Dnevni list Pobjeda 30.05.2024.

Četvrtak, 30. maj 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21009 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI

Nakon šest dana „opsade“ okončani pretresi u Master kvartu u Podgorici

Inspektori SPO „zapečatili“ pet stanova

Pretresi su počeli juče u 10 časova i okončani su oko 19 sati, a prema informacijama Pobjede, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja zapečatili su pet neuseljenih stanova i saopštili da niko ne smije ulaziti ni u jedan od njih do dobijanja odobrenja od Specijalnog državnog tužilaštva. Razlog zbog čega su inspektori „zapečatili“ stanove – nije poznat STR. 11.

Kanski pobjednik – ,,Čovjek koji nije mogao šutjeti“ Nebojše Slijepčevića – moćan odjek zločina u Štrpcima

Svjetlo na kraju Čistilišta

Taj voz i taj kupe, koji neminovno i mučno na početku vodi ka tom crvenom svjetlu ispred tunela, ka Štrpcima – vrlo lako bi mogao biti i bilo koji od vozova našeg vremena i svijeta

JE LI BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE STIGAO NA RED: Hrvatski Jutarnji list juče najavio da se očekuje da će doskorašnji šef države biti uhapšen

Đukanović zatvara krug novog obračuna sa Crnom Gorom?!

STRAH OD BLOKADE HRVATSKE: Kolegijum predsjednika Skupštine odlučio da se prijedlog većine o rezoluciji razmatra krajem juna

Mandić

Da li je Đukanović počinio neko krivično djelo, ako bude lišen slobode, trebalo bi da se, ako bude optužnice, dokazuje u sudskom postupku. Ono što ne treba dokazivati – samo njegovo hapšenje bilo bi žestok udarac crnogorskom građanskom društvenopolitičkom bloku, ali i samoj ideji nezavisne Crne Gore. Kriminalizacija crnogorske nezavisnosti odavno je ključni cilj Beograda i Kremlja, kao i njihovih izvršilaca u Crnoj Gori

Vlada nakon jučerašnje sjednice pompezno najavila da je predlaganjem seta zakona, uključujući i one koji regulišu medijsku sferu ispunila sve pretpostavke koje se traže IBAR-om

Spajić popustio u procentima produkcije, o amandmanima za RTCG će se tek pregovarati

STR. 7.

Srpski nacionalni savjet Crne Gore uputio Skupštini glavnog grada zahtjev za uklanjanje spomenika velikom vojvodi Mirku Petroviću Njegošu i crnogorskim junacima

Mašković: Cilj im je udaljavanje od svega što je suštinski crnogorski identitet

Dok god ima građanske Crne Gore i njenih predstavnika u Skupštini glavnog grada, apsolutno sam uvjeren da ova i slične inicijative neće imati većinu – poručio je odbornik DPS-a u Skupštini glavnog grada Stefan Ćulafić STR. 16. i 17.

S. VASILJEVIĆ

JE LI BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE STIGAO NA RED: Hrvatski Jutarnji list juče najavio da se očekuje da će doskorašnji šef države biti uhapšen

Đukanović zatvara krug novog obračuna sa Crnom Gorom?!

PODGORICA - Sljedećih dana mogao bi biti uhapšen bivši dugogodišnji predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović. To smo doznali iz dobro obaviještenih izvora u Podgorici bliskih tom nekadašnjem crnogorskom lideru – javio je juče ugledni hrvatski dnevnik Jutarnji list.

U autorskom tekstu novinara Vlada Vurušića, naslovljenom „Bure baruta“, ističe se da se „steže obruč oko Đukanovića“, ističući da je nedavno iz Velike Britanije izručeni kontroverzni biznismen Duško Knežević ,,odlučio ‘propjevati’“.

Vurušić konstatuje da se radi o riskantnoj političko-kriminalnoj igri „koja bi mogla zapečatiti sudbinu Crne Gore kao neovisne države“.

POLITIČKE PRIPREME

Priča o utamničenju Mila Đukanovića je - od kada su u Crnoj Gori, 30. avgusta 2020. godine, vlast preuzele prorusko-prosrpske društveno političke elite - predstavljena kao ,,gotova stvar“, čim više ne bude na državnoj funkciji. On je tada još bio predsjednik Crne Gore, a sljedeći predsjednički izbori trebalo je da se održe početkom 2023. godine.

To je vrijeme iskorišćeno da se pripremi teren, ne samo kroz političko-medijsku propagandu, već i kroz preuzimanje tužilačkih i sudskih institucija postavljanjem ljudi od povjerenja, kadrih da budu izvršioci strategije uklanjanja Đukanovića. U tim pripremama, prema nekim informacijama, značajnu ulogu igrao je i London.

,,OBUKA“ KNEŽEVIĆA I MUKE ZA TUŽILAŠTVO

Upravo se u tom gradu obreo Duško Knežević, nekada bliski poslovni partner Đukanoviću, koji je – usljed mnogih poslovnih špekulacija i prevara – postao meta Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu bio Milivoje Katnić. Knežević se tereti za niz teških krivičnih djela i milionske finansijske malverzacije, a protiv njega je pokrenuto više krivičnih postupaka i podignuto čak osam optužnica.

Iz Crne Gore je volšebno nestao, očito na vrijeme upozoren, samo koji dan prije nego je, 28. decembra 2018, Specijalno državno tužilaštvo - izdalo nalog za njegovo hapšenje.

Ispostavilo se da ima i britansko državljanstvo, što ga je privremeno štitilo od crnogorske potjernice i omogućavalo mu da djeluje protiv Đukanovića.

Prvo kroz finansijsku potporu pokretu ,,Odupri se“, a potom i kroz povezivanje sa moćnim ljudima u obavještajnim strukturama. Poručivao je preko sebi bliskih medija, a i sam je suvlasnik jedne televizije - da ima sigurne dokaze protiv Đukanovića, ali da ne želi da se preda crnogorskim vlastima, jer mu je život ugrožen. Nakon duže od pet godina izručen je Crnoj Gori 30. aprila, od kada se nalazi u pritvoru u Spužu. Oni upućeniji tvrde da Knežević nema nikakvih papira i da je njegov ,,igrokaz“ da se prijavljuje za svjedoka saradnika samo davanje alibija SDT-u za djelovanje prema Đukanoviću.

LONDONSKA MAGLA I CRNOGORSKE ZORE

Prema informacijama Pobjede, Knežević će u subotu i neđelju, 1. i 2. juna, biti saslušavan u SDT-u.

Da je pozadina čitave priče obojena samo srpskim i ruskim uticajem, teško da bi se mogla očekivati radikalna tužilačka akcija. No, prema brojnim informacijama iz zapadnih izvora, Đukanovićevu „glavu“ ne žele samo Kremlj i Beograd, već i pojedine zapadne adrese, koje su prethodnih decenija stajale iza nekoliko afera u pokušajima da ga uklone sa političke scene Crne Gore.

Svojevremeno je u Italiji i vođen postupak za šverc cigareta, u kojem se i Đukanović pominjao, ali nikada nije optužen, a karijera tužioca Đuzepea Šelzija nakon toga nije krenula uzlaznom linijom. U krugovima bliskim Đukanoviću, ali i obavještajnom sektoru, ističu da je London ključna adresa za akcije protiv Đukanovića.

I nije prvi put da se čelni ljudi u Crnoj Gori nađu na putu engleskih ili sada, britanskih interesa – dovoljno se osvrnuti na vrijeme 1918. godine, kada je i Pariz imao mračnu ulogu u detronizovanju kralja Nikole Petrovića

Ipak, ne treba ići tako daleko u prošlost: London je igrao vrlo perfidnu, negativnu, ulogu, pa i aktivno radio protiv Đukanovića u periodu kada je tadašnji

premijer i lider DPS-a okretao Crnu Goru ka nezavisnosti, bez obzira što to nije odgovaralo interesima nekih zapadnih država. ,,Duhanska afera“, ali i afera ,,S. Č.“ bile su, suštinski, britanski pokušaj osporavanja Đukanovićeve referendumske politike. Što će se dešavati u osporavanju crnogorskog puta u nezavisnost, svojevremeno je, jednom od autora ovog teksta, najavio, usred Podgorice, tadašnji britanski ambasador u Beogradu Čarls Kraford, u prisustvu dvojice ljudi iz crnogorskog nevladinog sektora. - Srbiji se mora dati kompenzacija za Kosovo koje će sigurno izgubiti, ali i za Bosnu i Hercegovinu, nad kojom Beograd ne može imati kontrolu – hladno je britanski diplomata, nekadašnji vojni obavještajac, objašnjavao logiku akcije. Iako je djelovalo kao zlokobna najava, Đukanović je politički preživio ,,londonskog toplog zeca“.

Da li će se istorija mračnih igara ponoviti, ali sada u okolnostima izmijenjenog odnosa snaga - Đukanović više nema poluge vlasti u Crnoj Gori, a ima moćne neprijatelje u vrhu crnogorske vlasti, poput Andrije Mandića i Milana Kneževića

NAJAVE ,,OPERACIJE ĐUKANOVIĆ“

O potencijalnom hapšenju Đukanovića juče se govorilo i na sjednici skupštinskog Odbo-

Da li je Đukanović počinio neko krivično djelo, ako bude uhapšen, dokazivaće se u sudskom postupku. Ono što ne treba dokazivati - njegovo hapšenje bilo bi žestok udarac crnogorskom građanskom društveno-političkom bloku, ali i samoj ideji nezavisne Crne Gore. Kriminalizacija crnogorske nezavisnosti odavno je ključni cilj Beograda i Kremlja, kao i njihovih izvršilaca u Crnoj Gori

ra za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojoj je poslanik DPS-a Andrija Nikolić rekao poslaniku Kneževićeve Demokratske narodne partije Milunu Zogoviću da on i njegove kolege odavno najavljuju hapšenje Đukanovića. - Tu se radi isključivo o pokušaju da se politički osvetite Milu Đukanoviću zbog onoga za šta ga politički teretite, a to je nezavisnost i članstvo u NATO. To je ključni grijeh Mila Đukanovića. I vi sada pokušavate da nametnete tužilaštvu obavezu da ćete biti zadovoljni onog trenutka kada tužilaštvo uhapsi Mila Đukanovića. Jer do tada nema pravde u Crnoj Gori, ali će je biti kada uhapse Đukanovića. To govori da vaša podrška ovim ljudima nije bezuslovna nego da koincidira sa onim što su vaša politička očekivanja - kazao je Nikolić, na sjednici na kojoj je raspravljano o izvještaju o radu Vrhovnog državnog tužilaštva za 2023. godinu, kojoj su prisustvovali vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović Zogović se pravdao da nije tražio da bude „zatvoren Đukanović iako“, kako je dodao, smatra „da treba da bude u stotine sudskih procesa“. Mogućim hapšenjem Đukanovića juče se bavio i glavni i odgovorni urednik Radija i Portala Antena M Darko Šuković koji je u autorskom tekstu, takođe, ukazao na ulogu Velike Britanije - Uloga britanskih službi u obračunu sa Đukanovićem, takođe, ima dugu istoriju, još od ambasadora Čarlsa Kroforda koji je bio jedan od ključnih inspiratora afere S. Č, pa do sadašnje upotrebe Duška Kneževića u te svrhe. Britanci, navodno, nikad nijesu oprostili dugogodišnjem prvom čovjeku Crne Gore što im nije

dozvolio da kontrolišu Luku Bar i trgovinu cigaretama, posao na koji su britanske službe smatrale da imaju monopolsko pravo – piše Šuković.

Smatra, ipak, da je ključni razlog za obračun sa Đukanovićem - interes Kremlja i Beograda, jer mu nikada nijesu oprostili vraćanje nezavisnosti Crne Gore i ulazak u NA-

TO savez. Kremlj je, da bi spriječio Crnu Goru da postane članica najmoćnijeg saveza u svijetu, pripremao plan za državni udar u našoj zemlji u izbornoj noći u oktobru 2016. godine. Dio tog plana bilo je i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.

RUSKI NOVAC

U CRNOJ GORI

Plan je raskrinkan i osujećen, dio aktera uhapšen, ali je razotkriveno i ko ima direktnu političku podršku Kremlja u Crnoj Gori. I ne samo političku, već su strane obavještajne službe došle do podataka da je Moskva uložila milione u prorusko-prosrpsku koaliciju Demokratski front, čiji lideri su bili – današnji predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, poslanik aktuelne parlamentarne većine

Milan Knežević, kao i Nebojša Medojević, koji više nije u politici.

U septembru 2022. godine neimenovani zvaničnik Stejt departmenta saopštio je na brifingu, na kojem su objavljeni dijelovi izvještaja američkih obavještajnih službi, da je Rusija od 2014. godine uplatila više od 300 miliona dolara političkim strankama, zvaničnicima i političarima u više od dvadeset zemalja, među kojima i Demokratskom frontu u Crnoj Gori 2016. i vjerovatno uoči izbora 2018. godine. On je rekao da su saradnici ruskog oligarha Olega Deripaske, koji je poznat po bliskim

vezama sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, tajno finansirali tu političku organizaciju „putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija“.

Na optužnici, sada utamničenih glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića, za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine, pored ostalih, našli su se i Andrija Mandić i Milan Knežević i prvostepeno su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, ali je presuda oborena i u toku je novo suđenje.

Mandić i Knežević od kada su se našli na spisku osumnjičenih prijetili su osvetom Katniću i Đukanoviću, a najavljivali su da će se u Spužu naći i Čađenović. Očigledno – sada je došlo vrijeme da se osveta servira.

UKLANJANJE TUŽILACA I DOVOĐENJE TUŽILACA Prethodno je bilo neophodno ukloniti ključne ljude u crnogorskom tužilaštvu. Katnić je, nezakonito, ali trajno, penzionisan izmjenama niza zakona. Njegovu poziciju preuzeo je novoj parlamentarnoj većini podobni kadar – Vladimir Novović. I odmah krenuo na posao: utamničio Čađenovića, koji je u pritvoru već 17 mjeseci (?!), a svog prethodnika Katnića u Spuž poslao polovinom aprila ove godine.

Da je Đukanović sljedeća meta bilo je jasno nakon što je Duško Knežević izručen iz Velike Britanije. Signal da će i ,,operacija Đukanović“ biti izvedena, kako tvrde neki izvori iz obavještajnih krugova, bio je izbor Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca. Sve je izvjesnije da će upravo tužilački dvojac Marković-Novović biti taj tandem koji će pokušati da uhapsi i zvanično optuži Đukanovića. Marković i Novović su bliski prijatelji i ljudi od povjerenja novih crnogorskih prorusko-prosrpskih vlasti. Da li je Đukanović počinio neko krivično djelo, ako bude uhapšen, dokazivaće se u sudskom postupku. Ono što ne treba dokazivati je činjenica da bi njegovo hapšenje bilo žestok udarac crnogorskom građanskom društveno-političkom bloku, ali i samoj ideji nezavisne Crne Gore. Ostaje otvoreno pitanje – može li ova, kako je Vurušić nazvao, riskantna političko-kriminalna igra zapečatiti sudbinu Crne Gore kao nezavisne države. Kaćuša KRSMANOVIĆ Draško ĐURANOVIĆ

Milo Đukanović

Predsjednik Odbora za vanjske poslove u njemačkom Bundestagu poručio da je Zapadnom Balkanu potrebno pomirenje

Rot: Ne slijedite prljavi

narativ Vučića, niko ne krivi Srbe za genocid

PODGORICA - Vjerujem da je sada odlučujući trenutak da podržimo Crnu Goru da postane ponovo predvodnica na Zapadnom Balkanu. Vidim pravu priliku, koja se nudi Crnoj Gori, da se pridruži EU do 2028. godine, poručio je predsjednik Odbora za vanjske poslove u njemačkom Bundestagu

Mihael Rot na panel diskusiji „Napredovanje ka EU: Put Crne Gore i regionalne integracije“ koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Fondacija ,,Fridrih Ebert“.

On se dotakao i Srbije, rekavši da lider te države Aleksandar Vučić uništava evropsku budućnost te zemlje. – Njemački Bundestag nikada neće glasati za ulazak Srbije u EU pod trenutnim okolnostima – rekao je Rot.

Govoreći o nedavno izglasanoj Rezoluciji o Srebrenici u UN, Rot pohvaljuje podršku Crne Gore, rekavši da je taj potez bio hrabar.

Poručuje da je Zapadnom Balkanu potrebno pomirenje, ali i da ono koje neće počivati na istini i humanosti neće biti pravo pomirenje.

– Molim vas da ne slijedite prljavi narativ (Aleksandra) Vučića. Niko ne želi da krivi Srbe, koncept kolektivne krivice je glupost, krivica je uvijek individualna stvar – naveo je Rot.

Predsjednik Odbora za vanjske poslove u Bundestagu ocijenio je da je geopolitički argument kristalno jasan.

– Države Zapadnog Balkana moraju se pridužiti EU što je prije moguće, jer ako nastane politički vakuum u ovom regionu, autoritarni režimi će stupiti na scenu. Stoga, moramo biti glasniji i vidljiviji – poručio je Rot.

Podsjetio je da je godinama unazad Crna Gora bila predvodnica procesa i uspješna priča Zapadnog Balkana, ali da je ignorisanje principa vladavine prava, medijskog pluralizma i sličnog od strane lide-

STRAH OD BLOKADE HRVATSKE: Kolegijum predsjednika Skupštine odlučio da se prijedlog većine o rezoluciji razmatra krajem juna

Mandić „pomjerio“ Jasenovac zbog

IBAR-a, o zakonima naredne sedmice

Bundestag

želi da Crna Gora postane dio EU

Bundestag pruža punu podršku Crnoj Gori da bude prva sljedeća članica Evropske unije, poručeno je sa sastanka premijera Milojka Spajića i predsjednika Odbora za vanjsku politiku njemačkog parlamenta Mihaela Rota Iz kabineta Spajića saopštili su da je u razgovoru ocijenjeno da je aktuelna vlada ubrzala integracioni proces, tako da je Crna Gora postala uspješna evropska priča i u tom kontekstu uzor kako se sprovođenje reformi isplati, jer donosi direktne benefite građanima. Spajić je istakao da je potpuni prioritet za Vladu ispunjavanje uslova za dobijanje izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila. – Bilo je riječi i o situaciji u regionu, a naglašen je napor Crne Gore da promoviše važnost dobrih odnosa na putu ka EU –kaže se u saopštenju. Rot je, kako se navodi, u razgovoru apostrofirao važnost potpune usklađenosti Crne Gore sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao potvrde pravog partnerstva i želje Crne Gore da postane dio Unije.

ra u Crnoj Gori dovelo državu u političku pat poziciju. – Nijesmo vidjeli nikakav materijalni napredak u željenom pravcu. S novom Vladom i većinom vidim tu vrstu napretka, i to u vrlo komplikovanim odnosima – naveo je Rot. R. P.

PODGORICA - Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je na jučerašnjoj sjednici Kolegijuma saopštio da će se prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu naći pred poslanicima krajem juna, rečeno je nezvanično Pobjedi iz crnogorskog parlamenta.

Mandićeva odluka očigledno ima veze sa eventualnim dobijanjem IBAR-a, odnosno moguće blokade od strane Hrvatske koja je uputila protestnu notu zbog najave usvajanja ovog dokumenta. Na Kolegijumu je bilo riječi i o sjednici na čijem dnevnom redu bi bio set zakona potrebnih za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti mjerila za poglavlja 23 i 24, koje je Vlada juče potvrdila. Ti akti bi, kako je nezvanično rečeno našem listu iz Skupštine, trebalo da se nađu pred poslanicima naredne sedmice.

,,KLIZAV“ EU PUT

Ideja o usvajanju rezolucije kojom se osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata, potekla je od Mandića, kao svojevrsna reakcija na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju je 23. maja izglasala Generalna skupština Ujedinjenih nacija. Prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu predat je u skupštinsku proceduru 17. maja uz potpis 43 poslanika parlamentarne većine, među kojima jedino nijesu predstavnici albanskih koalicija - Albanskog foruma i Albanske alijanse.

U tekstu se apostrofira doprinos očuvanju sjećanja na žrtve genocida u Jasenovcu, promocija tolerancije, razumijevanje i borba protiv svih oblika mržnje i diskriminacije.

- Skupština Crne Gore ohrabruje državne organizacije na svim nivoima, predsjednika Crne Gore, civilno društvo, uključujući i nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne strane, da obilježavaju 22. april, uključujući organizaciju posebnih događaja i aktivnosti u sjećanju na žrtve genocida u Jasenovcu, koji je počinjen u periodu tokom 1941- 1945. godine - navodi se, pored ostalog, u prijedlogu teksta.

Predrag Bulatović iz DNP-a juče je ponovio da DNP neće podržati Vladu ako do kraja juna ne bude rasprave o prijedlogu rezolucije, te izrazio očekivanje da će Mandićeva Nova srpska demokratija napustiti većinu ako taj dokument ne dobije potrebnu podršku

Hrvatska je odmah na najavu predavanja ovog dokumenta u skupštinsku proceduru odgovorila protestnom notom Crnoj Gori, apostrofirajući neprimjerenost manipulacijom žrtava Jasenovca u političke svrhe i „instrumentalizovanost Hrvatske u unutarpolitičke svrhe“.

Ministar vanjskih poslova te zemlje Gordan Grlić Radman kazao je da je do upućivanja protestne note došlo nakon što od ministra vanjskih poslova Crne Gore Filipa Ivanovića nije dobio garancije da rezolucija neće biti usvojena. Tom prilikom je ocijenio da bi se deklaracija o Jasenovcu

Koprivica: Jasan odnos prema Jasenovcu

Potpredsjednik Vlade za pravosuđe, antikorupciju i politički sistem Momo Koprivica kazao je da podržava rezoluciju o Jasenovcu, ističući da jasno treba osuditi svaki zločin. - Crna Gora već ima jasan odnos prema Jasenovcu kao dio kulture pamćenja. U Rezoluciji o Pivi i Veliki koja je usvojena 2022. u preambuli jasno je zapisano što mislimo o Jasenovcu i prema tome on je upisan u naš pravni sistem sa ciljem kulture sjećanja na zločin i masovno stradanje ljudi. Nadam se da će biti snage, dovoljno svijesti i savjesti da se svijet odredi i prema sprskim žrtvama na tlu bivše Jugoslavije i zločinima koji su nad njima počinjeni. Podržavam inicijativu predsjednika Skupštine koju su potpisala 43 poslanika - kazao je Koprivica u emisiji Link na RTCG.

skupština crne gore / m. matković

negativno odrazila na evropski put Crne Gore.

USLOVLJAVANJE

Prvobitno je sjednica Skupštine zakazana za 27. maj, a na kojoj je jedna od tačaka trebalo da bude i predmetna rezolucija, odgođena za danas, ali je čelnik parlamenta odlučio da se prijedlog većine razmatra tek za mjesec, zarad dobijanja IBAR-a. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, stranke koja bi rekonstrukcijom trebalo da uđe u izvršnu vlast, uslovio je nedavno podršku Spajićevoj Vladi usvajanjem rezolucije najkasnije do kraja juna. - Tek nakon toga možemo razmatrati dalju podršku njegovoj Vladi uz jasno koncipirane programske i ideološke narative koje smo mi u našoj izbornoj kampanji saopštavali građanima, a to je da se srpski jezik normira kao službeni u Ustavu, da dođe do potpisivanja međudržavnog sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao narodne zastave, ali želimo da vidimo i program „Evropa sad 2“ koji još uvijek niko nije vidio. Takođe smo tražili i da se normira nezastarijevanje krivičnih djela koja se tiču sticanja imovine kroz organizovani kriminal, ali i smjenu određenih ministara za koje postoji sumnja da imaju veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom - kazao je Knežević. Njegov partijski saborac Predrag Bulatović juče je ponovio da DNP neće podržati Vladu ako do kraja juna ne bude rasprave o prijedlogu rezolucije o Jasenovcu, te izrazio očekivanje da će Mandićeva Nova srpska demokratija napustiti većinu ako taj dokument ne dobije potrebnu podršku. - Ako ne bude do kraja juna rezolucije o genocidu u Jasenovcu, DNP neće podržavati Vladu. Vjerujem da ni NSD neće dati podršku takvoj Vladi - istakao je on, gostujući na Srpskoj TV. Tamara KLIKOVAC

Andrija Mandić

Rot i Spajić

Ambasada Hrvatske u Podgorici obilježila Dan državnosti svečanim prijemom na Imanju „Knjaz“

Grubišić: Pažljivo ćemo pratiti razvoj situacije u Crnoj Gori

i

prema tome se i odnositi

Nesebična podrška Hrvatske crnogorskom evropskom putu predstavlja stub naših odnosa. Moja zvanična posjeta Hrvatskoj učvrstila me u uvjerenju da u toj državi imamo iskrenu podršku za suočavanje sa ključnim izazovima koji nas čekaju na našem evropskom putu. Zato je važno da otvorena pitanja rješavamo zajednički uz međusobno razumijevanje i saradnju – rekao je na prijemu predsjednik Jakov Milatović

PODGORICA – Svečanim prijemom na Imanju ,,Knjaz“, hrvatska ambasada u Podgorici obilježila je sinoć Dan državnosti te republike, odnosno konstituisanje prvog saziva hrvatskog Sabora. Obraćajući se zvanicama na prijemu, domaćin proslave, ambasador Hrvatske Veselko Grubišić crnogorskim vlastima jasno je poručio da će Hrvatska pažljivo pratiti dalji razvoj političke situacije u Crnoj Gori i da će se u skladu sa tim i ponašati.

– Ne dajte da vas obeshrabre oni koji vaš evroatlantski put žele usporiti ili otežati. Hrvatska će pažljivo pratiti razvoj političke situacije u Crnoj Gori i znaće se prema istoj odrediti –poručio je Grubišić, ali i dodao da „Hrvatska Crnu Goru nikada neće ostaviti na cjedilu“. Istakao je da hrvatsko rukovodstvo vodi računa o svom geopolitičkom okruženju.

– Sa susjedima dijelimo lijepe i manje lijepe uspomene i nadamo se da ćemo svi biti u evropskoj porodici – kazao je ambasador Grubišić. Govoreći o svojoj zemlji, Grubišić je ocijenio da su Hrvatska i njen narod u vrijeme SFRJ

Istraživanje Centra za monitoring i Crnogorskog udruženja za političke nauke

PODGORICA- Gotovo

86 odsto poslanika i kandidata za poslanike smatra da je Crnoj Gori neophodna temeljna reforma izbornog zakonodavstva, koja bi uključila biračko pravo, ažuriranje biračkog spiska, preferencijalno glasanje i povećanje reprezentativnosti žena.

To je saopšteno na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) u saradnji sa Crnogorskim udruženjem za političke nauke (MoPSA). U okviru istraživanja anketirano je 1.113 osoba koje su se našle na nekoj od izbornih lista, od čega su 43 parlamentarca. Predsjednik upravnog odbora CeMI-a Zlatko Vujović kazao je da su došli do veoma reprezentativnih podata-

ka koji su pokazali da postoji velika potreba za izbornom reformom u Crnoj Gori. -Da nam treba izborna reforma donekle ili u potpunosti saglasno je 85,6 ispitanikarekao je Vujović. Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CeMI-ju, Nemanja Stankov, kazao je da je cilj istraživanja da analiziraju potencijal za izbornu reformu i da vide oko ko-

jih pitanja postoji politički konsenzus.

-Zaključak je da postoje dvije oblasti oko kojih je moguće postići konsenzus vlasti i opozicije - jedna koja se tiče modifikovanja kvotnog sistema u korist žena i uvođenja sistema preferencijalnog glasanja - rekao je Stankov. On je kazao da je za 73,4 odsto ispitanika biračko pravo i sređivanje biračkog spiska ključna oblast izborne reforme, a slijede sastav izbornih lista, glasanja, raspodjela mandata i izborni prag, odnosno cenzus za partije i izborne koalicije.

Pr ema riječima Stankova, sređivanje biračkog spiska je mnogo važnije za kandidate sa poslaničkih lista partija vlasti, u odnosu na one koji dolaze iz opozicije.

-Kandidati sa lista vladajućih koalicija, njih 81,5 odsto, kažu da im je za reformu ključna oblast biračko pravo i birački spisak, za razliku od

68,8 odsto opozicije - rekao je Stankov.

On je dodao da je 66,9 odsto ispitanika saglasno da je neophodno promijeniti kvotni sistem na način da se poveća zastupljenost žena na jedan među tri kandidata na izbornim listama.

Vujović je, sa druge strane, kazao da kandidati za poslanike veoma cijene visok stepen proporcionalnosti koji daje izborni sistem u Crnoj Gori, a mnogo manje stabilnost i lakoću formiranja vlade koju daju neki drugi sistemi.

On je rekao da među poslanicima nije najpopularniji proporcionalni sistem glasanja, već kombinacija većinskog i proporcionalnog sistema. Kako je naveo, 97,5 odsto poslanika u crnogorskom parlamentu smatra da bi trebalo uvesti preferencijalno glasanje, dok isti stav ima nešto manje kandidata koji su ostali van parlamenta. R.P.

bili diskriminisani i stigmatizovani.

– Klevetani smo u svijetu i trajno smo bili na osuđeničkoj klupi. Sve naše slabosti množene su sa 20, a sve naše vrline nipodištavane. Hrvati su 1980. godine potiskivani iz svih federalnih institucija. Hrvati su željeli Jugoslaviju jednakih i ravnopravnih naroda. Sve do 1990. godine mi smo našu akademiju u Zagrebu zvali jugoslovenska, dok su svi ostali svoje akademije zvali imenima svojih republika – naglasio je Grubišić.

Podsjetio je da je državnu samostalnost Hrvatske na referendumu podržalo više od 90 odsto Hrvata, ali i da se ta zemlja uprkos tome suočila sa „brutalnom agresijom“. Hrvatska je danas, kako je dodao, uzorna članica Evropske unije i svima odličan susjed. Podsjetio je i da ta zemlja ima čak 22 ustavne nacionalne manjine koje, kako je naglasio, predstavljaju blago i mostove prijateljstva sa drugim državama.

Zvanicama se na prijemu obratio i predsjednik Jakov Milatović koji je, u ime Crne Gore, Hrvatima čestitao Dan državnosti, te dodao da su Crna Go-

ra i Hrvatska afirmisale politiku saradnje i dobrosusjedstva. – Nesebična podrška Hrvatske crnogorskom evropskom putu predstavlja stub naših odnosa. Moja zvanična posjeta Hrvatskoj učvrstila me u uvjerenju da u toj državi imamo iskrenu podršku za suočavanje sa ključnim izazovima koji nas čekaju na našem evropskom putu. Zato je važno da otvorena pitanja rješavamo zajednički uz međusobno razumijevanje i saradnju – rekao je Milatović.

Istakao je da kulturne i tradicionalne veze, razvijane u različitim istorijskim periodima predstavljaju važan orjentir naspram kojeg treba da snažimo naše prijateljstvo i kreiramo zajedničku budućnost u okviru EU Naglasio je da je kao predsjednik Crne Gore ponosan na bogato tradicionalno nasljeđe hrvatskog naroda u Crnoj Gori, koje predstavlja jedan od najvrednijih djelova crnogorske kulturne riznice.

– Upravo u raskošnom ambijentu Boke Kotorske, na najljepši način, stvorena je trajna kulturološka kopča između naša dva naroda koja čini taj dio Crne Gore simbolom tolerancije i međusobnog poštovanja – zaključio je Milatović.

Svečanom prijemu su, osim stranih diplomata, prisustvovali i predstavnici crnogorskih opozicionih partija, nevladinih i vjerskih organizacija. Na prijemu nije bilo predstavnika Vlade, ali je ambasador Grubišić na početku svog izlaganja pozdravio i njih i objasnio da su, zbog zasijedanja Vlade, bili spriječeni da dođu na vrijeme. Đ. ĆORIĆ

Težak incident u zgradi SO Ulcinj tokom rasprave o izboru novog predsjednika Opštine

Incident u SO Ulcinj

Isključena struja i bačen suzavac u toku sjednice

PODGORICA- Tokom jučerašnjeg zasijedanja Skupštine opštine Ulcinj dogodio se težak incident kada je, za sada, nepoznata osoba isključila struju u objektu Skupštine nakon čega je bačen i suzavac u sali gdje se zasijedalo, objavio je nezvanično portal Standard. Naime, juče je nova većina u Skupštini opštine Ulcinj trebalo da izabere novog predsjednika Opštine Gencija Nimanbegua Žučna rasprava, koja je trajala čitav dan, kulminirala je

teškim incidentom. Kao što se vidi na slici koju portal Standard objavljuje, zgrada Skupštine opštine Ulcinj je u mraku, a ispred nje su policijska vozila i vozilo hitne pomoći. U trenutku kad je nestala struja došlo je i do koškanja, a onda se osjetio miris suzavca. Odbornici su pozvali policiju koja sada prikuplja podatke o incidentu. Sjednica do zaključenja lista nije završena. Iz DPS-a su sinoć optužili URU da stoji iza napada i uprli prst u Novovića da mora da nađe odgovorne R.P.

Veselko Grubišić i Jakov Milatović

Zlatko Vujović

Za četiri mjeseca utrošili svaki deseti planirani euro

PODGORICA – U prvom kvartalu ove godine Vlada je utrošila 25 od predviđenih 240 miliona eura iz kapitalnog budžeta, kazala je Jelena Jovetić iz Ministarstva finansija (MF) prezentujući izvještaj pred Odborom za ekonomiju. Ocijenila je da je dinamika izvršenja bolja nego u istom periodu prošle godine zahvaljujući intenzivnim aktivnostima uprava, te da je potrošnja 2,5 puta veća. Ovogodišnjim kapitalnim budžetom predviđena su 322 projekta.

sporan kvalitet izvještaja

Poslanici nezadovoljni realizacijom kapitalnog budžeta i načinom izvještavanja, pa je Boris Mugoša (SD) predložio da zajednički rješavaju probleme

vorite poslove, definitivno u trećem i četvrtom nećete biti u prilici da realizujete ni polovinu kapitalnog budžeta –kazao je predsjednik Odbora Mirsad Nurković (BS), dodajući da značajan dio budžeta čini druga faza auto-puta za koji su već pomjerani rokovi. Boris Mugoša (SD) je tražio da MF u izvještaju za drugi kvartal dostavi podatke po svim pojedinačnim projektima, jer iz sumarnog prikaza ne vide ništa. Poenta ovog izvještavanja je, kako je kazao, da se utvrdi postoje li problemi u realizaciji projekata i koji su razlozi za eventualno kašnjenje. Mugoša očekuje da MF, UZS i UKP daju prijedloge rješenja

Na sjednici Odbora je dogovoreno da u petak bude zakazana sjednica na kojoj će biti izabran peti senator Državne revizorske institucije (DRI). Ta tačka je bila na dnevnom redu na pretposljednjoj sjednici, ali je tada njeno odlaganje tražio Dejan Đurović (NSD).

UZS je u prvom kvartalu utrošila 10,1 milion eura, a prema riječima Mirjane Martinović zbog kašnjenja sa radovima na obilaznici oko Rožaja naplatili su 1,1 milion eura penala, dok su ugovori za projekte Tuzi – Mataguži, bulevar prema Komanskom mostu i za put Vrulja – Mijakovići raskinuti i raspisani novi tenderi. Svetlana Janjević iz UZS je ukazala da na dinamiku realizacije projekata utiče i to što sve radove sprovode pod saobraćajem, dodajući da će na bulevaru Tivat – Jaz raditi tako da ne remete saobraćaj u sezoni. M. lk. Na sjednici Odbora za ekonomiju prezentovana

To poređenje, kako je ocijenio Dejan Đurović (NSD), nije na mjestu imajući u vidu da je lani bila tehnička vlada i izborna godina, dodajući da realizacija od deset odsto nije zadovoljavajuća. To je bio stav i ostalih poslanika, koji su zamjerili što se na jučerašnjoj sjednici nijesu pojavili ministar finansija Novica Vuković i čelnici uprava za kapitalne investicije i za saobraćaj Esmin Bećović i Radomir Vuksanović Poslanici nijesu bili zadovoljni ni kvalitetom izvještaja, jer su nedostajali konkretni podaci o fazama u kojima su pojedinačni projekti. – Zabrinjavajuće je da imamo samo deset odsto realizacije u budžetu Uprave za saobraćaj (UZS), a 15 odsto Uprave za kapitalne projekte (UKP). Upitno je da li smo u drugom kvartalu uspjeli da nadomjestimo nedostatak iz prvog, jer ako bi se išlo ovim tempom, cifre nijesu ohrabrujuće. Ukoliko u drugom kvartalu ne ugo-

miliona eura utrošeno za četiri mjeseca, od 240 miliona planiranih ove godine za kapitalni budžet

eventualnih problema, kako bi zajednički unaprijedili cijeli proces.

Nikola Milović (DPS) je kazao da se većina sredstava realizovanih u prvom kvartalu odnosi na plaćanja za prošlu godinu, dodajući da kapitalni budžet nema razvojni potencijal i da sve kasni.

plan lijepiH Želja

Predsjednik Opštine Bijelo Polje i predstavnik Zajednice opština Petar Smolović je ocijenio da je kapitalni budžet sa ovoliko projekata samo ,,plan lijepih želja“, da su previše i sa finansijskog i tehničkog aspekta, te da uprave nemaju kapaciteta za njihovu realizaciju. Dodao je da je neprihvatljivo da se opštinama sredstva opredjeljuju po političkom ključu.

Potpisan ugovor sa Evropskom investicionom bankom

PODGORICA - Evropska investiciona banka (EIB) Global potpisala je ugovor vrijedan 75,5 miliona eura za rekonstrukciju 167 kilometara pruge između Bara, Podgorice i Vrbnice.

Taj finansijski paket pokriva 95 odsto procijenjenih troškova projekta, a sastoji se od EIB zajma od 40 miliona i dva granta u ukupnom iznosu od 35,5 miliona eura, obezbijeđena kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan. Vlada će učestvovati sa 4,5 miliona sopstvenih sredstava. Dio ugovora je i podrška pripremi, nadzoru i implementaciji projekta. Događaju su prisustvovali direktor EIB Globala za proširenje i susjedstvo Lionel Rapaille, ministar finansija Novica Vuković, ministar saobraćaja

i pomorstva Filip Radulović i ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Cristina Popa Potpredsjednik EIB-a Kyriacos Kakouris, naveo je da je

nadogradnja i proširenje infrastrukture željezničkog saobraćaja prioritet i za Evropsku uniju i za Vladu Crne Gore, kao ključnog faktora regio -

Objašnjavajući neslaganja u ciframa sa podacima iz budžeta, Jovetić je kazala da su ti izvještaji izvučeni iz sistema na dan kada je koncipiran, te da su danas ti podaci drugačiji. Ukazala je i da se tokom godine sredstva preusmjeravaju, što takođe može uticati na razliku u podacima. Odgovarajući na kritike u vezi sadržine izvještaja, Jovetić je kazala da su zaključkom Skupštine bili obavezani da poslanike izvijeste o stepenu izvršenosti, a da je izvještaj koji su im dostavili mnogo širi. Ipak, Mugoša je ukazao da je Jovetić propustila da navede da je zaključkom tražena i informacija o aktivnostima, a ne samo stepen izvršenosti.

– Većina je projekata na više od tri godine, pa je nerealno očekivati da jedan projekat

nalne integracije Zapadnog Balkana, jer su nedavno uložili sredstva u strateške željezničke koridore u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Vuković je kazao da je njihov cilj da u partnerstvu sa EIBom podstaknu razvoj bolje, efikasnije i sigurnije infrastrukture, što će u konačnom poboljšati povezanost i ubrzati ekonomski rast Crne Gore. Projekat obuhvata sanaciju 20 kilometara pruge između Lutova i Bioča, rekonstrukciju 13 čeličnih mostova i osam tunela, u ukupnoj dužini od oko 2,6 kilometara, kao i modernizaciju radionica i depoa za vozni park u Podgorici, Baru i Nikšiću.

Tokom posjete Podgorici, delegacija EIB Globala sastala se sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem r.e.

može biti realizovan u okviru jedne fiskalne godine. Iako je rok opštine da predlože projekte bio 15. mart, nijedna to nije učinila, pa smo produžili rok od 15. juna. Nas bi radovao prijedlog Petra Smolovića da Zajednica opština utvrdi prioritete, jer se na ovaj način pravi pritisak na MF, imajući u vidu da svaka opština ima svoje – kazala je Jovetić dodajući da je riječ o zajedničkom procesu i da se projekti ne mogu realizovati bez učešća opštine. Pomoćnica direktora UKP Maja Delić je kazala da su zadovoljni realizacijom budžeta od 14,7 miliona eura. Istakla je da se najčešće srijeću sa neriješenim imovinskim pitanjima i nespremnom projektnom dokumentacijom, što dovodi do nepredviđenih radova koji iziskuju nove procedure.

– Da ne bismo imali razmišljanja i upadice po pitanju da li ima zakulisnih radnji, da ne bismo više odlagali, predlažem da zakažete sjednicu na kojoj bismo birali petog člana Senata DRI – kazao je juče Đurović sa čim su se poslanici saglasili.

Predstavnici kompanija zainteresovanih za izgradnju auto-puta u Monteputu

PODGORICA – Trasu druge dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice juče su obišli predstavnici kompanija zainteresovanih za njeno građenje, saopšteno je iz Monteputa. - Ovaj obilazak je još jednom potvrdio veliko interesovanje renomiranih međunarodnih kompanija za izvođenje ovog projekta, koji će biti finansiran iz EU fondova, kredita Evrop-

ske banke za obnovu i razvoj i državnog budžeta - navodi se u saopštenju Monteputa, u kojem se ne pominje ni koje, ni koliko je kompanija zainteresovano. Zahtjev za pretkvalifikaciju za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova prema takozvanoj Žutoj FIDIC knjizi, u skladu sa EBRD procedurama nabavki, objavljen je 24. aprila i otvoren je 60 dana. r.e.

Sa sjednice Odbora za ekonomiju

Mujović tvrdi da tek predstoje pregovori o dugu, Stanić poručuje

da ne trči pred rudu

PODGORICA - Nigdje i nikada nijesam rekao da se Crna Gora odriče naknade za potopljeno zemljište Opštini Nikšić za prethodnih 30 godina, na to nemam pravo, niti bih ikada pristao na takav dogovor, saopštio je ministar energetike Saša Mujović, odgovarajući na optužbu funkcionera

SDP-a Mirka Stanića

Istakao je da je u Trebinju dogovorena isplata naknade od 600.000 eura godišnje za tekući i budući period, što ne poništava dug iz prethodniog perioda.

– Ili je možda trebalo da, kao politički manipulatori koji su se javili da na bazi neistina kritikuju ovaj potez, ostavimo Opštinu Nikšić bez prihoda i narednih 30 godina, kao što su to oni uradili, a onda da prebacujemo odgovornost na neke buduće generacije za saldo od nula eura – naveo je ministar i naglasio da Stanić pokušava da prebaci odgovornost za nečinjenje SDP-a u decenijama kada su oni vršili vlast, a pitanje Bilećkog jezera nije mrdnulo sa mrtve tačke, na novoformirano Ministarstvo energetike „koje je za sedam mjeseci uspjelo da pokrene ovo pitanje, uđe u pregovore, obezbijedi nadoknadu i

postavi dobru osnovu za nastavak razgovora u veoma složenom procesu koji nije riješen više decenija, od kojih je značajan dio pokrivala i vladavina SDP-a“. – Za resorno ministarstvo i Vladu danas bi pozicija bi-

la mnogo lagodnija da je ovo pitanje riješeno u bilo kom momentu u prethodnih 30 godina i da su „eksperti“ poput Stanića i ostalih „kritičara“ iskoristili svoje pozicije u vlasti i znanje koje danas demonstriraju, da zatvore

Završen drugi pokušaj iznajmljivanja pogona nikšićke kompanije

Željezaru dobili Švajcarci

PODGORICA - Odbor direktora Elektroprivrede usvojio je juče prijedlog ponude švajcarske kompanije 8B Capital, koja je data u formi nacrta ugovora za zakup EPCG - Željezare, saopšteno je iz te kompanije. Taj nacrt ugovora biće dostavljen Vladi na dalje postupanje radi izjašnjenja na Skupštini akcionara. Očekuje se pozitivan odgovor Vlade.

To je finale drugog tendera za zakup Željezare, koji je raspisan 24. marta ove godine i na koji se javila samo švajcarska kompanija. Švajcarci su ostali jedini u trci i nakon prvog tendera, koji je okončan 14. marta ove godine, a na koji su se, osim njih, prijavili konzorcijum nikšićke firme Neksan Miodraga Dake Davidovića, kineskog Universal Energy

i češkog Energy & Industrial Management Advisory Services i švedski konzorcijum Kvalitets Bygg - Uber Nordic. Davidovićev konzorcijum je odbijen jer je tražio dozvole za izgradnju niza solarnih i vjetroelektrana, švedski zato što je tražio 100 miliona eura državnih garancija, a Švajcarci nijesu dostavili tražene garancije. Švajcarska kompanija, ko -

ovaj problem i omoguće Crnoj Gori prihode stotina miliona eura, za koje tvrde da je država oštećena i to u periodu u kojem su oni vršili vlast – ocijenio je Mujević i istakao da je naknada za potopljeno zemljište samo prvi korak u ovom komplikovanom procesu, koji traži više pravaca koji zahtijevaju uključivanje tri države, više institucija, različitih resora, uprava, državnih preduzeća... – Ova vlada neće dozvoliti da se šteta nastala u prethodnih 30 godina ostavi budućim generacijama, kao što je to ostavio SDP – zaključio je Mujović. Stanić je odgovorio da Mujović u svom obraćanju iz Trebinja, kad je sklopljen dogovor sa Elektroprivredom RS, nigdje nije pomenuo naplatu duga. Podsjetio je da međudržavne sporazume odobrava parlament, a ne resorno ministarstvo i pitao ko je i na osnovu čega izračunao da koncesija za potopljeno zemljište treba biti 600.000 eura, kad je prije 1992. godine plaćano 400.000 njemačkih maraka.

– Ministar ne pominje da li će se konačno početi sa isplatom novca za proizvedenu energiju četiri hidroelektrane od voda i sliva sa crnogorske teritorije, jer se to ne plaća već 50 godina, već priča o snabdijevanju vodom za Boku, koje je naša država riješila kroz izgradnju regionalnog vodovoda čija je cijena bila 100 miliona eura –naveo je Stanić i preporučio ministru ,,da ne trči pred rudu i ne pomišlja da se na svoju ruku može igrati sa vitalnim državnim interesima i d ogovarati ugovore kojim bi Crna Gora i Opština Nikšić bile oštećene za desetine miliona eura“. R. E.

ju predstavlja Igor Šamiz , koji je već u dva navrata bio u menadžmentu Željezare početkom 2000-ih, sa ruskom kompanijom Midlend, dok je njegovo upravljanje šibenskim Aluminijumom prije desetak godina završeno istragom zbog sumnjivih radnji, najavili su proizvodnju u tri smjene sa 2.500 gotovih proizvoda mjesečno. Angažovali bi 25 radnika, a 150 nakon pola godine, kao i da bi u posljednjoj fazi razvoja mogli proizvoditi 120.000 tona betonskog željeza i 60.000 tona specijalnih čelika. R.E.

Institut Alternativa traži amandmane na izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru

Tvrde da treba uskladiti rad inspekcija

PODGORICA – Nakon što

je Vlada predala u skupštinsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o inspekcijskom nadzoru kojim se ukida Uprava, a nadležnosti vraćaju ministarstvima,

Institut Alternativa (IA) je uputio sugestije zakonodavnom i odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu radi amandmanskog djelovanja. Smatraju da ovlašćenja tije-

la koje bi koordiniralo radom svih inspekcija, kako predviđa prijedlog izmjena, prevazilaze ovlašćenja stalnog Vladinog tijela na način predviđen uredbom o njenom radu. Poslanicima su ukazali da je

potrebno precizirati postupak međusobnog usklađivanja godišnjih planova rada različitih inspekcija, pitanje metodologije i smjernica za njenu izradu, kao i postupanja po inicijativama. R.E.

Poreska uprava, Udruženje banaka i PKCG potpisali memorandum

Uvezali baze podataka klijenata

PODGORICA – Poreska uprava (PU), Udruženje banaka (UBCG) i Odbor udruženja bankarstva Privredne komore (PKCG) potpisali su juče Memorandum o saradnji, koji će omogućiti razmjenu podataka i razvoj digitalizacije poslovanja, saopšteno je iz Poreske uprave. – Time će biti omogućen bolji pristup bazi podataka banaka, koja će omogućiti bolju kontrolu i lakše utvrđivanje poreskih obaveza – objasnio je vršilac dužnosti direktora PU Sava Laketić

Generalni sekretar UBCG Bratislav Pejaković je ocijenio da bankarski sektor prednjači u digitalizaciji usluga, a ovom saradnjom sa PU prave još jedan iskorak koji će biti od koristi klijentima i još više se približiti kvalitetu usluge banaka u razvijenim zemljama. Predsjednik resornog odbora pri PKCG Miloš Miketić je kazao da je uvezivanje baza podataka između PU i komercijalnih banaka značajan korak ka unapređenju poslovnog ambijenta, povećanju efikasnosti ovih institucija, ali i pojednostavljenju procesa za korisnike njihovih usluga. R. E.

Sukobljeni stavovi radnika Vektra Boke

Za jedne stečaj rješenje, za druge katastrofa

PODGORICA – Bivši predsjednik Sindikata Vektra Boke Vojo Miljanić je kazao da se grupa od 120 radnika ove kompanije ograđuje od izjava predsjednika NVO Bivši radnici Vektra Boke Đorđa Rajaka koji se zalaže za uvođenje stečaja. Oni su, kako je saopštio Miljanić, potpisali saglasnost da sva potraživanja naplate prodajom imovine ove kompanije. -Sadašnjim radnicima Vektra Boke u ovom momentu se duguje 30 ličnih dohodaka, jedan dio četvrte rate po planu reorganizacije i desetak godina radnoga staža. Bivšim radnicima se duguje dio četvrte rate i oko 30 mjeseci doprinosa. Prodajom imovine bismo se najprije naplatili u potpunosti i dio radnika bi stekao pravo da li na redovnu ili prijevremenu penziju. Dio

sadašnjih radnika bi naplatio i po 15.000 do 20.000 eura. To su ogromna sredstva za nas i rješavaju našu egzistenciju – poručilo je 120 radnika. Navode da su u saznanju da Rajak, koga podržava deset do 15 bivših radnika, ide u Podgoricu sa, kako navode, nelegitimnim zahtjevima i neistinitom pričom. -Pozivamo SDT da ih pozove i da ispita njihove navode o mogućoj prodaji akcija Vektra Boke, i da ispita ko ih finansira, savjetuje i gura ih protiv interesa svih radnika Vektra Boke i građana Herceg Novog i Crne Gore - poručila je grupa od 120 radnika u reagovanju. Rajak je za danas najavio okupljanje ispred SDT i Vlade radi, kako je naveo, podrške za što brže rješavanje njihovih problema i „spas od pljačkaške grupe“. R.E.

Saša Mujovič

Potpisivanje memoranduma

Vojo Miljanić

Mirko Stanić

Vlada nakon jučerašnje sjednice pompezno najavila da je predlaganjem seta zakona, uključujući i one koji regulišu medijsku sferu, ispunila sve pretpostavke koje se traže IBAR-om

Spajić popustio u procentima produkcije, o amandmanima

za RTCG će se tek pregovarati

PODGORICA - Evropska komisija nije imala primjedbi na amandmane koje joj je Vlada Crne Gore poslala povodom seta medijskih zakona na mišljenje jer ta pitanja konkretno nijesu obuhvaćena standardima EU i Savjeta Evrope, što znači da se lopta vraća na crnogorski parlamentarni teren – pa će dogovor oko svih spornih rješenja, uključujući i ona o izboru, odnosno mandatu generalnog direktora Javnog servisa i broju i načinu izbora članova Savjeta te medijske kuće biti predmet dogovora koji će, sve su prilike, trajati do izjašnjavanja poslanika u parlamentu. Drugim riječima, realno je da će u odnosu na set prijedloga medijskih zakona, koje je juče u sklopu šire pripreme čitave palete važnih normativnih akata od značaja za ispunjavanje privremenih mjerila, odnosno IBAR-a, odlučivati „amandmani na amandmane“.

To je kasno sinoć Pobjedi potvrđeno iz Vlade nakon što su se u suočavanju sa odnosom snaga u vladajućoj većini slegle strasti poslije dana punog prepucavanja. Polemični tonovi, u koje se uključio i predsjednik države Jakov Milatović kritikujući Vladu zbog amandmana o Javnom servisu, koji su, i prema njegovom viđenju, korak unazad i ne idu u pravcu depolitizacije RTCG i njenog profesionalnog i menadžerskog osnaživanja, ipak su ostali u sjenci nastupa iz redova PES-a. Pečat su dale prozivke Spajićevog kabineta i šefa

poslaničkog kluba PES-a Vasilija Čarapića u parlamentu na račun generalnog direktora za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljka Rudovića, targetiranog da je obmanuo javnost time što je javno saopštio da su amandmani iza leđa MKM i mimo njihovih stavova u pogledu rješenja do kojih je mješovita Radna grupa došla nakon mukotrpnog rada, poslati Evropskoj komisiji i time derogiran čitav postupak unapređenja legislative. Iz objelodanjene prepiske sa Brankom Krvavcem iz Spajićevog kabineta, koju je medijima dostavio Rudović, argumentujući svoju odbranu, ispostavlja se da su poslali komentare kabineta na Nacrt zakona o RTCG, ali ne i zvanične amandmane. Prema onome što je Rudović

dostavio medijima, Krvavac je komentare na set medijskih zakona, a ne amandmane uputio 11. marta i još jednom 20. maja. On je tražio i pojašnjenja o radu portala.

Ono što je zabrinjavajuće iz te prepiske je i detalj da su komentari stigli na papiru sa logom RTCG. To je ostavilo dilemu da su ,,diktirani“ ili oktroisani iz uprave na čijem je čelu generalni direktor Boris Raonić, koji ni pored silnih presuda kojima je utvrđeno da je nezakonito izabran i reizabran, kao ni prigovora Savjeta Evrope, i dalje ostaje u sedlu najvećeg medijskog javnog servisa u zemlji. Činjenicu da su komentari upućeni na papiru sa logom RTCG, juče iz Spajićevog kabineta nijesu komentarisali. Rudović je Krvavcu, prema dostavljenoj prepisci, kazao i da se

takvim komentarima potire rad Radne grupe, ali i da se prijedlogom Spajićevog kabineta omogućava direktan politički uticaj na rad Savjeta RTCG.

OkO čega se kOplja lOme

Kako je poznato od prije dva dana, odobrenim amandmanima Vlade previđa se izmjena pojedinih stavki u nacrtu zakona Ministarstva kulture i medija (MKM), između ostalog ona kojom je inicijalno predviđeno da uslov za obavljanje pozicije direktora RTCG mora biti 10 godina radnog iskustva, sada iznositi pet godina, kao što je bilo u dosadašnjem zakonu koji je bilo potrebno izmijeniti. Amandmanima Vlade je zatraženo da broj članova Savjeta iznosi devet, a ne 11 kako je to planirano nacrtom koji je pripremio Direktorat za medije MKM, kao i da predstavnike NVO sektora u Savjetu bira Administrativni odbor, a ne relevantne NVO koje su predložile kandidate... Spajić je sinoć, gostujući na Javnom servisu, rekao da je Savjet RTCG već veliki jer ima devet članova i nije fiskalno isplativo da se taj broj poveća. Smiješne su zamjerke, kaže, da rješenja o radnom iskustvu prilikom izbora generalnog direktora RTCG služe da se produži mandat aktuelnom rukovodstvu. Pet godina kao uslov je dovoljno, navodi, jer je cilj da se ljudi ohrabre da se prijave, a i Evropska komisija je navela da treba imati u vidu da je deset godina kao uslov strogo rješenje. – Evropska komisija nije navela šta treba da radimo, ali je da-

la mišljenje o prijedlozima – rekao je Spajić. On je naveo da su ministar pravde i ministarka kulture i medija imali izdvojena mišljenja, ali, kako je rekao, to je sve dio rada i procesa konsultacija.

Spajić je naveo da u diskursu sa generalnim direktorom Direktorata za medije Neđeljkom Rudovićem nije iznijeta istina, tvrdeći da je kabinet dokumentovao to.

– Dokumentovali smo medijima da je dotična osoba imala kontakt sa našim amandmanima u martu. Sa ministarkom je druga priča, ona je ipak politički nivo... Ona je bila jako korektna danas i imali smo fantastičnu saradnju i razumijevanje na Vladi. Možda nam je trebalo u početku da se uhodamo, sve bolje funkcionišemo - dodao je. Osvrnuo se i na kritike šefa države Jakova Milatovića o amandmanima na medijske zakone.

- Ne znam zašto bi Milatović, iz kog razloga, imao potrebu da tako nešto kaže. U čudu sam. Predsjednik nekad ne zna šta je njegova nadležnost. Ja nijesam ništa novo vidio u njegovoj izjavi - kazao je Spajić.

On je rekao da Vladi nije cilj da kontroliše Javni servis, jer je vrijednost EU, kojoj stremimo, medijska sloboda. Takve zamjerke, kazao je, dolaze od ljudi koji su zarobljeni u prošlosti. spuštanje lOpte

Da je, za razliku od svog javnog nastupa, Spajić suštinski ipak popustio u nastupu svjedoči, međutim, i zvanično saopštenje nakon maratonske sjednice Vlade u kojem, za razliku od njegovog javnog istupa na RTCG, nema rezolutnih stavova. Tako je iz Vlade, bez elaboracije spornih elemenata, saopšteno da je utvrđen Prijedlog zakona o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore. – Glavni ciljevi koji se postižu prijedlogom zakona uključuju dalje jačanje nezavisnosti Javnog medijskog servisa, eliminisanje bilo kakvog političkog uticaja, te krajnju depolitizaciju Javnog medijskog servisa, koji kao takav treba da služi isključivo javnom interesu i interesu građana/ki. Prijedlogom zakona izvršiće se implementiranje preporuka iz godišnih izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru, kao i preporuke Savjeta Evrope. Upravo su ovi elementi ono stanovište na kojem se našlo pret-

hodno rješenje MKM proisteklo iz radne grupe na koje je Vlada amandmanski djelovala i derogirala ga, šaljući Evropskoj komisiji izmijenjenu verziju nakon svih javnih rasprava, pregovora i dogovora koji su uobličeni u rješenja na koja je čak i EK dala pozitivno mišljenje. Vlada je sinoć saopštila da je u okviru seta zakonskih akata utvrdila Prijedlog zakona o medijima kao i Prijedlog zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.

Pobjedi je iz Vlade nezvanično rečeno da je premijer Spajić popustio i pristao da se smanji spostvena produkcija za komercijalne televizije sa 30, koliko je on tražio, na 25 odsto sopstvenog programa, a za radio emitere 10 procenata.

Takođe, on je insistirao na tome da RTCG tokom ,,prajmtajma“ može da emituje reklame, rečeno je iz Vlade nezvanično redakciji.

Potvrđeno je da će razgovor oko ostalih spornih amandmana trajati sve do izjašnjenja poslanika tokom sjednice iduće sedmice.

Vlada je sinoć zvanično saopštila da se predloženim zakonom o medijima unapređuju odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva i transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, državnu pomoć, evidenciju medija, podrazumijevajući i obavezan upis svih medija.

-Uvode se nove odredbe kojima se prvi put daje definicija novinara, dalje jačaju novinarski izvori i prava novinara, ali i jača nadzor nad ispunjavanjem zakonskih obaveza od strane medija.

Kao najvažnija novina ističe se rješenje po kojem javni sektor ne može finansirati osnivača medija koji nije upisan u evidenciju i koji nije objavio impresum i podatke o vlasničkoj strukturi u skladu sa ovim zakonom.

- Takođe, procenat finansiranja Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija iz tekućeg budžeta Crne Gore povećava se sa 0,09 % na 0,20 %, a uvrštene su i nove, dodatne teme od javnog interesa, među kojima su promocija borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija i promocija zaštite prava žena, promocija i unapređenje rodne ravnopravnosti i borba protiv seksizmasaopšteno je iz Vlade.

j. maRtInOVIĆ – I. peRIĆ

Premijer Milojko Spajić tokom jučerašnje sjednice Vlade

PODGORICA – Tri odrasla pacijenta i jedno dijete imaju teže simptome HAE rijetke bolesti, koja se manifestuje kroz napade otoka i pogađa različite djelove tijela, a koja može biti opasna po život. Doktori kažu da su u komunikaciji sa donosiocima odluka da im se obezbijedi bolja terapija – „takzairo“, a direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić poručio je da će za sve pronaći rješenje, ali i da egzibicijama pronalaze novac za skupe ljekove.

Udruženje pacijenata rijetkih bolesti sa Hereditarnim angiodemom organizovalo je juče prvi sastanak na kojem su stručnjaci i pacijenti polemisali o izazovima i poteškoćama sa kojima se suočavaju. U Crnoj Gori su registrovana 32 odrasla pacijenta i desetoro djece koji boluju od ove bolesti. Saopšteno je da je taj broj u praksi veći, za desetak, jer ostali ne žele da se zna da imaju tu vrstu oboljenja.

Terapija

Pacijenti koriste dvije vrste ljekova. Jedna terapija je „firazir“, koja prekida napad, ublažava simptome i mnogim pacijentima je dovoljna, a druga, koja se daje pacijentima sa učestalim, težim simptomima je „takzairo“, koja je preventivna, odnosno sprečava napade.

Direktor Fonda Vuk Kadić je kazao da je svim pacijentima omogućen „firazir“, koji ublažava simptome u trenutku napada, dok dva pacijenta primaju preventivnu terapiju. Četiri pacijenta čekaju da im se odobri „takzairo“.

-Fond će vrlo brzo naći način kako da se obezbijedi terapija. Dajte nam malo vremena –rekao je Kadić.

Kazao je da Vlada treba da

Udruženje pacijenata rijetkih bolesti HAE ukazalo na poteškoće sa kojima se suočavaju oboljeli, država nema trajno rješenje za njih

Teži simptomi kod četiri pacijenta, do lijeka egzibicijama

Direktor Fonda zadravstva Vuk Kadić poručio je da rade na tome da obezbijede najbolju terapiju svima, ali je rekao da je budžet ograničen i da moraju da djeluju u okviru svojih mogućnosti. Kazao je da je godinu dana potencirao i nada se da će novi menadžment Ministarstva zdravlja da donese novi zakon o zdravstvenoj zaštiti gdje bi se uvela novina formiranja fonda za rijetke bolesti. Fond bi trebalo da ima zaseban budžet

shvati koliko je neophodno da se ulaže u zdravstveni sistem. Prošle godine su na „firazir“ potrošili skoro milion eura, a kada je riječ o preventivnoj terapiji rečeno je da je za jednog pacijenta potrošeno oko

200.000 eura. Kadić je istakao da su lani odobrili ukupno 24 miliona za ljekove za rijetke bolesti. Govorio je da se kompletno rijetke bolesti finansiraju iz tekućeg budžeta koji je odobren

Od života punog straha do savršenstva

Na skupu je emitovan kratak film u kojem je pacijent

Srđan Kostić govorio o etapnoj borbi sa ovom bolešću koju je na kraju, uz pomoć preventivne terapije, uspio da iskontroliše. Pričao je da je imao jake

simptome, odnosno napade i otoke abdomena, malaksalost, mučninu, bol, koji su trajali dan ili dva, a od kojih mu je trebalo danima da se oporavlja. Nije mogao da funkcioniše sa društvom, nije išao na posao, te je

stalno osjećao strahove od ponovnih napada.

- Kada sam počeo da primam novi lijek počeo sam da imam lagodan život. Šetam, planinarim, radim, ne idem na bolovanje. Mogu da radim što hoću. Život mi

Ispitni centar objavio preliminarne rezultate maturskog ispita iz maternjeg i Albanskog jezika i književnosti

Ako nijesu zadovoljni, mogu danas da pogledaju testove

PODGORICA – Ispitni centar objavio je juče preliminarne rezultate maturskog/stručnog ispita za Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost i Albanski jezik i književnost. Kandidati imaju pravo na uvid u test i prigovor ukoliko nijesu zadovoljni preliminarnim rezultatima.

Uvid se organizuje u Ispitnom centru danas, a vrijeme trajanja uvida je od osam sati. Raspored je uređen po regijama, pa đaci iz južne regije dolaze od osam do deset sati, sjeverne od deset do 12, a centralne od 12 do 14 sati. Kako je saopšteno, uvid nije uslov za podnošenje prigovora. Kandidati podnose prigovor na ocjenu školi, danas

do 15 sati. Škola objedinjene prigovore prosljeđuje Ispitnom centru, istog dana do 19 časova. Odgovori na prigovore i objava konačnih rezultata biće 3. juna 2024. godine, kada će biti organizovana zajednička konferencija za medije Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ispitnog centra. N. Đ.

za ljekove i medicinska sredstva za funkcionisanje zdravstvenog sistema.

-Koliko egzibicije je potrebno da se nađe prostora i za terapiju rijetkih bolesti – rekao je Kadić.

je savršen i lijek mi je spasio život – rekao je on. Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović kazala je da svi milioni eura padaju pred tim što je Kostić rekao da je njegov život pun straha do toga da je savršen.

- Nikakav novac ne može da opravda situaciju –

d. malidžan

Ponovio je da rade na tome da obezbijede najbolju terapiju svima, ali je rekao da je budžet ograničen i da moraju da djeluju u okviru svojih mogućnosti. Kazao je da je godinu dana potencirao i nada se da će novi menadžment Ministarstva zdravlja da donese novi zakon o zdravstvenoj zaštiti gdje bi se uvela novina formiranja fonda za rijetke bolesti. Fond bi trebalo da ima zaseban budžet.

-Neophodno je da se zakonom definiše fond - rekao je Kadić. Kazao je da su, recimo, države regiona, poput Srbije osmislile da fond pune od procenta igara na sreću. Smatra i da se moraju odrediti tačni kriterijumi za dobijanje terapije, jer se u državi svi znamo, da ne dođemo u situaciju da samo dobija ljekove onaj ko ima vezu kod donosioca odluka koji su na vlasti. Marija Nikolić iz Udruženja pacijenata sa HAE kazala je da

kazala je Cerović. Pacijentkinja Tamara Gardašević govorila je o načinu na koji se suočava sa bolešću, te da se više od 30 godina bori i sa mentalnim tegobama zbog nje.

- Nova terapija bi nam udahnula novi život – istakla je Gardašević.

Osobe sa HAE imaju otoke koji se najčešće javljaju na koži, abdomenu i grlu/disajnim putevima. Bez liječenja, napadi mogu trajati od dva do pet dana. Napadi otoka deformišu izgled pacijenta i mogu biti izuzetno bolni i onesposobljavajući do te mjere da sprečavaju učestvovanje u normalnim svakodnevnim aktivnostima i značajno utiču na kvalitet njihovog života. Ne postoji lijek za HAE, već se tretmanima postiže potpuna kontrola bolesti i normalizacija njihovog života

ovim skupom žele da podstaknu donosioce odluka da bolje razumiju potrebe oboljelih. cilj

Kazala je da je cilj svih pacijenata život bez napada, te da u svijetu postoje terapije koje su efikasne, ali kod nas nijesu moguće zbog budžeta. -Sigurni smo da uz dobru komunikaciju možemo sa donosiocima odluka da dođemo do toga da krajnji rezultat bude u korist pacijenata – rekla je ona. Doktori su tokom diskusije komentarisali da prate detaljno stanje svih pacijenata, te da određuju na osnovu toga ko je za lakšu, a koji kandidati su za jaču terapiju. Isticali su da je bolest nepredvidiva i da se ne može procijeniti broj oboljelih od ove nasljedne bolesti. Osobe sa HAE imaju otoke koji se najčešće javljaju na koži, abdomenu i grlu/disajnim putevima. Bez liječenja, napadi mogu trajati od dva do pet dana. Napadi otoka deformišu izgled pacijenta i mogu biti izuzetno bolni i onesposobljavajući do te mjere da sprečavaju učestvovanje u normalnim svakodnevnim aktivnostima i značajno utiču na kvalitet njihovog života. Ne postoji lijek za HAE, već se tretmanima postiže potpuna kontrola bolesti i normalizacija njihovog života. N.ĐUrĐeVac

Organizacioni odbor za obilježavanje Dana ustanka, Dana državnosti i Dana SUBNORA Crne Gore Centralna

PODGORICA - Centralna proslava Dana ustanka crnogorskog naroda, Dana državnosti i Dana Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore biće održana 13. jula u 18 sati, pored spomenika ispod Trebjese u Nikšiću, odlučio je Organizacioni odbor te manifestacije.

Biće to, kako su kazali, podsjećanje na 13. jul 1941. godine, na prvi svenarodni ustanak protiv okupatora, svevremeni datum crnogorske istorije, simbol vjekovne borbe za slobodu.

– Uz prigodne besjede, u prisustvu crnogorskih antifašista i predstavnika boračkih i antifašističkih saveza bivših jugoslovenskih republika, biće izveden prigodan umjetnički program – saopšteno je iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.

Na sastanku je dogovoreno da se 9. juna, u 10 sati u Dolima, u organizaciji Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, održi Akademija sjećanja i poštovanja za žrtve u zločinu nad stanovništvom Pive u Drugom svjetskom ratu. r.U.-i.

Ključno je utvrditi Kriterijume za dobijanje terapije: Učesnici sastanka

PODGORICA – Institut za javno zdravlje evidentirao je još jedan slučaj obolijevanja od morbila u Crnoj Gori, što je šesti zabilježeni u protekla dva mjeseca. Riječ je o odrasloj osobi, staroj 42 godine, kojoj je dijagnoza uspostavljena nakon povratka iz Bosne i Hercegovine, gdje je bila u kontaktu sa oboljelom osobom.

-Epidemiološk a služba u Pljevljima istražuje kontakte radi prikupljanja dodatnih relevantnih informacija u cilju smanjenja rizika od pojave novih slučajeva – saopštili su iz IJZ.

Prvi slučaj obolijevanja od malih boginja zabilježen je 21. marta u Podgorici, a bila je riječ o nevakcinisanom djetetu. Od tada je laboratorijski potvrđeno ukupno šest osoba, od čega u Baru i Podgorici po dvije, Rožajama i Pljevljima po jedna.

Uporedo, zdravstveni radnici, kao i epidemiolozi upozoravaju da postoji realna opasnost od pojave epidemije čemu doprinosi slab obuhvat vakcinacije koji ugrožava kolektivni imunitet zajednice a time dovodi u realnu opasnost čitavu populaciju.

jedina odbrana

Iz Instituta za javno zdravlje pozvali su roditelje da dovedu djecu na MMR vakcinaciju bez odlaganja.

- Sva djeca koja su navršila godinu i nemaju medicinske kontraindikacije pisano navedene od strane ljekara, treba da prime prvu dozu vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR), a djeca koja se pripremaju za upis u školu i starija moraju biti vakcinisana sa dvije doze ove vakcine. Jedina djelotvorna mjera prevencije epidemijskog javljanja morbila je vakcinacija koja se sprovodi kombinovanom MMR vakcinom. Vakcina je bezbjedna i veoma djelotvorna, a naročito je važno pravovremeno primanje vakcine – saopšteno je iz IJZ.

Institut za javno zdravlje Crne Gore podsjeća građane koji razviju povišenu temperatu-

IJZ evidentirao novi slučaj obolijevanja od morbila, inficirana odrasla osoba iz Pljevalja, provjeravaju se svi kontakti kako bi se spriječilo širenje

Šesti slučaj malih boginja, epidemiolozi apeluju na što hitniju vakcinaciju djece

je

Sva djeca koja su navršila godinu i nemaju medicinske kontraindikacije pisano navedene od strane ljekara, treba da prime prvu dozu vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR), a djeca koja se pripremaju za upis u školu i starija moraju biti vakcinisana sa dvije doze ove vakcine –apelovali su iz Instituta za javno zdravlje

ru i osip (tipičan za obolijevanje od morbila) da telefonskim putem obavijeste svog izabranog ljekara i dogovore testiranje.

- Ukoliko je neophodno da oboljeli posjećuju zdravstvenu ustanovu tokom dijagnostike/liječenja, apelujemo na obavezu nošenja maski koje prekrivaju nos i usta - dodali su iz IJZ.

Ističu da se ne preporučuju

putovanja nevakcinisanim i nepotpuno vakcinisanim osobama u područja gdje je registrovano obolijevanje u zemlji i van zemlje, kao i bilo kakvo okupljanje ili boravak u kolektivu osobama koje nijesu uredno vakcinisane shodno uzrastu ili nemaju podatak da su nekada bolovale ovu bolest.

Kako je nedavno u razgovoru za Pobjedu upozorio dugogodišnji ugledni pedijatar

Nebojša Kavarić epidemije morbila u susjednim zemljama i prvih nekoliko slučajeva u Crnoj Gori dovode svako nevakcinisano dijete u našoj zemlji u veliku opasnost po zdravlje, a vrlo moguće i po život.

– Prema podacima Instituta za javno zdravlje, obuhvat djece uzrasta od 13 mjeseci pa do navršene 5. godine nije na zadovoljavajućem nivou,

U Centru za medicinsku genetiku i imunologiju KCCG nedostaje dio testova, deficit uzrokovan otežanom nabavkom na tržištu, ali i velikom potrošnjom

Antivakseri i povratak iskorijenjenih bolesti

Na bazi naučnih i medicinskih činjenica, potrebna je odlučnija borba protiv antivakcinalnih lobija, kako bi izbjegli pojavu i epidemiju teških zaraznih bolesti, koje su, upravo zahvaljujući vakcinaciji, bile iskorijenjene sa naših prostora.

O tome su se juče saglasili ministar zdravlja dr Vojislav Šimun i čelnik institucije Zaštitnika ljudskih prava sloboda Siniša Bjeković na sastanku tokom kojeg je, između ostalog, razmtrano i pitanje imunizacije stanovništva. Kako je saopšteno, zajednički je ocijenjeno da je neophodno intenzivirati javnu kampanju o podizanju svijesti populacije o značaju vakcinacije, naročito vakcinama koje su predviđene po redovnom kalendaru

čak nas svrstava u zemlje sa možda najnižim obuhvatom u ovom trenutku. Svaki roditelj od 30.000 nevakcinisanih mališana trebalo bi dobro da se zamisli. Prvo o zdravlju i životu svog djeteta, pa tek onda o svojoj odgovornosti – kazao je tada dr Kavarić.

kolektivni imunitet

On je podsjetio da je poželjan, ali i veoma potreban obuhvat imunizacije morao biti više od 95 odsto da bi imali zaštitu sve djece jedne generacije kao i djecu koja ne mogu primiti vakcinu iz medicinskih razloga, što nazivamo kolektivnim imunitetom. – Nema ni jedan razlog, ako izuzmemo rijetke medicinske razloge, da se dijete ne zaštiti MMR vakcinom, a ima puno koji idu u prilog zašto to treba uraditi sad i odmah. Najkraći i

najispravniji put je - put do prvog najbližeg doma zdravlja, da zaštite svoje dijete od malih boginja vakcinom MMR. To je moj savjet i preporuka, kao pedijatra sa višedecenijskim iskustvom, a i kao roditelja čija su djeca vakcinisana i u čijoj porodici su sva druga djeca, takođe, vakcinisana MMR vakcinom – istakao je on. Na nedavnoj sjednici Odbora za zdravstvo dr Jevto Eraković saopštio je podatak da je Crna Gora 2021. godine bila najgore pozicionirana država u svijetu kada je riječ o obuhvatu MMR vakcinacijom. Predstavinici zdravstvenog sistema tim povodom ukazali su da je neophodna izmjena zakonske regulative iz oblasti imunizacije, jer svi napori koje su do sada uložili ne donose veći obuhvat vakcinacije MMR vakcinom. i. PeriĆ

PODGORICA – Dio laboratorijskih nalaza koji se odnose na imunološku dijagnostiku nije moguće uraditi trenutno u Centru za medicinsku genetiku i imunologiju najveće zdravstvene ustanove u zemlji, jer nedostaju pojedini testovi, odnosno reagensi za koje je nabavka u toku na osnovu utvrđenih procedura, potvrđeno je Pobjedi iz Kliničkog centra Crne Gore. Iz te ustanove, međutim, ističu da se trenutni deficit, odnosno nestašica koja je uslovljena zbog otežane nabavke i premašivanja projektovanih potreba, prevazilaze na način što se svi pacijenti uz odgovarajuću potvrdu upućuju na vađenje nalaza u privatnim laboratorijama, nakon čega imaju pravo na refundaciju sredstava u predviđenoj proceduri. – Aktuelno nijesmo u mogućnosti da izvodimo sve analize za komponente komplementa reumatoidni faktor, imunoglobulini, C1 inhibitor, anti tTg i anti DGP antitijela/testovi za celijakiju, anti LKM1 antitije-

la, anti LC1 antitijela i anti SLA antitijela, kao i za miozitis profil immunoblot. Vjerujemo da će se ovi nedostaci prevazići nabavkom koja je u toku – potvrđeno je Pobjedi iz KCCG. Naglašavaju da je najvažnije da pacijenti, u svim situacijama povremenih nestašica pojedinih imunoloških testova nijesu uskraćeni za ostvarenje svojih potreba za ovom dijagnostikom. – Na osnovu potvrde koju iz našeg Centra dobiju svi pacijenti u slučaju nedostajuće dijagnostike, navedenu di-

jagnostiku mogu ostvariti u privatnim zdravstvenim ustanovama i zakonski definisanim procedurama nadoknaditi svoje troškove preko Fonda za zdravstvo Crne Gore – kažu iz Kliničkog. Ističu da su trenutno u toku svi odgovarajući tenderi za nabavku testova za imunološku dijagnostiku ili su u završnoj fazi za objavljivanja. – Dalja dinamika dostavljanja ugovorenih testova odvijaće se u skladu sa okolnostima vezanim za globalno tržište i tenderske procedure – navedeno je u odgo-

vorima KCCG na upit Pobjede. Na problem sa nedostatkom testova za imunološku dijagnozu ukazala je čitateljka Pobjede koja prije nekoliko dana nije mogla u laboratoriji KCCG da uradi potrebne nalaze. Iz Kliničkog centra nam je rečeno da svi testovi i reagensi za imunološku dijagnostiku, koja se sprovodi u Centru za medicinsku genetiku i imunologiju KCCG, nabavljaju se standardnom procedurom putem javnih godišnjih tendera, u okviru opredijeljenog budžeta za tu oblast zdravstvene djelatnosti.

– Povremene nestašice nastaju prije svega zbog otežane nabavke testova na tržištu uzrokovane deficitarnošću, odnosno velikim globalnim potrebama za ovom vrstom laboratorijske dijagnostike, što uzrokuje povremeno kašnjenje kvartalnih isporuka. Takođe, povremeni nedostaci pojedinih testova nastaju i zbog neracionalne potražnje za ovom vrstom dijagnostike, koja premašuje projektovane potrebe, zasnovane na medicinskim indikacijama i na empiriji – ističu iz KCCG. i. P.

Vakcina

bezbjedna i veoma djelotvorna, a naročito je važno pravovremeno primanje m. babović

Advokat poručuje da bi mnogo više novca država zaradila da Slobodna carinska zona normalno posluje, njeno ukidanje odraz nesposobnosti

Piperović: Vlasnici zaplijenjenih cigareta tužiće državu za otetu zakonitu imovinu i uspjeti u sporu

PODGORICA – Ukidanje

Slobodne carinske zone u Luci Bar poraz je državnih institucija pred švercerima cigareta. Da ukidanje slobodnih carinskih zona donosi ekonomski boljitak, to bi uradili mnogo pametniji od nas, ocijenio je za portal Pobjeda advokat Zoran Piperović U godišnjem izvještaju Direkcije za carinski sistem i carinsku politiku navedeno je da je država prošle godine od akciza na duvanske proizvode uzela rekordnih 100 miliona eura, te da je prije ukidanja Slobodne zone za skladištenje cigareta prihod od akciza bio oko 45 miliona eura.

Piperović navodi da je ovdje u pitanju štetni rezon po principu – „posjecimo sve crnogorske šume da ne bi bilo šumskih krađa“.

– Otud imamo zapljenu 153.000 paketa legalno lagerovanih u Slobodnu carinsku zonu jer država nije znala da spriječi da budu ilegalni, da ih oporezuje i da se plati akciza. Iz svoje nemoći i neznave-

nosti, ona ih je proglasila nelegalnim i zapečatila ko zna gdje i, evo, saznaće, vjerovatno, gospodin Koprivica – rekao je Piperović.

On ističe da bi mnogo više novca država zaradila da Slobodna carinska zona normalno posluje kao svugdje u svijetu i da država zna da sve to oporezuje putem institucija sistema i zakonskih mehanizama i da protok roba bude zakonit i normalan. – Zatvaranje Slobodne carinske zone, dakle, isključivo je nedostatak ideje i sposobnosti onih koji su tada upravljali državom. I to prodavanje magle danas kroz saopštenja može da prođe samo kod ljudi kojima je moć rasuđivanja eliminisana. Sa tim se nije ni najmanje hvaliti. Naprotiv, trijumfalno se prikazuje elementarna nesposobnost države. Uostalom, svi vlasnici zaplijenjenih cigareta tužiće državu za otetu zakonitu imovinu i uspjeti u sporu. A onda će neki da kažu: „Kakve veze mi imamo s tim?“ – zaključio je Piperović. T. K.

Uhapšen srpski državljanin zbog sumnje da je posjedovao drogu i omogućio njeno uživanje

U stanu pronađene marihuana i vaga

BUDVA – Srpski državljanin Ž. J. (32) koji boravi u Budvi uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga, saopšteno je iz Uprave policije. Kako su naveli, on je uhapšen po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. – U njegovom stanu policija je pronašla 117,8 grama materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana i vaga za precizno mjerenje, dok su oduzeta i dva mobilna telefona, te 215 eura za koje se sumnja da su stečeni izvršenjem krivičnog djela, odnosno, da potiču od prodaje opojne droge, saopštili su iz Uprave policije. C. H.

Na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

PODGORICA – „Skaj“ komunikacija koja se nalazi u predmetima Specijalnog državnog tužilaštva nije dostavljena medijima iz te institucije, kazao je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, na čijem dnevnom redu je bio Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu.

-Nijedna informacija koja se tiče „Skaj“ komunikacije nije izašla u javnost dok je materijal bio u Specijalnom državnom tužilaštvu. Nakon podignute optužnice, materijal se kao dokaz dostavlja sa svim ostalim dokazima koje prikupi SDT. Tada pravo na kopiranje tog materijala imaju okrivljeni, njihovi branioci, oštećeni i eventualno njihovi punomoćnicikazao je Novović.

KO SVE IMA MATERIJAL

On je dodao da svi oni uzimaju taj materijal koji se nareže na USB memoriji ili na CD-u i dostavi Višem sudu.

- Tek od tog momenta, ti materijali su počeli da izlaze u medijima - tvrdi Novović.

Ipak, kako je rekao, ti materijali izlaze i ranije s obzirom da sudovi traže da u prijedlogu za određivanje pritvora tužilaštvo, pa i samo SDT obrazloži osnovanu sumnju i da citira odakle ta osnovana sumnja proizilazi.

- Pa se samim tim u tom prijedlogu citiraju i poruke sa „Sky ECC“ komunikacije, čak i u rješenju o zadržavanju. Nakon toga, i sud, odnosno sudija za istragu u svojoj odluci takođe citira te poruke obrazlažući osnovanu sumnju u pogledu određenog krivičnog djela. To rješenje se dostavlja Upravi

Novović tvrdi da „Skaj“ komunikacija

„ne curi“ iz Tužilaštva

Prema mišljenju glavnog specijalnog tužioca, informacije medijima se dostavljaju „iz tog širokog kruga ljudi“, tj. iz odluka suda, odnosno rješenja o određivanju pritvora. - Mi nijesmo u mogućnosti da to zaustavimo, da se te odluke ne dostavljaju - rekao je Novović. Tvrdi i da nema govora o selektivnosti u radu Tužilaštva, jer to nijedan relevantan međunarodni izvještaj ne pominje

za izvršenje krivičnih sankcija, SDT-u i Upravi policije - naveo je glavni specijalni tužilac. Po njegovom mišljenju informacije medijima se dostavljaju „iz tog širokog kruga ljudi, tj. iz tih odluka suda, odnosno rje-

šenja o određivanju pritvora. -Mi nijesmo u mogućnosti da to zaustavimo, da se te odluke ne dostavljaju - rekao je on. Glavni specijalni tužilac rekao je i da nema govora o selektivnosti u radu tužilaštva, jer to ni-

Novović zaboravio na Katnićeve kritike o zapljeni kokaina u Mojanovićima

Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, govoreći o selektivnosti u radu Tužilaštva, podsjetio je i na skandaloznu operaciju u kojoj su – sada već i zvanično – nedužni Marina i Budimir Krstović proveli petnaest mjeseci u pritvoru. Uhapšeni su krajem avgusta 2021. godine zbog šverca 1,2 tone kokaina i nedavno pravosnažno oslobođeni. Ta presuda, ocijenio je Rakočević, pokazuje nesposobnost tužilaca da dođu do istine.

Novović je odgovorio da on i vrhovni državni tužilac Milorad Marković tada nijesu bili u Tužilaštvu.

– Koliko se sjećam, to je bilo 2021. godine, a na čelu Specijalnog tužilaštva tada je bio Milivoje Katnić – kazao je Novović.

Međutim, Novović se nije

sjetio da je upravo Katnić bio nezadovoljan rezultatima i akcijom, a o zapljeni je saznao iz medija. Nekoliko dana nakon hapšenja Krstovića, tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić saopštio je da je za ovu akciju saznao iz medija i ocijenio da je mogla biti bolje odrađena.

– Da je bilo obaviješteno SDT, zasigurno bi bili otkriveni i finansijeri ovog šverca kokaina – kazao je tada Katnić.

Tri dana poslije zapljene kokaina, predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Vlade i Uprave prihoda i carina organizovali su pres na kojem su, u konkretnom slučaju, istakli saradnju aktuelne vlasti sa američkim službama, navodeći da SDT nije smišljeno isključeno iz akcije zapljene droge, jer je

u tom trenutku ,,egzistirala kvalifikacija nedozvoljenog držanja i proizvodnje opojnih droga, a što je nadležnost Višeg tužilaštva“.

Međutim, vrlo interesantno je da je sredinom maja ove godine Marina Krstović saopštila medijima da im je na oslobađajućoj presudi čestitao predstavnik američke DEA-e za Balkan. Gostujući u emisiji „Dokaz“ TV E, ona je ispričala da je morala biti uhapšena. – Prišao mi je jedan inspektor i rekao: „Marina, mi smo ispitali sve radnike i pustili ih da idu kući, međutim, tužilac je rekao da nekoga zadržimo, tako da u ovom slučaju ti ćeš biti lišena slobode“ –ispričala je ona za TV E. Do danas su izostali odgovori ko je „vlasnik“ kokaina, ko je učestvovao u švercu, kao i zašto je izbjegnuto da se uz

jedan relevantan međunarodni izvještaj ne pominje.

PREZUMPCIJA

NEVINOSTI

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija

kvalifikaciju nedozvoljenog držanja droge stavi na teret i stvaranje kriminalne organizacije, čime bi se aktiviralo učešće Specijalnog državnog tužilaštva, pa i tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca. Sredinom februara Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet protiv više državne tužiteljke Tanje Božović u okviru kojeg ispituje da li je počinila krivično djelo nesavjestan rad u službi prilikom postupanja u predmetu protiv Krstovića. Predmet je formiran nakon što je Tužilački savjet utvrdio da je tužiteljka Božović napravila propuste prilikom angažovanja tumača za španski jezik Žane TassanMazzocco u predmetu. Podsjećamo, sudski tumač za španski jezik Žana Tassan-Mazzocco je krajem maja 2022. godine na suđenju Marini i Budimiru Krstoviću saopštila da se izvinjava ,,ako je nekome napravila štetu proizvoljnim

Zoran Piperović

Sa jučerašnjeg Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu

upravu razmatran godinu

da komunikacija Tužilaštva

Nikolić kazao je da svjedočimo političkom naslađivanju zbog hapšenja ljudi. - Čuli smo nebrojeno puta, naslađivanje tuđom mukom nije u redu, ti ljudi imaju porodice. Ti ljudi imaju dostojanstvo dok traje postupak. Svako je nevin dok se ne dokaže suprotno. Nije etički, profesionalno, ni crnogorski ako želite da čujetenaveo je Nikolić.

Podsjetio je da vladavina prava podrazumijeva i poštovanje prezumpcije nevinosti.

- Nikada nas nećete čuti da smo likovali nad hapšenjima bilo koga, pa čak ni kada su se ona dešavala unutar parlamentarne većine. Treba pustiti nadležne da rade svoj posao. Vratimo se poštovanju vladavine prava na ovim principima, a ne na progonu političkih neistomišljenika - istakao je Nikolić.

Poslanik PES-a Darko Dragović pozvao je bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da prekine štrajk glađu.

- Zbog valjanog, činjenično utemeljenog i pravilnog okončanja svih postupaka koji su inicirani od SDT-a, kao i njegovog samog prava na odbranu - rekao je on.

Predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović pozvao je vrhovnog državnog

prevodom poruke sa engleskog jezika“ koje je Marina razmijenila sa dobavljačem iz Ekvadora vezano za transport banana koje je naručila za kompaniju u vlasništvu njenog oca Budimira Krstovića.

Tassan-Mazzocco potvrdila je dotadašnje tvrdnje advokata Stefana Jovanovića i Dragoljuba Đukanovića da se optužnica protiv Krstovića temelji na pogrešno prevedenoj poruci.

Žana Tassan-Mazzocco je tada predočila sudu da je tužiteljka Božović mogla reagovati i tražiti ispravku s obzirom da je odmah primijetila grešku.

Ovu „veliku“ akciju, koja će očito ostati misterija, pozdravio je i pohvalio tadašnji koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović Krstovići su kazali da je Abazović optužio nevine ljude, kako bi zaštitio one na koje nije mogao da krene. A. R.

tužioca Milorada Markovića da se konačno istraže ratni zločini počinjeni tokom rata devedesetih godina.

- Dajte da istražimo deportaciju Bošnjaka u tzv. Republiku Srpsku, dajte da se istraži Kaluđerski laz. U svim izvještajima vidimo jednu konstantu, a to je da se nijedan predmet nije pomjerio sa mrtve tačke. Takođe, primjećujemo i da u tužilaštvima postoji slab broj zapošljenih Bošnjaka - istakao je Ibrahimović.

Sa druge strane, Marković je rekao da tužilaštvo predano radi na ovim predmetima te da se očekuje da se u jednom od njih desi i optuženje.

O PRITVORU

Poslanik SD-a Boris Mugoša istakao je da se u javnosti dešavaju pogrešne percepcije o određivanju pritvora.

- Nekoliko puta sam tražio od Tužilačkog savjeta da se analizira koliko puta je određen pritvor, a koliko ne, a koliko neosnovano. Zašto? Zato što to plaćaju građani. To što je neko boravio neosnovano plaćaju građani i ne možemo da nema odgovornih. Nije to samo odgovornost sudija, već i tužioca, jer tužilac predlaže a sud prihvata - rekao je on.

On je upitao Markovića i Novovića koji je kriterijum da se nekome stave lisice u SPO, a nekome ne.

- Imamo slučajeve da ljudi izlaze bez lisica u SPO, dok imamo slučajeve da sa lisicama izlaze iz kola SPO, ulaze na saslušanje i sa istim izlaze. Zanima me koji je kriterijum za tako neštorekao je Mugoša. Vrhovni državni tužilac rekao je da se pritvor određuje u ranom dijelu postupka, na osnovu osnovane sumnje.

- Teret dokazivanja nije na okrivljenom, u sumnji je uvijek u korist okrivljenog - to je u okviru pretpostavke nevinosti u Državnom tužilaštvu. Mi ne možemo uticati u radnjama pretresanja i hapšenja bilo kojeg lica da to ne bude dostupno medijima. Stavljanje lisica nije u domenu Državnog tužilaštva, već Uprave policije - rekao je Marković. Mugoša se obratio i glavnom specijalnom tužiocu Novoviću da se u javnosti dešava percepcija da se individualizuju institucije sistema, te da se od jedne osobe, u ovom slučaju samog Novovića, pravi „bog“.

- Mislim da to nije dobro. Nijeste vi bog i batina u Crnoj Gori. Stvara se nepotrebni ambijent, ja bih volio da ne znam ko je GST. Kada u našoj zemlji budemo govorili o tim kategorijama, bićemo srećna država. Ja nikada nijesam hvalio GST ni kada sam bio dio vlasti jer smatram da je to njegov posao - rekao je, između ostalog, Mugoša. Novović je kazao da je to samo percepcija Mugoše. - Vaša je percepcija da mene neko poistovjećuje sa bogom. Ja se krećem uglavnom od posla do kuće, samo se vikendom družim sa prijateljima. Ja sam običan čovjek. Ovaj posao radim najbolje što znam i umijem i kako sam učio - rekao je Novović. J. RAIČEVIĆ

Nakon šest dana „opsade“ okončani pretresi u Master kvartu u Podgorici

PODGORICA – Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja juče su nakon šest dana okončali pretrese neuseljenih i nepotpuno opremljenih stanova u zgradi u Master kvartu, koji su u vlasništvu kompanije „Bemaks“, a u istrazi specijalnog tužioca Miloša Šoškića, koja se, prema naredbi za pretres, odnosi na krivična djela zloupotreba ovlašćenja u privrednom poslovanju, „pranje novca“ i utaja poreza.

Pretresi su juče počeli u 10 časova i okončani su oko 19 sati, a prema informacijama Pobjede, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja zapečatili su pet neuseljenih stanova i saopštili da niko ne smije ulaziti ni u jedan od njih do dobijanja odobrenja od Specijalnog državnog tužilaštva. Razlog zbog čega su inspektori „zapečatili“ stanove – nije poznat.

Inspektori Specijalnog tima kojim rukovodi Predrag Šuković u petak su „okupirali“ ulaz u kojem se nalaze „Bemaksovi“ stanovi, ali su tada stigli bez naredbe sudije za istrage i nakon što su advokati kompanije ukazali da bi to bilo kršenje zakona, odustali su od te „akcije“. Uniformisana policija je tokom noći „čuvala“ ulaz u kojima se nalaze ,,Bemaksovi“ stanovi, sve do subote popodne dok nijesu stigli službenici SPO sa naredbom za pretres. Pauzu su napravili u neđelju, a nastavili u poneđeljak, utorak i srijedu kada su oko 19 sati okončali

Inspektori SPO „zapečatili“ pet stanova

pretrese.Kako je Pobjeda pisala, pravni zastupnici kompanije „Bemaks“ odbili su da prisustvuju pretresima, kao i da angažuju svoje svjedoke da prate proceduru, jer smatraju da su pretresi nezakoniti.

Pretresi su juče počeli u 10 časova i okončani su oko 19 sati, a prema informacijama Pobjede, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja zapečatili su pet neuseljenih stanova i saopštili da niko ne smije ulaziti ni u jedan od njih do dobijanja odobrenja od Specijalnog državnog tužilaštva. Razlog zbog čega su inspektori „zapečatili“ stanove – nije poznat

– U naredbi se ne pominju imena, a krivična djela pranje novca i zloupotreba ovlašćenja u privrednom poslovanju mogu da počine isključivo fizička lica. To što nema nijednog imena, siguran je znak da su u cijelu akciju krenuli potpuno proizvoljno, iz njima znanih razloga izmišljajući osnov sumnje – kazao je ranije za Pobjedu jedan od advokata kompanije „Bemaks“ Zoran Piperović. On je najavio podnošenje krivične prijave kada budu imali potpune informacije.

Pretresima su prisustvovali i forenzičari, ali advokati kompanije nijesu imali informaci-

U Tivtu uhapšene četiri osobe zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja teških povreda

Terete ih da su pretukli mladića koji im je prijetio

TIVAT – Četiri osobe, od kojih je jedna maloljetna, uhapšene su zbog sumnje da su u Tivtu pretukle devetnaestogodišnjaka, koji im je, kako se sumnja, prethodno prijetio.

Osumnjičeni se terete za krivična djela nasilničko ponašanje, nasilničko ponašanje u sticaju sa teškom tjelesnom povredom i ugrožavanje sigurnosti.

– M. K (19) fizički je napadnut od S. R. (23), M. R. (21), L. G. (19) i jednog maloljetnog lica starog 17 godina, a čemu je prethodio događaj u kome je

M. K. uputio riječi prijeteće sadržine – navodi se u saopštenju policije.

Iz Uprave policije su kazali da su policijski službenici, u saradnji sa budvanskom policijom, pretresli stan i druge prostorije koje koriste osumnjičeni na tri lokacije i tom prilikom je kod P. G. pronađeno manje pvc pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je kokain, dok su kod S. R. pronađeni bejzbol palica i dva gasna pištolja. – Sa događajima je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem su nalogu lišeni slobode – M.

K. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu S. R., M. R., L. G. i maloljetnika starog 17 godina, dok su S. R. i maloljetnik lišeni slobode zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda. Takođe, slobode su lišeni i M. R. i L. G. koji se sumnjiče za krivično djelo nasilničko ponašanje – istakli su u saopštenju. Iz policije zaključuju da će, u odnosu na pronađene predmete tokom pretresa, protiv pomenutih lica biti pokrenuti odgovarajući postupci. C. H.

je za čim konkretno tragaju i zašto ih je Tužilaštvo angažovalo. Inspektori su se tokom šestodnevne akcije fokusirali na namještaj, ali su i mjerili debljinu zidova, fotografisali prostorije, a tim radnjama prisustvovali su svjedoci – kadeti Policijske akademije. Kompanija „Bemaks“, njeni vlasnici i partneri na udaru su novih vlasti od decembra 2020. Od tada su najavljivali hapšenja vlasnika „Bemaksa“ Ranka Ubovića i njegovog poslovnog partnera Aleksandra Mijajlovića, provjeravali njihovo poslovanje, optuživali ih za razna krivična djela. M. Ž. / A. R.

Rasvijetljena teška krađa u Tivtu

Tragaju za dvojicom ruskih državljana

TIVAT – Protiv ruskih državljana K. P. (34) i P. Z. (34) koji su trenutno nedostupni i za kojima policija intenzivno traga podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su sa bankomata ukrali više od 23.000 eura. – Oni se sumnjiče da su izvršili krivično djelo teška krađa 26. januara u Tivtu, na način što su upotrebom podesnog sredstva i fizičke snage napravili oštećenja u spoljašnjem dijelu jednog ATM bankomata, odakle su otuđili novac u iznosu od 23.350 eura – zaključuje se u saopštenju policije. C. H.

Inspektori SPO dolaze na pretres

Bar: Ministarstvo energetike i rudarstva prihvatilo primjedbe Opštine

U Vukićima neće otvarati kamenolom

Iz barske uprave naveli su da bi istražni radovi i eksploatacija kamena nanijeli veliku štetu jer su stanovnici naselja na granici barske i ulcinjske opštine ostali tu da žive i privređuju, bave se isključivo stočarskom, voćarskom i povrtarskom proizvodnjom

PODGORICA – U Plan davanja koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksplotaciju mineralnih sirovina za ovu godinu uvršteno je sedam ležišta,,Klikovače“ u Danilovgradu, ,,Žoljevica“ u Andrijevici, ,,Drmnić“ i ,,Đelov do“ u Nikšiću, ,,Jejevac“ u Šavniku, ,,Raženo polje 2“ na Žabljaku i ,,Jasenov vrh“ u Plužinama.

Iz Plana je isključeno ležište arhitektonsko-građevinskog (ukrasnog) kamena ,,Vukići“ Baru. Iz Ministarstva energetike i rudarstva objašnjavaju kako je to urađeno na

zahtjev Opštine Bar, koja je tokom javne rasprave uputila primjedbe na Plan. - Sve katastarske pracele koje se nalaze u obuhvatu ovog prostora, a koje su u privatnoj svojini su po kulturi poljoprivredno zemljište i šume, a u blizini potencijalnog koncesionog područja su i seoska naselja. Što se tiče lokacije, stanovnici tog naselja na granici barske i ulcinjske opštine ostali su tu da žive i privređuju, baveći se isključivo stočarskom, voćarskom i povrtarskom proizvodnjom, i to u uslovima gdje ne postoji gradska vodovodna mreža. Jedini prosperitet ovog kra-

ja je životna sredina dobrog kvaliteta i proizvodnja organskih poljoprivrednih proizvoda, prepoznatih u barskom i ulcinjskom kraju, a i šire. Takođe, katastarska parcela br.

71 KO Dabezići graniči se sa potocima i Međurečkom rijekom, zbog koje ovo područje predstavlja veliki turistički potencijal. Imajući to u vidu, istraživanja i eventualna eksploatacija mineralnih sirovina ugrozili bi to područje – navedeno je u Planu koncesija.

Iz barske lokalne uprave naglasili su kako ostaju pri stavu da na području Bara ne treba otvarati nova koncesiona

područja te podsjećaju da je takav stav zauzela i Skupština opštine.

– Stav Opštine, imajući u vidu broj aktivnih koncesija za eksploataciju kamena na teritoriji barske opštine, a cijeneći intenzitet i učestalost operacija koje nedvosmisleno negativno utiču na segmente životne sredine, na teritoriji Bara ne treba otvarati nova koncesiona područja za eksploataciju kamena. Skupština opštine na sjednici u februaru 2022. godine donijela je Zaključak u kojem je definisano da ,,Skupština opštine zauzima negativan stav prema davanju novih koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina na teritoriji opštine Bar – navedeno je u obrazloženju. ,,Vukići“ se nalaze u istoimenom selu, na južnim padinama Rumije, na šesnaestom kilometru puta Bar - Vladimir. Površina ležišta je 4,3 hektara. Procijenjene rezerve krečnjačkih breča iznose 400.000 m³, stijenske mase 67.762 m³, a blok mase oko 21.000 m³. U dokumentima Uprave za katastar i državnu imovinu (2021) navedeno je da zemljište na kojem se nalazi ležište ,,Vukići“ pripada KO Dabezići. Jedna od parcela je u vlasništvu Industrija i rudnici mermera Ukras Novi Pazar, osam parcela je u privatnom i jedna u vlasništvu Opštine Bar.

U Baru se, prema podacima iz decembra 2023.godine, kamen eksploatiše na pet lokacija. D. ŠAKOVIĆ

BIjELO POLjE: Opštinska preduzeća na sjeveru suočavaju se sa finansijskim teškoćama Brinu visoki troškovi

BIJELO POLJE - Kako bi se unaprijedilo korporativno upravljanje u opštinskim preduzećima, potrebna je bolja komunikacija opština, države i organizacija civilnog društva u donošenju propisa i poboljšanja poslovnog ambijenta za rad preduzeća - zaključci su sa radionice održane u Bijelom Polju, a koju je organizovao Centar za ekonomske i evropske studije (CEES).

Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović kazao je na otvaranju da su sva javna pre-

Država naplaćuje PDV na čišćenje snijega

- Razlika između sjevernih i južnih opština je očigledna. Samo kad se uzmu u obzir vremenski uslovi, nije ista pozicija opština na sjeveru, koje moraju da čiste snijeg na razuđenim opštinskim površinama, dok na jugu nemaju taj problem. Uz sve to, država naplaćuje PDV na čišćenje snijega, koje preduzeća ne mogu da platerekao je Petar Smolović.

duzeća na sjeveru u problemima. On je istakao da se opštine suočavaju sa velikim rashodima, a malim prihodima.

- Pitanje radne snage je vrlo izazovno jer su troškovi za-

rada visoki. Troškovi zarada, bolovanja i prekovremenog rada vrše pritisak na preduzeća u vlasništvu lokalne uprave. Veliki rashodi i mali prihodi onemogućavaju ulaganja u

KOL ašIN: Akcija Uprave za gazdovanje šumama

Na Vranještici će zasaditi

KOLAŠIN - U gazdinskoj jedinici „Rečinska Rijeka – Vranještica“ u narednih nekoliko dana biće posađeno oko 5.000 četinara. Ako vremenski uslovi dozvole, taj plan će biti premašen.

Do kraja godine planirano je da se posadi više od 18.000 sadnica.

Direktor kolašinske radne jedinice Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Radovan Dabetić zadovoljan je akcijom u kojoj su učestvovali zaposleni – šumari, tehničari, inžinjeri, administrativci. – Svi su dali doprinos da se realizuju mjere predviđene Programom gazdovanja šumama. Započeli smo aktivnosti na pošumljavanju u odjeljenju 13 a,

u gazdinskoj jedinici „Rečinska Rijeka – Vranještica“ – kazao je Dabetić. On ističe da su pošumljavanju prišli maksimalno organizovano i da su za sada najviše opterećeni zaposleni u radnoj jedinici koji, uz redovne poslove učestvuju u akcijama. – Planiramo da ostvarimo saradnju sa SMŠ ,,Braća Selić“ i sa NVO Natura kako bismo povećali broj učesnika u akcijama. Kolašinska gimnazija je uvijek bila pravi partner, kao i NVO Natura. U ovom slučaju nam je problem transport do lokacije u Vranještici. Do mjesta pošumljavanja se može doći samo terenskim vozilima, a udaljenost u jednom pravcu je 50 kilometara – objašnjava Radovan Dabetić. Dr. D.

opremu, investicije, obnavljanje tehnike i razvoj ljudskih resursa - kazao je Smolović. Nina Vujošević iz CEES-a predstavila je rezultate istraživanja i analize koje je CEES sproveo o poslovanju najvećih opštinskih preduzeća na sjeveru Crne Gore. - Najveća opštinska preduzeća u 13 opština sjevera suočavaju se sa visokim finansijskim rizicima u poslovanju koje kao takvo proizvodi fiskalne rizike za opštine kao vlasnike, a indirektno za javne finansije u cjelini. Iako je u posljednje vrijeme bilo pomaka u poboljšanju korporativnog upravljanja, naročito u

dijelu vlasničke funkcije i povećanja transparentnosti, to je još daleko od kriterijuma OECD-a za dobro korporativno upravljanje. Istraživanje je pokazalo da menadžmenti blizu 70 odsto opštinskih preduzeća često nijesu upoznati s izmjenama zakonskih propisa koji utiču na njihovo poslovanje, te da su najveći uzroci loših finansijskih re-

zultata visoki troškovi zarada, inflacija, sudski sporovi/ naplata potraživanja - kazala je Vujošević. Radionica je održana u okviru projekta ,,Saradnjom s organizacijama civilnog društva za veću odgovornost opštinskih preduzeća“, koji finansira EU, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. C.G.

U BarU aKTIVNO PET KaMENOLOMa: ,,Volujica“

SVI SU DaLI DOPrINOS: Radnici Uprave za gazdovanje šumama

POBOLjšaTI KOrPOraTIVNO UPraVLjaNjE: Sa skupa u Bijelom Polju

Herceg Novi: Resorno ministarstvo o zahtjevu firme ,,Azmont investments“

Nije izdata dozvola za izgradnju helidroma

HERCEG NOVI – Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odbilo je zahtjev firme ,,Azmont investments“ iz Herceg Novog za izdavanje dozvole za građenje helidroma u sklopu luke nautičkog turizma u Kumboru. Kako se navodi u obrazloženju rješenja, Ministar-

stvo se, na osnovu propisa, obratilo Agenciji za civilno vazduhoplovstvo zahtjevom za izdavanje saglasnosti na glavni projekat objekta helidroma. – Agencija je 4. marta 2024. godine dostavila rješenje, kojim se odbija zahtjev Ministarstva jer je utvrđeno da sadržaj glavnog projekta

c e T i NJ e: Podnijeta inicijativa da kafana ,,Kod Pera na Bukovicu“ dobije status - kulturno dobro

Svjedok istorije i čuvar baštine

Kafana je najstariji sačuvani objekat ovog tipa u Crnoj Gori, dozvolu za rad dobila je 1881. godine. ,,Kod Pera na Bukovicu“ je svjedok mnogih događaja koji su oblikovali prošlost Njeguša, Lovćena, Katunske nahije – navedeno je u inicijativi Upravi za zaštitu kulturnih dobara

CETINJE – Upravi za zaštitu kulturnih dobara upućena je inicijativa da restoran-kafana ,,Kod Pera na Bukovicu“ dobije status kulturnog dobra. Autori su književnik i publicista Božidar Proročić i potomak vlasnika kultne kafane Đuro (Brankov) Milošević.

– Kafana je najstariji sačuvani objekat ovog tipa u Crnoj Gori, dozvolu za rad dobila je 1881. godine. Nalazi se u slikovitom selu Njeguši na katunu Bukovica. Kafana predstavlja ne samo ugostiteljski objekat, već i mjesto đe se vjekovima njeguju tradicija, kultura i istorija ovog kraja. Zato zaslužuje da dobije status kulturnog dobra – navedeno je u

inicijativi. ,,Kod Pera na Bukovicu“ je u vlasništvu porodice Milošević. Zadržala je autentičnost

i gostoprimstvo domaćina po kojem je poznata. - Naziv je dobila u čast jednog od glavnih osnivača, Pe-

nije izrađen u skladu sa primjenjivim regulatornim zahtjevom za ovu oblast. Ministarstvo je obavijestilo investitora i pozvalo ga da, shodno Zakonu o upravnom postupku, u roku od pet dana dostavi izjašnjenje u pisanom obliku o rezultatima ispitnog postupka. Kako se stranka nije izjasnila o re-

zultatima ispitnog postupka u određenom roku, Ministarstvo je donijelo rješenje bez izjašnjenja stranke – navodi se u obrazloženju rješenja uz pravnu pouku investitoru da može izjaviti tužbu Upravnom sudu. Kompanija ,,Azmont investments“ upravlja rizortom Portonovi. I. R.

preduzetnika

ra Miloševića. On je svojim radom, trudom i gostoprimstvom proslavio kafanu ne samo na Balkanu, već i šire, čineći je prepoznatljivim simbolom Crne Gore. Pero je bio poznat po svojoj harizmi, gostoprimstvu i sposobnosti da okuplja ljude iz različitih krajeva i društvenih slojeva, čineći kafanu mjestom susreta, razgovora i uživanja u domaćim specijalitetima. Ova inicijativa ima za cilj da se zvanično prizna značaj kafane ,,Kod Pera na Bukovicu“ kao svjedoka istorije i čuvara kulturne baštine – priča Proročić. On objašnjava da bi dodjeljivanje statusa kulturnog dobra toj kafani značilo očuvanje njenog nasljeđa i obezbjeđenje njene budućnosti kao dijela crnogorske istorije.

-Status kulturnog dobra omogućio bi dodatnu zaštitu i promociju kafane, kao i potencijal za razvoj kulturnog turizma u ovom regionu. Restoran-kafana ,,Kod Pera na Bukovicu“ je mnogo više od običnog ugostiteljskog objekta; ona je živi spomenik prošlosti, svjedok vremena i mjesto koje svojim autentičnim duhom i dalje privlači posjetioce, pružajući im jedinstveno iskustvo ukorijenjeno u bogatoj tradiciji Crne Gore – navodi Proročić.

Đuro Milošević kaže kako bi im dodjeljivanje statusa kulturnog dobra značilo ne samo priznanje za trud i posvećenost očuvanju tradicije, već i priliku da kroz kulturni turizam svijetu predstave istoriju i običaje.

- Dobijanje statusa kulturnog dobra znači očuvanje jednog od simbola našeg kulturnog i istorijskog nasljeđa. Ovaj objekat nije samo najstarija sačuvana kafana u Crnoj Gori, već i mjesto koje je bilo svjedok mnogih generacija, događaja i priča koje su oblikovale prošlost Njeguša, Lovćena, Katunske nahije – kaže Milošević. C.G.

TrAŽe PoDrŠKU oPŠTiNA: Sa sastanka u Kolašinu

Mlade privrednike osloboditi nameta

KOLAŠIN - Preduzetnički klub Kolašin podnio je Inicijativu da Opština mlade preduzetnike (do 35 godina) odlobode plaćanja lokalnih poreza.

Na sastanku Unije mladih preduzetnika koji je juče održan u Kolašinu saopšteno je da bi se oslobađanjem od nameta drastično smanjila ulazna barijera za otvaranje sopstvenog preduzeća a Opštini omogućili dugoročni benefiti i profit kada preduzeće postane profitabilno.

- Nadalje, dugoročno će se zadržati mladi u opštini jer će im biti olakšano poslovanje, a i dovešće do smanjenje sive ekonomije jer će ovakva fiskalna politika dati podsticaj mladima koji rade na sivom tržištu da se zvanično registruju, i propisno obavljaju svoje poslovanje - ocijenili su iz Unije.

Uroš Bulatović, predsjednik Unije mladih preduzetnika Crne Gore, u čijem je sastavu Preduzetnički klub Kolašin, ocijenio je da je jedan od gorućih problema Kolašina iseljavanje mladih, djelimično prouzrokovano visokom stopom nezaposlenosti, nemogućnošću profesionalnog usavršavanja i ostvarivanja što će dugoročno rezultirati starenjem radne snage i nedostatkom iste, a samim tim i usporiti ekonomski rast i razvoj opštine. Sekretar za finansije opštine Kolašin Vuk Vuković inicirao je formiranje radne grupe koja će uraditi detaljnu analizu inicijative uz konkretne kriterijume i ograničenja, a koja bi kasnije bila upućena na dalju poceduru. Preduzetnički klub Kolašin je osnovan je u saradnji sa UMPCG i Opštine Kolašin. Pokrenuti su još u Tuzima, Baru, Kotoru i Danilovgradu. C.G.

PL Av: Akcija pošumljavanja

Ozelenili izletište

PLAV – Uprava za gazdovanje šumama i lovištima organizovala je u Plavu akciju pošumljavanja izletišta Skić, u kojoj su učestvovali učenici i profesori lokalnih škola i predsjednik opštine Plav Nihad Canović. Pošumljavanje sadnicama crnog bora realizovano je u Gaz-

dinskoj jedinici „Trokuz Ribljak“.

V.d. direktora Uprave Miloš Rajković istakao je da je cilj pošumljavanja jačanje svijesti građana, a posebno mlađih generacija, o važnosti zaštite životne sredine, zbog čega je ona predstavljala i značajnu edukativnu radionicu za najmlađe. I.R.

NegATivNo MiŠLJeNJe AgeNciJe: Kompleks u Herceg Novom

oTvoreNA 1881.goDiNe: Kultno mjesto na Njegušima

NASTAviLi gDJe SU STALi Preci: Đuro i Božidarka Milošević

KoLAŠi N: Inicijativa Unije

Počinje festival pisaca ,,Knjiga pod feral“ Muzika i razgovori o književnosti

PODGORICA - Četvrti festival regionalnih pisaca ,,Knjiga pod feral“ počinje danas na pjaceti kod kuće Čekrdekovića ispred Otvorenog umjetničkog ateljea u Starom gradu u Budvi. Festival će u 21 sat otvoriti umjetnik koji živi i stvara na relaciji Nikšić - Beograd Morian Lagartija, koji će predstaviti novi album „Psoglav“.

U nastavku programa stihove uz performans govoriće Nataša Sardžoska iz Skoplja, a na kraju prve festivalske večeri predstaviće se i Aleksandar Radunović Popaj. Druge festivalske večeri u 21 sat predstaviće se Katarina Mitrović i Vudu Popaj (Radenko Stojanović) iz Beograda, koji će predstaviti svoja nova književna ostvarenja. Završne festivalske večeri, u petak u isto

vrijeme, o književnosti će govoriti Vladan Krečković iz Beograda i Marko Tomaš iz Mostara, a potom, u muzičkom dijelu programa nastupiće Sanel Marić Mara iz Mostara, čime će biti završen festival regionalnih pisaca „Knjiga pod feral“ koji četvrtu godinu zaredom organizuje Narodna biblioteka Budve. A. Đ.

Gostovanje CNP-a u Beogradu

PODGORICA - Predstava Crnogorskog narodnog pozorišta „Šćeri moja“ Maje Todorović, u režiji Ane Vukotić, biće izvedena večeras u 19.30, u Narodnom pozorištu u Beogradu.

Drama „Šćeri moja“ Maje Todorović nagrađena je kao najbolja na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za

savremeni domaći dramski tekst, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine na Velikoj sceni. Glumačku ekipu predstave čine: Vanja Jovićević , M irko Vlahović , Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Stevan Radusinović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović R. K.

Predstavljanje knjige Radomira Ilića

O spomenicima u Bijelom Polju

PODGORICA - Knjiga „Antički i hrišćanski nadgrobni spomenici Bijelog Polja i okoline“ publiciste Radomira Ilića biće predstavljena danas, u 18 sati, u Centru za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ u Bijelom Polju. O knjizi će govoriti Draško Došljak, univerzitetski profesor, Edin Smailović, publicista, Slobodan Čukić, publicista, Ivan Ivanović, urednik izdanja, Željko Raičević, direktor Muzeja Bijelo Polje, a prisutnima će se obratiti i autor knjige. Knjiga je, prema riječima autora, ponajviše namijenjena mladim arheolozima, istoričarima, muzeolozima, istoričarima umjetnosti i istoričarima jezika za njihova buduća detaljnija i obuhvatnija istraživanja na ovom prostoru i šire. R. K.

Reditelj i dramaturg Milo Vučinić za Pobjedu povodom premijere predstave

Progonjeni živi mnogo a progonitelj samo jedan

PODGORICA - Duodrama „U Edenu, na Istoku“ Borislava Pekića, u režiji i dramatizaciji Mila Vučinića, biće premijerno izvedena večeras u 20 sati, u šavničkom Centru za kulturu, sport i medije. Riječ je o praizvedbi ovog Pekićevog komada u Crnoj Gori, objavljenog 1971. godine, koji je potonjih decenija doživio pet postavki i desetine izvođenja u regionu.

U pitanju je dio Vučinićevog master rada na Odsijeku za pozorišnu režiju Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, u klasi prof. Radmile Vojvodić. Ovaj projekat realizovao je Centar za kulturu, sport i medije iz Šavnika uz podršku Ministarstva kulture i medija, CNP-a, FDU-a i Opštine Šavnik. Predstava je centralni događaj programskih aktivnosti Kreativnog haba ,,Kuća Pekića“ u Šavniku. Uloge tumače Dejan Ivanić i Stefan Vuković, scenografiju i kostime je osmislila Mina Đurović, dizajn zvuka potpisuje Matija Jovanović, koji je i asistent režije, dok je dizajn svjetla uradio Danilo Malović.

U centru predstave „U Edenu, na Istoku“ je sukob između dva lika, dva antagonizma – Starog i Novog – žrtve i progonitelja, u paranoidnoj ideologiji punoj izmišljenih neprijatelja. Riječ je o pacijentima psihijatrijske bolnice – jedan manično bježi od svakog, dok drugi (bivši pripadnik Udbe) manično juri nekoga ko mu je umakao i zbog koga je otpušten iz službe. Oba karaktera ovog komada, koji je Pekić nazvao ,,optimističkom farsom“, suštinski su dvije strane istog novčića. Povodom večerašnje premijere s Vučinićem smo razgovarali o motivima za postavljanje ovog Pekićevog djela, poma-

lo tajanstvenom nazivu istog, sukobu dva paranoična uma koji je okosnica drame, nasušnoj potrebi za razgovorom kao centralnoj temi, te crnogorskoj pozorišnoj sceni.

POBJEDA: Što Vas je u Pekićevom dramskom tekstu najviše privuklo?

VUČINIĆ: Ovaj komad sam pročitao na drugoj ili trećoj godini studija u sklopu neke teorijske ispitne materije na akademiji. Bio je jek pandemije, koja nam nije ostavila puno prostora za praktični rad, pa smo svi nekako više čitali. Sjećam se neobičnog utiska, olakšavajućeg, no istovremeno je tu bilo i nečega tjeskobnog, mučnog, nečeg ispovjednog kod majstora Pekića. Atmosfera azila za s uma sišavše, sistem koji proganja, a opet visoko intelektualan ton, sa neobičnim preokretom. Pomislio sam kako se ne bih usudio da to ikad

režiram. Par godina kasnije, po završetku master studija, očigledno sam promijenio mišljenje. Vidjećemo šta mi donosi ta naknadna hrabrost. Privukao me je izazov, prilika da se družim sa slavnim piscem, a i nešto što pokušavam odgonetnuti evo par mjeseci, od kada smo započeli proces rada na predstavi.

POBJEDA: Zbog čega Pekić ovaj komad naziva optimističkom farsom?

VUČINIĆ: Nijesam siguran, nijesam siguran ni da piscima treba vjerovati kad su takva žanrovska određenja u pitanju. Čehov je, na primjer, često svoje najpotresnije drame nazivao komedijama. Ne tvrdim da farsa nije dobra žanrovska preporuka u smislu odabira rediteljskih sredstava, ali zbog jasnijeg određenja odgovora na ovo pitanje upućujem čitaoce na Pekićeve eseje o pozorištu,

gdje potanko i eruditivno, kako samo on umije, sabira svoje utiske o fenomenu pozorišta, njegove svrhe i načina kako ono komunicira sa stvarnošću.

POBJEDA: Što za Vas predstavlja naziv komada i kako ga tumačite?

VUČINIĆ: Ta teza ,,Edena“, raja za progonjenog, zapravo je prilično mračna vizija pisca o svijetu koji nije baš naklonjen onima koji od ,,nečega ili nekoga“ bježe. Taj raj je ludilo. Mjesto koje ni oni sami ne mogu opisati, kojeg se ne mogu sjetiti, pa su time i zaštićeni od progonitelja, od svoje mašte i ega, kao njihovih, nažalost, loših slugu, a još gorih gospodara. Ne tvrdim da pomenuta teza obavezuje rediteljska čitanja komada jer, čini mi se, to nije ona centralna misao djela, čije bi eventualno iznevjeravanje iznevjerilo i pisca. Naprotiv.

Tvrđava Španjola biće rekonstruisana do kraja 2027. godine

Tema samoće, usamljenosti i ,,nasušne“ potrebe i upućenosti te dvije krajnosti jedne na drugu su i centralna misao ovog djela, oko koje se sabira i naša predstavakazao je u intervjuu za Pobjedu Milo Vučinić Ukupna

PODGORICA - Tvrđava

Španjola biće rekonstruisana u okviru projekta ,,SA CREATIVITY“ i postaće međunarodni kreativni centar sa rezidencijalnim kapacitetima - saopšteno je juče na prezentaciji projekta.

Kako prenosi portal RTHN, riječ je o Interreg IPA programu Južni Jadran 2021-2027, čiji je nosilac Ministarstvo kulture i medija, a projektni partneri NTO Crne Gore, Ministarstvo turizma Albanije, regija Pulja i Molize iz Italije. Period rea-

lizacije projekta je do 31. decembra 2027. godine. Ukupna vrijednost projekta je skoro 4,8 miliona eura, od čega je sufinansiranje EU 85 odsto za Crnu Goru i Albaniju, odnosno 80 odsto za Italiju, dok ostatak sredstava obezbjeđuju projektni partneri u skladu sa svojim budžetom. Budžet opredijeljen za Ministarstvo kulture i medija je skoro 1,5 milion eura, a sopstvena sredstva su oko 218.000. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da će rekonstrukcijom ovo kul-

Scena iz predstave „Šćeri moja“

Tvrđava Španjola

Sa probe predstave „U Edenu, na Istoku“

mnogo života, jedan

POBJEDA: U centru duodrame je sukob između dva lika koja se nalaze u psihijatrijskoj bolnici – progonitelja i progonjenoj u paranoidnoj ideologiji prepunoj izmišljenih neprijatelja. Ko je od njih dvojice nesrećniji?

VUČINIĆ: Drama je smještena u psihijatrijski azil, svakako, ali govori o vječitom krugu progonjenog i progonitelja, koji jedan drugom daju smisao. Ko je nesrećniji? Reklo bi se da su podjednako nesrećni, dokinuti, ali nesreća dolazi u toliko oblika, pa bismo mogli reći da je jednom od njih svakako manje zanimljivo to njegovo stanje – progonitelju. On živi samo jedan, prilično dosadan život, a progonjeni, na svoju žalost, mnogo njih. Ovo govorim iz potrebe da ne iznevjerim ,,perspektivu“, kao najplasiraniju robu našeg doba.

POBJEDA: Kod oba lika evidentna je nasušna potreba za razgovorom. Da li je upravo to ono što ovaj komad čini aktuelnim, u vremenu sveopšteg otuđenja u kojem je ta potreba sve izraženija?

Pozorišna scena u Crnoj Gori traga za identitetom

POBJEDA: Kako vidite pozorišnu scenu u Crnoj Gori?

VUČINIĆ: Pozorišna scena kod nas je u nekoj vrsti potrage, nove potrage za svojim identitetom, što je dobro. Nemamo pozorišnu publiku. Kvalitativno. Trebalo bi raditi na razvoju publike, otvoriti konačno to obećano dječje pozorište u Kotoru. Radite na tome, pišite o tome, vršite pritisak. Neće pozorište promijeniti svijet, ali to što može da promijeni u pojedincu, to ne može niko, pa ni vlast. Dobro, vlast može. Ovo je bio farsični optimizam sa moje strane. Eto, dobili ste djelimičan odgovor na Vaše pitanje.

VUČINIĆ: Da, to ste lijepo primijetili. Tema samoće, usamljenosti i ,,nasušne“ potrebe i upućenosti te dvije krajnosti jedne na drugu su i centralna misao ovog djela, oko koje se sabira i naša predstava. Iz jednog malo oštrijeg ugla, doduše. Ne nužno i jasnijeg, boljeg. Teško da ćemo doskočiti kvalitetu utiska koji tekst ostavlja na čitaoca svojom predstavom, između ostalog i zbog toga što i sam Pekić, sve i da nije takav pripovjedački majstor, tvrdi da je ,,pozorište viši stupanj imitacije u odnosu na književnost, što ga čini manje savršenom umjetnošću“. A. RADOVIĆ

miliona eura

turno dobro biti obnovljeno i zaštićeno od daljeg propadanja i biće korišćeno u svrhu prezentacije kreativnih potencijala Crne Gore, regiona i šire - U objektu će biti uspostavljen međunarodni kreativni centar sa rezidencijalnim kapacitetima. Uvjerena sam da ćemo nakon rekonstrukcije i stavljanja u funkciju imati konkurentan prostor koji će služiti sektoru stvaralaštva i kreativnih industrija a poseban fokus je na malim i srednjim preduzećima - kazala je Vujović.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da je ,,Kreativnost na Južnom Jadranu“ jedan od pet strateških projekata koji su odobreni za finansiranje u okviru Intereg IPA programa od Ministarstva kulture i medija. Predsjednik opštine Stevan Katić istakao je da ga raduje što će mladim umjetnicima stvoriti uslove da iskažu umijeće i talenat, afirmisanim umjetnicima da prikažu znanje i vještine, a svima koji dođu ponuditi mjesto susreta umjetnosti, druženja, kreativnosti. A. Đ.

Inspektorka za kulturna dobra postupala u vezi sa Manastirom Vranjina

Prekršajni postupak zbog nelegalnih radova

PODGORICA – Inspektorka za kulturna dobra Uprave za inspekcijske poslove Dragana Bošković-Drobnjak podnijela je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog radova izvedenih na nepokretnom kulturnom dobru Manastir Vranjina, bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

To je Pobjedi potvrđeno iz Uprave za inspekcijske poslove, bez preciziranja protiv koga će se voditi prekršajni postupak, ali je najvjerovatnije riječ o Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve. Mitropolija je, podsjetimo, na Vranjini u velikoj mjeri odstupila od glavnog projekta rekonstrukcije Manastira Vranjina, na koji im je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost 22. marta 2010. godine. To je konstatovao stručni tim Uprave koji je obišao manastir 26. decembra prošle godine, četiri dana nakon što je Pobjeda objavila priču pod naslovom „Rekonstrukcija konaka, skela na crkvi, monasi u bagerima“. - Evidentna odstupanja od projekta konstatovana su kako u eksterijeru, tako i u enterijeru objekta, što se negativno

odrazilo na zatečene vrijednosti kulturnog dobra – navodi se u izvještaju stručnog tima Uprave, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Pored toga što je Mitropolija odstupila od projekta i što su brojne intervencije nestručno izvedene, Uprava je u izvještaju potvrdila i pisanje Pobjede

da za radove nije angažovano pravno lice sa konzervatorskom licencom, kao ni stručni, ni konzervatorski nadzor.

- Naglašavamo da Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije obaviještena o početku radova, kao i o konzervatorskom nadzoru nad istim, a što je propisano članom 105 Zakona o zaštiti kulturnih dobara - na-

Međunarodno takmičenje gitarista počinje danas u Tivtu

Kalem i Mak Grgić u Centru za kulturu

PODGORICA - Osamnaesto izdanje Međunarodnog takmičenja gitarista (Montenegro International Guitar Competition) biće otvoreno danas u Centru za kulturu u Tivtu.

Prvi dan obilježiće takmičenje gitarista u dvije kategorije - solo gitara i kamerni ansambli s gitarom, a koje su podijeljene na po sedam potkategorija u skladu sa uzrastom.

I ovoga puta festival pored takmičarskih uključuje i koncertne aktivnosti. U oficijelnom dijelu programa, sjutra veče u 20 sati, na Velikoj sceni Centra za kulturu nastupiće duo Kalem iz Srbije. Dvojac koji čine Stefan Ilić (glas i violina) i Dušan Popović Lipovac (gitara) izvodiće tradicionalnu muziku balkanskih prostora. Njena ljepota je u jednostavnosti i ideji koju nosi – približiti savremenog čovjeka kulturnom nasljeđu koje ovo podneblje čuva. Drugi koncert ovogodišnjeg izdanja prirediće poznati slovenački gitarista Mak Grgić 1. juna u sali DTV Partizan Centra za kulturu. Svjetski poznat, čak dva puta nominovan za čuvenu Gremi nagradu, Grgić je u Njujork tajmsu opisan kao „maštovit, nadaren i izražajan“, a u Vašington post magazinu kao „gitarista kojeg treba držati na oku“. Inovativni je muzičar, čije šaroliko djelovanje obuhvata djela etno-nasljeđa Balkana, avangardnu, klasičnu muziku, kao i filmska ostvarenja. Ulaz na oba koncerta je besplatan. An. R.

vodi se u izvještaju Uprave. Pokrovitelj ovih radova na manastiru je nikšićki biznismen Miodrag Daka Davidović, koji je više puta u pomenima svojoj supruzi, u dnevnim novinama Dan, pominjao kako je izdvojio novac da se obnovi konak, ali da ga za obnovu crkve još sprečavaju administrativne procedure. J. N.

Koncert Tamare Jokić u KIC-u

PODGORICA - Vokalna umjetnica i kantautorka Tamara Jokić održaće koncert večeras u 20 sati, na Velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“. Nastupiće sa svojim kvartetom koji čine: Dušan Popović Lipovac (gitara), Goran Savić (perkusije) i Miloš Bosnić (bas gitara). Ulaznice se po cijeni od sedam eura mogu kupiti na biletarnici KIC-a, a broj za rezervaciju je 020 664 237. U svom repertoaru Tamara nježno spaja mediteranske i balkanske melodije, stvarajući jedinstvene interpretacije. Njena privrženost mediteranskoj kulturi i muzici dovela je do saradnje sa nizom eminentnih muzičara i producenata. R. K.

Reditelj Milo Vučinić

Monasi upravljali bagerima tokom rada na obnovi konaka

Ispituju rusko miješanje u izbore

BRISEL - Belgijski istražitelji pretresli su prostorije Evropskog parlamenta u Briselu i Strazburu, u okviru istrage o ruskom miješanju u evropske izbore, potvrdile su juče vlasti u Belgiji.

Kako izvještavaju mediji u Belgiji, pretresi su obavljeni u kancelariji jednog saradnika u Evropskom parlamentu u Briselu, kao i u njegovoj kući u briselskom naselju Skarbek.

Pretres u francuskom gradu Strazburu, kako javljaju lokalni mediji, urađen je na zahtjev belgijskog istražnog sudije i u saradnji sa Agencijom Evropske unije za saradnju u oblasti krivičnog pravosuđa (Eurojust), kao i francuskim pravosudnim organima.

ruska propaganda

Pretresi su povezani sa takozvanim slučajem ,,Russia gate“, gdje su poslanici Evropskog parlamenta plaćeni da promovišu rusku propagandu preko sajta Glas Evrope (Voice of Europe).

– Postoje indicije da je dotični službenik Evropskog parlamenta odigrao značajnu ulogu u tome – saopštili su belgijski organi za sprovođenje zakona. Ovaj medij je sankcionisan od Evropske unije u posljednjem paketu restriktivnih mera koji je usvojen tokom maja.

Premijer Belgije Aleksandar de Kro ranije je potvrdio da je belgijsko federalno tužilaštvo otvorilo i istragu o ruskom miješanju u Evrop-

De Graf: Vlasti nijesu kontaktirale ni mene ni Praduru

Jučerašnji pretres je izvršen u kancelariji saradnika Evropskog parlamenta. Zvanično nije saopšteno o kojem ,,saradniku“ je riječ, pojedini mediji spominju da je riječ o osobi koja je zaposlena u kabinetu jednog zastupnika iz krajnje desničarske partije. Nekoliko novinskih kuća identifikovalo je osumnjičenog kao Gijoma Praduru, službenika poslanika EU Marsela de Grafa iz krajnje desničarske holandske stranke Forum za demokratiju, piše AP. Osoba upućena u istragu potvrdila je da su izvještaji tačni. Zvaničnik nije smio da govori javno, jer je istraga u toku.

De Graf je na društvenoj platformi Iks rekao da vlasti nijesu kontaktirale ni njega ni Praduru. – Za mene je sve ovo potpuno iznenađenje. Nijesam umiješan ni u jednu takozvanu rusku operaciju dezinformisanja. Imam svoja politička uvjerenja i proklamujem ih. To je moj posao kao poslanika u Evropskom parlamentu – napisao je on.

skom parlamentu.

Ovo je uslijedilo nakon što su češke obavještajne službe otkrile postojanje mreže koju finansira Moskva, a koja širi prorusku propagandu preko veb stranice Voice of Europe. Na teritoriji EU se između 6. i 9. juna održavaju izbori za novi saziv Evropskog parlamenta. Više od 400 miliona građana će izabrati njihove zastupnike u ovoj instituciji. Rezultat ovih izbora ć e se odraziti i na imenovanje čelnika institucija EU, odnosno Evropske komisije, Evropskog savjeta i visokog predstavnika EU za zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku. Njih imenuju lideri članica

Ovo je uslijedilo nakon što su češke obavještajne službe otkrile postojanje mreže koju finansira Moskva, a koja širi prorusku propagandu preko veb stranice Voice of Europe. Na teritoriji EU se između 6. i 9. juna održavaju izbori za novi saziv Evropskog parlamenta. Više od 400 miliona građana će izabrati svoje zastupnike u ovoj instituciji

Srpski nacionalni savjet Crne Gore uputio Skupštini spomenika velikom vojvodi Mirku Petroviću Njegošu

EU, a imenovani čelnici institucija biće iz partija koje su dobile najviše glasova na evropskim izborima.

Ova godina se u briselskim krugovima naziva ,,superizborna godina“. izborna godina

Osim izbora za institucije EU, u nekim državama članicama se ove godine održavaju ili su već održani nacionalni izbori, a 2024. je izborna godina i u Sjedinjenim Američkim Državama što je takođe važno za transatlantske odnose. EU institucije čine sve da se izbore sa kampanjom dezinformacija koja dolazi iz Rusije s ciljem da se utiče na izborni rezultat. Prema svim anketama, desničarske partije će doživjeti rast, a tradicionalne partije desnog i lijevog centra će gubiti mjesta, iako se misli da će one i dalje zadržati pozicije na vrhu liste, iako sa slabijim rezultatima.

Priredila: r. u.-i.

Mašković: Cilj im što je suštinski

Srpski nacionalni savjet Crne Gore uputio je Skupštini glavnog grada zahtjev za uklanjanje spomenika velikome vojvodi Mirku Petroviću Njegošu i crnogorskim junacima, učesnicima oslobodilačkih ratova 1853, 1858, 1862, 1876–1878. godine sa Trga nezavisnosti.

Uz zahtjev su dostavili i potpise 5.000 građana, koji su podržali ovu inicijativu, a isti je upućen i predstavnicima odborničkih klubova u Skupštini glavnog grada. Razlog tome je, kako navode, ,,najmonstruozniji zločin u istoriji Crne Gore, odnosno, pohara koja je izvršena nad stanovništvom Kuča od strane regularne crnogorske vojske koju je predvodio Mirko Petrović. Odbornik DPS-a u Skupštini glavnog grada Stefan Ćulafić smatra da ova inicijativa predstavlja još jedan oblik istorijskog revizionizma i revanšizma prema dinastiji Petrovića, koje novopečeni ,,oslobodioci“ žele da nametnu građanima Podgorice. Odbornik SD-a Miloš Mašković smatra da uklanjanje spomenika vojvodi Mirku Petroviću koji se nalazi u srcu Podgorice nije ništa drugo do pokušaj DF-a da na vrh agende umjesto životnih stavi neke druge teme. - Srpski nacionalni savjet Crne Gore, kao inicijator peticije građana Podgorice, obraća

Kao jedan od velikih zagovornika nezavisne Crne Gore i otac kralja Nikole, vojvoda Mirko Petrović današnjim ,,oslobodiocima“ predstavlja trn u oku isto kao i tadašnjim oslobodiocima – bjelašima, koji su velikom vojvodi srušili spomenik na Božić 1919. godine. Ipak, dok god ima građanske Crne Gore i njenih predstavnika u Skupštini glavnog grada, apsolutno sam uvjeren da ova i slične inicijative neće imati većinu – poručio je odbornik DPS-a u Skupštini glavnog grada Stefan Ćulafić

vam se sa zahtjevom za uklanjanje spomen-obilježja koje je postavljeno na centralnom trgu u Podgorici (Trg nezavisnosti) – navodi se u zahtjevu koji potpisuje predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović

ini C i JaT i Va Pravni osnov za pokretanje ove inicijative, kako navodi, utemeljen je u Zakonu o spomen-obilježima član 10 stav sedam kojim je propisano da nije dozvoljeno podizanje spomen-obilježja „licu koje je u istoriji Crne Gore ili istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu“.

– Naime, jedan od najmonstruoznijih zločina u istori-

ji Crne Gore, o čemu postoji bezbroj usmenih i pismenih svjedočenja, jeste zločin – pohara koja je izvršena nad stanovništvom Kuča od strane regularne crnogorske vojske koju je predvodio Mirko Petrović, rođeni brat crnogorskog suverena knjaza Danila I. U tom zločinačkom pohodu stradalo je više stotina nedužnih civila, uglavnom žena i djece, o čemu istorijski zapisi nedvosmisleno utvrđuju negativnu istorijsku ulogu vojvode Mirka Petrovića i njegovog brata knjaza Danila I. Valja napomenuti da u tom vremenu Kuči nisu bili u sastavu Crne Gore, pa nije postojao nijedan državni razlog za zločinačko i brutalno

Održana međunarodna manifestacija ,,Rastimo uz ples“

crnogorski

U „Bemaks areni“ plesalo

Djeca iz 23 predškolske ustanove iz cijele Crne Gore plesala su sa roditeljima i vaspitačima u sklopu međunarodne manifestacije ,,Rastimo uz ples“ koja se održava u zemljama regiona

U susret Međunarodnom danu djeteta, javne i privatne predškolske ustanove Crne Gore učestvovale su u zajedničkom programu ,,Rastimo uz ples“.

U „Bemaks areni“ je plesne tačke izvelo 675 mališana iz cijele države. Program se realizuje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sloveniji i Crnoj Gori, a organizacioni tim manifestacije u našoj zemlji su predškolske ustanove: ,,Artić Pinokio“ iz Podgorice, ,,Osmijeh“ iz Kotora, ,,Aru-

shi Pu“ iz Ulcinja, ,,Vini Pu“ iz Budve i ,,Svetionik“ iz Bara. druŽEnJE Jedna od organizatorki, Marina Jovanović iz vrtića ,,Vini Pu“ kazala je za Pobjedu da je ovo 14. manifestacija ,,Rastimo uz ples“. – Ponosni smo što je ova manifestacija ponovo okupila djecu iz svih djelova Crne Gore. Osim privatnih vrtića, tu su i javne predškolske ustanove, koje nam rado dolaze u Podgoricu. Svi mališani su srećni, nasmijani i spremni za ko-

reografije. Pripremljen je i dio programa u kojem će djeca plesati sa roditeljima i sa svojim vaspitačima. To je i kruna manifestacije, saradnja sa roditeljima. Želimo da budemo partneri sa njima, pa i oni imaju svoje mjesto u našoj asocijaciji, tako da je taj ples veoma značajan – poručila je Jovanović Ona najavljuje da će 1. juna zajedno plesati djeca iz svih država regiona. – Okupiće se mališani iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije i to je glavni cilj naše manifestacije. Izvešćemo 13 plesova, koji će takođe uključiti roditelje i vaspitače. Kruna svega je da imamo taj zajednički nastup, a ove godine smo mi domaćini – navela je Jovanović. Koordinatorka programa za

Policijski automobil juče ispred zgrade Evropskog parlamenta

Skupštini glavnog grada zahtjev za uklanjanje

Njegošu i crnogorskim junacima

im je udaljavanje od svega crnogorski identitet

kažnjavanje nedužnih stanovnika Kuča. Iz navedenih razloga, a i iz činjenice da je spomen-obilježje postavljeno na teritoriji koja je u tom vre-

menu pripadala Kučima što se apsolutno doživljava kao očigledna provokacija bivše vlasti prema sopstvenim građanima, zahtijevamo da

plesalo

Crnu Goru Ivana Durutović kazala je da su uz program priređene i dvije važne akcije, Eko-akcija firme Zeleni talas –,,Donesite ambalažni otpad za reciklažu!“ i Humana akcija za djecu Doma „Mladost“ Bijela. Navodi da su u programu učestvovala djeca iz 23 crnogorska vrtića.

– Učesnici manifestacije bili su djeca iz predškolskih ustanova iz Podgorice: ,,Đina Vrbica“, ,,Artić Pinokio“, ,,Čarli Čaplin“, ,,Nova Kućica“, ,,Kockica“, ,,Dvor“, ,,Naše malo kraljevstvo“, ,,Happy kids“, ,,Maša“, Međunarodni vrtić ,,Maša“, ,,Pipi Duga Čarapa“ i ,,Malo kraljevstvo“. Nastupali su i mališani iz vrtića ,,Eko-bajka“ iz Pljevalja i JPU ,,Irena Radović“ iz Danilovgrada. Iz Nikšića su učestvovala djeca iz vrtića

,,Dragan Kovačević“ i ,,Montessori Zvono“, iz Herceg Novog ,,Naša radost“, a iz Kotora JPU ,,Osmijeh“. Plesali su predškolci iz budvanskih vrtića ,,Vini Pu“ i ,,Diznilend“, ulcinjskog vrtića ,,Aruši Pu“ i barskih predškolskih ustanova ,,Svetionik“ i ,,Mala bajka“ – kazala je Durutović.

RADOVANJE

Vaspitačica iz Vrtića ,,Vini Pu“

Danijela Bašić kazala je da su svake godine bili dio ove manifestacije.

– Svaki put se ovom programu radujemo i mi i djeca. Oni zaista vole da plešu, pa nam nikada nije problem da radimo sa njima. Uvijek jedva čekaju sve koncerte i manifestacije, pa nam period pripreme i uvježbavanja koreografije uopšte nije težak – rekla je Bašić.

Skupština je dužna da se o podnijetoj inicijativi izjasni u roku od 60 dana

Za pokretanje građanske inicijative, iz člana 145 statuta Skupštine glavnog grada, potrebno je obezbijediti najmanje 1.000 potpisa građana, sa brojem lične karte i adresom stanovanja, koji imaju prebivalište na teritoriji Podgorice. – Urednost podnijete inicijative u pogledu broja pot-

se spomen-obilježje ukloni ili izmjesti u skladu sa važećim propisima crnogorskog zakonodavstva – navodi se u zahtjevu.

Iskazuju molbu da im predsjednica Skupštine Jelena Borovinić-Bojović u najkraćem roku odgovori na zahtjev i traže da organizuje sastanak predstavnika potpisnika peticije sa predsjednicima odborničkih klubova u Skupštini glavnog grada.

REVIZIONIZAM

– Na osnovu navedenog, postoje opravdani pravni osnov, kao i razlozi za udovoljavanje podnijetom zahtjevu. U prilog dostavljamo peticiju sa 5.000 potpisa podrške za uklanjanje spomen-obilježja vojvodi Mirku Petroviću – zaključuje se u dopisu. Odbornik DPS-a u Skupštini

pisnika, na zahtjev Službe skupštine, cijeni organ nadležan za vođenje evidencija o građanima, a njenu sadržinu ocjenjuje radno tijelo Skupštine nadležno za pitanja koja su predmet inicijative. Neuredna inicijativa se vraća podnosiocu na dopunu. Podnosilac inicijative je dužan da istu dopuni

glavnog grada Stefan Ćulafić kaže da inicijativa Srpskog nacionalnog savjeta koja je upućena Skupštini glavnog grada, a u vezi sa uklanjanjem spomenika vojvodi Mirku Petroviću, predstavlja još jedan oblik istorijskog revizionizma i revanšizma prema dinastiji Petrovića, koje novopečeni ,,oslobodioci“ žele da nametnu građanima Podgorice. – Podsjetiću da je spomenik vojvodi Mirku Petroviću podignut nakon Berlinskog kongresa u tada novom dijelu Podgorice, oslobođene od Osmanlijskog carstva, oko kojeg je tada i podignuta Mirkova varoš. Vojvoda Mirko Petrović je jedan od najvećih crnogorskih vojskovođa poznat po odbrani Manastira Ostrog tokom devet krvavih ostroških dana, bici na Grahovcu i mnogim drugim voj-

u roku od 30 dana. Ukoliko podnosilac građanske inicijative u predviđenom roku ne otkloni utvrđene nedostatke, Skupština će odbaciti građansku inicijativu. Skupština je dužna da se o podnijetoj inicijativi izjasni u roku od 60 dana – navodi se u statutu.

nim uspjesima. Kao jedan od velikih zagovornika nezavisne Crne Gore i otac kralja Nikole, vojvoda Mirko Petrović današnjim ,,oslobodiocima“ predstavlja trn u oku isto, kao i tadašnjim oslobodiocima –bjelašima, koji su velikome vojvodi srušili spomenik na Božić 1919. godine. Ipak, dok god ima građanske Crne Gore i njenih predstavnika u Skupštini glavnog grada, apsolutno sam uvjeren da ova i slične inicijative neće imati većinu –poručio je Ćulafić.

Odbornik SD-a Miloš Mašković smatra da uklanjanje spomenika vojvodi Mirku Petroviću, koji se nalazi u srcu Podgorice, nije ništa drugo do pokušaj DF-a da na vrh agende stavi neke druge teme. – To rade, prije svega, zbog sveukupnog dešavanja na političkoj sceni na državnom ni-

vou i to vidim kao jedan od načina da se, uslovno rečeno, oduže svojim biračima zbog toga što sjede u Vladi koja je podržala usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN – poručuje Mašković. Ističe da ova inicijativa stiže u simptomatičnom trenutku. – U trenutku kada se vlast u Podgorici nalazi na klimavim nogama, odnosno, kada se ona raspada, kada je konstatovano da parlamentarna većina u glavnom gradu više ne postoji. Moguće je da upravo ova inicijativa može biti i plod neke političke trgovine u susret inicijativi za razrješenje gradonačelnice Olivere Injac. Dakle, nema nikakvog prostora za odstupanje od onoga ko su istorijske ličnosti Crne Gore, znamo da je vojvoda Mirko Petrović jedan od najistaknutijih Crnogoraca i da se iza svega ovoga zapravo ne kriju nikakvi istorijski motivi ili bilo što drugo što je sama suština tog dokumenta, već prosto udaljavanje od svega onoga što jeste suštinski crnogorski identitet, a baš u trenutku kada se u Podgorici i na državnom nivou događa ovo što se događa. Stoga, nikako ne smijemo zanemariti trenutak u kojem se sve ovo dešava. Umjesto svih onih obećanja koja su ponudili građanima prije nego što su preuzeli vlast, došli smo ponovo do tema koje će dijeliti društvo u Podgorici i Crnoj Gori i upravo je to ta politika kojom se služi DF i Srpski nacionalni savjet, koji je sluga njihovim interesima i interesima ljudi u Beogradu – zaključio je Mašković. Podsjećamo, spomenik velikome vojvodi Mirku Petroviću Njegošu i crnogorskim junacima, učesnicima oslobodilačkih ratova 1853, 1858, 1862, 1876–1878. godine, svečano je otvoren na Trgu nezavisnosti 31. jula 2017. godine. I.MITROVIĆ

Mali učesnici su se prije nastupa istakli da su srećni i uzbuđeni zbog plesa.

– Meni je ovdje baš lijepo i mnogo sam srećna što sam došla da plešem sa svom ovom djecom – kazala je petogodišnja Vasilisa iz vrtića ,,Pinokio“.

– Jedva čekam da plešem sa drugarima i puno sam srećan što sam tu – kazao je petogodišnji Nikita iz vrtića ,,Vini Pu“. Nekima je plesni program obilježio prelazak iz vrtića u školu.

– Meni je baš drago što smo danas došli, jer je ovo završna proslava. Ja ove godine krećem u školu, tako da je ovo za mene posebno lijepo jer je kraj – kazao je Filip iz vrtića ,,Pinokio“.

Gosti koji su učestvovali u programu su dječiji solista Mija Vujović, koja je izvela pje-

Sa manifestacije

smu ,,Leptir i bubamara“, JU Dječiji dom ,,Mladost“ Bijela i Plesni klub ,,Sonrisa“ iz Podgorice. Sedmogodišnja Mija Vujović kazala je da joj je drago što je nastupala na manifestaciji ,,Rastimo uz ples“. – Često imam različite nastupe, a učestvovala sam i na tri

festivala. Sada sam izvela jednu od svoje tri pjesme, ,,Leptir i bubamara“ i baš mi je drago što sam imala priliku i ovdje da je izvedem – rekla je Vujović. Manifestaciji je prisustvovao i predsjednik države Jakov Milatović, koji je sa suprugom Milenom bodrio svoju djecu. Prijatelji manifestacije su:

Glavni grad Podgorica, Turistička organizacija Podgorica, U Ulcinj, Sportski objekti, Zeleni talas, Parking servis, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Zavod za školstvo Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije i Crveni krst Crne Gore. I. RADONJIĆ

Spomenik velikom vojvodi Mirku Petroviću Njegošu i crnogorskim junacima na Trgu nezavisnosti

PODGORICA – Osvajanjem 16. titule prvaka Crne Gore, košarkaši Budućnosti

Volija su na očekivan način stavili tačku na sezonu, u kojoj su, ukupno, više htjeli, ali i morali. Iako su Podgoričani nastavili tradiciju da od obnavljanja nezavisnosti sezonu završe sa barem jednim trofejom.

„Plavi“ su najviše podbacili u Evrokupu, gdje se prije početka sezone najavljivalo polufinale kao cilj, kroz mjesto u četvrtfinalu u ligaškom dijelu, koje bi obezbijedilo meč na domaćem terenu u toj eliminacionoj rundi. Od prva dva mjesta u grupi, koja su donosila četvrtfinale, Budućnost je bila veoma daleko, ali je mogla barem do plej-ofa, koji je izmakao i zbog nekih nespretnih i nesrećnih poraza, prije svega od grčkog Arisa. Budućnost je u ABA Superkupu u Podgorici zastala u polufinalu (kasnije je dobila meč za treće mjesto), a izgubila je i finale Kupa Crne Gore u Tivtu. U oba slučaja je „dželat“ bio SC Derbi.

ABA liga je svijetla tačka u sezoni punoj očekivanja, jer je Budućnost bila tik iza Crvene zvezde i Partizana, što je bio i cilj. Uz to, Podgoričani su u ligaškom dijelu jednom ubjedljivo, u „Morači“, porazili Crvenu zvezdu, kao što su Partizan pobijedili u drugom meču polufinala plej-ofa, a mogli su i u majstorici u Beogradu, da Partizan nije imao domaćinsko suđenje, više od „uobičajenog“.

Budućnost je platila i ceh zbog povrede Alerika Frimena još tokom pripremnog perioda, a američki bek nije bio na očekivanom nivou ni kada se u finišu sezone vratio na parket. Loš izbor nekih igrača, koji su uticali na slab start u Evrokupu, uticao je i na promjenu trenera, pa je Andrej Žakelj sredinom novembra preuzeo ekipu nakon ostavke Petra Mijovića. Na insistiranje slovenačkog trenera, bila je potrebna i dodatna selekcija ekipe, pa klub je odlučio da se odrekne usluga Kolbija Rosa i Džakorija Vilijamsa, a na stigli su Jogi Ferel i Nikola Tanasković, dok se iz SC Derbija vratio Kenan Kamenjaš, po statistici najbolji igrač „plavih“ u ABA ligi. Početkom godine je ekipa počela da igra sve bolje, u ABA ligi je, jedina, nanizala 10 pobjeda, ali je u „Morači“ izgubila ključni meč od Partizana, koji je odlučivao o drugom mjestu pred plej-of. To je, možda, i bilo presudno u borbi za finale.

Na kraju, stigla je i domaća titula, sa 3-1 u finalnoj seriji protiv SC Derbija, i to sa svega šest-sedam seniorskih igrača, jer su finiše sezone zbog povrede, odnosno, bolesti propustili i Vladimir Mihailović i Andrija Grbović

MAKSIMUM U ABA LIGI

– Pošto sam došao sredinom novembra, trebalo nam je malo vremena da se upoznamo,

„plavih“

Žao nam je zbog Evrokupa, za mene je sezona bila uspješna

da vjerujemo jedni drugima. Mislim da smo od početka godine igrali dobru košarku. Žao nam je zbog Evrokupa, izgubili smo dvije-tri dobijene utakmice, ali to je košarka i škola za nas sve. U ABA ligi smo dali maksimum, bili smo na pragu finala. Da smo ušli u finale, mislim da bismo napravili dobar otpor favorizovanoj Crvenoj zvezdi. Ali, svi znamo šta se dešavalo u polufinalu, ali to je prošlost. Na kraju, sa pola tima smo osvojili državno prvenstvo i ja mogu da kažem da je to bila uspješna sezona – za Pobjedu sumira utiske o protekloj sezoni Andrej Žakelj, trener Budućnosti. U finalu domaćeg prvenstva, Budućnost je lako dobila prvi meč, dok je u drugom i četvrtom znatno teže došla do trijumfa, a treći je izgubila. – Mislim da je od prve do posljednje utakmice bila dobra košarka sa obje strane. Mi nijesmo mogli nešto specijalno da pripremamo, pošto je sa šest igrača teško praviti neku taktiku, uz nekoliko juniora, koji sa nama nijesu odradili nijedan trening do plej-ofa. Nije bilo lako, ali mislim da smo prvi meč dobili na kvalitet i neku svježinu, a onda je išlo sve teže, zbog umora. Ali, mislim da su momci dali maksimum u ovom momentu, pogotovo što se tiče energije. Jer, kad nema „benzina“, onda ni glava ne može da radi i dolazi do grešaka, nervoze, umora, kod svih nas. Oba tima su htjela da pobijede u finalu, zbog toga je i bilo neke male tenzije, ali mislim da je to, na kraju, sve pozitivno i dobrodošlo za crnogor-

Možda ima i naših zasluga za izdanje Partizana u finalu

Andrej Žakelj je, kako kaže, iznenađen finalnom serijom plejofa ABA lige, koju je Zvezda dobila protiv Partizana sa 3-0. – Mislim da je Partizan igrao dobro u prvoj utakmici i onda je glatko izgubio drugu i treću, što nijesam očekivao, jer sam bio siguran da će finale ići u četiri-pet utakmica, kao što je skoro svake godine. Ali, možda je Partizan bio malo ispražnjen, možda tu ima malo i naših zasluga – rekao je Žakelj.

Otvoreno

Na kraju se igrači pitaju, bez obzira na želju trenera i kluba

Od igrača iz ovogodišnjeg tima, ugovore za narednu sezonu imaju samo Andrija Slavković, Andrija Grbović i Nikola Tanasković Kenan Kamenjaš je igrač SC Derbija, koji je ove sezone bio pozajmljen Budućnosti. Za sada je sigurno da ne ostaju Alerik Frimen i Brendon Pol – Za ostale ćemo da vidimo narednih dana, kada obavimo razgovore u klubu i sa njima – kaže Žakelj. Ako se ponovi praksa iz prethodnih sezona, Budućnost bi ponovo mogla da mijenja skoro cijeli tim. Ako ostane, Žakelj će, kako kaže, pokušati da ne bude tako. – Nijedan trener ne voli svake godine da mijenja cijelu ekipu. Ali, ne zavisi uvijek sve samo od želje trenera i kluba, jer se i igrači pitaju. I oni imaju svoje ideje, svoje ambicije. Nekad izgleda da klub, možda, ne želi da zadrži ili dovede nekog igrača, ali nije tako. Možda je igrač taj koji ne želi da produži ugovor, već želi da ide u drugom pravcu. Ako bude do mene i kluba, ići ćemo da to da zadržimo barem jezgro ovogodišnjeg tima. Ali, na kraju igrači imaju posljednju riječ da li žele da ostanu ili ne. Posljednjih godina je za Budućnost problem i mali broj domaćih igrača.

– Ono što sam uopšteno govorio za igrače važi isto i za domaće igrače. Daleko od toga da klub bježi od toga da želi crnogorske igrače. Mislim da je suprotno, Budućnost želi domaće igrače, ali na kraju igrači odlučuju da li žele da igraju ovdje ili ne, ili nekom drugom klubu. Klub pregovara i nudi što misli da treba, ali ostalo je na igračima, treba da postoji obostrana želja za saradnju – dodao je Žakelj.

sam rekao da je Budućnost u ovom momentu prava sredina za mene

Dolaskom u Budućnost, Andrej Žakelj je za sobom ostavio višegodišnji ugovor sa SC Derbijem, jer je želio novi izazov u karijeri. Pošto je sezona završena, treba da sjedne za sto sa upravom „plavih“ i razgovara o svojoj budućnosti, iako je, ako ne

sku košarku, da su dvije jake ekipe u finalu i da se takmiče na takav način – dodaje Žakelj. Možda bi finalna serija otišla u peti meč da u četvrtom meču za Budućnost nije zaigrao kapiten Petar Popović, koji je zbog zdravstvenih problema propustio prva tri duela. – Mi u bekovskoj liniji nijesmo imali nijednu izmjenu osim juniora. Povratak Popovića u tom meču nam je mnogo značio, jer smo bili u mogućnosti da odmorimo igrače po nekoliko minuta. Svaka čast Popoviću, on je iz kreveta došao na utakmicu. Iako nije bio dobro, htio je da igra i igrao je uz bolo-

bude neočekivanih obrta, očekivano da saradnja bude nastavljena. – Ugovor ili dogovor je bio do kraja ove sezone, pa da onda sjednemo i razgovaramo. Tako će i biti, narednih dana ćemo razgovarati o tome šta i kako dalje.

ve, a na kraju je odigrao i dobru utakmicu s obzirom na stanje u kakvom je bio. Mnogo nam je pomogao u četvrtoj utakmici.

SPECIFIČNA SEZONA

Za 45-godišnjeg trenera iz Postojne protekla sezona je bila specifična. Počeo je sa SC Derbijem i na startu osvojio ABA Superkup, a završio je na klupi Budućnost Volija, takođe sa peharom, u domaćem prvenstvu. U prvom slučaju je na putu do trofeja eliminisao Budućnost (u polufinalu), njegov sadašnji klub, a u drugom SC Derbi (u finalu), bivši klub. – Nijesam razmišljao o tome.

Dodaje da do sada nije bilo konkretne priče oko nastavka saradnje. – Fokus je bio na ABA ligi i sada na domaćem prvenstvu. Mislim da su čelnici kluba zadovoljni sa onim što smo pokazali u drugom dijelu sezone, što je pozitiv-

U kojem god klubu da sam, ja radim maksimalno. Sada je Budućnost moj klub i uradiću sve da ostvaruje pobjede, bez obzira na to ko je protivnik. Priznaje da je sezona bila duga i naporna.

– U SC Derbiju smo sve drugačije radili, trenirali duže nakon sezone, počinjali prije pripreme, jer je sastav tima drugačiji sa dosta mladih igrača, sa kojima treba puno da se radi, a i ciljevi i plan su drugačiji. Zato je i bilo naporno, pogotovo kad se tokom sezone mijenja klub i dolazi u klub u kojem je pritisak veći, u svakoj utakmici, svakom takmičenju. Evo, ni

na stvar za dalje pregovore. To ne krijem, ja sam ljudima iz kluba otvoreno rekao da sam ambiciozan trener, želim da idemo korak po korak naprijed i mislim da za mene taj korak više jeste Budućnost, da je u ovom momentu prava sredina za mene. Ali, moramo da sjednemo i razgovaramo kako dalje – istakao je slovenački trener.

krajem maja me nije prošla ta pozitivna nervoza, vjerovatno će mi trebati nekoliko dana da mi padne adrenalin i onda ću tek da osjetim umor. Međutim, ja imam baš veliku želju za treningom i takmičenjem, brzo ću se oporaviti od umora i imati novi elan za novu sezonu. Kako kaže, nije ni planirao odmor.

– Nema odmora. Vjerovatno idem u Ameriku na „Ljetnju ligu“, tako da ću slobodno vrijeme da iskoristim radno. Idem tamo i trenerski, ali i malo da gledam neke igrače, napravim neke kontakte – zaključio je Žakelj. Saša JONČIĆ

M. BABOVIĆ

Budućnost i Jezero večeras (20.30 h) pod Goricom igraju nale Kupa Crne Gore

PODGORICA – Fudbaleri

Budućnosti i Jezera večeras (20.30 h) pod Goricom igraju posljednji meč u sezoni - Podgoričani idu po peti trofej Kupa, dok je Jezeru ovo prvi nastup u meču koji mnogi nazivaju najljepšom utakmicom crnogorskog klupskog fudbala. Finale Kupa, iako ne igraju Sutjeska, Dečić ili Mornar, koji je apsolutni hit sezone, svakako bi trebalo da donese zanimljiv fudbal.

- Neizvjesnost je apsolutno prisutna s obje strane. Čitava sezona staje nam u ovoj utakmici, ne samo tekuća, već i naredna, jer utakmica utiče da li ćemo igrati Evropu ili ne. Mi smo nakon Mornara napravili mikro ciklus priprema za utakmicu. Spremni očekujemo meč, vjerujemo u pobjedu, imamo tim koji je sposoban da pobijedi i nadam se peharu - kazao je Ivan Brnović, šef stručnog štaba Budućnosti, koja će u ovom finalu imati nominalnu ulogu gosta. Ipak, to ne umanjuje pritisak koji će ,,plavi“ osjećati pred svojim navijačima.

BRNOVIĆ: OGROMAN PRITISAK

Budućnost u slučaju poraza, prvi put od 2018. godine može sezonu da završi bez trofeja. Zbog toga, Brnović priznaje da postoji pritisak. - U slučaju naše pozicije ogroman je pritisak. Ipak, igrači su navikli na pritisak, imaju u svojim nogama pregršt trofeja. Kao klub imamo tradiciju i reputacija kluba nam nalaže da budemo optimisti i da vjerujemo u osvajanje trofeja - dodao je Brnović, koji je početkom aprila iznenada usred sezone i borbe za Evropu napustio Jezero i preuzeo Budućnost. Sudbina je htjela da se baš protiv svog dojučerašnjeg kluba bori za preostali trofej, vrijedan izlaska u Evropu. Samim tim Brnović odlično zna vrline i mane protivnika. - Jezero ima takmičarski duh, jaki voljni momenta, fizički spremnu ekipu igračkog zadatka i jako je težak protivnik svima. Ne pamtim da su, sem jednu utakmicu, izgubili sa dva gola razlike. To i tabela pokazuje. Imaju kontinuitet u igrama i rezultatima. To je njihovo najjače oružje. U najvećoj mjeri sam selektirao taj tim prošlog ljeta, poznajem igrače, njihov karakter, ali manje-više svi se znaju u crnogorskom fudbalu. Očekujemo tvrdu i jaku utakmicu. Takođe, očekujte napadačku Budućnost koja će imati nevjerovatan motiv, igrati za gol više i neće odustajati od trofeja – jasan je strateg Budućnosti.

Brnović smatra da je ovaj meč prilika da budu pune tribine. -Ako ova utakmica ne pokaže dozu približavanja evropskom fudbalu u smislu dinamike, intenziteta igre, navijanja, punih tribina, dobrog terena, onda ne znam što

,,Plavi“ za spas sezone, Plavljani za istoriju

(4-2-3-1)

Budućnost (4-3-3)

pod Goricom. Kapacitet: 12.000. Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: N. Radulović i M. Gojković. Početak: 20.30

Radenović: Imamo svoje šanse

Saša Radenović je kao kapiten Jezera obećao veliku borbu sjutra veče. - Utakmica je za nas istorijska iz više razloga. Po prvi put smo u finalu nekog takmičenja, pogotovo finale Kupa koja je sama po sebi najvažnija i najljepša uta-

sve nas drugo može da motiviše. Očekujemo takvu utakmicu. Pozivamo navijače, koji će nam sigurno pomoći da dođemo do trofeja - zaključio je Brnović.

JEZERO BEZ IMPERATIVA

Plavljani u finale ulaze bez imperativa, ali sa ogromnom željom da dođu do istorijskog trofeja. Jezero je dugo bilo na poziciji 3, borilo se za Evropu, iznenadilo Dečić, Budućnost, Sutjesku i jasno je da su s razlogom u vrhu. Ipak, primarni cilj bio je opstanak. - Mi smo svoj cilj ostvarili, a to je opstanak. Nama je ova utakmica bitna iz razloga zbog ovog pehara koji prelijepo

kmica. Dajemo Budućnosti malu prednost, jer su ipak iskusniji u ovim takmičenjima od nas, ali jedan je meč, finale, imamo svoje šanse. Četiri utakmice smo igrali ove sezone, od te četiri imamo dvije pobjede poraz i neriješenu. Imamo što da pokažemo i nadam se da ćemo podići trofej, jer naš klub i naš grad Plav zaslužuje ovakav trofej - istakao je Radenović, koji je za kraj imao jasnu poruku. -Bilo je mnogo nefudbalskih stvari, a mi ćemo izaći da pokažemo fer-plej koji nas krasi, kao i naše navijače koji nam uvijek pružaju podršku. Ova finalna utakmica neka vrati fudbal gdje mu je mjesto. Prava je prilika da svi pokažemo da je fudbal mjesto sportistazaključio je Radenović.

izgleda. Svakom treneru i igraču je san da izađe u Evropu, to je jasno. Manji pritisak imamo u odnosu na Budućnost, ali kad smo već ovdje treba da pokažemo kvalitet, tako da i mi imamo pritisak, ali ne u tolikoj mjeri. Nadam se da će momci izaći hrabro kao prethodne utakmice - kazao je trener Jezera RadosavBulić, koji očekuje neizvjesnu utakmicu. Ipak, jasno je da je ovo poseban dan za klub, koji prvi put igra meč za trofej. - Očekujemo tvrdu utakmicu s puno naboja. To je utakmica koju svi željno iščekujemo, posebno mi u klubu. Istorijski je dan ovo za Jezero i Plav. Spremni smo i orni da pobijedimo utakmicu. Imamo s pra-

Grbić: Mi se pitamo

Kapiten Podgoričana Petar Grbić poručio je da se njegov tim pita na terenu i da će od starta krenuti ofanzivno.

- Nama je ovaj meč spas sezone, pritisak je ogroman, ali se ne dovodi u pitanje to koliko želimo trofej. Protivnik je organizovana ekipa, koja nam je zadala dosta nevolja ove sezone i koja je lakše od nas došla do finala. Očekujem da na tribinama bude dosta publike, jer su naši navijači uvijek tu kada je teško da nam daju vjetar u leđa – izjavio je ofanzivac Budućnosti.

vom to da kažemo, jer smo pobijedili Budućnost posljednja dva puta - dodao je Bulić, koji je nakon odlaska Brnovića preuzeo kormilo, iako nema Profi licencu.

BULIĆ: VJEŽBAĆEMO PENALE

Kada su u pitanju penali, trener Jezera imao je zanimljiv komentar.

U četiri ovosezonske utakmice Budućnost je jednom savladala Jezero u oktobru (1:3). Prije toga, Plavljani su pod Goricom u avgustu osvojili bod (1:1), pa krajem februara trijumfovali (0:1), uz novi, ovog puta domaći skalp u aprilu (3:1).

- Nama je dosta ekipa pravilo problem, ali to pripisujem prvo sebi kao kapitenu, a onda i saigračima. Da li je motiv ili nešto drugo… Jezero je neugodan tim. Uvijek svaka ekipa dođe da igra fudbal, da se dokaže pod Goricom i to je jedino mjesto gdje će se valjano ispratiti utakmica. Dužnici su nam po dosta pitanja. Neće nam nedostajati motiva od prve sekunde. Potrudićemo se da diktiramo ritam od prvog minuta. Sigurno se samo mi pitamo. Igraćemo pošteno i neka bolji pobijedi. Pozvao bih navijače na fer navijanje, to nam je najpotrebnije. Iako je bilo trzavica, a to se svuda dešava, spremni smo da pokažemo čistu fudbalsku stranu – jasan je Grbić.

Licenca? Bulić: Bavim se samo terenom

Na pitanje da li je Jezero dobilo licencu za izlazak na međunarodnu scenu, trener Jezera kazao da to nije njegov zadatak.

-Ljudi u klubu rade na tome. Bavim se samo terenom, mi smo svoj cilj zacrtali, ali to je opstanak i plasman u finale kupa. Ono što mogu reći jeste da je svakom igraču i treneru san da izađe na evropsku scenu - rekao je Bulić

-Do sada nijesmo vježbali penale, ali hoćemo večeras. Igrači su svi zdravi i spremni - istakao je Bulić, koji ne računa na napadača Petra Orlandića -Nije u sastavu zbog nekih drugih stvari. Koncentrišemo se na utakmicu. Sigurno će nam nedostajati, veliki je to hendikep. Imali smo zajedničku priču, nije bio korektan, ali to je njegov put. To je iza nas, imamo igrače koji mogu da ga zamijene. Očekujte napadačku ekipu Jezera. Sve utakmice protiv Budućnosti bile su dobre, sa puno ritma i naboja, ali i fer igre. Tako će biti i ovog puta. Nadam se da će publika da uživa u lijepoj predstavi, a mi akteri da budemo primjer kako treba da se ponaša neko na terenu -poručio je trener Jezera. Rajko PEROVIĆ

KO ĆE PODIĆI PEHAR NAMIJENJEN POBJEDNIKU KUPA: Bulić i Brnović sa prestižnim trofejom

U

Šavniku održana ekipna prvenstva Crne Gore u rapidu i blicu

Superiorni Podgoričani

Ekipna prvenstva Crne Gore u rapidu i blicu, koja su za dane praznika održana u Šavniku, protekla su u znaku podgoričke Budućnosti, koja je na oba turnira demonstrirala snagu timskog duha i pojedinačnih kvaliteta svih igrača.

Rapid se odvijao po švajcarskom sistemu, a ,,plavo-bijeli“ (NikolaĐukić, BlažoKalezić, AndrejŠuković i Miloš Pečurica) su od mogućih 21 upisali isto toliko bodova uz konstataciju da su samo u jednoj partiji potpisali kapitulaciju, od 28 koliko su odigrali.

Na pobjedničkom postolju

društvo su im pravili Milan Draško, DušanLekić, MilošVlatković, Momčilo Raičević i DraganPopadić iz tivatske Mimoze koja je sakupila 14, te Aleksandar Tomić, JovanMilović, BožidarKisić i IlijaMilović iz Elektroprivrede sa 12 meč bodova. Zatim slijede Crnogorac sa 11, Herceg Novi sa 10, Šavnik sa 9 i Dama sa 8 bodova.

U cugeru takođe je Budućnost bila više nego ubjedljiva i sa maksimalnih 36 meč bodova bogatoj riznici nagrada i vrijednih priznanja pridružila još jedan veliki pehar ŠSCG.

Naš najtrofejniji šahovski kolektiv predvodio je velemajstor Nikola Đukić, pored njega nemjerljiv doprinos ovom uspjehu pružili su i Andrej Šuković, Miloš Pečurica i Aleksandar Radunović, a naročito intermajstor BlažoKalezić koji je poput Fišera svih 12 partija riješio u svoju korist. Srebrna medalja pripala je nikšićkoj Elektroprivredi u sastavu AleksandarTomić, JovanMilović Božidar Kisić, VukMiletić i Ilija Milović. Oni su sa deset pobjeda i jednim neriješenim ishodom sakupili 31 bod. Bronzanim odličjem okitili

Na majskom ekipnom turniru u Podgorici

Tradicionalni majski ekipni turnir u odličnoj organizaciji Sportsko-rekreativnog društva „Podgorica“ održan je u prostorijama ŠK Budućnost uz učešće šest sastava koji su odmjerili snage po Bergerovom sistemu. Nakon pet odigranih kola isti učinak od devet bodova imali su Penzioneri I (Dragan Savović, Zoran Ralević i Milivoje Pejović) i Spuž II (Velimir Jeknić, Saša Vujošević i Brano Kadić), ali je žrijeb odlučio da se zlatnom medaljom okite najstariji ljubitelji drevne igre na ovom zanimljivom i rezultatski neizvjesnom takmičenju. Bronza je pripala ekipi Maslinama (Vesko Šćekić Branko Mugoša i Momir

Penzionerima

su se prvotimci cetinjskog Crnogorca I, PekoĐurović, SavoVujović i braća Milo i DaniloPobor koji su uknjižili devet pobjeda, jedan remi i dva poraza, odnosno, 28 bodova. Zatim slijede Mimoza i Herceg Novi sa po 22, Omladinac Budućnost sa 19, Lovac Šavnik i Crnogorac II sa po 15, Dama sa 14, Zeta sa 11, Rumija I sa šest, te Gambit i Rumija II sa po dva osvojena boda.

– Od starta naša ekipa je zaigrala sjajno i sa lakoćom ređala pobjede, jednu za drugom i uknjižila svih sedam. Narednog dana na programu je bilo brzopotezno prvenstvo po Bergerovom sistemu, svako sa svakim. Dugo nam je glavni konkurent bila ekipa Elektroprivrede. Ipak, uspjeli smo sa svih 12 ekipnih pobjeda da i u cugeru ostvarimo maksimum i sve protivnike, njih 12, primoramo na kapitulaciju – rekao je, komentarišući takmičenja, IM Blažo Kalezić koji je po ko zna koji put zablistao u njegovom omiljenom nadmetanju na tri minuta.

Kalezi je pohvalio i dobru organizaciju ove šahovske manifestacije na državnom nivou kao i predusretljivog vlasnika etno-sela ,,Vojnik“, RadojaBackovića, đe su boravili.

– Na 1.200 metara nadmorske visine uživali smo u prelijepom ambijentu i izvrsnoj hrani, a gospodin Backović se potrudio da se osjećamo kao kod kuće. Vjerovatno je i sama atmosfera uticala na to što je naša ekipa briljirala i tokom dva dana zabilježila svih 17 pobjeda – zaključio je dvostruki seniorski šampion Crne Gore.

Na dvokružnom superturniru u Norveškoj

Marković) sa šest bodova, a zatim slijede Spuž II (Dino Grbović, Nikola Sekulić, Dušan Jovović i Zdravko Radulović) sa tri, Penzioneri II (Željko Vujadinović, Draško Nikolić i Žarko Kovačević) sa dva, te KAP (Vuko Martić, Luiđi Đokaj i Siniša Šutović) sa jednim osvojenim bodom. – Rukovodstvo SRD-a na

čelu sa predsjednikom

Zoranom Kažićem iz

godine u godinu okuplja sve više poklonika koji slobodno vrijeme uglavnom provode na sportskim terenima i u raznim vidovima rekreacije. Među njima šah ima posebno mjesto jer se za tablom

mogu viđeti predstavnici svih generacija što daje posebnu draž turnirima koje priređujemo više puta godišnje u čast opštinskih i državnih praznika – rekao je sudija Žarko Kovačević i obećao nova druženja i ,,ratovanja“ na crno-bijelim poljima.

Dvokružni superturnir u norveškom Stavangeru okupio je šest elitnih matadora sa vrha svjetske rejting liste koji su igrom, makar što se tiče rezultata u prva dva kola, razočarali ljubitelje drevne igre s obzirom na to da je svih šest partija završeno miroljubivo. Tako su na startu sadašnji i bivši planetarni šampion Ding Liren i Magnus Karlsen remizirali poslije svega 14 poteza. Zato se s pravom postavlja pitanje koliko takva „borbenost“ može doprinijeti popularizaciji šaha? Međutim, izgleda da svako ima svoju računicu jer je taj remi očigledno bio u korist Karlsena koji je bio jači u doigravanju po brzom tempu i savladao Dinga u „Armagedonu“, odnosno, u partiji u kojoj „bijeli“ ima deset, a „crni“ sedam minuta . Tako su i okršaji u klasičnom tempu između Ramešbabu Pragnanadhe i Alireze Firouzje te Fabijana Karuane i Hikaru Nakamure završeni podjelom poena. Ovaj sistem očigledno najviše odgovara odličnim cugerašima Karlsenu i Nakamuri, a najmanje Dingu koji je u veoma objektivnom komentaru izjavio da mu je ovoga puta jedini cilj da izbjegne posljednje mjesto. Inače, shodno pravilniku takmičenja remi u klasičnoj partiji i pobjeda u „Armagedonu“ donosi 1,5 poena, a remi i poraz samo poen. U drugoj rundi Karlsen je remizirao sa Nakamurom, Firouzja sa Karuanom, a Ding sa Pragnanadhom.

Trenutno svi igrači imaju po jedan poen u klasičnom šahu, ali zbog formata igranja turnira u vođstvu je Karlsen, koji je do sada slavio u obje brze, „Armagedon“ partije.

Tabela poslije drugog kola: Karlsen 3, Ding, Firouzja, Pragnanadha i Nakamura

po 2,5 i Karuana 1 poen. Ako bi se osvrnuli na prethodne turnire na njih 11, običnom ljubitelju šaha koji malo više prati svjetska zbivanja, može da se čini kako su norveški domaćini ovim formatom, ali i samim izborom igrača, već unaprijed odredili konačan plasman. Naime, radi ilustracije već rečenog evo male statistike brzih, „Armagedon“ partija u Stavangeru.

Na dosadašnjim turnirima Karlsen je imao uspjeha u 26 od 31 odigrane ,,Armagedon“ partije. Kao bijeli u svoju korist riješio je 12, a samo jednu izgubio. Kao crni, Karlsen je u 14 partija pobijedio ili remizirao (što donosi poene), a četiri izgubio.

Priredio:

POTVRDILI KVALITET: Ekipa Budućnosti

Karlsen ½ Nakamura ½

Tripl-dabl Dončića nedovoljan Dalasu da osigura NBA finale

,,Vukovi“ se ne predaju, brejk

Minesote

PODGORICA – Minesota

Timbervulvsi su trijumfom 105:100 nad Dalas Maveriksima u gostima dokazali da su tim izuzetnog karaktera. ,,Vukovi“ gube 3:1 u finalu Zapadne konferencije NBA lige, u borbi za velike NBA finale praktično su otpisani, ali su zaslužili makar još meč pred svojim navijačima.

Konačno je Minesota igrala efikasnu odbranu na najboljim igračima Dalasa. Sa druge strane, na vrhunskom nivou odigrao je prvi strijelac Timbervulvsa Entoni Edvards – ubacio je 29 poena uz deset skokova i devet asistencija, njegova energija pokrenula je tim.

Krilni centar Tauns dodao je 25, a proslavljeni francuski centar Gober 13 poena uz

Entoni Edvards

deset skokova. Sveukupno, u samoj završnici Minesota je imala praktično nedostižnu

prednost. Dalas se primakao samo u momentu kada je slovenački superstar Luka Don-

Održan finalni turnir u košarci za kadetkinje

Budućnost Bemaks

šampion Crne Gore

PODGORICA – Ženski košarkaški klub Budućnost Bemaks prvak je Crne Gore u uzrastu kadetkinja. Podgoričanke su u finalnom meču savladale Sea Stars 64:60, čime su četvrtu godinu uzastopno proslavile titulu šampiona. ,,Plave“ su imale i prednost +18 (49:31), Tivćanke su se borile i učinile finiš zanimljivim, ali nijesu mogle ugroziti trijumf domaćina. Šampionke je predvodila

Jelena Bulajić sa 19, uz 8 skokova, a blistala je Valerija Nagornaja sa 15, uz 5 skokova, dok je Janja Dragišić dodala 14, uz pet asistencija i četiri skoka. Milena Vujović ubacila je 12, imala pet uhvaćenih lopti, a u strijelce se upisala još Marija Sekulović – četiri, ali je imala devet skokova. Na drugoj strani, Katarina Radulović bila je najefikasnija kod Tivćanki sa 20 poena, uz šest skokova, Maša

Praščević ubacila je 17, dok je dvocifrena bila još Mila Kovačević sa 12, a u strijelce su se upisale još: Anđela Rakočević četiri (uz 10 skokova) i Mila Bajo tri. Treće mjesto osvojila je ekipa Trebjese, koja je u „malom finalu“ savladala Primorje 55:31. Kod Nikšićanki, još jednom dabl dabl učinak imala je Anđela Rondović (17 poena, 11 skokova), uz pet asistencija i

Osvajač srebrne medalje sa Evropskog prvenstva napadnut u utorak u Podgorici

čić ubacio trojku pod faulom za deficit 103:100... Međutim, dodatno bacanje je promašio, a Edvards potom sa penal-linije riješio meč. Dončić, prvi s trijelac lige, ostvario je tripl-dabl skor sa 28 poena, 15 skokova i deset asistencija. Međutim, imao je izuzetno loše šutersko veče –šutirao je 21-7 iz igre. U loše šutersko izdanje domaćina uklopio se i druga zvijezda Dalasa, bek Irving. Duel je završio sa svega 16 poena, a šutirao je 18-6 iz igre. U takvoj situaciji, podvig je da je Dalas uopšte stigao do neizvjesne završnice. Za to su bili zasluženi igrači zadatka, pogotovo pod obručem. Hardi je dodao 13, a Goford 12 poena u porazu. Minesota će u noći između četvrtka i petka biti domaćin pete utakmice finala Zapada... Boston je, sa druge strane, već u NBA finalu – tako da ovaj produžetak serije Minesota – Dalas najviše odgovara upravo ,,Keltima“, koji se na miru pripremaju za finalnu seriju i borbu za tron. Kakav god ishod finala Zapada bude (a Dalas je i dalje izrazit favorit da završi posao) – zna se da će veliko NBA finale početi u noći između 6. i 7. juna po našem vremenu. Na terenu Bostona, koji je imao ubjedljivo najbolji skor u ligaškom dijelu sezone. S. S.

četiri ukradene lopte, dok je Anastasija Kasalica pored 11 poena, imala i osam skokova, uz četiri ukradene lopte, dok je Nađa Dubljević uz osam poena imala šest skokova, a u strijelce su se upisale još: Bijelović šest, Janković četiri, Miljanić tri, Jovović, Pinter i Doknić po dva.

U timu iz Herceg Novog Ljube Andrić imala je 13 poena i 17 skokova, Brković je dodala osam, Šćekić i Adžić po tri, Mandić i Antunović po dva. Medalje su uručile Mirjana Sekulić, komesarka takmičenja i Željka Ratković, član Upravnog odbora Košarkaškog saveza, dok je pobjednički pehar kapitenki Budućnost Bemaksa Janji Dragišić, uručila Mirjana Sekulić.

Inače, u okviru polufinala Budućnost Bemax savladala je Primorje 79:56. „Vučice“ su do trijumfa vodile, Jelena Bulajić sa 22 i Janja Dragišić, koja je dodala poen manje. Dvocifrena je bila još Milena Vujović (12), uz pet asistencija. Kod Novljanki dominirala je Ljube Andrić sa 28 poena i 15 skokova.

Mnogo neizvjesnije bilo je u drugom polufinalu, gdje je Sea Stars savladao Trebjesu 59:51. Kod Tivćanki se istakla Valentina Vrcan sa 15 poena, pet skokova i četiri asistencije, dok je Mila Bajo ubacila 14, uz pet uhvaćenih lopti. U redovima Nikšićanki Anastasija Kasalica bila je najefikasnija sa 17 (tri trojke), uz 10 skokova, dok je Anđela Rondović, takođe, imala dabl dabl učinak - 14 poena, 13 skokova. R.P.

Mačetama i palicama na vaterpolistu Budućnosti

Perspektivni sportista, vaterpolo reprezentativac, stipendista Ministarstva sporta Crne Gore, član PVK Budućnost napadnut je u utorak po podne, poslije treninga u blizini gradskog bazena u Podgorici. Maloljetnom dječaku više NN lica mačetama i palicama nanijelo je ozbiljne povrede, zbog čega je završio u Kliničkom centru Crne Gore - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

- Nakon završenog trenažnog procesa, grupa vaterpolista se kroz park kod bazena uputila kućama. U tom trenutku napalo ih je više NN lica koja su na glavama imala fantomke, u rukama mačete i bejzbol palice. Tom prilikom ozbiljne povrede zadobio je perspektivni mladi sportista našeg kluba, vaterpolo reprezentativac mladih kategorija Crne Gore, nosilac srebrne medalje sa Evropskog prvenstva odigranog 2023. godine u Podgorici, stipendista Ministarstva sporta Crne Gore, koga u

ovom klubu krase sve osobine vrhunskog sportiste, izuzetno je miran, vaspitan, odan, radan, dobar drug i odličan đak - navode u saopštenju. Iz PVK Budućnost apeluju na cijelo društvo da se mora stati na put svakom obliku agresivnog ponašanja, koje ime za cilj namjerno povređivanje i nanošenja bola drugim osobama, bilo psihičkog ili fizičkog. -Treba da se izrade smjernice i način podrške i obezbijedi zaštita od nasilja. Da prestanemo razmišljati da li naša djeca imaju u svom okruženju nekog nasilnika koji pokušava imati moć nad njima. Ovakav vid fizičkog nasilja može da dovede čak i do uništenja sportske, obrazovne ili svake druge karijere. Ne dozvolimo da nam nasilje prekida ispravan put kojim nam idu djeca. Cio slučaj je prijavljen policiji i nadamo se da će se razotkriti počinioci i kazniti po zakonu - stoji u saopštenju PVK Budućnost. Iz policije se nijesu oglašavali povodom ovog slučaja. R.A.

Objavljena junska rang lista Svjetske parastoni tenis federacije

Radović drugi, Bakić sedmi na rang listi

PODGORICA – Crnogorski paraolimpijac Filip Radović sa 1.680 bodova zauzima drugo mjesto na junskoj seniorskoj rang listi Svjetske parastoni tenis federacije. Radović se, nakon trijumfa na turnirima u Podgorici i Laškom, učvrstio na drugom mjestu rang liste, u kategoriji S10 i kao drugi nosilac nastupiće na Igrama u Parizu. Plasman je, u odnosu na prethodnu listu, popravio i Luka Bakić, koji zauzima sedmo mjesto sa 1.561 bodom. Bakić je u Podgorici igrao finale, dok

je u Laškom morao da se zadovolji bronzanim odličjem. Radović i Bakić obezbijedili su plasman na Paraolimpijske igre u Parizu.

Čelnu poziciju zadržao je zvanični olimpijski, svjetski i evropski šampion, Poljak Patrik Čajnovski sa 1.765 bodova.

Na trećem mjestu je Francuz Mateo Bohas (1.611), četvrti je Poljak Igor Mištal (1.593), peto mjesto zauzima Austrijanac Kristijan Gardoš (1.571), a šesto Španac Hoze Manuel Ruiz Rejes (1.570). R. P.

CRNOGORCI I POLITIKA

Piše: Miloš MILIČIĆ

U vezi sa ratom Srbije i Crne Gore protiv Turske 1876-1878. godine kralj Milan Obrenović je, poslije prvih neuspjeha svoje vojske, izjavio: „Crnogorci se šetaju po Hercegovini, gde nema Turaka, umesto da marširaju sa svojom vojskom u dolini Lima i Drine na Foču, da bi zajednički sa Srbijom radili” (Slobodan Jovanović, Vladavina kralja Milana Obrenovića, Beograd, 1934). U bici kod Đunisa 29. oktobra 1876. srpska vojska je doživjela poraz. Jednim dijelom srpske vojske, kao i dobrovoljcima iz Rusije i drugih zemalja komandovao je ruski general Mihail Černjajev, koji je bio veliki slovenofil i zanosio se idejom oslobođenja svih balkanskih Slovena od Turaka. Ogorčen slabim držanjem vojnika na Đunisu, telegrafisao je Petrogradu „da su svi Srbi pobegli, a svi Rusi poginuli, ...da su se Crnogorci borili kao pravi junaci“ (Slobodan Jovanović, Vladavina kralja Milana Obrenovića, Beograd, 1934).

Otkud Crnogorci u Srpsko-turskom ratu 1876. godine? Radi se o crnogorskoj legiji, koju je formirao oficir pri srpskom štabu vojvoda Mašo Vrbica od Crnogoraca koji su se zatekli u Srbiji i koja je brojala 440 boraca. Ruski general Černjajev bio je zadivljen neustrašivošću boraca ove jedinice. Za tri mjeseca vojevanja 180 boraca je poginulo, dok je svaki preživjeli bar jednom ranjen. Komanda je svakog pripadnika ove jedinice bar jednom odlikovala za hrabrost, od toga 75 Takovskim krstom, najvećim ratnim odlikovanjem tadašnje knjaževine Srbije. Nakon prestanka rata ovu neobičnu jedinicu i njene zasluge prekrio je veo zaborava (Momir M. Marković, Crnogorski rat, Podgorica, 2007).

Poslije neuspjeha u ratu 1876. godine Srbija je zatražila primirje, pa su u ratnim sukobima ostali samo Crnogorci i Hercegovci. Na nagovor Rusije, Srbija je ponovo ušla u rat s Turskom 1877. godine. Crna Gora je pomagala i oba ustanka u Krivošijama koje su tada bile u okviru Austrougarske monarhije, prvi 1869. u kome su učestvovali i stanovnici Grblja, Pobora, Maina i Brajića, i drugi 1881. godine, rizikujući svoju bezbjednost i svoj ugled, naročito 1881. godine kad je već bila međunarodno priznata država. Danas se o tim ustancima govori kao o srpskim, uloga Crne Gore se ne pominje, osim stidljivo

Plan propasti Crne Gore napravljen je u Petrogradu

Mihailo Lalić piše da je u Petrogradu 1914. godine skrojena crna kapa Crnoj Gori. Tu se knez Trubeckoj složio sa mišljenjem šefa đeneralštaba Šilinskog „da je jedna jaka crnogorska vojska za nas (Ruse) nepoželjna“. Njegovo je mišljenje bilo da bi se jačina crnogorske vojske morala tako odmjeriti da je Srbija može iskoristiti u slučaju nužde

na kraju da su se organizatori ustanaka sklonili u Crnu Goru. O nipodaštavanju Crne Gore u pomaganju oslobodilačkih pokreta u Hercegovini ostavio je zapis i Gavro Vuković, koji je prisustvovao krunisanju Petra Karađorđevića za kralja Srbije, zajedno sa crnogorskim prestolonasljednikom Danilom i njegovom suprugom Milicom. Prestolonasljednički par je prisustvovao svečanosti organizovanoj povodom otvaranja Jugoslovenskog doma u Beogradu, na kojoj je govorio stari general Dragašević, pjesnik i književnik i u svojoj besjedi pomenuo „sva slovenska plemena na slovenskom jugu, govorio je o hercegovačkim ustancima; o Vukaloviću, Stojanu Kovačeviću, ali je eliminisao Crnu Goru, kao da su ustanci mogli bez nje biti, te o njoj nije ni riječi progovorio”. Prestolonasljednik je o ovome obavijestio Gavra koji je zbog toga protestovao kod Pašića. „On nije znao šta da mi reče, već se stidio od takvog postupka.” Kad je kralj Petar saznao za Gavrov protest, izjavio je: „Crnogorci

Peko Dapčević je bio komandant oslobođenja Beograda u oktobru 1944. Da je bio komandant oslobođenja glavnog grada bilo koje druge evropske države, odavno bi imao spomenik u tom gradu. U Beogradu je jedva dobio ulicu na periferiji grada. Dobro je da je i toliko, s obzirom na česte izjave nekih zvaničnika da je Beograd 20. oktobra 1944. okupiran od strane komunista

hoće da su u svakoj čorbi mirođija, ali dok sam ja u Srbiji, ja im to ne dozvoljavam”. U Drugom balkanskom ratu, koji se vodio između Bugarske, s jedne, i Srbije, Rumunije, Grčke i Turske, s druge strane, Crnogorska vrhovna komanda je za pomoć Srbiji poslala Dečanski odred u jačini blizu 15.000 vojnika od 20 do 40 godina pod komandom generala Janka Vukotića. Odred je pretrpio znatne gubitke –oko 1000 vojnika je izbačeno iz stroja. Pobjednice nad Bugarskom su dijelile teritorije, samo Crna Gora nije dobila ništa. Prvi svjetski rat je posebna priča. Moćnoj Austrougarskoj ca-

revini je bilo stalo da Crna Gora ostane neutralna u sukobu Austrougarske i Srbije, koji je bio izvjestan poslije sarajevskog atentata. Austrougarski predstavnik na Cetinju je pozvao prestolonasljednika Danila, koji je bio poznat po svome austrofilstvu, i rekao mu da je Vladi u Beču drago da Crna Gora ne stoji iza atentata u Sarajevu i da se nada da će ostati po strani u događajima koji neminovno slijede. Za uzvrat Beč bi odobrio kredit Crnoj Gori pod povoljnim uslovima, što siromašna kasa Crne Gore ne bi smjela odbiti. Međutim, Crna Gora je ušla u rat na strani Srbije, dala ogro-

mne žrtve i spasila srpsku vojsku od uništenja, da bi na Podgoričkoj skupštini u decembru 1918. godine bilo odlučeno da se pripoji Srbiji i tako izbriše sa geografske karte kao država. Zlosrećnom sudbinom Crne Gore u prvoj polovini 20. vijeka bavio se i veliki crnogorski književnik Mihailo Lalić u svoja četiri posljednja romana, u kojima navodi i veliki broj istorijskih činjenica. U romanu „Gledajući dolje na drumove“ (Nolit, Beograd, Pobjeda, Titograd, 1983, str. 50) napisao je da je plan propasti Crne Gore napravljen u Petrogradu: „U zamagljenom Petrogradu, na zaleđenoj Nevi, 3. februara, 1914. godine, na konferenciji carskih generala, ministara i državnih savjetnika, gdje se raspravljalo o sudbini saveznika na Balkanu – skrojena je crna kapa Crnoj Gori, kao što njenom imenu priliči. Tu se savjetnik, knez Trubeckoj, složio sa mišljenjem šefa đeneralštaba Šilinskog „da je jedna jaka crnogorska vojska za nas (Ruse) nepoželjna“. Njegovo je mišljenje bilo da bi se jačina crnogorske vojske morala tako odmjeriti da je Srbija može iskoristiti u slučaju nužde, ali da sama bude suviše slaba da preduzme ma kakve samostalne operacije. „Takvo stanje bi prirodno dozvolilo da se znatno ograniči obim naše novčane pomoći Crnoj Gori...“, zaključio je iza toga Sazonov.” Kad se u Pivi čulo da su ustaše izvršile pokolj srpskog stanovništva 5. i 6. juna 1941. godine u Koritima u Hercegovini, Župopivski odred pod komandom Janka Tadića (kasnije komandanta Šeste crnogorske brigade) je odmah krenuo za Hercegovinu da spašava srpski živalj. U borbama, koje je vodio sa ustašama i Italijani-

Prateći aktuelna dešavanja na političkoj sceni, autor analizira istorijske relacije crnogorskog i srpskog naroda, kao i odnos i ulogu različitih srpskih režima prema crnogorskoj nezavisnosti, crnogorskom nacionalnom samoodređenju i crnogorskom jeziku. Iz knjige, čiji je radni naslov „Crnogorci i politika“, donosimo poglavlje „Dva oka u glavi“

ma u Avtovcu kod Gacka 27. i 28. juna, poginuli su: Jakov Adžić, Gavrilo Doder, Vojin Doder i Mihailo Pješčić. Danas se u tom dijelu Hercegovine podižu spomen obilježja četnicima, dok se o partizanima govori kao o zlikovcima. Crna Gora je dala ogroman doprinos pobjedi nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, ne samo na teritoriji Crne Gore, već diljem Jugoslavije. Pomenimo ovdje samo dva, skoro nevjerovatna, podatka. Prvi je da su svih pet delegata Vrhovnog štaba i Centralnog komiteta KPJ bili Crnogorci. Oni su poslati u razne krajeve Jugoslavije da organizuju ustanak protiv okupatora i pri tome je svaki od njih imao ovlašćenje da uzme na odgovornost sekretara pokrajinskog komiteta i da ga kazni ako ne sprovodi direktivu borbe protiv neprijatelja. Drugi podatak je da je 36% ratnih generala iz Crne Gore. Jedan od njh, legendarni Peko Dapčević, bio je komandant oslobođenja Beograda u oktobru 1944. godine. Da je bio komandant oslobođenja glavnog grada bilo koje druge evropske džave, odavno bi imao spomenik u tom gradu. U Beogradu je jedva dobio ulicu na periferiji grada. Dobro je da je i toliko, s obzirom na česte izjave nekih zvaničnika da je Beograd 20. oktobra 1944. okupiran od strane komunista i da je sramota da su Peko Dapčević i Josip Broz počasni građani Beograda. Crna Gora je jedina država Balkana koja se održala tokom cjelokupnog trajanja turske vladavine ovim dijelom Evrope. Jedno vrijeme bila je to „zemlja mala odsvud stiješnjena”, koju su činile samo četiri nahije, da bi se, zahvaljujući uspjesima u ratu s Turskom, stalno povećavala do današnjih prirodnih granica. (Nastavlja se)

Srpski general Jovan Dragašević Vojvoda Gavro Vuković

Mihail Černjajev, 1877. godina

Vojvoda Mašo Vrbica

Četvrtak, 30. maj 2024.

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom“ AD Podgorica, Moskovska 29, PIB 02289377, koga zastupa punomoćnik Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika: ‘’D-UKA’’ Majke Tereze bb, Ulcinj, PIB 03444163, radi naplate novčanog potraživanja vr. sp. 588,97 dana 29.05.2024. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, ‘’D-UKA’’ Majke Tereze bb, Ulcinj, PIB 03444163, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručila rješenje o izvršenju Iv.br.264/24, od 24.01.2024 .godine. Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom“ AD Podgorica, Moskovska 29, PIB 02289377, koga zastupa punomoćnik Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika: ATELIER GROUP DOO, HAFIZ ULQINAKU BB, Ulcinj, PIB 03430529, radi naplate novčanog potraživanja vr. sp. 270,00 dana 29.05.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, ATELIER GROUP DOO, HAFIZ ULQINAKU BB, Ulcinj, PIB 03430529, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručila rješenje o izvršenju Iv.br.1114/24, od 19.03.2024 .godine. Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima i člana 36 Statuta sazivam XXIII REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD “IZBOR“ Bar

Za XXIII Redovnu skupštinu akcionara predlaže se slijedeći DNEVNI RED

I Razmatranje usvajanje Izvještaja o poslovanju sa finansijskim iskazima Društva za 2023. g. II Razmatranje usvajanje revizije finansijskog izvještaja za 2023. g. III Donošenje Odluke o izboru Revizora za 2024. g. XXI Redovna skupština akcionara će se održati dana 30.06.2024. godine, u prostorijama Hotela “GRAND” – Cetinje, ulica Njegoševa broj 1, sa početkom u 09,00 časova. Redovna skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Kvorum Redovne skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika, ili su glasali putem glasačkih listića. Materijal za Redovnu skupštinu akcionara staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama u sjedištu Društva u Baru, ulica Vladimira Rolovića broj 22, svakog radnog dana od 11 do 13 časova, počev od 20.06.2024. godine, pa do održavanja Redovne skupštine akcionara. Sve potrebne dodatne informacije o dnevnom redu akcionari mogu dobiti u poslovnim prostorijama u sjedištu AD “IZBOR”-a Bar, i na telefon 030/311-699. Odbor direktora

O D L U K U

O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA DRUŠTVA

Saziva se redovna godišnja sjednica Skupštine akcionara AD “C VRAČAR“ Herceg Novi za dan 02.07.2024.godine sa početkom u 12:00 časova u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom i za istu se predlaže sledeći:

DNEVNI RED

1.Otvaranje redovne godišnje sjednice Skupštine akcionara, •Imenovanje radnih tijela,

•Izvještaj o Spisku akcionara AD “C Vračar“ Herceg Novi, koji je pribavljen od CKDD Crne Gore,

•Izvještaj o prisutnosti akcionara, konstatacija postojanja kvoruma

•Konstatacija Dnevnog reda.

2.Usvajanje Zapisnika sa predhodne sjednice Skupštine akcionara AD “C Vračar“ Herceg Novi.

3.Usvajanje Završnog računa AD “C Vračar“ Herceg Novi za 2023.g.

•Usvajanje godišnjeg Finansijskog izvještaja i Izvještaja o poslovanju Društva za 2023.g.

•Usvajanje Izvještaja Revizora za 2023.g.

4.Usvajanje godišnjeg izvještaja Odbora direktora sa pojedinačnim izvještajima svih članova Odbora direktora. (Evaulacije)

5.Odluka o politici naknada i o visini naknada članovima Odbora direktora.

6.Razrješenje Revizora.

7.Izbor i imenovanje Revizora za 2024.g.

Redovna godišnja sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom .

Pravo da učestvuju i odlučuju na redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine akcionara imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj.

Prijavljivanje za učešće u radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara može se učiniti u vremenu od 11 do 11 časova i 40 minuta, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva u Zelenici, Herceg Novi, uz davanje na uvid ličnog dokumenta, odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje.

Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. U radu na redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem, prije ili u toku održavanja Sjednice i to na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu, kod notara, da će glasanje izvršiti sa određene e-mail adrese. Materijali sa predlozima odluka koji trebaju da se razmatraju na redovnoj godišnjoj s jednici Skupštine akcionara Društva biće dostupni na uvid akcionarima Društva u sjedištu Društva u zakonskom roku.

Na zahtjev akcionara, Društvo će, elektronskom poštom, na adresu koju odredi akcionar, dostaviti obavještenje o sazivanju Skupštine i materijale koji će se razmatrati na Skupštini sa predlozima odluka. Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, na telefon br. : 031-321-933 u vremenu od 0815 časova. Internet adresa : www.c-vracar.com

Predsjednik odbora direktora Jovan Vučurović

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: I.br.2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika: 1. Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, 2.Mrvaljević Draška iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007. godine, dana 29.05.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima I II reda Mrvaljević Ćetku iz Nikšića, Grebice bb, Mrvaljević Drašku iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXVIII prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 29.05.2024. godine Zaključka o XXIX prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 29.05.2024. godine. Izvršni dužnici I i II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića Mrvaljević Draško iz Podgorice, se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXVIII prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 29.05.2024. godine Zaključka o XXIX prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 29.05.2024. godine.Upozoravaju se izvršni dužnici I II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića Mrvaljević Draško iz Podgorice, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 29.05.2024.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Na osnovu čl. 135 136 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list CG” br. 65/20 ), čl. 86. Statuta MMK Standard AD Nikšić, Odbor direktora MMK Standard AD Nikšić saziva: REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA MMK STANDARD AD NIKŠIĆ

Skupština akcionara će se održati dana 29.06.2024.godine (subota) u prostorijama uprave MMK Standard AD Nikšić, Ul.Njegoševa br.24 Nikšić, sa početkom u 10,00 h. Za Skupštinu se predlaže sljedeći : DNEVNI RED

1.Upoznavanje sa informacijom o jedinstvenom spisku akcionara MMK Standard AD Nikšić dostavljenom od CKDD AD Podgorica; 2.Donošenje odluke o usvajanju godišnjih finansijskih iskaza Izvještaja menadžmenta o poslovanju Društva za 2023.godinu; 3.Donošenje odluke o usvajanju Izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja Društva za 2023.godinu; 4.Donošenje odluke o razrješenju članova odbora direktora; 5.Donošenje odluke o izboru članova odbora direktora Društva; 6.Donošenje odluke o utvrđivanju visine naknada članovima odbora direktora; 7.Donošenje odluke o razrješenju članova Revizorskog odbora Društva; 8.Donošenje odluke o imenovanju članova Revizorskog odbora Društva ; 9.Donošenje odluke o imenovanju Revizora Društva za 2024.godinu Kvorum Skupštine čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Odluke iz predloženog dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Prilikom glasanja o izboru članova odbora direktora svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora koji je utvrđen Statutom Društva, odnosno 5 glasova (kumulativno glasanje). Društvo će pribaviti spisak akcionara iz CKDD AD Podgorica najranije dva radna dana prije održavanja Skupštine. Samo oni akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD AD Podgorica na dan pribavljanja spiska akcionara mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara. Pravo učešća u radu Skupštine uključujući pravo glasa, akcionari mogu da ostvare neposredno –lično ili preko punomoćnika. Akcionari pravo glasa mogu da ostvare i bez prisustva sjednici Skupštine, putem glasačkih listića.

Materijali sa predlozima odluka koji će se razmatrati na Skupštini akcionara biće dostupni na uvid akcionarima Društva, u prostorijama sjedišta Društva, Ul.Njegoševa br.24 Nikšić, 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara, svakog radnog dana od 08 do 12 časova.

Prijavljivanje učešća na Skupštini akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika vrši se najkasnije 48 sati prije početka održavanja Skupštine.Prijavljivanje se vrši na telefon 068/855-629.

.Indentifikacija i evidentiranje akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika će početi u 9:00 časova na dan održavanja Skupštine, to akcionara putem lične isprave, a punomoćnika na osnovu u skladu sa zakonom ovjerenih punomoćja i lične isprave.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA MMK STANDARD AD NIKŠIĆ Ranko Jovović

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeće, „SUNTIME” d.o.o. iz Budve, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje i opremanja novog kupališta, koje se nalazi na katastarskoj parceli br. 929 KO Reževići I, u zoni sektora 47 Morskog dobra, Opština Budva.

U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 7, kao i u Sekretarijatu za prostorno planiranje i održivi razvoj, Opštine Budva, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www. epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 07.06.2024. godine.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Zoran Vujošević, iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, za izgradnju solarne elektrane Ubli 2 instalisane snage 4.8 MW (AC) sa trafostanicom 35/08kV sa uklapanjem u 35 kV distributivnu mrežu, koja je planirana na katastarskim parcelama broj 3927, 3928, 3929, 3930, 3931, 3932, 3933, 3934, 3935, 3936, 3937, 3938, 3939, 3940 i 3941 KO Ubli, u Podgorici. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj - Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao na e-mail maja.lakicevic@podgorica.me.

Na osnovu člana 19. Statuta Cemex Montenegro AD Podgorica, Odbor direktora je na sjednici održanoj dana 28.5.2024. godine, donio

O D L U K U o sazivanju redovne godišnje Skupštine akcionara CEMEX MONTENEGRO AD Podgorica

Na osnovu odredaba Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21, 4/24) člana 19. Statuta CEMEX MONTENEGRO AD Podgorica s

CEMEX MONTENEGRO AD Podgorica

Za dan 1.7.2024. godine sa početkom u 14 h u KIC Budo Tomović, Ul. Vaka Djurovića bb, Podgorica

sa slijedećim

1.Razmatranje i usvajanje Finansijskih iskaza i Izvještaja o poslovanju Društva za period 1.01. – 31.12.2023.godine, 2.Razmatranje i usvajanje Izvještaja o reviziji Finansijskih iskaza za period 1.01. – 31.12.2023. godine, urađenog od strane revizorske kuće TPA Audit Tax & Accounting, 3.Izbor revizora Društva za 2024.godinu, Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale predloge odluka koje će se razmatrati na Skupštini akcionara, u poslovnoj zgradi Društva u Podgorici, Bulevar Knjaza Danila Petrovića 13/23. Akcionari ili njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara dužni su da se prijave Sekretaru društva najkasnije 2 sata prije održavanja Skupštine radi identifikacije i evidencije. Punomoćja moraju biti ovjerena u skladu sa zakonom. Sve dodatne informacije u vezi Skupštine akcionara mogu se dobiti na tel: 020 238 419.

ODBOR DIREKTORA Predsjednik Joško Težulat

Spisak dobitnika drugog kola EKO Vozi i Osvoji

Na svim EKO benzinskim stanicama u Crnoj Gori, aktuelna je nagradna igra koja traje od 15.05.2024. do 17.07.2024.godine. Ukupno ima 83 nagrade, od kojih su glavne nagrade: 5 x put za dvoje na Olimpijske igre u Pariz i automobil Suzuki Vitara Hybrid. Izvlačenje drugog kola nagradne igre “EKO Vozi i Osvoji” održano je 29.05.2024. u prostorijama Jugopetrola AD. Dobitnici sedmičnih nagrada drugog kola su:

•Olimpijska sportska oprema

9001000000202838 Anton Koljčević

•Vaučeri za kupovinu na EKO benzinskim stanicama, vrijednost 50 EUR

9001000000225582 Nenad Perošević

9001000000210967 Meliha Gutić

9001000000226118 Darko Vuković

9001000000188591 Zorica Mijajlović

9001000000220684 Nedeljko Radović

9001000000225574 Mladen Ljumović

9001000000228154 Ivana Ivanović

9001000000188011 Slavenko Luković

9001000000219892 Ivan Stanić

9001000000192044 Bojko Smolović

Ivm. broj 1612/20 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne ispravemjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 29.05.2024. godine, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Radoičić Milidragu vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 1612/20-43 i zaključka Ivm. broj 1612/20-46. Izvršni dužnik Radoičić Milidrag može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih pismena. Upozorava se izvršni dužnik Radoičić Milidrag da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Četvrtak, 30. maj 2024.

Na osnovu člana 136 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list CG”, br. 65/2020, 146/2021 i 4/2024) i člana 27 Statuta društva Poslovno logistički centar Morača AD Podgorica (u daljem tekstu: Društvo) objavljuje se:

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA PLC MORAČA AD PODGORICA

za dan 28.06.2024. godine, s početkom u 14:00 časova, u prostorijama upravne zgrade Društva, Ulica 8. marta 55, Podgorica, sa sljedećim DNEVNIM REDOM

1.Donošenje Odluke o izboru radnih tijela Skupštine akcionara; 2.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju za 2023. godinu s Izvještajem o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja za 2023. godinu; 3.Donošenje Odluke o izboru revizora Društva za poslovnu 2024. godinu; 4.Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora Društva; 5.Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora Društva; 6.Donošenje Odluke o pokriću gubitaka iz prethodnog perioda iz neraspoređene dobiti Društva; 7.Donošenje Odluke o raspodjeli dobiti Društva;

Kvorum skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Odluke po tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova vlasnika akcija koji su lično prisutni ili su zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića ili elektronskim putem, u skladu sa zakonom, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, dok se o donošenju odluke po tački 5 dnevnog reda odlučuje kumulativnim glasanjem, gdje svaka akcija s pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora, uz napomenu da je kapital Društva podijeljen na 2.034.454 običnih akcija na ime, koje sve daju pravo glasa na Skupštini. Materijali za predstojeću Skupštinu akcionara biće dostupni akcionarima Društva počev od 07.06.2024. godine i to u sjedištu Društva, Ulica 8. marta br. 55, Podgorica, svakog radnog dana u vremenu od 10:00 do 15:00 časova i na websajtu www.plcmoraca.me. Samo akcionari koji su na spisku akcionara na dan pribavljanja spiska akcionara od CKDD (dva radna dana prije održavanja Skupštine) mogu prisustvovati Skupštini i ostvariti prava akcionara.

Identifikacija akcionara vrši se na dan održavanja Skupštine akcionara, u periodu od 08:00 do 14:00 časova na osnovu ličnih isprava, a punomoćnika na osnovu punomoćja ovjerenog u skladu sa zakonom i lične isprave.

Sekretar

Srđan Marković, s. r

Na Sjednici Odbora direktora koja je održana dana 16.05.2024.g. na osnovu člana 135. Zakona o privrednim društvima (Sl. list CR br. 65/20 od 03.07.2020.g. i 146/21 od 31.12.2021.g.) i člana 37. Statuta Društva od 13.12.2021.g., sa izmjenama i dopunama od 01.07.2022.g. i 30.06.2023.g. i u skladu sa ostalim odredbama Zakona o privrednim društvima i Statuta Društva koje se odnose na Skupštinu akcionara, donijeta je sledeća:

O D L U K A O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA DRUŠTVA

Saziva se Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara “ALPMONT“ AD HERCEG NOVI za dan 01.07.2024.godine sa početkom u 12:00 časova u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom i za istu se predlaže sledeći:

DNEVNI RED

1.Otvaranje Redovne Godišnje Sjednice Skupštine akcionara, imenovanje radnih tijela, Izvještaj o Spisku akcionara „ALPMONT“ AD ZELENIKA, koji je pribavljen od CKDD Crne Gore, Izvještaj o prisutnosti akcionara, konstatacija postojanja kvoruma i konstatacija Dnevnog reda.

2.Usvajanje Zapisnika sa predhodne Sjednice Skupštine akcionara.

3.Usvajanje Završnog računa o poslovanju Društva za 2023.g.

•Usvajanje godišnjeg finansijskog iskaza i Izvještaja o poslovanju Društva za 2023.g. •Usvajanje Izvještaja Revizora za 2023.g.

4.Usvajanje Godišnjeg Izvještaja Odbora direktora sa pojedinačnim Izvještajima svih članova Odbora direktora. (Evaluacije).

5.Usvajanje akta o politici naknada i o visini naknada članovima Odbora direktora.

6.Razrješenje Revizora.

7.Izbor i imenovanje Revizora za 2024.g.

Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom . Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj. Prijavljivanje za učešće u radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara može se učiniti u vremenu od 11 do 11 časova i 40 minuta, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva u Zelenici, Herceg Novi, uz davanje na uvid ličnog dokumenta, odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. U radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionar može učestvovati i elektronskim putem, prije ili u toku održavanja Sjednice i to na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu, kod notara, da će glasanje izvršiti sa određene e-mail adrese. Materijali sa predlozima odluka koji trebaju da se razmatraju na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara Društva biće dostupni na uvid akcionarima Društva u sjedištu Društva u zakonskom roku. Na zahtjev akcionara, Društvo će, elektronskom poštom, na adresu koju odredi akcionar, dostaviti obavještenje o sazivanju Skupštine i materijale koji će se razmatrati na Skupštini sa predlozima odluka. Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, na telefon br. : 031-678-537 u vremenu od 0815 časova.

Internet adresa : www.alpmontadhn.com E-mail: alpmontadhn@gmail.com

Poslovni broj: I.br. 2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, protiv izvršnih dužnika Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, i Mrvaljević Draška, iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, dana 29.05.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2715/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeset deveta prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 230 KO Mokra njiva PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1600, broj zgrade 1, plan-skica 4-4, potes ili ulica i kućni broj Grebice, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 54 m2, katastarska parcela broj 1603, broj zgrade 1, plan-skica 4-6/03, potes ili ulica kućni broj Grebice, po načinu korišćenja njiva 2.klase, površine 1995 m2, katastarska parcela broj 1600, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, godina izgradnje 1955, površine 54 m2, u obimu prava susvojine izvršnih dužnika od po ½.

II Ročište za dvadeset devetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 26.06.2024.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 38.025,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2715/15 od 13.06.2017.godine.

IV Na dvadeset devetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.802,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na iznos duga od 20.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.3925/07 od 27.03.2007.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br. 168 od 24.01.2011.god, podatak o zabrani otuđenja opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3925/07, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 29.05.2024. godine.

ODBOR DIREKTORA Predsjednik Vladimir Begović

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Ivm.br.2188/21

Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca, „OKOV“ DOO Podgorica , adresa ul.Josipa Broza Tita br.26, PIB:02226782, protiv izvršnog dužnika Mijajlović Vladimira iz Podgorice, adresa prebivališta ul.Miodraga Bulativića br.38, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, dana 28.05.2024.godine, u skladu sa odredbama čl.93,94,95,96 a u vezi sa članom 144 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se TREĆE ročište za prodaju udjela u vlasništvu izvršnog dužnika Mijajlović Vladimira sa procentom učešća od 100% u kapitalu privrednog društva “TELEVEX” DOO, koje je kod Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave Podgorica registrovano pod registarskim brojem 5-0053734/032 sa PIB-om 02121778 sa sjedištem u Podgorici, ul.4 Jula 109/7 Podgorica.

II Ročište za prodaju udjela navedenog u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 25.06.2024. godine u 11:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović).

III Vrijednost udjela navedenog u stavu I utvrđena je zaključkom Ivm.br.2188/21 od 21.02.2024. godine, na osnovu nalaza o procjeni vještaka ekonomsko finansijske struke Mladena Vlahovića i ista iznosi 2.512.718,17€.

IV Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se tokom cijelog postupka mogu sporazumijeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje.

V Prodaja udjela obaviće se po najpovoljnijoj cijeni, i na trećoj prodaji udio se može prodati ispod procijenjene vrijednosti ali ne i ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

VI Ako na trećem javnom nadmetanju ne bude došlo do prodaje javni izvršitelj će postupiti shodno odredbama čl.95 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.

VIII Kupac je dužan je da cijenu za koju je kupio udio položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

X Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545-346.

XI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda”.

U Podgorici, dana 28.05.2024.godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno članu 8. st.2 ZIO-a

Ivm. broj 1612/20-46 Danilovgrad, 29.05.2024. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE osma prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, suvlasničkog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, u obimu prava 1/2, upisanih u LN 43, KO Stabna, Plužine, KP 225, pašnjak 5. klase, površine 3028 m²; KP 226, livada 7. klase, površine 10990 m²; i KP 227, pašnjak 5. klase, površine 1439 m².

Vrijednost suvlasničkog dijela nepokretnosti iznosi 10.952,00 €.

Na osmom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.095,20 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Osmo ročište za prodaju predmetnog suvlasničkog dijela nepokretnosti održaće se dana 27.06.2024. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ

Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Poslovna oznaka I.br.111/2024

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Pejović Gojko, Dušana Milutinovića br.20, protiv izvršnog dužnika Perković Biljana, Podgorica, 4 jula br.41, koju po punomoćju u spisima predmeta zastupa Olga Pejović iz Podgorice, radi naplate novčanog potraživanja, dana 29.05.2024. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE prvo ročište za prodaju nepokretnosti koja su upiusana u LN br. 4375 KO Novi Bar, obim prava 1/1 na izvršnog dužnika, koje čini: kat parcela br. 5799/1, broj zgrade 1, stambeni prostor - dvosoban stan, PD194, deseti sprat, površine 70 m2.

II PRVO ROČIŠTE za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 14.06.2024. godine u 09.00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. III Vrijednost nekretnine opisane u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.111/2024 od 29.05.2024.godine i iznosi 133.000,00 eura.

IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke i založni povjeriocu mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa javnim izvršiteljem.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što za predmetnu nepokretnost iz LN br. 4375 KO Novi Bar iznosi 13.300,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju

VI Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 30.05.2024.godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE OBAVJEŠTAVA

javnost da se doktorska disertacija kandidata mr Arbena Osmanija pod nazivom: „Tjelesni sastav, stil života i stavovi prema fizičkoj aktivnosti (sportu) studentske omladine Kosova“ i Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije, u sastavu:

1.Prof. dr Kemal Idrizović, Fakultet za sport fizičko vaspitanje Univerziteta

Crne Gore

2.Prof. dr Stevo Popović, Fakultet za sport fizičko vaspitanje Univerziteta

Crne Gore

3.Prof. dr Duško Bjelica, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta

Crne Gore

4.Doc. dr Ivan Vasiljević, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta

Crne Gore

5.Prof. dr Radenko Matić, Fakultet sporta fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu nalaze se u Univerzitetskoj biblioteci na uvid javnosti, u trajanju od 15 dana od dana objavljivanja.

Dana 29. mаја 2024, u 82. godini, preminuo je naš dragi

PREDRAG-ŠUĆO Dušana STOJANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 29. maja od 12 do 15 časova i 30.maja od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana, na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: supruga SONJA, sinovi MLADEN i NIKOLA, sestre LJUBINKA i VJERA, unuk DAVID i unuka ANĐELA, snahe LIDIJA, GROZDANA i MILA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina STOJANOVIĆ

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si dala svima nama koje si voljela. Počivaj u miru. Tvoji: RADA, ANDRIJA, MARIJA, JELENA i MILENA sa porodicama

974

Voljenoj strini

BOŽANI VOROTOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

PREDRAGU - ŠUĆU STOJANOVIĆU

Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.

Sestra VJERA, sestrić BATO i sestrična ŽELJKA

Našem dragom ujaku

PREDRAGU-ŠUĆU STOJANOVIĆU

Zadnje zbogom našem ujaku. Pamtićemo tvoj lik i tvoju dobrotu.

Tvoje sestrične MIRJANA, MILA, STANISLAVA, JOVANKA i SANJA sa porodicama

Posljednji pozdrav našem

Uvijek ćemo se sjećati tebe i tvoje dobre duše. Počivaj u miru, dragi ujače. MOMO sa porodicom

Posljednji pozdrav našem voljenom đeveru i stricu

PREDRAGU - ŠUĆU

Hvala ti na nesebičnoj pažnji i ljubavi koju si nam pružao. Čuvaćemo te zauvijek u našim srcima.

Tvoje GROZDANA, TANJA i NATAŠA

Posljednji pozdrav ŠUĆU

Neka ti je laka zemlja po kojoj si tako nečujno hodao. Počivaj u miru.

MILA i NENO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom komšiji

ŠUĆU STOJANOVIĆU

Tvoj dragi i plemeniti lik ostat će nam zauvijek u najljepšem sjećanju.

Od KOMŠIJA IZ ULAZA

OGLASNO

ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav našem dragom

PREDRAGU-ŠUĆU

Otišao si tiho i skromno kako si i živio. Ponosni smo na tvoj časni život. Čuvaćemo te od zaborava, naš dobri i čestiti Šućo.

Supruga SONJA, sinovi MLADEN i NIKOLA, snaha

unučad DAVID i ANĐELA

963

Posljednji pozdrav dragom stricu

Počivaj u miru.

Tvoji: ŽELJKO, DANIJELA, ANASTASIJA i ALEKSA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju ŠUĆU

Od porodice pokojnog DRAGANA MUDREŠE

Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i svekru

STOJANOVIĆU

MLADEN, LIDIJA, DAVID i ANĐELA

961

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

PREDRAGU - ŠUĆU

Uvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.

Sestra LJUBINKA, sestrići KOKO i PEĐA sa porodicama

Posljednji pozdrav našem

Dragi ujače, tvoj plemeniti lik i dobrota zauvijek će ostati u našim sjećanjima. MILAN sa porodicom

965

TUŽNO SJEĆANJE 2004 – 2024.

DRAGAN LOMPAR

Pamtim tvoju beskrajnu dobrotu, s poštovanjem te spominjem i u srcu vječno nosim. TVOJ BRAT

976

Godinu je dana od smrti naše drage

BRANKE

Duga je godina bez tebe. A još toliko je lijepih stvari koje smo trebali da proživimo zajedno. Puno nam nedostaješ.

Tvoji: DRAŽEN, MARINA i ANĐELA

Deset godina je od smrti naše

MILICE STANIŠIĆ

Godine prolaze, ali uspomene na naše druženje ne blijede. Ostaćeš zauvijek naš minut ćutnje u svim zajedničkim okupljanjima. Nedostaješ! Volimo te! Tvoje: ANA, MAŠA, MAJA i TEKANA

972

LIDIJA,

959

Našem ILIJI

Prošlo je jedanaest godina od kada nas je napustio naš

956

VLADIMIR BRAJEVIĆ

Bol i tuga jednako kao i prvog dana. Sa tobom u nama

973

TUŽNO SJEĆANJE na drage roditelje

30 godina 24 godine

ROSA VOJO

BAŠANOVIĆ

Sa ponosom i poštovanjem,

PORODICA

TAMARA, ANJA, DAMJAN i LARA

953

Dana 30. maja 2024. navršava se godina dana otkako nije sa nama naš otac i brat

ČEDOMIR Živka RADOIČIĆ iz Orje Luke – Danilovgrad

Ožalošćene: kćerka BOJANA sa porodicom, sestre STANKA i RATKA sa porodicama

Tri godine od smrti našeg

Naša ljubav prema tebi je živa i živjeće, kao i sjećanje na tvoju plemenitu dušu i ljubav koju si nam pružala. U tišini vječnog mira neka tvoja duša među anđelima spava.

Nedostaješ nam...

Tvoj muž PAVLE, sin SRĐAN i snaha ALEKSANDRA

Vaša KĆERKA 975

Prođoše tri godine otkako nijesi sa nama

VECO

Kažu proći će, manje boljeće. Kažu! Ali, ne prolazi. Prolaze dani, prolazi život, ali ne prolazi bol. U mom srcu je sve ostalo isto, još si tu, još nedostaješ, još uvijek rane bole. Čuvam te kao najveće blago, skriveno u srcu. Tamo zaborav ne zalazi, do tamo samo ja put znam, tamo odlazim kad god te se zaželim. Mili brate, tvoja bol je prestala, a moja nikad neće za tobom.

Tvoj brat VLADO sa porodicom

966

VECA

Vrijeme koje prolazi ne može umanjiti bol i tugu koju osjećamo tvojim odlaskom. U svakom našem ćutanju te čujemo, u snu vidimo, u srcu vječno čuvamo. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Tvoji: otac BUTO i majka JULKA

Prođoše tri godine, dođe i ovo proljeće bez tebe.

Postoji nešto što nikada ne umire i neće... po dobru ćemo te pamtiti, sa poštovanjem spominjati, i sa ljubavlju sjećati.

Zauvijek ćeš imati posebno mjesto u našim srcima, i tu vječno ostati.

Tvoji: tetka LJILJA, ŽARKO, SLAĐANA, ANĐELA i ANASTASIJA

Voljeni naš

Osloncu naš, hvala ti za sve što si radio za nas, za podršku, smijeh, toplu riječ. Vjerujemo da ćeš nastaviti da pecaš na nekom ljepšem mjestu. Sada spavaj spokojno bez boli, a mi ćemo zauvijek čuvati od zaborava sve tvoje mudre savjete i uspomene na tebe.

Tvoj brat STEFAN sa porodicom

Tri godine od kada nije sa nama naš voljeni

VELIBOR

Nedostaješ… za punoću naših dana, nedostaješ… za sreću i smijeh… Nedostaješ za sve ove dane koje provodimo bez tebe… Fališ nam iz dana u dan, sve jače. Volimo te beskrajno.

967

968

Tvoji: SLAĐANA, BALŠA i ANA 969

VECO

Prošla je godina otkad si nas napustila

BRANKA VUKMARKOVIĆ

977

Našem VECU

Četvrtak, 30. maj 2024. broj 424.

zbog čega je dobitnik Zlatne palme ,,Anora“ Šona Bejkera jaka tragikomedija i dekonstrukcija moderne bajke

: Str. 4. i 5.

Glasna i sirova Pepeljuga

A cappella

Čudo

Nabrdovitom Balkanu stvari se uvijek okreću u dva potencijalna smjera –prvi je totalna seljana, dok drugi izgleda kao borba za kulturu. Ali, na kraju, nekako ovaj drugi smjer završi na koljenima i prvi postane jedini izbor. Sve ovo važi kako za Crnu Goru, tako i za komšije u regionu.

Srbija je decenijama najveći proizvođač medijskog smeća. Zadržaću se isključivo na polju „kulture“, iako je nekultura postala nezaobilazan sastojak medijskog sadržaja u svakom mogućem segmentu. Takođe, Srbija je ogromno tržište, važan ekonomski faktor na Zapadnom Balkanu, pa tako, imajući sve navedeno u vidu, njihov uticaj na region, posebno na malu i tek punoljetnu Crnu Goru, (p)ostaje dominantan.

Da se razumijemo, najveći komad odgovornosti upravo nosi Crna Gora, koja makar posljednjih 18 godina nije uradila ama baš ništa da uslove za život u ovoj zemlji prilagodi nekim novim, civilizacijskim paketima koji važe u srećnim zemljama, makar evropskim. Ta indiferentnost već dolazi na naplatu, jerbo Crna Gora već ima makar dvadesetak generacija kojima su muzički uzori noseći stubovi simboli propasti svih ovih balkanskih društava, na prelasku iz jednog vijeka u drugi.

Naravno, nema tu prevelike pameti – te stvari se ne mogu i neće popraviti preko noći, ali i najduži put počinje prvim korakom. A tog koraka u Crnoj Gori - još nema. Moguće da imamo političke elite nesvjesne dubioze u kojoj se nalazimo kao društvo, moguće da ima i onih drugih, kojima tako hipnotisano biračko tijelo predstavlja lakši politički zalogaj, možda je nešto treće… Ali jedno je sigurno: ovako ćemo biti samoosuđeni na sopstveno propadanje.

Osim činjenice da Crna Gora već decenijama zvanično ne proizvodi muzičku kulturu, situacija shodno tome i ne izgleda katastrofalno. Da se razumijemo, izgleda, ali se moraju realno pogledati okolnosti. Pojedinačni slučajevi, pojedinačni autori i muzička izdanja, više podsjećaju na gerilsko djelovanje u okviru jednog društva, nego na organizovanu muzičku scenu. I to, naravno, ne smeta nikome, čak ni onima kojima je u opisu posla da

Piše:

Vladimir MARAŠ

Koncerti Ramštajna u Beogradu nijesu samo „neka dva koncerta“, već su neočekivani podsjetnik da ljudi u Srbiji ali i u regionu, nijesu samo Pink i Hepi publika. A to mora da probudi nadu

pod oznakom „hitno“, krenu u urgentno rješavanje problema zvanog – proizvodnja muzičke kulture u Crnoj Gori. Dok se nešto tu ne mrdne, živjećemo u uvjerenju da napredujemo, a u stvari, samo trošimo novac i energiju bacakajući se po živom blatu sopstvene realnosti. Industrial metal bogovi, njemačka muzička grupa Ramštajn, (Rammstein) održala je čak dva uzastopna koncerta na beogradskom Ušću. Bend je, po očekivanju, grmio prepoznatljivim zvukom i produkcijom na svjetskom nivou. Ogromna bina sa nevjerovatnim svjetlosnim efektima i zapanjujućom pirotehnikom, odavno je prepoznatljiv ,,paket usluga“ Ramštajna.

Ovi koncerti nijesu samo „neka dva koncerta“, već jesu neočekivani podsjetnik da ljudi u Srbiji ali i u regionu, nijesu samo „Pink“ i „Hepi“ publika, a to mora da probudi nadu.

Dva koncerta na Ušću, to mu dođe oko 150.000 ljudi. Iako je bilo (prema procjeni srpskih medija) nešto više od polovine turista, opet, podatak jeste za analizu. Turista je bilo iz Velike Britanije, Francuske, Nizozemske, Danske, Turske, čak i iz UAE… Svakako, kažu da se tih par dana u Beogradu nije mogao naći pristojan smještaj u gradskoj zoni. Sa druge strane, u zemlji Pinka i Hepija, skoro 100.000 domaćih ljudi dođe da isprati svjetski bend, doduše, koji nije po mom muzičkom ukusu. Ali spektakl poput toga, morao bi se pogledati i poslušati. Prema riječima očevidaca ali i muzičke kritike u Evropi, Ramštajn je priredio dva maestralno realizovana koncerta, čime je Beograd ponovo postao vidljiva destinacija za najveće svjetske muzičke spektakle.

Crna Gora imala je na ovom nivou samo dva, mogli bismo reći izolovana incidenta, sada već prije petnaestak godina, kada su na budvanskoj plaži Jazz svoje koncerte priredili Madona i Rolingstonsi. To je tada budilo nadu, ali kako vrijeme brzo prolazi, nade se još brže gase. Zemlja sa turističkim potencijalom poput Crne Gore, jednostavno mora da razmišlja u tom pravcu. Prosto, mora da razmišlja o makar jednom ili dva koncerta godišnje, ne samo zbog biznis plana i punjenja lokalnih i državnog budžeta, već mora da vodi računa i o onom dijelu koji se tiče „popravljanja“ ukupnih kulturoloških prilika u zemlji. Bez tih koraka, plašim se da ćemo dovijeka biti na meti jačih balkanskih kulturoloških interesa, kako je to bio slučaj u prethodnih pola vijeka. I kao i uvijek, neće nama ovo niko uraditi „na lijepe oči“, već ćemo morati da se samoorganizujemo. A to nije tako teško. Pa neka se i u Crnoj Gori desi „čudo“ za evropske ili svjetske medije. Ali ne čudo od dva dana, nego čudo na planu generalnog oporavka od svih zala kojima smo bili izloženi decenijama. Neka se čudo desi.

u fokusu Dobitnik Zlatne palme ,,Anora“ Šona Bejkera

Retko se u Kanu dešava da veliki žiri nagradi takve filmove koji su se dopali kritičarima, i to maltene sve koji su vodili na listama ,,Skrina“, jednog od najčitanijih časopisa industrije.

Da li je to zahvaljujući ovogodišnjoj predsednici žirija Greti Gervig kojoj nije mrsko ništa što se odradi kako treba, od arthaus filmova do mjuzikla, ili su možda oči i uši profesionalaca globalno počele da se otvaraju za nešto što nije klasični kandidat za Zlatnu palmu i Gran pri?

To verovatno nikada nećemo saznati.

Stražnjice u objektivu

Dramedija Šona Bejkera ,,Anora“ je od prve projekcije za novinare pred svetsku premijeru u Kanu bila jedan od favorita i nije se postavljalo pitanje da li će, već samo - šta će dobiti.

Sličnu situaciju imali smo i prošle godine kada se znalo da Džonatan Glejzer mora dobiti jednu od dve glavne nagrade, a to što mu je u ruke dat Gran pri umesto Zlatne palme koja je otišla Žistin Trije, i dalje je predmet diskusija među taborima jednog i drugog filma. Ove godine se niko nije žacnuo što je Bejker uzeo Zlatnu palmu, a što je Pajal Kapadiji uleteo Gran pri.

To je možda zbog toga što je njena fantastično dobra drama ,,All We Imagine As Light“ premijerno prikazana pred sam kraj festivala, pa je samim tim i vreme za ,,verbalnu trku“ sa ostalim kandidatima bilo prekratko.

Ima nekoliko stvari koje su nove u Bejkerovom načinu rada, kada se govori o kanskom pobedniku. Pre svega, imamo čisto dramaturšku obradu jednog scenarija, umesto tradicionalnog flerta sa autentičnim scenama iz života. ,,Anora“ je linearno ispričana filmska priča o modernoj Pepeljugi, sa par obrta i otvorenim krajem, jer to u suprotnom više ne bi bio Bejker.

Kao drugo – kamera se smirila. Iza objektiva stoji Dru Danijels koji je sa Bejkerom sarađivao i na prethodniku ,,Red Rocket“ (2021), i samim tim je

Glasna i sirova

Dramedija je od prve projekcije za novinare pred svjetsku premijeru u Kanu, bila jedan od favorita i nije se postavljalo pitanje da li će, već šta će dobiti

fotografija bistrija, kolorit manje ,,vrišteći“, iako dinamika nije ništa sporija od – recimo, ,,Tangerine“ (2015), ali na jedan drugačiji način. Tempo se ubrzava tokom noći, dok kamera prati ono što se dešava u striptiz klubu u kome Anora (Miki

Medison) koja više voli da je zovu Ani, radi kao plesačica. Uvodna scena filma nam daje pozadinsku stranu lepdensa u bukvalnom smislu reči – sa stražnjicama koje se maltene češu o objektiv. A pošto Bejker nikada nije bio lascivan niti napaljen kao Verhoven da bi debelo meso i ženske grudi pokazao jer - zašto da ne – ova scena nije gorivo koje pali, ovo je skoro dokumentaristička slika onoga što se u jednom striptiz klubu dešava.

Akvarijum nedaća Posle ,,Tangerine“, ,,The Florida Project“ (2017) i ,,Red Rocket“, ,,Anora“ je četvrti Bejkerov film sa seks radnicima u fokusu. Prostitucija je tema koja ga zaokuplja već neko vreme, i to na način na koji to kod ret-

ko koga možemo videti. Seks radnici i radnice nisu prikazani kao šljam koji jedva čeka na priliku da nekoga opelješi i nasamari. Takođe nisu predstavljeni kao žrtve. I Anora i njene koleginice su obične žene koje rmbače sedam dana u sedmici u klubu u kome se osećaju sigurnima.

U njihovom miljeu pazi se na sigurnost i svako ko se pokaže kao gmizavac ima posla sa obezbeđenjem. Znači, nema ovde klasične mizerije na koju se pretplatimo čim se u filmu pojave striptizete i njihovi međusobni razgovori se ne vrte isključivo oko muškaraca. Mušterije ne prebijaju plesačice, a ako je neko glup kaže mu se da hvata štraftu, što ne znači da je taj posao predstavljen u ružičastom svetlu.

Majk Edelštajn i Miki Medison portetišu par jake dinamike i simbolike hammertonail.com

30. maj 2024.

tragikomedija i dekonstrukcija moderne bajke

sirova Pepeljuga

Lepdens je posao koje Anora i ostale žene rade rutinski i vešto maštajući o drugom, boljem životu, dok ljubazno sa mušterijama ćaskaju ko da ih silno interesuje šta ovi imaju da im kažu. Na kraju krajeva, to nije obična rupa, već mesto na koje dolazi klijentela sa dubokim džepovima, na kome se vrti dobra muzika i toče najbolja pića. Bejker ni u predstavljanju tog miljea ne preteruje sa dekorativnošću i stavlja akcenat na čitav spektar odnosa – što onih među ljudima zaposlenim u klubu, što sa mušterijama. Tu su i droge ako padne atmosfera, ali vrlo prizemno, ovlašno date u scenama koje nisu ni od Rejfnove ni od Kopoline vrste. Balnalno rečeno – doživeli smo ih i u klubovima kao što su legendarna beogradska

,,Akademija“, neglamurozno i u prolazu.

Od svog debija ,,Four Letter Words“ (2001) Bejker je okrenut malim ljudima i njihovom praćakanju u velikom akvari-

jumu nedaća. Svako od dosadašnjih devet dugometražnih ostvarenja je – čak i onda kada je scenaristički ispeglano - obojeno realizmom. Ovo je do ,,Anore“ bila podržano kroz autorovu praksu ,,uličnog kastinga“ ljudi na koje naleti slučajno, a u kojima ili prepozna glumački potencijal ili neku posebnost koja će se na filmskom platnu pretvoriti u veliki adut.

Setimo se samo nezaboravne transrodne naturščik glumice

Kitane Kiki Rodrigez koja je kao ljutita prostitutka Sin-di ponela čitavu radnju ,,Tangerine“ (2015), filma skroz voženog njenom energijom i snimljenog mobilnim telefonom. Zasićenost boja koja je postignuta kroz jake filtere je kroz ovaj moderan klasik postala jedna od karakteristika Bejkerove estetike, ali je vremenom tehnički postajala sve zrelija i skladnije upotrebljivana. Šalame s Istoka

Za razliku od prethodne prakse, američki režiser je za ,,Anoru“ imao klasičan kasting, pogotovu kada se radi o ulogama koje tumače ruski glumci. Dvadeset dvogodišnji Majk Ejdelštajn je navodno Bejkera impresionirao video kasting snimkom u kome se pojavio ko od majke rođen. I upala mu je uloga Ivana, razmaženog sina Jermenskih

(odnosno, ruskih) oligarha, koja bi mogla da označi početak njegove internacionalne karijere. Štampa ga je već proglasila istočnim pandanom Timotija Šalamea, a fizička sličnost zaista postoji sa tršavom tamnom kosom i vitkim, visokim stasom. I njegovom znatno starijem i iskusnijem kolegi Juriju Borisovu koji je 2021. osvojio festivalsku publiku ulogama u ,, Compartment Number 6“ Juhe Kuosmanena i antistaljinističkom trileru Alekseja Čupova i Nataše Merkulove ,,Captain Volkonovog Escaped“, sigurno slede uzbudljive uloge u stranim filmovima. On je uz Medison pogonsko gorivo filma sa rolom koja kao da je pisana za njega.

Bejkerova moderna Pepeljuga nije od materijala naivno ispripovedanog u ,,Pretty Woman“ (1990) Gerija Maršala. Anora je glasna i sirova. Ona je nebrušeni njujorški dijamant sa temperamentom divljijim od košave. Njena iluzija da je pronašla pravu ljubav sa Ivanom traje onoliko dugo koliko joj to dodir sa realnošću dozvoljava. Do te spoznaje dolazi kroz seriju neprijatnih susreta sa mafijaškim njuškama koje brane ,,čast i ugled“ poznate familije neposredno posle njenog blic Las Vegas venčanja sa razmaženim naslednikom, kada je, pod pritiskom, naterana da se složi sa anuliranjem braka. Poslednja kap koja preliva čašu je susret s Ivanovim roditeljima koji joj jasno stavljaju na znanje da nepotpisan predbračan ugovor ima značenje samo kod običnog sveta i milionera.

Iza ovog lucidnog i nemanipulativnog scenarija stoji sam Bejker koji je uglavnom sarađivao sa Krisom Bergohom. I humor je ubačen sa stilom - da podseti na mehanizme moći koji drmaju i tresu običnog čoveka, kao ribu na udici.

Marina D. RICHTER Ocjena: 4,4/5

Šon Bejker, režiser ovjenčan slavom dobitnika Zlatne palme

Scott A Garfitt / Invision / AP

festivali Tjelesni horor ,,The Substance“, nagrađen u Kanu

Lucidna kritika opsesije ljepotom i mladošću

Ovo je jako interesantna ekspanzija feminističkih ideja francuske scenaristkinje i režiserke Korali Faržea, koja pokazuje u kolikoj mjeri težnja za perfekcijom može biti samodestruktivna

Šteta

što je Rodžer Korman umro pre nego što je mogao da pogleda ,,The Substance“ autorke Korali Faržea, film toliko oslobođen pritiska današnjih očekivanja, kada šta god da dođe na ekran mora da ispoštuje dugu listu pravila o jeziku, optici i negaženju osećanja hipersenzibilnih generacija, da bi mu sigurno seo.

Znaci starenja

U svome drugom dugom metru koji se našao u glavnom takmičarskom programu kanskog filmskog festivala, Faržea je sve sem suptilna i film pršti od referenci, i filmskih i životnih. Pa se, eto, ženskom mladošću opsednuti producent ( Denis Kvejd ), koji otpušta sredovečnu zvezdu televizijskog fitnes carstva u potrazi za mlađim ,,mesom“ - zove Harvi. ,,The Substance“ je bodi horor koji se okreće najvećoj opsesiji današnjice – željom da se

vreme ne samo zaustavi, nego i premota unazad i podmladi svakoga ko pokaže iole znake starenja. U centru priče se nalazi bivša holivudska zvezda i oskarovka Elizabet Sparkl (Demi Mur), koja se zbog nedostataka filmskih uloga prešaltovala na televiziju. Sve što je ostalo od njene glamurozne karijere je zvezda na Bulevaru slavnih u Los Anđelesu. Njena fitnes imperija je međutim toliko jaka, sa programom samoreferentno nazvanim ,,Sparkle Your Life“ koji se svakodnevno emituje na jednoj od najpopularnijih televizijskih stanica - da se čini kako nema vreme-

na da jadikuje nad propašću glumačke karijere. Pa iako joj je I čitav stan dekorisan uveličanim fotografijama iz ,,prethodnog“ života.

To se, naravno, menja preko noći, kada slučajno saznaje o Harvijevim planovima da je zameni nekim mnogo mlađim.

A što je najgore – ispada da pored sebe nema ama baš nikoga na koga bi mogla da se osloni.

Faržea je Elizabet skroz izolovala od sveta, tako da mi o njoj apsolutno ništa ne znamo, sem onoga što nam je na početku filma rečeno.

Francuska režiserka obrušava se na našu opsesiju o večnoj

mladosti sa mračnom pričom o navodno perfektnom rešenju koje se, naravno, ispostavlja kao fatalno. Pri poseti bolnici zbog iznenadnog napada malaksalosti, mladi i abnormalno lep doktor nad Elizabet sprovodi bizaran pregled i proglašava je idealnim kandidatom – za šta, tačno? Ni njoj ni gledaocu to neće biti jasno dok joj se u ruci ne nađe vizit karta sa sloganom ,,postani perfektna verzija same sebe“. Jedan poziv je odvodi do adrese u neuglednom delu Los Anđelesa na kojoj kodiranom karticom otvara metalna vrata, iza kojih se nalazi samo jed-

Tjelesni horor po notama vizuelnog maestra Pjer Olivijea Persina

Kanu

za najbolji scenario, sučeljava fantastične Demi Mur

i Margaret Kvili

opsesije mladošću

na neonskim svetlom osvetljena prostorija sa metalnim numerisanim ormarićima.

Pod njenim brojem pronalazi paket sa magičnom formulom za rejuvenizaciju. ,,Aktiviraj, stabilizuj, zameni se“ stoji na instrukcijama u kutiji koja sadrži čitavu paletu tečnosti i ,,hrane“ za staro i novo telo. Elizabet se bez preispitivanja sebe i metode podmlađivanja upušta u avanturu koja će joj zaista promeniti život, mada ne na onaj način na koji se to nadala.

Dijabolični klon

Demi Mur blista u ulozi u kakvoj je još nismo videli, i kojom se izlaže modernom, previše kritičkom pogledu na fizički izgled, bez ikakvog straha. Krupni plan bespoštedno otkriva njene bore i omlitavelu kožu (uz to - žene imaju stidne dlake, zamislite!), i taba put ka pravoj transformaciji, koja se pretvara u bodi horor posebne vrste: pun agonije, krvi i drugih tečnosti.

,,The Substance“ nam lepo pokazuje da je jedna od najvećih zvezda osamdesetih i devedesetih bila skrajnuta za izazovnije uloge u korist onih komercijalnih, što je naravno bio dobar potez za njenu karijeru, ali joj takođe nije dozvolio da pokaže puni potencijal. Faržea kroz scenario istražuje naše i dalje veoma seksističko društvo u kome su žene lako zamenljiva roba čim prevale tridesete godine. Za razliku od njenog prethodnog, sjajnog trilera ,,Revenge“ (2017), u kome glavna junakinja uzima sudbinu u sopstvene ruke da

se osveti agresorima, u ,,The Substance“ se Elizabet ne bori samo protiv nepravde, već i protiv same sebe i to u najbukvalnijem smislu.

Ovo je jako interesantna ekspanzija feminističkih ideja kod francuske scenaristkinje i režiserke, koja pokazuje u kolikoj meri težnja za perfekcijom može biti samo-de-

struktivna. Naime, prvom fazom podmlađivanja u filmu nazvanom ,,aktiviranje“ Elizabet iz sopstvenog tela u ekstremno bolnom procesu, iz kože koja se para po leđima, izrađa perfektnu mladu ženu ( Margaret Kvili ). Kvili (ćerka američke glumice Endi Makdauel) je inače u Kanu sa dva filma, i pored uloge

Dozivanje sa Raulom

Kan je festival koji se po mnogo čemu razlikuje od svoje crvenotepiharske braće sa takozvane „A“ liste, i ovde bi možda bilo interesantnije brojati koliko se dugo (i sasvim nepotrebno) tapše svakoj produkcijskoj kući čiji se logo pojavi na ekranu prije početka filma, a ne režiserima i glumcima.

Nisu to samo Canal+, Arte i francuska nacionalna televizija, odnosno francuske kuće koji tapšače motivišu da padnu u pandemonijum. Tapše se i kliče svemu, osim kada dođe red na Netfliks, pa onda počne da se viče „buuuu!“ i da se zviždi. Mada, i to se zapravo proredilo, s obzirom na to da je Netfliks počeo da iskače iz frižidera, pa su ljudi malo smanjili doživljaj. S obzirom na to da se u Kanu tapšte svakome i svačemu, aktiviranje štoperice za merenje dužine aplauza filmadžijama i glumačkim timovima, koje je postalo već nesnošljivi (nažalost, ne i jedini) deo izveštavanja iz Kana, nema mnogo smisla i razlikuje se od

onoga što se dešava u projekcionim salama drugih velikih filmskih festivala. Tako su ove godine novinari ištopali da su ,,The Substance“ pratile ovacije od 11 minuta; Odijarovu ,,Emilia Perez“ deset, Kostnerov vestern ep ,,Horizon: An American Saga“ devet i po minuta, Sorentinov ,,Parthenope“ devet minuta i četvrt, ,,Bird“ Andree Arnold devet a pobednički Bejkerov ,,Anora“ blizu devet minuta. Toliko i sa razlogom kritikovani Kopolin ,,Megalopolis“ pratio je aplauz od čak osam, a ,,Furiosa“ Džordža Milera, novo poglavlje ,,Mad Max“ sage – dobila je ovacije od više od sedam minuta. Tu je, pak, najinteresantnija priča o misterioznom Raulu, čoveku čije ime počne glasno da se priziva čim počne čuvena kanska festivalska špica praćena melodijom „Karnevala životinja“ Kamil Sen Sana. Za novajlije u mediteranskoj festivalskoj ludnici, dozivanje Raula obično je potpuni rebus. Opet, još je zanimljivije to što mnogi koji uzvikuju njegovo

ime zapravo nemaju pojma da nesrećnik nije bio ni režiser, ni glumac, niti neka značajna faca iz filmske industrije, nego novinar. I to onaj koji je 2011. godine, u punoj bioskopskoj sali uoči projekcije filma „Ponoć u Parizu“ Vudija Alena, glasno dozivao kolegu jer mu je ovaj obećao da će da mu rezerviše mesto. Raul je postao legenda, vrsta nedobrovoljnog buntovnika protiv uštogljenosti i poštovanja protokola. Aplauzi, arlauci i ovacije stalno su prisutni i van bioskopskih dvorana. Glasniji su od saobraćaja i zvuka helikoptera koji stalno sleću i poleću sa holivudskim i internacionalnim zvezdama. Paparaci se deru strašnije od pomahnitalih fanova i starletica koje, u tesnim haljinicama i na vrtoglavo visokim potpeticama, stoje ispred palate u potrazi za kartom više. Ovde bi čovek ladno mogao da se izdere iz petnih žila ne bi li se rasteretio frustracije, a da to nikoga ne iznenadi... Jer, buka je deo mediteranskog cirkusa.

sortiraparis.com

Demi Mur impresivna u grozničavoj trci za izgubljenom mladošću

u ,,The Substance“ takođe se mogla videti u Lantimosovom ,,Kinds of Kindness“. Njena lepota zaista je iznimna, tako da se novorođena Elizabet koja sebe zove Su, bez problema smesta dobija (ironično rečeno svoj sopstveni) posao na televiziji. Međutim, ta nova osoba zaboravlja na pravila programa podmlađivanja u kome je esencija stvari da oba tela pripadaju jednom entitetu. Dok joj ambicije rastu, sa njima raste i nemar prema originalnoj

,,njoj“, čime zauvek menja njihove sudbine. Koliko god da je Mur impresivna kao sabrana i korektna u svemu što radi, pa i u podeli zajedničkog života, odnosno temporarne neizmenične neaktivnosti tela, toliko je Kvili fantastična kao dijabolični klon sa sopstvenim idejama o egzistenciji.

Upoređivanje ljepote

Margaret vrlo dobro igra na tu kartu ekstremne razlike između anđeoski lepog lica i mračnih planova koje sprovodi u

delo - i to savršeno funkcioniše u filmu. Još jedna nit je utkana u priču koju nije uvek lako pročitati, a to je crv sumnje i nesigurnosti koje muči mnoge žene bez obzira na godine, izgled i uspeh. I Elizabet i Su imaju isti problem, ali se sa njime rvu na drugačije načine. Ima nečeg zaista zastrašujućeg u tom upoređivanju dve jednako lepe žene, ali sa velikom razlikom u godinama. Sa druge strane, poenta i jeste u tome da nas podseti da će svako od nas neminovno postati starija verzija sebe, dok jednog dana jedva možemo da prepoznajemo u ogledalu. Demi Mur je, naravno, od jednog trenutka neprepoznatljiva iz drugačijih razloga, kada je u šake uzme poznati majstor za horor masku i monstruozne kreature Pjer Olivije Persin koji radi ono što najbolje zna da - nekome digne kosu na glavi.

,,The Substance“ nije dobio Zlatnu Palmu, ali je Faržea pripala nagrada za najbolji scenario. Neki bi možda rekli da priča nije najoriginalnija, što ne znači da nije izvanredno iskombinovana u nešto inventivno, očaravajuće pametno i dobro odglumljeno. Da, ima tu toliko uticaja koji se prepoznaju (Najviše rani Dejvid Kronenberg i ,,The Shining“ (1980) Stenlija Kjubrika), ali zašto da ne? Treba spomenuti da je za ulogu Harvija bio planiran Rej Lijota, koji je nažalost preminuo pre nego što se počelo sa snimanjem.

Marina D. RICHTER

Ocjena: 4.4/5

Sjenke

Neki gradovi i mjesta nestaju i odlaze sa ovog svijeta, onako kako to čine napušteni, odbačeni ljudi. Ili, kao ljudi sa margina. U filmu ,,Porodica na određeno vrijeme“ (,,Once Upon a Family“), naš Sead Šabotić vodi po zgarištima takvih snova i istražuje ćoškove takvih sjenki. ,,Porodica na određeno vrijeme“ je ovaj dokumentarac - premijerno prikazan ove sedmice u međunarodnoj takmičarskoj ,,Beldocs“ sekciji u Beogradu – ali je isto tako i jedan film koji se nije desio. Još prije pandemije, Sead je želio da snima priču o Gorčinu Bojaniću. Ovo vam film sada neće reći, ali ovako je trebalo biti: Gorčina bi sreli u Zavodu za osobe sa mentalnom ometenošću na Komanskom mostu. Tu je stigao iz Doma u Bijeloj; siroče koje je u Zavodu provelo odrasle dane. I tu bi ga upoznavali, dok brine o golubarniku –i istraživali bi jedan život, koji bi ga možda čekao, da nikad nije ostavljen u sirotištu.

Nestanak glumca

Ali, taj i takav film nikad se nije desio. Sead je na pola snimanja iz nekog razloga (a koji sada nećemo otkrivati) – bez Gorčina ostao. Praktično – ispaljen od glavnog glumca. I tu kreće putešestvije od filma, onakvog kakav je zaista ispao: ovo je potraga za Gorčinom. Skoro cijeli film – je Gorčinovo odsustvo. Na kraju je ispalo tako, da je stvarno lako i reći, da je za Seada i njegov film i njegovo autorstvo - to bilo i najbolji scenario koji se mogao desiti. ,,Porodica na određeno vrijeme“ je, sa novim, iznuđenim ili sudbinski određenim scenariom – film koji stanuje mnogo više u simboličkoj ravni, nego što je to original trebao biti. Tako sada nemamo ni Zavod ni Komanski most; Sead na početku pominje nekakav Narodni depo za odbačene osobe Crne Gore. Zamislite, od svih

Kvili fantastična kao dijabolični klon sa sopstvenim idejama o egzistenciji

Režiserka Korali Faržea, nagrađena za najbolji scenario u Kanu

,,Porodica na određeno vrijeme“ – dirljiv pogled našeg

Seada Šabotića na svjetove margine i propadanja

Sjenke zaboravljenih gradova

stvari... depo! Kao da ih tamo slažu u fišeke. I u jednom zalivskom ramu - slika metaforički, ali suštinski sasvim istinit prostor, koji obuhvata i Dobrotu i Komanski most i... Znate već, sva ta i takva mjesta. Vrlo brzo, naš režiser daće se u potragu za Gorčinom. Sve što o njemu zna – to je da je Gorčin siroče, koje je iz djetinjstva jedino zapamtilo to da je u Dom u Bijeloj stiglo jedne noći, automobilom, iz Pive. Ili, iz Plužina. Dovoljno – da Sead, kao

narator ali i prisutan akter filma, krene u potragu. Za Gorčinom, za Gorčinovim porijeklom ili porodicom, za sobom – đavo će ga znati. Ali, to je na prvu loptu vrlo uvjerljivo i stvarno. A usput će nam otkrivati i neke svoje motive. Šabotić na više načina dokazuje, koliko mu je bitno dobro pripovijedanje. I koliko je bolji pripovjedač od onog što bi nam se, u prvi mah, tu učinilo. Svaka narativna ,,Čehovljeva puška“, ostavljena u ćošku u nekoj

Autor dokumentarca, prikazanog u takmičarskoj ,,Beldocs“ sekciji, sa razlogom put do Plužina i Pive, simbolički i vrlo bitno, vodi preko zetskog ,,crvenog mulja“

sceni, do kraja će ipak okinuti. Imajte strpljenja sa ,,Porodicom na određeno vrijeme“; sve što vam nije jasno ili vam je pretjerano apstraktno – ima pokriće do kraja.

Tako Sead stvarno sa razlogom svoj put do Plužina i Pive – vodi preko zetskog ,,crvenog mulja“. Preko nekih, ljudskim ili industrijskim ili tranzicionim grijehom okaljenih mjesta. Kroz prostore propadanja ili bespovratne kontaminacije; poput nekog crnogorskog Stalkera iz klasika Tarkovskog. Pa će onda pivskom planinom, šumama i vrletima, narator špartati i hvatati dah kao Hercog u svojim velikim dokumentarcima... Ali, nema tu bilo kakvog pompeznog hvatanja omaža: Sead sebe u filmu opisuje kao ,,režisera skromnog obrazovanja“ i ,,lika koji sa 28 godina niti bilo šta od sebe očekuje, niti od njega bilo šta drugi očekuju“. Pa je jasno da je ovo, naravno, i film lične potrage – za mladog autora koji je eto toliki baksuz, da mu glavni glumac i od njega i od svijeta uhvati šturu, pa... A onda svemu tome sliku izoštri Plužine; grad i svijet koji ne-

staje dva puta. Prvi put izgradnjom jezera i izmiještanjem – a drugi put samim vremenom zaborava, tihog egzodusa, propadanja... Svim onim što ovaj svijet i ovo vrijeme nose. I tako je onda lako, shvatiti zbog čega je jedan mladi nikšićki režiser nesnađen, ili hipersenzitivan u ovom svijetu.

Pivski potop

Sead će se do kraja filma svom Gorčinu otimati; pokušavati da odustane ili izmakne u jednoj divnoj id – ego – superego igri sa osobom koju tumači kultno lice nikšićke svakodnevice Dragan Blečić. Nailaziti na ruševine, zarasle staze, likove i starce kao otkinute iz Linčove treće ,,Twin Peaks“ sezone. Pa nekakve tavane zauvijek zamračene suicidom. A gdje je tu Gorčin Bojanić? I svuđe i niđe, u sjenkama zaboravljenih predaka, ljudi i gradova, koji nas pritiskaju, guše, zadirkuju ili mame kao duhovi.

Zato u jednom momentu i jedna lekcija; o tome da je ovaj svijet naseljen svakakvim duhovima. A za Seada i njegove gradove i zemlju i prenaseljen - svim tim duhovima minulih mjesta i ljudi, koji odavno više nikome nijesu ni bitni. Kraj je potpuno dirljiv, a do kosti i dokumentaristički i arhivski stvaran. Savršeno pokriće, da je Sead zaslužio i morao da prođe dug put do ovog filma; i da ga je vrijedilo vidjeti. Do kraja ćete biti uvjereni da i Sead i da svi mi imamo neki interni Dom u Bijeloj i dio neke čežnje u kojoj su nas ostavile majčine ruke. Pa da nestajemo i kopnimo kao neko Plužine i sva ta mjesta ovog svijeta; i da je to, na kraju, sasvim u redu. I ako je Gorčinova svrha, i svih tih gradova u nestajanju, na kraju to - da nastaju ovi i ovakvi filmovi, onda je i taj svijet, koji od Šabotića ,,ništa ne očekuje“ i u kom on od sebe ,,ništa ne očekuje“ – vrijedan življenja. Stojan STAMENIĆ Ocjena: 4/5

Gorčin Bojanić na plakatu Šabotićevog filma, rad Majde Turusković

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

Ako to već nije učinio sa prvim ,,Mad Max“ filmom, za koji možda i možemo tvrditi da je uspeh postigao slučajno pogodivši puls ondašnjeg vremena, Džordž Miler je sa drugim, ,,Road Warrior“, u potpunosti otkrio dobitnu formulu za sagu o pustinjskom akcionom junaku.

Formula je jednostavna: što više akcije nakačene na bazični kostur od priče, dok se detalji izgradnje i funkcionisanja postapokaliptičnog sveta izlažu usput, na njenim marginama.

Plodna oaza

U tom smislu je treći nastavak, ,,Beyond the Thunderdome“, unekoliko prekršio to pravilo inflacijom priče i širenjem „kosmologije“, ali je svejedno funkcionisao kao zaokruživanje originalne trilogije. Miler se devedesetih okrenuo drugim stvarima, recimo prasićima na farmi i u gradu, a potencijalni četvrti ,,Mad Max“ film je do kraja decenije ostao u drugom planu. Protok vremena učinio je svoje, Mel Gibson ostario, a i svet se promenio, možda ne potpuno u pravcu apokalipse, ali svakako je postao turbulentniji, pretprodukcija je upala u zastoj i projekat je na neko vreme stavljen na led.

A onda nam se 2015. godine ukazao ,,Fury Road“, sa novim glumcem Tomom Hardijem u ulozi Pobesnelog Maksa. Time učvrstivši nagoveštaj dat u trećem filmu da naslovni junak serijala nije nužno čovek sa singularnim identitetom, već je zapravo pre arhetip i ideja. Kao nekakav vestern-junak koji luta apokaliptičnom pustopoljinom, ne dolazi niotkuda i ne ide nikuda, dok mu je jedini fiksni komad identiteta automobil ,,V8 Interceptor“. To, međutim, nije bio najveći štos koji je Miler izveo sa Maksom. Naime, naslovni junak je tu bio pomeren na metaforičko suvozačko sedište, s akcione strane imao je dvoje barem ravnopravnih partnera, Imperatoricu Furiosu (Šarliz Te -

,,Furiosa: A Mad Max Saga“: Prikvel Džordža Milera

Spektakl dostojan svog imena

Ovako koncipiran prednastavak na tragu „priča o porijeklu“ implicira i to da će akcija biti podređena priči. Iako se Miler trudi da pokaže umjesto da objašnjava, te dijaloške i monološke štake ipak su povremeno neophodne, a tek ponekad dođe i do pretjeranog oslanjanja na njih

ron) i odbeglog „ratnog dečka“ Naksa ( Nikolas Hoult ). Dok je na centralnom mestu i u smislu dramaturgije i u smislu moralnog kompasa filma stajala upravo heroina.

Uspeh filma koji je ponovio (zapravo duplirao) formulu ,,Road Warrior“ nametnuo je pitanje nove „franšize“ centrirane oko ikoničke junakinje. Ideja je vrlo brzo odobrena i stavljena u razvoj, a to je, opet, pokrenulo neka druga pitanja. Posebno kada smo saznali da će to definitivno biti „prikvel“ za ,,Fury Road“ i da je ulogu Furiose dobila Anja Tejlor-Džoj. Sada, nakon premijere van konkurencije u Kanu i automatskog ulaska u široku distribuciju, nešto od tih odgovora imamo.

Miler otvara film na mestu koje je Furiosa tražila u prethodnom filmu, u Zelenom mestu Mnogih majki, plodnoj oazi usred radioaktivne pustinje.

Ratna cistijerna

Furiosa ( Alila Braun) tamo odrasta, sve dok mesto ne otkrije izvidnica bajkerske bande koja devojčicu otima i vodi vođi Dementusu (Kris Hemsvort). U prvom činu (od pet za skoro dva i po sata filma) vidimo još pokušaj majke da je spasi i same devojčice da se vrati u rodni kraj. Što se završava majčinom tragičnom smrću i Furiosinim statusom Dementusove trajne zarobljenice, ko-

ju on tretira bolje od podanika i posilnih, skoro očinski. Već drugi čin nam otkriva šta je zapravo Milerova preokupacija u filmu. Radi se tu o politici, političkoj ekonomiji i sukobima za prevlast nad Pustarom, koji Dementus vodi protiv negativca iz ,,Fury Road“, Besmrtnog Džoa (Leči Halm zamenio pokojnog Hjua Kiz-Birna). U procesu gde je Furiosa, kao i ostale žene, svedena na robu za trgovinu, upoznajemo ne samo Džoovu citadelu, već i Grad benzina i Farmu metaka, pratimo izgradnju prve ratne cisterne i Furiosin napredak. Od statusa kupljene robe (sećamo se, Džo skuplja genetski čiste, nemutirane žene za „rasplod“, ali i za majčino mleko kojim trguje), preko maskiranja u dečaka, pa do napredovanja u hijerarhiji, od posla kraniste, preko mehaničara (tada već ulogu preuzima Anja Tejlor-Džoj) do suvozača mentoru i kasnije ljubavnom partneru Pretorijancu Džeku (Tom Burk). Furiosa za sve to vreme nije zaboravila odakle je i gde treba da se vrati, samo čeka priliku za to koja će se možda ukazati kada Dementus prekrši dogovor i pokrene rat sa Besmrtnim Džoom i njegovom Citadelom.

Glavna odrednica da je ,,Furiosa: A Mad Max Saga“ „prikvel“ u velikoj meri definiše film i pred Milera i koscenaristu Ni-

ka Laturisa postavlja izazove. Sa jedne strane tu je pitanje ruke koju Furiosa u ,,Fury Road“ nema, odnosno kako će je izgubiti, što Miler koristi za komunikaciju sa publikom pomalo na tragu „prepada“ iz horor-filmova i „cimova“ iz komedija, a pritom je ulog ovde svesno povećan jednim indikativnim detaljom.

Sjajni negativci

Druga stvar koju ovako koncipiran prednastavak na tragu (super)herojskih „priča o poreklu“ čija radnja pokriva dvadesetak godina implicira je i to da će ovog puta akcija biti podređena priči. Štos je još u tome da ta priča daje nešto širi uvid u kojem itekako može stradati lik ili makar neki aspekti. Iako se Miler trudi da pokaže umesto da objašnjava, te dijaloške i monološke štake ipak su povremeno neophodne, a ponekad dođe i do preteranog oslanjanja na njih. Na kraju, sam glavni i naslovni lik ovde nije dat na tako ikonički i elokventan način kao u prethodnom filmu. Neki aspekti poput ljubavne priče su samo „preleteni“, ali to zaista nije do glumaca pojedinačno ili njihove zajedničke hemije, budući da su i Tejlor-Džoj i Burk dobri. I možemo im verovati u tim obrnutim pozicijama Konana i Valerije iz kultnog Milijusovog filma, već je to stvar koncepcije koja tako -

Milera samo za nijansu lošiji od ,,Fury Road“

dostojan imena

đe mora da balansira taj razvoj likova, odnosa i situacija sa širom pričom i sa akcijom po koju smo zapravo došli u bioskop. Dvojica negativaca su, pak, možda i najveće vrednosti filma jer se Miler zaista posvetio njihovom profiliranju. Besmrtnog Džoa poznajemo iz prethodnog filma kao čoveka kojeg vodi bes, osećaj povređenosti i potreba za osvetom, ali on je ovde dat kao zloban i manipulativan, ali u tome ipak relativno razborit diktator koji je pre svega praktičan. Sa druge strane, Dementus je psihopata i čovek koji pati od deluzija o sopstvenoj veličini, koji sebe vidi kao rimskog imperatora (ona njegova motorizovana dvokolica je jedan od najboljih detalja u filmu).

Ali nije čista zlica lišena ljudskosti, budući da su njegova „očinska“ osećanja prema Furiosi iskrena, iako neutemeljena.

Neoklasični ključ

Samim time, sukob između njih dvojice je uverljiv, dok ona u toj situaciji dobija priliku da razvija svoj „ugao“ (eko-feminizma kojeg smo se možda i pribojavali pre gledanja filma ima samo u tragovima) i stiče iskustvo neophodno za ,,Fury Road“ i možda njegov nastavak o kojem se šuška. Uostalom, i sam Miler ubacuje Pobesnelog Maksa kao kratki kameo (igra ga Džejkob Tomuri , Hardijev dubler iz prethodnog filma), čime potvrđuje da još nije rekao sve što želi o naslovnom junaku franšize.

Po pitanju same akcije, nje možda ima manje nego u prethodnom filmu i možda nije

Anja TejlorDžoj u centru narativa sa sjajnim negativcima

tako spektakularna, ali ima je i više nego dovoljno da film funkcioniše i u svemu tome ima i nešto spektakla stripovskog tipa, uz najčešće vrlo elegantna rešenja za nasilne momente, posebno smrti važnijih likova. Pa opet, poređenja su neminovna makar zato što je ,,Fury Road“ bio takav kakav je bio, a ,,Furiosa“ ipak ne dobacuje do tih visina. Razlog za to je više tehničke prirode, budući i da struktura u pet činova i balans između razrađenije priče i spektakla prilično dobro

funkcionišu. Naime, iako je Miler dobio još i veći budžet, on ga je drugačije rasporedio, pa je, silom prilika, morao da uključi više CGI-ja. Rezultat je drugačiji balans nego u prethodniku i, uprkos nekim zgodnim novinama i dosetkama (poput bajkera opremljenih padobranima, recimo), u konačnici manje tog akrobatskog tipa spektakla. Kada se na to dodaju detalji muzike koja je „napaljiva“, ali više u nekom „hans-cimerovskom“ epskom neoklasičnom ključu, i lokacija (snimanje je

vraćeno u Australiju, a tamošnja pustinja ipak zrači drugačijim bojama u odnosu na namibijsku iz prethodnog filma), vidimo određena odstupanja između dva filma. To je još naglašeno ubačenim insertima iz ,,Fury Road“ koji zbog toga još i više figurira kao onaj bolji film, na odjavnu špicu, ali to i dalje ne znači da je ,,Furiosa“ loš film. Daleko od toga, vrlo dobar je i na putu prema odličnom, a to što nije remek-delo, pa ne može baš ni svaki film to da bude.

Ocjena: 7.6/10

festivali

Kratki igrani film ,,Čovjek koji nije mogao

Svjetlo na kraju

Kako

zamišljate Čistilište? ,,Limbo“, na vječitom razmeđu između Pakla i Raja, bi mogao izgledati poput noćnog voza koji vječito prolazi kroz isti vrletni mrak i iste tamne vilajete, dok grabi neznano gdje i neznano kome, daleko od kuće.

Lokomotiva bi se zaustavljala samo na nekim neželjenim stanicama, sa kojih bi nevoljni putnici samo željeli da što prije pođu... I samo što dalje, pa nebitno, natrag u onaj isti mrak i isti vilajet.

Negdje pred dvanaesti minut i pred kraj kratkog filma ,,Čovjek koji nije mogao šutjeti“ (,,The Man Who Could Not Remain Silent“), Nebojša Slijepčević nas već stigne ubijediti da smo svi dio istog Čistilišta. I da sa tog istog voza ne umijemo ili nećemo da nađemo pravo silazište.

I to je priča koja se ne tiče samo zločina na stanici Štrpci; ili, ne samo postjugoslovenskih prostora... Već cijelog svijeta koji uporno okreće glavu od zločina, bilo kog - samo zato što im

Taj voz i taj kupe, koji neminovno i mučno na početku vodi ka tom crvenom svjetlu ispred tunela, ka Štrpcima – vrlo lako bi mogao biti i bilo koji od vozova našeg vremena i svijeta

nije dovoljno blizu kuće i sopstvene čapre zapucalo. E, zato je tako univerzalan film ,,Čovjek koji nije mogao šutjeti“ prošlog vikenda dobio malu Zlatnu palmu za najbolji kratki film Kanskog festivala. Zato su, u konačnom, tog dana bridili obrazi onima iz Filmskog centra Crne Gore, koji su 2022. odbili Slijepčevićev film za sufinansiranje koprodukcije. Časni oficir

Dakle, u 12 minuta hronike zločina - kada je sa voza 671 voza Bar – Beograd, 27. februara 1993. u Štrpcima oteto 19 putnika, 18 Bošnjaka i jedan Hrvat, da bi potom bili mučeni i likvidirani - Slijepčeviću uspijeva da se od savjesti crveni filmska planeta. Jer, zaboravite načas naslov; ili priču o Tomi Buzovu, Hrvatu, penzionisanom oficiru iz Beograda koji se tog dana jedini otmičarima protivio, da bi potom zbog toga i sam završio među otetima i ubijenima.

Zaboravite i datum i mjesto; ,,Čovjek koji nije mogao šutjeti“ bavi se više nama i film je o nama i dešava se sada. U našem Čistilištu.

Nebojša je, u kanskoj najavi filma, govorio o tome da su uvijek tri strane zločina: počinioci, žrtve i svjedoci. Taj voz i taj kupe, koji neminovno i mučno na početku vodi ka tom crvenom svjetlu ispred tunela, ka Štrpcima – vrlo lako bi mogao biti i bilo koji od vozova našeg vremena i svijeta. Umjesto vokmena u rukama jedne studentkinje (Lara Nekić), to bi lako mogao biti smartfon – a

Dragan Gorana Bogdana bi svakako sada bio neki jednako ćutljiv, nemušt, samosažaljiv tip. A izvjesno i još introvertniji. Izvjesno bio bi i još manje začuđen i ljudskom sudbinom pomjeren, u momentima otmice.

I izvjesno bi, bilo ko od njih, koji su od zločina glavu okrenuli – jedva na kraju i primijetio, da tu više nema nekog Tome Buzova. Nekog relikta prošlih vremena, jedinog koji bi radije i sam na istoj stanici sišao, sa tim otetim Bošnjacima – nego ćutao. Tog Tomu vidimo svega u nekoliko kadrova; a Dragan Mićanović uspijeva da nam u minijaturi oslika neke konture od karaktera i integriteta. Takav je, da je ostalim putnicima, tom Bogdanovom Draganu – Toma nerazumljiv, skoro mučan. Da i sami ne žele da ga u oči gledaju, kao što ne žele gledati u ogledalo svoje sramote. Sve to uspijeva da u par poteza otpleše Mićanović, i sve u par „riječi vizuelnog jezika“ oslikava i uokviruje režiser Slijepčević. Da odmah i odlično znate, zbog čega je ovaj i ovakav film ovjenčan Zlatnom palmom.

Autorski put

Već u sljedećem kadru, tu Tome i nema; voz kreće, a kraj istog sjedišta u kupeu ostaju samo naočari i novine...

A njima u kupeu? Kao da je laknulo; kao da su sa ramena otresli neku krupnu muku. I mogu, ponovo, natrag u isti zimski polusan svog tamnog vilajeta. U vozu koji nije stao niti staje, ni 31 godinu kasnije. Nebojša Slijepčević je u au -

Antitalent

Poster kanskog pobjednika u kategoriji kratkog filma nosi jaku simboliku

kraju Čistilišta

torskoj karijeri već naučio da tuče bitke poput Tome Buzova. Njegov dugometražni dokumentarac ,,Srbenka“ (2018) nije bio samo svjedočanstvo o zločinu nad srpskom porodicom Zec u Zagrebu, na početku rata. Već i temeljno istraživanje nasilja koje u raznim oblicima djeca druge nacionalnosti trpe u Hrvatskoj i sada, tri decenije kasnije. I za taj film dočekao je nagrade: od ,,Zlatnog srca“ Sarajeva do Niona i Sibiua.

U Hrvatskoj? U filmskim krugovima nagrađivan. U svom Zagrebu - od mnogih je Nebojša dočekao i da mu, naravno, premjeravaju porijeklo i ime i prezime i...

Autorstvo se Slijepčevića tako dešava i produžava uvijek u vremenu sadašnjem; njegov je autorski blagoslov, a usud je prostora i vremena u kom živi, to što priče i ,,Srbenke“ i ,,Čovjeka koji nije mogao šutjeti“ traju. I trajaće, sve dok je naših tamnih vilajeta.

Predavač na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, u režiserskom i scenarističkom postupku, savršeno lako uspijeva da postigne da priča djeluje univerzalno i trajno. U bilo kom trenutku se ne pominje ni ime stanice, ni ime (para)vojske, ni bilo kog naroda; iako mi to, ovdje, naravno –odmah znamo da to mogu biti samo i isključivo Štrpci. Cijeli mučan proces selekcije otetih surovo je hladnokrvan i efikasan; toliko nalik, recimo, onim momentima kada jevrejske sužnje nacisti odvajaju za gasne komore, u najboljim i najstrašnijim filmovima u Aušvicu. Samo što je ovdje jedini kriterijum koji Slijepčević otkriva, jedno ,,Daj ličnu! Imaš li slavu? Il’ slaviš možda Muhameda?“. Jesu li hrišćani ili muslimani.

A ,,hrišćani“, oni koji tu u filmu znaju i krsno ime i datum mu – je li, okreću glavu. I puštaju da im se zločin pred očima dešava. Taman kao što je okreću

pred mukom jednog naroda, samo jer su muslimani, sada... Pa, znate već gdje na Levantu. I tako film ponovo briše granice između vremena prošlih i sadašnjeg. Da dodatno znate, zbog čega ovaj film ovogodišnji kanski žiri nije mogao zaobići. I zbog čega je najaktuelniji.

Brisanje granica

I još je tu malih detalja koji potiru granice između vremena: kinematografski postupak

Gregora Božiča takva je igra svjetla i sjenki, da taj kupe zaista jednako pripada ,,onom“ i ,,ovom“ vremenu.

Kako je samo estetizovana svaka bora te krivice i te ćutnje tih likova, koji samo čekaju da voz nastavi, da krene dalje, nikamo i nikome – i kako je ubjedljiv taj ,,analogni“ efekat, koji kadru jednako daje i retro i šmek moderne estetike.

Slijepčević je u danima oko kanske premijere govorio, da se činovi sličnog nasilja oko nas dešavaju svakodnevno. ,,Nijesu ekstremni kao u danima jugoslovenskih ratova – globalno, još su ekstremniji“. Pa opet, svima nama, koje je filmom ubijedio i koji već priznajemo da smo putnici tog istog voza, sa istom odgovornošću i krivicom onih koji su tog dana glave okrenuli –on poručuje, kao što je tog dana dodjele Zlatne palme poručivao - da treba da tražimo samo načine mira – kako bi se suštinski oduprli nasilju, zločinu i ratu. To je teži put koji je, na koncu, u svom životu i gradu i sam odabrao, još prije više od pola decenije i ,,Srbenke“. Tako film govori i o onima, odgovornim iz našeg Filmskog centra, koji su film za sufinansiranje prije dvije godine odbili: da su to učinili samo i izvjesno zbog toga, da ne bi sebi napravili neki problem. Pa im sjaj Zlatne palme otkrije lice krivice. I nema tu prostora za likovanje; ta krivica pripada jednako svima nama. Sve dok ne stanemo da pogledamo ka tom svjetlu na kraju Čistilišta –dok ne odaberemo put Nebojše Slijepčevića. Dakako, onaj ljudski; a onaj autorski je i prije Zlatne palme on već pokorio. Stojan STAMENIĆ Marina D. RICHTER

Ocjena: 4.4/5

Slijepčević na dodjeli Zlatne palme

Jak performans Gorana Bogdana u roli svjedoka zločina u Štrpcima

SERIJE The Big Cigar Propuštena prilika da Ludilo koje nije izmišljeno

Pod uticajem Vijetnamskog rata, američki studijski sistem počeo je da dobija drugačiji oblik. Autori poput Denisa Hopera, Artura Pena, Pitera

Scene koje otkrivaju

izmučenu dušu

Crnog pantera

izmjenjuju se sa tarantinovskim

Bogdanoviča i drugih, prekršili su ustaljena pravila naracije i stvorili tzv. ,,novi Holivud“, koji je proizveo neka od najpoznatijih dijela u istoriji filma. Jedan od njih bio je ,,Easy Rider“ (1969), koji je imao je ogroman uticaj, a njegovog producenta Berta Šnajdera proslavio. Isti Šnajder imao je snažne simpatije prema kontrakulturi tog vremena i bio privržen pravima Afroamerikanaca. Bio je u bliskom kontaktu sa Hjui P. Njutnom, jednim od osnivača organizacije Crni panteri i ,,najopasnijim čovjekom na planeti“, kako ga je zvao direktor FBI-ja, Edgar .

trenucima, pa čak i onima koje se graniče sa besmislicama.

Dijalog je ponekad i drven, ali seriju ne lišava zabave

Nova Eplova mini-serija ,,The Big Cigar“, koja je bazirana na ,,Plejboj“ članku novinara

Džošue Birmana, koji je takođe napisao vrlo sličan tekst a koji je adaptiran za kino i postao ,,Argo“ ( , 2012),

film nagrađen Oskarom, govori o tome kako je Njutna podržao Šnajder u njegovom ludom bijegu na Kubu.

rao je glumac , gdje Andre ) 1974. gotužbom za ubistvo

Gven

Fonten (Tifa) po-

Piše: Davor PAVLOVIĆ

rogerebert.com

30. maj 2024.

da se ispriča zaista uzbudljiva istinita priča

nije moglo biti izmišljeno

Alesandro Nivola), koji ga nekoliko godina štiti. posumnjati da je Njutn tu, privremeno odlazi kod

Stiva Blaunera ( P. Dž. Birn), dok ga FBI, u liku gotovo klovnovskog detektiva

Sidnija Klarka (Mark Menčaka), koji uvijek kasni jedan korak, grozničavo traži. Činjenica da je producent ,,bijelog filma“ pomogao u spapantera iz zemlje lako bi mogla osjetiti okus ,,bijelog spasioca“ u seriji i otići u drugom smjeru, ali je to spretno izbjegnuto. Serija ,,The Big Cigar“ odiše estetikom sedamdesetih, ne samo kroz saun-

glumački otkačenog bjekstva ,,crnog pantera“ na Kubu

dtrek i odjeću sa zvončićima, već su tu i isprane boje koje joj daju analogni izgled. Koristi se nerijetko i podeljeni ekran, koji podsjeća na eru ,,novog Holivuda“, dok je eliptična montaža koja izmjenjuje različite vremenske linije efikasna u izgradnji emocionalnog štimunga unutar naracije. Za sve ostalo, ,,The Big Cigar“ je uglavnom samo zabava.

Jasno je da velike teme prevazilaze kapacitet mini-serije sa epizodama od oko 40 minuta. Iza hipersjajnog pakovanja, napravljenog da vrati sav glamur tadašnjeg Los Anđelesa, krije se priča koja gubi dah i koja na duge staze ne može da potraje, pa je ova dužina možda i najbolja. Narativu nedostaje čvrstina, koja od pilot epizode proširuje situacije i razvoj likova u neujednačenoj rekonstrukciji, gdje se ozbiljni, dramatično nabijeni pasaži izmjenjuju sa živim, sarkastičnim tonom i ležernom produkcijom.

Autori žele da serija bude

mnogo toga, od biografije, preko satire i komedije, do trilera i psihodrame, ali nijedan

nemaju mnogo smisla. Scene koje otkrivaju izmučenu dušu Crnog pantera izmjenjuju se s tarantinovponekad viđen

skim trenucima, pa čak i scenama koje graniče sa besmislicama. Dijalog je ponekad i drven, ali opet ne lišava seriji zabavne vrijednosti. Glavni lik Njutn viđen je više kao tih i sumnjiv čovjek, a ne kao usijana glava. Andre Holand je solidan i dobro igra i u ozbiljnim scenama. Međutim, u humorističnim, kojih je nemali broj, on je takođe ozbiljan, što daje nesklad i doprinosi stvaranju neujednačenosti serije. Sa druge strane, Alesandro Nivola blista u ulozi Berta Šnajdera. Najslabija tačka serije su manje zreli ženski likovi. Fonten i izmišljena protagonistica Teresa Dikson Moses Ingram se kao nezavisni likovi

( ) pojavljuju

koji su važni za glavnu radnju. Međutim, njihove vlastite priče ostaju sporedne. Serija ,,The Big Cigar“ se nalazi na raskrsnici dva savremena holivudska impulsa. Jedan je želja da se afroameričkoj istoriji pruži mjesto koje je zaslužila, a koja se dugo negira, a drugo je nostalgija za periodom od 1967. do 1975. godine i filmovima poput ,,Boni i Klajd“. Namjera autora je bila da kroz zabavni aspekt prikaže Njutna. Veća problematizacija protagonista, istorijskog perioda i događaja koji su se desili nesumnjivo bi koristila seriji, koja zbog toga ostaje pretjerano na površini, ali ipak zabavna.

Ocjena: 3/5

trio u centru

Glavni lik Njutn je više tihi usamljenik, nego usijana glava

SERIJE Bridgerton Prvi pravi nastavak Netfliksovog

Bridžertonovi, fiktivna porodica iz pera Džulije

Kvin, čiji su romani inspirisali Netfliksovu hit seriju, žive u Londonu 19. vijeka i ponašaju se u skladu s onim što diktira visoko društvo kome pripadaju.

Krugovi u kojima se kreću predstavljaju jedno veliko tržište na kome je cilj izeklamirati se što bolje i na osnovu toga i naći odgovarajuću osobu za brak ili odraditi isto za svoju djecu. Stvar bi bila nesumnjivo odbojna (što ne znači da koncept uglavljivanja djece u što istaknutiju porodicu i ovako nema tih momenata) da u jednom takvom društvu nemamo ljude poput Vajolet Bridžerton (Rut Gemel), ženu koja je uspjela da zadovolji društvene norme, a da iskusi brak iz ljubavi i to one najljepše - rođene iz prijateljstva.

Porodična saga

Njeno osmoro djece su i glavni likovi u seriji (kao i u knjigama) i, ako ste već gledali neku od prethodnih sezona onda

Varnice kratkog

i znate, svaka sezona je ljubavna priča jednog od osmoro Bridžertona. Ono što Vajolet izdvaja iz većine društva jeste što želi da ljubav kakvu je iskusila ona, romantičnu, strastvenu i prije svega - pravu, iskuse i njena djeca. Zato, dok ih s jedne strane suptilno gura na tržište, s druge pažljivo osluškuje njihove želje i zaista želi da donesu pravu odluku što je, pogađate, u jednom takvom društvu i za jedno takvo vrijeme, gotovo pa anomalija. Od decembra 2020. kada je izašla prve sezone, imali smo priliku da ispratimo ljubavne priče najstarije ćerke, Dafni Bridžerton (Fibi Dajnevor) sa Vojvodom od Hejstingsa (Rege Žan Pejdž), a zatim i najstarijeg sina, Lorda Entonija Bridžertona (Džonatan Bejli) sa Kejt Šarmom (Sajmon Ešli).

Serija se uglavnom oslanjala na sveukupnu atmosferu epohe u kojoj bi centralna romansa uvijek bila stvorena isključivo na osnovu hemije. Sada, kad je fokus okrenut ka Kolinu i Penelopi, dinamika je vidno drugačija što ne bi trebalo da otežava stvari

Iako smo u međuvremenu tokom dvije godine pauze dobili vrlo uspješan spinof ,,Queen Charlotte: A Bridgerton Story“ istina je da je tek treća sezona, čiji je prvi dio prikazan u maju (drugi stiže u junu) zvaničan nastavak serije. Ovog puta, priča je bazirana na romanu ,,Romancing Mister Bridgerton“ (istovremeno i najpopularnijem od osam romana) i govori o ljubavnoj

priči Kolina Bridžertona (Luk Njuton ) sa dugogodišnjom prijateljicom i djevojkom koja je odrastala u kući preko puta, Penelopom Federington ( Nikola Koflan ) za koju mi ispred malih ekrana sad već znamo i da je misteriozna naratorka, čuvena Lejdi Visldaun. Svaka od sezona do sada je pratila dinamiku neke Džejn Ostin novele. Pa tako u prvoj sezoni imamo oholog vojvo -

Penelopa i Kolin, par koji ne štima u prvoj polovini treće sezone

hita pati od akutnog manjka hemije između glavnih likova

kratkog dometa

du koji ima problem da pusti gard što asocira na ,,Gordost i predrasude“, zatim u drugoj, dvije sestre sa različitim, ali komplementarnim naravima i kvalitetima poput djela ,,Razum i osjećajnost“, a treća sezona je, mogli bi se reći, inspirisana romanom ,,Ema“. Ali, dok se ,,Ema“ smatra jednim od velikih romana 19. vijeka, treće poglavlje serije ,,Bridgerton“ makar na osnovu do sad prikazanih četiri (od ukupno osam epizoda) ima fundamentalni problem.

Dosadni Kolin

Autori serije uglavnom su se oslanjali na sveukupnu atmosferu epohe u kojoj bi centralna romansa uvijek bila stvorena isključivo na osnovu hemije. Sada, kad je fokus okrenut ka Kolinu i Penelopi, dinamika je vidno drugačija što ne bi trebalo da otežava stvari. Naprotiv, ljubav koja počiva na prijateljstvu ima mnogo bolju bazu od odnosa u kome su ljubavnici nastali od neprijatelja kao što smo gledali u prethodnim sezonama, pa bi hemija samo trebalo da je učvrsti. Ali to, nažalost, nije slučaj. Kako su glavni protagonisti ove sezone igrali važne uloge i u prethodnim (a samim tim što ih znamo kao likove toliko dugo i to igra ulogu), varnice koje (napokon imaju priiku da) lete moraju preskočiti do sad uspostavljene granice što ne rade, makar ne u punom kapacitetu i konstantno (što očekujemo ako je već njihova sezona).

Za to je dijelom zaslužan i sam Kolin. Dok je Dafni bila djevojka za primjer koju su slomile stege represivnog društva, a Entoni šaljivdžija na kog je gubitkom oca nitokuda pao teret da bude glava porodice, Kolin je pomalo dosadan i nema svoju stvar koja ga karakteriše. Ukoliko nijeste sigurni da je tako, samo stanite na tren i probajte da ga opišete. Velika

je šansa da ćete ga ako nijeste čitali knjige (ostavljamo mogućnost da u tom slučaju imate nešto drugačiju sliku) na osnovu dosadašnjih sezona opisati i samo kao ,,Bridžerton koji se druži s Penelopom“ što nas i dovodi do ključnog problema. Čitava sezona pala je na Nikolu Koflan i lik Penelope, koja mora emotivno da iznese ne samo svoj dio već i da nadoknadi mane kako lika koji tumači Luk tako i nedostatke u samom scenariju jer je vidno drugačija i ekipa koja je ovog puta radila na seriji. Stvar dodatno otežava i dualnost njenog lika koja je samo zagrebana (opet, zahvaljujući ne baš sjajnom pisanju ove sezone). Ne znamo šta od onoga što vidimo preovladava, je li Penelopa krhka slatkica kakva je kad je sa Kolinom i ne možete da je ne simpatišete (naročito nakon što joj upoznate majku i sestre) ili je osoba koja je spremna da impulsivnom reakcijom zabode nož u leđa drugarici pritom sve vrijeme jasno pokazajući želju da, koliko je to u njenoj mogućnosti, perom kroji zbiva­

nja čitavog društva. Bilo kako bilo, jasno je da Penelopa nije iskusila pravu ni majčinsku ni sestrinsku ljubav tokom odrastanja i da žudi za partnerom sa kojim će nekako uspjeti sve da nadomjesti.

Praktični brak

Vidjeti da takva osoba iz nužde traži partnera sa kojim će imati ,,praktični brak“ pomalo je srceparajuće, što je i razlog zbog čega smo uprkos svim manama investirani i ove sezone (i to više u njen dio ljubavne priče nego u Kolinov) i spremni da zažmurimo na neke od nedostataka. Isto je i razlog što kad se strast konačno rasplamsa (naravno, govorimo o poslednjih dvadesetak minuta četvrte epizode sa kojom su nas vrlo iskusno ostavili do 13. juna), na trenutak zaboravimo sve navedeno i sve što želimo je da nastavak sezone bude u istom stilu što ostaje da vidimo. Kada su u pitanju ostali Bridžertoni, kao kraljičin dragulj sezone, izdvojila se Frančeska Bridžerton (Hana Dod) koja dosta podsjeća na stariju sestru

Dafni. Iako introvertna i zaokupljena klavirom, lakše upada u kalup kako dosadašnjih sezona, tako i visokog društva u kom je došao trenutak za njen defile. Benedikt (Luk Tompson), Bridžgerton kome bi makar po godinama trebala da pripadne naredna sezona, upada u aferu sa bogatom udovicom Tili Arnold (predivna Hana Nju koju pamtimo kao Elenor iz serije ,,Black Sails“) čiji je lik kreiran za Netfliks adaptaciju, pa je nemoguće procijeniti kuda pisci žele da idu sa ovom pričom. Eloiz Bridžerton (Klaudija Džesi), Bridžgertonka koju smo možda i najviše zavoljeli tokom prethodne dvije sezone, pomalo stagnira iako informacija o identitetu Ledi Visldaun koju ima u rukavu, može uticati na ostatak sezone.

Sveukupno, prvi dio treće sezone nije ispunio naša očekivanja, ali i pored svih navedenih nedostataka serija je i dalje vizuelno primamljiva i pitka i nadamo se da će drugi dio sezone znatno poboljšati utisak. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 2.9/5

Hana Nju, apsolutno osvježenje sa likom bogate udovice

PREPORUKA

Danijela Radulović, producentkinja

Istraživanje granica sa Švankmajerom

ZGRABI

FILM

Uvijek mi je izazovno izdvojiti favorite među toliko dobrih autora i filmova. Svaki kroz različite vremenske periode, žanrove i teme, nudi svoje

jedinstvene vrijednosti. Moja interesovanja i preporuke najbolje se mogu opisati kroz autore koji istražuju granice vizuelnog i narativnog izraza, razbijajući estetske i žanrovske norme.

Izdvajam tri starija filma koja sam nedavno ponovo pogledala: „Brazil“ (Teri Gilijam, 1985), „13 Assassins“ (Taka-

jih problema. Nažalost,

Danijela Radulović: Epizode serije ,,The O ce“ djeluju terapeutski

uspjela

ši Mike, 2010) i „Rope“ (Alfred Hičkok, 1948). Volim kratku formu, pa mogu spomenuti i eksperimentalni film Jana Švankmajera „Dimensions of Dialogue“ (1982) koji istražuje složenost ljudske komunikacije, možda zato što vidim nedostatak vještina u komunikaciji kao jedan od izraženijih problema. Nažalost, moram izraziti žaljenje što na Kanskom filmskom festivalu ove godine nisam uspjela pogledati dva filma koja su mi posebno privukla pažnju: „The Substance“ Korali Farže i „The Shrouds“ Dejvida Kronenberga.

epizodu serije „The Office“, koja često djeluje terapeutski, podsjećajući nas na apsurdnosti, nepravde, pa čak i dehumanizirajuća poslovna okruženja. Među novijim televizijskim ostvarenjima izdvajam „Shōgun“.

Stariji klasici među TV emisijama, kao što su „Planet Earth“, „MythBusters“ i „How It’s Made“, ostavili su dubok trag na polju obrazovanja i podsticanja znatiželje, posebno među mlađom publikom. Danas tu ulogu preuzimaju Jutjub kanali i podkasti, pružajući bogatstvo sadržaja i raznovrsne mogućnosti za učenje i zabavu.

MUZIKA

i evropskoj kinematografiji. Imam rezerve i prema savremenom tretmanu ratnih i istorijskih tema, kao i prema filmovima koji se bave aktuelnim društvenim i političkim pitanjima, s obzirom na opasnost netačnih interpretacija, manipulacije i stereotipizacije. Skeptična sam zbog često površnog tretmana u takvim filmovima, koji obično odražavaju prilagođavanje dominantnim stavovima društva ili finansijskim interesima, umjesto autentičnog umjetničkog izraza ili istinske refleksije društvenih fenomena.

TV

Pratim uglavnom filmske kanale na televiziji, ali uočavam trend u kojem se sve češće pojavljuju gosti bez adekvatnih stručnih referenci u edukativnim i kulturno-umjetničkim emisijama. Tematski okviri često su površni i dosadni, što ukazuje na potrebu za ozbiljnijim pristupom u kreiranju sadržaja, umjesto politike „samo da ispunimo program“. Ovo je izraženije u takozvanim ozbiljnim emisijama nego u lakim formatima poput rijaliti programa ili turskih serija, gdje obično znamo šta očekivati, pa to i dobijemo.

MUZIKA

pažnju: Substance“ Korali

Često mi je teško da klasifikujem muziku i dajem preporuke zbog različitih individualnih preferencija. Zbog toga bih radije odgovorila tako što ću navesti prvih pet pjesama koje se nalaze među sačuvanim na jednoj od plejlista na mom Jutjub kanalu: Trentemoler –„Spinning“, Protasov – „Robinson“, Janjo – „ Komšo je puka“, Šaban Bajramović – „Vaker“, Sinan Sakić – „Sinoć sretoh prijatelja“.

TV

„South Park“,

Uživam u animiranim naslovima kao što su „Rick and Morty“, „South Park“, „Family Guy“. Rado odgledam i po koju

ZAOBIĐI

FILM

Primijetila sam da rijetko preporučujem filmove iz žanra drame, jer se osjećam zasićeno konvencionalnim obrascima i tematskim kalupima koji dominiraju u regionalnoj

Iako se ne možemo potpuno izolovati od današnje prevladavajuće muzičke scene, niti „začepiti“ uši uvijek kada čujemo nešto što nam se ne dopada, važno je razvijati svijest o različitim muzičkim pravcima i njihovom mjestu u kulturi. Zanimljivo je kako neki ljubitelji „visoke“ muzike smatraju svoje muzičke izbore superiornima, koristeći ih kako bi sebe predstavili kao intelektualno i obrazovano uzvišena bića. Muzika nije takmičenje u elitizmu. Čak i u onome što se opisuje kao „loša“ muzika, mogu se pronaći elementi koji mogu zabaviti, iznenaditi ili pak izazvati druge reakcije, što je zapravo prilično zanimljivo. Posebno kada ti elementi postanu osnova za meme kulturu.

DZUBOKS

v Iron & Wine

Iskra humora i u pomrčini pesimizma ili čak malodušnosti, nju je pronašao Sem Bim na sedmom Iron & Wine albumu.

,,Light Verse“ upravo je takva ploča – ona u kojoj se lična zrelost ogleda u diskretnoj, nenametljivoj ali vrlo jasnoj i potentnoj duhovitosti. Na otprilike pola albuma Sem ušećeri (taman onako kako smo od Iron & Wine i naučili) jedno ,,I don’t get taken by surprise any more“. A cijeli je album dosljedno serviranje nekih sunčanih,

Light Verse

optimističnih i nasmijanih iznenađenja.

Svakakvih tu slika ima: recimo, škripa nekih starih i teških vrata koja nikad i ni u kom slučaju ne bi popravio. Jedan zavjet da će ,,kiss a little harder on the lips“. I strašan duet ,,All in Good Time“ sa velikom pjesnikinjom Fionom Epl – klavirski susret za šanskom – i priča o jednom paru koji je ,,zajednič-

ko tiskanje para u slamaricu pomiješao sa ljubavlju“. Otprilike baš tim riječima – i tako, da apsolutno vjerujete, da to ljubav i jeste. U suštini, Sem se mnogo promijenio od posljednjeg pravog LP albuma ,,Beast Epic“ (2017) – i sada su i on i Iron & Wine muzika za komad interesantniji. Šteta što ploča omiljenog bradonje iz Južne Karoline neće naići na odjek kao prethodne; jer, prosto, ovakav indie folk nije ni izbliza

Psihomodo pop

Vjerujem u čuda

Lijepih

40 i kusur na sceni, Davor Gobac i omiljeni pop pankeri iz benda Psihomodo pop prate onu formulu: zabavno, rafalno, na prvu loptu i mnogo pametnije nego što bi i sami htjeli priznati. Najljepše od svega, na ploči Zagrepčana ,,Vjerujem u čuda“, je sasvim utemeljen i realan optimizam. Više, naravno, stvar karaktera i ličnog integriteta –nego kao stav o bilo čemu što se Davoru ili bilo kome ovdje, sada, ovom svijetu dešava. E,

time će vas nakratko izbombardovati, da se do kraja albuma nećete moći da opasuljite – što se tu uopšte i desilo. A do kraja prođe svega 29 minuta. Dakle, tipično pankerski – desete pjesama, manje od pola sata i čista, destilovana energija. U takvoj formacijskoj postavi, Psihomodo pop ipak upadnu u gomilu repetitivnih momenata (kako će samo da vas ugnjavi jedna repeticija ,,Dižeš me!“ na uvodnoj pjesmi) – a u nekoliko navrata i siđu ispod svog kva-

Arab Strap

liteta standarda. Pa tako, recimo, pjesme poput ,,I to je ok!“ djeluju kao klasično fušerisanje i otaljavanje. Opet – ovaj juriš od 29 minuta treba posmatrati isključivo kao cjelinu, kao vitaminsku injekciju, vašu muzičku cijeđenu narandžu za pretjerano tmurna proljećna buđenja... I tu Gobar ne može da omane, pa stigne još i da iznenadi kad u nekoliko momenata ,,kao da neće“ spakuje neke sasvim moderne i aktuelne muzičke driblinge. Pa je i ,,Vjerujem u čuda“ album koji bi, ipak,

ironandwine.bandcamp.com

trendi kao prije deceniju ili manje više, u vrijeme najveće Bimove slave. S. S.

Ocjena: 78/100

Mnogo je dobro to što i na drugom Arab Strap albumu nakon velikog kam-beka škotski genijalci Ejdan Mofat i Malkolm Midlton pokazuju, da ih prepoznatljivi zlatni dodir ne napušta. Jednostavno, dva tako jedinstvena karaktera u bilo kom vremenu znaju da isporuče nešto zabavno i relevantno. Malo retro zvuka, malo Malkolmove melanholične gitare

i mnogo šarmantno stidljivih, a ipak provokativnih i duhovitih stihova – dovoljno je za trijumf i u 2024. godini. Ima tu i mnogo ekskluzije, i bijesnih gitara i sonične elektronike – za bend koji ponovo ubjeđuje da je neku svježu muziku potpuno lako stvarati i osvajati. U 12 pjesama su možda previše šarenoliki, pojedinačni djelovi su definitivno jači od cjeline – ali vam

to neće pretjerano smetati. Pogotovo kad čujete onako stanovito moćnu ,,Allatonceness“ u uvodu... A otvori je zvuk net-konekcije neke stare dial-up mašine. Tako i neka okvirna tema ploče bude i to što nam ,,život na internetu“ donosi a što uzima, u kojoj mjeri je prostor za hranjenje ega a u kojem kaljuga u kojoj se svaka nesigurnost povampiri. I tu nema ni mrve popovanja – nego samo cijela planina od šale na svoj račun. I simpatična empatija, od ,,Turn Off the Light“ u prvom licu do soft-rok posvete osamdesetih ,,You’re Not There“. Rijedak

music.apple.com

svježinom postidio skoro sve mlađe regionalne pankere. S. S. Ocjena: 72/100

amazon.co.uk

dokaz, koliko jedan novi album može da vam okrene dan naglavačke, naravno u pravom smjeru. Pa komotno Malkolm i Ejdan mogu da se reklamiraju kao muzički terapeuti. S. S. Ocjena: 80/100

33 OBRTAJA Bruno Antolić, muzičar

Film koji Vas čini srećnim?

- „Guybrush Threepwood: The Mighty Pirate“. Često sam kao klinac se zamišljao da sam redatelj ili scenarist kada bih igrao serijale PC igrice „Monkey Island“. Zbog toga bih često u tim igricama skrenuo s kursa na koji te navodio i pravio neke gluposti sa strane brijući da pravim film. Ili još gore brijući da sam Guybrush. Taj medijski proizvod mi je obilježio djetinjstvo. Katapultira me natrag u osnovnu. Takve osjećaje mi znaju pobuditi i filmovi s Tomom Henksom iz devedesetih, a „The Green Mile“ (1999) pogotovo. Valjda me takvi filmovi čine sretnimoni koji me uspiju vratiti u slinavca 90-ih.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Leave the World Behind“ (2023). Zalijepio me za ekran. Prvih par sekundi mislio sam da se radi o fejk endu, što mi je bilo kul uz priču i njen nastavak. No, kad sam čekirao vrijeme, fakat je bio gotov. Ma, daj! Nemoguće! Pa što je ovome Esmailu uspjelo? Bizaran filing.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Ne shvaćam novije filmove koji traju vječnost i kao da se trude napraviti film mimo formule svih formula – uvod, zaplet, vrhunac, rasplet. Vrlo brzo postanu naporni, ali duram do kraja da vidim što će se desiti. Pa se ništa ne desi… Još nisam uspio pogledati „Oppenheimer“ (2023) do kraja.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Volio bih više dokumentaraca čudaka, jer ih imamo na pretek.

Omiljeni filmski rivali?

- Vjerojatno Stalone – Švarceneger. Baš sam se zdužno na-

Najdraže Smucalo ,,Letećih medvjedića“

smijao kada su nedavno jedan za drugim izbacili svoje autobiografske dokumentarce.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Pa, kraj „Free Willy“ (1993). Tko se nije rasplakao od ponosa nakon onog skoka, nešto ne štima.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Aleksa, vrati se skuvala sam ti paštašutu“ – film „Kako je počeo rat na mom otoku“ (1996) vraća u djetinjstvo i scenu kad smo se svi u obitelji počeli pogledavati nakon tog cringe momenta u filmu.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Smucalo iz „Malih letećih medvjedića“. Bilo bi mi ga često žao kad bi ga Smradac izmanipulirao. No, u toj bedastoći bio mi je najdraži lik tog animiranog serijala. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „The Perks of Being a Wallflower“ (2012) ima dobar. No,

Hrvatski dvojac Šiza jedan je od najdinamičnijih bendova na regionalnoj pank-rok sceni. Bruno Antolić (vokal/bas) i Marko Kuhar (bubanj), dobro poznata imena alternativne hrvatske scene, drugi put nastupiće na podgoričkom festivalu Rockstrikcija 8. juna. U okviru promocije, čuvanja i unapređenja rok scene kroz ideju organizatora Janka Popovića, Rockstrikcija šesti put okuplja najpoznatije bendove iz Crne Gore i regiona. Momci iz „Šize“ podgoričkoj publici pripremili su iznena-

za moj život možda bolje nešto iz opusa Weezera da pruži malo vedriji ton na tešku temu. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Često kad me pere nesanica znam zamišljati da sam u svijetu u kojem se odvija radnja „Avatara“ (2009). Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Vajnstina, Polanskog i Alena na afteru Oskara. Ja bih sa strane pio pivu, ova trojica vjerojatno svoju žuč, a svi ostali bi gutali knedlu u grlu i pazili da ih ne ulovi paparaci. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Brat me htio odvesti na „Titanic“ (1997). Nisam znao da idem kao „držač svijeće“ na duplom spoju buraza i njegove tadašnje simpatije, te njegovog frenda s njegovom curom. Sjedio sam između ta dva spojaka. Žvaljenje je vrlo brzo krenulo. Sline su bile glasnije od

đenje – promociju nedavno objavljenog albuma koji se vrti na top-listama. „Zebra“, prašeća pank-rok, fanki skakalica, s glavnim singlom „Reflektori od sunca“ uvjereni smo, završiće na top 10 eks-Ju rok albuma u 2024. Eksplozivni duo razmrdaće Podgoričane novim, kao i pjesmama sa debitantskog albuma „Pristojnog iz malkog prsta izgubila se u srednjem“. Iščekukući dobar rokenrol i provod družili smo se s Brunom i predstavili mu naše „Obrtaje“ Evo šta smo saznali!

samog filma. Kao osmogodišnjem klincu mi je ta šema još bila podosta gadljiva. Teško je bilo pratiti film. No, izdržao sam. Zapravo sam si bio važan, jer mi je buraz nakon projekcije prodao spiku da sam bio njegov „wingman“ pa da ga ne cinkam starcima. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Totalno moguće! Nešto bi se moralo vrtjeti oko ćevapa koji bogohulno umjesto ajvara imaju previše kečapa koji je zapravo krv.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Sve pjesme koje nemaju tipičnu 4/4 mjeru podsjećaju me na moje prijatelje iz benda Rens Argoa s kojim dijelimo prostoriju za probe, ali i bubnjara. Zovem to džez rokom s onim odurnim sintesajzer zvukom 80-ih. I naravno, samo instrumental. Ubijaju me tim.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Par puta godišnje“ - Idem. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Molly’s Lips“ - Nirvana. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Where is My Mind“ - The Pixies sa zadnjom scenom

Smucalo iz medvjedića“

u filmu „Fight Club“ (1999). Kad to vidiš/čuješ više ništa ne dolazi u obzir osim te pjesme za smak.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Par puta godišnje“ - Idem. Vaša pjesma za karaoke?

- Bilo koja od benda Pasi. Za to ni ne trebam čitati tekst, a ni matricu da budemo iskreni. Nažalost, mojih frendova to se zna desiti podosta često. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Teško mi je razumjeti hajp oko Buč Kesidija. Bez obzira

što je neupitno kvalitetno čini mi se uber generično, neuzbudljivo, dosadno i površno. Ono, dobar sam, ali samo s kondomom molim.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Biram tišinu.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Više me pogađa dok se ekipa sčuđava po društvenim mrežama kako je ponovno umrla neka glazbena legenda i da se radi o nekoj kobnoj godini za legende, a zapravo se radi o liku koji je bio u osamdesetim godinama. Vjerojatno će

me stepsti kada ode neki moj frend muzičar.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Teenage Dirtbag – Wheatus. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Svaki milimetar svakog zida moje sobe bio je prekriven Kurtom Kobejnom. Sad dok razmišljam podosta cringe Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Čekamo tu kobnu godinu godinama. Mislim da i on već polako jedva čeka.

TVSerija idealna za kišni vikend?

- „House of Cards“. Čini mi se kao da su scenaristi i pisali tu seriju pod kišom. Smišljanje manipulacija, zavjera i spinova zlokobna lica i sumnjičavih očiju u mračnoj sobici dok na prozoru lagano klize kapljice kiše i vidi se pokoji bljesak po-

praćen zastrašujućom grmljavinom.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Gruntovčani“. Kad sam krenuo u osnovnu školu, buraz je već bio u srednjoj i svake godine do kraja njegovog školovanja bi ispalo da smo u istoj smijeni. Dakle, kadgod bismo bili poslijepodnevna smjena, prije škole bismo gledali „Gruntovčane“. I dan-danas znamo sve epizode i citate napamet. „Isusek, Isusek, kaj bu mi ve Regica rekla.“ Danas ju gledam drugim očima nego klinjo i slobodno mogu reći da je ta serija apsolutni vrh hrvatske kinematografije.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Normal People“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „La Casa de Papel“. Pogledao sam dvije epizode i počeo me hvatati filing da pratim neku sapunicu s kojom bi me baka gnjavila tijekom ljetnih praznika. Možda je do jezika. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

Bojan Koštić

- „Game of Thrones“. Previše stisnuto u drugom dijelu zadnje sezone da postane glupo i površno. Kao da su čitav potencijal svih sezona bacali u vjetar. Najviše me smetalo što su gradili lik Džejmija perfektno, uz sva njegova previranja i unutarnjih borbi, da bi u par zadnjih epizoda sve to posrali.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Jaknu Edija iz „Stranger Things“ kad roka đitru. Najdraži par iz serije?

- Par iz „Normal People“. Serija me ganula i pogodila. Ponekad mislim da me jako promijenila, odnosno naučila radikalno prihvatiti negativno s blagošću. Njihova dinamika koja djeluje uobičajeno, a zapravo je tako duboka. Tužna, a istovremeno topla i puna nade. Uf, da ju mogu barem ponovno gledati prvi put.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „The Office“. Ovo je kao retoričko pitanje?

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Džerija. Uvijek za underdogove! M. ČAVIĆ

Bruno Antolić: Smak svijeta bi dočekao uz ,,Where is My Mind“ benda The Pixies

Jubilej Leoneovog epa ,,Once Upon a Time

San i java pod Bruklinskim mostom

Već je hvatala jeza Serđa Leonea, i prije nego će za šankom stati oči u oči sa robijašem i piscom iz Sing-Singa; jedan sumnjivi bar u Menhetnu, u sitne i sipljive sate... Te noći od gangstera Herija Greja dobio je samo šture riječi i nepovjerenje.

I tu počinje Nudls – više od deceniju i po prije, nego će ,,Once Upon a Time in America“ biti zaokružen film.

Početak u Kijevu

Ili, preciznije: mnogo prije tog prvog susreta režisera i robijaša 1968. godine, Nudls kreće i počinje, od svih mjesta - u Kijevu. Priča je u čiji okvir stane cijeli 20. vijek. Heri Grej rođen je kao Heršel Goldberg, 1901. Odrastao u ljutoj sirotinji jevrejskog geta u Njujorku. Otac se razbolio, a mama počela da kuva za zemljake koji u Americi još nijesu zaradili toliko, da plate put svojim ženama iz carske Rusije. Pa je odatle krenuo restoran. Pa je biznis trebalo razvijati, a restoran čuvati. Pa je Herijeva mala ekipa drugova postala banda da bi štitili sebe i svoje od drugih bandi. Pa je krenula prohibicija. I to je priča – pa, znate već, kog filma... Serđo Leone nikako nije bio impresioniran američkim mitom. Govorio je da ima savršen imunitet protiv hipnoze o američkom mitu, američkom snu, mitu o američkom gangsteru. Onda bi dodao: nikako impresioniran, ali fasciniran i prestrašen, u isti mah. Postoji ta Amerika između stvarnosti i sna; koja proživljava i Votergejt i govore Martina Lutera Kinga u istim danima; i Kenedija i Niksona. Čiji su filmovi jednako i Grifitovi i Spilbergovi. Ta Amerika, koja se u su-

daru svojih kontrasta stalno i dosljedno mijenja; u kojoj san postaje java a java najednom opet kao san... A od svakog ostvarenja velikog sna ispane nešto što na početku nijeste ni naslućivali.

Ta Amerika, taj individualac, sam pred najširim horizontom, tim El Doradom od najslađih i najsurovijih prilika – to je ono što je interesovalo Rimljanina Leonea. ,,To jedno i jedino mjesto u koje može da stane cijeli svijet i koje kad samo ovlaš dotaknete, otvorite Pandorinu kutiju svih univerzalnih tema“. I to ne u okviru od granica jedne zemlje, nego samo u, recimo, geometriji jedne četvrti jevrejske sirotinje, tamo kod Bruklinskog mosta. Eto zato je, nakon nekoliko pročitanih strana knjige ,,The Hood“, koju je onaj utamničeni mafijaš Heri Grej, Heršel Goldberg, pisao u Sing-Singu, Serđo Leone znao da mora snimati film po njemu. Zvaće se ,,Bilo jednom u Americi“... I bio je spreman, da ga do kanske premijere u maju 1984. čeka 16 godina, od onog prvog susreta sa sunjičavim Grejom. Mislite da je bilo lako biti najbolji drug iz djetinjstva Serđa Leonea? Enio Morikone i Serđo dijelili su klupe iste rimske učionice do četvrtog osnovne. Decenijama kasnije, Enio je komponovao muziku za Leoneove vesterne. Išlo bi to ovako: Serđo nikako ne bi prihvatao da uđe u studio, dok ne dobije kompletnu muziku za film.

Zamfirov zvižduk

Druga Enija bi bombardovao idejama, potpuno apstraktnim konceptima, jer ni sam uglavnom nije znao što želi. Onda bi

Ta Amerika, taj individualac, sam pred najširim horizontom, tim El Doradom od najslađih i najsurovijih prilika, to je ono što je interesovalo Rimljanina Leonea. ,,To jedno i jedino mjesto u koje može da stane cijeli svijet i koje kad samo ovlaš dotaknete, otvorite Pandorinu kutiju“

od, recimo, 15 ili 20 tema, izabrao jednu – za film. Pa tako desetak ili 15 puta, iznova, da se skocka soundtrack! U međuvremenu, gomila Serđovih zahtjeva, na primjer, da u muziku za film upanu i ,,God Bless America“ Irvinga Berlina iz dvadesetih, ali i ,,Yesterday“ Bitlsa.

Sve mu je Morikone spakovao otprilike 1976. godine; dakle, osam godina prije završetka filma. Famozna ,,Cockey’s Song“, panova frula rumunskog genija Georgea Zamfira – to je Morikone komponovao spram nekih starih jevrejskih melodija. Više od zvižduka – kao dah razbuđenog čovjeka. Za trenutak kad od nekih musavih dječaka u prevelikim kaputima, koji nemaju što nego da se igraju bandi odraslih – jedan pucanj

označi gubitak generacijske, američke nevinosti. Kad mali Dominik, dok umire u Nudlsovim rukama, izgovori samo da se okliznuo...

Zbog mnogo čega je ,,Bilo jednom u Americi“ žigosan i optuživan film, ali najviše za nekakvu mizoginiju. Za to što je u njemu ne jedna, nego dvije scene silovanja. Nevezano čak za te dvije scene: žene u filmu nijesu samo instrumentalizovane; ne, one su u krajnjoj liniji ili samo dekor ili potrošna roba. I zar svi ti, koji su Leonea kritikovali, nijesu u njegovoj filmskoj enciklopediji, anatomiji i istoriji nasilja – nijesu vidjeli nešto znakovito? I u kojoj mjeri je taj i takav tretman žena koristio, da podvuče poentu? I mnogo više: svi njegovi bitni likovi, i sa vremenskom distancom od nekoliko decenija, pred ženama se ponašaju jednako nemušto, nelagodno i smotano kao dječaci od 11 ili 12 godina. Pa se taj već odrasli Nudls (Robert de Niro), pred Deborom (Elizabet Magovern), koju od djetinjstva voli – osjeća manje vrijednim. I taj osjećaj i tu nemoć umije da kanališe samo i isključivo – nasiljem... Jer svako od tih strašnih nasilja – samo je odjek neke davne traume, o izgubljenoj, nasilno otetoj, djetinjoj nevinosti. Od onog dana, kad mu je drug Dominik u sjenci Bruklinskog mosta umirao na rukama. I to je samo jedna od velikih američkih trauma ovog filma; druga se tiče izdatog i iznevjerenog prijateljstva. U istoj mjeri u kojoj neka slomljena i izranjavana djeca, nasiljem i korupcijom, grabi ka vrhu mafijaške piramide – tako se i kao kule od karata ruše slike lojalnosti.

pod mostom

Sa jedne strane – za neka drugarstva ,,za cijeli život“ Nudls je spreman da žrtvuje i snove i želje i potrebe, da ode na robiju, da bira liniju manjeg otpora. Sa druge – da odabere lažni narativ, da odbije i da povjeruje da ga je najbolji drug mogao izdati – samo da bi, umjesto istinitog života, odabrao životarenje poput sna od uspomena. Tako Leone gradi taj ep, to filmsko čudo od sage i ljudi koji na neodoljivo i savršeno pogrešno traže načine da izađu iz sjenke margine i siromaštva. Kojima svako tuđe izdajstvo nosi ukus sopstvene krivice. I kojima vrijeme ne liječi stare ožiljke, jer oni su naučili da se svijetu i životu smiju u brk nekim otvorenim ranama. Pa povrh svega toga dođe Morikoneova muzika; da učini, da i spram najstrašnije veličine životnog horizonta jednog američkog epa – nijedan pojedinac ne djeluje sićušno ili patuljasto. Koliko god jadan, neostvaren ili pogrešan bio. Pogotovo ne taj Nudls; još kad ga glumi De Niro...

Pakleno sokoćalo Neki filmski stari ožiljci: Leone je snimio oko deset sati materijala, do aprila 1983. I želio da ,,Bilo jednom u Americi“ bude film u dva trosatna dijela. Pa su producenti to odbili, poučeni lošim iskustvom Bertolučijevog ,,1900“. Onda je planirao verziju od četiri i po sata, koja je na kraju, pred proljećnu premijeru prije 40 godina, svedena na oko tri sata i 40 minuta... I dočekana je ovacijama. Tu verziju vidjele su i generacije naše publike. Za američko tržište producenti su iskasapili film na oko dva

sata, presložili ga u linearan tok randje. Ta verzija bila je fijasko. Džejms Vuds je godinama kasnije pričao, da je Leone 1989. umro – od tuge za tom, osakaćenom verzijom filma za američku produkciju. Od te nasilo oduzete nevinosti. I sve to i sam film djeluje kao jedan opijumski san o povrede i krivice; a opet, samo je jedno od tumačenja filma, da je Nudlsov povratak u Njujork, na mjesto mladosti, izdajstva i davno srušenih snova – samo jedan opijumski san iz tridesetih. Leone je kazao da to jeste sasvim legitimno tumačenje njegove priče. Samo jedno, nikako jedino i isključivo.

Jer, nije li onaj De Nirov najtužniji osmijeh u opijumskom oblaku, na samom kraju filma – samo savršen dokaz, da je Nudls i tad znao i bio svjestan Maksove (Vuds) izdaje?

I ipak, decenijama kasnije, se vratio tu, na mjesto tuđeg zločina i svoje krivice... Jer mu je, naravno, jedno nedostajanje bitnije i veće od svih izdaja i svoje neosvarenosti.

Zato, na kraju, licem u lice sa tim strašnim Vudsom, mu u brk izgovara da je njegov stari drug Maks davno stradao... I zato ni ne znamo, da li je Maks na najokrutniji način sebi okončao život, u onom paklenom sokoćalu za sav ot-

pad i šljam američkog svijeta – ili je, kao iluzija, prosto nestao.

Jer nije ni bitno; jer je jedan De Nirov osmijeh i onaj Zamfirov zvižduk i onaj ples jedne Doroti ( Dženifer Koneli) koji mali Nudls gleda kroz ključaonicu, ni živ ni mrtav – dovoljan da nam je bitan taj američki geto pod Bruklinskim mostom. I da je dragocjen na velikoj mapi američkog mita. Koji se svakog dana iz sna rađa kao istina, pa opet postao san, pa kao stvarnost u kojoj će se jednom mali Dominik okliznuti, i tu pod mostom zaspati. S. STAMENIĆ

Bruklinski most kulise za kultni kadar i epicentar Leoneovog filma

kalendar

Više od svega, film je suočavanje nekih mladih ljudi sa onim prvim ,,biti isti, poseban, slobodan, samo svoj“ sa jedne, i potrebe da budu dio cjeline, kolektiva, sa druge strane. O tome, kako pripadati, a kako se otrgnuti krdu

Decenijama kasnije, Živko

Nikolić sjećao se časova u Umjetničkoj školi u Herceg Novom, na koje bi nastavnik, mentor – Vojo Stanić – kroz prozor uskakao.

Jedan plamen za novi početak. Robin Vilijams je želio i stavio potpis za ulogu, ali nikako nije prihvatao da ,,Dead Poets Society“ (,,Društvo mrtvih pjesmika“) te 1989. režira, sada zaboravljeni, Džef Kenju. Ne što je kasnio – Ro -

,,Dead Poets Society“, lekcija integriteta

U slavu žrtvenog jagnjeta

bin se na filmske setove nije pojavljivao. Prvog dana, pa opet, pa...

Drugačiji pogled

Onda su producenti prosto odlučili da Kenjua škartiraju; džaba rad na komediji ,,Revenge of the Nerds“ (1984) sa Robertom Karadinom , džaba i njegov ,,Tough Guys“ (1986), akciona komedija i posljednji film u kom su zajedno glumili Kirk Daglas i Bart

Lankaster... Ugovor je dobio Piter Vir. A kompletne, već pripremljene kulise, sva scenografija – sve je nabacano na jednu veliku gomilu. I spaljeno, tu u Holivudu. E, onda je Robin bio spreman za snimanje.

Nego, svi đaci u Novom bi tad na početku časa, sredinom pedesetih kada je Nikolić tamo učio, pogled prikovali u taj okvir od škura i pučine. A Vojo - i slikar i umjetničko djelo, i

suvereni vladar i dvorska luda bokeških vidika, sve u jednom - bi Živku i drugovima govorio: ,,E da, u umjetnost se može ući i na drugi način“. Živko je ovo pričao i godinama prije premijere ,,Dead Poets Society“ (1989) Pitera Vira. I sigurno scenarista Tom Šulman nije mogao znati za tu priču. Pa ipak, profesor Džon Kiting (Robin Vilijams) na časovima književnosti đake cijenjene ,,Velton“ akademije u

Na časovima slobode kod Robina Vilijamsa

integriteta Pitera Vira i Robina Vilijamsa, slavi 35. rođendan

Vermontu uči nešto slično kao Vojo. Recimo, da slobodno skoče i stanu na klupu i pogledaju sa te visine . ,,Vidite kako je lako pronaći neki drugačiji pogled na život“. Onda ih uči i ono latinsko ,,carpe diem“. I da pocijepaju sve, ali sve knjige u kojima su upustva, matematičke formile ili bilo kakve smjernice – kako ocjenjivati poeziju. ,,Društvo mrtvih pjesnika“ Pitera Vira govori o individualnosti, o rasplamsavanju buktinje onog ,,svog ja“ – i to vrlo očigledno. Zbog te očiglednosti, zbog jednosmjernosti i predvidivosti radnje, bio je to i javno čerečen film. Znate to i možete pretpostaviti, sve da nijeste gledali: jedan profesor Kiting đake uči individualnosti, a škola i roditelji nemaju razumijevanja za to. Vide to kao bunt ili uzaludnu rabotu, koja vodi ka dnu. I u tom procjepu trebaće da se gradi lični integritet. Da đaci biraju između svojih i tuđih želja. Neko će tu završiti i mnogo tragičnije nego što bi iko očekivao... A Kiting, profesor književnosti, biće optužen da je sve to, tu strašnu nesreću, indirektno zakuvao. Da je đake učio besmislicama ili odvraćao ih od realnog, opipljivog uspjeha. Onda će dobar dio njih da ga se odrekne. Prije nego, na posljednjem susretu, priznaju da je on trpio nepravdu; pa poskaču skoro svi kao jedan na one klupe i izgovore... Pa, znate već što.

Cijena izbora

Da je ,,Društvo mrtvih pjesnika“ samo to, filmska slava individualnosti ili buntovne mladosti, onda bi izvjesno i zaslužio sve te kritike. Ali, daleko od toga da je sveden na taj jedan motiv. Više od svega, suočavanje je nekih mladih ljudi sa onim prvim ,,biti isti, poseban, slobodan, samo svoj“ sa jedne – i potrebe da budu dio cjeline, kolektiva, sa druge strane. O tome, kako pripadati a kako se otrgnuti krdu. I više od svega - ,,Društvo mrtvih pjesnika“ sjajan je podsjetnik – koliko se jednom osvojen lični integritet može lako potrošiti ili prosuti. Kolika je cijena i kakve posljedice mogu biti svih ličnih izbora.

I kako se, naravno, ono krdo može lako obrušiti na pojedinca, kako ga lako mogu za žrtveno jagnje izabrati... Zna to, naravno, profesor Kiting od starta; i mnogo prije mu neka surova djeca okrenu leđa. A znate odlično, kako djeca u igri ili zbilji umiju biti surova. Robin Vilijams za mnoge je neočekivano briljantan u roli profesora koji je mnogo više i od gospočeta sa Kembridža, ili pukog buntovnika. On je savršeno mlad, a opet sasvim zreo i brižan mentor. I, naravno, još mnogo toga. Za svoje đake je, na početku, kao pravi selebriti – nešto što u svojim životima unaprijed podijeljenih budućih rola nikako nijesu mogli da očekuju. Pa kad saznaju, da je on u istoj školi nekad davno bio dio kružoka Društva mrtvih pjesnika – oni to ponovo započinju. Sve je igra i sve imitacija, čak i onda kad neki mladi ljudi, više od lične slobode, prvo traže – vođu. I sve su to neki sasvim primalni i ljudski impulsi, koje Vilijamsov profesor Kiting sjajno promišlja. I njima kormilari i dostojanstveno i dirljivo, u isti mah. Znate kad jedino film zna da zašteka? Kad neki od djelova počne da štrči malo više od cjeline. Recimo, kad Vilijams ne može da odoli svom talentu i svojoj divnoj vještini – pa slavni komičar, na primjer, genijalno i neodoljivo imitira kako bi Marlon Brando ili Džon Vejn recitovali Šekspi-

ra... Ali je, eto, u tim momentima mnogo više Robin – ali skoro nimalo profesor Kiting.

Stih za Linkolna

Fast forward: 35 godina nakon premijere znamo da je samo jedan od tih dječaka u uniformama elitne škole u Vermontu, samo jedan od tih glumaca, napravio veliku karijeru. Upravo onaj koji sa klupe uzvikuje ono ,,O Captain! My Captain!“ – za malu metaforu iz citat iz poeme koju je veliki pjesnik Volt Vitman napisao nakon pogibije najvoljenijeg američkog predsjednika Abrahama Linkolna . A taj dječak je, naravno, Itan Hok. Naravno, Kiting na kraju zna u kakvom svijetu i među kakvim ljudima živi; i to, koja je cijena njegovog metoda. Nema budućnosti za njega u toj školi u Vermontu i svim Ver-

montima ovog svijeta; pa ipak, zahvaljuje se tim mladićima, na slobodi koju su tu, makar jednom, visoko na klupama zajedno dosegnuli.

I tako se film završava – kao otvorena knjiga, u velikom trenju i dvojbi – da li će bilo ko od njih, u svijetu odraslih, sačuvati tu iskru i luču integriteta, koja je na momenat i na vakat za njih zablistala? Sa tim kamičkom, podvaljenim u cipeli, Piter Vir je svoju publiku iz bioskopa ispraćao – tako da ni ta finalna ,,O Captain! My Captain!“ scena, u jednom filmu jednosmjerne i predvidljive drame, ne bude patetična. A da je zaista tako i da je istina - nema boljeg dokaza od stvaralaštva i integriteta Živka Nikolića. I one uspomene odrastanja, koju je sa časova Voja Stanića, ne jednom ispričao. S. S.

Itan Hok u ,,O Captain! My Captain!“ sceni koja će mu predvidjeti veliku karijeru

Pećina i savršeno sastajalište Društva mrtvih pjesnika

Od zlata jabuka v PODGORICARENJE

Mogu u Crnoj Gori komotno da svojataju pjesme poput ,,Od zlata jabuka“ i ,,Opasno“ YU grupe. Tiču se jednog ulcinjskog djeteta, za koga je prva muzika koju je zapamtilo bio ritam tih albanskih primoraca... E da, ti hroničari jugoslovenske muzike kažu još da je dobrim dijelom odgovoran za sve što je upalo u rok ovih prostora!

Priča, recimo, ide ovako: kada je Miodrag Kostić (za Crnogorce Bato, a diljem bivše zemlje Bata) upisivao Muzičku akademiju u Sarajevu, Goran Bregović (tada sa bendom Jutro, lijepe tri godine prije Bijelog dugmeta) ga je ubjeđivao da dođe kod njega da živi i cimeruje. Jer je Bato već bio velika faca među gitaristima. Brega, naravnoda skine neki rokerski fazon od njega. I kako je samo taj uticaj očigledan. Jedna nepravda, odmah da je ispravimo: nikako YU grupu ne gledajte kao ,,bend braće ili porodice Jelić“. Bato Kostić bio je taj koji im je po mnogo čemu pružio – suštinu. Recimo, prva pjesma koju su

snimili, za Radio Beograd, bila je njegova ,,Čekam te“. Njihov drugi singl je njegova ,,Bio jedan pas“ – već ozbiljna hitčina. Tada, početkom sedamdesetih, već su bili ozbiljan i jedan od rijetkih rok bendova koji su snimali isključivo autorsku muziku. Ali, idemo redom...

Batov tata je krajem pedesetih smatrao da u Ulcinju njegovo dijete ne može dobiti dobro obrazovanje i prostor za napredak. Da je porodici potrebna šira sredina. Pa su se preselili za Tuzlu, koja je već tada postojala ozbiljan urbani centar industrije i obrazovanja. Tu je Bato završio srednju školu, pa osim jedne u Sarajevu – sve godine akademije. Od 1964, dakle sa 14 godina, bio je dio sjajnog benda Terusi, koji su uz njega – dječaka – činili uglavnom studenti rudarstva. I redovno ih je dovodio da ljeti sviraju tezge u ulcinjskom hotelu ,,Jadran“. Tu je prvo upoznao bubnjara Boku Bogdanovića, pa preko njega i braću Jelić... Već pred Batovu maturu, Jelići su dolazili u Tuzlu da 1968.

Zaglavi se

premole njegove roditelje da im se pridruži u bendu! Ali, ne, nije dobio dozvolu – tek od 1971, kad je bio pred kraj akademije. Njegov definitivan dolazak znači i početak perioda kreativnog cvjetanja i popularnosti. Yu grupa, ekspresno – jugoslovenski fenomen.

Lista hitova YU grupe koje je gitarista Miodrag Kostić napisao: prvo ,,Kosovski božuri“ (1972) koja je trebalo da bude prvo instrumental... Džaba uspjeh, sa Jelićima se nakratko razišao – pa se pridružio Bregoviću u Jutru. I tad, kako je zapisao Petar Janjatović u njegovoj ,,Ex Yu Rock enciklopediji“ – presudno uticao na Bregu da se zainteresuje za etno zvuk.

Ubrzo opet u YU grupi (tri puta odlazio i tri puta se vraćao), pa na albumu Srđana Marjanovića... A 1975, prepoznat kao jedan od najvećih jugoslovenskih gitarista, na projektu Kongres rock majstora (opet sa Bregom)... Pa cijeli niz pjesama koje je komponovao: ,,Opasno (te volim)“, pa ,,Razlog više da postojim“, pa ,,Poleti ptico“, pa ,,Ideš mi

na nerve“... Bend nije svirao od 1981. do 1987 – a trijumfalni povratak pločom ,,Od zlata jabuka“ obilježava njegova naslovna pjesma, ali i ,,Ulica kestena“ i ,,Ti si otrov moj“. Za takvu albumčinu Ulcinjanin je radio produkciju!

YU grupu napušta definitivno 1993. godine – više puta je govorio, onda kada je stvarno to postao bend braće Jelić. Na primjer, 2007. sa sarajevskim Rock Stars bendom snimio je album ,,Idemo dalje“ – i tada dobio nagradu ,,Davorin Popović“ za najboljeg gitaristu Bosne i Hercegovine.

E sad, ozbiljno – Bato Kostić izvjesno je i najbitniji gitarista koji je rođen i odrastao u Crnoj Gori. To što je iz Ulcinja otišao kao dječak i nije bitno, toliko mu se puta i toliko ljeta vraćao. A koliko je Ulcinj u njemu prisutan – nema bolje dokaza od onog ,,Koktela“ YU Grupe. Znate kako ide: ,,Nona“, pa ,,Kosovski božuri“, pa ,,Sama“... Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Miodrag Bato Kostić sa omota svoje singlice

LONDON CALLING

Lijepo lice nauke

Neke od najvažnijih poruka uvijek nađu način da se pošalju i poentiraju kroz neku od grana umjetnosti. Ove sedmice to su u britanskoj prijestonici dokazali kreatori projekta ,,umjetnosti na otvorenom“ i grupa ,,Springer Nature“.

Na pitanje ,,kako izgleda naučnik i naučnica“ Londonci su dobili odgovor na Granari trgu, kroz besplatnu izložbu na otvorenom, postavljenu krajnje adekvatno. I to na mjestima gdje prolaznici ne mogu zaobići radove, a tako ni lekcije koje fotografije donose.

Tako je pedesetak portreta naučnika i naučnica ispunilo prostor Granari trga u popularnom dijelu centralnog Londona u okviru izložbe ,,Kako naučnik/ca može promijeniti svijet“. Svaki od radova simbolizuje fokus na održivost Zemlje, kao i to kako su nauka i istraživanje važni za budućnost planete. Londonci su tako imali prilike da pogledaju fotografije naučnika-surfera koji istražuju koralne grebene na Havajima, Papinog astronoma u Rimu, kao i portrete umjetnika koji žele ljudima da promijene život.

Među tim istraživačima, lokalci su se ,,upoznali“ sa vulkanologom koji analizira seizmičku aktivnost u istočnim Karibima, ekologom čiji je osnovni zadatak da sagleda na koji način klimatske promje-

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Ivanović-Nikičević

Londonci su uživali posmatrajući fotografije naučnikasurfera, koji istražuju koralne grebene na Havajima, Papinog astronoma u Rimu, kao i portrete onih koji žele da promijene ljudima život

ne utiču na mikroorganizme u vrelim djelovima planete... Kao i inžinjerku u Švedskoj, koju popularno zovu ,,vodena maršalka“, koja fokusira rad i istraživanje na čišćenje sistema za snabdijevanje vode. U cilju da inspirišu mlađe generacije da učestvuju u naučnim radovima, ali i da ih zainteresuju da nauka, tehnologija i inžinjering budu dio njihovih budućih karijera, autori izložbom direktno obaraju stereotipe. I predrasude o tome što zapravo naučnici rade i kako izgledaju iza tog tipičnog bijelog mantila. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Marija

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Efektne fotografije naučnika u fokusu izložbe