Dnevni list Pobjeda 21.11.2019. by Pobjeda

MOSKVA NE MIRUJE Srbiju trese diplomatski skandal u koji je umiješana ruska vojna obavještajna služba

GRU U CENTRU ŠPIJUNSKE AFERE BEOGRADA I MOSKVE Slučajnost ili ne, u jeku ove afere ministar policije Nebojša Stefanović nalazi se u dvodnevnoj posjeti Moskvi gdje se sastao sa sekretarom Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Nikolajem Patruševim. Oni su, prema RTS-u, razmatrali saradnju dvije države u oblasti bezbjednosti STR. 2. i 3. Premijer Duško Marković u Skupštini najavio promjenu stambene politike Vlade

Opština Budva u petak obilježava Dan oslobođenja grada

Prave dvije večere da se ne bi sreli lideri DF-a i Demokrata VIŠI SUD: Presuda za pokušaj likvidacije Radojice Zekovića

Stamatoviću i petočlanoj grupi 41 godina zatvora

Izjava američke diplomatkinje aktuelizovala priču o hibridnim prijetnjama i ulozi medija

Vujović: Vode se opasne kampanje po našu državu

STR. 3.

STR. 6. i 7.

AKCIJA ,,MONIKA“: Uhapšeno dvanaest osoba, nakon saslušanja puštena dva policajca

STR. 11.

Pripremaju model za stanove najboljim studentima i mladim stručnjacima Premijer Duško Marković kazao je juče u parlamentu da Vlada neće žaliti ni novca ni truda da zadrži mlade da ostanu u svojoj zemlji i najavio da se priprema program za rješavanje stambenog pitanja dobrim studentima i uspješnim mladim stručnjacima. Program će biti realizovan u cijeloj Crnoj Gori. STR. 4. i 5.

Đedović se sumnjiči da je na čelu grupe koja je prokrijumčarila 250 osoba

STR. 10. i 11.

Politika

Četvrtak, 21. novembar 2019.

RUSIJA NE MIRUJE: Srbiju trese diplomatski skandal u koji je umiješana ruska BEOGRAD - Ruski diplomata i pripadnik vojne obavještajne službe GRU Georgij Kleban snimljen je kako daje veliku svotu novca visokopozicioniranom zvaničniku Srbije, koji je njegova obavještajna veza u Beogradu, objavili su britanska istraživačka mreža Belingket, beogradski dnevnik Blic i Radio Slobodna Evropa. Snimak je 17. novembra objavljen na Jutjubu, a njegovu autentičnost potvrdio je istraživački novinar Belingketa Hristo Grozev na svom Tviter nalogu, kao i sajber stručnjaci koje su kontaktirali brojni mediji iz Beograda i regiona. Dan kasnije je i srpska Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) saopštila da snimak smatraju autentičnim.

GRU u centru špijun afere Beograda i Mos

HITAN NALOG VUČIĆA

Objavljivanje snimka pratile su burne reakcije u Srbiji, gdje je premijerka te zemlje Ana Brnabić kazala da se ,,vojna obavještajna agencija po hitnom nalogu predsjednika Vučića bavi mogućom špijunskom aferom“. – Ukoliko se ispostavi da je sve istina, onda će to biti ozbiljno pitanje i problem za nas – rekla je Brnabić. Ministar odbrane Aleksandar Vulin napustio je juče sjednicu Skupštine Srbije i kazao da je situacija ozbiljna. – Vrhovni komandant prikuplja informacije i očekujem da u toku sjutrašnjeg dana (četvrtak) pozove i okupi sve šefove

AUTENTIČAN SNIMAK: Frejmovi iz snimka postavljenog na Jutjubu 17. novembra

obavještajnih i kontraobavještajnih službi, kao i načelnika Generalštaba Vojske Srbije – kazao je Vulin. Slučajnost ili ne, ali je zanimljivo da se u jeku afere ministar policije Nebojša Stefanović nalazi u dvodnevnoj posjeti Moskvi – gdje se sastao sa sekretarom Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Nikolajem Patruševim. Oni

su, prema RTS-u, razmatrali saradnju dvije države u oblasti bezbjednosti. Inače, Patrušev je poznat u regionu kada je oktobra 2016. godine bez najave posjetio Beograd i ,,izvukao” nekoliko ruskih građana, za koje se sumnja da su bili članovi GRU-a i da su imali učešća u pripremi terorističkih akcija u Podgorici. Beogradski dnevnik Blic obja-

vio je juče da je na snimku ,,srpski zvaničnik sa činom oficira“.

SRPSKI OFICIR

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije potvrdilo je za RSE da je Georgij Kleban bio na mjestu pomoćnika izaslanika odbrane pri Ambasadi Rusije u Beogradu i da je sa te pozicije odjavljen u junu ove godine.

Politika je na sajtu objavila da je ovaj video snimak star više godina i osoba za koju se tvrdi da je visoki srpski agent zapravo je civil, koji je najvjerovatnije trgovao poslovnim podacima. Međutim, nakon toga BIA je za Tanjug potvrdila da intenzivno rade sa Vojno-bezbjednosnom agencijom i ostalim službama na identitetu dru-

gog čovjeka sa snimka za kojeg se tvrdi da je srpski agent. – Naše službe, kako civilna tako i vojna, veoma su intenzivno angažovane na ustanovljavanju svih okolnosti, a detalje na tu temu će iskazati predsjednik Srbije nakon Savjeta za bezbjednost koji će biti održan u četvrtak – rekao je Relja Željski, načelnik Uprave za analitiku BIA, za RTS.

Odbor za antikorupciju nije uspio da čuje mišljenje direktora ASK

Radonjić nije došao na konsultativno saslušanje PODGORICA - Direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić nije se juče pojavio na sjednici Odbora za antikorupciju na kojoj je trebalo da bude obavljeno njegovo konsultativno saslušanje povodom izmjena zakona o sprečavanju korupcije i finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja. Radonjić je pred početak sjednice predsjednika tog parlamentarnog radnog tijela Predraga Bulatovića pismenim putem obavijestio da iz opravdanih razloga ne može doći na sjednicu. Umjesto Radonjića, na sjednici je ispred ASK bio predsjednik Savjeta te institucije Momčilo Radulović, koji je najavio da Agencija intenzivno radi na izmjenama zakona koji se odnose na njen rad. Radulović je ocijenio da pitanje pravnog statusa koalicija zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nije dobro regulisano. Predsjednik Savjeta ASK rekao je i kako je po-

trebno definisati obustavu budžetskih sredstava u slučaju kršenja zakona, kao i kazne ukoliko se ne dostave tačni podaci o porijeklu i iznosima donacija. Poslanik Demokratskog fronta Jovan Jole Vučurović poručio je da taj politički savez nema povjerenja u rad ASK, kao ni u to da ta institucija može da funkcioniše oslobođena političkog uticaja. - To je Agencija koja zastupa DPS i štiti korupciju u vrhu režima - rekao je Vučurović. Nedolazak Radonjića na konsultativno saslušanje osudila je i predsjednica Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević navodeći da to govori o njegovom odnosu prema Skupštini. Kovačević je ocijenila i da treba kriminalizovati najteže povrede Zakona o finansiranju političkih partija, poput falsifikovanja izvještaja. Poslanica DPS-a Daliborka Pejović zaključila je da je neophodna izmjena načina izbora članova Savjeta ASK, tako što bi ih birala Komisija, a ne Odbor. Đ.Ć.

Ministar vanjskih poslova na sastanku šefova diplomatija zemalja članica NATO

Darmanović: Crna Gora snažno posvećena politikama NATO PODGORICA – Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović potvrdio je punu podršku Crne Gore ključnim politikama NATO - odvraćanja i odbrane, kao i projektovanja stabilnosti kroz učešće crnogorskih vojnika u misijama i operacijama Alijanse. Ukazao je i na značaj podizanja svijesti u vezi sa hibridnim prijetnjama i potrebu jačanja ka-

paciteta saveznica i partnera. Šef crnogorske diplomatije učestvovao je juče u Briselu na sastanku šefova diplomatija zemalja članica NATO. Tom prilikom, ministri su razmijenili mišljenja o najvažnijim pitanjima za evroatlantsku bezbjednost, u sklopu priprema za NATO samit koji se održava 3-4. decembra u Londonu. Tokom radne se-

sije, bilo je riječi o politici projektovanja stabilnosti, situaciji na Crnom moru, Mediteranu i Baltičkom moru, kao i borbi protiv terorizma. Na marginama sastanka, ministar Darmanović je razgovarao sa šeficom diplomatije Norveške Ine Eriksen Soreide i ministrom vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom. R. P.

Politika

Četvrtak, 21. novembar 2019.

vojna obavještajna služba

nske skve

Slučaj Crna Gora

Istraživački novinar Hristo Grozev ubijeđen je da je čitava situacija inicirana sa ruskim miješanjem u izbore u Srbiji koji bi trebalo da budu održani najkasnije u maju naredne godine.

Ovo nije prvi put da se o djelovanju ruskih obavještajaca u Srbiji piše u javnosti. Agenti GRU Eduard Šišmakov i Aleksandar Popov, koji su prvostepeno osuđeni na zatvorske kazne zbog pripremanja terorističkog napada na dan parlamentranih izbora tokom septembra i oktobra 2016. godine, djelovali su u Beogradu. Kako je Pobjeda pisala 30. marta 2017. godine, glavni ruski bezbjednjak Nikolaj Patrušev boravio je u Srbiji da bi u Moskvu vratio trojicu ruskih špijuna za koje se sumnja da su bili upleteni u dešavanja u Crnoj Gori. – Ruski državljanin Eduard Šišmakov, vojni oficir, pripad-

Na video-snimku koji je viralan par dana, vidi se susret dvojice muškaraca na parkingu u Zemunu.

Snimak

Jednom od njih lice je blurovano kako bi mu se zaštitio identitet i za njega se tvrdi da je srpski zvaničnik. Drugi je Georgij Kleban, potpukovnik ruske vojske i agent GRU-a. Snimak počinje kadrom u kojem nepoznati muškarac, sa crvenom plastičnom kesom u ruci, odlazi do svog automobila koji se, kako se navodi u analizi RSE, nalazi na parkingu nedaleko od Zemunskog keja. Kleban u ruci nosi bijelu kesu. Potom dvojica aktera snimka odlaze u obližnji pab, gdje su snimljeni kako piju pivo. Zatim ih snimak prikazuje ponovo na ulici gdje se vidi kako Kleban predaje srpskom oficiru bijelu kesu koju je nosio. U sljedećem kadru, njih dvojica odlaze do kola srpskog oficira iz kojih on vadi crvenu kesu sa nepoznatim sadržajem i pre-

Grozev: GRU iskoristio Srbiju da bi izveo ono što je bilo u Crnoj Gori

daje je Klebanu. Grle se, pozdravljaju i rastaju. Snimak potom prikazuje kadrove iz automobila srpskog oficira gdje se vidi kako ovaj otvara kesu, iz nje izvlači flašu alkoholnog pića, a potom i kovertu iz koje vadi poveći svežanj novčanica koji na brzinu prebrojava. Hristo Grozev objavio je na društvenim mrežama da je u pitanju Georgij Kleban, kao i da je njegov identitet utvrdio putem alatke za upoređivanje lica ,,Microsoft Azure“. Grozev istovremeno navodi

nik Glavne obavještajne uprave (GRU) i glavni osumnjičeni za organizovanje kriminalne organizacije koja je planirala teroristički napad u Crnoj Gori 16. oktobra prošle godine, napustio je Beograd 25. oktobra prošle godine, dan pred dolazak sekretara Savjeta bezbjednosti i šefa svih obavještajnih službi Nikolaja Patruševa, u nenajavljenu posjetu Srbiji – pisala je tada Pobjeda. Šišmakov je iz Beograda otišao zajedno sa drugim osumjnjičenim Vladimirom Popovom kao i sa ženskom osobom čiji identitet za sada

da je Kleban pripadnik GRU. On kaže da je Kleban prijavljen na adresi na kojoj se nalazi Opšta vojna akademija, što, konstatuje, na prvi pogled ne upućuje na to da je Kleban pripadnik tajne službe. Ipak, Klebanova supruga prijavljena je na adresi doma ruske specijalne vojne jedinice ,,Specnaz“, koja se dovodi u vezu upravo sa GRU. – Ruski špijuni korumpiraju Srbiju. Ovo je video-zapis pripadnika Glavne obavještajne uprave ruske vojne policije (GRU) pukovnika Georgija

– Moja najvjerovatnija hipoteza je da se nešto slično dogodilo i u Srbiji. Međutim, procurelo je od lokalaca. Poznato je da su zaluđeni GRUom, jer su oni iskoristili Srbiju da bi izveli ono što je bilo u Crnoj Gori – kaže Grozev.

nije poznat, redovnom linijom Aeroflota bez obzira na to što su bili pod nadzorom srpske Bezbjednosno informativne agencije (BIA) zbog brojnih dokaza o umiješanosti u pokušaj terorističkih napada. Odlazak Šišmakova je bio rezultat intenzivnih pregovora Patruševa i vrha srpske države,poslije kojih je sekretar Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije - tek nakon što su Šišmakov i Popov stigli u Moskvu - doletio u Beograd i razgovarao sa čelnicima Srbije.

Viktoroviča Klebana kako plaća svog srpskog agenta koji je visokopozicionirani srpski službenik. Kleban radi u ruskoj ambasadi u Beogradu. Ovo je ono što Rusi rade nama, našim ‘prijateljima‘, stoji u opisu video-snimka na Jutjubu. Identitet srpskog oficira nije poznat. Takođe, nije poznato ni što je sadržaj crvene kese koju je, kako se čini, predao ruskom obavještajcu u zamjenu za sadržaj bijele kese, u kojojse očito nalazila poveća količinu novca. Ako bi se istragom utvrdilo da su u pitanju dokumenta zašti-

Slučajnost ili ne, u jeku ove afere ministar policije Nebojša Stefanović se nalazi u dvodnevnoj posjeti Moskvi gdje se sastao sa sekretarom Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Nikolajem Patruševim. Oni su, prema RTS-u, razmatrali saradnju dvije države u oblasti bezbjednosti ćena nekim stepenom tajnosti, kazna za ovo djelo je i do 15 godina zatvora. Dužina robije varira od posljedica koje su nastupile po zemlju, pa se u 5. stavu člana 315 naglašava da ako su te posljedice teške, kazna ne smije biti niža od 10 godina robije.

POZnaTi RUkOPiS

Pojavljivanje snimka pokazuje da su aktivnosti agenta GRU Georgija Viktoroviča Klebana očito bile dobro poznate tajnim službama koje operišu u

Opština Budva u petak obilježava Dan oslobođenja grada

Prave dvije večere da se ne bi sreli lideri DF-a i Demokrata BUDVA – Opština Budva će povodom obilježavanja 22. novembra, Dana oslobođenja grada, prirediti dvije odvojene svečane večere u dva luksuzna hotela u Budvi i Petrovcu, kako bi izbjegli neprijatnu situaciju da se posvađani lideri Demokratskog fronta i Demokrata nađu na istom mjestu u isto vrijeme, saznaje Pobjeda. Prva večera biće priređena na Dan oslobođenja 22. novembra u hotelu „Palas“ u Petrovcu, gdje će prethodno biti održana i svečana sjednica Skupštine opštine. Naredni dan, 23. novembra, svečana večera biće upriličena u budvanskom hotelu „Avala“. Izvor Pobjede iz budvanske vladajuće koalicije navodi da će u ta dva hotela biti priređene svečane večere za lidere partija, odbornike u budvanskom parlamentu i druge zvaničnike. - Opština Budva prvi put u istoriji, povodom Dana oslobođenja, priređuje dvije večere samo da se na događaju ne bi sreli Aleksa Bečić i lideri Fronta. Trošenje dodatnih para iz takvih razloga je, u najmanju ruku, skandalozno - saopštio je Pobjedin izvor. U petak će u okviru obilježavanja 75 godina od oslobođenja Budve, kako je saopšteno iz lokalne uprave, biti upriličeno i polaganje vijenaca na spomen- obilježja palim borcima u Budvi i Petrovcu.

VRIJEME SlogE pRošlo: Svečana sjednica SO Budva održana prošle godine

Krapović tvrdi da Budvom vlada građevinska mafija Po završetku zasijedanja na kome su odbornici DPS-a, SD-a i DF-a glasali protiv stavljanja van snage DUP-a Bečići, odbornik Demokrata Dragan krapović je izjavio da je činjenica da je nakon ovakvog postupka u Skupštini opštine Budva pobijedila ,,građevinska mafija“ i sunovrat ovoga grada. Kako je istakao, on je razočaran jer je i sam jedan od 13 potpisnika ovih prijedloga odluka, te da se, kada je u pitanju DUP ,,Bečići“, glasanjem pokazalo licemjerje, jer se na identičnim odlukama glasalo različito. – Mislim da je to tek loša poruka, bolje da su bili otvoreno protiv, nego uzdržani. To nikakvu razliku ne pravi – naglasio je Krapović.

Delegacije opštine, na čelu sa predsjednikom Markom Carevićem, obići će pedijatrijsko

odjeljenje budvanskog Doma zdravlja i na taj način ozvaničiti početak radova na rekon-

strukciji te zdravstvene ustanove. Carević će, potom, kako je saopšteno iz opštine, ozvaničiti i početak radova na izgradnji kružnog toka u Petrovcu. Nakon toga slijedi svečana sjednica u hotelu „Palas“ na kojoj će govoriti predsjednici opštine i Skupštine opštine i na kojoj će biti prikazani filmovi o NOB-u i Budvi u sklopu kojih će biti sumirani i rezultati lokalne uprave u prethodnoj godini. Svečanu sjednicu obilježiće i nastup klape „Primorkinje“ i Kulturnog centra „Stara Budva“. Program proslave Dana opštine Budva 22. novembra, ustanovljen je po danu oslobođenja tog grada 1944. godine. Đurđica ĆORiĆ

Srbiji. Za sada nije poznato da li je I BIA imala neke sumnje ili je bezrezervno vjerovala da njihove ruske kolege neće stvarati krtice u državnim službama Srbije. Sada se množe pitanja. Ko je pratio i snimao slučaj novodnog stavljanja novca u ruke za sada neimenovanog srpskog zvaničnika? Kad je snimak stvarno nastao na kojim je sada pozicijama još uvijek anonimni srpski funkcioner? Da li je riječ o samo kompromitaciji anonimnog srpskog zvaničnika ili se još nešto iza brda javlja… U zavisnosti od toga koja služba je napravila snimak, moglo bi se doći do saznanja kome otvaranje ove afere sada odgovara. U Srbiji je sljedeća godina izborna, pa bi destabilizacija političke situacije mogla da bude težak udarac Vučićevoj vlasti, koja se diči dobrim odnosima sa Kremljom. Ali, može se sve to gledati i kroz naočare druge dioptrije: jedna ,,dobra špijunska priča” mogla bi da skrene pažnju sa akteulnih afera povlašćene trgovine oružjem firme oca ministra policije Stefanovića i da Aleksandar Vučić ponovo zagospodari političkom pričom i nastavi sa širenjem političke paranoje o ,,tajnim silama koje, u sprezi sa opozicijom hoće Srbiju da bace na kolena…” Jedno je već sada izvjesno: rukopis državne destabilizacije, koji je po sličnom scenariju odigran u Crnoj Gori 2016. godine, sada se na sličan način dešava u Srbiji. nenad ZEČEViĆ Violeta CVEJiĆ

Poslanik SDP-a najavio da će njegova partija podržati prijedlog predsjednika Crne Gore

Krivokapić: Glasaćemo za Sinišu Bjekovića PODGORICA – Poslanik SDP-a Ranko Krivokapić kazao je juče, na sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu, da će njegova partija podržati izbor Siniše Bjekovića za ombudsmana. - SDP će glasati ombudsmana kojeg je predložio Milo Đukanović, a ubijeđen sam da će dobiti dvije trećine glasova u parlamentu. Kad imate dobar prijedlog, nikakav problem nemamo da glasamo – rekao je Krivokapić. Bjekovića je na funkciju ombudsmana nedavno predložio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Demokratski front i juče je, tokom premijerskog sata, pozvao Demokrate da napuste Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. - Više ne postoji nijedan razlog zbog čega bi Aleksa Bečić, a uništili ste ga magistarskim, ostao talac u radnoj grupi, jer njegovim učešćem u tom tijelu daje legitimitet vama ovakvima. Bolje je da prestane da bude talac, jer je talac i značajan dio Crne Gore zbog njegove politike. Samo ulica i zahtjevi za tehničkom vladom i fer i demokratskim izborima mogu da riješe kataklizmu u koju ste doveli Crnu Goru – rekao je Knežević. Andrija Popović (LP) dobio je juče odgovor predsjednika Skupštine Ivana Brajovića da Poslovnik nije suspendovan i da će svi koji neopravdano odsustvuju iz Skupštine biti sank-

Ranko Krivokapić

cionisani od trenutka kad je taj akt stupio na snagu. - Primjena Poslovnika nije suspendovana. Administrativni odbor na moje traženje trebalo bi da pristupi primjeni Poslovnika Skupštine. Naravno da bi trebalo da se sankcionišu svi oni od trenutka kad je Poslovnik stupio na snagu – rekao je Brajović na jučerašnjoj sjednici Skupštine. Popović je rekao da „već četvrtu godinu skoro 12 odsto ukupnog broja poslanika ne dolazi u Skupštinu“. - Imamo, sa druge strane, strašnu promotivnu kampanju njih istih da je DPS ukinuo plate svim poslanicima Demokrata, kao i Aleksi Bečiću, iz osvete, te da je ovo prvi put u istoriji parlamentarizma da je vladajuća koalicija ukinula poslaničke nadoknade. To nije istina. Ovdje je na djelu serija „Lud, zbunjen, normalan“. Znam da smo mi zbunjeni, ali da li ovo namjerno radite i ne primjenjujete toliko mjeseci Poslovnik – rekao je Popović. i. k.

Ekonomija

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Ponovno suđenje u sporu Morskog dobra protiv Aerodroma Crne Gore

Premijer Duško Marković na premijerskom satu najavio promjen

Pripremaju model za stanove najboljim studentima i mladim stručnjacima

B. ćupIć

Premijer ocijenio da je dosadašnja stambena politika imala određenih slabosti i najavio korekcije, jer je Vlada prihvatila inicijativu Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije i formirala tim koji će sačiniti detaljnu analizu pravnog okvira

PODGORICA - Iako je tivatska filijala Uprave za nekretnine sudu dostavila obimnu dokumentaciju sa hronologijom upisa na 544 hiljade kvadrata zemljišta na kojem je tivatski aerodrom, u njoj nema podatka na osnovu čega je pravo korišćenja upisano na Aerodrome Crne Gore. To pravo upisano je prije četiri godine na zahtjev Uprave za imovinu Crne Gore. Ovu informaciju tražio je Apelacioni sud, koji je prvostepenu presudu da Aerodromi nijesu obavezni da plate 2,6 miliona eura naknade za korišćenje zemljišta Morskom dobru, ukinuo i postupak vratio na početak. Osim toga, ukidnim rješenjem je tražio i da se utvrdi da li je ovom upisu prethodila posebna odluka Vlade. Sutkinja Danijela Vukčević je zato zatražila od kotorskog Arhiva da dostavi hronologiju upisa nad spornim zemljištem prije 2000. godine, jer su te informacije neophodne vještaku geodetske struke Lazaru Vukadinoviću da sačini dopunski nalaz. Prethodno Vukadinović i pored pozivanja na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kako je naveo, nije uspio da dobije nikakav odgovor od Uprave za nekretnine. Tokom prvobitnog postupka utvrdio je da se to zemljište nalazi u zoni morskog dobra. Stav prvostepenog suda bio je da je riječ o zemljištu koji predstavlja aerodromski kompleks na kom Aerodromi imaju pravo upravljanja koje im je prenijela Vlada, te

544

hiljade kvadrata upisano prije četiru godine na Aerodrome Crne Gore po zahtjevu Uprave za imovinu

da zbog toga nijesu obavezni da plaćaju naknadu bez obzira što su u zoni morskog dobra. Iz Morskog dobra tvrde da je korišćenje ovog zemljišta bilo regulisano ugovorom koji je istekao 2013. godine, ali su Aerodromi odbili da potpišu aneks, iako su, i nakon tog perioda, nastavili da ga koriste. To, smatraju oni, znači da je ugovor produžen po sili zakona. Zakon propisuje da imovinom u zoni morskog dobra upravlja JP Morsko dobro, a da Vlada donosi odluku kojom se uređuju uslovi i visina naknade za korišćenje zemljišta u ovoj zoni, na osnovu čega se zaključuje ugovor sa ovim javnim preduzećem. Takođe prema zakonu, aerodromi sa pripadajućom infrastrukturom su dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže Crna Gora. -U konkretnom slučaju sporno zemljište se nalazi u zoni morskog dobra, a čini i dio aerodromskog kompleksa, što znači da istovremeno predstavlja dobro od opšteg interesa i dobro u opštoj upotrebi. U svakom slučaju, u pitanju je imovina koja je u državnom vlasništvu i sa kojom raspolaže Vlada Crne Gore i koja shodno tome određuje ko je nosilac prava upravljanja tom imovinom - stoji u ukidnom rješenju Apelacionog suda. U ovom sudu smatraju da je neophodno utvrditi i da li je pomenutom upisu u katastar prethodila odluka Vlade, imajući u vidu da je Crna Gora osnivač i jedne i druge stranke u postupku. Navode da se iz odluke Vlade o osnivanju Aerodroma ne može pouzdano zaključiti da li je sporno zemljište ušlo u procjenu vrijednosti kapitala niti je to moguće utvrditi iz Statuta. Morsko dobro tužbom traži da se Aerodromi obavežu da za korišćenje zemljišta u periodu od 2013. do 2017. godine plate 2,6 miliona eura. Iduće ročište je zakazano za kraj januara. M. Lk.

ljude koji će se odlučivati da svoju budućnost vežu za svoju zemlju – rekao je Marković. Odgovarajući na pitanje Miodraga Lekića, saopštio je da je stambena politika imala određenih slabosti i najavio korekcije. – Vlada je prihvatila inicijativu Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije o potrebi sačinjavanja detaljne analize pravnog okvira kojim je uređeno pitanje rješavanja stambenih pitanja – istakao je Marković i dodao da je formiran tim. Ako je Vlada pogriješila i ako su institucije pogriješile, saopštio je, ispraviće tu grešku. – Mislim da je ova politika neophodna, da mora obuhvatiti i državne službenike i funkcio-

– Želimo da kreiramo program kojim bismo dobrim studentima, uspješnim mladim stručnjacima, kandidatima za određena tražena radna mjesta ponudili stambeno zbrinjavanje već na početku karijere sa mogućnošću povoljnog trajnog rješenja stambenog pitanja nakon određenog broja godina službe. Ne samo u Podgorici nego širom države. Ovo bi trebalo da bude potpuno nov model koji ne bi imao nikakve veze sa dosadašnjim fondovima, zadrugama i partikularnim rješenjima - kazao je Marković, odgovarajući na pitanje Andrije Popovića (LP).

KoreKcije

Korpa 645 eura

Ako je Vlada pogriješila i ako su institucije pogriješile u stambenoj politici, ispravićemo grešku, najavio Marković

nere, mora biti javna i transparentna i ne smije biti zloupot r i j e b l j e n a – i st a ka o j e Marković i podsjetio da je u mandatu ove Vlade riješeno ili je u toku rješavanje stambenih pitanja 459 zaposlenih u prosvjeti, 167 u zdravstvu, 992 u bezbjednosnim institucijama, 223 u vojsci. Riješeno je stam-

Nema bojazni od bilo kog modela u politici proširenja, ukoliko je takav pristup zasnovan na ostvarenim zaslugama, a u prvi plan stavlja ostvarene reforme – kazao je premijer Duško Marković, odgovarajući na pitanje Ranka Krivokapića (SDP) da li su svjesni novog pristupa EU pregovorima o pristupanju. Naglasio je da je rano govoriti o uticajima pojedinih inicijativa na pregovarački proces i naglasio da Vlada francuski non-pejper posmatra pozitivno, kao i da je konstatovan jasan napredak u vladavini prava. Na konstataciju Krivokapića da se u Strategiji EU za Zapadni Balkan navodi da su Đukanović i Vučić zarobili države, odgovorio je da se nigdje to ne govori za Crnu Goru. Naglasio je da je za Crnu Goru EU jedini

Najavio je da očekuje da naredne godine budu vidljivi prvi konkretni rezultati i dodao da se na ovom projektu radi i sa socijalnim partnerima. - Kroz postepeno povećanje životnog standarda određena zanimanja možemo učiniti atraktivnijim olakšicama u okviru rješavanja stambenih pitanja i vremenom postati konkurentniji za sve mlade

Oktobarski podaci Monstata



beno pitanje 271 penzionera i 214 raseljenih lica. Govoreći o rješavanju stambenih pitanja funkcionera, premijer je rekao da u Crnoj Gori postoji jasan zakonodavni okvir koji državi, kao poslodavcu, omogućava da pristupi rješavanju stambenih potreba svih zaposlenika iz javnog sektora, bili oni službenici ili funkcioneri. – Iako je svaka odluka bila zasnovana na propisu, ne može se reći da je taj okvir funkcionisao besprijekorno. Upravo zbog toga što ova Vlada sprovodi odgovornu i dosljednu stambenu politiku, pažljivo pratimo efekte sadašnjeg modela i tražimo prostor za unapređenja. U prvom redu, uočeno je da ustanovljenom

Nema bojazni od bilo kakvog koncepta politike proširenja Evropske unije

D. mIjatovIć

Potražuju 2,6 miliona

PODGORICA – Premijer Duško Marković kazao je juče u parlamentu da Vlada neće žaliti ni novca ni truda da zadrži mlade da ostanu u svojoj zemlji i najavio da se priprema program za rješenje stambenog pitanja dobrim studentima i uspješnim mladim stručnjacima. Ocijenio je da je stambena politika pokazala određene slabosti.

PODGORICA - Vrijednost minimalne potrošačke korpe u oktobru je, prema podacima Monstata, iznosila 645,1 euro, što je 0,4 odsto više u odnosu na septembar. - Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 269,2 eura, što je 0,4 odsto manje nego u septembru - navodi se u saopštenju. Statističari su kazali da su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge iznosili 375,9 eura, što je jedan odsto više nego u septembru. S. P.

put i izbor, a trenutni izazovi u EU ne utiču na punu posvećenost naše zemlje reformama. Pozvao je da se pokrenu konkretne aktivnosti na jačanju skupštinskog dijaloga koji će dovesti do izbora VDT i članova Sudskog savjeta i naglasio da je opozicioni bojkot parlamenta vratio Crnu Goru godinu unazad. – Danas objavite da nema više ni bojkota, ni djelimičnog, da ćete za 15 dana usvojiti izborno zakonodavstvo oko kojega nema spora, znamo i vi i ja. Znate li gdje će biti Crna Gora nakon toga – pitao je Marković opoziciju. Na pitanje Ervina Ibrahimovića (BS) da li Vlada planira da poboljša zastupljenost u kadrovskoj i programskoj strukturi RTCG, Marković je odgovorio da Vlada nema te nadležnosti. i. K.

Centralna banka Crne Gore

Obavezna rezerva 263 miliona PODGORICA - Obavezna rezerva banaka na kraju oktobra je, prema podacima Centralne banke, iznosila 262,8 miliona eura. Od toga je na računima u inostranstvu 40,5 odsto. Ukupni depoziti u septembru su bili 3,54 milijarde eura, od čega je 70,9 odsto depozita po viđenju, a 29,1 odsto je oročeno. Banke su izdvojile obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG, po kojoj se stopa od 7,5 odsto odnosi na depoziti po viđenju i sa ročnošću do godine, a stopa od 6,5 odsto na depoziti veće ročnosti. Na polovinu obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečnu naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) minus deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule. Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne reserve, ako pare vrate isti dan. r.e.

Ekonomija

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Predsjednik ŽICG zadovoljan podrškom i garancijama Vlade kod EBRD

nu stambene politike Vlade

Nabaviće novu mehanizaciju PODGORICA - Željeznička infrastruktura (ŽICG) će, zahvaljujući podršci Vlade, nabaviti kombinovane mehanizacije za održavanje infrastrukture i mašine koje se koriste prilikom otklanjanja smetnji od vanrednih događaja i nesreća, saopštio je predsjednik Odbora direktora tog preduzeća Safet Kalač.

Rasprava o rezolucijama DF-a Poslanici su nastavljajući protekle sedmice prekinutu sjednicu juče završili raspravu o rezolucijama DF - o uspostavljanju održivog i modernog saobraćajnog sistema i valorizaciji elektroenergetskog potencijala. Predstoji rasprava o trećoj rezoluciji DF - reindustrijalizaciji. Narednih dana poslanici će raspravljati i o izmjeni Zakona o akcizama koje je podnio SDP.

AUTO-PUT

Odgovarajući na pitanje Gorana Danilovića (DF), premijer je saopštio da kineska CRBC garantuje da će prioritetnu dionicu auto-puta Bar – Boljare, od Smokovca do Mat e š e v a , z av r š i t i d o 3 0. septembra naredne godine. – Izvođač garantuje da će radove završiti zaključno sa 30. septembrom. Da li može da to garantuje svojim životom i svojom kompanijom, pa ne. Ko će da stane iza toga? Danas kada gradite kuću od 150 kvadrata imate probleme, pa ne možete da je završite u roku u kojem ste zadali, a ne ovaj projekat – kazao je Marković. I dodao da će se auto-put završiti naredne godine i da će biti pušten u rad. Premijer je kazao da je ovaj

projekat potreban Crnoj Gori kao hljeb, da ne živimo izolovani, da ne ginemo na našim putevima…

SDT

U odgovoru na pitanje Milana Kneževića (DF) da li je tačna tvrdnja SDT da je biznismen sa potjernice Duško Knežević sa 79 građana i 95 povezanih preduzeća utajio porez i transferisao 550 miliona za koje se sumnja da potiču iz nelegalnih aktivnosti, kazao da se nastavlja praksa da poslanici DF-a postavljaju pitanja koja nijesu u nadležnosti Vlade. – Ne znam, niti mi je posao da znam šta u kojem krivičnopravnom predmetu ima status dokaza, a šta tvrdnje, i šta je tačno, a šta nije. Odgovor na to pitanje morate tražiti upravo od SDT, a ne od predsjednika Vlade – kazao je Marković i dodao da DF zloupotrebljava institut premijerskog sata. Pojasnio je da Vlada nije nadležna da pokreće i sprovodi istrage, podiže i zastupa optužnice, vrši njihovu kontrolu, niti da donosi presude. – Informacija koju imam, a imate je i vi, jeste da je SDT u konkretnom predmetu donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv 79 građana zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i utaja poreza i doprinosa i protiv 95 preduzeća zbog istih krivičnih djela, kao i da je donijeta naredba o proširenju istrage – naveo je Marković. M.P.M.

On je podsjetio da je Vlada na prošloj sjednici usvojila projekciju za izradu budžeta za narednu godinu, u kojoj je ŽICGu dala garancije od 11 miliona eura za zaduženje kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za nabavku mehanizacije za održavanje željezničke infrastrukture. – Država prepoznaje značaj gradnje i modernizacije željezničke infrastrukture i njenog održavanja, stvarajući uslove za bezbjedno i sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja. Za velike infrastrukturne projekte potrebna je, kao i do sada, pomoć Vlade, resornog ministarstva, kao i međunarodnih finansijskih institucija i komercijalnih banaka – naveo je Kalač u saopštenju objavljenom na sajtu kompanije. Prema njegovim riječima, pri-

oritet preduzeća je očuvanje postojeće infrastrukture, kao i unapređenje, modernizacija i uspostavljanje bolje i kvalitetnije povezanosti sa okruženjem. U kompaniji su, nakon sprovedene procjene stručne komisije, konstatovali da je za potrebe boljeg funkcionisanja sektora za održavanje građevinske infrastrukture neophodna nabavka dijela mehanizacije - drezine, dvoputog bagera, podbijačice i mašine za zamjenu pragova. - Te mašine, između ostalog, u svom radu skraćuju vrijeme za rekonstrukciju, smanjuju broj

radnika i povećavaju efikasnost poslovanja. Na taj način ćemo povećati i prohodnost svim operaterima koji koriste trase ŽICG i brzinu kretanja vozova na trasama željezničke infrastrukture i vraćanje na projektovani nivo čitavom dužinom - rekao je Kalač. On je zaključio da ŽICG u narednom periodu planira da realizuje velike infrastrukturne projekte sanacije i modernizacije željezničke infrastrukture, koji će imati za cilj postizanje visokog nivoa bezbjednosti i sigurnosti željezničkog saobraćaja. S. P.

M.BABOVIĆ

STARI MODEL DAVAO MOGUĆNOST ZLOUPOTREBE: Premijer Marković

modelu rješavanja stambenih potreba u javnoj upravi nedostaju čvršći elementi kontrole, što otvara mogućnost za određene zloupotrebe koje se tiču upravo postupaka krajnjih korisnika. Takve devijacije mogu dovesti do obesmišljavanja humane i ispravne namjere Vlade, koja iza ovakvog modela stoji - objasnio je premijer i pozvao poslanike da daju predloge za unapređenje stambene politike, kao okosnice budućeg boljeg standarda zaposlenih. Premijer je odgovarajući na pitanje Aleksandre Vuković (DPS) naglasio da ,,ni u mnogo složenijim fiskalnim okolnostima Vlada nije ograničavala inovacije i da konkretno i intenzivno radi na jačanju našeg inovacionog ekosistema“. – I to zato što smo uvjereni da samo predanim radom možemo iskoristiti očigledne kadrovske potencijale mladih ljudi i naučnika i učiniti da Crna Gora postane uspješna i prepoznata u svijetu inovacija. Samo na taj način naše prirodne resurse i turističku atraktivnost možemo iskoristiti kao argument više u kreiranju poželjnog mjesta za život, rad i kvalitetne investicije. To će osnažiti odluke naših mladih i talentvanih ljudi da ostanu i ovdje stvaraju svoju budućnost, prepoznajući da su sudionici savremenog jačanja države, naučno i preduzetnički. Vlada na tom putu neće žaliti ni novca ni truda – zaključio je Marković.

ZA VELIKE INFRASTRUKTURNE PROJEKTE POTREBNA POMOĆ VLADE: Safet Kalač

DRI skrenula pažnju DSA zbog finansijskog izvještaja za 2018.

Nijesu utvrdili kome partija plaća troškove PODGORICA - DRI je dala pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj, a uslovno na pravilnost poslovanja Demokratskog saveza Albanaca za prošlu godinu. U izvještaju senatora Nikole N. Kovačevića i Radula Žurića se navodi da je partiji skrenuta pažnja na evidentiranje troškova i usaglašavanje obaveza. - Partija treba da sve troškove evidentira u glavnoj knjizi i da iskaže u godišnjem finansijskom izvještaju, kao i da saglasi obaveze sa svim dobavljačima na kraju finansijske godine - konstatovano je u izvještaju. Stranka je prekršila zakone o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, o pore-

zu na zarade i o računovodstvu, te nije donijela program rada za 2018. - Sa računa za redovno poslovanje isplatila je 740 eura za troškove izborne kampanje, što nije u skladu sa zakonom – navodi DRI, kao što nije ni plaćanje zakupa poslovnog prostora fizičkom licu, a Poreskoj upravi nijesu dostavljali IOPPD obrazac, kako je to utvrđeno pravilnikom. - Internim aktom nijesu utvrdili ko ima pravo na korišćenja goriva I plaćanje mobilnog telefona i reprezentacije na teret partije, kao ni limit za troškove. Utvrđeno je da veći broj primljenih faktura i ostalih akata nije zaveden u djelovodni protokol (ne sadrže arhivski broj, kao ni datum zavođenja dokumenta) - navodi se u nalazu DRI. M.P.M.

Pojeftinili stanovi u trećem kvartalu

USD

1.10590

GBP

0.85715

AUD

1.62270

Cijena kvadrata 1.122 eura

JPY 119.96000

CHF

1.09770

CAD

1.47110

PODGORICA - Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu iznosila je 1.122 eura i manja je 2,4 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Monstata. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu ove godine bila je sedam odsto manja u odnosu na prethodni tromjesečni period. Statističari su naveli da je prosječna cijena

kvadratnog metra stana u novogradnji u Podgorici u trećem kvartalu iznosila 1.082 eura. - Prosječna cijena kvadrata stana je u primorskom regionu iznosila 1.365 eura, u središnjem 660 eura, a sjevernom 676 eura - navodi se u saopštenju. Razlike tokom godina u prosječnim cijenama kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavise od učešća stanova solidarne stambene izgradnje. Prosječna tržišna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u trećem kvartalu iznosila je 1.226 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 663 eura. S. P.

Montenegroberza

Prodato 2,7 miliona eura zapisa PODGORICA – Na Montenegroberzi je juče prodato još 2,7 miliona eura vrijednosti državnih obveznica koje dospijevaju 2024. Prodato je 2.680 obveznica po 100,8 eura. M.P.M.

Društvo

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Poglavar Rimokatoličke crkve uputio pozdrave predsjedniku Đukanoviću

Papa Franjo: Molim se za mir i dobrobit PODGORICA - Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo prilikom prelijetanja preko teritorije Crne Gore, shodno proceduri, uputio je pozdrave i poruku predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću i crnogorskom narodu u kojoj se navodi. - Najljepše želje Vašoj ekselenciji i Vašim građanima. Moj put prema Tajlandu i Japanu me vodi kroz vazdušni prostor Crne Gore. Molim se za mir i dobrobit Vaše nacije. Papa Franjo – saopšteno je iz kabineta predsjednika. R. D.

Zlatni savjetnici „preuzeli“ rezidenciju predsjednika

Izjava američke diplomatkinje Džudi Kuo aktuelizovala priču o hibridn PODGORICA - Crna Gora je zemlja koja je u regionu u središtu hibridnog rata koji vodi Rusija protiv zapadnih demokratija, a da su i neki crnogorski mediji aktivni akteri tog obračuna potvrdila je izjava otpravnice poslova u Ambasadi SAD-a Džudi Kuo, koja je u utorak upozorila da su portali IN4S i Borba veoma usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja. Anonimni mediji koji šire dezinformacije i čija vlasnička struktura i impresum nijesu poznati javnosti, metoda su specijalnog rata, a sudeći prema riječima predsjednika Savjeta Agencije za elektronske medije Ranka Vujovića, ovakvih anonimnih medija ima nekoliko u Crnoj Gori. Kampanje koje vode mediji iza kojih se ne zna ko stoji su, prema njegovim riječima, opasne po državu i toj pojavi bi se moralo „stati na put“.

SKRIvene aDReSe

Predsjednik države obećao podršku djeci

Đukanović: Moramo popraviti položaj prosvjetnih radnika PODGORICA – Siromaštvo djece jedan je od ključnih izazova današnjice, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji se juče pridružio centralnoj proslavi povodom obilježavanja 20. novembra – Dana djeteta i 30 godina Konvencije UN-a o pravima djeteta. Proslava je organizovana pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore, Fonda Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) i zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, a nakon „preuzimanja“ rezidencije predsjednika na Cetinju, predstavnici mladih – zlatni savjetnici ombudsmana ugostili su Đukanovića i sa njim razgovarali o stanju prava djece u državi. Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, on je u razgovoru naglasio ključnu ulogu škole i porodice za suzbijanje nasilja nad djecom i istakao značaj etičkog izvještavanja medija o pravima djeteta. - Predsjednik je kazao da je siromaštvo djece jedan od ključnih izazova današnjice i ocijenio da je neophodno podržati rani razvoj djece, poboljšati kvalitet obrazovanja i socijalne zaštite kako bi se obezbijedila pomoć onima kojima je najpotrebnija – saopštili su iz kabineta. Istakao je da svaka priča o razvoju društva i zajednice počinje i završava obrazovanjem i naglasio da je u tom procesu ključno unaprijediti položaj zaposlenih u obrazovanju. Zlatni savjetnici su razgovarali sa predsjednikom i o mobilno-

sti mladih kao fenomenu koji se odnosi na Crnu Goru, ali i na države Zapadnog Balkana. - Jedino kada dostignemo nivo razvoja kojem težimo, nivo razvoja u kojem ćemo ponuditi dovoljno radnih mjesta, u kojem ćemo ponuditi kvalitetno obrazovanje, kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i sve one druge kvalitete koje jedno društvo mora da ponudi kao servise, tada možemo biti sigurni da naši mladi neće željeti da idu iz Crne Gore - istakao je Đukanović. Predsjednik je, kako je saopšteno, kazao da su dosadašnji rezultati u procesu unapređenja stanja prava djeteta postignuti kroz značajnu podršku i saradnju sa međunarodnim organizacijama, u prvom redu UNICEF-om. - Snažno smo se posvetili da kroz inkluzivno obrazovanje razvijemo inkluzivno društvo, koje će pokazati posebnu senzibilnost prema ranjivim kategorijama - onoj djeci koja su lišena potpunog porodičnog staranja, djeci koja pripadaju romskim, egipćanskim zajednicama, djeci koja dolaze iz nerazvijenih područja sa sjevera Crne Gore, djeci sa smetnjama u razvoju – rekao je on. U skladu sa globalnim UNICEF-ovim konceptom, ove godine Dan djeteta se obilježava na drugačiji način – tako što djeca širom svijeta preuzimaju najvažnije državne ustanove, institucije, medije, škole. Povodom Dana djeteta zgrada predsjednika Crne Gore osvijetljena je sinoć plavom bojom. I. Kr.

- Agencija je, koliko je to u njenoj moći, napravila evidenciju portala koji djeluju na prostoru Crne Gore. Dio njih nema impresum, niti se zna ime osnivača, odnosno kompanije koja stoji iza tih portala. Radi se o četiri onlajn portala: Rožaje today, IN4S, Fokus press i Portal Gusinje. Agencija, takođe, nije imala ni podatke o portalu „Sloboda narodu“, koji se nalazi na adresi www.slobodacg.me, ali je on ugašen upravo u periodu kada smo pokrenuli aktivnosti za registraciju portala koji su do sada radili bez ikakvih podataka o vlasništvu - kazao je Vujović juče u izjavi za Pobjedu. Govoreći o tome što država može da preduzme da zaštiti medijski prostor Crne Gore od dezinformacija i lažnih vijesti koje dolaze sa ovakvih, skrivenih adresa, Vujović kaže da je transparentnost vlasništva u medijima od izuzetne važnosti za sve demokratske procese, ali i objektivno izvještavanje medija. Zakonska regulativa koja postoji je, kako kaže, vezala ruke AEM-u da uradi nešto po pitanju registracije portala. - Evropa je kroz različita dokumenta do sada intenzivno insistirala da se mora znati ko stoji iza kojeg medija. Anonimni portali i manipulacije sa njima su relativna novost u svijetu medija i aktivni su posljednjih nekoliko godina. Naš Zakon o elektronskim medijima iz 2010. godine je zastario kada je ova oblast u pitanju i nije na pravi način tada obradio oblast obavezne registracije elektronskih medija i obaveznog impresuma koji bi morali da imaju svi medija, pa i onlajn

Vujović: Vode s kampanje po na Kako dobar dio medijske zajednice, ne samo portali koje je pomenula gđa Kou, novinarstvo shvata kao aktivno vođenje propagandnih kampanja dezinformisanja, ostajemo i po pitanju uloge novinarstva podijeljeni. Sve to čini medijski prostor u Crnoj Gori otvorenim za razne vrste dezinformativnih kampanja – upozorio je predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije Ranko Vujović portali. Agenciji su ruke vezane kada je registracija portala u pitanju, jer zakonsko rješenje nije izvedeno do kraja. Govorim o portalima koji djeluju iz Crne Gore - objasnio je Vujović. Upozorava da je poseban problem sa portalima koji imaju urednički tim u nekoj stranoj zemlji i djeluju iz strane zemlje. - Registracija takvih portala je gotovo nemoguća. Nadam se da će novi zakon o medijima biti efikasniji u registraciji onlajn portala, što će, po novom zakonu, biti u nadležnosti Ministarstva kulture - naveo je Vujović. Samoregulacija je, prema njegovim riječima, najefikasniji način da se medijska zajednica zaštiti od ovakvih medija koji su zapravo instrument u rukama interesnih grupacija i bezbjednosnih službi. - Neophodno je da se medijska zajednica udruži u zaštitu profesije kroz samoregulaciju i zaštitu osnovne uloge novinarstva, a to je informisanje građana – istakao je naš sagovornik.

OpaSnOSt

- Međutim, kako dobar dio medijske zajednice, ne samo portali koji su pomenuti od gđe Kou, novinarstvo shvata kao aktivno vođenje propagandnih kampanja dezinformisanja, mi ostajemo i po pitanju uloge novinarstva podijeljeni. Sve to čini medijski prostor u Crnoj Gori otvorenim za razne vrste dezinformativnih kampanja - kaže Vujović. Komentarišući izjavu Kuo, koja je u utorak u Podgorici, na konferenciji „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, rekla da je Sputnjik direktno pod ruskom vladom, a portali kao što su IN4S i Borba usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja, naš sagovornik ocjenjuje da je ova poruka prilično zakašnjela. - Ali bolje ikad nego nikad sa-

Ranko Vujović

opštiti istinu. Ako pažljivo posmatrate što se u medijskom prostoru Crne Gore dešavalo od oktobra 2015. godine, pa u oktobru i novembru 2016. godine, sve do danas, vidjećete da postoji jedna ista propagandna linija, koja se uvijek pojačavala kako su se približavali neki bitni događaji u Crnoj Gori. I uvijek ćete naći manje-više iste medijske aktere u toj priči. Dovoljno je da pogledate kako su pojedini mediji izvještavali o jučerašnjoj izjavi otpravnice poslova u američkoj ambasadi pa će vam stvari biti jasne - navodi Vujović. Smatra da je strah razlog što medijska zajednica ćuti o ovakvim pojavama. - Medijska zajednica i dobar dio međunarodne zajednice toleriše sve aktivne kampanje

dezinformisanja crnogorskih građana. Ove kampanje su apsolutno opasne po državu i nadam se da će se u narednom periodu država više koncentrisati na njih - poručio je Vujović. Na konferenciji koju je Atlantski savez organizovao krajem oktobra bilo je riječi o tome da su Crna Gora i ostale zemlje u regionu godinama poligon za sajber napade i širenje lažnih vijesti kojima pojedine strane sile, prije svih Rusija, pokušavaju da podriju i uspore evroatlantske integracije država nastalih nakon raspada bivše Jugoslavije. Ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković je tada rekao da je Crna Gora 2016. prvi put iskusila direktni pokušaj miješanja u unutrašnje stvari,

Ministar zdravlja na sastanku zemalja potpisnica Protokola o vodi i zdravlju

Prioritet smanjenje oboljenja PODGORICA – Crna Gora kao potpisnica Protokola o vodi i zdravlju preduzimaće sve odgovarajuće mjere radi prevencije, suzbijanja i smanjenja oboljenja vezanih za vodu u okviru integrisanih vodoprivrednih sistema, kojima je cilj održivo korišćenje vodnih resursa - saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović. On je učestvovao na petom sastanku zemalja potpisnica Protokola UNECE-a i

WHO-a koji se održava u Beogradu. Iz Ministarstva zdravlja podsjetili su da je Protokol, kao jedan od tri obavezujuća instrumenta u sektoru zdravstva u regionu Evrope, ratifikovan u junu. Hrapović očekuje da će se kroz implementaciju protokola pružiti važan doprinos u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i jednake dostupnosti vode i sanitacije za sve, bez obzira da li se radi o građaninu koji živi u ruralnom ili urba-

nom dijelu Crne Gore. - Ratifikacijom Protokola postali smo dio porodice u kojoj ćemo razmjenjivati dobre prakse i imati pristup ekspertizi za razvijanje planova za upravljanje vodama, ali i pristup fondovima, kako bismo intenzivirali aktivnosti za jačanje kapaciteta za prevenciju i kontrolu oboljenja koja se prenose putem vode, sistema ranog upozoravanja i odgovora istakao je Hrapović. I. Kr.

Društvo

Četvrtak, 21. novembar 2019.

nim prijetnjama i ulozi medija

se opasne ašu državu IN4S i „Sloboda“ Gojko Raičević, za kojeg javnost zna da je glavni i odgovorni urednik portala IN4S koji nema impresuma, tvrdi da je i osnivač i vlasnik te medijske kuće. On je Pobjedi ranije kazao da je predsjednik nevladine organizacije koja je vlasnik portala i da je glavni i odgovorni urednik tog medija. Dokumentacija je, međutim, pokazala nešto drugačiju sliku - Raičević jeste osnivač NVO Akademska alternativa i Evropski integracioni centar, ali se te NVO ne pominju u vlasničkoj strukturi portala IN4S. Kako smo ranije objavili, kompanija Atlantic news group llc. registrovana u američkom poreskom raju Delaver, na sajtu navodi da u svom portfoliju ima portale In4s.net i Borbu.me i štampani medij ,,Sloboda“. Objašnjavaju da su mediji njihov osnovni posao i to u Srbiji, Crnoj Gori i BiH, a da im se tim sastoji od ,,provjerenih eksperata na polju medija i medijskog konsaltinga“. LLC je hibridno poslovno sredstvo koje kombinuje najbolje osobine korporacije i partnerstva. Kao i korporacija, LLC legalno postoji odvojeno od svojih vlasnika, isto tako njeni vlasnici i menadžeri nijesu lično odgovorni za njene dugove i obaveze. LLC se može koristiti kao posredničko pravno lice zbog pore-

za, zbog čega je pogodno za izbjegavanje poreza. Poslovanje i upravljanje ovakvom firmom je regulisano pisanim dogovorom između vlasnika koji nije javan. Osnivač Atlantic news group llc. je, prema javnim podacima, dr Vladimir Božović - vanredni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu, predsjednik Matice srpske u Crnoj Gori i osnivač NVO Akademska alternativa, kandidat za ambasadora Srbije u Crnoj Gori, a sa Raičevićem je jedan od 34 osnivača Srpske kuće. U kartonu deponovanih potpisa Atlantic News grupe su Gojko Raičević i dr Vladimir Božović. Atlantic news grupa je osnivač firme ANG Crna Gora, čiji je izvršni direktor Gojko Raičević. On je pismeno ovlastio Branku Simović iz Podgorice da u ime firme ANG, koja ima račun samo u Hipotekarnoj banci, obavlja uplate i isplate i podizanje izvoda sa tog računa. Na taj račun novac je uplaćivao regionalni biznismen Miodrag Daka Davidović, kao i prošle godine Nova srpska demokratija Andrije Mandića, u više navrata. Vlasnik ANG, čiji je direktor i zastupnik Raičević, je Mira Popović, koja je preko Srpske kuće povezana sa vrhom Demokratskog fronta. Kompanija nema ni imovinu, niti je prijavila bilo kakve novčane transakcije.

