Issuu

KOMENTAR

Lovac na jelene i fejk upokojenje

Da raščistimo: o ,,upokojenoj Pobjedi“, lažnim medijima, lažnim urednicima i novinarima ne može da priča čovjek koji pripada generaciji vlasnika koji su degradirali novinarstvo, a novinare u Crnoj Gori doveli na prosjački štap. Stvorili su blokovsko novinarstvo dijeleći novinare. Vodili su svoje lične ratove, protežirali lične interese, a novinare po statusu i primanjima sveli na nivo zičkog radnika na građevini. Ispod nivoa, a čast svakom zanimanju, radnika zelenila ili komunalca. Uostalom, cifre ne lažu: kada su ti ljudi osnivali medije, uz kapital vlasti, prosječna plata novinara je bila tri puta veća od prosječne na nivou države. Sada je daleko ispod državnog prosjeka

Četvrti tender Uprave za statistiku konačno sa pozitivnim ishodom

„Codepixel“ priprema softver za provjeru popisa

Buduće programsko rješenje biće gotovo za 25 dana, koštaće državu 29.040 eura, a pristup osjetljivim podacima imaće samo zaposleni u Monstatu

PALA VLAST U GLAVNOM GRADU: Skraćen mandat parlamentu, na birališta na jesen

Podgorica ide na vanredne izbore

Glasalo je ukupno 32 odbornika, 31 za, jedan protiv. Za skraćenje mandata glasali su odbornici DPS-a, Socijaldemokrata, SDP, LP-a, Demokratske partije Roma, Pokreta za Podgoricu, Ure i jedan odbornik Pokreta za promjene. Jedan odbornik bio je protiv, dok glasanju nijesu prisustvovali odbornici Pokreta ,,Evropa sad“, Demokratske Crne Gore i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“

Bivši vlasnik Atlas grupe iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija „prošetao“ do kozmetičko-frizerskog salona u „Profesorskoj zgradi“

PODGORICA: Požar na istočnoj padini Gorice bio aktivan i juče u prijepodnevnim satima

Požar je sada lokalizovan, ali može svakog trenutka da se proširi. To je vrlo relativno, sve zavisi od vremenskih uslova. Vjetar može da raspiri vatru. Požar je bio ugašen, natapamo vodom opožareno područje, ali negdje se digne varnica usljed vjetra i opet plane - kazao je v. d. komandira Službe zaštite i

Izvještaj EK „Vladavina prava 2024“ prvi put zasebno tretira Crnu Goru

EK je navela u Izvještaju da su rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou stabilni, ali da nedostatak suđenja i konačnih odluka doprinosi percepciji nekažnjivosti

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Analitičar Srđan Vukadinović smatra da rekonstruisana vlada teško da može biti funkcionalna

Mi više nemamo vladu ministara, već predstavnike pojedinih nacionalnih grupacija. A dobro je poznato da su partije koje imaju nacionalni predznak i koje favorizuju svoje kulture najmanje za državu. U vladi glavnu riječ vodiće konstituenti nekadašnjeg DF-a i njihovi ministri – naveo je vukadinović

PODGORICA – Crna Gora je tek sada dobila disfunkcionalnu vladu koja nije rezultat političke, već kleronacionalne trgovine, a najveću cijenu za to platiće građani, smatra politički analitičar Srđan Vukadinović.

On, u izjavi za Pobjedu, navodi kako je sasvim jasno da rekonstruisana vlada, u koju su ušli konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta i Bošnjač-

Izborni rezultati izgubili na značaju

ka stranka, više ne predstavlja vladu u smislu izvršne vlasti. - Meni to liči na nekakvu nevladinu organizaciju u po-

kušaju da se formira, pa je onda bitan što veći broj potpisa da bi je mogli registrovati kod nadležnog ministarstva. Samo

Zvanična primopredaja dužnosti juče izostala u većini resora

Dobrodošlica samo za trojicu ministara

Predaju dužnosti svojim nasljednicima juče su ozvaničili novi ministar i potpredsjednik vlade za međunarodne odnose Ervin Ibrahimović i dojučerašnji ministar Filip Ivanović. Ministarka rada Naida Nišić i ministar socijalnog staranja Damir Gutić prvi radni dan proveli su zajedničkim susretom sa direktorima centara za socijalnu djelatnost. Poziciju ministra za dijasporu zvanično je preuzeo i Mirsad Azemović, koji se susreo sa direktorom Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima Erduanom Demićem

PODGORICA - Dan nakon prve sjednice rekonstruisanog sastava 44. Vlade Crne Gore, na čijem čelu je lider Pokreta ,,Evropa sad“ Milojko Spajić, za dio ministara je značio predaju dužnosti svojim nasljednicima. Primopredaju su ozvaničili predsjednik Bošnjačke strane Ervin Ibrahimović, novoimenovani ministar i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i Filip Ivanović, dosadašnji prvi čovjek diplomatije, a sada potpredsjednik za vanjske i evropske poslove. Dojučerašnja ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić sada je na čelu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Dio njenih ranijih nadležnosti obav-

ljaće Damir Gutić kao ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, a njih dvoje su prvi radni dan proveli zajedničkim susretom sa direktorima svih centara i ustanova iz oblasti socijalne zaštite. Svoju poziciju ministra za dijasporu zvanično je preuzeo i Mirsad Azemović, koji se susreo sa dosadašnjim vršiocem dužnosti direktora Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima Erduanom Demićem

Izostali su susreti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović zamijenio Janka Odovića. Isto se desilo i u Ministarstvu pravde gdje je

Bojan Božović naslijedio doskorašnjeg stranačkog kolegu iz PES-a Andreja Milovića Ni dojučerašnji ministar turizma, ekologije i održivog razvoja Vladimir Martinović, koji je napustio Demokratsku stranku, nije se susreo sa kolegama nasljednicima. Poslove iz njegovog resora ubuduće će obavljati Simonida Kordić (turizam) i Damjan Ćulafić (ekologija, održivi razvoj i razvoj sjevera). Umjesto potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđana Pavićevića iz CIVIS-a, visoku poziciju u Vladi dobio je Budimir Aleksić u čijoj su nadležnosti obrazovanje, nauka i odnosi sa vjerskim zajednicama.

ko nije želio, nije postao član ove vlade. Mislim da nema nijednog ministra, niti poslanika koji je u stanju da nabroji ime-

Najbrojnija vlada u istoriji Crne Gore, ali i Evrope

Rekonstruisana Vlada Crne Gore, sa 32 člana i 51 državnim sekretarom, predstavlja najbrojniju vladu u političkoj istoriji Crne Gore, ali i Evrope, smatra Srđan Vukadinović Dokaz za to je, navodi on, činjenica da susjedna Hrvatska, sa četiri miliona stanovnika, ima 19 članova vlade, a Slovenija 20. - Njemačka je za vrijeme kancelarke Angele Merkel imala 15 ministara, a Francuska 31 člana vlade. Jedino Bjelorusija i Srbija imaju sličan broj ministara kao Crna Gora – objasnio je Vukadinović.

na svih ministara i sve resore. Da ne govorimo o tome kako će sarađivati dva potpredsjednika Vlade od kojih je jedan zadužen za međunarodne odnose, a drugi za spoljnu politiku. Gdje su tu tačke različitosti, samo će oni znati – navodi Vukadinović. Sasvim je jasno, dodaje on, i da princip meritokratije, za što se deklarativno zalagala litijaška vlada iz 2020. godine, ne postoji. - To više nije ni onaj princip klasične partitokratije, već kleronacionalizma gdje mi više nemamo vladu minista-

Svoje kabinete trebalo bi da dobiju potpredsjednik za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović, ministri rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović, saobraćaja Maja Vukićević, regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, te mini-

Bivši potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić preselio se na poziciju ministra sporta i mladih.

Na dosadašnjim pozicijama ostali su i potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, ministri energetike Saša Mujović, odbrane Dragan Krapović, finansija Novica Vuković, unutrašnjih poslova Danilo Šaranović , javne uprave Maraš Dukaj, prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, zdravlja Vojislav Šimun, kulture i medija Tamara Vujović, pomorstva Filip Radulović, ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, evropskih poslova Maida Gorčević, te poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković

Podsjećamo, novi personalni sastav Vlade, izglasan 23. jula, čine članovi Pokreta ,,Evropa sad“, Demokratske Crne Gore, Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Bošnjačke stranke i albanskih partija. Vlada ima sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i ministra bez portfelja. K. J.

star bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Milutin Butorović Lider Demokrata Aleksa Bečić više nije zamjenik premijera za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove, već potpredsjednik za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku. S druge strane, njegov stranački kolega Momo Koprivica ostao je potpredsjednik za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.

Srđan Vukadinović

Ervin Ibrahimović i Filip Ivanović tokom primopredaje dužnosti

Ekonomski i socijalni kolaps je trenutno veća prijetnja

Crnu Goru sa ovakvom vladom ne treba spašavati od identitetskih i nacionalnih opasnosti koje joj nesporno prijete, već od ekonomskog i socijalnog kolapsa koji je već nastupio, upozorio je Srđan Vukadinović - Povećanje plata i penzija

ra, već predstavnike pojedinih nacionalnih grupacija. Oni se ne mogu nazvati ministrima, jer oni zastupaju kleronacionalne strukture. A dobro je poznato da su partije, koje imaju taj nacionalni predznak i koje

od nacionalizma

je dobro i odlično, ali odakle? Nema investicija, nema novih radnih mjesta, nema izvoza i izvor prihoda mora presahnuti. Kažu da neće biti ukinut Fond penzijskog osiguranja. Ne treba ni da bude, jer je međugeneracijska solidarnost već razore-

favorizuju svoje kulture, najmanje za državu – naveo je Vukadinović.

U rekonstruisanoj vladi glavnu riječ vodiće, procjenjuje on, konstituenti nekadašnjeg DF-a i njihovi ministri, dok će

na. Od toga treba spašavati Crnu Goru i njene građane. Oni moraju to vidjeti i ne smiju podleći jeftinom populizmu kakav promoviše Pokret ,,Evropa sad“, jer će posljedice toga upravo oni najviše osjetiti – smatra Vukadinović.

ostale kleronacionalne grupacije to slijediti samo kako bi sačuvale svoje fotelje. Da bi rekonstruisana vlada uopšte mogla da funkcioniše potreban joj je predsjednik sa ogromnim političkim isku-

stvom, a jasno je, kaže Vukadinović, da aktuelni premijer Milojko Spajić to nije. - Dakle, dobili smo „frankenštajn“ vladu kojom će biti teško koordinirati i koju će isključivo držati taj broj ruku od 53 poslanika. Taj broj ruku drže samo dva faktora koja nijesu političke nego više antropološke i psihološke prirode, a to je strah od DPS-a. Isključivo to njih drži i ništa drugo –navodi naš sagovornik. Znak nestabilnosti aktuelne vlade predstavlja i činjenica da je, kako dodaje, njena rekonstrukcija izazvala nezadovoljstvo u najmanje tri politička subjekta među kojima su Bošnjačka stranka, Demokrate i Pokret ,,Evropa sad“. To, kaže Vukadinović, znači da što prije mora doći do vanrednih parlamentarnih izbora koji će kreirati realnu sliku Crne Gore budući da je ona iz avgusta 2020. i juna 2023. godine već odavno prevaziđena. - Ako Bošnjačka stranka, sa svojih šest poslanika, ima pet ministara onda to sasvim jasno govori da izborni rezultati više nemaju nikakav značaj. Izbori će dovesti i do toga da PES neće ponoviti rezultat kao na prethodnom glasanju. PES može u vrh glave da ima 10 do 12 odsto, koliko može da ima i grupacija koju kontroliše aktuelni predsjednik države. Tako da će tu doći do nekog preslaganja – uvjeren je Vukadinović. Đurđica ĆORIĆ

Partija crnogorskih Muslimana nije iznenađena ulaskom Bošnjačke stranke u Vladu

Tvrde da se od „novobošnjaka“ ništa drugo nije ni moglo očekivati

PODGORICA – Iako su neki iznanđeni odlukom Bošnjačke stranke da pristupi rekonstruisanoj vladi Milojka Spajića, iz Partije crnogorskih Muslimana kažu kako je to za njih samo proces na koji ukazuju već godinama i da se ništa drugo nije moglo ni očekivati od ljudi koji su prije 21 godinu, po preporuci tadašnjih vlasti, promijenili maternji jezik i nacionalnu pripadnost.

- Odavno smo govorili da je to jedna interesna grupa koja svoju političku ideologiju vrti oko samo jedne stvari - njenog veličanstva fotelje. Smiješno danas zvuče njihovi dojučerašnji partneri iz građanskih partija poput DPS-a ili SD-a, kojima smo godinama ukazivali na preletačku politiku njihovih ljubimaca iz BS. Kao što su njima služili tako će služiti i ovima sada, jer tu nema ideologije, već je prisutan goli interes od vrha pa po dubini, a i ove sa kojima su sada će izdati kada bude trebalo – saopštili si iz Partije crnogorskih Muslimana.

Kažu i kako im je onoga dana kad je aktuelni šef skupštine Andrija Mandić rahmetli Isa

Mahmutovića, koji je odbio da ruši kapelu na Lovćenu, nazvao Bošnjakom, bilo jasno da je napravljen dil sa BS. Najavljuju i kako će „novobošnjak“ Ervin Ibrahimović uskoro glasati za izmjene Ustava koje je najavio Mandić, te da će nastavak takve politike biti urušavanje građanskog koncepta naše države. Vjeruju ipak da će se među „braćom Bošnjacima“ naći kritična masa koja je privržena Crnoj Gori. - Spremni smo da sa takvima kao autohtoni crnogorski Muslimani gradimo ljepšu budućnost naše države. Nadamo se da će retrogradne snage bošnjačkog korpusa doživjeti poraz u korist Crne Gore i Crnogoraca kojima nikada nećemo zaboraviti zaštitu koju sa nam pružili tokom turbulentnih devedesetih. Stojali smo tada i sa Crnogorcima, Srbima ,Hrvatima, Albancima i ostalima na braniku naše jedine domovine Crne Gore. Staćemo opet ako bude trebalo, a kako je krenulo izgleda da će trebati - zaključili su u saopštenju.

Odluku Bošnjačke stranke da pristupi rekonstruisanoj vladi osudio je juče i Klub odborni-

ka Demokratske partije socijalista iz Rožaja navodeći da ne mogu zatvarati oči na saradnju sa onima koji zastupaju četničku ideologiju i ne priznaju njihovu vjeru.

Oni navode da Bošnjaci nijesu ,,repa bez korijena“ i da ih ne može predstavljati nekoliko ljudi čija je politika upitna. - Prije 18 godina, nakon objavljivanja rezultata referenduma, Rožajke i Rožajci su bili najponosniji u novoj, oslobođenoj i nezavisnoj državi Crnoj Gori. Tada smo osjećali moralnu obavezu da damo svoj doprinos, da težimo multigrađanskoj i multikulturalnoj državi, gdje ćemo biti ravnopravni građani i gdje ćemo, bez bojazni od velikosrpske politike, slobodno moći da se izražavamo, njegujemo svoje običaje i tradiciju, svoj jezik. Nažalost, struje velikosrpske politike posljednje četiri godine pokušavaju raznim zastrašivanjima da umanje naše postojanje u našoj državi. Prijete nam da ćemo proći kao Turci, pjevaju nam se uvredljive pjesme, pokušavaju da nas obeshrabre i uplaše nepriznavanjem genocida u Srebrenici, prijeteći da će nam se taj isti scenario ponoviti, veli-

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Komentar Lovac na jelene i fejk upokojenje

čaju ratne i četničke zločince, a sve pod plaštom velikosrpskog nacionalizma i po naredbi iz susjednih država. Griješe, mnogo griješe - navodi se u saopštenju.

Dodaju i da se Bošnjaci ne daju tako lako zastrašiti. - Ne možemo zatvarati oči na saradnju sa onima čiji je cilj da predaju našu državu u ruke onih koji su zagovarali da se ubije 100 muslimana, za jednog Srbina, oni kojima je u planu mijenjanje državnih simbola, himne i, kao šlag na torti, dvojno državljanstvo. Uskoro ćemo svjedočiti toj situaciji i rezultatu ove saradnje, kada dođe vrijeme pa se podignu ruke i glasa za sve gore navedeno, što bi značilo kraj našoj državi. Glasalo se i juče za imenovanje čovjeka koji je personifikacija anticrnogorske politike, koji se zalaže za podizanje spomenika četničkom zločincu Pavlu Đurišiću, ne priznaje Kosovo, kome muslimani smrde i koji ne priznaje našu vjeru. Nego, uz dozu vlasti, moraju se i penali primiti – naveli su u saopštenju.

Rekli su i da se politika ne vodi bez iskrenog odnosa sa svojim članovima i glasačima. Đ.Ć.

Kolumnista Vijesti i jedan od vlasnika tog medijskog koncerna grubo je uvrijedio sve zaposlene u Novoj Pobjedi kada je u svojoj kolumni naš dnevni list, koji ove godine slavi veliki i rijedak jubilej – 80 godina postojanja, nazvao ,,upokojenim“. I tu nije bio kraj: jer je pomenuvši Pobjedu, i čitav niz drugih medija, saopštio da su u pitanju mediji ,,sa lažnim novinarima, lažnim urednicima, lažnim emisijama, lažnim tekstovima i informacijama, lažnim sagovornicima i analitičarima“. Sve fejk, po kolumnisti Vijesti.

Zanimljivo da je termin ,,upokojena Pobjeda“ već ,,patentiran“ od strane pojedinih bivših kolega i saradnika koji su danima vodili bjesomučnu kampanju na društvenim mrežama protiv novog rukovodstva i zaposlenih dovodivši ih u vezu sa ,,srpskim svetom“, Beogradom i Putinom. Ništa nije slučajno u crnogorskom Matriksu. Samo druga strana iste medalje.

Na stranu to što od ,,upokojenog medija“ ostvaruje odličan prihod zbog poslovnih relacija, ali targetiranje medija i uvrede za zaposlene nećemo dozvoliti. Jer nije crnogorsko novinarstvo niti počelo niti završava sa njima. Razumijem da je posljednjih 20 i više godina bila praksa da se bivši poslovni partneri, prijatelji i saradnici preko raznih medijskih platformi obračunavaju i ,,čašćavaju“ raznim pogrdnim izrazima, ali ta praksa se mora prekinuti jer prosto ne dolazimo iz istog filma – da ne kažem univerzuma. Ne uvlačite nas u vaš narativ i vaš univerzum koji ste kreirali iz ličnih interesa. Pustite nas iz vaše teorije struna, da nova generacija uspostavi nove odnose i nove standarde ponašanja. Da raščistimo: o ,,upokojenoj Pobjedi“, lažnim medijima, lažnim urednicima i novinarima ne može da priča čovjek koji pripada generaciji vlasnika koji su degradirali novinarstvo, a novinare u Crnoj Gori doveli na prosjački štap. Stvorili su blokovsko novinarstvo dijeleći novinare. Vodili su svoje lične ratove, protežirali svoje lične interese, a novinare po statusu i primanjima sveli na nivo fizičkog radnika na građevini. Ispod nivoa, a čast svakom zanimanju radnika zelenila ili komunalca. Uostalom, cifre ne lažu: kada su ti ljudi osnivali medije, uz kapital vlasti, prosječna plata novinara je bila tri puta veća od prosječne na nivou države. Sad je znatno manja od državnog prosjeka. Da ne bude da ne priznajemo ništa: bilo je i dobrih stvari poput superiorne ideje o nezavisnosti, članstva u NATO, evropskih integracija, ali ovakva praksa nije prihvatljiva. Mora prestati, jer u blefiranju i ruskom ruletu na kraju uvijek izgubiš. Makar od najboljeg prijatelja kao u legendarnom filmu ,,Lovac na jelene“ Majkla Čimina I neka ništa ne brine lovac: Pobjeda neće nikada biti upokojena. Nikada. Bićemo kao Džon Snou iz ,,Igre prijestola“. Nepobjedivi i nikad jači.

Sa sjednice rekonstruisane vlade

Eparhija Budimljansko-nikšićka najavila dolazak poglavara SPC u nedjelju u Crnu Goru

Kabinet Porfirija o tome navodno ne zna ništa

BEOGRAD - Kabinet patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija nema informaciju da li on 28. jula dolazi u Crnu Goru, kako bi u selu Velika služio arhijerejsku liturgiju povodom 80 godina od stradanja

veličkih i gornjepolimskih mučenika, iako je njegov dolazak najavljen na sajtu Eparhije budimljansko-nikšićke. Na pitanje da li patrijarh dolazi u Crnu Goru, što je povod i koliko ostaje, Pobjedi je u ka-

binetu patrijarha rečeno da oni „nemaju takvu informaciju“. Uputili su nas na informativnu službu Patrijaršije, koja na naš mejl nije odgovorila. Eparhija budimljansko-nikšićka objavila je da patrijarh srpski Porfirije do -

Četvrti tender Uprave za statistiku konačno sa pozitivnim ishodom

„Codepixel“ priprema softver za provjeru popisa

PODGORICA - Podgorička kompanija „Codepixel“, čiji su suvlasnici Nenad Pejović i Mihailo Raspopović, potpisala je 23. jula ugovor sa Upravom za statistiku na osnovu kojeg će do 16. avgusta izraditi softver koji će građanima omogućiti pristup vlastitim podacima o etničko-kulturološkim karakteristikama sa popisa sprovedenog krajem 2023. godine.

Tenderska komisija Monstata donijela je u utorak finalnu odluku o angažovanju „Codepixela“, nakon što je kontrolisala sve faze četvrtog tendera, raspisanog 1. jula i u vrijednosti 24.999 eura bez poreza na dodatu vrijednost, odnosno 30.249 eura sa PDV-om. Kako su istakli u saopštenju, pristigle tri ponude „potvrđuju da su IT kompanije svjesne značaja izrade softvera i doprinosa kvalitetnom i pravovremenom objavljivanju rezultata popisa“. Samo jedna je bila ispravna i sadržala sva potrebna dokumenta za prijavu. No, na zahtjev raspisivača tendera i ona je morala biti dopunjena, pa je konačno kompletirana 10. jula. Za uspješne učesnike u javnom pozivu bilo je određeno rangiranje na osnovu prikupljenih maksimalnih 100 bodova. Najveći dio (90 bodova) odnosio se na cijenu budućeg softvera, dok je sa preostalih 10 bodova ocjenjivan dosadašnji rad prijavljenih.

SOFTVER U AVGUSTU

Monstat je u ponedjeljak u ponoć zaokružio proceduru, tokom koje su kontrolisali dokumentaciju sve tri prijavljene kompanije, zatražili njihovu dopunu, te sačekali istek roka za eventualne žalbe. Prihvaćena je jedina validna prijava kompanije „Codepixel“, te su predstavnici ove kompanije juče već potpisali ugovor. - Ugovor sa Monstatom o pružanju usluga u domenu izrade softvera za kontrolu unešenih podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova potpisan je danas 23. jula, dok je rok za izradu softvera 25 dana od dana zaključenja ugovora - re-

Buduće programsko rješenje biće gotovo za 25 dana, koštaće državu 29.040 eura, a pristup osjetljivim podacima imaće samo zaposleni u Monstatu

Povoljnije ponude bile nekompletne

Osim izabrane „Codepixel“, na tenderu su učestvovale još dvije podgoričke IT kompanije.

„Citrus Codes“, čija je izvršna direktorica Snežana Lozo ponudila je ubjedljivo najnižu cijenu izrade softvera od samo 12.470 eura bez PDV-a (15.089 eura sa PDV-om).

Ova ponuda odbijena je jer se u dokumentaciji nije našao validni dokument kojim se potvrđuje garantni rok od godinu dana.

Podgorički „Data Design“, na čijem je čelu izvršni direktor Branimir Bukilić, takođe je imao mnogo povoljniju ponudu od kompanije izabrane na tenderu, pošto su svoj rad cijenili 19.500 eura bez PDV-a (19.501 eura sa PDV-om). No, i pored zahtjeva Monstata, oni na kraju nijesu dostavili izjavu o garantnom roku, te naveli pogrešne rokove za izvršenje ugovora.

To ih je, na kraju, diskvalifikovalo, pa je kao najbolja izabrana najskuplja ponuda.

kli su za Pobjedu iz podgoričke IT firme.

Kako su precizirali, imaju obavezu da softver, njegovo testiranje i kontrolu u prvih 12 mjeseci korišćenja „izvodimo u skladu sa važećim zakonskim propisima, normativima i standardima za ovu vrstu posla“. Posebno su istakli zaštitu privatnosti, kako prikupljenih podataka, tako i onih koji će željeti da koriste budući softver. - Uz to, svi podaci, informacije i dokumentacija do kojih bi došli pri izvršenju posla predstavljaju poslovnu tajnu, te se kao takvi čuvaju i obezbjeđuju - dodaju iz „Codepixela“. Konkretno, tokom izrade programa ovoj kompaniji biće obezbijeđeni testni, odnosno lažni podaci koji treba da omoguće provjeru funkcionisanja svih djelova softvera.

- Onoga trenutka kada dođemo do proizvoda, nakon svih kontrola i izvršenih izmjena, softver i neophodno okruženje će se instalirati na serveru u Upravi za statistiku. Pristup podacima imaće samo zaposleni Uprave u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - pojasnili

su iz kompanije koja će raditi na softveru za kontrolu dijela popisnih podataka. Na pitanje može li doći do greške u prikazivanju podataka, iz „Codepixela“ ističu da su i unošenje podataka u bazu i njihova vjerodostojnost isključiva obaveza Monstata. To znači da Uprava za statistiku jedina nosi odgovornost za sve eventualne greške u prikazivanju popisnih podataka. - Kompanija nema nikakve veze sa zvaničnim podacima. Pristup njima ima isključivo Uprava za statistiku, pa kompanija ne može odgovarati za pogrešno unesene podatke - zaključuju sagovornici Pobjede.

VALIDNA PONUDA

Prema sprovedenoj tenderskoj proceduri, „Codepixel“ je za svoj rad zatražio finansijsku nadoknadu od 24.000 eura bez PDV-a (29.040 sa PDV-om).

Na softveru će raditi Dražen Skrobanović i Nenad Pejović, a njihov rad provjeriće IT kompanija iz neke od zemalja Evropske unije čije je mišljenje posljednja stepenica prije nego što građanima bude omogućen pristup podaci-

lazi u Crnu Goru 28. jula. – Povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih, Njegova Svetost patrijarh srpski gospodin Porfirije sa više arhijereja naše svete crkve služiće svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite u Velici u nedjelju, 28. jula, sa početkom u devet sati. Blagosloven koji dolazi u ime Gospodnje – navodi se u saopštenju na sajtu Eparhije. Sa patrijarhom bi u selo Ve-

lika kod Plava, prema nezvaničnim saznanjima dnevnog lista Dan, trebalo da dođe i ministar kulture Srbije Nikola Selaković. Međutim, u ovom ministarstvu, takođe, nijesu odgovorili na mejl koji smo im poslali. Dan je, pozivajući se na dobro obaviještene izvore, objavio da se pozivu lidera NSD-a i DNP-a Andrije Mandića i Milana Kneževića, da tokom jula posjeti Crnu Goru, neće odazvati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, što je i on sam ranije najavio. V. C.

Odbačena krivična prijava opozicionih partija protiv predsjednika Skupštine

ma iz popisa. Izabrana kompanija obavezala se da će softver biti spreman za upotrebu 25 dana nakon što potpišu ugovor sa Monstatom. U tenderskoj dokumentaciji je navedeno i kako „Codepixel“ ima obavezu da 12 mjeseci kontroliše i održava ovaj softver, ali ne i što će sa ovim kompjuterskim rješenjem biti nakon tog roka. Podsjećamo, zbog izostanka ispravnih prijava na prva tri tendera, Monstat je objavio i četvrti poziv, ali sa izmijenjenim novčanim iznosom. Do tadašnjih 20.000 eura sa porezom na dodatu vrijednost, odnosno 16.529 eura bez PDV-a, u juče zaključenom tenderu povećani su na 30.249 eura sa PDV-om (24.999 eura bez PDV-a).

Iz Monstata su u više navrata isticali da od izrade ovog softvera ne zavisi termin objavljivanja podataka sa popisa. Problem i dalje predstavlja neusklađena zakonska regulativa, zbog koje Uprava za statistiku i dalje nema odobren pristup bazama podataka Ministarstva unutrašnjih poslova pa, samim tim, ne može kontrolisati eventualne unose podataka nepostojećih građana. Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović je sredinom jula o tome indirektno informisao pojedine poslanike Skupštine i poručio da će morati da objavi rezultate popisa u septembru, bez obzira da li će zakonska regulativa do tada biti izmijenjena.

Više puta odlagani popis stanovništva, domaćinstava i stanova sproveden je od 3. do 28. decembra 2023. godine, a popisivači su tada registrovali 673.203 osobe. Preliminarni podaci objavljeni krajem januara pokazali su da Crna Gora ima 633.158 stanovnika, 217.441 domaćinstvo i 396.873 stana, kao i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Kristina JERKOV

SDT trobojku u Mandićevom kabinetu smatra zastavom Knjaževine Crne Gore

PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu koju su klubovi poslanika Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata, Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative podnijeli protiv predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog sumnji da je, isticanjem trobojke u svom kabinetu, izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

O tome je javnost, objavom na platformi Iks, juče obavijestio šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić – SDT u obrazloženju navodi da zastava koju Mandić ističe u kabinetu nije narodna zastava jednog naroda koja je p ropisana zakonom strane države, saglasno članu 19 Zakona o upotrebi grba, zastave i himne Republike Srbije, već da je riječ o narodnoj zastavi Knjaževine Crne Gore – naveo je Nikolić. SDT, kako dodaje Nikolić, dalje obrazlaže da Mandić na taj način nije nanio štetu drugome ili teže povrijedio prava drugog, odnosno da nije izvršio diskriminaciju svih dru-

gih crnogorskih građana koji se ne izjašnjavaju kao Srbi. Nikolić ističe da SDT ne vjeruje svojim i očima građana koji su vidjeli kako se, isticanjem tuđih zastava, ponižava Crna Gora, već vjeruje šefu parlamentarne većine i čelniku Istorijskog instituta, kojeg je postavila upravo parlamentarna većina, da je državno obilježje Republike Srbije zastava Knjaževine Crne Gore. – Svojom odlukom Specijalno državno tužilaštvo legitimiše sumnje da je selektivno u svom radu i tamponira put svima koji to žele, da u zvaničnim i ceremonijalnim prilikama ističu tuđe zastave bez bilo kakvih posljedica – upozorio je Nikolić. Pobjeda je ranije izvještavala da je zastava koju je, pored državne, u svom kabinetu okačio Mandić, narodna zastava Srbije, koja je zaštićena Zakonom o upotrebi himne, grba i zastave Republike Srbije. Zakonom Republike Srbije je precizno opisan izgled i upotreba tog simbola.

- Narodna zastava jeste horizontalna trobojka sa poljima istih visina, odozgo nadolje: crvena, plava i bijela - navodi se u članu 19 tog zakona, kojim je precizirana i upotreba tog simbola. Đ.Ć.

Patrijarh Porfirije

Andrija Mandić u svom kabinetu

skupština crne

Nacionalna avio-kompanija raspisala međunarodni javni konkurs

To Montenegro traži novog izvršnog direktora

PODGORICA – Nacionalna avio-kompanija ToMontenegro raspisala je juče međunarodni javni konkurs za izbor direktora ove kompanije, nakon što je Vlada prije dvije sedmice smijenila slovenačkog stručnjaka Marka Ažura, a za vršioca dužnosti imenovala Vukadina Stojanovića

Anžura je izabrala vlada Dritana Abazovića u maju prošle godine, a kompanija je prošlu godinu prvi put završila u plusu od 3,47 miliona eura. U odnosu na 2022. godinu prihodi su porasli za 45 odsto odnosno na 62,3 miliona eura. Vlada je 11. jula istovremeno razriješila stari bord direktora, u kom su mjesto zadržali Tihomir Dragaš, Mitar Šušić, Aleksandra Gardašević-Slavuljica, dok su umjesto Stojanovića i Danila Popovića

PODGORICA – Četiri mjeseca nakon posljednjeg protesta bivših radnika metalsko-rudarskog sektora Vlada je nedavno usvojila informaciju Ministarstva rada u vezi sa rješavanjem pitanja beneficiranog staža za još jednu grupu bivših radnika Kombinata aluminijuma (KAP). To bi, kako se navodi u informaciji, državu koštalo dodatnih 30.000 eura.

KAP, kojim je nakon privatizacije od 2005. do 2013. godine gazdovao „Salamon Enterpraise“, kasnije preimenovan u CEAC Holding, otišao je u stečaj u julu 2013, u trenutku kada su dugovi kompanije

imenovani Petar Glomazić i Giuseppe Renga Konkursom je predviđeno da se direktor ove kompanije bira na četiri godine, a kandidat, osim opštih uslova predviđenih Zakonom o radu, mora da ima najmanje VII 1 nivo kvalifikacija, najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima iz iste ili slične djelatnosti, uz obavezno poznavanje engleskog jezika. Prednost će, kako se navodi u konkursu, imati kandidati sa iskustvom iz oblasti vazdušnog saobraćaja, a mogu se prijaviti i strani državljani. Kandidati, osim formalnih dokaza o obrazovanju, radnom iskustvu, zdravstvenoj sposobnosti, te da se protiv njih ne vodi krivičnih postupak, moraju dostaviti prezentaciju vizije dalje strategije razvoja kompanije. Konkurs je otvoren 15 dana. M.Lk.

Slabo interesovanje na tenderu za zakup dva pogona EPCG -

Ponudu poslala samo švajcarska „8B Capital“

NIKŠIĆ – Švajcarska kompanija „8B Capital“ jedina je dostavila ponudu za zakup dva pogona EPCG - Željezare na trećem ovogodišnjem javnom pozivu za zakup Kovačnice i Čeličane. Švajcarci su slali ponude i na dva prethodna neuspješna tendera.

Ta švajcarska kompanija je registrovana u Luganu, a njen zastupnik i ovlašćeni predstavnik Igor Šamiz juče nije prisustvovao otvaranju ponuda u Elektroprivredi.

Prema javnom pozivu, nuđeni su pogoni Kovačnice i Čeličane u zakup, minimum na 15 godina i maksimalno na pola vijeka.

Predviđeno je da minimalna kirija bude 30.000 eura mjesečno, te da je zakupac dužan da u prvih šest mjeseci preuzme najmanje stotinu radnika. U nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji, koja je vlasnik Željezare, prilikom otvaranja ponude utvrđeno da je ponuđač uplatio depozit u iznosu od 30.000 eura na račun EPCG, a komisija je konstatovala i da su ispunjeni ostali kriterijumi traženi javnim pozivom.

U ponudi je „8B Capital“ naveo i da će u prvoj godini uložiti 5,25 miliona eura, te da će u pogonima Željezare pokrenuti proizvodnju za najmanje

pola godine. Do kraja poslovne godine Švajcarci bi uložili i dodatnih 2,5 miliona eura, zakupili bi dio fabrike na 50 godina i u prvih šest mjeseci zaposlili bi 152 radnika.

Planirano je i da se prve godine proizvede 2.000 tona gotove robe mjesečno, a da se narednih godina proizvodnja poveća na 3.500 tona. Plan je i da se naredne godine investira dodatnih 9,1 miliona eura, u trećoj godini još pet miliona, pa još deset.

Ukupno u prvih pet godina potencijalni investitor je najavio da će uložiti više 36 miliona eura.

Miro Vračar iz EPCG kaže

da su ovog ponuđača prihvatili kao ozbiljnog investitora, bez obzira na razne medijske napise. Kazao je i da cijena električne energije koja će biti isporučivana pogonima Željezare nije precizirana, te da će to biti definisano posebnim ugovorom.

U konačnom, u EPCG očekuju da bi ugovor trebao da bude potpisan za mjesec-dva i dodaju da je za očekivati da pogoni Željezare ožive već na jesen. Ponudu Švajcaraca za zakup pogona Željezare razmatraće Odbor direktora EPCG, a ponuda će biti dostavljena i Vladi, kao većinskom vlasniku EPCG.

Minis tar energetike Saša Mujović je prije desetak dana saopštio Pobjedi d a ako ponude na tenderu ne budu kvalitetne ,,ne moramo ni izabrati partnera“. - Tender sam po sebi ne znači da će se proces dovesti do kraja, jer me interesuje isključivo kvalitet ponuda. Smatram da Željezara ima budućnost uz odgovornog i kredibilnog partnera i neću dozvoliti nikakvo srljanje u nove privatizacije i mnogo obećanja bez realizacije. Neću dozvoliti da se dogodi još jedan promašaj samo zbog kratkoročnih poena – poručio je nedavno Mujović. Ra. P.

Do ovakvog problema radnika došlo je, kako se navodi, prvenstveno zbog toga što država beneficirani staž nije redovno uplaćivala, nego pojedinačno radnicima pred odlazak u penziju

iznosili 386 miliona eura. U informaciji MRSS se navodi da je knjigovodstvena vrijednost iznosila 183 miliona, a da je u stečaju prijavljeno 460 miliona eura, od čega je prihvaćeno 360 miliona. Imovinu KAP-a, koja je tada procijenjena na 52,5 miliona eura, početkom 2014. godine kupila je kompanija Uniprom za 25,7 miliona eura, koja je nastavila

proizvodnju aluminijuma do kraja 2022. godine. Do ovakvog problema radnika došlo je, kako se navodi, prvenstveno zbog toga što država beneficirani staž nije redovno uplaćivala, nego pojedinačno radnicima pred odlazak u penziju, a u Ministarstvu rada ocjenjuju da je tome doprinijelo, za njih, sporno tumačenje Zakona o stečaju,

imajući u vidu da su stečajni upravnik i sudija smatrali da radnici u stečaju ne ostvaruju prava i obaveze po osnovu rada, pa samim tim ni na beneficirani staž.

-Usljed ovakvog tumačenja, radnicima su u toku stečaja osporavana potraživanja po ovom osnovu, uprkos činjenici da su nakon pokretanja stečaja nastavili da rade na istim radnim mjestima, kao i prije stečaja, a za koje je bilo propisano da se računa staž sa uvećanim trajanjem. Ovo tumačenje je sporno, iako se oslanja na limitiranu sudsku praksu, iz razloga što Zakon o stečaju nije, niti može da bude propis kojim se uređuju prava i obaveze iz rada, osim u dijelu koji se tiče prekida radnog odnosa po sili zakona usljed stečaja. Važeća i ranija verzija ovog propisa ničim ne upućuje na tumačenje da radnici angažovani u stečaju nemaju puna prava iz rada, pa je vrlo

vjerovatno da su bivši radnici u toku stačaja uskraćeni za prava po ovom osnovu – stoji u informaciji koju je Vlada usvojila.

Ipak, kako se navodi, bivši radnici KAP-a više nemaju zakonsku mogućnost da kroz stečaj namire ta potraživanja, imajući u vidu da je zaključen, te da je postupak namirenja potraživanja povjerilaca okončan. Vlada je do sada na osnovu više zaključaka uplaćivala ova sredstva kako bi se radnici mogli penzionisati, pa je iz Ministarstva rada procijenjeno da je na osnovu ranije uspostavljenog mehanizma povezivanja staža preko Fonda PIO opravdano potpisati novi okvirni sporazum o regulisanju međusobnih odnosa po pitanju staža sa predstavnicima bivših radnika KAP-a. Oni bi to pravo, u skladu sa zakonskim izmjenama o PIO, mogli da iskoriste do kraja ove godine. Još tokom martovskih prote-

sta, nakon čega su imali susret sa ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljošajem, predstavnik bivših radnika KAP-a Željko Peruničić je ukazao da je riječ o kompleksnoj proceduri te da se to pitanje mora početi rješavati što prije kako bi do kraja godine uspjeli da ostvare svoja prava. -To je komplikovana procedura, a mi smo se sporazumom svjesno odrekli dijela radnog staža, pristali smo da nam se samo isplati onaj koji nedostaje za penzionisanje – kazao je tada Peruničić dodajući da bi ta procedura mogla da potraje i pola godine.

Izmjene Zakona o PIO kojim bi se omogućilo radnicima metalske i rudarske industrije da se penzionišu sa 25 godina staža ili najmanje 15 godina rada na mjestima sa beneficiranim stažom, predložili su poslanici SNP-a, a poslanici usvojili krajem prošle godine. Peruničić je Pobjedi potvrdio da bi okvirni sporazum predstavnik radnika trebalo da potpiše do kraja sedmice sa Ministarstvom rada, fondovima rada i PIO, te Agencijom za mirno rješavanje sporova koji se odnosi na tridesetak radnika. M.Lk.

Sa otvaranja ponuda

Predviđeno da se direktor bira na četiri godine

Privredna komora predstavila rezultate analize poslovnog ambijenta, komentarisan i Nacrt fiskalne strategije

Razmatraju da li povećanje minimalne zarade može ugasiti pojedine firme

PODGORICA – U Privrednoj komori pozdravljaju smanjenje doprinosa koji će umanjiti troškove rada, saopštila je predsjednica

PKCG Nina Drakić komentarišući Nacrt fiskalne strategije. Ona je na jučerašnjoj prezentaciji Analize poslovnog ambijenta, ocijenila da povećanje minimalne zarade može biti izazovno za kompanije koji imaju više radnika na minimalcu.

-Moramo detaljnije izanalizirati da li će se na ovaj način smanjiti siva zona ili će doći do gašenja nekih kompanija, moramo biti jako pažljivi i obezbijediti održivost javnih finansija, kako ne bismo došli u situaciju da se ponovo povećavaju porezi – ukazala je Drakić dodajući da još čeka da se privrednici izjasne o prijedlogu Vlade koji se odnosi na smanjenje poreza za PIO i povećanje zarada.

PDV u turizmu

Komentarišući planirani jedinstveni PDV od 15 odsto za oblast turizma i ugostiteljstva, Drakić je kazala da je njihov prvi utisak da je stopa visoka, te da će se to odraziti na već nedovoljno visoku konkurentnost turističkog sektora. Upozorila je da će Crna Gora time imati jednu od tri najveće stope u Evropi, ukazujući da je u drugim mediteranskim zemljama ta stopa niža, te da u najbližoj Hrvatskoj iznosi 13 odsto.

-Mi moramo voditi računa da turistički sektor bude konkurentan, dok se ne riješe infrastrukturna pitanja – kazala je Drakić dodajući da će tražiti

Istraživanje PKCG, u kojem je učestvovalo 286 crnogorskih kompanija, pokazalo je da je sveukupno stanje poslovnog ambijenta umjereno nepovoljno

sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem kako bi iznijeli komentare na Nacrt fiskalne strategije.

Ona je navela da je istraživanje PKCG u kojem je učestvovalo 286 crnogorskih kompanija, pokazalo da je sveukupno stanje poslovnog ambijenta umjereno nepovoljno.

Cilj ovog istraživanja, kako je navela Drakić, bilo je utvrđivanje trenutnog stanja poslovne klime, najvećih biznis barijera te očekivanja privrednika u narednoj godini.

Ocjena o poslovnom ambijentu je sa predpandemijskog zadovoljavajućeg nivoa od 3,05 pala na 2,37, što je ujedno i blagi pad u odnosu na prošlu godinu kada su privrednici dali ocjenu 2,41. Istraživanje je pokazalo da su poslovnim ambijentom najmanje zadovoljne kompanije u centralnom dijelu Crne Gore, dok su, prema kategoriji, najmanje zadovoljni predstavnici malih kompanija. -Sve oblasti obuhvaćene upit-

Sa predstavljanja analize

nikom ocijenjene su nižom od zadovoljavajuće srednje ocjene (3) što ukazuje na širok spektar segmenata poslovnog ambijenta koji se mogu unaprijediti. Najnižom ocjenom privrednici su ocijenili pristup finansijama, dok je najbolje ocijenjena oblast javnih nabavki. U odnosu na prethodnu godinu, percepcija privrede ostaje uglavnom nepromijenjena što je reflektovano u manjim odstupanjima prosječnih ocjena po pojedinim oblastima – kazala je Drakić.

