Dnevni list Pobjeda 21.04.2022.

Četvrtak, 21. april 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20268 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

PREGOVORI ZAVRŠENI: Mandatar Dritan Abazović saopštio da su struktura i program 43. vlade formalno uobličeni S. VASILJEVIĆ

DRAMATIČNO: Bivša predsjednica Vrhovnog suda, kojoj je određen pritvor do 30 dana zbog sumnje da je bila dio organizovane kriminalne grupe, sinoć je sebi ugrozila život nastojeći da prereže vrat

» Nekoliko sati nakon što joj je određen pritvor, Medenica se zaključala u toaletu

bolničke sobe i pokušala sebi da prereže vrat staklom ili dijelom od ogledala. Kako je potvrđeno Pobjedi, ona je van životne opasnosti, ali u teškom psihičkom stanju.

U naredbi o sprovođenju istrage, u koju je Pobjeda imala uvid, navodi se da je Miloš Medenica 2019. godine formirao kriminalnu organizaciju koja je djelovala u Crnoj Gori. Vesna Medenica je, kako piše u dokumentu, imala zadatak da se informiše sa stanjem u spisima predmeta u Vrhovnom sudu za koje je bio zainteresovan njen sin i da mu javlja podatke od interesa za kriminalnu organizaciju STR. 10. i 11.

»

IZA KULISA: Što se krije iza najave kampanje predsjednika Opštine Nikšić za ,,ujedinjenje Crne Gore i Srbije“

Manjinsku vladu će podržati 46 poslanika M.BABOVIĆ

Vesna Medenica pokušala da se ubije

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Stečajni upravnik Montenegro erlajnza nije pristupio pisanom dijelu ispita za provjeru znanja, tvrdi da su članovi komisije bili u sukobu interesa

Mandatar Dritan Abazović obavijestio je potpredsjednike Skupštine Crne Gore da su struktura i program 43. vlade formalno uobličeni i da očekuje da postupe u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima i zakažu sjednicu parlamenta na kojoj će nova izvršna vlast biti izabrana.

Na konferenciji za medije Abazović je kazao da će vlada, koju će podržavati 46 poslanika i koja će dobiti mandat od godinu dana, imati 20 ministara i četiri potpredsjednička mjesta.

- Nijesmo uspjeli da dođemo do čarobne brojke od 49, ali mislim da činjenice govore da se rijetko dešavalo da neka vlada ima podršku 46 poslanika. To ne znači da su vrata zatvorena i da subjekti koji ne žele direktno da participiraju ne mogu da pokažu svoju konstruktivnost. Tačno je da će vlada imati 20 ministara, ali nije 20 ministarstava, nego 18 i dva ministra bez portfelja kojima će premijer odrediti zaduženja na prvoj sjednici vlade STR. 2. i 3.

– istakao je Abazović.

Predsjedavajući Skupštine Crne Gore iz DF-a nakon što je dva mjeseca blokirao rad parlamenta napušta tu funkciju, ali i mjesto poslanika

Zejaka brišu sa Bulajić liste stečajnih podnio upravnika STR. 6.

Kovačević - kandidat ,,srpskog sveta“ za predsjednika Nove

STR. 4.

Zejak je Pobjedi kazao da nije polagao ispit jer je državni sekretar u Ministarstvu pravde Andrej Milović odbio da predstavi članove ispitne komisije, te da mu je nakon kraće rasprave rečeno da napusti prostoriju

ostavku, sjednicu zakazuje Ibrahimović

STR. 3.

Premijer iznenada promijenio odluku ministarke za izbor člana Upravnog odbora UCG

Bratić napustila sjednicu revoltirana prijedlogom Krivokapića

STR. 9.

2

Politika

Četvrtak, 21. april 2022.

Upravni sud donio presudu kojom poništava rješenje Disciplinske komisije Crne Gore protiv crnogorskog diplomate

PREGOVORI ZAVRŠENI: Mandatar saopštio da su struktura i program

PODGORICA - Upravni sud Crne Gore poništio je rješenje Disciplinske komisije Crne Gore u slučaju diplomate Miodraga Vlahovića, kojeg je Ministarstvo vanjskih poslova označilo odgovornim za težu povredu službene dužnosti.

Podsjetimo, ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, sredinom decembra 2019. godine, pokrenuo je postupak pred Disciplinskom komisijom Crne Gore protiv trojice ambasadora – Miodraga Vlahovića, Nebojše Kaluđerovića i Željka Perovića zbog zloupotrebe dužnosti u slučaju službenice Mirne Nikčević.

Trojica crnogorskih ambasadora su suspendovanoj diplomatkinji platili prekršajnu kaznu od 600 eura koju joj je izrekao Sud za prekršaje, zbog uvrede koje je na društvenim mrežama uputila vjernicima SPC u Crnoj Gori.

Potom su izdali zajedničko saopštenje.

- Kada bi se, za svaki govor mržnje i nacionalističke poruke... sa duhovnih i svjetovnih adresa... u kojima se negira i država Crna Gora - naplaćivao i deseti dio ovoga što Mirna Nikčević treba da plati, mnogo bi se novca sakupilo za crnogorski budžet.

Lako je kazniti Mirnu Nikčević, a teško je trpjeti i ćutati na nepoštovanje i ugrožavanje Crne Gore i zatiranje svega crnogorskog – poručili su tada ambasadori.

Disciplinska komisija Crne Gore Vlahovića je proglasila disciplinski odgovornim za davanje izjave i saopštenja bez odobrenja ministra vanjskih poslova u slučaju Mirne Nikčević. Izrečena mu je disciplinska mjera, na osnovu, kako su u rješenju obrazložili, člana 113 stav 2 tačka 1 Zakona o vanjskim poslovima, novčana kazna u visini od 30 odsto mjesečne zarade u trajanju od dva mjeseca.

Vlahović je pred Upravnim sudom osporio rješenje Disciplinske komisije zbog povrede pravila postupka pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

Nijesmo uspjeli da dođemo do čarobne brojke od 49, ali mislim da činjenice govore da se rijetko dešavalo da neka vlada ima podršku 46 poslanika. To ne znači da su vrata zatvorena i da subjekti koji ne žele direktno da participiraju ne mogu da pokažu svoju konstruktivnost. Tačno je da će vlada imati 20 ministara, ali nije 20 ministarstava, nego 18 i dva ministra bez portfelja kojima će premijer odrediti zaduženja na prvoj sjednici vlade – istakao je Abazović

Miodrag Vlahović

U obrazloženju presude Upravnog suda navedeno je da davanje izjave, odnosno privatnog stava povodom plaćanja kazni Mirni Nikčević, bez odobrenja Ministarstva, ne predstavlja povredu radne dužnosti, jer ta izjava ne tretira ni jedno pitanje iz vanjsko-političkog domena.

Izjava je data u ličnom svojstvu i nema naznake da je došlo do narušavanja ugleda Crna Gore na međunarodnom planu.

- Nejasni su razlozi osporenog rješenja kojim je utvrđeno da je tužilac komentarišući svoju odluku da plati kaznu koju je Sud za prekršaje u Podgorici izrekao Mirni Nikčević, postupio u suprotnosti sa odredbama Zakona o vanjskim poslovima, koju je službenu dužnost tom prilikom obavljao i da li je istom prilikom postupao u svojstvu državnog službenika, odnosno diplomate. Naime, u konkretnom slučaju nije dato objašnjenje na koji način je činjenični opis teže povrede službene dužnosti u izreci osporenog rješenja povezan sa službenim dužnostima tužioca kao diplomate, odnosno na koji način je opisanim činjenjem izvršio povrede službene dužnosti iz radnog odnosa - navodi se u obrazloženju presude Upravnog suda.

Upravni sud je naložio da Disciplinska komisija u ponovnom postupku otkloni nedostatke i nakon toga donese novo, zakonito rješenje.

Presudom je predviđeno i da se Vlahoviću isplate troškovi spora od 484 eura. Z.DARMANOVIĆ

Odluka predsjednika Crne Gore

Izbori u Podgorici, Baru, Danilovgradu i Kolašinu 19. juna

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio je odluku o raspisivanju izbora u Podgorici, Baru, Danilovgradu i Kolašinu za 19. jun.

Predsjednik Crne Gore raspisao je juče izbore za četiri opštine: Podgoricu, Bar, Danilovgrad i Kolašin.

- Na osnovu člana 95 tačka 10 Ustava Crne Gore, člana 13 stav 1, 3 i 4, člana 14 stav 1 i 2 Zakona o izboru odbornika i poslanika i člana 36 Zakona o lokalnoj samoupravi, donosim odluku

o raspisivanju izbora za odbornike. Raspisujem izbore za odbornike u Skupštini opštine Bar, Skupštini opštine Danilovgrad, Skupštini opštine Kolašin i Skupštini Glavnog grada Podgorica. Izbori će se održati 19. juna 2022. godine - saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta.

Ova odluka, kako su naveli, stupa na snagu danom donošenja, a biće objavljena u ,,Službenom listu Crne Gore“ i u ,,Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“.

R. P.

Abazović: Manjins će podržati 46 pos PODGORICA – Mandatar Dritan Abazović obavijestio je potpredsjednike Skupštine Crne Gore da su struktura i program 43. vlade formalno uobličeni i da očekuje da postupe u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima i zakažu sjednicu parlamenta na kojoj će nova izvršna vlast i biti izabrana.

Na konferenciji za medije Abazović je kazao da će vlada, koju će podržavati 46 poslanika i koja će dobiti mandat od godinu dana, imati 20 ministara i četiri potpredsjednička mjesta.

m. babović

Vlahović nije povrijedio službenu dužnost u slučaju Mirne Nikčević

STRUKTURA

- Nijesmo uspjeli da dođemo do čarobne brojke od 49, ali mislim da činjenice govore da se rijetko dešavalo da neka vlada ima podršku 46 poslanika. To ne znači da su vrata zatvorena i da subjekti koji ne žele direktno da participiraju ne mogu da pokažu svoju konstruktivnost. Tačno je da će vlada imati 20 ministara, ali nije 20 ministarstava, nego 18 i dva ministra bez portfelja kojima će premijer odrediti zaduženja na prvoj sjednici vlade – istakao je Abazović.

Naveo je da su ministarstva u prethodnoj vladi bila preglomazna zbog čega su odlučili da njihov broj sa 12 povećaju na 18, te dodao da to neće dodatno koštati građane.

- Postojeći budžeti ministarstava će se raspodijeliti. Neće biti dodatnog obezbjeđivanja sredstava. Možda će biti neki državni sekretar više, ali se to može pokriti na neki racionalan način – naveo je.

Vjeruje da to što nije uspio da obezbijedi podršku 49 poslanika neće biti prepreka da se odblokiraju procesi i izglasaju zakoni za koje je potrebna upravo tolika većina.

PRIORITETI

Naveo je i da će izvršna vlast odražavati potpunu inkluzivnost svih nacionalnih i vjerskih struktura koje su u Crnoj Gori, a da će oni koji direktno ne budu zastupljeni na ministarskom nivou biti zastuplje-

Dritan Abazović

Adžić, Marović, Đurović i Novaković-Đurović kandidati Ure za ministarske pozicije Stranački organi Građanskog pokreta Ura kao kandidata za ministra unutrašnjih poslova imenovali su potpredsjednika partije Filipa Adžića, za ministarku evropskih integracija potpredsjednicu Jovanu Marović, za ministra ekonomskog razvo-

ni kroz druge organe i kancelarije koje premijer namjerava da otvori.

Predstavio je normativne i političke prioritete izvršne vlasti koji se podudaraju sa onima u ranije objavljenom sporazumu.

Normativni prioriteti, kako je rekao, uključuju dogovor oko izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija, uspostavljanja odgovornih i funkcionalnih državnih organa i institucija, usklađivanje zakonske regulative sa standardima Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije, donošenje zakona o preispitivanju porijekla imovine, izbornu reformu, profesionalizaciju Državne izborne komisije.

Osim toga, u fokusu izvršne vla-

ja i turizma potpredsjednika Gorana Đurovića i ministarku ekologije i prostornog planiranja političku direktorku Anu Novaković-Đurović.

Predsjedništvo i Glavni odbor Ure su na jučerašnjim sjednicama jednoglasno podržali

sti biće i revizija zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture, preispitivanje svih ugovora, spornih i nezakonitih odluka svih prethodnih vlada i državnih organa, reforma službe bezbjednosti, predlaganje zakona o popisu stanovništva, efikasnija saradnja vlade i Skupštine, te unapređenje zakonodavstva u oblasti ljudskih i manjinskih prava.

Sa druge strane, dodao je Abazović, politički prioriteti činiće nastavak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, obnova i prilagođavanje pregovaračke strukture novoj EU metodologiji proširenja, stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije, nastavak započetih ekonomskih reformi.

DPS danas odlučuje o podršci vladi Poslanik DPS-a Danijel Živković najavio je da će ta strank na današnjoj sjednici Glavnog odbora, donijeti odluku o podršci manjinskoj vladi.

- Učešće i participacija svih politika koje su građanske provenijencije i koje su otvorile evropsku perspektivu Crne Gore potrebne su u

toj vladi. Ovo je platforma u kojoj su dobrodošli svi oni koji prihvataju programske vrijednosti koje smo mi sa našim tradicionalnim koalicionim partnerima trasirali još 2006. nakon referenduma i otvorili euroatlantsku perspektivu Crne Gore – rekao je on u emisiji „Znam

da znaš“ Gradske RTV. Konačnu odluku o učešću u manjinskoj vladi, kako je to ranije najavio predsjednik SDP-a Raško Konjević, danas će donijeti i ova stranka. Njima su u novoj vlasti ponuđeni resori odbrane i vanjskih poslova, kao i jedno potpredsjedničko mjesto.

kadrovska rješenja u budućoj 43. vladi Crne Gore.

Kako su saopštili, na sjednicama su konstatovali da je ova partija iz političkih procesa koji su se odigrali u prethodnim mjesecima izašla kao pobjednik.

Dodatno, prioritetno je definisano i regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama u skladu sa Ustavom i zakonima, sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu bržeg učlanjenja u EU, jačanje lokalnih samouprava, priprema i realizacija ljetnje turističke sezone, nastavak reforme javne uprave, prostorni plan razvoja, ravnomjerni regionalni razvoj i decentralizacija, te intenziviranje aktivnosti na prečišćavanju biračkog spiska i zaštita prava i integracija manjinskih naroda u institucijama.

– Ova vlada će počivati na dva stuba – vladavini prava i ekonomskom razvoju. Svi prioriteti vezani su za ove oblasti – poručio je Abazović.

Kazao je i da je kompletiran sastav izvršne vlasti, ali da će o konkretnim imenima govoriti nakon što partije koje će činiti vladu završe sa sjednicama stranačkih organa i nakon što se zakaže sjednica Skupštine.

- Sve je kompletirano i sada je lopta u dvorištu Skupštine. Kada budemo imali tačan datum i satnicu, biće priložena sva imena, kao i ekspoze. Ne mogu da kalkulišem kada će biti održa-

Politika

Četvrtak, 21. april 2022.

43. vlade formalno uobličeni

ku vladu lanika Kvalifikovana većina za odluke od nacionalnog interesa Mandatar Dritan Abazović kazao je i da će se odluke na vladi o najvažnijim pitanjima od nacionalnog interesa, kako je to definisano sporazumom koji su potpisali, donositi kvalifikovanom većinom koja će se utvrditi poslovnikom.

Naveo je da razumije crnogorski kontekst stvaranja dramatizacije samo oko određenih pitanja poput temeljnog ugovora, popisa, te istakao da postoje i druga važna pitanja kao što je odluka o koncesiji za aerodrome, gradnja Komarnice i slično.

– Za mene bi bilo poražavajuće da važne odluke donosimo sa jednim glasom protiv.

Za mene dvije trećine nijesu sporne, ja želim da vlada jednoglasno donosi najvažnije odluke – istakao je Abazović.

Komentarišući jučerašnju izjavu poslanika SNP-a Dra-

gana Ivanovića u kojoj je kazao da je ta stranka izdejstvovala da se odluka o temeljnom ugovoru donosi prostom većinom, Abazović je poručio da Ivanović kao iskusan poslanik zna razliku između proste i kvalifikovane većine koja je dogovorena sporazumom.

Da će se odluke od nacionalnog interesa donositi kvalifikovanom većinom potvrdio je i generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović. On je rekao da se u sporazumu koji su potpisali o regulisanju odnosa sa vjerskim zajednicama govori u množini što podrazumijeva i CPC i SPC. Oglasio se i portparol DPS-a Miloš Nikolić i poručio da ta stranka neće dozvoliti potpisivanje temeljnog ugovora sa SPC koji je suprotan interesima i pravnom sistemu države Crne Gore.

Nije sporno da Krivokapić bude šef diplomatije Činjenica da će doći do formiranja manjinske vlade govori da je pređena stepenica ka stvaranju društva kompromisa, kazao je u intervjuu za TVCG mandatar Dritan Abazović. On

ne vidi ništa sporno da u Vladi bude Ranko Krivokapić.

Ipak, kako je kazao, ne želi da iznosi imena budućih ministara dok se ne zakaže sjednica Skupštine.

Više kandidata za novog direktora ANB Abazović je potvrdio i da imaju nekoliko kandidata za mjesto novog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali i rekao da konačna odluka nije donijeta.

– Premijer će predložiti novog direktora ANB, ali ne bih licitirao o imenima – naveo je Abazović.

Rekao je i da u planu imaju izmjenu postojećeg zakona

na sjednica i to je jedini razlog zbog čega ne bih govorio o sastavu – rekao je Abazović.

FUNKCIJE PO DUBINI

Mandatar Abazović juče je komentarisao i izjavu predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da se kroz manjinsku vladu ta stranka vraća u državno-politički relevantnu poziciju. On je rekao da nema ništa protiv ako neko na taj način želi da „hrani svoje birače“.

- Odlično, pozdravljam sve izjave svih lidera svih partija koji misle da sve zavisi od njih.

Meni ne smeta, jer gledam na proces. Izašao sam sa prijedlogom manjinske vlade i želim da se on završi. Što će ko da komentariše i radi, to je legitimno pravo svakog političara – istakao je Abazović.

Ne vidi problem da DPS dobi-

o ANB koji bi tom tijelu dao nešto veća ovlašćenja.

– Treba da ojačamo ANB i dobijemo zakon koji će njenu poziciju postaviti na značajniji nivo. On će se raditi u partnerstvu sa službama sa kojima imamo kvalitetnu saradnju i novi zakon bi trebalo da bude usklađen sa zakonima drugih zemalja – istakao je Abazović.

je funkcije po dubini, jer, kako kaže, nije spreman da „šikanira jedan dio stanovništva“.

- Nemam ništa protiv da zauzmu mjesta po dubini, nemam ništa protiv da se neko javi na konkurs. DPS je pokazao malo veći stepen tolerancije u odnosu na druge političke subjekte, jer su od starta znali da ne mogu da participiraju u 43. vladi Crne Gore – naveo je Abazović.

Odgovarajući na pitanje kakve očekuje reakcije od Demokratskog fronta i Demokrata, istakao je da za njega Front, u odnosu na Demokrate, ostaje „Sorbona“.

– I današnji čin je to pokazao.

Pokušavam da razumijem obje opcije. Kada je riječ o Frontu, vjerovatno će da se bune i to je okej.

Pokušavam da održim komunikaciju sa njima i to činim – naveo Željka ZVICER je Abazović.

3

Predsjedavajući Skupštine Crne Gore iz DF-a nakon što je dva mjeseca blokirao rad parlamenta podnio ostavku na tu funkciju, ali i na mjesto poslanika

Strahinja Bulajić podnio ostavku, sjednicu zakazuje Ervin Ibrahimović Kako je Pobjedi nezvanično potvrđeno, šefovi poslaničkih klubova koji će tvoriti novu parlamentarnu većinu zatražiće da se danas održi Kolegijum predsjednika Skupštine, a kako je objavio poslanik Ure Miloš Konatar oni su i uputili zahtjev Branki Bošnjak kojim traže zakazivanje sjednice za 28. april na Cetinju na kojoj će se birati vlada i novi predsjednik Skupštine. Kako je Branka Bošnjak odbila da zakaže sjednicu, nova parlamentarna većina će taj zahtjev uputiti potpredsjedniku Ervinu Ibrahimoviću iz Bošnjačke stranke, koji će zakazati sjednicu PODGORICA - Predsjedavajući Skupštine Strahinja Bulajić iz Demokratskog fronta podnio je ostavku na tu, ali i poslaničku funkciju u parlamentu, zbog toga što, kako je naveo, nije uspio da odbrani izbornu narodnu volju. Na njegovo poslaničko mjesto će najvjerovatnije doći funkcioner Nove Rade Ranitović.

Kazao je i da je dobio zahtjev za sazivanje sjednice Kolegijuma predsjednika Skupštine koji su potpisali šefovi poslaničkih klubova Miloš Konatar (Crno na bijelo), Danijel Živković (DPS-LP), Dragan Ivanović (SNP), Raško Konjević (SDPAlbanska koalicija „Jednoglasno“) i Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka).

– Očigledno je da je ova skupštinska većina suprotna iskazanoj izbornoj volji građana na parlamentarnim izborima.

Prekomponovanjem skupštinske većine na ovaj način, stvoren je ustavno-pravni presedan koji će vremenom, bojim se, postati pravilo – istakao je Bulajić i poručio da neće uvažiti ni taj, a ni zahtjev za sazivanje sjednice Skupštine.

– Sada je već, bar se nadam, svima jasno da je razlog tome i što se ovdje ne radi tek samo o pukoj unutarpolitičkoj borbi – kazao je Bulajić.

Prema njegovim riječima, tu se radi o jakom i veoma naglašenom stranom uticaju.

– Tu mislim i na veliku krizu u Istočnoj Evropi i uticaju NATO kao nezaobilaznog faktora i inspiratora svih značajnijih kriza u svijetu, pa i kod nas – dodao je Bulajić.

On je rekao da je bio izložen gotovo dvomjesečnim pritiscima zbog, kako je naveo, navodnog nezakazivanja prve sjednice proljećnog zasijedanja Skupštine, a na kojoj je, po sili Poslovnika, morala da se nađe tačka – izbor predsjednika Skupštine.

– Ovim zahtjevom, sada je to svakome potpuno jasno, sami priznaju da su tek danas valjda završili njihove dogovore i da su dva mjeseca jalovih pregovora o prekrajanju izborne volje pokušavali da zataškaju napadima na mene – kazao je Bulajić dodajući da je izvršen ustavni puč i da je bavljenje politikom u Crnoj Gori postalo besmisleno.

Kako je Pobjedi nezvanično

Strahinja Bulajić

potvrđeno, šefovi poslaničkih klubova koji će tvoriti novu parlamentarnu većinu zatražiće da se danas održi Kolegijum predsjednika Skupštine, a kako je objavio poslanik Ure Miloš Konatar oni su i uputili zahtjev Branki Bošnjak kojim traže zakazivanje sjednice za 28. april na Cetinju. Kako je Branka Bošnjak odbila da zakaže sjednicu, nova parlamentarna većina će taj zahtjev uputiti potpredsjedniku Ervinu Ibrahimoviću.

Na priloženom dnevnom redu naveden je izbor predsjednika Skupštine, nove vlade, izmjene i dopune zakona o akcizama, zakona o porezu na dodatnu vrijednost, zakona o privremenim mjerama o ograničavanju cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.

Međutim, potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak oglasila se i poručila da sjednicu parlamenta i Kolegijuma, u skladu sa Ustavom i Poslovnikom, jedino može zakazati Bulajić.

– On je predsjedavajući Skupštinom sve dok mu se na prvoj sjednici Skupštine ne konstatuje ostavka – istakla je Bošnjak i dodala da je on jedini koji ima ovlašćenje da zakaže sjednicu dok se to ne dogodi.

Bilo ko drugi ko bi to učinio, dodala je, ušao bi u zonu krivične odgovornosti zbog zloupotrebe položaja.

– Potvrdu za ovakvo tumačenje dobila sam i od relevantnih pravnih stručnjaka. Bez obzira

Bulajić obavijestio samo dio DF-a, dogovor bio da ne zakazuje sjednicu do 6. juna Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Bulajić je o svojoj odluci da podnese ostavku prvo obavijestio samo dio vrha Nove, prije svega Andriju Mandića i Slavena Radunovića koji su bili protiv njegovog čina, jer su smatrali da se time otvara mogućnost da se legalno zakaže sjednica.

Ostatak DF-a nije obaviješten o ostavci Bulajića.

- Dogovor koji je postojao unutar DF-a je da se ne zakazuje sjednica makar do 6. juna kada bi se potencijalno otvorila mogućnost i raspuštanja parlamenta od strane odlazećeg predsjednika Vlade jer parlament ne bi funkcionisao šest mjeseci. Ta mogućnost je bila dobra polazna osnova za dogovor o tehničkoj vladi, jer nikome nije odgovaralo

na to što su moje kolege naslovile meni dopis za sazivanje sjednice Kolegijuma i sjednice Skupštine, ja nijesam adresa za to – naglasila je Bošnjak.

Mandatar Dritan Abazović ocijenio je da je ovakav postupak Bulajića častan čin, te podsjetio kako je za njega govorio

da izbore priprema Krivokapićeva vlada – saopštila su dva izvora Pobjede.

Bulajić je vrhu Nove rekao da se plaši i da ne dođe pod udar sankcija država NATO uključujuć i sankcije Sjedinjenih Američkih Država zbog destabilzacije države.

Bulajić je, a kako je Pobjeda ranije izvještavala, priznao kontakt sa pripadnicima ruske obavještajne službe 20. februara sa ruskim obavještajcima Spoljne obavještajne službe Viktorom Antipinim i Aleksandrom Perišovim u danilovgradskom restoranu „Central lounge bar“, što je operativno dokumentovano i proslijeđeno vrhu ANB –a. I Antipin i Perišov su nakon tog događaja protjerani iz Crne Gore, zbog špijunskih djelatnosti.

da nije čovjek koji će otežavati funkcionisanje ili vršiti opstrukcije.

Rekao je i da bi bio iznenađen ukoliko potpredsjednik Evrin Ibrahimović ili potpredsjednica Branka Bošnjak ne zakažu sjednicu sada kada je Bulajić podnio ostavku. Ž. Z–N. Z.

4

Politika

Četvrtak, 21. april 2022.

IZA KULISA: Što se krije iza najave kampanje predsjednika Opštine Nikšić za ,,ujedinjenje Crne Gore i Srbije“

Kovačević - kandidat ,,srpskog sveta“ za predsjednika Nove Svojom najavom o kampanji za ujedinjenje Kovačević se definitivno preporučio beogradskim krugovima oko predsjednika Srbije i otvoreno pokazao pretenzije da bude jedan od lidera Nove, a posljednja najava mu se poklapa sa stavovima ideologa velikosrpskog projekta ,,srpski svet“ Aleksandra Rakovića i Aleksandra Vulina, koji otvoreno zagovaraju ideju o ,,ponovnom ujedinjenju svih Srba“ PODGORICA - Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević najozbiljniji je kandidat za novog predsjednika Nove srpske demokratije ukoliko lider te partije Andrija Mandić odluči da se više ne kandiduje za tu funkciju, saznaje Pobjeda.

Više izvora Pobjede saopštilo je da je Kovačević i prvi favorit srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji na čelu te prosrpske stranke u Crnoj Gori želi da vidi mlađu i vjerovatno kooperativniju ekipu.

SKUPŠTINA NOVE

Mandić se na čelu Nove srpske demokratije nalazi gotovo 20 godina imajući u vidu i period od 2003. do 2009. godine kada je bio na čelu Srpske narodne stranke i neprikosnoveni je lider te stranke.

Posljednji put je Mandić reizabran na čelo Nove 2017. godine na Skupštini te stranke. Nova skupština još nije zakazana pa se ušlo u zonu kršenja Statuta te partije, jer se predviđa da mandat predsjednika, ali i Skupštine kao najvećeg organa traje četiri godine.

Skupština Nove po Statutu bira i razrješava predsjednika i potpredsjdnike stranke.

Iz beogradskih krugova se, prema pouzdanim saznanjima Pobjede, pojavila informacija da bi se Andrija Mandić mogao povući već do kraja godine i ustupiti mjesto Kovačeviću, ali ta informacija nije ni potvrđena ni demantovana.

Kovačević se svojom najavom o kampanji za ujedinjenje definitivno preporučio beogradskim krugovima oko predsjednika Srbije i otvoreno pokazao pretenzije da bude jedan od

tako da možemo da kažemo da je to dobra osnova, recimo, u nekoj kampanji narednoj da se priča o ujedinjenju vrati, da bi ona sigurno imala i mnogo veću podršku od te kada se u jednoj ovakvoj situaciji ljudi u tom procentu, jednom stalnom, uvijek izjašnjavaju da su za ujedinjenje – poručio je on.

Lider Nove Andrija Mandić, predsjednik DNP-a Milan Knežević, ali i ostali lideri Srba tokom dvije prethodne kampanje nijesu pokretali pitanje ponovnog ,,ujedinjenja Crne Gore i Srbije“, već su se pozitivno izjašnjavali o državnosti Crne Gore.

Najava Kovačevića može se tumačiti kao zaokret u politici Nove kroz definisanje nove politike koja bi mogla destabilizovati Crnu Goru.

Da predsjednik Srbije ima puno povjerenje u Kovačevića, inače osvjedočenog pobornika četničke ideologije, svjedoči i snažan Vučićev angažman prije, ali i poslije izbora u Nikšiću.

VUČIĆEVA POMOĆ NIKŠIĆU

Aleksandar Vučić i Marko Kovačević

lidera Nove, a posljednja najava mu se poklapa sa stavovima ideologa velikosrpskog projekta ,,srpski svet“ Aleksandra Rakovića i Aleksandra Vulina, koji otvoreno zagovaraju projekat o ,,ponovnom ujedinjenju svih Srba“.

,,UJEDINJENJE“

- Ono što možemo da vidimo u istraživanjima javnog mnjenja jeste da na pitanje ,,Da li ste za to da se Crna Gora ujedini sjutra sa Srbijom“ imamo negdje sedam odsto ljudi koji se u svim anketama uvijek izjašnjavaju pozitivno,

Tako je početkom ove godine Vučić transferisao dva miliona eura vlasti Demokratskog fronta u Nikšiću preko računa Grada Beograda, koji se, prema zvaničnim podacima, nalazi u teškoj finansijskoj krizi i ugrožena mu je likvidnost.

Mediji bliski opoziciji u Srbiji objelodanili su, tada, pozivajući

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti o teretima crnogorskog društva

Stvoriti uslove da laž bude eliminisana iz javnog, pravnog i političkog života PODGORICA - Bilo bi od posebne koristi stvoriti uslove da laž, koja razjeda sistem bude eliminisana iz javnog, pravnog i političkog života Crne Gore. Metode za to, nadamo se, postoje - kazali su iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.

Iz DANU-a su rekli da kao izvorna identitetska naučna ustanova i ustanova kulture, koristeći svoja građanska prava, smatraju svojom obavezom da konstruktivnim odnosom, putem pitanja, prijedloga i inicijativa učestvuju i pomognu u kreiranju što povoljnijeg ambijenta u zemlji, radi prosperiteta i dobrobiti države Crne Gore i njenih građana - ,,nezaobilazan stalno ponavljajući izraz političara“.

Nije dovoljno jasno, kako su rekli, kako novoizabrani, od građana Nikšića, aktuelni i legalni gradonačelnik Nikšića predviđa ujedinjenje sa Srbijom.

- To je dosta krupno pitanje da bi ostalo intima pojedinca, pa se očekuje objašnjenje od državnih organa, kako bi građani mogli znati ko, kako, ka-

Nije dovoljno jasno kako novoizabrani od građana Nikšića, aktuelni i legalni gradonačelnik Nikšića predviđa ujedinjenje sa Srbijom. To je dosta krupno pitanje da bi ostalo intima pojedinca, pa se očekuje objašnjenje od državnih organa, kako bi građani mogli znati ko, kako, kada, kakvo i zašto se planira ovo ujedinjenje da, kakvo i zašto se planira ovo ujedinjenje. Prosto zato što bi i građani trebalo da učestvuju u planiranju i realizaciji velike odluke o svojoj državi - istakli su iz DANU. Hoće li se i može li se i kako ,,spriječiti javno podmetanje, ogovaranje i suđenje ljudima putem medija i izjava političara i NVO“, te dodaju da bi bilo civilizovano ako može.

- Bilo đe da krenete možete strecat da ćete možda biti ,,pri-

vedeni“. Čini se da je narodu potrebno objašnjenje poziva, privođenja i hapšenja i ,,slučajno“ javno reklamiranje toga u medijima - rekli su iz DANU. Lijepo bi bilo, dodaju, dešifrovati ko, kako i zašto filuje javnost anketama da je u Crnoj Gori najpopularnija Crkva Srbije ,,iako su popovi te crkve veoma prepoznati po svojim intimnim, ekonomskim političkim ponašanjima“.

- Zapravo po kom kriterijumu

se uopšte nalazi bilo koja crkva na anketnim državno-političkim listićima Crne Gore? Da li je uobičajeno anketama upoređivati popove i političare - upitali su iz DANU. Smatraju da odmah na početku rada Skupštine, ,,ako nekad i počne da radi“, treba donijeti propis koji definiše rad Skupštine, da bi se više znalo i moglo obezbijediti njeno normalno funkcionisanje.

- Da nikad više ne postoji ne-

Ko je prepisao Cetinjski manastir stranoj crkvi Moralo bi se jednom i konačno razjasniti, prema DANU, ,,kako se i zašto terorizam i pokušaj državnog udara od djelova Vlade, policije, Crkve Srbije i Ministarstva odbrane, metodom nasilnog ustoličenja popa strane crkve u kulturno dobro i vlasništvo Prijestonice Cetinje pretvara u teret građanima koji su pokušali spriječiti ovaj terorizam“.

- I ko je, kako i zašto nasilno prepisao Cetinjski manastir stranoj crkvi, nakon pokušaja državnog udara od Vojske CG, Crkve Srbije i ostalih. Postoji odgovarajuća nejasnoća da li je Rusija napala Ukrajinu ili Ukrajina Rusiju, jer su građani zbunjeni stavovima nekih medija, političara i partija. Zato je potrebno medijski i državno doraditi ovu temu - pitaju iz DANU.

realna dilema - može li bilo koji pojedinac odobravati ili zabranjivati rad Skupštine.

Takođe bi bilo neophodno odmah na početku rada vlade (ako se nekad formira) donijeti propis koji definiše rad vlade, da bi se više znalo i moglo obezbijediti njeno normalno funkcionisanje. I da nikad više ne postoji vještačka stvorena dilema kako se formira vlada, može li Crkva formirati vladu, može li predsjednik vlade biti neko po čijoj volji ta država ne bi postojala, mogu li ministri biti osobe koje ne priznaju identitet države i druge nebuloze koje nam se dašavaju - rekli su iz DANU. I konačno, kako su naveli, ,,da se objasne projekcije koje je počeo Risto Radović, da će Ukrajina biti dio Rusije, a ovih dana transponovao pop Crkve Srbije porukom da će Crna Gora biti mala Ukrajina“. R. P.

se na rješenja Vlade Srbije, da je Beograd u toku 2021. godine iz republičke tekuće budžetske rezerve dobio više od 2,8 milijardi dinara (23,9 miliona eura) i to svaki put sa obrazloženjem da se novac prenosi u budžet grada iz razloga koje nije bilo moguće predvidjeti u postupku pripreme i donošenja budžeta, a koji mogu dovesti do ugrožavanja tekuće likvidnosti.

Likvidnost glavnog grada Srbije je, prema zvaničnim podacima, posljednji put bila ugrožena 16. decembra, kada je Vlada donijela dva rješenja kojima je Beogradu prenijela ukupno 490 miliona dinara za potrebe izmirivanja obaveza.

To faktički znači da su bile i dovedene u pitanje i plate zaposlenih u Opštini Beograd zbog sprovođenja projekta ,,srpski svet“.

Kako je Pobjeda ranije objavila u seriji istraživačkih tekstova, Vučić je uložio stotine hiljada eura u pobjedu Demokratskog fronta u Nikšiću pomažući tu političku grupaciju finansijski, logistički, ali i medijski - direktno se miješajući u unutrašnje stvari Crne Gore.

Za sprovođenje tog nauma ključni su bili članovi beogradskog odbora SNS-a Vladimir Mandić, Aleksandar Jokić i Dane Šijan, koji su u bliskim odnosima sa Vesićem, nekadašnjim istaknutim funkcionerom Demokratske stranke. N. ZEČEVIĆ

U susret izborima u Budvi, Carević se neće kandidovati

Milo Božović nosilac liste DF-a PODGORICA – Poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović biće nosilac liste tog političkog saveza na lokalnim izborima koji će se u Budvi održati 5. juna, saopšteno je nezvanično Pobjedi iz budvanskog ogranka DF-a.

Dosadašnji predsjednik Opštine Budva Marko Carević danas će održati konferenciju za medije na kojoj će objasniti razloge zbog kojih je odlučio da se, nakon dva uzastopna mandata na čelu budvanske lokalne uprave, više ne kandiduje za tu poziciju. Carević je ranije kazao da ima aspiracije da se kandiduje na narednim predsjedničkim izborima 2023. godine.

U Budvi se proteklih dana spekulisalo da je došlo do oštrog sukoba između Božovića i Carevića i da je to razlog što aktuelni predsjednik opštine neće biti u izbornoj trci.

Izbore u Budvi za 5. jun raspisao je predsjednik države Milo Đukanović nakon što je krajem prošlog mjeseca u tom gradu uvedena prinudna uprava, poslije višemjesečnog nezasijedanja lokalnog parlamenta.

Politička kriza u Budvi uslijedila je odmah nakon lokalnih izbora 30. avgusta 2020. godine, jer predstavnici vladajuće većine nijesu uspjeli da dogovore formiranje koalicije. Đ. Ć.

Ekonomija

Četvrtak, 21. april 2022.

Bord direktora Elektroprivrede predlaže skupštini akcionara da nađu kupca za sopstvene dionice

5

Konkurs za izbor direktora Uprave prihoda i carina

Hoće da prodaju 11,8 miliona akcija EPCG

PODGORICA - Elektroprivreda mora da proda 11,8 miliona sopstvenih akcija do 26. septembra, koje će u suprotnom biti poništene. To su akcije koje je EPCG kupila od A2A, za 52,8 miliona eura, čime je u potpunosti isplaćena ova italijanska kompanija.

Ministarstvo kapitalnih investicija je predložilo da se nađe strateški partner i akcije prodaju po cijeni koju utvrdi ovlašćeni procjenjivač. Bord EPCG je 24. marta donio odluku o pokretanju postupka prodaje ovih akcija, a 8. aprila je donio odluku kojom se usvaja dinamički plan prodaje. Tim je planom bord delegirao sva svoja ovlašćenja po ovom predmetu na skupštinu akcionara, a izvršni direktor bio bi ovlašćen da izabere brokera za berzanske poslove.

Prethodno je bord EPCG 19. novembra predložio državi da kupi ove akcije i 26. januara dobio odgovor Ministarstva finansija da to nije planirano

Rade Milošević

Prvorangirani Rade Milošević i Jelena Đukić PODGORICA - Prvorangirani na konkursu za izbor direktora Uprave prihoda i carina nakon jučerašnjeg testiranja i intervjua su Rade Milošević i Jelena Đukić, saznaje Pobjeda.

budžetom za ovu godinu. U bordu smatraju da treba naći drugog kupca, kako EPCG ne bi poništila i ovu, drugu tranšu sopstvenih akcija kupljenih od A2A, jer bi ostala bez uloženih 52,8 miliona eura i umanjila svoj osnovni kapital za 77 mi-

liona eura.

EPCG je kupila ukupno 20 odsto sopstvenih akcija za ukupno 104 miliona eura. Od toga je, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, već poništeno deset odsto tih akcija odlukom skupštine akcionara

2019. godine. Sopstvene akcije EPCG ne daju pravo glasa, pravo na dividendu i druga prava i ne računaju se u kvorum Skupštine, pa država kao većinski akcionar po tom osnovu de facto stiče uvećano učešće u EPCG. S. P.

Apelacioni sud ukinuo međupresudu u vezi naknade štete zbog neizgrađenog hotela Bolići

Burić mora dokazati da je oštećen Apelacioni sud navodi da Burićeve firme nijesu priložile dokaze o šteti, niti je Privredni sud to tražio, a nejasno je i na šta se šteta odnosi, jer se pominje kupovina akcija, troškovi zapošljenih, obezbjeđenje gradilišta i spor sa Cijevnom komerc PODGORICA – Apelacioni sud vratio je predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću na ponovni postupak tužbu kompanija Žarka Burića Normal turs i Normal kompani za koje je međupresudom ocijenio da imaju osnov za odštetu od Glavnog grada zbog neizgrađenog hotela Bolići planiranog iza zgrade RTCG.

MeđuPreSuDa

Vijeće sudija Apelacionog suda Rama Strikovića, Dijane Radulović i Danijele Vukčević usvojilo je žalbu Glavnog grada i utvrdilo da se nijesu stekli uslovi za donošenje međupresude. Tužioci nijesu precizirali visinu odštete, ali je vrijednost spora određena na 22,5 miliona eura.

Iz Normal tursa tvrde da Glavni grad nije ispunio ugovorne obaveze o zajedničkom ulaganju osnivanjem Societa Italo Montenegrina Investimenti (SIMI) sa italijanskom kompanijom Bolici Investment 2006. godine. SIMI je osnovan radi izgradnje hotela na osnovu javno privatnog partnerstva, po kojem je Glavni grad trebalo da uloži zemljište, obezbijedi komunalije i dozvolu za gradnju, te da riješi imovinsko-pravne odnose, a Bolici Investment da finansira projektovanje, izgradnju i opremanje hotela sa

Milena Petričević

Nekadašnja tabla nekadašnejg gradilišta hotela Bolići

četiri zvjedice te da obezbijedi franšizu nekog od svjetskih hotelskih lanaca. Normal turs je 2015. kupio 80 odsto akcija SIMI, te od grada tražio da otkupi i njihovih 20 odsto, što su odbili. Krajem 2019. godine SIMI podnosi zahtjev za saglasnost glavnog gradskog arhitekte na idejno rješenje, što je godinu kasnije odbijeno jer nijesu dokazali da imaju svojstvo investitora, pošto je vlasnik zemljišta Glavni grad.

Iz Normal tursa navode da su kupovinom većinskog paketa akcija preuzeli sva prava i obaveze SIMI-ja, tim prije što je grad raskinuo ugovor sa Bolici Investment, a prema UT uslovima na ovom zemljištu od 14,5 hiljada kvadrata predviđena je izgradnja hotela do

pet spratova sa 400 ležajeva. Štetu je Normal turs pretrpio zbog kupovine akcija SIMI-ja, a Normal kompani jer je uložio 350 hiljada eura u projektnu dokumentaciju.

TužBa

Glavni grad odgovara da nije dao saglasnost Normal tursu da preuzme prava i obaveze iz ugovora, pa je nejasno kako oni mogu biti odgovorni za štetu nastalu zbog kupovine akcija.

- Kako su svi rokovi za izgradnju planiranog hotela istekli, nelogično je očekivanje tužilaca da su kupovinom akcija 2015. godine, kada je ugovornim stranama već bilo jasno da do realizacije projekta neće doći, oni ostvarili pravo gradnje – naveli su iz grada.

Jovanić je u međupresudi zaključio da je grad odgovoran za štetu, jer nije ustupio zemljište SIMI-ju i pribavio građevinsku dozvolu u skladu sa ugovorom koji je kupovinom akcija prešao na Normal turs. Šteta je nastala i jer gradska služba nije dala saglasnost na idejno rješenje čime je SIMIju onemogućeno da izgradi hotel. Time se gubi svrha osnivanja ove kompanije, pa se, kako ocjenjuje Jovanić, šteta Normal tursa ogleda u sredstvima uloženim u kupovinu akcija, a izgubljena je dobit za dividendu koju bi ostvario da je hotel izgrađen.