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja ističe da je Dan Sandžaka praznik pomirenja

Plakat u Beranama nije uklonila komunalna, već ga je neko pocijepao Znajući da se radi o osjetljivom pitanju, ne obraćamo se ni Bošnjacima, ni Srbima, ni Crnogorcima, nego svim stanovnicima Sandžaka. Da stavimo do znanja da se radi o jednoj kategoriji koja nije vezana za državu i da time ne stavimo bilo kakvu sumnju u smislu naše opredijeljenosti prema državi Crnoj Gori koja je nesporna – kazao je Pobjedi Hazbija Kalač PODGORICA – Plakat na bilbordu u Beranama kojim je upućena čestitka povodom 20. novembra proglašenog za Dan Sandžaka, nije uklonila komunalna policija, kako su prenijeli neki mediji, već ga je prekjuče neko pocijepao i nakon čega je on juče zamijenjen novim. Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Hazbija Kalač organizator je postavljanja plakata na kojima piše: ,,Svim stanovnicima Sandžaka sretan 20. novembar, Dan Sandžaka“, a postavljeni su, osim u Beranama, u Petnjici, Bijelom Polju, Rožajama, Plavu. Planirao je, kaže on za Pobjedu, da postavi plakat i u Pljevljima, ali nije bilo slobodnog mjesta. Ističe da bilbord u Beranama nije uklonila komunalna policija. - Radi se o ekscesu pojedinca. Ne znam ko je to uradio. Neko je iskoristio neke merdevine i pocijepao ga po sredini, da se ne vidi jasno poruka. Nažalost, naša poruka je nekim pojedincima zasmetala. To su pojedinci koji još nijesu izašli iz 90-ih godina. Što god da dođe od nekog bošnjačkog političkog ili bilo kakvog drugog udruženja imaju neku vrstu sumnje ili straha, doživljavaju to kao neku vrstu provokacije. Vjerovatno i za takve ljude sama činjenica što smo živi je provokacija. To je vrlo mali broj ljudi u Beranama i to nije Berane, Berane je nešto drugo – rekao je on.

MOtIV

preko sajber napada, pa do pokušaja državnog udara. Naveo je da je takvo djelovanje Rusije nastavljeno, ali „nekim drugim sredstvima i modelima uticaja, prvenstveno preko medija koji šire dezinformacije u vezi sa vladinim politikama“. Objasnio je da „Sputnjik širi dezinformacije na Zapadnom Balkanu, a domaći mediji od kredibiliteta, prenose takve

informacije“. Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke kazala je na toj konferenciji da Rusija radi na tome da uspori napredak evroatlantskih integracija zemalja našeg regiona i da je to „bilo tako očigledno 2016. godine ovdje u Crnoj Gori prije njenog pristupanja NATO-u i prije parlamentarnih izbora“. K. JANKOVIĆ

Budžet za Ministarstvo nauke za iduću godinu

Izdvojeno šest miliona PODGORICA – Za nauku i inovacije u našoj državi za iduću godinu predviđen je budžet od šest miliona eura - saopšteno je iz Ministarstva nauke. Iz ovog resora su istakli da je u odnosu na 2017. godinu budžet povećan za 120 odsto. - Povećanje budžeta Ministarstva nauke u odnosu na prošlu godinu iznosi oko 920.000 eura, odnosno 17 odsto - precizirano je u saopštenju. Iduće godine, kako je najavlje-

no, planirana su i dodatna sredstva za kapitalni razvojni projekat - Naučno-tehnološki park Crne Gore sa sjedištem u Podgorici, za koji će biti raspisan tender za izvođača radova do kraja ove godine. - Za inovacioni ekosistem koji gradimo od 2017. budžet za nauku i inovacije povećan je 120 odsto, što je najbolji dokaz da Vlada prepoznaje značaj nauke i inovacija - zaključili su iz Ministarstva nauke. J. B.

Namjera im je, kaže Kalač, da se kroz ovu poruku prisjete i posljednjeg predsjednika Sandžaka Sretena Vukosavljevića koji je širio poruku mira, tolerancije, suživota među stanovinicima Sandžaka. - I da kažemo time da nam je stalo do naše istorije i tradicije i da kažemo istovremeno da smo zatvorili sve moguće teme vezane za eventulne promjene granica – kaže Kalač. Istakao je da se 20. novembar u

Vulić: Žestoko smo protiv podjela

Plakati postavljeni u nekoliko gradova u Crnoj Gori

Pljevljima obilježava kao dan tog grada, a u ostatku Sandžaka kao Dan Sandžaka. - Mi smo istakli u tom bilbordu, u toj poruci da piše ,,svim stanovnicima Sandžaka“ i nijesmo rekli građanima, jer se građanin više vezuje za državnu teritoriju. Znajući da se radi o osjetljivom pitanju, ne obraćamo se ni Bošnjacima, ni Srbima, ni Crnogorcima, nego svim stanovnicima Sandžaka. Da stavimo do znanja da se radi o jednoj kategoriji koja nije vezana za državu i da time ne stavimo bilo kakvu sumnju u smislu naše opredijeljenosti prema državi Crnoj Gori koja je nesporna, da stavimo bilo kakvu sumnju u smislu postojećih granica koje su za nas, takođe, nesporne. Taj proces smatramo završenim – rekao je Kalač, dodajući da Sandžak doživljavaju kao prekograničnu regiju ,,u jednom tradicionalnom, istorijskom smislu“. U Crnoj Gori, kaže on, ovaj praznik se obilježava, dok je u Srbiji neradan dan. Odgovarajući na pitanje jesu li ovakvi plakati postavljeni samo u gradovima Crne Gore, Kalač kaže da nije siguran da li

ih ima u Srbiji. - Mislim da nije. Mi djelujemo u Crnoj Gori i ponašamo se potpuno samostalno – rekao je on.

BOšNJAčKA strANKA

Povodom obilježavanja 20. novembra, Dana Sandžaka, Bošnjačka stranka je čestitala svim pripadnicima bošnjačkog naroda, institucijama i organizacijama, koje proslavljaju ovaj dan. - Obilježavanjem Dana Sandžaka čuvamo sjećanje na zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) u Pljevljima 1943. godine, kao izraza naše antifašističke orijentacije i tradicije multikulturalnog društva. Dosljednost u njegovanju ovih vrijednosti je put koji Bošnjačka stranka bira od svog osnivanja – saopštili su oni. Demokratska partija socijalista i Bošnjačka stranka potpisale su 28. marta 2006. godine sporazum o saradnji i u tom aktu se, pored ostalog, navodi da je primjena Evropske povelje o lokalnoj samoupravi u dijelu najvećih standarda kao

Ministarstvo zdravlja potpisalo ugovore sa nevladinim organizacijama

Za prevenciju HIV/AIDS-a podijeljeno 70.000 eura PODGORICA - Sekretar Ministarstva zdravlja Nikola Antović i predstavnici šest nevladinih organizacija potpisali su juče ugovore o raspodjeli novca za projekte podrške preventivnim i drugim aktivnostima u oblasti HIV-AIDS-a u 2019. godini. Novac je obezbijeđen u okviru javnog konkursa „Održavanje niske prevalencije HIV-a u Crnoj Gori“. Kako je saopšteno, za ovu godinu Ministarstvo zdravlja opredijelilo je ukupno 70 hiljada eura i to za nevladine organizacije: Centar kreativnih

vještina, SISTEM, Juventas, Bjelopoljski demokratski centar, Identitet i CAZAS. - Koliko nam je značajna saradnja u ovoj izizetno osjetljivoj oblasti sa najviše specifičnosti, ukazuje i činjenica da je za protekle tri godine Ministartsvo zdravlja za projekte nevladinih organizacija u ovoj oblasti izdvojilo ukupno više od pola miliona eura. Očekujemo da će nevladine organizacije koje su izabrane ovim konkursom ostvariti ono što je krajnji cilj, a to je bolja identifikacija i tretman osoba koje žive s HIV-om i ranjivim grupama koje su u riziku od infekcije - kazao je Antović. I. Kr.

Komentarišući priču o bilbordima na kojima su postavljeni plakati sa čestitkom povodom Dana Sandžaka, predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Sabrija Vulić kazao je za Pobjedu da Savjet ima kristalno jasne stavove oko suvereniteta Crne Gore. - Za crnogorske Muslimane nema dileme da je Crna Gora naša jedina država i da mi nemamo „rezervnu“ niti nam je potrebna. Nažalost, danas su u Crnoj Gori česti pokušaji da se na račun podjela ili recidiva prošlosti uzimaju jeftini politički poeni ili izazvaju reakciju suprotne strane, što se dešava i u ovom slučaju, a što često zna da ide na ruku neprijateljima Crne Gore i njene suverenosti. Mi smo žestoko protiv toga i bilo kakvih pokušaja podjela crnogorskih građana na osnovu vjerske, nacionalne, regionalne ili bilo kakve druge pripadnosti. Takve podjele uvijek idu na štetu običnog građanina i Crne Gore kao zemlje o kojoj svi moramo da vodimo brigu i stavimo na prvo mjesto iznad svih kratkotrajnih ličnih interesa – istakao je Vulić.

uslov ravnomjernog ekonomskog razvoja Crne Gore. - U tom kontekstu Sandžak vidimo kao multietničku, multikonfesionalnu i multikulturalnu prekograničnu regiju, sa transparentnom granicom koja bi bila most spajanja, a ne zid razdvajanja Srbije i Crne Gore - piše u tom dokumentu. N. Đ.

Info dan PODGORICA - U Ministarstvu prosvjete održan je info dan o Eurydice mreži, aktivnostima koje se u okviru nje sprovode, a predstavljena je i publikacija Digitalno obrazovanje u školama u Evropi, te izvještaj o učenju regionalnih jezika ili jezika manjina u školama u Evropi. Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović kazala je da je Crna Gora već nekoliko godina članica ove mreže, koja izvještajima, publikacijama i opisima obrazovnih sistema pruža mnoštvo informacija o stanju u oblasti obrazovanja u pojedinačnim zemljama. I. Kr.

Društvo

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Lovci osumnjičeni za krivolov tvrde da su žrtve „namještaljke“

Nacionalni savjet Albanaca protestuje

Neprihvatljivo im protjerivanje zbog nezakonitog isticanja albanske zastave PODGORICA – Nacionalni savjet Albanaca saopštio je juče da će zbog protjerivanja albanskog državljanina koji je nezakonito u našoj zemlji isticao albansku zastavu obavijestiti diplomatska predstavništva u Crnoj Gori i okvalifikovati ove postupke kao gaženje nacionalnih prava albanske manjine, u suprotnosti sa Ustavom, Zakonom i međunarodnim konvencijama koje štite ljudska i manjinska prava. Osumnjičeni tvrde da nijesu ubili medvjedicu

Oni ocjenjuju kako je posljednji slučaj koji se desio na tradicionalnoj manifestaciji Koštanijade u Krajini, gdje je priveden i procesuiran jedan Albanac zbog toga što je isticao nacionalnu zastavu, jasno pokazuje pravo lice jednog dijela crnogorske policijske vlasti, koja, tvrde oni, koristi prilike i zakonske praznine „za prekršaje“ (sudaranje) zakona u Crnoj Gori da bi izrazili animozitet koji imaju prema simbolima i nacionalnom identitetu Albanaca. Kategorični su da je isticanje nacionalnih simbola dozvoljeno na manifestacijama i privatnim skupovima ia podsjećaju da je Nacionalni savjet u dva slučaja 2012. i 2014. godine informisao Ministarstvo unu-

Ko krije istinu o ubistvu medvjedice Po prijavi Lovačke organizacije Podgorica za ubistvo medvjedice policija je Tužilaštvu privela Žarka Lakušića (48), Nenada Marovića (54), Darka Radulovića (41), Mihajla Vlahovića (54) i Nebojšu Petrovića (44), dugogodišnje članove Lovačkog saveza. Oni su juče, u reagovanju na saopštenje Lovačke organizacije Podgorica, istakli da osjećaju građansku i lovačku dužnost i obavezu da saopšte da su neistiniti navodi da je spornog dana njihova grupa lovila medvjeda. - Lov u našoj grupi su vršili lovci koji imaju uredno plaćene članarine, uredno i registrovano oružje i koji ispunjavaju sve uslove da potpuno zakonito love u dozvoljenom prostoru divljač koja se može uloviti. Kao direktni očevici i učesnici lova, koji je već sada opisan kao nezakonit, ističemo da nijesmo lovili, a još manje odstrijelili medvjeda - navodi se u reagovanju koje je potpisala grupa lovaca, među kojima su i neki koji nijesu privođeni. Razlog za demanti je, kako ističu, to što su petorica lovaca „unaprijed osuđeni od odgo-

vornih u lovačkom društvu“. - Već je utvrđeno i ko je ubio medvjeda (pet lovaca - što je apsolutno nemoguće), već je utvrđeno da svi petorica zaslužuju najstrože kazne (što je opet apsurdno), već je utvrđeno da su praćeni (što je možda nezakonito) i viđeni kako love i već je utvrđeno da su počinili ozbiljne disciplinske prekršaje. Odgovorno tvrdimo da u konačnom naši lovci neće biti ni disciplinski ni krivično sankcionisani, a sve one koji se drznu i da sude prije suda upozoravamo da bi prije bombastičnih izjava za medije (koje koriste za reklamu sopstvenog nerada i nesposobnosti) valjalo da razmisle malo o tome ko su lica koja vrše lovočuvarsku djelatnost i prijavljuju navodni kri-

volov. Takođe, da malo razmisle i o tome da li su i ta lica (danas lovočuvari) lišavani slobode u prošlosti zbog različitih krivičnih djela i da li su bili dio iste grupe - navode lovci. Pozivaju one koji su ih prozvali da „malo razmisle o tome kako i zašto ti isti lovočuvari ne prijave stvarne počinioce ovog krivičnog djela od kojih su dobili informacije da se njihova grupa bavi navodno progonom zaštićene divljači“. - Da malo razmisle zašto su i kako ti isti lovočuvari razvili animozitet prema uglednim pripadnicima policije koje danas optužuju. Da razmisle i o tome kako vode društvo koje će se ubrzo najvjerovatnije ugasiti zbog troškova sudskih postupaka koji su nastali zbog

„zakonitog djelovanja“ istog društva. Da razmisle kako će u postupku izgledati to isto društvo koje istura sa izjavom svog lovočuvara koji je „vidio“ jednog od uhapšenih, a taj isti lovac u tom trenutku se nalazio u kafani kilometrima daleko. Tu činjenicu (kao i pozicije navodno uočenih lovaca) potvrdiće najmanje 20-ak ljudi. Upozoravamo ih i da bi valjalo da razmisle kako će organi odlučivanja gledati na nesređenu, izmijenjenu i neistinitu izjavu lovočuvara naspram jedne te iste i saglasne izjave desetak lovaca koji su maltene identično prenijeli da nemaju ni najmanje veze sa onim što im je lažno stavljeno na teret navode lovci u reagovanju.

Sjednica Upravnog odbora UCG

Spomen-obilježje ispred Pomorskog D.M.

PODGORICA – Lovci koji su privedeni i saslušani zbog ubistva dvogodišnje medvjedice, zaštićene vrste, prije nekoliko dana u reonu Bioča, juče su saopštili da nije istina da su je oni odstrijelili i da su oni žrtve „namještaljke“.

trašnjih poslova podrobno koji je simbol, odnosno nacionalna zastava Albanaca u Crnoj Gori. - Za nekolicinu službenika crnogorske policije ovo izražavanje identiteta stvara problem i ovi službenici koriste zloglasni član 23 Zakona o javnom redu i miru, po kojem se kažnjavaju lica koji ističu simbol druge države unutar Crne Gore – navode oni. Poručuju da je njihov jasan i čvrst stav da nema i neće biti vlasti u Crnoj Gori koja će uplašiti Albance u ispoljavanju njihovog nacionalnog identiteta kroz nacionalne simbole i nasuprot povremenih tendencija za provokacije i prijetnje. Ističu da su Albanci u Crnoj Gori autohton narod, koji će očuvati i ispoljavati svoj nacionalni identitet pod svim uslovima i u svakoj situaciji ne ugrožavajući nikoga i ne dozvoljavaju da se potčinjavaju, da se prema njima pravi pritisak i slično. - Nacionalni savjet će stajati uz svakog rodoljuba koji želi ispoljavati svoj nacionalni identitet, svim oblicima i demokratskim sredstvima. Mi ćemo nastaviti sa isticanjem nacionalne zastave – poručili su iz Nacionalnog savjeta Albanaca. R. D.

K. J.

Podrška lovačke organizacije lovočuvarima Iz Lovačke organizacije Podgorica sinoć su saopštili da ne žele da polemišu „sa onima koji su se već predstavili svojim nedjelima u lovištu i nesuvislim saopštenjima, primitivnim manipulacijama koje vrijeđaju i srozavaju svaku elementarnu logiku“, već daju punu podršku „utvrđenim činjenicama i nalazima svojih, ali i nadležnih državnih organa“. Oni su apelovali da se vinovnici kriminalnih radnji privedu „k poznaniju prava“. Ističu da podržavaju državne organe - Tužilaštvo i Ministarstvo unutrašnjih poslova na „razotkrivanju, istrazi, privođenju i procesuiranju vinovnika odstreljivanja trajno lovom zaštićene vrste-mečke 16. novembra u kanjonu Male rijeke“. Ovo je, navode, jedan od zaključaka sa sjednice Upravnog odbora ove organizacije.

- Upravni odbor i ostali lovački organi su zaključili da je interes LO Podgorice, koja predstavlja 700 lovaca, da se u ovom slučaju sazna puna istina o ovom teškom krivičnom djelu. Svi organi LO Podgorica, prije svega Upravni odbor dobijaju nesumnjivu podršku najvećeg broja lovaca, da se najzad stane na kraj divljanju i primitivizmu, nepoštovanju propisa, kriminalnim radnjama i lažima krivolovaca - piše u saopštenju. Kategorični su da su „lovočuvari i sva ostala lica koja su aktivno učestvovala u identifikaciji počinilaca na odstreljivanju trajno zabranjene divljači, profesionalno odradili svoj dio posla“. - Zaslužuju sve pohvale i podršku svih organa LO Podgorica - piše u saopštenju koje je potpisao sekretar organizacije Zoran Kažić.

Nacionalni parkovi raspisali konkurs za posao vrijedan 40.000 eura

Javni poziv za adaptaciju Planinarskog doma Škrka PODGORICA - Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore raspisalo je otvoreni postupak javnog nadmetanja za adaptaciju Planinarskog doma Škrka, čija je procijenjena vrijednost 40.000 eura. Realizacijom ovog projekta, kako se navodi, rješava se višegodišnji problem i NP Dur-

mitor biće bogatiji za objekat namijenjen prvenstveno planinarima, kao i svim posjetiocima koji žele da dožive prirodu na pravi način. - Stavljanje u funkciju ovog objekta, koji se nalazi u jako lošem stanju, bilo je onemogućeno, prvenstveno zbog nedostatka finansijskih sredstava, pa su se u ovoj godini, na-

kon odličnih rezultata poslovanja koje bilježe NPCG, stekli uslovi da se ovaj višegodišnji problem riješi adekvatnim uređenjem - piše u saopštenju. Navodi se da je dogovorena i saradnja sa Gorskom službom spašavanja sa Žabljaka za zajedničko korišćenje i održavanje objekta nakon adaptacije. Podsjećaju da je u prethodne dvije godine iz redovnog poslovanja izdvojeno više od 600.000 eura za ulaganja u osnovna sredstva, unapređenje postojeće i izgradnju nove turističke infrastrukture i objekata u svim nacionalnim parkovima. N. K.

Kampus Univerziteta Crne Gore

PODGORICA - Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je na juče održanoj sjednici, između ostalog, dao saglasnost Srednjoj pomorskoj školi da povodom proslave 170 godina postojanja postavi spomen-obilježje kod zgrade Pomorskog fakulteta u Kotoru. Obavezali su ih da ne naruše zgradu postavljanja i održavanja spomenika. Saglasnost je, kako je saopšteno, data na prijedlog rektora Univerziteta Crne Gore prof. dr Danila Nikolića. Predsjednik Upravnog odbora prof. dr Duško Bjelica kazao je da su ,,članovi Upravnog odbora upoznali sa finansijskim poslovanjem Univerziteta“. - Na inicijativu organizacionih

jedinica, data je saglasnost za izmjene i dopune Finansijskog plana Univerziteta Crne Gore za 2019. godinu, za Arhitektonski fakultet, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, Građevinski fakultet, Institut za biologiju mora, Metalurškotehnološki fakultet i Rektorat. Saglasnost je data na prijedlog rektora, a uz mišljenje sektora za finansije - kazao je Bjelica. Usvojene su, kako dodaju, i izmjene pravilnika o rješavanju stambenih potreba zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore dodjelom novčanih sredstava i pravilnik o izmjenama pravilnika o dodjeli novčanih sredstava za poboljšanje uslova stanovanja. Nije detaljnije saopšteno o kakvim konkretnim izmjenama je riječ. N. Đ.

Hronika

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Suđenje po tužbi jednog od vlasnika Vijesti protiv Antene M, advokat Martinović tražio izuzeće sutkinje

PODGORICA – Pravni zastupnik Antene M, advokat Nikola Martinović tražio je juče izuzeće sutkinje Marije Bošković u postupku u kojem su vlasnici medijskog koncerna Vijesti Željko Ivanović i Miško Perović tužili ovaj medij zbog prenošenja serijala tekstova ,,Voajer i balerina“ istraživačkog novinara i publiciste Šekija Radončića.

D. MIJATOVIĆ

Ivanović priča o progonu vlasti, ćuti o državnom novcu Vijestima Šuković: Ivanovićev nastup je obrazac bljutavog licemjerja Vlasnik Antene M Darko Šuković kazao je za Pobjedu da je Ivanovićev nastup obrazac bljutavog licemjerja. - Da nije CKL-a i Jevrema Brkovića, Ivanović i njegove nazovi kolumne bile bi rodno mjesto ad hominem tekstova. On je svoj izraz lišio ozbiljnog sadržaja i sveo se na ruganje, denunciranje i uvrede, baveći se na najprizemniji način ličnošću onih sa kojima se obračunava... I, sad, on, takav, nariče nad sopstvenom povrijeđenošću i tuži zbog duševnih bolova? Bilo bi pravno logično i društveno racionalno zakonom spriječiti osobe, koje su svojim djelom pokazale nesposobnost da spoznaju kategorije čast i ugled, da ovakvim procesima zamajavaju institucije i troše novac poreskih obveznika rekao je Šuković.

Martinović je kazao da izuzeće sutkinje traži jer mu nije dozvoljeno da postavlja pitanja koja se decidno odnose na navode tužbe, a jedno od tih pitanja je „da li je i koga Vlada Crne Gore štitila kada je odlučila da za180.000 eura kupi knjige koje su štampale Vijesti“.

BEZ ODGOVORA

- Kada sud zabrani pitanja koja se tiču provjeravanja istinitih ili neistinitih činjenica, onda ja kao pravni zastupnik imam razloga da posumnjam u objektivnost i nepristrasnost – istakao je Martinović. Ovakva njegova odluka uslijedila je nakon što je sutkinja dozvolila Ivanoviću da ne odgovori na mnogobrojna konkretna pitanja, a tiču se tužbe koju je podnio protiv Antene M. Umjesto preciznih odgovora, Ivanović je iznosio političke ocjene i doživljaje o sebi i Vijestima kao „žrtvama režima“. Martinović je objasnio da ta pitanja postavlja zbog navoda u tužbi i Ivanovićeve konstatacije u sudnici da je Radončićev tekst dio četrnaestogodišnje hajke koju protiv osnivača Vi-

TVRDI DA JE ŽRTVA REŽIMA: Ivanović ispred Osnovnog suda

jesti vodi „udružena propagandna grupa“ i to po nalogu vlasti. Iz tih razloga advokata Martinovića je zanimalo da Ivanović saopšti iznose državne pomoći koncernu Vijesti za proteklih deset godina, a koji prelaze milion. U sudnici je izostao i Ivanovićev odgovor da li je njegova medijska kuća u više navrata dobila pomoć od Vlade. Martinović je ukazao na podatke 2009. i 2010. godine, na ime oprosta duga Radio difuznom centru, za TV Vijesti 413.312,11 eura, za Radio Vijesti 29.593,23 eura, a onda i Vlada Duška Markovića, u paketu sa drugim TV stanicama, još 200.000 duga; zbog stečaja Begapresa Vi-

jesti su iz budžeta dobile 217.392 eura. Sutkinja je uskratila pitanje i o novcu koji je na takozvanom užem kabinetu Vlade dva puta opredijeljen za kupovinu knjiga koje je štampao medijski koncert Vijesti. - Tuženom se ne dozvoljavaju pitanja kojima bi se utvrdili navodi iz tužbe - kazao je Martinović.

VEZE

Jedno od pitanja odnosilo se i na ulogu njemačkog WAZ-a u Vijestima te i da li je ta kompanija bila suvlasnik u tom medijskom koncernu. Ivanović je rekao da ne želi da odgovori, dodajući da je saradnja sa tom kompanijom prekinuta nakon,

kako tvrdi, pokušaja vlasti da preko čelnika te „njemačke firme ucijene vlasnike Vijesti kako bi prestali da kritikuju Đukanovića“. – Tada se desila prava mafijaška ponuda koja se ne odbija. Ponudili su nam četiri miliona eura, tri puta više od vrijednosti našeg udjela, ali smo to odbili i pokazali da ne trčimo za srebrenjacima - naveo je Ivanović. Tužilac nije konkretno odgovorio i na pitanje „da li je WAZ kontrolisao finansije Vijesti, dok je bio dio vlasničke strukture kompanije Daily press“. Izostao je i odgovor na pitanje da li je Ivanović imao poslovne veze sa vlasnikom firme sa Britanskih Djevičanskih Ostrva i

još nekih of-šor destinacija. Tako je i na pitanje advokata Martinovića da li je osuđivan za neistinite navode u nekim medijima, Ivanović izbjegao konkretan odgovor saopštivši da su se neke njegove kolege susrele sa tužbom onih koji su organizovali „propagandnu grupu“, a to su, kako je naveo, „Milo Đukanović i Ana Đukanović“, - Ja sam ponosan na ovakvu tužbu, presuda je donijeta u njihovu korist. Navedena tužba je bila zbog jedne moje izjave i komentara u Monitoru – dodao je Ivanović. Martinović je upitao Ivanovića da li se, osim medija, bavi još nekim biznisom. - Na ovako postavljeno pitanje mogao bih da uzvratim na isti način tako što bih rekao da nemam nikakve veze sa ,,Sigmom“, iza koje stoji ili je stojao ovaj advokat koji je tretiran u našim tekstovima kao jedna

od ključnih karika afere ,,Telekom“ – naveo je Ivanović. Martinović je prigovorio na ove navode, pojašnjavajući da firma „Sigma“, a ni on nijesu bili optuženi u predmetu poznatom kao ,,Telekom“. Odgovarajući na pitanje Martinovića da li je austrijski medijski koncern Styria jedan od suvlasnika Vijesti, Ivanović je odgovorio da je cilj takvog pitanja da se obesmisli postupak. Miodrag Perović i Željko Ivanović tužili su Antenu M zbog prenošenja serijala tekstova ,,Voajer i balerina“ autora Šekija Radončića. Serijal od pet nastavaka objavljen je u desetak crnogorskih štampanih i elektronskih glasila. Perović i Ivanović, u tužbi podnesenoj preko ortačkog advokatskog društva ,,Stojković“ iz Beograda, procijenili su da je ,,vrijednost predmeta spora 10.000,00 eura“! Po glavi tužioca“. M. L.

Hronika

Četvrtak, 21. novembar 2019.

