Dnevni list Pobjeda 21.04.2023.

Troše više nego što

obaraju rekorde u

a ciljevi im nijesu u skladu sa agendom EK

Iz EK navode da su glavni izazovi sa kojima se susrijeće Crna Gora visoki skalni de cit, jačanje dugoročne održivosti javnih nansija, napredak u regulativi poslovnog okruženja, predana borba protiv rastuće sive ekonomije i strukturni izazovi tržišta rada i da objasnimo Briselu što, zapravo, namjeravamo sa državnim rmama

Obustavljeno polaganje eksterne mature za polumaturante, đaci znali unaprijed zadatke, stručnjaci traže odgovornost

Testovi iz matematike stigli i do tužilaštva

Ministarstvo prosvjete je obavijestilo policiju, a policija, prema saznanjima Pobjede, državno tužilaštvo. Iz Ministarstva prosvjete nijesu iznosili detalje slučaja, a iz Ispitnog centra juče Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja

UKLANJANJE ANTIFAŠISTIČKIH TEMELJA: Odlukom lokalne vlasti u Nikšiću ukidaju se nazivi ulica Narodnih heroja, Partizanski put...

Blagoje Jovović i srpski knez Mihailo Obrenović dobijaju ulicu

u gradu heroju

Shvatajući da vjerovatno ne bi bilo „primjereno“ da Ulica narodnih heroja ili Partizanski put ponesu ime pripadnika Bjelopavlićke četničke brigade Blagoja Jovovića, to se lokalna vlast dosjetila da zamaskira svoje namjere tako što će Ulicu narodnih heroja preimenovati u Ulicu Svetog Petra Cetinjskog, a Partizanski put u Ulicu Mehmeda Meše Selimovića

Saradnica na programima Centra za građansko obrazovanje upozorava da česte izmjene Odluke o pregovaračkoj strukturi ostavljaju posljedice

Postignut dogovor na sjednici Odbora za praćenje i sprovođenje GKU

Umjetnicima će biti povećan koeficijent

pregovarača

Zindović: Ponovno uvođenje pozicije glavnog pregovarača treba da sačeka novu vladu

Bivša ministarka prosvjete i kulture posljednjeg dana mandata potpisala dva ugovora sa Joanikijem za objekte u Tivtu i Herceg Novom

Sindikat zaposlenih RTCG apeluje na predsjednika Crne Gore, Skupštinu, Vladu i Ministarstvo nansija da se uključe u rješavanje problema u Javnom servisu

Raonić obmanuo zaposlene

Na zaprepašćenje Sindikata, Raonić tražio smanjenje predloženih koe cijenata za ugrožene radnike i povećanje koe cijenata za rukovodioce – navodi se u otvorenom pismu Sindikata zaposlenih RTCG

Petak, 21. april 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20620 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Izvještaj Evropske komisije o sprovođenju Vladinog Programa ekonomskih reformi Crne Gore od 2023.

imaju,

sivoj ekonomiji,

UKLANJANJE ANTIFAŠISTIČKIH TEMELJA: Odlukom lokalne vlasti u Nikšiću

Blagoje Jovović i srpski knez Obrenović dobijaju ulicu u

PODGORICA – Odlukom

lokalne vlasti u Nikšiću, Savjeta za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova, a na inicijativu Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, ulica koja ima privremeni naziv Ulica Vuka Karadžića nosiće ime pripadnika Bjelopavlićke četničke brigade Blagoja Jovovića. Istovremeno, shodno odluci Savjeta, Sekretarijat će predložiti i koja ulica u gradu pod Trebjesom

„svojim karakteristikama adekvatno odgovara ulozi i značaju“ kneza Mihaila

Obrenovića. Prijedlog da se ulica u Nikšiću imenuje po knezu Srbije iz 19. vijeka podnio je građanin Luka Kešeljević i on je na sjednici Savjeta usvojen sa dva glasa za i jednim protiv.

Takvo postupanje lokalnih vlasti navelo je nezavisnu odbornicu u Skupštini opštine Tatjanu Knežević-Perišić da podnese ostavku na mjesto članice Savjeta za davanje prijedloga naselja, ulica i trgova. - Podnosim ostavku na mjesto člana Savjeta, jer ne želim da budem dio ovog sastava koji donosi odluke prostom većinom, a koji, po mom dubokom uvjerenju, dodatno dijeli građane Nikšića, čime se narušava ionako loše stanje međuljudskih odnosa u našem gradu i državi – navela je Knežević-Perišić u ostavci.

ODLUKE

Predsjednik Savjeta je Mirko Varajić, a osim Knežević-Perišić, članovi su i Milivoje Zarubica, Rajko Albijanić i Dragoljub Ilić

Ilić i Knežević-Perišić nijesu prisustvovali sjednici koja je održana 3. marta, a na kojoj je odlučeno da ulica u Nikšiću dobije naziv po srpskom knezu, a da se, sa druge strane, Ulica Vuka Karadžića preimenuje u Ulicu Blagoja Jovovića. No, to nije bila jedina odluka koju je Savjet na toj sjednici donio. Oni su, sa tri glasa za, prihvatili niz prijedloga Sekre-

heroja Nikšić

Shvatajući da vjerovatno ne bi bilo „primjereno“ da Ulica narodnih heroja ili Partizanski put ponesu ime pripadnika Bjelopavlićke četničke brigade Blagoja Jovovića, to se lokalna vlast dosjetila da zamaskira svoje namjere tako što će Ulicu narodnih heroja preimenovati u Ulicu Svetog Petra Cetinjskog, a Partizanski put u Ulicu Mehmeda Meše Selimovića

tarijata za komunalne poslove. Tako je odlučeno da se dio Ulice Peka Pavlovića preimenuje u Ulicu dobrovoljnih davalaca krvi, ulica privremenog naziva Rudo Polje dobije naziv Ulica jasenovačkih žrtava, a Ulica podgorički put preimenuje u Ulicu Miloša Crnjanskog. Teško bi se moglo što prigovoriti ovim prijedlozima.

Samo, što je to samo dio ovovremene priče o nikšićkoj vlasti na čijem je čelu Marko Kovačević, jedan od lidera prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta.

Jer, lokalna vlast koja je „oslobodila“ Nikšić na izborima održanim u martu 2021. godine, dosjetila se da u gradu koji je dao 46 narodnih heroja u Narodnooslobodilačkoj borbi preimenuje - i Ulicu narodnih heroja, Partizanski put i Her-

cegovački put. Shvatajući da vjerovatno ne bi bilo „primjereno“ da Ulica narodnih heroja ili Partizanski put ponesu ime pripadnika Bjelopavlićke četničke brigade Blagoja Jovovića, to se lokalna vlast dosjetila da zamaskira svoje namjere tako što će Ulicu narodnih heroja preimenovati u Ulicu Svetog Petra Cetinjskog, a Partizanski put u Ulicu Mehmeda Meše Selimovića. Hercegovački put, odlučili su, ubuduće će se zvati Ulica Iva Andrića.

U skladu sa članom 10 Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore Savjet je prijedloge dostavio mjesnim zajednicama na čijoj se teritoriji nalaze predložene ulice.

Prema informacijama Pobjede, jedina mjesna zajednica,

Mogla bih napisati šlajfne teksta o tome kakav su odnos prema Crnoj Gori imali predstavnici dinastije Obrenović, da ne pominjem Karađorđeviće, kada je Crne Gore potpuno nestalo. Ali predlagati imena Obrenovića, pod čijom je vladavinom (a istorijski izvori Srbije to dokazuju) objavljen najsramniji akt protiv ove države (dr Vladimira Đorđevića iz tadašnje srpske vlade) „Uredba o zabrani ulaska Cigana i Crnogoraca u Srbiju“ iz 1897, pa još prihvatiti da neka ulica u Nikšiću nosi ime bilo kog Obrenovića, je uvreda za zdrav razum – poručila je Knežević-Perišić, koja je podnijela ostavku na članstvo u Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova

koja se usprotivila promjenama, je mjesna zajednica Rastoci na čijoj teritoriji se nalaze ulice Partizanski i Hercegovački put.

PROTIVLJENJE

Iako uvažavaju čuvene pisce Selimovića i Andrića, kako je naveo predsjednik Savjeta MZ Rastoci Dragomir Perović u odgovoru Savjetu, stanovnici Rastoka nijesu saglasni sa promjenama naziva ulica u kojima žive decenijama.

- Uz sve dužno poštovanje prema tim čuvenim piscima ne možemo dozvoliti njihovu izmjenu. Ove ulice decenijama nose svoje nazive, te nema potrebe da im dajemo druga imena. Razgovarajući sa mještanima Rastoka i sa starorastočanima svi su izra-

zili negodovanje i odlučni su da vam to ne možemo dozvoliti – istakao je Perović. Podsjetio je da su imena ulica Partizanski put i Hercegovački put „dali oni što su mnogo zaslužniji“.

- Pa vas upozoravamo da odustanete od ove ideje, jer će proizvesti radikalnije mjere. Sa više zadovoljstva bismo prihvatili da neke od ulica okrpite i uradite parking mjesta, pošto smo vam se više puta obraćali. Jer do sada nijeste ništa pomogli

Prijedlog Marka Kovačevića za ime ulice boraca iz 90-ih

Rastoke i Rastočane – poručio je Perović. Da su mještani odlučni u namjeri da se suprotstave odluci lokalne vlasti Perović je potvrdio i u izjavi koju je dao Pobjedi.

- Stanovnici Rastoka su navikli na te ulice, nazive, adrese. Preko 50 godina i više one nose te nazive. U obrazloženju koje su nam dostavili predlažu da one ponesu imena, kako kažu, „srpskih, jugoslovenskih pisaca“. To nam smeta, ne znam koji je razlog da ta dva pisca dobijaju ulicu u Rastocima – kazao je Perović Pobjedi. Sa njim su saglasni i mještani sa kojima je razgovarao.

- Partizanskim putem su išle kolone partizana, Hercegovački put vodi prema Hercegovini. Nema potrebe da se to mijenja. Kao stanovnici Rastoka to ne dozvoljavamo i borićemo se svim sredstvima da to spriječimo, makar i blokirali kružni

Ulica Mihaila Obrenovića: nikšićko

Motivi ideje da se od svih

glavara srpskih dinastija

Obrenović i Karađorđević

dodijeli ime ulice knezu

Mihailu Obrenoviću u

Nikšiću kriju se u jednom

istorijskom detalju: takozvanom tajnom ugovoru Srbije

i Crne Gore o borbi protiv

Turaka iz 1866. godine.

I nije stvar u zajedničkoj

borbi protiv Osmanlija, već o namjeri ,,ujedinjenja srpskog naroda“ i zahtjevu srpskog dvora da se ,,crnogorska dinastija odrekne prijestola ako se Srbija i Crna Gora ujedine“.

Prema relevantnim istorijskim izvorima, kralj Nikola – koji je imao pretenzije da bude vladar svog pravoslavnog svijeta na Balkanu - uopšte nije bio zadovoljan sadržinom ugovora.

Kako piše ugledni crnogorski istoričar Milan Šćekić, crnogorski knjaz je s pravom smatrao da ugovor o savezu ,,dovodi Crnu Goru i njenu dinastiju u podređeni položaj u odnosu na Srbiju, koja je imala automni (vazalni) status u Osmanskom carstvu“.

- Zato je srpski izaslanik

ukidaju se nazivi ulica

NEPOŽELJNI PARTIZANI: Ulica narodnih

Tanja Knežević Perišić

knez Mihailo u gradu heroju

Lažni atentator na Pavelića dobio čast

O istinskim namjerama nikšićke vlasti kojom rukovodi

Marko ,,Šubara“ Kovačević tragikomično svjedoči prijedlog opštinskog

Sekretarijata da jedna ulica

nosi ime Blagoja Jovovića, četničkog emigranta, navodnog atentatora na ustaškog poglavnika Antu Pavelića

U orkanu istorijskih obmana i laži, koje se plasiraju već godinama i decenijama, najnovija bizarna

priča o ,,atentatoru-junaku“

Jovoviću je ipak svojeversni izuzetak. Ne samo zato što je netačna, već što je ključni ,,istorijski izvor“ –mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori?!

Upravo tako. Kada je već dobrano ostarjeli Blagoje

Jovović došao iz Argentine u Crnu Goru navodno se, nakon 42 godine ,,zavjeta

tok – poručio je Perović.

Od Savjeta nijesu dobili povratni odgovor, pa se još uvijek ne zna hoće li, uprkos protivljenju mještana, istrajati u svojoj namjeri.

„SPISAK ŽELJA“

A na sjednici na kojoj su prostom većinom odlučivali o novim imenima nikšićkih ulica, razmatran je i niz prijedloga Luke Kešeljevića. Usvojen je jedino prijedlog da jedna ulica u gradu ponese ime kneza Srbije iz 19. vijeka Mihaila Obrenovića.

Odbijeni su prijedlozi da ulice u Nikšiću dobiju Marko Daković koji je aktivno učestvovao u srpskoj okupaciji Crne Gore koja je počela u oktobru 1918. godine, Vojin Kešeljević, vojvoda Ga-

BERANSKI SLUČAJ: Kad je Mladić

heroj a Đurišić ,,mlad majore“

ćutanja“, ispovijedio lično Amfilohiju Radoviću i ispričao mu povjerljivu priču da je baš on 1957. godine pucao na Pavelića i ranio ga sa dva metka... Amfilohije je odmah tu priču prigrlio i prenio ostalim popovima Crkve Srbije, a odatle je potekla ka srpskim tabloidnim, ali i državnim medijima, sve u cilju novog ,,srpskog heroja“ i gradnje mita o Jovoviću kao ,,osvetniku za Jasenovac i sva srpska stradanja i patnje“. Kada je vlast Aleksandra Vučića osjetila pogodan momenat, istorijska laž postala je –nepobitna istina. Naravno, radi izvođenja tog propagandnog cilja, podaci više nijesu bili važni, poput onog da niko od silne četničke emigracije u

vrilo Kujačić, Teodosije Mišković i Vaso Ćuković Prihvaćeni su, sa druge strane, prijedlozi Opštinskog odbora Demokrata za davanje naziva Ulica pivskih i veličkih žrtava, prijedlog kluba odbornika Demokrate – Ne damo Nikšić –Demos za davanje naziva Ulica

Dragana Radulovića i prijedlog Tatjane Knežević-Perišić za davanje naziva Ulica Veljka Mandića.

Iako, zbog zdravstvenih razloga, nije prisustvovala sjednici na kojoj su donešene odluke Kenežević-Perišić Savjetu je dostavila pismeni komentar u kojem je navela da ne želi da učestvuje u radu tijela, ako je ono formirano da bi neki građani, sjedeći u kafani ili bilo đe drugo, smišlja-

Argentini nije imao informacije o ,,atentatoru“ Jovoviću. Pa čak ni, kako navodi istoričar Novak Adžić, ,,višedecenijski četnički emigrant Vladimir Ivanišević, zvani Kokotan?!“ Kao što informacije o Blagoju Jovoviću, atentatoru na Pavelića, ,,kriju“ svi istorijski arhivi, od Argentine đe je živio, SFR Jugoslavije, do SSSR ili SAD...

Naravno, suština građenja mita je da se potre, ukloni ili naprosto izbriše jedna druga istina: o sporazumima Draže Mihailovića i Pavla Đurišića sa Pavelićevim ustašama pred kraj Drugog svjetskog rata, kada su bježali od odmazde Titove jugoslovenske vojske.

U tom interesu nikšićka vlast je samo kopirala onu beogradsku: Blagoje Jovović, lažni atentator, dobio je ulicu u Beogradu, sada će i u Nikšiću. Krug se zatvara.

li svoj spisak želja za nikšićke ulice i očekivali da im ti prijedlozi budu prihvaćeni prostom većinom.

Vjeruje, kako je navela, da bi trebalo da vode računa o ljudima koji su radom i rezultatima zadužili grad i živjeći u Nikšiću pisali njegovu istoriju.

- Takođe, bilo bi poželjno da ne prihvatamo neke prijedloge koji duboko dijele crnogorsko društvo; svjedoci smo koliko to unazađuje naše živote i međusobne odnose i zato mislim da takvi prijedlozi, bez obzira na partijsku ili bilo kakvu političku pripadnost predlagača, ne zaslužuju da unose dodatne tenzije, a kamoli da budu, prostom većinom usvojeni – upozorila je Knežević-Perišić dan prije odr-

nikšićko uzdizanje ideje ,,srpskog sveta“

morao skoro dvije nedjelje ubjeđivati crnogorskog

knjaza i vojvodu Mirka, da se saglase sa ugovorom koji je nudio Beograd, budući da je u političkom smislu marginalizovao Crnu Goru –ističe Šćekić.

Zato je glavni pregovarač, vojvoda Mirko Petrović, kako piše crnogorski istoričar, insistirao da srpski knjaz usvoji

njegovog sina i dozvoli mu

dođe na srpski prijesto - ako

knez Mihailo ne dobije muškog nasljednika.

- Zasigurno da crnogorski

knjaz ne bi lako parafirao

ugovor sa Srbijom, da ga

Rusija nije diplomatskim sredstvima primorala da to učini. U crnogorskoj prijestonici ugovor koji je bio sklopljen sa Srbijom niko nije doživljavao kao uspjeh za Crnu Goru, jer se radilo o silom nametnutom ugovoru, koji jednu nezavisnu zemlju i njenu dinastiji podređuje vazalnoj državi i vladaru koji je biran uz

saglasnost sultana – piše

Šćekić i naglašava da je zato razumljivo što je nakon ubistva kneza Mihaila Obrenovića (1868), iz crnogorske

Prvi kontroverzni prijedlog za promjenu imena ulica, čiji je cilj bio revizija istorijskih istina i glorifikacija ratnih zločinaca, dogodio se u Beranama. Samo dva mjeseca nakon što je izabrana ,,apostolska“ vlada Zdravka Krivokapića, u Beranama je opštinski Savjet za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova većinom glasova predložio da jedna ulica dobije ime generala - Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, osuđenog za genocid u Srebrenici. Istovremeno, tog 5. februara 2021. godine, pri glasanju na Savjetu nije prošao prijedlog da još jedna beranska ulica dobije ime četničkog komandanta i ratnog zločinca Pavla Đurišića Falio je – samo jedan glas. Nakon burnih reakcija u Crnoj Gori, ali i reagovanja Evropske komisije iz Brisela, koja je čin davanja imena ulice po osuđenom ratnom zločincu ocijenila ,,skandaloznim vrijeđanjem žrtava genocida“, predsjednik Savjeta Goran Kiković, odbornik Demokratskog fronta, pokušao je da ,,smiri tenzije“. Saopštio je kako, eto, Savjet samo dobronamjerno ,,daje svoje mišljenje o prijedlozima“, a da konačnu riječ donosi nadležni organ, odnosno Opština Berane.

žavanja sjednice.

Ukazala je da su sporni prijedlozi koje je podnio Luka Kešeljević, pojašnjavajući da Nikšić danas nije neformalni „centar i Hercegovine“, već najveća teritorijalna opština u suverenoj državi, zbog čega bi, kako kaže, „hercegovački junaci“ trebalo svoje mjesto na nađu u nekom hercegovačkom gradu. Posebno se osvrnula na prijedlog da ulice dobiju naziv po Marku Dakoviću i Mihailu Obrenoviću i ocijenila da to prevazilazi ne samo granicu političkog, već i ljudskog bezobrazluka.

UPOZORENJA

Sve je, na kraju, presjekao tadašnji predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić koji nije želio da potpiše prijedlog da Ratko Mladić dobije ulicu u Beranama. - Prijedlog nema utemeljenja u zakonu. Iznenadio sam se što Savjet nije sagledao svu zakonsku regulativu da li neki prijedlog može da se proslijedi dalje na javnu raspravu. Određena lica ne mogu biti predložena jer ne ispunjavaju zakonske uslove, kazao je Šćekić u izjavi za Pobjedu. Inicijativa u Beranama bila je samo nastavak dugogodišnje akcije na reviziji istorije, koju predvodi upravo Goran Kiković. Istoričar po struci je bio još 2003. godine u grupi organizatora četničkih skupova u Gornjem Zaostru u blizini Berana, gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića. Svojevremeno je od Uje-

tikanstvo, a podsjetila je da se radi o osobi koja je u Beogradu školovana za Crnu Goru, koja se vratila sa bombama na kralja Nikolu, koja je osuđena na smrt, pa pomilovana.

- Koji je bio organizator tzv. Podgoričke skupštine kojom je nestalo Crne Gore kao države i kraljevine, njene dinastije i crkve, a koja je, na koncu, „osuđena“ i u crnogorskom parlamentu – navela je.

Usvajanjem ta dva prijedloga, ukazala je tada, samo bi se dodala „so na duboke rane crnogorskog društva“.

dinjenog ravnogorskog pokreta pokrenuta inicijativa ka Vladi Crne Gore, kojom je traženo da se dozvoli da se u Beranama i Gornjem Zaostru podignu spomenici četničkom vojvodi Pavlu Đurišića. Kada nije bilo dozvole, krenulo se u dobrovoljnu akciju, na privatnom imanju, đe je svojevremeno i podignut postament.

No, odlukom vlade Duška Markovića spriječeno je podizanje spomenika ratnom zločincu, neposredno odgovornom za smrt najmanje 9.000 ljudi u pokolju na sjeveru Crne Gore i kasnije u fočanskom kraju.

Po svemu sudeći, nedavna inicijativa u Nikšiću samo je suptilniji oblik iste političke matrice: istorijskog revizionizma, pravljenja ,,novih“ junaka od ljudi koji su bili sluge fašizma.

prijestonice poručeno zvaničnom Beogradu da time ugovor o savezu između Srbije i Crne Gore za njih nema više nikakvu pravnu važnost.

Razumljivo je i što nikšićka vlast, koju predvodi čelnik Demokratskog fronta, uzdiže ime Mihaila Obrenovića, vraćajući u život ideju da se ,,crnogorski dvor ujedini sa srpskim“, u modernom značenju te sintagme, koja se zove ,,srpski svet“ i čiji je glavni vladar – Aleksandar Vučić, glavni finansijer Demokratskog fronta.

- Mogla bih napisati šlajfne teksta o tome kakav su odnos prema Crnoj Gori imali predstavnici dinastije Obrenović, da ne pominjem Karađorđeviće, kada je Crne Gore potpuno nestalo. Ali predlagati imena Obrenovića, pod čijom je vladavinom (a istorijski izvori Srbije to dokazuju) objavljen najsramniji akt protiv ove države (dr Vladimira Đorđevića iz tadašnje srpske vlade) „Uredba o zabrani ulaska Cigana i Crnogoraca u Srbiju“ iz 1897, pa još prihvatiti da neka ulica u Nikšiću nosi ime bilo kog Obrenovića, je uvreda za zdrav razum – poručila je Knežević-Perišić. Sa druge strane, ocijenila je da je prijedlog Kešeljevića da Marko Daković dobije ulicu čisto poli-

Upozorila je i da se davanjem naziva ulica Iva Andrića, Meše Selimovića i Svetog Petra Cetinjskog predlaže ukidanje ulica Narodnih heroja, Partizanskog puta i naglasila da je protiv toga.

- Iako sam odavno spremila prijedloge za preimenovanje Karađorđeve ulice, za uređenje nadgrobnog spomenika grupi Sava Raspopovića u nikšićkom groblju, za imenovanje ulice velikog vojvode Mirka, upravo iz razloga koje sam prethodno navela, nijesam ih dostavila Savjetu – istakla je Knežević-Perišić.

Iako je zamolila da se odbiju prijedlozi i upozorila da će podnijeti ostavku ako tako ne postupe, Savjet je prihvatio prijedlog da knez države Srbije i pripadnik Bjelopavlićke četničke brigade dobiju ulicu u Nikšiću. U ostavci koju je podnijela juče ukazala je da ne želi da daje kre-

dibilitet bilo kojoj odluci, pa čak ni da bude dio omjera 3:1. - Jer se cijelo moje biće grozi spoznaje da ne postoji više poštovanja ni prema žrtvama fašizma, ni okupacije, ali ni stvaralaštva onih koji su pronosili slavu ovog grada kroz vjekove – naglasila je Knežević-Perišić. Pa ipak čini se da „oslobodioci“ Nikšića tu neće stati: već na sljedećoj sjednici Savjeta razmatraće još jedan prijedlog Luke Kešeljevića – da se jedna ulica imenuje po mitropolitu Savi Kosanoviću, ali i prijedlog predsjednika Opštine Marka Kovačevića – da naziv ulice dobiju i pali borci ratova devedesetih.

Dakle: ne u spomen žrtava, nego boraca iz devedesetih. Iz onog vremena kada se u krvi i uz stravične žrtve raspadala SFRJ i kada je upravo Crna Gora zadobila teško breme ,,agresora na Dubrovnik“, zbog čega je i tadašnji crnogorski predsjednik Milo Đukanović uputio javno izvinjenje Hrvatskoj?!

Sada, dvije decenije kasnije, mladi gradonačelnik Nikšića očito želi da napravi reviziju savremene istorije i da sve one, koji su učestvovali u raspadu Jugoslavije, kojom je rukovodio Slobodan Milošević iz Beograda a kreirala srpska nacionalistička elita, proglasi – borcima i junacima. Željka ZVICER / Draško ĐURANOVIĆ

Ratko Mladić Pavle Đurišić

Ministar unutrašnjih poslova kazao da ne postoji mjesto gdje novoizabrani predsjednik ne može biti inaugurisan

Pozdravljam odluku da inauguracija

Milatovića bude u Podgorici

PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić rekao je da je, o inauguraciji Jakova Milatovića, sa izabranim predsjednikom Crne Gore prije dva dana obavio neformalni razgovor i da ,,sa nivoa MUP-a mogu da saopštim da ne postoji mjesto gdje ne mogu izvršiti inauguraciju“.

- Niko ne može biti jači od države i niko ne može zaustaviti zakonsku obavezu da predsjednik bude inaugurisan. Razumio sam i njega i pozdravio odluku da će to biti u Podgorici, jer smo imali već iskustvo kada je dolazio na Cetinje prije predsjedničkih izbora, što je propraćemo negodovanjem sa politikom koju predstavlja Milatović. Ne

možemo garantovati da tog nezadovoljstva neće biti, svako ima pravo da ga iskaže ali garantujemo da on tog dana može biti inaugurisan na Cetinju i da će biti fizički zaštićen - rekao je Adžić u emisiji Link na RTCG.

Jakov Milatović poručio je da će narednih dana donijeti odluku o tome da li će položiti predsjedničku zakletvu u Po-

dgorici ili na Cetinju, navodeći da je ministar unutrašnjih poslova prvi rekao da postoje bezbjednosni rizici da se to uradi na Cetinju.

- Ono što je meni važno je činjenica da je Ustavom i zakonima jedino propisano da predsjednik polaže zakletvu pred poslanicima u Skupštini. Čovjek sam koji je zaista demokratski nastrojen, važno mi je

da čin protekne na demokratski i Ustavom propisan način. U narednim danima ćemo donijeti konačnu odluku, da li će to biti u Podgorici ili na Cetinju – kazao je Milatović, gostujući u emisiji „Neki to vole vruće“ na Adria televiziji.

Rekao je da čak u demokratskom smislu, ono što se dešavalo na Cetinju u prethodnih nekoliko inauguracija od

1998. godine, gdje je po njemu Skupština išla ,,na noge“ predsjedniku, to nije bio pravi način. R. P.

Reagovanja na izjavu novoizabranog predsjednika da je „bolje biti dio Otvorenog nego zatvorenog Balkana“

Hajduković: ,,Otvoreni Balkan“ i EU se isključuju

PODGORICA - Bivša ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore Jovana Marović reagovala je na izjavu novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića da je bolje biti dio ,,Otvorenog Balkana“, nego zatvorenog ocijenivši da u ovom slučaju „otvoreni“ ne stoji figurativno, već da se radi o inicijativi koja još nema rezultate.

PODGORICA - Demokratska partija socijalista je poznata po najorganizovanijoj stranačkoj infrastrukturi u državi, tu komparativnu prednost ćemo iskoristiti kako bismo na terenu u neposrednom razgovoru sa građanima predstavili novu ponudu i konkretne mjere usmjerene na poboljšanje kvaliteta života - poručio je v. d. predsjednika DPS-a Danijel Živković Kako su saopštili, Živković je obišao je veliki broj opštinskih odbora DPS-a i upoznao članove sa predstojećim aktivnostima koje slijede u kampanji za parlamentarne izbore. - Cilj je da se u toku još nekoliko narednih dana susretnem sa što većim brojem naših aktivista i članova kako bi se ostvario dobar izborni rezultat na osnovu već uhodane i dobro postavljene strukturne partijske mreže – rekao je Živković.

Ideja je, kako kažu, da se u kampanju uključi što veći broj građana, bez obzira da li su stra-

nački opredijeljeni, kako bi dali doprinos konačnoj verziji našeg predizbornog programa.

- Ovih dana ćemo pokrenuti i jednu akciju na društvenim mrežama kako bismo čuli mišljenje građana o kreiranju javnih politika. Naša partija se dokazala kao ozbiljna i odgovorna, i sposobna da ono što građanima obeća u praksi i ostvari. Nažalost, za našu konkurenciju to ne bih rekao, a najbolji je dokaz da danas slušamo predstavnike bivše i sadašnje vlade, koji se prepiru ko je kriv za ekonomski kolaps

- poručili su iz DPS-a. Živković se osvrnuo i na prethodne predsjedničke izbore.

- Veoma cijenimo svaki glas koji je dobio naš kandidat, i to povjerenje ćemo, siguran sam, sačuvati a podršku građana i uvećati. Partija koja u opoziciji ima između 35 i 40 procenata konstantne podrške, iako je upregnuto sve od spolja i iz unutra, da se DPS slomi, ima veoma dobru startnu poziciju na ovim izborima, a vjerujem i odličan rezultat na kraju - zaključio je Živković. R. P.

Novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izjavio je da će se pitanjem pristupanja ,,Otvorenom Balkanu“ baviti i buduća vlada i Skupština i da je njegov politički stav jasan – „bolje biti dio Otvorenog nego zatvorenog Balkana“.

- Inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ je krnja i preklapa se sa već postojećim inicijativama - ocijenila je Marović. Komenatarišući izjavu Milatovića da je sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem imao prijateljski razgovor, Marović ističe da sa autokratama ne može prijateljski, već službeno dok god su na poziciji. Crnogorski naučnik Dragan

Hajduković, povodom Milatovićeve izjave o Evropskoj uniji i ,,Otvorenom Balkanu“, uputio je juče otvoreno pismo novoizabranom predsjedniku države.

- I Vi lično i Vaš Pokret ,,Evropa sad“ želite veoma brz ulazak u Evropsku uniju. Drugo, Vi lično želite i ulazak Crne Gore u ,,Otvoreni Balkan“. U potpunosti poštujem Vaše pravo da se zalažete ili za ,,Otvoreni Balkan“ ili za Evropsku uniju, ali je nemoguće zalagati se i za jedno i za drugo, jer su to dva nespo-

Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović na Tviteru je komentarisao izjavu novoizabranog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da je „bolje biti dio Otvorenog nego zatvo-

renog Balkana“.

- Milatović je bar iskren - balkanska umjesto evropske integracije. Jasan je bio i u kampanji i tu nema zamjerke. Svaka integracija, koja ne počiva na EU

jiva projekta koji se međusobno isključuju. Može jedno, može drugo, ali ne može i jedno i drugo - naglasio je Hajduković. ,,Otvoreni Balkan“ je, kako je dodao, isključivo za zemlje koje nijesu članice EU. - I praktično znači odustajanje od individualnog ulaska tih država u EU, uz ostavljenu nadu da jednog dana kolektivno uđu u EU. Znači, ,,Otvoreni Balkan“ je odustajanje od brzog članstva u EU; ,,Otvoreni Balkan“ je zbogom Evropa sad. Zami-

- Inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ je krnja i preklapa se sa već postojećim inicijativama - ocijenila je Jovana Marović

slimo da Crna Gora već sjutra postane članica EU i dio Šengen zone. U tom slučaju članstvo Crne Gore u ,,Otvorenom Balkanu“ postaje nemoguće, jer bi naši susjedi mogli dolaziti kod nas jedino na način na koji idu i u druge zemlje Evropske unije. Jasnoće radi, molim Vas da odgovorite javno, a građane molim da svako sam sebi odgovori na pitanje mogu li u ,,Otvoreni Balkan“ (kada bi to htjele) ući balkanske zemlje članice Evropske unije (kao Bugarska, Grčka i Hrvatska), upitao je Hajduković.

vrijednostima, pogubna je i upravo vodi u zatvorena društva. ,,Otvoreni Balkan“ je upravo to, sa Crnom Gorom kao kusurom u igri regionalnih hegemonaocijenio je Vujović.

,,Otvoreni Balkan“ i Evropska unija, smatra crnogorski naučnik, međusobno se isključuju. - Vi to ili ne znate, ili znate ali nas obmanjujete. U oba slučaja (neznanje ili obmanjivanje), neće se ostvariti moja želja, da zbog dobra Crne Gore, postanete bolji predsjednik od Vaših prethodnika. Inače, moje je principijelno mišljenje da najkrupnije odluke, kao EU ili

,,Otvoreni Balkan“ (a ranije NATO) treba donositi na referendumu a ne voljom pojedinacazaključio je Hajduković. Z. D.

Dragan Hajduković

Danijel Živković

Vujović: Balkanska umjesto evropske integracije

V. d. predsjednika Demokratske partije socijalista obišao veliki broj opštinskih odbora partije

Živković: Iako je upregnuto sve da se DPS slomi, uvećaćemo podršku

s. vasiljević

Saradnica na programima Centra za građansko obrazovanje upozorava da česte izmjene Odluke o pregovaračkoj strukturi ostavljaju posljedice

Zindović: Ponovno uvođenje pozicije glavnog pregovarača treba da sačeka novu vladu

Mi u Centru za građansko obrazovanje smatramo da Vlada u tehničkom mandatu apsolutno nema legitimitet da, nepuna dva mjeseca pred održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, odlučuje o ovako važnim stvarima u procesu pregovora sa EU. To je prosto samo demonstriranje onoga što bi značilo da oni žele da kapitalizuju na ovoj stvari i iskoriste period koji im je preostao da izvrše neka nova partijska postavljenja – istakla je Zindović

PODGORICA – Ponovno uvođenje pozicije glavnog pregovarača u procesu pregovora sa Evropskom unijom je mnogo bolje rješenje od samog postojanja Ministarstva evropskih poslova, ali je nova izmjena Odluke o pregovaračkoj strukturi, prema riječima saradnice na programima Centra za građansko obrazovanje Milice Zindović, posao kojim treba da se bavi nova vlada, jer je aktuelna u tehničkom mandatu i nema legitimitet da se time bavi.

Državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Milena Žižić kazala je Pobjedi, početkom aprila, da je na sjednici Kolegijuma za pregovore, kojom je predsjedavao odlazeći premijer Dritan Abazović, zaključeno da se u najkraćem roku pristupi izmjeni Odluke o pregovaračkoj strukturi.

I to na način što će se vratiti pozicija glavnog pregovarača, imenovati članovi i zamje-

nici pregovaračkog tima, ali i obrazovati novo koordinaciono tijelo koje će biti zaduženo za praćenje izrade i realizacije Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Takvu namjeru, ocijenila je Zindović, trebalo bi posmatrati iz dva ugla, a prvi se odnosi na trenutak u kojem se pristupa izmjeni postojeće odluke. - Mi u Centru za građansko obrazovanje smatramo da Vlada u tehničkom mandatu apsolutno nema legitimitet da nepuna dva mjeseca pred održavanje vanrednih parlamentarnih izbora odlučuje o ovako važnim stvarima u procesu pregovora sa EU. To je prosto samo demonstriranje onoga što bi značilo da oni žele da kapitalizuju na ovoj stvari i iskoriste period koji im je preostao da izvrše neka nova partijska postavljenja – kazala je Zindović Pobjedi. Sa druge strane, dodala je, i ova izmjena Odluke o pregovaračkoj strukturi radi se nasuprot mišljenju Evropske komisije i

Danas zasijeda Skupština opštine Budva

bez stručne analize koja bi pokazala što je to što je Crnoj Gori u ovom trenutku potrebno kako bismo dinamizirali pregovore, a što nam nije potrebno.

- Ono sa čime se definitivno slažemo je da je pozicija glavnog pregovarača mnogo bolje rješenje od samog postojanja Ministarstva evropskih poslova u kome je, kada je formirano, gospođa Jovana Marović pokrivala i poziciju ministarke i glavne pregovaračice – a sa političke pozicije – istakla je Zindović. Podsjetila je da su i ranije govorili da je trebalo zadržati Kancelariju za evropske integracije i poziciju glavnog pregovarača koji bi, kako kaže, bio van političkih i partijskih dešavanja.

- Poziciju glavnog pregovarača trebalo bi da pokriva osoba koja će biti postavljena na ekspertsko-tehničkoj osnovi, a koja će napraviti potpuni otklon od bilo kakvih partijskih postavljenja. To bi trebalo da bude neko ko će biti posvećen, ali i ko raspolaže dovolj-

nim znanjem, kredibilitetom, stručnošću, ekspertizom i snagom da iznese taj proces i donese određene kvalitativne promjene. I vraćanje te pozicije treba da bude fokus, ali ne ove, nego sljedeće vlade – rekla je Zindović. Osim toga, navela je, glavni pregovarač trebalo bi da funkcioniše pod „političkim kišobranom“ premijera i diktira obaveze ministarstvima.

Osvrnula se i na to što se za 11 godina pregovora, koliko obilježavamo u junu, pregovaračka struktura mijenjala osam puta i ocijenila da te promje-

ne same po sebi nikako nijesu dobre.

-To ostavlja određene posljedice koje se prvenstveno odnose na gubljenje institucionalne memorije o kojoj se jako puno pričalo. Gubitak institucionalne memorije dalje indukuje i nedostatak i gubljenje entuzijazma i motivacije kadra koji je tamo zapošljen. U protekle dvije ili tri godine dosta ljudi je otišli ili je smijenjeno sa pozicija i mi sam prosto nemamo koga da iznese taj proces – upozorila je Zindović.

Smatra i da je pregovaračka struktura, kao tijelo koje bi tre-

balo da predvodi proces, daleko od građana i različitih zainteresovanih strana koje su dio procesa.

- Umjesto da to bude mjesto okupljanja različitih aktera kojima je u prvom redu bitan javni i crnogorski interes, evidentno je da je i sama pregovaračka struktura kao takva žrtva. Umjesto da bude nosilac promjena ona je žrtva partijskih promjena i postavljenja, a to sve utiče na usporavanje procesa – ne samo na političkom, nego i na tehničko-ekspertskom nivou – naglasila je Zindović. Ž. ZVICER

Raspravljaće

PODGORICA – Inicijativa, koju je potpisalo više od 4.000 građana Budve i kojom se zahtijeva da se uhapšenom gradonačelniku

Milu Božoviću omogući da se brani sa slobode i nastavi da obavlja svoje dužnosti u Opštini, uvrštena je u dnevni red današnje sjednice

budvanskog lokalnog parlamenta.

U inicijativi se navodi da bi se na taj način zaštitili interesi građana Budve i omogućio nesmetan rad lokalne uprave.

- Nas, 4.032 građanina, u skladu sa važećim zakonima i Statutom Opštine Budva, podno-

o

inicijativi za puštanje Božovića iz pritvora

simo inicijativu za donošenje odluke kojom bi se zaštitili interesi građana Budve i omogućio nesmetan rad organa lokalne uprave. Naime, pri-

tvor koji je određen predsjedniku Opštine Milu Božoviću onemogućava ga da obavlja funkciju predsjednika Opštine, a što će proizvesti štetne

U planu protesti i blokade saobraćaja

Uporedo sa zasijedanjem budvanskog lokalnog parlamenta pristalice Mila Božovića planiraju da održe protest i blokiraju pojedine saobraćajnice u gradu, nezvanično je potvrđeno Pobjedi.

Oni će na taj način, kako nam je rečeno, pokušati da izvrše pritisak na nadležne kako bi Božovića pustili iz pritvora i omogućili mu da se brani sa slobode.

posljedice po Opštinu Budva i njene građane. Posebno ukazujemo na probleme koji će nastupiti u jeku turističke sezone, koja za nas predstavlja osnovni izvor egzistencije. Takođe su ugrožena i naša prava po osnovu socijalnih primanja, prava naknade po osnovu rođenja djeteta, besplatan prevoz đaka i penzionera kao i mnoga druga prava zagarantovana Ustavom Crne Gore i Zakonom o lokalnoj samoupravi - navodi se u inicijativi. Potpisnici inicijative navode i da su uvjereni da je pritvor Božoviću moguće zamijeniti

blažom mjerom koja bi osigurala Božovićevo prisustvo pred nadležnim institucijama, ali i nesmetano obavljanje funkcije predsjednika Opštine. - Očekujemo da ćete na pravi način razumjeti našu inicijativu, zauzeti stav i donijeti adekvatan akt koji ćete dostaviti nadležnim ustanovama u Crnoj Gori, a na osnovu kojeg će

mjera pritvora predsjedniku Milu Božoviću biti zamijenjena nekom drugom, zakonom propisanom, mjerom, koja će mu dati mogućnost da se brani sa slobode i obavlja funkciju predsjednika Opštine Budva –navedeno je u inicijativi koju je u dnevni red današnje sjednice uvrstio predsjednik SO Budva Nikola Jovanović Đ. Ć.

Privođenje Božovića

Milica Zindović

m. babović

Rudnik uglja poništio tender za nabavku tri auta vrijedna 192 hiljade eura bez PDV-a

Lekić za sada odustao od ,,pokazivanja ekonomske snage“

PODGORICA – Menadžment Rudnika uglja se ipak neće voziti u dva džipa i limuzini vrijednim 192 hiljade eura bez PDV-a, jer je bord odlučio da poništi tender od prije dvadesetak dana.

Predsjednik borda Dušan Janjušević je prošle sedmice Pobjedi kazao da će inicirati obustavu tendera, dok je direktor Milan Lekić smatrao da je sve urađeno po zakonu i da Rudnik uglja, kao jedna od najjačih kompanija na sjeveru, treba da ima auta spram te snage. Ipak, Lekić je prije dva dana poništio tender zbog - racionalizacije.

– Postupak se poništava iz razloga racionalizacije, koja se odnosi na obaveze iz sporazuma o isplati dividende vlasnicima, dospjela plaćanja za mehanizaciju, ostvareni prihod od prodaje uglja za široku potrošnju koja ne ide planiranom dinamikom, čime je smanjen planirani prihod u ovoj godini i zbog neophodnog preusmjeravanja sredstava za prioritetnije nabavke – stoji u odluci o poništenju koju potpisuje Lekić.

Poziva se na član 140 Zakona o javnim nabavkama, koji omogućava poništenje tendera zbog racionalizacije i onemogućava spornu kupovinu u

ovoj godini. Ipak, navodi da se ponuđač može žaliti Komisiji za zaštitu prava. Lekić je prošle nedjelje kazao Pobjedi da je biznis i planom javnih nabavki predviđena zamjena dotrajalih auta, te da su zaključili da je pametnije da kupe nova, nego da popravljaju stara vozila, kao i da je, nakon obnove mehanizacije, na red došla i obnova voznog parka.

Pozivom su tražili crnu automatik limuzinu koja za pet sekundi postiže ubrzanje od 100 kilometara, ima pogon na sva četiri točka i najmanje 250 kW snage motora, sa progresivnim servo upravljačem, kož-

Ministar kapitalnih investicija i kineski ambasador o rekonstrukciji Mosta na Đurđevića Tari

Stiže treća tranša od 2,6 miliona eura

nim volanom i pedalama za promjenu brzine, asistenciju za kretanje u okviru trake, detekciju pješaka, parking senzore, električno podešavanje prednjih sjedišta sa memorijom, unutrašnji retrovizor sa funkcijom samozatamnjenja. Dva tražena džipa su takođe trebala biti automatik, sa snagama motora 130, odnosno 140 kW, sive boje i ubrzanjem do 100 kilometara za 8,5, odnosno 10,5 sekundi, uz limitere brzine, sistem za prepoznavanje umora vozača, za pomoć pri parkiranju, prepoznavanje saobraćajnih znakova, te razna upozorenja i senzore. M. Lk.

Institut alternativa sumnja u motive za izmjenu Zakona

PODGORICA – Namjera da se promijeni sadašnji pravni okvir, da se zbirno prekine mandat sadašnjim članovima Senata Državne revizorske institucije (DRI) i izaberu novi kojima će mandat biti vremenski ograničen je pogrešna i politički motivisana – smatra istraživač javnih politika u Institutu alternativa Marko Sošić Upozorava da nagle i nepotrebne izmjene Zakona o DRI mogu ozbiljno ugroziti rad ove institucije, ali i pregovore sa EU u poglavlju 32 - Finansijska kontrola, koji je dio najvažnijeg klastera o osnovnim pitanjima. Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Dejan Đurović (DF) Pobjedi je prošle sedmice najavio da bi iduće nedjelje Skupštini trebalo da dostavi prijedlog izmjena Zakona o DRI koji predviđa ograničenje mandata senatorima. Iako je inicijalno pominjao da će se stalnost funkcije ukinuti uvođenjem mandata od četiri godine uz mogućnost jednog reizbora, Pobjedi je kazao da su u opticaju i druge mogućnosti.

– Predstavnici programa Sigma Bjanka Breteše i Martin Sinkler dali su mi punu podršku kao predsjedniku Odbora, a sastanku su, na moje insistiranje, prisustvovali i senatori DRI-ja. Pomenuli su dva modela, jedan je šest plus šest godina, a drugi jedan mandat od devet godina. Došli smo do zajedničkog zaključka da je ovo demokratski iskorak u kojem sam pohvalio rad i DRI-ja – kazao je Đurović.

MOTIVI

Sošić izražava bojazan da bi ovakvo zakonsko rješenje moglo voditi ka još većoj politizaciji DRI-ja, ovog puta ograničenog mandata, tako da svaka skupštinska većina može izabrati članove Senata po svom ukusu.

– Sumnjamo u motive ovog prijedloga, jer dosadašnjim radom ni gospodin Đurović, ni-

Put ka totalnoj politizaciji

PODGORICA – Rekon-

strukcija Mosta na Đurđevića Tari, za koju je krajem 2020. godine potpisan ugovor o donaciji kineske vlade, simbol je prijateljstva dvije države i primjer realizacija donatorskih projekata ove vrste – ocijenili su ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović i kineski ambasador u Podgorici Fan Kun. Oni su juče potpisali spora-

zum kojim se na raspolaganje Crnoj Gori stavlja treća tranša od 2,6 miliona eura, a izražena su očekivanja da će realizacija ovog projekta biti ubrzana. Ukupna vrijednost kineske donacije je 7,1 milion eura.

Na sastanku je bilo razgovora o dinamici realizacije projekata na kojima su prisutne kineske firme, kao i o mogućnostima produbljivanja saradnje između dvije države. R. E.

ti sam odbor u ovom mandatu nijesu pokazali da im je rad DRI od važnosti niti da pridaju pažnju njihovim nalazima –kazao je Sošić Pobjedi.

Posebno problematizuje što, kako navodi, Đurović manipuliše javnošću navodnom podrškom programa Sigma njegovom rješenju.

– Analiza koju je uradila Sigma upravo ukazuje na činjenicu da ,,sa stanovišta EU nema stvarne potrebe za izmjenom zakona“ i da se izmjene ne smiju raditi prenagljeno, bez odgovarajuće analize i konsultacija sa svim relevantnim zainteresovanim stranama – tvrdi Sošić.

Problem u radu DRI-ja ne vidi u stalnosti mandata senatora, već u tome što ni Vlada ni Skupština, niti nadležni skupštinski odbor i Đurović, kao predsjednik, ne obraćaju pažnju na izvještaje DRI-ja, niti se smisleno interesuju za nalaze i sudbinu preporuka revizora.

– Problemi na koje ukazuje DRI i preporuke koje daju revizori nemaju nikakav uticaj ukoliko Skupština ne radi svoj posao u pogledu nadzora nad radom cjelokupne uprave. Umjesto da krene od svog odbora, gospodin Đurović želi da mijenja Senat uz površne

Konferencija Nacionalnog biroa osiguravača i Crnogorskog aktuarskog društva

Osiguranje važan dio tržišta kapitala

PODGORICA – Na tržištu osiguranja ima dosta prostora za sve aktere, što i potvrđuje tržišni rast od 20 odsto od 2018. do prošle godine, saopštio je predsjednik

Skupštine Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore Nebojša Šćekić, koji je i izvršni direktor Sava osiguranja. Na konferenciji koju su organizovali Nacionalni biro osiguravača i Crnogorsko aktuarsko društvo, generalni direktor za ekonomsko-finansijski sistem

Danko Dragović je kazao da Ministarstvo finansija posebnu pažnju obraća na branšu osiguranja, koja je važan dio tržišta kapitala i doprinosi tržišnoj konkurentnosti Crne Gore. Izvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača Boris Šaban rekao je da su prepoznali potrebu da grade ambijent u kome će branša osiguranja imati zasluženi uticaj na ekonomiju i društvo, utičući da dođu do zajedničkih vrijednosti koje će ih legitimisati u zajedničkom cilju da budu dio evropske zajednice razvijenih društava.

Predsjednica Crnogorskog aktuarskog društva Nataša Janičić kazala je da se nada da će se ovi prvi koraci saradnje sa Udruženjem Nacionalni biro osiguravača razvijati i unapređivati. R. E.

Milan Lekić

Marko Sošić

Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji

dilo o kandidatima ,,iz struke“, od kojih javnost nikoga ne prepoznaje po partijskom članstvu, pa poslanici u Odboru, izgleda, nemaju za koga da glasaju – kritikuje Sošić.

Model

Predloženim izmjenama Zakona omogućava se da svaka skupštinska većina može izabrati članove Senata po svom ukusu, ocjenjuje

Marko Sošić

ocjene o politizaciji, iako se Odbor tokom njegovog mandata na mjestu predsjednika bavio radom DRI-ja površnije nego za vrijeme prethodne parlamentarne većine – ocjenjuje Sošić.

Izbor

Ukazuje da aktuelna većina gotovo godinu nije u stanju da izabere predsjednika Senata DRI i petog člana Senata. Sošić smatra da su kandidati koji su se prijavili na konkurs za petog senatora, a koje je Odbor intervjuisao početkom prošlog mjesta, poniženi, imajući u vidu da ga neće izabrati prije usvajanja izmjena Zakona. – Činjenica da se odustalo od tekućeg konkursa za izbor člana Senata je najbolji pokazatelj, da se ne radi o depolitizaciji, već o drugim motivima. Kako je moguće da od sedam kandidata koje je Odbor saslušao u martu, niko nije zadovoljio kriterijume da bude imenovan i da se na taj način nakon dvije godine popuni mjesto petog člana Senata? Čini se da je to upravo iz razloga što se ra-

Obilježeno 95 godina rada Privredne komore

Drakić: Vratiti vjeru domaće privrede i ohrabriti je na ulaganje

Objašnjava da je DRI formiran po uzoru na njemački model koji predviđa stalnost mandata senatorima, te da su tako uređeni sistemi i u Francuskoj, Holandiji, Portugalu, Grčkoj, Češkoj.

– Nakon gotovo 20 godina kako postoji DRI, možemo reći da je to rješenje opravdano, jer je dalo rezultate, imajući u vidu da su nalazi DRI-ja bili rijedak primjer kritičkog odnosa prema radu uprave koji dolazi iznutra i njihova pouzdanost nije dovođena u pitanje sa aspekta političke pristrasnosti. Kao organizacija koja je kritikovala svako imenovanje i postupak izbora člana Senata DRI u prethodnoj deceniji, smatramo da je upravo stalnost mandata prepreka politizaciji Senata onda kada se članovi izaberu. Umjesto što želi da mijenja senatore, Đurović bi trebalo da čita njihove izvještaje i vidi šta kao predsjednik matičnog odbora može uraditi da se važni problemi na koje ukazuju državni revizori riješe – zaključuje Sošić. Đurović je ranije Pobjedi kazao da pravni tim još radi na tekstu zakona, te da postoji mogućnost da će prelaznim odredbama biti regulisano da se sadašnjim senatorima da rok da upute nove senatore u posao, ali još nije precizirano koliko će biti u statusu savjetnika. Ocijenio je da je ova zakonska promjena neophodna, jer zbog stalnosti funkcije ljudi gube volju za dokazivanjem, kao i da će sa izborom petog senatora sačekati do usvajanja zakona, kada planiraju da promijene cijeli Senat. Đurović je siguran da će ovaj ili bilo koji saziv prihvatiti takvo zakonsko rješenje. M. lk.

Vlada izabrala direktora UPC-a

Vladimir Bulajić na čelu Uprave prihoda i carina

Želimo da imamo jaku Evropu koja je konkurentna i vaša država može biti doprinos tome potpomognuta PKCG, poručio Buters, koji se nada da će vijek djelovanja PKCG proslaviti sa Crnom Gorom u EU

Udruženju mladih sa hendikepom donirali 10.000 eura

PKCG je na svečanosti uručila donaciju od 10.000 eura Udruženju mladih sa hendikepom.

Direktorica Udruženja Marina Vujačić kazala je da donacija predstavlja svojevrsnu potvrdu vrijednosti njihovog rada i zalaganja za bolji život osoba sa invaliditetom.

PODGORICA - Vrijeme naglašenih ekonomskih i geopolitičkih rizika,, nameće potrebu istrajavanja u ekonomskim reformama.

To se posebno odnosi na malu, otvorenu, neadekvatno strukturiranu i uvozno zavisnu ekonomiju kakva je crnogorska - poručila je predsjednica Privredne komore Nina Drakić na svečanosti povodom 95 godina postojanja ove ustanove. – Stoga svim izazovima u susret moramo ići ubrzavanjem unutrašnjih reformi i poboljšavanjem privrednog ambijenta. Jedino na taj način mogu se uvećati investicije, strane i domaće. Veoma je važno povratiti vjeru domaće privrede i ohrabriti je na ulaganja, a za to je ključna predvidljivost poslovnog am-

Fokusirani na reformu sezonskog zapošljavanja

Po riječima drakić, Komora je fokusirana na reformisanje sezonskog zapošljavanja, kako bi se odgovorilo izazovu deficita kadrova.

– Počeli smo od turizma, a nadamo se da ćemo prve rezultate imati već u narednoj godini, kroz nužne legislativne izmjene i uz pojednostavljene i digitalizovane procedure – rekla je ona, naglašavajući podršku Ministarstva ekonomije i Savjeta za konkurentnost.

bijenta – poručila je Drakić. Ona ističe tu važnu ulogu Privredne komore u tom procesu čiji je zadatak da ukazuje Vladi kao svom institucionalnom partneru na nedostatke biznis okruženja i načine na koje ih treba otkloniti. To je, dodaje Drakić, dvosmjerni put i na njemu se ne mogu dozvoliti zastoji. Izrazila je zahvalnost ute-

meljivačima Komore, plejadi uspješnih i mudrih ljudi koji su razvijali ovu instituciju, a posebno prvom predsjedniku Miću Stijoviću i nedavno preminulom Miloradu Stanojeviću na snažnom doprinosu crnogorskoj i jugoslovenskoj privredi. Glavni izvršni direktor Asocijacije privrednih komora Evro-

pe - Eurochambres Ben Buters istakao je da kao Britanac koji živi u Briselu dobro razumije važnost članstva u EU i podrške kandidatima i aspirantima. - U ovim teškim vremenima koja su pogodila ekonomsku zajednicu, uloga privrednih komora nikada nije bila značajnija, posebno u obezbjeđivanju mostova saradnje sa donosiocima odluka i informacija kako bi se reagovalo brzo i pomoglo biznis zajednici da se oporavi, opstane i napreduje - rekao je direktor Eurochambresa. Prema njegovim riječima, Eurochambres je snažan zagovornik procesa proširenja EU, koje se odvija u novim okolnostima i dinamici koje su posljedica ruske agresije na Ukrajinu. - Pristupanje je mnogo lakše ako je poslovna zajednica spremna za to pa je i uloga komora veoma važna. Nadam se da će vijek trajanja PKCG proslaviti sa Crnom Gorom u EU i oporavljenom ekonomijom. Želimo da imamo jaku Evropu koja je konkurentna i vaša država može biti doprinos tome potpomognuta Privrednom komorom - zaključio je Ben Buters. U okviru obilježavanja svog dana, Komora je objavila monografiju umjetničkih fotografija prof. dr Saše Popovića, čija je promocija organizovana noć prije. N.K.

Raičević: Damjanović izgurao Bulatovića

Prvorangirani na listi kandidata za direktora UPC Siniša Raičević najavio je tužbu zbog izbora Vladimira bulajića na tu funkciju. On je za Portal RTCG rekao da će preduzeti sve pravne radnje, jer odabrani kandidat nije za tu poziciju.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio da će ove ili naredne godine početi isplata duga ,,dakićevcima“ Sa sjednice

PODGORICA - Vlada je na jučerašnjoj sjednici imenovala Vladimira Bulajića za direktora Uprave prihoda i carina. Bulajić je do sada bio vršilac te dužnosti. Na tu funkciju je imenovan na prijedlog ministra finansija Aleksandra Damjanovića 6. oktobra prošle godine. Prethodno je Vlada na istoj sjednici konstatovala ostavku dotadašnjeg direktora Rada

Miloševića, podnesenu dan ranije. Milošević je uhapšen 21. decembra prošle godine zbog sumnje da je formirao kriminalnu organizaciju. Konkurs za direktora je bio objavljen 20. januara i to samo na internet stranici Uprave za ljudske resurse, a prijavili su se još bivša v. d. direktorice

UPC Milena Petričević, Jelena Paović, Marko Miljanić, Almin Dacić, Goran Pe-

trović i Siniša Raičević Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović naveo je da u Crnoj Gori boravi 29 hiljada prijavljenih turista, što je deset, odnosno 50 odsto više nego prošle godine, odnosno rekordne 2019. – Samo veliko čudo može da ugrozi da ova godina ne bude rekordna – rekao je Abazović. Ministar finansija Aleksandar Damjanović je na sjed-

nici pohvalio ,,iscrpan i sveobuhvatan“ izvještaj o radu Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu za prošlu godinu, koji je predstavila pravna zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. On je posebno zahvalio Pavličić za ozbiljne napore koje čini da se riješi decenijski problem bivših zaposlenih ,,Radoje Dakića“.

– To je nešto što se ponavlja, da biraju drugorangiranog kandidata. Više sam nego iznenađen. Ministar finansija je od starta htio da izgura Bulajića iz njemu znanih razloga –kazao je Raičević.

Istakao je i da se uspjelo u toj namjeri poslije mjesec, iako je zakonski rok bio deset dana od intervjua sa kandidatima. Prema pisanju portala RTCG, na prvom mjestu liste kandidata bio je Raičević, drugorangirani je bio Bulajić, a treća Milena Petričević.

- Taj problem je obiman i u smislu sredstava koja će biti neophodna da zbog tuđih decenijskih grešaka ta sredstva moramo da isplatimo i da obeštetimo bivše zaposlene, a da se nađe kompromis i balans između interesa bivših zaposle-

nih i države koja će imati neki kapacitet, da na način kako je to i dogovoreno ta sredstva isplati. Nadam se da se već od ove ili naredne godine krene sa isplatom prema bivšim zaposlenima ,,Radoja Dakića“ –kazao je Damjanović. S. P.

Sa jučerašnje svečanosti obilježavanja jubileja PKCG

Vlade

Ekonomija

Izvještaj Evropske komisije o sprovođenju Vladinog Programa ekonomskih reformi Crne Gore od 2023. do 2025.

Troše više nego što imaju, obaraju rekorde u sivoj ekonomiji, a ciljevi im nijesu u skladu sa agendom EK

PODGORICA – Budžet je u 2022. bio opterećen novim, stalnim socijalnim transferima i privremenim smanjenjem poreza koji nijesu bili dobro ciljani. Međutim, fiskalni rezultat je bio bolji od predviđenog zbog prihoda od indirektnih poreza, navodi se u najnovijem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori. Ukazuju da nije donesena nova srednjoročna fiskalna strategija, da nije postignut napredak u stranim direktnim investicijama, upravljanju i pregledu poreskih izdataka.

– Program ekonomskih reformi 2023.(PER) postavlja opsežan program koji integriše ekonomiju, fiskalnu i planove strukturnih reformi, ali ciljevi i planovi nijesu u potpunosti u skladu sa ključnim izazovima koje je utvrdila Evropska komisija – upozoravaju iz Brisela.

Uz to, najnovije istraživanje pokazuje da je Crna Gora među tri zemlje sa najvećom sivom ekonomijom, dijeleći posljednju poziciju u Evropi sa Kosovom i Sjevernom Makedonijom.

IZAZOVI

– Nakon dvije godine snažnog ekonomskog rasta, PER-om se predviđa usporavanje na godišnji prosjek od četiri odsto BDP-a, za šta je preduslov oporavak turizma i snažan porast stranih investicija. Međutim, domaća politička nestabilnost i visoki troškovi javnog sektora mogli bi negativno uticati na investicije, usporavanje rasta kod trgovinskih partnera moglo bi oslabiti turizam, dok bi rizici povezani s posljedicama ruskog rata protiv Ukrajine mogli izazvati daljnji rast cijena energije i hrane, smanjujući raspoloživi dohodak.

Štoviše, uvoz bi se mogao povećati više od očekivanog ako se ostvare planovi ulaganja u turizam i infrastrukturu – ocijenjeno je u izvještaju.

Fiskalni scenario PER-a predviđa visoke i rastuće budžetske deficite i zadržavanje visokog učešća duga u BDP-u. Nedavne mjere koje slabe poresku bazu i nova, uglavnom stalna, povećanja javne potrošnje povećala su ciljani deficit u revidiranom budžetu za 2022. na više od osam odsto BDP-a. Međutim, stvarni rezultat je bio niži od pet odsto BDP-a zbog visoke inflacije, snažan realni rast povećao je indirektne prihode, dok su troškovi kapitalnog budže-

Iz EK navode da su glavni izazovi sa kojim se susrijeće Crna Gora visoki skalni de cit, jačanje dugoročne održivosti javnih nansija, napredak u regulativi poslovnog okruženja, predana borba protiv rastuće sive ekonomije i strukturni izazovi tržišta rada i da objasnimo Briselu što, zapravo, namjeravamo sa državnim rmama

nje nacionalnog energetskog i klimatskog plana početkom 2024. kao priliku za ozvaničenje zelene tranzicije.

SIVA EKONOMIJA

EK ukazuje da je potrebna politička predanost, dosljednost i nepokolebljivo smanjivanje veličine i opsega neformalne ekonomije.

Ističu da je dugo odgađana anketa svrstala Crnu Goru među tri evropske države sa najvećim procentom sive ekonomije, uz Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Navode da istraživanje IPSOS-a iz 2022, koje je naručilo Ministarstvo finansija u vrijeme kad mu je na čelu bio Milojko Spajić, pokazuje da je 37 odsto BDP-a u sivoj ekonomiji, a da firme i zaposlenici kreiraju 20,6 odsto neformalnog sektora. Prosjeci za cijelu EU procjenjuju se na 16,8, odnosno 4,2 odsto BDP-a.

ta i plate bili niži od planiranih. Međutim, zbog nedostatka mjera konsolidacije, PER predviđa da će deficit biti veći od šest odsto BDP-a 20232025, što implicira labavu fiskalnu politiku, dok će se javni dug stabilizovati na visokih 75 odsto BDP-a.

Iz EK navode da su glavni izazovi sa kojim se susrijeće Crna Gora visoki fiskalni deficit, jačanje dugoročne održivosti javnih finansija, napredak u regulativi poslovnog okruženja, predana borba protiv rastuće sive ekonomije i strukturni izazovi tržišta rada.

FISKALNI DEFICIT

Naglašavaju da projektovani visoki fiskalni deficit i nadolazeće velike potrebe za otplatom duga pozivaju na snažnu fiskalnu konsolidaciju. Dok je neizvjesnost vezana za rat Rusije protiv Ukrajine visoka, ekonomski izgledi su pozitivni sa usporavanjem, ali

stabilnim rastom u Crnoj Gori. Labavo i prociklično fiskalno stajalište tokom 2023-2025. nije opravdano budući da je inflacija i dalje visoka, a fiskalni rizici rastu. Ukazuju da će otplata duga naglo porasti 2025, što zajedno sa pooštravanjem uslova kreditiranja poziva na razboritiju fiskalnu politiku. Ističu da je neophodan srednjoročni plan, utemeljen na specifičnim mjerama konsolidacije, koje podrazumijevaju proširenje poreske osnovice, racionalizaciju poreskih izuzeća i uključivanje novih inicijativa za budžetske prihode, kako bi se nadoknadile nedavne mjere za smanjenje prihoda. To bi, ističu, doprinijelo ponovnoj izgradnji fiskalnog prostora i smanjenju javnog duga.