Apelacioni sud navodi da tužioci nijesu priložili dokaze o pričinjenoj šteti, niti ih je sud pozvao da to učine. Nejasno je i na šta se odnosi stvarna šteta, imajući u vidu da se pominje i kupovina akcija SIMI-ja, ali i troškovi zaposlenih i obezbjeđenja gradilišta, te spora sa Cijevnom komerc, a sporno je i na osnovu čega je sud utvrdio da Normal turs ima izgubljenu dobit. Ukazuju da prvostepeni sud nije cijenio navode grada da su u potpunosti ispunili ugovorne obaveze osnivanjem SIMI-ja, obezbjeđenjem UT uslova, izdavanjem dozvole i eksproprijacijom zemljišta, te da do realizacije projekta nije došlo isključivo zato što strani partner nije ispunio svoje obaveze.

M. Lk.

Milošević je aktuelni državni sekretar za kontrolu rada policije u MUP-u. On je u Vladi izbornog povjerenja 2016. bio direktor Zavoda za zapošljavanje. Milošević je krajem marta Pobjedi odgovorio da ispunjava sve uslove za radno mjesto direktora UPC. Đukić je aktelna pomoćnica direktorice UPC u sektoru naplate, a prethodno je bila načelnica Odjeljenja za naplatu prihoda i postupanje sa carinskom robom u Upravi carina i nezvanični je favorit aktuelne Vlade.

Drugorangirana na konkursu je aktuelna v.d. direktorice UPC Milena Petričević.

- Zbog svih rezultata koje postižemo, a čini mi se da tu ima i moje zasluge, osjećala sam obavezu da se prijavim na konkurs. Vidim da ima puno prijava i nadam se zdravoj konkurenciji - rekla je ranije Petričević Pobjedi.

Ona je za v.d. direktoricu UPC imenovana 21. oktobra prošle godine, a u martu je saopštila da joj je ministar finansija Milojko Spajić tražio da podnese ostavku, što je ona odbila.

Trećerangirani je Miloš Medenica, aktuelni pomoćnik Petričević za velike poreske obveznike, iz redova Ure. Prijavu na konkurs poslali su Maja Vučinić, još jedna pomoćnica direktorice UPC, bivši sekretar Ministarstva finansija Goran Petrović, carinski inspektor Siniša Raičević i načelnik pljevaljske UPC Eldin Katana.

Konkurs je bio otvoren do 28. marta.

B.D – S.P.

Džek pot pozvao DRI da kontroliše postupanje vladinih institucija

Traže reviziju zaštite državnih interesa PODGORICA - Kompanija Džek pot, članica Udruženja priređivača igara na sreću (UPIS), pozvala je Državnu revizorsku instituciju (DRI) da uradi reviziju postupanja Vlade, Ministarstva finansija, odjeljenja upravne inspekcije Ministarstva javne uprave, Sektora igre na sreću Uprave prihoda i carina i zaštitnika imovinsko- pravnih interesa, zbog, kako tvrde, štete nanijete budžetu saopšteno je iz UPIS-a.

Ova kompanija od predsjednika Senata DRI Milana Dabovića traži da ispita zakonitost njihovog postupanja, radi

zaštite njenih prava, interesa i imovine. Traže i reviziju zaštite prava i interesa Crne Gore, koje ostvaruje isključivo preko preduzeća kojima su date koncesije za organizovanje igara na sreću. U dopisu navode da je prošlo skoro sedam mjeseci od inicijalnog akta Džek pota, a da Vladi, kao jedinom legitimisanom i nadležnom organu za odlučivanje, nije omogućeno da odluči po zahtjevu.

Džek pot je početkom aprila SDT-u podnio krivičnu prijavu protiv ministra Milojka Spajića i više službenika iz Ministarstva i Sektora za igre na sreću. r. e.

Petričević: Novi ugovor i dva miliona naknade Sektor za igre na sreću Uprave prihoda i carina (UPC) nije u roku i zakonito postupao u odnosu na zahtjev Džek pota, koji je trebalo usvojiti i ponuditi im novi ugovor o koncesiji, uz obavezu plaćanja jednokratne naknade od dva milona eura, saopštila je v.d. direktorice UPC-a Milena Petričević.

Ugovorom o koncesiji od 11. decembra 2006. godine Džek pot je stekao neprenosivo pravo na priređivanje posebnih igara na sreću u kazinu ,,Kvin of Montenegro“ za period od deset godina, a dvjema odlukama Vlade produžena im je koncesija do februara ove godine.

6

Ekonomija

Četvrtak, 21. april 2022.

Stečajni upravnik Montenegro erlajnza nije pristupio pisanom dijelu ispita Saša Zejak tvrdi za provjeru znanja, tvrdi da su članovi komisije bili u sukobu interesa da u ispitnoj komisiji ne može nog postupka nad MA, tvrdeći da namjerno vrši opstrukciju da bude zaštitnica koja može proizvesti štetu državi. Ona je to uradila nakon imovinskošto je Zejak odbio da joj dostapravnih interesa vi popis materijalne imovine bivše avio-kompanije, a nakon Bojana Ćirović, toga je naložila Aerodromima koja je prethodno CG da isele MA u stečaju iz hangara na podgoričkom aetražila od suda rodromu.

Milović juče nije mogao konjegovo izuzeće da nije primio rješenje o for- mentarisati dalje korake tog reiz stečajnog miranju komisije, nakon čega sora u postupku brisanja Zejaje napustio amfiteatar - rekao ka sa liste stečajnih upravnika postupka koji se je Milović juče Pobjedi, doda- jer konačna odluka još nije dovodi nad MA jući da Zejak jedini nije upla- nijeta, ali je napomenuo da je

Zejaka brišu sa liste stečajnih upravnika

tio taksu za polaganje ispita, što je bio uslov za testiranje.

PODGORICA – Ministarstvo pravde pokrenulo je postupak brisanja stečajnog upravnika Montenegro erlajnza (MA) Saše Zejaka sa liste stečajnih upravnika jer 9. aprila nije pristupio polaganju pisanog dijela ispita provjere znanja.

KonfliKt interesa

Komisija

Zejak je Pobjedi kazao da nije polagao ispit jer je državni sekretar u Ministarstrvu pravde Andrej Milović odbio da predstavi članove ispitne komisije, te da mu je nakon kraće rasprave rečeno da napusti prostoriju.

- Tražio sam da mi se prije početka pisanog dijela ispita dostavi rješenje o formiranju komisije za provjeru znanja, koje mi nije dostavljeno. Lice koje je predstavljeno imenom Andrej Milović naredilo mi je da napustim prostoriju u kojoj se održavao ispit, što sam i učinio - naveo je Zejak, koji tvrdi da je u komisiji prepoznao zaštitnicu imovinsko-

Saša Zejak

pravnih interesa Bojanu Ćirović, što tumači kao konflikt interesa.

- Država, koju Ćirović zastupa, je najveći povjerilac MA u stečaju i uopšte svih stečajnih postupaka jer predstavlja Poresku upravu, zbog čega ona ne može ispitivati upravnike.

Time se van odbora povjeri-

Andrej Milović

laca pokušavaju eliminisati upravnici, a mimo Zakona o stečaju koji je leks specijalis – ocijenio je Zejak.

Milović je Pobjedi kazao da je Zejak prije početka ispita saopštio da nije došao da polaže, jer pripada grupi upravnika koji bojkotuju ispit jer novi zakon smatraju neustavnim.

- Rekao je da traži rješenje o sastavu komisije, na šta mu je odgovoreno da ga može dobiti poslije ispita u prostorijama Ministarstva. Više puta mu je ponuđena opcija da pristupi polaganju ili da napusti prostoriju, na šta je on javno rekao da nije došao zbog polaganja i samoinicijativno konstatovao

Na pitanje kako komentariše tvrdnje da je Ćirović bila u konfliktu interesa, Milović je odgovorio da je ona izabrana kao renomirani pravnik u oblasti stečaja u skladu sa zakonom.

- Stečajni upravnik kao subjekat stečajnog postupka nema suprotstavljene interese ili ne bi smio da ih ima, niti sa stečajnim povjeriocem, niti sa stečajnim dužnikom, već se podjednako stara o interesima svih u postupku. Takođe mi nije poznato da Zejak ili bilo koji kandidat imaju lični sukob sa bilo kojim članom komisije, niti postoji razlog za bilo čije izuzeće po ovom osnovu – ukazao je Milović, tvrdeći da nije relevantno prisustvo bilo kog člana komisije na pisanom dijelu ispita, osim predsjednika.

Podsjećamo da je Ćirović u decembru prošle godine tražila izuzeće Zejaka iz stečaj-

Privredna komora Crne Gore obilježila 94 godine postojanja

„Otvoreni Balkan“ politički, a ne ekonomski koncept PODGORICA – Zdravstvena kriza, kroz nastojanje privrednika da dođu do alternativnih tržišta za robe široke potrošnje i u potrebi da sačuvaju svako radno mjesto, potvrdila je da imamo ozbiljan privredni potencijal spreman i sposoban da odgovori velikim izazovima, pokazujući uz to najviši stepen društvene odgovornosti – kazala je predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) dr Nina Drakić na svečanosti povodom 94 godine postojanja ove asocijacije.

Juče u PKCG

U namjeri da inoviraju najveće privredno priznanje, nagradu PKCG će od ove godine dodjeljivati na Svjetski dan preduzetništva, 19. novembra.

Drakić je za danas najavila

prezentaciju Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji, koja predstavlja osnovu za nacionalne dokumente i planove koji se odnose na ispunjenje obaveza iz međuna-

rodnih sporazuma u oblasti ozelenjavanja ekonomije.

Na jučerašnjem panelu o ekonomskoj i društvenoj perspektivi, jedna od učesnica direktorica CRNVO Dali-

Čestitka predsjednika Mila Đukanovića – Brzog i stabilnog ekonomskog razvoja teško može biti bez velike upornosti, pregalaštva, investicija, konstantnog učenja i dostizanja novih standarda– poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u

čestitki upućenoj PKCG. Navodi da je potrebno da se, radi prevazilaženja brojnih i teških izazova, radi što više i odgovornije, te da u tom procesu PKCG ima važnu ulogu.

– Dijalog sa privrednicima i

njihovo uključivanje u kreiranje razvojnih politika najbolji je put za jačanje povjerenja, uspostavljanje savremenih standarda i dostizanje novih vrijednosti – stoji u čestitki Đukanovića.

borka Uljarević je ukazala da je izvještaj EK iz novembra prošle godine najgori u posljednjih 15 godina te da očekivana promjena nije donijela kvalitativan iskorak.

Kao ključni problem smatra da se za odgovorne poslove ne biraju ljudi na osnovu zasluga, dodajući da se na taj način političke strukture ponašaju kao da smo beskrajno bogata zemlja sa nepresušnim resursima. Vlasnik Volija Dragan Bokan je ukazao da je državni sektor neodrživ, jer zapošljava 40 odsto ukupno zapošljenih u Crnoj Gori. Dodao je da u njegovoj kompaniji sa 2,5 hiljade radnika administracija čini između 2,2 i 2,5 odsto. Ocijenio je da se mora mijenjati sve što ograničava biznis, posebno u sistemu kontrole onih koji posluju zakonito, kojih je, kako smatra, 90 odsto i onih koji su van zakona. Bokan je pozvao privrednike da ne nasijedaju na priču o ,,Otvorenom Balkanu“, dodajući da je ona politička i poručujući da politika treba da ostane političarima, a privreda privrednicima. Kritike na račun ,,Otvorenog Balkana“ iznijela je i profesorica

Svih ovih godina imamo solidnu ekonomsku integraciju, sad se pojavljuje ,,Otvoreni Balkan“ kao politički projekat, koji isključuje EU, predviđa da se ide na balkanske lične karte, na pristup tržištu rada čak i onih koji dolaze kao turisti te na registracione punktove na granicama - ocijenila je Gordana Đurović Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović koja je ocijenila da bi Crna Gora, u odnosu na druge države, od toga imala najmanje koristi.

- Svih ovih godina imamo solidnu ekonomsku integraciju, sad se pojavljuje ,,Otvoreni Balkan“ kao politički projekat, koji isključuje EU, predviđa da se ide na balkanske lične karte, na pristup tržištu rada čak i onih koji dolaze kao turisti te na registracione punktove na granicama. Puno rizika nosi pretvaranje carinskih u registracione punktove i to EU vjerovatno neće podržati – ocijenila je Đurović dodajući da država ne bi trebalo da bježi od domaćih investicija koje je potrebno usmjeriti na proizvodnju i preradu. m. lk.

isti postupak u toku protiv svih koji nijesu pristupili ispitu.

- U skladu sa evidencijom ispita provjere znanja stečajnih upravnika održanog 9. aprila u amfiteatru Pravnog fakulteta u Podgorici pokrenut je postupak brisanja, dok je svim stečajnim upravnicima Ministarstvo omogućilo izjašnjenje, što je iskoristio i Zejak. Ukoliko se utvrdi da je neko javno pred 50 ljudi i službenim licima saopštio jedne činjenice, a u postupku pred državnim organom navodi druge, koje nijesu istinite, ispitaće se odgovornost i razlozi svih takvih navoda kako pred ovim ministarstvom, tako i pred drugim nadležnim organima - zaključio je Milović.

Provjera znanja stečajnih upravnika predviđena je nedavnim izmjenama Zakona o stečaju, a Komora stečajnih upravnika tražila je ocjenu ustavnosti novog zakona, dok Agencija za sprečavanje korupcije provjerava je li bilo konflikta interesa pri izboru članova ispitne komisije. B. D.

Ministarstvo finansija uputilo poziv poreskim dužnicima

Do 3. juna podnijeti zahtjeve za reprogram PODGORICA - Ministarstvo finansija pozvalo je sve poreske dužnike da do 3. juna podnesu zahtjev za reprogram poreskog potraživanja.

Predmet reprograma poreskog potraživanja mogu biti sva poreska i neporeska potraživanja nastala po osnovu poreza na dobit preduzeća, na dohodak građana, na dodatu vrijednost, na promet nepokretnosti, poreza na kafu, doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, za obavezno zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, kao i doprinosa Fondu rada i koncesionih naknada.

Reprogram poreskog potraživanja može se odobriti u najviše 60 mjesečnih rata. r. e.

Društvo

Četvrtak, 21. april 2022.

7

Prema izvještaju Fridom hausa o zemljama u tranziciji, indeks demokratije u državi stagnira PODGORICA – Crna Gora je i pored toga što je napredovala u oblasti demokratske vladavine na nacionalnom nivou, tokom 2021. godine nazadovala u oblasti pravosudnog okvira i nezavisnosti pravosuđa, pa bilježi stagnaciju u ukupnom demokratskom napretku sa indeksom 3,82 (od mogućih 7) što je i dalje svrstava u kategoriju zemalja sa hibridnim režimima, ocjenjuje se u posljednjem izvještaju Fridom hausa (Freedom house).

Kako se navodi, napredak demokratske vladavine ostvaren je zahvaljujući difuziji političke moći i mirne tranzicije nakon isključenja Demokratske partije socijalista (DPS) iz vlasti poslije tri decenije dominacije, uprkos manjkavom ponašanju nove parlamentarne većine i vlade premijera Zdravka Krivokapića.

Crna Gora se i dalje nalazi u statusu hibridnog režima Duboka trvenja oko pitanja nacionalnog identiteta i religije nastavila su da dominiraju javnim diskursom, izazivajući sporadične incidente koji su dostigli tačku ključanja ustoličenjem novog poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori – navodi se u izvještaju i dodaje da je Vlada prošle godine često bila optuživana za previše blisku vezu sa SPC-om, kao i za ugrožavanje sekularnog karaktera države

PRAVOSUĐE

Autori izvještaja Milena Muk i Marko Sošić iz Instituta Alternativa ocijenili su da je pad rejtinga u oblasti pravosudnog okvira i nezavisnosti uzrokovan narastajućom nefunkcionalnošću sistema pravosuđa usljed poremećaja u radu Ustavnog i Vrhovnog suda, zajedno sa neuspjehom Skupštine da imenuje novog ministra pravde i Tužilački savjet tokom većeg dijela godine.

Ukazuje se da su prošle godine sjednice Skupštine sporadično bojkotovali i parlamentarna većina i opozicija, što je upečatljiv primjer duboko složene političke situacije u Crnoj Gori, ali i da je smjena ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici pokazala pozitivan primjer asimetričnog glasanja.

U izvještaju se navodi da Vlada i parlamentarna većina nijesu ispunili obećanja o povećanju transparentnosti i efikasnoj borbi protiv korupcije i klijentelizma, te ocjenjuje da je spora reorganizacija ključnih ministarstava uticala na zapošljavanje na najvišim pozicijama u javnoj upravi, koja je nastavila da funkcioniše bez kapaciteta da sprovede sveobuhvatne reforme.

USTOLIČENJE

– Duboka trvenja oko pitanja nacionalnog identiteta i religije nastavila su da dominiraju javnim diskursom, izazivajući sporadične incidente koji su dostigli tačku ključanja ustoličenjem novog poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori

Zečević saslušavan u SDT-u na zahtjev čelnika ANB-a

Novinarski profesionalci protiv odredbi o otkrivanju izvora informacija Čeka se institucionalni odgovor na događaje povodom ustoličenja na Cetinju 5. septembra

– navodi se u izvještaju i dodaje da je Vlada prošle godine često bila optuživana za previše blisku vezu sa SPC-om, kao i za ugrožavanje sekularnog karaktera države.

Autori podsjećaju da su u znak otpora SPC-u da se ustoličenje održi u Cetinjskom manastiru početkom septembra organizovane barikade oko prijestonice, ali da je uprkos visokom riziku ceremonija ipak održana.

Dalje se navodi da javnost još uvijek očekuje da čuje nalaze specijalne komisije koja je formirana kako bi analizirala institucionalni odgovor na događaje na Cetinju, kao i da su registrovane optužbe na račun premijera Krivokapića da je vršio neprimjeren uticaj na policiju tokom tih dešavanja.

objavljeni sa značajnim zakašnjenjem zbog privremenog finansiranja ili reorganizacije državne uprave u zemlji, što je otežavalo rad u civilnom sektoru.

Autori navode i da je nekoliko istaknutih lidera civilnog društva započelo političke karijere i steklo funkcije u javnom sektoru.

Organizovani su i protesti feminističkih, ekoloških i kulturnih grupa, sindikata i raznih udruženja usmjerenih protiv vladinih politika, koji su uglavnom tolerisani, čak i u slučajevima kada su kršili kovid protokole, pa je civilno društvo tako ostalo živo, sa novim akterima i problemima koji su prekomponovali NVO sektor, ocjenjuje se u izvještaju.

NEVLADIN SEKTOR

Slično kao i prethodnih godina, Reporteri bez granica su Crnu Goru svrstali na 104. mjesto među 180 zemalja u svom Svjetskom indeksu slobode medija za 2021. godinu, navodi Fridom haus.

- Najviša rukovodeća mjesta

Tokom prošle godine, navodi se u izvještaju, Vlada je opredijelila novac iz budžeta za sufinansiranje projekata finansiranih od strane EU koje su realizovale NVO, ali su drugi javni konkursi za projekte tih organizacija

MEDIJI

u Vladi, zadužena za medijski sektor, ostala su upražnjena skoro godinu dana. Iako je Vlada najavila višestruke izmjene u legislativi, do kraja godine nije održana nijedna smislena debata u parlamentu na te teme – navodi se u izvještaju.

Dodaje se da je do novembra 2021. godine bilo ukupno 25 verbalnih i fizičkih napada na novinare koji su izvještavali za crnogorske medije, te da su neki napadi uslijedili nakon zaoštravanja političkih podjela u zemlji, ili su bili usmjereni na novinare na osnovu njihove povezanosti sa određenim medijima. Najmanje dva napada su povezana sa kriminalnim strukturama i izvještavanjem o organizovanom kriminalu.

Autori ocjenjuju da se tokom prethodne godine crnogorski medijski pejzaž promijenio, ali i da je zadržao visoku polarizaciju, navodeći smjenu rukovodstva nacionalnog javnog emitera RTCG te da je dio bivših urednika i novinara te kuće prešao u Gradsku TV, novog lokalnog javnog emitera osno-

Autori izvještaja konstatuju i da su uvredljiva retorika i govor mržnje pratili izražene političke i društvene podjele, uz podsjećanje da je Zakonom o medijima iz 2020. godine uvedena obaveza da portali moraju da uklone komentare nelegalnog sadržaja, uključujući govor mržnje, ali i da se nove zakonske odredbe ne primjenjuju u potpunosti.

- Medijski profesionalci su nastavili da se zalažu protiv odredbi Zakona o medijima koje dozvoljavaju tužiocima da traže od novinara da otkriju svoje izvore informacija – navode autori uz podsjećanje na podršku medija u slučaju iz novembra 2021. godine, kada je novinar Pobjede Nenad Zečević, na inicijativu direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića, saslušavan u Specijalnom državnom tužilaštvu.

vanog u Podgorici.

Navodi se i da se dvije privatne televizije sa nacionalnom pokrivenošću, Adria i Prva TV - nakon uredničke i vlasničke promjene povezuju sa srpskim režimom i prosrpskim Demokratskim frontom.

- Preuzimanje 51 odsto vlasništva nad medijima grupacije Vijesti objavila je United Media grupa, kojom predsjedava srpski biznismen suprotstavljen režimu u Srbiji. Ipak, saopšteno je da su sadašnji suvlasnici Vijesti iz Crne Gore zadržali autonomiju, odnosno pravo da vode uređivačku politiku – piše u izvještaju.

Analitičari Fridom hausa ocjenjuju da Crnoj Gori još uvijek nedostaje kolektivni spoljni

Građani prijestonice 56. dan protestuju zbog ruske agresije

Cetinje za Ukrajinu: Z, Zlo, Zlice, Zločinci, Zloslutnici CETINJE – Pedeset šestoga dana rata u Ukrajini građani i građanke Cetinja su ponovnim okupljanjem dali podršku herojskom ukrajinskom narodu u borbi za slobodu, prenio je Portal Analitika.

Glavne poruke sa transparenata bile su: „Z, Zlo, Zlice, Zločinci, Zloslutnici“ = „卍“.

Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole odali su po-

čast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, u nadi i želji da su danas prefarbali potonju ploču.

Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom.

Sve do prekida rata skupovi podrške biće organizovani svaki dan u 17.30 h ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju.

Slava Ukrajini! Herojima slava!

Prefarbana još jedna ploča na Trgu kralja Nikole

mehanizam samoregulacije, odnosno tijelo koje bi sve glavne medije okupilo pod jednim „kišobranom“, uz podsjećanje da je RTCG u novembru napustila Medijski savjet za samoregulaciju nakon nekoliko pritužbi ovog tijela.

Oni podsjećaju i da je formiran novi Savjet Javnog servisa nakon upozorenja Evropske komisije da imenovanje Savjeta 2019. godine nije uspjelo da poboljša uređivačku nezavisnost i profesionalne standarde u RTCG. – Novi savjet je smijenio rukovodstvo RTCG, ali je postupak sporan zbog navoda o sukobu interesa i nepodobnosti novog direktora – navodi se u izvještaju.

D. MIHAILOVIĆ

8

Društvo

Četvrtak, 21. april 2022.

IJZ registrovao 69 novih slučajeva korone među 1.009 testiranih

Od kovida preminuo sedamnaestogodišnji pacijent Iz te ustanove nijesu saopštili više detalja, niti da li je pacijent imao neke pridružene bolesti.

Prema podacima IJZ, u utorak je registrovano 69 novih slučajeva infekcije

korona virusom među 1.009 uzoraka koliko je testirano.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovidom-19 u Crnoj Gori od početka pandemije dostigao je 2.710.

IJZ je naveo da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 72 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slu-

Savjet Agencije za elektronske medije sprovodi odluku Vlade u pogledu restriktivnih mjera ka Rusiji

čajeva kovida iznosi 557.

Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 234.405.

R.D.

Poglavar CPC obratio se vjernicima vaskršnjom poslanicom S. vaSiljević

PODGORICA – Od posljedica korona virusa preminuo je sedamnaestogodišnji pacijent iz Bara, a smrtni ishod prijavljen je u utorak, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

„Sputnjik“ i „Russia Today“ zabranjeni, regulator prati emitere PODGORICA – Ruske medijske kuće „Russia Today“ i „Sputnjik“ zabranjene su u Crnoj Gori prema odluci Vlade koja je prije nekoliko dana usvojila sankcije Rusiji, a Agencija za elektronske medije kao regulator u obavezi je da tu odluku poštuje i da kontroliše da li je emiteri kod nas sprovode.

Član Savjeta Milan Radović naveo je da ne cijeni ruske medije koji su zabranjeni i da tu odluku podržava, ali je za njega upitna nezavisnost crnogorskog regulatora koji sprovodi odluke Vlade

Ovo je juče rečeno na sjednici Savjeta AEM, na kojoj je na dnevnom redu razmatrana „Primjena restriktivnih mjera Evropske unije prema ruskim medijima „Russia Today“ i „Sputnjik“.

obaveza

Predsjednik ovog tijela Branko Bošković pojasnio je medijima da su kablovski operateri i emiteri u obavezi da primjenjuju vladinu odluku od dana stupanja na snagu - od 14. aprila.

– Od tog momenta je odluka o zabrani postala obavezujuća za sve. AEM danas ne zabranjuje ove medije i njihove sadržaje već se obaveza sprovođenja vladine odluke odnosi na sve od 14. aprila ove godine. Ta odluka je dovela do zabrane ovih sadržaja. Mi samo kontrolišemo da li se ona sprovodi – pojasnio je Bošković.

Savjet je tako konstatovao da su stupanjem na snagu odluke Vlade, pružaoci AVM usluga dužni da, ukoliko to već nijesu učinili, bez odlaganja iz svoje ponude isključe programe spornih medija.

Bošković je podsjetio da je Savjet AEM 4. marta usvojio za-

Branko Bošković

ključak i u saopštenju naveo da bez odluke Vlade o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera nema pravni osnov za preduzimanje zabrane sadržaja ruskih kanala na koje se odnosi odluka EU. – Ovim smo pokazali svoju privrženost zakonskoj regulativi i blagovremeno smo reagovali na pitanja od važnosti – istakao je Bošković. Član Savjeta Milan Radović naveo je da ne cijeni ruske medije koji su zabranjeni i da tu odluku podržava, ali je za njega upitna nezavisnost crnogorskog regulatora.

– Brinem o nezavisnosti AEM u odnosu na Vladu i moramo biti oprezni jer je pitanje da li

Ceković tvrdi da je pogrešno interpretirana Milan Radović negodovao je zbog informacije da je „Savjet AEM zabranio ,,Sputnjik“ i ,,Russia Today“ što je u medijima objavljeno dan prije nego je i održana sjednica, jer smatra da je nedopustivo da bilo ko iz AEM proslijedi netačnu informaciju.

- Ukazujem na komunikaciju povodom ove teme izme-

đu javnosti i AEM, jer smo u nekim medijima vidjeli da je neko iz AEM davao netačne informacije i time se zbunjuje javnost - istakao je Radović.

Rukovoditeljka za odnose sa javnošću u AEM Elvira Ceković pojasnila je da su Gradskom portalu odgovorili na pitanja u vezi sa ovom

AEM treba da izvršava odluke Vlade – istakao je Radović.

Odgovorio mu je Bošković, rekavši da je odluka Vlade obavezujuća za sve pa i za AEM, te da je na njima sad da kontrolišu da li emiteri sprovode tu odluku.

I zamjenica direktora AEM Jadranka Vojvodić ne vidi nikakav problem u tome što su se povinovali odluci Vlade jer, kako ističe, to im je i obaveza.

– Ta odluka donešena na međunarodnom nivou pretočena je kroz naš pravni okvir i odluka Vlade je jasna, a AEM je jedan od organa koji nadzire da li se ona poštuje – istakla je Vojvodić. temom, ali da oni pitanja nijesu dobro interpretirali.

- Mi smo u pisanoj formi odgovorili Gradskom portalu i oni to nijesu dobro interpretirali. Na kraju su ispravili grešku, ali su drugi mediji prenijeli kad je tekst bio netačno interpretiran i tu je nastao problem. Članovima Savjeta možemo pokazati kako je izgledao odgovor u pisanoj formi koji smo poslali tom mediju - zaključila je Ceković.

Rekla je da je u pitanju jedna specifična okolnost, te da je ovo nova nadležnost koju imaju.

– Mi moramo da sprovedemo odluku i ne stoji da je upitna nadležnost AEM jer njena nezavisnost neće biti dovedena u pitanje – ističe Vojvodić.

I član Savjeta Edin Koljenović, koji se javio putem linka, podržao je stav Jadranke Vojvodić i naveo da su se našli u novoj situaciji.

– To je situacija koja je nova ne samo za našeg regulatora, već i za regulatore u EU jer se odluka EK sprovodi kod svih regulatora u EU. U komunikaciji smo sa međunarodnim partnerima i trudimo se da radimo posao vrlo temeljno – naveo je Koljenović.

Pobjeda je ranije pisala da početkom marta Vlada nije htjela da razmatra prijedlog ministarke javne uprave, digitalnog društva i medija Tamare Srzentić o pridruživanju Crne Gore odluci Evropske unije da obustavi distribuciju ruskih medija ,,Russia Today“ i ,,Sputnjik“. Tada, a ni na kasnijim sjednicama, među ministrima nije bilo raspoloženja da se o tome izjašnjavaju i da donesu odluku u skladu sa preporukama EU. Odluka je zvanično objavljena u Službenom listu tek 14. aprila.

RaspoDjela novca

Savjet AEM raspravljao je juče i o realizaciji „javnog konkursa za raspodjelu sredstava za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2021. godinu“, ali je ta tačka bila zatvorena za javnost jer konkurs još traje, a Savjet juče nije donio odluku po tom pitanju već je, prema riječima Boškovića, „samo razmatrao dokumentaciju koja je dostavljena“.

K. j.

Mitropolit Mihailo: Crnogorci, ostanite dostojni tradicije i časnog imena PODGORICA - Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo pozvao je povodom Vaskrsa Crnogorce da se saberu oko svoje crkve i da se ne udaljavaju od Hrista.

-Nas Crnogorce koji se u ime Hristovo krstimo, imenom i svetom krvlju i tijelom pričešćujemo, već toliko mnogo vjekova poslije Hrista, doživljavamo da srpski popovi prekrštavaju u Srbe, iako smo kršteni u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi – naveo je Mihailo u poslanici.

Zapitao se da nema nepravde, kakva bi bila pravda.

-Da nije mraka, zašto bi nam služila svjetlost? Svojom smrću i vaskrsenjem, dao nam je primjer kako treba imati vjeru u pravdu! – poručio je Mihailo.

-Među nama se kriju bezbožnici, bogohulnici, nasilnici, ugnjetači, fariseji... Moramo se braniti od konvertita, domaćih izdajnika i okupatora, i ono što smo stekli krvlju i žrtvom svojih vjekovnih predaka branićemo i odbraniti – navodi se u poslanici Mihailovoj.

Istakao je da će se kada se vratimo časti i obrazu, Crnogorci spasiti „od najgoreg zla u Crnoj Gori“.

-Samo tada i na taj način oslobođenjem ćemo se sačuvati od srpskih apostola i srpske vlade u Crnoj Gori. Srpski mitropolit Joanikije priziva zlo i nesreću u Crnoj Gori, svojom izrekom kako je ona „mala Ukrajina“. Takvom izjavom priziva tragediju u našoj zemlji priželjkujući agresora koji razara bez ikakvog razloga Ukrajinu sa elementima genocida nad ukrajinskim narodom, što osuđuju svi prosvijećeni i civilizovani narodi i države naše planete – naveo je Mihailo.

Blagosloveni od Gospoda dan svetog Hristovog vaskrsenja provedite blagosloveni Crnogorci u zemlji i dijaspori svijetla obraza, u ljubavi i miru, u čvrstoj vjeri i nadi – zaključio je Mihailo Ocijenio je da Joanikije priziva i obnovu Karađorđevića kapele na Lovćenu, rušenjem Njegoševa mauzoleja, obećavajući taj rušilački čin vrlo brzo.

-Ovaj vjesnik tragedije je zaboravio, da je to nemoguće dok na Cetinju i Crnoj Gori žive još uvijek ponosni, mirni, razumni i pravedni Cetinjani i Crnogorci! Sa premijerom opozvane i razvlašćene doskorašnje vlade, poznatim takođe po destruktivnoj izjavi „Ustoličenja će biti, pa i po cijenu žrtava!“, spremao je Joanikije, atentat i na Cetinje i na Crnu Goru – naveo je, između ostalog, Mihailo.

On je apelovao na Crnogorce da na svaku provokaciju budu mirni i razumni i da pokažu svima da su dostojni svoje tradicije, istorije, slavnih predaka i svojeg časnog imena.

-Blagosloveni od Gospoda dan svetog Hristovog vaskrsenja provedite blagosloveni Crnogorci u zemlji i dijaspori svijetla obraza, u ljubavi i miru, u čvrstoj vjeri i nadi – zaključio je Mihailo.

R.D.

Društvo

Četvrtak, 21. april 2022.

– Ministarka Bratić na to nije htjela da pristane i odlučila se na taj čin – rečeno je Pobjedi iz MPNKS. Premijer Zdravko Krivokapić je juče promijenio odluku resora da novi član Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore bude dr Žarko Leković.

Krivokapić je na sjednici Vlade ipak predložio docenta na Univerzitetu Donja Gorica dr Filipa Ivanovića.

Ivanović je, tvrde izvori Pobjede, lični izbor Krivokapića i njegov prijatelj.

Na taj način se nastavlja saga oko izbora člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore kojeg nema od početka godine kada je Budimiru Aleksiću prestao mandat jer je postao poslanik u Skupštini.

Posljednji predložen od strane MPNKS, tj. ministarke Bratić bio je sveštenik Nikola Marojević, čiji je izbor na mjesto člana UO izazvao oštre reakcije javnosti.

On je odlukom Vlade 13. januara 2022. godine imenovan na tu funkciju, ali je nakon burnih reagovanja odustao. Marojević je podnio ostavku iz ličnih razloga tek kada je na sjednici UO izabran za člana, iako je danima prije toga trajala rasprava oko ulaska sveštenika u državne institucije, odnosno Univerzitet.

Pojedini profesori Univerziteta su nakon što je Marojević predložen kazali da je na taj način Vlada najgrublje atakovala na sekularni karakter države Crne Gore.

Predsjednica UO prof. dr Rajka Glušica, tada upitana da li će Upravni odbor da pokrene neki spor zbog ove odluke Vlade, je odgovorila: ,,Nemamo apsolut-

Premijer iznenada promijenio odluku ministarke za izbor člana Upravnog odbora UCG

Ministarka Bratić napustila sjednicu revoltirana prijedlogom Krivokapića

Premijer Zdravko Krivokapić je juče promijenio odluku resora da novi član Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore bude dr Žarko Leković. Krivokapić je na sjednici Vlade ipak predložio docenta na Univerzitetu Donja Gorica dr Filipa Ivanovića. Ivanović je, tvrde izvori Pobjede, lični izbor Krivokapića i njegov prijatelj

Imenovanje bi značilo konflikt interesa Profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Veselin N. Ivanović, bivši senator, kazao je Pobjedi da treba imati u vidu, ako Filip Ivanović bude imenovan za člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, da se UCG i UDG ,,bore“ za studente iz iste srednjoškolske populacije. Ukazao je da postoji konflikt interesa u ovom slučaju, da Filip Ivanović radi na konkurentskom Univerzitetu.

ZBOG PREMIJEROVOG RJEŠENJA NAPUSTILA SJEDNICU VLADE: Vesna Bratić

no nikakav pravni način da osporimo ovu odluku Vlade“.

Onog trenutka kada je izabran, Marojević je dao ostavku.

Ministarka Bratić je Vladi juče predložila dr Žarka Lekovića, višeg naučnog saradnika na Istorijskom univerzitetu Crne Gore. Član je

Gest prve dame Crne Gore prema JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Podgorici

Lidija Đukanović uplatila donaciju PODGORICA - Prva dama Crne Gore Lidija Đukanović uplatila je donaciju JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Podgorici, nakon nedavne posjete toj ustanovi sa prvom damom Kipra Andri Anastasiades.

– Tokom zvanične posjete

Sredstva za podršku rada ustanove

predsjednika Kipra Crnoj Gori Đukanović i Anastasiades su obišle prostorije Centra i razgovarale sa predstavnicima uprave i korisnicima Centra. Sredstva će biti iskorišćena za podršku daljem radu te ustanove – saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore.

R. D.

Naučnog vijeća Istorijskog instituta Crne Gore, Odbora za istoriju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Matice srpske i Vijeća za društvene nauke Univerziteta Crne Gore.

Filip Ivanović, kojeg je predložio Krivokapić, je član

Radne grupe za pregovore sa Evropskom unijom za poglavlje 25 - Nauka i istraživanje, ekspert evaluator Evropske komisije, ekspert za akreditaciju studijskih programa pri Agenciji za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja,

-Da li on može na neki način, svjesno ili nesvjesno, da ugrozi interese UCG – upitao je profesor Veselin Ivanović.

Ponovio je da se ove dvije visokoškolske ustanove ,,bore“ za iste studente.

- Ne mogu da vjerujem da bi neka renomirana svjetska firma, na primjer Koka-kola, stavila u svoj Upravni odbor izvršnog direktora ili nekog drugog visokog zvaničnika Pepsija – kazao je profesor N. Đ. sa ETF-a.

Nastavlja se saga oko izbora člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore kojeg nema od početka godine kada je Budimiru Aleksiću prestao mandat jer je postao poslanik u Skupštini.

Posljednji predložen od strane MPNKS, tj. ministarke Bratić bio je sveštenik Nikola Marojević, čiji je izbor na mjesto člana UO izazvao oštre reakcije javnosti član Kolegijuma naučnih saradnika Evropske naučne fondacije (ESF) i član Odbo-

ra za filozofiju i sociologiju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

J. M.

Studentkinja Ekonomskog fakulteta osvojila stipendiju „Best of South-East“

Nađa Vukašinović provešće godinu na univerzitetu u Gracu

PODGORICA - Studentkinja Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore iz Podgorice Nađa Vukašinović osvojila je stipendiju „Best of South-East“ i provešće narednu studijsku godinu na Univerzitetu Karl-Franzens u Gracu, Austrija, saopšteno je iz podgoričke Erste banke.

- Vukašinović je uspješno prošla predselekciju i finalnu rundu u konkurenciji studenata iz zemalja regiona koji su se prijavili na konkurs koji su pokrenuli Steiermärkische Bank und Sparkassen AG i Univerzitet u Gracu, a koji u Crnoj Gori podržava Erste banka – kaže se u saopštenju.

Vukašinović je osvojila jednogodišnju stipendiju od devet hiljada eura i priliku da tokom prakse stekne međunarodno radno iskustvo kao pripremu za početak profesionalne karijere.

- Stipendija pokriva troškove smještaja u studentskom domu u Gracu, mjesečni džeparac, školarinu, registraciju, intenzivan kurs njemačkog u univerzitetskom jezičkom centru „Treffpunkt Sprachen“, kao i troškove raznih društvenih i kulturnih događaja tokom cijele

mladiinfo.me

PODGORICA - Ministarka Vesna Bratić napustila je jučerašnju sjednicu Vlade jer nije prihvaćen kandidat njenog resora za članstvo u Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore, već je premijer Zdravko Krivokapić juče iznenada predložio svog kandidata.

9

godine – navodi se u saopštenju.

Program ,,Best of South-East“ je namijenjen studentima osnovnih i postdiplomskih studija prava, ekonomije, tehničkih fakulteta, metalurgije

i geologije, kao i koncertnog i operskog pjevanja, koji u trenutku prijave imaju najviše 27 godina i koji dolaze iz Crne Gore, BiH, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije.

S. P.

Nađa Vukašinović

10

Hronika

Četvrtak, 21. april 2022.

Udes u mjestu Prijevorac u Budvi

Poginula jedna, četiri osobe povrijeđene PODGORICA – Jedna osoba poginula je udesu koji se dogodio juče u mjestu Prijevorac u Budvi. Kako je Pobjedi saopšteno iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije stradao je R. P. (64), dok su četiri osobe povrijeđene.

Policija je obavila uviđaj na osnovu kojeg će utvrditi pod kojim okolnostima je došlo do nesreće.

C. H.

Izrečena presuda Bjelopoljcu Selmanu Sijariću

Četiri godine zatvora zbog krijumčarenja marihuane

BIJELO POLJE - Bjelopoljac Selman Sijarić (50) osuđen je na četiri godine zatvora zbog krijumčarenja marihuane. Presudu je izrekao sudija Dragan Mrdak u Višem sudu u Bijelom Polju.

Prema navodima optužnice, Sijarić je 7. januara ove godine automobilom „pasat“, krenuo iz Bijelog Polja za Srbiju i pretresom je pronađeno 5218,02 grama marihuane. Droga je bila sakrivena ispod branika.

B. Č.

Statistika Osnovnog suda u Podgorici za posljednje četiri godine

Šest policajaca pravosnažno osuđeno zbog zlostavljanja, mučenja i nanošenja teških povreda PODGORICA – Šest policijskih službenika je za posljednje četiri godine pravosnažno osuđeno zbog krivičnih djela zlostavljanje, mučenje i teška tjelesna povreda, saopšteno je iz Osnovnog suda u Podgorici.

-Trojica su oglašena krivim prvostepenom presudom, koja nije pravosnažna, u odnosu na dvojicu je donijeta presuda kojom se optužba odbija, dok je u toku 5 postupaka protiv 10 službenika policije – precizirali su iz ovog suda.

Kako se navodi u saopštenju – u 2021. i 2022. godini nije bilo formiranih predmeta za ova krivična djela protiv službenika policije.

Ističu da je pred Osnovnim sudom u Podgorici, od maja 2018. godine do aprila 2022. godine, pokrenuto 11 krivičnih postupaka, protiv 22 službenika policije, a zbog krivičnih djela zlostavljanje, mučenje i nanošenje teške tjelesne povrede u sticaju sa nekim od ovih krivičnih djela.

Do sada pravosnažno je zavr-

Osnovni sud u Podgorici

šeno pet predmeta, u jednom je donijeta prvostepena presuda, dok je ostalo u radu pet predmeta.

Kako se navodi u saopštenju, dva službenika policije pravosnažno su osuđena kaznom zatvora od po jednu i po godinu, zbog krivičnog djela mučenje u sticaju sa krivičnim djelom nanošenje teške tjelesne povrede, dok su trojica dobila po 75 dana zatvorske kazne zbog zlostavljanja.

Jedan policajac je osuđen jedinstvenom kaznom zatvora u trajanju od dva mjeseca i petnaest dana zbog krivičnog djela zlostavljanje i nanošenje teške tjelesne povreda, dok je jednom službeniku policije izrečena uslovna osuda od četiri mjeseca na dvije godine.

-Trojici službenika policije izrečena je uslovna osuda 6 mjeseci na dvije godine, zbog krivičnog djela zlostavljanje, prvostepenom presudom koja nije pravosnažna. U odnosu na dvojicu donijeta je presuda kojom se optužba odbija – precizirali su iz Osnovnog suda.

B. R.

DRAMATIČNO: Bivša predsjednica Vrhovnog suda, kojoj je određen pr bila dio organizovane kriminalne grupe, sinoć je sebi ugrozila život nasto PODGORICA – Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, osumnjičena da je dio kriminalne organizacije na čijem čelu je, prema krivičnoj prijavi Specijalnog državnog tužilaštva, njen sin Miloš Medenica, pokušala je sinoć da se ubije u Kliničkom centru Crne Gore, potvrđeno je nezvanično Pobjedi iz policije.

Prema našim informacijama, Medenica je pokušala sebi da prereže vrat staklom ili dijelom od ogledala, kada je ušla u toalet i zaključala se.

Kako nam je rečeno, Medenici život nije u opasnosti, ali je izuzetno nestabilnog psihičkog stanja, što je i dovelo do pokušaja da sebi oduzme život.

Prema proceduri, Medenicu u Kliničkom centru obezbjeđuju zatvorski policajci Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Medenici je nekoliko sati ranije u podgoričkom Višem sudu određen pritvor do 30 dana.

Osim bivšoj predsjednici Vrhovnog suda, pritvor je određen policajcu Miloradu Medenici, službenici Uprave carina i prihoda Ivani Kovačević, Vasiliju Petroviću, sinu vlasnika građevinske firme Cijevna komerc Danila Dana Petrovića i bivšem fudbaleru Luki Bakoču.

Odluku o pritvoru zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke donijela je sutkinja za istrage Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša.