BAR: Pokušaj ubistva ispred Srednje stručne škole, uhapšen osumnjičeni

AKCIJA „MONIKA“: Uhapšeno dvanaest osoba, nakon saslušanj

Nakon incidenta u dvorištu barske Srednje stručne škole oglasio se saopštenjem direktor te ustanove Branislav Knežević saopštivši da osuđuju svaki vid nasilnog ponašanja

Đedović osumnjičen da je vođa grupe koja je krijumčarila 250 osoba

Učenik ranjen u dvorištu škole

BAR - Baranin P. Ž. (18), učenik Srednje stručne škole u Baru, ranjen je juče oko 13 sati u dvorištu te obrazovne ustanove. Na njega je, kako se osnovano tvrdi, nožem nasrnuo godinu mlađi učenik te škole M. T. iz Nikšića. Barska policija je veoma brzo uhapsila M. T. zbog pokušaja ubistva. - Prilikom fizičkog obračuna u blizini jedne srednje škole u Baru došlo je do upotrebe hladnog oružja - noža, kojom prilikom je, kako se sumnja, M. T. zadao ubodnu ranu P. Ž. u predjelu stomaka – saopšteno je iz Uprave policije. Osamnaestogodišnjak je transportovan u barsku bolnicu gdje mu je ukazana ljekarska pomoć. P. Ž. je hospitalizovan i, prema riječima doktorke Lane Vučetić, operisan je i nalazi se van životne opasnosti. Oporavlja se na odjeljenju Intenzivne njege Opšte bolnice u Baru. Okolnosti pod kojima je došlo

do ovog događaja utvrdiće istraga. O događaju je obaviješten viši državni tužilac u Podgorici koji se izjasnio da se M. T. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju, te je ovlastio osnovnog državnog tužioca u Baru da izvrši uviđaj. Nakon incidenta u dvorištu barske Srednje stručne škole oglasio se saopštenjem direktor te ustanove Branislav Knežević saopštivši da više informacija sada ne može saopštiti zbog činjenice da su istražne radnje kod drugih nadležnih organa u toku. - Škola će uraditi sve sto je u njenoj nadležnosti odmah po dobijanju informacija od drugih organa, prvenstveno policije. Nema potrebe naglašavati da osuđujemo svaki vid nasilnog ponašanja, a posebno teške incidente, te škola neće ostati bez reakcije na ovaj slučaj, već naprotiv. Samo je potrebno sačekati da prvo drugi organi završe svoj dio posla – naglasio je V. K. V. Knežević.

Optužnica protiv Kotoranina

Napao policajca KOTOR - Osnovni sud u Kotoru potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu podignutu 23. oktobra protiv M. D. zbog krivičnog djela krađa i krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, prenosi CdM.

Optužnicom se Kotoraninu stavlja na teret da je u noći između 24. i 25. septembra u periodu od 23.30 do 5 časova u tri navrata obijanjem hotela ukrao stvari vrijednosti 2.867 eura. On je istog dana oko 11 časova u garaži hotela, napao policajca J. M. koji je obavljao uviđaj nakon pljačke. C. H.

Pljevljaku dvije godine zatvora

Maloljetniku prodao drogu BIJELO POLJE - Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak osudio je na dvije godine zatvora Dragišu Mrdaka (38) iz Pljevalja. Optuženi Mrdak se tereti da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i

stavljanje u promet opojnih droga, odnosno da je u Pljevljima prodao „amfetaminspeed“ maloljetnoj osobi. Pljevljak je i ranije odgovarao u Srbiji zbog istog krivičnog djela, a otežavajuća okolnost je što je drogu prodao maloljetnoj osobi. B. Č.

Tuča kadeta FK Mornara i Lovćena

Lakše povrijeđena dva maloljetnika PODGORICA – Protiv nekoliko maloljetnika podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su učestvovali u tuči kadeta fudbalskih klubova Mornara i Lovćena. Kako Pobjeda nezvanično saznaje, u tuči koja se dogodila u svlačionici „Obilića poljane“ lakše su povrijeđene dvije osobe.

SASLUŠANI U TUŽILAŠTVU: Sa privođenja jednog od osumnjičenih

PODGORICA – Deset osoba uhapšeno je juče u Podgorici, Nikšiću, Danilovgradu, Herceg Novom, u akciji policije i Tužilaštva pod kodnim imenom „Monika“, zbog osnovane sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe koja je za novčane iznose krijumčarila azilante. Među privedenim bila su i dvojica službenika policije iz Odjeljenja bezbjednosti u Danilovgradu i oni se terete za zloupotrebe položaje. Lisice su stavljene Ljubomiru Đedoviću (39), Darku Mijuškoviću, Milenku Dragutinoviću, Mitru Kecojeviću (50), Željku i Draganu Dragutinoviću, Svetlani Aleksić (40), Ratku Kadoviću (66), Vladimiru Peroševiću (33), Anđeli Perošević (31) i policajcima - Radomiru StojoviPODGORICA – Advokatica Andrijana Razić, koja zastupa Nikolu Vuletića, optuženog za razbojništvo u kladionici na Cetinju prije osam godina, kada je ubijen košarkaš Ljubo Jovanović, predložila je da se u nastavku postupka u svojstvu svjedoka sasluša Enis Baković, pomoćnik direktora Uprave policije, kako bi se provjerio iskaz Vasilija Todorovića. Za ubistvo Jovanovića optužen je Aleksandar Konatar, koji se tereti da je prilikom pljačke kladionice Lutrije Crne Gore u Cetinju ubio košarkaša Ljuba Jovanovića 30. juna 2011. godine. U ovom predmetu sudi se i Nikoli Vuletiću zbog razbojništva. Vijeće sudije Vladimira Novovića donijelo je rješenje da će o prijedlogu da se sasluša Baković sud odlučiti tokom postupka. Tužilac se protivio ovom prijedlogu, objasnivši da se ,,službenici policije ne mogu saslušavati na okolnosti služ-

ću (49) i Aleksandru Kalpačini (46) iz Danilovgrada. Istražitelji su više mjeseci prikupljali dokaze koji su na nesumnjiv način ukazali da je grupa formirana u januaru s ciljem da nezakonito prevoze azilante u zemlje u regionu. Osumnjičeni su juče oko podneva privedeni na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo pred tužiteljkom Mirom Samardžić, koja je puštila da se sa slobode brane policajci Stojović i Kalpačina, dok je za ostale osumnjičene donijela rješenje o zadržavanju od 72 sata. - U periodu od januara 2019. godine policija je identifikovala organizovanu kriminalnu grupu pod nazivom „Monika“ koja je formirana u cilju vršenja krijumčarenja stranih državljana koji su u Crnoj Gori imali status tražilaca azila –

saopšteno je iz Uprave policije. Organizovana grupa je, kako se navodi, imala deset članova koji su bili zaduženi za prihvat azilanata, tranzit, smještaj i ilegalni prelazak državne granice na ruti Albanija – Crna Gora – Bosna i Hercegovina. Njima se na teret stavlja stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. Dvojica policajaca sumnjiče se da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja a, prema nezvaničnim saznanjima našeg lista, njihova uloga je bila da informišu pojedine članove grupe na kojim rutama se na magistralnom putu Nikšić – Podgorica nalaze patrole. Sumnja se da su odavali službene tajne i omogućavali kretanje krijumčarima.

Prema nalazima iz istrage, Đedović se sumnjiči da je bio na čelu kriminalne desetočlane grupe i on se, prema saznanjima našeg lista, u Tužilaštvu branio ćutanjem. Grupa koju je, kako se osnovano sumnja, organizovao Đedović, djelovala je u Crnoj Gori i Bosni, a članovi su postali Željko, Dragan i Milenko Dragutinović, Mijušković, Perošević, Kecojević, Aleksić, Kadović i Perošević i više NN osoba iz Bosne i Hercegovine. Nezakonite radnje su planirane i sprovođene duže vrijeme u međunarodnim razmjerama. Za ova krivična djela zaprijećena je kazna zatvora od četiri ili više godine ili teža, a cilj je bio da steknu nezakonito dobit. Istražitelji vjeruju da je svaki član grupe imao jasne uloge i zadatke u realizaciji kriminal-

Nastavljeno suđenje optuženom za ubistvo košarkaša Ljuba Jovanovića na Cetinju 2011. godine

Advokatica traži saslušanje Bakovića, a tužilac Aca Poštara benih radnji“. Sud je prihvatio prijedlog advokata Borisa Marinovića, koji zastupa Konatara, da svjedoči Nina Martinović, na osnovu čijeg je iskaza u istrazi sačinjen foto robot. Sudija Tabaš će, kako je kazao, naknadno odlučiti i o prijedlogu tužiteljke Tanje ČolanDeretić da svjedoči Aleksandar Jančić iz Srbije, zvani Aco Poštar, kojeg je u odbrani pominjao okrivljeni Konatar, kao navodnog mogućeg izvršioca ubistva. Na jučerašnjem pretresu sa-

slušan je i svjedok Miloš Knežević koji je rekao je da je u noći ubistva padala kiša i da je on tada radio u kafe-baru ,,Njujork“ na Cetinju. - Vidio sam nekog momka koji je izašao iz kladionice i između dva auta kao da se sagao da zaveže pertle. Potom je neki mladić istrčao iz kladionice i protrčao kroz obližnji portun. Na glavi je imao kapuljaču od duksa tamne boje. Tada sam bio u bašti lokala i trener košarkaša Lovćena je rekao ,,Ljubo je ranjen“, naveo je svjedok, dodajući da ne zna

ime tog trenera. Svjedok Ivan Proroković sa Cetinja rekao je juče da nema nikakvih saznanja o ubistvu košarkaša, ali da ima svoja razmišljanja. Kategorično je odbacio mogućnost da je ubistvo počinio jedan od njegovih najboljih drugova Aco Poštar, kao i da on na teritoriji cetinjske opštine nije počinio nikakvo krivično djelo. Naveo je da su ga inspektori za krvne delikte saslušavali 2012. i 2016. u vezi ubistva košarkaša. -Pitali su me o Acu Poštaru. U nekoj zavijenoj formi, ne di-

Hronika

Četvrtak, 21. novembar 2019.

VIŠI SUD: Izrečena presuda optuženima za pokušaj likvidacije Radojice Zekovića

ja puštena dva policajca

Načelnik Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima i ilegalnih migracijama Nikola Medenica saopštio je da je u akciji „Monika“ ostvarena međunarodna saradnja sa policijskim službama u Bosni i Hercegovini, kao i saradnja sa EUROPOL-om kroz razmjenu informacija. Medenica je kazao da su osumnjičeni od januara krijumčarili azilante od granice sa Albanijom preko Crne Gore, do granice sa Bosnom i Hercegovinom. -Modus krijumčarenja je podrazumijevao aspekte međunarodnog djelovanja u dijelu prihvata i prevoda preko teritorije Crne Gore do pograničnog pojasa sa Bosnom i Hercegovinom gdje su grupe koristeći nepristupačnost terena ilegalno ulazili na teritoriju Bosne i Hercegovine – pojasnio je Medenica. Iz Uprave policije su kazali da ova akcija predstavlja nastavak aktivnosti policije u borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa koje učestvuju u krijumčarenju ljudi preko teritorije Crne Gore kao tranzitne zemlje. On je saopštio da je u posljednjih godinu dana presječeno pet lanaca krijumčarskih mreža i razbijeno je pet organizovanih kriminalnih grupa koje su ukupno brojale 51 člana. Jedan od prioriteta Uprave policije je borba protiv organizovanog kriminala i krijumčarenja. Crnogorska policija će, kako je poručio, dalje biti posvećena otkrivanju, sprečavanju i suzbijanju svih krivičnih djela i radiće na identifikovanju i hapšenju osoba za koje bude postojala sumnja da su počinile neko krivično djelo. Uprava policije osuđuje nezakonito ponašanje navedena dva policijska službenika i pruža maksimalnu podršku nadležnim organima u procesuiranju ovakvih i drugih nezakonitih slučajeva i uradićemo sve što je u našoj nadležnosti u narednom periodu da svaki ovakav pojedinac, ukoliko postoji, bude otkriven, procesuiran i kažnjen u slučajevima u kojima se dokaže krivica u krivičnom postupku.

PODGORICA - Stevan Stamatović i njegova petočlana grupa osuđeni su juče u podgoričkom Višem sudu na ukupno 41 godinu zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije i pokušaja likvidicije Nikšićanina Radojice Zekovića postavljanjem bombe ispod njegovog automobila ,,golf 5“, 10. maja 2017. godine. Presudu je izrekla sutkinja Ana Vuković. Stamatović koji slovi za osobu blisku škaljarskom klanu zbog organizacije kriminalne grupe osuđen je u odsustvu na 12 godina zatvora, dok su Milan Lješnjak i Dejan Deletić kao pripadnici kriminalne organizacije i saizvršioci za teško ubistvo u pokušaju osuđeni na po devet i po godina robije. Aleksandar Bojović i Đorđije Božović osuđeni su na po tri i po godine, a Stefan Balević na tri godine zatvora zbog pripadništva kriminalnoj organizaciji i nedozvoljenog držanja oružja.

D.M.

rošević i Dragan Dragutinović da prevoze strane državljane, članove kriminalne organizacije obavještavaju o prisustvu policije na ruti krijumčarenja, Anđela Perošević se sumnjiči da je prenosila poruke pripadnicima kriminalne organizacije. Osobe iz Bosne i Hercegovine koje još nijesu identifikovane bile su zadužene za prihvat stranih državljana. Grupa iz Crne Gore sa članovima iz Bosne i Hercegovine prokrijumčarila je 250 stranih državljana od kojih su 32 identifikovana. Đedović je, prema osnovanim sumnjama istražitelja, 21 put organizovao nelegalni prelazak stranih državljana u Bosnu i Hercegovinu. Među dokazima istražitelja su i tajno snimljeni razgovori između B. R. osumnjičenih.

U ISTRAZI NEGIRAO DJELO: Privođenje Konatara

rektno, su mi nudili da mi uplate novac preko bankovne kartice, ali nijesu konkretno kazali šta da im pomognem. Pozadina toga je da je Konatar razmišljao o ubistvu i uputio policajce da sumnjaju na Aca Poštara, a kako je on moj drug, sve se lomi preko mojih leđa – kazao je Proroković. Ljubo Jovanović je bio slučaj-

na žrtva, kada se nakon šetnje sa drugom iz reprezentacije sklonio od kiše u kazinu u centru Cetinja. Prema optužnici, Konatar je 30. juna 2011. godine ispalio metak u Jovanovića, dok je Vuletić čuvao stražu tokom razbojništva. Tom prilikom su ukrali oko 350 eura. Suđenje se nastavlja 27. novembra. M. L.

POVEZANOST

U kratkom obrazloženju, sutkinja Vuković juče je kazala da se osuđujuća odluka temelji na listinzima komunikacija između optuženih. Osim toga, ona je istakla da je nalaz vještaka telekomunikacijske struke potvrdio stav tužilaštva da je ova kriminalna organizacija formirana krajem 2016. godine. - Evidentna povezanost između optuženih i da je Stamatović organizator ove kriminalne organizacije proizilazi iz sadržaja njihovih komunikacija prikupljenih mjerama tajnog nadzora – kazala je sutkinja Vuković. Iz komunikacija između optuženih, sud navodi da se može zaključiti da je Stamatović na dnevnom nivou izdavao naredbe i uputstva članovima kriminalne grupe kako da se pozicioniraju i što da preduzimaju a što ukazuje na hijerar-

D.Mijatović.

Stamatoviću i petočlanoj grupi 41 godina zatvora

Medenica: Razbijeno pet kriminalnih grupa

nog plana – krijumčarenja stranih državljana porijeklom iz Sirije, Pakistana i Eritreje. Strane državljane su, kako se sumnja, nelegalno prevozili za Bosnu i Hercegovinu kako bi ušli u zemlje Evropske unije. Milenko Dragutinović je, prema sumnjama istražitelja, preuzimao i prevozio strane drž av l j a n e – a z i l a n t e o d Podgorice do Nikšića, do mjesta Riđani, obezbjeđivao im smještaj u svojoj kući i prevozio ih do graničnog prelaza prema Bosni i Hercegovini. Željko Dragutinović, Darko Mijušković i Kadović bili su zaduženi da preuzimaju i prevoze strane državljane od Podgorice do Nikšića. Aleksić je, kako se sumnja, imala ulogu da prevozi azilante do kuće Milenka Dragutinovića i apartmana u Nikšiću do lokacije u mjestu Riđani. Kecojević, Pe-

ISTRAŽITELJI DEAKTIVIRALI EKSPLOZIVNU NAPRAVU: Sa uviđaja u maju 2017.

hiju i podjelu posla u ovoj kriminalnoj organizaciji. Stamatović je, kako se navodi u presudi, obezbjeđivao novčana sredstva za iznajmljivanje stana koji su koristili članovi kriminalne organizacije a koji je ujedno služio kao „skladište za oružje, a što se potvrđuje sadržajem video snimka koji je sačinio optuženi Bojović“. -Količina oružja koja je bila smještena u stanu koji se nalazio u blizini stana gdje je Stamatović stanovao sa porodicom opovrgava odbranu optuženih da su bili angažovani samo na fizičkom obezbjeđenju Stamatovića, te da im je nepoznato sa kim se on družio – kazala je sutkinja Vuković.

„HOĆEŠ DA NAS POBIJE“

Ocjena suda da se radi o kriminalnoj organizaciji na čelu sa Stamatovićem temelji se i na prisluškivanom telefonskom razgovoru u kojem Deletić govori optuženom Baleviću: ,,Ne možeš da ideš, hoćeš da nas sve pobije“. Sutkinja Vuković je podsjetila da je Balević prethodno Dele-

tiću saopštio da želi da napusti kriminalnu organizaciju. Stamatović je uputstva i naredbe izdavao neposredno ili posredno preko optuženog Božovića koji je njegove instrukcije prenosio ostalim članovima kriminalne organizacije. Kada je u pitanju krivično djelo pokušaj teškog ubistva Radojice Zekovića postavljanjem eksploziva ispod „golfa 5“, sud se nije saglasio sa stavom odbrane da se radi o pripremnim radnjama već smatra da se radi o ugrožavanju objekta i života Zekovića kojeg su u zasjedi čekali Lješnjak i Deletić. -To što Zeković nije bio u vozilu ne znači da se radi o nepodobnom pokušaju jer su optuženi Lješnjak i Deletić u zasjedi čekali da Zeković uđe u automobil nakon čega bi daljinskim upravljačem aktivirali eksplozivno punjenje teško 1300 grama, velike razorne moći a koje je bilo postavljeno ispod sjedišta vozača i suvozača. Aktivacija eksplozivne naprave dovela bi do smrtne posljedice – pojasnila je sutkinja Vuković. Odbrana Lješnjaka da je samo

Advokat Piperović: Drakonske kazne bez dokaza Zoran Piperović juče je kazao da je sutkinja Ana Vuković osudila Stevana Stamatovića i još petoricu optuženih na drakonske kazne za nešto za što „ne postoji ni jedan jedini dokaz“. On je prokomentarisao da je izrečena osuđujuća presuda potpuno neočekivana jer je shodno dokazima koji su predočeni u postupku njegov branjenik Stevan Stamatović trebalo da bude oslobođen. - Ono što je sud naveo kao dokaze na kojima se temelji osuđujuća presuda protiv Stamatovića prema ocjeni odbrane ne korespondira sa onim što se nalazi u spisima predmeta. U obrazloženju presude sutkinja Vuković je saopštila da su mjere tajnog nadzora glavni dokaz koji je vodio sud ka zaključku da je Stamatović organizator. Sa druge strane, ono što se čuje na mjerama tajnog nadzora, prema ocjeni odbrane, sve upućuje na fakat da Stamatović nije počinio to što mu se stavlja na teret a ipak je osuđen na 12 godina zatvora – kazao je advokat Piperović. U kratkom obrazloženju presude, sutkinja Vuković je citirala prisluškivane razgovore optuženih, ali po ocjeni advokata nije objasnila kako je sud došao do zaključka da je Stamatović znao za sadržinu razgovora koje

su između sebe vodili optuženi, kao i da je Stamatović autor onoga što drugi između sebe pričaju. Advokatu Piperoviću nije jasno ni zašto je sutkinja Vuković prilikom obrazlaganja presude kazala da se radi o nepodobnom pokušaju likvidacije Zekovića iako taj institut tokom trajanja cijelog postupka niko nije pomenuo. - U završnoj riječi kazao sam da se radilo o pripremnim radnjma koje nijesu kažnjive jer se ništa nije desilo u realnom životu. Optuženi nijesu pokušali ništa što bi ugrozilo fizički integritet nekog lica. I prije nego što bi nešto i uradili ta lica je spriječila policija koja je otklonila eksploziv ispod automobila. Ne želim da ulazim u analizu tvrdnje Zekovića da nije tog dana bio u Podgorici, ali ako postavimo situaciju da je on i bio u stanu svoje supruge opet u realnom životu ne možemo govoriti o pokušaju njegove likvidacije – smatra Piperović. On smatra da presuda koja je izrečena u Višem sudu ne može da opstane. - Ova presuda je odmazda i smatram da će Apelacioni sud to uvidjeti bolje i krivično pravno jasnije od prvostepenog suda - zaključio je advokat Piperović.

htio da uništi vozilo, prema ocjeni suda je neosnovana jer za uništenje nije bilo potrebno 1300 grama eksploziva koliko je on postavio ispod sjedišta vozača. Sud je zaključio i da je Zeković, uprkos zabrani napuštanja teritorije Nikšića, prilikom vikend dopusta iz ZIKS-a kritičnog dana bio u Podgorici. Sutkinja Vuković je kazala da su sa kretanjem Zekovića bili upoznati članovi Stamatovićeve grupe i da se upravo podmuklost planiranog ubistva Zekovića ogleda u tome što su optuženi znali da neće biti u Nikšiću već u stanu svoje supruge sa kojom je tog dana planirao proslavu prvog rođendana djeteta.

ZEKOVIĆEV ISKAZ

Suprotno stavu suda, Zeković je od početka suđenja tvrdio da ,,golf 5“ pod koji je podmetnuta bomba nije njegov i da ne zna o čijem se vozilu radi. On je ustvrdio da ne poznaje nikog od optuženih koji su, prema stavu tužilaštva, pokušali njegovu likvidaciju podmetanjem bombe pod automobil. Iako je Zeković kazao da ne zna ništa o motivima podmetanja bombe, jedan od optuženih Milan Lješnjak je ranije priznao da je podmetnuo eksploziv pod automobil za koji se kasnije utvrdilo da je u vlasništvu upravo Radojice Zekovića. Ustvrdio je da nije imao namjeru da nekoga ubije već samo da raznese auto osobi sa kojom je imao sukob zbog novca, a koju nije htio da imenuje. On se pridružuje krivičnom gonjenju protiv okrivljenih i da ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev. Podsjećamo, policija je u maju pretprošle godine spriječila aktiviranje eksplozivne naprave ispod automobila koji je koristio Zeković i tada je na licu mjesta uhapšen Deletić, a Lješnjak je pobjegao. Zeković je u zatvoru od septembra 2007. godine gdje izdržava kaznu zbog ubistva i ranjavanja u bašti restorana „Jadranska straža“ u Budvi, septembra 2007. godine. Tada su ubijeni Vladimir Rakočević i Adalbert Šut, a ranjeni Vladimir Janković i Željko Janković. B. R.

Crnom Gorom

Četvrtak, 21. novembar 2019.

PLJEvLJa: Predsjednik opštine o izazovima lokalne uprave

Opštini nagrada u evropskoj kampanji

Bijelom Polju Ključni problem su ,,Prijatelj Roma“

ekologija i iseljavanje

Saida Čikić

sjednika opštine Petra Smolovića za nagradu – kazala je Čikić u Briselu. Kampanja se organizuje u okviru projekta „Zajednička inicijativa za jačanje romskog civilnog društva u zemljama Zapadnog Balkana i Turske“ koji finansira B. Č. Evropska unija.

BaR: Zakazana popularna manifestacija

Vikend u znaku 18. Maslinijade Pod sloganom ,,Maslina je ime Bara” tu poljoprivredno-turističku i kulturnu manifestaciju organizuje NVO Maslinijada, uz pomoć Turističke organizacije, a pod pokroviteljstvom Opštine Bar i uz podršku Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore. Organizatori najavljuju učešće oko 60 izlagača-maslinara iz Bara i Crne Gore, kao i gostiju. Osim maslinara, izlagaće i pčelari, vinari, uzgajivači ljekovitog bilja, proizvođači zdrave hrane, a predstaviće se i jela iz tradicionalne barske kuhinje . Bice proglašeni i nagrađeni naj-

bolji maslinar, najbolje održavani maslinjaci i mladi zasadi, kao i najljepše uređeni štandovi izlagača. Manifestacija, koja svake godine okuplja više hiljada posjetilaca, počinje u petak, u 13 sati, tradicionalnim pohodom-putevima maslinara. Maslinari i njihovi prijatelji obići će hiljadugodišnje zasade u Džidžarinu, jednom od najpoznatijih maslinarskih predjela pored Starog Bara. U subotu i nedjelju biće priređen bogat kulturno - umjetnički i zabavni program. Organizatori su obezbijedili besplatan autobuski prevoz ka Starom Baru za posjetioce. Degustacija izloženih proizvoda sa štandova biće besplatna.

On je istakao da su ekologija i depopulacija ključne teme za opstanak grada i da su 2019. i naredne dvije do pet godina velike i sveobuhvatne ekološke akcije u Pljevljima. - Krenuli smo u rješavanje brojnih problema u svim sferama životne sredine - u segmentu kvaliteta voda, zemljišta i vazduha. Izvedeni su završni radovi na Postrojenju za preradu otpadnih voda, objekat vrijedan oko šest miliona eura je u fazi probnog rada. Počeli su radovi na sanaciji i remedijaciji flotacijskog jalovišta rudnika olova i cinka u Gradcu. Ugovoreni su poslovi vrijedni osam miliona eura. Sanacija deponije pepela i šljake Maljevac odvijaće se fazno i koštaće oko 20 miliona eura. Uskoro ćemo dobiti i izvođača radova na ekološkoj sanaciji Termoelektra-

PUNO RaZLOGa Za OPTiMiZaM: Svečana sjednica Skupštine

ne, a u okviru tog posla biće izgrađen i bazni izvor toplotne energije za grad. Dakle, rekonstrukcijom TE počeće i projekat toplifikacije grada – kazao je Golubović. On je istakao da je opština imala podršku Vlade kroz davanje saglasnosti na odluku o zaštiti i unapređenju životne sredine u opštini.

- Razriješili smo i neka finansijska pitanja sa EPCG po osnovu ranijeg duga toj kompaniji od skoro 3,5 miliona eura. Uz podršku Vlade blizu smo rješavanja pitanja dospjelih obaveza za poreze i doprinose i nenaplaćenih koncesija za šume. Mislim da je veoma blizu momenat održivosti lokalnih finansija i njihove potpune konsolidacije – kazao je Golubović. Podsjetio je na ono što je urađeno između dva praznika. - Obnovljeni Dom kulture počeo je da radi punim kapacitetom nakon što su enterijerski savremeno i funkcionalno opremljeni Muzej, Galerija i Biblioteka koje smo juče predali na korišćenje građanima. Trg 13. jul, ispred zdanja Doma kulture je oplemenjen fontanom, a centralna gradska cjelina zaokružena je radovima na zgradi DPO i izgradnjom javne rasvjete oko fontane. Nova

Nagrade Na svečanoj sjednici uručena su i najveća opštinska priznanja nagrade ,,20. novembar“. Ovogodišnji dobitnici su književnik Zoran Raonić i dugogodišnji direktor Gimanzije, sada u penziji Dragan Zuković. Najveće priznanje opštine za pravna lica dodijeljeno je Fudbalskom klubu Breznica. Nagrađeni su i najbolji studenti: Milana Živković, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Aleksandra Aranitović, Fakultet likovnih umjetnosti UCG, Petar Janjušević, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Aleksandra Gogić, Fakultet političkih nauka UCG, Silvana Jakupović, Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu i Ivan Papić, Pomorski fakultet UCG.

V.K.V.

TivaT: Opština traži kaznu zbog propadanja jednog od najstarijih stabala i simbola grada

LED rasvjeta je postavljena i u glavnoj ulici koja je i popločana. Osvijetljen je i skver i park Mila Peruničića, uskoro će i fasade u glavnoj ulici dobiti nov izgled prilagođen mjerama energetske efikasnosti– kazao je Golubović. On je kazao i da su u cilju boljeg snabdijevanja grada vodom ugovoreni, započeti ili završeni poslovi vrijedni od 800.000 eura. Radilo se, proteklih 12 mjeseci, na osnaživanju sela. U devet vodovoda investirano je 115.000 eura, a godišnji nivo subvencija u poljoprivredi zadržan je na 300.000 eura. Preduzeće Lokalni putevi završilo je redovno čišćenje, održavanje i sanaciju mreže seoskih puteva, proboj novih i sanacija mostova, ti su poslovi koštali oko 600.000 eura. Ka selima je asfaltirano devet kilometara novih puteva vrijednosti oko 600.000 eura. A. S.

