Dnevni list Pobjeda 27.05.2024.

RAZGOVOR: Kopredsjednik Igmanske inicijative i direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada Aleksandar Popov

Rezolucije ne bi bilo da se Srbija jasno odredila prema Srebrenici

Srbija je trebalo da bude kosponzor ili pokretač jedne takve rezolucije, tako bi se izreklo poštovanje prema žrtvama. Ko je Njemcima ikada rekao da su genocidan narod? Oni su uz pomoć drugih izvršili denaci kaciju i kod njih nema poricanja holokausta jer se njeguje ta kultura. Kod nas nije bilo spremnosti za suočavanje sa prošlošću – ukazuje Popov

PODGORICA - Nije samo glasanje Crne Gore za Rezoluciju o Srebrenici u UN iziritiralo predsjednika Srbije da oštro reaguje prema Crnoj Gori, već crnogorski amandman koji je usvojen. Taj amandman je Vučiću izbio adut kojim je forsirao i mahao, a koji je velika manipulacija - da će usvajanje rezolucije biti krivica cijelog srpskog naroda: iako to niko nije rekao, niti napisao, niti se to podrazumijeva. Amandmanom mu je izbijen taj argumet iz ruku jer se u njemu eksplicitno kaže da nije riječ o odgovornosti cijelog naroda ili etničke grupe, nego pojedinaca, dakle, ljudi koji imaju ime i prezime – kaže Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative i direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, za Pobjedu. Nacionalistička histerija koja je pratila Vučićevu tvrdnju i forsiranje da su Srbi genocidan narod ako se usvoji rezolucija, preobratila se u još histeričnije slavlje na ulicama Beograda kada je Rezolucija o Srebrenici usvojena u UN.

Na pitanje šta se slavi u Srbiji, Popov kaže da je slavlje samo posljedica atmosfere koja je stvarana uoči glasanja u UN. – Glasanje je predstavljeno kao da je riječ o sportskom rezultatu što je krajnje neukusno, jer je riječ o osam hiljada mrtvih duša. U javnosti je bildovana atmosfera da ćemo mi pobijediti ili umanjiti uspjeh zemalja velikih sila koje su pokrenule inicijativu. Kada se sve sabere, više je onih koji su bili protiv i uz-

držani od onih koji su glasali ZA – tabloidi su objavili da je

jeste izglasana, ali to nije puni uspjeh onih koji su je predložili jer manje od polovine nije glasalo za nju – što je prešlo i granicu neukusa jer, ponavljam, riječ je o smrti osam hiljada ljudi. Bio sam u Beogradu, vidio kolone automobila sa zastavama, natpise na zgradama i mostovima: „Srbi nisu genocidan narod“ – gdje niko nije ni tvrdio da su genocidan – objašnjava Popov. On naglašava da Srbija takvim ponašanjem ne dobija ništa, a

posljedica je ogroman gubitak na duge staze. – Srbija je trebalo da bude kosponzor ili pokretač jedne takve rezolucije, tako bi se izreklo poštovanje prema žrtvama. Ko je Njemcima ikada rekao da su genocidan narod? Oni su uz pomoć drugih izvršili denacifikaciju i kod njih nema poricanja holokausta jer se njeguje ta kultura. Kod nas nije bilo spremnosti za suočavanje sa prošlošću – ukazuje Popov i podsjeća da je ,,Bulevar Zorana Đinđića na Novom Beogradu prelijepljen u „bulevar Ratka Mladića“.

Propuštena prilika

– Igmanska inicijativa je juna 2005. godine predložila da se 11. jul proglasi Danom sjećanja na nevine žrtve ratova na prostorima Jugoslavije 90-ih godina. Tražili smo da odgovornost snose i neposredni počinioci, nalogodavci, kreatori te zločinačke ideje, oni koji su vodili državnu, stranačku i uređivačku politiku. Toj sesiji su prisustvovali i Svetozar Marović, predsjednik državne zajednice Srbija i Crna Gora, Stipe Mesić, predsjednik Hrvatske i Borislav Paravac, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Da je taj naš prijedlog usvojen, ne bi došlo do Rezolucije već bi sami pokazali spremnost da se suočimo sa prošlošću. Ali, problem je što takva spremnost ne postoji ni u ostalim državama koje su bile umiješane u ratni sukob – kaže Popov.

Bez apsolutnog pobjednika koalicija, dvije liste nekadašnjeg

BUDVA - Koalicija ,,Za budućnost Budve“, koju predvodi Mladen Mikijelj, osvojila je 25,4 odsto glasova i devet mandata, lista ,,Budva naš grad“, koju predvodi Nikola Jovanović, 23,9 odsto glasova i devet mandata, dok je treća najjača stranka DPS sa osvojenih 7 mandata, pokazuju preliminarni rezultati lokalnih izbora.

bira – kaže Popov. Ističe da je time samo još nazidan kult ličnosti Vučića što je i za potrebe predizborne svrhe (lokalni izbori u Srbiji su 2. juna).

To je 26. maja 2007. godine uradio lično Aleksandar Vučić, tadašnji generalni sekretar Srpske radikalne stranke.

– Rezolucije ne bi bilo da se Srbija jasno odredila prema najvećem zločinu, a to je zločin u Srebrenici. Umjesto toga čuvaju se murali Ratka Mladića. Osuđene ratne zločince smo

bijom nadvila velika opasnost da će i ukazivali

im počasti, promovisali knjige – naglašava Popov.

Na pitanje kako je takav narativ uspio da se preseli u Crnu Goru, Popov kaže da je to jednostavno odrađeno.

– Imamo prosrpske stranke od kojih zavisi vladajuća većina koja je stvorena uz njihovo učešće. Oni imaju ucjenjivački kapacitet i Spajić se kao premijer našao pritisnut sa dvije strane: ime njegove stranke kaže da treba da uskladi svoju politiku sa EU i da se ponaša evropski, a pod pritiskom je i Beograda i Mandića u izglasavanju rezolucije. On je uradio ono što je mislio da je najbolje - da se napravi kompromis i prihvate amandmani – kaže Popov. Violeta CVEJIĆ

za koordinaciju bošnjačkih vijeća o Rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici

PODGORICA - Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća, koji okuplja bošnjačka vijeća i organizacije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i bošnjačke predstavnike u Konsultativnom vijeću zajednica Kosova, izražava zahvalnost Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija koja je usvojila Rezoluciju o sjećanju na genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici 11. jula 1995. godine - saopšteno je iz Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća. – Posebnu zahvalnost izražavamo državama, njih 84, ko-

je su glasale za Rezoluciju, te ćemo u narednom periodu sa vladinim i nevladinim organizacijama ovih država osnažiti saradnju kako bi Rezolucija zaživjela u praksi kroz različite programske i projektne aktivnosti. Podsjećamo da su gotovo sve vlade 68 država koje su glasale „suzdržano“ jasno izkazale stav da je genocid izvršen u Srebrenici, ali i svjesni da se ovakvim načinom glasanja zastupao interes tih država u kontekstu aktuelnih geostrateških i geopolitičkih dešavanja u svijetu, te stoga ne treba odustajati od razgovora i susreta kako bi se društvima u tim državama objasnila suština donesene rezolucije i njene dugoročne posljedice i

učinci – kaže se u saopštenju. Svakako, dodaju, radi korektnosti a zbog pravila glasanja i odlučivanja u Generalnoj skupštini UN, treba znati da su države koje su glasale sudržano, u konačnici, ipak dale podršku usvajanju Rezolucije, jer da su glasale protiv, a što su mogle, Rezolucija ne bi bila usvojena. – Dužni smo prema bošnjačkim žrtvama genocida u Sigurnoj zoni UN Srebrenici i prema historijskom kontekstu izraziti duboko razočaranje prema 19 državnih vlada čiji su ambasadori u UN-u glasali protiv Rezolucije iako su, na isti način i pod istim okolnostima, bile upoznate sa nepobitnim dokazima, činjenicama i pravosnaž-

nim presudama za zločin genocida – navodi se u saopštenju. Nužno je, kako je saopšteno, napomenuti da su pravosnažne presude za zločin genocida od UN sudova donesene na osnovu nepobitnih i relevantnih dokumenata, validnih činjenica, materijalnih dokaza, relevantnih svjedočenja, naučno i pravno verificiranih stručnih analiza, forenzičnih potvrđivanja i na koncu tijelima (a negdje i samo dijelovima skeletnih ostataka) 8372 žrtve genocida. – Srpsko rukovodstvo i predsjednik Vučić imali su priliku da podrškom Rezoluciji naprave jasnu distancu prema zločinačkoj i genocidnoj politici režima iz devedesetih

godina, međutim oni to nijesu uradili, već su svojim postupcima radili sve da ne dođe do usvajanja Rezolucije. To se ne može drugačije objasniti sem da aktuelna srbijanska vlast (o)staje na strani onih koji su bili akteri velikodržavnog projekta i agresije na BiH, tokom koje je počinjen genocid – stoji u saopštenju. Prema njihovim riječima, propaganda iz Srbije i entiteta RS iz BiH kojom žele predstaviti da neko srpski narod ovom rezolucijom proglašava „genocidnim“ jeste sramna, podla i najstrašnija osmišljena fabricirana neistina sa kojom je suočena Srbija i srpski narod u državama regiona Zapadnog Balkana. R. P.

Koaliciju ,,Za budućnost Budve“ čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Socijalistička narodna partija, Pokret za promjene, Ujedinjena Crna Gora, Demos, Prava Crna Gora, Radnička partija i Slobodna Crna Gora, dok Jovanovićevu listu, koja se frakcijski otcijepila od nekadašnjeg DF-a, u potpunosti kontroliše uhapšeni bivši predsjednik opštine Milo Božović Zato je Nikola Jovanović sinoć obznanio da je njegova frakcija najjači politički igrač, sa duplo većom podrškom građana nego Mandićeva Nova srpska demokratija koja je osvojila, unutar velike koalicije, četiri mandata. Nosilac liste DPS-a Nikola Milović iskazao je zadovoljstvo rezultatom ,,poručujući da se neće moći sastaviti nova vlast u Budvi bez DPS-a“.

REZULTATI

Prema preliminarnim rezultatima, Demokrate su osvojile 10,7 odsto, odnosno četiri mandata, Pokret ,,Evropa sad“ 7 odsto i dva mandata, a Građanski pokret Ura sa 4,9 odsto te koalicija okupljena oko Socijaldemokratske partije sa 4,6 odsto dobile su po jedan mandat. Prema tim podacima, Crnogorska evropska partija (CEP) i lista na čelu sa Božidarom Vujičićem su ispod cenzusa.

Pravo glasa imala su 19.034 građanina, koji su glasali na 28 birališta, a izlaznost je bila, prema podacima OIK-a, najniža u posljednjih 15 godina – svega 58 odsto. Rezultati izbora pokazuju da će pregovori o formiranju vlasti biti komplikovani s obzirom na činjenicu da su partije koje su činile nekadašnji DF najavile da neće međusobno koalirati, što je sinoć pokušao ,,ispeglati“ Andrija Mandić tvrdnjom da su pregovori mogući sa svima, osim sa DPS-om.

Preliminarne analize pokazuju da je nekadašnji jedinstveni DF podijeljen u dvije kolone zadržao 18 odbornika, dok je Pokret ,,Evropa sad“ doživio pravi fijasko jer je na parlamentarnim izborima u Budvi imao čak 25 odsto glasova, a sada došao na svega 7 odsto. DPS ima standardno biračko tijelo i pored blagog pada, dok koalicija SDP-SDLP ima realnu šansu da bude dio nove vlasti.

Aleksandar Popov

pobjednika na lokalnim izborima u Budvi, formiranje vlasti zavisi od postizbornih nekadašnjeg DF-a proglasile pobjedu iako imaju isti broj mandata

ZBB ujednačen sa listom Božovića, DPS veoma jak, potpuni fijasko PES-a

Rezultati izbora pokazuju da će pregovori o formiranju vlasti biti komplikovani s obzirom na činjenicu da su partije koje su činile nekadašnji DF najavile da neće međusobno koalirati što je sinoć pokušao ,,ispeglati“ Andrija Mandić tvrdnjom da su pregovori mogući sa svima, osim sa DPS-om. Analize pokazuju da je nekadašnji jedinstveni DF, podijeljen u dvije kolone, zadržao 18 odbornika, dok je PES doživio potpuni krah jer je na parlamentarnim izborima u Budvi imao čak 25 odsto glasova, a sada došao na svega sedam odsto. DPS je u blagoj uzlaznoj liniji u odnosu na parlamentarne izbore, dok koalicija SDP-SD-LP ima realnu šansu da bude dio nove vlasti

DVIJE POBJEDE

Lider Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine Andrija Mandić proglasio je sinoć pobjedu svoje koalicije.

– Naša koalicija je osvojila 25,41 odsto glasova, pa objavljujem da smo pobijedili – kazao je Mandić.

On nije želio da odgovori na pitanje Pobjede s kim će u naredne četiri godine u Budvi vršiti vlast. Mandić je kazao da sada može da kaže samo s kim neće i da je to Demokratska partija socijalista.

On je pozdravio sve građane Crne Gore, a posebno Bud-

ve za koje je kazao da su ,,danas održali čas demokratije“ i pokazali kako se organizuju i održavaju izbori. – Poslali smo poruku građanima da politika koju mi vodimo je najbolja politika i za ovu zemlju i za ovaj grad. Imali smo strašne napade i prljavu kampanju. Ja sam insistirao na tome da je naš zadatak da se ujedinimo i da pomirimo Crnu Goru – rekao je Mandić. On je istakao da je ovo velika pobjeda srpskog naroda. – Mnogo toga su nam ružnog uradili u prethodnim nedjeljama, ali je naš narod smogao

snage da pokaže da ovi ljudi mogu na najbolji način da zastupaju interese srpskog naroda. Mi želimo da ostanemo u harmoničnim odnosima sa svima. Ovo je mala zemlja i ako budemo složni, možemo da postignemo mnogo – kazao je Mandić.

Nosilac liste ,,Budva naš grad“, koja je nastala otcjepljenjem od ZBCG, Nikola Jovanović poručio je da je njegova lista

apsolutni pobjednik izbora u toj opštini sa devet mandata na osnovu 100 odsto prebrojanih glasova. – Kao što sam najavio na završnoj tribini i sada imam samo jedno da kažem - proglašavam pobjedu naše liste, ona će biti najjača u budućem sastavu parlamenta – rekao je Jovanović.

Naglašava da sve to pokazuje da je njegova lista više nego

dvostruko jača od Nove srpske demokratije, a onda kritikovao dojučerašnje partijske kolege iz NSD.

FUNKCIONERSKE

KAMPANJE

– Koja je provodila funkcionersku kampanju i Budva je dala odgovor. Naš rezultat nekoliko puta je bolji od Pokreta ,,Evropa sad“. Budva ne želi da se pita Podgorica. Mi

Milović: Nema vlasti u Budvi bez DPS-a

Nosilac liste ,,Budva može bolje“ Nikola Milović rekao je da buduće vlasti u Budvi nema bez Demokratske partije socijalista. – Sa sedam mandata smo druga najjača lista na lokalnom nivou, a na državnom smo najjača partija. Otvaram prostor da narednih dana iznad partijskih interesa razmišljamo o onima od kojih smo tražili povjerenje, a to su građani Budve – dodao je Milović nakon jučerašnjih izbora u toj opštini.

Kaže i da je DPS unaprijedio rezultat u odnosu na parlamentarne izbore jer su

osvojili blizu 2.300 glasova. – Iako smo tada nastupali u širokoj koaliciji, sada smo porasli za 40 odsto i sa pet

mandata došli do sedam – rekao je Milović sinoć u izbornom štabu DPS-a u Budvi.

na pres konferenciji

ćemo upravljati Budvom sa pozicije predsjednika Opštine u naredne četiri godine –rekao je Jovanović. Đorđe Zenović, nosilac liste Demokrata na lokalnim izborima u Budvi, kazao je da preliminarni podaci pokazuju da su osvojili isti broj mandata kao i na prethodnim izborima. Rekao je i da je svaki glas podrške toj stranci ,,apsolutno čist glas koji nije dobijen ucjenama, pritiscima i na bilo koji drugi način“ i da je iz tog razloga posebno ponosan. – Vidjećemo kako će teći pregovori nakon zvaničnog proglašenja rezultata. Kao što smo i najavili, sa kime možemo i ne možemo, imamo crvene granice ispod kojih ne možemo preći. Činjenica je da su se na ovim izborima pojavile nove političke grupacije koje nijesu učestvovale na prethodnim i iz tog razloga je ovaj rezultat dodatan podstrek da nastavimo jače – kazao je Zenović.

On je rekao da je ključno to da su ,,u žestokoj konkurenciji funkcionerskih zloupotreba“ prethodnih dana uspjeli da zadrže broj mandata sa prethodnih izbora, ali je naglasio da će pregovarati sa onima koje kritikuje.

– Sješćemo svakako, mi imamo neke granice ispod kojih nećemo preći, zahtjeve koji se prije svega tiču javnog interesa i onoga što Budva u naredne četiri godine mora da ispuni. Otvoreni smo za razgovor sa svima, vidjećemo ko će nas prvi pozvati, tu smo svakako – rekao je Zenović. Nosilac liste Pokreta ,,Evropa sad“ na izborima u Budvi Predrag Zenović rekao je da su ,,rezultati takvi kakvi jesu“ i da su zadovoljni onim što su dali ovom cijelom procesu. – Smatramo da smo pošli od jedne vizije grada Budve, da je važno da ta vizija živi. Daćemo sve od sebe da budemo konstruktivni u daljem političkom životu i dinamici grada Budve, bilo kao opozicija ili kao jedan od partnera buduće vlasti, insistirajući na onome što smo obećali građanima, a to su principi na kojim treba temeljiti vlast – kazao je Zenović na pres konferenciji. Poslanik Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar je, na pitanje da li sebe vide kao učesnika u pregovorima o formiranju buduće vlasti u Budvi, rekao da će razgovarati sa listama sa kojima dijele programske principe.

– Mislim da je dobro da se vlast u Budvi ne formira bez onih lista i partija koje Crnu Goru vide kao evropsku i građansku –rekao je Konatar u emisiji na TV Vijesti.

Na pitanje da li bi bili dio vlasti u kojoj bi bio i Pokret ,,Evropa sad“, kazao je da PES neće biti faktor koji će determinisati u kom pravcu će ići buduća lokalna vlast.

- Ostaviću to našim lokalnim odborima. Ja bih im preporučio da se drže principa. Mi se ne plašimo da svoje djelovanje nastavimo kao opozicija – poručio je. Ekipa POBJEDE

Nikola Jovanović proglasio pobjedu

Mandić slavi sa Mikijeljom

Milović

SUDSTVO KAO ORUĐE POLITIKE: Zašto Ustavni sud Crne Gore ćuti na drastična kršenja zakona naše zemlje i

PODGORICA - Što je uloga Ustavnog suda?

Ima li lakšeg pitanja za bilo kog studenta pravnog fakulteta? Naravno da je uloga Ustavnog suda da štiti Ustav i usklađenost zakona i odluka izvršne vlasti sa Ustavom države. Ne znam da li su sudije Ustavnog suda Crne Gore završile pravni fakultet u Travniku, onaj što za diplomu nije nužno pohađanje, kada odbijaju da odlučuju o jednom zakonu koji evidentno krši Ustav u više navrata, dok daju sebi za pravo da odlučuju o političkim odlukama izvršne vlasti u dijelu koji je isključivi njen domen.

Elem, Ustavni sud Crne Gore je odbio da se izjasni o ustavnosti takozvanog Temeljnog ugovora (TU) koji je država Crna Gora potpisala sa Beogradskom patrijaršijom, dajući mu naziv koji je korišćen u ugovoru Crne Gore sa Vatikanom, dakle državom, što daje atribut temeljnog, da bi tobože postavili simetriju. Za koju nema nikakvog osnova: Vatikan je država, a SPC je subjekt unutrašnjeg prava države Srbije. Ustavni sud Crne Gore je odbio da se izjasni o preambuli TU vezano za postojanje SPC na prostorima Crne Gore, valjda misleći da se radi o crkvenim stvarima i kanonskim pravilima kao nečemu što nije njihova nadležnost. Umjesto da odlučuju o zemaljskom pravu, oni su to odbili pod obrazloženjem da se radi o nebeskom pravu.

ISTORIJSKE ČINJENICE

Toliko je činjenica, velikih kao Mont Everest, za donošenje pravnih odluka vezano za trajanje SPC u Crnoj Gori, da bi to svaki osrednji pravnik van Srbije i Crne Gore žmureći presudio. O tome sam pisao u jednom od prošlih tekstova, ali nije naodmet ponoviti to političkim i klerikalnim sudijama Ustavnog suda. Dovoljno je pogledati Zakon o crkvama republike Srbije, član. 11, u kojem se doslovno kaže: „Srpskoj pravoslavnoj crkvi priznaje se kontinuitet sa PRAVNIM SUBJEKTIVITETOM stečenim na osnovu Načertanija o duhovnoj vlasti (Odluka Narodne Skupštine Knjaževstva Srpskog od 21. maja 1836. godine) i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929)“.

Pa čak i ako su završili pravni fakultet u Travniku, valjda bi se bar zamislili nad činjeni-

Ustavni blud

com da zakon Srbije priznaje sadašnjoj SPC pravni kontinuitet od 1929. godine, a Crna Gora priznaje TU i kroz izdata rješenja eparhijama te iste crkve pravni kontinuitet od 1220. godine?

Pa to je smiješno đetetu od pet godina, a još veća sramota čitavom pravnom sustavu Crne Gore travničkog pedigrea. U Službenim novinama KSHS od 3. juna 1922. godine decidirano piše „prisajedinjenje AVTOKEFALNIH crkava: Karlovačke, Crnogorsko-primorske (iako je njeno pravo ime bilo po Ustavu Crne Gore iz 1905. godine Crnogorska pravoslavna crkva) i dvaju dalmatinskih eparhija: Bokokotorsko – Dubrovačke i Dalmatinsko – Istrijske u jednu: Avtokefalnu Ujedinjenu Srpsku Pravoslavnu Crkvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (v. Najviši Ukaz od 17. juna 1920. g.)“. Valjda je i onoj tovarnoj životinji jasno da sadašnja SPC, koja je 1929. Zakonom o SPC izgubila prefiks Ujedinjena ali nije time status, ima pravni kontinuitet u Crnoj Gori od 1929. godine! Za svaku ovu tvrdnju priložićemo Ustavnom sudu faksimile svih pomenutih dokumenata, kao i Ustav Crne Gore iz 1905. godine, u kojem od slova do slova piše u članu 40, stav 2, „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno-pravoslavnom Vaseljenskom Crkvom“. Imate, gospodo iz Ustavnog suda, na hiljade objavljenih dokumenata koji to potvrđuju, službene novine KSHS i Jugoslavije, Ustav Crne Gore iz 1905. godine. Što vam još treba da donesete stav o preambuli TU ili, kako je moguće, suprotno tački 3 Ustava Crne Gore ustupati pravnom licu iz druge države ogroman dio teritorije Crne Gore, a da vi ćutite kao preplašeni vrapci na pljusku?

Pa čak i ako su završili pravni fakultet u Travniku, valjda bi se bar zamislili nad činjenicom da zakon Srbije priznaje sadašnjoj SPC pravni kontinuitet od 1929. godine, a Crna Gora priznaje TU i kroz izdata rješenja eparhijama te iste crkve pravni kontinuitet od 1220. godine? To je smiješno đetetu od pet godina, a još veća sramota čitavom pravnom sustavu Crne Gore travničkog pedigrea

NEZAKONITE ODLUKE

Ali zato reagujete i raspravljate o nečemu što ne može biti u vašoj nadležnosti. Vlada je ta koja vodi vanjsku politiku u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima, donosi političke odluke u odnosima prema drugim državama i asocijacijama, sklapa ugovore sa drugim državama, uvodi restriktivne mjere prema drugim državama ili članovima ambasada u Crnoj Gori, ukoliko smatra da su prekršene međunarodne norme ili ukoliko usaglašava politiku sa EU standardima, etc.

Ako ste nesrećni što je Crna Gora uvela sankcije Rusiji iz sasvim opravdanih razlogajer je zločin napasti drugu suverenu državu, ma ko to radio - svoju tugu utolite na nekom drugom mjestu. Ako vi ne štitite ustavnost u državi, a ne štitite je, već se ponašate kao partijski sud, onda mi imamo provizorijum umjesto pravo uređene države.

I to je samo kap u moru nedozvoljenog i neprimjerenog tihovanja Ustavnog suda. Crna Gora je primjer za kršenje elementarnih ljudskih prava i sloboda. Vaša je ustavna obaveza da sprovodite međunarodne povelje kojih je Crna Gora potpisnik u supremativne nad unutrašnjim zakonima, a koji su u najvećoj mjeri inkorporirane u Ustav Crne Gore. Još nemamo vaš stav u vezi očiglednog kršenja Ustava kada je Skupština Crne Gore 23. 11. 2020, mimo ustavnih procedura, ušla u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu

Skupštine Crne Gore, kojima je omogućeno poslanicima učešće u radu Skupštine bez ličnog prisustva śednicama, čime su direktno prekršene odredbe člana 91. Ustava Crne Gore! Zatim, donešene su dopune Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, kojima je to omogućeno, na temelju instituta vanredne situacije koji ne postoji ni u Ustavu, ni u pravnom sistemu Crne Gore. Takođe je izvršena zamjena poslanika Ure u parlamentu, protivno zakonskim procedurama. Taj i takav parla-

tehničkih pomagala, umjesto bezrazložnog utamničavanja, čak i po više od godinu i po dana, mogle učestvovati u sudskom postupku. Ustavni sud bi morao da zna da je nedozvoljeno utamničavanje osoba da bi se od njih izvlačila priznanja i da to nijedan sud ne bi smio prihvatiti kao dokaz. Dužnost je Ustavnog suda da spriječi drastična kršenja ljudskih prava ljudi koji su utamničeni mjesecima, bez prava da na sudu vrlo lako odbrane svoju nevinost. Posebno jer se radi o vrlo selektivnom hapšenju i klasičnoj diskriminaciji. Na jednoj strani se utamničenima uskraćuju Ustavom zagarantovana prava na odbranu, hapse se jednim povodom, pa se onda mijenja optužnica, prebrojavaju zasadi, kućice krtole i slične stvari da bi se dokazalo kako optuženi ima prihode od podzemlja. Još ministar pravde tvrdi da se ne radi o revanšizmu? Valjda mu se ne sviđa kvalitet voća i krtole iz bašte okrivljenog? Čudno je kako su jedan dio stanovništva i većina vlasti zagađeni pomijama pojedinih žutih glasila u Crnoj Gori i pojedinih nevladinih organizacija, pa očekuju da će hapšenjem ljudi iz vlasti prije 2020. godine otkriti nekakve spektakularne krađe i skrivene milijarde „narodnih para“. Nažalost, građani Crne Gore su dobrim dijelom dovedeni do stadijuma koji je malo iznad potpisivanja palcem, pa im je moguće svašta poturiti.

ĆUTANJE

ment je donosio dalekosežne odluke čija legalnost je dovedena u pitanje samom nelegalnošću parlamenta, koji je izabran kršenjem Ustava Crne Gore. Jedna od njih je izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je odobrila Venecijanska komisija, čime je jedan moderan evropski zakon suspendovan u najbitnijim njegovim obilježjima, što je otvorilo put neprimjerenoj klerikalizaciji Crne Gore i vulgarizaciji društvenog života, čime je narušen sekularni karakter Crne Gore, određen Ustavom Crne Gore. Neprimjereno je tihovanje Ustavnog suda na vrlo sumnjiva hapšenja bivših pravosudnih funkcionera, sa vrlo tankim razlozima za njihovo hapšenje, iako se radi o osobama koje nije trebalo hapsiti spektakularnim predstavama za primitivni puk, osobama koje bi se same pojavile kod organa gonjenja i koje bi uz ograničeno kretanje uz pomoć

Ustavni sud je ostao nijem povodom izmjene zakona o Tužilačkom savjetu, iako je taj pređašnji zakon donešen u saradnji sa Venecijanskom komisijom, koju je, da ponovim stoti put, Crna Gora odabrala kao obaveznog partnera u donošenju zakona, nametnutog od EU. Tako je umjesto demokratskog principa, kojim su se birali tužioci dvotrećinskom većinom, donešen zakon kojim se biraju kvalifikovanom većinom. Tako je stvoreno partijsko tužilaštvo kojem je omogućeno, čak se može reći i uslovljeno da se obračunava sa pripadnicima poretka prije 2020. godine, dok se vlastima nakon avgusta te godine gleda kroz prste na najočiglednija kršenja zakona, zaduživanje države na nezakoinit način, zapošljavanje po rođačkim i partijskim linijama, kršenje zakona o nabavkama mimo procedura o tenderima, uvođenje vjerskih praznika za dan gradova, suprotno Ustavu Crne Gore, nepoštovanje državnih praznika i obaveznog obi-

Klerikalizacija i fašizacija Crne Gore je dosegla razmjere koje od nje polako prave društvo bez budućnosti. Ako neko misli da se Crnoj Gori smiješi bolja budućnost sa desetinama hiljada mladih zatrovanih religijom i hodočašćem da se poklone nečijim kostima, onda taj ne pripada vremenu u kojem živi, već je hiljadama godina daleko od sadašnjice i živi u vremenima kada su ljudi u meta zici tražili objašnjenja za sve pojave koje su im se dešavale

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

D. MALIDŽAN

TIHOVANJE: Ustavni sud Crne Gore

Klerikalizacija je dosegla ogromne razmjere

M. BABOVIĆ

kršenje ljudskih prava

lježavanja gradova, stavljanja na institucije zastave drugih država i hiljade i hiljade drugih kršenja Ustava Crne Gore i njenih zakona. Klerikalizacija i fašizacija Crne Gore je dosegla razmjere koje od nje polako prave društvo bez budućnosti. Ako neko misli da se Crnoj Gori smiješi bolja budućnost sa desetinama hiljada mladih zatrovanih religijom i hodočašćem da se poklone nečijim kostima, onda taj ne pripada vremenu u kojem živi, već je hiljadama godina daleko od sadašnjice i živi u vremenima kada su ljudi u metafizici tražili objašnjenja za sve pojave koje su im se dešavale. Strašno je da poslanik koji pripada tobože građanskoj stranci, u šta niko normalan ne vjeruje, u parlamentu Crne Gore traži da svi građani Crne Gore moraju imati krštenice? Naravno da misli na krštenice SPC. Toliko o razumijevanju evropskih vrijednosti vladajućih partija, poznavanju međunarodnih deklaracija, odluka suda u Strazburu, koji čak presuđuje da država MORA biti neutralna po pitanju religije i ateizma u državnim ustanovama, odnosno čak naklonjenija ateizmu u odnosu na religiju. Na kraju, nevjerovatno je da crnogorsko pravosuđe tihuje na manipulacije sa popisom, nabavku softvera za manipulaciju izborima, softvera koji omogućava da se popisuju strani državljani kao državljani Crne Gore, da se može manipulisati JMBG, tako što se na jedan JMBG može upisivati koliko hoćete građana, jer softver ne odbacuje ponavljanje JMBG-a ili njegovu ispravnost, što u konačnom znači da se ovaj popis modifikuje prema željama nalogodavaca iz strane crkve i države. Sama činjenica da se još ne objavljuju rezultati popisa govore da neko nije zadovoljan njima pa ih namjerava malkice doćerati. Taj popis treba smatrati potpuno nelegitimnim i obavijestiti međunarodnu zajednicu o tome. Sudije bi trebalo da znaju da je Crna Gora deklarativno na evropskom putu i da mora poštovati odluke Evropskog suda, ako namjerava ići ka članstvu u EU. To što specijalni tužilac namjerava da „Skaj“ transkripte koristi kao dokaze je suprotno osnovama prava, jer se ne mogu koristiti kao dokaz stvari koje nijesu pribavljene na zakonit način. „Skaj“ transkripti su pribavljeni faktički hakerisanjem, bez da je crnogorsko sudstvo odobrilo takav način pribavljanja dokaza. Taj materijal može biti osnov za dalju istragu i pribavljanje dokaza koji će potvrditi navode u njemu, ali nikako se ne mogu koristiti kao dokaz. Inače bi to otvorilo ,,pandorinu kutiju“ u kojoj bi svako mogao svakoga optuživati u „Skaj“ prepiskama i omogućiti da se goni i zatvara.

To je nonsens i potpuno kršenje svih pravnih normi i odluka relevantnih pravnih institucija u svijetu. •

PODGORICA - Antifašizam je u zemljama regiona danas puka parola, ispražnjena gotovo od svakog sadržaja, ali kritički odnos prema prošlosti i dobro obrazovanje mogu doprinijeti prepoznavanju novih oblika fašizma i biti brana porastu ekstremno desničarskih i profašističkih pokreta.

To je ocijenjeno u proudcastu, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) realizuje u partnerstvu sa agencijom MINA i Fondacijom ,,Fridrih Ebert“, a u kojem su sagovornici bili istoričari iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske – Miloš Vukanović, Milivoj Bešlin i Hrvoje Klasić Hrvoje Klasić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odgovarajući na pitanje kako društva u regionu percipiraju antifašizam i da li je to postala svakodnevna politička parola koju različiti akteri koriste za svoje sopstvene ciljeve, konstatuje da to zavisi od zemlje do zemlje.

– Antifašizam se kod nas uglavnom vezuje za Drugi svjetski rat i od toga kakav je odnos prema nasljeđu Drugog svjetskog rata zavisi i odnos prema antifašizmu – ukazao je Klasić.

NOVI FAŠIZAM

Milivoj Bešlin, viši naučni suradnik u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, ocjenjuje da antifašizam danas jeste puka parola, ispražnjena gotovo od svakog sadržaja.

– Mi bismo danas, najprije, morali da definišemo šta je ovaj novi fašizam. Onaj fašizam sa kukastim krstovima 30-ih godina 20. vijeka nije ovaj današnji. Morali bismo napraviti definiciju današnjeg fašizma – smatra Bešlin, podsjećajući da je osnova svakog fašizma diskriminacija, po osnovu nacije, vjere ili rase. – Naša društva danas bježe od toga da uopšte kažemo da fašizam postoji, a postoji, nažalost. Da je to marginalna pojava, ne bi bio problem, ali plašim se da je u našim društvima fašizam mnogo više od marginalne pojave, da je on ušao u mainstream – kazao je Bešlin.

Tako je, kako je naveo, i u Evropi, gdje desničarske partije zauzimaju važna mjesta u parlamentima, a desni centar često preuzima retoriku, vrijednosti i ideologiju ekstremne desnice.

– Tek kad bismo najprije priznali da fašizam postoji, da je on problem, kad bismo definisali šta je on danas u društvu, vrlo jasno, precizno i bez zavaravanja, onda bismo mogli da ovu formu antifašizma, koja je najčešće ispražnjena ljuštura, napunimo određenim sadržajem, koji bi bio adekvatan odgovor na fašizaciju našeg društva – objašnjava Bešlin. Miloš Vukanović, predavač na Univerzitetu Donja Gorica i predsjednik crnogorskog Udruženja profesora istorije, u osvrtu na situaciju u Crnoj

Istoričari iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore saglasni da je antifašizam u zemljama bivše Jugoslavije postao puka parola

Srpski nacionalizam truje cijeli region

Među najopasnijim protivnicima antifašističkih vrijednosti je vladajuća ideologija srpskog nacionalizma, koja je postala dominantna još 80-ih godina, dolaskom Slobodana Miloševića, a 90-ih i vladajuća. Ona se danas zapravo do kraja realizovala i sad nesmetano toksikuje ne samo naše društvo, nego i čitav region – kazao je istoričar Milivoj Bešlin

Gori, ukazuje da treba imati u vidu da je nakon 2006. pa do 2020. godine antifašizam bio normiran kao značajan dio državne politike u svim aspektima društva. – Međutim, takođe, moramo biti svjesni da su mnoge suštinske društvene vrijednosti u Crnoj Gori prisutne samo na jednom prizemnom nivou. Govorim o građanskom društvu, o vladavini prava, pa i o antifašizmu. Samim tim, iako društvo nominalno želi da prihvati antifašizam, upitno je koliko ga razumije i podržava. A ako ga dubinski ne prihvata, onda ne evoluira u pravcu da može da se odbrani od svih mogućih novih pojava fašizma, što smo vidjeli jasno u prethodnih par godina – ocjenjuje Vukanović.

BrIsANje tekOVINA

Klasić je, odgovarajući na pitanje kako je tokom 90-ih godina nestao višedecenijski izgrađivan antifašistički duh na prostoru Jugoslavije rekao da nije nestao svuda niti je nestao na isti način ili se održao na isti način i da su devedesete dobrim dijelom uticale na to.

– Umjesto da proučavamo 20. vijek kako bismo shvatili što nam se dogodilo 90-ih, mi kroz devedesete pokušavamo shvatiti 20. vijek. I onda imate situaciju da će u Hrvatskoj i dan-danas brojni kritikovati, ne antifašizam kao takav, nego partizanski pokret kao nosioca antifašizma – kazao je Klasić, podsjećajući da sam često kritikuje ovakvu inverziju u Hrvatskoj. Bešlin je, odgovarajući na pitanje da li je preoštra ocjena

da je u Srbiji proces brisanja antifašističkih simbola i antifašističke prošlosti skoro pa završen, rekao da nije preoštra, ali da možda nije do kraja precizna.

– Taj proces bi se do kraja završio ako bi i Tita izbacili iz Kuće cvijeća, što je nedavno najavio privremeni gradonačelnik (Aleksandar) Šapić. On je sve vrijeme govorio – Tito je bio protiv Srba, a ja sam govorio – izvinite, s druge strane Tita se nalazi fašizam, a većina Srba se pod Titovom komandom u Drugom svjetskom ratu borila protiv fašizma. Dakle, ne možete biti protiv Tita, a da samim tim već nijeste porozni na uticaj fašizma – naveo je Bešlin. On je kazao i da danas u Srbiji djeca uče da su postojala dva navodna antifašistička pokreta, odnosno da ih je Srbija imala.

– Srbija nije imala nijedan antifašistički pokret, imala ga je Jugoslavija, a u okviru nje Srbija, kao jedan jugoslovenski partizanski antifašistički pokret. Četnici zaista nastaju kao antiokupacioni pokret, oni ga pokreću 1941. ali vrlo brzo, već od oktobra, oni idu u kolaboraciju. Ali, sada se već duboko u Srbiji primio taj cio revizionistički narativ – kazao je Bešlin. Vukanović je, govoreći i o obrazovnom sistemu u Crnoj Gori i zastupljenosti antifašističkog pokreta u njemu, ocijenio da je način na koji se o tome predaje neadekvatan. – U kurikulumu i udžbenicama istorije to nije tako loše zastupljeno. Međutim, sami fond časova je problematičan, a sa druge strane najve-

ći problem, i više konkretno moramo da pričamo o tome, jesu sami nastavnici – kazao je Vukanović. Kako je naveo, treba govoriti o tome da li su nastavnici svjesni značaja antifašizma, načina na koji ta tema treba da se predaje sa svim izazovima koji su se razvijali u zadnjih 20 godina, koliko je ispolitizovan, kako je antifašičko nasljeđe u jednom dijelu društva postalo disonantno i kako se gleda, ali i koliko su svjesni zašto oni moraju da predaju antifašizam. – U Crnoj Gori, iako smo nakon 2006. proglasili antifašizam za jednu od temeljnih vrijednosti, mi dugo nijesmo znali šta da radimo s njim. I dalje se osjeća taj stav koji je nastao 90-ih da je fašističko nasljeđe ukaljano socijalističkim, znači ne prepoznaje se prerogativ toga nasljeđa – rekao je Vukanović.

DesNICA I CrkVA

Klasić kao najveće protivnike antifašizma u društvu vidi one koji izokreću temu i koji, u stvari, gledaju na Jugoslaviju i na komunizam kao problem, i onda u tome učitavaju i sam antifašistički pokret. - Među njima prepoznajte i ljude koji su desnog svjetonazora, a koji u Hrvatskoj ne smiju reći javno da su za ustaše, ali će reći – hoću Muzej žrtava komunizma.

Dakle, to je dio desnice, veliki dio crkve. I to su, naravno, ovo što sam spomenuo, ljudi koji su došli iz nekakvog svijeta gdje su odgajani drugačije. Ali, treba uzeti u obzir i činjenicu da postoji mnogo ljudi koji nakon 1945. godine nijesu uživali i koji su u startu bi-

li zakinuti, kojima je oduzeta imovina i koji su cijelo vrijeme gajili nekakav antikomunizam – naveo je Klasić. Bešlin je, govoreći o situaciji u Srbiji, rekao da je među najopasnijim protivnicima antifašističkih vrijednosti vladajuća ideologija srpskog nacionalizma koja je postala dominantna još 80-ih godina, dolaskom Slobodana Miloševića, a 90ih i vladajuća. ,,Ona se danas zapravo do kraja realizovala, i sad nesmetano toksikuje ne samo naše društvo, nego i čitav region“, dodao je Bešlin. – Pored vladajuće nacionalističke ideologije, jedan od ključnih aktera je i Srpska pravoslavna crkva, koja je još u toku postojanja Jugoslavije i socijalizma pokušavala da razruši taj antifašistički vrijednosni konsenzus na kome je bila utemeljena druga Jugoslavija, time što su već tada počinjali uticajni episkopi SPC-a da vrše rehabilitaciju i Milana Nedića i Draže Mihailovića, čak i Dimitrija Ljotića - kazao je Bešlin. U Crnoj Gori, Vukanović među protivnike antifašizma svrstava one koji koriste nacionalizam i nacionalističku ideologiju za jačanje svoje političke moći, a time i svog društvenog i ekonomskog uticaja u državi.

– Antifašizam, i sve ono što smo naslijedili iz komunističke Jugoslavije, jeste brana svim tim pokretima koji kroz svoju politiku pokušavaju da u Crnoj Gori naprave određene feude kroz koje će projektovati moć, kao i ekonomski uticaj, a samim tim imati i kapitalnu dobit od svega toga – rekao je Vukanović. r. P.

Istoričari poručili da društvo nominalno želi da prihvati antifašizam, ali je upitno koliko ga razumije i podržava

Višegodišnji problem sa parkiralištima u Virpazaru još nije riješen, za NPCG veliki izazovi na terenu

PODGORICA – Iako su Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG), kako su Pobjedi kazali još u februaru, imali sve potrebne dozvole da u Virpazaru obezbijede privremena parkirališta, još nije poznato kada će ona biti u funkciji.

Kazali su da postupaju u skladu sa programima objekata privremenog karaktera na lokacijama koje definiše Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, te da je cilj da time osiguraju pristup posjetiocima uz minimalan uticaj na okolinu, istovremeno doprinoseći razvoju turizma. Sezona u NP Skadarsko jezero uveliko je počela. – Dozvole su dobijene od Agencije za zaštitu životne sredine i glavnog gradskog arhitekte, u skladu sa važećim zakonskim procedurama. Ipak, pored svih pribavljenih dokumenata uprava se suočava i sa izazovima na terenu. U ovom procesu veoma je važna i komunikacija sa lokalnim stanovništvom koje živi na ovom prostoru i bavi se održivim turizmom - kazali su Pobjedi iz NPCG. Na dodatna pitanja da li to znači da imaju probleme sa lokalcima u vezi sa postavljanjem parkinga te sa kakvim se izazovima na terenu srijeću, iz NPCG nijesu odgovorili. Mještani Virpazara i okolnih sela, ali i turisti koji posljednjih godina u sve većem broju posjećuju ovaj dio Crne Gore, tokom sezone imaju ozbiljnih problema zbog saobraćajnog haosa koji vlada. Kulminacija ovog višegodišnjeg problema desila se usred prošlogodišnje sezone, kada su mještani na dva sata blokirali saobraćaj kroz ovu varošicu, ne bi li skrenuli pažnju da ni oni ni turisti ne mogu normalno da funkcionišu zbog nepropisno parkiranih vozila i oglušivanja barske komunalne policije na njihove pozive. Tako je veći dio prošlogodišnje sezone parkiranje na potezu od mosta ka tvrđavi Besac dovodilo do potpune blokade, jer se automobili nijesu mogli mimoići. Znak da je na tom dijelu parkiranje zabranjeno mještani su pred svaku sezonu skidali, ali je nakon prošlogodišnjih protesta on ponovo vraćen. Iz Opštine Bar nam je tada rečeno da nijesu u mogućnosti da obezbijede svakodnevno prisustvo komunalnog policajca, jer su im ograničeni kapaciteti. Ipak, nakon tadašnjeg protesta, bilo je vidno svakodnevno prisustvo policajaca koji su kažnjavali nesavjesne vozače.

Dobili dozvole za postavljanje parking mjesta, fali infrastruktura

Dozvole su dobijene od Agencije za zaštitu životne sredine i glavnog gradskog arhitekte, u skladu sa važećim zakonskim procedurama. Ipak, pored svih pribavljenih dokumenata uprava se suočava i sa izazovima na terenu. U ovom procesu veoma je važna i komunikacija sa lokalnim stanovništvom koje živi na ovom prostoru i bavi se održivim turizmom - kazali su Pobjedi iz NPCG

Problemi

Iz Opštine Bar, kojoj pripada Virpazar, i ove godine isti odgovori. Kažu da u skladu sa svojim mogućnostima ulažu napore da riješe ove probleme, ali da i dalje imaju samo devet komunalnih policajaca, što je zakonom ograničena brojka. - To umnogome otežava rad na teritoriji opštine Bar koja je veoma razuđena i ima više turističkih centara od Virpazara, preko Čanja, Sutomora, Velikog Pijeska, Utjehe i samog gradskog jezgra. Ovo je naročito izazovno u toku sezone i saobraćajnih gužvi, kada je često najpotrebnija intervencija. Ipak, shvatajući problem koji je prisutan u Virpazaru, Komunalna policija će, u skladu sa svojim mogućnostima, obezbijediti prisu-

stvo patrole u danima ljetnje turističke sezone – obećali su iz opštine apelujući i na građane i turiste da odgovornije koriste javne površine i vode računa o potrebama zajednice od čega će svako imati koristi. Iz Opštine Bar istovremeno ukazuju i da je problematika Virpazara mnogo šira od problema sa nepropisnim parkiranjem.

– Već duže vremena pokušavamo sistemski da riješimo te probleme u domenu svojih nadležnosti, pa čak i više od toga. Programom privremenim objekata u zoni NP, koji je dominantno nadležan na teritoriji Virpazara, predviđen je poseban prostor za parking kojim bi upravljali NPCG, čime bi rasteretili saobraćaj u Virpazaru. U komunikaciji

sa NPCG više puta smo apelovali da se parking prostor što hitnije mora regulisati i omogućiti efikasan saobraćaj – kazali su Pobjedi iz Opštine Bar.

nabavka ramPi Na pitanje Pobjede šta konkretno podrazumijeva postavljanje parkirališta i izgradnja infrastrukture, iz NPCG nam je rečeno da pripremni radovi uključuju uređivanje, ograđivanje, eventualno nasipanje šljunka i nabavku rampi, na način predviđen projektnom dokumentacijom, UT uslovima i principima zaštićenih područja. Kažu da preduzimaju sve potrebne korake kako bi radove završili u što kraćem roku, ali bez preciziranja kada će to biti.

– Podsjećamo da je riječ o privremenim parkiralištima koja će koristiti ovo javno preduzeće, i da su Programom objekata privremenog karaktera za NP Skadarsko jezero predviđene vrlo ograničene radnje i aktivnosti na uređenju, postupak javne nabavke biće sproveden samo za nabavku neophodne opreme – kazali su iz NPCG.

Saradnja

Upitani za saradnju sa Opštinom Bar, iz NPCG su kazali da su od njih dobili saglasnost za postavljanje parkinga u njihovoj svojini i dodaju da je za efikasno rješavanje problema saobraćajnih zagušenja i proširenje parking kapaciteta u Virpazaru, u skladu sa urbanističkim planom Opštine, ne-

ophodna koordinacija i podrška državnih institucija. - Cilj je osigurati potrebna sredstva za formiranje parking površina koje će zadovoljiti potrebe posjetilaca i biti u skladu sa ekološkim standardima. Takođe, na pojedinim lokacijama za koje je dobijena saglasnost preduzeću su upućene molbe i zahtjevi lokalnih preduzetnika i Mjesne zajednice za proširenje parkinga, ali i predložen model ukidanja saobraćaja u samom Virpazaru, osim za dostavna vozila. Kako bi na najbolji mogući način dugoročnije riješili ovo pitanje u saradnji sa Opštinom Bar, a kroz zajedničko finansiranje, plan je da pripremimo projekat koji bi bio adekvatniji i prihvatljiviji za posjetioce, mjesnu zajednicu, stanovnike i lokalne preduzetnike. S tim u vezi u narednom periodu planirani su sastanci sa nadležnim institucijama i Opštinom Bar, priprema dokumentacije, nakon koje će uslijediti i realizacija projekta. Do tada, biće uređeno privremeno parkiralište kod Stanice policije, privremeno parkiralište na desnoj strani magistralnog puta Podgorica – Bar, kao i parkiralište na Vranjini – kazali su iz NPCG.

Na pitanje Pobjede koliko će to sve koštati, iz NPCG nema preciznog odgovora. – Sredstva za ovaj projekat izdvojena su iz budžeta NPCG, u skladu sa planovima i procjenama koje predviđa idejno rješenje. Kako je neophodna odgovarajuća alokacija resursa za sve faze projekta, uključujući planiranje, izgradnju, implementaciju i održavanje, konačna vrijednost ovog poduhvata znaće se tek nakon završene realizacije – kazali su iz NPCG.

naknade

Pobjedi je ranije iz NPCG rečeno da će obezbijediti parking na četiri lokacije sa tri mjes ta za autobuse i ukupno 98 mjesta za automobile, od čega tri za osobe sa invaliditetom.

– Odgovorno korišćenje objekata i prostora u NP, uključujući parkiranje, kampovanje i loženje vatre, podrazumijeva plaćanje odgovarajuće naknade koja je usklađena s tarifama utvrđenim za svaku vrstu vozila ili namjene. Naknada za parkiranje se obračunava za period od jednog sata, u zavisnosti od vrste vozila, i to 50 centi za motore, euro za putničko, dva eura za terensko vozilo, tri eura za putnički kombi, dok će autobusi po satu plaćati pet eura – kazali su Pobjedi iz NPCG. m lekoviĆ

PODGORICA - Vrijednost realizovanog platnog prometa za 22 radna dana u aprilu iznosila je 2,4 mi-

lijarde eura, što je devet odsto više nego u martu, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vre-

menu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.

-U aprilu je za 22 radna dana realizovano 1,31 milion naloga, od čega 39,43 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu - navodi se u izvještaju CBCG. Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 59.560 naloga, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 108,88 miliona eura. U aprilu za 11.990 minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, te je njegova raspoloživost bila 100 odsto. r.P.

Saobraćajni kolaps u Virpazaru tokom prošlog ljeta

Podaci Centralne banke Crne Gore

Detalji žalbe na odluku Višeg suda da odbije jemstvo koje je familija ponudila za suspendovanog specijalnog tužioca

Aković: Sudu nije dovoljno što je porodica Čađenovića ponudila za njegovu slobodu

Viši sud gubi iz vida da su oni ponudili sve što posjeduju i da preko toga ne mogu dati. Insistiranje i istrajavanje na većem jemstvu vodilo bi jedino povredi prava na slobodu i sigurnost iz člana 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima -navodi se u žalbi advokata Akovića

PODGORICA - Razlozi

Višeg suda koji se navode u odluci o odbijanju jemstva za suspendovanog specijalnog tužioca Sašu Čađenovića vode jedino ka povredi prava na njegovu slobodu i sigurnost, a koja je garantovana Evropskom konvencijom, navodi se u žalbi Apelacionom sudu, koju potpisuje advokat Lazar Aković uz zahtjev da preinači odluku prvostepenog suda.

Viši sud u rješenju o odbijanju jemstva navodi da nekretnine koje su ponudili otac i sestra Saše Čađenovića za njegovu

slobodu nijesu dovoljna garancija da neće pobjeći. -Viši sud gubi iz vida da su oni ponudili sve što posjeduju i da preko toga ne mogu dati. Insistiranje i istrajavanje na većem jemstvu vodilo bi jedino povredi prava na slobodu i sigurnost iz člana 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima -navodi se u žalbi advokata Akovića. Podsjećamo, porodica suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića ponudila je jemstvo od 377.000 eura u nekretninama kako bi ovaj optuženi poslije 18 mjeseci napustio Istražni zatvor i branio sa slobode od optužbi kolega da je kao član i za interese krimi-

U Nikšiću uhapšen vozač

nalne organizacije u više navrata zloupotrijebio položaj.

otklanjanje sumnje

Advokat Aković u žalbi navodi da je Viši sud propustio da odluči o okolnostima koje su suštinske za određivanje jemstva, a koje se tiču ličnih i porodičnih prilika okrivljenog i imovnog stanja njegovih oca i sestre.

-Lica koja daju jemstvo nijesu vlasnici drugih nepokretnosti, što potvrđuju listovi nepokretnosti. Predmetne nepokretnost koje posjeduju davaoci jemstva otklanjaju svaku sumnju da bi se optuže-

ni dao u bjekstvo i cjelokupnu porodicu izložio i doveo u jednu krajnje nepodnošljivu situaciju i ostavio ih bez krova nad glavom. Gubljenjem tih nekretnina njihova egzistencija bila bi dovedena u pitanje, pa je to dovoljan razlog da okrivljenog obeshrabri i odvrati od svake eventualne namjere bjekstva - pojašnjava advokat Aković.

On navodi da prvostepeni sud, pored pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nalazi brojne razloge da dovede u pitanje vrijednost procijenjenih nepokretnosti koje su date kao jemstvo.

Viši sud traži saglasnost od strica Saše Čađenovića, koji je sa njegovim ocem suvlasnik nekretnine u mjestu Opasnica, iako je porodica ponudila na ime jemstva samo dio koji je u njenom vlasništvu.

-Iako je procjenjivač utvrdio da ukupna vrijednost nepokretnosti ponuđenih na ime jemstva iznosi 457,355, 67 eura u prijedlogu za određivanje jemstva naveden je iznos od 375,769,79 eura. To iz razloga jer je ponuđena nepokretnost u Brskutu, procijenjena na iznos od 163.081,91 eura, suvlasništvo Vučine Čađenovića na idealnom dijelu 1/2 pa je iz tog razloga branilac optuženog umanjio navedeni iznos od 1/2 i došao do zbirnog iznosa od 375,769,79 eura - pojašnjava advokat Aković. mjesecima u pritvoru Čađenović se nalazi u pritvoru od 9. decembra 2022. godine zbog sumnje da je službeno djelovanje podredio interesima kavačkog kriminalnog klana. Čađenović je

nakon hapšenja negirao optužbe kolege Miloša Šoškića da je radio za kavački klan i pripadnike te mafijaške organizacije čuvao od krivičnog gonjenja. Negirao je veze sa Kotoraninom Radojem Zvicerom i pripadnicima njegove kriminalne organizacije podsjećajući da su svi oni, kojima je on navodno činio ustupke, završavali na optužnicama na osnovu dokaza koje je prikupio shodno zakonu i ovlašćenjima. On je ukazao da posao tužioca obavlja 20 godina u skladu sa zakonom i ovlašćenjima zbog čega iskaz svjedoka saradnika Milana Kankaraša kojim optužuje Duška Roganovića bez pokrića nije mogao prihvatiti kao dokaz i pokrenuti krivični postupak. Čađenović je ustvrdio da ne poznaje Radoja Zvicera ni Duška Roganovića, ali zna da se imena ovih ljudi nalaze na optužnici za otmicu i ubistvo Mila Radulovića koju je on podigao. On je kazao i da ne zna ništa o tome da je službenik ANB-a Petar Lazović komunicirao sa Zvicerom vezano za status Roganovića u pojedinim predmetima ističući da Lazović te informacije nije dobijao od njega.Sa druge strane, prema navodima naredbe o pokretanju istrage koju potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić, Čađenović se sumnjiči da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije Kotoranina Radoja Zvicera koja, prema dokazima SDT-a, funkcioniše u Crnoj Gori i na pet kontinenata – Južnoj Americi, Africi, Evropi, Aziji i Australiji. B.roBoviĆ

NIKŠIĆ - Nikšićka policija uhapsila je prekjuče vozača P. B. (61) nakon što je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola. Kako su kazali iz policije, P. B. je vozio pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 3,22 promila. On je uz prekršajnu prijavu priveden sudiji za prekršaje na dalju nadležnost. r.p.

PLJEVLJA - Nešto poslije 15 sati u juče na magistralnom pravcu Pljevlja - Đurđevića Tara, u mjestu Vilići, došlo je do saobraćajnog udesa u kome je učestvovalo jedno putničko vozilo. Tom prilikom povrijeđena je ženska osoba, koju su pripadnici Službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja uspjeli da izvuku iz vozila. Vozilom Hitne medicinske pomoći povrijeđena osoba je transportovana u Opštu bolnicu u Pljevljima, javlja portal PV informer.

Vozilo je po kišnom vremenu iz za sada neutvrđenih razloga sletjelo sa puta u gustu šumu. Prilikom udara u drvo, veći dio stabla je završio na saobraćajnici. Intervencijom pripadnika Službe zaštite i spašavanja drvo je uklonjeno sa saobraćajnice. Saobraćajni udes se dogodio kod kamenoloma u Vilićima. Radi se o vozilu pljevaljskih registarskih oznaka. Na licu mjesta su bili i pripadnici Centra bezbjednosti Pljevlja. Na vozilu je pričinjena znatna materijalna šteta. r.p.

Privođenje Saše Čađenovića

Lazar Aković

Udes u Vilićima kod Pljevalja

Prevrnuto auto u mjestu Vilići

PODGORICA – Gotovo

četiri miliona jedinki potkornjaka ulovljeno je od 18. aprila ove godine u feromonskim klopkama, postavljenim u okviru mjera za suzbijanje štetnih efekata djelovanja te vrste insekta na šume smrče u Nacionalnom parku „Prokletije“, potvrdila je Pobjedi Ivana Milović, ekspertkinja za faunu beskičmenjaka u Nacionalnim parkovima Crne Gore.

- U 140 do sada postavljenih klopki, koje nadzornici parka Prokletije obilaze redovno, do 22. maja ulovljeno je, kako je utvrđeno zbirnim podacima, ukupno 2.233.091 šestozubi smrčin potkornjak (Pityogenes chalcographus) i 1.733.569 jedinki većeg, po sekundarnim štetnim efektima za smrče ozbiljnijeg, osmozubom potkornjaka (Ips typographus) – kazala je Milović. To ukazuje na jako prisustvo ovih insekata koji napadaju fiziološki oslabljena stabla smrče i hrane se slojem ispod kore drveta gdje buše kanale. Potkornjak, iako redovno prisutan u četinarskim šumama, u uslovima prenamnoženosti može postati primarna štetočina i glavni faktor sušenja drveta i propadanja šume. Milović, koja je bila i član radne grupe za izradu akcionog plana za saniranje problema potkornjaka u NP ,,Prokletije“, kazala je da je pored uhvaćenih potkornjaka u klopkama uočeno i prisustvo predatorskih vrsta insekata koji se hrane potkornjakom, prvenstveno – tanasimus (Thanasimus formicarium). Njih, ukoliko je moguće, nastoje da oslobode i vrate u prirodu, jer su uz ptice i još nekoliko drugih predatorskih insekata ključni prirodni regulatori brojnosti populacije potkornjaka.

Akcioni plAn Lociranje žarišta, monitoring brojnosti, odnosno postavljanje klopki za potkornjake za sada su dvije mjere Akcionog plana za sukcesivno uklanjaje suvih stabala u Prokletijama, koje je upravi Nacionalnih parkova odobrila Agencija za zaštitu životne sredine. Sanacija žarišta kroz sanitar-

Do sada odobrene mjere za suzbijanje insekta, koji ugrožava smrču u Prokletijama, veliku brojnost populacije, NPCG očekuju da će dobiti odobrenje i za sukcesivnu

Za nepun mjesec u klopke gotovo četiri miliona

Lociranje žarišta, monitoring brojnosti, odnosno postavljanje klopki za potkornjake za sada su dvije mjere Akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala u Prokletijama, koje je upravi Nacionalnih parkova odobrila Agencija za zaštitu životne sredine. Iz NPCG će zatražiti da se ranije odobri sanitarna sječa u trećoj zoni i u šumama privatnih vlasnika jer su se za to, na osnovu dosadašnjih aktivnosti, ispunili uslovi. Iz šumarske inspekcije upozoravaju da klopke, same po sebi, nijesu rješenje – već jedino pokazatelj intenziteta najezde potkornjaka

nu sječu nije dobila odobrenje od EPA uz obrazloženje da je potrebno prvo uraditi analizu stanja dosadašnjih mjera. U rješenju EPA od 29. aprila, koje potpisuje direktor Agencije Milan Gazdić, eksplicite je navedeno da se prekida postupak za dobijanje dozvole za sanitarnu sječu dok se prethodno ne pripreme podaci o svim žarištima potkornjaka iIi lokacijama degradiranih površina, odnosno dok se ne uradi analiza „efekata feromonskih klopki“.

Od feromonskih klopki, čije je postavljanje istim ovim rješenjem EPA odobrila (za period mart-april), očekuje se da će, osim monitoringa, doprinijeti smanjenju populacije potkornjaka.

Procjena nastale štete i praćenje, odnosno monitoring i smanjenje populacije potornjaka, za koje očekuju da će se postići feromonskim klopkama, biće sprovedeni „od aprila do decembra ove godine“. U decembru nije moguće realizovati bilo kakve sanitarne mjere, zbog vremenskih prilika, tako da, ukoliko ovo rješenje ostane na snazi, suk-

cesivno uklanjanje suvih i zaraženih stabala neće biti izvodljivo prije narednog proljeća kada kreće novi biološki ciklus razmnožavanja potkornjaka.

Uporedo, zbog reda poteza prilikom organizacije sanitarne sječe, put od doznake do izbora izvođača preko tendera, kako to predviđa Zakon o državnoj imovini, prilično je dug.

trećA zonA

S obzirom na to da su u pojedinim djelovima parka već završili lociranje, a uveliko se radi monitoring i sumiraju rezultati, iz NPCG očekuju da će sanitarna sječa biti odobrena ranije na lokacijama za koje se već sada zna da će morati da budu predmet sanacionih mjera. - NPCG su upravljači ovih zaštićenih područja, ali u našoj nadležnosti nije donošenje zakonskih regulativa nego moramo da ih poštujemo. Zavisimo od naših nadzornih organa koji po Zakonu o zaštiti prirode donose rješenja. Za sada su odobrena prva dva cilja Akcionog plana: određivanje lokacije i postavljanje feromonskih

klopki. Treća aktivnost je sanitarna sječa i za to se čeka da se prikupe podaci prve dvije aktivnosti. Za neke lokacije već smatramo da su se stekli uslovi za sanitarnu sječu – navela je Milović. Dodaje da u komunikaciji sa EPA žele, prije svega, da nominuju privatne šume u zoni NP ,,Prokletije“ i da na osnovu odobrenja, odnosno po preporuci Agencije za zaštitu životne sredine krene sukcesivna sječa stabala počev od treće zone.

Kazala je da u programskom godišnjem planu imaju već uključen i plan gazdovanja u privatnim šumama, pa će shodno tome nastojati da prije svega izađu u susret privatnim vlasnicima na čijim šumama je u zoni Prokletija već zabilježen napad potkornjaka ili postoji materijal za konkretnu sanitarnu sječu. Milović je navela da su zasad klopke postavljene na Vodozahvatu, Treskavcu i Treskavici, Bajrovića i Bakovića katunu, lokaciji Hrid, Ribljak, Babino polje... Podsjetila je da su NPCG, među svoje godišnje programske aktivnosti, uvrstili bio monitoring potkornjaka i praćenje zdravstvenog stanja šuma, tako da su te mjere počeli da sprovode i prije nego je formalno Akcioni plan, odnosno njegovi segmenti, dobio zeleno svjetlo.

- U okviru ovih aktivnosti smo imali postavljanje feromonskih klopki u segmentu za šumarstvo i monitoring potkornjaka. U segmentu za beskičmenjake, sa ciljem da se smanji najezda potkornjaka, počeli smo na vrijeme sa programskim aktivnostima koje su uvrštene u Akcioni plan koji je krajem aprila prihvaćen. Tako da smo već jedan dio, koji se tiče i monitoringa i postavljanja feromonskih klopki, uveliko započeli. Očekujemo da ćemo dobiti dodatnih 150 feromonskih klopki koje

izrađuje firma ,,3D soba“, a donator je firma Volkano –kazala je ona.

Istakla je da je dobra stvar što na terenu nijesu uočili nova žarišta potkornjaka. Raduje ih i činjenica što je evidentan i podmladak jele i smrče, što garantuje i kapacitet za prirodnu samoobnovu šume.

kA šnjenje Šumarski inspektor Hakija Jasavić, koji je prošle godine zbog ignorisanja rješenja o neophodnom sprovođenju sanitarne sječe podnio i krivične prijave, kako bi se utvrdila odgovornost za propuštanje neophodnih mjera sanacije, ne krije razočaranje što se ni ove godine sa sanitarnom sječom nije startovalo na vrijeme. On, međutim, nije optimista da se nakon progresije razvoja potkornjaka minulih godina, kao i činjenice da su za protekle tri godine utrostručene površine pod suvom šumom, može tako rano prognozirati hoće li biti novih žarišta.

- Pravo stanje situacije na terenu biće vidljivo krajem ljeta. Tada će, kao što sam upozoravao i za prošlu sezonu, bojim se, biti kasno, jer će populacija potkornjaka biti van kontrole, a broj zaraženih stabala utrostručen, što sve vodi nestanku sastojina smrče kakve danas poznajemo – upozorava Jasavić. Kako je kazao, svakako pozdravlja mjere koje preduzimaju Nacionalni parkovi u po-

gledu postavljanje klopki, ali smatra da su one dobar indikator najezde potkornjaka, ali ne nikako i rješenje problema, već da je prvo trebalo u rano proljeće realizovati sanitarnu sječu.

- To je oprobano iskustvo koje se potvrdilo u drugim državama koje su se u koštac sa problemom potkornjaka uhvatile mnogo prije nas. Primjer je Nacionalni park ,,Tara“ u Srbiji ili poljsko iskustvo iz Nacionalnog parka ,,Gorče“, gdje se svake godine, čak i u dva navrata, sprovodi sanitarna sječa u trećoj i drugoj zoni zaštite. Time ne samo da ostvaruju zaštitnu ulogu, već od sanitara, koji sami uklanjanju i prodaju, ostvaruju priliv sredstava koji usmjeravaju u nabavku feromonskih klopki, održavanje šumskog reda i putne infrastrukture i drugih sadržaja za unapređenje stanja parka – kazao je Jasavić. preventivA

Prema njegovim riječima, ujedno, rani start sa sanitarnom sječom, prije nego bukne populacija potkornjaka, umanjuje šase da se u uslovima hidrološke suše, kada je smrča naročito podložna obolijevanju, dogodi epidemija. Jasavić ističe da su kod nas u Prokletijama klopke postavljene na približno dvije trećine površine parka koji zauzima više od 16.000 hektara. - Naglašavam, one se koriste u monitoringu kako bi pokaza-

Ulov potkornjaka u jednoj od klopki tokom maja

npcg

Tragovi djelovanja i potkornjaka i djetlića

Prokletijama, pokazale sukcesivnu sanitarnu sječu

klopke uletjelo potkornjaka

Redovan obilazak i pražnjenje

Ivana Milović ističe da stanje na terenu redovno prati, feromoni u klopkama se mijenjaju, čak i u kraćim intervalima nego je predviđeno, a u zavisnosti od povećanja temperature vazduha i ukoliko se zabilježi jače prisustvo insekata, intervenisaće se dodavanje klopki. One funkcionišu tako što pomoću umetnutih feromona, supstanci - privlače potkornjake. Pojasnila je da koriste razne vrste klopki, dominantno „suve“ kako bi redovnim obilaskom iz njih mogli da oslobode insekte koji su prirodni neprijatelji potkornjaka, a privuku ih feromoni. Ključno je da se redovno prazne i da zarobljene bube ne stoje dugo u njima, naročito ako se radi o tzv. suvim klopkama. Minimalni interval za njihovo pražnjenje je sedam dana, ali zato daju mogućnost selekcije i oslobađanja korisnih insekata. Za razliku od njih, ,,mokre“ uništavaju sve što upadne, ali daju više vremena za djelovanje, jer neutrališu neugodni miris koji može da proizvede kontraefekat i umjesto da lovi – odbija potkornjake. Milović je pojasnila da kori-

le intenzitet napada, a prisutnost insekata je obično desetostruko veća. Potkornjak se razmnožava velikom progresijom (1:5) i u, za njega, povoljnim temepraturnim uslovima svakih dvadesetak dana imate novu generaciju. To znači da ćete propuštanjem adekvatne reakcije imati milione insekata i hiljade novih zaraženih stabala koji će biti rezervoar za ekspanziju i dogodine – kaže Jasavić.

Dodaje da u našim uslovima nije potrebno „izmišljati toplu vodu“, već učiti na greškama ili dobrim rezultatima drugih, a takvih primjera ima dosta u regionu i Evropi.

- U suprotnom, inercija i odugovlačenje primjene konkretnih mjera dovode, čemu smo svjedoci, do problema ne samo u nacionalim parkovima, već i u zonama ekonomskog gazdovanja šumom – kazao je Jasavić.

Pravo stanje u Prokletijama biće vidljivo krajem ljeta. Tada će, kao što sam upozoravao i za prošlu sezonu, bojim se, biti kasno, jer će populacija potkornjaka biti van kontrole, a broj zaraženih stabala utrostručen, što sve vodi nestanku sastojina smrče kakve danas poznajemo – kazao je inspektor Jasavić

CGO otkriva što se sve desilo u RTCG u dvije sedmice

Ko i dalje drži Raonića na funkciji

PODGORICA - Iz Centra za građansko obrazovanje pitaju nadležne institucije koga je i čime Boris Raonić zadužio da poslije svih nezakonitosti ostaje na istoj funkciji. U saopštenju nabrajaju šta se sve desilo u Javnom servisu za dvije sedmice.

ste klopke sa pojedinačnim, ali i kombinovanim feromonima za obje vrste smrčinog potkornjaka i da prate kako će se na konkretnim lokacijama pokazati njihova efikasnost.

- Klopke se obilaze gotovo svakodnevno, a količina prikupljenih potkornjaka varira od vremenskih prilika i u direktnoj je proporciji sa porastom temperature. Tokom kišnih dana i hladnijeg vremena zabilježeno je manje potkornjaka u klopkama, dok je, kada je toplo, njihov broj mnogo veći –kazala je Milović.

Tamo je, ističe, problem kašnjenje sa doznakom, dugo tavorenje doznačenih stabala u šumi u iščekivanju tendera za sječu. Rezultat je da se, i kada se realizuju tenderi, potkornjak već proširio i zauzeo nova stabla koja nijesu bila obuhvaćena doznakom.

- Tako problem beskonačno traje i vrtimo se u krug, gubimo ekonomski i ekološki izuzetno vrijedna stabla, a problem se, onda, preliva u zaštićena područja ili iz njih u zone gdje se ekonomski gazduje – konstatovao je Jasavić.

rizik od požara

Prema njegovim riječima, ne može se očekivati ni zdrav podmladak smrče i jele na lokacijama gdje je potkornjak u ekspanziji, jer svako prenamnožavanje neminovno će dovesti do toga da insekti u nedostatku drugih izvora hrane napadnu i mlada stabla. Jasavić upozorava da se uporno prenebregava opasnost od požara.

- Ogromna količina sušike, stabala koja su se fizički „ugasila“, gube svoju ekološku funkciju, zauzimaju prostor za napredovanje podmlatka, koji je krenuo. U slučaju udara groma ili nekog drugog uzroka požara, suva stabla su kao kutija šibica. Onda je uzaludno pričati da će šansa da se šuma u takvoj zoni oporavi biti gotovo nemoguća. Moguće da će vremenom neke druge biljke ili žbunje pokriti taj prostor, ali to sa sadašnjim biološkim vrijednostima šume i postojećim biodiverzitetom i zajednicama, koje obitavaju i zavise jedna od druge, neće imati nikakve veze – upozorio je Jasavić. i. pEriĆ

- Javnost je prošle sedmice saznala da je ASK krajem 2023. utvrdila da je 2021. Boris Raonić prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer je prijavio manji prihod po osnovu članstva u Savjetu AEM, nije prijavio zaradu za avgust 2021. iz Građanske alijanse, kao ni naknadu iz GA po ugovoru o djelu. Konačno, ASK je utvrdila da se u izvještaju Raonića ne nalaze ni akcije koje posjeduje u preduzeću „Plantaže“. Potpredsjednica Savjeta Marijana Camović-Veličković podnijela je zahtjev za razrješenje predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića zbog kršenja člana 14 Poslovnika o radu Savjeta, odnosno jer nije sazvao sjednicu Savjeta 23. aprila 2024, za koju je uputila zahtjev povodom još jedne

u nizu presuda Osnovnog suda u Podgorici kojom je utvrđeno da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG - piše u saopštenju CGO-a. Podsjećaju da je 38 NVO dostavilo predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i ministarki kulture i medija Tamari Vujović inicijativu kojom traže da se novim zakonskim okvirom osigura da RTCG postane istinski javni servis, kao i da se spriječe promjene postojećeg nacrta zakona u dijelu smanjenja kriterijuma za izbor članova

Epidemiolozi vjeruju da bi moglo doći i do epidemije, pa apeluju na prevenciju

Savjeta i generalnog direktora RTCG, na kojima insistiraju određene interesne grupe bliske rukovodstvu RTCG. NVO su pozvale Vladu da zakonskim rješenjima omogući da se neposredno nakon usvajanja medijskih zakona obavi imenovanje novih članova/ ca Savjeta RTCG - poručuju iz ove NVO. Uz to napominju da je pravosnažnim presudama sudova, kao i mišljenjem ASK potvrđeno da je Raonić nezakonito na poziciji generalnog direktora RTCG. r p

Nema povezanosti

između djece koja su oboljela od morbila

PODGORICA - Od kraja

marta u Crnoj Gori registrovano je petoro oboljelih od malih boginja, a epidemiologe brine to što ne mogu da nađu vezu među slučajevima. Vjeruju da bi moglo doći i do epidemije, pa apeluju na prevenciju.

To potvrđuje i prekjučerašnji primjer oboljele jednogodišnje djevojčice. Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić pojašnjava da je beba bila u sigurnom am-

bijentu, okružena vakcinisanim osobama. -Ali je tu bila posjeta nekoga ko ima netipičan oblik bolesti, ko nije razvio punu kliničku sliku, to su osobe koje su starije koje su vakcinisane pa nijesu razvile karakterističnu ospu - navela je Popović-Samardžić.

Iz Instituta za javno zdravlje kažu da dva posljednja slučaja nijesu putovala van Crne Gore u periodu maksimalne inkubacije. No, ono što je zaraženoj djeci zajedničko jeste da su nevak-

cinisana, poput velikog broja vršnjaka. -U uzrastu od pet godina je više od 40 odsto djece nevakcinisano, a uzrastu do tri godine oko 16.000 - ukazuje epidemiološkinja. Procenat nevakcinisanih dvogodišnjaka, koji su i najugroženija kategorija, čak je 80 odsto. Morbili, objašnjava Popović-Samaradžić, najčešće prođu u roku od deset dana, ali komplikacije i posljedice mogu da ostanu i kasnije. Neka djeca razviju komplikacije kao što su upale uha, teške upale pluća, nekada se mogu desiti upale mozga, a 1 na 100.000 slučajeva se završi i smrtnim ishodom.

Imunitet zaraženog djeteta naredne tri godine ostaje oslabljen.

Kao najbolji vid prevencije Popović-Samardžić ističe vakcinaciju MMR-om, ali i boravak na otvorenom, umjesto okupljanja kod kuće.

Apel građanima koji dobiju povišenu temperaturu i osip jeste da telefonskim putem obavijeste svog izabranog ljekara i dogovore testiranje. r.p.

Zaražena stabla opasnost za zdravu šumu

Boris Raonić

Od ,,Pirata“ d O ,,Šest Onske s Ofre“: Ugostitelj Ljubo Karanikić govori o turizmu nekada i izazovima modernog doba

Nijesmo uspjeli da sačuvamo tradiciju, a uništili smo obalu

BAR - U vremenu kada su turizam i ugostiteljstvo bili sinonimi za živopisne priče, Ljubo Karanikić je započeo svoju avanturu 1988. godine, otvarajući vrata svog uglednog restorana ,,Pirat“ na obali Sutomora. Danas, dok dijeli svoje uspomene, Ljubo nas vodi kroz vremeplov, oživljavajući slikovitu panoramu turizma u Crnoj Gori - kako je nekada blistao u punom sjaju sa posjetiocima iz cijele Evrope i lokalnim gostima, pa sve do danas, kada se nosi s izazovima modernog doba.

Mozaik iskustava

Kroz razgovor, Ljubo nas vodi kroz šareni mozaik svojih iskustava, od zlatnog doba prije ratnih sukoba, kada su se u njegovom restoranu stapali mirisi tradicionalnih jela s osmijesima gostiju iz svih krajeva svijeta, do perioda prilagođavanja nakon rata i dolaska turista iz raznih djelova svijeta. Sada, dok uživa u zasluženoj penziji, Ljubo ne samo da se prisjeća starih vremena, već i unosi dio te magije u svoj dom, gradeći konobu ,,Šestonska sofra“ koja odražava duh njegovog rodnog mjesta. Sve što se nalazi u kući i dvorištu plod je Ljubovih ruku, od namještaja od maslinovog drveta, preko vrata, pa sve do kamene fontane.

Njegova priča nije samo o ugostiteljstvu, već i o prijateljstvu, saradnji i očuvanju tradicije. Dok se prisjeća vremena kada su se zvuci smijeha i pjesme razlijegali iz njegove konobe, Ljubo dijeli svoje uspomene na osnivanje klape ,,Spilja“ i posebne trenutke koje je dijelio s svojim gostima i kolegama. Karanikić nas podstiče da razmišljamo o važnosti očuvanja tradicije, prirode i ljudskih odnosa u svijetu koji sve više tone u materijalizam.

Njegova priča nije samo o poslu, već o životu ispunjenom

Ljubo Karanikić u konobi „Šestonske sofre“

vjerom u vrijednosti koje prevazilaze materijalno bogatstvo, ostavljajući dubok i trajan pečat na svijet oko sebe. Ljubo Karanikić, koji je svoje ugostiteljstvo započeo 1988. godine u ,,Piratu“ na obali Sutomora, priča nam o turizmu - kako je to nekad bilo, a kako je sad. - Te godine, 1988, turizam u Crnoj Gori bio je u punom sjaju. Posjetioci su uglavnom dolazili iz Zapadne Evrope, uključujući Njemce, Italijane, ali i domaće goste. Sezona je bila duga - moj restoran otvarao bih već sredinom aprila i radio bi sve do kraja novembra. Tadašnje vrijeme bilo je posve različito. Gosti su bili spremni platiti više, a naša ponuda bila je veoma konkurentna u odnosu na druge destinacije. A da ne pričamo o ljepoti Crne Gore, gostoprimstvu i gastronomskoj ponudi - kaže Karanikić. No, nakon toga, prisjeća se, došlo je razdoblje ratnih sukoba, što je imalo veliki uticaj na sve segmente društva, uključujući i ugostiteljstvo. - Iako smo i dalje radili, atmosfera nije bila ista kao prije rata. Inflacija je dodatno otežava-

la situaciju. Ipak, nakon toga, uspjeli smo se prilagoditi i raditi prilično dobro sve do 2008. godine. Tada je turizam u Crnoj Gori bio uglavnom usmjeren na posjetioce iz regiona. Kasnije su stigli i turisti iz Rusije i Ukrajine, koji su bili dobri gosti, što je dodatno obogatilo naš turistički sektor - ističe Karanikić.

Nakon ,,Pirata“ prelazi u Stari Bar i otvara svima poznatu konobu ,,Spilja“. - Od 2008. do 2020. godine bio sam aktivan u ugostiteljstvu sve dok nije počela pandemija korona virusa. Tada sam odlučio završiti svoju karijeru i otići u penziju, zatvarajući konobu. Ipak, ljubav prema ugostiteljstvu nije nestala. Umjesto da potpuno zaključam bravu, odlučio sam unijeti dio tog svijeta u svoj dom. Izgradio sam konobu ,,Šestonska sofra“ prema tradiciji mog rodnog mjesta, gdje sada uživam u pripremanju specijaliteta za svoje prijatelje i porodicu - kaže Karanikić.

tradicionalna jela Ugostiteljstvo je bilo dio njega i usadilo se u njegove ko -

rijene te je volio da priprema tradicionalna jela, po čemu je bio poznat.

- U ,,Spilji“ sam najviše pripremao tradicionalna jela koja su naslijedila bogatu kulturnu baštinu. Za doručak često bih pripremao priganice i šestansku pitu, čuvajući recepte iz prošlih vremena. Šestanska pita posebno je bila omiljenapunjena prazilukom, začinjena moračem i pečena u tepsiji. Ovo je bilo jelo koje je odisalo autentičnošću i tradicijom, a možda sam bio jedini koji je zadržao vještinu pripreme ovog specijaliteta - kaže Karanikić.

U konobi ,,Spilja“ redovno su se na meniju nalazila autentična jela kao što su bamije i dolma - plavi patlidžan punjen svježim paradajzom, bijelim lukom i maslinovim uljem.

- Od glavnih jela, teletina i jagnjetina su bile neizostavne, a posebno sam uživao u njihovoj pripremi u crnom vinu. Ova jela su bila stalna ponuda, dostupna svakog dana. Takođe, ponosno sam predstavljao i dobar izbor ribe, špageta i rižota - kaže Karanikić, dodajući da poslasti -

fOtO -Priča iz centra kOla Šina: Zaustave se građani, a posebno turisti

KOLAŠIN - Psi lutalice ne moraju uvijek da budu problem. Da svojim prisustvom i agresivnošću smetaju domaćim prolaznicima, koji su na njih navikli, i turistima, koji obilaze grad. U ovom slučaju, postali su prava atrakcija u centru grada. Znači, osmoro je oštenila crnih i dovela ih je u sami centar

grada. Korak ka Spomen-domu, ka hotelu „Bjanka“, ka „Donjem trgu“ ne može se učiniti a da se ne vide – oni. Osmoro kučadi na trotoaru, pa u zelenom žbunu iznad betona. Zbijeni jedno do drugog, pa se onda rastrče, krenu za prolaznicima, pa se vrate. Majka ih prati, hrani koliko može, ne dozvoljava da im priđe neki drugi pas lutalica...

Desetak dana, koliko borave, ali i rastu u centru grada, rijetko su sami. Postali su prava atrakcija i za mlade i za stare, za domaće, a još više za turiste koji kada krenu u šetnju iz hotela „Bjanka“, ne mogu da ih preskoče. I ne žele da im pažnju ne posvete...

Drže ih, fotografišu se sa njima, maze ih, igraju se. Nakon prvog upoznavanja, odmah

traže najbližu prodavnicu u kojoj se može kupiti hrana za pse. Kupuju, donose hranu, raspoređuju je na njih osmoro. Zadovoljno ih napuštaju, mašu im i za koji sat ponovo svrate.... Neplanirana i originalna prirodna impresija. Neplanirani turistički doživljaj koji će zapamtiti. Osmoro štenadi u centru grada kao prirodna dopuna turističkoj varoši na hiljadu metara nadmorske visine. Još kada bi mogli da stalno ostanu štenad i da ne postanu psi lutalice.... d. draškoviĆ

ce nije pravio u restoranu.

- Nijesam ih pravio, jer je prekoputa mog restorana bila legendarna slastičarnica Karađuzovića, koja i danas čuva stare recepte. Kada sam otvorio restoran, vlasnik Bato Karađuzović došao je da mi čestita i ponudio ključeve svoje poslastičarnice, omogućavajući mi da po potrebi donosim njihove izvrsne kolače za svoje goste. Zahvaljujući tome, nijesam morao da pravim svoje poslastice, već sam se oslanjao na njihovu tradiciju i kvalitet - ističe Karanikić. A svako jutro započinjalo je zajedničkom jutarnjom kafom.

- Svako jutro sam kuvao kafu komšiji Batu, poslastičaru, komšiji, koji vodi ćevabdžinicu, komšiji, koji prodaje suvenire, i sebi. Naš odnos bio je ispunjen prijateljstvom bez skrivenih interesa ili zavisti. Kroz godine, zadržali smo tu saradnju i dobri smo i danas. Stari Bar je grad koji je nekad pulsirao dušom, a to je danas izgubljeno. Promjene su očite - ne samo u arhitekturi, već i u ponudi hrane - priča Karanikić.

Prisjeća se, kako kaže, srećnih vremena, kada su samo odzvanjali zvukovi smijeha i pjesme.

- Osnovao sam i klapu koju smo nazvali ,,Spilja“, naziv koji je odražavao duh mjesta. Ta klapa bila je poput ,,oldtajmera“, s obzirom na to da sam bio najmlađi član. Svake subote u ,,Spilji“ bi se čula naša pjesma, a s vremenom smo stvorili repertoar od desetak do dvanaest pjesama. Moj konobar Željko Rovčanin bio je autor mnogih od tih pjesama, dok je pokojni Nešo Rajičić, divan profesor muzike, svirao gitaru. Tu su bili i drugi talentovani članovi, poput Dragana Ukaševića i Roka Bardića... Nije nam bilo strano ni nastupati izvan ,,Spilje“, jer smo imali veliki repertoar.

Pamtim kako sam čak držao kape poput crnogorske, šajkače, partizanske, keča, fesa... i dijelio ih gostima, uz šalu ,,ako imate glavu, svaka vam kapa stoji, a ako nemate glavu, džaba je i ta kapa na njoj“. Te kape sada su izložene u konobi ,,Šestonska sofra“ - govori uz šalu Karanikić. Nažalost, kako ističe, danas je taj životni duh izgubljen. - Nedostaje nam žagor, smijeh i radost, posebno od kada su moderne tehnologije postale tako dominantne. U mom restoranu sam bio postavio posebnu kutiju za mobilne telefone da bih potaknuo goste da se odmore od njih i uživaju u trenutku. S druge strane, sada me oduševljava rastući trend seoskog turizma, ali istovremeno me zabrinjava izgradnja objekata duž obale mora, bez razmišljanja o očuvanju prirode i plaža. Čini se da je današnje društvo previše usmjereno na materijalizam, zanemarujući važnost zaštite i čuvanja naših tradicija - priča Karanikić. Sada, kaže, uživa u konobi za svoj gušt.

- Napravio sam i mali vrt - to je moj raj. Uvijek sam težio skromnosti, što je nekad smatrano vrlinom. Kada pogledam unatrag, ne bih mijenjao svoj životni put, jer sam kroz njega naučio vrijednost i značenje - imati i nemati. Proživio sam jedan iskreni život, koji nikada nije bio dosadan. Sve što sam radio, radio sam s voljom i željom, nikada pod prisilom. Počeo sam od nule, svjestan da ispod toga nema ničega. Ali trudom i radom uvijek se moglo postići više. Najvažnije od svega, uvijek sam se držao poštenja - kaže Karanikić, prisjećajući se djetinjstva i prve plate, kada je sa samo 10 godina prodavao sladolede po plaži u Sutomoru. Znao je samo da je rad nešto što mu ,,leži“ i što će mu donijeti napredak. n kovaČeviĆ

Dvije djevojčice u igri sa kučićima

KFOR demantuje da je pregovarao o povlačenju napadača iz Banjske

pregovore“

PRIŠTINA - Tvrdnje da je

KFOR navodno pregovarao o povlačenju napadača iz Banjske u septembru prošle godine demantovala je ova misija NATO-a, piše KoSSev.

- To nije tačno, ni u jednom trenutku KFOR nije bio uključen u navodne pregovore - poručili su, navodi ovaj medij. U ranim jutarnjim satima 24. septembra prošle godine došlo je do oružanog sukoba između naoružane grupe Srba predvođene, po sopstvenom priznanju, Milanom Radoičićem, i pripadnika Kosovske policije, piše N1.

Tada je prvo na ulazu u selo ubijen narednik redovne jedinice Kosovske policije, a potom i tri člana grupe Srba, dok je više njih ranjeno i uhapšeno, piše portal.

Različiti centri „nagađali su“ tog i u narednim danima, navodi se, koliko je zapravo ljudi bilo u grupi koja se sukobila sa policijom, te kako su istog dana uspjeli da pobjegnu, kako se pretpostavlja u centralnu Srbiju. Odgovor na ovo pitanje nijesu dali ni Beograd, niti Priština, kao ni međunarodna zajednica, piše KoSSev.

Iako nijedan zvaničnik NATO-a nikada nije javno potvrdio, tvrdnja da je KFOR navodno pregovarao o povlačenju napadača iz Banjske našla se u najmanje dva međunarodna izvještaja, odnosno izvještaju Međunarodne krizne grupe (MKG) i preliminarnom nacrtu Komisije za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine NATO-a, navedeno je u tekstu.

MKG je još početkom aprila u svom izvještaju navela, piše ovaj portal, da je navodno KFOR pregovarao o povlačenju grupe Srba.

- Uslijedio je napet sukob između grupe i kosovske specijalne policije koja ih je okruživala. U strahu od krvoprolića, KFOR je pregovarao o povlačenju grupe u okolne šume…piše u izvještaju, prenosi KoSSev. Ista tvrdnja se potom našla i u novom preliminarnom nacrtu izvještaja Komisije za odbra-

nu i bezbjednost Parlamentarne skupštine NATO-a, upravo uz pozivanje na navode Međunarodne krizne grupe, navodi se u tekstu.

KoSSev se obratio upitom KFOR-u da demantuje ili potvrdi i ujedno saopšti detalje o toku pregovora za povlačenje. Iz ove misije su demantovali tvrdnje, komentarišući isključivo izvještaj Međunarodne krizne grupe, piše KoSSev. - U opisu o nasilju u Banjskoj u septembru 2023. godine u izvještaju se navodi: „U strahu od krvoprolića, KFOR je pregovarao o povlačenju grupe (srpskih boraca) u okolne šume, u kojima su se stopili“. Ovo je netačno. Ni u jednom trenutku KFOR nije bio uključen u navodne pregovore - poručuju iz KFOR-a. Navode, piše, da je misija, „nakon što je pozvana da pojača svoje prisustvo blisko koordinisala sa Kosovskom policijom i misijom vladavine prava EU, kako bi obnovio bezbjednost u toj oblasti“. Podsjećaju, prenosi ovaj portal, i da je dešavanjima u Banjskoj septembra prošle godine prethodio majski incident u Zvečanu.

- Do nasilja koje se dogodilo u Banjskoj došlo je nakon napada na mirovnjake KFOR-a u maju 2023. godine, u kojem su ranjena 93 pripadnika KFOR-a, od kojih su neki zadobili povrede koje su im promijenile životnaveli su, piše KoSSev. Pocrtavaju, kako piše, da je NATO „uvijek smatrao da se činjenice moraju utvrditi i da se počinioci moraju suočiti sa pravdom“.

- Nakon nasilja, NATO je rasporedio oko 1.000 dodatnih pripadnika mirovnih snaga i težih oklopnih snaga na Kosovu. Ovo je bilo najveće pojačanje našeg kontingenta na Kosovu u posljednjoj deceniji i pokazuje da je NATO spreman da sačuva mir - konstatuju za ovaj medij.

KFOR na kraju poručuje, navodi se, da nastavlja da sprovodi svoj mandat na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, odnosno da su posvećeni da obezbijede sigurno okruženje i slobodu kretanja za sve ljude.

Veliki raketni napad na Izrael

Hamas lansirao rakete ka Tel Avivu

TEL AVIV – Hamas je saopštio da je ispalio rakete na oblast Tel Aviva u centralnom Izraelu prvi put u skoro četiri mjeseca, javlja BBC. Najmanje osam raketa lansirano je iz oblasti Rafa u južnoj Gazi, a nekoliko je presretnuto, saopštila je izraelska vojska.

Izraelska vojska izvodi vojnu operaciju u Rafi. Nema izvještaja o povrijeđenima. Raketne sirene oglasile su se i u drugim gradovima i mjestima. Kako prenosi agencija AP, ovo je prvi put u nekoliko mjeseci da su se oglasile sirene u Tel Avivu. Iako je Hamas posljednjih mjeseci raketama napadao Izrael, njihov domet nije bio dovoljan da direktno ugrozi Tel Aviv. Prema listu Haaretz, sirene koje upozoravaju na raketni napad čule su se iza 13 sati po našem vremenu i u drugim mjestima u središnjem dijelu Izraela. Vojno krilo palestinskog pokreta Hamas, protiv kojeg se Izrael bori u Pojasu Gaze, sa-

opštilo je da je izvelo veliki raketni napad na Izrael. Prema njihovim riječima, radi se o osveti za civile koje je ubila izraelska vojska. Izraelska vojska saopštila je da je

najmanje deset raketa ispaljeno iz Rafe, piše The Times of Israel. Izraelska vojska sada sprovodi ofanzivu u ovom području na jugu Pojasa Gaze. Raketni napad na Tel Aviv do-

Poginulo 14 ljudi u eksploziji bombe u Harkovu

lazi u trenutku kada se nastavljaju pregovori o prekidu vatre i oslobađanju talaca. Prema izvoru AFP-a, izraelski ratni kabinet trebalo bi o tome da raspravlja večeras.

Zelenski: Rusija pojačava ofanzivu

duž sjeverne granice

KIJEV – Predsjednik

Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da se Rusija sprema da pojača ofanzivu duž sjeverne granice Ukrajine, dok je broj poginulih u eksploziji bombe bačene na prodavnicu građevinskog materijala u gradu Harkovu porastao na 14.

U video izjavi iz Harkova, Zelenski je rekao da Rusija priprema ofanzivne akcije 90 kilometara sjeverozapadno od Harkova, drugog po veličini grada Ukrajine. On je rekao da Rusi „okupljaju još jednu

grupu vojnika u blizini naše granice“.

On nije precizirao gdje se trupe okupljaju, ali su ukrajinski zvaničnici izrazili snažnu zabrinutost zbog Sumske oblasti. I grad Harkov i Sumi sa oko 250.000 ljudi nalaze se na oko 25 kilometara od ruske granice.

Ruske snage su u toku noći izvele napade raketama i dronovima. Ukrajinski zvaničnici rekli su da su jedinice protivvazdušne odbrane presrele 31 bespilotnu letilicu Šahed i 12 krstarećih raketa koje je lansirala Rusija u oblastima Nikolajeva, Odese, Dnjeprope-

Hrvatski ministar komentarisao glas njegove zemlje za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, ali i promociju knjige o agresiji Srbije i Hrvatske na BiH u Sarajevu

Ukrajine

trovska, Poltave, Zaporožja, Hmeljnickog, Kirovograda, Vinice i Černigova. Rusija je lansirala 14 projektila i više od trideset dronova, navodi se u saopštenju ukrajinskog vazduhoplovstva. Nije jasno kakvu štetu su prouzrokovale rakete i dronovi koji nijesu oboreni. Istovremeno, guverner ruske oblasti Belgorod, koja se nalazi preko granice sa Ukrajinom, rekao je da su četiri osobe povrijeđene u ukrajinskim napadima tokom noći. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je sedam dronova oboreno iznad Kur-

ske oblasti i tri iznad Orola, a obje se nalaze sjeverno od Belgoroda.

STOLAC - Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman komentarisao je u Stocu hrvatski glas u Generalnoj skupštini UN-a za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, ali i promociju knjige o agresiji Srbije i Hrvatske na BiH u Sarajevu.

- Neprihvatljivo je i neutemeljeno Hrvatsku stavljati u istu poziciju sa Srbijom kao agresore u BiH - kazao je Grlić Radman. Govoreći o Rezoluciji, istakao je da hrvatsko stajalište počiva na međunarodnom pravu, podsjetivši pritom na presudu Međunarodnog suda iz 2007. godine koje je potvrdilo da je u

Srebrenici počinjen genocid. - To je bila zaštićena UN zona. Uz genocid i glorifikovanje zločinaca, jednak je zločin poricati istinu i istorijske činjenice. U Rezoluciji se pravno ništa ne mijenja, nijedan narod nije optužen, nego isključivo počinitelji tih zločina. Na ovaj način su reafirmisana načela UN-a i načela o ljudskim pra-

vima, što je poruka budućim naraštajima da zločini nijesu ničim opravdani. Učimo buduće generacije da žive u slozi i miru, da poštuju jedni druge te da niko nema pravo ubiti drugoga - rekao je Grlić Radman, navodi Klix. Podsjetio je da je Hrvatska bila kosponzor Rezolucije, što znači da je učestvovala u izradi

teksta te da je lobirala za njegovo usvajanje. Stoga je izrazio čuđenje zbog promocije knjige o agresiji Srbije i Hrvatske na BiH u Sarajevu, koja se organizovala dva dana nakon usvajanja Rezolucije. - Imate promociju knjige gdje se promoviše narativ koji iskrivljuje činjenice i istorijsku istinu. Neobično nam je da

se to događa u trenutku usvajanja Rezolucije. Da nije bilo Hrvatske, ne bi bilo cjelovite, suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine. To je činjenica. Hrvatska je među prvim zemljama priznala nezavisnu i suverenu BiH i aktivno je učestvovala u održivoj BiH - podsjetio je Grlić Radman. Smatra da svako ima pravo objavljivati svoju knjigu, naglasivši da se svaki istorijski događaj treba posmatrati kritički, ali naučno utemeljeno.

Najmanje deset raketa ispaljeno iz Gaze

Zelenski

PODGORICA - Cetinjski bijenale bila je međunarodna izložba savremene umjetnosti koja je u rasponu od 13 godina imala pet izdanja (1991, 1994, 1997, 2002. i 2004). Bijenale je inicirao i pokrenuo princ Nikola Petrović Njegoš, a značaj manifestacije bio je višestruk - kako zbog uticaja na osavremenjivanje crnogorske scene vizuelnih umjetnosti, tako i zbog njenog povezivanja s internacionalnom umjetničkom scenom.

Bijenale je ugašeno 2005. godine zbog nedostatka finansijskih sredstava za organizaciju. Tokom 2010. ideju o obnavljanju Bijenala pokrenulo je tadašnje ministarstvo kulture, na čelu sa Branislavom Mićunovićem, koji je tada objelodanio da je umjetnica performansa Marina Abramović prihvatila da bude na čelu Bijenala. Ubrzo se oglasio princ Petrović, podsjetivši da je on vlasnik autorskih prava, te da se bez njega ta priča ne može pokrenuti. Čuvši Petrovića, Abramović je odustala od svoje uloge na obnovljenom Bijenalu, a povuklo se i Ministarstvo kulture.

Iako se godinama unazad moglo čuti da se Bijenale treba i mora obnoviti, nedavno je ostvaren i prvi konkretan korak na tom planu, pa bi, kako je planirano, od sljedeće godine mogli da svjedočimo obnovljenom Cetinjskom bijenalu. Naime, nedavno su se zamjenici gradonačelnika prijestonice Cetinje Marko Brnović i Ana Novović sastali sa princom Nikolom Petrovićem Njegošem u cilju sprovođenja aktivnosti na obnovi Cetinjskog bijenala. Sa sastanka je poručeno da je Bijenale bila izuzetno značajna kulturna manifestacija kako za Cetinje, tako i za Crnu Goru, te da je lokalna uprava otvorena za saradnju sa Fondacijom i Ministarstvom kulture i medija kako bi od sljedeće godine ovaj projekat ponovo zaživio. Sagovornici su dogovorili naredne korake i aktivnosti, a jedna od njih je i potpisivanje memoranduma o saradnji između Prijestonice Cetinje i Fondacije Petrović Njegoš. O tome k ako bi trebalo da izgleda obnovljeno Cetinjsko bijenale i na koji način bi ono doprinijelo crnogorskoj likovnoj sceni, ali i o značaju prethodnih pet izdanja za Pobjedu govore istoričarka umjetnosti i kustoskinja Ana Ivanović i vizuelne umjetnice Natalija Vujošević i Irena Lagator-Pejović koje su inicirale projekat ,,Arhiv cetinjskih bijenala“.

ISTRAŽIVANJE

Duh kreativnosti, dijaloga i saradnje

IVANOVIĆ: U načelu, pored doprinosa na nivou otvaranja sredine i veće vidljivosti lokalne kulture ka spolja,

Cetinjski bijenale bi doprinio i u smislu uticaja na mlade stvaraoce

VUJOŠEVIĆ/LAGATOR-PEJOVIĆ:

Cetinjski bijenale svjedočio je mnogim promjenama u crnogorskom društvu i imao formativni uticaj na generacije umjetnica i umjetnika

- Ova rečenica otvara pitanja o sudbini nasljeđa i kolektivne memorije ovog područja. Cetinjski bijenale svjedočio je mnogim promjenama u crnogorskom društvu i imao formativni uticaj na generacije umjetnica i umjetnika, uvodeći prakse savremene umjetnosti, angažovanosti, participa-

cije i post-medijskog uslova na malu crnogorsku scenu koja je uveliko kasnila za regionom. Bijenale je tako omogućilo izlazak umjetničke produkcije izvan lokalnog okvira, kao i internacionalizaciju scene, čime je omogućen snažan zaokret koji se može pratiti paralelno sa razvojem prve četi-

ri edicije Bijenala - istakle su Vujošević i Lagator-Pejović. Prema njihovim riječima, činjenica da su danas svi ovi važni aspekti i efekti Bijenala zaboravljeni, samim tim i podjednako nedostajući i potrebni, govori nam o nedostatku odgovornosti naše kulture u čuvanju i prenošenju znanja. - Odgovorne kulturne manifestacije su uvijek potrebne, ne kao efemerni spektakli koji su obilježili posljednje decenije crnogorske kulture, već kao emancipatorske, kritičke i aktivne prakse koje služe kao alatka za razvoj znanja i imaginacije društva. Dakle, jednako važno s idejom obnavljanja Bijenala treba biti važna i svijest o čuvanju znanja i vrijednosti koje je ono proizvelo, kao i prenošenje ovog znanja u pamćenje zajednice kroz formalne kanale - istakle su naše sagovornice.

Naglašavaju da su angažovanost, solidarnost, političnost i svijest o kontekstu obilježile ključni dio nasljeđa cetinjskih bijenala. Time su postavljeni jasni i visoki standardi kad je ova manifestacija u pitanju. - Zato je važno da danas dobro znamo što mislimo i želimo kada kažemo da nam treba Cetinjski bijenale. Važno je znati što je zapravo bilo ovo bijenale da bismo govorili o sljedećem. Takođe, važno je i poznavati kretanja i promjene u savremenoj umjetnosti koje su se desile u dvije decenije od posljednjeg bijenala. Što je institucija bijenala značila devedesetih i ranih dvijehiljaditih, a što ona znači danas? Što je bilo Cetinje i Crna Gora onda, a kakve ih zatičemo danas? Što su teme koje naša zajednica treba da diskutuje kroz bijenale, oko čega možemo, tre-

ba i želimo da se okupimo? O čemu želimo da pjevamo i za koga - istakle su one. Vujošević i Lagator-Pejović podsjećaju da je značaj Cetinjskog bijenala zasigurno istorijski.

- On je takođe slojevit i kompleksan. Od njegovog osnivanja 1989. godine, Bijenale je svojim progresivnim programskim i izlagačkim praksama izvršio snažan emancipatorski uticaj na razvoj crnogorske kulture, istovremeno upisujući Crnu Goru i Cetinje na mapu regionalne i evropske mreže savremene umjetnosti - istakle su Vujošević i Lagator-Pejović. Prema njihovim riječima, period nastanka i realizacije cetinjskih bijenala takođe je veoma važan u lokalnoj i globalnoj istoriji.

- Njegov nastanak inspirisan je rušenjem Berlinskog zida, a razvoj je obilježen uništenjem Jugoslavije, ratovima koji su se u ovim okolnostima dešavali, kao i zaokretom ka neoliberalnim, neokolonijalnim politikama koje su se usvajale simultano sa instaliranjem kolektivne amnezije ka jugoslovenskom i socijalističkom nasljeđu. Bijenale je bio jedna od malobrojnih svijetlih tačaka u kulturi ovog perioda, kao jasno deklarisana antiratna, antinacionalistička, i što je jako važno - misleća organizacija. Bijenala su okupila izuzetno velik broj internacionalnih umjetnika. Medijski odjek je bio internacionalan i na Cetinju su se mogli sresti novinari i kustosi najznačajnijih umjetničkih magazina i institucija. Takođe ovo bijenale bio je jedna od pionirskih organizacija ove vrste, tek 29 na globalnoj listi, kojih danas ima stotineistakle su one.

DOGAĐAJI

Vujošević i Lagator-Pejović su kazale da pojedini događaji i radovi producirani i izvedeni na cetinjskim bijenalima spadaju u ključne umjetničke pojave ovog perioda - nalaze se u najvažnijim muzejima regiona, dok su kod nas, nažalost, potpuno zaboravljeni. - Podsjetićemo samo na performans ,,Strah od pitke vode“ umjetnika Jusufa Hadžifejzovića, izveden na drugom cetinjskom bijenalu 1994. godine „Vidjeti u mraku“, gdje se umjetnik na Cetinju prvi put susreo sa majkom i članovima porodice koji su zbog rata morali napustiti Sarajevo. Za vrijeme istog bijenala koje je održano u vrijeme embarga i totalne izolacije Nikola Petrović obratio se Komitetu za sankcije Ujedinjenih nacija sa zahtjevom da se kultura izuzme iz sankcija i omogući dolazak internacionalnih umjetnika, kustosa i novinara na Bijenale. Nakon upornih pregovora i podrške koju je dobio od UNESCO -a i Savjeta Evrope, Komitet za sankcije Ujedinjenih nacija izdaje prvo humanitarno izuzeće za jednu kulturnu manifestaciju i organizuje se takozvani U

Dok su Vujošević i Lagator-Pejović istraživale materijale cetinjskih bijenala, naišle su na poster koji je urađen tokom jedne od radionica manifestacije. Nije bilo podataka o autoru ili godini nastanka, samo rečenica: ,,Što ostaje od onoga što se desilo?“

Milija Pavićević, Ram, intervencija u javnom prostoru, prvi Cetinjski bijenale „Istok – Zapad“, 1991.

Irena Lagator-Pejović

Natalija Vujošević Ana Ivanović D. Mijatović

„avion za kulturu“ koji na Cetinje dovodi umjetnike, kustose i novinare… - kazale su naše sagovornice.

One su podsjetile da je Cetinjsko bijenale za vrijeme najtežih godina recentne istorije za ovaj region i za vrijeme potpune izolacije uspjelo da spriječi kulturnu izolaciju Crne Gore, te da je baš u tom trenutku snažno poveže sa Evropom.

- Naša generacija upravo duguje zahvalnost ovim događajima za kompas koji su nam pružili u preživljavanju izolacije, patrijarhalizacije i simulacije kulture koja je nastala nakon ovog perioda - istakle su Vujošević i Lagator-Pejović.

Projekat ,,Arhiv cetinjskih bijenala“ pokrenut je 2017. godine, a inicirale su ga upravo Vujošević i Lagator-Pejović. Koncipiran je i razvijan tokom godina u saradnji sa Lenkom Đorojević, Adrijanom Gvozdenović, Jovanom Miloševićem, Ivanom Vujošević, Radisavom Stijovićem, Milenom Prelević i Balšom Lazarevićem, a realizuju ga zajednički Institut za savremenu umjetnost i Fondacija Petrović Njegoš. Naše sagovornice su istakle da ,,Arhiv cetinjskih bijenala“ vide kao

temelj za konstruisanje međunarodno relevantnog fizičkog i digitalnog prostora, arhivskog modela neophodnog za čuvanje, proučavanje, razumijevanje i praktikovanje savremene umjetnosti na ovom području. - Sjećanje na bijenala ostalo je uglavnom u usmenom predanju i u ostacima radova na koje možemo naići kroz Cetinje. Arhiv koji godinama sakupljamo i sistematizujemo nalazio se u zaboravljenim sobama institucija, privatnim dokumentacijama i prijetio mu je potpuni nestanak - istakle su Vujošević i Lagator-Pejović.

VAŽNE TEME

Ivanović je kazala da je Cetinjski bijenale, bez sumnje, bila jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija na našem prostoru koja je otvorila kulturni prostor Crne Gore ne samo ka regionu, već i na međunarodnom nivou, a započeta je u vrijeme potpune izolacije ovog prostora. - Riječ je o manifestaciji koja je okupljala eminentne stvaraoce sa svih strana svijeta, kritičare i teoretičare umjetnosti, kustose, generisala je duh kreativnosti, slobode, dijaloga i saradnje. Mislim da su to vrijednosti koje svakako tre-

Moć kolektivnog djelovanja i solidarnosti

Istoričarka umjetnosti i kustoskinja Ana Ivanović smatra da pitanje značaja Cetinjskog bijenala još nije dovoljno rasvijetljeno i da sveobuhvatniju sliku možemo imati tek kada se sprovede sistematsko istraživanje, analiza, kontekstualizacija i istorizacija svih aspekata u vezi s ovom manifestacijom, posebno zato što je od osnivanja do posljednjeg izdanja došlo do ekstremnih promjena konteksta, političkih i društvenih okvira. Na pitanje da li bi mogla da izdvoji neke ključne događaje koji su obilježili pet izdanja Cetinjskog

bijenala, Ivanović je kazala da je ključno uopšte održavanje jedne takve manifestacije u kontekstu našeg kulturnog prostora, a posebno održavanje Prvog bijenala, koji je održan u atmosferi nevjerovatnih tenzija i traumatičnog loma zemlje. - Takođe, značajan je trenutak izuzimanja od sankcija 1994. godine kako bi kulturni poslenici mogli da dođu u Crnu Goru zbog Bijenala. Mislim da je to bio rijedak presedan koji je, između ostalog, ukazao na moć kolektivnog djelovanja i solidarnosti - rekla je Ivanović.

,,Neđelja arhiva“ od 27. do 31. maja na teritoriji cijele države

Arhivsko nasljeđe važan dio identiteta i kulture

PODGORICA - Tradicionalna manifestacija ,,Neđelja arhiva“, u organizaciji Državnog arhiva Crne Gore (DACG), biće otvorena izložbom „Žena... nosilac društvenog razvoja u socijalizmu“ danas u 12 sati, u KIC-u „Budo Tomović“.

ba uvijek i iznova njegovatismatra Ivanović. Komentarišući kako bi trebalo da izgleda obnovljeno izdanje Cetinjskog bijenala, Ivanović je istakla da su savremena umjetnička bijenala koncipirana kao mjesta eksperimenta, redefinisanja pozicija umjetnosti i umjetnika i njihova uloga u adresiranju globalno važnih tema je značajna. - To su svakako i mjesta spektakla i prestiža, velike medijske pažnje, nerijetko s težištem na tržišnoj trci u okvirima neoliberalne logike. S tim u vezi, mišljenja sam da bi naglasak trebalo da bude na umjetnosti kao kritičkoj praksi, na njegovanju obrazovanja, kulturnog dijaloga i razmjene, s uravnoteženim turističko-ekonomskim aspektom - rekla je ona. Kada je riječ o tematskom okviru Bijenala, Ivanović ja kazala da je više tematskih okvira koji služe kao prostor za kritički diskurs i umjetničko i teorijsko istraživanje u savremenoj umjetnosti.

- U najvećoj mjeri tiču se pitanja identiteta i pripadnosti, globalizacije i transnacionalizma i njihovog uticaja na oblikovanje savremene kulture i društva, klimatskih promjena i zaštite životne sredine, ljudskih prava, tehnologije i digitalne kulture, urbanizma, zatim, pitanja sjećanja, istorije, postkolonijalizma, dekolonizacije, otpora i sl. - istakla je Ivanović.

Ona smatra da je pitanje uticaja ili doprinosa bijenala na lokalni kontekst vrlo složeno i teško je predvidjeti ga u nekom širem okviru, jer zavisi od bazične koncepcije, misije i vizije bijenala i načina na koji je namjeravano da se uključi lokalna (umjetnička) zajednica. - U načelu, pored doprinosa na nivou otvaranja sredine i veće vidljivosti lokalne kulture ka spolja, svakako da bi doprinio i u smislu uticaja na mlade stvaraoce, pružanja drugačijeg viđenja, šire slike, uvida u kretanja na savremenoj umjetničkoj sceni, mogućnosti za povezivanja i kulturnu saradnju pojedinaca, institucija i drugih organizacija - kazala je Ivanović. A. ĐOROJEVIĆ

U okviru ovogodišnje ,,Neđelje arhiva“ predviđeno je više od 100 programa i aktivnosti u svim arhivskim odsjecima, širom Crne Gore. Autorka današnje izložbe u KIC-u je Biljana Drašković sa saradnicima, službenicima iz AO za istoriju radničkog pokreta. U glavnom gradu biće organizovana i izložba dokumenata i fotografija „Radni narod Podgorice“, koja će biti otvorena 28. maja u 11 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Prezentacija starih matičnih knjiga i fotografija iz fonda JU Tribina Titograd biće upriličena 30. maja, u AO Podgorica. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, 29. maja u 12 sati, biće organizovana izložba dokumenata ,,Crnogorska prosvjeta kroz arhivsku građu Državnog arhiva 1872-1916“. Izložba dokumenata ,,Pro -

svjeta u Nikšiću kroz arhivsku građu“ biće otvorena 29. maja u 19 sati, u Tehnopolisu. U Državnom arhivu na Cetinju biće upriličena izložba/ prezentacija rada Odjeljenja za tehničku zaštitu arhivske građe od 27. do 31. maja. Promocija bibliografije ,,Stare razglednice u zbirkama Nacionalne biblioteke ‘Đurđe Crnojević’ i Državnog arhiva“ biće upriličena 28. maja u 19 sati u NB ,,Đurđe Crnojević“. U AO Budva će, 29. maja, biti izloženi dokumenti iz porodičnih i ličnih fondova. Foto-dokumentarna izložba ,,Privredni život u Ulcinju 1945-1965“ biće otvorena u ulcinjskom Centru za kulturu, 30. maja u 12 sati.

Dokumentarni projekat u razvoju Mladena Ivanovića dio programa više festivala

Snažan potencijal priče o Đuroviću

PODGORICA - Crnogorski dokumentarni film ,,Kontraadmiral“, po scenariju i u režiji Mladena Ivanovića, selektovan je za učešće u programu BDC Discoveries 2024, a dio je i Pitsching Foruma Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Beldoks u Beogradu.

Balkan Documentary center (BDC) program usmjeren je na dokumentarne projekte u razvoju sa međunarodnim potencijalom, a djeluje uz podršku potprograma ,,MEDIA“ Kreativne Evrope. Selektori BDC Discoveries 2024. istakli su da projekat ,,Kontraadmiral“ ima snažan potencijal. Radionice će biti realizovane

u tri modula, u Beogradu tokom Beldoks Industry programa, zatim u Sofiji od 30. septembra do 6. oktobra na Sofia Documental Festival i u Lajpcigu. Projekat ,,Kontraadmiral“ Mladena Ivanovića nastaje u produkciji kompanije ,,Artikulacija film“ iz Crne Gore i hrvatske kompanije ,,Restart“. U fokusu radnje je priča o kontraadmiralu Krstu Đuroviću koji je stradao u jugoslovenskom ratu jer je odbio da granatira Dubrovnik. Film je ranije dobio podršku Filmskog centra Crne Gore, kasnije i Hrvatskog audiovizuelnog centra. Reditelj i producenti očekuju će film biti realizovan do 2025. godine. A. Đ.

U Istorijskom arhivu u Kotoru 30. maja biće organizovana izložba kopija najznačajnijih dokumenata te institucije. U arhivskom odsijeku Herceg Novi, 28. maja od 10 do 12 sati, biće upriličen uvid u najznačajnija arhivska dokumenata fonda PUMA, Političko-upravnog Mletačkog arhiva i Topaljska Komunitad Topla. Internet izložba „Niža realna gimnazija - Bar“ biće upriličena 29. maja. Autor izložbe je Zoran Đakonović, a link na kojoj se može pogledati: izlozba2024.blogspot. com. Foto-dokumentarna izložba ,,Prosvjeta u Rožajama“ biće otvorena 31. maja u 12 sati, u galeriji Centra za kulturu. An. R.

Književni program na Cetinju

Nikoliću

PODGORICA - Kulturno veče posvećeno crnogorskom pjesniku Vitomiru Vitu Nikoliću biće organizovano večeras, u 19 sati, u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.

Moderator ove književne večeri će biti Danica Nikolić. O pjesnikovom životu i stvaralaštvu govoriće mr Aeta Salh i Aida Kuč u ime Udruženja pisaca i književnih prevodilaca Crne Gore. Stihove i anegdote čitaće pjesnikinje Nataša Karadžić , Bojana Vušurović i Katarina Ulić-Ljucović Vito Nikolić je rođen u Mostaru 1934. godine. Bio je crnogorski pjesnik i novinar. Kao novinar radio je u listu Pobjeda do 1991. godine, za koji je pisao kratke priče pod naslovom „Crnom Gorom, putem i bespućem“. Za života je objavio tri zbirke pjesama: „Drumovanja“, „Sunce hladno mi je“ i „Stihovi“. R. K.

Jusuf Hadžifejzović, „Strah od pitke vode“, performans, drugi Cetinjski bijenale „Vidjeti u mraku“, 1994.

Povodom sjećanja na Dan mladosti, članovi UBNORA Podgorice i delegacija SUBNORA Crne Gore posjetili spomenik Josipu Brozu Titu

Odali počast velikanu minulog vijeka

U miru, tokom poslijeratne izgradnje, stvorio je Josip Broz Tito, i kao maršal i kao predsjednik, Jugoslaviju, jednu od, tada u svijetu, najuglednijih država. Sjetimo se toga vremena, novih pruga i mostova, dobrovoljnog omladinskog rada, sjetimo se fabrika i radnika, zajedničkog života kada se pjevalo ,,Od Vardara pa do Triglava“. Sjetimo se Dana mladosti i štafete, koja je bila simbol mladih generacija. Sjetimo se i svjetskih državnika koji su posjećivali Jugoslaviju i Tita, koji je, kao lider Pokreta nesvrstanosti, napravio most između dva bloka u vrijeme Hladnog rata –podsjetio je generalni sekretar SUBNORA Crne Gore Dragan Mitov Đurović

Povodom sjećanja na Dan mladosti, članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice i delegacija SUBNORA Crne Gore posjetili su, prije dva dana, spomenik Josipu Brozu Titu. Nakon polaganja vijenca, prisutnima se obratio predsjednik UBNORA glavnog grada Boro Banović, koji je istakao da je čuvanje uspomene na Tita i njegove saborce, na sve borce za slobodu, izraz duboke zahvalnosti i poštovanja, ali i putokaz novim generacijama kako se voli i brani svoja država i kako se čuva sloboda. - Zato se treba odlučno suprotstaviti svim prekrajanji-

ma istorije i čuvati od zaborava velike datume i ličnosti. Zato smo ponosni što u našem gradu postoji spomenik Titu, koji je zadužio čovječanstvo, stvorio Jugoslaviju, tada jednu od najljepših i slobodnih država u svijetu, i posebno našu Crnu Goru, đe je uvijek srdačno dočekan, rado dolazio i ponekad duže boravio - rekao je Banović.

UGLED

U delegaciji Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore bili su predsjednik Zuvdija Hodžić, potpredsjednik Milojica Dakić i generalni sekretar Dragan Mitov Đurović,

Bravar za klavirom

Generalni sekretar SUBNORA Crne Gore Dragan Mitov Đurović podsjetio je na nekoliko zanimljivih detalja iz života Josipa Broza Tita

- U biografiji Josipa Broza Tita piše da je kao bravar, koji je pronašao ključ za bravu da iz ,,Aleksandrove Jugoslavije, tamnice naroda“ spasi jugoslovenske narode, svirao klavir. Kada je, tokom susreta sa engleskom kraljicom Elizabetom, Tito sjedio za klavirom, kraljica je rekla: ,,Ako je ovo bravar, onda ja

nijesam engleska kraljica“. I još jedna zanimljivost, koju je pričao Veselin Radovanov Đuranović, tada predsjednik danilovgradske opštine, kada su se Tito i Jovanka, tokom posjete ovom gradu, pozdravljali sa već starim partizanima i majkama poginulih boraca, majka narodnog heroja Keše Đurovića je rekla Jovanki: ,,Joke moja, pazi dobro ovog čojeka, jer ovakvoga više niđe naći nećeš“. Istina, nije ga ni bilo – naveo je Đurović.

koji je u obraćanju, pored ostalog, rekao: ,,Tito je velikan minulog vijeka, o kome su, uz poštovanje, govorili državnici i svjetski uglednici, među njima posebno Nil Armstrong, prvi čovjek koji je zakoračio na Mjesec, koji je u intervjuu za Vašington post izjavio: ,,Tito je čovjek koji je rat i stradanje pretvorio u mir i stvaranje“. - To je najbliže istini za čovjeka koji je napuštio rodni Kumrovec u hrvatskom Zagorju i vođen idejom da mijenja svijet, između dva svjetska rata, bio u kazamatima i stigao, nakon Kominterne, do generalnog sekretara Komunističke partije Jugoslavije, koja je

stala na čelo jugoslovenskih naroda u borbi protiv fašizma, te zadivio tadašnji svijet koji je odstupao pred velikom pošasti. Tada je Tito rekao –,,ne“ Adolfu Hitleru i nešto kasnije Staljinu. Tokom rata, kao vrhovni komandant, jedini u svijetu koji je ranjen, bio je u svim ofanzivama, sa Ne-

retve je uputio poruku: ,,Ranjenike ne smijemo ostaviti“. Na Sutjesci je, kako je govorio, hrabrost naših boraca, kakav je bio heroj Sava Kovačević, zatim heroji sa Ljubinog groba i sve druge jedinice, pokazala veličinu ideala koje su naši narodi pretvorili u bratstvo i jedinstvo – poručio je Đurović.

Tokom desanta na Drvar prije 80 godina, kako ističe, Tito je nadmudrio okupatora i domaće izdajnike i vodio partizansku vojsku do pobjede. - U miru, tokom poslijeratne izgradnje, stvorio je Josip Broz Tito, i kao maršal i kao predsjednik Jugoslaviju, jednu od tada u svijetu najuglednijih država. Sjetimo se toga vremena, novih pruga i mostova, dobrovoljnog omladinskog rada, sjetimo se fabrika i radnika, zajedničkog života kada se pjevalo ,, Od Vardara pa do Triglava“. Sjetimo se Dana mladosti i štafete koja je bila simbol mladih generacija. Sjetimo se i svjetskih državnika koji su posjećivali Jugoslaviju i Tita koji je, kao lider Pokreta nesvrstanosti, napravio most između dva bloka u vrijeme Hladnog rata – podsjetio je Đurović.

POŠTOVANJE

O ugledu Josipa Broza Tita u svijetu govori podatak da je sahrani, koja je, nakon praćenja spuštanja ,,Apola 11“ na Mjesec, bila najgledaniji zapamćeni prenos, prije 44 godine, prisustvovalo 209 delegacija najvišeg ranga iz 129 zemalja svijeta, da su jedino u istoriji tada u Vatikanu tim povodom zvonila zvona.

O ugledu Josipa Broza Tita u svijetu govori podatak da je sahrani, koja je, nakon praćenja spuštanja ,,Apola 11“ na Mjesec, bila najgledaniji zapamćeni prenos, prije 44 godine, prisustvovalo 209 delegacija najvišeg ranga iz 129 zemalja svijeta, da su jedino tada u istoriji u Vatikanu, tim povodom, zvonila zvona

- To potvrđuje da je Tito bio jedan od najistaknutijih državnika u minulom vijeku i da je svojm hrabrošću u borbi za ideju pravde i slobode za sve ljude i narode zadužio svijet, jugoslovenske narode i posebno Crnu Goru, ističući 13. jul kao jedan od najznačajnih datuma u jugoslovenskoj istoriji, zatim hrabrost i odvažnost crnogorskih komunista i partizana koji su kao borci bili neustrašivi, a kao rukovodioci hrabri i mudri, što potvrđuje da su tokom čitavog rata bili u Vrhovnom štabu i najužem partizanskom rukovodstvu, ne samo u crnogorskim, nego u svim jedinicama. Od brojnih Titovih posjeta Crnoj Gori, valja izdvojiti godinu 1946. kada je sa sa današnjeg Trga nezavisnosti poručio: ,,Djeca domaćih izdajnika ne smiju da stradaju zbog grehova njhovih očeva. Ovo je njihova zemlja, oni su njena budućnost“. I da se ne zaboravi zemljotres, prije četiri i po decenije, kada je, već ozbiljno bolestan, obišao stradalo Crnogorsko primorje i poručio Jugoslaviji i svijetu:,, Crnu Goru moramo obnoviti“. Tako je i bilo. Tito je u ratu, nakon 1918. godine, porobljenu Crnu Goru vratio slobodnoj Crnoj Gori, u miru srušenu od bombardovanja, ratnih strahota i zemljotresa obnovio. Zato je ovaj spomenik izraz zahvalnosti slobodarske Crne Gore, koja neće i nema pravo da zaboravi Josipa Broza Tita i njegovo vrijeme, uz nadu da će na drugoj strani bulevara, kada dođu bolja vremena, biti i spomenik njegovom saborcu Blažu Jovanoviću, narodnom tribunu i heroju i nekada predsjedniku Crne Gore – zaključio je generalni sekretar SUBNORA Crne Gore Dragan Mitov Đurović. I.M.

Članovi UBNORA i SUBNORA u subotu i kod Titovog spomenika

Dragan Mitov Đurović

VJEROVALI ILI NE: U okviru temeljne rekonstrukcije Ulice Balšića nevjerovatan propust Agencije za izgradnju u Podgorici

Smetalo im staro drveće, novo posadili ispod terase!?

U strogom centru grada, u dijelu Ulice Balšića, od raskrsnice sa Ulicom Miljana Vukova do raskrsnice sa Bulevarom Ivana Crnojevića (gdje je još uvijek u toku rekonstrukcija te saobraćajnice), krajem marta posječeno je osam višedecenijskih stabala – pet lipa, dva platana i murva.

Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice (koja je investitor rekonstrukcije Ulice Balšića) izjavili su tada za Pobjedu da je to urađeno, uglavnom, zbog toga što je to drveće dostiglo biološki maksimum, ali i zbog toga što je oštetilo postojeću saobraćajnu infrastrukturu. To je naišlo na oštru reakciju građana, ekoloških aktivista i ekologa, koji su tvrdili da su stabla u Ulici Balšića posječena u vrijeme njihove najveće produktivnosti.

Međutim, samo dva mjeseca kasnije, isti oni koji su posjekli raskošno drveće koje je bilo ukras ove ulice, uz ostali drvored u dijelu Balšićeve, između Hercegovačke i Bulevara Ivana Crnojevića, prethodne sedmice zasadili su mlado drvo lale tako da krošnjom udara u nadstrešnicu kuće, od koje neće moći da raste i razvije svoju krošnju. Nekoliko metara pored, zasađeno je još jedno, koje dodiruje ćošak nadstrešnice, pa je pitanje da li će i ono moći da se razvija.

SPRDNJA

Na društvenim mrežama i portalima veliki broj građana na duhovit i ironičan način komentarisao je fotografiju na kojoj se vidi mlado drveće, koje krošnjom udara u nadstrešnicu.

- Ako mislite da ste sve viđeli, pođite da vidite drvored u Ulici Balšića – jedan je od komentara. Duhovitih komentara na fali, pa su se pojedini saglasili da je bitno da je sakriveno od snijega i grada, da je u suvoti i hladovini, dok su neki poručili da ne treba padati u pesimi-

Isti oni, koji su prije dva mjeseca posjekli raskošno drveće, koje je bilo ukras ove ulice (pet višedecenijskih lipa, dva platana i murvu), uz ostali drvored u dijelu Balšićeve, između Hercegovačke i Bulevara Ivana Crnojevića, prethodne sedmice zasadili su mlado drvo lale tako da krošnjom udara u nadstrešnicu kuće, od koje neće moći da raste i razvije svoju krošnju. Nekoliko metara pored, zasađeno je još jedno, koje dodiruje ćošak nadstrešnice, pa je pitanje da li će i ono moći da se razvija

zam jer će drvo ići za suncem i ,zaobići“ terasu i sumiraju da ,,ovo nema niđe nako kod nas“. - U Titov vakat bi za ovo neko odgovarao, a sad nikome ništa. Osvježilo. Moramo li se navići i na drveće kome ne daju da raste – komentarisao je, kako se potpisao, ,,staropodgoričanin“ i pitao da li je možda riječ o podupiraču ili nosećim stubovima za zgradu. Da terasa neće ,,podati“ nada se i ,,njegov komšo“, koji kaže da je moglo biti i gore. - Čudo ga nijesu naopako usadili, sa granama u zemlju. Plafon ideja!

O bušenju tende i njenom ,,izlasku“ na ulicu otvorila se

polemika u više pravaca, pa se došlo do rješenja da – drvetu treba otvoriti prozor.

Nižu se ocjene tipa ,,genijalno“, ,,apstrakcija modernog doba“, ,,spomenik ljudskoj gluposti“, ,,za ideju varijabila 30 odsto naredna tri mjeseca“. Jedna sugrađanka se ironično nada da drvo nema ,,košarkaške gene“ i, uz nezaobilazne smajlije, poručuje ,,što mu je trebalo toliko da raste, a da ne pita“.

KAŠNJENJA

Kada je u dijelu Ulice Balšića posječeno osam višedecenijskih stabala, iz Agencije za izgradnju i razvoj tada su poru-

čili da je maksimalno očuvan biljni fond, te da je uz zadržavanje postojećih stabala planirana sadnja 55 odraslih for-

miranih sadnica visine od tri i po do četiri metra. - Biće zasađeno 18 komada kamfora (između ulica Vuka

Sekretar Sekretarijata za saobraćaj i direktor Udruženja Nacionalni biro potpisali ugovor o donaciji

Duhovitih komentara građana na fali, pa su se pojedini saglasili da je bitno da je sakriveno od snijega i grada, da je u suvoti i hladovini, dok su neki poručili da ne treba padati u pesimizam jer će drvo ići za suncem i ,,zaobići“ terasu te sumiraju da ,,ovo nema niđe nako kod nas“

Karadžića i Novaka Miloševa), 21 komad lalinog drveta (između ulica Miljana Vukova i Hercegovačke) i 16 komada lalinog drveta (između Hercegovačke ulice i Bulevara Ivana Crnojevića) – najavili su ranije iz Agencije za izgradnju i razvoj, što je i urađeno tokom ovog mjeseca. Rok za završetak temeljne rekonstrukcije Ulice Balšića bio je kraj aprila ali je on, kako su nam objasnili iz građevinske firme Indel inženjering Podgorica, zbog nepredviđenih okolnosti, bio pomjeren za 15. maj. Međutim, i taj rok je probijen. Radnici su i juče bili na terenu. Kako navode, očekuju da će sve biti završeno tokom ove sedmice.

Rekonstrukcija Ulice Balšića (od Ulice Vuka Karadžića do Bulevara Ivana Crnojevića, dužine oko 280 metara), počela je u novembru prošle godine. Planirano je bilo da se odvija u tri faze, ali zbog probijanja roka u prvoj fazi (zbog velikog broja kišnih dana), druga i treća su se izvodile uporedo. Preko Trga Balšića završeni su radovi na izgradnji nove atmosferske kanalizacije. Izvođač radova je kompanija Indel inženjering iz Podgorice, investitor radova vrijednih 1.049.021 euro sa PDV-om je Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice. I.MITROVIĆ

Na Bulevaru Josipa Broza postavljaju uređaje za mjerenje brzine i protoka saobraćaja

Sekretar Sekretarijata za saobraćaj Ninoslav Kaluđerović i direktor Udruženja Nacionalni biro osiguravača Crne Gore Boris Šaban potpisali su ugovor o donaciji u vrijednosti od 12.217 eura, koja se odnosi na dva radara za mjerenje brzine vozila i dva brojača saobraćaja, koji omogućavaju dvosmjerno brojanje i kategorizaciju vozila. - Ovo je još jedan korak u cilju unapređenja saobraćaja u Podgorici, a naročito je važno što će radar biti postavljen na Bulevaru Josipa Broza, za oba smjera kretanja vozila na raskrsnici sa Zmaj Jovinim bulevarom - jednoj od lokacija koja je prepoznata kao kritična tačka kada je u pitanju bezbjednost svih učesnika u saobraćaju. Sa druge strane, brojači saobraćaja će biti važni u daljem planiranju projekata iz oblasti saobraćaja, jer će pružati uvid o frekventnosti saobraćajnica, broju i vrsti vozila na ulicama Podgorice – poručuju iz Sekretarijata za saobraćaj. I. M.

PROBILI JOŠ JEDAN ROK: Juče u Ulici Balšića

Platani posječeni prije dva mjeseca – prekoputa zasađene sadnice koje udaraju u nadstrešnicu

Bulevar Josipa Broza

U Berlinu spuštena zavjesa na sezonu u Evroligi

Panatinaikos novi šampion Evrope

PODGORICA – Panatinaikos je novi šampion Evrope, pošto je u finalu Evrolige pobijedio Real Madrid 95:80. U osmom finalu, grčki tim je stigao do sedme titule prvaka Starog kontinenta, a Real je ostao na 11 trofeja.

Ergin Ataman je, tako, pokazao da njegov optimizam od dolaska na klupu Panatinaikosa nije bio bez pokrića. - Panatinaikos je jedan od najvećih evropskih klubova i sada je vrijeme da se vrati vrijeme

uspjeha – govorio je krajem juna prošle godine turski trener. Ataman, dakle, nije omanuo, jedanaest mjeseci kasnije njegov Panatinaikos je na krovu Evrope, nakon što je bio drugi u regularnom dijelu sezone. Atinjani su uspjeli da u četvrtfinalu eliminišu Makabi nakon 1-2 u seriji, a u polufinalu su bili sigurni protiv Fenerbahčea (73:57). Real je vodio tokom cijelog prvog poluvremena, zahvaljujući, prije svega, odličnoj prvoj četvrtini, nakon koje su Madriđani stekli 11 poena

prednosti (36:25), a početkom druge dionice su imali i maksimalnih 14 razlike (41:27). Panatinaikos je odigrao bolje do poluvremena, pa je uspio da minus smanji na pet poena (54:49), a trojkom Kendrika Nana je, nakon nešto manje od četiri minuta igre u drugom poluvremenu, preokrenuo na 58:56. U preostalih šest minuta treće četvrtine oba tima su bila veoma neefikasna, posebno Real, koji je upisao svega pet poena (dva koša iz igre), ali se ni Grci nijesu proslavili sa šest poena, ali su pred posljednju četvrtinu imali posjed prednosti (64:61). Neizvjesnost je vladala u prvih šest minuta posljednje četvrtine, a onda je Panatinaikos serijom 9:0 poveo 88:76 i prelomio meč na dva minuta prije kraja...

Kostas Slukas je bio najefikasniji u Panatinaikosu sa 24 poena, Nan je dodao 21, a Matijas Lesor 17 poena i šest skokova. U poraženom timu istakli su se Džanan Musa sa 15 poena, Fakundo Kampaco sa 12 i Serhio Rodrigez sa 11. Olimpijakos je osvojio treće mjesto pošto je pobijedio Fenerbahče sa 87:84. S. J.

Treći meč finala plej-ofa Prve A

SC Derbi se ne predaje, „studenti“ produžili seriju protiv Budućnosti

Ono što je propustio da uradi u drugom, SC Derbi nije ponovio u trećem meču finala, najneizvjesnijem do sada – boljom igrom tokom cijelog meča tim Dejana Jakare je pobijedio Budućnost Voli 91:89 i produžio finalnu seriju, koja će, tako, trajati barem još jednu utakmicu, jer Budućnost sada vodi 2-1.

Tragičar je na kraju ispao Mekinli Rajt, koji je u posljednjem napadu išao na koš za produžetak, ali je tom prilikom fauliran, na 1,9 sekundu prije kraja. Ni sa linije bacanja nije izborio dodatnih pet minuta, jer je promašio prvo bacanje, a onda namjerno i drugo

kako bi svojoj ekipi dao šansu da iz ofanzivnog skoka poentira, što se nije dogodilo, pa su „studenti“ mogli da proslave zasluženu pobjedu.

Četvrti meč će biti odigran u utorak u „Morači“, kada će Budućnost imati drugu mečloptu za 16. titulu, a SC Derbi šansu da izbori majstoricu i bori se za duplu krunu, s obzirom na to da već ima osvojen Kup. U trećem meču se najbolje vidjelo koliko je Budućnosti teško da igra na sedam igrača u rotaciji (računajući i juniora Minića), dok je SC Derbi ovoga puta iskoristio veći roster, što „studentima“ može da bude i adut u narednom meču... Slično drugoj utakmici, ali na

različit način, SC Derbi je na poluvremenu imao osam poena prednosti – 48:40 (dva dana ranije je na polovini meča vodio sedam razlike, 57:50). „Studenti“ su do ove razlike došli, prvenstveno, zahvaljujući boljem šutu za tri poena, jer su ubacili osam trojki (iz 18 pokušaja), i to osam različitih igrača, tri više nego Budućnost (iz 16 šuteva). Podgorički rivali su ubacili po osam koševa za dva poena, ali Derbi iz tri pokušaja manje (16-19), a i bolje su šutirali sa linije bacanja (9/8 – 12-9). „Studenti“ su imali i prednost u skoku (1715), a bolje su koristili ofanzivni skok i drugi napad (10-6). Budućnost je na meču vodila samo tri puta, i to u prvih ne-

Održan finalni turnir u košarci za mlađe pionire

,,Plavi“ najbolji u Crnoj Gori

PODGORICA – Budućnost Voli šampion je Crne Gore u košarci za uzast mlađih pionira.

Budućnost Voli trijumfovala je na Eko-finalnom turniru, koji je prethodna tri dana u organizaciji KK Mediteran održan u Baru.

„Plavi“ su blistali i tokom sezone i tokom F8 turnira, a u velikom finalu savladali su domaćina, ekipu Mediterana 78:66. Podgoričane je vodio Terzić sa 30 poena, Bulajić je dodao 12, Savović i Ćorac dodali su po 10, dok su kod Barana najefikasniji bili D. Radović sa 15 i Spičanović sa 13.

Zlatne medalje i pobjednički pehar uručila je Marija Leković, crnogorska reprezentativka, dok je srebrne medalje uručio Bojan Bakić, selektor pionirske reprezentacije Crne Gore.

U utakmici za treće mjesto All Star savladao je Bu2 stars 87:77. Za tim iz Podgorice istakli su se: Marinović sa 27, Pavličić 19, Tanjević 14 i Žižić 12 poena. Kod Budvana je još jednom dominirao Zec sa 38 poena, Krivokapić je dodao 22, a Bakić 12. Bronzane medalje uručila je

Maja Milutinović, komesarka takmičenja. Prethodno, u okviru polufinala, Mediteran je savladao Bu2 star 95:64. Za tim iz Bara najefikasniji bio je Spasojević sa 20, a dvocifreni su bili još Spičanović sa 18, D. Radović i Dobrković sa po 15, dok je za Budvane Zec ubacio 34, a pratio ga je Krivokapić sa 25. Budućnost Voli bila je bolja od ekipe All start 95:75. Kod „plavih“ Jeremić i Peličić ubacili su po 17, Terzić je dodao poen manje, a Savović 12. Kod All Stara Marinović 17, Miljanić, Pavličić i Žižić po 12. Na startu, u okviru četvrtfinala, Mediteran je savladao Rudar 87:55. Za tim iz Bara najefikasniji bili su D. Radović, Dobrko-

vić i Kontić sa po 14, Spičanović i Spasojević dodali su po 12, dok je za Rudar Tošić ubacio 20. Budućnost Voli bila je bolja od ekipe Galeb 85:48. Kod „plavih“ Terzić je ubacio 20, Peličić 13, Bulajić 11, Jeremić 10, a kod Galeba istakao se Ivelja sa 17. Za iznenađenje dana pobrinuo se All Star koji je savladao Sutjesku 101:70, a meč je obilježio Marinović sa 36, dok su se u poraženom timu istakli Durutović sa 25 i Vujović sa 17 Prolaz u polufinale osigurala je i ekipa Bu2 stars, koja je bila bolja od Centra 83:76. Budvane je predvodio Zec sa 44 poena, Bakić je dodao 24, a Krivokapić 13. Kod Bjelopoljaca Lakčević je ubacio 20, a poen manje dodao je Krgović R. P.

DOMINACIJA: Kostas Slukas

ne „studenti“ seriju Budućnosti

Sudije: Savović, Kuburović i Vujičić.

Jakara: Želja i volja odlučile utakmicu

Dejan Jakara, trener SC Derbija, čestitao je „momcima na fenomenalnoj pobjedi i želji da još ne bude kraj“.

- Razlika u odnosu na drugu utakmicu je što Budućnost nije pogađala neke otvorene šuteve. Mi se nijesmo posebno pripremali za ovaj duel, već su želja i volja odlučile utakmicu. Imamo dan pauze, a za naredni meč će se oni spremiti za nove stvari koje smo dodali, a i mi moramo biti spremni. Ne želimo da bude kraj, borićemo se za svaku loptu - rekao je Jakara.

što više od dva minuta (2:0, 4:2, 6:5), a od koša Nikole Pavlićevića (najefikasniji u prvom poluvremenu sa 12 poena) za 7:6 samo su prednost imali „studenti“, koji su bili bolji u oba pravca. U prvoj četvrtini je ta prednost išla do devet poena, u dva navrata, prvo na isteku 7. minuta (26:17), nakon serije od 7:0, koju je trojkom zaključio Tomislav Ivišić, a onda i na kraju dionice, nakon trojke Luke Bogavca za 29:20. U drugoj četvrtini je SC Derbi vodio i dvocifrenom razlikom, prvi put već nakon minut igre, pošto je Mateo Drežnjak pogodio jedno od dva bacanja (30:20). Budućnost je odgovorila serijom 7:0 (30:27), što je bila i najmanja razlika u ovoj dionici, posljednji put bila sredinom četvrtine (35:32), nakon čega je SC Derbi imao bolji završetak poluvremena za „plus osam“ na odmoru... U najefikasnijoj četvrtini na meču, nakon koje se Budućnost izjednačila u skoku sa ri-

Trener Budućnosti Andrej Žakelj ističe da je njegova ekipa „sve uradila da dobije ovu utakmicu“.

- Ali, to je košarka. SC Derbi je odigrao odličnu utakmicu, a mi smo energetski pali. To se i vidjelo na terenu. I dalje imamo prednost, sada je 2:1, ali je teško - praktično igramo bez rotacije, ali za dva dana je novi meč i idemo dalje. Svaki naredni meč je teži zbog toga, to znamo. Zato smo htjeli da danas završimo. Nijesmo uspjeli, moramo da podignemo glave, da napravimo analizu i u utorak da odigramo maksimalno - istakao je Žakelj.

valom (20-20), SC Derbi je prvi put u finalnoj seriji uspio da posljednju dionicu dočeka sa prednošću, i to od devet poena (75:66). Inače, razlika u korist „studenata“ u ovom kvartalu nije padala ispod sedam (50:43, 52:45, 54:47), a išla je

NBA: Treći meč nala plej-ofa Istočne konferencije

do 14 poena razlike u dva navrata. Prvo sredinom četvrtine (61:47), nakon koša Baćovića, a onda i minut kasnije (66:52), nakon trojke Drežnjaka. Pokušavala je Budućnost da se vrati u igru, ali je SC Derbi odbijao napade „plavih“, pa je pred odlučujućih 10 minuta sačuvao prednost koja mu je davala realnu nadu da može da pobijedi i produži seriju. SC Derbi je u prvoj polovini posljednje četvrtine čuvao sigurnu prednost, a onda je Budućnost polako počela da „topi“ prednost gradskog rivala i košem Kenana Kamenjaša je smanjila na posjed zaostatka (91:89), na minut i 34 sekunde do kraja. U preostalom vremenu, međutim, nijedan tim nije ubacio poena, pa je SC Derbi slavio... S. JONČIĆ

Boston na korak od velikog finala

Boston je na korak od velikog finala plej-ofa NBA lige, pošto je poveo 3-0 u seriji protiv Indijane, u finalu Istočne konferencije. Seltiksi su u trećem meču pobijedili 114:111, pa Pejsersima prijeti „metla“. Boston slavi Džrua Holideja zbog defanzivnog poteza kojim je riješio meč četiri sekunde prije kraja, kada su Pejser-

si krenuli u posljednji napad za pobjedu. Nembard je, naime, pri vođstvu gostiju 112:111 jurnuo ka reketu Seltiksa, na njemu je sve vrijeme bio Holidej, koji je čekao pravu priliku i iskoristio trenutak dekoncentracije rivala, te je sjajnom reakcijom oduzeo „čistu“ loptu iz posjeda košarkaša Indijane i krenuo u kontru. Siakam je potom faulirao Holideja, na

1,1 sekundu prije kraja, a ovaj sa penala stavio tačku na trijumf Seltiksa koji se sada nalaze nadomak velikog finala. Inače, Indijana je sredinom treće dionice imala 18 poena prednosti (84:66). Međutim, već do kraja tog perioda gosti su prepolovili minus, potom u odlučujućoj četvrtini odigrali odlično, i to kada je bilo najvažnije

– u samoj završnici utakmice. Na dva i po minuta prije kraja, pri vođstvu Pejsersa 109:100, Braun je najprije pogodio za dva, potom Tejtum trojku i stvari su od tog momenta počele ozbiljno da se komplikuju za Indijanu koja je ovaj meč igrala bez svog najboljeg igrača Tajrisa Halibartona Al Horford je u narednoj akciji pogodio trojku, Seltiksi su tada

prišli na 109:111, na 72 sekunde prije kraja. Uslijedila je dramatična završnica. Siakam je potom promašio na drugoj strani, a onda je na scenu stupio Holidej – pogodio je uz prekršaj i realizovao dodatno slobodno bacanje, i Boston je, poslije dugo vremena, još od prve četvrtine, prešao u vođstvo. Uslijedio je potom već opisan finiš… Džru je meč završio sa 14 poena, iako se nije proslavio u šutu za tri poena (6-1), ali će se pamtiti njegov defanzivni potez kojim je riješio utakmicu. Imao je i devet skokova.

U pobjedničkom timu briljirao je još jednom Džejson Tejtum, sa 36 poena, Džejlen Braun je postigao 24, a možda je i ključni igrač utakmice, uz Holideja, bio Al Harfrod koji je ubacio sedam trojki iz 12 pokušaja. Utakmicu je završio sa 23 poena. U poraženom timu daleko najbolji bili su Endrju Nembard sa 32 poena i devet skokova, Ti Džej Mekonel sa 23 poena, devet skokova i šest asistencija, te Paskal Siakam i Majls Tarner (10 skokova) sa po 22 poena. S. J.

Detalj sa meča u Podgorici

Điro d’Italija u znaku 25-godišnjeg Slovenca

Šampion je

Tadej Pogačar

PODGORICA - Prvo učešće na Điru i pobjedaTadej Pogačar osvojio je čuvenu biciklističku trku u Italiji!

Slovenac je bio najbolji u šest etapa, a jučerašnja – 21, vožena kroz Rim, bila je više revijalna za 25-godišnjeg šampiona. Za devet minuta i 56 sekundi Pogačar je bio brži od drugoplasiranog Kolumbijca Danijela Martinesa, što je najubjedljivija pobjeda u posljednjih šest decenija.

MOTO GP: Velika nagrada Katalonije

Banjaja je rizikovao i stigao do podijuma

PODGORICA – Frančesko

Banjaja je klasa, potvrdio je to i na VN Katalonije gdje je slavio u vremenu 40 minuta, 11 sekundi i 726 stotinki, ispred Horhea Martina iz Pramaka i Marka Markesa iz Gresinija. Trećeplasirani je za Italijanom kasnio skoro 11 sekundi!

Možda vozač Dukatija nije bodovno toliko ugrozio vodećeg Martina (ima 155 bodova, 39 više od Italijana), ali je do podijuma stigao majstor-

skim preticanjem i to nakon što je u subotu pao sa motora u sprint trci. Zanimljivo da je Italijan napao lidera u petoj krivini gdje je samo dan ranije izgubio kontrolu, a agresivna vožnja se očigledno isplatila jer ga je dovela do prvog podijuma na VN Katalonije. Lider Moto GP šampionata je samouvjereno i dugo bio vodeći, a nakon greške i pada na drugoj uzastopnoj trci Pedra Akoste, nekadašnji šampion nije propustio šansu. Odličnu trku je vozio Markes jer je sa

Pogačar sada ima šansu da postane prvi biciklista koji je u istoj godini osvojio Điro i Tur d’Frans, koji počinje 29. juna! Na podijumu, kao treći je završio Gerajnt Tomas sa 10 minuta i 24 sekunde zaostatka za šampionom.

Jučerašnju, posljednju etapu u dužini od 125 kilometara je osvojio Belgijanac Tim Merlir, koji je u sprint završnici bio brži od domaćeg takmičara Džonatana Milana i Kajdena Grouvsa iz Australije. R.A.

šeste pozicije došao do podijuma – trećeg mjesta. Zanimljivo je bilo gledati njegovu borbu za Alešom Espargarom, ali i Raulom Fernandezom Moto GP se iz Španije seli u Italiju. Ovog vikenda se očekuju nove borbe i uzbuđenja... A. M.

Evropski tim se od ulaska

PODGORICA – Mornar je najprijatnije iznenađenje, ali samo za one koji nijesu posebno pratili zbivanja. Barani su prošle godine imali evropske ambicije, ali su „u minut do 12“ uspjeli da izbjegnu ispadanje, a ove sezone zacrtali su cilj da ne brinu o opstanku. Ipak, na polusezoni, Mornar je vidio sebe na evropskoj mapi. Osim Mića Perovića, predsjednika kluba, i Mitra Novakovića, sportskog direktora, vjerovatno je malo ko vjerovao da se Mornar može lansirati do Evrope u sezoni kada treće mjesto ne donosi vizu.

Ipak, Mornar je bez trenera sa Profi licencom, bez megalomanskih predstavljanja pojačanja i u dosta mirnoj atmosferi uspio da gradi uspjeh, a na kraju iza sebe da ostavi i Budućnost i Sutjesku i pobjedama protiv timova iz vrha definitivno potvrdi da mu je mjesto u samom vrhu. – Vjerovali smo da možemo izboriti Evropu i od polusezone se često o tome pričalo. Ipak, da budemo drugi, da ostavimo iza sebe Budućnost, Sutjesku, a dobro je poznato da su još neki timovi imali evropske ambicije, djeluje nestvarno, čudno, ali zaista lijepo. Ponosan sam što sam dio ove priče, koja je posebna i za Mornar, ali rekao bih i generalno za crnogorski fudbal. Baš zbog toga, slavili smo i drago mi je da smo Bar učinili ponosnim, a brojne ljubitelje Mornara obradovali nakon toliko godina – kazao je golman Barana Stefan Popović Mornar je prije tri sezone izborio plasman u Prvu ligu, kao drugoligaš i tada je u timu imao Seratlića i Škrijelja, a odmah po ulasku u elitni rang počeo je da se pravi ozbiljan tim – stigli su Stevanović, Ćetković, Kaluđerović Upravo na taj način Mornar je uspio nešto što je godinama nezamislivo u crnogorskom fudbalu – da ima ekipu duže vrijeme na okupu. – Mislim da je to bila naša pre-

Na Velikoj nagradi Monaka Šarl Lekler u Ferariju dočekao pet minuta

Prva pobjeda kod kuće

PODGORICA – Vozač Ferarija Šarl Lekler ostvario je prvu pobjedu u karijeri na Velikoj nagradi Monaka. Pred domaćom publikom stigao je do ukupno šestog trijumfa u karijeri.

Meklarenov vozač Oskar Pjastri kasnio je sedam sekundi i 152 stotinke za pobjednikom, a Karlos Sainc je bio treći u drugom bolidu Ferarija.

Incident je, između ostalog, obilježio trku, a učestvovali su Serhio Perez iz Red Bula i tandem Hasa – Kevin Magnusen i Niko Hulkenberg Prekid je trajao 45 minuta, ali se ništa bitnije nije promijenilo – Lekler je od starta laga-

no čuvao lidersko mjesto, ali je njegov kolega iz Ferarija profitirao. Španac je tokom starta imao kontakt sa Pjastrijem, zbog čega je pao niže za nekoliko pozicija, što se poništilo jer su crvene zastave bile istaknute prije nego što su vozači odvezli kompletan krug. Dobrom taktikom je sačuvao treće mjesto, a u finišu je napao Pjastrija. Aktuelni šampion Maks Ferstapen je bio šesti, a ispred njega su završili Noris i Rasel Bodove su osvojili još Luis Hamilton (dobio je bod za najbrži krug), Juki Cunoda, Aleks Albon i Pjer Gasli Karavan se seli u Kanadu, termin je od 7. do 9. juna. A. M.

Zapaženi rezultati crnogorskih atletičara na

Srebro za Dragana

Anđela Drobnjak uz novi državni rekord

PODGORICA – Dragan

Pešić vicešampion je Balkana u desetoboju, a sjajan utisak na šampionatu Balkana u Izmiru kompletirala je Anđela Drobnjak, koja je osvojila četvrto mjesto u sedmoboju uz novi crnogorski rekord. Šampionat Balkana održan je u Izmiru, a okupio je 430 takmičara iz 21 zemlje, uključujući olimpijske, svjetske i evropske šampione, zbog čega je bilo jedno od najkvalitetnijih u posljednjih nekoliko

godina. Crnogorska atletika imala je svoje predstavnike s ispunjenim normama, a od naših takmičara najveći uspjeh ostvario je Dragan Pešić u desetoboju osvajanjem drugog mjesta i srebrne medalje sa 6.661 bodom. Anđela Drobnjak u sedmoboju osvojila je četvrto mjesto sa 4.932 boda i tako postavila novi rekord Crne Gore (dosadašnja rekorderka Crne Gore bila je Mija Milašinović iz AK ,,Sanja“ sa 4.871 bodom).

Marija Vuković prvi put po-

proslavio plasman u Evropu

tim gradio

u elitu

vaga. Imamo zaista dobar tim, veći dio tima je i prošle sezone bio u Mornaru, neki su čak igrali i kada je Mornar bio drugoligaš, a veći dio tima stigao odmah nakon ulaska u Prvu ligu. Iako zvuči smiješno, ali ne može se u fudbalu sve posložiti preko noći i koliko god novca uložili, teško je da sve bude sređeno kako želite. Mornar je uspio da zadrži kostur tima, u međuvremenu stigla su pojačanja i zaista smo posloženi maksimalno, a to što smo već duže zajedno je naša snaga – objasnio je čuvar mreže Mornara.

prvenstvu Balkana

slije operacije i povrede imala je nastup na takmičenju, tako da je nastupila nakon sedam mjeseci pauze. Vuković je osvojila sedmo mjesto sa preskočenih 170 cm, koliko je preskočila i šestoplasirana Turkinja Bera Ajun Tomaš Đurović u bacanju kugle osvojio je šesto mjesto sa 18,67 metara, a šesta je bila i Marija Bogavac u bacanju koplja sa 45,78 metara. Amir Papazi u bacanju koplja osvojio je šesto mjesto sa hicem od 66,63 metara. Vesna Kljajević u bacanju kugle osvojila je osmo mjesto sa 13,65 metara, dok je Danijel Furtula imao peh da zbog jake kiše napravi tri prestupa, tako da je ostao bez plasmana, a samo da je bacio svoj rezultat iz Bara prije sedam dana osvojio bi zlatnu medalju.

Popović jedini igrač koji je igrao bez pauze

Jedina dva igrača koja su ove sezone u Meridianbet 1. CFL odigrala po 36 utakmica su Stefan Popović i Davor Kontić. Ipak, Kontić je upisao ukupno 3,037 minuta, dok je Popović svih 36 mečeva odigrao tako što je po svih 90 minuta bio na terenu, čime je sakupio rekordnih 3240 minuta.

– Nijesam znao za taj podatak, ali zvuči lijepo i ponosan sam. Nije bilo lako, ali nije bilo povreda, kartona, tako da sam sve mečeve odigrao od prvog minuta, što mi se zaista nije dešavalo ranije. Moram da naglasim da je to zasluga cijelog stručnog štaba, posebno Zorana Koka Perovića, trenera golmana, sa kojim sam imao izvanredan odnos i koji mi je dao punu slobodu – naglasio je Popović.

Mornar neće doživjeti sudbinu Arsenala

Mnogi crnogorski timovi nakon Evrope doživjeli su krah. Ili su ispali ili su bili u borbi za opstanak. Toga se Popović ne plaši...

– Smatram da nam se ta sudbina neće dogoditi. Arsenal je igrao Evropu, a sada je vodio bitku za spas. Mnogi timovi su nakon Evrope bili u velikim problemima. Iako ćemo imati nikad manji odmor, siguran sam da ćemo i naredne sezone biti na nivou. Zoran Đurašković donio je dosta toga i od njegovog dolaska mislim da smo ubjedljivo najbolji tim u ligi. Zbog toga, nema razloga da dozvolimo pad, već ćemo biti još jači. Naravno, neće biti lako, ali bitno je zadržati kostur tima. Moguće da će nakon sjajne sezone biti odlazaka, ali siguran sam da će u tom slučaju uprava naći adekvatne zamjene – rekao je Popović.

Mornar je pokazao u derbijima svoju snagu – savladao je Dečić, Budućnost, Sutjesku, a u svakom dramatičnom meču pokazao karakter pobjednika. Tokom sezone tribine ,,Topolice“ bile su sve punije, pa je na kraju Mornar dočekao da igra u ambijentu za pamćenje. – Hvala navijačima, značila nam je njihova podrška. Dvije sezone sam u Mornaru i nikada se nije osjećala takva hemija kao sada i drago mi je da smo napravili ovakav rezultat, jer znam koliko ljudima u Baru ovo znači – kazao je Popović, naglašavajući da je stručni štab imao poseban doprinos. – Mislim da nikada nijesam imao toliku slobodu, ne samo

ja, nego svi igrači. Trener Đurašković napravio je dobru hemiju, porodičnu atmosferu u svlačionici, ali i omogućio da svi mogu da kažu mišljenje, svako je imao mogućnost da kaže dobre i loše strane. Osim toga, nikada tokom sezone nijesmo osjećali pritisak. Uprava kluba nakon teško izborenog opstanka prošle sezone imala je cilj da se slično ne ponovi. Ali, nije bilo tenzija, a i u sezoni kada nijesmo imali rezultate baš najbolje, sve je bilo ispoštovano na vrijeme i ljudi iz kluba bili su maksimalno korektni. Sada je na sve to stigao i rezultat i zaista se sve poklopilo u lijepu cjelinu, tako da sve ovo nije slučajnost – istakao je Popović. R. PEROVIĆ

-Zadovoljan sam plasmanom – u tom pogledu nije moglo bolje. Međutim, što se tiče rezultata, čini mi se da nije moglo slabije. Krivicu pripisujem vremenskoj razlici na koju nijesam mogao da se naviknem, jer sam prije samo pet dana do-

šao iz Amerike, kao i brojnim povredama koje su me pratile ove godine. Drago mi je što je Atletski savez prepoznao moje učešće kao priliku za osvajanje medalje, što sam ovom prilikom i opravdao - izjavio je Pešić. R.P.

Danas na Lugovima posljednji meč baraža

Budva i Zeta igraju za Drugu ligu, Ibar se nada da će biti pošteno

PODGORICA – Na Lugovima, gdje se prije decenije igralo za trofej, danas (17.30 h) će se voditi odlučujuća bitka za plasman u Drugu ligu.

U posljednjoj utakmici baraža Budva će dočekati Zetu, a dešavanja na Primorju pratiće i fudbaleri Ibra. Naime, u prvom meču baraža Zeta i Ibar su remizirali na „Trešnjici“ (0:0) da bi Golubovčani bili bolji prilikom izvođenja penala (5:3). U drugom duelu u Rožajama, Ibar i Budva su, takođe, podijelili bodove (1:1), a onda su domaći bili uspješniji prilikom izvođenja penala (8:7).

Baš zbog toga, posljednji meč baraža donijeće odluku o tome ko ide u veći rang.

Postoji više opcija. Pobjeda Budve nakon 90 minuta garantuje prolaz Budvi i Ibru, dok bi Zeta ostala trećeligaš. Pobjeda Zete nakon 90 minuta znači da bi Budva bi ostala tre-

ćeligaš, a Zeta i Ibar bi se vratili u Drugu ligu.

Pobjeda Budve nakon izvođenja penala donosi pravu dramu, jer bi u tom slučaju sve tri ekipe imale jednak broj bodova i na kraju bi o putnicima u viši rang odlučivala gol-razlika. Ako i gol-razlika bude ista u slučaju dvije ekipe, onda bi se gledao broj postignutih golova u gostima, što bi, takođe, lako moglo da bude izjednačeno, pa bi čak žrijeb mogao da odlučuje. Ipak, Budva bi u ovoj varijanti sigurno išla dalje, dok bi Zeta i Ibar zavisili od gol-razlike – Golubovčani trenutno imaju gol-razliku 0:0, a Rožajci 1:1. Jasno je da bi remi od 2:2 i više golova na Lugovima oba današnja rivala vodili u veći rang, dok bi Ibar ostao u regiji. Zbog toga se Rožajci nadaju da će u Budvi biti pošteno. Postoji i varijanta da Zeta slavi nakon izvođenja penala, a tako bi Budva ostala trećeligaš. Meč u Budvi počeće u 17.30 časova. R. P.

Na krcatom „Vembliju“ Sautempton se vratio u elitu

„Sveci“ slave, Lids tuguje

PODGORICA – Sautempton je odmarao godinu od elite, a onda je u finalu plejofa Čempionšipa savlado Lids 1:0 i vratio se u Premijer ligu.

Elita je izborena na „Vem -

bliju“, kroz plej-of Lids je, možda, bio favorit, ali ,,sveci“ su očigledno eksperti za ovaj tim jer su dva puta bili bolji i u šampionatu.

Heroj je bio Adam Armstrong, preplaćen na Lids, jer je u ligi pogađao, a i juče u 24. minutu kada je bilo najvažnije. Veliki dio posla uradio je Smolboun aistencijom, tako da iskusnom napadaču nije bilo teško da savlada Meslijea I Lids je mogao do izjednačenja, ali je Danijel Džejms u 84. minutu pogodio prečku. Tim Rasela Martina osjetio je dobro kako je igrati ligu nižeg kvaliteta, ali od juče je to prošlost. „Sveci“ su ponovo dio elite. R. A.

POSEBNA PRIČA IZ BARA: Stefan Popović jedan od tvoraca uspjeha

NIKOLA LEKIĆ – GORANIN (1909 – 1941), ZABORAVLJENI BORAC ZA USPRAVNIJU CRNU GORU

Piše: Nenad LEKIĆ

DOLAZAK SA ROBIJE

Nikola se vratio iz Lepoglave u septembru 1939. godine. Cetinjani su se obradovali njegovom povratku, jer su ga poznavali kao skromnog, odlučnog i pametnog čovjeka. On nije želio da se odmori od dvogodišnje robije već je nastavio sa aktivnostima kao i prije. Ubrzo je postao politički sekretar Sreskog komiteta Partije. U Cetinju je zatekao razdor u radničkom pokretu. Takozvana grupa „Ćufkista“ imala je svoj sindikalni dom i suprostavljala se odlukama Partije. Na ovaj razdor u sindikalnom pokretu, nesumljivo su doprinijeli i određeni stavovi Pokrajinskog komiteta, izabranog na VI. Pokrajinskoj konferenciji, održanoj sredinom 1937. godine u Kučima. Međutim uzroci razdora u radničkom pokretu na Cetinju ni do danas nijesu svestranije istraživani. Nesumnjivo, bilo je i određenih ličnih nesporazuma i trvenja. U takvim prilikama Nikola je došao na čelo partijske organizacije cetinjskog sreza. Kao ilustracija njegovih pogleda, u tom vremenu, karakteristična je reportaža „Kroz katunsku nahiju“ koju je objavio u broju 2 „Glasa Crne Gore“.

„... Žali se da nema zarade i da cijelo ljeto niko nije nadnice uhvatio. Mislio sam da će biti bolje, a ono svake godine sve teže. Živi od stoke, ali i tu su nameti veliki. Da zakolje i proda brava, mora platiti nameta do 30 dinara“ reprodukuje Lekić razgovor sa jednim seljakom u Ćeklićima.

„Sa Simunje posmatram Bjelice i Cuce. Dolovi, dočići, rupe zavučene među glavice. Slika se ne mijenja. Od puta ulijevo odvaja se nova džada za Cuce, Grahovo. Jedini put što se

Žao mi je što ću poginuti kao da su me kučke izjele

Vlado Dapčević piše da mu je Jovo Kapičić rekao: „A Nikolu i sve frakcionaše – sve ćemo pobiti!“. „Bio sam zapanjen“, nastavlja Dapčević. „Moj je utisak, normalan i logičan, odmah bio da je on od nekoga gore dobio zadatak, kao komesar bataljona, da nađe načina, negdje u toku borbe, da likvidira Nikolu, Bogdana, Sava“

od ujedinjenja gradi u ovom kraju i još nikako da se završi. Izgleda da i on spada u kategoriju onih izbornih puteva. Saobraćaj je krvotok nacije. Onda, učinim račun: Katunska nahija – 21 godina – 9 kilometara puta! I danas ima još ljudi koji se čude kakvo je to crnogorsko pitanje! Jedini put što veže katunska sela je Čekanje – Čevo – Danilovgrad. Ovaj put su Katunjani gradili o svojoj torbici još za vrijeme Kraljevine Crne Gore!“ „...Oblaci se nisko navukli. Nebo i krš stopili se u jednu sivu boju. Vidim u daljine Trnjine, Rovine, Ozrinić. To je kraj Vuka Mićunovića, Tomanovića, Nikca od Rovina, s Dobre Vode Vuka i ostalih iz plejade katunskih junaka, koji su se, vodeći narod, kroz ove krše jakali sa jednom velikom carevinom, i koji su svojim junaštvom visoko digli ime crnogorsko. Sva su ova mjesta mnogo opjevana. Svaki kamen je jedna strana istorije koja se

danas bagateliše i falsifikuje. Mnogo je nevolje prošlo preko katunskog seljaka. On je još tvrd. Ali, on je ostavljen sam sebi u ovim rupama, zapušten i zaboravljen, bez puteva, odsječen od svijeta. Ćeskota ga pritisla. Traži izlaza. Prije je znao neprijatelja Turčina, i s njim se junački hvatao u koštac, a danas, pritisnut bijedom, iz ovih rupa ga ne vidi, jer on više ne nosi fes.

Rominja hladna jesenja kiša. Planina je mokra i pusta. Iz nje bije studen. Iskraj dolova, kroz mokre slamene krovove, sporo se diže gusti dim. Ljudi se navikli i stisli oko dolova, u bijedi. Ali, nevolja i nanesena nepravda otvara oči, goni ljude da nađu izlaz... Katunska nahija, silom i bijedom savijena hrtnjača Crne Gore, polako se ispravlja.“

„MOJ RAD SE NE CIJENI“

Nikola je u ustanku običan borac, vanpartijac, jer je isklju-

Nikola se vratio iz Lepoglave u septembru 1939. godine. Cetinjani su se obradovali njegovom povratku jer su ga poznavali kao skromnog, odlučnog i pametnog čovjeka. On nije želio da se odmori već je nastavio sa aktivnostima kao i prije. Ubrzo je postao politički sekretar Sreskog komiteta Partije

čen iz Partije početkom 1941 godine. Iako istaknut i darovit revolucionar i više godina istaknuti partijski funkcioner, on je na „periferiji” događaja i ne može na njih da utiče, što ga dovodi u velike nedoumice i razmišljanja. I u tim momentima čuva i pokušava da ne ugrozi autoritet odgovornih drugova, a trudi se da im ga i ojača. U svojim bilješkama zapisuje:

„Drug J, pošto je govorio onu večer, odveo me na stranu i pitao me može li se zadržati drug B, kao odgovoran u odredu. Ja sam odgovorio teško, onako na silu, jer ni njega ni druga M. iz grada seljaci dobro ne gledaju. Progutao sam knedlu. Znači: I pored mene koji se svesrdno staram da se stvari pravilno postave, u odredu treba neko da je odgovoran. Znači da sam nula. Moj rad i nastojanje se ne cijeni ništa. Utjeha mi je jedina što je narod dobro sa mnom. I stari komandir i drugi za sve se konsultuju sa mnom, iako sam ja naglasio da sam tu običan vojnik, koji je slučajno došao tu među njih, jer nijesam htio da me neprijatelj zgrabi u gradu, nego sam ovdje došao da se borim zajedno sa narodom. Kada je povjereno drugu K. da se brine o političkim stvarima, u odredu je nastao haos. On je napravio nekoliko gestova, pa ga niko više nije htio da sluša. Ljudi su se instinktivno obraćali meni, ali ja sam mogao samo u ponečemu da pomognem i savjetujem. U mnogim stvarima morao sam da naglasim da se ja ovdje ništa ne pitam. Mnogi su se čudili ovakvom držanju, ali ja nijesam mogao da objasnim. Morao sam da održavam opali autoritet K. i da pomoću njega održavam neki red u odre-

du. Kada su vidjeli drugovi da ovo nije uspjelo, poslali su jednog druga iz drugog odreda kao odgovornog, ali i to je moralo da se maskira kao slučajna veza, jer seljaci ne bi na to dobro gledali. Smatrali bi ga kao tutora. Čudan je položaj čovjeka na dalekoj periferiji, u ovakvim momentima kada je godinama bio u centru svih događaja. Je li to poniženje? Raditi mali posao, koristan… ili naređivati, samo ako je to dobro…”

POGIBIJA NIKOLE

LEKIĆA - GORANINA

Početak rata kao i posljednji Nikolini dani koji opisuju njegovo stanje kao i određene čudne okolnosti njegove pogibije opisuje Vlado Dapčević u svojim sjećanjima: „... Na Žabljaku, u jesen četrdeset prve godine, formiran je crnogorski odred. Komandant je bio Arso Jovanović, a politički komesar Bajo Sekulić Na putu ka Žabljaku, kad smo bili na Jezera, nekako sam se našao pored Jova Kapičića

Bio je postavljen za komesara Lovćenskog bataljona. Valjda je bio zaboravio da sam i ja isključen iz Partije i proglašen za frakcionaša, pa mi najednom reče:

- A Nikolu i sve frakcionaše –sve ćemo pobiti! Bio sam zapanjen! Da li me shvataš? Moj je utisak, normalan i logičan, odmah bio da je on od nekoga gore dobio zadatak, kao komesar bataljona, da nađe načina, negdje u toku borbe, da likvidira Nikolu, Bogdana, Sava. Odmah sam otišao u treću četu, našao sam ih i prenio im ovo što je rekao Jovo Kapa. Oni ništa. Nikola samo reče:

- Bilo bi mi strašno da poginem od drugova, ali ako.

Savo Popović veli:

- Neka im služi na čast. Dok smo se spuštali prema Pljevljima, bio sam se dobrovoljno javio za vođu bombaša. Ponovo sretoh Nikolu. - Kako si Nikola? - Ja ću noćas sigurno poginuti. Nije mi strašno ni žao zbog toga, ionako sam kao komunista očekivao da mogu svaki čas izgubiti glavu, ali mi je žao što ću poginuti kao da su me kučke izjele... Te noći su sva trojica poginula. Našli su ih sve jednog do drugoga. Zamisli: velikoga Nikolu Lekića, čuvenog rukovodioca crnogorske partije, delegata Pete zemaljske konferencije, njega koji ništa nije vidio – vodio ga je Savo Popović jer je na jednom oku imao dioptriju minus sedam, a na drugom minus devet – poslali su u noćnu borbu! To je bilo čisto ubistvo.“

MAJKA

Nikola Lekić je u svom dnevniku na jednom mjestu zapisao: „Uveče kada sam legao zadugo nijesam mogao zaspati. Vrzmale su mi se po glavi visoka figura druga J. zamišljena majka, spokojni građani koji šetaju korzom, onda žuta koverta sa namrštenom figurom na marki, drugarica koja me uzalud čeka itd. Dakle prelazimo u pravo ratno stanje… Doživjeću dosta, kao i do sada. Nastaviću neposredno i bolje da pišem moj roman. Život piše romane. Odjednom mi sinu misao: „A ako poginem?” Nije važno na svijetu će ostati mnogo ljudi… Mojoj drugarici biće teško, a poslije će vrijeme sve izliječiti i ona će naći drugog druga. Jedino sirotoj majci biće nenadoknadivo i pusto u duši – do groba.” (Kraj)

Nikola Lekić tokom robije u Lepoglavi 1938-39. Udovica Milica Ristova Lekić sa đecom

Vlado Dapčević Arso Jovanović

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA HRONIKA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

JAVNO OBAVJEŠTENJE O USLOVIMA PONUDE AKCIONARIMA DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE INVESTICIONIM FONDOVIMA WVP FUND MANAGEMENT AD PODGORICA O EMISIJI AKCIJA ZA PRODAJU POSTOJEĆIM AKCIONARIMA PO OSNOVU PRAVA PREČE KUPOVINE

1.Emitent Društvo za upravljanje investicionim fondovima WVP Fund Management AD Podgorica, na sjednici Skupštine od 25.04.2024. godine, donio je Odluku o o zatvorenoj ponudi emisije akcija postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine u ukupnom obimu od 40.000 EUR, odnosno 8.000 akcija pojedinačne nominalne vrijednosti 5,00 EUR.

2.Obavještavaju se akcionari Društva za upravljanje investicionim fondovima WVP Fund Management AD da kupovinu akcija ove emisije mogu izvršiti srazmjerno svom učešću u kapitalu Društva u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog oglasa (u “Službenom listu Crne Gore” i najmanje dva puta u jednom dnevnom štampanom mediju u Crnoj Gori u vremenskom razmaku od najmanje pet, a najviše deset dana između objavljivanja) ili od dana dostavljanja obavještenja akcionarima, u zavisnosti koji od ta dva dana je kasniji u vremenu.

Društvo zadržava pravo na prekid roka prije njegovog isteka ukoliko proda sve ponuđene akcije.

Emisija akcija smatra se uspješnom ako je u roku za upis i uplatu uplaćeno najmanje 3.240 akcija.

U slučaju da emisija akcija ne uspije, Društvo će izvršiti povraćaj uplaćenih sredstava najkasnije u roku od osam dana od dana prijema rješenja o utvrđivanju uspješnosti emisije akcija.

3. Upis i uplata akcija vrši se u Podgorici, poslovnoj banci Erste banka a.d., na adresi: Arsenija Boljevića 2A, na račune posebne namjene broj. Broj račina nacionalno plaćanje je: 540-1360279; Broj računa devizno plaćanje je: 540-000007300857532.

4.Sva obavještenja se mogu dobiti na tel. br. +382 20 611 649 . Ime i prezime odgovornog lica emitenta Suzana Drinčić

Na osnovu člana 149. i člana 151 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020”) i člana 53. Statuta, Odbor direktora Filmskog preduzeća “Zeta film” AD Budva saziva

REDOVNU GODIŠNJU SKUPŠTINU AKCIONARA

Za 28. jun 2024. godine u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska 4 sa početkom u 12,00 sati

D N E V N I R E D

1.Upoznavanje prisutnih sa jedinstvenim spiskom akcionara koji se vodi kod CDA i izbor ovjerivača zapisnika

2.Razmatranje i usvajanje finansijskih iskaza sa Izvještajem Menandžmenta i izvještajem Revizora za period 01.01.2023.31.12.2023. godine.

3.Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora, 4.Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora, 5.Donošenje Odluke o imenovanju Revizora Društva za 2024. godinu.

–Akcionari i njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara, dužni su da se prijave Sekretaru Društva najkasnije dva sata prije održavanja Skupštine radi identifikacije i evidencije.

–Identifikacija akcionara utvrđuje se na osnovu lične isprave. –Ovlašćeni punomoćnik , sa ovjerenim punomoćjem na način propisan Zakonom, prilaže svoju ličnu ispravu i ličnu ispravu ili fotokupiju iste vlasnika akcija koji ga je opunomoćio –Za donošenje odluka po tačkama 2,3,4 i 5 dnevnog reda potrebno je da glasa više od polovine prisutnih akcionara. –Sve, Zakonom propisane informacije o održavanju skupštine nalaze se na sajtu Društva www.zetafilm.me

–Akcionar svoja prava ostvaruju u skladu sa Zakonom.

–Materijali za Skupštinu , kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje, nalaze se u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska br.4, na raspolaganju su akcionarima od 27.05.2024 godine u vremenu od 8 do 11 časova.Telefon: 033/451-656

PREDSJEDNIK

ODBORA DIREKTORA, Branislav Mićunović s.r.

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Dana 25. maja 2024 preminula je u 85. godini života naša draga

RADMILA Vidova PETRIČEVIĆ rođena MOŠTROKOL

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu najuže porodice istog dana u 11 časova na mjesnom groblju u Meterizima.

OŽALOŠĆENE PORODICE

PETRIČEVIĆ i MOŠTROKOL

РАДИВОЈЕ, БРАНИСЛАВ, НЕНАД и ВИДО,

U Podgorici je 26. maja u 75. godini preminula naša voljena

MILENA Miodraga RADUSINOVIĆ rođena SPAHIĆ

Sahrana je obavljena 27. maja na gradskom groblju Čepurci u 10 časova

Ožalošćeni: suprug MIODRAG, sin MILOŠ, kćerka MILKA, braća MARKO i KOMNEN, unučad FILIP i NAĐA i ostala rodbina

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je dana 26. maja 2024. u 76 godini života preminula naša voljena

MARICA – BEKA Stanojeva VELIMIROVIĆ rođ. VUKADINOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Čepurcima 27. maja od 9 do 15 časova.

Sahrana će se obaviti istoga dana u 16 časova na groblju u Tološima.

Kuća žalosti – Kapetana Đura Draškovića br. 23, Tološi – Podgorica.

Ožalošćeni: ćerka BILJANA, sin BLAGOJE, brat BOŽIDAR, sestra DRAGINJA, unuci STEFAN, MILOŠ, FILIP i MATIJA, praunuka SARA, jetrva MILODARKA – MIKA, đeveričić IVICA, đeverične IRENA i IVANA, đever VESELIN, snahe ROSA, MARIJA, MARIJA i DIJANA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, zaovičići, đeveričići, đeverične i ostala mnogobrojna rodbina VELIMIROVIĆ, VUKADINOVIĆ i ujčevina MIĆUNOVIĆ

ВЕРА са породицом

породица пок. пасторке БОЖИДАРКЕ, унучад ЛУКА, МИЛОШ, МАРКО, ВАСИЛИЈЕ, АНА и МАЈА, ђевер АРСЕНИЈЕ – АЦО, јетрва ВЕРА, ђеверичићи

братанићи,

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Posljednji pozdrav našoj najdražoj

Čuvaćemo s ljubavlju naša sjećanja. Počivajte u miru.

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav najdražoj tetki

MILENI – MECI RADUSINOVIĆ

Hvala ti za svu pažnju i dobrotu koju si nam pružila.

Vole te zauvijek tvoji, DRAGAN, MARINA I VUK

Teta MECKI

Friendice

DUDA, OLJA, MARIJA, SANDRA, ANA M. i ANA D.

Posljednji pozdrav našoj voljenoj kumi i prijateljici

MENICI

Ostaćeš u našim srcima vječno

Porodice BEGOVIĆ i PAVLIČIĆ

Draga naša MENICA

Posljednji pozdrav dragoj strini

860

861

Dragoj majci, svekrvi i babi

RADMILI

Čuvaćemo te od zaborava. Vole te tvoji...

Sin MIODRAG, snaha STANKA, unučad MILENA, JELENA i NIKOLA

890

Draga naša

Ime tvoje sve govori!!! Vole te tvoji Lučići.

MIRA, OBRAD i RAJAN sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj

MARICI – BEKI VELIMIROVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru

SLAVKO VELIMIROVIĆ sa porodicom

Moja najdraža majko

882

Posljednji pozdrav našoj plemenitoj kumi

RADMILI PETRIČEVIĆ

IVO BATRIĆEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

VUKU RAJKOVIĆU

Ć

Bila si i ostaćeš zauvijek smisao mojeg postojanja... Ponosna sam što si mi bila majka i vodilja kroz život.

862

Posljednji pozdrav babi

RADMILI

Hvala ti za sve. MILENA, JELENA i NIKOLA

SONJA i GRUJICA 857

Posljednji pozdrav dragoj ujni

MARICI – BEKI VELIMIROVIĆ

Od MIŠA i FRANSOAZ

Draga

Neutješna ćerka Biljana Klikovac sa porodicom 855

Sa bolom i tugom opraštam se od

Bio si prijatelj, drug i brat… Hvala ti na svemu.

BOŽIDAR ŠUNDIĆ sa porodicom

885

Posljednji pozdrav dragoj ujni

MARICA – BEKA Stanojeva VELIMIROVIĆ

Počivaj u miru. DANILO PEJOVIĆ

Uvijek si bila skromna i tiha, a u svemu velika i plemenita. LJILJA, JOVANA, SLAVKO i PAVLE RAIČEVIĆ

Posljednji pozdrav najboljoj jetrvi, strini i babi

Hvala na sestrinskoj i majčinskoj ljubavi i pažnji. Voljeli smo te na isti način i voljećemo dok bude bilo nas. Odmaraj bezgrešna, napaćena dušo.

Tvoji MICA, IRENA, IVANA, IVICA, MILENA, IVA, OGNJEN, TEA, SOFIJA I MIA

889

888

DOBRILA

BEKA

BEKI

MARICA VELIMIROVI

Dragi tata

Naš heroju, naš najveći osloncu zašto nas ostavi, zašto da se pitamo zašto. Beskrajno te volimo ja, brat i majka.

Tvoji sinovi MIJAT i UGLJEŠA

Posljednji pozdrav dragom zetu

GORAN STOJANOVIĆ

Dragi Gorane, hvala ti za svu ljubav i pažnju. Počivaj u miru. Neka ti je vječna slava.

Tast MIROSLAV i tašta DRAGICA RAJKOVIĆ

Posljednji pozdrav

Poštovanom zetu

GORANU Borovom

STOJANOVIĆU

Ne možemo da prihvatimo da nijesi više među nama. Bio si primjer bezgranične ljubavi, ljudske pažnje, blage riječi i savjeta. Ostavio si nas ponosne na tvoj časni život i čovjeka velikog srca i iskrene duše, zato si bio jedinstven.

Rastanak teško prihvatamo, a tvojoj porodici da izdrži u prevelikom bolu i praznini za tobom.

RADMILA sa porodicom

sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom zetu

GORANU Borovom STOJANOVIĆU

Pretužna vijest me zatekla u tuđini da si otišao na put bez povratka.

Bila sam svjedok vaše ljubavi od prvog dana, i radovala se svim srcem rođenju vaših Mićka i Ugija. Uvijek si me dočekivao sa osmijehom, blagom riječju...

Neopisiva je bol, moj Gorane, još je veća što te ne mogu ispratiti na tvoj vječni put. Neizmjerno ti hvala na svemu što si uradio za mene i Slađu.

Počivaj u miru.

870

Posljednji pozdrav voljenom prijatelju

GORANU

Od JOVANA IVANOVIĆA sa porodicom

Dragi zete

i tugom opraštamo se od našeg dragog kuma

Počivaj u miru.

MIĆO i TANJA PETROVIĆ sa porodicom

BILJANA sa porodicom

Dragi naš

Posljednji pozdrav voljenom zetu

GORANU Borovom STOJANOVIĆU

Tvoj odlazak srca nam je zaledio, jer si bio čovjek u kome su satkane sve ljudske osobine. Ostaju nam uspomene, da te pamtimo i s ponosom pominjemo. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Nikad zaboravljen od nas, počivaj u miru.

RADOMIR sa porodicom

864

Tužno sjećanje

Tvoja nasmijana prisutnost, ljubav i briga su nas zauvijek oblikovale. Toplina koju si unosio u naše živote nikada neće nestati. Naš heroj, naš oslonac, najbolji otac i muž će nam zauvijek nedostajati. Ostaćeš zauvijek u našim srcima. Hvala ti za sve trenutke koje smo zajedno proveli. Počivaj u miru, voljeni naš.

VOJO B. KRIVOKAPIĆ Vojo, nije samo da se sjećamo 27. maja da nijesi među nama. Nego je nama svako jutro i svako veče evo 23 godine sve viši i viši bol i tuga u našim srcima i mislima za tobom, naš anđele. TVOJI NAJMILIJI 863

Tvoja DACKA, MIJAT i UGLJEŠA

876 Danas je Tvoj 35. rođendan, dragi naš

GORAN STOJANOVIĆ

Hvala ti što si svojom prisutnošću uljepšao naše živote. Ostavio si neizbrisiv trag u našim životima, svojom dobrotom, ljubavlju i pažnjom. Čuvaćemo te od zaborava. Vječna ti slava i hvala. Počivaj u miru.

Tvoji NIKOLA i JOVANA

Ti nisi bio samo zet, bio si brat, drug, prijatelj. Tvoj vedri nasmijani lik nikad nećemo zaboraviti. Hvala ti za sve, hvala ti za vrijeme provedeno sa tobom koje ćemo doživotno pamtiti. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji MILICA, SAŠA i IVA LEKIĆ

GORANE

GORANE

868

S poštovanjem

GORANA

869

GORANU

VASILJKA, SANJA i LIDIJA

872

847 IN MEMORIAM

MARINA RADONJIĆ

Dvije godine su previše za tugu, premalo za utjehu. Obojila si mi sjećanja najljepšim i najvrednijim uspomenama. Zahvalna što sam te imala u životu.

ZORICA VUKČEVIĆ

ŚEĆANJE 27. 5. 2022 – 27. 5. 2024.

BUDIMIR BOJOVIĆ

Tužne dvije godine od smrti našeg oca. I danas ośećamo tvoju ljubav i toplinu koju si nam nesebično pružao.

Sjećanje

ANA i ALEKSANDRA sa porodicama

848

40 dana od smrti mog brata

BRANA

Luka moj! Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe. Mnogo boli što si nas morao napustiti i poći na put bez povratka. Čuvamo te od zaborava.

MILAN i BRANKA MIĆUNOVIĆ

JOVAN ADŽIĆ sa porodicom

Tužno sjećanje na voljenog

NJANJA BAŠOVIĆ 27. 5. 2016 – 27. 5. 2024. Vrijeme prolazi, a rana za tobom ne zarasta… Tugujemo, DUDA i BALŠA sa porodicama

851

TOMA V. MILANOVIĆA

Jedini brate, nedostaješ nam mnogo. I ako te pominjemo svakog dana i ako si nam stalno u mislima i srcu, ništa ne može da zamijeni tvoje prisustvo, tvoj glas, topli osmijeh i ljubav koju si nam pružao. Uprkos godinama koje su prošle bol u našim dušama se ne smanjuje. Ostaješ vječita patnja.

RANKA, SLAVKA, VESNA i VERICA sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 27. maja 2024. navršava se osamnaest godina od smrti našeg dragog

BLAŽA Nikolinog MITROVIĆA

Osamnaest godina... jednako je bolno kao što je bilo i prvog dana kad smo ostali bez tebe. Ali nije moglo biti drugačije – previše si se trošio i davao svima...

I sad si tu, naizgled neprimjetno ali istrajno... nastojimo da slijedimo vrijednosti koje si živio i da ih prenosimo na najmlađe, da razumiju zašto te TOLIKO VOLIMO i tugujemo za tobom.

TVOJI NAJMILIJI

Danas se navršava godina dana od smrti

SLAVKE Janka JANKOVIĆ

Neizmjerno zahvalni na ljubavi i pažnji koju si nam pružala. Tužni i ponosni čuvamo sjećanje na tebe. Umjesto pomena dajemo prilog za održavanje groblja u selu Drušići.

849

Tvoji: sestra STANKA, snaha RUŠKA, sestrić IVAN i sestrična ANA 850

BRANISLAV – BRANO MIĆUNOVIĆ

Štamparija Obod ad Cetinje Odbor direktora

Na osnovu člana 135 stav 1 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br 65/20 i 146/21), Odbor direktora Štamparije Obod ad Cetinje, na sjednici održanoj 24.05.2024. godine, sazvao je:

REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA ŠTAMPARIJE OBOD AD CETINJE

Skupština akcionara će se održati, dana 25.06.2024. godine, u sjedištu ŠTAMPARIJE OBOD AD CETINJE, ulica Vučedolska br 121, Cetinje sa početkom u 08:00 časova.

Za Skupštinu akcionara je predložen sledeći:

DNEVNI RED

1.Otvaranje redovne Skupštine akcionara i izbor radnih tijela; 2.Donošenje Odluke o usvajanju izvještaja o poslovanju Štamparije Obod ad Cetinje za 2023. godinu;

3.Donošenje Odluke o usvajanju finansijskih iskaza sa izvještajem o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza Štamparije Obod ad Cetinje za 2023. godinu; 4.Donošenje Odluke o imenovanju nezavisnog revizora za 2024. godinu; 5.Donošenje Odluke o politici naknada;

6.Donošenje Odluke o davanju saglasnosti za kreditno zaduženje Štamparije Obod ad Cetinje, 7.Donošenje Odluke o uspostavljanju zaloge na imovini Štamparije Obod ad Cetinje u cilju realizacije kreditnog zaduženja Štamparije Obod ad Cetinje.

Skupština akcionara se može održati ukoliko joj prisustvuju akcionari, koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, lično ili preko ovlašćenih punomoćnika.

Odluke po svim tačkama dnevnog reda, donose se većinom glasova vlasnika akcija koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika, pod uslovom da Skupštini akcionara prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu, od ukupnog broja akcija (286.963 od ukupno 573.925 akcija). Sve akcije društva su obične akcije i svaka akcija daje pravo na jedan glas. Prilikom izbora članova Odbora direktora, svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova Odbora direktora.

Materijal sa predlozima odluka, koje će biti predmet razmatranja na Skupštini akcionara, biće na raspolaganju akcionarima društva, počev od 05.06.2024. godine, a uvid u iste se može izvršiti u prostorijama društva, svakog radnog dana od 08:00 časova do 16:00 časova.

Predsjednica Odbora direktora Borilović Vesna, s.r.

Na osnovu člana 78 stav 1 Zakona o vanjskim poslovima („Službeni list CG”, broj 70/17), Ministarstvo vanjskih poslova objavljuje

JAVNI OGLAS za prijem pripravnika Ministarstvo vanjskih poslova donijelo je Plan potrebnog broja pripravnika za period od 2023-2025 godine.

U skladu sa Planom potrebnog broja pripravnika Ministarstvo objavljuje javni oglas za prijem osam (8) pripravnika u 2024. godini, na period od 18 mjeseci. Uslovi za prijem pripravnika u Ministarstvu vanjskih poslova su: -najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja -položen ispit za pripravnike u Ministarstvu vanjskih poslova. Prijavu i dokaze o ispunjenosti uslova potrebno je dostaviti na adresu Ministarstva vanjskih poslova, ul. Stanka Dragojevića br. 2, Podgorica. Ovaj javni oglas objavljuje se u “Službenom listu Crne Gore”, na internet stranici Ministarstva i u jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori. Odluku o izboru pripravnika u Ministarstvu donosi ministar vanjskih poslova, prema redosljedu utvrđenom na rang listi. Rok za podnošenje prijava na javni oglas za pripravnike je 15 dana od dana objavljivanja oglasa. Za sve bliže informacije kontaktirati Ministarstvo vanjskih poslova na tel: 020/416-329.

Broj: 10-900/12-24/21 Podgorica, 27.05.2024. godine

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA

BROJ: IV-719/2021

KOTOR, 20.05.2024.GODINE

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca TEMASO DOO NIKŠIĆ ,koga zastupa adv. UROŠEVIĆ SONJA, iz Nikšića, protiv izvršnog dužnika MILANKA VUJOVIĆ, KOTORA, DOBROTA BB,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca TEMASO DOO NIKŠIĆ ,koga zastupa adv. UROŠEVIĆ SONJA, iz Nikšića, protiv izvršnog dužnika MILANKA VUJOVIĆ, KOTORA, DOBROTA BB, a istome nije bilo moguće uručiti rješenje o izvršenju broj IV-719/2021 od 09.04.2021. godine i dopunsko rješenje o izvršenju od 26.05.2021.godine. Izvrsenje je određeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 86,10 eura na ime glavnog duga, sa zakonskom zateznom kamatom shodno rješenju ,sa troškovima izvršnog postupka ,advokatskim troškovima ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati. Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju broj IV-719/2021 od 09.04.2021. i dopunskog rješenja od 26.05.2021.godine. Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić