Dnevni list Pobjeda 03.06.2024. by Pobjeda

INTERVJU: Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata Ponašanje dijela većine budi sumnju da ne želi IBAR

Odbornik Socijaldemokrata kazao da je njegova inicijativa za smjenu gradonačelnice Olivere Injac u završnoj fazi Mašković: Očekujemo podršku Pokreta za Podgoricu, Ure i PZP

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

PROMJENA POLITIČKE GEOGRAFIJE: Bez apsolutnog pobjednika na lokalnim izborima u Andrijevici, stranka Danijela Živkovića osvojila najveći broj glasova u srcu Vasojevića, nakon potpunog kraha u Budvi PES ostvario zadovoljavajući rezultat, drastičan pad stranaka nekadašnjeg DF-a

DPS ubjedljivo najjači, krah Mandićeve ZBCG,

SNP-DCG u dobroj poziciji

DPS je u odnosu na parlamentarne izbore osvojio gotovo 380 glasova više, dok je PES osvojio oko 200 glasova manje. Pad od dva mandata zabilježili su SNP-DCG, ali su u najboljoj poziciji da budu nosioci odborničke većine. Iz DPS-a najavljuju pregovore sa svima, ali prvo sa PESom i građanskim listama sa kojima bi potencijalno mogli formirati vlast

ODRŽANI LOKALNI IZBORI U SRBIJI U 89 OPŠTINA I GRADOVA: SNS pobijedio – opozicija ukazuje na brojne neregularnosti

Vučić proglasio pobjedu, protesti opozicije u Novom Sadu, borba za Niš

Tuče, suzavac, verbalni kon ikti, paralelni birački spiskovi, polomljena vrata novosadskog Sajma, napad na novinara „Danasa“, kupovina glasova, obilježili su lokalne izbore u Srbiji na kojima je Srpska napredna stranka proglasila pobjedu. U Nišu je opozicija proglasila pobjedu, a zbog izbornih neregularnosti u Novom Sadu su organizovani protesti iako je SNS osvojio 53 odsto glasova

STR. 11.

Zabrana radova preduslov da se pred

Mještani sela Tomići na svoju ruku uspješno obnovili Crkvu Svetog Jevstatija iz 15. vijeka, inspektorka za kulturna dobra podnijela krivičnu prijavu

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Pogodili izvorni izgled, ali zakon usput promašili S. VASILJEVIĆ

STR. 2. STR. 15.

sudom utvrdi pravo svojine nad školom u Brčelima STR. 7. M. BABOVIĆ

Advokat Zoran Jovanović zatražio zaštitu državne imovine, odnosno vaspitnoobrazovne ustanove u Crmnici i da se utvrdi na koji način je ona prepisana na SPC

S. VASILJEVIĆ STR. 3.

INTERVJU: Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata

Ponašanje dijela većine budi sumnju da ne želi IBAR

PODGORICA – Kada uzmemo u obzir da dva dana zaredom nijesmo bili u stanju početi prethodnu sjednicu parlamenta, prvi dan zbog neozbiljnosti i neodgovornosti Vlade, drugi dan zbog jednog dijela parlamentarne većine, mogu slobodno reći da takvo ponašanje budi sumnju da u dijelu parlamentarne većine postoji iskrena volja za završetak procesa dobijanja IBAR-a – kazao je u intervjuu Pobjedi Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata.

P OBJEDA: Predsjednik Skupštine Andrija Mandić „pomjerio“ je raspravu o rezoluciji o Jasenovcu za kraj juna, nakon eventualnog dobijanja IBAR-a. Kako to komentarišete i očekujete li da će ta rezolucija biti usvojena iako je Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori?

ZIROJEVIĆ: Ako imalo pameti i dobre namjere kada su u pitanju interesi Crne Gore ima u Vladi i parlamentarnoj većini, navedena rezolucija neće biti usvojena u parlamentu. Razlog je veoma prost i jednostavan – ako želimo u EU, Hrvatska mora biti naš (najbliži) saveznik, a ne naš oponent. Dakle, ne radi se o tome da se glasanje o rezoluciji odgodi nakon dobijanja IBAR-a, jer Hrvatska, kao i bilo koja druga članica EU, naše integracije može blokirati u bilo kojem trenutku. Sa dobijanjem IBAR-a Crna Gora ne ulazi u EU, već samo otpočinje jedno novo poglavlje tokom kojeg će se od nas zahtijevati mnogo rada i posvećenosti, a nakon kojeg će se, svakako, sve članice EU izjašnjavati o našem daljem napretku. Jasno je da je ova rezolucija pokušaj političke osvete koalicije ZBCG za glas Crne Gore za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u, a ne bih isključio da su ovakvi zahtjevi i dio agende koja, iz srca parlamentarne većine, za cilj ima upravo da spriječi napredak Crne Gore ka članstvu u EU, kako bi se otvorila vrata nekom drugom.

POBJEDA: Hoćemo li dobiti pozitivan izvještaj u junu?

ZIROJEVIĆ: Prije svega, moram naglasiti da je najveći dio posla vezano za dobijanje

IBAR-a i pozitivnih ocjena od naših međunarodnih partnera odradio parlament. Da budem korektan, ozbiljan posao odradilo je i Ministarstvo pravde i Ministarstvo evropskih integracija. U parlamentu su, konstruktivnom ulogom opozicije i prepoznavanjem onoga što je strateški interes Crne Gore, a

Sasvim je jasno i najvećim laicima da je ova parlamentarna većina u potpunosti nestabilna, da se unutar Vlade sve teže dogovaraju oko elementarnih stvari i da ono na šta smo upozoravali – činjenica da Vlada nije formirana na ideološkim i programskim osnovama, dolazi na naplatu, kao što je to bio slučaj i sa prethodne dvije vlade – kazao je Nikola Zirojević

ne naši uskopartijski interesi, završena sva imenovanja koja su bila potrebna kako bi se otkočio proces evropskih integracija. Jednako konstruktivni bićemo i kada je u pitanju donošenje tzv. IBAR zakona koji bi se trebali naći pred poslanicama i poslanicima u utorak, na plenumu. No, kada uzmemo u obzir da dva dana zaredom nijesmo bili u stanju početi prethodnu sjednicu parlamenta, prvi dan zbog neozbiljnosti i neodgovornosti Vlade, drugi dan zbog jednog dijela parlamentarne većine, mogu slobodno reći da takvo ponašanje budi sumnju da u dijelu parlamentarne većine postoji iskrena volja za završetak ovog procesa.

POBJEDA: Mandić je, nakon što je Vlada glasala za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, ponovio da će „vratiti trobojku i srpski jezik“, kao i uvesti dvojno državljanstvo sa Srbijom. Ispunjenje tih zahtjeva je među uslovima DNP-a za nastavak podrške Vladi. Kako to komentarišete, mogu li oni ostvariti svoj naum?

ZIROJEVIĆ: Postoji jasno definisana procedura za ustavne promjene ovog tipa i ona će se, ko god i po kojem god osnovu želio mijenjati Ustav, morati poštovati. Ta procedura definisana je članovima 155, 156 i 157 Ustava Crne Gore i podrazumijeva postojanje većine u parlamentu od minimum 2/3,

Formiranje bloka SDSDP-LP u finalnoj fazi

POBJEDA: Šta se dešava sa zvaničnim formiranjem političkog bloka SD-SDP-LP? Jeste li završili rad na terenu i kad očekujete da biste mogli osnovati savez?

ZIROJEVIĆ: Formiranje političkog bloka čije će okosnice biti SD, SDP i LP odvija se zadovoljavajućom dinamikom i polako ulazi u svoju finalnu fazu. Još uvijek smo na terenu, obilasci odbora i dalje traju, a informacije koje smo u toku dosadašnjih obilazaka dobili od našeg članstva su pozitivne i veoma optimistične. Dakle, radimo sa velikim elanom i motivacijom, uvjereni da je pred ovim političkim projektom svijetla budućnost. Kao što sam rekao, formiranje političkog bloka polako ulazi u finalnu fazu i uskoro bismo mogli očekivati i zvanično predstavljanje i više informacija u javnosti.

tj. 54 poslanika. Nadalje, članom 157 za promjenu određenih članova Ustava, među kojima su član 4 (državni simboli), član 13 (jezik i pismo) definisano je da se, nakon parlamenta, o ovim promjenama moraju izjasniti i građanke i građani Crne Gore na referendumu –tako što bi za njih glasalo najmanje 3/5 svih birača. Vjerujem da je svakom ko realno sagledava situaciju jasna budućnost inicijativa koje pominje gospodin Mandić, a siguran sam da je on veoma dobro upoznat sa svim ovim što sam naveo. Ono što sam takođe siguran jeste da biračko tijelo generalno, a samim tim i biračko tijelo gospodina Mandića, uglavnom nije upoznato sa ovim procedurama, te je jasno da ovakve izjave i najave gospodinu Mandiću mogu dobro poslužiti u balansiranju štete nanijete oštrim za-

okretom politike koju je vodio do izbora predsjednika Skupštine.

POBJEDA: Analitičari ocjenjuju da bi vanredni parlamentarni izbori mogli biti na jesen. Jesu li realne takve ocjene?

ZIROJEVIĆ: U prethodne četiri godine smo vidjeli da je u Crnoj Gori realno i ono za šta smo mislili da je nemoguće. Mi smo za samo tri godine promijenili tri vlade, od čega je jedna od njih trajala duže u tzv. ,,tehničkom mandatu“, nakon što je izgubila povjerenje u parlamentu, nego u regularnom mandatu sa legitimitetom iz parlamenta. Sasvim je jasno i najvećim laicima da je ova parlamentarna većina u potpunosti nestabilna, da se unutar Vlade sve teže dogovaraju oko elementarnih stvari i da ono na šta smo upozoravali – činjenica da Vlada nije formirana na ideološkim i programskim osnovama, dolazi na naplatu, kao što je to bio slučaj i sa prethodne dvije vlade.

P OBJEDA: Jeste li očekivali bolji rezultat u Budvi? Mogu li rezultati budvanskih izbora imati uticaj na državni nivo?

ZIROJEVIĆ: Sasvim smo zadovoljni našim rezultatom u Budvi, imajući u vidu političke okolnosti u tom gradu i generalno atmosferu u kojoj su lokalni izbori održani. Ono što danas imamo kao upozorenja od nosioca liste ,,Budva naš grad“ Nikole Jovanovića, dešavalo se gotovo svakodnevno i u toku same predizborne kampanje. Građanke i građani su bili izloženi brojnim pritiscima od raznih centara moći i vjerujem da bismo, da je situacija bila drugačija, imali i bolji rezultat i vjerovatno mandat više. No, kao što rekoh, uzimajući u obzir sve okolnosti, u potpunosti sam zadovoljan os-

Dobijanjem IBAR-a Crna Gora ne ulazi u EU, već samo otpočinje jedno novo poglavlje tokom kojeg će se od nas zahtijevati mnogo rada i posvećenosti, a nakon kojeg će se, svakako, sve članice EU izjašnjavati o našem daljem napretku. Jasno je da je rezolucija o Jasenovcu pokušaj političke osvete koalicije ZBCG za glas Crne Gore za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u, a ne bih isključio da su ovakvi zahtjevi i dio agende koja, iz srca parlamentarne većine, za cilj ima upravo da spriječi napredak Crne Gore ka članstvu u EU, kako bi se otvorila vrata nekom drugom - kazao je Zirojević

tvarenim rezultatom u Budvi, mislim da on vrlo jasno govori da će, recimo, u Kotoru gdje su karte drugačije raspoređene on biti značajno bolji, a da ne govorim o Gusinju gdje naše partije, a Socijaldemokrate pogotovo, imaju tradicionalno snažno uporište.

Vjerujem i da je jasno da, kada bi se sada održali vanredni parlamentarni izbori i kada bismo nastupili u budvanskom formatu, da bi i taj rezultat procentualno bio značajno bolji. Dakle, kada završimo sa formiranjem ovog političkog bloka i građanima ponudimo kompletan proizvod, siguran sam da će njegovi dometi biti pozitivno iznenađenje za većinu šire javnosti.

Što se tiče ostalih učesnika, glavni utisak jeste prilično loš rezultat Pokreta ,,Evropa sad“ i činjenica da su politički potrošili aktuelnog glavnog pregovarača sa EU i nosioca liste u Budvi Predraga Zenovića. Mislim da ovaj rezultat u najbolju ruku govori o tome da vam lutajuća politika i poigravanje sa državnim interesima Crne Gore ne može i neće donijeti ništa dobro.

OBJEDA: Kako komentarišete navode Nikole Jovanovića da je atmosfera u Budvi eskalirala do mjere da bezbjednosno interesantna i lica sa kriminalnim dosjeima koja su involvirana u redove Nove srpske demokratije pokušavaju da uspostave vlast po njihovoj mjeri?

ZIROJEVIĆ: Ono što smo svi znali i o čemu smo govorili duži vremenski period sada je javno iznio i njihov dojučerašnji partner, Nikola Jovanović. Ne treba biti stručnjak, ne treba biti ni dobro obaviješten da bi se primijetio upliv ovih struktura u redove nove parlamentarne većine, u ovom slučaju konkretno Nove srpske demokratije. I nije to ni prvi put, niti su to prvi izbori prilikom kojih smo imali ovakve uplive. Prisjetimo se samo Nikšića i kampanje za lokalne izbore kada je, sa istim tim licima, kampanju pomagao i gospodin Jovanović. Žao mi je što je ono što se nama dešavalo u Nikšiću osjetio na svojoj koži, ali mi je drago što se na ovaj način osvijestio i, čini mi se, razumio da je tzv. ,,borba za prava jednog naroda“ zapravo bila i ostala dobar paravan za neke druge rabote.

I. KOPRIVICA

2 Poneđeljak, 3. jun 2024. Politika

Nikola Zirojević m. babović

PODGORICA – Demokratska partija socijalista dobila je ubjedljivo najveći broj glasova na lokalnim izborima u Andrijevici osvojivši 35,4 odsto ili 979 glasova što je dovoljno za čak 11 mandata, pokazuju preliminarni rezultati izbora na osnovu 100 odsto prebrojanih glasova. Niti jedna stranka nema potrebnu većinu 16 od ukupno 31 odbornika pa se očekuju komplikovani pregovori o formiranju vlasti.

Lista Demokrata i SNP-a, koja je u protekle četiri godine dominantno vršila vlast, osvojila je 24,14 odsto ili 670 glasova, odnosno osam mandata, a ,,Evropa sad“ gotovo 14 odsto, 380 glasova ili četiri mandata. Koalicija ,,Za budućnost Andrijevice“ na čelu sa Novom Andrije Mandića doživjela je potpuni krah osvojivši samo 10,95 odsto (304 glasa) ili četiri mandata, što je jako loš rezultat imajući u vidu da je do sada NSD u okviru koalicije ZBCG imala šest mandata.

I to u Andrijevici, u Vasojevićima, gdje Mandić smatra da ima jako uporište?! Lokalna lista ,,Za budućnost naše djece“ osvojila je 8,94 odsto, 248 glasova ili tri mandata, a Vasojevićki pokret 5,23 odsto, odnosno 145 glasova ili jedan mandat. Ujedinjena Crna Gora je ostala bez mandata.

VELIKI USPON DPS-A

Šef andrijevičkog DPS-a Dejan Ivanović kazao je sinoć Pobjedi da je njegova stranka ostvarila odličan izborni rezultat.

– Prezadovoljni smo rezultatom, nije mala stvar da skoro 1000 građana glasa za nas. Bi-

DPS ubjedljivo najjači, krah Mandićeve ZBCG, SNP-DCG u dobroj poziciji

DPS je u odnosu na parlamentarne izbore osvojio gotovo 380 glasova više, dok je PES osvojio oko 200 glasova manje. Pad od dva mandata zabilježili su u koaliciji SNP-DCG, ali su u najboljoj poziciji da budu nosioci odborničke većine. Iz najjače stranke, DPS-a, najavljuju pregovore sa svima, ali prvo sa PES-om i građanskim listama sa kojima bi potencijalno mogli formirati vlast. Portparol DPS-a Miloš Nikolić zatražio je vanredne izbore jer su evidentne promjene odnosa političkih snaga

li smo bez resursa, išli smo od kuće do kuće, od birača do birača – rekao je Ivanović. Upitan kako komentariše ovakav uspjeh DPS-a u samom srcu Vasojevića, Ivanović je kazao da bez njegove stranke nema stabilne vlasti u Andrijevici, ali ni u Crnoj Gori.

– Vidjeli ste da je u posljednje četiri godine vlast u Andrijevici bila sprdačina. Zahvaljujem svim građanima jer ćemo biti nezaobilazan faktor u formiranju vlasti –rekao je Ivanović. Dodao je da će razgovarati o formiranju vlasti sa svima, ali prvo sa PES-om i građanskim listama i da sigurno očekuje da će DPS biti dio vlasti. Njegov stranački kolega Aleksandar Bogdanović je poručio da je njihova partija ubjedljivi i apsolutni pobjednik na izborima u Andrijevici. – Ostvarili smo rezultat od 979 glasova ili 35,4 odsto - što

PES optužio DPS za pokušaj izborne krađe, poslije sami tvrdili da nema nepravilnosti

Nikolić: Optužbe sramne, imate li prst obraza

Pokret ,,Evropa sad“ optužio je, odmah nakon završetka glasanja, DPS da ,,priprema izbornu krađu u Andrijevici“ i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv predsjednika OIK Andrijevica Veselina Vulevića

Prema stavu te partije, oni su tvrdili da je Vulević ,,grubo prekršio zakon, falsifikujući i zloupotrebljavajući svoj položaj“. Dodali su da je „postupajući po hitnom prigovoru Pokreta ,,Evropa sad“, Državna izborna komi-

je za 400 glasova više nego na parlamentarnim izborima kada smo imali 24 odsto. Ili, kad pogledamo koliko smo ,,skočili“ u odnosu na prethodni rezultat - znači da smo za 60 odsto povećali rezultat nominalno u odnosu na parlamentarne izbore – naveo je Bogdanović.

Rekao je da su građani poslali jasnu poruku da žele da DPS vodi u narednom četvorogodišnjem mandatu, dok je portparol te stranke Miloš Nikolić zatražio vanredne parlamentarne izbore. – DPS je u Andrijevici osvojio više glasova nego PES, Demokrate i SNP zajedno. Vrijeme je za vanredne parlamentarne izbore – napisao je Nikolić na društvenoj mreži Iks. Prve analize pokazuju da je DPS u odnosu na parlamentarne izbore osvojio gotovo 380 glasova više, dok je PES osvojio nešto oko 200 glasova manje. Relativan pad su

zabilježili i u koaliciji SNPDCG od dva mandata. Ipak, ta koalicija je u najboljoj poziciji da formira vlast, sa partnerima na državnom nivou ukoliko ne bude nekih novih iznenađenja.

OČEKIVANJA

Lider SNP-a Vladimir Joković kazao je sinoć da očekuje da nosilac liste ,,SNP – Demo-

sija usvojila prigovor, potvrđujući tako navode PES-a o nezakonitom postupanju predsjednika OIK Andrijevica“. – U cilju očuvanja izborne volje građana Andrijevice, PES će se boriti protiv svakog daljeg oblika zloupotrebe i manipulacije izbornim procesom – navodi PES u saopštenju.

Iz DPS-a odgovoreno je da su u pitanju „laž i glupost“. Portparol DPS-a Miloš

Nikolić napisao je na mreži Iks da su u pitanju laž i glupost. – Zbilja je potrebno da nemate „prst obraza“ pa da napišete ovakvu laž i glupost koja je upravo izašla iz PES-a. Optuživati DPS, poslije mirne tranzicije vlasti nakon parlamentarnih, predsjedničkih i lokalnih izbora, da pokušava - iz pozicije opozicije, da pokrade izbore u Andrijevici je sramno, nemoralno i nečasno. Nauči-

krate“ Željko Ćulafić nastavi da obavlja funkciju predsjednika Opštine Andrijevica. – Očekujem da dobijemo vlast i mislim da je naš Željko Ćulafić i budući predsjednik Opštine Andrijevica. Mislimo da će ova koalicija postići odličan rezultat i da će Ćulafić nastaviti da obavlja funkciju predsjednika – istakao je Joković.

Kaže da je izlaznost velika, te da su ,,neka dešavanja“ u prethodnom periodu podigla atmosferu i ,,podigla želju građana Andrijevice da daju svoj glas onima za koje smatraju da će najbolje obavljati funkciju“.

Naglasio je da je važno da nemamo nikakvih incidenata i da su izbori protekli u fer atmosferi.

– Naša koalicija je spremna da svima čestita na izbornom rezultatu. U vlasti bi nam bili prihvatljivi svi, posebno oni sa državnog nivoa. Jedino ne-

te da gubite dostojanstveno, tek ste počeli, a u borbi za cenzus želimo vam svaku sreću – naveo je Nikolić. Zanimljivo, sinoć je na Javnom servisu poslanik PES-a Darko Dragović rekao da tokom izbornog dana nije bilo nepravilnosti čime je relativizovao ranije tvrdnje svoje stranke. – Naš predstavnik u OIK-u je pravovremeno reagovao i nije bilo nepravilnosti –rekao je Dragović.

ćemo vršiti vlast sa DPS-om – istakao je Joković.

BEČIĆ

I PES ZADOVOLJNI

Lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić kazao je da je zadovoljan rezultatom izbora u Andrijevici i da taj rezultat predstavlja političku stabilnost.

– Nakon Budve, gdje smo pokazali jednu stabilnost nakon decenije postojanja na političkoj sceni, pokazujemo je po drugi put u Andrijevici, u Vasojevićima – rekao je on nakon zatvaranja biračkih mjesta i istakao da je Demokratska partija socijalista osvojila četiri mandata manje u odnosu na rezultat od prije četiri godine. Dodao je da vlast treba formirati bez DPS-a. Pokret ,,Evropa sad“ biće oslonac buduće vlasti u Andrijevici, kazala je sinoć nositeljka izborne liste te partije Dragana Vučević Ona je kazala da je PES, prema preliminarnim podacima, na izborima osvojio između četiri i pet mandata, naglašavajući da je zadovoljna postignutim rezultatom. – Ova lista prvi put izlazi na izbore u Andrijevici i bićemo oslonac buduće vlasti – dodala je Vučević. Kandidat za odbornika sa liste ,,Za budućnost Andrijevice“ Lazar Asanović kazao je da očekuje da će učestvovati u vlasti nakon izbora, te da se nada saradnji sa partijama pobjednicama parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine

Na pitanje novinara da li planiraju saradnju i sa dvije lokalne liste, kazao je da su partije sa kojima sarađuju na državnom nivou prioritet. Izlaznost je bila 71,6 odsto. Izbori u Andrijevici raspisani su nakon što je Vlada uvela prinudnu upravu zbog nefunkcionisanja lokalnog parlamenta i skandala sa upadom građana bliskih vlasti da bi se spriječila smjena predsjednika opštine iz SNP-a. Nenad ZEČEVIĆ foto: Stevo VASILJEVIĆ

3 Poneđeljak, 3. jun 2024. Politika

Loš rezultat Mandićeve partije U DPS-u zadovoljni rezultatima Vladimir Joković slavi sa trubačima

KRŠE SE OSNOVNA

LJUDSKA PRAVA

Velikodržavni nasrtaji na Crnu Goru neće prestati, dužnost nam

je da je odbranimo

PODGORICA - Trebalo bi da je konačno svima i sasvim jasno da jedina crnogorska država koja ima smisla i koja može opstati jeste ona multinacionalna i multikonfesionalna, građanskog i sekularnog karaktera, kao dio evropske porodice naroda, odnosno punopravna članica EU. Uz važnu napomenu da građanska ne znači država Srba, Bošnjaka (Muslimana), Albanaca, Hrvata i GRAĐANA, koji valjda predstavljaju nacionalne Crnogorce. Kada kažemo građanska, onda podrazumijevamo da je to CRNOGORSKA država ravnopravnih građana svih vjera i nacija koje u njoj žive.

Kako Andrej lijepo reče, citirajući pokojnog Bojana Tončića : „U nedostatku boljih izvora, citiraću sebe“. Dakle, „za početak, izlišno je negirati odnos prema srpstvu onima koji srpstvo smatraju centrom svoga identiteta. Kao što je izlišno negirati nas, koji nemamo srpskoga, već samo crnogorskoga osjećaja. Samo zajedno možemo graditi modernu Crnu Goru“. Prošlost i sadašnjost nam daju za pravo da kažemo da velikodržavni nasrtaji na Crnu Goru neće prestati ni u budućnosti. Velikosrpski nacionalizam, najčešće pod plaštom pravoslavnog integralizma, kao i za posljednjih dvjesta godina „moderne srpske državnosti“, nastaviće i ubuduće sa negiranjem crnogorske države, nacije, jezika, kulture, crkve. Dužnost nam je i obaveza, uz podrazumijevajući lični osjećaj i ljubav prema svojoj jedinoj državi, da branimo i odbra-

Sjevernoj Makedoniji dovedeno je do usijanja. Nacionalizam i šovinizam poprimaju neslućene razmjere. Prozapadne snage su potisnute, a one druge, bliske malignom režimu u Moskvi - sve jače

nimo Crnu Goru, kao što su to radili naši preci. Samo poštenim, to jest naučnim i dokumentovanim tumačenjem prošlosti, uz stalnu provjeru poznatih, kao i novih vjerodostojnih činjenica, izbjeći ćemo krivotvorenje validnih fakata i (ne)namjerni revizionizam.

ODBRANITI GRAĐANSKI KARAKTER DRŽAVE

Opštepoznato je da je jedna od najpogrešnijih strateških odluka ući u bitku bez saveznika. Posebno ako je protivnik jak ili, kao u slučaju Crne Gore, veoma jak. Ipak, „nema pogrešnije bitke od one koja se ne povede“ (Lao Ce, prije više od 5.000 godina). Danas, kada je Crna Gora napadnuta svim sredstvima osim oružanim, i spolja i iznutra, postavlja se kao logično pitanje kako odbraniti građanski karakter države i ubrzati njene evroatlantske integracije. Odgovor je kompleksan, imajući u vidu više činilaca. Svijet prolazi kroz jednu od najvećih kriza u novije doba. Jaz između boga-

tih i siromašnih je nikad veći. Finansijska kriza koja je kulminirala početkom ovog vijeka ne da nije nikada zaliječena, već se svakim danom produbljuje sve više i više. Konzervativizam na svim meridijanima doživljava svoj procvat. Istorijski revizionizam i onih donedavno neprikosnovenih istorijskih činjenica dovodi sve u pitanje. Prirodni resursi se iscrpljuju, zagađivanje planete sve je veće, zaoštrenost u odnosima tri supersile dostiže vrhunac.

U ovako nepovoljnim okolnostima našla se Crna Gora nakon litijaške kontrarevolucije koja je pokrenuta i izvršena uz nezapamćeni pritisak protagonista srpskog nacionalizma i ruskog imperijalizma, izvan i unutar crnogorskih granica. Ovih dana svjedočimo po ko zna koji put da nijedna vlast, čak ni ona koja je Crnoj Gori spolja servirana, ukoliko bespogovorno ne izvršava sve direktive i instrukcije i samo pomisli da pokuša da po bilo kom pitanju djeluje nezavisno od direktnog navođenja iz Beograda, posredno

iz Moskve, postaje kao po automatizmu podložna zamjeni novom i poslušnijom. Postavlja se pitanje: da li Crna Gora danas ima saveznika u procesu modernizacije svoga društva, očuvanju i učvršćivanju svog građanskog i sekularnog, na Ustavu zasnovanog ustrojstva, prihvatanju i implementaciji evropskih vrijednosti, odnosno ispunjavanju osnovnog cilja, za koji je većinski opredijeljena - a to je što brži ulazak u Evropsku uniju. Krajem prošlog i početkom ovog vijeka Crna Gora je jasno odredila pravce svoje spoljne politike, svrstavajući se uz najrazvijenije zemlje i nastojeći da se u politici rukovodi principima zapadne demokratije. Da prihvati ideje modernizacije kao uslov svog sveukupnog napretka. I dalje vjerujemo da je nepovratno krenula u tom pravcu. Na tom putu imala je saveznike u najrazvijenijim zemljama Zapada, ne zanemarujući ni zemlje bivšeg istočnog bloka, uz poseban akcenat na razvoju najboljih mogućih odnosa sa svim svojim susjedima. Prepoznata

je kao jedina zemlja u regionu koja nema otvorenih problema sa zemljama u njenom okruženju.

BRZA TRAKA ZA

PRIJEM

Zemlje bivšeg istočnog bloka danas su, listom, članice NATO i EU. Zemlje Zapadnog Balkana još su, što svojim činjenjem, što voljom drugih, na tom putu - neka bliže, neka dalje od tog cilja. Crna Gora, koja je sa više aspekata važila za najviše prozapadnu, prvenstveno zahvaljujući svojoj spoljnoj politici, sticajem okolnosti, naročito nakon agresije na Ukrajinu, ponovo se našla na brzoj traci za prijem u Evropsku uniju. Prvu pruženu šansu, zahvaljujući prije svega tadašnjem premijeru-štetočini, nije iskoristila. Stoga drugu, aktuelnu, koja se iznenada ukazala, ne bi smjela propustiti.

Crna Gora je od promjene kursa krajem devedesetih godina prošlog vijeka sve vrijeme imala podršku svojih zapadnih saveznika, naročito SAD, koje su za najveći broj crnogorskih građana bile simbol zemlje ljudskih sloboda i demokratije. Utoliko više prozapadnu javnost u Crnoj Gori veoma čudi da se u posljednjih pet godina podržavaju one snage koje se jasno deklarišu kao antizapadne. Gledajući diplomatski ešalon američkih diplomatskih predstavnika i specijalnih izaslanika u regionu stiče se utisak da se odluke donose na osnovu parcijalnih uvida i lokalnih nekamuflirano antizapadnih tumačenja. A bez posvećenog i ekspertskog uvida u svu složenost političkih događaja i njihovih protagonista na Balkanu u posljednje tri decenije jasno je zašto, s izuzetkom Ukrajine, Balkan ostaje najtrusnije područje današnje Evrope.

Ustupci koji se čine velikodržavnim projektima i protagonistima nacionalističkih politika u posljednjih pet godina izazvali su, očito, sasvim suprotan efekat. Takvim pristupom stanje u Crnoj Gori, BiH, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji dovedeno je do usijanja. Nacionalizam i šovinizam poprimaju neslućene razmjere. Prozapadne snage su potisnute, a one druge, bliske malignom režimu u Moskvi - sve jače. Na dnevnom nivou krše se osnovna ljudska prava. Prijeti se neredima i izazivanjem sukoba. Događanja u samo posljednjih sedam-osam mjeseci, kao što su teroristički akt u Banjskoj, skandalozni izbori u Srbiji, ponašanje srpskih i dijela hrvatskih čelnika u BiH, kao i sastav nove vlade Hrvatske bez predstavnika Srba, a sa ekstremnim nacionalistima na vlasti, kao i selektivno, revanšističko i antizapadno djelovanje određenih predstavnika izvršne i sudske vlasti u Crnoj Gori, vjerujemo da dovoljno kompromituje dosadašnji pristup koji je politikom zapadnih saveznika, naročito onog najvažnijeg u Vašingtonu, doveo, paradoksalno zvuči, ali je istinito, do jačanja ruskog uticaja. I sprovođenja ruskih interesa na Balkanu. Mi u Crnoj Gori to najbolje osjećamo. Zato želimo da vjerujemo da se politika koja je doživjela apsolutni neuspjeh privodi kraju. I da drugog „petogodišnjeg plana“, odnosno nove „petoljetke“ neće biti. I da je jasno, naročito onima kojima bi trebalo da je najjasnije, da politika stvaranja ovog puta „Kraljevine Srba, Hrvata i Albanaca“ ne vodi ničijem dobru nego jedino novim sukobima, moguće i ratnim. Jedina racionalna politika je jačanje prozapadnih snaga i integracija preostalih balkanskih zemalja u EU, gdje im je i prirodno mjesto. Crna Gora, i pored niza nepovoljnih okolnosti, ima ono što je najvažnije. Ima uticajnu pamet koja treba da stalno edukuje (što u znatnoj mjeri i radi) onaj dio stanovništva koji u poplavi dezinformacija, spinova, botova, izvrtanja činjenica, ostaje zbunjen ili biva prevaren. Zemlja koja ima mlade, obrazovane i pametne ljude, već dokazane u oblastima kojima se bave, ne treba da brine za svoju budućnost. Smireno i tolerantno, argumentovano, snagom činjenica i odlučnošću, oni će razoružati političke protivnike. Kao što je to nedavno sa izvjesnim „Jovančom s Pantovčaka“ učinila cijenjena Olivera Komar Vjerujemo i da naša intelektualna elita može probuditi uspavane Crnogorce. Da mogu osvijestiti naivne i zabludjele, pa i neke pripadnike manjinskih naroda. Zato, „Crnogorci, o Crnogorci…“ Dalje znate. Davno nam je to poručio Čudotvorac cetinjski i svetac crnogorski, naš vladika Petar Prvi.

4 Poneđeljak, 3. jun 2024. Politika

STAV

Piše: Željko PEROVIĆ ambasador Crna Gora se mora osloniti na domaću pamet

Ni poslije duže od godinu nije raspisan javni poziv za dodjelu koncesija za pilotažu u Boki

Ispunili zaključak Spajićeve, ali ne i Abazovićeve vlade

Sva pravna lica koja ispunjavaju zakonske uslove za pilotažu trebalo bi da budu u istom pravnom položaju, odnosno da obavljaju taj posao u Boki do okončanja postupka dodjele koncesija, saopšteno je Pobjedi iz Agencije za zaštitu konkurencije

PODGORICA – Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) je postupila u skladu sa zaključkom Vlade od 11. aprila 2024. godine i sa Lukom Kotor potpisala aneks Ugovora o prvenstvenoj koncesiji za privredno korišćenje trgovačke luke Kotor, kojim je uz postojeće lučke usluge, prethodno dodijeljene prvenstvenom koncesijom, uključena i lučka usluga pilotaža – kazali su Pobjedi iz UPSUL-a.

Na naše pitanje da li su realizovali obavezu iz prošlogodišnjeg zaključka Vlade Dritana Abazovića kojim je eksklu-

Milionska tužba

Pred Privrednim sudom

je u toku postupak protiv države u kojem kompanija Sea Pioneer traži milionsku odštetu tvrdeći da su onemogućeni da obavljaju posao koji su dobili na tenderu, jer je Vlada zaključkom poništila taj ugovor. Upitani da to prokomentarišu, iz UPSUL-a su Pobjedi kazali da je Vlada imala obavezu da na osnovu presude Upravnog suda poništi odluke o dodjeli koncesije na osnovu koje je zaključen ugovor sa ovom kompanijom. – Vlada nije samoinicijativno poništila ugovore o koncesije, već je postupila u skladu sa obavezom proisteklom iz odluke suda – rečeno je iz UPSUL-a.

Ovoj kompaniji i Luci Kotor Vlada je u junu 2020. godine dodijelila koncesiju na pet godina. Kompanija Boka Pilot & tug boat services je, nakon što je njena ponuda odbijena, pred Upravnim sudom poništila takvu odluku Vlade, nakon čega je donijet zaključak kojim je Luci Kotor dato ekskluzivno pravo za pilotažu.

zivno pravo na pilotažu u Boki Kotorskoj dodijeljeno Luci Kotor i raspisali javni poziv za dodjelu koncesija za ove usluge, iz UPSUL-a su potvrdili da to nijesu uradili, ali bez objašnjenja zbog čega. – Prethodni Zaključak Vlade iz 2023. godine podrazumijevao je, između ostalog, raspisivanje javnog poziva, ali kako to nije urađeno tokom prošle godine, novi menadžment UPSUL-a inicirao je prema Vladi rješavanje ovog pitanja, što je rezultiralo pomenutim zaključkom, po kojem je Luci Kotor uz postojeće, dodijeljena i lučka usluga pilotaže –kazali su iz UPSUL-a. Abazovićeva vlada je prije godinu zadužila Luku Kotor da obavlja poslove pilotaže, poništavajući ranije odluke Vlade o dodjeli koncesija iz juna 2020. godine nakon odluka Upravnog suda.

– Vlada je zadužila UPSUL da bez odlaganja pripremi prijedloge koncesionog akta i ugovora o koncesiji – saopštio je tada Abazović dodajući da ovo nije favorizovanje bilo koje firme koja se bavi pilotažom, od kojih je samo Luka Kotor državna. Naveo je da je situacija takva da nema pravno validnog izvođenja ovih aktivnosti, zbog čega je država, kao u slučaju trajektne linije Kamenari – Lepetane, zadužila Luku Kotor, kao javno preduzeće, da ,,do okončanja procedure za dobijanje koncesije, na koju će svako moći da participira, pruža te usluge“. Tadašnji državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Admir Šahmanović je izrazio rezervu na prijedlog da se ekskluzi-

vitet da Luci Kotor zbog eventualne kolizije sa zakonima o sigurnosti pomorske plovidbe i o koncesijama.

– Zbog odluka Upravnog suda, postojeći subjekti, koji pružaju usluge pilotaže, nemaju više pravni osnov to da rade. Ne vidim problem. Mislim da Luka Kotor treba da pruža tu uslugu i to je to. Pored toga, svakako treba što prije da se otvori javni poziv i da onda apliciraju svi – i privatnici i ako bude htjela Luka Kotor i da se nakon toga zaključe ugovori – kazao je tada Abazović.

IMAJU ODOBRENJE, ALI NE I KONCESIJU

Na pitanje Pobjede koje kompanije u Crnoj Gori su registrovane za pilotažu, iz UPSUL-a nam je rečeno da je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva za ovu godinu izdalo odobrenja za pilotažu za područje Boke Luci Kotor i kompanijama Sea Pioneer Montenegro i Boka Pilot & Tug Boat Services iz Herceg Novog. Za područje Luke Bar to odobrenje su dobile kompanije Ocena Montenegro, La Pluma Bar Pilot & Tugboat Services Montenegro i Jadro Pilot & Tug Services iz Bara. Na dodatno pitanje da li to znači da one obavljaju ovaj posao, iz UPSUL-a je pojašnjeno da kompanije koje su dobile odobrenje za pilotažu, taj posao mogu obavljati samo ako imaju zaključen ugovor o koncesiji. Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) je na osnovu inicijative kompanije Sea Pioneer radi utvrđivanja povrede konkurencije, odnosno zloupotrebe dominantnog položaja, postupanjem Luke Kotor na tržištu usluga pomorske pilotaže u Boki utvrdila da Luka ovaj posao obavlja na osnovu odobrenja države, a ne po sopstvenom nahođenju i to do okončanja postupka dodjele koncesije. U skladu s tim AZK je utvrdila da nije došlo do zloupotrebe dominantnog položaja.

Imajući u vidu da je cilj pravila zaštite konkurencije uspostavljanje tržišta na kojem učesnici djeluju ravnopravno i pod jednakim uslovima, bez obzira na njihovu veličinu i tržišnu snagu, te da se njihov položaj na tržištu vrednuje prvenstveno kvalitetom proizvoda, odnosno usluga koje nude, uputila obavještenje„Competition advocacy“ tadašnjem MKI i UPSUL. – Date su sugestije da na adekvatan način utvrde uslove na tržištu usluga pomorske pilotaže u Bokokotorskom zalivu, kojim će se omogućiti stvaranje efikasne konkurencije i u konačnom omogućiti svim učesnicima na predmetnom tržištu ravnopravan položaj, na dalje postupanje. Agencija je upravo zbog razloga što postupci dodjele koncesije mogu trajati određeni vremenski period, kao i potrebe za što hitnije okončanje postupka dodjele koncesije u obavještenju - „Competition advocacy“, navela da smatra da bi sva pravna lica koja ispunjavaju zakonom propisane uslove za obavljanje predmetne usluge trebala biti u istom pravnom položaju, odnosno obavljati lučku uslugu u Bokokotorskom zali-

vu i akvatorijumu Luke Kotor do okončanja postupka dodjele koncesije – kazali su Pobjedi iz AZK.

NEZAKONITOSTI

Predsjednica odbora direktora Luke Kotor Ljiljana Popović- Moškov je na pitanje Pobjede zašto je dobro to što je Luka Kotor preuzela obavljanje usluge pilotaže, tj. dobila ekskluzivitet u tom poslu, a u kontekstu činjenice da su u proteklih deceniju i više taj posao obavljale privatne firme, kazala da su u Zakonu o lukama jasno definisane sve vrste lučkih usluga, pa među njima i usluga pilotaže. – Tako da je praktično na nezakonit način ova usluga izdvojena prilikom definisanja prvobitnog ugovora o prvenstvenoj koncesiji. Potpisivanjem ovog aneksa ispravljena je pomenuta nezakonitost i lučka usluga pilotaže uvrštena je sa svim ostalim lučkim uslugama u pomenuti ugovor – kazala je Popović-Moškov Pobjedi.

Ona je nakon potpisivanja aneksa ugovora 23. maja kazala da je to jedan od značajnijih dana u poslovanju ove kompanije, dodajući da će to obezbijediti stabilnost i sigurnost poslovanja Luke u narednih osam i po godina. Ona se zahvalila Vladi i resornom ministarstvu jer su, kako je kazala, imali sluha, podsjećajući da je Luka Kotor još 2021. godine podnijela inicijativu za aneks ugovora, ali da je tek sada realizovana.

– Ovim aneksom ugo vora koncesioni ugovor koji je u martu 2019. potpisan na 12 godina, produžava se za 13 mjeseci koliko je bilo zabranjeno poslovanje u vrijeme pandemije korona virusa. Zatim, ispoštovan je i Zakon o lukama

koji je striktno odredio šta su to lučke usluge. Pri dodjeljivanju prvenstvene koncesije Luci Kotor su dodijeljene sve djelatnosti osim pilotaže. Sada je i posao pilotaže obuhvaćen prvenstvenom koncesijom i zaokružen je čitav set lučkih usluga, kako i predviđa zakon – kazala je Popović-Moškov dodajući da će država po ovom osnovu godišnje prihodovati preko milion eura. Predmet koncesije predstavlja pravo na obavljanje lučke usluge - lučke pilotaže na području Luke Kotor i pilotaže plovnog objekta u Bokokotorskom zalivu od spoljne ili unutrašnje pilotske stanice na ulazu u Bokokotorski zaliv do luke ili akvatorijuma koje Luka koristi za potrebe sidrišta. Ta djelatnost Luci Kotor, koja je u većinskom vlasništvu Opštine Kotor, obezbjeđuje značajan dio njenih ukupnih prihoda, zbog čega je menadžment istrajno insistirao da svi brodovi koji uplovljavaju u kotorsku luku moraju koristiti usluge njihove pilotske službe. Luka Kotor je sada, eliminisanjem konkurencije u liku kompanija Boka pilot & tug boat services i Sea Pioneer Montenegro iz Herceg Novog, obezbijedila monopol u obavljanju unosnog posla pilotaže brodova koji uplovljavaju u Kotor. Prema nezvaničnim informacijama, kompanija Boka pilot & tug boat services je na godišnjem nivou pilotirala više od 50 odsto svih brodova koji su uplovili u Kotor, dok je preostali udio posla odrađivala pilotska služba Luke Kotor. Iako su prvobitno pristali da daju komentar na ovu temu, iz kompanije Boka pilot više nijesu odgovarali na naše pozive. M. LEKOVIĆ / I. KOVAČEVIĆ

5 Poneđeljak, 3. jun 2024. Ekonomija

vasiljević

Trgovačka luka Kotor

media biro

Zgrada Uprave pomorske sigurnosti

Epilog incidenta na zasijedanju SO Bijelo Polje

Smolović zbog vrijeđanja odbornika kažnjen 100 eura

BIJELO POLJE - Sud za prekršaje u Bijelom Polju novčano je kaznio predsjednika Opštine Petra Smolovića. Smolović je, kako se navodi u presudi, 28. oktobra prošle godine tokom sjednice Skupštine opštine Bijelo Polje, tadašnjeg odbornika Pokreta ,,Evropa sad“, a sadašnjeg državnog sekretara Ministarstva poljoprivrede Andriju Delića, vrijeđao i nazvao proruskim i prosrpskim plaćenikom. Do incidenta

u sali lokalnog parlamenta je došlo kada je Delić kazao da je bjelopoljsko komunalno preduzeće fakturisalo znatno manje račune nego što je predviđeno - za odvoz smeća privatnoj firmi Vojislava Smolovića, brata predsjednika Opštine. Smolovića je sutkinja Andrijana Bulatović odredila novčanu kaznu od 100 eura te i da plati još 30 eura sudskih troškova, uz obrazloženje da ima pravo žalbe na presudu. B. Č.

Žaliće se na presudu

Predsjednik Opštine Petar Smolović istakao je za Pobjedu da će se žaliti na presudu. – Ići ću ako treba do Strazbura, iz čistog principa. Ovo je klasični primjer staljinističke zabrane govora. Posebno u političkoj debati u toku skupštinske rasprave.

Pravo govora u parlamentu zagarantovano je Ustavom, Poslovnikom i svim međunarodnim konvencijama. I mislim da u Crnoj Gori niko od 1948. godine poslije IB revolucije nije osuđen za mišljenje iznijeto u parlamentu – zaključio je Smolović.

PODACI MONSTATA: U aprilu najbolje plaćeni zaposleni u finansijskom i energetskom sektoru

Najveće plate u Tivtu i Zeti, najmanje u Petnjici i Tuzima

Ministarstvo rada i socijalnog staranja formiralo radnu grupu

PODGORICA - Prosječna zarada u aprilu ove godine bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori iznosila je 828 eura, saopšteno je iz Uprave za statistiku Monstat. Prema najnovijim podacima, najbolje su plaćeni u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja gdje je prosječna zarada iznosila 1.309 eura i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 1.209 eura. Najniže plate su zabilježene u sektorima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 659 eura i prerađivačka industrija 662 eura. Po opštinama najveće prosječne zarade u martu su iznosile u Tivtu 960 eura i Zeti 888 eura, a najmanje u Petnjici 704 eura i Tuzima 679 eura.

U aprilu su prosječne zarade preko hiljadu eura evidentirane i u sektorima informisanje i komunikacije 1.063 i vađenje ruda i kamena 1.038 eura.

RAZLIKE

Prema podacima Monstata, prosječne aprilske zarade veće od 828 eura su bile u sektorima poslovanje sa nekretninama 993 eura, državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 935 eura i zdravstvena i socijalna zaštita 909. Manje aprilske plate od prosječne evidentirane su u sektorima obrazovanje 808, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 786 eura, saobraćaj i skladištenje 776 eura, građevinarstvo 770, usluge smještaja i ishrane 764 eura, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 768, umjetničke, zabavne i rekreativne

Ministarke Nišić i Jakšić-Stojanović posjetile Dom u Bijeloj

djelatnosti 747, ostale uslužne djelatnosti 741, snabdijevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama 786, trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikala 711 eura.

ZARAdE po opštInAmA

Od 25 crnogorskih opština čak u 19 je prosječna zarada u aprilu bila manja od državnog prosjeka koji iznosi 828 eura. Najveća prosječna zarada u martu bila je Tivtu i iznosila 960 eura i Zeti 888 euro. Osim te dvije opštine, zarade veće od prosječne bile su u Pljevljima 864, Podgorici 861 eura, Cetinju 854 i Kotoru 836. U svim ostalim opštinama plate su bile manje od državnog prosjeka: Žabljak 825 eura, Plužine 792, Berane 781, Nikšić 808 eura, Budva 800, Plav 775, Bar 793, Kolašin 760, Gusinje 765, Šavnik 745, Herceg Novi 745, Mojkovac 743, Rožaje 737, Ulcinj 744, Bijelo Polje 731, Danilovgrad 721, Andrijevica 716, Petnjica 704 i Tuzi 679 eura. U aprilu je, po Monstatu, broj zaposlenih iznosio 225.985, od čega najviše u sektoru trgovine 49.457. n. R.

njem nas inspirišu i daju nam snagu da nastavimo raditi na stvaranju boljih uslova za sve vas - istakla je ministarka Nišić.

PODGORICA - Ministarstvo rada i socijalnog staranja formiralo je radnu grupu za izradu prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, dodatka za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena. Ministarstvo je saopštilo da radnu grupu, pored stručnog

kadra tog resora, čine predstavnici Ministarstva zdravlja i Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, predstavnici nevladinog sektora, kao i ljekari specijalisti i subspecijalisti za oblasti: interna medicina, gastroenterohepatologija, onkologija, neurologija, radiologija, dječja hirurgija i dječja urologija, porodična medicina i medicina rada, kao i ljekari specijalisti za oblast psihijatrije, uključujući dječju i adolescentnu psihijatriju. R. p.

HERCEG NOVI - Ministarka rada i socijalnog staranja

Naida Nišić i ministarka

prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović posjetile su Dom za djecu

bez roditeljskog staranja „Mladost“ u Bijeloj, kako bi uručile poklone polumaturantima i maturantima. Kako je saopšteno iz ta dva ministarstva, posjeta je upriličena u čast djeci koja su svojom hrabrošću i istrajnošću zaslužila da se svaki njihov uspjeh proslavi na poseban način. U saopštenju se navodi da su ministarke Nišić i Jakšić-Stojanović izrazile duboku zahvalnost i ponos zbog postignuća ovih mladih ljudi, ističući kako su oni pravi primjer snage i istrajnosti. -Vaša upornost i želja za uče-

Po riječima ministarke prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđele Jakšić-Stojanović, ovo je podsjetnik na važnost podrške i ljubavi koju svako dijete zaslužuje.

-Vi ste budućnost našeg društva, a mi smo ovdje da vas podržimo na svakom korakukazala je Jakšić-Stojanović. Ministarke su se saglasile da će nastaviti rad na poboljšanju uslova za djecu bez roditeljskog staranja i podržati ih u daljem razvoju i obrazovanju, pružajući im ne samo materijalnu pomoć, već i emocionalnu podršku i vjeru u bolju budućnost. R.p.

6 Poneđeljak, 3. jun 2024. Aktuelnosti

Petar Smolović

m. babović

Bolji uslovi za djecu bez roditeljskog staranja

Izmjene pravilnika za lične invalidnine i dodatke za njegu

Ministarke sa polumaturantima i maturantima Prosječna zarada u aprilu iznosila je 828 eura

Advokat Zoran Jovanović zatražio zaštitu državne imovine, odnosno vaspitno-obrazovne ustanove u Crmnici i da se utvrdi na koji način je ona prepisana na SPC

Zabrana radova preduslov da se pred sudom utvrdi pravo svojine nad školom u Brčelima

PODGORICA – Advokat iz Podgorice Zoran Jovanović, nekadašnji đak regionalne Osnovne škole „Jovan Tomašević“ u crmničkom selu Brčeli, zatražio je u svoje i ime mještana od nadležnih državnih organa da pred sudom iniciraju utvrđivanje prava svojine nad tim sekularnim objektom koji sada mimo zakonskih propisa, legitimišući se kao vlasnik, rekonstruiše Srpska pravoslavna crkva za potrebe konaka.

Objekat koji je koristila Mitropolija za potrebe konaka sa kompletnom nekadašnjom školskom bibliotekom izgorio je u požaru u decembru prošle godine, ali je njegova obnova u realizaciji SPC gotovo završena, s tim što je umjesto najavljene i tražene adaptacije u postojećim gabaritima, urađena nadgradnja, bez odobrenja nadležnog organa.

Ćutanje administracije

Kako od marta nije dobio odgovor na inicijativu da konkretne radnje preduzme zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države, Jovanović je urgirao da nadležno ministarstvo sprovede nadzor nad radom zaštitnika, jer se, kako je upozorio, propuštanjem preduzimanja konkretnih radnji ide naruku namjerama vjerske organizacije i njenim faktičkim radnjama. Naglasio je da je inicijativa zasnovana u suštini na razlozima svojinsko-pravne prirode. Obrazložio je da je upravo branilac državnih interesa jedino ovlašćen da zastupa interes države i zahtijeva utvrđivanje prava svojine i okolnosti pod kojima je škola prevedena u vjerske svrhe iako takvu

namjenu nije imala nikada od svog osnivanja prije 96 godina. Urgencija za nadzor nad radom zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore kako bi se utvrdilo da li je i što konkretno ta institucija uradila da pokrene djelotvoran postupak radi utvrđivanja prava svojine na objektu nekadašnje Osnovne škole „Jovan Tomašević“ u Brčelima proslijeđena je 9. maja ove godine Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Jovanović je potvrdio Pobjedi da od njih još nema povratnu informaciju.

Prethodno je urgenciju podnio Ministarstvu finansija koje je do prošle godine imalo nadležnost nad radom zaštitnika, kojom se traži pokretanje inicijative za pokretanje postupka radi utvrđivanja prave svojine na nepokretnosti pred nadležnim sudom.

Uporedo, Ministarstvu je dostavljeno i obavještenje o izvođenju radova na objektu koji nemaju odobrenje nadležnog organa zbog čega je Jovanović uputio i inicijativu za podnošenje prijedloga obezbjeđenja privremenom mjerom – odnosno zabranu preduzimanja dalje gradnje.

Posljednja informacija koju je Jovanović dobio datira od 9. maja kada ga je resor ministra Novice Vukovića, odnosno Ministarstvo finansija obavijestilo da je njegovu urgenciju proslijedilo u nadležnost Ministarstvu urbanizma, kao neposredno nadležnom na osnovu Uredbe o

Meritorna odluka suda spustila bi tenzije

Prema ocjeni Jovanovića, utvrđivanje prava svojine na objektu škole se može riješiti u vrlo jednostavnom sudskom postupku, jer sudska odluka, kako kaže, u bitnom zavisi od utvrđivanja jedne odlučne činjenice – ne/zakonitosti osnova, odnosno odluke državnog organa i ne/ zakonitosti postupka uknjižbe ranije državne imovine na sadašnjeg upisanog vlasnika – vjersku zajednicu. -Utvrđivanje prava svojine sudskom odlukom i obezbjeđivanje privremenom mjerom su nužni i zbog činjenice da je slijed događaja u vezi predmetne

Prijavljena adaPtacija, izvedena nadogradnja: Objekat nekadašnje škole u Brčelima

organizaciji i načinu rada državne uprave koju je Vlada Crne Gore donijela 31. oktobra prošle godine.

POŽar

Objekat nekadašnje regionalne vaspitno-obrazovne ustanove izgorio je u požaru u decembru prošle godine, u vrijeme dok ga je za potrebe konaka koristila vjerska zajednica Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska. Nepun mjesec kasnije držalac nekretnine pokrenuo je obnovu objekta legitimišući se pred nadležnim organima kao vlasnik i investirao adaptacije „u postojećim gabaritima“ na nepokretnosti 986/1 KO Brčeli-Bar. Najavljena adaptacija pretvorila se u nadgradnju mimo opisa radova i tehničkih specifikacija koji su, prema članu 90 Zakona o planiranju i izgradnji, iz Mitropolije najavili nadležnom ministar-

nepokretnosti izazvao društvene tenzije, a te tenzije bi se upravo mogle zaustaviti meritornom odlukom suda – naveo je Jovanović. Podsjetio je da je u požaru u decembru, u kojem, srećom, niko nije stradao, izgorjela i školska biblioteka u sastavu koje su se nalazili sekularni legati i pokloni, što je dovelo takođe do tenzija i spekulacija u javnosti u pogledu uzro-

stvu 12. januara ove godine. Dokument – prijava radova adaptacije – koju je u ime Mitropolije Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao organu državne uprave nadležnom za poslove izgradnje objekata, podnio iguman Manastira Donji Brčeli Nikon Kokotović osvijetlio je novi momenat – da je svjetovna škola, u jednom momentu upisana na vjersku organizaciju, a da ni država niti SPC nijesu učinili dostupnim pravni osnov upisa, niti kada se to konkretno dogodilo

OduGOVLaČenje

Zbog toga je Jovanović od zaštitnika imovinsko-pravnih interesa tražio pokretanje djelotvornog postupka utvrđivanja prava svojine nad jednom od najstarijih sekularnih škola u Crnoj Gori koja datira iz 1928. godine, a u međuvreme-

ka požara i verzija o tome kome je on išao u prilog. Jovanović posjeća da objekat za mještane i generacije učenika ima i afektivnu vrijednost, ali u nedostatku aktivne legitimacije upravo je zaštitnik imovinsko-pravnih interesa adresa od koje očekuju da preduzme nužne korake.

Sagovornik je u inicijativi i obrazloženju upućenom zaštitniku naveo da se ne

nu je pod čudnim okolnostima uknjižena na Mitropoliju crnogorsko-primorsku.

U obraćanju Ministarstvu Jovanović je naveo da je sekularni objekat – zgrada regionalne osnovne škole u katastarskom operatu upisan kao svojina vjerske zajednice Pravoslavna mitropolija crnogorskoprimorska – Cetinje, a da se na objektu izvodi protivpravna rekonstrukcija, nadgradnja i izmjena namjene iz sekularne u vjersku svrhu, tj. izgradnja manastirskog konaka. - Neblagovremeno postupanje zaštitnika u ovoj pravnoj stvari na predloženi i/ili na drugi cjelishodan način, znatno bi otežalo osnovano potraživanje države Crne Gore. Odredbom iz člana 59, stav 1 Zakona o državnoj imovini propisano je da nadzor nad radom zaštitnika vrši Ministarstvo. Stoga se podnosi predmetna urgencija i predlaže da – Ministar-

može prihvatiti eventualni prigovor da se objekat ne može koristiti u prosvjetne svrhe zbog depopulacije stanovništva. – Objekat ima veliku ekonomsku vrijednost i može se, uz prilagođavanje, koristiti za komplementarne namjene: učenički edukativni centar, škola u prirodi, ferijalni dom... –navedeno je, između ostalog, u inicijativi Jovanovića u ime mještana Brčela.

stvo finansija izvrši nadzor nad postupanjem zaštitnika u ovoj pravnoj stvari, jer se radi o imovini velike vrijednosti –kaže se u dopisu Jovanovića.

PrijedLOG POteZa Advokat Jovanović smatra da zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore nadležnom sudu treba da do utvrđivanja prava svojine podnese prijedlog za obezbjeđivanje privremenom mjerom, odnosno zabranu gradnje kojom se sada mijenjaju površina, izgled i namjena objekta. U inicijativi upućenoj zaštitniku 29. marta, Jovanović je naveo da je određivanje obezbjeđenja privremenom mjerom nužno jer će – nakon izmjene površine, oblika, namjene i prirode predmetnog objekta, u protivnom biti osujećeno ostvarivanje prava predlagača, odnosno konkretna zaštita državnog interesa i imovine u ovom slučaju. Jovanović, koji je iz Brčela i nekada je bio đak škole „Jovan Tomašević“, kazao je Pobjedi da je imovinsko-pravni status bivše vaspitno-obrazovne ustanove poseban u odnosu na sve druge nepokretnosti „sa vlasničkom antinomijom između države i vjerske organizacije SPC“. -Namjenska gradnja škole je započeta 1928. godine, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Od tada su se mijenjala državna uređenja, a sve do sada – škola nikada nije bila u svojini crkve – kazao je advokat Pobjedi. On smatra da pravo (tzv. aktivnu legitimaciju), ali i pravnu obavezu da inicira postupak preispitivanja okolnosti na osnovu kojih je sekularni prosvjetni objekat uknjižen na Mitropoliju, ima jedino zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

- I pored neosporive činjenice da se radilo o državnoj imovini velike vrijednosti, nije mi poznato da je zaštitnik pokrenuo djelotvoran postupak radi utvđivanja prava svojine na ovom objektu – pojasnio je Jovanović. i. PeriĆ

7 Poneđeljak, 3. jun 2024. Društvo

a R h iva

PRivatna

nikitović

Nove optužbe protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda za zloupotrebu položaja

Medenica bez učešća Sudskog savjeta odlučila da ne suspenduje sudiju

Zekića iz Rožaja

Medenica sa advokatom

Medenica je, prema navodima optužnog prijedloga koji potpisuje specijalna tužiteljka Zorica Milanović, 18. februara 2019. godine, kao javni funkcioner i član Sudskog savjeta, prekoračila granice svog službenog ovlašćenja i pribavila korist Milosavu Zekiću, sudiji Osnovnog suda u Rožajama

PODGORICA - Specijalno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice za zloupotrebu službenog položaja jer je mimo znanja Sudskog savjeta odlučila da sudiju Osnovnog suda u Rožajama Milosava Zekića ostavi na dužnosti iako je obaviještena da je protiv njega pokrenut krivični proces.

Suđenje u ovom slučaju zakazano je za 12. jun u podgoričkom Višem sudu, a proces će voditi sutkinja Sonja Keković Medenica je, prema navodi-

ma optužnog prijedloga koji potpisuje specijalna tužiteljka Zorica Milanović, 18. februara 2019. godine, kao javni funkcioner i član Sudskog savjeta, prekoračila granice svog službenog ovlašćenja i pribavila korist Milosavu Zekiću, sudiji Osnovnog suda u Rožajama.

Ona je mimo svojih ovlašćenja kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore i nakon što je od predsjednika kotorskog Osnovnog suda Branka Vučkovića dobila podatak da se pred tim sudom, između ostalih, i protiv sudije Zekića vodi krivični postupak zbog

PODGORICA – P. S. (1995)

iz Brčkog, BiH, proglašen je krivim zbog toga što se

prvog maja u večernjim satima na saobraćajnici u Igalu nije zaustavio na znak

ugrožavanja sigurnosti i laka tjelesna povreda službenom zabilješkom na unutrašnjem omotu spisa konstatovala da „do okončanja postupka ne nalazim za cjelishodno i opravdano preduzimanje bilo kakve radnje, rođačka svađa“ i arhivirala predmet.

-Ne obavijestivši predsjednika Sudskog savjeta i ostale članove Sudskog savjeta, Medenica je donijela odluku da nije cjelishodno i opravdano preduzeti bilo kakvu radnju u odnosu na sudiju Milosava Zekića, iako je bila upoznata s tim da je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog krivič-

nih djela koja ga čine nedostojnim za vršenje sudijske funkcije - navodi se u optužnom prijedlogu.

Osim toga, Medenica je, kako navodi SDT, znala da donošenje odluke u slučaju privremenog udaljenja sudije Zekića sa dužnosti nije u njenoj nadležnosti kao predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, već u nadležnosti Sudskog savjeta. -U kojem je, kao član, imala jedino ovlašćenje da se svojim glasom izjasni o tom pitanju, a ne da donosi odluku u ime cijelog kolektivnog tijela Sudskog savjeta - precizirano je u optužnom prijedlogu. Ovakvim postupanjem, Medenica je sudiji Zekiću u periodu od 18. februara 2019. do 20. jula 2020. godine omogućila korist u vidu ostvarenja prava na punu zaradu i privilegije obavljanja sudijske funkcije i zaštite ugleda iako u navedenom periodu tu funkciju nije mogao obavljati.

U navedenom periodu Zekić je jedino imao pravo na smanjeni dio zarade s obzirom na to da su bili ispunjeni zakonski uslovi za njegovo privremeno udaljenje s dužnosti.

Zekiću je 20. jula 2020. godine konstatovana ostavka na lični zahtjev. Medenica je u istrazi negirala optužbe Specijalnog tužilaštva, a njen branilac, advokat Zdravko Begović, ranije je Pobjedi kazao da je prijava na osnovu koje je formiran predmet zlurada.

Vesni Medenici se već sudi pred Višim sudom za optužbe da je kao pripadnik kriminalne organizacije na čijem čelu je njen sin Miloš vršila protivzakonit uticaj na kolege u donošenju određenih odluka. B.R.

Podaci iz Suda za prekršaje u Budvi

Druga žrtva teške saobraćajne nesreće na putu Mateševo – Kolašin

Podlegla povredama i djevojka, danas Dan žalosti u Mojkovcu

KOLAŠIN- Sedamnaestogodišnja L.V. podlegla je juče povredama zadobijenim u saobraćajnoj nesreći koja se u subotu dogodila na putu između Kolašina i Mateševa, u mjestu Skrbuša, saopšteno je Portalu Pobjeda iz Operativno-komunikacionog centra (OKC) Uprave policije. – Iz Kliničkog centra Crne Gore, juče ujutro nam je u 5:54 časa javljeno da je L. V. (2007)

podlegla povredama – kazali su Portalu Pobjeda iz OKC-a. Podsjećamo, vozač putničkog automobila je poginuo, a troje lica zadobilo teške povrede u saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila na magistalnom putu Kolašin – Mateševo, prilaznom putu auto-putu. Do nesreće je došlo kada su se sudarili putničko i teretno motorno vozilo. Zbog tragedije, danas će u Mojkovcu biti Dan žalosti. R. P.

Državljanin BiH kažnjen jer je bježao policiji Osuđen na 15 dana iza rešetaka

IGALO - Državljanin Bosne i Hercegovine P. S. (1995) osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana zato što se nije zaustavio na znak ,,Stop“, na saobraćajnici u Igalu. To je saopšteno iz Suda za prekršaje Budva. – Osumnjičenom je sudija odjeljenja u Herceg Novom Andrija Vojvodić izrekao i novčanu kaznu u iznosu od 450 eura jer je utvrđeno da je vozilom, koje je nakon kraće policijske potjere zaustavljano, vršio preticanja na neisprekidanoj liniji, pri čemu je istim upravljao pod dejstvom alkohola. Odmah po izricanju odluke, sproveden je na izdržavanje kazne u UIKS Spuž, dok mu je novčana kazna odmah naplaćena – navodi se u saopštenju Suda.

Takođe, V. B. (1966), R. S. (2000) iz Budve i P. M. (1974) iz Kolašina osuđeni su, u tri odvojena hitna postupka, na kazne zatvora u trajanju od po 15 dana. – Jer su prethodne noći i kasno sinoć na teritoriji opštine Budva upravljali vozilima pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od preko 2 g/kg. Okrivljeni R. S. je uz to izazvao i saobraćajnu nezgodu sa manjom materijalnom štetom, za što mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 220 eura – navodi se u saopštenju budvanskog Suda za prekršaje. Svim okrivljenima su, osim kazne, izrečeni i kazneni bodovi u maksimalnom iznosu, kao i zabrana upravljanja vozilima u najdužem zakonom propisanom trajanju. R. P.

„Stop“ i osuđen je na kaznu zatvora od 15 dana, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.

- Njemu je sudija odjeljenja u Herceg Novom Andrija Vojvodić izrekao i novčanu kaznu u iznosu od 450 eura, jer je utvrđeno da je vozilom, ko-

je je nakon kraće policijske potjere zaustavljeno, vršio preticanja na neisprekidanoj liniji, pri čemu je upravljao pod dejstvom alkohola. Odmah po izricanju odluke sproveden je na izdržavanje kazne u UIKS Spuž, dok mu je novčana kazna odmah na-

plaćena – saopšteno je. V. B. (1966) i R. S. (2000), oba iz Budve, i P. M. (1974) iz Kolašina osuđeni su u tri odvojena hitna postupka na kazne zatvora od po 15 dana jer su prethodne noći i na teritoriji opštine Budva upravljali vozilima pod dejstvom alkohola

u organizmu u koncentraciji od preko dva promila. - Okrivljeni R. S. je uz to izazvao i saobraćajnu nezgodu sa manjom materijalnom štetom, za što mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 220 eura. Svim okrivljenima su osim kazne izrečeni i kazneni bodovi u maksimalnom iznosu, kao i zabrana upravljanja vozilima u najdužem zakonom propisanom trajanjunaveo je Marko Đukanović, predsjednik Suda za prekršaje u Budvi. R. P.

8 Poneđeljak, 3. jun 2024. Hronika

m. babović

Za četiri osobe ukupno dva mjeseca zatvora s. vasiljević

d. drašković

Težak sudar kamiona i automobila

Bračni par iz Podgorice u aprilu podnio prijavu protiv Predraga Boričića, sa kojim su sklopili ugovor o izgradnji montažnog objekta, ali je ,,preduzetnik“, nakon što je uzeo avans od 5.000 eura, nestao

Tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu Kažića, tvrde da nema elemenata krivične odgovornosti Predraga Boričića

PODGORICA – Osnovno

državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu koju je bračni par Aleksandar i Milica Kažić podnio protiv „preduzenika“ Predraga Boričića, sa kojim su sklopili ugovor i dogovorili izgradnju montažnog objekta koji je trebalo da bude gotov do 15. marta.

Umjesto završetka radova, Boričiću se nakon sklopljenog ugovora i plaćenog avansa, izgubio svaki trag i postao je nedostupan Kažićima ignorišući pozive i poruke. Nakon toga, bračni par je potražio pomoć pred organima pravde i podnio krivičnu prijavu ODT-u i Upravi policije.

Podsjećamo, i Pobjeda je pokušala da stupi u kontakt sa Boričićem na broj telefona koji je poznat redakciji, ali on tada nije odgovorio na naše pozive.

GRAĐANSKO-PRAVNI

ODNOS

Postupajuća tužiteljka u ovom predmetu Romina Vlahović odbacila je krivičnu prijavu, navodeći da se radi o građansko-pravnom odnosu stranaka, te da ne postoje elementi krivično-pravne odgovornosti?! Advokat oštećene porodice Radoje Kandić odmah je uložio žalbu Višem državnom tužilaštvu (VDT) u Podgorici, međutim iz VDT-a su potvrdili odluku uz obrazloženje da je tužiteljka Vlahović „na osnovu svih pribavljenih dokaza i dokumentacije utvrdila da ne postoji osnovana sumnja da je Boričić izvršio krivično djelo“. -Na osnovu svih pribavljenih dokaza, obavještenja, kao i dokumentacije (računa, predračuna, ugovora o izvođenju radova u vidu postavljanja montažnog objekta, notarskog zapisa) pravilno je utvrdila da ne postoji osnovana sumnja da je Boričić Predrag izvršio prijavljeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti –navodi se u odluci VDT-a, koju potpisuje državna tužiteljka Tatjana Begović Boričić je u međuvremenu postao dostupan nadležnim organima tvrdeći da je sve vrijeme bio nedostupan zbog, kako je rekao, bolesti kćerke. -U toku izviđaja, nesporno je utvrđeno da iako prijavljeni

Iako prijavljeni nije započeo izgradnju predmetnog objekta zbog bolesti kćerke, pri činjenici da je kupio građevinski materijal za izgradnju kuće, o čemu je dostavio kopiju računa, ne može se izvesti zaključak da je postupao sa prevarnom namjerom, pa se u konkretnom slučaju radi o građansko-pravnom odnosu, kako je navela postupajuća tužiteljka, o čemu je dala jasne i valjane razloge – piše u odluci VDT-a

nije započeo izgradnju predmetnog objekta zbog bolesti kćerke, pri činjenici da je kupio građevinski materijal za izgradnju kuće, o čemu je dostavio kopiju računa, ne može se izvesti zaključak da je postupao sa prevarnom namjerom, odnosno da je njegov umišljaj bio upravljen na neispunjenje predmetne obaveze, već se u konkretnom slučaju radi o građansko-pravnom odnosu, kako je navela postupajuća tužiteljka, o čemu je dala jasne i valjane razloge – piše u odluci VDT-a.

RADNJE IZVRŠITELJA

Advokat porodice Radoje Kandić podsjeća da je krivičnu prijavu protiv Boričića podnio 13. aprila Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. -Postupajuća tužilaštva su u bitnom navela da se radi o građansko-pravnom odnosu stranaka, te da ne postoje elementi krivično-pravne odgovornosti. Kada je u pitanju građansko-pravna odgovornost,

napominjem da sam podnio prijedlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika Predraga Boričića, koji je usvojen i na osnovu čega je donijeto rješenje o izvršenju javnog izvršitelja Aleksandre Tomković, iz Podgorice, 5. aprila 2024. godine – istakao je Kandić za Pobjedu. On je dodao da javni izvršitelj preduzima odgovarajuće radnje u cilju naplate potraživanja oštećenog Aleksandra Kažića.

-Nakon pažljivog sagledavanja stanja u spisima predmeta, uz maksimalno uvažavanje iskazanog slobodnog tužilačkog uvjerenja, odlučiće se o eventualnim daljim koracima i mehanizmima u pravcu zaštite pravnih interesa oštećenog Aleksandra Kažića – rekao je advokat.

KAŽIĆI NAJAVILI PROTEST

Oštećeni bračni par Kažić ogorčen je zbog odluke tužilaštva i najavio mirni protest pod nazivom „Hoćemo prav-

du jednaku za sve“, koji će biti održan 6. juna ispred zgrade Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.

Oni poručuju da je riječ o sramnoj odluci tužilaštva, koje je odbacilo krivičnu prijavu za prevaru u iznosu od 5.000 eura te da zahtijevaju pravdu. Podsjećamo, Kažići su u martu na internetu tražili izvođača radova po sistemu „ključ u ruke“, koji omogućava izgradnju kuće u iznosu od 20.000 eura. - Počeli smo da pretražujemo izvođače radova po internetu i našli broj Boričića, kojem je ime na Fejsbuku bilo „Džon Vick Amerika“. Stupili smo u kontakt s njim i postigli dogovor da nam sagradi montažnu kuću po principu „ključ u ruke“ u vrijednosti od 20.000 eura na našem placu u naselju Botun (Zeta). Istog dana, on je došao sa radnikom, čije ime nam je ostalo nepoznato i zajedno su napravili nacrt kuće – ispričao je tada Pobjedi Aleksandar Kažić. Nekoliko dana kasnije, kako je naveo, otišli su kod notara kako bi napravili ugovor o izvođenju radova u vidu postavljanja montažnog objekta.

- U ugovoru je naznačeno da ćemo za pomenuti posao izvođaču radova, to jest Boričiću isplatiti 5.000 eura u kešu, a ostatak novca će biti isplaćen u vidu 500 kvadrata zemlje. Keš od 5.000 eura smo mu dali na ruke kod notara i zaključili ugovor 7. decembra prošle godine – istakao je Kažić.

Napominje da je u ugovoru jasno bilo naglašeno da bi početak radova trebalo da bude petnaest dana od dana potpisivanja dokumenta, na šta je izvođač pristao.

- Međutim, nakon isteka roka od petnaest dana, radovi nijesu bili započeti. Tada smo kontaktirali s njim i rekao nam je da je bolestan i da zbog toga nije u mogućnosti da počne radove. Sačekali smo još sedam dana i ponovo ga pozvali. Tada nam je rekao da su novogodišnji praznici, da ih proslavlja u Mađarskoj i da će početi 15. januara. Ni taj rok nije ispoštovan, pa smo ga ponovo po-

zvali. Tom prilikom nam je rekao da je u Srbiji i da tamo ima nekog posla, pa će nam se javiti kada završi – pojašnjava naš sagovornik.

Vrijeme je odmicalo, a radovi nijesu počinjali. Bračni par počeo je da šalje Boričiću poruke na Viber i Whatsapp.

- On je na poruke odgovarao da ne brinemo i da ćemo sigurno biti ispoštovani kao i svi kojima je gradio, pri čemu navodi gradnje u Kokotima, kod Batare u Podgorici, u Spužu, Danilovgradu, Mojkovcu kod škole i mjestu Brezovice u Plavu – kazao nam je on.

LAŽNE INFORMACIJE

Pošto ih je obuzela sumnja, odlučili su da odu do jedne od lokacija koje im je naveo izvođač radova i raspitaju se kod mještana.

- Otišli smo do Batare u Podgorici i dobili informacije da ne znaju o kome se radi i da nikada nije izgradio kuću na po-

menutom mjestu. Nakon toga, počeli smo da sumnjamo u sve njegove riječi, te smo pošli do njegove kuće na Zabjelu u Ulici Radosava Burića 270, gdje smo dobili informaciju od njegovih bivših komšija da on na pomenutoj lokaciji ne stanuje već pet godina – ispričao nam je Kažić. Nakon toga, Kažići su ga ponovo pozvali, a on im je saopštio da je njihov broj dao svojim radnicima, te da će ih oni zvati najkasnije u roku od tri dana da radovi počnu. - Međutim, do toga nije došlo i Boričiću se gubi svaki trag. Blokirao nas je na telefonu, ali i izbrisao svoj Fejsbuk profil ,,Džon Vick Amerika“, pa nijesmo više bili u mogućnosti da stupimo s njim u kontakt –ispričao je tada on.

Za krivično djelo prevara, prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, zaprijećena je kazna od jedne do osam godina. J. RAIČEVIĆ

9 Poneđeljak, 3. jun 2024. Hronika

Poziv za protest

Tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv Boričića

Donald J. Tramp je ušao u istoriju kao prvi predsjednik SAD koji je pravosnažno osuđen u krivičnom postupku. Inicijalne reakcije na presudu su potvrdile ideološku, rasnu i političku prirodu, kao i zastrašujuću dubinu podjele unutar američkog društva. Osuđeni bivši predsjednik je sebe odmah kategorizovao kao ,,političkog zatvorenika“ kojeg je ,,duboka država“ sankcionisala ne shvatajući da, u stvari, od njega time kreira svojevrsnog viteza koji se ,,žrtvuje za dobrobit drugih“, i koji je spreman da se do kraja bori ,,za spas demokratije i zaštitu Ustava SAD“. Ovakva samo-kategorizacija je inspirisala neke konzervativne političare i komentatore da Trampa uporede s likvidiranim ruskim opozicionarom Aleksejom Navaljnim?!

DELEGITIMIZACIJA SISTEMA

Tramp je ponovio optužbe koje je izrekao tokom suđenja. Iznova je potvrdio kontinuitet svojeg populističkog napora da delegitimizuje cijeli pravni sistem na kojem počiva država i američko društvo i sve njegove institucije. Ovo nije posebna novina, jer je delegitimizovanje sistema bila Trampova osnovna politička poruka od dana kada je najavio svoju prvu predsjedničku kandidatutu. To je, istovremeno, bila i ostala veoma snažna kopča između Trampa i njegovih brojnih glasača. Neosporno je da je ishod ovog suđenja tu spojnicu ojačao. Komentari i analitičke procjene od strane Trampovih političkih i ideoloških protivnika su uglavnom bile oslobođene pobjedničkog trijumfalizma, iako su mnogi od njih ranije kvalifikovali bivšeg predsjednika kao lice modernog fašizma u Americi, a Republikansku partiju kao kult. Mediji naklonjeni Demokratskoj stranci i predsjedniku Bajdenu su nastojali da ostanu u okvirima pravnih analiza sudskog procesa i da se bave projekcijama u vezi s mogućom kaznom za osuđenika Trampa. Istini za volju, u njihovim komentarima je provijavao optimizam i nada da ova sudska odluka može biti pre-

ANALIZA: SAD nakon presude Donaldu Trampu

Osuđenik ponovo u Bijeloj kući?

Funkcionalnost pravnog sistema u ovom slučaju nije dovoljna da paci kuje duboke političke i društvene tenzije u Americi. Životna realnost nalaže oprez i uzdržanost od optimističnih konstatacija da je ovo kraj Trampove političke karijere. Njegove šanse za izborni uspjeh i drugi mandat u Bijeloj kući uopšte nijesu zanemarljive. Intenzivna donatorska kampanja u danima suđenja i odmah nakon presude je indikativna po pitanju snage o brojčanosti podrške koju Tramp danas uživa u Americi

kretnica u savremenoj američkoj politici, uprkos činjenici da presuda ne sprečava Trampa da se kandiduje na predstojećim predsjedničkim izborima. Za razliku od njih, Trampovi ideološki saputnici, te medijski i politički saveznici su još oštrije i agresivnije, nego ranije, ponavljali optužbe i kvalifikacije koje je bivši predsjednik već iznio u svojim javnim nastupima.

,,DEMOKRATSKI

KRIMINALCI“

Pretpostavljam da neke od ovih kvalifikacija mogu zvučati poznato crnogorskim čitaocima, jer se radi o standardnim ultradesničarskim alatkama za dezavuisanje političkih protivnika. Građani i građanke Crne Gore su imali prilike da ih čuju od domaćih političkih prvaka koji sada vrše vlast u državi, a doskora su bili lokalni akteri u ultra-desničarskoj politič-

koj avanturi koju su dizajnirali i koju predvode Stiv Benon i Donald Tramp.

Desničarski kolumnista, podkaster u ,,Daily Wire“ i politički aktivista koji ima milione pretplatnika na društvenim mrežama i Jutjubu, Mat Volš je preporučio da bi Tramp ,,trebalo da sastavi i objavi spisak deset visokorangiranih demokratskih kriminalaca koje će uhapsiti nakon što pobijedi na predsjedničkim izborima“. Njegov ideološki klon i koosnivač konzervativnog magazina ,,Federalist“ Šon Dejvis je rekao da želi ,,da vidi spisak onih demokratskih zvaničnika koji će biti poslani u zatvor“. Komentator na ,,Foks vijestima“

Džesi Vaters je obećao da će oni ,,protjerati sve sile zla koje uništavaju ovu republiku“. Obožavalac Vladimira Putina i poznati desničarski ideološki ratnik, Taker Karson je donekle globalizovao svoju

Nastavljeni napadi na Gazu uprkos pozivima na prekid vatre

GAZA - Izraelska vojska napala je juče nekoliko područja u Pojasu Gaze, uključujući Rafu, dan poslije hitnog apela međunarodnih posred-

nika Izraelu i palestinskom islamističkom Hamasu da sklope mirovni sporazum kojim bi se završio rat koji traje više od sedam mjeseci.

Na jugu Gaze helikopteri tipa „apač“ su, po riječima očevidaca, ispalili vatru na centar Rafe, a ciljan je i južni i zapadni dio grada.

reakciju tako što je podsjetio na snažno prisutnu dimenziju ksenofobije kod Trampovih sljedbenika i glasača: ,,Uvezi Treći svijet, postani Treći svijet. To ono što smo upravo vidjeli“.

Potom je nastavio da podgrijava strah od svakoga ko se slaže s jednoglasnom odlukom sudske porote, te da projektuje želju za osvetom i promoviše trenutno aktuelnu teoriju zavjere tvrdeći da će Tramp ,,pobijediti na izborima ukoliko ga ne ubiju. Svako ko brani ovu presudu predstavlja opasnost za vas i vašu porodicu“.

Prvi utisak je da se snažno dugogodišnje nastojanje političara iz Republikanske partije i njihovih parapolitičkih saboraca iz okvira desničarskih ekstremista, bijelih suprematista i rasista, da dekonstruišu postojeći pravni sistem i svedu ga na ideološki obojen uslužni servis nije potpuno ostvarilo.

To je dobra vijest za građane

SAD, ali i za onaj dio međunarodne zajednice koja, uprkos očiglednim i značajnim manjkavostima, Ameriku još uvijek doživljava kao model i sistem kojem treba stremiti i koji vrijedi kopirati.

VITALNOST SISTEMA

Tok višeneđeljnog suđenja i jednoglasna presuda porote po svim tačkama optužnice su pokazatelji da pravni sistem u Sjedinjenim Američkim Državama još uvijek funkcioniše bez obzira na brojne strukturne probleme. Osuđivanje bivšeg predsjednika je potvrda vitalnosti tog sistema i posvećenosti sudova principu objektivnog utvrđivanja odgovornosti i neutralnom donošenju presuda na osnovu prezentiranih dokaza. Ipak, funkcionalnost pravnog sistema u ovom slučaju nije dovoljna da pacifikuje dubo-

ke političke i društvene tenzije u Americi. Životna realnost nalaže oprez i uzdržanost od optimističnih konstatacija da je ovo kraj Trampove političke karijere. Njegove šanse za izborni uspjeh i drugi mandat u Bijeloj kući uopšte nijesu zanemarljive. Intenzivna donatorska kampanja u danima suđenja i odmah nakon presude je indikativna po pitanju snage o brojčanosti podrške koju Tramp danas uživa u Americi.

Poznati investitor Šon Megvajer je na mreži Iks objavio da je za Trampa donirao 300.000 dolara i konstatovao da to nije uradio slučajno odmah nakon obznanjivanja presude. Popularna podrška Trampu je dostigla nove visine nakon što je za manje od 24 sata od objavljivanja presude na njegovu donatorsku veb stranicu uplaćeno skoro 35 miliona dolara u individualnim donacijama od 10 do 50 dolara. Računica ovolikog priliva govori dosta o broju onih koji su dodatno motivisani da podrže Trampa nakon što je osuđen u Njujorku.

Ranije pomenuta ideološka i politička kopča između Trampa i njegovih glasača je ovim suđenjem i presudom dobila novu dimenziju. Ono što je do sada bila emocijama obojena tačka ideološkog i političkog saglasja i susreta među njima je sada za njegove glasače postalo gotovo religijsko iskustvo. Nakon ovog suđenja i presude, najvjerniji Trampovi sljedbenici u institucijama sistema i širom države počinju da doživljavaju ovog demagoga kao Isusolikog ,,spasitelja“ sopstvenih života. Svjedoci smo ozbiljne krize u Americi. Američko društvo se mijenja, ali još uvijek nije sasvim jasna suština tih promjena. Građani su podijeljeni iz mnogo više razloga nego što je to očigledno ideološko razilaženje, i sve češće vide jedni druge kao neprijatelje. Rasna dimenzija omeđava cijeli prostor. Američko društvo je animirano raspravama o tzv. teoriji velike zamjene, a dnevni ritam umnogome diktira panika oko značajnih demografskih promjena u društvu. Građani žive groznicu poremećenog shvatanja pojma slobode, pa je jedini anker za koji se mogu uhvatiti ubitačna rasistička fantazija o istovremenoj superiornosti i poslovičnoj žrtvi otvorenosti prema onome što je ekstremista Taker Kason nazvao ,,Trećim svijetom“. U atmosferi u kojoj se, da parafraziram počivšeg pjesnika, ,,maze predjeli kuge“ Donald J. Tramp mnogima može da se učini kao istinski spasilac američkog sna.

Na sjeveru je napadnut Gaza Siti i ubijeno troje Palestinaca, uključujući ženu i dijete u bombardovanju u kojem je uništen njihov dom u kvar-

tu Al Daradž, rekao je izvor u bolnici. Izraelska vojska je objavila da izvodi ciljane operacije u Rafi i u centralnoj Gazi, te da je

u protekla 24 sata gađano „30 terorističkih ciljeva, uključujući skladišta oružja i naoružane ćelije“. Neprijateljstva ne prestaju uprkos hitnim pozivima na prekid vatre, a po podacima ministarstva zdravlja Hamasa do sada je u Pojasu Gaze poginulo najmanje 36.439 ljudi.

10 Poneđeljak, 3. jun 2024. Svijet

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ Donald Tramp je ušao u istoriju kao prvi predsjednik SAD koji je pravosnažno osuđen u krivičnom postupku

Izraela tvrde da su gađali 30 „terorističkih ciljeva“

BEOGRAD – Tuče, suzavac, verbalni konflikti, paralelni birački spiskovi, polomljena vrata novosadskog Sajma, napad na novinara „Danasa“, kupovina glasova, obilježili su lokalne izbore u Srbiji na kojima je Srpska napredna stranka (SNS) proglasila pobjedu.

Na izbore je izašlo 46 odsto birača, a SNS je izgubio u četiri grada: Tutinu, Bačkoj Topoli, Senti i Kanjiži. U Nišu je opozicija proglasila pobjedu, a zbog izbornih neregularnosti u Novom Sadu su počeli protesti iako je SNS osvojio 53 odsto glasova.

U Beogradu je SNS osvojio 52 odsto glasova, što je više nego na decembarskim izborima 2023. godine.

– Nešto više od godinu dana vršeni su stravični pritisci na svim izborima – rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije i najavio da se ulazi u novu eru – sada je potrebno uraditi EXPO.

Vučić je pozvao SNS da u Nišu pregovara sa grupom građana, koju je predvodio dr Dragan Milić, koja je osvojila 24 odsto glasova.

– Od večeras je Niš slobodan grad i nevidljiva beogradska ruka neće upravljati našim gradom – rekao je dr Milić i naglasio da neće biti nikakve saradnje sa SNS-om.

ATMOSFERA

Nasilne scene sukoba između zavađenih građana viđene su u Beogradu, ali i u Novom Sadu gdje su se opozicionari sukobili sa policijom i obezbjeđenjem novosadskog Sajma.

Takva atmosfera je rezultat predizborne kampanje koju je nametnuo predsjednik Srbije i Srpska napredna stranka porukom da se ne radi o lokalnim temama već da su ovo izbori za opstanak srpskog naroda – koji nije genocidan već je nad njim počinjen genocid u Jasenovcu, da je Vučić pobijedio u Njujorku na Generalnoj skupštini UN koja je donijela Rezoluciju o Srebrenici.

INCIDENTI

Zbog nepravilnosti tokom glasanja i oko biračkih mjesta posmatračka misija ,,Crta“ podnijela je osam krivičnih prijava.

– Organizovano dovođenje birača na glasanje što su marginalizovane grupe i uglavnom

Održani lokalni izbori u Srbiji u 89 opština i gradova: SNS pobijedio –opozicija ukazuje na brojne neregularnosti

Vučić proglasio pobjedu, protesti opozicije u Novom Sadu, borba za Niš

Nasilne scene sukoba između zavađenih građana viđene su u Beogradu, ali i u Novom Sadu gdje su se opozicionari sukobili sa policijom i obezbjeđenjem novosadskog Sajma. Takva atmosfera je rezultat predizborne kampanje koju je nametnuo predsjednik Srbije i Srpska napredna stranka porukom da se ne radi o lokalnim temama već da su ovo izbori za opstanak srpskog naroda. Na izborima u Srbiji glasao je i predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik

im se krši tajnost glasanja. Ista vozila sa BiH tablicama kruže od jednog do drugog biračkog mjesta, neko izlazi sa biračkog mjesta, prilazi tim kolima i dobija ili namirnice ili koverat – kaže Raša Nedeljkov iz ,,Crte“.

U Beogradu opozicija je otkrila više sabirnih, odnosno „kol centara“ SNS-a na Senjaku, Karaburmi, Banjici, Dorćolu... U gotovo svakom je izbio incident kada je opozicija pokušala da uđe ili ušla u njih. Na Dedinju, nedaleko od vile koju tamo posjeduje, glasao je i predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik

Na Banjici, u Sportskom centru, vlasnik tabloida „Informer“ Dragan J. Vučićević vulgarnim riječima vrijeđao je Radomira Lazovića, jednog od lidera opozicije i narodnog poslanika, tvrdeći da je Lazović ušao u privatni posjed, da ima dimnu bombu, da je došao da pravi nered... Međutim, nakon reakcije policije Više javno tužilaštvo je saopštilo da nema krivičnih djela u vezi sa izbornim procesom. U Novom Sadu opozicioni aktivisti pokušali su da uđu u zgradu Sajma tvrdeći da se tamo nalazi kol centar SNS-a, ali i Gradska izborna komisija. Na snimku TV N1 vidi se momenat kada se opozicionari raspravljaju i guraju sa policijom, a u drugom kadru ljudi koji izlaze iz hale sa nekim ku-

tijama za koje se pretpostavlja da je birački materijal...

KAMPANJA

Veoma kratka predizborna kampanja sa isključivo nacionalno-patriotskim temama pokazala je da građani samo znaju za Vučića o čemu svjedoče i brojni TV prilozi. U njima birači nijesu znali da nave-

du nijednog kandidata SNS-a iz lokalne zajednice već su govorili da glasaju samo za Vučića. Izborna lista SNS-a u svakom gradu i opštini SNS-a nosila je ime Aleksandar Vučić iako tu koaliciju čini 15 partija među kojima su stranke Ivice Dačića, Rasima Ljajića, Milice Đurđević Stamenkovski - Milica Zavetnica

Opozicija je u kampanju ušla razjedinjena u odnosu na decembarske izbore 2023. godine i najveći dio vremena potrošila je na međusobnu svađu zašto neke stranke bojkotuju izbore samo u Beogradu, ali ne i u unutrašnjosti Srbije. Narodni pokret Miodraga Aleksića, Zeleno-levi front Dobrice Veselinovića i Ra-

Tuče, suzavac, verbalni konflikti, paralelni birački spiskovi, polomljena vrata novosadskog Sajma, napad na novinara „Danasa“, kupovina glasova, obilježili su lokalne izbore u Srbiji na kojima je Srpska napredna stranka proglasila pobjedu

domira Lazovića, Pokret slobodnih građana Pavla Grbovića i Demokratska stranka Zorana Lutovca su izlazak na izbore branili stavom da je jedino tako moguća smjena vlasti. Oni koji su izbore bojkotovali insistirali su da nijesu ispunjene izborne preporuke ODIHR-a koje su uslijedile nakon izbora u decembru 2023. godine. Među njima su: Stranka slobode i pravde Dragana Đilasa, Nova demokratska stranka Srbije Miloša Jovanovića i Srbija centar Zdravka Ponoša ODIHR je naveo 25 preporuka od kojih je sedam označio kao prioritet za sprovođenje izbora: sređivanje biračkih spiskova, edukovanje birača, sprečavanje grupnog glasanja, ukidanje funkcionerske kampanje, sprečavanje zas trašivanja i pritiska na birače, nezavisnost REM-a (regulatorno tijelo za elektronske medije), puna transparentnost izbornog procesa. Violeta CVEJIĆ

11 Poneđeljak,

jun 2024. Svijet

Vučić je pozvao SNS da u Nišu pregovara sa grupom građana koju je predvodio dr Dragan Milić Policija opkolila novosadski Sajam u kojem su otkrivene zloupotrebe pri glasanju Dragan Milić proglasio pobjedu u Nišu

jadranka ilić

PODGORICA - Čuda su moguća u Crnoj Gori, pa i to da se mještani jednog sela organizuju, skupe pare, nađu najbolje zanatlije i obnove crkvu staru nekoliko vjekova, koja je kao kulturno dobro zaštićena 1950. godine. I to na samo nekoliko kilometara od sela o kojem je Pobjeda pisala za praznični trobroj, 21. maja, gdje propada jedna druga viševjekovna crkva, prepuna đubreta, truleži, prašine i paučine, ostavljena na milost i nemilost vremenu, pticama i glodarima.

Što razlikuje, dakle, mještane sela Tomići i sela Boguti? Nema jednog, ni jasnog odgovora, jer isto je to podneblje, isti mentalitet, a ipak mještani Tomića su izgleda osjetljiviji na svoje prirodno područje i kulturno-istorijsko nasljeđe. Tokom obnove crkve nije ih vodila zamisao da tu što prije dovedu nekog popa, te mu u bogomolji obezbijede najbolje uslove za „službu božju“, modernim arhitektonskim rječnikom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori rečeno: laminat, radijatore, klimu, živopis Nemanjića, te najmodernije električno osvjetljenje. Naprotiv. Zanatskim radovima uspjeli su da iz ruševina povrate autentičan izgled Crkve Sv. Jevstatija, u narodu poznatije kao Istaća, te da očuvaju kulturno-istorijski, ambijentalno arhitektonski značaj i osobenosti.

PRIJAVA

Mještani sela Tomići, nadomak Brčela, na svoju ruku uspješno obnovili Crkvu Svetog Jevstatija iz 15. vijeka, inspektorka za kulturna dobra podnijela krivičnu prijavu

Pogodili izvorni izgled, ali zakon usput promašili

Sva fugovanja, saniranje oštećenja (pukotine na zapadnoj i istočnoj fasadi), uključujući zvonik i popločanje crkve (na osnovu vizuelnog izgleda) učinjeni su zanatski veoma korektno, uz maksimalno očuvanje naslijeđenih vrijednosti i izgleda objekta (postojećeg kamenog sloga i očuvanja finoće obrađenog kamena). Nema vidljivih promjena u izgledu i djelovima strukture crkve – naveo je stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara

Međutim, niko mještanima Tomića, po svemu sudeći, nije rekao da svaka intervencija na crkvi podliježe Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, te da je, uoči otpočinjanja radova, od Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) trebalo da zatraže konzervatorske uslove, zatim urade konzervatorski projekat, angažuju izvođača radova sa licencom, te obezbijede odgovarajući nadzor. Za sve to, trebalo bi im i nekoliko desetina hiljada eura, a mještani su uspjeli da vješto obnove crkvu, kako saznaje Pobjeda, za petnaestak hiljada eura. Sa druge strane, ako se pogleda u list nepokretnosti, jasno je da pravo korišćenja crkve ima Mitropolija crnogorsko-primorska, te da je, da se ušlo u administrativnu proceduru, jedino ona mogla od Uprave zatražiti konzervatorske uslove i započeti izradu konzervatorskog projekta, što je korak do građevinskih radova. Međutim, Mitropolija to nije uradila, već su mještani, začudo bez ikakvog miješanja sveštenstva SPC, uspjeli da samoinicijativno obnove ovo kulturno dobro tokom septembra i oktobra 2022. godine. Budući da su prekršili Zakon o zaštiti kulturnih dobara, inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković- Drobnjak morala je da Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru podnese krivičnu prijavu protiv NN lica zbog radova ko -

ji su izvedeni bez saglasnosti UZKD.

Kada smo ovu činjenicu predočili jednom mještaninu Tomića, koga je ekipa Pobjede jedinog zatekla u selu prošle nedjelje, ljutito je odbrusio: „Koje, more?! Neka dođu da naplate! Nikad se pojavili nijesu, nikad nijesu brinuli ni o čemu!“

Mještanin, koji je Pobjedi samo kratko rekao da se preziva Ratknić, objasnio je da je Crkva Sv. Jevstatija pripadala Tomićima i Brčelima. Oko nje je, kaže, nekad bilo groblje, ali sve je to sad zaraslo, potonulo duboko u zemlju.

- Imam više od sedamdeset godina i od kada pamtim, ta crkva je bila zapuštena, te nikad u njoj nije bilo popa, ni bilo kakve crkvene službe. Obnovili smo je mi, mještani Tomića. Red je bilo sačuvati je. Organizovali smo se, dali dobrovoljne priloge. Urađeno je dosta –rekao je Ratknić. Crkvi se, kaže, nije moglo prići.

- Sve oko nje je bilo zaraslo, ona u ruševnom stanju. Bio je

jedan veliki hrast, ali ga je oborio grom prije 15 godina. Pao je pored crkve, nije na nju. Zid je bio pukao tokom zemljotresa 1979, crkva se bila „otvorila“, voda je točila na sve strane –ispričao je Ratknić. Zvono sa crkve, prema njegovim riječima, odnijeli su davno Brčeljani.

- Kad su napravili crkvu na Bjelovom brdu, odnijeli su tamo zvono. Ta crkva je urušena tokom zemljotresa, a nije obnavljana. To je zvono tu

bilo, a sad ko zna đe je – priča Ratknić. Otkrio je da je crkva u Tomićima zidana od vrhunskog kamena, koji mještani zovu „tuf“.

- Kamen je lagan, u njemu nema dva kila, sjekirom može da se kleše. Vadio se iz donjeg polja – rekao je Ratknić.

Kad smo mu objasnili da je crkva u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske, uznemirio se i glasno rekao: „Koje u njihovom vlasništvu, more?! Pa nek’ dođu! A što ni-

jesu cent u nju uložili?! Doša’ niko nije, čovječe božji. Niko na svijet nije doša’“. Obnovljena crkva, kako je rekao Ratknić, sad je i dobra priča za turiste, koji su je obilazili u posljednje dvije godine. - Dvjesta godina u crkvu niko uljega nije. Sad je već zaštićena, neće propadati. Dolaze turisti. Teško da će u nju doći neki pop. Evo i u ovu glavnu crkvu u selu pop ne ulazi... Naroda nema, sve je otišlo, pomrlo. Ja sam radio u Njemačkoj, ovdje sam evo deset godina. Imovinu sam pročistio, držim ovce. U selu preko zime ima nas šestorica. Preko ljeta, poneko dođe vikendom – rekao je Ratknić.

LOVCI I ŠUME

Crkva Svetog Mučenika Jevstatija (zaštitnika lovaca i šuma), kako se navodi u dokumentu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izgrađena je između 15. i 16. vijeka, a po nekim mišljenjima i tri vijeka ranije. Do nje se dolazi starim, makadamskim putem kroz šumu, kojim su nekad saobraćali ljudi i dobra ka Rijeci Crnojevića i Cetinju. Od sela je udaljena skoro kilometar, a sa svake strane makadamskog puta vidne su podzidane terase koje su nekada služile poljoprivredu. Danas su te terase obradivog zemljišta obrasle visokom šumom i niskim rastinjem. Puteve, staze, prolaze i imanja oivičavaju kilometri suvomeđa obrasle gustom mahovinom. Crkveni zvonik je najnoviji, izgrađen je 1893. godine. Objekat nije bio u osnovnoj funkciji već decenijama, a od zemljotresa 1979. godine je zapušten, bez održavanja i u lošem stanju. Crkva je u narodu poznatija kao Istaća, naziva nastalog od imena svetitelja kojem je posvećena, a čije je ime u raznim zajednicama drugačije izgovarano i pisano, kao Jevstatije, Evstatije, Eustahije, Stasije, Istać... Zidana je kamenim tesanicima fine obrade. Ima jednodjelni zvonik na preslicu, sa zapisom i bez zvona. Zvonik je naknadno dozidan, o čemu govori natpis plitko klesan u osam kratkih redova, čiji razumljivi dio glasi: „...kampanjelo sazida na Crkvu Sv. Jevstatija u Tomiće popadija Stane Đonovića za vječitu uspomenu... godine 1893“. Unutrašnjost crkve je zasvedena poluobličastim svodom koji se oslanja direktno na podužne zidove. Crkva nema ikonostas, nema tragova

12 Poneđeljak, 3. jun 2024. Kultura

Obnovljena Crkva Sv. Jevstatija u Tomićima

S. VASILJEVIĆ S. VASILJEVIĆ S. VASILJEVIĆ

Ulazna vrata crkve i zvonik iz 1893. godine Unutrašnjost Crkve Sv. Jevstatija

promašili

malterisanja i živopisa i nema sačuvani pokretni mobilijar. Stručnjaci Uprave za zaštitu kulturnih dobara, tokom posjete ovom kulturnom dobru u martu ove godine, podsjetili su se da je u vrijeme uspostavljanja zaštite, 1950. godine, i kasnijih uvida u izgled i stanje (2004. i 2014) crkva bila u lošem, odnosno ruševnom stanju.

- Zbog takvog stanja, nepouzdane datacije i malo poznatog istorijata objekta, kao mjere zaštite i unapređenja stanja planirana su arheološka i konzervatorska istraživanja crkve i njene okoline i na kraju njena restauracija, konzervacija i prezentacija – navodi se u izvještaju Uprave, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Po neformalnim saznanjima Uprave, crkva je sanirana i obnovljena tokom septembra i oktobra 2022. godine samodoprinosom, ličnom organizacijom, troškom (oko 15.000 eura) i umijećem stanovnika Tomića, koji Istaću crkvu doživljavaju kao svoje kulturno nasljeđe.

- Unutra i spolja crkva je sanirana. Oslobođeni su prilazi i sve fasade. Sva fugovanja, saniranje oštećenja (pukotine na zapadnoj i istočnoj fasadi), uključujući zvonik i popločanje crkve (na osnovu vizuelnog izgleda) učinjeni su zanatski veoma korektno, uz maksimalno očuvanje naslijeđenih vrijednosti i izgleda objekta (postojećeg kamenog sloga i očuvanja finoće obrađenog kamena). Nema vidljivih promjena u izgledu i djelovima strukture crkve. Nov je trotoar oko objekta i nov je pod u crkvi i apsidi (kamene plo-

Mještani brinu i o drugim kulturnoistorijskim i ambijentalnim vrijednostima

Stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nakon obilaska Crkve Sv. Jevstatija u martu ove godine, zaključio je da mještani Tomića o crkvi brinu i nakon njene obnove, kao i o drugim upotrebnim dobrima i nasljeđu sela. - Posljednjim uvidom u izgled i stanje eksterijera crkve i njenog neposrednog okruženja i prilaznog puta, utvrđeno je da se o objektu i njegovom neposrednom okruženju kontinuirano brine, najvjerovatnije, zajednica Tomića koja je i obnovila objekat. Takođe je evidentirano da se o čuvanju i održavanju brinu i kad je riječ o drugim dobrima sa kulturno-istorijskim, pejzažnim i ambijentalnim vrijednostima: o vodi na Vrelazi i drugim vodama i česmama, o seoskim putevima i prolazima, o crkvi (Sv. Gospođe) i groblju i drugim objektima – zaključio je stručni tim Uprave.

če nepravilnog oblika). Takođe je evidentirana i nešto šira betonska košuljica u krovu crkve i apside. Krov crkve i apside pokriva odgovarajuća nova kanalica, a vratni otvor zatvaraju drvena vrata primjerene obrade i izgleda - navodi se u izvještaju Uprave. U procesu obnove, kako je zaključio stručni tim Uprave, objekat je najvećim dijelom očuvao autentični izgled kao i kulturno-istorijski i ambijentalno arhitektonski značaj i osobenosti.

- Nažalost, propuštena je prilika da se, prije obnove, urade odgovarajuća arheološka istraživanja objekta i neposredne okoline kako bi se dobili nedostajući odgovori o njenom nastanku i trajanju. Takođe, usljed nedostatka dokumentacije (zatečeno postojeće i izvedeno stanje) i obavljenog posla bez odgovarajućih uslova i saglasnosti (konzervatorski projekat) nije moguće tvrditi da je sanacija crkve obavljena na

način koji obezbjeđuje njenu statičku stabilnost i očuvanje – naveo je stručni tim Uprave, koji su činili etnološkinja Tanja Vujović i arhitektica Andreja Mugoša

INICIJATIVA

Dakle, bez obzira na pravne posljedice, Uprava za zaštitu kulturnih dobara priznala je da je posao obavljen stručno i sa velikom pažnjom prema

U CNP-u počele probe za predstavu „D(r)ugovi“ Borisa Liješevića

detaljima. Ova priča iz Tomića pruža nadu da, čak i u situacijama gdje državne institucije ne mogu adekvatno da odgovore na izazove očuvanja kulturnog nasljeđa, postoji mogućnost da lokalne zajednice preuzmu inicijativu. Mještani Tomića pokazali su da je moguće bez ikakvih stručnih lica, konzervatora i restauratora, obnoviti i sačuvati kulturna dobra kada postoji volja, zajedništvo i ljubav prema tradiciji, čak i kada su suočeni sa birokratskim preprekama. Ovaj primjer, naravno, podvlači važnost saradnje između građana i institucija, te potrebe za fleksibilnijim pristupom i podrškom inicijativama koje dolaze iz lokalnih zajednica. U zemlji gdje su mnogi sakralni objekti prepušteni zaboravu, a najvažniji preoblikovani po ukusu Srpske pravoslavne crkve, priča o Crkvi Svetog Eustahija, ako na trenutak zanemarimo nedopustivo kršenje Zakona o zaštiti kulturnih dobra, ipak inspiriše i podsjeća nas na vrijednost zajedničkog djelovanja u očuvanju naše kulturne baštine. Jovan NIKITOVIĆ

PODGORICA - U Crnogorskom narodnom pozorištu počele su probe za predstavu radnog naziva „D(r)ugovi“, autorski projekat Borisa Liješevića. Predstava će premijerno biti izvedena u oktobru na Velikoj sceni, čime će nacionalni teatar otvoriti novu pozorišnu sezonu.

Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Vana Prelević, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, a asistenti reditelja Stevan Radusinović i Itana Vukoslavljević U predstavi igraju: Slavko Kalezić, Julija Milačić-Petrović Njegoš, Žana Gardašević-Bulatović, Jovan Dabović, Aleksandar Gavranić, Jadranka Mamić, Nada Vukčević, Jelena Minić, Radmila Božović , Ana Vujošević, Kristina Obradović, Gorana Marković-Dragašević, Aleksandar Radulović, Branka Otašević , Tihana

Ćulafić, Jelena Nenezić, Sanja Vujisić, Lazar Đurđević, Mina Mićović, Jovana Brnović i Anđela Marunović Prema riječima reditelja Liješevića, projekat „D(r)ugovi“ se bavi čovjekom srednje klase u Crnoj Gori. - Postavljamo pitanje gdje smo danas nakon svega što se desilo posljednih 10, 15, 20 godina. Mnogi ljudi su u dužničkom ropstvu ili bankama ili zelenašima. Postavljamo pitanja kako čovjek sebi dozvoli da se nađe u nedozvoljenoj situaciji i kako se povećava prag tolerancije na prestup kao i granica dozvoljenog. Kako se umiruje i uljuljkuje savjest i uvjerava da će sve biti dobro, a ne vidi da problem raste i raste? Kako i zašto se ulazi u dug? Kako se poslije s time čovjek nosi? Svjedoci smo mnogih slučajeva suicida, bankrotstva, gubljenja životnog prostora zarad spasavanja žive glave... Poslovica kaže da dug nije drug. Otuda i igra riječima u naslovu - kazao je Liješević. R. K.

Radionica pisca Žarka Vučinića „Učimo o šumama“ danas u KIC-u

PODGORICA - Edukativnu radionicu „Učimo o šumama uz puha Đorđa i djevojčicu Taru“ održaće višestruko nagrađivani crnogorski pisac za djecu Žarko Vučinić, danas od 18 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Cilj edukativne radionice je povećanje svijesti djece i mladih o važnosti i zaštiti šuma kroz promovisanje ekoloških vrijednosti odgovornog društva. Koncept radionice je da se mladima od III do VI razreda osnovnih škola u Crnoj Gori, na savremen i originalan način, predstave prirodne vrijednosti šuma, kao i da im se ukaže na značaj i aktivnu ulogu njih samih u očuvanju životne sredine. Uz druženje sa poznatim literarnim junacima puhom Đorđem i djevojčicom Tarom (autora Žarka Vučinića) biće predstavljene osnovne karak-

teristike šuma i šumarstva, skrivena prirodna bogatstva naših monumentalnih stabala, važnost njihovog očuvanja, koncept „Svijet bez otpada“ - Zero Waste, kako bi se podstakla želja mladih za aktivnim boravkom u prirodi. To se namjerava postići putem: informisanja, edukacije i interaktivnog uključivanja mladih i nastavnika prisutnih na radionici. R. K.

PODGORICA – Izložba djela Helene Blagojević, pod nazivom „Biomehanička integracija“, biće otvorena večeras u 20 sati u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu. Helena Blagojević rođena je 2000. godine na Cetinju. Osnovne studije slikarstva je završila na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na Cetinju, potom je nastavila magistarske studije na istom fakultetu u klasi profesora Ratka Odalovića. Imala je više kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je brojnih nagrada. R. K.

13 Poneđeljak, 3. jun 2024. Kultura

Svetog

izgled,

Ratknić, jedini mještanin koga je ekipa Pobjede zatekla u Tomićima S. VASILJEVIĆ Obnova crkve na jesen 2022. godine

ugc D A n I L o Ć E t ko V IĆ

Raniji, zapušteni izgled Crkve Sv. Jevstatija

Problemi čovjeka srednje klase

Blagojević

Helena

izlaže u Petrovcu

Piše:

Džavid kaHari, finansijski

analitičar Pismo iz Njujorka

Ne osporavajući nijednu rezoluciju, kada je u pitanju prošlost sa naših prostora, a nažalost toga je i previše, osvrnuću se na politikantstvo i politizaciju rezolucija od strane naših političara.

Poražavajuća su mišljenja takozvanih naših političara, jer oni nijesu naši, već svoji, tako da se sa izbornih pozicija uglavnom bave onim za što su (ne)kvalifikovani ili (ne)obrazovani, umjesto pitanjima od važnosti za svoje birače ili u cjelosti stanovnike svoje zemlje. Za trenutak ću se vratiti na rezolucije koje se donose za učinjene zločine nad čovječanstvom ili nad bilo kojim nedužnim bićem. Pitam se: zar imamo pravo mi, koji smo posmatrali zločine sa sigurnih mjesta svojeg prebivališta, da dajemo primjedbe ili osuđujemo rezolucije.

Rezolucije su pravo nevinih žrtava, njihovih najbližih i onih koji su svjedoci onog najgoreg što čovjek čovjeku može biti. To je pravo majki nevine djece istrgnute iz njihovog naručja, pravo žene čija je ljubav nestala zauvijek iz njenog zagrljaja, pravo roditelja za naneseni vječiti bol, pravo najstarijih za gubitkom svojih najmlađih, pravo za istinom da se njihova patnja nikada ne zaboravi i pravo da oni, koji se bave politikom, zauvijek zamuknu.

Neprihvatanje zločina, pa kako se god on zvao, njegovo je veličanje i isticanje onih koji su u ime svojeg naroda, a ne za svoj narod, počinili zločine je isto što i biti saučesnik takvih dešavanja.

Rezolucija o Crnoj Gori

Rezolucije su pravo nevinih žrtava, njihovih najbližih i onih koji su svjedoci onog najgoreg što čovjek čovjeku može biti. To je pravo majki nevine djece istrgnute iz njihovog naručja, pravo žene čija je ljubav nestala zauvijek iz njenog zagrljaja, pravo roditelja za naneseni vječiti bol, pravo najstarijih za gubitkom svojih najmlađih. Pravo za istinu da se njihova patnja nikada ne zaboravi i pravo da oni, koji se bave politikom, zauvijek zamuknu

Zato političari iz ovih krajeva treba da prestanu sa retorikom i ostave majkama i najbližima onih prerano ugašenih života da odlučuju o rezolucijama. I samo je njihovo pravo da te iste rezolucije nazivaju imenima za koje one/oni smatraju da umanjuju njihovu vječitu i nezaboravnu bol, tugu i patnju. Političare, koji smatraju sebe za svemoguće i svepitajuće, napominjem da se u rezolucijima ne treba baviti samo prošlošću, jer, ako tako nastave, trebaće im još najmanje desetak mandata, da donesu sve rezolucije za zločine na ovim prostorima.

Rezolucija se može donositi i za prevazilaženje nesporazuma, za prevazilaženje razlika, za savladavanje međunarodnih sporova, može biti rezolucija za mir, za prosperitet države od koje uzimate prihode za izdržavanje porodice, zatim za bolju budućnost djece i unučadi.

No, nažalost, političari sa ovih prostora niti imaju znanja, a ni hrabrosti da se uhvate u koštac sa današnjim društvenim problemima pa im je prošlost izvanredan izgovor za uzimanje prihoda od onih koji potpadaju pod njihove jefti-

ne manipulacije i vječite prodaje magle uz dobru cijenu i veliki PDV.

Pitam predsjednika skupštinske većine - kako bi bilo da inicira donošenje rezolucije za smanjenje stradanja na crnogorskim drumovima? Gdje svakim danom mladost Crne

Gore, bez obzira na nacionalnost ili zastavu, himnu ili jezik, gubi živote nekad svojom, a uglavnom tuđom nebrigom. Mogla bi se pokrenuti rezolucija za bolju i bržu medicinsku pomoć, gdje bi učesnici u saobraćajnim nezgodama imali veću mogućnost da prežive, a

mnogi bolesnici bi manje čekali da obave specijalističke preglede ili snimanja. Potrebna je, recimo, rezolucija za bolje obrazovanje koja bi pomogla da se sva djeca bolje pripreme za život i bolje shvate opasnost zbog vožnje pod dejstvom alkohola ili droge. Pa rezolucija za bolje srednjoškolsko i visoko obrazovanje, stipendiranje studenata, stvaranje kadrova za prosperitet države i društva. Zatim rezolucije o zaštiti okoline, boljem gazdovanju šumama, vodosnabdijevanju, boljoj poljoprivredi i privredi.

Treba nam i rezolucija gdje bi se zaustavilo divljanje navijača na sportskim takmičenjima, rezolucija za kulturna dešavanja, za zaštitu spomenika kulture, istorijskih znamenitosti, tradicionalnog načina življenja i međunacionalnog sklada… Ne razumijem predsjednika Skupštine, kao ni sve one koji sjede u klupama crnogorskog parlamenta, a uzimaju plate iz fondova punjenim porezima svih građana, uz obezbjeđenje crnogorske policije, njegom medicinskog osoblja, koji iznose pri putovanjima crnogorski pasoš, a koriste svaku priliku da sve to omalovažavaju.

Mislim da bi se mogla donijeti i rezolucija o ljudima nedostojnim funkcije na koju su birani, da se takvom rezolucijom donese odluka zabrane obavljanja bilo koje izborne funkcije koja je protiv opstanka sopstvene države. Crna Gore je predivna zemlja, prebivalište predivnog naroda, pravi domaćin mnogim svjetskim putnicima, koji uvijek pohvalno govore o njoj. Koliko sam se samo naslušao priča mojih kolega na poslu, koji me neprestano pitaju zbog čega sam, pored tako divne rodne zemlje, ovdje, u Njujorku. Moj odgovor za njih i za mene oduvijek je bio: zato što Crna Gora nikad nije imala rezoluciju o svojoj zaštiti, zaštiti njenih stanovnika, zaštiti od politike i nedostojnih političara. •

U MZ Bare Kraljske i Vranještica i NVO UZKOM nezadovoljni pripremama za gradnju auto-puta Mateševo – Andrijevica

Građanima važne kuće, nadležnima – petlja

KOLAŠIN - Kao građani imamo pravo da tražimo razgovor i da imamo zahtjeve kada je u pitanju tretman naših imanja i ostale infrastrukture prilikom izgradnje auto-puta Mateševo – Andrijevica. Moramo da istaknemo da nijesmo zadovoljni kako su se predstavnici državnih organa odnijeli prema našim zahtjevima - ističe se u saopštenju mjesnih zajednica Bare Kraljske, Vranještica i Nevladinog udruženja za zaštitu Komova (UZKOM).

Ističu da su od brojnih zahtjeva jedino dobili kratak odgovor u vezi s onim da se u Barama Kraljskim gradi saobraćajna petlja na auto-putu Mateševo – Podgorica. Iz Ministarstva saobraćaja nijesu reagovali na zahtjev za hi-

Ostaje nam da vjerujemo da će se na svakom od 23 kilometra auto-puta srušiti po tri kuće. Tako projektovana trasa neće zaustaviti odliv stanovništva sa sjevera, kaže se u saopštenju

tan sastanak sa njihovim predstavnicima. -I te kako smo zabrinuti zbog toga što nije odgovoreno na naše zahtjeve. Na osnovu toga nam postaje jasno da će se na budućoj dionici auto-puta u dužini od 23,5 kilometara srušiti između 50 i 60 kuća. U prosjeku na svakom kilometru po tri kuće. Takav učinak projektovane trase je u potpunoj suprotnosti sa tvrdnjama premijera i ostalih da će ovaj projekat zaustaviti odliv stanovništva sa sjevera. Samo će se ubrzati odlazak stanovništva i nastaviti odumiranje ovog prostora - naglašava se u saopštenju mjesnih zajednica Bare Kraljske, Vranještica i NVO UZKOM.

Posebno ističu potrebu da se naknadnim projektovanjem buduća saobraćajna petlja locira u Barama Kraljskim. Očekuju u tome i bezrezervnu podršku odbornika Skupštine opštine Kolašin, koja će razmatrati njihovu inicijativu. Saobraćajna petlja u Barama Kraljskim doprinijela bi valorizaciji Parka prirode Komovi i svih ostalih ovdašnjih resursa. Ističu i nezadovoljstvo ponuđenim cjenovnikom za eksproprijaciju, koji je ostao isti kao što se plaćalo za dionicu Smokovac – Mateševo. -Saopštavamo primjedbe na rad državnih činovnika, odnosno pravnih zastupnika Uprave za nekretnine i Uprave za saobraćaj, koji se

prema nama ponašaju neodgovorno, neprofesionalno i bahato. Zbog toga što je Agencija za zaštitu životne sredine kasno objavila elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, ostali smo uskraćeni za mogućnost prigovora. Uvijek smo tražili da budemo blagovremeno obaviješteni o svim javnim raspravama koje se tiču gradnje auto-puta Mateševo – Andrijevica. Takođe, tražimo da nam se omogući uvid u idejno rješenje auto-puta kako bismo se upoznali sa važnim detaljima projekta. Insistiramo da se zaštite rječna korita i postojeća putna infrastruktura, da lokalno stanovništvo ima nesmetanu komunikaci-

ju, da se zaštitimo od otpadnih voda i ostalih štetnih materija. Poseban akcenat treba staviti na organizaciju i tehnologiju izgradnje auto-pu-

- kaže se,

14 Poneđeljak, 3. jun 2024. Povodi / Crnom Gorom

ta između ostalog, u saopštenju mjesnih zajednica Bare Kraljske, Vranještice i NVO UZKOM. Dr.Drašković Dio kuća u Barama Kraljskim koje, prema tvrdnjama mještana, treba da budu srušene

Odbornik Socijaldemokrata kazao da je njegova inicijativa za smjenu gradonačelnice Olivere Injac u završnoj fazi Mašković:

Očekujemo podršku

Pokreta za Podgoricu, Ure i PZP

PODGORICA - Odbornik

Socijaldemokrata u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković kazao je Pobjedi da, osim od kolega iz Pokreta za Podgoricu, očekuje široku podršku inicijativi za smjenu gradonačenice Olivere Injac, koju će predati najvjerovatnije do kraja sedmice. Mašković smatra da bi njegov prijedlog mogao da dobije i podršku od

Građanskog pokreta Ura i Pokreta za promjene. Inicijativa za smjenu gradonačelnice Injac je u završnoj fazi i trebalo bi da bude predata tokom naredne sedmice u skupštinsku proceduru. – Još uvijek ne postoji precizan datum kada ćemo podnijeti inicijativu za razrješenje gradonačelnice, ali vjerujem da će to biti uskoro. Moguće čak i tokom naredne sedmice, ali osta-

je da vidimo. Jedno je sigurno, inicijativa će biti podnijeta. U okviru inicijative uvrstićemo sve nezakonitosti koje su obilježile nešto više od godinu rada ove gradske uprave, počev od nedostavljanja izvještaja o radu gradonačelnice u skladu sa zakonom definisanom roku, preko nezakonitih imenovanja i zapošljavanja –poručio je Mašković. Ističe da je važno napomenu-

ti da očekuju širu podršku inicijativi, ne samo od Pokreta za Podgoricu koji je presudio kraj

parlamentarnoj većini u glavnom gradu, već i od drugih političkih subjekata koji su se

izjasnili da će preispitati svoje učešće u vlasti na posljednoj sjednici Skupštine. I.

Nastavljaju se oštre reakcije na podršku PES-a inicijativi SNSCG za uklanjanje spomen-obilježja vojvodi Mirku Petroviću i crnogorskim junacima sa Trga nezavisnosti

Rabrenović: Vlast u Podgorici gubi većinu, spomenike su rušili samo varvari

Politička situacija u Podgorici i Crnoj Gori je užarena i evidentno je da lokalna uprava Glavnog grada više nema većinu koju je nekada imala, smatra predsjednik GO Liberalne partije u Podgorici Jovan Rabrenović.

On je prokomentarisao izjavu poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića, koji je rekao da bi spomen-obilježje, posvećeno vojvodi Mirku Petroviću i crnogorskim junacima, koje se nalazi na Trgu nezavisnosti, trebalo pokloniti Cetinju.

RETROGRADNE IDEJE

- Podgorički liberali su ponosno inicirali, ne tako davno, povratak spomenika velikom vojvodi Mirku Petroviću i crnogorskim junacima učesnicima oslobodilačkih ratova u centar Podgorice. Time smo željeli djelimično ispraviti štetu koju su, ostrašćeni asimilatorskom politikom, pojedini retrogradni subjekti crnogorskog društva u kontinuitetu nastojali nanijeti Crnoj Gori. Nije valjda da je za dobijanje IBARA neophodno da se ruše spomenici u Podgorici? Ako je to jedan od zahtjeva, onda javnost treba da bude sa time upoznata pa da svi izađemo sa macama i polupamo sve što su nam generacije prije nas ostavile u nasljedstvo. Dobro se autori ovih inicijativa nijesu sjetili da u čuvenim ,,Skaj“ komunikacijama umetnu vojvodu Mirka sa nekoliko hiljada Crnogoraca i da ih denunciraju tužilaštvu – poručio je Rabrenović. Naglašava da su u istoriji spomenike rušili samo osvajači, varvari, nacisti i okupatori iz 1918. godine prošloga vijeka. - Iskreno se nadamo da ovi današnji izvršioci udbaških zadataka ne pripadaju nijednoj od navedenih grupa, iako je očigledno da čine, a da ne znaju što čine. Nesumnjiv je značaj koji je vojvoda Mirko Petrović, inače otac kralja Nikole, imao u izgradnji moder-

ne Crne Gore. Veliki junak, pobjednik Bitke na Grahovcu, od kralja Nikole dobija 8. novembra 1886. godine spomenik u centru Podgorice, po njemu kasnije prozvane Mirkova varoš, koji 1919. godine biva porušen. Spomenik je podignut u čast njemu i crnogorskim ju-

nacima učesnicima oslobodilačkih ratova - dodao je predsjednik GO Liberalne partije. Prema njegovim riječima, srušiti i u djelovima razbacati spomenik jedne od najznačajnijih istorijskih i političkih ličnosti Crne Gore i slavnih junaka oslobodilačkih ratova je čin

koji ne može imati opravdanje. - Nažalost, to je bio jedan od prvih poslova koje su oni koji su izdali Crnu Goru i dinastiju Petrović uradili. Neuspio pokušaj zatiranja Crne Gore služi kao primjer koliko daleko se može otići u nastojanju da se ponizi i pokuša uništiti svoja država i njena istorija - zaključio je Rabrenović.

INICIJATIVA

Podsjećamo, Srpski nacionalni savjet Crne Gore uputio je prethodne sedmice Skupštini glavnog grada zahtjev za uklanjanje spomenika velikome vojvodi Mirku Petroviću Njegošu i crnogorskim junacima, učesnicima oslobodilačkih ratova 1853, 1858, 1862, 18761878. godine sa Trga nezavisnosti. Uz zahtjev su dostavili potpise 5.000 građana koji su podržali tu inicijativu, čiji je razlog, kako su naveli ,,najmonstruozniji zločin u istoriji Crne Gore, odnosno pohara

koja je izvršena nad stanovništvom Kuča od strane regularne crnogorske vojske koju je predvodio Mirko Petrović“. Reagujući na tu inicijativu, odbornik DPS-a u Skupštini glavnog grada Stefan Ćulafić istog dana je izjavio za Pobjedu da ona predstavlja još jedan oblik istorijskog revizionizma i revanšizma prema dinastiji Petrovića, koje novopečeni ,,oslobodioci“ žele da nametnu građanima Podgorice, dok je odbornik SD-a Miloš Mašković izjavio da uklanjanje spomenika vojvodi Mirku Petroviću, koji se nalazi u srcu Podgorice, nije ništa drugo do pokušaj DF-a da na vrh agende, umjesto životnih, stavi neke druge teme. Odbornik PES-a Vasilije Čarapić je u izjavi za portal Borba rekao kako bi podržao da se spomen-obilježje, posvećeno vojvodi Mirku Petroviću i crnogorskim junacima, donira prijestonici Cetinje.

Papović: Rušilački akt prema Crnoj Gori, PES pokazuje da je dio velikosrpskog ideološkog fronta

Inicijativa da se iz centra Podgorice ukloni spomenik posvećen velikom vojvodi Mirku Petroviću, koju je podržao i PES, samo je nastavak ,,bjelaške“ velikosrpske ideologije prema Crnoj Gori – izjavio je za Antenu M istoričar Dragutin Papović Ta ideologija je, podsjeća on, trijumfovala na Podgoričkoj skupštini 1918, što je kasnije dovelo i do rušenja tadašnjeg spomenika Mirku Petroviću. - Tako da je i ova inicijativa samo nastavak te politike. Ovo je očekivano za onaj dio političkih partija koje funkcionišu kao nastavak Srbije u Crnoj Gori na bazi velikosrpske ideologije. Sada se, međutim, njihovoj inicijativi pridružio i Pokret

Evropa sad, koji je formalno slovio kao politička partija drugačijih opredjeljenja. Prihvatanjem ove inicijative se, u stvari, pokazuje da su i oni dio tog velikosrpskog, odnosno bjelaškog ideološkog fronta u Crnoj Gori - poručuje Papović. Ističe da spomenik u Podgorici nije posvećen samo vojvodi Mirku, već i svima koji su se borili za oslobođenja Crne Gore u ratovima od 1853. do 1878. godine.

- Uklanjanjem spomenika poslala bi se poruka protiv državotvorne ideologije i onih nastojanja koja su dovela do formiranja i međunarodnog priznanja crnogorske države u XIX vijeku. Kada se to ima u vidu, ovo je, ukupno gle-

dano, i anticivilizacijski i anticrnogorski, odnosno antidržavni akt. Svi oni koji prihvate ovu inicijativu, u stvari, jasno sebe stavljaju u taj politički spektar, kao anticrnogorske i antidržavne snage - poručio je Papović.

On smatra da je ova inicijativa zapravo najgora vrsta obračuna sa sopstvenom istorijom.

- Ta vrsta obračuna služi samo kao maska za ono što je antidržavna ideologija. Rušiti spomenik najistaknutijim ličnostima i svima koji su se u četiri rata borili za oslobođenje i za stvaranje Crne Gore je rušilački akt prema državi koju su stvorili. To je rušilački akt prema Crnoj Gori. To se radi samo pod formom

istorijskog događaja, a jednako tako, to je i poruka za aktuelni momenat, odnosno za ono što se danas dešava u Crnoj Gori. Zato je ovo isključivo akt antidržavnih snaga protiv Crne Gore – zaključio je Papović. Među istoričarima koji su se oglasili protiv inicijative o uklanjanju spomenika Mirku Petroviću je i Adnan Prekić. On je na mreži Iks naveo da je rušenje spomenika vojvodi Mirku i bacanje ostataka u Moraču bila jedna od prvih akcija takozvanih oslobodilaca iz 1918. godine. - Isto sada žele da urade i ovi savremeni ,,oslobodioci“ kojima su ,,puna usta“ tradicionalne-petrovićevske Crne Gore – poručio je Prekić.

- Smatram da je to primjeren gest budući da je vojvoda Mirko poznat kao vojvoda od Grahova, porijeklom sa Njegušarekao je Čarapić, dodajući da bi se ovim gestom uvažili i Kuči i Cetinjani. Na njegovu podršku uklanjanju spomenika reagovao je odbornik DPS-a Andrija Klikovac na društvenoj mreži Iks. - Želja će te biti, Čarapiću! Ali makar pokazujete pravo lice. Želite da izazivate podjele i nemire u Podgorici - poručio je Klikovac. Sličnu reakciju imali su i iz SDP-a.

- Samo ekonomija, razvoj, IBAR, srpski nacionalni savjet, ulagivanje radikalnim elemen tima, plemenština, vijeće narodnih skupština i ostale gluposti - kazao je predsjednik Glavnog odbora SDP-a Mirko Stanić na mreži Iks. Iz SD-a su pozvali Čarapića da se okane ćorava posla. odnosno da konačno prestane sa jalovim pokušajima da dodvoravanjem DF-u spasi vlast u Glavnom gradu, kojoj je svakog dana kraj sve bliži. Podršku PES-a inicijativi SNSCG za uklanjanje spomen-obilježja vojvodi Mirku Petroviću i crnogorskim junacima sa Trga nezavisnosti ošto je komentarisao je i književnik Milorad Popović - Da nije bilo vojvode Mirka, danas se pristalice Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore (SNSCG), među kojim je dosta vjernika i poštovalaca kulta Svetog Vasilija, ne bi imale kome klanjati pod Ostrogom – poručio je, između ostaloga, Popović, koji je istakao da ova inicijativa ima političku pozadinu. Na izjavu Čarapića reagovao je i diplomata i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović - Ovaj primjerak ljudske vrste iz PES-a zapravo iznosi planod Cetinja napraviti rezervat za Crnogorce, a ostatak Crne Gore „nacionalno pomiriti“ –ocijenio je Vlahović. I. M.

15 Poneđeljak, 3. jun 2024. Hronika Podgorice

M. Olivera Injac Miloš Mašković

m. babović d. malidžan m. babović

Spomenik velikome vojvodi Mirku Petroviću Njegošu i crnogorskim junacima na Trgu nezavisnosti

Arsenal se zahvalio

Savoviću, povratak uspješnog Dragićevića

PODGORICA – Samo par dana nakon završene sezone u Meridianbet 1. CFL napravljene su i prve rokade. Poslije izborenog opstanka u prvoj ligi, u Arsenalu iz Tivta odlučili su se za promjenu na klupi.

Dosadašnji šef struke Milija Savović završio je svoju misiju nakon samo jedne sezone, što je klub iz Tivta i zvanično potvrdio, a odmah zatim i promovisao Radisava Dragićevića u novog šefa, koji se tako vraća na kormilo Arsenala. – Nakon samo osam mjeseci, završen je angažman trenera Savovića u Tivtu. Trener koji je prije par sezona osvojio titulu sa Sutjeskom i bio izabran za najboljeg crnogorskog trenera je od samog dolaska u Arsenal unaprijedio stvari u klubu. Pobjedom na debiju protiv Rudara u Tivtu (2:0) prekinuta je negativna serija rezultata, a u nastavku sezone je bilo utakmica koje trebalo je da prevagnu u korist Arsenala. Nažalost, nije bilo tako i zbog toga nije ostvaren bolji plasman, ali i pored toga, ostvarene su bitne pobjede kako na domaćem tako i na gostujućem terenu, što je dovelo do toga da se primarni cilj, a to je opstanak bez učešća u baražu, ostvari sa osam bodova viška. Presrećni smo i zahvalni Miliji Savoviću što je oplemenio naš klub svojim znanjem i prisustvom i posebno počastvovani što je u prethodnom periodu predvodio našu ekipu. Ostaće upamćen predani rad, profesionalnost i sve što su on i njegov stručni štab uradili u namjeri da Arsenal postane stabilni prvoligaš – navodi se u saopštenju Arsenala. Nedugo nakon toga, potvrđen je povratak Radisava Dragićevića na mjesto uspjeha. Dragićeviću će ovo biti drugi

PODGORICA – Drugi igraju, Real Madrid osvaja. Liga šampiona je (p)ostala takmičenje u kojem je neizvjesno sve osim toga da će ,,kraljevski klub“ ako dođe do finala, u njemu i pobijediti.

,,Merengesi“ su slavili u svojih posljednih devet okršaja za najvažniji trofej u evropskom klupskom fudbalu, a posljednji put su izgubili daleke 1981. od Liverpula.

Od tada su slavili protiv Juventusa 1998, Valensije 2000, Bajer Leverkuzena 2002, Atletiko Madrida 2014. i 2016, Juventusa 2017, Liverpula 2018. i 2022. godine, pa protiv Borusije iz Dortmunda prije dvije noći na ,,Vembliju“ nakon što su ,,milioneri“ imali mnogo više šansi i igrali ljepši fudbal.

Ali uzalud im je bilo – Real je oživio u drugom poluvremenu, a kada je poveo golom glavom 173 centimetra visokog Danija Karvahala, njemačkoj ekipi nije bilo spasa. Vinisijus Žunior je ovjerio trijumf (2:0) za čak 15. titulu prvaka Evrope velikana sa ,,Santjago Bernabeua“.

Ono što je doživjela Borusija ove sezone već su iskusili Bajern Minhen i Mančester siti, pa čak i RB Lajpcig u osmini finala.

Dragićević je u prvom mandatu Arsenal predvodio u periodu od juna 2021. do juna 2023. godine i tada ispisao najuspješnije stranice istorije. U prvoj sezoni izborio je ulazak u najviši rang crnogorskog fudbala, a u drugoj finale Kupa Crne Gore i treće mjesto u prvenstvu, koje je značilo i debitantski nastup u evrotakmičenjima

mandat na klupi Arsenala. Na kormilu Tivćana bio je od juna 2021. do juna 2023. godine. U prvoj sezoni izborio je plasman u 1. CFL, dok je u svojoj

drugoj sezoni ispisao istoriju Arsenala. Klub sa Primorja igrao je u finalu Kupa Crne Gore, a trećim mjestom u 1. CFL izboren je istorijski izlazak u evropske kvalifikacije. Poslije Arsenala bio je trener Mladosti, sa kojom se razišao u martu ove godine. – Novi šef stručnog štaba Arsenala je Radisav Rajo Dragićević, kojem je ovo povratak na kormilo tivatskog kluba. Dragićević je u prvom mandatu Arsenal predvodio sa klupe u periodu od juna 2021. do juna 2023. godine i tada ispisao najuspješnije stranice istorije našeg kluba. U prvoj sezoni je izborio ulazak u najviši rang crnogorskog fudbala, a u drugoj finale Kupa Crne Gore i treće mjesto u prvenstvu, koje je značilo i debitantski nastup našeg kluba u evrotakmičenjima – potvrđeno je iz Arsenala. R. P.

Svi su oni imali pobjedu u rukama ili djelovali konkretnije, a svi su na kraju poklekli pred mašinerijom za pobjeđivanje kojom upravlja genijalni Karlo Anćeloti, najbolji fudbalski trener svih vremena, jedini sa pet trofeja Lige šampiona.

– Nijesmo iskoristili šanse, a Real Madrid to ne oprašta –u jednoj rečenici sažeo je trener Borusije Edin Terzić viđeno na kultnom londonskom stadionu.

Madridska „Marka“ piše o ,,taktici mrtvaca“, planu prekaljenog stratega Anćelotija, kojeg od drugih velikih trenera odvaja to što bolje od svih umije da se prilagodi svemu i svima i da savršeno promijeni postavku i pogodi izmjene.

– Kako Real uvijek nađe put?

Tu su istorija i tradicija ovog kluba, naravno, i kvalitet igrača... Svi smo kao porodica, imamo fantastično okruže-

igra i uspjelo je. S razlogom je najbolji – dodao je Hoselu, junak polufinalnog dvomeča sa Bajernom. – Mučili smo se u prvom poAnćelotijeva

Impresivna pobjeđivanja

nje, atmosferu... Svi radimo zajedno i nikada nemamo problema. Ponosan sam i moram da kažem hvala mom klubu i igračima, nije bilo teško trenirati ovaj sastav – izjavio je Anćeloti.

– Mi smo tim koji zna da pati i koji se dobro poznaje. Teško nam je kada ne stvaramo šanse, ali znamo da će naš trenutak doći. Anćeloti nam je rekao da „taktika mrtvaca“ nastavlja da funkcioniše. Čini se da smo na konopcima i onda se uvijek podignemo – rekao je Lukas Vaskes

Realova impresivna moć pobjeđivanja je za divljenje.

– Izgleda lako, ali svakim finalom patimo više – nastavio je Vaskes, koji ne vidi kraj nizu titula.

– Brojimo i dalje... Ne vidi se granica ove ekipe i iz godine u godinu se ona prelazi, ne vidimo kraj. Atmosfera koja vlada je atmosfera sreće – objasnio je univerzalac ,,merengesa“. Borusija je propustila nekoliko velikih šansi i Anćeloti je znao da na poluvremenu nešto mora da promijeni.

„Marka“ slikovito pojašnjava kako je Karleto pritisnuo potrebna dugmad – Real je u nastavku imao više energije, bio agresivniji, neke uloge su promijenjene i sve se promijenilo.

– Na poluvremenu su u svlačionici govorili veterani, igrači sa više iskustva, oni koji imaju više finala, kao što su Karvahal, Naćo, Modrić..., a onda je riječ uzeo trener – ispričao je vezista Federiko Valverde – Trener, koji je najbolji na svijetu i idealan za ovaj klub, rekao je ono što je trebalo da se

16 Poneđeljak, 3. jun 2024. Arena Fudbal

„taktika mrtvaca“: Real Madrid još jednom

Već prve trenerske promjene: Tivćani vratili bivšeg stratega

Radisav Dragićević

pokazao kako gigant osvaja trofej, 15. u Ligi šampiona

Impresivna moć pobjeđivanja

luvremenu, ali ovaj tim ima ,,ono“, nikada ne odustaje i uvijek izađe na kraj sa svima – istakao je Hoselu i našalio se: – Neki ,,gadovi“ u ekipi više

i ne slave – aludirao je Španac na naviku osvajanja LŠ koju su stekli mnogi igrači iz ovog tima. Španski mediji navode da je

- Tim će, možda, igrati drugačijim stilom, ali će nastaviti da pobjeđuje, kao i uvijek – naveo je Toni Kros, koji je na ,,Vembliju“ odigrao posljednji meč u klupskoj karijeri

Real na ,,Vembliju“ još jednom pokazao pobjednički gen, te da je ,,taktika mrtvaca“ iskovana kroz istoriju i zasnovana na gvozdenom mentalitetu. O tome je govorio i Toni Kros, koji se šestom titulom u LŠ oprostio od klupske karijere. Njemac ne sumnja da će Real i dalje osvajati trofeje.

– Svakako. Tim će, možda, igrati drugačijim stilom, ali će nastaviti da pobjeđuje, kao i uvijek – naveo je Kros.

– Moraćemo da se prilagodimo onome što imamo, bez Krosa će biti drugačije, ali nastavićemo – rekao je Karlo Anćeloti.

Sezonu u kojoj je imao mnogo povreda i izostanaka ključnih igrača, tokom koje je igrao bez ,,devetke“, Real je završio sa tri trofeja – La Lige, Superkupa Španije i Lige šampiona.

– Sezona je bila fantastična –zaključio je Anćeloti.

Naredna će biti izazovna, ne samo zbog toga što će Real braniti tri trofeja već i zbog činjenice kako će se u tim uklopiti Kilijan Mbape

Njegov transfer je gotova stvar, samo se čeka ozvaničenje... N. KOSTIĆ

Kapitenka crnogorske fudbalske reprezentacije ostaje u Ankari

,,Sokoli“ se spremaju za duele sa Belgijom i Gruzijom, Miloš Brnović zaslužio drugi poziv u reprezentaciju

Jun važan zbog septembra

PODGORICA – Miloš

Brnović će dugo pamtiti 25. mart ove godine, kada je u prijateljskom meču sa Sjevernom Makedonijom u Antaliji u 68. minutu zamijenio kapitena Stevana Jovetića i upisao debi u dresu crnogorske A reprezentacije.

Reprezentaciji se juče priključio Stevan Jovetić, a nacionalni tim kompletiraće se u Briselu, kada će stići Marko Vešović, Marko Janković i Stefan Mugoša

PODGORICA – Nakon

Armise Kuč, novi jednogodišnji ugovor sa vicešampionom Turske, fudbalskim klubom Fomgetom potpisala je i Slađana Bulatović Kapitenka crnogorske fudbalske reprezentacije igrala je veoma dobro u prethodnoj sezoni i zbog toga nije iznenađenje što je klub iz Ankare želio da nastavi saradnju sa njom – navedeno je na zvaničnom In-

stagram profilu tog kluba. Postigla je 10 pogodaka, uz veliki broj asistencija i odlično se uklopila u igru Fomgeta. U dosadašnjoj karijeri, Bulatović je igrala za japanski Minavi, španske timove Rajo Valjekano i Albasete, mađarski Ferencvaroš, Banja Luku, dok se afirmisala u Mašincu iz Niša i nikšićkom Ekonomistu. Dugogodišnja je reprezentativka, a juče je golom u završ-

nici duela donijela bod Crnoj Gori na gostovanju Grčkoj i stavila našu selekciju u dobru poziciju u borbi za prvo mjesto u kvalifikacionoj grupi za Evropsko prvenstvo. R.P.

Fudbaler Budućnosti je u toj utakmici, kao i u prethodna dva mjeseca na klupskoj sceni, pokazao dovoljno da ponovo zasluži poziv selektora Roberta Prosinečkog – dvadesetčetvorogodišnji vezista konkurisaće za tim u kontrolnim duelima sa Belgijom u gostima 5. juna i četiri dana kasnije sa Gruzijom u Podgorici. – Presrećan sam što sam ponovo dio reprezentacije. Imam priliku da ponovo pokažem koliko mogu i da se nametnem selektoru – rekao je Brnović uoči današnjeg treninga. Protivnici su izazovni – Belgija će na Evropskom prvenstvu biti kandidat za vrh, Gruzija je debitant na kontinentalnom šampionatu.

– Dvije jake provjere, utakmice u kojima ne možemo mnogo da izgubimo, a želimo da se što bolje predstavimo i pripremimo za mečeve koji slijede u septembru u Ligi nacija – kazao je Brnović. Selektor Robert Prosinečki najavio je da Crna Gora želi da se nadigrava sa svima. Koliko je realno da se tako predstavi u Briselu, protiv tima u kojem su Kevin de Brujne, Romelu Lukaku...?

– Vjerujem da možemo da se nadigravamo. Važno je da

sprovedemo ono što selektor traži i budemo hrabri, da pokažemo da vrijedimo. Belgija je sigurno jedna od najboljih svjetskih ekipa, nije isto igrati protiv nje ili, na primjer, Bjelorusije, ali vjerujem da možemo da odigramo dobro – dodao je Brnović.

,,Sokoli“ se spremaju za Ligu nacija a protivnici za Euro. U Crnoj Gori imaju adekvatnog sparing partnera.

– Rezultat nije u prvom planu, biće u septembru kada krene novi ciklus, ali uvijek znači kad se pobijedi. Ekipi raste samopouzdanje kada pobjeđuje i ako se ukaže prilika, uradićemo sve da dođemo da trijumfa – rekao je Brnović.

Protiv Gruzije će Prosinečki debitovati na domaćem terenu.

– Pred našom publikom postoji motiv više, kako za selektora, tako i za sve nas da se pokažemo u najboljem mogu-

Rezultat nije u prvom planu, biće u septembru kada krene novi ciklus, ali uvijek znači kad se pobijedi. Ekipi raste samopouzdanje kada pobjeđuje i ako se ukaže prilika, uradićemo sve da dođemo da trijumfa – rekao je Brnović

ćem svjetlu – kazao je Brnović. Za njega nema odmora po završetku klupske sezone. Nakon obaveza u reprezentaciji čekaju ga pripreme s ekipom Budućnosti za nastup u kvalifikacijama za Ligu konferencija. – Takav je život fudbalera – nekad je odmor kraći, nekad duži. Spreman sam na to, s nestrpljenjem iščekujem mečeve sa reprezentacijom i obaveze u Budućnosti – prokomentarisao je nekadašnji član Titograda, Radničkog iz Kragujevca i Petrovca. ,,Plavi“ su prije tri dana osvojili Kup i pronašli malo sreće u sumornoj sezoni. – Mnogo nam je lakše poslije trofeja. Sezona nije išla u smjeru u kojem smo željeli, a na stručnom štabu je da vidi šta nam je nedostajalo. Osvajanjem pehara Kupa smo koliko-toliko spasili sezonu i nadam se da će se Budućnost u narednom periodu pokazati u pravom svjetlu – zaključio je Brnović. Reprezentaciji se juče priključio Stevan Jovetić, a nacionalni tim kompletiraće se u Briselu kada će stići Marko Vešović, Marko Janković i Stefan Mugoša Za naredna dva meča Prosinečki ne može da računa na Stefana Savića, Adama Marušića, Rista Radunovića i Marka Tućija, dok će Viktor Đukanović i Andrija Radulović igrati za mladu reprezentaciju. Ne. K.

17 Poneđeljak, 3. jun 2024. Arena FSCG UEFA Fudbal

NIKO KAO ON: Karlo Anćeloti na rukama igrača Miloš Brnović na martovskom debiju za ,,sokole“

još

turskom

Slađana Bulatović

godinu u

Fomgetu

PODGORICA – Košarkaški

klub Podgorica, nakon juniorske titule, postao je prvak Crne Gore i u kategoriji kadeta.

Podgorica je stigla do trofeja, nakon pobjede u sjajnom finalu protiv ekipe Budućnost Voli 88:78 u izuzetnom ambijentu ,,Bemaks arene“, pred oko 400 gledalaca, čime je spektakularno završen Eko-finalni turnir za kadete. Tokom tri četvtine gledao se meč na jedan posjed, a onda je tim Stefana Miličkovića uspio u posljednjoj dionici da prelomi meč, a imao je i rekordnih ,,plus 14“ (78:64). Tako je Podgorica kompletirala sjajnu sezonu, a titule u konkurenciji juniora i kadeta, prekinule su dominaciju Budućnosti, a član ABA 2 lige jasno pokazao koliki akcenat ima na mlađe kategorije.

U timu Podgorice još jednom je blistao Denil Krnić, koji je postigao 24 poena, imao 6 skokova i 3 ukradene lopte, Jan Bulajić ubacio je 20, uz 7 skokova, dok je poen manje dodao Globarević, koji je ostvario dabl-dabl učinak, jer je imao i 11 uhvaćenih lopti. U strijelce su se upisali još: Bajčeta 6, Jocović 4, Stanković 3, Kankaraš 1. Kod Budućnosti najbolji je bio Brajović sa 22 poena i 10 skokova, a dvocifreni su bili još: Todorović sa 13 i Sekulović sa 10, a strijelci su bili još: Ivelja 9, Mugoša 8, Popović i Brnović po 5, Đaletić, Đurović i Dožić po 2.

Podgorica šampion Crne Gore

Pobjednički pehar kapitenu Podgorice Filipu Rabrenoviću uručio je Aleksandar Mijajlović, član Upravnog odbora Košarkaškog saveza Crne Gore, dok je medalje uručio Demir Kalić, selektor kadetske reprezentacije. Treće mjesto osvojila je ekipa Mornara. Barani su u meču za bronzu savladali Junior – 95:79.

Barani su pogodili 11 trojki, od čega čak 7 Komnenović, koji je na kraju potpisao 32 poena, uz 7 skokova i 4 asistencije. Sjajno ga je pratio Šestović – 25 poena, 6 skokova, dok je Kovačević dodao 10. U strijelce su se upisali još: Vuković 9, Radulović 8, Maljević 5, Mrgudović 4, Krković 2.

Za Junior su dominirali Pejurić sa 26 i Kljajić sa 25 poena, a u strijelce su se upisali još Rakčević 8, Kenjić 7, Dragojević 4, Grahovac 3, Beden, Jovićević i Cakić po 2. Prethodno, u okviru polufi-

Evropsko prvenstvo u parastreljaštvu

nala, Budućnost je savladala Mornar 83:70. Kod „plavih“ dominirao je Ivelja sa 25 poena, Todorović je postigao 16, a Popović 15.

U timu iz Bara Komnenović je postigao 25, imao je i 9 skokova i 5 asistencija. Šestović je ubacio 17, uz 5 skokova, a dvocifreni su bili još Krković i Kovačević.

U drugom polufinalnom meču Podgorica je savladala Junior 94:77. Globarević je bio najefikasniji (22), uz 6 skokova, Krnić je dodao 19, a imao je i 5 skokova, Bulajić je ubacio 17, dok je Vulević imao dabl-dabl učinak – 12 poena, 15 skokova. U timu Juniora dominirao je Kljajić (24), uz 10 skokova, a dvocifren je bio još Pejurić sa 14.

Na startu turnira odigrani su polufinalni mečevi – Mornar je na startu turnira savladao Sutjesku 88:78. U redovima Barana četiri igrača bila su dvocifrena, a najefikasniji bio

Milan Đinović bez

finala u disciplini R1

PODGORICA – Crnogorski parastrijelac Milan Đinović nije uspio da se plasira u finale

Evropskog prvenstva u Granadi, u disciplini vazdušna puška – R1. Đinović je nastup završio na 16. mjestu sa rezultatom 585 krugova. Plasman u finale izborilo je osam najboljih.

Đinovića sjutra očekuje nastup u njemu jačoj disciplini – R3.

U kategoriji SH1, u kojoj se takmiči Đinović, prijavljeno je 39 takmičara. R. A.

Kenan Kamenjaš jedini

Žao mi je mislim da da smo sazreli

je Komnenović (21), Kovačević je ubacio 16, a poen manje dodao je Radulović, dok je 12 postigao Mrgudović. U timu Sutjeske, Subotić i Šljukić postigli su po 15, dok je Malović dodao 10 Budućnost je bila ubjedljiva protiv Pro basketa – 91:62. Pet igrača „plavih“ imalo je dvocifren učinak – Ivelja 24 (18 već u prvoj dionici), Brajović 16, Todorović 14, Mugoša 12 i Popović 10. Kod Tivćana najbolji je bio Gulić, koji je postigao 21 poen, Tesla je ubacio 16, a Vučković 10.

Sjajan meč odigrali su Junior i Pljevlja. Naime, Pljevljaci su tokom tri četvrtine imali prednost, ali je Junior u posljednjoj dionici uspio da napravi preokret i dođe do trijumfa - 69:58. U pobjedničkom timu Rakočević je postigao 18, Kljajić 16, Pejurić 11, a dvocifren je bio još Dragojević sa 10. Za Pljevlja Pavlović je ubacio 18, a istakli su se još Tanović sa 15 i Laković, koji je postigao 12, iako nije igrao do kraja zbog pet faulova.

Najubjedljiviji trijumf ostvarila je Podgorica, koja je bila bolja od ekipe All Star 107:77. U timu Podgorice svi igrači upisali su se u strijelce, a najefikasniji bio je Krnić sa 19 poena, Bulajić je dodao 17, Globarević 15, a dvocifreni su bili još Bajčeta 13 i Stanković 11. Kod All stara istakli su se Čavor sa 17, Drašković sa 16 i Tomović, koji je postigao 12 poena. R. P.

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija su sezonu završili sa jednim osvojenim trofejom u domaćem prvenstvu. Ipak, u podgoričkom timu dvojica članova imaju po trofej više – trener Andrej Žakelj i centar Kenan Kamenjaš, koji su u prvom dijelu sezone, prije nego što su prešli u redove ,,plavih“, sa SC Derbijem osvojili ABA Superkup… - Svaki trofej donosi radost i emociju. Trofej sa SC Derbijem je, možda, veći uspjeh, u ABA Superkupu, prvi trofej u klupskoj istoriji, i to uz pobjedu nad Partizanom u finalu, protiv rivala sa evroligaškim rosterom i velikim budžetom. Ali, kada sam prešao u Budućnost, i tu je bilo dosta radosti i emocija, u finalu Kupa i domaćeg prvenstva je bilo dobre košarke, dobrih poteza, jake fizičke igre uz dosta kon-

takta – kaže za Pobjedu Kenan Kamenjaš. Kamenjaš je u finalu plej-ofa Prve A lige protiv SC Derbija osvojio prvi pehar na terenu u dresu Budućnosti, pošto prošle godine, u finalu Kupa i prvenstva, nije bio u rosteru (kao jedan od četvorice stranaca) koji je uzeo trofej. Za razliku od lani, kada je bilo 3-0 u finalu protiv SC Derbija, „plavi“ su ove sezone imali teži posao protiv gradskog rivala, pa su na kraju slavili 3-1 u pobjedama.

- Bilo je teško u finalu, jer je SC Derbiju falio samo Dokins, a mi smo imali samo tri domaća igrača koja su mogla da igraju, pošto su Mihailović i Grbović već duže van rostera. A pred finalnu seriju smo ostali i bez kapitena Popovića, što je dodatno otežalo borbu. Ali, skupili smo se, poveli 2-0 u seriji, i željeli smo da to riješimo u trećoj utakmici.

Menadžer, klub i ja ćemo odlučiti šta je najbolje za mene i klub

Kenan Kamenjaš je još sezonu pod ugovorom sa SC Derbijem (u Budućnosti je igrao kao pozajmljen igrač), i u ovom trenutku, kako kaže, ne zna kakav je njegov status sa narednu sezonu.

– Treba sačekati ljeto da vidimo šta je najbolja opcija za mene. Da se nađe zajednički jezik, da sve strane budu zadovoljne. Dakle, trenutno ne znam ništa više od toga. Ljeto je pred nama, a moj menadžer, ljudi iz kluba i ja ćemo odlučiti šta je najbolje za mene i klub – rekao nam je Kamenjaš.

Talentovana rukometašica iz Budućnosti otišla u Rumuniju

Džaferović u Krajovi

PODGORICA – Talentovana crnogorska rukometašica, desni bek Katarina Džaferović (21) napustila je Budućnost Bemaks i otisnula se u Rumuniju. Od naredne sezone igraće za Krajovu, gdje će pokušati da u punom svjetlu pokaže potencijal koji nije došao do izražaja zbog problema sa povredama i dvije operacije koljena. U Krajovi će je sačekati saigračica iz reprezentacije, Dijana Mugoša. Ne. K.

18 Poneđeljak, 3. jun 2024. Arena Sportski miks

košarkaš

U ,,Bemaks areni“ završen trodnevni Eko-finalni turnir u košarci za kadete

SCM CRAIOVA/FACEBOOK

Budućnost Volija sa dva trofeja u protekloj sezoni, u razgovoru za Pobjedu sumira utiske

zbog meča sa Partizanom, da bismo u finalu pokazali sazreli za osvajanje trofeja

Kenan Kamenjaš će i ovog ljeta, od 30. juna do 5. jula, organizovati svoj kamp u Sportsko-rekreativnom centru „Ajdinovići“ u Bosni i Hercegovini. To je četvrti po redu kamp, a kapaciteti (120 djece) su već popunjeni

Međutim, bilo je evidentno da mlada ekipa SC Derbija, zajedno sa trenerom Jakarom, ne odustaje, iako su svi mislili da će da bude 3-0. Oni su treći meč odigrali sa velikom energijom, sa dosta pogođenih šuteva, pa je serija otišla u četvrti meč. Ako već nijesmo u trećoj, seriju smo, ipak, morali da završimo u četvrtoj utakmici, jer bi eventualna majstorica bila još teža, zbog našeg skraćenog rostera. Još u četvrtom meču se osjetio manjak energije kod nas, ne mogu ni da zamislim kako bi bilo da se igrao peti meč. Bili bismo, sigurno, puno umorniji, ali srećom seriju smo završili na najbolji mogući način, osvojili smo trofej i to je najbitnije – dodaje Kamenjaš.

U Podgorici su me prihvatili na najbolji mogući način

Bosanskohercegovački reprezentativac je već tri godine stanovnik Podgorice, a, interesantno, odigrao je po sezonu i po za SC Derbi i Budućnost. O životu u Podgorici ima ,,samo riječi hvale“.

– Ljudi u Podgorici su me prihvatili na najbolji mogući način i hvala im na tome – rekao je Kamenjaš. Kako kaže, najviše slobodnog vremena u glavnom gradu Crne Gore provodi sa timskim saigračima i prijateljima van košarke. A slobodno vrijeme koristi i da bolje upozna Crnu Goru.

– Dosta vremena provodim na Primorju. Obišao sam i dosta znamenitosti u Crnoj Gori kao što su Njegošev mauzolej, muzeji na Cetinju, Stari Bar, vozio sam se žičarom od Kotora do Lovćena – istakao je Kamenjaš.

se dogodilo. Pobijedili smo ih u ,,Morači“, igrali smo tri fenomenalne četvrtine u Beogradu u trećem meču, a ostalo je istorija. Kamenjaš posebno žali za majstoricom sa Partizanom, ali i nekim mečevima u Evrokupu.

Kako u regularnom toku, tako i u plej-ofu, a statistika to potvrđuje, Kamenjaš je, iako je igrao za dva tima, bio najbolji igrač ,,plavih“, sa prosječna 13,2 poena, 8,3 skoka, 1,9 asistencija i jednom ukradenom loptom po meču.

Budućnost je u protekloj sezoni odigrala odlično ABA ligu, bila je treća u ligaškom dijelu, iza neprikosnovenih Crvene zvezde i Partizana, nesrećno je, možda i nezasluženo (zbog nekih domaćinskih sudijskih odluka), poražena u majstorici polufinala plej-ofa od Partizana. Izgubila je u polufinalu ABA Superkupa i finalu Kupa (od SC Derbija), a najveće razočaranje je eliminacija u grupnoj fazi Evrokupa, u kojem su ciljevi bili znatno veći.

Paraplivanje: Miting Svjetske serije

- Govorim isključivo o periodu od kada sam ja došao (krajem decembra, pri. aut.), mislim da je sezona bila jako dobra, sa nekim nesrećnim porazi-

ma. Igrali smo dobru košarku, sa dosta tranzicije, dosta dobrih i lakih poena. Mislim da je navijačima bilo lijepo da nas gledaju, nijesmo razočarali. Igrali smo polufinale plej-ofa sa Partizanom, svi znamo šta

- Žalim sa mečevima sa Burgom i Arisom, jer smo u posljednjim sekundama ispustili pobjedu. Što se tiče Partizana, treći meč smo igrali na pravi način, kako je trener zamislio i postavio igru, i da smo imali normalne uslove, sigurno bismo pobijedili. Žao mi je zbog toga, jer mislim da bismo u finalu pokazali da smo, možda, sazreli za osvajanje trofeja, iako bi Crvena zvezda imala prednost domaćeg terena.

- Zadovoljan sam sezonom, prije svega što sam je završio zdrav. Uvijek može bolje, u svim statističkim parametrima. Ali, ja sam, iskreno, zadovoljan sezonom. Nakon povratka u Budućnost, puno se više očekivalo od mene i drago mi je da sam pomogao timu i klubu da ostvarimo neke ciljeve. Nadam se da sam opravdao očekivanja ljudi u klubu, ali prije svega trenera Žakelja koji me doveo i koji me dobro poznaje – zaključio je Kamenjaš. S. JONČIĆ

PODGORICA - Crnogorska paraplivačica Iskra Dedivanović plivala je u tri finala i popravila četiri lična rekorda na sankcionisanom plivačkom mitingu Svjetske serije u Berlinu. Dedivanović se takmičila u klasi S9, u konkurenciji juniorki. U trci na 50 metara delfin ostvarila je rezultat 43,39 sekundi i osvojila šesto mjesto. Na 200 mješovito bila je osma (3.31,40), a na 50 slobodno deveta (37.45). – U disciplini 50 leđno isplivala je lični rekord, što je dokaz njenog neprestanog napretka i sposobnosti da se izdigne iznad izazova. Posebno je impresivno bilo njeno učešće u disciplinama 50 slobodno, 50 delfin i 200 mješovito, gdje se

ne samo plasirala u finale već je u svakoj od tih disciplina postavila novi lični rekord – rekla je trener Danijela Bulatović Ona je, kako navode iz Paraolimpijskog komiteta, naglasila da je ostvaren izvanredan uspjeh koji zaslužuje priznanje i pokazuje njenu snagu i konkurentnost na međunarodnom nivou. – Nažalost, u disciplinama 50

i 100 prsno diskvalifikovana je zbog tehničke greške. Iako je to bilo razočaravajuće, važno je napomenuti da je u obje discipline postigla izvanredno vrijeme koje odražava njen potencijal i posvećenost treningu. Te greške su prilika za učenje i biće fokus naših budućih treninga kako bismo osigurali da se ne ponove – kazala je Bulatović. Ne.K.

19 Poneđeljak, 3. jun 2024. Arena Sportski miks

VOLI

KK BUDUĆNOST Andrej Žakelj i Kenan Kamenjaš

Dedivanović popravila četiri lična rekorda

POKCG

Iskra Dedivanović i trener Danijela Bulatović

Mornaru najviše medalja

BAR – Na atletskom stadionu SC „Topolica“ u Baru, u tehničkoj organizaciji

Atletskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore održan je prvi dan 38. Pojedinačnog atletskog prvenstva Crne Gore za juniore i juniorke. Takmičenje je okupilo 120 atletičara iz 12 klubova (Sanja, Nikšić, Jedinstvo, Mornar, Lovćen, Rudar, Tara, Milenijum, Zeta 2012, Podgorica, Orion i Lim).

Najviše medalja prvog dana osvojili su atletičari Mornara iz Bara – 15, ispred atletičara Rudara (8), dok su takmičari Oriona i Nikšića osvojili po šest odličja.

Juniorke Atletskog kluba Sa-

nja (Anabela Mujovi, Emilija Vukmanović, Anđela Đuranović , Dalila Šukurica ) ostvarile su rezultat u štafeti 4x100 metara od 51,34 sekunde koji je jednak rekordu Crne Gore za juniorke. Ispred ASCG takmičenju je prisustvovali: generalni sekretar Milan Madžgalj i članovi stručnog štaba reprezentacije Drago Musić, Budimir Jestrović, Danijela Vojinović, Marko Ristić, Dragoje Rajković i Ivan Popović. Takmičenju je prisustvovao direktor Direktorata za sport u Ministarstvu sporta Zoran Jojić Pobjednici po disciplinama: JUNIORI: 100 m: 1. Mihailo Roćenović (Mornar) 11,86, 2. Danilo Kušinov (Mornar) 11,92, 3. Uroš Kotlaja (Rudar) 11,93; 400 m: 1. Nemanja Dža-

ković (Rudar) 51,85, 2. Mihailo Roćenović (Mornar) 52,03, 3. Andrej Đukanović (Mornar) 56,75; 1.500 m: 1. Enes Erović (Jedinstvo) 4:37,83, 2. Matija Bulajić (Nikšić) 4:38,94, 3. Arseni Maerov (Milenijum) 4: 47,50; 3.000 m: 1. Boban Madžgalj (Orion) 10:34,98, 2. Danil Zverev (Podgorica) 10:45,39, 3. Ivan Popović (Nikšić) 11:31,06; 110m prepone: 1. Matija Vojvodić (Mornar) 14,76, 2. Balša Milatović (Mornar) 19,94, 3. Srđan Lunić (Mornar) 25,81; 4x100 m: 1. Mornar I (Bar) 44,75, 2. Rudar (Pljevlja) 45,62, 3. Mornar II (Bar) 48,91; skok uvis: 1. Radovan Sošić (Tara) 191, 2. Dejan Marković (Lovćen) 165, 3. Nikola Rabrenović (Mornar) 145; Troskok: 1. Matija Vojvodić (Mornar) 12,33, 2. Stefan

Džaković (Rudar) 11,81, 3. Dejan Marković (Lovćen) 11,47; bacanje kugle (6 kg): 1. Vuk Ražnatović (Mornar) 13,30, 2. Haris Adrović (Jedinstvo) 12,73, 3. Rade Šutović (Nikšić) 11,26; bacanje koplja (800 g): 1. Mihail Kuzmov (Podgorica) 48,55, 2. Nemanja Tomić (Mornar) 42,66, 3. Radovan Sošić (Tara) 40,26; JUNIORKE:100 m: 1. Amra Hubanić (Jedinsto) 13,19, 2. Maša Bubanja (Rudar) 13,26, 3. Sara Vučetić (Nikšić) 13,44; 400 m: 1. Anabela Mujovi (Sanja) 59,19, 2. Sara Vučetić (Nikšić) 1:01,36, 3. Anđela Jelić (Mornar) 1:08,63; 1.500 m: 1. Nikolina Marović (Orion) 5:32,16, 2. Anita Zoronjić (Jedinstvo) 5:35,17, 3. Jovana Vučetić (Nikšić) 5:47,49; 100 m prepone: 1. Maša Bubanja (Rudar) 15,64, 2. Anđela Đuranović (Sanja) 15,82, 3. Anđela Stanišić (Sanja) 18,56; 4x100 m: 1. Sanja (Bar) 51,34, 2. Orion (Ulcinj) 54,35, 3. Mornar (Bar) 54,85; dalj: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 5,51, 2. Lara Bubanja (Rudar) 5,14, 3. Nevena Dobrašinović (Rudar) 5,03; bacanje diska (1 kg): 1. Vesna Kljajević (Tara) 35,55, 2. Antonela Gazivoda (Orion) 35,44, 3. Kristina Kljajević (Tara) 32,76; bacanje kladiva (4 kg): 1. Antonela Gazivoda (Orion) 36,02, 2. Vesna Kljajević (Tara) 33,74, 3. Nora Selčanin (Orion) 33,45. R. PEROVIĆ

Crnogorska bokserka, uz čudne sudijske odluke, poražena u četvrtfinalu turnira u Bangkoku

Bojana nije izborila olimpijsku vizu

PODGORICA – Crnogorska bokserka Bojana Gojković nije uspjela da se plasira u polufinale kvalifikacionog turnira u Bangkoku i izbori plasman na Olimpijske igre u Parizu.

Gojković je u četvrtfinalnom meču kategorije do 54 kilograma, jednoglasnom odlukom sudija, poražena od dvostruke svjetske prvakinje iz Tajpeja, Van Hsijen Ven U ravnopravnoj borbi, bronzana iz Tokija bila je bolja samo u uvodnih pola minuta. Dobila je prvu, a na opšte iznenađenje i drugu rundu kod svih pet sudija. Gojković je u drugoj rundi pokazala klasu i desnim direktom i krošeom uporno poga-

đala osam centimetara višu protivnicu. Ven je u nastavku izbjegavala borbu i uspjela da odlukom sudija slavi. Gojković je u Bangkoku ostvarila dvije pobjede protiv Beli Peki iz Bocvane i Anđani Teni iz Nepala. – Naš je stav, kao i mnogih stručnih lica koja su gledala meč, da je došlo do sudijske neobjektivnosti i da nam je uzeta pobjeda, a samim tim i licenca za Olimpijske igre. Bile su to kvalifikacije sa velikim brojem diskutabilnih odluka u korist komšijskih država i iz tog razloga uložena je zvanična žalba Međunarodnom olimpijskom komitetu na rezultate meča uz priložen snimak – kazao je selektor Nikola Ružić R. P.

Novi trener odbojkašica Herceg Novog Srđan Crnojački za Pobjedu govori o ambicijama u narednoj sezoni

Želimo da napravimo iskorak u Evropu

PODGORICA – Nakon dvije godine dominacije na domaćoj sceni i ukupno 56 pobjeda bez izgubljenog seta, neočekivano je došlo do rastanka Herceg Novog i trenera Milorada Krunića Dan nakon sporazumnog prekida saradnje sa trofejnim trenerom, Herceg Novi je objavio da će ekipu voditi Krunićev pomoćnik, 31-godišnji Srđan Crnojački... – S obzirom na moje godine, jesam malo iznenađen, jer neko mora da ima ozbiljno povjerenje da bi takvu ekipu povjerio mladom treneru. Ali, kada su predsjednik kluba Milan Ivanišević i Miško Krunić sjeli i pričali oko toga, obojica su se saglasili da bi to bilo najbolje rješenje. Htjeli su da izaberu ono što je najbolje za klub, pa sam znao da bih ja mogao da budem to rješenje, jer sam, ipak, bio dvije godine uz Miška i dobro znam kako stvari funkcionišu u klubu – kaže za Pobjedu Srđan Crnojački. Za mladog srpskog trenera to će biti najveći trenerski posao u karijeri, pošto je vodio srpski drugoligaški klub Stražilovo, prije nego je stigao u Herceg Novi kao pomoćnik Krunića. - To je, svakako, veliki izazov. Ono što je Miško uradio u prethodne dvije godine, sve

Crnojački

pobjede bez izgubljenog seta, je, stvarno, fenomenalna stvar. Nikada mi nije ostavio lak zadatak, tako nije ovoga puta –dodaje Crnojački. Iako će, izvjesno, ponovo imati najjači tim, Crnojački misli „da će biti teško da Herceg Novi ponovi iste rezultate iz prethodne dvije godine“.

- Ne opterećuje me da moramo da pobjeđujemo s nulom, niti da nema izgubljene utakmice. Sa druge strane, nas više interesuje Evropa i kvalifikacije za Ligu šampiona ili CEV kup poslije toga. Tu bismo htjeli da napravimo

iskorak u odnosu na prethodne dvije sezone. U prvoj smo igrali Čelendž kup, prošli smo prvo kolo i ispali u drugom od Beverena, a prošle sezone nijesmo imali sreće na žrijebu, jer smo ispali u prvom kolu kvalifikacija Lige šampiona, a onda smo u CEV kupu naletjeli na Pariz koji je stigao do polufinala. Zato ćemo se više bazirati na uspjeh u Evropi, ali je, naravno, i cilj da osvojimo prvenstvo i Kup Crne Gore. Velikim ulaganjima za crnogorske prilike, Herceg Novi je u protekle dvije sezone dominirao na domaćoj sceni.

Velike promjene u igračkom kadru

Herceg Novi su u ovom prelaznom roku napustili tehničari Tijana Tvrdišić (Luka Bar) i Ana Marija Jonjev, korektor Dijana Vuković (Luka Bar), primači Oksana Jakušina (Kan), Lara Jovović (Srem), Marija Tuševljak, srednji blokeri Marija Vonogova, Nikolina Lisičić, te libero Ivana Dragović Ostale su Ralica Vasiljeva (primač servisa), Melisa Cenović (libero), Daria Čabonenko (srednji bloker), Lana Labović (libero) i Diana Balai (korektor). Novi su tehničari, Bugarka Kristina Gunčeva (stigla

– Od kada smo se mi pojavili, i ostali su se malo trgli. Luka Bar dosta ulaže za narednu sezonu, što je dobro za ligu, dobro za nas, ali i za cijelu crnogorsku odbojku. Nadam se da će i ostali klubovi početi više da ulažu, jer nikom nije prijatno da te neko pobjeđuje dva puta, a da ne osvojiš nijedan set. S obzirom na to da će imati potpuno novu ekipu, Crnojački je odlučio da pripreme kre-

iz njemačkog Potsdama), te srpska igračica Dragana Stevanović (Srem), primači Anđelka Radišković iz Bosne i Hercegovine (stigla iz slovenačkog Kalcita), Islanđanka Elizabet Einarsdotir (danski Gentoft) i naša Gordana Madžgalj iz Jedinstva. Stigle su i češki srednji bloker Veronika Jandova (belgijski Šarloa), austrijski korektor Anamarija Galić (Voluntari, Rumunija), a poslije pauze zbog povrede u tim se vraća i naša reprezentativka, primač servisa Milena Burzanović - Nijesmo naučili lekciju od prošlog ljeta, opet počinje-

nu ranije, već 1. avgusta. - Možda smo prošle sezone malo zakasnili kad smo krenuli krajem avgusta. Trebaće nam puno rada i utakmica da uigramo ekipu. Biće dosta putovanja i utakmica do kvalifikacionog turnira Lige šampiona. Prvih 15 dana ćemo biti na Palama, poslije toga smo 10 dana na Ubu. Onda idemo 10 dana za Ankaru, i pripreme završavamo od 4. do 15. septem-

mo sa, praktično, novom ekipom, ali ovo sad nije bilo do nas. Neke igračice su same odlučile da idu, prvenstveno mislim na Dijanu Vuković i Tijanu Tvrdišić, koje su otišle u Luku Bar. Da sam se ja pitao, njih dvije sigurno ne bi otišle – rekao je Crnojački, uz napomenu da je Darko Ćirić iz Novog Sada novi član stručnog štaba. - Tražimo još dva srednja blokera i time ćemo da zaokružimo tim. Sigurno ćemo da imamo bolju ekipu nego prošle sezone, sa iskusnijim dizačem, te dva iskusnija primača –dodao je trener Novljanki.

bra u Mariboru, gdje ćemo odigrati pet utakmica, nakon čega se vraćamo u Herceg Novi. Ne odgovara nam da smo u avgustu u Herceg Novom, zbog vrućina i gužvi, nije izvodljivo raditi u tim uslovima. Pale i Maribor su fiksirani, a ostalo je podložno promjenama zavisno od žrijeba, jer ne bismo da idemo negdje gdje neko može da nas snima – zaključio je Crnojački. S. JONČIĆ

20 Poneđeljak, 3. jun 2024. Arena Sportski miks

Baru održan prvi dan 38. Pojedinačnog juniorskog prvenstva Crne Gore u atletici

OK HERCEG NOVI

Srđan

CRNOGORCI I POLITIKA

Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti zadnjeg dana 2019. godine i pandemija izazvana korona virusom, koja je dovela do kraha turističke sezone 2020. godine, a time i do ekonomskog kolapsa Crne Gore, uz moćnu propagandu protiv aktuelne vlasti, promovisaće Amfilohija u moćnog lidera opozicije sa velikim brojem pristalica. Ovo je dovelo do otvorenog miješanja SPC i države Srbije u izbore 30. avgusta 2020. godine na kojima je ponovo koalicija DPS i SD dobila najviše glasova i mandata, ali je opozicija, bezrezervno odana svome „đedu”, pobijedila sa jednim mandatom više. Tako je Demokratska partija socijalista, sa svojim koalicionim partnerima poslije 30 godina otišla sa vlasti. Ni abera, rekao bi naš narod, dosta su i vladali, neka se malo odmore. Smjena vlasti u demokratskim društvima je normalna stvar. Kako svaka promjena u društvu, ne mora biti promjena na bolje, logično se postavlja pitanje šta se može očekivati od nove vlasti, čak i u zemljama razvijene demokratije.

Za stranke koje su 30. avgusta 2020. godine došle na vlast u Crnoj Gori važi da su prosrpske, što, samo po sebi, nije strano Crnoj Gori. Međutim, znajući djelovanje tih strana-

U Beograd da izvijeste o razvaljivanju Crne Gore

Nesumnjivo je da su na izborima 30. avgusta 2020. godine Crnogorci masovno glasali za prosrpske stranke koje ne priznaju Crnu Goru, sve čine da je ne bude i da izbrišu sve crnogorsko u njoj. Ima li ovo još negdje na kugli zemaljskoj?

Prateći u korak aktuelna dešavanja na političkoj sceni, autor analizira istorijske relacije crnogorskog i srpskog naroda, kao i odnos i ulogu različitih srpskih režima prema crnogorskoj nezavisnosti, crnogorskom nacionalnom samoodređenju i crnogorskom jeziku. Iz knjige, čiji je radni naslov „Crnogorci i politika“, donosimo poglavlje „Dva oka u glavi“

ka zadnjih nekoliko godina, njihovu saradnju sa mitropolitom Amfilohijem i odlazak lidera nekih od tih stranaka u Beograd, ponekad i avionom predsjednika Srbije, koji radi na stvaranju „Srpskog sveta”, one su nesumnjivo klero-nacionalističke i anticrnogorske. Da bismo utvrdili kako je formirana nova većina, poslužićemo se jednostavnim računom. Pođimo od podatka da, prema popisu od 2011. godine, u Crnoj Gori ima oko 29% Srba i 45% Crnogoraca, što, prirodno znači da je i broj Srba, odnosno Crnogoraca, izašlih na izbore, približno 29%, odnosno 45%, ukupnog broja birača koji su glasali na izborima 30. avgusta 2020. godine. Pobjeda sa 41 osvojenim mandatom prema 40 znači da je za novu vladajuću većinu glasalo oko 50,5%, a za novu opoziciju 49,5% broja glasača izašlih na izbore. Prirodno je pretpostaviti da je ogromna većina Srba glasala za svoje prosrpske partije, na primjer, 28% onih koji su izašli na izbore. Kako je, samo po sebi, jasno da pripadnici nacionalnih manjina nijesu glasali za pročetničke stranke, koje slave koljače muslimanskog življa u Drugom svjetskom ratu, preostalih 22,5% glasova prosrpskim partijama dali su Crnogorci. Ovaj račun samo donekle kvari najmanja partija nove vlasti, Abazovićeva URA, koja, bar deklarativno, nije prosrpska, i koja je,

vjerovatno, dobila i glasove Crnogoraca, pa ga treba uzeti kao približan. Nesumnjivo je, međutim, da su na izborima 30. avgusta 2020. godine Crnogorci masovno glasali za prosrpske stranke koje ne priznaju Crnu Goru, sve čine da je ne bude i da izbrišu sve crnogorsko u njoj. Ima li ovo još negdje na kugli zemaljskoj? Ako sve ovo posmatramo u ravni odnosa Mila i Amfilohija, jasno je da je Milo gajio „ljutu guju u njedrima” i da ga je ona dobro „ujela”. Amfilohije je okrenuo Crnogorce protiv Mila, što ne bi bilo strašno da se mnogi od njih nijesu okrenuli protiv države u kojoj žive. A imali su izbor, ako već nijesu htjeli da glasaju za Milov DPS, zašto nijesu glasali za Socijal-demokratsku partiju. Narod bi rekao: Zato što „zbog Ilije mrze i svetog Iliju”. Mandat za sastav Vlade Crne Gore Zdravku Krivokapiću je formalno dao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, međutim, suštinski, budući premijer je mandat dobio od Amfilohija Radovića kad su lideri tri pobjedničke koalicije bili kod njega u Ostrogu. Tako je Crna Gora dobila premijera koji bez stida i srama izjavi da se on pitao Crne Gore ne bi bilo, pa je i Vladu sastavio po tom kriterijumu. Jedni kažu da je, s izuzetkom potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, Vlada jednonacionalna (srpska), a drugi, da su dva ministra Crnogor-

ci. U nekim drugim okolnostima ovo bi bilo potpuno nevažno, a prebrojavanja ovakve vrste s pravom bi se smatrala neukusnim. Međutim, u okolnostima u kojima se Crna Gora našla, ništa nije slučajno. Vlada je odmah pokazala svoje pravo lice i tako drsko, otvoreno i bestidno udarila na proevropsku, građansku, antifašističku, višenacionalnu i viševjersku, a naročito na crnogorsku Crnu Goru, da to ni najveći pesimisti nijesu očekivali. Tako će i nastaviti, izgleda da im niko nije skrenuo pažnju na misao pjesnika J. Dučića: „Najmanje je onih koji znaju šta hoće i dokle mogu”. Vlada je očigledno znala šta hoće, a dokle može, to, srećom, nije zavisilo samo od nje. Ova dvanaestočlana apostolska vlada, od početka je bila razapeta između vrha vlasti Srbije, s kojim je dijelila stav da treba skrenuti Crnu Goru s evropske stranputice i vratiti je na put koji vodi u „Srpski svet”, i ambasada najmoćnijih zapadnih država, bez čije podrške se ne bi održala. Servilnost koju je pokazivala i prema jednima i prema drugima bila je više nego degutantna. Kad je ministarka zdravlja Crne Gore posjetila kolegu Lončara u Vladi Srbije, vidjelo se da sva trepti od sreće. Nimalo joj nije zasmetalo što je Lončar izjavio da Crnogorci ne znaju da govore i da se trudi da ih je što manje u zdravstvu Srbije. Ako je imala poteško-

Amfilohije je okrenuo Crnogorce protiv Mila, što ne bi bilo strašno da se mnogi od njih nijesu okrenuli protiv države u kojoj žive. A imali su izbor, ako već nijesu htjeli da glasaju za Milov DPS, zašto nijesu glasali za Socijal-demokratsku partiju. Narod bi rekao: Zato što „zbog Ilije mrze i svetog Iliju”

ća u sporazumijevanju sa srpskim kolegom, ne treba da se sjekira, dovoljno je da se prisjeti da bi isti problem imao i tvorac savremenog srpskog jezika Vuk Stefanović Karadžić, kad bi kojim slučajem ustao iz mrtvih. Premijer Krivokapić nije krio zabrinutost što ga koleginica iz Srbije nije odmah pozvala u goste. Razumljiva je bila njegova želja da posjeti Beograd i da se pohvali dokle je stigao u razvaljivanju Crne Gore. Možda je neko od upućenijih saradnika trebalo da mu skrene pažnju kako je u sličnoj situaciji prošao Marko Daković, predsjednik Kluba crnogorske univerzitetske omladine u Beogradu, koji je pripremao atentat na kralja Nikolu. Kad je otišao kod naredbodavaca u Vladi Kraljevine Srbije da se pohvali onim što je do tada urađeno, predstavnik srpske vlasti mu je hladno rekao da je to unutrašnja stvar Crne Gore i da se oni u to „ne mešaju”. Marko Daković je kasnije izjavio da je bio zapanjen onim što je čuo, ali da je istovremeno shvatio da postoje i drugi načini vođenja politike u koje on

Danas bi trebalo da je jasno da su motivi napada srpske režimske štampe i na kralja Nikolu, i na crnogorsko komunističko rukovodstvo, i na Mila Đukanovića potpuno isti: brisanje crnogorske nacije i vraćanje Crne Gore u srpsku državu. Danas se to radi potpuno otvoreno

do tada nije bio upućen. Krivokapić je brzo dobio poruku od „Glavnog” u Beogradu da nije zadovoljan njime i da u Srbiji ne može da se desi da vladu sastavljaju ambasadori i tajkuni. A onda je stigao konačno i poziv od predsjednice Vlade Republike Srbije da posjeti Beograd. Kako je primljen, vidjeli smo. U svemu ovome ima nešto i dobro, a to je da je sve izašlo na vidjelo. Ako 1918. mnogim Crnogorcima nije bilo jasno zašto je nestala Crna Gora ili 90-tih godina prošlog vijeka zašto je moralo da ode na onakav način pošteno crnogorsko komunističko rukovodstvo, koje nije podržalo Miloševićevu politiku, danas bi trebalo da je jasno da su motivi napada srpske režimske štampe i na kralja Nikolu, i na crnogorsko komunističko rukovodstvo, i na Mila Đukanovića potpuno isti: brisanje crnogorske nacije i vraćanje Crne Gore u srpsku državu. Danas se to radi potpuno otvoreno. Takoreći, svakodnevno u prorežimskim medijima Srbije se govori o projektu stvaranja „Srpskog sveta” u kome treba da je i Crna Gora. Na televizijama sa nacionalnom frekvencijom se utrkuju pojedinci u blaćenju Crnogoraca, pa se tako moglo čuti da su Crnogorci najgori narod na svijetu, da crnogorska nacija ne postoji, da je felerična i slično. (Nastavlja se)

21 Poneđeljak, 3. jun 2024. Feljton 7.

Piše: Miloš MILIČIĆ Bivši premijer Zdravko Krivokapić Amfilohije Radović i Zdravko Krivokapić, avgust 2020. godine

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

CRNA GORA

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ BERANE

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, upredmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca D.O.O. „UNO NK“ I D.O.O. „PLANIKA MONTENEGRO“ , iz Nikšića protiv izvršnih dužnika Premović Nataše drugih,

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvrših dužnika. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnim dužnicima i to: PREMOVIĆ NATAŠI rješenje o izvršenju Iv.br. 1275/23 od 30.11.2023. godine rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Princeze Ksenije br. 11, Podgorica, VUJOVIĆ KATARINI rješenje o izvršenju Iv.br. 1363/23 od 15.12.2023. godine rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Beransko – andrijevačkog bataljona br. 22, Berane; PEŠIĆ MIRI rješenje o izvršenju Iv.br. 1398/23 od 26.12.2023. godine rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Lazi bb, Budva; STAVLJENIĆ JANKU rješenje o izvršenju Iv.br. 2/24 od 04.01.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Novo Naselje bb, Berane; PEJOVIĆ – JUKIĆ MILENKU rješenje o izvršenju Iv.br. 39/24 od 22.01.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom XIII ulica bb, Budva; JAŠAROVIĆ HAJRU rješenje o izvršenju Iv.br. 185/24 od 27.02.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Tufa Softića bb, Berane; ĆIRIĆ PREDRAGU rješenje o izvršenju Iv.br. 186/24 od 27.02.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Piperska br 29, Podgorica; RADONČIĆ DANIELU rješenje o izvršenju Iv.br. 341/24 oid 20.03.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Mitropolita Pajsija b r. 4, Berane; CIRIKOVIĆ ĐEŠEVIĆ EDISI rješenje o izvršenju Iv.br. 342/24 od 20.03.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Skić bb, Plav; DRAGOVIĆ DAJANI rješenje o izvršenju Iv.br. 344/24 od 20.03.2024. godine rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Igumana Mojsija Zečevića br 4, Berane; BOJOVIĆ ALEKSANDRU rješenje o izvršenju Iv.br. 428/24 od 16.04.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Polimska bb, Berane; BANOVIĆ ZEČEVIĆ SANJI rješenje o izvršenju Iv.br. 431/24 od 16.04.2024. godine rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Vinicka bb, Berane; STIJOVIĆ EMILIJI rješenje o izvršenju Iv.br. 432/24 od 16.04.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Mirksa Arsenijevića br. 10, Berane; PEŠIĆ BOJANU rješenje o izvršenju Iv.br. 433/24 od 16.04.2024. godine rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Serdara Janka Vukotića br. 6, Berane; ĆULAFIĆ DIJANI rješenje o izvršenju Iv.br. 435/24 od 16.04.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Buče bb, Berane; ŠĆEKIĆ ALEKSANDRI rješenje o izvršenju Iv.br. 437/24 od 16.04.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Beranselo bb, Berane; KASUMOVIĆ SAMIRI rješenje o izvršenju Iv.br. 439/24 od 16.04.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Iva Vizina lam 1, st. 4, Podgorica; OTAŠEVIĆ DAMJANU rješenje o izvršenju Iv.br. 521/24 od 09.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Gornja Ržanica bb, Plav; KARIĆ IRMI rješenje o izvršenju Iv.br. 522/24 od 09.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Lagatori bb, Petnjica; BURIĆ ŽELJKI rješenje o izvršenju Iv.br. 535/24 odf 09.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Hareme bb, Berane; BOŽOVIĆ DEJANU rješenje o izvršenju Iv.br. 542/24 od 09.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Budimlja bb, Berane; CELIĆ SANJI rješenje o izvršenju Iv.br. 546/24 od 09.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Jovana Cvijića bb, Berane; GUDOVIĆ ĐUKANU rješenje o izvršenju Iv.br. 546/24 od 09.05.2024. godine rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Donja Ržanica bb, Berane; RADOVANIĆ OLJI rješenje o izvršenju Iv.br. 564/24 od 10.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Novo Naselje bb, Berane; GUDOVIĆ VIDI rješenje o izvršenju Iv.br. 566/24 od 10.05.2024. godine rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Donja Ržanica bb, Berane; IVANOVIĆ JOVANOVIĆ MILENI rješenje o izvršenju Iv.br. 568/24 od 10.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Jovana Cvijića bb, Berane; JOČIĆ NIKOLI rješenje o izvršenju Iv.br. 570/24 od 10.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Trepča, Andrijevica; IVANOVIĆ BAJIĆ DIJANI rješenje o izvršenju Iv.br. 573/24 od 10.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Mašte bb, Berane; BOŠKOVIĆ MILISAVU rješenje o izvršenju Iv.br. 576/24 od 10.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane; BOŽOVIĆ DEJANU rješenje o izvršenju Iv.br. 577/24 od 10.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Polimska bb, Berane; BULATOVIĆ BLAŽENKI rješenje o izvršenju Iv.br. 578/24 od 10.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom ul. Polimska P 11, Berane; DEDOVIĆ VIDOSAVI rješenje o izvršenju Iv.br. 579/24 od 10.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 30.05.2024. godine, sa zadnje poznatom adresom Dragosava bb, Berane.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršnim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, s obziorom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Beranama 31.05.2024. godine, JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić

26 Poneđeljak, 3. jun 2024. Oglasi i obavještenja

J A

N O

U J

O B J A V Lj

Na osnovu Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG”, br. 21/09 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini

(“Službeni list CG”, br. 44/10) i Zaključka Vlada Crne Gore broj 08-421/24-2641/2 sa sjednice od 10. maja 2024. godine, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, objavljuje

JAVNI POZIV

ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA DAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI U OPŠTINI PODGORICA

1.Predmet zakupa

Predmet javnog nadmetanja je davanje u zakup, na period od 5 godina, uz mogućnost produženja, nepokretnosti - u svojini države Crne Gore, sa pravom raspolaganja Vlada Crne Gore to poslovnog prostora upisan u list nepokretnosti broj 742, KO Podgorica I, Glavni grad, na katastarskoj parceli broj 1146/3, označen kao poslovni prostor u vanprivredi - prizemlje, PD 159, u površini od 111 m2, i prva etaža podruma PD 158, u površini od 116 m2

2. Početna cijena

Početna cijena zakupa nepokretnosti iz tačke 1 na mjesečnom nivou, iznosi 1123,02 €, odnosno 13.476,24 € na godišnjem nivou.

3. Uslovi zakupa

Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva domaća strana pravna i fizička lica koja uplate depozit u iznosu od 5 % od početne cijene godišnje zakupnine i to 673, 81 € prijave se za učešće na javno nadmetanje za nepokretnost – poslovni prostor u vanprivrediprizemlje, PD 159, u površini od 111 m2, i prva etaža podruma PD 158, u površini od 116 m2, na katastarskoj parceli broj 1146/3. Depozit se uplaćuje na račun broj 510 0000000 17901293 sa naznakom: “sredstva depozita za učešće na javnom nadmetanju – Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.” Prijava za učešće na javno nadmetanje dokaz o uplati depozita, dostavljaju se neposredno u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma državne imovine (kancelarija broj 410), najkasnije do 12. juna 2024. godine do 12 časova. Obrazac prijave za učešće na javno nadmetanje može se dobiti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine svakog radnog dana od dana objavljivanja Javnog poziva, odnosno od 3. juna 2024. godine (od 8 do 11 časova). Minimalnu promjenu raspona u postupku usmenog nadmetanja utvrđuje Komisija za davanje u zakup državne imovine u skladu sa uredbama o prodaji i davanju u zakup državne imovine putem javnog nadmetanja – aukcije. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene cijene. U tom slučaju zakupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu. Javno nadmetanje se smatra uspjelim u slučaju kada je za davanje u zakup nepokretnosti iz tačke 1 dostavljena jedna ispravna prijava, a podnosilac prijave se registruje prisustvuje nadmetanju.

U tom slučaju početna cijena godišnjeg zakupa predmetne nepokretnosti, predstavlja cijenu zakupnine na godišnjem nivou u postupku javnog nadmetanja.

Učesnik koji ponudi najveću godišnju cijenu zakupa, proglašava se zakupcem.

4. Mjesto i vrijeme prodaje Davanje u zakup nepokretnosti iz tačke 1 će se vršiti javnim nadmetanjem, koje će se održati dana 14. juna 2024. godine u 10,00 časova, u prostorijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ul. IV Proleterske brigade br. 19 – Podgorica. 5. Ostali uslovi

Zakupac je dužan da sa Vladom Crne Gore – Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zaključi ugovor o zakupu predmetne nepokretnosti, u roku od 15 (petnaest) dana od dana javnog nadmetanja i utvrđenu cijenu godišnjeg zakupa uplati najkasnije do dana zakazane notarske ovjere ugovora. Ukoliko zakupac ne zaključi ugovor o zakupu u predviđenom roku, ili ne isplati cijenu godišnjeg zakupa u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu. Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni zakupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje. Učesnicima koji nijesu stekli pravo zakupca, depozit se vraća u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit proglašenog zakupca se uračunava u cijenu godišnjeg zakupa. Svi troškovi nastali u postupku sprovođenja javnog nadmetanja (porez, takse, naknada za ovjeru ugovora i ostalo) padaju u cjelosti na zakupca. Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja za predmetnu nepokretnost. Zainteresovani mogu izvršiti uvid u imovinu koja je predmet zakupa svakog radnog dana u vremenu od 8 do 11 časova, do dana javnog nadmetanja. Bliže informacije mogu se dobiti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Direktorat za državnu imovinu i katastar nepokretnosti, kontakt osoba Orahovac Anela, tel 020/446-308 ili na mejl: anela.orahovac@mdup.gov.me.

MINISTARSTVO PROSTORNOG PLANIRANJA, URBANIZMA I DRŽAVNE IMOVINE

27 Poneđeljak, 3. jun 2024. Oglasi i obavještenja

BRANKA RADOVIĆ

1943 – 2024.

Sahranjena je 1. juna na groblju Vranstica Tomaševo, u užem krugu najbližih:

supruga PEJA, članova porodica braće PERA i FILIPA i članova porodica sestara SLAVKE, ZDRAVKE, JELISAVKE i MILANKE

Ispraćena je uz riječi zahvalnosti za njenu plemenitost i dobrotu

28 Poneđeljak, 3. jun 2024. Oglasi i obavještenja 117 Дана 1. јуна 2024. у 82. години умрла је наша вољена МИЛКА Милутина ФОЛИЋ Сахрана је по жељи покојнице обављена у кругу породице 2. јуна на гробљу Чепурци. ОЖАЛОШЋЕНA ПОРОДИЦА 126 Дана 2. јуна 2024. преминуо је у 74. години након краће и тешке болести наш вољени СЛОБОДАН Уроша МИЛИЋ Саучешће примамо у капели у Доњој Горици 3. јуна од 10 до 17 часова и 4. јуна од 10 до 14 часова, гдје ће се обавити сахрана у породичној гробници. Ожалошћени: супруга РАНКА, синови ПРЕДРАГ и БОЈАН, снахе АНА и ЈЕЛЕНА, унучад ЛУЧА, ИСКРА, МАША и УРОШ, као и остала многобројна родбина 128

Opraštam se od ujaka

MIRKA GARA IVANOVIĆA

Koji je obilježio moje lijepo djetinjstvo i kroz život pratio trenucima neizmjerne podrške

Sa snažnom emocijom

Iz tuđine,

Njegova TANJA

Našem voljenom

MIRKU – GARU IVANOVIĆU

Nedostajaćeš nam, a sjećanje na tebe čuvaćemo s ljubavlju. Počivaj u miru.

Sa iskrenim žaljenjem opraštamo se od našeg dragog prijatelja

MIRKA – GARA IVANOVIĆA

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

MIRKO – GARO IVANOVIĆ

Tajko moj, Prerano si me uskratio tvog osmijeha i širokog zagrljaja. Tvoja NINA

Tvoji: NIKOLA, MILENA, VLADO i VUKAN

SVETOZAR i NADA VUKMIROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem voljenom

MIRKU – GARU IVANOVIĆU

Otišao si tiho, iznenada. Ostavio za sobom tragove koji se ne brišu, poštenje i dobrotu koja se nikad ne zaboravlja. Tvoj dom će zauvijek biti u našim srcima.

Tvoji: NINA, NIKOLA, OGNJEN i ISIDORA

Posljednji pozdrav

MIRKO – GARO IVANOVIĆ

Dragi naš tata, Tvoja iznenadna smrt ostavlja neizbrisivu prazninu u našim srcima. Prenosićemo priče o tebi našoj djeci i čuvati te od zaborava. Počivaj u miru.

Tvoji: NIKOLA, NINA i ANDRIJA

MIRKU GARU IVANOVIĆU

Dragi Garo, tužan je ovaj rastanak. Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na naše prijateljstvo.

ZORAN i VUKICA JELIĆ sa porodicom

29 Poneđeljak, 3. jun 2024. Oglasi i obavještenja 110 Дана 1. јуна 2024. изненада је преминуо у 64. години наш вољени МИРКО - ГАРО Влада ИВАНОВИЋ Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 2. јуна од 12 до 15 часова и 3. јуна од 10 до 14 часова, када се креће ка сеоском гробљу у Дољанима, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Ожалошћени: кћерка НИНА, синови НИКОЛА и АНДРИЈА, сестре АНГЕЛИНА и ЉИЉАНА, снахе МИЛЕНА и ВЕСНА, унучад, сестрићи, сестрична, зетови и остала многобројна родбина 113

121

127

129

133

134

130

Posljednji pozdrav

MIRKO

- GARO

IVANOVIĆ

Neki se ljudi zauvijek smjeste u našim srcima… Počivaj u miru, ujače.

MLADEN, DRAGANA, NIKOLETA, BOJANA i SAVA

Posljednji pozdrav dragom komšiji

MIRKU – GARU IVANOVIĆU

Sa poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na naše iskreno prijateljstvo.

ROSA JANKOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav našem voljenom dedi

Hvala ti za sve divne trenutke i nezaboravne uspomene koje smo zajedno stvorili. Uvijek ćeš biti dio naših najljepših sjećanja. Čuvaćemo te od zaborava.

Opraštamo se od našeg mnogo voljenog brata, šure i ujaka

MIRKA – GARA Vladova IVANOVIĆA

Dragi brate, tvoj iznenadni odlazak ostavio je neizmjernu bol, tugu i prazninu u mojem srcu. Tvoja nježnost, pažnja i dobrota ostaće vječno u našim sjećanjima da te čuvaju od zaborava.

Tvoji VUKMIROVIĆI

sestra LJILJA, zet MILUTIN i sestrići DEJAN i IVAN sa porodicama

pozdrav poštovanom prijatelju

MIRKU – GARU IVANOVIĆU

Porodica GLUMAC

114

Posljednji pozdrav

MIRKU IVANOVIĆU

Počivaj u miru, dragi brate.

Brat od strica PREDRAG i sestra VERA LJUMOVIĆ sa porodicom

Sa neizmjernom tugom i bolom opraštamo se od našeg

MIRKA – GARA IVANOVIĆA

Tvoj iznenadni odlazak slomio je naša srca i ostavio duboku prazninu. Nedostajaćeš nam svakog dana. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragom kumu

MIRKO – GARO IVANOVIĆ

Naše prijateljstvo je nezaboravno jer je od djetinjstva, kada sam dolazio u Masline u vašu kuću, kod đeda Miljana, Vlada i Olge i kada smo nastavili kumstvo koje su naši roditelji očuvali i u najtežim vremenima.

Gariša, pamtićemo tvoju energiju i posvećenost porodici, bio si dobar otac, sin, brat, kum, bratstvenik, komšija, pomagao i činio koliko si mogao.

Kad je trebalo da budeš sa đecom i unučadima došao je prerani odlazak.

Neka tvoja duša plemenita počiva u miru.

120

Tvoja unučad: VLADO, VUKAN, OGNJEN, FILIP, ISIDORA i ANJA

Tvoji: ANDRIJA, VESNA, FILIP i ANJA

Kum DRAGAN Mila ĐUKIĆ sa porodicom

30 Poneđeljak, 3. jun 2024. Oglasi i obavještenja

124

116

125

Posljednji

131

GARU

132

135

TUŽNO SJEĆANJE

Danas 3. juna navršava se

Dana 8. juna navršava se 45 godina od prerane smrti godina od smrti našeg dragog i nikad prežaljenog brata naše voljene majke

DRAGAN KUTI

RADMILA MIRKOVIĆ MIRKOVIĆ

Zauvijek u našim mislima, sjećanjima i srcima.

МИЛКА Милутина

SJEĆANJE na ujaka i brata

SLAVKO KRSTOVIĆ 1958 – 2023. S ljubavlju i ponosom, DADKIĆ, VANJKIĆ i sestra SLAVICA

ŽNO SJEĆANJE na naše voljene

Posljednji pozdrav dragom svaku i tetku

MOMU RAŽNATOVIĆU

S ljubavlju i poštovanjem,

od zaborava. Počivaj u miru.

Tužno sjećanje na vaš prerani odlazak

DRAGAN – MIKO NATAŠA

MILI SNEŽANA

Previše bola za kratko vrijeme, nedostajete neopisivo, ponosni na vas.

31 Poneđeljak,

jun 2024. Oglasi i obavještenja 111

112 TU

Vaši: JOVICA, VESNA I MILA

6. 2017. 6. 9. 2022.

15.

NEŠKO DANICA

3. 2022.

3. 2019.

115

VAŠI NAJMILIJI

ŽELJKO, BRANKA i

122

- NANA RAŽNATOVIĆ Počivajte u miru.

ljubavlju i tugom,

NIKOLA

118

ФОЛИЋ Драга наша бако, и твојој патњи дошао је крај. Знамо колико си се трудила да будеш храбра, и јеси, била си, иако ти је душа патила за твојим најмилијима. Како си се осјећала, то си знала само ти. Путуј спокојно, ка твојима у загрљај, да баш као некада поново будете заједно. Ви нас чувајте од сваког зла, а ми ћемо Вас од заборава. Твоји: снаха ДАНИЈЕЛА, унука ХЕЛЕНА и унук МИШО 119 МИЛКА Милутина ФОЛИЋ Драга тетка, почивај у миру са својим најмилијима. Твоје сестричине АНИТА, ДИЈАНА и ДАНИЈЕЛА са породицама 123

čuvaćemo

RUŽA

sa porodicom