S.K.

BAR - Osamnaesta Maslinijada, manifestacija koja je zaštitni znak Bara, biće održana ovog vikenda u Starom Baru.

PLJEVLJA – Svi projekti koji su u opštini u fazi realizacije ili su u planu, daju razlog za naglašen, ali i realan optimizam - poručio je predsjednik opštine Igor Golubović sa svečane sjednice Skupštine opštine povodom 20. Novembra, Dana opštine i Dana oslobođenja grada.

A. SADOVIĆ

BIJELO POLJE - Petar Smolović pobjednik je kampanje „The Most Roma Friendly Mayor“ (Predsjednik opštine prijatelj Roma). Prestižna titula preksinoć mu je uručena u Evropskom parlamentu u Briselu, a nagradu je u njegovo ime primila sekretarka za lokalnu samoupravu Saida Čikić. - Otvaranje kancelarije za Rome u kojoj su zaposlene dvije osobe, od kojih jedna romske populacije, kao i podrška projektima koje realizuju romske NVO a tiču se sporta, kulture i obrazovanja, uz obezbezbjeđivanje 200.000 eura u partnerstvu sa organizacijom ,,Help“ za izgradnju stanova za 12 romskih porodica, samo su neki od rezultata koji su preporučili pred-

Dok su pisali prijave, investitor ,,ubio“ pinjolu TIVAT – Očekujem od inspekcijskih organa da kazne odgovorne za nemjerljivu štetu koja je sječom velike pinjole (bora) nanijeta pejzažnim, ambijentalnim i hortikulturnim vrijednostima centra grada - saopštila je sekretarka Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Tamara Furtula. Velika pinjola (Pinus pinea L.) jedna od dvije preostale iz nekadašnje bašte hotela „Mimoza“ uklonjena juče, spada u kategoriju A – drveće visokog kvaliteta. Furtula navodi da se opština više puta obraćala inspekcijskim organima po pitanju narušavanja stanja zelene površine na kojoj se nalazi osušeno stablo pinjola. - Lokacija je prepoznata kao

zelena površina koju je potrebno očuvati i nadgraditi. Zaštita stabala treba da bude obezbijeđena kroz poštovanje mjera propisanih elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu na koji je investitoru hotela ,,Mimoza“ sa pet zvjezdica izdala saglasnost Agencija za zaštitu prirode i životne sredine. U okviru elaborata je urađena kategorizacija dendroflore i utvrđeno da dva najveća stabla pinjola prečnika debla više od metra od kojih se jedno nedavno osušilo, spadaju u kategoriju A (za očuvanje) – objasnila je ona. U elaboratu je navedeno i do kolike se udaljenosti od stabla smije prići prilikom iskopavanja bez opasnosti po oštećenje. Međutim, preduzeće „Mimoza Group“ Tivat obratilo

se 8. oktobra 2019. Sekretarijatu dopisom u kojem su naveli da se stablo osušilo, da predstavlja opasnost za prolaznike i radnike na gradilištu, te da im u što kraćem roku bude data saglasnost za uklanjanje. Prije nepune tri godine, bez odobrenja i najave, krenula je, po nalogu firme „Mimoza Group“, sječa stabala u nekadašnjem parku hotela „Mimoza“, gdje ta firma gradi kondo hotel. Nakon medijskih napisa i angažmana tadašnje sekretarke za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Tatjane Jelić sječa je obustavljena, a iz firme „Mimoza Group“ saopštili su „kapitalna stabla pinjola, eukaliptusa i primorskog bora sačuvana i da oni predstavljaju repere buduće zelene površine na kojoj će biti zasađene



Velika pinjola jedna od dvije preostale iz nekadašnje bašte hotela „Mimoza“, spada u kategoriju drveće visokog kvaliteta. Njenom sječom velika šteta nanijeta je pejzažnim, ambijentalnim i hortikulturnim vrijednostima centra grada

najreprezentativnije sadnice odraslih mediteranskih stabala i drugog zelenila“. Međutim, zelena oaza oko bivšeg hotela „Mimoza“ je nestajala. S. K.

NESTaJU SiMBOLi TivTa: Komunalci uklanjaju stablo bora

Crnom Gorom

Četvrtak, 21. novembar 2019.

NIKŠIĆ: Mještani Gornjeg Štedima traže da EPCG od njih otkupi zemljišta NIKŠIĆ – Imanja u Gornjem Štedimu poplavljena su a pod vodom je šesti dan jedini put koji imaju pa mještani do kuća dolaze kozjom stazom. Apeluju na nadležne da im pomognu, a na Elektroprivredu da trajno riješi problem jer im, kako kažu, u takvim uslovima života nema. U vrijeme velikih kiša EPCG podiže klapnu na brani između Vrtačkog i Slanog jezera kako bi se odlio višak vode. Mještanima po tom osnovu EPCG isplaćuje godišnju naknadu koja, ako je bilo poplava iznosi od 120 do 150 eura po hektaru, a ako poplava nije bilo, 25 odsto tog iznosa.

OTKUP

Dvije porodice Nikolića, te njihove komšije Gardaševići i Đurkovići smatraju da iznosi nadoknade nijesu odgovarajući, te da treba problem riješiti trajno tako što će Elektroprivreda otkupiti zemljište koje se nalazi ispod kote 614 . Prema riječima Ljubomira Nikolića, pod vodom su livade, plodne njive i voćnjaci, ali da im je najveći problem put jer je potopljen pa su odsječeni. - EPCG bi trebalo da otkupi ovo zemljište, ostalo još pet ili šest porodica čija imanja nijesu eksproprisana. Ovako više ne možemo, akumulacija nam potapa jedini prilazni put, odsječeni smo. Djeca ne mogu u školu, odrasli na posao. Nivo vode je blizu dva metra, to se vidi po stubovima za rasvjetu – kazao je Nikolić. I Dušanka Đurković, smatra da bi eksproprijacija bila najbolja solucija jer odšteta koju dobijaju, kako je rekla, ne pomaže jer svake druge godine imaju isti problem. - Zaista je nezamislivo pod ovim uslovima živjeti i opstati. Niti možemo šta da radimo, niti ko da nam dođe, ne daj Bože bolesti, daleko smo od glavnog puta, moramo pješke da idemo. Mi se nadamo da će EPCG imati sluha za naše probleme i da će malo ozbiljnije razmisliti o ovome, izaći nam u susret na najbolji mogući način. Jer, je eksproprijacija jedino moguće rješenje, druge mogućnosti ne dolaze u obzir, jer problem ne rješavaju trajno – poručila je Đurković. Ljiljani Gardašević je na poplavljenom dijelu imanja 100 stabala voća. - Glavni put kojim dolazimo svojim kućama je pod vodom. Kad se voda povuče problem ne prestaje, trebaće nam makar mjesec da očistimo glib. Voćnjak je propao, nikakve koristi od toga nemamo – kaže

Vrtac potopio glavni put i imanja PUT ŠESTI DAN POD VODOM, POPLAVLJENA I IMANJA: Gornji Štedim

Do kuća ne možemo jer umjesto puta imamo jezero, propali su nam voćnjaci… Kad se voda povuče trebaće nam makar mjesec da očistimo put. Naknada koju dobijamo mizerna je za štetu koju trpimo kad voda nadođe, problem treba trajno riješiti eksproprijacijom zemljišta – kažu mještani Gardašević. Ona objašnjava da imaju člana porodice koji ima 87 godina i nepokretan je. - Moram joj dovesti ljekara, hitnu pomoć, da dobije adekvanu terapiju, a ne mogu doći do kuće. Prinuđena sam da je nosim na leđima, da primi terapiju – rekla je Gardašević. Posljednji je momenat kaže ona da im se nadležni okrenu i zaštite njihova prava. - Razumjela bih da je 100 kuća u pitanju, pa da je problem teško riješiti, ali nije. Najugroženije su tri, četiri kojima treba pomoći, ali što prije – kaže Gardašević.

VOĆNJACI

Preduzetniku Nikoli Nikoliću trpi i posao zbog poplave koja je izazvana ispuštanjem vode. Njemu je dio mehanizacije ostao zarobljen ispred kuće, dok se voda ne povuče, neće moći da je koristi. - Vodom su zarobljene mehanizacija, stare osobe, djeca koja idu do škole, ne daj Bože da se nešto desi. Fali dobre volje da se ovo završi. Dok mi trpimo štetu i rizikujemo zdravlje u ovakvim uslovima neko oči-

MOLE DA SE PROBLEM URGENTNO RIJEŠI: Mještani Gornjeg Štedima

gledno ima korist. Nadoknada koju primamo mizerna je, ne može nadoknaditi štetu koju imamo kad se voda ispusti. Moja tri kamiona ne mogu da izvezem, šta da radim, gdje da ih parkiram dva mjeseca, toliko

će trebati kada se voda povuče da imamo koliko toliko normaln uslove – kazao je Nikolić. Ukoliko EPCG nije spremna da problem riješi otkupom zemljišta on predlaže da spusti kotu. - Ako to ne žele onda neka spu-

KOLAŠIN: U toku druga faza asfaltiranja gradskih ulica

Kako nam je kazala sekretarka za urbanizam, prostorno planiranje i komunalne poslove Ljiljana Rakočević, biće asfaltiran dio Ulice Milivoja Bulatovića do Zaobilaznice, zatim Ulice Radoša Maškovića, Jagoša Simonovića, Ulica

Ljiljana Rakočević

mojkovačka do Trga i Mojkovačka II, Ulica Ranka i Strahinje Miloševića, dio Ulice Dunje Đokić kao i ulice u Gornjem Pažanju. – Preduzeće Bemaks je asfaltiralo kilometar dionice od Manastira Morače do Bara. Biće ponovljen tender za realizaciju još 100.000 eura koliko je preostalo iz realizacije programa „Izgradnja lokalne infrastrukture“. Na prethodni se niko nije javio – kazala je Rakočević. U rekonstrukciji i modernizaciji pojedinih puteva, do-

EPCG: Mještanima otvorena vrata za razgovor U Elektroprivredi kažu da su iznenađeni reakcijom mještana jer su nakon više konstruktivnih sastanak postigli sporazum po kojem vlasnicima zemljišta isplaćuje redovno naknadu zbog povremenog plavljenja imanja. - Takođe, EPCG je sanirala i putnu infrastukturu prema zahtjevu te MZ. Napominjemo da je EPCG, u cilju gradnje HE Perućica 50-ih godina prošlog vijeka, izgradila akumulacije i retenziju Vrtac u uzvodnom području do kote 614 mnm na osnovu čega je EPCG i izvršila ekspoprijaciju više miliona kvadratnih metara nepokretnosti na tom području, a na osnovu prethodno utvrđenog javnog interesa. Takođe, do 1964. godine ponudila je i stanovnicima MZ Poljice, u čijem je sastavu naselje Štedim, da otkupi predmetna imanja, ali su pojedine familije to napismeno odbile 1964. godine za šta EPCG posjeduje relevantnu dokumentaciju – saopštili su iz EPCG. Mještanima poručuju i da se problem ne rješavaju putem medijskog polemisanja, već da ,,uvijek imaju mogućnost razgovora sa predstavnicima EPCG u cilju prevazilaženja bilo kojeg problema“. Dodaju da je situacija pod kontrolom, te da za sada ne prijeti bilo kakva opasnost od ugrožavanja materijalnih dobara uz podsjećanje da je sistem HE Perućica koncipiran tako da u znatnoj mjeri smanji, a u većini slučajeva i spriječi poplavni talas na pomenutom području koji se dešavao u znatno većoj mjeri nego prije izgradnje elektrane.

njom rade šta god hoće, površina Vrtačkog jezera je skoro kao Slano i Krupac – kaže ljutito Nikolić. Iz Elektroprivede su 17. novembra upozorili mještane u rejonu nikšićkog Slivlja da u granicama mogućeg zaštite svoja materijalna dobra, pokretnu i nepokretnu imovinu jer će prema procjeni iz Hidroelektrane „Perućica“ početi punjenje retenzije Slivlje, a sve u cilju da se rastereti Vrtac koji je gotovo počeo da preliva. S. DOKNIĆ

TIVAT: Kampanja „16 dana aktivizma“

Uređuju od Mojkovačke do Gornjeg Pažanja KOLAŠIN - Počelo je asfaltiranje desetak gradskih ulica u okviru programa „Izgradnje lokalne infrastrukture“ koju realizuju opština i Uprava za javne radove. Izvođač radova je preduzeće Bemaks.

ste kotu koja sada iznosi 614 metara. Nama bi veća korist bila da se spusti klapna na Vratačkoj brani, da voda ne dolazi nego što dobijamo nadoknadu za štetu koja nastane svaki put kad voda nadođe. Tamo neka s

daje ona, pomažu i nadležni resori Vlade. – Ministarstvo poljoprivrede učestvuje u asfaltiranju puta Međuričje – Cerovica – Liješnje a radovima koji su počeli biće asfaltirano 3,2 kilometra. Takođe će se asfaltirati skoro kilometar puta u selu Starče u Gornjoj Morači – kazala je ona. Kroz Program uređenja prostora do sada su asfaltirane dionice od Kolašina do Bašanja Brda, Ulica u Gornjem Pažanju, kao i dionica Melještak – Vlahovići. Dr. P.

Protiv nasilja nad ženama TIVAT – Od 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, u Tivtu će se, u organizaciji Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja voditi kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Kampanja će početi okruglim stolom „Pričajmo o nasilju“ koji se organizuje uz podršku Centra za socijalni rad. Akcija „Za zdravlje žena“ biće upriličena 28. novembra u Domu zdravlja, a dan kasnije Ministarstvo za ljudska i manjinska

prava prirediće tribinu „Pričajmo o nasilju“. „Fitnes za dame“ održaće se 2. decembra u OŠ „Branko Brinić“ u Radovićima, a od 3. do 5. decembra priređivaće se filmske tematske večeri. Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima organizovaće 4. decembra predavanje na temu „Mehanizmi pomoći i podrške žrtvama trgovine ljudima“, a dva naredna dana, u saradnji sa Aikido Akademijom Tivat i SMŠ „Mladost“, biće organizovani kursevi samoodbrane za žene. Posljednja aktivnost je radionica o ljudskim pravima koju organizuje Omladinski klub Tivat 10. decembra. S. K.

Crnom Gorom

Četvrtak, 21. novembar 2019.

HErcEg NOvI: Nevrijeme nanijelo štetu luci, potrebna hitna sanacija

V.K.V.

Bar: U Limljanima otkrivena spomen-ploča borcima NOR-a 1941-1945.

PrKOSILI MOĆNOM NEPrIJaTELJU: Juče u Limljanima

Slobodarsku ideju platili su životima BAR- Povodom Dana opštine 24. novembra, u crmničkom selu Limljani postavljena je spomen-ploča borcima NORa, 1941.-1945. godine, koji su poput brojnih žitelja slobodarske Crmnice i Virpazara, gdje je odjeknula prva ustanička puška, dali živote za slobodu i antifašističku budućnost naše zemlje. Spomen-obilježje, koje je dugo čekalo da dobije odgovarajuće mjesto i bude dostupno javnosti, otkrili su predsjednik opštine Bar Dušan Raičević i predsjednik Udruženja boraca i antifašista našeg grada, Đuro Marković. Udruženje boraca NOR-a i antifašista Bar, uz podršku opštine izgradilo je postament na koji je postavljena spomen-ploča sa imenima četrdeset 41 hrabrog borca iz sela Limljani, koja je od katastrofalnog zemljotresa 1979. godine čuvana u zgradi tamošnjeg Crvenog krsta. - Na spomen ploči je 41 ime. Iako su bili gladni, proganjani, hapšeni i strijeljani, izabrali su pravi put, put borbe protiv okupatora. Njihova hrabrost, ljubav prema slobodi i ideja koja ih je vodila nijesu imali cijenu- ka-

ime je na spomen-ploči koja je postavljena u Limljanima

zao je Đuro Marković. On je poručio sugrađanima da kada prođu pored ploče, zastanu, poklone se i ne remetite im mir, jer „oni su dali svoje živote da bi mi živjeli srećno i u slobodi“. Prvobitno, spomen-ploča je postavljena 13.jula, daleke 1958. godine na zgradu Zadružnog doma u Limljanima, koja je srušena u zemljotresu 1979. Dušan Raičević kazao je da je naša obaveza da obnovimo i čuvamo sva spomen- obilježja posvećena svijetloj antifašističkoj tradiciji. -Sa posebnim ponosom se prisjećamo i odajemo počast našim drugovima iz sela Limljani, koji su prkosili moćnom neprijatelju, a slobodarsku ideju platili svojim životima. Bili su borci i vizionari. Znali su da je sloboda ideal koji mora odnijeti pobjedu, da je dobro uvijek bliže i vrijednije od zla. Znali su da njihova žrtva neće biti uzaludna, a na nama je da im se poklonimo i zahvalimo. Njihova borba nije ostala nezapažena ni kod velikih naroda širom Evrope. Vijest o ustanicima iz ovog kraja, stigla je do mnogih adresa, a njihova ideja i borba ostali su duboko urezani u antifašističkoj tradiciji, kojom se kasnije ponosio cijeli svijet. Na tom temelju, danas, počiva i nezavisna Crna Gora- naglasio je Raičević. Zemljište na kojem se nalazi postament sa spomen pločom palim borcima Narodnooslobodilačkog rata, poklon je porodice Branka Savova Vukosavovića. V.K.V.

Grad može ostati bez pristaništa Prvih 40 metara lukobrana stalno je pod vodom. Urgentna je zaštita lukobrana sa spoljnje strane jer su stijene „pale“ i talasi sada prebacuju lukobran, ali taj posao zahtijeva vrijeme i dosta više novca. Procjene su da bi za tu namjenu trebalo opredijeliti oko 100.000 eura Ž. KONTIĆ

UrgENTNa JE ZaŠTITa LUKOBraNa Sa SPOLJNJE STraNE: Odvaljeni blokovi, pukotine na pristaništu

HERCEG NOVI – Prošlonedjeljno nevrijeme nanijelo je veliku štetu gradskom pristaništu. Polomljena su četiri mostića za napajanje plovila, izbijene velike kamene ploče ispod svetionika ali i na platou, a oko 40 metara lukobrana je skoro stalno pod vodom jer su se stijene sa spoljnje strane slegle i ne predstavljaju više adekvatnu zaštitu. Direktor Agencije za gazdovanje gradskom lukom Božo Ukropina kaže da su zub vremena, zemljotres 1979. godine, ali i more učinili svoje.

SANACIJA

Sada je, ističe, neophodna hitna sanacija kako grad ne bi ostao bez pristaništa. - Moramo vratiti postojeće kamene blokove da ne bi došlo do daljeg urušavanja. Prvih 40 metara lukobrana stalno je pod vodom. Tu

mulo diše, odozdo je veliki potisak, vjerovatno su kamene gromade i ploče na kojima stoji mulo poremećene. Razgovarali smo sa Nikolom Čačićem, vlasnikom firme „Niveda“ koja je radila sanaciju mula prije 12 godina, na gornjem dijelu lukobrana. Tada su dizali kamene ploče, tamponirali dio koji je šupalj gdje su betonski blokovi i pravili zatim betonsku ploču preko svega toga. Ostavljeni su i „odušci“ da se ne bi stvarao pritisak na kamenu površinu. On je snimio stanje, dostaviće svoju ponudu i nad a m s e d a ć e m o, č i m vremenski uslovi dozvole, završiti taj dio posla - kaže Ukropina. Prema njegovoj računici, riječ je o radovima vrijednim 7.000-8.000 eura.

LUKOBRAN

Vlasnik „Nivede“ Nikola Čačić smatra da posao vraćanja kamenih ploča ispod

Jelušić: Pomoći ćemo sanaciju Direktor JP Morsko dobro Predrag Jelušić kaže da u gradskoj luci Škver tri subjekta ubiraju prihode od obavljanja lučkih djelatnosti, ali da je to preduzeće spremno da nađe rješenje, izdvoji određena sredstva i pridruži se sanaciji nastalih oštećenja. - JP Morsko dobro će sprovesti aktivnosti na vraćanju u stari položaj nekoliko krupnih komada ivičnog kamena, dok će se za potpuniju i sveobuhvatniju, trajnu sanaciju spoljnje strane lukobrana, morati sačekati tehnička dokumentacija i izdvojiti znatno više sredstava – kazao je Jelušić. On je podsjetio da je JP Morsko dobro ranije pokrenulo pitanje rješavanja upisa i imovinskih prava, a tek nakon rješavanuja tog otvorenog pitanja se može može ući u procedure oko davanja koncesije za dugoročno upravljanje lukom.

svetionika ne bi trebalo da bude problem. - I na dijelu mula, na oko 120 kvadrata koje smo prije 12 godina radili rekonstrukciju, nije bilo oštećenja, na isti način trebalo bi ojačati još oko 40 kvadrata platoa pristaništa ispod restorana „Admiral“ – kazao je on. Urgentna je, kaže, zaštita lukobrana sa spoljnje strane jer

su stijene „pale“ i talasi sada prebacuju lukobran, ali taj posao zahtijeva, vrijeme i dosta više novca. Procjene su da bi za tu namjenu trebalo opredijeliti oko 100.000 eura. Prije te zaštite mora se riješiti pitanje koncesije, a Ukropina očekuje da im nadležni moraju olakšati put za njeno dobijanje. Ž. K.

15 sati Drijenak. Kotor: od 9 do 13 sati Markov Rt i Stoliv; od 9 do 15 sati Morinj, naselja Svrčak, Gornji Morinj, Bakoči i Bunovići. Mojkovac: od 9 do 15 sati DV 10 kV Biogradsko jezero. Nikšić: od 7:30 do 17 sati Nudo, Zaslap; od 8 do 16 sati Lipova Ravan; od 7:30 do 17 sati Grahovo – Podkraj; od 7:30 do 17 sati: Grahovo kod hotela; od 7:30 do 17 sati Grahovo, Nudo 1 I 2, Zaslap. Plav: od 9 do 14:30 sati dio sela Pepiće.

Pljevlja: od 8 do 17 sati Pušonjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Vaškovo, Pandurica, Kotlajići, Bare Visibabe, Krupice, Potpare, Rzav, Gusino Brdo; od 8 do 17 sati Otilovići i Rzav; od 9 do 11 sati Rudnica. Rožaje: od 14:30 do 16 sati Agovići; od 14:30 do 16 sati naselje Stara varoš; od 16:15 do 17:45 sati fabrika Titeks; od 16:15 do 17:45 sati fabrika Kristal ljekobilje; od 9 do 11:30 sati prigradsko naselje Ibarac (prema Demićima); od 12 do 14:30 sati dio sela Seošnica. Šavnik: od 7:30 do 17:30 sati Bijela, Miloševići, Kruševice; od 9 do 17:00 sati Krnja Jela; od 7:30 do 17 sati Bijela 1,2,3,4, Miloševići i Kruševice; od 9 do 17 sati Timar, Mljetičak, Dobra Sela, Slatina. Ulcinj: od 8 do 17 sati Đonza, Draginje, Sukobin, Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš. Žabljak: od 9 do 17 sati Aluga, Rasova; od 8 do 17 sati Merulja. C. G.

cEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. Berane: od 8:15 do 9:40 sati Studenski dom, Dom zdravlja; od 10 do 11:30 sati Budimlja, Mašte, dio sela Goražde, Zaostro, tunel Tifran, Crljevine, Skakavac, Štitare, Bubanje, Rujišta, Rudeš i dio nasela Tulum; od 9 do 14:30 sati Goražde (potršači sa TS 10/0,4 kV Goražde 1,3 i 4), Babino, Dragosava i Zagrađe, Rovca, dio sela Luge; od 9 do 14:30 sati Bastahe; od 7:30 do 17 sati Veliđe, Dolac 4, Dolac 5, Crni Vrh, Praćevac, Bastahe, mHE Bistrica-Vodozahvat, Lubnice1, Lubnice2, Vuča, Glavaca, Kurikuće, Jelovica1, Jelovica2. Bijelo Polje: od 7:30 do 17 Barice - škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Kameno Polje; od 7:30 do 8:30 sati DV 10

Isključenja u 14 opština kV Tomaševo; od 9 do 14 sati Ravna Rijeka, Slijepač most, Bliškovo; od 10 do 14 sati Jabučno; od 16 do 17 sati DV 10 kV Tomaševo. Danilovgrad: od 11:30 do 13 sati Stologlav, Eko selo, Lakat, Iverak, Osredina, Bregovi Mijovića, Gornji Crnci, Ćelija Piperska, Kopilje, Seoce, Radovče, Gostilje, Dobri Do, Ruišta, Vukotica, Velje Brdo, Donje Šume, Pričelje, Markovo Kopito, preduzeća Šampinjoni i fabrika sira; od 14 do 15:30 sati Most Radovića, Prentina Glavica, dio Podglavica, Šišković, Stanjevića Rupa, Lije, Burum, Fabrika stanova, Ciglana, Kuline, Srednja Glavica, Pištet, Krečana i ,,Šišković“; od 12 do

17 sati (45 minuta) Spuž, pekara ,,Anđela“, željeznička stanica, Pržine, KP Dom, Prerada voća, Šume Bećirovića, Sušica, Kokotovac, Podglavice, Maljat, Kosić, Farmont, Betonjerka, Mamućevina, Jastreb, Koljat i dio Lazina; Novo Selo, Livade Bandićke, Lužnica, Ćafe, Baloče, Oraovica, Laško Rele, Dolovi Komanski, Crvena Paprat, Podkuk, Vučiji Studenac, Rupice Komanske, Mokanje kao i preduzeća „Savović“, „Selekt“, „Jovanović“ i „Volmont“; Suk, Begovine, Plana, Strafinjići i Firma Kovinić; Podanje, Klikovače, Komunice, Grbe, Daljam, Čakarević, Art Ston, Pirela, Rakočević, Klin Maks i Darkvud; od 7:30 do 17

sati Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, Boronjina, Mandići, Kupinovo, motel „Sokoline“, Ostrog, Rova i Valeta, Bare Šumanovića, Šobajići, Kupinovo, Motel Sokoline, Boronjina, Mandići, Mijokusovići, Vinići. Herceg Novi: od 7 do 15 sati Kameno, Mokrine, Kruševice, Vrbanj, Žlijebi i Ubla; od 8 do 9 sati Topla 2 i Topla 3, potrošači oko Doma zdravlja. Kolašin: od 8 do 17 sati DV 10 kV Skrbuša; od 8 do 17 sati DV 10 kV Gornja Morača; od 8 do

Svijet

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Najava Angele Merkel na Kongresu EPP u Zagrebu

Predsjednik SDS o Akcionom planu za učlanjenje BiH u Alijansu SArAJEVO- Predsjednik Srpske demokratske stranke Mirko Šarović izjavio je za Radio Slobodna Evropa kako je jasno da su tri stranke (SDA,SNSD i HDZ) proteklih sedmica radile na modifikaciji dokumenta koji se ne zove Akcioni plan za članstvo BiH u NATO, ali da je u suštini to Akcioni plan za članstvo BiH u NATO (ANP), koji će biti poslan u Brisel.

Njemačka spremna za razgovor o promjeni metode pregovora sa EU ZAgrEb– Njemačka je spremna za razgovor o tome šta bi moglo da se promijeni u metodologiji pregovora u procesu proširenja Evropske unije, kazala je juče u Zagrebu njemačka kancelarka Angela Merkel. Na pitanje što će se dalje događati u procesu priključenja Albanije i Sjeverne Makedonije Uniji, Merkel je rekla da ,,ne može da se dogodi da nema perspektive EU za te zemlje”. -To ne bi bilo dobro - rekla je Merkel tokom zajedničke konferencije za novinare s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, navodeći da žali što pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom nijesu otvoreni tokom prošlog sastanka Savjeta EU. Kada je riječ o ulasku Hrvatske u Šengen, Merkel je rekla da o

tome mora da se razgovara na nivou svih zemalja članica. Plenković je kazao da nije realno da se u Evropskom savjetu odlučuje o ulasku Hrvatske u Šengen u vrijeme kada ta zemlja predsjedava Unijom, ali je naveo da će se o tome sigurno raspravljati. On je dodao da je za Hrvatsku važno da se pronađe rješenje za otvaranje pristupnih pregovara sa Albanijom i Severnom Makedonijom. Kada je riječ o francuskom prijedlogu metodologije za prijem novih članica u EU, Plenković je ponovio da sam pregovarački okvir, koji se trenutno koristi i za Srbiju i za Crnu Goru, ima mogućnost suspenzije svakog poglavlja i vraćanja na već privremeno zatvorena, a u to je uključena i reverzibilnost procesa. U Zagrebu se održava Kongres Evropske narodne partije.

On govori o aktivaciji MAP-a i o tome je jasno rekao predsjedavajući Predsjedništva gospodin Komšić, a i drugi član Predsjedništva, tako da te moguće manipulacije i priče Dodikove da to nije to, padaju u vodu. Potpuno je jasno da je on odustao od svojih principa, od onog što je zastupao prije nekoliko dana u Skupštini Republike Srpske. Očito da je bila jača želja da bude dio Savjeta ministara od pridržavanja Narodne skupštine Republike Srpske. Ono što je nama spočitavao, on je bio taj koji nije izdržao i kapitulirao je. On je prihvatio osnovne uslove slanja dokumenta i na takav način praktično otvorio put Bosni i Hercegovini prema NATO-u. On će to vjerovatno pokušati da objasni na drugi način, ali su činjenice takve i mislim da se ne mogu nazvati ničim drugim nego ovako kako sam rekao“, kaže Šarović. Na pitanje da li su pritisak izvršile strane diplomate koje su u utorak ujutro bile na sastanku sa članovima Predsjedništva BiH, te da li zbog ovakve današnje odluke je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH po okončanju sjednice otputovao na razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vuči-

Šarović: Dodik je otvorio put BiH prema NATO-u Potpuno je jasno da je Dodik odustao od svojih principa. Očito da je bila jača želja da bude dio Savjeta ministara od pridržavanja Narodne skupštine Republike Srpske. Ono što je nama spočitavao, on je bio taj koji nije izdržao i kapitulirao je

ćem, Šarović odgovara: -„Ništa nije slučajno i svakako da ima veze sa jutrošnjim sastankom, ali mislim da ide u Beograd da objasni šta je potpisao, pa će produžiti vjerovatno u Rusiju, koliko ja znam.

Biće odsutan nekoliko dana dok ova gužva prođe“, ističe Šarović. Predsjednik Srpske demokratske stranke poručuje i da će opozicione partije u narednim danima dogovoriti na koji na-

čin će dalje djelovati kada je u pitanju situacija oko slanja u NATO Programa reformi BiH, te da ne isključuje i sazivanje posebne sjednice Skupštine Republike Srpske o ovom pitanju.

Izraelska vojska odgovorila na iranski raketni napad sa Golanske visoravni

U znak odmazde bombardovali Damask DAMASK – Dva civila su poginula, dok je više povrijeđeno u napadu izraelskih vazdušnih snaga na glavni grad Sirije Damask, javili su sirijski državni mediji.

Ministarstvo odbrane Izraela saopštilo je da je napad izveden u znak odmazde zbog raketa koje su iranske snage sa teritorije Sirije ispalile ka Izraelu. - Borbeni avioni Izraelskih odbrambenih snaga pogodili su desetine vojnih ciljeva iranskih jedinica i

oružanih snaga Sirije, uključujući skladišta oružja i vojne baze - saopštila je izraelska vojska. Iz Izraela tvrde i da je raketni napad sa Golanske visoravni „još jedan dokaz svrhe iranskog prisustva u Siriji“, prenosi Rojters. Sirijski državni mediji navode da je protivvazdušna odbrana te zemlje oborila nekoliko neprijateljskih projektila iznad Damaska. Agencija Sana dodaje i da je sirijska protivvazdušna odbrana uništila većinu izraelskih raketa prije ne-

go što su stigle do cilja. Sirijska državna agencija navodi i da su dvije osobe poginule od udara šrapnela izraleske rakete koja je pogodila kuću u gradu Sasa, jugozapadno od Damaska. S druge strane, Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu tvrdi da je u napadu ubijeno najmanje 11 osoba. Ta grupa navodi i da je među žrtvama sedam osoba koje nijesu Sirijci, dodajući da su u pitanju najvjerovatnije Iranci.

Nastavljena istraga o ubistvu malteške novinarke

Uhapšen biznismen na jahti VALETA - Jedan od najpoznatijih biznismena na Malti Jorgen Feneč uhapšen je nakon što je policija presrela njegovu jahtu u okviru istrage o ubistvu istraživačke novinarke u toj zemlji Dafne Karuane Galicije Feneč je uhapšen kada je policija nešto prije zore presrela njegovu jahtu i spriječila biznismena da napusti to mediteransko ostrvo, objavio je Rojters, pozivajući se na neimenovane izvore. Uhapšeni biznismen je suvlasnik poslovne grupe koja je dobila koncesije od malteške vlade da gradi gasnu elektranu na ostrvu.

Dafne Karuana Galicija

Ubijena novinarka Dafne Kaurana Galicija je u februaru 2017. godine na svom blogu objavila tekst o tajanstvenoj kompaniji iz Dubaija koja je navodno povezana sa malteškim političarima. Ona nije uspijela da pronađe

dokaze koji bi potkrijepili te tvrdnje niti je otkrila ko je vlasnik kompanije. Rojters navodi kako je kasnije uspio da utvrdi da je riječ o Feneču. Prethodno su vlasti Malte saopštile da razmatraju pomilovanje muškarca osumnjičenog da je bio posrednik u tom ubistvu ukoliko istražiteljima otkrije imena naručilaca ubistva novinarke. Dafne Karuana Galicija ubijena je prije dvije godine u eksploziji bombe koja je bila postavljena pod njen automobil. Zbog tog zločina do sada su uhapšene tri osobe koje se sumnjiče da su izvršile ubistvo. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Počela prva faza rekonstrukcije Ulice Vuka Karadžića

Danas u gradu CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE ,,Smrt i djevojka“ Arijel Dorfman Režija: Goran Bulajić Scena Studio u 20:30

petak od 8 do 20 sati Subota od 10 do 14 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac b.b.

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija ,,Centar“ Izložba Jovana Miloševića „Wrapped Space“ Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od devet do 21 sat Subota od deset do 14

Galerija „Klub“, Kruševac b.b. Izložba Dušana Zidara „Dorijan – Dorijan Grej“ Radno vrijeme: ponedjeljak -

Izložba Amre Zulfikarpašić ,,Osam soba Dvorca Petrovića“ Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 8 do 20 sati Subota od deset do 14

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA Moderna galerija Izložba akademskog slikara Luke Sekulića „Sklopljene oči drugačije gledaju svijet“ Radno vrijeme od 9 do 20 sati, osim ponedjeljkom

VAŽNIJI TELEFONI

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

Kompanija ,,Toškovići“ počela je juče prvu fazu rekonstrukcije Ulice Vuka Karadžića, koja će obuhvatiti radove u dijelu te saobraćajnice od raskrsnice sa Ulicom Balšića do raskrsnice sa Ulicom Marka Miljanova. Taj dio ulice biće zatvoren za saobraćaj svih vrsta motornih vozila do 31. decembra. Predviđena je ugradnja italijanskih kamenih ploča – bordura preko betonskih podloga. Ulica će, između ostalog, dobiti nove hidrotehničke i fekalne instalacije, saobraćajne stubove, horizontalnu signalizaciju i led rasvjetu. Tenderom je predviđena rekonstrukcija te ulice u zahvatu DUP-a Nova varoš, od raskrsnice sa Ulicom slobode do raskrsnice sa Ulicom Marka Miljanova.

ZA NOVO LICE ULICE U SRCU GRADA: Radovi u Ulici Vuka Karadžića

Izvođač radova je firma ,,Toškovići“, čija je ponuda od 852.417 eura na tenderu ocijenjena kao najpovoljnija. Novac za rekonstrukciju

obezbijeđen je u budžetu glavnog grada. Budžetom za ovu godinu opredijeljena su sredstva u iznosu od 400.000 eura, a 500.000

eura budžetom glavnog grada za narednu godinu. Radovi će se odvijati u dvije faze i planirano je da traju Nj. B. 90 dana.

Kapital plaza i Unika organizuju obilježavanje ,,Movembra“

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

Bez saobraćaja do Nove godine D. MALIDŽAN

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Muškarcima skreću pažnju da preuzmu brigu o svom zdravlju Kapital plaza i Unika, u sklopu nastavka svojih društveno odgovornih aktivnosti, 27. novembra u Hard rok kafeu organizuju obilježavanje ,,Movembra“ kako bi uticali na podizanje svijesti o karcinomima prostate i testisa, kao i o mentalnom zdravlju muškaraca. Uz slogan ,,Budi muškarac, preuzmi odgovornost za svoje zdravlje“, uputili su poziv svim muškarcima da prisustvuju otvorenom predavanju o značaju preventivnih pregleda, koje će održati urolog i stručni konsultant poliklinike ,,Rezidencija zdravlja Kerber“ dr Vladimir Brajović. U drugom dijelu programa biće organizovano takmičenje ,,Prva brada Podgori-

ce grada“. Riječ je o takmičenju koje se drugi put organizuje u Podgorici, zahvaljujući frizerskom studiju ,,Zoran“ i ,,Barber šo-

pu“, na kojem mogu učestvovati svi koji su posvećeni njegovanju i ukrašavanju brade i brkova. Manifestacija ,,Movembar“

Isključenje struje Promjenljivo, do 16 stepeni Danas će biti promjenljivo oblačno vrijeme. U jutarnjim satima moguća je slaba, kratkotrajna kiša. Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće oko devet stepeni, a najviša dnevna do 16. H.P.

obuhvata razne inicijative koje pokreću dijalog o muškom zdravlju, ali je u javnosti najpopularnije i najprisutnije puštanje brkova. Podsticanjem muškaraca da u novembru puste brkove i preuzmu odgovornost za svoje zdravlje, kao i za zdravlje svojih prijatelja i članova porodice, ,,Movember“ je zaživio i u Crnoj Gori, te svake godine ima sve više učesnika. Učesnike ovogodišnjeg takmičenja ,,Prva brada Podgorice grada“ očekuje vrijedne nagrade koje će se dodjeljivati za najdužu bradu i brkove, kocka bradu, najbolji stajling i prvu bradu Podgorice. U žiriju će biti Alen Demirović, Ivan Vukčević, Davor Pejović, Viktor Vukadinović i Darko Knežević. H. P.

magistrale i Ul. Miloja Pavlovića - od 8:30 do 15 sati. • dio Ul. IV proleterske (prekoputa OŠ „Savo Pejanović“) - od 9 do 15 sati, • Lijeva Rijeka, Brskut, Veruša, Opasanica i Mokra - od 9 do 17 sati.

Zbog radova na rekonstrukciji mreže, sjutra će bez snabdijevanja električnom energijom biti potrošači na sljedećim lokacijama:

• Donji Kokoti, Grbavci, Lekići, dio Vranića (na kraju oko balona za fudbal), • dio Ul. Miloja Pavlovića do magistrale i dio kuća između

Komedija „Čovjek koji je kupio Mjesec“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 21:30 časova. Ratna drama „Bitka za Midvej“ prikazuje se u 21:45, horor „Dr Sleep“ u 15:30, komedija „Džeksi“ u 20 i 22:30, a triler „Džoker“ u 19:45 i 22:15. Komedija „Ekipa“ na programu je u 17:30, 20:30 i 22, dok je „Grdana – gospo-

„Čovjek koji je kupio Mjesec“ u Sinepleksu darica zla“ u 15:15 i 18:15 sati. Avantura „Jeti – sniježni čovjek“ biće prikazana u 16:15, biografski film „Le Man 66 - slavna 24 sata“ u 18:30 i 21, porodični „Poro-

dica Adams“ u 15:45 i 17:45, SF akcija „Terminator – mračna sudbina“ u 19:30, a animirani „Zaleđeno kraljevstvo“ u 15, 16, 17, 18 i 19 sati. J.K.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Prijedlog odluke o osnivanju biznis zona na teritoriji glavnog grada

Prijedlog odluke o osnivanju biznis zona na teritoriji glavnog grada naći će se pred odbornicima na narednoj sjednici Skupštine Glavnog grada, zakazanoj za 28. novembar. Tom odlukom predlaže se osnivanje biznis zona na teritoriji Podgorice, utvrđuju se podaci o njihovim lokacijama, uređuje način upravljanja i finansiranja, kao i infrastrukturnog opremanja lokacije biznis zone, djelatnosti koje se mogu obavljati u njoj, olakšice koje se odobravaju korisniku biznis zone i druga pitanja značajna za rad biznis zona.

DJELATNOSTI

Prijedlogom je definisano da je biznis zona prostor namijenjen za plansko korišćenje od većeg broja privrednih društava i preduzetnika iz oblasti proizvodnje ili usluga koja osim zajedničkog prostora, pruža i dodatne olakšice. U biznis zoni, navodi se u prijedlogu, privredni subjekti mogu obavljati djelatnosti poput poljoprivrede, (agroindustrija i mala agroprivreda i trgovina), prerade mlijeka i mlječnih proizvoda, mlinsko-pekarske industrije, prerade voća i povrća, proizvodnje bezalkoholnih pića, proizvodnje gotovih jela, mesa i mesnih proizvoda. Predviđena je i mogućnost otvaranja pogona prerađi-

vačke industrije (prehrambene, tekstilne, industrije kože i obuće), grafičke i mašinske industrije, djelatnosti iz oblasti drvne industrije, skladištenja, informisanja i komunikacija, zatim stručne, naučne i tehničke djelatnosti, kao i djelatnosti poput otvaranja magacina otvorenog, poluotvorenog i zatvorenog tipa, radnih pogona prerade, dorade, pakovanja i ekspedicije. U okviru biznis zone mogu poslovati i izložbeno-prodajni saloni, robno-distributivni centri i objekti uslužnih djelatnosti, kao i objekti i mreže insfrastrukture.

S. VASILJEVIĆ

Preduzetnici će dobijati višestruke povlastice

INDUSTRIJA

Rezervna zona industrije i skladištenje, ostala industrija, saobraćajne površine, parkinzi i garaže za smještaj vozila zaposlenih i posjetilaca, takoðe su djelatnosti koje privredni subjekti mogu obavljati u biznis zoni, a u njoj bi mogli poslovati i ekspo-centri sa

PODRŠKA BIZNISU: Dio jedne od aktuelnih poslovnih zona

centralnim djelatnostima sa mještovitom namjenom poput sporta i rekreacije, zatim sa ugostiteljskim sadržajem i smještajnim uslugama, kao i privredni objekti sa djelatnostima poput zanatstva, skladi-

šta, robno-distributivni centri, rafinerije, flotacije, topionice, željezare, asfaltne i betonske baze, skladišta opasnih materija i eksploziva. Odlukom su propisane i servisne zone, slobodne zone i skla-

Usklađivanje propisa Važeću Odluku o utvrđivanju biznis zona na području Podgorice i podsticajima za veću zaposlenost, Skupština Glavnog grada usvojila je krajem decembra 2015. godine. Predlagači novog rješenja o osnivanju biznis zona naglašavaju da je

Zajednički angažman preduzeća Putevi i Vojske Crne Gore

utvrđivanju biznis zona na području Podgorice i podsticajim za veću zaposlenost prestaće da važi. Usvajanjem nove odluke, osnivač biznis zona koje su počele sa radom prije njenog stupanja na snagu, dužni su da usklade njeno poslovanje sa novom regulativom u roku od 18 mjeseci, od dana njenog stupanja na snagu.

nakon komunikacije sa Ministarstvom ekonomije Glavni grad uspio da uskladi navedeni prijedlog sa važećom Uredbom o biznis zonama. Ukoliko Skupština Glavnog grada usvoji predloženu odluku o osnivanju biznis zone, stara Odluka o

dišta, ranžirna stanica sa robnom stanicom, skladišno -servisni objekti, zatvorena skladišta, poslovni objekti u funkciji carinskih skladišta, zatim komunalno-servisni objekti javnih preduzeæa i privrednih društava, stanice za snabdijevanje motornih vozila gorivom, objekti i sadržaji poslovnih, komercijalnih i uslužnih djelatnosti i smještajni i zdravstveni objekti, djeèji vrtiæi i rekreativne površine za njihove potrebe.

OLAKŠICE

Infrastrukturno opremanje biznis zone obuhvatalo bi izgradnju saobraćajne, vodovodne, kanalizacione, energetske i telekomunikacione

Ugovori Nain korišćenja jedne ili više katastarskih parcela u biznis zoni, uslovi poslovanja, rok na koji važi ugovor, ostala prava i obaveze ugovornih strana, kao i olakšice za korisnika, bile bi uređivane ugovorom o poslovanju u biznis zoni, koji zaključuje upravlja koji upravlja biznis zonom i korisnik. U slučaju nepoštovanja ugovora o poslovanju u biznis zoni od korisnika, on bi gubio prava na olakšice iz ugovora i bio u obavezi da Glavnom gradu vrati iznos olakšica koje je koristio po osnovu ugovora, s tim da bi Glavnom gradu pripadalo pravo na naknadu štete shodno pozitivnim pravnim propisima Crne Gore.

infrastrukture u okviru te lokacije, u skladu sa prostorno-planskim dokumentima i razvojnim planom. Za korisnika biznis zone predviđene su olakšice poput davanja zemljišta u zakup do 30 godina, uz plaćanje godišnje zakupnine u iznosu od cent po kvadratnom metru, mogućnost kupovine zemljišta od korisnika po procijenjenoj vrijednosti sa mogućnošću otplate u 60 mjesečnih rata, uz saglasnost Vlade Crne Gore, oslobađanje od plaćanja naknade za korišćenje opštinskih puteva na period od 10 godina i brojne druge. Olakšice mogu iznositi najviše 70 odsto opravdanih troškova ukupne investicije za mala privredna društva, 60 odsto za srednja i 50 odsto za velika privredna društva. Opravdani troškovi odnose se na ulaganja u materijalnu imovinu i otvaranje novih radnih mjesta. Nj. BOŠKOVIĆ

Počele pripreme za novogodišnje ukrašavanje glavnog grada i Golubovaca

Nove 3D figure krasiće centar Nabavljene su 22 samostojeće LED novogodišnje figure u 3D formatu sa motivima kugle, zvijezde, šišarke, poklon paketa, vazdušnog balona, irvasa, te 20 komada LED svjetlećih nizova, kao i 18 LED reflektora koji imaju mogućnost stalnog mijenjanja boja

PROŠIRENJE DO KRAJA GODINE: Radovi u Piperima

Proširuju pet kilometara puta u Piperima Ekipe preduzeća Putevi, zajedno sa pripadnicima Vojske Crne Gore, počele su radove na proširenju puta Đurkovići Vukovići - Drezga u Piperima. Riječ je o dionici dugoj pet kilometara. - Za ovu godinu predviđeni su radovi koji obuhvataju samo mašinsko proširenje puta. Završetak tog dijela posla očekuje se do kraja ove godine, dok za 2020. godinu ostaje da bude sagledana mogućnost za asfaltiranja ovog putnog pravca – kazali su iz Puteva. I. M.



DR. M

Ekipe gradskog preduzeća Komunalne usluge počele su pripreme za tradicionalno novogodišnje ukrašavanje grada. Juče su postavljale ukrase na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. U toku je pregled i popravka postojećih novogodišnjih ukrasa, od čega će zavisiti i broj ulica koje će biti ukrašavano.

Ove godine iz budžeta Grada opredijeljeno je 100.000 eura za nabavku novih dekorativnih ukrasa

KIĆENJE

- Kao i prethodnih godina, okitićemo gradske trgove, ulice i bulevare sa akcentom na glavni gradski trg, gdje će biti organizovan Praznični pazar. Takođe, okitićemo uži centar opštine u okviru glavnog grada – Golubovci – saopšteno je iz Glavnog grada. Komunalne usluge će bez obzira na vremenske prilike uložiti napore da novogodišnji ukrasi u užem dijelu grada budu postavljeni do početka Prazničnog bazara, odnosno 6. decembra, a da kićenje cijelog grada bude kompletirano najkasnije uoči Dana oslobođenja Podgorice, 19. decembra.

Juče na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog

UKRASI

Ove godine iz budžeta Grada opredijeljeno je 100.000 eura za nabavku novih dekorativnih ukrasa, koji će zamijeniti određeni broj starih i dotrajalih, koji više nijesu u funkciji. - Od izdvojenog novca, po okončanju tenderske procedure, nabavljene su 22 samostojeće LED novogodišnje figure u 3D formatu sa motivima

kugle, zvijezde, šišarke, poklon paketa, vazdušnog balona, irvasa, te 20 komada LED svjetlećih nizova, kao i 18 led reflektora koji u sebi imaju mogućnost stalnog mijenjanja boja, što će doprinijeti stvaranju prave praznične atmosfere u našem gradu – navode iz Glavnog grada. Nove figure u 3D formatu biće postavljene u užem centru gra-

da i predstavljaće pravo iznenađenje za Podgoričane, pogotovo one najmlađe. - Glavni grad i nadležna gradska preduzeća ulažu napore da građani i posjetioci Podgorice za vrijeme novogodišnjih praznika osjete prazničnu atmosferu kakvu im nude veliki evropski gradovi. Prekrasne dekoracije, prijatna atmosfera koja odiše prazničnim duhom, uz veliki broj dešavanja na glavnom gradskom trgu, to je ono što nas od početka decembra očekuje u glavnom gradu – najavili su iz gradske uprave. I. M.

Marketing

Ä&#x152;etvrtak, 21. novembar 2019.

Feljton

Četvrtak, 21. novembar 2019.

FRAGMENTI IZ DJELA PAVLA ROVINSKOG

Sva okolna plemena živjela na račun bogate Podgorice

O STAROJ PODGORICI

„U Podgorici, u starom dijelu, kuće su uglavnom sakrivene iza zidova dvorišta, a ako i izlaze na ulicu, sa te strane malo koja kuća ima prozor. Ovdje su kuće, sudeći po spoljašnjem izgledu, vrlo prostrane, široke, sa dosta bočne dogradnje, koja potpuno potire njihov osnovni izgled. U njih se ulazi iz dvorišta kamenim natkrivenim stepeništem, ili iznutra iz konobe. Skoro svaka od ovih kuća po cijeloj svojoj dužini ima trijem. Unutra je jedna velika soba u kojoj je kuhinja. Ona je bez poda i na sredini ima ognjište. Zatim dolaze sobe za porodicu. Jedna je soba primaća i u njoj je obavezno kamin ili, tačnije, ognjište uza zid nad kojim je dimnjak. Pored njega obavezno se smješta domaćin kuće, koristeći pri tome vatru za pripaljivanje lule ili cigarete, a sa strana se smještaju gosti. Krovovi su od crijepa, široki i sa velikim strehama. Na sljemenu su po dva ili tri uska konusa od gline i liče na malene šiljke. Prozori su na svim sobama, osim kuhinje, veliki, sa metalnim rešetkama, i vrlo su malo iznad nivoa poda, pa se sjedeći po podu može kroz prozor gledati u dvorište.“

Kuće

„U ženskom odjeljenju, pored rešetaka od metala, prozori se još zatvaraju gustom drvenom rešetkom koja se spolja i ne vidi. Ova je rešetka obojena najčešće žutom, modrom ili zelenom bojom. Zidovi kuće i spolja i iznutra su bijelo okrečeni i ponekad ukrašeni nekim arabeskama, natpisima ili figurama. Plafon je obično od daščica, raspoređenih u obliku često ili osmougaonika u čijem je centru obično neki cvijet. I plafoni su obojeni. Sobe obično razdvaja hodnik iz kojega u svaku od njih vode mala vrata odozgo poluokrugla i takođe ponekad sastavljena od daščica sa limenim pločicama ili zvjezdicama na njihovoj ukupnoj površini. Na zidovima su ispod stropa police za posuđe, a iznad vrata je nekakvo proširenje (musandera) gdje preko dana drže jastuke i jorgane koji se noću upotrebljavaju za spremanje postelje. Pod je od dasaka i nije zbijen, pa kada duva vjetar, po njemu prostrti ćilimi ili sture se podižu. Duž tri zida su uzdignute podnice

Pavle Apolonovič Rovinski je u knjizi „Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“ zabilježio mnoštvo detalja o crnogorskoj svakodnevici s kraja 19. vijeka i nekadašnjem životu. Ovđe donosimo izvode iz tog obimnog djela

Podgorička kuća

visine 15 cm, a širine 0,5 m, na kojima se sjedi i spava. U svakoj je turskoj kući sobica za obredno umivanje (banjica, amamadžik) Turske kuće imaju i tzv. ćoškove, vrstu balkona koji imaju zastakljene spoljašnje strane. Konstrukcija ovih kuća dosta je solidna, jer su građene od krupnog tesanog kamena, uglavnom dopremljenog iz Duklje ili sa drugih starih građevina, pa se takoreći u svakoj turskoj kući mogu naći kamenovi sa rimskim natpisima ili sa nekakvim figurama. Ali, zidovi između soba uglavnom su od daske ili čatme (pleter povezan tankim stubovima i oblijepljen krečom sa glinom). Zato se ovakvi zidovi lako ruše.“

MASlIne I MlInOvI

„Žene Podgorice i ostalih gradova koji su bili pod turskom vlašću nosile su, po turskom običaju, široke pantalone (dimije) od crnog ili tamnocrvenog platna i, kada bi izlazile iz kuće, uvijek su se pokrivale feredžom. Upotrebljavale su bjelilo i rumenilo. Sada je sve to prekinuto.“ „U Podgorici je nekoliko mostova preko Ribnice. Sve je te mostove u novije vrijeme izgradila Crna Gora, a od turskoga vakta ostao je samo Ve-

Stara podgorićka arhitektura

zirov most i dva mosta preko Ribnice.“ „U okolini Podgorice (u Momišićima, ispod Gorice, u Doljanima i u Rogamima u Piperima) sačuvalo se nekoliko stabala maslina koja i sada dobro rađaju. U Doljanima, gdje su najveći podgorički vinogradi, jedan se lokalitet naziva Masline. U Momišićima i pod Goricom, vrlo su stara stabla, a ima tragova koji govore da su ovdje bili veliki maslinjaci. Ovdje se može naći i kamenje koje je služilo za cijeđenje ulja iz maslina. Ovi oskudni podaci, kao i narodno predanje, govore da je ovdje nekad bilo mnogo maslina koje su uništene u burnim vremenima i čestim promjenama vlasti. Kako god bilo, sam knjaz Nikola posadio je 1000 stabala na svome imanju u Podgorici, i namjerava da još posadi. On je istovremeno apelovao i na narod, pa je toga istoga proljeća posađeno više od 3000 stabala maslina u raznim mjestima. (Samo dvije godine kasnije sve su masline ovdje uginule od surove zime. Veliki dio njih sada se podmlađuje iz korijena).“

PlAnSKA GRADnJA

„Novi gradovi, nastali na ruševinama starih, kao što je Nikšić, ili sasvim novi, kao što je Mirkova Varoš u Podgorici, grade se po planu, te imaju



Podgoričanke

 Podgorička kuća

pravilne ulice sa lijepim kućama i prodavnicama i drugim radnjama evropskoga tip a . Ta k o j e u N i k š i ć u sagrađena zgrada koja gore ima prostorije za stanovanje, a dolje radnje. Podgoričani su prvo sagradili radnje, a još žive u starom dijelu grada i uz radnje samo poneko ima još neku stambenu zgradu ili prostoriju za neku drugu namjenu.“

PIPeRSKA SvJeDOčenJA

„Za vrijeme iskopavanja Duklje (1890. godine, S.Č.) koje su uglavnom izvodili Piperi, na čijoj se zemlji ona i nalazila, bili smo u prilici da o tome čujemo sljedeći razgovor nekolicine piperskih staraca. Sjećajući se svojih proš-

U Podgorici, u starom dijelu, kuće su uglavnom sakrivene iza zidova dvorišta, a ako i izlaze na ulicu, sa te strane malo koja kuća ima prozor. Prozori su na svim sobama, osim kuhinje, veliki, sa metalnim rešetkama, i vrlo su malo iznad nivoa poda, pa se sjedeći po podu može kroz prozor gledati u dvorište. U ženskom odjeljenju, pored rešetaka od metala, prozori se još zatvaraju gustom drvenom rešetkom koja se spolja i ne vidi

lih dana, oni su pričali o neobičnim pješacima svoga doba koji su na dan prelazili i po sto kilometara, preskačući ogromne vrleti, skakali su preko strmih stijena visine čovjeka i penjali se preko visokih, glatkih zidina turskih utvrđenja. „Takvih sada nema – dodavali su oni – i ne može ih biti“, a evo zbog čega: „Ranije Crnogorac nije radio teške poslove, on je samo napasao svoja stada i čuvao ih od vukova i Turaka. Crnogorac je od petnaest, a nekada i od deset počinjao s četovanjem. A živjelo se ipak dobro. Mesa je u kući bilo tokom čitave godine, bilo je dovoljno svoga, a krali su ga i od Turaka. Kako se Turci ne bi svetili čitavom selu, ukradenu stoku dogonili su u carski grm, tamo su je ubijali, sjekli je na komade i dijelili po kućama (carski grm – gusti šumarak u Duklji koji je prilikom raskopavanja bio posječen i na tom mjesti su nađena rimska kupatila). Ne samo mesa, nego i svega drugog bilo je dovoljno, svake vrste robe koju su krali od Turaka u Podgorici: svilene pojaseve, ženske marame, platno, šećer, kafu, vreće s brašnom i sl. Kuči su krali i

Zidovi kuće i spolja i iznutra su bijelo okrečeni i ponekad ukrašeni nekim arabeskama, natpisima ili figurama. Plafon je obično od daščica, raspoređenih u obliku često ili osmougaonika u čijem je centru obično neki cvijet. Turske kuće imaju i tzv. ćoškove, vrstu balkona koji imaju zastakljene spoljašnje strane

prenosili Piperima preko Morače na lađama koje su vukli konopcima s jedne obale na drugu. Svi su živjeli na račun bogate Podgorice. Sada se to više ne smije raditi, jer je ona gospodareva (pripada crnogorskom knjazu Nikoli). Turčin se ne smije uvrijediti, jer je i on gospodarev kao i mi. Istinu govoreći, zahvaljujući knjazu, u žitu mi i sad ne oskudijevamo, ali sve to treba zamučiti (tj. zaraditi). A ko mnogo radi taj nema snage, ni spretnosti, ni lakoće. Nema gdje ni junaštvo da se razmahne, zato što je svako sputan zakonom i samo izvršava naredbe svoje vlasti. U ovoj iskrenoj ispovijesti staroga Pipera slikovito se prikazuje ono staro, dobro vrijeme kada se naporedo sa ratom vršila i pljačka i krađa, koje se, kada su u pitanju Turci, nisu smatrale za sramotu, ni za grijeh, jer je to bio glavni izvor bezbjednog života.“ (nastavlja se)

20 Kultura

Četvrtak, 21. novembar 2019.