Rješenje o pritvoru do kasno sinoć u zgradi Višeg suda čekali su advokati Zdravko Begović i Zdravko Radošić, koji su najavili da će uložiti žalbu na odluku sutkinje Mugoše.

Na listi osumnjičenih za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji Miloša Medenice su i Marko Vučinić, Nikola Raičević, Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović i Radomir Raičević, kao i pravno lice ,,Kopad kompani“ d.o.o. iz Nikšića.

Petrović, Vučinić, Raičević, osim za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji, terete se i za nuđenje mita. Milošu Medenici se na teret stavlja krivično djelo navođenje na protivzakoniti uticaj, a Vesni Medenici protivzakoniti uticaj.

Sutkinja Mugoša uvažila je obrazloženje specijalne tužiteljke Nataše Bošković da u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore postoji opasnost od bjekstva i uticaj na svjedoke budući da je u kasnim večernjim satima 17. aprila planirala put u Beograd, sa avionskom kartom u jednom pravcu.

A upravo u Beogradu na nepoznatoj adresi, kako je pojasnila Bošković, po kazivanju Vesne Medenice, nalazi se njen sin Miloš Medenica koji je trenutno nedostupan državnim organima.

Sudija Mugoša je uvažila stav tužiteljke Bošković da bi okrivljeni, ukoliko bi se našli na slobodi, ometali postupak uticanjem na saučesnike članova iste kriminalne organizacije koji još uvijek nijesu saslušali Marka Vučinića, Nikolu Raičevića i Miloša Medenicu.

Na spisku svjedoka koji bi se mogli naći na meti uticaja neka-

Vesna Mede pokušala da

Sa privođenja bivše predsjednice Vrhovnog suda

U naredbi o sprovođenju istrage, u koju je Pobjeda imala uvid, navodi se da je Miloš Medenica u toku 2019. godine formirao kriminalnu organizaciju, koja je djelovala u Crnoj Gori. Vesna Medenica je, kako piše u dokumentu, imala zadatak da se informiše sa stanjem u spisima predmeta u Vrhovnom sudu Crne Gore, za koje je bio zainteresovan njen sin i da mu javlja podatke od interesa za kriminalnu organizaciju. Takođe, imala je zadatak i da sa pozicije predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, raspolažući informacijama i saznanjima do kojih je došla tokom obavljanja funkcije, utiče da organizator i članovi kriminalne organizacije ne budu otkriveni prilikom prenošenja i prodaje neocarinjene carinske robe - cigareta, iznijetih iz Slobodne carinske zone Luke Bar dašnje predsjednice Vrhovnog suda su i sudije tog suda Branimir Femić, Rada Kovačević i Vesna Begović.

Iz Tužilaštva su pojasnili da je Vesna Medenica duže vrijeme bila predsjednica Femiću, Kovačević i Begović, koje je neophodno saslušati na okolnosti njenog interesovanja za određene predmete Vrhovnog suda u kojima su oni bili sudije izvjestioci.

PODIJELJENE ULOGE

Prema navodima naredbe za istragu u koju je Pobjeda imala uvid, Miloš Medenica je kao organizator bio zadužen za prenošenje i prodaju neocarinjene robe, da posreduje radi donošenja odluka Vrhovnog suda u korist zainteresovanih privrednih društava, kako bi stekao imovinsku korist za sebe i ostale članove koje je vrbovao.

- Iz komunikacija koje su dostavljene putem međunarodne pravne pomoći od francuskih istražitelja proizilazi osnovana sumnja da je Miloš Medenica u toku 2019. godine formirao kriminalnu organizaciju, koja

je djelovala u Crnoj Gori a čiji su članovi postali ostali okrivljeni – navodi se u dokumentu SDT-a.

U tužilačkom aktu precizirana je i uloga Vesne Medenice.

Ona je, kako piše u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, imala zadatak da se informiše sa stanjem u spisima predmeta u Vrhovnom sudu Crne Gore, za koje je bio zainteresovan njen sin i da mu javlja podatke od interesa za kriminalnu organizaciju.

Takođe, imala je zadatak i da sa pozicije predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, raspolažući informacijama i saznanjima do kojih je došla tokom obavljanja funkcije, utiče da organizator i članovi kriminalne organizacije ne budu otkriveni prilikom prenošenja i prodaje neocarinjene carinske robe cigareta, iznijetih iz Slobodne carinske zone Luke Bar.

,,SUDSKE USLUGE“ ZA NOVAC

Sumnje za teške optužbe protiv Miloša Medenice i njegove grupe SDT temelji na komu-

nikacijama članova ove kriminalne organizacije preko kriptovanih telefona, dokumentaciji nadležnih državnih organa, bankarskih spisa, firmi koje su učestvovale u određenim poslovima, iskazima svjedoka Zorana Đurovića, Tanje Globarević, Dragana Globarevića i Marka Miloševića, ali i svjedočenjima osumnjičenih – Marka i Bojana Popovića i Petra Milutinovića.

- Iz dostavljenih komunikacija proizilazi da su u dužem periodu tražili i vrbovali zainteresovane osobe kojima bi uticali na ishod postupka pred Vrhovnim sudom, a za protivuslugu uzimali novac, što u odbranama potvrđuju osumnjičeni Marko i Bojan Popović, što se potvrđuje i dokumentacijom iz Uprave za katastar i državnu imovinu koja se odnosi na prenos vlasništva nad nekretninama koje su date kao mito – piše u naredbi.

To su, kako se navodi, potvrdili i saslušani svjedoci Zoran Đurović, Tanja i Dragan Globarević i Marko Milošević.

Iz komunikacija preko kripto-

Hronika

Četvrtak, 21. april 2022.

11

ritvor do 30 dana zbog sumnje da je ojeći da prereže vrat

enica a se ubije Nekoliko sati nakon što joj je sutkinja za istrage Suzana Mugoša odredila pritvor, Medenica se zaključala u toaletu bolničke sobe i pokušala sebi da prereže vrat staklom ili dijelom od ogledala. Kako je potvrđeno Pobjedi, ona je van životne opasnosti, ali u izuzetno teškom psihičkom stanju

Nastavljeni pretresi Prema saznanjima Pobjede, juče tokom dana pretreseni su objekti na više lokacija koje koriste osumnjičeni u ovom predmetu. Kako nam je nezvanično saopšteno, pretreseni su stanovi Ivane Kovačević u Baru, porodičnih kuća Milorada Medenice i Vesne Medenice u Kolašinu.

vanih telefona uočava se odnos subordinacije Miloša Medenice sa ostalim članovima.

Tužiteljka Bošković navodi i da se iz odbrane okrivljenog Milutinovića jasno zaključuje da je primarna djelatnost ove kriminalne organizacije bila krijumčarenje – izbacivanje cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar. - Iz jedne od komunikacija proizilazi da u kriminalnoj organizaciji postoji spremnost za primjenu nasilja i zastrašivanja, a iz druge da je djelovanje planirano na neograničeni vremenski period, te i da postoji uticaj kriminalne grupe na sudsku vlast i druge društvene činioce – navodi se u naredbi za istragu.

U dokumentu Tužilaštva navodi se da je iz Slobodne carinske zone u Luci Bar iznešeno 400 paketa neocarinjenih cigareta.

NASILJE I ZASTRAŠIVANJE

Kako je pojašnjeno, zadatak Milorada Medenice bio je da primjenjuje nasilje i zastrašuje po nalogu organizatora, prati

prevoz i isporuku cigareta kao i da prati policijsku radio vezu i kretanje drugih službenika Uprave policije od Luke Bar do mjesta gdje će cigarete biti uskladištene.

Ivana Kovačević pristala je da kao član kriminalne grupe prihvata lažnu carinsku dokumentaciju kao pravu kako bi cigarete mogle napustiti Slobodnu carinsku zonu Luke Bar, određuje podobne carinike kako bi kriminalna organizacija nesmetano vršila krijumčarenje neocarinjene robe - cigareta i javlja kretanje službenika Uprave policije oko Slobodne carinske zone u Luci Bar. Zadatak Marka Vučinića bio je da kumunicira sa drugim pripadnicima kriminalne organizacije u vezi krijumčarenja cigareta i posredovanjem u donošenju odluka Vrhovnog suda.

Nikola Raičević je u ime kriminalne organizacije pregovarao o iznosu mita kojeg bi zainteresovane osobe dale radi donošenja za njih povoljnih odluka u postupku po reviziji u Vrhovnom sudu Crne Gore.

Fotografije Miloša Medenice sa Skaja

On je, kako se navodi, uzimao i predavao novac, zaključivao fiktivne ugovore o kupoprodaji nepokretnosti koje su date kao mito, koordinirao utovarom, izbačajem i prevozom neocarinjenih cigareta.

Luka Bakoč je, prema stavu tužiteljke Bošković, kao izvršni direktor kompanije ,Kopad kompani“ d.o.o. Nikšić imao zadatak da osnuje ovo pravno lice a nakon toga da deponuje sredstva u vidu gotovinskih pozajmica društvu, kao i da potpisuje sve neophodne akte u pravnom saobraćaju kako bi kriminalna organizacija mogla da vrši krijumčarenje cigareta.

,,BIZNIS“ SA CIGARETAMA

Kako je Pobjeda juče objavila, ovo preduzeće osnovano je u oktobru 2019. godine za nespecijalizovanu trgovinu na veliko. Ova kompanija u blokadi je 228 dana (od 15. 8. 2021) zbog duga od 4.547 eura. Ima jednog zaposlenog i nije dostavljala poslovne izvještaje.

Jedan od osumnjičenih, poznat istražiteljima po švercu cigareta Petar Milutinović, u ovoj kriminalnoj organizaciji imao je zadatak da poručuje cigarete, sačinjava ugovore o prenosu prava vlasništva nad cigaretama, organizuje logistiku i pomaže organizaciji oko izlaza cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar i prevoza istih. Špediter Radomir Raičević je po potrebi upotrebljavao falsifikovanu dokumentaciju kako bi pokrio sebe, te pratio i obavještavao druge pripadnike kriminalne organizacije o utovaru i pretovaru robe.

Naredbom za istragu precizirano je da su Miloš Medenica, Vučinić, Raičević, Milorad Medenica i Petar Milutinović

Lalović nabavljao kokain za Medenicu i njegovo društvo

Bivši pripadnik obezbjeđenja Vesne Medenice dok se nalazila na funkciji predsjednice Vrhovnog suda, Darko Lalović sumnjiči se da je u dva navrata nabavljao kokain za Miloša Medenicu i njegovo društvo.

- Na osnovu sadržaja komu-

nikacije preko kriptovanih telefona optuženi Lalović je 22. jula i 6. avgusta 2020. godine kao službenik policije iskorišćavanjem svog službenog položaja posredovao u kupovini kokaina tako što je za optuženog Miloša Medenicu od nepoznate osobe

Miloša Medenicu terete da je naručio prebijanje policajca Boškovića Miloš Medenica se, pored organizovanja šverca cigareta, sumnjiči i da je nepoznatoj osobi naložio prebijanje policajca iz Kolašina Mladena Boškovića zvanog Lebo.

On preko kriptovanog telefona nepoznatoj osobi saopštava: ,,Neka ga za početak dobro izlome, pa

28. novembra 2019. godine u Baru po prethodnom dogovoru, izbjegavajući mjere carinskog nadzora, prenijeli robu čiji je promet ograničen preko carinske linije. Miloš Medenica je dao novac za kupovinu cigareta u Slobodnoj carinskoj zoni za potrebe kompanije ,,Rojal kompani“ nakon čega je Petar Milutinović pribavio lažnu carinsku dokumentaciju i to lažnu izlaznicu, lažnu deklaraciju i CMR o izlasku akcizne robe čiji je promet ograničen.

Prema stavu SDT-a, kriminalna grupa imala je za cilj vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili više – krijumčarenje, teška tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Tužilaštvo tvrdi da je grupa formirana radi sticanja nezakonite dobiti i moći, da je svaki član imao jasno definisane uloge i zadatke, a da je djelovanje planirano na neograničeni vremenski period.

- Organizacija se zasniva na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discikupio 10 grama ove droge, a potom još 15 grama – navodi se u naredbi za istragu.

Na osnovu fotografija koje je Miloš Medenica slao preko kriptovanih telefona, SDT je došlo do podatka da je ovaj okrivljeni 23. jula 2020. godine sa devet osoba uživao kokain, a 6. i 7. avgusta iste godine društvo u konzumaciji ove droge pravilo mu je 30 osoba.

ćemo vidjeti kako se bude ponašao. Kada ga obale, sa palicom koljeno slome, ne treba mu metak ništa.

Ili čekićem, zagarantovano svaka kost u koljeno puca“ – piše Miloš Medenica, za sada nepoznatoj osobi preko kriptovanog telefona 20. decembra 2020. godine.

pline članova, u čijem djelovanju su korišćene privredne i poslovne strukture, te uticaj kriminalne organizacije na sudsku vlast i druge važne društvene činioce – navodi se u naredbi koju potpisuje specijalna tužiteljka Bošković.

ČEKAJUĆI NASTAVAK

Vesna Medenica uhapšena je po nalogu Specijalnog tužilaštva u nedjelju veče oko 22 sata na podgoričkom aerodromu odakle je planirala da otputuje za Beograd.

Nakon sedam sati provedenih u prostorijama Centra bezbjednosti u Podgorici uručeno joj je rješenje o lišenju slobode.

Dva sata kasnije, Medenici je pozlilo, zbog čega je prevezena u Urgentni blok Kliničkog centra, odakle je u ponedjeljak veče ipak sprovedena u Specijalno tužilaštvo gdje je negirala optužbe za umiješanost u nezakonite poslove.

Ipak, Medenici je određeno zadržavanje do 72 sata, a tužiteljka Nataša Bošković je u tom roku pripremila naredbu za istragu i predložila Višem sudu da se bivšoj predsjednici Vrhovnog suda odredi pritvor.

Dan nakon hapšenja Medenice, u nastavku akcije Specijalnog tužilaštva u Podgorici, Kolašinu i Nikšiću i na Primorju uhapšeno je više osoba zbog sumnje da su dio kriminalne organizacije kojom je, osim bivše predsjednice Vrhovnog suda, obuhvaćen i njen sin Miloš Medenica koji je nedostupan crnogorskim istražiteljima.

U utorak veče službenici Sek-

Na spisku svjedoka koji bi se mogli naći na meti uticaja nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda su i sudije tog suda Branimir Femić, Rada Kovačević i Vesna Begović. Iz Tužilaštva su pojasnili da je Vesna Medenica duže vrijeme bila predsjednica Femiću, Kovačević i Begović, koje je neophodno saslušati na okolnosti njenog interesovanja za određene predmete Vrhovnog suda u kojima su oni bili sudije izvjestioci tora za borbu protiv organizovanog kriminala pretresli su stambene objekte koje su koristili Vesna Medenica i njen sin Miloš.

Hapšenje nekadašnje prve dame pravosuđa uslijedilo je nakon što su istražitelji došli do transkripata skinutih sa aplikacije Skaj koje je crnogorskoj policiji dostavio Europol.

U tim dokumentima, kako je objavio portal Libertas, Miloš Medenica sa policajcem Darkom Lalovićem priča o kriminalnim radnjama i saopštava da je o tome upoznata njegova majka Vesna i da od nje može očekivati zaštitu.

Miloš Medenica, preko aplikacije Skaj, u komunikaciji sa policajcem Lalovićem navodno dogovara kupovinu veće količine droge kokain za sebe i svoje društvo, obezbjeđuje transport krijumčarenih cigareta iz Bara, osigurava nesmetano kretanje jednog kriminalca, posjeduje i koristi zabranjeno oružje, traži za kupca marihuanu i njeno transportovanje u Beč.

Policajac Lalović je bivši pripadnik Sektora za obezbjeđenje štićenih ličnosti Uprave policije i godinama je bio zadužen za bezbjednost Vesne Medenice. Uhapšen je 15. decembra prošle godine i od tada je u pritvoru. B. ROBOVIĆ

Crnom Gorom

Četvrtak, 21. april 2022.

NIKŠIĆ: Bivši radnik Prvoborca vratio se u stan iz kojeg je prinudno iseljen

Vaso Terić ponovo u baraci, ključ dobio od NVO Izvor života Vratila sam čovjeka u njegovo, pa neka mi sude. Onaj ko poželi ponovo da ga iseli neka se meni obrati, sa pravno ispravnom dokumentacijom.

Sve ću kazne ponosno odslužiti – poručila je Konstantina Vojinović

NEMA DRUGI DOM: Vojinović i Terić

NIKŠIĆ – Vaso Terić juče se vratio u baraku iz koje je u utorak prinudno iseljen.

Ključ od stana u kojem je živio 15 godina uručila mu je Konstantina Vojinović koja rukovodi Narodnom kuhinjom u Nikšiću i nevladinom organizacijom Izvor života.

Vojinović je na društvenim mrežama saopštila da „dok su ga drugi iseljavali, neki se cinično smijali, a neki i prijetili da će porušiti objekat, ima i onih od kojih Vasa Terića neće smjeti niko dirati“.

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 21. aprila radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

ANDRIjEVICA: od 8:30 do 14:30 h Dio sela Trešnjevo. / BAR: od 8 do 14 h Naselje Tomba; od 9 do 10 h Veliki Pijesak; od 9 do 10:30 h Bukovik, Sotonići i Bijele Poljane; od 9 do 17:30 h Brčeli; od 9 do 14 h Marin Ploče; od 15 do 17 h Bukovik, Sotonići i Bijele Poljane. / BERANE: od 8:30 do 14:30 h Sela: Babino, Dragosava, Zagrađe i dio sela Goražde. / BIjElO POljE: od 8 do 14 h Ivanje – Koraći; od 09 do 16 h Njegnjevo, Tomaševo, Slijepač most – Bojišta, Ostrelj, Slijepač most i Stožer; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-Impex, Zminac, Repetitor ‘Kurilo’; od 10 do 13:30 h Čokrlije – Cerovići; od 14:30

DOBIO JEDNOKRATNU POMOĆ: Terić nakon iseljenja

- Onaj ko poželi ponovo da ga iseli neka se meni obrati, sa pravno ispravnom dokumentacijom. Ali, ne zaboravite da su tu svi za jednog, a jedan za

sve. Evo, ovako javno, za one što rekoše da se krijem. Vratila sam čovjeka u njegovo, pa neka mi sude. Sve ću kazne ponosno odslužiti – poruči-

la je Konstantina Vojinović.

Vaso Terić zadovoljan je što se vratio u baraku u Rastocima.

Drugog doma nema, a ni primanja. Za Pobjedu kaže kako je zahvalan svima koji su ga podržali.

- Vratio sam se u svoj stan. Nemam nikakvih primanja, a danas su sa mnom kontaktirali iz Centra za socijalni rad da mi uruče i jednokratnu novčanu pomoć. Radio sam dok sam mogao, a sad više godine ne dozvoljavaju. Najprijatnije me iznenadila Konstantina Vojinović koja mi je dala ključ od stana, da ne budem na ulici. Dobio sam, istina indirektno, i neka obećanja od lokalne uprave da će mi pronaći neki privremeni smještaj – kazao je Vaso Terić.

NVO Izvor života pokrenula je i humanitarnu akciju kako bi se finansijski pomoglo Vasu Terić.

U barakama na Bulevaru Vuka Mićunovića osim Terića živi još deset porodica. Neko je od njih radio deset, neko 15, neki više od 20 godina u nekadašnjem Prvoborcu. Uselili su u privremene objekte 1994. godine, ali je firma Novi prvoborac prodala zemljište pretprošle godine preduzeću SAB Sekjuriti (za oko 180.000 eura).

Oni su, za sada, izbjegli njegovu sudbinu jer su za razliku od Terića podnijeli žalbu na rješenje o iseljenju. Terić je kazao kako nije imao sredstva da pokrene sudski postupak pa su komšije sakupile novac, angažovale advokata koji će uložiti kontratužbu kako bi on ostao u baraci.

Ra. P.

HERCEG NOVI: U susret Danu planete RTHN

12

Herceg Novi

Ekolozi čiste podmorje kod gradske luke HERCEG NOVI – Dan planete 22. aprila Turistička organizacija obilježiće u saradnji sa ronilačkim klubom ,,Adriatik blu“ čišćenjem podmorja – dijela akvatorijuma Luke Škver.

Iz TO su saopštili kako im je cilj da kroz akciju koja će početi u 10 sati i ima ekološki karakter promovišu ronilački turizam Herceg Novog.

- Ovom akcijom želimo obilježiti 22. april i ukazati na potrebu smanjivanja svih negativnih uticaja na prirodu, koji imaju za posljedicu, kako lokalno tako i globalno, nestajanje populacije biljaka i životinja, nažalost, isključivo raznim ljudskim aktivnostima – poručili su organizatori.

Akciju je podržalo preduzeće Čistoća.

C.G.

Predstavljen ,,Gora projekat“

Za puteve i vodovode u 14 opština 20 miliona eura PODGORICA – Kroz novi projekat koji Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede realizuje u saradnji sa Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede (IFAD) biće unaprijeđena infrastruktura i kvalitet života na seoskom području podići na viši nivo.

To je saopšteno na sastanku koji je organizovalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede povodom predstavljanja ,,Gora projekta“, a na kojem su osim predstavnika IFAD-a i 14 crnogorskih opština.

Resorni ministar Aleksandar Stijović je kazao kako će ,,Gora projekat“ unaprijediti rezultate projekta ,,Razvoj klastera i transformacija ruralnih područja (RCTP)“ (2017–2023), koji je prvi projekat koji je sufinansirao IFAD u Crnoj Gori.

- RCTP je podržao lance vrijednosti mlijeka, mesa, maline i sjemenskog krompira u sedam sjevernih opština Crne Gore (Nikšić, Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Petnjica). Projekat je uspješno povećao otpornost na klimatske promjene najugroženijih sela u ovim oblastima, dostigavši preko 20.000 korisnika, sa posebnim naglaskom na žene i mlade. ,,Gora projekat“ će proširiti RCTP u još sedam opština – Kolašin, Andrijevica, Plav, Gusinje, Rožaje, Pljevlja i Plužine – kazao je Stijović. ,,Gora projekat“ će osim unapređenju seoske infrastrukture doprinijeti rješavanju problema katuna na sjeveru države, kao i borbi protiv pojave šumskih požara.

U ovoj godini kroz IFAD projekat ugovoreno je asfaltiranje gotovo 60 km puta u sedam opština u seoskim područjima.

C. G.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 19 opština do 17 h Zaton 1 – Sakate; od 16 do 18:30 h Rasovo. / BuDVA: od 8 do 14 h Kamenovo, Podbabac, Divanovići; od 08 do 15 h Svinjišta, Poljice, Servo Mihalj, Lastva Grbaljska, Glavatske kućice, Bratešići, Gorovići, Kovači, Krimovice, Zagora, Glavatičići, Trsteno i Platamuni; od 8 do 16 h dio naselja Rafailovići u blizini Dječjeg odmarališta. / CEtINjE: od 9 do 15 h dio Podgora. / DANIlOVGRAD: od 8 do 15 h Orašje, Velje Polje, Ćurilac, Grlić, Glavica, Voštar, vodoizvorište Oraška Jama i privatna preduzeća: Montenomaks, Stefani 91, Vuković, Okov, Kasarna, Garmin, Ramini, Jovović i Đurović, Ždrebaonik, Vučica, Međice, Gorica, Počijevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Farma koka, Klanica, Donje Selo, Šabov Krug, Luke,

Jelenak, Kula Lakića, Potkraj Šaranovića, Slatina i Dolovi Kovački (kratkotrajna isključenja); od 08 do 15 h Poljica, Ivanj Uba, Jablan, Zagrada, Brzo i Studeno; od 09 do 12 h Kuline, Podglavice, firma Šišković, Lije, Stanjevića Rupe, Ciglana, Fabrika stanova, Burum i dio Gornjih i Donjih Martinića (Most Radovića, Srednja Glavica i Pištet). / HERCEG NOVI: od 8 do 15 h Kamenari, Đurići, Greben. / KOlAŠIN: od 8 do 15 h Silos, Bare i Bijeli potok; od 9 do 15 h Bojići; od 13 do 15 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica. / KOtOR: od 8:30 do 15 h Škaljari - Turist B, naselje od Fakulteta

za pomorstvo do Gradske plaže; od 9 do 13 h Peluzica i naselje oko zgrade MUP-a; od 10 do 12 h Vatrogasnica, naselje oko Vatrogasnice, Njegoševa ulica do hotela „Porto In“. / MOjKOVAC: od 9 do 13 h Štitarica; od 9 do 15 h Pržišta; od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari. / NIKŠIĆ: od 8 do 15 h Javljen, Donje Dubočke, Somina, Crni Kuk i Srni Do. / PEtNjICA: od 8:30 do 14:30 h dio sela Lagatori. / PlAV: od 8:30 do 14:30 h dio sela Brezojevice, Naselje, Sirana, Novšiće, Liješće, Velika, Vojna Kasarna, Pepići, Titeks, Mašnica, Gornja Rženica, Murino i dio sela Brezojevice. / PljEVljA: od 9 do 17 h Selo Odžak (kratkotrajna isključenja na početku i kraju radova). od 9 do 17 h Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno,

Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče; od 10 do 15 h Katun, Boščinovići, Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Uremovići, Gornje Selo, Crnobori, Javorak, Čaušević, Potpeć, Laz, Njivice, Mijakovići, Kosanica, brenta Petrović, Paćevina, repetitor Mrčajevac, Ski lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina, Vodno, Pušonjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Vaškovo, Pandurica, Kotlajići, Bare Visibabe, Krupice, pilana Potpara, Rzav, Gusino Brdo, Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalušići, Ograđenica, repetitor Kutuša, Đurđevića Tara. / PlužINE: od 8 do 15 h dio Plužina, Rosulja. / ROžAjE: od 9 do 14:30 h Dio sela Donja Lovnica, Halilovići, Kozare, Majdan i Bađov, Carine, Daciće, Gornji Bukelj,

Kaluđerski Laz, Betonjerka, Kamenjuša, Punkt Kula, Granični prelaz Kula i Repetitor Kula. / ulCINj: od 8 do 14 h Brajše, Naselje Kaliman, Curanovići, Gornji Rastiš i Donji Rastiš; od 8 do 14:30 h dio naselja Bijela Gora, Kodre i Totoši, Bratica, Salč, Mavrijan, Ulcinsjke Krute i Kruče; od 8 do 16 h Hotel ,,Albatros“ i povremeno dio naselja Pinješ 3. / žABljAK: od 9 do 15 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Koča Do, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca, Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, Ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, ,,Šarović“, ,,Stijepović“, CHF, restoran ,,Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 21. april 2022.

13

Kolašin: M-tel otvorio savremenu poslovnicu u Ulici IV proleterske broj 8, najavljeni novi planovi KOLAŠIN – Kompanija Mtel je otvorila poslovnicu na novoj lokaciji u Ulici IV proleterske broj 8. Izvršna direktorica M-tela Tatjana Mandić kazala je da je u M-telovom investicionom planu i širenje fiksne mreže u Kolašinu.

SaVREMEni oBJEKaT i USlUGa: Nova poslovnica

- Doći ćemo brzo u sve domove i poslovne prostore optičkim kablom i najboljom ponudom paketa interneta, televizije i fiksne telefonije. Kolašin je potencijalno najrazvijeniji

Optički kabl uskoro u svim domovima i poslovnim prostorima turistički centar sjevera Crne Gore. Poznato je da je digitalna transformacija neophodna za razvoj privrede i cijelog društva, za koju je neophodna

kvalitetna telekomunikaciona infrastruktura. Obećavamo da će M-tel biti podrška i oslonac za uspjeh i napredak kolašinskog regiona, kao i cijele Crne

Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija informisalo Vladu

Gore pružanjem kvalitetnih telekomunikacionih usluga – kazala je ona.

Za posjetioce su prvog dana priredili lijepa iznenađenja.

Supervizor poslovnice Željko Vukićević kazao je da je svaki korisnik dobio prigodan poklon od M-tela, kao i prvih 10 podnosilaca zahtjeva za MBOX paket dobili su gratis Smart Home uslugu.

Svaka dopuna vrijedjela je duplo vise i može da se koristi za slobodnu potrošnju.

Svi podnosioci zahtjeva za uvođenje m:SAT paketa satelitske televizije imaće prvih 12 mjeseci trajanja ugovora pretplatu od samo euro mjesečno.

C. G.

niKšić: Odluka lokalne uprave

Metalurzi dobili po 400 eura

NIKŠIĆ – Svaki radnik Metalca dobiće od Opštine po 400 eura. Iz lokalne uprave

saopštili su kako je riječ o obećanju koje je predsjednik Opštine Marko Kovačević dao radnicima.

- Ovo je još jedna potvrda da vodimo brigu o svojim sugrađanima koji su zaslugama i neradom bivše vlasti dovedeni u nezavidan položaj – saopštavaju iz kabineta čelnika nikšićke opštine.

Ra. P.

BiJElo PolJE: Predsjednik Opštine razgovarao sa predstavnicima auto-taksi prevoznika

BEZ STRaTEšKoG DoKUMEnTa ČETiRi GoDinE: Bijelo Polje, Plav i Šavnik

Osam opština nema strateški plan razvoja Traže plaćanje

KoRona iH oSiRoMašila: Taksisti kod Smolovića

U opštinama Bijelo Polje, Plav i Šavnik pet godina ne postoji strateški plan razvoja, u Budvi četiri, Mojkovcu i Nikšiću tri, Ulcinju dvije, a na Žabljaku jednu godinu PODGORICA – Osam opština nije donijelo strateški plan razvoja i neprimjereno dugo rade bez tog značajnog dokumenta – navedeno u informaciji koju je Vlada usvojila juče. Dokument je pripremilo Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Donošenje strateškog plana je obaveza koja proističe iz Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o regionalnom razvoju.

U lokalnim upravama Bijelo Polje, Plav i Šavnik pet godina ne postoji strateški plan razvoja opština, u Budvi četiri, Mojkovcu i

Nikšiću tri, Ulcinju dvije, dok Opština Žabljak godinu funkcioniše bez tog značajnog dokumenta.

Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija ističu da strateško planiranje na lokalnom nivou predstavlja osnovni razvojni mehanizam, zahvaljujući kojem se stvaraju uslovi da opštine svrsishodno i planski valorizuju svoje potencijale.

- Zato je strateški plan razvoja opštine osnovni dokument kojim se utvrđuje pravac sveukupnog razvoja opštine, definišu prioriteti razvoja i u skladu sa njima kana-

lišu finansijska sredstva i kapaciteti. Uz sve to, posredstvom primjene mehanizma strateškog plana razvoja konkretno i objektivno se mogu utvrditi izazovi sa kojima se susreću lokalne uprave, na osnovu čega se pristupa njihovom svrsishodnom rješavanju, a ujedno može se pratiti efikasnost i efektivnost rada lokalnih uprava.

Sve navedeno ukazuje na značaj postojanja strateškog plana razvoja na lokalnom nivou, zbog čega iskazujemo zabrinjavajuću ocjenu da osam jedinica lokalne samouprave nemaju staretški plan razvoja – navedeno je u informaciji.

D. Š.

PRiMJERi: Preduzetnik Miloš Šuković prepoznao požrtvovanje kolašinskih spasilaca KOLAŠIN – Miloš Šuković, vlasnik i direktor preduzeća „Građevinar“ u nedjelju, 17. aprila, bio je na svom imanju i porodičnoj kući u Seocima, donjomoračkom selu ispod Crkvina. „Uživo“ je gledao kako se pripadnici Službe zaštite i spašavanja iz Kolašina bore protiv vatre, sprečavajući da zahvati tunele 26 i 27 i proširi prema kućama u Moračkoj Bistrici i Crkvinama.

- Pratim danima situaciju sa požarima. U Seocima imam imanje, voćnjak, porodičnu kuću. Prošlog vikenda imao

,,Građevinar“ nagradio vatrogasce sa 5.000 eura sam priliku da gledam kako se kolašinski vatrogasci bore protiv vatrene stihije. Kuda se sve „spuštaju“, kakve nepristupačne terene savlađuju, koliko sami rizikuju da bi se približili vatri i ugasili je. U nedjelju su uspjeli, i to baš velikim naporima, da lokalizuju požar i spriječe širenje – ispričao nam je Miloš Šuković, Donjomoračanin koji dece-

nijama živi i radi u Podgorici i vodi preduzeće „Građevinar“.

Za nastavak priče je zadužen Željko Darmanović, komandir Službe zašite i spašavanja Kolašina.

- Pozvao me Miloš Šuković, koga sam inače vidio u nedjelju da ,,prati“ vatru i naše aktivnosti. Pohvalio je naš odnos, požrtvovanje, stručnost, hrabrost i kazao da hoće da

vatrogasce nagradi sa 5.000 eura. Kazao je da opremu treba da kupuju nadležni organi i da želi da njegova pomoć stigne do svakog vatrogasca pojedinačno. Tako smo i uradili, uplata je realizovana preko sindikalne organizacije i vatrogasci su dobili ono što im je namijenio Miloš Šuković – objasnio je Željko Darmanović.

Dr. D.

licenci na rate i još parking mjesta

BIJELO POLJE – Samostalni auto-taksi prevoznici kažu da se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji, očekuju da im pomognu i lokalna uprava i država. O problemima su juče informisali predsjednika Opštine Petra Smolovića koji je obećao da će im pomoći ,,gdje god za to postoji uporište u zakonu“.

U Bijelom Polju registrovana su 52 samostalna auto-taksi prevoznika i oko 250 DOO koja se bave prevozom. Oni kažu da od početka epidemije korona virusa, konstantno rade u otežanim uslovima i teško obezbjeđuju egzistenciju porodici.

- Radilo se u otežanim uslovima, a subvencije su izostale i na lokalnom i na državnom nivou. Uvedene su mjere koje su nam otežale poslovanje i smanjile prihode, kao što je ona da ne smijemo imati više od dva putnika u vozilu – objašnjavaju taksisti.

Dodaju da ih je ekonomska kriza te enormno povećanje cijene goriva dodatno osiromašilo.

- Zbog toga, prinuđeni smo da tražimo pomoć i od države

52 samostalna auto-taksi prevoznika i oko 250 DOO se bave prevozom u Bijelom Polju

i opštine. Od opštine, osim da nam se omogući plaćanje licenci u nekoliko rata, tražimo i da se prolongira na određeni period polaganje za dobijanje sertifikata o stručno-profesionalnoj osposobljenosti – navode taksisti.

Smolović je nakon razgovora najavio kako će lokalna uprava pomoći u ,,otvaranju“ dodatnih parking mjesta u gradu, te posredovati kod Željeznice Crne Gore da ih dobiju na glavnoj stanici.

Taksisti su Smolovića informisali da postoji problem u komunikaciji sa pojedinim državnim organima, prije svega Upravom prihoda i carina koji se tiču fiskalizacije, kao i dobijanja licenci za rad.

B. Č.

14

Kultura

Četvrtak, 21. april 2022.

Crnogorsko narodno pozorište u Sarajevu, prvi dan naglašena dobra

Kadar iz filma „Gorica“

„Gorica“ večeras premijerno u KIC-u PODGORICA - Premijera dugometražnog dokumentarnog filma „Gorica“, u režiji Momira Matovića, o jednom od najposjećenijih mjesta u glavnom gradu, biće priređena večeras u 20 sati, u KIC-u „Budo Tomović“.

- U podnožju brda Gorica, nekad ispred njega, a sada oko njega živimo od pamtivijeka. Požutjeli natpisi, fotografije, već zaboravljene priče predaka, ne umanjuju, naprotiv, svjedoci smo njegove vanvremenske metamorfoze koja se odvija u nekoj svojevrsnoj tišini, koja ima svoj zvuk i svoju sliku – navodi se u najavi KIC-a.

Film je nastao u produkciji matFILM Montenegro i Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada.

R. K.

Tribina večeras u nikšićkom hotelu „Onogošt“

O statusu intelektualaca u crnogorskom društvu PODGORICA - Tribina pod nazivom „Status intelektualaca u crnogorskome društvu“, koju Fakultet za crnogorski jezik i književnost organizuje u saradnji sa Društvom prijatelja i poštovalaca Nikšića, biće održana večeras, u 19 sati, u sali hotela „Onogošt“ u Nikšiću.

U raspravi će učestvovati akademik Vukić Pulević, pedagog

i istoričar prosvjete Radovan Damjanović, profesorica Filološkoga fakulteta UCG Marija Krivokapić i profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Milan Marković.

U ime Društva prijatelja i poštovalaca Nikšića publici će se obratiti prim. dr Radovan Raco Mijanović. Moderatorka će biti prof. Andrijana Mijušković.

D. E.

„Kod 77“ u KIC-u

PODGORICA - Debitantska zbirka poezije „Kod 77“ (poetski dnevnik) Nele Krnić biće predstavljena večeras, u 19 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“.

Uz autorku, o zbirci će govoriti Milorad Mijo Popović i prof. dr Nedžad Ibrahimović. Veče će moderirati novinarka Dušica Vugdelić i glumac Stevan Radusinović, a učesnici promocije biće i glumci Mišo i Kristina Obradović.

Zbirku je nedavno objavio Otvoreni kulturni forum sa Cetinja.

Nela Krnić je rođena 1977. godine u Sarajevu. Poeziju i prozu piše od djetinjstva, a ovo je

njena prva knjiga. Magistar je pravnih nauka i aktivno se bavi zaštitom ljudskih prava, s posebnim akcentom na zaštitu prava najranjivije djece i porodica. Radi u predstavništvu UNICEF-a za Crnu Goru.

R. K.

U Modernoj galeriji program kao antiratni apel

Solidarnost sa Ukrajinom

PODGORICA - Program koji je osmišljen u formi antiratnog apela, a nosi naziv ,,Koliko nam je daleko Ukrajina? Koliko nam je blizu Ukrajina?“ biće održan večeras, u 20 sati, u Modernoj galeriji.

Organizuje se u znak solidarnosti sa Ukrajinom i njenim narodom. Ujedno, na ovaj način, Muzeji i galerije Podgorice pridružuju se globalnoj muzejskoj i umjetničkoj zajednici u apelima za zaštitu ukrajinske kulture i kulturnog nasljeđa. Program je osmišljen i realizovan u saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Podgorici i umjetnicom iz Kijeva Ganom Krivolap.

A. Đ.

Gostovanja su naša prilika za estetsku konfrontaciju, prilika da vidimo kako druga publika reaguje na naš rad, a za domaću publiku radost i mogućnost da se na institucionalnom nivou povežemo sa drugim kućama koje imaju iste djelatnosti – kazao je direktor Narodnog pozorišta iz Sarajeva Dino Mustafić PODGORICA - Predstava „Bladi Mun“ Crnogorskog narodnog pozorišta, po tekstu i u režiji Ane Đorđević, izvedena je sinoć na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu. Gostovanje Crnogorskog narodnog pozorišta je uzvratna posjeta nakon što je ansambl Drame Narodnog pozorišta iz Sarajeva, još na početku umjetničke sezone, s predstavom „Protekcija“ u

Izvjesna kopr između CNP-a

Sa konferencije za novinare u Sarajevu

režiji Kokana Mladenovića gostovao u Podgorici.

Tim povodom juče u Sarajevu održana konferencija za novinare na kojoj su govorili direktor Narodnog pozorišta iz Sarajeva Dino Mustafić, PR

Crnogorskog narodnog pozorišta Zorana Kralj i autorka predstave „Bladi Mun“ Ana Đorđević.

PROJEKAT

Mustafić je kazao da Narodno pozorište i Crnogorsko narod-

no pozorište imaju izuzetnu umjetničku saradnju i najavio koprodukciju ove dvije teatarske kuće.

- Već smo razgovarali u Podgorici, kada smo gostovali u CNPu sa predstavom „Protekcija“ i sasvim je izvjesno da ćemo po-

Prvo izdanje međunarodnog festivala „Novosadske pozorišne igre“ od 7. do

Crnu Goru predstavlja „Carevo novo odijelo“ PODGORICA – Predstava „Carevo novo odijelo“, koju je u koprodukciji JUK Herceg fest i Hercegnovskog pozorišta režirao Petar Pejaković, biće izvedena u takmičarskom dijelu prvog izdanja međunarodnog festivala profesionalnih pozorišta za djecu i mlade „Novosadske pozorišne igre“, koji će biti održan od 7. do 15. maja u Novom Sadu.

Predstava „Carevo novo odijelo“ nastala je po motivima istoimene bajke Hansa Kristijana Andersena, a novosadska publika biće u prilici da je pogleda trećeg festivalskog dana.

Glumački ansambl predstave čine: Dejan Đonović, Goran Slavić, Miloš Pejović i Slaviša Grubiša. Riječ je o predstavi koja je skrojena kroz igru.

- Maštali smo o tome da napravimo predstavu o politici za djecu. Ova Andersenova bajka napisana je, kao i mnoge njegove bajke, i za djecu i za odrasle.

On nije mislio da postoje neke stvari koje su samo za odrasle, a neke samo za djecu. Pisao je za djecu o stvarima za odrasle. „Carevo novo odijelo“ je tako postalo igra sa ozbiljnim tema-

Scena iz predstave „Carevo novo odijelo“

ma. Htjeli smo da ogolimo sve te teme za odrasle: vlast, podanik, politika, izbori, programi, demokratija, despotija, revolucija… da ukažemo na mehanizam njihovog funkcionisanja – kazao je Pejaković.

SELEKCIJA

U okviru prvih „Novosadskih pozorišnih igara“ biće izvedeno ukupno 14 predstava, a u takmičarskom dijelu uz Pejakovićevu predstavu publika će moći da pogleda još deset izvođenja. Tako će se, pored Crne Gore, predstaviti pozorišta iz

Finske, Rusije, Češke, Slovačke, Hrvatske, Republike Srpske, Slovenije i Srbije.

Takmičarsku selekciju otvara finski Grus Grus teatar predstavom „Nevidljive zemlje“ koja je autorski projekat Sandrine Lindgren i Išmaila Falkea.

Kritika predstavu opisuje kao „jedinstveni susret lutkarstava i koreografije“. Dan kasnije, biće odigrana prva od dvije verzije „Carevog novog odijela“, koju izvode Lutkovno gledališče Maribor i Gradsko kazalište lutaka Rijeka. Predstava, koju je režirao Zoran Petrović, na-

stoji da zabavi djecu, ali ujedno i da ih podstakne na razmišljanje o svijetu u kojem odrastaju.

Nakon izvođenja crnogorske predstave, u Novi Sad dolazi Pozorište za djecu iz Kragujevca koje će, u režiji Tina Grabnara, odigrati predstavu „Tihi dečak“. U pitanju je lutkarska predstava bez lutaka, koja je bazirana na plesu prstiju i glumi tijela. Publika će potom vidjeti i prvu, od dvije predstave, iz Slovačke – „Hrono patuljci“ dolaze iz Bratislave, iz njihovog Pozorišta lutaka. Tu avanturističku priču o putovanju režirao je Jakub Maksimov.

Dan kasnije, predstaviće se Kazalište lutaka iz Zadra sa predstavom „Kafe Kraljevstvo“ u režiji Vanje Jovanović. Predstava se bavi odnosom roditelja i djeteta iz perspektive jedne princeze. Nakon toga, biće odigrana predstava „Tri musketara“ u ginjol verziji, koju je u produkciji češkog Pozorišta Alfa režirao Tomaž Dvoržak.

Radi se o najuspješnijoj češkoj pozorišnoj predstavi, ovjenčanoj mnogim nagradama, do sada izvedenoj na tri kontinenta u više od 35 zemalja.

Novosadskoj publici potom

Kultura

Četvrtak, 21. april 2022.

rodukcija -a i NP-a kušati da u periodu koji slijedi produbimo saradnju u vidu zajedničkog projekta – rekao je Mustafić.

Saradnja s Crnogorskim narodnim pozorištem bila je i povod da se istakne izuzetno uspješna sezona u pogledu ostvarenih gostovanja ali i rekordnog broja festivala na kojima će Narodno pozorište Sarajevo učestvovati do kraja umjetničke sezone.

- Gostovanja su naša prilika za estetsku konfrontaciju, prilika da vidimo kako druga publika reaguje na naš rad, a za domaću publiku radost i mogućnost da se na institucionalnom nivou povežemo sa drugim kućama koje imaju iste djelatnosti – objasnio je Mustafić.

