Poneđeljak, 1. jul 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21041 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
PRVA OPOMENA BRISELA: Pobjedi potvrđeno iz EU da je predsjednik Evropskog savjeta odgodio posjetu Crnoj Gori zbog posljednjih dešavanja
Visoki EU zvaničnik se na ovaj potez odlučio kako bi osigurao uspješne razgovore sa ključnim sagovornicima u zemlji, a na koje ne treba da bude bačena sjenka zbog posljednjih dešavanja u zemlji. Nakon značajne Međuvladine konferencije i pozitivnog IBAR-a za poglavlja 23 i 24, važno je ostati na putu EU u svim aspektima. Dobrosusjedski odnosi takođe ostaju suštinski element procesa pridruživanja – saopštio je naš izvor iz Savjeta EU. Ambasador Željko Perović kaže da će tek biti opomena i to još snažnijih i još konkretnijih i iz Brisela i iz Zagreba
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
KAD PRAVO NADJAČAJU PRITISCI: Branilac suspendovanog specijalnog tužioca ukazao da je, uprkos odlukama Ustavnog suda, njegov klijent 19 mjeseci u Istražnom zatvoru
LICE I NALIČJE AKTUELNE POLITIKE: Biće crnogorskevlasti je „srpski svet“, a ne put ka Evropskoj uniji
Piše: Slobodan JOVANOVIĆ
OSTVARUJE SE MANDIĆEVA AGENDA: Lideri bivšeg DF-a pozvali rukovodstvo Srbije i entiteta BiH Republika Srpska u Crnu Goru na Petrovdan, Vučić poručio da je spreman za posjetu Popović: Dolaze da ovjere svoju premoć
Andrija Mandić je tokom skupštinskog zasijedanja, a nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, pozvao „najodgovornije sunarodnike“ iz Beograda i Banjaluke da dođu u Crnu Goru na Petrovdan i da pokažu da „region ima budućnost“. Milorad Popović kaže da je to „nesumnjivo izraz jedne besprizornosti i pokazivanja dominacije, pokazivanja da Crna Gora danas takva kakva jeste nema budućnosti, te da će oni svim silama i na svaki način vratiti Crnu Goru u okrilje Srbije“
STR. 3.
Analiza podataka Eurostata o prosječnim cijenama u Uniji Crna Gora mnogo bliža EU po skupoći nego po standardu
Crna Gora ničim nije obilježila Svjetski dan borbe protiv droga koji je Generalna skupština Ujedinjenih nacija ustanovila još 1987. godine
Možemo često vidjeti i da neke ličnosti sa „čudnim“ izgledom i ponašanjem obavljaju javne funkcije, što kod mladih ljudi može biti „podsticaj“ na pogrešno razmišljanje i zaključak da takvo ponašanje može da se kontroliše od strane pojedinaca, te da ne izaziva kritiku javnosti – ističe u razgovoru za Pobjedu ekspert za oblast narkomanije i sudski vještak Dušan Raspopović
PRVA OPOMENA BRISELA: Pobjedi potvrđeno iz EU da je predsjednik Evropskog savjeta odgodio posjetu Crnoj Gori zbog posljednjih dešavanja
BRISEL - Predsjednik
Evropskog savjeta Šarl Mišel odgodio je svoju zakazanu posjetu Crnoj Gori 2. i 3. jula za kasniji datum zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu – potvrđeno je Pobjedi u Evropskom savjetu.
On se na ovaj potez odlučio ,,kako bi osigurao uspješne razgovore sa ključnim sagovornicima u zemlji, a na koje ne treba da bude bačena sjenka zbog posljednjih dešavanja u zemlji“. To je Pobjedi nezvanično saopšteno iz Evropskog savjeta. – Crna Gora je predvodnik u procesu pridruživanja EU i važan partner u regionu, a nakon značajne Međuvladine konferencije i pozitivnog IBAR-a za poglavlja 23 i 24, važno je ostati na putu EU u svim aspektima – saopštio je naš izvor iz Savjeta EU. EU, dodaje naš izvor, želi da vidi da zemlja napreduje, za šta je, kako kažu, ključno fokusiranje na reforme vezane za EU. – Dobrosusjedski odnosi takođe ostaju suštinski element procesa pridruživanja – poručili su iz Savjeta. Navode i da je Mišel ove sedmice pozvao predsjednika zemlje Jakova Milatovića da dođe u Brisel a, kako dodaju, u kontaktu je i sa premijerom Spajićem. Mišel je trebalo u srijedu da se obrati Skupštini, a šef parlamenta Andrija Mandić zakazao je bio za taj dan posebnu sjednicu Prvog redovnog proljećnjeg zasijedanja. Za istaknutog crnogorskog diplomatu Željka Perovića otkazivanje posjete najvišeg evropskog zvaničnika, koji je, nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, trebao da predstavlja novi podstrek, pretvara se u prvu javnu opomenu. – Biće ih još, i snažnijih i konkretnijih. I iz Brisela i iz Zagreba. Važno je napomenuti da je nova komesarka za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU energična i deklarisana Evropljanka i borac protiv agresije na Ukrajinu Kaja Kalas i da će ona mnogo energičnije i sa manje tolerancije gledati na neusaglašavanje spoljne politike zemalja kandidata za članstvo u EU od dosadašnjeg, Borelja – kaže Perović.
UPOZORENJA
On objašnjava da su danima i nedjeljama unazad i iz Crne Gore i iz najvažnijih evropskih prijestonica stizala aktuelnoj vladajućoj koaliciji upozorenja, prvo da nedvosmisleno podrže Rezoluciju UN o sjećanju
Visoki EU zvaničnik se na ovaj potez odlučio kako bi osigurao uspješne razgovore sa ključnim sagovornicima u zemlji, a na koje ne treba da bude bačena sjenka zbog posljednjih dešavanja u zemlji. Nakon značajne Međuvladine konferencije i pozitivnog IBAR-a za poglavlja 23 i 24, važno je ostati na putu EU u svim aspektima. Dobrosusjedski odnosi takođe ostaju suštinski element procesa pridruživanja – saopštio je naš izvor iz Savjeta EU
na genocid u Srebrenici, kao i da odustanu od bespotrebnog, iritantnog i nadasve po samu Crnu Goru štetnog usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
– Za prvu su, nevoljno, na jedvite jade pristali da glasaju, drugu su prekjuče slavodobitno sa namaknutim 41-im glasom usvojili, na pritisak nasilničke beogradske nacionalističke vrhuške, i pored dobronamjernih upozorenja. Kao što je više puta do sada rečeno, time su najdirektnije dodatno pokvarili odnose sa prijateljskom Hrvatskom. Što je bio samo posljednji u nizu nedobronamjernih poteza ,,oslobodilačkih“ vlada od avgusta 2020. godine. Hrvatska vlada je reagovala protestnom notom, uz najavu preduzimanja daljih mjera prema Crnoj Gori. Samo dva dana nakon dobijanja pod-
streka iz Brisela na našem ubrzanom putu ulaska u evropsku porodicu naroda. Što je strateški cilj apsolutno većinske Crne Gore – kaže Perović. Ističe da ako i nijesu reagovali na bilo šta dobronamjerno što dolazi iz Crne Gore, a protivi se utapanju Crne Gore u ,,srpski svet“, za očekivati je bilo da će bar dio aktuelne vlasti poslušati jasne poruke iz Brisela, Berlina, Londona.
-Jer i pored posrnuća na dnevnoj bazi i u svim društvenim sferama pred naletima srpskog nacionalističkog integralizma, prividno i nevoljno, su bar deklarativno usaglašavali spoljnu politiku sa politikom naših evroatlantskih saveznika. Ovog puta to nijesu uradili i u mešetarsko/četničkoj sprezi usvojili su rezoluciju koju čak ni ova i ovakva nakaradna Vučićeva klika nije htjela ni da razma-
tra. Ali ju je brutalno nametnula crnogorskim slugama. Da još jednom, kao nedavno sa Dubrovnikom, pred cijelim svijetom osramoti Crnu Goru – kaže Perović.
On upozorava da je jasenovačka rezolucija samo prvi dio završnog čina likvidacije Crne Gore kao suverene i nezavisne države.
– Posljednji, usvajanje zakona o dvojnom državljanstvu, tek slijedi. Crnu Goru treba zaustaviti na putu u EU. To Beograd otvoreno radi, a mešetarsko/četnička koalicija sprovodi u djelo. Objašnjava da je jasno ne da se upalila crvena lampica za uzbunu, već da je eksplodirala.
– Crna Gora je napadnuta i spolja i iznutra. I zato je potrebno da se mobilišu svi slobodno misleći građani koji žele dobro Crnoj Gori. Odgovorna elita, i ne samo politička, već prije svega uspavana intelektualna, mora reagovati. Razumije se, odgovornost je na crnogorskoj i evropskoj opoziciji, prije svega najvećoj opozicionoj partiji, reformisanom procrnogorskom, građanskom i evropskom DPS-u, kao i novoformiranom Evropskom savezu (SDP, SD, Liberali), ali i onim manjim partijama koje dijele evropske vrijednosti. Naročito svim manjinskim da za početak pozovu građane na bojkot državnih (ovakvih) institucija i opstu neposlušnost. Za sadaporučuje Perović.
ZLOČINAČKI
PODUHVAT
Otkazivanje posjete Šarla Mišela prva je posljedica onoga što u Crnoj Gori rade marionete Aleksandra Vučića, poručio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković u objavi na mreži Iks. – Prva konkretna posljedica udruženog zločinačkog poduhvata Vučićevih marioneta, političkih diletanata i korisnih idiota protiv evropske budućnosti Crne Gore – naveo je Vuković.
Potpredsjednik Demokratske partije socijalista je dodao i kako će tih posljedica biti još ,,ako im dozvolimo“.
Biće još opomena, i snažnijih i konkretnijih. I iz Brisela i iz Zagreba. Važno je napomenuti da je nova komesarka za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU energična i deklarisana Evropljanka i borac protiv agresije na Ukrajinu Kaja Kalas i da će ona mnogo energičnije i sa manje tolerancije gledati na neusaglašavanje spoljne politike zemalja kandidata za članstvo u EU od dosadašnjeg, Borelja – kaže Perović
Otkazivanje posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela jasna je poruka da evropske integracije na jednoj strani i populizam, kleronacionalizam i provincijalno politikantstvo na drugoj ne idu skupa, kaže za Portal Analitika predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović
– Sav napor da se dobije pozitivan IBAR, reformiše pravosuđe i unaprijedi vladavina prava pao je pred provincijalnom ,,politikom“ branioca recikliranog šešeljizma. Forma, a ne sadržaj doveli su u jednom trenutku da Brisel izgleda bliže nego ikad. Međutim, forma koju ne prati sadržaj je samo privid i fikcija. ,,Vladavina prava“ zamijenjena je ,,pravom na vladavinu“, a sva nada u reforme razorena je ,,najezdom“
populizama, recikliranog nacionalizma i do sada nezabilježene devastacije kulture i nauke (Trinaestojulska nagrada) – ističe on.
ŠEŠELJEVSKI MODEL
Ideja i nada o promjeni, kaže Radulović, svedena je na zamjene na pozicijama moći i funkcijama, bez sadržinskog otklona od devijacija zbog kojih su i promjene bile neminovne.
- Pritom, u jednom nacionu umjesto da se prosvetiteljski djeluje i afirmiše ideja ,,svi Srbi u jednoj (EU) državi“, infantilno se otklizava ka šešeljevskom modelu ,,svi Srbi mimo (evropskog) svijeta“. U konačnom, kao što je Slobodan Milošević, oktobra 1991. godine ,,ulovio“ Crnu Goru napadom na Dubrovnik i odvojio je od ostatka (normalnog) svijeta, po istom scenariju njegov sljedbenik uvukao je Crnu Goru u novu izolaciju, ovog puta ,,pecajući“ je na priču o Jasenovcu. Stoga, postaje jasno da Crna Gora, ponovo, kao i te nesrećne 1991. godine ponovo ,,uplivava“ u kontra smjer i umjesto da zauzme zapadni kurs, vjetrovi tuđih interesa je šalju na sjever – zaključuje on. Petar Odžić, zamjenik predsjednika SDP, kaže da je ,,Šarl Mišel otkazao posjetu, ali je zato šef svih profesionalnih Srba najavio“.
– I to kao svaki veliki vjernik na Petrovdan, zato ga je mitropolit Amfilohije i cijenio onoliko, onomad – navodi u saopštenju Odžić. Ističe da dobijanje IBAR-a nijesu mogli spriječiti jer o tome odlučuje EU, ali može preko svojih pijuna posvađati Crnu Goru sa svim susjedima, uništiti sve institucije u zemlji, staviti u blokadu pola lokalnih samouprava itd, itd.
– Predlažem da sa sobom povede Jovanu Jeremić, Milomira Marića i Jelenu Karleušu koju je Milan zvao prije nego Vučića. Uz Dragana Koprivicu, to će biti nezaboravan događaj – ističe Odžić. – Otkazivanje posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela očekivana je reakcija EU, nakon što su Spajić i Mandić, umjesto nastavka reformi, Rezolucijom o genocidu u Jasenovcu otvorili nove
Šarl Mišel, koji je trebalo da u utorak i srijedu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv Jakova Milatovića, rekao je da su njih dvojica razgovarali i dogovorili se da se sastanu u utorak u Briselu.
– Važno je da Crna Gora ostane posvećena EU putu, napisao je Mišel na mreži X. Milatović je takođe potvrdio sastanak.
– Upravo sam razgovarao sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. Ja ću, na njegov poziv, otići u utorak u Brisel – saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon što je posjeta evropskog zvaničnika odgođena zbog usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.
Milatović je to saopštio u objavi na mreži X.
– Naši EU partneri ostaju i dalje posvećeni punopravnom članstvu Crne Gore. Kao predsjednik države, sa svoje strane i uz pomoć svih evropskih snaga, uradiću sve u domenu svojih moći i nadležnosti da se ostvari crnogorska EU ,,Agenda 2028“ - zaključio je Milatović.
tenzije u regionu – ocijenila je poslanica Građanskog pokreta Ura Ana Novaković-Đurović Samo tri dana nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, Mandić i Spajić su, kako dodaje, Crnu Goru skrenuli sa evropskog puta.
– Parlamentarna većina je pokazala da je spremna direktno ugroziti EU perspektivu Crne Gore zbog pozicija u vlasti i međusobne političke trgovine – navela je Novaković-Đurović. Crnoj Gori su, podvlači, potrebni vanredni parlamentarni izbori.
– Kako smo mnogo puta naglasili, neće nam pomoći pozitivan IBAR dok su na vlasti oni koji su spremni potpuno uništiti dobrosusjedske odnose i uniziti međunarodni ugled Crne Gore. A ovo su kriterijumi za članstvo u EU, jednako važni kao i vladavina prava. Umjesto najavljenih reformi i popravnog za loše zakone Spajićeve Vlade, kako je i sam obećao, dobili smo Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, oštru reakciju Hrvatske i otkazivanje posjete zvaničnika EU. Crnoj Gori su potrebni vanredni parlamentarni izbori, prije nego ova većina potpuno degradira sve institucije, ugrozi unutrašnju stabilnost i spoljnopolitički kurs Crne Gore – zaključila je Novaković Đurović.
J. ĐURIŠIĆ / M. JOVIĆEVIĆ
OSTVARUJE SE MANDIĆEVA AGENDA: Lideri bivšeg DF-a pozvali rukovodstvo Srbije i entiteta
BiH Republika Srpska u Crnu Goru na Petrovdan, Vučić poručio da je spreman za posjetu
PODGORICA – Predsjednici Srbije i entiteta Republika Srpska Crnu Goru doživljavaju kao rezervat u kome vladaju njihovi guverneri. Među suverenim državama pravilo je da predsjednika druge države poziva domicilni predsjednik, ali u ovom slučaju oni dolaze da ovjere svoju premoć, u svjetlu najnovijeg trijumfa, kako ga oni doživljavaju, gdje se Crna Gora još jednom osramotila nakon 1991. prema jedinom susjedu koji je u EU, a čiju smo teritoriju ‘91. godine palili od Debelog Brijega do Dubrovnika – kazao je za Pobjedu publicista Milorad Popović, komentarišući najavu dolaska rukovodstva Srbije i entiteta RS u Crnu Goru 12. jula, na Petrovdan, na poziv lidera bivšeg DF-a.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je na samom kraju skupštinskog zasijedanja u petak, a nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, kazao da bi posebno volio da sunarodnike iz Beograda i Banjaluke dočeka na Petrovdan u Crnoj Gori.
POSEBNA ŽELJA
- Posebno bih volio da naše sunarodnike, posebno one najodgovornije, iz Beograda i Banjaluke, za Petrovdan dočekamo u Crnoj Gori, da se bratski pozdravimo i da kažemo da smo mi jedan ozbiljan narod i da ovaj region ima budućnost – rekao je Mandić u parlamentu.
Milan Knežević je, u programu TV Prva, kazao da bi volio da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dođe u Berane da posjeti Hram Svetog Simeona Mirotočivog. Vučić je juče odgovorio da je spreman da dođe u Crnu Goru, a najbolje bi bilo da to bude na Petrovdan.
Milorad Popović kaže da je to „nesumnjivo izraz jedne besprizornosti i pokazivanja dominacije, te pokazivanja da Crna Gora danas takva kakva jeste nema budućnosti“.
- Oni će svim silama i na svaki način vratiti Crnu Goru u okrilje Srbije – poručio je Popović. On, ipak, kaže da ga mnogo više od „simboličnih dolazaka Vučića zabrinjava ono što se događalo posljednjih mjesec –a to je potpuna fašizacija društva“. Popovića brine najava izmjena u Krivičnom zakoniku, po kojima će se do pet godina moći produžiti istražni zatvor bez suđenja osobama koje se
Andrija Mandić je na kraju skupštinskog zasijedanja u petak, a nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, pozvao „najodgovornije sunarodnike“ iz Beograda i Banjaluke da dođu u Crnu Goru na Petrovdan i da pokažu da „region ima budućnost“. Milorad Popović kaže da je to „nesumnjivo izraz jedne besprizornosti i pokazivanja dominacije, pokazivanja da Crna Gora danas takva kakva jeste nema budućnosti, te da će oni svim silama i na svaki način vratiti Crnu Goru u okrilje Srbije“
sumnjiče da su članovi zločinačkih organizacija. On kaže da je to direktni atak na ustavna prava od „jedne policijske hunte“, te da je to moguće jedino u staljinizmu i fašizmu. - U iskustvima koje danas imamo, od hapšenja Saše Čađenovića, Milivoja Katnića , Jelene Perović, govori da oni prave ambijent da se svako u Crnoj Gori, ko god je protivnik režima, može proglasiti članom zločinačke organizacije i držati beskrajno u zatvoru, koji postaje koncentracioni logor. Prema relevantnim informacijama, danas u Crnoj Gori polovina zatvorenika u Spužu nije osuđena. Nakon Staljinovog Gulaga, nije mi poznat sličan slučaj u Evropi – kaže Popović. Prema njegovim riječima, osim brutalne srbizacije, asimilacije, diskriminacije tzv. mekim metodama kroz kulturu, obrazovanje, medije, javne konkurse, imamo najbrutalnije kršenje ljudskih prava koje nema pandana ni u jednoj evropskoj zemlji.
- Ne pridajem toliko važnosti Vučićevom dolasku koliko ovim gestovima jedne besprizorne vlasti. Čovjeka su optužili da je član zločinačke organizacije, pa kad mu to nijesu našli, onda su brojili kamenje i drveće na imanju i na kraju su ga osumnjičili, i to jedinog
građanina Crne Gore, da je napravio zločin. To je za svakog građanina nešto neuporedivo zastrašujuće od ovih simboličnih dolazaka i odlazaka, jer Crna Gora je pokazala da nema suverenitet ne od Vučića sad, nego od izbora u Nikšiću, kad je jedna televizija sa nacionalnom frekvencijom imala dnevne emisije „Bitka za Nikšić“ – kazao je Popović. Istakao je da Crna Gora više nije suverena država.
- Metodi koji se koriste prema političkim protivnicima ovog režima su fašistički. Ako tu ne dignemo glas, ako ova jadna parlamentarna opozicija ne digne glas, društveni aktivisti, NVO sektor, organizacije za ljudska prava, ako se svim snagama ne udružimo i ne pošaljemo poruku EU, OEBS-u, građanima, Crna Gora će potonuti u najmračniju epohu nakon 1918. godine – kazao je Popović.
Metodi koji se koriste prema političkim protivnicima ovog režima su fašistički. Ako tu ne dignemo glas, ako ova jadna parlamentarna opozicija ne digne glas, društveni aktivisti, NVO sektor, organizacije za ljudska prava, ako se svim snagama ne udružimo i ne pošaljemo poruku EU, OEBS-u, građanima, Crna Gora će potonuti u najmračniju epohu nakon 1918. godine – kazao je Popović
Šehović: Suština agende parlamentarne većine
- Sreća je što nakon 12. dolazi 13. jul - kazao je lider SD-a Damir Šehović, komentarišući najavu Aleksandra Vučića da bi mogao doći u Crnu Goru na Petrovdan. Ocijenio je da je ovo suština agende cjelokupne parlamentarne većine. - Kakav IBAR i bakrači. Ovo je suština političke agende ne samo Andrije Mandi-
ća, nego cjelokupne parlamentarne većine, sve dok pristaje da bude pod njegovom komandom. A pristaje. Svjesno ili nesvjesno, manje je važno. Dakle, ne građanska i multietnička, ne pomirena i evropska, nego nacionalistička i klerikalna. Sa građanima prvog i drugog reda - istakao je Šehović na mreži Iks. To je, kako je rekao, trode-
cenijski smisao Mandićevog bavljenja politikom i njegov primarni cilj. - Do kojeg nas u posljednje vrijeme pokušava, po sopstvenom priznanju, dovesti „okolnim putem“. Međutim, suština je u tome da ostali konstituenti vlasti „glasno ćute“ na najavu još jedne otvorene provokacije, koja ponovo atakuje na građansko i antifašističko, tj. slobodarsko nasljeđe naše države i njen suverenitet - zaključio je Šehović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da je spreman da posjeti Crnu Goru tokom jula na poziv lidera prosrpskih partija u našoj državi.
NAJVEĆA RADOST
- Moramo vidjeti ko će od gostiju biti u Beogradu na taj dan. Ali, tokom jula spreman sam i sa najvećom radošću da posjetim Berane i Vasojeviće i razgovaram sa narodom - rekao je Vučić. Vučić je prokomentarisao usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzenu, izvinjavajući se što nije vjerovao da se to može desiti. - Jesu oni to zatutuljili i zamumuljili dodavanjem Dahaua i Mauthauzena i nema u tekstu skoro ništa, ali nije mi teško da kažem - Izvinite, čestitam - rekao je Vučić za TV Prva. Prvi Svesrpski sabor, u organizaciji Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, a čija je ideja – „Jedan narod, jedan sabor - Srbija i Srpska“, održan je u Beogradu 8. juna, a Mandić i Knežević tada su, dan nakon glasanja za IBAR zakone u Skupštini Crne Gore, otputovali za Beograd, sa brojnom stranačkom delegacijom. Pojedini političari i analitičari ocijenili su da je taj skup prijetnja miru na Zapadnom Balkanu. I. K.
I NALIČJE AKTUELNE POLITIKE: Biće crnogorskih vlasti je „srpski svet“, a ne put ka
Piše:
Slobodan JOVANOVIĆ
PODGORICA - Velikosrpski ideolozi su upregli sve svoje resurse kako bi spriječili održavanje referenduma 2006. godine. Crnoj Gori se prijetilo glađu, proćerivanjem Crnogoraca, studenata iz Crne Gore, sprečavanjem liječenja u bolnicama u Srbiji i slično. Plašeni su Crnogorci i „šiptarskim osvajanjem Crne Gore“. Nosioci ideja referenduma za nezavisnu Crnu Goru su medijski satanizovani, Milo Đukanović je postao meta najprljavije kampanje u svjetskim razmjerama. Sve to nije pomoglo da se građani Crne Gore odreknu želje za nezavisnom državom.
Iako su osporavali rezultate referenduma, bez obzira što je granica za suvereniste bila 55 odsto, srpski nacionalisti su na kraju, ipak, shvatili da samo otvorena nacionalistička retorika i prljava propaganda ne mogu promijeniti politički smjer u Crnoj Gori i pripodobiti ga srpskim interesima. Pa su, znajući mentalitet Crnogoraca kao tipičnih Dinaraca, koje je Vladimir Dvorniković svrstao u „plemenski politički tip: ambiciozan, nestalan, prevrtljiv, plah“, tražili savezništvo među nezadovoljnim suverenistima. I našli su ga.
GROBARI
NEZAVISNOSTI
Problem je što se u tom savezništvu neđe izgubila Crna Gora i što se taj dio nezadovoljnih suverenista više antagonizovao prema vlasti oličenoj u koalicijama oko DPS-a, to su sve više postajali grobari nezavisne Crne Gore za koju su se zdušno borili, stavljajući ispred interesa države uništenje DPS-a kao relevantnog političkog subjekta. Zato ne čudi što su prosrpske organizacije i srpski mediji akcenat stavili na što veću kriminalizaciju DPS-a, naduvavajući i stvarajući afere čak i od običnih besmislica. Pa i danas, kada u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, nepotizam, partitokratija, kakistokratija, klerikalizacija, korupcija, od DPS-a se medijski i politički pravi baba Roga, iako su sve ono zbog čega se kritikovala vlast oko DPS-a stotinama puta multiplikovali. Za one ispranih mozgova, nakljukanih propagandom, ne-
Svi oni suverenisti koji su svojim glasom omogućili Uri, Demokratama i PES-u da odlučuju o sudbini Crne Gore, naśedajući na tupave priče kako nije važan ni nacionalni, ni državni identitet, da je Crna Gora bezbjedna u NATO, da se izmišljaju neprijatelji spolja, saučesnici su u degradaciji svega što je do juče bilo sveto našim roditeljima, đedovima
ka nabroje koliko je njih prije 2020. zaposlilo najbliže rođake, a koliko ih je zapošljeno nakon promjene vlasti. Teško je baviti se temom saveza nezadovoljnih suverenista sa prosrpskim opcijama, a ne pomenuti medijski konzorcijum Vijesti. Vjerovatno su nekada bili najgledaniji i najčitaniji, jer su potpunom promjenom uređivačke politike sačuvali dio vjerne publike nezadovoljne vlašću oko DPS-a, koji su poput čuvenih kuvanih žaba mijenjali svoje nazore kako se mijenjala uređivačka politika Vijesti, a dobili su novu publiku među onima koji su glasali protiv nezavisnosti Crne Gore i koji su nosioci prosrpskog nacionalnog identiteta u Crnoj Gori. Kao neko ko je ranije bio redovni čitalac Vijesti, već skoro deceniju i po svjedočim da su ideološki prevazišle dnevne novine koje je u Crnoj Gori instalirala kontraobavještajna služba Vojske Srbije. Upravo zato nijesam pristalica da se Vijestima daje oreol medija koji je otvoren za sve političke opcije, jer se svako gostovanje na Vijestima pretvori u propagandnu bljuvotinu u kojoj se više iznose stavovi novinara Vijesti od stavova gostiju. Upravo na to je ličilo i gostovanje Danijela Živkovića, predśednika opozicionog DPS-a. Teško da je moguće uticati na publiku Vijesti dok na svaku izgovorenu konstataciju imate trovanje optužbama od strane voditelja i kriminalizaciju, s jedne strane, i relativizaciju svega lošeg, kriminalnog, nezakonitog i nedemokratskog što se dešava potonje četiri godine, s druge strane.
Ili su u Vijestima povjerovali u svoju propagandu, ili je svjesno i dalje podržavaju kad pozdravljaju samovolju tužilaštva u progonu pojedinih ljudi i selektivne optužbe, šireći budalastu teoriju kao da su svi oni bili dio mafije, zajedno sa predstavnicima bivše vlasti, pa ih treba držati u zatvoru dok ne progovore o strašnim zločinima prije
2020. godine. Nažalost, ima mnogo onih koji vjeruju toj podmetačini.
OČEKIVANJA
DPS-A
Sviđalo se nekom ili ne, bez DPS-a teško da Crna Gora može izaći iz sadašnjeg razaranja države i pravljenja od nje tvorevine slične Dodikovoj. To definitivno ne znači odsustvo kritičkog prema njegovom djelovanju. Kao neko ko ima objektivnu odgovornost za dovođenje pajaca na mjesto premijera, koji je protivustavno i protizakonito, u stilu diktatora, potpisao takozvani Temeljni ugovor sa SPC, očekuje se od DPS-a da pokrene postupak pred Sudom za ljudska prava u Strazburu kojim će se taj ugovor staviti van snage. Imaće pomoć u činjenicama od svih poznavalaca te teme.
