Issuu

Predsjednik odborničkog kluba „Za evropski Nikšić“ kaže da je onemogućavanje diskusije o smjeni Marka Kovačevića klasični politički kukavičluk većine

Muratović: Demokrate

žele da sačuvaju fotelju do izbora jer im je podrška šest odsto

JOŠ JEDAN PROTEST SUSJEDA: Hrvatska odlučila da njeni vaterpolo klubovi ne igraju na kotorskom bazenu

Bojkot bazena „Zoran

Džimi Gopčević“ dok mu se ne promijeni naziv

Što je DF obećao Demokratama, vidjećemo narednih dana. Očekujem da će dobiti dio nekog sekretarijata, neka nova mjesta po dubini jer tako oni funkcionišu – rekao je Boris Muratović

POGLED SA STRANE:

STR. 2.

Crnogorska dijaspora u Srbiji i bilo gdje u svijetu ne smije biti torpedo protiv stanovništva Crne Gore

Dvojni

Piše: dr Dragan VESELINOV

STR. 4. i 5.

Crnogorac

DVOSTRUKI ARŠINI: Kako je kopanje jadarita postala ulaznica Srbije za EU

Odlukom o nazivu bazena omalovažene su žrtve i nanesena šteta međusobnim odnosima Hrvatske i Crne Gore. Dodatno, to je jedno od otvorenih i neriješenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore. Dok gradski bazen u Kotoru ne promijeni sporni naziv, vaterpolo reprezentacija i klubovi iz Hrvatske svoje utakmice mogu igrati na svim ostalim sportskim bazenima u Crnoj Gori - kaže se u dopisu u koji je Pobjeda imala uvid. S ovom preporukom i razlozima za njeno donošenje upoznata je i krovna evropska organizacija European Aquatics

STR. 3.

HUMANOST NA DJELU: Stjuardesa koja je u petak veče spasila putnika biće proglašena za najboljeg zaposlenog kompanije Aerodromi Crne Gore

11.

SKANDALOZNO: U Nikšiću napadnuta ekipa Hitne pomoći, došlo i do masovne tuče

Doveli pacijenta pa izudarali doktorku

Ministar zdravlja Šimun najavio da će inicirati pooštravanje mjera u slučaju napada na medicinske radnike. Slobode su juče lišene dvije osobe, a protiv maloljetnika podnijeta krivična prijava

Diplomata, profesor, istraživač i umjetnik Antun Sbutega za Pobjedu o svojoj izložbi „Magični svijet stripa“

Predsjednik odborničkog kluba „Za evropski Nikšić“ kaže da je onemogućavanje diskusije u nikšićkom parlamentu o smjeni Marka Kovačevića klasični politički kukavičluk većine

Muratović: Demokrate žele da sačuvaju fotelju do izbora jer im je podrška šest odsto

PODGORICA – Vladajuća većina u Nikšiću pribjegla je klasičnom političkom kukavičluku i nepoštovanju više od 20.000 građanki i građana koje mi predstavljamo, time što nije omogućila diskusiju o smjeni predsjednika opštine Marka Kovačevića. Demokrate su pokazale da žele da sačuvaju fotelje do lokalnih izbora, jer je njihova trenutna politička relevantnost u Nikšiću, prema najnovijim istraživanjima, šest odsto – kazao je za Pobjedu Boris Muratović, predsjednik odborničkog kluba „Za evropski Nikšić“. Muratović je, povodom uklanjanja sa dnevnog reda sjednice loklanog parlamenta i četvrte inicijative za razrješenje Kovačevića, kazao da nije imao posebna očekivanja od Demokrata, iako je njihov član, a ujedno predsjednik SO Nikšić Nemanja Vuković nakon sramnog govora Kovačevića na Grahovcu osudio te riječi i kazao da one ne doprinose multikulturalnom i građanskom konceptu na kojem je Crna Gora bazirana. Četvrta inicijativa opozicije za razrješenje Kovačevića podnijeta je tokom prošlog mjeseca, a nakon Kovačevićevog skandaloznog govora na Grahovcu, kada je zaprijetio - „sa onima koji nam nijesu braća, postupaćemo kao sa Turcima“.

KoraK dalje

- Voljom većine odbornika i prethodna tri puta je ta tačka

skinuta sa dnevnog reda. Ali ovog puta su otišli korak dalje – skinuli su je sa dnevnog reda i nijesu nam dozvolili čak ni proceduru od tri minuta u kojoj bih ja, kao šef najvećeg kluba odbornika i izvjestilac za ovu tačku, kazao stav svih koji su potpislai inicijativu. Oni su pribjegli klasičnom političkom kukavičluku i nepoštovanju više od 20.000 građanki i građana koje mi predstavljamo – kazao je Muratović. Istakao je da su građani očekivali diskusiju u kojoj bi se ukrstili argumenti „i kazali zbog čega čin prvog čovjeka grada ne može služiti na čast nikome normalnom“, ali, kako je rekao, većina je spriječila diskutovanje iz straha što bi se sve moglo reći. Muratović je kazao da je prijedlog bio samo posljedica onoga šta se dešavalo, a uzrok je „ekces koji je napravio predsjednik opštine i to ne prvi put, nego i deseti put za vrijeme svog mandata“.

Na pitanje je li iznenađen reakcijom Demokrata i što stoji iza nje, Muratović je rekao da oni žele da sačuvaju fotelje do lokalnih izbora.

- Njima je milije da sačuvaju fotelju i ovih šest mjeseci do lokalnih izbora, jer njihova trenutna politička relevantnost u Nikšiću, prema najnovijim istraživanjima, je šest odsto. Toliko imaju podrške kao jedan koalicioni partner koji trenutno vrši vlast u Nikšiću – istakao je Muratović. Kazao je i da vjeruje da su u pitanju politička trgovina i lični interes.

Boris Muratović

- Što im je DF obećao, vidjećemo narednih dana. Očekujem da će dobiti dio nekog sekretarijata, neka nova mjesta po dubini jer tako oni funkcionišu. Dakle, populizam i partitokratija, gdje nema bilo kakve političke kičme, stava i političke odgovornosti, makar u ime onih ljudi koji su ih birali – kazao je Muratović.

Prema njegovim riječima, lokalna većina želi zabraniti „živu“ riječ u Nikšiću.

- Zbog toga smo i kazali da neće još jednom obesmisliti tu inicjativu koja je došla iz naših redova, i zbog koje je ta sjednica SO zakazana. Da nije bilo prijedloga o razrješenju Kovačevića, ne bi bilo ni te sjednice. Zato smo poka-

zali svoj prkos i revolt, kako ne bi još jednom zloupotrijebili nadležnosti i iskazivali moć na bazi toga što su imali samo jednog odbornika više u glasanju. Odbornica Ure je bila za to da prijedlog bude na dnevnom redu i konačni zbor je bio 20:19. Zbog jednog odbornika više demonstriraju moć i žele zabraniti slobodnu riječ i djelovanje opozicije – kazao je Muratović.

Rekao je da je za njih bilo neočekivano ono što se desilo na sjednici SO, te da su iskazali revolt.

- Iskazali smo nezadovoljstvo. Pokazali smo im da možda mogu kako hoće, ali ne i dokle hoće – rekao je Muratović. Na pitanje da li se prekidima

sjednice, kao što je bio slučaj u nikšićkom parlamentu, kao i onaj u državnom na prethodnom premijerskom satu, uvodi nova praksa u djelovanju DPS-a, Muratović je kazao da je to vid revolta.

PraKSa

- U svoje ime, ali i OO DPS-a, mogu reći da smo preuzeli tu praksu da ubuduće djelujemo po tom principu, jer ukoliko oni koji bi trebalo najviše računa da vode o zakonima, institucijama, krše i zloupotrebaljavaju svoje nadležnosti, onda moramo pokazati da ćemo tome stati na kraj. To je korak u našoj borbi, a u zavisnosti kako se oni budu ponašali, mi ćemo zauzeti svoj stav. Nikada nećemo biti poput nekadašnje opozicije koja je nebrojeno puta i lomila mikrofone u Skupštini i inventar. Mi nećemo biti rušilački faktor, već konstruktivna opozicija, ali isto tako nećemo dati na sebe, Nikšić i Crnu Goru. Smatram da smo mi posljednja brana koja ne smije pasti, jer ako padne, pašće i antifašistička, i multikulturalna i građanska i sekularna i multivjerska Crna Gora – kazao je Muratović.

Istakao je da će nastaviti da prisustvuju sjednicama SO Nikšić.

- Nastavićemo da pokazujemo političku i intelektualnu nadmoć kao i prethodne tri godine, a za DPS i naše tradicionalne koalicione partnere nema većeg poklona od toga da oni budu na vlasti još šest mjeseci,

Nosilac liste „Za budućnost Budve“ optužio pojedince iz „Budva naš grad“ da pregovaraju sa DPS-om Mikijelj: Krenuli su stranputicom do vlasti

PODGORICA – Na veliku

žalost građana Budve, pojedinci iz grupe građana „Budva, naš grad“ pošli su stranputicom i započeli pregovore sa DPS-om kako bi formirali koaliciju za vlast u Budvi, što je Nikola Jovanović nedavno najavio. Iz priloženog se da zaključiti da je Jovanović zaboravio tridesetogodišnju borbu protiv destrukcije Budve od DPS-a i njihovih satelita, zaboravio je poharu grada,

urbanističko i svako drugo razaranje, zaboravio je borbu za očuvanje svetinja i za Temeljni ugovor, kao i torturu koju su sprovodili DPS, SDP i njihovi sateliti 2020. godine ispred zgrade Opštine, stvarajući podjele i diskriminaciju na svakom polju - poručio je nosilac liste „Za budućnost Budve“ Mladen Mikijelj. Kaže da je teško povjerovati da će mnogi borci protiv DPS-a sa liste „Budva naš grad“ pri-

hvatiti „da glasaju DPS - SDP vedete, u okviru koalicije koju Nikola Jovanović želi da dogovori“. Reagovao je nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović. - Koristeći sopstveni istorijat neformalnih razgovora sa DPS-om u kojima je Mikijelj doživio debakl, iz iskustva ih prepričava, koristeći moje ime i listu koju sam predvodio. Draga gaspodo, nemojte toliko trošiti energije u smišljanju laži - istakao je on. r.P.

Milović: Nijesam se sastajao sa Jovanovićem

Nosilac liste DPS-a u Budvi Nikola Milović tvrdi da se nije sastajao sa nosiocem liste „Budva naš grad“ Nikolom Jovanovićem kako bi pregovarali o formiranju vlasti u tom gradu. Pobjeda je juče objavila da je raspisivanje novih vanrednih izbora u Budvi, kako sada stvari stoje, najizvjesnije rješenje za tu opštinu, budući da su propali svi

pokušaji Jovanovića da obezbijedi neophodnu većinu za formiranje vlasti. Prema informacijama našeg lista, Jovanović se prethodnih dana više puta sastajao i sa Milovićem, pokušavajući preko njega da obezbijedi podršku dijela odbornika te partije, ali ni u tome nije uspio. Međutim, Milović negira ove navode.

- Lažna je vijest da sam

jer i jedan dan na vlasti ovako kako oni to rade, nadomještava sve što bi bila naša kampanja u susret izborima. Jer oni pokazuju i svoje neznanje, i neprofesionalnost, i mržnju i neotvorenost za kreiranje bolje budućnosti. Vjerujem da će to građani adekvatno kazniti na izborima kad god oni budu, a biće do marta 2025. godine –istakao je Muratović. Sjednica SO Nikšić na kojoj je trebalo da se raspravlja o smjeni Kovačevića bila je zakazana za 18. jul, ali rasprave nije bilo zbog toga što je Klub odbornika Nove srpske demokratrije (NSD) zatražio da se ta tačka skine sa dnevnog reda. Odbornici opozicionih partija blokirali su predsjedavajući sto i onemogućili dalji rad, jer Muratoviću, šefu Kluba „Evropski tim za Nikšić“, nije dozvoljeno da govori. Inicijativu za razrješenje Kovačevića podnio je Klub odbornika „Evropski tim za Nikšić“, a potpisali su je i ostali odbornici nikšićke opozicije - Nikola Zirojević (SD), Jelena Marković (LP) i nezavisna odbornica Tatjana Knežević-Perišić. Kovačević je na obilježavanju godišnjice bitke na Grahovcu i Spasovdana poslao zastrašujuće poruke - da će „biti strpljivi i čekati otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća“, ali „ako neko neće da budemo braća i ako hoće više da liče na Turke, onda ćemo u budućnosti bogami sa njima kao prema Turcima postupati“. I. KoPrIVICa

se sastajao sa Nikolom Jovanovićem i da sam pregovarao o formiranju vlasti u Budvi. Plasiranje dezinformacija, bez prethodne provjere, očigledno predstavlja ogledalo nove uredničke politike Pobjede! Ukoliko DPS bude pregovarala o formiranju vlasti u Budvi, pregovori će biti javni, transparentni i građani će o njima biti obaviješteni - poručio je Milović na mreži Iks.

(Odgovor novinara u sjutrašnjem broju)

Neđelja, 21. jul 2024.

KOTOR - Naziv gradskog bazena „ Zoran Džimi Gopčević“ u Kotoru je dodatno jedno od otvorenih i neriješenih pitanja između

Hrvatske i Crne Gore - stav je Ministarstva turizma i sporta Hrvatske. To se navodi u dopisu hrvatskog ministarstva upućenom 15. jula ove godine predsjedniku Vaterpolo saveza Mladenu Drnasinu, sa preporukom da vaterpolo klubovi iz Hrvatske ne gostuju i ne igraju na gradskom bazenu u Kotoru dok se ne promijeni ime bazena.

U dopisu, koji potpisuje državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Josip Pavić, navodi se da je ova preporuka donijeta nakon savjetovanja sa Ministarstvom vanjskih i evropskih poslova. Raniji naziv bazena bio je „Nikša Bićun“, a od 2021. godine „Zoran Džimi Gopčević“. Hrvatsko ministarstvo reagovalo je nakon promjene naziva bazena, ističući da je Gopčević bio čuvar zloglasnog logora Morinj 1991. godine. U dopisu hrvatskog ministarstva turizma i sporta, koji je proslijeđen i na nekoliko adresa u Crnoj Gori, poput Vaterpolo saveza Crne Gore i vaterpolo klubova, kaže se da je razlog za ovakvu odluku, jer gradski bazen u Kotoru, odlukom Skupštine opštine Kotor, nosi naziv po Zoranu Gopčeviću, jednom od zapovjednika straže logora Morinj u kojem su za vrijeme velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku bili zatočeni, maltretirani i ubijani hrvatski civili i branitelji, a o čemu postoje brojna svjedočanstva hrvatskih zatočenika tog logora. - Odlukom o nazivu bazena omalovažene su žrtve i nanesena šteta međusobim odnosima Hrvatske i Crne Gore. Dodatno, naziv bazena u Kotoru je jedno od otvorenih i neriješenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore. Dok gradski bazen u Kotoru ne promijeni sporni naziv, vaterpolo reprezentacija i klubovi iz Hrvatske svoje utakmice mogu igrati na svim ostalim sportskim bazenima u Crnoj Gori - kaže se u dopisu u koji je Pobjeda imala uvid. O ovoj preporuci i razlozima za njeno donošenje upoznata je i krovna evropska organizaciju European Aquatics.

PREBACIVANJE

ODGOVORNOSTI

O ovom problemu Pobjeda je pisala u martu ove godine, nakon što se VPK Primorac vratio u Prvu ligu, a predsjednik tog kluba Siniša Kovačević Pobjedi kazao da je, i pored ovog uspjeha, klub suočen sa problemom, jer hrvatski vaterpolo klubovi neće da igraju na bazenu u Kotoru nakon što je 2021. godine promijenjen naziv bazena „Nikša Bućin“ u „Zoran Džimi Gopčević“.

Predsjednik VKP Primorac Siniša Kovačević potvrdio je juče ovu vijest, ali nije želio da komentariše, uz obrazloženje da će se po ovom pitanju oglasiti narednih dana. Kovačević je tada za Pobjedu

JOŠ JEDAN PROTEST SUSJEDA: Hrvatska odlučila da njeni vaterpolo klubovi ne igraju na kotorskom bazenu

Bojkot bazena „Zoran Džimi Gopčević“ dok mu se ne promijeni naziv

Odlukom o nazivu bazena omalovažene su žrtve i nanesena šteta međusobnim odnosima

Hrvatske i Crne Gore. Dodatno, naziv bazena u Kotoru je jedno od otvorenih i neriješenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore. Dok gradski bazen u Kotoru ne promijeni sporni naziv, vaterpolo reprezentacija i klubovi iz Hrvatske svoje utakmice mogu igrati na svim ostalim sportskim bazenima u Crnoj Gori - kaže se u dopisu u koji je Pobjeda imala uvid. Sa ovom preporukom i razlozima za njeno donošenje upoznata je i krovna evropska organizaciju European Aquatics

ocijenio da je VPK Primorac žrtva političkih pritisaka iz Hrvatske i nečinjenja dosadašnjih vlada Crne Gore. - Ovo mora da se riješi na državnom nivou, jer „Primorac“ ne može ništa da uradi sam, pa čak ne može ni Opština Kotor. Ovo mora da riješi Vlada, odnosno država Crna Gora - kazao je Kovačević tada, dok još nijesu imali zvaničan stav Vaterpolo saveza Hrvatske, već samo usmene instrukcije da hrvatski klubovi ne igraju utakmice na bazenu u Kotoru. Kovačević je podsjetio da je prije deset i više godina na bazenu u Kotoru odigran memorijalni turnir koji je nosio naziv „Zoran Džimi Gopčević“ na kojem je učestvovao VK Medveščak iz Zagreba, te da ne zna šta se u međuvremenu desilo pa Hrvatska sada ima drugačiji stav. Podsjeća i da je 2016. godine upravo Hrvatska građanska inicijativa u kotorskom parlamentu glasala za davanje naziva ulice u Orahovcu Zoran Džimi Gopčević. - Šta se naknadno desilo, da li su u međuvremenu došli do nekih novih informacija, saznanja, dokaza, ne znam. U svakom slučaju neke svoje tvrdnje bi morali potkrijepiti dokazima, a eventualnu odluku o promjeni naziva bazena morali bi donijeti odbornici

kotorskog parlamenta - kazao je Kovačević.

SPORNA ODLUKA

Inicijativu da se bazen zove po poznatom vaterpolo asu Zoranu Džimiju Gopčeviću, koji je preminuo 30. septembra 2000. godine, dali su Vaterpolo i plivački savez Crne Gore, VPK Primorac, VA Kataro i Vaterpolo savez Srbije. Za tu odluku glasalo je 17 odbornika vladajuće većine u Skupštini opštine Kotor, ali i šest ili sedam opozicionih odbornika, uključujući i odbornike DPS-a. Nakon usvajanja odluke o promjeni naziva bazena, ubrzo je uslijedila reakcija iz susjedne Hrvatske, tamošnjeg ministarstva vanjskih i evropskih poslova (MVEP), koje je uputilo protestnu notu Crnoj Gori i osudilo odluku kotorske SO o imenovanju zimskog bazena Zoran Džimi Gopčević, koji je, kako su saopštili, bio čuvar zloglasnog logora Morinj 1991. godine, a da su zatvorenici logora u Morinj svjedočili da je Gopčević kao zapovjednik smjene straže u logoru učestvovao u mučenju i maltretiranju. Iz MVEP Hrvatske tada je navedeno da je ,,krajnje neprihvatljivo da se javni objekat naziva po imenu čuvara zloglasnog logora Morinj 1991. godine i da takva odluka nije u duhu

dobrosusjedskih odnosa koje gradimo sa Crnom Gorom, te će zasigurno imati posljedice na naše buduće odnose“. I gradonačelnik grada Dubrovnik Mato Franković uputio je tada javno pismo predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću, u kojem je, između ostalog, izrazio nadu „da ćete svjesni pogreške koju je napravilo Vaše Općinsko vijeće razmotriti promjenu imena navedenog bazena, jer isto predstavlja nepremostiv jaz između dva naša grada“. I VK Mladost iz Zagreba se tada oglasio saopštavajući da su svi hrvatski klubovi odlučili da ne igraju utakmice na bazenu u Kotoru. Potom je predsjednik Vaterpolo saveza Hrvatske u ime Upravnog odbora poslao dopis i predsjedniku PVS Crne Gore, sa stavom da iz poznatih razloga hrvatski klubovi, nažalost, neće nastupati na utakmicama na bazenu u Kotoru. U cilju prevazilaženja takve situacije, Upravni odbor Regionalne vaterpolo lige je donio odluku da se sezona takmičenja odigrava turnirski, te da Kotor neće biti domaćin nekog od turnira, niti u Premijer ni A1 ligi. Kako sada stvari stoje, ni četvrtu tamičarsku sezonu zaredom, hrvatski vaterpolo klubovi neće igrati utakmice na bazenu u Kotoru. U susret godišnjici smrti Zo-

rana Gopčevića 2020. godine i povodom otvaranja rekonstruisanog gradskog bazena, vaterpolo trener Pavle Vičević, otac proslavljenog vaterpoliste Mirka Vičevića, osnivača Akademije Kataro, koji je i predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, pokrenuo je inicijativu kod nadležnih opštinskih organa, da zimski bazen u Škaljarima nosi ime Zorana Gopčevića.

GREŠKA ZA GREŠKOM

On je tada za Radio Kotor kazao da je ta ideja dugo u njegovim mislima.

- Početkom godine dao sam taj prijedlog na sjednici Odbora Skupštine vaterpolo akademije Kataro, gdje su praktično svi bivši saigrači, treneri i rukovodioci Primorca, iz onog zlatnog doba Zorana Gopčevića. Ideja je prihvaćena na opšte zadovoljstvo i upućena nadležnim organima u Opštini. Rekonstrukcija bazena se

približava kraju i ovo je pravi momenat da bazen ponese ime jednog izuzetnog vaterpoliste i čovjeka, kao što je Zoran Gopčević. Bio sam njegov trener i u Borcu i Primorcu i nadam se da će ova inicijativa biti razmotrena - kazao je Vičević tada za Radio Kotor. Odluka da vaterpolo klubovi iz Hrvatske ne gostuju na gradskom bazenu u Kotoru dok se ne promijeni njegov naziv, uslijedila je i nedugo nakon što je parlamentarna većina Skupštine Crne Gore 28. juna ove godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Zbog usvajanja ove rezolucije, iz Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske uslijedile su oštre reakcije uz ocjenu da se ovaj postupak Crne Gore ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim, te da nije u skladu sa deklarisanim ciljem članstva Crne Gore u Evropsku uniju. I. KOMNENIĆ

OTvORENO PiTANJE SA SUSJEDOm: Bazen „Zoran Džimi Gopčević“

Dopis hrvatskog ministarstva tamošnjem Vaterpolo savezu

Na sreću Crne Gore, dvojno državljanstvo još nije postalo ljudsko pravo. Ali se ide ka tome, doduše veoma sporo. Otuda bi za Crnu Goru bilo od koristi kada bi svoje pitanje nezavisnosti čvrsto otklonila pre nego što potomci Crnogoraca u inostranstvu steknu podgoričko državljanstvo sa pretnjom da ponište sopstvenu državu u korist Srbije. A ako od toga odustanu - iako niko ne zna da li bi i sada to pokušali, onda bi dvojno državljanstvo moglo doneti niz prednosti. Za sada, izgleda da se ne vredi kockati. Crna Gora nije članica velike grupe država koje dozvoljavaju dvostruko i višestruko državljanstvo.

NACIONALNO

DRŽAVLJANSTVO

Moderno nacionalno državljanstvo su donele američka i francuska revolucija u 18. veku. Uništenjem kolonijalnog statusa evropskih naseljenika u Americi u odnosu na London i uništenjem obaveznih pravnih razlika među francuskim klasama, pre 1789. godine, stvorena je nacija. Reč nacija je postalo ime za stanovništvo sa jednakim pravima i obavezama unutar granica njihove teritorije, njihove državine. Do tada je ta reč u Evropi imala najrazličitija drugačija značenja, počev od teritorijalnih udruženja studenata na univerzitetima do čisto profesionalnih udruženja stanovnika gradova. Nacije su bile udruženja.

U Francuskoj se moderna nacija podudarala sa etničkom većinom stanovništa, dok se u Americi nije podudarala i tamo je nacija bila nadetničke sadržine i okupljala je sve narode naseljene u njoj sa jednakim pravima građana. I danas je to tako, ali je tamošnja sadržina nacije u međuvremenu dopunjena: dopunjena je rođenjem Amerikanca kao novog etnosa dignutog iz kazana prethodno prispelih naroda. Amerikanac više nije bio samo prekookeanski geografski određen, već je postao i novi narod. Naravno, nemojmo zanemarivati rasnu degradaciju u Americi koja je bila isključena iz ,,bele“ definicije o jednakosti ljudi.

NEMA OPŠTEG

RJEŠENJA

Nema izgleda da se stigne do opšte međunarodno prihvaćene definicije kako građanske,

Dvojni Crnogorac

To što Crna Gora zadržava svoje pravo o tome kome hoće, a kome neće da da državljanstvo znači samo to da želi da vaga molbu svake individue da se upiše u njen spisak ravnopravnih građana i birača. To je pravo svake države. Crnoj Gori ne diše za vratom strana radna snaga koja bi obarala cijenu rada i pogoršavala domaćoj radnoj snazi izglede za zapošljavanje, već joj prijeti politička diverzija stare crnogorske emigracije u Srbiji i crnogorskih potomaka u Srbiji koji nose srbijansko državljanstvo. Ne svih. Ta emigracija ne želi da živi u Crnoj Gori, ali velikosrpski Beograd želi da je prinudi da preko dobijenog crnogorskog državljanstva, po osnovu ,,nacionalnog srpskog porijekla predaka“, uđe u podgorički birački spisak i sa najmanje novih 100.000 birača podvrgne Crnu Goru Srbiji. To je danas jedinstven primjer u Evropi - primjer da se narod u dijaspori, u susjednoj zemlji, huška da glasa i izda državu svog porijekla

tako i etničke nacije. Suviše je ideoloških i verskih razlika među narodima. To je razlog koji daje slobodu svim državama da samostalno, bez međunarodnog prava, određuju svoj model državljanstava. U osnovi ustavnog određenja manje-više svih evro-američkih država, francusko-američki model državljanina kao jednakog čoveka sa svim drugima ostaje do danas. Takav je i u Crnoj Gori. Ona već u članu 1 Zakona o crnogorskom državljanstvu govori da njeno državljanstvo ,,ne ukazuje na nacionalno i etničko porijeklo“ bilo kog čoveka. U tom smislu, niko iz Srbije, ko se poziva na srpstvo ili crnogorstvo, nije predodređen da primi državljanstvo Crne Gore. To dovodi velikosrpske sanjare do besa. Građanski model državljanstva nadmašuje drugačije tipove državljanstava - poput, recimo, verskih u ultra islamskim zemljama gde prvo moraš biti musliman da bi bio ravnopravan, i gde jedino muškarci imaju sva politička prava, a žene ne. I u međuvremenu, sa evolucijama liberalnih ideologija i migracijama svetskog stanovništva, sa rasejavanjem istog naroda na različite spoljne teritorije, otvorilo se pitanje dvojnih državljanstva sa velikim šarenilom uslova da se ono od zemlje do zemlje stekne. Čudesna je množina različitih shvatanja u svetu o pravu i nepravu na dodatno državljanstvo.

CRNA GORA SE

ZAŠTITILA OD DIVERZIJE

Do 5. juna 2024. godine dvojno državljanstvo dodeljuje 46 odsto od svih država u svetu. To je ne više od 70 do 80 država - objavljuju se o tome različiti podaci. U tu grupu otvorenih država ne spada i Crna Gora. Dvojno državljanstvo ipak nije potpuno isključeno u njoj i pod specijalnim pojedi-

načnim okolnostima je moguće. A za sticanje samo njenog državljanstva ona ima slične uslove kao i druge evropske države: dužinu neprekidnog legalnog boravka molioca na njenoj teritoriji, znanje jezika, da molilac nema kriminalni dosje, da molilac ima stalne izvore prihoda i prebivalište u Crnoj Gori, da je platio porez, da nije postao pretnja po bezbednost zemlje i drugo.

Crnu Goru od najezde beogradskog srpstva crnogorskih iseljenika u Srbiji od svih odredbi najbolje čuvaju dve. Prva je ta ,,neetnička“ odredba iz člana 1 iz koje proizilazi da Crna Gora nije obavezna da potomcima Crnogoraca koji su se odselili u druge države izda automatsko pravo

Niko neće dobiti crnogorski pasoš samo zato što je etnički Crnogorac ili Srbin, ili što je Musliman, Bošnjak, Hrvat, Albanac - ili bilo ko drugi porijeklom iz Crne Gore, ma gdje živio na Zemlji. Ne dobija ga nijedno dijete rođeno u Crnoj Gori ukoliko bar jedan od roditelja nema crnogorsko državljanstvo. Time je Crna Gora spriječila ,,porođajni turizam“ žena iz Srbije koje ističu da su Crnogorke ili Srpkinje ukoliko one ili njihovi partneri nemaju crnogorski pasoš

na svoje državljanstvo. Crnogorski pasoš ne zavisi od etnosa i tu on tuče ideologiju crnogorskog srpstva iz Beograda. Tuče ga i time što Beograd ne može da napadne Podgoricu optužbom kako ona ugnjetava Mandićeve Srbe time što favorizuje crnogorski etnos, jer Zakon o crnogorskom državljanstvu odbacuje bilo koji etnos kao podlogu državljanstva i dodeljuje ga ,,fizičkom licu“. Sjajna odbrana! Niko neće dobiti crnogorski pasoš samo zato što je etnički Crnogorac ili Srbin, ili što je Musliman, Bošnjak, Hrvat, Albanac - ili bilo ko drugi poreklom iz Crne Gore, ma gde živeo na Zemlji. Ne dobija ga nijedno dete rođeno u Crnoj Gori ukoliko bar jedan od roditelja nema crnogorsko državljanstvo. Time je Crna Gora sprečila ,,porođajni turizam“ žena iz Srbije koje ističu da su Crnogorke ili Srpkinje, ukoliko one ili njihovi partneri nemaju crnogorski pasoš . A druga odredba koja dobro čuva Crnu Goru je ona ,,bez-

bednosna“ iz člana 8, tačka 7, koja upozorava molioca za njeno državljanstvo da ga neće dobiti ukoliko predstavlja pretnju po njenu bezbednost i odbranu. Da li su ta pretnja nezavisnoj Crnoj Gori upravo Crnogorci u Srbiji gde se u poslednjih tridesetak godina oko 100.000 lovćenskih duša pretvorilo u Srbe? Kako ovaj zakon ne definiše oblike pretnji, onda je Vlada Crne Gore slobodna da ih sama uočava na svoj način i da shodno njima brani zemlju. Jedina pretnja opstanku ovog zakona je to što je on rezultat glasanja većine u Skupštini. To je opasno, jer je za promenu zakona dovoljna prosta poslanička većina. A ona je promenljiva, i sadašnja mu ne mora biti naklona i može doneti drugačiji zakon o državljanstvu. Ustav Crne Gore to ne brani. U stvari, sa ideološkog stanovišta, Crnu Goru bi još bolje od Zakona o državljanstvu čuvalo ustavno shvatanje da je ona - i samo ona matica za Crno-

gorce, Srbe i druge narode koji u njoj žive. To bi bila dozvoljena deklaracija o državnom monopolu. Ne može Srbija biti matica za Srbe u Crnoj Gori. Ona je matica samo svom teritorijalnom stanovništvu. Za Crnogorce u Srbiji je matica Beograd, ma koliko se oni ponosili poreklom po precima. Tamo gde živiš je tvoj dom. To ne znači da se prethodne matične zemlje ne mogu brinuti da svojim iseljenicima olakšavaju život u novoj domovini. To one često i čine, ali time ne smeju podrivati stamenost tamošnje države. Crnogorska dijaspora u Srbiji i bilo gde u svetu ne sme biti torpedo protiv stanovništva Crne Gore . ZAŠTO JE TO TAKO Doskora se mislilo, do pre 1960. godine, pre nego što je stvoreno savremeno globalno društvo, da je duplo državljanstvo anomalija. Potom je došlo do globalne ekonomske i antikolonijalne eksplozije i seobe naroda. Zbog toga danas i mnogi Crnogorci uživa-

Piše: dr Dragan VESELINOV

,,SRPSKI SVET“ NA DJELU: Mandić u dogovoru s Vučićem želi da uvede dvojno državljanstvo

Neđelja, 21. jul 2024.

torpedo protiv stanovništva Crne Gore

ju, osim u svom državljanstvu i državljanstva raznih država u Evropi, Americi, Kanadi, Australiji i drugim državama - iako se Podgorica zakonom buni protiv toga. Ovo želimo da istaknemo ne da bismo načelno obarali tu rastuću praksu, već da bismo upozorili da ta praksa još ne podrazumeva ljudsko pravo bilo kog čoveka na Zemlji da živi gde god želi i dobije onoliko raznih državnih pasoša koliko ih želi. Takvo ljudsko pravo još nije formulisano, iako su druga ljudska prava definisana dokumentima Ujedinjenih nacija i važe u svim državama kao da smo svi ipak samo jedna država. Ali to je iluzija, jer se sva ljudska prava ispoljavaju u stalnim napetostima i saglasnostima između građana i njihovih vlada, i između vlada raznih država. Time jeste ograničena vestfalska idolatrija apsolutne nezavisnosti države iz 17. veka i prava vladara da bude suveren bića svoje države - počev od političkog sistema do religije. Ali države time u 21. veku nisu ni slučajno uništene da bismo živeli samo u jednoj, svetskoj, niti je to na vidiku. Snažno jeste porasla politička i pravna mogućnost čoveka da sam odluči u čiji državni i kulturni identitet želi da uđe, ali ta promena lojalnosti zahteva da se ispuni mnoštvo kvalifikacionih uslova koje svaka država određuje za sebe. Još uvek je lokalna država jača od svetske, ali se promenilo to da stanovnici više ne polažu zakletvu na vernost samo svom kralju . Sada stanovnici mogu imati i dva, i više od dva kralja. Kome su onda verni? A što moraju ijednom?

POKUŠAJ SA

BEZDRŽAVLJEM

U Hagu je 1930. godine sazvana međudržavna konferencija o izvesnim pitanjima koja se odnose na konflikte između zakona o nacionalnosti. Ona je finansirana Rokfelerovim novcem i i bila je podupirana pravnom školom sa Harvarda. Njen cilj je bio da se olakšaju migracije radne snage radi potrebe industrijskih država. Ona se završila kolapsom. Obrnuto od cilja te konferencije je u preambuli rezolucija sa nje zaključeno: ,, …Ideal čovečanstva kojim bi ono trebalo da se rukovodi jeste da se ponište svi slučajevi (ideje i praksa - prim. D.V.) o bezdržavlju i dvojnim državljanstvima“. Porastao je posle nje policijski progon ,,izdajnika“ koji su zahtevali strano državljanstvo i lišavani su svog originalnog državljanstva. Ne za dugo. U Evropi ta haška rezolucija protiv dvojnog državljanstva nije zaustavila emigracije ka SAD, a završnu rezoluciju iz Haga je ratifikovalo ne više od dvadeset država u svetu. A svega petnaest godina naknadno, posle Drugog svetskog rata, krenule su u razrušenoj Evropi inter-evropske migracije, prebezi stanovištva za vreme

Nasilna crnogorska državljanstva data beogradskim Crnogorcima, pod objašnjenjem da su oni zbog srpstva kvalifikovani za dualno državljanstvo, jeste najveća politička opasnost po nezavisnost Crne Gore. Nevoljna posljedica te opasnosti je i to što onda ona, ujedno, zaustavlja Crnu Goru da se pridruži demokratskoj praksi brojnih država kod širenja ,,ljudskog prava“ da birate razna državljanstva i živite po svojoj volji. Doći će to, nadamo se, kad-tad i u Crnu Goru

Hladnog rata i započeo je priliv interkontinentalne radne snage. Vizni sistemi su labavili, a ponegde potpuno ukinuti kao u prostoru Evropske unije, u Šengenu posebno. Razvio se i ,,porođajni turizam“ gde su porodilje putovale radi porođaja u one zemlje koje su bebe, rođene na svojoj teritoriji, automatski darivale državljanstvom. Kao SAD. Rodilo se dvojno državljanstvo.

PRAVO CRNE GORE NA ODBRANU

Ne svih. Ta emigracija ne želi da živi u Crnoj Gori, ali velikosrpski Beograd želi da je prinudi da preko dobijenog crnogorskog državljanstva po osnovu ,,nacionalnog srpskog porekla predaka“ uđe u podgorički birački spisak i sa najmanje novih 100.000 birača podvrgne Crnu Goru Srbiji. To je danas jedinstven primer u Evropi - primer da se narod u dijaspori, u susednoj zemlji, huška da glasa i izda državu svog porekla.

Države su se protiv dodele tuđeg državljanstva svojim iseljenicima borile brojnim argumentima od kojih su neki zastareli, ne i svi: industrijske države dodelom državljanstava podstiču odliv mozgova iz siromašnih država, podstiču i odlazak radne snage svih kategorija iz njih, slabe kadrovsku snagu napuštene domaće vojske i pojačavaju nestabilnost bilateralnih državnih odnosa. U stvari, to su optužbe protiv navodnog neokolonijalizma koje su do juče bile veoma ubedljive, ali su sa migrantskom krizom posle 2015. godine gotovo potpuno utihnule. Sada je jasno da migrante nisu pozvale razvijene zemlje, mada ih neke i dalje biraju i nagrađuju svojim državljanstvima. Ali te zemlje nisu pozvale na milione radnih ruku i siromašne porodice Afrike, Azije i Bliskog istoka. Suprotno njihovom interesu, čak je ,,izvoz“ radne snage postao strateš-

ka nada radikalnih režima da svojim stanovništvom iseljenog u druge zemlje, osobito u evropske zemlje i SAD, pokušaju da u njima otvore prostor za svoj veći politički uticaj. To je obnovilo stari patriotski nacionalizam u Evropi i Americi i ugrozilo praksu dualnog državljanstva.

SUMNJE OKO INVESTICIONOG

DRŽAVLJANSTVA

Crna Gora je jedna od malog broja država koja je po Zakonu o crnogorskom državljanstvu, ažuriranom 2021. godine, dodeljivala državljanstvo velikom stranom novčanom ulagaču. Postojalo je to i ranije, u prvoj deceniji 21. veka. U članu 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu ti kandidati ne moraju ispuniti nijedan od uslova iz člana 8 koji se iziskuju za sticanje ,,normalnog“ državljanstva. Ne pominje se ni prodaja državljanstva za novac.

Tu praksu je Podgorica obustavila 2022. godine na zahtev Brisela, jer je taj način dodeljivanja državljanstva sumnjičio za korupciju predsednika Republike, predsednika Vlade i predsednika Skupštine i opasno protežiranje interesa bogatih stranaca, kao i infiltraciju političkih interesa državljana iz zemalja čija je politika često u koliziji sa politikom Evropske unije. U pitanju je i pranje novca, finansiranje terorizma i organizovani kriminal. Državljanstvo je koštalo od 250.000 do 450.000 eura plus ,,taksa“ od 100.000 eura za razmatranje kandidature. Najviše su ga dobijali Rusi i Kinezi za vreme vlada Krivokapića i Abazovića. Pominje se blizu 500 odobrenih državljanstava do kraja 2022. godine, pri čemu je dodatnih nekoliko stotina kandidata čekalo na odgovor Agencije za investicije u 2023. godini. A iza plaćene cene državljanstava stizao je i ,,vruć“ kapital u crnogorske banke. Nema podataka da li je taj novac manji ili veći od državnog budžeta Crne Gore. Možda je zanimljivo posmatračima da za ovo državljanstvo nije nijedan kandidat morao ikada biti u Crnoj Gori. To državljanstvo je kompromitovano i time što je davano i kandidatima čije su karijere opterećenje beščašćem.

KAKO ISPRAVITI

GREŠKU

No, da li bi se investiciono državljanstvo moglo i oduzeti zbog beščašća i neispunjava-

Potpredsjednik DPS-a objavio snimak šefa kabineta predsjednika Vlade koji je 2019. bio PR Ministarstva finansija

nja privrednih razloga zbog kojih je dato? Moglo bi, ali to unosi i sumnju stranih investitora u pouzdanost poslovne atmosfere u Crnoj Gori. Sa stanovišta Zakona o državljanstvu Crne Gore u članu 24 niko ne može imati crnogorsko državljanstvo ako ima i državljanstvo druge države. Pogotovo ono posle 2006. godine - tako govore neke javne ličnosti. Mora se opredelitiili jedno ili drugo. Osim toga, Crna Gora ne dozvoljava dvostruko državljanstvo baš zbog toga što se boji lavine srpskih kandidata iz Beograda, poput Mandića i gotovo dve hiljade glasača u Herceg Novom koji imaju dualno državljanstvo i glasaju u obe države A ima ih svuda. No, Crna Gora može da oduzme državljanstvo i svojim originalnim građanima u slučaju nečasnog ponašanja protiv interesa Crne Gore. To je upereno i protiv svih onih kojiima je zastava drugih država preča od crnogorske zastave, i koji sramote njen obraz kriminalom i terorizmom. Upitno je može li toga da se poduhvati sadašnja politička elita s obzirom na otvoreni savez sa velikosrpskim snagama u Beogradu i domaći progon nezavisnih i visoko profesionalnih novinara - koji ovih dana upravo iskusuje Pobjeda. I Rusija oduzima državljanstvo i proteruje Ruse iz sopstvene kuće ili ga se oni i sami odriču. Neki bi možda bili dobrodošli u Podgoricu. Do februara 2024. godine čitav niz milionera se odrekao ruskog državljanstva zbog napada Moskve na Kijev i otišao pod zastavu drugih država: Baronov, Timašev, Anisimov, Turlon, Vardanjan, Milner, Storonski, Tinkov, Makarov i drugi. A nije suvišno da se upoznamo i sa ovim: državljanstvo Vatikana je privremeno i traje samo onoliko dugo koliko Vatikanac ima posla pri Svetoj Stolici. Potom se gubi, a može se automatski dobiti italijansko državljanstvo. Možda takav oblik privremenog dualnog državljanstva bude u boljim prilikama prelazno rešenje za Crnu Goru.

ČAST CRNE GORE

Nije nemoguće da se Crna Gora otrese nečasnih državljana. Ali koliko mi poznajemo njenu praksu, to se retko događalo. A to bi moglo biti od koristi u slučaju nečasnog ponašanja novih državljana - pogotovo onih stiglih u Podgoricu pod pritiskom Beograda. Nasilna crnogorska državljanstva data beogradskim Crnogorcima, pod objašnjenjem da su oni zbog srpstva kvalifikovani za dualno državljanstvo, jeste najveća politička opasnost po nezavisnost Crne Gore. Nevoljna posledica te opasnosti je i to što onda ona, ujedno, zaustavlja Crnu Goru da se pridruži demokratskoj praksi brojnih država kod širenja ,,ljudskog prava“ da birate razna državljanstva i živite po svojoj volji. Doći će to, nadamo se, kad-tad i u Crnu Goru. •

Vuković: Kako je Krvavac 2019. branio tezu da minimalna zarada treba da bude 222 eura

PODGORICA - Evo kako je idejni tvorac „Evrope sad 2“ branio tezu 2019. da minimalna zarada u Crnoj Gori treba da bude 222 eura, saopštio je na mreži Iks potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković, uz snimak šefa kabineta predsjednika Vlade Branka Krvavca, koji

je 2019. bio PR Ministarstva finansija. Vuković je napisao da pet godina kasnije, Krvavac i njegovi partijski drugovi kritikuju ekonomsku politiku DPS-a, „jer je minimalna zarada u Crnoj Gori bila 222€“. -Đon – obraz - napisao je Vuković. R.P.

Najava potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku

Ðeljošaj: Limitiraćemo cijene brašna, ulja, šećera i soli

PODGORICA - Vlada će od ponedjeljka limitirati cijene nekoliko osnovnih životnih namirnica, i to: pšeničnog brašna tip – 400, pšeničnog brašna tip – 500, šećera kristal, jestivog suncokretovog ulja, soli za ljudsku ishranu (kuhinjska so 1kg). Ovo je CdM-u kazao potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj -Imajući u vidu najavljena poskupljenja osnovnih životnih namirnica u trgovinama, a u cilju zaštite standarda građana, tokom vikenda ću pripremiti odluku o ograničenju marži i tražiti hitnu, telefonsku sjednicu Vlade ovim povodom u ponedjeljak -saopštio je CdM-u Ðeljošaj. Reakcija Ðeljošaja uslijedila je nakon najave da će cijene brašna u većini crnogorskih trgovina biti narednih dana povećane za oko 15 odsto, dok se očekuje da Srbija iduće sedmice dozvoli izvoz jestivog suncokretovog ulja, ali sa višim cijenama, pa bi i ova osnovna namirnica poskupjela za 20 do 25 odsto. Vladina akcija „Limitirane cijene“ trajala je do 30. juna. R.P.

UZOR preporučuje da se hitno propišu prekršajne odredbe za nepoštovanje zakona Finansijska gimnastika političkih partija - nenamjensko trošenje bez odgovornosti

PODGORICA- Sredstva namijenjena isključivo finansiranju ženskih organizacija, političke partije bez ikakvih pravnih posljedica troše na gorivo, komunalije, kredite i razne druge stranačke potrebe u predizbornim kampanjama. To je jedan od glavnih zaključaka analize Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja „Finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja pod lupom: problemi i rješenja“, koju je uradilo Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).

- Iako političke partije od 2020. godine, dobijaju novac kako bi sistemski osnažili žene za obavljanje značajnih funkcija u zemlji, nedoumice u aktuelnom zakonu omogućavaju, da se prepreke za politički uspon žena kreiraju upravo u njihovom najbližem okruženju - kazao je Marko Pejović, programski direktor UZOR-a. Pejović je rekao da je u 2024. godini gotovo 700.000 eura namijenjeno isključivo finansiranju ženskih organizacija u

političkim subjektima te da se taj novac može trošiti samo u skladu sa statutom ženskih organizacija. Međutim, napominje da norma koja ima za cilj stimulaciju političkog angažmana žena, nema predviđene sankcije za nepoštovanje zakonskog određenja pa i dalje ostavlja prostor za zloupotrebu „namjenskih“ sredstava, tj. rizik da se isti koristi za redovan rad političkih partija, ili u toku kampanje. - Uzimajući u obzir da postojanje člana zakona bez adekvatne sankcije obesmišljava njegovu suštinu, UZOR preporučuje da se hitno propišu prekršajne odredbe za nepoštovanje zakona, kako bi se spriječila zloupotreba „namjenskih“ sredstava i ženama obezbijedio nesmetan politički progres - istakao je Pejović. On je dodao da je analizom aktuelnog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja uočeno da, osim ovog problema, postoji i veliki prostor za političke zloupotrebe kada su u pitanju socijalna davanja. R.P.

Podijeljena mišljenja o sezoni na sjeveru Crne Gore: Vlasnici seoskih domaćinstava žale se na mali broj gostiju, dok iz turističkih organizacija Žabljaka i Kolašina tvrde da je broj turista veći nego prošle godine

PODGORICA - Kada se govori o ljetnjoj turističkoj sezoni na sjeveru Crne Gore, mišljenja su podijeljena i razočaranje je prisutno među svim turističkim radnicima. Dok neki smatraju da će sezona biti izuzetno slaba i da će manjak turista značajno uticati na lokalnu ekonomiju, drugi ističu da su izvještaji o posjeti i popunjenosti smještajnih kapaciteta, ipak, ohrabrujući.

Članica Upravnog odbora Udruženja seoskih domaćinstava Gordana Stevović iznosi ozbiljne prigovore o nedostatku priprema i strategija, dok predstavnici turističkih organizacija navode pozitivne trendove i povećanje broja posjetilaca. Ovaj kontrast između lokalnih izazova i optimističnih izvještaja otvara pitanja o stvarnom stanju u crnogorskom turizmu i izazovima s kojima se suočavaju destinacije širom zemlje.

NEMA SARADNJE

- Nažalost, smatram da ove godine neće biti nikakve turističke sezone, ne samo u seoskom turizmu, već i generalno u turizmu Crne Gore. Sezona 2024. još nije počela, a već smo prošli polovinu jula. Kada grad poput Žabljaka, koji je inače popularan među turistima zbog svojih prirodnih ljepota i planinskog turizma, nema gostiju, možete zamisliti kakva je situacija u ostalim, manje turistički razvijenim sjevernim opštinama - kazala je za Pobjedu Stevović. Ona napominje da pripreme za sezonu uopšte nije bilo. - Nadležni organi nemaju strategiju za privlačenje novih tržišta, niti se znaju prilagoditi novom tipu turista koji je poslije kovid pandemije promijenio način putovanja. Osim slabe promocije i pripreme, nemamo dovoljno letova koji su ključni za dolazak gostiju. Dogovori sa loukost kompanijama nijesu realizovani i tako je susjedna Albanija iskoristila priliku i privukla najveći broj turista. Iskreno se radujem njihovom uspjehu, jer ta zemlja je mnogo truda uložila posljednjih godina u investicije i u privlačenje velikog broja školovanih domaćih povratnika, te tako stvorila zavidnu i konkurentnu ponudu cijelom regionu - tvrdi Stevović. Tvrdi i da imamo još jedan veliki problem, a to su radovi na putevima.

Stevović: Loša sezona, nijesmo se dobro pripremili

Imala sam priliku posljednjih dana da obiđem skoro cijelu zemlju i moram vam reći da me ,,raduje“ mali broj turista, jer iskreno ne znam kako bismo opravdali gostima stanje na našim putevima. Dionica Bijelo Polje - Berane radovi, kanjon Tare zatvoren, Kotor u kolapsu, radovi na putu Tivat - Budva, Žabljak je ,,opkoljen građevinskim mašinama“. Uz ove temperature i promjene vremena, nadamo se samo da će nam bar usjevi opstatinaglašava članica Upravnog odbora Udruženja seoskih domaćinstava Gordana Stevović

kanjon Tare zatvoren, Kotor u kolapsu, radovi na putu domaćinstava Gordana

- Imala sam priliku posljednjih dana obići skoro cijelu zemlju i moram vam reći da me ,,raduje“ mali broj turista, jer iskreno ne znam kako bismo opravdali gostima stanje na našim putevima. Dionica Bijelo Polje - Berane radovi, kanjon Tare zatvoren, Kotor u

kolapsu, radovi na putu Tivat - Budva, Žabljak je cijeli u radovima.... Uz ove temperature i promjene vremena, nadamo se samo da će nam bar usjevi opstati - naglašava Stevović. Što se tiče tržišta, odakle dolaze turisti ove godine,

naša sagovornica tvrdi da je iz razgovora sa kolegama shvatila da je tih malo gostiju, što ih je bilo do sada, uglavnom iz Rumunije, Češke, Poljske i Njemačke

- Ostaju na imanjima par dana, ali idu dalje, jer su većinom na višenedjeljnim odmorima po Balkanu, tako da obilaze više zemalja regiona - ističe Stevović dodajući da nadležni nijesu ništa uradili ove godine da sezona bude uspješna.

- Ne samo da ništa nijesu uradili, već se nijesu ni potrudili da pokažu interesovanje za unapređenje. Lako je iz fotelja primati državne plate i čekati sezonu... Njih loša sezona neće dotaći, dok će nas, koji preko ljeta treba da zaradimo za cijelu godinu, i te kako po-

se spotičemo na turiste kao slučajne prolaznike - tvrdi Stevović. Međutim, iz TO Žabljak tvrde da je sezona, ipak, uspješna. Direktor ove organizacije Stojan Abazović navodi da, prema podacima Sistema RB 90 ove godine za maj i jun, Žabljak je posjetilo 16 odsto više gostiju nego prošle godine.

- Gosti najviše dolaze iz Zapadne Evrope - Njemačke, Francuske, zemalja Beneluksa - Poljske, Izraela, Britanije, Španije, Italije, kao i zemalja iz okruženja - Srbije, Hrvatske, Bosne, Slovenije. Popunjenost je na zavidnom nivou, mada u posljednje vrijeme Žabljak ima sve više smještajnih kapaciteta i predstavlja izazov da se svi popune. Za praznike oko Dana državnosti svi smještajni kapaciteti su bili popunjeni - kazao je Pobjedi Abazović. Pošto trenutno imaju radove u gradskom jezgu, ističe da se gosti žale na gužvu, kao i za naplatu parkinga do Crnog jezera.

Direktorica TO Kolašin Zorica Milašinović ocjenjuje za Pobjedu da će sezona biti uspješna na osnovu dosadašnjih posjeta gradu. - Od sredine juna su masovno krenuli da se popunjavaju smještajni kapaciteti. Maj je na nivou prošle godine, dok je jun bolji nego prošle. Hotelski kapaciteti su popunjeni do kraja sezone, dok je popunjenost apartmana oko 80 procenata. Gosti se najviše žale na nedostatak parking mjesta i javnih toaleta - kazala je Milašinović dodajući da su hoteli i kampovi popunjeni do kraja septembra.

Gosti su iz Izraela, Francuske, Belgije, Sjedinjenih Američkih Država, Holandije, Austrije, Češke, Slovenije, Srbije… I u hotelu ,,Berane“ su zadovoljni posjetom.

remetiti - istakla je Stevović. Što se tiče Ministarstva turizma, kaže da im se nijesu obraćali.

- Bio je jedan slučajni sastanak, ali direktnog obraćanja nije bilo. Znam da smo mi mala grana turizma i da su naši prihodi minimalni, ali naša ponuda je najautentičnija i zaista je treba sačuvati i valorizovati

- poručuje Stevović dodajući da oni nijesu elitni turizam, već ekskluzivni i da to nadležni moraju da shvate ako žele da se bave turizmom kao vodećom granom.

PREPUŠTENI SAMI SEBI

- U potpunosti smo prepušteni sebi. Kako jedna koleginica reče skoro, neđe se turizam dešava, slučajno, kao da

Direktor hotela Igor Šćekić kazao je Pobjedi da sezone ide dobrim tokom, tj. uzlaznom putanjom ove godine. Tvrdi da je ova godina bolja za nekih 20 odsto u odnosu na prošlu. - Naravno, mi se nadamo da će to biti još bolje. Trenutno je prosjek popunjenosti oko 70 odsto. Gosti su nam iz raznih zemalja, a najviše iz Srbije, Kine, Austrije, Mađarske, Velike Britanije, SAD... Po dosadašnjim rezervacijama, dobra popunjenost se očekuje do kraja avgustakazao je Šćekić. Kako je istakao, novi put preko tunela Klisura je umnogome pomogao da se tranzit i putovanje dodatno olakšaju i ubrzaju pa samim tim imaju veći broj gostiju iz Kolašina, Mojkovca, Podgorice koji traže svježiji vazduh i prijatniju temperaturu. - Mi smo tu da ih dočekamo kako dolikuje i ostavimo utisak da se osjećaju kao kod svoje kuće - poručuje Šćekić. N. KOVAČEVIĆ

Stojan Abazović Zorica Milašinović Igor Šćekić

Turisti na Crnom jezeru

Doveli pacijenta pa izudarali doktorku

Ministar zdravlja Šimun najavio da će inicirati pooštravanje mjera u slučaju napada na medicinske radnike. Doktorica Tea Dubljević, koja je napadnuta, bila je još u šoku kada smo je nazvali juče te nije bila u stanju da daje izjave

PODGORICA - Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković saopštio je da je rano juče ujutro, sat nakon ponoći, napadnuta ekipa Hitne medicinske pomoći, odnosno doktor i medicinski tehničar prilikom medicinske intervencije. Dok je doktorica ukazivala pomoć maloljetnom licu J. N., nju je pesnicom u predjelu lica udarila ženska osoba J. N - Potom počinje masovna tu-

ča u kojoj pratnja pacijenta i J. N. napada tehničara Hitne pomoći i ostatak ekipe. Poslije izvjesnog vremena dolazi policija na lice mjesta i izgrednike privodi. Doktorica i tehničar su sa povredama u predjelu glave pregledani u Opštoj bolnici Nikšić - naveo je Niković u saopštenju.

Doktorica Tea Dubljević, koja je napadnuta, bila je još u šoku kada smo je nazvali juče te nije bila u stanju da daje izjave.

Niković napominje da su napadi učestali, poručujući da državni organi moraju procesuirati i sankcionisati odgovorne shodno zakonu.

- Potrebno je dozvoliti doktorima da rade svoj posao u uslovima koji su sami po sebi vrlo otežani i specifični jer se radi smjenski rad i pruža se hitna medicinska pomoć. Svaki pojedinac koji se na ovakav način ponaša u zdravstvenoj ustanovi mora biti sankcionisan kako se ovakve situacije

ne bi dešavale u medicinskoj ustanovi koja je vrlo bitan dio zdravstvenog sistema - naglasio je on.

Niković je poručio da stoji iza svojih zaposlenih koji su, kako je rekao, pod vidnim stresom, zabrinuti za svoju bezbjednost zbog vrlo brutalnih prijetnji koje ne dolikuju čovjeku u 21. vijeku. Ističe da su doktorica i tehničar nakon svega nastavili juče da pružaju hitnu medicinsku pomoć građanima Nikšića.

Slobode lišene dvije osobe, protiv maloljetnika krivična prijava

Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, lišeni su slobode M.J. i N.J. i biće privedeni na saslušanje dežurnom tužiocu, dok će krivična prijava protiv jednog maloljetnog lica biti podnesena u redovnom postupkusaopšteno je iz te institucije. Osumnjičeni se terete za nasilničko ponašanje. - Postoji osnovana sumnja da su M.J. i N.J. sa jednim maloljetnim licem, u noći 20. jula 2024. godine u prostorijama Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Nikšiću, prilikom ukazivanja medicinske pomoći maloljetnom licu, vršenjem nasilja prema doktorici T. D. i medicinskom tehničaru I. M. nanijeli im povrede i da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje - zaključili su oni.

- Apelujem na građane Nikšića i svih gradova u Crnoj Gori u kojima postoje jedinice Hitne medicinske pomoći da poštuju medicinske radnike u tim ustanovama koji vrlo odgovorno rade svoj posao, posao pun stresa, neizvjesnosti i sada je potrebno da ih neko fizički napada i prijeti. Uradićemo sve da se ovo zaustavi, a izgrednici najstrože kazne shodno jasnim odredbama zakona prema kojima se napadi na medicinsko osoblje kažnja-

Visoke temperature naročito opasne za starije i osobe koje pate od respiratornih i kardio-vaskularnih oboljenja

PODGORICA - Klimatske promjene utiču na stope umiranja, povređivanja i obolijevanja od zaraznih i nezaraznih oboljenja, a mogu uticati i na pojavu novih bolesti, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Iz te zdravstvene ustanove agenciji Mina su rekli da je uticaj klimatskih promjena na zdravlje teško kvantifikovati zbog, kako su naveli, kompleksnog uzajamnog uticaja između klimatskih promjena i efekata adaptiranja na njih.

- Klimatske promjene utiču i uticaće na stope umiranja, povređivanja i obolijevanja kako od zaraznih, kao što su vektorske zarazne bolesti i bolesti koje se prenose vodom, tako i od nezaraznih bolesti poput kardio-vaskularnih, respiratornih i mentalno-zdravstvenih problema – saopšteno je iz IJZ-a.

Oni su ukazali na opasnost od toplotnih talasa, naročito

IJZ: Klimatske promjene mogu dovesti do novih bolesti

za starije i osobe koje pate od respiratornih i kardio-vaskularnih oboljenja.

- Kvalitet vazduha se tokom toplotnih talasa često pogorša. To dodatno pogoršava zdravstvene problemekazali su iz IJZ i istakli da su starije osobe, trudnice, djeca i hronični bolesnici posebno osjetljivi na uticaj klimatskih promjena na zdravlje.

Iz IJZ-a su podsjetili da monitoring i evaluacija klime u Crnoj Gori pokazuju da su toplotni talasi sve češći, kao i da njihova dužina pokazuje visoku varijabilnost iz godine u godinu, iako je, iz dugoročne perspektive, vidljiv trend kontinuiranog rasta dužine trajanja toplotnih talasa. Navodeći da u Crnoj Gori do sada nijesu rađena konkretna

istraživanja o uticaju klimatskih promjena na zdravlje, iz IJZ-a su ukazali na procjene iz Programa adaptiranja zdravstvenog sistema na klimatske promjene u Crnoj Gori za period 2020-2022. godine prema kojima toplotni talasi dovode do 55 smrtnih slučajeva na godišnjem nivou. Na pitanje da li toplotni talasi i klimatske promjene mogu uticati na širenje novih bolesti, iz IJZ-a su odgovorili potvrdno.

To se, kako su pojasnili, posebno odnosi na bolesti koje se prenose vektorima, pretežno komarcima i krpeljima. - Prenos vektorskih bolesti je veoma složen i multifaktorski, a na njega utiče mnoštvo bioloških, ekoloških, socioekonomskih, demografskih i

faktora koje ljudi izazivaju, uključujući klimatske promjene, migraciju, globalnu trgovinu i putovanja - kazali su iz IJZ-a.

Oni su upozorili da su klimatske promjene, iako jedan od nekoliko pokretača, prepoznate kao glavni ekološki faktor koji utiče na distribuciju vektorskih bolesti.

- Klimatske promjene pogoršavaju rizik i teret i vektora i patogena i omogućavaju njihovo unošenje i širenje u nove regije. Prenosioci bolesti – vektori (pretežno komarci i krpelji) oslanjaju se na spoljašnje izvore toplote kako bi održali svoju temperaturu unutar funkcionalnih granica - pojasnili su iz IJZ-a. Dodaju da su klimatski uslovi glavne determinante u fizio-

logiji, ekologiji, razvoju i ponašanju vektora. - Iako je interakcija između klimatskih varijabli i prenosa vektorskih bolesti složena, postoje jasni dokazi koji podržavaju povezanost između klimatskih promjena i prenosa vektorskih bolesti - kazali su iz IJZ-a.

Prema njihovim riječima, jedna od posljedica klimatskih promjena je i njihov uticaj na pojavu, rasprostranjenost i sezonske varijacije zaraznih bolesti ljudi.

To, kako su naveli iz IJZ-a, podrazumijeva pojavu i širenje već postojećih zaraznih bolesti na područjima gdje ih ranije nije bilo, ali i pojavu novih zaraznih bolesti. Iz te zdravstvene ustanove su dodali da najveći uticaj kli-

vaju zatvorskom kaznom. Na tome ćemo insistirati - poručio je Niković. Ministar zdravlja Vojislav Šimun osudio je napad na medicinske službenike Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, koji se dogodio u prostorijama Zavoda u Nikšiću. - Najoštrije osuđujem napad na medicinsko osoblje Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, koji se dogodio u prostorijama Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Nikšiću - poručio je ministar u reagovanju. Pozvao je nadležne organe da u najbržem roku procesuiraju odgovorne za ovaj nemili događaj. - Takođe, obavještavam javnost da ću sa ministrom pravde inicirati konsultacije za pooštravanje mjera i kaznenih odredbi u slučaju napada na medicinsko osoblje kroz zakonsku regulativu! Oni koji stoje na braniku zdravlja i u najhitnijim situacijama počesto rizikuju sopstveni život da pomognu ugroženima nikako ne smiju biti izloženi zlostavljanju i napadima bilo koje vrste - naglasio je Šimun. N.K.

matske promjene imaju na vektorske zarazne bolesti, odnosno zoonoze.

- Promjene u porastu prosječne temperature utiču na lakše razmnožavanje mikroorganizama i veću vjerovatnoću kontaminacije hrane, što utiče na povećan rizik od obolijevanja. Usljed klimatskih promjena češće su i pojave poplava na određenim područjima, a kao posljedica mogu se javiti bolesti povezane sa kontaminacijom vode - istakli su iz IJZ-a. Oni su, ukazujući na upozoravajuću epidemiološku situaciju u Evropi proteklih godina po pitanju obolijevanja iz grupe zaraznih bolesti koje prenose vektori i širenja staništa pojedinih vektora, ocijenili da Crna Gora ne može biti pošteđena uticaja klimatskih promjena, ali ni od povećanog rizika od češćeg javljanja bolesti koje prenose insekti/ vektori, kao i od bolesti koje se prenose kontaminiranom hranom i vodom. R.P.

Vojislav Šimun

Zgrada Hitne pomoći u Nikšiću

Neodgovorni vozači ugrožavaju tuđe živote

PODGORICA – U saobraćajnim nezgodama na putevima u Crnoj Gori prošle godine poginulo je 78 osoba, što u odnosu na 2022. godinu predstavlja povećanje za petoro nastradalih, odnosno za 6,8%. Najviše ih je starosne dobi od 65 godina i više.

To je navedeno u Izvještaju o stanju bezbjednosti saobraćaja u Crnoj Gori za prošlu godinu koji se nalazi u skupštinskoj proceduri i o kom poslanici i poslanice treba da se izjasne. - Činjenice koje posebno zabrinjavaju su da i pored svih aktivnosti saobraćajne policije, kako preventivnih (apeli, medijske kampanje, preventivno-edukativne akcije…), tako i represivnih (izdavanje novčanih naloga, podnošenje prekršajnih prijava, lišenje slobode, isključenje iz saobraćaja) i dalje je broj vozača koji su se neodgovorno i nedisciplinovano ponašali u saobraćaju i tako ugrožavali svoju i bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju vrlo visok. Povećan je i broj vozača koji su konzumirali alkohol ili opojne psihoaktivne supstance, a nakon toga upravljali motornim vozilom – navedeno je u dokumentu. Navodi se da je zabrinjavajući podatak da je od ukupnog broja smrtno stradalih, njih 23 starosne dobi preko 65 godina.

Kako navode, nakon toga, najviše je poginulih starosne dobi od 25 do 35 godine (14), od 36 do 45 godina (devet), od 56 do 64 godina (devet), od 46 do 55 godina (sedam) od 18 do 20 godina (troje), od 21 do 24 godine, takođe, troje. Ispod 18 godina starosti ukupno je stradalo desetoro djece i to od 15 do 17 godina (osam) i po jedno starosne dobi ispod šest godina i od 10 do 14 godina.

Registrovano 285.273 vozila, saobraćajnice opterećene

Broj registrovanih motornih i priključnih vozila u Crnoj Gori, zaključno sa 31. 12. 2023. godine je 285.273 vozila (u 2022. godini je bilo 265.464 vozila). Motocikala je 8.913, putničkih automobila 242.631, kombija 274, autobusa 1.380, teretnih vozila 20.470, specijalnih i radnih vozila 4896, vučnih vozila 2.103, priključnih vozila 4.100, traktora 506.

Najveći broj registrovanih vozila je u Podgorici 90.799, u Nikšiću 26.746, Baru 24.015, Budvi 16.749, Herceg Novom 16.423, Kotoru 13.409, Bijelom Polju 13.175… - Većina saobraćajnica u Crnoj Gori koje su izgrađivane u drugoj polovini 20. i početkom 21. vijeka ne zadovoljavaju sadašnje potrebe i zahtjeve modernog saobraćaja, niti su kao takve predviđene i projektovane da prime i opsluže broj i vrste vozila koji je svakodnevno u upotrebi u Crnoj Gori – navedeno je u dokumentu.

dostajuće pravilnike koji bliže uređuju način polaganja vozačkog ispita i licenciranje ovlašćenih ispitivača u ispitnim komisijama. Takođe je zatraženo da se pojača inspekcijski nadzor u auto školama.

Pad P rolaznosti na vozačkom is P itu

PODGORICA - Medicinska sestra na Aerodromu Podgorica Snežana Magoč biće proglašena za najboljeg zaposlenog ove kompanije. Snežana je u petak veče, tokom redovne smjene, tri puta vratila u život jednog putnika Air Montenegra. Kako je bivša savjetnica direktora Aerodroma Crne Gore Biljana Knežević objavila na društvenim mrežama, Magoč je na aerodromu Podgorica, tri puta oživjela momka. Ona je navela da je momku srce prestalo da kuca kada je izašao iz aviona Air Montenegra iz Istanbula. Nakon što je

putnika zemaljska stjuardesa oživljavala tri puta, stigla je i Hitna pomoć. Skromna u svojoj izjavi, Snežana je istakla da je to bila normalna reakcija koju bi svako preduzeo i da ne smatra da je potrebno mnogo pisati o njoj. - Učiniti sve što je u našoj moći da pomognemo drugima dio je našeg poziva. Ono što sam ju-

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

u prevenciju vršnjačkog

PODGORICA - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija intenzivno radi na rješavanju dugogodišnjeg problema vršnjačkog nasilja, koje je sve više prisutno u školama. Pored besplatne telefonske linije za prijavu slučajeva nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama, urađena je i detaljna analiza u kojoj su prikupljeni podaci o broju slučajeva raznih oblika nasilja gdje su škole, u kojima se dešavaju određene forme nasilja, grupisane po sličnosti, kazali su iz ove institucije.

Takođe, u MEIS aplikaciji unaprijeđen je modul, koji se odnosi na rad pedagoško-psiholoških službi, evidencijom slučajeva vršnjačkog nasilja. - U Zavodu za školstvo imenovano je stručno lice, pedagog, koje se ažurno bavi prijavljenim slučajevima nasilja u školama. U Ministarstvu je otvorena besplatna telefonska linija 080 777 777 za prijavu slučajeva nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Uočene su oblasti koje zahtijevaju prevenciju radi sigurnog školskog okruženja - kazali su iz MPNI. Oni smatraju da bi bilo veoma korisno organizovati neke radionice u cilju prevencije vršnjačkog nasilja, putem kojih bi se, kroz razgovor sa djecom, PORAZNA STATISTIKA: Prošle godine

- Službenici saobraćajne policije, kroz svakodnevne aktivnosti, registrovali su porast vozača koji upravljaju v ozilom pod dejstvom alkohola i to za 2,8% što predstavlja zabrinjavajući podatak za društvo u cjelini. Pod uticajem alkohola nađeno je 11.586 (11.268), dok je alkotestiranje odbilo 265 (282) vozača – piše u dokumentu. Ističe se da u narednom periodu, između ostalog, treba da se izmijeni postojeći ili donese novi zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kako bi se unaprijedilo stanje. Od ukupnog broja poginulih, nastradalo je 35 vozača. Sa-

putnika je poginulo 21. Poginuo je jedan biciklista. Motociklista je poginulo četvoro, pješaka 17. Statistika pokazuje da je nastradalo 59 muškaraca i 19 žena. Građana Crne Gore je 66, a stranaca 12. Prekoračenje brzine

U izvještaju se ističe i da je obavljeno snimanje indikatora na teritorijama 11 opština u Crnoj Gori i to: Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Nikšić, Pljevlja, Podgorica i Tivat. Na osnovu komparativne analize podataka zaključuje se da je u 2023 godini došlo do pogoršanja stanja bezbjednosti saobraćaja u odnosu na prethodnu 2022. godinu. - Na području Crne Gore, više od polovine vozača kre-

talo se brzinom koja je veća od ograničenja brzine na posmatr anoj dionici puta (58,2%), dok je njih 41,8% poštovalo ovo ograničenje. Prosječna izmjerena brzina vozila za sve gradove i opštine obuhvaćene istraživanjem iznosi 58,38 km/h. Prosječna vrijednost prekoračenja ograničenja brzine u Crnoj Gori iznosi 13,44 km/h. Najlošiji rezultati u pogledu izmjerenih brzina ostvareni su u Kolašinu (procenat prekoračenja 85,7%), Bijelom Polju (procenat prekoračenja 83,6%) i Pljevljima (procenat prekoračenja 81,1%) – piše u dokumentu. Dodaju da je najmanji procenat prekoračenja brzine zabilježen u Tivtu (10,8%). Preporučeno je, pored ostalog, da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavi sa unapređenjem stanja u auto-školama i donese ne-

Ukupan broj kandidata koji su prijavili polaganje vozačkog ispita za sve kategorije vozila u Crnoj Gori je 20.259, što je za 2318 kandidata više u odnosu na 2022. godinu. Teorijski dio ispita (testove) prošle godine je polagalo 16.705 kandidata, od čega je uspješno položilo 8.746 kandidata ili 52%. U odnosu na prethodnu godinu, broj kandidata koji je polagao teorijski dio ispita je manji za oko 500 kandidata. Prolaznost kandidata na teorijskom dijelu ispita je u 2023. godini smanjena sa 65% (u 2022. godini) na 52%.

- Broj kandidata koji su položili praktični dio ispita, a samim tim i ispit u cjelosti, je 10.000 ili 49% od prijavljenih za polaganje, dok je prethodne 2022. godine procenat uspješno položenog vozačkog ispita iznosio 61%. Prilikom polaganja vozačkog ispita u 2023. godini prisutan je pad prolaznosti, kako na teorijskom tako i na praktičnom dijelu ispita – navodi se u dokumentu.

Dodaju da je glavni razlog za takav trend u činjenici da je došlo do promjene testova za polaganje teorijskog dijela vozačkog ispita i to poslije više godina, kao i da je u toku 2023. godine značajno povećano trajanje praktičnog dijela ispita za sve kategorije motornih vozila. n. Đ.

Komentarišući najnoviji podatak CGO, prema kojem je svaki peti učenik žrtva nasilja, iz ove institucije navode da u obrazovno-vaspitnim ustanovama treba da se istrajnije i odgovornije sprovode osmišljeni mehanizmi, te brojne preventivne aktivnosti usmjerene na jačanje socio -emocionalnih kompetencija koje su osnov za efikasno funkcionisanje svake osobe.

- Jedan od mehanizama protiv nasilja u vaspitno-obrazovnim ustanovama je i unaprijeđeno uputstvo „Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije u slučajevima pojave nasilja“, kojim su detaljno razrađene aktivnosti koje treba preduzeti prilikom postupanja u slučajevima nasilja i vandalizma u školi. A kada je ovaj dokument u pitanju, Nacionalni savjet za obrazovanje dao je pozitivno mišljenje. Uputstvo je dostavljeno svim školama i istaknuto na Školskom portalu - rekli su iz ove institucije.

PrevenCija

roditelje

Povećan je i broj vozača koji su konzumirali alkohol ili opojne psihoaktivne supstance

d. mijatović

Neđelja, 21. jul 2024.

je u petak veče spasila putnika biće proglašena za najboljeg zaposlenog kompanije Aerodromi Crne Gore

Smatram da bi svako

mjestu postupio isto

če uradila na aerodromu je nešto što bih ponovo učinila bez razmišljanja. Smatram da bi svako na mom mjestu postupio isto i ne mislim da je potrebno pridavati tome posebnu pažnju - istakla je ona za Pobjedu.

Iz ACG su saopštili da je medicinska sestra Magoč po znanju, profesionalizmu i ljudskoj

riječi za svakoga dobro poznata u stručnim krugovima, a od danas i najširoj javnosti.

- Snežana je sinoć, tokom redovne smjene, tri puta vratila u život jednog putnika Air Montenegra i tako mu omogućila da još dugo i dobro poživi - naveli su iz ACG u saopštenju za medije. Aerodromima Crne Gore, kako kažu, predstavlja čast što je

roditelje prevenciju

AkUTNi prObLEM: Ekspanzija vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori

ukazivalo na ovaj problem. - Kroz takve radionice djeca mogu da nauče o važnosti poštovanja, empatije i rješavanja konflikata na miran način. Razgovor sa djecom o ovom problemu može doprinijeti stvaranju svijesti o štetnim posljedicama vršnjačkog nasilja i podstaknuti ih da budu podrška jedni drugima. Takođe, uključivanje roditelja u prevenciju vršnjačkog nasilja može biti veoma korisno, jer roditelji imaju ključnu ulogu u vaspitanju djece i mogu imati značajan uticaj na njihovo ponašanje i stavove prema nasilju. Kroz edukaciju i podršku roditeljima, moguće je unaprijediti njihovu sposobnost da prepoznaju znakove nasilja, podstiču pozitivno ponašanje kod djece i reaguju adekvatno u slučaju da

prime informaciju da je njihovo dijete ili neko drugi uključen u nasilje - kazali su iz resornog ministarstva.

PSIHOLOŠKA PODRŠKA

Da je podrška roditelja i škole, kao institucije u kojoj djeca provode dobar dio svog vremena, od velikog značaja za smanjene nasilja u školama saglasna je i psihološkinja u Prvoj

Snežana dio njihovog tima, a to će i ozvaničiti na Dan ACG, 23. jula kada će joj biti uručena nagrada za najboljeg zaposlenog kompanije.

- U smjeni doktora Vida Vujovića, a na prvi poziv koleginice, takođe medicinske sestre Seke Radošević, odmah sam „poletjela“ ka platformi gdje sam zatekla putnika koji

ne diše. Bez odlaganja sam započela KPR (kardio-pulmonalnu reanimaciju koju sam

morala da ponovim tri puta. Čini mi se da je sve trajalo čitavu vječnost. Ipak, kao tim

Podsticati modele i vrijednosti nenasilnog ponašanja

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija istakli su da se u školama preslikava realnost okruženja u kojem učenici svakodnevno obitavaju i žive.

- Oni donose sopstvena iskustva, vrijednosti, obrasce

Da je podrška roditelja i škole od velikog značaja za smanjenje nasilja saglasna je i psihološkinja u Prvoj stručnoj srednjoj školi u Nikšiću Snežana Jovićević. Ona poručuje da je situacija u školama alarmantna, kao i da je sve veći broj djece koja kucaju na vrata psihologa u nadi da će pronaći rješenje i izboriti se sa svakodnevnim izazovima sa kojima se suočavaju u školskim klupama, ali i kod kuće

stručnoj srednjoj školi u Nikšiću Snežana Jovićević. Ona poručuje da je situacija u školama alarmantna, kao i da je sve veći broj djece koja kucaju na vrata psihologa u nadi da će pronaći rješenje i izboriti se svakodnevnim izazovima sa kojima se suočavaju u školskim klupama, ali i kod kuće.

- Moje iskustvo u radu u školi govori da vremenom učenici

Žrtve ćute jer osjećaju stid

Djeca, žrtve nasilja, često nijesu dovoljno ,,hrabra“ da pričaju roditeljima o tim problemima jer osjećaju stid. - Takođe, neka djeca smatraju da je njihova greška i odgovornost što im se to događa, pa u

tom slučaju treba biti veoma obazriv u razgovoru da dijete ne bi razvilo dodatni osjećaj krivice ili strah da će razočarati roditelje ili bliske osobe. Potrebno je raditi na jačanju socioemocionalnih kompe-

ponašanja, naučene stilove rješavanja i reagovanja. Međutim, važna je šira podrška, sistemska, na način da se u društvu kao cjelini podstiču modeli i vrijednosti nenasilja, stvara ambijent socijalne sigurnosti, uspo-

postaju svjesniji koliko je važno obratiti se za pomoć kada je potrebno. U našem slučaju, čini se, roditelji su ti koji smatraju tabu temom odlazak kod psihologa, još uvijek - kazala je Jovićević.

Dodaje da se u porodicama, u kojima se otvoreno razgovara o svim izazovima, gdje se djeca mogu slobodno otvoriti i reći šta ih muči, stvara dobra osnova da se dijete povjeri i stručnim licima u školi.

- Sa druge strane, ako u porodici ne postoji atmosfera koja podstiče djecu da se povjere, onda to ne možemo očekivati od njih ni u školi. Istakla bih da je prevencija najbolji lijek za sprečavanje pojave mentalnih bolesti, kao bolesti savremenog doba, i to je ono na čemu insistiramo u razgovoru sa svim učenicima. Od prvog dana, kada zakorače kod nas u školu, učimo ih da imaju povjerenje u našu pedagoško-psihološku službu, kao i da znaju da smo uvijek tu za njih - rekla je psihološkinja.

MEDIJI

Ona smatra da sve što se dešava u školama danas lakše dođe do medija, nego prije tridesetak godina.

- Vršnjačko nasilje je problem o kome često govorimo i činjenica je da je nasilje među mladima sve češće prisutno. Ranije se akcenat više stavljao na fizičkom nasilju, a sada smo postali osjetljiviji na druge oblike na-

tencija mladih da bi bili svjesni sebe, svojih mogućnosti, sposobnosti i time uticati i na potencijalne nasilnike da rješavaju probleme na drugačiji način, ali i osnažiti potencijalne žrtve nasilja da se odupru.

smo, ispostavlja se, reagovali jako brzo i prema informacijama iz KCCG, pacijent je danas u stabilnom stanju - saopštila je Magoč koja je i juče bila na poslu u redovnoj smjeni na Aerodromu Podgorica. Inače, iz ACG su naveli da ekipu ambulante u okviru Službe zemaljskog opsluživanja na Aerodromu Podgorica u jednoj smjeni čine doktor, zemaljska stjuardesa koja je medicinska sestra i vozač. - Nijedan aerodrom na svijetu, pa ni naši, ne mogu biti otvoreni ako, uz sve ostale službe, i medicinski tim nije pripravan - ukazali su iz ACG. N.K.

Podrška mladima neophodna

stavljaju službe i usluge podrške onima koji su u riziku ili problemu. Važne su animacija i participacija učenika da se aktivnije uključe u nenasilni duh škole, podstiče saradnja i kolektivni duhporučili su iz ove institucije.

silja, kao što je socijalno nasilje, sajber nasilje ili izopštavanje djece iz kolektiva - rekla je naša sagovornica.

Dodaje da je potrebno raditi što više na prevenciji da ne bismo morali kasnije tretirati posljedice.

- Važno je pričati o razlozima zašto je nasilje u porastu, a neki od njih su socio-ekonomske okolnosti porodice - siromaštvo, narušeno mentalno zdravlje, frustracije, nasilje u porodici… Djeca, žrtve nasilja u porodici ili vršnjačkoj grupi, često i sama postaju nasilniciističe Jovićević. Ona smatra da nije dovoljno raditi samo sa djecom koja su pretrpjela nasilje, nego i sa onima koji pokazuju agresivno i nasilno ponašanje.

- Djeca i mladi su pod uticajem izuzetno nasilnih sadržaja, koji se plasiraju putem medija, društvenih mreža, video-igrica, filmova, muzike koju slušaju. Oni nam zapravo pokazuju kakva je atmosfera u društvu, a čini mi se da im šaljemo poruku da smo svi deklarativno protiv nasilja, a da i te kako u svakodnevnoj komunikaciji i ponašanju koristimo različite forme nasilja. I kao posljedicu sveukupne situacije imamo ove rezultate koji pokazuju da je svaki peti učenik žrtva nasilja - poručila je naša sagovornica.

ULOGA PORODICE

Jovićević dodaje da je u rješavanju problema najvažniji zajednički napor na svim nivoima, od individualnog, preko porodičnog, do obrazovnog. - Uvijek kažem da uloge porodice i škole ne treba odvajati, jer ono što započne u porodici, samo se nadovezuje u školi. U praksi se nerijetko dešava da podrška roditelja izostaje, što je slučaj u porodicama u kojima postoji nasilje, a

Na pitanje - koji su to najčešći problemi sa kojima se naši učenici suočavaju i zbog kojih dolaze na razgovor, Snežana Jovićević odgovora da se tiču odnosa sa vršnjacima, manjka samopouzdanja, poteškoća sa učenjem, često su u pitanju emocionalni problemi, ali i odnosi u porodici. - Adolescencija je jako izazovan period u kojem je podrška mladima neophodna. Kod njih stalno treba razvijati svijest o tome. Ono što je neophodno ponavljati djeci i mladima jeste da su ljudi, koji imaju probleme i koji su spremni da ih rješavaju, zapravo snažni, jer oni, psihološki slabi, misle da su najjači i da njima nikada nije potrebna pomoć - kaže Jovićević.

djeca, na osnovu učenja po modelu, imaju pozitivan stav prema nasilju, pa probleme u kolektivu rješavaju na isti način. Ali ima i dobrih primjera roditelja, koji daju podršku svojoj djeci, sarađuju sa stručnjacima i rade na tome da se problem valjano i adekvatno riješi - istakla je psihološkinja. Dodaje da posljedice nasilja u školi imaju dugotrajne efekte na fizički, psihički i emocionalni razvoj djeteta i jako je bitno raditi na prevenciji, najprije kako ne bismo morali ublažavati posljedice.

- Kada se ustanovi da je dijete žrtva vršnjačkog nasilja, potrebno je da odrasli budu podrška tom učeniku kako bi on osjetio sigurnost i podršku. Potrebno je raditi na izgradnji samopoštovanja i samopouzdanja djeteta koji u većini slučajeva budu narušeni. Pomenuću da u našoj školi, pored Tima za prevenciju nasilja, postoji i Tim za razvoj socio-emocionalnih vještina čiji razvoj je veoma bitna aktivnost u prevenciji nasilja. Takođe, trudimo se da djecu učimo da nasilje prijave čak i onda kad oni sami nijesu žrtve, već posmatrači - zaključila je psihološkinja Snežana Jovićević. B. PRELEVIĆ

Snežana Magoč

Vandalizam

u Kotoru

Grupa mladih demolirala automobil, pa ga prevrnula na krov

KOTOR- U naselju Rakite u Kotoru na ulazu kod stadiona „Bokelja“ preksinoć se dogodio neviđeni vandalizam kada je grupa mladih ljudi iz nepoznatog razloga demolirala regularno parkirani automobil, sa kojeg su skinuli registarske tablice, polupali stakla, pokrali djelove, a potom auto prevrnuli na krov. Prema kazivanju jednog od mještana Rakita, vlasnik automobila je iz Srbije, a automobil je kupio prije nekoliko dana.

Park na Krupcu zatvoren zbog grešaka u projektu i nadzoru

NIKŠIĆ - Da nikšićka vlast niti što zna raditi, niti zna realizovati projekte za koje i sredstva dobiju kao donaciju, potvrđuje i najnoviji skandal, a to je zatvaranje novootvorenog parka na Krupcu, navode iz DPS-a. Naime, ideju prethodne vlasti za koju je bio urađen projekat, raspisan tender i izabran izvođač radova, nakon dolaska na vlast, aktuelna lokalna uprava i rukovodstvo EPCG, nijesu umjeli iskoristiti, pa su raskinuli ugovor sa izabranim izvođačem, uradili novi projekat i izabrali novog izvođača. Park je završen u novembu 2022. godine, a predat Opštini na gazdovanje u junu 2023. godine. Samo nakon godinu dana park se zatvara zbog grešaka u projektu i propusta nadzora koji je vršila direktorica Agencije za projektovanje i planiranje - ističu iz nikšićkog DPS-a.

Ovo je, kako navode, ko zna koji propust, ko zna koja greška i direktorice Agencije i kompletne lokalne uprave, i koliko će ih još napraviti u narednih šest mjeseci koliko su još na vlasti. - Uložiti 250.000 eura u park koji je bio na raspolaganju građanima, posebno djeci svega godinu dana, potom zbog neadekvatnog projektovanja, a pogotovo nadzora, danas biva zatvoren. Da imaju bar malo odgovornosti, lokalni vlastodršci bi istog momenta podnijeli ostavku zbog neznanja, neprofesionalizma, zakulisnih radnji kojim neprocjenjivu štetu nanose gradu i građanima- saopštili su iz DPS-a. r.P.

- Čovjek je ostavio auto na tom mjestu prije par dana, regularno parkirano jer je u Stolivu radio na nekoj građevini, gdje je i spavao. Kada je sinoć došao da uzme auto i ode u Budvu, gdje živi, bio je, malo je reći, šokiran prizorom koji je zatekao. Ovo

je užas i za ne vjerovati đe živimo i kakvu omladinu imamokomentar je ovog Kotoranina. Slučaj je prijavljen policiji, koja je izašla na lice mjesta i obavila uviđaj, a za sada nije poznato da li su identifikovani počinioci. Iv.K.

Kolašin: U MZ Blatina se obnavlja asfalt na glavnom putu, rekonstruišu „propusti“ na potocima

Sanirani mostovi na potoku Krivača

Uređeno je rastinje pored puta, postavljena javna rasvjeta tako da ljudi iz drugih naselja, pa i iz grada dolaze u šetnju, na trčanje, vožnju bicikla. Uređen prilaz i igralištu Pržina pored rijeke Plašnice

KOLAŠIN - Brojnim aktivnostima u MZ Blatina pokušava se i uspijeva podići kvalitet komunalne infrastrukture. U prvom planu je put kroz ovo selo koje je nekada bilo prvo i jedino u kolašinskoj opštini koje je imalo fabriku u kojoj se proizvodila cigla.

Na čelu mjesne zajednice je ambiciozna i mlada Radmila Šuković koja pokreće raznovrsne „male“ i „velike“ akcije kako bi život na ovom području, udaljenom četiri - pet kilometara od Kolašina, bio kvalitetniji sa pozicije potrebne infrastrukture.

-Ovogodišnja sezona radova u mjesnoj zajednici počela je u junu čišćenjem i košenjem

rastinja pored glavnog puta u dužini od tri kilometra.Time smo znatno unaprijedili bezbjednost kretanja učesnika u saobraćaju, ali i rekreativaca koji su u večernjim časovima itekako brojni. Dolaze ljudi iz drugih naselja kao i iz Kolaši-

na da šetaju, trče, voze biciklo, voze djecu u kolicima.Put je sada pregledniji i bezbjedniji, kaže Radmila Šuković.

Zahvaljujući njenoj inicijativi i razumijevanju predsjednika opštine Petka Bakića i potpredsjednika Vasilija

Ivanovića, u godišnjem planu asfaltiranja puteva na seoskom području obezbijeđeno je 600 metara novog asfaltnog zastora.

-Imali smo podršku od rukovodstva Opštine kojom smo stvorili mogućnost da „ugradimo“ 600 metara novog asfaltnog zastora. Na određenim djelovima puta smo kompletno obnovili asfalt čime je značajno unaprijeđena putna infrastruktura. Ostala je još jedna kratka dionica gdje ćemo u narednom periodu obnoviti asfalt. Krajem juna su nastavljeni radovi na proširenju jednog dijela putnog pravca kao i na rješenju pristupnog puta ka igralištu Pržina, uređen je prostor oko igrališta za bezbjedno bavljenje sportom na atraktivnom prostoru pored rijeke Plašnice - ističe Šuković Ona kaže da su na ovaj način zaokružena značajna infrastrukturna ulaganja u posljednje dvije godine. Obezijeđena je rasvjeta kompletnim putem koji prolazi kroz mjesnu zajednicu. Adaptirano je više prilaznih puteva, te u potpunosti sanirani mostovi i „propusti“ na potoku Krivača koji su više godina prilikom kišnih jeseni i proljeća pravili proleme u saobraćaju. Dobro se sarađuje sa Komunalnim preduzećem koje redovno mijenja zastarjele kontejnere. Dr.DrašKovIć

Nakon velikog napora Opštine i Uprave za kapitalne projekte Privode se kraju radovi na putnom pravcu Gubavač - Bistrica

BIJELO POLJE - U toku su završni radovi na pripremi asfaltiranja prvog sloja na putnom pravcu Gubavač –Bistrica. Iz lokalne uprave saopšteno je Pobjedi da će se nakon velikog napora Opštine Bijelo Polje i Uprave za kapitalne projekte konačno privesti kraju radovi

na navedenom putnom pravcu. -Završetkom ovog posla stanovnici Bistrice će konačno riješiti problem normalnog funkcionisanja.Takođe, u toku je tender za izbor najpovoljnijeg izvođača radova kojim će se riješiti svi prilazni putevi i asfaltirati drugi sloj. Pored

navedenog u Bistrici se preko Sekretarijata za izgradnju izvode radovi na asfaltiranju u nekoliko zaselaka u ukupnoj dužini od 1,3 kilometra što je u sklopu ugovora za radove u pet mjesnih zajednica. Završetak radova očekuje se za desetak dana - saopštili su iz lokalne uprave. B.ČoKovIć

Demolirani automobil

Obnovljeni asfalt na putu kroz Blatinu

DPS Nikšić

Pogled na jezero Krupac

Neđelja, 21. jul 2024.

BEOGRAD - U Srbiji će se kopati ruda jadarit iz koje se proizvodi litijum i pored tvrdnje dijela stručne javnosti da to može izazvati ekološku katastrofu. Litijum je potreban EU za baterije, koje koriste električni automobili, da u budućnosti više ne bi zavisila od Kine. Ekološku garanciju - da će sve biti po najvišim njemačkim standardima, obećao je kancelar Šolc predsjedniku Vučiću - ali bez potpisa. Srbija zauzvrat dobija ubrzan put ka EU, potvrdio je komesar za proširenje EU Oliver Varhelji Time su zaboravljene sve zamjerke koje je EU upućivala Srbiji da mora svoju spoljnu politiku da uskladi sa EU i uvede sankcije Rusiji…

Iznenadna posjeta

Njemački kancelar Olaf Šolc je na brzinu došao u Beograd i nadzirao potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima baterija i električnim vozilima.

Ocjenjujući da je ovaj memorandum od ključnog značaja za budućnost Evrope, Šolc je naveo: ,,Dragi Bog je omogućio da se toliko traženi mineral i jedna od najznačajnijih sirovina nalazi u ovoj zemlji. Možda to treba iskoristiti, možda je to sreća za tu zemlju“.

- Njemačka će garantovati Srbiji da će Rio Tinto u dolini Jadra raditi sve po najstrožim njemačkim pravilima. Danas mi je kancelar Šolc to i potvrdio i ne mora da mi potpisuje ništa, ja više vjerujem njemu na riječ. Riječ za mene znači više od svakog potpisa - uzvratio je Vučić. Oliver Varhelji je na Iks platformi potvrdio: ,,Srbija ubrzava evrointegracije kroz Plan rasta za Zapadni Balkan“.

RIo tInto jačI od naRoda

Posao kopanja jadarita za proizvodnju litijuma radi međunarodna kompanija Rio Tinto (britansko – australijska) koja je u Srbiji počela istraživanja prije 20 godina. Međutim, projekat je stao prije dvije godine, jer su januara 2022. godine u Beogradu održane velike demonstracije građana zbog ekološke bojazni da će proizvodnja litijuma iz jadarita uništiti životnu sredinu, pošto se u tom procesu koristi sumporna kisjelina... Nakon demonstracija, Vlada Srbije je odmah, zbog održavanja predsjedničkih i parlamentarnih izbora, suspendovala projekat Jadar. Ubrzo poslije toga, građanski pokret ,,Kreni - Promijeni“ predao je parlamentu Srbije 38.000 potpisa građana koji su se protivili kopanju jadarita. Prema Zakonu o narodnoj inicijativi, parlament je bio dužan da o tome raspravlja, međutim ti potpisi su se izgubili u parlamentu i još uvijek niko ne zna gdje se nalaze. Kada su ove godine završeni svi izbori, Ustavni sud Srbi-

DVOSTRUKI ARŠINI: Kako je kopanje jadarita postala ulaznica Srbije za EU

Brisel zbog litijuma ,,zaboravio“ sve kritike upućene Beogradu

U projektu Jadar sve je osporavano: od studije o izvodljivosti projekta, preko visine rudne rente, do bezbjednosti eksploatacije po životnu sredinu. Predstavnici Rio Save, koja radi u Srbiji (ćerka firme Rio Tinto), na sve kritike o uništavanju životne sredine dvije godine su ćutali. Progovorili su prije mjesec, tek kada je u provladinim medijima počela kampanja da će se Srbija obogatiti od litijuma, opovrgavajući svaku kritiku i opasnost od zagađenja životne sredine

je je prije deset dana Vladinu odluku, staru dvije godine, o suspenziji projekta Jadar proglasio neustavnom. Vlada Srbije je zatim 16. jula donijela uredbu kojom se projekat Jadar vraća u život i Šolc je ekspresno doletio u Beograd 18. jula uveče da bi se sjutradan potpisao pomenuti memorandum. Šolc je u Beogradu istakao i da je dosta ranije razgovarao sa direktorom Rio Tinta i rekao: ,,Ako ću se zalagati da uspijemo u tom projektu, onda moram znati da će sve biti po najvišim ekološkim standardima i dobio sam to uvjeravanje“.

RačunIca - četIRI ,,ako“

Iako se još ne zna tačno da li će se u Srbiji samo kopati ruda i proizvoditi litijum ili će se praviti i baterije pa i automobili, jer je u delegaciji bio i generalni direktor Mercedesa Ola Kalenius, Vučić je izveo računicu:

- Ako budemo kopali rudu, to

nam je 700 miliona evra godišnje, ako budemo pravili katode, to je 2,4 milijarde evra, ako budemo pravili cijele baterije, to je više od četiri milijarde, a ako dođe fabrika električnih automobile - 16 milijardi. To su ogromne promjene i rast, veće plate i penzije - predviđa Vučić.

Što je spoRno

U projektu Jadar sve je osporavano: od studije o izvodljivosti projekta, preko visine rudne rente, do bezbjednosti eksploatacije po životnu sredinu. Predstavnici Rio Save koja radi u Srbiji, (ćerka firme Rio Tinto), na sve kritike o uništavanju životne sredine dvije godine su ćutali. Progovorili su prije mjesec, tek kada je u provladinim medijima počela kampanja kako će se Srbija obogatiti od litijuma opovrgavajući svaku kritiku i opasnost od zagađenja životne sredine. SANU je 2022. godine izdala

zbornik naučnih radova ,,Projekat Jadar – šta je poznato“ u kojem ukazuje na opasnost da velike strane kompanije mogu da utiču na odluke vlasti, kao i da se iz brojnih naučnih radova vidi da projekat Jadar vodi masovnoj devestaciji prostora, promjeni predjela, degradaciji biodiverziteta, raseljavanju stanovništva, prestanku poljoprivrede u tom području… Odnosno da prioritet Srbije treba da bude održivo korišćenje prirodnih resursa uz očuvanje životne sredine za sadašnje i buduće generacije. Naučnici zaključuju i da projekat Jadar ne treba realizovati dok ne budu razvijene nove tehnologije… pRotestI

Ekološki aktivisti i opozicija su prijetili da će blokirati pruge i puteve ako projekat Jadar zaživi pa im je priprijetio ministar policije Ivica Dačić. - Nećemo dozvoliti nerede, blokade puteva i pruga koje

pominju protivnici iskopavanja litijuma. Oni politizuju situaciju, protivnici kopanja litujuma ponašaju se licemjerno. Neki od njih su hvalili taj projekat kada su bili na vlasti. Posebna pažnja posvetiće se posljedicama po životnu sredinu. Niko neće raditi nešto štetno za stanovništvo. Lako je manipulisati javnim mnjenjem kada je u pitanju životna sredina - rekao je Dačić. Sve opozicione partije su protiv ovog projekta – obrazloženje je nepoznanica šta će se dešavati sa životnom sredinom. Međutim, njihov protest, kada je Šolc došao u Beograd, nije bio masovan - više policajaca ih je čuvalo da ne priđu Palati Srbija gdje je bio sastanak Šolca i Vučića, nego što je bilo aktivista. Ipak, dio opozicije se sastao sa Franciskom Brantner, državnom sekretarkom Ministarstva za ekonomske poslove i klimatsku akciju Njemačke, koja je bila dio Šolcove delegacije. Pre-

SANU je 2022. godine izdala zbornik naučnih radova ,,Projekat Jadar – šta je poznato“ u kojem ukazuje na opasnost da velike strane kompanije mogu da utiču na odluke vlasti, kao i da se iz brojnih naučnih radova vidi da projekat Jadar vodi masovnoj devestaciji prostora, promjeni predjela, degradaciji biodiverziteta, raseljavanju stanovništva, prestanku poljoprivrede u tom području…

ma riječima narodnog poslanika Radomira Lazovića ,,nema konkretnih novih garancija od Njemačke da će se poštovati ekološki standardi u Srbiji prilikom iskopavanja litijuma“. On je naveo i da su Brantner pitali kako će Njemačka u tuđoj zemlji garantovati poštovanje bilo kakvih zakona i standarda.

evRopa bogata lItIjumom Prema, do sada objavljenim, istraživanjima najveće evropsko nalazište litijuma je u Njemačkoj u dolini Gornje Rajne i vjeruje se da će do kraja 2026. biti pokrenuta puna proizvodnja… Na drugom mjestu je Srbija, slijede Austrija, Finska, Češka, BiH, Irska, Francuska, Velika Britanija, Portugal i Španija. Mihael Šmit, viši geolog u njemačkoj Agenciji za mineralne resurse, rekao je 2023. godine za istaživački sajt Demostat da se u Evropi trenutno razvija više od 15 projekata za eksploataciju litijuma, kao i da Evropa do 2030. godine planira da se iz svojih nalazišta snabdijeva litijumom 40 odsto od pretpostavljene potrošnje. violeta cvejIć

NjemAčKA zAbORAVIlA SVe gRIjehe SRbIje: Šolc i Vučić

PODGORICA – Diplomatsku karijeru u Italiji, koja je trajala od 2007. do 2016. godine, Antun Sbutega oplemenio je raznovrsnim kulturno-umjetničkim radom, naučnim istraživanjima, a uradio je dosta i na povezivanju crnogorske i italijanske umjetničke scene. Ovaj pasionirani ljubitelj pomorstva, ekonomije, istorije i umjetnosti, ali i doskorašnji admiral Bokeljske mornarice, već dugo godina je i aktivan stvaralac, sa posebnim afinitetom prema stripu i likovnoj umjetnosti.

Nedavno je u Pomorskom muzeju u Kotoru, u okviru KotorArt-a, otvorena izložba „Magični svijet stripa“, na kojoj se predstavio sa dvadesetak tabli stripa rađenih kombinovanom tehnikom. Riječ je o tablama stripa na brojne teme: vestern, astronauti, gusari, srednjovjekovni vitezovi, bitka kod Lepanta, pomorske i vazdušne bitke Drugog svjetskog rata, kao i teme vezane za Boku: Bokeljska mornarica, vaterpolo, karneval, pobuna mornara u Boki 1918. godine itd. Izložene table stripa nijesu djelovi crtanih romana, već su ilustracije u tehnici stripa raznih tema koje su pobuđivale interesovanje i maštu autora, posebno u njegovom djetinjstvu, a koje su i važan dio kolektivne memorije.

U intervjuu za Pobjedu, Sbutega govori o svojoj ljubavi prema stripu, djetinjstvu, uticaju stripa na druge umjetnosti, ali i o mogućnostima da se kulturno-istorijsko nasljeđe očuva kroz ovu popularnu formu likovnog stvaralaštva.

POBJEDA: Šta Vas je inspirisalo da se bavite stripom kao umjetničkom formom, pored slikarstva i drugih umjetnosti kojima se bavite?

SBUTEGA: Strip je od ranog djetinjstva bio moj prozor u svijet, sa filmom, literaturom,

Sve što je lažno je zlo i ružno

muzikom i slikarstvom. Odrastao sam u Boki među intelektualcima školovanim u Beču, Pragu, Trstu ili Parizu, piscima i mecenama koji su valorizovali povijest i kulturu Boke. Boka je tada bila romantična i melanholična, činilo se da se sve važno već dogodilo u prošlosti, da nema više prostora za životne avanture. Tada nije bilo interneta i mobilnih telefona, a televizija je ovdje skromno počela tek sredinom ‘60-ih godina. Strip je omogućavao prostor avanture, putovanja kroz prostor i vrijeme, sa princom Valijantom u srednji vijek, a sa astronautima Flašom Gordonom i Denom Derijem u daleku budućnost. Nijesam samo čitao i sakupljao stripove, već ih proučavao i precrtavao, pokušavajući da nacrtam svoj strip. Prvi kompletni strip sam nacrtao kada sam imao 14 godina i poslao ga na natječaj Plavog vjesnika za nove crtače stripova. Bio sam pohvaljen, ali nijesam dobio nijednu od tri nagrade. Bio sam razočaran i odustao od ideje da postanem profesionalni crtač stripova. Ipak sam nastavio da crtam, ali iz vlastitog zadovoljstva.

POBJEDA: Možete li nam reći nešto više o temama koje obrađujete u svojim stripovima? Kako birate teme kao što su vestern, astronauti, gusari i drugi motivi?

SBUTEGA: Te teme su dio moga univerzuma, amalgam stvarnosti i mašte. Život je avantura, odnosno puno avan-

Kako se na Balkanu istorija stalno falsifikuje zbog slabosti obrazovnog sistema i medijske scene, oskudne kvalitetne istoriografske produkcije i, naravno, političkih manipulacija, kvalitetna kulturno-umjetnička produkcija ima veliki značaj. Nažalost, stvaraoci u toj oblasti su često u službi raznih politikanata – kazao je Sbutega

tura koje se prožimaju. Čitajući strip ulazimo u neku avanturu, a crtajući ga postajemo njeni protagonisti, upravljamo njom, kreiramo je i to je uzbudljivo. Tako realiziramo vlastitu kreativnu moć. Čovjek je kreativno biće, samo za razliku od Boga, koji stvara ni iz čega, kreira tako što prerađuje ono što već postoji. Strip pruža nevjerovatne mogućnosti individualne kreacije. Da bismo snimili film, potrebna su ogromna sredstva, skupa oprema, složena organizacija, velika ekipa. Za strip su dovoljni mašta, talenat, papir, olovka, pero, tuš i eventualno boje.

Ja imam veliku prednost bilo da pišem, slikam ili crtam stipove, da time ne zarađujem, već radim iz ljubavi i slobodan sam da stvaram što hoću i kako hoću. Činjenica da živim između Boke, Rima i San Franciska, koji su svaki na svoj način veoma lijepi, stimuliše moj estetski senzibilitet i potiče na umjetnost. Imam i sreću da moja supruga Nada ima razumijevanja za moje aktivnosti, rješava sve tekuće probleme i ostavlja mi puno slobodnog vremena.

P OBJEDA : Vaša izložba sadrži table stripa rađene kombinovanom tehnikom.

Koje su prednosti i izazovi rada u tehnikama kao što su tuš, tempera i pastel?

SBUTEGA: Za izložbu sam izabrao 20 tabli stripa sa pripremnim crtežima i studijama. Deset tabli su tematski vezane za Boku, od svetkovina Sv. Tripuna, Bokeljske mornarice, Karnevala do vaterpola i KotorArta, a drugih deset za teme između istorije i avanture počev od rimskih legija, srednjovjekovnih vitezova, preko gusara, revolveraša sa Divljeg Zapada, do pomorskih i vazdušnih bitaka Drugog svjetskog rata i astronauta. Boka se afirmisala kao važan centar stripa zahvaljujući Hercegnovskom strip festivalu, ali njena bogata istorija i kultura su vrlo rijetko bile teme stripova.

POBJEDA: Kakva su Vaša sjećanja iz djetinjstva koja su, pretpostavljam, uticala na Vaš rad i inspiraciju za stripove?

SBUTEGA: Kao što sam već rekao, moja ljubav prema stripu datira iz ranog djetinjstva. Tada je bila ukinuta komunistička zabrana objavljivanja stripova i pojavila se značajna strip izdanja, kao Plavi vjesnik, Kekec, Politikin zabavnik i druga i strip se dinamično razvijao bilo da se radilo o izdavanju najboljih svjetskih stripova, bilo o domaćoj strip produkciji.

Ja prenosim svoju ljubav prema stripu i umjetnosti na unuke. Dvoje starijih unuka, Sara koja ima deset i Masimo sedam godina, jako su talentovani, već su izlagali svoje radove. Često crtamo zajedno, a Masimo je nedavno nacrtao svoje prve table stripa. POBJEDA: Kako vidite razvoj stripa u proteklih sto godina i njegov uticaj na druge oblike umjetnosti poput filma, literature i dizajna?

POBJEDA: Na koji način ste u strip uključili lokalne teme vezane za Boku, kao što su Bokeljska mornarica, vaterpolo i karneval?

SBUTEGA: Crtači stripova koriste razne tehnike. Mnogi rade crno-bijele stripove, drugi ih bojaju. Danas se mnogi autori koriste kompjuterom u crtanju; to nije ništa manje kreativno od klasičnih tehnika. Znam da koristim kompjutersku grafiku, ali u crtanju stripova više volim klasične tehnike. Kombinacija tuša, tempere, odnosno akvarela i pastela daje široke mogućnosti i meni se sviđa.

SBUTEGA: Strip se razvijao uporedno sa filmom, prvo u Americi, zatim u Evropi, a danas u cijelom svijetu. Film je imao veliki uticaj na strip, ali je postojao i povratni uticaj. Brojni stripovi su ekranizirani kao Supermen, Betmen, Spajdermen, Asterkis, Diabolik, Flaš Gordon, Dik Trejsi i drugi.

STRIP KAO PROZOR U SVIJET: Antun Sbutega u svom ateljeu

Putovanje Iva Vizina oko svijeta

Bokeljski mornar

No, strip ima praistoriju dugu kao istorija umjetnosti. Oduvijek je postojala tendencija da se neka priča prikaže serijom slika, od crteža u pećinama preko antičkog Egipta, Grčke i Rima, fresaka i mozaika u srednjovjekovnim crkvama do djela genijalnih slikara kasne gotike i renesanse. Tako freske Đota u crkvi u Asiziju prikazuju život Svetoga Franja, a Mikelanđela u Sikstinskoj kapeli biblijsku istoriju svijeta. Preteča stripa su bili i iluminirani rukopisi; najveći umjetnik u toj oblasti je bio Hrvat Julio Klović u XVI vijeku.

Strip ima povratan uticaj na slikarstvo. Na primjer, američki slikar Roj Lihtenštajn je na platnima prikazivao crteže poznatih stripova i ta djela danas dostižu cijene 30-50 miliona dolara. Isto tako, kao što je književnost uticala na strip (koji je specifična kombinacija književnosti i slikarstva i mnoga književna djela imaju verzije u stripu), strip je uticao na književne forme i stilove, kao i na dizajn, marketing itd.

POBJEDA: Što mislite o trenutnom statusu stripa kao devete umjetnosti i kako se on uklapa u savremenu umjetničku scenu?

SBUTEGA: Strip danas nije više smatran nečim što je namijenjeno djeci i adolescentima, već je afirmisana deveta umjetnost koja se dinamično razvija u cijelom svijetu, od Amerike do Japana. Postoji ogroman broj izdanja stripova raznih vrsta i stilova, od avangardnih i eksperimentalnih do klasičnih i edukativnih. Mnogi od njih imaju veliku umjetničku vrijednost, te inspirišu slikare i druge vizuelne umjetnike. Strip je jedna od najdinamičnijih formi umjetnosti; procjenjuje se da kreira godišnji obim poslova od oko 15 milijardi, a predviđa se da će do 2030. premašiti 30 milijardi.

POBJEDA: Koliko je za Vas važno da svojim radom očuvate kolektivnu memoriju i istorijske događaje kroz strip kao medij?

SBUTEGA: Kolektivna memorija se čuva i prenosi preko istoriografije, kulture i umjetnosti i to je permanentna aktivnost od bitnog značaja za svako društvo. Kada je u pitanju istoriografija, koja je svakako bitna, najvažnija djela iz te oblasti nijesu čitana od široke publike već uglavnom od stručnjaka. Zato su važna popularna djela, mediji, a posebno umjetnost u svim oblicima. Kako se na Balkanu istorija stalno falsifikuje zbog slabosti obrazovnog sistema i medijske scene, oskudne kvalitetne historiografske produkcije i, naravno, političkih manipulacija, kvalitetna kulturno-umjetnička produkcija ima veliki značaj. Nažalost, stvaraoci u toj oblasti su često u službi raznih politikanata. Najzad, koliko mi se čini, ovdje građani malo konzumiraju kvalitetnu kultur-

Danas je teško govoriti o crnogorskoj vanjskoj politici i diplomatiji

POBJEDA: Vaša diplomatska karijera i rad u Vatikanu su veoma impresivni. Kako ste uspjeli da spojite diplomatiju i umjetnost?

SBUTEGA: Kulturom i umjetnošću se bavim od ranog djetinjstva, a diplomatijom sam počeo da se bavim u zrelim godinama. Prije nego sam imenovan za ambasadora pri Svetoj Stolici, a kasnije Republici Italiji, živio sam 16 godina u Rimu, gradu sa najvećim kulturno-umjetničkim nasljeđem na svijetu koje sam sistematski proučavao. Radio sam 13 godina u Vatikanu, između ostalog i u Vatikanskim muzejima, pa sam imao prilike da podrobno upoznam kulturno blago koje se tamo nalazi. Sarađivao sam sa univerzitetima, učestvovao na naučnim skupovima, objavljivao naučne i stručne radove na italijanskom, uključujući i „Istoriju Crne Gore“ na oko 540 strana. U toku moga diplomatskog rada u Rimu gotovo svakodnevno sam učestvovao na kulturnim događajima koje su organizovale institucije Vatikana, Italije, ambasade, na koncertima, izložbama, okruglim stolovima itd. Istovremeno sam organizovao brojne kulturne i umjetničke događaje kojima sam se trudio da predstavim Crnu Goru. Tako sam organizovao više izložbi kulturno-umjetničkog nasljeđa Crne Gore, posebno Boke, u Veneciji i Rimu, koncerte (Ratimira Martinovića, Miloša Karadaglića Vladane Perović Nađe Janković), okrugle stolove na temu Crne Gore i njenih euroatlantskih integracija, predavanja na univerzitetima itd. Uvjeren sam da sam uspio da postignem značajne rezultate u diplomatiji upravo zahvaljujući kulturnoj dimenziji moga rada. Nažalost, danas je teško govoriti o crnogorskoj vanjskoj politici i diplomatiji, imajući u vidu zapanjujuću činjenicu da u ovom izuzetno složenom periodu u svijetu, bitnom za budućnost države, u dvije trećine ambasada već godinama nema ambasadora, a kamoli o kulturnoj diplomatiji.

nu i umjetničku produkciju; na primjer, malo čitaju izuzev kuvara, horoskopa i sanovnika. U tom smislu se otvara velika mogućnost za strip koji lako komunicira. Kada se radi o Boki, o njenoj opštoj, kulturnoj i umjetničkoj istoriji je objavljeno puno knjiga i danas se objavljuju, ali u malim tiražima i malo ih ko čita. Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor, veoma kvalitetna naučna publikacija, štampa se u 300 primjeraka. Ja sam, pored ostalog, napisao vrlo opširne knjige „Historija pomorstva

Crne Gore u kontekstu jadranskog, mediteranskog i svjetskog pomorstva“ ( jedino djelo na tu temu) i „Bokeljska mornarica, nematerijalna kulturna baština čovječanstva“, koje je malo ko pročitao. Dakle, popularisanje i kapilarno širenje kolektivne memorije i istorije putem stripa ima velike mogućnosti. Naravno, strip, kao i druge vrsta umjetnosti, može prenositi istorijske falsifikate. No kako tvrdi Platon, lijepo, dobro i istinito su usko povezani. Sve što je lažno je zlo i ružno J. NIKITOVIĆ

Vivaldi već 300 godina velika rok zvijezda

PODGORICA - Violinista Roman Simović, zajedno sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom, održao je koncert na Sceni između crkava u budvanskom Starom gradu, u okviru festivala Grad teatar. Tokom dvočasovnog koncerta, publika je uživala u djelima kompozitora Antonija Vivaldija, „Četiri godišnja doba“ i Astora Pjacole, „Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu“.

Simović je nakon koncerta izjavio da mu je drago što je ponovo u Budvi. - Dugo godina nijesam svirao ovdje. Upravo ova Crkva Santa Maria in punta je mjesto gdje sam, sada već davne 1998. godine, imao prvo predstavljanje na Gradu teatru. Poseban je osjećaj vratiti se na ovaj festival, vidim da on traje i da ima jako dobar program - kazao je Simović. Istakao je da je publika na sceni između crkava bila predivna.

- Kao i ovaj orkestar koji toliko volim, zaista su dali sve od sebe. Što se tiče uslova, s obzirom na to da je scena na otvorenom i da je velika vrućina i vlaga, jedan moj prijatelj koji je slavni svjetski violinista mi je jednom rekao da uslovi nikad nijesu dobri, nešto uvijek fali. Vlaga jeste tu, ali to je cijena koju plaćate da dobijete ovakav ambijent koji je zaista jedinstven. Večeras je pun mjesec, čuju se talasi zajedno sa Pjacolom. Na kraju publika

Pjacola je, naravno, inspirisan Vivaldijem. Vi čujete Vivaldija i kroz njegovu verziju godišnjih doba i to tačno 250 godina kasnije

shvata da ovo nije koncertna sala, gdje odmah dobijete akustiku, gdje možete da pravite stvari sa zvukom, ali mislim da smo napravili dobar zvuk i da je publici večeras bilo lijepo. Mislim da je to poenta priče - dodao je Simović. Upitan da prokomentariše poređenje između Vivaldija i Pjacole, Simović je kazao da je „Vivaldi već preko 300 godina veliki rok star“. - Od melodija na telefonima, do aerodroma, kafića i robnih kuća čujete njegova go -

dišnja doba. I to je bilo tako od kada je to napisao, bio je velika zvijezda i veliki violinista. Do dan-danas je to svima pristupačno. Čak i ljudi koji ne znaju o čemu se radi znaju melodiju i sve je poznato. Mislim da je muzika genijalna, a on je svakako jedan od vodećih, ako ne i jedan od tri najveća barokna kompozitora. Tu su, naravno, Hendl i Bah. Ima ih dosta, ali ja obožavam Vivaldija i stalno pronalazim nešto novo u njemu. A Pjacola je, naravno, inspirisan Vivaldijem. Vi čujete Vivaldija i kroz njegovu verziju godišnjih doba i to tačno 250 godina kasnije. Tu su elementi tanga jer je on kralj tanga, a pored toga i elemente džeza. Tu su džez, tango i klasika –rekao je Simović. Koncert Romana Simovića i Crnogorskog simfonijskog orkestra realizovan je u saradnji sa Muzičkim centrom Crne Gore. R. K.

Muzika u svitanje za odabranu publiku

PODGORICA - Koncert pod nazivom „Muzika u svitanje“ održan je juče, u osvit zore, na platou ispred Crkve Svete Marije u Gornjoj Lastvi. Pedesetak zaljubljenika u muziku, ali i Gornju Lastvu, uživalo je u ovom atraktivnom događaju koji je priredilo Kulturno zavičajno udruženje „Napredak“ Gornja Lastva.

Kako prenosi CGnews, na koncertu koji je počeo sa prvim zracima sunca nastupili su Duet harmonika – Tijana i Miroslav Ilić, a na repertoaru su bila popularna djela klasične muzike. - Ovo je prvi put da nastupamo u ovakvom ambijentu i u ovo vrijeme. Ovo je za nas posebno iskustvo za pamćenje. Posebno nam je drago jer smo vidje-

li i da je publika uživala u koncertu - kazala je Tijana Ilić. Ulaz na koncert je bio besplatan, a organizatori su obezbijedili i besplatan prevoz za sve zainteresovane.

- U početku, kada smo došli na ideju realizacije ovog programa, nijesmo bili sigurni da li će se uopšte neko pojaviti. Ipak ovaj program izrastao je u jedan od najpopularnijih, pored Lastovske fešte, i vidjeli ste i danas da je bio prisutan zavidan broj ljudi - istakla je Dejana Stjepčević u ime NVO „Napredak“.

Tijana Ilić i Miroslav Ilić nastupaju zajedno od 2007. godine, ostvarujući bogatu koncertnu djelatnost. Pored niza koncerata održanih u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, izdvajaju se nastupi na međunarodnim muzičkim festivalima „Nei Suoni dei Luoghi“ (Italija), „Carniarmonie“ (Italija), Međunarodni festival „Harmonika fest“ (Cetinje), te koncertima za muzičku fondaciju „Santa Cecilia“, Muzički centar Crne Gore i „Barski ljetopis“. Laureati su mnogih domaćih, ali i međunarodnih takmičenja. R. K.

Sa nastupa Romana Simovića i CSO

Violinista Roman Simović u Budvi nastupio sa CSO

Duet harmonika nastupio u Gornjoj Lastvi

Muzika i publika na koncertu u Gornjoj Lastvi

Pobuna mornara u Boki, 1918.

Akademiji u Nikšiću, povodom 13. jula, prisustvovali i predstavnici boračko-antifašističkih organizacija iz bivših jugoslovenskih republika

Habulin: Sporna je motivacija inicijatora Rezolucije o Jasenovcu

U tekstu Rezolucije o Jasenovcu nema ništa novo, nema ništa što ne znamo, ili što i sami ne radimo i ne govorimo. Sporan je, međutim, trenutak njenog usvajanja i sporna je motivacija inicijatora te rezolucije. No, ona nije, ne može i ne smije biti nešto što će se pretvoriti u ozbiljnu prepreku daljem razvijanju odnosa između Hrvatske i Cme Gore –poručio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista

Republike Hrvatske Franjo Habulin

NIKŠIĆ – Veličanstvenoj akademiji ,,Crvena ruža slobode“ održanoj 13. jula kod spomenika pod Trebjesom u Nikšiću, povodom Dana ustanka, Dana državnosti i Dana Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore, prisustvovali su i predsjednici i predstavnici boračko-antifašističkih organizacija iz bivših jugoslovenskih republika.

Iz Slovenije su došli Marijan Krizman i Marijan Šiftar, iz Hrvatske Franjo Habulin i Jovo Vejnović, iz Bosne i Hercegovine Sead Đulić i Mistafa Polutak, iz Srbije Zoran Jakovljević i Snežana Jakovljević. Deseti put prisustvovali su brojni antifašisti Kantona Sarajevo i predsjednik Mirsad Ćatić, zatim delegacije antifašista iz Ilijaša, Stoca, Bileće i Trebinja. U ime saveza udruženja boraca i antifašista iz bivših jugoslovenskih republika na akademiji je govorio predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Republike Hrvatske Franjo Habulin. On je kazao da se moramo sjećati prošlosti, ali da moramo biti okrenuti ka budućnosti, jer samo onda naše postojanje ima smisla i samo tako ispunićemo dug prema herojima Narodnooslobodilačke borbe.

- Samo onda nećemo izdati. Onaj koji spoznaje prošlost, koji iz nje nije ništa naučio, tu prošlost mora ponavljati. Mi na prostoru nekadašnje jugoslovenske federacije početkom devedesetih godina prošlog vijeka bolno smo

se uvjerili u istinitost te teze. Razrušili smo temelje, idejne i vrijednosne, zajedništva, narugali smo se paroli o bratstvu i jedinstvu i odbacili smo je - kazao je Habulin.

Strašna cijena rušenja

Naglasio je da je cijena bila strašna. Prije svega u ljudskim životima, potom u razorenoj imovini, ali dugoročno najviše u uništenom međusobnom povjerenju i razumijevanju.

- Kada to govorim, ja ni na koji način ne plediram za nekakvu obnovu Jugoslavije. Ona pripada prošlosti, ali ono što je bilo dobro, ono što je vrijedilo u godinama zajedničkog života, to zavređuje da bude spašeno i očuvano, da nađe svoje mjesto i u novim okolnostima, u novim prilikama i u novom vremenu – rekao je Habulin. Istakao je da tu prije svega misli na vrijednosti antifašizma, koji je pod crvenom petokrakom poveo borbu za slobodu, borbu da, ocijenio je, budemo svoji i da upravljamo svojim životima.

- Na svoju korist, ali nikada ni na čiju štetu – istakao je Habulin.

Podsjetio je da su te vrijednosti bile utkane u same osnove nekadašnje države koja je bila zajednička, ali mi moramo shvatiti da bez tih vrijednosti, naše današnje samostalne države, a nekadašnje jugoslovenske republike, nemaju budućnost.

- Odnosno, imaju budućnost, ali ne takvu kakvu bismo željeli, svakako ne takvu za koju su ginuli junaci Narodnooslobodilačkog rata. Naša budućnost nije i ne smije biti stalna kon-

Upućeni smo jedni na druge

- Danas smo razdvojeni, u vlastitim državama, ali jedni od drugih pobjeći ne možemo. Upućeni smo jedni na druge i to ne samo temeljem višedecenijske zajedničke prošlostirekao je Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Republike Hrvatske. Naglasio je da smo upućeni jedni na druge kao male zemlje u svijetu kojim dominiraju veliki.

frontacija - više ili manje izražena; naša budućnost ne može biti talac međusobnog nepovjerenja; naša budućnost nije i ne smije biti robovanje istorijskim mitovima, a još manje predrasudama. I, napokon, naša budućnost ne može se i ne smije graditi na temeljima mržnje naslijeđene iz ratova u kojima je ubijena Jugoslavija – poručio je Habulin.

Istakao je da su antifašistički borci i antifašisti pozvani da pokažu put što vodi prema takvoj budućnosti, jedinoj koja zaslužuje da je gradimo - svako za sebe, ali i u dobrim i sve bo-

Naša budućnost nije i ne smije biti stalna konfrontacija - više ili manje izražena; naša budućnost ne može biti talac međusobnog nepovjerenja; naša budućnost nije i ne smije biti robovanje istorijskim mitovima, a još manje predrasudama. I, napokon, naša budućnost ne može se i ne smije graditi na temeljima mržnje naslijeđene iz ratova u kojima je ubijena Jugoslavija – rekao je Habulin

- Upućeni smo jedni na druge i po našim evropskim aspiracijama koje su neke države već ostvarile, dok drugima tek predstoji ne uvijek lak i jednostavan put njihovog realizovanja. Upućeni smo jedni na druge, jer ako se sami i u međusobnoj saradnji nećemo boriti za svoje interese, niko drugi to neće učiniti umjesto nas – kazao je Habulin.

Istakao je da ima mnogo razloga da sarađujemo.

ljim međusobnim odnosima. - Da, upravo smo mi, antifašisti, prije svih drugih, pozvani da to učinimo! Pogotovo ako smo i kada smo dovedeni u situacije u kojima oni koji su demokratskim putem izabrani da vode naše zemlje pokazuju zapanjujući i zastrašujući manjak sposobnosti da taj put sami vide i prepoznaju i da ga neopozivo odaberu – rekao je Habulin.

Sporno vrijeme uSvajanja

Prvi čovjek boračke i antifašističke organizacije Hrvatske osvrnuo se i na Rezoluciju o Jasenovcu, usvojenu krajem juna u Skupštini Crne Gore. - Ograničiću se na to da kažem kako u njenom tekstu nema ništa novo, nema ništa što ne znamo ili što i sami ne radimo i ne govorimo.

- Mi, antifašisti, posebno u suzbijanju istorijskog revizionizma koji truje mlade generacije, koji omalovažava značenje i veličinu Narodnooslobodilačke borbe, dok u isto vrijeme amnestira, promoviše i vraća na javnu scenu notorne ratne zločince i ideje što su ih oni svojim zločinima ostvarivali, a za koje smo vjerovali da su jednom zasvagda otišle u zaborav – naglasio je predsjednik SABA Hrvatske.

Sporan je, međutim, trenutak usvajanja i sporna je motivacija inicijatora te rezolucije. No, ona nije, ne može i ne smije biti nešto što će se pretvoriti u ozbiljnu prepreku daljem razvijanju odnosa između Hrvatske i Crne Gore. To bi morali imati na umu i svi politički relevantni faktori u Crnoj Gori, ali i u Hrvatskoj. Parolanajprije pometi pred vlastitim pragom - važi za sve i za svakoga. Uvijek – naglasio je Franjo Habulin. Kazao je da upiranje prstom u drugoga, da bi se prikrilo ono što u vlastitoj kući nije dobro, nikada nije urodilo plodom. - Takvo ponašanje može možda zadovoljiti kratkoročne dnevnopolitičke računice pojedinaca koji su zalutali u politiku i grupa koje politiku vide isključivo kao sredstvo za zadovoljavanje vlastitih intere-

sa. To sredstvo, takva politika, međutim, ne služi narodima. Ni kratkoročno, ni dugoročno – poručio je Franjo Habulin. Zajedno protiv neofašiZma . Antifašisti iz bivših jugoslovenskih republika razgovarali su o nastavku inače vrlo uspješne saradnje, posebno u svjetlu izraženog neofašizma. Bilo je takođe riječi o zajedničkoj proslavi 80 godina pobjede nad fašizmom i potrebi uključivanja mladih u aktivnosti. Gosti su uputili čestitke SUBNOR-a i antifašista Crne Gore za istrajno djelovanje u čuvanju tradicije NOR-a i posebno naglasili izuzetno dobro organizovanu proslavu 13. jula pored spomenika pod Trebjesom. Riječi hvale stigle su i za akciju ,,Crvena ruža slobode“ u kojoj su na više od stotinu spomenika i spomen-obilježja u Crnoj Gori na Dan ustanka i Dan državnosti položene crvene ruže. Svečanosti je prisustvovalo više stotina antifašista iz svih crnogorskih opština. U bogatom programu učestvovali su: hor ,,Luča“ sa Cetinja i dirigentica Nevena Skrobanović, hor vrtića ,,Dragan Kovačević“ iz Nikšića i mentori Stana Medojević i Boris Marušić, dramski umjetnici Žaklina Oštir i Miro Nikolić, solisti Dejan Škuletić i Slaven Knezović i folklorna grupa ,,Treće doba“ čiji je umjetnički rukovodilac Zoran Popović. Program je osmislio i vodio Dragan Mitov Đurović r. u - i.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin govori u Nikšiću

Neđelja, 21. jul 2024.

DANILOVGRAD - ,,Daleka braćo moja, sa Lazina širokih, sa Zete i Sušice, sa mnogih polja, koja su krv vašu svikla. U tamni suton ja vidim mladiće, još nemaju ni 20 ljeta i vidim ruku, nepojavnu strašnu, koja ih odvaja, od bližnjih, od svijeta“. Tako je pjesnik slobode Petar Đuranović ,,bolovao“ strijeljanje skojevaca i skojevki, na samom kraju rata, u vremenu kada se sloboda nazirala i kada je njemački komandant uzalud poslao telegram četničkim vođama da prestanu sa terorom.

Hroničar zapisuje tužnu istoriju ,,bratske krvomutnje“, kada su u zatvoru Musovača četnici zatvorili blizu 300 mladih iz Kosovog Luga, uz optužbu da su komunisti, da sarađuju sa partizanima. U zatvoru muke i prebijanja, korbačima i cokulama. Zidovi su krvlju isprskani, umjesto vode u julski varopek, davali su grumen soli. Ali ostalo je zapisano da niko nikoga izdao nije i ,,da se pod udarcima mnogi onesvješćuju“.

Bio je to cvijet crnogorske mladeži. Među stasitim momcima bile su 23 majke i đevojke – sve crnogorske heroine. Senka Vujašković, Senka Vujošević , zatim Ružica Vučinić, Roksanda i Marta Dragović, Jovanka Ivanović, Roksanda Jovanović, Jagoda, Danica i Ružica Kalezić, Jelena Pavličić, Bosa Pavlović, Milosava Popović, Milka i Irena Radović, Miruna Suhih-Grgurović, Milka Ćipović, Draga Ulić, Zorka, Jovanka i Roksanda Šaranović i bliznakinje Darinka i Milena Jovano -

Sjećanje na strijeljanje mladih na Lazinama

Daleka braćo moja...

Prije osam decenija, na Lazinama, domaći izdajnici strijeljali su 52 mladih

Njemački visoki oficir uzalud je slao četničkom štabu telegram da obustave ubijanja

Radost što sam ostao živ bila je pomiješana sa stidom što nijesam strijeljan sa mojom generacijom, jer tada smo svi jednako mislili - sjećao se tada zatvorenik Dragiša Kalezić

ve Zeković, na koje podsjeća pjesma ,,Iste su godine svi bili rođeni...“

Noć pred suđenje, četnički glavešina sa pratnjom uskočio je u kuću Zekovića i bahato viknuo ocu Jovanu: ,,Šćeri su ti osuđene na smrt, izaberi koju da ti ostavimo“. Starina je bolno rekao: ,,Zajedno

su na svijet došle, ja ih ne mogu i neću razdvajati. A vi činite što ste naumili“.

I otišle su zajedno u smrt Darinka i Milena, skojevke i slobodarke.

U zatvoru pod udarcima umire Kokica Grgurović –Suhih. Muke neviđene trpi i Slovenka Irena – Colner

Radović, koju hapse sa troje sitne đece. Jelenu Pavličić, učenicu Trgovačke škole, tukli su besomučno, ali je skojevski trpjela i ćutala. Skojevka Danica Kalezić, koju udaraju cokulama, pada na ruke rođake Ruže. Milorada Puca Prelevića korbačom tokom noći udaraju više od sto

Otpor i mržnja prema okupatoru i izdajnicima

Među zatvorenicima bio je i Dragiša Lazarev Kalezić, koji je prije skoro pola vijeka, sjećajući se tih mračnih zatvorskih dana, zapisao: ,,Čini se da je ođe karakteristično što se događaj na Lazinama zbio takoreći pred sam kraj rata, nekoliko mjeseci prije oslobođenja Kosovog Luga, odnosno danilovgradskog područja. I okupator i četnici osjetili su da im se primiče kraj, a

poznato je da ranjena zvijer može da bude vrlo opasna. Zadojeni mržnjom i zahvaćeni paničnim strahom, na brzinu su pohapsili sve koji su po nečijim sudovima bili sumnjivi. To su po pravilu bili članovi partizanskih porodica i gotovo svi koji nijesu prihvatali okupatorsku i četničku ideologiju i njihovu prljavu rabotu. Mislim da su onog ljeta strpali u Musovaču oko 250

mladih, od kojih ogromna većina nije imala ni po 25 godina. Otpor, mržnja i prkos prema okupatoru i domaćim izdajnicima i želja za slobodom bili su zajednički imenitelj ogromne većine naroda u ovom kraju. Ja mislim da su četnici tada pohapsili i strijeljali još toliko mladosti, po njihovom sudu ne bi pogriješili. Oni su se zapravo uspaničili što su prinu-

dom užasnog mučenja, što preko svojih doušnika, došli do zaključka da je njihova prljava rabota sluganstvo okupatoru toliko omražena, da su jednostavno ostali kao brabonjci na ćedilu. Strijeljanje na Lazinama je posljedica smrtnog straha za goli život i jedna odvratna osveta u predsmrtnom ropcu. I još jedno sjećanje. Poslije strijeljanja skojevaca

Zaboravljeni saradnici okupatora

Nekoliko mjeseci nakon završetka rata, Komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača javnom tužiocu Federalne Crne Gore na Cetinju uputila je spisak od 62 ratna zločinca, vezana za strijeljane na Lazinama, uz napomenu da ,,Odluka Komisije ne obavezuje niti može da utiče na sudsku odluku“. Jedan, ne veliki broj saradnika okupatora je odgovarao, većina je nastavila da živi i radi, bez velikog tereta prošlosti. Valja istaći i podatak da su dvojica /K. R. i F. S/ iz streljačkog stroja odbili, pod prijetnjom smrću, naredbu četničkog komandanta da pucaju u zatvorenike. Rekli su, po svjedočenju hroničara, ,,nećemo da pucamo, oni su naše komšije, braća, sestre, rođaci.

puta. Svi su u zatvoru trpjeli, a na sramnom suđenju odbijali svaku krivicu i ćutali. Prebijali su Jagoša Jovanovića, Branka Brajovića, Đorđiju Burića, Petra Markovića, Jagoša Pejovića, Raduloviće - Dragutina, Ljubomira, Milutina, Grguroviće - Milorada i Svetozara, Jovoviće - Miladina i Branka, Borislava Ćukovića, Draga Jelušića, Radisava Kaluđerovića, KovačevićeI liju i Đorđiju, Svetozara Koljenšića, Radoja Krivokapića, Milovana Miškovića, Danila Pavićevića, Vlada Pajovića, Branislava Prelevića, Milivoja Simonovića, Velimira Stojića.... i one koji su preživjeli Danicu Maiković-Šundić, koja se ponosila hrabrošću svojih drugarica, zatim Dragišu Lazareva Kalezića, Momčila i Đorđiju Đurovića i mnoge druge.

I stiglo je, nakon presude četničkog vojnog suda, to kobno jutro, kada su u Mlakama, iznad velike jame, iz koje je tokom ljeta vrela krv, strijeljali mladost Kosovog Luga. Bili su vezani konopima, stajali su prkosno i ponosno, a profesor Niko Raspopović, koju godinu stariji od ostalih, rekao je: ,,Gledajte u sunce, kratko će da traje“.

radost što sam ostao živ bila je pomiješana sa nekim stidom što nijesam i sam zaglavio sa velikom brojem meni dragih drugarica i drugova koji nijesu ama baš ništa više bili krivi od nas koji smo ostali živi, jer smo svi bili zaokupljeni istom idejom slobode i nekog našeg idiličnog komunizma, kao i strašnom mržnjom prema neprijatelju i domaćim izdajnicima. Siguran sam da smo svi mi mlađi tako mislili i osjećali“.

I trajalo je kratko. Ali pamtiće se dugo. Jer i sada, nakon o samdeset ljeta, živi među potomcima sjećanje na hrabre e mladiće i đevojke Kosovog Luga. I zato pjesnik završava pjesmu sa početka ovog tužnog podsjećanja ... ,,ja ih još vidim u jutarnjem sjaju / kako sa nama u sjutra koračaju“.

Dragan Mitov Đurović

Preživjeli zatvorenici iz zatvora Musovača

Imena strijeljanih

odavanje pošte strijeljanima: Nikolica Vujaškovic sa kćerkom

Dragiša Lazarev Kalezić

Bronzana djevojka: Spomenik sjećanja i poštovanja, rad vajara Draga Đurovića

delo sport objavila da ja Hamarbi prihvatio pet miliona za crnogorskog fudbalera

Đukanović na pragu Lacija

Naredna destinacija Viktora Đukanovića neće biti London ili Beograd, već Vječni grad – italijanska Gazeta delo sport je objavila, a švedski mediji potvrdili, da je crnogorski fudbaler blizu prelaska u rimski Lacio. Za 20-godišnje krilo interesovanje su ranije pokazivali Lo-

rijan i Totenhem, ovog ljeta pominjao se Klub Briž, a posljednjih dana pisalo se i o potencijalnom transferu u redove Crvene zvezde. Italijani su prošlog mjeseca objavili da je Hamarbi odbio ponudu Lacija, s tim da nije navedeno o kolikom se obeštećenju radilo, ali sigurno jeste ispod

NOVA

KNJIGA U IZDANJU Pobjede

sedam miliona koliko je švedski klub tražio za Đukanovića. ,,Nebo-plavi“, međutim, nijesu odustali i prema pisanju Gazete uspjeli su da obore cijenu na pet miliona – koliko je Hamarbi navodno prihvatio.

Vjerovatno da bi dio konačnog dogovora bili i potencijalni bonusi.

Kako se navodi, Lacio je Đukanoviću ponudio petogodišnji ugovor sa početnom godišnjom platom od milion eura. Viktor je u Hamarbi došao u januaru 2023. i prve sezone postigao 11 prvenstvenih pogodaka. Ima ugovor do 2027. godine, ali ga sigurno neće odraditi do kraja. Hamarbi će dobro zaraditi njegovim odlaskom, izvjesno je da će mu novi klub biti Lacio gdje će mu saigrač biti kolega iz reprezentacije Adam Marušić, s tim da ,,nebo-plavi“ imaju još opcija za lijevo krilo. Đukanović bi, makar u početku, imao ulogu prve zamjene Matije Zakanjija – na tom mjestu u Laciju su vidjeli i Armana Lorijenta iz Sasuola, ali je njegova cijena 15 miliona eura.

U fokusu kluba s ,,Olimpika“ je i Đovani Lo Selso Totenhem za Argentinca traži oko 10 miliona eura, što bi Lacio mogao da priušti, međutim, ne i platu koju traži igrač – najmanje četiri-pet miliona godišnje, piše Gazeta. Pominje se i Holanđanin Kalvin Stengs, kojeg je navodno Fejnord voljan da pusti, možda u zamjenu za Danca Gustava Isaksena Kontakt između klubova je ponovo uspostavljen, ali čini se da je Viktor Đukanović od svih pomenutih najbliži tome da postane stanovnik Rima. Hamarbi je juče u gostima pobijedio Bromapojkarnu (2:0), a zanimljivo je da Nikšićanin nije ulazio u igru – to bi moglo da znači da ,,zeleno-bijeli“ nijesu htjeli da rizikuju njegovu povredu uoči prodaje. N. KOSTIĆ

PODGORICA – Obećavajuća forma Nikole Krstovića uoči početka sezone u Seriji A. Crnogorski fudbaler postigao je juče dva pogotka za Leće u prijateljskom meču sa Verderom na pripremama u Austriji. ,,Đalorosi“ su pobijedili 3:0, a 24-godišnji napadač bio je strijelac u 30. i 33. minutu – kod prvog pogotka izašao je sam na golmana nakon asistencije Gaspara, kod drugog je šutirao iz prve sa 15 metara na dodavanje Listkovskog Krstović je izašao na poluvre-

menu, a konačan rezultat postavio je Hamza Rafija u 86. minutu. Italijanskom timu ovo je bila treća provjera na pripremama u Tirolu, u prethodnoj je pobijedio austrijskog niželigaša Kematen sa rezultatom 12:0. Krstović je dao čak šest golova, od čega jedan iz jedanaesterca. Crnogorski reprezentativac je u prošloj, debitantskoj sezoni u Seriji A postigao sedam pogodaka i bio među zaslužnijima za opstanak u elitnom rangu. Ne. K.

7 €

DEJAN VUKOVIĆ

Frankfurtske priče

Jedna od neizostavnih vrijednosti ove knjige ogleda se i u činjenici da ona praktično objedinjuje Crnu Goru, predstavlja njenu višenacionalnu i multikulturalnu stvarnost. U tekstovima ove knjige našli su se naši ljudi u Njemačkoj rodom od Rožaja do Herceg Novog i od Pljevalja do Ulcinja. Sve njih povezuje zajednička nit - zavičajna čežnja i privrženost Crnoj Gori. Diplomatskom finoćom i neposrednošću, zavičajnom toplinom, otvorenošću i vrlinama čovjeka, Dejan Vuković snažio je patriotska osjećanja naših zemljaka koji su se sticajem okolnosti rasuli diljem Njemačke. Iz druženja, službenih i prijateljskih kontakata, Vuković pravi svojevrsnu galeriju ličnosti ljudi sa naših prostora, aktera njegovih priča, o kojima piše s poštovanjem i pohvalno.

Salko Luboder

Primjerak ovog izdanja možete kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede u Podgorici, Bulevar revolucije 15, kao i na online knjižari www.cgknjizara.me

Cijena

Viktor Đukanović

Kapiten Petar Grbić ubijeđen

Budućnost je strast, želimo da ovo bude ljeto buđenja euforije

Budućnost je prošla prvo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija i zadovoljila minimum evropskih ambicija za ovu sezonu. Pod Goricom se, ipak, prošlog četvrtka slavilo kao da je u pitanju mnogo veći uspjeh – razumljivo kada se uzme u obzir da su ,,plavi“ pred revanš sa Mališevom imali zaostatak od 1:0 i da bi eliminacija već sada sezonu učinila potpuno neuspješnom.

Petar Grbić i drugovi uvjerljivo i efektno otklonili su sumnje i strah – predstavnik Kosova pobijeđen je 3:0. Na redu je dvomeč sa sofijskim CSKA 1948.

- Vjerovali smo u prolaz jer nam je bilo jasno da smo bolji od Mališeve, ali priznajem da nam nije bilo baš svejedno uoči revanša. Imali smo veliku odgovornost prema publici i klubu, bili smo svjesni da bi eliminacija bila ogroman udarac za sve, da bi odredila sezonu koja je tek počela. U Podujevu smo odigrali dobro prvo poluvrijeme, u drugom to nije bila prava Budućnost. U revanšu smo pokazali ono što smo najavljivali – da ćemo od prvog do posljednjeg minuta pokušati da budemo dominantni, ali u isto vrijeme i oprezni jer Mališeva ima opasne pojedince – rekao je Grbić za Pobjedu.

BITAN MOMENAT

Tridesetpetogodišnji ofanzivac nije igrao u Podujevu, u revanšu je pokazao da je i dalje bitan za ,,plave“ – protutnjao je u 32. minutu pored desnog beka Mališeve i omogućio rutinsku

realizaciju Igoru Ivanoviću

Poslije je sve bilo lakše – u nastavku su Dragan Grivić i Vladimir Perišić ovjerili prolaz. - Dali smo prvi gol na vrijeme i najvažnije je da poslije toga nijesmo stali. Držali smo se pla-

na, postigli i drugi pogodak, a rival poslije toga nije ni zaprijetio. Treći gol je bio nagrada za sve što smo pokazali, drago mi je što ga je postigao igrač iz naše škole. I Perišić i Andrija Bulatović i svi ostali mladi

igrači dobijaju prostor i koriste ga – naveo je Grbić.

- Ekipa je formirana kao spoj mladosti i iskustva, mi stariji smo tu da ih usmjerimo, preuzmemo teret kada je najteže, a dvomeč sa Mališevom je bio je-

dan od takvih momenata. Jeste u pitanju bilo tek prvo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija, ali za Budućnost je značilo mnogo više od toga. Dali smo sve za prolaz i lakše se diše, ali nadam se da je ovo samo prvi korak –kazao je kapiten Budućnosti. ,,Plave“ u četvrtak u Sofiji čeka gostovanje CSKA 1948, klubu koji je osnovan 2016. godine iz revolta dijela navijača i uprave zbog fuzije ,,izvornog“ CSKA i Liteksa.

CSKA 1948 FAVORIT, ALI VJERUJEMO U SEBE ,,Crvenima“ je ovo drugi izlazak u Evropu, prošle godine su u drugom pretkolu Lige konferencija eliminisani od FCSB (nekadašnje Steaue).

- CSKA 1948 je za sada nepoznanica, ali jasno je svima da dolazi iz prvenstva koje je jače i od kosovskog i od našeg. Mlad su klub sa velikim ambicijama. Vjerovatno su favoriti, međutim, ubijeđen sam da nijesmo bez šansi. Zbog rezultata iz prethodnih sezona, zbog rejtinga našeg klupskog fudbala, ni protiv koga ne možemo da budemo sigurni u prolaz i nikog ne smijemo da gledamo sa visine. Ipak, da bismo uradili nešto moramo da vjerujemo u sebe. Ova Budućnost ima samopouzdanje i kapacitet da raste kao tim. Bilo bi dobro da prolaskom u treće kolo dobijemo vjetar u leđa – naveo je Grbić.

DA VRATIMO PUBLIKU Uzvratni meč igraće se 1. avgusta u Podgorici – kapiten se nada punim tribinama. - Srećan sam što će se revanš ponovo igrati pod Goricom. Protiv Mališeve smo osjetili veliku podršku sa zapadne i sjeverne tribine od prvog do posljednjeg minuta. Odgovorili smo onako kako se od nas traži, bespoštednom borbom u svakom trenutku utakmice, na svakom dijelu terena. Budućnost je strast, igrati za nju je čast i imamo veliku želju da ovo bude ljeto buđenja i povratka fudbalske euforije u Podgorici – poručio je Petar Grbić. N. KOSTIĆ

PODGORICA – Slavoljub

Bubanja se nakon samo nekoliko mjeseci vraća na mjesto uspjeha – Nikšićanin je ponovo trener kuvajtskog Al Šababa.

Iskusni crnogorski fudbalski stručnjak vodio je ovaj tim minule sezone u elitnom rangu, a onda je početkom godine dogovorio rastanak i vratio se u Crnu Goru. Kratko je bio na klupi Mladosti iz Donje Gorice, sa kojom se rastao nakon eliminacije od Otranta u baražu za popunu Prve lige.

– Drago mi je da sam ponovo u ovom klubu i da ću imati priliku da ponovo radim u Kuvajtu. S obzirom na to da sam ovdje već bio, sada mi je znatno lakše. Dugujem veliku zahvalnost ljudima iz kluba i navijačima, koji su me ponovo sjajno dočekali i novim pozivom jasno pokazali koliko me cijene – istakao je za Pobjedu Slavoljub Bubanja, koji je prije nekoliko dana otputovao za Kuvajt, a juče i zvanično stavio paraf na ugovor. Bubanja neće biti jedini sa ovih prostora u Al Šababu. – Već šest godina kao trener

golmana radi Dejan Pantelić, a sa mnom u stručnom štabu je i Ivan Šljivančanin, kojem sam ukazao povjerenje i koji će biti zadužen za kondicionu pripremu – dodao je Bubanja. Al Šabab je u finišu minule sezone, nakon odlaska Bubanje, upisao samo dvije pobjede, pa je jasno zbog čega su se čelnici kluba odlučili da vrate našeg stručnjaka. – Nadam se da ćemo sve kockice posložiti i uspjeti da ispunimo ono što uprava želi od nas, prije svih čelnici Džaber i Hajder. Ekipa se u odnosu na

minulu sezonu bitno promijenila, ali vjerujem da ćemo napraviti dobar posao – naglasio je Bubanja. Bubanja je ostavio trag u na-

šem fudbalu. Jedini je crnogorski stručnjak koji je sa drugoligašem uspio da osvoji trofej (2012. godine sa Čelikom je osvojio Kup Crne Gore mimo

svih očekivanja), a ispisao je istoriju jer je sa ekipom OFK Bar za dvije godine došao iz regije do elite, što nakon toga niko nije uspio.

Bubanja je tri puta vodio Mornar, koji je kasnije i izborio Prvu ligu, a u drugom mandatu je uveo Barane u elitni rang i u početku uspio da skrene pažnju jer je Mornar bio najprijatnije iznenađenje.

Nakon toga Mornar je vodio do plasmana u Drugu ligu i sa njim imao sjajne partije u elitnom rangu. Bio je na klupi Jedinstva, Arsenal iz Tivta uveo je u Drugu ligu. U dva navrata vodio je Bokelj, sa kojim je u jednom mandatu bio na pragu elite, ali je na penale eliminisan od Titograda u baražu. Van Crne Gore radio je u Premijer ligi Bosne i Hercegovine, gdje je vodio Mladost i Zvijezdu, dok je u Sjevernoj Makedoniji bio trener Pobede iz Prilepa. R. P.

Crnogorski stručnjak ponovo u Kuvajtu

Petar Grbić slavi s navijačima protiv Mališeve

Idemo mi po ono glavno

PODGORICA – Dobri signali ovih dana, a neposredno pred put za Pariz, stižu sa podgoričkog bazena – ,,ajkule“ su u tri sparing meča bile bolje od olimpijskog šampiona –Srbije!

Ohrabruje ova priča, koja bi 28. jula, u premijernom meču sa Hrvatskom na Olimpijskim igrama, mogla da donese možda i velike bodove crnogorskom vaterpolo timu.

faktor na olimpijskom turniru. Veliki krug priprema ,,ajkule“ su napravile u protekla dva mjeseca. Radović kaže da iz takvog rada ekipa ne može nespremna da sačeka najveći sportski događaj.

Stojanović novi trener Budućnost Bemaksa

PODGORICA – Nakon pet godina promjena na klupi ŽKK Budućnost Bemaks –Petar Stojanović novi je šef stručnog štaba. Cetinjanin će na klupi naslijediti Vladana Radovića, koji je nakon pet sezona sa čelnicima kluba dogovorio rastanak s obzirom na to da želi novi izazov u trenerskoj karijeri.

Radović je prvo sezonu vodio kadetkinje i juniorke Budućnosti, kao i tim do 15 godina u WABA ligi, te seniorsku ekipu u domaćim takmičenjima, a zatim je preuzeo prvi tim od GoranaBoškovića. Kao prvi trener ,,plavih“, Radović je osvojio titulu WABA lige 2020. godine (u sezoni kada se nije igrala završnica, već su ,,vučice“ bile prve na kraju ligaškog dijela), četiri puta je bio vicešampion regionalnog takmičenja (poraz u Staroj Zagori od ekipe Beroe 2019. godine, te tri posljednje sezone od Celja u Podgorici), osvojio je četiri titule šampiona Crne Gore i pet trofeja Kupa. Sa druge strane, Stojanović, koji

je silom prilika prekinuo sjajnu igračku karijeru, tokom priprema reprezentacije, već četiri godine je u podgoričkom klubu. Tokom četiri sezone vodio je filijalu ,,plavih“, ekipu Podgorice, koja je pod njegovim vođstvom četiri puta bila vicešampion i igrala tri finala Kupa, dok su juniorke Podgorice posljednje dvije sezone šampionke Crne Gore. Tri sezone vodio je tim do 17 godina, bio prvak i viceprvak regionalnog takmičenja, a prije dolaska u Podgoricu sarađivao je sa Zoranom Kašćelanom u ekipi Lovćena. Zatim je dvije sezone samostalno vodio cetinjski tim, a tri puta je sa kadetkinjama Lovćena osvajao titule prvaka države. – Kao veoma mlad trener, za mene je ovo velika čast i zaista dugujem veliku zahvalnost ljudima iz kluba, koji su mi pružili povjerenje. Svi znamo šta znači Budućnost za crnogorsku košarku, ali i regionalnu, gdje je konstantno dobrim rezultatima postala brend i jedan od najvažnijih činilaca. Sigurno da je za

mene ovo jedan novi, veliki izazov, ali svakako i veliki motiv. Za mene je olakšavajuća okolnost što sam trenirao svaku igračicu koja je trenutno član Budućnosti, da li u Lovćenu ili u Podgorici ili u mlađim selekcijama Budućnosti, tako da se odlično poznajemo i sigurno da samim tim neće biti problema da uđemo u neku novu priču – rekao je Petar Stojanović, koji je nakon završene igračke karijere tokom basket turnira i rekreativne lige više puta dokazivao kakav je majstor pod obručima. Stojanović je dvije godine vodio žensku kadetsku reprezentaciju Crne Gore, uveo je prošlog ljeta u A diviziju, a trenutno je selektor ženske juniorske reprezentacije Crne Gore, koju uskoro očekuje nastup na B prvenstvu Evrope.

Dolaskom Stojanovića sigurno će biti otvoreno novo poglavlje kluba, koji želi da okupi što više igračica iz juniorske reprezentacije i stvori novu bazu, nakon što je ,,fabrikovao“ generaciju 2002. godište. R. P. Promjena na

- Prije svega, Srbija je odličan sparing partner, ozbiljna ekipa koja brani zlato sa Igara. Odigrali smo tri utakmice zatvorenog tipa i pobijedili. Pokazali odličnu igru i sebe malo iznenadili jer smo uspjeli da odradimo mnoge stvari koje smo se dogovorili. Nije bilo lako i nije bilo ništa manje intenzivno nego što je bilo ranije. Ritam i igra nas raduju. Nadam se da će sve biti još bolje do početka Olimpijskih igara – kazao je Vasilije Radović, jedan od momaka od kojeg se očekuje da bude iks

- Pripreme smo odavno počeli, prije dva mjeseca, možda i još malo kasnije. Nije bilo lako, što se i očekivalo, jer su za Olimpijske igre. Možda do sada moje i najteže. Spremni smo, radilo se, treniralo se, a i ne možeš da budeš nespreman kada dolaziš iz ovakvih treninga. Vrijeme će pokazati kakva će igra biti, a lično vjerujem u ekipu i od prvog meča sa Hrvatskom to treba da se pokažemo.

Na otvaranju će Crna Gora igrati s aktuelnim svjetskim šampionom i vicešampionom Evrope koji je, možda, i prvi favorit za zlatno odličje.

- Hrvatska je jedan od favorita, ali nam kao ekipa odgovara. Iako su blagi favoriti nema čega da se bojimo, idemo pravo na njih i po pobjedu – poručio je sjajni vaterpolista.

Vasilije smatra da i u pobjedama i porazima ekipa mora da zadrži prisebnost. Mirna glava je iks faktor i za primarni cilj. - Primarni cilj je da se prođe grupa, ali, naravno, na Olimpijske igre se ne ide samo da se prođe grupa. Svaka ekipa ide da uzme medalju. A na turniru nema lakih rivala, posebno u našoj grupi gdje svako svakoga može da iznenadi. Čini mi se nikad teže Olimpijske igre. Što se tiče nekih važnih, iks faktora... Koji god da bude rezultat - dobar ili loš, moramo da nastavimo da igramo i pokažemo agresivnost, jer samo na taj način i sa vjerom u sistem biće dobro. Crna Gora na papiru nije favorit. Da li je to prednost? - Vidimo i mi da u vaterpolo svijetu ne očekuju ni grupu da prođemo. Što nas ne pogađa, daje nam samo vjetar u leđa da svima pokažemo da su nas potcijenili. Možda je ovako bolje, ali što se nas tiče – idemo po ono glavno – poručio je Radović. A. MARKOVIĆ

Prijateljski meč košarkaških selekcija u Bijelom Polju

Juniori i drugi put

bolji od Kosova

PODGORICA – Crnogorska juniorska muška košarkaška reprezentacija savladala je u Bijelom Polju u prijateljskom meču Kosovo (80:53) u okviru priprema za B prvenstvo Evrope, koje se igra od 26. jula do 4. avgusta u Skoplju.

Juniori su tako upisali drugi trijumf protiv Kosova u dva dana, nakon što su upisali pobjedu i dan ranije (99:44). I u

ovoj provjeri, Crna Gora pokazala je da je kvalitetnija. Serijom 12:0 izabranici Marka Sekulića poveli su 21:5. Istina, Kosovo je odgovorilo serijom 10:0 (21:15) za kraj prve dionice. ,,Crveni“ su imali prednost 43:30 na poluvremenu, a onda su počeli da prave razliku u nastavku, tako da su na kraju stigli i do rekrodnih ,,plus 27“ (80:53).

U ovoj provjeri najefikasniji bio je Marko Radunović (17),

koji je imao četiri skoka i tri asistencije, dok je Luka Đurović ubacio 15, a nedostajao mu je skok za dabl-dabl. Dvocifren je bio još Danilo Nikezić (11), uz 4 skoka. Vladimir Komnenović postigao je 8, uz po 4 skoka i ukradene lopte, dok je poen manje dodao Aljoša Drašković Marko Pavlović postigao je 6, Petar Pinter, Denil Krnić i Šefćet Bećiragić po 4, Maruan Čičić i Andrija Vujačić po 2. Za naše juniore ovo je bio ukupno šesti test, a prije dvomeča sa Kosovom, dva puta poraženi su od Srbije u Bijelom Polju, a dva puta savladali su Sjevernu Makedoniju u Skoplju. R. P.

Košarkaška selekcija do 16 godina ostvarila pobjedu protiv BiH

Kadeti

ubjedljivi u Sarajevu

PODGORICA – Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore savladala je u Sarajevu selekciju Bosne i Hercegovine (122:87) u trećem prijateljskom meču u okviru priprema za B prvenstvo Evrope, koje će se održati u Skoplju od 8. do 17. avgusta. Izabranici selektora Demira Kalića dominirali su od samog starta, postigli čak 41 poen u prvoj dionici, pa je bilo jasno da će upisati još jedan ubjedljiv trijumf tokom pripremnog dijela. Serijom 16:0 Crna Gora je povela 25:4, da bi u 10. minutu već bilo 41:21. Na-

Drežnjak više nije „student“, potpisao za Budućnost Voli

PODGORICA – Košarkaški klub Budućnost Voli nastavlja sa formiranjem tima za narednu sezonu – Mateo Drežnjak četvrto je pojačanje „plavih“!

ša reprezentacija igrala je u visokom ritmu, dobrim procentima šuta uvećavala razliku, a na poluvremenu je bilo 61:38. Na startu posljednjeg perioda Crna Gora je prebacila 100 poena, a u finišu je bilo i rekordnih „plus 41“ (112:71).

Najefikasniji je bio Dušan Stanković sa 25 poena, uz 5 skokova, dok je Miloš Veković pored 24 poena imao 4 skoka i 3 ukradene lopte. Sjajnu partiju ostvario je Đorđe Đukanović, koji je postigao 17 poena, ali je ostvario čak 22 skoka. Vuk Ivelja, Lazar Bajčeta i Jakša Mićković postigli su po 13, a u strijelce su se upisali još Marko Popović 6, Maksim Brnović 5, Balša Mugoša 4, Miodrag Gašić 2. Za našu kadetsku reprezentaciju ovo je treći trijumf u pripremnim mečevima, jer su prethodno dva puta savladali Sjevernu Makedoniju. Sljedeću provjeru imaće već danas, takođe u Sarajevu, a rival će biti U18 selekcija Saudijske Arabije. R. P.

Nakon dvije sezone u dresu SC Derbija, sjajnih partija i zapažene uloge, očigledno je vrijeme za iskorak, tako da 25-godišnji krilni košarkaš više nije „student“, već je nakon Džuvana Morgana, Rašida Sulejmona i Đorđija Jovanovića predstavljen kao novo pojačanje crnogorskog šampiona.

– Košarkaš kojeg ne treba posebno predstavljati budući da smo mogli da ga gledamo u duelima protiv nas, ali i u „Morači“ gdje je dvije sezone bio „udarna igla“ ekipe SC Derbja. Momak kojem će ovo biti već treća godina u Podgorici, koji je spreman za idući nivo svoje profesionalne karijere, koji donosi veliku srčanost, odličnu odbranu, radne navike i dobru atmosferu u svlačionici – objavio je klub. Hrvatski košarkaš rođen je 1999. godine u Mostaru, a profesionalnu karijeru započeo

je u matičnom Širokom Brijegu. Pet godina nosio je dres Šir okog (2015–2020), da bi potom uslijedio transfer u zagrebačku Cibonu. Dres hrvatskog velikana nosio je od 2020. do 2022. kada je i prešao u SC Derbi.

fenomenalnim procentom 55 odsto šuta iz igre. Takođe, imao je 2,9 asistencija, 2,5 skokova i skoro jednu ukradenu loptu po utakmici. Osim četiri pojačanja, Budućnost je prije toga produžila ugovore sa Jogijem Ferelom, Flečerom Megijem i Mekinlijem Rajtom R. P. Podgorički

Prošle sezone u ABA ligi bilježio je 12,5 poena u prosjeku sa

Anđela Đuranović izborila

finale

PODGORICA – Trećeg dana Evropskog prvenstva u atletici za mlađe juniore i juniorke, koje se održava u slovačkoj Banskoj Bistrici, mlada reprezentativka Crne Gore iz Atletskog kluba Sanja iz Bara Anđela Đuranović plasirala se u finale takmičenja u skoku udalj.

Rezultat koji joj je donio plasman među 12 najboljih (u konkurenciji 35 skakačica) je skok od 5,80 metara. U kvalifikacijama u skoku udalj je nastupilo 35 takmičarki, a članica AK Sanja je sa rezultatom 5,80 podijelila 11. mjesto sa Fran-

cuskinjom Đelikom Diarom Najbolji rezultat u kvalifikacijama ostvarila je Mađarica Bori Rozahegi sa preskočenih 6,06, dva santimetra manje preskočila je Luna Arnas

iz Španije, Šveđanka Evelina Olson 6,01. Finale takmičenja u skoku udalj biće održano u nedjelju, 21. jula, sa početkom od 10.40 časova. R. P.

Evropsko prvenstvo za rukometaše do 20 godina

Osam

Crna Gora je zauzela posljednje mjesto na Evropskom prvenstvu za rukometaše do 20 godina u Sloveniji. Generacija koju predvodi trener Draško Mrvaljević poražena je od Grčke (35:32) u meču za 23. mjesto na smotri najboljih selekcija kontinenta. To je osmi poraz naše reprezentacije u isto toliko odigra-

PRVENSTVO ZA ZABORAV: Draško Mrvaljević

nih mečeva u Celju - prethodno su od naše bolje bile selekcije

Sjeverne Makedonije, Austrije, Hrvatske, Italije, Švajcarske, Grčke i Izraela.

Andrija Radovanović je protiv Grčke bio najefikasniji sa devet golova, dok su Todor

Bulatović i Andrej Dobrković postigli po sedam.

- Crna Gora je na ovom prvenstvu nastupila u oslabljenom sastavu i bez nekoliko igrača koji imaju važnu ulogu u ovoj generaciji - saopšteno je iz RSCG. Ne. K.

PODGORICA – Mlada muška košarkaška reprezentacija poražena je od Turske (85:57) u meču za plasman od 13. do 16. mjesta na Evropskom prvenstvu u Poljskoj.

Na taj način, naši košarkaši, danas (11 h), posljednjeg dana šampionata igraće protiv Sjeverne Makedonije u borbi za 15. mjesto. Ipak, s obzirom na to da će se tri posljednjeplasirane selekcije preseliti u B diviziju, taj meč neće imati poseban rezultatski značaj. Mlada reprezentacija, koja je i u ovom meču bila oslabljena neigranjem najboljeg igrača Danila Lacmanovića, nije mogla da parira Turskoj, koja je već u prvoj dionici imala dvocifrenu prednost (21:11). Razlika je rasla u drugoj dionici, pa je Turska već na poluvremenu imala „plus 19“ (45:26), čime je bilo jasno u kojem smjeru će ići ovaj meč. Najbolji u našoj selekciji bio je Vladimir Sudar, koji je pored 20 poena, dodao osam skokova i četiri asistencije, a dvocifren je bio još Petar Minić (11), koji je imao i četiri skoka, te tri asistencije. U strijelce su se upisali još Vladimir Todorović i Petar Strugar po 5, Amar Ličina Boško Janković Čedomir Žižić i Milorad Brajović po 4. R. P.

Vasilije Radović vjeruje u dobre partije u Parizu

Veliki uspjeh mlade crnogorske atletičarke na EP za mlađe juniore

Proslavljeni crnogorski odbojkaški trener

Igor Kolaković će četvrti put u karijeri biti učesnik najveće sportske smotre

Olimpijske igre su njegova dobra navika

PODGORICA – Iako se radi o najvećem svjetskom sportskom događaju, koji mnogi vrhunski sportisti i treneri nikad ne dožive, za Igora Kolakovića su Olimpijske igre postale - dobra navika.

Proslavljeni crnogorski odbojkaški trener će u Parizu, četvrti put, biti dio ovog planetarnog spektakla, treći put u ulozi selektora Srbije, sa kojom je već nastupao na olimpijskim turnirima u Pekingu 2008. i Londonu 2012. godine. Prije toga, bio je prvi pomoćnik Ljubomira Travice kada je tadašnja Srbija i Crne Gora 2004. godine u Atini nastupala na OI. Uz to, Kolaković je i sa Iranom 2020. godine izborio vizu za Olimpijske igre, ali nije vodio Irance u Tokiju 2021. godine, jer su te Igre pomjerene za godinu zbog pandemije koronavirusa, a Kolaković je odlučio da prihvati ponudu poljskog Zavjerćea i vrati se klupskoj odbojci.

- Četiri Olimpijade su, svakako, veliko zadovoljstvo, ali i iskustvo – kaže za Pobjedu Igor Kolaković.

Kolaković je u prvom mandatu vodio Srbiju od 2006. do septembra 2014. godine i osvojio je osam medalja. Bio je prvak Evrope na Evropskom prvenstvu u Austriji i Češkoj 2011. godine, osvojio je bronzu na

Crna Gora bi napravila podvig ako bi se opet plasirala na Evropsko prvenstvo

Igor Kolaković redovno prati i zbivanja u crnogorskoj odbojci, posebno kada su reprezentacije u pitanju. A mušku i žensku ovog ljeta očekuje prvi dio kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

- Drago mi je da je muška selekcija tri puta uzastopno igrala na Evropskom prvenstvu. Ovoga puta ima jako težak zadatak, to moram da kažem. Mislim da bi napravili podvig ako bi se plasirali na EP. Češka

Svjetskom prvenstvu u Italiji 2010, bronze na EP u Rusiji 2007. i Danskoj 2013. godine, te dva srebra (2008, 2009) i bronzu (2010) u Svjetskoj ligi. Sa selekcijom do 23 godine je vicešampion svijeta. Prije toga, kao pomoćni trener Ljubomira Travice, sa selekcijom Srbije i Crne Gore ima bronzu sa EP u Rimu i Beogradu 2003. i bronzu (2004) i srebro (2005) u Svjetskoj ligi, te Svjetski kup u Japanu (2003). Ponovo je preuzeo Srbiju u januaru 2022. godine.

- Kad sam se vratio na klupu Srbije, prvi i osnovni cilj je bio plasman na Olimpijske igre.

Velika nagrada Mađarske, Meklaren dominirao

je apsolutni favorit u grupi, a Norveška ima određeni kvalitet i igrače koji su u evropskim klubovima. Koliko znam, Crna Gora će da podmladi sastav i to će biti dosta težak posao za mušku reprezentaciju. Međutim, možda će im to olakšati put, jer ako ih opteretimo učešćem na EP, kao da je to normalna stvar, mislim da će tek onda biti u problemu. Ponavljam, moraju da naprave podvig

Niko nije postavljao imperativ osvajanja medalje, jer su bili svjesni da ekipa, vjerovatno, nema taj potencijal. Međutim, u odsustvu Rusije, mislim da je ova generacija srpskih igrača zaslužila plasman na Olimpijske igre u Parizu, bez obzira što je ekipa na nekom zalasku. Olimpijski odbojkaški turnir u Parizu će biti itekako jak.

- U Parizu će nastupiti 11 od 12 prvih selekcija na svjetskoj rang-listi. Zato će ovo biti najjače Olimpijske igre. Promijenjen je sistem takmičenja, umjesto dosadašnje dvije grupe po šest, sada će biti tri grupe po četiri tima, pa je prolaz u

PODGORICA – Lando Noris osvojio je pol poziciju za Veliku nagradu Mađarske –vozač Meklarena odvezao je najbrži krug (1:15,227) i iza sebe ostavio timskog kolegu Oskara Pjastrija. U samom vrhu je završio aktuelni šampion Maks Ferstapen Na ovakav pored dobrim dijelom je uticao udes koji je izazvao Juki Cunoda nakon čega su se pojavile ,,crvene zastave“. I dok su redari na stazi odrađivali svoj dio posla, počela je kiša da pada, a vozači Meklarena zauzeli su startne pozicije ispred aktuelnog šampiona u Red Bulu i vozača Ferarija Karlosa Sainca. Ovaj poredak se nije mijenjao do kraja, a u konkurenciji sa pete pozicije se priključio Luis Hamilton, kojem će u trećem redu društvo praviti Šarl Lekler Među najboljih deset su završili vozači Aston Martina

Fernando Alonso i Lens Strol, te Danijel Rikardo i Juki Cunoda. U Mađarskoj je razočarao vozač Mercedesa – Džordž Rasel koji će startovati sa 17. pozicije. Trka na „Hungaroringu“ na programu je danas od 15 sati. R. A.

da bi se našli na Evropskom prvenstvu. Što se ženske reprezentacije tiče, koliko sam shvatio, ona ima znatno lakši posao, ali bi plasman na EP bio debitantski, što bi, svakako, bio veliki uspjeh za žensku reprezentaciju i Odbojkaški savez, i uopšte za odbojku u Crnoj Gori – rekao je Kolaković, bivši trener Budućnosti (tri titule i Kup u bivšoj SR Jugoslaviji, te dvije titule i tri Kupa u nezavisnoj državi).

četvrtfinale jednako težak kao iz dvije grupe. Srbija će igrati u grupi sa Francuskom, Kanadom i Slovenijom.

Kažić je s razlogom izabran na mjesto predsjednika OSCG

Nakon 12 godina, u Odbojkaškom savezu Crne Gore je nedavno došlo do promjene na čelu, pa je Nikola Kažić zamijenio Cvetka Pajkovića

- OSCG ima kontinuitet dobre organizacije, Cvetko Pajković je postavio dobre osnove, i kada je u pitanju komunikacija sa ostalim savezima. Mislim da je Nikola Kažić s razlogom izabran na to mjesto. On je bio moj igrač, znam kakav je bio kad je počeo da trenira, sa koliko odgovornosti i ozbiljnosti, a posebno ljubavi prema odbojkaškom sportu – kaže Kolaković Kolaković ističe da „ne samo Crnoj Gori, nego i u svim zemljama u regionu, nedostaje pravi sportski radnik“. - Nikola je momak koji se razumije u odbojku, prošao je sve moguće stepenice od najmlađih kategorija do seniorske reprezentacije, i kao odbojkaški funkcioner i mislim da nam nedostaje takvog kadra. Nadam se da će on uključiti još neke ljude, sličnih razmišljanja i ambicija, jer sam siguran da je on vrlo ambiciozan. Razgovarao sam sa njim, sebi je postavio velike ciljeve, i ako uspije da ih ostvari, to će biti, stvarno, veliki rezultat za crnogorsku odbojku. Tu mislim, prije svega, na obezbjeđivanje uslova za rad i uspostavljaje sistema rada u odbojkaškom sportu. Sigurno će mu trebati vremena i dobrih saradnika i iskreno se nadam da će Nikola u tome uspjeti – dodao je Kolaković, bivši trener Budućnosti, ACH voleja, Kana i Zavjerćea.

- Time što smo se plasirali na Olimpijske igre, svi ciljevi su ispunjeni. Međutim, kada smo već tamo, želimo da se prikažemo u što boljem svjetlu, da probamo da sa dobrim partijama dođemo do pobjeda koje će nam, možda, omogućiti da se nađemo u četvrtfinalu. Sa reprezentacijama Srbije i Irana je osvajao brojne medalje na raznim takmičenjima, i jedino mu nedostaje olimpijska medalja, i jasan je zaključak da bi bila kruna njegove bogate karijere.

- Pitanje je suvišno u smislu što je odgovor prepoznatljiv. Ali je realnost daleko od toga da u jednom trenutku uopšte učestvujem na Olimpijskim igrama, a sada da otvoreno pričam o medalji. Međutim, sigurno je da bih eventualnim osvajanjem medalje, praktično, „zaključao“ svoju trenersku karijeru – zaključio je Kolaković. S. JONČIĆ

TUR DE FRANS: Slovenca milimetri dijele od pobjede

PODGORICA – Tadej Pogačar pobjednik je 20. etape ovogodišnjeg Tur de Fransa. Slovenac je u finišu stigao do trijumfa i iza sebe ostavio Jonasa Vingegora u posljednjih nekoliko metara.

I upravo su velikani u posljednjoj brdskoj trci bili glavni protagonisti, dvojac sa vrha u generalnom plasmanu. Pogačaru je ovo bila peta etapna pobjeda, ukupno 16. u karijeri i sada je na korak od trećeg trijumfa na najvećoj biciklističkoj trci!

Na samom početku nekoliko vozača je pokušalo da se odvoji, a ritam je diktirao Remek Evenpul. Uoči posljednjeg uspona desetak vozača je u odnosu na ostale imala tri minuta prednosti, koju su još uvećali na desetak kilometara prije kraja. I sve do dva kilometra do cilja bila je ,,mrtva“ trka, nakon če-

ga su Danac i Slovenac pokazali klasu. Odvojili su se, Pogačar je u sprintu bio neprevaziđen. Završna, 21. etapa voziće se danas Azurnom obalom, a prvi

put od 1989. godine će biti trka na hronometar duga 33,7 kilometara. Pogačar ima prednost od pet minuta i tri sekunde u odnosu na Vingegora! R. A.

Do 1918. godine imali smo svega tri ljekara-specijaliste

U 1912. godini došli su u Crnu Goru poslije svršenih medicinskih nauka dr Milovan Lopičić i dr Jakov Zarubica, obojica Crnogorci. Svršili su medicinu u Pragu u Češkoj. Dr Milovan Lopičić rođen je u selu Ceklinu u Riječkoj nahiji u Crnoj Gori. Osnovnu školu svršio je u mjestu svog rođenja, duhovnu seminariju u Sergijevskom Posadu u neposrednoj blizini Moskve a medicinski fakultet u Pragu 1912. godine. Po svršenim naukama dr M. Lopičić je došao u Crnu Goru, gdje je kao i svi mladi ljekari proveo neko vrijeme kao sekundarni ljekar u cetinjskoj bolnici. Zatim je postavljen za okružnog ljekara u Beranama. Odatle je pošao u Prag, gdje je specijalizirao venerične i kožne bolesti. Nije pisao ništa iz oblasti medicinskih nauka a ni inače. Dr Jakov Zarubica rođen je u selu Previšu u Drobnjacima u Crnoj Gori godine 1885., osnovnu školu svršio je u Šavniku, gimnaziju 1906. godine u Požarevcu u Srbiji a medicinski fakultet u Pragu 12. februara 1912. godine. Po svršenim naukama i dr Jakov Zarubica je došao u Crnu Goru, gdje je postavljen kao vojnograđanski činovnik za divizijskog ljekara u Nikšiću. Na tome je položaju ostao do 1918. godine. Dr J. Zarubica nije pisao ništa. Govorio je češki.

Država je odredila svim državnim ljekarima na ime izdržavanja konja po 720 perpera godišnje, s obrazloženjem: „Da bi ljekari mogli u svako doba bez smetnje i zadržavanja priteći što prije u pomoć hitnim slučajevima oboljenja, kao što su teški porođaji, obilno krvavljenje, teške povrede, koji zahtijevaju najbržu i neodložnu ljekarsku pomoć“ DR JOVAN

Pored oblasnih ljekara brzo su popunjena i okružna ljekarska mjesta – Andrijevica, Šavnik, Vir, Danilovgrad i dr. U Crnoj Gori je krajem 1910. godine bilo svega 18 – pet oblasnih, dva opštinska, jedan vojni, dva bolnička i osam okružnih

Od 1908. godine, od kako je dr B. Perazić uklonjen s položaja načelnika Saniteta pa do 1912. godine dužnosti načelnika Saniteta vršio je, kao što je već rečeno, dr Stevan Ognjenović oblasni ljekar na Cetinju.

U avgustu 1912. godine bude određena komisija za izradu novog Sanitetskog zakona. U komisiju su ušli: dr Stevan Ognjenović, vršilac dužnosti načelnika Saniteta, dr Mitar Radulović oblasni ljekar

iz Podgorice, dr Jovan Kujačić oblasni ljekar iz Kolašina, dr Stanko Matanović upravnik cetinjske bolnice „Danilo I” i dr Ferdinand Kvadreli marveni ljekar iz Podgorice. U novom nacrtu Sanitetskoga zakonika obuhvaćene su sve zdravstvene potrebe naroda prema savremenim prilikama u kojima se u to doba nalazila Crna Gora. Ustanovljen je najpotrebniji broj ljekarskih mjesta, bolnica, veterinara, babica i ostaloga sanitetskog osoblja. Naročito je skrenuta pažnja u novom Sanitetskom zakoniku na proučavanje i poučavanje naroda i na suzbijanje zaraznih bolesti. Za tu svrhu bude u no-

vom nacrtu Sanitetskoga zakonika predviđeno i mjesto sanitetskog inspektora, koji je imao da rukovodi svim naučnim poslovima u Sanitetskom odjeljenju i naročito da se bavi proučavanjem zdravstvenih prilika u narodu.

Kako je još 1903. godine administrativno podijeljena Crna Gora na pet oblasti – Cetinjsku, Podgoričku, Barsku, Nikšićsku i Kolašinsku – to je trebalo da se postavi pet oblasnih ljekara, što je odmah i urađeno izuzimajući Cetinje usljed toga što su u to doba bila na Cetinju pored načelnika Saniteta još dva ljekara – dr Đorđe Marić i dr Novica Kovačević. Mislilo se da njih trojica mogu svojom privatnom praksom zadovoljavati Cetinje i njegovu okolinu, a da je prešnije da se ljekar postavi u nekome mjestu u unutrašnjosti. Pored oblasnih ljekara brzo budu popunjena prema

odr edbama predviđenim u Sanitetskom zakoniku i okružna ljekarska mjesta –Andrijevica, Šavnik, Vir, Danilovgrad i dr. Tako da već u to doba nije bilo oskudice u ljekarima u Crnoj Gori, jer ih je krajem 1910. godine bilo u njoj svega 18 – pet oblasnih, dva opštinska, jedan vojni, dva bolnička i osam okružnih. Početkom 1911. godine došao je iz Rusije dr Neško Radović i iz Italije dr Niko Martinović

Dr Neško Radović je rođen 1881. godine u selu Martinićima u Bjelopavlićima u Crnoj Gori. Osnovnu je školu svršio u mjestu svoga rođenja, seminariju u Saratovu u Rusiji, a medicinu u Moskvi 1909. godine. Poslije svršene medicine dr N. Radović je proveo dvije godine u Pskovskoj guberniji u Rusiji. Po dolasku u Crnu Goru stupa u opštinsku službu u Nikšiću. Tu je ostao samo kratko vrijeme pa prelazi na Cetinje za opštinskog ljekara. Godine 1913. postavljen je za oblasnog ljekara na Cetinju. Na tome je položaju ostao sve do 1915. godine, kada je austrijska vojska okupirala Cetinje i Crnu Goru.

Dr Neško Radović bio je ispra-

Donosimo drugi dio poznate studije dr Jovana Kujačića „Prilozi istoriji zdravstvene kulture Crne Gore do kraja 1918. godine” (SAN, Beograd, 1950). U prvom dijelu, koji je u Pobjedi objavljen u junu 2023. godine, dat je opširan istorijski osvrt na narodnu iscjeliteljsku tradiciju u Crnoj Gori. Drugi dio se bavi razvojem medicinskih institucija i infrastrukture u Crnoj Gori

van činovnik i dosta zauzimljiv ljekar. Nije pisao ništa. Govorio je ruski. U Crnoj Gori do 1918. godine bili su svega tri specijaliste-ljekara i to dr Jovan Kujačić za unutrašnje bolesti, dr Stanko Matanović hirurg i dr Milan Lopičić za kožne i venerične bolesti. Svi su ljekari po potrebi vršili ljekarsku praksu za sve uopšte slučajeve obolijevanja.

Ne može se ovom prilikom propustiti da se ne oda duboko iskreno priznanje svim ljekarima bez izuzetka, koji su svu svoju ljekarsku dužnost obavljali u Crnoj Gori u ono teško doba u dosta nepovoljnim prilikama. Svi su oni bez obzira na okolnosti u kojima su se kretali, obavljali svoju dužnost sa puno predanosti, savjesti i rijetke, s neznatnim izuzetkom, nesebičnosti. U dosta teškim kulturnim, materijalnim i uopšte društvenim naročito političkim prilikama onoga doba svakako nije bilo najzavidnije življenje tih predanih i istinski kulturno-prosvjetnih i društvenih radnika u to doba u Crnoj Gori. I šta su u samoj stvari oni mogli raditi? Ni bolnica, ni saobraćajnih puteva ni drugih kulturno-prosvjetnih ustanova još tada tamo nije bilo, da bi im koliko toliko bio olak-

šan uistini težak, upravo misionarsko-samarićanski život. Koje stoga a koje i osobito usljed raznih političkih nezgoda na koje su osobito mlađi i slobodoumniji ljekari brzo nailazili, mnogi su od njih poslije kraćeg ili dužeg boravljenja napuštali Crnu Goru i tražili sebi mjesta na drugoj strani, u drugoj zemlji, većinom u Srbiji, rjeđe u Rusiji. Tako su u toku od 30 godina, od 1883. pa do 1913. godine napustili Crnu Goru: dr Milan Jovanović-Bombajski, dr Milan Jovanović-Batut, dr Periša Orahovac (Petar, prim. prir.), dr Rako Kaluđerović, dr Anto Gvozdenović, dr Đorđe Sužnjević, dr Milovan Marušić, dr Ivo Banac, dr Roko Mišetić, dr Svetislav Simonović, dr Đuro Kustudić, dr Đorđe Marić, dr Stevan Džamonja, dr Savo Dragović, dr Jovan Kujačić, dr Petar Kontić, dr Svetozar Grgin i dr Sadik Strinić. Sem toga su svi strani ljekari – Grci, Francuzi, Česi, Poljaci i drugi veoma kratko vrijeme ostajali u crnoj Gori. Napuštajući Crnu Goru ti su se ljudi razilazili po čitavom svijetu. Stranci su se s neznatnim izuzetkom vraćali u svoje zemlje, otkuda su i došli, dok su međutim domaći ljekari, kao što je rečeno, išli u Srbiju, Rusiju, rjeđe u Kitaj, Mandžuriju, Ameriku i Albaniju. Neki su se od njih ponovo vraćali u Crnu Goru (dr Anto Gvozdenović, dr Milovan Marušić, dr Đuro Kustudić, dr Petar Kontić). Kako je u novije vrijeme narod sve više stao tražiti ljekarsku pomoć, a saobraćajna se sredstva sastojala gotovo isključivo iz jahaćih konja, to je država odredila svim državnim ljekarima na ime izdržavanja konja po 720 perpera godišnje. Razlog je za takvu potrebu glasio: „... da bi ljekari mogli u svako doba bez smetnje i zadržavanja priteći što prije u pomoć hitnim slučajevima oboljenja, kao što su teški porođaji, obilno krvavljenje, teške povrede, koji zahtijevaju najbržu i neodložnu ljekarsku pomoć ... Na račun toga dodatka ukinuto je svim ljekarima u državnoj službi pravo naplaćivanja podvoznih troškova, kada putuju službenim poslom ili na poziv siromašnih bolesnika.“ (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Andrijevica, 1901. godina

Prizor iz Danilovgrada početkom prošlog stoljeća

Dr Milovan Lopičić

Dr Jakov Zarubica

Dejan VUKOVIĆ

Crna Gora usamljena stoljećima, okružena neprijateljima, neustrašivo brani svoju samobitnost, dok zraci civilizacija pokatkad stidljivo ofrane nepokorni Lovćen. Zabrađena iskonskom ljepotom i surovošću prirode, koja izliva epske planine kao prirodni prsten odbrane, ostrvo je slobode među mitskim stijenjem. Izvor je neprevaziđene hrabrosti, mjesto na kojem su se čežnjivo hranile najtoplije želje za slobodom, đe se stremilo napretku u kulturi, opštem prosperitetu, o čemu 1844. Njegoš piše čuvenom engleskom arheologu i egiptologu, ser Džonu Gardneru Vilkinsonu: „Mnoge su se stranice crnogorske istorije ‘krile’ od susjeda iz svijeta, naopako predstavljale, ali ovaj narod, kao i svaki drugi, sposoban je ići i napredovati na putu civilizacije“. Značajne knjige su čitane na Cetinju, ali i pisana uzvišena književna djela gorštačkom mudrošću i filozofskim perom iz mastionica zaklonitih odaja Cetinjskog manastira i Biljarde. Iz obruča rata Crnogorci, željni boljeg života, ali i novih znanja, hrle u nepoznate, daleke zemlje, znajući o njima iz priča, rijetkih srećnika koji su ih pohodili. Slijedeći tradiciju ratnika i ljubav prema oružju, Crnogorci u početku, žudno, s uspjehom završavaju oficirske škole, ali ubrzo osvajaju i dragocjena znanja iz prava, medicine, istorije. Iz skromnih crnogorskih varoši, sa časnih, slobodarskih ognjišta, buduće diploma-

Iz istorije crnogorske diplomatije

Viteški duh i evropski šarm

Diplomate Knjaževine i Kraljevine Crne Gore sanjale su i stvarale slobodnu Crnu Goru, đe crnogorska pluća najbolje dišu. Većina njih išla je za svojim mislima, bez obzira na posljedice, a svojim radom i po svojoj prirodi, po načinu života i ophođenja, odvajali su iz običnog kolosijeka života

Evgenije Popović

te odlaze u divne, velike gradove Francuske, Švajcarske, Rusije, Austrije, đe slušaju i upoznaju poznate profesore, upijaju finu literaturu, razvijaju intelektualne sposobnosti. Njihov viteški stav i bistar um uočen je u visokim školama i obrazovnim institucijama, dok su ljepota njihovog fizikusa i bogatstvo crnogorske narodne nošnje plijenili poglede i privlačili pažnju u elitnim društvenim krugovima, kao i na pločnicima Pariza, Nice, Ženeve, Sankt Peterburga, Beča, Kijeva, Trsta. Luča crnogorske diplomatije, dubokih korijena mile-

Vojvoda Stanko Radonjić

nijumske nezavisnosti i samostalnosti, razbuktala se nakon formalno-pravnog potvrđivanja suvereniteta na Berlinskom kongresu 13. jula 1878, zahvaljujući i školovanim Crnogorcima koje slatki mirisi velegrada nijesu omamili. Odoljeli su blještavilu evropskih metropola. Vraćaju se Crnoj Gori i udahnjuju kosmopolitski duh, što nije umanjilo njihov patriotizam, već oplemenilo njihova čula, izoštrilo instinkte, otvorilo poglede horizontu života, bujici drugih kultura, plimi stranih jezika. Promišljaju budućnost drugači-

Anto Gvozdenović

je od svojih sunarodnika, jer njihovim idejama nijesu bile prepreke izraženi arhaizmi crnogorskog društva. Talentom virtuoza komponuju istančane diplomatske note, osmišljavaju ośetljive političke taktove, usamljeni i lišeni podrške brojnog sinhronizovanog orkestra diplomatskog osoblja, ali i moći, uticaja, što je bila privilegija velikih sila, snažnih država i njihovih diplomatija. Šarm evropejstva usmjerava njihove diplomatske vizije na umjerenost, ozbiljnu analizu političkih odnosa, njihovo pomno praćenje i preispitivanje,

odbacivanje istorijskih mitova i sentimentalnosti u međudržavnim odnosima, što je posebno i s pažnjom artikulisao utemeljivač i vizionar crnogorske diplomatije, dugogodišnji ministar inostranih djela vojvoda Gavro Vuković, ujedno i prvi crnogorski diplomirani pravnik, smatrajući da se i među protivnicima, u određenim istorijskim trenucima, njihovi državni interesi mogu prožeti nitima zajedništva.

Naočiti vojvoda Stanko Radonjić, obrazovan na francuskom Liceju „Luj Veliki“, na čelu Knjaževske kancelarije

za spoljne poslove od ustanovljenja 1874. Nakon Kongresa u Berlinu, prvi diplomatski predstavnik ponosne Knjaževine Crne Gore u Carigradu i ministar inostranih djela, čiji pečat ima državotvorni otisak. Odrastanje, školovanje, imućan život u Italiji, banketi i diplomatski soarei, nijesu zamaglili ljubav prema otadžbini otmjenog crnogorskog konzula u Rimu, kasnije i ministra inostranih djela, Evgenija Popovića. Rodoljubive misli rojile su se ispod njegovog elegantnog cilindra. Mirisi baruta s rodnog ognjišta nose dr Anta Gvozdenovića u brojne ratove, iz kojih izlazi kao pobjednik sa generalskim epoletama crnogorske, francuske i ruske vojske. Šum balova, udobnost frakova, romantičarski mentalitet nijesu udaljili njegovu ljubav prema Crnoj Gori. Plemićkog stava, prvi je ambasador Kraljevine Crne Gore u Vašingtonu. Vodio je neravnopravnu diplomatsku borbu za opstanak Crne Gore i na brojnim konferencijama u svojstvu predśednika crnogorske kraljevske vlade nakon Prvog svjetskog rata. Diplomate Knjaževine i Kraljevine Crne Gore sanjale su i stvarale slobodnu Crnu Goru, đe crnogorska pluća najbolje dišu. Većina njih išla je za svojim mislima, bez obzira na posljedice, a svojim radom i po svojoj prirodi, po načinu života i ophođenja, odvajali su iz običnog kolosijeka života. Ako je i bilo nesnalaženja, uzrok bješe nedostatak diplomatskog iskustva, a pojedini su za izvinjenje imali i svoju mladost. Sljedstveno, crnogorska diplomatija ima jak, zdrav korijen, uprkos teškoćama i nerijetkim sušnim godinama, znakovito između dva svjetska rata. Čvrsto, razgranato stablo oplemenjeno i plejadom briljantnih ambasadora izraslih iz Narodnooslobodilačke borbe, dok silni sokovi obnove nezavisnosti Crne Gore posebno krijepe i daruju vitalnost.

(Autor je crnogorski diplomata)

Piše:

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst

čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

Naš voljeni

SVETOZAR ŠELE POPOVIĆ

Preminuo je 18. jula u 85. godini.

Sahrana će se obaviti na Centralnom groblju u Beogradu 22. julaponedjeljak. Saučešće od 11 do 12 časova, opelo od 12 časova i sahrana od 12.30 časova.

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Ožalošćeni: sinovi ALEK i ROKI, unučad IGNJAT, BALŠA, EMILIA i MATIJA, snahe EVRA i VESNA i ostala rodbina

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 19. jula 2024. u 78. godini preminula naša voljena

MILKA – MILICA DŽAKOVIĆ rođena PETRANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 20. jula od 10 do 16 časova i 21. jula od 10 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni:sin VESELIN, kćerke SLAVKA i VESNA, snahe LJILJANA i IPEK, zetovi SAŠA i ZORAN, unuci IGOR, MILOŠ, RADOMIR, BALŠA, NEMANJA, unuke ANĐELA, ZORANA, BOJANA, MINA, praunučad, bratanići, bratanične, đeveričići i đeverične i ostala rodbina DŽAKOVIĆ i PETRANOVIĆ

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je iznenada u 57. godini preminuo naš dragi sin, otac, brat, suprug i ujak

ĐORĐIJA Božidara VUJOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Vrbice - Dobrota 20. jula od 10 do 16 časova i 21. jula od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Vrbice.

Ožalošćeni: otac BOŽIDAR, majka DUNJA, sinovi RADOVAN i ŽELJKO, supruga VIDA, brat MILIVOJE, sestre VIDOSAVA, DRAGICA i RADMILA, snaha SANJA, ujak DUŠAN-ČEDO, tetka BOSILJKA MAČIĆ, sinovci, sinovica, sestrići, sestrične, braća i sestre od tetke, braća i sestre od ujaka i ostala rodbina VUJOVIĆ i NIKOLIĆ

Posljednji pozdrav našem voljenom

ĐOKU VUJOVIĆU

Ujna STANKA-MIRA, sestra LENA, braća ZORAN i ZDRAVKO i snaha MILICA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Opraštamo se od naše

Prve supruge našeg brata Ratimira Počivaj u miru.

Dragi naš

SLOBO, BANE i MIDAGA VILOTIJEVIĆ sa porodicama

GAJO

Ne želimo da se oprostimo od tebe, već zahvalimo za sve lijepe trenutke koje smo proveli sa tobom, koje ćemo čuvati kao divne uspomene našeg djetinjstva. Naši dolasci u Pipere više nikada neće biti isti.

Vole te i čuvaju od zaborava JANA, NEMANJA i VUK, bratanična LIDIJA i zet IVAN VUKČEVIĆ

Voljenom bratu, đeveru i stricu

PAVLINA BOLJEVIĆ

Draga naša bake, hvala ti za ljubav, dobrotu, osmijeh kojim si nas dočekivala, podršku u teškim trenucima, hvala ti za sve. Počivaj u miru, u zagrljaju tvog i našeg Gorana, divna i napaćena dušo. Živjećete oboje u našim srcima.

VESNA MARKOVIĆ sa porodicom

Godinama smo se okupljali oko tebe, jer si nas ti dočekivao toplih očiju i punoga srca. Piperi su sa tobom bili naša uvijek otvorna kuća. Otišao si tiho, onako kako si i živio. Sa ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe.

Tvoji: PAVIĆ, MILUŠA, DRAGANA i IVANA 939

MILE Velimira BOGAVAC

Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom

RAŠICI

Hvala za svu ljubav, pažnju i toplinu koju smo dobijali od tebe. S tugom i poštovanjem,

RAŠICI VUJKOVIĆU

Sve što je bilo časno i plemenito u jednoj ljudskoj duši bilo je u tvojoj

RADAN RULJIĆ sa porodicom

PORODICA pok. MOMA VUJKOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom kumu

Posljednji pozdrav našem

Od danas za nas ništa neće biti isto, bio si naš sinonim za odlazak u Pipere.

Ostaćeš uvijek naš Gaja.

Brat VLADISLAV, bratanić BAJICA, snahe STANA i JADRANKA i unuke DUNJA i NAĐA

Dragom kumu

dušo i neizmjerna

Dragom i uzornom kolegi

PEJOVIĆ

RADOSAVU-RAŠICI VUJKOVIĆU

Tvojoj plemenitosti i ljudskosti nema zaborava. Počivaj u miru, duša ti carovala.

KOLEGE PRVE BANKE FILIJALA NIKŠIĆ I PRIPADNICI AGENCIJE CENTURION

Posljednji pozdrav ocu koleginice

RADOSAVU-RAŠICI VUJKOVIĆU

OD KOLEKTIVA MI „GORANOVIĆ“, PRODAVNICA 5 922

RADOSAVU-RAŠICI VUJKOVIĆU

S ljubavlju i poštovanjem,

RADA VARAJIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu, stricu i đeveru

RADOSAVU-RAŠICI VUJKOVIĆU

S ljubavlju i poštovanjem DRAGAN, DANILO, PETAR i SANJA

Posljednji pozdrav velikom drugu i iskrenom prijatelju RAŠICI

Počivaj u zasluženom miru.

MILJAN i MIKICA KARADŽIĆ sa porodicom

911

890

905

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru

GAJU

RAŠICI

Plemenita

ljudska dobroto, počivaj u miru. MIHAILO, RAJKA, LUKA, NIKOLA i IVAN

Posljednji pozdrav dragom kumu

RADOSAVU-RAŠICI VUJKOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru. Hvala ti na svemu.

MOMO i ANA LABUDOVIĆ

Prošle su tri godine od kada nije sa nama naša draga i nikad prežaljena

JELENA Vidakova RADEVIĆ

Teško je pao tvoj odlazak, ali znamo da si sada ponovo skupa sa svojim suprugom Vidakom sa kojim si provela skoro pola vijeka u skladnom braku.

Počivaj u miru, a mi ćemo i dalje čuvati lijepe uspomene i vrijeme provedeno sa tobom.

Zauvijek ožalošćeni ćerka NADA i sin ZORAN sa porodicama

Dvije godine su otkako nas je napustio naš voljeni suprug, otac i đed

GARO

Preteško je shvatiti da te nema, premalo je riječi, a ogromna tuga da kažemo koliko nam nedostaješ.

Nedostaje tvoj savjet, tvoj poziv, tvoja nesebična ljubav, tvoja pažnja i toplina. Sa nama si u svakom danu, svakoj misli, svakoj priči i bićeš u našim srcima zauvijek.

Ponosni smo što si bio naš.

VESNA, IVAN,

Dvije godine je od smrti našeg voljenog

RADOMIRA – GARA MILUTINOVIĆA

Naše oči, naše sunce, naš čestiti brate.

Zauvijek ožalošćene sestre LJIKA i BOSA sa porodicama

936

Prođe 40 tužnih i bolnih dana od kadа nije sa nama naš dragi Zoran ZORAN PEKIĆ

Uvijek si bio dobar brat i ujak. Velika radost, sreća i ponos meni i mojoj porodici. Počivaj u rajskom miru a svi mi mislićemo na tebe i nećemo te nikada zaboraviti.

Vole te tvoja sestra ROSICA sa porodicom

937

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

Prošlo je 40 dana bez tvog vedrog osmijeha, toplog zagrljaja i beskrajne ljubavi prema nama, po tome ćemo te uvijek pamtiti. Za sve što dolazi, nedostaješ.

Tvoji: BRANKA, MARKO, MINA, ANDREJ i VELIMIR

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog oca

MAJSKOG VUKOVIĆA

Teško nam je zamisliti svaki novi dan bez tebe, vidjeti te svuda, a nigdje te ne naći.

S ljubavlju koju smrt ne prekida, živjećeš vječno u našim srcima i mislima.

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog đeda

Paki dok je nas biće i tebe. Volimo te,

godine je od smrti našeg dragog

Tvoji TAMARA, BOBO i DADO

TINA, BOJAN, ANDREJ i TEODORA

ZORANA Blaža PEKIĆA

900

SJEĆANJE

EJUP ILJAZI DARINKA ILJAZI

21.7.2008 – 21.7.2024. 1.5.2022 – 1.5.2024.

Voljeni naši roditelji, Rekoše da vrijeme umanjuje tugu i bol, ali nas svakim danom boli sve snažnije i jače. Sad kada ste ponovo zajedno neka vam naše suze ne remete mir, a u svakom otkucaju naših srca vi i dalje živite.

Vole vas vaši VELE, SUZA, HAJRA, FADO, SEJO i SANELA

Godinu dana je od smrti mog druga

Prika moj dobri, mislimo na tebe, nedostaje nam tvoje drugarstvo, tvoje šale i vedar duh. Počivaj u miru.

VASILIJE KUSOVAC s porodicom

919

Dana 22. jula 2024. godine je pet godina otkako nas je napustio naš voljeni i jedini đed

Uvijek voljen nikad zaboravljen.

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 23. jula 2024. godine se navršava šest mjeseci od kada si nas napustio

DRAGAN Dukov MARTINOVIĆ

Živjećeš vječno u našim srcima.

Tvoje ćerke NINA i IRENA

897

Godina dana od prerane smrti đevera i strica

DRAGANA DRAŠKOVIĆA

Dok živimo živjećeš sa nama.

Tvoja dobrota, plemenitost i ljubav ostaće u našim srcima i uspomenama.

Ništa nije više isto, ali dok smo živi živjećeš.

DRAGAN,

MILA i MILOŠ

Našem dragom zetu

899

Četrdeset dana od smrti našeg voljenog

DUŠANA DUŠKA MILOŠEVIĆA

Petnaest godina od kad nije sa nama naš voljeni

JOVAN JOCO MILOŠEVIĆ

Svi dani i sve godine koje su prošle i koje će prolaziti neće umanjiti našu ljubav i želju za vama. Počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati u našim srcima. VAŠI NAJMILIJI

Četrdeset je dana od smrti nama dragog

DUŠKA MILOŠEVIĆA

Pamtit ćemo te po dobroti duše i plemenitom srcu. Za nezaborav. Porodica PILETIĆ

Dana 22. jula navršava se godina dana od kada nije sa nama naš voljeni suprug i otac

908

DRAGAN Peśov DRAŠKOVIĆ

Preteška godina, ništa više nije isto. Ostali smo uskraćeni za čvrst porodični i roditeljski oslonac.

GOJKA, DRAŠKO, SNEŽANA, MAŠA i DARIA

DRAGANU DRAŠKOVIĆU

Tvoje veliko srce i plemenita duša zaslužuju naše vječno sjećanje i poštovanje.

VUKMAN, VESNA, VERA i SVETLANA sa porodicama

Dana 22. jula navršava se godina dana od smrti mog brata DRAGANA Peśovog DRAŠKOVIĆA

Vrijeme koje prolazi svakim danom je teže. Sjećanje na tebe živi u mom srcu i mislima.

Tvoja bratska ljubav, mudrost, snaga nastavlja da nas vodi. Tvoja posvećenost i briga za sve nas. Ostavio si neizbrisive tragove u našim životima.

Počivaj u miru pored naših roditelja, braće i sestara.

Tvoja sestra NEVENKA sa porodicom

910

Vrijeme neutješno prolazi i bolno podsjeća koliko nam nedostaješ, koliko si nam potreban, koliko su nam potrebne sve tvoje neizgovorene riječi.

Koliko je teško kad Petar zove TATA, kad ti ljubi sliku, kako da mu kažem da tate više nema. Tvoja dobrota, plemenitost i staloženost zauvijek će živjeti u nama.

Zauvijek ćemo se sjećati naših lijepih trenutaka, koliko smo bili srećni zajedno.

Volimo te. U nedjelju, 21. jula porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Tvoji: supruga LJILJANA i sin PETAR

909

Godina dana od prerane smrti našeg strica

DRAGANA DRAŠKOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za tobom. Nosićemo te u srcu i sa ponosom čuvati od zaborava. LJILJA, MAJA i MIRA sa porodicama

898

SONJA D. LOPIČIĆ

Prošlo je pola godine od kada nijesi među nama

DRAGAN Dukov MARTINOVIĆ

Majka MARICA i brat JOVAN sa porodicom

PETAR VOJIČIĆ

Tvoji unuci DARKO i DEJAN

903

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

DUŠKA Jovanova

MILOŠEVIĆA

Tvoja dobrota i plemenitost ostaće u našim srcima. Čuvamo te od zaborava.

Brat ČEDO, snaha LJILJA, sinovci MILOŠ i MARKO, i KSENIJA

920

Godinu dana je od smrti naše

NADE NJANJE MARTINOVIĆ

U našim mislima ćeš uvijek živjeti.

IVAN i DANIJELA sa porodicom

Tvoja sestra RATKA sa porodicom 930

Godina je od smrti moje voljene tetke

Dana 21. jula 2024. navršava se godina dana od smrti naše

NADE MARTINOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Počivaj u miru.

902

Godinu dana od smrti voljene

Sjećanje na tebe ne blijedi.

Bratanić ANDRIJA MARTINOVIĆ

21. 7. 2004 - 21. 7. 2024.

NADE MARTINOVIĆ

Bol je jača a uspomene ne blijede.

IVANA i MARKO ARSIĆ sa porodicom

Био си,

878 IN MEMORIAM

21. 7. 1999 13. 6. 2006 21. 7. 2024. 13. 6. 2024.

LUTOVAC

Dragi roditelji, Obilježavajući datume rastanka od vas, prisjećamo se zajedno provedenih godina. Spokoj vašim dušama.

Sin MILETA i snaha BRANKA

NEBOJŠA Mila OBRADOVIĆ

Neški moj, prođe četrdeset dana od kad si otišao. Ništa ne može nadomjestiti prazninu koju si ostavio svojim odlaskom. Hvala ti za sve. Počivaj u miru.

Navršava se 40 tužnih dana otkako nije sa nama naša najdraža majka i baba

SLOBODANKA - RANKA PETROVIĆ

Majko, vrijeme bez tebe neumitno teče, a ti nam nedostaješ svakim danom sve više... Hvala na dobroti, nježnosti i ljubavi, hvala što si nam se nesebično posvetila i bila nam i otac i majka. Dok smo živi ti ćeš ostati naš putokaz i svetionik, najdublji dio našeg srca - dok bude kucalo.

Tvoji BALŠA, NADEŽDA, JOVAN, SUNČICA, BOGDAN i RADOVAN

894

Četrdeset je dana od smrti naše drage

SLOBODANKE RANKE PETROVIĆ

Najljepša sjećanja na tvoje prijateljstvo i dobrotu čuvaćemo od zaborava.

Porodice SREDANOVIĆ i MARKOVIĆ

Obilježavamo četrdesnicu smrti moje drage i voljene sestre

RANKE pok. Srboljuba PETROVIĆ rođena ĆOSOVIĆ

Pomen će se održati 21. jula 2024. u Herceg Novom, na gradskom groblju Savina. Uvijek ćeš biti TI I TVOJ Život u mojim mislima dok postojim. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju (voljela si anđele)

Tvoja sestra ANĐELIJA VESNA ĆOSOVIĆ

917

Voli te tvoja ANA

NEBOJŠA Mila OBRADOVIĆ

Prolazi četrdeset dana od kad nas je napuštio naš voljeni Šone. Svakim danom sve više nedostaješ.

Uvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i sjećanjima. Hvala ti na svemu, voljet ćemo te zauvijek.

Sin MILOŠ, snaha MILICA, unuk OGNJEN i unuka EMA

Sjećanje na tebe budi tugu i bol za tobom. Naviru uspomene na najljepše zajedničko druženje. Bio si naš Lepi, Njemo, Nešo i Šone. Nedostaješ mnogo.

ZORAN i LIDA sa đecom

Posljednji pozdrav dragom

NEBOJŠI – NEŠU OBRADOVIĆU

Uspomene na tvoj dragi lik uvijek će živjeti u nama

NADA, ILIJA i NEVENA

NEBOJŠA Mila OBRADOVIĆ

Četrdeset je dana od kada nema mog Šonea. Svaki dan mi sve više nedostaješ. Sve mislim da si neđe otišao i da ćeš da se vratiš, da mi se nasmiješ, da me zovneš Jelo… Volim te najviše.

Tvoja JELA, zet RAJKO i unučad VIDAK i VASILIJE

896

NEŠO

NJANJE

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu odredaba Zakona o privrednim društvima („Sl.list RCG“ BR. 65/20.)

odredaba Statuta HTP „MIMOZA“ AD TIVAT sazivam redovnu sjednicu SKUPŠTINE AKCIONARA HTP “MIMOZA“ AD TIVAT

Skupština će se održati dana 23.08.2024.godine sa početkom u 12 časova u prostorijama „Gorske“ u Kolašinu.

Za Skupštinu predlažem sledeći D N E V N I R E D

1.Otvaranje Skupštine izbor radnih tijela: -Radnog predsjedništva i predsjedavajućeg

-Verifikacione komisije

-Zapisničara

-Ovjerivače zapisnika

2.Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara HTP“Mimoza“ .

3.Usvajanje informacije o jedinstvenom spisku akcionara Društva dostavljenom od CDA.

4.Razmatranje i usvajanje finansijskih iskaza i izvještaja o poslovanju Društva za period 01.01.-31.12.2023.godine.

5.Razmatranje i usvajanje Izvještaja revizora za 2023.godinu

6.Izbor revizora za 2024.godinu

7.Razrešenje članova Odbora direktora

8.Imenovanje članova Odbora direktora

Skupštini mogu prisustvovati akcionari društva koji su u tom svojstvu upisani kao imaoci akcija društva u knjigu akcionara kod Centralne Depozitarne Agencije /CDA/ koji pokažu odgovarajući dokument za identifikaciju, odnosno imaju ovjereno i uredno punomoćje akcionara kojeg zastupa punomoćnik i važi za skupštinu kojoj punomoćnik želi prisustvovati. Odluke po svim tačkama dnevnog reda usvajaju se većinom glasova vlasnika akcija / koje su obične,jedne klase, na ime i izdate u dematerijalizovanom obliku/ koji su prisutni ili zastupani preko punomoćnika ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa /1.546.429 akcija od ukupno 3.092.859 akcija/. Materijal za redovnu sjednicu Skupštine akcionara HTP „Mimoza“ AD Tivat kao i predlozi odluka koje će se razmatrati na Skupštini akcionara biće na raspolaganju akcionarima 20/dvadeset/ dana prije održavanja sjednice u prostorijama uprave društva, hotel „Kamelija“-Donja Lastva, kancelarija 202, svakog radnog dana od 09 do 14 h,

Za sve dodatne informacije obratiti se na tel : +382 32 671 097

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Nicović Đorđije,dipl.ecc.s.r