Kralj je podsjetila na dugu i postojanu saradnju između dva pozorišta.

- CNP je već u poslijeratnom periodu, trudeći se da uspostavi pokidane ljudske i teatarske veze, započeo sa gostovanjima regionalnih teatara, a Narodno pozorište iz Sarajeva je bilo među prvima, i ta saradnja i dalje traje, na obostrano zado-

o 15. maja će se predstaviti banjalučki umjetnici: Dječje pozorište RS igra „Sedam gavranova“ u režiji Jakuba Maksimova. U pitanju je izvedba zanovana na tradiconalnoj srednjevjekovnoj bajci, istražuje zvukove raznih predmeta i muzičkih instrumenata koji vrlo često mogu zamijeniti govor. Predstava „Mahmud“ u režiji Petera Srpčića stiže dan kasnije iz ptujskog Mestnog gledališča a, iako se bavi pitanjem izbjeglica, autori napominju da to nije priča o politici, ratu vjere, već priča o ljudima.

SLAVLJE ŽIVOTA

Pretposljednjeg dana festivala Lutkarsko pozorište Košice izvešće predstavu „Čaplin“ u režiji Brana Mazuha. Najavljena je kao slavlje života, mladosti, radosti, duhovitosti, domišljatosti, kreativnosti i slobode.

Takmičarsku selekciju istog dana zatvara ruski Osobnjak teatar iz Sankt Petersburga.

Oni se u Novom Sadu predstavljaju svojom „Gerdinom sobom“ koja publiku u rediteljskom viđenju Jane Tumine uvlači u svijet „Sniježne kraljice“ i prostora očaravajućih zvukova i lutaka.

O najboljim predstavama na prvim „Novosadskim pozorišnim igrama“ odlučivaće žiri u kojem su: Biserka Kolevska (rediteljka iz Bugarske), Slobodan Ninković (glumac Pozorišta mladih) i Miran Hajoš (producent iz Hrvatske). S. V.

voljstvo naše dvije kuće, intenzitetom koji zavisi od drugih okolnosti. Ponosni smo što smo prvi regionalni teatar koji je postao dio proslave jubileja stogodišnjice postojanja Narodnog pozorišta iz Sarajeva – rekla je Kralj.

POVJERENJE

Rediteljka Đorđević istakla je kako je srećna jer je baš sa ovom predstavom u posjeti Sarajevu.

- Smatram da je to važno i za samu predstavu, a i za mene – kako profesionalno tako i privatno! U predstavu imam puno povjerenje i ubijeđena sam da će korespondirati s publikom.

Jedva čekam da večeras budem u gledalištu i osjetim energiju sarajevske publike. Rad na predstavi „Bladi mun“ je jedan od najljepših procesa koje sam imala u karijeri i rezultirala je važnom predstavom jer otvara nezaobilazna pitanja za savremenog čovjeka, koja se tiču intime najprisnijih odnosa.

A upravo ti odnosi, odnosi na mikroplanu, čine makroplan – kazala je Đođević na konferenciji za medije.

S. V.

Žene u književnosti u Biblioteci

PODGORICA – Tribina iz serijala „Žene u kulturi“ biće posvećena književnom stvaralaštvu, danas u 18 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ . Na tribini će biti riječi o poziciji žena u književnosti, o stanju u domenu prevodilaštva kao i o stanju u teoriji književnosti. Govoriće književnice Dragana Kršenković-Brković, Aleksandra Nikčević-Batrićević, Jelena Martinović, Tanja Bakić i Sanja Vojinović.

R. K.

Marković u Akademiji znanja BUDVA – Predstavljanje romana u stihu „Deca“, autorke Milene Marković, dobitnice NIN-ove nagrade za 2021. godinu, biće priređeno večeras, u 20 sati, u holu Akademije znanja. O knjizi, koju je objavila izdavačka kuća „Lom“, govoriće jedan od urednika izdanja, književnik Zvonko Karanović i autorka.

- „Deca“ su poema o osujećenom, vječno nedovršenom odrastanju, moćna, u našim jezicima neusporediva, najveća knjiga o ženskosti, o majčinstvu, kćerinstvu i sinovstvu – zapisao je Miljenko Jergović.

R. K.

PODGORICA - Paviljon Crne Gore na 59. Venecijanskom bijenalu biće otvoren večeras u 18.30 sati u Palati Malipiero. Govoriće generalni direktor Direktorata za podsticanje i razvoj kulturno-umjetničkog stvaralaštva u MPNKS Andrija Radulović, komesarka i poslovna direktorica Centra savremene umjetnosti Crne Gore Jelena Božović i kustoskinja izložbe Natalija Vujošević.

Crnu Goru na 59. Internacionalnoj izložbi umjetnosti u Veneciji predstavljaju umjetnici Dante Buu, Lidija Delić, Ivan Šuković, Darko Vučković i Jelena Tomašević, te djela iz kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja Zuzane Čalupove, Renea Portokarera, nepoznatog autora iz Iraka, kao i video-zapis o skulpturi umjetnika Bernarda Matemere.

- Izložba ,,Umijeće držanja za ruke/dok se probijamo kroz sedimentni oblak“, gradi iskustvo nalik naučnofantastičnoj priči o mogućim budućnostima, pletući je kroz multitemporalne i intergeneracijske poglede umjetnika koji dolaze iz različitih društvenih i istorijskih konteksta koji se talože na prostoru današnje Crne Gore – saopšteno je iz Centra savremene umjetnosti.

Večeras otvaranje paviljona Crne Gore na Bijenalu umjetnosti u Veneciji, putuju i ministri Radulović i Mitrović

Sve moguće budućnosti

SARADNJA

Otvaranju paviljona Crne Gore na Bijenalu u Veneciji prisustvovaće i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović.

On u Italiji boravi na poziv predsjednika Venecijanskog bijenala Roberta Čikuta i umjetničke direktorice Čečilije Alemani i učestvovaće na ceremoniji pred-otvaranja Bijenala. Kako se navodi u platformi njegovog učešća, koja je objavljena na sajtu Vlade Crne Gore, Radulović je planirao i posjetu paviljonima drugih zemalja sa kojima Crna Gora njeguje bilateralne odnose.

- Imajući u vidu da je unapre-

Plakat crnogorske izložbe u Podgorici

đenje međukulturalnog dijaloga i saradnje u oblasti kulture u međunarodnim odnosima jedan od ciljeva resora vanjskih poslova, učešće delegacije od značaja je budući da Bijenale u Veneciji predstavlja jedan od najznačajnijih i najprestižnijih događaja na kome se predstavljaju stvaralaštva brojnih

zemalja svijeta, među kojima je od 2009. godine i Crna Gora.

Jačanje diplomatskog povezivanja u sferi kulture je takođe od velike važnosti u domenu rada diplomatsko-konzularne mreže – istaknuto je u platformi za učešće ministra Radulovića na Bijenalu u Veneciji. Članovi delegacije će biti šef

njegovog kabineta Đorđe Janković i načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću Jelena Marković-Čađenović. Troškove posjete crnogorske delegaciji Italiji snosi Ministarstvo vanjskih poslova.

EKOLOGIJA

I delegacija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore, koju predvodi ministar Ratko Mitrović, takođe će prisustvovati otvaranju našeg paviljona u Veneciji i učestvovati na ceremoniji pred-otvaranja Bijenala. Delegaciju čine sekretar Ministarstva Radovan Bojović i šefica kabineta ministra Jasna Jaćimović. Troškovi puta delegacije padaju na teret Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

- Razmjena ideja sa umjetnicima i stvaraocima iz cijelog svijeta imaće za rezultat upoznavanje donosioca odluka u Crnoj Gori sa novim svjetskim tokovima i trenutnim stanjem zemalja u svijetu. Takođe, pružanje podrške predstavnicima Crne Gore na manifestaciji i razmjena mišljenja koja se poistovjećuju sa transformacijama na polju ekologije, arhitekture, građevinarstva i prostornog planiranja u našoj zemlji od velikog je interesa na nacionalnom nivou, a direktnu primjenu može imati kroz podizanje svijesti građana o očuvanju životne sredine – istaknuto je u platformi za učešće ministra Mitrovića na Bijenalu u Veneciji.

Pokrovitelj učešća Crne Gore na 59. Venecijanskom bijenalu je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore, u organizaciji i produkciji Centra savremene umjetnosti Crne Gore, uz partnerstvo sa Er Montenegrom i Aerodromima Crne Gore.

A. Đ.

Diskusija na temu ,,Kultura dijaloga“ održana u KIC-u „Budo Tomović“

Skinuti maske koje nas zastrašuju

PODGORICA - U realnosti nas karakteriše potpuno odsustvo pravog dijaloga, debate, razumijevanja, slušanja, uvažavanja i poštovanja drugačijeg mišljenja. Zaboravili smo prednosti razmjene mišljenja, ma kako nam stavovi bili različiti, a suština dijaloga je u traženju zajedničkog imenitelja i traganju za onom niti koja će spojiti sve naše razlike – zaključak je panel diskusije temu ,,Kultura dijaloga“ koja je održana u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

O dijalogu u svakodnevnom životu govorila je geštalt psihoterapeut prof. dr Biljana Šćepanović-Mihailović, o dijalogu u kulturi direktorica KIC-a mr Snežana BurzanVuksanović, dok je o kulturi dijaloga u politici govorila političarka Nada Drobnjak.

Uvodničar je bila Sandra Milićević, a moderator Slododanka Seka Martinović. Šćepanović-Mihailović je kazala da dijalog predstavlja živo pulsiranje između govora i ćutanja.

- Dijalog je forma ljudske prirode, radi se o nama. Imamo

D. MALIDŽAN

a saradnja između dva teatra

15

Diskusija u KIC-u

odgovornost, a valjda i radoznalost da znamo šta nam se dešava. U vremenima u kojima se nalazimo prava komunikacija je tek na početku. Da li ćemo skinuti maske, ne samo one kovid, nego i one koje nas zastrašuju u smislu iskrenosti i autentičnosti da se pogledamo i razgovaramo? To nas čeka i to nam je zajednički posao – istakla je Šćepanović-Mihailović.

Burzan-Vuksanović je rekla da se, ne tako davno, cijeli svijet bio zaustavio zbog pandemije korona virusa.

- Mnogi kažu ne bez razloga, jer nam je svima dao šansu da

se osvrnemo i oslušnemo sebe.

Da spoznamo da nam u vrijeme distance nedostaje živa kultura i živa razmjena emocija – dijalog. Dijalog kultura i kulturna različitost predstavljaju zajedničku baštinu čovječanstva koja se temelji na toleranciji, međusobnom uvažavanju i prihvatanju različitosti – istakla je Burzan-Vuksanović.

Drobnjak je kazala da je dijalog zajedničko dosezanje istine.

- I u politici je potrebna kultura. Politici se daje mnogo veći značaj nego što ona treba da ima u našim društvima i životima. Politika je važna, ali ne

smije da joj se dozvoli da bude dominantna i da određuje naše živote jer smo, ipak, mi ti koji biramo naše predstavnike i mi smo ti koji na taj način podržavamo ili ne kulturu dijaloga koju oni imaju. Dijalog je ono što predstavlja i temelj demokratije i put ka postizanju kompromisa. Važno je shvatiti da dijlog pomaže da se ranije stečena ili usvojena saznanja promijene – istakla je Drobnjak.

Organizatori programa bili su NVO ,,Ženska multikulturalna mreža“ i KIC ,,Budo Tomović“.

A. Đ.

16

Hronika Podgorice

Nastavak zajedničke aktivnosti Sekretarijata za podršku biznis zajednici i Asocijacije poslovnih žena Crne Gore

Ponovo radi Biznis savjetovalište za žene i mlade Biznis savjetovalište za žene i mlade ponovo počinje rad nakon dvije godine pauze usljed epidemije kovida-19.

Savjetovalište su 2016. godine pokrenuli Sekretarijat za podršku biznis zajednici i Asocijacija poslovnih žena Crne Gore, u cilju unapređenja vještina i znanja mladih ljudi i žena na teritoriji Podgorice u oblasti preduzetništva. Do sada je pružilo usluge za više od 300 mladih preduzetnika i preduzetnica, urađeno je više od 50 biznis planova i pokrenuto više od 30 novih biznisa.

Savjetovalištu će se od ove godine partnerski pridružiti i Unija mladih preduzetnika Crne Gore, koja će svojim kapacitetima i iskustvom doprinijeti razvoju preduzetništva mladih u glavnom gradu. Koncepcija rada savjetovališta će ostati nepromije-

njena – jednom nedjeljno će svim zainteresovanim građanima i građankama besplatno biti pružani savjeti na teme značajne za otpočinjanje i razvoj biznisa (otvaranje firme, upravljanje finansijama, pravni savjeti, marketing, liderstvo, javni nastup, motivacija…).

Konsultacije će se održavati svakog četvrtka, od 14 do 16 sati u Birziminium habu (Vučedolska 16).

U prvom terminu, planiranom za sjutra (četvrtak, 21. april), savjete na temu marketinga pružaće predsjednik Unije mladih preduzetnika Crne Gore Uroš Bulatović. Zainteresovani mogu rezervisati termin pozivom na broj telefona Sekretarijata za podršku biznis zajednici Glavnog grada, 020/665-046 ili putem mejlova: poslovna.zena@yahoo. com i unijamladihpreduzetnika@gmail.com.

I. M.

Pušteni u rad semafori na raskrsnici kod Trga Bećir bega Osmanagića

Semafori na raskrsnici kod Sahat kule

Biće manje gužve kod Sahat kule

Semafori na raskrsnici kod Sahat kule, tj. na ukrštanju ulica Kralja Nikole i Oktobarske revolucije, pušteni su u rad.

Riječ je o trokrakoj raskrsnici, gdje je na desnoj kolovoznoj traci u Ulici kralja Nikole obilježena staza za bicikliste. Vrijednost radova bila je 71.000 eura, sa PDV-om, investitor je bila Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice.

Raskrsnica ulica Kralja Nikole i Oktobarske revolucije, naveli su iz Agencije za

U sportskoj sali Univerziteta Crne Gore juče je uz učešće oko 500 mališana održana manifestacija ,,Najmlađi su za sport“, koju povodom Svjetskog dana sporta organizuju članice Udruženja privatnih predškolskih ustanova Crne Gore u saradnji sa sportskim društvima. Taj svojevrsni sportski karavan krenuo je 6. aprila iz Bara i Ulcinja, da bi preko Budve, Kotora i Nikšića juče stigao i u Podgoricu.

izgradnju i razvoj, predstavlja vrlo važnu saobraćajnu tačku u ovom dijelu grada.

- Analizom je utvrđeno da je postojala potreba za novom regulacijom saobraćaja, te se pristupilo izradi signalizacionog plana i shodno tome opremanju svjetlosnom signalizacijom predmetne raskrsnice. Na ovaj način, u smislu adekvatnog organizovanja saobraćaja, obezbijeđen je veći stepen bezbjednosti, naročito pješaka, ali i brži protok vozila – poručili su iz Agencije za izgradnju i razvoj.

I. M.

Četvrtak, 21. april 2022.

NVO KANA komentarisala idejno rješenje budućeg poslovnog objekta na uglu Bulevara Stanka Dragojevića i Bokeške

Treba preispitati zastarjele planove Na uglu Bulevara Stanka Dragojevića i Bokeške ulice, na lokaciji na kojoj je donedavno radio noćni klub ,,Velvet“, trebalo bi da nikne poslovni objekat od 2.840 kvadratnih metara ukupne površine. Najava gradnje tog objekta izazvala je interes laičke, ali i stručne javnosti.

Jedna od reakcija na objavljeno idejno rješenje arhitektonskog studija ,,Komatina“ stigla je iz Nevladine organizacije Ko ako ne arhitekt (KANA). Oni su konstatovali da je idejno rješenje pomenutog objekta u okvirima važećeg planskog dokumenta koji tretira taj dio grada. Problematizovali su, međutim, sam planski dokument.

- Što se tiče idejnog rješenja objekta na uglu Bulevara Stanka Dragojevića i Bokeške ulice, prvo se moramo osvrnuti na plan kojim je razrađena ova važna lokacija. Radi se o urbanističkom projektu za blok E u Novoj varoši, koji je 2011. godine izradila firma Inkoplan, a usvojila Skupština Glavnog grada. Taj plan predviđa značajno povećanje spratnosti u cijelom tom bloku i, ukoliko bi on bio u potpunosti realizovan, zgrada o čijem idejnom rješenju sada govorimo ne bi se isticala visinom u odnosu na ostatak bloka. Takav razvoj u ovom dijelu centra grada, može sad zvučati nevjerovatno, zapravo je planiran prije više od 10 godina. Rezultate tog planiranja vidimo širom centra grada, ogledaju se u izgradnji objekata sve veće visine i bruto razvijene građevinske površine – ukazali su iz Udruženja arhitekata KANA.

PLANOVI

Oni smatraju da ima osnova za preispitivanje aktuelnih planskih dokumenata.

- Da li želimo da se centar Podgorice i dalje mijenja na ovaj način, koji zapravo potire istorijske slojeve koji su u Novoj varoši i dalje vidljivi?

Na osnovu reakcija javnosti na najavu ove nove gradnje u Bokeškoj ulici, čini se da ne.

U svakom slučaju, trebalo bi tu temu staviti na dnevni red,

Idejno rješenje budućeg poslovnog objekta

Da li želimo da se centar Podgorice i dalje mijenja na ovaj način, koji zapravo potire istorijske slojeve koji su u Novoj varoši i dalje vidljivi? Na osnovu reakcija javnosti na najavu ove nove gradnje u Bokeškoj ulici, čini se da ne – smatraju iz Udruženja arhitekata KANA a trenutno važeće, debelo zastarjele planove za Novu varoš i razvojni pravac koji je u njih ucrtan – preispitati – predlažu iz NVO KANA. Upravo Bokešku ulicu vide kao jedan od djelova centra grada koji bi trebalo da budu njegov znak prepoznavanja.

- Bokeška ulica, na primjer, više nije ni blizu onoga što je bila prije deset godina; upravo zahvaljujući atmosferičnosti koju duguje starim istorijskim graditeljskim slojevima koji su u njoj sačuvani postala je novo obilježje centra grada. To valja uzeti u obzir u planiranju daljeg razvoja Nove varoši, uz prepoznavanje i starih i novih vrijednosti koje bi budući plan trebalo da štiti i dalje razvija.

Podvlačimo da je postojeći plan itekako zastario: planovi detaljne razrade odnose se na rok od pet godina, koji je u ovom slučaju istekao još 2016.

Dakle, krajnje je vrijeme da se donese nova planska doku-

mentacija za Novu varoš, sa programskim zadatkom koji zatečene vrijednosti poštuje, a ne uništava – konstatovali su iz NVO KANA.

OGRANIČENJA

Osvrnuli su se i na kvalitet samog idejnog rješenja objekta.

- Kada je u pitanju samo idejno rješenje objekta, treba naglasiti da je projektant bio značajno ograničen urbanističkim projektom, dakle planskim dokumentom koji je detaljnije razrade od detaljnog urbanističkog plana i koji je donekle razradio i sam objekat, određujući i spratnost i zauzetost i materijal i nagibe krova i količinu stakla na budućem objektu.

Međutim, pozitivan doprinos projektanta se ne vidi ovdje.

Možemo izdvojiti nekoliko značajnih tehničkih nedostataka samog idejnog rješenja: tehnički opis je loš – imamo osvrt na objekat u Kolašinu i

Povodom Svjetskog dana sporta održana manifestacija za predškolce

Na najmlađima sport ostaje Otvarajući manifestaciju, gradonačelnik Ivan Vuković podsjetio je da gradska uprava u kontinuitetu radi kako bi mlađe generacije jednog dana živjele u Podgorici u kojoj će biti u potpunosti zadovoljne i kojom će se ponositi.

- Puno toga smo uradili kako bismo motivisali naše naj-

mlađe da počnu da se bave sportom. Izgradili smo brojne sportske poligone u različitim djelovima grada, i to je nešto što vas čeka kada malo odrastete, a do tada su vam na raspolaganju 42 nova dječija igrališta koja smo izgradili za te namjene – kazao je Vuković.

Gradonačelnik je podsjetio da

je u prethodnom periodu urađeno 13 novih parkova i više sportsko-rekreativnih zona, te da je novim generacijama obezbijeđen adekvatan prostor za aktivno bavljenje sportom od najmlađih dana.

- Kao bivši sportista i kao neko ko je igrao odbojku skoro deset godina mogu da vam kažem da je

to jako važno i da mi je sportska karijera pomogla da izgradim sportski duh, da naučim da igram u timu i da izgradim poseban osjećaj odgovornosti – naglasio je Vuković i pozvao mališane da se počnu baviti sportom.

Bokser Milovan Sekulović istakao je da su manifestacije ovog tipa jako važne za ovaj uzrast djece, kako bi što prije počeli razvijati sportske navike, koje će im kasnije dosta značiti u životu.

opasku o statici otpornoj na potres jačine sedam stepeni Merkalijeve skale (po zakonu bi to moralo biti devet stepeni Merkalijeve skale); planski dokument nije definisao odnos bruto kvadratura na način koji možemo smatrati pouzdanim (podaci iz različitih dijelova plana se ne poklapaju), a projektant je vrlo slobodno pristupio tim podacima, ne bi li ono što je zamislio nekako uspio da upakuje u ono što je dozvoljeno; objekat u podzemnom dijelu izlazi iz zahvata parcela za koje su dati urbanističko-tehnički uslovi – naveli su iz NVO KANA.

ODOBRENJE

Naglašavaju da nijesu uspjeli da pronađu potvrdu da je ovo idejno rješenje odobreno od strane Glavnog državnog arhitekte.

- Našli smo samo podatak o tome da je 1. februara kancelarija Glavnog državnog arhitekte tražila dopunu dokumentacije za ovaj projekat. Dakle, ne znamo da li je projekat dobio saglasnost, a na osnovu svega navedenog možemo reći samo da se nadamo da nije, te da ovakvo, nedovoljno promišljeno i na zastarjelom planu zasnovano rješenje, ne bi smjelo da se nađe na ovako istaknutoj, važnoj i zanimljivoj lokaciji – zaključili su iz NVO KANA. N. S. - Sve više se Glavni grad trudi da obezbijedi uslove za bavljenje sportom, vode računa o sportistima i zadovoljan sam kako to rade – poručio je Sekulović.

Njegovo mišljenje dijeli i njegov kolega, profesionalni bokser Viktor Mihailović.

- Mladima je bitno da se bave sportom kako bi razvili sportski duh, i stekli sportske navike, a Glavni grad je mnogo uložio u sport, sportske dvorane i dječja igrališta – kazao je Mihailović.

H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 21. april 2022.

17

Od juče samo djelimično normalizovan rad punkta Hitne pomoći u Golubovcima

Očekuju kompletan medicinski tim tokom čitavog dana

Još nema odgovora iz Ministarstva zdravlja Iz Opštine Golubovci 6. aprila su Ministarstvu zdravlja uputili zahtjev za održavanje sastanka u cilju rješavanja alarmantne situacije u Zdravstvenoj stanici ,,Zeta“, koja funkcioniše u sklopu Doma zdravlja Podgorica. Problemi na koje ukazuju nije samo rekonstrukcija postojećeg objekta, već i nedostatak specijalističkih pregleda koji su obavljani u prethodnom periodu.

- Odgovor iz Ministarstva zdravlja još nijesmo dobili – kazali su iz Opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci.

I. MITROVIĆ

Nijesmo upoznati kako će se odvijati dalji proces i organizacija rada punkta Hitne pomoći u Golubovcima u narednom periodu. Smatramo da je rad punkta Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u trajanju od 24 časa dnevno svakako neophodan na teritoriji naše opštine – poručili su iz Opštine Golubovci

Ljekarka i tehničarka sinoć u ambulanti HMP u Golubovcima

U susret Danu planete Zemlje i ove godine organizovana akcija čišćenja na Ćemovskom polju

Punkt Hitne medicinske pomoći u Golubovcima, nakon 17 dana privremenog prekida, od juče je ponovo uspostavio proces rada – ali samo pola radnog vremena.

Naime, kao što je i najavljeno iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, kompletan medicinski tim radiće pola radnog vremena (od 19 do sedam sati ujutro) kada će i u ambulanti i na terenu građanima pružati neophodnu hitnu medicinsku pomoć.

Od sedam do 19 časova, tj. tokom radnog vremena Doma zdravlja, dostupni su samo medicinski tehničar, tehničar vozač i ambulantno vozilo, koji kao i prethodnih 17 dana, obezbjeđuju brzi transport u

slučajevima hitnosti.

Iz ovoga se da zaključiti da ZHMP Crne Gore još nije obezbijedio dovoljno ljekara, kako bi hitna medicinska pomoć sa kompletnim medicinskim timom bila dostupna građanima Zete 24 časa dnevno.

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci naglasili su da od ZHMP Crne Gore nijesu dobili zvanično obavještenje o daljem procesu i organizaciji rada punkta Hitne pomoći u Golubovcima.

- Nijesmo upoznati kako će se odvijati dalji proces i organizacija rada punkta Hitne pomoći u Golubovcima u narednom periodu. Smatramo da je rad punkta Zavoda za hitnu

medicinsku pomoć u trajanju od 24 časa dnevno svakako neophodan na teritoriji naše opštine – poručili su iz Opštine Golubovci.

Punkt ZHMP u Golubovcima, koji funkcioniše u okviru jedinice za HMP Podgorica, van procesa rada je od 3. aprila. Iz ZHMP Pobjedi je ranije saopšteno da je do privremenog isključivanja punkta Hitne pomoći u Golubovcima iz procesa rada došlo zbog nedostatka ljekara. Usluge hitne medicinske pomoći za mještane Zete (njih oko 20.000), od 3. aprila do juče pokrivala je organizaciona jedinica ZHMP u Tuzima, a tokom dana, odnosno tokom radnog vremena Doma zdravlja, na raspolaganju im je bilo jedno ambulantno vozilo te službe, vozač i medicinski tehničar kako bi pružili podršku u slučajevima hitnosti i omogućili brzi transport. I. MITROVIĆ

Korak bliže najavljenoj modernizaciji javnog linijskog prevoza

Podgorica dočekala Sakupljeno i uklonjeno nove autobuse 170 vreća otpada Tokom akcije čišćenja koju je gradsko preduzeće Čistoća organizovalo na Ćemovskom polju u susret obilježavanju Dana planete Zemlje, sakupljeno je i uklonjeno 170 vreća sitnog komunalnog otpada i dvije kiperske ture biljnog otpada. Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana planete Zemlje je „Akcija klime“, sa naglaskom na klimatske promjene čije negativne posljedice su dalekosežne.

Kao i prethodnih godina, ovaj važan ekološki datum obilježen je akcijom kojoj se pridružio veliki broj građana sa željom da se ukaže na

to da svako ima odgovornost prema životnoj sredini, da se neke navike moraju mijenjati i svakodnevno doprinositi očuvanju životne sredine.

Između ostalih, akciji se pridružio ambasador Republike Slovenije Gregor Presker sa svojim kolegama iz Ambasade, zapošljeni u Sekretarijatu za komunalne poslove, članovi Udruženja za odgovorni i održivi razvoj…

Međunarodni dan planete Zemlje obilježava se svakog 22. aprila, od 1970. godine, skrećući pažnju građana na važnost očuvanja prirode i sprečavanja negativnih posljedica po životnu sredinu.

H. P.

Novi autobusi gradskog linijskog prevoza

Novi autobusi za obavljanje javnog linijskog prevoza, na koje su građani Podgorice čekali decenijama, stigli su u depo gradskog privrednog društva Putevi. Kako je najavio gradonačelnik Ivan Vuković, nakon što stručna komisija izvrši primopredaju vozila shodno utvrđenoj proceduri, autobusi će za nekoliko sedmica biti na ulicama Podgorice.

Akcija povodom Dana planete Zemlje

- Poslije dugih godina, decenija, stanovnici Podgorice konačno će dočekati da se voze onako kako to čine ljudi u razvijenim evropskim državama. Realizovali smo projekat vrijedan dva miliona eura,

nabavili nove autobuse i, čini mi se, na taj način dali pečat svim našim naporima da Podgoricu istinski učinimo modernim i evropskim glavnim gradom – kazao je Vuković.

On je naglasio da je nabavka autobusa realizovana uprkos svim destrukcijama Vlade Crne Gore, ističući doprinos svih koji su vrijedno radili kako bi građani Podgorice dobili sadržaj koji zaslužuju.

- Timski rad rezultirao je time da, poslije ko zna koliko vremena, Podgorica konačno dobije moderne, savremene, klimatizovane, osobama sa invaliditetom prilagođene autobuse – poručio je Vuković.

Član stručne komisije za primopredaju vozila i profesor na Mašinskom fakultetu UCG prof. dr Milanko Damjanović istakao je da novi autobusi zadovoljavaju sve potrebe savremenog putnika.

- Sa svim karakteristikama, gledajući kompletno stanje vozila i pojedinačne komponente, možemo reći da je proizvod sjajan i da će obogatiti naše ulice. Ovo je pravi put i način, pogotovo ako sagledamo mobilnost samog grada, za rješavanje problema gradske vožnje. Komfor i usluge koje će moći da pruža ovaj gradski autobus su nešto što traži savremeni putnik – ocijenio je Damjanović.

H. P.

18

Svijet

Četvrtak, 21. april 2022.

PEDESET ŠESTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Otvoreni humanitarni koridori u Marijupolju, Moskva predala nacrt dokumenta sa preciznim formulacijama i čeka odgovor Kijeva

Volina: Borci u čeličani broje posljednje dane

KIJEV/MOSKVA – Ukrajinski borci koje se već danima nalaze u opkoljenoj čeličani „Azovstal“ u Marijupolju broje svoje posljednje dane, ako ne i sate. Neprijatelj ih je oružano i brojčano nadjačao, a odmjer snaga dvije strane je 10 naprema jedan.

To je juče u video poruci objavljenoj na Fejsbuku kazao komandant 36. ukrajinske specijalne brigade Sergej Volina, apelujući na svjetske lidere da njegovim snagama omoguće evakuaciju iz opkoljene fabrike.

- Ovo su vjerovatno naši posljednji dani, ako ne i sati. Neprijatelj nas brojčano nadmašuje 10 prema jedan. Apelujemo i molimo sve svjetske lidere da nam pomognu. Tražimo od njih da organizuju izvlačenje i odvedu nas na teritoriju treće države - naveo je Volina u video poruci.

Komandant ukrajinskih marinaca je, kako prenosi britanski Gardijan, rekao i da Rusi imaju prednost u vazduhu, artiljeriji, opremi, tenkovima, kao i u samim snagama na kopnu.

- Mi držimo samo jedan objekat u kome, pored pripadnika vojske, ima i civila koji su žrtve u ovom ratu - naglasio je Volina.

Video poruka Volina uslijedila je nekoliko sati nakon što je Ministarstvo odbrane Rusije juče ponovo pozvalo ukrajinske vlasti da izdaju naređenje vojsci koja se nalazi u čeličani „Azovstal“ da se preda.

KORIDORI

Ukrajina i Rusija juče su, kako je saopštila potpredsjednica vlade u Kijevu Irina Vereščuk, postigle preliminarni dogovor o uspostavljanju humanitarnog koridora za evakuaciju žena, djece i starijih osoba iz razorenog lučkog grada na Azovskom moru.

Prethodni pokušaj da se postigne sporazum o evakuaciji civila iz Marijupolja propao je 5. aprila i od tada nije uspostavljen nijedan koridor, za šta su dvije zaraćene strane krivile jedna drugu.

Gradonačelnik Marijupolja Vadim Bojčenko kazao je juče kako se ukrajinske vlasti nadaju da će poslati 90 autobusa u taj grad koji bi evakuisali oko 6.000 žena, djece i starijih osoba.

Bojčenko, koji je napustio grad, rekao je i da je oko 100 hiljada civila ostalo u Marijupolju, dok ih je na desetine hiljada ubijeno u ruskoj opsadi grada, prenio je Rojters.

Britanska agencija je, pozivajući se na navode šefa ukrajinskog parlameNtarnog humanitarnog odbora Mikite Poturajeva, objavila i da je Moskva pola miliona Ukrajinaca prisilno preselila na svoju teritoriju.

Poturajev je to naveo u video obraćanju evropskim poslanicima, ali te tvrdnje, kako navodi Rojters, nije potkrijepio dokazima.

Dim iznad čeličane ,,Azovstal“ u Marijupolju

On je rekao da je zabrinut za sudbinu tih ljudi, da ne postoji način da se sa njima uspostavi kontakt i da „zna za takozvane filtracione logore za Ukrajince“.

OFANZIVA

Ruske trupe su u utorak pokrenule punu ofanzivu duž cijele linije istočnog fronta, a tim povodom je portparol ukrajinskog ministarstva odbrane Oleksandr Motuzjanik juče izjavio kako Rusija za četiri do pet puta pokušava da poveća broj snaga za izvođenje ofanzive.

- Prema svim pravilima ofanzivnih operacija, strana koja napada mora da ima najmanje tri puta više vojnika. Međutim, s obzirom na trenutna borbena dejstva, trenutni nivo naoružanja, opreme, sposobnosti avijacije, ova prednost bi trebalo da bude najmanje četiri do pet puta veća. To je upravo ono što Rusija sada pokušava da uradi - rekao je Motuzjanik ukrajin-

Ovo su vjerovatno naši posljednji dani, ako ne i sati.

Neprijatelj nas brojčano nadmašuje 10 prema jedan.

Apelujemo i molimo sve svjetske lidere da nam pomognu.

Tražimo od njih da organizuju izvlačenje i odvedu nas na teritoriju treće države - naveo je u video poruci komandant 36. ukrajinske specijalne brigade Sergej Volina skim medijima.

Prema njegovim riječima, sa tim ciljem neprijatelj iz centralnih i istočnih regiona Rusije premješta oružje i vojnu opremu u Ukrajinu.

Oglasio se i ruski lider Vladimir Putin koji je, povodom pokretanja pune ruske ofanzive duž cijele linije istočnog fronta, kazao kako je uvjeren da će, zahvaljujući Rusiji, u Donbasu zavladati mir.

- Rusija će djelovati dosljedno i ustostavićemo normalizaciju života u Donbasu. Zahvaljujući Rusiji, u Donbasu će zavladati mir. Tako će biti - rekao je Putin obraćajući se učesnicima na

Tinkov: 90 odsto Rusa je protiv rata, ali ima i morona koji crtaju slovo Z Ruski oligarh Oleg Tinkov, koji je pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva, napisao je na Instagramu da ne vidi nikakve koristi od „ludog rata“ u kome ginu nevini ljudi i vojnici.

- Dragi kolektivni Zapade, molim vas, dajte Putinu mogućnost da se časno povuče i prekine ovaj pokolj. Molim vas, budite razumni i čovječni - napisao je Tinkov, dodavši i da je 90 odsto Rusa protiv rata, ali da ima i „morona koji crtaju slovo Z“.

- Zvaničnici Kremlja šokirani su što ne samo oni, već i njihova djeca neće na ljeto moći na Mediteran. Biznismeni pokušavaju da spasu ostatak imovine - napisao je Tinkov.

Oleg Tinkov, jedan od najpoznatijih ruskih preduzetnika, osnovao je „Tinkoff“ banku 2006. godine. Prije nego što je Rusija napala Ukrajinu krajem februara, njegovo bogatstvo je procijenjeno na više od 4,4 milijarde dolara, ali od tada je izgubio status milijardera, jer su akcije njegove banke naglo pale.

sjednici savjeta platforme „Rusija - zemlja mogućnosti“.

On je još jednom ponovio da je tragedija u Donbasu primorala Rusiju da započne specijalnu operaciju u Ukrajini i podsjetio da je ta teritorija bila granatirana prethodnih osam godina, a da su njeni stanovnici živjeli u nehumanim uslovima.

Sa druge strane, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski smatra da bi rat u njegovoj zemlji već bio završen da je Ukrajina imala pristup oružju koje joj je neophodno, a koje je uporedivo sa oružjem koje koristi Rusija.

Zelenski je, kako prenosi Gardijan, istakao i da je nepravedno to što je Ukrajina i dalje prinuđena da traži „ono što njeni partneri negdje skladište godinama“.

UNIŠTENJE

U međuvremenu je portparol Pentagona Džon Kirbi, za američke medije, potvrdio da su borbeni avioni „mig - 29“ i rezervni djelovi za te letilice stigli u Ukrajinu.

- Ukrajinske oružane snage dobile su dodatne avione i rezervne djelove, kako bi oštećeni avioni mogli da se vrate u akciju - rekao je Kirbi, ne navodeći iz kojih su zemalja „migovi“ stigli u Ukrajinu.

I norveški ministar obdrane Bjorn Arild Gram je saopštio da je njegova zemlja Ukrajini donirala sistem protivvazdušne odbrane „mistral“ sa 100 projektila.

Norveška je ranije Ukrajini donirala 4.000 protivtenkovskih projektila, kao i zaštitnu i drugu vojnu opremu.

Govoreći o vojnim akcijama u Ukrajini, portparol ruskog ministarstva odbrane generalmajor Igor Konašenkov rekao je da je avijacija vazdušno-kosmičkih snaga Rusije pogodila 73 ukrajinska vojna objekta, među kojima je 57 položaja ukrajinske vojske i četiri skladišta municije.

Naveo je i da je artiljerija u noći između utorka i srijede pogodila 1.053 ukrajinska objekta i uništila 31 komandni centar, šest skladišta goriva, 910 uporišta ukrajinske vojske, kao i 106 položaja artiljerije.

Kada je riječ o mirovnim pregovorima, koji su već neko vrijeme u blokadi, Moskva je juče Kijevu predala nacrt dokumenta sa preciznim formulacijama, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, navodeći da je „lopta sada u rukama Ukrajine“.

PREGOVORI

- U ovom trenutku ukrajinskoj strani je predat naš nacrt dokumenta, koji sadrži apsolutno precizno definisane formulacije. Lopta je na njihovoj strani, čekamo odgovor - rekao je Peskov navodeći i da se ukrajinska strana neprestano udaljava od svojih ranije usaglašenih stavova, stalno ih mijenjajući.

Kada je riječ o efikasnosti

Mišel: Istorija neće zaboraviti zločine u Ukrajini Istorija neće zaboraviti ratne zločine počinjene u Ukrajini, napisao je na Tviteru predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, koji je juče doputovao u Ukrajinu i posjetio grad Borodjanka.

- Istorija neće zaboraviti ratne zločine koji su ovdje počinjeni. Bez pravde ne može biti mira - napisao je Mišel.

On je ranije juče objavio i fotografiju sa željezničke stanice u Kijevu, gdje ga je dočekao ambasador Evropske unije u Ukrajini Mati Masikas.

- Danas sam u Kijevu. U srcu slobodne i demokratske Evrope - napisao je Mišel po dolasku u Kijev.

pregovaračkog procesa, ta nedosljednost, kako je ocijenio Peskov, ima veoma loše posljedice.

Govoreći o roku za odgovor Kijeva na proslijeđeni dokument, Peskov je rekao da ukrajinska strana ne pokazuje težnju da intenzivira pregovarački proces, ali da ostaje nada da će se situacija razriješiti na najbolji mogući način.

U međuvremenu je šef ukrajinske pregovaračke delegacije Mihail Podoljak za agenciju Rojters izjavio kako ne zna kada će pregovori biti nastavljeni.

- Pauza će vjerovatno biti duža nego što se pretpostavljalo zbog intenziteta borbenih dejstava na jugu i istoku Ukrajine – rekao je Podoljak.

Nešto kasnije juče je portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova rekla da je Moskva izgubila povjerenje u ukrajinske pregovarače.

- Iz kancelarije čovjeka koji sebe naziva predsjednikom Ukrajine i koji ima odgovarajuća ovlašćenja stigla je molba da se vode pregovori. Rusija nije odbila tu molbu. Onda je, kao i uvijek, počeo cirkus kijevskog režima. Te dolaze, te ne dolaze, te učestvuju, te ne učestvuju, te daju izjave koje protivrječe rezultatima prethodnih rundi pregovora, te mijenjaju stavove. Da li su u Moskvi bili spremni na to? Da, naravno - rekla je Zaharova.

Ona je dodala i da je takvo ponašanje ukrajinskih pregovarača „klasična šema“ koja potvrđuje da „kijevski režim nije nezavisan i da se kontroliše spolja, a da su pregovori instrument za odvraćanje pažnje“.

I ruski šef diplomatije Sergej Lavrov je juče tokom telefonskog razgovora sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom naglasio da ishod pregovora sa Ukrajinom u potpunosti zavisi od spremnosti Kijeva da uzme u obzir ruske zahtjeve, prenio je Rojters.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Arena

Četvrtak, 21. april 2022.

Fudbal

19

,,Plavi“ ubjedljivo savladali neprepoznatljivu Sutjesku i primakli se trofeju Kupa

Sutjeska broji sitno do ovjere titule u crnogorskom fudbalskom prvenstvu, ali želja da osvoji duplu krunu vjerovatno joj se neće ispuniti.

Dominantni lider Telekom 1.

CFL pokazao je slabosti tamo gdje se najviše vidi i najviše boli – Budućnost je u prvom meču polufinala Kupa pobijedila 3:0 i uoči revanša 4. maja u Nikšiću mnogo je bliža finalu, u kojem bi mogla da spasi sezonu.

Duel pod Goricom ponudio je dovoljno uzbuđenja za oko tri hiljade gledalaca, a početak je mogao da nagovijesti kako će tribine zadovoljniji napustiti navijači Sutjeske. Šut Nikača u osmom minutu, poslije ubacivanja Kneževića, vjerovatno bi završio iza leđa Dragojevića da se lopti na putu do mreže nije ispriječio Ćuković.

Sutjeska je zaprijetila i pet minuta kasnije, kada je nakon duge akcije Bubanja iskosa s desne strane pogodio gornji dio prečke.

Milija Savović je u 18. minutu morao da mijenja koncepciju jer Eraković nije mogao da nastavi meč pa je ušao Alharaiš, a prije i naročito poslije toga Budućnost je počela da se oslobađa blage inicijative najvećeg rivala i najavila furiozan drugi dio poluvremena.

D. MALIDŽAN

Budućnost „leti“ ka finalu Budućnost

3

00

2

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 3.000 Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica) Golovi: 1:0 Đukanović u 39, 2:0 Terzić u 44, 3:0 Mijović u 68. Žuti kartoni: Ražnatović (Budućnost), Alharaiš (Sutjeska)

Slavlje „plavih“ poslije evrogola Terzića

U 15. minutu Đukanović je ukrao loptu, ušao u šesnaesterac, ali tamo naišao na blok Dreškovića, da bi u 24.

Budućnost propustila šansu nad šansama – Raspopović je makazicama vratio loptu u peterac gostiju, gdje je Ivanović glavom prebacio gol.

Možda bi se zicer s pet metara završio pogotkom da mu nije zasmetao Petrović.

Iskusni ofanzivac bio je raspoložen za igru, pa je u 29. oprobao šut sa 16 metara, ali je lopta otišla pored stative gola

NEDOVIĆ: Najbolja partija u sezoni Budućnost je zablistala u ključnom trenutku za spas sezone.

- Definitivno naša najbolja partija u sezoni – rekao je trener Aleksandar Nedović. koji je branio Ličina.

Budućnost je sve češće dolazila u opasnu zonu za rivala, a iznenadna šansa Petrovića u 35, koju je Ličina ukrotio

SAVOVIĆ: Vjerujemo u 4:0 u revanšu definitivno je ta izmjena odredila kompletan meč – izjavio je trener Milija Savović.

Može li Sutjeska da se nada finalu?

- Može – odgovorio je Savović.

- Probaćemo da ih u Nikšiću pobijedimo 4:0, zašto da ne? Imamo dobru ekipu, samo da se poslože kockice i da budemo kompletni, u tom slučaju mislim da možemo da prođemo. Nećemo odustati – zaključio je strateg Sutjeske.

Iskra i Dečić remizirali u prvom meču polufinala Kupa

Odluka u revanšu mogli da dođu do vođstva, međutim, nišanske sprave centarfora Balše Sekulića, te Brazilca Dijaša i Pavlovića nijesu bile dobro naštelovane, dok je na drugoj strani jedan volej Marka Tućija otišao u nepovrat kada je iz neposredne blizine promašio okvir Iskrinog gola.