Takođe, od DPS-a se očekuje da se mnogo proaktivnije uključi u pitanje popisa, involvira i međunarodnu zajednicu, jer je očito da ne po-
Način na koji je obezvrijeđen 13. jul, datum koji je toliko značajan za državnost Crne Gore i datum kojim je obilježen prvi opšti otpor fašizmu u Evropi, trebalo bi da bar malčice pomjeri moždane vijuge mnogih iznadsituaša
stoji nikakva kontrola i da je proces potpuno netransparentan. Po pravilu, popisom se obuhvataju svi koji borave na teritoriji države, jer u normalnim zemljama popisi se vrše prevashodno da se utvrde ekonomski parametri i zato se traže podaci o broju domaćinstava, broju članova, prihodima, rashodima i sl. U demokratskim zemljama nacionalnost, jezik i vjerska opredijeljenost irelevantni su za svrhu popisa, podaci iz popisa se često čak ni ne objavljuju javno.
U Crnoj Gori je popis sredstvo za političku manipulaciju. Zato je više nego važno da se kontrolom podataka onemoguće zloupotrebe. Trebalo je da se softver, koji je bio predmet dogovora između pozicije i opozicije, uradi prije nego što se popis održao i da se softverom onemogući upis nepostojećih JMBG, ili duplirani JMBG, da se odvoje državljani Crne Gore od stranaca koji borave u Crnoj Gori, privremeno ili stalno. Bez navedenog, podaci se ne mogu smatrati vjerodostojnim, jer po insajderskim informacijama kojima raspolažem i u prošlom popisu iz 2011. je više od 20.000 stranaca popisano da nijesu posebno prikazani u popisu. Ni-
je tajna da se radilo većinom o nedomicilnom stanovništvu iz suśedne Srbije. Činjenica da prosrpske partije više ne pominju popis i da se rezultati ne objavljuju javno izaziva sumnju i kao da potvrđuju informaciju iz samog MONSTAT-a, koja se pojavila i u medijima, da popis nije ispunio očekivanja prosrpskih partija i Beograda. Iskustvo sa ideologijom koja dokazano ne bira sredstva za postizanje cilja DPS treba da podigne pozornost svih suverenističkih partija, ukoliko pretenduju da postanu zastupnici procrnogorskih interesa. Bojim se da sa dosadašnjim angažovanjem nijesu zaslužili takav epitet.
OBEZVREĐIVANJE 13. JULA
Svi oni suverenisti koji su svojim glasom omogućili Uri, Demokratama i PES-u da odlučuju o sudbini Crne Gore, naśedajući na tupave priče kako nije važan ni nacionalni, ni državni identitet, da je Crna Gora bezbjedna u NATO, da se izmišljaju neprijatelji spolja, saučesnici su u degradaciji svega što je do juče bilo sveto našim roditeljima, đedovima. Način na koji je obezvrijeđen 13. jul, datum koji je toliko značajan za državnost
Crne Gore i datum kojim je obilježen prvi opšti otpor fašizmu u Evropi, trebalo bi da bar malčice pomjeri moždane vijuge mnogih iznadsituaša. Dodijeliti Trinaestojulsku nagradu svešteniku crkve koja je bila fašistički kolaborant u Drugom svjetskom ratu, čiji je prvi čovjek u Crnoj Gori sa dobrodošlicom dočekivao italijanske fašiste, koji je podržavao izdajnički i zločinački četnički pokret, ili čovjeku čiji snimci po Jutjubu izazivaju smijeh u regionu dok izvo-
Stavljanjem na dnevni red parlamenta Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, sa kojim Crna Gora nema nikakve veze, samim tim ni potrebe da se izjašnjava o tome, govori da se namjerno želi stvoriti kod Hrvatske neprijateljsko raspoloženje prema Crnoj Gori i na taj način spriječiti dalje napredovanje ka članstvu u EU
di italijanske pjesme, ruganje je najsvjetlijim događajima iz crnogorske istorije. I to se čini namjerno. Pravi se sprdnja od Crne Gore, njene istorije, njene slobodarske tradicije. Ponižava se Crna Gora. Sramota me je od prijatelja Srba sa kojima sam se zajedno smijao komičnim izvedbama ,,O, sole mio“ ... Što smo postali? Zemlja u kojoj se komedijaši stavljaju na pijedestal, a ozbiljni ljudi i stvaraoci ponižavaju kao gubitnici od takvih? Je li to Joanikije Lipovac postao simbol 13. jula, kad njegovi ideološki nasljednici postaju laureati nagrade koja je do juče bila prestižna? Neko će reći da nas je sadašnja vlast približila članstvu u EU. Vrlo bih pozdravio da nas sadašnja vlast dovede do članstva u EU, ali kao neko ko je čitav život kulturološki, politički, ideološki bio dio zapadne kulture i vrijednosti u stanju sam da prepoznam ko ne pripada tom profilu, pa sam ubijeđen da je pomenuti napredak više dio globalne situacije, nego njihove metamorfoze u Evropejce. Ni supe nam se ne bi pomiješale, toliko imamo veze. Bojim se da je na djelu poseljačenje Crne Gore, da je sve urbano marginalizovano i da se u Crnoj Gori gaji kultura treša i ideološke vrijednosti sa istorijskog otpada. Zatire se crnogorska tradicija, istorijsko pamćenje, diskriminiše Crnogorska crkva, crnogorski jezik, čak se i prekid napajanja strujom, kažu, desio jer su struju prebacivali na ćirilicu.
Sem toga, stavljanjem na dnevni red parlamenta Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, sa kojim, btw, Crna Gora nema nikakve veze, samim tim ni potrebe da se izjašnjava o tome, govori da se namjerno želi stvoriti kod Hrvatske neprijateljsko raspoloženje prema Crnoj Gori i na taj način spriječiti dalje napredovanje ka članstvu u EU. Teško se oteti utisku da je to dio šire strategije čuvenog „srp-
skog sveta“, samim time što je srpski parlament odbio da raspravlja o sličnoj rezoluciji, pod objašnjenjem da bi to napravilo neprijatelje od Hrvata narednih sto godina. Sličnu ulogu ima i inicijativa o promjeni Zakona o državljanstvu, kojom se želi onemogućiti da građani Crne Gore suvereno odlučuju o sebi i svom evropskom putu, da njihova budućnost zavisi od volje Beograda. Ako je u pitanju, kako kaže premijer, da se crnogorska đeca vrate Crnoj Gori, onda bi logično bilo da se to odnosi samo na one koji su ostali vjerni svojoj Crnoj Gori, svojem crnogorskom porijeklu i koji se nikad nijesu odrekli Crne Gore. A to su onih cca 28.000 u Srbiji. Dok se javno seiri o IBAR-u, EPCG potpisuje ugovore sa firmom u vlasništvu Milorada Dodika koja se nalazi na crnoj listi sankcija SAD, u Podgorici se bira na mjesto potpredśednika opštinske organizacije čovjek koji se slika sa šubarom sa kokardom i sa zastavom Rusije, tako da mi imamo u Crnoj Gori dr Džekila i mr Hajda na vlasti. Politika ima lice i naličje, svoj otvoreni i svoj skriveni rad. Mnogo su važniji naličje, skriveni rad, nego javna zaklinjanja i mazanje očiju evropskim zvaničnicima.
Crna Gora je dobila poruku od američke administracije sa podrškom u evropskim integracijama i upozorenjem da se svi udruže u tom cilju, i pozicija, i opozicija, da se sve teme koje dijele, svađaju, unose nestabilnost, skrajnu sa strane i da se svi usredsrede na evropski put Crne Gore. To je dobra poruka, ali se plašim da će ostati neshvaćena. Već sa Rezolucijom o Jasenovcu pokazuje se da od tog posla nema ništa. Kao što je takozvani Temeljni ugovor srušio priliku koja je nuđena Crnoj Gori, tako se ni od ovog konglomerata koji čini vlast ne može očekivati da uđe u evropsko kolo kojem ničim ne pripada. •
Hrvatski analitičar smatra da Zagreb neće blokirati pregovore Crne Gore sa EU, ali tvrdi da je povjerenje izgubljeno
Bojim se da Crna Gora klizi prema potpunoj dominaciji proruskog, velikosrpskog političkog elementa, da Milatović i Spajić postaju puke groteskne figure bez moći, koje služe samo zato da bi legitimirale velikosrpsku i prorusku diktaturu nad Crnom Gorom. Opasna faza tek slijedi, na primjer rekonstrukcijom Vlade ili usvajanjem zakona o državljanstvu, čije bi štete mogle biti nepopravljive – kaže Đenero
PODGORICA - Ne vjerujem da će Hrvatska formalno blokirati pristupne pregovore Crne Gore, jer bi to bilo izigravanje preuzete obaveze da zbog bilateralnih pitanja Hrvatska neće blokirati pristupanje susjednih država Evropskoj uniji. Međutim, stvoreni su uslovi nepovjerenja i Hrvatska će upozoriti svoje partnere unutar EU na stanje u unutrašnjim odnosima Crne Gore. Rezolucija o Jasenovcu služi, između ostalog, tome da Mandić pokaže svojim rivalima, ali i saveznicima, u crnogorskoj političkoj areni, ko je stvarni nosilac moći u toj državi – kaže u intervjuu Pobjedi hrvatski analitičar Davor Đenero. Ističe da će ono što slijedi definitivno Crnoj Gori zatvoriti šanse za napredak u pristupnom procesu, a rezolucija je tek deklaracija o stvarnim odnosima moći u državi.
POBJEDA: Ima li pozitivni IBAR ikakve važnosti kada usvajamo Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i podilazimo ,,srpskom svetu“? Kako će reagovati Hrvatska?
ĐENERO: Bojim se da nema stvarne vrijednosti, i to ne zato što bih se bojao reakcije Hrvatske, nego zbog toga što je poruka koju su Andrija Mandić i njegovi istomišljenici poslali usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu, usvojenoj na Vidovdan uz parlamentarno nasilje nad procedurom. Taj Vidovdan čitam u kontekstu atentata u Sarajevu i uloge Crne ruke i Apisa u onovremenoj politici Srbije. Mandić po svemu sudeći, sebe, starog urotnika protiv demokratskog poretka, sudionika u ruskoj konspiraciji protiv Crne Gore 2016, kad su pokušali spriječiti pristupanje Crne Gore NATO savezu, vjerovatno vidi kao „Apisa naših dana“, a kao što je Apisu smetala ideja Franje Ferdinanda o austroslavizmu, i Mandiću smeta ono što on smatra licemjerjem Evropske unije i ideja ravnopravne saradnje suverenih država. Mandić ne vidi Crnu Goru u porodici ravnopravnih evropskih naroda, nego je vidi kao pokrajinu onoga što
sad nazivaju ,,srpskim svetom“. Smeta mu mogućnost da se Crna Gora izvuče iz blokade pristupnog procesa, u koji je zapala nakon 30. avgusta 2020. i po svemu sudeći sablažnjava se nad idejom da bi Crna Gora ponovno mogla postati liderom u pristupnom procesu. Zato je važno kontaminirati odnose sa zemljama članicama, poslati poruku da Crna Gora nije na rubu tog „svesrpskog“ prostora, i da je njegova osobna uloga barem jednako važna kao uloga Milorada Dodika, u tom svijetu vazala Aleksandra Vučića POBJEDA: Da li može doći do blokiranja pregovora od strane Hrvatske i kako će EU reagovati?
ĐENERO: Ne vjerujem da će Hrvatska formalno blokirati pristupne pregovore Crne Gore, jer bi to bilo izigravanje preuzete obaveze da zbog bilateralnih pitanja Hrvatska neće blokirati pristupanje susjednih država Evropskoj uniji. Međutim, stvoreni su uslovi nepovjerenja i Hrvatska će upozoriti svoje partnere unutar EU na stanje u unutrašnjim odnosima Crne Gore. Ova rezolucija služi, između ostalog, tome da Mandić pokaže svojim rivalima, ali i saveznicima, u crnogorskoj političkoj areni, ko je stvarni nosilac moći u toj državi. Ovo je vjerovatno poniženje koje treba biti uvod u rekonstrukciju Vlade koju će nametnuti Milojku Spajiću, a već sad mu je pokazao ko je zapravo nosilac vlasti
u Crnoj Gori. Ono što slijedi je to što će definitivno Crnoj Gori zatvoriti šanse za napredak u pristupnom procesu, rezolucija je tek deklaracija o stvarnim odnosima moći u državi.
POBJEDA: Može li doći do trajnog narušavanja odnosa sa Hrvatskom?
ĐENERO: Te odnose već je ozbiljno narušio ministar Krapović, a počeo ih je narušavati još bivši premijer Zdravko Krivokapić. Nakon smjene ministara Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nekakvog iskrenog i prijateljskog dijaloga uglavnom i nije bilo, a Mandić je sada zalupio vrata. Istovremeno pokazao je kako je premijer Milojko Spajić nedostojan povjerenja i nekredibilan političar. Bojim se da je izglasavanje vidovdanske rezolucije samo uvod u rekonstrukciju Vlade i pokazivanje stvarnih odnosa snaga u crnogorskoj politici, a odnosi sa Hrvatskom pritom su aposteriornog značenja. Bojim se da Crna Gora klizi prema potpunoj dominaciji proruskog, velikosrpskog političkog elementa, da Milatović i Spajić postaju puke groteskne figure bez moći, koje služe samo zato da bi legitimirale velikosrpsku i prorusku diktaturu nad Crnom Gorom. Opasna faza tek slijedi, na primjer rekonstrukcijom Vlade ili usvajanjem zakona o državljanstvu, čije bi štete mogle biti nepopravljive.
P OBJEDA: Odnosi sa Hrvatskom su specifični i zbog
Prevlake. Jutarnji list piše da ,,Hrvatska, sada kao EU pregovarač sa Crnom Gorom treba izaći iz režima o Prevlaci i riješiti svoju južnu granicu, a onda dolazi na red i jedrenjak ‘Jadran’“?
ĐENERO: Pitanje Prevlake već je na neki način otvoreno u vrijeme administracije Zdravka Krivokapića. Naime, iako je pitanje kopnene granice posve jasno riješeno, a kad je riječ o morskoj granici, postignut je izvanredan privremeni režim na moru 2002. godine, kojeg je oblikovao veliki pokojni profesor međunarodnog prava Budislav Vukas, nekada potpredsjednik Međunarodnog suda za pravo mora. Iako je formalno istekao, taj sporazum funkcioniše do danas, objema stranama osigurava ostvarivanje svih njihovih interesa, a nije se dogodio niti jedan incident u svih dvadeset i dvije godine. Dakle, za proevropske vlade u Podgorici i Zagrebu bilo je samo tehničko pitanje hoće li se jednog dana taj režim pretočiti u konačni bilateralni sporazum ili će pitanje biti izneseno pred Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, da taj sud presudi o definitivnom razgraničenju. Međutim, nakon smjene proevropske DPS-ove administracije, već je u vrijeme Krivokapićeve vlade počelo spominjanje tvrdnje kako ni granica na kopnu nije konačno utvrđena. Na taj je način ta administracija najavila kako bi mogla odustati od principa koje je definisala Badinterova komisija, naime da su granice republika bivše Jugoslavije automatski i granice novih država. Ako se nastavi politika koju je počeo zagovarati Zdravko Krivokapić sa svojim timom, Crna Gora bi mogla opasno doći u probleme s međunarodnim pravom. Za Hrvatsku je i u kontekstu članstva u NATO savezu, i u Evropskoj uniji, i u šengenskom režimu, ovo pitanje privremenim režimom riješeno, a Crna Gora bi ozbiljno riskirala ako bi pokušala dovoditi u pitanje poziciju koja više nije samo pozicija susjedne države nego, prema načelu solidarnosti članica Unije, i pozicija cijele Evropske unije.
M. JOVIĆEVIĆ
Analiza podataka Eurostata o prosječnim cijenama u Uniji
imate jasan indikator da nije došlo do
Ono što zabrinjava jeste da su cijene hrane i bezalkoholnih pića skoro došle na nivo prosjeka EU, iako su prema prethodnim istraživanjima bile na 74 odsto. Ako pogledate podatak o BDP po glavi stanovnika u Crnoj Gori, koji je na 52 odsto prosjeka EU, imate jasan indikator da nije došlo do rasta životnog standarda, već upravo suprotno - navodi Mulešković u
PODGORICA – Podaci
Eurostata da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Crnoj Gori u prošloj godini bile na 87 odsto prosjeka 27 zemalja članica Evropske unije jasno pokazuju da je trend rasta cijena bio veoma intenzivan, te da se Crna Gora približava evropskom prosjeku sa cijenama – ocijenio je za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, komentarišući nedavno objavljene podatke Eurostata.
Kada se gledaju podaci za 2019. godinu, objašnjava Mulešković, vidi da se da je Crna Gora bila na 57 odsto prosjeka cijena EU kada je riječ o potrošnim dobrima i uslugama, dok je danas na 64 odsto.
POREĐENJE
- Ono što zabrinjava jeste da su cijene hrane i bezalkoholnih pića skoro došle na nivo prosjeka EU, iako su prema prethodnim istraživanjima bile na 74 odsto. Ako pogledate podatak o BDP po glavi stanovnika u Crnoj Gori, koji je na 52 odsto prosjeka EU,
imate jasan indikator da nije došlo do rasta životnog standarda, već upravo suprotnonavodi Mulešković. Komentarišući navode donosilaca odluka da je Crna Gora lider u regionu po rastu BDP, Mulešković ukazuje da je to tačno, ali da je takva situacija posljednjih 15 godina. Ipak, kako dodaje, jasni su indikatori da u posljednje četiri godine zemlje regiona lagano sustižu Crnu Goru po tom pitanju. - Svi ovi podaci jasno govore da je veliki rast cijena ugrozio životni standard - do čijeg rasta nije došlo, već su sva vještačka povećanja plata neutralizovana inflacijom koja je upravo prouzrokovana takvim politikama i potrošnom metodom upravljanja javnim finansijama – navodi Mulešković.
Tako se došlo u situaciju da se ranije, sa manjima zaradama, moglo kupiti više namirnica nego sada.
- Bilo je jasno da će do toga doći, jer se takvim upravljanjem ekonomijom potrošnja povećala, što je uticalo i na rast cijena, a s druge strane nijesmo
stvorili nove ekonomske vrijednosti koje bi mogle uticati na održivi rast ekonomije –ocijenio je Mulešković.
Ovi podaci bi, kako je kazao, trebalo da budu opomena donosiocima odluka da se posve-
te ovom pitanju, jer sve dok ne dođemo da toga da nivo BDP bude u skladu sa nivoom cijena, ne možemo govoriti da je došlo do rasta životnog standarda.
PRESKUPA HRANA
Nivoi cijena za potrošna dobra i usluge značajno su varirali među zemljama članicama EU, pa najveći nivo cijena bilježi Danska sa 143 posto prosjeka, slijede Irska (142 posto), Luksemburg (135 posto), Finska (125 posto) i Holandija (118 posto), dok su najniži nivoi cijena zabilježeni u Mađarskoj (76 odsto), Poljskoj (66 odsto), Rumuniji i Bugarskoj (60 odsto).
Od zemalja iz regiona, Hrvat-
ska bilježi najveći nivo cijena potrošnih dobara i usluga koji iznosi 76 odsto prosjeka EU, dok Srbija i Albanija bilježe nivo cijena od 68 odsto i 66 odsto prosjeka, Bosna i Hercegovina 58 odsto evropskog prosjeka, a Sjeverna Makedonija 52 odsto. Proizvodi u grupi ,,hrana i bezalkoholna pića“ u Crnoj Gori su sa 87 odsto prosjeka EU skuplji nego u Bosni i Hercegovini (85 odsto), Sjevernoj Makedoniji (68 odsto), dok su jeftiniji u odnosu na Hrvatsku u kojoj nivoi cijena za navedenu grupu proizvoda iznose (102 posto), Srbiju (96 odsto) i Albaniju (91 odsto) prosjeka EU-27. Posmatrajući Crnu Goru, indeks nivoa cijena za grupu
snost politika na globalnom nivou.
PODGORICA - Guvernerka Centralne banke
Crne Gore dr Irena Radović prisustvovala je godišnjem generalnom sastanku Banke za međunarodna poravnanja (Bank for International Settlements - BIS), koji je 29. i 30. juna održan u Bazelu, saopšteno je iz CBCG.
Na godišnjem sastanku BIS-a, kojem su prisustvovali guverneri centralnih banaka iz 93 zemlje svijeta, kao i najistaknutiji predstavnici međunarodne finansijske zajednice, razmatrani su glavni zaključci godišnjeg ekonomskog izvje-
štaja BIS-a, te aktuelne teme, poput inflacije, makroprudencionih mjera, inovacija, kao i prednosti i rizika upotrebe vještačke inteligencije u finansijskom sektoru, navodi se u saopštenju. Godišnji sastanak je počeo uvodnim izlaganjem generalnog direktora BIS-a Agustina Karstensa, u kojem se osvrnuo na izazove sa kojima su se suočavale centralne banke u prethodnom periodu, kao i na predstojeće zadatke pred kreatorima monetarne politike. U tom kontekstu, posebno je naglašeno da je nezavisnost centralnih banaka ključna za finansijsku stabilnost i efika-
U nastavku se diskutovalo o iskustvima pojedinačnih centralnih banaka kada su u pitanju nacionalni sistemi plaćanja, te o mogućnostima intenziviranja međunarodne saradnje u cilju obezbjeđivanja efikasnijih i bezbjednijih prekograničnih plaćanja. Razmjena iskustava i znanja među zemljama i usvajanje novih tehnologija, uz strogo vođenje računa o implementaciji najviših standarda bezbjednosti, osiguraće postizanje zajedničkog cilja, a to su moderna, bezbjedna i efikasna prekogranična plaćanja, zaključeno je na sastanku. Poseban fokus stavljen je na Innovation Hub BIS-a, koji predstavlja inicijativu usmjerenu na podsticanje inovacija i tehnoloških napredaka u okviru globalnog finansijskog sistema, ističu iz CBCG.
proizvoda ,,audio-vizuelna oprema i oprema za obradu podataka“ je 106 i iznad je prosjeka EU-27, dok za ,,motorna vozila“ indeks nivoa cijena je 92. Najniži nivoi cijena za grupu ,,restorani i hoteli“ u regionu su zabilježeni u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji (47 odsto), odnosno (49 odsto) prosjeka Evropske unije, dok za Crnu Goru ovaj nivo cijena iznosi (63 odsto) u poređenju sa EU-27. Za grupu ,,odjeća“, Crna Gora bilježi indeks nivoa cijena 99, što je blizu prosjeka EU, u Srbiji je indeks viši (102), dok je taj indeks znatno niži u Sjevernoj Makedoniji (78), Turskoj (30) kao i u pojedinim članicama EU - Mađarskoj (88), Bugarskoj (82) i Španija (81). Navedeno je da su ovi podaci obračunati od strane Eurostata i OECD-a kao rezultat istraživanja koje ove dvije institucije sprovode u saradnji sa nacionalnim statističkim institucijama u okviru projekta ,,Paritet kupovne moći“ (PKM). Ukupno se sprovodi šest istraživanja pri čemu se svako istraživanje odnosi na određenu grupu proizvoda i usluga. Kompletan ciklus istraživanja traje tri godine, a godišnje se sprovedu dva istraživanja. Dodaje se da se indeksi nivoa cijena, prikazani u ovom saopštenju, zasnivaju na prosječnim godišnjim cijenama, koje se prikupljaju za oko 2.000 uporedivih proizvoda i usluga, omogućavajući zemljama da prikupe cijene za dovoljan broj reprezentativnih proizvoda. M. Lk
Tokom boravka u Bazelu, guvernerka Radović je, pored bilateralnih sastanaka sa guvernerima i guvernerkama EU i regiona, razgovarala i sa drugim visokim zvaničnicima prisutnih institucija. Guvernerka Radović je prezentovala rezultate rada CBCG, a posebno intenzivne aktivnosti na unapređenju regulatornog okvira i modernizaciji platnih sistema, kao i aktivnosti na priključenju Crne Gore SEPA, što će, kroz snižavanje transakcionih troškova, unaprijediti standard građana i poslovanje privrede. BIS je najstarija međunarodna finansijska organizacija, osnovana 1930. godine, a njena glavna uloga je da podstiče međunarodnu monetarnu i finansijsku saradnju između centralnih banaka i posreduje u finansijskim transakcijama, zaključuje se u saopštenju CBCG. R. P.
Crna Gora ničim nije obilježila Svjetski dan borbe protiv droga koji je Generalna skupština Ujedinjenih nacija ustanovila još 1987. godine
Ugledni naučnik Dragan Hajduković pisao žiriju Trinaestojulske nagrade
javne funkcije, što kod mladih ljudi može na zaključak da takvo ponašanje može da
Možemo često vidjeti i da neke ličnosti sa „čudnim“ izgledom i ponašanjem obavljaju javne funkcije, što kod mladih ljudi može biti „podsticaj“ na pogrešno razmišljanje i zaključak da takvo ponašanje može da se kontroliše od strane pojedinaca, te da ne izaziva kritiku javnosti – ističe u razgovoru za Pobjedu ekspert za oblast narkomanije i sudski vještak
Dušan Raspopović
PODGORICA – Crna Gora u srijedu ničim nije obilježila Svjetski dan borbe protiv droga iako, prema podacima, bilježi povećan broj korisnika, jer cijena kokaina pada, a heroin, marihuana i ekstazi i dalje su lako dostupni na ilegalnom tržištu, što zahtijeva hitnu akciju države – kazao je u razgovoru za Pobjedu ekspert za oblast narkomanije, sudski vještak Dušan Raspopović
Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga i ilegalne trgovine drogama, poznat kao Svjetski dan borbe protiv droga, obilježava se svake godine 26. juna, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je ovaj dan ustanovila još 1987. godine, kako bi se podigla svijest o globalnim problemima koje droga i ilegalna trgovina njome predstavljaju za društvo. Svake godine Kancelarija Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC) bira temu koja će biti u fokusu obilježavanja ovog dana, a tema za 2024. godinu je „Zajedno protiv stigmatizacije i diskriminacije“.
Ova tema naglašava potrebu za tretmanom i rehabilitacijom, a ne kaznom za one koji su pogođeni zloupotrebom droga, u cilju borbe protiv stigme i diskriminacije koje korisnici droga često doživljavaju, kao i jačanje preventivnih mjera i programa za liječenje.
LJUDSKA PRAVA
Raspopović u razgovoru za Pobjedu kaže da UNODC ističe da je neophodno usredsrediti se na ljudska prava pri čemu se obezbjeđuje adekvatan
pristup zdravstvenim uslugama i tretmanu.
– Međutim, Crna Gora se ne može pohvaliti bilo kojom aktivnošću kako bi obilježila ovaj značajan datum. Samo se mediji i pojedinci oglase da makar jednom godišnje pokušaju da skrenu pažnju društva na ovaj problem – ističe on. Prema njegovom mišljenju, nijedna pojedinačna institucija, niti profesionalac, nemaju moć da se sami upuste u rješavanje složenih problema koje bolesti zavisnosti, a posebno psihoaktivne supstance, izazivaju kod pojedinaca, porodice i društva u cjelini. - Ekonomska socijalna i moralna kriza uzrokuju različite oblike socijalne patologije, koja se, kada je o mladima riječ, ogleda u pojavi rizičnog ponašanja, prije svega u danas očiglednom porastu zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, a u cilju bijega od realnog života – navodi Raspopović. On ističe i da su usljed dugogodišnje krize oslabile i izgubile svoj tradicionalno veliki značaj i osnovne institucije u zajednici.
- Prije svega porodica i škola koje su obezbjeđivale socijalizaciju i predstavljale okvir u kojem su rasle i razvijale se mlade osobe. Gubitak ovog uticaja još više je doprinio otuđivanju mladih i njihovom lakom odlučivanju da se upuste u sve vidove rizičnog ponašanja – kaže Raspopović.
To je, prema njegovom mišljenju, neminovno uticalo na to da danas u okviru pojave zloupotrebe droga imamo svakodnevni porast broja onih koji koriste drogu, pomjeranje starosne granice osoba koje prvi put uzimaju drogu ka mlađim uzrastima, porast politoksikomanije i sve brži
prelaz sa jedne na drugu drogu, mlade korisnike droga iz svih socijalnih slojeva društva, te porast seksualno prenosivih bolesti i bolesti koje se prenose krvlju (HIV/AIDS, Hepatitis B, C i D....)
- U prilog ovome možemo često vidjeti i da neke ličnosti sa „čudnim“ izgledom i ponašanjem obavljaju javne funkcije, što kod mladih ljudi može biti „podsticaj“ na pogrešno razmišljanje i zaključak da takvo ponašanje može da se kontroliše od strane pojedinaca, te da ne izaziva kritiku javnosti – ističe Raspopović.
NEMA REGISTRA
On podsjeća da Crna Gora još uvijek nema registar zavisnika, tako da se tačan broj zavisnika u našoj državi teško može utvrditi zbog nepostojanja njihove obavezne registracije.
- Procjene o broju zavisnika se za sada zasnivaju na podacima koji se prikupljaju putem istraživanja, dok se na osnovu evidencije o pregledima i liječenju ne mogu dobiti realni podaci zbog nemogućnosti da se iz brojčanih izvještaja odredi da li se ti podaci odnose na jednu, ili više osoba – objašnjava Raspopović. Prema nekim podacima, ističe on, posljednjih godina se bilježi i porast delikata vezanih za zloupotrebu droga.
- Nažalost, svjedoci smo da sve mlađe osobe ulaze u svijet narkomanije, bilo da su uživaoci (konzumenti) ili da rano budu vrbovani od određenih kriminalnih struktura. Kao što sam i naveo, nijedna institucija pojedinačno ne može riješiti ovaj problem, ali posebnu ulogu mora imati policija koja svakodnevnim kontinuiranim aktivnostima mora da realizuje preventivno-repre-
sivne aktivnosti, posebno kada su maloljetnici u pitanju –navodi Raspopović. On podsjeća i da je vršnjačko nasilje u porastu, te da se mora prihvatiti činjenica da su u velikoj mjeri ti delikti u vezi sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci koje izazivaju agresivnost kod mladih ljudi. - Uloga medija je veoma značajna i tu moramo povesti posebnu pažnju, jer vrlo često stupci u crnim hronikama kod nekih mladih ljudi mogu djelovati kao mač sa dvije oštrice. Organizovane kriminalne grupe nastoje da stalno regrutuju mlade ljude koji će za njih vršiti od najmanjih do najtežih krivičnih djela. Ciljna grupa su im mladi ljudi koji su povodljivi za lakom i brzom zaradom –kaže Raspopović i podsjeća da je u prethodnom periodu bilo i nekoliko inicijativa pojedinih nevladinih organizacija za legalizaciju marihuane.
KAMPANJA
Raspopović smatra da ozbiljnost situacije nalaže da nadležni državni organi i donosioci odluka moraju krenuti u kampanju koja će, prije svega, podrazumijevati dobar preventivan program uz kontinuirane represivne aktivnosti koje bi dale pozitivne efekte. - Veliki problem predstavlja i liječenje zavisnika. Uslovi na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore su nam svima poznati, a što se tiče Specijalne bolnice Dobrota, u Kotoru, tu još uvijek ima samo devet kreveta, koji su vrlo često popunjeni licima koji su u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), a kojima je izrečena mjera obaveznog liječenja – navodi Raspopović i dodaje da je Javna ustanova „Kakaricka gora“ dobar primjer rehabiliticaje zavisnika. Govoreći o uličnoj distribuciji narkotika, on navodi da je cijena kokaina na tržištu „nešto niža“ pa je nažalost i broj konzumenata povećan, dok su heroin, marihuana i ekstazi i dalje lako dostupni. – Na samom kraju, apelujem na nadležne da se što hitnije formira tim koji bi izradio strategiju – akcioni plan, koji bi na stručan način napravio set preventivnih mjera i koji bi obuhvatio nadležne državne organe i lokalne samouprave – zaključio je Raspopović. D. MIHAILOVIĆ
Srećan sam što spadam u one Crnogorce u kojima je još živ ovakav nesalomivi duh, naizgled surovih, ali duboko ljudskih i humanih starocrnogorskih ratnika i ratnica. Prešli ste svaku mjeru. Ne daj se, Crna Goro - poručio je Hajduković
PODGORICA - Crnogorski naučnik i ovogodišnji kandidat za Trinaestojulsku nagradu Dragan Hajduković uputio je otvoreno pismo predsjedniku i članovima žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade 2024, u kojem traži da ga informišu koliko su radnih sati posvetili čitanju 56 kandidatura za najprestižnije državno priznanje. On je stava da je žiri diskriminisao i odbacio neke kandidate po nacionalnosti, vjerskom ubjeđenju i političkoj pripadnosti.
- Gospodo, da se odmah razumijemo. Niko nema pravo da na stub srama stavlja žiri samo zato što je donio pogrešnu odluku; svako od nas može da pogriješi u odlučivanju. Dakle, ne osuđujem vas zbog pogrešne odluke, nego zbog neosporne činjenice da uopšte nijeste radili svoj posao. Lako je dokazati da ste odbacivali kandidate bez prethodnog čitanja datih obrazloženja i priloženih dokaza - naveo je Hajduković na početku pisma. Hajduković tvrdi da je žiri odluku o dodjeli Trinaestojulskih nagrada donio u dva dana. - Pošto je ove godine bilo ukupno 56 nominacija za Trinaestojulske nagrade, takva brzina rada je potpuno nemoguća. Na primjer, potrebna su dva sata da laik koji ne poznaje moja životna ostvarenja pažljivo pročita obrazloženje napisano na tri strane i prelista (dakle bar površno pregleda) brojne priložene dokaze, koji u mom slučaju sadrže kopije izabranih naučnih radova, nekoliko knjiga i primjere značajne svjetske medijske pažnje posvećene mojim ostvarenjima. Dakle, za ozbiljnu ocjenu 56 nominacija potrebno je minimum 100 sati rada svakog člana žirija, a to znači minimum 10 dana po 10 radnih sati. Uz ozbiljni danonoćni rad, vaš žiri je odluku mogao donijeti tek 6. jula, a donijeli ste je 27. juna - pojašnjava Hajduković. Prema njegovim riječima, nevjerovatna brzina kojom je žiri donio odluku je neoboriv dokaz njegovog zaključka da niko od članova nije izvršio elementarnu dužnost i obavezu da pažljivo pročita obrazloženje za svaku od ukupno 56 nominaci-
ja i da bar prelista obimne priložene dokaze koji su bili obavezni za kandidaturu.
- Molim vas da svako od vas pojedinačno odgovori na pitanje koliko je radnih sati posvetio čitanju 56 kandidatura koje je dobio. Taj odgovor je vaša obaveza prema crnogorskoj javnosti i svim diskriminisanim kandidatima - istakao je Hajduković.
Pošto je, kako kaže, bilo nemoguće da se za manje od dva dana žiri upozna sa svim kandidaturama i obrazloženjima, postavlja se pitanje, naglašava Hajduković, po kom kriterijumu je odabrana grupica privilegovanih kandidata, a odbačeni ostali.
- Najvjerovatniji odgovor je da ste diskriminisali i odbacivali kandidate po nacionalnosti, vjerskom ubjeđenju i političkoj pripadnosti. Ako vam se nije radilo, mnogo poštenije je bilo da organizujete lutriju i izvučete pobjednike iz „šešira“ - naveo je Hajduković. Uz pismo, Hajduković je žiriju dostavio obraćanje koje je ranije uputio predsjedniku Crne Gore, premijeru i predsjedniku Skupštine Crne Gore.
- Pošteno rečeno, ne vjerujem da će oni reagovati i da će vas stići zaslužena kazna za kriminalni rad vašeg žirija. U stvari, znam da će sve ovo samo meni nanijeti štetu; vi ste bar zasad zaštićena vrsta. Završiću mojim davnim studentskim stihovima: „Kad mi kosti polomite, zašiljiću ih i napraviti koplja. Kad me u prah pretvorite, letjeću sa vjetrom i zasipati vaše tragove“. Srećan sam što spadam u one Crnogorce u kojima je još živ ovakav nesalomivi duh, naizgled surovih, ali duboko ljudskih i humanih, starocrnogorskih ratnika i ratnica. Prešli ste svaku mjeru. Ne daj se, Crna Goro - poručio je Hajduković. R.P.
Ekološki aktivista upozorava da se mora hitno spriječiti nelegalna eksploatacija šumskog blaga
PODGORICA - Šume su najbolja odbrana od klimatskih promjena i neophodno je da budu sačuvane, a za to u Crnoj Gori najprije treba spriječiti nelegalnu eksploataciju, ocijenio je novinar i ekološki aktivista Vuk Vujisić.
On je istakao da je važno da šume budu sačuvane zbog ljudi, da bi se tako zaštitili od klimatskih promjena.
– Najprije treba da spriječimo nelegalnu eksploataciju šuma – rekao je Vujisić agenciji Mina.
On je kazao da treba pronaći i najbolji način rješavanja štetočine potkornjaka, koji takođe predstavlja opasnost po crnogorske šume.
- Drugi aspekt, imajući u vidu da su najbolje barijere i najbolja zaštita od klimatskih promjena, odnosno da zahvaljujući šumama imamo mikro klimu kakvu imamo, jeste da zaštitimo naše šume na način što ćemo zabraniti na jedan period ekonomsku sječu šume i sjeći samo bolesne šume - naveo je Vujisić.
On smatra da bi Crna Gora uz pomoć tog sanitara ima-
Ako na jednom prostoru izvršite kompletnu sječu šume, vi tu više nemate zelenu barijeru od klimatskih promjena, drugačiji su udari vjetra i toplotni udari, gdje opustošite šumu više nemate ni vodu, zemljište se skroz mijenja, dolazi do ispiranja i nemate više izvore koje ste tu imali – objasnio je Vujisić
la dovoljno za svoje potrebe, ali i izvoz.
Treba da postoji sječa u šumama ali, prema riječima Vujisića, na način da se uvijek ostavlja prirast, da se brine o stabilnosti tla i da se ostavlja dovoljno jedinki, kako ne bi dolazilo do odrona, bujica, poplava i kako bi se na kraju čuvao biodiverzitet
– Našim koncesionarima je bilo lakše da što više zdravih stabala i šuma eksploatišu, a ne da se bave sanitarom – istakao je Vujisić. On je apelovao na Vladu i Upravu za šume koja, kako je kazao, sa novim kadrom ima jednu takvu ideju da se zabrani ekonomska sječa. – Da se prvo okrenemo sanitaru, pa tek onda da razmišljamo da li ćemo sjeći naše zdrave šume – dodao je Vujisić. Prema riječima Vujisića, zbog klimatskih promjena dešavaju se promjene i u šumama, pogotovo sa aspekta štetočina, pa potkornjak polako preovladava šumama u Komovima i Nacionalnom parku (NP) Prokletije. – Stručnjaci kažu da je, zbog klimatskih promjena i blagih zima, ta štetočina dobila šansu da se više puta razmnožava u toku godine, i zbog toga imamo epidemiju samog potkornjaka u našim šumama, što znači da će se mnoga stabla i mnoga prostranstva šuma u tim reonima posušiti –rekao je Vujisić. On je objasnio da potkornjak najprije napada četinare. Prema riječima Vujisića, osjetljiva je tema potkornjaka u predjelu Prokletija, jer je to u samom NP.
– Pa imamo tvrdnje da treba sjeći tu šumu ili treba ići sa zamkama, iz razloga što kad imate zaštićeno područje morate mnogo opreznije ići ka tim djelovanjima na koji način ćete se odbraniti od te epidemije – naveo je Vujisić.
Kako je rekao, pojava potkornjaka zabilježena je i na obodu Durmitora, ali tamo nije drastična situacija kao na istoku. Vujisić je kazao da će se, kao uzrok klimatskih promjena, šume u centralnoj i južnoj regiji slabije obnavljati.
- Usljed ovakvih temperaturnih razlika imamo pojavu da je taj prirast mladih šuma mnogo manji i teži zbog suša i ostalog - naveo je Vujisić.
Kako je rekao, sreća je da je prošle godine bila dosta drugačija situacija kada su u pitanju padavine, pa je samim tim prirast mladih šuma bio mnogo veći.
– Ali ove godine već imamo krizu iz razloga što već duže nema padavina, pa može doći do suše, a obično kad imamo suše onda dolaze i šumski požari - rekao je Vujisić. On ističe da su požari najveći neprijatelji šuma, a nakon toga i nelegalne svječe.
- I sve te klimatske promjene, zajedno sa nelegalnom sječom i šumskim požarima, prouzrokuju mnogo veće prirod-
PODGORICA - Proizvoljno određen pritvor suspendovanom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je službeno djelovanje podredio kavačkoj kriminalnoj grupi, ne predstavlja mjeru obezbjeđenja nesmetanog vođenja krivičnog postupka, već kaznu okrivljenom, što je suprotno domaćem zakonodavstvu i svim relevantnim međunarodnim dokumentima koji se odnose na zaštitu osnovnih ljudskih prava – poručio je u razgovoru za Pobjedu njegov branilac, advokat Lazar Aković.
– Čađenović se nalazi u pritvoru skoro 19 mjeseci, a suđenje mu još nije počelo. Povrijeđeno mu je pravo na suđenje u razumnom roku – kazao je Aković.
ne nepogode, poplave, bujice, odrone i tome slično - upozorio je Vujisić.
On je naglasio da su šume posljednja linija odbrane od klimatskih promjena.
- Ako na jednom prostoru izvršite kompletno sječu šume, vi tu više nemate zelenu barijeru od klimatskih promjena, drugačiji su udari vjetra i toplotni udari, gdje opustošite šumu više nemate ni vodu, zemljište se skroz mijenja, dolazi do ispiranja i nemate više izvore koje ste tu imali - objasnio je Vujisić. On je rekao da u toj situaciji, prilikom većih padavina, dolazi do odrona, bujica i poplava.
-I sve to utiče na to da mi to nazivamo prirodnom katastrofom, a zapravo smo mi doprinijeli da dođe do te prirodne katastrofe - naveo je Vujisić. On je istakao da se tako dolazi do situacije da bujice i odroni odnose puteve i mostove, da su često ugrožena i domaćinstva i životi ljudi.
-A sve to samo zbog toga što se na nelegalan način eksploatisala šuma i što se to radilo na takav način kako nije smjelorekao je Vujisić.
Treba da postoji sječa u šumama ali, prema riječima Vujisića, na način da se uvijek ostavlja prirast, da se brine o stabilnosti tla i da se ostavlja dovoljno jedinki, kako ne bi dolazilo do odrona, bujica, poplava i kako bi se na kraju čuvao biodiverzitet.
– Nažalost, mi smo imali jedan takav javašluk u toj privredi da smo imali čiste sječe, pustošenje šuma, pa vidite negdje gdje je bila vrlo dobra šuma i gdje su bila šumska prostranstva da danas nemate bukvalno ništa bez pustinju - kazao je Vujisić i istakao da sječe šuma definitivno utiču na klimatske promjene. On je naveo primjer Podgorice, jer su u okolini glavnog grada skoro sve šume izgubljene, zbog požara, ilegalne sječe i sječe šuma koje su bile autohtone.
– Živimo sada jednu skroz drugačiju mikroklimu u Podgorici, džaba imamo parkove u Podgorici, ako su nam okolna brda oko Podgorice gola –istakao je Vujisić. R. P.
On je objasnio da je prisustvo okrivljenog u krivičnom postupku međunarodni pravni standard koji, pored ostalog, treba da obezbijedi mogućnost okrivljenom da se brani, da osporava navode optužbe, iznosi činjenice koje mu idu u prilog i da i na taj način omogući sudu utvrđivanje neophodnog stepena istine o krivičnoj stvari. Polazni osnov praktične realizacije ovog međunarodnog pravnog standarda su mjere kojima se obezbjeđuje prisustvo okrivljenog u postupku. – Jedno od opštih pravila je zabrana primjene teže mjere u slučaju da se prisustvo okrivljenog može obezbijediti primjenom blaže mjere. Obavezna je zamjena primijenjene teže mjere blažom u svim slučajevima kada okolnosti pokazuju da se prisustvo okrivljenog u krivičnom postupku može obezbijediti i blažom mjerom – naveo je Aković. Prema njegovim riječima, najteža mjera kojom se obezbjeđuje prisustvo okrivljenog u krivičnom postupku je pritvor i po pravilu treba da ima samo izuzetnu primjenu. Aković ističe da u našoj sudskoj praksi kada je u pitanju mjera pritvora, umjesto da njena primjena bude izuzetak, ona postaje sve više pravilo, čime se zloupotrebljavaju procesna ovlašćenja. Prilikom određivanja pritvo-
ra, prema njegovim riječima, težinu krivičnog djela ne treba ocjenjivati samo na osnovu zaprijećene kazne već i u odnosu na sve okolnosti koje djelo čine lakšim ili težim. Aković objašnjava da lične i porodične prilike treba razumjeti isto kao okolnosti koje su u tom smislu od značaja za odmjeravanje kazne. On smatra da se vrlo često, određivanjem, a posebno kasnijim produženjem pritvora apsolutno ne postiže svrha zaštite krivičnog postupka. – Sudovi bi trebalo da vode računa o načelu srazmjernosti prilikom određivanja, odnosno produženja pritvora u pogledu ličnosti okrivljenog i
Koga je sve iz kavačkog klana procesuirao Saša Čađenović
Suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović je najbliži saradnik bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, koji se, takođe, od 14. aprila nalazi u pritvoru pod optužbom da je radio u korist Radoja Zvicera, vođe kavačke kriminalne grupe. Odluka da se Katnić i Čađenović terete da su članovi kriminalne organizacije koja je radila u korist kavačke kriminalne grupe povlači
brojne nejasnoće. Upravo je Katnić sa saradnicima podnio više optužnica koje terete desetine članova kavačkog kriminalnog ganga i njihove šefove za najteža krivična djela i mnogi članovi kavačkog klana danas u Spužu služe višegodišnje robije po optužnicama koje je potpisao specijalni tužilac Čađenović, a prethodno se saglasio njegov nadređeni. Katnićev najbliži saradnik,
NADJAČAJU PRITISCI: Branilac suspendovanog specijalnog tužioca ukazao odlukama Ustavnog suda, njegov klijent 19 mjeseci u Istražnom zatvoru
Okrivljenima koji su bili na važnim društvenim funkcijama, a koji negiraju izvršenje krivičnih djela, prioritet i interes ne bi smio da bude bjekstvo, već sudnica u kojoj će da dokazuju svoju nevinost, da brane obraz i čast, kako sopstveni, tako i svoje porodice. Treba im omogućiti fer suđenje. Ako se dokaže njihova krivica, nije sporno, treba krivično da odgovaraju i da budu osuđeni. To je u interesu pravde i društva. Međutim, imamo ozbiljan medijski pritisak na suđenja, i ne samo to, stigmatizuju se ugledne crnogorske porodice čiji članovi se nalaze na optuženičkoj klupi – poručio je Aković odgovaraju i da budu osuđeni. To je u interesu pravde i društva.
njegovih ličnih i porodičnih prilika. Trebalo bi ocijeniti da li će u konkretnom slučaju pritvor teško pogoditi okriv-
ljenog, čime se narušava načelo srazmjernosti, jer recimo kada postoji opasnost od bjekstva ista svrha može se po-
Čađenović
tužilac Čađenović podigao je optužnicu protiv Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana i još 12 osoba zbog ubistva Nikole Stanišića Nejasno je, takođe, kako i tužilac Čađenović, prema optužbama SDT, nije preduzimao krivično gonjenje protiv kavačke kriminalne grupe, iako je upravo on podigao više optužnih akata protiv njihovih pripadnika. Nije ovo jedina optužnica koju je Specijalno državno tužilaštvo na čelu sa Katnićem podiglo protiv Zvicera i njegovih bliskih ,,poslovnih“ saradnika. Upravo je tužilac Čađenović
podnio optužni akt protiv srpskih državljana Veljka Belivuka, Marka Miljkovića, Nebojše Jankovića i Ratka Živkovića koji su 14. oktobra 2021. oteli Miletu Radulovića zvanog Kapetan, a potom ga predali ostalim članovima kavačke grupe, koji su ga po nalogu Slobodana Kašćelana i Igora Božovića ubili. Upravo jedan od optuženih je i Duško Roganović zbog kojeg Katnića i Čađenovića optužuju da su zloupotrijebili službeni položaj jer su - ,,ga štitili od optuženja“. Da podsjetimo i da je 17. juna 2020. godine Specijalno državno tužilaštvo u saradnji
stići i nekom od mjera nadzora -zabrane napuštanja stana, oduzimanjem putne ispravepasoša i mjerom zabrane sastajanja sa određenim osobama – ukazao je Aković.
PRITISCI
U razgovoru za Pobjedu on se osvrnuo i na pritiske koje prate najznačajnije sudske postupke i smatra da se pravosuđe nije do kraja izborilo za samostalnost i nezavisnost, već i dalje u „medijski interesantnim predmetima“ zazire od reakcije političke elite i pritisaka javnosti.
– Političke elite vrše neprimjeran pritisak na rad sudova. Razlika između efikasnih i neefikasnih pravnih sistema je u tome što efikasni uvijek razmišljaju o posljedicama. Dugo trajanje krivičnih postupaka i boravak u pritvoru državu mnogo košta. Posebno je košta isplata naknade štete osobama koja su bila neosnovano lišene slobode – naglasio je Aković. Političari i javnost, prema njegovim riječima, moraju da se u
sa Odsjekom za suzbijanje teških krivičnih djela procesuiralo dvadeset i jednog člana kriminalne organizacije koja je planirala krivična djela ubistvo i teško ubistvo, koji se terete za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, nanošenje teških tjelesnih povreda, kao i za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Samo u ova tri predmeta optužena je 41 osobu koja se vezuje za kavački kriminalni klan, od čega su dvije optužnice podignute protiv Zvicera, a u jednoj je optužen i Roganović. Za vrijeme Katnićevog man-
to redovni sudovi ne poštuju. Ustavni sud donio je više puta odluke, zadnja je u maju 2024. godine kojom je usvojena žalba Čađenovića i ukinuto je rješenje o produženju pritvora Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda. - Ustavni sud nalazi proizvoljnost u osporenim rješenjima o produženju pritvora Čađenoviću, u cilju nesmetanog vođenja krivičnog postupka protiv njega, jer su sudovi zanemarili da procijene i obrazlože jedan broj faktora specifičnih za predmet. Zanemarili su karakter osobe, moral, dom, zanimanje, imovinu, porodične veze i veze sa državom Crnom Gorom, u kojoj se krivično goni, a da je obaveza suda da, ukoliko ocijeni da podnosiocu treba produžiti pritvor, u rješenju navede detaljne razloge za takvu odluku. Dakle, sama mogućnost teške kazne i težina dokaza nijesu sami po sebi dovoljni da kompenzuju ove faktore – objasnio je Aković.
svakom slučaju poštuje pretpostavka nevinosti, koja se u našem društvu u gotovo svakom medijski interesantnom krivičnom predmetu krši. Okrivljenima koji su bili na ozbiljnim društvenim funkcijama, a koji negiraju izvršenje krivičnih djela, kako je istakao advokat, prioritet i interes ne bi smio da bude bjekstvo, već sudnica u kojoj će da dokazuju svoju nevinost, da brane obraz i čast, kako sopstveni, tako i svoje porodice. -Treba im omogućiti fer suđenje. Ako se dokaže njihova krivica, nije sporno, treba da krivično odgovaraju i da budu osuđeni. To je u interesu pravde i društva. Imamo ozbiljan medijski pritisak na suđenja, i ne samo to, već se stigmatizuju ugledne crnogorske porodice čiji članovi se nalaze na optuženičkoj klupi – poručio je Aković.
ODLUKE USTAVNOG SUDA
On se osvrnuo i na zaključke Ustavnog suda koji su doneseni u korist Čađenovića, ali
data pokrenuta je i istraga protiv kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Njega je optužio tužilac Čađenović da se bavio zelenašenjem na organizovan način. Prema optužnici, Kašćelan je u maju 2010. godine, zajedno sa Igorom Božovićem, oformio kriminalnu organizaciju koja se bavila zelenaštvom, davanjem mita, iznudama. Nabrojane istrage samo su dio postupaka koje je protiv kavačke kriminalne grupe vodio Katnić i Čađenović. Najznačajniju istragu koju su vodili Katnić i Čađenović sa Specijalnim policijskim timom, uz podršku stranih
Sudovi bi trebalo da vode računa o načelu srazmjernosti prilikom određivanja, odnosno produženja pritvora u pogledu ličnosti okrivljenog i njegovih ličnih i porodičnih prilika. Trebalo bi ocijeniti da li će u konkretnom slučaju pritvor teško pogoditi okrivljenog, čime se narušava načelo srazmjernosti, jer recimo kada postoji opasnost od bjekstva ista svrha može se postići i nekom od mjera nadzora – ukazao je Aković
Uprkos ovakvim odlukama Ustavnog suda, redovni sudovi njegovom klijentu koji je na desetine osoba procesuirao i dalje u svojim rješenjima produžavaju pritvor, ne osvrćući se na odluke Ustavnog suda. Advokat je ukazao i na ustavni i zakonski osnov za određivanje odnosa Ustavnog suda i Vrhovnog suda a koji se nalazi u odredbama Ustava Crne Gore o položaju (v. infra ad II.2. i II.3.), te odredbama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore kojima se uređuju procedure pred Ustavnim sudom, posebno one o ustavnoj žalbi (v. infra ad II.4.). – Za razmatranje odnosa Ustavnog suda i Vrhovnog suda od posebne su važnosti i odredbe Ustava o ličnim pravima i slobodama, političkim pravima i slobodama, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i slobodama, posebnim manjinskim pravima. Posebnu važnost imaju ,,pravozaštitne“ odredbe - odredba čl. 32. UCG, prema kojoj svako ima pravo na pravično i javno suđenje u razumnom roku pred nezavisnim, nepristrasnim i zakonom ustanov-
partnera, bila je u javnosti poznata kao državni udar. Prijave, a potom i optužnica podignuta je protiv više srpskih državljana, među njima i protiv bivšeg generala Žandarmerije Bratislava Dikića, dvojice bivših agenta GRU Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, te i lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića Uzalud je bilo obilje dokaza prikupljenih tokom istrage: Milivoje Katnić i Saša Čađenović su - uz sutkinju Suzanu Mugošu, koja je bila predsjednica Vijeća Višeg suda kada je izrečena osuđujuća presuda - postali glavne
ljenim sudom, te odredbi čl. 29. UCG prema kojoj svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu ili zakonom utemeljenom interesu. Posebnu važnost za određenje odnosa Ustavnog suda i Vrhovnog suda imaju i odredbe čl. 1. st. 1. Ustava prema kojoj je Crna Gora, između ostalog, država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava te odredba čl. 11. o podjeli vlasti, prema kojoj sudsku vlast vrši sud, dok Ustavni sud štiti ustavnost i zakonitost – zaključio je Aković. Čađenović je uhapšen 9. decembra 2022. i od tada se nalazi u pritvoru. On je prilikom razmatranja optužnice negirao optužbe SDT-a, navodeći da, ako je ko gonio pripadnike kriminalnih grupa u Crnoj Gori, to je bio on. – Čitav svoj život i radni vijek posvetio sam tužilaštvu. Rezultati koje sam postigao govore sami za sebe – rekao je tada Čađenović. Viši sud je odbio jemstvo od 377.000 eura u nekretninama koje je ponuđeno kako bi se Čađenović branio sa slobode od optužbi za zloupotrebu službenog položaja. Garancije za Čađenovića su položili otac i sestra. Branilac Čađenovića podnio je žalbu Apelacionom sudu i zatražio da ta institucija usvoji zahtjev odbrane. M. ŽIŽIĆ
mete organizovane kampanje koja je trajala od 2016. godine, a koja se zahuktala nakon avgusta 2020. godine, kada su optuženi Mandić i Knežević postali bitni činioci nove vlasti. Sedam i po godina nakon slučaja ,,državni udar“ nekadašnji čelni ljudi Specijalnog državnog tužilaštva Milivoje Katnić i Saša Čađenović postali su meta novog vrha Specijalnog državnog tužilaštva: proglašeni su članovima organizovane kriminalne grupe, Katnić jedne, a Čađenović, kako navode, dvije, što je do sada pravni presedan u ponašanju tužilačke organizacije.
KOLAŠIN: Dobitnici „Luče“ u SMŠ „Braća Selić“ ljuti na direktoricu što nije prisustvovala dodjeli diploma i maturantskoj šetnji
KOLAŠIN - Ovogodišnji dobitnici „Luče“ u SMŠ „Braća Selić“ su Marija Dožić, koja je i đak generacije, Iris Bulatović, Jelena Miladinović, Ksenija Jovanović, Antonije Bulatović, Ljubo Čepić, Ilija Bulatović i Vuk Braunović. „Luče“ je uručila pedagoškinja Ana Bojić, koja je istakla da se radi o najvećem srednjoškolskom priznanju, koje obavezuje da se u toku daljeg školovanja opravda.
Najbolji ste đaci generacije, ovo je kruna vašeg dosadašnjeg školovanja, a vašim roditeljima želim da se uvijek osjećaju ispunjeno kao danas kada sa vama dijele vaš uspjeh, poručila je pedagoškinja Ana Bojić. Nakon uručenja diplome „Luča“ u SMŠ „Braća Selić“ krenule su reakcije na taj čin, koji je tradicionalno svečan i uzvi-
šen. Reagovalo je nekoliko maturanata koji su dobili „Luču“ u SMŠ „Braća Selić“ zbog toga što im direktorica Ana Šćepanović-Golubović nije uručila diplome i nije prisustvovala njihovoj maturantskoj šetnji.
-Ovo doživljavamo kao ignorisanje jednog od najvažnijih trenutaka u našim životima. Ne prihvatamo bilo kakva opravdanja jer je škola određivala termin kada će nam biti uručena „Luča“ pa je direk-
torka svoje obaveze mogla da uskladi sa tim. Nije je bilo ni da nas dočeka kada je organizovana maturantska šetnja. Previše „slučajnosti“ i „spriječenosti“ u koje ne možemo da povjerujemo. Osjećali smo se poraže-
Osam „Luča“ u OŠ „Risto Manojlović“
Priznanja „Luča“ u OŠ „Risto Manojlović“ dobili su Anastasija Vukićević Milica Popović
Anastasija Rakočević, Ratko Grujić, Mija Antonijević, Anja Dožić, Katarina Đukić i Hana Vlahović. Đak generacije nije proglašavan jer su svi postigli približne učeničke uspjehe.
no jer su nam čestitali građani, a to nije uradila ona koja je trebalo da stane uz nas - istakle su „lučonoše“ SMŠ „Braća Selić“, dodajući da ni roditeljima nije-
su poslate pozivnice za svečanost dodjele diploma. Sa druge strane, direktorica SMŠ „Braća Selić“ Ana Šćepanović-Golubović ističe da je iznenađena kako se tumači i komentariše njen nedolazak. - Dan za dodjelu „Luča“ je unaprijed određen, a toga dana sam imala ozbiljne zdravstvene probleme. I ja i članovi najuže porodice – kazala je Ana Šćepanović-Golubović. Ističe da joj je tokom jutra toga dana kada su se uručivale „Luče“ postalo jasno da ne može biti prisutna. -Zamolila sam pedagoškinju Anu Bojić da dočeka „lučonoše“, da ih pozdravi govorom koji sam napisala i da se i njima i roditeljima izvini u moje ime zbog odsustva uslovljenog zdravstvenim problemima. Potpuno se pogrešno tumači moj nedolazak i zaista sam iznenađena time. Do sada nijesam ničim pokazala nepoštovanje prema bilo kom učeniku škole, a kamoli prema najboljim učenicima - kazala je direktorica SMŠ „Braća Selić“ Ana Šćepanović-Golubović. Dr. DRAŠKOVIĆ
IAHV I EU POMAŽU ŠTIĆENICIMA DOMA STARIH ,,PODGORICA“: Započet višemjesečni program podrške
PODGORICA - Dom starih u Podgorici je pun životnih priča i iskustava, osjeća se toplina zajedništva i snaga ljudske povezanosti. Nedavno je ekipa Pobjede posjetila ovaj dom i zakoračila u svijet gdje se svaki dan ispisuje nova priča o ljubavi, brizi i podršci. U njemu je započet poseban program osnaživanja starijih osoba, pokrenut od strane Međunarodne asocijacije za ljudske vrijednosti (IAHV) uz podršku Evropske unije i UNDP.
NOVA eNeRgIjA
Program vodi tim ove asocijacije, čiji je član i ekspertkinja Aleksandra Grujović, a uključuje obuku lokalnih instruktora i volontera, koji će nastaviti rad sa korisnicima. Kroz raznovrsne vježbe disanja, relaksacije i fizičke aktivnosti, program se pokazao izuzetno korisnim za fizičko i mentalno zdravlje štićenika, donoseći im novu energiju, motivaciju i pozitivno raspoloženje. Program je prilagođen potrebama starijih osoba, uključujući one sa ograničenim kretanjem i senzornim poteškoćama, čime se doprinosi njihovom sveukupnom blagostanju. Korisnici svakodnevno imaju aktivnosti koje im pomažu da održe svoje zdravlje i vitalnost, dok istovremeno uživaju u društvu svojih vršnjaka. Ovaj dom je postao pravi dom za mnoge starije osobe, pružajući im sigurnost, brigu i kvalitetan život. Razgovarali smo s nekima od njih kako bismo saznali više o njihovim iskustvima i svakodnevnim rutinama.
Rajka Jovanović, jedna od korisnica, sa oduševljenjem priča o vježbama joge koje im se nude. - Veoma uživam u vježbama joge koje imamo ovdje. One me zaista opuste, smanje mi bolove i povećaju pokretljivost. Svakodnevno imamo redovne vježbe, ali ove su posebno intenzivne i prilagođene većoj grupi, što ih čini lakšim i prijatnijim. Uslovi su zaista dobri, sitne probleme, koji se pojave, rješavamo usput. Ovo je zaista najbolje rješenje za nas starije osobe. Osjećam se sigurno, jer imamo stalnu medicinsku zaštitu. Takođe, hrana je odlična, usluga je na visokom nivou, a tu su i razni servisi, popravke, zabavni programi, pa čak i organizovani izlasci i šetnje. Zaista je lijepo znati da smo zbrinuti i da imamo priliku uživati u svakom danu - priča Jovanović. Sličnog mišljenja je i Rumica Žurić, koja je u ovom domu već godinu.
- Vježbe joge koje imamo ovdje zaista su nam od velike koristi. Malo se opustimo i uživamo u društvu. Dom zaista osjećam kao svoj pravi dom. Ovdje sam već godinu, a iako su moja djeca daleko, često dolaze da me posjete. Bila sam u Americi i vidjela kako funkcionišu starački domovi tamo, ali mogu reći da je ovdje mnogo bolje. Nedavno je bila jedna delegacija, koja je posjetila naš dom, i rekli su mi da smo moderniji i bolje opremljeni od mnogih domova u inostranstvu. To mi je bilo drago čuti, jer potvrđuje ono što već znam – ovdje se zaista osjećam srećno i zadovoljnokazala je Žurić.
Milodrad Labović, još jedan korisnik, ističe koliko je zadovoljan boravkom.
- Uslovi u staračkom domu su zaista savršeni. Ovdje imamo priliku da se družimo i provodimo vrijeme u društvu divnih ljudi, što nam svima mnogo znači. Osim toga, stalno smo pod stručnim nadzorom medicinskog osoblja, što nam pruža osjećaj sigurnosti i brige. Imamo tri obroka i dvije užine svaki dan, a hrana je uvijek ukusna i raznovrsna. Posebno bih istakao vježbe joge koje su nam od velike koristi. One nas ne samo opuste, već i poboljšavaju naše opšte fizičko stanje. Svaki put nakon vježbi osjećam se smirenije i pokretljivije, što mi mnogo znači. Zaista sam zahvalan što imamo ovakve uslove i aktivnosti koje nam uljepšavaju svakodnevni život - kaže Labović.
Ove priče korisnika pokazuju koliko je važno pružiti starijim osobama ne samo fizičku, već i emocionalnu podršku. Njima je ova ustanova više od mjesta za život. Pruža im da budu u zajednici koja im omogućava da se osjećaju voljeno, sigurno i poštovano. -Ovaj program doprinos višestruko. Bilo bi potrebno dugoročnije istraživanje efekata, od strane osoba kojima je istraživački rad u ovoj oblasti struka, da bismo zaista došli do preciznih informacija, koje bi se mogle u našem, kao i radu drugih na dalje razvijati i biti korisne. U tom smislu, trenutno mislim da najbolje govore utisci zaposlenih u službama psiho-socijalne podrške. Ljude program motiviše, jer je svestran. Neke bitne stvari stalno ponavljamo, kako bi ih ljudi usvojili, ali tu je uvijek i
puno novih stvari, koje doprinose dinamici, svježini susreta. Pjevamo, plešemo, razgovaramo, dijelimo osjećaje jedni sa drugima. Tehnike disanja mijenjaju raspoloženje, jer dah utiče na emocije i nivo energije - kazala je Grujović. Dodaje da tehnike za tijelo svakako doprinose time što otklanjaju eventualno neke nelagodnosti, kakve su ukočenost, bol i sl. A prirodni, ljudski kontakt, doprinosi ljubavi. - Sve zajedno, svi smo na kraju raspoloženi ili čak srećni, i nastavljamo dan sa entuzijazmom i otvorenošću da se nešto dobro desi - priča Grujović. Tu je puno tehnika disanja i relaksacije, ali i mnogih drugih koje koriste. One su ovom prilikom prilagođene osobama koje su uglavnom osjetljivog zdravstvenog stanja, ali to ne umanjuje efekat, jer oni
zaista daju svoj maksimum da isprate cijeli program.
- Ljudi koji dobro ne čuju ili ne vide insistiraju da im pomognemo da razumiju tehnike pravilno, osobe kojima je kretanje ograničeno rade položaje u kojima je potrebno da se stoji do trenutka do kog zaista više ne mogu, ali nastavljaju sjedeći, a ljudi kojima u kretanju pomažu kolica prate više nego što bi se pretpostavilo da mogu. Motiviše ih grupna posvećenost nečemu što osjećaju da ima smisla, da im koristi - ističe Grujović.
POzItIVNe ReAKcIje
U Domu starih ,,Podgorica“, fizioterapeuti već imaju jutarnje termine sa tehnikama disanja za svoje korisnike tri puta sedmično, mogli bi biti i svakoga dana, ali vjerovatno ne stižu od drugih obaveza. - Naš program nijesu samo joga i tehnike disanja, ima još dosta različitih sadržaja koji ga čine jedinstvenim, ali i odavno međunarodno prepoznatim u radu sa ranjivim grupama ljudi. Idealno je da se tehnike koriste svakoga dana, jer nam raspoloženje varira, okolnosti oko nas se mijenjaju, otuda i dnevna potreba za nekim metodama koje će ljudima, nama svima, pomoći u ublažavanju turbulencija, očekivanih i neočekivanih. Zašto ne bismo svakoga dana radili što nas čini odmornijim, mirnijim, raspoloženijim i dugoročno zdravijim? Dakle - svaki dan - poručuje Grujović. A pozitivne reakcije među štićenicima primijetili su i iz službe psiho-socijalne podrške. N. K.
Poneđeljak, 1. jul 2024.
PRELIMINARNI REZULTATI IZBORA U FRANCUSKOJ: Nacionalno okupljanje Marin Le Pen osvojilo 34 odsto glasova
PARIZ - Stranka Nacionalno okupljanje Marin Le Pen u prvom krugu vanrednih parlamentarnih izbora osvojila je 34 odsto glasova, pokazuju prve izlazne ankete, koje je objavila televizija Frans 2.
Na drugom mjestu je ljevičarska koalicija Novi narodni front sa 28,1 odsto, a treća je koalicija Zajedno predsjednika Francuske Emanuela Makrona sa 20,3 odsto glasova. Na četvrtom mjestu je Republikanska partija, koju je podržalo 10,2 odsto birača. Na vanrednim parlamentar-
nim izborima u Francuskoj do 17 časova glasalo je 59,39 odsto upisanih birača, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Riječ je o rekordnoj izlaznosti u proteklim decenijama. The Guardian piše da je izlaznost juče u 17 sati po francuskom vremenu bila 59,39 odsto. Na izborima 2022. godine izlaznost je u 17 sati bila slabih 39,4 odsto. Uoči zatvaranja birališta u Francuskoj nije zgorega podsjetiti da je anketa objavljena u petak pokazala da se 40 odsto Francuza boji da bi program ekstremno ljevičarske stranke Nepokorena Francu-
Marin Le Pen
ska zemlju mogao dovesti do građanskog rata. Istovremeno, 40 odsto vjeruje da bi isto mogao izazvati program krajnje desnog Nacionalnog okup-
ljanja. Nezavisno od toga ko pobijedi na izborima, predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je da neće podnijeti ostavku.
Predsjednik SAD sa porodicom odlučuje o nastavku kampanje
Ovi izbori su i dalje izbor između nekoga ko se cijelog života borio za obične ljude i nekoga ko brine samo o sebi – poručio je Obama
VAŠINGTON - Predsjednik
SAD Džozef Bajden razgovaraće sa svojom porodicom o tome da li će nastaviti trku za reizbor, nakon što je veliki broj demokrata izrazio zabrinutost poslije debate predsjednika protiv republikanskog rivala Donalda Trampa
Bajden i prva dama Džil će se sresti sa djecom i unucima u predsjedničkom odmaralištu Kamp Dejvid, u Merilendu, rekli su izvori za NBC njuz. Izvori su dodali da su razgovori porodice Bajden neformalni.
Demokrate, uključujući
bivšeg predsjednika Baraka Obamu i bivšu predsjednicu Predstavničkog doma
Nensi Pelosi, priznali su da je Bajden imao loš nastup u debati u četvrtak, ali su jav-
Da Bajden više nije sposoban da bude predsjednik smatra 72 odsto birača Demokratske stranke
Glasači širom SAD takođe su izrazili zabrinutost zbog glasanja za oba kandidata nakon debate u četvrtak, a jedan od predloženih kandidata da zamijeni Bajdena je guverner Kalifornije Gavin Njusom, koji je javno podržao aktuelnog predsjednika. Rezultati juče objavljene ankete pokazuju da veliki broj glasača Demokratske stranke sumnja da je Džo
Bajden mentalno sposoban da bude predsjednik, nakon onoga što je pokazao u sučeljavanju sa Donaldom Trampom u četvrtak. Anketa koju je za CBS njuz uradila agencija „Youth Gov“ pokazala je da 72 odsto registrovanih birača Demokratske stranke smatra da Bajden više nema mentalno i kognitivno zdravlje da bi mogao da bude predsjednik,
što je značajno povećanje u odnosu na 65 odsto iz prethodne ankete, prenosi BBC. Da Donald Tramp nije u stranju da bude predsjednik SAD smatra 49 odsto registrovanih birača. Posebno alarmantan podatak za Bajdenovu kampanju je to što 45 odsto registrovanih demokrata vjeruje da bi on trebalo da odustane i prepusti kandidaturu nekome drugom.
Poslovni broj: Iv. br. 669/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Leopold Cvijeta iz Bara, Dinastije Crnojevića 9/4, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 102738 od 27.03.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.06.2024. godine, donio je J A V N O O
A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Leopold Cvijeta iz Bara, Dinastije Crnojevića 9/4, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 102738 od 27.03.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 14.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.06.2024. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 728/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Šabović Omer Sanija iz Bara, Tombarska ulica bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 021934 od 20.04.2022. godine do 20.02.2024. godine,
godine
godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 17.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.06.2024. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 735/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Goncharova Polina Vadimovna iz Bara, Šćepana Malog 2B br. 19, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 106205 od 20.06.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.06.2024. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Goncharova Polina Vadimovna iz Bara, Šćepana Malog 2B br. 19, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 106205 od 20.06.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 17.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.06.2024. godine.
nosti saopštili da ga podržavaju u nastavku kampanje. – Ovi izbori su i dalje izbor između nekoga ko se cijelog života borio za obične ljude i nekoga ko brine samo o sebi – poručio je Obama. Potparolka Nensi Pelosi je izjavila da Bajden i dalje ima njenu punu podršku, a da se ona raduje prisustvu njegovoj inauguraciji 2025. godine. Istovremeno, demokrate smatraju da Bajdenu treba dati prostor da odredi sljedeće korake.
Oni vjeruju da samo predsjednik, u dogovoru sa svojom porodicom, može odlučiti da li da nastavi ili da prekine svoju kampanju ranije, a da neće dobro reagovati na pritisak. - Samo dvije osobe mogu da donesu ovu odluku, a to su predsjednik i njegova supruga. Svako ko ne razumije koliko će ova odluka biti duboko lična i porodična, nije upoznat sa situacijom - rekao je jedan od izvora.
Bajden je u subotu održao niz događaja za prikupljanje sredstava za kampanju u Njujorku i Nju Džerziju, gdje je priznao da performans na debati nije bio dobar, ali je pokušao da uvjeri donatore da još može da pobijedi na predsjedničkim izborima protiv Trampa.
Na osnovu člana 109 Zakona o visokom obrazovanju (“Službeni list CG”, br 44/14, 47/15, 40/16, 42/17, 71/17, 55/18, 3/19, 47/19, 72/19, 74/20, 104/21, 86/22, 125/23 i 33/24), čl. 29, 30 i 31 Pravilnika o kriterijumima, načinu, uslovima i visini naknade za ostvarivanje prava na smještaj ishranu u domu participaciju prevoza (“Službeni list CG”, br. 62/23), člana 58 59 Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju (“Službeni list CG”, br. 71/17 i 67/19) i Smjernica o ostvarivanju prava na participaciju troškova prevoza studenata u prigradskom međugradskom saobraćaju za studijsku 2024/25. godinu br. 06/3-01-011/24-4674/1 od 26.06.2024. donešenih od strane Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Studentski parlament Univerziteta Crne Gore raspisuje POZIV
za prikupljanje ponuda za prevoz studenata u međumjesnom saobraćaju za studijsku 2024/25. godinu za pružanje usluga posebnog linijskog prevoza studenata UCG u međumjesnom prevozu za studijsku 2024/25. godinu. Zainteresovani ponuđači treba da ispunjavaju uslove propisane zakonom kriterijume definisane pozivom koji se može pronaći na web sajtu SPUCG – www spucg.ucg.ac.me. Kontakt osoba zadužena za davanje informacija Filip Vujović, student povjerenik Univerziteta Crne Gore, telefon: 069 884 157.
PODGORICA - Planine su od pamtivijeka strašni simbol Crne Gore, znamenje opjevano u pjesmama, ogledalo naše ambivalencije satkano od očaravajućeg i nemilosrdnog. Negdje u tim planinama, daleko od naših očiju i gradske vreve prepune trivijalnosti, žive gorštaci u potpunom saglasju s prirodom i bajkovitim krajolicima. Mnogi od njih u sebi čuvaju priče, bisere usmenoknjiževnog kazivanja prepune iskonske mudrosti koji nepovratno odlaze u zaborav jer nema nikoga ko bi ih zabilježio.
Veliki broj takvih priča oživio je u svom najnovijem dokumentarnom filmu ,,Ova dobra zemlja“ reditelj Vladimir Perović, kroz različito koncipirana poglavlja – dokumentarne minijature – koja ovo ostvarenje čine specifičnim filmskim kolažom (,,Zavjet“, ,,Zajednica“, ,,Sloboda“, „Braća“, ,,Tišina“, ,,Tajna“, ,,Planinac“, ,,Žena, slava“, ,,Bistrina“, ,,Vrh“, ,,Mladost“, ,,Gruda“ i ,,Vjerujem“). ,,Ova dobra zemlja“ imala je svjetsku premijeru na nedavno završenom Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma UnderhillFest, na kojem je Perovićevo ostvarenje dobilo nagradu stručnog žirija ,,Maslačak“ za najbolji film u regionalnoj selekciji, kao i nagradu publike s prosječnom ocjenom 4,9 (publika je imala mogućnost da glasa od 1 do 5). To je bilo sasvim očekivano s obzirom na višeminutni aplauz koji je uslijedio nakon premijere. Dokumentarac je nastao u produkciji „Atomic Productiona“ iz Podgorice, koproducent je RTCG, a podržao ga je i Filmski centar Crne Gore. Perović je za Pobjedu govorio o načinu na koji je dolazio do različitih priča koje čine njegovo posljednje ostvarenje, vezi između portreta i pejzaža ostvarenoj u dokumentarcu, ovom filmu kao nekoj vrsti zaokruživanja crnogorske faze svog stvaralaštva...
POBJEDA: Kao foršpicu za film, ali i naziv, iskoristili ste jednu scenu iz Vašeg filma ,,Žeđ kamenog mora“, iskaz narodnog oratora iz Cuca, Dušana Giljena Krivokapića: ,,Ova dobra zemlja i ova dobra njiva nas su upropastile! Da njig nije ondar bilo, i mi bi, kâ i drugi, pošli
Reditelj Vladimir Perović za Pobjedu povodom svjetske premijere filma ,,Ova
Iz brojnih odlazaka u krševite zabiti, uvijek sam se vraćao ushićen stamenošću bića jednostavnih brđana, čistotom njihovog moralnog i svakog drugog suda, pronicljivošću i dubinom njihovih misli i nesvakidašnjom sposobnošću da te misli „upakuju“ u veličanstvene iskaze - kazao je Perović
nekuđ u svijet, za boljijem životom“. Što ste inspirišuće i važno pronašli u ovoj rečenici i kako je tumačite?
PEROVIĆ: Iz brojnih odlazaka u krševite zabiti, uvijek sam se vraćao ushićen stamenošću bića jednostavnih brđana, čistotom njihovog moralnog i svakog drugog suda, pronicljivošću i dubinom njihovih misli, i nesvakidašnjom sposobnošću da te misli „upakuju“ u veličanstvene iskaze. Ta Dušanova je samo jedna od moćnih, sažetih misli kakve sam čujao. Ona kroz opor paradoks donosi egzistencijalnu zapitanost, gorku ironiju, duboku sjetu. A izrekao ju je jednostavni seljak iz posljednje zabiti! Taj citat, tu misao, stavio sam tu da, tako naglašena, u gledaocu podstakne razmišljanja o ljudima u surovom, najčešće negostoljubivom prirodnom okruženju. I o vanvremenoj mudrosti koju ti ljudi, baš iz takvog okruženja i takvog života, izvuku. Neki od njih su, znam, bili bez ijednog dana škole, ali bistrinom uma i moćnim rječnikom prevazilaze fizičku ograničenost svoga sela, brda, nedođije i nadmašuju i mnoge školovane ljude.
E, tu čudesnu pojavnost, čudesnu misaonost, čudesnu sposobnost običnih brđana da svoje misli o životu, stvarnosti, vremenu, odnosu čovjeka i univerzuma, ponekad sažmu u sentencu filozofskog naboja, i taj čudesni etos planinaca i ljudi krša – želio sam da ovjekovječim na primjeru ljudi sa prostora Crne Gore. Moji junaci su jednostavni, potrebe su im takve, dnevni poslovi isto. Za mene – ti ljudi su dragulji.
Naravno, daleko od našeg čuvenog „over-našizma“ – po kome je sve naše najbolje, najvrednije, prvo „u svijet“, „nema niđe...“ i tako dalje – pokušao sam da napravim jednu odu ljudima planine i onima koji joj u pohode idu. Ali ne odu kao isprazno divljenje i lakiranu razglednicu, nego odu koja pokušava da pronikne malo dublje od površine. U filmu se pojedinačne priče slažu kao neki geološki slojevi, i svaka od njih pomalo zagrebe u po neku od bitnih, nekad i opsesivnih, tema i mentalitetskih odlika ovdašnjeg čovjeka,
od egzistencijalnog propitivanja obične svakodnevice, preko potpuno filozofskog razmatranja čovjeka (čoeka!) i ljudske zajednice, pa sve do kulturnih matrica... I te priče tako poslagane na kraju ne proizvode tvrdi konačni rezultat niti jednoznačan odgovor, one su tu da vas ispune pitanjima, čuđenjem, divljenjem, i da vas ostave da tako dugo nosite sve to u sebi...
POBJEDA: Na koji način ste dolazili do ljudi i priča koje sačinjavaju specifičan mozaik filma ,,Ova dobra zemlja“?
PEROVIĆ: Kad radite ovo što ja radim, vi ste vječito usmjereni na svijet oko sebe, prosto kao neki predator koji vreba svoj plijen. Ono što vam se učiniti vrijednim, znakovitim, uključivim u vaša vizuelna kazivanja, upisujete, čuvate. Ako nije za ovaj film, možda će naći mjesta u sljedećem. I tako se lagano sakupi jedna masa moćnih slika, ličnosti, misli. Od te mase, gomile, a sve s mišlju na Dušanov paradoks, sam i krenuo. A kad je došao čas, upregao sam prijatelje i poznanike, da upregnu svoje prijatelje i poznanike, da tragamo po cijeloj Crnoj Gori. Prijatelj, poznanik,
posrednik, i eto vas u nekoliko koraka kod mogućeg junaka vašeg filma. Nekoliko koraka naravno ne znači nekoliko dana. Trajalo je to, u pripremi više od godinu, nastavilo se paralelno i tokom snimanja. Nešto vas fascinira, negdje morate da požurite, nešto ne uzmem jer ako hoću djelo moram biti krajnje selektivan, ne ide sve sa svim, a nešto otpadne iz razloga koji nijesu do mene. I onda, znajući šta hoću, kako hoću i koliko hoću, u jednom času moram da povučem kočnicu: sad imamo kritičnu masu, ovim možemo da izrazimo to što smo htjeli! I, treba li reći, na polici ostane više drugih priča da dočekaju neki novi film...
POBJEDA: Kakvu ste vezu između portreta i pejzaža / čovjeka i prirode pokušali da stvorite u ovom dokumentarcu?
PEROVIĆ: Biram likove koji su obični, jednostavni, a nose vidljiv (ili nagoviješten) pečat snažnog karaktera i velikog proživljenog iskustva, pa im vjerujem, i znam da će im i gledalac vjerovati. Ti brđani, njihova ekspresivna lica i pojave, zdravina njihovih misli, njihov bogati, čisti, jezgroviti govor, njihove obične, svakodnevne akcije, i konačno, njihovo prirodno okruženje, životni krajolik i klimat, koji određuju dio njihovog sveukupnog bića – to je bio moj cilj i moja tema u ovom filmu. Dakle, i portret tih ljudi i portret prostora. To znači: naše filmsko oko i uho dugo fiksira i lica i pejzaže, i sve zvuke što otuda stižu, da nas prožmu, da ih doživimo, da naprosto uronimo u tu rječitu i slikovitu tišinu planine. A poneka misao njihova, iskazana ne kao ispovijed u kameru nego kao dubok unutrašnji monolog, tu je da fino poentira, ili iznese neku iznenađujuću ideju, da konačno dooblikuje malu cjelinu velike teme… Bez objašnjavanja i dociranja, snaga filmske slike nudi mogućnost da gledalac uroni i u jedno i u drugo. U oko, u dušu, u misao ljudi čije portrete pravimo; i u pejzaž, to tvrdo fizičko postojanje, preko koga samo vrijeme prolazi, a on ostaje isti, traje… Kamera treba da uđe u to nešto, da ga nasluti, nagovijesti, izrazi… I evo me kod jednog od onih suštinskih ciljeva umjetnosti, umjetnosti filma, i posebno, u našem slučaju – umjetnosti dokumentarnog filma: od fizičnosti ka metafizično-
dobra zemlja“ i dvije nagrade na UnderhillFestu
sti. Kroz pitoreskne portrete i pejzaže nastojati da dosegneš i izraziš tu metafizičku vezu, neraskidivu spojenost čovjeka i pejzaža. Iskazati – teže izrecivo. Tvrdi, materijalni, skoro taktilni likovi i pejzaži, naracija koja nema samo jedan tok niti samo jednu priču, naracija slikom i ambijentalnim zvukom, potpomognuta (ali ne vođena) verbalnom komponentom, tj. monolozima tih likova, nekad asocijativno a nekad linearno ređanje filmskih slika… – želio sam da sve to zajedno „provri“ u gledaocu i pokrene njegova razmišljanja i njegove emocije o nečemu vanvremenom, dubokom, a ne baš lako pretvorivom u jednostavne iskaze običnog govora… Za to nešto Verner Hercog bi rekao: poetska, ekstatična istina I, da zaključim: ljudsko lice kazuje sve. Lice i oko. Oči crtaju dušine obrise. E, u ovom filmu, moji junaci i njihove oči pričaju meni, gledaocu, a ne nekome drugome. Cilj je uspostaviti skoro intimnu bliskost između dokumentarnih junaka i gledalaca. Kao da oni fiksiraju nas, a ne mi njih. I, onda kad ih slikam kao za portret, tragom Milana Pešića ili tragom renesansnih slikara, kad oni ćute i fiksiraju nas, oni kao da nam kažu: „Pejzaž je moj portret. Ovaj kamen, ova planina, to sam ja. Nije važno moje zemaljsko ime i prolazna egzistencija na zemlji, ja sam – svi koji su u ovom pejzažu ikad živjeli“.
POBJEDA: Što je najvažnija stvar koju ste u procesu snimanja naučili od naših gorštaka?
PEROVIĆ: Život, i kad nam izgleda kao najstrašnije čudovište što se ustremilo na nas – nije za odbacivanje i nije za pokleknuće. Dat nam je, poklonjen nam je, nijesmo ga željeli niti mogli željeti, a dobili smo ga, e onda proživimo ga, pa ako je i samo treptaj oka, neka taj treptaj oka uhvati što više svjetla i šara ovozemaljskog života (jer nema drugog, lažu vas da bi vas učinili podatnim i poslušnim!). Usud naš nije konačna nebeska presuda i trasirana predodređenost, on je bar jednim dijelom i glina, glina našeg postojanja, koju možemo i moramo oblikovati. Konce naše dubine ne drže samo Suđaje, pomalo ih dohvatimo i mi, pomalo se pitamo i mi... Tegoba dođe, al’ će i otići, nađi trunku ljepote i smisla, ne kao jalovu utjehu, i ne kao štit, nego kao moćan mač. „I ovo će se jučen zvat“, zborio je moj stari Vojo
POBJEDA: Da li se bilježenje gorštačke mudrosti kroz ovo dokumentarno ostvarenje, koja se uzdiže do bisera usmene književnosti, može podvesti pod ono što nazivamo etnografijom spasa?
PEROVIĆ: Svakako – da! Nije, naravno, etnografija moj primarni cilj, ali bilježeći ovu našu stvarnost, ja svjesno odabiram i motive koji nose etnografsku vrijednost, a neki se pojave i sami! No, čim čujem
Istinski autori bave se čovjekom i smislom njegovog postojanja
POBJEDA: Odavno je jasno da se po produkciji i budžetima u dokumentarizmu ne možemo mjeriti sa zemljama zapadnog svijeta. Kakva je naša dokumentarna scena u odnosu na druge zemlje i autore iz zemalja koje ne pripadaju Zapadu, postoje li teme koje dijelimo?
PEROVIĆ: Istinski autori, i na Zapadu, bave se čovjekom i smislom njegovog postojanja, na ovaj ili onaj način. No, i u prostor dokumentarizma ušao je merkantilizam. Danas se traže problem, krv, rat, ljudska nesreća, jad. Za to se lakše pare dobijaju. Pojavio se i pojam „ratni turizam“ – odnosi se na dokumentariste koji trče tamo gdje je najviše stradanja. Uz to, razni moderatori, akviziteri filmova, posebno za TV stanice, pokušavaju da formatiraju i vašu svijest i vaše djelo tako da se uklopi u unaprijed zadate šeme. No, i ovdje kod nas, na Balkanu i u svijetu, pravi autori bave se pravim temama. Pomoć Filmskog centra i činjenica da je među „državuljcima“ bivše Juge razvijena fina koprodukciona saradnja zaista znače. No, smijem li reći: država bi mogla i morala da da i više!
„...grafija“, grafein, ja štreberski odmah prevodim: bilježenje. Da se dokumentarac zaustavio na bilježenju, odavno bi bio mrtav! Ne samo moj, dokumentarac uopšte. Prihvatam da i bilježnički i arhivarsko-pospremački posao jesu dio priče, ali ko se, želeći dokumentarac, na njima zaustavio - nije daleko stigao. Naš posao (mada je vulgarno reći posao, jer ovo je silna unutrašnja potreba, ovo je strast, ovo je i ludilo!) ide mnogo dalje: mi stvarnost mislimo. Pokretnim slikama. Stvaramo nekakve spojeve, nekakve nizove, nekakve cjeline, koje emaniraju mnogo više od onoga što je fizički vidljivo i čujno. I, da se opet vratim štreberaju: „... logija“! Logos. Riječ, misao, smisao. Koju mi u kreativnom dokumentarcu ne izgovorimo, već ona proizađe iz sklopa cjeline. I za svakoga je to njegov smisao. Mi ne dociramo, ne dogmatizujemo, ne sudimo, ne nudimo konačna rješenja niti odgovore, mi finim sklopovima slika proizvodimo nekakav „višak vrijednosti“, višak značenja koja nadilaze ono što oko vidi i uho čuje. I kroz to traganje za smislom, a ne samo kroz fizičko očuvavanje slika o jednom načinu života, vi zaista na neki način spašavate i pohranjujete u nekakvu vremensku kapsulu jednu stvarnost, neke ljude, neke modele ponašanja...
POBJEDA: Jeste li ovim filmom na neki način zaokružili crnogorsku fazu Vašeg stvaralaštva u kojoj se temeljno bavite promišljanjem specifičnosti crnogorskog bića i et(n)osa?
PEROVIĆ: Na izvjestan način da. Lijepo zaokruženje. Ali naravno, kako stati. Ovaj život, ova stvarnost, ova zemlja (dobra zemlja!), prosto zovu da se dalje traži, nalazi, stvara. Naši ljudi na razmeđi milenijuma, njihove osobenosti, karakterologija proistekla i iz geografije i iz istorije, etnos i njegov etos (etnos – daleko od onoga što nam nameću političari i popovi), na jednoj, i veličanstvo prirode na drugoj strani – može li se ostati ravnodušan pred takvim izazovima...!?
POBJEDA: Je li je za Vas personalno značajnija nagrada stručnog žirija ,,Maslačak“ ili nagrada publike na ovogodišnjem UnderhillFestu?
PEROVIĆ: Dva minuta aplauza dosad nijesam doživio, ma koliko visoku nagradu primao. Ovo na Underhillu bilo je malo divno čudo. I tu sam nagradu, nakon tog aplauza, nekako i predviđao. A žiri – na kraju, na izlasku iz bioskopa, prišla mi je članica žirija, vrsna rediteljka Ivana Todorović, i sva uzbuđena deset puta zahvaljivala, kao da sam ja njoj neki poklon priredio. Ne vagam te dvije nagrade, dobro je kad se sud publike i sud struke približe, ali hajde – da ne unizim žiri – za nijansu mi je ipak srcu priraslija ova (ne svaka!) nagrada publike... Andrija RADOVIĆ
Predstava „Mirandolina“ premijerno večeras u Centru za kulturu u Tivtu
PODGORICA - Predstava „Mirandolina“, u režiji Tatjane Mandić-Rigonat, biće premijerno izvedena večeras, u 21.30, na Ljetnjoj pozornici Centra za kulturu, u čijoj produkciji je i nastala. Krčmarica Mirandolina jedan je od najčuvenijih ženskih likova u istoriji pozorišta. Ona slavi autentičnu snagu žene, njenu inteligenciju, mudrost, eros, kreativnost, žudnju za nezavisnošču i slobodom.
Rediteljka Mandić-Rigonat kazala je da je Karlo Goldoni napisao komediju „Krčmarica“ 1751. godine, a prvi put je odigrana 1753. u Veneciji. - Mirandolina od tada živi na pozorišnim scenama, nadigrava se sa muškarcima i Vitezom Ripafratom-ženomrscem, bori za dostojanstvo, i svoje i svog pola. Ona je feministkinja iz 18. vijeka. U muškim fantazijama je Đavolica, Venera, Padrona, Bludnica, Kurva, Svetica, Čarobnica. Ona je Sirena koja začarava muškarce i oduzima im razum. Opasna žena –
PODGORICA - Promocije knjiga ,,Poezija članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti“, ,,Proza članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti“ i ,,Eseji članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti – ogledi, prikazi i članci“, priređivača akademika Pavla
PODGORICA - Izložba dokumenata i fotografija naslovljena „Radni narod Podgorice“ moći će u izložbenom holu Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“ da se pogleda od danas do 10. jula.
rekla je Mandić-Rigonat, prenosi agencija CGnews. Ona ističe da u ovoj adaptaciji ona slavi ženu, slavi Mirandolinu i samim tim je bilo dosta intervencija. - Predstave i pozorišta nema bez sjajne podjele i nije važno samo imati sjajnu Mirandolinu kao što je glumica Katarina Marković, već je bitna cijela ekipa. Veliko uzbuđenje je pratilo izbor glumaca iz Crne Gore zato što lično nijesam poznavala nikog iz ove ekipe i birala sam na osnovu intuicije i mislim da sam se našla u izuzetnoj ekipi u kojoj je bilo jako lako režirati, zato što su to divni umjetnici, ali i divni ljudi – kazala je Mandić-Rigonat. Katarina Marković, glumica u ulozi Mirandoline, kazala je da njen lik ima motiv osvete i potrebu da istakne tu vjekovnu ugnjetavanost žena koja je upisana u genetski kod. - Čak i u 21 . vijeku postoji ogromna razlika između muškarca i žena ne samo u svakodnevici i još nije Mirandolina, neće ni ova moja, izvojevati potpunu jednakost. Mi smo prilagodili za-
vršetak predstave 21. vijeku u nadi da će ta Mirandolina živjeti i da će se jednog dana potpuno osloboditi – rekla je Marković, prenosi CGnews. Direktor CZK Tivat Goran Božović istakao je da je cilj da na svakom izdanju festivala „Purgatorije“ imaju predstavu u svojoj produkciji, te da je nakon uspjeha sa predstavom „Ćelava pjevačica“ sada red na „Mirandolinu“.
- Nastavljamo u istom ritmu i uz zacrtani cilj da na svakom festivalu „Purgatorije“ CZK ima novu samostalnu produkciju koja po pravilu ulazi u takmičarsku selekciju. Ove godine je to predstava „Mirandolina“, svevremena priča i dalje vrlo aktuelna iako je tekst originalno pisan prije gotovo puna tri vijeka. Riječ je o komediji sa mediteranskim šarmom i mislim da se izvanredno uklapa u koncepciju festivala - kazao je Božović. Pored Katarine Marković, u glumačkoj postavi su Vučić Perović, Lazar Dragojević, Goran Slavić, Goran Vujović, Lara Dragović i Julija Milačić-Petrović Njegoš R. K.
Promocija tri knjige danas u CANU
Goranovića, biće održane u danas u 12 sati u sali Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, koja je i izdavač. O knjigama će govoriti: prof.
dr Vesna Vukićević-Janković, akademik Nenad Vuković, priređivač akademik Pavle Goranović. Moderator će biti akademik Žarko Mirković. R. K.
Izložba ,,Radni narod Podgorice“ u KIC-u
Organizator izložbe je Državni arhiv Crne Gore, Arhivski odsijek Podgorica. Autorka izložbe je Sandra Marković, uz učešće kolega iz Državnog arhiva.
- Izložba sadrži 16 panoa, koji obrađuju teme vezane za radnike, službenike, sudije, pravnike, ljekare, učiteljice, profesorice, graditelje, neimare, sedlare, remenare, terzijeljude koji su nam ostavili ovaj grad, Podgoricu ovakvu kakva jeste. Izložba prikazuje i borbu radnog naroda za svoja prava – ističe se u najavi. A. Đ.
Česme u Ulici Miljana Vukova i Njegoševom parku zastiđe su centra grada Zjape
Česma u Ulici Miljana VukovaČesma u Njegoševom parku
Gradske česme u Ulici Miljana Vukova i Njegoševom parku, koje bi trebalo da budu ukras centra grada i pruže rashlađenje građanima i turistima tokom tropskih ljetnjih dana, već duže vrijeme su pravo zastiđe Podgorice.
Česma u Ulici Miljana Vukova je polomljena, pa se sa nje ne može piti voda. Juče oko 14 časova u njoj je bilo nekoliko praznih limenki, a na društvenim mrežama je kružila fotografija ove česme, gdje je u gornju posudu neko odložio ili bacio građevinsku mištriju, koja služi za nanošenje cementa. U daleko gorem stanju je česma u Njegoševom parku. Van funkcije su obje slavine, dok je objekat same česme u potpunosti išaran grafitima i raznim natpisima.
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz preduzeća Vodovod i kanalizacije d.o.o. Podgori-
ca nedavno su izjavili da je u njihovoj nadležnosti održavanje 10 fontana i 59 javnih česmi u gradu. - Postoji izvjestan broj česmi koje nijesu u funkciji zbog devastacije istih od strane nesavjesnih građana. Očekujemo sanaciju oštećenih javnih česmi od strane Agencije za stanovanje, a uz saglasnost Glavnog rada – poručili su tada iz Vodovoda, uz podsjećanje da je posljednja česma ugrađena u Njegoševom parku.
Podsjećamo, u veoma lošem stanju su i neke od gradskih fontana. Suve su dvije bočne fontane na Trgu nezavisnosti, dok je centralna, nedavno, nakon više od pola godine, puštena u rad. Van funkcije je i fontana u Kraljevom parku, parku kod Univerziteta Crne Gore, kao i jedna od dvije u parku kod Dvorca Petrovića na Kruševcu. I. M.
Glavni grad raspisao javni poziv za dodjelu pomoći prilikom kupovine dvotočkaša
Glavni grad raspisao je javni poziv za dodjelu subvencija za kupovinu bicikala, a veliku novinu predstavlja to što se zahtjevi podnose elektronskim putem na portalu ePodgorica.me gdje se mogu pronaći i detaljne instrukcije za podnošenje prijave. Za potrebe ovog javnog poziva obezbijeđena su sredstva u iznosu od 30.000 eura kojima će se subvencionisati 50 odsto cijene bicikla, a najviše 150 eura po pojedinačnoj prijavi. - U fazi podnošenja zahtjeva, kao i prilikom potpisivanja ugovora, građani moraju upotrijebiti certifikat za kvalifikovani elektronski potpis za fizička lica, a ukoliko se odluče da upotrijebe novu ličnu kartu, u sklopu koje se dobija i traženi certifikat, svi zainteresovani učesnici ovog poziva mogu preuzeti besplatno čitače za elektronske lične karte na šalteru Službe za građane (Sistem 48) u zgradi Skupštine glavnog grada. Besplatni čitači su obezbijeđeni kroz projekat ,,E-uslu-
Tehnički direktor Puteva prezentovao rad ovog gradskog preduzeća za period od dolaska novog menadžmenta
U proteklih manje od godinu dana, od kada je nova gradska uprava na čelo preduzeća Putevi Podgorica imenovala nove organe upravljanja i od kada je obrazovan novi menadžment, uspješnost poslovanja ovog društva iz dana u dan sve je vidljivija.
To je saopštio tehnički direktor Puteva Bojan Popović koji je, govoreći o postignutim rezultatima, istakao da je za manje od godinu urađeno i što je planirano da se završi do kraja ove godine.
PREDANOST
- Zahvaljujući predanom radu novog rukovodstva realizovani su radovi u vrijednosti od preko šest miliona eura, odnosno izvršeni su radovi na sanaciji saobraćajnica u dužini od 50 kilometara, a u toku
Zahvaljujući predanom radu novog rukovodstva, realizovani su radovi u vrijednosti od preko šest miliona eura, odnosno izvršeni su radovi na sanaciji puteva u dužini od 50 kilometara, a u toku su radovi na gradskim saobraćajnicama u dužini od 15 kilometara – poručio je tehnički direktor Puteva Bojan Popović
su radovi na gradskim saobraćajnicama u dužini od 15 kilometara. Osvrnuću se na neke od najznačajnih saobraćajnica koje su sanirane, kao što su: ulice Đura Čagorovića, Serdara Jola Piletića, Radomira Ivanovića, Franca Rozmana, Vojvode Drekala, Jelene Balšić, saobraćajnice u naselju Kakaricka gora, Park šuma Zagorič, priključna saobraćajnica u Zelenici, kao i kružni tok na bulevaru prema Tuzima, koji je
bio jedna od kritičnih tačaka u Podgorici – naveo je Popović, uz napomenu da su izgradili i više od 500 parking mjesta, uredili veliki broj sportskih poligona u okviru osnovnih škola i vrtića.
Za ovakvu dinamiku radova bilo je nužno preduzeti aktivnosti na snaženju samog preduzeća što je, ističe on, izostajalo prije dolaska nove uprave i organa upravljanja preduzeća.
- Za nesmetano funkcionisanje
obezbijeđeni su dodatni magacinski prostori, uređena je servisna zona i nabavljena nova mehanizacija bez koje nije moguće realizovati nijedan značajan projekat. Preduzete su aktivnosti i na dobijanju lokacije za kamenolom i aktivnosti u tom pravcu se privode kraju, nakon čega će Putevi samostalno proizvoditi frakciju, a ne nabavljati od privatnika kako je to do sada bio slučaj – objasnio je Popović.
ULAGANJE
ge kao odgovor na kovid-19“, koji finansira EU, a sprovodi UNDP u saradnji sa Ministarstvom javne uprave Crne Gore – saopšteno je iz Glavnog grada. Na portalu ePodgorica nalazi se i video-uputstvo sa jasnim instrukcijama kako aktivirati ličnu kartu i potpisati dokument. Za građane koji budu imali poteškoća prilikom korišćenja servisa, Služba za informacioni sistem Glavnog grada pružiće adekvatnu tehničku podršku u vidu edukacije i pomoći prilikom prijave. - Osim lične karte, građani mogu iskoristiti i neki drugi certifikat za kvalifikovani elektronski potpis koji je izdat od strane registrovanih kvalifikovanih davalaca elektronskih usluga povjerenja u Crnoj Gori. Iz Crnogorskog Telekoma, kao jednog od registrovanih davalaca usluga povjerenja, dobili smo potvrdu da će za vrijeme trajanja ovog javnog poziva, građanima biti dostupno njihovo rješenje po promotivnom paketu u sklopu kojeg se besplatno dobija dovoljan broj transakcija koje se mogu iskoristiti za potpisivanje neophodne dokumentacije – poručuju iz Glavnog grada. I.M.
Kada je riječ o aktivnostima koje su u toku i koje se planiraju u ovoj godini, tehnički direktor Puteva navodi da su u toku radovi u Orjenskoj ulici, gdje se radi atmosferska kanalizacija koja će riješiti problem atmosferskih voda cjelokupnog naselja Murtovina, a uporedo se radi i trotoar cijelom dužinom ulice u širini tri metra. - Takođe, izvode se radovi na detaljnoj sanaciji Ulice 13. jul i u Ulici Balšića. Nakon okončanja oovih radova, otpočeće novi u Ulici princeze Ksenije, kao i izgradnja tri nova parking prostora u Ulici kralja Nikole sa kapacitetom od 150 parking mjesta. Planirano je da ubrzo otpočne sanacija okruženja Gradskog stadiona gdje su saobraćajnice u jako lošem stanju, a biće uređen i parking prostor iza istočne tribine stadiona. Isto tako, planirano je da se do kraja godine izvrši sanacija oko 30 kilometara lokalnih puteva u ruralnom području Podgorice – najavljuje Popović. Iz navedenih rezultata, naglašava on, da se zaključiti koliko je doprinosa razvoju glavnog grada dalo gradsko preduzeće Putevi za vrlo kratak period. - Ali na tome ne planiramo da se zaustavimo, već da još snažnije radimo na podizanju kapaciteta preduzeća, koje će postati ključni nosilac infrastrukturnog razvoja glavnog grada – poručuje tehnički direktor Puteva, uz napomenu da će se menadžment zalagati da se razvoj grada još više ubrza, na zadovoljstvo svih građa-
U glavnom gradu za danas je najavljeno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u popodnevnim satima. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 24, najviša dnevna do 36 stepeni. H.P.
Raznovrsna ponuda voća i povrća na zelenoj pijaci na Pobrežju
Prije nekoliko dana sam kupio da probamo ovu novu lubenicu sa tamnom korom. Svima nam se svidjela. Kad sam danas krenuo na pijacu, djeca su tražila da im donesem još jednu, istu kao prošli put, što naravno činim na zadovoljstvo svih nas doma, jer se i ženi i meni baš svidjela – kazao je zadovoljni kupac Matija Boljević U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda bila je veoma raznovrsna ponuda sireva i kajmaka. Radmila Paljević kaže da mušterije ovih dana najviše traže stare, tvrđe sireve.
Na zelenoj pijaci Pobrežje proteklog vikenda bila je veoma raznovrsna ponuda voća, povrća, mliječnih proizvoda...
Prema riječima prodavaca, najbolje prolaze lubenice, breskve, kajsije, krastavci, paradajz i paprike. Kupci poručuju da im na ovako visokim temperaturama najviše prija konzumiranje povrća i osvježenje lubenicom.
RASHLAĐENJE
Prodavac Nikola Ćukteraš ističe da na njegovoj tezgi najbolje prolaze lubenice, jer su krenule vrućine.
- Lubenice uzgajam u Botunu. Imam običnu, koja košta 60 centi po kilogramu, mini lubenice koje su 1,20 eura, kao i ovo novo, holandsko, sjeme, takođe mini lubenica, malo krupnija od ove šarene, sa tamnom korom, tzv. ,,dark star“, a koja košta 90 centi po kilogramu.
One ovih dana najbolje prolaze, slatke su kao med, sočne, bez sjemenki, rastu do četiri – pet kila. Mušterije koje su je probale vraćaju se opet da kupuju, što znači da su zadovoljne – kazao je Ćukteraš, uz napomenu da onaj ko hoće da kupi kvalitetno voće i povrće, trguje na pijaci, gdje je izbor veoma dobar. Kako dodaje, ovih dana dobro prolazi i pipun, koji nudi po cijeni od 1,20 eura po kilogramu, kao i trešnje za koje treba izdvojiti pet eura.
Matija Boljević tražio je Nikoli da mu izabere jednu sočnu i slatku lubenicu sorte ,,dark star“.
- Prije nekoliko dana sam kupio da probamo ovu novu lubenicu sa tamnom korom. Svima nam se baš svidjela. Kad sam danas krenuo na pijacu, djeca su tražila da im done-
sem još jednu, istu kao prošli put, što naravno činim na zadovoljstvo svih nas doma, jer se i ženi i meni baš svidjela –kazao je Boljević.
OSVJEŽENJE
Prodaja bresaka, nektarina i kajsija, na tezgi kompani-
je ,,Plantaže - 13. jul“ počela je prije mjesec. Kako navodi prodavačica, odično prolaze i breskve i nektarine, koje koštaju po 1,80 eura, kao i kajsije koje koštaju dva eura. - S obzirom na to da je ista cijena bresaka i kajsija, kupci nerijetko traže da im izaberem
pomalo od jednih i drugih. Počela je i sorta bresaka tzv. ,,Marija Marta“, koja je žuta i slatka kao šećer. Žene kupuju breskve i kajsije na više, da prave džemove. Sudeći po tome što se većina kupaca vraća da opet trguje, zaključujem da su zadovoljni našim proizvodima
- Najviše se traže kučki i pljevaljski tvrdi sir. Slabije prolaze mladi. Stari sir je devet eura, mladi sedam. Lisnati kolašinski je 12 eura, on standardno dobro prolazi. Kilogram kozjeg sira je 10 eura. Kajmak mladi, neslani je 15 eura, ovaj malo stariji 17 eura – navela je Paljević, uz napomenu da je posljednjih dana opala prodaja, vjerovatno zbog toga što su ljudi pošli na odmore.
– istakla je prodavačica Plantaža, uz napomenu da će za desetak dana u ponudi imati i grožđe, sorte kardinal. Kod prodavca Vlada Ceklića ovih dana najbolje prolaze
IPA tim Glavnog grada prezentovao projekat ,,Sponge city“, finansiran iz EU fonda
IPA tim Glavnog grada predstavio je projekat ,,Sponge city“, koji se finansira iz sredstava evropskih fondova. Ovaj projekat, kako saopštavaju iz PG biroa, nastoji da preduprijedi i ublaži negativne posljedice klimatskih promjena, primjenom inovativnog rješenja zasnovanog na konceptu tzv. gradova-sunđera, koji sakupljaju vodne resurse iz prirode i ponovo ih koriste. - Kroz projekat Sponge city, Glavni grad će imati priliku da, putem umrežavanja sa Dunavskom regijom, ste-
kne znanja i vještine potrebne za primjenu ovih rješenja u upravljanju vodnim resursima. Takođe, projekat omogućava i opremanje urbanih cjelina u Dunavskoj regiji alatkama za sprovođenje mjera u upravljanju vodnim resursima, što će kasnije biti korisno
prilikom implementacije projekta u Podgorici – navodi se u saopštenju. Direktorica Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Dušica Brnović pozvala je tim koji realizuje projekat ,,Sponge city“ da posjeti ovu instituciju kako bi projektne
aktivnosti predstavili njihovom osoblju, te s njima razgovarali o konkretnoj saradnji. Golub Ćulafić iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju izrazio je radost zbog toga što se u Podgorici realizuje projekat koji prepoznaje izazove s kojima se suočavamo u zemlji karsta, a jedan od njih je resursni paradoks da, uprkos obilnim padavinama, ne raspolažemo potrebnom količinom vode, jer je ne uspijevamo zadržati.
krastavac, paradajz i paprike. - Paradajz rozi i obični su po euro, krastavac obični je 50 centi, po euro su sorte ovoga sa glatkom korom i ,,sunčani potok“. Dobro prolaze i tikvice, koje koštaju 50 centi, kao i patlidžan, koji je euro. Paprika crvena je euro i po, a babura i ljuta su po euro. Sve povrće je uglavnom sa područja Tuzi i Zete – kazao je Ceklić, koji je u ponudi imao i klasove koje je prodavao tri komada za euro. Za kilogram mladog krompira trebalo je izdvojiti od 80 centi do euro, šargarepe 1,20 eura, dok je mladi luk koštao dva i po eura. Za kilogram domaćih maslina, sa plantaža u Dobroj vodi, trebalo je izdvojiti osam eura, dok je litar maslinovog ulja od istog ploda koštao 15 eura. I. MITROVIĆ
Marko Đukanović iz Službe zaštite i spašavanja smatra da bi predložena rješenja bila od velike pomoći u zaštiti vrijednih prirodnih resursa kao što su gradske park šume na Gorici i Ljuboviću. Prezentaciji su prisustvovali predstavnici Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Službe zaštite i spašavanja, gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacije i nevladinih organizacija Biciklo.me i Grin houm. I. M.
Crna Gora večeras (20 h) igra sa Francuskom u Monpeljeu
PODGORICA – Još jedan meč sa Francuzima (večeras od 20 sati) i vaterpolo reprezentacija Crne Gore oprostiće se, do početka Olimpijskih igara, sa zemljom domaćinom najveće sportske smotre.
,,Ajkule“ su nakon priprema u SAD odradile bazični dio u Trebinju, gdje su trenirale i sa Njemcima, a do puta u Pariz odigraće u Šapcu, od 4. do 7. jula, jak turnir. Na premijeri će igrati sa Njemačkom, dan kasnije sa Rumunijom, a 6. jula su zakazani dueli s Australijom i Srbijom. Posljednji dio priprema ,,ajkule“ će obaviti u Herceg Novom i Podgorici. U Parizu će igrati u grupi sa Hrvatskom, Grčkom, Italijom, SAD i Rumunijom. Najbolje četiri reprezentacije izboriće osminu finala.
– Odradili smo baznu pripremu, na kojoj je bio akcenat. Nakon toga smo u Francuskoj odigrali prijateljsku utakmicu sa domaćinom. U početku nijesmo otvorili meč kako je trebalo, ali do kraja četvrtine smo se vratili u igru. U drugoj četvr-
tini smo dobro igrali, međutim, početkom treće izgubili smo ritam, a domaćin je uspio da se vrati. Do kraja smo onda igrali gol za gol i ušli u peterce. Uspjeli smo da pobijedimo
što je bitno iz psihološkog razloga. Nadam se da ćemo večeras odigrati dobru utakmicu sa rivalom koji ima nekoliko izuzetnih igrača – kazao je Vlado Popadić A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Crnogorski automobilista Milan Jakšić pobijedio je na trci na Kosovu, na dijelu puta Peć – Kula, koja je bodovana za šampionat Centralno-evropske zone (CEZ).
S a pobjedom je nastavio uspješne vožnje, nakon drugog mjesta u Splitu i trijumfa sa rekordom staze u albanskoj Kruji.
Jakšić je trijumfovao u grupi 5 i učvrstio se na prvoj poziciji u toj konkurenciji sa 68 bodova. Honda našeg vozača bila je najbrža od svih automobila na stazi dugoj 5,6 kilometara. Naredna dva vikenda Jakšić će voziti na dvije trke crnogorskog šampionata u Kolašinu i na Njegušima, a u avgustu je planirao učešće na trkama Centralno-evropske zone u Cazinu i Pljevljima. R. A.
U Holandiji, u „kraljevskoj klasi“, slavio Italijan Banjaja
PODGORICA – Frančesko Banjaja je na stazi „Asen“, gdje je prije osam godina ostvario prvi trijumf, slavio i juče na Velikoj nagradi Holandije, osmoj trci Moto GP šampionata!
Vozač Dukatija je od starta bio samouvjeren, upisao je treću pobjedu zaredom, a petu ovogodišnju, i sa ukupno 23 na Dukatiju izjednačio se sa Kejsijem Stonerom Šampion je za tri i po sekunde iza sebe ostavio Horhea Martina na Pramak Dukatiju, a na podijumu je završio Enea Bastijanini, još jedan Italijan, drugi vozač Dukatija. Italijan je od početka u Austriji bio ispred svih, a zanimljivo je da je prvi put u karijeri bio najbrži na prvom treningu. Maestralno je završio i sprint, a u glavnoj trci je pokazao ko je glavni. Brzo se odvojio, kao i
njegov pratilac iz Španije. Zanimljivo je bilo gledati duel za treće mjesto, gdje je Bastijanini, ipak, bio bolji u direktnom okršaju sa Markom Markesom . Prijetili su do kraja Maverik Vinjales i Fabio di Đanantonio Vozač Dukatija Markes zauzeo je četvrto mjesto, Fabio di Đanantonio iz ekipe VR 46 bio je peti, a Maverik Vinjales šesti.
M eđu deset su završili
Akosta, Binder, Aleks Markes, Raul Fernandes i drugi vozač Pramaka Franko Morbideli
Na Red Bul ringu u Austriji „sijevalo“ je između Ferstapena i Norisa
PODGORICA – Kakva drama na Red Bul ringu u Austriji! Od 64. kruga timovi Maksa Ferstapena i Landa
Norisa su doživjeli fijasko, kao i vozači, što je iskoristio
Džordž Rasel i prošao prvi kroz cilj, sa prednošću od 1,9 sekundi u odnosu na Meklarenovog vozača Oskara Pjastrija.
Podijum je kompletirao Karlos Sainc iz Ferarija koji je zaostao za vodećim četiri i po sekunde.
Vozač Mercedesa je upisao tek drugu pobjedu u karijeri… „Kuvanje“ poblema je počelo nakon nešto sporijeg stajanja Red Bula kada je šampion otišao u boks sa prvog mjesta i to u 51. krugu. Ekipa se nije najbolje pokazala, promijenila je pneumatike za 6,5 sekundi, što je približilo Norisa tada vodećem vozaču. Meklarenov vozač je u 59. krugu uspio čak i da stigne na se-
kund zaostatka od lidera, a dva kruga kasnije ponovo je došlo do novog napada. Bezuspješnog, a sve je kulminiralo u 63. krugu kada je ponovo Noris pokušao da pretekne šampiona i to u krivini sa unutrašnje strane, što je navodno natjeralo Maksa da siđe sa staze. Situacija je izmakla kontroli u narednom krugu kada je Maks, nakon nove Norisove potjere, točkovima dodirnuo točkove Meklarenovog bolida. Noris je morao da odustane, a Ferstapen je, nakon što je ponovo promijenio pneumatike, kroz cilj prošao kao peti, a kažnjen je sa 10 sekundi zbog učestvovanja u incidentu.
Bodove su još osvojili četvrtoplasirani Luis Hamilton, Niko Hulkenberg, Serhio Perez, Kevin Magnusen, Danijel Rikardo i Pjer Gasli
Od petka do neđelje kreću borbe u Britaniji, na „Silverstonu“. A. M.
Tur de Frans u znaku Francuza Kevin Vokelan
Sa staze je izletio Aleks Rins, dok je Aleš Espargaro propustio trku jer je dan ranije u sprintu doživio povredu pete. U generalnom plasmanu vodi Martin sa 200 bodova, prati ga Banjaja sa 190... Naredna trka se vozi za vikend u Njemačkoj.
PODGORICA – Kevin Vokelan (Arkea) osvojio je drugu etapu Tur de Fransa.
A. M.
Francuz je etapu od Čezentatika do Bolonje, dugu 199,2 kilometra, odvezao za četiri sata, 43 minuta i 42 sekunde.
Mladom biciklisti (23) ovo je prva etapna pobjeda na tri najveće biciklističke trke. Francuski biciklista je otišao u bijeg na drugom usponu na brdu San Luka, na 32 kilometra prije kraja. – Ovo je prelijepo, želim da uži-
vam u pobjedi. San svih biciklista je pobjeda na etapi na Turu, ali uraditi to već u drugoj, to je sjajno – rekao je Vokelan. Drugi je na cilj stigao Jonas Abrahamsen iz ekipe UNO X, a treći Kventin Pačer iz Grupame.
Poslije 56 godina na prve dvije etape slavili su Francuzi, dan ranije, na premijernoj vožnji od Firence do Riminija radovao se Roman Barde Favoriti Jonas Vingegor i Tadej Pogačar bili su u grupi koja je za pobjednikom zaostala 2 minuta i 26 skundi. Slovenac je prošao kao 14. Posljednja etapa u Italiji voziće se danas od Pjaćence do Torina (230,8 kilometara). R. A.
PODGORICA – Košarkaši Crne Gore doputovali su sinoć u Rigu, gdje sjutra počinju nastup na kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre, prvi u istoriji crnogorske košarke.
Ova generacija crnogorskih košarkaša je ovu priliku dobila zahvaljujući prošlogodišnjem odličnom nastupu na Svjetskom prvenstvu (11. mjesto).
– Stvarno imamo šansu da se plasiramo na Olimpijske igre. Turnir u Letoniji će biti veoma zahtjevan, prvo u grupi protiv Brazila i Kameruna, dvije veoma kvalitetne reprezentacije. Potrudićemo se da se pripremimo na što bolji način i damo maksimum – rekao je Marko Simonović, centar naše reprezentacije, odnedavno član turskog Bahčešehira.
– Ovo je jedinstvena šansa nakon što je Crna Gora posljednjih nekoliko godina pravila, stvarno, dobre rezultate na Evropskom i Svjetskom prvenstvu. Ukazala nam se šansa da odemo na Olimpijske igre i sigurno je da smo motivisani da posao odradimo najbolje što možemo – dodao je Simonović.
ZASLUŽILI MJESTO
U RIGI
Bez obzira na to što nije rođen u Crnoj Gori, i naturalizovani Amerikanac u reprezentaciji Crne Gore, Kendrik Peri, osjeća da je pred njim i njegovim saigračima izazov koji se, vjerovatno, događa jednom u životu – kvalifikacije za Olimpijske igre.
– To je velika i uzbudljiva prilika za nas. Radom i rezultatima prethodnih godina smo zaslužili da se nađemo na tom turniru – rekao je Peri. Naša selekcija je na olimpijskom kvalifikacionom turniru u grupi sa Brazilom i Kamerunom. Dvije prvoplasirane idu u polufinale, gdje će igrati sa dvije najbolje iz druge grupe u kojoj su Letonija, Gruzija i Filipini. Pobjednici polufinala idu u finale, a pobjednik finala će izboriti vizu za Pariz.
– Imajući u vidu da je ulog plasman na Olimpijske igre, jasno nam je da će sve selekcije biti maksimalno spremne za turnir. Ali, nije na nama da brinemo previše o formi rivala, već moramo da se potrudimo da mi budemo maksimalno skoncentrisani na ono što radimo u napadu i odbrani. I da uživamo što više možemo – dodao je Peri.
DOBRE I LOŠE STVARI
IZ ATINE
Crna Gora prvi meč u Rigi igra sjutra protiv Brazila (14.30 časova).
– Imajući u vidu da je ulog plasman na Olimpijske igre, jasno nam je da će sve selekcije biti maksimalno spremne za turnir. Ali, nije na nama da brinemo previše o formi rivala, već moramo da se potrudimo da mi budemo maksimalno koncentrisani na ono što radimo u napadu i odbrani. I da uživamo što više možemo – rekao je Kendrik Peri
SIMONOVIĆ: Imam zahtjevnu ulogu, što mi, naravno, prija
S obzirom na to da je Crna Gora ovog ljeta oslabljena, Marko Simonović, iako sa 24 godine, jedan je od najbitnijih igrača u timu.
– Ovo mi je treća godina u kontinuitetu da sam sa reprezentacijom. Sigurno da imam zahtjevnu ulogu, što mi, naravno, prija, i što želim da imam u timu. Ove godine smo oslabljeni u odnosu na Svjetsko prvenstvo u Manili, posebno na planu iskustva, ali tu su mladi momci koji imaju energiju i motivaciju da daju maksimum. Trudićemo se da damo sve od sebe da izvučemo što bolji rezultat – poručio je Simonović.
Od kada je postao crnogorski reprezentativac, Kendrik Peri se nametnuo kao jedan od lidera tima. Zbog odsustva nekih dugogodišnjih reprezentativaca, na plejmejkeru španske Unikahe je još veća odgovornost. On, međutim, nema problema da se nosi sa tim „teretom“. – Definitivno osjećam više uzbuđenja, ali ne osjećam pritisak. Uvijek sam govorio da se, ipak, radi samo o košarkaškoj utakmici. Važno je da se pripremiš najbolje što možeš, izađeš na teren i pokušaš da uradiš ono što treba. Nije dobro kada na sebe „svališ“ preveliki pritisak, kada previše razmišljaš i radiš prilično nekarakteristične stvari. Kao plejmejker, moj posao je da ekipa bude opuštena, ali u isto vrijeme i fokusirana što je više moguće – rekao je Peri.
– Nije to meč „biti ili ne biti“, ali moramo da imamo pravi pristup, kako bi to bio način raz-
mišljanja kroz cijeli turnir –rekao je Peri. Ekipa još nije imala priliku da se ekipno upozna sa vrlinama i manama rivala u grupi na olimpijskom kvalifikacionom turniru. – Ali, individualno smo pogledali utakmicu Brazila protiv Slovenije. Brazil je veoma kvalitetna ekipa, ima vrhunske igrače i protiv njih neće nimalo biti lako. Ali, potrudićemo se da to odradimo na što bolji način i izvučemo što bolji rezultat – kazao je Simonović. Naša selekcija je u pripremnom periodu odigrala dvije utakmice na Akropolis kupu u Grčkoj – u Atini je ubjedljivo poražena od domaćina, a on-
da je savladala Bahame sa trojicom NBA igrača.
– Utakmica protiv Grčke je bila prva poslije sedam dana treninga. Nije izgledala baš onako kako smo očekivali. Grčka je kvalitetna ekipa, sastavljena je od vrhunskih igrača i favoriti za Olimpijske igre su u njihovoj kvalifikacionoj grupi. Međutim, protiv Bahama smo pokazali reakciju i drugačiju igru u odnosu na prvi meč. Pobijedili smo ih, što nam je značilo za samopouzdanje. Trudimo se da nastavimo u ritmu u kojem smo završili posljednju utakmicu – istakao je Simonović.
slim da je to bila dobra provjera za nas, jer smo mogli da se izmjerimo protiv jedne od najjačih selekcija na svijetu. Protiv Bahama smo bili bolji i opušteniji, igrali smo sa više samopouzdanja. Mislim da treba da nastavimo da „guramo“ dobre stvari iz ta dva meča, iako je rezultat bio drugačiji, jer mislim da smo u obje utakmice imali i dobrih i loših stvari. Moramo da se držimo dobrih stvari i da ih prenesemo na teren u Letoniji – dodao je Peri.
PETORKA IZ MANILE
raspolaganju startnu petorku sa posljednjeg Mundobasketa (Peri, Vučević, Simonović, Radončić, Popović). – Mislim da je to veoma važno. Imamo tu strukturu iskustva, strukturu veterana i liderstva u ekipi. Sve, naravno, kreće od selektora, pa ide preko mene i Vučevića do ostalih igrača. Sve dok mi budemo mirni i igrali sa samopouzdanjem, mlađi igrači će nas pratiti – zaključio je Peri. S. JONČIĆ Crnogorski košarkaši spremni za sjutrašnji
Brazil je veoma kvalitetna ekipa, ima vrhunske igrače i protiv njih neće nimalo biti lako. Ali, potrudićemo se da to odradimo na što bolji način i izvučemo što bolji rezultat – kazao je Simonović
– Protiv Grčke smo nokautirani u ranoj fazi meča, ali mi-
Crna Gora će u Letoniji biti oslabljena u odnosu na prošlogodišnji Mundobasket, ali će ostali, posebno oni mlađi, poku-
šati da nadomjeste taj hendikep. – To je proces kroz koji prolazimo dan po dan. Znamo da imamo dosta mladih igrača, koji nemaju iskustvo kao igrači koji su odsutni. Ali, moj posao, kao plejmejkera, i Vučevića je da pomognemo tim igračima da se što bolje uklope, da izgrade samopouzdanje kao i uvijek, što je za njih najbitnija stvar – rekao je Peri. Dobra stvar je što selektor Boško Radović u Rigi ima na
Derbi osmine finala Evropskog prvenstva igra se danas od 18 sati u Diseldorfu – Francuska, i dalje prvi favorit turnira, vjerovatno nije mogla da dobije težeg rivala od Belgije.
Ni ,,trikolori“ ni ,,crveni đavoli“ nijesu oduševili u grupnoj rundi, ni jedan ni drugi tim nijesu do nokaut runde stigli kao prvoplasirani.
- U novoj smo fazi takmičenja, ovo je kao novo prvenstvo. Više nema druge šanse. Timovi koji su se plasirali u osminu finala bolji su od onih koji su otišli kući, teren ne laže. Sada se svodi na to da budete učinkoviti pred golom rivala, ako želite da pobijedite, morate da postignete gol, nema popravnog, nema kalkulacija. Realizacija je ono što nam je nedostajalo u dosadašnjem toku šampionata – rekao je selektor Francuske Didije Dešan ,,Trikolori“ su individualno najjači u Njemačkoj, ali nijesu impresionirali – ni u pobjedi nad Austrijom (1:0), ni u remijima sa Holandijom (0:0) i Poljskom (1:1).
- Nadamo se da ćemo se svi ,,probuditi“ za ovaj meč, svi Francuzi. Mislim da ne moramo da tražimo izgovore. Nijesmo igrali na visokom nivou u grupi, ali smo uspjeli da prođemo i sada želimo da odemo korak dalje, do četvrtfinala. Moramo da se podignemo u svakom smislu jer igramo protiv odličnog tima, ne razmišljamo o tome da možemo već sada da odemo kući – naveo je Kilijan Mbape, prva zvijezda šampionata.
Samo dva gola ,,trikolora“ u tri meča – od tima sa toliko klase očekuje se mnogo više.
- Imali smo mnogo prilika, ali
jednostavno nije nam se dalo da postignemo više golova. Najvažnije je doći u priliku za pogodak, ali saglasan sam da je i to uzalud ako se ne koriste. Ovo je novo poglavlje, vjerujem da će sve biti drugačije, odnosno bolje za nas – dodao je Mbape. I Belgija ima spektakularne igrače u napadu – sve konce vuče Kevin de Brujne, Žeremija Dokua je teško hvatati, Romelu Lukaku je prejak za mnoge defanzivce, ali i ,,crvene đavole“ muči realizacija. I oni su postigli svega dva pogotka, oba u duelu sa Rumunijom (2:0). Od Slovačke su izgubili na startu 1:0, u posljednjem kolu odigrali 0:0 sa Ukrajinom. - Nevjerovatno je da smo u tri meča postigli samo dva pogotka, isto kao Francuska. Nevje-
rovatno mi je da su Austriju pobijedili samo 1:0, pratili smo taj meč. Ali to je fudbal, dakle nije samo naš problem – naveo je selektor Belgije Domeniko Tedesko
- Svjesni smo kakvog smo rivala dobili u osmini finala. Više nema popravnog – ideš dalje ili putuješ kući. Poseban je osjećaj, zato smo i ovdje. Nije prvi put da smo pod pritiskom, susreli smo se sa tim u grupi – dodao je Tedesko.
- Pred nama je 90 minuta sjajnog meča i daćemo sve da pobijedimo – ono što je moguće i ono što ponekad izgleda nemoguće. Ova mlada ekipa želi to. To može da se osjeti na svakom koraku – istakao je Tedesko. Francuska je bila bolja od Belgije u polufinalu Mundijala 2018.
godine (1:0), a slavila je i u posljednjem okršaju, u Ligi nacija 2021.
- Ti mečevi su u glavama igrača. Pitao sam ih što misle o Francuskoj jer se nikad nijesam susreo s njom. Ima mnogo stvari koje nas motivišu, lično ne razmišljam o prethodnim duelima, to je sve u psihologiji igrača – naglasio je Tedesko. Francuzi su se spremali i za eventualne jedanaesterce.
- Moramo da budemo spremni na sve, imamo informacije o rivalu, a znamo i što mogu naši igrači. Ali ako pogledate naše posljednje izvođenje penala, sedam je promjena u smislu koji su ih igrači izvodili. Svakako, naš cilj je da do penala ne dođe – podvukao je francuski selektor Didije Dešan. N. KOSTIĆ
„Dežela“ vjeruje u iznenađenje u okršaju za četvrt nale Eura
Fudbaleri Slovenije osvojili su crnogorska srca još uoči prvog meča na Evropskom prvenstvu, kada su jedini od svih učesnika nosili crni flor zbog smrti našeg golmana Matije Šarkića,a potom su tokom tri utakmice postali heroji u svojoj državi – plasmanom u osminu finala napravili su najveći uspjeh u istoriji ,,dežele“. Za rivala na startu nokaut runde dobili su jednog od favorita prvenstva, tim ogromnog kvaliteta - Portugal. Meč se igra večeras od 21 sat u Frankfurtu.
- Zaslužili smo to da budemo svima simpatična ekipa. Možemo da razmijenimo komplimente sa Portugalcima na konferenciji za medije, ali utakmica je nešto sasvim drugačije – rekao je selektor Slovenije Matjaž Kek Ekipa sjajnog stručnjaka do plasmana među 16 stigla je sa tri remija – protiv Danske (1:1), Srbije (1:1) i Engleske (0:0).
- Konačno Slovenija svjedoči fudbalskoj euforiji. Navijači ovdje u Njemačkoj i kod kuće navijaju za nas punim srcem, osjećamo veliku podršku. Ne moram da štitim igrače od toga – svaka utakmica ih puni energijom – naglasio je Kek.
- Portugal je jedan od favori-
ta za zlato. Zbog toga naravno da mi ne možemo biti favoriti u ovom meču, ali izuzetno smo ponosni što uopšte učestvujemo na ovom prvenstvu, a suvišno je pričati o tome koliko nam znači sve što smo uradili do sada – istakao je Kek. Slovenija i Portugal sastali su se samo jednom, i to u martu ove godine – u prijateljskom meču Kekov tim slavio je 2:0.
- Ovo je istorijski rezultat za Sloveniju, prvi put su u osmini finala. Divimo se onome što radi njihov selektor, igraju kao da je u pitanju klupska ekipa, a ne reprezentacija – iznio je komplimente selektor Portugala Roberto Martines Za njegov tim sve osim trofeja je neuspjeh.
- Portugal je svjež, Portugal je spreman, na neka pitanja volio bih da odgovorim 15. jula – naveo je Martines dan koji ,,pada“ nakon finala.
- Mnogi timovi na Evropskom prvenstvu imaju nešto karakteristično po čemu su prepoznati i vjeruju da mogu da pobijede. Svaki meč zavisi od malih detalja. Slovenija je takav tim. Sjajno su organizovana ekipa i konkurentna protiv svih, moramo biti u najboljem izdanju da bismo prošli – naglasio je Martines pred okršaj u Frankfurtu. Ne. K.
Slovačka bila na pragu podviga u osmini nala
Minut i 26 sekundi dijelilo je Slovačku od novog iznenađenja na Evropskom prvenstvu nakon eliminacije sada već bivšeg šampiona, Italije.
Međutim, Džud Belingem je atraktivnim „makazicama“ u petom minutu sudijske nadoknade, drugim golom na prvenstvu, spasao Engleze i odveo ih u produžetke. U dodatnih 30 minuta, jedan od favorita za titulu stigao je do pobjede zahvaljujući golu glavom Harija Kejna u prvom minutu produžetka, za konačnih 2:1. Uzaludan je, na kraju, za Slovake bio gol Ivana Šranca u 25. minutu (šampionat je završio
sa tri gola), nakon što ga je odlično u šesnaestercu Engleske uposlio Strelec Engleska će u subotu u četvrtfinalu igrati protiv Švajcarske, koja je u osmini finala eliminisala Italiju (2:0). Slovačka je dobro otvorila meč, pa su prvo Hancko u 5. minutu, a potom i Haraslin u 12. mogli do gola, ali je Engleska sačuvala mrežu. To je, međutim, bila uvertira za gol Slovaka u 25. minutu, kada je Kucka pronašao Streleca, a on je dodao do Šranca, koji je izašao pred engleskog golmana Pikforda, izdržao je duel sa protivničkim igračem i zatresao mrežu.
Englezi su nakon toga pokuša-
vali, ali nijesu uspijevali da ozbiljnije ugroze gol protivnika do završnice prvog poluvremena, kada je Foden pokušao iz slobodnog udarca. Golman Dubravka je boksovao loptu, a poslije toga šutnuo je i Mejnu, ali je lopta izbačena u korner. Engleska je dobro počela drugo poluvrijeme, u 50. minutu mrežu je zatresao Foden poslije dodavanja Tripijea, ali je gol poništen nakon pregledavanja snimka jer je Foden bio u ofsajdu.
Engleska je imala loptu i pritiskala protivnika, ali se slovačka ekipa dobro branila. Foden je sa desne strane u 78. minutu centrirao do Kejna, ali je ka-
Engleska 2
Slovačka 10
Stadion: Veltins arena.
Sudija: Halil Umut Meler (Turska).
Golovi: 0:1 Šranc 25, 1:1 Belingem 90+5, Kejn 91. Žuti kartoni: Guei, Maino, Belingem (Engleska), Kučka, Škrinjaš, Pekarik, Vavro, Gumber (Slovačka).
Engleska Slovačka 1
Pikford
Volker
Stouns
Guei
Tripije (od 66. Palmer)
Maino (od 84. Eze)
Rajs
Saka
Belingem (od 106. Konsa)
Foden (od 104. Toni)
Kejn (od 106. Galager)
Dubravka
Pekarik (od 109. Tupta)
Vavro
Škrinjar
Hančko
Kučka (od 81. Bero)
Lobotka
Duda
Šranc (od 90+3. Gumber)
Strelec (od 61. Boženik)
Haraslin (od 61. Suslov)
piten Engleske glavom poslao loptu pored stative. Tri minuta kasnije Rajs je dobro šutnuo, ali je pogodio stativu. Foden je u 85. minutu izveo slobodan udarac, a golman Dubravka izbio loptu u polje. Golman Dubravka je bio siguran, pravovremeno je istrčavao i čuvao svoju mrežu poslije centaršuteva Engleske i uz pomoć saigrača, koji su se dobro branili u nadoknadi vremena, uspijevao je da se odbrani, sve do petog minuta nadoknade, kada je Belingem makazicama poslao loptu u mrežu, nakon što mu je glavom poslije kornera proslijedio Geji. Interesantno, to je bio prvi šut Engleske u okvir gola, a tim pogotkom fudbaler Real Madrida izborio je produžetke. Poslije 50 sekundi u prvom produžetku Engleska je povela. Dubravka je izbio loptu poslije centaršuta Palmera, Eze je pokušao iz voleja, lopta je došla do Tonija, koji je proslijedio do Kejna, a napadač Engleza je glavom poslao u mrežu. Slovačka je do kraja meča imala nekoliko prilika da izbori produžetke, ali nije uspjela da dođe do gola. S. J.
Španija
1 Gruzija 11
4
OSMINA FINALA ČETVRTFINALE 30. jun (21h)
jul (18h)
Španija 4
Gruzija 1
Španija
29. jun (21h)
Njemačka 2
Danska 0
Slovenija
1. jul (21h)
Francuska
Belgija
1. jul (18h)
jul
ČETVRTFINALE
Pobjednik 7
Njemačka Pobjednik 8
Pobjednik A
Pobjednik B
jul
Pobjednik 5
Pobjednik 6
jul
Pobjednik C
Pobjednik D
1 FINALE (neđelja, 14. jul)
Engleska
Sjajnom igrom tokom cijelog meča, a efikasnom u drugom poluvremenu (odnos šuteva 35-4, a 13-0 u okvir gola), Španija je pokazala moć protiv Gruzije i pobjedom od 4:1 izborila plasman u četvrtfinale Evropskog prvenstva, gdje će u petak, u Štutgartu, igrati protiv Njemačke. Iako je Španija dominirala u prvom poluvremenu, uz 73 odsto posjeda lopte, čak 16 šuteva (Gruzini dva), a šest u okvir gola, i odnos kornera 9-1, Gruzija je uspjela da na poluvremenu ima aktivan rezultat (1:1). ,,Furija“ je napadala od početka, ređale su se šanse i šutevi Pedrija, Karvahala, Vilijamsa i Jamala, ali je Mamardašvili uspio da sačuva mrežu. Kazna za promašaje stigla je u 18. minutu, kada je Kvarachelija prevario Karvahala, dodao Mikautadzea, koji je loptu prebacio na drugu stranu do Kakabadzea, koji je centrirao a onda je Le Norman nesrećno postigao autogol. Šanija je nastavila da napada, Gruzija je prijetila iz kontre, ali su Španci bili opasniji. Neprecizni su bili Ruiz u 22. minutu (brani Mamardašvili), Pedri u 27. sa ivice kaznenog prostora (lopta otišla pored gola), Kukurelja u 35. (golman Gruzina odbranio) i Vilijamsa u 38. minutu (ponovo siguran Mamardašvili). Sve to je bio uvod u izjednačujući gol Španaca u 39. minutu. Dugo je trajao napad Španije, na kraju je Vilijams asistirao, a Rodri sa ivice kaznenog prostora zatresao mrežu Gruzina. Španija je, jednostavno, dominirala i u nastavku. Jamal je u 51. minutu šutirao iz slobodnog udarca, koji je sam izborio, sa oko 20 metara, ali je uslijedila još jedna dobra intervencija Mamardašvilija. U nastavku akcije i u istom mi-
Stadion: Rajneenergija. Sudija: Fransoa Leteksje (Francuska). Golovi: 0:1 Le Norman u 18 (autogol), 1:1 Rodri u 39, 2:1 Ruiz u 52, 3:1 Vilijams u 75, 4:1 Olmo u 83. Žuti kartoni: Morata (Španija), Davitašvili
Španija Gruzija
Simon Karvahal (od 81. Navas) Le Norman Laport Kukurelja (od 66. Grimaldo) Pedri (od 52. Olmo) Rodri Ruiz (od 81. Merino) Jamal Morata (od 66. Ojarzabal) Vilijams
Mamardašvili Kakabadze Gvelesijani (od 78. Kvekveskiri) Kašija Dvali Lohošvili (od 63. Cataišvili) Čakvetadze (od 63. Davitašvili) Kiteišvili (od 41. Altunašvili) Kočorašvili Mikautadze (od 78. Živživadze) Kvarachelija
nutu Španija je povela, pošto je Jamal uputio centaršut na drugu stativu, gdje je bio Ruiz koji je izbliza pogodio za 2:1. Taj gol je dao krila Špancima, a dotukao je Gruziju, jer je u nastavku meča na terenu nastavljena dominacija ,,furije“. Nakon što je Španiji poništen autogol Gruzina, zbog ofsajda Jamala u 74. minutu, Vilijams je pogodio za 3:1 u 75. minutu. Sve je počelo od kaznenog prostora Španije - Grimaldo je prekinuo akciju Gruzije, lopta je došla do Ruiza, koji je sjajnom asistencijom pronašao Vilijamsa, koji se lako oslobodio čuvara i praktično ovjerio prolaz Španije u četvrtfinale. Konačan rezultat postavio je Olmo u 83. minutu, preciznim šutem sa ivice kaznenog prostora… S. J. Španija
PODGORICA - Na pripremama je jedan od mlađih, sluša stručni štab i starije igrače, nosi rekvizite, pa sve to sa vršnjacima iz „generacije 2006“ i mlađim drugovima slaže poslije napornog radnog dana.
To nije nikakva novina, to je usud svih mladića koji su u prvom timu. I nikome ne pada teško, znaju da im je to obaveza i da će ih na nekim narednim pripremama zamijeniti neko novi.
Međutim, na terenu je ravnopravan sa svima – još uvijek 17-godišnji vezista Andrija Bulatović „radi“ sjajne pripreme, iz dana u dan pokazuje svoj talenat i potencijal, dokazuje da je pravi igrač za ovaj klub.
-Za mene je dolazak u najveći klub u Crnoj Gori još jedan stepenik dalje u mojoj karijeri - govori dječak koji je pro-
šao sve mlađe reprezentativne selekcije, koji iza sebe već ima godinu i po prvoligaškog fudbala, te koji je imao ponude iz inostranstva.
-Osjećao sam da ću najviše napredovati u klubu kao što je Budućnost, ekipi koja igra uvijek na pobjedu i koja ima pobjednički mentalitet. Većinu momaka iz tima znam od ranije, ali kompletna ekipa me primila fenomenalno i stvarno sam svima zahvalan. Iskreno, osjećam se kao da sam par godina tu - poručio je Bulatović. Rođen je u Kolašinu, ponikao je u matičnom Gorštaku, a preko Koma, Berana i Rudara je stigao do najveće scene u domaćem takmičenju. Budućnost mu je negdje bila suđena, baš kao i njegovom ocu Olegu Bulatoviću, koji je od 1995. do 1997. godine nosio „plavi“ dres i špartao uz desnu aut liniju.
-Ponosan sam na činjenicu što igram u istom klubu za koji je nastupao moj otac. To je i obaveza više. Vrlo dobro znam što Budućnost predstavlja svima u Podgorici, ali i Crnoj Gori i svjestan sam veličine i značaja grba koji nosim. Vjerujem da ću ostaviti veći trag u klubu od oca, a šansu da se dokažem kako ja, tako i moji saigrači imaćemo brzo – u 1. kolu kvalifikacija za Ligu konferencija. Bulatović se podgoričkoj publici predstavio sjajnim golom za Budućnost sa tridesetak metara, a na pripremama u Sloveniji takođe „tuče“ iz svih pozicija.
-Najbolji osjećaj do sada u fudbalskoj karijeri mi je taj pogodak pod Goricom. To je naš najveći stadion, budi posebnu emociju, a taj osjećaj želim da doživim ponovo u dresu Budućnosti. Navijači od mene mogu da očekuju da ću u
U Pljevljima održan kamp perspektivnih atletičara
U organizaciji Atletskog saveza Crne Gore i AK Rudar, uz podršku Ministarstva sporta i mladih, Opštine Pljevlja, Rudnika uglja i Centra za sport i rekreaciju ove opštine, u gradu pod Golubinjom je održan sedmodnevni kamp perspektivnih atletičara, prvi ovakve vrste u Crnoj Gori. Na kampu je učestvovalo 30 atletičara i z š est crnogor-
skih k lubova (Sanja, Mornar, Orion, Nikšić, Jedinstvo i Rudar), koji su od 23. do 30. juna trenirali i vježbali pod stručnim nadzorom šest trenera - Draga Musića, zaduženog za srednje i duge pruge, D anijele Vojinović i Branislava Maslovarića, koji su radili sa takmičarima na srednjim prugama, Dragoja Rajkovića, čija ja specijalnost rad sa skakačima, te Budimira Jestrovića i Bojane Đurković, za-
duženih za sprint, a sve pod nadzor om selektora atletske reprezentacije Crne Gore Osmana Erovića
- S obzirom na to da je ovo prvi kamp od nezavisnosti Crne Gore i da su u pitanju mladi i perspektivni sportisti iz Crne Gore, veoma sam zadovoljan i smatram da je kamp u potpunosti ispunio očekivanja, kako u trenažnom procesu, tako i u samom ponašanju sportista. Treneri su nesebično dijelili svoje znanje i pokazali da što se tiče struke ne zaostajemo za zemljama u regionu. Takođe bih napomenuo da je Trenerska organizacija ASCG, u saradnji sa članovima Stručnog štaba i Stručnog savjeta, prepoznala potencijal ovakvih kampova i da su isti podržani od našeg matičnog saveza, tako da u budućnosti treba očekivati da ovakve aktivnosti budu sastavni dio naše organizacije i Saveza - rekao je Erović. R.P.
svakom trenutku igrati i raditi do posljednjeg atoma snage. Član supertalentovane „generacije 2006“ crnogorskog fudbala i jedan od najtalentovanijih vezista u državi koristi svaki trenutak na terenu u pozitivnom smislu – u prijateljskoj utakmici protiv Mornara (4:2) je potpisao gol i asistenciju, dok je u porazu od Maribora (3:1) imao dvije izgledne situacije.
-Mislim da smo protiv Maribora odigrali jednu zrelu utakmicu u svakom smislu, izgle-
Liga
šampiona u golbalu
dali smo odlično, ali nažalost nijesmo uspjeli da iskoristimo šanse koje smo imali - prvi sam ja moramo bolje da reagujemo makar u jednoj šansi, kada mi je Ivanović sjajno namjestio zicer situaciju - samokritičan je 17-godišnji Bulatović, koji vjeruje da će stvari izgledati još bolje u prijateljskom susretu sa Zaglebjem. -Bio bih zadovoljan da ponovimo igru i želju iz prve utakmice, a uz nešto bolju realizaciju mislim da bismo mogli da ostvarimo dobar rezultat.
Ekipa je maksimalno fokusirana na 1. kolo kvalifikacija za Ligu konferencija.
Protivnik je Mališeva sa Kosova, prvi meč je 11. jula u 17 sati vjerovatno u Podujevu, revanš je 18. jula pod Goricom. -Dane provodimo radno, zbog toga smo tu, želimo da u Evropi izgledamo što bolje. Naravno, pričamo o dvomeču sa Mališevom, spremamo se od prvog dana za te utakmice, poštujemo ih, ali vjerujemo da možemo da prođemo dalje - jasan je Andrija Bulatović. R.PEROVIĆ
Nikšić treći, nastupaće i na klupskom šampionatu svijeta
PODGORICA - Ekipa Nikšića sa bronzanim odličjem završila je nastup na finalnom turniru Lige evropskih šampiona u golbalu.
Naš predstavnik je juče u meču za treće mjesto savladao njemačkog Čemnicera -11:3. Plasmanom među najbolje tri evropske ekipe obezbijedili su plasman na klupsko prvenstvo svijeta, naredne godine u finskom Espu.
To je drugo odličje nikšićkom global klubu u Ligi šampiona, nakon finala 2022. godine u Roštoku.
Najefikasniji je bio Nikola Nikolić sa pet, dok su po tri gola postigli Marko Nikolić i Matej Ledinek Nikšićani su juče u polufina-
lu poraženi od litvanskog Šaltinisa 9:5. Naša ekipa je nastup u Belgiji završila sa četiri pobjede i dva poraza. U grupnoj fazi bili su bolji od Brisela - 14:4 i Čemnicera - 12:7, a izgubili su od Hanze - 5:2. U četvrtfinalu eliminisan je Fukse iz Berlina - 14:8… Nikšićani su nastupali u sastavu Goran Macanović, Marko i Nikola Nikolić, Miloš Ranitović, Matej Ledinek i Velizar Obradović, a sa klupe su ih predvodili trener Nikola Čurović i asistent Branislav Bulatović R.A.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
11. Kritski (Kandijski) rat 1645-69. i Crna Gora Rat između Turske i Venecije oko Krita (Candia) u Crnoj Gori je shvatan kao jedna od povoljnijeh prilika za jačanje hrišćanskoga savezništva protiv Otomanske imperije. Znajući da je Turska angažovala znatne snage oko ostrva, crnogorska plemena su krenula u akciju. Kuči su 1649. oslobodili Medun a Riđani i Drobnjaci oslobodili su Risan i predali ga Mlečićima. Jake čete Pipera, Bjelopavlića i Vasojevića, koji nijesu Turcima plaćali danak, napadale su turske posade oko Spuža i Podgorice. U Hercegovini u istome pravcu djelovao je oko 12 godina vladika Vasilije Jovanović, prijatelj Andrije Zmajevića, tražeći pomoć i od Cetinja i od Rima. A kad je vidio da ne može da se odupre, sklonio se u Crnu Goru, u manastir Ostrog, đe je i umro. Sve je ovo pratila i crnogorska diplomatska aktivnost. Ali je inicijativa za to dolazila i iz Kotora, đe je 1647. održan sastanak između providura i crnogorskijeh glavara oko saradnje, koji su svi ocijenili kao uspješan. Pošto se Kotor 1420. predao Veneciji, a Paštrovići 1423, tim putem su pošli i Mainjani i Grbljani (1647). Mitropolit Visarion Kolinović i 9 crnogorskijeh glavara formulisali su 1548. jedan dobro sročen projekat od osam tačaka o pokroviteljstvu, koji bi, u stvari, osiguravao autonomiju Crne Gore a ojačao njenu poziciju u odnosu na Tursku. Iz propratnoga pisma providura Pezara se vidi da je tada bilo u Crnoj Gori 60 knezova i da su oni, uglavnom, složni da pristanu na privilegije slične onim paštrovskim iz 1423., jer su, očigledno, bili zadovoljni takvim tretmanom koji je podrazumijevao: unutrašnju
Godine 1654. došlo je do turskog napada na Perast, sa 5.000 vojnika sa kopna i osam lađa sa mora. Peraštani su se oduprli i tu je pobjedu opjevao usvojeni pjesnik Krušala a Andrija Zmajević dao da se ukleše u zid crkve Sv. Nikole na obali tekst na čistom narodnom jeziku, u slavu te pobjede
sudsku autonomiju, izvjesne ekonomske olakšice u trgovini bez carine. No oni su u dokumentu snažno istakli ideju o vlastitoj individualnosti i posebnom položaju i prema Turcima i prema Mlečanima! To su, u stvari, stoljećima bili samo ugovori o saradnji a ne o podložništvu.
Napad na Kotor počeo je 30. juna 1657, ali 1. oktobra ipak su sva zvona u gradu zvonila u znak da se neprijatelj povukao. Ostalo je predanje da je Čevljanin pop Dragojević lubardom iz Kotora pogodio u cijev turski top, za što je nagrađen od dužda zlatnom kolajnom i doživotnom platom
Tražili su formiranje odreda od 100 ljudi koji bi, pod komandom crnogorskog vojvode, bili izvršni organ vlasti. To su kasniji perjanici. Dalje, da guvernadur bude oficir Vuko Orlandić, tada na službi u Budvi, jer je „plemić naše otadžbine“. Od 23. II 1647. bio je guvernadur Paštrovića, kojega su oni izabrali. Dokument je sačinjen u ime „knezova i svega poštovanoga zbora černogorskoga“ a potpisao ga je mitropolit crnogorski Visarion. Ovu su odluku 1649. prihvatile i ostale nahije. Ali kada je sporazum trebalo pretvoriti u djelo, napadom na tursku posadu u Baru, skupilo se svega 1000 Crnogoraca, jer je to Brđanima bilo daleko i nedovoljno važno. Napad nije uspio a od toga su stradali katolici u Baru. Tri misionara su nabijena na kolac, a broj katolika je za četrnaest godina smanjen sa 5.000 na 2.000. Ali ipak je na drugoj strani bilo uspjeha. Oslobođeno je Grahovo, zauzet Risan. U Nikšić je upućeno 200 dalmatinskih uskoka da prenesu plamen ustanka na Hercegovinu. Traženo je od Mletaka da se oslobodi Herceg Novi, ali na to se čekalo do 1687. Mletačka flota se povukla iz Boke. Uzalud je vojvoda Kuča Iliko molio Mlečane da zajedno išćeraju neprijatelja. Istina, novi kotorski providur Filip Boldu došao je na Cetinje 10. avgusta 1649. nenajavljen sa 800 vojnika: Grbljana, Mainjana, Pobora i Paštrovića. Iako je ovakav nastup bio Crnogorcima neprijatan, oni su ipak pristali na saradnju, pod uslovom da se napadne Podgorica! No u to vrijeme riješen je i jedan domaći spor između plemena koja su se krvila zbog otmica i krvne osnove. S tim umirom nije se složio spahija Martin koji je prebjegao Turcima. Crnogorci su to smatrali izdajom pa su mu zapalili kuću a njega je iste godine ubio jedan mletački najamnik. Njegova smrt, veli G. Stanojević, izazvala je opštu radost u Crnoj Gori i zadovoljstvo u Veneciji.
Kotor - Anri de Buvije, crtež
Boldu je uputio prema Morači odred od 600 momaka pod komandom grbaljskoga kneza Vojina Tujkovića i kotorskog plemića Trifuna Draga, kao stražu prema Turcima. Krajem avgusta Turci su napali ovaj odred u Lješkopolju
blizu Morače i tom prilikom Mlečani su izgubili 100 ljudi. Poginuo je i Trifun Drago a Tujković je pao u ropstvo. U ropstvu je postao Džafer-aga pa je pokušavao da za Turke ponovo povrati Grbalj. Boldu se vratio u Kotor a Turci
su naplatili harač u Pivi, Drobnjaku i Banjanima. Grbljane, Brajiće i Mainjane zvali su u Skadar i Bar ali se oni nijesu odazvali nako pismom, da su pod Venecijom i da su dali svoju riječ „i ne možemo je pogaziti, što bi bio akt gnusan i nedostojan“. No u ljeto 1651. Došla je velika turska vojska i u Grblju uništila svu ljetinu. Zapaljeno je 105 kuća. Time se pokazalo da je uzdanica u Veneciju nesigurna. Godine 1654. došlo je do turskog napada na Perast, sa 5.000 vojnika sa kopna i osam lađa sa mora. Peraštani su se oduprli i tu je pobjedu opjevao usvojeni pjesnik Krušala a Andrija Zmajević dao da se ukleše u zid crkve Sv. Nikole na obali tekst na čistom narodnom jeziku, u slavu te pobjede. No uz čašu meda uvijek ide čaša žuči. Došlo je do turske opsade Kotora i do istovremenoga napada na katunsku nahiju, u kojoj je, konačno, sakupljen harač u visini od 800 reala, a vojska je otimala čak i naušnice sa žena. Na Grbalj je napao Džafer-aga Tujković, Grbljanin! Napad na Kotor počeo je 30. juna 1657, sa 5 do 10 hiljada vojnika ali 1. oktobra ipak su sva zvona u gradu zvonila u znak da se neprijatelj povukao. Ostalo je predanje da je Čevljanin pop Dragojević lubardom iz Kotora pogodio u cijev turski top na Praćištu, za što je nagrađen od dužda zlatnom kolajnom i doživotnom platom.
Iako je Venecija pokazala malu moć, pa je oslonac na nju bio rizičan, teže bi bilo bez toga, pa je u decembru 1660. ipak u Kotoru potpisan jedan sporazum crnogorskih glavara i mletačkog predstavnika, sa odobrenjem Opšteg crnogorskog zbora, o načinima saradnje, što su I. Stjepčević i R. Kovijanić protumačili u svome radu kao „dokaz o autonomiji Crne Gore XVIII vijeka“, što je i bilo istina. Godine 1662. Turci su domamili u Kolašin 57 knezova iz Nikšića, Pive, Drobnjaka i Morače i zvjerski ih pobili, u znak odmazde što nijesu skupili harač. A Mlečani napali Ulcinj i spalili 6 lađa. Narod se sklanjao na teritoriju koju su držali Mlečani. U Boki je 1664. već bilo 1500 novih doseljenika, a za oružje bilo je od njih sposobno 500. Tako se množio broj hajdučkijeh sabalja. Njihov vođa bio je Bajo Nikolić Pivljanin Godina 1667. bila je, po Stanojeviću, katastrofalna za Boku. Ono što nijesu uništili rat i kuga, dovršio je zemljotres 6. aprila 1667. U Kotoru je srušeno tri četvrtine zgrada. Poginulo je 200 građana. Na ostrvu pred Perastom bio je ranjen i Andrija Zmajević. Tada je još strašnije stradao Dubrovnik, pogotovo što je potres izazvao i požare. Tada je došlo do poznatog iseljavanja u Istru, u Peroj. Crnogorci su tamo odnijeli svoju zastavu, ozidali svoju crkvu a kasnije i Konak vladike Danila.
12. Bitka na Vrtijeljci 1685. i pogibija Baja Pivljanina Na Cetinju je tada bio vladika Rufim Boljević. On je bio za saradnju sa Mlečićima ali je imao u vidu ranije iznevjerene nade. Tražio je da Venecija dovede dovoljno vojske i da išćera Turke iz Novoga, oslobađajući tako čitav zaliv, pa da tek onda računa na opštu oružanu akciju protiv Turaka na cijeloj teritoriji Crne Gore. Skadarski paša Sulejman Bušatlija podmitio je osam crnogorskih glavara da se ne priključuju savezu sa Venecijom, što je imalo samo psihološko dejstvo, jer bi oni lako prekršili dogovor ako bi savez sa Venecijom bio izgledan. Ne bi to bilo ni prvi ni potonji put da glavari zaborave na obećanja već u čamcima na Jezeru, na povratku iz Skadra. (Nastavlja se)
RIM - Profesor Aldo Alessandro Mola (1943) je italijanski istoričar, publicista i predśednik Savjeta senatora Kraljevine Italije (Consulta dei Senatori del Regno). Za časopis Identitet govori o odnosima Italije i Crne Gore i prenosu posmrtnih ostataka kraljice Jelene Savojske iz Monpeljea u italijansko svetilište Vicoforte.
POBJEDA: Možete li da nam približite Savjet senatora Kraljevine Italije?
MOLA: Savjet senatora Kraljevine Italije, kojim imam čast predśedavati, „de facto“ je udruženje, apolitično i neprofitno. Njime se upravlja na osnovu Statuta, koji usvaja Skupština naše organizacije. Funkcije su izborne, a trenutno ovaj savjet broji oko 60 članova. Ova organizacija je nastala spajanjem grupe bivših senatora Kraljevine Italije i Monarhije osnovane u okviru Italijanske monarhističke unije (UMI). Inicijator je kralj Umberto II (sin kraljice Jelene) sa zadatkom da novo udruženje nastavi rad Senata Kraljevine (poruka od 3. februara 1955). Detaljnije o tome donosi profesor i advokat Aldo Pezzana u knjigama „Kraljevi ljudi“ i „Senat za vrijeme i poslije fašizma“, predgovor Aldo A. Mola (Foggia, Bastogi, 2001). Savjet organizuje konferencije i objavljuje svoje zbornike, najavljuje komemoracije i promoviše poznavanje pamćenja italijanske istorije. Savjet senatora izjavljuje da je prijestolonasljednik Umberta II vojvoda Aimone od Savoja, vojvoda od Savoja. Među članovima Savjeta su i princeza Marija Gabrijela od Savoje i vojvotkinja Silvija od Savoje, udovica princa Amedea od Savoje, vojvode od Aoste.
POBJEDA: Učestvovali ste u istorijskom projektu prenosa posmrtnih ostataka kraljice Jelene iz Monpeljea u svetilište Vicoforte. Kako je tekao proces?
MOLA: Prije otprilike 25 godina pratio sam princezu Mariju Gabrijelu od Savoje u pośeti Ruskoj pravoslavnoj crkvi Hrista Spasitelja u San Remu, u zapadnoj Liguriji. Pośetili smo kenotaf u kojem su sakupljeni posmrtni ostaci kralja i kraljice Crne Gore prije njihovog prenošenja u domovinu. Smatrali smo da isto treba učiniti i sa posmrtnim ostacima kralja Vitorija Emanuela III, sahranjenog u Aleksandriji u Egiptu, i kraljice Jelene, sahranjene na groblju u Monpeljeu, u Francuskoj. To smo odlučili na śednici Savjeta u Rimu, marta 2011. godine. Tako je počelo to dugo putovanje. Godine 2013. dobili smo dostupnost biskupa iz svetilišta Mondovi (Cuneo, Pijemonte) da primi tijela u bazilici Vicoforte, nacionalnom spomeniku od 1881. godine i mauzoleju savojske kuće voljom njenog osnivača, vojvode Karla Emanuela I (1580 -1630).
Projekat je ubrzan 2017. godine zbog približavanja i saradnje Nj.K.V, moje malenkosti
INTERVJU: Italijanski istoričar, publicista i predśednik Savjeta senatora Kraljevine Italije Aldo Alessandro Mola
Jelena ostaje među najcjenjenijim ličnostima italijanske istorije. Stoga je postalo neophodno da njeno tijelo bude prenešeno u Italiju, što je pretpostavka da se promoviše bolje poznavanje njene ličnosti, i kao kraljice Italije i kao princeze Crne Gore. Još nam nedostaje njena naučna biografija
(njegovog povjerenika), grofa Federica Radicatija, delegata savojske porodice i predśednika Republike Italije Serđa Matarelle, kako sam to već napisao u knjizi „Vittorio Emanuele III: Il Re discusso“, (Milano, Bompiani, 2023). Nakon dugih priprema, prenos zemnih ostataka se dogodio 15-17. decembra 2017. godine, privatno, prema dogovoru između različitih strana koje su radile na njegovoj implementaciji. Vojne počasti kralju su odane, kako prilikom njegovog odlaska iz Egipta, tako i prilikom sahrane u Vicoforteu, jer je umro 28. decembra 1947. sa punim građanskim i političkim pravima, kao bivši kralj Italije i šef oružanih snaga. Kovčeg kraljice Jelene Savojske je privatno ekshumiran sa groblja Svetog Lazara u Monpeljeu, 15. decembra 2017. godine ujutru u 7:30 sati. Porodicu je predstavljao advokat iz San Rema Luka Fućini, član Savjeta senatora Kraljevine, u pratnji posebne delegacije. Obredu je prisustvovao gradonačelnik Monpeljea Filip
Saurel, koji je sa Fućinijem sarađivao tokom projekta izrade cinkanog kovčega u kome je smješten drveni sanduk sa posmrtnim ostacima kraljice. Na cinkanom je ugrađena ploča na kojoj piše „Reine Elena of Savoi, 1873-1952“, dok je na drvenom originalnom kovčegu ploča sa natpisom „Elena Savojska, 18731952“. Kovčeg je pogrebnim kombijem propisno ispraćen sa francusko-italijanske granice i u 17:30 je stigao u Vicoforte, đe ga je dočekao grof Federiko Radikati od Primeglia, koga je porodica Savoja delegirala „za sve neophodne radnje za ekshumaciju, prevođenje i ponovno sahranjivanje tijela kraljice i Vitorija Emanuela III“, a od strane istoričara, u svojstvu konsultanta. Originalni kovčeg je stavljen u posebno pripremljeno grobno mjesto. Na ploči se nalazi natpis „Elena Savojska, kraljica Italije, 1873-1952“, lijevo od oltara kapele San Bernardo u Svetilištu-bazilici. Pored pomenutih, ovom činu su prisustvovali i rektor monsinjor
Bartolomeo Besone, vikar eparhije Mondovi, gradonačelnik Vicofortea Valter Roatino i arhitekta Klaudio Bertano, autor monumentalnog projekta. Polaganje je izvršila kompanija za pogrebne počasti Flavija Talonea (Čentalo, Kuneo), uz pomoć kompanije Stefana Grasinija (Buska) koja je u vrlo kratkom vremenu i sa najvećom diskrecijom pripremila grobnice vladara, ukrašene mermerom (bardiglio, belgijska crna, levanto zelena i provenza žuta), koje su u savršenoj harmoniji sa kapelom. Obavještenje o ovom događaju javnosti je istog dana u 17:45 saopštila princeza Marija Gabrijela od Savoje preko pariske agencije Ansa, neposredno prije gradonačelnika Monpeljea koji je to uradio u 18:00 na ranije zakazanoj konferenciji za medije.
POBJEDA: Zašto Vicoforte?
MOLA: Sahrana posmrtnih ostataka Vitorija Emanuela III i kraljice Jelene u Vicoforteu bila je kulminacija dugog putovanja. Dana 19. marta 2011, na 150. godišnjicu proglašenja Kraljevine Italije, ovo svetilište je identifikovano kao pogodno mjesto za doček i vječni počinak kralja i kraljice na śednici Savjeta senatora Kraljevine održanoj u Palati provincije Rim na prijedlog njenog predśednika i uz učešće i odobrenje princeze Marije Gabrijele Savojske, člana Savjeta. Panteon je odbačen zbog nedostupnosti prostora pogodnog za dostojanstvo kraljevskih grobnica i zbog predvidivih prepreka raznih vrsta. Bazilika Superga je mauzolej nekih kraljeva Sardinije, dok je Vitorio Emanuel III bio „od Italije“. Svetilište-bazilika Vicoforte izgrađeno je kao mauzolej kraljevske kuće Savoja. Nalazi se u srcu provincije Granda, druge „kolijevke“ savojskih kraljeva koji su tu živjeli od zamka Racconigi do lovačkih kuća u dolinama Kuneo. Kralj je iz Italije otišao sa titulom grofa od Polenca, koji se nalazi nedaleko od Vicofortea. Konačno, svetilište je uronjeno u bezvremensku atmosferu: ogroman prostor između njegove fasade i Palazzate, kakav je nastao iz vremena vojvode Karla Emanuela I, okružen drevnim cistercitskim manastirom, tada episkopskom bogoslovijom, u zelenilu i tišini, predstavlja prigodan ambijent kraljevskom paru za njihov vječni počinak.
POBJEDA: Često se u javnosti govori o kanonizaciji kraljice Jelene...
MOLA: Kraljicu Jelenu, koja je rođena i odgojena kao pravoslavna hrišćanka, do udaje za Vitoria Emanuela Savojskog (1896), tadašnjeg princa od Napulja, Rimokatolička apostolska crkva još nije proglasila blaženom. Dakle, hipoteza kanonizacije je još daleko. Međutim, treba imati na umu da je papa Pio XI dodijelio kraljici Zlatnu ružu hrišćanstva: najveće priznanje Crkve katoličkom kraljevskom sovranu.
POBJEDA: Da li je, i koliko, živo śećanje na kraljicu Jelenu u Italiji?
M OLA : Omiljena kod Italijana, kraljica Jelena je bila okružena dubokom naklonošću čak i nakon što je s kraljem prebačena iz Italije u Aleksandriju u Egipat, 9. maja 1946. godine, i nakon smrti Vitorija Emanuela III, 28. decembra 1947. godine, kao i nakon njenog prelaska u Monpelje, đe je dala sve od sebe u dobrotvornim poslovima i imala pośete mnogih Italijana, monarhista i nemonarhista. Njena sm-
rt je duboko dirnula Italijane koji su nastavili da njeguju śjećanje na nju. Međutim, kako su decenije prolazile, kao i sve što je vezano za Monarhiju u Italiji, śjećanje je izblijeđelo, iako Jelena ostaje među najcjenjenijim ličnostima italijanske istorije. Stoga je postalo neophodno da njeno tijelo bude prenešeno u Italiju, što je pretpostavka da se promoviše bolje poznavanje njene ličnosti, i kao kraljice Italije i kao princeze Crne Gore. Još uvijek nam nedostaje njena naučna biografija.
POBJEDA: Kako vidite odnose Italije i Crne Gore kroz istoriju, kako danas, a kako u budućnosti?
MOLA: Italija je mlada država. Kraljevina Italija proglašena je 14. marta 1861. godine, sa Torinom kao glavnim gradom. Bila je vrlo decentralizovana, Venecija je pripojena 1866. godine, a Rim četiri godine kasnije 1870. godine. Dok su Trentino, Trst i Istra, stečena tek 1918, pripojeni Italiji 1924. go-
dine. Nakon ujedinjenja, kraljevi i vlade su nastojali da uspostave Italiju na zapadnom Mediteranu i u Africi (kolonija Eritreja, 1890; Somalija, 1907; Libija, 1911-1912). Njegovali su prijateljstva sa Grčkom i Srbijom. Odnosi sa Albanijom i Crnom Gorom bili su veoma diskontinuirani i zbog složenosti njihove istorije. Italija je bila zainteresovana za afirmaciju Crne Gore kao nezavisne države (prvo Knjaževine, a zatim Kraljevine) kako bi obuzdala habzburško i njemačko napredovanje na Balkanu i gajila prijateljstvo sa Ruskim carstvom. Brak princa Vitorija Emanuela III sa Jelenom od Crne Gore (1896), koji su željeli kralj Umberto I i premijer Frančesko Krispi, Sicilijanac albanskog porijekla, i njihova putovanja u inostranstvo, dali su podsticaj boljem međusobnom razumijevanju i prevazilaženju predrasuda zasnovanih na različitostima bogosluženja između katolika i pravoslavaca. Tokom Velikog rata (1914-1918) Italija je činila sve da zaštiti Crnu Goru, koja je, međutim, kao i Albanija, postala meta hegemonističkih ambicija država sa kojima je bila u savezu, naročito Francuske, koja je imala za cilj da utiče na Balkansko poluostrvo nakon raspada Habsburškog carstva. S obzirom na svoje skromne političko-vojne resurse, Italija je samo djelimično postigla ovaj cilj i morala se pomiriti sa ukidanjem nezavisnosti Crne Gore nakon dolaska srpsko-hrvatsko-slovenačke Kraljevine Jugoslavije. Jednako komplikovani bili su i italijansko-crnogorski odnosi tokom Drugog svjetskog rata, što je rezultiralo i krvavim sukobima tokom eksplozije Jugoslavije, koja je postala poprište rata. Sve je to uticalo na zakašnjeli oporavak međusobnog poznavanja činjenica. Povratkom nezavisnosti Crne Gore, Italija je započela novi smjer prema svom susjedu: zasnovan je na zajedničkom interesu za mir na Jadranu i integraciji Balkanskog poluostrva u Evropsku uni-
ju, koja figurativno predstavlja zgradu u sporoj izgradnji zbog velikih kontrasta koji još uvijek postoje između njenih različitih članova. Imaju korijene u drevnim i još neprevladanim nacionalnim interesima, a posebno u raznolikosti njihove vojne težine (Francuska je jedina kopnena država u srednjo-zapadnoj Evropi opremljena nuklearnim arsenalom i uvijek se protivila pravom zajedničkom evropskom sistemu odbrane). U tom kontekstu, italijansko-crnogorsko prijateljstvo je dodatna vrijednost za Evropu budućnosti. Istorija prošlosti mora biti poznata u svim njenim sastavnicama i protivrečnostima, čak i sa onim grubim i gorkim. Pretvaranje da ne postoje, ne oslobađa nas prošlosti. Potrebna nam je neka vrsta „javnog priznanja“ učinjenih grešaka i jednako javno, jednoglasno opredjeljenje građana, a ne samo vlada, da se one ne ponavljaju. Da bismo postigli ovaj cilj, potrebno nam je široko obostrano znanje, ne površno ili samo turističko, gastronomsko, hrana i vino, već istorijsko, kulturno i građansko.
POBJEDA: Da li ste bili u Crnoj Gori?
MOLA: Nažalost, Crnu Goru još nijesam pośetio. Obećao sam sebi da ću to učiniti. Sa istoričarem Luiđijem Prunetijem, autorom knjige „Orlovi i krune. Italija, Crna Gora i masonerija od vjenčanja Vittoria Emanuela III i Elene do Musolinijeve vlade“ (Firenca, Le Lettere, 2012), detaljno sam se bavio proučavanjem, napisao sam predgovor: knjiga je posvećena Nj.K.V. princezi Mariji Gabrijeli od Savoje. Knjiga je prezentovana u Rimu uz učešće crnogorskih vlasti (dva ministra i Ambasada CG u Italiji), zatim u Crnoj Gori, uz učešće Luiđija Prunetija, dok sam ja zbog drugih obaveza bio u Italiji. POBJEDA: Na kraju, koja je Vaša poruka Crnoj Gori, njenim građanima i iseljenicima?
MOLA: Kao što sam imao čast da kažem i u prisustvu ambasadorke Crne Gore u Italiji Milene Šofranac-Ljubojević, povodom njene pośete kraljevskim grobnicama u svetilište Vicoforte, u pratnji Danijele Đurđević, predśednice Udruženja „Regina Elena“ iz Peruđe, Crna Gora danas predstavlja primjer nacionalnog identiteta i istovremeno otvorenosti prema međunarodnoj zajednici država. Svojom vjekovnom borbom za nezavisnost, Crna Gora drži lekciju civilizacije. Njeni građani imaju razloga da budu ponosni na to. Italijani, koji su prije samo 150 godina ostvarili jedinstvo, nezavisnost i slobodu, imaju razloga gajiti prijateljstvo sa istočnim Jadranom i smatrati ga posebno bliskim u ujedinjenom frontu u Evropi i unutar Ujedinjenih naroda. U tom kontekstu, Italija i Crna Gora treba da nastave da koračaju zajedno, prijateljski, ruku pod ruku. Nenad STEVOVIĆ
Iz istorije crnogorske diplomatije
Imućan, odveć raskalašan svijet uživa luksuz londonske četvrti Mejfer, odsijeda u najelitnijim hotelima na Park Lejnu, uživajući u nezaboravnom pogledu na Hajd park. Bogato izvorište iz koje se kao pritoka sliva ka Pikadiliju poznata ulica Bond (Bond Street), optočena draguljarnicama, radnjama najskupljih satova i ekscentričnih robnih marki, aukcijskom kućom ,,Sadebi“ (,,Sotheby’s“), antikvarnicama. Ipak najposjećenija je klupa na kojoj se smiješe dva gospodina, glasoviti državnici u bronzi: Čerčil i Ruzvelt Paralelno teče Sevil rou, đe kroz blistave izloge uranjate u svijet najboljih krojača, vrhunskih majstora za šivenje nadaleko čuvenih engleskih odijela, sakoa od tvida, elegantnih frakova, košulja i kravata. Nenadmašni dah otmjenosti ulice Sevil rou odolijeva najezdi konfekcijske i moderne garderobe, njeguje tajne zanata koji je gotovo na izdisaju. Dopadljivi, blistavi dućani osvježe poglede kada je dan oličenje engleske jeseni. Virtuozi esnafa najfinijih kreacija, neupitnog povjerenja i suptilne diskrecije, stapaju se s engleskom tradicijom, koju čuvaju strašću kolekcionara rijetke antike, privlačeći poklonike muške mode, džentlmene, ljude sazdane od prefinjenog stila. Izuzetna elegancija i kvalitet, dodir ekstravangacije, okrunjen šarmom aristokratskih vremena, naročito zrači u najprestižnijoj radnji ,,Henri Poole & Co.“, đe opstaje šarm patine klijenata planetarne reputacije: književnik Čarls Dikens, britanski kralj Edvard VII, ruski car Aleksandar II, japanski imperator Hirohito, harizmatični premijer Vinston Čerčil, francuski drzavnik Šarl de Gol, kitnjasta garda znamenitih monarha, predsjednika, premijera, aristokrata, admirala, filantropa, bankara, umjetnika, glumaca, koji su pisali istoriju. Prijestolonasljednik Danilo u Londonu ,,Glas Crnogorca“ 5. jula 1897. prenosi impresije sa proslave jubileja šezdeset godina vlada-
„Prijem prijestolonasljednika Danila u Londonu bio je izvanredan. On je odlikovan između mnogobrojnih članova kraljevske familije različitoga ranga prvim mjestom, a imao je preseance i pred zastupnicima mnogih dvorova, osim velikih sila“, analitički zaključuje ministar inostranih djela Knjaževine Crne Gore, vojvoda Gavro Vuković. Viševjekovna monarhija nedostižne imperijalne slave poklanja nesvakidašnju pažnju viteškoj Crnoj Gori
vine kraljice Viktorije: ,,Plejada koja se ne vidi dva puta u životu. Kad grupa pored mene bijaše, čuh jasne uzvike: Montenegro! To se Knjaževića Danila ticaše“! U gizdavoj svjetskoj prijestonici Londonu, među visokim zvanicama kraljevskih i plemićkih loza, odvaja sin crnogorskoga gospodara Nikole Petrovića, prijestolonasljednik drevnog, uzvišenog prijestola slobode i države Danilo, naslijeđenog svetoga imena vladike, rodonačelnika glasovite dinastije, ujedno imena prvog svjetovnog vladara i knjaza! Diplomatski nerv ministra inostranih djela Knjaževine Crne Gore, vojvode Gavra Vukovića, analitički zaključuje: „Prijem prijestolonasljednika Danila u Londonu bio je izvanredan. On je odlikovan između mnogobrojnih članova kraljevske familije različitoga ranga prvim mjestom, a imao je preseance i pred zastupnicima mnogih dvorova, osim velikih sila.“ Viševjekovna monarhija nedostižne imperijalne slave poklanja nesvakidašnju pažnju viteškoj Crnoj Gori. Iz Vestminsterske opatije, nadomak Temze, maja 1910, u tužnoj povorci iza lafeta na kom je položeno tijelo britanskog kralja Edvarda VII, počast je na rasnim konjima odavala elita carskih, kraljevskih, knjaževskih, vojvodskih kuća Evrope i svijeta, među njima i prijestolonasljednik Danilo.
Boravio je u Engleskoj sa suprugom Milicom, hesenskom princezom, iz narastajućog kolosa - njemačkog carstva. U grozdu aristokratskih evropskih loza, vladajućih dinastija i raskalašnog engleskog plemstva, tokom krunisanja britanskog kralja Džordža V u Londonu maja 1911. izdvajao se divan par plave krvi, princ Danilo i supruga Milica. Odsjeli su u elegantnoj Grosvenor House, na istoimenom, prestižnom skveru u srcu velegrada na Temzi. Svečanost u Vestminsterskoj opatiji zanimljivo opisuje princeza Milica-Juta Petrović: „Pogled na unutrašnjost opatije bio je istovremeno uzvišen i raskošan. Sjedjela sam pored Danila na sjedištima duž crkvenog kora i mi raskošno nakićene dame pored knjaževa u uniformama bile smo poput šarenog svjetlucavog vijenca oko broda crkve. Pirovi i pirese sa svojim krunama, indijski prinčevi s turbanima s ogromnim dijamantskim ukrasima, koji su imali minđuše od bisera i biserne ogrlice, pružali su jednu očaravajucu sliku. Ali sve oči bile su uprte u kralja i kraljicu, koji su ubrzo ušli u Opatiju, i svečani čin je počeo. Poslije duge ceremonije istim redom smo napustili Vestminstersku opatiju i krenuli put Bakingmeske palate na ručak.“ Istorijske mijene podsjećaju da tokovi života sinova čuvenih očeva kraljeva, državnika i vojskovođa, često nemaju snagu i punoću valova koji uznose njihove zemlje na tron neosvojivosti, suverenosti, nepokole-
bljivosti. Princu Danilu nedostajala je borbenost, smjelost, energija njegovih sestara, dičnih šćeri kralja Nikole i kraljice Milene. A tek neustrašivost i drčnost rođaka Mila Petrovića Njegoša, koji od nestanka Kraljevine Crne Gore 1918. brodi teškim, nepredvidim emigrantskim vodama u Italiji, dalekoj Americi, Londonu, Irskoj, hrabro pozivajući povratak nezavisnosti i stare crnogorske slave!
CRNOGORSKI DENDI
Princ Danilo, daleko od mitskog prijestola slobode na Cetinju, koje urušeno čeka osvit svijetlih majskih zora, krstario je Evropom, hodio francuskom rivijerom, posjećivao Englesku. Zapis iz knjige kultnog žarišta mode - ulice Sevil rou: „Znamo da je princ Danilo došao u London 1930. đe mu je ‘Henry Poole & Co’ još uvijek dodijelio njegovo HRH (Njegovo kraljevsko visočanstvo prim. autora) u knjigama kada je naručio braon kratko odijelo od kašmira, dok je odsjeo u sada srušenom hotelu Carlton na Haymarket“. Kuriozitet na Mejferu, odveć raskošnom srcu Londona, kutak oduševljenja, u knjigama blista ime stare države „Montenegro“ koju deceniju ranije okrutno izbrisa silovitost vjetrova beščašća, ali ipak je sijala aristokratska aura dinastije Petrovića u Britanskoj imperiji. Odijelo od kašmira crnogorskoga princa; uzlet u elitnu klasu od stila londonskih dendija. (Autorjecrnogorski diplomata)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Potreban vozač C kategorije radno iskustvo 2 godine. Potrebni radnici za rad u magacinu. Plata povoljna TeL.069/032-380 1
PRODAJEM placeve na Veruši. Cijena po dogovoru. Tel 067/809-492 2
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO
ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dana 30. juna 2024. poslije kraće bolesti u 76. godini preminuo je naš dragi
Saučešće primamo u kapeli Gornja Gorica 1. i 2 jula od 10 do 14 časova nakon čega će se i obaviti sahrana. Kuća žalosti – Miloja Pavlovića br. 65, Podgorica.
Ožalošćeni:
supruga SLAVICA, kćerka ANĐELA, sestre STANKA, BOSILJKA i RAJKA, unučad ĐORĐE i NAĐA, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina RAIČEVIĆ i ujčevina PEROVIĆ
Saučešće primamo u kapeli na novom groblju u Bukovilu 30. juna od 11 do 18 časova i 1. jula od 9 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na starom groblju u Bukoviku.
Ožalošćeni:
majka MILKA, supruga SANJA, sinovi MILOŠ i LAZAR, ćerka MILENA, unuk LAV, sestre ZDENKA i GORDANA, braća od strica MILAN i STEFAN, snahe MARIJA i SVETLANA, sestre od strica SLOBODANKA, LIDIJA i MILICA, ujak MILOŠ, sestrići, sestrične, tetke i ostala mnogobrojna rodbina
75 Dana 30 juna 2024 godine, poslije duge i teške bolesti u 51. godini života preminuo je naš voljeni
MARINKO Živkov ĐURETIĆ
Saučešće primamo u porodičnoj kući u Mojanovićima 1. i 2 jula do 13h, nakon čega će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Mahala.
Ožalošćeni: Majka PERSA, sestra DRAGANA, brat VESELIN, ujak MILAN, tetke ANKA, STANKA i MILIJANA, strina OLGA, braća od stričeva VOJKO i VESKO, sestra od strica VINKA, sestrična IVANA, sestričići, MILOŠ i SAŠA, sestre i braća od tetaka i ujaka, i ostala rodbina ĐURETIĆA i VUJOVIĆA
Sahrana je obavljena u krugu porodice 30. juna na groblju Zborna Glavica u Gornjim Martinićima.
Ožalošćeni: ćerka NEVENKA – NENA, sin DUŠAN – DUŠKO, snaha SANJA, unuke SIMONA i ENA i ostala rodbina
juna 2024. godine preminuo je naš dragi
PREDRAG – DRAGAN Živkov PAVIĆEVIĆ 1955–2024.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu, 1. jula od 10 do 14 časova, kada polazimo za Do Pješivački gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
Ožalošćeni: kćerka IVANA, sinovi MAKSIM i DAMJAN, unučad DAŠA i ŠĆEPAN, braća i sestre od tetaka i ostala rodbina PAVIĆEVIĆ
Posljednji pozdrav dragom bratu
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Od MIKIJA i ANDREJA RAIČEVIĆA
47
Posljednje zbogom dragom bratu od ujaka
62
DRAGANU PAVIĆEVIĆU
Sestra od tetke DARA NIKOLIĆ
Posljednji pozdrav dragoj našoj
Posljednji pozdrav zaovi, tetki, babi i velikoj sestri MILKI KOMOVOJ
Da su Ti Radun i Ikonija dali ime DOBROTA Ovaj svijet bi imao jednu nepravdu manje. I kao MILKA KOMOVA si razvukla zagrljaje ljubavi koje si samo Ti imala.
Osmijeh i slatko od jagoda sa kojim smo odrastali i stasavali...
I pružena ruka i pruženo srce..
I priča o Tebi neće biti tišina...
U istom danu Ti i Dragoje ka nebesima i vječnosti…
TVOJI DRAGOJEVI: ZLATIJA, DRAŽEN, SLAVEN, DIANA, RATKA, ANJA i RADE
65
BILJANI
25 godina smo zajedno dijelili sve lijepe i manje lijepe trenutke naših porodica. Prva si mi priskočila kad mi je bilo najteže i do zadnjeg trenutka bila tu za nas, ali bez obzira na sve nismo se nadali da ćeš i ti tako brzo poći kod našeg Belog. Bila si VELIKA ŽENA LAVICA i takvu ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava, a sad putuj sa Anđelima i odmori svoju plemenitu dušu
69
Posljednji pozdrav dragoj
MILKI
Ako postoji raj, tvoja duša je u njemu, zbog svega što si bila. Znamo da ćeš kao anđeo i dalje brinuti o nama.
Zahvalni što si bila naša.
BILJANA, NATAŠA i MARKO ŠĆEPANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
Neka Tvoja plemenita duša počiva u raju, a mi te čuvamo od zaborava.
PEĐA i VESNA sa porodicom
67 S dubokim poštovanjem opraštamo se od moje drage snahe
Mocove TIMOTIJEVIĆ
Znajući za Tvoj amanet, nadam se da ti ovih par riječi ne remete Tvoj vječni mir. Neka te anđeli čuvaju.
Posljednji pozdrav
BORU Ićovom MARTINOVIĆU
Počivaj u miru, dobri komšija. VESO, TANJA, JOVANA, IVONA i GOJKO
Posljednji pozdrav voljenom kumu BORU
Počivaj u miru. Kumovi MARKO i SUZANA
Sa tugom se opraštamo od našeg dragog brata, strica i đevera
Neka tvoja plemenita duša nađe mir koji zaslužuje, a znamo da ćeš biti u dobrom društvu. Vječno ćemo te pamtiti po dobroti i hrabrosti.
Posljednji pozdrav mome ujaku
BORU
Dragi Boća, sjećanje na tebe zauvijek će ostati u mom srcu, a tvoje moralne vrijednosti i plemenitost biće mi doživotni ponos.
Sestrična MILENA DAJKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav kumu
BORU MARTINOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
VASKO i MARIJA LJEŠKOVIĆ
Posljednji pozdrav kumu
BORU MARTINOVIĆU
S poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.
MLADEN i MARINA LJEŠKOVIĆ
pozdrav kumu
58
pozdrav
Posljednji pozdrav
BORU
Dragi brate, odlaziš i ostavljaš veliki bol u mom srcu. Neka tvoja dobra i napaćena duša počiva u zagrljaju tvog Sretena.
Tvoja sestra NENA
Posljednji pozdrav
BORU
Počivaj u miru, dragi naš.
Tvoji: DRAGEC, BRANKA, LARA, ANDREJ, LUKA i MONIKA
Posljednji pozdrav voljenom ocu
BORU
Težak je ovaj rastanak sa tobom, boli i više nego što sam mogla da zamislim.
Hvala ti na svemu, ne mogu ni da se ljutim na tebe što si me zauvijek napuštio.
Odmori svoju napaćenu dušu i čvrsto zagrli svog sina.
Mi ćemo te sa ponosom i poštovanjem pominjati.
Tvoja unuka Emilija te nikad neće zaboraviti.
Učio si je mnogo čemu pa i da broji na italijanskom jeziku.
Neka te anđeli čuvaju.
Posljednji pozdrav ujaku
Tvoji: DUŠICA, EMILIJA i VELJKO
BORU
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.
Putuj sa anđelima i neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir i spokoj.
Tvoji: MARIJA, ĆIRO, NAĐA i MIA
Posljednji pozdrav dragom kumu
BORU MARTINOVIĆU
Neka tvoja napaćena duša počiva u miru pored svojih najdražih. Porodici iskreno saučešće.
Kuma ĆANE LJEŠKOVIĆ
Posljednji pozdrav kumu BORU
Počivaj u zagrljaju našeg STRELE.
Tvoji kumovi
55
Poslednji pozdrav našem dragom
BORU
Teško je oprostiti se i od tebe. Hrabro si se nosio sa svime, odmori se sad. Hvala za bezbrižno detinjstvo, mnoštvo lepih uspomena, ljubav i uvek lepu reč i podršku.
Nama ostaju nedostajanje i sećanja, a tebe čeka večni mir uz voljene.
Tvoji JOVANA i LALE
Umjesto da pričam sa tobom pričam o tebi. Umjesto tebe gledam tvoje slike, prisjećam se trenutaka provedenih sa tobom. I ako narušenog zdravlja i slomljenog srca bio si mi veliki oslonac. Mnogo sam te voljela i voljeću te dok dišem.
Odmaraj svoju napaćenu dušu pored našeg Sretena.
Tvoja DANKA
Posljednji pozdrav našem voljenom tetku
BORU
Svojom iskrenošću i nesebičnošću si nas sve činio plemenitijim.
Neka tvoja dobra duša nađe mir među anđelima.
LANA, STAŠA, STEFAN i NEMANJA KARADŽIĆ
50
51
Posljednji pozdrav
MITAR i MILENA KARADŽIĆ 56
BORU
Bio si mi kao brat. Tvoja plemenitost i dobrota biće moja vječna uspomena. Zagrli mi Sretena.
MIĆO, MARIJA, PETAR i MATIJA 12
Posljednji pozdrav dragom
BORU MARTINOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
RAJKO RADIŠIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našem drugu i prijatelju
Počivaj u miru sa tvojim najmilijim.
MIŠKO i VJERA MARKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kumu
BORU MARTINOVIĆU
NENO LJEŠKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav velikom i iskrenom prijatelju mog oca i naše porodice
Neka tvoja duša nađe vječni mir i spokoj u Carstvu Nebeskom pored svog sina. Porodica pok. ŠPIRA JABUČANINA
Posljednji pozdrav BORU
Od DEJANA, LJUBE, MARINE i NATAŠE sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom
ZORANU LEKIĆU
Zadovoljstvo je bilo poznavati te, plemeniti i dobri prijatelju.
SVETOZAR, LIDIJA, DRAŽEN i JELENA RAIČEVIĆ
Dobri moj LEKA
Toliko godina zajedničkog rada, druženja, uvijek si bio moj veliki i iskren prijatelj, pouzdan kolega koji je obilježio veliki dio mog života. Hvala ti za sve. ŽARO KOPITOVIĆ
73
Posljednji pozdrav dragom sestriću i bratu
ZORANU LEKIĆU Živio si tiho i dostojanstveno, tako si nas i napustio. Živjećeš u našim srcima. Počivaj u miru. Tetka MILEVA, braća ANDRIJA i MILAN STANKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
ZORANU LEKIĆU
Našem dobrom drugu i iskrenom prijatelju. Ostaće nam lijepo sjećanje na naša druženja koja su prekinuta tvojim iznenadnim odlaskom.
MILORAD, SEKA, BOGDAN i JOVANA
Draga naša
Počivaj u miru, dobra, plemenita dušo.
MIŠO, NANA i BOJANA RADUNOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke
Neka tvoja plemenita duša caruje među anđelima.
ŽELJKA SEKULIĆ sa porodicom
Šta bi čovjek mogao dovoljno napisati da bi izrazio ovoliku tugu? Tvojim odlaskom moja porodica je izgubila velikog i iskrenog prijatelja.
Počivaj u miru, nedostaješ nam, nikad te nećemo zaboraviti.
ŽARKO i SNEŽANA KOPITOVIĆ sa djecom 63
Duboko dirnuti iznenadnim odlaskom brata od tetke
ZORANA LEKIĆA
Imati te za brata bila je čast i privilegija. Lijepi dani našeg djetinjstva, druženja i okupljanja su se trebali nastaviti, a ne ovako prekinuti. Počivaj u miru plemenita dušo.
TANJA KOJIČIĆ sa porodicom
Teško je pronaći riječi koje mogu donijeti utjehu u ovakvim trenucima.
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, uz ogromnu ljubav i sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu. Počivaj u miru.
GORDANA i RADMILA ĐUKANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
Iva, tvoj prerani odlazak na mom srcu je ostavio veliku bol. Uvijek bi me sa zagrljajem i osmijehom dočekala, smatrajući me kao člana svoje porodice.
Počivaj u miru sa svojim anđelom.
BILJANA JABLAN sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj komšinici
RAŠO LUKIĆ sa porodicom 71
Od VESKA LAGATORA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kumu
ZORANU LEKIĆU
Druženje sa tobom činilo je posebno zadovoljstvo. Tvoja plemenita duša i veliko srce ostaće zauvijek u našim sjećanjima.
Dragoj našoj
Neka te, najljepše naše, anđeli čuvaju, a mi ćemo tako tebe od zaborava.
ŽELJKA, MILOŠ i SARA
Posljednji pozdrav našem dragom uju
VESELINU NOVAKOVIĆU
SRĐA i FILIP ZEKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Teško je reći posljednje zbogom sestri
IVI MILOVIĆ
Iki, ode nam bez pozdrava, ode, a tek si odigrala prvo poluvrijeme života.
Otišla si, ali si ostavila neizbrisiv trag u našim životima. Sad prigrli tvoju Saru i letite beskrajnim rajskim vrtovima.
Posljednji pozdrav našem voljenom ujaku
VESELINU NOVAKOVIĆU
SANJA i BORIS RAIČEVIĆ sa porodicama
BUDO MARAŠ sa porodicom
Zbogom, dragi ujače DRAGO
Otišao si bez pozdrava, ostavio nas, u tuzi, zanijemjele tvojim iznenadnim odlaskom. I nije smrt to što boli, već ono što slijedi. Praznina koju niko ne može popuniti. Boli što ćeš svuda i uvijek nekome faliti. Ponosan sam što si bio dio naših života, sa ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava. Počivaj u miru.
Sestrić PREDRAG, snaha DIJANA, unučad DANILO i SRĐAN
Sestra ANA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju i komšiji
PETRU VUJAČIĆU
VELIŠA ALIGRUDIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
S poštovanjem i zahvalnošću čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik.
MIĆO MAROŠ sa porodicom
Danas je naš tužan dan jer si nas zauvijek napuštio. Otišao si tiho kao što si živio. Pamtiću tvoju brižnost i ljubav koju sam osjećala. Brate moj, moja teška rano, zar je moralo ovako da se rastanemo. Bio si nam brat i otac.
Spavaj mirno kod naših roditelja i brata Rajka i zagrli ga mjesto mene.
Sestra RADOJKA ŠEVALJEVIĆ
Tužnu vijest evo saznah na Kineskom plavom moru mislio sam da ćeš dugo dočekivat rujnu zoru.
Ali bolest tu ne bira, dolazi nam iznenada i odnosi najmilije kad se niko tom ne nada.
Kao uzor ti si bio porodici, pa i dalje tvoja djela i riječi ostaju nam u sjećanje.
Iza tebe ostala je Bogu hvala kuća puna, neka ti je moj ujače laka ova zemlja crna.
SAŠA ŠEVALJEVIĆ sa porodicom
46 JANKO KATNIĆ
Godine prolaze, sjećanja ne blijede.
Vaša Tamara je uvijek uz vas sa svojim bolom.
DRAŠKO LIPOVINA sa porodicom
Sjećanje na naše drage
NEDELJKO MILENA JARAMAZ
19. 2. 2020. 1. 7. 2021. S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na vas. Vaši NAJMILIJI
IKE Veljkova RAIČEVIĆ rođena ĐURIČKOVIĆ
IŚE moja, prolaze godine... Javi se da mi se um razbistri.
Tvoja hrabrost, mudrost, iskrenost prema tvome domu još me drži u životu. Rijetko je bilo tvoje časnosti i čestitosti u našim starim krajevima
Ne postoji veća tuga od razmišljanja o srećnim danima u trenutku očaja.
Vječnaja Pamjat
Ćerka SLAVKA
SRETEN – SREĆKO ĐEKOVIĆ
U svakom našem ćutanju se čuješ, u svakoj priči živiš, u svakom otkucaju srca boliš. Volimo te!
Dana 1. jula 2024. navršava se 12 godina kako nas je napustio naš dragi
VOJISLAV – VOJO POPOVIĆ
Vrijeme ne može da ublaži tugu i bol za Tobom. Svakodnevno živimo sa uspomenama na Tebe. Nosimo te u srcu i čuvamo od zaborava. Puno nam nedostaješ. Volimo te…
5
Devet godina je od smrti mog voljenog oca
ŠPIRA BOJANIĆA
Sve češće pominjem tvoje riječi i djela i sve više mi nedostaješ. Živiš i dalje u našim sjećanjima.
Ćerka ŽELJKA sa porodicom
Supruga BILJANA, sin PETAR, snaha NIKOLINA, unuka MATEA i unuk SRETEN
IN MEMORIAM 1. 7. 1990 – 1. 7. 2024.
Tvoj častan život, veliko srce i tvoja plemenita duša, ostali su najvrednije nasljeđe za sve nas.
Tvoji:
sin DRAGAN, kćerka DRAGANA, zet MIODRAG i unuke JELENA i SOFIJA
8 Pet godina bez tebe
ide, sjećanja grlimo... čuvamo ih.