ODRŽIVOST JAVNIH FINANSIJA

Jačanje dugoročne održivosti javnih finansija zahtijeva poboljšanja fiskalnog i upravljanja javnim ulaganjima.

– Nove inicijative za potrošnju usvojene su bez odgovarajuće fiskalne procjene. Veliki infrastrukturni projekti trebaju bolje upravljanje i određivanje prioriteta s obzirom na vrlo ograničen raspoloživi fiskalni prostor – navode iz EK i naglašavaju da bi uspostavljanje nezavisne fiskalne in-

stitucije doprinijelo jačanju fiskalnog upravljanja i poreskoj disciplini.

POSLOVNO OKRUŽENJE

Ističu neophodnost napretka u reformama regulatornog okruženja i to kroz dijalog Vlade i asocijacija privrednika, koji je znatno smanjen zbog političke nesigurnosti. Digi-

talizacija se nastavila, ali sporijim tempom, ometana političkim razvojem događaja i nizom kibernetičkih napada u drugoj polovini 2022. – Reforme u sektoru državnih preduzeća privremena vlada je smanjila i hitno se moraju razjasniti reformske ambicije državnih preduzeća – ističu iz EK i ukazuju da Crna Gora mora iskoristiti usvaja-

– Metodologija MMF-a korištena u IPSOS istraživanju razlikuje se od ILO metodologije, pa se ne može napraviti potpuno ekvivalentna usporedba. Ipak, IPSOS anketa pruža korisne informacije o relativnoj veličini izazova. Brojke temeljene na metodologiji MMF-a mogu se, međutim, uporediti sa 47 evropskih zemalja i u tom kontekstu Crna Gora se nalazi među tri evropske ekonomije sa najrasprostranjenijom neformalnošću, uz Kosovo i Sjevernu Makedoniju – navode iz EK i naglašavaju da će se uticaj poreskih reformi iz decembra 2021. na neformalni sektor tek vidjeti.

– Jasna politička vizija i saradnja države i opština sa privrednicima mora biti osnov za razbijanje trenutnog obrasca nominalnog napretka nepravilnog sprovođenja reformi neformalnog sektora – ukazuju iz EK.

Naglašavaju da strukturni izazovi tržišta rada i dalje potkopavaju potencijalni rast i poboljšanja životnog standarda. Dok je oporavak od pandemije kovid-19 u toku, strukturni nedostaci na tržištu rada, uključujući trajno niske stope aktivnosti na tržištu i visoka nezaposlenost, posebno među ženama, mladima i niskokvalifikovanim nastavljaju potkopavati pravedan i pošten ekonomski rast. Navode da je

Crna Gora preduzela tek početne korake u rješavanju ovih problema, a da su potrebni napori za rješavanje problema sudjelovanja žena na tržištu rada i visoke nezaposlenosti mladih, kao i za reformu sistema socijalne zaštite. J. R.

odsto BDP-a Crne Gore je u sivoj ekonomiji što je duplo više od prosjeka u EU

Sjedište Evropske komisije

Izvještaj EK o Crnoj Gori

Institucije ne preduzimaju konkretne korake povodom eskalacije nasilja među maloljetnicima, davno istekao rok za dostavljanje prijedloga

Sistem se protiv vršnjačkog nasilja bori saopštenjima

PODGORICA – Savjet za prava djeteta kojim predsjedava odlazeći premijer Dritan Abazović imao je samo jednu sjednicu – i to konstitutivnu 14. marta ove godine, na kojoj je zbog eskalacije vršnjačkog nasilja odlučeno da svi učesnici u roku od najkasnije 15 dana dostave konkretne prijedloge i modele kako bi se gorući problem riješio. Od posljednjeg tvita Abazovića na stranici Savjeta za prava djeteta u kojem apeluje na nadležne institucije da se pojača nadzor od 14. marta – nema nijedne objave. - Zaštita prava djeteta jedna od najbitnijih tema cjelokupnog društva. Na sjednici smo izrazili zabrinutost povodom nasilja nad djecom i mladima i saglasili se da se moraju preduzeti sve neophodne mjere radi suzbijanja ove pojave – napisao je on. Prema saznanjima Pobjede, nova sjednica nije zakazivana, niti se iko iz kabineta premijera obraćao onima koji čine Savjet. U njemu sjede predstavnici izvršne vlasti, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, predstavnik Sekretarijata za zakonodavstvo, direktor Uprave za statistiku, direktor Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu, kao i predstavnici nevladinog sektora. Zbog važnosti teme, konstitutivnoj sjednici je prisustvovala i Tanja Begović, v. d. vrhovne državne tužiteljke, kao i predstavnici UNICEF-a i Uprave policije.

Bez odgovora

Ukoliko to tijelo bude radilo dinamikom kao što je osnivano, rezultati se ne bi mogli očekivati uskoro. Na sjednici od 26.

Sjednica Savjeta za prava djeteta, kojom predsjedava Abazović, održana je prije više od mjesec i tada je odlučeno da se u roku od dvije sedmice dostave konkretni prijedlozi i modeli za suzbijanje vršnjačkog nasilja. Nova sjednica nije zakazivana i ne zna se koji su prijedlozi i da li su uopšte poslati. Ukoliko to tijelo bude radilo dinamikom kao što je osnivano, rezultati se ne bi mogli očekivati uskoro

marta 2021. godine, Vlada Crne Gore 42. saziva, donila je Odluku o Savjetu za prava djeteta. Nakon toga je 11.06.2021. godine održana konstitutivna sjednica Savjeta za prava djeteta, na čijem se čelu nalazio tada potpredsjednik Abazović. Aktuelna i odlazeća 43. Vlada je ponovo održala konstitutivnu sjednicu u martu ove godine...

Iz Abazovićevog kabineta nije odgovoreno ni na pitanja Pobjede, koja je redakcija slala u dva navrata.

Tako da osim evidentiranja slučajeva vršnjačkog nasilja koje se najčešće dešava u školi ili u njenoj blizini, ili nasilja čiji su počinioci maloljetnici, javnost nema odgovore na pitanja šta sistem radi povodom sve nesigurnijeg okruženja za djecu i omladinu.

Pitali smo da li će i kada Savjet održati sjendicu, koliko je prijedloga stiglo sekretarijatu tog tijela, da li su održani sastanci i što je na njima zaključeno...

Pobjeda nije dobila odgovore ni zbog čega je izvještaj o vršnjačkom nasilju označen kao tajan, niti kakav je stav Vlade, odnosno Savjeta za prava djeteta prema činjenici da se taj program ne primjenjuje i da se već par godina, na primjer, ne sastaje komitet (radna grupa) za sprečavanje nasilja, nijesu počeli sa radom zaštitari u školama, nije uspostavljen video-nadzor... što je predviđeno ovim programom. Nije-

Za dvije godine 356 slučajeva nasilja

Za dvije školske godine evidentirano je 356 slučajeva nasilja i 30 vandalizma u crnogorskim školama, pokazuje završni izvještaj o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama sa kojeg je Vlada skinula oznaku tajnosti. U izvještaju se navodi da su sve osnovne i srednje škole u Crnoj Gori formirale timove za bezbjednost.

Zabilježen je 191 slučaj nasilja u osnovnim školama i 97 u srednjim u školskoj 2019/2020. godini. U školskoj 2020/2021. godini evidentirano je 47 slučajeva nasilja u osnovnim školama i 21 slučaj nasilja u srednjim školama. Vršnjačkog nasilja je bilo u 35 slučajeva u osnovnim školama, a u srednjim 14.

U Ministarstvu je otvorena besplatna telefonska linija 080 777 777 za prijavu slučajeva nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Prijavljeno je sedam slučajeva nasilja. Šest su prijavili roditelji i jedan škola. Za realizaciju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma planirano je 766.000 eura, a utrošeno je 178.090,86 eura.

smo dobili odgovore ni da li je bilo povratnih informacija od konstituenata Savjeta. Takođe, ne zna se ni koji su to konkretni koraci koje Savjet preduzima kako bi se spriječila eskalacija nasilja među maloljetnicima...

Istekao rok

Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji je za Pobjedu kazala da postoje hitne mjere kojima bi se moglo početi rješavanje problema. Ona se osvrnula i na činjenicu da je prošlog mjeseca dogovoreno da svaki član Savjeta dostavi prijedloge što bi trebalo da se mijenja. - Taj rok je istekao. Mi smo dostavili prijedloge, a da li su to učinili drugi ne znamo – kazala je ona, dodajući da se sve svodi na priču, a da nema realizacije niti primjene.

U međuvremenu, javnosti su se nakon posljednih slučajeva ispred podgoričke gimnazije i brutalnog prebijanja u Baru obratili Abazović, ministar ekonomije Goran Đurović. A kakav je stav Ministarstva rada i socijalnog staranja pod čijom su nadležnošću i centri za socijalni rad, koji bi trebalo da budu uključeni u rješavanje problema, javnost još ne zna jer se ministar Admir Adrović nije

- Pogledajte malo kako vaspitavate djecu, pogledajte malo i sopstvenu odgovornost kad tražite da država reaguje - kazao je Abazović nakon što su dvojica mladića iz Bosne i Hercegovine štanglama prebijena u Baru

oglašavao, makar ni kurtoazno. Ombudsman Siniša Bjeković je ukazao da je situacija alarmantna i da je već „dvanaest i pet“ i da ovakva količina i intenzitet nasilja traže djela, ne riječi.

- Koliko puta smo trebali da upozorimo da bi spriječili barski scenario, kazao je Bjeković povodom napada na dvoje maljoljetnih sportista iz Bosne i Hercegovine.

PrePoruke za

rodItelje

Abazović je nakon što su dvojica mladića iz Bosne i Hercegovine štanglama prebijena u Baru, a što je najbrutalniji incident u moru onih koji se događaju samo u posljednjih godinu dana, kazao da država ne zatvara oči pred vršnjačkim nasiljem. Nije pojasnio što država čini i da li su makar razmotreni prijedlozi roditelja koji -su mu uručeni na protestu koji je or-

ganizovan u Podgorici početkom marta. On nije dao ni preporuku što da rade djeca koja su žrtve a svakodnevno zbog ignorisanja sistema trpe nasilje u školama. Roditeljima je preporučio:

- Pogledajte malo kako vaspitavate djecu, pogledajte malo i sopstvenu odgovornost kad tražite da država reaguje - istakao je Abazović.

U nekoliko slučajeva o kojima je Pobjeda pisala, roditelji su isticali da su njihova djeca bila žrtve kontinuiranog nasilja u školama.

Ministar ekonomije, s druge strane, tvrdi da je za povećan broj slučajeva nasilja među djecom i maloljetnicima kriva promocija nasilja u medijima.

- U zaustavljanju vršnjačkog nasilja jedan od prvih koraka moglo bi da bude sprečavanje promovisanja nasilja u medijima. Prekinimo emitovanje serija koje obiluju kriminalom,

naročito na nacionalnim televizijama – rekao je on i dodao da je neophodno zabraniti promociju kriminalaca kroz rijalitije. Da je sistem zakazao jasno je i prema posljednim podacima aplikacije MEIS Ministarstva prosvjete koji je od početka školske godine do danas, zabilježio preko 70 sučajeva nasilja, od čega je oko 70 žrtvi a duplo više nasilnika. MEIS je zapravo baza podataka o incidentima koju ažurira resor kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović, a podatke šalju direktori škola. Prosvjetna zajednica je od Vlade zatražila da ukloni oznaku tajnosti sa Izvještaja o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u vaspitno-obrazovnim ustanovama. To je učinjeno tek juče. Taj program se, inače, ne primjenjuje od početka epidemije korona virusa, a Vlada je izvještaj o njegovoj realizaciji definisanoj Akcionim planom 2019-2021. godine usvojila u decembru 2021, ali njie objavljen jer je imao oznaku interno. Nacionalni tim za borbu protiv vršnjačkog nasilja koji je formiran pri Ministarstvu, sastao se posljednji put 11. marta 2020. godine... j. MartINovIĆ

Sa protesta protiv vršnjačkog nasilja 11. marta u Podgorici

Bivša ministarka prosvjete i kulture posljednjeg dana mandata potpisala dva ugovora sa Joanikijem za objekte u Tivtu i Herceg Novom

Bratić bez konkursa opredijelila za SPC 90.000 eura

PODGORICA - Posljednjeg dana ministarskog mandata Vesna Bratić, koja je u vladi Zdravka Krivokapića rukovodila resorima kulture, prosvjete, nauke i sporta sa mitropolitom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj

Gori Joanikijem potpisala je dva ugovora vrijedna oko 90.000 eura koja su finansirana iz budžeta za kulturu.

Kako je objavio portal Radio Slobodna Evropa (RSE), jedan ugovor u iznosu od 40.000 eura namijenjen je rekonstrukciji suvenirnice manastira u Tivtu, a drugi od skoro 50.000 za enterijer parohijskog doma crkve u Herceg Novom.

Rekonstrukcija enterijera parohijskog doma, kako je navedeno u obrazloženju, ima za cilj „okupljanje sveštenstva, održavanje časova vjeronauke i proba hora“, a sama crkva značaj „posebno u širenju učenja i ostalih aktivnosti koje se tiču pravoslavnog hrišćanstva i identiteta“.

U ugovoru za suvenirnicu se navodi da izrada suvenira sa motivima kulturne baštine pravoslavnog hrišćanstva i samog manastira, koji je „jedan od najbitnijih stožera hrišćanstva, istorije i kulture Crne Gore“, ima poseban značaj.

Bez konkUrsa

U oba slučaja ministarka je finansijsku pomoć SPC podijelila bez konkursa.

Bratić se u ugovorima poziva na odredbu Zakona o kulturi koja omogućava diskreciono pravo da se bez konkursa pomognu projekti od kapitalnog značaja za crnogorsku kulturu i ravnomjerni kulturni razvoj države.

Ona je za Radio Slobodna Evropa kratko kazala da je njeno ministarstvo sve radilo zakonito.

– U konkretnom slučaju, svaki je akt usklađen sa Zakonom u kulturi. Isplata nije realizovana za vrijeme mog mandata – kazala je ona.

Mitropolija SPC se pola godine poslije potpisivanja ugovora sa Bratić obratila Ministarstvu kulture za detalje isplate ovih sredstava, ali je dobila odgovor da taj resor nema tu informaciju.

Uprkos obećanjima, iz Ministarstva kulture, na čijem čelu je Maša Vlaović, duže od 15 dana RSE nije dobio odgovor na više pitanja. Odgovore nijesu dobili ni iz Mitropolije SPC u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva nijesu odgovorili da li su isplatili ugovorena sredstva, da li rekonstrukcija suvenirnice i enterijera spada u projekte od kapitalnog značaja za crnogorsku kulturu i da li je u vrijeme njenog man-

Obustavljeno polaganje eksterne mature za polumaturante, đaci znali

PODGORICA – Polaganje testa iz matematike za polumaturante obustavljeno je juče zato što se ispostavilo da su đaci već unaprijed imali gotove zadatke. Ministarstvo prosvjete je obavijestilo policiju, a policija, prema saznanjima Pobjede, državno tužilaštvo.

– Rad na tom predmetu je u toku – rečeno je Pobjedi iz policije.

Traže osTavke

Prosvjetna zajednica Crne Gore poručuje da je bolje što su sada odložili polaganje testova nego da su nastavili kao da se pronevjere nijesu desile, što je bila praksa prethodnih godina. Traže odgovornost. Očekuju da će u Ministarstvu prosvjete i Ispitnog centra podnijeti ostavke.

Testovi iz matematike stigli i do tužilaštva

data pomagana SPC. U ugovorima u koje je RSE imao uvid ne navodi se vremenski rok za isplatu sredstava.

SPC se ugovorom, međutim, obavezuje da Ministarstvu na kraju dostavi izvještaj o realizaciji sa finansijskom dokumentacijom koja potvrđuje namjensko trošenje sredstava.

sporne oDlUke

Bratić je bila članica vlade premijera Zdravka Krivokapića, izabrane nakon što su avgusta 2020. većinu na parlamentarnim izborima zajedno osvojili proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret Ura.

Krivokapić je odredio da njegova Vlada ima 12 ministarstava po uzoru na 12 apostola, a Bratić je bila na čelu resora prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Jedan od prvih njenih poteza na ministarskoj funkciji je bila masovna smjena direktora crnogorskih škola, a među onima koje je imenovala na njihova mjesta bilo je branilaca ratnih zločinaca, promotera četničkog pokreta i antivaksera.

Smijenjeni direktori su tužili državu. Ministarstvo prosvjete procjenjuje da će nezakonite smjene Bratić državni budžet koštati oko 300.000 eura u vidu odštete direktorima.

Institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore tužila je krajem januara bivšu ministarku pred podgoričkim Osnovnim sudom. Tužbom se traži da ona isplati troškove nezakonitih smjena.

Inače, Bratić je za vrijeme mandata ostala, između ostalog, upamćena po snažnoj podršci SPC.

Pred sam kraj mandata je pod sumnjivim okolnostima odobrila i davanje licenci dvjema privatnim vjerskim srednjim školama SPC u Crnoj Gori što je bio uvod za dobijanje finansijske pomoći od 900.000 eura iz državne kase. r. D.

Iz Ministarstva prosvjete nijesu iznosili detalje slučaja, a iz Ispitnog centra juče Pobjedi nijesu odgovorali na pitanja. Predsjednica Prosvjetne zajednice prof. Olivera Leković kaže da su zadaci ili ,,procurili“ iz Ispitnog centra ili ih je dao neko od ljudi koje su honorarno angažovali i koji su bili zaduženi za testove u školama.

– Kako god, Ispitni centar i škole od kojih je krenula pronevjera zadataka moraju napokon da odgovaraju ne bi li se stalo na kraj obesmišljavanju polumaturskih i maturskih ispita i dobijanju nezasluženih ocjena, a time i upisivanju srednjih škola i fakulteta za koje učenici nemaju dovoljno znanja. Ovo je nacionalna sramota – rekla je ona. Ministarstvo prosvjete je u saopštenju navelo da po odluci Ispitnog centra provjera znanja iz matematike za učenike devetog razreda nije održana. Rekli su da je Ispitni centar

utvrdio da nijesu ispoštovane procedure i mjere koje se moraju preduzeti radi očuvanja tajnosti testiranja u školama.

,,Bez kazni nišTa nijesmo napravili“

Leković iz Prosvjetne zajednice smatra da je došlo vrijeme da se uhvate u koštac sa prevarama, lažima, korupcijom u obrazovanju.

– Bez žestokih kazni, poziva na odgovornost i otkaza nijesmo ništa napravili. Dok sve odluke ne počnu za sobom da povlače i posljedice, nikad nećemo stati na kraj korup -

ciji u obrazovanju – rekla je Leković.

U pravilniku Ispitnog centra piše da prije početka provjere znanja član Komisije, odnosno test-administrator daje odgovarajuća uputstva učenicima koja se odnose na način rada i ponašanja, saopštava da je učenik dužan da zadatak radi samostalno, upućuje na način izrade zadatka i upotrebu dozvoljenih pomagala u skladu sa ispitnim katalogom. Unošenje mobilnih telefona i drugih elektronskih uređaja u prostoriju u kojoj se vrši provjera znanja nije dozvoljeno,

osim učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama. Direktor podgoričke Osnovne škole ,,Savo Pejanović“ mr Zoran Đukić kaže da je procedura za prijem i predaju testova test-administratorima u cjelosti ispoštovana. Rekao je da je za testove zadužen školski koordinator, a vrećice sa testovima se otvaraju 15 minuta prije početka izrade testa. Vrećicu sa testovima otvara test-administrator u prisustvu svih učenika. – Tako da je nemoguće da je u ovom vremenskom intervalu postojala mogućnost da neko od učenika slika test. Napomi-

Na listi čekanja za neku hiruršku intervenciju na Ortopediji u KCCG nalazi se 340 pacijenata, na

Sa štakom u rukama do poziva za

Montefarm je u ovoj godini Kliničkom centru isporučio 28 parcijalnih proteza kuka, a Specijalnoj bolnici Risan oko 315 kompleta raznih modela proteza kuka. U pripremi je specifikacija za pokretanje postupka nabavke više od 1.200 komada raznih modela proteza kuka, od čega je 470 kompleta planirano za KCCG, a 445 za SB Risan – kazali su Pobjedi iz ove apotekarske ustanove

PODGORICA – Pacijentkinja kojoj je krajem novembra doktor u Kliničkom centru rekao da mora odmah da operiše kuk jer ima veliko oštećenje još uvijek čeka na tu hiruršku intervenciju. Ona se požalila našoj redakciji istakavši da već više od pola godine ne može da hoda bez štake.

– Trpim jake bolove. Ne mogu da hodam bez štake. Nadala sam se i očekivala da ću do sada biti operisana. Međutim, ništa od toga. Znam da sam na listi čekanja, a prema nekim informacijama neću stići na red ni do juna – kazala nam je ogor-

čena pacijentkinja koja je željela da ostane anonimna.

ljekar kaže Da nema kUkova iako ih ima

Ona priča da se prije nekoliko dana interesovala u bolnici kako bi provjerila hoće li je uskoro zvati, te da joj je doktor saopštio da kukova nema i da će je pozvati kada stignu.

Iz Kliničkog centra Pobjedi su da ta zdravstvena ustanova raspolaže dovoljnim količinama kukova. Ipak, i dalje ima pacijenata koji na ovu intervenciju čekaju i do godinu. Na zvaničnom sajtu Kliničkog centra piše da se na listi čekanja na neku hiruršku intervenciju na

Ortopediji nalazi 340 pacijenata.

Iz te zdravstvene ustanove ranije su za naš list saopštili da se na operaciju kuka čeka od četiri do šest mjeseci, što je, tvrde oni, manje nego u zemljama regiona. – Ortopedi naše ustanove, pored svakodnevnog zbrinjavanja politraumatizovanih pacijenata, prema planu vrše redovne ugradnje proteza kuka, zatim koljena i ostale ortopedske procedure koje se ne rade u drugim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori (operacije kičmenog stuba kod deformiteta i trauma, kao i prelomi karlice) sa elektivnog (planiranog) programa – kazali su ranije iz Kliničkog centra.

Iz Montefarma za Pobjedu kažu da su u ovoj godini Kliničkom centru isporučili 28 parcijalnih proteza kuka, dok je Specijalnoj bolnici Risan isporučeno oko 315 kompleta raznih modela proteza kuka.

U planU naBavka – Nakon što su nedavno KCCG i SB Risan iskazale potrebe, pristupilo se pripremi specifikacije za raspisivanje tendera od strane tenderske komisije. Shodno iskazanim potrebama i u skladu sa raspodijeljenim budžetskim sredstvima, tenderska komisija priprema specifikaciju za pokretanje postupka nabavke više od 1.200 komada raznih mode-

Vesna Bratić

Đaci znali unaprijed zadatke, stručnjaci traže odgovornost

znali unaprijed zadatke

matematike tužilaštva

njem da je na školski mejl dobijena informacija u 11:35 od Ispitnog centra CG da se test iz matematike odlaže sa objašnjenjem – kazao je on.

Profesori rješavali zadatke

Pobjeda je i prethodnih godina u više navrata pisala o izazovima sa kojima se suočavaju organizatori tokom pripreme testova za eksternu maturu. Ne bilježi se nijedan ciklus da je prolazio bez problema. Pretrpošle godine su čak pojedini profesori na tabli ispisivali rješenja zadataka. I niko nikada nije odgovarao. Nadležni su saopštavali da su takvi propusti nedopustivi, da će preduzeti određene mjere, da će istražiti. Pominjala se opcija kako bi bilo dobro da se ubuduće polaganja izvode u podgoričkom Sportskom centru, tu su ometači i neće moći da se prepisuje. Da javnost zna – nove mjere za suzbijanje anomalija nijesu uvođene.

Pisali smo ranije da su đaci čak dijelili fotografisane djelove testova maturskog i stručnog ispita za crnogorski - srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost na društvenim mrežama.

Sva testiranja u svim crnogorskim školama počinju u isto vrijeme, a đaci su ulazili u učionice pola sata prije toga. Pretpostavljalo se tada da su neki od njih, nakon što ih je profesor koji ih nadgleda prozvao da uđu u učionicu, iskoristili

određenu situaciju i fotografisali pitanja. Ova situacija se ponavljala u osnovnim i srednjim školama Crne Gore, a upućeni kažu da je ovo problem koji datira od ranije.

Tada su u pojedinim osnovnim školama profesori đacima pomagali tako što su ispisivali odgovore na pitanja. Neki su radili i testove umjesto đaka, te su dozvoljavali đacima da međusobno prepisuju.

– U pojedinim odjeljenjima su svi đaci dobili petice. I to ćemo da istražimo. Riječ je o podgoričkim školama – komentarisali su tada pojedini nadležni. Rezultati testiranja nikada nijesu poništavani, jer su ocjenjivali da nije bilo masovnog kršenja pravila. Ranije se o problemima tokom eksterne provjere znanja polemisalo na radnoj grupi Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta koje se bavi uređenjem nastave u doba korona virusa.

– Pominjale su se opcije da Ispitni centar obezbijedi različite testove, da ne dobijaju svi iste. Polemisalo se i o tome kako đaci treba da rade testove u većim salama kao, na primjer, u Sportskom centru u Podgorici kako bi postojali ometači za internet i bio bi bolji nadzor. Sada se dešavalo da su neki đaci sa interneta doslovno prepisivali sve eseje. To ne smije da se dešava, a to su isto radili i prethodnih godina – navodili su tada sagovornici Pobjede.

Iz Ministarstva prosvjete kažu da će u saradnji sa Ispitnim centrom stvoriti formalno-pravne pretpostavke da se eksterna provjera znanja iz matematike na kraju trećeg ciklusa osnovne škole obavi u terminu koji će biti prihvatljiv za sve osnovne škole, što podrazumijeva i izmjenu školskog kalendara. N. Đ.

na kuk se čeka i više od šest mjeseci

operaciju

la proteza kuka, od čega je 470 kompleta planirano za KCCG, a 445 za SB Risan – kazali su iz ove apotekarske ustanove.

Oni su naglasili da ne raspolažu podacima o trenutnom stanju zaliha proteza kuka u zdravstvenim ustanovama.

Na operaciju kuka čeka se i u risanskoj bolnici koja je specijalizovana za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju. U toj bolnici u više navrata bilo je nestašica proteze za kukove, a u deficitu su i sa protezama za koljeno. Redakciji Pobjede se i krajem prošle godine žalio jedan pacijent kojeg je ljekar vratio iz Kliničkog centra navodeći da nemaju kukove, ali da tu intervenciju može da uradi privatno u Kodri za 5.000 eura.

– Primio me doktor čije ime neću spominjati koji mi je kazao da nema kukova i da se interesujem u januaru ili februaru. Ipak, ponudio mi je da dođem u privatnu bolnicu Kodru jer ih tamo ima,

Sindikat zaposlenih RTCG apeluje na predsjednika Crne Gore, Skupštinu, Vladu i Ministarstvo finansija da se uključe u rješavanje problema u Javnom servisu

Raonić obmanuo zaposlene

Na zaprepašćenje Sindikata, Raonić tražio smanjenje predloženih koeficijenata za ugrožene radnike i povećanje koeficijenata za rukovodioce –navodi se u otvorenom pismu Sindikata zaposlenih RTCG

PODGORICA – Generalni direktor Javnog servisa

Boris Raonić obmanuo je zaposlene u Radio-Televiziji Crne Gore čime je nastavljeno četvoromjesečno konstantno manipulisanje menadžmenta te kuće u vezi sa povećanjem plata za takozvanu grupu D zanimanja, saopštio je Sindikat zaposlenih RTCG u otvorenom pismu upućenom predsjedniku Crne Gore, Skupštini, Vladi i Ministarstvu finansija.

Sindikat se, kako se navodi u pismu, navedenim institucijama obratio apelujući na njih u nadi da će one doprinijeti rješenju njihovog problema sa menadžmentom, a u interesu zaposlenih u Javnom servisu i cjelokupnog crnogorskog društva.

Na sjednici Savjeta RTCG, održanoj prošlog četvrtka, saopšteno je da su sindikati i menadžment Javnog servisa blizu dogovora u vezi sa povećanjem plata za zaposlene sa najnižim primanjima u toj kući i kako se očekuje da će u toku ove sedmice biti potpisan novi kolektivni ugovor.

Generalni direktor RTCG Boris Raonić je tada kazao da većina elemenata kolektivnog ugovora ne predstavlja problem za menadžment, te da im je odluka Ministarstva finansija da se uvećaju plate do 20 odsto za grupu D zanimanja olakšala posao, pa će nakon usvajanja kolektivnog ugovora uslijediti i izmjena finansijskog plana, što je trebalo da se dogodi ove sedmice, i da će oko 1.000.000 eura iz budžeta biti prebačeno za lična primanja.

narušavanja hijerarhije, odnosno da ne bi sa platama stigli do nivoa plata rukovodilaca u sektorima u kojima rade.

te da je operacija 5.000 eura. Samo sam mu kratko odgovorio da ne bih ni dolazio u Klinički centar da imam taj novac – ispričao je ovaj pacijent ranije za naš list. kuk Plaćali 800 eura

FZO-u u prošloj godini do novembra upućeno je 22 zahtjeva za refundaciju proteze kuka. Po tom osnovu, kako su tada Pobjedi rekli, izdvojeno je 17.500 eura. To znači da su građani za jednu protezu kuka plaćali oko 800 eura. Operacija kuka je procedura u medicini kojom specijalista ortopedije hirurški otklanja bolni zglob i zamjenjuje ga vještačkim. Ona se izvodi kada sve druge metode nijesu dale rezultate, a za cilj ima da pacijenta oslobodi bola i omogući mu normalan pokret i olakšano hodanje. Kuk je najveći zglob u tijelu čovjeka, nalazi se između karlice i butne kosti i omogućava pokretljivost donjeg dijela trupa i nogu. Glavna uloga zgloba kuka je omogućavanje pokretljivosti ekstremiteta i pružanje stabilnosti i ravnoteže tijela. sl. r.

Prema tumačenju Ministarstva finansija, grupa D zanimanja se odnosi na zaposlene sa koeficijentima od 3,6 do 9,8, a kako je u četvrtak najavio Raonić, menadžment će, međutim, insistirati na tome da neka uvećanja budu znatno ispod 20 odsto kako ne bi došlo do, kako je kazao,

Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak i predsjednica Reprezentativne organizacije sindikata RTCG Slavica Kruščić-Vasović na sjednici Savjeta su kazale da je gotovo sve dogovoreno, te da je preostalo, u skladu sa dogovorom sa menadžmentom, samo sastanak vještaka sa finansijskom službom i da se „ispeglaju“ novinarska zvanja, oko kojih se mora detaljno dogovoriti kao i kako na najbolji mogući način da se izdvoje rukovodioci od onih kojima rukovode. Međutim, sudeći prema sadržaju otvorenog pisma Sindikata zaposlenih RTCG, Raonić je iznevjerio dogovor i ono što je pred kamerama saopštio na sjednici Savjeta.

Kako navode, u najugroženijoj kategoriji (D) u RTCG oko 650 zaposlenih pripada ovoj kategoriji.

– Umjesto da zaposleni D kategorije koji u RTCG-u svakodnevno stvaraju program za pla-

tu koja se kreće od minimalca do ispodprosječne crnogorske plate, osjete benefite povećanja zarada po jasnim preporukama Ministarstva finansija, menadžment nakon sjednice Savjeta, održane 13. aprila, na zaprepašćenje našeg Sindikata, traži smanjenje predloženih koeficijenata za ionako ugrožene radnike i povećanje koeficijenata za rukovodioce – navodi se u otvorenom pismu.

Iz Sindikata kažu da su, pošto je u pitanju „finale četvoromjesečnog odugovlačenja i konstantnih manipulacija od strane menadžmenta RTCG-a“, shvatili da u proces moraju uključiti institucije sistema sa nadom da će se pronaći rješenje za ozbiljan problem u kojem se našao Javni servis. – Iako je generalni direktor Boris Raonić došao na čelo RTCG-a uz poruku da je ,,Bastilja pala“, odgovorno tvrdimo da je nastavljena tradicija svih prethodnih direktora. Danas je RTCG medijska kuća čija je zgrada iznutra pretvorena u veliko gradilište, u kojoj se za renoviranje zgrade, koju su svi prethodni di-

rektori redovno renovirali, troše nama nepoznate sume novca, u kojoj su netransparentne takozvane varijabile, u kojoj se štedi na minimalnim povećanjima zarada za zaposlene, a o ulaganju u njihovo profesionalno usavršavanje da i ne govorimo. Danas je RTCG medijska kuća koja finansira putovanja članova menadžmenta na razne egzotične destinacije i u kojoj se radnicima koji ukazuju na sve to u 21. vijeku ugrožava zakonom zagarantovano ljudsko pravo na sindikalnu aktivnost time što se prave spiskovi sindikalaca i šalju im se pojedinačni pozivi za sastanak sa generalnim direktorom – navodi se u pismu. Oni ističu da već četiri mjeseca čekaju na povećanje plata po preporukama Ministarstva finansija.

– Menadžment RTCG-a nema volje za to, dok generalni direktor Boris Raonić svakog mjeseca prima skoro pet prosječnih crnogorskih zarada (3.500 eura), a predsjednik Savjeta gotovo dvije prosječne crnogorske zarade (1400 eura) – piše u otvorenom pismu. d. M.

Neobiča N slučaj b ogoljuba Šijakovića: Dobio otkaz 2015, sada predložen za zvanje profesora emeritusa

Prijedlog će se razmatrati na

sjednici Senata UCG

PODGORICA - Prof. dr Bogoljub Šijaković dobio je otkaz na Univerzitetu Crne Gore (UCG) još 2015. godine, zbog duplog angažmana sa punim radnim vremenom na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i Bogoslovskom fakultetu u Beogradu. To, kako piše Portal Analitika, ipak nije spriječilo Filozofski fakul-

tet u Nikšiću da Šijakovića nedavno predloži za zvanje profesor emeritus.

– Vijeće Filozofskog fakulteta je na sjednici održanoj 31. marta 2023. godine razmatralo inicijativu da se prof. dr Bogoljub Šijaković predloži za zvanje profesor emeritus – saopšteno je Portalu Analitika iz UCG. Vijeće je, kako su kazali, jednoglasno utvrdilo prijedlog da se

imenovani predloži za navedeno zvanje, te odluku uputilo Senatu UCG na dalje odlučivanje. Iako u Etičkom kodeksu UCG, između ostalog, piše da je akademsko osoblje dužno da u slučaju angažovanja izvan te visokoobrazovne ustanove „svoj rad ostvaruje u skladu sa propisima i odlukama o sukobu interesa i uskladi ga sa interesima matične, univer-

zitetske zajednice“, Senat je zaključio da prijedlog za izbor Šijakovića u zvanje profesora emeritusa nije sporan. r. d.

Bogoljub Šijaković

Sa protesta zaposlenih u RTCG, 16. marta ove godine

Udes u mjestu Lapčići kod Budve

Poginuo Marko Vulaš, policija pronašla skelet iz drugog udesa

BUDVA – Cetinjanin Marko Vulaš (42) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 10 sati u mjestu Lapčići, blizu Budve.

Vulaš je bio sam u vozilu. Do nesreće je došlo kada je vozač

kombija iz, za sada, neutvrđenih razloga, sletio sa puta u provaliju. Policija je obavila uviđaj i utvrđuje pod kojim okolnostima je Vulaš stradao. Tokom uviđaja policajci su uočili smrskani automobil u grmlju u kojem je bio skelet muš-

karca, za koji se sumnja da je albanskog državljanina čiji nestanak je prijavljen u oktobru prošle godine, saopšteno je nezvanično Pobjedi. Kako nam je rečeno, sumnja se da je vozač sletio u provaliju. U neposrednoj blizini pronađena su i dokumenta. A. R.

Osnovni sud na Cetinju donio prvostepenu presudu monahinji optuženoj za povredu ugleda države

Smolović oslobođena optužbi da je državnu zastavu čupajući skinula, zgužvala i bacila

CETINJE – Monahinja Srpske pravoslavne crkve Stojka Smolović oslobođena je optužbe da je povrijedila ugled države Crne Gore, kazao je sudija Osnovnog suda na Cetinju Borko Lončar. - Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Cetinju optužena S. S. oslobođena je od optužbe da je izvršila krivično djelo povreda ugleda Crne Gore iz čl.198 Krivičnog zakonika Crne Gore, jer nije dokazano da je izvršila djelo za koje je optužena, navodi se iz ovog suda. Dodaju da iz provedenih dokaza nijesu dokazane tvrdnje da je optužena preduzela inkriminisane radnje, da je državnu zastavu čupajući skinula, zgužvala i bacila, jer se iz video-snimka vidi samo da optužena nosi zastavu složenu preko ruke, dok

iz iskaza svjedoka H. J. R. sa glavnog pretresa proizilazi da je zastavu ispustila na zid. - Kako sud iz provedenih dokaza nije mogao utvrditi sa sigurnošću da je optužena izvršila krivično djelo za koja se

tereti, odnosno sud je u tom pravcu ostao u sumnji, to je u skladu sa načelom in dubio pro reo odlučio u korist optužene, te je usljed nedostatka dokaza istu oslobodio optužbe, kazali su iz suda. A. R.

Podnijet optužni prijedlog protiv južnokorejskih državljana

Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu pukovniku

PODGORICA – Apelacioni sud ukinuo je presudu kojom je pukovnik u penziji Namik Arifović oslobođen od optužbe da je u junu 2016. godine uzrokovao pad helikoptera kojom prilikom je zajedno sa potpukovnikom komande vazduhoplovstva Vojske Crne Gore Miroljubom Atanasijevićem zadobio teške povrede. Arifović je, nakon pada helikoptera, proveo 43 dana u komi.

Prvostepenu presudu je 11. oktobra prošle godine izrekla sutkinja Višeg suda u Podgorici Milena Matović. Sudije Apelacionog suda su na sjednici 21. marta uvažile žalbu tužilaštva na oslobađajuću presudu Namiku Arifoviću i naložile ponovno suđenje u ovom slučaju.

Odlučujući o žalbi Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, vijeće Apelacionog suda je ocijenilo da je izreka prvostepene presude nerazumljiva i protivrječna razlozima presude, da presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a dati razlozi su nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni, što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka radi čega je morala biti ukinuta. Prvostepenom sudu je naloženo da u ponovnom postupku otkloni bitne povrede odredaba krivičnog postupka, izvrši sveobuhvatnu analizu i pravilnu ocjenu svih izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj po -

će se ponovo

PODGORICA - Osnovno

državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog protiv južnokorejskih državljana Do Kvona i Hon Čand Juna zbog falsifikovanja isprava, saopšteno je iz podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Do Kvon, nekadašnji ,,kralj kriptovaluta“ za kojim je bila raspisana potjernica zbog op-

tužbi za prevaru tešku 40 milijardi dolara, uhapšen je 23. marta dok je pokušavao privatnim avionom da odleti sa podgoričkog aerodroma u Dubai.

U Crnoj Gori boravio je sa lažnim dokumentima, zajedno sa Hon Čand Junom.

- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog Osnovnom sudu u Podgorici protiv okrivlje-

nih južnokorejskih državljana

C. J. H. i K. D. H. zbog krivičnog djela falsifikovanje isprava i istovremeno je predloženo da se okrivljenima produži pritvor - navedeno je u saopštenju ODT-a.

Iz MUP-a je ranije saopšteno da su Do Kvon i Hon Čand Jun 23. marta prilikom pasoške kontrole na letu za Dubai upotrijebili falsifikovane putne isprave Kostarike, što je i utvrđeno provjerama Interpola.

- Pregledom prtljaga pronađene su i putne isprave Belgije i Južne Koreje. Provjerama Interpola utvrđeno je da su isprave Belgije falsifikovane - saopšteno je tada iz MUP-a.

Po nalogu ODT-a, od njih su oduzeta tri laptop uređaja i pet mobilnih telefona.

Uvidom u aplikaciju Granica, oni nemaju evidentiran ulazak u Crnu Goru.

Za njima je raspisana potjernica od NCB Seul-Koreja zbog krivičnog djela kriminalno udruživanje. T. K.

vezanosti i da jasne razloge o svim odlučnim činjenicama, sve u cilju donošenja zakonite i pravilne odluke. Arifović je oslobođen optužbe

da je izvršio krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja iz člana 348 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore u vezi sa krivičnim

Počelo suđenje Paoviću, Fetahoviću i Ristiću za pokušaj prevare

Optuženi negirali da su kompanijama Bemaks i Agro Mont pokušali

skinu skoro 200.000 eura sa

PODGORICA – Mošo

Paović, Enis Fetahović i Marko Ristić juče su u podgoričkom Višem sudu negirali da su, uz pomoć falsifikovane dokumentacije, pokušali sa bankovnih računa kompanija Bemaks i Agro Mont da prisvoje 199.291 euro, dok su sa računa preduzeća Neregelija uspjeli da skinu 11.869,59 eura.

Proces vodi sudija Nenad Vujanović Sa Paovićem, Fetahovićem i Ristićem na optužnici se našao i Miloš Knežević koji je osuđen po osnovu sporazumnog priznanja krivice.

- Ne priznajem izvršenje krivičnog djela i naglašavam da nemam nikakve veze sa ovim. Već sam bio u sličnoj situaciji, jer sam po optužbama istog ovog tužilaštva tri godine proveo u pritvoru i za to djelo sam oslobođen (drugi predmet) –kazao je optuženi Paović. On je istakao da je nelogič-

Sa Paovićem, Fetahovićem i Ristićem na optužnici se našao i Miloš Knežević koji je osuđen po osnovu sporazumnog priznanja krivice

no i nemoguće da je kao srednjoškolac organizovao kriminalnu organizaciju i to baš za ovakvo djelo. Osim toga, on je ukazao da je njegova porodica dobrog materijalnog stanja te da nije imao potrebe da se upušta u prevaru preduzeća.

- Moji roditelji imaju privatan biznis, materijalne okolnosti su takve da nemam potrebe za ovim, mogu i da ne radim - pojasnio je optuženi Paović. Ovaj optuženi je dodao da je u vrijeme izvršenja krivičnog

djela prema optužnici bio maloljetan.

Optuženi Enis Fetahović je takođe negirao krivicu i predočio sudu da sve što je u istrazi kazao i potpisao u SDT-u je uradio pod pritiskom policije i tužilaštva.

- Spominjali su kaznu zatvora od 10, sedam godina, da će istraga dugo trajati -naveo je optuženi Fetahović obraćajući se sudu povodom njegovog ranijeg iskaza od kojeg je odustao.

I optuženi Ristić je kategorično negirao sve navode optužnice i krivično djelo za koje se tereti.

- Optuženog Paovića poznajem iz zatvora. Nikad ranije nijesmo komunicirali. Ja sam u dva puta, pošto me jedan drug zamolio, išao da odnesem papire do Budve i do Podgorice. Fasciklu sam stavio na zadnje sjedište automobila. Nijesam znao ni njen sadržaj, ni svrhu tog sadržaja. Ne može meni niko, ni Paović, ni bilo ko drugi govori-

Sa mjesta nesreće

Do Kvona i Čand Juna terete za falsifikovanje dokumenata

Osnovni sud na Cetinju

Sa privođenja Do Kvona

u penziji za izazivanje helikopterske nesreće 2016. godine

Arifoviću ponovo suditi

optužen po zakonu nije krivično djelo.

Sutkinja Matović je, obrazlažući oslobađajuću presudu, pojasnila da tužilaštvo nije navelo dodatne propise i odredbe kojima se dopunjava blanketna norma krivičnog djela koje se navodi u optužnici.

- Tužilac je trebalo da navede koje odredbe i norme su prekršene kada je, kako se navodi u optužnici, optuženi Arifović doveo letilicu u režim vorteksa i odredbe i norme koje je prekršio načinom izlaska iz ovog režima - pojasnila je sutkinja Matović.

saobraćajnu nezgodu neophodno je da pored toga što je vozač upravljao vozilom bez obaveznog dokumenta mora se navesti i koje je saobraćajne propise prekršio a koji su prouzrokovali nezgodu.

Potpukovnik Atanasijević koji je bio sa Arifovićem u helikopteru prilikom nezgode je ranije pred sudom pojasnio da su kod borbene ,,gazele“ stvari kompleksnije nego sa osnovnom verzijom i da je režim vorteks iznenadna situacija

On je naveo da se radi o nekontrolisanom kretanju helikoptera te da ne postoji vježba kojom se helikopter dovodi u ovakvo stanje.

Potpukovnik Atanasijević je, svjedočeći u martu prošle godine, pred sudom kazao da je borbena verzija ,,gazele“ kojom su letjeli pod komandom Arifovića ,,pala školski“ i da je to razlog što su preživjeli nesreću.

ČETIRISTO DVADESET PRVI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u posjeti Kijevu

Rusi uništili štab ukrajinske vojske u Bahmutu

djelom – ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja iz člana 341 stav 1 istog zakona, jer po ocjeni prvostepenog suda dijelo za koje je

da sa računa

ti ili narediti šta da radim. Sa ovim zaista nemam veze – kazao je Ristić.

Na prijedlog advokata Dragana Mitrića, sud je ukinuo pritvor Ristiću.

Paović se tereti za prevaru putem podstrekavanja, Fetahović za produženo krivično djelo prevara, Knežević za

prevaru u pokušaju a Ristić za prevaru putem pomaganja.

Specijalno tužilaštvo tereti Paovića da je pripadnik

23-člane grupe Radovana

Mujovića i Vasilija Rafailovića koja je planirala ubistva više osoba, kao i i prebijanja, paljenja vozila i bacanje eksploziva na kuće osoba koje su im bile meta. Paović se tereti da je sa nekoliko pritvorenika učestvovao u napadu na Ranka Radulovića

Paović je krajem prošle godine oslobođen od optužbe da je kao pripadnik kriminalne organizacije učestvovao u organizaciji i likvidaciji Bogdana

Milića sredinom juna 2019. godine na Cetinju. B. R.

Sud je podsjetio i da u vrijeme događaja nije postojala pravna regulativa po kojim pravilima je Arifović bio dužan da leti komentarišući dio optužnice da je nepropisno upravljao vojnim helikopterom „gazela“ HN-45 M, kao pukovnik u ulozi nastavnika letjenja, iako nije bio teoretski i praktično osposobljen za izvršenje zadataka na ovom tipu vazduhoplova.

Radi boljeg pojašnjenja ona je navela da u slučaju kada osoba bez vozačke dozvole izazove

On je pojasnio da se zbog situacije u kojoj se našao helikopter rotor vrtio, ali nije hvatao vazdušne struje zbog čega nije bilo sile uzgona vazduha koji bi održao letilicu na toj visini. Iako je Arifović davao snagu motoru, helikopter je nastavio da pada prema zemlji u strujnoj spirali.

Prema navodima optužnice, Arifović se tereti da je nepropisno upravljao vojnim helikopterom „gazela“ HN-45 M, kao pukovnik u ulozi nastavnika letjenja, iako nije bio teoretski i praktično osposobljen za izvršenje zadataka na ovom tipu letilice. B. R.

AKCIJA ,,MASLINA“: Uhapšene tri osobe zbog šverca droge

Zaplijenjeni kokain, marihuana, amfetamin

BUDVA - Saša Cukanić (31), Pavle Aranitovića (27) i Luka Aranitović (28) uhapšeni su juče ujutro u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici i Posebnom jedinicom nakon višemjesečne akcije akciju kodnog naziva „Maslina“, koja je bila usmjerena na otkrivanje i suzbijanje ulične prodaje narkotika.

Policija je pretresima pronašla oko 54 grama kokaina, oko

5,2 kilograma marihuane i oko

130 grama amfetamina.

- Ovom prilikom oduzeta su i četiri vozila, dva motocikla, pet mobilnih telefona, jedan tablet, dva pametna sata, sedam vaga za precizno mjerenje, uređaj za brojanje novčanica i novac u iznosu od oko

7.500 eura i 300 dolara, saopšteno je iz policije.

Sumnja se da je oduzeta droga

KIJEV/MOSKVA – Ruska vojska uništila je tokom posljednjih borbi u Bahmutu združeni štab bahmutske grupe ukrajinske vojske, saopšteno je juče iz ruskog ministarstva odbrane. Portparol tog resora general-potpukovnik Igor Konašenkov naveo je da su ruske snage pogodile tri komandna mjesta i osmatračnicu 25. vazdušno-desantne brigade Oružanih snaga Ukrajine i 116. brigade Teritorijalne odbrane u području naselja Terni i Tonenko. Konašenkov je, kako prenosi agencija Rojters, istakao i kako jurišni odredi ruskih snaga nastavljaju operacije protiv ukrajinskih trupa na zapadu Artjomovska. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg doputovao je juče u prvu zvaničnu posjetu Kijevu od početka rata 24. februara prošle godine i tom prilikom odao počast nastradalim ukrajinskim vojnicima i obišao oštećenu rusku vojnu opremu koja je izložena u centru Kijeva. Ukrajinski lider Volodimir Zelenski je, tokom sastanka sa Stoltenbergom, naveo kako je vrijeme da NATO Ukrajini ponudi članstvo u tom vojnom savezu. Ocijenio je i da samit Alijanse u julu u Vilnjusu mogao da bude istorijski. - Zahvalan sam na pozivu da

učestvujem na samitu, ali je i za Ukrajinu važno da dobije odgovarajuću pozivnicu. Nema objektivne barijere za političku odluku da se Ukrajina pozove u savez i sada, kada većina ljudi u NATO državama i većina Ukrajinaca podržava pristup NATO-u, vrijeme je za odgovarajuće odluke - poručio je Zelenski. Stoltenberg je, odgovarajući na to, naveo kako je Ukrajini mjesto u NATO-u i kako će članstvo i bezbjednosne garancije za tu zemlju biti u vrhu dnevnog reda samita u julu.

- Gospodine predsjedniče, ovdje sam danas sa jednostavnom porukom. NATO je uz Ukrajinu. NATO je uz vas danas, sjutra i koliko god je potrebno - rekao je Stoltenberg tokom zajedničke konferencije za medije.

Mađarska produžila zabranu uvoza žita

Vlada u Budimpešti produžila je juče privremenu zabranu uvoza žita i još 25 ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda do 30. juna, saopštio je šef kabineta mađarskog premijera Gergelj Gujaš - Srećni smo što pomažemo Ukrajini, ali solidarnost ne smije da uništi mađarsku ekonomiju - naveo je Gujaš. On je naveo kako je, u odnosu na prošlu godinu, uvoz kukuruza porastao za sedam hiljada procenata, a uvoz žita za hiljadu posto što je za mađarsku vladu neodrživo i zbog čega sa Briselom pregovara o rješenju ove situacije.

bila namijenjena uličnoj distribuciji narkotika, a da novac potiče od ove nelegalne aktivnosti.

Policija je u prethodnom periodu protiv Aranitovića već podnijela jednu krivičnu prijavu zbog istog krivičnog djela, kada je kod njega u vozilu pronađeno oko 700 grama marihuane, manja količina kokaina, tablete ekstazija, vaga za precizno mjerenje, mobilni telefon i skoro 1.000 eura.

Iz policije dodaju da su, u sklopu ovog predmeta, pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Budva još protiv dvije osobe podnijeli krivične prijave zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanja u promet opojnih droga, dok je 11 prekršajnih prijava podnijeto protiv 11 osoba zbog počinjenih prekršaja iz člana 52 Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. A. R.

U međuvremenu se oglasio i ruski lider Vladimir Putin koji je, tokom sjednici Savjeta za lokalnu samoupravu, naveo kako se „ljudi u Donjeckoj i Luganskoj narodnoj republici i Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti dugi niz godina bore za pravo da budu sa Rusijom“. Donjecka i Luganska narodna republika, te Hersonska i Zaporoška odlast su četiri regiona na istoku Ukrajine koji zajedno čine oko 15 odsto ukupne teritorije te zemlje i koje je Rusija anektirala nakon referenduma održanih krajem septembra. Putin je tokom sjednice Savjeta za lokalnu samoupravu rekao i kako sve ruske opštine treba da znaju potrebe svake porodice čiji članovi učestvuju u „specijalnoj vojnoj operaciji“ u Ukrajini, te da im pruže stvarnu pomoć. Vlade Danske i Holandije najavile su juče da će Ukrajini donirati 14 tenkova „leopard 2“, koje će kupiti od treće strane i obnoviti prije isporuke Kijevu. Tenkovi bi, kako se navodi u zajedničkom saopštenju dvije zemlje koje prenosi Rojters, trebalo da budu isporučeni u prvom kvartalu iduće godine. - To je apsolutno ključno za nadu da Evropa bude mirna i bezbjedna i da ne dozvolimo Ukrajincima da ratuju samiizjavio je vršilac dužnosti ministra odbrane Danske Trols Lund

Poulsen

Borbe sudanske vojske i paravojnih jedinica nastavljene i juče

Zalihe hrane i vode na izmaku

KARTUM – Borbe sudanske regularne vojske i paravojnih RSF jedinica u Kartumu nastavljene su i juče zbog čega na hiljade stanovnika tog grada pokušava da, uoči početka Bajrama, napusti prijestonicu. Osim u Kartumu, borbe se vode i u Omdurmanu i Bahriju, koji su među najnaseljenijim urbanim područjima Afrike. Agencije prenose da je u tim gradovima i dalje ostalo zarobljeno lokalno stanovništvo, ali i na hiljade stranaca, dok su zalihe osnovnih potrepština poput hrane i pijaće vode na izmaku.

Regularna sudanska vojska zapadno od Omdurmana pokušava da onemogući dolazak dodatnih jedinica RSF, a pucnjava se, kako navodi Rojters, čula i u Bahriju. RSF je juče izdao saopštenje za javnost u kojem se navodi da su njihove jedinice napadnute u Omdurmanu i da su, kao odgovor na napad, nanijeli štetu sudanskoj vojsci i oborili dva njihova helikoptera. Sudanska vojska raspolaže sa artiljerijom i borbenim avionima i za sada kontroliše pristup glavnom gradu Kartumu. Većina stanovnika Kartuma je tokom prethodnih dana uspjela da

napusti prijestonicu, ali je u gradu i dalje ostalo ljudi koji, kako prenosi Rojters, navode da su supermarketi prazni i da hrane više nema. Sukob između sudanske regularne vojske i paravojnih RSF jedinica izbio je u subotu nakon višednevnih tenzija zbog mape puta za prelazak zemlje na civilnu vlast. Mapa podrazumijeva da se 100 hiljada pripadnika RSF priključi regularnim snagama zemlje i imenuju vođe nove vojske, a na osnovu sporazuma koji je trebalo da bude sklopljen početkom ovog mjeseca.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Oduzeta droga

Stoltenberg i Zelenski u Kijevu

DaNIlOVgraD: Odbornik Pokreta ,,Preokret“ nezadovoljan odnosom lokalne uprave prema zahtjevu da se provjeri zakonitost prodaje dijela Trga golootočkih žrtava

Iković: Vlast se radije zamjera građanima nego investitoru

DANILOVGRAD – Gradnja poslovne zgrade na Trgu golootočkih žrtava je zaustavljena. Pokrenuta je tužba protiv Opštine

Danilovgrad i investitora

zbog nezakonite prodaje dijela trga, a zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države predmet je dostavio Višem državnom tužilaštvu. Zadovoljni smo zbog toga – saopštio je Pokret ,,Preokret“.

Odbornik ,,Preokreta“ Vuk Iković u saopštenju, dostavljenom medijima, ističe kako su uspjeli uz veliku podršku građana i državnih službenika da zaustave radove, ali razočarano konstatuje da je izostala podrška lokalne vlasti. – Insistirali smo i da Skupština opštine formira komisiju da bi građani znali ko im je i zašto prodao trg i da bismo konačno počeli da rješavamo probleme u našem dvorištu i time napravimo otklon od loših praksi. To bi bio primjer kako graditi grad i državu na način da svako odgovara za svoje greške i da svako živi od svog rada. Ipak novoj gradskoj upravi je lakše da se zamjera građanima nego investitoru. Predstavnici parlamentarne većine su odlučili da se ne miješaju u svoj posao i da tako budu sauče-

Državni organi pomogli su da se stopiraju radovi dok opštinska vlast ne želi da formira komisiju koja bi utvrdila činjenice, okolnosti i bitne elemente u vezi sa prodajom i urbanizacijom parcela na gradskom trgu – kaže Vuk Iković

zacija i urbanizacija državnog zemljišta na Trgu golootočkih žrtava, predmet obrade zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države i da bi formiranje takvog radnog tijela od strane Skupštine bio dupli posao i značio miješanje u nadležnost navedenih organa – istakao je Iković.

FUNKCIJA

Opština preuzela Kuću maslina

BAR – Kuća maslina predata je na upravljanje Opštini Bar, nakon što su čelnik grada Dušan Raičević i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković potpisali ugovor o ustupanju i korišćenje tog objekta na pet godina, uz mogućnost produženja.

snici u krivičnom djelu – kazao je Iković.

KOMISIJA

„Taraš kompani“ gradi poslovni objekat koji dijelom ulazi u zonu gradskog trga, a parcelu je prodala 2001. godine Opština Danilovgrad. Ta kompanija

„Taraš kompani“ gradi poslovni objekat koji dijelom ulazi u zonu gradskog trga. Parcelu je prodala 2001. godine Opština. Ta kompanija prijavila je gradnju urbanističko-građevinskoj inspekciji 2022. godine. Iste godine je dobila UTU uslove od gradskih službi i saglasnost gradskog arhitekte

B

BERANE – Opština i Crveni krst zaključili su ugovor o saradnji, da bi implementirali program „Pomoć u kući odraslom i starom licu sa invaliditetom“.

Tim programom Opština će pružiti finansijsku podršku i pomoć za 80 osoba.

– Program će biti od velike pomoći za osobe koje zbog ograničenja koja im nameće narušeno zdravlje imaju problema sa svakodnevnim aktivnostima kao što su kupovina hrane, održavanje higijene, priprema obroka i čišćenje kuće. Opština će podmiriti troškove usluga, u iznosima utvrđenim rješenjima centra za socijalni rad, za ugovorenu obavezu – saopšteno je iz lokalne uprave. C. G.

prijavila je gradnju Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma odnosno urbanističko-građevinskoj inspekciji u oktobru 2022. godine. Urbanističko-tehničke uslove dobila je od gradskih službi februara 2022. godine a glavni gradski arhitekta rješenje o davanju saglasnosti na idejno-rješenje arhitektonskog projekta izdao je u aprilu 2022. godine. Iković navodi da je u januaru, ,,Preokret“ dostavio svim odborničkim klubovima u Skupštini opštine Danilovgrad, prijedlog odluke o obrazovanju komisije za utvrđivanje činjenica, okolnosti i bitnih elemenata u vezi sa prodajom i ur-

banizacijom parcela na Trgu golootočkih žrtava. – Istovremeno sam svim odborničkim klubovima dostavio inicijativu da predlože odbornike koji će biti članovi ovog skupštinskog radnog tijela. Predsjednik Skupštine opštine Velimir Đoković me, 29. marta, obavijestio da su se odbornički klubovi Demokratske Crne Gore, Nove srpske demokratije, GP Ura, Pokreta za promjene, SNP, Pokreta ,,Evropa sad“ i DNP, izjasnili da ne žele da učestvuju u formiranju i radu takve skupštinske komisije. Odbornici Pokreta ,,Evropa sad“ su svoj stav pravdali time da je privati-

Ža B ljak: Akcija Komunalne policije i Opštine

On podsjeća javnost da je kontrolna funkcija parlamenta, i državnog i lokalnog, prema zakonu, Statutu i Poslovniku, jedna od najvažnijih funkcija svake, pa i Skupštine opštine Danilovgrad. – Kolegama iz Pokreta ,,Evropa sad“ mora biti poznato da ta skupštinska tijela imaju pravo da traže od državnih organa podatke, isprave i obavještenja, kao i da uzimaju izjave od pojedinaca, te da o svojim nalazima podnesu Skupštini izvještaj na usvajanje. Posebno u situaciji kada se jalova istraga tužilaštva i zaštitnika imovinsko-pravnih interesa u ovom predmetu vodi punih devetnaest godina. I pogotovo što se radi o izvjesno nezakonitoj prodaji državnog zemljišta koje je Opštini Danilovgrad bilo dato na upravljanje i raspolaganje – kazao je odbornik ,,Preokreta“.

Kako navodi, Skupština Crne Gore je, u svojim ranijim sazivima, formirala više komisija, koje su istraživale tzv. duvansku aferu, aferu snimak, aferu korupcije u privatizaciji Telekoma... I.R.

Ukloniće oko 50 napuštenih štala

ŽABLJAK – Komunalna policija, uz saglasnost Opštine, počela je da uklanja napuštene objekte (štale) koji su podignuti na platou pored obilaznice na Žabljaku. Tokom prva dva dana je porušena polovina od oko 50 objekata koliko se nalazi na spisku predviđenom za rušenje.

Iz lokalne uprave objašnjavaju da je riječ o štalama koje su bespravno izgrađene na državnom zemljištu.

– Ta lokacija je namijenjena za izgradnju stambene zgrade za zaposlene u zdravstvu. Uklanjanjem štalskih objekata stvaramo uslove da se zemljište privede namjeni – kazali su iz Opštine.

Nekoliko štala je u

mještani u njima drže stoku i sijeno. –Pokušaćemo za njih da nađemo

rješenje. Nećemo ih preko noći porušiti ali svakako treba da znaju da to ne može biti trajno rješe-

nje. Nastojaćemo da ga nađemo nakon turističke sezone – pojasnili su iz lokalne

Kako navode iz lokalne uprave, potpisivanjem ugovora stvoreni su preduslovi da se taj savremeni i višenamjenski objekat stavi u punu funkciju i da se valorizuju njegovi proizvodni, edukativni, administrativni, promotivni i prodajno – izložbeni kapaciteti, te da kao takav bude centar crnogorskog maslinarstva i dom za sve crnogorske maslinare i njihova udruženja. Izgradnja Kuće maslina počela je u oktobru 2019. godine, a radovi vrijedni skoro million eura koje je finansirala država završeni su početkom decembra 2020. godine. Otvorena je u aprilu prošle godine.

Predstavljen je i idejni projekat uređenja enterijera prodajnog prostora Kuće maslina, koji je, za potrebe Opštine Bar, izradio projektantski tim biroa „ARHING inžinjering“, a koji je ujedno bio zadužen i za izradu glavnog projekta objekta. Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je zahvalio Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na aktivnostima koje su omogućile da se, nakon dvije godine čekanja, definiše način upravljanja Kućom maslina, kao posebno vrijednim resursom za Bar i Crnu Goru. – Nacionalna Kuća maslina, u čiju izgradnju su i Opština i država uložile značajna sredstva, konačno će biti iskorišćena na pravi način za potrebe maslinarstva, maslinarske kulture i svih maslinara, kako sa područja našeg grada, tako i cijelog Crnogorskog primorja. Raduje spremnost Ministarstva da pomogne u narednoj fazi, koja podrazumijeva nabavku linije za preradu i proizvodnju –rekao je Raičević.

Kuća maslina je objekat u kojem će se prerađivati i proizvoditi ulje, pakovati, etiketirati, održavati radionice, seminari, obuke, ali koji će služiti i kao izložbeni i prodajni centar sa ciljem prenošenenja znanja i iskustva u proizvodnji maslinovog ulja, podizanja novih i održavanja zasada maslina, te promociji maslinarstva i drugih poljoprivrednih djelatnosti. I. R.

raDOVI STOPIraNI: Trg golootočkih država

upotrebi,

uprave. C. G.

ZEMljIŠTE ĆE PrIVESTI NaMjENI: Plato uz obilaznicu

E ra NE

Grad plaća

,,pomoć u kući“

KOl A ši N: Negativni komentari javnosti na projekat izgradnje vodovodnog sistema

KOLAŠIN – Većina učesnika javne rasprave – koja je trajala duže i bila posjećenija nego većina mnogih koje su organizovane u Kolašinu – traže da se obustavi projekat izgradnje vodovodnog sistema kojim se obezbjeđuje voda za piće, sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu i osnježivanje Ski centra Kolašin 1600 i Ski centra Kolašin 1450.

Zahtijevaju da se projekat promijeni a da se prethodno sprovedu ozbiljne analize uz učešće javnosti.

Javna rasprava odnosila se na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje vodovoda. Prema ponuđenom rješenju preuzimaće se 400 litara vode iz rijeke Ljevaje na kojoj se nalazi i mHE Rijeka Mušovića. Najveća količina vode, 260 l/s, koristiće se se za osnježavanje dva ski centra, 30 l/s je planirano za snabdijevanje objekata na dva planinska centra, odnosno hotela i vila, dok bi se 110 l/s usmjerilo za Kolašin.

KRITIKE

Učesnici u jučerašnjoj javnoj raspravi imaju dilemu da li se osnježavanje staza može proglasiti javnim interesom što je uradila lokalna uprava u vrijeme kada je na čelu Kolašina bio Milosav Bulatović, a na incijativu Ministarstva ekonomskog razvoja.

– Najviše vode se planira za osnježavanje staza a za te potrebe ima vode na Bjelasici.

Zašto su vode iz tunela Klisura usmjerene ka mini-hidroelektranama na području Andrijevice, dok je takođe na Paljevinskoj rijeci, koja je bliža skijalištima od Ljevaje, izgrađena mini-hidroelektrana – naglasili su.

Ljevaju ne dirati dok se ne uradi ozbiljna analiza

Planirano je da se sa izvora Ljevaje preuzima 400 litara vode u sekundi. Najveća količina, 260 l/s, koristiće se za osnježavanje dva ski centra, 30 l/s za snabdijevanje objekata na dva planinska centra, odnosno hotela i vila, dok bi se 110 l/s usmjerilo za Kolašin

Dožić: Ima jeftinijih načina

Aleksandar Dožić, koji je nekada bio direktor zajedničkog preduzeća „Komunalno i vodovod“, kazao je da postoje jeftiniji načini da se obezbijedi dodatna voda za područje grada.

– Na sadašnjem vodoizvorištu Gradskog vodovoda ima još rezerve za 30 do 40 sekundnih litara vode koji se mogu iskoristiti – kazao je on.

Ratko Čogurić je kazao da mu nije jasno zašto su povećane količine vode za osnježavanje staza kada su, planovima iz 2016. godine, bili 160 l/s. On je izrazio bojazan da će veliki troškovi struje za pumpe, koje izbacuju vodu na planinu, učiniti da i voda bude skuplja za građane jer će sistemom vodovoda upravljati JP Vodovod i kanalizacija iz Kolašina.

Miodrag Vlahović, odbornik

Ure, podsjeća da je područje Kolašina posljednjih godina ostalo bez značajnih količina vode, samo se sa Mateševa 200 l/s litara koristi za potrebe auto–puta.

–Voda iz tunela ispod Bjelasice pojačava kapacitet privatnih mini-centrala. Jednako se tretiraju pijaće i tehničke vode, to je ekonomski isplativo za privatnike koji grade na Bjelasici ali šteti javni interes. Osnježivanje staza

treba dobro analizirati sa aspekta održivosti. Na tendere i javne nabavke utiču nekada proizvođači opreme pa su njihovi lageri orijentacija. Projekat previđa korišćenje pumpi za čije je održavanje na mjesečnom nivou potrebno oko 20.000 eura. Treba da se i podsjetimo da prihodi mHE Rijeka Mušovića donose više sredstva budžetu nego kolašinska skijališta – istakao je Vlahović.

EPCG: Reagovaćemo ako bude ugrožena mHE

Predstavnik EPCG Radovan Đukanović, inače direktor HE Perućica u čijem je sastavu mHE Rijeka Mušovića, kazao je da ni na jedan način nijesu uključeni u projekat - nijesu ni obavještavani, ni konsultovani, a da su

zainteresovana strana. O javnoj raspravi informisan je, kaže, slučajno. – Mini–hidroelektrana sada radi maksimalnim kapacitetom i koristi vodu Ljevaje. Mi smo 2018. dobili od Opštine urbanističko–tehničke uslove da koristimo

Bijel O P Olje: Okrugli sto u okviru kampanje ,,Moja škola - moj je dom“

PROJEKAT

Predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija juče su govorili o projektu ali nijesu odgovarali na pitanja učesnika javne rasprave. Predviđena je izgradnja vodovoda ukupne dužine 12,2 kilometra. Početna tačka biće na oko pet kilometara od centra Kolašina, u selu Mušovića Rijeka.

Trasa cjevovoda u zoni rijeke Ljevaje ide desnom stranom. Zatim, cjevovod prati put ka

svu raspoloživu vodu rijeke. Ko je nakon toga dozvolio da tu vodu koristi za neke druge potrebe. Naš cilj je da zaštitimo mHE koja ima i svoje druge vrijednosti. Dok ne bude ugrožen rad mHE Rijeka Mušovića nećemo osporavati projekat, ako ne bude vode koristićemo sva pravna sredstva da se zaštitimo – najavio je Đukanović.

Vasilije Bulatović, predsjednik Skupštine opštine, Vasilije Ivanović potpredsjednik Opštine i Miloš Peković, v. d. direktora Vodovoda su istakli da su projekte naslijedili od prethodne vlasti, da su otvoreni za sugestije i da u svakom projektu moraju biti obezbijeđeni interesi građana Kolašina.

ski centrima. Na kraju vodovod se ,,penje“ do kote 1.643, do ski staze.

Iz Uprave za kapitalne projekte, ocijenjeno je ranije da aktivnosti predviđene projektom izgradnje vodovoda ne mogu značajnije ugroziti stanje životne sredine te da ,,jedini značajni uticaj se ostvaruje na rijeku Ljavaju, čija se voda kaptira i koristi za vodosnabdijevanje“.

Mještani naselja koja se nalaze u blizini rijeke Ljevaje počeli su prije dva dana prikupljanje potpisa za peticiju sa namjerom da zaustave projekat. D. DRAŠKOVIĆ

Stručno obrazovanje ključno za razvoj lokalnih zajednica

BIJELO POLJE – Na inicijativu Srednje stručne škole kao dio kampanje ,,Moja škola - moj je dom“ u Bijelom Polju održan je okrugli sto na temu „Stručno obrazovanje ključno za razvoj lokalnih zajednica“.

Član školskog projektnog tima Rafet Mulić kazao je da je kampanja usmjerena prvenstveno na promociju škole, stručnog obrazovanja, ali i na pružanju pomoći svršenim osnovcima i njihovim roditeljima prilikom upisa, odnosno lakšeg odabira pravog zanimanja.

– Stručno obrazovanje je ključ razvoja svake lokalne zajednice, a naša škola je tokom 100 godina postojanja bila oslonac ekonomskog i održivog razvoja opštine Bijelo Polje i regiona. Tokom vijeka postojanja

Srednja stručna škola bila je oslonac razvoja lokalne zajednice i kreiranja boljih uslova za rad – kazao je Mulić. Član projektnog tima Goran Joksimović naveo je da je podizanje kapaciteta stručnih škola i nastavnog kadra za sve njih obavezujuće.

– Na posljednjim sjednicama stručnog aktiva naše škole, a budući da smo pred

upis nove generacije učenika, zaključili smo da su određeni stručni profile, iz nama nepoznatih razloga, nekonkurentni i nijesu predmet interesovanja pri upisu. Da li je u pitanju nedovoljna informisanost polumaturanata, njihovih roditelja ili predrasude prema određenim školama, ili je problem u samom obrazovanju koje ne proizvodi kvalitetan stručni kadar, samo su dio pitanja, na koja, svi zajednički trebamo da tražimo odgovore, kako bismo promijenili situaciju nabolje – poručio je Joksimović. B. Č.

GRAĐANi ZAiNTeReSOVANi ZA PROjeKAT: Sa javne rasprave

Trasa planiranog cjevovoda

Postignut dogovor na sjednici Odbora za praćenje i sprovođenje GKU

Umjetnicima će biti povećan koeficijent

PODGORICA – Članovi Odbora za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje Granskog kolektivnog ugovora za oblast kulture saglasni su sa zahtjevom za korigovanje koeficijenata umjetničkoj grupi poslova –zaključeno je na jučerašnjoj sjednici Odbora.

Sjednici Odbora, kako je navedeno u saopštenju Ministarstva kulture i medija, prisustvovalo je svih šest članova, i to tri predstavnika Vlade Crne Gore, koji su zaposleni u MKM –Milena Bošnjak, Ratka Đurović i Dragana Živković, i tri predstavnika Sindikata kulture Crne Gore – predsjednica Sindikata Zorica Stijepović, Slađana Sjekloća i Draško Kovačević – Zarade će biti uvećane odlukom Odbora za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje GKU, a uz prethodnu saglasnost Ministarstva finansija – navedeno je u saopštenju. Odbor je uputio inicijativu Ministarstvu kulture i medija da zatraži saglasnost Ministarstva finansija za uvećanje koeficijenta, a sve u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

– Nakon dobijanja mišljenja Odbor će donijeti odluku koja će biti obavezujuća za ustanove, odnosno poslodavce zaposlenih u umjetničkoj grupi poslova – saopšteno je iz Ministarstva.

Predsjednik Slobodnog sindikata kulture Vukan Pejović kazao je da su pobijedili ideja, ujedinjenje, smisao, dostojanstvo, princip, bunt, umjetnost i kultura.

– Dokazali smo svima, pa i nama samima, da je moguće da se pomjerimo sa „mrtve tačke“, da postoji solidarnost, empatija, plemenita borba i ljudi za koje se vrijedi pomučiti. Naučili smo

Predstava „Djelidba“ Kamernog teatra 55 obilježila drugi dan Ruta festivala

što se događa ukoliko zanemarimo i ne damo svoje učešće u sindikalnim i svim aktivnostima koje nas okružuju, a pogotovo onim koje nas se direktno tiču. Može se desiti da budemo prepušteni samovolji pojedinaca koji nemaju nikakve sjajne planove, najblaže rečeno. Obavezali smo se da svim kolegama iz drugih sektora kulture i prijateljima koji se bave profesijama koje nisu usko vezane za kulturu, a koji su nam dali podršku, uzvratimo istu u trenucima kada to njima bude potrebno – rekao je Pejović. Borba, prema njegovim riječima, još nije gotova, ali je važno vježbati zahvalnost i pohvalu, kao i kritikovati i imati realnu sliku situacije. – Stoga, hvala predstavnicama MKM na, prije svega, vađenju iz fioke GKU, marljivom radu i trudu i nepristajanju na vraćanje istog nazad u fioku dok sve strane ne budu zadovoljne, a samim tim i prenošenje odgovornosti na neki sljedeći tim za koji je pitanje da li bi se GKU uopšte i bavio. Samim tim smo napravili dobre temelje za buduće saradnje između novog, uskoro reprezentativnog SSKCG i MKM. Hvala Vladi Crne Gore koja je stala iza svojih umjetnika i MF koje će obezbijediti sredstva za realizaciju podržane ideje. Da je sreće ovo ne bi bilo neočekivano, već podrazumijevana praksa, ali što je tu je – rekao je Pejović i poručio svima koji žele da ih stave u bilo koji politički kontekst, politički „prisvoje“ ili iskoriste za uspjeh kampanje svoje partije, da to ne pokušavaju. – Upravo u apolitičnosti je naša snaga. Mi smo ono što biste vi željeli da budete. Prevazišli smo podjele političke, religiozne, nacionalne i sve druge koje su štetne po bilo koje društvo, naročito naše – izjavio je Pejović. S. V.

Traume nas nijesu ničemu naučile

– Oni su toliko apsurdni, smiješni, nedostižni. Koliko god se mi iskreveljimo, pretjeramo, uvijek neko ode dalje. Koga smo mi izabrali. Oni su jači od Nadrealista sada, od Audicije, od svega što je ikada bilo ponuđeno na ovom prostoru. Ne treba se predati, ali ne više tući njihovim sredstvima. Mi sad treba da se uozbiljimo, napravimo kontru. Svaki put kada nešto uradimo uvijek vidim da su oni bolji, luđi. Kako nad tim izvesti bilo kakvo pretjerivanje. Kako odvesti dalje od komedije kakva već jeste. To je isti problem koji čitav Ruta region ima. Na to treba početi odgovarati sa scene, tako da možda i doživimo da nas cenzurišu – ispričala je ona.

PODGORICA – I da narod na Balkanu doživi (i preživi) peti svjetski rat, postulati ponašanja teško da bi se promijenili. Borba za vlast i novac, zamaskirana nacionalnim odrednicama, ostala bi nepromijenjena. Na ovim motivima, između ostalog, postavljena je i priča predstave „Djelidba“ Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, izvedene u srijedu veče na Ruta festivalu.

Na scenu sarajevskog pozorišta predstavu je postavio i adaptirao Aleš Kurt, po motivima djela Skendera Kulenovića. Ovu dramu poznati bosansko-hercegovački pisac napisao je 1947. godine, a u fokusu radnje je ono što poslije rata ostaje – neizmireni ljudi, te pohlepa kao svima zajednički imenitelj.

Iako je priča predstave smještena u prostornoj zabiti, bosansko-hercegovačkim selima, njena suština je široka,

globalna i dobro razumljiva svim generacijama. Sunce, kako se u jednom momentu i replicira, jednako izađe svima, a pod njim je vlast uvijek ista, bez obzira na vjeru i naciju. Na duhovit i sarkastičan način, jezik ove drame prilagođen je različitim narodnostima u Bosni i Hercegovini, dijalektima, bogat brojnim arhaizmima. U krajnjem, u pitanju je priča o promjeni, koja se čeka sa nestrpljenjem i nadom, a u kojoj, na posljednjoj liniji, uvijek gube oni koji se za nju iskreno zalažu. Nakon izvođenja predstave upriličen je i okrugli sto. Iako je tekst Skendera Kulenovića bio zabranjen, dramaturg Vedran Fajković smatra da cenzura o kojoj se često govori, zapravo, danas i ne postoji. – Mi se nekad pitamo da li nas iko čuje, sluša. Količina ljudske pokvarenosti, zlobe, gluposti koja nas svakodnevno zatrpava, guši, sve je veća i ja-

Popovića ,,Crna Gora – fotografske meditacije“ predstavljena u Kuslevovoj kući

Istraživanje netaknutih i neotkrivenih lokaliteta

PODGORICA – Promocija monografije ,,Crna Gora – fotografske meditacije“, autora Saše Popovića, održana je u Kuslevovoj kući. Monografija obuhvata Popovićeve radove nastale u posljednjih 15 godina stvaralaštva. Fotografije prikazuju manje poznata mjesta, a nazivi radova nemaju geografske, već psihološke i filozofske odrednice.

O monografiji su govorili i istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, umjetnik fotografije Branislav Strugar i fotograf Žak Ruket. Karadžić je istakla da je foto-

grafski opus Saše Popovića, pažljivo selektiran i sabran u monografiji ,,Crna Gora – fotografske meditacije“, iskaz umjetnikovog višegodišnjeg pasioniranog bavljenja fotografijom.

Bavljenje fotografijom prirode, u slučaju našeg umjetnika, usko je povezano sa planinarenjem, hodanjem, strastvenom potragom i nezasitim istraživanjem netaknutih, neotkrivenih lokaliteta kojih je Crna Gora puna – rekla je Karadžić. Strugar je kazao da Monografija publiku ne vodi kroz Crnu Goru da bi joj pokazala njene ljepote i kulturne vrijednosti.

– To je Saša Popović prepustio drugim autorima i izdanjima. Njegova želja je da nas snimcima uvede u svoj svijet, da nam otkrije emocije i osjećanja koja je imao predajući se čarima pejzaža. On svoju ličnu priču prenosi nama. Snimajući, Popović neće žrtvovati estetsko zarad onoga što je podatak ili takozvana istina. Fotografa umjetnika realnost ne obavezuje, to je samo polazna osnova u stvaranju. On uživa potpunu slobodu da, polazeći od stvarnosti, istražuje, prepušta se sopstvenim emocijama i transformiše je u skladu sa svojim vizijama, bilo tokom

procesa snimanja ili naknadno obradom – istakao je Strugar. Ruket je ocijenio da je fotografija Saše Popovića ,,eksplozija sreće“.

– Ovdje se svjetlosni zapis otkriva kao literatura za oko, a slike se, to je nesporno, hvataju srcem. Sašina fotografija nije puka reprodukcija stvarnosti, on nam radosno nameće svoju ličnu percepciju, svoju ličnu interpretaciju. Ovo djelo ne čudi, potpis je fotografa portretiste iz njegove Crne Gore – istakao je Ruket.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore Saša Popović imao je trinaest samostalnih i veći broj zajedničkih izložbi u zemlji i inostranstvu. Učestvovao je u radu umjetničkih kolonija i žirirao na međunarodnim i domaćim foto-konkursima. Popovićevi radovi objavljivani

ča, glasnija. Nekada se nije smjelo govoriti protiv nekih dejea, imena, a danas je potpuno svejedno. Možemo reći šta god želimo, hoćemo, imenom i prezimenom uprijeti prstom, napraviti malo talasića, a i to prođe. Što se kaže, tresla se gora, rodio se miš. Ima smisla igrati takve tekstove, jer onog trenutka kada prestanemo govoriti takve stvari, o problemima koji su globalni, to će značiti da smo se predali – ocijenio je on.

Glumačku podjelu predstave čine: Gordana Boban, Vanesa Glođo, Sabit Sejdinović, Amar Selimović, Senad Alihodžić, Davor Golubović, Dina Mušanović, Elma Juković, Amar Čustović i Enes Kozličić

Političari, prema riječima Glođo, gluvi su za ono što je kritika, a to što izađe sa svih sjednica, što oni tamo rade, sa scene se ni pomoću trikova ne može nadmašiti.

Ono što je u ovom tekstu ekstremno tužno za Gordanu Boban je da se nakon svih tih godina ništa nije promijenilo nabolje.

– Ni nakon tog petog svjetskog rata, u kome je smještena naša „Djelidba“, ništa se neće promijeniti, jer ni poslije kakvih teških trauma koje ovaj naš prostor doživljava svakih 50 godina, niko ništa ne nauči dublje i značajnije. Nakon takvih tektonskih promjena uvijek izmile oni koji su bili u nekim pećinama, sakrivali se, i onda oni nameću svoju estetiku, ideologiju. A narod, blesav kakav jeste, prilično glup i neobrazovan, krene kao ovca i završi na ražnju – kazala je Boban.

Publika je sinoć bila u prilici da pogleda predstavu „Moj muž“ Dramskog teatra iz Skoplja, dok je sjutra veče na repertoaru „Bog masakra“ u izvođenju Mestnog Gledališča ljubljanskog. S. VIŠNJIĆ

su u magazinima posvećenim kulturi fotografije.

– Kolekcija fotografija koju prikazujem u Monografiji nastala je kao zbirka nekih mojih ranijih ciklusa – nekad fascinacijom nekim motivima koje pikazujem, a nekad tehnikom. To je više jedna kolekcija ili buket mojih osjećanja prirode, a ne samo puka faktografija. Ga-

nut sam prirodom Crne Gore – istakao je Popović. Monografija je rezultat saradnje Saše Popovića i Privredne komore Crne Gora koja je njen izdavač. Publici se na promociji obratio i generalni sekretar Privredne komore Mitar Bajčeta U muzičkom dijelu programa nastupio je Aleksandar Popović A. Đ.

Ansambl predstave „Djelidba“

K. VULOVIĆ

A.

Monografija Saše

Sa promocije monografije

PODGORICA – Dogodilo se čudo. I to kakvo! Ministarstvo kulture i medija (čitaj: Direktorat za kulturnu baštinu, kojim rukovodi Dobrila Vlahović) oglasilo se povodom revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore, projekta koji je od 2012. godine nanio nenadoknadivu štetu cjelokupnoj crnogorskoj baštini. Ministarstvo je to učinilo nakon višegodišnjeg ćutanja i ignorisanja problema, nerada, nepostupanja, nelegalnih radova na sakralnim kulturnim dobrima i degradacije našeg nepokretnog i pokretnog nasljeđa.

Ministarstvo je, konačno, progovorilo, a bolje da nije, jer smo saznali da je ova vrhovna institucija Nacrt nacionalnog programa razvoja kulture 2023–2027. temeljila na „slobodnim stavovima pojedinaca“, a ne na zvaničnim stavovima organa i ustanova u kojima ti zaposleni pojedinci rade. U prenesenom značenju, ti pojedinci lažu, pa su slagali i da Crna Gora u ovom trenutku ima zaštićenih svega 26 kulturnih dobara?! Ili, ti pojedinci, kojima je posao da znaju u kakvom je stanju naša kulturna baština i gdje smo zapeli u odnosu na primjenu Zakona o zaštiti kulturnih dobara, ne razumiju dobro svoj posao, ne znaju odredbe Zakona, te tako slobodno i proizvoljno iznose stavove o kulturnim dobrima i zakonskoj regulativi?!

SA VRHA ILI DNA

Eto, u to bi Ministarstvo kulture i medija voljelo da svi povjerujemo, ne objašnjavajući kako to da su svi ti slobodni, protivzakoniti i pogrešni stavovi pojedinaca završili kao činjenica u Prilogu 1, zvaničnom dokumentu objavljenom na sajtu Vlade, konkretno u odjeljku koji je posvećen problemima u Upravi za zaštitu kulturnih dobara.

– Uprava za zaštitu kulturnih dobara kao poseban problem koji zahtijeva hitno rješenje izdvaja revalorizaciju kulturnih dobara. Od formiranja ustanove 2012. godine, proces nije završen, donijet je veoma mali broj rješenja о uspostavljanju zaštite/potvrđivanju statusa na osnovu urađenih elaborata. (...) Zbog toga je došlo do situacije da su sva kulturna dobra izgubila formalno-pravnu zaštitu. (...) Zbog pomenute situacije

Crna Gora danas ima zaštićenih svega 26 kulturnih dobara, od ukupno 2.017 koja se nalaze na popisu kulturnih dobara – ovako, između ostalog, piše u Prilogu 1 Nacrta nacionalnog programa razvoja kulture. Dakle, ne pominje se da je riječ o „slobodnim stavovima“

pojedinaca, već je jasno da informacije dolaze iz vrha ustanove, kao što je jasno da iznošenje ovakve vrste informacija nikada nije ostavljeno higijeničarki, informacionom tehni-

Ćutanje vam je, ipak, najbolja odbrana

Ministarstvo je, konačno, progovorilo, a bolje da nije, jer smo saznali da je ova vrhovna institucija Nacrt nacionalnog programa razvoja kulture 2023–2027. temeljila na „slobodnim stavovima pojedinaca“, a ne na zvaničnim stavovima organa i ustanova u kojima ti zaposleni pojedinci rade. U prenesenom značenju, ti pojedinci lažu, pa su slagali i da Crna Gora u ovom trenutku ima zaštićenih svega 26 kulturnih dobara?!

čaru, arhivisti ili kafe kuvarici koji rade u organu za zaštitu kulturne baštine, već se moraju odobriti sa vrha, iz kancelarije direktora ili bar njegovih pomoćnika. Ako to, nekim čudom, nije bio slučaj, to onda dovoljno govori o ozbiljnosti, posvećenosti i pažnji pri izradi Nacrta nacionalnog programa i provjeravanju ključnih činjenica na kojima će se i temeljiti buduća strategija zaštite našeg nepokretnog i pokretnog nasljeđa. A da ne govorimo o tome da je prethodna direktorica Uprave Maja Ćetković članica i Radne grupe za finalnu izradu Nacrta nacionalnog programa. Da stvar bude još čudnija, Ministarstvo kulture i medija u reagovanju ističe i da su slobodni stavovi pojedinaca, odnosno brojka od samo 26 zaštićenih kulturnih dobara, „rezultat analize izvršene od strane spoljnjeg eksperta, u kojoj je uvažen i iznesen stav svih subjekata i pojedinaca koji su bili predmet analize.“

Ako je taj svojevrsni ekspert, možda i vrhovni poglavar za kulturnu baštinu, uz to još i spoljnji, dobro pribilježio sve što su mu pojedinci (unutrašnji) u Upravi govorili, bilo bi zanimljivo čuti na osnovu kojih parametara je izveo, a Ministarstvo u dokumentu odobrilo, ovakav zaključak?! Je li bio samo u ulozi pukog prenosioca stavova, ili je kao ekspert imao zadatak da čita između redova i još tumači naizgled nedokučive norme Zakona o zaštiti kulturnih dobara?!

A da bi odbranilo neodbranjivo, Ministarstvo kulture i medija ponovo citira Zakon o zaštiti kulturnih dobara, tačnije član 142a kojim je propisano da „spomenici kulture čiji je status utvrđen po ranijim propisima, a čije kulturne vrijednosti nijesu revalorizovane do dana stupanja na snagu ovog zakona, imaju status kulturno dobro u skladu sa ovim zakonom, a rješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobro donijeće se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona.“ Sastavljač reagovanja na tekst Pobjede (čitaj: Direktorat za kulturnu baštinu, kojim rukovodi Dobrila Vlahović), ne pominje član 142, stavove 1 i 2, u kojima se, između ostalog, navo-

di da je rok za revalorizaciju tri godine. Ako uzmemo kao činjenicu da se Zakon o zaštiti kulturnih dobara posljednji put mijenjao 2019. godine, a da petogodišnji rok za donošenje rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro teče još od prethodnih izmjena Zakona iz 2017. godine, onda bi se morali složiti da je rok za revalorizaciju istekao, te da se, bez novih izmjena Zakona, revalorizacija ne može završiti ni u naredne tri godine, a kamoli u tom periodu donijeti rješenja o statusu. Sa druge strane, ako bismo tumačili da petogodišnji rok za donošenje rješenja o statusu teče od 2019. godine, sve ponovo pada u vodu jer je, ponavljam, rok za revalorizaciju istekao, projekat je propao i zahtijeva radikalnu promjenu procedure i Zakona.

KRAH PRIJAVE

Ovdje bi Ministarstvu kulture i medija bilo dobro osvježiti pamćenje i pomenuti period između 2014. i 2017. godine, kada su sva kulturna dobra Crne Gore već jednom izgubila formalno-pravnu zaštitu, zbog nezavršavanja projekta revalorizacije. To je rezultiralo, a znaju to dobro bivši rukovodioci Uprave za zaštitu kulturnih dobara i bivši i sadašnji rukovodioci Direktorata za kulturnu baštinu, kao i ministri kulture, odbacivanjem raznih krivičnih prijava koje su

ova dva organa, recimo, podnosila protiv Mitropolije crnogorsko-primorske i danas pokojnog Amfilohija Radovića. Jedna od posljednjih krivičnih prijava, koju je u martu 2018. godine odbacilo Osnovno državno tužilaštvo, odnosila se na nelegalnu gradnju u Manastiru Ostrog. – Kako od 1961. godine nije donijeto rješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobro, odnosno o revalorizaciji Manastira Ostrog kao kulturnog dobra, to se isti ne može smatrati kulturnim dobrom u krivično-pravnom smislu, koja činjenica je neophodna za utvrđivanje postojanja elemenata bića prijavljenog krivičnog djela – uništenje i oštećenje kulturnog dobra iz člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore ili bilo kojeg drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti – navela je, između ostalog, državna tužiteljka Danka Ivanović-Đerić u obrazloženju odbijanja krivične prijave.

I tada su se Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara pozivali na članove aktuelnog i ranijih zakona, kao što se i danas pozivaju na zaštitu po „ranijim propisima“, ali to nije bila dovoljna argumentacija za Osnovno državno tužilaštvo, a ni za Više državno tužilaštvo koje je 23. aprila 2018. godne odbacilo pritužbu Ministarstva i Uprave i zaključilo da je odluka tužitelj-

ke Ivanović-Đerić donošena u skladu sa zakonom.

OTVORENOST

Nadalje, Ministarstvo kulture i medija u reagovanju žali što je „novinar tekst opteretio ličnim tumačenjem, a da prethodno nije zatražio odgovore ili pojašnjenja MKM.“ Istakoše kako su uvijek za transparentnost i prava adresa novinarima kada provjeravaju informacije?! Na stranu to što Ministarstvo smatra kako treba tražiti pojašnjenje za nešto što je jasno i nedvosmisleno navedeno kao činjenica u njihovom zvaničnom dokumentu, ovdje takođe treba osvježiti pamćenje Ministarstvu, pa ih podsjetiti na januar ove godine, kada su izbjegli da odgovore na ključna pitanja o nelegalnim radovima koje posljednjih nekoliko godina sprovodi Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka na manastirima Ćelija Piperska, Župa, Duga i Kosijerevo. Ili, kada su u oktobru 2022. godine ignorisali pitanja o nelegalnim radovima na Žabljaku Crnojevića, u režiji Meander filma, a naredni dan se „polomili“ da organizuju sastanak sa ključnim akterima događaja kako bi minimizirali nastalu štetu?! Ili, da ne idemo daleko u prošlost, pa da podsjetimo Ministarstvo da su početkom aprila ostali dužni odgovore na nekoliko pitanja o klasičnoj zloupotrebi položa-

ja i konfliktu interesa njihove direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milene Mijović-Durutović, a vezano za poklon-skulpturu Svetoj stolici?! A, evo, da budem još direktniji, pa da još jednom podsjetim i na sramno ćutanje i negiranje problema ministarke Maše Vlaović i Dobrile Vlahović, kojem svjedočimo na sjednicama Vlade i Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, a vezano za nelegalne radove na pomenutim manastirima?!

Prilika za reagovanja i pojašnjavanja, dakle, bilo je mnogo, pa i onda kada su drugi akteri u lancu zaštite kulturne baštine, koje ste vi imenovali na funkcije, odbijali da odgovore na novinarska pitanja, od kojih je većina bila vezana za zaštitu našeg nepokretnog i pokretnog nasljeđa, a jedno je i konkretno glasilo – da li država u ovom trenutku ima kulturna dobra pod formalno-pravnom zaštitom! Ćutali ste i kada je bivši direktor Uprave Mladen Zagarčanin u otvorenom pismu, upućenom Vladi, Ministarstvu provjete, nauke, kulture i sporta, prošle godine ukazivao na istekle rokove za revalorizaciju i sam pomenuo zaštićenih svega 26 kulturnih dobara! Ćutanjem ste sve rekli o svom znanju i svom radu, a posljednju aluziju u svom reagovanju da potpisnik ovih redova svoje tekstove piše u svrhu „dnevno-političkih obračuna“ pripisaću, takođe, vašoj iznuđenoj amneziji i pokušaju da se hvatate za slamku i branite neodbranjivo. Jer, novinar Pobjede je oštro, kritički, istraživački i analitički, a sve na bazi dokumenata i činjenica, pisao godinama i za vrijeme vladavine DPS-a i za vrijeme nove vlasti, a to će nastaviti da radi i u periodu koji je pred nama. Cilj je samo jedan – briga o našoj baštini i kulturnim dobrima, iako ste ih vi u reagovanju nazvali „spomenicima kulture“ i još jednom ukazali da razmišljate prevaziđenim iskustvom i pojmovima od prije više decenija, te da nemate kapaciteta, hrabrosti, ni spremnosti da se suočite sa diletantizmom i katastrofalnim stanjem u zaštiti našeg istorijskog i kulturnog nasljeđa.

Jovan NIKITOVIĆ

Odgovor novinara Pobjede na reagovanje Ministarstva kulture i medija koje je juče objavljeno pod naslovom „Spomenici kulture nijesu i neće izgubiti status“

Ministarka Vlaović i direktori Direktorata predstavljaju Radnoj grupi Nacrt nacionalnog programa razvoja kulture, u martu ove godine

G lavni grad predstavio proces i rezultate mjerenja buke i zagađenja vazduha na J ugozapadnoj obilaznici

Zagađenje veći problem od buke

Na tribini koju je Glavni grad u okviru projekta TRIBUTE organizovao na temu održive urbane mobilnosti, predstavljeni su rezultati mjerenja buke i zagađenja vazduha sa posebnim akcentom na mikrolokacije koje gravitiraju Jugozapadnoj obilaznici.

Menadžerka projekta i sekretarka za saobraćaj Lazarela Kalezić kazala je da izazovima održive mobilnost treba svakodnevno i sa svih adresa pažljivo pristupati, što je Glavi grad u proteklom periodu činio, prvenstveno kroz izradu Plana održive urbane mobilnosti, usvojenog 2020. godine.

PARTNERSTVO

Teodora Kusovac iz IPA tima podsjetila je da Glavni grad u projektu TRIBUTE učestvuje kao jedan od devet partnera iz Jadransko-jonske regije. – Projekat se realizuje sa ciljem unapređenja urbane mobilnosti u Podgorici i uvezivanja za-

Granične vrijednosti nijesu pređene, odnosno, nivo buke u blizini kružnih tokova na Jugozapadnoj obilaznici je za vrijeme ispitivanja bio optimalan – kazao je šef jedinice CETI za dozimetrijska mjerenja i mjerenje buke Nikola Svrkota

interesovanih strana iz regiona kroz razmjenu dobrih praksi i rješenja u planiranju inovativne i održive urbane mobilnosti. Na nedavnom sastanku projektnih partnera u Zagrebu, Podgorica je predstavila digitalni katastar saobraćajnica koji kroz napredne tehnologije doprinosi kvalitetnijem planiranju urbane mobilnosti i upravljanju saobraćajem. Imajući u vidu važnost očuvanja životne sredine i kvaliteta života građana, Glavni grad je, kao jedan od rijetkih gradova u Crnoj Gori redovno vršio mjerenja nivoa buke i zagađenja vazduha, za što je bio angažovan Centar za ekotoksikološka istraživanja kao eksterna ekspertska služba. Kao mjerna stanica odabrana je Jugozapadna zaobilaznica – kazala je Kusovac. Stručni saradnik za oblast mjerenja kvaliteta vazduha iz Cen-

Lijep gest Nikole Gegaja iz Tuzi

Komšije obradovao poklonima i pažnjom

Ramazanski Bajram i ove godine je bio povod Nikoli Gegaju da obiđe nekoliko porodica u MZ Kodrabudan u opštini Tuzi i uruči im pakete sa osnovnim životnim artiklima. Ovaj dokazani humanista već godinama pravi slične gestove, dajući primjer javnim ličnostima, a pogotovo kolegama političarima, kako se u svojim zajednicama treba odnositi prema ljudima kojima je potrebna pomoć. – Ovi skromni pokloni su, uz čestitku komšijama druge vjere, samo mali znak pažnje prema njima. Poznato je da svi mi ovdje zajedno slavimo kako Uskrs, tako i Bajram. Tako je bilo vjekovima, a uvjeren sam da će tako biti i ubuduće, pošto svi mi prenosimo ove dobre običaje i narednim generacijama. Neka ovo bude podsticaj ši-

tra za ekotoksikološka istraživanja Siniša Popović, detaljno je predstavio rezultate mjerenja zagađenja vazduha sprovedenog u zimskim mjesecima. – Mjerenja su pokazala da je

Posebna

nivo zagađenja vazduha, konkretno PM čestica, prelazio granične vrijednosti više od 10 dana. Kako je riječ o sezoni grijanja, kada se i očekuje povećanje prisustva ovih česti-

Jedan segmenat oblasti održive mobilnosti odnosi se i na uslove za kretanje osoba s invaliditetom. Iva Mijović iz Udruženja mladih sa hendikepom kazala je da su u okviru projekta organizovane takozvane žive laboratorije koje podrazumijevaju participativni pristup kreiranju kvalitetnih i održivih rješenja u oblasti mobilnosti. Ona je ukazala da osobe s invaliditetom moraju imati jednaka prava i uslove kretanja, jednak pristup javnim i drugim ustanovama. Predstavila je primjere dobre i loše prakse sa kojima se osobe s invaliditetom susreću u Podgorici i pozvala nadležne da razmotre rigoroznije mjere, kako nesavjesni pojedinci ne bi i dalje ugrožavali prava osoba s invaliditetom.

O bavještenje za poreske obveznike

ca, istraživanja su pokazala da nivo zagađenja vazduha u Podgorici ne zavisi isključivo od saobraćaja – rekao je, između ostalog, Popović.

ISTRAŽIVANJA

Šef jedinice za dozimetrijska mjerenja i mjerenje buke u CETI Nikola Svrkota naveo je da je mjerenje nivoa buke bilo sprovedeno u neposrednoj blizini Jugozapadne obilaznice. – Granične vrijednosti nijesu pređene, odnosno, nivo buke u blizini kružnih tokova na ovoj saobraćajnici je za vrijeme ispitivanja bio optimalan. Bilo bi poželjno ovakva istraživanja, odnosno, mjerenja, sprovoditi tokom cijele godine, kako bi se dobila relna slika nivoa buke na prometnim saobraćajnicama u Podgorici – kazao je Svrkota. Projekat „Integrisane i inovativne akcije održivog unapre-

TO Podgorice i gradsko preduzeće Zelenilo sjutra organizuju humanitarnu manifestaciju

Uprava lokalnih javnih prihoda Glavnog grada donijela je rješenja o utvrđenom porezu na nepokretnosti za 2023. godinu i ona će u najkraćem roku biti dostavljena Pošti Crne Gore, koja će ih narednih dana uručiti poreskim obveznicima.

renju tolerancije, povjerenja i uzajamnog druženja među ljudima svih vjera i nacija – kazao je Gegaj, čestitajući pripadnicima islamske vjeroispovijesti nastupajući Ramazanski Bajram, uz želju da praznične dane provedu u porodičnoj sreći, radosti i blagostanju. S. N.

Iz ULJP-a podsjećaju da se godišnji porez na nepokretnosti plaća u dvije jednake rate, od kojih prva dospijeva 30. juna, a druga 31. oktobra. – Pozivamo poreske obveznike da blagovremeno izmire svoje obaveze kako bi izbjegli postupke prinudne naplate poreske obaveze i plaćanja kamata za neblagovremeno plaćanje i troškove postupka. Obavještavamo poreske obveznike da je preko eTAX portala moguć uvid u rješenja o utvrđenom porezu na nepokretnosti. Pristup portalu imaju svi obveznici koji su upisani u bazu podataka, a isti se vrši preko portala www.laris.me. Dolaskom na portal, u dobijenu formu unosi se jedinstveni matični broj (fizička lica) ili PIB (pravna lica) i vrši izbor opštine u kojoj se nalazi nepokretnost, nakon čega se može izvršiti uvid u sva donijeta rješenja o porezu na nepokretnosti poreskog obveznika – naveli su iz Uprave lokalnih javnih prihod a H. P.

Njegoševom parku

Turistička organizacija Podgorice i gradsko preduzeće Zelenilo sjutra, s početkom u 12 sati, u Njegoševom parku organizuju manifestaciju „Cvijeće cvijeću“. Posjetioci će biti u prilici da kupe cvijeće po promotivnim cijenama, a sav prihod od manifestacije biće doniran u humanitarne svrhe. Posebno iznenađenje za najmlađe pripremljeno je u saradnji sa PPU „Artić Pinokio“, a za muzički dio programa zadužen je DJ Danilo Radusinović H. P.

H. P.

đenja urbane mobilnosti (TRIBUTE)“, u kojem Glavni grad Podgorica učestvuje kao jedan od devet partnera iz Jadransko-jonske regije (gradovi Ljubljana, Maribor, Milano, Novi Sad, Patras, Podgorica, Sarajevo i Zagreb, vođeni Politehničkim institutom iz Milana), realizuje se u cilju suočavanja s izazovima ubrzanog razvoja novih transportnih tehnologija i potrebe za inovativnim rješenjima u urbanoj mobilnosti kao odgovor na društveno-ekonomske i demografske promjene. Njegov ukupni budžet je 3.269.400 eura, od čega je 2.778.990 odobreno iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Instrumenta za pretpristupnu podršku IPA II. Prezentacije su dostupne na sajtu Glavnog grada (podgorica.me) i na linkovima https://podgorica.me/storage/27156/64411d849b12a_ prezentacija1-.pdf i https:// podgorica.me/storage/27157/ 64411d8e66920_prezentacija2. pdf.

Izmjene režima saobraćaja

Sekretarijat za saobraćaj je najavio da će Ulica Iva Vizina (potez od Ulice Vojislavljevića do Ulice crni put) biti zatvorena za sve vrste motornih vozila do 21. maja. Do privremene zabrane saobraćaja doći će zbog izvođenja radova na rekonstrukciji te ulice. Do neđelje, 23. aprila, za saobraćaj će biti zatvorena i Ulica Džona Džeksona, i to zbog izvođenja radova poprečnog prekopa u cilju priključenja Ambasade SAD na elektro-mrežu. U ovom periodu, autobuski prevoz na linijama L-18 i L-9 obavljaće se Bulevarom revolucije, Moskovskom ulicom i dalje ustaljenom trasom. H. P.

Prezentacija u okviru programa TRIBUTE

pažnja osobama s invaliditetom

Gegaj sa svojim domaćinima

Prvu ratu poreza na nepokretnost platiti do 30. juna

„Cvijeće cvijeću“ u

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) u „Morači“ dočekuju Partizan u zaostalom meču 22. kola Admiralbet ABA lige

Sada su potrebni stav i želja za nadigravanjem

PODGORICA – Vjerovatno

nema puno onih, ako ih ima uopšte, koji u ovom trenutku vjeruju da košarkaši Budućnost Volija, nakon turbulentne sezone, pune uspona i padova, koja je uzrokovala promjenu trenera, mogu da „odlučuju“ o tome ko će sa prve pozicije krenuti u plejof ABA lige. Pred večerašnji derbi u „Morači“ sa Partizanom (19 časova), u zaostalom meču 22. kola (meč nije odigran u prvobitnom terminu, 19. marta, zbog prvog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori), Podgoričani su ,,zacementirani“ na trećem mjestu, ne mogu ni gore ni dolje na tabeli, ali od ovog meča zavisi ko će imati najbolju startnu poziciju u doigravanju za plej-of.

Pobjedom u ,,Morači“, Partizan bi zauzeo poziciju ,,broj jedan“, pa bi Budućnost, u eventualnom polufinalu, nakon što prvo preskoči Megu u četvrtfinalu, igrala sa Crvenom zvezdom. U slučaju pobjede Budućnosti, šansu bi dobila Crvena zvezda, kojoj bi onda trebala pobjeda u poneđeljak u Ljubljani protiv Cedevita

Olimpije da preuzme prvo mjesto zahvaljujući boljem međusobnom skoru od ,,crno-bijelih“

(pobjeda od 16 razlike i poraz sa 11). Taj scenario bi Budućnosti donio duel sa Partizanom u potencijalnom polufinalu…

PARTIZAN U FORMI

Za Budućnost se pred meč sa Partizanom poklopilo skoro sve negativno – nakon eliminacije iz Evrokupa, porazom u osmini finala od Ulma, stigao je i neočekivan poraz od Borca iz Čačka u ,,Morači“, koji je skupo koštao bivšeg trenera Vladimira Jovanovića, inače rođenog Čačanina, sa kojim je isto veče sporazumno raskinut ugovor. Sa druge strane, Partizan igrao u najboljoj formi od starta sezone, obezbijedio je plasman u Top8 Evrolige, a u ABA ligi ne zna za poraz od 11. decembra prošle godine, kada je u Ljubljani izgubio od Cedevita Olimpije, nakon čega je nanizao 15 pobjeda. - Kao što znamo, dolazi nam jedna od najboljih ekipa u ligi, čak i u Evropi. Igraju jednu od najboljih košarki na Starom kontinentu i sigurno da je to izazov za sve nas.

Nakon nekoliko loših utakmica i rezultata, moramo da pokažemo karakter i damo sve od sebe da izgledamo što bolje na ovoj utakmici i što bolje se pripremimo za predstojeći plej-of – rekao je krilni centar ,,plavih“ Marko

Jagodić Kuridža

NAVIJAČI DA POKAŽU

REAKCIJU

Obično promjena trenera utiče pozitivno na ekipu, kao neka vrsta „šok-terapije“, pa bi treći

Mijović ,,specijalista“ za Partizan

Malo je trenera koji imaju pozitivan skor sa Partizanom, a jedan od njih je Petar Mijović, koji će treći mandat na klupi „plavih“ početi upravo protiv ,,crno-bijelih“.

U drugom mandatu, u kovid sezoni 2019/20, Mijović je

imao polovičan uspjeh, jer je Budućnost u ,,Morači“, 24. novembra 2011. godine, slavila 65:60, dok je u Beogradu, 9. februara 2020. godine, izgubila 87:82.

U narednoj sezoni, Mijović je oba puta slavio protiv

Partizana, prije nego je odlučio da se povuče sa klupe Podgoričana. Prvo je njegov tim slavio u Beogradu, 10. oktobra 2020. godine, nakon dva produžetka, sa 101:99, a onda i u ,,Morači“, 16. januara 2021. godine, sa 80:72…

Sa sinoćnje utakmice u ,,Topolici“

Kasno buđenje Mornara

Crvena zvezda je rutinski prošla gostovanje u Baru, i zbog toga što se Mornar, jednostavno, nije „pojavio“ u prvom poluvremenu.

Tim Duška Ivanovića je pobjedom od 87:65 stavio posljednji pritisak na Partizan pred večerašnji meč protiv Budućnosti u „Morači“ (19 časova), u kojem „crno-bijeli“ moraju da pobijede da bi zadržali prvu startnu poziciju za plej-of.

Mornar je upisao 17. poraz, uz dovoljnih sedam pobjeda za opstanak u ligi, bez baraža, dok je Zvezda na skoru 22-3.

go interesantnijom. Barani su najbolje odigrali u trećoj četvrtini, u kojoj su ubacili četiri trojke i smanjili zaostatak u skoku (19-21). Domaću ekipu je u ovoj dionici predvodio Petar Vujačić sa 11 poena (2-2 za dva, 2-2 za tri), koji je košem u kontri pod faulom i dodatnim bacanjem omogućio Baranima da u posljednjem minutu smanje na 14 razlike (62:48).

Navijanje da bude fer, sportsko i korektno 10-8

Obradović: Biće to sigurno nova Budućnost

Trener Partizana Željko Obradović je svjestan značaja utakmice u Podgorici.

S obzirom na ime rivala, koji uvijek izaziva veliku pažnju u Podgorici, iz Budućnost Volija su apelovali ,,na sve navijače, koji vjerno bodre tim, da u meču sa Partizanom ne bude vrijeđanja gostujuće ekipe i njihovih porodica“.

– ABA liga strogo zabranjuje vrijeđanje po nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj i polnoj osnovi i zbog kršenja pravila će uslijediti pražnjenje dijela tribina ili cijele sale. Molimo vas da navijanje bude fer, sportsko i korektno jer samo takvim navijanjem dajete vjetar u leđa našim igračima i ekipi – saopšteno je iz podgoričkog kluba.

dolazak na klupu Petra Mijovića mogao da ,,prodrma“ ekipu, barem na planu igre, jer je jasno da je Partizan apsolutni favorit u ,,Morači“.

- U datim okolnostima i situaciji u kojoj se mi nalazimo, sigurno nam dolazi najteži mogući rival. Mislim da nema potrebe trošiti riječi o Partizanu u ovom momentu, o nivou forme u kojem su

– Ono što je bitno pred tu utakmicu je to da smo napravili skauting, ali je činjenica da je Budućnost promijenila trenera i da će sigurno biti nekih novih stvari u njihovoj igri. Na nama je da probamo na samoj utakmici da reagujemo i vidimo da li ima nekih noviteta što se taktike igre tiče. Zdravi smo, spremni i svjesni toga šta nas očekuje protiv ekipe koja ima kvalitet i koja, naravno, na domaćem terenu igra sasvim drugačije – rekao je Obradović.

vodi Budućnost u pobjedama protiv Partizana u ,,Morači“, dok je ukupan skor u ABA ligi na strani Beograđana – 25-14

već duži vremenski period. Ekipa koja je završila šesta u regularnom dijelu Evrolige, ekipa sa izuzetnim kvalitetom i talentom, sa najboljim trenerom u Evropi, sigurno da dolazi maksimalno motivisana da potvrdi prvu poziciju pred plej-of. Sa druge strane, mi smo pokušali da ovaj kratki period iskoristimo na najbolji mogući način. Zaključno sa treningom u četvrtak, momci su odradili jako pošteno, profesionalno, sa ozbiljnim nivoom energije, fokusa

i želje da sve u nastavku sezone izgleda bolje – ističe Mijović. Novi-stari trener ,,plavih“ dodaje da ,,u meču sa Partizanom, kao i u svim mečevima koji su preostali, ekipa treba da izađe sa određenim stavom i željom da se nadigrava“.

- I sa željom da nam ova utakmica, iako nema takmičarski značaj, posluži da unaprijedimo svoju igru i podignemo nivo samopouzdanja, što može da bude izuzetno važna stvar pred nastavak takmičenja. A i da uživamo u duelu sa protivnikom koji je ispred nas. Takođe, želim, a siguran sam i svi ljudi iz kluba, da konačno Podgorica, koja je vezana za košarku i klub, i navijači pokažu reakciju i da dođu da nas podrže ne samo protiv Partizana nego i u nastavku sezone. Jer, Budućnost sa 300 ljudi i sa punom dvoranom nije isti tim –zaključio je Mijović. S. J.

Sve je u „Topolici“ bilo jasno već nakon prve četvtine (23:7), u kojoj je tim Mihaila Pavićevića prvi koš iz igre postigao nakon četiri minuta i devet sekundi, kada je trojkom Gregora Glasa smanjio na 9:3. Do tog trenutka Barani su izgubili četiri lopte u napadu i promašili sva tri šuta za tri poena, a u prvoj četvrtini nijesu ispunili ni bonus, jer su napravili svega tri faula. To dovoljno govori o voljnom momentu Mornara, koji je u prvoj dionici iz igre šutirao 12-3, i bio bez poena iz kontranapada (gosti 10).

Zvezda je i u drugoj četvrtini nastavila da dominira u reketu (poeni 34-10), dok Mornar se više oslanjao na šut za tri poena (ubacio je tri trojke u ovom kvartalu), ali mu to nije pomoglo, pa su gosti na poluvremenu imali velikih 22 poena prednosti (47:25), nakon što je Zvezda imala vođstvo od 27 razlike (42:15).

Mornar je sa potpuno drugačijim pristupom i duhom ušao u drugo poluvrijeme, što je utakmicu u nastavku učinilo mno-

Nastavio je Mornar da „sipa“ sa distance i u posljednjoj četvrtini, Glas je ubacio tri od četiri timske, a dvije u nizu, uz asistenciju za koš Milije Mikovića u seriji Mornara od 8:0, za „minus šest“, na četiri minuta i 40 sekundi do kraja. Tu se se, međutim, ugasile nade Mornara da može do nevjerovatnog preokreta, Zvezda je podigla nivo pozornosti i serijom 14:0 u posljednjem minutu vratili ubjedljivih 20 razlike (84:64)... - Počeli smo sa ogromnom dozom respekta prema protivniku. Imali smo veliki broj grešaka iz kojih je protivnik postigao čak 56 poena, što je previše. Na poluvremenu sam tražio igračima da se rasterete tog pritiska i da uživaju u ambijentu. Uspjeli smo da se trgnemo, čak da uvedemo meč u jednu dozu drame, ali preokret je bio skoro nemoguć protiv ovakve Crvene zvezde – rekao je, komentarišući meč, Mihailo Pavićević. Sa druge strane Duško Ivanović bio je zadovoljan rezultatom, ne i igrom svojih pulena.

- Mislim da smo i mi i Mornar pokazali dobre i loše strane. Mi smo ponovo, kao u nekim bitnim utakmicama za nas, imali pad koncentracije i lošu igru, ali smo na kraju uspjeli da dobijemo utakmicu. Mornar je pokazao da igra modernu i brzu košarku, ima izuzetne šutere, i ja im, zaista, čestitam na dobroj sezoni – rekao je trener Crvene zvezde Duško Ivanović. Mornar posljednji meč u abaligaškoj sezoni igra u neđelju u Baru protiv Igokee. S. J.

Marko Jagodić Kuridža na meču sa Partizanom u Beogradu

ABA LIGA/DRAGANA STJEPANOVIĆ

Crvena zvezda rutinski slavila u ,,Topolici“, Barani upisali 17. poraz u sezoni u Admiralbet ABA ligi

Košarkašice Budućnost Bemaksa očekivano povele u nalnoj seriji plej-ofa Prve lige

Lako za ,,vučice“

Bud. Bemaks 88

Podgorica 68

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 200.

Sudije: Sava Ćetković, Stefan Kuburović i Lazar Ćetković Rezultat po četvrtinama: 26:17, 24:17, 20:17, 18:17:

BUDUĆNOST BEMAKS:

Drobnjak 13, Bigović 8, Radonjić 15, Stefanović 6, Živković 13, Marković 6, Dutina, Šćepanović 14, Vukčević, Leković 8, Bulajić 5.

PODGORICA: Bojičić, Baošić 8, Dragišić 10, Radević 5, Kuzmanović 8, Vučković 9, Šćepanović 2, Ilić 16, Pavićević 3, Milošević, Vujošević, Vukčević 7.

Ono što se znalo gotovo i prije sezone sada dobija samo zvaničnu potvrdu. Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Podgoricu (88:68) u prvom meču finala plej-ofa, čime su povele u seriji koja se igra na dvije pobjede, tako da će već u ponedjeljak imati priliku da novim trijumfom protiv svoje filijale proslave titulu. Podgoričanke su već deset godina bez poraza, a nakon totalne dominacije i ove sezone (20 pobjeda u ligaškom dijelu), maksimalnog skora u polufinalu, ni u finalnoj seriji nije se očekivala nikakva drama, već samo rutina ,,plavih“, koje sigurno gaze ka 15. tituli prvaka, čak 13. od obnove nezavisnosti.

– Očekivana pobjeda, godinama smo u obavezi da na domaćoj sceni dominiramo, tako da je dupla kruna obaveza. Drago mi je da smo imali finale u kojem je i Podgorica ostavila lijep utisak, bilo je lijepih poteza, a pokazalo se da je ovo pravi projekat, jer godinama dobijamo nove adute i talente čije vrijeme tek dolazi. Za nas je bitno da nakon sezone na regionalnoj sceni radimo i da mlađe igračice napreduju, a ovo je bila prilika da je u dogovoru sa trenerima mlađih kategorija dobiju Lora Vukčević i Marija Dutina, koje su debitovale za prvi tim – kazao je Vladan Radović, trener Budućnost Bemaksa.

Baš kao i prethodne dvije sezone u borbi za trofej Budućnost ima Podgoricu, odnosno svoju filijalu, pa je i finalna serija dobra prilika za mlađe igračice koje su u Podgorici da pokažu potencijal, kako bi poput Ksenije

Crna Gora dobila rivale u kvali kacijama za Evropsko

,,Lavice“ u grupi Turskom i Bugarskom

PODGORICA – Rukometašice Crne Gore u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2024. godine u Austriji, Švajcarskoj i Mađarskoj igraće u grupi 6 sa Srbijom, Turskom i Bugarskom.

,,Lavice“ su žrijeb sačekale iz prvog šešira sa Francuskom, Danskom, Njemačkom, Holandijom, Švedskom, Španijom i Hrvatskom.

utakmice u ,,Bemaks areni“

Lora najmlađa ,,vučica“

Prvi meč finala plej-ofa posebno će pamtiti Lora Vukčević i Marija Dutina, koje su protiv Podgorice dobile šansu da prvi put da budu u seniorskom timu Budućnost Bemaksa. Vukčević (2009. godište) je postala najmlađa ,,vučica“, jer je protiv Podgorice zaigrala za seniorski tim sa samo 14 godina i 29 dana, čime je oboren rekord Marije Baošić, koja je kod trenera Gorana Boškovića sa 14 godina, pet mjeseci i 11 dana igrala polufinale WABA lige protiv Crvene zvezde u sezoni 2018/2019. Lora Vukčević već tri sezone igra i za Bemaks ligu osnovnih škola, za OŠ ,,Maksim Gorki“, nastupa za pionirke i kadetkinje, a prošle godine na finalnom turniru za mlađe pionirke u Pljevljima dobila je priznanje za najbolju igračicu. Dutina (2007. godište) igra za kadetkinje i juniorke, a bila je dio ekipe Budućnost Bemaksa, koja je ove sezone osvojila srebrnu medalju u takmičenju WABA lige do 17 godina.

Šćepanović i Milene Bigović svoj košarkaški put nastavile u redovima šampiona, a onda ozbiljno zakoračile i ka reprezentaciji. Jasno je da su Baošić i Vukčević veliki potencijal, ali su lijep utisak ostavile takođe Dragišić i Radević Što se samog meča tiče, Podgorica je parirala samo do sredine prvog poluvremena, ali je ostavila pozitivan utisak. Dosta lijepih akcija, poteza potvrda su da mladi trener Petar Stojanović radi dobar posao sa timom čije vrijeme tek dolazi. Budućnost je meč otvorila sa 16:3 i činilo se da slijedi šuterski trening ,,vuči-

ca“. Ali, Podgorica se prije svega dobrom odbranom i trojkama vratila. Nakon dvije trojke Ilić van linije 6,75 pogodila je i Radević za 22:16, da bi Dragišić tricom u 12. minutu potpuno vratila svoj tim potpuno –26:20. Bio je to signal za ,,plave“ da moraju odreagovati. Radonjić je donijela potrebnu energiju u odbrani, Živković proradila u napadu, a upravo nakon njene trojke domaće su stekle i rekordnu razliku – 50:34… U nastavku je sve bilo jasno, ali je Podgorica hrabro parirala i nije dozvolila da finale ode na preveliku razliku. R. P.

Naša najbolja teniserka savladala Bušar u 2. kolu portugalskog turnira

Kovinić bolja

od bivše

finalistkinje

Vimbldona

PODGORICA - Naša najbolja teniserka Danka

Kovinić pobijedila je bivšu vimbldonsku finalistkinju

Eženi Bušar 6:3, 7:5 u 2. kolu ITF turnira u Oeirašu.

Na portugalskom takmičenju

Crnogorka je potvrdila uspon u formi i vezala drugi trijumf zaredom. Kovinić je apsolutno zaslužila pobjedu protiv slavne Belgijanke, koja je bila i četvrta na planetarnoj WTA listi, prije niza povreda. Bušar je trenutno na tek 292. mjestu na svijetu, a polako se vraća u formu. Krajem prošlog ljeta zaigrala je nakon duge pauze od 17 mjeseci. Danka je igrala odlično u završnici, napravila je brejk pri rezultatu 5:5 u drugom setu i iskoristila prvu meč-loptu. R. A.

U kvalifikacijama će učestvovati 31 selekcija, koje će biti podijeljene u sedam grupa sa po četiri i jednom grupom sa tri tima. Prve dvije ekipe iz svake grupe, kao i četiri najbolje trećeplasirane reprezentacije izboriće plasman na šampionat. Plasman na EHF Euro 2024. kroz kvalifikacije će izboriti 20 reprezentacija, a osim tri domaćina, vizu je izborila i Norveška kao aktuelni šampion Starog kontinenta. Kvalifikacije počinju u oktobru ove godine.

Benzema napušta

Real na ljeto 2024.

Karim Benzema (35) ima dogovor sa upravom Real Madrida da definitivno napusti klub na ljeto naredne godine.

Kako je objavio Dejli Miror, slavni francuski napadač i lider u modernim uspjesima tima ,,kraljevića“ je napravio jasan plan, kako bi klub mogao da već planira budućnost bez njega i eventualne transfere.

Po pisanju španskih i engleskih medija, jedan od najboljih napadača modernog fudbala Benzema je odbio fantastičnu saudijsku ponudu kako bi ostao u Realu još u narednoj sezoni. Potom će karijeru izvjesno i nastaviti u Saudi Pro ligi.

Lider ekipe aktuelnog prvaka Primere i kontinenta želi da predvodi tim dok ,,merengese“ ne pojača mlada brazilska zvijezda Endrik naredne godine.

Ove sezone Benzema je postigao 26 golova na 35 nastupa u svim takmičenjima i iz meča u meč pokazuje da je i dalje spreman da igra na vrhunskom nivou. U Realu je još od ljeta 2009. osvojio je četiri titule u Primeri i čak pet u Ligi šampiona. R. A.

– Realno je da smo uz Srbiju favoriti kvalifikacione grupe i da će naši međusobni dueli odlučivati o prvom mjestu. Srbija je igrala protiv Turske u baražu za Svjetsko prvenstvo i u tom dvomeču koji je odigran nedavno vidjelo se kolika je razlika između tih timova, odnosno da je Srbija mnogo bolja. Mnogo je vremena do oktobra i početka kvalifikacija, prvo moramo da vidimo raspored, ali jasno je da će ti mečevi u kvalifikacijama biti značajni, jer će nakon njih uvijek uslijediti neki važan izazov. U oktobru imamo kvalifikacione mečeve koji su priprema za Svjetsko prvenstvo, dok u februaru imamo dva duela koji su uvertira za olimpijski kvalifikacioni turnir. Turska i Bugarska su po kvalitetu iza nas, ali sigurno je da će biti borbene i da se neće predavati, jer je Evropsko prvenstvo prošireno i svako vidi svoju šansu – kazala je selektorka Bojana Popović A. M.

Najmlađi fudbalski trener sa UEFA A licencom Tujković ,,X“ faktor

PODGORICA – Arsenal je već neko vrijeme klub koji rezultatima skreće pažnju na sebe. Tivćani su prije dvije sezone stigli do baraža za Prvu ligu, ali nijesu imali sreće, jer su u revanš meču baraža eliminisani od Petrovca, nakon penala.

Nesrećna i bolna eliminacija nije obeshrabrila čelnike kluba. Nastavljen je veliki rad na svim nivoima kluba, Arsenal je zatim tokom naredne sezone uspio da stigne do elite, nakon što je dominirao u baražu protiv Podgorice. I, već u debitantskom nastupu Tivćani su pred istorijom – kroz prvenstvo i Kup blizu su evropske scene.

Osim uspjeha za koji su zaduženi igrači i šef stručnog štaba Radisav Dragićević, poseban značaj ima dipl. profesor sporta Božidar Tujković, jer pored taktičke discipline koju igrači prezentuju tokom svake utakmice često se govori i o fizičkoj pripremljenosti igrača kojoj se teško može parirati, a za nju je zadužen upravo nekadašnji trener Arsenala.

Tujković je poznat fudbalskoj javnosti kao najmlađi fudbalski trener sa UEFA A licencom.

Bio je trener Tivćana u sezoni 2012/2013. kada je klub bio u drugom rangu takmičenja, a

iste godine je bio i autor priručnika za trenere fudbala, koji je štampan u više od 1.000 primjeraka. Četiri godine kasnije bio je kondicioni trener u seniorskom timu Grblja, koji je tada izborio Evropu, ali je zbog nepotpune dokumentacije ostao bez nastupa na ino-sceni. Od prije dvije sezone član je stručnog štaba Arsenala sa kojim je ostvario ulazak u Prvu ligu, a sada je već drugi put u prilici da učestvuje u ostvarenju evropskih snova.

– Privilegovan sam i zahvalan sportskom direktoru Ranku Krgoviću što imam priliku da poslije 11 godina ponovo budem dio kluba i kolektiva sa kojim ostvarujemo odlične rezultate kako u takmičarskom tako i organizacionom dijelu. Rezultati koje ostvaruje Arsenal nijesu slučajni, već su rezultat spoja iskustva, mladosti, noviteta i mogućnosti za odabir igrača koji to mogu da relalizuju na terenu tokom treninga i utakmica – istakao je Tujković, a zatim obrazložio svoju ulogu u timu.

– Bavim se novitetima vezanim za prevenciju, fizičku pripremu i rehabilitaciju – oporavak sportista koje primjenjujem već drugu godinu u Arsenalu. Plan i program rada je napravljen na osnovu školovanja, stručnog usavršavanja, vodeći

Sa jučerašnje

D.

Budućnost remijem produbila krizu, trka za titulu ipak otvorena

grupi sa Srbijom, Bugarskom

Vodeće dijeli tri boda, dojučerašnji drugoligaši priželjkuju Evropu

PODGORICA – Tabela je konačno kompletirana i sada kada su svi na istom broju odigranih mečeva jasno je da nas, ipak, čeka uzbudljiv finiš.

licencom u Crnoj Gori u stručnom štabu prvoligaša iz Tivta

se preporukama dr. sci. med. Sergeja Ostojića i dr Koste Goranovića. Danas postoji mnogo metoda, načina i mogućnosti za kreiranje programa rada, ali samo znanje pruža mogućnost njegove primjene u praksi, jer zavisi kada, koliko i kome može da se plasira dok je zdravstveno stanje igrača i rezultat koji ostvaruju pokazatelj uspješnosti. Raduju me statistički podaci nakon odigrane utakmice, podatak da već više od godinu nemamo povrijeđenog igrača u našem timu i pozitivni komentari, što pruža dodatni motiv za usavršavanje i nove izazove. Fizička priprema igrača ne može tokom utakmice doći do izražaja ako prethodno sistem – raspored igrača na terenu nije prilagođen svakom pojedincu, a taj posao u našem klubu odlično obavlja šef stručnog štaba Radisav Dragićević. Naš stručni štab čine još dva trenera, Aleksandar Braić, koji ostvaruje odlične rezultate u radu sa golmanima već nekoliko godina, i pomoćni trener Miloš Nikezić, koji je naš stručni štab upotpunio sa igračkim i trenerskim iskustvom – naglasio je Tujković. Zanimljivo je da je upravo Božidar Tujković i direktor mlađih kategorija. Njegov stručni tim čini 15 trenera koji rade sa oko 330 polaznika i tri trene-

USPJEŠAN TANDEM: Radisav Dragićević i Božidar Tujković

ra golmanske akademije koja broji 25 polaznika. Polaznici su podijeljeni u sedam takmičarskih ekipa koji nastupaju u Tango ligi i u četiri generacije (pjetlići, pioniri, kadeti i omladinci).

– Progres u radu posljednje dvije godine je veliki, formirane su sve selekcije, u narednim danima se potpisuje ugovor sa 10 igrača iz mlađih kategorija, unapređuje se saradnja sa klubovima iz regiona kroz koju

se vrši edukacija trenera i razmjena polaznika. Takođe, učestvuje se na međunarodnim i domaćim turnirima, troškove na domaćim turnirima snosi uprava kluba, besplatan prevoz je omogućen za dječake iz drugih gradova, a vrši se dodatni rad sa pojedincima koji se ističu u radu i mnoge druge aktivnosti koje sadrži projekt za razvoj mlađih kategorija u saradnji kluba i roditelja – objasnio je Tujković. R. P.

Prije samo tri kola Budućnost je imala zicer – imala je situaciju da pobjedom protiv Petrovca (vodila u finišu 4:2) bude na sedam bodova od Sutjeske, čime bi uz trijumf protiv Rudara (odloženi meč) danas bila na dvocifrenoj razlici. Ali, dogodilo se nešto neočekivano. Budućnost je ispustila trijumf protiv Petrovca (4:4), od Dečića poražena 4:3 ( vodila do finiša 3:2) i remizirala sa Rudarom 1:1 (do pred kraj bilo 1:0), pa je šest kola prije kraja samo tri boda razlike između vodećeg dvojca.

FINIŠ OPET KOBAN ZA ,,PLAVE“

Budućnost je rezultatsku krizu produbila u Pljevljima protiv tima koji je do prethodnog vikenda bio tim sa najlošijom formom (dva trijumfa u 16 kola). Istina, teren pod Golubinjom bio je u katastrofalnom stanju, ali je i pored toga Budućnost morala pokazati moć i očigledno veći kvalitet. Ovako, remijem je ostavila sebi brige, a šampionu vratila nadu. Podgoričani su, istina, stvorili veliki broj šansi, vodili 1:0 golom Miomira Đuričkovića, dok je protivnik samo jednom opasno zaprijetio. Ali, Rudar je nekako uspio da ugura loptu u gol za 1:1 i na kraju su „plavi“ u Pljevljima osvojili bod. – Uslovi za igru su bili teški, a obje ekipe su željele i pokušavale da igraju fudbal uprkos uslovima. Ali, bilo je praktično nemoguće. Znači, situacija sa podlogom u Pljevljima me

Bjelopoljci su u posljednjih šest kola ostvarili četiri pobjede i dva remija, a sjajna serija pogurala je povratnika u elitni rang na diobu trećeg mjesta. Pobjeda protiv Jezera (2:1) pokazala je da Jedinstvo ima kvalitet, a sada umjesto priče o opstanku mnogi sanjaju Evropu

podsjetila na devedesete godine, možda ni tada ovako nije bilo – rekao je šef stručnog štaba Budućnosti Miodrag

Džudović

Ostaje žal za dva boda, ali trener ,,plavih“ objašnjava da je situacija svakako povoljna i da je sve do njegove ekipe... – Sa druge strane, uslovi su bili jednaki kako za nas, tako i za našeg protivnika. Imali smo veliki broj prilika, posebno u prvom poluvremenu, ali i u drugom da ranije riješimo utakmicu. Nijesmo to uradili i protivnik nas je kaznio. „Prosuli“ smo dva boda koja su nam mnogo značila, ali moramo da idemo dalje. Imamo tri boda razlike, mi se pitamo, sve je u našim rukama i nadam se da ćemo u nedjelju pokazati bolju i efikasniju igru – jasan je Džudović. Rudar je tako osvojio važan bod u borbi za opstanak, jer sada ima pet bodova više od ,,fenjeraša“ Iskre, a četiri manje od Mornara, pa i spas bez baraža nije daleko. Zanimljivo je da če se već u neđelju ova dva tima ponovo sastati, ali pod Goricom, a duel počinje u 20 časova.

JEDINSTVO ,,LETI“

Jedinstvo je u nevjerovatnoj

formi. Bjelopoljci su u posljednjih šest kola ostvarili četiri pobjede i dva remija, a sjajna serija pogurala je povratnika u elitni rang na di-

obu trećeg mjesta. Pobjeda protiv Jezera (2:1) pokazala je da Jedinstvo ima kvalitet, a sada umjesto priče o opstanku mnogi sanjaju Evropu. Strateg Vuko Bogavac ne želi euforiju, već ističe da su blizu cilja.

– Ima još šest kola do kraja, odnosno 18 bodova je u opticaju. Sada smo na 12 bodova od baraža, prednost jeste velika, ali ništa nije gotovo. Nadam se da ćemo i u narednim kolima igrati kao i do sada, osvojiti onoliko bodova koliko je dovoljno da se osigura opstanak bez baraža – smireno je naglasio Bogavac.

Duel protiv Jezera potvrdio je dobru formu Jedinstva, koje je u većem dijelu dominiralo, a tek u finišu dozvolilo rivalu da ga ugrozi.

– Teška utakmica po teškom terenu protiv jakog protivnika. Mislim da smo, ipak, zasluženo pobijedili. Odigrali smo dobro prvo poluvrijeme, imali dosta šansi, a onda drugi gol kao da nas je nekako sputao. Stali smo i protivnik je to iskoristio. Plavljani su u finišu bili agilniji, imali šansu, postigli gol. Ali, na kraju najvažniji su bodovi, a mi smo sada na brojci 43 i imamo razloga za zadovoljstvo – dodao je Bogavac.

Baš kao u slučaju Rudara i Budućnosti i ovi rivali (Jedinstvo i Jezero) igraju već u neđelju ponovo. R. P.

Momenat sa utakmice Jedinstvo - Jezero u Beranama

Nepomniašći vodi sa 4,5:3,5 protiv Dinga u meču za svjetskog šampiona

Igra ,,na nož“ pa kome se posreći

Nepomniašći 1

Odbojkašice na okupu od 2. maja u Herceg Novom

Krunić odredio 17

igračica za pripreme za

Srebrnu evropsku ligu

PODGORICA – Selektor

ženske seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Milorad Krunić objavio je spisak igračica za pripreme za nastup u ovogodišnjoj Srebrnoj evropskoj ligi.

su u grupi A selekcije Austrije, Estonije, Letonije i Sjeverne Makedonije.

Meč za svjetskog šampiona između Ding Lirena i Jana Nepomniašćija (poslije osam partija 4,5:3,5 za Rusa) već je dobio epitete uzbudljivog i beskompromisnog što je potvrđeno sa pet odlučenih partija u prvih osam rundi, nešto što je posljednji put viđeno na megdanu dva ljuta rivala Viktora Korčnoja i Anatolija Karpova 1981. i u legendarnom okršaju Borisa Spaskog i Bobija Fišera 1972. godine.

Stiče se utisak kao da oba igrača pripremaju publiku za nepredvidivu i neizvjesnu borbu kakva dugo nije viđena u šahovskim analima. Dva sjajna matadora pokazali su do sada koliko meč za svjetskog šampiona može da bude uzbudljiv. Ipak, ljubitelje drevne igre sa svih meridijana je najviše zanimalo kako će Nepomniašći da podnese poraz u četvrtoj partiji i mnogi su zaključili da ga to nije mnogo poljuljalo.

Ding 1:0 Nepomniašći

U petoj partiji ponovo je viđena oštra borba u kojoj je uspješniji bio popularni Nepo koji je tako poveo sa 3:2. Prva 22 poteza Nepomniašći je odigrao u brzopoteznom stilu. Pod stalnim pritiskom Ding Liren je napravio grešku i desila se nova sjajna pobjeda Nepomniašćija. Ovako napadačka borba bez štitova sa dosta noviteta u otvaranjima nije viđena u posljednjih nekoliko mečeva za svjetskog šampiona i sa velikim iščekivanjem se očekivala šesta partija u kojoj je Ding pokazao ogromno samopouzdanje i snagu da ponovo izjednači. Međutim, već u narednoj sedmoj, Rus i njegov štab pronašli su recept za treću ,,jedinicu“ i novo vođstvo. Jučeranja osma partija, poslije mnogo uzbuđenja i obostranih grešaka završena je podjelom poena u 45 potezu. Danas je na programu deveta partija, a do kraja meča ostalo je još pet.

Njihov kolega po tituli, Holanđanin Aniš Giri je prokomentarisao da se radi o jako izjednačenom meču, ali da u partijama igra nije

Za vikend dva školska takmičenja

Đaci za tablom

Prvo pojedinačno prvenstvo Srednje medicinske škole održaće se 22. aprila sa početkom u 10 časova u amfiteatru ove vaspitno-obrazovne ustanove u Podgorici. Nastupiće deset učenika što znači da će se turnir odvijati po Bergerovom sistemu u devet kola sa

tempom igre od 20 minuta po igraču. Dijeljenje pravde povjereno je intermajstoru Vladimiru Vujoševiću Za najuspješnije takmičare obezbijeđene su medalje i pehari. – Ovo je najbolja prilika da vrijedni i ambiciozni đaci obnove gradivo i za tablom

pokažu što su naučili tokom pohađanja šahovskih časova, rekao je rukovodilac sekcije prof. Dragan Čađenović i naglasio da su u pripremama i organizaciji takmičenja imali veliku podršku od nastavničkog kolektiva i rukovodstva ŠK ,,Prosvjeta“. Dan kasnije, pod pokroviteljstvom ŠSCG, Crnogorskog školskog sportskog saveza, Sekre-

bila ni blizu egala, dok je generalni direktor FIDE Emil Sutovski izjavio da meč premašuje sva očekivanja u smislu interesovanja šahovske publike i njihovih želja da jedan drugog uvijek primoraju na kapitulaciju. – Poklonici šaha do sada nijesu vidjeli dosadnu igru ni u jednoj partiji odigranoj u Astani, naprotiv, oba velemajstora igraju ,,na nož“, pa kome se posreći, rekao je Sutovski i to objasnio riječima da protivnici nijesu pod velikim pritiskom nakon što je Magnus Karlsen odustao od odbrane titule. Za razliku od njega, pobjednik Svjetskog ekipnog prvenstva 2019. Vladislav Artemijev je mišljenja da mnogo odlučenih partija je posljedica grešaka koje čine i jedan i drugi tokom partije,

tarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje Opštine Nikšić, startuje i ekipno prvenstvo osnovnih škola srednje regije u prostorijama OŠ „Olga Golović“ u gradu pod Trebjesom. Pravo učešća imaju sve škole iz Danilovgrada, Šavnika, Plužina i Nikšića. Prijave ekipa koje čine učenici od prvog do šestog razreda mogu se obaviti do 11 časova, kada je na programu prvo kolo.

Krunić je širi spisak od 25 igračica skratio na 17, a prekobrojni su bile, neke i zbog povreda, primači servisa Dušanka Petrović (Marina Kaštela, Hrvatska), Milena Burzanović (Herceg Novi), Teodora Čavić (Galeb Liko Soho Group), korektor Marija Bojić (Galeb Liko Soho Group), srednji blokeri Maša Dragojević (Galeb Liko Soho Group), Mia Ražnatović (Luka Bar), te libera Gordana Madžgalj (Jedinstvo) i Ksenija Krunić (Akademija).

Naše najbolje odbojkašice okupiće se 2. maja, a nakon odrađenih ljekarskih pregleda u Podgorici, ekipa će otputovati za Herceg Novi gdje će boraviti na pripremama.

Crna Gora će igrati u grupi B protiv selekcija Portugala, Gruzije i Farskih Ostrva, dok

Srebrna liga za odbojkašice startovaće 27. maja, a grupna faza igraće se do 18. juna, dok je finalni turnir na programu 24. i 25. juna u austrijskom Gracu. Spisak za pripreme – tehničari: Marija Šušić (Tent, Srbija), Tijana Tvrdišić (Herceg Novi), Viktoria Đukić (Akademija); primači servisa: Nevena Vukčević (Partizan, Srbija), Simona Petranović (Ub, Srbija), Marija Tuševljak (Herceg Novi), Danijela Džaković (Asitek, Italija), Lara Jovović (Morača); korektori: Nikoleta Perović (Konsolini, Italija), Dijana Vuković (Voluntari, Rumunija), Majda Čakar (Akademija); srednji blokeri: Saška Đurović (San Rafael, Francuska)

Mina Dragović (Jedinstvo Stara Pazova, Srbija), Katarina Budrak (Bordo, Francuska), Teodora Rakočević (Banja Luka volej, Bosna i Hercegovina); libera: Melisa Cenović (Herceg Novi), Lana Labović (Herceg Novi). S. J.

Tadić u Mineapolisu

PODGORICA – Ilija Tadić nastupiće danas na sankcionisanom mitingu Svjetske serije u Mineapolisu.

Crnogorski plivač će plivati u disciplini 50 metara slobodno, u kategoriji S9. Biće to njegov drugi nastup na sankcionisanim mitinzima ove godine, nakon što je u Linjanu, početkom marta, plivao B finale.

Tadić, koji je 2016. godine u Rio de Žaneiru nosio crnogorsku zastavu na svečanom otvaranju Igara, u Mineapolisu nastavlja borbu za svoje treće paraolimpijske igre. Norma za Igre u Parizu iznosi 26,26 sekundi. Kvalifikacije su na programu u jutarnjem, a eventualno finale u popodnevnom terminu. R. P.

Crnogorski plivač nastupa na sankcionisanom mitingu Svjetske serije

Samo su berberi mogli vući za nos kraljeve i careve

Svaki berberin je dosljedno

njegovao mjeru vlastitog ukusa kao osnovnu kategoriju razumijevanja i vrjednovanja sredine u kojoj živi i radi. (Lakše je biti ministar no berberin. Berberin, prvo, mora znati brijati, a drugo, mora paziti da koga ne posiječe, a ministar niti mora znati brijati, niti mora paziti hoće li koga posjeći, jer, i ako posiječe, nije kriv - Branislav Nušić.)

Dotjerani, elegantni, obrijani, lijepo obučeni, ljubazni, namirisani, vrijedni, sa najotmjenijim manirima. Kao ličnosti široke kulture i interesovanja, bili su svojevrsna metafora kulturnih korijena, bontona i tradicije i biseri na ogrlici lijepih običaja. U svakom njihovom gestu i maniru osjećao se poseban šmek uljudnosti i perfekcionizma. U svakoj komunikaciji najvažnije je povjerenje, a prvi kontakt je ključan za uspostavljanje dugotrajnog odnosa s dobrim berberinom.

Oni frizeri koji su imali duha, šarma, ideja i zračili pozitivno, odmah su vezali klijente za sebe. Imali su dušu. Mnogo su vodili računa o higijeni u svom salonu – uvijek su nešto brisali, čistili, popravljali. Sve donedavno bili su poslije sveštenika i učitelja, najcjenjeniji ljudi. Brijačnice, pune neke posebne meditacije, nudile su ljudima iluziju drugačije stvarnosti i prostora izvan boravišta: njihov šmek, koji je lišavao ljude žurbe i nervoze, imao je metafizičku energiju koja privlači, zbližava, povezuje, integriše, mobiliše. Bile su privilegovana tekovina i vrijednost onih koji su znali pričati i slušati, učiti i pitati, koji su željeli da više znaju ili onih koji su bili u zabludi da

Berberi, strpljivi, taktični, odjeveni u čiste, ispeglane, često i uštirkane mantile, imali su dobar alat, sa vještim rukama koje su simbolizovale nježnost, snagu, lojalnost i urednost. U gornjem lijevom džepu obavezno su držali češalj i makazice

sve znaju. Počesto, u tim besjedama, uspomenama i predstavama miješale su se stvarnost i mašta, koje su otkrivale prikrivajuće i prikrivale otkrivajuće, ne znajući šta je laž svoje istine, ili istina laži, iz čega su se kasnije plele mnoge legende. Kao sklonište i utočište, ishodište i prebježište, bile su rojilišta darovitih i talentovanih, sa dosta meraka, akšamluka, muštuluka, verbalnog derneka; mjesto gdje se mnogo toga otkrivalo, čuvalo, njegovalo, spajalo, razdvajalo. U njima se kultura preobražavala u nove i kvalitetnije promjene. Mnogi su u takvom prostoru otkrivali, nalazili i prepoznavali svoj svijet naslućujući svoju mjeru. Berberi, strpljivi, taktični, odjeveni u čiste, ispeglane, često i uštirkane mantile, imali su dobar alat, sa vještim rukama koje su simbolizovale nježnost, snagu, lojalnost i urednost. U gornjem lijevom džepu obavezno su držali češalj i makazice. Bilo je i onih koji su držali u ustima zapaljenu cigaretu sve vrijeme dok su radili. Svoj zanat su pekli sa puno ljubavi, volje, dugo, strpljivo i uporno. Uvijek su nešto krpom brisali. Makaze, britva i češalj, a kasnije i mašinica, bili su osnovni brijački alat. (Makaze su se pojavile u Mesopotamiji prije 4000 godina (makaze na oprugu). Sto godina prije nove ere Rimljani su napravili makaze slične današnjim. Robert Hinclif proizveo je 1761. godine makaze kakve se danas koriste.)

Na tome nije štedio nijedan dobar brico.

(Prve mašinice za brijanje napravila su braća Kampfer 1880. u Njemačkoj, a kasnije, 1893. godine, King Kamp Džilet napravio je mnogo tanju i lakšu mašinu za brijanje sa zamjenjivim žiletima.)

Osim brijanja, šišanja, stilizovanja, trimovanja, berberi su fazonirali bradu, štucovali brkove, vadili zube, uklanjali bradavice, obrezivali djecu, masirali lice i vrat uz pomoć vrućih peškira, šišali obrve, puštali krv pomoću pijavica. Nerijetko, brice su koristile kombinovanu tehniku: facijalna masaža, vlaženje, omekšavanje, regenerisanje, topli i hladni peškiri, brijanje, pa

opet masaža lica. Pojedinim vještim frizerima, koji su svoj zanat doživljavali kao umjetnost, dovoljno je dati samo stabilnu tačku oslonca i oni su u potpunosti znali da pokažu raskoš svog talenta. Kvalitetno oblikovati bradu ili kosu znači proniknuti u karakter, senzibilitet i stil mušterije. Svojim gostoljubljem privlačili su mušterije i vremenom njihovi odnosi prerastaju u velika prijateljstva, iskrena i dugovječna. Najbolje su poznavali stanovnike svoje varoši ili kraja u kome rade. (Berberi su imali svoje esnafe – udruženja. Inače, prva Unija berbera formirana je 1887. godine u Nujorku.) Tehnika brijanja i šišanja bila je drugačija nego što je danas. Bio je to svojevrsni ritual umjetnosti, vještine i zanata koji se ne može lako opisati riječima. Kad mušterija sjedne za sto, šegrt pažljivo, lagano, strpljivo i nježno, četkom nanosi pjenu za brijanje na lice, a ispod nosa prstima, da bi koža omekšala. Potom majstor naoštri svoju britvu na fiksiranom kožnom kaišu, probajući oštrinu noža na lijevoj ruci. Uz pravilno zatezanje kože, da se ne bi posekla brada, dobrom,

oštrom britvom brice pristupaju brijanju. (Jedino berberin može svakoga da uhvati za nos i uvo i da za to još dobije novac. Vukli su za nos careve, kraljeve, sveštenike.)

Nijedan brijač ne može tako kvalitetno da obrije bradu kao berberski nož. Sa britve pjena se sklanja na drugu ruku. Bilo je i onih koji su brijali i glavu. Ako bi bilo nekih sitnih povreda, krvarenje se zaustavljalo pomoću stipse. Postojao je i kombinovani ritualni tretman: facijalna masaža – vlaženje, omekšavanje i regenerisanje, topli i hladni peškiri, brijanje, pa opet masaža. Pranje brade traje kratko da bi je zatim namazao stipsom da se koža zategne. Poslije svakog brijanja pristupalo bi se masaži lica koja, pored relaksirajućeg, ima i terapeutsko svojstvo. Mašući peškirom osušila bi se koža, a potom bi se na lice nanosila krema i kolonjska voda.

Šišalo se pomoću makaza i češlja (svaka dlaka na svom mjestu, a zulufi na kocku šećera ili na nož), kasnije i mašinicom. (Češljevi spadaju među najstarije arheološke nalaze drevnih civilizacija. Prvu mašinicu na svijetu, koja se i danas koristi,

Osim brijanja, šišanja, stilizovanja, berberi su fazonirali bradu, štucovali brkove, vadili zube, uklanjali bradavice, obrezivali djecu, masirali lice i vrat uz pomoć vrućih peškira, šišali obrve, puštali krv pomoću pijavica

Donosimo izbor iz nove knjige eseja Ramiza Hadžibegovića „Skuplje(no) od zaborava“ koju su objavili Čigoja štampa i autor. Pred nama su eseji Vodenice, Katun i Berbernice. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran

izmislio je Nikola Bizumić, rođen 1823. godine u vojvođanskom Nerodinu. U Engleskoj, gdje je živio, poznat je kao Džon Smit. Umro je kao vrlo bogat čovjek. Ovim izumom Bizumić je uvrstio sebe među deset najuspješnijih srpskih pronalazača.)

Gotovo, aferim, nazdravlje... ko je sljedeći, bile su uobičajene berberske riječi po završetku brijanja ili šišanja. Potom se stolica okreće prema mušterijama, i u nju sijeda klijent po redu dolaska.

Modni trendovi su se tokom različitih epoha mijenjali, a kreativni iskoraci, kada je riječ o muškim frizurama, bili su često mnogo smjeliji od današnjih. U kineskoj kulturi frizura je bila simbol socijalnog i profesionalnog statusa, dok su u drevnoj Indiji muškarci često brijali glave, ostavljajući samo jedan pramen kako bi Bog imao zašta da ih povuče u raj. (Oblik frizure bio je jedan od glavnih znakova raspoznavanja pripadnosti kasti ili vjerskoj grupaciji.)

Dugo je perčin bio najpopularnija frizura kod Srba. Takav stajling je smatran simbolom muške snage ali i svih velikih junaka opjevanih u deseteračkoj poeziji. Karađorđe je 1810. godine perčin zvanično ukinuo dekretom. Zabrana nije prihvaćena blagonaklono i otpor se nastavio sve do vladavine kneza Miloša, koji je ukazom ovu zabranu potvrdio. Pedesete godine prošlog vijeka bile su u znaku buntovništva i pompadur frizura Elvisa Prislija, Džejmsa Dina i drugih holivudskih zvijezda, da bi šezdesetih godina zavladala manija frizura nalik na Bitlse. Jedno vrijeme najpopularnija frizura je bila tarzanka, a kasnije čiroki friz. Poznati i slavni diktirali su modne trendove. Na cijeni je bila originalnost i individualnost i svako je bio ponosan na svoju frizuru, ističe Momo Kapor. (Nastavlja se)

Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

Berberski muzej u Njujorku

Berberin i mušterija - karikatura iz 19. stoljeća

Berberin uređuje radnju u Londonu, crtež, 1883. godina

Oglasi i obavještenja

CRNA GORA OPŠTINA HERCEG-NOVI

Direkcija za imovinu i zastupanje

Broj: 02-7-426-32/23 Herceg-Novi, 20.04.2023.godine

Na osnovu čl.40 Zakona o državnoj imovini („Sl.list CG“br.21/09 40/11), čl.5, 29, 30 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl.list CG“ br.44/10), Odluke o davanju u zakup objekata i lokacija za postavljanje privremenih objekata sezonskog karaktera putem javnog nadmetanja br.:01-1-018-813/23 od 20.04.2023 .godine, Direkcija za imovinu i zastupanje

Opštine Herceg-Novi objavljuje sledeći, JAVNI POZIV

za davanje u zakup objekata i lokacija za postavljanje privremenih objekata sezonskog karaktera putem javnog nadmetanja

1.Opština Herceg Novi objavljuje prvi javni poziv za davanje u zakup objekata lokacija za postavljanje privremenih objekata za sezonu 2023.godine u periodu od 01.06.2023.– 01.10.2023.godine, na sljedećim lokacijama i po sljedećim cijenama zakupa: Igalo

1.Igalo, Dubrovačka ulica, kat.parc.132 KO Topla, štand, Š7, površina 4m2 – lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 375,00 eura

2. Igalo, Dubrovačka ulica, kat.parc.132 KO Topla, štand, Š8, površina 4m2 – lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 375,00 eura

3. Igalo, Dubrovačka ulica,kat.parc.132 KO Topla, štand, Š9, površina 4m2 – lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 375,00 eura

4. Igalo, Dubrovačka ulica, kat.parc.132 KO Topla, štand, Š10, površina 4m2 – lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 375,00 eura

5. Igalo, Dubrovačka ulica, kat.parc.132 KO Topla, štand, Š11, površina 4m2 – lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 375,00 eura

6. Igalo, Dubrovačka ulica, kat.parc.132 KO Topla, štand, Š12, površina 4m2 – lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 375,00 eura

7. Igalo, Dubrovačka ulica, kat.parc.132 KO Topla,štand, Š13, površina 4m2 – lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 375,00 eura

8. Igalo, Dubrovačka ulica, kat.parc.132 KO Topla,štand, Š14, površina 4m2 – lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 375,00 eura

9.Igalo, Dubrovačka ulica, kat.parc.132 KO Topla,ugostiteljski aparat, A.1, površina 1m2- lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 92,00 eura

10. Igalo, Dubrovačka ulica, kat.parc.132 KO Topla, ugostiteljski aparat, A.2, površina 1m2- lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 92,00 eura

11. Igalo, Omladinski park, kat.parc.650 KO Topla, ugostiteljski aparat za kokice,A.ko 1, površina 1m2- lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 618,00 eura

12. Igalo, Omladinski park, kat.parc.650 KO Topla, prodajni pult za slike, PP.S1, površina 1m2- objekat, mjesečna cijena zakupa iznosi 361,00 eura

13. Igalo, Omladinski park, kat.parc.650 KO Topla, prodajni pult za slike, PP.S2, površina 1m2- objekat, mjesečna cijena zakupa iznosi 361,00 eura

Herceg Novi

14.Herceg Novi, Topla kod tunela,kat.parc.1245/1 KO Topla, prodajni pult, PP.1, površina 1m2 -objekat, mjesečna cijena zakupa iznosi 213,00 eura

15. Herceg Novi, Topla kod tunela, kat.parc.1245/1 KO Topla,prodajni pult, PP.2, površina 1m2 -objekat, mjesečna cijena zakupa iznosi 213,00 eura

16. Herceg Novi, Topla kod tunela, kat.parc.1245/1 KO Topla, ugostiteljski aparat, A.1, površina 1m2 -objekat, mjesečna cijena zakupa iznosi 275,00 eura

17.Herceg Novi, Škver stepenište, kat.parc.644 KO Herceg Novi, prodajni pult, PP.1, površina 1m2- objekat, mjesečna cijena zakupa iznosi 213,00 eura

18. Herceg Novi, Škver stepenište, kat.parc.644 KO Herceg Novi, prodajni pult, PP.2, površina 1m2- objekat, mjesečna cijena zakupa iznosi 213,00 eura

19. Herceg Novi, Škver stepenište, kat.parc.644 KO Herceg Novi, informacioni pult, IP.1, površina 1m2- lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 3.309,00 eura

20. Herceg Novi, Škver stepenište, kat.parc.639 KO Herceg Novi, ugostiteljski aparat, A.1, površina 1m2- lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 138,00 eura

21. Herceg Novi, Škver stepenište, kat.parc.639 KO Herceg Novi, ugostiteljski aparat, A.2, površina 1m2- lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 193,00 eura

22. Herceg Novi, Škver stepenište, kat.parc.639 KO Herceg Novi, prodajni pult, PP.4, površina 1m2- objekat, mjesečna cijena zakupa iznosi 448,00 eura

23. Herceg Novi, Škver stepenište, kat.parc.639 KO Herceg Novi, prodajni pult, PP.5, površina 1m2- objekat, mjesečna cijena zakupa iznosi 213,00 eura

24. Herceg Novi, Škver stepenište, kat.parc.639 KO Herceg Novi, prodajni pult, PP.6, površina 1m2- objekat, mjesečna cijena zakupa iznosi 213,00 eura

25.Herceg Novi, kod hotela Plaža, kat.parc.648/2 KO Herceg Novi, ugostiteljski aparat, A.1, površina 1m2- lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 352,00 eura

Meljine

26.Meljine, Meljine 3, na kat.parc.168 KO Podi, štand, Š.1, površina 4m2, lokacija, mjesečna cijena zakupa iznosi 405,00 eura

2. Predmetni objekti lokacije se daju u zakup za potrebe postavljanja privremenih sezonskih objekata iz gore navedenih namjena. Zainteresovana lica mogu izvršiti uvid u predmetne lokacije u kancelariji broj. 88 na trećem spratu – Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg Novi, u vrijeme prijema stranaka.

3.Ugovorom o zakupu će se posebno definisati obaveza zakupca da lokaciju i objekat održava u ispravnom stanju, te da zakupninu plati odmah po zaključenju ugovora o zakupu, za lokacije koje se daju na period kraći od jedne godine

4.Početne cijene zakupa utvrđene su na osnovu Izvještaja o procjeni tržišne vrijednosti kratkoročnog zakupa sezonskih privremenih objekata od 10.04.2023.godine.

5. Ugovori o zakupu će biti zaključeni za namjenu period u skladu sa članom 1. ovog poziva.

6. Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva fizička i pravna lica, koja dostave blagovremenu i kompletnu dokumentaciju i dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 100,00 eura na žiro račun Glavnog trezora Opštine Herceg-Novi, broj: 510-208-95, uz napomenu da se uplata vrši na ime „depozita za učešće na javnom nadmetanju“.

7. Uz ponudu, zainteresovana lica su dužna dostaviti:

-lične podatke (za fizička lica ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG odnosno broj lične karte ili pasoša, a za pravna lica naziv i sjedište, Izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica), -ovjerenu punomoć ukoliko ponuđač ne učestvuje lično u postupku nadmetanja, -dokaz u uplaćenom depozitu iz prethodnog člana, -potvrdu izdatu od strane Uprave lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi da nema dugovanja prema Opštini Herceg Novi. - U ponudi i na koverti je potrebno navesti za koju lokaciju se ponuda podnosi, sa rednim brojem lokacije.Ukoliko jedno lice želi da dostavi ponude za više lokacija, za svaku se dostavlja posebna ponuda

U prijavi nije potrebno navoditi iznose ponuđene cijene, jer se samom dostavom ponude smatra da se prihvata početna cijena, a od broja zainteresovanih učesnika zavisi ishod aukcije.

Ukoliko lice nakon registracije učesnika odustane od ponude, nema pravo na povraćaj depozita.

8. Rok za podnošenje ponuda je 03.05.2023.godine .

Javni poziv će biti objavljen u dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Opštine Herceg-Novi .

Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama na adresu:

OPŠTINA HERCEG-NOVI, DIREKCIJA ZA IMOVINU I ZASTUPANJE (sa naznakom „PRIJAVA ZA NADMETANJE ZA ZAKUP

LOKACIJE POD REDNIM BROJEM – NE OTVARAJ), zaključno sa 03.05.2023.godine do 14.00 časova dok traje prijem pismena u Gradjanskom birou Opštine Herceg-Novi.

9.Javno nadmetanje - aukcija će se održati dana 04.05.2023.godine za lokacije od rednog broja 1. do rednog broja 13. sa početkom u 9.00 časova 05.05.2023 .godine za lokacije od rednog broja 14. do rednog broja 26. sa početkom u 9.00 časova u velikoj sali Opštine Herceg-Novi u prisustvu prijavljenih i registrovanih učesnika za nadmetanje .

Nadmetanje će voditi Komisija imenovana od strane Predsjednika Opštine Herceg Novi.

Registracija učesnika će se obaviti 04.05.2023.godine za lokacije od rednog broja 1. do rednog broja 13. u 8.45 časova

05.05.2023.godine za lokacije od rednog broja 14. do rednog broja 26. u velikoj sali Opštine Herceg Novi sa početkom u 8:45 časova .

10. Neblagovremene i nepotpune ponude smatraju se nevažećim.

11. Početna cijena zakupa je definisana ovim javnim pozivom, ukoliko više lica prihvati ponuđenu cijenu, ista se povećava za 10% od početne cijene koji iznos predstavlja aukcioni korak do dobijanja najpovoljnijeg ponuđača.

12. Učesnik koji ponudi najviši iznos zakupnine, proglašava se za najpovoljnijeg zakupca, a njegova ponuda biće prihvaćena ponudom za zakup.Sve ostale troškove plaća prvorangirani ponuđač.Uplaćeni depozit se uračunava u iznos zakupnine.

Postupak javnog nadmetanja se smatra uspješnim i ako je dostavljena jedna važeća ponuda.

Prvorangirani je dužan u roku od 5 dana od proglašenja za prvorangiranog da zaključi ugovor o zakupu, u suprotnom smatraće se da je odustao od ponude, te nema pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju, na zaključenje ugovora će biti pozvano drugorangirano lice. Ako dva prvorangirana ponuđača ne prihvate potpisivanje ugovora, Komisija će tender proglasiti neuspjelim.

13. Učesnicima koji ne budu proglašeni za prvorangirane ponuđače, depozit će biti vraćen nakon zaključenja ugovora sa prvorangiranim ponuđačem, uplatom na njihove žiro račune.

14. Opština Herceg-Novi će sa najpovoljnijim zakupcem zaključit ugovor o zakupu poštujući uslove ovog poziva, po cijeni iz prvorangirane ponude, dok će sredstva uplaćenog depozita biti uračunata u cijenu zakupa, a sva druga prava i obaveze biće precizirani samim ugovorom.

15. Bliža obavještenja po osnovu ovog javnog poziva se mogu dobiti neposredno u kancelarijama Direkcije za imovinu zastupanje Opštine Herceg-Novi u vrijeme prijema stranaka (7.30-11.00 časova), ili putem e- maila: olga.stanisic@hercegnovi.me

DIREKCIJA ZA IMOVINU I ZASTUPANJE

Dnevni list

ЈУ ОБРАЗОВНИ ЦЕНТАР – ПЛУЖИНЕ, У ПЛУЖИНАМА ЈАВНИ ПОЗИВ

ЗА ПРИКУПЉАЊЕ ПОНУДА ЗА ИДАВАЊЕ САЛЕ ЗА ФИЗИЧКО ВАСПИТАЊЕ

-Закуподавац ЈУ Образовни центар – Плужине, у Плужинама.

-предмет закупа је издавање сале за физичко васпитаље површине 300 метара квадратних, уписане у лист непокретности број 57 КО Плужине, Општина Плужине, у спортско – рекреативне сврхе, у ваннаставним терминима

са почетком од 19 часова радним данима и викендом;

-минимална цијена закупа износи 300,00 еура мјесечно;

-рок на који се издаје сала за физичко васпитање је на

четири године од дана склапања уговора;

-закупац је дужан да износ мјесечне закупнине плаћа

од 1-ог до 5-ог у текућем мјесецу за претходни мјесец, на жиро рачун Образовног центра, да предмет закупа употребљава и користи простор намијењен закупу, са пажњом правог домаћина;

-затворене понуде доставити непосредно у просторије

школе, радним данима у периоду од 09 до 12 часова са назнаком за издавање сале за физичко васпитање „НЕ ОТВАРАЈ“ , најкасније до 4.5.2023 године до 12 часова;

-обавеза учесника приликом предаје понуда је да у року утврђеном јавним позивом доставе личне податке (за физичка лица: име и презиме, адреса становања, матични број, односно број личне карте или пасоша; за правна лица: назив и сједиште, потврда о регистрацији из Централног регистра Привредног суда за домаћа, односно доказ о регистрацији надлежног органа матичне државе

страног понуђача за страна лица);

-отварање понуда ће се одржати 4.5.2023. године са

почетком у 13 часова у просторијама школе; Критеријум за избор најповољнијег понуђача:

-највећа понуђена цијена мјесечне закупнине. Право учешћа имају сва заинтересована правна и физичка лица која доставе понуде у складу са овим позивом.

Контакт тел. 069 398 131

Na osnovu člana 28 Zakona o elektronskim medijima (“Sl.list CG” br. 46/10, 40/11, 53/11, 06/13, 55/16 i 92/17), člana 24 Odluke o organizovanju Lokalnog javnog emitera Radio Bijelo Polje („Sl.list RCG-Opštinski propisi“ br. 25/11) i Javnog poziva broj 02-016/23-203 objavljenom u Dnevnom listu „Pobjeda“ 03.03.2023.godine, Odbor za izbor i imenovanja Skupštine opštine Bijelo Polje, objavljuje

LISTU

blagovremenih i potpunih predloga kandidata za imenovanje člana Savjeta Lokalnog javnog emitera „Radio Bijelo Polje“

I Odbor za izbor i imenovanja utvrdio je listu blagovremenih i potpunih predloga kandidata za člana Savjeta Lokalnog javnog emitera „Radio Bijelo Polje“ i to:

-Marica Stanić, predstavnica iz oblasti nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava osoba sa invaliditetom, udruženja penzionera, mladih

Predlagači:

1. NVO “Udružene paraplegičara Bijelo Polje i Mojkovac”;

2. NVO „Udruženje roditelja Oaza“;

3. NVO „Centar za preduzetništvo“;

4. NVO „Novi poredak“;

5. NVO „Brain“;

6. NVU „Organizacija slijepih za Bijelo Polje i Mojovac“;

7. UOSI „Elipsa“;

8. NVO „Progres“;

9. NVU „Centar Sjevera“;

10. NVO „Eko centar“;

11. NVO „Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje“;

12. NVO „Korak promjene“;

13. NVO „Kan“;

14. NVO „Zvijezde“;

15. NVU „Klub kulture“;

16. NVO „Platforma“;

17. NVO „Đakomo Adriatik“;

18. NVO „Udruženje penzionera Bijelo Polje“. II Li¬sta bla¬go¬vre¬me¬nih i pot¬pu¬nih pred¬lo¬ga kan¬di¬da¬ta za čla¬no¬ve Sa¬vje¬ta Lo¬kal¬nog jav¬nog emi¬te¬ra “Ra¬dio Bijelo Polje” ob¬ja¬vlju¬je se u “Slu¬žbe¬nom li¬stu Crne Gore”, na web saj¬tu Sku¬pšti¬ne i u jed¬nom dnev¬nom štam¬pa¬nom me¬di¬ju koji iz¬la¬zi u Cr¬noj Gori.

Br. 02-016/23-

Bijelo Polje, 20.04.2023. godine

Odbor za izbor i imenovanja

Predsjednik, Abaz Dizdarević

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Oglasi i obavještenja

Poslovni broj: Iv 2315/21

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika Parkhaev Alekandar Mihailovič iz Bara, ul. Cara Lazara 105, br. 2 priz., radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 216,99 eura, dana 20.04.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Parkhaev Alekandar Mihailovič iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2315/21 od 16.12.2021. godine i rješenje o troškovima od 20.04.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

I.br.1162/2016 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, sa sjedištem na adresi ul. Studentska bb, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bućković Darka, iz Berana,radi naplate novčanog potraživanja 12.239,83€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 20.04.2023 godine, vrši

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Bućković Darka, sa zadnje poznatoma adresom Donje Luge bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje zapisnika od 19.01.2023. godine, zapisnika od 21.03.2023. godine, zapisnika od 20.04.2023. godine i poziv za ročište za 19.05.2023. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Дана 20. априла 2023. године преминула је наша драга

ВИДОСАВА

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 21. априла од 10 до 14

часова и 22. априла од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана. Кућа жалости: Ул. принцезе Ксеније бр. 5, Подгорица.

Ожалошћени: синови СИНИША и ЖИВКО, сестре ДАНИЦА, МИЛКА и ПАВА, ђевер ДРАГОЈЕ, снахе ЈЕЛЕНА и ВАЊА, унучад МИЛОШ, МАРИЈА и

ДАРИА, јетрва САВЕТА, снаха МИЛЕВА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, синовци, синовице и остала многобројна родбина ТЕРЗИЋ и КИЛИБАРДА

Tužnim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je dana 20. aprila 2023, u 84. godini, preminula

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je dana 20. aprila 2023, poslije duže bolesti, u 69. godini, preminuo naš dragi

Iv.br.256/23

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem”, Ivana Milutinovića br. 12, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Muharem Krijeziu, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 208,58€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 20.04.2023 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Muharem Krijeziu, sa zadnje poznatom adresom Evropsko

Naselje za raseljena lica Rudeš, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.256/23 od 14.03.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 14.03.2023. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

MaLi oGLaSi

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 1

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahta. Dolazak odmah. Povoljno. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008

KOSIM placeve bašte i dvorišta motornim trimerom. Dolazak po pozivu. Povoljno. Vukčević 069/991-999, 067/000-008 4

JULKA pok. Kosta MIĆUNOVIĆ rođena Krivokapić

Porodica će primati saučešće 20. aprila u gradskoj kapeli u Škaljarima od 16 do 18 sati i 21. aprila od 10 do 16 sati, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Škaljarima.

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229 5

KUĆEPAZITELJ/KA potrebni. Drušići (Cetinje). Redovno održavanje imanja od

3,5 hektara, uključujući vinograd (500 čokota loze), povrtnjak i travnjake. Uslovi po dogovoru. Viber/SMS: 069 123 074

Ožalošćeni: sin ŽELJKO, bratanična TAMARA, porodice MIĆUNOVIĆ i KRIVOKAPIĆ

PETAR – PENJO Nikole MILAŠEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 20. aprila od 14 do 17 časova i 21. aprila od 10 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom gradskom groblju u Budvi.

Ožalošćeni: supruga MILEVA, sin MIRKO, kćerka MARIJA, brat SLOBODAN, sestre ANKA i BRANKA, unučad, snahe GORDANA i STANKA, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične i ostala rodbina

– ВИДА Радосава ТЕРЗИЋ рођена Килибарда

Sa velikom tugom obavještavamo da je dana 20. aprila 2023. tragično stradao u saobraćajnoj nesreći u 42. godini života

MARKO Veskov VULAŠ

Saučešće primamo 21. aprila od 12 do 16 časova i 22. aprila od 11 do 13 časova u kapeli na Novom groblju na Cetinju i na Čevu od 14 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćena porodica: majka STANKA – TANJA, supruga LIDIJA, kćerke HAJDANA i NINA, sin LUKA, sestra MARIJA, baba LOLA, strina VINKA, brat od strica MILOŠ, sestre od strica MARINA i MIRJANA, tetka VESNA, sestrić VASILIJE i ostala rodbina VULAŠ i ujčevina ROGANOVIĆ

1021

Dana 20. aprila 2023, iznenada nas je napustio u svojoj 73. godini naš dragi

VOJISLAV Jagošev KALEZIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini, 20. aprila od 13 do 16 časova i 21. aprila od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini.

Ožalošćeni: supruga RADA, sin IVAN, sestra VERA, sestrići PEĐA i DEJAN, sestrične BILJANA i IRINA i ostala rodbina KALEZIĆ i JOVANOVIĆ

Dana 21. aprila 2023. godine u 16 sati na gradskom groblju u Škaljarima obaviće se polaganje urne

NENADA pok. Kosta

MIĆUNOVIĆ

9. 4. 1960 – 19. 3. 2016.

koji je preminuo u SAD.

A

Дана 20. априла 2023. преминула је, у 83. години, наша драга

Дана 19. априла 2023. у 80. години живота умрла је

наша драга

ЈЕЛЕНА Новакова КАНКАРАШ рођена Андријашевић

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 20. априла од 11 до 16 часова и 21. априла од 11 до 14 часова, када полазимо ка мјесном гробљу Глибавац, ђе ће се обавити сахрана.

Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени: супруг НОВАК, браћа КРСТО и ЂОРЂИЈЕ, син ПЕТАР, кћерка РАДА, снахе МИЛИЈАНА, СВЕДАРКА и НЕДА, ђевери ВЕЉО, ЉУБО, МИЛОШ и ВЕСЕЛИН, јетрве, заове, братанићи, братаничне, унучад и праунучад и остала родбина КАНКАРАШ и АНДРИЈАШЕВИЋ

1018

Prerano nas je napustio dobri čovjek i pouzdani prijatelj

VLADO VUČELIĆ

Саучешће примамо у капели у Горњем Пољу, 21. априла од 11 до 16 часова и 22. априла од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу.

По жељи покојнице, цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени: синови БАЈО, АЛЕКСАНДАР – АЦО и ДРАГАН, снахе ЈАСМИНА, ДРАГАНА – ГАГА и ВЕРА, унучад, праунучад и остала бројна родбина НИКОЛИЋ и ЈОВОВИЋ

Hvala ti za dugogodišnju uspješnu saradnju, na dobrobit Podgorice i Crne Gore. Počivaj u miru.

MILO ĐUKANOVIĆ sa porodicom 1004

1006

Dana 20. aprila 2023. preminula je, u 89. godini života, naša draga

LJUBICA Radivoja SUŠIĆ

rođena Papović

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 21. aprila od 10 do 13 časova, kada se kreće za selo Donji Kazanci, gdje će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u 15 časova.

Za oproštaj od naše tetke

SENKE – BEBE KOJAŠEVIĆ rođene Dabanović

Dobra naša Beka, Putuj mirno i odmori dušu u zagrljaju Tvojih sestara.

1008

Ožalošćene porodice: MIĆUNOVIĆ i KRIVOKAPIĆ

Ožalošćeni: braća SLOBODAN, GOLUB i MILIMIR, sestra STANA, sinovac RAJKO, snaha VESNA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina SUŠIĆ i PAPOVIĆ

ZORICA, BOŠKO i ČEDO sa porodicama

1030

МИЛИЦА Миланова НИКОЛИЋ рођена Јововић

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav

MARKU VULAŠU

Voljeni Marko, ostaje nam neizmjerna tuga i sjećanje na tebe. Ostaćeš vječno u našim srcima.

Hvala ti za svu pažnju koju si poklanjao našoj porodici.

1039

Sa velikom tugom u našim srcima šaljemo posljednji pozdrav i oproštaj našem dragom

MARKU VULAŠU

Voljeni Marko, prerano si nas napustio, ali ćeš nam zauvijek ostati u srcima i sjećanjima. Počivaj u miru, dragi Marko „Mašja“ Vulaš!

Stric VOJIN, braća i sestre od strica IGOR, FILIP i MARIJANA VULAŠ

1025

Posljednji pozdrav dragom kumu

MARKU

Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.

SANJA i NENO LALIČIĆ sa porodicom

RAKO, VESNA, ZORAN, MIKI i MAJA VULAŠ

1005

Posljednji pozdrav prijatelju PENJU

Počivaj u miru.

BRANKO MARKOVIĆ s porodicom

Posljednji pozdrav bratu

MARKU VULAŠU

Tužan je ovaj dan kada se prerano opraštamo od tebe. Ostavljaš tvoje kad si im najviše trebao.

Počivaj pored tvojeg oca kojeg si neizmjerno volio.

DEJAN VUJOVIĆ sa porodicom

Tužni pozdrav našem prijatelju i bratu

MARKU VULAŠU

Počivaj u miru, vesela i blagorodna dušo.

Tetak SLOBODAN i brat DEJAN VUJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

MARKU VULAŠU

Hvala na iskrenom i nezaboravnom druženju.

Počivaj u miru, moj dobri druže. JOVAN JOVETIĆ sa porodicom

1012

Posljednji pozdrav dragom bratu

PENJU

NEĐO BOROZAN sa porodicom

1014

Posljednji pozdrav dragom

MARKU Veskovu VULAŠU

Počivaj u miru.

RAJKO VUJOVIĆ sa porodicom

Sa tugom se opraštamo od našeg

PETRA – PENJA MILAŠEVIĆA

Dragi naš Penjo, voljeli smo te neizmjerno, ti si to i zaslužio svojom plemenitošću, dobrotom i časnim životom. Mi ćemo te čuvati od zaborava i sa ponosom pominjati.

Porodica pokojnog DUŠANA MILAŠEVIĆA

1013

1011

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

PENJU

Hvala ti na pažnji i bratskoj ljubavi koju si nam nesebično pružao.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Sestra DRAGICA i sestrić MLADEN BORILOVIĆ sa porodicom

1019

Posljednji pozdrav prijatelju

PENJU MILAŠEVIĆU

MILI MRĐENOVIĆ

1038

1027

Posljednji pozdrav dragom

MARKU

Strina VESNA sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav kumu

PENJU MILAŠEVIĆU

MIŠO i FRANSOAZ

1026

1000

1029

1028

1002

Voljenom mom bratu

PEKAŠU

Heroju mog života. Bila je čast učiti od tebe i govoriti da sam tvoja sestra.

Tvoje mjesto niko ne može zamijeniti, uvijek ćeš biti na mojoj lijevoj strani.

Tvoja sestra BRANKA sa porodicom

1033

Posljednji pozdrav DRAGOM PRIJATELJU

DUŠANU MRKAIĆU

1032

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru, stricu, đedu

PETRU MILAŠEVIĆU

Drago brate, gajio si iskrene bracke odnose sa puno osjećanja prema mojoj porodici i nama bližnjima. Tvojom smrću gubimo najveći sigurni i pouzdani oslonac lišen najsrdačnjih brackih viđenja. Ponosan sam što si živio ozbiljan i odgovoran život, sa svim onim kvalitetima koji krase čovjeka najplemenitijih osobina.

Ostavljaš nas u tuzi i plačnog srca.

Posljednji pozdrav dragom stricu

SLOBO sa porodicom

PETRU MILAŠEVIĆU

S ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomene na tebe.

MILOŠ i SANDRA sa porodicom

Dragi ujače PENJO

Kako se oprostiti od tebe???

Riječi nijesu dovoljne da opišu bol. Ostaćeš upamćen kao neko poseban u mom srcu. Tvoj AŚO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom stricu i uvaženom prijatelju

PETRU MILAŠEVIĆU

Nosićemo te zauvijek u srcu i sjećanjima i čuvati od zaborava.

MILENA i BOBO sa porodicom

1007

Posljednji pozdrav dragoj sestri LJUBICI SUŠIĆ

Od brata GOLUBA sa porodicom

1034

Posljednji pozdrav našem direktoru

1037

Hvala za pošteni i ljudski odnos, ostajete zauvijek u našim sjećanjima.

Porodici iskreno saučešće.

PROIZVODNJA STRATUS

1035

Posljednji pozdrav dragom zetu

Dragi moj ujače PENJO

Ponosan na svaku uspomenu i sjećanje na tebe. Zauvijek ćeš biti moj uzor...

Tvoj LUKA sa porodicom

VOJISLAVU KALEZIĆU

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Porodica GOBOVIĆ

977

VOJISLAV Jagošev KALEZIĆ

Od ćerki TAMARE i MAJE

Posljednji pozdrav mom velikom prijatelju

995

991

1036

VOJU

VESKO BULATOVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru! Porodica RADOVIĆ i KOLEKTIV ŠTAMPARIJE 3M MAKARIJE DOO 1020

Posljednji pozdrav dragom komšiji VOJU KALEZIĆU

Počivaj u miru.

990

VESKO i BORO GLUŠICA sa porodicama

Poljednji pozdrav dragom prijatelju

VOJISLAVU KALEZIĆU

998

SJEĆANJE

Godinu dana je od smrti naše

JANKO RAIČEVIĆ

Počivaj u miru.

RAJKE MARKOVIĆ

Prošla je godina beskrajne tuge i boli od kada te nema među nama. Prolaze dani a u svakom si utkana kao zlatna nit. Ostaješ rana na srcu i bol u duši. Volimo te i molimo se za pokoj tvoje duše.

1009

MUJO PEJOVIĆ sa porodicom

U nedjelju, 23. aprila 2023, navršavaju se dvije godine od smrti

VESELINA Ivovog SJEKLOĆE

Vrijeme prolazi, a Ti si svakog dana sa mnom kroz najljepše uspomene i sjećanja. Neka tvoja napaćena i plemenita duša počiva u miru.

Ožalošćena supruga RADMILA

1001

Tvoje kćerke

LELA i IRENA sa porodicama

Четрдесет је дана од смрти нашег драгог и никада прежаљеног брата, оца и ђеда

DIJANA, DARKO i DARIJA

Šest mjeseci je od smrti našeg dragog

BOŽIDARA MARKOVIĆA

Tvojim odlaskom u našim životima je ostala praznina koju popunjavamo uspomenama, sjećanjima i pričama o tebi i tvojoj plemenitosti i ljubavlju koju si nam pružao. Ponosni na tebe

1022

Са поносом ћемо те помињати и чувати од заборава.

Дана 22. априла 2023. године у 11 часова, породица и пријатељи ће посјетити његову вјечну кућу на гробљу манастира Градиште у Буљарицама.

Ожалошћена породица

974

Pola godine od smrti moje sestre

LJILJE ĐURANOVIĆ Neizmjerno nedostaješ. Tugujem za tobom i za našim voljenim roditeljima. BILJA

Voljenoj VIDOSAVI pok. Spasoja BOŠKOVIĆ rođ. Matković

Prošla je godina od kada si nas napustila. Praznina nastala tvojim odlaskom ne može se iskazati riječima. Tvoja beskrajno topla ljubav i plemenito srce, u kojem je bilo mjesta za sve koje si voljela, učinili su da zauzmeš mjesto među anđelima. Vječno ćemo se sjećati tvog blagog lika, čestitosti, ljudskog i dostojanstvenog života. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo tebe i tatu od zaborava.

U subotu, 22. aprila 2023. godine, u 11 časova porodica će posjetiti njihovu vječnu kuću.

Kćerka ZAGORKA, sinovi DOJČILO i BOŠKO sa porodicama

Draga naša teta

Porodica MARKOVIĆ

Danas se navršava 40 dana od smrti

ARSENIJA VUČERAKOVIĆA

Neka u miru počiva Tvoja duša dobra. Hvala Ti na nesebičnoj ljubavi prema svima nama.

Supruga JADRANKA, sin RAŠKO, ćerka ANA i snaha BILJANA

LJUBE

Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju i poštovanjem.

LJILJA i SONJA sa svojima

1023

993

986

Voljeni naš

BATO

Znamo da si sada na nekom boljem mjestu, da nas čuvaš i snagu nam daješ.

Mi tvoji najmiliji znamo koliko je teško živjeti bez tebe, bez tvog osmijeha, dodira i zagrljaja.

Živjećeš vječno voljen u našim ranjenim srcima.

Supruga ANDREA, kćer ENA i sin DANILO

Voljeni sine

BATO

Vrijeme prolazi, a uspomene sve više bole. Svome ocu i majci sve više nedostaješ.

Sa ljubavlju i ponosom čuvaćemo sjećanje na tebe i dok mi živimo živjećeš sa nama u našim mislima i u našim srcima.

Tvoji otac MILORAD i majka MIRA

984

Dana 23. aprila 2023. godine navršava se 40 tužnih i bolnih dana od smrti našeg voljenog supruga, oca, sina i brata

MILUTINA – BATA BOŽOVIĆA

Još u nevjerici živimo i tugujemo. Otišao si tamo gdje nema bola, a bol si ostavio nama koji smo te voljeli.

Boli praznina koja nikada neće biti popunjena. Bole suze, bole uspomene, boli ćutanje. A u toj boli postoji nešto što nikada umrijeti neće, a to su ljubav i sjećanje na tebe.

Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam pružio.

U nedjelju, 23. aprila, u 9 časova porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću na groblju Vrbice.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Porodica BOŽOVIĆ

982

Dragi

BATO

Prošlo je četrdeset tužnih dana od kada nisi sa nama… Vrijeme prolazi a bol i tuga ostaju vječno.

Uspomenu na tebe zauvijek ćemo čuvati u našim srcima i mislima.

Tvoja sestra MILENA, zet DEJAN i sestrične MARIJA i PETRA

Prošlo je 40 dana od kada nije sa nama naš voljeni

BATO BOŽOVIĆ

Suze, tuga, bol, sjećanje, nevjerica… Nek tvoja anđeoska duša počiva u miru. Tvoja sestra od strica OLJA sa porodicom

Voljenom

U nedjelju, 23. aprila 2023. godine, navršava se 40 dana od prerane smrti našeg dragog i voljenog

MILUTINA – BATA BOŽOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje našu bol i tugu. Bol nije u riječima nego u srcima i duši. Tugovaćemo zbog tvoje rano ugašene mladosti, ljepoto naša, naš ponose.

Počivaj u Rajskom miru, naš voljeni Baćko.

Uvijek tvoji: ujak VESELIN, ujna MIRA, braća BLAŽO i VASILIJE i snaha SANJA

U nedjelju, 23. aprila 2023. godine, navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog i neprežaljenog

BOŽIDARA – BOŽA Miloradovog MILATOVIĆA

Postoje rane koje vrijeme ne liječi, pogledi koji te svuda traže i srca u kojima vječno živiš. Dirnuti dubokom ljudskom pažnjom u ovom teškom trenutku porodica duguje neizmjernu zahvalnost rođacima, kumovima, prijateljima i komšijama.

Hvala svima koji izjaviše saučešće lično i putem telefona, koji poslaše telegrame saučešća i onima koji položiše cvijeće. Neizmjerno hvala doktoru Siniši Dragniću, visoko odanom Hipokratovoj zakletvi, koji je uložio natčovječanske napore tokom liječenja voljenog i neprežaljenog Boža. Takođe, zahvalnost dugujemo doktorima i medicinskom osoblju Doma zdravlja u Danilovgradu i danilovgradskoj Hitnoj medicinskoj pomoći, kao i vrijednom osoblju bolnice Brezovik u Nikšiću.

Porodica će istog dana u 10 časova posjetiti Božovu vječnu kuću u selu Dabovići – pod Ostrogom. Ožalošćena porodica MILATOVIĆ

981

BATU

Nije rastanak taj koji boli, boli zagrljaj koji je posljednji, bole uspomene, boli kraj i pomisao da te nikada više nećemo vidjeti.

Nedostaješ, nedostajaćeš svakog dana, ali ćemo te čuvati od zaborava.

ZORE, NIKICA, SANJA, PETAR i NIKA

U nedjelju, 23. aprila 2023. godine, navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog i neprežaljenog supruga i oca

BOŽIDARA – BOŽA Miloradovog MILATOVIĆA

Ne može tuga biti jača od traga koji si ostavio, ljubavi što si nam pružao i najljepšeg sjećanja na tebe, koje ćemo dostojanstveno čuvati i o tebi sa ponosom govoriti.

Ostalo je toliko toga nedorečenog, ostala je praznina, bol i suze koje same teku. Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za veliku ljubav, porodičnu toplinu i čvrst oslonac.

Sa nama u svakoj riječi i priči, svakoj suzi i sjećanju. Satkani od tvoje dobrote i ljubavi, tvoje neizmjerne pažnje i našeg bezgraničnog ponosa i zahvalnosti, čuvaju te u srcima

Tvoje JULKA, BETA i SEKA

985

978

Oglasi i obavještenja

Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša draga

BOSA Stevanova BLAGOJEVIĆ

Vrijeme prolazi, a ti si svakog dana sa nama kroz sjećanje, uspomene i anegdote. Svako sjećanje na tebe nama pričinjava osmijeh na licu, ali u srcu ostaje tuga. Hvala ti na svemu.

Dana 22. aprila 2023. godine u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Navršava se 40 dana od smrti naše

STANKE Tomove VUJOVIĆ

Teško je prihvatiti istinu da više nisi tu. Nedostajaćeš u svakom trenutku naših života. Živjećeš vječno u nama dok dišemo. U nedjelju ćemo u 10 časova posjetiti Stankinu vječnu kuću.

1024

Навршава се 40 дана од смрти нашег вољеног

1015

ЂУРА Васа ИВАНОВИЋА

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да ћемо у суботу 22. априла 2023. године, у 11 часова, посјетити његову вјечну кућу на Новом градском гробљу у Будви.

Ожалошћени:

супруга СВЕТЛАНА, син ЛУКА, брат САВО, сестра КСЕНИЈА, снахе ИРЕНА и НАТАША и остала многобројна родбина

1031

Navršava se godina dana od kada nas je iznenada napustio naš

IVAN Borivoja KUČ

Njegovim odlaskom ostala je velika praznina i tuga. I dalje nam je teško bez njega, a znamo da to neće proći. Ostaje nam ponos i čast što je bio naš. Obilježićemo pomen na Ivana u subotu 22. aprila na Čepurcima u 10 časova.

PORODICA

1016

1017

40 dana je od smrti naše majke

Četrdeset dana je od smrti naše babe, tašte i majke

STANKE

Miriše proljeće… Jorgovani koje si mnogo voljela, mirišu baš kao oni sa tvoje Lipe Dobrske! Ti znaš sve…

I nemoj da brineš.

Počivaj u miru među anđelima

Vole te

IVAN i IVANA

STANKE

Draga baba, Tužni od bola da bilo šta kažemo… Znamo samo da ćeš uvijek biti duboko urezana u našim srcima. Putuj s anđelima i počivaj u miru

Vole te tvoji: NIKOLA, ANDREJ, MIJO i IVANA

OŽALOŠĆENA PORODICA

992

Divni naš, neponovljivi

BRATISLAV – BATO KOKOLJ

Nećemo brojati dane i godine. Vrijeme ništa ne znači, ne liječi, samo nas uči da živimo bez tebe. A teško je. Preteško.

Tvoji NAJMILIJI

Deset je godina od kada nije sa nama naš voljeni

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da se navršava godina dana od kada nije sa nama naš voljeni

DRAGO BANOVIĆ

Bio si najbolji u svakoj tvojoj životnoj ulozi. Bio si uzor, ponos i podrška čitave porodice. Čuvamo te od zaborava i ponosno koračamo životnim stazama kojim si nas učio.

Tvoji: supruga SAVETA, ćerka IVANA, sin BATRIĆ, snaha VALENTINA, unučad SOFIJA, STEFAN, KATJA i TARA

BRUNO pok. Anta BRKANOVIĆ

Dana 22. aprila 2023. godine, subota, u 9 časova održaće se Sveta misa u crkvi Gospe od Snijega, nakon čega ćemo posjetiti njegovu vječnu kuću na gradskom groblju u Škaljarima.

OŽALOŠĆENA OBITELJ

976

Navršava se šest mjeseci od kada nas je napustila naša

BOSILJKA STOJANOVIĆ

Svojom plemenitošću i dobrotom, ostavila si trag u životima svih koji su te poznavali. Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Porodica će posjetiti njenu vječnu kuću u subotu 22. aprila u 10 časova.

СЈЕЋАЊЕ

др ВЛАДИМИР Д. ЈОВИЋЕВИЋ

Драги оче, ево брзо прође и трећа година од твог одласка са животне стазе, а немир нас прати и раздире. Твој животни пут је био тегобан и трновит, мучећи се са невидљивом патњом у души. Неправде су те пратиле читавог живота, а највећа на дан твоје сахране!

Опрости за све, за све неиспричане и недоречене наше разговоре.

Опрости што ти нијесмо испунили највећу животну жељу.

Хвала ти за све!!!

Твоји: РАДМИЛА, АНДРИЈА, АЛЕКСАНДАР, НИКОЛА, ГАВРИЛО, РЕБЕКА и МИХАИЛО

989

Prošlo je 40 dana i 23 godine od smrti naše majke našeg oca

LJUBICE

DIMITRIJA ANTIĆ

Trudićemo se da sjećanje na vas nikad ne izblijedi, dragi naši roditelji. Obavještavamo rođake, prijatelje, komšije da ćemo dana 22. aprila 2023. godine u 11 časova posjetiti njihovu vječnu kuću na Čepurcima u Podgorici.

Sinovi ZORAN i NIKOLA sa porodicama

994

Na osnovu Odluke Odbora direktora broj 2355/4 od 12. aprila 2023. godine, Akcionarsko društvo “MONTECARGO” Podgorica raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor izvršnog direktora Akcionarskog društva „MONTECARGO“ Podgorica

Pored opštih uslova predviđenih zakonom, kandidat treba da ispunjava sljedeće uslove:

-da ima visoku školsku spremu, najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja -da posjeduje organizatorske sposobnosti i smisao za rukovođenje, -da ima najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima, -da ne postoje zakonske smetnje definisane članom 52 stav 2 Statuta AD „Montecargo“ Podgorica, a koje se shodno zakonu primenjuju i na izvršnog direktora

Izvršni direktor se imenuje na mandatni period od četiri godine

Uz prijavu za konkurs kandidat za izvršnog direktora treba da dostavi sljedeće dokaze: diplomu o stečenom obrazovanju ili fotokopiju ovjerenu pred nadležnim organom, dokaz o radnom iskustvu (uvjerenje ili neki drugi dokaz), fotokopiju lične karte ili pasoša, uvjerenje od nadležnog organa da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, pisani plan i program vizije razvoja kompanije u naredne četiri godine.

Prijava treba da sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresu, radnu biografiju(CV), kontakt telefon i e-mail adresu.

Kandidati su dužni da kompletnu dokumentaciju i dokaze u originalu ili ovjerenoj kopiji dostave na adresu: Akcionarsko društvo ’’ MONTECARGO ’’ Podgorica, Trg Golootočkih žrtava broj 13 Podgorica, sa naznakom ’’ZA ODBOR DIREKTORA- prijava na javni konkurs za izbor izvršnog direktora.’’

Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana objavljivanja javnog konkursa u sredstvima javnog informisanja – štampanim medijima.

Neblagovremene ili nepotpune prijave neće se razmatrati. Sa kandidatima koji dostave potpune prijave biće obavljen intervju.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA

Miroslav Brajović, s.r.