U nastavku, prvotimci Vladimira Jankovića nijesu gubili nadu da mogu do egala, pa se u 60. minutu Fatos Bećiraj na dodavanje Kristijana Vuljaja našao praktično oči u oči sa Kordićem, ali na sreću ,,serdara“ lopta je nakon njegovog udarca završila u gol autu.

Ali, samo dva minuta kasnije Martinović je na ubacivanje iz prekida iskoristio statičnost odbrambrenih igrača Iskre i neometan glavom poravnao rezultat.

- Otvorili smo utakmicu dosta dobro i stvarali šanse za gol, ali

- Mislim da su svi zadovoljni otišli sa stadiona, ne samo zbog pobjede od 3:0, a da smo dali još dva-tri gola ne bi bilo nezasluženo. Važno je da smo u najbitnijem trenutku u odbranom iz koje se ,,rodio“ korner, bila je uvertira u promjenu rezultata četiri minuta kasnije.

Ponovo je Ražnatović ubacio s lijeve strane, Drešković se okliznuo, a Petrović odložio za Viktora Đukanovića koji je s 10 metara lijepo pogodio suprotni ugao.

Vođstvo je ,,plavima“ dalo krila, a ono najljepše ostavili su za kraj poluvremena.

U 44. minutu Petrović je odložio loptu za Vasilija Terzića, koji je sa skoro 25 metara poslao ,,ljepoticu“ iza leđa Ličine. Jedan od efektnijih golova u sezoni, evrogol za TV špice, donio je domaćinu mir i zado-

F. FILIPOVIĆ

Za Sutjesku je sve krenulo po zlu poslije povrede Novice Erakovića u prvom poluvremenu.

- Povreda Erakovića nam je značajno poremetila planove. Krenuli smo dobro, nije izgledalo da može da se desi ovako nešto. Kasnije nijesmo mogli da pronađemo sebe i ovaj rezultat je posljedica toga. Nijesmo imali mogućnost ni da mnogo mijenjamo jer su nam u veznom redu nedostajali Matanović i Jovović. Možda smo mogli da reagujemo na drugi način, ali

Poslije 1:1 u Danilovgradu, jasno je da će odluka o finalisti Kupa između Iskre i Dečića pasti 4. maja u Tuzima.

Za Iskru tradicionalno neugodni gosti i ovoga puta su se pokazali kao tvrd orah, iako su izabranici Milivoja Novovića možda za nijansu bili bolji i prvi stigli do pogotka – mrežu Dečića zatresao je Mihailo Perović u 38. minutu iz jedanaesterca.

Glavni sudija Nikola Vođević pokazao je na bijelu tačku nakon sugestije pomoćnika jer je Irfan Šahman pogodio u ruku Iliju Martinovića. Samo nekoliko trenutaka ranije Aleksa Marušić je mogao da se upiše u listu strijelaca kada je iskosa sa ivice šesnaesterca uputio precizan udarac ka golu domaćina, ali je samo zagrijao dlanove sigurnog Marka Kordića koji je još bolje intervenisao. ,,Crveno-bijeli“ su u više navrata

Sutjeska

sezoni odigrali najbolji meč.

Nijesmo klonuli duhom nijednog trenutka i vratilo nam se večeras. Cilj nam je trofej Kupa, Sutjeska je u prvenstvu odmakla. voljstvo na pauzi između dva poluvremena, koja je mogla da bude još slađa da u finišu Terzić i Ivanović nijesu zasmetali jedan drugom.

Uvodni dio nastavka bio je posljednje upozorenje Savoviću da nešto mora da mijenja.

Terzić je već u 48. sa 18 metara pogodio prečku, a strateg Sutjeske u 55. posegao za izmjenom kojom je pokušao da ispravi grešku iz prvog dijela.

Na klupu je vratio Alharaiša čijim ulaskom je Sutjeska izgubila kontrolu na sredini terena, a stvar je pokušao da popravi Zoćević.

Uskoro je, međutim, postalo

Budućnost

Sutjeska

Dragojević Raspopović Ćuković Adžić Ražnatović Mirković Raičković (od 87. Đuričković) Terzić (od 77. Janković) Ivanović Đukanović (od 58. Mijović) Petrović (od 87. Milošević)

Ličina Vlahović (od 71. Mitrović) Drešković (od 71. Stijepović) Drinčić Vučić Bubanja Eraković (od 18. Alharaiš, od 55. Zoćević) Augusto (od 71. Marković) Knežević Janjić Nikač

jasno da će se teško ,,zakrpiti“ nešto što je juče popucalo po skoro svim šavovima.

Previše je ,,rupa“ bilo u svim linijama oslabljenog gostujućeg tima (nijesu igrali Jovović i Matanović) koji je odigrao vjerovatno najslabiji meč u sezoni, a Budućnost je ,,osjetila krv“ i zadala novi udarac, možda odlučujući u ovom dvomeču.

Rezervista Lazar Mijović je u 68. primio loptu s desnog boka i iz okreta poslao loptu ispod ruku Ličine koji je morao bolje da reaguje.

Savović je trostrukom izmjenom pokušao da svom timu donese podnošljiv zaostatak pred revanš, ali je na kraju mogao da bude i veći – Stijepović je u 75. u posljednjem trenutku spriječio pogodak Petrovića, a domaćin je imao još jednu šansu... N. KOSTIĆ

Sa jučerašnjeg meča u Danilovgradu

Iskra

1

Dečić

1

1

0

Stadion „braće Velašević“. Gledalaca: 500 Sudija: Nikola Vođević (Podgorica).

Golovi: 1:0 Perović u 38. (pen), 1:1 Martinović u 62. Žuti kartoni: Da Silva, Kuburović (Iskra), Nikolić, Martinović (Dečić)

nije nam se dalo da na pravi način iskoristimo terensku inicijativu, bez obzira na to što smo prije odlaska na odmor stekli minimalnu prednost. Gosti su nas kaznili iz prekida i kada se sve sabere – konačan ishod je realan. Nema sumnje da će i u revanšu odlučivati nijanse i veća želja za uspjehom. Očeku-

jem još jedan tvrd i neizvjestan meč – kazao je trener Iskre Milivoje Novović.

Prije nego što odigraju revanš polufinala 4. maja, Dečić i Iskra sastaće se već u neđelju, 24. aprila, u prvenstvenom meču.

- Od prvog minuta upustili smo se u rovovsku borbu sa taktičkim nadigravanjem, svjesni da

samo jedan potez ili dobra akcija može da presudi u korist jednog ili drugog tima. Nesmotreno smo reagovali u šesnaestercu i primili gol iz penala koji nas nije pokolebao da nastavimo u istom ritmu prema dogovoru uoči utakmice. Ofanziva se isplatila i na kraju moram biti zadovoljan zalaganjem i odno-

Iskra

Dečić

Kordić Perović (od 92. B. Obradović) Da Silva (od 87. Pavlićević) Pavlović Sekulić Bakrač Šaletić O. Obradović Kumburović Šahman

Dragojević Martinović Bećiraj (od 87. Pavićević) Marušić Nikolić (od 67. Božović) Pešukić (od 83. Vucaj) Tući Božanović Drešaj Vuljaj (od 83. Jovanović) Đeljaj

som prema igri svih pojedinaca – izjavio je trener Dečića Vladimir Janković.

B. KADIĆ

Arena

20 Sportski miks

Četvrtak, 21. april 2022.

Prvi dio sezone je obećavao više od eliminacije Buduć

RADOST BJELOPOLJACA: Sa jučerašnjeg meča na Zlatici

Odigrana tri odložena meča Druge lige

Brejk Jedinstva za bijeg na „plus 6“ Kom Jedinstvo

0 3

PODGORICA – Stadion na Zlatici. Gledalaca: 100. Sudija: Miraš Cerović. Strijelci: Korać u 4, Dujović u 67. (ag), Dulović u 83. minutu. Žuti karton: Šćepanović (Jedinstvo).

KOM: Domazetović, Petrović, Dašić, Mirković, I. Vukčević, Filipović (od 61.

Mujović), Pavićević (od 61.

Stanišić), Hot (od 69. Knežević), M. Vukčević (od 76. Peličić), Golubović (od 76. Bulatović), Dujović.

JEDINSTVO: Š. Kolić, Vlaović, Hajrović, Korać (od 84.

Grandov), Dulović, Dacić (od 75. Cvijović), Ivanović (od 82. Ćulafić), D. Kolić (od 84. Čujović), Šćepanović, Banda, Cvijović.

Jedinstvo je lako savladalo Kom, mnogo lakše nego što se očekivalo, tako da su Bjelopoljci na pravi način iskoristili kiks Arsenala, pa su sada sami na vrhu, sa čak šest bodova više za ozbiljan korak ka eliti.

Berane OFK Mladost DG

2 1

BERANE – Gradski stadion.

Gledalaca: 100. Sudija: Ivan

tabela 1.Jedinstvo 29 20 7 2 52:11 67 2. Arsenal 29 17 10 2 43:20 61 3. Bokelj 29 12 12 5 31:16 48 4. Mladost DG 29 13 9 7 38:30 48 5. Kom 29 13 5 10 40:35 44 6. Igalo 29 10 6 13 35:30 36 7. Berane 29 10 4 15 29:42 34 8. Grbalj 29 6 10 13 27:39 28 9. Cetinje 29 6 2 21 22:56 20 10. Titograd 29 3 5 21 18:55 14 U narednom kolu (23. aprila) sastaju se: OFK Mladost DG – OFK Titograd, Igalo – Arsenal, Bokelj – Kom, Jedinstvo – Berane, Grbalj – Cetinje.

Šarac. Strijelci: Muković u 33. i Fujidžama u 76. (Berane), Stanisavić u 25. minutu (OFK Mladost DG). Žuti kartoni: Pejović, Mihaljević (OFK Mladost DG).

BERANE: Aković, Fujidžama, Čikić, Muković, Bujiša (od 89. Lončar), Osmajlić (od 46. Tomović), Vulević, Vukićević (od 90+2. Mićunović), Tmušić, Šunjević, Nedić.

OFK MLADOST DG: Nikić, D. Mugoša (od 77. Raičević), Pejović, Popović (od 46. Naoki), Joković, Škrijelj (od 46. Mihaljević), Banićević, Harada, Stanisavić, M. Mugoša (od M. Boričić), Tešović (od 68.

L. Boričić).

Berane je nakon preokreta uspjelo da trijumfuje i završi posao oko opstanka, dok je Lješkopolje porazom zakom-

plikovalo put ka baražu. Mladost je imala sve, ali je u nastavku Berane željom došlo do velikog trijumfa.

OFK Titograd Igalo

2 5

PODGORICA – Stadion Titograda. Gledalaca: 100. Sudija: Miloš Laličić. Strijelci: Ajković u 14. iz penala i Vučićević u 55. iz penala (OFK Titograd), Kordoba u 36, Bigović u 40, Božović u 49. (ag), Perović u 75. minutu (Igalo). Žuti kartoni: Sekulić, Bracanović (Titograd), Kordoba, Mučalica (Igalo).

OFK TITOGRAD: Rosandić, Sekulić, Ajković (od 46.

Dapčević), Vučićević, Marković, Bracanović, Vukčević (od 46. Turusković), Božović, Spahić (od 77. Šušić), Vujisić, Smolović (od 46. Ljumović).

IGALO: Bjelica, Dajević, Bigović, More, Kordoba (od 76. Kovačević), Mučalica, Perović (od 79. Ilić), Grbić, Petrović, Đurđević (od 85.

U. Vujičić), A. Vujičić (od 85. Đilović).

Igalo je rutinski savladalo Titograd. Nekadašnji šampion broji dane do kada će biti drugoligaš, a do tada pisaće se očigledno loše stranice. Priredio: R. PEROVIĆ

Kad je bilo najvažnije nijesu bili na visini zadatka

PODGORICA – Do meča sa Andorom, košarkaši Budućnost Volija su ove sezone u Evrokupu imali više pobjeda nego poraza (5-4).

Pozitivan skor na strani, međutim, nije pomogao izabranicima Aleksandra Džikića da preskoče prepreku u osmini finala i peti put u klupskoj istoriji se plasiraju u četvrtfinale Evrokupa.

Poraz od 74:64 označio je kraj evropskog puta za Budućnost, ranije nego što se očekivalo, posebno nakon odličnog starta sezone u Evrokupu i skora 7-2 na polovini takmičenja u grupi B. Šest poraza u posljednjih sedam mečeva „izgurali“ su Budućnost iz borbe za prva četiri mjesta u grupi, koja su donosila prednost domaćeg terena barem u prvoj fazi eliminacija (treće ili četvrto mjesto), i „bacili“ Podgoričane na petu poziciju, koja je značila gostovanje Andori.

Pitanje je, međutim, da li bi bilo drugačije i da je Budućnost igrala osminu finala kod kuće, s obzirom na domaće poraze u ABA ligi od Partizana, Crvene zvezde, ali i AC Derbija, te četiri izgubljena meča u „Morači“ u Evrokupu. Poraz od posljednjeplasirane ekipe ACB lige u ovoj fazi sezone je, čini se, najmanje bio posljedica igranja u gostima, već su uzroci bili druge prirode…

PONOVIO SE MONAKO Kao i prošle sezone u drugom i trećem meču četvrtfinala sa Monakom, Budućnost je i pro-

Kintana – Budućnost 3:0 Ostaje da se vidi da li će promjena trenera spasiti Andoru ispadanja iz ACB lige, gdje je na pet kola prije kraja posljednja na tabeli, sa pobjedom manje od sigurne zone. Međutim, promjena na klupi i dolazak Oskara Kintane pokazao se kao pun pogodak pred meč protiv Budućnosti, jer je Andora dovela trenera koji ne gubi protiv podgoričkog tima.

Naime, 55-godišnji trener je na klupi Mursije u sezoni 2016/17. oba puta slavio protiv Budućnosti u Evrokupu. U Španiji je bilo 86:77, a u ,,Morači“ 86:75.

Posljednjom pobjedom sa Andorom, Kintana protiv Budućnosti ima savršen skor 3-0…

- Ključ uspjeha su bili skokovi i odbrana. Ekipa je odigrala veoma dobro drugo poluvrijeme. Jako u odbrani i veoma dobro u skoku – rekao je Kintana, koji je uspio da maksimalno motiviše svoju ekipu da pruži maksimum, za razliku od njegovog kolege na klupi Budućnosti. tiv Andore zakazala u skoku, protivnik je dominirao pod oba obruča. Protiv tima iz Monte Karla je tadašnji tim Dejana Milojevića u drugom meču (64:74), imao ukupno 10 skokova manje (34-44), te šest manje ofanzivnih (14-29), a razlika je u ukupnom broju skokova bila još veća u majstorici u Monte Karlu (25-46), kao i razlika u ofanzivnim skokovima (10-23). Iako je u timu „plavih“ tada bio Vili Rid. Rida protiv Andore nije bilo (zbog teške povrede Aholove tetive je završio sezonu), i znalo se da će to predstavljati problem u reketu „plavih“. Nije bilo ni povrijeđenog Edina Atića, a Vladimir Micov je nastupio rovit zbog problema sa ramenom. Međutim, malo ko je očekivao da će Budućnost

imati čak 20 skokova manje od domaćina (26-46), i svega pet ofanzivnih, naspram 14 Andore.

Tih devet skokova više u napadu, na kraju, su i presudili jer je Andora imala 12 poena nakon ofanzivnog skoka, a Budućnost samo tri, što je skoro cijela razlika poena u konačnom rezultatu (74:64).

- Očigledno je da smo odigrali dva različita poluvremena. U prvom smo bili prilično dobri, držali smo se plana. Pokušavali smo da džimo loptu van ruku nekih njihovih glavnih igrača. U drugom poluvremenu to nijesmo uradili. Uz to, dozvolili smo im da dominiraju u skoku. Nijesam siguran da je bilo ko ove sezone imao 20 skokova više od protivnika – rekao je Džikić.

Arena

Četvrtak, 21. april 2022.

Sportski miks

21

Rukometašice Crne Gore sa Slovenijom igraju pretposljednji meč EHF Euro Kupa

ćnost Volija u osmini finala Evrokupa Košarkaši Budućnost Volija nakon poraza od Andore

,,Lavice“ na velikom ispitu Danas (17.30): Slovenija – Crna Gora

VAŽNA PROVJERA: Bojana Popović

PODGORICA – Prvi od dva meča naša rukometna reprezentacija odigraće danas (17.30 h) u Ljubljani sa Slovenijom. Revanš je u nedjelju u Podgorici, a selektorka Bojana Popović sa rukometašicama raduje se pravim provjerama za Evropsko prenstvo koje počinje u novembru.

DŽIKIĆ: Incident sa Kobsom nije pomogao Meč u Andori će se pamtiti i po sukobu Džastina Kobsa i navijača svog tima. Naime, prilikom tajm-auta Aleksandra Džikića, nepuna tri minuta prije kraja treće četvrtine, jedan od navijača Budućnosti je prišao na dio tribine iza klupe, nagnuo se preko ograde i obratio se treneru „plavih“, tražeći od njega da zamijeni Kobsa, uz uvredljiv komentar na račun crnogorskog reprezentativca.

Kobs je to razumio i ušao u verbalni sukob sa navijačem, ali su ga zaustavili saigrači i Džikić, koji mu je govorio da sjedne.

Reagovala je policija, koja je iz dvorane udaljila tog navijača i još dvojicu, a prilikom napuštanja tribina navijač, koji je vrijeđao plejmejkera Budućnosti, nastavio je sa gesti-

SILI NEDOVOLJAN ZA POBJEDU

Budućnost je do poluvremena uspijevala bolje od kontroliše razliku u skoku (15-23), posebno ofanzivnom (5-7), zbog čega je i na polovini utakmice vodila 39:35. U nastavku, međutim, je došlo do pada, posebno u napadu, jer je Budućnost upisala svega 25 poena (26 je zabilježila u prvoj dionici), ne više od 13 po četvrtini. I to najviše zahvaljujući Di Džej Siliju, koji je u drugom poluvremenu sam ubacio 18 od svojih ukupno 25 poena, od čega je trojke šutirao 5-5.

Nedovoljno za pobjedu, jer je Marko Jagodić-Kuridža ostao na 11 poena iz prve četvrtine, a još samo je Petar Popović bio dvocifren (šest poena u prvom, pet u drugom poluvremenu).

kulacijama prema Amerikancu, ali mu Kobs nije ostao dužan. Jedan drugom su pokazivali prstima da se nađu van dvorane!

- Ne znam kako je počelo i šta se tačno desilo, ali očigledno nam to nije pomoglo – odgovorio je Džikić na pitanje novinara na pres konferenciji nakon meča.

Iako je Kobs prvi put ove sezone meč završio bez poena, reakcija navijača na njegov račun je iznenađenje, s obzirom da je ove sezone najbolji igrač „plavih“ u Evrokupu, sa 15,5 poena, 4,2 asistencije i 2,3 skoka prosječno po meču.

Osim ako to nije reakcija navijača na informacije da će Kobs na kraj sezone, najvjerovatnije, napustiti Budućnost…

Izuzev Edina Atića (povreda) i Igora Drobnjaka koji nijesu ulazili u igru, bez poena su ostali i Džastin Kobs (5-0 za dva poena), Filip Barović (1-0) i Danilo Nikolić (7-0 iz igre, trojke 6-0). Od ostalih niko nije imao više od šest poena, računajući i Kendrika Perija sa pet poena i očajnim šutem iz igre (12-2).

Do poluvremena je Budućnost imala samo dvije izgubljene, u nastavku osam. A popustila je i odbrana, posebno na Klevinu Hani, koji je u nastavku ubacio pet od šest svojih trojki (rekord karijere), i presudio seriji 10:0 za nedostižnih 70:61…

- Imali smo naše šanse u finišu, ali smo ih propustili, na kraju je bilo 10 razlike. Tako je, kako je, čestitam Andori i puno sreće u nastavku sezone – dodao je Džikić.

FOKUS JE SADA NA ABA LIGI

Pošto je eliminisana iz Evrokupa, Budućnosti ostaje da se skoncentriše na završnicu ABA ligi i domaće prvenstvo. Nakon subotnje zaostale utakmice 16. kola u Splitu, koja nema rezultatski značaj, Podgoričane sedmicu kasnije očekuje prvi duel sa FMP-om u četvrtfinalnoj seriji plej-ofa do dvije pobjede.

Ako ne bude iznenađenja, Budućnost će u polufinale na Partizan, od koga je već dva puta izgubila ove sezone. S obzirom na formu dva tima, ali i kadrovsku situaciju, Partizan je veliki favorit protiv Budućnosti, koja u slučaju poraza od „crno-bijelih“ ne bi igrala finale ABA lige prvi put od 2017. godiS. J. ne…

Baraž za Prvu A ligu košarkaša

Ibar se primakao opstanku PODGORICA - Košarkaši Ibra napravili su veliki korak ka opstanku u Prvoj A muškoj crnogorskoj ligi – Rožajci su u prvom meču baraža za opstanak u gostima pobijedili Pljevlja sa 90:74 (22:20, 20:14, 21:17, 27:23).

Ibar je u prvoj četvrtini prvi put stvorio osjetniju prednost, pobjegao na 22:14, ali su Pljevlja odgovorila serijom 8:0, poravnala i ubrzo zatim stvorila maksimalna četiri poena prednosti (29:25).

Neizvjesnost je trajala do serije Ibra od 8:0 za 42:34, ubrzo su gosti stvorili dvocifren višak, a

Rožajci proslavljaju pobjedu sa svojim navijačima

u finišu je bilo i maksimalnih 17 razlike.

Vasilije Knežević je sa 26 poena i devet skokova predvodio Ibar, Armin Kalić je sakupio 20 poena, šest skokova i sedam asistencija.

U ekipi Pljevalja je najefikansiji bio Vasilije Jovanović sa 19 poena, Janko Jelovac je dodao 14.

U baražu se igraju dva meča, a ako bude 1:1 u pobjedama odlučivaće međusobna koš razlika.

S. J.

,,Lavice“ u nedjelju završavaju sa nastupom u EHF Euro kupu, gdje su do sada zablježile po dvije pobjede (S. Makedonija) i dva poraza (Norveška).

- Kratak je period do početka šampionata Evrope, a ovakve utakmice mogu da nam posluže za što bolju pripremu. Želimo, takođe, da se bolje spremimo za Slovenke u odnosu na posljednji duel kada smo izgubile na Svjetskom prvenstvu. Raduje što smo kompletnije zbog čega vjerujem u bolje izdanje – kazala je Milena Raičević.

Slovenke predvodi Dragan Adžić, na što upozorava Raičević.

- Znamo kako Adžić radi taktiku i da će nam trebati mnogo više na terenu nego što mislimo.

Ali, vjerujem da ćemo uspjeti.

Naše reprezentativke nijesu se proslavile, posebno u realizatorskom dijelu, u decembru prošlem godine protiv Slovenije na šampionatu svijeta.

- U Ljubljani rezultatski ne može biti isti meč kakav je bio na SP. Želja će biti veća nego što je bila u toj utakmici i vjerujem da ćemo odigrati kvalitetan meč.

Ne treba da zaboravimo da će nam svaki minut biti važan i treba da ga iskoristimo – poručila je Raičević.

Slovenija sa najboljom igračicom Anom Gros je ozbiljan i rival po mjeri.

- Slovenke neće dozvoliti lako da izgube bodove kod kuće.

Igraće i Gros što daje veći značaj ovoj reprezentaciji. Nema sumnja da će selektor Adžić

Golmanka Anastasija Babović mora na operaciju Golmanku Anastasiju Babović u ponedjeljak (u Zagrebu) očekuje operativni zahvat – čišćenje koljena. Pauziraće četiri sedmice.

- Cimnula sam koljeno, a nekoliko dana kasnije iz čista mira nijesam mogla da ustanem. Magnet meniskusa je povrdio da je potrebna lakša operacija koja je bila i očekivana jer sam prije dvije godine smrskala meniskus. Dobro sam prošla. Ako je već moralo da se desi dobro je što je u ovom periodu – kazala je mlada golmanka.

Babović će od naredne sezone braniti za rumunsku Krajovu.

Društvo će joj praviti saigračica iz reprezentacije – krilo Dijana Mugoša.

dobro spremiti ekipu – napomenula je golmanka Marina Rajčić. ,,Lavice“ očekuju težak meč, a priželjkuju veći fokus u napadu.

- Svaki meč je bitan za nas. Vjerujem da ćemo dobro iskoristiti svaki minut, a u duel ulazimo kao da je u pitanju prvenstveni meč. Želimo da pokažemo šta znamo. Neće biti lako, ali uz pravi fokus možemo da očekujemo dobre stvari.

Prokomentarisala je naša golmanka i posljednji duel u Španiji.

- Nijesmo toliko loše igrale, ali smo imali veliki broj promašenih šuteva. Golmanka Slovenije je dobro branila. ,,Lavice“ se nadaju da će u nedjelju sa navijačima proslaviti dobar rezultat i najaviti prave stva-

Bez Nataše Ćorović Na jednom od posljednjih treninga Nataša Ćorović izvrnula je zglob. Prvotimka Budućnost Bemaxa, iz predostrožnosti, nije otputovala sa nacionalnim timom u Sloveniju.

ri za ljeto kada ih očekuje nastup na Mediteranskim igrama.

- Ne sumnjam u podršku navijača. Gledale smo revanš baraža za Svjetsko prvenstvo – ,,Morača“ je bila puna. Vjerujem da će navijači, u velikom broju, doći da nas podrže – kazala je Rajčić.

A. M.

NBA: Nju Orleans napravio neočekivan brejk, velika partija Batlera u pobjedi Majamija

Poraz Finiksa i povreda Bukera Povreda prvog strijelca Devina Bukera veća je briga za Finiks Sanse, od poraza 125:114 od Nju Orleans Pelikansa, za 1:1 u plej-of seriji NBA lige.

Ekipa sa ubjedljivo najboljim učinkom u regularnom dijelu sezone (64-18) izgubila je prednost domaćeg terena u plej-of seriji, a potencijalno dugoročno i glavnu realizatorsku opciju.

Bek-šuter Buker je na početku treće četvrtine morao van terena zbog povrede zadnje lože.

Nakon meča trener Monti Vilijams nije želio da komentariše ozbiljnost povrede Bukera.

Zbog sličnog problema druge noge je pauzirao čak sedam utakmica u jednoj fazi ligaškog dijela sezone. Oporavak od povreda zadnje lože u prosjeku traje četiri sedmice, tako da je ovo potencijalno žestok udarac za šampionske ambicije Sansa.

Nju Orleans (skroman skor 3646 u ligaškom dijelu) do skoro senzacionalne pobjede predvo-

Buker pored terena nakon povrede

dilo je krilo Brendon Ingram sa 37 poena uz 11 skokova i devet asistencija. Bek Mekalum dodao je 23 poena. Za Finiks, za manje od 25 minuta na parketu, Buker je upisao 31 poen.

Plejmejker Pol je pored 17 poena imao 14 asistencija, a krilo Bridžis upisao je 19 poena.

Memfis je odgovorio Minesoti i na svom terenu slavio 124:96, za 1:1 u plej-of seriji. Duel je riješen praktično do poluvremena, kada su ,,grizliji“ zaslužili dvocifrenu prednost.

Povratnik, plejmejker Dža Morent, u rutinskom izdanju za manje od 30 minuta na parketu je upisao 23 poena uz deset asistencija i devet skokova. Bejn i Džekson dodali su po 16 poena u odličnoj timskoj partiji. Minesota nije imala rješenja u napadu, mlado krilo Edvards upisao je 20 a centar Tauns 15 poena uz 11 skokova.

Majami je rutinski poveo 2:0 u seriji protiv Atlante, na svom terenu prvoplasirani tim Istočne konferencije pobijedio je 115:105.

Meč je riješen u trećoj četvrtini, a fantastično je odigrao bek-krilo Džimi Batler. Prva zvijezda Majamija upisala je čak 45 poena uz po pet skokova i asistencija. Hiro je sa klupe dodao 15 poena. U skromnom izdanju očigledno umorne Atlante, koja je prošla kroz plej-in razigravanje, Bogdanović je upisao 29 poena uz četiri skoka, a bek Jang 25 poena.

S. S.

Arena

22

Četvrtak, 21. april 2022.

Ilija Marković

ŠAH Zapažen nastup učenika OŠ „Njegoš“ iz Spuža na kvalifikacionom turniru u Podgorici

Knjiga na poklon za dalju edukaciju Prošlo je skoro pola godine od kada je u OŠ „Njegoš“ u Spužu formirana šahovska sekcija sa preko stotinu polaznika od prvog do šestog razreda.

Bio je to pravi potez nastavničog kolektiva ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove da u saradnji sa ŠSCG ovaj hram znanja, kao s kraja osamdesetih prošlog vijeka, bude centar drevne igre za sve učenike koji žele da ispolje moć logike i rasuđivanja, te kreativnost i pravi takmičarski duh na crno-bijelim poljima.

I kako nam rekoše učiteljice Olivera Jovanović i Sandra Komarica koje su se prihvatile rada sa talentovanim pionirima sve se odvija po planu i programu na njihovo i zadovoljstvo roditelja, a kruna dosadašnjih aktivnosti je prvi nastup na kvalifikacionom turniru za naredno državno kadetsko prvenstvo, koji je održan u OŠ „Štampar Makarije“ u Podgorici.

- Našu školu su predstavljali marljivi i vrijedni učenici: Jelena Milačić , Branko Novićević, Novak Golubović, Danilo Brković, Aleksa Kosović, Matija Jočić, Anja Boričić, Marija Radulović, Itana Zečević, Danilo Božović, Nikolina Potparić, Mašan Radulović, Đorđe Radović, Miloš Jovanović, Andrea Popović, Lena Ljumović, Ognjen Vidić, Željko Marković, Milica Lalević, Vuk Raščanin i Goran Rovčanin i svi su pokazali izuzetno umijeće i želju za dokazivanje, na čemu im od srca čestitamo i želimo još više uspjeha u daljim nastupima i takmičenjima. Naravno, zadovoljni smo i ostvarenim rezultatima s obzirom da se radilo o našoj premijeri. Istina, mnogo nam je draže da su đeca osjetila atmosferu i čar nadmetanja za tablom sa vršnjacima iz drugih škola. Za učešće su nagrađeni šahovskim knjigama, što će ih dodatno motivisati da još ozbiljnije shvate značaj

Crnogorski jedriličar uoči posljednjeg dana šampionata peti u generalnom plasmanu

Marković u borbi za medalju na EP Takmičari iz OŠ „Njegoš“

šaha na polju intelektualnog razvoja rekla je Jovanović.

Ona je naglasila da su se tog dana posebno obradovali susretu s aktuelnim desetostrukim prvakom Crne Gore, velemajstorom Nikolom Đukićem koji im je sa neskrivenim zadovoljstvom izašao u susret i svima podijelio autograme i obećao novo druženje u Spužu.

Sekretar ŠSCG Bora Miljanića ističe da se u ovoj školi odvija prava mala šahovska bajka.

- Zahvaljući agilnoj upravi i sjajnim nastavnicima, đeci je šah prezentiran na lijep i zanimljiv način tako da se veliki broj dječaka i djevojčica prijavio da izučava ovu misaonu igru. U razgovoru sa učiteljicom Oliverom saznao sam za neke nove i veoma poučne metode koje primjenjuju, do sada meni nepoznate, pa sam izrazio želju da kao gost prisustvujem nekim časovima edukacije kako bih dodatno proširio svoje nemalo šahovsko pedagoško znanje.

Nižem uzrastu mnogo je važniji dobar pedagog nego kvalifikovani šahista jer uz prikladnu literaturu i veliko pedagoško zna-

nje i iskustvo nastavnika đeca sa zadovoljstvom idu na časove šaha. Zato mi šahisti možemo mnogo da naučimo od dobrih prosvjetnih radnika – smatra Miljanić.

On napominje, da je ljudima u savezu posebno drago što su mališani i uprava škole oduševljeni saznanjem da ŠSCG razmišlja o ideji da upravo ova škola bude pilot projekat u kojoj će đeca od prvog razreda učiti prve šahovske poteze uz kapitalne naslove knjiga „Kroz svijet šaha sa rakunom“. Obećao je da će zajedno pripremiti projekat i ponuditi ga Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta. podsjetivši da je u OŠ „Njegoš“, davne 1988. godine, odigran čuveni meč između osmog svjetskog prvaka Mihaila Talja i našeg proslavljenog velemajstora Božidara Bonje Ivanovića.

- Simbolično, škola nosi naziv velikog Petra II Petrovića Njegoša koji važi za prvog crnogorskog šahistu o čemu lijepo govore „Pisma iz Italije“, istakao je glavni koordinator aktuelnog programa akcije „Šah u škole“ Boro Miljanić.

Završen prvi kvalifikacioni turnir ŠK „Budućnost CEDIS“

Pehar Draganiću FIDE majstor Veljko Draganić osvojio je prvo mjesto na startu kvalifikacionih turnira ŠK „Budućnost CEDIS“ sa 4,5 od mogućih pet poena.

Standardni prvotimac ŠK „Nikšić“ je četiri partije riješio u svoju korist i jednu remizirao i pri tome opravdao ulogu favorita i najveći rejting među 16 učesnika.

Gorčinu poraza nije osjetio ni MK Veljko Šćekić na drugoj poziciji sa četiri poena, dok je bronzana medalja pripala FM Sretenu Đukanoviću sa tri poena. Bodove za plasman na finalno takmičenje uknjižili su i Dragoljub Abramović, Slavko Dedić, Nebojša Mitrić i Bogdan Šoć sa po 3 te Velimir Jeknić, Zoran Lakušić i Katarina Đukić sa po 2,5 poena. Zatim slijede Nebojša Vešović, Sofija Milović i Đorđe Žižić sa po 2, Andrija Koprivica i Iva

Svrkota sa po 1,5 i Danilo Mitrović sa 0,5 poena. Festival se sastoji od pet turnira i finalnog, na kojem će nastupiti osam najuspješnijih igrača iz kvalifikacija te najbolja dama i omladinac, a drugi je na programu od 13. do 15. maja - Posebno raduje značajno učešće pionira i pinorki, budući da je osnovni cilj organizacije ovakvih i sličnih festivala pružanje šanse mladim igračima da se okušaju i dokazuju u partijama sa mnogo iskusnijim protivnicima, što će im

Abramović 0 Draganić 1 1.d4 d5 2.c4 c6 3.Nc3 Nf6 4.Nf3 dxc4 5.a4 Bf5 6.Ne5 Nbd7 7.Nxc4 Qc7 8.g3 e5 9.dxe5 Nxe5 10.Bf4 Nfd7 11.Bg2 g5 12.Nxe5 gxf4 13.Nxd7 0–0–0 14.Qd4 Qxd7

PODGORICA – Ilija Marković boriće se danas za medalju na Evropskom prvenstvu za jedriličare do 21 godine, u olimpijskoj klasi ILCA 7.

Reprezentativac Crne Gore i jedriličar Delfina iz Tivta nastavio je sa fenomenalnim izdanjima i uoči današnjeg, posljednjeg finalnog dana, odnosno dvije posljednje regate nalazi se na petom mjestu u generalnom plasmanu i odlučan je u namjeri da uloži i posljednji atom snage kako bi stigao do pobjedničkog postolja.

Naravno, Marković je već sada ispisao nove stranice istorije kada je crnogorsko jedrenje u pitanju, jer je tokom prva dva finalna dana, dva puta stizao do prvog mjesta.

Ilija bi već sada vjerovatno imao medalju, da tokom prvog

Strijelci zapaženi na međunarodnom turniru u Sarajevu

Zlato i tri bronze za Crnogorce PODGORICA - Crnogorski strijelci imali su zapažen nastup prošlog vikenda u Sarajevu, gdje je održan međunarodni turnir povodom Dana oslobođenja grada.

Najbolji na turniru Budućnosti

nesumnjivo mnogo koristiti u daljem šahovskom razvoju i usavršavanju, rekao je naš

reprezentativac GM Nikola Đukić koji je uručio nagrade najboljima.

15.Qxf4 Bd6 16.Qd4 Kb8 17.e4 Bh3 18.0–0 Bxg2 19.Kxg2 Qe7 20.Qc4 h5 21.Rae1 f6 22.Re3 h4 23.g4 h3+ 24.Rxh3 Rxh3 25.Kxh3 Qh7+ 26.Kg2 Qxh2+ 27.Kf3 Qh3+ 28.Ke2 Qxg4+ 29.f3 Qg2+ 30.Rf2 Qg5 31.Qd3 Qc1 32.Qb1 Qf4 33.Kf1 (dijagram) Bc5 34.Qe1 Bxf2 35.Qxf2 Qc1+ 36.Kg2 Rg8+ 0:1 Priredio: B. KADIĆ

dana i tokom prve regate nije dobio dva penala. Isključen je sa regatnog polja u momentu kada se nalazio na drugom mjestu, jako blizu cilja. Ali, nije se predavao i potvrdio je da spada u grupu najtalentovanijih jedriličara planete. llija je, inače, prošle godine bio deveti na Svjetskom prvenstvu do 21 godine, bio je u TOP 20 na šampionatu Evrope koje je sjajno organizovano u Tivtu, a stigao je i do zlatne grupe na senorskom šampionatu Evrope.

Lidersku poziciju, uoči posljednjeg dana, drži Pol Hametemen iz Holandije, na drugom mjestu je Teo Pijeri iz Francuske, na trećem Ćezare Barabino iz Italije, a na četvrtom Vilijem Viresma iz Holandije.

Bodovna razlika nije velika, odlučivaće nijanse, sve je moguće…

R. P.

Novak Dević okitio se zlatom, a u timu sa Željkom Miličković i Dušanom Đukićem, uspio je da osvoji bronzano odličje u ekipnoj konkurenciji, dok su kod dama Ivona Bulatović i Jelena Pantović osvojile bronzu...

Dvije godine pandemije i prilagođavanja sportista novim uslovima rada i takmičenja, dovele su do toga da su se strijelci uželjeli interakcije i nadmetanja sa svojim kolegama, pa je turnir prerastao okvire regionalnog i postao „šampionat Evrope“ u malom.

Pored zemalja regiona, svoje predstavnike imale su i Francuska, Češka, Italija i Švedska.

Organizatori su odradili odličan posao, pa su ,,animirali“ veliki broj strijelaca svjetske

klase da se nadmeću u Sarajevu. Inače, ovaj turnir koji je nekad bio pretežno za discipline vazdušne puške, proširio je svoj domen i na ostale kategorije vazdušnog oružja.

Konkurencija u svim disciplinama bila je izvanredna, pa je prisustvo nekoliko svjetskih i evropskih prvaka, učinilo da takmičenje bude u rangu najboljih evropskih turnira.

Naši strijelci odlično su se snašli, naročito takmičari u disciplini vazdušni pištolj.

Novak Dević je odličnim izdanjem u finalu i novim rekordom Crne Gore osvojio svoju prvu zlatnu medalju u seniorskoj konkurenciji.

Dević je prvi dan takmičenja nagovijestio dobru formu i raspoloženje, bio je peti, sa osvojenih 560 krugova. Drugi dan takmičenja, bio je šesti sa 558 krugova, ali je u finalu (koje se pucalo samo drugog dana) bio gotovo besprekoran i osvojio zlatnu medalju sa 238,5 bodova.

Prvog dana takmičenja, kada

Arena

Četvrtak, 21. april 2022.

Sportski miks

23

Odbojkašice Galeba

Završen plej-of Prvenstva Crne Gore za odbojkaše

Četvrta uzastopna dupla kruna Budve Budva 3 Budućnost volej 2 BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 420.

Sudije: Sonja Simonovska i Predrag Beljkaš (oboje iz Bara). Rezultat po setovima: 22:25, 25:15, 25:20, 21:25, 15:6.

BUDVA: Jelić, Miljanić, Lečić, Milenković, Gmitrović 15, Krivokapić, Despotovski 4, Milić 18, Urban (libero), Baranov 6, Bjeljac 4, Mihajlov 24.

BUDUĆNOST VOLEJ: Dubak, Čičić (libero), Mašković, B. Vlahović 1, N. Radović 10, Radević, Hadžisalihović 20, Miranović, Perunović 2, I. Vlahović (libero), Ćinćur 5, Jovović 22, B. Radović 3.

Odbojkaši Budve četvrti put uzastopno osvojili su titulu prvaka Crne Gore, i četvrtinu sezonu zaredom su osvajači duple krune, čime su potvrdili dominaciju na crnogorskoj sceni tokom četvorogodišnjeg postojanja.

Budva je titulu odbranila sa 3:0 u finalnoj seriji plej-ofa, a do treće pobjede protiv Budućnost voleja, na svom terenu, došla je najteže sa 3:2, nakon sat i 56 minuta igre.

Branilac trofeja prethodna dva

Polufinale plej-ofa za odbojkašice

Galeb prvi finalista ODBRANILI TITULU: Odbojkaši Budve



Kapitenu prvaka Crne Gore Aleksandru Gmitroviću pobjednički pehar je predao predsjednik Upravnog odbora Odbojkaškog saveza Crne Gore Cvetko Pajković

duela dobio je po 3:1. Budućnost je u dobrom dijelu finalne serija bila ravnpravan takmac, uz malo više sreće je, možda, mogla da stigne i do četvrtog meča, ali je ekipa Miloša Markovića na kraju opravdala ulogu favorita..

Budućnost je bolje otvorila meč – u prvom setu je povela 8:5, Budva je preokrenula na 16:15, vodila je do 18:17, ali su Podgoričani serijom 4:0 poveli 21:18. Uspjela je Budva da poravna na 22:22, ali je onda Đorđe Jovović donio 23.

poen, a dva uzastopna poena za prvi set osvojio je Nikola Radović, koji je dva puta izblokirao Aleksandra Gmitrovića.

Budva se ekspresno vratila u drugom setu, u kojem se epilog mogao naslutiti na 10:6, ali i 17:12, kada je poen osvojio Blažo Milić. Budvani su nakon toga rutinski priveli set kraju.

Slično je bilo i u trećem setu, jer je Budva odmah na startu povela 4:1 i 9:5, a kontrom Gmitrovića je stekla odlučujuću prednost na 13:7. Budućnost je

u nekoliko navrata prilazila na tri poena zaostatka, posljednji put na 23:20, ali je šampion set mirno završio set blokom Maksima Mihajlova.

Budućnost se, međutim, nije predavala, od početka četvrtog seta je pokazala da ne želi da se i treći meč završio 3:1.

Ekipa Balše Radulovića je držala do dva poena prednosti do 16:14, kada je Matija Ćinćur donio 17. poen, a nešto kasnije su „plavo-bijeli“ stigli do nedostižnih 20:15.

U petom setu, međutim, dileme nije bilo. Sa tri poena u nizu, Budva je povela 4:1, a onda je novom serijom od 7:0 stigla do vođstva od 12:3, koje je značilo da titula ne mijenja S. J. vlasnika.

Akademija Galeb

2 3

TIVAT – Dvorana „Župa“. Sudije: Slobodan Kovačević i Jelena Mitrović (oboje iz Podgorice). Rezultat po setovima: 26:24, 25:23, 11:25, 14:25, 13:15.

AKADEMIJA: Anđelić 12, Krunić (libero), Đukić 3, Lopičić, Popović 13, Brajković, Milivojević, Mitrović 4, Adžić 5, Orlandić, Durutović (libero), Davidović 4, Božović 19, Bulatović.

GALEB : Džerard 6, Šćepanović 7, Krivokapić, Laković 16, Medin (libero), Stojanović, Labović (libero), Radović, Kovačević, Vlaović, Dragojević 7, Fergus 20, Čavić 14, Bojić 7.

Odbojkašice Galeba prve su finalistkinje plej-ofa prvenstva

Crne Gore – nakon maksimalne pobjede kod kuće, Baranke su i u Tivtu bile bolje od Akademije, ali znatno teže – 3:2.

Vodio je debitant u ligi 2:0 u setovima, bio na pragu iznenađenja, ali je kvalitetniji i iskusniji sastav Galeba u naredna dva seta pokazao snagu i izborio taj-brejk. U odlučujućem setu bilo je neizvjesno, ali je ekipa Petra Kokovića na kraju stigla do pobjede od 3:2 i izborila finale.

