Poneđeljak, 22. jul 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21060 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
Bošnjačka stranka danas odlučuje o eventualnom učešću u Vladi, politički analitičar smatra da bi to bilo pogubno za partiju
Danilo Kalezić je kazao da je ulazak BS u Vladu za Spajića spasonosno rješenje, jer ne samo da dobija neophodni legitimitet, već i apsorbuje ulazak velikosrpskog, proruskog DF i u međunarodnim i u domaćim okvirima. Prije nego je BS i donijela odluku da li će biti dio izvršne vlasti, stigla je ucjena parlamentarne većine – traži da „stranke koje tvore ili će tvoriti 44. Vladu Crne Gore preispitaju koalicionu saradnju sa vodećom parlamentarnom opozicijom na svim nivoima“
Dr Snežana Lekić o simptomima i prevenciji maligne bolesti
3.
Aktuelni predsjednik Amerike povukao se iz izborne trke
Bajden podržao Kamalu Haris
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Hrvatski analitičar smatra da Zagreb ne može natjerati lokalne vlasti u Kotoru da uklone provokativno ime bazena, ali može ustrajati na bojkotu, koji je jasna poruka
Glavni problem nijesu otvorena pitanja, jer su ona postojala i u vrijeme kad je Hrvatska žustro zagovarala crnogorsko članstvo u NATO savezu, nego temeljni principi odnosa. Sad kad Skupštinom Crne Gore predsjedava čovjek koji je bio zagovornik velikosrpske agresije, a time se i danas diči, i taj čovjek ima veto poziciju i dominantan položaj unutar parlamentarne većine, ta pitanja više nije moguće ostavljati na strani - kaže Đenero
STR. 2.
Prva replika Klostad broda iz 10. vijeka, koja je na mediteranskom proputovanju od Istanbula do Rima, trenutno je na vezu u Baru
ambasador
Hrvatski analitičar smatra da Zagreb ne može natjerati lokalne vlasti u Kotoru da uklone provokativno ime bazena, ali može ustrajati na bojkotu, koji je jasna poruka
Glavni problem nijesu otvorena pitanja, jer su ona postojala i u vrijeme kad je Hrvatska žustro zagovarala crnogorsko članstvo u NATO savezu, nego temeljni principi odnosa. Sad kad Skupštinom Crne Gore predsjedava čovjek koji je bio zagovornik velikosrpske agresije, a time se i danas diči, i taj čovjek ima veto poziciju i dominantan položaj unutar parlamentarne većine, ta pitanja više nije moguće ostavljati na strani - kaže Đenero
PODGORICA - Ono što
će se Crnoj Gori događati neće biti direktna hrvatska intervencija, ali izostanak očekivanih visokih posjeta evropskih funkcionera ili ispadanje rečenica o crnogorskom napretku iz izvještaja Evropskog vijeća naznake su novog standarda. Uticaj hrvatskih aktera u evropskim institucijama dovoljno je snažan da Hrvatska može otežati posao ovoj crnogorskoj Vladi, a da to čini potpuno nevidljivo. Možda će to raditi uz malo pomoći svojih evropskih saveznika - kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero, najavljujući reakciju Zagreba na brojne pogrešne poteze vlasti u Podgorici. Ističe da je najozbiljnije pitanje koje bi se moglo otvoriti pitanje razgraničenja.
POBJEDA: Hrvatska je odlučila da njeni vaterpolo klubovi ne igraju u Kotoru, jer bojkotuju bazen „Zoran Džimi Gopčević“ do promjene naziva. Je li ovo još jedno otvoreno pitanje sa susjedom?
ĐENERO: Odmah nakon što je kotorskom bazenu oduzeto ime antifašističkog borca kojeg su ubili četnici, a nadjenuto ono bivšeg čuvara u logoru Morinj, 2021. godine, vaterpolisti dubrovačkog Juga odbili su nastupati u Kotoru. Sad je samo Ministarstvo turizma i sporta ovaj stav, koji su zauzeli sportaši iz Dubrovnika, koji su bili upućeni u poruku Crnoj Gori i susjedima, promjenom imena bazena, definisalo kao poruku svim hrvatskim vaterpolskim ekipama i plivačima. U Hrvatskoj su u vrijeme dok su ministarstvo vanjskih poslova i obrane vodili ministri Ranko Krivokapić i Raško Konjević bili uvjereni da je ova epizoda u Kotoru nešto samo privremeno, pogotovu kad je crnogorsko ministarstvo odbrane logor Morinj, za koji se vezuje zloglasna epizoda u životu tog Gopčevića, obilježilo dostojnim znakom sjećanja na nesretna vremena 1991. Ta je epizoda zatopljenja
odnosa bila nažalost kratka, a nakon uspostavljanja aktuelne vlade, provokacije, ne samo od aktera iz PES-a, nego čak i više od strane Bečićevih „demokrata“, samo se redaju. Hrvatska lokalne vlasti u Kotoru ne može natjerati da uklone provokativno ime, ali može ustrajati na bojkotu, koji je jasna poruka.
POBJEDA: Koja su to otvorena pitanja između dvije zemlje i zašto se ovoliko dugo čeka odgovor na Rezoluciju o Jasenovcu?
ĐENERO: Najozbiljnije pitanje koje bi se moglo otvoriti, koje je već bivši premijer Zdravko Krivokapić počeo načinjati, jeste pitanje razgraničenja. Hrvatska je to pitanje smatrala zatvorenim, a ako bi Crna Gora doista počela raditi ono što je Krivokapić naznačio, naime, počela osporavati i granicu na kopnu, to bi moglo bitno zaoštriti bilateralne odnose, ne zbog samog teritorijalnog spora, nego zato što bi to značilo da Crna Gora odustaje i od prihvaćanja načela koja je definirala Badinterova komisija. Granica na kopnu je nedvojbena, a definisan je odličan „privemeni režim“ na moru, koji je osigurao da već dvadeset godina nema ni-
kakvih graničnih incidenata. Dakle to pitanje je bilo de facto riješeno, ostalo je samo da se potpiše ugovor o delimitaciji, ili da se međunarodnoj sudskoj instanci (vjerojatno Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu) prepusti donošenje obavezujuće presude. Otvorena su bila pitanja vojne imovine (ne samo „Jadran“, nego i podmornice, na primjer), što je pitanje sukcesije. Glavni problem nijesu otvorena pitanja, jer su ona postojala i u vrijeme kad je Hrvatska žustro zagovarala crnogorsko članstvo u NATO savezu, nego temeljni principi odnosa. Hrvatska je vjerovala u odlučnost Crne Gore da bude punopravna članica euroatlantskog savezništva i da što je prije moguće pristupi Europskoj uniji. Danas Crna Gora funkcionira kao nepouzdan dio NATO saveza, ne poštuje procedure koje su unutar savezništva definisane i sve je očitije izložena uticaju trećih država na njen sigurnosni i odbrambeni sustav. Zbog opšte atmosfere, ali i zbog toga što je DPS-ova administracija doista bila posvećena evropskom načelu dobrosusjedstva, Hrvatska je na stranu stavljala otvorene probleme, ali i op-
Predsjednik DPS-a Danijel Živković s ambasadorima zemalja Kvinte i predstavnicom Delegacije EU
terećenja iz vremena Miloševićeve velikosrpske agresije. Sad kad Skupštinom Crne Gore predsjedava čovjek koji je bio sudionik te agresije, a time se i danas diči, a taj čovjek ima veto poziciju i dominantan položaj unutar parlamentarne većine, ta pitanja više nije moguće ostavljati na strani.
POBJEDA: Hoće li biti blokade pristupnih pregovora?
ĐENERO: Uvjeren sam da se ono čega se boje crnogorski premijer i predsjednik, naime, da bi Hrvatska mogla blokirati pristupne pregovore, neće dogoditi, ali je sigurno da više nema niti naznake povjerenja prema crnogorskim vlastima s hrvatske strane. Ono što će se Crnoj Gori događati neće biti direktna hrvatska intervencija, ali izostanak očekivanih visokih posjeta evropskih funkcionera ili ispadanje rečenica o crnogorskom napretku iz izvještaja Evropskog vijeća naznake su novog standarda. Uticaj hrvatskih aktera u evropskim institucijama dovoljno je snažan da Hrvatska može otežati posao ovoj crnogorskoj Vladi, a da to čini posve nevidljivo, a možda će to raditi uz malo pomoći svojih evropskih saveznika. M.JOVIĆEVIĆ
PODGORICA - Parlamentarna većina odaljava Crnu Goru od evropskog sistema vrijednosti, a narušene su institucije u oblasti pravosuđa i bezbjednosti. To je kazao predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković tokom sastanka s ambasadorima zemalja Kvinte i predstavnicom Delegacije EU u Crnoj Gori, saopšteno je iz DPS-a. Živković je, kako navode iz DPS-a, zahvaljujući predstavnicima diplomatskog kora na prilici da se razmijene stavovi o ključnim elementima koji karakterišu aktuelne političke okolnosti, predstavio aktivnosti unutarpartijske reforme koja je u završnoj fazi. On je ocijenio da je DPS uspješno obavila reformski proces i novim rukovodstvom potvrdila da ima snagu i kredibilitet, što se potvrđuje rezultatima izbora na lokalnom nivou i trendom rasta podrške biračke javnosti.
Takođe, podsjetio je na konstruktivnu ulogu DPS-a u opozicionim klupama i ponovio čvrstu opredijeljenost i posvećenost partije očuvanju nacionalnih interesa Crne Gore i njenog evropskog kursa. -U tom pravcu pozdravio je dobijanje IBAR-a, ali i ukazao da to ne mijenja činjenicu da akteri parlamentarne većine u realnosti udaljavaju Crnu Goru od evropskog puta i evropskog sistema vrijednosti, što se ogleda u kontinuiranoj političkoj nestabilnosti unutar parlamentarne većine, urušavanju institucija sistema, pogotovo u oblasti pravosuđa i bezbjednosti, kao i konstantnom pokušaju mijenjanja građanskog karaktera crnogorskog društva - ističe se u saopštenju. Potpredsjednik DPS-a Ivan
Vuković je ponovio principijelan odnos DPS-a prema politikama koje su u funkciji emancipacije crnogorskog društva, multietničkoj demokratiji i evropskoj perspektivi Crne Gore. Takođe, govoreći o vladavini prava ukazao je na brojne konkretne primjere koji potvrđuju kršenje vladavine prava od strane političkih subjekata koji vrše vlast. Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je ukazao na brojne anomalije u radu Skupštine, posebno naglašavajući ulogu predsjednika Vlade, koji uz podršku parlamentarne većine kontinuirano ignoriše ustavnu obavezu da podliježe parlamentarnom nadzoru. -Ambasadori su pozdravili konstruktivnu opozicionu ulogu DPS-a koja je podržala usvajanje zakonskih rješenja koja su bila preduslov za dobijanje IBAR-a. Takođe, predstavnici diplomatskog kora su naglasili presudnu važnost očuvanja inkluzivnog međupartijskog dijaloga i najšire političke podrške za ključne predstojeće reforme u interesu Crne Gore i njene evropske budućnosti - zaključuje se u saopštenju. Ispred zemalja Kvinte, sagovornici su bili ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke, ambasador Njemačke Peter Felten, britanska ambasadorka Don Meken, ambasadorka Italije Andreina Marsela i ambasadorka Francuske An Mari Maske, dok je ispred Delegacije EU u Crnoj Gori sastanku prisustvovala Laura Zampeti, zamjenica šefa političkog sektora. Na sastanu su bili i potpredsjednici DPS -a: Ivan Vuković, Jevto Eraković, Aleksandra Vuković-Kuč i Abaz Dizdarević, kao i šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić. R.P.
Bošnjačka stranka danas odlučuje o eventualnom učešću u Vladi, politički analitičar smatra da bi to bilo pogubno za partiju
PODGORICA – Eventualni ulazak Bošnjačke stranke u Spajićevu vladu zajedno sa bivšim Demokratskim frontom značilo bi kapitulaciju i uvod u nestanak BS-a. Na prvim narednim parlamentarnim izborima birači bi ih kaznili. Nekoliko funkcija i fotelja nije vrijedno napuštanja svega onoga što su izborne tekovine principijelne politike – kazao je za Pobjedu
Danilo Kalezić, politički analitičar, povodom medijskih najava da će partija Ervina Ibrahimovića ući u rekonstruisanu Vladu.
Glavni odbor te partije trebalo bi danas da donese odluku o učešću u Vladi.
Kalezić je istakao da nije tajna da u Bošnjačkoj stranci još od kada je preminuo bivši lider Husović postoji značajna frakcija koja zagovara ne samo učešće u vlasti pošto-poto, već i koaliranje sa velikosrpskim, proruskim Demokratskim frontom.
- To je jedna frakcija Bošnjačke stranke koja je pod kontrolom Beograda, a istovremeno je to dio BS-a koji se vodi isključivo nepotističkim i klijentelističkim motivima. U slučaju da oni uđu u ovu vladu, to bi bio trijumf te opcije, koja bi trajno kompromitovala ugled i reputaciju Bošnjačke stranke – kazao je Kalezić.
Podsjetio je da je BS na prošlim izborima postigla znatan rast broja glasova upravo na jednoj autentičnoj, principijelnoj politici borbe protiv onih ekstremnih ideologija koje su dovele i do genocida u Srebrenici.
- Njihov ulazak u Vladu bio bi kapitulacija pred tom politikom i napuštanje svega onoga što je principijelno i utkano u temelje Bošnjačke stranke –kazao je Kalezić.
Istakao je da vjeruje da dio lidera BS-a ulazak u Vladu posmatra kao način da sačuva biračko tijelo, ali, kako je rekao, to je
Poslanik i nosilac liste Demokratske partije socijalista na minulim izborima u Budvi Nikola Milović reagovao je juče na informaciju Pobjede u kojoj se navodi da se neformalno sastajao sa bivšim predsjednikom lokalnog parlamenta Nikolom Jovanovićem, kako bi se obezbijedila podrška dijela odbornika DPS-a za formi-
pogrešna pretpostavka.
- Mislim da će ih na prvim narednim parlamentarnim izborima njihovo biračko tijelo kazniti i da će birači ići ka drugim partijama koje su i ranije uspijevale da artikulišu interese bošnjačkog naroda, poput DPS-a. Jer, većina Bošnjaka i dalje glasa za DPS i njene koalicione partnere. Vjerujem ako bi BS ušla u Vladu, ne bi postigla svoj cilj ako je on konsolidacija biračkog tijela – rekao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, nekoliko funkcija i fotelja nije vrijedno napuštanja svega onoga što su izborne tekovine principijelne politike.
- Svako ko misli da će jednom kalkulantskom politikom klijentelističkog zapošljavanja zadovoljiti biračko tijelo mislim da duboko potcjenjuje principijelnost glasača BS-a. Ulazak u Spajićevu vladu zajedno sa DF-om značilo bi kapitulaciju i uvod u nestanak BS-a – poručio je Kalezić.
Smatra da bi to bilo za Spajića spasonosno rješenje jer, kako je kazao, „ne samo da on dobija neophodni legitimitet, već
na neki način i apsorbuje ulazak velikosrpskog, proruskog DF-a i u međunarodnim i u domaćim okvirima, a i matematički povećava većinu koja će mu biti ključna za usvajanje onoga što je fiskalna strategija“. Kalezić kaže da ako BS uđe u Vladu sa DF-om, taj savez će funkcionisati bez problema. - Zato što to znači da se neće DF, odnosno ZBCG odreći svoje
Danilo Kalezić je kazao da je ulazak BS u Vladu za Spajića spasonosno rješenje, jer ne samo da dobija neophodni legitimitet, već i apsorbuje ulazak velikosrpskog, proruskog DF i u međunarodnim i u domaćim okvirima. Prije nego je BS i donijela odluku da li će biti dio izvršne vlasti, stigla je ucjena parlamentarne većine – traži da „stranke koje tvore ili će tvoriti 44. Vladu Crne Gore preispitaju koalicionu saradnju sa vodećom parlamentarnom opozicijom na svim nivoima“
politike, nego se uvijek manji odriče svoje politike da bi bio sa većim. To je logika demokratskog procesa i parlamentarnog života. Ako jednom pređete crvenu liniju saradnje sa tom politikom, sve drugo je manje bitno. Vjerujem da bi ta koalicija funkcionisala do trenutka kada vlasti u Beogradu odluče da je vrijeme za vanredne parlamentarne izbore. Ovo što radi
NSD traži potpredsjedničko mjesto za prosvjetu i kulturu
Nova srpska demokratija, prema saznanjima Pobjede, juče je u pregovorima tražila potpredsjedničko mjesto za prosvjetu i kulturu, koje bi pokrivao Budimir Aleksić
Pobjeda je ranije pisala da bi Novoj srpskoj demokratiji u najavljenoj rekonstruk-
ciji Vlade, između ostalog, trebalo da pripadne resor koji vodi Janko Odović, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Takođe, prema aneksu koalicionog sporazuma koji je potpisan u decembru, toj partiji bi trebalo da pripad-
Odgovor na reagovanje Nikole Milovića
nu Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo turizma, dok DNP-u pripada potpredsjedničko mjesto za infrastrukturu i resor saobraćaja. Rekonstrukcija Vlade, kako se spekuliše, mogla bi da bude obavljena tokom ove sedmice. N. Z.
BS i njeno rukovodstvo, najbolje se podvede pod ono narodno „klanje vola zarad kila mesa“. Zbog nekoliko fotelja će izgubiti politički kapital koji su gradili 15 i više godina i potpuno potrijeti političko, društveno i istorijsko nasljeđe njihovog pokojnog lidera Husovića – istakao je Kalezić.
Prije nego je Bošnjačka stranka i donijela odluku o tome da li će biti dio izvršne vlasti, stigla je ucjena parlamentarne većine – traži da „stranke koje tvore ili će tvoriti 44. Vladu Crne Gore preispitaju koalicionu saradnju sa vodećom parlamentarnom opozicijom na svim nivoima“. Komentarišući ovakav ultimatum, Kalezić kaže da je „njima to jedini način da vrate Bijelo Polje“.
- To je jedna od opština koja je iz različitih razloga važna za parlamentarnu većinu na državnom nivou. To im je usputna stanica ka rušenju i tog bastiona prozapadne politike
– dodao je Kalezić.
Parlamentarna većina je u saopštenju navela da su njeni konstituenti - Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Demokratska narodna partija i Socijalistička narodna partija - saglasni da stranke koje tvore ili će tvoriti 44. Vladu Crne Gore preispitaju koalicionu saradnju sa vodećom parlamentarnom opozicijom na svim nivoima. Navodi se da to treba najkasnije da urade do usvajanja budžeta za 2025. godinu.
- U suprotnom, ova parlamentarna većina prekinuće saradnju sa strankama koje tvore vlast sa vodećom parlamentarnom opozicijom – dodaje se u saopštenju.
Reagovale su i pojedine partije. - U ovom trenutku sadašnjost je toliko tragična da se ne moramo vraćati u prošlost. Zar ne vidite Ibrahimoviću šta se dešava u Pljevljima, Nikšiću, Beranama? I predaćete im i Bijelo Polje? Time postajete saučesnik u uništavanju Crne Gore i crnogorskog naroda, i takav potez je velika ljaga na Vas i Vašu partiju – saopštila je Jelena Marković (LP).
Ivan Vujović (SDP) ocijenio je da ko god razmišlja da uđe u Vladu, kupuje ulaznicu za Titanik.
Vujović je ocijenio da je Evropa sad 2 samo pokušaj vraćanja propalog političkog rejtinga PES-a u susret skorim vanrednim izborima.
- Nema tu brige za građane već golog interesa a za posljedice koga briga. Ko god razmišlja da uđe u tu Vladu kupuje ulaznicu za Titanik – poručio je Vujović na mreži X. I. KOPRIVICA
ranje vlasti u tom gradu. Ovu informaciju Pobjedi je saopštio izvor blizak budvanskom odboru DPS-a, tvrdeći naknad-
no da je on bio tako informisan. Pobjeda i ja se, kao autor informacije za koju Milović decidirano tvrdi da nije istinita, izvi-
njavamo i njemu i čitaocima. Vjerujući izvoru sa kojim saradnja postoji duži niz godina, a s obzirom na kontekst u kome se svako malo kreiraju neprincipijelni i neprirodni politički savezi, loše je procijenjeno da su saznanja na koja smo se pozvali vjerodostojna. Sporna informacija objavljena je u javnom interesu, bez bilo kakvih loših namjera, dok
su tvrdnje gospodina Milovića da je riječ o „ogledalu nove uređivačke politike Pobjede“ maliciozne, jer su greške nepoželjan, ali i neizbježan dio procesa rada. Gospodin Milović zna da DPS, kao i ostali akteri javne scene koji bi morali za svoj rad da odgovaraju građanima, nije bila lišena kritičkog tona kada je Pobjeda pisala o lošim potezima
i politikama, kako će se raditi i ubuduće. Na koncu, izvinjavamo se, jer objavljena informacija nije u potpunosti istinita, ali simptomatično jeste da gospodin Milović, iako tvrdi da nije lično pregovarao sa Jovanovićem, nigdje nije decidirano isključio potencijalnu saradnju sa njegovom izbornom listom. Đurđica ĆORIĆ
Piše: Željko PEROVIĆ ambasador
Deset godina nakon smrti maršala Jugoslavije, ubijena je njegova država. I naša. Period ni dug ni kratak, ali dovoljan da se uruši jedna srednje razvijena evropska zemlja od preko 20 miliona stanovnika, koji su za skoro pola vijeka postojanja socijalističke Jugoslavije živjeli najprosperitetniji period u svojoj istoriji. Crna Gora je jedina od bivših jugoslovenskih republika potpuno nespremna dočekala raspad zajedničke zemlje.
Njene elite - intelektualne, političke, naučne, kulturne - iako svjesne činjenice da se na Crnu Goru u zadnjih vijek i po ciklično, svakih nekoliko decenija, od strane srpskog nacionalističko/integralističkog pokreta vrši osvajački udar, niti su pripremile narod niti bilo kakvu strategiju za odbranu zemlje. Odnosno za ono što slijedi: raspad zajedničke države.
Smjernice Memoranduma SANU, naročito one osnovne ,,nikad više Jugoslavija“, odnosno ,,svi Srbi u jednoj državi“, predstavljale su uvod u razaranje zajedničke države. Srpsko rukovodstvo, predvođeno Slobodanom Miloševićem, ali i atmosferom u cjelokupnom društvu, naročito na Univerzitetu, ali i u svim najvažnijim intelektualnim sredinama, tezom o ugroženosti Srba, do tada neviđenom medijskom, praktično ratnom propagandom, optužujući sve ostale jugoslovenske narode i republike za sve svoje nedaće, na kraju je otpočelo i vodilo četiri krvava rata protiv dojučerašnjih sunarodnika. Prvo u Sloveniji, zatim redom u Hrvatskoj, BiH, na Kosovu. Po prvi put, nakon Drugog svjetskog rata, na evropskom tlu vršena su zvjerstva i zločini, na kraju i genocid u BiH.
(NE)MOGUĆA
JUGOSLAVIJA
Početkom posljednje decenije dvadesetog vijeka, nakon više od godine ,,hrvatske šutnje“ i više pokušaja ,,spašavanja“ zajedničke države od strane slovenačkih, bosanskih, makedonskih, kosovskih, pa i hrvatskih komunista, srpskim nacionalistima su se u destrukciji priključili, oni po mnogo čemu im najsličniji – hrvatski, čime je stavljena tačka na svaku (ne) moguću Jugoslaviju. Četrdeset pet godina nakon uspostave Crne Gore kao ravnopravne republike
I zato, kako jasno kaže uvaženi profesor Aleksandar Radoman, ,,realizatori genocidnog projekta velike Srbije bili bi bespomoćni da im moć nijesu dali Vijesti, Dritan, Aleksa, Jakov i Milojko“. A kako ćemo odgovoriti na profesorovo pitanje - kako ćemo dalje, jasno je da, bez obzira na silinu agresije i trenutnu negativnu geopolitiku, to zavisi od nas samih - Crnogoraca, Srba, Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i svih ostalih koji vole i osjećaju svoju Crnu Goru. Jer Crna Gora je mjera svega, pa i neophodnog pomirenja
u socijalističkoj Jugoslaviji i najprosperitetnijeg perioda za sve njene stanovnike, na ulici, projektovano i organizovano spolja, srušena je u ,,spontanom događanju naroda“.
Skoro deceniju, Crna Gora je padala sve niže i niže. Uvučena u ratna zbivanja u Hrvatskoj i BiH, ponesena srpskim osvajačkim i nacionalističkim pogubnim projektom ,,ispravljanja istorijskih nepravdi“, svakodnevno je navlačila sramotu na svoju slavnu prošlost. Suprotno svom biću, pokvarila je međuetnički sklad u Crnoj Gori, pokvarila odnose sa svima u okruženju, osim sa jednim, čijem je suludom i neostvarivom cilju bespogovorno služila. Odnosi između nacionalnih Crnogoraca i nacionalnih Srba bili su, mislili smo, na najnižem nivou. Brat sa bratom, komšija sa komšijom, prijatelj sa prijateljem, gledali su se poprijeko. Tenzije su rasle. A onda, za mnoge nenadano, hrabrošću, dalekovidošću i nadasve poznavanjem Crne Gore, veliki Slavko (Perović) i veliki Novak (Kilibarda), vođe dvije najjače opozicione partije, stvorili su nadstranačku, obećavajuću i u najavi veliku slogu. Zva-
la se Narodna sloga. Tog ljeta 1996. godine Crna Gora se nalazila u nezavidnoj situaciji. Na razvalinama bivše zajedničke jugoslovenske države vladale su ratne prilike. Kratkotrajni rat u Sloveniji se završio, kao i onaj duži u Hrvatskoj, te je upravo okončan najbrutalniji i najkrvaviji rat: onaj u Bosni i Hercegovini. Dok je u pripremi bio isti takav na Kosovu, koji će se desiti nešto kasnije. Po prvi put, nakon godina crnogorsko-srpske napetosti, pale su tenzije među bliskima. Radost i nada bili su, nažalost, kratkog vijeka. ,,Združenim poduhvatom“ od strane tada jedinstvene vladajuće partije, kao i destruktivnošću određenih pripadnika iz same Narodne sloge, naročito jednog njenog dijela, velika ideja pomirenja Crnogoraca i Srba je vrlo brzo obesmišljena. I Narodna sloga se još brže raspala. Ipak, te iste godine, vjerujemo značajnim dijelom i pod uticajem Narodne sloge, došlo je do raskola u vladajućoj partiji. I pobjede onog vitalnijeg, pro-crnogorskog i pro-evropskog krila, predvođenog kasnije istorijskim predsjednikom Milom Đukanovićem
POLETA NIJE BIO DUGOG VIJEKA
Nažalost, i ovog puta polet i nada nakon referenduma i ostvarene nezavisnosti nijesu bili dugog vijeka. Nepunih 17 godina Crna Gora je suvereno vladala svojom sudbinom, vodila nezavisnu i progresivnu politiku. Popravila odnose sa svim susjedima. Jasno pro-zapadno orijentisana, ali ne na štetu odnosa sa zemljama bivšeg istočnog bloka. Kao i sa svim najvažnijim svjetskim centrima.
I pored poraza i sramote koje je Srbija doživjela, srpski nacionalizam nije mirovao. Naprotiv, krivac je vrlo brzo pronađen u ,,pijanom Jeljcinu“ i ,,Crnogorcu Miloševiću“. Stari snovi su oživljeni. Počelo je dugo najavljivano ,,drugo poluvreme“. Ovog puta jos ostrašćenije i žešće. Sve nacionalne institucije: SANU, Univerzitet, Politika, Večernje novosti, Pink i ostali tabloidi, Klub književnika, Crvena Zvezda, kriminalni klanovi, navijači. Javno ili prikriveno, ali sa nedvosmislenom podrškom, stali su iza novog/ starog neostvarivog projekta stvaranja velike Srbije, ovog puta zvanog ,,srpski svet“. I iza novog ,,vožda“, mnogo opasnijeg, vještijeg i brutal-
nijeg od prethodnog, samoproklamovanog vođe svih Srba Aleksandra Vučića Kao i uvijek u prošlosti, Crna Gora je i prvi i posljednji cilj srpske osvajačke politike. Crna Gora je nadomjestak svih istorijskih poraza i frustracija. Jer bez Crne Gore, i pored svih zamišljenih tuđih teritorija na koje srpski kartografi pretenduju, nema ni velike Srbije, ali ni ,,srpskog sveta“. Ono što je Ukrajina za Rusiju - to je Crna Gora za Srbiju. Na referendumu 2006. godine jasno je, voljom građana, pobijedila ideja nezavisne i suverene Crne Gore. Pobijedila je multinacionalna i multivjerska Crna Gora građanskog i evropskog karaktera. U Beogradu to nikad nije prihvaćeno. Vrlo smišljeno, perfidno i u kontinuitetu se plasirala teza da su Crnogorci prevarom, sa ,,Šiptarima, balijama i ustašama“ otcijepili Crnu Goru od Srbije. I na tome se do dan-danas istrajava. A istina je upravo obrnuta. Bez obzira na nemjerljiv doprinos predstavnika svih manjina referendumskoj pobjedi, upravo je presudan bio glas crnogorskih Srba. Uvidom u referendumske rezultate u tradicionalno pro-srpskim opštinama -
Pljevlja, Berane, Herceg Novi jasno je vidljivo da su baš oni koji se izjašnjavaju kao Srbi i na svim izborima svoj glas daju pro-srpskim partijama, na referendumu glasali za nezavisnu Crnu Goru. Ponosni na svoj ,,srpski rod i crnogorsku domovinu“ glas su nesebično dali superiornijoj ideji nezavisne moderne, građanske i pro-evropske Crne Gore. Beograd, međutim, nije odustajao i, što stalnom negativnom propagandom, što upotrebom dijela crnogorskih građana kojima je Beograd uvijek bliži od Cetinja i Nikšića, nastavio da podriva crnogorsku nezavisnost. I što je još važnije: otrovnom retorikom, lažima i potkupljivanjem produbljuje jaz među crnogorskim građanima koji se izjašnjavaju kao Crnogorci ili Srbi.
ODNOS MANJINA
Danas, kada se Crna Gora nalazi u najnezavidnijoj situaciji nakon okupacije iz 1918. godine, odnos crnogorskih Srba prema svojoj domovini Crnoj Gori od izuzetnog je značaja. Danas, kada prvaci nekadašnjeg Demokratskog fronta, podržani od najretrogradnijih snaga zvanične Srbije, sprovode agresiju na sve crnogorsko i vrše svakodnevno nasilje nad Ustavom i ostalim zakonima, uništavaju državne institucije i ogoljeno privode Crnu Goru ,,srpskom svetu“, od presudnog je značaja i na stalnom ispitu odnos svih manjina, a jos i više crnogorskih Srba, prema svojoj državi Crnoj Gori. Zato se treba prisjetiti Narodne sloge i njenog doprinosa crnogorsko-srpskom pomirenju i prosperitetu naše zemlje. Pomirenje tipa ,,Ljaljo-Krapo“, a koje sprovode četnički vojvoda i zetski zabavljač, dovelo je do najvećih podjela u Crnoj Gori, sramoćenja i obesmišljavanja Crne Gore. Najavljenim zakonom o dvojnom državljanstvu i gradnjom palikućine kapele na Lovćenu, Crna Gora bi bila spremna za posljednji čin - aneksiju. I zato, kako jasno kaže uvaženi profesor Aleksandar Radoman, ,,realizatori genocidnog projekta velike Srbije bili bi bespomoćni da im moć nijesu dali Vijesti, Dritan, Aleksa, Jakov i Milojko“. A kako ćemo odgovoriti na profesorovo pitanje - kako ćemo dalje, jasno je da, bez obzira na silinu agresije i trenutnu negativnu geopolitiku, to zavisi od nas samihCrnogoraca, Srba, Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i svih ostalih koji vole i osjećaju svoju Crnu Goru. Jer Crna Gora je mjera svega, pa i neophodnog pomirenja.
Lani došlo do drastičnog pada inostranih ulaganja, ni ove godine situacija nije značajnije poboljšana
PODGORICA - Neto priliv stranih direktnih investicija prošle godine je bio za čak 45,23 odsto manji nego 2022. godine. I u prva četiri mjeseca ove godine bio je nastavljen trend pada pa je na kraju aprila neto priliv stranih direktnih investicija bio 9,85 odsto manji nego u istom periodu prošle godine. Ipak, prema najnovijim podacima, koje je objavila Centralna banka, na kraju maja je došlo je do blagog oporavka, pa je ukupan priliv stranih investicija za prvih pet mjeseci na približno istom nivou kao i u istom periodu prošle godine, dok je neto priliv stranih direktnih investicija u prvih pet mjeseci za 9,66 odsto veći u odnosu na isti period lani. Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić poručio je da se vladajući trend, kada su strane direktne investicije (SDI) u pitanju, mora preokrenuti ili zaustaviti ,,jer će proizvoditi ozbiljne negativne uticaje na makroekonomsku stabilnost“.
- Da bi se to postiglo neophodno je preduzeti ozbiljne aktivnosti i donijeti program posticanja i upravljanja SDI u novim okolnostima. Pri tome, moramo se odreći naopakog mišljenje o tome da investicije treba privući po cijenu sopstvene štete, što se do sada nerijetko činilo, a i skorašnje najave u podsticanju investicija idu u tom smislu. Moramo jednom za svagda naučiti makar osnovne lekcije, a jedna od njih je da priliv SDI nije poželjan po svaku cijenu niti je svaka strana investicija u našem interesu. Naprotiv - kazao je Pobjedi predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić.
UČINJENA ŠTETA
On je dodao da je već dosta štete učinjeno u tom smislu pa je, kako je kazao, vrijeme da se takva politika redefiniše i uskladi sa našim potrebama i ciljevima razvoja - Podaci na godišnjem nivou su drastično pogoršani i stoga naročito zabrinjavaju i istovremeno ukazuju na ozbiljne manjkavosti u politici upravljanja stranim direktnim investicijama za koju se može reći da je i u vrijeme najvećeg priliva stranih investicija imala ozbiljne nedostatke – prije svega u domenu podsticanja priliva stranih direktnih investicija u sektorima koji su trebali da generišu „skalabilni“ rast crnogorske ekonomije – rekao je Kostić.
Investitor je prvo motivisan sigurnošću investicije, a potom pro tnim potencijalom koji je determinisan povoljnošću poslovnog ambijenta zemlje za obavljanje biznisa. Ako stvari posmatramo iz te perspektive, vjerujem da ćemo doći do jasnih odgovora zašto se dešava to što se dešava sa stranim direktnim investicijama i zašto su one strukturirane na način koji ne odgovara potrebama našeg razvoja, naveo je predsjednik CUP-a i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić
On smatra da je ta velika prilika nepovratno izgubljena jer se, kako kaže, podsticao samo goli kvantitativni rast stranih investicija, a ne i njihova prijeko potrebna struktura sa stanovišta potreba razvoja crnogorske ekonomije i njenog društva. - Tome je umnogome kumovao izostanak dugoročne strategije razvoja, a nažalost ista stvar je i danas, ali u daleko lošijem kontekstu, jer smo danas suočeni sa ozbiljnim trendom pada priliva stranih investicija uz manjkavost u njihovom kvalitetu – rekao je Kostić.
Prema preliminarnim podacima CBCG, ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) na kraju prošle godine iznosio je 856,99 miliona eura, dok se
Neto priliv stranih direktnih investicija od januara do decembra prošle godine iznosio je 428,67 miliona eura, što je 45,23 odsto manje nego 2022. godine. Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je manji 25,59 odsto nego 2022. godine, što je rezultat pada ulaganja po osnovu interkompanijskog duga i investicija u kompanije i banke, kao i po osnovu povlačenja ulaganja iz inostranstva
istovremeno iz zemlje odlilo 428,32 miliona eura.
Neto priliv stranih direktnih investicija od januara do decembra prošle godine iznosio je 428,67 miliona eura, što je 45,23 odsto manje u odnosu na 2022. godinu. Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je manji 25,59 odsto u odnosu na 2022. godinu, što je rezultat pada ulaganja po osnovu interkompanijskog duga i investicija u kompanije i banke, kao i po osnovu povlačenja ulaganja iz inostranstva.
Priliv stranih direktnih inve-
sticija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 558,44 miliona eura, što čini 65,16 odsto ukupnog. Od toga je lani u nekretnine uloženo 463,18 miliona eura, a u preduzeća i banke 95,26 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 264,65 miliona eura, što je 30,88 odsto ukupnog priliva. Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) na kraju aprila ove godine je iznosio 289,89 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 128,05 miliona eura. Neto priliv stranih direktnih inve-
sticija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, na kraju aprila je iznosio 161,84 miliona eura, što je 9,85 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Ukupan priliv stranih direktnih investicija pao je 3,89 odsto. U maju je došlo do blagog oporavka priliva SDI, pa prema preliminarnim podacima CBCG u periodu januar-maj 2024. godine, neto priliv stranih direktnih investicija iznosio je 214,35 miliona eura, što je za 9,66 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine. Ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 364,81 milion eura i na približno je istom nivou kao u uporednom periodu prošle godine.
UTICAJ NA MAKROEKONOMSKU STABILNOST
Kostić ističe da podaci o padu SDI ni najmanje nijesu za potcjenjivanje ako imamo u vidu značaj priliva SDI na platni bilans Crne Gore, odnosno na uravnoteženje makroekonomske jednačine ili makroekonomske stabilnosti.
- Osim izuzetnog kvantitativnog uticaja na makroekonomske varijable, strane direktne investicije su značajan izvor novih znanja i inaugurisanja savremenih poslovnih praksi pa njihova osjeka u svakom smislu šteti dinamiziranju ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori i njenom ukupnom razvoju. U tom smislu, pad priliva stranih investicija (ukupno i neto) treba prije svega posmatrati sa aspekta kvalitativnog uticaja na ekonomski razvoj Crne Gore, a potom i sa kvantitativnog koji, naravno, nije bez značaja. Naprotiv – saopštio je Kostić. Prema njegovim riječima, da bismo promijenili negativni trend, ,,nesumnjivo treba nešto i preduzeti, jer se stvari same od sebe neće poboljšati“. - Naprotiv, pogoršaće se. To bi trebalo da znači da postojeću politiku u vezi s tim, odnosno strategiju treba redefinisati i upodobiti novim okolnostima, ali i doraditi u smjeru ostvarenja dugoročnih ciljeva razvoja, pod uslovom da znamo koji su, odnosno da smo napravili strateški izbor – kazao je Kostić i dodao da je, pored toga, ključno sagledati interesnu strukturu stranih investitora, odnosno šta je to što motiviše strane investitore na ulaganja u određenu zemlju. - Čini mi se da smo i u tome zakazali jer smo dugo pogrešno mislili da je investitor dominantno motivisan poreskim olakšicama, što je pogrešno. Investitor je prvo motivisan sigurnošću investicije, a potom profitnim potencijalom koji je determinisan povoljnošću poslovnog ambijenta zemlje za obavljanje biznisa. Ako stvari posmatramo iz te perspektive, vjerujem da ćemo doći do jasnih odgovora zašto se dešava to što se dešava sa stranim direktnim investicijama i zašto su one strukturirane na način koji ne odgovara potrebama našeg razvoja – zaključio je Kostić.
S. POPOVIĆ
BAR - Mještani Crmnice ponovo su juče blokirali saobraćaj ka tunelu Sozina, jer nijesu ispunjeni njihovi zahtjevi, odnosno Skupština Crne Gore nije usvojila izmjene Zakona o putevima koji predviđa besplatan prolazak kroz tunel za stanovnike barske opštine koji žive sjeverno od rampe.
Blokada je počela u devet sati i bilo je planirano da traje do podne. Ipak, odlukom okupljenih prekinuta je sat ranije zbog, kako su kazali, obzira prema turističkoj sezoni. Najavljuju da će ukoliko im se ne ispune zahtjevi, nastaviti sa blokadama. Za vrijeme trajanja blokade, saobraćaj je bio preusmjeren na magistralni put Virpazar – Paštrovačka gora – Bar i regionalni put Virpazar – Sutorman – Bar. Podsjetimo, grupa građana Crmnice ranije je reagovala, kako su naveli u saopštenju tada dostavljenom medijima, na manipulacije i nastojanja da se u javnosti njihov protest ispolitizuje, podsjećajući da su se Crmničani uje-
dinili upravo kako bi poručili da u njihovoj priči nema mjesta politici.
-Na Trinaestojulski protest nijesmo pozivali nikog iz političkog života, niti ćemo u buduće to činjeti, a ko hoće da nam pruži podršku neka glasa u Skupštini ili neka institucionalno, bilo na opštinskom ni-
vou ili državnom, krene u rješavanje brojnih problema koji su prisutni u Crmnici i u ovom smislu očekujemo mnogo veću posvećenost Opštine Bar u narednom periodu - poručili su tada u saopštenju dostavljenom medijima.
Tada su istakli i da su zahvalni političkim partijama koje
se zalažu i za rješavanje njihovog problema i dodaju da očekuju od svih političara i vlasti i opozicije da ih podrže. Poslanici su završili raspravu o izmjenama Zakona o putevima, ali će o njemu naknadno glasati. Iz kompanije Monteput pozvali su mještane Crmnice na razgovor. R.P.
Strategija za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata biće predstavljena javnosti u septembru
PODGORICA - Strategija za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata za period 2025-2028, sa akcionim planom u naredne dvije godine, biće predstavljena javnosti u septembru, najavili su iz Ministarstva zdravlja. Dosadašnje brojne strategije i planovi crnogorske zdravstvene politike nijesu zaživjele, što je rezultiralo nezadovoljstvom pacijenata, neadekvatnom komunikacijom, te listom čekanja kao hroničnom boljkom zdravstvenog sistema. No, uprkos brojnim pokušajima da se ovaj problem riješi, do sada nije sprovedena nijedna ozbiljnija analiza ove problematike, kaže direktorka resornog direktorata, doktorica Irena Šubarić za Gradsku RTV. -Radimo na određenim rješenjima. Ministar je izjavio da već imamo rješenja na pomolu i novitete i što se tiče termina u KCCG. Strategija, sama po sebi, koristi liste čekanja kao indikator rada jedne zdravstvene ustanove, tako da je strategija uključena u rje-
šavanje tog problema - kazala je Šubarić. U fokusu nove strategije su pacijent, zdravlje kao vrhunska vrijednost i kvalitetan zdravstveni sistem, kaže Šubarić i navodi ciljeve. -Prevencija bolesti, promocija zdravlja, da se poboljša efikasnost liječenja pojedinca, da se omogući pravovremenost, da je zdravstvena usluga jednaka za sve nas, da se stvori ambijent u kome će se svi osjećati sigurno i zdravstveni radnici i pacijenti - poručuje Šubarić. Nestrpljivo se očekuje da se naše zdravstvene ustanove povežu u jedinstveni informacioni sistem, što će umnogome olakšati funkcionisanje. R.P.
Posljedica klimatskih Promjena: Isključenja električne energije postaju svakodnevica u Crnoj Gori
PODGORICA – Izazvan rastom potrošnje i nestabilnim vezama za snabdijevanje, nestanak struje u Crnoj Gori krajem juna pokvario je mreže u zemljama regiona i izazvao haos u domaćinstvima, bolnicama i barovima na plaži. Incident koji se dogodio na Balkanu, desio se kasnije širom svijeta.
Početkom ljeta ove godine, život u Podgorici je skoro stao. Automobili i autobusi bili su zaglavljeni u saobraćaju jer su se semafori isključili, internet je „pao“, a sigurnosni alarmi su se oglasili kao reakcija na iznenadni gubitak napajanja. – Poslije sata bez struje, bili smo na ivici panike jer je postajalo neizdrživo – rekao je Drago Martinović , 61-godišnji penzionisani policajac. Bojim se da bi to moglo potrajati duže ako se ponovi – dodao je on.
Loša vijest za Martinovića i stotine miliona ljudi širom svijeta je da je rizik od prekida sve veći. Toplija ljeta znače nagli porast potražnje za hlađe-
njem, jer visoke temperature uzrokuju savijanje žica i rizik od izazivanja šumskih požara. Nadogradnje elektroenergetske infrastrukture ne idu u korak, čak i kada napori da se smanji upotreba fosilnih goriva čine distribuciju električne energije važnijom. Milioni doma ć instava u Hjustonu ostali su bez struje i hlađenja klima uređajima nakon uragana Beril prošle nedjelje, pošto je velika vrućina uslijedila nakon oluje. Pogađajući zemlje u razvoju i razvijene ekonomije, prekidi od Ekvadora do Indije posljednjih nedjelja nagovještavaju nadolazeći poremećaj. Klimatska kriza izlaže električne mreže naglim poplavama koje ruše prenosne stubove, sušama koje isušuju hidroakumulacije i naglom porastu potražnje zbog hlađenja tokom velike vrućine. – Cio elektroenergetski sistem je izgrađen i dizajniran u jednoj klimatskoj eri, a sada se traži da radi u drugoj klimatskoj eri – rekao je Majkl Veber, profesor energetike na Univerzitetu Teksas u Ostinu.
Nestabilne mreže destabilizuju preduzeća, remete politiku i ugrožavaju živote. Proširenje mreže koštaće oko 24,1 bilion dolara za postizanje neto-nula ciljeva do 2050. godine, nadmašujući investiciju koja je potrebna za kapaci-
tete obnovljive energije, prema Bloomberg NEF-u. Zbog ogromnih površina i velike potrošnje energije, SAD i Kina suočavaju se sa najvećim računima, ali nijedna zemlja nije pošteđena. Većina zamračenja se dešava kada se potražnje iznenada uključe ili isključe. Oštećenja od oluja, eksplozija obnovljivih izvora energije ili skokovi u upotrebi mogu da izazovu prekide kada mreža nije dovoljno otporna. Klimatske promjene proširuju ranjivost izvan ekonomija u
razvoju. Problemi su nedavno pogodili više zemalja srednjeg ranga, uključujući energetski bogati Meksiko i Kuvajt, kao i uvoznike poput Albanije. – Kako se temperature i pristup klimatizaciji povećavaju, to će dodatno opteretiti mrežu – rekla je Felisija Aminof, analitičarka u BNEF-u. – Već smo primijetili povećanje ljetnje potražnje u određenim evropskim zemljama, kao što je Grčka, kao i na Bliskom istoku – kaže ona. U zemljama koje su već imale loše sisteme, klimatske promjene pogoršavaju probleme. Podmorska veza vrijedna 1,3 milijarde dolara otvorena je između Italije i Crne Gore 2019. godine, ali se njen kapacitet već smatra nedovoljnim i druga se razmatra. Postojeća mreža nije bila u stanju da spriječi veliki nestanak struje u četiri balkanske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu i veći dio hrvatske obale u junu, koji je zahvatio četiri miliona ljudi. Potrošnja je porasla kako su se temperature kretale blizu 40 stepeni, što je dovelo do otkazivanja sistema. Šumski požar u regionu Balkana vjerovatno je doprinio kvaru, pokvarivši prekogranične interkonektore, zahvativši više zemalja, uključujući Albaniju koju oslanjanje na hidroenergiju čini podložnom toplijem i suvom vremenu – prenosi „Financial post“. R. P.
Dr Snežana Lekić o simptomima i prevenciji maligne bolesti
PODGORICA - Sve većem broju osoba mlađih od 50 godina dijagnostikuje se rak debelog crijeva u kasnoj fazi, a bez poznatih faktora rizika. To je treća najučestalija maligna bolest globalno, dok je u raspodjeli prema polovima na drugom mjestu, kod muškaraca iza karcinoma pluća, a kod žena iza karcinoma dojke, kazala je za Pobjedu dr Sanja Lekić, direktorica Instituta za onkologiju KCCG.
Ona je istakla da je ova bolest i treći vodeći uzrok umiranja od maligniteta u Crnoj Gori, kao i da od raka debelog crijeva može da oboli praktično svako, ali se on najčešće javlja kod ljudi između 50. i 74. godine starosti kod oba pola.
- Institut za onkologiju KCCG ne posjeduje precizne podatke o broju novooboljelih na godišnjem nivou, kao ni polnu, odnosnu starosnu distribuciju bolesti budući da Crna Gora, to jeste Institut za javno zdravlje Crne Gore, ne posjeduje adekvatno ažuriran Nacionalni registar malignih neoplazmi - istakla je dr Lekić. Pojasnila je da bolest najčešće počinje nastankom malih benignih izraštaja na unutrašnjem zidu, adenomatoznih polipa, koji se vremenom mogu izmijeniti i prerasti u maligni tumor.
- Kod svakog četvrtog pacijenta ova bolest se dijagnostikuje u stadijumu kada je već proširena, tj. kada se radi o metastatskoj fazi bolesti. Dodatno, jedna četvrtina onih, kod kojih je bolest otkrivena u ranoj fazi, tokom liječenja i praćenja bolesti, dobiće metastaze. Posljednjih godina primijećen je porast učestalosti ove bolesti kod mlađih od 45 godina, a bez poznatih faktora rizika - kazala je naša sagovornica.
PREVENCIJA
Lekić ističe da važne činjenice o učestalosti i smrtnosti od ove bolesti nas upozoravaju, ali i obavezuju da kao društvo učinimo sve potrebne korake kako bismo uticali na smanjenje broja oboljelih, kroz mjere primarne prevencije, odnosno uticaja na faktore rizika za ovu bolest.
- Isto tako nas moraju obavezati na akcije koje se tiču otkrivanja bolesti u ranom stadijumu, a to je, prije svega, efikasno i kontinuirano sprovođenje nacionalnog skrining programa, ali i upoznavanje šire javnosti sa mogućim spektrom znakova i simptoma ove bolesti kako bi bili adekvatno i na vrijeme prepoznati od strane pojedinca i time omogućili
Kod svakog četvrtog pacijenta ova bolest se dijagnostikuje u stadijumu kada je već proširena, tj. kada se radi o metastatskoj fazi. Dodatno, jedna četvrtina onih koji su bolest otkrili u ranoj fazi, tokom liječenja i praćenja bolesti, dobiće metastaze - kazala je dr Lekić
Kada govorimo o riziku od dobijanja raka debelog crijeva, on je najveći kod osoba koje su ranije imale adenomatozni polip, upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis ili Kronovu bolest), osobe koje imaju porodičnu-familijarnu polipozu… - Umjereni rizik imaju osobe starije od 45 godina bez simptoma i znakova koji pobuđuju sumnju na
otkrivanje bolesti u ranoj fazi - izričita je dr Lekić. Ono što je posebno važno jeste da je Udruženje medikalnih onkologa, u saradnji sa drugima, koji se bave dijagnostikom i liječenjem ove bolesti, prošle godine u martu, koji se obilježava kao mjesec borbe protiv karcinoma debelog crijeva, po prvi put pokrenulo
tumor debelog crijeva. Niski rizik imaju sve asimptomatske osobe mlađe od 45 godina. Liječenje i ishodi liječenja zavise od toga u kom je stadijumu bolest otkrivena.Ukoliko se otkrije u ranom stadijumu, u 90 odsto slučajeva je izlječiva. Stoga je obaveza onkologa, kao onih koji najčešće pacijentima saopštavaju dijagnozu maligne bolesti,
nacionalnu kampanju „Slušajte svoj stomak“ sa ciljem edukacije opšte javnosti o znacima i simptomima koji mogu upozoriti na postojanje raka debelog crijeva. - Kampanja se sprovodila tokom marta 2023. godine, koji se u svijetu obilježava kao mjesec borbe protiv raka debelog crijeva i ima za cilj da u
da zajedno sa kolegama drugih specijalnosti, te relevantnim instancama, koje određuju zdravstvenu politiku naše zemlje, učine sve da se što veći procenat karcinoma debelog crijeva spriječi, a oni koji se razviju otkriju u ranom stadijumu bolesti kada su u više od 90 odsto izlječivi - rekla je dr Snežana Lekić
fokus stavi činjenicu da je bolest otkrivena u ranom stadijumu izlječiva. Štoviše, tokom kolonoskopskog pregleda (u skriningu za asimptomatsku populaciju sa pozitivnim testom na skriveno-okultno krvarenje ili kod onih koji su se javili zbog postojanja nekih od simptoma) ukoliko se detektuje polip, rak debelog crijeva
se može spriječiti endoskopskim otklanjanjem polipa, čime se otklanja i supstrat za nastanak maligne bolesti - rekla je naša sagovornica. Dodaje da su se aktivnosti nastavile i tokom marta 2024. godine, kada je na kraju mjeseca, ispred Instituta za onkologiju KCCG, organizovan performans sa simboličnim puštanjem plavih balona, ali i izjavama ljekara Doma zdravlja Pogorica, Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra, odnosno Instituta za onkologiju, sa ciljem da ponovo ukažemo na mogućnost prevencije i ranog otkrivanja ove česte maligne bolesti.
SIMPTOMI
- Najčešći simptomi bolesti su pojava krvi u stolici, grčeviti bolovi u trbuhu, promjena habitusa pražnjenja crijeva, koje se prije svega odnose na smjenu tečnih stolica sa periodima zatvora, promjenu oblika i konzistencije stolice (tanka stolica poput olovke), ali i pojava nekih opštih simptoma poput slabosti, malaksalosti, nemotivisanosti i umora koji ne prolazi, a koji mogu biti znaci nedostatka krvi, tj. anemije povezane sa niskim nivoom gvožđa koji nastaju kao posljedice hroničnog gubitka krvi usljed malih, okom nevidljivih krvarenja iz tumora u debelom crijevu. Svaka anemija kod muškarca i žene u menopauzi zahtijeva ispitivanje u pravcu isključivanja postojanja raka debelog crijevapojasnila je naša sagovornica. Tačan uzrok nastanka karcinoma debelog crijeva nije u potpunosti poznat.
- Smatra se da nastaje kao posljedica udruženog djelovanja nasljednih faktora, faktora sredine i načina života. Najviše do sada ispitivani faktori ri-
Skrining podrazumijeva testiranje zdravih osoba bez prisutnih simptoma i znakova bolesti, a u cilju otkrivanja promjena, najčešće polipa, koje prethode nastanku raka ili otkrivanju raka u ranoj fazi. - Imunohistohemijski test za rano otkrivanje okultnog krvarenja u stolici najčešće je korišćena dijagnostička metoda. Prisustvo krvi u stolici često je prvi znak postojanja polipa ili karcinoma. Sve osobe koje imaju od 50 do 74 godine trebalo bi da urade ovaj test - poručila je dr Lekić
zika za nastajanje raka kolorektuma su klasifikovani na nepromjenljive i promjenljive (faktori podložni prevenciji) - kaže dr Lekić. Faktori rizika na koje ne možemo uticati jesu uzrast, lična anamneza za polipozu, inflamatorna oboljenja crijeva, nasljedni faktori i bolesti kao što su nasljedne polipoze i slični sindromi.
- Faktori rizika na koje možemo uticati su ishrana bogata crvenim mesom i životinjskim vlaknima, mesnim prerađevinama, mastima, dijetetska vlakna - mala količina vlakana u ishrani, gojaznost, dijabetes, izostanak i neadekvatna fizička aktivnost, alkohol i pušenje - smatra naša sagovornica. Primarna prevencija kolorektalnog karcinoma podrazumijeva mjere i postupke koji se sprovode prije pojave raka sa ciljem da ne dođe do njegovog nastanka.
- Eliminisanjem ili smanjivanjem stepena izloženosti čovjeka faktorima rizika doprinijeće smanjivanju učestalosti ovog tumora. Sekundarna prevencija podrazumijeva edukaciju i organizovanje preventivnih pregleda kod rizične grupe pacijenata i kod pacijenata preko 50 godina starosti bez pozitivne anamneze, sa ciljem otkrivanja bolesti u ranom - izlječivom stadijumu ili premalignih lezija - pojasnila je dr Lekić. B.PRELEVIĆ
Nadležni tvrde da sprovode mjere kojima žele da unaprijede položaj Crne Gore na sljedećem PISA testiranju
Treba naglasiti i da smo društvo koje nije edukovano da u svakom segmentu, od najranijih dana, budemo njegovi odgovorni članovi, već je preovlađujući pristup učenja pod moranjem, samo za ocjenu i bod, s obzirom na to da to donosi neke pojedinačne benefite u daljem procesu obrazovanja – rekla je Snežana Kaluđerović
PODGORICA – Novo PISA testiranje očekuje crnogorske đake sljedeće godine. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija rečeno je Pobjedi da je u aprilu ove godine održano probno testiranje i Ispitni centar je dobio od škola povratne informacije, kao i sugestije što treba učiniti da rezultati budu bolji. Škole su navele da je jedan od glavnih uzroka - nemotivisanost učenika da rade test koji nije za ocjenu.
- Jedan od prijedloga svakako jeste da konstantno treba raditi na podizanju svijesti o značaju PISA testiranja i primjenjivosti znanja u daljem školovanju i praksi uopšte –rekli su iz Ministarstva.
Ova vrsta testiranje se obavlja na tri godine, a na prethodnoj ovoj vrsti provjere znanja naši đaci ostvarili su lošije rezultate, ispod OECD su prosjeka. Sa okruglih stolova su posljednjih mjeseci stručnjaci ukazali da su brojni izazovi i problemi u sistemu, ali su i navodili da bi đaci mogli da urade bolje zadatke, ali da to ne čine, jer nijesu motivisani i test se radi anonimno. Govorilo se i o izazovima što nema dovoljno časova iz ključnih predmeta gdje bi se razradile lekcije, a adresirana je odgovornost i na pojedine nastavnike, te se isticalo da u učionice dolazi sporni kadar sa fakulteta - riječ je o lošijim studentima.
Nijesmo odgovor N i čla N ovi
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je Pobjedi da onog momenta kad treba da damo društveni doprinos izostaje rad i odgovornost i kroz ovaj vid testiranja, a posljedice su vrlo ozbiljne i štetne.
- Treba naglasiti i da smo društvo koje nije edukovano da u svakom segmentu, od najranijih dana, budemo nje-
govi odgovorni članovi, već je preovlađujući pristup učenja pod moranjem, samo za ocjenu i bod, s obzirom na to da to donosi neke pojedinačne benefite u daljem procesu obrazovanja – rekla je Kaluđerović.
Kaže da godinama unazad mi o PISA testiranju, nažalost, govorimo samo kratko nakon objave tih rezultata, a radi se
o sve gorim rezultatima, dok u međuvremenu izostaju bilo kakve mjere intervencije kako bi se situacija poboljšala. - Posebno su bili, čini mi se, otrežnjujući posljednji rezultati PISA testiranja po kojima smo došli u kategoriju ispod prosjeka OECD zemalja, odnosno suočeni smo sa poražavajućom situacijom da su nam učenici funkcionalno nepi-
smeni. To je sada tačka od koje se kreće u stručna okupljanja i to jeste korak naprijed. Iako su u proteklom periodu održani naučno-nastavni skupovi na temu ostvarivanja boljih rezultata na budućim PISA testiranjima, praćeni međunarodni skupovi i obuke, održane tematske sjednice Odbora za prosvjetu u Skupštini Crne Gore na ovu temu, smatram
da je sve to samo početak duge putanje za ostvarivanje boljih postignuća koja mora biti dobro osmišljena – rekla je Kaluđerović.
m jere u koje se uzdaju
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija navode da Zavod za školstvo u saradnji sa Ispitnim centrom radi na projektu PISA 2025 – Nauka u fokusu od decembra 2022. godine. Kažu da je Ispitni centar na svom vebsajtu objavio materijale u vezi s PISA testiranjem: interaktivne zadatke iz čitanja, matematike i nauke koje učenici mogu rješavati na telefonu.
- Zahvaljujući tome i programu Zavoda za školstvo PISA 2025 - Nauka u fokusu, smatramo da je većina učenika III ciklusa osnovne škole i I i II razreda srednje škole i njihovih nastavnika upoznata s nekim od PISA zadataka. Pored toga, dostupan je i primjer zadatka iz inovativne oblasti Učenje u digitalnom svijetu, ali samo na engleskom jeziku, što predstavlja još veći izazov za učenike – rekli su oni. Dodaju da je za nastavnike
pripremljen izvještaj PISA 2022 u Crnoj Gori gdje se mogu upoznati sa programom testiranja po oblastima i primjerima zadataka različite težine sa objašnjenjima. Glavne oblasti 2025. godine biće prirodne nauke, a na vebsajtu Ispitnog centra je dostupan OECD Okvir za testiranje prirodnih nauka PISA 2025, tako da nastavnici imaju širi uvid u ciljeve i karakteristike testiranja koje obuhvata naučnu pismenost, ekološku pismenost i naučni identitet. - U okviru priprema za PISA – glavno testiranje iduće godine, Ispitni centar priprema niz aktivnosti kojima će upoznati učenike, nastavnike i javnost sa značajem učestvovanja u PISA istraživanju – rekli su iz Ministarstva. Kaluđerović kaže da je, između ostalog, neophodno da imamo kontinuiranu i jaku medijsku kampanju o važnosti pripreme učenika za ovakvu vrstu testiranja. To je, ističe ona, do sada izostalo i učenici se nijesu pripremali za ovakav tip i vid zadataka, a nije se jačala ni informatička i medijska pismenost koja u ovakvom vidu testiranja ima veliki uticaj.
- Takav višeslojni pristup, uz naravno intenzivno vježbanje i rad petnaestogodišnjaka u školama, može poboljšati rezultate na sljedećem testiranju za deset mjeseci. Dosta toga zavisi od edukatora u školama, onih koji rukovode nastavnim procesom, ali i donosilaca odluka, da se ovim pitanjem istinski pozabave i to u kontinuitetu. Roditeljima PISA testiranje nikada na taj način nije bilo predstavljeno, što je slalo poruku da to testiranje ne treba da opterećuje jer ništa i ,,nikom“ u individualnom smislu ne šteti niti doprinosi. Upravo tako plasiran odnos i tretman obrazovnih vlasti prema ovom testiranju, u smislu njegove pojedinačne ne/važnosti i ne/ bodovanja smjestilo je u rangiranju našu zemlju na poziciju ispod prosjeka funkcionalne pismenosti – zaključuje Kaluđerović.
matematički problemi
PISA je najveće međunarodno testiranje u oblasti obrazovanja. Program je pokrenut od 2000. godine, a tu se procjenjuje primjena znanja u životnim situacijama, kao i vještine i kompetencije učenika za nastavak školovanja ili za posao, saopštavano je iz Ispitnog centra. Oblasti koje PISA testira su čitanje, matematika i prirodne nauke. Od učenika se ne traži da reprodukuju podatke i imena koja su naučili napamet. Umjesto toga, oni tumače tekstove, rješavaju matematičke probleme ili naučno objašnjavaju pojave koristeći svoje znanje i vještinu rasuđivanja. Na posljednjem takmičenju Crna Gora se pozicionirala gore nego 2018. godine, te je ocijenjeno da je nazadovala u svim oblastima.
N. ĐurĐevaC
Predsjednik Srbije opet provocira susjede
BEOGRAD - Predsjednik
Srbije Aleksandar Vučić poželio je juče srpskim sportistima sreću na predstojećoj Olimpijadi u Parizu. On im je rekao i da će imati podršku iz cijelog regiona – uključujući i Crnu Goru.
-Ne samo ovdje u Srbiji, vašim uspjesima će se koliko i u Beogradu, Novom Sadu,
Kragujevcu, Nišu radovati i u regionu – Doboju, Trebinju, Banjaluci, Bjeljini, ali i u Beranama, Pljevljima i mnogim drugim mjestima - poručio je Vučić sportistima. Po običaju, crnogorske vlasti na ove provokacije uporno ćute. Pisac Andrej Nikolaidis kaže da Vučić u Bosni i Crnoj Gori koristi istu strategiju: konstantno neselektivno soft power bombardovanje.
Ruski hakeri masovno napali ukrajinske Telegram kanale
-Jedan dan Prijedorom maršira Vojska Srbije; drugi dan stiže najava da će mir u Bosni čuvati MUP Srbije; treći dan biće nešto treće. Jedan dan sluganskom, bijednom parlamentu u Podgorici nameće Rezoluciju o Jasenovcu; drugi dan na Lovćen postavlja kapelu Kralja Aleksandra, simbol srpske okupacije Crne Gore; treći dan uvodi srpski kao službeni jezik-poručuje Nikolaidis.
KIJEV - Ruske snage pripremaju novi napad na Harkovsku oblast, tvrdi ukrajinski komandant izviđačke jedinice „Tera“ Nikolaj Volohov. Ograničenja potrošnje električne energije na snazi su širom Ukrajine, saopštilo je ukrajinsko javno preduzeće „Ukrenergo“. U međuvremenu su ruski hakeri masovno napali ukrajinske Telegram kanale.
Masovne objave poruka provokativne prirode zabilježene su na poznatim ukrajinskim Telegram kanalima, objavila je Državna služba za specijalne komunikacije i zaštitu informacija Ukrajine.
-Hakovani su FleepBot, servis za automatizaciju pošte razvijen i u vlasništvu kompanije iz Ruske Federacije, a hakeri su počeli da objavljuju postove na Telegram kanalima u ime vlasnika - navodi ta služba.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko smatra da će predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski morati da raspiše referendum u vezi sa pitanjem postizanja mira, jer vjeruje da predsjednik ne može donijeti tako bolne i važne odluke samostalno, odnosno bez saglasnosti naroda. Kličko je u intervjuu za Korijere dela Sera ocijenio da bi izlaz za Zelenskog moglo biti formiranje vlade nacionalnog jedinstva, po ugledu na Izrael poslije napada Hamasa, ali je dodao da nije siguran da je predsjednik spreman da se odrekne centralizovane moći koju mu garantuje ratno stanje koje je na snazi od prvog dana ruske invazije.
-Zelenski je previše moći koncentrisao u svojoj kancelariji.
Posljedica toga je da je parlament izgubio svaku relevantnu ulogu - rekao je Kličko i dodao da se nikada ne smije zaboraviti da je Ukrajina demokratska država i da se bori da se odbrani od ruske diktature.
Prema njegovom mišljenju, bez obzira na to koji korak Zelenski preduzme, on rizikuje da izvrši političko samoubistvo.
-Narednih nekoliko mjeseci biće veoma teški za Zelenskog. Da li da nastavi rat novim pogibijama i razaranjima ili da razmotri teritorijalni kompromis sa (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom? I, u ovom slučaju, kakav će pritisak doći iz Amerike ako (Donald) Tramp pobijedi? I kako da objasnimo da treba da se odreknemo djelova naše teritorije koji su koštali života hiljada naših borbenih heroja? Kakav god potez da po-
vuče, naš predsjednik rizikuje političko samoubistvo. Da se razumijemo, moramo da dobijemo rat, ali situacija je sve komplikovanija, zavisi od pomoći koja stiže od saveznika, bila bi noćna mora da se borimo još dvije godine - ocijenio je Kličko.
U međuvremenu Zelenski traži oružje dugog dometa.
-Ukrajini je potrebno oružje dugog dometa da zaštiti svoje gradove i trupe na liniji fronta od ruskih bombi i dronova - izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski poslije masovnog napada dronom i raketama. Rusija je izvela svoj peti napad dronom na Kijev u dvije nedjelje, pri čemu su ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane uništili sve bespilotne letilice prije nego što su stigli do prijestonice, saopštila je ukrajinska vojska.
Premijer Slovačke Robert Fico razgovarao je telefonom s ukrajinskim kolegom Denisom Šmigalom kritikujući
Objava aktuelnog predsjednika Amerike
VAŠINGTON - Aktuelni predsjednik SAD Džo Bajden povukao se juče iz trke za predsjednika Amerike. To je javio Skaj njuz.
Američki predsjednik je najavio da se više neće kandidovati za drugi mandat, piše Skaj njuz. On je na mreži Iks objavio pismo u kojem je naveo da je u najboljem interesu njegove stranke da se povuče i da se fokusira isključivo na ispunjavanje dužnosti predsjednika do kraja mandata. -I dok je moja namjera bila da tražim reizbor, vjerujem da je u najboljem interesu moje stranke i zemlje da se povučem i fo-
kusiram samo na ispunjavanje dužnosti predsjednika do isteka mandata. Moje kolege demokrate, odlučio sam da ne prihvatim nominaciju i da svu svoju energiju usmjerim na svoje dužnosti predsjednika do kraja svog mandata. Moja prva odluka kao stranačkog kandidata 2020. bila je da izaberem Kamalu Haris za svog potpredsjednika. I to je bila najbolja odluka koju sam donio. Danas želim da ponudim punu podršku Kamali, kao kandidatu naše stranke ove godine. Demokrate – vrijeme je da se okupimo i pobijedimo Trampa. Uradimo tonapisao je Bajden.
Priznanje američke tajne službe
Odbijali smo zahtjeve Trampovog tima za povećanje bezbjednosti
ukrajinsko pooštravanje sankcija te zemlje ruskoj kompaniji „Lukoil“, čiju je naftu koristila bratislavska rafinerija „Slovnaft“. Kako je slovačkim novinarima TASR-a saopštila pres-služba Ficove vlade, on je ograničenja ukrajinske strane nazvao „besmislenim“. Prema riječima premijera, sankcije ne štete Rusiji, već uglavnom zemljama EU. - Slovačka ne namjerava da bude talac ukrajinsko-ruskih odnosa, a odluka ukrajinskog predsjednika znači da će slovačka rafinerija nafte „Slovnaft“, koja je dio mađarske MOL grupe, dobiti 40 odsto manje nafte nego što je potrebno za preradu - ogorčen je Fico. Osim toga, on je istakao da će to uticati ne samo na Slovačku, već i na Ukrajinu, pošto nafta iz „Slovnafta“ čini skoro desetinu njene potrošnje. Kijev je u junu uveo sankcije koje blokiraju tranzit nafte iz naftovoda „Lukoil“ u centralnu Evropu.
VAŠINGTON - Američka tajna služba saopštila je da je odbila neke zahtjeve iz tima koji vodi kampanju republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa za povećanje bezbjednosti na njegovim mitinzima u godinama prije pokušaja atentata tokom predizbornog skupa 13. jula. Neposredno nakon neuspjelog atentata 13. jula, agencija je negirala da je odbijala takve zahtjeve. Ali tajna služba je sedam dana nakon atentata na Donalda Trampa ipak priznala da je odbila neke zahtjeve za povećanje bezbjednosti bivšeg predsjednika.
To priznanje će vjerovatno biti glavno pitanje na saslušanju u Kongresu u ponedjeljak, gdje će se direktorka tajne službe Kimberli Čitl pojaviti pred članovima Kongresa, koji su već izrazili nezadovoljstvo zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili 20-godišnjem naoružanom napadaču da se popne na krov zgrade na Trampovom mitingu u Batleru u Pensilvaniji i odatle puca iz svog oružja. Tramp je tada ranjen u desno uvo, jedan uče-
snik skupa je poginuo, a dvojica su ranjena. Sekretar za unutrašnju bezbjednost Alehandro Majorkas rekao je da je ono što se dogodilo neuspjeh službe, dok je nekoliko kongresmena iz redova republikanaca pozvalo Kimberli Čitl da podnese ostavku ili bude otpuštena. Čitl za sada ima podršku demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena i Majorkasa.
Bajden je naredio nezavisnu istragu. Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost i kongresni komitet takođe istražuju. Tramp kaže da nije dobio nikakve indicije da je identifikovana sumnjiva osoba u momentu kada je dolazio na govornicu u Pensilvaniji. Neki učesnici skupa rekli su u intervjuima nakon pokušaja atentata da su vidjeli naoružanog napadača kako se penje na krov prije nego što je Tramp izašao na binu i da su obavijestili policiju i druge bezbjednosne službe, ali da nije bilo nikakvog reagovanja. Tramp je takođe zapitao kako je napadač uspio da pristupi krovu zgrade noseći oružje.
Priredila: Mr.J.
Mještani nekoliko sela na pola sata blokirali magistralni put Bijelo Polje – Prijepolje
BIJELO POLJE – Mještani nekoliko bjelopoljskih sela juče su se ponovo okupili i na pola sata blokirali magistralni put Bijelo Polje – Prijepolje u mjestu Konatari. Predstavnik okupljenih Krsto Tvrdišić ponovio je da neće dozvoliti nastavak radova na planiranom kamenolomu. – I ova blokada je sa istim zahtjevima koje upućujemo Vladi, Ministarstvu energetike i rudarstva, Opštini Bijelo Polje i institucijama koje su nas dovele u ovu situaciju, a to je raskid ugovora sa koncesionarom. I pored najave da ćemo imati sastanak sa ministrom Mujovićem, do toga još nije došlo. Odugovlačenje i pro-
davanje magle neće uticati na odlučnost mještana da sačuvaju svoje domove i Ustavom zagarantovana prava na zdrav i normalan život. Da su opštinske i državne službe i institucije odradile posao kako treba, ne bismo ni došli u ovu situaciju – poručio je Tvrdišić, navodeći da je koncesionar već dva puta uništio arheološki lokalitet Trnje. – Prvi put 2012/2013. godine kada je probijao put i pravio kaptaže za gradski vodovod sa svojom prvom firmom. Drugi put je to uradio prošle godine i to pored više upozorenja da je tu arheološko nalazište. Sigurni smo i da je prvi put naišao na arheološki materijal, jer,
po izvještaju arheologa, i tada je uništen dio lokaliteta – isti vlasnik, druga firma. Finansiranje istraživanja je, po nama, sukob interesa i njegov način da opravda staru i osigura novu devastaciju na ovom prostoru. JU Zavod za geologiju i geološka istraživanja i Uprava za kulturna dobra Crne Gore su pomjerili mjesto koncesije za 110 metara i to uglavnom vertikalno, jer se lokalitet nalazi u podnožju stijene na kojoj je već posjekao stare hrastove i skinuo sloj zemlje, ne prateći čak ni liniju koncesije. Fokusirao se na dio oduzete zemlje mojim stričevima. Mještani mu dalje radove neće dozvoliti – poručio je Tvrdišić, navodeći da je pri-
stupni put privatni, te da je pokrenuta tužba. – Opština je svojim činjenjem i nečinjenjem napravila probleme mještanima Bijedića i okolnih mjesta. Umjesto da se arheološki lokalitet Trnje i Bijedići zajedno sa Đalovića klisurom i Bistričkim krajem pretvore u turističku destinaciju, lokalna uprava je odlučila da Bijelo Polje pretvori u kamenolom i iseli još ovo malo naroda sto je ostalo u selima. Opština je, po nekim saznanjima, planirala da u Bijelom Polju otvori preko 10 kamenoloma – poručio je Tvrdišić, navodeći da poslovni interesi pojedinaca sa opštinskim službama neće proći. Poručio je da će po svaku cijenu sačuvati svoja imanja i svoje živote na ovom prostoru. – Zato ćemo sljedeće protest i blokadu organizovati 5. avgusta ispred Opštine, na dan održavanja sjednice SO. Pozivamo sve građane, sve one koje ugrožavaju kamenolomi i štetne odluke koje im remete normalan život, ekološke aktiviste, odbornike lokalnog parlamenta koji misle dobro ovom gradu da nam se tada pridruže. Nastavljamo borbu, blokadu puta ka potencijalnom kamenolomu jer je to dio imanja porodice Tvrdišić. Blokiraćemo opet i magistralni put jer je to, izgleda, jedini način da im pokažemo da smo odlučni sačuvati ono što su nam preci ostavili – poručio je Tvrdišić. Prisutnima su se obratili Nataša Bjelopavlić,Dragoljub Tvrdišić i ekološki aktivista Dino Ramović koji je podržao protest.
Dok je trajao protest, na objema stranama magistrale formirale su se kilometarske kolone vozila. Beća ČOKOVIĆ
ŽABLJAK - Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, zajedno sa kolegama iz Stanice policije Žabljak, sproveli su akciju pojačane kontrole lica i vozila u kasnim večernjim časovima, kao i raciju u jednom noćnom klubu.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, ove aktivnosti preduzete su sa ciljem preventivnog djelovanja u odnosu na potencijalna narušavanja javnog reda i mira ili vršenja krivičnih djela.
- Navedene aktivnosti, realizovane uz ispomoć kolega iz
Kolašinka dobila prvu nagradu na konkursu SUBNOR-a i antifašista Crne Gore
Sloboda je kada se izgubiš u knjizi, živeći još stotine života pored svog. Za slobodu se daju životi kao što su radili partizani, hrabri ljudi koji su se žrtvovali da bi nama dali ono što oni nijesu imali –piše između ostalog Maša Medenica, nagrađena učenica OŠ „Risto Manojlović“
KOLAŠIN – Sloboda je rijetki dragulj. Oni kojima je tokom istorije bila dostupna imali si titulu slobodnih ljudi. Kada je sloboda bila ugrožena, iz tih nepravdi su nastajali ratovi. Život se davao za slobodu, a takvi su bili i partizani u Drugom svjetskom ratu, hrabri ljudi koji su se žrtvovali da bi nama dali ono što oni nijesu imali. Borili su se za svoju državu, za svoje ljude. Za njih je sloboda bila najveći trofej, oni su zaslužni što mi danas možemo plesati u ritmu slobode. Ostavili su nam dio sebe koji moramo čuvati jer to je zapravo dio nas. Partizani, ljudi puni nade i ljubavi, poklonili su nam slobodu koju moramo čuvati... Ovako piše Maša Medenica, učenica OŠ „Risto Manojlović“. Ovog septembra će u deveti razred. Poslala je rad na literarni konkurs koji su povodom Dana državnosti i Dana ustanka raspisali SUBNOR i antifašisti Crne Gore. Javila se svojim srcem i svojim slo -
vom i osvojila prvo mjesto među učenicima osnovnih škola. U svojoj ljubavi prema slobodi nije bila sama. Imala je profesoricu, mentorku Dragicu Ilnčić, koja predaje maternji jezik i književnost. Profesorici Dragici Ilinčić, koja
24 godine radi u OŠ ,,Risto Manojlović“, ovo nije prvi put da kao mentorka sa svojim učenicima osvaja prve nagrade na literarnim konkursima. Sa nekadašnjim učenicama Jelenom Popović, Tijanom Jovanović, Vasilisom Minić, Vikto-
drugih gradova koje svojom nadležnošću obuhvata Regionalni centar bezbjednosti „Zapad“, dogovorene su na nedavnom sastanku direktora Uprave policije Zorana Brđanina, rukovodioca Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ Darka Radusinovića, sa predstavnicima policije i lokalne zajednice sa Žabljaka i iste će biti nastavljene i u narednom periodu tokom turističke sezone - navedeno je u saopštenju.
Iz Uprave policije poručuju da nastavljaju da sprovode sve neophodne mjere kako bi osigurali bezbjednost svih građana i turista na teritoriji Crne Gore. R.P.
rijom Minić osvajala je nagrade na književnim konkursima. – Maša Medenica će u avgustu napuniti 14 godina. Završila je osmi razred i odlična je učenica. Predavala sam joj u osmom razredu i primijetila nevjerovatan dar za pisanje. Njene priče sadrže posebnu emociju. Bilo je potrebno samo je uvjeriti da pošalje rad na konkurs čiju je temu iskreno prihvatila jer voli slobodu. Dosta čita i veoma lijepo govori. O Drugom svjetskom ratu se tek uči u devetom razredu, ali se ona zainteresovala, a i ja sam je uputila na potrebnu literaturu – priča mentorka Dragica Ilinčić. „Sloboda se osvaja, sloboda se čuva“, naslov je Mašinog nagrađenog rada. A njeno obrazloženje glasi: „Sloboda je način na koji živim svakog dana. Sloboda znači donositi sopstvene odluke i raditi stvari onako kako smo ih mi zamislili. Za to su se borili partizani i to je sada potrebno čuvati. Sloboda je kada radimo i mislimo. Ona je osnova ljudskog društva jer bi bez nje život bio besmislen. Sloboda, riječ koju svi izgovaramo. To je onaj trenutak kada možeš biti sve šta god poželiš...“ Dr. DRAŠKOVIĆ
Prva replika Klostad broda iz 10. vijeka, koja je na mediteranskom proputovanju od Istanbula do Rima, trenutno je na vezu u Baru
Pokušavamo da oživimo vikinško umijeće jedrenja. Ovo je projekat koji traje decenijama u saradnji dominantno Danske i Norveške. Sada je ta zajednica mnogo šira, više je projekata, a zajedničko nam je da pokušavamo da iznova dosegnemo to drevno znanje praveći brodove koji će jedriti starim rutama – kazala je Linda Sten Vogsnes
BAR - Reinkarnacija autentičnog, teretnog vikinškog broda - kakav se krajem 10. vijeka, natovaren brusnim kamenom, nasukao u plitkim vodama zaliva Klostad blizu Larvika u Norveškoj - na proputovanju od Skandinavije preko velikih evropskih rijeka i Crnog mora, pristala je tokom vikenda na vez u Baru. Odatle nastavlja za Split, a potom za Rim, gdje će prezimiti prije nego, preko Francuske i rječnih kanala, naredne godine krene nazad u domovinu. Moderna izvedba nazvana je „Saga Farmann“. Brod opravdava ime, jer je njegovo proputovanje, koje će trajati do 2026. godine, svojevrsna saga i svjedočanstvo o tome da drevni Vikinzi nijesu bili samo nemilosrdni osvajači, već trgovci i vrsni brodograditelji i moreplovci.
Moderni brod rađen je ručnim i tradicionalnim alatima, u gabaritima na osnovu originala koji je čekao 830 godina da ga nađu - i još 140 da bude iskopan, konzerviran i pohranjen u muzeju (1970. godine) u Tonbergu pod nadzorom profesora Arnea Emila Kristensena Gotovo 40 odsto osnovne konstrukcije Klostad broda bilo je sakriveno pod zemljom u polju nastalom nakon što se kopno u tom dijelu Norveške izdiglo za gotovo dva metra u odnosu na vikinšku eru. Osnova je bila dobro polazište, ali i izazov za graditelje, jer konstrukcija pramca i krme nije sačuvana, već su oni uklo-
pljeni na osnovu uobičajenih sačuvanih formi i izvedbi vikinških plovila.
- Na pramcu nije glava zmaja, kakva je bila karakteristična za vikinške vojne brodove i koja je imala za cilj da unese strah u kosti protivnika. Imate sreću da dolazimo u miru – kazala je za Pobjedu šaljivo glavna organizatorka ove etape putovanja Linda Sten Vogsnes Pojašnjava da je misija „Sage Farmann“ da oživi stare rute, poveže morske i vodene puteve Evrope i podsjeti na daleka vikinška putovanja - od Skandinavije do Miklagarda (Veliki grad) - što je vikinški naziv za drevni Konstantinopolj, Carigrad, odnosno današnji Istanbul.
POTRAGA ZA
DREVNIM ZNANJEM
Sagovornica ističe da priča ima i širi kontekst, odnosno da je nastanak broda vezan za napore zajednice koja nastoji da eksperimentalnom arheologijom pronikne u drevno izgubljeno znanje Vikinga. - Pokušavamo da oživimo vikinško umijeće jedrenja. Ovo je projekat koji traje decenijama u saradnji dominantno Danske i Norveške. Sada je ta zajednica mnogo šira, više je projekata, a zajedničko nam je da pokušavamo da iznova dosegnemo to znanje praveći brodove koji će jedriti starim rutama – kazala je ona. Impozantno plovilo tipa „Knarr“, teretnjaka koji je u vikinško vrijeme korišten za logistiku, trgovinu i prebacivanje tereta na duge rute, poput ekspedicije na Island, Grenland ili u Sjevernu Ameriku, prva je replika svoje vrste nastala zahvaljujući podvigu
fondacije Oseberg (Oseberg Viking Heritage Foundation) koja gradi arheološke replike vikinških brodova.
Za razliku od poznatijih Oseberga i Gokstada, koji su više
puta replicirani od 19. vijeka, ovo je prvi put da je na temelju nalaza Klostada (imena duguju lokacijama gdje su pronađeni) i metode reinžinjeringa izgrađen potpuno novi brod koji
je dobio ime Saga Farmann. Ima kobilicu dugu 16,5 metara, od krme do pramca dug je 20, a na centralnom dijelu širok je pet.
Prema riječima Linde Sten, nijesu samo muškarci u vikinško doba pravili brodove.
Jedan njihov dio, često vrijedan koliko i cio brod – pravile su žene. To su bila karakteristična vikinška jedra.
Jedno takvo, površine 85 metara kvadratnih krasi i Sagu, a zahvaljujući čemu, pri povoljnom vjetru, može da plovi krstarećom brzinom od sedam nautičkih milja.
Na posljednjoj dionici, od Krfa do Bara, posada koja se mijenja svakih 15 dana, na čelu sa upraviteljem, kapetanom Zanderom Simpsonom , Škotom sa Šetlandskih ostrva, koji ima pola vijeka pomorskog staža, koristila je i alternativni - električni pogon koji je uz navigacijske uređaje, jedino parče moderne tehnologije na brodu. Prema njegovim riječima, zbog nepovoljnih uslova nije se moglo jedriti na vikinški način, ali to ne znači da njihov dio misije nije ispunjen.
- Cilj je prije svega da što više ljudi osjeti kako je ploviti vikinškim brodom i da u praksi dožive i prožive dvije sedmice na plovilu pravljenom drevnim brodograditeljskim tehnikama i materijalima – kazao
nam je kapetan koji će odvoziti ukupno četiri sedmice na moru, prije nego njegov kolega preuzme kormilo. Ekipu koja će ploviti do Splita čini međunarodna posada sastavljena od volontera iz više zemalja (Norveške, Portugala, Njemačke...) koji sa začetnicima ove vikinške moderne misije dijele iste vrijednosti –ljubav prema moru, jedrenju, istoriji, kao i želju da kroz ovo fascinantno iskustvo budu Vikinzi makar na 15 dana.
OD RADIONICE DO OTVORENOG MORA
Moderni brod rađen je ručnim i tradicionalnim alatima, u gabaritima na osnovu originala koji je čekao 830 godina da ga nađu - i još 140 da bude iskopan, konzerviran i pohranjen u muzeju (1970. godine) u Tonbergu pod nadzorom profesora Arnea Emila Kristensena
Među posadom u ovoj rotaciji je i Aksel Hubert Persvik, jedan od onih koji su učestvovali u izradi broda. Time je njegova misija zaokružena na pravi način: od teslice i sjekire do situacije da kroči na „Knarr“, jedri i da mu paluba bude dom. Ovo drevno vikinško plovilo rađeno je u kombinaciji hrasta i borovine. Hrast je upotrebljavan za elemente ispod linije vode, a bor iznad. Tipičan sistem gradnje i zakivanje elemenata dodatno je ojačan membranom ili kako bi to kod nas rekli „zatkavanjem“ rebara uz pomoć katrana i vune. - Nijesmo koristili mnogo moderne tehnike, već razne vrste sjekira, šega i drugih ručnih alata. Utrošeno je na hiljade sati rada, a tempo je zavisio od umješnosti volontera uključenih u projekat – kazao je on. Naveo je da je na originalnom brodu pronađeno brusno kamenje za oštrenje alata, a to je ujedno bila i roba za tržište, jer su sve armije toga doba morale da imaju čime da oštricu svog oružja drže u pripravnosti... Prema njegovim riječima, ono po čemu se razlikovao ovaj brod od drugih svog vremena bila je izuzetna laka oplata. Iako bi se pomislilo da je to slaba tačka, tehnika rezanja koja je išla niz vlakno, bez njegove rupture, stvarala je elastične i otporne elemente koji uvezani i skopljeni čine plovilo otporno na talase, nevrijeme, a sa plitkim gazom podesno za ulaze u rijeke, estuare, jednako kao i za otvorena mora. On radi na novom projektu, izradi nove replike u okviru fondacije „Hardraade viking guild“, koja već pravi još jednu repliku ovog broda, ali će izvedba biti od jedara do čivija i materijala za zaptivanje u sopstvenoj produkciji.
Biće to još jedan primjer vizije i praktične potrage za drevnim znanjima, i rekonstrukcijom dalekih ruta svijeta Vikinga. Uostalom, mnogo govori i odgovor posade na pozdravno pitanje ekipe Pobjede: ,,Vikinzi, plovite li izdaleka?“
„Vikinzi uvijek jedre izdaleka!“. Igor PERIĆ
Foto: Stevo VASILJEVIĆ
Književni program „Barskog ljetopisa“ počeo predstavljanjem tri crnogorske pjesnikinje
BAR - Prvi književni program na „Barskom ljetopisu“, pod nazivom „Slovo koje podsjeća na slobodu – veče poezije crnogorskih pjesnikinja“, priređen je na platou Doma revolucije, a pred ljubiteljima pisane riječi našle su se zbirke pjesama „Živa voda“ Rebeke Čilović, „Po mliječnom putu zajedno“ Tijane Radulović i „Novobran: šta se desilo šta se dešava šta bi moglo da se desi šta će se desiti“ Jovane Bojović.
Sve tri knjige poezije obrađuju društvene teme, feminizam, kritikuju nepravdu, a autorke su, kako se navodi u najavi događaja, „uspjele da čemernu stvarnost upakuju u pitke stihove pred kojima ne fali samo riječi, već ponekad i vazduha“. Medijatorka je bila poznata crnogorska pjesnikinja Jelena Božović. Na književnoj večeri posebno je bilo riječi o ženskoj feminističko-angažovanoj poeziji, a žena koja je inspirisala Rebeku Čilović, pjesnikinju i diplomiranu pravnicu, bila je
iz njenog kraja, iz njene porodice, iz njene niše, u smislu kružooka koji stvara, koji je ispunjava.
- To su žene koje sa mnom stalno razmjenjuju ideje i svoja nadahnuća. Nekad zajedno stvaramo, nekad je to poezija, a nekad ručni radovi. Stalno sam u ženskoj energiji i vjerovatno su te žene koje su me oblikovale kroz literaturu i praktičan rad stvorile ovu „Živu vodu“ zajedno sa mnom. Sve poruke koje se tu nalaze teže da izgrade neki bolji svijet, što je utopija svakog pjesnika i pjesniki-
nje koji u taj bolji svijet vjeruju - istakla je Čilović. Knjiga „Po mliječnom putu zajedno“ pjesnikinje i novinarke Tijane Radulović sastavljena je iz tri cjeline –prva je poetska, druga ima socijalnu notu, a treću čine kratke pjesme bez naslova, a u vezi su s mislima koje je imala potrebu da u tom momentu smjesti u knjigu. - Pjesnici i pjesnikinje imaju slobodu unutar onoga što stvaraju – rekla je Radulović. Ona smatra da se previše stvari vezuje za spoljašnje okove, ali ako se suštinski stvara, onda ti okovi ne smetaju, odnosno ne postoje. Poezija je, kazala je, neki vid bijega od tih okova i čini je srećnom što je dio njenog života. Poezija je, prema riječima Jovane Bojović, način mišljenja, način života i nije se trudila da pjesme koje piše budu po svaku cijenu filozofske, već da to budu pjesme koje reflektuju stvarnost koja je okružuje.
- Zato se tu vrlo često može naći svakodnevica, slobodan stih, slobodan izraz, neopterećen bilo kakvom formom, što i jeste sloboda. Poezija je prostor i polje slobode, ali savremena poezija bi trebalo da bude društveno angažovana, što znači da današnji pjesnici i pjesnikinje, kojih ima sve više, nose svjetlo koje može da ukaže na društvene anomalije, mada ne po svaku cijenu – rekla je ona. Jovana bi voljela da savremeni ljudi čitaju njenu i poeziju generalno u pauzama za ručak, u autobusima, na plaži, bilo gdje.
- Danas, u savremenom dobu, nemamo rezervisano vrijeme za čitanje knjiga, a kao što se mijenja stil pisanja poezije, tako se mijenja i način čitanja. Čitanje treba da postane navika – rekla je Bojović. Veče je muziciranjem na harmonici oplemenio profesor Safet Drljan An. R.
Izložba radova Biljane Keković otvorena u Galeriji „Pizana“ u Portonovom
PODGORICA – Izložba djela crnogorske likovne umjetnice Biljane Keković pod nazivom „Misli u pokretu“ otvorena je u Galeriji „Pizana“ u Portonovom.
Izložba će biti otvorena narednih 15 dana, a ulaz je besplatan. Keković je, na otvaranju izložbe, kazala da je to najnoviji ciklus koji je nazvala „Ciklus vode“.
- On je nastao spontano. Voda je primarni oblik materije i ona ima dvojna svojstva, kao što ima i svjetlost, koja je čestica i talas. Voda isto tako ima te vijugave, talasaste forme - kazala je Keković, prenosi agencija Mina. Ona je rekla da svijet vidi u bojama.
- Moje primarno sredstvo je boja. I svjetlost koja je njen
izvor, koja apsolutno ima milion nekih mogućnosti i ona daje život slici ili oduzima - rekla je Keković, ukazujući na karakteristike dvojnosti.
Osnivačica Galerije „Pizana“ Ljiljana Milošević podsjetila je da ta galerija, kao i uvi-
jek, organizuje izložbe djela ozbiljnih umjetnika koji su etablirani u Crnoj Gori, ali i u svijetu.
- Kada je ranih devedesetih godina prošlog vijeka krenuo Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, čini mi se da se de-
Preminuo direktor fotografije Savo Jovanović
sila erupcija umjetnosti u Crnoj Gori, ali i erupcija energije koja se nosila negdje po našim krajevima - kazala je Milošević, prenosi agencija Mina.
Ona je istakla da je iste godine slučajno počela da radi i Galerija „Pizana“.
- Imala sam sreću da prva generacija Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja krene da radi sa mnom - kazala je Milošević.
Ona je naglasila da su ti umjetnici, među kojima je i Keković, postali zaštitni znak Galerije „Pizana“.
Kako je dodala, svi se raduju bojama koje je Keković predstavila.
- Jer život treba shvatiti kao veliko slikarsko platno na koje treba staviti što više boje, a mislim da to večeras imamokazala je Milošević. R. K.
PODGORICA - Direktor fotografije Savo Jovanović, sineasta koji je sarađivao sa nekim od najboljih autora crnogorske i jugoslovenske kinematografije, preminuo je juče u 85. godini. Biće sahranjen danas u 12 sati, na Novom groblju u Podgorici. Jovanović je rođen 1939. u Podgorici. Kako je podsjetio portal RTCG, završio je Školu za umjetničke zanate u Herceg Novom 1963. godine. Od 1967. povremeno je bio angažovan u Televiziji Titograd u odjeljenju scenografije, a 1970. zasnovao je radni odnos i do 2001. prošao put od asistenta do glavnog snimatelja, pomoćnika reditelja, veterana s kojim su sarađivali rediteljski velikani. Jovanoviću je prošle godine u Crnogorskoj kinoteci uručena nagrada za životno djelo Zlatni objektiv, a u obrazloženju je navedeno da je ovaj filmski djelatnik bio prijatelj i bezrezervna podrška generacijama reditelja igranih i dokumentarnih filmova, više od 60 godina svjedočeći svoju umjetnostpredano, posvećeno i tiho. - Onako kako se istinska umjetnost jedino i može živjeti. Tokom umjetničkog vijeka jasno je pokazao da uspješna filmska fotografija snagu i upečatljivost može postići samo harmonijom svjetlosti i sjenke prirođenoj emociji, situaciji, stanju o kojem svjedoči. Iako su ga skromnost, nenametljivost kao prirođene karakterne osobine nagovarali da se drži sjenke, njegovo veliko znanje i spremnost da ga prenese mlađim kolegama držali
su ga na strani one vrste svjetlosti koja i pripada svakom istinskom umjetniku – navedeno je u obrazloženju.
Bio je rado viđen saradnik velikih rediteljskih imena poput Živka Nikolića, a saradnja i sa mlađim rediteljima, koji u ovom vremenu ispisuju stranice ljetopisa crnogorske kinematografije, svjedočila je o tome da umjetnički rukopis Sava Jovanovića ne poznaje vremenska ograničenja i ne zna za jazove među generacijama. Primajući nagradu, Jovanović je kazao da ni ranije snimatelji nijesu dovoljno poštovani i to je jedino što mu je svih ovih godina smetalo.
- Ova moja profesija snimatelja ne cijeni se mnogo, a bogami je teška. Ona mora da opravda sve ono što piše u knjizi snimanja – kazao je on.
U intervjuu za Pobjedu, nekoliko dana nakon uručenja nagrade, Jovanović se prisjetio svoje višedecenijske karijere, posebno saradnje sa rediteljem Živkom Nikolićem.
- Nikako i dalje ne mogu da ukapiram da više ne radim. Živko me kad sam počinjao, ubjeđivao da kupim svoju opremu. Tada to nije bilo skupo, ali nijesam nešto htio. Kamera mi je bila teška 16 kila, ali je osjećao nijesam. Jeste mi ostala kila od sekanja. A sada se sve može uraditi i ovim malim telefonom. Vrijeme, eto, ide, ne pita. Ali, ne valja jedino što se vi mladi na sve nešto žalite, ne možete to tako. Život je da se živi - kazao je Savo Jovanović u posljednjem intervjuu za Pobjedu. J. N.
TivaT: Nastavak serijala „Priče o operama“ „Travijata“ u DTV Partizan
PODGORICA - Serijal Tivatskog muzičkog festivala „Priče o operama“ u svom drugom dijelu predstaviće publici poznatu operu „Travijata“ Đuzepea Verdija, večeras u 21 sat, u sali DTV Partizan.
Sopran Marija Cvijić izvodiće numere operskog lika Violete Valeri, pariske kurtizane. Tenor Branislav Cvijić izvodiće numere mladića Alfreda Žermona, koji je zaljubljen u Violetu, dok bariton Ivan Nikolić na sceni iznosi numere Alfredovog oca – Žorža Žermona.
Glumac Lazar Đurđević biće i ovog puta narator, a za klavirom je Marina Mikić - Koncept serijala „Priče o operama“ osmišljen je sa ciljem približavanja operskih djela publici u svedenijoj, intimnijoj verziji, uz naraciju o radnji opere i izvođenje najljepših i najvažnijih arija. Solisti i narator druge večeri će provesti publiku kroz Travijatu, možda najdivniju i najbolniju ljubavnu operu, koja je ujedno i među najizvođenijim operama na svijetu - saopšteno je iz PR službe festivala. R. K.
Pozorišni reditelj Petar Pejaković za Pobjedu povodom predstave ,,Smrt u Dubrovniku“
PODGORICA – Predstava ,,Smrt u Dubrovniku“, u režiji Petra Pejakovića, satkana je od mnoštva pričaličnih ispovijesti tridesetak ljudi sa ratišta u Dubrovniku. Krajnje neobičnom optikom, antiideološkom i antipolitičkom, sagledana je neuralgična tačka skorije crnogorske istorije – vojni pohod na Dubrovnik 1991. godine.
Predstava je premijerno izvedena 20. juna u Vojnom hangaru u Zagoriču. Nastala je u produkciji Dramskog studija „Prazan prostor“, u saradnji s Akcijom za ljudska prava, a realizuje se u sklopu projekta ,,Opsada Dubrovnika 19911992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi“, koji podržava Evropska unija kroz regionalni projekat ,,EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Preispitujući modele države i patriotizma, relativnost istine u ratu, kroz groteskne prikaze sloma osnovnih etičkih načela, ali čojsko-junačke Crne Gore (ili mita o njoj), ova predstava poetičnim scenskim jezikom svjedoči o besmislu rata, ali i svireposti ljudske prirode u ratnim okolnostima. Reditelj Pejaković je za Pobjedu govorio o ideji i motivima za rad na ovoj predstavi, izazovima prilikom dramatizacije arhivskog materijala, suočavanju crnogorskog društva s dubrovačkim ratištem...
POBJEDA: Kako ste došli na ideju da radite predstavu o dubrovačkom ratištu?
PEJAKOVIĆ: Na ideju sam došao, na određeni način, još tokom rata. Sticajem porodičnih okolnosti bio sam za vrijeme napada na Dubrovnik u jesen 1991. godine i u Hrvatskoj i u Srbiji i u Crnoj Gori. Nijesam bio učesnik rata, ali sam ga doživio sa različitih strana. To je bilo dragocjeno iskustvo. Istu
Predstava pripada onome što nazivamo kulturom sjećanja. Nasuprot rasprostranjenoj (ne)kulturi zaborava. Namjera je suočiti javnost, prije svega u Crnoj Gori, s istinom o ratu koji je vođen u Dubrovniku i njegovoj okolini. Nesuočavanje sa stvarnom prošlošću je dobar preduslov da se istorija ponovi - kazao je Pejaković
stvar vidjeti iz različitih uglova. Naravno, bilo je to i krajnje poražavajuće iskustvo. To je za mene, prije svega, lična priča. Rodio sam se u Kotoru 1970. Majka je studirala u Dubrovniku i bila je na praksi u Boki. Otac se vratio kod svojih u Kotor nakon završenog fakulteta u Beogradu i zaposlio se. Hrvatica i Crnogorac strasno su se zavoljeli. Mogu reći, bez bojazni od otrcane fraze, da sam dijete ljubavi. Kada sam imao godinu dana, oni su se rastali. Uvijek mi se činilo da nikada to nijesu preboljeli. Nijesam ni ja. Majka me je povela kao bebu kod svojih na sjeverni Jadran. Tada sam prvi put prešao Debeli Brijeg. Narednih dvadeset godina prelazio sam taj brijeg stalno. Stotinama puta. Kako sam rastao sve češće i češće. Za mene je taj brijeg uvijek bio mjesto čežnje, susreta i spajanja. I Dubrovnik sa njim zajedno. Kada je vojska prešla Debeli Brijeg 1991. i krenula u napad na Dubrovnik, nijesam mogao da povjerujem da se to dešava. Ne mogu ni danas. Za mene je Debeli Brijeg mjesto spajanja i ljubavi. I to želim da podijelim. To je jedini prolaz. Prelaz.
POBJEDA: ,,Smrt u Dubrovniku“ je, kako glasi i podnaslov, predstava zasnovana na ličnim i arhivskim materijalima. Koji su najveći izazovi
prilikom dramatizacije arhivskog materijala?
PEJAKOVIĆ: Predstava je bazično utemeljena na svjedočenjima vojnika koji su bili dio dubrovačkog ratišta. Na predstavi je neprekidno i intenzivno rađeno tri godine. Nastajala je iz proučavanja nekoliko hiljada stranica i stotina sati video- materijala vezanih za ova dešavanja, ali prije svega neposredno iz živih intervjua sa više od trideset učesnika ratnih dešavanja iz svih krajeva Crne Gore i sa nekolicinom iz Dubrovnika. Zapisi razgovora s učesnicima tih ratnih dešavanja dio su teksta predstave. U prethodnim desetljećima ti glasovi su u Crnoj Gori bili usamljeni. Sa nekima sam deset godina razgovarao u smislu ohrabrivanja da sa javnošću podijele svoju priču. Mnogi to nijesu mogli da urade ni sada. Potrebno je bilo suočiti se sa strahom,
stidom, predrasudama… Ali, ipak, ti glasovi su počeli da se pojavljuju. Sad je to u Crnoj Gori mali hor. Predstava je javni poziv ostalim glasovima da se pridruže horu. Bilo je veoma delikatno istinitost tih usamljenih glasova pretočiti u scensku kompoziciju. Potrebno je sačuvati činjenicu i dati joj umjetnički zamah u kojem će dobiti nadnaravne moći koje će se staviti u misiju ozdravljenja društva. Nažalost, dokumenti, činjenice, dokazane istine veoma malo znače u našem društvu danas. Sa druge strane, ono što nazivamo poetska istina ima mnogo šire i dublje posljedice od „obične“ istine. Nju je i mnogo teže negirati i ugušiti. Ona je naše oružje. Teško ju je pobijediti i stalno emanira.
POBJEDA: Što je u predstavi dokumentarno, a šta umjetničko i kako ste postigli balans i pomirili te dvije strane?
POBJEDA: Na koji način predstava ,,Smrt u Dubrovniku“ doprinosi pomirenju i izgradnji povjerenja za Zapadnom Balkanu?
PEJAKOVIĆ: Vjerovatno, sada nikako. Pozorište, ako je angažovano i dobro, može samo da se zaleti u neki mrak. Ono se uvijek obraća malom broju ljudi i svojevrsna je avangarda ukupnih umjetničkih dešavanja. Takvo pozorište se obraća pojedincu, njegovoj savjesti i sposobnostima da nešto dalje uradi. Ovakvi umjetnički radovi su prethodnice, istraživanje terena društvenih i političkih procesa, ukazivanje na puteve. Oni nemaju moć da te puteve prokrče i utabaju, samo da na njih ukažu. U tom smislu ovo su veoma značajne stvari i zato ih i radimo. Predstava ,,Smrt u Dubrovniku“ posvećena je istini i pomirenju. To je dug i turbulentan put.
PEJAKOVIĆ: U predstavi je sve dokumentarno ili, ako hoćete, autentično, preuzeto iz istinitih priča, ispovijesti vojnika sa dubrovačkog ratišta. Može se reći da je predstava kao jedna kolektivna ispovjed. Tim istinama smo dali različite scenske oblike i podršku u namjeri da istina o tim dešavanjima djeluje na različite načine: i emotivno, i ljudski, i fizički, i poetski, i simbolički...
POBJEDA: Predstava ima specifičan, poetičan scenski jezik i obiluje upotrebom simbola. Koja je njihova funkcija i šta ste htjeli da postignete simbolizacijom ratnih užasa?
PEJAKOVIĆ: Namjera je, kao i uvijek, da se promisli i produbi pojavnost događaja. Svaki rat je naizgled besmislen. Treba ga izbjeći. Sa druge strane, naša civilizacija živi u permanentnom ratu. On je ključni zamajac kretanja civilizacije.
Rat je uvijek posljedica, a ne uzrok nekih negativnih društvenih odnosa. Često i samo puko sredstvo. Posmatrajući ga u poetskoj ravni, mi postavljamo pitanja smisla kolektivnih identiteta, modela države, smisla određenja fizičkih granica... I dubrovački rat iz ‘91. godine se čini kao ekstremno besmislen i bespotreban. Zapravo je on bio krajnje pragmatično i manipulativno sredstvo u haotičnim društvenim procesima koji su tada zadesili Jugoslaviju. Naravno, to se prelamalo, kao i uvijek, preko tragedije pojedinca i njihovih porodica. POBJEDA: Da li se crnogorsko društvo, nakon 34 go -
dine, suočilo sa neslavnom stranicom svoje istorije nazvanom ,,Blokada Dubrovnika“?
PE JAKOVIĆ: Ne. Naravno da ne. I nažalost da ne. Niti će se suočiti u potrebnoj mjeri. Bilo bi inferiorno to očekivati. To ne znači da ne treba stalno te procese pokretati i hraniti, ma koliko oni bili borba sa vjetrenjačama. Tim prije ih treba pametno, permanentno i sa osjećajem voditi. Predstava pripada onome što nazivamo kulturom sjećanja. Nasuprot rasprostranjenoj (ne)kulturi zaborava. Namjera je suočiti javnost, prije svega u Crnoj Gori, s istinom o ratu koji je vođen u Dubrovniku i njegovoj okolini. Nesuočavanje sa stvarnom prošlošću je dobar preduslov da se istorija ponovi. ,,Smrt (u) Dubrovniku“ je umjetnički pohod/napad protiv dominantne kulture zaborava i laži. Ovo su počeci suočavanja, i taj proces će biti veoma dug i težak. Suočavanje treba da se desi na ličnom planu, ali prije svega u svim sferama društva. Potrebno je stvari procesuirati pravno, politički, naučno i istorijski. Potrebno je do kraja individualizovati krivicu. Suočiti se sa vlastitim sramom. Možda bismo mogli, za početak, krenuti od toga da je stvarna istorija ispisana uglavnom od neslavnih stranica, a ne onako kako su nas učili.
POBJEDA: Koliko mladi u Crnoj Gori znaju o razaranju Dubrovnika i propagandi koja mu je prethodila?
PEJAKOVIĆ: Kroz proces pozorišnih i socijalnih radionica koje su prethodile samom radu sa glumcima predstave „Smrt u Dubrovniku“ prošlo je više stotina mladih iz različitih krajeva Crne Gore. Očekivali smo da oni nemaju nikakvo znanje o ovim događajima. I to se potvrdilo veoma izričito. Ovaj rat je jedna od tabu tema i to u svim slojevima društva: porodici, školi, vršnjacima, medijima... Ono što je bilo ohrabrujuće iz susreta sa mladima je da imaju veliku glad i strast da se uhvate ukoštac sa ovim temama. I mi im tu moramo pomoći.
POBJEDA: Da li ste se pripremali za potencijalne kontroverze ili negativne reakcije na predstavu s obzirom na osjetljivost teme?
PEJAKOVIĆ: Apsolutno da da. To je baš poželjno. Nažalost, očekujem prije svega ignorisanje. Pozorište je uvijek bilo efemerno, a posebno sada. Oaza za grupicu čudaka koju treba još više izolovati. I neka. Pokazaće se da je ta oaza spasonosna.
Andrija RADOVIĆ
mještana Dajbaba uputilo zahtjev direktoru Čistoće
Sedamdeset mještana Dajbaba potpisalo je zahtjev koji su poslali direktoru gradskog preduzeća Čistoća Denisu Hotu, u kojem traže da im se vrati kontejner koji se već 16-17 godina nalazio u blizini marketa, u centru ovog prigradskog naselja, a prije više od mjesec je uklonjen. Izražavajući nezadovoljstvo zbog toga što komunalni otpad sada moraju da nose do kontejnera koji su udaljeni nekoliko stotina metara dalje, očekuju od direktora Čistoće da će izaći u susret njihovim zahtjevima i vratiti kontejner na staro mjesto. Predstavnik dijela mještana Dajbaba Jadranko Đukanović izjavio je za Pobjedu da je kontejner, koji se nalazio u blizini marketa u centru
Izražavajući nezadovoljstvo zbog toga što komunalni otpad sada moraju da nose do kontejnera koji su udaljeni nekoliko stotina metara dalje, mještani Dajbaba očekuju od direktora Čistoće da će izaći u susret njihovom zahtjevu i da će ovo gradsko preduzeće vratiti kontejner koji se već 16-17 godina nalazio u blizini marketa, u centru ovog prigradskog naselja, a prije više od mjesec je uklonjen
Dajbaba, postavljen prije 1617 godina, uz put na državnoj zemlji i da nikome nije smetao, a zadovoljavao je potrebe za 20–30 domaćinstava. - Prije nešto više od mjesec, samo su došli, ponijeli kontejner i uklonili betonsku nišu kojom je bio ograđen. Proteklih 16 - 17 godina, od kada je postavljen, niko nije pravio problem zbog tog kontejnera. Potpisali smo zahtjev - nas 70 mještana Dajbaba, kojim tražimo da nam se vrati kontej-
ner i uputili smo ga direktoru Čistoće. Očekujemo od tog gradskog preduzeća da se kontejner vrati na mjesto gdje je bio, jer mještani okolnih kuća sada moraju da nose smeće do kontejnera koji su dalje 300 – 400 metara. U pitanju je Ulica jedan, blizu marketa u centru Dajbaba. Kad bi vratili kontejner, to bi rasteretilo one gdje sada moramo da nosimo smeće. Takođe, oko njih ima komunalnog otpada, zauzimaju asfalt,
pa se ne može normalno proći – poručuje Đukanović, uz napomenu da su kontejneri uklonjeni na još tri lokacije u Dajbabama. Ističući da građani imaju primjedbe i na to što nije orezano zelenilo uz puteve, što ima dionica na kojima je propao asfalt i što fali ulične rasvjete, Đukanović kaže da će se zbog svih komunalnih problema u Dajbabama obratiti i gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac I. MITROVIĆ
Sekretarijat za socijalno staranje pripremio nacrt odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite
Nacrtom odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite, koji je pripremio Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada, predviđeno je povećanje naknade za novorođenčad i podstanare.
- Roditeljima sa invaliditetom, koji dobiju dijete, biće isplaćena jednokratna naknada od 450 eura. Kao uslov za ostvarenje ovog prava, odlukom je predviđeno da osoba sa invaliditetom ima prebivalište na teritoriji glavnog grada, odnosno stalni ili privremeni boravak – saopšteno je iz PG biroa. Kako dodaju, značajna novina predviđena odlukom je povećanje naknade dijela troškova zakupnine podstanarima pa će, umjesto dosadašnjih 50, iznositi 100 eura.
- Novac će, kako je naznačeno u odluci, biti isplaćivan u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Takođe, mijenja se i postupak za ostvarivanje prava na naknadu dijela troškova zakupnine pa će javni poziv za ove subvencije ubuduće biti raspisivan najkasnije do 31. oktobra tekuće godine za narednu godinu – poručuju iz Glavnog grada.
Odlukom je precizirano da pravo na naknadu od 100 eura
ima svako novorođeno dijete pod uslovom da dijete i jedan od roditelja/staratelja/hranitelja ima prebivalište na teritoriji grada, odnosno stalni ili privremeni boravak.
- Pored toga, za novorođeno dijete, čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja, isplaćuje se uvećana jednokratna naknada u iznosu od 150 eura – navodi se u saopštenju.
Odlukom je predviđeno i da pravo na besplatni obrok u narodnoj kuhinji mogu ostvariti korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, lica bez redovnih primanja, korisnici lične invalidnine, korisnici dodataka za njegu i pomoć i lica čija penzija ne prelazi visinu minimalne zarade u Crnoj Gori, a za koje komisija utvrdi da im je ovaj vid podrške potreban. - Nacrt odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite na javnoj raspravi je do 1. avgusta. Sugestije i primjedbe mogu se dostavljati Sekretarijatu za socijalno staranje zaključno sa danom okončanja javne rasprave. Centralna javna rasprava zakazana je za 29. jul u 10 časova u zgradi Skupštine glavnog grada – poručuju iz gradske uprave. I. M.
Pedeset drugo po redu izdanje Lješanskih sportskih igara okupilo je ove godine više od 400 takmičara, raspoređenih u 16 ekipa koje će se nadmetati u osam sportskih disciplina - mali fudbal, odbojka, basket, stoni tenis, streljaštvo, atletika, vuča konopa i šah.
Veliki broj posjetilaca na otvaranju takmičenja, na terenima u Farmacima u petak veče, govori u prilog tome da Lješnjani i te kako drže do ove lijepe sportske tradicije, koja traje duže od pola vijeka, a koja ima za cilj druženje, ferplej i sklapanje novih prijateljstava.
SPORTSKI DUH
Predsjednik takmičarskog odbora Lješanskih sportskih igara Radovan Rako Popović iskazuje zadovoljstvo što je na otvaranju ovogodišnjeg takmičenja bilo više od hiljadu posjetilaca, odnosno ljubitelja sporta i lijepog druženja. - Ove godine učestvuje 16 ekipa, takmiče se u osam sportskih disciplina – mali fudbal, odbojka, basket, stoni tenis, streljaštvo, atletika, vuča konopa i šah. Fudbal, koji je tradicionalno najinteresantnija disciplina u Lješanskoj nahiji, igra se po grupama, iz kojih
pobjednici i drugoplasirani idu u kup sistem. Prve večeri posjećenost je bila dosta velika, bilo je više od hiljadu ljudi, odigrane su tri fudbalske i dvije odbojkaške utakmice –kazao je Popović. Na poligonima u Farmacima ekipe se nadmeću svake večeri, od 20 časova do 23 časa, a igre će trajati 11 dana. - Ima 16 ekipa koje broje po 30 – 40 takmičara. Dakle, na Lješanskim igrama ove godine učestvuje oko 400 – 500 takmičara. Ovih dana je vruće, pa igre počinju od 20 sati. Ali Farmaci su prigradsko naselje, ima dosta zelenila, ipak je dosta svježije nego u gradu, pa se u večernjim terminima može igrati – navodi Popović.
LIJEPA TRADICIJA
Radovan Popović podsjeća da ova lijepa sportska priča traje duže od pola vijeka. - Lješanske igre su prvi put or-
Ekipe Puteva saniraju kolovoz u Ulici Marka Miljanova
ganizovane 1971. godine i od tada se održavaju svake godine, osim dvije godine kada
je harao virus korona. Bilo je slučajeva da u istoj ekipi igraju tri generacije iz porodice, đed,
sin i unuk. Ovo je jedna od najljepših manifestacija koja se mogla desiti Lješanskoj nahiji,
Glavni radovi u Ulici Balšića završeni, ali još nije zvanično otvorena
Veliki broj posjetilaca na otvaranju takmičenja, na terenima u Farmacima, govori u prilog tome da Lješnjani i te kako drže do ove lijepe sportske tradicije, koja traje duže od pola vijeka, a koja ima za cilj druženje, ferplej i sklapanje novih prijateljstava
koja traje duže od pola vijeka i na koju smo veoma ponosni. Na ovim igrama učestvovao je veliki broj vrhunskih crnogorskih sportista. Oduvijek su se na ovim igralištima ljudi lijepo družili, stvarana su brojna prijateljstva, kumstva i brakovi. Ferplej je i ove godine na visokom nivou. Najvažnije je da nema trzavica i svađi, da se ljudi lijepo druže u ovim ljetnjim danima – zaključio je Popović, koji je iskoristio priliku da se zahvali na podršci Glavnom gradu koji je generalni sponzor Lješanskih igara, na kojima pravdu dijele licencirane sudije.
I. MITROVIĆ
Glavni radovi rekonstrukcije u Ulici Balšića su završeni, a radnici građevinske firme Indel inženjering prethodnih dana otklanjali su manje nedostatke, na koje im je ukazao izvođač nadzora radova.
U pitanju su radovi poput popravke kamena gdje postoji vizuelni nesklad, uklapanje trotoara sa ulazima stambenih zgrada… - Ulica Balšića je završena, ostale su još neke sitne popravke na koje je izvođač nadzora sugerisao. Ali ostalo je
završeno – kazali su nam iz firme Indel inženjering, koja je izvođač radova. Podsjećamo, rekonstrukcija Ulice Balšića (od Ulice Vuka Karadžića do Bulevara Ivana Crnojevića, dužine oko 280 metara), počela je 9. novembra prošle godine. Planirano je bilo da se odvija u tri faze, ali zbog probijanja roka u prvoj fazi, druga i treća će se izvoditi uporedo. Osim toga, preko Trga Balšića izvodili su se radovi na izgradnji nove atmosferske kanalizacije. Izvođač radova je kompanija Indel inženjering iz Podgorice, investitor radova vrijed-
Aktivnosti Čistoće
nih 1.049.021 euro sa PDV-om je Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice. Rok za izvo-
đenje radova bio je 150 dana, ali oni još zvanično nijesu završeni. I. MITROVIĆ
Ekipe gradskog preduzeća Putevi prije dva dana počele su radove na sanaciji saobraćajnice u Ulici Marka Miljanova u centru grada, od raskrsnice sa Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog do raskrsnice sa Bulevarom Ivana Crnojevića, u dužini od oko 500 metara.
- Radovi će se izvoditi u dijelu rezanja, raskopavanja, mašinskog struganja, izdizanja PTT šahti, ugradnje šahti atmosferske kanalizacione mreže,
ugradnje asfaltnih platformi. Po završetku asfalterskih radova, slijedi obilježavanje horizontalne i vertikalne signalizacije – saopšteno je iz Puteva. Procijenjena vrijednost radova, kako navode, iznosiće oko 185.000 eura. - Napominjemo da će do izvođenja asfalterskih radova ulica biti otvorena za saobraćaj, stoga molimo sugrađane za razumijevanje i strpljenje – poručuju iz ovog gradskog preduzeća. I.M.
U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano vrijeme. U poslijepodnevnim satima, lokalno uz povećanu oblačnost, moguća je kratkotrajno kiša i grmljavina. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, tokom noći povremeno pojačan sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha 25, najviša dnevna oko 35 stepeni. H. P.
Ekipe gradskog preduzeća Čistoća u petak veče prale su saobraćajnice i trotoare na Bulevaru revolucije i u ulicama Jovana Tomaševića, Ivana Milutinovića i 13. jula, u dijelu grada Preko Morače.
- Pranje je vršeno uz angažovanje auto-cistijerne, za navedene ulice iskorišćeno je devet tura vode, a samo na Bulevaru revolucije (od Sportskog cen-
tra ,,Morača“ do kružnog toka) pranjem je obuhvaćeno 19.200 kvadratnih metara saobraćajnica – objavljeno je na FB stranici Čistoće.
Kako su naveli, u subotu veče nastavljeno je pranje saobraćajnica u dijelu grada Preko Morače, a sinoć u centru grada.
- Napominjemo da brzina realizacije poslova zavisi i od nekoliko faktora na koje ne
možemo uticati, primarno od frekvencije saobraćaja, ali i okolnosti koje otežavaju realizaciju, kao što je parkiranje vozila uz saobraćajnice. Upravo zbog navedenog, iako je urađen nedjeljni plan, isti će se prilagođavati terenskim potrebama i biti podložan eventualnim promjenama, o čemu ćemo redovno obavještavati građane – poručuju iz Čistoće. I. M.
PODGORICA – Njegovo
visočanstvo: Tadej Pogačar treći put u karijeri osvojio
je Tur de Frans i to na koji način, juče je bio najbolji u posljednjoj, 21. etapi - hronometru od Monaka do Nice. Slovenac je stigao do šeste etapne pobjede na velikoj trci, a treće uzastopne!
Radovao se Pogačar jer je iza sebe ostavio i Jonasa Vingegora i Remka Evenpula Na hronometru je imao 63 i 74 sekunde prednosti u odnosnu na pratioce.
- Srećan sam, poslije dvije slabe godine, ova je bila savršena. Velika sreća za mene, nevjero-
vatno je što se sve desilo. Ovo je prvi Grand Tur gdje sam svakog dana bo usmjeren maksimalno. Na Điru je bilo loših dana, ali ovdje sam svakog dana bio motivisan, da mogu da vozim dobro do kraja. Iza mene je bio sjajan tim i uspio sam da sačuvam plasman do kraja - rekao je Pogačar.
Slovenački biciklista je u odnosu na Vingegora ima ukupnu prednost od šest minuta i 17 sekundi!
Koliko je bio dominantan pokazao je tako što je 19 dana nosio žutu majicu.
Poslije Italije, Pogačar je dominirao i kroz Francusku... R.A.
Dominacija Meklarena na VN Mađarske
Milivoj Dukić stigao je u Francusku.
Prvi naš olimpijac će se u zemlji domaćina Olimpijskih igara takmičiti u Marseju, a za četi-
ri dana, sa Dankom Kovinić, na svečanoj ceremoniji otvaranja Igara nosiće crnogorsku zastavu.
Našem jedriličaru Igre u Parizu biće četvrte po redu, što
PODGORICA – Oskar
Pjastri pobjednik je trke za Veliku nagradu Mađarske –do prvog trijumfa u karijeri došao je ispred klupskog kolege iz Meklarena Landa Norisa i Luisa Hamiltona iz Mercedesa.
– Od samog starta je bilo mnogo kontroverzi. Pjastri je sa druge pozicije stigao do čela, aktuelni šampion Maks Ferstapen je došao do druge pozicije, ali je zbog greške izlaska sa staze, morao da zamijeni mjesto sa Norisom.
miting u Podgorici
PODGORICA - Jubilarni10. međunarodni plivački miting ,,Montenegro Open 2024“ održan je u Podgorici, na otvorenom olimpijskom bazenu SC ,,Morača“. U sjajnom ambijentu i vrhunskim trkama učestvovalo je 440 takmičara iz 50 klubova, 12 država (Crna Gora, Srbija, Slovenija, BiH, Turska, Albanija, Kosovo, Azerbejdžan, SAD, Poljska, Njemačka, S. Makedonija). Podijeljeno je 15 novčanih nagrada. Očekivano su naši olimpijci bili najbolji - Jovana Kuljača i Miloš Milenković iz PVK Budva su dominirali. Na ovom takmičenju oboreno je i nekoliko rekorda Crne
Tada su definitivno trku počeli da kontrolišu vozači Meklarena, a iza njih su borbu vodili Hamilton, Lekler i Ferstapen.
Pjastri je bio samouvjeren, ali kada se najmanje očekivalo, tim Meklarena je počeo da pravi probleme.
Norisa su pozvali u boks, omogućili da praktično izbije na čelo, ali su željeli i Pjastrija na istom mjestu! Na kraju je došlo do „pomirenja“ – tri kruga do kraja Australijanac je mogao da slavi.
Žestoko je bilo i oko mjesta broj tri. U 63. krugu Holanđa-
nin je došao ispred Hamiltona, ali ga je vozač Mercedesa zakačio i izbacio sa staze. Britanac je sačuvao mjesto na podijumu, a Maksa je prestigao i Lekler, pa je završio na petom mjestu.
Među prvih deset su završili i Karlos Sains, Serhio Peres, Džordž Rasel, Juki Cunoda i Lens Strol. U generalnom plasmanu vodi Ferstapen sa 265 bodova, na drugom mjestu je Noris (189), treći je Lekler (162).
Naredna trka se vozi za Veliku nagradu Belgije 28. jula. R. A.
Gore. Veljko Vučinić (PVK Budućnost) postavio je nove
rekorde Crne Gore za mlađe pionire u disciplinama 50, 100 i 200 kraul i Jana Borović (PVK Budva) u kategoriji kadetkinja u disciplini 50 leđno. Oboreni
su rekordi i u štafetama: djevojke Budve su nove rekorderke u kategoriji pionirki u disciplini 4×100 mješovito, dok su dječaci Jadrana novi rekorderi u kategoriji kadeta u disciplini 4×100 kraul.
znači da je redovni učesnik od Londona 2012. godine.
Na OI Crnu Goru će u pojedinačnim sportovima predstavljati teniserka Kovinić, bokserka Bojana Gojković,
atletičar Darko Pešić, plivači Jovana Kuljača i Miloš Milenković U ekipnim sportovima u Parizu će nas predstavljati ,,ajkule“. A. MARKOVIĆ
Crnogorska atletičarka zapažena na Evropskom prvenstvu za mlađe juniorke
PODGORICA – Crnogorska atletska reprezentativka Anđela Đuranović završila je na 11. poziciji nastup na Evropskom prvenstvu za mlađe juniorke, u slovačkoj Banskoj Bistrici.
Članica Atletskog kluba Sanja u finalu skoka udalj ostvarila je rezultat 5,69 metara i to u prvoj seriji, ali joj nije bilo dovoljno za plasman u malo finale, u koje se plasiralo osam najboljih poslije prve tri serije.
Titulu šampiona Evrope do 18 godina u skoku udalj osvojila je Šveđanka Evelina Olson sa
6,35 metara, srebro je pripalo Litvanki Joani Fiodorovaite sa 6,23, dok je do bronze došla Bugarka Radina Veličkova sa 6,16 metara. – Plasmanom na Evropsko prvenstvo u Slovačkoj na osnovu ispunjene norme Evropske atletske federacije i plasmanom u finale Đuranović je ostvarila veliki uspjeh za crnogorsku atletiku. Učenica Sanje Đurnić je nastupom u Banskoj Bistrici potvrdila da se radi o vanserijskom potencijalu pred kojim je sigurno blistava karijera – saopštili su iz Atletskog saveza. R. P.
PODGORICA – Možemo nešto da napravimo ukoliko budemo imali ,,ludačku“ energiju, pravi pristup, koncentraciju i ako odigramo preko svojih mogućnosti. Tada možemo da se nadamo nečemu. Realno, ima ekipa sa nekoliko vrhunskih igrača, sa kontinuitetom osvajanja medalja na velikim takmičenjima i na Olimpijskim igrama, a mi ih nemamo, ali to može da nam bude samo dodatni motiv da ogromnu želju prenesemo u bazen – poručio je golman Dejan Lazović, jedan od najiskusnijih iz redova crnogorske vaterpolo reprezentcije koja će 28. jula u Parizu olimpijski turnir otvoriti utakmicom protiv Hrvatske.
Crna Gora nije favorit, ali...
- Sve što smo do sada igrali bilo je zbilja dobro. Možda je manji problem što je sve ovo dugo trajalo, počeli smo prije dva mjeseca i još nijesu krenule utakmice... A hoćemo li uspjeti da izdržimo do kraja, vidjećemo. Ovako, dobro djelujemo, a ako to budemo prenijeli u Parizu, može svašta biti. ,,Ajkule“ su u pripremnom periodu uspjele da drže konstantu, ritam i da pobjeđuju neke od favorita. U posljednja tri kontrolna meča, zatvorenog tipa u Podgorici, bili su bolji od Srbije.
- Držali smo ozbiljnu konstantu, samo jednu utakmicu od Australije smo izgubili, ali taj poraz je došao iz ful treninga i nakon što smo u danu igrali po dva meča. Dakle, nije bilo do igre ili da nas je neko nadi-
grao - prosuo. Poraz je stigao samo zbog umora. Može li podmlađena Crna Gora u Parizu da pokaže nešto novo, drugačije od onoga što je pokazivala od Pekinga do Tokija?
- Prije svega, nikad kao u Parizu turnir nije bio izjednačen. Sve ekipe su došle do nivoa da bukvalno može svako svakoga da pobijedi. I to je nešto što je odlično, jer se kao u ranijem periodu ne izdvajaju favoriti. Nekad se znalo unaprijed ko
će uzeti medalju. Naravno, i u Parizu postoji krug favorita od Hrvatske, Španije, Mađarske, Grčke, SAD, Srbije i mi smo u tom krugu. Ali, izvjesno je da će kompletan turnir biti uzbudljiv i neizvjestan. Od mirne glave kreće lijepa priča. Ostati dosljedan sistemu i ciljevima je put sa kojeg naš tim ne želi da skreće. U proteklom periodu, godinama, naš tim je od nemogućeg dolazio do magičnih trenutaka i preokreta. Bilo je više razočaranja...
- Posljednju medalju smo osvojili na EP u Budimpešti kada smo za bronzu, nakon preokreta za anale, savladali Hrvatsku. Gubili smo pet golova razlike, bili otpisani, a onda se vratili. Igrali smo i takve utakmice u kojima smo vodili, bili u prilici da ih završimo bez problema, a nismo. Ali, to je sport. Draž sporta, jednostavno nije gotovo dok sudija ne kaže da je kraj. Mora da se igra do posljednje sekunde. Glava je bitna, ali ovaj put,
a ne znam da li će se neko složiti sa mom, ne postoji onolika doza pritiska kao na prethodnim olimpijskim turnirima kada se čekala medalja. U Parizu nema ili ne onoliko koliko je bilo kod prethodnih generacija. Tako da mislim da to može da bude dodatni plus za ekipu, koja je relativno, osim mene, koji imam preko 30 godina i kome je ovo posljednje takmičenje, a generacijski je tu sa mnom Vidović, mlada ekipa. Momci su u najboljim godinama.
Dejan Lazović je napustio Marsej, odlazi u Italiju, a u naredne dvije sezone njegova destinacija će biti Trst. - U ovim godinama ne mogu više po cio dan u bazenu. Želim da uživam i sezonu svedem na malo manji broj utakmica. Šta će biti, vidjećemo. Prvenstvo Italije je najjače na svijetu, sa ekipom me očekuju obaveze u Kupu, ali bez Evrope – rekao je Lazović.
Može li Crna Gora do tranzicije, brzog plivanja, lakih golova...? - To će biti ključno, što se tiče igre: plivanje, tranzicija i polazak u kolektivnu kontru. Mislim da su momci spremni, mada i ostale ekipe se godinama za ovo spremaju. Neće ni to biti lako sprovesti u djelo, ali jedan od ključnih faktora je plivanje koje treba da bude besprekorno, što se kaže, da se ne staje u napadu i odbrani. Kako su se pravila promijenila, vaterpolo je došao na malo manji broj napada od rukometa. Još leteće izmjene... Nešto što se ranije igralo se ne može porediti. Lazović na prvog rivala na OI gleda ovako: - Dobro smo igrali posljednje utakmice. Mislim da smo od 2020. samo jednu, i to u Japanu na OI, izgubili od Hrvata. Treba tražiti šansu i u svaku utakmicu ulaziti bez kalkulacija. Pobjeda ili poraz ne mijenja ništa. Pobjeda bi svakako dala dosta samopouzdanja, ali i ako izgubimo, ništa strašno. Čeka nas dosta rivala, a protiv svakoga moramo da igramo iznad mogućnosti i prođemo grupu, što je prvi cilj. Znači, sa Hrvatima se dobro poznajemo, tražićemo šansu i da – možemo do povoljnog rezultata što bio bio ogroman plus za nastavak turnira – poručio je Lazović. A. MARKOVIĆ
Pionirski i kadetski odbojkaški reprezentativci bili na kampu u Kolašinu
PODGORICA – Pionirski i kadetski reprezentativci Crne Gore, 12 talentovanih odbojkaša, imali su priliku da tokom prethodnih 10 dana treniraju i uče na pripremama u Kolašinu u sklopu projekta Odbojkaškog saveza Crne Gore, zahvaljujući kojem su mladi igrači dobili priliku da izvan redovnih aktivnosti i okupljanja rade na sebi i poboljšaju performanse.
Pomoćnik u stručnom štabu seniorske reprezentacije Miljan Bošković koordinisao je pripremama pionirsko-kadetske selekcije i svakodnevno vodio treninge na kojima je akcenat bio na tehničko-taktičkoj pripremi igrača.
– Moram priznati da sam jako zadovoljan ovim okupljanjem, jer su momci vidjeli put kojem treba da teže, a takođe su uvidjeli svoje nedostatke i dobili jaku želju da rade na tome da isprave greške. Naglasio bih da su bili izuzetno dobri u smislu vaspitanja i odnosa jednog prema drugome. Bogatiji su za jedno veliko iskustvo i za mnogo lijep projekat, tako da se nadam da će naš trud iskoristiti na pravi način i upiti sve onako kako im je i predstavljeno – istakao je Bošković.
Trener odbojkaša Budve kazao je da se sa posebnom pažnjom radilo na psihološkoj pripremi i približavanju obaveza i načina ponašanja pofesionalaca. U radu sa najtalentovanijim igračima učestvovao je kompletan tim seniorske reprezentacije. – Potrudili smo se maksimalno da, zajedno sa Odbojkaškim savezom i učesnicima kampa obezbijedimo najkvalitetnije uslove za treninge, boravak i radionice. Moj cilj je prvenstveno bio usmjeren na odbojkaško vaspitavanje i obrazovanje djece, kao i na to kako će lakše savladati tehničke odbojkaške elemente, ali, naravno, i na fizičku spremnost. Takođe, trudio sam se da im pokažem kako da razmišljaju u određenom momentu, kako da se ponašaju kada je rezultat „gust“ i šta je potrebno da rade u kojoj fazi seta ili meča – kazao je Bošković.
Ističe da su uslovi na kampu bili na visokom nivou. – Momci su bili smješteni u domaćinstvu ,,Mirović“, gdje su im, moram naglasiti, bili posvećeni kao svojoj djeci i činili da se momci osjećaju kao kod kuće. Svih 10 dana su imali predavanja u hotelu ,,Bianca“. Predavanja su im držali Ivan
Joksimović, selektor A reprezentacije, koji je najveći akcenat stavljao na metodiku sistema igre, a zatim i kondicioni trener Mirko Eraković, koji se posebno fokusirao na ishranu i fizičku spremu. Uz njih je takođe bio i trener Darko Prebiračević, a skaut Luka Ratković ih je upućivao u ,,match report“. Nakon toga čekao ih je trening svakog dana, a zatim su imali priliku da gledaju treninge i igru naših seniora, kako bi mogli da uvide šta im je još potrebno da dođu jednog dana na njihovo mjesto. Nakon toga imali su zajedničko druženje i šetnju, odmor i pripreme za naredni dan – zaključio je Bošković. Na kampu u Kolašinu trenirali su: Vukota Čelebić, Vuk Stojanović, Luka Lojić, Kosta Poleksić, Filip Radić, Aleksa Radić, Luka Milošević, Stefan Petričević, Marko Šebek, Petar Živković, Mihajlo Grupković i Vasilije Andrović, članovi Budve, Budućnosti, Jedinstva, Lovćena i Mornara. Odbojkaški savez Crne Gore ostvario je sjajnu saradnju sa klubovima, a projekat u Kolašinu prva je od inicijativa Saveza kojima će se raditi na napretku crnogorskih talenata i stvaranju što boljih uslova za njihov razvoj. R. P.
Naše juniorke poražene u 2. kolu Balkanskog prvenstva u odbojci
PODGORICA – Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija poražena je od Turske rezultatom 3:0
(25:15, 25:13, 25:11), drugog dana Balkanskog prvenstva u Tirani. Turska, koja je bila evropski
Priča o potencijalnom transferu Viktora Đukanovića iz Hamarbija u Lacio mogla bi da se pretvori u sagu jer iz Italije i Švedske stižu različite informacije.
Gazeta delo sport u subotu je objavila kako su ,,zeleno-bijeli“ prihvatili da za pet miliona prodaju crnogorskog reprezentativca, te da će Lacio ponuditi 20-godišnjem krilnom fudbaleru ugovor na pet sezona sa početnom godišnjom platom od milion eura. Italijani su objavili da Đukanović nije (bio) prva opcija rimskog kluba, ali da je od svih koje su ,,nebo-plavi“ željeli najbliži da obuče dres nekadašnjeg šampiona Serije A. Iz Švedske, ipak, kažu da za sada od toga nema ništa i ,,uzvraćaju udarac“.
- Da, sad se ponovo piše o tome. Ali nijesmo dobili nijednu ponudu – prenio je Aftonbladet izjavu sportskog direktora Mikaela Hjelmberga Šveđani podsjećaju da se u italijanskim medijima prije mje-
Evropsko prvenstvo u košarci za mlade
prvak u ovoj kategoriji, imala je kontrolu igre u sva tri seta, ne ostavljajući mnogo prostora za iznenađenja. Od samog početka, turski tim je nametnuo svoj ritam, dok su crnogorske reprezentativke uprkos tome pružile otpor iskusnijoj ekipi. Selektor Crne Gore dao je priliku svim odbojkašicama da igraju na ovoj utakmici. Najviše poena u dresu Crne Gore osvojila je Darja Popović – 7, dok je u pobjedničkom timu, takođe, sedam osvojila Ila Bianka Mumčular Za Crnu Goru igrale su: Matunović, Krivokapić, Veličković (libero), Krunić (libero), Kovačec 4, Vukčević, Čolaković 1, Nikezić 1, Davidović 5, Ćetković 2, Belojević 5, Koprivica 1, Popović 7, Bogojević 3. Juniorke Crne Gore u ponedjeljak od 17.30 časova očekuje duel sa selekcijom Srbije. R. P.
PODGORICA – Mlada muška košarkaška reprezentacija poražena je 81:69 od Sjeverne Makedonije u meču za 15. mjesto na Evropskom prvenstvu u Poljskoj.
sec pojavila informacija da je Hamarbi odbio ponudu Lacija, a ,,nebo-plavi“ nijesu jedini koji su dobili isti odgovor na interesovanje za nekadašnjeg fudbalera Budućnosti. Hamarbi, navodno, nije želio da pusti Đukanovića za obeštećenje manje od osam miliona eura. Gazeta tvrdi da je klub iz Stokholma popustio u zahtjevima, sa ,,Tele2 arene“ stiže odgovor da zvaničnih pregovora nije ni bilo.
- Nijesam dobio nijednu ponudu – ponovio je Hjelmberg.
- Ali znam da je tome posvećena cijela stranica u najvećim sportskim novinama u Italiji. Hjelmberg je dodao da se ne opterećuje glasinama o transferu.
- O njemu se već neko vrijeme piše i malo informacija dopire do mene. Kruže uglavnom svuda. Sad se ponovo piše, odnekud dolaze informacije, ali ne od nas. Ponavljam, nijesmo dobili nikakve konkretne ponude – naglasio je Hjelmberg. Đukanović ima ugovor do 2027. godine, a juče je cijeli prvenstveni meč protiv Bromapojkarne presjedio na klupi.
- On je dio tima kao i svi dru-
gi igrači. Znamo da Viktor dobro trenira i da je kvalitetan fudbaler. Ali to je odluka trenera Kima Helberga. Za posljednji meč izveo je mladih startnih 11. Bazumana Ture (igra na Đukanovićevoj poziciji, prim. aut.) trenira vrlo dobro i dvije godine je mlađi od Viktora. Trener u potpunosti preuzima odgovornost za svoje odluke – kazao je sportski direktor. Koliko je ,,održivo“ držati zvijezdu na klupi – upitan je Hjelmberg.
- Trener ima pravo da izabere startnih 11 za koje misli da su najbolji – odgovorio je prvi čovjek sportskog sektora Hamarbija.
Švedski mediji pišu da Đukanović nakon meča nije želio da daje izjave i da je bio ,,primjetno razočaran“.
- Jasno je da kod njega postoji frustracija. Teško je mladom igraču iz druge zemlje da sluša i čita što se o njemu piše, a da ne igra. Razumijem to – izjavio je Hjelmberg.
Na kraju je poručio da su mogući odlasci iz Hamarbija ovog ljeta, ali nije imenovao nijednog igrača. N. KOSTIĆ
U posljednjem meču šampionata, koji nije imao poseban rezultatski značaj, naša reprezentacija je serijom 8:0 stigla do prednosti 15:11 na kraju prve dionice. Sjeverna Makedonija je u drugoj četvrtini uspjela da preokrene, a u 18. minutu preko Stojanoskog da stigne i do dvocifrene razlike – 33:23. U nastavku je rival uvećavao prednost, imao i ,,plus 20“ u trećem periodu, pa je bilo jasno da će naši mladi košarkaši sa porazom završiti nastup na ovom šampionatu. Četiri igrača bila su dvocifrena u prilično skraćenoj rotaciji, jer zbog povreda ne igraju Lacmanović i Pejović – Petar Minić postigao je 17, Milorad Brajović 15, Amar Ličina 14, a Vasilije Todorović 11. Vladimir Sudar dodao je 8, a Čedomir Žižić 4. R. P.
našeg fudbalera nije postignut
SC Derbi neće braniti trofej osvojen prošle godine
govoreno.
Ove jeseni ABA liga startuje 20. septembra jer je sada veći broj klubova u ovom takmičenju, odnosno, ima 16 učesnika sa Dubaijem i subotičkim Spartakom.
Stefan Savić se prije pet dana pojavio na pripremama madridskog Atletika, ali samo da bi održavao formu pred izvjestan odlazak iz redova ,,kolćonerosa“ poslije devet godina.
Zvanični rastanak je sve bliži, makar ako je vjerovati tur-
skom novinaru Ertanu Suzgunu sa ,,Playsporta“, koji je objavio da je dogovor crnogorskog fudbalera i Trabzonspora na pomolu. Suzgun tvrdi da se sve odvija u dobrom smjeru, a potvrdio je priču transfer gurua Fabricija Romana da Atletiko neće praviti probleme Saviću da
promijeni sredinu, iako ima važeći ugovor. Savić ima 33 godine i prije Atletika igrao je za BSK Borča, Partizan, Mančester siti i Fiorentinu. Proslavljeni štoper ponikao je u Brskovu. Trabzonspor je sedmostruki prvak Turske, a posljednju titulu osvojio je 2022. godine. Ne. K.
Ženska juniorska košarkaška reprezentacija odigrala novi meč sa Srbijom
PODGORICA – Iako je bilo planirano da se ovogodišnje izdanje ABA Superkupa održi u Baru i to pet dana prije početka ABA lige, od toga neće biti ništa.
Naime, ABA Superkup je zbog
zgusnutog rasporeda otkazan. Prošle sezone se vratio nakon četiri godine pauze, a sada je ponovo otkazan – Superkup Admiralbet ABA lige neće se održati jer, kako je objašnjeno, nema mjesta u kalendaru iako je, navodno, sve bilo do-
Tako prošlogodišnji osvajač SC Derbi neće imati priliku da brani trofej. „Studenti“ su prošle godine osvojili pehar Superkupa tako što su u fantastičnom finalu u Sportskom centru ,,Morača“ savladali Partizan 83:81. R. P.
Ženska juniorska košarkaška reprezentacija poražena je od selekcije Srbije 87:58 u prijateljskom meču odigranom u Banji Koviljači u okviru priprema za B prvenstvo Evrope, koje se održava u Rumuniji od 2. do 11. avgusta.
Za našu reprezentaciju to je drugi poraz od Srbije, koja je i dan ranije slavila 84:54. Naš tim, koji je bez Jelene Bulajić i Atine Radević, koje su tek završile obaveze u mladoj selekciji, te Sanje Akšam, koja se povrijedila, teško da je mogao parirati Srbiji, koja je u A divi-
ziji, mada je na momente Crna Gora pokazala da ima potencijal, iako će nastupiti uskoro na šampionatu Evrope sa timom, koji će gotovo kompletan imati pravo da i naredne godine nastupa u ovom godištu. Srbija je otvorila meč serijom 15:2, dok je na kraju prve četvrtine bilo 27:9. Sa Dragićević i Popović kao glavnim adutima domaćin je djelovao veoma dominantno, tako da je cijelo vrijeme držao opipljivu prednost. U našem timu Janja Dragišić postigla je 22, a dvocifrena je bila još Anđela Rondović (15), uz 3 skoka i 2 ukradene lopte. Ljube Andrić postigla
je 8, imala i 5 skokova, Valetina Vrcan dodala je 4, a u strijelce su se upisale još Anastasija Kasalica 3, Daria Mandić, Mila Mijušković i Mila Bajčeta po 2.
Za Crnu Goru ovo je šesti poraz u pripremnom periodu, jer je prije dvomeča sa Srbijom prethodna po dva puta poražena u mečevima od Turske i Hrvatske. Ipak, Srbija i Turska su selekcije iz A divizije, dok je Hrvatska igrala protiv naših juniorki generalku pred odlazak na Svjetsko prvenstvo, što jasno govori da je selekcija do 18 godina imala prilično jake provjere. R. P.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Prva bolnica u Crnoj Gori podignuta je na Cetinju 1872. godine pod nazivom „Bolnica Danilo I”. Prvobitna, veoma skromna cetinjska bolnica, kakva je bila kad je sagrađena, popravljena je i proširena 1910. godine, tako da se danas u njoj može smjestiti oko 100-120 bolesnika pored sporednih prostorija za administraciju, operacionu salu, previjalište, ambulantu, laboratoriju, biblioteku, apoteku, rentgenografiju i dr. Bolnica je podignuta na dosta nezgodnom mjestu.
Pored cetinjske bolnice „Danilo I” otvorena je 11. decembra 1887. godine mala bolnica u Nikšiću pod imenom „Bolnica Knjeginje Zorke”. Bolnica je uređena od prihoda od raznih darova koje su Crnogorci donijeli na knjaževu svadbu prilikom udaje njegove kćeri knjeginje Zorke DR JOVAN KUJAČIĆ
Pored cetinjske bolnice „Danilo I” otvorena je 11. decembra 1887. godine mala bolnica u Nikšiću pod imenom „Bolnica Knjeginje Zorke”. To je ime dato bolnici po imenu najstarije kćeri Knjaza Nikole, Knjeginje Zorke, koja se idala za Knjaza Petra Karađorđevića. Bolnica je uređena od prihoda od raznih darova koje su Crnogorci donijeli na Knjaževu svadbu prilikom udaje njegove kćeri Knjeginje Zorke. Darovi su po naređenju Knjaževom prodati i za dobiveni novac uređena bolnica u Nikšiću. Bolnica je ta uređena u Nikšiću naročito stoga, što je Knjaz Nikola u to doba poklanjao veliku pažnju Nikšiću i njegovom podizanju kao važnom središtu … Bolnica je podignuta u toku od dvije godine „…po novome planu i sna-
bdjevena tako dobro, da joj ne bi bilo mane da to ime nosi i u kojoj dosta višoj varoši”. Bolnica „Knjeginja Zorka” je bila uređena u jednoj staroj turskoj kasarni koja je ostala iza Turaka kad su Crnogorci zauzeli Nikšić. Ona je uređena za 50 bolesničkih kreveta. Zgrada je uopšte bila slaba I trišna. U bolnici nije bilo operacione sale. Stoga se u njoj nijesu ni vršile operacije više hirurgije.
Kako bolnica ni po svome uređenju a ni po samom radu u njoj nije nikako odgovarala potrebama za uspješno liječenje, a s druge strane nije bilo ni dovoljno materijalne moguć-
U Podgorici je bila isprva apoteka magistra farmacije Nika Sundečića iz Kotora. Sundečić je otvorio apoteku u Podgorici 1897. i držao je sve do svoje smrti 1908. Njegova je apoteka bila sasvim moderno uređena i snabdjevena svim propisnim ljekovima tako da je u punoj mjeri odgovarala svim propisima moderne nauke
nosti da se izdržava kako valja, to je ona brzo, poslije svega sedmogodišnjeg veoma mršavog rada zatvorena.
„Odbor za sirotinju” koji je bio uređen na Cetinju, podigao je na Orjoj Luci u Bjelopavlićima 1859. godine bolnicu za pedeset kreveta, a 15. februara 1890. godine bolnicu za isto toliko bolesnika u Podgorici. Za upravnika bolnice na Orjoj Luci postavljen je dr Pajo Lučić, Dubrovčanin. Bolnica nije mogla dugo da se održi i već 20. oktobra iste godine bude zatvorena. Docnije ta ista bolnica je pretvorena u stalnu bolnicu „Knjeginje Olge Danilove”, tj. kćeri Knjaza
Danila. Ali ni ta stalna bolnica koju je otvorio i izdržavao
„Odbor za sirotinju” nije mogla dugo da ostane uslijed materijalnih oskudica. Stoga je i ona brzo zatvorena.
Inicijativom samog Knjaza
Nikole organizovan je na Cetinju 1898. godine Odbor za prikupljanje dobrovoljnih pri-
loga za podizanje bolnice za duševno oboljele - „Dom za umobolne”. Za predsjednika Odbora postavljen je državni savjetnik serdar Rade Turov Plamenac. Skupljeni su prilozi većinom iz Crne Gore i Rusije. Dom je podignut tek 1904. godine u blizini Danilovgrada, na brežuljku zvanom Bralenovica. Zgrada bolnice je uređena po planu koridor-sistema. Ozidana je od kamena. Ima je 18 prostranih soba, u kojima se moglo pored administracije smjestiti oko 80 bolesnika. Oko zgrade je vrlo prostrana bašta od tri i po hektara zemlje. Bašta je zajedno sa zgradom ograđena visokim zidom. Bolnica ima vodovod sa najboljom planinskom vodom. Vode ima toliko da se i bašta po potrebi može natopiti. Zemlja je u bašti prvoklasna. Na njoj uspjeva svako povrće u tolikoj mjeri da potpuno može snabdjevati sve potrebe bolnice.
Do 1907. godine upravljao je bolnicom neki seljak Bećir Bošković. Za vrijeme njegova upravljanja glavno se ljekovito srijestvo u bolnici sastojalo u batini i u konopu. Interesantno je bilo gledati upravnika i dva stražara sa dosta debelim batinama.
U martu 1907. godine bude postavljen za upravnika bolnice dr Jovan Kujačić, sreski ljekar u Danilovgradu. I čim je on došao za upravnika nestale su batine i konopi kao jedino ljekovito sredstvo umno oboljelih. Bolnica za umno oboljele dobila je sasvim drugi i izgled i karakter. Ona je dosta dobro uređena i snabdjevena najpotrebnijim stvarima i namještajem. Dobila je i svoju apoteku s najpotrebnijim ljekovima. Interesantno je da su i sami
bolijesnici osjetili veliku promjenu naročito u ponašanju prema njima. Osobito su bili zadovoljni oni koji su bili sposobni sa vršenje raznih poslova u svojim sobama. Oni su sa puno zadovoljstva na primjer meli sobe, čistili prašinu, prali podove, namještali svoje krevete i sve drugo što je trebalo ispunjavati u potpunosti dužnosti dežurnih itd. Naročito su pažljivo ispunjavali sve higijenske propise, koji su se u bolnici do sitnica primjenjivali. Nije bilo potrebno da se stalno opominju i upućuju na red i poredak u kući. Mirniji bolesnici su sami to strogo pazili i često druge nepažljivije na red opominjali. Dežurni je bio uvijek vojnički strog a ostali su bez roptanja i otpora slušali.
APOTEKE
Apoteka je u Crnoj Gori bilo svega devet: jedna na Cetinju, dvije u Podgorici, jedna u Baru, jedna u Ulcinju, jedna u Beranama, jedna u Pljevljima, jedna u Peći i jedna u Đakovici. Prva je apoteka u Crnoj Gori otvorena na Cetinju godine 1879. Otvorio je i držao sve do svoje smrti 1908. godine apotekar Jovo Dreč, ustaš iz Mostara. Jovo Dreč je svršio medicine na moskovskom medicinskom fakultetu. I kada je buknuo ustanak u Hercegovini, on je napustio školovanje i još sa nekoliko svojih drugova, koji su se nalazili na naukama u raznim moskovskim školama, dolazi kao dobrovoljac na Cetinje gdje je oko bolesnika i ranjenika radio za sve vrijeme Crnogorsko-turskog rata. I tek po završetku rata otvara na Cetinju apoteku koju drži punih 29 godina. Poslije Jova Dreča apoteku
na Cetinju preuzima magistar farmacije Uroš Marić, Dubrovčanin Marić je držao apoteku na Cetinju od 15. maja 1908. do 1. decembra 1913. godine. Tada je Uroš Marić prodao svoju apoteku na Cetinju magistru farmacije Krstu Matanoviću iz Cetinja. I u Podgorici je bila prvo samo jedna apoteka magistra farmacije Nika Sundečića iz Kotora. Sundečić je svršio školu u Italiji. Otvorio je apoteku u Podgorici 1897. godine i držao je sve do svoje smrti 1908. godine. Njegova je apoteka bila sasvim moderno uređena i snabdjevena svim propisnim ljekovima tako da je u punoj mjeri odgovarala svim propisima moderne nauke. Milina je bila ući u nju. Poslije Sundečićeve smrti njegovu je apoteku preuzeo magistar farmacije Milonja Lakić iz Vasojevića. On je ponovo otvorio Sundečićevu apoteku 12. aprila 1908. godine. Milonja Lakić svršio je farmaciju u Kijevu. Prvo je držao apoteku do 1908. u Baru. Kako je prema broju stanovnika mogla da se otvori u Podgorici i druga apoteka, to je 1909. godine otvorio magistar farmacije Dinko Mistura rodom iz Dalmacije.
U Ulcinju je otvorio apoteku Uroš Marić koji je kao što je rečeno ranije držao apoteku na Cetinju. Marić nije ostao dugo u Ulcinju. Na njegovo mjesto došao je magistar farmacije Bogdan Vujošević
U Nikšiću je prvu javnu apoteku otvorio Čeh J. Živni 1903. godine. Tu je on ostao do 1915. godine. Apoteku J. Živnoga je preduzeo nikšićki ljekar dr Niko Martinović
U Pljevljima je držao apoteku magistar farmacije Risto Vukotić
Poslije Milonje Lakića u Baru je držao apoteku Simo Avramović rodom iz Boke Kotorske.
U Beranama je poslije balkanskih ratova držao apoteku neko vrijeme apotekarski pomoćnik Vlado Miljković
U Peći je odmah po oslobođenju poslije balkanskih ratova otvorio dobro uređenu apoteku 1914. godine magistar farmacije Arso Martinović iz Kotora.
U ostalim mjestima u Crnoj Gori gdje je bilo ljekara a nije bilo javnih apoteka, sami su ljekari držali svoje tzv. ručne apoteke. (Kraj)
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice
OGLASNO
ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dana 21. jula 2024. poslije teške bolesti u 78. godini preminula je naša draga
LENKA Slobodana GLIGOROVIĆ rođena ČAĐENOVIĆ 1946–2024.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 21. jula od 10 do 14 časova i 22. jula od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci u 14 časova.
Ožalošćeni: sin ZLATKO, kćerke SANJA, SAŠA i DANIJELA, braća ŽARKO i MARKO, zaova SONJA BELEVIĆ, snaha IVANA, unučad, JULIJANA, OBRAD, STEFAN, KATARINA i LUKA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina GLIGOROVIĆ i ČAĐENOVIĆ
Ожалошћени: супруга СЕНКА, синови ДРАГОСЛАВ
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
– БАТО, ћерка МАЈА, сестра ЈЕЛА, братанићи ЛАЛЕ
Саучешће
Opraštam se od mog dobrog DRAŠKA
Sjećanja naviru na naša sretna druženja iz vremena kad je ova zvijezda obasjavala put naše mladosti. Laka ti bila crnogorska zemlja! ANA MANDIĆ MARTINOVIĆ
Nakon kraće bolesti preminuo 20. jula 2024. u 73. godini života. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 21. jula od 11 do 16 časova i 22. jula od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: supruga ZORKA, sestra ANĐA, tetka DRAGICA – GARA, sestrić MIHAILO, sestrična MARIJA, braća od stričeva ČEDOMIR i LUKA i sestre od tetke i stričeva: LJILJANA, VESNA i LJILJANA i ostala rodbina ABRAMOVIĆ
967
Dana 20. jula 2024, u 76. godini života, preminula je naša voljena
ĐURĐINA – ĐINA Momova LEPOSAVIĆ rođena TERZIĆ
Sahrana je obavljena 21. jula u krugu uže porodice na seoskom groblju Dulipolje u Konjusima.
Dana 21. jula 2024. u 85. godini života preminuo je naš dragi
SAVO Milije JOVANOVIĆ 1939–2024.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 22. jula od 9 do 11 30 časova. Sahrana će se obaviti u 12 časova na Novom groblju –Podgorica.
Ožalošćeni: supruga BRANKA – BEBA, sin MLADEN, kćerka SVETLANA, snaha VESNA, unuk PETAR, unuka IVA, brat MIODRAG – MIJO, bratanična NATAŠA, bratanić NEBOJŠA i ostala rodbina
Posljednji pozdrav najboljem đedu
što smo tvoji.
Ožalošćeni: suprug MOMO, sin ČEDOMIR, snaha TIJANA, unučad ALEKSA i VUKAN, sestra ZLATANA, đever MIJO, jetrva TANJA, đeveričić, đeverična, sestrične, bratanić i ostala rodbina 955
960 Sa tugom u srcu šaljem posljednji pozdrav mojoj sestri i tetki
RADMILI BOŽOVIĆ
Hvala ti za svu ljubav koju si nam uvijek pružala. Počivaj u miru, plemenita dušo! RUŽA KARADŽIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
Mom časnom drugu i velikom nezaboravnom prijatelju. Falićeš i neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Posljednji pozdrav dragom tati
Volim te i voljeću te dok sam živa.
954
Porodica GRUJIČIĆ
Tvoja ćerka SVETLANA
Posljednji pozdrav dragoj sestri
RADMILI BOŽOVIĆ
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala.
Sestra JULKA TEŠIĆ sa porodicom
961
S tugom i nevjericom opraštamo se od iznenadnog odlaska našeg
Voljeni naš Stanko, počivaj mirno u zagrljaju tvog nikad prežaljenog brata Deja. Tvoja voljena ujčevina ostaće zakinuta za tvoju veliku ljubav, za tvoju otmenost i za tvoj svestrani talenat.
Tvoj ožalošćeni ujak BLAGOTA MIĆUNOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našem voljenom bratu
STANKU Milanovom VUKOTIĆU
Dragi brate, težak je i tužan ovaj pozdrav, danas upućen tebi. Zar je tako brzo prošlo sve. Neka ti je laka ova CRNOGORSKA zemlja, koju si beskrajno volio.
Porodica GARDAŠEVIĆ NOLE, ZORICA, IVANA, ŽELJKO i DARKO
953
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
970
Počivaj u miru, burazeru
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav našem
DRAGI
SAŠKO, ALEKSANDAR i FILIP
Dragom komšiji i kumu
DRAGANU ABRAMOVIĆU
Počivaj umiru.
Draga majko
RAJKO i MARIJA DRAGANIĆ
LENKA
Nema više boli, samo naše suze remete tvoj mir. Počivaj i neka te anđeli čuvaju. Ćerka SANJA sa porodicom
956
Tužni pozdrav
Tvoja ljubav, snaga i mudrost ostavili su neizbrisiv trag u našim životima.
Hvala ti za sve trenutke koje smo zajedno proveli, za svaki osmijeh, zagrljaj i savjet.
Neka tvoja duša nađe mir, a mi ćemo te zauvijek nositi u srcima.
Počivaj u miru, naša voljena bako. Vječna ti slava i hvala!
Vole te tvoji: LAKI, IVA i LULE
Posljednji pozdrav našoj dragoj priji
Od VERE, TIJANE i HELENE
958
Posljednji pozdrav našem dragom
Posljednji pozdrav našem
Danas odlazi u sjećanje dobri čovjek
DRAGAN ABRAMOVIĆ
Moj drug iz školskih dana i prijatelj kroz cijeli život. U bolu s porodicom
SONJA STANIŠIĆ
Dragi naš, bio si i ostaćeš najljepši dio naših života. Počivaj u miru.
Tvoji kumovi : MARTA, ITANA, MILAN i DADO
Sa tugom se opraštamo od našeg dragog kuma
DRAGANA ABRAMOVIĆA
Počivaj u miru.
Porodica DELIĆ
Dragom bratu i đeveru
Tetka DRAGICA – GARA, LJILJANA i TIJANA 951
Draga majko,
Tvoj bol je bio neizmjeran, sada si na mjestu gdje više ništa ne boli, na mjestu gdje možeš da predahneš. Zauvijek ćemo te pamtiti po srcu u kojem je bilo mjesta za sve. Počivaj u miru.
957
ANA i ČEDO sa porodicom
Našoj voljenoj
LENKI Slobodana GLIGOROVIĆ
Tvoja ćerka DANIJELA i unuka KATARINA
Premalo je riječi, a previše tuge u srcu zbog tvog odlaska, majko. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava. Tvoja ćerka SAŠA sa porodicom
Posljednji pozdrav našem Kumu
Sjećanje na predivnu snahu
PAŠU
Majku, suprugu, ženu punu dobrote. Tvoj divni osmijeh i dobrota za sve ostaje u trajnom sjećanju. Ponosni smo na tebe takvu, a tužni zbog tvog ranog odlaska. Počivaj u miru, naša Pašo.
DUŠKO STANIŠIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom komšiji
DRAGANU ABRAMOVIĆU
Posljednji pozdrav
Počivaj u miru
Od VANJE i ANE sa porodicama
Posljednji pozdrav snahi, ujni
LENKI pokojnog Slobodana GLIGOROVIĆ
Faliće mi tvoje nasmijano lice i naši svakodnevni razgovori. Beskrajno tužna što se naš trio prekinuo. Odlaziš mi i ti, doviđenja, draga Leki… Počivaj u miru i laka ti crna zemlja.
SONJA BELEVIĆ sa porodicom
971
Tvoje komšije iz ulaza RADOVIĆI, ĐOKOVIĆI, JOVANOVIĆI i VESNA ĐUROVIĆ
Tri su tužne godine od smrti, tata
JOVAN Vladimira ALEKSIĆ
Sa ponosom i ljubavlju čuvam te u srcu...
Ćerka TANJA
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
Zaova RUKIJA i zet DAUT 939
Prije pet godina nas je napustio naš dobri i plemeniti suprug i otac
ŽARKO PELEVIĆ
Nedostaješ kao i prvog dana kad si nas napustio.
Tvoji: SONJA, IVICA, ISIDORA i NATAŠA
Sjećanje na naše voljene roditelje
MILOSAVU i MITRA MEĐEDOVIĆ
Prođoše dvije godine od vašeg odlaska. Svakim danom sve više nedostajete. Vrijeme prolazi, zaborav ne postoji.
947
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Vaša djeca: UGLJEŠA i LJILJANA sa porodicama
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ
nedjeljno izdanje Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Na osnovu odredaba Zakona o privrednim društvima („Sl.list RCG“ BR. 65/20.)
odredaba Statuta HTP „MIMOZA“ AD TIVAT sazivam redovnu sjednicu
SKUPŠTINE AKCIONARA HTP “MIMOZA“ AD TIVAT
Skupština će se održati dana 23.08.2024.godine sa početkom u 12 časova u prostorijama „Gorske“ u Kolašinu.
Za Skupštinu predlažem sledeći D N E V N I R E D
1.Otvaranje Skupštine izbor radnih tijela: -Radnog predsjedništva i predsjedavajućeg -Verifikacione komisije
-Zapisničara
-Ovjerivače zapisnika
2.Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara HTP“Mimoza“ .
3.Usvajanje informacije o jedinstvenom spisku akcionara Društva dostavljenom od CDA.
4.Razmatranje i usvajanje finansijskih iskaza i izvještaja o poslovanju Društva za period 01.01.-31.12.2023.godine.
5.Razmatranje i usvajanje Izvještaja revizora za 2023.godinu
6.Izbor revizora za 2024.godinu
7.Razrešenje članova Odbora direktora
8.Imenovanje članova Odbora direktora
Skupštini mogu prisustvovati akcionari društva koji su u tom svojstvu upisani kao imaoci akcija društva u knjigu akcionara kod Centralne Depozitarne Agencije /CDA/ koji pokažu odgovarajući dokument za identifikaciju, odnosno imaju ovjereno i uredno punomoćje akcionara kojeg zastupa punomoćnik i važi za skupštinu kojoj punomoćnik želi prisustvovati. Odluke po svim tačkama dnevnog reda usvajaju se većinom glasova vlasnika akcija / koje su obične,jedne klase, na ime i izdate u dematerijalizovanom obliku/ koji su prisutni ili zastupani preko punomoćnika ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa /1.546.429 akcija od ukupno 3.092.859 akcija/. Materijal za redovnu sjednicu Skupštine akcionara HTP „Mimoza“ AD Tivat kao i predlozi odluka koje će se razmatrati na Skupštini akcionara biće na raspolaganju akcionarima 20/dvadeset/ dana prije održavanja sjednice u prostorijama uprave društva, hotel „Kamelija“-Donja Lastva, kancelarija 202, svakog radnog dana od 09 do 14 h,
Za sve dodatne informacije obratiti se na tel : +382 32 671 097
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Nicović Đorđije,dipl.ecc.s.r
POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo 2 godine. POTREBNI radnici za slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380 1
NOVA KNJIGA U IZDANJU Pobjede
7 €
Jedna od neizostavnih vrijednosti ove knjige ogleda se i u činjenici da ona praktično objedinjuje Crnu Goru, predstavlja njenu višenacionalnu i multikulturalnu stvarnost. U tekstovima ove knjige našli su se naši ljudi u Njemačkoj rodom od Rožaja do Herceg Novog i od Pljevalja do Ulcinja. Sve njih povezuje zajednička nit - zavičajna čežnja i privrženost Crnoj Gori. Diplomatskom finoćom i neposrednošću, zavičajnom toplinom, otvorenošću i vrlinama čovjeka, Dejan Vuković snažio je patriotska osjećanja naših zemljaka koji su se sticajem okolnosti rasuli diljem Njemačke. Iz druženja, službenih i prijateljskih kontakata, Vuković pravi svojevrsnu galeriju ličnosti ljudi sa naših prostora, aktera njegovih priča, o kojima piše s poštovanjem i pohvalno.
Salko Luboder
Primjerak ovog izdanja možete kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede u Podgorici, Bulevar revolucije 15, kao i na online knjižari www.cgknjizara.me
Nova knjiga u izdanju Pobjede
Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek
Nova crnogorska književnost
Cijena 10 €