MINI INTERVJU: Direktor Filmskog centra Sehad Ček

SLIKAR POETSKE TUGE: Otvaranje izložbe djela Luke Sekulića

U Modernoj galeriji otvorena izložba radova Luke Sekulića

Kritika postojećeg svijeta

PODGORICA – Izložba djela akademskog slikara Luke Sekulića, pod nazivom „Sklopljene oči drugačije gledaju svijet“, otvorena je u Modernoj galeriji u Podgorici. Za ovu priliku selektovano je četrdeset radova rađenih u različitim slikarskim i crtačkim tehnikama.

Izložbu je otvorila kustoskinja Muzeja i galerija Podgorice mr Selma Đečević koja potpisuje uvodni tekst kataloga „Tmaste dubine sklopljenih očiju“. Ona je istakla da na Sekulićevim slikama i crtežima vlada atmosfera prisustva sadašnjem trenutku - vremenu i gradskom prostoru koji se

izjednačavaju sa predsmrtnim vremenima. - Svaka je nevolja ovdje prije svega lična, i svaka bol vlastita prije nego što je našla svoje opšte mjesto i otjelovila se u svjetskom bolu koji pulsira u svakom potezu – kazala je Đečević. Prema njenim riječima, stvaralački svijet Luke Sekulića sadrži iluziju i kritiku. - On je čulno ispoljenje bića i kritika postojećeg svijeta. On je odraz istine utkane u plemenitost lirske simbolike koja nam otrkiva umjetnika neobjašnjive poetske tuge i neprilagođenosti, sumnje i otmjene nesigurnosti, ali i snažnog individualizma i smionosti, be-

Narodni muzej uručio poklon školi u Baru

Đaci Osnovne škole „Jugoslavija“ tokom posjete predstavnika

Nastavak edukacije BAR - Direktorica Narodnog muzeja Crne Gore Anastazija Miranović uručila je Osnovnoj školi „Jugoslavija“ iz Bara vrijednu donaciju – umjetničke monografije, knjige i ostale publikacije, u izdanju NMCG. Ona je tom prilikom učenicima održala čas na temu istorije umjetnosti i upoznala ih o radu i aktivnostima nacionalnog muzeja. Direktorica NMCG, kako se navodi u saopštenju ove ustanove, istakla je da je važan segment djelovanja Muzeja edukacija mladih, kojoj se tokom posljednjih godina u toj ustanovi poklanja velika pažnja. Ona je dodala da će Muzej i naredne godine nastaviti da sprovodi

programe edukacije srednjoškolaca na temu likovne kritike, učeći mlade da kritički promišljaju umjetnost, u saradnji sa školama iz raznih krajeva Crne Gore i Ministarstvom prosvjete. Direktorica Osnovne škole „Jugoslavija“ Biljana Vukmanović zahvalila je na donaciji i uručila Miranović zahvalnicu za učešće i doprinos realizaciji obilježavanja Dana Bara u toj obrazovnoj ustanovi. Narodni muzej Crne Gore je tokom ove godine, u okviru programa edukacije, svoja izdanja i reprodukcije djela velikana crnogorske likovne umjetnosti poklonio osnovnim školama „Pavle Rovinski“ i „Marko Miljanov“ iz Podgorice. R. K.

skomromisnog u izricanju unutrašnjeg nivoa stvarnosti, čiji su graničari tmaste mrlje sklopljenih očiju – kazala je ona. Luka Sekulić rođen je 1983. godine u Podgorici. Diplomirao je na slikarskom odsjeku Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju. Magistrant je na postdiplomskim studijama na istom fakultetu. Dobitnik je godišnje nagrade za slikarstvo Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju i otkupne nagrade Univerziteta Crne Gore. Izlagao je na više grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Izložba u Modernoj galerij biće otvorena za posjetioce do 27. decembra. R. K.

Pogrebnjak danas na Cetinju CETINJE – Docentkinja Olena Dzjuba-Pogrebnjak održaće predavanja na teme „Prikaz Crnogoraca i Srba u ukrajinskoj literaturi“ i „Euromajdan i rat u modernoj ukrajinskoj literaturi“, danas u 12 sati na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. Program organizuje FCJK, u saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori. Olena Dzjuba-Pogrebnjak docentkinja je katedre za slavensku filologiju kijevskog univerziteta „Taras Ševčenko“, na kome je 1987. godine završila srpskohrvatski jezik i književnost. Njena doktorska teza, odbranjena 1994. godine, posvećena je romanima Miloša Crnjanskog. Predaje istoriju hrvatske, slovenačke, srpske književnosti za bečelore i magistre. Bavi se pitanjima ukrajinsko-južnoslovenskih veza, istražuje temu Prvog svjetskog rata u srpskoj, hrvatskoj i slovenačkoj književnosti. Učestvuje u radu međunarodnih naučnih konferencija i Međunarodnih kongresa slavista. Prevodi sa srpskog, slovenačkog, hrvatskog. S. V.

PODGORICA – Nacrtom budžeta za 2020. godinu, Filmski centar Crne Gore dobiće nešto više od 1.600.000 eura, što je za skoro pola miliona više nego u ovoj godini. Povećanje budžeta svakako će obradovati domaće filmske radnike, budući da je najveći dio tog budžeta, tačnije 1.395.000 eura, namijenjen za sufinansiranje programa i projekata. U godinima kada crnogorska kinematografija bilježi bitne uspjehe na međunarodnim festivalima i kada mladi autori dobijaju nagrade, a podrška stiže i iz evropskih fondova, povećanje budžeta svakako će omogućiti da se održi kontinuitet u filmskoj proizvodnji, poboljšaju šanse i podignu profesionalni standardi. U mini intervjuu za Pobjedu, direktor Filmskog centra govori o povećanju budžeta i očekivanjima u 2020. godini. POBJEDA: Koliko ste zadovoljni nacrtom budžeta Filmskog centra za 2020. godinu i što će ovo povećanje značiti za autore i crnogorsku kinematografiju? ČEKIĆ: Svakako da smo zadovoljni nacrtom budžeta za narednu godinu, i to iz više razloga. Prije svega, uvećani budžet za Filmski centar doživljavamo kao potvrdu uspjeha i rezultata koje smo postigli u vrlo kratkom roku. Crnogorska kinematografija i Filmski centar bitna su činjenica regionalne kinematografije, umreženi sa

Uvećanje budžeta znači i proširenje šansi, ali i podizanje profesionalnih standarda. Bitni pomaci su već postignuti, a poruke poput usvojenog nacrta budžeta nam ukazuju da možemo da planiramo dugoročnije, što nam često izostaje – kazao je Čekić evropskom kinematografijom na mnogo nivoa. Sa druge strane, ohrabruje posvećenost realizaciji Nacionalnog programa koji je predvidio postepeno uvećanje budžeta. Valja istaći volju i napore Ministarstva kulture i Vlade da se kinematografija postavi u pravi, stimulativni okvir. Uvećanje budžeta znači i proširenje šansi, ali i podizanje profesionalnih standarda. Bitni pomaci su već postignuti, a poruke poput usvojenog nacrta budžeta nam ukazuju da može-

D. MALIDŽAN

Pola miliona viš će oživjeti kinem

mo da planiramo dugoročnije, što nam često izostaje. Razmišljanje i pristup i u okviru samog sektora treba da se mijenja. POBJEDA: Hoće li povećanje budžeta bitnije uticati na strukturu i broj konkursa tokom naredne godine? ČEKIĆ: Svakako će povećanje budžeta uticati na promjene u strukturi konkursa, otvaraju se određene nove mogućnosti. Smatram da je nerealno organizovati više konkursa u istoj kategoriji, mada to jeste naša želja od prvih dana.

Svečano otvorene prostorije pljevaljskih ustanova kulture

Konačno okupljeni u obnovljenoj zgradi PLJEVLJA – Svečanim otvaranjem novih prostorija u pljevaljskom Domu kulture, lokalne javne ustanove kulture dobile su smještaj kakav zaslužuju. Početkom radova na adaptaciji Doma 2007. godine, biblioteka „Stevan Samardžić“ i Zavičajni muzej smješteni su u neuslovne objekte, a ni Galerija „Vitomir Srbljanović“ nije se mogla pohvaliti prostorom koji je koristila do sada. - Stavljanjem u višenamjensku funkciju Doma kulture, Pljevlja kao jedan od važnijih centara sjevera Crne Gore dobijaju kulturni sadržaj u kojem će se moći ostvariti svojevrsna sinergija između sistematizovanih vrijednosti kulturne baštine i savremena dinamike kulturnoumjetničkog života ovog grada i šire – kazao je u utorak veče tokom svečanog otvaranja generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandar Dajković i dodao da će useljenjem opštinskih ustanova kulture doći do uspostavljanja savremenog kreativnog planiranja i rada u djelatnostima ovih ustanova.

Predsjednik opštine predaje ključeve direktorima ustanova

On je naglasio da se na taj način obezbjeđuje kako prostorno uporište, tako i vremenski kontinuitet za dalji kulturnoumjetnički razvoj pljevaljske multikulturalne i tradicijom bremenite sredine. - U segmentima rekonstruisanog Doma kulture čuvaće se značajan dio bogatog nasljeđa ovog kraja – kazao je Dajković. Predsjednik opštine Pljevlja Igor Golubović podsjetio je prisutne da se ustanove kulture nakon 12 godina vraćaju u obnovljeni objekat Doma kulture. - Srećan sam što su muzej, galerija i biblioteka konačno prostorno okupljeni u svoj matični objekat, a nadam se da ćemo

uskoro naći i formu za osnivanje još jedne javne ustanove Centra za kulturu, koji će svoje aktivnosti, pored opštih za javne ustanove, usmjeriti i na organizaciju pozorišta, muzičkih programa i programa iz sopstvene produkcije, dajući naglasak na afirmaciju amaterizma, humanitarne i edukativne djelatnosti. Siguran sam da će sve ustanove kulture pokazati pravo lice Pljevalja lišeno stigme kulturno zapostavljene sredine, da će se u njima raditi lakše i kvalitetnije i da će se kroz raznoliki program i događaje opravdati naziv koji ova ustanova nosi – poručio je Golubović. A. S.

Kultura

Četvrtak, 21. novembar 2019.

še dodatno matografiju

ZADOVOLJAN NACRTOM BUDŽETA: Sehad Čekić

POBJEDA: U kojoj je poziciji budžet Filmskog centra Crne Gore u odnosu na budžete filmskih centara u regionu? ČEKIĆ: Budžet Filmskog centra je u sve boljoj poziciji. Po informacijama koje imamo, budžet Slovenačkog filmskog centra je preko pet miliona eura, sa postignutim dogovorom da u naredne dvije godine poraste na 11 miliona, budžet Hrvatskog audio-vizuelnog centra je stabilno preko 10 miliona eura, a budžet Filmskog

centra Srbije oko 11 miliona eura. Valja imati na umu da u navedenim državama i televizije mnogo investiraju u audio-vizuelne djelatnosti i kinematografska djela. Kinematografija je izuzetno kompetitivna djelatnost, praćena redovnim tehničkim i tehnološkim unapređenjima u svim njenim djelovima (proizvodnja, distribucija, prikazivanje…) te je neophodno redovno investirati u razvoj sopstvenih kapaciteta. J. NIKITOVIĆ

Dokumentarna izložba večeras u Budvi

Predstavljanje podnog mozaika bazilike BUDVA - Dokumentarna izložba sa fragmentom podnog mozaika iz budvanske ranohrišćanske bazilike biće otvorena večeras u 18 sati u maloj sali Moderne galerije „Jovo Ivanović“, u budvanskom Starom gradu. Izložbu će otvoriti predsjednik opštine Budva Marko Carević, a postavka je dio programa koji se organizuje povodm proslave Dana opštine. - Izuzetni rezultati arheoloških istraživanja na prostoru Starog grada Budve, sprovedeni poslije zemljotresa 1979. godine, bitno su uticali na rasvjetljavanje kompleksne istorije ovog drevnog mediteranskog centra. Jedno od njih je, svakako, pronalazak ostataka ranohrišćanske bazilike sa vrijednim fra-

gmentima mozaičkog poda, tokom iskopavanja (1982-1983) godine, za koje se smatra da potiču sa kraja petog ili sa početka šestog vijeka – navodi se u saopštenju. U pitanju je najstariji sakralni objekat podignut na prostoru stare Budve, a kad je riječ o spomenicima te vrste i jednom od najstarijih na teritoriji Balkana. - Značaj otkrića je veći, ukoliko se ima na umu da je to skoro jedini ostatak materijalne kulture iz tog perioda budvanske istorije na prelasku dvije epohe: antičke – robovlasničke i srednjovjekovne – feudalne, odnosno politeističke i hrišćanske religije – ističe se u saopštenju. Izložba će biti otvorena za posjetioce do kraja februara. B. B.

Veče sjećanja na Zvezdana Folića održano u biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici I.BOŽOVIĆ

kić o nacrtu budžeta za 2020. godinu

PODGORICA - Bavljene istorijom po Zvezdanu Foliću nije samo u službi spoznaje i saznanja, nego u službi života – kazao je dr Čedomir Bogićević na večeri sjećanja, posvećenoj doktoru istorijskih nauka Zvezadnu Foliću, koje je održano sinoć u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. O životu i naučnom radu Zvezdana Folića (1963-2014), pored Bogićevića, govorili su i mr Vanja Vuković i dr Adnan Prekić. Moderatorka večeri je bila Vesna Šoškić. Bogićević je istakao da je Folić bio oličenje gospodstva i ljudskosti, kao i da se u simbolici njegovog imena krije znamenje. Dodao je da je Folić govorio da samo narodi koji grade budućnost imaju pravo na prošlost. - Uspomenom na Zvezdana mi činimo čast i sebi i svome naraštaju. Bio je etički učitelj same svrhe našeg postojanja, stvorio je djelo koje crnogorskom društvu daje smisao i budućnost. Ako je smrt spasitelj čovjekove suštine, kako kaže Hajdeger, onda je Folić, časnim imenom kao naučnik, prosvjetitelj, kao moralno biće, kao um, kao filozof istorije i kao čovjek ostavio dubok trag prerano izgubljenog života, pa se ne može grad sakriti kad na gori stoji - kazao je Bogićević. Kroz osvrt na bogat Folićev opus, Vuković je govorila i o njegovoj osobenoj ličnosti. - Raznovrsna i kompleksna tematika kojom se Folić bavio i te kako dozovoljava da govorimo o neraskidivoj vezi između

BAVIO SE RAZNOVRSNIM TEMAMA: Dr Čedomir Bogićević govori na omažu Zvezdanu Foliću

Dubok trag prerano izgubljenog života

izuzetnog naučnog postignuća i njegovog vlastitog bića, uvjerenja i karaktera - kazala je Vuković i naglasila da je još kao mlad profesor shvatio značaj udžbenika istorije kao nastavnog predmeta u obrazovanju i vaspitanju mladih. - Zato ne čudi da je baš on radio na udžbenicima istorije, krucijalnim instrumentima, kojima se prenose određena znanja prošlosti – kazala je Vuković. O Folićevom liku i djelu, kroz istoriju političkih ideja dvadesetog vijeka, govorio je i Pre-

kić. Istakao je da Folićeva specifičnost i u tome što je njegova doktorska teza bila prva koja je objavljena u samostalnoj Crnoj Gori. - Zvezdan je jedan od najznačajnih predstavnika moderne crnogorske istorijografije. U registru Centralne biblioteke Crne Gore nalazi se 96 predmetnih jedinica sa imenom Zvezdan Folić. To su: 74 naučna članka i teksta, dvije monografije, pet priručnika, četiri udžbenika, nekoliko drugih monografskih publikacija i zbirki. Zaista impresivna bio-

Uručenjem nagrade laureatu zatvoreni „Susreti pod starom maslinom“

Đonović: Zaista sam srećan

PODGORICA - Svečanom dodjelom nagrade za ukupno stvaralaštvo za djecu 33. laureatu Dejanu Đonoviću, u Baru je zatvoren festival dječijeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu „Susreti pod starom maslinom“. U obrazloženju žirija, koje je predstavio predsjednik dr Milun Lutovac, navedeno je da je crnogorski pjesnik, glumac, kompozitor i scenarista, nedvosmisleno radom i predanošću najmlađoj publici ovu nagradu zaslužio još i ranije. - Uspjesi, ugled i nagrade nijesu uticali da se Dejan Đonović ne pridržava onog čuvenog Sezanovog savjeta „Čitajmo prirodu!“, što najbolje ilustruje pjesnikov rani dug crmničkoj simfoniji boja koju ističe u svojoj biografiji – kazao je Lutovac. Plaketu festivala za sveukupno stvaralaštvo Đonoviću je uručio predsjednik opštine Bar Dušan Raičević, a direktor Kulturnog centra iz Bara Erol Marunović uručio je laureatu 33. Susreta umjetničku sliku i novčanu nagradu. Najmlađi učesnici festivala, polaznici dramskog studia „Scena“ iz Bara Nikolina Lukšić i Luka Vujović, okitili su Đonovi-

DIVNO JE IMATI SVOJU MASLINU: Đonović uz gitaru pozdravio prisutne

ća vijencem od maslinovih grana i govorili su odabrane stihove nagrađenog pjesnika. Đonović je, netradicionalno za književne večeri, prisutne pozdravio uz gitaru i pjesme i istakao da je prezadovoljan, te da mu je uručenjem ove nagrade ukazana velika čast. - Sve što je večeras rečeno, što se uradilo, sve je bilo tako divno da mi je prosto na trenutak zaličilo na bajku, na neki drugi život. Ali ipak nije, to je stvarnost i zaista sam srećan. Divno je biti na tom mjestu, divno je imati svoju maslinu, divno je znati da vaša poezija ostaje iza vas i da će neko da je čita, a naj-

divnije je ako je i voli - kazao je Đonović. O ukupnom stvaralaštvu laureata govorila je kniževnica Svetlana Kalezić-Radonjić, koja ga je opisala kao perfekcionistu koji nijedan segment izdavaštva ne prepušta slučaju. Organizatori festivala iskoristili su ovu svečanost kao priliku da se ujedno zahvale i jednom od njegovih osnivača, i zasigurno najzaslužnijem za njegov razvoj - crnogorskom glumcu Dragiši Simoviću. Festival je zvanično zatvoren pjesmom „Raduj se“ Dejana Đonovića. S. V.

grafija – rekao je Prekić. Prekić je ukazao i na disprezivnost u njegovom djelu. - Zvezdan je jedan od prvih ljudi koji je problematizovao uticaj religijskih uvjerenja na politička mišljenja, i upravo je tome dao značajne radove... O tome nije govorio na politički način, već naučnom metodom demistifikovao sve te priče – kazao je Prekić. U muzičkom dijelu programu nastupio je Sari Šaćiri, violončelista, učenik srednje muzičke škole „Vasa Pavić“. B. B.

Sjećanje na Vladimira Sekulića PODGORICA - Veče posvećeno Vladimiru Sekuliću u okviru serijala „Sjećanje na prijatelje biblioteke“ biće održano večeras u 19 sati u Naradnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Na omažu će govoriti prof. dr Slavica Perović i prof. dr Igor Lakić. U muzičkom dijelu programa nastupiće učenici Srednje muzičke škole „Vasa Pavić“. Prof. dr Vladimir Sekulić (Pariz, 1925 – Podgorica, 2008) bio je lingvista, književnik i prevodilac. Završio je dva jezička fakulteta – romanstiku i anglistiku. Magistrirao je u Beogradu, a zvanje doktora nauka dobio na Univerzitetu u Zagrebu. Bio je reodvni profesor Univerziteta Crne Gore; osnivač i direktor, a zatim dekan Instituta za strane jezike. Tvorac je lingvističkih obrazaca i metoda učenja i predavanja stranih jezika. Važnija djela su mu „Udžbenik engleskog jezika – intenzivno učenje“, „Negacija u engleskom i srpskohrvatskom jeziku“, „Lingvista i učenje stranih jezika“, „Rekvijem Skotu Ficdžeraldu“, „Pogled u beskraj“, „O jeziku maternjem i stranom“... B. B.

„Smrt i djevojka“ večeras i sjutra u CNP-u

PODGORICA - Predstava „Smrt i djevojka“ u režiji Gorana Bulajića biće izvedena večeras u sjutra u 20:30 sati na sceni Studio u CNP-u. U komadu, koji je rađen po

tekstu Ariela Dorfmana, igraju Julija Milačić, Miloš Pejović i Dragan Jovičić. „Smrt i djevojka“ je svjetski poznat politički triler, napisan u vrijeme uspostavljanja demokratije, nakon dugog

perioda diktature. Centralna figura je Paulina Salas, žena koja dobija priliku da se osveti čovjeku za koga vjeruje da je deset godina ranije bio njen mučitelj. Paulinin portret predstavlja žrtve

diktatorskog režima čija su prava oduzeta kroz stalna kidnapovanja i mučenja. Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti na zvaničnom sajtu CNP-a - www.cnp.me. S. V.

Marketing

Ä&#x152;etvrtak, 21. novembar 2019.

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Oglasi i obavještenja

“Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta Glavnom gradu Podgorica, Njegoševa br. 13, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-1270/15 od 20.11.2019. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju mosta na rijeci Morači na trasi jugozapadne obilaznice, na katastarskim parcelama broj 2275/1, 2275/2, 2276, 2933 KO Dajbabe i katastarskim parcelama 253 i 249/1 KO Donja Gorica, u zahvatu DUP-a “Industrijska zona Kombinat Aluminijuma Podgorica” I DUP-a Donja Gorica – Izmjene i dopune, Glavni grad Podgorica, koji je uradio „Medix” d.o.o. iz Podgorice. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu izgradnje mosta na rijeci Morači, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da izgradnju mosta na rijeci Morači, realizuju u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Na osnovu člana 27 tačka 10 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list CG”, br.2/18 i 34/19 ) i Odluke o načinu i postupku učešća lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova (“Službeni list RCG”- opštinski propisi, br.39/14 ), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine organizuje

JAVNU RASPRAVU NA TEMU: ODLUKA O SUFINANSIRANJU ADAPTACIJE FASADA ZGRADA NA TERITORIJI OPŠTINE NIKŠIĆ Pozivaju se zainteresovani predstavnici privrednih društava, preduzetnika, mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i građani da uzmu učešće u razmatranju Odluke o sufinansiranju adaptacije fasada zgrada na teritoriji Opštine Nikšić. Nacrt Odluke o sufinansiranju adaptacije fasada zgrada na teritoriji Opštine Nikšić je predmet javne rasprave u periodu od 20.11.2019. do 05.12.2019.godine . Javna tribina će se održati 29.11.2019. godine u zgradi Opštine Nikšić, sala broj 1, sa početkom u 11 časova. Sa tekstom nacrta Odluke o sufinansiranju adaptacije fasada zgrada na teritoriji Opštine Nikšić zainteresovani učesnici mogu se upoznati u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine svakog radnog dana od 10 do 13 časova i na web site Opštine Nikšić. Predlozi, primjedbe, sugestije i mišljenja na Nacrt Odluke o sufinansiranju adaptacije fasada zgrada na teritoriji Opštine Nikšić mogu se saopštiti usmeno ili dati u pisanoj formi Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, kao i na adresu web site Opštine Nikšić- www.niksic.me.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ä&#x152;etvrtak, 21. novembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

Poslovna oznaka I.br.2397-2/2018 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca NLB Banka AD Podgorica, Bul. Stanka Dragojevića br. 46, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Zdravko Aković, iz Podgorice, ul. 27. Marta 52, donio je

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Nabavka radioaktivnog izvora IR-192 za brahiterapiju sa servisom, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 59.000,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 103/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

I.br.435/2019 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić u postupku izvršenja izvršnog povjerioca Društvo za telekomunikacije “M-TEL” DOO Podgorica,protiv izvršnog dužnika Nurković Senada iz Rožaja,radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.11.2019. godine,vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Rješenja o izvršenju i predloga od 11.07.2019.godine izvršnom dužniku Nurković Senadu iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi,koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore,obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena.Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45 Zakona o izvršenju i obezbedjenju,a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvšni dužnik Nurković Senad.Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija „Pobjeda“ koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 21.11.2019.godine.Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama,20.11.2019.godine

Javni izvršitelj Armin Camić

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Uprava javnih radova, Podgorica, oglašava, Novaka Miloševa 18

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Poslovni broj : I.br.85/19 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca, Radović Irene, iz Podgorice, adresa prebivališta ul. Ivana Milutinovića br.17, protiv izvršnih dužnika DOO“INOVATIVE” iz Podgorice, PIB:02661594, sa adresom sjedišta ul. Hercegovačka br.49 i Kaluđerović Branislava iz Cetinja , adresa prebivališta Vila Broz, Cetinje, ul. Vojvode Boža Petrovića, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 116.000,00 eura, u smislu člana 45 ZIO-a dana 17.11.2019.godine,

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Uprava javnih radova, Podgorica, oglašava, Novaka Miloševa 18

JAVNO OBJAVLJUJE Da se naknadni sticalac prava svojine Magbulija Jevrić poslednja poznata adresa ul. Hercegovačka br.49, Podogorica , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo Obavještenje od 21.06.2019.godine, Izvještaj o indentifikaciji nepokretnosti vještaka geodete od 21.06.2019.godine, Nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke od 21.06.2019.godine, Rješenje o utvrđivanju vrijednosti I. br.85/19 od 17.09.2019.godine. Ukoliko se naknadni sticalac prava svojine ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica 17.11.2019. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava za vode, Bulevar Revolucije 24 oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JZU OPŠTA BOLNICA KOTOR .Njegoševa bb-Kotor,oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

SREDSTAVA ZA HIGIJENU po partijama , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.725€ Tenderska dokumentacija broj 3102-256 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.11.2019.godine. Lice za davanje informacija Ivanović Mirjana, telefon 032/325-405, e-mail : mirjana.obk@t-com.me.

SREDSTAVA ZA DEZINFEKCIJU , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 12.000,00€ Tenderska dokumentacija broj 32-02-261 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.11.2019.godine. Lice za davanje informacija Ivanović Mirjana, telefon 032/325-405, e-mail : mirjana.obk@t-com.me.

UslUgE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 1

OTKUPLJUJEM polovne knjige (kućne biblioteke) i umjetničke slike crnogorskih slikara. Isplata odmah. Tel. 067/403-762 3

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 2

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka medicinskih aparata i opreme za potrebe Operacionog bloka IBD-a i Klinike za očne bolesti, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 164.500,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 97/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg. me.

Nabavka opreme za potrebe vodosnabdijevanja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 22000 €. Tenderska dokumentacija broj 3/2019 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi http://portal.ujn.gov. me/ dana 18.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Milena Ivanović, telefon 020 224 593, e-mail milena.ivanovic@uzv.gov .me.

RaZNo

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

Izvršnom dužniku Zdravko Aković, iz Podgorice, ul. 27. Marta 52, vrši se dostavljanje rješenja o utvrđivanju tržišne vrijednosti nepokretnosti I.br.2397-2/2018 od 16.09.2019. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena. Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Predmet javne nabavke je vršenje stručnog nadzora u toku izvođenja radova na rekonstrukciji objekta ‘’Dvorca Kralja Nikole’’ u Nikšiću ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 75.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01-232/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www portal.ujn. gov.me, dana 19.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Biljana Vukić,dipl.gradj inž, telefon 020- 230207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Mali oglasi

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Predmet javne nabavke je vršenje stručnog nadzora nad izvođenjem radova za izgradnju objekta bazne stanice za potrebe razvoja ski-centra na lokalitetu ‘’Žarski’’ u Mojkovcu ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 60.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01-6/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www portal.ujn.gov.me, dana 20.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Elzana Husović,dipl. gradj arh, telefon 020- 230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Budva, Trg Sunca broj 3, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za nabavku ustupanja izvođenja radova na sanaciji oštećenja na kolovozu na lokalnim putevima u seoskom području i njihovo održavanje, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 420.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-3779/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 20.11.2019. godine. Lice za davanje informacija je Tanja Simićević, Načelnik Službe za javne nabavke, Službenik za javne nabavke, telefon 067/240-209, email tanja.kapisoda@budva.me.

Crna Gora Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Broj: 1448/19 Podgorica, 20.11.2019.god. O B A V J E Š T E NJ E Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava obavještava sve zainteresovane učesnike/ce Javnog konkursa br. 1124/19 od 17.10.2019. godine da je Odluka o II raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, za 2019. godinu, br.1447/19 od 20.11.2019. godine, objavljena dana 21.11.2019. godine na zvaničnoj internet stranici Fonda www.fzm. me VD DIREKTORA FONDA Elmir Kurtagić, s.r.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Posljednji pozdrav dragom

Duboko potreseni, obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je naša voljena majka i baka

RATKU BAKRAČU Prijatelji su bogatstvo koje se samo u rijetkim prilikama stiče. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na našeg velikog i iskrenog prijatelja. ŽELJKO i BRANKA ZORIĆ 1007

DESANKA Petrova TOMANOVIĆ preminula 11. novembra 2019. u 80. godini. Sahrana je obavljena 15. novembra na groblju Stara Gora kod Nove Gorice, Slovenija.

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini Ožalošćena porodica TOMANOVIĆ

VERICI Radomirovoj STANIŠIĆ Po dobru ćemo te pamtiti i pominjati. 1003

BRANKA sa porodicom

1001

Posljednji pozdrav sinu i bratu

Posljednji pozdrav bratu

RATKU BAKRAČU DRAGANU BISERKA SELIĆ sa porodicom

Majka JOVANKA i sestra BOSILJKA

1009 Dana 20. novembra 2019. godine preminula je u 84. godini naša draga

1005

Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu

JANA Milorada LUKOVAC rođena JEKNIĆ

RATKU BAKRAČU Saučešće primamo u kapeli Gornja Gorica 21. novembra od 10 do 16 časova i 22. novembra 2019. godine od devet do 13 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju u Tološima .

OŽALOŠĆENI Sinovi MILIKA-MIŠKO i MILIVOJE, ćerke MILODARKA i MILICA, snaha MICA, brat STANKO, đeveričići, đeverične, bratanići, bratanične, sestrići, sestričine, unučad, praunučad i ostala rodbina LUKOVAC i JEKNIĆ

Brat MILETA, snaha SONJA i bratanići SAVO i IVAN sa porodicama

1006 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

RATKU BAKRAČU VOJISLAV i BRANKO ANDRIJAŠEVIĆ sa porodicama 1004 Majko, milosti naša

LEPA Trinaest godina se suočavamo s ovim užasnim danom, sa nemilosrdnom istinom da te nema u našim radostima. Duša tvoja obasjava naše sudbine snažnom toplinom tvog presvijetlog života. Zauvijek neutješni: NELICA i NEMANJA sa porodicama 1008

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Тужним срцем јављамо да је изненада у 70. години преминуо наш драги

Volio je ljude, human, hrabar, duhovno bogat, nesebičan, skroman naš brat

Тужним срцем јављамо да је 20. новембра 2019. у 51. години преминула наша драга

DRAGAN KNEŽEVIĆ

РАТКО Савин БАКРАЧ

ДУШАНКА ГАЗЕТИЋ-ПАЈЕВИЋ Саучешће примамо у градској капели у Шкаљарима, 21. новембра од 10 до 16 часова и 22. новембра од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу у Шкаљарима.

Ожалошћени: синови ЛУКА и МАРКО, брат САВО, сестра АНЂЕЛИЈА, снаха АЛЕКСАНДРА, унучад ЛАЗАР и ДУШАН и остала породица 997

Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци, 20. новембра 2019. од 10.30 до 15 часова и 21. новембра од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.

Tvoja iznenadna smrt ostavi nas bez riječi u nevjerici i bolu. Bolni su trenuci opraštanja od tebe i bolna su srca u kojima živiš, al’ utjehu i ponos nam pruža tvoj čestiti i svijetli lik koji si nam ostavio. Sa ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi čuvaćemo te u srcima do kraja života.

Tvoji SLAVKO i LIDIJA POPOVIĆ sa porodicama Ожалошћени: мајка ЈОВАНКА, супруга МАРИЦА, кћерка ЈЕЛЕНА, унук ФИЛИП, сестра БОСИЉКА, брат МИЛЕТА, снаха СОЊА, братанићи САВО и ИВАН и остала многобројна родбина 996

Umro je u 85. godini 966 Дана 19. новембра 2019. упокојио се у Господу у 98. години

Посљедњи поздрав нашем драгом

SLOBODAN Jovanov ŠĆEPOVIĆ МАКСИМ Ђорђија ЂУРКОВИЋ Sahrana je obavljena 20. novembra 2019. na gradskom groblju Čepurci u prisustvu uže rodbine.

Саучешће примамо у градској капели Никшић 20. новембра од 11 до 16 часова и 21. новембра од 10 до 12 часова, када полазимо за Сомину гдје ће се обавити сахрана у 15 часова код Храма Св. Јована. Цвијеће се не прилаже.

РАТКУ БАКРАЧУ

IGOR i ČASLAV - ČAJO sa porodicama Изненадним одласком оставио си огромну празнину у нашим срцима. 995

Ожалошћени: супруга МИЛЕВА, синови ЛУКА и ВУКАШИН-ВУЛЕ, кћерке КОВИЉКА, ИКОНИЈА и ВЕСНА, брат протојереј-ставрофор МАРКО, сестре ВУКОСАВА и СПАСЕНИЈА, снаха БРАНКА, синовци, синовице, сестрићи и сестричне, унучад и остала многобројна родбина 969

Posljednji pozdrav dragom stricu Кћерка ЈЕЛЕНА, унук ФИЛИП и зет НЕНАД

Дана 19. новембра 2019. године преминуо је наш драги отац, ђед, брат

998

SLOBODANU ŠĆEPOVIĆU Posljednji pozdrav dragom Dragi striko, Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam pružao. Počivaj u miru.

МИРО Радев СИМОВИЋ учитељ у пензији

MLADEN i KATARINA sa porodicama

čika RATKU

994

Jelenine drugarice, MARIJA, MAJA, DIJANA i JELENA

Voljenom đedu 1002

IN MEMORIAM

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 20. новембра од 12.30 до 15.30 часова, када крећемо за родно мјесто Томашево. Саучешће примамо истог дана у капели Вранштица од 18 до 21 час и 21. новембра од 9 до 14 часова када ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: син ВУК, ћерке НАТАША, СНЕЖАНА и ГОРДАНА, унучад ПАВЛЕ, МИЛЕНА, ЈАКОВ и ЛУКА, сестре НАДА и МИЉА, братанић РАДЕ, снаха ЈОВАНА, браћа и сестре од стричева и остала многобројна родбина СИМОВИЋ и ЧОВИЋ

SLOBODANU ŠĆEPOVIĆU Opraštamo se od tebe koji si nam oplemenio odrastanje posvećenošću i dobrotom. U našim srcima nastavićeš živjeti...

993

Unuke MARIJA i JELENA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

970

SJEĆANJE

SERGIO BALLABEN 1980-2019.

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

Vrijeme prolazi, ali ti ostaješ vječno u našim srcima. Kćerka VESNA sa porodicom

SAVO Markov JANKOVIĆ

SOFIJA Savova JANKOVIĆ

21. 11. 2005 - 21. 11. 2019.

3. 1. 1996 - 3. 1. 2020.

1000

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Uvijek voljeni i nikad zaboravljeni.

999

Sinovi RANKO i MIODRAG, snaha STANKA - TANJA i unuci NIKOLA i PETAR

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednji pozdrav dragom kolegi

MIODRAGU Nikovom KNEŽEVIĆU

DRAGANU KNEŽEVIĆU Tvoja posebnost i dobrota ostavili su neizbrisiv trag u našim životima. Čuvaju te u svojim srcima

Sa velikom tugom opraštamo se od dobrog i plemenitog čovjeka.

SLOBODANKA i BEBA POPOVIĆ

Kolektiv DOO ,,VODOVOD i KANALIZACIJA“ - CETINJE

991

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

986

Dana 20. novembra 2019. umrla je u 85. godini naša draga

Дана 20. новембра 2019. у 85. години умрла је наша драга

VERICA Radomirova STANIŠIĆ

MIODRAGU Nikovom KNEŽEVIĆU

ВУКОСАВА - ВУКА Душанова БЕРИЛАЖИЋ

rođena Marković

Saučešće primamo u seoskoj kapeli Novo Selo 20. novembra od 10 do 18 časova i 21. novembra od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na groblju u Novom Selu. OŽALOŠĆENI: sin MILAN, ćerka MILANKA, snaha JAGODA, zaova BLAGA, unuci STEFAN i PETAR, unuke INA i MILICA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, đeveričići, đeverične, zaovičići, zaovične i ostala rodbina STANIŠIĆ i MARKOVIĆ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 21. новембра од 9 до 15 часова, када ће се и обавити сахрана на истом гробљу. Кућа жалости: Улица Пиперска 3/1-Загорич

BOBO sa porodicom

Ожалошћени: син ДРАГАН, ћерка ОЛГА - МИКА, брат СТЕВАН, сестре СТАНКА, ДАНИЦА и АНКА, братанићи ДРАГАН и ЈОВАН, зет ДАМИР и остала многобројна породица

972

985

Nema više moje prijateljice

Posljednji pozdrav dragom kolegi

992 Posljednji pozdrav

MIODRAGU KNEŽEVIĆU ZORKE

Neka ti je lak počinak, a tvoja duša neka nađe spokoj u vječnom susretu sa sinom Rankom i mojim dobrim prijateljem Milošem. Hvala ti što si moju Sonju prihvatila kao svoje dijete.

981

MIODRAGU Nikovom KNEŽEVIĆU

od VESKA, MILOŠA, JOŠA i MIHAILA

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Poštovani Dragane, sa tugom i bolom primili smo vijest o tvojoj preranoj smrti. Bio si stub i oslonac svoje porodice, bratstva i plemena. Bila nam je čast sarađivati sa tobom kao zamjenikom predsjednika naše mjesne zajednice. Počivaj u miru. SAVJET MJESNE ZAJEDNICE ,,LJUBOTINJSKO-GRAĐANSKE“ -LJUBOTINJ

DRAGANU

MILORAD MILADINOVIĆ

Uvijek sa nama, uz iskrenost i pažnju. 990

988

Od VESKA KNEŽEVIĆA sa porodicom

982

OGLASNO ODJELJENJE 020-202-455, 020-202-456 “POBJEDA”

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. novembar 2019.

POMENI Navršava se 40 dana od smrti našeg supruga, oca, brata, đeda i svekra

Dvije godine bez moje tetke

Дана 20. новембра 2019. преминула је у 72. години наша драга и вољена

NOVICE GRDINIĆA

MILEVE RADONJIĆ Traju priča i sjećanje. Uvijek si ponos i oslonac.

МИЦА Драгутинова ВУКИЋЕВИЋ рођена Димитријевић 1947–2019.

ŽELJKO KARIŠIK sa porodicom

973

Malo je vremena prošlo da shvatimo da smo te zauvijek izgubili. Tvojim dostojanstvenim i časnim životom zaslužio si naše vječno sjećanje i poštovanje. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam darivao čitavog svog života. Obavještavamo da ćemo 23. novembra 2019. godine u 10 časova posjetiti grob našeg Novice na mjesnom groblju u Lepencu.

Dana 21. novembra 2019. navršavaju se četiri godine od smrti našeg voljenog oca i supruga 975

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 20. новембра од 14 до 16 часова и 21. новембра од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана.

Ožalošćena porodica: supruga JELISAVKA, sinovi JOVO i JOVAN, ćerka SLOBODANKA, sestra RUŽICA, snahe MIRA i SVETLANA, unučad i praunučad

Četrdeset dana je od smrti mog poštovanog supruga

MILORADA BAJA ŠUKOVIĆA Ожалошћени: супруг ДРАГУТИН, ћерке ДИЈАНА, ДАНИЈЕЛА и ДАНКА, унуци ИВАН и ВЕЉКО, братанић ИВАН, братанична ИВАНА, зет ЂОРЂИЈЕ и остала многобројна родбина

Voljeni ne umiru. Zauvijek živiš u našim srcima i mislima.

Tvoji: supruga TANJA, djeca TAMARA, VELJKO i VUK 968

974

Dana 21. novembra navršava se tužna godina od kada nas je napustila naša draga majka

Voljenoj majci

Šezdeset tri godine zajedničkog života, uzajamnog poštovanja i velike životne podrške. Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtim i nikad ne zaboravim. Tvoja dobrota je hranila moju dušu. Hvala ti na svemu. S ponosom na tvoje ime čuvaću te od zaborava. Neka ti je laka zemlja po kojoj si čestito gazio. 976

Ožalošćena supruga JELISAVKA GRDINIĆ

Dragom našem đedu i prađedu

MICI VUKIĆEVIC Najsvjetlija zvijezdo na nebu, putuješ u raj među anđele koji će uživati u tvom sjaju. U našim srcima ćeš zauvijek sijati. 989

NOVICE GRDINIĆA

MARIJA – MERI KOPRIVICA rođena Lekić

Tvoje ćerke: DIJANA, DANIJELA i DANKA

U našim srcima uvijek voljena, u mislima nikad zaboravljena. Tuguju za tobom

NOVICI GRDINIĆU LILICA i MAJA sa porodicama

Javljamo da je 971

Danas je godina nijesmo zajedno draga moja

U tvom velikom srcu bilo je mjesta za sve nas. Od smrti te nijesmo mogli sačuvati, ali od zaborava sigurno hoćemo. Tvoje oči su uvijek sijale za nas, gledale nas sa puno ljubavi i topline. Mnogo nam nedostaješ, nek te anđeli čuvaju jer ti to zaslužuješ. Ožalošćeni: tvoja unučad i praunučad VELIMIR, MILENA, BOJAN, JELENA, MAJA, JELENA, MILICA, IKONIJA, LUKA, TARA i ARIJA 977

ZEF Kolje LJULJĐUROVIĆ Preminuo poslije kraće bolesti 18. novembra 2019. u 83. godini. Saučešće primamo u kapeli Malesia 20. novembra od 17 do 22 i 21. novembra od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici kod Crkve Sveti Mihajlo u Dinoši. Ožalošćeni: sinovi TOMO, NIKOLA i ĐOKO, braća MARAŠ i MARKO, sestra KATRINA, snahe SVETLANA, ZORKA, FLORJANA, TERI i LINA, unučad MARJAN, VIKTOR, ANTON, ANITA, MONIKA, SARA i MAJA, kao i ostalo bratstvo LJULJĐUROVIĆ

Četrdeset dana je od smrti mog oca, đeda i prađeda

MERI U mojim mislima si. Nedostaješ...

967

Radosti, zaštito i ponosu naš, živ si i živjećeš vječno u bezbroj naših zajedničkih trenutaka punih ljubavi, jer ljubav koju si nam darivao ne da ti da umreš u našim srcima. Moj tata, naš đede i prađede. Hvala ti za sve.

987

Posljednji pozdrav

NOVICE GRDINIĆA

DANA

Vole te tvoja ćerka SLOBODANKA, unuke JELENA i MILICA, praunuka ARIJA 978

ZEFU

Dana 23. novembra navršava se 40 dana od smrti našeg dragog oca, đeda i svekra

S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tebe. 983

Četrdeset dana prođe od smrti mog oca, đeda, prađeda i svekra

RAJO RADULOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

NOVICE GRDINIĆA Dragi oče, plemeniti đede i uvaženi svekre, ako je smrt jača od života nije od našeg nezaborava. Tvoj častan život i plemenita duša . daju nam snagu da te sa ponosom čuvamo od zaborava

ZEFU

980

Ožalošćeni: sin JOVAN, snaha SVETLANA, unučad VELIMIR, BOJAN i MAJA

Dragi kume, počivaj u miru. 984

BELI sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

NOVICE GRDINIĆA Premalo je riječi, a previše tuge da se kaže koliko nam nedostaješ. Ostavio si neizbrisiv trag, uspomene koje ne blijede i ljubav koja se ne zaboravlja. S neprebolom će te se zauvijek sjećati

979

Sin JOVO, snaha MIRJANA, unuke MILENA, JELENA i IKONIJA, praunučad LUKA i TARA

TV program

Četvrtak, 21. novembar 2019.

SERIJA

PRVA TV 11:15

SERIJA

RTCG 1 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Čikago u plamenu

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Fokus, r. 12:05 Zapis, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 Ženski raj II, r. 14:50 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Grad prijatelja, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Horizont 18:35 Muzika 19:05 Dvogled 19:15 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje 20:40 Art magazin 21:10 Dvogled 21:30 Ženski raj II, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Milijarde II, s. 00:05 Sa koncertnih podijuma 01:00 Dnevna soba, r. 02:30 Noćni program

 06:45 11:00 11:02 11:20 11:45 12:00 12:05 13:00 13:02 13:45 14:00 14:05 15:00 15:30

   RTCG 2

06:30 07:00 09:45 10:15 10:30 12:00 12:15 13:00 14:00 14:15 15:00 15:15 16:00 16:15 17:30 17:50 18:00 18:30 20:05 21:20 21:40 23:15 00:30 01:00 01:30 02:30 03:30

Glas Amerike, r. Oj, vesela veselice, r. Sport klasik Sport plus Dnevna soba, r. Sport plus Qvo vadis, Živorade, r. Sport plus Sport plus Strani dok. program Sport plus Fokus, r. Sport plus Pazarni dan, r Obrati pažnju, r. Sport plus Koloseum, r. Dnevna soba, r. Fudbal na plaži: Italija Tahiti, SP Sport plus Fudbal na plaži: Švajcarska - SAD, SP Fudbal na plaži: Urugvaj - Meksiko, SP Glas Amerike Koloseum, r. Strani dok. program, r. Koncert Pazarni dan, r.

16:00 16:05 17:00 17:05 18:00 18:02 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

TV PRVA

07:30 08:15 09:00 09:10 10:10 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:00 22:00 23:00

23:30 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutro Čikago u plamenu, s. 150 minuta Sinđelići, r. Istine i laži, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Mamini sinovi, s. Sinđelići, s. Dosije Na mjestu zločina sa Mašanom Auto moto šou, r. Noćni žurnal Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r.



PINK M

Novo jutro Minut dva Premijera Ekskluzivno Zadruga uživo Minut dva Zadruga uživo Minut dva Dženetine suze, r. DNK, r. Minut dva DNK, r. Minut dva Scena

Milijarde II

Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Scena Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga uživo

07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00 18:10 18:35

07:05 07:45 08:30 08:45 09:30 09:55 10:00 11:35 13:17 15:00 15:20 15:50 16:50 17:10 18:00 18:30 20:00 23:00 23:35 01:30 03:10

NOVA M

Kafanica blizu SIS-a, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Mr. Kitchen, r. Vijesti Totalni obrt Među nama, r. Crni biser, r. Vijesti Sportisimo Crni biser, r. Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Crni biser, s. Totalni obrt, r. Druga žena, film Malorin efekat, r. Agencija za sve i svašta, r.

VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:40 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Vijesti Hoću kući, r. Gorka osveta, r. Boje dana Ljubav i osveta, r. Vijesti Gorka osveta, s. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Načisto, e. Vijesti Sport Ljubav i osveta, s. Gorka osveta, r. Načisto, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30



RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija Dječji program Glas Amerike, r. Ulovi trofej, dok. program Dok. program Velika porodica, r. Jutrom iz Budve, r. Serija Dokumentarni program Kuhinjica Crtani film: Gavra

 

777

18:50 19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Skrivena kamera Polis Amfiteatar, e. Velika porodica, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Muzika Mapet šou Grad koji volim, r. Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r. Dogodilo se Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu 14:15 Oblačić

14:45 15:00 15:45 16:15 16:30 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:30 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Muzika Sport info Crnogorske anegdote, r. Dogodilo se Mapet šou, r. Otium, r. Skener Ljepota je u oku U objektivu, r. Aktuelno Muzika Lijek iz prirode, r. Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r. Raskovnik Film Aktuelno, r. Repriza dnevnog programa

Ä&#x152;etvrtak, 21. novembar 2019.

Marketing

Magazin

Četvrtak, 21. novembar 2019.

Na Imanju „Knjaz“ u Podgorici zatvoreno 26. izdanje Nedjelje mode

Amazonija i Divlji zapad na pisti PODGORICA – Spektakularnom revijom kreatorke Milene Đurđić sinoć je na Imanju ,,Knjaz“ zatvoreno jesenje izdanje crnogorske Nedjelje mode. Đurđić je ljubiteljima mode, nakon dvije godine pauze, predstavila muško-žensku kolekciju ,,Amazonija“.

PORUKA

U skladu sa sloganom manifestacije ,,Sačuvajmo prirodu“, inspiracija za kolekciju bili su nedavni požari u Amazoniji, a svoje viđenje prikazala je kroz reviju od tri dijela – urban, smart biznis i elegant. Prikazane su haljine, kaputi, sakoi i odijela u smaragdno zelenoj, zlatno-žutoj, teget i bordo boji. - Imala sam malo opterećenje na početku, budući da su svi željno iščekivali ovu reviju, zbog toga sam ih počastila sa 26 modela. Podržavam angažovanu umjetnost i trudim se da svojim radom ispratim globalne pojave u društvu, da dam opomenu u smislu upućivanja i osvješćivanja po pitanju ovako bitnih stvari. Modeli su namijenjeni ljudima jakog karaktera, koji su duhovno i emotivno nadahnuti. Opštini Podgorici u saradnji sa Centrom Garden poklanjamo pet sadnica, što je nastavak ove priče, a tu se neću zaustaviti – kazala je Đurđić. Maja Velemirov predstavila je kolekciju ,,Maja“, prikazane su haljine, suknje, košulje, odijela i pantalone od svile, kože i brokata u crno-bijeloj, maslinasto-zelenoj i teget boji. - Moje kreacije su drugačije i posebne i čine sve žene koje ih nose upravo takvim. Svaki model je ogledalo određenog trenutka i emocije. Kroz njih dijelim i talenat i ljubav – istakla je Velemirov. Bojana Čelebić, diplomac UDG-a,

URBAN, SMART BIZNIS I ELEGANT: Kolekcija Milene Đurđić

predstavila je kolekciju kaputa naziva ,,The Whisper Of Winter“, inspirisanu zimskom idilom i reljefom Crne Gore. - U skladu sa tim, nije bilo teško izabrati široku kolornu kartu, jer pejzažni predjeli koji krase našu predivnu zemlju zaista pružaju dosta različitih mogućnosti i iznova nadahnjuju, pogotovo kada je u pitanju kreativni izraz. Budući da je riječ o kolekciji kaputa, birala sam materijale koji čine kombinaciju najfinije vune i kašmira, uz detalje od vještačkog krzna, jer sam željela da modeli budu prvenstveno kvalitetni, topli i prijatni za nošenje – kazala je Čelebić.

VINTIDŽ MODELI

Uslijedili su modeli kreatorke Isidore Ceković. Premijerno predstavljanje obilježila je kolekcijom ,,Field of dreams“ koja broji 20 modela, prikazane su haljine, kaputi, pelerine i sakoi. - Svaki komad u kolekciji je unikatan, a u većem dijelu je izrađen od vezenih čipki, tu su i vuneni materijali za kapute kao i skaj korišćeni za izradu korseta. Svaki model je obogaćen detaljima kao što su metalne nitne ili kožne rese, što su prepoznatljivi elementi kaubojskog stila. Takođe su tu i aksesoari u vidu pojaseva i šešira. Inspiracija se javila tokom boravka u Americi. Putu-

Unikatni komadi

jući kroz nju sam se susrela sa predivnim seoskim predjelima i gradićima koji su ostavili veliki uticaj na mene, a ono što me je najviše oduševilo jeste taj duh Divljeg zapada kao i veliki broj zanimljivih antikvarnica u kojima sam provodila mnogo vremena. Kako ova kolekcija predstavlja moju emociju donešenu iz Amerike, jasno je zašto modeli imaju jedan dodir vintidža kao i elemente kaubojskog stila – objasnila je Ceković. Mirjana Šarac se na ovom izdanju Nedjelje mode predstavila u okviru dvije večeri. Na otvaranju je predstavila kolekciju dječijeg brenda ,,Mino“, a si-

noć revijom za odrasle. - ,,Mino“ se prvi put predstavio na Nedjelji mode, veoma sam zadovoljna prvim reakcijama. Materijali su prirodni sa sertifikatima kontrolisanog porijekla i kvaliteta. Inspiracija za kolekciju za odrasle bila je cvijet kaćun, njegova stilizacija, jer je veoma nježan cvijet, a raste iz snijega. Koliko je nježan, toliko je i otporan. Printove koje sam radila su na specijalnim folijama, aluminijumske i metal folije za tekstil. Zastupljeni su malo grublji materijali poput prirodne kože, htjela sam da eksperimentišem i ispalo je super – istakla je Šarac. Z. K.