Drugi finalista mogao bi biti poznat večeras, kada drugi meč polufinalne serije igraju Albatros iz Herceg Novog i Luka Bar (19 časova). „Sirene“ su u prvom meču slavile 3:1, ali Novljanke žele da izbore majstoricu. U prvenstvenom duelu u Sportskom centru Igalo, Albatros je pobijedio Luku Bar sa 3:1.

S. J.

U Odbojkaškom savezu Crne Gore razočarani najnovijom raspodjelom novca

Jelena Pantović (desno) sa bronzanim odličjem

se pucalo u pojedinačnoj i u timskoj konkurenciji, zablistali su i Željko Miličković i Dušan Đukić (deveto i 15. mjesto pojedinačno), koji su skupa sa Novakom osvojili bronzanu medalju u ekipnom plasmanu.

Strijelac kolašinskog Gorštaka Lazar Vujošević takmičenje je završio na 14. mjestu.

Drugog dana, kada su na programu bili samo pojedinačni nastupi, Miličković je i finale, kao i kvalifikacije, završio na

sedmom mjestu, dok je Đukić bio 10.

Da su i naše djevojke u disciplini pištolj raspoložene, nagovijestile su prvog dana kada je Ivona Bulatović osvojila bronzanu medalju sa 545 krugova, a pozicije od četvrtog do šestog mjesta pripale su njenim koleginicama Anđeli Miličković, Jovani Popović i Jeleni Pantović.

Drugog dana turnira, Jelena Pantović je bila šesta ali se u

finalu „probudila“ i sa 207,3 boda uspjela da osvoji bronzanu medalju. Ovo je za Jelenu, nakon godine pune oscilacija i iskušenja, nagovještaj vraćanja na put uspjeha i dobrih rezultata. Popović je sedmo mjesto u kvalifikacijama popravila petom pozicijom u finalu, dok su Miličković i Bulatović završile na devetom, odnosno 10. mjestu.

U disciplini vazdušna puška, oba dana je naš najbolji predstavnik bio Miloš Božović.

Prvo je sa 616,4 osvojio šesto mjesto, da bi drugog dana sa 619 bodova bio peti, u finalu osmi. Nemanja Šekarić je prvog dana bio standardan, ali je drugog dana sa 610,1 bod ostvario svoj najbolj rezultat na međunarodnim takmičenjima.

Djevojke u ovoj disciplini su oba dana bile u okviru svojih trenutnih mogućnosti (sredina tabele), ali su pokazale stabilnost i napredak u formi.

To im donijelo ekipno šesto mjesto prvog dana. Prvog dana se izdvojila Darinka Bulatović sa 612,2 boda, a drugog Ksenija Jukić sa 609 bodova.

Streljačka struka Crne Gore imala je svoje predstavnika u sudijskom žiriju turnira, gdje su nas predstavljali Željko MiličkoR. P. vić i Željko Božović.

Ko je taj koji može da se igra sa nacionalnim reprezentacijama PODGORICA - Posljednjom i konačnom odlukom v. d. direktora Uprave za sport i mlade Marka Begovića, a na osnovu rješenja Komisije za dodjelu sredstava za sufinansiranje programa sportskih organizacija, najviše je pogođen Odbojkaški savez Crne Gore.

Naime, u prethodnoj odluci o raspodjeli sredstava, koju je Begović kasnije stavio van snage, Odbojkaškom savezu je bilo opredijeljeno 350 hiljada, dok je u ponovljenoj proceduri dobio čak 100 hiljada eura manje. Tim povodom su se oglasili iz OSCG. - Odbojkaški savez Crne Gore izražava nevjericu i nezadovoljstvo odlukom o raspodjeli sredstava nacionalnim sportskim savezima za 2022. godinu. Umanjenje za 100 hiljada eura u odnosu na prvobitnu odluku, iza koje je prije samo 20 dana direktor Uprave za sport i mlade ,,stajao pod punom odgovornošću“, imaće nesagledive posljedice na takmičenja i nastupe odbojkaških selekcija, navode iz OSCG. - Zvuči nevjerovatno da se

neko, pa makar bio direktor Uprave za sport i mlade, nadležno ministarstvo ili komisija, na ovaj način igra sa nacionalnim reprezentacijama i savezima i njihovim programom aktivnosti. Ko je taj koji može da odluči koja reprezentativna akcija vam je važnija od druge u ovoj godini, a nema nikakve konekcije sa pojedinim sportom ?! - saopšteno je iz OSCG. OSCG je u prethodnih pola godine pokrenuo besplatnu školu odbojke širom Crne Gore, kompletno sponzorstvo generalnog sponzora EPCG namijenio i dodijelio klubovima i uradio niz afirmativnih poteza, sve u cilju omasovljenja odbojke (koja je već najmasovniji ženski sport) i obezbjeđivanja dodatnih sredstava klubovima kako bi ista uložili u razvoj đece i mlađih kategorija.

- Apsolutno je nevjerovatno i nerazumljivo da se nakon takvih poteza desi ovakvo umanjenje od trećine godišnjeg budžeta i to u godini kad je direktor Uprave za sport i mlade govorio da ,,nikad više novca

nije bilo za sport nego sad“!?

Kada tome dodamo da su se odbojkaši dva puta u nizu plasirali na Evropsko prvenstvo i da se ove godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji borimo za odlaske na nova velika takmičenja, onda je ovaj skandal još veći. U ovim uslovima raspodjele, mi kao savez koji broji čak 10 reprezentativnih selekcija, od kojih neke imaju čak i po dva ili tri takmičenja u ovoj godini, prinuđeni smo da otkažemo većinu akcija zbog nedostatka novca i to će se, nažalost, odnositi na skoro sve mlađe kategorije, koje će biti uskraćene za takmičenja koja bi im bila od velike važnosti za dalji razvoj. Smatramo da je krajnje vrijeme da se država uključi u ovu problematiku i da nađe način finansiranja sporta koji će biti izvjesniji, tj. da svi savezi znaju na koji iznos mogu da računaju u odnosu na kategorizaciju sporta kako bi mogli planirati svoje aktivnosti, a ne da sve zavisi od volje jednog čovjeka ili par ljudi i njihove naklonjenosti i odnosa prema nekome – navodi se u saopštenju OSCG. R.A.

24

Feljton

Četvrtak, 21. april 2022.

1.

7.

OLIVERA VELIMIROVIĆ-ŽIŽIĆ – DOAJENKA CRNOGORSKE NAUKE » Priredio: Slobodan ČUKIĆ

„LABEATI I DOKLEATI KROZ IZVORE I ARHEOLOŠKI MATERIJAL” - ČASOPIS MATERIJALI IV, 1966, STR. 61 - 64. (NASTAVAK)

Labeati su stanovali jugoistočno od Doklee na sjevernim obalama Skadarskog jezera. Oni su već 166. godine prije nove ere bili potučeni, a u doba kasne republike činili su jedan civitas. Labeatska civitas, izgleda da je izgubila svoju životnu opravdanost u trenutku kada je August uspostavio koloniju Skodru. Područje obiju ovih zajednica uključene su u područje kolonije. Na sličan način uspostavljena je Dokleatska civitas. Pleme Dokleata stanovalo je većim dijelom u nešto nepristupačnijim brdima između Zete i Morače. Jedina njihova vrata prema civilizovanom svijetu bio je sastav ovih dvaju rijeka na kome je, takode u Avgustovsko doba došlo do organizovanja njihove civitas, koja se u rano carsko doba razvila u najznačajniji centar ovog velikog područja. Taj razvoj išao je na štetu svih gradova u okolici, pa tako Skodre i Meteona. Doklea je postala prije svega onaj trgovački punkt na kome su se interesi Rima saplitali u pozitivnom smislu sa interesima manje prohodnog ilirskog zaleđa. Dok su Labeati zbog svog suviše otvorenog geografskog položaja bili pregaženi rimskom ekspanzijom, dotle je pomirljivi stav Dokleata bio na obostranu korist u času kada Rimljani nijesu sticali uvjerenje o velikim prednostima koje bi eventualno dalo osvajanje njihovog područja.

Dokleatska civitas je naša današnja Duklja. Njoj su u samom početku dodijeljena velika područja u današnjoj Crnoj Gori. Prema napisu koji je nađen u Riječanima u kojem se pominje princeps Dokleatus mi vidimo da se područje koje je pripadalo staroj Duklji protezalo sve do rijeke Trebišnjice, a to znači do granica civitatis Daorsa.

Dokleatska civitas dobila je pod Flavijevcima građansko pravo i gradsku autonomiju.

Takvom unapređenju bio je svakako uzrok izgradnja naselja tj. prerastanje naselja u grad italskog tipa. Civitas je

Koliko je bilo gradskih labeatskih zajednica?

Pleme Dokleata stanovalo je većim dijelom u nešto nepristupačnijim brdima između Zete i Morače. Jedina njihova vrata prema civilizovanom svijetu bio je sastav ovih dviju rijeka na kome je, takođe u avgustovsko doba došlo do organizovanja njihove civitas, koja se u rano carsko doba razvila u najznačajniji centar ovog velikog područja Pojasna pločica iz Gostilja, grob 119

Dokleatska civitas je naša današnja Duklja. Njoj su u samom početku dodijeljena velika područja u današnjoj Crnoj Gori. Prema napisu koji je nađen u Riječanima u kojem se pominje princeps Dokleatus mi vidimo da se područje koje je pripadalo staroj Duklji protezalo sve do rijeke Trebišnjice, a to znači do granica civitatis Daorsa

Ostaci dokleatskih memorija u Riječanima

prema tome predstavljala prelazni administrativni tip od starog domaćeg plemenskog uređenja ka urbaniziranim formama koje je forsirala rimska administracija. Rimska politika je izrazito težila ka ovom cilju. Od vremena Flavijevaca u mnogim područjima koja su se nalazila u rangu plemenske civitas, osnovani su municipiumi koji su na svom teritoriju zamijenili dotadašnji sistem civitasa, sa italsko-rimskim sistemom municipiuma. U području Labeata i Dokleata

Ostaci dokleatskog kastela u Riječanima

dosada su nam poznata samo dva takva slučaja: gradovi Skodra i Doklea. Neistražene obale Skadarskog jezera ne dozvoljavaju za sada nikakve pretpostavke o postojanju naselja ovoga ranga na tom području.

Plinije navodi Skadar kao „oppidum civium romanorum“ što znači da je Skodar u rano rimsko doba bio utvrđeni grad. On je sigurno vrlo rano prerastao u koloniju, a labeatski civitas, slobodna plemenska organizacija, već u početku principata prerastala je u koloniju Sko-

Pojasna pločica iz Gostilja, grob 126

dru i tim iz temelja promijenila svoj politički status.

Labeati su zbog svog geografskog položaja bili vrlo rano izloženi uticajima više kulture, u ovom slučaju helenizma.

Prisne trgovačke mreže sa grčkim kolonijama prije svega sa Epidamnom (Dirahijom) i Apolonijom (Pojane u Albaniji) donijeli su među Labeate mnoge elemente provincijalnohelenističke kulture i u takvoj atmosferi živjelo se i radilo prije svega u Skodru, no ne mnogo manje i u Medunu.

Nekropola koja je prije nekoliko godina otkopana na obalama Skadarskog jezera (u Gostilju, prim. pr.) pokazala nam

je Labeate kao ljude koji su živjeli u okvirima jedne gradske civilizacije, više ratnike i trgovce nego poljoprivrednike.

Začeci polisa možda nijesu dobili svoje konačne oblike onako kako bismo ih zatekli u matičnom grčkom polisu.

Ali kovnice novca u Skodru s konca III i II vijeka prije nove ere jasno nam govore da je ovo naselje bilo svjesno svog gradskog karaktera. Kada su se Rimljani 167. godine odlučili za razbijanje Gencijeve države, od Labeata i Dokleata stvoreno je posebno upravno područje, a to znači da je ovdje postojala jedna ili više gradskih zajednica koje su mogle da ponesu

Povodom devedeset godina života i sedamdeset jedne godine istraživačkog rada i stvaralaštva, donosimo stručne članke naše poznate i ugledne naučnice, arheološkinje Olivere Velimirović-Žižić

politički život usaglašen na rimski način upravljanja. U kolikoj su mjeri Rimljani bili u stanju da održavaju red i poredak u novonastaloj teritorijalnoj formaciji nama nije sasvim jasno. Naime, ponovno osvajanje Dokleatskog područja 33. godine prije nove ere navodi nas na pomisao da je rimska vlast u ovim krajevima a poslije 167. godine prije nove ere mogla varirati do te mjere da je u 33. godini prije nove ere bilo potrebno novo osvajanje.

Sa nalazima sa kojima za sada raspolažemo, a to su nekropola u Gostilju, otkopani tumuli u Momišicima, u Tuzima i drugima, te gradska naselja kao što su Medun i Duklja moguće je izvesti tek po neki zaključak, odnosno istorijske podatke kao što su Polibije, Tit Livije i drugi, i konfrontirati ih, sa onim što su do sada, dala istraživanja na terenu. Ovdje ne smijemo zaboraviti ni mnoge gradine koje potiču iz toga doba na kojima ćemo sigurno naići na dokumenta iz plemenskog života.

Program istraživačkih radova postaje nam tim jasniji kada imamo u vidu ono do čega smo došli dosadašnjim istraživanjima. Taj program prije svega treba da obuhvati istraživačke radove na praistorijskim gradinama u području koje pretpostavljamo da pripadaju ovim plemenima. Ova istraživanja će bez sumnje biti nadopunjena nalazima iz grobova. Vrlo zanimljiv odsijek istraživanja predstavljaće svakako istraživanje onog perioda u kome su se Labeati i Dokleati u režimu plemenske civitas tokom II i I vijeka prije nove ere saživljavali sa rimskom civilizacijom u kasnom rimskom republikanskom dobu. Ovaj period je vrlo slabo urađen uopšte uzeto u arheološkoj jugoslovenskoj nauci. Za praistoričare on predstavlja heterogenost zbog toga što se u njemu javljaju oblici rimske antike. Antičke arheologe u njegovom proučavanju smetaju praistorijski elementi sa kojima se na tom poslu neminovno moraju susresti. II i I vijek prije nove ere su takoreći ničija zemlja između praistorije i antike, ali upravo zbog toga i možemo mirno reći od prioritetnih zadataka su istraživanja ovog perioda iz prošlosti naše zemlje.

(Nastavlja se)

Četvrtak, 21. april 2022.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. april 2022.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. april 2022.

27

OBAVJEŠTENJE Poštovanim čitaocima i korisnicima oglasnog prostora dnevnog lista Pobjeda: Praznični broj našeg lista izaći će 24. aprila 2022. godine. Šalter Službe oglasa primaće materijal zaključno sa 23. aprilom 2022.

Za naredni broj ,,Pobjede“, 26. aprila 2022. godine, šalteri Službe oglasa u Podgorici i Nikšiću biće otvoreni od 25. aprila 2022. godine.

Kontakt telefoni: 020-202-455, 020-202-456, 040-201-204 OGLASNO ODJELJENJE NOVA POBJEDA D.O.O. CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „VIDASUS“ doo, Cetinje, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-554/8 od 12.04.2022.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju-postavljanje privremenog ugostiteljskog objekta (013.1), ugostiteljske terase (013.2) privremenog objekta za sport i rekreaciju-Avanturistički park, na dijelu katastarskih parcela 5143/1, 5140/1 i 5147/1 KO Njeguši, Opština Cetinje predviđenih Programom objekata privremenog karaktera za područje NP »Lovćen« za period 2020 – 2024. godine.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

Nosilac projekta „VIDASUS“ doo, Cetinje, može, shodno odredbama člana 15 Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Nosilac projekta, „VIDASUS“ doo, Cetinje, je dužan, shodno odredbama člana 17 Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Uputsvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJE se plac 2200 m2 Jelenak opština Danilovgrad.

Tel 069/031-294 1 STROGI centar – poslovna zgrada rezidencija 700m2 sa 8 parkinga, dvorištem, 4 ulaza/ izlaza, 2 nezavisna stepeništa, pristup svim vozilima, itd. Prodajem.

Tel.069/912-070 6

KOSIM placeve, bašte i dvorišta profesionalnim motornim trimerom.

Dolazim odmah.

Povoljno Vukčević.

069/991-999, 067/000-008 5

Odličan pijesak iz Bečića, sa izvještajem o laboratorijskom ispitivanju, podoban za upotrebu u građevini, zasipanje plaža i oplemenjivanje teritorije.

BESPLATNO! Kontakt: 068-053-656

uslugE STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih radova, kao i popravka krovova, dimnjaka i slično Tel.069/926-382, 020/629-558 2 OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah.

NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

BEGOVIĆ TEL.069/747-204 , 069/424-150 , 067/473-367 3 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop!

Begović Tel. 067/579-709; 069/269-550 4

Poslovni broj: I.br.1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću pod P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, dana 19.04.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Pešalj Dragoljubu iz Nikšića, Studenca bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXVIII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 19.04.2022.god, Zaključka o XXIX prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 19.04.2022.god, kao i Rješenja o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br.1859/15 od 04.03.2022. godine.

Izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXVIII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 19.04.2022.god, Zaključka o XXIX prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 19.04.2022.god, kao i Rješenja o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br.1859/15 od 04.03.2022. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 19.04.2022.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

UNIVERZITET CRNE GORE FILOZOFSKI FAKULTET

oglasNo oDJElJENJE “PoBJEDa”

OBAVJEŠTENJE Mr Slađana Kavarić Mandić predala je doktorsku disertaciju pod nazivom ,,Filozofija Danka Grlića’’.

Komisija za ocjenu doktorske disertacije u sastavu: 1. Prof. dr Savo Laušević, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore 2. Prof. dr Sead Alić, redovni profesor Sveučilišta Sjever 3. Prof. dr Lino Veljak, redovni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu napisala je Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije i dostavila ga Filozofskom fakultetu.

Doktorska disertacija mr Slađane Kavarić Mandić i Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije stavljaju se na uvid javnosti 30 dana i nalaze se u Biblioteci Univerziteta Crne Gore i Biblioteci Filozofskog fakulteta.

Nikšić, 21.04.2022.g.

e-mail: oglasno@t-com.me

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

1111

28

Oglasi i obavještenja

Opština Tivat objavila je Javni konkurs za raspodjelu sredstava za projekte nevladinih organizacija za 2022. godinu i Javni konkurs za raspodjelu sredstava opredjeljenih za izdavačku djelatnost za 2022. godinu: 1. Javni konkurs za raspodjelu sredstava za projekte nevladinih organizacija za 2022. godinu Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama objavila je Javni konkurs za raspodjelu sredstava za projekte NVO za 2022. godinu. Predmet Javnog konkursa je raspodjela sredstava iz Budžeta Opštine Tivat za projekte nevladinih organizacija u iznosu od 34.800,00 €. Javni konkurs je otvoren u periodu 18.04.2022 -18.05.2022. Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na istom mogu se dobiti svakog radnog dana od 08 do 12h u Sekretarijatu za društvene djelatnosti (kancelarija broj 16), pozivom na telefon: 032/ 661-359 ili slanjem upita na email adresu drustvenedjelatnosti@opstinativat.me.

2. Javni konkurs za raspodjelu sredstava opredjeljenih za izdavačku djelatnost za 2022. godinu Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Tivat raspisao je Javni konkurs za raspodjelu sredstava opredjeljenih za izdavačku djelatnost za 2022. godinu. Predmet Javnog konkursa je raspodjela sredstava (sufinansiranje) iz Budžeta Opštine Tivat opredjeljenih za izdavačku djelatnost u iznosu od 5.000,00 €. Javni konkurs je otvoren u periodu 14.04.2022 -16.05.2022.

Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na istom mogu se dobiti svakog radnog dana od 08 do 12h u Sekretarijatu za društvene djelatnosti (kancelarija broj 16), pozivom na telefon: 032/ 661-359 ili slanjem upita na email adresu drustvenedjelatnosti@opstinativat.me

Četvrtak, 21. april 2022.

Četvrtak, 21. april 2022.

Oglasi i obavještenja

29

30

Oglasi i obavještenja

Na osnovu člana 14 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

Obavještava zainteresovanu javnost da je podnijet zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu, za poljoprivrednu mašinu - traktor „Solis 50“, investitor Sabahudin Husović iz Rožaja.

Uvid se može izvršiti u prostorijama Sekretrijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine (kancelarija br.6) svakim radnim danom od 11h do 14h, počev od 21.04.2022. godine.

Zainteresovani organi i organizacije mogu, u roku od 5 (pet) radnih dana od dana prijema, odnosno objavljivanja obavještenja, dostaviti mišljenje i primjedbe ovom Sekretarijatu, kao nadležnom organu.

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta „Kamenuša“ d.o.o. Rožaje, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za trafostanicu „STS 10/0,4 Kv Kamenuša 250 kVA“, na katastarskoj parceli br.

149 KO Seošnica, opština Rožaje.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o navedenom objektu biće dostupan javnosti u trajanju od trideset (30) dana od dana obavještavanja, u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje, ulica „M. Tita“ br. 1, kancelarija broj 11, svakog radnog dana u terminu od 09 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Opštine Rožaje www.rozaje.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanja primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje, kao i na e-mail urbanizamrozaje@t-com.me, je do 20.05.2022.godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u sali JU,,Narodna biblioteka Rožaje” Rožaje, dana 16.05.2022.godine, sa početkom u 11 časova.

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE

Četvrtak, 21. april 2022.

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Crnogorski Telekom a.d., iz Podgorice, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja za fiksnu radiokomunikacionu stanicu „Fudbalski savez Crne Gore (FSCG)“, na životnu sredinu, koja je planirana na dijelu katastarske parcele broj 7893/79 KO Podgorica III, u Podgorici.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom projektu biće dostupan javnosti u trajanju od trideset (30) dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova i na internet stranici nadležnog organa na adresi http://www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me/2022/04/21/zahtjev-nosioca-projekta-crnogorski-telekom-a-d-za-davanje-saglasnosti-na-elaborat-procjene-uticaja-na-zivotnu-sredinu/ Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail maja.lakicevic@podgorica.me .

Javna tribina o predmetnom elaboratu održaće se 12. maja 2022. godine, u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, sala za sastanke, I sprat, sa početkom u 10:00 časova.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. april 2022.

Umro je

RAJKO Dojčilov GAGOVIĆ

Sahrana će se obaviti u krugu porodice.

Ožalošćena porodica GAGOVIĆ

903 Opraštamo se od našeg dragog i poštovanog zeta

VESKA JOVETIĆA

Neka tvoja umorna duša počiva u miru.

MIRA, MILICA i LJUBICA sa porodicama

899

31

32

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. april 2022.

Dana 20. aprila 2022. preminula je naša voljena

Iznenadila i rastužila me je vijest o tvom preranom odlasku

SLAVKA - SEKA Jovanova ZEKOVIĆ rođena Novaković

JUGOSLAV - JUGO FILIPOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 20. aprila od 11 do 16 i 21. aprila od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na starom gradskom groblju.

Kuća žalosti: 2. Dalmatinske S-72.

Ožalošćeni: sinovi SRĐA i FILIP, brat VESELIN, sestre LJILJA i NADA, zaova LJUBA, jetrve MILENA, SLAVICA, BOSILJKA, NADA i ostala rodbina

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru i spokoju. Zauvijek ćeš moj drug i prijatelj biti, u mom srcu i sjećanju.

892

Draga naša kumo

VLADAN LALATOVIĆ

SLAVKA – SEKA ZEKOVIĆ 906 Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 20. aprila 2022. poslije kratke bolesti, u 51. godini života, preminuo naš dragi

Voljenoj Majci

Bolan je rastanak sa tobom, a još bolnije saznanje da te nikad nećemo sresti i zagrliti.

Počivaj u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati u našim srcima.

LELA i MIĆO VUKIĆEVIĆ

ZAGORKI ZAJI RAIČEVIĆ Danas se navršavaju tri duge godine od kako nisi više sa nama.

Nije rastanak taj koji boli.

Boli zagrljaj koji je posljednji.

Bole sve neizgovorene riječi i nedoživljeni trenuci zajedno.

Bole riječi koje se trudiš da zapamtiš zauvijek ...

Bole uspomene što nas tapšu po leđima i tjeraju da gledamo unazad....

Ne, nije rastanak taj koji boli, boli kraj...

Tvoj sin BLAGOTA 916

JUGOSLAV - JUGO Radojice FILIPOVIĆ 25. 9. 1971 – 20. 4. 2022.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 20. aprila od 16 do 18 časova i 21. aprila od 9 do 16 časova.

Sahrana će se obaviti na Novom groblju u Budvi dana 21. aprila u 16.30 časova.

Kuća žalosti: Dubovica bb, zgrada MUP-a, lamela A, stan 5.

904 Godina dana je od smrti naše drage

Voljena mama

O Ž A L O Š Ć E N I: supruga GORDANA, djeca NAĐA, IRENA i MATIJA, brat UROŠ, sestra BILJANA, snaha SLAVOJKA, bratanići IGOR, SRĐAN i MALIŠA, ostala mnogobrojna rodbina

ZAGORKA ZAJA RAIČEVIĆ Odvikla sam se od izgovaranja svoje prve naučene riječi.

Nema mi tebe, već predugo.

Ni tvojih ruku čiji sam zagrljaj zapamtila.

A na to se ne mogu navići.

905

MILANKE – BUĆKE Blagojeve CEROVIĆ

Vrijeme prolazi, a sjećanje ne blijedi. Nedostaje nam tvoja podrška, zagrljaj i ljubav koju si nam nesebično pružala. Zauvijek ćeš imati posebno mjesto u našim srcima i vječno ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoja ćerka MIRJANA

Tvoji NAJMILIJI

915

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456 914

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. april 2022.

33

IKA(E) Vladova MITROVIĆ

Ovaj dan će uvijek za nas biti dan velike tuge. Godine će to teško ublažiti. Ti i dalje živiš sa nama u predivnim sjećanjima i osjećanju ponosa što smo te imali.

Tvoja PORODICA

912 Posljednji pozdrav dragom bratu

Navršava se tužna godina od smrti našeg supruga i oca

ZAGORKA RAIČEVIĆ Prošle su 3 godine od kada nijesi s nama ali si sveprisutna u našim mislima, snovima, sjećanju.

Fališ, svakom od nas na drugačiji način.

Tako će biti dok i mi živimo.

GOJKU

913

RADOVANA ĐURIČKOVIĆA

MILO, MIRA, BAGI

Sjećanje na naše voljene roditelje

Najdraži naš, otkad nisi sa nama, sve naše radosti nose sjenku duboke tuge. Dio tvoje duše je utkan u nas i nastavljamo da živimo u skladu sa tvojim principima i stavovima.

Zauvijek ostaješ u našim mislima i srcu.

Počivaj u miru.

od porodice BOŽOVIĆ

MILUTIN KNEŽEVIĆ

DRAGICA KNEŽEVIĆ rođena Lagator

Tvoje: STANICA, MILICA i BOJANA

Zauvijek voljeni, nikad zaboravljeni.

Vaši najmiliji: sin NIKOLA, kćerka NEVENKA sa porodicom

907

893

911

34

Oglasi i obavještenja

Tužna je godina od odlaska brata, đevera i strica

Četvrtak, 21. april 2022.

Dana 25. aprila navršava se godinu dana od smrti našeg

SLOBODAN ĆUPIĆ

Godina je dana kako fizički nije sa nama brižni suprug i požrtvovani otac, djed i pradjed

ĆUPIĆ M. SLOBODANA

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Brat MIOMIR, snaha LINA, bratanići MIRKO i IVAN 894

BRATISLAV BATO KOKOLJ U subotu 23. aprila 2022. godine u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju u Škaljarima.

Godina je od rastanka Porodica ĆUPIĆ

Podrško, učitelju, ponosu, ljubavi, osmijehu, radosti...

Traješ i opstaješ.

908

SLOBODAN ĆUPIĆ

Dana 25. aprila navršava se godina dana od smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i djeda

TVOJI NAJMILIJI

Bio si poseban, neponovljiv… svoj …

Sestra RADMILA, sestrić MATIJA, sestrična DUNJA 895

900

Prođe tužna godina dana od kada nije sa nama naš dragi

SLOBO

Tvojim odlaskom ostala je velika praznina u našim srcima. Ostavio si nas ponosne na tvoj častan život i ljudsku širinu, a tvoja ljubav, dobrota i požrtvovanost ostat će vječno utkana u našim srcima.

Uprkos boli i tuzi što nisi više sa nama našli smo snage da budemo srećni jer ti ispunismo najveću želju.

Voljeni brate, godina je prošla, prolazit će mnoge, a bol za tobom nikada.

896

Tvoja porodica BISERKA, GORAN, ANA i DANILO

JANKO RAIČEVIĆ

Brat BRANKO sa porodicom 909

Prođe tužna godina dana od kada nije sa nama naš dragi

Dana 25. aprila navršava se godina dana od smrti našeg voljenog tate, tasta i djeda

Ostaješ dio našeg vječnog sjećanja.

Brat RATKO sa porodicom

Nedostaješ.

Počivaj u miru.

TVOJA PORODICA

SLOBO

897

SJEĆANJE

SLOBODANA M. ĆUPIĆA

SLOBODANA ĆUPIĆA Vrijeme ne zaliječi ogromnu bol za tobom. S ponosom ćemo se sjećati i ljubomorno čuvati od zaborava svaki trenutak proveden sa tobom.

891 Tvoji: NINA, DRAGO, MARKO i KSENIJA

Prođe tužna godina dana od kada nije sa nama naš dragi

910

Danas se navršava pola godine od kada sa nama nije naša majka

SLOBO S ponosom i ljubavlju čuvamo te u našim srcima.

BRANKA Dušanova OBRENOVIĆ

NIKOLA RAKOČEVIĆ

Brat VELJO sa porodicom 898

Kažu proći će, kažu vrijeme liječi, kažu vremenom izblijedi.

Ne prolazi, boli kao onog prokletog 21. aprila kada si odlučio otići i ostaviti nas sa bolom i ponavljam isto već 8 godina ZAŠTO, BRATE, ZAŠTO!!!

Majko, nedostaje nam blagost Tvog pogleda, ljubav i toplina koju si nam nesebično darivala. Sjećanja na divne dane provedene s tobom, nepresušan su izvor lijepih uspomena sa kojima svakodnevno živimo. Tvojim odlaskom ostala je velika praznina i tuga u našim srcima.

S ponosom čuvamo sjećanja na Tvoj časni život.

Sestra TANJA RAKOČEVIĆ sa porodicom

Tvoji najmiliji: BOBO, BORKA i LJUPKA

902

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456 901

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. april 2022.

Ivm.br.609/2022 JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „HIPOTEKARNA BANKA“ A.D. PODGORICA, ul.Josipa Broza Tita br.67, PIB: 02085020, protiv izvršnog dužnika NIKOLE MEDOJEVIĆA iz Mojkovca, ul.Dušana Tomovića bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.04.2022.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „HIPOTEKARNA BANKA“ A.D. PODGORICA, protiv izvršnog dužnika NIKOLE MEDOJEVIĆA iz Mojkovca, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice serijskog broja BB 2265548 sa mjeničnim ovlašćenjem, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Ivm.br.609/2022 javni izvršitelj Ivan Sekulić nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku NIKOLI MEDOJEVIĆU - Rješenje o izvršenju Ivm.br.609/2022 od 08.04.2022.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik NIKOLA MEDOJEVIĆ u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 20.04.2022.godine.

Ivan Sekulić Ivm.br.608/2022 JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „HIPOTEKARNA BANKA“ A.D. PODGORICA, ul.Josipa Broza Tita br.67, PIB: 02085020, protiv izvršnog dužnika NIKOLE MEDOJEVIĆA iz Mojkovca, ul.Dušana Tomovića bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.04.2022.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „HIPOTEKARNA BANKA“ A.D. PODGORICA, protiv izvršnog dužnika NIKOLE MEDOJEVIĆA iz Mojkovca, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice serijskog broja BB 2265549 sa mjeničnim ovlašćenjem, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Ivm.br.608/2022 javni izvršitelj Ivan Sekulić nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku NIKOLI MEDOJEVIĆU - Rješenje o izvršenju Ivm.br.608/2022 od 08.04.2022.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik NIKOLA MEDOJEVIĆ u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 20.04.2022.godine.

Ivan Sekulić

Poslovni broj: Iv. br. 656/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Komunalne djelatnosti“ doo Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika „FPL Platinum“ doo Bar, 24. Novembra F-13, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice P02121 od 01.12.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.04.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika FPL Platinum“ doo Bar, 24. Novembra F-13, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice P02121 od 01.12.2021. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 02.04.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.04.2022. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 649/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Komunalne djelatnosti“ doo Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Miljanović Radojka iz Bara, Mila Boškovića 2B, br. 34, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 100232 od 31.01.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.04.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Miljanović Radojka iz Bara, Mila Boškovića 2B, br. 34, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 100232 od 31.01.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 02.04.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.04.2022. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 658/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Komunalne djelatnosti“ doo Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Metić Aida iz Bara, Čeluga, Selim bega 11, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 011353 od 21.12.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.04.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Metić Aida iz Bara, Čeluga, Selim bega 11, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 011353 od 21.12.2021. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 02.04.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.04.2022. godine.

35

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

36

Marketing

Četvrtak, 21. april 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 21. april 2022. • broj 318.

ili:

zbog čega je ,,We Own This City“, novi HBO poduhvat Dejvida Sajmona, dostojan ,,nastavak“ kultne serije ,,The Wire“ i povratak ulicama Baltimora Str. 12. i 13.

Anatomija amputiranog duha

3

Četvrtak, 21. april 2022.

A cappella

Nebo C

rna Gora jeste zemlja čuda. Mjesecima iščekujemo neku vrstu stabilizacije ukupnih prilika. Od rasta cijena, političke nestabilnosti, manjinske Vlade, briselskih predračuna, pa široko, sve do ukrajinskog fronta, nalazi se lepeza nacionalnih i drugih interesa koje Crna Gora trenutno ima na meniju. Ili, koje ima obavezu da proguta – kako ko voli.

Tako, dan po dan, od lokalnih do lokalnih izbora, pa do hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda ove države i nekadašnje Vrhovne državne tužiteljke, i to pazi sad – za stvaranje kriminalne organizacije i protivzakoniti uticaj. Za običnog čovjeka, a čini mi se da je takvih podosta, ovaj slučaj i još poneki, jesu jasni signali da ipak razlozi za nekoliko decenija raznih dilema u vezi sa boljitkom ovog društva, naglo dobijaju na značaju.

*** Ima i onih koji kažu da je samo pitanje vremena kad će početi da se ređaju afere, a akteri tih afera padati kao domine. Ko zna… Znam samo da demokratizacija društva može i mora konačno da počne, jer slatke zablude o Crnoj Gori kao oazi demokratije na Balkanu postaju sve vidljivije.

Dakle, Crna Gora živjela je u toj slatkoj zabludi, uživala u olovkom stečenoj nezavisnosti makar deceniju i po, a stanovnici i građani ove države nijesu pred sopstvenim nosem vidjeli nagomilane probleme, koji su nas ubrzano vodili unazad. Bili smo zadovoljni namještenim konkursom u nekoj instituciji naslonjenoj na budžet, strikom ili ujakom koji je „preko čoeka“ završavao posao portira ili šofera za 379,00 eura i dilemom oko plaćanja doprinosa i poreza. Bili smo zadovoljni i očiglednom korupcijom, nepotizmom i sličnim pojavama, tako prepoznatljivim za društvo nejednakih šansi i političkih (pogotovo izbornih) zloupotreba. I bilo nam je sve ok, jer je u tom sistemu svako našao ponešto. To je bila zatvorena „biznis“

Piše: Vladimir MARAŠ

Demokratizacija društva može i mora konačno da počne, jer slatke zablude o Crnoj Gori kao oazi demokratije na Balkanu postaju sve vidljivije

konstrukcija za ljude na vlasti. Dakle, samo nebo je bila granica.

Promjenom vlasti, nakon 30 godina, avgusta 2020. godine, u jeku pandemije, nade u bolje sjutra počele su da tinjaju i kod glasača bivše vlasti, ali i kod nekadašnje opozicije koja je postala vlast na tim izborima. Nakon godinu i po, imamo više nezadovoljnih nego tada, jer vlast promijenjena jeste, ali je sistem vladanja ostao isti. Štoviše, apgrejdovan je na verziju 2.0 i nabacio je velikim državnim sistemima na stotine ili hiljade novozaposlenih, najčešće iz razloga kasnijeg političkog uticaja.

Pogađate, izbora radi. Za tih nekoliko stotina ili hiljada, opet nebo postaje granica.

Što je nebo? U duhu života u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina, riječ „nebo“ može se objasniti na nekoliko načina: nebeski svod, duhovno područje i uzvišeni, visoki položaj. Ovo prvo, nebeski svod je prostor gdje duvaju vjetrovi, lete ptice a u oblacima na nebu formiraju se kiša, munje i snijeg. Kada je vedro, na nebu je Sunce. Ovo pak drugo, duhovno područje, postalo je najdominantniji koncept doživljaja neba u građana Crne Gore. Pa tako, neki ljudi vjeruju da je „gore“ sam Bog s anđelima, koji upravlja procesima na Zemlji. Treća opcija predstavlja kombinaciju „onozemljaskog“ i „ovozemaljskog“, najčešće se povezujući s vlastima „dolje“, koje zaborave na ljudske, male probleme i nakon sticanja moći, postanu mali bogovi. Sve ovo čini naše živote i jednostavno, ovo je okvir u kome se Crna Gora nalazi pred svoju najvažniju borbu: borbu za pravedno društvo, lišeno svakog pojedinačnog interesa.

*** Isto tako, a zvuči nevjerovatno u zemlji od malo više od pola miliona stanovnika, da su prije nekoliko dana reprezentativci nacionalne rukometne selekcije drugi put u istoriji izborili na terenu učešće na Svjetskom prvenstvu. Taj naboj, tu emociju i taj cilj, žele mnogo veće države od Crne Gore.

Na koji način i odakle rukometaši ili rukometašice, vaterpolisti, košarkaši i drugi sportisti, uspješni učesnici velikih takmičenja crpe snagu da iz tako malog, jedva primjetnog korpusa dođu na nebeske visine, ostaje u domenu pretpostavki.

Ili možda ne – ipak je jasno da se radi o borbi za nacionalni grb, radi se o nenadjebivoj motivaciji i želji, radi se o ,,puštanju krvi“.

Rijetke su te prilike, ali kada se dogode, sve druge stvari u životu u tim trenucima postanu manje važne i rješive. U tim trenucima, kada tvoja mala zemlja izbori ulazak na neko Svjetsko prvenstvo, pa makar bilo i u klikerima, postajemo svjesni da nam je nebo granica. Samo ako želimo, svi zajedno.

4

Četvrtak, 21. april 2022.

U FOKUSU

Surovost istinitog života uhvaćena na platnima F kao inspiracija za nezaboravne scene na veli

Džokerov osmije podnožju Raspe K

cenija, mudre akademske glave i ona najokorelija, subverz i v n a k r i t i ka , m o d e r n u britansku umjetnost i slikarstvo dijele na period prije i nakon Bejkonove ,,Tri studije za figure u podnožju Raspeća“.

Šminka za Ledžera

I tada i kasnije, svi ti likovi u i oko scene Hristovog sastanka sa sudbinom, sve te silne pape, likovi prijatelja i autoportreti koje je slikao – sve je značilo samo jedno. ,,Brutalnost onog što jesu činjenice. Surovost istine“. Eto, samo to je suština djela jednog od najvećih u savremenoj umjetnosti; i tri decenije od Frensisove smrti, 28. aprila 1992. godine.

imdb.com

ada Džoker povede bandu kriminalaca na bahanalije u muzeju umjetnosti, u ,,Betmenu“ (1989) Tima Bartona, jedino im neće dopustiti da oskrnave jedno djelo. ,,Ova mi se iz nekog razloga sviđa... Nju ostavite“ – izgovara Džek Nikolson, a to pred njim je ,,Figura sa mesom“ Frensisa Bejkona.

Bio je uglavnom pijan k’o majka, a kad to nije bio – onda se tukao sa žestokim, bunovnim i skoro halucinirajućim mamurlukom. I naravno, glavoboljom. Zato se Bejkon uopšte nije ni sjećao kako je 1944. naslikao svoje prekretničko, za mnoge i najveće djelo. Sada, sa distancom od skoro osam de-

Još jedna ,,Betmen“ konekcija: veliki režiser Kristofer Nolan bio je još dječak kada da je ostao fasciniran Bejkonovim platnima. Stajao bi dugo i ćutke pred reprodukcijom onih istih ,,Tri studije za figure pod podnožjem Raspeća“, pred svim tim tijelima unakaženim groteskom od stida i pokreta...

U tu hvatao i osjećao neku groznicu i damar stvarnog, istinitog svijeta.

- Toliko se emocija i toliko iskustva može uhvatiti u pokretu ljudskog tijela. I onda, koliko god groteskan, ili karikiran bio, to znači da je ipak i istinit... Tu realnost u pokretu, taj silni talog od iskustva i ko zna koliko starih i okorjelih

povreda i želja, želio sam u svojim filmovima – govorio je Nolan, i kao da je samo opisivao svog Džokera u ,,The Dark Knight“ (2008), drugom dijelu svoje ,,Betmen“ trilogije.

I tu tek počinje njegova fascinacija Bejkonom. Bio je oduševljen, kada mu je šminker uoči snimanja ,,Mračnog viteza“ govorio da ,,ljudsko lice smatra poput najboljeg slikarskog platna“. Satima su prebirali po stranicama najbolje monografije Bejkonovih dijela, dok nijesu pronašli upravo ono što im je trebalo; savršenu šminku za lice Hita Ledžera u ulozi Džokera!

- Moralo je to biti više od puke klovnovske šminke; nešto mnogo strašnije, bolno realno, poput ožiljka na tijelu i duši. A toga je toliko mnogo na Bejkonovim slikama – objasnio je, godinama nakon velikog uspjeha filma, Kristofer Nolan.

I tu nije kraj konekcije Nolanovih filmova sa Bejkonom, daleko od toga! U ,,Inception“ (2010), Nolanovoj fantaziji ,,sna u snu“, u važnoj sceni pojavljuje se prikaz platna ,,Studija glave Džordža Dajera“ (1967).

San u snu

Igra među laserima Ketrin Zite Džons u ,,Entrapment“

Posebno intiman momenat za Bejkona – jer na njemu je portretisao svog ljubavnika, koji je tih godina okončao život suicidom (što će za velikog slikara biti prekretnica ka znatno mračnijoj fazi stvaralaštva).

Triptih portreta Džordža Dajera u malom formatu je svoje-

Frensisa Bejkona ikom platnu

eh u eća

vrsna aukcijska legenda: prije četiri godine je prodat za basnoslovnih 38,6 miliona dolara – tako što je anonimac ,,pokrivenog“ glasa napravio samo jedan telefonski poziv i poslao jednu jedinu ponudu na aukciji... Tako se legenda o licu života i propasti jednog ljubavnika velikog slikara samo nastavila; a u Nolanovom filmu to je i jedan od ključeva za razumijevanje i ,,dešifrovanje“ onog, što je milionima fanova i dalje ostalo neobjašnjivo...

Korak unazad: to što Nikolsonov Džoker u Bartonovom ,,Betmenu“ vandalu zabranjuje da se primakne upravo Bejkonovoj ,,Figuri s mesom“ (1954) nije nimalo slučajno.

Jezovita, gotovo zombi izobličenost između dva goveđa

Bejkonove slike - inspiracija za užas na licu Džokera kojeg je tumačio Hit Ledžer artspacedream.com

Brutalnost onog što jesu činjenice. Eto, samo to je suština djela jednog od najvećih slikara u savremenoj umjetnosti; i tri decenije od smrti kontroverznog Britanca, 28. aprila 1992. godine

5 freshedits.com

Četvrtak, 21. april 2022.

Čuvena scena Bartonovog ,,Betmena“ u kojoj Džoker (Džek Nikolson) ne dozvoljava skrnavljenje Bejkonovog platna

,,čereka“ u mesari je odraz lika, zamislite, pape Inoćentija X i čuvenog baroknog portreta Dijega Velaskeza! Takođe je i nešto poput noćne more sa motivom iz mesare koji je Rembrant naslikao, otprilike u istom periodu Velaskezove slave, sredinom 17. vijeka...

A taj papa Inoćentije X je ostao zapamćen kao okorjeli politički oportunista, koji je Papsku državu uzdigao u rang kontinentalnih sila. Bivši advokat, potom sveštenik i kardinal, ko-

ji je preminuo sa tijelom potpuno izobličenim od dugogodišnjeg artritisa... Figura, taman nalik onoj sa najpoznatijih Bejkonovih dijela i ,,Raspeća“. Samo što je Bejkonov ,,papa“ osoba na čijem se izmučenom licu očituje vrisak; koja se suvim rukama grčevito i drhtavo drži za stolicu, kao za posljednji dah života i trzaj moći. I naravno da je takva figura groteske i očaja morala biti interesantna jednom filmskom Džokeru... A više od tri

decenije nakon filma – izložena na isti način na koji je prikazana u Bartonovom ,,Betmenu“, u čikaškom Institutu umjetnosti.

Ples za Konerija

,,Figura u pokretu“ (1978) je već Bejkon u potpuno zreloj i ostvarenoj autorskoj fazi. Jedan ćorsokak i lavirint od tijela i duše, za koju je osoba sama sebi kriva; klopka od tijela iz koje se sama, Nastavak na sljedećoj stranici

6

Četvrtak, 21. april 2022.

a teško i uz pomoć nekog drugog, može izvući...

E ta ,,Figura u pokretu“ jedan je od ključeva za odgonetanje filma ,,Klopka“ (,,Entrapment“, Džon Amijel, 1999).

Ketrin Zita-Džons i Šon Koneri su savršen par lopova u Amijelovoj vizuelnoj priči koja je više ostala upamćena po stilu, delikatnosti – nego po realno jakom narativu ili podtekstu. A ideja je prosta: da su dvoje najvećih umjetnika među lopovima, na putu ka ostvarenju ,,pljačke stoljeća“ – sami sebi najveći neprijatelji. A u momentu ,,ubježbavanja“ pljačke, kada Ketrin Zita-Džons u seksi akrobatskoj igri simulira varku najmoćnijih lasera, lako je uhvatiti onaj isti obris sa Bejkonove ,,Figure u pokretu“. I shvatiti, zbog čega je suđeno, da dvoje lopova jedno drugom samo mogu biti spas u ovom i ovakvom filmu...

Londonski muzej

Taj neodoljivi, bejkonovski realan i životan stil, bio je i pogonsko gorivo na kom počiva hemija dvoje izuzetno karakternih glumaca.

Pošteno je reći da Ketrin od tog filma nije imala bolju ulogu; u svakom slučaju, ni u jednom nije djelovala tako delikatno inteligentna i neuhvatljiva. A vječni Koneri je tu samo savršen nijemi posmatrač nekog čuda od surove ljepote i života. Idealan planer je, sudionik i partner u zločinu; lik na koji je reži-

insider.com

twitter.com

,,Oživljavanje“ Bejkonovog djela u ,,I Come With the Rain“

Kolin Farel u pljačkaškoj akciji u ,,London Boulevard“

ser Amijel ipak ne pretjerano uspješno projektovao sopstveno autorstvo.

Jedan savremeni noar i film u kom Frensis Bejkon pulsira, praktično vrišti iz svakog ćoška i kadra. Taj ,,London Boulevard“ (2010) je film koji je, po pravilima moderne produkcije, potpuno nelogičan projekat i gotovo anomalija. Režiserski debi poznatog scenariste Vilijama Monahena, koji se proslavio adaptacijom teksta za Skorsizov ,,The Departed“ (2006), bio je ličnim fascinacijama i uzorima nabijena krimi priča sa stelarnom glumačkom postavom. U glavnim rolama: Kolin Farel kao okorjeli krimos sa šansom za životnu prekretnicu, i Kira Najtli kao tipična noarovska dama u nevolji...

To što je film totalni narativni promašaj, niz stereotipnih priča koje se nabacano i nepovezano prepliću u sasvim be-

smislen i hiljadu puta potrošen kliše –čak je manje bitno.

Film je takođe i jedan potpuno autentičan odraz londonske noći potonule u duboku maglu krivice i grijeha. A kao zvijezde smjernice, u mnogo kadrova – bljesnu, zamislite, Bejkonova platna.

Tako jedan od silnih Bejkonovih papa (nikako ne čudi da je to bio opsesivni motiv za jednog slikara rođenog u Irskoj) ,,izvire“ poput holograma u noći u kojoj Farelov lik mora da izvrši muzejsku pljačku.

Već u sljedećem kadru zatičemo ga oči u oči sa još jednim ,,papskim“ portretom, iz niza onih koji su nastali kao odjek na Velaskezova barokna djela!

Oživljena figura

Konačno – još jedan neo-noar, vijetnamskog autora Tran An Hunga koji je 2009. dobio priliku u zapadnjačkom miljeu i visokobudžetnoj produkciji,

sa Džošom Hartnetom u glavnoj roli. ,,I Come with the Rain“ je film koji je sam autor opisivao kao ,,baroknu akciju“.

I miks istočnjačke mitologije, na poprištu akcije sa kraja na kraj modernog svijeta: u Los Anđelesu, Mindanau (Filipini) i Hong Kongu!

Radnja ovakvog filma morala je ispasti pretjerano apstraktna, nafurana i teško svariva za bilo kog konvencionalnog gledaoca; u suštini, pred mejnstrim publikom, film je u samom začetku bio osuđen na propast.

Zato neke scene ostaju zapamćene kao šokantni i neponovljivi biseri. Recimo, način na koji je Tran An Hung u okviru jedne ,,instalacije“ zločina praktično ,,oživio“ i u tijelo pretvorio jednu od onih užasom unakaženih figura sa famozne Bejkonove ,,Tri studije figura pod postoljem Raspeća“! Kadar je fantastičan i znakovit, jer u pogledu glavnog lika tada je upravo lako uhvatiti onu izmučenost i beznađe, koje je Frensis Bejkon tokom pola vijeka nepokolebljive i briljantne karijere oslikavao.

Jer to je, na koncu, i suština njegovog slikarstva: želja da se nađemo oči u oči sa onim najdublje ukorijenjenim impulsima strahova i slabosti. da naučimo, da ih podijelimo i otkrijemo. Jer jedino ih tako, licem u lice te strašne umjetnosti od istinitog života, možemo i pobijediti.

Stojan STAMENIĆ

ZER KALO

Četvrtak, 21. april 2022.

7

,,The Northman“: Najslabiji i najmanje intrigantan film Roberta Egersa rezultat kompromisa koji nije trebalo da se dogodi Marko STOJILJKOVIĆ

N

ešto odmah odskače u slučaju filma ,,The Northman“ od ostatka filmografije Roberta Egersa.

I ,,The Witch“ (2015) i ,,The Lighthouse“ (2019) imali su zvučne festivalske premijere.

Jedan je premijerno prikazan na Sandensu, drugi u Kanu, kako to i priliči filmovima koji se mogu etiketirati kao izdignuti žanrovski („elevated genre“), odnosno kao art-žanrovski hibridi, te kako priliči i režiseru koji je presudno doprineo uspostavljanju takvog filmskog postupka.

Povratak pobjednika

,,The Northman“ je, pak, uleteo direktno u bioskope, ali svejedno sa hipotekom jednog od naiščekivanijih filmova ove godine, što nam govori i o unekoliko promenjenim pravilima igre koju Egers sada igra.

Dok su prethodna dva filma bila nezavisna ili makar polunezavisna, tj. mogli su, dakle,

Aleksander Skarsgord solidan u ,,snagatorskoj“ roli

Spektakl umrljan blatom Čini se da je režiser, potpuno van svoje paradigme, ono „svoje“ u filmu proturio kao pozadinu, začin, dekor i asesoar, u najboljem slučaju kao izbruh nečega što je svakako izuzetak od pravila da budu snimljeni s manje sredstava, a pod punom autorskom kontrolom (kada bolje pogledamo, oba ta filma su bila pre svega kamerna), ,,The Northman“ je od početka pro-

dukcije intoniran kao spektakl, što znači da Egers svoju kreativnu kontrolu mora da podeli sa studiom.

Koliko je od Egersa, koji je autor kojeg pre svega zanima du-

binsko propitivanje paradigme, uopšte moglo da ostane u tom i takvom aranžmanu? U slučaju ,,The Witch“, paradigmu je predstavljao folklor prvih američkih kolonista, umnogome obojen puritanskom verom s kojom su krenuli na put iz Engleske, i u toj paradigmi su veštice, demoni, ugovori sa Đavolom i jezive životinje koje govore, stvarna stvar. ,,The Lighthouse“ je obitavao u paradigmi kasnog romantizma američke horor-varijante, gde izolacija vodi do ludila, a ludilo do pokolja. Sada su na tapetu Vikinzi...

Godina je 875, i mladi princ Amlet (Oskar Novak) čeka oca, kralja Aurvandila (Itan Hok) da se vrati s trijumfalnog vojničkog pohoda. Čim ga s vrha brda ugleda, odlazi da javi majci Gudrun (Nikol Kidman), a na dvoru se priprema gozba. Među gostima na gozbi će se naći i Aurvandilov brat Fjelnir (danski glumac Klaes Bang), a jedan komentar dvorske lude Heimira (Vilem DaNastavak na sljedećoj stranici

marca.com

Piše:

Živopisna paleta slavnih glumaca u egzotičnim rolama od Rusije do Islanda

Četvrtak, 21. april 2022.

theposterdb.com

8

fo) naslutiće da odnosi na dvoru nisu baš idilični.

Aurvandil se možda vratio kao pobednik, ali se takođe vratio ranjen, a sam po sebi je opterećen sudbinom i imperativom da pogine u borbi i ode u Valhalu, zbog čega oseća poriv da mladog Amleta što pre usmeri na putu od dečaka do muškarca i pogura u odrastanju. Nakon što u hramu otac podeli sa sinom tajne u prisustvu vrača, sin sutradan svedoči atentatu koji je na Aurvandila pripre-

mao njegov brat Fjelnir, ali uspe da pobegne, pritom odgrizavši jednom od napadača nos.

Dok vesla čamcem prema pučini, zaklinje se na osvetu.

Dosta godina kasnije, sada već odrasli Amlet (Aleksander Skarsgord) je „beserker“, ludi ratnik u transu, zajedno sa saborcima u jedinici za specijalne namene sejanja terora i hvatanja robova iz redova seljana. Mesto radnje je zemlja Rus (zapravo, termin „rus“ označava svaki istočnosloven-

ski posed uređen u nešto nalik državi), verovatno negde na teritoriji današnje Rusije ili Belorusije. Amlet i njegovi saborci napadaju selo i unose strah u kosti, odvajaju „upotrebljive“ robove i robinje od onih neupotrebljivih koje čeka smrt u plamenu.

Put na Island

Čini se da je Amlet zaboravio svoj zavet i napustio svoju sudbinu, ali ga na njegovo kraljevsko poreklo i zavet podseti lo-

kalna veštica-vidovnjakinja (niko drugi nego Bjork).

Kada sazna koju grupu robova vode gde, on se preruši u jednog između njih i uvuče na čamac koji tranšu prevozi Fjelniru na Island. Fjelnir je, naime, u međuvremenu izgubio kraljevstvo, ali je zajedno sa Gudrun, svojim iz prvog braka Torirom, njihovim zajedničkim sinom Gunarom i grupom vernih slugu i ratnika, osnovao koloniju i farmu na dalekom ostrvu. Na brodu Amlet upo-

digitalspy.com

Lik Anje Tejlor-Džoj savršen spoj zavodljivosti, fragilnosti i misticizma

tažu opet zadužena Luiz Ford.

Ako se mora izdvojiti scena za nagradu, onda bi to morala biti parafraza one scene iz filma ,,Come and See“ (1985) Elema Klimova, odnosno scena napada beserkera na selo izvedena u simulaciji jednog kadra sa skrivenim rezovima.

Glumački, Aleksander Skarsgord je unekoliko „zadat“ činjenicom da je on sam producent, i to onaj od čije je želje da igra ulogu Vikinga i potekla ideja za film. Sjonov uticaj na kasting se poznaje i u prisustvu Bjork, ali i njene kćeri Izadore Barni u jednoj manjoj ulozi.

Sa svoje strane, Egers je u film ubacio Anju Tejlor-Džoj (apsolutno savršeno, jer se u njoj stapaju zavodljivost, fragilnost i misticizam), ali i njene „filmske roditelje“ Kejt Diki i Ralfa Inesona u manjim ulogama.

Klaes Bang je uverljiva, prem-

Livade, vizije...

Egersova opsesija paradigmom se preliva i na dizajn filma koji je detaljan, temeljan i morbidan, iako se on sam nije bavio detaljima scenografije ili kostima, već se i tu oslonio na svoje stalne saradnike Krega Letropa za scenu i Lindu Muir za kostim. Na poziciji direktora fotografije je opet Jarin Blaške koji sve to (krv, blato, livade i vizije) hvata u širokom formatu analogno na film od 35 mm, dok je za mon-

da suviše očita zlica od prvog kadra (ipak je Fjelnir polubrat kopile tamnije kose, očiju i puti u „arijevskom“ okruženju plavookih), a Nikol Kidman deluje poluzainteresovano i prilično neprirodno moderno u filmu u kojem čak i kraljevske figure prljaju ruke i odežde. Što se, pak, Skarsgorda tiče, on je solidan kao i uvek, ali sa ovakvim likom, u suštini svedenim na brdo mišića koje poganja jednodimenzionalna, predestinirana osveta, neće uspeti da pokaže širinu svog glumačkog znanja kakvu bi, recimo, mogao kao neki klasičniji Hamlet s opipljivijom moralnom dilemom.

Kada se crta na kraju podvuče, ,,The Northman“ postaje i ostaje najslabiji Egersov dosadašnji film i to iz razloga što je najmanje Egersov. Odnosno, čini se da je Egers, potpuno van svoje paradigme, pristao na people.com

znaje pronicljivu slovensku robinju Olgu (Anja Tejlor-Džoj kojoj je uloga kod Egersa u ,,The Witch“ lansirala glumačku karijeru) koja ima i skrivene moći.

Ono što dalje sledi je osveta koja se polako priprema i izvodi, dok se kod Amleta rađa dilema je li važnije osvetiti se neprijateljima i onima koji su ga povredili, ili, pak, zaštititi svoje, odnosno one do kojih mu je stalo.

Prosede u scenariju koji je Egers napisao s islandskim piscem, pesnikom, libretistom, muzičarem i eruditom Sjonom, apsolutno je predvidljiv - od imena glavnog junaka napred jasno nam je da se zaplet zapravo oslanja na ,,Hamleta“. Opet, imajući u vidu i Egersa i Sjona, ovde se ne radi o pukom prepisivanju Šekspira, već pre o pokušaju trasiranja originalne nordijske legende, koju je Bard pretočio u jedno o svojih najpoznatijih i najizvođenijih dela.

To nas opet dovodi do paradigme kojoj obojica scenarista posvećuju dužnu pažnju i od nje grade detaljističku pozadinu koja ponekad preuzima i konce „mehanike“ u suštini jednostavne i dosta puta ispričane priče o osveti. Za početak, svi natpisi koji označavaju mesta radnje ostavljeni su u runama, sav neupravni govor u formi monologa ili ritualnog mantranja ostavljen je u autentičnim jezicima kao što su staronorveški i istočna varijanta staroslovenskog, a nordijski i slovenski paganizam diktiraju sisteme vrednosti likova. U pozadini takođe možemo videti i sliku vikinškog društvenog uređenja, a osećamo i prisustvo natprirodnih pojava poput trolova i divova duboko ukorenjenih u folklor i verovanja.

9

Četvrtak, 21. april 2022.

Nikol Kidman već poslovično poluzainteresovana za rolu

kompromis na koji se ne pristaje, pa je ono „svoje“ u filmu proturio kao pozadinu, začin, dekor i asesoar, u najboljem slučaju kao izbruh nečega što je svakako izuzetak od pravila.

,,Crtanje“ publici

„Pravilo“ je u ovom slučaju studijski spektakl, staromodnog klasično-holivudskog tipa koji je po okusu novih vremena ipak malo umrljan blatom i poliven krvlju zaradi efekta realističnosti.

Da li je moglo drugačije? Svakako. Eto, Nikolas Vinding-Refn je napravio ,,Valhalla Rising“ (2009) za sitne pare, a film je bio vikinški do srži, krvav, brutalan, neretko spektakularan, i uvek visceralan, verovatno baš onakav kakvim ga je autor zamislio.

Egers je očito imao nešto drugo u mislima, raskoš i zvezde, a za to mu je bio potreban studijski novac. Rezultat je tek solidan repertoarski film kojeg vodi standardna priča, koji uglavnom ne intrigira, već publici crta.

Kruži priča da je test-projekcija originalne verzije prošla loše pred fokus-publikom koja se pogubila u nordijskoj mitologiji, pa je studio od Egersa tražio novu, „pitkiju“ i „zabavniju“ verziju dostupnu svačijem intelektu i obrazovanju.

Rezultat koji vidimo nije filmski impresivan, a pitanje je hoće li finansijski uopšte biti uspešan posle neimpresivnog vikenda otvaranja. Ako postoji film za koji bi vredelo izdati „director’s cut“, onda bi to mogao biti ,,The Northman“.

Ocjena: 6.7/10

10

Četvrtak, 21. april 2022.

celuloid remena su se promenila svugde, pa i u muzici i na filmu. Nije to ništa novo, vremena se stalno menjaju, a promena je jedina konstanta. A sa vremenima i promenama menjao se i odnos koji su filmovi imali prema metalu kao muzici.

Bivis i Bathed više ne komentarišu spotove s MTV-a, Vejn i Gart više nisu mladi, Bil i Ted su nedavno odsvirali svoje, a i Mali Niki, odnosno Adam Sendler, se uozbiljio i počeo da igra dramske, ili makar auto-ironične uloge u ozbiljnim filmovima.

Lista opskurnog

Metal više nije oličenje neke kulerske pobune ili signal nečeg opasnog (setimo se samo „satanističke panike“ u Americi gde je slušanje metala korišćeno kao krunski dokaz protiv nesrećnika kojima su „pakovane“ osude), supulturni fanatizam generacije X i delom ranih milenijalaca se istopio. Metal je postao relikvija koja se u raznim „post“ i „indi“ varijantama pokušava vratiti i okupiti novu fan-bazu, ili samo relikvija privlačna dinosaurusima poput potpisnika ovih redova.

Pitanje šta se desilo sa (bivšim i sadašnjim) metalcima koji su otišli u filmske stvaraoce se nameće gotovo samo od sebe. Sve i ako naslove kao što su ,,Deathgasm“ (Džejson Lei Hauden, 2015) i ,,The Devil‘s Candy“ (Šon Bern, 2015), ,,Zero Charisma“ (Keti Grem i Endru Metjus, 2013) i ,,Knights of Badassdom“ (Džo Linč, 2013), a o finskom ,,Heavy Trip“ (Juka Vitgren i Juso Latio, 2018) da i ne govorimo - proglasimo opskurnim ili makar uslovljenim sub-kulturom, šta nam ostaje? ,,Rock of Ages“ (Adam Šankman, 2012)? Budimo ozbiljni. ,,Sound of Metal“ (Derijus Marder, 2019), izuzetan film višesmislenog naslova u kojem je postindi-metal poslužio prvo kao ishodišna tačka, kasnije „oduzeta“ u svrhu studije hendikepa i nošenja s njim?

Islandski ,,Metalhead“ (Ragnar Bragason, 2013) koji se tvrdo oslanjao na stereotipe o norveškoj metal sceni 90ih? Na kraju krajeva, ,,Lords of Chaos“ (2018) koji je zapravo više dokudrama na temu te iste norveške blek-metal scene, bazirana na senzacionalističkoj nefikcijskoj knjizi, ali snimljena od strane Jonasa Okerlunda, nekadašnjeg bubnjara švedskog sastava Bathory koji je tematiziranim događajima makar posredno svedočio?

Sada nam je putem Netfliksa pod lupu došao još jedan „metalski“ film krajnje metalskog naslova ,,Metal

„Metal Lords“ je zapravo prilično „mejnstrim“, gotovo generički film, koji „čekira“ brojne klišee žanra, kao i brojne klišee kojima su skloni ostarjeli „bivši“ metalci. Obilje potvrda za to možemo naći već u prvoj polovini filma, koja sve likove, a i odnose među njima, svodi na stereotip

theposterdb.com

V

,,Metal Lords“: Sasvim konvenciona Troje glavnih junaka na putu formiranja metal benda i odrastanja

Lords“ iza kojeg kao scenarista stoji D. B. Vajs, poznat kao kreator serije ,,Game of Thrones“, a kao režiser Piter Solet, autor zapaženih filmova ,,Raising Victor Vargas“ (2002) i ,,Nick and Norah‘s Infinite Playlis“t (2008), kao i nešto manje uspele drame ,,Freeheld“ (2015).

Prema Vajsovim rečima, film je delimično baziran na njegovoj „metalskoj mladosti“, ali zapravo više deluje kao pokušaj da se ta stara, „rubna“ muzika i supkultura približe mlađim generacijama.

Vreme radnje je sadašnje, a naš protagonista je stidljivi momčić Kevin (Džejden Martel), bubnjar kojem je njegov najbolji drug gitarista Hanter (Edijen Grinsmit) otkrio metal.

Školsko takmičenje

Njih dvojica, naročito Hanter, pred sobom imaju jasno zacrtan cilj: osnovati funkcionalan metal bend i s njim trijumfovati na školskom susretu bendova. Naravno, obojica su otpadnici i ne nailaze na dobar odaziv svojih vršnjaka. A možda samo treba razmišljati van okvira i umesto basiste u bend ubaciti čelistkinju Emili (Ajzis Hejnsvort) koja, kao ni Kevin, ne zna puno o metalu, ali je spremna da eksperimentiše.

E, to će već malo teže ići, pre svega zbog toga što je Hanter sve samo ne ugodna osoba, zbog čega i on i dosta mekši Kevin upadaju u nevolje sa svojim vršnjacima, uglavnom Hanterovom krivicom. Još kada se javi privlačnost između Kevina i Emili, a Hanterovi ekscesi konačno privuku pažnju njegovog samohranog oca, plastičnog hirurga (Bret Gelman), koji ga pošalje na lečenje, stvar deluje neizvodivo. Dodajmo na to i siren-

Me sveden na za

11

Četvrtak, 21. april 2022.

etal n samo ačin

netflix.com

alna priča o odrastanju i ljubavi namijenjena tinejdžerima

Muzički žanr u filmu sveden uglavnom na ikonografiju

ski zov popularnosti i prihvaćenosti koji Kevin oseti kada ga u svoje redove pozovu popularni momci s tezga-bendom, pa će se prijateljstvo i mlada ljubav na pravom testu...

Metal Lords je zapravo prilično „mejnstrim“, gotovo generički film o odrastanju koji „čekira“ brojne klišee žanra, kao i brojne klišee kojima su skloni ostareli „bivši“ metalci. Obilje potvrda za takav stav možemo naći već u prvoj polovini filma koja sve likove, a i odnose među njima, svodi na prilično stereotipne. Tako je Hanter uživljeni, sebični i samoživi seronja koji zapravo traži sledbenike, a sve oko sebe tretira kao smeće, Kevin je onda nesigurni klinac koji tek s naznakom prve ljubavi uspeva da „uzgoji“ nešto kičme. A Emili je stereotip „devojke s (psihičkim problemima“, ali svejedno dobrog srca, ma koliko joj njena preka narav i akumulirane nesigurnosti krojile život.

Vizija Roba Halforda

Iz toga se grade i njihove interakcije, koje deluju prilično neprirodno krunisane, tvrdo napisanim komičnim scenama namenjenim uglavnom ubiranju jeftinih smehova i emocionalnih poenti.

Stvar se malo popravlja u drugoj polovini filma, iako su dramaturški obrasci i dalje prisutni, čak i očiti, makar su režijski izvedeni mekše, prirodnije ili nadahnutije.

U tome su dve scene kojima se omeđuje drugi čin ključne: ona prva nakon prvog (neprikazanog, a gotovo sigurno nespretnog) seksa između Kevina i Emili, te ona kada se pija-

nom Kevinu dok ga spopada zgodna, ali ne baš bistra Kendal, priviđaju „bogovi“ iz njegovog metalskog Panteona, a glavnu reč vodi Rob Halford iz sastava Judas Priest.

Nešto humora u trećem činu unosi i Džo Manđielo kao bivši metalac, a sada doktor Troj Niks, ali film zapravo najviše zavisi od trojce mladih glumaca u glavnim ulogama. U tom smislu, Adrijan Grinsmit, inače debitant u dugometražnom formatu, grca pod teretom velike, ali relativno rigidno napisane uloge, pa preglumljuje, u sličnom problemu je i Ajzis Hejnsvort koja pravi slične greške. Dok Džejden Martel, inače ponajbolji glumac svog uzrasta kojeg pratimo još od uloge u filmu ,,St. Vincent“ (Teodor Melfi, 2014), to sve nekako balansira koliko je moguće prirodnim držanjem.

Na kraju, ,,Metal Lords“ je prilično konvencionalan film na konvencionalne teme odrastanja, prijateljstva i ljubavi, izveden na prilično konvencionalan način, u krajnjoj liniji čak i namenjen konvencionalno ciljanoj tinejdžerskoj publici.

Osim u naslovu, metal je uglavnom sveden na ikonografiju i začin, ali makar dominira „saundtrekom“, i to u prilično razgranatom, eklektičnom obliku, koji može biti unekoliko edukativan mlađoj publici kojoj će ovo biti prvi susret s muzikom. Eto, nešto se našlo i za nas dinosauruse, toliko da skoro možemo oprostiti autorima ideju da je violončelo u metal bendu nešto novo i revolucionarno, nakon bezmalo 30 godina Apocalyptice. Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.9/5

12

Četvrtak, 21. april 2022.

Own e W SERIJE This City

Novi HBO poduhvat Dejvida Sajmona: D

Anatomija amputiranog duha

P

ovratak na mjesto zločina.

Baltimor i dalje žulja Dejvida Sajmona; lijepih 14 godina od posljednje epizode ,,The Wire“, to je za njega tvrda i nikad razgažena cipela. Kao žulj na stopalu, koji nikako ne možete zaliječiti.

Zato je ,,Žica“ morala dobiti nastavak; a ,,We Own This City“ dokaz je da je kultna serija ,,The Wire“ falila Sajmonu, makar koliko njenim najvećim fanovima. I da se tu radi o neraščišćenim dugovima.

Kaljuga sistema

,,We Own This City“ je, za razliku od (kao fol) ,,izmaštane“ ,,The Wire“ – potpuno istinita priča.

Tiče se (po zlu) čuvenog slučaja dugogodišnje korupcije Operativne grupe za kontrolu oružja baltimorske policije. O svemu je istoimenu knjigu, bestseler, napisao Džastin Fenton, novinar Baltimor sana ( još jedan u nizu novinara čije je izvještavanje inspirisalo Sajmona). Svi likovi u seriji su istiniti; prije svih, ,,podlih osam“ (taman iste njuške kao u istoimenom Tarantinovom vesternu) – korumpiranih policajaca koji su godinama bili glavne baje na baltimorskim ulicama, kabadahije na Divljem zapadu od jednog modernog milionskog grada.

Kroz sjajno i inteligentno posložene brze i neočekivane promjene vremenske ose, Sajmon je odslikao ne samo put te osmorice ka kriminalu i korupciji, te dugogodišnju i mukotrpnu istragu koja ih je uspjela poslati iza rešetaka.

Već ključno – posložio je cijeli atlas anatomije potpuno amputiranog duha, onog za koji nema lijeka, štake ni proteze, kao što je propovijedao Al Paćino u ,,Mirisu žene“... Tu je ključno lice, u samom epicentru, narednik Vejn paudal.com

Baltimor je isti onakav kakvim smo ga ostavili na kraju ,,Žice“; po istoj matrici i ,,The Wire“ algoritmu i dalje pulsira ona najtrulija, milionska kaljuga američke sistemske korupcije. I samo u kontekstu vrhunske televizijske umjetnosti, to ne mora da znači nešto nužno loše. Naprotiv, što moderna vavilonska kula tone u živo blato, to Sajmon bolje odslikava njeno nakazno lice. I takvu je čini vječnom, nezaboravnom.

Ukratko: ,,We Own This City“, HBO Max projekat čijih smo šest uvodnih epizoda ljubaznošću HBO ekskluzivno pogledali

(emitovanje počinje 25. aprila), na prvi i stoti pogled djeluje kao ,,Žica“. Na tom, tako prepoznatljivom vizuelnom jeziku, je Dejvid Sajmon insistirao vrlo ciljano.

Ne da bi na tanak led navukao silnu ,,The Wire“ publiku, koja se i 14 godina od posljednje sezone u seriju kune kao u kanon kompleksnog televizijskog pripovijedanja i realizma... Nego da bi poslao jasnu poruku: Baltimor je i dalje tu. Nasukan o najtvrđi ljudski šljam i dekadenciju sistema. I nijesmo mu svi pomogli da se odatle izvuče, ni milimetar... A ,,The Wire“ je samo uspjela da mu precizno uhvati izoštren portret. I kakva je onda vajda od te strašne umjetnosti – pita se Sajmon, dok mu prometejsku jetru kljuca taj svijet koji ne može ni za makac pomjeriti ni promijeniti...

A publika samo traži još, te bolne istine, farse i tragične komedije.

Za tako angažovan projekat kao što je ,,We Own This City“, stravično dobro (i nimalo utješno) djeluje taj vajb koji Sajmon vješto i između redova prodaje: da ova priča neće Baltimor učiniti boljim. Njena najveća vrijednost je istina; a nju uvijek vrijedi ispričati, makar da ostane kao trajan dokument, pa...

Kontekst rasnih tenzija u modernoj Americi odslikan diskretno i autentično

HBO Max projekat, čijih smo šest uvodnih epizoda ljubaznošću HBO ekskluzivno pogledali (emitovanje počinje 25. aprila), na prvi i stoti pogled djeluje kao ,,Žica“.

Na tom, tako prepoznatljivom vizuelnom jeziku, slavni autor je insistirao vrlo ciljano i sa pokrićem Dženkins; sjajno ga portretiše Džon Berntal (najpoznatiji kao glavni, superherojski lik u Marvelovom ,,Punisher“ serijalu, ali i Šejn u ,,The Walking Dead“)...

Strašan, ogavan, nerijetko i potpuno suludo komičan, tip sa mnogo lica - dripca, vođe, kabadahije, sitnog i krupnog lopova, nasilnika, alfe, (bludnog) američkog sina... HBO i Sajmon su apsolutno pogodili za tu ulogu – i možemo komotno reći, da je to jedna od onih njuški koje će obilježiti televizijsku 2022. godinu.

Mimo privatnosti

Mane serijala, makar u ovih šest epizoda, svele bi se na činjenicu da se Sajmon mnogo manje bavi privatnošću svojih likova nego što je to činio u ,,The Wire“. A skoro svi (recimo, glavna istražiteljka među građanskim aktivistima ili mačo detektiv), taman su nalik onim najpoznatijim u ,,Žici“, ali i po mnogo čemu njihova light, nedorečena i svedeni-

13

Četvrtak, 21. april 2022.

tvinsider.com

Dostojan ,,nastavak“ kultne ,,The Wire“ i povratak ulicama Baltimora

Ekipa korumpiranih policajaca koju maestralno predvodi Džon Berntal

ja verzija. Razlog za to je prost: radi se o realnim ličnostima na koje slavni televizijski autor nije želio ,,kalemiti“ dramatizaciju, već se strogo držao kolosjeka vrlo kompleksne istrage.

Suštinski, poruka je prosta – da Baltimoru spasa i nema, a da mu ponekad, samo ponekad, možemo uhvatiti neke od glavnih krivaca. A krivi su, ispod površine, svi: političari i policijski šefovi koji zarad sopstvenih poena pred licem javnosti žele ,,frizirane“ rezultate sa terena. Aktivisti koji će na mjestu zločina i pred nečijom utrobom punom metaka na ulici biti spremni, da mrtvi ‘ladni - uhvate selfi. Novinari bez petlje, policajci bez mrve kičme i integriteta... Konačno, osobe kojima nije toliko ni do korupcije – već do straha da neće ispasti šonje, ili odbačeni u ,,krdu“ ili pred nadređenima.

Da, toliko korupcije i nepočinstva se vrti u Baltimoru, ne zbog novca – nego zbog toga što je ne-

kom potrebno da bude prihvaćen u nekom ,,kružoku“.

Režiju serije potpisuje sve poznatiji i sve bolje pozicionirani filmski autor Rejnaldo Markus Grin. Njegov prošlogodišnji ,,King Richard“ bio je staza kojom je Vil Smit grabio put Oskara (i do onog nesrećnog šamara na dodjeli). Sopstveni vizuelni jezik Grin je odlično i nenametljivo uklopio u Sajmonov i ,,The Wire“ senzibilitet, pokazujući da mu je žestoko stalo i da temeljno poznaje materiju ,,Žice“... Sa samo jednim izuzetkom: neposrednim i konstantnim insistiranjem na kameri iza leđa nekog od bitnih protagonista (uglavnom korumpiranih policajaca i u prvom redu narednika Dženkinsa)... Što u prvi mah djeluje interesantno, ali nakon uvodne epizode forsirano i nepotrebno.

Neke od (uglavnom sporednih) likova sa baltimorskih ulica ,,Žice“ Sajmon je vratio za ovaj projekat. Put istrage je, naravno,

mučan, cinično razvučen procedurama, brojnim čustuncima i legalistima kojima je najbitnije da sačuvaju svoju kožu... Dakle, za ,,The Wire“ publiku to je dobro poznat teren, naravno u ruhu i po pravilima potpuno modernog, našeg vremena.

U inat ideologiji

Od svega toga je mnogo bitnije to, na koji je način je autor serije, sa dugogodišnjim saradnikom Džordžom Pelekanosom, skicirao sam pad jedne policijske jedinice u neraspletivu mrežu nepočinstva. A što su sve samo radili: u automobile potpuno nevinih učesnika u saobraćaju podmetali drogu i oružje, iznuđivali reket, krali i do 200 hiljada dolara po raciji; ubijali potpuno nedužne ljude koji bi im se slučajno našli na putu... I da, sve je to, potpuno realna, živa istina. Sve se desilo na ulicama Baltimora, i dešava se i dalje, u još crnjem, zloslutnijem obliku.

Kada je ideologija u pitanju, Sajmon se trudi da što bolje skloni etiketu ,,liberalnog desničara – libertarijanca“ koju su mu mnogi nakon ,,The Wire“ zakačili.

Bez namjere da previše otkrivamo, jer seriju zaista vrijedi proživjeti – recimo samo da je slavni televizijski autor našao način da se, na ulicama Baltimora, poigra sa svakom ideologijom. A neki zaključak bi bio: možda su svi ti milionski gradovi suđeni da propanu u ovo živo blato od korupcije i grijeha. Da eksplodiraju kao daleke supernove, prije nego im možda, neki objektiv umjetnosti, slučajno uhvati dragocjen portret... Samo se osvrnete, malo spustite gard, trepnete i već znate: Baltimor je tu, za ćoškom i u sjenci vaše ulice. Kakav televizijski nokaut je ,,We Own This City“, za povratnika i starog šampiona u ringu Dejvida Sajmona!

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4.3/5

14

Četvrtak, 21. april 2022.

slashfilm.com

SERIJE

Barry

Treća sezona krimi-dramedije

Bil Hejder i dalje u vrhunskoj formi u ulozi Berija

Hitmen na tragu antičke tragedije U urnebesnim karakterima, od depresivnih, ali talentovanih ubica, do paranoičnih i nespretnih mafijaških šefova, ali prije svega u narativnim preokretima koji daju oblik i sadržaj radnji, održan je nivo iz prve dvije sezone Piše:

Davor PAVLOVIĆ

B

io jednom jedan Beri, koji je prolazio mukotrpan put transformacije od mračne prošlosti i problematične prošlosti, do pronalaska dobrote i ljubavi u svom srcu. Priča o njemu dobila je treću sezonu na HBO Max

servisu, u osam polučasovnih epizoda, nakon duge pauze od skoro dvije godine, uslovljene kovid-19 pandemijom. Zahvaljujući ljubaznosti HBO pogledali smo šest epizoda i uživali u ovoj crnoj komediji u izvođenju Bila Hejdera.

Beri Berkman (Bil Hejder) je bio vojnik koji se borio u Avganistanu, a zatim nastavio da ubija u

civilu. Međutim, u jednom trenutku našao se u egzistencijalnoj krizi i u borbi sa PTSP u ,,ormaru“ u kojem je živio i shvatio da je njegov život prazan.

Raskrsnica iskušenja

Izlaz iz tunela pronašao je u Los Anđelesu, na glumačkim kursevima, koji su se za njega pokazali veoma korisnim i dali mu novi

podsticaj za život i usmjerenje ka novom pozivu.

Kako to obično biva, svaka promjena je često teška i krvava, tako i će biti i njegova. U krugu pozorišne grupe samopouzdanog učitelja glume Džina Kouzinoa (Henri Vinkler), koji vidi veliki potencijal u njemu, nastavlja svoj put. ,,Priča je glupost, ali ima s čime raditi“, zaključak je

15

Četvrtak, 21. april 2022.

doms2cents.com

o plaćenom ubici koji želi da bude glumac i dalje drži visok nivo Otkačena dinamika romanse između ismijavanja i sažaljenja

nosi među glavnim akterima, oni sami pokušavaju donijeti ispravne odluke.

Žongliranje humorom

Kuzinoa, u prvoj sezoni i insistira na istini, ali je ne prepoznaje kada mu se otkrije.

S druge strane, zahvaljujući mentoru Fuhsu (Stiven Rut), uključuje se u sukob sa Čečenima sa NoHo Henkom (Entoni Kerigen) i Bolivijcima, dok usput rješava ljubavne probleme sa ambicioznom djevojkom Seli Rid (Sara Goldberg), koju je upoznao na kursu.

Beri je skoro pa djevica u ljubavnim aferama, što mu zadaje mnogo bola u tom odnosu. Treća sezona nastavlja tamo gdje je prethodna stala, otkrivaju se tajne i produbljuju stari, ali stvaraju i novi sukobi, poput onog sa mentor o m . No v i d e t e k t i v s e uključuje u istragu ubistva policajke i mafijaških ubistava, dok Bolivijci dobijaju pojačanje iz zemlje za rat sa Čečenima za prevlast. Kuzinoov sin i unuk neplanirano budu uvučeni u sukob sa Berijem, a pojavljuje se i jedna motoristička banda koja će zagorčati život. Dok se komplikuju od-

Treća sezona zadržava sve adute prethodnih, a to su njen zajedljivi crni humor, način poigravanja sa očekivanjima i stalno balansiranje ka tragediji, u koju nikad ne zalazi. Serija je izgrađena u potpunosti na tragičnoj priči i poput nekih grčkih tragedija, ovaj treći čin stalno dolazi u dodir sa pesimizmom, tako da prozor nade nasilno zatvori pred licima junaka zauvijek. Omča se oko njegovog vrata stalno steže i sudbina se dovodi u pitanje, približavajući se smrti.

Međutim, kao u svim legendama i bajkama, junak se uvijek oslabađa tih omči i poput mačke sa devet života, nastavlja dalje svoj pohod.

To žongliranje na ivici života i smrti nije jedino koje koriste autori Alek Berg i Bil Hejder. Oni, takođe, sve vrijeme žongliraju između skečeva i dramatičnih momenata bez ikakvog rizika da jedno ili drugo prevlada. Komične situacije su mudro raspoređene, kao i scene u kojima se odlučuje o tome hoće li serija skrenuti u mračniji i ozbiljniji narativ. Takav odabran koncept je jedan od onih koji je jako teško izvesti, a on je upravo glavna stvar koja cijeloj seriji daje sna-

žan i prepoznatljiv karakter, jer stvara rolerkoster vožnju od uzbudljivih uspona do brzih spuštanja.

Jedina zamjerka, ako se može tako reći, u prve dvije sezone serija je postavila skalu visoku, tako da smo od treće sezone očekivali još više, a nismo to dobili. Na sreću, nismo dobili ni manje. U urnebesnim karakterima, od depresivnih, ali talentovanih ubica, do paranoičnih i nespretnih mafijaških šefova, kao i u jasnim i oštrim dijaloškim razmjenama, ali prije svega u narativnim preokretima koji daju oblik i sadržaj radnji, održan je nivo iz prve dvije sezone.

Bil Hejder, koji glumi, piše i režira Berija, zaista je uronjen u ulogu ovog ubice koji se davi od početka. On je Beriju donio ono što je donio lik Sola Gudmana seriji ,,Breaking Bad“, antiheroja koji stvara snažnu empatiju sa svojim manama i prednostima, mada se on ne transformiše, već bježi od krvave prošlosti pune očaja. Njegova velika snaga leži u suzdržanosti, koja odjednom svakim pokretom lica potresa okolinu.

Karnevalska povorka

Može biti zamrznut većinu vremena, možda čak i potpuno nevidljiv, ali kada se to promijeni nastane haos. Njegova zona između šale i nasilja savršeno je

izbalansirana i trenutno je bez premca. ,,Karnevalska povorka“ koja ga prati, a koju su zacrtali scenaristi, takođe je odlična.

Henri Vinkler kao Kuzino, strastveni narcis je šoumen koji je sposoban da situacije napravi svojima i preokrene ih u svoju korist. Hemija između njega i Hejdera je nevjerovatna. Sara Goldberg kao Sali, čiji je san o slijetanju u Holivud osujetio sopstveni ego, nerijetko služi za ismijavanje, ali i sažaljevanje.

Entoni Kerigan krade sve scene u kojima se nalazi kao Henk, mrkog izgleda, s promjenjivim raspoloženjem i stalnom željom da ljudi oko njega budu dobro, što ga čini najsmješnijim likom serije.

S obzirom na to da je Beri i kao serija i kao lik, prošao svojevrsni Rubikon, samo jedno mjesto na koje možete odvesti publiku, dublje u rupu koju neprestano kopa za sebe. Pošto je ovo polusatna komedija, a ne jednosatna drama, Beri se osjeća kao da je svakog trenutka na ivici pucanja i da se drži za tanku nit. Slučajno je ta nit vrlo jaka, a stvarna prijetnja da će puknuti uzrokuje da će izgubiti sve one do kojih mu je stalo. Ipak, svaka bajka ima sretan kraj, pa tako se nadamo da će i ova, ali zato ćemo sigurno morati sačekati četvrtu, a možda i petu sezonu.

Ocjena: 4.1/5

16

Četvrtak, 21. april 2022.

Neodoljivo opasna porodica

rva epizoda bilo kog serijala je ključna. Zbog količine sadržaja koji imamo u ponudi (i koja je svakog dana sve veća), nemamo više ni vremena, a ni potrebu da pružamo šansu za još jednu, dvije ili tri epizode, dok se priča malo ne razvije. Umjesto toga, situacija se lomi odmah na početku.

Hladni rat

Dok klasične serije imaju nekih 45 minuta u koje popakuju sve što treba (uspješno ili ne), kada je u pitanju anime, zadatak je mnogo teži. U pitanju su epizode od najviše 17 minuta i još nekoliko koji ,,odu“ na špicu (koja se, takođe, vrlo rigorozno ocjenjuje kao dio sveukupnog doživljaja). Stoga je, velika odgovornost, ali i umjeće, snimiti anime čiji će prvih 17 minuta uspjeti da vas zaista zainteresuje.

Zadatak te prve epizode je da vam dočara svijet u kome se anime odvija, ali i da vam - ne samo prikaže, već i, barem ovlaš, razradi glavne likove - ili eto, bar tu jednu osobu oko koje se vrti cijela priča. Usaglasićemo se, nimalo zahvalan posao.

Baš zato, kada pogledate pilot epizodu koja zaista uspije da ispuni sve navedeno, rađa se jedna nova vrsta uzbuđenja.

Jasno je, ono što slijedi može da bude samo bolje od onoga što je već uspjelo da vas oduševi. Ovo je ujedno i neka vrsta uvoda za anime koji smo izdvojili za april. U pitanju je ,,Spy x Family“, jedan od pro-

Sjajna kombinacija

Svaka rečenica je na mjestu, svaka scena traje taman onoliko koliko treba, a svaki dijalog drži pažnju. Nema niti jednog jedinog suvišnog detalja koji treba skratiti, promijeniti ili prikazati drugačije ljećnih serijala koji je tek počeo da se emituje i nekako uspio da očara svakog ko ga pogleda već sa tih prvih, krajnje nezahvalnih, 17 minuta.

Ukoliko ste neko ko redovno prati anime, ovo su osnovne informacije koje će vas zanimati o ljudima koji su uključeni u projekat. ,,Spy x Family“ rađena je po popularnoj mangi Tatsuje Enda (autora mange ,,Gekka Bijin“), dok je na animi radio Kazuhiro Furuhaši (poznat po radu na slavnoj ,,Hunter x Hunter“ verziji iz 1999.), a za redizajn likova (i adaptaciji za anime) bio je zadužen Kazuaki Šimada (kome je poslednji projekat bila sjajna ,,The Promised Neverland“). Što se tiče same priče, ,,Spy x Family“ prati život zapanjujuće talentovanog super-špijuna (kodno ime Tvajlajt) i radnja je smještena u svijetu u kome je nekoliko izmišljenih nacija u stalnom stanju Hladnog rata.

Tvajlajt dobija zadatak da prati poznatog političkog ekstremistu pri čemu uz zadatak (u stilu franšize ,,Nemoguća misija“) dobija i način na koji to treba da uradi. U ovom slučaju, mora da sastavi ubjedljivu lažnu porodicu, uvede novo-

pronađeno dijete u prestižnu školu i time dobije priliku da prisustvuje školskom okupljanju na kome će biti i diplomata. I sve to za samo sedmicu.

Da bi to izveo, uzima ime Loid Fordžer i usvaja najpametnije dijete u lokalnom sirotištu.

Ono što ne zna jeste da njegova novopronađena ćerka Anja, kao posljedica eksperimenata, može da čita misli. Ćutljivi špijun i mala pametnica su odmah u startu fantastičan duo i istina je, da zbog čega god da ste upalili anime, shvatićete da su vam dovoljni njihovi razgovori da vas zabave. Zahvaljujući maloj Anji, najveći špijun u poznatom svijetu, čovjek sa stotinu lica, postaje preko noći kao i svaki drugi novopečeni roditelj: zbunjen i nevjerovatno iscrpljen.

svaka scena traje taman onoliko koliko treba, a svaki dijalog drži pažnju. Nema niti jednog jedinog suvišnog detalja, koji treba skratili, promijeniti ili prikazati drugačije. Uz sve to, sasvim jednostavnom scenom sportskeeda.com

P

Spy x Family blazetrends.com

ANIME PLANET

Savršen tempo

Tu kapirate da ono što ovaj anime čini sjajnim (i zbog čega je i manga tako brzo naišla na uspjeh) jeste što uspješno uvezuje nekoliko različitih žanrova, sa sjajnim rezultatima. Anime je špijunski triler, ali i topla, kućna komedija, a opet i jako emotivna drama. Njen najveći adut je, ipak, savršeni tempo.

Svaka rečenica je na mjestu,

Anja, djevojčica iz sirotišta, neodoljivi ,,čitač misli“

17

Četvrtak, 21. april 2022.

a špijunskog trilera, tople kućne komedije i emotivne drame Troje savršeno različitih junaka u porodičnoj i špijunskoj akciji

na početku epizode, rano se da ustanoviti u kojoj mjeri je Tvajlajt majstor u svom poslu, iako o njemu, u tom trenutku, znamo malo.

Anja je, iako je ovo nepotrebno naglašavati (vidi se i sa poste-

ra) nevjerovatno divna, luckasta ( jednostavno - superkawaii) i uvijek je korak ili dva ispred svih što niko ne očekuje. Djevojčica ujedno, baš kao i gledaoci, u svakom trenutku zna sve što se dešava, ali ne može da učini previše da na to zapravo i utiče. Već sad možemo predvidjeti da će se naći na listi najslađe anime djece na kraju ove godine, ali i zamisliti sve mimove koje će njene reakcije da inspirišu po internetu.

Tajni ubica

Kao treći, krucijalni lik, pojavljuje se Jor, dražesna mlada žena koja je pristojna, stidljiva, povučena…i tajni je profesionalni ubica, što je čini idealnom za ovu nesvakidašnju, ali krajnje neodoljivu porodicu. Spoj superšpijuna,

profesionalnog ubice i djeteta koji čita misli, neka je poboljšana, naprednija i daleko zabavnija verzija filma ,,Mr. and Mrs. Smith“ (Dag Liman, 2005) i to, uz konstantno igranje između mirnog, porodičnog života i onog drugog, tajnog i nešto opasnijeg, pruža bezbroj opcija.

Akcione sekvence nijesu nimalo naivne, iako nijesu pretjerano česte. Susreti su gotovo baletski i imaju džonvikovski vajb. Tvajlajt se kreće s gracioznošću nešto ozbiljnijeg Spajka Spigela (,,Cowboy Bebop“) i tuča nije nikad njegov prvi izbor, ali kad krene - to radi sa stilom. Iako bi neko mogao pomisliti da su hladnokrvna ubistva pomalo u suprotnosti sa ostalim elementima, takve su sekvence ovdje zapravo tematski kompliment i utiču na

kompleksnost projekta koju ne dokučite kada na internetu pročitate kratak sinopsis.

Ono što je brzo jasno jeste da ćete se, uprkos svim potencijalnim odbrambenim sistemima, beskrajno zaljubiti u neobičnu porodicu Fordžer, koja će neizbježno biti highlight ne samo sezone već i čitave godine kada su u pitanju novi anime projekti. Baš zato će vas, ukoliko nijeste čitali mangu, radovati da znate da je ,,Spy x Family“ manga trenutno na 61. misiji. To znači da nas, ukoliko prva sezona prođe kako treba, a Wit Studio i Cloverwork kolaboracija potraje (iz same najave saradnje je bilo očekivano da dobijemo nešto kvalitetno), čeka gomila sve zanimljivijih misija, u godinama koje dolaze.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4.4/5

18

Četvrtak, 21. april 2022.

Leka Dedivanović, konsultant za

komunikacije, marketing i odnose sa javnošću Privatna arhiva

PREPORUKA

Obožavani britanski humor Leka Dedivanović: Fasciniran Sorentinovim filmovima

ZGRABI FILM Genijalna ostvarenja Paola Sorentina - od „Velike ljepote“ („La grande belezza“, 2013), „Božije ruke“ („E stata la mano di Dio“, 2021), „Youth“ (2015), preko serija „The Young Pope“ (2016) i „The New Pope“ (2020) su me ostavila bez daha. Veliki sam ljubitelj estetike ovog autora, ali i njegovog zamljaka Paola Đenovezija, autora filmova „Perfect Strangers“ („Perfetti sconosciuti“, 2016) i „The Place“ (2017).

Od filmova koji su na mene ostavili najjači utisak izdvajam „The Usual Suspects“ (Brajan Singer, 2015), „I Origins“ (Majk Čahil, 2014), „Thin Red Line“ (Terens Malik, 1998), „Legends of the Fall“ (Edvard Zvik, 1994), „Cloud Atlas“ (Lana, Lili Vačovski, Tom Tikver, 2012), „Locke“ (Stiven Najt, 2013), „Lost in Translation“ (Sofija Kopola, 2003) i naravno legendarni animirani film „WALL-E“ (Endru Staton, 2003). Žanrovno raznoliki, ali svaki od njih ja na svoj način ostavio

određeni utisak na mene, pa ih rado preporučujem.

TV Koliko je TV program nekad bio bitan, govori i to da su pored bogatog obrazovnog i kulturnog programa, uveliko emitovane emisije za najmlađe koje su uređivali Branko Kockica, Aca Poštar, Ršum i Raša Popov… Pripadam generaciji koja se podigla na Zimskom obrazovnom programu, emisijama kao što su „Opstanak“ i slične. Iako danas imamo veliki broj kanala na na TV-u, nedovoljno pažnje se posvećuje edukativnim programima, kulturnim i naučnim sadržajima koji bi kod mlađih pobudili pažnju za neke od ovih oblasti. Volim emisije kao što su „Na rubu znanosti“ na HRT-u jer daju neka drugačija viđenja na razovrsne pojave i procese.

Obožavam britanski humor i njihove serije. Ne znam koju bih posebno izdvojio jer svaka ima posebno mjesto u mom životu - od „Crne Guje“ („Blackadder“), „‘Allo, ‘Allo“, „Mućki“(„Only Fools and Horses“) do „Letećeg cirkusa Montija Pajtona“(„Monty Payton’s Flying Circus“) i „Pansiona

Faličnih“ („Fawlty Towers“).

Od novijih serija pažljivo sam pratio „Black Mirror“, „The Big Bang Theory“ i „House MD“.

Mnogo mi se dopada korejska kinematografija, pa mi je i serija „The Squid Game“ bila sjajna!

Od serija sa našeg govornog područja ističem „Besu“ i „Senke nad Balkanom“.

Redovno pratim i kultnu novosadsku seriju „Državni posao“ bez koje bukvalno ne mogu da zamislim dan!

MUZIKA Muziku biram spram raspoloženja, a često muzikom popravljam raspoloženje.

Uvijek mogu da čujem Rammstein, a nadam se da konačno odem i na njihov koncert. Što se tiče domaće scene (svi oni koji izvode na SHBC jeziku) mnogo volim TBF i splitsku rep scenu, kao i bendove najnovijeg vala: Elemental, Silente, Detour, Vatru, Jinx, sa pjesmama punim radosti i nekom novom energijom.

Radujem se festivalima jer poslije mnogo vremena ponovo mogu da slušam uživo: Sunshine, Obojeni program, Atheist rap, Gobline, Urbana, Dubiozu kolektiv…

ZAOBIĐI FILM Nijesam ljubitelj horora, loših komedija i filmova o akcionim herojima. Osim naravno, Nolanove trilogije „The Dark Knight“ koja je remek djelo.

TV Ne gledam previše televiziju, pa nemam što da preporučim za kategoriju „izbjeći“.

Svi imate daljinski u rukama i siguran sam da na jednom od preko 100 kanala na TV-u možete pronaći nešto interesantno i kvalitetno. Ako ne, rješenje je na internetu, samo nemojte da budete lijeni da potražite! Razočarala me serija „Westworld“.

Nakon prve sezone postala je poprilično konfuzna.

Nijesam imao želje i volje da nastavim.

MUZIKA Bio sam jednom na koncertu Senide (Senidah) i potpuno sam razočaran onim što sam doživio. Vidim da je u posljednje vrijeme aktuelan taj muzički pravac koji se meni nimalo ne dopada.

19

ola

Čutur

Đavola treba čekati na nogama ,,Priče iz depoa“, posljednja od šest solo ploča bivšeg gitariste Riblje čorbe, neočekivano je kvalitetan domašaj rok veterana

Č

utura je vjerovatno posljednja odrednica koja se vezuje za onaj period u kom je Riblja čorba i dalje bio pristojan rok bend, prije nego je postao poligon za pokazne vježbe nacionalizma i zadriglosti Bore Đorđevića.

U bendu se zadržao u tri autorski najizvikanije (možda i ključne) godine: tako se uz ime i gitarski potpis Nikole Čuturila Čuture

veže album ,,Istina“ iz 1985. (naravno, sa sve hitom ,,Pogledaj dom svoj, anđele“) i ploča ,,Priča o ljubavi obično ugnjavi“ (1988).

Solo karijera, u periodu uoči i nakon rata, obuhvata šest albuma; a posljednji, ,,Priče iz depoa“, neočekivano je kvalitetan domašaj rok veterana.

Ono čime će vas muzika na ,,Pričama iz depoa“ najprije razoružati, jeste jako, armirano uteme-

Energične i čvrsto utemeljene poruke na albumu rok veterana spotify.com

Nik

d ž uboks

ilo

Četvrtak, 21. april 2022.

Nikola Čuturilo Čutura na omotu šeste ploče solo karijere

ljenje čvrstog, energičnog gitarskog zvuka. Atmosfera jednog slobodarskog drumovanja, tako odgovarajuća i prikladna roku koji svira Čutura, najbolje pulsira u pjesmi ,,Ne“ (sa sve refrenom ,,Odjebi, ja ne bi“). A teme se tiču prije svega individualizma, poput parole da ,,đavola treba čekati na nogama“ u ,,Je suis tres fatigue“ (fr. ,,Jako sam umoran“). Tako se oslikava portret rokera koji je, odlukom da bude sebi dosljedan i strogo mimo matice i glavnog toka nekih ludih vremena – dosegao neku

istinsku uzvišenost.

Ili, recimo, da je platio cijenu i putarinu svega onog što je potrebno, da ga zaista možemo zvati slobodnom osobom. Tada Čutura može da pjeva o predivnim danima koje kupa suzama, o elegijama bolničkog kreveta (,,Pakao“) i kompletnu, vječito godoovsku situaciju u Srbiji i regionu (,,Brzi voz“). Ma, sjajno i neočekivano osvježenje jednog nepravedno zaboravljanog starog kauboja u posnoj preriji regionalnog roka.

S. S.

Ocjena: 82/100

gu st

Neobičan uskršnji materijal sjajnog Nikole Vranića J. R. Au

K

Na putu patnje

Kroz teme praštanja, građenja na zgarištima uspomena i dubokim ožiljcima, Džej Ar stoički pronalazi novog, utemeljenijeg, boljeg čovjeka

bum ,,Still Waters“ biće posmatran kao posebno važna, lična i emocijom obojena karika.

Mladić iz Zaboka u Zagorju, senzacija od prije tri godine sa fantastičnim albumom ,,Dangerous Waters“ je i dalje, odgovorno tvrdimo, tip iz regiona koji je najbliži da pred licem bijelog svijeta postane globalno prepoznatljiv i važan muzičar. ,,Still Waters“ je svojevrsno ,,spuštanje lopte“ i odraz smjernosti: Nikola je odlučio da ključne pjesme albuma od 35 minuta predstavi u danima Strasne sedmice, uoči Uskrsa.

Tako je ,,Still Waters“ za Nikolu Vranića nešto poput IsusoRaspeće kao jedan od motiva u promo materijalu ploče vog Puta patnje (lat. ,,Via Dolorosa“), jutarnji.hr

ada jednog dana (izvjesno velika) karijera Nikole Vranića, alias Džon Rejvena Ougusta, bude posmatrana kao raskošan i potpuno jedinstven mozaik, al-

koji on doživljava kao uzvišenu dužnost.

Kroz teme praštanja, građenja na zgarištima uspomena i dubokim ožiljcima, Džej Ar stoički pronalazi jednog novog, utemeljenijeg, boljeg čovjeka. Spremnijeg da istrpi i pruži sebe drugima. I u tom klinču je pogotovo važna ,,I Forgive Her“, pjesma objavljena na Veliki četvrtak, hit po kom će album izvjesno najviše i pamtiti.

Ploči fali prije svega onaj osjećaj da se radi o skladnoj cjelini, koja ,,klizi“ i pruža kohezivan koncept. Tako da ,,Still Waters“ bolje funkcioniše kao skup singlova (ističu se uvodna ,,Dealing With Pain“ i moćna kulminacija ,,Rebuild My Ruins“) – dok je ,,Lonely“ neobičan izbor u finalu, nešto poput slijepe ulice i ,,appendixa“ na kraju Pavićevog ,,Hazarskog rečnika“. I sve dok Nikola za klavirom ili gitarom hrabro istražuje taj lavirint, tu nema omaške.

S. S.

Ocjena: 75/100

20

Četvrtak, 21. april 2022.

film

33 OBRTAJA

Među Maklaudovim kćerima

TV

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Maja Izetbegovic i Ermin Bravo, moji dragi prijatelji i kolege iz Sarajeva su mi otpevali „Di sole e d’azzurro“ od Đorđe dok sam bila u karantinu. Čuvam taj snimak. Predivni su. „In The Middle of The Night“ (Bili Džoel) smo brat i ja jedno vreme kad smo bili klinci slušali na repeat.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „There is a Light That Never Goes Out“, The Smiths.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Place in The Sun“, Stivi Vonder, „Lovely Day“, Bil Viders, „Because The Night“, Pati Smit, „Precious“, Eni Lenoks, „Rhiannon“, Fleetwood Mac. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Caruso“, Lučo Dala.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Son of a Preacher Man“.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Ne bih mogla da odaberem nikako jednog autora. Izbor muzike mi je mnogo šaren...

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Hmmm... Niko mi ne pada na pamet...

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Pogodila me smrt Ejmi Vajnhaus.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Nisam uspela da se vežem za pesmu koja mi se ne dopada.

Ako je slušam, onda je za mene dobra.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- U osnovnoj sam kačila Back Street Boyse, a u srednjoj sam, nažalost, crtala po zidovima. I dalje to radim. Ne preporučujem.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Naravno. On i Elizabeta.

mu

ika

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- U Italiju posle Sorentinovog „The Hand of God“ („E stata la mano di Dio“, 2021).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Paolo Sorentino, Živko Nikolić i Martin Skorseze. Da još postoji kafana „Kod majka Mare“ u Šapcu, tamo bismo išli. Šta god da popiju, nema ni pogotka ni greške.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Nema šta da režira, samo da postavi kamere i posle da izmontira.

z

Film koji Vas čini srećnom?

- Filmovi koji me čine srećnom su „Jerry Maguire“ (Kameron Krou, 1996), „Little Miss Sunshine“ (Valeri Faris, Džonatan Dejton, 2006), „Majstori, majstori“ (Goran Marković, 1980).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Zbog filma „Antichrist“ (2009) Larsa fon Trira.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Ih, da je jedan, bilo bi dobro...

Ne pada mi na pamet konkretan naslov.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Autobiografiju Mihaila Pupina „Sa pašnjaka do naučenjaka“, za koju je dobio Pulicerovu nagradu. Uzbudljiv život jednog od naših najvećih naučnika.

Omiljeni filmski rivali?

- Maverik i Ajsmen. Mislim da smo „Top Gun“ (Toni Skot, 1986) gledali jednom nedeljno.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Ceo film „Secretariat“ (Randal Volas, 2010), potom upoznavanje Tarnera i Huča u istoimenom filmu (Rodžer Spotisvud, 1989).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Da se ja pitam, ja bih proterao autobus ovuda“ iz filma „Ko to tamo peva“ (Slobodan Šijan, 1980) Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Pink Panter. Ležerni gospodin.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Prvi put u bioskopu gledala sam „Štrumpfove“.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- To bi bio soundtrack filma „Cigani lete u nebo“ (Emil Loteani, 1975).

Ivana Nikolić, glumica

Serija idealna za kišni vikend?

- Čini mi se da je serija„Friends“ idealna u svakom trenutku, kao i „Mućke“ („Only Fools and Horses“) i „Top Gear“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- I dalje pamtim atmosferu iz serije „Chronicles of Narnia“ i „Twin Peaks“. Stariji brat je gledao, pa i ja uz njega.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Možda „Between Two Ferns“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Nisam pogledala do kraja „Game of Thrones“. Odustala na prvoj epizodi.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Prestala sam da gledam „Two and a half Men“ kad je Čarli Šin izašao iz ekipe.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Ono dugmence kojim se teleportuju u „Zvezdanim stazama“ („Star Track“).

Dragana Udovičić

m

E

kipa Objektiva bila je na zatvaranju festivala RUTA (Regionalna Unija Teatara) u Gradskom pozorištu. Tom prilikom pogledali smo predstavu „Trpele“ Beogradskog dramskog pozorišta, u režiji Bobana Skerlića koji je sa Milenom Depolo autor teksta.

Ovaj dokumentaristički komad, ispovijest je žena žrtava nasilja koje su pod „opterećenjem života“ spasavajući živu glavu, izgubile slobodu. Čak devet godina glumice putuju teatrima širom Balkana upirući prstom na ovu temu od koje mnogi okreću glavu. Jednu od uloga tumači i naša gošća Ivana Nikolić („Ubice mog oca“, „Koreni“, „Žigosani u reketu“). Šapčanku sa adresom u Beogradu, gledali smo i u Nikšiću na Festivalu glumca u predstavi „Crna kutija“, pa smo odlučili da je još malo upoznamo. Da obožava konje, potvrdila je i u „Obrtajima“, a uz koju muziku bi dočekala smak svijeta i zašto Skorseze, Sorentino i Živko Nikolić ne bi pogriješili kada bi se sastali sa njom, pročitajte...

Da ne zaboravimo, Ivanu ćete gledati i u nastavku serije „Ubice mog oca“ jer je snimanje šeste sezone u toku.

A publika u Srbiji osim u predivnoj, srceujedajućoj „Trpele“, i u predstavama „Fine mrtve devojke“, „Prljavi i zli“, „Liliom“, „Dan kada ja više nije bilo ja“, „Crna kutija“, kao i u „Antigoni“ (Diego de Brea) gdje će glumiti Euridiku.

Najdraži par iz serije?

- Za seriju ne mogu da se setim, ali jedan od omiljenih tandema na filmu Martin Rigs i Rodžer Merto u „Smrtonosnom oružju“ („Deadly Weapon“, Ričard Doner, 1987).

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Poželjela sam da budem u okruženju iz serije „Maklaudove kćeri“ („McLeod’s Daughters“).

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija. Ali ipak mi je bilo najdraže kad se udruže.

M. ČAVIĆ

Četvrtak, 21. april 2022.

21

Ivana Nikolić: ,,Son of a Preacher Man“ njena pjesma za karaoke

22

Četvrtak, 21. april 2022.

kalendar

Muzički buntovnik Jutaka Ozaki preminuo pr u Tokiju pod nerazjašnjenim okolno

Oreol mučenik za najvoljeniju japansku zvijezd S

asvim pristojno dvorište porodičnog doma, u tihom kvartu pristojnog svijeta u Tokiju, tog jutra 25. aprila otkrilo je nago tijelo mršavog, izubijanog mladića; od modrica i krvi gotovo neprepoznatljivog lica.

Nekoliko sati kasnije bio je mrtav, i tek tada su shvatili da je to bio Jutaka Ozaki.

Za sve važno i epohalno što se za planetarnu pop kulturu desi - dobra je vjerovatnoća da je već postojalo u Japanu. Grandž prije grandža: to je otprilike bio

Jutaka Ozaki, neprilagođeni bard tinejdžerske neprilagođenosti, nepomirivi ratnik koji se svakoj nepravdi suprotstavljao samo suncem i treperavim zvijezdama sjajnih stihova.

Original grandžer

Za rok scenu Japana osamdesetih, Jutaka je bio neprikosnoveni superstar. Onaj koji je, za cijelu generaciju mladosti, znao da artikuliše i pokaže prstom – što je to što se njima ne sviđa. I zbog čega ne pripa-

daju tom, takvom svijetu. Ma, original grandžer, prije nego su neki drugi, u malo drugačijoj formi, tu suštinu sa druge strane Pacifika zajahali.

Omiljena japanska misterija: da li je Jutaka Ozaki ubijen, ili je, kako piše u medicinskom izvještaju, sam sebi presudio. Onog jutra 25. aprila 1992. godine, prije 30 godina, pred dvorištem jedne već duboko potrešene porodice, i pred već okupljenom gomili svijeta, pojavila se djevojka u upadljivo skupoj i ek-

stravagantnoj gardarobi. Mladić, napola u nesvijesti, strpan je u kola; Jutakina djevojka Šigemi ga je navrat-nanos ,,spakovala“ za bolnicu... I tu se, otprilike, za japansku javnost i dan-danas završava onaj dio afere, za koji sa sigurnošću mogu reći da je istinit.

Ni 30 godina od Jutakine smrti ne zna se da li je tog 25. aprila uopšte primljen kod ljekara specijaliste u bolnici. Zna se samo, kroz izjave tri neutralna i nepovezana svjedoka, da je u bunilu tog jutra insistirao da ga Šigemi vodi kući. Vila velike rok zvijezde nalazila se nekih kilometar od tog dvorišta – i niko nije mogao ni da zna kako je tu osvanuo. Već do podneva ispostavilo se da je mladić poveden u svoj dom, samo da umre. Nije imao ni 26 godina; zvanična dijagnoza bio je edem pluća. A ljekarska verzija otprilike ovakva: od silnog alkohola i droge, muzičaru je srce oslabilo toliko da mu je pluća rapidno punila tečnost. Na kraju su ga, tako, sopstvena pluća i ugušila...

Rigidno društvo

Ozakijev lik na omotu njegovog najpoznatijeg albuma na engleskom jeziku

Dan-danas niko ne može da objasni prirodu ožiljaka i modrica na najvoljenijem licu japanske mladosti osamdesetih. Svakom, ali svakom ko je

Četvrtak, 21. april 2022.

Jutaka Ozaki fotografisan nekoliko dana prije smrti u 26. godini

rije tri decenije ostima

mubi.com

ka u du

Za rok scenu Japana osamdesetih, Jutaka je bio neprikosnoveni superstar. Onaj koji je, za cijelu generaciju mladosti, znao da artikuliše i pokaže prstom šta se njima ne sviđa. I zbog čega ne pripadaju tom, takvom svijetu imao srca i stomaka da pažljivije pogleda te fotografije, bilo je jasno da to nijesu mogle biti rane ,,narkomana koji je u polusvijesti tumarao po ulici i sam sebe izubijao po trotoaru i plotovima“ (da, i to je, otprilike, stajalo kao zvanična informacija proslijeđena medijima). A Japan je bio, a dijelom ostao i sada, tako zatvoreno i rigidno društvo, da nekih ozbiljnijih pokušaja da se istraga, makar kroz javnost, dovede u pitanje ili preispita – uopte nije ni bilo.

O takvom Japanu, ironično, još kao tinejdžer pjevao je Jutaka. Reputacija buntovnika, još za nekog ko je bio maloljetan, osamdesetih u japanskom društvu bila je nešto praktično besramno – pa skoro i pravi pravcati tabu. E, taj ukus zabranjenog je od decembra 1983. i prvog hita mladosti svoje zemlje servirao Ozaku. Imao je tada svega 15 godina, a pjevao je o svim odraslima odveć tvrdog uha i

23

sklonim nepravdama; o uličnim bandama i klanovima, o drugovima koje nikad neće izdati. O ljubavi – kao o snu, toliko paperjastom i krhkom, da bi se raspršio i pocijepao samo ako bi bio izgovoren ili prepričan previše glasno! I kako ga je bilo, samo lako, tih osamdesetih zavoljeti.

Zato je 30. godišnjica Jutakine neobjašnjive smrti, koja mu je samo pružila blistav svetački oreol rokenrol mučeništva, za Japance ovog aprila delikatna i važna tema. Nije da za njega nijesu dobro čuli na Zapadu – ali prije svega muzičari. Njegov hit ,,I Love You“ tako je, u engleskoj verziji, proslavio Amerikanku Debi Gibson; istoimeni instrumental je bio veliki hit gitariste Martija Fridmana, ni manje ni više nego glavne face za gitarom velikog hevimetal benda Megadeth tokom devedesetih! A naravno, to što su praktično sve moderne japanske zvijezde obrađivale i na svoj način

ponovo proslavile Ozakijeve pjesme, ne treba posebno ni pominjati...

Jedini film

Samo jedna, doduše odlična televizijska drama ,,Kaze no shounen“ (2011) detaljno je i temeljno pružila uvid u lavirint njegovog života; od prvog nastupa za klavirom sa deset godina, od prvog susreta sa menadžerom u rok produkciji – do tog jutra u tuđem, mrazovitom dvorištu u sjenci visokih zgrada u jednom od centralnih distrikta najvećeg grada na svijetu. A ono što uspješno taj film podvlači, jeste kontekst drugačijeg vremena. Onog, u kom je jedna rok zvijezda bila osuđena da u svom društvu bude parija, ona niže vrijedna kasta uprljanog lica. Na kraju su fotografije njegove obnažene tragedije u medijima objavljivali, pa gotovo kao primjer.

Otprilike: ,,Djeco, eto što će vam se desiti i kakva vas sudbina čeka, ukoliko krenete pu-

tem o kom pjeva ovaj roker i njemu slični“.

Trideset godina kasnije, najglasnije odjekuje tišina. Njegova udovica Šigemi i dalje odbija da kaže bilo što koherentno ili iole jasno o tom danu tragedije. Njihov sin Hiroja Ozaki je pod sjenom i zvijezdom uspomene i očeve nesreće gradio pristojnu karijeru kantautora. Karakterom i jačinom stiha – ni približno ocu, kojeg suštinski nikad nije ni upoznao. Tog aprila 1992, Hiroja je imao samo dvije godine...

Za Japance, lik Jutake Ozakija, fotografisan ,,međ’ javom i međ’ snom“ u jednom tuđem dvorištu, na dan sudbine i smrti u Tokiju, nešto je poput kadra usnule i mrtve Lore Palmer na jezeru za sve fanove Linčovog ,,Tvin Piksa“. Nakon 30 godina, mnogo je i onih koji će reći – da je tako moralo i biti, da je jedino tako i ispravno. I da je najvoljeniji sin japanskog roka savršeno ,,režirao“ jedan mističan, bolan i neobjašnjiv oproštaj. Japanci kao da ne mogu ispričati velike sudbinske priče bez malo fatalnosti; i kao da se u svojoj finalnoj nesreći, Jutaka Ozaku tek sasvim primakao, svim dusima i božanstvima starog carskog Japana i modernog Tokija.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 21. april 2022.

kalendar

Vijek od premijere remek djela Frica Lang

Predstavljeni finansijski haos, čudnjikava forma demokratije, ekstravagancija bogatih, slom siromašnih, krajnje spekulativni način života, krunisan klasičnom adikcijom uživanja, sasvim precizno reflektuju neke od popularnih ,,ćoškova“ planete u modernom vremenu

Strah i par na ulicama B

F

ascinacija doktorom psihologije Mabusom, čije maskirne igre sa lakoćom koketiraju sa svim krimi-formama i čine ih tako prirodnim i uobičajenim, kojeg je tako živopisno portretisao pisac Norbert Zak, sasvim logično bila je jedna od atrakcija čudnjikave Evrope dvadesetih godina prošlog vijeka.

Istog trenutka kada je bestseler ,,Dr. Mabus, kockar“ (u njemačkom originalu: Dr. Mabuse, der Spieler“ objavljen 1921. godine, bilo je samo pitanje dana kojem će evropskom filmskom maestru zapasti za oko.

Majstor tame

Kultna scena hipnoze i Langova alegorija masovne manipulacije

Harbu, polako započinjao projekat filmske adaptacije. I to s blagim izmjenama ali, mnogo važnije, sa prilagođvanjem osnovnih poruka fabule društvu Evrope koja se polako budila iz poslijeratnog košmara. Jer ostvarenje ,,Dr. Mabuse the youtube.com

Ili ispravnije: možda i jeste bilo pitanje dana - ali ne i pitanje imena. S obzirom na alternativniji pristup evropskoj kinematografiji, koju je tako pažljivo njegovao njemački sineasta Fric Lang, ovaj ,,majstor tame“ jedini je filmski ekspresionista koji je ovu specijalnu adaptaciju, lansiranu prije 100 godina, zaista i mogao da zasluži.

Dok se roman još zvanično štampao u prvom izdanju, Lang je sa suprugom Teom fon

Upečatljivi ekspresionistički dodir velikog autora Frica Langa

Gambler“ mnogo je više od neke poluregularne fabule, u kojoj jedan doktor šeta gradom i sije haos na vrlo specifičan način, svojevrsnim psihološkim igricama.

Više od toga, Lang je lansiranjem ovog četvoročasovnog komada (podijeljenog u dva dijela) vrlo precizno obećao tadašnji ,,portret našeg vremena“. A iako je za njega to vrijeme bilo početak vrtoglavih dvadesetih godina prošlog vijeka, predstavljeni finansijski haos, čudnjikava forma demokratije, ekstravagancija bogatih, slom siromašnih, krajnje spekulativni način život krunisan klasičnom adikcijom uživanja – sasvim precizno reflektuju neke

od popularnih ,,ćoškova“ planete u modernom vremenu.

Trikovi uma

Nijemi monohromni film ,,Dr. Mabuse the Gambler“ priča je o luckastom i zločestom doktoru psihologije koji trikovima uma, kao i parcijalnom (nekad i apsolutnom) kontrolom osobe, pokazuje sve rupe tadašnjeg njemačkog društva. I dok se igrom hipnoze ovaj maestralni kriminalac šeta ulicama Berlina, na svakom koraku vidljivi su rezultati ekonomske nadmoći, ali i društvenog posrnuća.

Deskripcija ovog prototipa veoma zlobnog genijalca predmet je mnogih kriminalnih filmova

Četvrtak, 21. april 2022.

25

Mabusova nezaboravna figura dominira nad berlinskom panoramom na filmskom posteru

(od kojh je jedna trebala biti krunisana doktorovom smrću), Lang i Harbu ubijedili su pisca da oni treba nastave niz, sa fenomenalnim i znatno ozbiljnijim ,,The Testament of Dr. Mabuse“ završenim 1933. godine. Lang je trilogiju zatvorio znatno lošijim ,,The Thousand Eyes of Dr. Mabuse“1960. godine, koji je i bio autorov posljednji ,,okršaj“ sa kamerom.

Vizija modernosti

koji su uslijedili, pa se iz više uglova ,,Dr. Mabuse the Gambler“ može posmatrati i kao Langovo usmjerenje žanra ,,kriminalnog trilera“. I dok je zaista najčešći prevod Langovog filma ,,kockar“, već poslije sat jasno je da je Dr. Mabus i fenomenalni Rudlof Klajn-Rodz (kojeg je Lang na koncu pozvao i za ulogu u vanvremenskom ,,Metropolisu“ pet godina kasnije) zapravo ,,igrač“. To jest onaj, koji kroz oba dijela filma krajnje temeljno i desriptivno uvodi auditorijum u ljepotu panike i paranoje.

Usljed činjenice da se radilo o, za taj period predugom filmu (četvoročasovna ostvarenja nijesu baš najsjajniji povod za odlazak u bioskop), Lang je bio

primoran da ga podijeli, što je bila prilika i za malu igru mašte.

I dok je prvom segmentu dao ime ,,Veliki igrač: Slika vremena“, drugi, dosta precizniji, sa predznakom ,,Pakao“ ilustrovao je ,,Igru za ljude naših godina“. Baš onu, koja će na koncu Mabusu donijeti i specifičan luckast kraj. ,,Dr. Mabuse the Gambler“ bio je prvi od tri filma o slavnom knjiškom luckastom geniju.

Bez obzira na zadovoljstvo publike, kao i na trend koji je postavljen romanom pa i Langovim filmom, prošlo je 11 godina kada se lik Mabusa pojavio opet na filmskom platnu. Bez obzira na želje Norberta Zaka da on nastavi da piše ove pustolovine

Dok je ruska filmska škola ,,ošišala“ prvi film zahvaljujući legendarnom Sergeju Azenštajnu, Amerikanci su napravili svoju ,,singliranu“ verziju, poput dvije strane istog filmskog novčića. A Njemci su pred Drugi svjetski rat učinili sve, da Langove obje dostupne ,,verzije“, prvog Doktora Mabusa i čuvenog nastavka, ne budu dostupne javnosti, usljed potencijalnog uticaja depikcije ,,posvećene grupe ljudi, koja je u stanju da sruši bilo koju državu“.

Ova vrlo specifična filmska alegorija, koju mnogi filmski kritičari (i politički teoretičari) posmatraju kao Langov spektakularno ,,proročanstvo“, uvid u sve ono kako će Njemačka preći iz demokratije u fašizam, ne bi uspjela bez Langovog odabira njemačke foto-

imdb.com

ranoja Berlina

nytimes.com

ga ,,Dr. Mabuse the Gambler“

grafske legende Karla Hofmana. Upravo su njegova rješenja za taj period bila krajnje revolucionarna. Rezultat, koji je transformisao film iz eksplicitne društvene kritike u istragu i zloupotrebu, tehnički, bilo kog režima - ključan je filmski putokaz. Smjernica koja nakon cijelog vijeka ima platformu, na kojoj bismo mogli postaviti vizuelne uzročno-posljedične elemente, koji bi reflektovali i neka mnogo modernija i aktuelna scenarija, u kojima je civilizacija morala i mora plivati.

Na koncu, inteligentni Lang je s pravom nekoliko dana pred premijeru filma ,,spakovao“ marketinšku kutiju, u kojoj riječi, koje su odzvanjale, obilježavaju prelaz iz jedne epohe u drugu: ,,Svijet koji se otvara pred našim očima, u ovom filmu je svijet u kojem svi živimo.

Samo je zgusnut, preuveličan i skoncentrisan na ono suštinsko, i svi su njegovi sastojci personifikovani u grozničavost ovog vremena, koje lebdi između krize i oporavka. Vodeći nas slijepe preko ivice, dok tražimo most, preko kojeg ćemo proći, preko ponora“. Za ovu sliku nijesu nam potrebne Mabusove halucinacije. Dovoljno je samo da otvorimo stranicu današnjih vijesti, bilo kog medijskog portala. Leila MURSELJEVIĆ

26

Četvrtak, 21. april 2022.

V

Malteški vitez

eliki se majstor Malteškog reda, tog jutra 1761, nije mogao čudu načuditi: pred ulazom u njegovu luku čekao je, u svoj svojoj ljepoti, najljepši i najstrašniji ratni jedrenjak Mediterana, ,,Kruna otomanska“. I slao signal ka obali: da je otet i spreman da se preda.

Dvije palate u La Valeti čuvaju uspomenu na Bokelja, koji je najsnažnija i trajna konekcija Malte i Crne Gore. To što je Petar Želalić bio gusar, za Mediteran ispao sasvim u ravni najstrašnijih karipskih kapetana tog vijeka i vremena, nije uopšte smetalo da tada bude svjetska vijest broj jedan. Heroj i senzacija.

Zamislite, lik koji je praktično goloruk uspio da zauzme jedan od najvećih turskih ratnih brodova... I da: potom prvi pravoslavac (ili uopšte, prva osoba koja nije bila katolik) sa titulom malteškog viteza!

Od svega je najbitnije bilo ime. Prvo je to bila ,,Velika sultanija“, da bi mu sam sultan Mustafa III, kada je brod postao strah i trepet Meditera-

museummaritimum.com

PODGORI č ARENJE

Portret Petra Želalića

na, promijenio naziv u ,,Kruna otomanska“. Kakva je to sila bila: jedrenjak sa 82 topa i stotinama robova, dolje pod palubom... Među njima, dvije godine bio je i Bokelj Petar.

Jedan od onih kapetana, koji su na pučini Egejskog mora i igrom zlog slučaja nabasali na ,,Krunu“ – i morali da se predaju. Pune dvije godine, Petar je smišljao plan otmice broda i bjekstva. Prije nego će ga podariti Velikom majstoru.

Naravno da je ime brodu bilo promijenjeno: Maltežani su ga nazvali ,,Santissimo Salvarote“ (it. ,,Presveti spasitelj“) – što je za tursku imperiju značilo samo dodatnu uvredu nakon otmice. Mediteran je bio na ivici opšteg rata, zbog tamo nekog bokeljskog gusara – pa je sam francuski kralj Luj XV morao da interveniše i u avgustu 1861. poslao na Maltu pregovarački tim za otkup broda!

Izvjesno, cijeli i napeti proces pregovora je uspješno okončan – jer niti se na Mediteranu zaratilo, niti se brod više u malteškim spisima spominjao...

Zaglavi se

Malteški izvori prije svega opisuju taj dramatičan dan kada se, u njihovoj luci, potpuno neočekivano pojavio veliki jedrenjak. Prvo su mislili da se radilo o otomanskoj podvali i pokušaju sabotaže; na brod se uzvratilo paljbom... A novi kapetan otete ,,Krune“ Želalić morao je potom da van luke zarobi brodić malteških ribara, pa da ih uvjeri da je zaista gusar i da mu je zaista uspjelo da sa robovima preuzme brod i porazi tursku posadu. Tek onda je, u La Valeti, dočekan nezapamćenom feštom. I kakav je to momenat ponosa za kompletnu javnost Evrope bio, jer Otomansko carstvo bilo je, sredinom 18. vijeka, neprikosnovena sila Mediterana. A ostrvo Malta samo jedna važna strateška tačka prkosa, kojim su rukovodili i koju su vjekovima branili vitezovi Malteškog reda.

Domaći izvori o Petru Jovovom Želaliću tiču se, prije svega, njegove porodice u Bijeloj. Zna se da je rođen 1717.

Crta: Srđan Ivanović

godine, da je u službu jednog kapetana iz Dobrote stupio u mladosti, a da je zarobljen na ,,Kruni otomanskoj“ u Egejskom moru 1758. godine. Da je plan oslobođenja robova pod palubom velikog broda, spram do zuba naoružane posade, bio spektakularan...

Prva crnogorska novinarka, Pobjedina Zagorka Berkuljan, prije pola vijeka u aprilu 1972. pisala je – da Petrov portret i dalje čuva porodica Želalić u Bijeloj. Miljenik Velikog majstora je kao bogataš (jer na otetom brodu donio je silno bogatstvo) na Malti dočekao duboku starost. Veliku sagrađenu kuću u Bijeloj je ostavio bratu; njegova ljubav bila je Marija, udovica ratnog druga iz godina ropstva.

Pored dvije palate, u La Veleti je sagradio prvu pravoslavnu Crkvu Sv. Nikole, pred kojom je sahranjen 1811. godine. Palate su opstale; crkva je stradala, tokom njemačkog bombardovanja u Drugom svjetskom Stojan STAMENIĆ ratu.

Sveden i simpatičan osvrt umjetnika Džona Krida na Betovenovo stvaralaštvo

L

e v o n e v o t e B kuke Štosan rad Džona Krida o velikom kompozitoru, na poseban način dešifruje ovu istorijski važnu kolaboraciju vizuelnih rješenja sa tonovima. I radi se o djelu koje na Londonskom umjetničkom festivalu inspiriše, ali i provocira nost“: umjetnici su korišćenjem sopstvenih iskustava pokušali da odgovore na pitanje kako evaluacijama možemo izgraditi svijet kakav želimo.

Posjetioci su vidjeli neke zanimljive referentne radove, poput interesantnog komada ,,Propušteni poziv“ Džoane Galego.

londonartfair.co.uk

ondonski umjetnički sajam dočekao je 34. ediciju: otvoren je ove sedmice u popularnom biznis centru u Islingtonu, na sjeveru grada, na zadovoljstvo mnogih vjernih fanova.

S obzirom na dvije teške pandemijske godine, ovogodišnja smotra posebno je važna u kontekstu revitalizacije umjetnosti. Tako su predstavljene sekcije, kao odjeci velikih tema našeg vremena, posebno podstakle posjetioce na razmišljanje. ,,London Art Fair“ ove godine okupio je više od 100 svjetskih galerija koje su pozicionirane kroz niz različitih tematskih sekcija. ,,Umjetnički projekti“ reflektuju novu generaciju umjetnika i kustosa, ,,Foto 50“ je sekcija u sklopu koje su prikazani trenutni trendovi u savremenoj fotografskoj praksi, a ,,Platforma“ okuplja galerije koje predstavljaju poznate, zanemarene i nove umjetnike, čiji su radovi usklađeni sa ovogodišnjom temom ,,Umjetnost i muzika“.

Sekcija ,,Umjetnički projekti“ fokusirana je na najsvježije opcije savremene umjetnosti iz cijelog svijeta, koje uključuju velike instalacije i tematske grupne izložbe. Posebno je istaknut ,,pogled u buduć-

londonartfair.co.uk

LONDON CALLING

,,Sudar dva mora“ u fotografskom rješenju Aliki Brejna

,,Propušten poziv“, znakovit rad Džoane Galego

U fotografskoj sekciji jasno je postavljena direktna veza ljudi sa pejzažom, u kojoj su umjetnici pokušali da predstave razumijevanje ,,kako percipiramo i komuniciramo sa okruženjem“.

Interesantan primjer posjetioci su vidjeli u fotografskom rješenju ,,Spajanja dva mora“ Aliki Brejna. Ipak, najinteresantniji bili su radovi u sklopu ,,Platforme“, zahvaljujući simpatičnoj ovogodišnjoj temi o vezi savremene umjetnosti i muzike. Štosan rad o Betovenu, autora Džona Krida, na poseban način dešifruje ovu istorijski važnu kolaboraciju vizuelnih rješenja sa tonovima. I radi se o djelu koje inspiriše, ali i provocira.

Poseban sektor bio je posvećen umjetnicama. Posjetioci su, između ostalih, imali priliku da pogledaju radove Atene Anastasiu i njenog zanimljivog vizuelnog miksa disciplina u radu ,,Naš bijeg“ - u kojem konac zaista bježi platnu.

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić