Dnevni list Pobjeda 02.06.2024.

Neđelja, 2. jun 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21012 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI

Krivična prijava protiv poslanika Skupštine Crne Gore i još pet osoba osumnjičenih da su uz pomoć građevinskog inspektora, koji je uhapšen, počinili više krivičnih djela podizanjem stambene zgrade u podgoričkom naselju Tološi

Dobričaninu mediji krivi što ga tužilaštvo tereti za divlju gradnju

Krivičnom prijavom na teret Dobričaninu i još pet osoba stavlja se krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a pred državnim organima se legitimisali kao vlasnici djelova objekta ili investitori. Terete se i za krivično djelo „navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja“, jer su se, prema prijavi, lažno predstavili kao vlasnici djelova objekta. Jedan od osumnjičenih Rajko Knežević (43) dodatno se tereti i za krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata jer je u aprilu nastavio radove i nakon postavljanja table o zabrani

POGLED SA STRANE

EKSKLUZIVNO

Bliske veze sa Vučićem mogu potkopati evropski put Crne Gore

Zabrinjavajuće je to što su crnogorski političari u bliskim vezama sa liderom koji se pokazao kao nepouzdan partner za EU i region. Saglasan sam sa ocjenom Evropskog parlamenta da Srpska pravoslavna crkva djeluje kao kanal ruskog uticaja i da predstavlja prijetnju evropskim integracijama Crne Gore – poručio je Rot

vojvodi Mirku Petroviću u Podgorici

Književnik Milorad Popović kaže da inicijatori uklanjanja spomenika ne uzimaju u obzir to što je tokom „devet krvavih ostroških dana“ u januaru 1853. godine upravo vojvoda Mirko sa 30 odabranih Crnogoraca branio od turskih vojnika ćivot Svetog Vasilija. Neki su, kako je naveo Popović, poistovjećivali ličnu sudbinu vojvode Mirka sa opstankom Crne Gore. Ostaje nejasno i zašto parlamentarnoj većini, koja se kune u „petrovićevsku Crnu Goru“, smeta spomenik vojvodi Petroviću

Piše: Dragan VESELINOV

u

saobraćajnica Jezerine - Lubnice otvara vrata turizmu, ugostitelji imaju velika očekivanja

ZA POBJEDU: Mihael Rot, predsjednik spoljnopolitičkog odbora Bundestaga

Oštre reakcije na podršku PES-a inicijativi SNSCG za uklanjanje spomen-obilježja

Bivši predsjednik Komisije za uspostavljanje softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva reagovao na navode svog nasljednika u tom tijelu

Marković: Jovanovski

olako

prihvatio da bude instant rješenje problema

Ekspert iz oblasti informacionih tehnologija Boris Marković, koji je Komisijom za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva rukovodio do podnošenja ostavke krajem prošle godine, reagovao je na navode koje je nedavno, u razgovoru za Pobjedu, iznio njegov nasljednik na čelu tog tijela Srđan Jovanovski.

Reagovanje Markovića prenosimo integralno: - S obzirom na to da se izjavom za Pobjedu od 26. maja 2024. godine dr Srđan Jovanovski, u stručnom domenu, dotakao i mog rada u Komisiji za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva, kojom sam predsjedavao do podnošenja ostavke 28. decembra 2023. godine smatram za neophodno da ukažem na sljedeće činjenice: Ja sam od prvog dana rada u Komisiji ustanovio da se specifikacija koja se radi ne odnosi na softver koji provjerava identitetske podatke, odnosno da taj specificirani softver ne vrši provjeru bilo kakvih podataka, po kom pitanju sam jasno iznosio svoje protivljenje sve vrijeme tokom rada u Komisiji, a javno potvrdio u svojoj izjavi Pobjedi od 29. decembra 2023. godine na sljedeći način: „softver koji se kreira neće provjeravati podatke“. Moj bivši student i uvaženi bivši kolega sa ETF-a, a sadašnji predsjednik Komisije dr Srđan Jovanovski je po pitanju specificiranog softvera, takođe, potvrdio da „ako dođe do neke zloupotrebe, ovaj softver nema ni logičke ni tehničke mogućnosti da bilo šta provjeri“ (Pobjeda od 26. maja 2024.

godine), čime je u potpunosti potvrdio moje mišljenje. No činjenicu da softver ne vrši provjeru podataka prikupljenih po osnovu identitetskih pitanja, propisanu članom 26a Zakona o popisu, dr Jovanovski pravda očigledno pogrešnim tumačenjem članova 26a i 26b Zakona, kako slijedi:

„Član 26a Zakona o popisu građaninu omogu ć ava da ode u Monstat i da mu tamo neko pokaže da li je ono što Monstat ima isto ono što piše u kopiji popisnice, odnosno da li je vaš popisivač pravilno prenio podatke“.

„Član 26b propisuje kreiranje softvera koji ć e dodatno omogu ć iti da građani iz udobnosti svog doma, putem telefona ili računara provjere podatke koji se odnose na vjeroispovijest, nacionalnost i jezik“.

Član 26a zapravo glasi: Radi provjere podataka prikupljenih tokom sprovođenja popisa, a koji se odnose na pitanja o: nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti; vjeri; maternjem jeziku; jeziku kojim lice uobičajeno govori, uspostavlja se softver.

Radi uspostavljanja softvera iz stava 1 ovog člana, kao i revizije koda tog softvera Vlada obrazuje Komisiju za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva. Poslovi Komisije iz stava 2 ovog člana su: priprema specifikacije za raspisivanje javnog poziva za izradu softverskog rješenja za provjeru podataka, priprema specifikacije za raspisivanje javnog poziva za izbor IT kompanije za reviziju koda softvera iz države članice Evropske unije; praćenje sprovođenja tenderske procedure javne nabavke za odabir kompanije za izradu softver-

skog rješenja; praćenje sprovođenja tenderske procedure javne nabavke za izbor IT kompanije za reviziju koda softvera iz države članice Evropske unije i praćenje implementacije samog softvera za provjeru podataka. Član 26b glasi: Lica iz člana 3 stav 1 tačka 1 ovog zakona mogu da izvrše samo kontrolu unesenih sopstvenih podataka koji se odnose na pitanja o: nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti; vjeri; maternjem jeziku; jeziku kojim lice uobičajeno govori, nakon završenog unosa podataka iz popisa. Da je dr Jovanovski i površno pročitao odredbe članova 26a i 26b Zakona o popisu, lako bi uočio da član 26a nijednom svojom odredbom građaninu ne omogućava da ode u Monstat, kao što član 26b nijednom svojom odredbom ne propisuje kreiranje bilo kakvog softvera.

Iz prethodnog očigledno je da je dr Jovanovski olako prihvatio da bude instant rješenje problema za realizaciju softvera za provjeru identitetskih podataka prikupljenih na popisu jasno propisanog odredbama člana 26a Zakona o popisu, i da pod njegovim rukovođenjem Komisijom građani Crne Gore jedino mogu očekivati da se realizuje navigacioni softver koji će omogućiti popisanom licu da od svoje kuće optimalnom putanjom dođe do „Monstata i da mu tamo neko pokaže da li je ono što Monstat ima isto ono što piše u kopiji popisnice“.

Bivšem kolegi dr Jovanovskom želim da uspješno završi započeti posao oko navedenog softvera, ne sumnjajući da će veoma brzo u potpunosti razumjeti problematiku istog – zaključio je Marković u reagovanju. Đ. Ć.

Opštinska izborna konvencija DPS-a u Bijelom Polju Živković: Vjerujemo da ćemo ove ili početkom naredne godine imati vanredne izbore

BIJELO POLJE - U Bijelom

Polju juče je na opštinskoj izbornoj konvenciji DPS-a izabran Odbor od 86 članova.

Predsjednik DPS-a Danijel Živković rekao je da DPS sređuje prije svega svoje dvorište u susret nekim budućim izbornim izazovima, za koje je kazao da ih očekuje tokom ove ili početkom naredne godine. - Vjerujemo da ćemo tokom

ove ili možda početkom naredne godine imati vanredne parlamentarne izbore koje će DPS spremno dočekati - poručio je Živković Naveo je da je cilj partije na čijem je čelu jačanje infrastrukture i komunikacije sa građanima.

- Da vidimo što su to problemi, izazovi crnogorskog društva, posebno u domenu životnog standarda, obrazovanja kul-

ture i zdravstvenog sistema i vrlo brzo ćemo, za nedjelju–dvije, izaći sa našim ekonomskim programom na kojem smo predano radili u prethodnom periodu. Biće promjena i u Bijelom Polju i u drugim opštinama i mora se raditi na stalnom zanavljanju, jer u zanavljanju jeste moć prilagođavanja duhu vremena u kojem živimo - poručio je Živković. B. Č.

EKSKLUZIVNO ZA POBJEDU: Mihael Rot, predsjednik

Bliske veze sa Vučićem mogu potkopati integracije Crne

PODGORICA – Šef spoljnopolitičkog odbora Bundestaga i nekadašnji njemački ministar za Evropu Mihael Rot kazao je da Vlada Crne Gore ima realnu šansu da dokaže svoju proevropsku opredijeljenost pozitivnim Izvještajem o ispunjenosti privremenih mjerila. Ipak, Rot upozorava da savezi sa Aleksandrom Vučićem, srpskim predsjednikom, mogu potkopati evropske aspiracije Crne Gore.

- Zabrinjavajuće je kada su crnogorski političari u bliskim vezama sa liderom koji se pokazao kao nepouzdan partner za EU i region – poručio je Rot u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu.

Njemački parlamentarac boravio je prošle sedmice u Crnoj Gori. U razgovoru za naš list, Rot iskazuje zabrinutost i zbog snažnog uticaja Srpske pravoslavne crkve u našoj zemlji, posebno zbog učešća u obrazovnom sistemu zemlje i uticaja na mlade.

POBJEDA: Prošle sedmice usvojena je Rezolucija o genocid u u Srebrenici, čiji je inicijator bila Njemač-

ka. Koji je značaj te rezolucije, koju je podržala i Crna Gora?

MIHAEL ROT: Usvajanje Rezolucije je ključni korak ka pomirenju kroz istinu i sjećanje. Zahvalan sam svima onima koji su je podržali i priznali genocid u Srebrenici. Prisjetimo se i da je Skupština Crne Gore već glasala za osudu genocida u Srebrenici 2009. i 2021. godine. Takođe mi je veoma drago da čujem da je snažna koalicija crnogorskog civilnog društva izrazila podršku ovoj rezoluciji. Zajedničkom podrškom Rezoluciji UN-a odajemo počast žrtvama, jačamo našu posvećenost „Nikad više“ i podržavamo principe humanosti i pravde.

POBJEDA: Jeste li očekivali da će Crna Gora, kao većina prozapadno orijentisanih zemalja na Balkanu, biti kosponzor Rezolucije?

MIHAEL ROT: Pošto je crnogorski parlament već dva puta glasao za osudu genocida u Srebrenici, zaista sam bio iznenađen da Crna Gora nije htjela da bude kosponzor Rezolucije UN. Ipak, pozdravljam podršku Crne Gore.

POBJEDA: Uporedo sa glasanjem o Rezoluciji o Srebre-

nici, u crnogorskom parlamentu inicirana je rezolucija o Jasenovcu, kao odgovor na prvu. Podržavate li takav postupak parlamentarne većine i vjerujete li da rezolucija o Jasenovcu može da doprinese pomirenju u regionu?

MIHAEL ROT: Iako nijesam upoznat sa konkretnim tekstom rezolucije, smatram da pitanja sjećanja ne treba politizovati. Pravo mjerilo takvih rezolucija je da li one pomažu u njegovanju kolektivnog sjećanja koje promoviše pomirenje, istinu i pravdu za sve žrtve, umjesto stvaranja daljih podjela. Smatram da takva pitanja ne treba koristiti za unutrašnje političke pregovore. POBJEDA: Zbog iniciranja takve rezolucije, Hrvatska prijeti usporavanjem evropskog puta Crne Gore. Da li se to zaista može odraziti na već napredni put ka EU?

MIHAEL ROT: EU i Crna Gora treba zajedno da nastoje da od Crne Gore naprave zemlju koja će poslužiti kao uzor za evropske integracije. Nažalost, proces pridruživanja Zapadnog Balkana suviše je često bio izbačen iz kolosijeka od strane populističkih i nacionalističkih snaga, kako unu-

Ministar pravde očekuje da će biti usvojene izmjene zakonskih rješenja

PODGORICA – Očekujem da će biti usvojeni svi zakoni neophodni za dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) - poručio je ministar pravde Andrej Milović. - Najava opozicije da će podr-

Milović: Dobili smo zeleno od međunarodnih partnera

žati ove zakone govori o tome da ćemo dobiti podršku apsolutnom većinom - naveo je on za TVCG.

Rekao je da su sve izmjene i dopune zakona rađene u saradnji sa EK, SE i međunarodnim ekspertima, te da smo od

Mihael Rot

spoljnopolitičkog odbora Bundestaga Sociolog i politički analitičar Srđan Vukadinović ocijenio da se sindrom opstrukcija od Šavnika i Andrijevice proširio do Ulcinja i Budve i da ne planira tu da se zaustavi

Vučićem

evropske

Saglasan sam sa ocjenom Evropskog parlamenta da Srpska pravoslavna crkva djeluje kao kanal ruskog uticaja i da predstavlja prijetnju evropskim integracijama Crne Gore

tar EU, tako i izvan nje. Ucjenjivanje pojedinačnih država članica bilateralnim pitanjima šteti regionu i EU u cijelini.

POBJEDA: Nakon nekoliko izgubljenih godina, Crna Gora se budi iz političke kome u koju je zapala tokom rada prethodne dvije vlade. Vidite li u sadašnjim političkim snagama u zemlji političku odlučnost i snagu da se ovaj proces privede kraju?

MIHAEL ROT: Ulazak u EU nije samo pitanje aktuelne vlade. To je projekat koji obuhvata čitavo društvo kome je potrebna podrška iz cijelog partijskog spektra, biznisa, civilnog društva i cijele zemlje. Pozdravljam napredak koji je Crna Gora postigla i pozdravljam rad aktuelne vlade na tome. Međutim, ako uspjeh zavisi samo od aktuelne vlasti, taj projekat će propasti.

POBJEDA: Crna Gora u junu očekuje održavanje

Međuvladine konferencije, na kojoj bi mogla dobiti pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR). Što bi usvajanje ovog pozitivnog izvještaja značilo za EU integracije, a kako bi se njegovo odlaganje odrazilo na dalje pregovore?

MIHAEL ROT: Vlada Crne Gore ima realnu šansu da dokaže svoju proevropsku opredijeljenost pozitivnim Izvještajem o ispunjenosti privremenih mjerila. EU treba da pozdravi i podrži napredak Crne Gore, ali na Vladi je da ispuni svoja obećanja i da u potpunosti prihvati naše zajedničke evropske vrijednosti.

POBJEDA: Nedavno ste rekli da „Vučić više nije pouzdan partner prijateljima Zapadnog Balkana“. Ipak, čini se da je nekim crnogorskim

političarima on veoma blizak prijatelj. Kako će se to odraziti na evropski i demokratski put zemlje?

MIHAEL ROT: Zabrinjavajuće je kada su crnogorski političari u bliskim vezama sa liderom koji se pokazao kao nepouzdan partner za EU i za region. Takvi savezi mogu potkopati evropske aspiracije Crne Gore. Lideri zemlje moraju dati prioritet svojoj posvećenosti vrijednostima EU i demokratskim principima kako bi ostali na pravom putu. Zemlja sada ima stvarnu šansu da prevaziđe podjele, bilo da su etničke, vjerske ili političke, u zajedničkim naporima da se pridruži Evropskoj uniji – ova šansa je jedinstvena i vremenski osjetljiva i ne treba je potkopavati.

POBJEDA: Kako vidite ulogu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori koja je pod Vučićevim direktnim patronatom? Da li primjećujete ono što je Evropski parlament notirao u svojim izvještajima, da je SPC direktni izvršilac ruskog uticaja na Balkanu?

MIHAEL ROT: Razumijem i potpuno poštujem da mnogi građani Crne Gore nalaze svoj duhovni dom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi; ovo je pitanje vjerskih sloboda, osnovnog ljudskog prava. Međutim, duboko sam zabrinut zbog političkog uticaja Srpske pravoslavne crkve, posebno njenog učešća u obrazovnom sistemu Crne Gore i njenog uticaja na mlade ljude. U tom smislu, uloga Crkve u Crnoj Gori je zabrinjavajuća. Saglasan sam sa ocjenom Evropskog parlamenta da Srpska pravoslavna crkva djeluje kao kanal ruskog uticaja i da predstavlja prijetnju evropskim integracijama Crne Gore. Jovana ĐURIŠIĆ

rješenja koje su potrebne za dobijanje IBAR-a zeleno svjetlo

partnera

međunarodnih partnera dobili zeleno svjetlo na ovom planu.

- Niti jedna izmjena potreb-

Ulcinjski scenario moguć i u

Podgorici, PES će proći

PODGORICA – Scenario

iz Ulcinja lako se može odigrati i u drugim crnogorskim opštinama, poput Podgorice, uz pokušaj opstrukcija malih stranaka koje gube ucjenjivački kapacitet, ocijenio je za Pobjedu sociolog i politički analitičar Srđan Vukadinović. Vukadinović kaže da je ovo stanje rezultat izbora iz avgusta 2020. godine od čijih posljedica se, ističe, Crna Gora neće oporaviti sve dok ne dođe do stabilizacije vlasti.

POZNAT RUKOPIS

U Ulcinju je formirana nova većina koju predvodi lider Force i čelnik grada Genci Nimanbegu. Svemu je prethodila kriza izazvana iznenadnim i jednostranim raskidom koalicionog sporazuma kojim je bilo predviđeno da Građanski pokret Ura i Forca rotiraju funkcije predsjednika opštine i Skupštine opštine. Upravo zbog prekida koalicionog sporazuma, u ulcinjskim SD-u i SDP-u su donijeli odluku da prihvate poziv o formiranju nove lokalne vlasti, čiju okosnicu čine dosadašnji koalicioni partneri Forca i DP, uz podršku pet odbornika DPS-a. Naknadno im se priključila i Bošnjačka stranka, koja u ulcinjskom parlamentu ima jednog odbornika.

Izbor novog predsjednika opštine propraćen je incidentima u lokalnom parlamentu sa jednoiposatnim prekidom sjednice zbog manevra isključivanja struje i upotrebe biber spreja. Kao odgovorne vlast i dio opozicije su označili funkcionere i aktiviste Ure. Vukadinović za Pobjedu kaže da su posljednje opstrukcije u najjužnijoj crnogorskoj opštini prepoznati rukopis iz Šavnika i Andrijevice koji će se desiti i u Budvi jer male partije, kako kaže, pokušavaju kroz incidentne situacije da dođu do vlasti.

- To je taj šavnički sindrom koji je preko Andrijevice stigao do Ulcinja, sad će do Budve i ide dalje. U Ulcinju je došlo do jednog pregrupisavanja vlasti prema nahođenju poli-

kao Ura

nom za IBAR nije rađena samoinicijativno od Ministarstva. Ako smo dobili zeleno svjetlo od partnera, ipak će biti da ne stoje primjedbe. Mislim da postoji određeno nerazumijevanje kad su u pitanju neke norme – rekao je, između ostalog, Milović. R. P.

Vukadinović je mišljenja da partije suverenističkog bloka prave mnogo više štete, nego koristi suverenoj Crnoj Gori, jer zbog određenog animoziteta prema Demokratskoj partiji socijalista i bivšem lideru te partije Milu Đukanoviću neće sa njima u koaliciju, već žele da vode salonsku

tičkih subjekata koji misle da mogu bolje da vode taj grad. Naravno, u uslovima kada ide turistička sezona, kada nije puno toga urađeno da građani Ulcinja prosperiraju i obezbijedi im se bolji kvalitet života. Neshvatljivo je bilo i ranije da GP Ura, sa samo dva odbornika, ima predsjednika opštine. Ali, to je ucjenjivački kapacitet koji imaju te male partije i bez kojih se, navodno, ne može formirati vlast – kazao je Vukadinović. Međutim, kako kaže, Ura nije spremna da pruži ništa osim konflikata i jeftinog populizma što će, smatra, pokazati i svi budući izbori na lokalnom i državnom nivou „jer za njih neće biti mjesta ni u jednoj vlasti, osim ako se ne bude moralo pristupiti ucjenjivanju“. -Dobro je poznato da su u 43. Vladi svi mogući državni resursi, a posebno oni unutar Ministarstva unutrašnjih poslova, korišćeni, jer je Ura tada gospodarila sektorom bezbjednosti. Sila je manifestovana u Ulcinju i prije dvije godine kada su održani lokalni izbori. Pokazalo se da ta partija ne zna da vlada, kako u Ulcinju, tako i u 43. Vladi. Gdje oni kolo vode tu nema puno sreće u zadovoljenju određenih potreba građana i njihovog kvaliteta života. Najviši funkcioneri, ali oni lokalni nastupaju kao „marketinški klovnovi“, pokušavajući da osvoje jeftine populističke poene. Međutim, po svoj prilici, izbori će pokazati da će za njih teško biti mjesta negdje u vlasti – naglašava Vukadinović.

TEST ZA PES

Prvaci litijaške kontrarevolucije, kako ih naziva Vukadinović, vide sebe kao bogom

Prvaci litijaške kontrarevolucije vide sebe kao bogom dane da formiraju vlast, iako nemaju taj kapacitet i mnogi neće sa njima u koaliciju. Zbog toga pribjegavaju šavničkom i andrijevačkom scenariju – remete glasanje i tako pokušavaju da obesmisle demokratske procese – ocijenio je Vukadinović

Manipulacija

Vukadinović kaže da ne stoje opaske o izigranoj izbornoj volji građana u Ulcinju. Naprotiv, tvrdi da se tom floskulom manipuliše javnošću. -Građani u Ulcinju nijesu glasali za koaliciju Ure i ostalih političkih stranaka, već za svaku partiju pojedinačno. Uri niko nije uzeo nijedan mandat da bi se moglo reći da je izigrana volja građana. Vidimo da se tim manipulacijama služi i bivši Demokratski front tamo gdje ih nema ili gdje druge partije pokušavaju da ih eliminišu. Oni na silu pokušavaju da spriječe izbore kao u Šavniku, ili izbor novog rukovodstva opštine, kao u Andrijevici,, pod sloganom da je izigrana volja građana. Volja građana nikako nije izigrana - to se do danas nije desilo, jer niko nije uzeo ni pola mandata bilo kojoj političkoj grupaciji koja ih je osvojila shodno, rezultatima glasanja – tvrdi Vukadinović.

dane da formiraju vlast, iako, kako kaže, nemaju taj kapacitet i mnogi neće sa njima u koaliciju.

Zbog toga, smatra, pribjegavaju šavničkom i andrijevačkom scenariju – remete glasanje, dovode aktiviste da opstruišu rad lokalnih skupština, upotrebljavaju hemijska sredstva kao u Ulcinju i tako pokušavaju da obesmisle demokratske procese. -Ura i Pokret Evropa sad moraju shvatiti da njihovi glasovi i mandati nijesu rezultat njihovih programa i opredjeljenja da građani žive bolje, nego atmosfere koja je prouzrokovana litijaškom kontrarevolucijom iz avgusta 2020. godine, potrebe da se glasa protiv nekog, a ne za našto i za nekoga. Kada je takva situacija, onda imamo dešavanja kao u Šavniku, Andrijevici, sada u Ulcinju, a koliko sjutra i u Budvi ako kojim slučajem ekipa okupljena oko koalicije „Za budućnost Budve“ ne bude formirala vlast, ali

Salonska politika neodrživa u crnogorskim uslovima

politiku, koje, smatra, nema u današnjim uslovima Crne Gore. -Takva politika se u nekoliko navrata obila o glavu državi jer se ona može realizovati u nekim vremenima dokolice, salonima gdje se svi dive nekakvim idejama, ali kad ih treba ostvariti od toga nema ništa. Suvereni-

stičke partije bi prije svih izbora trebalo dobro da razmisle što znače njihove koalicije koje su isključivo usmjerene prema svima ko nije DPS. Međutim, pokazuje se da su ti savezi neodrživi, ipak su ideološke i programske razlike ogromne i to oko ključnih stvari – kazao je Vukanović.

i mnogim drugim gradovima – stava je naš sagovornik. On je mišljenja da će se PES proći kao Ura, a tome, kako kaže, svjedoče rezultati lokalnih izbora u Budvi na kojima je ta partija osvojila samo dva mandata.

-PES razvija taj marketinški populizam i na isti način će proći na svim izborima. Budva je to pokazala, a to će se odraziti i na državnom nivou. Kao što je brzo nastao i napravio neviđen rezultat, vjerovatno će brže nestajati na narednim izborima – ocjenjuje Vukadinović. Test će biti Podgorica ako, zbog trenutne atmosfere, budu raspisani vanredni izbori. Vukadinović podsjeća da odbornici koji su napustili PES prave probleme zbog određenih kadrovskih zahtjeva, pa kao izvjesno vidi prekomponovanje vlasti u glavnom gradu.

-A tada će nastupiti isti problemi kao u Šavniku, Ulcinju i Andrijevici. Dakle, ta destrukcija nema mjere do trenutka dok se ne zaustavi. Veoma važan i bitan zadatak Crne Gore je da pokaže funkcionalnost. Imamo dvije godine nesprovođenja izbora u Šavniku, imali smo gotovo godinu nemogućnosti da se u Andrijevici izabere novo rukovodstvo – to pokazuje nefunkcionalnost i takva država nije spremna ni za IBAR, a još manje za Evropsku uniju. Nefunkcionalna država koja nije u stanju da ostvari pravo građanima da glasaju i da rezultate izbora verifikuje nema kapacitete ni za poglavlja 23 i 24, a ni za ostala – zaključio je Vukadinović.

Tamara KLIKOVAC

Ekonomija

BERANE - Zahvaljujući novoj saobraćajnici, koja ovaj grad povezuje s centralnim dijelom države, Berane doživljavaju značajne promjene. Put Jezerine – Lubnice, dug 15 kilometara i tunel Klisura od 2,8 kilometara, postali su žila kucavica ovog grada, omogućavajući lakši i brži pristup iz različitih krajeva Crne Gore. Ova nova infrastrukturna povezanost ne samo da je olakšala putovanja lokalnom stanovništvu, već je i otvorila nove mogućnosti za turizam i ekonomski razvoj regije. Međutim, ove godine se Berane suočavaju s nepredvidivim vremenskim uslovima koji predstavljaju izazov za turističku privredu. Kiše, koje često padaju, ometaju planove turista i vlasnika seoskih domaćinstava, kojih na području ove opštine ima više od 40, čineći situaciju još složenijom. Takođe, nedostatak adekvatnog marketinga dodatno komplikuje situaciju, jer turističke atrakcije ovog područja ostaju nepoznate za veliki broj ne samo stranaca, nego i domaćih gostiju.

TOPLA DOBRODOŠLICA

Ipak, lokalni turistički operatori ne gube nadu i nastavljaju da pružaju nezaboravno iskustvo svojim gostima. Uprkos izazovima, koje donosi kišna sezona i nedostatak efikasnog marketinga, Berane su spremne da svoje posjetioce dočekaju toplom dobrodošlicom i obezbijede im nezaboravno iskustvo koje će dugo pamtiti, jer imaju mnogo toga da ponude - prekrasne pejzaže i netaknutu prirodu. Nova saobraćajnica Jezerine - Lubnice je od izuzetnog značaja za Hotel ,,Berane“, jer su u protekle dvije godine bili praktično izolovani. Direktor ovog hotela Igor Šćekić kazao je Pobjedi da im je ova saobraćajnica omogućila da se približe centralnom dijelu države i već počinju da uviđaju benefite.

- Povećava se broj gostiju. Trenutno su to uglavnom vikend turisti, ali se nadamo znatno većem prilivu tokom ljeta. Naš hotel radi tokom cijele godine i u predsezoni bilježimo popunjenost od oko 60 do 70 odsto, što znači oko 45 zauzetih ležajeva od ukupno 72. Među na-

Beranski kraj ima puno turistima, ali fali dobar

šim gostima izdvajaju se Amerikanci, Kinezi i Mađari, što je novina od ove godine. Ranije su naši gosti najčešće bili Izraelci, ali su se zbog ratnih događaja te okolnosti promijenile, kao i struktura posjetilaca ove godine - kaže Šćekić.

Naglašava da otvaranjem puta već osjećaju blagi rast gostiju u odnosu na prošlu godinu. - Krećemo sada uzlaznom putanjom. Tokom ljeta imamo značajan broj posjetilaca iz dijaspore, koji koriste svoje godišnje odmore kod nas, kao i mnoge strane turiste. Takođe, naš hotel često posjećuju fudbalske ekipe, a razvijen nam je i kongresni turizam, čime se kapaciteti dodatno popunjavaju. Organizujemo brojne događaje tokom ljetnjih mjeseci, što doprinosi dobroj popunjenosti od početka jula do kraja avgusta - kaže Šćekić. Naglašava da Berane sa svojim prirodnim okruženjem imaju mnogo toga da ponude - prekrasne pejzaže i netaknutu prirodu.

- Ukoliko uspijemo, zajedno s

Povezivanje gondolom sa kolašinskim skijalištima za cjelogodišnji turizam

Izgradnjom gondole na beranskoj i andrijevačkoj strani planine Bjelasice, kao i njenim povezivanjem s kolašinskim skijalištima i puštanjem u rad skijališta Lokve, Berane bi, kako smatra Ivan Radević, dobile cjelogodišnji turi-

stički proizvod. - To bi riješilo problem sezonske ponude i značajno unaprijedilo smještajne kapacitete u našem gradu, omogućavajući kontinuirani rast turizma tokom cijele godine - poručuje direktor TO Berane.

kolegama iz turističkog sektora, kreirati ponudu koja uključuje izlete i kraće ture, obilazak rijeka i planina, vjerujem da možemo ostvariti značajan porast turizma u našem gradu

- smatra Šćekić.

Trenutno u Beranama boravi oko sto prijavljenih domaćih i stranih turista. Direktor Turističke organizacije Berana Ivan Radević istakao je za Pobjedu da će otvaranje tunela na planini Bjelasici umnogome doprinijeti da predstojeća ljetnja-turistička sezona bude značajno masovnija, a time i smještajni kapaciteti popunjeniji.

- Izgradnjom i otvaranjem putnog pravca između Kolašina i Berana doprinijeće se ubrzanijem razvoju planine Jelovice i, nadam se, izgradnji novih smještajnih kapaciteta koji će zadovoljiti potrebe budućih turista - kaže Radević, koji vjeruje da će lakša dostupnost turističkih resursa, koje opština u izobilju posjeduje, bilo da je riječ o antropogenim ili prirodnim motivima, motivisati turističke agencije u državi i okruženju da upravo Berane uvrste u okviru ponude svojih turističkih aranžmana. - Taj podatak govori da je ovaj vid turizma doživio nagli rast u našoj opštini. Ljudi koji žive u ruralnim područjima prepoznali su potencijal seoskog turizma, adaptirali svoja domaćinstva i time obezbijedili prihod. Najznačajniji efekat bavljenja ovim vidom turizma je svakako usporavanje migracije stanovnika iz sela u gradporučuje Radević.

Ističe da su trenutni problemi, sa kojima se suočava turistička privreda, svakako nezavršene saobraćajnice koje vode

do Berana i iz susjednih gradova Srbije, iz koje dolazi većina turista.

Na teritoriji opštine Berane je više od 40 seoskih domaćinstava i upravo gro tih domaćinstava se nalazi na novom putnom pravcu na planini Bjelasica.

KATUNIMA

NEOPHODNI PUTEVI

Domaćinstvo Šekularac pruža malo drugačije iskustvo u odnosu na ona koja su smještena u selima. Nalazi se u katunu Suvodo, nadomak Nacionalnog

RADEVIĆ: Izgradnja i otvaranje putnog pravca između Kolašina i Berana doprinijeće ubrzanijem razvoju planine Jelovice i, nadam se, izgradnji novih smještajnih kapaciteta koji će zadovoljiti potrebe budućih turista koji će zadovoljiti

ŠEKULARAC: Ljudi koji ovdje žive često ne prepoznaju ljepotu koju imamo oko sebe. Speci čna smo mi nacija. Stranci to cijene više, jer su, nažalost, izgubili svoju prirodu. Imamo tri kilometra puta koji je u lošem stanju. Iako su lokalne vlasti obećale da će ga popraviti prije sezone, to se još nije desilo

parka ,,Biogradska gora“, kada se dolazi sa beranske strane. Zašto se katun zove Suvodo, iako je pun vode, niko ne zna. Baš zbog te vode, ovdje se odvajkada smještaju stočari, a

među njima i porodica Šekularac iz beranskog sela Lužac. Osim stočarstva, zbog čega svako ljeto provode ovdje od davnina, u posljednjih šest godina katun im je važan i zbog

Hotel Berane je u predsezoni popunjen čak 70 odsto

Seosko domaćinstvo Medeni Brijeg

D.

očekivanja

puno da ponudi dobar marketing

SIMONOVIĆ-DELEVIĆ:

Mulešković o posljedicama povećanja plata bez realnog rasta ekonomije

Imaćemo hrvatske plate, a švajcarske cijene

Nadam se da će novim saobraćajnicama biti unaprijeđen ruralni turizam na sjeveru i da ćemo zadržati mlade ljude u ovom prelijepom kraju

mnogo bolje. Trebalo bi malo puteve da nam poprave, da automobili mogu nesmetano da prolaze - tvrdi Danka.

Od novog putnog pravca prema Kolašinu, Danka očekuje više turista.

Mladi

ŠĆEKIĆ: Ovaj put je od izuzetnog značaja za Hotel ,,Berane“, jer smo protekle dvije godine bili praktično izolovani. Ukoliko uspijemo, zajedno s kolegama iz turističkog sektora, kreirati zajedničku ponudu koja uključuje izlete i kraće ture, obilazak rijeka i planina, vjerujem da možemo ostvariti značajan porast turizma u našem gradu

- Primjećujem porast broja domaćih gostiju i lakše pronalaženje naše lokacije, kada su stranci u pitanju. Sada im samo pošaljemo koordinate i brzo nas pronađu, što je odlično. Međutim, ove godine sve kasni, kako u turizmu, tako i u svemu ostalom. Kiša nam stvara dodatne probleme - kaže Šekularac, ističući da na katunu imaju smještaj za 15 gostiju kojima spremaju i obroke.

neće da rade, više vole ka će

da možemo ostvariti i da ćemo zadržati ovom prelijepom

turizma. Idealna lokacija, blizina nacionalnog parka, ali i lijepi pristup Bjelasici i njenim ledničkim jezerima čine ovo mjesto atraktivnim za turiste.

Inicijator i pokretač biznisa je Danka Šekularac koja se, nakon završenog fakulteta i nemogućnosti da nađe posao u struci, vratila na selo. Tu je prepoznala mogućnost i zajedno sa porodicom se otisnula u turističke vode i veoma uspješno vodi ovaj posao. Danka naglašava da država malo pomaže i da za razvoj ovog vida turizma postoji niz barijera.

- Problema ima, ali se borimo. Jedino pomaže Ministarstvo poljoprivrede, a lokalne uprave ništa. Država nekada pomogne, onda zataji, može to

- Ljudi koji žive ovdje često ne prepoznaju ljepotu koju imamo oko sebe. Specifična smo mi nacija. Često ružimo ono što je lijepo, a uljepšavamo ono što je ružno. Stranci to cijene više, jer su, nažalost, izgubili svoju prirodu. Imamo tri kilometra puta koji je u lošem stanju, iako su lokalne vlasti obećale da će ga popraviti prije sezone, to se još nije desilo. To nas dovodi u problem, jer moramo ići da dočekamo goste - napominje Šekularac. Njihovi najčešći gosti su Njemci, Švajcarci, Austrijanci i Holanđani, koji su oduševljeni gostoprimstvom mlade Danke.

- Trudim se da komuniciram s njima, pokažem im okolinu i objasnim sve što ih interesuje. Obično pamte ono što su doživjeli i uvijek odu s lijepim utiscima. Posebno vole naša tradicionalna jela poput pite, štrudle, domaće supe, krompira na različite načine i mesa, pripremljenog na seljački način - ističe Šekularac. Ne oslanjaju se, kaže, mnogo na državu. Investirali su u solarne panele za proizvodnju struje i sami ,,doveli“ vodu sa izvora.

Problema ima, ali se borimo. Jedino pomaže Ministarstvo poljoprivrede, a lokalne uprave ništa. Država nekada pomogne, onda zataji, može to mnogo bolje. Trebalo bi malo puteve da nam poprave, da automobili mogu nesmetano da prolaze - tvrdi Danka Šekularac

- Jedino Ministarstvo poljoprivrede nudi podršku kroz različite programe, ali se o marketingu crnogorskog turizma ne vodi dovoljno brige. Prošle godine gosti su dolazili mnogo ranije - kaže Šekularac ističući da imaju dobre najave za ljeto i nada se da će imati popunjenost do kraja oktobra. A onda vraćaju stoku u beransko naselje Lužac, gdje provode zimu. Seosko domaćinstvo ,,Medeni brijeg“, porodice Delević, smješteno je u selu Buče i samo tri do četiri kilometra udaljeno od centra Berana. Ovdje će gosti biti srdačno dočekani od strane vrijednih domaćina

Danka Šekularac napominje da imaju problem s pronalaskom radne snage kao i sva seoska domaćinstva. - Mladi ne pokazuju interesovanje za rad, više vole provoditi vrijeme u kafićima. Država nudi povoljne kredite mladima, ali mnogi ih uzimaju i troše na luksuzne automobile, umjesto da ih investiraju u biznis. To je ozbiljan problem koji se neće lako riješiti, jer je mentalitet teško promijeniti - poručuje Šekularac.

- Sanje, Miloša i njihove djece. Sanja Simonović-Delević vodi ovu seosku oazu i napominje da im turisti dolaze iz raznih krajeva svijeta - Francuske, Njemačke, Holandije, Rumunije i Rusije, te se svake godine bilježi sve veće interesovanje.

- Tradicionalna jela su posebno omiljena među gostima, a, recimo, Francuzi se oduševe smočanim kačamakom - kaže Simonović-Delević. Uzgajajući raznovrsno povrće i posjedujući velike voćnjake sa jabukama, kruškama, šljivama i malinama, porodica Delević prerađuje svoje plodove u kvalitetne rakije, džemove, sokove i likere. Na njihovom imanju mogu se vidjeti razne vrste živine, a u dvorištu čak i paun, prava rijetkost u današnje vrijeme.

Uz srdačan prijem, porodica Delević nudi i smještaj. Takođe, već 23 godine se bave pčelarstvom, stvarajući čak 15 proizvoda od meda, a Sanja pravi i razne meleme na bazi pčelinjih proizvoda. Simonović-Delević smatra da otvaranje tunela Klisura još uvijek nije imalo značajan uticaj, ali da se nada prilivu domaćih gostiju.

- Nadam se da će novim saobraćajnicama biti unaprijeđen ruralni turizam na sjeveru i da ćemo zadržati mlade ljude u ovom prelijepom krajukazala je Simonović-Delević. N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA- Ekonomski analitičar Mirza Mulešković upozorava da će Crna Gora, ako se plate budu povećavale bez realnog rasta ekonomije, imati ponovo udar kroz porast cijena proizvoda, pa kaže da se može doći u situaciju da plate budu kao u Hrvatskoj, a cijene kao u Švajcarskoj. Poručuje da je akcija „Stop inflaciji 2“ koju je sprovodila prethodna vlada dala bolje rezultate i veći efekat na cijene proizvoda od akcije „Limitirane cijene“ koju sprovodi aktuelna vlada, iako su obje akcije, kako pojašnjava, bez dugoročnog efekta. Mulešković napominje, za CDM, da je neophodno da ovakve akcije budu dodatak paketima podrške privredi i građanima. On podvlači da -kada ovakve akcije stanu, onda cijene proizvoda rastu.

-Ako govorimo o povećanju zarade, jasno je da sa ovakvim ekonomskim rastom i razvojem i sa ovakvom produktivnošću crnogorske ekonomije, ne možemo očekivati da dođe do povećanja zarade na realnim osnovama na 1000 eura do kraja godine, posebno imajući u vidu sve relevantne podatke. Ono što smo čuli kako se planira je isto kao i prethodno povećanje minimalne zarade što će dovesti do slične situacije, a biće još veći udar u odnosu ne prethodnu reformu, jer je ova reforma teža od prethodne i za očekivati je da dođe do mnogo većeg rasta cijena. To je pokazala i prva reforma - navodi Mulešković. On upozorava da možemo doći u situaciju da imamo mnogo veće zarade a da životni standard građana Crne Gore nije poboljšan, već da za mnogo više novca možemo kupiti mnogo manje, što se i danas dešava i što pokazuju mnogi statistički parametri koji govore da je

životni standard 2019. i danas na potpuno istom nivou. -Često čujemo poređenje Crne Gore sa drugim državama. Imam logiku koja će se desiti ako se na ovaj način bez realnog rasta ekonomije budu povećavale zarade, a to je da ćemo imati zarade kao u Hrvatskoj, a cijene kao u Švajcarskoj. Jer, na ovakav način upravljanja ćemo dovesti do toga i povećanjem potrošnje ćemo dovesti do toga, te na način povećanja potrošnje ćemo dovesti do mnogo veće inflacije. Sa druge strane, kada dođe do rasta cijena i dođe do rasta zarada, svi troškovi će rasti pa će u problem doći javne finansije. Trenutno stanje u privredi, gdje imate preko 20.000 preduzeća koja su u blokadi, gdje su međusobna dugovanja preko milijardu, gdje nemate toliko otvaranja novih radnih mjesta u privredi, jasno je da ne možete očekivati da dođe do ovolikog održivog rasta zaradanavodi on.

Mukešković za CdM kaže da sama akcija „Limitirane cijene“ nije dala rezultate koji su bili najavljivani, a bilo je najavljeno da će doći do stopiranja inflacije, čak i pada cijena. -Akcije kao što je „Stop inflaciji“ i ova sada su akcije koje kratkoročno daju rezultate. Možemo reći da cijene nijesu rasle i da je došlo do stabilizacije cijena hrane, ali je bitno naglasiti da, kada ovakve akcije stanu – cijene rastu. Kada limitirate određene marže i cijene određenih proizvoda, druge cijene proizvoda rastu. Ne vidim da je aktuelna akcija dala veliki rezultat. Ako upoređujemo dvije akcije, a shodno rezultatima, „Stop inflaciji 2“ je dala mnogo veći efekat na cijene u odnosu na akciju „Limitirane cijene“. Ova akcija ima mnogo manji obuhvat u odnosu na prethodne, ima ograničen efekat- ocijenio je on. R.P.

Mirza Mulešković

ODT u Kotoru pozvalo Nikolu Jovanovića radi davanja izjave

Tvrdi da kriminalci bliski NSD-u zastrašuju građane

PODGORICA - Nosilac liste ,,Budva naš grad“ Nikola Jovanović dao je prekjuče izjavu u stanici budvanske policije povodom njegovih navoda da u tom gradu kriminalci, bliski Novoj srpskoj demokratiji (NSD), zastrašuju predstavnike građana.

Kako je nezvanično potvrđeno portalu Pobjeda iz Uprave policije (UP), o svemu je upoznato Osnovno državno tužilaštvo koje je zatražilo od Jovanovića da pojasni navode iz svoga saopštenja, zbog čega je pozvan u policiju da da izjavu. Podsjećamo, Jovanović tvrdi da se vrše zastrašivanja predstavnika političkih partija od strane kriminalnih osoba bliskih NSD-u da odustanu od formiranja koalicione vlasti

sa listom, koju on predvodi. On je pozvao Specijalno državno tužilaštvo (SDT), Specijalni policijski tim i međunarodne partnere da hitno reaguju i spriječe maligni uticaj kriminalnih struktura u političke procese i zaštite izabrane predstavnike građana, uz tvrdnju da se naoružane kriminalne osobe voze blindiranim vozilima. - Ovih dana vrše se zastrašivanja i prisiljavanja pojedinaca sa izbornih lista i predstavnika političkih subjekata da odustanu od formiranja koalicione vlasti sa našom izbornom listom. Na taj način, od strane organizovanog kriminala, vrši se uticaj na političke procese i pojedince kako bi se na nasilan način formirala vlast oko nosioca liste NSD Mladena Mikijelja - naveo je ranije Jovanović. R. P.

Saobraćajna nesreća na putu Mateševo - Kolašin

Vozač poginuo, troje teško povrijeđeno

PODGORICA - Vozač putničkog automobila je poginuo, a troje lica je teško povrijeđeno u saobraćajnoj nesreći koja se juče ujutro dogodila na magistalnom putu Kolašin – Mateševo, u mjestu Jezerca, prilikom sudara putničkog i teretnog motornog vozila. Prema nezvaničnim informacijama, u putničkom vozilu je bilo četvoro putnika od kojih je vozač stradao, a troje je teže povrijeđeno i kolima Hitne pomoći prebačeno u Klinički centar u Podgorici. R. P.

DPS optužuje direktoricu Opšte bolnice Nikšić da krši zakon

Traže od ministra Šimuna da smijeni Milatović-Perović

PODGORICA - Od regionalnog zdravstvenog centra koji je isporučivao rezultate na polju zdravstvene zaštite, Opšta bolnica Nikšić u protekle četiri godine postala je centar prvorazrednih skandala, ocijenili su iz Demokratske partije socijalista (DPS).

- Posljednje u nizu što je isplivalo, a što govori u prilog bahatosti i javašluku direktorice ove ustanove Dušanke Milatović-Perović, jeste informacija o tome da je protivzakonito obavljala dopunski rad. Naime, Milatović- Perović je, osim što je obavljala poslove direktora, a istovremeno i ljekara u OB Nikšić, bila je radno angažovana i u privatnoj ambulanti, što je suprotno važećem zakonu, a to je konstatovano i nakon izvršenog nadzora od strane zdravstvene inspekcije – navodi se u saopštenju DPS-a.

Iz te partije pozvali su ministra zdravlja Vojislava Šimuna da se po hitnom postupku pozabavi stanjem u nikšićkoj bolni-

bolnicank.com

ci, te da u najskorijem roku, a u skladu sa svojim nadležnostima, razriješi Milatović-Perović sa funkcije direktorice bolnice, navodeći da je kršila Zakon o zdravstvenoj zaštiti i nije isporučila nikakve rezultate, jer se ređaju afere i vlada opšti haos. - Umjesto da se bavi problemima poput onoga da u Nikšiću rendgen ne radi već dva mjeseca, da nedostaju osnovna sredstva za rad u bolnici poput zavoja, umjesto da se zanima za to što se građani žale na nezapamćene liste čekanja i do sada neviđeni nered u ovoj zdravstvenoj ustanovi, Milatović-

Perović pakuje afere zaposlenima i šalje ih na sud, a potom gubi te sudske sporove, dok se zakulisno, svjesno i nesavjesno griješi o crnogorske zakone i ne snosi nikakvu sankciju. Zaključno, tražimo od ministra Šimuna da smijeni aktuelnu direktoricu i zaštiti Nikšićanke i Nikšićane i sve druge građane koji pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju u OB Nikšić, jer usljed njenog katastrofalnog rukovođenja ispaštaju samo i isključivo pacijenti, dok ona, radeći nezakonito na više mjesta, puni svoj kućni budžet - zaključuju iz DPS-a. R.P.

Generalni sekretar SDP-a kaže da je krajnji domet vođenja sektora prosvjete bivše ministarke samo šteta po budžet Crne Gore

PODGORICA - Generalni sekretar SDP-a Adis Balota saopštio je da je jasno da će poslije niza presuda u korist smijenjenih direktora škola država Crna Gora ovu svojevrsnu osvetu bivše ministarke Vesne Bratić

platiti nekoliko stotina hiljada eura.

- Da li je motiv tadašnje ministarke Bratić bilo unapređenje školskog sistema ili klasična osveta, pokazuju i posljednje sudske odluke. Tadašnja masovna razrješenja direktora

osnovnih i srednjih škola jasno su ukazala na nezakonitost. Jedino je 30-avgustovska većina „glasno“ ćutala - istakao je Balota. On navodi da su javno upozorili i poslije prvih smjena reagovali da se radi o osveti i ne-

zakonitim odlukama i tražili od predsjednice skupštinskog Odbora za prosvjetu (Božena Jelušić– URA) da pod hitno pozove ministarku Bratić na kontrolno saslušanje. Nažalost, izostala je reakcija i tadašnje odluke ministarke i njenog nezakonitog ponašanja sada svi plaćamo.

- Ali očigledno da je krajnji domet takvog načina vođenja sektora prosvjete samo šteta po budžet Crne Gore, sudski procesi protiv naše države i jedna velika blamaža odgovornih koji su sve ovo izglasali i podržavali - zaključio je Balota. R.P.

Oštre reakcije na podršku

PODGORICA – Da nije bilo vojvode Mirka, danas se pristalice Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore (SNSCG), među kojim je dosta vjernika i poštovalaca kulta Svetog Vasilija, ne bi imale kome klanjati pod Ostrogom – kaže književnik Milorad Popović komentarišući to što je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić podržao inicijativu SNSCG da se spomen-obilježje vojvodi Mirku Petroviću ukloni sa Trga nezavisnosti u Podgorici. Popović objašnjava da ta inicijativa ima političku pozadinu.

Čarapić je u izjavi za portal Borba rekao kako bi podržao i da se spomen-obilježje donira Prijestonici Cetinje. - Smatram da je to primjeren gest budući da je vojvoda Mirko poznat kao vojvoda od Grahova, porijeklom sa Njegušarekao je Čarapić, dodajući da bi se ovim gestom uvažili i Kuči i Cetinjani.

ISTI NACIONALISTIČKI STAVOVI

Popović smatra da ova inicijativa, koju je podržao visoki funkcioner PES-a, govori nekoliko stvari.

-To govori da Andrija Mandić i Milojko Spajić , kao i cijela vladajuća garnitura u strateškim, nacionalnim i državotvornim pitanjima imaju iste stavove. Oni su izašli iz šinjela Amfilohija i srpskih institucija, a njihovi fingirani sukobi uglavnom se svode na borbu za vlast i taktička pitanja – ocijenio je Popović. Komentarišući samu inicijativu SNSCG o uklanjanju spomenika vojvodi Mirku Petroviću, Popović navodi da je riječ o istoj političkoj, nacionalnoj i državnoj politici koja je i srušila taj spomenik nakon 1918. godine.

-Državničko istorijski značaj vojvode Mirka ne može se gledati samo kroz odmazdu prema dijelu Kuča koji nije htio da prizna vlast na Cetinju po dogovoru sa skadarskim vezirom, među kojima nije bio Marko Miljanov, već kroz to što je vojvoda Mirko bio simbol borbe za slobodu i nezavisnost Crne Gore – kazao je Popović. Naglašava da je vojvoda Mirko ne samo u Crnoj Gori, već u slovenskom svijetu i među evropskih političarima nosio oreol velikog junaka i borca za slobodu.

-Naime, vojvoda Mirko je sahranjen sa svilenom maramom koju mu je poklonio Đuzepe Garibaldi, na kojoj je pisalo „Mom prijatelju Mirku Petroviću, velikom junaku“. Ova inicijativa je dio manipulacije čija je pozadina ukidanje svih nacionalnih i državotvornih atributa Crne Gore koja je u posljednje četiri godine uveliko napredovala – kazao je Popović. Dodaje da inicijatori uklanjanja spomenika ne uzimaju u

Nikola Jovanović

Opšta bolnica Nikšić

podršku PES-a inicijativi SNSCG za uklanjanje spomen-obilježja vojvodi Mirku Petroviću u Podgorici

Popović: Da nije bilo vojvode Mirka, vjernici se ne bi imali kome klanjati pod Ostrogom

Književnik Milorad Popović kaže da inicijatori uklanjanja spomenika ne uzimaju u obzir to da je tokom „devet krvavih ostroških dana“ u januaru 1853. godine, koji su, kako navodi Popović, crnogorski Termopil, upravo vojvoda Mirko sa 30 odabranih vojnika Crnogoraca branio od turskih vojnika ćivot Svetog Vasilija. Neki su, kako je naveo Popović, poistovjećivali ličnu sudbinu vojvode Mirka sa opstankom Crne Gore . Ostaje nejasno i zašto parlamentarnoj većini, koja se kune u „petrovićevsku Crnu Goru“, smeta spomenik vojvodi Petrovića

obzir to da je tokom „devet krvavih ostroških dana“ u januaru 1853. godine, koji su, kako navodi Popović, crnogorski Termopil, upravo vojvoda Mirko sa 30 odabranih vojnika Crnogoraca branio od turskih vojnika ćivot Svetog Vasilija. Neki su, kako je naveo Popović, poistovjećivali ličnu sudbinu vojvode Mirka sa opstankom Crne Gore.

-Dok je sačekao pojačanje sa Cetinja, koje je predvodio Njegošev brat Pero Tomov uspjeli su da iznesu ćivot Svetog Vasilija i da ga donesu na Cetinje. Da nije bilo vojvode Mirka, danas se iz SNSCG, među kojim je dosta vjernika i poštovalaca kulta Svetog Vasilija, ne bi imali kome klanjati pod Ostrogom – navodi Popović.

Ostaje nejasno i zašto parlamentarnoj većini, koja se kune u „petrovićevsku Crnu Goru“, smeta spomenik jednom Petroviću u Podgorici. „Želja će te biti, Čarapiću“ Na Čarapićevu podršku uklanjanju spomenika reagovao je odbornik DPS-a Andrija Klikovac na društvenoj mreži Iks.

- Želja će te biti, Čarapiću! Ali makar pokazujete pravo lice. Želite da izazivate podjele i nemire u Podgorici - poručio je Klikovac na mreži Iks. Sličnu reakciju imali su i iz SDP-a.

-Samo ekonomija, razvoj, IBAR, srpski nacionalni savjet, ulagivanje radikalnim elementima, plemenština, vijeće narodnih skupština i osta-

le gluposti - kazao je predsjednik Glavnog odbora SDP-a Mirko Stanić na mreži Iks. Onda da se, dodaje on, pošalje i Mirkova varoš na Cetinje, jer je i to nasljeđe velikog vojvode.

- P.S. Grahovo je u Nikšiću… - dodao je Stanić u objavi na Iks mreži.

In I c I jat I va SNSCG je Skupštini glavnog grada uputio zahtjev za uklanjanje spomenika vojvodi Mirku Petroviću Njegošu i crnogorskim junacima uče-

snicima oslobodilačkih ratova 1853, 1858, 1862, 1876–1878. godine sa Trga nezavisnosti. Uz zahtjev su dostavili potpis 5.000 građana koji su podržali tu inicijativu, čiji je razlog, kako navode, ,,najmonstruozniji zločin u istoriji Crne Gore, odnosno pohara koja je izvršena nad stanovništvom Kuča od strane regularne crnogorske vojske koju je predvodio Mirko Petrović“. U zahtjevu koji potpisuje predsjednik SNSCG Momčilo Vuksanović stoji da je pravni osnov u Zakonu o spo-

men-obilježjima u dijelu koji propisuje da nije dozvoljeno podizanje spomenika licu koje je u istoriji Crne Gore ili istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu. -U tom zločinačkom pohodu stradalo je više stotina nedužnih civila, uglavnom žena i djece, o čemu istorijski zapisi nedvosmisleno utvrđuju negativnu istorijsku ulogu vojvode Mirka Petrovića i njegovog brata knjaza Danila I. Valja napomenuti da u tom vremenu Kuči nijesu bili u sastavu Crne Gore, pa ni-

Vlahović: Od Cetinja napraviti rezervat za Crnogorce

-Ovaj primjerak ljudske vrste iz PES-a zapravo iznosi plan: od Cetinja napraviti rezervat za Crnogorce, a ostatak Crne Gore „nacionalno pomiriti“ - ocijenio je diplomata i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović osvrnuvši se na izjavu poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića da bi spomen - obilježje vojvodi

Mirku Petroviću sa Trga nezavisnosti trebalo donirati Cetinju. Primjeri, kaže Vlahović, već postoje. - Lako ćete se sjetiti. To se mora osujetiti - dodao je on. Iz SD-a su pozvali Čarapića da izbjegne ovakvu retoriku. -Umjesto obećanog povećanja plata, socijalnih davanja, novih fabrika, ubrzavanja puta ka EU i ostalih šarenih laži kojima su zamajavali

javnost u predizbornom periodu, Vasilije Čarapić i njegov Pokret Evropa sad su se danas zalećeli - ni manje, ni više, nego na spomenik Mirku Petroviću! „Evropski“, nema što. Stoga poručujemo i njemu i ostalim Čarapićima: to neće proći - kazale su Socijaldemokrate. Poručuju Čarapiću „da se mane ćorava posla, odnosno da konačno prestane sa

jalovim pokušajima da dodvoravanjem DF-u spasi vlast u Glavnom gradu, kojoj je svakog dana kraj sve bliži“. -Ovakva bezumna ideja bila bi drugi atak na spomenik vojvodi Mirku Petroviću, a inicijatori istog bili bi crnim slovima upisani u crnogorsku istoriju kao sponzori mržnje protiv sopstvene države i dinastije Petrovićpodvukli su u SD.

je postojao nijedan državni razlog za zločinačko i brutalno kažnjavanje nedužnih stanovnika Kuča. Iz navedenih razloga, a i iz činjenice da je spomen-obilježje postavljeno na teritoriji koja je u tom vremenu pripadala Kučima, što se apsolutno doživljava kao očigledna provokacija bivše vlasti prema sopstvenim građanima, zahtijevamo da se spomen-obilježje ukloni ili izmjesti u skladu sa važećim propisima crnogorskog zakonodavstva – navodi se u zahtjevu.

Odbornik DPS-a u Skupštini glavnog grada Stefan Ćulafić je izjavio da ova inicijativa predstavlja još jedan oblik is torijskog revizionizma i revanšizma prema dinastiji Petrovića, koje novopečeni ,,oslobodioci“ žele da nametnu građanima Podgorice. Odbornik SD-a Miloš Mašković smatra da uklanjanje spomenika vojvodi Mirku Petroviću koji se nalazi u srcu Podgorice nije ništa drugo do pokušaj DF-a da na vrh agende, umjesto životnih, stavi neke druge teme. M. LEKOvIĆ

Spomenik vojvodi Mirku Petroviću u centru Podgorice

d. malidžan

Milorad Mijo Popović

Miodrag Vlahović

PODGORICA – Poslanik u Skupštini i hirurg Vladimir Dobričanin sa još pet osoba tereti se za više krivičnih djela povezanih sa građenjem stambene zgrade bez dozvole i dokumentacije u podgoričkom naselju Tološi, dok se nadležni urbanističko-građevinski inspektor Vladimir Rašković sumnjiči da im je, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan, omogućio nelegalnu gradnju.

Inspektoru se na teret stavlja krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Njega su službenici Sektora Uprave policije za borbu protiv kriminala, nakon sprovedenih višemjesečnih izviđajnih radnji, uhapsili juče ujutro po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva, nakon čega mu je određeno zadržavanje do 72 sata. Pored poslanika Dobričanina, prema informacijama Pobjede, krivične prijave podnijete su i protiv Rajka Kneževića (43), Dragana Kneževića (72), Rada Kneževića (38), Hajra Ljuškovića (64) i Sonje Knežević (45). Kako proističe iz saopštenja Uprave policije, urbanističko-građevinski inspektor Rašković je, kako se sumnja, od januara do aprila ove godine Dobričaninu i ostalim osumnjičenima „omogućio da obave značajne radove na objektu, propuštajući više službenih radnji koje je bio dužan i u obavezi izvršiti, čime je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret“.

Poslanik Dobričanin saopštio je juče posredstvom društvene mreže Fejsbuk da nije upoznat sa sadržinom krivične prijave niti zna što se, kako je kazao, time pokušava, ali je naveo da stoji na raspolaganju svim zvaničnim institucijama Crne Gore.

-Oko privođenja građevinskog inspektora i daljih radnji oko objekta niti sam upoznat niti je to predmet mog interesovanja jer ja nijesam investitor, već indirektni vlasnik placa koji je dat u zamjenu za stan, što je apsolutno legalan način ekonomske razmjene dobara – napisao je Dobričanin.

Gradnja bez dozvole, lažno predstavljanje, povreda pečata… Policija, međutim, navodi da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.

-Terete se i za krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, jer su se lažno predstavili kao vlasnici djelova objekta, pri čemu je R.K. (43) u aprilu 2024. godine nastavio radove i nakon postavljanja table o zabrani radova, čime je počinio i krivično djelo skidanje i povreda službenog

Krivična prijava protiv poslanika Skupštine Crne Gore i još pet osoba osumnjičenih da inspektora, koji je uhapšen, počinili više krivičnih djela podizanjem stambene zgrade

Dobričaninu mediji krivi tužilaštvo tereti za divlju

Krivičnom prijavom na teret Dobričaninu i još pet osoba stavlja se krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, odnosno da su bez dozvole državnih organa realizovali radove na objektu, a pred državnim organima se legitimisali kao vlasnici djelova objekta ili investitori. Terete se i za krivično djelo „navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja“, jer su se, prema prijavi, lažno predstavili kao vlasnici djelova objekta. Jedan od osumnjičenih Rajko Knežević (43) dodatno se tereti i za krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata jer je u aprilu nastavio radove i nakon postavljanja table o zabrani

pečata - saopšteno je iz Uprave policije.

Obrazloženo je da su službenici Sektora za borbu protiv kriminala tokom istrage, odnosno do podnošenja krivične prijave, utvrđeno da je šestoro osumnjičenih angažovalo privr edni subjekat, koji je uradio geodetski premjer, a pritom su se legitimisali „kao vlasnici djelova objekta, iako za to nemaju nikakav zakonski osnov“. Taj akt su, navode

Potraga

iz policije, koristili kako bi se pred nadležnim organima legitimisali kao stvarni vlasnici. Iz Uprave policije je juče poručeno da će službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastaviti da suzbijaju nezakonitosti u svim oblastima, posebno „korupciju u državnim organima i organima javne i lokalne samouprave, te preduzeti aktivnosti kako bi identifikovali lica koja grade suprotno zakonskim propisima“.

Poslanik Vladimir Dobričanin saopštio je juče posredstvom društvene mreže Fejsbuk da nije upoznat sa sadržinom krivične prijave niti zna što se, kako je kazao, time pokušava, ali je naveo da stoji na raspolaganju svim zvaničnim institucijama Crne Gore. -Oko privođenja građevinskog inspektora i daljih radnji oko objekta niti sam upoznat niti je to predmet mog interesovanja jer ja nijesam investitor već indirektni vlasnik placa koji je dat u zamjenu za stan, što je apsolutno legalan način ekonomske razmjene dobara – napisao je Dobričanin

t vrdi da je sve pokušaj blaćenja Reagujući na saopštenje Uprave policije koje su prenijeli mediji, Dobričanin je juče na Fejsbuku naveo da se oglašava zbog toga što se „ponovo pominje neka krivična prijava protiv njega i stanara buduće zgrade u Tološima“. -Taj plac su kupili moji roditelji oko 2005. godine sa namjerom da izgrade kuću gdje bi se i nastanili. Međutim, ekonomski uslovi su diktirali sasvim drugačiju sudbinu. Nastavili su svoj život u Lepetanima, a ovaj plac ustupili jednoj građevinskoj firmi kako bi kompenzacijom dobili stan. Nažalost, kako je to i bivalo u tim vremenima, zgrada je započeta ali nikada završena, jer su investitori uhapšeni zbog prevare – naveo je on.

za subjektom nadzora

Zanimljivo je da ni prošle godine nadležnom inspektoru nije polazilo za rukom da identifikuje subjekt nadzora na osnovu ranije tri prijave mještana, u vrijeme kada još ni prvi sprat zgrade nije bio dovršen. Gradnja u Kotorskoj ulici broj 3 u Tološima nesmetano se nastavljala na placu tik uz međunarodnu školu, a nedaleko od objekta OŠ „Novka Ubović“ sve do aprila ove godine, kada je gradilište zapečaćeno. Za preduzimanje mjera, odnosno zabranu gradnje

bilo je dovoljno materijala i za vrijeme mandata ranije ministarke Ane Novaković-Đurović, ali su konkretni potezi, koji proističu iz nadležnosti i obaveza inspekcijskih organa, „prepušteni“ novoj vladi, odnosno resoru na čijem je čelu Janko Odović, koji je po stupanju na funkciju najavio beskompromisnu borbu protiv nelegalne gradnje.

Sve do jučerašnjeg zvaničnog finiširanja istražnih policijskih radnji činilo se da je neko zatajio u komand-

noj hijerarhiji između Ministarstva i inspekcije, ili da je u tranziciji dvije vlasti prećutno ostavljen prostor investitoru da gradi, iako objekat nema nijedan papir, pa ni prijavu o gradnji, čiji izostanak je dovoljan za pečat na gradilištu. Nejasno je na koji način su se budući vlasnici nekretnine upustili u ovu vrstu trgovine jer takav objekat, sve i da je dovršen, ne bi mogao biti „stavljen u upotrebu“ prije upisa u katastar, što bi bilo nemoguće nakon dosadašnjeg reda poteza.

Istakao je da je gotovo više od 15 godina trajao pokušaj povratka tog placa u vlasništvo njegove majke, jer mu je otac u međuvremenu umro. -I konačno je sudskom presudom plac vraćen u vlasništvo, ali sa puno pravno - ekonomskih opterećenja i objektom u izgradnji koji nije bio naše vlasništvo, već vlasništvo pomenutih investitora. U dogovoru između njih i novog investitora nama je ponuđeno da se nastavi gradnja i da se izvrši slična pogodba, odnosno da se zauzvrat dobije stan što je kod notara i verifikovano, isto kao i sa ostalim budućim stanarima koji su kupili stanove u pomenutom objektu u izgradnji – saopštio je on.

Zaključio je da su cijelu priču jedva dočekali „ovi mediji od kojih su neki kosponzori najvećeg kriminala u Crnoj Gori“ da pokušaju da blate njegovo ime. -Ali na njihovu žalost to im ni ovog puta neće poći za rukom – naveo je Dobričanin.

O spornoj gradnji objekta u Tološima na imanju Dobričaninove porodice Pobjeda je objavila serijal tekstova tokom kojih smo naveli čitavu dokumentaciju i prikazali šemu zaobilaženja zakonskih procedura, ukazujući na čudne okolnosti da Urbanističko-građevinska inspekcija i nadležna ministarstva duže od godinu ne preduzimaju zakonom propisane mjere koje su odavno nalagale pečaćenje gradilišta, odnosno objekta koji niče mimo zakona.

Gradili iako je odbijen zahtjev za leGalizaciju

Na tom placu je u protekle dvije godine neometano, mimo propisa, dovršavana stambena zgrada na placu i temeljima ranijeg objekta iz 2005. godine, čiju je legalizaciju, legitimišući se kao vlasnik, prošle godine zvaničnim dopisom tražio upravo Vladimir Dobričanin, što je uz obrazloženje da nijesu ispunjene predviđene pretpostavke odbio nadležni sekretarijat Glavnog grada. Prošle godine, u aprilu, na adresu tadašnjeg ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojim je rukovodila Ana Novaković-Đurović, stiglo je obavještenje iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica da se odbija zahtjev za legalizaciju objekta na urbanističkoj parceli 2877/5 (identičnoj onoj na kojoj je prije 20 godina gradila firma MMG; i to na istim temeljima) koji je preko pravnog zastupnika tražio doktor Dobričanin. U rješenje koje je povodom tog zahtjeva donio nadležni opštinski organ, a dostavljeno je bivšem ministarstvu u prethodnoj vladi, kao i Dobričaninovom pravnom zastupniku, konstatuje se da stranka u naznačenom roku nije otklonila nedostatke, iako je bila upozorena na pravne posljedice, pa je rješenjem odbijen podnesak. Pr ethodno, sekretarijat je utvrdio da podnesak za legalizaciju sadrži nedostatke, odnosno da je nepotpun i obavijestio stranku da je potrebno u roku od 20 dana od dana prijema obavještenja da radi vođenja daljeg postupka dostavi originalni list nepokretnosti za parcele sa uknjiženim predmetnim objektom sa razradom u skladu sa geodetskim elaboratom uz ispravku dostavljenog izvještaja i izjave revidenata budući da „nije urađen u skladu sa zakonskim propisima i planskom dokumentacijom“. Na tekstove Pobjede objavljene u januaru i februaru nije

Stoji na raSpolaganju inStitucijama: Vladimir Dobričanin

d. malidžan

da su uz pomoć građevinskog u podgoričkom naselju Tološi

krivi što ga divlju gradnju

uslijedio nijedan argumentovan demanti, osim što je poslanik Dobričanin posredstvom njemu bliskog portala In4s i društvenih mreža iznio teške optužbe, uvrede na račun novinara i redakcije, pritom navodeći da on nije investitor i da smo na njega atakovali zbog njegovog političkog ubjeđenja i bekgraunda.

Njegove objave su poslužile za salve uvreda i najcrnjih etiketiranja našeg medija iako nijednim od konkretnih istraživačkih tekstova povodom konkretne gradnje nijesmo navodili Dobričaninovu stranačku, ideološku ili nacionalnu pripadnost ili određenje, osim podatka da se radi o hirurgu i aktivnom poslaniku državnog parlamenta koji nastupa prema državnim organima kao vlasnik i traži legalizaciju objekta.

Dobričanin, pritom, mimo poslaničke pokriva još niz odgovornih pozicija u Skupštini, uključujući članstva u Odboru za ljudska prava i slobode, Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje, a član je i Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa. Ujedno zamjenik je člana Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.

Crno na bijelo

U tekstu objavljenom 21. februara naveli smo da duže od mjesec čekamo odgovore nadležnih, a da za to vrijeme državni organi propuštaju da konkretno reaguju, uprkos preciznim odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Ministarstvo podržalo napore ODT-a, inspektori pod „pojačanim nadzorom“

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MDUP) izražava punu podršku naporima tužilaštva u borbi protiv svih nezakonitih postupaka, naročito kada oni dolaze od strane službenih lica - saopšteno je iz tog resora nakon što je urbanističko-građevinskom inspektoru Vladimiru Raškoviću određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj, a protiv poslanika Vladimira Dobričanina podnijeta krivična prijava.

Iz MDUP su kazali da su, odmah nakon otvaranja

ovog pitanja i pisanja medija, preduzeli mjere za unapređenje rada inspekcijskih službi, te da je rotacija inspektora sprovedena sa ciljem osiguranja nepristrasnosti i efikasnosti u radu.

- Aktivno radimo na poboljšanju njihovih uslova rada i profesionalnih standarda. Uveli smo GPS sisteme kako bismo pratili aktivnosti inspektora na terenu, što omogućava bolju kontrolu i transparentnost njihovog rada - istakli su u MDUP. Najavili su da će uskoro svi inspektori biti opremljeni bodi kamerama koje će dodatno osigurati transparentnost i sigurnost u radu.

zniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina – citirana je odredba KZ.

- Inspektori su sada pod „pojačanim nadzorom“, ali se ostvaruje i postavljeni cilj u reformisanju sistema - transparentnost i dostupnost podataka i informacija građanima, stručnoj javnosti i nevladinim organizacijama. Svaki slučaj nepravilnosti se istražuje i, ukoliko je potrebno, slijede odgovarajuće pravne mjere - pa i krivične prijave SDT i drugim nadležnim tužilaštvima. Ministarstvo ostaje posvećeno borbi protiv korupcije i svih oblika nezakonitih radnji, te ćemo nastaviti intenzivnu saradnju s nadležnim organima kako bismo osigurali da

se svi koji su se ogriješili o zakon privedu pravdi - istakli su u MDUP. Ocijenili su da jučerašnja akcija Uprave policije uliva nadu da imaju snažnu podršku u borbi protiv svih vidova protivpravnih ponašanja, a naročito borbi protiv nelegalne gradnje. - Uz puno poštovanje prezumcije nevinosti, moramo istaći da Ministarstvo čvrsto stoji uz organe gonjenja u nastojanju da se sve nezakonite radnje procesuiraju, ali i uz sve inspektore koji časno i pošteno obavljaju svoj posao - poručili su u MDUP,, dodajući da saradnja sa tužilaštvom i policijom ostaje njihov prioritet u borbi protiv korupcije i nezakonitih aktivnosti.

Prijava građenja se podnosi u roku od 15 dana od početka građenja nadležnom inspekcijskom organu. Član 91 Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata precizira što obuhvata potrebna dokumentacija. To su: glavni projekat ovjeren u skladu sa ovim zakonom; izvještaj o pozitivnoj reviziji glavnog projekta; dokaz

o osiguranju od odgovornosti projektanta koji je izradio, odnosno revidenta koji je revidovao glavni projekat, u skladu sa ovim zakonom; ugovor o angažovanju izvođača radova; ugovor o angažovanju stručnog nadzora i dokaz o pravu svojine na zemljištu, odnosno drugom pravu na građenje na zemljištu (list

Na tom placu je u protekle dvije godine neometano, mimo propisa, dovršavana stambena zgrada čiju je legalizaciju, legitimišući se kao vlasnik, prošle godine tražio upravo Vladimir Dobričanin, što je uz obrazloženje da nijesu ispunjene predviđene pretpostavke odbio nadležni sekretarijat Glavnog grada

Primjena odredbi tog akta, kako smo tada naveli, odnosno izricanje zabrane gradnje, odnosno pečaćenje objekta stvorilo bi pravnu situaciju u kojoj bi dalje kršenje izrečenih upravnih mjera poteglo i pitanje krivične odgovornosti. Čak je prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, koji u članu 326a definiše krivično djelo „građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje“, dovoljna i činjenica - da se gradi bez prijave. -Ko protivno propisima o planiranju prostora i izgradnji objekata započne građenje objekta bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje ili gradi objekat suprotno revidovanom glavnom projektu ili odluci nadležnog organa o zabrani građenja, ka-

nepokretnosti, ugovor o koncesiji, odluka o utvrđivanju javnog interesa) ili dokaz o pravu svojine na objektu, odnosno drugom pravu na građenje ako se radi o rekonstrukciji objekta.

Prema članu 201, stav 27, inspekcija je dužna da zabrani građenje objekta ukoliko utvrdi da se na gradilištu ne nalazi sva dokumentacija u skladu sa članom 96 ovog zakona koji konkretno precizira što je sve potrebno.

Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, u članu 201, stav 52, predviđa dužnost inspektora da kada u postupku nadzora ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis urbanističko-građevinski, „naredi vlasniku objekta, odnosno vlasniku parcele na kojoj je objekat izgrađen rušenje/uklanjanje bespravnog objekta za koji nije pribavljeno rješenje o legalizaciji iz člana 170 stav 1 ovog zakona“.

Takav se red poteza u obuzdavanju nelegalne gradnje minulih mjeseci primjenjuje širom Crne Gore na lokacijama koje su u fokusu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

ne lažu zabilježbe u katastru

Iako je doktor Dobričanin nakon prve objave Pobjede, kojom smo problematizovali bespravnu gradnju, pokušao da spočita našem listu da širi laži, navodeći da on nema veze s objektom „koji je otkupio drugi investitor“, plac je i dalje u vlasništvu njegove porodice i sve pravne radnje i zabilježbe u katastarskom posjedovnom listu su od 2022. godine obavljane posredstvom punomoćnika koji ih zastupa.

Na objektu je sredinom februara (tokom vikenda) izlivena ploča na drugom spratu (izgrađene ukupno četiri etaže), uprkos tome što je od sredine januara do tog momenta Urbanističko-građevinska inspekcija (UGI) u dva navrata ostavila obavještenja o sprovedenom pregledu. U oba slučaja se inspektorima Vladimiru Raškoviću i Ljubomiru Vučerakoviću na obavještenje o planiranom nadzoru nije odazvao „subjekt“, pa su ga sproveli bez njega, konstatujući da nijesu mogli ući u prostorije, jer je objekat zaključan, a radnici nijesu zatečeni.

Nalazom je konstatovano zatečeno stanje, stepen izgrađenosti i obrazloženje da im je investitor nepoznat. Za razliku od zapisnika o inspekcijskom nadzoru iz februa-

ra, na prethodnom u januaru je konstatovano čiji je plac na kojem se gradi i da se nalazi na LN br 3012 koji se, po nalazu inspekcije, u obimu prava 1/1 vodi na Vladimirku Dobričanin, majku poslanika Vladimira Dobričanina.

Između ta dva inspekcijska nadzora bile su dostupne medijske objave i reakcije na njih, publikovana dokumenta, kao i činjenica da je Ministarstvo još prošle godine od Glavnog grada kroz službenu komunikaciju informisano da je odbijen zahtjev za legalizaciju podnijet u februaru 2023. godine za objekat koji ni tada nije odgovarao gabaritima sa orto foto-snimka iz 2018.

napravili interni posjedovni list

Sudeći prema papirima koje je ranije opštinskom Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj, zaduženom za legalizaciju, dostavila firma za geodetski premjer i projektovanje, koju je kao vlasnik objekta ovlastio doktor Dobričanin, unaprijed je naveden interni „list nepokretnosti“ kao potvrda koliko će

kvadrata kome od osam stanova koji se grade pripasti, sa sve imenima vlasnika i pripadajućom stambenom površinom. Zanimljivo je da je gradnja na parcelama 2877/5 i 2877/6 u KO Tološi prethodnih godina nastavljena na temeljima ranijeg objekta čiji su raniji investitori, suvlasnici firme MMG, u periodu od 2006. do 2008. ojadili nesuđene vlasnike i prevarili ih. Sa njima je tada porodica Dobričanin bila napravila ugovor o ustupanju placa, a da zauzvrat dobiju određenu kvadraturu u objektu. Prevareni su kao i ostali nesuđeni kupci, da bi u dugotrajnom sudskom postupku uspjeli da povrate vlasništvo nad placem. Mnogi od prevarenih građana (njih 50) na više lokacija u Podgorici, uključujući i ovu u Tološima, ostali su u aranžmanu sa MMG-om i bez stanova i bez novca. Pojedini su „olakšani“ i za 60.000 eura, što je 2007. godine, kada je sklopljen jedan od konkretnih predugovora, bila i više nego respektabilna suma za koju se tada mogao kupiti dvosoban stan u Podgorici. igor periĆ

Ploča na drugom spratu nikla u februaru

Jedan od inspekcijskih zapisnika u kojem nije naveden investitor

Pobjeda

Piše: dr Dragan

Mi mislimo da se na sednici Generalne skupštine UN 23. maja 2024. godine dogodio dvostruki poraz i jedna lažna pobeda: prvi poraz je pretrpeo severni svet čiji tekst Rezolucije o Srebrenici nije htela izravno da prihvati dojučerašnja kolonijalna afrička, azijska i latinoamerička galaksija; drugi poraz je pretrpela Srbija koja je u evro-američkom svetu ostala usamljena. Njenu izopštenost ne može da uteše diktatorske vlade u Mađarskoj, Slovačkoj, Belorusiji i Rusiji. Ne može je utešiti ni grčka enklava na Kipru. Nezasluženi pobednici su, pre svega, zemlje koje nisu htele da budu u sali Skupštine poput Izraela, i sve apstinentske zemlje koje nisu htele da učestvuju u navodnim zavadama Evropljana i Amerikanaca sa Srbijom koja se njih ne tiče.

TREĆI POL

Najjasnija poruka iz glasanja u Njujorku je ovo: ipak postoji taj treći politički pol na Zemlji. Začeo se kroz nesvrstavanje pedesetih godina prošlog veka kada je trijangl Nehru-Naser-Tito digao glas protiv zapadnog i istočnog atomskog bloka, podržao antikolonijalnu borbu svih porobljenih naroda sveta.

A sada taj pol postoji samo kao rasuta grupacija država bez ikakve zajedničke ideologije i jedinstvenog nastupa. Njihov otpor srebreničkoj rezoluciji je bio lično kočoperenje svake države zasebno bez ikakve koordinacije sa drugima. Taj pol postoji u polupraznom političkom prostoru u koga velike sile i njihovi savezi još nisu upali punom snagom i on svojom zlovoljom prema njima odbija da učestvuje u njihovim borbama.

Taj je pol sastavljen od bivših robova i država u statusu dominiona. On neće podanički da glasa za razmirice među bivšim evro-američkim gospodarima, bez obzira što se evro-američka srebrenička inicijativa tiče globalnog shvatanja humanizma i pravila ratovanja. Tu taj pol greši. Taj pol nije politički zreo, jer još nema homogenu nezavisnu ideologiju jaču od one snažnih otaca OUN iz 1945. godine. Zato se udvara svim velikim silama u Savetu bezbednosti, od zapadnih do istočnih.

Pobjede i porazi u Njujorku

Srbija nije nikoga savladala u Njujorku. Jedino koga zaista jeste savladala beogradska vlada jesopstveni narod. Njemu nije rekla da je Rezolucija o Srebrenici opomena toj vladi zbog neprekidne glori kacije ratnih zločinaca i zločinaca protiv humanosti. Ta rezolucija je donijeta zbog straha od beogradskog nastavljanja ratne velikosrpske politike čije bi glavne sljedeće žrtve trebalo da budu Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Srbi u Hrvatskoj i na Kosmetu su već uništeni tom politikom

A ponekad i nedemokratskoj Srbiji, za malo dukata. A ova se podanički klanja naftašima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata od kojih nema ništa da nauči. I tako Srbija zajedno sa nejedinstvenim trećim polom pokazuje velikim silama prkos deteta umesto razvojnog programa kroz nova savezništva. Njen saveznik je postala Nikaragva, koja je glasala protiv Rezolucije, a vodi je Danijel Ortega. On je bivši marksista-lenjinista i ateistički sandinistički revolucionar, a sada je postao katolički fanatik koji diktaturom muči narod, ženama je zabranio pobačaj, a svoju je ženu, Rozario Muriljo postavio 2017. godine za svog zamenika, kao potpredsednicu Republike. Nju je 2018. godine kaznio US sankcijom Donald Tramp zbog njene represije nad stotinama opozicionara i ubistava omladine, posebno onih ispod 17 godina starosti. Evropska unija ju je sankcionisala 2021.

godine zbog navodnih zločina protiv humanosti. Mnogi Nikaragvanci joj ne praštaju što je izdala svoju ćerku Zoilameriku, iz prethodne veze, i nije podržala njenu optužbu na račun očuha Danijela Ortege, da ju je više godina seksualno zlostavljao.

NOVA ŽRTVA

SREBRENICE I GVINEJA

NOVA PAPUA

Žrtva nove raspodele svetske moći je tako po drugi put postala Srebrenica, čiju strahotu je na glasanju istaklo svega 43,5 odsto država.

To je svakako svetska sramota, ne zbog ovih glasnih država, jer su ove države izvojevale časnu formalnu pobedu, već zato što je ona morala biti jednodušna pobeda osnivačkih principa svih zemalja Ujedinjenih nacija. A sramota je svih vanevropskih apstinenata koji su univerzalnu dužnost odbrane humanizma zgazili svojim begom sa

Zašto, uprkos padu Miloševića 2000. godine, njegova politika nastavlja da živi u sadašnjem Beogradu? To je zato što je ta politika stara najmanje 150 godina. Krenula je u Šumadiji, još u prvoj polovini 19. vijeka, a potom se državno širila po svim teritorijama ,,potpomagana“ i drugim nacionalizmima, posebno u Hrvatskoj i islamskoj Bosni. Ona se nije mogla oboriti jednim pučem protiv vlade, poput tog od 5. oktobra 2000. godine, već je morala da se decenijama nastavlja. Srbija još uvijek nema snage za to. Milošević jeste bio oboren, ali velikosrpska i vjerska politička infrastruktura Srbije i apetiti njene nove buržoazije – nijesu!

glasanja, i time zamračili veličinu svoje nezavisnosti stečene upravo tom oslobodilačkom idejom progresivne evropske filozofije.

Ali sada, apstinentska Papua Nova Gvineja, pacifička država od blizu 14 miliona stanovnika, čiji je vrhovni šef britanski kralj Čarls Treći, moli četiri dana posle srebreničkog glasanja, 27. maja 2024. godine, da joj svet uputi pomoć zbog pomora dve hiljade ljudi zatrpanih klizištem posle kiše. Voleli bismo da joj Sarajevo prvo uputi pomoć, i to najpažljiviju koju može, i time pojasni tamošnjim siromašnim narodima da je ljudskost opšta etička dužnost, a ne bedna politička kalkulacija oportunističke vlade.

Malo je država koje tako jasno pokazuju da neće da slede svog evropskog kralja koji je glasao u Ujedinjenim nacijama za srebreničku rezoluciju, dok mu njegov dominion pubertetski prkosi apstinencijom i vređa humanitet. To ima veze sa glupošću, a ne sa pravdom, iako izgleda kao hrabrost oslobođenog ponosnog roba.

RAZLIKE U PROPAGANDI

Propaganda je reklamna veština kako da se sa preterivanjem izgovara ili istina ili la-

ži. Dva događaja to potvrđuju. Za četiri dana slavićemo 80 godina od invazije zapadnih saveznika na nemačke snage u Normandiji 1944. godine. D-Day je 6. juna te godine bio put za konstrukciju slobodne Evrope. Taj put je bio omogućen možda i najvećom svetskom propagandnom obmanom o tome gde će saveznici da udare nemački Atlantski bedem. Varalo se iz Londona i Amerike na sve strane. Ta laž gde će se saveznici iskrcati je sprovodila zadatak da pobedom nad Berlinom obnovi veru u čovečnost života. Božja zapovest ,,ne laži“ u borbi protiv đavolskog neprijatelja ne važi. Za razliku od opravdanog ratnog anti-nacističkog laganja saveznika iz 1944. godine, u Srbiji se 2024. godine propagandom laže kako je Beograd moralno pobedio te saveznike u Generalnoj skupštini UN na glasanju o Srebrenici 23. maja 2024. godine. Uff, kakva pobeda nacionalističke Srbije! Ma, ta Nemačka nije uspela da savlada saveznike, ali Srbija jeste i to kako saveznike, tako i Nemačku!

A Crna Gora će tek videti svoga boga u nastavku srpske osvete nad njom zbog podrške poraženoj evro-američkoj sili. Tako Podgorici preti kolosalno jaka beogradska vlada. Srbija je od saveznika jedino uzela naziv njihove normandijske obmane - ,,Fortitudo“, ali je zaboravila da uzme i njen libertetski smisao. Beograd time podražava mučnu propagandu Putinove Moskve. Zbog te propagande nepravednog rata u Ukrajini, saveznici nisu pozvali Putina na svoju predstojeću proslavu invazije 6. juna 2024. godine. Šta je Srbija time dobila? Ništa. Udaljila se još više od Brisela i Vašingtona. I od Podgorice. I svakako je dodatno zaludela svoje stanovništvo da joj je saveznik Papua Nova Gvineja, i ostali dominioni, bilo starih kolonijalnih evropskih država, bilo novi ,,dominioni“ vagnerovske Rusije i Kine. I da, pojačala je bes Ruande, svog ,,opasnog“ protivnika.

SRŽ LAŽI BEOGRADSKE PROPAGANDE

Srbija nije nikoga savladala u Njujorku. Jedino koga zaista jeste savladala beogradska vlada je - sopstveni narod. Njemu nije rekla da je srebrenička rezolucija opomena toj vladi zbog neprekidne glorifikacije ratnih zločinaca i zločina-

ca protiv humanosti. Ta rezolucija je doneta zbog straha od beogradskog nastavljanja ratne velikosrpske politike čije bi glavne sledeće žrtve trebalo da budu Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Srbi u Hrvatskoj i na Kosmetu su već uništeni tom politikom.

Farsa zajednice srpskih opština na Kosmetu služi beogradskom podzemlju da se tamo bogati ubistvima i terorom nad vapajem naroda za mirom. Ona ne služi opstanku stanovništva spremnog na pokušaj za bar i teški suživot sa Prištinom. Tamošnja preostala mala enklava je na ivici opstanka kao i ona u Hrvatskoj koja je sa 20 odsto Srba u toj zemlji pala na dva odsto. I, umesto da joj Beograd osigura častan prelazak u Srbiju i da joj pruži nove stanove i zaposlenje, on je stalno nagoni na lažni san da će ,,vojska na Kosovo da se vrati“. Time još više satire ionako male izglede Srba za zajednički život sa mržnjevitim Kurtijevim šovinistima. Ta beogradska politika je zločin protiv šanse za mir i nju je u Njujorku napao Rezolucijom o Srebrenici evropski svet na svim kontinentima, napala ju je i Amerika i sve nekada poražene države iz Drugoga svetskog rata. Svima je dosta ludiranja sa nacionalističkim diktaturama i novim bombama.

MILOŠEVIĆ JE BIO BOLJI I GORI

Sadašnja beogradska vlada nije ni blizu politike srpskog predsednika Miloševića iz devedesetih godina prošlog veka i njegovog zahteva hrvatskim Srbima da prihvate federalnu poziciju svojih krajina u Hrvatskoj iz plana Z4. Od toga je hrvatski predsednik Tuđman strahovao više nego od beogradskih topova. Mi smo tada stali na Miloševićevu stranu iako smo ga u Novom Sadu 1991. godine javno optužili za agresiju na Hrvatsku i potom za zločine. I mi smo stali na Miloševićevu stranu kada je objavio ekonomske sankcije Republici Srpskoj zbog Mladićeve i Karadžićeve samovolje kada su obojica uobrazila da mogu terati Srbiju do vojno-političkog samouništenja, šireći nečuvene zločine za koje Srbija ne može biti odgovorna. I stoga smo tada podržali i njegov sporazum iz Dejtona, mada je već tada bilo jasno da Dejton potvrđuje teritorijalne rezultate rata bez programa

VESELINOV

Vućićev performans u Ujedinjenim nacijama

Njujorku

zajedničkog opstanka. Dejton priznaje ishod osvajanja, ali nema politiku života razorene države. I nema je do danas. Tu mlitavost i odsustvo programa koristi Beograd koji jedini ima jasan cilj: uništiti Bosnu i Hercegovu i prisvojiti Republiku Srpsku. I mi smo stali na Miloševićevu stranu kada je stotinama hiljada izbeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine pružio humanu privilegiju brzog naseljavanja u Srbiji i Vojvodini, osigurao im dugogodišnje izbegličko izdržavanje iz budžeta Srbije i dao im interventno prvenstvo u zapošljavanju u vojsci, policiji, školama, bolnicama i drugim državnim ustanovama - iako smo bili svesni koliko promena strukture stanovništva i premućstva ,,strancima“ remeti autohtonu kulturu života u stanovništvu i izaziva njegovu zlovolju.

A kada je Milošević opet nastavio da tera kera i izazvao rat na Kosmetu 1999. godine sa svetskim optužbama od novih zločina, mi smo ga ponovo napali. Zašto? Zato što je oživeo stari program Velike Srbije koji je prethodno uništavao autonomije i federalizam u Srbiji - posebno Kosmeta i Vojvodine, ali je uništavao i samostalnost gradova i provincija u Srbiji radi centralističkog bogaćenja elite u Beogradu. Političar kakav je bio Milošević ne može osigurati nikakav zajednički mir ne samo na Kosmetu, već to ne može ni u celoj Srbiji, niti u jugoslovenskom prostoru.

Zato ga je narod i oborio 5. oktobra 2000. godine. Bilo nam ga je dosta. To ipak nije bilo dovoljno.

SRBIJOM UPRAVLJA

VELIKOSRPSKA

IMIGRACIJA

Zašto, uprkos padu Miloševića 2000. godine njegova politika nastavlja da živi u sadašnjem Beogradu? To je zato što je ta politika stara najmanje 150 godina. Krenula je u Šumadiji još u prvoj polovini 19. veka, a potom se državno širila po svim teritorijama ,,potpomagana“ i drugim nacionalizmima, posebno u Hrvatskoj i islamskoj Bosni. Ona se nije mogla oboriti jednim pučem protiv vlade poput tog od 5. oktobra 2000. godine, već je morala da se decenijama nastavlja. Srbija još uvek nema snage za to. Milošević jeste bio oboren, ali velikosrpska i verska politička infrastruktura Srbije i apetiti njene nove buržoazije - nisu. Danas je Šumadija manje nego ikad naklona ideji rata za Veliku Srbiju. Ali tu politiku nastavlja njen prethodni negativni rezultat - u Beogradu vlada izbeglička elita. Ona vodi Vladu, vojsku, policiju, tajnu policiju, Maticu srpsku u Novom Sadu, SANU, Narodnu banku i javna preduzeća. I glavni zaštićeni vladini kriminalci su sa Kosmeta i iz Crne Gore - i oni više nisu kriminalci i nisu protivnici Vlade, već su njeni junaci. I glavni advokati kriminalaca su imigranti. Malo ko tu nosi duh šumadijske Srbije i Vojvodine... I šta sad? Po sebi se razume da smo svi mi odnekud došli i da niko nema u državnoj zajednici manja prava od drugih zato što je stigao posle drugih. Svi smo mi imigranti. Nije nas Bog od dana postanja odmah postavio na sadašnja mesta. Svaki je narod zauzeo šta je mogao. Ali niko nema prava, bez ob-

zira kada je došao, da uništava državu i napredak naroda. Tako nam i treba, dobili smo rezultat koji smo sami stvorili: da Srbijom uistinu ne upravljaju Srbijanci i Vojvođani, već izbeglice, plus Dodik? On je u Beogradu gotovo onoliko koliko i u Banjaluci? Đukanović ga je svojevremeno bar isterao iz Crne Gore... Ovo držimo da je tačno: Velika Srbija nije pobedila Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Kosmet i Crnu Goru, već je Velika Srbija pobedila samu Srbiju. Najveća žrtva koju njeni izbeglički zastupnici u Beogradu danas podnose je to što su napustili ijekavicu i izdali kulturu svog roda. I ne stide se toga, teši ih novac.

BEOGRAD I RUANDA

Da je beogradska vlada bila razumnija na Generalnoj skupštini UN 23. maja, ona bi podržala predlog srebreničke rezolucije ekstremno siromašne Ruande - godišnje po glavi ima 854 dolara društvenog proizvoda. I time bi mogla i da prebaci Evropi što pre trideset godina 1994. godine, nije ništa preduzela da se spreči genocid u Ruandi nad Tutsima i umerenim Hutima koji su počinili tvrdi Huti. Taj genocid od 800.000 Tutsija i umerenih Huta je velika sramota bivših kolonijalista u Ruandi jer su oni decenijama forsirali pseudo-vlast manjinskih Tutsija nad Hutima, zavađali ih i pljačkali državu. Sistematski su preko Tutsija provocirali većinske Hute. To, naravno, ne može biti opravdanje za budući genocid Huta. Ali niko iz Evrope nije Ruandu posle zločina ozbiljno izvlačio iz ambisa prošlosti. Možda je Ruanda iz očaja koautorstvom srebreničke rezolucije sada skrenula pažnju Nemačke i drugih država na sebe. Malo je to izgledno.

Srbija, zajedno sa nejedinstvenim trećim polom, pokazuje velikim silama prkos djeteta umjesto razvojnog programa kroz nova savezništva. Njen saveznik je postala Nikaragva, koja je glasala protiv Rezolucije, a vodi je Danijel Ortega. On je bivši marksista-lenjinista i ateistički sandinistički revolucionar, a sada je postao katolički fanatik koji diktaturom muči narod, ženama je zabranio pobačaj, a svoju ženu Rozario Muriljo postavio je 2017. godine za svog zamjenika, kao potpredsjednicu Republike

Beograd je zbog toga mogao mnogo bolje da postupi: mogao je da kaže da se slaže sa R uandom oko Srebrenice, jer u Rezoluciji nema neistine. I mogla je potom da stane na stranu Ruande i zatraži da se ovoj nesrećnoj zemlji pomogne kao što su Srbiji posle jugoslovenskih ratova iz devedesetih prošlog veka pomagale Evropska unija, a Nemačka posebno, Amerika, Kina i mnoge druge zemlje. Ovako, sa insistiranjem na neistini da Ruanda osuđuje srebreničkom rezolucijom srpski narod, Vlada Srbije se kompromitovala u crnoj Africi i ojačala predrasudu mnogih tamošnjih naroda da su svi Evropljani isti. Svi su lažovi i beskrupulozni koristoljupci. Eh, kakvu je šansu Srbija propustila!

ZA ŠTO BI CRNA GORA

TREBALO DA GLASA

Mnogi u Crnoj Gori vide da je srebrenička rezolucija UN trebalo da bude pomoć drugoj Srbiji - onoj Srbiji, koja još nije dovoljno jaka da samostalno bez naklonosti novog evropskog duha posle Drugog svetskog rata savlada strateško političko nasleđe iz 19/20. veka. Ona se kod toga još uvek nevešto snalazi i uporno izbegava otvoreni napad na politiku Velike Srbije. A dokle god to ona ne učini, politički kriminal Vlade u Srbiji će biti jači od bilo kakvog sna o prevratu razuma, demokratije i socijalne države.

I istina je da je toj slabijoj Srbiji potreban evropski svet za saveznika. Danas je propaganda laži u Beogradu jača nego za vreme Miloševića. I preostali opseg demokratije u Beogradu je manji nego za vreme njegove vladavine. I opoziciona struktura u Srbiji je slabija od one iz doba napada na Miloševića. A Evropa i dalje nije sigurna šta dalje da čini u Srbiji, kao što nije znala ni kako da osigura nastavak briselskog puta Crne Gore posle sloma Đukanovića. Tada je umesto proevropskih snaga podržala uspon Crkve i velikosrpskih nacionalista. Bolje bi bilo da se u Crnoj Gori nije umešala. Propaganda laži D-Day-a iz 1944. godine je bila varanje nemačkog nacističkog neprijatelja i njegove eksterminacione tiranije, dok je beogradska anti-srebrenička propaganda iz 2024. godine postala laganje sopstvenog naroda da ga bilo ko optužuje za genocid u Bosni.

Cilj te propaganda je jačanje trule beogradske vlasti, a ne i progres države. Te dve laži, saveznička i beogradska, razlikuju se ne samo etički, već i u istorijskom cilju. Beogradska laž vodi obnovi opravdanja eksterminacija drugih naroda, nezakonitoj eliminaciji svojih političkih protivnika i obnovi kancelarske tiranije jednog čoveka. Vodi novoj Srebrenici i napolju i unutra, u granici i izvan granice. Šta tu Crna Gora da čini? Verovatno samo jedno: da nastavi svakog dana da glasa za Rezoluciju o Srebrenici. •

Više NVO uputilo protestno pismo FCCG zbog izostanka podrške filmu „Čovjek koji nije mogao šutjeti“

Nedostatak senzibiliteta

prema umjetničkim djelima koja podstiču na suočavanje sa ratnom prošlošću

Iz NVO su ukazali da producent iz Srbije Miloš Avramović, crnogorski reditelj Dragutin Đurović i crnogorski glumac Momčilo Otašević kao stručni konsultanti nijesu smatrali da projekat koji u fokusu ima ratni zločin otmice putnika iz voza u Štrpcima iz februara 1993. godine, u kojem su ubijena i osmorica crnogorskih državljana, treba da dobije finansijsku podršku

PODGORICA - Grupa od pet nevladinih organizacija (NVO) uputila je protestno pismo rukovodstvu Filmskog centra Crne Gore (FCCG) sa zahtjevom da obrazlože zbog čega nijesu podržali projekat „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ reditelja Nemanje Slijepčevića, dobitnika Zlatne palme na Međunarodnom filmskom festivalu u Kanu.

NVO su pismo uputile direktorici FCCG Aleksandri Božović i predsjedniku Savjeta FCCG Edinu Jašaroviću Iz NVO su ukazali da producent iz Srbije Miloš Avramović, crnogorski reditelj Dragutin Đurović i crnogorski glumac Momčilo Otašević kao stručni konsultanti nijesu smatrali da projekat koji u fokusu ima ratni zločin otmice putnika iz voza u Štrpcima iz februara 1993. godine, u kojem su ubijena i osmorica crnogorskih državljana, treba da dobije finansijsku podršku. Kako su naveli u saopštenju, Savjet FCCG, na čijem čelu je Jašarović, usvojio je jednoglasno prijedlog stručnih konsultanata.

Članovi Savjeta su i poslovna psihološkinja i novinarka Irena Tatar, glumac Slaviša Čurović, književnik i televizijski autor Bogić Rakočević i članica u ime FCCG Danijela Radulović - Prema Pravilniku o sufinansiranju proizvodnje kinematografskih djela, stručne konsultante za filmsku djelatnost predlaže direktor FCCG, imenuje ih Savjet FCCG, koji i

usvaja odluku o njihovim prijedlozima za finansiranje projekata - navodi se u saopštenju. Iz NVO su ukazali da FCCG ranije nije podržao ni film „Quo Vadis Aida?“ rediteljke Jasmile Žbanić, koji obrađuje temu genocida u Srebrenici, a koji je osvojio priznanja na međunarodnim festivalima i bio nominovan za Oskara. Oni su pitali FCCG da li je neprepoznavanje tih filmskih projekata posljedica uvjerenja suprotstavljenih poštovanju ljudskih prava i patnji žrtava ratnih zločina, ili postoji neki drugi razlog za, kako su rekli, propuste da se podrže ta djela vrhunskog kulturno-istorijskog značaja.

- Očigledan je nedostatak senzibiliteta prema umjetničkim djelima koja imaju potencijal da osvijeste društvo, podstaknu na suočavanje sa ratnom prošlošću i obezbijede uslove za pomirenje i trajni mir na Balkanu - stoji u saopštenju. Navodi se i da govoriti o ratu kroz umjetnost predstavlja dragocjen način da se istina sačuva od zaborava i stigne do većeg broja ljudi, pogotovo mlađih generacija, a da bi FCCG trebalo da podržava upravo takve projekte.

Oni su kazali da očekuju obavještenje o tome što će biti učinjeno da se takvi propusti više ne dešavaju.

Protestno pismo uputile su Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava i Udruženje „Štrpci –Protiv zaborava“. R.P.

Predsjetnik Nikaragve Danijel Ortega sa suprugom koju je postavio za potpredsjednicu

Instert iz filma „Čovjek koji nije mogao šutjeti“

BAR - Virđilio, antički pjesnik iz zlatnog doba rimske književnosti prije nove ere, ,,oživio“ je poslije 2043 godine! Kao influenser sa vještačkom inteligencijom biće virtuelni vodič učesnicima samita G7 u Italiji od 13. do 15. juna ove godine. ,,Ja, Virđilio, najčuveniji antički vodič, želim vam dobrodošlicu u ovu prelijepu zemlju koju sam posjetio sa ostalim pjesnicima. Sada vještačka inteligencija može rekonstruisati scene mog putovanja koje ranije nikada nijesu viđene... Posežući za univerzalnim imaginacijama, vještačka inteligencija kreira nove veze između mog i vašeg svijeta... Vodim vas na jedno novo putovanje do izvora ljepote koja nas okružuje...“

Ovako će poželjeti dobrodošlicu državnicima grupe G7 i drugim učesnicima skupa koji će se održati od 13. do 15. juna u Fazanu (Brindizi, provincija Pulja) niko drugi doVirđilio, autor rimskog nacionalnog epa Eneide iz 31. vijeka prije nove ere, kojim je proslavio porijeklo i razvitak rimskog carstva od njegovog nastanka do vladavine Avgusta Italijani, koji su ove godine domaćini grupi državnika G7 (Kanada, Francuska, Njemačka, Japan, Italija, Velika Britanija, SAD) i ostalim pozvanim gostima, priredili su spektakularni ugođaj da im vodič bude pjesnik, koji je ,,oživljen“ nakon 2043 godine putem vještačke inteligencije. Ovaj izvanredan projekat, koji je nedavno predstavljen javnosti, osmišljen je od kompanije Carrara Lab, specijalizovane u razvijanju platformi i tehnologija u najnaprednijem sektoru digitalnih medija, u saradnji sa Opštinom Fazano, te Fondacijom ,,To je turizam Pulje“ (It’s Turismo Puglia).

- Virđilio je ponovo rođen zahvaljujući vještačkoj inteligenciji i spreman je da bude vodič posjetiocima Fazana kroz teritoriju Borgo Enjacia evocirajući svoj put iz 37 godine prije Hrista - izjavili su su iz Carrara Lab. na konferenciji pod nazivom ,,Gostovanje G7, turizam i vještačka inteligencija“, koja je upriličena 20. maja 2024. u organizaciji Opštine Fazano, Fondacije ,,To je turizam Pulje“ i kompanije Carrara Lab. Lik avgustinskog pjesnika rekonstruisan je u 3D na osnovu jedne skulpture koja je označena kao pouzdana od strane

Italija će sredinom juna biti domaćin učesnicima sastanka G7, priprema se spektakularni segment o vještačkoj inteligenciji

Virđilio ,,oživljen“ nakon 2043 godine

,,Ja, Virđilio, najčuveniji antički vodič, želim vam dobrodošlicu u ovu prelijepu zemlju koju sam posjetio sa ostalim pjesnicima. Sada vještačka inteligencija može rekonstruisati scene mog putovanja koje ranije nikada nijesu viđene... Posežući za univerzalnim imaginacijama, vještačka inteligencija kreira nove veze između mog i vašeg svijeta...Vodim vas na jedno novo putovanje do izvora ljepote koja nas okružuje...“

naučnika, a njegov put kao turiste ,,ante litteram“, duž čuvene Via Apie do antičke Enjacie, bilo je moguće evocirati

Učestvuje i papa Franjo

Poseban kuriozitet je što će prvi put u istoriji u radu G7 učestvovati vrhovni crkveni poglavar papa Franjo na sesiji koja se zove „Outreach“, a koja je predviđena za one koji su pozvani, a nijesu formalno članovi grupe G7. - Sigurna sam da će učešće naše svetosti dati odluču-

jući doprinos definisanju regulatornog okvira, etičkog i kulturnog, koji se odnosi na vještačku inteligenciju. Jer će se na ovom terenu, u sadašnjosti i budućnosti ove tehnologije, još jednom mjeriti sposobnost međunarodne zajednice da uradi ono na što je podsjetio 2. oktobra

kroz sistem takozvane regenerativne umjetnosti – crteža i mozaika iz tog doba. Nove granice vještačke inte-

1979. drugi papa, Sveti Jovan Pavle u čuvenom govoru u Ujedinjenim nacijama: „Nacionalnu i međunarodnu politiku kreira čovjek, realizuje čovjek i za čovjeka“. To će biti mjera našeg zalaganja i naš put.... Niko ne može ni pomisliti da se sa ovim izazovom, koji se odnosi na vještačku inteligenciju, može suočiti sam, pa je bolje vrednovati

ligencije biće tema diskusije na drugom sastanku Grupe G7, a to je iskorišćeno da se prezentuju mogućnosti kori-

etičke i intelektualne refleksije koje se razvijaju u ovoj oblasti - izjavila je predsjednica italijanske vlade Đorđa Meloni Papa Francesko već je više puta do sada iznosio stav povodom vještačke inteligencije. On je istakao da „ljudska bića rizikuju da u potrazi za apsolutnom slobodom padnu u spiralu tehnološke diktature“.

Italijani, koji su ove godine domaćini grupi državnika G7 (Kanada, Francuska, Njemačka, Japan, Italija, Velika Britanija, SAD) i ostalim pozvanim gostima, priredili su spektakularni ugođaj da im vodič bude pjesnik, koji je ,,oživljen“ nakon 2043 godine putem vještačke inteligencije

šćenja vještačke inteligencije u turističke svrhe što može doprinijeti turističkoj promociji.

- Vještačka inteligencija u redu – ali uz oprez na „deep fake“. I ja sam bio žrtvaporučuje papa. Očigledno će biti vrlo interesantno na ovom sastanku G7 na kome će se raspravljati o mnogim problemima i izazovima - od ratova, energije i klimatskih promjena do vještačke inteligencije, koja će biti jedna od centralnih tema.

Savjetnik za turizam Pier Franćesko Palmariđi objasnio je da integrisati komponente vještačke inteligencije na putu turističkog razvoja zemlje, dok je ograničena u kontrolisanoj i odgovornoj strategiji, predstavlja uzbudljivi horizont“. - Željeli smo da najavimo diskusiju o temi koja će biti centralna za vrijeme G7, koji će se održati u Fazanu u junu i to smo uradili da proširimo diskusiju u zajednici, prije svega među operaterima u turističkoj industriji ove teritorije. Najnaprednije tehnologije poboljšaće iskustva putnika, ali su neophodni modeli upravljanja i jasne linije usmjerenja. Fazano u ovome čini korak naprijed jer će naredni kursevi obrazovanja, koje lansira Fondacija „To je turizam Pulje“, biti posvećeni odnosu između vještačke inteligencije i turizma – kazao je Pier Franćesko Palmariđi. Već sljedeće godine biće promovisani prvi kursevi obrazovanja posvećeni vještačkoj inteligenciji u sektoru turizma, koji će uključiti Carrera Lab i Opštinu Fazano. Momenat u kome će se studenti i nastavnici osposobljavati u inovativnim formama „Storytelling“ kako bi se osposobili da predstave najudaljenije destinacije, što uključuje digitalni pristup sa realinim iskustvom putovanja. U ovoj optici, regeneracija istorijske literature je samo početak jednog puta inovacija predodređenog da napreduje i razvija se. - Sa rekonstrukcijom digitalnog Virđilija i umjetničkom antičkom imaginacijom želimo podvući koliko može biti snažna sinergija između vještačke inteligencije, kulture i turizma, prije svega u odnosu na ono što predstavlja identitetsku naraciju naše zemlje u svijetu - komentarisao je Gvaltiero Kararo, član Odbora direktora Carraro Lab. Predsjednik Fondacije „To je turizam Pulje“ Đuzepe Antonaći istakao je da ova fondacija priprema mrežu laboratorija koje integrišu tehnologiju vještačke inteligencije kako bi se studenti pripremili za profesije budućnosti. Sonja ČEJOVIĆ

Virđilio, antički pjesnik (70. p. n. e – 19. p. n. e) autor tri najpoznatija djela latinske literature

Učesnici konferencije ,,HOSTING G7“ održane 20. maja 2024.

Izraelske

GAZA - Izrael je juče saopštio da se uslovi za trajno primirje u Gazi nijesu promijenili za izraelsku stranu, kao i da plan o prekidu vatre podrazumijeva uništenje Hamasa i oslobađanje svih talaca.

- Prema (izraelskom) prijedlogu, Izrael će nastaviti da insistira da se ovi uslovi ispune prije nego što se uspostavi trajni prekid vatre - navodi se u saopštenju kancelarije izraelskog premijera Benjamina Netanjahua

Kako se dodaje, „ideja da će Izrael pristati na trajni prekid vatre prije nego što ovi uslovi budu ispunjeni osuđena je na propast“.

Izraelske snage su u subotu nastavile napade tenkovima i artiljerijom na grad Rafa na jugu Pojasa Gaze, nekoliko sati pošto je američki predsjednik Džo Bajden rekao da Izrael nudi novu mapu puta ka potpunom prekidu vatre.

Ubrzo poslije Bajdenove objave, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je insistirao da će njegova zemlja voditi rat sve dok ne ostvari sve svoje ciljeve, uključujući i uništenje radikalne palestinske grupe Hamas, koju SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.

Hamas je naveo da „pozitivno razmatra“ plan koji je iznio Bajden.

U svom prvom značajnom obrać anju u kojem je iznio plan za kraj sukoba, američki predsjednik je rekao da će izraelska ponuda u tri faze početi šestonedjeljnom fazom u kojoj će se izraelske snage povući iz svih naseljenih oblasti Pojasa Gaze.

Netanjahu: Plan o prekidu vatre podrazumijeva uništenje Hamasa

To bi takođe značilo „oslobađanje brojnih talaca, uključujući žene, starce, ranjene, u zamjenu za oslobađanje stotina palestinskih zatvorenika“. Izrael i Palestinci bi zatim pregovarali tokom tih šest nedjelja o trajnom prekidu vatre, ali bi se primirje nastavilo dok se vode razgovori, rekao je Bajden. Američki lider je pozvao Hamas da prihvati ponudu Izraela.

- Vrijeme je da se ovaj rat završi, da počne dan poslije - rekao je on, poslije čega je sličnu izjavu iznio britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron

Hamas je u saopštenju u petak uveče rekao da „pozitivno razmatra“ Bajdenov govor o „trajnom prekidu vatre, povlačenju izraelskih snaga iz Gaze, rekonstrukciji i razmjeni zatvorenika“.

Pr edsjednik SAD Džozef Bajden predstavio je prekjuče najnoviji prijedlog za sporazum o oslobađanju talaca i primirju u Gazi i apelovao na Hamas da ga prihvati.

- To je sporazum koji dovodi sve taoce kući, osigurava bezbjednost Izraela, stvara bolji „dan poslije“ u Gazi bez Hamasa na vlasti i utire put političkom rješenju koje obezbjeđuje bolju budućnost za

Još jedan udar na ukrajinska energetska postrojenja

KIJEV - Rusija je juče pokrenula veliki napad projektilima i bespilotnim letilicama na Ukrajinu, oštetivši energetske objekte u pet regiona širom zemlje, rekli su zvaničnici. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je snimke posljedica napada te pozvao Zapad na hitnu isporuku sistema protivvazdušne odbrane, među kojima je posebno naglasio američke rakete tipa Patriot. - Ruski teroristi razumiju samo jezik sile. Jedini način da se zaustavi ovaj teror i da se spriječi da postane normalan je da se odmah počnu donositi učinkovite odluke. Ukrajinsko nebo mora biti potpuno zaštićeno, tako da ludaci u Kremlju shvate da je njihov teror beskoristan - objavio je Zelenski. Ukrajinski nacionalni operater mreže Ukrenergo objavio je da su u napadu oštećeni energetski objekti u istočnom

Donjecku, jugoistočnom Zaporožju i Dnjepropetrovsku, c entralnom regionu Kirovograd i regionu Ivano-Frankivsk na zapadu. - Rusi su izveli još jedan udar na ukrajinska energetska postrojenja. Od marta to je već šesti masovni, složeni raketni i bespilotni napad na civilnu energetsku infrastrukturu - saopštio je Ukrenergo.

Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 35 od 53 ruske rakete i 46 od 47 ruskih dronova, rekao je komandant vazdušnih snaga. Rusija je od marta pojačala bombardovanje ukrajinske elektroenergetske infrastrukture, onesposobivši većinu proizvodnje termo i hidroelektrana, što je dovelo do nestanaka struje i uvoza električne energije na

rekordnom nivou.

DTEK, najve ć a ukrajinska privatna kompanija za proizvodnju energije, rekla je da su tokom napada njene dvije termoelektrane pogođene i da je oprema „ozbiljno oštećena“. Regionalni zvaničnici su saopštili da vatrogasci gase požare na nekoliko mjesta nakon udara. Zasad nema izvještaja o žrtvama.

Kako navode neki ukrajinski mediji, napad je mogao biti osveta za odluku SAD da dozvoli Ukrajini da američkim oružjem napadne mete na teritoriji Rusije.

Prekjuče je potvrđeno da je američki predsjednik Džozef Bajden odobrio Ukrajini korišćenje američkog oružja za ciljeve unutar Rusije, odakle se napada ukrajinski grad Harkov, nakon što je to Kijev proteklih nedjelja tražio od Vašingtona, potvrdio je američki državni sekretar Entoni Blinken

Izraelce i Palestince - rekao je Bajden. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozdravio je inicijativu za prekid vatre i oslobađanje zarobljenika u Pojasu Gaze koju je predstavio predsjednik SAD Džozef Bajden. - Svjedoci smo previše patnje i razaranja u Gazi. Vrijeme je da se zaustavi. Pozdravljam inicijativu američkog predsjednika Džozefa Bajdena i ohrabrujem sve strane da iskoriste ovu priliku za prekid vatre, oslobađanje svih talaca, zagarantovan nesmetan humanitarni pristup i na kraju trajni mir na Bliskom istoku - napisao je Gutereš na društvenoj mreži Iks. Plan, koji je iznio Bajden, predviđa prekid vatre u trajanju od šest nedjelja, pregovore o uslovima trajnog prekida neprijateljstava i obnovu Gaze. Hamas je objavio da pozitivno gleda na sadržaj Bajdenovog prijedloga za trajni mir u Gazi, javile su agencije. Palestinske zdravstvene vlasti procjenjuju da je u sukobu u Gazi poginulo više od 36.000 ljudi.

Libanski pokret Hezbolah saopštio je juče da je izveo seriju napada na izraelske vojne položaje. Hezbolah je izveo „vazdušni napad koristeći eksplozivne bespilotne letilice, gađajući položaje neprijateljskih oficira i vojnika“, navodi se u saopštenju proiranskog pokreta. Udar je odgovor na posljednje izraelske napade u kojima su prekjuče ubijena dva borca, a dvije osobe juče ranjene. Izraelska vojska je saopštila da su na meti napada bili „teroristi Hezbolaha“. - Neprijatelj (Izrael) je intenzivirao svoje napade - javila je zvanična libanska novinska agencija Ani, izvještavajući o „seriji udara bespilotnih letilica u kojima je bilo mrtvih, ranjenih i u kojima je pričinjena znatna materijalna šteta“ u pograničnim oblastima. Od početka rata između Izraela i palestinskog pokreta Hamas u Pojasu Gaze 7. oktobra, svakodnevna je razmjena vatre između izraelske vojske i Hezbolaha koji tvrdi da time podržava palestinski islamistički pokret.

Njemačka olakšala ulazak ljudima iz zemalja izvan EU koji traže posao

Nova šema viza za kvalifikovane radnike

BERLIN - U Njemačkoj je u subotu stupila na snagu nova šema viza za kvalifikovane radnike iz zemalja izvan Evropske unije koja omogućava ulazak u tu državu i traženje posla do godinu uz uslov da se ispunjavaju određeni kriterijumi. Nova šema, poznata kao karta šanse za traženje posla, omogućena je za one s najmanje dvije godine stručne obuke ili univerzitetskom diplomom priznatom u zemlji u kojoj je kvalifikacija stečena. Takođe je potrebno poznavanje njemačkog ili engleskog jezika. Da li podnosioci zahtjeva ispunjavaju uslove za takvu vizu računa se na osnovu jezičkih vještina, profesionalnog iskustva, starosti i veza s Njemačkom. Kada se karta odobri, podnosilac zahtjeva može da uđe u Njemačku i traži posao do godinu dana, što znači da više ne mora da se podnosi ugovor s njemačkom kompanijom prije nego što može da uđe u Njemačku da radi.

Nova šema je uvedena sa ciljem da se smanji birokratija i skrate procedure.

- Obezbjeđujemo da radnici i kvalifikovani radnici koji su godinama urgentno potrebni našoj privredi mogu da dođu u našu zemlju - rekla je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Gezer.

Nova šema je dio obuhvatnog paket zakona koji ima za cilj da riješi akutni nedostatak kvalifikovane radne snage u Njemačkoj.

Prva faza je počela u novembru 2023. i uglavnom je uključivala olakšanje puta do boravišne dozvole poznate kao EU plava karta i ticala se prepoznatih kvalifikovanih radnika. Od subote su takođe proširene mogućnosti za državljane zemalja Zapadnog Balkana koji traže posao, uključujući nekvalifikovane radnike. Ipak, za ovo je i dalje potreban ugovor s njemačkom kompanijom kao preduslov za ulazak u Njemačku radi rada.

Izrael najavio da će voditi rat dok ne ostvari ciljeve

Rusija izvela masovni vazdušni napad na Ukrajinu

U napadu oštećeni energetski objekti

Priredila:

PODGORICA - Otvoreni kulturni forum sa Cetinja objavio je kapitalnu „Antologiju američke eksperimentalne poezije nakon 1970“ pjesnikinje, esejistkinje, teoretičarke medija i književnosti i prevoditeljke Dubravke Đurić i koprevoditeljke Ane Gorobinski. Antologija sadrži radove tridesetak autora/ ica eksperimentalne, jezičke i konceptualne poezije od Klarka Kulidža, Rona Silimana, do Roberta Fitermena, Čarlsa Bernstina i drugih.

Dubravka Đurić je profesorica na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu, doktorirala je na Katedri za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Autorica je Otvorenog kulturnog foruma i stalna saradnica časopisa „Ars“. OKF je do sada u njenom izboru i prevodu objavio izabrane pjesme „Teške pesme“ Čarlsa Bernstina (2016), „Reprodukovanje profila i druge pesme“ Rozmari Voldrop, kao i nekoliko izbora i prevoda angloameričkih pjesnika u časopisu „Ars“. Đurić je objavila sedam zbirki poezije, te monografije „Globalizacijske izvedbe: Književnost, mediji, teatar“, „Jezik, poezija postmodernizam“, „Poezija, teorija, rod“, „Diskursi popularne kulture“ i dr. Osim pisanja bavi se i prevođenjem teorijskih knjiga sa engleskog. „Antologija američke eksperimentalne poezije nakon 1970“ Dubravke Đurić biće predstavljena na književnom festivalu „Odakle zovem“, knjižare „Karver“, u junu, u Podgorici, a njena poetska strujanja sa Crnom Gorom datiraju još od njene kultne pjesme „Jedna nenarativna pesma poezije“, koju je napisala na aerodromu u Podgorici, oktobra 2010. godine.

POBJEDA: U središtu „Antologije američke eksperimentalne poezije nakon 1970“ nalazimo američku jezičku poeziju. Zašto ste se fokusirali na ovaj tip poezije i u čemu je značaj američke eksperimentalne poezije kad su u pitanju savremeni poetski tokovi?

ĐURIĆ: Pisanje poezije me je navelo da počnem prevoditi američku antiakademsku poeziju. U kontekstu komparativne književnosti pa i amerikanistike, poezija je do sredine ‘80-ih bila u fokusu, ali sa postmodernizmom i studijama kulture je marginalizovana. Globalna reaktualizacija poezije dogodila se posljednjih recimo 10 ili 15 godina. U tom periodu se dramatično mijenjalo i polje književne proizvodnje.

Jezički pjesnici i pjesnikinje su značajni jer su eksperimentalnu struju američke poezije koja ima korijene u evropskim avangardama aktuelizovali u sopstvenoj poeziji i teorijskim interpretacijama. Zahvaljujući pisanju zagrebačke profesorke Sonje Bašić u uvodu „Zlatne knjige američke poezije“

INTERVJU: Dr Dubravka Đurić o Antologiji američke eksperimentalne poezije, u izdanju

Poezija mora neposredno komunicirati sa publikom

(1980) Antuna Šoljana, znamo da se američka poezija od ‘50-ih razvijala u dva paralelna toka, eliotovskoj, konzervativnoj, akademskoj liniji i paundovskoj antiakademskoj liniji. Toj antiakademskoj liniji pripadaju nova američka poezija, kao i jezička poezija. Američka pjesnička kultura je, koliko mi je poznato, jedinstvena zato što je omogućila razvoj paralelnog toka, druge tradicije To je omogućio institucionalni, univerzitetski okvir američke poezije. Jezički pjesnici i pjesnikinje su najprije izgradili paralelni sistem časopisa, izdavačkih kuća, diskusionih foruma i mjesta na kojima se poezija čitala, a početkom ‘90-ih jedan broj njih počeo je da na univerzitetima predaje o eksperimentalnoj poeziji.

POBJEDA: Odakle potič e Vaše interesovanje za jezičku poeziju i za pjesnički eksperiment uopšte, u čemu je bila zanimljiva recepcija američke jezičke poezije u socijalističkoj Jugoslaviji?

ĐURIĆ: Slovenački pjesnik Tomaž Šalamun je 1971. pohađao čuvenu školu za poezi-

ju na Univerzitetu Ajove, koju su vodili Ted Berigan i Anslem Holo, pripadnici druge generacije njujorške škole. Tu je upoznao i družio se sa budućim jezičkim pjesnicima Bobom Perelmanom, sa kojim je ostao prijatelj do kraja života, i Beretom Votenom. Tu činjenicu naveo je Tomaž Brejc

Eksperimentalna poezija dovodi u pitanje kodove lirske poezije i kodove samog jezika, ali se bavi i kritikom društva. Nakon marginalizacije poezija je ponovo aktuelna na globalnom nivou – kazala je Đurić

u pogovoru prevoda Šalamunovog „Pokera“ koji je Josip Osti početkom ‘80-ih preveo na srpsko-hrvatski za sarajevska „Lica“. O tome se malo pisalo, ali njegova poezija iz ‘70-ih može se razumjeti u kontekstu ovih činjenica. Prve prevode i intervjue sa jezičkim pjesnicima načinila je Nina Živančević koja je tada živjela u Americi i bila povezana sa bit pjesnicima i pjesnicima njujorške škole prve i druge generacije. Moje zanimanje za pjesnički eksperiment proizilazi iz činjenice da sam od 1979. pratila rad beogradske konceptualne Grupe 143, u kojoj je moj suprug Miško Šuvaković djelovao i kao suosnivač i to iskustvo me je navelo da se zainteresujem za pjesnički eksperiment.

POBJEDA: Šta Vam je bilo najvažnije pri odabiru autorica/a za Antologiju i koje kriterijume ste primijenili prilikom selekcije? Osim eksperimentalnih i jezičkih koliko su tematski i drugi aspekti imali uticaja na koherentnost izbora pri sačinjavanju antologije?

Tvrdnje za Džona Baldesarija

Neću više pisati dosadne pesme

Neću više sklapati prijateljstvo sa dosadnim prijateljima

Neću više praviti dosadne slatkiše

Neću više donositi dosadne odluke

Neću više podizati dosadne revolucije

Neću više imati dosadne želje

Neću više zbijati dosadne šale

Neću više pokretati dosadne ratove

Neću više voditi dosadne ljubavi

Neću više praviti dosadne probleme

Dženifer Karmin, iz „Antologije američke eksperimentalne poezije nakon 1970“

ĐURIĆ: Dio prevoda sam izabrala iz korpusa koji sam od 1988. prevodila, dio je prvi put preveden za ovu antologiju. Zahvaljujući prevodima moje koprevoditeljke Ane Gorobinski, uvrstila sam i pjesnike i pjesnikinje konceptualnog pisanja i kratkotrajne formacije Flarf. Ovo je prva antologija u koju su oni uključeni, dok se jezički pjesnici nalaze u više antologija objavljenih od 1989. do danas. Antologija je strukturirana po principima koji su u temelju umjetničke i teorijske ideologije jezičke poezije (otuda vaš utisak da je antologija koherentna i pored žanrovske heterogenosti). Dovodi se u pitanje razlika između poezije i proze, kao i teorije i poezije. Dominantni tok je uvijek i svugdje antiintelektualan. Jezički pjesnici i pjesnikinje, čiji se rad preklopio sa dobom Teorije (pod Teorijom se ovdje misli na francuski poststrukturalizam) podrazumijeva rad sa teorijama u jeziku poezije. Jezički pjesnici su do krajnjih granica intelektualizovali polje pjesničke proizvodnje. Uspostavili su ono što je teoretičarka poezije Virdžinija Džekson nazvala „antilirskom paradigmom“.

POBJEDA: U čemu je bio kasniji uticaj „antilirske paradigme“, odnosno značaj konceptualnog pisanja proizašlog iz jezičke poezije? ĐURIĆ: „Antilirska paradigma“ je postala toliko uticajna da je cjelokupna američka poezija poslije 2000. počela da se prestrukturira u odnosu na nju. Otpori su bili snažni, a mnogi postupci i umjetničke ideologije jezičke poezije apsorbovani su u novi dominantni tok hibridne pjesme. Jezička poezija je najznačajnija formacija jer je u savremenim raspravama o poeziji nezaobilazna. Ona je i transnacionalni fenomen, postoje snažne veze između jezičke poezije i kineske, ruske, portugalske, skandinavske itd. eksperimentalne poezije.

POBJEDA: Čarls Bernstin kaže da u eksperimentalnoj poeziji „nema nikakvih manifesta, formulisanja osnovnih principa, nikakvog ‘kako da pišemo’ odvojenog od samog pisanja…“ Kako vidite budućnost ovakvog tipa poezije u Americi i šire, da li postoje neki novi trendovi ili pravci u eksperimentalnoj poeziji?

ĐURIĆ: Novi trendovi postoje, ali mi još ne znamo ništa o njima. Jezička poezija se pojavila oko 1970, ali je u Americi,

Internet mora da utiče na promjenu književnosti

POBJEDA: Možete li nam reći nešto više o konceptualnoj poeziji i Flarfu, kao ranom avangardnom pokretu na početku 21. stoljeća, te o Vašem iskustvu s ovim poetskim pravcima?

ĐURIĆ: Pomenute pjesničke formacije zagovaraju aproprijaciju, neoriginalnost i plagiranje. Smatraju da Internet mora da utiče na promjenu književnosti, kao što se i umjetnost promijenila zahvaljujući izumu fotografije. Važan termin u ovom kontekstu je nekreativno pisanje. Niz termina označava slične savremene prakse: dokumentarna poezija, socijalna poetika, istraživačka poezija, konceptualna poezija. Pjesnici i pjesnikinje rade sa postojećim arhivima i dokumentima, citiraju, kopiraju i prisvajaju gotove materijale koje zatim u novom kontekstu ponovo uokviruju. Ta tradicija prisvajanja u američkoj poeziji ide od Ezre Paunda, zatim su bitni objektivisti, itd. Neki teoretičari u ovim tendencijama izdvajaju dva pristupa: jedan je formalistički, a drugi društveno angažovan.

a zatim i u Jugoslaviji postala vidljiva zahvaljujući antologijama Rona Silimana „U američkom stablu“ i Daglasa Meserlija „Language Poetries“ (Jezičke poezije, 1987), prvi prevod u Jugoslaviji je objavljen 1987. Konceptualni pjesnici su se pojavili krajem ‘90ih, brzo su u Americi postali uticajni, a prvi prevodi se pojavljuju 2012. O jezičkoj poeziji, kao i o konceptualnom pisanju se u ovom dijelu svijeta malo zna mada postoji nevjerovatno obimna literatura na engleskom o te dvije pjesničke formacije.

Naslovnica Antologije

izdanju Otvorenog kulturnog foruma

neposredno publikom

POBJEDA: Koliko se čita eksperimentalna poezija? Koje bi, po Vašem mišljenju, bile ključne lekcije ili saznanja koje čitaoci mogu izvući iz proučavanja eksperimentalne poezije kako iz Vaše antologije, tako i iz ovog poetskog pokreta uopšte?

ĐURIĆ: Pitanje o čitljivosti poezije je kompleksno. Uvijek su postojale popularne forme, ali u središtu moderne poezije od vremena Malarmea i Remboa bilo je ono kako (forma), a ne šta (sadržaj). Eksperimentalna poezija od futurizma, kubofuturizma, do konkretizma i jezičke poezije dovodi u pitanja kodove lirske poezije i kodove samog jezika, ali se bavi i kritikom društva. Možemo se upitati zašto je poezija ponovo aktuelna na globalnom nivou poslije skoro 30 ili 40 godina marginalizacije. Da bi komunicirala sa ljudima u javnom prostoru, poezija sada mora biti razumljiva, mora imati jasne poruke, mora biti antiintelektualna, za njeno razumijevanje ne morate biti obrazovani, što se uklapa u dominante vremena. Dok je ranije umjetnost bila bezinteresna (umjetnost radi umjetnosti), danas umjetnost mora imati funkciju: ona zabavlja i/ili podučava. Simptomatična je Instagram poezija Rupi Kaur. Poezija se mora i prodavati – postoji globalno i lokalno tržište – u poznom neoliberalizmu postala je roba kao i svaki drugi segment proizvodnje (hrane, odjeće, itd.). Nekada se govorilo da književnost, posebno poezija funkcioniše u neekonomskoj ekonomiji. Stvari su se promijenile.

POBJEDA: Šta je, onda, u svemu tome potrebno da bi eksperimentalna poezija bila čitana i tražena?

ĐURIĆ: Da biste razumjeli eksperimentalnu poeziju, morate znati istoriju poezije, kao i

Izložba „Progoneee me tvoje oči“ Tadije Janičića otvorena na Cetinju

teorije (=morate steći znanje) koje su sami pjesnici kao i interpretatori ponudili. Neoliberalni mehanizmi svaki segment kulture pretvaraju u dio tržišne ekonomije, a da bi bila tražena, poezija mora biti razumljiva. Zato kritika nema važnu ulogu posrednika između knjige i čitateljke kao nekada, više je promotivna, jer poezija mora neposredno komunicirati sa publikom, da parafraziram Čarlsa Bernstina, pjesma ne smije svojom kompleksnošću potcjenjivati publiku i od nje tražiti određena intelektualna znanja. Naravno nije sva poezija ni danas jednostavna, ali govorim o opštoj tendenciji.

POBJEDA: Eksperimentalna poezija nema granica kad su u pitanju jezičke igre i versifikacija. Kako vidite ulogu prevodioca u prenošenju tih eksperimentalnih elemenata na drugi jezik?

ĐURIĆ: Najviše sam prevodila Čarlsa Bernstina, Boba Perelmana, Rozmari Voldrop (objavljeni su kao i ova antologija u OKF, kao i nešto stariji pjesnik Džerom Rotenberg), ali i Majkla Palmera, Rona Silimana i Lin Hedžinian. Izazovno je prevoditi složenu poeziju. Uglavnom poeziju prevode pjesnici i pjesnikinje, jer prevođenje ima značajnu ulogu u procesu pisanja sopstvene poezije. Prevođenjem vi u sopstvenu kulturu uvodite nove pjesničke paradigme. Uz napomenu da je savremeno zanimanje za poeziju u ovom našem dijelu svijeta (kao i u cijelom svijetu) potaklo nevjerovatan razvoj zanimljive teorije poezije, ali moram primijetiti da je pisanje teorije poezije u velikoj mjeri rodno obilježeno. Sve je više pjesnikinja, ali je gotovo zanemarljiv broj uticajnih teoretičarki poezije.

POBJEDA: Na koji način eksperimentalna poezija utiče na književne prakse i poetike u savremenom kontekstu?

ĐURIĆ: Tokom ‘90-ih eksperimentalne prakse koje su do tada bile izvan kanona, istorizovane su i više gotovo niko ne dovodi u pitanje njihovu umjetničku vrijednost. Futurizam, kubofuturizam, konkretna i vizuelna poezija, a u Americi i jezička poezija postale su dio opšteg znanja. Radikalni, eksperimentalni postupci su lirizovani, što znači prisvojeni i transformisani u skladu sa dominantnim lirskim tokom. Tako je nastala hibridna pjesma, koja spaja postupke koji su nekada funcionisali u suprotstavljenim paradigmama akademske (lirske) i antiakademske (antilirske) američke poezije. Nakon 2000. i u našoj regiji su se pojavile pjesničke prakse koje se mogu označiti kao hibridne u ovom istom smislu, jer je to bio globalni trend. Ipak mislim da je sada prevladavajuća forma poezije koja se približava prozi i u kojoj se insistira na jednostavnom jeziku. Sve u svemu, dinamika promjena je sve ubrzanija. Ljubeta LABOVIĆ

Kompleksne relacije savremenog društva

PODGORICA - Izložba

radova Tadije Janičića „Progoneee me tvoje oči“, koju partnerski realizuju Narodni muzej Crne Gore i Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banjaluke, otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Na izložbi su prikazane slike, crteži, reljefi, skulpture i objekti koje je umjetnik radio posljednjih nekoliko godina.

Otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti i kustoskinja izložbe Ljiljana Karadžić kazala je da je Tadija Janičić slikar koji ne pripada nijednom umjetničkom lobiju ili zatvorenom kružoku, nijednom umjetničkom ili kritičarskom ili kustoskom kružoku.

- Nema ni želju ni volju za socijalizacijom i druženjem s etabliranim umjetničkim miljeom, ne juri galeriste, ne šlihta se kustosima i muzejima, ne pokazuje ama baš nikakvo interesovanje za fensi događaje na kojima treba biti viđen da bi uspio na beogradskoj sceni, centru svih ustoličenja. Čak i ne živi u Beogradu, već u Novom Sadu. Pa ipak, Tadijine radove svi vole i traže. Zanimljiv je to slučaj, jer je Tadija istovremeno i autsajder i visokokotirani umjetnik – zvijezda – kazala je Karadžić. Objasnila je da je Janičić blizak sa legendarnim konceptualistima, a aktuelni mladi kritičari ga rado pozivaju u svoje selekcije.

- Ozbiljne kolekcije odavno imaju njegova djela, potražnja se širi geometrijskom progresijom. Na društvenim mrežama Tadiju prati armija fanova vrlo različitih bekgraunda, od kojih neki nemaju nikakve veze se umjetnošću, a oduševljavaju se njegovim radovima i nazivima - kazala je Karadžić. Ona se zapitala u čemu je tajna njegove popularnosti na ovim prostorima. U temama koje slika, načinu na koji slika, duhu vremena, detektovanju ludih fenomena naše svakodnevice, brisanju granica između elitnog i marginalnog, non-

šalantnom šarmu umjetnika, pregalačkom radu ili srećnom rasporedu zvijezda?

- Vjerovatno od svega navedenog pomalo, uz opasku da je Tadiji skoro svejedno. Važno mu je da radi, živi od svoje umjetnosti i da je slobodan –rekla je Karadžić.

Dodala je da se Janičić bavi preispitivanjem kompleksnih relacija savremenog društva i života malog, marginalnog čovjeka kroz neobične, začudne narative.

Tadija Janičić rođen je u Nikšiću 1980. godine. Završio je osnovne i master studije na

Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Do sada je održao više od trideset samostalnih izložbi u regionu i Evropi. Takođe, učestvovao je na grupnim izložbama. Njegova djela se nalaze u kolekcijama Narodnog muzeja Crne Gore, Muzeja savremene umetnosti Vojvodine, Muzeja grada Novog Sada, Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Telenor kolekciji i brojnim privatnim kolekcijama. Nakon postavke na Cetinju, koja se može pogledati do 3. jula, izložba se seli u banjalučki muzej. R. K.

„Podgoričko kulturno ljeto“ biće otvoreno večeras na Trgu nezavisnosti

Za početak koncert grupe Neri per Caso

PODGORICA - Tradicionalna manifestacija „Podgoričko kulturno ljeto“ biće otvorena koncertom popularne italijanske akapela grupe Neri per Caso, večeras u 20 sati, na Trgu nezavisnosti. Od 2. juna do 20. septembra publici će biti predstavljeni kvalitetni

i raznovrsni književni, muzički, pozorišni, filmski, ali i programi iz oblasti vizuelnih umjetnosti. Premijernim nastupom poznate grupe pred podgoričkom publikom biće obilježena 78-godišnjica Republike Italije, a koncert se organizuje u saradnji s italijanskom ambasadom u Podgorici. „Podgoričko kulturno ljeto“ otvoriće sekretarka Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Snežana Tomanović, a prisutnima će se obratiti i ambasadorka Italije u Podgorici Andreina Marsela Pored koncerta, danas u podne, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ biće izvedena dječja predstava „Tarzan – gospodar džungle“ Gradskog pozorišta Podgorica, u režiji Davo-

ra Dragojevića i Tamare Vujošević-Mandić Ljubitelje književnosti, od 3. do 5. juna, očekuje „Puškinova nedjelja“, čiji će program obuhvatiti predavanja o životu i djelu jednog od najvećih ruskih pjesnika, te čitanje odabranih odlomaka iz njegovih djela i nagrađenih radova na literarnom konkursu, uz učešće profesora i učenika podgoričke gimnazije. U saradnji s italijanskom ambasadom, u paviljonu u Njegoševom parku, 4. juna, u 21 čas, biće prikazan nagrađivani film „Ja kapetan“, italijanskog scenariste i reditelja Matea Garonea. Izložba djela mlade sarajevske umjetnice Hanne Dujmović biće otvorena u Modernoj galeriji

7. juna, u 20 časova, a iste noći počinje i dvodnevni rokenrol festival „Rockstrikcija“, na platou iza Muzičkog centra Crne Gore. U ponedjeljak, 8. juna, u 20 časova, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, biće izvedena popularna predstava Gradskog pozorišta „Mislim da treba da razgovaramo“, u režiji Danila Marunovića. Izložba Instituta „Yunus Emre“ biće organizovana u ponedjeljak, 10. juna, u 19 časova, u Kuslevovoj kući, dok će narednog dana, u Velikoj sali KIC-a, biti održana manifestacija „Dan najboljih“, kojom se, iz godine u godinu, promovišu vrijednosti najuspješnijih učenika osnovnih i srednjih škola u Podgorici. Međunarodni festival dokumentarnog filma „Underhill“ počinje 12. i trajaće do 20. juna, a publika će biti u prilici da vidi najbolja regionalna i evropska ostvarenja. Projekcije će biti upriličene na košarkaškom terenu u Njegoševom parku... R. K.

Pjesnikinja i prevoditeljka

Dubravka Đurić

M. Šuvaković

S otvaranja izložbe djela Tadije Janičića

„Sokoli“ odradili drugi trening pred prijateljske duele u junu, Edvin Kuč poručio

Nikog se ne plašimo, želimo da se nadigravamo i sa Belgijom

PODGORICA – Robert

Prosinečki u martu je pobjedama nad Bjelorusijom i Sjevernom Makedonijom debitovao na klupi crnogorske fudbalske reprezentacije, dvije provjere čekaju ,,sokole“ i ovog mjeseca – biće to i posljednji testovi pred septembarski start Lige nacija. ,,Crveni“ će 5. juna gostovati Belgiji, četiri dana kasnije ugostiće Gruziju, takođe učesnika predstojećeg Evropskog prvenstva.

– Okupljanje u martu je bilo dobro, odradili smo što se od nas tražilo. Bili smo dobri u te dvije provjere, a sada nas čekaju mnogo jače utakmice. Belgija je, po meni, uz Njemačku, Englesku i Francusku jedan od favorita za osvajanje Evropskog prvenstva. Njihova aktuelna generacija „hvata posljednji voz“ da proba da osvoji neki trofej – rekao je vezista Edvin Kuč

– Daćemo sve od sebe da ostvarimo pozitivan rezultat u Briselu. Takođe, i Gruzija je

dobar rival, učestvuje na šampionatu Evrope do kojeg je došla kroz baraž. Posljednjih godina su u uzlaznoj putanji. Čekaju nas dvije jake provjere u kojima želimo da pokažemo da možemo da se nosimo sa mnogo jačim reprezentacijama – dodao je Kuč. Crna Gora će naredne mečeve igrati oslabljena, bez Stefana Savića, Adama Marušića, Rista Radunovića i Marka Tućija ,,Sokoli“ su juče odradili drugi trening, još u nekompletnom sastavu jer nije bilo kapitena Stevana Jovetića, Stefan Mugoša stiže iz Južne Koreje, dok će se fudbaleri azerbejdžanskog Karabaga Marko Janković i MarkoVešović nacionalnom timu priključiti u Briselu.

HRABRO UPRKOS

IZOSTANCIMA

I pored kadrovskih problema, Prosinečki je najavio da neće odustati od ideje da Crna Gora bude ekipa koja diktira ritam – čak i u gostima Belgiji.

– Svaki selektor ima svoje ideje, planove i zamisli. Sa novim selektorom smo u prethodne dvije utakmice pokazali da ćemo igrati drugačije i ofanzivnije, a to je i pokazao

rezultat u mečevima sa Bjelorusijom i Sjevernom Makedonijom. Nadam da ćemo nastaviti u tom ritmu, ne plašeći se nijednog rivala. Mislim da imamo kvalitet, po-

sebno kada smo kompletni – istakao je Kuč. – Imamo dosta kadrovskih problema jer neće igrati Savić i Marušić, a ni Jovetić još nije trenirao s nama. Oni su lideri

tima, ali tu smo da se pokažemo i damo sve od sebe. Moramo igrati protiv jakih protivnika i na takvim utakmicama pokazati da vrijedimo. Probaćemo da se nadigravamo sa Belgijom. Rezultat nije presudan, ali... – Uvijek je rezultat bitan, ali kroz prijateljske utakmice imamo priliku da na terenu sprovedemo sve što smo radili sa novim selektorom. Daćemo maksimum, svakako, igraćemo i za pozitivan rezultat – naveo je Kuč.

ODLAZAK U NEFČI

Iskusni Rožajac je kao kapiten Balkanija osvojio duplu krunu na Kosovu. Idealan kraj saradnje s obzirom na to da se Kuč seli u Azerbejdžan. – Poslije pet i po godina koliko sam proveo u Balkaniju, došao je momenat za transfer. Dogovorio sam sve sa Nefčijem i nadam se da ću u narednih mjesec otputovati u Azerbejdžan i potpisati ugovor sa novim klubom – kazao je Edvin Kuč. N. KOSTIĆ

Robert Prosinečki i Edvin Kuč na treningu

PODGORICA - Zvuči tako

poznato – fudbaleri Real Madrida novi su šampioni Evrope!

Borusija iz Dortmunda držala je španskog velikana pod kontrolom, činilo se da ga ,,ima u šaci“, da Realov pobjednički mentalitet neće ponovo doći do izražaja.

Ali to je Real, to je dinastija, to je magična formula Karla Anćelotija – kad je trebalo sve je kao i 2022. branio Tibo Kurtoa, a kad je trebalo kazniti Borusiju u ulozi junaka našli su se Dani Karvahal i Vinisijus Žunior

Krunisanje na ,,Vembliju“ u bijeloj nijansi – ,,kraljevski klub“ osvojio je čak 15. titulu prvaka Evrope, Borusija je ostala na jednoj.

Izgubila je drugo uzastopno finale i ponovo na najvećem engleskom stadionu kao 2013. godine.

- Dosta smo patili u prvom poluvremenu, u drugom smo bili bolji, imali smo manje problema. Ovo je san koji se nastavlja – prokomentarisao je Anćeloti. Duel na kultnom stadionu počeo je propustom organizatora jer je nekoliko navijača uletjelo na teren, a onda su viđeni brojni propusti u igri Reala koji je teško izlazio na kraj sa rastrčanom i agresivnom Borusijom. Prvu veliku šansu ,,milioneri“ su stvorili u 21. minutu kada je

Bogovi fudbala

Mats Humels sjajnim pasom nadmudrio odbranu Reala i ostavio Karima Adejemija samog sa Tibom Kurtoom, ali je brzonogi ofanzivac otišao previše ulijevo i prilika je propala. Minut kasnije ponovo je drhtao velikan iz Madrida – Niklas Filkrug je pogodio stativu, s tim da je utisak da je tome prethodio ofsajd i VAR bi vjerovatno poništio pogodak. Borusija je čitala sve ideje Reala, čija je odbrana stajala visoko, a ostale linije tima bile odsječene. Žuto-crni trio na sredini Džan, Zabicer i Brant diktirao je ritam meča, da bi u 28. minutu Adejemi ponovo umakao defanzivcima ,,merengesa“, ali je još jednom odličan na golu bio Kurtoa koji se vratio među stative nakon povrede. Posljednji pokušaj u prvom poluvremenu Borusija je imala u 41. minutu – Zabicer je šutirao sa dvadesetak metara, Kurtoa ponovo bio na visini zadatka. Real je morao da reaguje i zaprijetio je već u 49. kada je Toni Kros dobro izveo slobodan udarac, a Gregor Kobel paradom loptu poslao u korner. Madriđani, ipak, i dalje nijesu

rizikovali, a u 63. ih je ponovo spasio Kurtoa – odbranio je udarac glavom Filkruga na centaršut Adejemija. I takav Real je bio opasniji nego u prvom poluvremenu i stvorio je neprijatnost Borusiji u 69. Vinisijus je ubacio loptu s lijeve strane, njen let slabo procijenili i Belingem i Kobel, pa je umalo završila u mreži. U 74. je, međutim, završila baš tu, i to kako – Toni Kros, ko-

ji je odigrao posljednji meč u klupskoj karijeri, izveo je korner i kod prve stative pronašao Danija Karvahala Desni bek visok 173 centimetra bio je viši u skoku od Niklasa Filkruga (189 cm) i postigao gol koji je ,,okrenuo“ finale na stranu tima koji je do tada bio u podređenom položaju. Rastrčao se Real nakon vođstva, bacio Borusiju u konopce, a nakon tri šanse (kod dvi-

Oliver Šarkić, nakon što je cijelu karijeru gradio u inostranstvu, prije godinu i po stigao u Dečić i postao šampion Meridianbet 1. CFL

PODGORICA – Fudbalski put Olivera Šarkića bio bi inspiracija Tomasu Manu, koji bi imao previše zanimljivog materijala za svoj roman.

Pokušaćemo ukratko da objasnimo i zašto – Oliver Šarkić, Crnogorac, rođen je u Engleskoj, tačnije u Grimzbiju, a do februara prošle godine cijelu karijeru proveo je u inostranstvu. Član poznate porodice Šarkić, ponikao je u Anderlehtu, jer je Belgija za Šarkiće dugo bila drugi dom. Prošao je sve mlađe selekcije, a onda kao 17-godišnjak prešao u Benfiku.

Tada je uslijedio novi put – u Portugalu se dodatno usavršavao, a nakon partija za mladi i B tim Benfike, došla je na red Engleska, njegova „rodna kuća“. Došao je u Lids odakle je krenuo fudbalski „život“ u kolijevci fudbala – nastupao je za Barton, Blekpul i Mensfild taun. Uslijedila je nova selidba –odlučio je da se oproba u Aziji, gdje je igrao za uzbekistanski Pahtakor.

Slijedi, zatim, totalno iznenađenje – u zimskom prelaznom roku prošle godine stigao je kao neočekivano pojačanje Dečića. – Doživio sam povredu tokom perioda u Uzbekistanu, ostao bez kluba i u tom momentu, dok sam čekao angažman, došao je poziv od Dečića. Iskreno, to je bio izazov za mene, jer sam imao želju da dođem u Crnu Goru, gdje sam nastupao samo tokom reprezentativnih akcija. Želio sam da u Crnoj Gori, gdje mi mnogi znaju ime, ali ne

Želja mi je bila da se dokažem u Crnoj Gori

znaju ko sam, da se dokažem i pokažem, ali i da imam tu čast da podignem trofej. Sve to me motivisalo da dođem u Dečić i definitivno nijesam pogriješio – kaže na početku razgovora za Pobjedu Oliver Šarkić.

SJAJNA STATISTIKA Nakon godinu i po staža u Dečiću, Oliver Šarkić proslavlja i trofej – Tuzani su šampioni Crne Gore, čime je dio istorije kluba.

– Mislim da smo na najbolji način krunisali sezonu. Bilo je uspona, padova, dobrih i loših serija, ali stalno smo bili u vrhu i mislim da smo na kraju zasluženo stigli do pehara – dodao je Šarkić, koji je, takođe, skrenuo pažnju na sebe, jer je uz 11 golova potpisao i 12 asistencija.

– Moram biti zadovoljan. Dečić je prvak, ostavili smo iza sebe Budućnost i Sutjesku, imao sam dobru statistiku, tako da je sezona uspješna – skroman je Šarkić.

Po dolasku u Dečić, ipak, nije sve bilo idealno – na kraju, Dečić je ostao bez Evrope u posljednjem kolu, ali ove sezone Tuzani su napravili istorijski uspjeh.

– Dečić je uspio da okupi dosta dobrih igrača, koji, zaista, imaju kvalitet. Mislim da je pro-

Reprezentacija najveći san

Oliverov brat Matija biće u timu Crne Gore, koja igra protiv Belgije. Oliver Šarkić je nastupao za sve mlađe reprezentativne selekcije, a nada se da će jednog dana i on biti dio seniorske selekcije.

– To mi je od prvog dana karijere najveći san. Volim Crnu Goru, uvijek sam navijao i navijaću za Crnu Goru. Naravno, sada je specifičan meč, igra Crna Gora protiv Belgije, gdje smo živjeli osam godina, a volio bih da sam u dresu naše reprezentacije. Međutim, vjerujem u sebe, radiću još jače i nadam se da ću i ja jednog dana biti u prilici da zaigram za našu reprezentaciju – naglasio je Šarkić.

blem bio što su se ranije često mijenjali treneri, tako da je bilo teško da se sve uklopi. Milorad Peković uspio je da sve složi u idealnu cjelinu, da iskoristi kvalitet svih igrača, a to se i pokazalo, jer je nakon njegovog dolaska Dečić vezao devet trijumfa – ističe Šarkić.

PROBLEM USLOVI

Iako ima samo 26 godina, iza Šarkića je ozbiljan fudbalski put. Kada je u pitanju crnogorski fudbal, nema dilemu šta je najveći problem. – Iskren da budem, nije crnogorska liga laka kao što se misli zbog koeficijenta. Najveći problem su uslovi, odnosno, tereni od oktobra do aprila. Samo Sutjeska i Budućnost imaju do-

bre terene. Samim tim, igra se sporo. Drago mi je da ljudi iz Dečića ne vode brigu samo o rezultatima već i o tome, tako da će Dečić uskoro dobiti novi stadion i samo na taj način može se napredovati – objašnjava 26-godišnji Šarkić.

Za razliku od Engleske, Portugala ili Belgije, u Crnoj Gori je primijetio još neke različitosti.

– Za razliku od tih klubova gdje sam bio, ovdje je drugačije, jer tamo obično imaš igrača svjetske klase koji ti napravi prostor za gol i bude sve lakše. Ovdje dosta toga moraš sam uraditi. Mislim da je suđenje pošteno, ali često se sviraju prekršaji, manje se pušta prednost, a to uz loše terene doprinosi gubitku ritma.

je je Kobel sjajno reagovao) poslao ju je i na pod bez šanse za oporavak – Matsen je grubo pogriješio, Džud Belingem iskoristio njegov kiks i odigrao pas za Vinisijus Žuniora koji je iskosa s lijeve strane stavio tačku na meč. Karlo Anćeloti je podigao standarde, osvojio je petu Ligu šampiona kao trener, a prethodno je Real uzeo i La Ligu. Sve u sezoni u kojoj je imao

brojnih kadrovskih problema. To je Real Madrid. Za njih je ovo ,,sasvim običan dan na poslu“. - Uvijek sam sanjao da igram ovakve utakmice. Ne mogu ovo da opišem riječima. Najbolja noć u mom životu. Odigrali smo savršenu sezonu. Nije moglo bolje od ovoga. Ovo je zasluga cijele ekipe – rekao je Džud Belingem, koji je minulog ljeta došao upravo iz Borusije. N. KOSTIĆ

U Lisabonu sudbonosno „da“

Oliver Šarkić trenutno je u Lisabonu, gdje će naredne subote da izgovori sudbonosno „da“. Nakon mini-odmora slijedi povratak...

– Sada kada je završena sezona, spremam se za svadbu i još jedan lijep povod za slavlje nakon uspješne sezone. Odmor će biti kratak, jer treba da uslijede razgovori i pregovori oko naredne sezone – kazao je Šarkić.

UNIVERZALAC

Oliver Šarkić nije igrao samo špica već je u Dečiću pokrivao više pozicija, kako u napadu tako i u veznom redu. – Kada sam bio u Anderlehtu, bio sam vezista, zatim sam u Benfici bio špic, u Engleskoj često igrao po krilu, tako da znam da odgovorim zadatku na više pozicija. I prošle sezone, a i ove, igrao sam na sve tri pozicije u napadu, kao polušpic, pa i kao zadnji vezni, na čemu sam bio zahvalan, jer bih znao da zamijenim nekog od igrača na određenoj poziciji koji je van stroja – podvukao je Šarkić. R. PEROVIĆ

Stadion: Vembli. Sudija: Slavko Vinčić (Slovenija) Golovi: 0:1 Karvahal u 74, 0:2 Vinisijus u 83. Žuti kartoni: Šloterbek, Zabicer, Humels (Borusija), Vinisijus (Real)

85. Modrić)

(od 85. Hoselu)

(od 90+1. Militao) Vinisijus (od 90+4. Vaskes)

Borusija

PSŽ hoće Kvaracheliju, Napoli traži 100 miliona

PODGORICA – PSŽ će sljedeće sezone biti bez

Kilijana Mbapea, koji će postati novi fudbaler Real Madrida.

Zbog toga, klub iz Pariza je krenuo u potragu za novim rješenjem, igračem koji bi mogao da, u neku ruku, nadomjesti nedostatak Mbapea. I izbor je pao na Kviču Kvaracheliju. Olakšavajuća okolnost po

PSŽ je ta da i Gruzin ima želju da napusti Napoli i preseli se u Pariz.

PSŽ je navodno poslao ponudu Napoliju u vrijednosti od 60 miliona eura, ali je to malo za klub sa juga Italije, koji za Kviču traže 100 miliona. Kvarachelija će prije nove sezone predstavljati Gruziju i na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj. R. A.

FIFA uvodi nove mjere kako bi olakšala porodiljsko odsustvo fudbalerkama

Đorđije Pavićević, predsjednik KK Mornar Barsko zlato,

Veliki uspjeh za u vidu kako je počela

PODGORICA – Iza Košarkaškog kluba Mornar Barsko zlato je turbulentna sezona, u svakom smislu, koja je, na radost i zadovoljstvo navijača u Baru, ali i ljubitelja košarke u Crnoj Gori, završena srećno.

Nova pravila porodiljskog odsustva, koja su usvojena 2020. godine, proširena su u subotu i na trenere, nebiološke roditelje i usvojitelje. Ove odredbe je prošlog mjeseca odobrio Savjet Fife, a na snagu su stupile od juče.

Nova pravila dozvoljavaju više slobode klubovima kada je u pitanju angažovanje novih igrača van prelaznog roka kada igrači uzmu porodiljsko odsustvo. R. A.

PODGORICA – Svjetska fudbalska federacija (FIFA) sprovodi nove mjere osmišljene da dodatno podrže fudbalerke i žene trenere tokom trudnoće i nakon porođaja. Naime, FIFA je odobrila i igračicama i ženama trenerima minimalno 14 neđelja plaćenog porodiljskog odsustva i najmanje osam neđelja plaćenog odsustva za one koje usvoje dijete mlađe od dvije godine. Takođe, propisano je i minimalno osam neđelja plaćenog odsustva za žene koje nijesu biološki roditelji novorođenčeta.

Iako je sredinom sezone izgledalo da su u bezizlaznoj situaciji (imali su jednu pobjedu u prvih 15 kola), Barani su, uz bitne promjene u igračkom smislu sredinom sezone, na kraju uspjeli da izbore željeni opstanak u ABA ligi, i to na terenu, sa pet pobjeda u posljednjih 11 kola. Mornar je, tako, uspio da zauzme pretposljednje mjesto na tabeli, koje je garantovalo opstanak, bez obzira na kasniju odluku regionalne lige da, zbog ulaska Dubaija i proširenja lige, niko ove sezone ne ispada iz ABA lige (tome se radovala posljednjeplasirana Krka)... – Nijesmo se nadali da ćemo da dođemo u situaciju da strepimo za opstanak. Ali, za razliku od prethodnih sezona, prošlog ljeta smo, uglavnom, promašili sa pojačanjima, sa tom ekipom koja je počela sezonu i koja, evidentno, nije bila konkurentna za ABA ligu, a pitanje je kako bi, čak, prošla i u ABA 2 ligi. Međutim, iskustvo i stabilnost koje smo imali prethodnih godina su nam pomogli da ne radimo stvari koje mnogi rade u takvoj situaciji, kada se mijenjaju treneri, kada se sve mijenja. Mi smo stoički podnijeli tu situaciju, skupili se, mijenjali igrače i sastav u hodu i početkom ove godine smo napravili ekipu koja je takmičarski bila konkurentna za ABA

ligu, što je i donijelo rezultate. Čak smo u drugoj polovini lige bili šesti ili sedmi tim po rezultatima u ABA ligi, što je i neki plan da radimo sa Mornarom, jer zbog finansijske situacije nijesmo više u prilici da imamo veliki budžet koji omogućava borbu za gornji vrh tabele – kaže za Pobjedu Đorđije Pavićević, predsjednik Mornara.

Pavićević ističe da je svima, i klubu „posebno drago što opstanak nijesu izborili administrativnim putem zbog proširivanja lige nego na terenu, sportski, i što će se ABA liga i naredne sezone igrati u Baru“.

– To je veliki uspjeh za nas imajući u vidu kako je počela sezona, što se sve dešavalo tokom godine – dodaje Pavićević.

Grad je spasao situaciju i pomogao

da se ostvari cilj

Đorđije Pavićević je posebnu zahvalnost uputio gradu Baru i predsjedniku Opštine Dušanu Raičeviću - Posebno u teškim trenucima, kada ja nijesam bio u klubu, grad je pružio veliku podršku Mornaru, spasao je situaciju i pomogao da se ostvari cilj. To su pravi ljudi, koji vole i cijene košarku i kojima je, uostalom, i interes da se u Baru igra košarka, da se igra ABA liga. Koristim priliku da im još jednom zahvalim. Time su pokazali da grad Bar treba da ima košarku, bez obzira na to da li će tu biti Đoko i Pajo (trener Mihailo Pavićević, prim. aut.) ili neće. Jer, to je nešto što treba da ostane budućim

SKUPŠTINA KLUBA

19. JUNA

Kada su u pitanju planovi i ambicije za sljedeću sezonu, „alfa i omega“ barskog kluba kaže da će se „nešto više zna-

ti poslije Skupštine kluba koja je zakazana za 19. jun“. – Tada ćemo da znamo kako stojimo, sa kojim budžetom raspolažemo, nakon čega ćemo ući u priču oko formiranja

govori o turbulentnoj sezoni u kojoj je obezbijeđen opstanak u ABA ligi

nas imajući počela sezona

generacijama u Baru, a mislim, takođe, da je to vrijedno i važno i za Crnu Goru – rekao je Pavićević i istakao da sredstva od privrednika nijesu bila dovoljna.

- Pravo da vam kažem, nema neke koristi, jer ta sredstva nijesu dovoljna ni za osnovne ili srednje škole, a ne za profesionalnu ekipu kao što je Mornar. Međutim, to je nešto što ne možemo da ispravimo i dokažemo –dodao je Pavićević.

ekipe. U ovom trenutku tražimo generalnog sponzora, čije ime može da se doda imenu Mornara, kako bismo, uz donacije iz opštine i sredstva koja ću ja privatno da obezbi-

Desilo mi se nešto čemu sam se najmanje nadao, ali i to je dio života i jedna škola

Predsjednik Mornara tokom protekle sezone nije mogao sve vrijeme da fizički bude uz ekipu, jer je dva i po mjeseca proveo u pritvoru, pošto je bio osumnjičen za šverc cigareta. Iz pritvora je izašao 11. marta. - U životu nikad ne znate šta može da vam se dogodi. Meni se desilo nešto čemu sam se najmanje nadao, ali i to je dio života, jedna škola – kaže Đorđije Pavićević I dok je bio u pritvoru, Pavićević je, kako kaže, mislima potpuno bio uz Mornar, na čijem je čelu godinama. - To mogu da vam potvrde moji advokati, koji su mi dolazili u posjetu. Po njihovom svjedočenju sam bio prvi čovjek koji ih nije pitao kad će da izađe iz pritvora, već su sve poruke preko njih bile u vezi sa Mornarom, samo sa željom da izbori opstanak u ABA ligi. Devedeset posto mog vremena u pritvoru je bilo posvećeno aktivnostima da se klub spasi ispadanja iz ABA lige, a da poslije rješavam svoje probleme, koji nijesu mali. Nadam se da je sve to prošlost, dobra škola koju nikome ne bih preporučio. Mi sportisti na to gledamo na drugi način. Život je takav kakav je, ali mi sportisti ne pripadamo tom ambijentu.

Pavićević je iskoristio priliku da zahvali Specijalnom policijskom timu, tužiocu i zaposlenima u UIKS-u.

- Kod svih njih se vidjela velika profesionalnost, korektnost, pa i ljudski odnos. Mogu samo da budem zahvalan na takvom odnosu.

Pavićević je zahvalio i svima koji su se raspitivali o njemu preko porodice i njegovog brata Mihaila

- To je baš veliki broj ljudi, teško da mogu da ih pobrojim. Svima im hvala od srca.

jedim, kao i pomoć nekih privrednika, vidjeli kakvu ekipu možemo da napravimo za sljedeću sezonu. Osim borbe na terenu, naredna sezona će biti iskorištena i za finansijsku sanaciju kluba i vraćanje dugova. – Prethodnih godina smo imali neke igračke „havarije“, u smislu povreda bitnih igra-

ča tokom sezone, da ih sve ne nabrajam, koji su bili nosioci igre, ali i finansijski najplaćeniji. U trenucima kada su se povrijedili, nijesmo mogli da računamo na njih, morali smo da dovodimo nove igrače da zamijene povrijeđene, istog kvaliteta i iste finansijske vrijednosti, što je, automatski, udvostručavalo budžet. To ni-

jesmo mogli da ispratimo kao ranijih godina, troškovi su bili veliki i onda smo došli u situaciju da ostanemo dužni nekim od povrijeđenih igrača. Ali, to je samo trenutno stanje, jer jer politika kluba takva da nikome ne želimo da ostanemo dužni. Dok sam ja predsjednik i budem imao takve ljude oko sebe koji podržavaju klub, radićemo na tome da izmirimo obaveze prema svim igračima. TRANZICIONE SEZONE

Pavićević je proteklu i narednu sezonu nazvao „tranzicionim“.

– Sa manjim budžetom ćemo da pokušamo da napravimo konkurentnu ekipu koja može da izbori opstanak, a da ostala sredstva iskoristimo i izmirimo obaveze prema svim igračima kojima smo dužni. Sve to da bismo u junu 2025. godine došli na pozitivnu nulu, jer u košarci se nikako ne može biti u plusu, i da u sezoni 2025/26. sa raspoloživim sredstvima planiramo konkurentnu ekipu za prva četiri mjesta ili prvih osam koja idu u plej-of, ili, eventualno, da se borimo za opstanak. Jer, u sportu se nikad ne zna. Prvi čovjek Mornara ističe da ni veliki budžeti ne garantuju uspjeh.

- Mi smo jedne sezone u sastavu imali Mozlija, Gordića, Mihailovića i druge, gdje je naš budžet za ekipu bio treći ili četvrti u ABA ligi, pa smo bili došli u situaciju da se borimo za opstanak i jedva smo se spasili. Dobar budžet, dakle, ne garantuje uspjeh. Primjera radi, Real Madrid, možda, ima najveći budžet, pa mu to ne garantuje titulu, koju je osvojio Panatinaikos. To je sport. Moramo da budemo zainteresovani da se u Baru igra i da opstane košarka, iako su, svjesni smo, izuzetno teška finansijska vremena ne samo za Mornar već za sve sportske klubove u Crnoj Gori. Nadam se da će se to malo promijeniti, da će se i javna preduzeća u Baru okrenuti lokalnim sportskim aktivnostima. Međutim, na to apelujem godinama, ali od toga ima veoma malo koristi –zaključio je Đorđije Pavićević. S. JONČIĆ

Američki košarkaš Kendrik Nan o velikom uspjehu sa Panatinaikosom

PODGORICA – Američki

košarkaš Kendrik Nan napravio je veliki uspjeh sa ekipom iz Atine kada je uspio da se popne na krov Evrope. Panatinaikos je u finalu Evrolige u Berlinu savladao Real Madrid 95:80. – Čovječe, još uvijek me nije stiglo, da budem iskren. Naročito sada kada smo se vratili domaćim utakmicama i ponovo igramo. To je pakleno dostignuće za svaki klub, naročito za igrače koji svakog dana naporno rade kako bi stigli dotle. To je pravo priznanje za sve

nas koji smo veliki takmičari, za nas koji smo vjerovali jedni drugima, za to kako smo igrali – bio je iskren Nan. Poslije titule prvaka Evrope,

košarkaši Panatinaikosa sada se moraju okrenuti domaćem šampionatu, gdje se u polufinalu sastaju s Arisom. – Malo je teško fokusirati se

Crnogorska bokserka izborila četvrtfinale kvalifikacionog turnira u Bangkoku

Bojana Gojković na pobjedu od OI u Parizu

PODGORICA – Na dan kada je postala šampionka Evrope, pet godina kasnije crnogorska bokserka Bojana Gojković plasirala se u četvrtfinale kvalifikacionog turnira u Bangkoku i došla na korak od Olimpijskih igara u Parizu. Gojković je u osmini finala kategorije do 54 kilograma, jednoglasnom odlukom sudija, pobijedila Anđani Teni iz Nepala. To je njena druga pobjeda u Bangkoku, nakon što je na startu ubjedljivo savladala Beli Peki iz Bocvane.

Posljednja prepreka za olimpijsku vizu biće joj danas Huang Hsiao Ven, koja je bila bolja od danske predstavnice Melise Mortensen Hsiao Ven je svjetska šampionka iz 2019. godine, a na prethodnim Olimpijskim igrama u Tokiju osvojila je bronzanu medalju. Jasno je da Bojanu čeka najveći i najteži izazov u karijeri, ali Gojković je već pokazala da osim ogromnog talenta ima izuzetan kvalitet, tako da će i protiv svjetske šampionke nastojati da zasija… R. P.

Zbog zdravstvenih problema legendarnog boksera borba sa Džejkom Polom odložena

sada jer u NBA ligi kada osvojite prvenstvo, sezona je gotova. Imali smo nekoliko dana da shvatimo šta se dogodilo i da proslavimo. Sada imamo da osvojimo i grčko prvenstvo. Trudimo se i želimo da osvojimo još jedan trofej. Volimo da se takmičimo. Više mrzimo poraz nego što volimo pobjedu, to je motivacija – rekao je Nan i dodao: – Imamo još dvije nedjelje, otprilike, do kraja prvenstva. Idemo korak po korak i mislimo samo o tome da završimo kako treba – zaključio je Kendrik Nan R. A.

PODGORICA – Borba između Majka Tajsona i Džejka Pola odložena je na neodređeno vrijeme zbog zdravstvenih problema legendarnog američkog boksera.

Naime, Tajsonu je nedavno pozlilo tokom ukrcavanja na let iz Majamija ka Los Anđelesu, a tokom putovanja situacija se pogoršala. Let je bio prilično dramatičan i bilo je nužno da ga odmah po slijetanju sačeka hitna medicinska služba. Američki mediji su prenijeli da je u pitanju čir na želucu, što je problem koji Tajson ima već duže vrijeme. – Želim da zahvalim svojim fanovima širom svijeta na podršci i razumijevanju tokom ovog perioda. Nažalost, zbog

pogoršanja mog čira, ljekar mi je savjetovao da smanjim treninge na nekoliko nedjelja kako bih se odmorio i oporavio. Moje tijelo je u boljem stanju nego što je bilo od 1990-ih i uskoro ću se vratiti punom rasporedu treninga – istakao je Tajson. Majk se zatim obratio svom izazivaču: – Pole, ovo ti je možda kupilo malo vremena, ali na kraju ćeš, ipak, biti nokautiran i zauvijek izbačen iz boksa. Zahvalan sam svima na strpljenju i jedva čekam da pružim nezaboravnu borbu kasnije ove godine – poručio je Tajson. Za sada nije poznato kada će se održati spektakl prvobitno zakazan za 20. jul na stadionu „AT&T“ u Teksasu. R. A.

Zoran Vukčević, direktor muškog i ženskog Odbojkaškog kluba Budućnost volej, za Pobjedu o planovima za iduću sezonu

Stvaranje igrača i igračica je strategija koju nećemo mijenjati do daljnjeg

PODGORICA – U Odbojkaškom klubu Budućnost volej je za sada sigurno da iduće sezone dres „plavih“ neće nositi reprezentativni korektor Jovan Delić i drugi tehničar, mladi Avram Božović

– Deliću je istekao četvoromjesečni ugovor i on će se vratiti u Grčku (Kifisijas, prim. aut.), gdje je igrao od početka prošle sezone, prije nego je zimus došao kod nas. Božović je otišao u Sjedinjene Američke Države na studije – kaže za Pobjedu direktor Budućnosti Zoran Vukčević Ugovori su istekli reprezentativnom tehničaru Danilu Dubaku i primaču servisa Stefanu Radeviću

– Danilo je izrazio želju da nađe novi klub, sačekaćemo da vidimo hoće li ga pronaći. U svakom slučaju, i sa njim i sa Stefanom ćemo obaviti razgovor oko nastavka saradnje. Nadamo se da ćemo brzo da budemo načisto oko njih dvojice – dodao je Vukčević. Na poziciji korektora Budućnost ima mladog i talentovanog 16-godišnjeg Luku Lojića , koji je prošlog ljeta stigao iz barskog Galeba. – Prošla sezona je za njega bila prilika za privikavanje na novu sredinu, drugačiji sistem rada. Sljedeća sezona je prilika da pokaže svoj nesporni potencijal. Okosnica ekipe će biti mlađi igrači, biće više prostora za one koji su protekle sezone bili rezerve, kao što su Lojić, Luka Milošević,

Aleksa i Filip Radić, Stefan Petričević, Filip Mašković – ističe Vukčević. Kada je ženski tim u pitanju, ugovori su istekli Anđeli Kukobat i Milevi Magdelinić, dok je Anja Orlandić ( kćerka bivše crnogorske rukometašice Dragice Orlandić) tražila i dobila sporazumni raskid ugovora. – Treba da obavimo razgovor s Anđelom i Milevom, pa ćemo da vidimo šta će da bude sa eventualnim nastavkom saradnje.

Muški tim je prošle sezone igrao finale plej-ofa, u kojem je sa 3-1 u pobjedama poražen od Budve, od koje je Budućnost

Zoran Vukčević

izgubila 3:0 u polufinalu Kupa. – Zadovoljni smo, jer smo izborili planirano finale plej-ofa, koje je bilo izuzetno zanimljivo. Međutim, Budva je bila mnogo iskusniji tim, imala je i dužu klupu, što je u nekim utakmicama bilo prelomno. U Kupu je žrijeb bio takav da smo sa njima igrali već u polufinalu i izgubili ga. U svakom slučaju, ekipa je ove sezone pokazala dosta želje i borobenosti, a vidio se napredak kod pojedinih igrača, sa čime smo zadovoljni.

Poslije dužeg vremena, u plej-ofu je zaigrao i ženski tim Budućnosti, koji je bio četvrti u ligaškom dijelu sezone.

Crnogorska odbojkašica ima novi klub u inostranstvu

I

iduće

sezone bez

Evrope

Za razliku od Budve, koja će se do 10. juna, do kad je rok, prijaviti za Ligu šampiona, drugoplasirana Budućnost ni naredne sezone neće igrati na evropskoj sceni. – Mnogo je bolje toj djeci da za ta sredstva omogućimo da igraju turnire, što više utakmica, nego evropsko takmičenje za koje nijesu spremni – rekao je Zoran Vukčević

– U jednom trenutku je bilo izvjesno i treće mjesto, ali se nešto iskomplikovalo. U svakom slučaju, igrale su u plej-ofu i izbacili smo dvije-tri igračice koje će u budućnosti dati veliki doprinos ekipi i reprezentaciji. Strategija se neće mijenjati, ista je kao za muški tim, a to je stvaranje igračica za klub i reprezentaciju, jer nijesmo u mogućnosti da budemo na nivou Herceg Novog i Luke Bar. Kvalitet ženske lige je sve bolji i nadamo se da će taj kvalitet za nekoliko godina dati rezultat, da će se i ženska seniorska reprezentacija naći na velikom takmičenju – zaključio je Vukčević. S. JONČIĆ

U

PODGORICA - Tradicionalna međunarodna brdska auto-trka Kotor – Trojica biće vožena danas, a okuplja 125 vozača, saopštili su organizatori manifestacije. Kotorska trka se vozi za šampionate Crne Gore i Hrvatske, dok će se za Kup Kotora nadmetati i vozači iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i sa Kosova. Organizatori trke su Auto-moto sportski klub Kotor i Auto i karting savez Crne Gore.

Kotorski sportski vozači posljednjih 14 sezona nijesu imali premca u domaćem šampionatu, ali njihov start novog prvenstva u Šavniku nije bio najbolji. Tačnije na toj prvoj trci najbolji su bili Pljevljaci, a drugo i treće mjesto zauzeli su Podi iz Herceg Novog i Crmnica iz Podgorice. Juče su vožena dva zvanična treninga, a prva od dvije današnje trke koje će biti bodovane startovaće u 11 sati. R. A.

Vozač Dukatija najbolji u trci Moto GP šampionata za Veliku nagradu Italije

Banjaja pobijedio u sprintu

PODGORICA – Vozač

Dukatija Frančesko Banjaja pobijedio je u sprint trci Moto GP šampionata za Veliku nagradu Italije. Aktuelni dvostruki svjetski šampion slavio je rezultatom 19:30,251 minut. On je na stazi u Muđelu vodio od početka do kraja. Drugo mjesto zauzeo je Mark

Fajnal-for Lige šampiona za rukometašice

Bitighajm

Markes iz Gresinija sa 1,469 sekundi zaostatka, a treći je bio vozač ekipe Gas Gas Pedro Akosta sa 4,147 sekundi zaostatka. Vozač Pramaka Franko Morbideli osvojio je četvrto mjesto, ispred Maverika Vinjalesa iz Aprilije i Breda Bindera iz KTM. Vodeći u generalnom plasmanu Horhe Martin iz Pramaka je pao i nije završio trku, ali je i dalje prvi u generalnom plasmanu sa 155 bodova, ispred Banjaje koji ima 128 i Marka Markesa sa 123 boda. Trka za Veliku nagradu Italije vozi se u neđelju od 14 časova. R. A.

PODGORICA – Crnogorska odbojkašica Danijela Džaković karijeru će nastaviti u Azerbejdžanu, u timu Mili Aviasia Akademiasi (u prevodu Nacionalna vazduhoplovna akademija), koji je prošle godine zauzeo peto mjesto u Superligi Azerbejdžana. Džaković je prošle sezone igrala u dva kluba, u prvoj polovini sezone u poljskom Tarnovu, a u drugoj za Maćeratu, u italijanskoj A2 ligi.

Karijeru je počela u rodnim Pljevljima, u Rudaru. Od Jedinstva iz Užica, 2013. godine, počela je njena karijera u inostranstvu. Igrala je u Turskoj, Sloveniji, na Filipinama i u Ru-

muniji, prije nego je prije tri ljeta prvi put stigla u Italiju… Danijela je predvodila našu podmlađenu reprezentaciju u ovogodišnjoj Srebrnoj ligi, u kojoj Crna Gora sa tri po-

bjede (Farska Ostrva, Gruzija, Island) i porazom od Portugala nije uspjela da izbori finale ovog takmičenja. To, međutim, nije kraj za ovo ljeto, jer nju i našu reprezentaciju očekuje prvi dio kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Seniorke kvalifikacije počinju iz Letonije (17. ili 18. avgusta 2024. godine), dok će drugu utakmicu igrati kod kuće protiv selekcije Bosne i Hercegovine (24. ili 25. avgusta). Naredne godine, izabranice Milorada Krunića gostovaće selekciji Bosne i Hercegovine 6. avgusta, dok će u posljednjem kolu biti domaćini reprezentaciji Letonije (9. ili 10. avgusta 2025. godine). S. J.

PODGORICA - Rukometašice Đera i Bitighajma igraće u finalu fajnal-fora Lige šampiona za rukometašice.

Đer je u polufinalu bio bolji od Esbjerga (24:23) u dramatičnom meču iako je mađarski velikan u 39. minutu vodio 18:12.

Danski tim je uspio da smanji na gol zaostatka, koliko je bilo i u posljednjem minutu, ali je Đer odbranio trijumf i igraće za šestu titulu prvaka Starog kontinenta.

Sjajna je na golu Đera bila Sandra Toft sa 12 odbrana –ključna je bila intervencija u posljednjoj sekundi kod šuta

Sane Solberg-Isaksen Šest pogodaka dala je Estej Nze-Minko, četiri Nadine Sološi-Šacl, po tri Kari Brat-

JUNAKINJA ĐERA: Golmanka Sandra Toft

set Dale, Ana Gros i Stine

Oftedal

Kod Esbjerga, šest je postigla Nora Merk, jedan više od Heni Ele Rejstad

U drugom polufinalu Bitighajm je nadigrao Mec (36:29) i postao prvi njemački tim u finalu LŠ. Bitighajm je sjajno odigrao na debiju na fajnal-foru i upisao veliki trijumf na krilima golmanke Gabrijele Moreski koja je imala 16 odbrana. Njemački tim je ove sezone pretrpio osam poraza u LŠ (sedam u grupi u kojoj je bila Budućnost i jedan u četvrtfinalu), a danas od 18 sati igraće za trofej... Mec je treći put izgubio polufinale u isto toliko učešća. Ksenija Smits dala je devet golova za Bitighajm, Karolina Kudlač-Gloc postigla je šest. Po pet su za Mec dale Kloe Valentini i Luiz Vinter Burgard.

Ne. K.

Luka Špadijer u ,,fići“

CRNOGORCI I POLITIKA

U februaru 2020. godine u restoranu na skijalištu Savin kuk, suprugu i mene, tokom ručka posluživao je konobar, mlad, zdrav, ništa mu ne fali na prvi pogled. U polupraznom restoranu smo ručali natenane, nukud ne žureći, pa se donekle i upoznasmo: on je iz Bratonožića (zapamtio sam mu i prezime, ali ga neću spominjati). On nam se požali na stanje u Crnoj Gori: „Otimaju nam svetinje, zabranjuju nam Svetosavlje” i zamolio nas da kažemo šta mislimo o tome. Odgovorio sam mu da ću mu reći svoje mišljenje o tome, ali da mi obeća da me neće biti kad ga čuje (ovo sam izgovorio šaljivo). Kad sam čuo: „Bože sačuvaj”, rekao sam mu da Svetosavlje nema nikakve veze sa Crnom Gorom, da Sveti Sava nikad nije nogom kročio na teritoriju Crne Gore, da nema podataka da je Njegoš ikad usmeno ili pismeno pomenuo Svetog Savu, da je državu Crnu Goru održala Crnogorska pravoslavna crkva, koja je bila autokefalna, da je navedena kao deveta u spisku svih pravoslavnih crkava u Moskvi i Atini, da je dekretom kralja Aleksandra ukinuta 1920. godine i utopljena u novoformiranu Srpsku pravoslavnu crkvu, čija je Crnogorsko primorska mitropolija, sa sjedištem na Cetinju i mi-

Aleksandar je dekretom ukinuo crkvu koja je stvorila Crnu Goru

Odgovorio sam konobaru da mu Svetosavlje nema nikakve veze sa Crnom Gorom, da Sveti Sava nikad nije nogom kročio na teritoriju Crne Gore, da nema podataka da je Njegoš ikad usmeno ili pismeno pomenuo Svetog Savu, da je državu Crnu Goru održala Crnogorska pravoslavna crkva, koja je bila autokefalna

Prateći aktuelna dešavanja na političkoj sceni, autor analizira istorijske relacije crnogorskog i srpskog naroda, kao i odnos i ulogu različitih srpskih režima prema crnogorskoj nezavisnosti, crnogorskom nacionalnom samoodređenju i crnogorskom jeziku. Iz knjige, čiji je radni naslov „Crnogorci i politika“, donosimo poglavlje „Dva oka u glavi“

tropolitom Amfilohijem, što greškom vlasti, što falsifikatima postala vlasnik cjelokupne crkvene imovine države Crne Gore i da usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti želi to da ispravi, tj. da crkvena imovina bude državna, da je mogu koristiti vjernici obije pravoslavne crkve na teritoriji Crne Gore, a da se „litijama” želi postići da cjelokupna crkvena imovina pripadne SPC, dakle, crkvi druge države, a samim tim i toj državi. Smatrao sam svojim uspjehom da sam ga bar pokolebao u dotadašnjem uvjerenju. Među 1600 inženjera koji su potpisom podržali „litije” našao sam imena i nekoliko onih koji su završili tehnički fakultet na kom sam ja predavao matematiku. Kad sam se sreo sa jednim od njih, koji je mnogo vremena proveo u mom kabinetu, odmah mi se pohvalio svojim doprinosom u „odbrani svetinja”. Slušajući njegovo objašnjenje zašto je to učinio, sjetio sam se jedne epizode iz vremena bestijalnog pohoda JNA i crnogorskih rezervista na Konavle i Dubrovnik. Kad su, poslije bombardovanja Konavala, granate počele da padaju i na Dubrovnik, međunarodna zajednica je hitno reagovala i tražila da se obustavi uništavanje tog dragulja svjetske baštine. U tom cilju obrazovane su komisije za pregovore Hrvatske i JNA. U hrvatskoj komisiji je bio i Slobodan Prosperov Novak, sinovac Grge Novaka, svojevremeno predsjednika JAZU i člana SANU. U izjavi, koju je dao poslije završenih pregovora, a koju je objavio nedjeljnik Mo-

nitor, rekao je (parafraziram):

„Kad sam od strane članova komisije JNA saslušao razloge bombardovanja Dubrovnika, doživio sam civilizacijski šok”. Upravo se to i meni desilo. Šta sam čuo od inženjera? Pa ono što je svakodnevno pisala srpska režimska štampa: da je SPC starija od Crne Gore, da nema potrebe da se registruje u Crnoj Gori, da su ona i srpski narod stvorili Crnu Goru, da su Crnogorci izmišljena nacija, da CPC ne postoji i da nikad nije postojala, da je strašno da Crnogorci polažu pravo na Cetinjski manastir i slično. Ja sam mu rekao isto što i konobaru iz Bratonožića, samo detaljnije. Bio je zatečen, kao neko ko je bio čvrsto ubijeđen da je ispravno postupio.

I Udruženje Durmitoraca u Beogradu dalo je svoj „doprinos” rješavanju nastalih problema u Crnoj Gori. Na godišnjoj skupštini, održanoj 5, juna 2020. godine, protivno Statutu Udruženja, u kome stoji da „Udruženje ne može djelovati kao stranačka ili politička organizacija, niti se može baviti bilo kakvim političkim pitanjima i raspravama”, prisutni su prvo usvojili ocjenu stanja u Crnoj Gori, koja glasi: U vremenu kad crnogorski vlastodržac iz neshvatljivih razloga uzima tuđi identitet, koji je pri tome, gle jada, otpadnički, Durmitorci žele da izraze jasan stav pred Bogom i rodom, a zatim i: Deklaraciju Udruženja Durmitoraca:

1. Državu Crnu Goru kroz vjekovne podvige stvorili su srp-

ski narod i Srpska pravoslavna crkva;

1. U državi Crnoj Gori stoprocentno se govori jednim svima razumljivim srpskim jezikom;

2. Srpska pravoslavna crkva je jedina kanonska crkvena zajednica dominantno pravoslavnog življa države Crne Gore, uz objašnjenje zašto je Deklaracija kratka i koja joj je namjena, koje glasi: Pribjeglo se vrlo sažetoj formi deklaracije, koja ima za cilj da osokoli pravednu narodno-litijsku borbu za očuvanje svetinja.

Kad su uslijedile reakcije od pojedinih članova Udruženja, koji nijesu prisustvovali Skupštini, jer nijesu bili ni pozvani, pojedinci, koji su bili prisutni su izjavili da je Deklaracija usvojena na prepad u okviru dopunske tačke dnevnog reda, što je protivno Statutu, uz nekoliko glasova protiv i nešto uzdržanih, ali bez osporavanja navoda u Deklartaciji. Niko se, dakle, nije našao da kaže da su zaključci u prve dvije tačke netačni i zlonamjerni, a da je zaključak u trećoj tački formalno tačan, ali tendenciozan. O broju doktora nauka iz Pive, od kojih su mnogi u Beogradu, pričaju se bajke, pominje se i svjetski rekord u odnosu na broj stanovnika. Drobnjacima ne pada na pamet da priznaju da su u bilo čemu, pa i u tome, iza Pivljana, vjerovatno s pravom. Zašto neko ne istupi? Izgleda da je zavladalo ludilo, kao kod srpskih velikaša Srednjeg vijeka, koji „za pravilo ludost izabraše”, koje je, izgleda, kao pravilo ponašanja, ostavljeno u nasljeđe. Jasno je, međutim, da je Deklaracija pi-

Odgovorio sam konobaru i da Zakon o slobodi vjeroispovijesti želi da crkvena imovina bude državna, da je mogu koristiti vjernici obje pravoslavne crkve na teritoriji Crne Gore, a da se „litijama“ želi postići da cjelokupna crkvena imovina pripadne SPC, dakle, crkvi druge države, a samim tim i toj državi

sana u popovskim krugovima, da je u skladu sa aktivnostima za stvaranja „Srpskog sveta” i da je samo data na usvajanje Udruženju Durmitoraca. Konačno je izašao na vidjelo odnos Mila i Amfilohija. Amfilohije, koji je u Crnu Goru došao sa određenim zadatkom, djelovao je po sistemu toplo-hladno: na jednoj strani, podržao je osamostaljenje Crne Gore i ulivao nadu da je moguće obrazovati jednu pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori za sve vjernike, čime je stekao povjerenje vlasti, a na drugoj, temeljno je radio na širenju svetosavskog duha u Crnoj Gori. Vlast je finansijski pomagala izgradnju Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Za vrijeme mandata neke od DPS -ovskih vlada skoro cjelokupna crkvena imovina je zavedena na MCP i mitropolita Amfilohija. Kasnije su i neke od oko 170 crkava na sjeveru Crne Gore, koje su napravljene poslije 1878. godine, čiji je ktitor bio kralj Nikola i koje su u katastar uvedene kao seoska imanja, falsifikatima prešle u vlasništvo CPM. Čak su se i neka groblja, smještena u blizini crkava, našla u vlasništvu MCP. Tako se ogromna imovina, koja, razumi-

je se, donosi i ogromne prihode, našla u Amfilohijevim rukama. Broj sveštenih lica u Crnoj Gori se drastično povećao. Moćan i nedodirljiv, Amfilohije sprovodi svoju misiju u djelo: devastira brojne crkvene objekte i prilagođava ih nemanjićkom stilu, podiže bespravno crkve, kapele i krstionice - bez građevinske dozvole, ne krije svoju četničku ideologiju i mržnju prema komunistima i svemu što smatra njihovim produktom, Crnogorce naziva komunističkom kopiladi, brozomorcima, nakotom, prokletim Dukljanima, Crnogorska crkva je za njega autofekalna, a muslimani ljudi slabe vjere. Često kune, proklinjući svakoga ko nije na njegovoj klero-četničkoj liniji. Četničke glavešine, na čelu sa Pavlom Đurišićem, koji je na duši imao oko 15.000 nevinih žrtava, po njemu su bili najugledniji ljudi Crne Gore. Sve podnesene tužbe protiv Amfilohija sud je odbacio s obrazloženjem da u njegovim istupima nema govora mržnje, što je očigledno izrugivanje pravdi. Ako je, možda, nekad i imao blagonaklonost vlasti, ipak je bilo jasno da se otrgao svakoj kontroli.

(Nastavlja se)

Piše: Miloš MILIČIĆ

Aleksandar Karađorđević

Amfilohije Radović i Milo Đukanović

Darko Bekić i Slobodan Prosperov Novak

Bankarski i berzanski centar, u žargonu privlačnog naziva ,,Mainhattan“, odražava silovitu finansijsku težnju da preuzme vodeću ulogu od neprikosnovenog londonskog City. Izrasta iz Majne, jedro oblikuje i uzdiže ekonomsku moć Frankfurta i pokrajine Hesen. Futuristički neboderi. Giganti: Deutsche Bundesbank, Commerzbank, Deutschebank, DZ Bank i desetine drugih. Tajnovitost trezora. Mistika moći. Mirisi novca. Užurbanost obrazovanih, mladih poslovnih ljudi, bankara, brokera, finansijskih emisara. Sunce, koje teško prodire između sivila institucija, gubi razigranost i ljepotu. Jedva dopire do hladnih pločnika i prolaznika odjevenih sa stilom. Vješta, umanjena replika srca Njujorka, zvučnog ,,Manhatttan“, izvora iz kojeg poteče ideja za ime ,,Mainhattan“ s razlikom od jednog znakovitog slova, ukazano poštovanje rijeci; Frankfurt am Main. Ujedno i podsjećanje na podršku i američki kapital u obnavljanju njemačke privrede nakon Drugog svjetskog rata.

U parku džinovski, dopadljiv simbol ,,Euro“ u prijatnim, plavo-žutim bojama Evropske unije. Zeleni tramvaj broj 11 bešumno klizne duž prostrane ,,Frankfurt Opera House“. Podsjeti na svoje postojanje i uroni u živopisni, nekada dominantno radnički, kraj Ostend, koji dinamično dobija urbane konture. Uživa i dobar glas za trgovce nekretninama. Odavno su nestali dokovi za pljosnate, dugačke, riječne tegljače. Nedostaju mirisi tezgi za prodaju voća. Lepršanje zastava Evropske unije na srebrnastim jarbolima.

Šetnje Frankfurtom

Nebo iznad Sachsenhausena nije prošarano vrhovima nebodera, jer skoro da bi dotakli moćne avione koji tamošnjom putanjom slijeću na obližnji frankfurtski aerodrom, odakle se leti za brojne destinacije širom svijeta, a najmilija putanja, ljubavlju vođena, do matice Crne Gore

Fini uglačani betonski blokovi na prilazima Evropske centralne banke mogu pronositi i talenat umjetničke ruke. Ipak, ukazuju na neophodnu bezbjednost. Njegovani, prostrani zeleni vrt. Blista mo-

derna višespratnica. Moderno zdanje od stakla, znalački, s ukusom iskošeno od dna do vrha, na kojem noću svjetlucaju crvene lampe. S druge obale Majne drugačiji, ali isto privlačan utisak. Katkad, tik uz

ogradu čuvari s popularnim ,,vučjacima“. Okolne, lijepo uređene staze otkrivaju urezane, tužne poruke Jevreja. Jednako bolno zvuče na njemačkom i engleskom jeziku. Iz obližnje ogromne hale odvođeni su u logore, nestajali u paklu nacizma tokom Drugog svjetskog rata. Hodajući kroz gradsko jezgro Frankfurta, među pepeljastim kockama po kaldrmi koje daju šarm varoši, često pred vrhovima obuće bljesne zlatna kocka sa upisanim inicijalima stradalih Jevreja. Znak pijeteta za bolne žrtve Holokausta. Šetalištem uz Majnu odjekuje dril, gromko odbrojavanje ekipama iz kanua, koje prave manje kafenkaste valove, grabeći mjesto pri obalama kada nailaze uglavnom tromi te-

retnjaci ili riječni kruzeri. Po sredini rijeke ponosno klizi policijski patrolni gliser. Disciplina i red na rijeci je odveć ustaljena praksa. Željeznim mostom, sa izvijenim lukom, na kojem su pričvršćene dvije ogromne lopte plava i crvena, tutnje brzi vozovi ,,ICE“. Paralelno, mostovi za automobile, ali i carstvo za zaljubljene parove. Šareni se ograda pješačkog mosta od veselih boja ,,katanaca ljubavi“, podsjećaju na velike bukete razbokorenog cvijeća, od čega ustukne sivilo frankfurtskog neba i opjevana Majna. Bljesne šarm Sachsenhausen. Uz obalu, savršeni drvored i niz divnih palata. Plemstvo u sjećanjima i na portretima s rezbarenim, skupocjenim ramovima. Sada je dragocjena nit zanimljivih muzeja. Oaza uređenog zelenila. Raznolika publika. Umjetnost radosno diše punim plućima kada se održava tradicionalna ,,Noć muzeja“, a osvijetljene institucije kulture rado primaju posjetioce i poslije ponoći. U glavnoj Schweiser strasse

restorani, dućani, radnje s unikatnim proizvodima. Pojedini natpisi na njima bude fina sjećanja na crnogorske susjede. Zapljusne lepršavost poput pariških bistroa, prijatni mirisi delicija. Romantika buja u ovom kraju. I neizbježne, tradicionalne njemačke gostionice. Drveni enterijer daruje toplinu, a mješavina različitih jezika kazuje o dobrom glasu kod turista. U jednoj od skrovitih, usnulih ulica, žagor raspoložene publike; galerija ,,Perpetuel“. Avangarda slikarstva. Konceptualna umjetnost. Nedokučiva mašta sazdana u instalacijama mladih umjetnika; i poneki ekscentrik. Ugodna druženja. Slike poznate crnogorske umjetnice Jelene Tomašević, s guštom je uživala probrana, brojna publika. Domaćinska dobrodošlica, s ljubavlju njegovana u njedrima generacija crnogorskih kolonista u Zrenjaninu, od davnih dvadesetih godina prošlog vijeka: energični, vitalni, poletnog duha, Mićo Prentović. Iz galerija na dubrovačkom Stradunu i u Beogradu, preko Beča, tri decenije galerijskog staža u gradu na Majni. Film ,,Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa“, šarmantni duh i slike Titograda, dotakli su emocije crnogorskih iseljenika u ušuškanom ,,Arthouse Kinos“ u boemskom Sachsenhausen. Ulaznice uljepšane veselim vijorenjem najdraže crnogorske zastave; zavičajna nit pregaoca i poklonika kulture iz Udruženja ,,MonteArt“. Nebo iznad Sachsenhausen-a nije prošarano vrhovima nebodera, jer skoro da bi dotakli moćne avione koji tamošnjom putanjom slijeću na obližnji frankfurtski aerodrom, odakle se leti za brojne destinacije širom svijeta, a najmilija putanja ljubavlju vođena do matice Crne Gore.

(Autor je crnogorski diplomata)

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Pogled na Frankfurt

Dopadljivi simbol eura

Neđelja, 2. jun 2024.

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

67

Dana 31. maja 2024. preminula je, u 96. godini, naša draga

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

ĐORĐINA-ĐINA Jovova JABLAN rođena POPOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice, 1. juna u 13 časova na Starom groblju Cetinje.

OŽALOŠĆENI: sinovi MIODRAG i ŽELJKO, sestra VELIKA, unuci ANDRIJA i MILOŠ, snahe MIRJANA i TIJANA, bratanične, sestrići i sestrična, đeveričići i đeverične i ostala rodbina JABLAN i POPOVIĆ

S tugom u srcu obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje da je 31. maja 2024, poslije duže bolesti, u 64. godini, preminuo naš dragi i voljeni

MIODRAG-MIJO Krstov USKOKOVIĆ

Saučešće se prima u kapeli na gradskom groblju Čepurci 1. juna od 9 do 15 časova i 2. juna od 9 do 11 časova, kada krećemo za Grbe-Zuri, gdje će se primati saučešće od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: supruga DRAGICA, ćerka GABRIJELA, sin SAŠA, sestra GARA, brat ZORAN, snaha SLAVICA, bratanične BOJANA i IVANA, bratanić BORIS, stričevi SLOBODAN i VELJKO, braća od stričeva MILAN, RAŠO i MILOVAN, sestre od stričeva GORANA, DRAGANA, SVETLANA, ANA, MARINA i MILICA, braća od tetaka, sestrične, sestrić i ostala mnogobrojna rodbina USKOKOVIĆ i ujčevina ŠARANOVIĆ

69 MARIJA

Nikad te neću zaboraviti, kumo moja.

DRAGICA KADIJA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

106

Posljednji pozdrav dragoj bratanični

MARIJI NIKČEVIĆ

Počivaj u miru, Maro moja.

Tetka MILOSAVA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj strini

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. STANKA RADOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragog babi

VESKO, ZORAN - ĆIRO i MAJA sa porodicama

62

Vrijeme prolazi, bol u srcu sve jači, voljeni naš Ivo. Ne postoje riječi koje bi opisale tugu za tvojom prerano ugašenom mladošću, za životom punim nade.

Ostaju samo sjećanja, razdiru duše svih koji smo te voljeli.

Spavaj s anđelima, počivaj u miru. Čuvaju te od zaborava,

stric DEJAN, strina SNEŽANA, brat MAŠAN, bratanična MIA i snaha MINA

Posljednji pozdrav dragoj strini

Hvala za neizmjernu ljubav, pažnju i dobrotu koje si nam pružala. ĐINA GLENDŽA sa porodicom

Hvala ti za svu toplu ljubav koju si nam pružala. Opraštamo se od tebe sa velikom tugom i poštovanjem. MILEVA i ZAGORKA sa porodicama

POPOVIĆ

Često se pitam kako ti je gore, što je to čemu svi idemo, a ne znamo kad ćemo stići.

Gledam spomenik, vidim vrata, vrata za ulazak u nebesko prostranstvo. Želim da vjerujem da si na boljem mjestu.

Brate, nažalost, čovjek shvati koliko mu neko fali tek kad ga izgubi.

Nadam se da neđe gore, u beskrajnom raju, čitaš ove redove.

Vrijeme prolazi, realnost ostaje, nema te, a teško je prihvatiti. Ljut na sudbinu, grlim nepravdu, tražim razlog, a nema ga.

Bio si tih, a jak oslonac cijele kuće, gromoglasan, ali mudar na svaku nepravdu. Tražio ništa, a davao mnogo.

Voi, brate, „voljeli bi da si tu, ali kada nisi znaj, život nije kraj…“

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

IVAN

MAŠAN sa porodicom

Kobna decembarska noć otrže nam našeg

IVANA POPOVIĆA

JABLAN

Neđelja, 2. jun 2024.

Posljednji pozdrav voljenom ocu i suprugu

MIODRAG MIJO USKOKOVIĆ

Tvoja prisutnost je obogaćivala naše živote, a tvoj odlazak ostavio neopisivu prazninu u našim srcima. Tvoja namučena duša zaslužuje vječno sjećanje. Hvala ti što si bio najbolji otac i suprug. U našim srcima i mislima ćeš živjeti zauvijek! Nadamo se da si na nekom boljem mjestu i da te anđeli čuvaju!

Tvoji: supruga DRAGICA, ćerka GABRIJELA i sin SAŠA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MIODRAG MIJO USKOKOVIĆ

S poštovanjem

od porodice POPOVIĆ

2. juna 2024. navršava se tri godine od smrti našeg dragog

MINJE Đokova BUŠKOVIĆA Čuvaćemo te od zaborava. TVOJA PORODICA

Posljednji pozdrav našoj dragoj snahi SILVANI Od zaova DUŠKE i SLAVICE VOJINOVIĆ

Sale moj, tugo moja... Dan za danom prolazi, ali si i dalje u mom srcu. Duša tvoja je odabrala da tražiš mir i spokoj među anđelima.

Tvoja tetka JASNA

Sa velikom tugom se opraštamo od našeg voljenog

MIODRAG MIJO USKOKOVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. GABRIJELA, FILIP I MARKO

Odlaziš na put bez povratka, a mene ostavljaš da tugujem. Tvoja sestra JELKA sa porodicom

Posljednji pozdrav svojoj dragoj supruzi

Posljednji pozdrav SILVANI

Sa ponosom ćemo se sjećati tvog lika i osmijeha. RANKO VOJINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav bratu

ŽARKU

od brata SLAVKA sa porodicom

Mom najdražem životu, pačetu i svojoj malenoj mrvici

Od supruga ZDRAVKA VOJINOVIĆA

SAVE KLJAJIĆA

SILVANI

Voljeni naš

Uskoro se navršava godina dana od smrti naše drage majke

LJILJANE Milivoja VUJANOVIĆ

rođene JAKIĆ profesora u penziji 6. 6. 2023- 6. 6. 2024

Nije nam se dalo da i dalje uživamo u tvom prisustvu. Počivaj u miru. Umjesto godišnjeg pomena dat je prilog u iznosu od 300 eura folklornom ansamblu ,,TREĆE DOBA" - Podgorica

DRAGANE

Dani sa tobom bili su naša radost. Danas, na tvoj rođendan tužno sjećanje na tebe. Uvijek si u našim mislima. Mnogo nam nedostaješ.

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

MILIJANI Blagoja JAUKOVIĆ

Draga naša Maro, teško je u riječi predočiti koliko gubimo tvojim odlaskom. Ostavila si neizbrisiv trag u našim životima i za tebe nas vežu neke od najljepših uspomena.

Uvijek si bila tu za nas, za sve što treba, voleći nas bezuslovno, onako kako samo dobre i plemenite duše umiju.

Hvala ti na svakom savjetu i podršci koju si nam pružala sve ove godine.

Odmaraj sad kod našeg Baga, a mi ćemo sa ljubavlju i ponosom zauvijek čuvati uspomenu na tebe.

LJILJANU Milivoja VUJANOVIĆ profesoricu u penziji S ljubavlju i poštovanjem

Tvoji: MILAN, LELA i SANJA sa porodicama

Dragi tata

SLOBO

VUJOVIĆ

Prošlo je pola godine ali tuga za tobom ne prolazi. Nedostaju mi naši razgovori, šale i tvoje ,,pušti, Cigo, neka nešto i prođe pored tebe” Hvala ti za svaki savjet, osmijeh i poljubac. Počivaj u miru.

Tvoji SANJA, NEMANJA, NENAD i PETRA

73

MILENE POPOVIĆ

Tvojim odlaskom ostala je neprebolna praznina u našim srcima. Sa ljubalju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

DANKA, MILISAV i MILOŠ sa porodicama

Prošlo je pola godine od smrti našeg supruga, oca, svekra i đeda

72

SLOBA VUJOVIĆA

Hvala ti za vrijeme provedeno sa tobom, puno ljubavi i topline. Volimo te. Počivaj u miru.

Tvoji JELENA, VANJA, HAJDANA, TARA, LAZAR i SIMONA

56 Četrdeset je dana od smrti našeg zeta

ŽARKA

PERAZIĆA

Počivaj u miru. Posljednji pozdrav od porodice VUKOTIĆ

Tvoji: LAZAR, JOVANA, ĐURĐINA i VESNA

83

Četrdeset dana je od smrti mog oca i petnaest godina od smrti moje majke

PERO VJERA VUKOTIĆ

Vaš častan i pošten život, neizmjerna ljubav, plemenitost i dobrota kao i sve druge najljepše osobine koje su vas krasile za života, bile su mi poseban uzor i oslonac. Sa ponosom ću vas čuvati od zaborava. U neđelju 2. juna 2024. godine, uža porodica će posjetiti vašu vječnu kuću.

NADICA sa porodicom

TUŽNO SJEĆANJE

PERO VUKOTIĆ i VJERA VUKOTIĆ

27. 4. 2024 - 2. 6. 2024. 2009 – 2024. Hladna kamena ploča ne može zamijeniti vašu ljubav i topli nježni zagrljaj.Tražiću vas stazama svog djetinjstva i oživljavati u najljepšim uspomenama. Vaš unuk BLAGOTA

Navršava

Tvoje SVETLANA i LIDIJA

TVOJA PORODICA

Neđelja, 2. jun 2024.

2. 6. 2001-2. 6. 2024.

RADMILA Batova MITROVIĆ

Još jedna godina je prošla, puna bola i tuge zbog tvog preranog odlaska. Uvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Sjećanje na tebe, na tvoj dragi, vedri lik, tvoju dobrotu i plemenitost, nikad neće izblijediti. Hvala ti na ljubavi i toplini, koju si nam nesebično pružala. Čuvaćemo te vječno od zaborava.

PORODICA

Šest tužnih mjeseci bez tebe

MARE

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji ANA i NEMANJA

Mnogo voljeni naš

BOŽIDAR KRIVOKAPIĆ

Prošlo je četiri tužne godine, ali mi te čuvamo od zaborava, ljubavlju koju si nam pružao i ponosni na tvoj častan i dostojanstven život.

Najvoljenijem didi

BOŽIDAR KRIVOKAPIĆ

Dragi dida, četiri godine od tvog odlaska, a ja krećem u školu, i znam da me gledaš i čuvaš od gore, tvoj duh i dalje sija u mom srcu i svakodnevnim pričama. Večno ćeš mi nedostajati, volim te i ljubim

Tvoja unuka ANĐELA KRIVOKAPIĆ

baba RADA

Hvala ti za svaki trenutak proveden sa nama. Vile će se grabiti u vjekove da ti vijence dostojne sapletu!

Tvoje BOJANA, MAJA i ZOJA

Godina dana od smrti voljene majke

54

58

RADMILA ĐURAŠKOVIĆ

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i znamo da će tvoje veliko i dobro srce zauvijek bdjeti nad nama. Sjećanje na tvoju dobrotu, iskrenost i beskrajnu gostoljubivost ispunjavaće u nama prazninu koju si ostavila za sobom.

Tvoji: ćerka ZDENKA, zet VLADIMIR, unuk VUKOTA i unuka BOJANA

MILEVE MARUŠIĆ

Majko, Još se ne mirim sa istinom da ti više nikad neću čuti glas, da me nećeš dočekati sa roditeljskim zagrljajem. Koliko sam se puta okrenula, da te opet vidim na terasi kako mi mašeš dok odlazim, ali ostalo je samo prazno mjesto.

Vrijeme koje je prošlo nije učinilo da tuga za tobom bude manja. Nedostaješ za sve što prošlo je i za sve što dolazi. Neka ti duša počiva u miru.

Kćerka SNEŽANA sa porodicom

MILEVA MARUŠIĆ

Godina dana je majko otkad si me zauvjek napustila. Otada mi je na srcu rana koja krvari i sve me više i više boli. Boli me duša i tijelo jer ti si bila i bićeš dio mene. U tvom domu osjeća se praznina jer nema tebe da me u zagrljaj primaš. Nedostaješ mi! Dok sam živa živjećeš i ti u meni.

Tvoja kćerka BILJANA sa porodicom

PORODICA KRIVOKAPIĆ

Navršilo se 40 dana otkako nas je napustila naša draga majka, baba i prababa

Dana 9. juna 2024. navršava se 25 godina od smrti našeg dragog oca, djeda i svekra

RADOVANA VUKČEVIĆA

Dragi tata,

Toliko je lijepog vezano za tebe. Beskrajno smo zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao. Bio si nam podrška i oslonac, naš bezrezervno privrženi roditelj. Boli nas što nijesi poživio da ti makar dio od toga vratimo.

Volimo te i uvijek ćeš biti dio nas, LJILJANA i ZORAN sa porodicama

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

48

Danas se navršavaju četrdeset tužnih dana od smrti naše drage majke, babe, prababe

MARIJE SEKE BRNOVIĆ rođene

RIJAVEC

Draga Seko, teško se mirimo sa istinom da Te više nema među nama. Navikla si nas na veliku pažnju, ljubav i razumijevanja, na čemu smo Ti veoma zahvalni. Uvijek si nas okupljala oko sebe, ukazivala na pravi put, davala dobre i ispravne savjete.

Počivaj u miru u zagrljaju Tvojih najmilijih.

Porodica će posjetiti vječnu kuću naše drage Seke.

Sa poštovanjem, PORODICA BRNOVIĆ

Četrdeset dana od smrti voljene zaove i tetke NADE

S ljubavlju i poštovanjem ćemo se sjećati tvog dragog lika. Živjećeš u našim sjećanjima uvijek voljena i nikad zaboravljena.

Snaha NATAŠA sa porodicom

Navršava se 40 dana od smrti moje majke

NADE SAVELJIĆ

Tužni pozdrav svojoj nezaboravnoj snahi

SEKI BRNOVIĆ

Draga moja snaho Ličanko, došla si u kuću Brnovića i prihvatila nas sve kao svoje rođene. Hvala ti za sve što si učinila za moju majku, za ljubav i poštovanje koju si prema njoj gajila.

Počivaj u miru, pored svog unuka Dušana i domaćina Stevana.

Tvoja zaova MICA RADOVIĆ sa kćerima ZDENKOM i BUBOM

Navršava se 40 dana od smrti naše voljene majke

NADE SAVELJIĆ

Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te s ponosom i poštovanjem čuvati od zaborava.

U neđelju, 2. juna, u 10 časova će porodica posjetiti njenu vječnu kuću.

Tvoja PORODICA

Četrdeset dana je otkako me napusti moja dobra sestra

70

Plemenitost, roditeljska ljubav, požrtvovanost i nesebična podrška koju si pružala cijeloga života tvojoj porodici ostaće da žive u nama kao trajne uspomene, kao sjećanje na tebe. Neka tvoja i iskrena duša počiva u miru.

Sin MILOŠ sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti naše voljene majke, svekrve i bake

NADE SAVELJIĆ

Tvoj častan život koji si vodila i tvoja plemenita duša ostali su najvrednije nasljeđe za sve nas. Nedostaješ, majko, sve više i više i ne možemo prihvatiti nepravdu što te nema.

Tuga je sve dublja, a sjećanja sve jača. Nema te da nas pozoveš svakog dana

Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava.

U našim srcima živiš kao da si sa nama.

Tvoj sin MARKO sa porodicom

moja

Ne postoje riječi u koje mogu stati bol, tuga i praznina koja je ostala vašim odlaskom. Jedina utjeha su mi sjećanja na zajedničke trenutke i od tih sjećanja i živim. Rane moje neprebolne.

NADA

Teško je živjeti sa ovakvim bolom i nedostajanjem. Ostavila si nas ponosne na tvoj častan život, veliko srce i iskrenu dušu.

Navršavaju se tri i po godine od prerane smrti mog voljenog brata

Vrijeme koje prolazi ne može nikad izliječiti tugu i bol za tobom, niti okončati čežnju, a još manje izbrisati sjećanja na tebe. Bio si moj ponos i moja snaga. Počivajte u miru i neka vas anđeli čuvaju, anđeli moji.

Vaša sestra ANKA sa porodicom

NIKA

NADA NIKO

Vaša majka BUDIMKA

Prošlo je pola godine od kada nije sa nama moj brat

JANKO Vladimirov VOJVODIĆ

Tužni i ponosni, čuvamo uspomene na tebe.

Neutješna sestra SONJA VUJANOVIĆ sa porodicom

Dragi naš

IVANE

Ostavio si neizbrisiv trag u našim srcima, svojom dobrotom, mudrošću i brižnošću.

Ponosni smo što smo te imali.

Nedostaješ nam sve više i više.

Dok god budu kucala naša srca, uspomena na tebe će biti vječna.

Stric DRAGAN, strina SVETLANA i brat NIKOLA

Prošlo je 40 tužnih dana bez tebe

RUŽA BURIĆ

Ostaćeš vječno u našim mislima i srcima.

Tvoji SLAVICA, ŽELJKO i VELJKO

Dana 2. juna 2024, godinu dana nije sa nama naša

DRAGICA Brankova VUČINIĆ

Dani idu, prođe godina a mi s ponosom nosimo bol za tobom jer si živjela težak i častan život istkan od ljudskih vrijednosti.

Ostati bez majčinske ljubavi je najveći gubitak i siromaštvo i to ne može niko i ništa da nadomjesti. Svakodnevnim mislima i sjećanjima na tebe, ostaćeš zauvijek među nama.

TVOJA PORODICA

Godinu dana sam bez moje majke

DRAGICE Brankove VUČINIĆ

Cijeli život smo zajedno vodile životne bitke i pobjeđivale. Zadnju tvoju bitku smo znale da je nećemo dobiti, predale smo se jer to je bitka koja se unaprijed gubi.

Nastavila sam sama dalje da se borim za život, pobjeđujem al’ to mi ne znači jer nema tebe da dijelimo radost i tugu, da me sa majčinskom ljubavlju prekoriš, daš savjet, da budeš oslonac i utočište, moja sigurna luka ploveći morem života.

NATAŠA

Teško je, majko. Nadam se da si na nekom boljem i pravednijem mjestu. Neka tvoja dobra duša pronađe rajski mir. Beskrajno zahvalna

Hvala za svu roditeljsku ljubav, pažnju i brigu koju si nesebično davala. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Zauvijek u mojim mislima

Ćerka GORDANA sa porodicom

Kćerka SNEŽANA sa porodicom

Prošlo je 40 dana otkako nijesi sa nama

RUŽA BURIĆ

Vječno u našim srcima

BOŽIDAR-BULJO KRIVOKAPIĆ

Dolazak proljeća budi uspomene i sjećanja. Nedostaješ! Zauvijek u našim srcima!

Tvoji: ALEKSA, ANDRIJA, TARA i HANA

Tvoji MILO i BOŽINA

se tri godine od kada nije sa nama naš voljeni

Tu si sa nama i u nama, u našim mislima i uspomenama. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu. Sa ljubavlju i ponosom pričamo o tebi. Mnogo nam nedostaješ.

Supruga NADA, sin NIKOLA, kćerke SANJA, BILJANA i NIKOLINA

Sjećanje

RUŽI

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Nagradna igra Mtela i Pobjede „Vrijeme je za penzionere“

Poznata imena preostalih 10 dobitnika

U nagradnoj igri

koju organizuju

Mtel i Pobjeda juče su izvučena imena preostalih deset dobitnika vrijednih uređaja (televizora, telefona, rutera) sa pretplatama na po 24 mjeseca.

Iz obilja koverti koje su nam stigle, imena najsrećnijih dobitnika izvukle su predstavnice Mtela, Persa Kažić i Mirjana Živković

Dobitnik vrijednog televizora JVC LT-50 VA3300 , kojeg prati pretplata na 24 mjeseca za Box 3.1 je Milorad Simović sa Cetinja.

Telefon Samsung A15 sa pretplatom Urban neo3 na 24 mjeseca dobila je Senka Milošević iz Podgorice.

Po telefon Huawei nova 10 SE sa pripadajućim pretplatama Urban Neo 3 na 24 mje -

seca dobili su Gorica Bulatović iz

Kolašina i Milanka Tabaš iz Pljevalja.

Telefone Huawei nova Y90, sa pretplatama Urban Neo 3 na 24 mjeseca dobili su Radovan Vuković iz

Ulcinja i Zorica

Drobnjak iz Nikšića.

Telefone Xiaomi

POCO C40 , sa 24-mjesečnim pretplatama za

Senior extra pakete dobili su Zorica Kokić iz Kotora i Luce Čeprnić iz Igala.

Rutere Huawei Mobile WiFI E5576-325 , sa pretplatama na Surf L internet pakete sa čak 1000 Gb interne -

ta, na 24 mjeseca, dobili su Nena Babić iz Mojkovca i Blagota Perović iz Bijelog Polja.

Nagrađenima slijedi dodjela nagrada naredne sedmice.

Na taj način, završava se nagradna igra u kojoj je podijeljeno ukupno

20 nagrada- vrijednih uređaja sa pretplatama na po 24 mjesec.

Kažić i Živković su čestitale dobitnicima, i poručile da nastave da učestvuju u nagradnim igrama, kako budućim Pobjedinim, tako i Mtelovoj aktuelnoj nagradnoj igri.

Persa Kažić

Mirjana Živković