Biznis Barijere

Privrednici su, kako je navela, kao najveće biznis barijere identifikovali nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju, nelikvidnost odnosno sporu naplatu potraživanja, neefi-

Guvernerka se susrela sa predstavnicima NLB banke

PODGORICA - Guvernerka

Irena Radović je iskazala je uvjerenje da će NLB banka, u narednom periodu, nastaviti da efikasno podržava inicijativu Centralne banke (CBCG) za smanjenje kamatnih stopa, radi očuvanja životnog standarda građana i podrške ekonomskom razvoju, saopšteno je iz CBCG.

Radović sa saradnicima sastala se sa predsjednikom Upravnog odbora NLB banke Martinom Leberleom i članom Nadzornog odbora ove banke Igorom Macurom.

Na sastanku je razgovarano o rezultatima poslovanja NLB banke, ciljevima i planovima za predstojeći period, poseb-

no u dijelu javne ponude NLB za preuzimanje Addiko Bank AG, Beč. -Guvernerka je upoznala predstavnike NLB banke o postignućima CBCG u usaglašavanju regulative sa pravnom tekovinom Evropske unije, predatom zahtjevu za pridruživanje SEPA, kao i planovima za izmjene i dopu-

kasnu javnu administraciju i visoke fiskalne i parafiskalne namete.

Potpredsjednik PKCG Nikola Vujović je kazao da je privreda ocijenila da su stopa PDV i akcize visoke, te da je stopa poreza na dobit umjereno visoka. Najveće nezadovoljstvo imaju zbog visine naknada javnih izvršitelja, kao i lokalnih taksi. Vujović je naveo da je u oblasti tržišta rada najbolje ocijenjena minimalna zarada, a da se izazovi ogledaju u zakonodavnom okviru, obrazovanju u srednjim stručnim školama, zloupotrebi bolovanja, te usklađenosti ponude kadrova sa odgovarajućim obrazovnim profilima. Kada je riječ o infrastrukturi, najniže su ocijenjeni kvalitet željezničke infrastrukture i aviopovezanost sa 1,28 odnosno 1,72, dok je zadovoljstvo kvalitetom snabdijevanja vodom,

strujom i interneta na nešto višem nivou između 3,24 i 3,6. -U okviru oblasti administracije, najbolje je ocijenjena carinska, dok preovladava utisak da postoji značajan prostor za unapređenje javne administracije u pogledu transparentnosti i efikasnosti. S tim u vezi, većina privrednika smatra da je neophodna reforma javne administracije – istakao je Vujović. Ocjena vladavine prava se nije promijenila u odnosu na prošlu godinu – ocjena je 2,37, dok je najveće nezadovoljstvo zbog sporosti stečajeva, nedovoljnog poštovanja prava intelektualne svojine i efikasnosti pravosudnih organa. To, kako je ukazano na jučerašnjoj konferenciji, značajno ograničava podizanje konkurentnosti i privlačenje stranih investicija. Prosječno vrijeme u kojem kupci izmiruju obaveze kom-

panijama ocijenjeno je najboljom prosječnom ocjenom iz oblasti vladavine prava. Direktor Sektora za istraživanje i analize Miljan Šestović je kazao da su u oblasti digitalizacije najbolje ocijenjeni digitalni servisi finansijskog sektora, dok su sami privrednici u velikoj mjeri zadovoljni svojim nivoom digitalizacije. Ipak, kako je naveo Šestović, najviše prostora za unapređenje ove oblasti privrednici prepoznaju u servisima državnih i lokalnih institucija. Šestović je naveo da privrednici vide dobru šansu u formiranju Garantnog fonda u kontekstu dostupnosti finansijskih sredstava.

-Vrlo niskoj ocjeni (1,78) oblasti pristupa izvorima finansiranja doprinijele su, prema viđenju privrednika, visoke kamatne stope za investicione kredite, lizing i obrtna sredstva, kao i kolaterali, ponuda izvora finansiranja, obimna dokumentacija potrebna za dobijanje kredita, kao i brzina postupka njihovog odobravanja - istakao je Šestović.

Blagi oPtimizam I pored ovakve trenutne analize, privrednici su, kako je navedeno, blago optimistični da bi do kraja godine situacija mogla da se poboljša, što, kako navode, temelje na pozitivnim očekivanjima kada je riječ o sveokupnom poslovanju. Tako, kako je pokazalo istraživanje, nešto manje od dvije trećine ispitanika predviđa rast prometa i dobiti, a trećina broja zaposlenih. Polovina anketiranih privrednika smatra da će porasti lični dohoci.

-Prema očekivanjima privrednika, uslovi za poslovanje 2025. godine će biti bolji od sadašnjih, što pokazuje ocjena (2,95), koja predstavlja zadovoljavajući nivo poslovnog ambijenta –kazao je Šestović.

U strukturu ispitanika 94 odsto činile su mikrokompanije, 5,1 odsto su bile male kompanije, 0,5 odsto srednja i 0,2 odsto velika preduzeća. Najveći udio imale su kompanije stručne, naučne i tehničke djelatnosti 22 odsto, trgovine 19 odsto, građevinarstva 11 odsto, smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti po devet odsto, informisanja i komunikacija sedam odsto, poslovanja nekretninama šest odsto i prerađivačke industrije pet odsto. Privrednici su odgovarali na 107 pitanja u okviru osam oblasti, u kojima su iskazivali ocjene od jedan do pet. m leKoViĆ

ne regulatornog okvira kojim se uređuje bankarsko poslovanje – kaže se u saopštenju. Dodaje se da je na sastanku istaknut značaj nastavka komunikacije i saradnje u pravcu ostvarivanja zajedničkih ciljeva, posebno u dijelu daljeg snaženja bankarskog sistema sa namjerom očuvanja finansijske stabilnosti. r.e.

Sastanak predstavnika CBCG i NLB banke

Na Cetinju održan novi skup podrške Ukrajini

U jedinstvu je moć

CETINJE - Dvije godine i pet mjeseci od početka sveobuhvatne ruske agresije na Ukrajinu, građanke i građani Cetinja zajedno s Ukrajinkama i Ukrajincima, novom protestnom šetnjom pružili su juče podršku toj državi, objavio je Cetinjski list. Glavne poruke s protesta glasile su: ,,The instability of Western world empowers Putin!“ i ,,Unity is true power“. Takođe, okupljeni građani su reagovali na crnogorska društvena i politička dešavanja transparentima: ,,Nikad se ukapelit nećete“, ,,Vučete svoje ralo po kostima mrtvih“, ,,Zlatan je Ibrahimović“ ... Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom, zatim minutom ćutanja odali počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, čime je završen protest.

Građanke i građani Cetinja juče su, novom protestnom šetnjom, još jednom iskazali podršku Ukrajini, nakon ruske agresije na tu državu. Otpjevana je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom

Stručnjak IBM u Kotoru Aleksandar Joksimović ukazuje da svjedočimo tropikalizaciji Jadranskog mora, pratećoj smjeni biodiverziteta, ali i izraženim kolebanjima klime

PODGORICA - Brojni klimatski i biološki indikatori ukazuju da su se obistinile procjene od prije deceniju i po da nas čeka tropikalizacija Jadrana, a time i promjena biodiverziteta, kazao je za Pobjedu naučni savjetnik u Institutu za biologiju mora u Kotoru Aleksandar Joksimović.

Takvu tendenciju, prema njegovim riječima, potvrđuju zabilježene rekordne temperature mora sredinom jula, ne samo kod nas već i u susjedstvu, kao i nalazi invazivnih, tropskih vrsta koje popunjavaju ekološke niše u Jadranu, iako najsjevernijem i do sada najhladnijem dijelu Mediterana.

-Na dva metra dubine, senzori naspram zgrade Instituta su sredinom jula pokazali da su temperature prelazile 29 stepeni, dok je u sujednoj Hrvatskoj, prema podacima DHMZ u Dubrovniku zabilježeno 29,7 stepeni, što je rekord tokom dosadašnjih mjerenja - naveo je Joskimović.

InvazIvne vrste

Da se već događa tropikalizacija Jadrana svjedoči i pojava novih vrsta poput ribe lav, koja je iz Indijskog okeana, preko Crvenog mora došla i do Jadrana.

-Prvi nalaz potvrđen je kod Brača 2019. godine, a kod nas je za protekle dvije godine evidentirano sedam primjeraka što ukazuje da nije više riječ o zalutalim jedinkama, već da je uspostavila populaciju – smatra sagovornik.

Joksimović ističe da je riječ o tropskoj vrsti čijem mrijestu pogoduje visoka temperatura.

-U situaciji kada nema prirodnih neprijatelja, izuzev moguće velikih hobotnica ili nekih vrsta kernji (iako za to nemamo dokaza) riba lav će zauzimati staništa autohtonih vrsta – kaže on.

Ističe da u takvim uslovima jedino ciljani izlov može da utiče na ekspanziju populacije koja se bilježi u nekim drugim morima.

Promjene u moru ne utiču samo na ribe

Ljeto bez maestrala, rekordne temperature vode, te invazivne vrste koje zauzimaju staništa domaćih riba i rakova ukazuju da Jadran nije isti kao prije deceniju i po. Zbog visokih temperatura i pojačanog isparavanja nije isto ni nebo nad Jadranom

- Već smo predložili resornim ministarstvima iz oblasti ekologije i poljoprivrede, odnosno ribarstva da se donese akcioni plan kako bi se stvorili preduslovi da se animiraju ribari i ronioci da je ciljano love. To nalaže oprez, zbog njenih otrovnih bodlji, ali sa druge strane činjenica da ima vrhunsko meso može da bude podsticaj za izlov – kazao je Joksimović.

Pomjeranje

mrIjesta

On je naveo da istraživanja do kojih su došli stručnjaci IBM u Kotoru, dokazuju da se dešava pomjeranje i kolebanje perioda mrijesta nekih vrijednih ekonomskih vrsta, sitne plave ribe – inćuna.

Krajem jula kada bi trebalo da bude „pik“ mrijesta ove vrste, uočen je izostanak, a vjerovatno se dogodio ranije.

-Okidač za mrijest je temperatura vode. Svaka riba se mrijesti pod drugačijim tempraturnim uslovima. Dokazano je da se događa poremećaj, a da li će se neke vrste adaptirati, ili možda mrijestiti više puta, to je za sada nepoznanica. Poznato je da visoke temperature pogoduju upravo tropskim vrstama jer se mrijeste tokom cijele godine – naveo je Joksimović.

Ukazao je da je još jedna inva-

zivna vrsta već uspostavila stanište i gotovo potisnula domaću konkurenciju.

Primjer je plavi rak, poznat i kao plava kraba. Izuzetno podnosi visoke temperature a na nekim lokacijama, poput Solila, je potisnula domaćuzelenu krabu koju je gotovo nemoguće više i primijetiti u plićacima.

-Na nekim djelovima Mediterana plava kraba je prepoznata kao značajna ekonomska vrsta i našla je svoje mjesto u gastronomskoj ponudi, što je odavno slučaj preko Atlantika. U saradnji sa Generalnom ribarskom komisijom za Mediteran (GFCM) predstoje nam ozbiljna istraživanja ekologije, biologije i genetike ove vrste. Hoćemo da je proučimo i na osnovu validnih podataka i

parametara preporučimo kao ustaljenu vrstu pogodnu za ekonomsku ekploataciju, što je jedini vid kontrole njene populacije – ističe Joksimović. Primjer pojave ribe lav ili ekspanzije plave krabe, pribojavaju se stručnjaci, u uslovima visokih tempratura dovešće do postepenog povlačenja

autohtonih vrsta u dublje ili hladnije vode. -Uzmicanje domaćih i povećanje pridošlih vrsta i njihovih populacija uticaće i na „smjenu biodiverziteta“ – smatra Joskimović.

materIjal za oluje

Kaže da se promjene u moru ne reflektuju samo na morske stanovnike. Visoke temperature i velika vlaga u vazduhu pogodan su materijal za nastanak „superćelijskih oluja“ koje su sve češće na Jadranu. Joksimović ukazuje da ono što su nekada bili povremeni „neverini“ lokalnog karaktera, sada pogađaju mnogo širi front, a razlog je što se karakteristični đenovski ciklon na putu ka Jadranu dodatno hrani toplim i vlagom zasićenim vazduhom sa mora što ga ojačava, i za posljedicu ima ekstremne nepogode. -Primijetili ste, svi koji ste bi-

li na moru sredinom jula jednu neobičnu pojavu: izostanak vjetra, karakterističnog maestrala koji duva od 11 do 17 sati sa mora ka kopnu. Kad nema vjetra more se brže grije, voda brže isparava i smanjuje se kiseonik u njoj. Tek je minulih dana sa pojavom vjetra pala temperatura vode – primijetio je sagovornik.

Prema njegovim riječima, može se na nivou nauke polemisati da li su promjene u moru i prirodi uzrok ljudske aktivnosti i emisije ugljendioksida, ili prirodan evolutivni put planete koja se nalazi u interglacijali (interval između dva ledena doba, na što je matematičkim modelima ukazao naučnik Milutin Milanković u svojim proračunima). -U svakom slučaju, promjene već živimo i biće izraženije - zaključuje Joksimović. I. PerIĆ

OBISTINJUJU SE PROCJENE: Aleksandar Joksimović

vasiljević

POTISNULA DOMAĆE VRSTE: Plava kraba na Solilima kod Tivta

PODRŠKA UKRAJINI: Juče na Cetinju

Izvještaj Evropske komisije „Vladavina prava 2024“ prvi put zasebno tretira Crnu Goru

Nezavisnost i etika ostaju izazovi mediji slabi na politički i ekonomski

PODGORICA - Značajna kašnjenja u imenovanjima na visokom nivou u pravosuđu su uticala na pravosudni sistem, a potrebno je i da se imenuje predsjednik Vrhovnog suda, piše u Izvještaju Evropske komisije (EK) „Vladavina prava 2024“ koji je objavljen juče.

EK je istakla i da unapređenje i sprovođenje etičkih i profesionalnih standarda među sudijama i tužiocima - i dalje predstavlja izazov.

INTENZIVNA FAZA

U sažetku Izvještaja se navodi da pravosudni sistem Crne Gore prolazi kroz intenzivnu fazu reformi, koje uključuju donošenje i reviziju opsežnog paketa zakona, usmjerenih na rješavanje sistemskih pitanja nezavisnosti, odgovornosti i nepristranosti u sudstvu i tužilaštvu, te daljem usklađivanju s evropskim i međunarodnim standardima.

Istaknuto je da postoje ozbiljni izazovi u pogledu efektivnosti pravosuđa, gdje se trajanje postupka u upravnim predmetima dodatno produžilo.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, prema mišljenju EK, značajno unaprijedilo svoj rad u proteklim godinama, iako su njegovi ljudski resursi nedovoljni da bi iznijeli takvu opterećenost.

PODGORICA – Crna Gora nema predstavnika na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi. Direktor Ispitnog centra mr Miloš Trivić potvrdio je tu informaciju Pobjedi i kazao da nijesmo bili u mogućnosti da učestvujemo, jer za MO nije bilo kvalifikovanih učenika na Državnom takmičenju.

Istaknuto je da postoje ozbiljni izazovi u pogledu efektivnosti pravosuđa, gdje se trajanje postupka u upravnim predmetima dodatno produžilo. EK je navela u Izvještaju da su rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou stabilni, ali da nedostatak suđenja i konačnih odluka doprinosi percepciji nekažnjivosti

EK je primijetila i da brojne institucije imaju posebne kodekse ponašanja, a da je Vladin kodeks nedjelotvoran, dok se ne usvoji zakon o vladi sa disciplinskim kaznama. Sloboda medija i medijski pluralizam su takođe tretirani u izvještaju „Vladavina prava“. Napominje se da je Crna Gora u junu usvojila sveobuhvatan set medijskih zakona, a pažnja je posvećena i izboru generalnog direktora RTCG, te je navedeno da nijesu poštovane sudske presude. Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je unaprijedila svoje kapacitete za rješavanje pritužbi i poboljšala kvalitet tih odluka, ali nepostojanje sistemskog praćenja njegovih preporuka potkopava efiksanost njegovog rada.

O PRAVOSUĐU...

U cjelini Izvještaja koja je nazvana „Pravosudni sistem“ je navedeno da je nivo percipirane nezavisnosti pravosuđa nizak. Prema istraživanju EK, samo 35 odsto opšte populacije i 28 odsto preduzeća smatraju da je nezavisnost sudova i sudija „prilično ili vrlo dobra“. Kao glavni razlog niskog povjerenja u nezavisnost sudstva, navodi se uplitanje ili pritisak Vlade i političara. U izvještaju se podsjeća da je EK i Venecijanska komisija dala mišljenje da su dosad

važeći zakoni neusklađeni i da je trebalo uskladiti sudije sa Zakonom o državnom tužilaštvu. Nakon urgencija, zakon je usklađen s evropskim standardima.

Kao jedno od ključnih pitanja, Izvještaj EK navodi ulogu ministra pravde ex officio člana Sudskog savjeta sa punim pravom glasa, osim za „disciplinski postupak o odgovornosti sudija“.

Drugi relevantni standard u vezi sa sastavom Sudskog savjeta je da sudije koje biraju njihove kolege moraju da čine makar polovinu članstva.

Kada je Tužilački savjet u pitanju, nacrtom izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu je ojačna nezavisnost TS, a način imenovanja bi umanjio rizik od politizacije.

Istaknuto je i da je nakon dugog perioda političkog zastoja, parlament 27. februara imenovao tri sudije Ustavnog suda, čime se uspostavio kvorum, koji je bio nepotpun od septembra 2022. godine. To je, ističe se u dokumentu, dovelo do kašnjenja u potvrđivanju izbornih rezultata, izazivajući zabrinutost oko uloge temeljnih demokratskih struktura zemlje. Tek krajem 2023. godine parlament je imenovao sedmog sudiju Ustavnog suda, te od tada radi u punom sastavu.

Takođe, EK ističe ponovo da je

jedino preostalo imenovanje na visokom nivou izbor novog predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu na što se čeka od decembra 2020. godine. - Osim toga, mnoga upražnjena radna mjesta sudija i tužilaca tek treba popuniti - ističe se u Izvještaju. Navodi se da je trenutnio 58 upražnjenih sudijskih mjesta i 56 upražnjenih tužilačkih (od 329 mjesta za sudije i 141 za tužioce).

- Prijavljeni su slučajevi nedopuštenog uticaja i javnih napada na tužilaštvo od strane javnosti, kao i komentari vladinih funkcionera, a usmjereni su na pojedine tužioce i državna tužilaštva, što može doprinijeti potkopavanju povjerenja javnosti u pravosuđe - piše u Izvještaju. Napomenuli su da unapređenje i poštovanje etike i profesionalnih standarda među sudijama i tužiocima ostaje izazov.

- Očekuje se da Crna Gora izmijeni disciplinski i etički pravni okvir za sudije i tužioce i jačanje odgovornosti sudija i tužilaca -navedeno je u Izvještaju

KORUPCIJA U JAVNOM SEKTORU

U dijelu nazvanom „Antikorupcijski okvir“ navedeno je da je Agencija za sprečavanje korupcije ključna institucija - Percepcija među stručnja-

cima i poslovnim rukovodiocima je da je nivo korupcije u javnom sektoru visok - piše u Izvještaju.

U Indeksu percepcije korupcije prema transparentnosti za 2023. godinu, navedeno je da Crna Gora ima ocjenu 46/100 i zauzima 63. mjesto u svijetu. Dosadašnji rezultati istraga i krivičnih istraga u slučajevima korupcije na visokom nivou su stabilni, ali nedostatak suđenja i pravosnažnih sudskih odluka doprinosi percepciji nekažnjivosti. - U posljednje dvije godine SDT je promptno postupalo u nekoliko istaknutih slučajeva za koje se čini da ukazuju na duboku infiltraciju korupcije i organizovanog kriminala u državnoj upravi, uključujući i najviše nivoe pravosuđa i organa za sprovođenje zakona - piše u Izvještaju. Navedeno je i da je ASK imala više prijavljenih izvještaja o prihodima i imovin i da je izdala veći broj mišljenja o nespojivosti funkcija i sukoba interesa. Tokom 2023. godine je pokrenula 54 upravna postupka i 1.722 prekršajna. Zbog nespojivosti funkcija i sukoba interesa, u 2023. godini Agencija je izdala 227 mišljenja, što je najveći broj na godišnjem nivou od osnivanja 2016. godine, piše u izvještaju EK. Dodaje se i da je 20 javnih funkcionera podnijelo ostav-

ku zbog nespojivosti funkcija nakon ASK mišljenja. Kada je riječ o finansiranju političkih partija ASK je provjerila 47.485 prijava od dostavljenih 47.663 i izrekla 10 mjera političkim subjektima u vezi sa obustavom ili prenosom sredstava, a pokrenut je prekršajni postupak zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje u 197 predmeta.

MEDIJSKA SCENA JE POLITIZOVANA

Medijska strategija koju je Vlada donijela u oktobru 2023. godine je prva takve vrste i nastoji da unaprijedi slobodu izražavanja i promoviše okru-

Direktor Ispitnog centra saopštio da nijesmo bili u mogućnosti da učestvujemo na takmičenju iz matematike, jer nije

Nemamo đaka na Međunarodnoj olimpijadi

Imamo predstavnike na biolškoj olimpijadi, a u toku je i imamo predstavnike na olimpijadi iz Hemije i Fizike. Direktor Ispitnog centra kaže da su u uveliko u toku pripreme za olimpijadu iz geografi-

je i programiranja. Prošle godine je Crna Gora na Međunarodnoj olimpijadi iz matematike zauzela 96. mjesto, a bilo

- Za Međunarodnu matematičku olimpijadu nije bilo kvalifikovanih učenika na Državnom takmičenju, te samim tim nismo ni bili u mogućnosti da učestvujemo na ovoj olimpijadi…Zaposleni u Ispitnom centru su na kolektivnom godišnjem odmoru. Po povratku ćemo odgovoriti detaljnije i tada ćemo imati rezultate svih takmičenja – kazao je Trivić. Trivić ističe da smo imali predstavnike i osvojenu medalju na Balkanskoj juniorskoj matematičkoj olimpijadi.

tati, ali

su se sa Prirodno-matematičkog fakulteta oglasili i saopštili da nijesu saglasni sa tim. Kazali su da smatraju da su rezultati – zadovoljavajući. Sa PMF-a su tada rekli da, uzimajući u obzir da pripreme za takmičenje počinju nakon

selekcije tima, što je relativno blizu takmičenja, i da ti kandidati prvi put učestvuju, rezultat je zadovoljavajući.

-Već neko vrijeme je Ispitni centar i Prirodno-matematički fakultet izloženi su kritikama da su takmičenja

,,preteška“ i da nastavnici ne žele da šalju učenike. Pri tome se zanemaruje činjenica da su državna takmičenja u zemljama iz okruženja, sa čijim rezultatima na međunarodnom olimpijadama konstantno upoređuju rezultate naših timova, na značajno višem nivou od našeg državnog takmičenja. Ova poređenja su neutemeljena i zbog toga što zemlje iz okruženja imaju mnogo veću populaciju nego Crna Gora, pa samim tim i veći izbor takmičara – rekli su sa PMF-a tada. Ako, navodili su oni tada, uporedimo naše rezultate sa zemljama koje imaju sličnu populaciju kao Crna Gora, poput Luksemburga, vidimo sličnosti.

-U posljednjih sedam godina, Crna Gora ima više osvojenih medalja i pohvala na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi – rekli su oni. Godinama su matematičari u fokusu javnosti. Stručnjaci često polemišu i ukazuju na više problema u ovoj oblasti. Suočavamo se sa deficitom kadra matematičara. Malo ih je u školama, te se na okruglim stolovima polemisalo o tome na koji način treba da se riješe izazovi. Pominjali su ideje da povećaju koeficijente nastavnicima ili uvedu neku drugu vrstu stimulansa, jer se dešava da stručnjaci odlaze iz škola i prihvataju radna mjesta koja su mnogo bolje plaćena. Posljedice toga

su, kako su navodili pojedini stručnjaci, da đaci ne dobijaju adekvatno znanje iz ove nauke. Kako u sistemu nedostaje nastavnika matematike škole su prinuđene da zapošljavaju ,,bilo kakav kadar“, ili makar da je ,,približan“ matematičarima. Ukazivano je do sada u više navrata da u pojedinim školama nastavu iz matematike izvode učitelji, profesori engleskog, ekonomisti, apsolventi, kao i studenti Prirodno-matematičkog fakulteta koji su na drugoj, trećoj godini. Pojedine škole raspisuju čak 15 godina konkurs za prijem nastavnika matematike. Sa PMF su ranije saopštili da smatraju i da je, analizirajući sveukupno stanje u našem

čenja

Uhapšen pripadnik kriminalne organizacije Miloša Medenice poslije više od dvije godine bjekstva

za pravosuđe, ekonomski uticaj

ženje pogodno za slobodno i profesionalno novinarstvo, ističe se u Izvještaju. - Prema Zakonu o medijima, svi mediji, pa tako i onlajn mediji, moraju da budu registrovani i u svom impresumu objave podatke o subjektima koji imaju više od ped odsto vlasništva u medijskim kućama, a javni sektor ne može se oglašavati u medijima koji to nemaju - ističe se u Izvještaju EK. Monitoring medijskog pluralizma za 2024. pokazuje srednji rizik (44 odsto) za transparentnost vlasništva medija. Podaci o svim plaćanjima javnog sektora medijskim kućama, uključujući institucije, su ograničeni.

nije bilo kvalifikovanih olimpijadi

školstvu, vrijeme da svaki prosvjetni djelatnik da svoj maksimum u oblasti svoga rada - nastavnici u učionici, a profesori na fakultetima.

- Da napravimo jaku saradnju za dobrobit i naših učenika i budućih studenata kao i za opšte dobro – rekli su oni tada. Sa PMF-a su tada kazali i da su rezultati na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi, kao i Balkanskoj i Juniorskoj Balkanskoj matematičkoj olimpijadi odlični, naročito od 2017. godine kada su počele aktivne pripreme takmičara za međunarodna takmičenja. -Tako da nam nije jasan ovaj narativ koji se provlači kroz medije u posljednje dvije godine da Crna Gora iz godine

- Crnogorsko medijsko tržište je vrlo malo, pluralno i percipirano kao visoko politizovano. Prihodi od oglašavanja nijesu dovoljni za finansiranje svih medija.

Glavni mehanizam državne podrške medijima je Fond za podsticanje medijskog pluralizma, osnovan 2020. godine, a država izdvaja 0,2 odsto budžeta.

Navedeno je da je 62 odsto registrovanih medija i samo 28 odsto subjekata javnog sektora dostavilo podatke o transparentnosti finansiranja, u odnosu na 37 odsto, odnosno 9 u 2022. godini.

- Generalno, ograničeno tržište oglašavanja utiče na ekonomsku održivost medijskih kuća, ostavljajući ih posebno izloženima političkim i korporativnim interesima - piše u Izvještaju

Medijska samoregulacija je rascjepkana, piše EK, a mediji je smatraju neefikasnom i uglavnom je ograničena na interne ombudsmane u samo nekoliko medija.

U dijelu u kojem se opisuje RTCG i njegova uloga na medijskoj sceni, navedeno je da taj javni emiter ima, uglavnom, uravnoteženu uređivačku politiku, pružajući široki raspon političkih učesnika s mogućnosti iznošenja različitih političkih stavova. Evropska komisija notira i da je u januaru 2023. Osnovni sud u Podgorici poništio imenovanje generalnog direktora RTCG, a tu odluku je potvrdio Viši sud u Podgorici u maju 2023. Međutim, piše u dokumentu, u junu 2023, Savjet je ponovo imenovao istu osobu,

u godinu bilježi loše rezultate. U toku posljednjih šest godina, naši takmičari su, pored brojnih medalja na Balkanskoj i Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi, na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi osvojili dvije srebrne, jednu bronzanu medalju i deset pohvala, a samo osvojiti pohvalu na ovakvom takmičenju je ogroman uspjeh – rekli su oni.

Objasnili su da pripreme učenika za međunarodna takmičenja iz matematike obavlja tim profesora i saradnika sa Prirodno-matematičkog fakulteta, koji sklapaju ugovor sa Ispitnim centrom Crne Gore, na zahtjev Ispitnog centra. Takmičari, u dogovoru sa profesorima, drže časove uživo, i dobijaju zadatke za samostalan rad.

-Naglasićemo i da, iz direktnog kontakta sa takmičarima u posljednjih sedam godina,

što je izazvalo snažnu javnu kritiku i istragu koju je tužilaštvo pokrenulo zbog zloupotrebe položaja pojedinih članova Savjeta ali i menadžmenta. U aprilu 2024, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je još jednom odluku Savjeta RTCG, na koju se Savjet žalio Višem sudu. Istaknuto je u izvještaju da su lokalni javni emiteri posebno izloženi riziku od političkog i ekonomskog pritiska, budući da mnoge lokalne javne televizije ostaju direktno pod uticajem i finansijskim nadzorom lokalnih vlasti. Novinari nijesu bili pošteđeni od različitih vidova nasilja. Od 1. januara do 31. maja 2023. policija je evidentirala pet slučajeva nasilja nad novinarima, od kojih je jedan tužilaštvo okvalifikovalo kao kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

Platforma Savjeta Europe za unapređenje zaštite i sigurnost novinara bilježi devet aktivnih dojava koje se odnose na uznemiravanje i zastrašivanje novinara, napade na fizičku sigurnost i integritet novinara.

Crna Gora je odgovorila na šest od ovih upozorenja. Projekat „Mapiranje slobode medija“ registrirovao je tri dojave u Crnoj Gori u 2023. godini, sve se odnose na zastrašivanje i prijetnje. Istaknuto je i da Crna Gora nema posebno važeće zakonodavstvo koje se bavi strateškim tužbama protiv učestvovanja javnosti (SLAPP). - Nije bilo značajnijih slučajeva SLAPP-a protiv medijskih kuća ili novinara posljednjih godina - piše u Izvještaju Evropske komisije.

J.MARTINOVIĆ

primjećujemo da se dešavalo da se isti ti takmičari negativno tretiraju u školi od strane istih nastavnika koji su se kitili njihovim uspjesima na takmičenjima – kazali su sa PMF-a. Istakli su i da se sa pripremom za počinje par mjeseci prije samih takmičenja, i država bi morala uložiti sredstva da se taj proces odvija u toku čitave školske godine. -Drugi problem, mnogo bitniji, jeste to što nerijetko đaci na državno takmičenje dolaze nespremni, jer sa njima niko nije radio, niti ih uputio u literaturu za pripremu. Problem je i što, na državnom nivou, svi naši učenici, ne samo takmičari koji bi trebalo da budu najbolji u svojoj oblasti, imaju problem sa usvajanjem osnovnih znanja, i što se taj problem pokušava riješiti snižavanjem kriterijuma, umjesto boljom edukacijom –navode sa PMF-a. N. ĐURĐEVAC

Odnos SDT-a prema Nikoli Raičeviću ukazuje da bi mogao biti svjedok saradnik

PODGORICA - Crnogorski državljanin Nikola Raičević uhapšen je juče nakon više od dvije godine bjekstva. Raičeviću se sudi kao članu kriminalne organizacije na čijem čelu je Miloš Medenica

Za Raičevićem je bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

Akciju hapšenja Raičevića sproveli su službenici Sektora za borbu protiv kriminala, NCB Interpola Podgorica (FAST tim) i Odjeljenja bezbjednosti Tivat.

Raičević je u aprilu 2022. godine izbjegao hapšenje, a u međuvremenu ostali pripadnici kriminalne organizacije Miloša Medenice, među kojima se našla i nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, optuženi su i protiv njih je u toku sudski postupak pred Višim sudom. Interesantno je da se Raičević ne nalazi na ovoj optužnici SDT-a koji je još u fazi istrage protiv njega obustavio postupak sa pojašnjenjem da će se krivični proces nastaviti kada ovaj okrivljeni bude uhapšen. Iz ovog pojašnjenja SDT-a može se zaključiti da je Raičević mogući kandidat za svjedoka saradnika u ovom predmetu.

Raičević je juče nakon hapšenja odmah doveden u SDT, a ukoliko sa njim ne bude postignut dogovor danas u 18 časova biće sproveden u podgorički Viši sud gdje će se razmatrati prijedlog da mu se odredi pritvor.

Raičević se sumnjiči da je zajedno sa Markom Vučinićem i Milošem Medenicom posredovao u dogovaranju mita od 590.600 eura za nekadašnju predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu.

Ovaj iznos su Vasilije Petrović, sin vlasnika kompanije ,,Cijevna komerc“ i Bojan i Marko Popović, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik ,,Fab petrola“, pristali da daju za pozitivne ishode bez obzira na činjenično stanje u sudskim procesima koje su kompanije „Fab lajv“ i „Cijevna komerc“ vodile protiv kompanija ,,Gugi komerc“ i ,,Omorika“. - Marko Vučinić i Nikola Raičević sa umišljajem su posredovali davanju mita, dok je Miloš Medenica neposredno službenom licu (Vesna Medenica) obećao mito ukoliko korišćenjem svog službenog

položaja posreduje da se izvrši neka službena radnja –navodi se u naredbi za istragu. Sa druge strane, Popovići su pristali da plate Vučiniću i Raičeviću 181.000 eura i još 9.600 eura u gotovom novcu. Pošto je Miloš Medenica obavijestio majku da je 23. aprila 2020. godine zaključen fiktivni predugovor o kupoprodaji navedenih nekretnina između kompanije „Fab lajv“ i Nikole Raičevića, bivša predsjednica Vrhovnog suda i članica sudskog savjeta je održala svoj dio dogovora i, kako navode iz Tužilaštva, isposlovala da Vrhovni sud 6. maja 2020. godine donese odluku Rev.Ip.br 33/20 u korist kompanje „Fab lajv“.

Dvije sedmice kasnije, Bojan Popović je predao Raičeviću 9.600 eura, dok je gotovinu od prodaje nekretnina isplatio Milošu Medenici, Marku Vučiniću i Nikoli Raičeviću.

Po istom scenariju, Vučinić i Raičević su ponudili Vasiliju Petroviću da mu ,,pomognu“ da firma njegovog oca ,,Cijevna komerc“ dobije u postupku revizije kompaniju „Omorika“ bez obzira na činjenično stanje.

Za ovu uslugu Vasilije Petrović je pristao da plati 400.000 eura.

Pošto je Miloš Medenica o postignutom dogovoru sa Petrovićem obavijestio majku Vesnu Medenicu, ona se ,,obavezala da će u predmetnom postupku kao predsjednica Vrhovnog suda i članica sudskog savjeta Crne Gore posredovati da se u predmetnom postupku donese odluka u korist kompanije Cijevna komerc“.

Vasilije Petrović je, prema navodima naredbe za istragu, 8. maja i 14. juna 2020. godine predao Raičeviću ukupno 100.000 eura, dok je dogovo-

reno da se ostatak mita preda nakon donošenja odluke po reviziji. Na optužnici SDT-a, pored Miloša i njegove majke Vesne Medenice, Vučinića, Petrovića i braće Popović su i Darko Lalović, Milorad Medenica, Luka Bakoč, Petar Milutinović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević, Marjan Bevenja, Stevan Karanikić, Goran Jovanović i ,,Kopad kompani“ iz Nikšića... Suspendovanoj sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović- Milosavljević se za zloupotrebu službenog položaja zajedno sa Vesnom Medenicom sudi u odvojenom postupku.

Pripadnici ove kriminalne organizacije se terete za krijučarenje cigareta, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. Prva uhapšena u ovom predmetu je Vesna Medenica. Njoj su 27. aprila 2022. godine stavljene lisice na ruke na podgoričkom aerodromu odakle je planirala da otputuje za Beograd.

Hapšenje Vesne Medenice uslijedilo je nakon što su istražitelji došli do transkripata skinutih sa aplikacije ,,Skaj“ koje je crnogorskoj policiji dostavio Europol. U tim dokumentima, kako je objavio portal Libertas, Miloš Medenica sa policajcem Darkom Lalovićem priča o kriminalnim radnjama i saopštava da je o tome upoznata njegova majka Vesna i da od nje može očekivati zaštitu. B. R.

Privođenje Miloša Medenice

Saobraćajna nesreća u Bijeloj

Poginuo mladić

HERCEG NOVI – Dvadeset dvogodišnji S. V. iz Herceg Novog poginuo je u saobraćajnoj nesreći u Bijeloj. Iz Odjeljenja bez bjednosti

Herceg Novi portalu RTHN saopšteno je da je u udesu, koji se dogodio juče oko 3.15 časova, učestvovalo vozilo „audi“, hercegnovskih tablica, koje se

U Budvi uhapšen srpski državljanin

kretalo iz pravca Kamenara prema Herceg Novom. Iz za sada neutvrđenih razloga, vozilo je udarilo o potporni zid pasarele, odnosno uvodni dio sa stepeništem i vozač je odmah stradao. S. V. je bio sam u vozilu. C. H.

Za tri dana počinio 12 krađa

BUDVA - Državljanin Srbije B. N. (47) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio ukupno 12 krađa na plažama u Budvi, saopštili su iz Uprave policije.

- On je, kako se sumnja, u periodu od 19. do 23. jula na pla-

žama u Budvi izvršio ukupno 12 krađa na štetu 15 lica – domaćih i stranih turista, kojom prilikom je otuđio mobilne telefone i novac - naveli su iz policije.

Policijski službenici su, dodaje se, uspjeli da pronađu odre-

Policija identifikovala osumnjičenog za izazivanje opšte opasnosti

Ivanoviću prijava zbog požara na brdu Gorica

PODGORICA – Protiv

Podgoričanina Dragana Ivanovića (45) biće podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je u noći između utorka i srijede ispaljivanjem vatrometa izazvao požar na brdu Gorica, koji su vatrogasci gasili cijelu noć. Njemu se na teret stavlja krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.

-Podgorička policija je oko 21.10 časova obaviještena da je došlo do požara na brdu Gorica. Preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica došli su do saznanja da je požar najvjerovatnije nastao od izvođenja vatrometa. Obilaskom terena u Ulici Ludviga Kube u dvori-

štu jedne porodične kuće pronađena je kutija kao ostatak ispaljenog vatrometa, te je od lica D. I. (45), za kojeg se sumnja da je ispalio vatromet, prikupljeno obavještenje na date okolnosti. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je kvalifikovao krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, te će protiv D. I. biti podnijeta krivična prijava u redovnom postupku, saopšteno je iz policije. Podsjećamo, preksinoć oko 21 sat na Gorici je izbio veliki požar. Vatra je brzo zahvatila sjevernu stranu brda, odnosno pojas između Zagoriča i pruge, iznad Ulice Ludviga Kube, a gašenje požara otežavao je vjetar. A. R.

đeni dio ukradenih stvari koje su vraćene vlasnicima.

- B. N. će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Kotoru na dalju nadležnost i postupanje – naveli su iz policije.

A. R.

Beranska policija podnijela krivičnu prijavu protiv trojice sugrađana

Bivši vlasnik Atlas grupe iz Uprave za izvršenje krivičnih „prošetao“ do kozmetičko-frizerskog salona u „Profesorskoj

Iz Višeg suda potvrdili da je Knežević bio frizera, ali ne da se

BERANE - Protiv F. S. (21), Š. B. (23) i jednog maloljetnog lica (15) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su 16. jula nasilno pokušali da uđu u salu za hospitalizaciju pacijenata i tom prilikom oštetili vrata Kliničko-bolničkog centra Berane.

- Naime, sumnja se da su F. S. (21), Š. B. (23) i jedno maloljetno lice staro 15 godina izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret na način što su 16. jula, nakon svađe sa licima koja su primljena na ukazivanje ljekarske pomoći nakon fizičkog sukoba više lica u naselju Riversajd u Beranama, u hodniku ove zdravstvene ustanove, nasilno pokušali da uđu u salu za hospitalizaciju pacijenata - saopšteno je iz Uprave policije.

Tom su prilikom, dodaje se, ova tri lica udarala nogama i metalnim cijevima u vrata dvije prostorije i polomili ih. A. R.

PODGORICA – Bivši vlasnik Atlas grupe Duško Knežević, koji se nalazi u pritvoru od 30. aprila, kada je iz Velike Britanije nakon skoro pet godina bjekstva izručen Crnoj Gori, 19. jula u pratnji zatvorskih čuvara posjetio je frizersko-kozmetički salon „Jelena“ na Bulevaru Džordža Vašingtona, gdje mu je, kako nam je saopšteno iz Višeg suda, rađen „medicinski tretman“. Prema saznanjima Pobjede, Knežević je bio u jednom vozilu sa zatvorskim policajcima, dok su dva vozila bila angažovana kao pratnja. Nešto prije 11 sati Knežević je ušao sa dvorišne strane zgrade u salon, a neposredno prije njegovog dolaska stigao je vlasnik modnog studija Zoran. Stanarka zgrade ispričala je da je vidjela Kneževića u pratnji policije kako ulazi u salon, a svega petnaestak minuta ranije poznatog podgoričkog frizera. -Bilo mi je nevjerovatno da dovode čovjeka iz zatvora da se šiša u zgradi koja se nalazi u najfrekventnijem dijelu grada, da iz Spuža dolaze u „Profesorsku zgradu“ da ga ošišaju. Kasnije sam komentarisala sa komšijama koji su vidjeli isto što i ja - ispričala je Pobjedina sagovornica.

PRAVILNIK

Pobjeda je pitala Upravu za izvršenje krivičnih sankcija da li je Duško Knežević napuštao pritvorske prostorije, ali su nas uputili na Viši sud.

-Prema pritvorenom licu D. K., kao i prema svim licima kojima je određen pritvor, postupa se u skladu sa odredbama Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora, naveli su iz UIKS-a. Oni su se pozvali na član 74 Pravilnika, prema kojem se pri-

tvoreno lice može privremeno izvesti iz zatvora samo po nalogu sudije za istragu ili predsjednika vijeća. -U slučaju određenih potreba pritvorenih lica, a koje nijesu regulisane Pravilnikom o bližem načinu izvršavanja pritvora, isti se obraćaju nadležnom sudiji. Imajući u vidu sve navedeno, ukazujemo da je za dobijanje bližih podataka o pojedinim licima kojima je određen pritvor potrebno obratiti se nadležnom sudiji ili predsjedniku vijeća - naveli su iz Službe za odnose s javnošću UIKS-a. Iz Višeg suda su potvrdili da je Knežević u jutarnjim satima izašao iz UIKS-a, ali ne kako bi iskoristio frizerske usluge, već „medicinski tretman“. -Nije istina da je okrivljeni D. K. 19. jula u jutarnjim satima napustio Upravu za izvršenje krivičnih sankcija kako bi iskoristio frizerske usluge, niti takva praksa postoji. Naime, na osnovu izvještaja i preporuke ljekara specijaliste od 11. jula 2024. godine, koji eg-

zistira u spisima, imenovanom okrivljenom je odobren medicinski tretman, koji se izvršava u salonu u kojem je odobren, dakle, isključivo iz zdravstvenih razloga, na osnovu medicinske dokumentacije - navodi se u odgovorima iz Višeg suda. Iz suda nijesu odgovorili ko je odobrio posjetu kozmetičko-frizerskom salonu.

BEZBJEDNA „ŠETNJA“

Pobjeda je dobila odgovor na pitanje da li je ovakvom „šetnjom“ dovedena u opasnost bezbjednost građana koji stanuju u zgradi gdje je ovaj pritvorenik bio i prolaznika, s obzirom na činjenicu da je više puta medijima saopštavano da mu je život u opasnosti. -D. K. je sproveden od strane službenika UIKS-a, u skladu sa pravilima UIKS-a, te ni na koji način ovom radnjom nije dovedena u pitanje bezbjednost građana.

Knežević je posljednjeg dana aprila posebnim letom stigao iz Londona u Podgoricu uz, ka-

Usvojen zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je Vrhovno državno tužilaštvo podiglo protiv rješenja Višeg i Apelacionog suda

PODGORICA - Vrhovni sud donio je odluku da su krivično vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici i Vijeće Apelacionog suda nezakonito utvrdili da nema mjesta optužbi SDT-a, nakon što su prošle godine obustavili postupak protiv okrivljenih članova kavač-

kog klana Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana i Milana Vujotića za pokušaj ubistva Jovana Vukotića -Zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je Vrhovno državno tužilaštvo podiglo protiv rješenja Višeg i Apelacionog suda u predmetu protiv okrivljenog R. Z. i drugih zbog krivičnog

djela – stvaranje kriminalne organizacije usvojen je odlukom Vrhovnog suda Crne Gore, kojom je utvrđeno da su Viši i Apelacioni sud povrijedili zakon u korist okrivljenih, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva. Vrhovno državno tužilaštvo je, objašnjavaju, zbog bitne

povrede odredaba krivičnog postupka i Zakonika o krivičnom postupku podiglo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda u Podgorici od 9. oktobra 2023. godine kojim je, u postupku kontrole zakonitosti i opravdanosti optužnice Specijalnog državnog

tužilaštva, odlučeno da nema mjesta optužbi protiv tri pripadnika organizovane kriminalne grupe Radoja Zvicera, Milana Vujotića i Slobodana Kašćelana da su 2020. godine, kao saizvršioci, izvršili krivično djelo – ubistvo u pokušaju, na štetu pripadnika druge organizovane krimi-

nalne grupe, sada pokojnog Jovana Vukotića. Rješenjem Višeg suda obustavljen je krivični postupak protiv trojice okrivljenih. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut je i protiv odluke Apelacionog suda da se, kao neosnovana, odbije žalba Specijalnog državnog tu-

krivičnih sankcija

„Profesorskoj zgradi“

potvrdili bio kod se šiša

ko su tada naveli iz Uprave policije, visok stepen mjera bezbjednosti.

Crnogorske vlasti su ga tražile radi vođenja više krivičnih postupaka zbog sumnje da je počinio zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju putem podstrekavanja, zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem podstrekavanja, stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Bivši direktor Atlas grupe je u više slučajeva optužen da je ili prevario klijente vlastite banke ili zloupotrijebio položaj u sadejstvu sa nižerangiranim službenicima, počev od slučaja Kaspia (15,2 miliona eura u dvije potvrđene optužnice), Global Carbon (1,9 miliona eura), afere „Aerodromi“ - tri miliona eura nevraćenog depozita koji je ta državna kompanija položila u Kneževićevu banku...

OPTUŽBE

Osim toga, Specijalno državno tužilaštvo je podiglo optužnice i u slučajevima koji su u jav-

žilaštva i porodice pokojnog Vukotića.

-Usvajanjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti, Vrhovni sud potvrdio je stav Vrhovnog državnog tužilaštva da su donijetim odlukama Viši i Apelacioni sud bitno povrijedili odredbe krivičnog postupka iz Zakonika o krivičnom postupku i u korist okrivljenih povrijedili zakon. Zahtjev za zaštitu zakonitosti, u skladu sa zakonom, Vrhovno državno tužilaštvo podiže protiv pravosnažnih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pra-

nosti poznati kao E-comerc, Vujošević (VDT) i Milošević (CBCG). U slučaju E-comerc

Knežević se sa još sedam osoba tereti da je preko kriminalne organizacije koja se bavila pranjem novca, utaje poreza i doprinosa crnogorski budžet oštetio prema proračunima SDT-a za - 57 miliona eura. Knežević je 2019. godine volšebno izbjegao hapšenje, napustio Crnu Goru i preselio se u Veliku Britaniju, čije državljanstvo ima.

Za njim je iste godine raspisana prvo nacionalna, potom i Interpolova potjernica. Knežević je iz Londona, ali i preko svojih advokata, tvrdio da se radi o političkom progonu, motivisanim aferom ,,Koverta“, čuvenim snimkom na kojem se vidi kako Knežević daje kovertu sa novcem visokom funkcioneru DPS-a, tadašnjem generalnom sekretaru Mila Đukanovića i bivšem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Migu Stijepoviću

Na osnovu tog kompromitujućeg snimka, Knežević je – uz punu podršku dijela tadašnje opozicije - izgradio aferu „Koverta“, narativ o sebi kao političkom izgnaniku, a ne bjeguncu od zatvora.

Knežević je bio uvjeren da mu dolaskom u Crnu Goru neće biti određen pritvor, pa je 18. juna poručio da neće dati dokaze koje je obećavao sve dok je u spuškom zatvoru.

U ekskluzivnom intervjuu za TVCG iz spuškog zatvora pričao je o uslovima i svakodnevici.

- Rano se budim, oko 6, 7 sati... Uradim na krevetu trbušnjake onako da se malo zagrijem, umijem se i uzmem jedan mokar peškir da se istuširam tim mokrim peškirom. Uzmem neku pomorandžu, oljuštim, skuvam sebi kafu, ne uzimam doručak i onda počnem da radim i pišem nešto - kazao je Knežević.

Na pitanje novinara od koga mu je ugrožena bezbjednost, kao što tvrdi njegova odbrana, Knežević je kazao da to ne zna.

- Mi tri godine tražimo procjenu bezbjednosti, i ja i niko neće da nam da procjenu bezbjednosti. Moj advokat iz Londona, on je dolazio tu nekoliko puta, insistirao je s tom procjenom bezbjednosti. Oni sve misle da ću to da iskoristim protiv Crne Gore, najviše za arbitražni postupak - istakao je on.

A. RAIČKOVIĆ

vosnažnim odlukama ako je povrijeđen zakon - naveli su iz Vrhovnog državnog tužilaštva. Zvicer, Vujotić i Kašćelan optužnicom SDT-a terete se da su 21. oktobra 2020. godine u Kotoru naredili Petru Mujoviću da ubije Jovana Vukotića ispred zgrade policijske stanice u Kotoru. Mujović je uhapšen ispred policije, gdje je Vukotić zajedno sa obezbjeđenjem priveden na informativni razgovor. On je zbog nedozvoljenog držanja oružja pravosnažno osuđen na pet mjeseci zatvora. A. R.

Uhapšen šesnaestogodišnjak

Maloljetnika terete za silovanje maloljetnice

BUDVA - Pripadnici budvanske policije uhapsili su šesnaestogodišnjaka zbog sumnje da je silovao stranu državljanku. Kako je saopšteno iz Uprave policije, takođe se radi o maloljetnici. - Šesnaestogodišnji osumnjičeni će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost - saopšteno je iz Uprave policije. A. R.

Viši sud naložio da se otklone nedostaci u postupku istrage protiv optuženog za šverc 743 kilograma kokaina zaplijenjenog u Roterdamu

SDT-u vraćena optužnica protiv Igora Božovića

Viši sud vratio je Specijalnom tužilaštvu optužnicu protiv Igora Božovića kako bi pribavilo izričitu naknadnu saglasnost nadležnih organa Portugala da se ovaj optuženi može u Crnoj Gori krivično goniti za učešće u švercu 743 kilograma kokaina, koji je zaplijenjen u avgustu 2020. godine u holandskoj luci Roterdam.

Ukoliko SDT ne otkloni ovaj propust, preostaje da se optužnica protiv Božovića odbaci usljed okolnosti koje privremeno sprečavaju njegovo krivično gonjenje, a kako je to predložila odbrana ovog okrivljenog na ročištu za kontrolu dokaza.

Advokat Marko Radović je tada predočio sudu da je Specijalno državno tužilaštvo protiv Božovića pokrenulo istragu uprkos zabrani krivičnog gonjenja od strane nadležnih organa Portugala, koji su ovog okrivljenog izručili Crnoj Gori samo kako bi prisustvovao postupku po optužnici iz 2017. godine.

Dokazi protiv Božovića po ovoj optužnici prikupljeni su u istrazi drugog predmeta za isti životni događaj (zapljena 743 kilograma kokaina u Roterdamu), gdje su optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević. Optužnica protiv ovih okrivljenih je potvrđena 9. maja.

Advokat Radović je podsjetio da je u rješenju o izručenju decidno navedeno da se Božoviću ne može suditi za bilo koje drugo krivično djelo koje je učinjeno prije odluke o izručenju. No bez obzira na tu zabranu, kako je kazao, Specijalno tužilaštvo je gonilo Božovića, o čemu svjedoči naredba o pokretanju istrage, a koja egzistira u ovom predmetu.

On je sudu predao pravosnažnu odluku Osnovnog suda u Podgorici iz 2018. godine iz koje decidno proizilazi da svi dokazi koji su pribavljeni u odnosu na lice koje se izruči Crnoj Gori, a nije se odreklo načela specijaliteta ne mogu se tretirati kao valjani ako su pribavljeni u vrije-

me zabrane krivičnog gonjenja. Radović je pojasnio da je irelevantno što saglasnost u ovom predmetu postoji jer nije dobijena u vrijeme otvaranja istrage. -SDT tada nije imalo saglasnost Portugala, a naknadno data saglasnost ne može se cijeniti kao valjana – kazao je advokat Radović.

On je tada zatražio od vanraspravnog vijeća Višeg suda „da dodatno otvori oči kada je u pitanju ovaj slučaj jer se u konkretnom slučaju ne radi o omašci ili grešci SDT-a, već o suštinskom propustu“. Ponoviću da je optužnica zasnovana na dokazima koji su pribavljeni u vrijeme zabrane krivičnog progona Igora Božovića. Prikupljeni dokazi u ovom predmetu moraju za posljedicu imati njihovu pravnu nevaljanost. Saglasnost koja se nalazi u spisima predmeta može da djeluje za ubuduće, ali ne i za ono što je rađeno – zaključio je tada advokat Radović, a što je sud i prihvatio.

OPTUŽNICA

Specijalno tužilaštvo tereti Zvicera da je krajem juna 2020. godine na kriptovanoj aplikaciji SKY ECC formirao čat grupu sa Kneževićem, Kašćelanom, Vujotićem i Božovićem i obavijestio ih da je u Južnoj Americi dogovorio nabavku i prekomorski transport iz Ekvadora u Evropu 743 kilograma koka-

ina, upakovanog u 1.080 paketa sa bananama po nabavnoj cijeni od 5.000 američkih dolara po kilogramu.

Zvicer, prema navodima optužnice, saradnike obavještava i da prekookeanski brod sa tovarom droge, za čiju kupovinu su zajednički obezbijedili 1.455.000 eura, kreće iz Ekvadora 17. jula 2020. godine. On ih, takođe, izvještava o pomorskim rutama kretanja prekookeanskog broda sa kupljenim kokainom, o izgledu kartonskih paketa u kojima je droga bila sa bananama. Zvicer preko „Skaj“ aplikacije obavještava saradnike da njemu od ukupne količine kokaina pripada 45 kilograma, Vujotiću 25, Kneževiću 20, a Kašćelanu i Božoviću po 10 kilograma kokaina.

Nakon što je brod sa kokainom uplovio u luku Roterdam 4. avgusta 2020. godine, Zvicer šalje obavijest da se cjelokupna isporuka kokaina od 743 kilograma nalazi u kontejneru oznake T. Nakon što je kontejner sa prekookeanskog broda „C. S. D.“ pretovaren u kamion sa poluprikolicom kojim je upravljao pripadnik kriminalne organizacije iz Holandije, drogu je zaplijenila tamošnja policija.

Kako se navodi u optužnom aktu, Zvicer grupu obavještava i o zapljeni droge šaljući im dvije slikovne poruke sa fotografijama, od kojih je na jednoj vid-

ljiv novinski tekst i izgled zaplijenjenog kokaina, a na drugoj novinski tekst o zapljeni 743 kilograma kokaina, a koji su objavljeni na holandskim portalima.

Božović, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, slovi za visokopozicioniranog pripadnika kavačkog klana.

On je još za vrijeme izdržavanja zatvorske kazne za šverc kokaina iz Južne Amerike u Španiju optužen da je sa Slobodanom Kašćelanom 2010. godine oformio kriminalnu grupu kavački klan koja je dilovala drogu, reketirala, prala novac, zelenašila... Međutim, nakon što je u ljeto 2017. godine pušten iz zatvora, on je slobodno otišao kući budući da Specijalno državno tužilaštvo nije tražilo da mu se pritvor odredi pritvor.

Božović i njegov sin Vladimir uhapšeni su tek u aprilu 2021. u Portugalu, a u julu iste godine izručeni su Crnoj Gori.

Zbog svog uticaja u kavačkom klanu, Božović „nije imao mira“ ni u vrijeme robijanja u Spužu, gdje se takođe među zatvorenicima vodio rat dva zavađena kotorska klana.

Zbog toga ga je u julu 2016. godine u zatvorskom hodniku, po licu i rukama, vrelim uljem polio drugi zatvorenik Jovan Jovanović, inače blizak suparničkom škaljarskom klanu. B. R.

Sa privođenja

Nikšić: Rukovoditeljka izrade PUP-a Mirjana Nikolić kaže da se taj planski dokument u potpunosti uklapa sa državnim

Investitori nijesu imali zahtjeve, ucrtane solarne elektrane na 20 lokacija

Put od Nikšića prema Čevu biće građen prema Papratima i Budošu, jer je oko 12 miliona jeftinije i za oko osam kilometara kraće od alternativnih varijanti. Dugo planirani Jonski put jednim dijelom prolaziće kroz nikšićku opštinu i to preko Grahova i Bijele Gore – kazala je Nikolić

NIKŠIĆ – Prostorno-urbanistički plan Nikšića usaglašen je s planom koji je pripremljen na državnom nivou. Naš grad nije atraktivan za gradnju kao pojedini gradovi na primorju ili Žabljak ili Kolašin pa nijesmo imali posebnih zahtjeva od investitora –kaže rukovoditeljka izrade tog planskog dokumenta Mirjana Nikolić.

Ona dodaje da su Prostorno-urabinističkim planom predviđene 22 lokacije za izgradnju solarnih elektrana.

KAPACITETI

- Tehnika se mijenja, mogućnosti su različite i solarne elektrane su prije dvije godine „ušle na velika vrata“ u Crnu Goru, a prije ih niko nije pominjao. Vlada je izmijenila zakon tako da su dozvoljene i većeg kapaciteta od 10 megavata, iako nijesu predviđene ni jednim planskim doku-

mentom, a opštinama je data mogućnost da predvidi elektrane snage do pet megavata. Na taj način odobren je jedan broj lokacija i s državnog nivoa na teritoriji naše opštine. Sve te lokacije su ušle u prijedlog planskog dokumenta i uglavnom je riječ o većim elektranama i gdje su se vlasnici zemljišta javili na vrijeme i tražili da se tu gradi elektrana - kaže Nikolić. Predviđene su elektrane na Šipačnu, u Muževicama, Vilusima.

Ipak, prema njenim riječima, propisani su uslovi gdje se još mogu graditi solarne elektrane iako nijesu nacrtane. - Propisi predviđaju da se elektrane mogu graditi na prostoru koje je kategorisano kao neplodno, treće i slabije klase, industrijsko zemljište, ako je na određenoj udaljenosti od puta, zaštićenog prirodnog prostora, zaštićenog objekta kulture... Naš prostor nije vrijedan u finan-

U PUP je ucrtan budući „sunčani grad“ koji je planiran nedaleko od Željezare. Prepoznaje i zaštićena područja kao što su Trebjesa, Gornjepoljski vir, Vidov potok, Zabran kralja Nikole

sijskom smislu, a ogroman je i to potvrđuje podatak da na svega pet odsto terirorije živi 95 odsto stanovništva. Kvalitetnih šuma je malo i na tim područjima se neće moći graditi, pa čak ni na lošijim šumama, ali može na kamenjarima, siparima, pa čak iako nijesu već nacrtane elektrane. Naravno, neophodna je i mogućnost priključenja na mrežu, ali to je posebna priča, jer svi znamo i da nam prenosna mreža nije dovoljno razvijena. Zbog toga su se investitori i bazirali na dalekovode Nikšić -Vilusi - Bileća, ali on je nedovoljnog kapaciteta. Međutim, planirano je da se i ta mreža ojača. Prostorni plan koji smo osmislili daje ljudima mogućnost da koriste prostor koji nije do sada korišćen ili je minimalno iskorišćen. Solarne elektrane nijesu nam bile problem, ali jesu kamenolomi i eksploatacija mineralnih sirovina. Imamo

Bera N e: U KBC-u rekonstruisano porodilište sa odsjekom za neonatologiju

Savremeni

buduće

BERANE – U Kliničko bolničkom centru Berane rekonstruisano je porodilište sa odsjekom za neonatologiju. Okončanje posla (građevinski radovi, adaptacija, kupovina nove opreme) vrijednog 90.000 eura je ozvaničio ministar zdravlja dr Vojislav Šimun.

Nakon obilaska novog prostora, Šimun je kazao da ga raduje novi ambijent u kojem će trudnice i porodilje iz Berana i okolnih mjesta moći da dobiju savremene uslove i uslugu na nivou evrop-

skih medicinskih centara. – Kao neko ko je svoj profesionalni rad vezao upravo za oblast ginekologije i akušerstva, posebno me raduje kada vidim da se odjeljenja u kojima na svijet donosimo nove živote unapređuju i dobijaju obrise usluge kakva priliči razvijenim centrima u regionu i šire. Takođe mi je drago i što će medicinsko osoblje, ljekari i sestre, od sada raditi u boljim uslovima i vjerujem dati dodatni kvalitet obavezama koje svakodnevno obavljaju – kazao je Šimun.

Direktor Kliničko bolničkog centra Berane dr Mi -

lorad Magdalinić je zadovoljan napretkom ustanove kojom rukovodi.

– Nakon angio sale i novog polikliničkog dijela, koji su otvoreni u aprilu, novo porodilište biće još jedno u nizu planiranih i završenih ulaganja u ovu zdravstvenu ustanovu– kazao je Magdalinić.

U KBC Berane, radi šest ginekologa, dva ljekara su na specijalizaciji i očekuju dodatno pojačanje njihovim dolaskom.

-Takođe, imamo i pet pedijatara, na supspecijalizaciji iz pulmologije je jedan ljekar, neonatologije dva, dok se iz oblasti dječje kardiolo-

Ukupan broj porođaja u Kliničko bolničkom centru Berane tokom 2023. godine iznosio je 679, dok je u 2024. do sada obavljeno 396

gije usavršava jedan kolega –kazao je Magdalinić. Ukupan broj porođaja u KBC Berane tokom 2023. godine iznosio je 679, dok je u 2024. do sada obavljeno 396.

Pored radova na osavremenjavanju beranskog porodilišta, u ovom kliničko-bolničkom centru završeni su i radovi na muškom bloku hirurškog odjeljenja, čija je vrijednost iznosila oko 40.000 eura. C.G.

Gračanica

Prostornim planom predviđeno je i da se gradi pogon za preradu nusproizvoda životinjeskog porijekla pored Gračanice. Mirjana Nikolić kaže kako je greška to što je kategorisano kao rijeka, jer je to, suštinski, samo devastirano područje, širine na nekim mjestima i 500 metara. - Gračanica i u najvećem vodostaju može da bude široka svega nekoliko metara, što znači da je vrijeme da se taj prostor rekultiviše, naspe i ozeleni – poručuje Nikolić.

takvih 15-ak lokacija, računajući postojeće i moraće se poštovati udaljenost od naselja, kontrolisati buka - kaže Nikolić. Čak se i budući „sunčani grad“ koji je planiran nedaleko od Željezare predviđa, a Nikolićku raduje što će biti izgrađena savremena stambena zgrada za sadašnje stanare naselja Zverinjak. Novi planski dokumenti prepoznali su i zaštićena područja kao što su Trebjesa, Gornjepoljski vir, Vidov potok, Zabran kralja Nikole...

SAOBRAĆAJ

I put od Nikšića prema Čevu je predviđen novim prostornim planom, biće građen prema Papratima i Budošu, jer je oko 12 miliona jeftinija i za oko osam kilometara kraća od alternativnih varijanti, među kojima je i ona preko Bijelih Poljana. Dugo planirani Jonski put jednim dijelom prolaziće kroz nikšićku opštinu i to preko Grahova i Bijele Gore. Nikolićka podsjeća da je svega 70 stanovnika, po posljednjem popisu, živjelo u svim tim selima čiji su stanovnici priželjkivali da se kroz njihov kraj gradi magistralnmi put. R. PEROŠEVIĆ

Mirjana Nikolić

raDOVi kOšTaLi

Juče u KBC Berane

TivaT: Predsjednik opštine i izvršni direktor CEDIS-a o urednom snabdijevanju grada električnom energijom

Rezervni dalekovod mora biti u funkciji za sljedeću sezonu

Trajno rješenje problema je polaganje novih kablova u trup budućeg bulevara Jaz – Tivat a da bi se to realizovalo potrebno je preprojektovati trasu. U međuvremenu, CEDIS će nastojati da aktivira rezervni dalekovod „Gradiošnica – Mažina“ koji je isključila inspekcija 2015. godine zbog ,,divlje“ gradnje u njegovoj blizini

TIVAT – Projektna dokumentacija za bulevar Jaz – Tivat biće dopunjena, odnosno preprojektovana cjelokupna trasa kako bi se u trup te savremene saobraćajnice mogla ugraditi nova elektroenergetska infrastruktura koja će obezbijediti sistemsko napajanje i trajno rješenje za uredno snabdijevanje Tivta električnom energijom.

U međuvremenu, CEDIS će nastojati da za sljedeću sezonu ,,oživi“ rezervni dalekovod „Gradiošnica – Mažina“. To je saopšteno nakon sastanka predsjednika opštine Tivat Željka Komnenovića, izvršnog dirketora CEDIS-a Vladimira Ivanovića, projektanta bulevara Ivana Ševaljevića i predstavnika kompanije „PM Power“ –projekat Porto Montenegro.

UZROK PREKIDA

Tivat je od početka ljeta u više navrata ostajao bez napajanja električnom energijom. Posljednji prekid koji se desio prošle sedmice nastao je, kaže Vladimir Ivanović za Pobjedu, usljed ispada jednog od dva kablovska voda koji služe za napajanje užeg centra grada. - To su dva kabla koja su urađena 1983. i 1984. godine. Oni su ranije dimenzionisani tako da jedan može preuzeti kompletno opterećenje a da drugi služi

kao rezerva. Međutim, tokom prethodne i ove godine došlo je do oštećenja na kablovima, a oštećenja su takva da jedan kabl ne može sam da obezbijedi snabdijevanje Tivta već moraju raditi u paru da bi sistem funkcionisao – kazao je Ivanović. Dodatni problem je, objašnjava, to što gotovo deceniju nije u funkciji dalekovod „Gradiošnica – Mažina“. CEDIS će raditi na njegovom aktiviranju. – Riječ je o dalekovodu koji je služio za rezervno napajanje a koji je isključila elektroenergetska inspekcija 2015. godine zbog nelegalnih objekata koji su izgrađeni u njegovoj blizi-

ni. Ulazimo u adaptaciju dalekovoda u smislu njegovog ponovnog stavljanja u funkciju, kako bi se obezbijedilo pouzdano rezervno napajanje grada, a do početka radova na bulevaru što je sistemsko rješenje problema. Stavljanje tog dalekovoda u funkciju je jedini način da Tivat u sljedeću sezonu uđe sa sigurnijim napajanjem. Da je taj dalekovod u funkciji problem snabdijevanja električnom energijom ne bi postojao – rekao je Ivanović.

NELEGALNI OBJEKTI

Koliko je realno da se dalekovod stavi u funkciju do počet-

ka radova na bulevaru ne zavisi, kaže, samo od CEDIS-a. – Ekipe CEDIS-a su prilikom nedavnog obilaska terena utvrdile da je ispod dalekovoda i u njegovoj blizini i zgrađeno više nelegalnih objekata. Dalekovod je dugačak tri kilometra, a čak dvije trećine, 12 od 20 stubova, ugroženo je nelegalno izgrađenim objektima. Dakle, ono što je do nas, mi ćemo uraditi, ali predstoji da se u posao uključe svi u čijoj je to nadležnosti. Na kraju aktiviranje mora odobriti elektroenergetski inspektor – navodi Ivanović. D. Š.

Bi JELO P OLJE: Uređenje puta Gubavač – Bistrica

BIJELO POLJE - Na lokalnom putu Gubavač – Bistrica počelo je postavljanje prvog sloja asfalta. Sekretar za izgradnju Mensur Hajdarpašić saopštio je Pobjedi da će taj dio posla završiti do petka.

- Posao finansira Uprava za kapitalne investicije. Završetkom ovog posla stanovnici Bistrice će konačno imati uslove da normalno funkcionišu. Po-

red toga u Bistrici se asfaltiraju ulice u nekoliko zaselaka u ukupnoj dužini od 1,3 kilometra što je u sklopu ugovora za radove u pet mjesnih zajednica. Završetak radova očekuje se za desetak dana - saopštiio je Hajdarpašić. On je dodao da je raspisan tender za izvođača radova za postavljanje drugog sloju asfalta na istoj dionici i pristupnih puteva, koji traje do 4. avgusta. B.Č.

C ET i NJE: Montenegro Beer Fest počinje sjutra Za festival piva traži se karta više

CETINJE - Ulaznice za četvrti Montenegro Beer Fest, najveći festival muzike i piva u Crnoj Gori, koji će biti održan na Cetinju 26. i 27. jula, puštene su u prodaju 20. aprila. Organizatori saopštavaju da je interesovanje premašilo očekivanja te da su obezbijedili novi kontingent

Festival će biti održan na Turističkom parkingu na Cetinju. Otvoriće ga legendarna rok grupa Kerber, nakon ko-

Objavljeni rezultati međunarodnog konkursa Opštine za objekat posvećen Mojkovačkoj bici

MOJKOVAC – Opština Mojkovac objavila je rezultate međunarodng konkursa za idejno arhitektonsko rješenje Memorijalnog centra posvećenog Mojkovačkoj bici na lokaciji Bojna njiva. Odlukom žirija, prvu nagradu, u iznosu od 10.000 eura dobio je Jeison Salazar Montoja iz Kolumbije. Izgradnja Memorijalnog cen-

tra planirana je na površine 3.189 kvadratnih metara. Žiri je u obrazloženju odluke naveo da se pobjedničko rješenje izdvojilo prostornom kompozicijom sa puno osjećaja za kontekst i temu. – Vješto postavljanje višeg volumena na dva niža - utopljena u parter, pozicioniranje pristupa i ulaza, jednostavno i efektno zoniranje prostornih

cjelina i dobro proporcionisanje pojedinačnih prostora, ocijenjeni su veoma afirmativno. Rad optimalno koristi pad terena i integriše prilaz, amfiteatar i memorijalni zid, ističući ideju sabirnosti, a dobro pozicioniranje i distribucija forme doprinose utisku neodvojivosti objekta od topografije i ambijenta same lokacije, što je ocijenjeno kao

posebna vrijednost projekta. Središnji kubus naglašene vertikalnosti (toranj, kula), povučen duboko među visoka sta-

bla na lokaciji i postavljen na mjestu ukrštanja dvaju osa –istorijske i enviromentalne, artikuliše višeslojna znače-

jih će nastupiti popularni Buč Kesidi. Prvo veče festivala nastaviće bend Dubioza kolektiv, a zatvoriće ga Voyage. Drugi dan festivala, 27. jula, počeće nastupom crnogorskog izvođača Isaka Šabanovića, dok će nakon njega publika dva sata uživati uz muziku najveće muzičke zvijezde regiona Zdravka Čolića. Nakon njega, očekuje nas nastup grupe Nipple People, koji će svojim spektakularnim nastupom zatvoriti ovogodišnje izdanje festivala. C.G.

nja i funkcije - ,,prag“ sa kojeg se kadrira pejzaž, snažan simbol-biljeg istorijskog događaja, vidikovac sa kojeg je moguće posmatrati okolinu, arhitektonski pandan postojećem spomen-obilježju – obrazloženo je u izvještaju. Druga nagrada (6.000 eura ) dodijeljena je za rješenje koje su sačinili Dejan Miljković, Vida Nedeljković, Jelena Milinković i Luka Rajšić iz Srbije. Treća (1.750 eura) dodijeljena je rješenjima čiji su sutori Furkan Sanli, Bilge Kardelen Bekiroglu i Muge Ozkan iz Turske, te Karlos di Napoli, Bernardo Luna i Martin Gonzalez iz Argentine. Otkuplje je rad (1.500 eura) koji su uradili Agustin Kamiča i Mari An Rajter Zuniga iz Italije. I.R.

TRaSa BULEvaRa BiĆE REPROJEKTOvaNa: Sa sastanka u Tivtu

RaSPiSaN DRUGi TENDER: Radovi na dionici

Završen konkurs za nagradu „Risto Ratković“ i nagradu Ratkovićevih večeri poezije

Žiri odlučuje o djelima 62 autora

BIJELO POLJE - Konkurs za nagradu „Risto Ratković“ i nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina je završen. Konačni rezultati o dobitniku nagrade „Risto Ratković“ biće poznati do kraja avgusta.

- Na konkurs za nagradu „Risto Ratković“ prispjela je 51 knjiga autora iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, s tim što smo jednu knjigu diskvalifikovali jer se radilo o izboru poezije, što nije propisano uslovima konkursa. Dakle, u konkurenciji za Ratkovićevu nagradu je 50 knjiga, a dobitnik će biti poznat do kraja avgusta. Nagrada će dobitniku biti uručena 5. septembra u Kući Rista Ratkovića, u okviru 54. Ratkovićevih večeri poezije - kazao je sekretar žirija Edin Smailović On je naglasio da je na konkurs za nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina prispjelo 11 rukopisa potpisanih šifrom. Odluku o ovom priznanju žiri će donijeti takođe do kraja avgusta, ali će rezultati biti sa-

opšteni na Ratkovićevim večerima poezije, u okviru programa za mlade pjesnike.

- To znači da će biti pozvano pet najboljih mladih autora, a tokom samog programa biće proglašeni dobitnici prve, druge i treće nagrade - kazao je Smailović.

Nagrada „Risto Ratković“ jedna je od najznačajnijih pjesničkih nagrada u regionu i dodjeljuje se za najbolju knjigu poezije između dva festivala u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Takođe, nagrada Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina dodjeljuje se za najbolji pjesnički rukopis pjesnika do 27 godina u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Prošlogodišnja dobitnica nagrade „Risto Ratković“ je Maja Solar, pjesnikinja iz Srbije, za knjigu poezije „A htela sam“, dok je prvu nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina dobila mlada pjesnikinja iz Crne Gore Anđela Bulajić za rukopis „Posljedice gledanja u more“. B. Č.

Muzeji i galerije Podgorice u projektu Kreativne Evrope

Razmjena praksi i povezivanje umjetnika

PODGORICA - U saradnji sa pet renomiranih, evropskih institucija kulture, JU Muzeji i galerije Podgorice učestvovaće kao partner u milionskom projektu Kreativne Evrope „ABC – Arts/ Borders/Communities –The Alphabet of Love“.

Projekat će trajati tri godine, a podrazumijevaće osnaživanje multidisciplinarnih umjetničkih aktivnosti, razmjenu umjetničkih praksi, ali i povezivanje umjetnika iz različitih zemalja. Kao jedan od partnera, JU Muzeji i galerije Podgorice će sprovoditi planirane aktivnosti predviđene projektom, uključujući umjetničke rezidencije, izložbe, kreativne radionice i posjete umjet-

Direktor festivala saksofona „Summer SAXperience“ Milan Savić za Pobjedu o ovogodišnjem izdanju u Herceg Novom

Eminentan muzički i prilika za mlade umjetnike

Neke stvari u našoj profesiji se ne mogu naučiti na času, već iz neposrednog razgovora sa profesorom van nastave, za ručkom. Polaznici tako, pripremajući se za koncert i gledajući pripreme profesora za koncert, stiču iskustvo koje ne dobijaju u redovnom školovanju –istakao je Savić

PODGORICA - Međunarodna ljetnja škola i festival saksofona „Summer SAXperience“ biće deveti put održani od 1. do 11. avgusta u Herceg Novom, u paviljonu Gradske muzike. Škola je otvorena za učenike, studente i hobiste, a profesori su najistaknutiji saksofonisti koji dolaze iz različitih djelova svijeta. Polaznici će imati priliku da nastupe na koncertima u Paviljonu 3. i 10. avgusta.

U okviru ovogodišnjeg „Summer SAXperiencea“ publika će imati priliku da čuje jednog od najboljih italijanskih saksofonista Alesandra Malanjina, prošlogodišnjeg finalistu najprestižnijeg svjetskog takmičenja za saksofonisteAdolf Sax u Dinantu u Belgiji. Sa njim će na koncertu nastu-

piti pijanistkinja Neda Hofman-Sretenović i saksofonista Milan Savić, direktor festivala. Oni će biti i predavači ovogodišnje ljetnje škole. Na repertoaru koncerta će se naći pažljivo odabrane djela, od baroka do savremene muzike. Organizator festivala - Udruženje saksofonista Srbije – ove godine će donirati jedan saksofon učenicima Muzičke škole u Herceg Novom, kako bi najmlađi saksofonisti imali što lakše početke muzičkog školovanja.

PEDAGOGIJA

Oplemenjen iskustvom pohađanja različitih seminara i ljetnjih škola u inostranstvu, a s obzirom na činjenicu da se bavi pedagogijom, Savić je riješio da osnuje ljetnju školu prije devet godina.

- S obzirom na to da se bavim pedagogijom htio sam svojim učenicima da predstavim prednosti pohađanja ovakvih

Trude se da iz Crne Gore svi ponesu lijepe utiske

Prema riječima Milana Savića, profesori koji dolaze na „Summer SAXperience“ festival uglavnom su prvi put u Crnoj Gori.

- Mi se trudimo da budemo dobri domaćini, tako da kući ponesu samo lijepe utiske. Poslije nastave je uvijek odlazak na plažu, gdje se učenici i profesori druže u neformalnoj atmosferi, jedan dan je rezervisan i za izlet do Žanjica i do Plave špilje, tako da na kraju ljetnje škole svi imaju utisak da su na neki način bili malo i na ljetovanju. Koncerti su dobro posjećeni, a nakon njih ljudi nam prilaze i uglavnom su pozitivno iznenađeni kako saksofon lijepo zvuči u klasičnoj muzici – kazao je Savić.

kurseva, ali nijedan od seminara u inostranstvu nije bio kompatibilan sa mogućnostima učenika, što zbog jezika, uzrasta, daljine ili perioda održavanja. Ideja o ljetnjoj školi je nastala 2015. i poslije godinu dana uz dosta vremena i truda uspio sam da organizujem desetodnevnu ljetnju

školu koja i danas ima isti koncept i koja nama ovdje u regionu najviše odgovara – rekao je Savić. Izazovi prilikom realizacije jednog ovakvog festivala su, kaže Savić, brojni i različiti. - Treba naći vremena za organizaciju cijelog događaja i koncentraciju za vježbanje za

nika partnerskim institucijama.

Rukovodilac projekta je Astragali teatar iz Italije, dok su ostali partneri, pored JU Muzeji i galerije Podgorice, Grotovski institut iz Poljske, Kulturni centar Aykart iz Tunisa, Plesni institut „Alicia Alonso“ iz Španije i Univerzitet Salento iz Lećea (IT). Saradnja JU Muzeji i galerije Podgorice s evropskim partnerima u projektu razvijena je uz podršku ITI Centra Montenegro, koji je u aprilu 2023. godine organizovao posjetu Astragali teatru za jedanaest predstavnika crnogorskih institucija kulture i nevladinih organizacija, u cilju osnaživanja veza između crnogorskih i italijanskih umjetnika. A. Đ.

Opera nije samo dobar glas

PODGORICA – Operska umjetnica Antonia Vučinović održala je svoj prvi solistički koncert na Tivatskom muzičkom festivalu, u pratnji Ane Mihaljević na klaviru. Uz simboličan naslov „Tivtu s ljubavlju“, u gotovo punoj Velikoj sali Centra za kulturu, mlada umjetnica izvela je raznovrstan program, konstantno praćen aplauzima sugrađana, koji su je izveli i na bis. Izvela je odabrane arije i solo pjesme nekih od najvećih

kompozitora, kao što su Mocart , Pučini , Rosini , Šubert, Štraus, Dvoržak,

Rahmanjinov i Ćilea

Vučinović je izjavila da je „uvijek publika ta koja vuče naprijed, pa se raduju i glas i duša“. - Nastupila sam u saradnji s Anom Mihaljević, koja je divan i kvalitetan umjetnik i uvijek bez pogovora prihvati vrtlog programa koji donosim. Ona je pijanista i nije isto svirati sam ili sa pjevačem, ali ona to radi lako i sa razumijevanjem. Zaista mi je stalo da se publici približi što je to opera, da se ona sastoji od mnogo više elemenata od imanja glasa, da su tu jako važni i kostimi i pijanisti, orkestar i dirigent, i šminka, i razumijevanje teksta, da u operi zaista postoji za sve razlog i argument - kazala je Vučinović.

Kuća Rista Ratkovića u Bijelom Polju

R. K.

Sa koncerta u Tivtu TMF

Antonia Vučinović izvela koncert na Tivatskom muzičkom festivalu

Polaznici škole saksofona na jednom od ranijih izdanja festivala

na Cetinju

program umjetnike

koncerte festivala, zatim držati zahtjevna predavanja i brinuti o polaznicima tokom deset dana trajanja ljetnje škole. Srećom, učenici koji pohađaju školu su dobra i lijepo vaspitana djeca, pa je sve mnogo lakše. Takođe, posljednje dvije godine smo dobili podršku Turističke organizacije Herceg Novog, koja je prepoznala kvalitet i značaj ove manifestacije i bez čije podrške organizacija ovog kulturnog događaja bi bila neuporedivo teža - kazao je Savić. Profesore i izvođače, prema riječima Savića, biraju po rezultatima koje postižu u svijetu i uvijek se trude da za njihove učenike dovedu najbolje.

- Pored toga što su odlični muzičari, naše profesore mora da odlikuje i to da su dobri ljudi sa kojima je moguća drugarska komunikacija – rekao je Savić.

BENEFITI

Mladi saksofonisti koji učestvuju u ljetnjoj školi, prema riječima Savića, kroz direktan kontakt sa vrhunskim profesionalnim muzičarima i slušajući njihova profesionalna iskustva, dobijaju dragocjene savjete za vježbanje.

- Neke stvari u našoj profesiji se ne mogu naučiti na času,

već na primjer iz neposrednog razgovora sa profesorom van nastave, za ručkom – rekao je Savić.

On je pojasnio da polaznici tako pripremajući se za koncert i gledajući pripreme profesora za koncert stiču iskustvo koje se ne dobija u redovnom školovanju, kao i dragocjeno iskustvo orkestarskog muziciranja kroz probe sa orkestrom saksofona ,,Banda saksofonista“.

On smatra da je budućnost „Summer SAXperience“ festivala svijetla, sudeći po interesovanju publike za koncerte i polaznika za ljetnju školu.

- Prognoziram da će još dugo i uspješno trajati. Takođe, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novog otvaraju se mogućnosti proširenja u raznim pravcima i mislim da je ova manifestacija, koja će sljedeće godine obilježiti punu deceniju održavanja, postala reprezentativan predstavnik kulturnog ljeta u Herceg Novom – istakao je Savić.

Osim podrške TO Herceg Novi, „Summer SAXperience“ festival će ove godine biti organizovan uz pomoć „Selmer Saxophones Paris“ i „JLV Ligatures Paris“. A. RADOVIĆ

Monodrama „Neodustajanje“ na KotorArtu

Sveobuhvatni razgovori kao prostor razotkrivanja

PODGORICA - Knjiga „Žene svijeta“ novinarke i publicistkinje Branke Bogavac, objavljena u izdanju „Narodne knjige“ i „Miba Booksa“, predstavljena je u galeriji Centra za kulturu prijestonice Cetinje.

Profesor na Filološkom fakultetu u Nikšiću dr Draško Došljak istakao je da je autorkin najveći kvalitet to ,,što umije da vodi razgovor“.

- Branka prati svoje sagovornike i ne donosi unaprijed sva pripremljena pitanja. Temeljno istražuje i dobro poznaje život sagovornika i njegovo djelo. Pitanja postavlja s poštovanjem i interesovanjem, što omogućava njenim sagovornicima da govore iskreno i detaljno. Ima poseban pristup i povezuje književnost s filozofijom, istorijom, društvenim pitanjima, pa stvara dublje i sveobuhvatnije razgovore - rekao je Došljak. Moderatorka prof. dr Jasmina Tatar-Anđelić kazala je da svaka od zapisanih priča jeste roman za sebe koji, objasnila je, donosi nevjerovatne životne priče.

- Svih dvadeset žena iz knjige Branke Bogavac su, svaka na svoj način, istaknuta svjetska imena 20. vijeka iz oblasti umjetnosti, književnosti, borbe za ljudska i ženska prava, političkog angažmana

… - istakla je Tatar-Anđelić. Čitajući razgovore sa ženama sadržane u ovoj knjizi, prema riječima Tatar-Anđelić, uviđamo da je to jedna razmjena, ravnopravna razmjena energije, da je to razgovor koji Branka vodi na sasvim nenametljiv način.

- Dakle, imate taj prostor za razotkrivanje, pa mi dok čitamo imamo iluziju da smo aktivni učesnici, ili makar direktni svjedoci ovih razgovora – kazala je Tatar-Anđelić.

Učesnik književne večeri bio je i književnik Miraš Martinović, koji je kazao da dvadeset i pet godina sa zado -

voljstvom predstavlja knjige Branke Bogavac. Bogavac je istakla da je Cetinje oduvijek privlačilo i da je uvijek nalazila način da dođe u ovaj grad. - S jedne strane to je ta njegova strašna, velika istorija. Drugi razlog je Njegoš, a treći su slikari – kazala je Bogavac. Branka Bogavac je rođena u Virpazaru na Skadarskom jezeru 1937. godine. Gimnaziju je završila u Beranama, a romansku grupu jezika na Filološkom fakultetu u Beogradu 1964. godine. Na Sorboni je završila slavistiku 1968, a potom i magistrirala. Bila je do-

centkinja za srpskohrvatski jezik na Sorboni - Pariz VIII i dvadeset godina je radila kao profesorka u Jugoslovenskoj dopunskoj školi u Parizu. Bila je direktorka Kulturnog centra Srbije i Crne Gore u Parizu od septembra 2004. do jula 2006.godine. Više od tri decenije objavljivala je intervjue u Politici, Borbi, Pobjedi, Oslobođenju, Danasu, NIN-u, Oku, Odjeku, Književnoj reviji, Profilu, Bazaru, Sceni, Književnim novinama, Ilustrovanoj politici... Prevela je pjesme Alena Boskea, Žan-Kloda Renara i Mari-Kler Bankar. An. R.

Izložba radova Tadije Janičića, nakon Cetinja, predstavljena u Banjaluci

Univerzalne teme koje nas se tiču

PODGORICA - Izložba radova Tadije Janičića „Progoneee me tvoje oči“, koja je plod saradnje Narodnog muzeja Crne Gore i Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, nakon Cetinja organizovana je u Banjaluci.

PODGORICA - Monodrama „Neodustajanje“, autorke Marije Medenice, biće izvedena večeras u 21.30 sati, u Samostanskom kompleksu Sv. Nikole u Prčanju, u okviru pozorišnog segmenta Međunarodnog festivala KotorArt. Monodrama tematizuje fenomen pozorišta iz zakulisne perspektive i predstavlja na neki način „virenje kroz ključaonicu“ u intimni prostor jedne glumice. Njeno stasava-

nje u umjetničkom svijetu ispunjeno je brojnim izazovima i dilemama, a najvažnija odluka koju treba da donese jeste da li da odustane od pozorišta. Kompozitorka Irena Popović-Dragović kazala je da je u procesu rada s glumicom pokušala da napravi muziku koja je njen partner. Ona govori u ime svih nas koji smo na tom putu istine ili bar pokušavamo da budemo, istrajemo i ne odustanemo - istakla je Popović-Dragović. R. K.

Izložbe na kojima su prikazane slike, crteži, reljefi, skulpture i objekti, koje je umjetnik radio posljednjih nekoliko godina, izazvale su veliku pažnju javnosti. Izložba koja je u crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ organizovana tokom juna predstavlja jednu od najposjećenijih povremenih izložbi u Narodnom muzeju posljednjih godina, a od 18. jula ona se može pogledati i u Muzeju savremene umjetnosti u Banjaluci.

Direktor Narodnog muzeja Crne Gore Jakša Ćalasan kazao je da je saradnja između NMCG i MSU RS već postojala, ali su nakon potpisa-

nog sporazuma odlučili da u ovoj godini zajedničkim snagama realizuju izložbu „Progoneee me tvoje oči“. - Nakon uspješnog prikazivanja izložbe u našoj galeriji, nju sada može vidjeti i banjalučka publika i u tom prostoru ona dobija novi izgled i novo čitanje Tadijinih radova. Teme kojima se bavi su univerzalne, a i lokalne. Tiču se svih nas, naročito

nas sa ovih prostora - kazao je Ćalasan.

Direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS Sarita Vujković istakla je da je saradnja institucija regiona veoma važna jer se na taj način podstiču kulturni razvoj i kulturna komunikacija dvije institucije.

- Ova izložba je primjer na koji način uspostavljamo razumijevanje publike za

savremenu umjetnost, ali i pružamo priliku umjetnicima mlađe generacije da pokažu svoje viđenje svijeta –istakla je Vujković. Prema riječima kustoskinje izložbe, istoričarke umjetnosti Ljiljane Karadžić, Tadija Janičić je slikar koji ne pripada nijednom umjetničkom lobiju iliti zatvorenom kružoku.

- Nema ni želju ni volju za socijalizacijom i druženjem sa etabliranim umjetničkim miljeom, ne juri galeriste, ne šlihta se kustosima i muzejima, ne pokazuje ama baš nikakvo interesovanje za fensi događaje na kojima treba biti viđen da bi uspio na beogradskoj sceni – centru svih ustoličenja. Pa ipak, Tadijin rad svi vole i traže. Zanimljiv je to slučaj, jer je Tadija istovremeno i autsajder i visoko kotirani umjetnik – zvijezda, blizak je sa legendarnim konceptualistima, a aktuelni mladi kritičari ga rado pozivaju u svoje selekcije– kazala je Karadžić. A. Đ.

Sa predstavljanja knjige na Cetinju

Cetinjski list

Detalj sa izložbe u Banjaluci

Milan Savić

Juče počela 13. Skupština glavnog grada: Glasovima 31 odbornika skraćen mandat gradskom parlamentu

Novu vlast građani će birati na jesen

Skupština glavnog grada izglasala je juče skraćenje mandata aktuelnom sazivu gradskog parlamenta. Za prijedlog opozicije da Skupštini bude skraćen mandat glasao je 31 odbornik, jedan je bio protiv, dok glasanju nijesu prisustvovali odbornici Pokreta Evropa sad, Demokratske Crne Gore i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“.

Do glasanja je došlo tek nakon rasprave predsjednice Skupštine Jelene Borovinić-Bojović sa nekoliko odbornika koji su tražili da se o prijedlogu za skraćenje mandata parlamentu glasa odmah nakon završetka rasprave po toj tački dnevnog reda, što predsjedavajuća Skupštine nije željela da omogući, pozivajući se na takvu mogućnost koju joj dopušta Poslovnik.

- Zbog kompleksnosti situacije, odsustva jednog broja odbornika, ali i ako se sjetimo da je parlamentarna većina najmanje pola godine čekala da preuzme vlast u Podgorici, onda ću postupiti i zamoliti da pređemo na drugu tačku dnevnog reda - poručila je predsjednica Skupštine u pokušaju da odloži glasanje do kraja sjednice.

Na kraju, poslije pauze je uslijedilo kratko razmatranje (u kojem niko nije diskutovao) odluke o tome da će u sljedećem sazivu parlamenta glavnog grada biti 59 odbornika, da bi predsjednica Skupštine nakon toga pozvala na glasanje o skraćenju mandata. Nakon izglasavanja odluke o skraćenju mandata Skupštini glavnog grada, odbornik Andrija Klikovac (DPS) pozvao je

predsjednicu parlamenta da je bez odlaganja proslijedi u Službeni list, kako bi bile stvorene i formalne pretpostavke za raspisivanje izbora.

Nastavak sjednice zakazan je za poneđeljak, 29. jul.

DNEVNI RED

,,Natezanje“ je počelo već prilikom usvajanja dnevnog reda jer je odbornica Pokreta za Podgoricu Nađa Ljiljanić zatražila njegovu izmjenu utoliko da prva tačka bude prijedlog za skraćenje mandata Skupštini i s obrazloženjem da se želi viđeti da li Skupština ima legitimitet za dalji rad.

Odbornik PES-a Vasilije Čarapić usprotivio se tom prijedlogu navodeći da je dogovor na kolegijumu bio da se

prvo raspravlja o svim ostalim tačkama, pa tek onda o inicijativama za smjenu gradonačelnice Olivere Injac i skraćenju mandata Skupštini.

Predsjednica Skupštine Jelena Borovinić-Bojović saglasila se sa ocjenom da je prioritet razmatranje i glasanje o tačkama koje se tiču funkcionisanja Glavnog grada, ocjenjujući da su to važnija pitanja od skraćenja mandata. Nezavisni odbornik Aleksandar Saša Zeković kazao je da je priča o dnevnom redu zapravo političko licemjerstvo, navodeći da je logično da prve tačke treba da budu rasprava o skraćenju mandata i inicijativa za smjenu gradonačelnice Olivere Injac, kao teme koje više zanimaju javnost i gra-

PzP

isključio iz stranke Jovanovića i Šćepanovića

Pokret za promjene (PzP) isključio je iz stranke Mladena Jovanovića i Gorana Šćepanovića jer nijesu ispoštovali odluku podgoričkog odbora te stranke i glasali za skraćenje mandata Skupštini glavnog grada. - Zbog nepoštovanja jednoglasno donešene odluke Odbora PzP glavnog grada da se podrži skraćenje mandata Skupštini glavnog grada, shodno Statutu stranke, Predsjedništvo Pokreta za promjene je na elektronskoj sjednici donijelo odluku da se iz partije isključe Mladen Jovanović i Goran Ščepanović - navedeno je u saopštenju PzP-a.

đane Podgorice od toga kolika će biti cijena ulaznice na gradskim bazenima. Odbornik Miloš Mašković (SD) ukazao je na prioritet rasprave o inicijativama za smjenu Injac i skraćenju mandata parlamenta, naglašavajući da kad god bilo glasanje o skraćenju mandata Skupštini, ova vlast nema legitimitet. Odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Mitar Šušić kazao je da neće glasati za skraćenje mandata Skupštini. - Ali priželjkujem da se to desi, samo da pojedine ne gledam više ovdje - kazao je Šušić, dok je Boris Pejović (PES) kazao da se opoziciji žuri da se ide na izbore kako bi se usporila implementacija programa „Evropa sad 2“.

Na kraju je o dnevnom redu glasalo 38 odbornika - 31 je bio za to da se najprije raspravlja o skraćenju mandata, šest je bilo protiv, a jedan je bio uzdr-

Pokret za Podgoricu: Ostali smo na osnovnim postulatima

Pokret za Podgoricu iskreno je ostao na osnovnim postulatima, zahvaljujući kojima je nekadašnja zajednička stranka, predvođena Jakovom Milatovićem, ostvarila najbolji izborni rezultat na podgoričkim lokalnim izborima – navedeno je u saopštenju kojim se javnosti juče obratio Pokret za Podgoricu. Podsjećajući da su građanima obećali otvorenu i fer lokalnu administraciju, ravnomjerni i ubrzani razvoj, meritokratiju, ali kada su se u praksi uvjerili da glomazna koaliciona vlast radi sve suprotno od obećanog, bili su decidni da to ne tolerišu.

- Naivno smo mislili da su, poput nas, sa iskrenim namjerama u politiku ušle sve dojučerašnje stranačke kolege. Danas smo prekinuli višemesečnu agoniju. Onemogućili smo i dalju saradnju PES-a i DPS-a, koja je bila očigledna prilikom usvajanja Izvještaja o radu gradonačelnice. Vraćanjem mandata onemogućili smo nastavak njihove saradnje koja se, na prikriven način, već godinu dešavala u Glavnom gradu. Žao nam je što su se funkcioneri poput Balše Špadijera Nikole Mićunovića i Luke Rakčevića nalazili u takoreći pat poziciji, iz razloga što su se svojski

trudili da Podgorica krene putem razvoja, dok su pojedini novokomponovani funkcioneri PES-a koristili Glavni grad za zadovoljenje ličnih interesa i određenim kontroverznim poslovima sa ostacima bivšeg režima pokušali da nas vrate u stari korupcionaški sistem vladanja u Glavnom gradu. Da formula ,,PES = DPS“, odnosno ,,Milojko Spajić = Milo Đukanović“ postoji, pokazaćemo u narednim danima kroz konkretne dokaze. Kada smo spoznali da taj dil postoji, sadašnji članovi Pokreta za Podgoricu napustili su tadašnji PES –navodi se u saopštenju.

DPS -a. Glasali su protiv korupcije i privilegija pojedinaca bliskih prethodnoj vlasti i nakaradnih praksi koje su ostavile sto miliona duga gradu. Glasali su protiv represivnog režima koji i dan danas pokazuju batinaške krake. Glasali ste protiv mraka i Gradske TV koja je bilo partijsko, propagandno glasilo od koga smo u kratkom roku napravili respektabilno - naveo je Čarapić, tvrdeći da su građane iznevjerili ljudi koji nijesu izdejstvovali pobjedu.

žan. Usvojen je i prijedlog da kao 2. tačka bude raspravljano o utvrđivanju broja odbornika u Skupštini glavnog grada, dok nije prošao prijedlog da kao 3. tačka bude raspravljano o razrješenju gradonačelnice, pa je to ostalo kao 19. tačka dnevnog reda.

OBRAZLOŽENJE

Obrazlažući inicijativu za skraćenje mandata Skupštini, Miloš Mašković je rekao da je jasno da se Glavni grad ne kreće ubrzanim razvojem.

- Jasno je da u gotovo svakoj instituciji vlada haos i da ovakva parlamentarna većina više ne može upravljati Glavnim gradom. Zato smo se odlučili na ovu inicijativu. Vjerujem da ćemo, ako sve bude kako očekujemo, najkasnije krajem septembra, početkom oktobra, ići na nove izbore. Građani su shvatili ko je ozbiljan, a ko neozbiljan - kazao je Mašković.

Andrija Klikovac je naveo nekoliko razloga zašto je DPS podržao ovu inicijativu.

- Jasno je da u lokalnom parlamentu ne postoji većina koja može da upravlja Glavnim gradom. Najbolje je da se organizuju prijevremeni lokalni izbori kako bi se građani dalje opredijeli ko želi da vodi grad. Nakon onoga što smo vidjeli jasno je da su građani nezadovoljni i da traže da se organizuju izbori. Niko ne treba da bježi od suda građana i izbora - naglasio je Klikovac.

On je ukazao i na izostanak sprovođenja obećanog principa poštovanja meritokratije, kao i da bi svaka opstrukcija organizovanja novih izbora bila opstrukcija potreba građana Podgorice. Vasilije Čarapić je ocijenio da se odvija prekrajanje izborne volje građana. - Građani su decidno u ogromnoj većini glasali protiv

On je prognozirao da se današnja opozicija neće vratiti na vlast u glavnom gradu, tvrdeći da opozicija želi izbore prije novembra, odnosno povećanja plata kroz program „Evropa sad 2“. Mitar Šušić je kazao da Ura ponovo stupa u koaliciju sa DPSom, ovoga puta u Podgorici. - Ura ponovo stupa u koaliciju sa DPS-om, iako kada smo formirali vlast ta partija je, iako nije bilo neophodno, dobila ruku da se izvuče iz političkog ništavila, kada je bila pred nestajanjem i kada je mogla da bude potpuno politički zgažena. Ova vlast je Uru uvela u većinu, Luku Rakčevića dovela na mjesto zamjenika gradonačelnika, zato ne znam što je njegov motiv da bude ovdje kao predstavnik vlasti koju ruši zajedno sa opozicijom protiv koje se borio - istakao je Šušić, ocjenjujući da mandat treba vratiti građanima kada to zakon predviđa i kada vlast obavi ono što je kroz program obećano. Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević kazao je da se osjeća besmisleno. On je konstatovao da su postignuti fenomenalni rezultati, navodeći da je ponosan na svaki od njih. - Dok god budem živ biću ponosan na te rezultate. Sigurno je bilo grešaka, ali se radilo čistog srca sa čistim namjerama. Donosile su se teške odluke za dobrobit građana Podgorice, a danas treba da donesemo još jednu - naveo je Rakčević. On je istakao da ne postoji većina u Glavnom gradu. - Mi sa 29 odbornika nemamo kvorum, ne možemo nijednu sjednicu da održimo. Mi odlučujemo želimo li da grad stane ili da se razvija - rekao je Rakčević, ocjenjujući da Skupštini treba skratiti mandat, a ne prekrajati izbornu volju. Poručio je i da mu ne pada na pamet da nakon izbora gradi koaliciju sa DPS-om. - Ja sam uvjeren da će DPS biti značajno slabija nego na prethodnim izborima, projektujem da će imati ispod 20 odsto podrške. Srešćemo se za dva mjeseca - kazao je Rakčević, najavljujući da će se zalagati da Ura na predstojećim lokalnim izborima nastupi samostalno. Kako je zakonski rok za održavanje izbora od 60 do 100 dana, a moraju biti održati u neđelju, Podgoričanke i Podgoričani bi na birališta mogli izaći u periodu između 29. septembra do 27. oktobra. N. SEKULIĆ

Sjednica Skupštine glavnog grada

25. jul 2024.

Požar na istočnoj padini Gorice bio aktivan i juče u prijepodnevnim satima

Veliki požar koji je izbio preksinoć oko 21 sat i zahvatio istočnu padinu Gorice lokalizovan je, a potom i ugašen uz angažovanje svih raspoloživih ekipa Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, njihovih kolega iz drugih opština, gradskih preduzeća i građana.

Iako je juče ujutro, oko osam i po sati, požar bio ponovo aktivan u dijelu brda iznad Atinske ulice, nedaleko od stambenih objekata, ekipe Službe zaštite i spašavanja, koje su dežurale cijele noći i gasile preostala sitna žarišta i natapale zemljište, uspjele su da ga uz pomoć kolega sa Cetinja, iz Nikšića, Danilovgrada, Bara, Kolašina, te aviona Direktorata za zaštitu i spašavanje ponovo lokalizuju oko 11 sati.

SARADNJA

Sve raspoložive ekipe Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada bile su na terenu. Gašenje je otežavao sjeveroistočni vjetar, koji je raspirivao vatru na opožarenim mjestima, koja su gašena prethodne noći. Zbog nepristupačnog terena vatrogasci-spasioci gasili su vatru crijevima nakačenim na vatrogasne kamione i naprtnjačama. U gašenju im je pomagao avion Direktorata za zaštitu i spašavanje, a u pomoć su stigle i kolege iz Nikšića, Kolašina, Danilovgrada, Bara, sa Cetinja, od kojih su neki od njih pomagali u gašenju i prethodne noći. Oko 11 časova požar je stavljen pod kontrolu, a sve ekipe su i dalje bile na terenu, raspoređene duž pojasa oko kilometar, kako bi pratile situaciju, gasile na mjestima gdje se požar aktivira i spriječile njegovo širenje prema kućama i ostalom dijelu borove i hrastove šume na Gorici. Na prilazima brdu bile su policijske ekipe, a vatrogasno vozilo bilo je parkirano i u Atinskoj ulici, kod ambasada Slovenije i Bosne i Hercegovine.

V. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Zdravko Blečić kazao je za Pobjedu da je požar na Gorici lokalizovan, da su sve raspoložive ekipe na terenu, jer vjetar može opet da raspiri vatru.

- Požar je sada lokalizovan, ali može svakog trenutka da se proširi. To je vrlo relativno, sve za-

Dežurstva do potpune likvidacije požara

Požar je sada lokalizovan, ali može svakog trenutka da se proširi. To je vrlo relativno, sve zavisi od vremenskih uslova. Vjetar može, kao jutros, da raspiri vatru. Jutros je požar bio ugašen, natapamo vodom opožareno područje, ali negdje se digne varnica usljed vjetra i opet plane - kazao je v. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Zdravko Blečić

Na opožarenom području ne može se ništa graditi narednih 30 godina

Direktorica Agencije za zaštićena područja Jasna Gajević podsjetila je da je nedavno usvojen zakon po kojem se na opožarenom području ništa ne može graditi narednih 30 godina, što otklanja sumnje i spekulacije brojnih građana da se na ovom terenu pali kako bi se šuma pretvorila u građevinsko zemljište.

- Nema gradnje na opožarenom području. Ne dolazi u obzir da se ovdje gradi. Očigledno je da je požar izazvao vatromet, čak su priveli te ljude zbog toga – kazala je Gajević.

visi od vremenskih uslova. Vjetar može, kao jutros, da raspiri vatru. Jutros je požar bio ugašen, natapamo vodom opožareno područje, ali negdje se digne varnica usljed vjetra i opet plane - kazao je Blečić, uz napomenu da je prve noći u gašenju učestvovao 61 vatrogasac-spasilac podgoričke službe, a juče ujutro ih je na terenu bilo 41. Sinoć oko 18 časova kazao nam je da je situacija pod kontrolom, te da će njihove ekipe nastaviti da dežuraju i tokom noći. Iskazao je zahvalnost što su im prethodne noći u borbu sa vatrenom stihijom na Gorici pritekle u pomoć kolege iz drugih opština, ekipe gradskih preduzeća, Agencije za zaštićena

područja, građani, avioni Direktorata za vanredne situacije… Navodeći da hidrantska mreža na Gorici u potpunosti radi, kazao je da bi u cilju bolje zaštite ovog područja trebalo prokrčiti nove protivpožarne puteve. - Dobro bi nam došlo i proširenje hidrantske mreže, ali je mnogo značajnije probiti protivpožarne puteve kako bi vatrogasna vozila uspjela da priđu što bliže požaru, naročito u tom sjevernom dijelu gdje najčešće izbijaju požari – kazao je Blečić.

(NE)ODGOVORNOST

Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac, koja je juče sa saradnicima obišla lokacije na kojima je došlo do požara, ka-

Spektro sistem ne detektuje dim noću

Direktorica Agencije za zaštićena područja Jasna Gajević kazala je da je požar zahvatio istočnu stranu brda koja je gorjela prije tri godine, na kojoj nema mnogo zdravih stabala, te da šteta neće biti prevelika. Kako je navela, područje zahvaćeno požarom je snimljeno dronom, a narednih dana će raditi na utvrđivanju štete. - Ovo je upravo ono područje gdje smo imali onu najveću akciju uklanjanja

opožarenih stabala, u kojoj je učestvovalo više od 300 volontera, Vojska, izviđači... Ove godine smo bili više nego spremni za ovu požarnu sezonu. Ta akcija bila je priprema za sadnju koja je planirana u oktobru ove godine. Radimo sve što je u našoj moći, vatrogasci takođe, dežuraju svakodnevno. Međutim, ne postoji ta priprema koja može da spriječi nekoga da baca vatromet, jer ovo je 103 hektara, rastinje je suvo, ne kosi se, to

nije ni po pravilima zaštite – poručila je Gajević. Kako ističe, kada su ugasili prvi požar, drugi je izbio na nekih 300-400 metara južno.

- Sumnja se da je taj požar podmetnut, jer u ovakvim slučajevima dešava se da zapaljena šišarka odleti nekoliko desetina metara, ali ne oko 350 metara, koliko je bilo do mjesta gdje je izbio drugi požar – kazala je Gajević. Od prošle godine na Gorici

Opožareno veliko područje

zala je kako neodgovorno ponašanje može imati dugoročne posljedice. - Uprkos tome što svaka vlast može imati neprijatelje, nijedan grad ne bi trebalo da ih ima. Svi zajedno moramo čuvati Goricu i Podgoricu. Kao što je javnost informisana, radi se o jednom nemaru, da je i

se primjenjuje Spektro sistem za ranu detekciju dima zahvaljujući čemu, kako su više puta naveli iz gradske uprave, prošle godine nije bilo požara na Gorici.

Međutim, kako je Gajević izjavila za Pobjedu, program Spektro za ranu detekciju dima može da se koristi samo tokom dnevne svjetlosti.

- Nažalost, tako smo hendikepirani kada izbije požar tokom noći, jer se onda dim ne detektuje – objasnila je Gajević

pored toga što smo preduzeli sve preventivne mjere, pozivali građane da budu odgovorni i ne pale vatru na otvorenom, došlo do požara i nažalost na to nijesmo mogli uticati. I pored toga što smo preduzeli sve, suočili smo se sa još jednim požarom. Pozivamo još jednom građane, molimo i apelujemo na sve da budu savjesni i svjesni da požar može nanijeti veliku štetu jer i u ovom trenutku nažalost sjeverni vjetar ne pogoduje situaciji – poručila je Injac. Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević kazao je da vjeruje da će ekipe u saradnji sa drugim vatrogasnim službama iz okolnih gradova i uz pomoć DZVS-a i Vojske Crne Gore taj požar vrlo brzo staviti pod kontrolu.

- Ono što se desilo je, nažalost, rezultat nemara i nesmotrenog paljenja vatrometa na samom vršnom platou brda Gorice, što je izazvalo čitav niz daljih incidenata koji su se prelivali do dugo u noć. Uspjeli

smo da lokalizujemo požar, ali je ostalo dosta žarišta ispod zemlje i time je posao za naše službe danas i narednih dana veći kako bismo zaštitili Goricu - kazao je Rakčević. Istakao je da je Glavni grad ovu požarnu sezonu dočekao spremno, da je u posljednjih nekoliko mjeseci uklonjeno više od 1.300 kubika biljnog otpada sa Gorice i da to nije urađeno, ovaj požar bi trajao danima i posljedice bi bile nesagledive. - Duboki naklon svim ljudima i velika zahvalnost svima na nesebičnoj podršci i borbi sa vatrenom stihijom - poručio je Rakčević. I predsjednik Crne Gore Jakov Milatović oštro je osudio nemar i podmetanje požara na Gorici, poručivši da se naš odnos prema prirodi mora promijeniti, jer ljepote i bogatstvo koje imamo samo mi možemo sačuvati. Zahvalio je vatrogasnim službama i svim građanima na nadljudskim naporima da se požar stavi pod kontrolu. I.MITROVIĆ

Jedna medalja, emocija, ponosa

PODGORICA – I zaista je tako kako su pričali i pričaju najveći – potrebno je da se sve zvijezde sastave i dođe do olimpijske medalje. Provjereno je da su džaba milioni, stručni rad, pripreme, talenat, okolnosti, medijska pažnja ako glava nije na ramenima. I upravo se tako – bez buke – i dolazi do olimpijskih krugova u taj vječiti sportski san. I ,,veliki“ i ,,mali“ i favoriti i autsajderi često kroz najuzanije pukotine, i to kada i ako se ukaže prilika, dolaze do olimpijske vize. U oči često upada put onih ,,manjih“, iz najmanjih država svijeta, kao što je Crna Gora. E, ovakva Crna Gora od Pekinga 2008. godine je redovni učesnik Olimpijskih igara. Zamislite, godinu kasnije, nakon što je Olimpijski pokret u Gvatamali dobio najmlađu članicu, u Kini se zavijorila crnogorska zastava. Veljko Uskoković je predvodio u ,,Ptičijem gnijezdu“ svoj vaterpolo tim i još neke momke i đevojke koji su ponosno koračali, sa mnogo emocija u debitantskom nastupu od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Ono što je bilo prvo se ne zaboravlja. Bilo je upečatljivo, bilo je snažno...

Četiri godine kasnije stigao je London, spektakularan za Crnu Goru, urezan pozlaćenim slovima. ,,Lavice“ su osvojile srebrno olimpijsko odličje!!! ,,Ajkule“ su zastale od bronze iako su sa tri gola prednosti sačekale posljednjih pet minuta...

A onda je uslijedio Rio, manje blistav za crnogorski tim u odnosu na dva prethodna grada domaćina. Poslije stresnog, i na terenu i van terena, Brazi-

la, stigao je Tokio – mučno vrijeme kovida donijelo je Crnoj Gori ogroman bljesak Milivoja Dukića i napokon pravu Mariju Vuković Na redu je došao Pariz - pete Olimpijske igre za Crnu Goru od obnove nezavisnosti. Istina, četa je mala - ali odabrana koja može da iznenadi sve.

PEKING, MEDALJA JE BILA CRTANA

Izabranici Petra Porobića zastali su na korak od medalje na prvom nastupu u Pekingu. Osvojili su četvrto mjesto, a mogli su i do zlatnog odličja. Očigledno da je i pomalo euforija iz Malage umorila naše momke, koji su nakon pobjeda u grupnoj fazi (Kanada –12:0, i Grčka – 10:6), remija sa Mađarskom (10:10) i Australijom (5:5), izgubili od Španije (12:6) i u nokaut fazu (četvrtfinale) ušli sa treće pozicije. U borbi za polufinale savladali su Hrvatsku (7:6), a na korak od finala posustali su u trećoj četvrtini i dozvolili Mađarima da istope prednost. Poraz od 11:9 odveo je ,,ajkule“ u meč za bronzu u kojem je Srbija bila bolja – 6:4. Na OI u Pekingu pod Crnogorskom zastavom debitovali su: Miloš Šćepanović, Zdravko Radić, Draško Brguljan, Vjekoslav Pasković , Nikola Vukčević, Nikola Janović, Milan Tičić, Mlađan Janović, Veljko Uskoković, Aleksandar Ivović, Boris Zloković, Vladimir Gojković i Predrag Jokić Na azijskom kontinentu upečatljiv utisak je ostavio džudista Srđan Mrvaljević Sa slomljenim prstom uspio je da dođe među osam najboljih

Crnogorci,

Crnogorci i Crnogorke nastupajući u eks Jugoslaviji i SCG osvajali su medalje. U vaterpolo timovima do prvih medalja stigli su u Helsinkiju 1952. godine Boško Vuksanović i Dragoslav Šiljak (srebro), četiri godine kasnije Vuksanović je ponovio isti uspjeh sa timom, a kao trener je 1964. godine u Tokiju vodio ekipu do srebrnog odličja. U ovom timu su nastupali Božidar Stanišić i Milan Muškatirović. Do prve zlatne medalje u Meksiku 1968. su stigli Đorđe

u kategoriji do 81 kilogram. Da nije bilo povrede, ko zna koji bi bili dometi našeg predstavnika koji je bio bolji od tri rivala, a za polufinale izgubio… U repasažu zbog povrede nije mogao ništa da uradi, ali je herojski odradio kompletan turnir.

Od atletičara su nastupali Goran Stojiljković (u maratonu –62. mjesto) i Milena Milašević koja jena 100 metara bila osma u kvalifikacionoj trci. Milorad Gajović je u teškoj kategoriji ispao na startu bokserskog turnira. Nikola Šaranović je u disciplini 10 metara pištolj bio 41, a na 50 metara 45, a Marina Kuč je na 200 metara prsno završila na 31. mjestu. LONDON – ,,LAVICE“ ZLATOM OBASJANE Četiri godine kasnije crnogorski tim je bio brojniji, prije svega za još jedan ekipni sport, jer su u Lionu,

osvajači

Veljko Uskoković sa crnogorskom zastavom u Pekingu 2008.

Srđan Mrvaljević predvodio je crnogorske sportiste u Londonu 2012.

Bojana Popović sa crnogorskom zastavom u Riju 2016.

Jovanka Radičević i Draško Brguljan nosili su crnogorsku zastavu u Tokiju 2021.

medalja, mnogo ponosa i inata

osvajači olimpijskih odličja u bivšoj Jugoslaviji

Perišić i Dejan Dabović Srebro su u Moskvi 1980. osvojili Milorad Krivokapić, Zoran Mustur, Zoran Gopčević i trener Trifun Ćirković

Četiri godine kasnije iz SAD zlato su u Crnu Goru donijeli Milorad Krivokapić i Andrija Popović Mirko Vičević se u Seulu 1988. godine okitio zlanim odličjem, a 2000. godine bronzanim Veljko Uskoković, Nenad Vukanić i trener Petar Porobić. Posljedji osvajači medalja (srebro) za Crnu Goru bili su Vladimir

na kvalifikacionom turniru, rukometašice vizirale pasoš za London. Ekspedicija je brojala 32 člana, a sve je bilo u znaku ,,lavica“. Tada se na najvećoj sceni pojavio Dukić, vaterpolisti su imali jači tim u odnosu na Peking, ali… London će ostati upamćen po tome što su ,,lavice“ osvojile srebrno odličje.

Dragan Adžić je sa ekipom izgubio dva meča grupne faze (Brazil 27:25, Hrvatska 27:26), bio je remi sa Rusijom (25:25), te očekivane pobjede nad Velikom Britanijom – 31:19, i Angolom – 30:25. Grupa je bila ,,samo“ zalet za ono najveće, četvrtfinale protiv Francuske kada je u posljednjim sekundama gol Katarine Bulatović za 23:22 odveo ,,lavice“ do kraja. Medalja je bila praktično u džepu, a pobjeda protiv Španije (27:26) je definitivno Crnogorkama trasira-

Gojković, Predrag Jokić i trener Porobić u Atini 2004. U odbojkaškoj eri Vladimir Batez i Goran Vujević osvojili su bronzu 1996. u Atlanti, a četiri godine kasnije olimpijsko zlato je pripalo Batezu, Vujeviću i Igoru Vušuroviću Nikola Radović je u Melburnu 1956, a Ljubomir Radanović u LA 1984. godine sa fudbalskim reprezentacijama osvojio srebrno, odnosno, bronzano odličje. U Montrealu 1976. godine Žarko Varajić i Rajko Žižić sa košarkaškom reprezen-

la put u istoriju. U finalu, uz sramnu pomoć sutkinja – sestara Bonaventura, slavila je Norveška 26:23. U noći u kojoj se nebo otvorilo na postolju su završile Sonja Barjaktarović, Marina Vukčević (sada Rajčić), Maja Savić, Bojana Popović, Radmila Miljanić (sada Petrović), Jovanka Radičević, Ana Đokić, Marija Jovanović, Ana Radović, Anđela Bulatović, Suzana Lazović, Katarina Bulatović, Majda Mehmedović i Milena Knežević (sada Raičević). Vaterpolisti su sami krivi što nijesu došli do odličja. Bili su u ozbiljnom krugu favorita, kroz grupnu fazu pokazivali napredak (bili bolji od Mađarske –11:10, Rumunije – 12:8, i Velike Britanije – 13:4, izgubili na startu od SAD 8:7 i odigrali neriješeno sa Srbijom – 11:11)… U četvrtfinalu su savladali Španiju (11:9) i kao u Pekingu imali

Crna Gora u Parizu

Boje Crne Gore u Parizu će braniti 19 sportista. Vaterpolisti: Petar Tešanović, Dejan Lazović, Marko Mršić Miroslav Perković, Jovan Vujo-

teškoj kategoriji, Mrvaljević (nosio zastavu na otvaranju) je stao u šesnaestini finala džudo turnira, a strijelac Šaranović je bio 38. u disciplini 50 metara pištolj, a 41. u disciplini 10 metara pištolj. Dukićev uspon je počeo od Londona kada je osvojio 30. mjesto.

RIO DA SE ZABORAVI AKO MOŽE!

vić, Aljoša Mačić, Vlado

Popadić, Stefan Vidović, Bogdan Đurđić, Đuro

Radović, Vladan Spaić, Dušan Matković Vasilije Radović

tacijom stigli su do srebrne medalje, zlato su u Moskvi 1980. osvojili Žižić i Ratko Radovanović, a četiri godine kasnije i bronzu. Žarko

Paspalj je u Seulu i Atlanti bio bronzani, kao i Zdravko

Radulović 1988.

Veselin Vujović je sa rukometnom reprezentacijom u LA došao do vrha, četiri godine kasnije u Seulu osvojio je bronzu, a kod dama Zorica Pavićević, sestre Ljiljana Vučević i Svetlana Antić sa zlatnom medaljom vratile su se iz Los Anđelesa 1984. godine!

dvije šanse do odličja. Nijednu nijesu iskoristili – Hrvatska je bila bolja u polufinalu – 7:5, a u meču za bronzu epilog je bio isti kao u Japanu. Ali u odnosu na prethodne Igre, izabranici Ranka Perovića su sa Srbijom prokockali ono što se samo u najluđim snovima moglo zamisliti. Izgubili su 12:11. Za Crnu Goru u Londonu nastupali su: Denis Šefik, Miloš Šćepanović, Draško Brguljan , Boris Zloković , Vjekoslav Pasković, Antonio Petrović, Dragan Drašković, Mlađan Janović, Nikola Janović, Aleksandar Ivović, Vladimir Gojković, Predrag Jokić i Aleksandar Radović U pojedinačnim sportovima Danijel Furtula je u bacanju diska bio 38, a Slađana Perunović je nacionalnim rekordom u maratonu završila kao 77. Boško Drašković je poražen u prvom kolu u polu-

U Južnoj Americi crnogorska ekspedicija je brojala 35 članova, a zastavu je nosila Bojana Popović. ,,Lavice“ se u Riju nijesu ni približile rezultatu iz Londona. Nijesu prošle grupu – doživjele su pet poraza (Španija –25:19, Angola – 27:25, Rumunija 25:21, Norveška – 28:19, Brazil – 29:23).

Ne pamti se, od obnove nezavisnosti, da je naš nacionalni tim odigrao katastrofalno olimpijski turnir, na kojem su, pored trenera Adžića, nastupale Popović, Marina Vukčević (sada Rajčić), Sonja Barjaktarović, Radmila Miljanić (sada Petrović), Jovanka Radičević, Marija Jovanović, Đurđina Jauković, Anđela Bulatović, Andrea Klikovac, Katarina Bulatović, Ema Ramusović (sada Alivodić), Majda Mehmedović, Biljana Pavićević (sada Novović), Milena Knežević (sada Raičević) i Suzana Lazović. I nije zapamćeno da je neki tim kao crnogorski vaterpolo tim na OI dolazio tri puta u nizu do polufinala i ostajao bez medalja! Ponovo ,,ajkule“ nijesu imale ni sreće, a u Riju ni kvaliteta kao u Pekingu i Londonu. U grupi su izabranici selektora Gojkovića savladali Francusku (7:4) i SAD (8:5), igrali neriješeno sa Španijom (9:9), a izgubili od Italije (6:5) i Hrvatske (8:7). Do polufinala se stiglo preko favorita Mađarske i to nakon penala zahvaljujući golmanu Šćepanoviću. Regularni dio meča završen je 9:9, a u penal-ruletu ,,ajkule“ su bile uspješnije – 4:2. I ponovo je Hrvatska bila bolja u polufinalu – 12:8, a za bronzu ,,azuri“ su sa dva gola više od našeg tima završili na postolju. U Riju su nastupaliMiloš Šćepanović, Zdravko Radić, Draš-

U pojedinačnim sportovima – jedriličar Milivoj Dukić, teniserka Danka Kovinić, bokserka Bojana Gojković, plivači Jovana Kuljača, Miloš Milenković i atletičar Darko Pešić

ko Brguljan,Aleksandar Ivović, Predrag Jokić,Vjekoslav Pasković, Antonio Petrović, Draško Brguljan, Aleksandar Radović, Mlađan Janović, Uroš Čučković, Saša Mišić, Filip Klikovac. Treći put na Igrama je učestvovao Mrvaljević (poraz u prvom meču), Dukić je zauzeo 29. poziciju.

Debitantski nastup Danka Kovinić je izborila na osnovu plasmana i stala u prvom kolu. Perunović nije završila maraton, a Furtula je bez ispravnog hica (u disciplini bacanje diska) napustio Brazil. Maksim Inić je bio 51. na 50 metara slobodnim stilom, a Jovana Terzić 42. na 100 metara slobodno.

TOKIO, MARIJA, MILIVOJ…

Kovid je ušao u Igre tišine u Tokiju. Bez prisustva gledalaca, uz rigorozne mjere, Crna Gora je nastupala sa 34 takmičara. Igre u Japanu su zbog pandemije pomjerene za godinu (2021), a po prvi put zastavu su nosili Jovanka Radičević i Draško Brguljan, kapiteni rukometne i vaterpolo reprezentacije.

Tokio se pamti po Mariji Vuković, koja je debitovala i ušla u finale. Izborila je olimpijsku vizu skokom od 197 centimetara, u kvalifikacijama u Tokiju je skočila dva centimetra manje, u finalu centimetar više što je bilo dovoljno za deveto mjesto.

Sada već prekaljeni morski vuk Dukić je i preko realnih mogućnosti jedrio u Japanu. Pobijedio je u jednoj od ukupno 10 regata

Aleksandar Ivović i Draško Brguljan su prvi crnogorski sportisti u Tokiju koji su četiri puta učestvovali na OI. Ivović se u Japanu oprostio od nacionalnog tima. Vladimir Gojković će u Parizu zabilježiti peti nastup na Igrama (treći put kao selektor). Pete Igre

i osvojio 17. mjesto. ,,Lavice“ i ,,ajkule“ su mogle bolje. Stigle su među osam najboljih, ali igra nije bila specijalna za velike domete.

Vaterpolisti su u grupi savladali Australiju (15:10) i Kazahstan (19:12), izgubili od Španije (8:6), Hrvatske (13:8) i Srbije (13:6). U četvrtfinalu i od Grčke – 10:4, a u razigravanju za plasman nijesu imali šanse protiv Hrvatske (12:10) i Italije (18:17). Sa klupe je ,,ajkule“ vodio Gojković, a igrali su Petar Tešanović, Slaven Kandić, Draško Brguljan, Miroslav Perković, Marko Petković, Uroš Čučković, Vlado Popadić, Stefan Vidović, Aleksandar Ivović, Vladan Spaić, Dušan Matković, Dušan Banićević i Aleksa Ukropina ,,Lavice“ je u četvrtfinalu olimpijskog turnira zaustavila Rusija (32:26) koja je nastupala pod olimpijskom zastavom, a grupnoj fazi pobijedile su Angolu (33:32), Južnu Koreju (28:26), a bile slabije od domaćina (29:26) Norveške (35:23) i Holandije (30:29). U pojedinačnim sportovima Crnu Goru su predstavljali još Furtula u bacanju diska (24. mjesto), džudistkinja Jovana Peković (poraz na startu), strijelac Jelena Pantović (u disciplini 10 metara vazdušni pištolj zauzela 53. mjesto), Boško Radulović na 100 metara slobodnim stilom (61) i Anđela Antunović u istoj disciplini (49). Na redu je Pariz. Crnogorke i Crnogorci srećno i berićetno u ,,gradu svjetlosti“. Ana MARKOVIĆ

MEDALJA PONOSA: Naše najbolje rukometašice okitile su se srebrnom medaljom u Londonu

U tišini Sofije za podgoričko grotlo

Evropske avanture Budućnosti uglavnom su trajale prekratko i bile bolne, nerijetko su to bili i debakli. Od sezone 2020/21. fudbaleri najvećeg crnogorskog kluba nijesu igrali treće kolo kvalifikacija za neko kontinentalno takmičenje – utisak je (ili možda više želja) da se ovog ljeta pruža prilika za ,,produženi boravak“ na međunarodnoj sceni.

Osvajač Kupa Crne Gore u prvom pretkolu Lige konferencija eliminisao je kosovsku Mališevu (0:1, 3:0), moguće je da nije loše prošao ni na žrijebu drugog kola kvalifikacija.

Dosta odgovora daće prvi meč, večeras u Sofiji od 19.30 sati –rival ekipe Ivana Brnovića je CSKA 1948.

U pitanju je tim koji je prošle sezone bio osmi u regularnom dijelu Prve bugarske lige, a Evrope se domogao u baražu za kvalifikacije za Ligu konferencija pobjedom nad gradskim rivalom CSKA.

CSKA 1948 nije, dakle, onaj CSKA za koji svi znaju - rekorder po broju titula u Bugarskoj (31), već klub osnovan prije osam godina iz revolta dijela uprave i navijača zbog fuzije ,,armijaca“ i Liteksa.

A kakva je konkretno to ekipa kojoj će naš predstavnik izaći ,,na crtu“ na stadionu ,,Vasil Levski“?

- Čeka nas težak i neizvjestan meč protiv kvalitetne i disciplinovane ekipe, koja teško prima golove, mada ih teško i postiže. Imaju blagu prednost u svim segmentima u odnosu na nas, ali svi su priznali da smo u prethodne dvije utakmice, posebno u revanšu, pokazali kvalitet i da se svi rivali protiv nas moraju pripaziti i voditi računa – poručio je trener Ivan Brnović iz Sofije.

Iako Mališeva nije rival čija eliminacija treba da izazove

puta igrali su crnogorski i bugarski timovi u kvali kacijama za evropska takmičenja.

Naše ekipe su bez pobjede – upisale su dva remija i 12 poraza

euforiju, u Budućnosti smatraju da su pokazali dovoljno za optimizam pred duele sa CSKA 1948. Pod utiskom su i zbog podrške publike, iako tribine nijesu bile pune.

- Svi smo bili na istom fonu i dugujemo veliku zahvalnost navijačima jer su nas nosili do pobjede i to nam daje motiv da izborimo aktivan rezultat koji bi nam omogućio revanš pred punim tribinama, a u tom slučaju bi sve bilo moguće – izjavio je Brnović.

OPASNI KIRILOV ,,Plavi“ imaju i zbog čega da brinu pred meč u glavnom gradu Bugarske, gdje je temperatura nekoliko stepeni niža nego u Podgorici. Izdanje iz drugog poluvremena prvog meča sa Mališevom ne bi smjelo da se ponovi.

- Očekujem sasvim drugačije gostovanje nego u Podujevu. Iskusniji smo za dva jaka evropska meča, što god ko mislio o Mališevi – podvukao je Brnović i dodao: - Sigurno ćemo igrati drugači-

MILOŠ BRNOVIĆ: Nećemo se samo braniti

Za Budućnost je remi poželjan ishod pred revanš narednog četvrtka u Podgorici, ali to ne mora da znači da će dominantno biti orijentisana na defanzivu.

- Želja je da iz prvog meča izvučemo pozitivan rezultat, koji bi bio sve osim poraza, a onda da u revanšu pod Goricom ovjerimo prolaz. Kod kuće ćemo tražiti našu šansu, ali došli smo ovdje ne samo da se branimo, već da pokažemo

je nego protiv njih. Nećemo ići grlom u jagode, ovo je tek prvo poluvrijeme dvomeča i bićemo oprezni. Igrate i koliko vam rival dozvoli – naglasio je trener Budućnosti.

- Kapiten CSKA 1948 RadoslavKirilov je izuzetno kvalitetan u igri jedan na jedan, napada direktno prostor ka golu, asistent je i golgeter. Ali iznad svega imaju timski kvalitet, dobrog trenera, uigran tim, iako možda malo oslabljen u odnosu na prethodnu sezonu.

SERIKOV NE IGRA

Budućnost je oslabljena neigranjem ruskog štopera Ilije Serikova, koji nije dobio vizu za ulazak u Bugarsku, članicu Evropske unije.

- Fokusiran sam na igrače koje imamo. Nedostaje nam i Oliver Šarkić, ne igra ni Lazar

da možemo da se nadigramo sa njima i da izvučemo pozitivan rezultat – rekao je vezista Miloš Brnović - Gledali smo njihov meč u prvom kolu prvenstva (Černo More 0:0) i vidjeli da su veoma dobra i organizovana ekipa koja prima malo pogodaka, ali isto tako ima problema sa postizanjem golova. Očekuje nas tvrda utakmica, gdje će vjerovatno jedan detalj da odluči – dodao je reprezentativac Crne Gore.

- Naše šanse su možda kontre jer smo najopasniji nakon što oduzmemo loptu. Oni vole da imaju posjed lopte, ali tako ostavljaju prostor iza sebe i tu bi bila naša prilika. Razlika između CSKA 1948 i Mališeve?

- CSKA je jači rival, a i dolazi iz jačeg šampionata... Radi se o organizovanijoj ekipi sa boljim individualcima, ali mislim da dosta zavisi od nas i našeg pristupa i ukoliko on bude kao u prethodnom meču, mislim da možemo da igramo protiv CSKA – poručio je Miloš Brnović.

ILIEV: Ništa neće biti riješeno u prvom meču

CSKA 1948 je favorit protiv Budućnosti, makar zbog toga što dolazi iz jačeg prvenstva. Bugarski predstavnik, s druge strane, ima minimalno iskustvo u Evropi, nije blistao ni u domaćem prvenstvu, a ovog ljeta ostao je bez nekoliko igrača. Trener ,,crvenih“ ValentinIliev je na konferenciji za medije kazao da ima visoko mišljenje o podgoričkom timu. - Gledao sam prethodna dva meča Budućnosti, čak i neke prijateljske. Dobra su ekipa, vidi se da trener zna što radi, napravio je dobru grupu. Djeluju pozitivno, agresivno, vidi se zajedništvo. Niko ne igra samo za sebe, a to je vrlo bitno za tim – rekao je Iliev. Ne očekuje da dvomeč bude riješen večeras. - Nemamo pritisak, odigrali smo dobar meč u Varni protiv Černo Morea i u dobrom raspoloženju čekamo ovaj susret. Neće biti ništa riješeno u prvom meču –istakao je Valentin Iliev.

Mijović (potvrđeno pisanje Pobjede o povratku mladog ofanzivca, prim. aut), ali najbolji su igrači koje trenutno imate u timu i imam maksimalno povjerenje u sve njih i siguran sam da nas karakter koji posjeduju može dovesti do dobrog rezultata – poručio je Brnović. Crnogorski i bugarski timovi sreli su se 14 puta u kvalifikacijama za evropska takmičenja. Naši predstavnici nemaju nijednu pobjedu – upisali su dva remija i 12 poraza.

- Ne obazirem se mnogo na tradiciju i statistiku, iako nešto

znače. Trudićemo se da dođemo do rezultata koji nas vodi dalje. Najbolje bi bilo da pobijedimo u Sofiji, ali to neće biti nimalo lako. Pokušaćemo da se predstavimo u što boljem svjetlu, ali najvažniji je rezultat, cilj opravdava sredstvo.

BOLJI TEREN, MALO PUBLIKE PetarGrbić i drugovi igrali su prethodne sedmice na očajnom terenu u Podgorici, podloga na stadionu ,,Vasil Levski“ je u mnogo boljem stanju. - Teren će sigurno biti bolji ne-

go u Podgorici, a uzdamo se i u podršku navijača kojih će možda biti više nego domaćih. Imamo sve preduslove da dobre stvari koje smo radili prethodnih 40 dana pretvorimo u djelo – naglasio je trener Ivan Brnović pred duel koji će se vjerovatno igrati u sablasnoj atmosferi stadiona izgrađenog 1953. godine. Za duel sa CSKA 1948 vjerovatno će izvesti sljedećih startnih 11: Mijatović – Grivić, Orahovac, Adžić, Gašević – A. Bulatović, Brnović – Ivanović, Vukotić, Grbić – I. Bulatović

Za Arenu

iz Sofije : Neđeljko Kostić

Sa jučerašnjeg treninga fudbalera Budućnosti u So ji

CRNOGORCI NOĆNA MORA ZA GRUZINE:

Pobjeda iz snova

Kakva pobjeda Dečića. Nakon što je Mornar eliminisao Dinamo iz Tbilisija, Tuzani su savladali Dinamo u Batumi (2:0) i već napravili veliki korak ka trećoj rundi kvalifikacija za Ligu konferencija, čime je potvrđeno da crnogorski timovi ne leže Gruzinima.

Crnogorski šampion nakon eliminacije od TNS-a u kvalifikacijama za Ligu šampiona djelovao je mnogo bolje, taktički dosta drugačije i u samoj formaciji, pa iako je Dinamo nosio ulogu favorita, naš tim pokazao je da ima kvalitet i da s razlogom može sanjati nastavak evropskog sna.

Tuzani revanš igraju 30. jula od 21 sat pod Goricom, gdje imaju istorijsku priliku da se domognu trećeg kruga i utakmica sa HJK Helsinkijem.

Crnogorci ne leže Gruzinima. Šest dana nakon što je Mornar u Tbilisiju na koljena bacio Dinamo, isto je u Batumiju uradio Dečić protiv drugog policijskog tima. Džonatan Drešaj i drugovi su na velelepnoj Adjarabet areni izvojevali istorijsku, prvu pobjedu u evropskim takmičenjima rezultatom 2:0 i stekli realne šanse da se nakon revanša u Podgorici nađu u trećem kolu kvalifikacija za Ligu konferencija.

Milorad Peković napravio je određene rokade u timu, prvi put zaigrao je Žarko Tomašević, čime je odbrana dobila sigurnost, Draško Božović ostao je na klupi, a onda se sve okrenulo nakon sat igre. Samo što je zaigrao Iljir Camaj iz prvog kontakta us-

PEKOVIĆ:

Ovo je tek prvo poluvrijeme

Milorad Peković, trener Dečića, bio je zadovoljan, ali i oprezan nakon meča. - Važna utakmica i dobar rezultat za nas. Dinamo je dobar tim, bilo je teško igrati, ali ostvarili smo plan. Znali smo od početka da se moramo dobro braniti, dobro pokrivati prostor i biti agresivni. Zadovoljan sam, ali ovo je tek prvo poluvrijeme. Važna pobjeda zbog samopouzdanja. Pokušaćemo da se odmorimo i da se što bolje spremimo za naredni meč – kazao je Peković.

pio je da pogodi za 1:0, a samo četiri minuta kasnije, nakon sjajne akcije Vuk Striković pogodio je za 2:0 i pravu erupciju oduševljenja... Treba biti realan i priznati da je Dinamo Batumi večeras bio bolji rival, ali se naš šampion znalački branio, čekao, dočekao svoje šanse i za četiri minuta ovjerio trijumf. Istina, na samom startu Dinamo je pokazao kakvu ima napadačku moć. Tim koji ima osam internacionalaca sigurno je skockan za mnogo veće

domete od druge runde. Levan Karabadze je odmah na startu pokušao sa distance, lopta je zakačila defanzivca Tuzana i prošla pored stative. Velike probleme odbrani Tuzana u prvom poluvremenu pravio je Onore Gomis. Brzonogi Senegalac je prvo u 20. minutu šutirao iskosa pored gola, samo tri minuta kasnije sjajnim potezom - probao polumakazicama sa desetak metara, ali je lopta završila u golmana Igora Nikića. Sjajni ofanzivac je i u 27. minutu po-

kušao, tada glavom sa peteraca, ali čuvar mreže crnogorskog šampiona odbranio je i pokazao da je ušao u sjajan ritam. Sa druge strane, Dečić je u 40. minutu prvi put ozbiljnije priprijetio, ali je udarac Kajevića završio visoko preko prečke. U sudijskoj nadoknadi prvog poluvremena Striković se našao u poziciji nakon asistencije Stefana Milića, ali je njegov udarac je izblokiran. Očigledno čvrsto riješeni da što prije povedu, domaćini su nakon odmora još ofanzivni-

je krenuli ka golu Dečića. Ali, Dečić je odrađivao dobar posao na sredini terena, mada je u 48. minutu bio blizu vođstva. Žan Vitor je u 48. minutu nadskočio Drešaja i glavom šutirao pored gola. Pored stative su šutirali Mamučašvili i Gudašaurij

U 61. minutu Peković nije želio više da čeka – napravio je dvije rokade. Umjesto Augusta ušao je Božanović, a umjesto Matića Camaj. Pokazao je trener Tuzana da ne želi da čuva ,,nulu“, već da želi gol. I, sa-

Fudbaleri Mornara gostuju Radničkom u Leskovcu u prvom meču 2. kola kvali kacija za Ligu konferencija

Barani

sanjaju novo čudo

Stadion: Batumi.

Sudija:

mo par sekundi kasnije, Dečić je poveo i to baš preko Camaja. Napadač je u 62. minutu, samo dva minuta nakon što je ušao u igru, na centaršut Luke Maleševića, odlično trznuo glavom između štopera rivala i poslao loptu u mrežu, a golman Rikardo Silva je samo pogledom mogao da isprati loptu - 0:1. Očekivao se pritisak Dinama, ali je blickrigom Dečić riješio meč. Naime, samo četiri minuta kasnije sjevnula je kontra. Kombinacija Kajevića i Puleia po desnoj strani, Argentinac je ubacio loptu na peterac, a Striković je sjajnim potezom pogodio za 0:2.

Nakon golova Dečića, Dinamo je nastavio sa ofanzivom, ali je odbrana, predvođena Nikićem odlično funkcionisala, a u nadoknadi vremena Tuzane je spasio Drešaj, koji izbio loptu ispred Gomisa, poslije udarca Bubakara Tambedua i parade golmana Dečića R.PEROVIĆ

VEČERAS

20 h

obzirom na to da se stadion u Kragujevcu renovira, zbog čega su se Barani i odlučili da u četrdesetak kilometara udaljenom Nišu naprave bazu, gdje su se spremali za ovaj duel.

PODGORICA – Ekspedicija Mornara od ponedjeljka je u Nišu, gdje je pokušala da se u miru i u idealnim uslovima, daleko od turističke gužve i žege u Baru, što bolje pripremi i fokusira za večerašnje gostovanje Radničkom iz Kragujevca.

Mornar će u prvom meču 2. kola kvalifikacija za Ligu konferencija igrati u Leskovcu, s

- Došli smo nekoliko dana prije utakmice da bismo imali više vremena da se odmorimo jer smo putovali autobusom. Nije bio lagan put, ali imali smo dovoljno vremena da se što bolje oporavimo i pripremimo za utakmicu – rekao je Darko Zorić Ofanzivac Mornara upoznat je sa kvalitetom srpskog tima, ali vjeruje da mogu ostvariti dobar rezultat.

– Skautirali smo Radnički i vidjeli smo da se radi o jako kvalitetnom timu. Na svakoj poziciji su dobri. Jako organizovana ekipa. Istina je da su favoriti, ali mi

možemo obećati da ćemo se boriti i dati sve od sebe da napravimo dobar rezultat – poručio je Zorić. Junak u revanšu s Dinamom posebno ističe važnost timskog duha u Mornaru.

- Svakom igraču znači kada po-

stigne gol. Još kad nam je taj gol pomogao za prolazak dalje, još mi je milije. Ali sve je to zasluga kolektiva. Mi smo borbena ekipa i kao kolektiv želimo da pravimo rezultate – zaključio je Zorić. Predstojeći regionalni i evrop-

ski fudbalski okršaj u Leskovcu biće iz više uglova interesantan. Radi se o ekipama koje su po prvi put izborile Evropu, prošle sezone bile su najprijatnije iznenađanje domaćeg šampionata, a u godini za na-

ma oba kluba su proslavila vijek postojanja. - Dosta simbolike ima u našem orkšaju. Na neki način oni i mi smo obilježili prošlu sezonu. Zadovoljni smo što nas je žrijeb sastavio, jer bi predstojeći dvomeč mogao mnogo toga da donese kako nama, tako i njima. Predvođeni sjajnim strategom Feđom Dudićem, naš rival je skup izvanrednih pojedinaca. Očekujem lijepu fudbalsku predstavu, a što se tiče njihovih pojedinaca, sigurno treba obratiti pažnju na Vidojevića i Gluščevića. Ali sa druge strane i mi smo skup kvalitetnih pojedinaca, sa borbenim i kolektivnim duhom i sve to nagovještava, nadam se, dobar fudbalski dvomeč – rekao je trener Barana Zoran Đurašković U tim se, nakon crvenog kartona iz prvog meča u Podgorici protiv Dinama, vraća Ermin Seratlić, ali ipak ni u Leksovcu Mornar neće biti kompletan. Prvi meč protiv Radničkog propustiće Balša Dubljević, koji ima parne kartone i nema pravo da nastupa. R. P.

Sajat Karabajev (Kazahstan).

Golovi: 0:1 Camaj u 62, 0:2 Striković u 68. Žuti kartoni: Mujiri, Santos (Dinamo), Pueljo, Malešević, Striković,Camaj (Dečić).

DA LI JE OVO MOGUĆE?! Ovo do sada nije viđeno – Argentini na OI poništen gol dva sata nakon kraja utakmice, Maroko proglašen pobjednikom

Čudo viđeno u Sent Etjenu

PODGORICA – Do sada neviđena situacija desila se na Olimpijskim igrama u Parizu i to u duelu Argentine i Maroka.

Naime, utakmica je završena rezultatom 2:2 golom Kristijana Medine u 16. minutu nadoknade vremena. Rivali su meč počeli u 15 sati, a tek poslije četiri sata i 12 minuta dobili smo pobjednika. Puna dva sata po završetku duela pogodak „gaučosa“ je poništen! Utvrđeno je da je svemu prethodila ofsajd pozicija. Tek tada

pobjednik je bio poznat – Maroko je slavio sa 2:1.

Naime, sudija je nakon izjednačujućeg pogotka Argentine, zbog nemogućnosti da se meč završi, jer su navijači Maroka gađali ,,gaučose“ svim i svačim, čak i topovskim udarima, a bilo je i uletanja na teren, poslao igrače oba tima u svlačionice. Utakmica nije mogla biti završena. Rezultat 2:2 je tada ostao na snazi, jer su i VAR sudije bile u prekidu rada. Zvanični spiker je u međuvremenu saopštio navijačima da napuste tribine.

Tek kada se situacija primirila, a dva sata poslije gola Argentine, u VAR sobi je pregledana situacija. ,,Zamrznuti“ snimak je prethodno objavljen i na ekranu stadiona da svi vide (još dok je bilo ponekog navijača na stadionu) i utvrđeno je da je strijelac gola Medina bio u ofsajdu (minimalnom, centimetri odlučili) u momentu kada se aktivirao poslije pogođene prečke saigrača.

Donijeta je zatim odluka da se igrači vrate na teren kako bi bilo odigrano još tri minuta. Prije nastavka morali su da se zagrijavaju 20 minuta kako bi bili spremni da odigraju tri preostala!

Ovako nešto još nije viđeno u svijetu fudbala, ali za sve postoji prvi put. Argentina je inače branilac olimpijskog zlata. R. A.

Gof uz Lebrona nosi zastavu SAD na OI

PODGORICA – Američka teniserka Koko Gof pridružiće se košarkašu Lebronu Džejmsu kao nosilac zastave američkog olimpijskog tima na svečanom otvaranju Olimpijskih igara u Parizu. Gof, aktuelna šampionka Ju-

es opena, debituje na Olimpijskim igrama i biće prva teniserka koja će nositi američku zastavu. Koko Gof i Lebrona Džejmsa su izabrali sportisti olimpijskog tima SAD da nose zastavu na otvaranju. Gof je prije tri godine bila u američkom timu za OI u Toki-

ju, ali je morala da odustane jer je bila pozitivna na korona virus.

Postavljena je za drugog nosioca na teniskom turniru, iza Poljakinje Ige Svjontek. Gof

će sa nastupiti i u ženskom dublu u paru sa Džesikom Pegulom R. A.

Vaterpolisti

odradili trening u Parizu, Hrvatska u fokusu,

Želimo da dobijemo sve utakmice

PODGORICA – Nema tu mnogo priče, adaptacija je završena, vaterpolisti su ušli i u Olimpijskom selu odradili trening, potpuno sa fokusom na neđeljni premijerni okršaj sa Hrvatskom. Debitant na olimpijskom turniru Vasilije Radović ima lijepe utiske iz baze odakle će i krenuti u mečeve za što bolji plasman, napominjući da znaju zbog čega su došli u Pariz. – Olimpijske igre su najbitnije takmičenje ne samo u vaterpolo svijetu već i u drugim sportovima. Odgovornost je velika. Iako takmičenje još nije počelo, vidim razliku u odnosu na svjetsko ili na prvenstvo Evrope. Nadam se da ćemo ostati prizemni – poručio je mladi vaterpolista. Psihološka priprema je važna, za Radovića i presudna. – Fizički smo spremni. Dva

Čudo od objekata za vodene sportove

Prvu fazu olimpijskog turnira Crna Gora i još 11 reprezentacija igraće ,,Pariz Akvatik centru“, koji je otvoren u aprilu. Kapaciteta je pet hiljada mjesta i nalazi se bukvalno na korak od stadiona gdje francuski fudbalski tim igra utakmice. Od četvrtfinala ekipe se sele u dvoranu ,,La defense arena“. Tu će se održati takmičenje u plivanju. Jedan od najljepših objekata OI kapaciteta je 30 hiljada mjesta, ali je prilagođen vodenom spektaklu.

mjeseca smo snažno trenirali. Najbitnije da psihološki ostanemo spremni za sve što dolazi. Za debitanta OI su nikad jače, grupa snažna, favorita nema. – Svako svakoga može da pobijedi, biće iznenađenja, ali na kraju to i nijesu, jer su sve ekipe jake i izborile su plasman na Igre. Bilo bi idealno da ,,ajkule“ turnir otvore pobjedom nad svjet-

skim aktulenim šampionom. Znaju kako mogu do bodova. Pokazali su u januaru na EP u Dubrovniku. – Imamo tri-četiri posljednje pobjede protiv Hrvatske na velikim takmičenjima. Posljednja u Dubrovniku, možda i najveća, nadam se da će se tradicija nastaviti i da ćemo igrati odličan vaterpolo protiv njih. To je prva

Olimpijski komitet Kanade poslao je kući dvoje članova svoje ženske fudbalske delegacije

Prvi skandal u Parizu

PODGORICA – Olimpijske igre još nijesu ni počele, a već je došlo do prvog skandala. Naime, Olimpijski komitet Kanade poslao je kući dvoje članova svoje ženske fudbalske delegacije zbog toga što su špijunirali protivnike.

Kanađani su poslali dronove kako bi njima špijunirali trening Novog Zelanda, sa kojim se sastaju u prvom kolu olimpijskog turnira. Olimpijski komitet te zemlje ispravno je reagovao i momentalno priznao

krivicu, te se izvinio za nedjelo. – OK Kanade podržava ferplej i šokirani smo i razočarani. Iskreno se izvinjavamo Fudbalskom savezu Novog Zelanda, svim fudbalerkama i OK Novog Zelanda – navedeno je u saopštenju. Sem izvinjenja, Džozef Lombardi, analitičar ekipe, i Džazmin Mender, pomoćni trener kojoj je Lombardi odgovarao, poslati su kući iz Pariza. Pored toga, trener prvog tima Kanade Bev Pristman samoinicijativno se povukla sa vođenja utakmice 1. kola

protiv Novog Zelanda. – Ja sam, na kraju krajeva, odgovorna za dešavanja u našem taboru. Ovo sam uradila uzimajući u obzir interese obje ekipe, kako niko ne bi pomislio da je poštenje ove utakmice narušeno – rekla je Pristman. U međuvremenu se oglasio i Olimpijski komitet Novog Zelanda, koji je poručio da je ,,duboko šokiran i razočaran“. – Naš glavni prioritet je da podržimo fudbalerke Novog Zelanda i ostale sportiste pred početak takmičenja – piše u saopštenju. R. A.

Bev Pristman

utakmica, bilo bi od značaja da uđemo u turnir u dobroj formi. Selektor Vladimir Gojković i prvi saradnik Miloš Šćepanović imaju najveće iskustvo sa Olimpijskih igara. Savjeti su dobro došli.

– Kazali su nam da treba samo o Olimpijskim igrama da razmišljamo. ,,Ajkule“ su u Francusku stigle

sa željom da dođu do viskog plasmana. Potrebno je prvo da prođu grupu u kojoj su Hrvatska, Grčka, Italija, SAD i Rumunija. - Njesmo došli da se nadamo da ćemo dobiti jednu ili dvije utakmice. Želimo da dobijemo sve utakmice, a vjerujem da možemo da doguramo daleko – poručio je Radović.

A. MARKOVIĆ

Raspored

28. JUL 16.35 - CRNA GORA - Hrvatska

30. JUL 19.30

Iza izuzetnog atlete tri i po sezone u Čikago Bulsima u NBA ligi

Naš bivši reprezentativac Grin velika želja Makabija

PODGORICA – Džavonte

Grin (31), naš bivši reprezentativac, ima ponudu Makabija Tel Aviv da karijeru nastavi u Evroligi.

Košarkaš kojeg je naš bivši selektor i legenda naše i evropske košarke Bogdan Tanjević doveo u reprezentaciju Crne Gore iza sebe ima pet sezona u NBA ligi. U posljednje tri i po godine je igrao za Čikago Bulse i bio saigrač našeg proslavljenog centra i reprezentativca, dvostrukog NBA Ol-stara Nikole Vučevića

Kada je u pitanju sezona za nama, Grin je dobio šansu u dresu ,,bikova“ u martu i igrao izuzetno u završnici ligaškog dijela NBA sezone. Na devet mečeva je bilježio 12,2 poena uz 7,4 skokova i 1,1 ukradenu loptu u prosjeku. Potom je igrao dobro i na dvije plej-in utakmice (11 poena po meču).

Krilo visoko 196 santimetara je izuzetan atleta i prepoznat je kao specijalista za odbranu, ali i atraktivna zakucavanja – trenutno jedan od najboljih u NBA.

Amerikanac je dobio dvojno državljanstvo naše zemlje tokom kvalifikacija za Mundo -

basket 2019. godine. Tada je posebno dobar utisak ostavio u meču protiv velikog favorita Španije u ,,Morači“. Bilježio je 11 poena, 4,5 skokova i čak četiri ukradene lopte po meču. U reprezentaciju Crne Gore je stigao kao košarkaš italijanskog Trsta (tada drugoligaš). Kakvog je talenta Tanjević tada primijetio i pružio mu šansu u reprezentaciji – najbolje svjedoči to da je Grin dobio ugovor u slavnim Boston Seltiksima u NBA 2019. godine.

Sada ga Makabi vidi kao potencijalno jednog od ključnih igrača, za rekonstruisani tim u Evroligi, koji ponovo želi da konkuriše makar za plasman u plej-of elitnog evropskog klupskog takmičenja. Međutim, pitanje je da li Grin želi da se ovog ljeta vrati u evropsku košarku. Izvjesno je da će pokušati da zavrijedi novi NBA ugovor. U NBA je nastupio u 195 ligaških mečeva za Boston i Čikago sa 5,4 poena i 3,1 skokom u prosjeku. S. S.

Košarkašice Crne Gore počele drugu radnu sedmicu u okviru priprema za pretkvalifikacije za Mundobasket

Velika šansa nove generacije

PODGORICA – Košarkašice Crne Gore zahvaljujući pozivu FIBA imaće priliku prvi put od sticanja nezavisnosti i formiranja ove reprezentacije da se bore za Mundobasket. Naša selekcija će u Meksiku od 19. do 25. avgusta igrati pretkvalifikacije, gdje će u konkurenciji još sedam reprezentacija tražiti šansu da bude najbolja i tako naredne godine nastavi put ka Svjetskom prvenstvu. Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se prije osam dana u Podgorici, vrijedno trenira u ,,Bemaks areni“. Iako nikad mlađi tim, u kojem nema internacionalki Jelene Vučetić i Božice Mujović, te Amerikanki, koje igraju u WNBA, nastojaće da ostavi što bolji utisak.

– Svaki put je lijepo kada se okupimo, a to posebno znači za mlađe igračice, jer imamo priliku da treniramo sa iskusnijim košarkašicama, koje igraju u jačim klubovima. Ovo je nešto novo, tako da je specifična situacija, nema Eurobasketa, a opet imamo priliku da prvi put igramo protiv selekcija sa drugih kontinenata. Svjesni smo da će reprezentacija biti podmlađena, da ćemo imati samim tim veće uloge i to je velika čast

i obaveza – kazala je Nikolina Ilić, krilni centar naše reprezentacije. Crnogorske košarkašice igraće u Meksiku pretkvalifikacije za Mundobasket. Crna Gora biće u grupi B, gdje su pored naših dama i domaćina Meksika još selekcije Novog Zelanda i Mozambika. U pretkvalifikacijama igraju još Koreja, Mali, Češka i Venecuela, koji čine grupu A. Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik turnira plasirati u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. – Skupljamo uveliko informacije o rivalima, sa kojima nikada ranije nijesmo igrale. Sigurno da će biti jako teško,

zahtjevno, jer nedostaje nekoliko igračica, ali to je dodatni motiv za nas mlađe da svaki minut iskoristimo što bolje –dodala je Ilić. Crnogorska reprezentacija kompletne pripreme obaviće u Podgorici, a do odlaska u Meksiko odigraće četiri kontrolna meča. Već 1. i 2. avgusta u Univerzitetskoj dvorani u Podgorici rival je Mađarska, a zatim 8. i 9. avgusta gostujemo Sloveniji. – Sigurno je da će to biti jake provjere, ali će nam mnogo koristiti. Drago mi je da imamo priliku da se nađemo na ovom turniru i da se borimo za veliko takmičenje. Na nama je da damo maksimum i ostavimo što bolji utisak – podvukla je Ilić. R. P.

Nevjerovatno pravilo u Sjedinjenim Američkim Državama

NBA zvijezde gube milione zbog Majkla Džordana

PODGORICA – Nevjerovatno pravilo u Sjedinjenim Američkim Državama vezano je za jednog od najboljih i najuticajnijih sportista svih vremena.

Zamislite – potpišete najveći ugovor u istoriji NBA lige i potom saznate da gubite milione dolara zbog višedecenijskog pravila donijetog ni zbog kog drugog nego zbog Majkla Džordana?! Džejson Tejtum je nedavno postao NBA šampion sa Boston Seltiksima nakon pobjede nad Dalas Maveriksima u finalu i potpisao ugovor vrijedan čak 315 miliona dolara, a ozbiljan dio tog ugovora ide državi zbog ,,poreza sportista“. Porez na sportiste se u SAD plaća od 1991. godine kada je Majkl Džordan sa Čikago Bulsima osvojio prvu šampionsku titulu i pobijedio Los Anđeles Lejkrese. Grad Los Anđeles je, iz inata, odlučio da naplati nerezidentnu taksu na gostujuće sportiste. Ovo je značilo da Majkl Džordan mora da plati porez iako živi

Tejtum

u Los Anđelesu. U državi Ilinois je ubrzo uvedeno identično pravilo, pa su i oni natjerali sportiste da plate. Danas je ovaj porez uobičajena stvar i Džejson Tejtum služi kao primjer koliko igrači novca zapravo gube. On će od rekordnog ugovora gubiti svake godine skoro pet miliona dolara (tačnije 4,7 miliona) na porez na sportiste. Kako kaže Blumberg, ovaj porez se računa na osnovu vremena koje igrač provede obavljajući ,,rad u vezi sa prihodima“ u državama sa porezom na dohodak.

Istina, međutim, djeluje dosta manje glamurozno. Od 62,8 miliona dolara godišnje, Tejtum će morati da plati 23,2 miliona dolara federalnog poreza, medicinskog 8,1 milion i njegovom agentu idu 1,4 miliona – tako da Džejsonu od 62,8 miliona ostaju 25,2 miliona dolara godišnje. NBA ligu uskoro očekuje rekordni ugovor u svijetu sporta jer će TV prava prodati za nevjerovatnih 78 milijardi dolara na desetogodišnjem ugovoru, kako prenose američki mediji R. A.

Džejson

Hol OŠ „Njegoš“ u Spužu bio je 20. jula ispunjen šahovskim emocijama, kao onog septembarskog dana 1989. godine kada su u zbornici ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove prijateljski meč odigrali osmi svjetski prvak Mihail Talj i naš legendarni velemajstor Božidar Ivanović

Sjećanja su obnovljena i evocirane uspomene na taj susret i druženja sa ljubiteljima drevne igre na obalama

Zete koji su gusara iz Rige smatrali svojim mještaninom. U njegovu čast održana je svečana akademija, takođe posvećena i stogodišnjici od osnivanja FIDE, koja će se pamtiti i po otkrivanju spomen-ploče sa Taljevim likom koju je izradio poznati crnogorski vajar Saša Stanišić Taj čin obavio je popularni Bonja i prisutne oduševio nizom anegdota iz vremena kada su „ratovali“ za tablom ili mimo nje provodili lijepe trenutke kao veliki i iskreni prijatelji. Na šahovski istorijat u Spužu, kako je rekao, sa bogatom tradicijom, uz srdačnu dobrodošlicu, podsjetio je goste i domaćine predsjednik SO Danilovgrad Predrag Pajović – Početkom 80-ih u podnožju Spuške glavice usidrio se brod sa jednim od najvećih šahovskih velikana u istoriji drevne igre. Na obalu Zete kročio je kapetan koji je do tada, a i kasnije smjelo i bez respekta prema drugim moreplovcima kormilario po crno-bijeloj pučini, stvarajući na uzburkanim talasima piratske pozicije od kojih zastaje dah, bolje rečeno, remek-djela za sva vremena. I na jednom od tih krstarenja na putu mu se ispriječila lađa imenjaka Botvinika koji mu je nakon žestokog vojevanja na otvorenom moru pružio ruku i čestitao na ubjedljivoj pobjedi. Mihail Nehemejevič Talj je 1960. godine postao osmi svjetski prvak. A samo dvije decenije kasnije stigla je radost i za sve nas u našem malom mjestu.

Gusar iz Rige je došao među nas obične smrtnike koji su o tom susretu samo sanjali. Na sreću, postojali su ljudi koji su znali da rodno mjesto afirmišu na najljepši mogući način i svoju sredinu oplemene prijateljstvima sa planetarnim korifejima. Jedan od njih bio je šahovski mecena i pustolov, miljenik Kaise i svih meridijana, čovjek avanturističkog duha, nadasve iskreni promoter zavičaja i rodne grude Ratko Knežević

Zahvaljujući njemu i njegovoj braći vrata njihovih domova uvijek su bila otvorena za poklonike ove misaone igre. Skoro svi učesnici čuvenog

Otkrivena spomen-ploča Mihailu Talju

i najprestižnijeg turnira u Nikšiću, kada je riječ o našim prostorima, zatim Evgenij Vasjukov Andor Lilijental i mnogi drugi vrhunski matadori bili su gosti ove čestite i domaćinske kuće – rekao je Pajović i naglasio da je Talj bio istinski i osvjedočeni prijatelj Spuža i Crne Gore, čovjek koji je tada i ovoga puta Spuž i Crnu Goru ugravirao na svjetskoj šahovskoj mapi. – Sjećanja ne blijede, rado prepričavamo scene sa divnih druženja i nezaboravne trenutke provedene sa jednostavnim i običnim čovjekom, neopterećenim slavom, a koji se tako uklapao u našu sredinu da je svima u kafani ili na ulici govorio „dobri denj“ i uzvraćao sa osmijehom –„spasiba“. Svima je pružao priliku da sa njim porazgovaraju ili odigraju koju partiju. Miša je bio takav u društvu, za tablom, u porodici, na svim mjestima je zračio pozitivnom energijom, a pri tome krhkog zdravlja, što, naravno, nije svojim sagovornicima dozvoljavao da primijete. O njegovoj natprosječnoj intelegenciji suvišno je trošiti riječi, jer se za šahovskog Mocarta vazda govorilo: „Svi drugi su bili šahovski velikani,

samo je on bio Mihail Talj“, nastavio je Pajović, navodeći da šah u Bjelopavlićima ima dugu tradiciju. – Mi se ponosimo četirma državnim prvacima upravo iz našega kraja. Radovan Brajović, Zdravko Vuković i Blažo Kalezić su svojevremeno dominirali u seniorskoj, dok je 1977. godine zablistao Goran Kalezić u omladinskoj konkurenciji. Takođe, ponosimo se činjenicom da je Spuž makar na trenutak bio evropski i svjetski šahovski centar, a mnogi planetarni mediji govorili su o ovom izuzetnom, ne samo sportskom i šahovskom događaju. Tih godina formiran je u ovoj varošici ŠK „Mihail Talj“ koji se uspješno takmičio u Prvoj crnogorskoj ligi. Mnogi svjetski korifeji čuli su za Spuž, pa je svojevremeno crnogorsku kapu baš iz našeg mjesta dobio sedmi svjetski šampion Mihail Botvinik – rekao je Pajović i napomenuo da je i tada i sada u Spužu bilo amatera koji su ovu čarobnu igru držali u životu, naročito tokom ljeta, kada su se ispod gradskog mosta priređivale simultanke proslavljenih velemajstora. Među njima je bio i desetostruki prvak Crne Gore

Nikola Đukić, podsjetio je Pajović, naveo lijep primjer i pohvalio upravu škole koja je prije dvije godine formirala šahovsku sekciju sa oko stotinu polaznika, uvjeren da će mnogi od njih krenuti stazama svojih prethodinka. Ovim povodom održan je i brzopotezni turnir na kojem je uzelo učešće 55 igrača iz skoro svih crnogorskih krajeva, a posebno raduje činjenica da je pored iskusnih matadora i amazonki nastupio veliki broj talentovanih i ambicioznih pionira i omladinaca. Takmičenje je otvorio i povukao prvi potez državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragan Bojović Nakon 13. odigranih kola pobjedničko postolje „okupirali“ su prvotimci podgoričke Budućnosti, prije svih, velemajstor Nikola Đukić i intermajstor Blažo Kalezić koji su sa istim učinkom, tačnije, sa po 10 osvojenih poena prošli kroz cilj. Za nijansu je bio uspješniji Đukić zahvaljujući boljem buholc koeficijentu, dok je bronzana medalja pripala FIDE majstoru Andreju Šukoviću sa pola poena manje. Među nagrađenima su i FM Božid-

ar Kisić, MK Mitar Šaranović, GM Milan Draško i MK Lazar Marsenić sa po devet poena. Specijalna priznanja za najuspješnije mlade učesnike otišla su na adrese Ilije Milovića i Mateje Popović, dok je posebnu zahvalnicu dobio nekadašnji svjetski prvak za osobe sa oštećenim vidom, intermajstor Predrag Nikač. Za regularnost turnira postarali su se međunarodni šahovski arbitri Mladen Popović i Igor Vujačić Nagrade u vidu umjetničkih radova i knjiga najboljima su uručili predsjednik Opštine

Danilovgrad Aleksandar

Grgurović, prvi čovjek ŠSCG

Jovan Milović i direktor turnira Andrija Radulović

Na račun odlične organizacije ovog događaja nije štedio komplimente ni desetostruki seniorski prvak Nikola Đukić.

– Drago mi je da su Crna Gora i Spuž bili dio akcije obilježavanja 100 godina od osnivanja Svjetske šahovske federacije

FIDE, a taj lijepi jubilej dobio je dodatnu svečanu notu otkrivanjem spomen-ploče legendarnom Mihailu Talju. Gusar iz

Rige je po svojim igračkim, ali i ljudskim osobinama bio jedinstvena pojava u svijetu šaha i mislim da je zaista sjajna ideja

da se i na ovaj način sačuva sjećanje na njega u kraju gdje je rado provodio vrijeme i stekao mnogo iskrenih prijatelja i poštovalaca.

– Turnir je bio veoma uzbudljiv i više igrača se smjenjivalo u vođstvu. Iako je na kraju trojka iz Budućnosti osvojila prva tri mjesta, želim da posebno istaknem igru Mitra Šaranovića, jednog od junaka turnira. Moj drug i rival iz omladinskih dana imao je zaista izvanredan nastup, savladao i mene i Blaža Kalezića, ali nesrećnim porazom u posljednjem kolu ostao bez diobe prvog mjesta, što je prikazanim nesumnjivo zaslužio. Što se moje igre tiče, ona je bila dosta neujednačna, ali sam dobrim finišom uspio da nadoknadim slabiji start, pa sam svakako veoma zadovoljan osvojenim prvim mjestom. Lijepo je i to što je kao pozornica za ovaj događaj odabrana OŠ „Njegoš“ koja ima jednu od najmasovnijih šahovskih sekcija u našoj državi, u šta sam imao priliku i da se uvjerim. Koristim ovu priliku da zahvalim kolektivu škole i direktorici Tatjani Jokić na ukazanom gostoprimstvu – istakao je Đukić. B. KADIĆ

Nagrađeni na turniru povodom 100 godina FIDE

Velemajstor Ivanović otkriva spomen-ploču

Crnogorski

paraolimpijci spremaju se za nastup u Parizu

Radović i Bakić na pripremama na Žabljaku

PODGORICA – Crnogorski paraolimpijci Filip Radović i Luka Bakić na pripremama na Žabljaku i u Zrenjaninu tražiće formu za dobar nastup na Paraolimpijskim igrama i napad na medalju u Parizu.

Bazični dio priprema odrađuju na Žabljaku, gdje će boraviti do 4. avgusta, nakon čega će se preseliti u Zrenjanin, u matični klub Banat. Radović i Bakić nalaze se među 14 stonotenisera u kategoriji S10, koji će nastupiti u Parizu. Direktan plasman izborilo je deset prvoplasiranih sa svjetske rang-liste, a nakon trogodišnjeg nadmetanja Radović je kvalifikacioni ciklus završio na drugom, a Bakić na sedmom mjestu.

Radović je kazao da na Žabljaku imaju dobre uslove i da je na njima samo da treniraju i Paraolimpijske igre dočekaju što spremniji. - Na Žabljaku odrađujemo bazični dio priprema, zajedno sa sparing-partnerima iz Slovačke i Mađarske. Neki igrači iz Srbije doći će malo kasnije. Na Žabljaku smo do 4. avgusta, nakon čega se selimo u Zrenjanin i naš klub Banat, gdje je planiran završni dio priprema – rekao je Radović i naglasio da će generalna proba urađenog na pripremama biti turnir u Češkoj, u redovnoj konkurenciji.

- Nadam se da ću se pripremiti što bolje i u Parizu odigrati na najvećem nivou – dodao je Radović.

Balkansko prvenstvo u odbojci za juniorke

Bakić je, govoreći o pripremnom periodu, kazao da je bilo jako teško, imajući u vidu da je olimpijska godina, naći igrače za sparing u julu.

- Igrači koji nastupaju u Parizu su već u pogonu, a ostali pripreme za narednu sezonu počinju kasnije, u avgustu. Uspjeli smo da obezbijedimo kvalitetne sparing-partnere, dobru ekipu koja radi sa nama. Zadovoljni smo radom na treninzima, imamo dobre uslove, koristimo i teretanu, sve je kako treba – rekao je Bakić.

Trener Vladimir Marić saopštio je da Radović i Bakić na Žabljaku imaju podršku dva vrhunska slovačka stonotenisera Martina Gumana i Adama Klajbera, kao i crnogorskog reprezentati-

vca Filipa Radulovića Na pripremama je i zvanični prvak svijeta, Mađarica Aleksa Svitač sa trenerom Ivanom Vičekom Marić je kazao da reprezentacija na Žabljaku odrađuje kondicione pripreme pred najznačajnije takmičenje u 2024. godini. - Imamo odlične uslove za rad na Žabljaku, služi nas i vrijeme, tako da je za sada sve idealno. Bićemo u Crnoj Gori do 4. avgusta, nakon čega se selimo u Zrenjanin – rekao je Marić i najavio je da ih u drugom dijelu priprema, od 5. avgusta, očekuje rad u Zrenjaninu sa igračima Banata, a najavljen je dolazak i repre-

Đoković ne

želi smještaj u Olimpijskom selu

PODGORICA – Novak

Đoković neće boraviti u Olimpijskom selu tokom Igara u Parizu, potvrđeno je iz delegacije Srbije na OI.

Kako se navodi, proslavljenog tenisera je prije tri godine boravak među drugim sportistima omeo na putu do olimpijskog odličja na Igrama u Tokiju. Zbog toga je ovog puta donijeta drugačija odlu-

ka – da rekorder sa 24 grend slem titule boravi u privatnom smještaju u francuskom glavnom gradu. Njegov dolazak na Igre u Parizu očekuje se narednih dana, a još nije potvrđen ni raspored treninga, kao ni to ko će mu biti partneri na treningu. Žrijeb za olimpijski turnir u tenisu na programu je u četvrtak ujutru. Kada su olimpijska odličja u pitanju, Đoković ima samo

zentativca Turske Tugaja Predsjednik Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić kazao je da je tokom posjete reprezentativcima svjedočio dobro organizovanom i osmišljenom prvom dijelu priprema za Igre u Parizu. - Želim da, ispred Paraolimpijskog komiteta, kažem veliko hvala Opštini Žabljak, Sportskom centru i direktorici Zagorki Šljivančanin. Ujedno, pozvao bih sve naše sportske organizacije, klubove i nacionalne selekcije da koriste bogatstvo koje u sportskom smislu nudi Žabljak – rekao je Tomić. Radović i Bakić rivale na para-

olimpijskom turniru saznaće uoči početka turnira, na tehničkom sastanku, na kojem će biti i održan žrijeb. Radović će, kao drugi nosilac turnira, biti slobodan u prvoj rundi takmičenja i izboriće direktan plasman u četvrtfinale. Bakić će nastup među osam najboljih pokušati da izbori kroz osminu finala.

Crnogorsku delegaciju u Parizu, osim stonotenisera, činiće i atletičarka Maja Rajković i strijelac Milan Đinović Crna Gora sa paraolimpijskih igara ima jednu medalju, bronzu Filipa Radovića, osvojenu prije tri godine u Tokiju. R. PEROVIĆ

bronzu iz Pekinga 2008. godine. Olimpijska titula je jedina koja fali veteranu u kari-

jeri. Trenutno je drugi teniser svijeta, a još nije osvojio titulu tokom ove godine. R. A.

PODGORICA – Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore ostvarila je pobjedu protiv Albanije 3:2 (23:25, 25:18, 19:25, 25:17, 15:11) u uzbudljivoj utakmici koja je trajala pet setova.

Iako su odbojkašice Albanije, koje su igrale pred svojom domaćom publikom, pokazale izuzetnu borbenost, Crna Gora je uspjela da se izbori za trijumf. U izuzetno teškom meču, Albanija je prva došla u prednost, osvojivši prvi set 25:23, a nakon što su naše juniorke izjednačile, osvojivši drugi set 25:18, domaći tim je opet poveo sa 2:1 u setovima (25:19). Međutim, sjajnom igrom Crna Gora je izjednačila rezultat na 2:2.

U odlučujućem petom setu, crnogorske odbojkašice pokazale su izuzetnu koncentraciju i snagu, te su uspjele da preokrenu situaciju u svoju korist. Završile su set sa rezultatom 15:11, čime su osigurale svoju drugu pobjedu na takmičenju. Posebno se istakla Darja Popović, koja je sa 21 poenom bila ključni igrač u ovom trijumfu. Matea Kovačec doprinijela je sa 14 poena, dok je mlada Elena Čolaković, koja je iako pionirka četiri godine mlađa od ove konkurencije, osvojila 14 poena i briljirala u svim segmentima igre.

Posljednjeg dana turnira, juniorke Crne Gore igraće za bronzu sa selekcijom Bugarske.

R. P.

PODGORICA – Janik Siner se povukao s Olimpijskih igara u Parizu zbog upale krajnika. Prvi teniser svijeta trebalo je da stigne u Pariz u četvrtak, ali se to neće desiti jer je situacija ozbiljnija nego što se mislilo.

– Žao mi je što moram da informišem javnost i svoje navijače da neću biti u stanju da učestvujem na Olimpijskim igrama u Parizu. Poslije nedjelju dobrog treninga ne osjećam se dobro. Posljednjih nekoliko dana sam odmarao i išao na ispitivanja, ljekar je ustanovio upalu krajnika i preporučio mi da ne igram. Pro-

pustiti Igre je veliko razočaranje, medalja je bila jedan od glavnih ciljeva ove sezone. Nijesam mogao da dočekam tu čast da predstavljam zemlju na ovom važnom takmičenju. Mnogo sreće svim italijanskim sportistima za koje ću navijati od kuće. Naprijed, Italija! – poručio je Siner. Ovo znači da će novi prvi nosilac na Olimpijskim igrama, koje se igraju na terenima Rolan Garosa, biti Novak Đoković, te da se prije finala neće moći sastati sa Karlosem Alkarasom

Olimpijske igre u Parizu trebalo je da budu prve za 22-godišnjeg Italijana. R. A.

Teniska zvijezda traži mir tokom Igara u Parizu

Ovogodišnje Olimpijske igre biće otvorene u Parizu, u petak, ceremonijom u kojoj će sportisti paradirati u baržama niz Senu. Međutim, veliki broj francuske policije i vojske je uveliko na ulicama, a biće ih i tada, jer se grad suočava sa bezbedonosnim izazovima i to bez presedana.

Naime, grad je već više puta pretrpeo ekstremističke napade, a međunarodne tenzije su dodatno povišene i to zbog činjenice da se u svetu uveliko vode dva rata na dva fronta - u Ukrajini i Gazi.

Umesto da se izgradi olimpijski park koji bi bio van centra, kao što je to učinio Rio de Ženeiro 2016. godine, ili London 2012. godine, vlasti u Parizu su odlučile da centar grada bude mesto organizovanja brojnih događaja, dok bi se tek manji broj njih održavao na periferiji.

Zbog toga su postavljene i privremene sportske arene koje su pre svega adaptacija javnog prostora, a sama činjenica da se ceremonija otvaranja organizuje duž reke Sene, čini zaštitu samih učenika i posetilaca još složenijom.

Organizatori Olimpijskih igara takođe su zabrinuti i zbog sajber napada, dok su aktivisti za ljudska prava i kritičari Igara zabrinuti zbog toga što Pariz koristi tehnologiju za nadzor opremljenu veštačkom inteligencijom. Ukratko, Pariz ima mnogo toga da uradi kako bi osigurao bezbednost 10.500 sportista i miliona posetilaca.

BezB jednosna operacija

Oko 45.000 policajaca i žandarma biće podržani od strane 10.000 vojnika tokom održavanja Olimpijskih igara i koji su takođe postavili najveći vojni kamp u Parizu, iz kojeg bi vojnici brzo trebalo da mogu da dođu do bilo kog gradskog olimpijskog objekata i to u roku od 30 minuta. Za kamp svetski mediji navode da je po veličini odmah nakon onog koji su francuski vojnici pravili tokom Drugog svetskog rata. Naoružane vojne patrole koje se nalaze u vozilima, ali i pešače, postale su uobičajene na mestima sa puno ljudi u Francuskoj i to otkako su naoružani napadači i bombaši samoubice, koji su delovali u ime Al

Kako se Francuska sprema za Olimpijske igre

Vojska i policija na ulicama, vještačka inteligencija i detaljne provjere

Kaide i grupe Islamska država, više puta napadali Pariz 2015. godine.

Naime, oni nemaju policijska ovlašćenja za hapšenje, ali mogu da se uhvate u koštac sa napadačima i obuzdaju ih dok policija ne stigne, piše VOA. Za posetioce iz zemalja u kojima naoružane ulične patrole nisu uobičajene, prizor vojnika sa jurišnim puškama mogao bi da bude uznemirujući, baš kao što je to u početku bilo za ljude u Francuskoj.

“Na početku im je bilo veoma čudno da nas vide i uvek su izbegavali naše prisustvo, zaobilazeći nas”, rekao je general Erik Šabof koji je i zamenik komandanta vojnih snaga za borbu protiv terorizma.

Borbeni avioni Rafale, nadzorni letovi AVACS koji nadgledaju vazdušni prostor, bespilotne letelice Reaper, helikopteri koji mogu da nose oštre strelce i oprema za onesposobljavanje bespilotnih letelica će kontrolisati nebo Pariza, koje će tokom ceremonije otvaranja biti zatvoreno zonom zabrane letova koja se proteže na 150 kilometara ( 93,2 milje) oko glavnog grada. Kamere povezane sa softverom veštačke inteligencije, koje su odobrene zakonom, označiće potencijalne bez-

bednosne rizike, kao što su napušteni paketi ili iznenadni i neplanirani porast broja ljudi. Francuska takođe dobija pomoć od više od 40 zemalja koje su zajedno poslale najmanje 1.900 policijskih pojačanja. za štita izraelskih sportista

Francuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen izjavio je nakon što je levičarski poslanik Nepokorena Francuska (LFI) Tomas Porte izjavio da izraelska delegacija nije dobrodošla u Pariz rekao da će sportisti iz ove zemlje dobiti 24-časovnu zaštitu tokom Olimpijskih igara.

‘’Nekoliko dana nas deli od međunarodnog događaja koji će biti održan u Parizu, a to su Olimpijske igre. I ovde sam da kažem da ne, izraelska delegacija nije dobrodošla u Parizu. Izraelski sportisti nisu dobrodošli na Olimpijskim igrama u Parizu”, rekao je on. Međutim, Darmanen je u televizijskom intervjuu u nedelju uveče saopštio da će izraelski sportisti biti zaštićeni 24 sata tokom Igara. On je podsetio da su nadležni upoznati i sa time da su prošle 52 godine nakon masakra na Olimpijskim igrama u Minhenu u kojem su palestinski militanti ubili 11 Izra-

elaca, preneo je Rojters. Ministar spoljnih poslova Stefan Sežurne na sastanku u Briselu ‘’u ime Francuske’’ poželeo izraelskim sportistima dobrodošlicu na Olimpijske igre i potvrdio da će im Pariz pružiti zaštitu. Naime, učešće na Olimpijskim igrama nije obavezno, a izraelski zvaničnici još uvek nisu potvrdili učešće njihovih sportista na ceremoniji otvaranja.

pokušaj atentata na trampa naglašava olimpijske rizike

Nedavni neuspeli atentat na predsedničkog kandidata

SAD Donalda Trampa upalio je još jednu lampicu na uzbunu da bezbedonosno pitanje mora da bude u fokusu ovih meseci.

Rizik od napada ne veži samo za Ameriku. On postoji i u Evropi. Samo u Francuskoj, u poslednjih 13 meseci, muškarci koji su delovali sami izvršili su napade nožem koji su, između ostalog, bili usmereni na turiste u Parizu i decu u parku u alpskom gradu. Čovek koji je u oktobru nasmrt izbo učiteljicu u svojoj bivšoj srednjoj školi u severnoj Francuskoj bio je pod pri-

tačkama u kompjuterske mreže za izvođenje sajber napada”, rekao je Darmanen za nedeljnik “Žurnal du dimanš”. Darmanin je rekao da se 155 osoba koje se smatraju “veoma opasnim” potencijalnim terorističkim pretnjama takođe drži dalje od ceremonije otvaranja i Igara, a policija u nekim slučajevima pretražuje njihove domove u potrazi za oružjem i kompjuterima. Rekao je i da obaveštajne službe nisu identifikovale nijednu dokazanu terorističku zaveru protiv Olimpijskih Igara, “ali smo izuzetno pažljivi”. Kritičari strahuju da će nametljivo olimpijsko obezbeđenje ostati i kada se sportske igre završe. Zagovornici digitalnih prava zabrinuti su da bi olimpijske kamere za nadzor i sistemi veštačke inteligencije mogli da naruše privatnost i druge slobode, i da se fokusiraju na ljude bez fiksnih domova koji provode mnogo vremena u javnim prostorima. Sakadž 2024, grupa koja je mesecima vodila kampanju protiv Igara u Parizu, ciljala je na obim olimpijskog obezbeđenja, opisujući ga kao “represivni arsenal” u izjavi za Asošijeted pres. “I ovo nije francuski izuzetak, daleko od toga, već sistematska pojava u zemljama domaćinima. Da li je razumno ponuditi mesec dana “fešta” najbogatijim turistima po cenu dugoročne sekjuritizacione zaostavštine za sve stanovnike grada i zemlje”, navode. što je sa rusijom na olimpijskim igrama?

smotrom francuskih bezbednosnih službi zbog sumnje na islamsku radikalizaciju, piše VOA Sa dugim i gorkim iskustvom smrtonosnih ekstremističkih napada, Francuska se naoružala gustom mrežom policijskih jedinica, obaveštajnih službi i istražitelja koji su specijalizovani za borbu protiv terorizma, a osumnjičeni u slučajevima terorizma mogu duže da budu zadržani na ispitivanju. Francuske bezbednosne službe odbile su više od 4.000 prijava za akreditacije za Olimpijske igre u Parizu 2024, između ostalog zbog zabrinutosti zbog špijunaže i sajber napada. Darmanen je rekao da su francuske vlasti do sada proverile blizu milion zahteva za akreditaciju a da su neke odbijene zbog radikalnih islamističkih veza ili sumnje da su strani špijuni, preneo je Rojters. Blizu stotinu ljudi je odbijeno zbog straha od špijunaže ili zabrinutosti da su agenti koji pokušavaju da dobiju akreditaciju navodeći drugu profesiju. “Oni verovatno nisu tu da izvode napade. Ali pored obaveštajnih podataka i tradicionalne špijunaže, postoji mogućnost pristupa ulaznim

Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.godine, Međunarodni olimpijski komitet je isprva preporučio zabranu učešća sportista iz Rusije i njenog saveznika Bjelorusije na međunarodnim takmičenjima, ali im je kasnije dopustio da se kvalifikuju kao neutralni sudionici, piše Rojters Takođe, ruskim novinarima je dozvoljeno da se akredituju za i već su stigli u francusku prestonicu. Svakog kvalifikovanog ruskog sportistu proverava tročlana komisija, koju je imenovao Međunarodni olimpijski komitet, kako bi se osiguralo da ispunjavaju određene uslove. Među uslovima su da sportista ne podržava rat u Ukrajini i da nije bio angažovan ni u jednoj vojnoj ili sigurnosnoj agenciji. Ruski i beloruski sportisti ne mogu učestvovati u timskim takmičenjima, ali smeju kao neutralni i to bez isticanja njihovih zastava i himni, ali su isključeni iz učestvovanja na ceremoniji otvaranja Igara. Sa druge strane, Rusija je osudila ograničenja kao diskriminatorna i optužila Međunarodni olimpijski komitet za učešće u “zaveri” sa Ukrajinom. Prema navodima ruske državne novinske agencije RIA Novosti, Olimpijski odbor Rusije je isplatio odštetu za 245 sportista koji nisu ispunili uslove za takmičenje.

Veliki broj francuskih policajaca i vojnika na ulicama Pariza

VAŠINGTON - Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Haris govorila je na prvom skupu u okviru svoje kampanje za Bijelu kuću, prikazujući novembarske izbore kao izbor između bivšeg tužioca i osuđenog zločinca. Govoreći pred oko 3.000 ljudi u državi Viskonsin, Haris je uporedila svog republikanskog protivnika sa prevarantima koje je nekada krivično gonila. Izlazeći na scenu uz aplauz, u srednjoj školi u predgrađu Milvokija, Haris je istakla svoje iskustvo kao državnog tužioca Kalifornije.

- Učini ć u sve što je u mojoj mo ć i da ujedinim našu Demokratsku partiju da ujedinimo našu naciju i da pobijedimo na ovim izborima. Imala sam prilike da pr ocesuiram prestupnike svih vrsta. Predatore koji su zlostavljali žene, prevarante koji su pljačkali potrošače i prevarante koji su kršili pravila. Verujte mi kada kažem da dobro znam tipove kao što je Donald Tramprekla je Haris u saveznoj državi Delaver.

Dodala je da će ponosno svoj rad uporediti s Trampovim, bilo kad tokom kampanje, na što su okupljeni odgovorili uzvicima „Kamala! Kamala!“. BBC navodi da su neki primijetili da je entuzijazam publike

Potpredsjednica SAD održala prvi govor u kampanji

Haris: Procesuirala sam prestupnike, dobro znam kakav je Tramp

u suprotnosti sa onim viđenim na Bajdenovim skupovima u ovom izbornom ciklusu. Kada je pomenuto ime Trampa na mitingu Kamale Haris, mnogi prisutni su uzvikivali „zaključajte ga“, ponavljajući sličan refren na Trampovim događajima kada se kandidovao protiv Hilari Klinton 2016. Ona je dodala da vjeruje u budućnost u kojoj nijedno dijete ne mora da raste u siromaštvu, gdje svaka osoba može da kupi dom, zasnuje porodicu i bude bogata, gdje svaka osoba ima pristup plaćenom porodičnom odsustvu i pristupačnoj brizi o djeci. - Naša borba za budućnost je i borba za slobodu. Ako Tramp dobije priliku, potpisaće naci-

Avionska nesreća u Nepalu

onalnu zabranu abortusa kako bi se abortus zabranio u svakoj državi, ali mi to nećemo dozvoliti. Suočavamo se sa pitanjima: U kakvoj zemlji želimo da živimo? U zemlji slobode, saosjećanja i vladavine zakona? Ili u zemlji haosa, straha i mržnje? - navela je Haris. Predsjednik Džo Bajden je u neđelju objavio da se povlači iz trke i podržao potpredsjednicu. Nova kampanja Kamale Haris prikupila je više od nevjerovatnih 100 miliona dolara i to samo 36 sati poslije Bajdenove najave da se povlači. Nove ankete Rojtersa i Ipsosa pokazuju da Haris ima prednost od dva poena u odnosu na Trampa, to jest 44 prema 42 odsto.

Vlada u Prištini usvojila izmjene i dopune administrativnog uputstva

Imovinu Milana Radoičića daće policiji Kosova

PRIŠTINA - Izmjenama i dopunama administrativnog uputstva, koje je juče usvojila Vlada Kosova, oduzeta imovina Milana

Radoičića biće predata na korišćenje Ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova, odnosno tamošnjoj policiji.

Radoičić je bivši potpredsjednik Srpske liste, koji je preuzeo odgovornost za napad oružane grupe Srba na policiju Kosova septembra 2023. u mjestu Banjska kod Zvečana.

Radoičić je bivši potpredsjednik Srpske liste, koji je preuzeo odgovornost za napad oružane grupe Srba na policiju Kosova septembra 2023. u mjestu Banjska kod Zvečana

U tom napadu je ubijen kosovski policajac, dok su potom u razmjeni vatre ubijena i trojica srpskih napadača. Vjeruje se da se Milan Radoičić nalazi u Srbiji.

Agencija za upravljanje zaplijenjenom ili konfiskovanom imovinom na Kosovu konfiskovala je u aprilu dvije nepokretnosti u Sjevernoj Mi-

trovici i jednu u opštini Zubin Potok, koje se dovode u vezu sa napadom u Banjskoj.

Radi se o vili na jezeru Gazivode u opštini Zubin Potok na sjeveru Kosova, restoranu i stanu koji se nalaze u Sjevernoj Mitrovici.

Te tri nepokretnosti je septembra prošle godine najprije zaplijenilo tužilaštvo Kosova.

POKHARA - Osamnaest

ljudi poginulo je juče kada se mali avion srušio i zapalio dok je polijetao iz glavnog grada Nepala Kathmandua, rekli su zvaničnici, piše Reuters. Avion je prevozio dva člana

posade i 17 tehničara u grad Pokhara na popravku drugog aviona, rekli su zvaničnici.

-Samo je pilot spašen i nalazi se na liječenju u bolnici - rekao je Tej Bahadur Poudyal, portparol međunarodnog aerodroma Tribhuvan u Katmanduu.

Nepal je kritikovan zbog lošeg stanja sigurnosti u vazdušnom saobraćaju, a skoro 350 ljudi je poginulo u padu aviona ili helikoptera u toj himalajskoj zemlji od 2000. godine

-Avion se srušio oko 11.15, navodi se u saopštenju vojske, dodajući da je vojni tim za brzo reagovanje pružao pomoć Trebao je da leti na najprometnijoj vazdušnoj ruti u Nepalu između Katmandua i Pokhare, važnog turističkog čvorišta u himalajskoj republici. Nepal je kritikovan zbog lošeg stanja sigurnosti u vazdušnom saobraćaju, a skoro 350 ljudi je poginulo u padu aviona ili helikoptera u toj himalajskoj zemlji od 2000. godine.

Kosovo priprema optužnicu protiv Radoičića, Srbija traži dokumenta od EULEX-a Ministarka pravde Aljbuljena Hadžiu (Albulena Haxhiu) je na sjednici Vlade Kosova navela da je ova imovina trenutno pod upravom ministarstva koje ona vodi, odnosno Agencije za upravljanje zaplijenjenom ili konfiskovanom imovinom.

Hadžiu je navela da su promjene u administrativnom uputstvu važne, jer regulišu proceduru za davanje u zakup konfiskovane ili zaplijenjene imovine, kada to zahtijeva neka javna institucija ili državni organ.

Ona je navela i da se Radoičićeva oduzeta imovina nalazi na strateški važnim lokacijama.

Prema njenim riječima, davanje te imovine bezbjednosnim institucijama vrši se u cilju ,,povećanja državne, teritorijalne i institucionalne bezbjednosti“ na sjeveru Kosova, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo.

Kamala Haris

Sa mjesta pada aviona

Vila Milana Radoičića

Priredila: R. U-I.

IZVORSKE ČESME, SEOSKE ŽENE I ISPIRANJE RUBLJA

Česme, najbolji izgovor i najpouzdaniji saveznik

Česma i prazna posuda koju je trebalo napuniti izvorskom vodom bile su najbolji ženski prijatelji, koji je spajao sve ono što je nemoguće spojiti sa dozvolom roditelja. U velikom snu i svakodnevnoj zbilji, u lakim zanosima i teškim odlukama, kad je potreban izgovor, česma se pokazala kao najpouzdaniji, najiskreniji djevojački prijatelj. Zagledane u igru bijelih jasika, sunca i jutarnje rose, one su svakog jutra pozdravljale izvor, vile i vilenjake, milovale brezu, mahale lasti i golubu. Nije čudo što se vile najčešće pojavljuju na izvorima i česmama gdje testija prekida vodeni tok, spajajući ga sa životom.

Kao bijeg od realnosti, u kojoj im se zabranjuje da žive život kakav bi željele, željne ljubavi, a od nje daleko, djevojke su krišom praznile posude u kojima se nalazila izvorska voda i odlazile na izvor. Tada ih niko nije pitao zašto i gdje idu, koliko ostaju. Sa licem uzbuđene radosti, djevojke su svakog dana, pune žudnje za mnogo čim, pulsirajuće, neutažene energije, odlazile na izvor do svog dilbera i kad je golem mjesec, a noć puna svitaca, i kad su polja prepuna zrelog žita i kukuruza, pretvarajući romansu u zagonetnu metaforu o dovršenju ženske iluzije i fantazije. A česme, kao po djevojačkim željama, podaleko od doma, u skrovitom delu, zaklonjene vrbama, brezama, ljeskama, divljim trešnjama. Brodeći tako za svjetlošću, odlazeći svakodnevno po nekoliko puta do česme, djevojke nauče mnogo prije i više o životu, njegovim zamkama i tajnama, nego one koje ne znaju tajne izvo-

Česma i prazna posuda koju je trebalo napuniti izvorskom vodom bile su najbolji ženski prijatelji, koji su spajali sve ono što je nemoguće spojiti sa dozvolom roditelja. Željne ljubavi, djevojke su krišom praznile posude u kojima se nalazila voda i odlazile na izvor. Tada ih niko nije pitao zašto i gdje idu, koliko ostaju

ra, česme, vode i testije. U tom kolopletu, djevojačka mašta stvara čaroban svijet snova i priča, svijet u kome i ono najbesmislenije u metaforičkoj stvarnosti nalazi opravdanje i ima čar.

Posjedujući u sebi drevnu mistiku, ljepotu i snagu živih ljudi, svoj kod, naraciju, mitologiju životne energije, neispričanih priča i zapis predaka, česme su, kao vjerna slika jednog vremena, svojim vidljivim i nevidljivim licem branile, slavile i štitile postojanje jednog načina života. Bile su posljednji bedem smisla života, sazdane od strasti i lju-

bavi prema životu; kod starijih budile nostalgiju, kod mlađih radoznalost, kod etnologa inspiraciju za istraživanja, jer su sebe afirmisale kao zaštitnik i čuvar ognjišta, dijelile sudbinu svog naroda, davale tok životu. Svjedoče o našim precima bolje nego mnogi zapisi. Kad zapeče zvijezda, stegne led, a snijeg do krova, kad se oglasi ptica kukavica, kad dijete u kolijevci i kosac na suncu ožedne, usta traže vodu, svježu izvorsku. Obdan ili obnoć, testija je bila puna smaragdne izvorske vode. Ona je sačuvala mnoge živote, otvarala vrata

svih umora, uzdaha, zabrinutosti, ljutnje, nenadne radosti, brojnih veselih gostiju i onih u znoju, od rada na mobi; ona najbolje gasi žeđ, vraća snagu i svježinu, uliva optimizam. I stari i mladi znaju da voda sa česme ima najbolji ukus, da diše i miriše, mnogima kao medovača. Čovjek se pored česme vraća sebi, svojim korijenima, svojoj suštini. Tu čuje zvuke na koje nikada nije obraćao pažnju, svjestan da i tišina može da se čuje. Koliko je česma spajala, toliko je razdvajala. Mnoge utješila, druge uzalud hrabrila, nekima dileme

otklonila. Kad žubori planinska česma, pjesnici se klanjaju toj divljoj vodi. Od nje niko nije ni pokušao da sakrije tajnu, uvjereni da ona i treba da svjedoči o vremenu, običajima i životu. Svaka ima svoju priču, koje se vjekovima prepričavaju, neke samo sa najintimnijim prijateljicama, druge u porodičnom sazvježđu; pojedine su postale literarni sadržaji, a neke priče niko nikada nije posve pouzdano i do kraja ispričao. Koliko je samo brakova sklopljeno njenom zaslugom. Na česmama je bilo i žena u zrelijim godinama, koje su nastojale da prožive svoje posljednje godine neiživljene mladosti i života. Uostalom, u svakom našem selu i varoši ključao je skriveni ljubavni život. Fascinantan je spoj nečeg toliko dalekog i ove realnosti koja nam danas ječi u glavama da čovjek posumnja da je tako nešto uopšte egzistiralo. Umnoženi tragovi i glasovi koji dolaze iz minulih vremena jedno su veliko čisto nebesko ogledalo u koje bi se trebalo zagledati i vidjeti ko smo i šta smo, kuda idemo i u šta vjerujemo. Česme kao testamentarni zalog, izranjaju u svijet današnjosti, kao jedva čujni eho koji više ne postoji.

Ovakva jedinstvena, sistematična, sveprožimajuća obrada kulturne baštine, bez sumnje, veliki je i neprocjenjivi doprinos u izučavanju čitavog jednog kompleksa kulture sjećanja, očuvanja memorije i spomeničkog kompleksa. Ovaj romantični narativ nam pomaže da proniknemo u društveni i duhovni ambijent jednog vremena i njegov smisao, u kulturnu, duhovnu i emotivnu baštinu ljudi na ovom prostoru. Kao ogledalo društvene stvarnosti, česma

je imala važnu kulturološku dimenziju; kao specifična vrsta običajnosti u ponašanju ljudi, česma nije nikome ostala dužana. Ko nije živio u njeno vrijeme, nikada ne može razumjeti njenu naraciju. Ona je nešto blisko što su nosile mnoge generacije u sopstvenom iskustvu, koje su na taj način svoju svakodnevicu pretvarale u ostvarenje sopstvenih iluzija i snova. Ako se zna da je zavičajna izvorska voda nošena u vojničkom ili migrantskom koferu, onda je to zaista bio fenomen individualne i kolektivne svijesti, slojevite tajnovitosti i uzbudljivo iskustvo za sve koji su se bavili otkrivanjem sebe, svoje misaone fantazije i slobode pokreta, kao jedne od najmanje zaludnih disciplina pod kapom nebeskom. Česme su zastrašujuće diskretne, ćutljive, odane, otmjene, iako imaju sopstvene snove, potrese, sopstvenu dnevnu osamu, bespomoćnost, strah, svoje rane, radosti i poraze. Ne postoji česma koja nešto veliko, važno, značajno ne skriva. Uznesene, zbog privilegije da samo one znaju pravu i jedinu istinu, dozvoljavaju svakome da ispriča svoju priču, ali bez laži, pretjerivanja ili skraćivanja. Uvijek bile u otvorenom dijalogu i harmoniji sa svijetom prirode, njenim ritmom, silama i tokovima. U kakvom god prirodnom okruženju bile - pitomom, surovom, tvrdom ili pjeskovitom, nasilnom, one su bile sigurne u svoju vrijednost, ponoseći se dostojanstvom u usamljenosti. Priroda je skladna, snažna, bogata, savršena, nevidljiva, neshvatljiva, nečitljiva, bez dimenzija i trajanja, a ljudi su oko svoje česme živjeli upravo takvu prirodu.

Na izmaku je sve: zemlja, voda, vazduh... Svijet se suočava sa krizom vode bez presedana u svojoj istoriji. A kod nas, preostali izvori su na izdisaju, grabeći da udahnu posljednji trun vazduha. Njihova vrijednost će biti vidljiva tek kada nas zauvijek napuste. (Dvadeset i drugi mart –Svjetski dan voda.)

Ostaće samo kao jedva čujni eho neke stare voljene pjesme, kao glas prelaska iz svjetlosti u tamu, iz svetkovine u tugovanku, kao slika s neke izbledjele razglednice pristigle iz sanjane zemlje davnih predaka koja više ne postoji. (Nastavlja se)

Autor: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

Česma u Starom Baru

Pompa (česma) Karampana u Kotoru

Catinjski bunari, crtež

Četvrtak, 25. jul 2024.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: I.br. 2715/15

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, protiv izvršnih dužnika Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, i Mrvaljević Draška, iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, dana 24.07.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2715/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se trideset prva prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 230 KO Mokra njiva PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1600, broj zgrade 1, plan-skica 4-4, potes ili ulica kućni broj Grebice, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 54 m2, katastarska parcela broj 1603, broj zgrade 1, plan-skica 4-6/03, potes ili ulica i kućni broj Grebice, po načinu korišćenja njiva 2.klase, površine 1995 m2, katastarska parcela broj 1600, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, godina izgradnje 1955, površine 54 m2, u obimu prava susvojine izvršnih dužnika od po ½.

II Ročište za trideset prvu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 21.08.2024.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 38.025,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2715/15 od 13.06.2017.godine.

IV Na trideset prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.802,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na iznos duga od 20.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.3925/07 od 27.03.2007.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br. 168 od 24.01.2011.god, podatak o zabrani otuđenja opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3925/07, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka. Dana 24.07.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Na osnovu člana 14 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine komunalno stambene poslove Opštine Žabljak

OBAVJEšTAVA zainteresovanu javnost

Da je Crnogorskom Telekomu A.D. iz Podgorice kao nosiocu projekta donijeto Rješenje broj UP1-04-322/24-398/2 od 19.07.2024. godine kojim je utvrđeno da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za postavljanje fiksne radiokomunikacione stanice na mikrolokaciji „Tmajevci”, na dijelu kat. parcele br 1816/38 KO Žabljak I. Crnogorskom Telekomu A.D. iz Podgorice rješenjem je naloženo da izradi Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za navedeni projekat, najkasnije dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Izradom elaborata procjene uticaja obezbijediće se neophodni podaci, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu koji se mogu javiti u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta, utvrditi adekvatne mjere zaštite životne sredine definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja, kao i u mogućim vanrednim situacijama. Shodno odredbama člana 17 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, nosilac projekta je dužan podnijeti ovom Sekretarijatu zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi izrade elaborata. SEKRETAR, Sava Zeković

Poslovni broj: I.br.2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika: 1. Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, 2.Mrvaljević Draška iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007. godine, dana 24.07.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima I i II reda Mrvaljević Ćetku iz Nikšića, Grebice bb, i Mrvaljević Drašku iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXX prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 24.07.2024. godine i Zaključka o XXXI prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 24.07.2024. godine. Izvršni dužnici II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića i Mrvaljević Draško iz Podgorice, se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXX prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 24.07.2024. godine i Zaključka o XXXI prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 24.07.2024. godine.Upozoravaju se izvršni dužnici I i II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića Mrvaljević Draško iz Podgorice, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 24.07.2024.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Na osnovu člana 13 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje OBAVJEšTAVA zAINTErESOVANU JAVNOST

da je nosilac projekta doo “SKY TOWERS INFRASTRUCTURE“, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 143 Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat infrastrukture za mobilnu telefoniju na lokaciji „BA38 Ibarac“ u opštini Rožaje, koja se planira na dijelu katastarske parcele br. 878/1 KO Ibarac I, opština Rožaje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao i na sajtu www.rozaje.me.

Rok za javni uvid i davanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine ul,,M.Tita“ br.1, Rožaje ili na e-mail:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 01.08.2024.godine.

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEšTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta „Čelebić petrol trade” d.o.o. iz Zete podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje benzinske pumpe sa pratećim sadržajima na dijelu urbanističke parcele UP 19, koju čini dio katastarske parcele broj 1284/17 KO Dajbabe Zelenika, dio planske zone 11, u Podgorici.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 30.08.2024. godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Multimedijalnoj sali Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, adresa IV proleterske brigade 19 u Podgorici, dana 27.08.2024. godine, sa početkom u 10 časova.

POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo 2 godine. POTREBNI radnici za slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380

Poslovni broj: Ivm.br.681/2024 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Ramova br. 3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorska komercijalna banka ad Podgorica, Bul. Revolucije br.17, protiv izvršnog dužnika Rovčanin Vučka, ul. Rudarska br.66, Nikšić, radi naplate novčanog potrazivanja, vr.sp. 28.832,59 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serije BB 1665096 koja je izdata dana 21.04.2015. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Rovčanin Vučku iz Nikšića, ul. Rudarska br.66, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Ivm.br. 681/2024 od 11.06.2024. godine. sa predlogom prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 28.832,59 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka Rješenja o troškovima poslovne oznake Ivm.br. 681/2024 od 24.07.2024. godine. Izvršni dužnik Rovčanin Vučko iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br. 3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Ivm.br. 681/2024 od 11.06.2024.godine

OBA VJEŠTE NJE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG” br. 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac prpickta Dalibor Medenica podnio zahtjev za izjašnjavanje o potrebi izrade Elaborata o projeni uticaja na životnu sredinu za projekat: Kabliranje dijela postojećih DV 35 kV „Kolašin Ptič” DV 35 kV „Breza Rijeka Mušovića” iz TS 35/10 kV ,,Breza” i izmjcštanje dva 10 kv kablovska voda, na katastarskim parcelama 63. 64. 65. 67. 69. 1193. 1194 KO Kolašin, Opština Kolašin.

S tim u vezi, pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciiu u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu. radnim danima od 11 do 13 časova. Rok za jani uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin-ulica Buda Tomovića na e-mail: kolasin.urbanizam1@ gmail.com, je shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG” br.75/18). pet radnih dana od dana prijema, odnosno objavljivanja obavještcnja.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine

Tužnim srcem javljamo svojti, prijateljima, kumovima da je dana 24. jula 2024. godine iznenada preminuo u 73. godini života naš dragi i voljeni

BOŽIDAR pok. Andrije BRKAN

Porodica će primati saučešće 24. jula od 16 do 19 časova i 25. jula od 12 do 18 časova u mjesnoj kapeli Prčanj. Sahrana dragog nam pokojnika obaviće se u 18 časova na mjesnom groblju Prčanj.

Dana 23. jula 2024. godine preminula je naša draga

RADMILA pok. Slobodana ĐURAŠKOVIĆ rođena MARTINOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice.

Ožalošćeni: šćeri JELENA i IVANA, unuci PETAR i LUKA, zet MIRKO

Ožalošćeni: supruga ANA, sinovi ANDRIJA i STJEPAN, sestra MARIJA, rodica ANTICA, tašta KATE, porodice RIZONIKO i BAJO i ostala rodbina

Nedostaju riječi da opišemo tugu koju osjećamo za tobom. Vole te: BEBA,

i BOJANA

Našem dragom

PETRU PEKIĆU

Peki, naš dobri… Boli srce i duša za tobom. Bole uspomene… Nedostajaćeš…

Tvoja tetka BILJANA i sestra od tetke JELENA

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav prijatelju

Počivaj u miru, čuvamo te od zaborava.

RAJKO ŠĆEKIĆ sa porodicom

PETRU PEKIĆU

Počivaj u miru i s anđelima.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom

Počivaj u miru, s anđelima.

Biljine kolege: VLATKO, VIOLETA, SLAĐA, SANJA i ZDENKA

Posljednji pozdrav Biljinom sestriću

PETRU PEKIĆU

Odlazak je iznenadan i ostavlja veliki žal.

Tuguju Biljine kolege: NENAD, VESKO, TANJA, SANJA, BRANKA, VERICA, JELENA, VANJA, SLAVICA, DRAGANA, VESNA i NADA

PETRU PEKIĆU

Zauvijek ćemo te pamtiti po tvojoj dobroj duši.

Komšije RAŠOVIĆI

Posljednji pozdrav našoj dragoj JOSIPI-MUCI

Tvoj striko SAŠA PEKIĆ sa porodicom

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Počivaj u miru! MILANKA, SANJA, TATJANA i NIKOLICA sa porodicama

PETRU

PETRU PEKIĆU

Posljednji pozdrav našem suprugu i tati

Dragi tatice, počivaj u miru. Nedostajaćeš nam, da nas zagrliš, poljubiš i osjetimo tvoj dodir. Znamo da nas gledaš i čuvaš sa neba, a mi nastavljamo tamo gdje si ti stao da budeš ponosan na nas.

Dragi naš neprežaljeni sine

Sa tobom odlazi dio nas.

Otišao si tiho sa osmijehom na licu.

Nepravedna sudbina otrže te iz naših života, iz srca neće nikad.

Nedostajaćeš nam, ostali smo te željni.

Anđele naš lijepi

Ostavio nas je dragi ujak široke duše i najvećeg srca. Tvoj prerani odlazak nanio nam je tešku bol. Sjećanjem ćemo te čuvati i po dobroti pamtiti. Živiš u našim srcima.

Sestra IVANA, zet MARKO i sestrići NIKŠA i STAŠA

Posljednji pozdrav dragom

Počivaj u miru i s anđelima.

Posljednji pozdrav

PEKIĆU

Nažalost više nisi sa nama, ali u našim srcima ćeš zauvijek biti

Počivaj u miru

Ujak BOBAN, ujna MIRA, brat od ujaka NIKOLA i sestra od ujaka MAJA

PETAR PEKIĆ

Počivaj u miru, voljeni kika.

Pamtićemo te po dobru i čuvati od zaborava, a ti nas čuvaj sa boljeg mjesta baš onako kao što si dok si bio pored nas.

Otišao si prerano, iznenada, ali ti obećavamo da ćemo sve životne korake izbrojiti zajedno, sa tobom u srcu i sjećanju.

Hvala na svemu!

Brat MILOŠ, snaha DANIJELA i bratanić VUK

PETRU

IVANA i DUNJA

PETRE

Majka MIRA i otac DRAGAN

PETRU

Tvoji: ANA, ANDRIJA, LENA i MIHAILO

PETRE

25. jul 2024.

Posljednji pozdrav voljenom kolegi ŽIKI

1088

Žikac, ne želim ti reći zbogom, a i ne mogu. Guši praznina koja je ostala Tvojim odlaskom. Počivaj u zagrljaju majke i oca, a ja ću te čuvati od zaborava.

TINA PEROVIĆ sa mamom

Posljednji pozdrav prijatelju

SLAĐANA ĐAPIĆ sa porodicom

Dragom prijatelju

MIĆU Uvijek si nas sa osmijehom sretao. Počivaj u miru.

NAJA i STEVO

Posljednji pozdrav

1058

Posljednji pozdrav

MILINKU ŽIŽIĆU

Tvoj blagi osmijeh i dobra duša živjeće vječno. Počivaj u miru brate moj voljeni u zagrljaju tvojih napaćenih roditelja.

Tvoja sestra DRAGICA BARANIN sa porodicom 1056

MIĆU ŽIŽIĆU

Dragi brate, nema riječi koje mogu opisati bol zbog tvog preranog i iznenadnog odlaska. Pamtićemo te po tvojoj dobroti i vedrom duhu.

DALIBOR, IVANA, PAVLE i JOVAN

Legendo naša

MILINKO ŽIŽIĆ

Mnogo boli kada odlaze iskreni prijatelji. Počivaj u carstvu nebeskom a mi ćemo čuvati uspomene na Tvoj topli osmijeh, plemenito srce i nemjerljivu dobrotu.

Hvala Ti .

Vole te Tvoji

Posljednji pozdrav strika

MILINKU- MIĆU ŽIŽIĆU

Sve dok moje srce kuca ti nećeš biti zaboravljen. Teško ćemo podnijeti tvoj odlazak, ali nas tješi činjenica da ćeš biti u nekom boljem svijetu. Počivaj u miru. Tetka ZLATIJA ĐURĐIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

MILINKU-MIĆU ŽIŽIĆU

Dragi brate Mićoni, kažu da u oblacima žive neostvareni snovi... Griješe... Zapravo tamo borave naši voljeni sa kojima nijesmo imali vremena da se oprostimo.

Posljednji pozdrav našem dragom MIĆU

Plemeniti naš Mićo, zar je ovako moralo? Ostavi nam vječnu tugu i bol. Rano naša, neka ti je laka crna zemlja.

Stric MILETA, brat DANIJEL, snaha JELENA, bratanična ELENA

1067

Posljednji pozdrav dragom kumu

MILINKU ŽIŽIĆU

Ne postoje riječi koje bi opisale tvoju plemenitost i dobrotu, hvala ti na iskrenom prijateljstvu! Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju. Porodica ČELEBIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju ŽILU

U svakoj prilici si bio oličenje dobrog i poštenog čovjeka. Hvala ti na pravom, iskrenom prijateljstvu, druženju i svemu što si učinio za mene. Počivaj u miru i Carstvu nebeskom.

MILENA NIKOLIĆ sa porodicom

MIĆO ŽIŽIĆ

Zauvijek tvoj brat RATKO ŠUKOVIĆ sa porodicom

Dragi moj brate MIĆO

Kako vjerovati da te više nema među nama. Bio si moj ponos i dika. Za mene si bio moj veliki oslonac u rodu. Hvala ti, Veliki brate za sve. Počivaj u miru u zagrljaju naših roditelja. Sa tugom u srcu i bolim u duši

tvoja sestra LOLA

Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku, šuri i prijatelju

MILINKU-MIĆU ŽIŽIĆU

Teško je povjerovati da si nas napustio zauvijek. Ponosni smo što smo te imali, a tužni bez tebe. Sa tugom u srcu..

sestra OLGA- LOLA, sestrić BORIS, sestrične MAŠA i BOŽICA, zet MIRKO i prijateljica

MARINKA MRVOŠEVIĆ 1070

Najbolji naš

Nije ovo naše zbogom tebi, jer ti nisi od onih koji jednom zauvijek umiru. Ti si za nas otputovao na neko rajsko mjesto, čekaš nas na espreso. Kao i obično. Tamo grije sunce ljubavi, ti se blaženo osmjehuješ i sve je magično. Samo tako je fer, samo takav scenario može biti.

Posljednji pozdrav

Tvoja MARA i JANJICA 1084

MILINKU-MIĆU ŽIŽIĆU

1096

Sa nevjericom smo primili vijest o tvom preranom odlasku. Neka ti u tišini beskonačnog mira anđeli daju pokoj duši. Do nekog novog susreta. Posljednji pozdrav „debelom“ MILICA i ĐORĐE ĐIKANOVIĆ 1097

Dok ti ime šapatom izgovaramo, nebo se trese. Dok te dozivamo krik nam ne čuješ. Mnogo puta smo u životu izgubili, ali najviše boli zagrljaj koji je posljednji. Ostaćeš vječno u našim srcima .

Tvoji: tetka KOSA, tetak DRAGAN i sestra RADA

MIĆU ŽIŽIĆU

MILICA, LUKA, PETAR i PERSA

Posljednji pozdrav

MILINKO ŽIŽIĆ

Žalim što na ovaj način izražavam poštovanje prema Tebi - plemenitom čovjeku, vrijednom i privrženom saradniku. Hvala na svemu što si nesebično, a istinski pružio. Pamtiću.

SAVA

GRBOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom kolegi

MILINKO ŽIŽIĆ

Nema više obaveznih svakojutarnjih šala i replika. Blagost i osmijeh na tvom licu je bio tvoj pečat za nas kolege, kao i predanost poslu.

Prazan će biti onaj prostor u kojem su se događali naši susreti i razgovori. Rekao si nam da ideš na odmor nasmijan. Nije smjelo nikako ovako, Žile! Nije pravedno. Nego, budi nam dobar gore i nasmij nam se ponekad.

KOLEKTIV LUTRIJE CRNE GORE, TELEVIZIJE TV7 I DŽEK POT-A

Četrdeset je dana od smrti naše drage KAĆE

Otišla si tiho kao što odlaze dobre i plemenite duše na vječni počinak. Tvojim odlaskom ostala je velika praznina u našim srcima. Vrijeme neće izbrisati sjećanje na tebe i tvoju dobrotu.

Zauvjek će nam nedostajati tvoja blaga riječ, puna razumijevanja, savjeta i ljubavi.

Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Hvala svima koji nam lično, putem telegrama i telefona izjaviše saučešće.

U subotu 27. jula 2024. godine u 9 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću. OŽALOŠĆENA PORODICA PAVLIČIĆ

1091

Četrdeset je dana od smrti naše voljene

SLOBODANKE PETROVIĆ

Uvijek ćemo se śećati tvoje borbe za svoje nadraže, tvog vedrog duha, duhovitosti, blage riječi i saośećajnosti koju si pružala svima.

Tužno sjećanje na našeg

VASILIJA

I njegov rođendan

Vole te stric DEJO, strina SANJA, brat PETAR i sestra MARIJA

Dragi

VASILIJE

Srećan ti rođendan

Tugo naša neprebolna Volimo te: đed ŽARKO i baba JELENA

PERO VUJOVIĆ

Kao da je vrijeme stalo tog 25 jula. Godina dana je od kada si otišao, naš Peki, ali iz našeg srca nećeš nikad. Kažu da vrijeme liječi rane, ali nije tako, svakim danom je teže i bolnije bez tebe. Volimo te i previše nedostaješ.

Tvoja žena DANICA i kćerka SANJA VUJOVIĆ

TANJA MARTINOVIĆ

25. 7. 2020 - 25. 7. 2024.

Puno nam nedostaješ. Zauvijek ćemo te voljeti i misliti na tebe. Počivaj u miru.

Tvoja majka ŽIVKA, brat ĐORĐE i sestra STAŠA

Navršavaju se dvije godine od smrti MARINKO - GAGO PRELEVIĆ 25. 7. 2022 – 25. 7. 2024.

Počivaj u miru, a nama ostaje da te čuvamo od zaborava. PORODICA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Uvijek ćeš biti u našim najljepšim uspomenama. MITAR, DANILO, LUKA i BOJANA

Drago naše dijete

VASILIJA

Što reći na ovaj dan, da smo tužni, da te volimo danas, sjutra i zauvijek.

TVOJI BANOVIĆI

Danas je tužnih pedeset dva dana od smrti moje sestre

VESKA ĐURĐEVIĆ rođ. Muratagić

Sjećanje na neka lijepa vremena provedena zajedno, uspomene vrijedne pomena čuvaću u zagrljaju srca i duše. MUNA DERVIŠEVIĆ sa porodicom

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika; • Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba,

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Pet godina od kada nije sa nama naša draga

BILJANA MIŠOVIĆ

Snaha RADMILA i bratanić MIROSLAV

Četvrtak, 25.jul 2024. broj 432.

Punokrvni baltimorski bluz

zbog čega je Eplova proganjajuća mini-serija „Lady in the Lake“ sa Natali Portman i Mozes Ingram - mnogo više od puke whodunit misterije ili : Str. 4, 5. i 6.

25. jul 2024.

A cappella

Zemljo moja

Mala

je Crna Gora; još je manje umjetnika u njoj. Sistemsko neprepoznavanje umjetnosti jedna je od glavnih odlika crnogorskog kulturnog prostora posljednjih decenija. Iako se pomaci vide, iako se kulturnom establišmentu ne može zamjeriti nedostatak volje da se neke stvari pomjere sa mrtve tačke, opet, kao društvo, ne možemo biti zadovoljni. Tačnije, na terenu razvoja kulture u društvu poput našeg, ne smijemo biti zadovoljni.

Jedan od glavnih problema na polju kulture kod nas jeste manjak mladih i talentovanih nasljednika Ksenije Cicvarić, Branke Šćepanović, Božidara Ivaniševića, Mirka Rondovića i drugih velikana izvornog crnogorskog melosa. Siguran sam da u Crnoj Gori ima više nego dovoljno talentovane omladine, ali još sam sigurniji da sistem ne samo da ne može da ih prepozna, odabere i krene da radi sa njima, već će uraditi (iz nehata) sve da ih ugura u „estradne vode“, štogod to značilo. Onaj kojem možda nije jasno što te estradne vode znače i predstavljaju, dovoljno je da okrene Pink televiziju i da mu odmah bude sve jasno. Dakle, Crna Gora, puna muzičkog talenta, gubi konekciju sa sopstvenim kulturnim identitetom zbog sistemske nesređenosti na polju razvoja nacionalne muzičke kulture. U prevodu, nakon neminovnog biološkog odlaska najvećih crnogorskih umjetnika sa mikrofonom, Crna Gora ući će u „mračnu rupu“ i izgubiti konekciju sa svojom muzičkom tradicijom.

Sve ja razumijem... ekonomija, bezbjednost, finansije, inostrani poslovi, sve je to veoma važno. Međutim, ne razumijem inferiornost kada je riječ o kulturi. A pazite sad ovo... U Crnoj Gori postoje rješenja. Rješenja, pa čak i kadar koji ima jasan i konkretan legitimitet da narodnu muziku, da kompletnu crnogorsku kulturnu baštinu ne samo sačuva, već i da kontinuiranim radom pravi nove snimke stare muzike, tražeći i nalazeći novu Branku, Kseniju, novog Nikolu i druge. Kada izuzmemo Crnogorski simfonijski orkestar, mi smo zemlja bez nacionalnih orkestara nakon prve četvrtine 21. vijeka. Crna Gora je zemlja bez sistematske organizacije nacionalnog folklora. Pa

Piše: Vladimir MARAŠ

Milioni eura prolaze kroz razne fondove; godišnje se „pojede“ na nepotrebno potrošeno gorivo i razne reprezentacije više nego što je realna potreba za nacionalnom proizvodnjom muzičke kulture. Dokle?

što onda branimo? Za što se tačno zalažemo? Milioni eura prolaze kroz razne fondove; godišnje se „pojede“ na nepotrebno potrošeno gorivo i razne reprezentacije više nego što je realna potreba za nacionalnom proizvodnjom muzičke kulture. Dokle?

Što se tiče iskustava, najlogičnije je da pogledamo kako to radi komšiluk, koji je nekoć živio i radio zajedno. Svi imaju svoje nacionalne orkestre, najčešće (što je i najlogičnije) pod kapom nacionalnog radijskog ili televizijskog emitera. Svi su, naravno, digitalizovani. I ta digitalizacija služi proizvodnji programa, a ne samo boljoj slici ili kvalitetnijem zvuku na prijemnicima.

Ako ne proizvodite sopstvenu muzičku kulturu, uzalud vam digitalizacija. Na primjer, digitalizovani Radio Crne Gore emituje izvornu narodnu muziku. I treba da je emituje. Međutim, u tim muzičkim programima i pod mikroskopom se jedva mogu naći numere koje su autentično proizveli crnogorski umjetnici.

Najljepše crnogorske (ali ne samo naše, već i regionalne) izvorne melodije koje se emituju na programima Radija Crne Gore snimili su narodni orkestri Srbije, Makedonije ili Bosne i Hercegovine. Čak i legende crnogorske izvorne pjesme ne bi bile to što jesu da ih isti ovi orkestri nijesu „uzeli pod svoje“ i napravili im snimke za sva vremena. Te snimke sada tretiramo kao crnogorsko nacionalno blago, ali nažalost, ono (dominantno) nije proizvedeno u Crnoj Gori pa tako, to u suštini i nije naše vlasništvo, da se ne lažemo.

Na ovim primjerima jasno se može zaključiti da je Crna Gora kulturološki potpuno zapušteno društvo. U našoj zemlji sada, svako ko ima volju i malo vremena da nauči nekoliko akorda na gitari, svira u kafićima i zarađuje neki novac. U Crnoj Gori je razvoj demokratije donio makar jednu dobru stvar – suočavanje sa nama samima. Samo što malo ljudi to vidi. Najgore je to što to ne vide donosioci glavnih odluka. I kada smo na početku 21. vijeka živjeli u zabludi da smo društvo koje se razvija i hrli ka evropskim sistemima vrijednosti, istina je bila mnogo bolnija: hrlili smo u sopstvenu propast, jer politička elita nije bila svjesna što čini. Na kraju, nedostatak razvoja muzičke kulture presudno je uticao i na političke promjene.

Kulturološki zapušteno društvo ne može biti društvo progresivnih ideja i očekivanja. Ako nemate ljude sa tim potrebama, onda će oni imati neke druge potrebe. Zbog toga je Crna Gora u produženom trajanju zemlja Farme i Zadruge, zemlja bez kulturnih potreba. Ko to uvidi i krene iz korijena da mijenja to stanje, vjerovatno će jednog dana biti upisan zlatnim slovima u istoriju zemlje naše.

u fokusu Eplova proganjajuća mini-serija „Lady in Punokrvni baltimorski

Kada je najbolji, projekat Alme Har’el djeluje kao dijete Valeovog masterpisa

„Sharp Objects“ i Sajmonove kultne

„The Wire“, u kojoj je Baltimor doktoriran kao grad obavijen pipcima nepobjedive koruptivne hobotnice

Ako ste čitali knjigu „Lady in the Lake“ Lore Lipman , sigurno ste sa velikim nestrpljenjem iščekivali Eplovu istoimenu adaptaciju, koja je, da neizdrž postane još veći, ujedno i veliki televizijski debi oskarovke Natali Portman. No, u slučaju da nijeste i da vam nije poznat ni ostatak njenog opusa, valjalo bi da znate nekoliko stvari. Između ostalog, da je Lora Lipman jedna od najcjenjenijih modernih krimi-autorki; da se kao njen superfan „piše“ i jedan Stiven King... ali i da govorimo o bivšoj istraživačkoj novinarki i reporterki novine The Baltimor Sun, u čijoj je redakciji i upoznala budućeg supruga Dejvida Sajmona . A barem njega - čovjeka koji nam je kroz saradnju sa HBO pružio remek djelo „The Wire“ i niz serija koje pripadaju samom kremu televizije, od „Homicide: Life on the Street“ i „Treme“, do „The Deuce“ i „We Own This City“ – ne moramo posebno predstavljati. Ukratko, govorili o njenom privatnom ili profesionalnom životu, Lora Lipman velika je faca i jedna od najinteresantnijih spisateljskih krimi-zvjerki čiji se potpis može pojaviti na bilo kojem filmskom ili televizijskom projektu. No, ujedno je i samo jedno u nizu jakih imena koja su učestvovala u stvaranju mini-serije „Lady in the Lake“.

U Eplov sedmodjelni projekat, za koji ne možemo dovoljno naglasiti koliko je poseban i interesantan, uz Portman i Lipman, uključeni su i re -

žiserka Alma Har’el (sjajni debi „Honey Boy“, 2019), i filmski i televizijski genijalac Žan-Mark Vale, i gomila sjajnih glumaca i glumica koje su prethodnim radom na malim i velikim ekranima opasno zaslužili pažnju planetarne publike. A sa tri već emitovane od sedam snimljenih epizoda, čini se da će taj status potvrditi i dodatno ojačati sa „Lady in the Lake“.

Izgubljena nutrina

Knjiga Lore Lipman zasnovana je na dva ubistva iz 1969. godine u Baltimoru, kada je autorka još bila djevojčica, te dodatno ojačana njenim kasnijim istraživačkim radom za The Baltimor Sun. Eplova adaptacija pregrmjela je određene izmjene, ali suština je ostala ista.

I televizijska verzija romana priča je o potpuno drugačije vođenim istragama nestanka i smrti „bijele“ i „crne“ žrtve, sa građanima, novinarima, policijom i cjelokupnom javnošću mnogo više zainteresovanom za sudbinu djevojčice jevrejskog, a mnogo manje za ženu afroameričkog porijekla. No, sami zločin i potraga za počiniteljima, i u knjizi i u seriji, povod su za nešto što „Lady in the Lake“ pretvara u mnogo više od puke whodunit misterije. Jer, nije ovdje uopšte bitan pronalazak ubice, koliko je važan - pronalazak sopstva. Stoga se i sama istraga tretira kao put koji će dvije junakinje, jedna mrtva a druga živa, morati da pređu da bi saznale ko su. I što im je suština, srž bića, prava

nutrina, davljena u kaljuzi i vodi tog prokletog Baltimora, godinama prije nego što će, jedna bukvalno a druga metaforički, postati Gospe u jezeru. Ili, pak, od jezera? O, kako je samo slojevita, ezoterična i mučna a plemenita - njihova priča.

Lovac i lovina

Ta priča počinje 1966. godine, spuštanjem jednog zamotanog tijela u vilajet jezerske vode. „Dok lav ne ispriča svoju priču, lovac će uvijek biti heroj“, kaže nam naratorka, polako, poetski i između redova otkrivajući svoj identitet. Odmah potom, nakon što se radnja vrati mjesec unazad, na

baltimorske ulice preplavljene feštađunima što slave Dan zahvalnosti, polako hvatamo konce priče... I otkrivamo ko je tu lovac, a ko lovina. Lav, tj. lavica koja još nije ispričala svoju priču o lovcu, zove se Madi Švorc (Portman). Sa viješću da je nestala djevojčica Tesi Durst, kćerka njene srednjoškolske ljubavi Alana (Dejvid Korensvet , budući Supermen), nešto u njoj počinje da se lomi. Porculanska lutka, domaćica, dobra Jevrejka, supruga i majka – odjednom je na ivici nervnog sloma. Prva naciklina nazire se u trenutku kada spazi da se na njen sako izlila krv iz umotanog koma-

Jezero, moćan simbol u krimi-misteriji s ezoteričnim elementima

Četvrtak, 25. jul 2024.

in the Lake“ sa Natali Portman i Mozes Ingram

baltimorski bluz

da mesa, koji je upravo krenula da ponese kući i da ga spremi za supruga Miltona (Bret Gelman iz „Fleabag“, i ovdje i tamo i svuđe - uvijek idealan izbor za skotovskog muža) i privilegovano derle od sina Seta (Noa Džup, sjajan u horor franšizi „A Quiet Place“). Nekoliko minijaturnih nervnih slomova kasnije, Madi će konačno eksplodirati upravo iznad tog komada mesa, ovog puta spremljenog, a zbog kojeg će Milton, pred sinom i svojim prijateljima, početi da joj popuje. Spakovaće kofere, daće „otkaz“ na mjesto dobre žene, pronaći će novi stan (i to u zloglasnom afroameričkom

komšiluku) i baciti se u potragu za nestalom djevojčicom, u društvu nove kompanjonke, tinejdžerke Džudit (nedoljiva Majki Madison iz „Better Things“). Na koncu, njih dvije biće te koje će je pronaći, blijedu i zauvijek usnulu u plićaku jezera.

Ali, tek poslije jedne druge smrti za Madi će i zvanično početi novo poglavlje života. Kraj priče Kleo Džonson (Mozes Ingram, instant zvijezda nakon Netfliksovog hita „The Queen’s Gambit“) postaće ujedno i početak njene priče. Ili, ako vam je draže, zbog tog i takvog kraja „Gospe u jezeru“, Madi će smoći snage da se vra-

ti na sami početak, u vrijeme kada je ispustila konce svog života. Da ne bi i ona, bukvalno ili figurativno, postala ta ista „Gospa u jezeru“. Da bi konačno postala glavni junak, gospodar svog filma, pa i po cijenu da pravi greške poput afere sa policajcem Ferdijem Platom (Jolan Noul, vrlo simpatičan u „Insecure“)... I istjerala pravdu i za sebe, i za ženu koja joj je tako slična, a toliko drugačija od nje.

Ezoterični elementi Kleo je nadimak (skraćeno od „Kleopatra“) koji dovoljno govori o ljepoti i energiji jedne žene koja tom i takvom Baltimoru – apsolutno ne pripada. I koja u njemu jedva spaja kraj sa krajem, radeći kao model u izlogu robne kuće (u kojoj će joj se, indirektno, prvi put ukrstiti njen i Madin put), služeći pića za šankom i vodeći knjige za Šela Gordona (Vud Haris iz „The Wire“), vlasnika notornog lokalnog kluba u kojem pravda i zakon nijesu dobrodošli. Dok žonglira između poslova, muža zgubidana i wannabe komičara Slepija Džonsona (Bajron Bauers) i dva sina koje pokušava da spasi i od nemarnog oca, i od nemaštine, i od ulice – Kleo se trudi i da učini nešto za afroamerička prava. No, uključivanje u rad borkinje za ljudska prava Mirtl Samner (Ejndžela Robinson) samo joj pravi probleme sa šefom u klubu. I, na koncu, vodi do tog prokletog jezera. Naravno da je Kleo naratorka serije, i naravno da njen voiceover, toliko puta rabljen kao narativno sredstvo u noarima i neo-noarima, nikako nije kliše. Naprotiv, sjajno Alma Har’el već od starta koristi glas ubijene žene, čiju ćemo smrt dočekati tek nekoliko epizoda kasnije, da potcrta ezoterične, onostrane, snolike elemente koji seriju prožimaju. I koji, kroz poskakujuće montažne

sekvence koje zamagljuju tu tanku granicu između stvarnog i imaginarnog, mnogo doprinose izgradnji atmosfere, karakterizaciji i stvaranju spone između dvije junakinje, dvije „Gospe iz jezera“. Igra odraza – u ogledalima, izlozima ili, pak, na površini jezera – prožima cijelu seriju, i vizuelno i narativno. Krimi-element je tu; potraga za djevojčicinim ubicom ne gubi se iz vida, ali Har’el mnogo više zanima ono što ubija i Madi i Kleo, dok je još živa. Sve što se događa, sve što vidite na ekranu, gradi i vodi do tog trenutka kada dobijate osjećaj da gledate jednu simboličnu varijaciju starog arturijanskog mita. I Kleo kako, poput Gospe od jezera, baca mač pred Madine noge. Da bi barem ona uspjela da iskuje svoju priču, kad je već njena završila. A možda i da bi skinula prokletstvo sa cijelog grada... da Kleo Džonson ne bi postala duh gladan pravde, koji ga progoni do kraja svijeta i vremena.

Valeov dodir

Alma Har’el igrala se preplićući stvarno i zamišljeno i u filmu „Honey Boy“ sa Šajom Lebafom, pa vrtlog u koji uvlači režirajući svih sedam epizoda nije nimalo neočekivan. Opet, uz dužno poštovanje prema njenom radu, već negdje na pola premijere, čak i ako ne znate da mu je serija posvećena i da je preminuo od srčanog udara 25. decembra 2021, četiri mjeseca prije početka snimanja u Baltimoru – osjetićete autorski/ producentski dodir Žan-Mark Valea. Štoviše, kada je najbolja, „Lady in the Lake“ stravično podsjeća na njegova dva televizijska masterpisa, mini-seriju „Sharp Objects“ i prvu sezonu izvanredne „Big Little Lies“. Har’elin projekat ugrubo se najbolje može opisati upravo

theposterdb.com

tako: Žan-Mark Vale susreće Dejvida Sajmona. Odnosno, kao dijete serija „Sharp Objects“ i „The Wire“, u kojoj je Baltimor odavno doktoriran kao grad obavijen pipcima nepobjedive koruptivne hobotnice.

Za taj utisak o Sajmonovom, a naročito o Valeovom dodiru i uticaju, „kriv“ je svaki mogući element serije, od scenografije Džej Si Moline i perfektnih kostima Šione Turini, preko montaže koja, kao u magnovenju, rasipa i otkriva, pa skriva, pa ponovo pokazuje i sastavlja komadiće slagalice, do originalne muzike Markusa Norisa, ali i cjelokupnog saundtreka, sa perfektno odabranim pjesmama epohe i obradama u ruhu šezdesetih.

Bila to „Evil Ways“ Vilija Boboa ili „Que Sera, Sera“ u izvođenju benda Sly and The Family Stone, to je muzika koja čini čuda za atmosferu i karakterizaciju (kako likova, tako i samog grada Baltimora) i od koje nećete moći da se odlijepite danima. Naročito kada je u pitanju „Where Did Our Love Go“, obrada hitčine grupe The Supremes, koju na sceni Gordonovog mutnog bara izvodi

Dora ( Dženifer Mogbok , a pjeva je Toni Skrags), darujući seriji punokrvni baltimorski bluz, a sveukupnoj televiziji - jedan od moćnijih i ljepših muzičkih momenata u istoriji malih ekrana.

Tvrd orah

Rijetki su ti i takvi momenti kada se kroz gustu maglu grada ogrezlog u kriminal, korupciju, mizoginiju, rasizam, antisemitizam – probiju ljepota i radost življenja, uprkos svemu. Štoviše, vrlo je mračna i tjeskobna „Lady in the Lake“; mnogo je tu kadrova, izgovorenih i prećutanih rečenica, interakcija i izraza lica od kojih osjećate konstantnu nelagodu.

Netrpeljivost izbija sa svih strana, nasilje – bilo fizičko ili verbalno, otvoreno ili latentno – dovodi do gušenja, do pravih napada egzistencijalne klaustrofobije. Taj Baltimor pri kraju hipijevske ere „slobodne ljubavi“ djeluje kao zatvor, kao stjecište duhova, kao mjesto nedotaknuto uticajima iz spoljašnjeg svijeta... Kao grad u kojem potpuno stalo vrijeme. Do te mjere, da je teško zamisliti scenario u kojem „Lady

ign.com

in the Lake“ može da stekne širu planetarnu publiku. Ni svi kritičari nijesu oduševljeni; mnogi su zamjerili Har’el da je seriju pretrpala, da je elemente misterije i trilera znatno oslabila baveći se likovima, da je sve vrijeme mnogo više zainteresovana za teme, a ne za ubistva u osnovi narativa. Takvima samo treba reći, da to što je orah tvrd, ne mora da znači da ga ne vrijedi krckati. Uostalom, zar ne tvrdi i sama Lora Lipman, da je nikada nije interesovalo da piše za one koji od pisanja očekuju utjehu i jedno „biće sve u redu“? Har’elin pristup seriji apsolutno odgovara tom stilu. Stoga, one koji vole slojevite, ezoterične, likovima i simbolikom rukovođene drame sa krimi-elementima – neće imati problema da zadrži i počasti jednom od zanimljivijih serija godine.

Tiha voda

Festivali

Sve u ovom filmu djeluje slučajno i proizvoljno, kao kolekcija rasutih misli i ideja koje ne vode nikuda. Apsurdni momenti služe samo kao ortopedska pomagala ne bi li se stvorila neka iluzija kretanja

verge.com

Sve to, naravno, važi pod uslovom da i preostale četiri epizode ostanu na nivou već emitovanih. „Otežavajuća okolnost“ svakako može biti Portman, koja nikako da stisne ručnu, pa u pojedinim momentima odlazi u prestudioznost i manirizam, djelujući kao Natali koja igra Madi, a ne prava Madi. Mozes Ingram ipak je mnogo jača glumačka karika, čak neočekivano jaka. I odličan je primjer tihe vode koja brijeg roni, onako savršeno sposobna da dočara milion i jednu emociju koje kuljaju ispod naizgled mirne površine svoje Kleo. U nastavku bi problem moglo da postane i Har’elino poigravanje sa nadrealnim, s obzirom da bi pretjerano forsiranje tog elementa moglo da dovede do delirijuma u kojem se gubi svaki oblik napetosti. I momenta „više stil nego suština“. Za sada, snolikost je prisutna u sasvim dovoljnoj mjeri, tako da pravi lijep balans sa košmarnom stvarnošću Baltimora.

Bilo bi dobro da tako i ostane, da bi i konačan utisak, poslije finala, bio isti kao sada... a „Lady in the Lake“ ostala upamćena kao dostojna adaptacija odličnog krimi-romana i, što da ne, jedna od interesantnijih serija godine. Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4.4/5

Tako to biva sa cirkusom. O ovoj instituciji postoje dva jednako iritantna stereotipa koja koristimo kao svojevrsne štake. Jedan je plitko-pozitivan, a drugi melanholično-negativan. Sudeći prema prvom, cirkus je mesto slobode u kojem izopštenici i otpadnici uspevaju da pronađu mesto pod suncem. No, ako sudimo prema drugom, izopštenici koji se u cirkusu okupljaju tamo ipak ne uspevaju da zaleče svoj bol. „The Magnet Man“ holandskog autora Husta van den Berha predstavnik je ove druge „škole mišljenja“ o cirkusu.

Svjetla pozornice Film, premijerno prikazan prošle godine u takmičarskom programu Black Nights Film festivala u Talinu, pred regionalnu publiku dospeo je preko Festivala evropskog filma na Paliću. Ulovili smo ga u glavnom takmičarskom programu na letnjoj pozornici, ali u manje atraktivnom, kasnom terminu.

Naš naslovni junak je Lusijen (Deni Ronaldo), seljak iz ravne i blatnjave Flandrije. Ovaj naizgled ni po čemu poseban tupavac, ima unikatan talenat: on je „čovek-magnet“, za njega se lepe metalni predmeti kao što su veći novčići, escajg, makaze i slično. „I u Antverpenu su rekli da tako nešto nisu videli“, kaže njegova umiruća majka putniku-namerniku, vašarskom muzičaru koji se u njihovu kuću sakrio od kiše. Majka, međutim, uskoro umi-

Natali Portman, nesavršena u ulozi žene na ivici nervnog sloma

Mozes Ingram, najjača i najslojevitija glumačka karika

25. jul 2024.

Gledali

smo na

Paliću:

„The Magnet Man“ Husta van den Berha Cirkus od stereotipa

re, pa posle sahrane otac kuje plan: on će sa sinom u grad, pravo u nekakav pučki teatar, gde bi on mogao da pokaže svoje talente i da za to bude plaćen. Ali, nakon što pošalje sina sa violinom punom nađenog novca na železničku stanicu da ga sačeka, dešava se nesreća (pogađate, magnetne prirode) i njih dvojica se razdvajaju. Lusijen u putujući cirkus prispeva sam... Tamo ga čekaju klasični cirkuski tipovi: lažni egipatski fakir iz Zapadne Flandrije, klovn-najavljivač sa pesničkom dušom Pladijs ( Jan Bijvoet , poznat po ulogama u filmovima „The Broken Circle Breakdown“, 2012; „Borgman“, 2013; „The Embrace of the Serpent“, 2015), dirigent

koji je u stvari propali kompozitor, snagator i lažljivi, pohlepni šef cirkusa Sezar Malfe ( Karel Kremers ). Prostodušnoj pridošlici prijateljsku i ljudsku pažnju poklanja samo plesačica Žervez (Izolda Dihauk) sa kojom će kasnije imati zajedničku plesno-paranormalnu tačku. Sve, čini se, ide kao po loju, dok nepismeni Lusijen ne dobije pismo iz zavičaja od komšinice Etel (Mieke Dobels), koja piše da mu je otac na samrti. Sin tada donosi odluku da se vrati kući, pa silom prilika tamo i ostaje, dok ga seoski pastor (Bruno Vanden Breke) uverava da se okane snova i skrasi, odnosno da prihvati sopstvenu sudbinu. Njega, međutim, vuku svetla pozor-

nice, pa makar i provincijalne i prema njemu prevarantski nastrojene.

Citirani klasici

Prosede je, dakle, kliše do klišea, u potpunosti predvidljiv i toliko puta ispričan u mnogim filmovima o cirkusu. Autor Van den Berh, čiji je film „Lucifer“ (2014) imao zdrav festivalski život, na taj kostur pokušava da zakači razne detalje kao što su apsurdno-komični momenti (majčina sahrana, voz) ili, pak, oni melanholični (sekvence iz cirkusa), ili, na kraju krajeva, oni sasvim čudni.

Citiraju se klasici ovakvog ili onakvog humora, od „deadpan“ do groteskne i apsurdne varijante, od Bastera Kitona preko Žak Tatija i Federika

Felinija, pa sve do Žan-Pjer Ženea i Roja Andersona, a dizajnerski detalji poput scenografije, kostimografije i fotografije, koja ih hvata u kontrastu od sivila, preko ispranih do sasvim živih boja – prilično su upadljivi, iako ne nužno dopadljivi. Interesantan je i izbor glumaca: glavna uloga dodeljena je stvarnom cirkusom artisti, a njegovu primarnu partnerku igra Izolda Dihauk, glumica izuzetno zanimljive biografije, široj publici najpoznatija po ulozi Lukrecije Bordžije u seriji „The Borgias“. Međutim, svi ti ukusi i arome ne prožimaju se baš najbolje; apsolutno sve u filmu deluje slučajno i proizvoljno, kao kolekcija rasutih misli i ideja koje ne vode nikuda. U tome stereotipi o tužnim klovnovima, slaboumnicima dobrog srca, pohlepnim gazdama, dokonim popovima i masi, koja bi da se malo nasmeje iako rat (Prvi svetski) besni okolo, služe kao ortopedska pomagala ne bi li film makar stvorio neku iluziju kretanja. Na kraju, manje od 90 minuta čine se mnogo dužim, pa će nam ostati da se pitamo čemu sve to i kome je „The Magnet Man“ potreban. Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.4/5

Lusijen (Deni Ronaldo) – upadljiv, ali ne i nužno dopadljiv protagonista

zerkalo

Piše:

Marija IvanovIć-nIkIčevIć

Kada

su Džun Skvib pitali o ejdžizmu i filmskoj industriji koja gubi interesovanje za glumice čim napune 40 godina, odgovor je glasio: „Pa, i za to važi isto, kao i za sve. Ako mene pitate, pravila postoje samo da bi bila prekršena.“ Da to nijesu samo riječi, već djela, znaju svi koji je prate od početka filmske karijere i prilično „zakašnjelog“ ulaska u industriju. Jer, Džun Skvib, tek 1990. ostvarila je debi na velikom platnu, odigravši sporednu rolu u filmu „Alice“ Vudija Alena. Do tada, bila je prepoznatljiva isključivo kao vrsna pozorišna glumica, a od tada ređala je sve same karakterne role kod mnogih režiserskih velikana, od Martina Skorsezea („The Age of Innocence“, 1993), preko Toda Hejnza („Far from Heaven, 2002), do Aleksandera Pejna („About Schmidt, 2002; „Nebraska“, 2013).

Te role jesu bile moćne i sočne, ali sve redom bile su i sporedne, pa i ona nezaboravna uz Brusa Derna u „Nebraski“, zahvaljujući kojoj je konačno dočekala slavu i jedinu nominaciju za Oskara. No, kako pravila postoje samo da bi bila prekršena, Džun Skvib tek sada dočekala je prvu glavnu rolu u višedecenijskoj karijeri. I sa 94 godine, zahvaljujući komediji „Thelma“ koja je nedavno sletjela na Amazon prajm, postala najveća akciona heroina filmskog ljeta 2024!

Telefonska prevara

U dugometražnom filmskom debiju režisera i scenariste Džoša Margolina, premijerno prikazanom na Sandensu, Skvib igra Telmu Post, 93-godišnju bakicu iz Los Anđelesa, koja živi sama od kako je izgubila supruga. Cijela porodica je, naravno, zbog toga debelo zabrinuta, ali niko još ne pominje dom za njegu starijih osoba. No, to će se promijeniti nakon što Telma upadne u zamku zbog želje

Džun Skvib pokidala u prvoj glavnoj filmskoj

Spora i žestoka

da pomogne svojoj glavnoj podršci i pomagaču, poprilično pogubljenom unuku Danijelu „Deniju“ Markovicu ( Fred Hečinger , poznat po prvoj sezoni serije „The White Lotus“ i filmu „Eight Grade“, 2018, a u novembru ćemo ga gledati kao negativca u epu „Gladiator 2“ Ridlija Skota, u kojem je zamijenio Barija Kiogana). „Thelma“, kao i jedan od većih ovogodišnjih akcionih hitova - „The Beekeeper“ sa Džejsonom Stejtamom, počinje telefonskom prevarom starije osobe. Neko poziva Telmu i predstavlja se kao Deni kojem je hitno potrebno 10.000 dolara za jamčevinu nakon izazivanja saobraćajne nesreće. Njegova bakica ne razmišlja ni sekundu, odmah bilježi adresu i šalje novac poštom. U međuvremenu, javlja joj se nesrećni Deni, koji je sve bakine, majčine (Parker Pouzi, kraljica indi-filma devedesetih) i očeve (Klark Greg) pozive prespavao, komiran nakon burne pijane noći sa drugovima. I tu Telma shvata da je prevarena, a njena porodica da bi, ipak, možda bila bezbjednija u domu za njegu.

Njena kćerka, zet i unuk mogu da misle što god žele, ali Telma je i dalje uvjerena da je „ona stara“, da nije podjetinjila, da se svi oni ponašaju snishodljivo i da bi bilo dobro da im to i pokaže. S obzirom na to da policija ne može da im pomogne da vrate izgubljeni novac, donosi odluku da to učini sama, uz malu pomoć prijatelja. Na koncu, nakon što pozove skoro cijeli imenik i shvati da su svi njeni drugovi i drugarice ili mrtvi, ili iśćućali, Telmi ne ostaje ništa osim da zovne u pomoć Bena (Ričard Raundtri, najčuveniji po detektivskoj franšizi „Shaft“ iz osamdesetih, u posljednjoj roli karijere prije smrti u oktobru 2023).

Glavna junakinja zasnovana na liku režiserove 103-godišnje bake

Najjači adut filma – neodoljiva hemija Skvib i Raundtrija

žestoka

Neka se pred Telmom, dok na crvenom skuteru

jezdi u avanturu, pokriju Džejson Stejtam i svi Stejtami ovog svijeta. Džun Skvib ima 94 godine i najveća je akciona heroina filmskog ljeta 2024.

Problem? Pa, Ben je bio najbolji prijatelj njenog supruga, a Telma mu se nije javila, niti ga je u domu za njegu ijednom posjetila, otkako joj muža nema. Ali, to je ne sprečava da upadne u taj isti dom i da otme preneraženog, mnogo racionalnijeg Bena, sa sve skuterom za dvoje. Prva stanica? Dom njihove stare, poprilično iśćućale prijateljice, za koju se sjećaju da je uvijek imala pištolj. A nakon što nabave oružje, zlu ne trebalo, pravac na adresu na koju je Telma otpravila novac, dok njen unuk, kćerka i zet, potpuno unezvijereni, paralelno kreću u potragu za njom...

Nemoguća misija

Ako ste, zbog ovakvog sinopsisa, odmah pomislili da je „Thelma“ neka vrsta ženskog odgovora na komedije poput „Dirty Grandpa“ (2016) i slične „filmske vijagre“ kojima se, kad ne radi sa Skorsezeom, posljednjih godina bavi Robert de Niro, ne brinite...

Džoš Margolin zasnovao je Telmu po liku svoje 103-godišnje bake, a priču po pravoj telefonskoj prevari koju je doživjela. Samim tim, nije mu ni palo na pamet da pravi komediju čiji se humor zasniva na nečemu tako jeftinom i prvoloptaškom kao što je baba koja preskače kanjone na skuteru, puškara se sa zlikovcima i izvodi akcione kerefeke u rangu Toma Kruza u franšizi „Mission: Impossible“. Telma, inače, obožava Kruza;

25. jul 2024.

ispratila je sve njegove nemoguće misije; gledala ih je sa kauča, s unukom. I ono u što se upušta za nju zaista jeste „Mission: Impossible“, dovoljno je samo jednom da padne, pa da bude – game over. No, Margolin bira potpuno drugačiji, nježniji, sentimentalniji ton da odslika njenu misiju. Stoga i humor kojem pribjegava, dok Telma testira granice svoje i Benove izdržljivosti, najviše počiva na njenom nerazumijevanju „koncepata“ poput kompjutera, interneta i Marka Zakerberga. Ne želeći da se smije njoj, već sa njom, više ide na slatke i simpatične, nego na urnebesno smiješne fore.

Ljubavno pismo „Thelma“ odudara i od „Grace and Frankie“, divne serije sa Džejn Fondom i Lili Tomlin, koje su i popločale put ovakvim, do tada skoro nevidljivim pričama o „otpisanoj gerijatriji“, do malih i velikih ekrana. Donekle podsjeća na „Little Miss Sunshine“ (2006), ali samo donekle, eto tek toliko da biste mogli da zamislite da je ona divna djevojčica odrasla u našu krhku a neustrašivu Telmu, ili osobu vrlo nalik njoj. Nije „Thelma“ magična, ni približno, ni kao „The Straight Story“ (1999), jedini potpuno strejt ali ništa manje začudan film Dejvida Linča. Mnogo bi joj bilo; čak i uz Džun Skvib i fenomenalnu hemiju koju ima sa Raundtrijem, za taj nivo ipak bi joj bili potrebni znatno drugačija režija i scenario. Margolin, pak, nije ni ciljao toliko visoko, samo je želio da napravi jedno slatko ljubavno pismo za svoju baku. U tome je u potpunosti i uspio. Zbog toga je prva stvar koju ćete poželjeti kada pogledate „Thelmu“, da pozovete svoju babu i kažete joj da je obožavate. Ako imate sreće da je još tu... „Thelma“ je nježan, dobrodušan i film lakog srca i humora. Čak i kada zađe na tužniju i malo mračniju teritoriju, potencirajući da živimo u svijetu u kojem se starije osobe eksploatišu, ignorišu i generalno tretiraju kao da im je prošao „rok trajanja“, čini to ne hvata-

jući se direktno ukoštac s ovom vrlo ozbiljnom i važnom temom. Za to su ipak bili potrebni mnogo kompleksniji likovi, naročito unuka, kćerke i zeta, ne bi li se produbio argument u korist pretjerane brige i tretiranja voljenih starica i staraca poput djece. Između ostalog, jer ogromna je i na filmu još nedovoljno neistražena ta tema. Margolinu je, pak, mnogo bitnije bilo da pokaže ljubav svojoj baki, te da se kroz priču o njoj poigra sa konvencijama akcione komedije kao žanra. Sve što se u filmu „Thelma“ događa „gerijatrijski“ je odgovor na opšta mjesta akcionih filmova i/li sličnih komedija. Telma i Ben nemaju specijalne odlike i moći; u trenutku kada pojašu skuter i krenu u avanturu – nemaju čak ni plan. Zbog toga je „akcija“ toliko i prizemljena, realna, spora i nežestoka, da biste stekli utisak da bi kroz slične korake prošle sve starije osobe koje bi, u realnosti, pokušale da izvedu Telminu i Benovu misiju. Uz onaj simpatični mig Tomu Kruzu i sentimentalnost koja, srećom, nijednom ne djeluje ušećereno i sladunjavo preko svake mjere, Margolin je ispisao odu i svojoj baki, i svim starcima i staricama koji uporno drve i tvrdoglave da još nijesu sasvim bespomoćni, da im je sloboda potrebna, da ih puste da žive – dok su živi. A Džun Skvib? Pa, recimo da je 2024. njena godina, i zbog „Thelme“, i zbog presimpatične cameo role u Piksarovoj animaciji „Inside Out 2“, u kojoj igra Nostalgiju. Bez nje i Raundtrija, Margolinu ništa ne bi vrijedilo, uz dužno poštovanje prema Hečingeru, Gregu, Pouzi, pa i epizodnom Malkolmu Mekdauelu, Kjubrikovom zaštitnom licu vječnog „A Clockwork Orange“ (1971), koji i ovdje, sasvim očekivano, igra zlicu. Neka se, pred njenom Telmom, sporom i žestokom dok na crvenom skuteru jezdi u avanturu, pokriju Stejtam i svi Stejtami ovog svijeta... Pravila su napravljena da bi bila prekršena, a malo ko ih tako šarmantno krši – kao Džun Skvib.

Ocjena: 7/10

CELULOID

„Šalša“ – pametan, zabavan i

Piše:

Marko Stojiljković

Nekome je prva asocijacija na leto – more, kupanje i izležavanje na suncu, a nekome – selo, recimo babino, livade, bašte i voćnjaci, ostavljanje zimnice, kuvanje ajvara i pekmeza. Sve ima svojih prednosti, ali zašto ne bismo zamislili najbolje od oba sveta? Recimo, da je babino selo na moru, idealno na ostrvu, kuća kamena na vrh brda do kojeg vodi krivudava ulica, oko kuće masline i smokve, a u bašti paradajz, „pome“ velike kao jabuke i još sočnije od njih od kojih se kuva „šalša“ koja se ostavlja za zimnicu.

A šta kad se u tu šalšu umešaju i ostrvske tajne, suludi meštani, dedina zaboravljena komovica, vojni eksperimenti, Srbi i zombiji sa vampirskim zubima?

Titov brod Srbe, rakiju i zombije gledali smo već kod Predraga Ličine u šarmantnom i zabavnom, ali na momente neuglađenom treš-filmu „Poslednji Srbin u Hrvatskoj“ (2019), ali Pula nas je ove godine počastila takmičarskim naslovom koji ga nadmašuje. Ukratko, film „Šalša“ Dražena Žarkovića, nastao u hrvatsko-srpsko-crnogorsko-bosanskohercegovačkoj

Zombi-komedija

stvorena za užitak

Štosevi se ispaljuju gotovo rafalnom brzinom, ali ipak ne naslijepo. Ne pogađaju baš svi centar; neki metu tek okrznu, ali potpunih promašaja skoro i da nema

koprodukciji (crnogorski koproducenti su Đorđe Vojvodić i Branislav Milatović ), prava je poslastica kojom je zaključen domaći takmičarski program hrvatskog nacionalnog festivala.

Ovaj simpatični, duhoviti, inteligentni i plemeniti „treš“ otvoren je impresivnom CGI intervencijom u kojoj vidimo Titov brod „Galeb“ kako

pristaje na minijaturni otočić Mala Glava jedne olujne noći 1980. godine. Maršalov izaslanik posećuje vojnu laboratoriju, a dvojica tamošnjih naučnika podnose mu raport o eksperimentu u kojem je trebalo prvo izolovati, a onda i uništiti nacionalistički gen i time osigurati „bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti“, za vjeki vjekova. Prvi deo je uspešno obavljen, a drugi... Rez na savremeni Zagreb i momčinu, dostavljača hrane koji vozi „vespu“ obučen u paperjasti kostim zeca, sa sve kacigom sa koje uvis štrče uši, dok trešti Valentino Bošković. Ispod kacige prepoznajemo Momčila Otaševića koji igra Vatroslava, a potrebu za kostimiranjem objašnjava nam ime firme – Zeko ketering. Ali čak ni takva njegova žrtva, da nosi debeli, kretenski kostim po vrućini nije nagrađena: šef (Hrvoje Barišić) neće da mu isplati ni platu, ni dogovore -

nu povišicu. Stoga, stanodavka realizuje verovatno već nekoliko puta izrečenu pretnju i daje mu rok od dva dana da se iseli iz stana. A nakon što Vatroslav stvori zabunu, u kojoj će nastradati njegov kolega Filip (Roko Sikavica), neće imati izbora osim da ga zameni na dogovorenom letnjem poslu branja paradajza kod njegove babe na otoku Mala Glava.

Rakija i paradajz Otok ko otok, čudan je, ali je po nekim stvarima još i čudniji od uobičajenog. Recimo, tamo još vrede kune i samo kune, signala za mobilni ima jedino kada se telefon okrene prema Visu, a meštani uglavnom variraju od ridikuloznih do onih agresivnih koji ne podnose strance i došljake. Baba Mariljka (Snježana Sinovčić Šiškov ) stalno meša Vatroslava sa svojim unukom Filipom, iako njih dvojica nimalo ne liče, a dvoje turista iz

Doček od sulude grupe mještana koji uglavnom ne vole došljake

Momčilo Otašević, savršeno sposoban za žanrovske transformacije

gloria.hr

25. jul 2024.

Dražena Žarkovića

Zombi-komedija užitak

Srbije kojima je izdala prikolicu, Mića (Ljubiša Savanović) i njegova trudna supruga Jelena (Milica Janevski) čudni su preko svake mere, čas brbljivi, čas preteći.

Zapravo, čini se da je jedina normalna osoba na ostrvuzubarka Irena (Ivana Gulin), ali ona Vatroslavu može pomoći samo toliko da ga upozna sa normalnijom ekipom koja se okuplja u baru „Majorka“ na plaži, dok ona, zajedno sa njima, smišlja kako da se suprotstave korumpiranoj gradonačelnici u nameri da napušteni vojni objekat prepusti katoličko-konzervativnom udruženju koje bi tamo napravilo kamp.

Još čudnije je to šta se dešava sa babinim paradajzom koji zaliva dedinom rakijom, od čega ovaj ubrzano raste, a kada se pojede, sirov ili skuvan u „šalšu“, nekima izaziva mučninu, a u drugima budi agresivnost. Kada taj paradajz

dospe na otočku feštu, gde je jedna od „disciplina“ i prežderavanje od istog, pa se ionako netolerantni meštani pretvore u zubate zombije koje predvodi dvojac sirovih policajaca (Slavko Sobin i Damir Markovina ), naši junaci Vatroslav, Irena, Mića, Jelena, baba i barmen sa „Majorke“ Matko moraće da beže, pruže otpor monstrumima i da usput otkriju šta se tu zapravo desilo...

Otporan scenario

Ovo zvuči kao tipičan zaplet treš-parodije ne mnogo različite od onoga što su u Hrvatskoj već znali servirati Predrag Ličina i Ivan Goran Vitez, ali prebačen u svet „začudne Dalmacije“ poznate iz filmova Vinka Brešana i Jutjub klipova kolektiva Gitak. Deluje i više nego blesavo, ali je štos u tome da je scenario Ivana Turkovića Krnjaka i Maje Todorović stvarno robustan: jednostavan i čvrst, te stoga uglavnom otporan na digresije, sposoban da održi sijaset likova i vrlo bogat humorom.

Štosevi se ispaljuju gotovo rafalnom brzinom, ali ipak ne naslepo, već ciljano. Ne pogađaju baš svi centar; neki metu tek okrznu, ali potpunih promašaja skoro i da nema. Pritom se plemenita i humana poenta gura sa malo više začina sprdnje, ali makar ne-

ma didaktičkog „nabijanja“. Vidi se da je tekst sjajno legao i glumcima, da su oni sami po sebi talentovani i raspoloženi za zajedničku igru (zbog čega su se na snimanju verovatno sjajno zabavljali), da im je režiser dao dovoljno slobode i usmeravao ih koliko je to bilo potrebno. Momčilo Otašević ima retko kada u tolikoj meri izraženu prezentnost u kadru i harizmu neophodnu za glavnog glumca, a pritom je sposoban za transformacije, nekad lagane, a nekad skokovite zbog čega može da igra u različitim žanrovskim ključevima. S Ivanom Gulin ima jaku hemiju; Snježana Sinovčić Šiškov ima svoj šou u ulozi možda malo ćaknute babe; Ljubiša Savanović vrlo dobro igra razmetljivog, ali dobrohotnog i prostodušnog srpskog turistu, a Milica Janevski njegovu hormonima uslovljenu, ali i inače glasnu i pomalo histeričnu suprugu. I negativci, sve dok ne postanu bezoblična zombi-masa, pokazuju nešto od ljudskih, pomalo karikiranih negativnih osobina koje glumci uspevaju da odigraju relativno lako.

Kinetična kamera

Dražen Žarković celom materijalu pristupa zanatski krajnje ozbiljno i pametno proračunato, ali i u dovoljnoj meri

igrivo. Podsetimo, reč je o režiseru koji stekao veteranski status na televiziji, da bi se kasnije profilirao sa dečjim filmovima „Tajanstveni dječak“ (2013) i „Moj dida je pao s Marsa“ (2019), u korežiji sa Marinom Andre Škop . Ta oba naslova za decu bila su razigrana, a „Dida“ je čak bio i pomalo bizaran u svojoj fantastičnoj pomaknutosti, pa se u „Šalši“ može videti i ponešto od kontinuiteta.

Žarković zapravo do maksimuma iskorištava sjajne tehničke komponente, odlično kadrira, postavlja akcente i drži sve konce priče čvrsto u rukama. Kinetična kamera Saše Petkovića zna se ponekad zaustaviti na nečemu impresivnom i lepom kao sa razglednice; dinamična montaža Saše Karakaša Šikanića čini da film ne ostane bez daha ni u jednom trenutku od 100 minuta trajanja, ali i da dođe do usporavanja i relaksacije kada je to potrebno.

Na kraju, „Šalša“ koju nam je Žarković smućkao i servirao u Puli savršeno je hranljiva i ukusna. Ostaje nam da se nadamo da nas neće proći glad za interesantnim, inteligentnim, zabavnim, parodičnim i napetim komadom filma dok nam ne dođe u bioskope. Jer, ovo je film kao naručen za užitak.

Ocjena: 4.1/5

transformacije

Parodična i interesantna „bezoblična zombi-masa“ gloria.hr

SERIJE Emperor of Ocean Park Mini-serija sa Forestom Bljutava čorba teorija zavjere

Kreator Šerman Pejn kao da, barem dvije decenije, nije pogledao dobar moderan televizijski triler. Njegova serija svom vremenu ne pripada, sa svim tim prežvakanim kadrovima koje smo gledali na prelazu između dva vijeka

Znate ona televizijska gostovanja teoretičara zavjere (ili podkaste, ko je rekao BalkanInfo?), kada se na mahove interesantna priča totalno prospe u jednu natrpanu gomilu, amofrnu kašu tlapnji o svemu i svačemu... pa više trika nema da to bogotac može pohvatati?

E, tako djeluje mini-serija „Emperor of Ocean Park“ nakon dvije uvodne epizode. Kao ljuštura svega i svačega, musaka od svakakvih ideja, koja ne zna đe udara. I koja do kraja te druge epizode, čini da vam postane potpuno nebitno zašto radi to što radi i što joj je, uopšte, poenta. Taman kao i svaka teorija zavjere.

Sumnjiva smrt

Kakav kiks velikog Foresta Vitakera, da prihvati rolu u ovakvoj adaptaciji (sasvim pristojnog) bestselera Stivena L. Kartera! Kakva je ironija ta isključiva činjenica, da ova serija „oživi“ i uspije da malo „zaigra“ samo kada je u kadru Forestov lik, stanoviti sudija, tamnoputi konzervativac Oliver Garland. Ironija – jer je, od prve scene prve epizode – sudija Garland mrtav.

E, taj momenat, manje ili više sumnjiva smrt cijenjenog Garlanda – jeste katapult sa kog je Šerman Pejn, autor serije za MGM+ servis, probao mno -

go... A nije uspio skoro ništa. Ili, uspio je da nas sve ubijedi, da MGM+ produkcija nije dostojna ozbiljne i moderne televizijske adaptacije sa jednim velikim holivudskim glumcem. Daleko od toga. Dakle, „Emperor of Ocean Park“, planirana kao mini-serija od deset jednočasovnih (!) epizoda, prodaje se kao misterija ubistva, makar na prvu loptu. Jasan je televizijski recept kako to može da radi: da, prije nego što se uđe u izgradnju likova, publika odreaguje na porodičnu dramu, na nečiji osjećaj gubitka. Ali, to tu na podu u kuhinji je iskekečio samo jedan stari, gunđavi bogatun i desničar – a njegova porodica je tako postavljena i oslikana, da je praktično neizvodljivo da vam na bilo koji način bude stalo do njihove muke.

Osim što je misterija ubistva, „Emperor“ je i (kao fol) studija karaktera i života jedne bogate, konzervativne afroameričke porodice. Kao takvi oni su, naravno, u ovom svijetu rijetke zvjerke.

Nažalost, tu je interesantan lik samo sudija Garland – a Vitaker ga portretiše kao osobu koja je svjesno odustala od toga da se samosažalijeva, već je radila od svih više, bolje i jače, da bi uspjela u svijetu „bijelih ljudi“. I tako cijelog života. I tako i u odnosu prema svojoj

djeci. Bandoglavi, karakterni tvrdoglavac, pater familias i ponosni alfa, pod čijom je imperatorskom sjenkom cijelo to kraljevstvo Garlandovih. I svi u njemu.

Tatina šćeruna

Jasno vam je, u kom smjeru sve to ide: da će jedan od sinova Talkot (Grantam Kolmen) pored takvog oca biti metiljavi kralj nelagode, nesiguran u sebe i sve oko sebe, koliko god uspješan bio kao univerzitetski predavač. Naravno, taj i takav Talkot akutno sumnja da ga žena vara – i još akutnije odbija da nešto konkretno uradi povodom toga.

I tu je, opet naravno, Maraja (Tifani Mak), sasvim stereotipna „tatina šćeruna“, koja je još dobrim dijelom prihvatila i očeve desničarske manire i ideje... Ali je, eto, karijeru megauspješne istraživačke novinarke u jednom momentu žrtvovala za život domaćice sa bogatim mužem.

Pored njih dvoje, stariji brat Adison ( Henri Simons) namjenski je „korektivan“, ali suštinski nebitan lik. Zbog takvih protagonista, ukratko, „Emperor“ ne uspijeva da bude ni dobra porodična drama, ni studija svijeta bogatih konzervativaca – jer je goli stereotip sa pretankim glumačkim performansima, liše Vitakerovog.

Što je najgore, ne djeluje kao da tu ima nekog manevarskog prostora za razvoj likova čak ni u predstojećih osam epizoda. Pejnova serija tiče se domena kojem pripada i kultna HBO drama „Succession“, a spram nje djeluje zastarjelo kao točak sa rimskih dvokolica spram pneumatika Ferarijevog F1 bolida. Dovoljno da znate da se narativno tu slabo što i jedva kotrlja, što autorski tim pokušava da nadomjesti nekakvom jeftinom triler-dramom... I (o, evo je, ne viđela se) – teorijom zavjere. Uglavnom, na sahrani tate Garlanda pojavljuju se neki opskurni likovi, koji od pogubljenog sina Talkota traže da svede račune za očeve „arrangements“. Kunemo vam se, to „arrangements“ ogadiće vam se do kraja druge epizode, kao i za komad najgadnija riječ engleskog jezika – a možemo misliti što sve slijedi u narednih osam, bolno i nepodnošljivo dugačkih jednočasovnih epizoda.

Umorna era

Šerman Pejn, najpoznatiji kao autor serije „Charm City Kings“, možda je bio donekle sputan ograničenjima MGM+ produkcije – ali ovo definitivno nije način da se taj servis etablira u svijetu kapitalaca moderne televizije. Najgore od svega je to što start serije djeluje kao da Pejn barem dvije decenije (ili više), nije pogledao dobar moderan televizijski triler. Ovom vremenu „Emperor“ definitivno ne pripada, sa

25. jul 2024.

Forestom Vitakerom ne radi ni kao triler, ni kao politička i porodična drama

od zavjere

svim tim trashy prežvakanim kadrovima koje smo gledali na prelazu između dva vijeka. Ova adaptacija mogla je da bude televizijski hit, jedino neđe pred kraj Klintonove Amerike. Ono, dok se zemlja pripremala za neki blaži zaokret ka konzervativnijoj desnici i prvom mandatu Buša Mlađeg - pa bi tematski u tu mustru sudija Garland perfektno upao. A produkcijski bi bila knap spram standarda jedne umorne televizijske ere, debelo prije velike kreativne utakmice koju su pokrenuli striming servisi.

Dvije Amerike

Ono gdje bi, pak, „Emperor of Ocean Park“ mogla da pronađe šansu za razvoj, jeste kroz pažljivu studiju toga, kako ideologije, aktuelne ili bilo koje politike, utiču na ljude onda kada su najranjiviji i suočeni sa najtežim gubicima, poput smrti roditelja. Jer, ta velika teorija zavjere očigledno se tiče i onoga u što svako od Garlanda vjeruje i za što se bori. Naročito kada je u pitanju kukali Talkot, koji je odrastao poklopljen očevim mrštenjima u fazonu „You’re a Black boy, soon to be a Black man!“. I da, igra sa perspektivama „Amerike sada“ i „Amerike usred Obaminog mandata“, više je nego očigledna, donekle efektna (makar umije da podvuče neku, kakvu-takvu poentu) – i služi makar kao dobra potvrda ključnih riječi i briga koje je sudija Garland

nosio, za svoju porodicu. A to je, da ih svakako i uvijek čeka jedan surovi i negostoljubivi svijet, koliko god novca imali i iza koliko god se visokih zidova od uspjeha i slave krili. Da takvom svijetu moraju biti uvijek naredni. I tako biva, za sve Amerikance, pogotovo za tamnopute.Opet, sudeći po kritikama onih koji su

imali priliku da vide svih deset epizoda, previše je tu sapunjavih momenata u stilu „Dinastije“ oko toga ko tu, u familiji bogatuna, koga vara i kome tu u slučaju razvoda liježe koliki „kolač“ novca. A još više, previše je te famozne teorije zavjere, u koju se i grešni sudija Oliver Garland upetljao pred smrt, pa prak-

tično žrtvovao jednu stelarnu karijeru i reputaciju.

Pa žali bože, talenta Foresta Vitakera, usutog u ovu bljutavu MGM+ čorbu, koja nije uspjela ni da zamiriše - pored svih tih političkih, socioloških i krimi-sastojaka jedne velike američke priče. S. STAMENIĆ

Ocjena: 2.7/5

Forest Vitaker, rijetka svijetla tačka u gomili nekarakternih likova

serije Sunny Eplova najsvježija saj-faj uzdanica

Platforma Apple TV+ nije najveći striming servis, ni po sadržaju, ni po broju pretplatnika, i ko zna da li će to i postati. Ali, kada su u pitanju kreativni rizici i ulaganje u barem malo drugačije filmove i serije, one koje vam mogu zagolicati maštu čak i u doba TV hiperprodukcije, tu već neko vrijeme zauzima prvo mjesto, naročito kad govorimo o saj-faju. Stoga, iako se ništa u vezi s opisom serije „Sunny“, uoči premijere, nije činilo tako novim i radikalnim, projekat Kejti Robins morao je da privuče pažnju makar zbog etikete „Apple TV+“. Nakon tri emitovane od deset snimljenih epizoda prve sezone, utisak nije bitno drugačiji. Sadržaj, kao ni opis serije „Sunny“, ne čini se pretjerano novim i inovativnim. Ipak, „već viđeno“ posloženo je, režirano, napisano i odglumljeno tako, da je nemoguće ne zakačiti se na udicu.

Omraženi roboti

Ako uzmemo svaki od elemenata i pažljivo ga sagledamo, nećemo u seriji „Sunny“ pronaći ništa pretjerano originalno. Pa da vidimo: žena koja nakon smrti (ili nestanka) supruga otkrije da on nije muškarac kakav je mislila da jeste? Budimo iskreni, taj scenario gledali smo milion puta. Mračne korporacije koje daju gas elementima trilera? I to je već viđeno. Vještačka inteligencija, isprva slatka i od pomoći, ali često u pogrešnim rukama pa do kraja priče nekako uvijek završi sa porivom da izbriše čitavu ljudsku rasu? Hej, pa ovo je razlog zbog kojeg većina nas, čisto za svaki slučaj, nakon što završi upit u onom ChatGPT prozorčiću, uvijek provuče i jedno: „Hvala, divan si!“

Međutim, ono što „Sunny“, seriju zasnovanu na romanu „The Dark Manual“ Kolina O’Salivana, irskog pisca iz Japana, čini vrijednom pažnje jeste zabavan način na koji je uspjela da spoji sve što je „pozajmila“, i što smo svi vidjeli bezbroj puta.

Rašida Džons igra Suzi Sakamoto, Amerikanku (u knjizi Irkinju) koja živi u nekoj

nudi interesantnu

Zaraza na koju treba upecati

U žanrovskom smislu, Kejti Robins tjera seriju da se konstantno kreće između trilera, naučne fantastike, romanse, krimića i komedije, a nekim čudom ta mješavina funkcioniše

bliskoj budućnosti, u kojoj je imati robota kod kuće jednako normalno i često kao što je i posjedovati rumba usisivač.

Ono što saznajemo na početku jeste da Suzi nimalo ne voli robote. Štoviše, mrzi ih i smatra da su joj ubili majku (zgazio ju

je samovozeći automobil). Baš zbog toga je i jedna od rijetkih osoba u Japanu koje nemaju svog robota.

Rašida Džons izvanredna kao beskrajno usamljena i tužna Suzi

25. jul 2024.

interesantnu raspravu o usamljenosti, slobodnoj volji i vještačkoj

koju se upecati

Suzi upoznajemo nakon što njen sin i suprug nestanu u avionskoj nesreći. Njena tuga, usamljenost i mrzovoljnost čine se opravdanim, ali tek u nastavku vidimo da gubitak porodice nije bio okidač, već je ovo samo malo jača verzija tog standardno bolnog, usamljenog stanja.

Čarobna samoća Iz fleš-bekova saznajemo da se Suzi doselila u Japan prije deset godina, ali ne iz bilo kojeg klasičnog razloga koji bi vam mogao pasti na pamet, već zato što je željela da bude sama. Htjela je da se izgubi u gomili ljudi i da, prosto, samuje. Hikikomori. To je ta čarobna riječ. Za nekog znači ekstremni vid socijalne izolacije, a za drugog, poput Suzi, dragocjeni mir. U slučaju da ste gledali anime „Welcome to NHK“, u čijem je fokusu baš ova tema, onda su vam vjerovatno odlično poznate sve dobre i loše strane izolovane mladeži - pojave toliko česte u Japanu, da su za to izdvojili i poseban izraz još devedesetih godina prošlog vijeka. Međutim, kao što Tatsuhiro naiđe na Misaki u animi, tako i Suzi u svojoj najmizantropičnijoj fazi slučajno uspije da upozna nježnog, razoružavajućeg Masu (Hidetoši Nišijima), koji i sam zna ponešto o izolaciji.

Njih dvoje, oboje pomalo čudni, povučeni, antisocijalni, uspijevali su godinama da žive zajedno i jedno drugom budu oslonac. Ali, nakon njegove smrti, Suzi se vraća na fabrička podešavanja. Tako se barem čini, dok na poklon ne dobije robota po imenu Sani, koji je

Masa dizajnirao samo za nju. E, tu već stvari postaju opasno zanimljive.

Sani o Suzi i njenom odnosu sa Masom zna mnogo više nego što bi trebalo da zna. I pitanje je da li je to dobro, odnosno hoće li joj ta vrsta bliskosti i intime pomoći u procesu žaljenja, ili će joj se obiti o glavu. Znate već zbog čega... U slučaju da se robot okrene protiv nje. U žanrovskom smislu, Kejti Robins tjera seriju da se konstantno kreće između tech trilera, naučne fantastike, romanse, krimića i komedije, a nekim čudom (iako mišljenje nije jednoglasno), ova mješavina funkcioniše. Postoji neki prkos, pravi mali otpor, prema bilo čijoj potrebi da „Sunny“ gurne u određenu ladicu i prilijepi joj etiketu konkretnog žanra. I sve je jasniji kako seri-

ja odmiče, naročito u momentima kada smijeh ublažuje rasteću napetost. Slobodno se može reći da Robins bira sve same rizične pravce, izazivajući pomalo očekivanja i demonstrirajući veliko kreativno ulaganje u pripovijedanje. Za seriju koja se bavi vještačkom inteligencijom, „Sunny“ ima šarmantnu toplinu. Za to je, uz Robins, sigurno jako zaslužan i nezavisni studio „A24“. Jer, „Sunny“ posjeduje i vizuelni stil nezavisnog filma s impresivnom produkcijom i fotografijom koja je sve vrijeme na zavidnom nivou, pa joj je samim tim i mnogo lakše da nas zarazi, očara i uvuče u Suzinu priču.

Što se glumaca tiče, poseban naklon zaslužuje Džoana Sotumura, koji radi sjajan posao dajući glas Sani i humanizujući njen lik. Najveća zvijezda serije je, naravno i sasvim očekivano, Rašida. Odlična je kao Suzi; vrlo ubjedljivo se nosi sa zamršenom ulogom majke slomljenog srca, zbunjene supruge i izgubljene žene preplavljene tugom.

Sa svakom epizodom koja se, makar za sada, čini progresivno uzbudljivijom od prethodne, djeluje kao i da „Sunny“ kao serija prevazilazi one standardne teme i sami strah od robota i vještačke inteligencije kao potencijalno velike opasnosti za čovječanstvo. Umjesto toga, više je gledate kao neku mrač-

inteligenciji

nu komediju kroz koju se, kao glavne teme, provlače tuga, usamljenost i slobodna volja. I takva će, nadajmo se, i ostati. Jer, zbog toga i djeluje sasvim posebno.

Račvanje narativa

Ono što, pak, može postati problem u nastavku jeste baš to što se kroz „Sunny“ provlače različiti žanrovi. Samim tim, narativ se račva, ubacuju se novi elementi, rascvjetavaju podrukavci priče, pa tako, između ostalog, očekujemo i da jakuze pojačaju prisustvo u narednim epizodama. S obzirom na to da ne traju duže od 30 minuta, iako to jeste format zahvalan za gledanje, postoji velika mogućnost da sve podpriče ne budu izgurane do kraja, te da dočekamo znatno slabašnije finala od za sada očekivanog.

Opet, i nezaokružen narativ ne mora da bude nužno loš, zato što bi mogao da bude iskorišćen kao nova udica za još kompleksniju i razigraniju drugu sezonu. Uostalom, za još sedam epizoda do kraja, ostaje da vidimo što se sve može dogoditi. Biće što će biti, a trenutni utisak više je nego dobar. Stoga, nadajmo se da će „Sunny“ uspjeti da (p)ostane vrijedna rasprava o usamljenosti, žaljenju, slobodnoj volji, ali i vještačkoj inteligenciji. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4.1/5

Jedan od toplih i nježnih fleš-bekova sa Masom (Hidetoši Nišijima)

Zlatno slovo u istoriji horora

Piše: Davor PAVLOVIĆ

Svidefinišemo zlo na svoj način, a nešto rogato što dolazi iz dubina pakla, može da bude jednako užasno kao i čin nasilja koji je počinio čovjek. Iako je malim ekranima protutnjalo mnoštvo horora, nijedan nije bio poput ostvarenja Mišel i Roberta Kinga, koji su u seriji „Evil“ napravili gotovo savršen spoj strave i užasa, sukoba nauke i religije i kompleksnosti likova. Prošle su dvije godine od kada se završila treća sezona, ostavljajući nas sa nizom neodgovorenih pitanja. Projekat koji je načet na televizijskoj mreži CBS, prebačen je na Paramount+ u drugoj sezoni, što joj je omogućilo da postane još opasnija, a autorima da uzmu više slobode.

Već neviđeno

Promjena platforme učinila je seriju još boljom, što upravo dokazuje i četvrta sezona, podijeljena na 14 epizoda, od kojih je emitovano devet. Nažalost, serija neće biti produžena, pa je ovo ujedno i posljednja vožnja sa troje prijatelja - Kristen (Katja Herbers), Benom (Asif Mandvi) i Dejvidom (Majk Kolter). Četvrta sezona počinje odmah tamo gdje je završena treća, sa bebom antihristom stvorenom od Kristeninog ukradenog jajeta i demonske sperme Lelanda Taunsenda ( Majkl Emerson), koju je nosila surogat majka Lesli (Moli Braun). Nakon što Kristen shva-

Još jedna jedinstvena avantura Bena (Asif Mandvi), Kristen (Katja Herbers) i Dejvida (Majk Kolter)

25. jul 2024.

televizijske kreacije Mišel i Roberta Kinga zbog kojih smo zavoljeli zlo

ti što se dešava, njena reakcija je neizreciva. Ponovo prekida kontakt sa majkom Šeril (Kristin Lahti), koja je sve vrijeme bila u savezu sa timom Pakla. U međuvremenu, otac Dejvid Akosta još pokušava da dekodira zloslutnu viziju anđela, a Viktor Lekonte (Brajan d’Arsi Džejms) vraća se da mu dodijeli nezgodne zadatke bez adekvatnog objašnjenja. Ben Šakir suočava se sa džinom koji mu se podsmjehuje, a mora istražiti i groblje u potrazi za vukodlakom.

Mišel i Robert King nastavljaju da spajaju jedinstvene avanture sa mitologijom, čineći svaku epizodu pričom za sebe, ali tako da sve prožimaju sveobuhvatni narativ. I dalje ostaju vjerni svojoj prepoznatljivoj, pouzdanoj strukturi, a istovremeno demonstriraju stilsku i pripovjedačku hrabrost, te sposobnost za eksperimentisanje s idejama.

Zbog toga se može i reći da ovakav format pripada televiziji koja ne zavisi od koncepta i zatvaranja kruga na kraju. Iako takav princip može dovesti do praznog hoda i tipičnog popunjavanja poglavlja silu na sramotu, što s ovom serijom ipak nije slučaj.

Za „Evil“ se može reći da je serija koja ne liči ni na što drugo na malim ekranima; njen narativ stalno se transformiše zahvaljujući idejama autora, čak i kada su u pitanju čudovišta, demoni ili vanzemaljski portali. Snimatelji i majstori specijalnih efekata nastavljaju da „ubijaju“ s idejama, stvarajući na najbolji način čudovišta dostojna onih kod Giljerma del Tora i snimajući ih na impresivan način. I tako stvarajući stvorenja koja, kada se prvo otkriju, mogu biti zaista zastrašujuća, ali nakon nekog vremena i vrlo komična.

Trio fantastikus

Uprkos tim nadrealnim momentima i scenarističkim poigravanjima sa konvencijama horora kako bi, u isto vrijeme, serija mogla da uplaši, pa čak i da dopre u veoma tamna područja – „Evil“ i tada stoji čvrsto usađena u stvarnost, dok navedene momente, kao i u pret-

Ni iole sličan projekat ne postoji na malim ekranima. Skoro četiri sezone kasnije, ova serija i dalje ima format dovoljno fleksibilan da se transformiše, čak i kada su u pitanju čudovišta i demoni

hodnim sezonama, koristi, kao plodno tlo za otvaranje mnogih zanimljivih pitanja. Jedno od takvih pitanja u novoj sezoni, recimo, glasi: „Što se dešava kada zle sile napadnu robotske dronove?“ I, naravno, ne završava se zaključkom kakav se očekuje, a likovi pritom mnogo uče iz plodova razmišljanja tokom istrage. Takve i slične konfliktne situacije ostavljaju likove da preispituju svoj razum, dok ih istovemeno muče razni lični demoni. Šlag na torti je, vjerovali ili ne, humor. Toliko spretno obrađen, da apsurdne ludorije žestoko zabavljaju, čak i u uznemirujućim sce-

nama. Ukratko, „Evil“ je serija u kojoj se svašta može dogoditi. Postoje skrivene poruke, podsvjesni tragovi i dovoljno materijala da se nakon svake epizode raspravlja danima i dešifruju skriveni kodovi. Kreativni i bračni par King izgradio je uspješnu seriju dijelom i zahvaljujući izvanrednoj glumačkoj ekipi. Mnogo je scena u kojima je glavni trio zajedno, a koje jasno podsjećaju koliko je dobra hemija između njih. No, u četvrtoj sezoni čini se da su autori imali namjeru da ih razdvoje, kako bi samostalno upravljali vlastitim problemima. Djeluje da likovi to i sami žele u jednom trenutuku

(u maloj, ali važnoj sceni u autu) kada počnu da budu iskreniji jedni prema drugima, ali kako epizode odmiču njihova veza je ipak sve jača i jača.

Mračne sile

Kako je prošla sezona bila najviše u znaku Dejvida, ova je ponajviše usmjerena na Kristen. Vidimo je kako se bori s onim što joj gubitak jajne ćelije zaista znači, sve u pozadini tipičnih slučajeva, dok joj četiri divne ćerke, haotične kao i uvijek, ne daju mira.

U četvrtoj sezoni, Kristen je u vrtlogu složenih emocija, sa kojima se Herbers snalazi jednako spretno kao i uvijek. Dejvid Akosta sada doživljava najmanje promjena od svih, dok sigurnosni inženjer Ben Šakir ima posebnu ličnu borbu. Iako misli da je racionalan čovjek, nakon susreta sa natprirodnim, on dovodi u sumnju svoje stavove.

Ansambl uspješno nadopunjuje povratak sestre Andree ( Andrea Martin ) koja nastavlja da bude svjedok nekih od najpodlijih demona, kao i oca Ignacija (Volas Šon), koji preuzima odgovornost nakon smrti monsinjora Koreckog (Boris Mekgiver). Lahti kao Kristenina majka pruža izvanrednu ulogu, ostavljajući otvoreno pitanje, da li ona zaista radi sa mračnim silama ili jednostavno želi da zaštiti porodicu i unuke.

Od debija 2019. godine, „Evil“ je serija koja dosljedno pruža zabavne, provokativne i nadrealne priče, da bi nas u svojoj četvrtoj sezoni, Robert i Mišel King odveli na posljednju divlju vožnju sa našim omiljenim trojcem dok se susreću sa još više demona, čuda i antihrista. Ostaje da vidimo kako će sudbine trojca završiti, kao i kako će izgledati konačna borba sila dobra i zla. Kako god se završilo, možda i nije tolika tragedija što je četvrta sezona posljednja. Svemu kad-tad dođe kraj, a „Evil“ je serija koja je definitivno ostavila trag u horor žanru i natjerala nas da zavolimo zlo. Ni više, ni manje – za projekat koji zaslužuje da se piše zlatnim slovom u istoriji televizije. Ocjena: 4.5/5

Leland (Majkl Emerson) i Šeril (Kristin Lahti), najinteresantniji igrači Pakla

PREPORUKA Alen Dalip, muzičar

Aviči, hvala ti!

ZGRABI

FILM

Kao i sa glazbom, žanrovski nisam previše opredijeljen, te bih do sjutra mogao nabrajat, ali mogu reći da bi to najviše bili filmovi vezani za neku kvartovsku priču.

Kao srednjoškolac, uvijek sam se kretao u problematičnim skupinama klinaca, po ulicama, kvartovima, u okruženju cuge, pljuge i ostalih stvari koje idu uz to. Eto zašto bih na popis uvrstio film poput „The Basketball Diaries“ (Skot Kalvert, 1995), koji govori o sirovoj stvarnosti jednog potencijalno uspješnog sportaša i prikazuje njegov pad pod utjecajem ulice i onoga što ona donosi.

Mrzitelj sam nasilja, rasizma i opojnih sredstava, ali volim takvu vrstu filmova čiji autori na kraju izvlače jaku pouku, te

emotivno slamaju i one najjače. Tu bih uvrstio klasike poput „American History X“ (Toni Kej, 1998), „The Green Mile“ (Frenk Darabont, 1999) i „Green Book“ (Piter Fareli, 2018). U djetinjstvu sam bio opčinjen Betmenom, Robinom, Džokerom i ostalim likovima iz tog serijala. Gledao sam filmove i čitao romane o njima, te imao svaku igračku/figuru. Zbog toga na listu stavljam i „Joker“ (Tod Filips, 2019). Film za koji sam mislio da će biti klasično nadmudrivanje Betmena i Džokera, na kraju je ispao psihološka drama zbog koje sam osjetio sažaljenje prema Džokeru i mogao sam se čak i poistovjetiti sa njim, s obzirom na to da je ovaj pohlepni svijet taj koji ga je učinio zlim. U svakom slučaju, bravo za Filipsa.

TV

Tematski ništa drugačije od filmskog izbora. Serije poput „Sons of Anarchy“, „Breaking

Bad“ i „Narcos“. Prikazivanje sirove stvarnosti bez pokušaja uljepšavanja.

Kada je riječ o emisijama, koje mi najviše odgovaraju kada želim odmarati i ne misliti ni na ništa, izdvajam „Vatrene kovače“ i „Zalagaonicu“.

MUZIKA

Došli na moje. :) Kada me netko pita što slušam, odgovor je: „SVEEE“. Osobno, i svoju muziku kada stvaram imam problema s odabirom žanra, jer volim glazbu smjestit tamo gdje će najbolje zvučati. Nekad će to bit pop, nekad rok, a nekad možda i hip-hop.

Izvođači koji su možda najviše utjecali na moj rad dolaze iz skroz drugačijih svjetova. Ako pričamo o repu, tu bih svrstao idola iz djetinjstva, Eminema u suradnji sa Dr Dreom. Za ljubavni rok obavezan na listi bio je Aerosmith, a za nešto malo progresivnije i žešće, a opet melodično i

emotivno, slušao sam Alter

Bridge

Od kantautora, neizbježna je r’n’b diva Ališa Kiz, a od modernih autora tu su Ed Širan i Dermot Kenedi, Irac rašpavog glasa, čiji rad u posljednje vrijeme najviše i pratim.

Mjuza koja me je često smirivala na poslu bio je radnički bluz američkog kantautora Roberta Džonsona, čovjeka koji je stvarao tridesetih godina i jako kratko bio na sceni. Svijet je napustio mlad ušavši u „27 Club“, ali barem je ostvario snažan utjecaj na rokenrol. Za kraj sam ostavio producenta koji je promijenio moje mišljenje o elektronskoj mjuzi i dokazao da se sintetičkim zvukovima može postići emocija. Aviči, hvala ti! Njegovi aranžmani i melodičnost jednostavno su nevjerojatni, a početni rif u pjesmi „Without You“ svrstao bih među najljepše koje sam čuo.

ZAOBIĐI

FILM / TV

Ne pada mi na pamet nešto što mi je ostavilo toliko gorak okus, da je vrijedno spominjanja, ni za film, ni za televiziju.

MUZIKA

Trap cajke, folk i ostalo muzičko smeće. Jeftini tekstovi, jeftine melodije. Nebitno što se zaglupljuju generacije i generacije klinaca, što se prezentiraju oružje, kockarnice, kladionice i lake žene. Bitno da je lova tu. Iako koristim tehnologiju moderne proudukcije da bih stvarao mjuzu, istovremeno je i hejtam. Zašto pohađati satove pjevanja kada je tu auto-tune? Zašto pisati i stvarati nešto kvalitetno, kada to ne ide uz čašu i flašu? Izgubila se emocija, izgubila se iskrenost, većina autora razmišlja samo o novčanicama.

Alen Dalip: Mrzi nasilje, ali voli lm „American History X“

DZUBOKS

Muzički, stilski, energetski – Deep Purple djeluje kao preporođen bend. I to je sva poenta ploče „=1“ za ove rok metuzaleme. Da pokažu, u kojoj mjeri su vitalni na sceni. Album „=1“ postaje, treba pošteno reći, komad vinila na kojem je spakovana sasvim pristojna zabava. I to zna da bude potpuno otkačeno, recimo, kad Jan Gilan u „Portable Door“ lamentira o nekim magičnim vratima, kroz koja može uvijek da pobjegne od dosade. Sasvim štosno. Najsjajniji momenti su oni na kojima se vidi, da su se rok titani potrudili da album bude raznovrstan. Recimo, pank-metalom u „Now You’re

v Deep Purple Childish Gambino =1

Talkin’“, gdje nakratko uhvate jednu vremensku crvotočinu – ka godinama kada su pakovali klasik „Highway Star“. Ključno pogonsko gorivo albuma nudi gitarski as, Irac Sajmon Makbrajd, dostojan nasljednik Stiva Morsa, negdje još od 2002. godine. Ta komunikacija, to čudo od vrtloga koji uspije da od malo zemaljske ljetnje prašine digne sa klavijaturistom Donom Ejrijem – e, to je glavni adut albuma „=1“. Problem? Prizna ga, negdje usput, sam Gilan, kada kaže:

prije će biti da su klasič-

Znate li zbog čega Donald Glover više neće snimati muziku kao Childish Gambino? „Hoćemo li svi umrijeti?“ – pita sedmogodišnji dječak, Ledžend Glover, tatu Donija na početku albuma „Bando Stone & the New World“. I tu savršeno znate, zašto Donald više ne može biti „Childish“. Nije „Bando Stone“ najbolji od šest albuma muzičara, producenta, repera, glumca,

filmskog i televizijskog autora Glovera. Ali, izvjesno je da će u budućnosti, u decenijama pred nama, biti ključna i referentna tačka legende zvane Childish Gambino. Muzički i diskografski sladokusci govoriće o albumčini na kojoj je Glover, sa 40 godina, konačno i divno obnaznio svijetu – da je odrastao. Da je prerastao cijeli jedan lični svijet. Da mu je sve to ništavno spram

„Don’t mind me... I’m a lazy sod“. A produkt te ljenosti su stihovi koje se u najblažem mogu opisati kao otaljavanje – a prije će biti da su klasična djetinjarija. Recimo, kada spakuje nešto u fazonu: „Mother nature’s keeping her socks on“. Ma daj…... No, to tek malo naruži kompletan utisak, o muzici zbog koje će se svakom rok sladokuscu smijati brk. Ocjena: 70/100

Bando Stone & the New World

onog pitanja sedmogodišnjeg sina... I da je „Bando Stone“ otprilike bio njegov najintimniji odgovor na te pametne djetinje oči.

Ovo nije najbolja Gambino ploča; više od onog „odraslo“ i „preraslo“, bolje i prikladnije stoji joj „zaraslo“. To je jedan raskošni vrt od silne, raznovrsne i vrlo groovy muzike – čak 17 pjesama, lijepih uru muzike... Pa sve to djeluje kao bašta koja je, u svom tom ludom rađanju i životu, ostavljena da previše buja. I kroz tu silu od sasvim različitih muzičkih slojeva nije baš lako prolaziti. Kao da je Glover, planirajući da ovo bude njegov oproštaj od Gambina – grabio da u njega natrpa što više, jače, bolje.

Ima tu pjesama koje, jedna za drugom, djeluju kao da ih je, brat-bratu, radila sasvim druga osoba. Sve je to Glover, naravno, namjerno uradio, portretišući osobu koja je svoje identitete dugo tražila i u raznim pravcima kanalisala. I nikako to ne smeta: recimo, kad neki led-ledeni hip-hop zamijeni potpuno paperjasto, svježe i

zarazno pop džemovanje „Real Love“, a onda skrene i ka afrobitu u „In The Night“. Upravo ta priča koja se tiče afričkog nasljeđa, porijekla, korijena – izuzetno je bitna za ovu ploču. Jer je svojevrsna posveta od mašte ostavljena sinu, u kojoj tamnoputi robovi sasvim urnebesno postaju radosni pustolovi, ili piratski gospodari svih mora i Kariba... I zna to da bude vrlo nježno, recimo, kada u pjesmi „No Excuses“ topi jedan ljetnje-sladak džez, ili kada u „Running Around“ trijumfuje, opet sasvim zarazan, indi-pop. Nakon albuma uslijediće mjuzikl, pa koncertna tura idealna za himnične momente, poput hard rok balade „Lithonia“ i „A Place Where Love Goes“, ili r’n’b dueta sa Džordžom Smit... I sve je to jedan život u beskrajnom nastupanju i osvajanju nove teritorije. Sa savršenim odgovorom za sedmogodišnjeg sina. „Hoćemo li svi umrijeti? - Ne noćas.“ – samo je i jedino savršeno, što ima da kaže Gambino, prije nego što se potpuno i ogoljeno otkrije, kao Donald Glover. S. S. Ocjena: 82/100

Film koji Vas čini srećnom?

- Iako tužan, „House of Flying Daggers“ ( Džang Jimou , 2004) mi je od djetinjstva jedan od omiljenih, zbog scene plesa u uvodnom dijelu filma, ali i zbog toga što me je više od četiri puta doveo do katarze. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Elegiju lovora“ (Dušan Kasalica, 2021).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Climax“ ( Gaspar Noe , 2018). Iako smatram da je film dobro promišljen i pametan,

toliko je okrutan, da sam jedva izdržala do kraja. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Film „Varvara Zemljar“ o buntovnoj Crnogorki koja šeta pse bogatašima; magični realizam koji sam pisala strastveno, a zbog kojeg sam pola godine bila prilično asocijalna. Omiljeni filmski rivali?

- Džon Vinter, scenarista i režiser filma „Black and White and Sex“.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Salma Hajek pleše sa zmijom u „From Dusk Till Down“ (Robert Rodrigez, 1996). Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Kako se zoveš? – Dunja.“ Završetak filma „Jesen stiže, Dunjo moja“ (Ljubiša Samardžić, 2004). Nije popularan i

33 OBRTAJA Teodora Kipa, dramaturškinja Magični realizam Varvare Zemljar

karakterističan citat, ali dugo mi je trebalo da potisnem tu scenu iz glave.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Neka bude Mizu iz anime-serije „Blue Eye Samurai“. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Bilo je strašno i prelijepo gledati „Kirikua“ na velikom platnu sa manje od deset godina.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Izvela bih Emira Kusturicu, Milča Mančevskog i Džima Džarmuša u „Korzo“ na bozu.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije filma „The Blue Lagoon“ (Randal Klajzer, 1980) definitivno.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Tarzana“ (1999). Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Malo mora, malo grada, malo planina, malo sela. Grupa seljančica oformi bandu i ruši sve pred sobom. :D

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Purple Rain“, Princ. Podsjeća me na druga Đerosima. Vaša pjesma za karaoke?

- „Zlatni dan“, Bisera Veletanlić.

Tedora Kipa: Za karaoke bira „Zlatni dan“ Bisere

Milan Matović

25. jul 2024.

dramaturškinja i performerka

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Budi kao more“, Indeksi. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „I Just Don’t Know What to do With Myself“, The White Stripes.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Marija Magdalena“, Doris Dragović. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Veličanstvenu Josipu Lisac. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Željko Joksimović

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Šinejd O’Konor.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Ja volim kada od mene se krade, ja volim ljubav sa vukovima. Da me raznesu na sitne komade i da me dijele sa ku-

movima.“ („Vukovi“, Emina Jahović.)

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Voljela sam i volim Šakiru. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Neka bude!

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Iako sam „Ginny and Georgia“ gledala skoro i uprkos tome što je namijenjena tinejdžerima, uživala sam u njoj! Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „How to Get Away with a Murder“. Ima previše spletki, što ne prija mom senzibilitetu.

Susreti sa Teodorom Kipom pamte se zauvijek; njen šarm i mnogi talenti prevazilaze granice mogućeg. Sve što se umjetnošću zove strano joj nije, pa čak i običan razgovor pretvara se u filozofski. I svaku izgovorenu rečenicu možete pretočiti na papir.

Diplomirana dramaturškinja, znanje stečeno na Fakultetu dramskih umjetnosti koristi u svim oblicima izražaja. Dar za pisanje, osim za film i pozorište, iskazala je i kroz poeziju (zbirka „Od glagola biti“). Teodora Kipa poslednjih godina prepoznata je i kao sjajna mentorka. U koreodramskom studiju „Žižart“ djeci prenosi kreativnost, maštovitost, gradi samopouzdanje.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Westworld“, jedna od omiljenih.

Serija idealna za kišni vikend?

- „Alchemy of Souls“. Serija koju nikada nijeste završili?

- „Sex Education“ ili nisam imala dovoljno interneta, ili strpljenja. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Onu zelenu stonu lampu koja stoji u kućnim kancelarijama u većini malo starijih filmova/ serija.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Tim iz serije „Lucifer“. Zbog toga što je bogovski, hahaha! Najdraži par iz serije?

- U pitanju je „Extraordinary Attorney Woo“ i odnos glavne junakinje i njenog potencijalnog partnera (potencijal se ispuni u toku serije), oduševio me je čistotom i nape -

Osim kroz pedagoški rad, Kipin neprestani damar za krecijom isijava i u performansima. „Jetra“ i „Mecena per se“ nedavno su oduševili podgoričku publiku. Sama sebi mecena, baš tako bi se mogao opisati njen rad. U autorskom performansu u produkciji NVU Škart, preispitala je položaj i status samostalnog umjetnika, birokratskog sistema i surovih obrazaca kojih se umjetnici moraju pridržavati.

Angažovana umjetnost, borba sa pošastima modernosti koja, čini se, postaje nova normalnost, put je koji bira naša gošća. Upoznajte je još bolje kroz naše „Obrtaje“ i, između ostalog, saznajte koji film je jedva uspjela da pogleda, te koju bi veličanstvenu damu slušala do kraja života. Teodora Kipa vodi vas na bozu, pa čarterom na jednu dražesnu ljetnju destinaciju oslikanu na velikom platnu!

tošću, iako su najčešče samo strastvene, patničke ljubavi privlačne na ekranima. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Nažalost, za Džerija. Jadni dobri Tom. Sad ga više poštujem. M. ČAVIĆ

Bisere Veletanlić

„The Mask“, biser komedije devedesetih

Ples za život vrijedan

Kažu da je neporecivi talenat velikih glumaca i to, da pokažu u kojoj mjeri uživaju u roli. Dovoljno je pogledati Džima Kerija u filmu „The Mask“ (Čak Rasel, 1994), pa da znate u kojoj mjeri je to i istina. Sve je to čekalo tamo negdje, potonulo na dnu zaliva i okeana od svijesti, zakapijano u nekim starim ličnim škrinjama – da ispliva na površinu. Tako počinje „The Mask“; kao sasvim jeftina žvaka iz starih sajfaj filmova.

Jado jadni

Neka podvodna ekspedicija, recimo, marinaca ili nekih naučnika, slučajno i usput zakači i „načne“ neki davno potonuli kovčeg. Pa iz njega, pravo na obalu, ispliva stara, drvena maska. Da je pronađe jedan ubogi, ojađeni računovođa s akutnim manjkom samopouzdanja. I na ivici suicida. Ta maska – to je njegova karta, da konačno „otkači“. Da postane sve ono što mu je suđeno da bude, ali do sada nikad nije, zbog silnih kočnica koje je sam sebi zajarmio.

I evo je ključna teza u jednom sasvim zabavnom i otkačenom filmu: nije taj Stenli Ipkis (Keri), taj jado jadni od računovođe, stvarna ličnost. Niti je taj Maska, taj lik koji pleše od superheroja do antiheroja; od Džokera do Aladinovog Duha iz lampe i nazad – nekakva igra i produkt drevne vikinške ili ko zna čije magije. Ne, Stenli je taj koji je Maska, onaj koji je sam sebi pravo lice cijelog života krio, pa povijao leđa i mrvio karakter. A onaj Stenli sa maskom – e, to je već Ličnost. Opako dobra i bezobrazno loša, nesputana, sočna i karakterna – stvarna osoba.

I taj Maska je, prvo i prije svega, strašno iskren lik. Onda kada krade, otima i novca i srca, kada uzima sve što želi, čini to jer mu basta – a basta mu jer se usuđuje da uzme. Pa potom i daje.

Shvatate li već, što je u tom filmu ta drvena maska vikinškog boga obmane Lokija? Shvatate da tu nema ni mrve obmane –već je sve to jedna gola, na tacni servirana istina? Na koju bi se zadovoljno nasmijali i svi psihoanalitičara, od Frojda i Junga naovamo, pa i svi psihodeličari... I naravno, internet gurui koji, eto, savjetuju „da samo treba da budete svoji i nesputani, i da dišete punim plućima“. A sve ono, što oni ne mogu „pretvoriti“ – može Maska i može Džim Keri, u jednom filmu prvi put prikazanom 28. jula 1994, na Beverli Hilsu u Kaliforniji.

Najjače od svega: „The Mask“ je trebalo da bude – samo horor. Baš ništa više, ni mrva humora nije bila predviđena za adaptaciju vrlo popularnog istoimenog stripa. Sa tom idejom je Majk Ričardson, kreator stripa i šef izdavačke kuće „Dark Horse Comics“ otišao u „New Line Cinema“... Ono, da izboksuje baš opako mračan film.

Stripovski dribling

Jedna od ideja koja se te 1989. provlačila – bila je da priča bude o zlom čudaku koji sa leševa skida kožu sa lica, da budu nekakve čarobne maske... Da bi ih onda silom stavljao na tinejdžere i od njih pravio zombije! Srećom, čelnici produkcijske kuće „New Line Cinema“ za tu ideju o horor franšizi kontaktirali su režisera Čaka Rasela. E, on nikako nije želio nešto strašno – nego da „The Mask“ bude porodični film sa gomilom štoseva. Stoga, iz Ričardsonovog stripa uzeo je najbolje: taj geg i ludi dribling, koji od šmoklja i nesposobnjakovića pravi najveću facu i najopasnijeg baju milionskog grada. Može bit, da je Ričardsonov strip skontao bolje od samog Ričardsona.

No, put do Kerija bio je još prilično dug; u priču oko kastin-

Priča o Maski, potpuno ostvarenom liku koji čini ama baš sve što mu padne na pamet, uspjela je da otkači i Džima Kerija. Da pokaže, koliko je taj njegov geg, autentičan i stvaran, u svoj toj pretjeranosti

ga morao je da se upetlja Majk Deluka , jedan od direktora „New Line Cinema“, i to nakon što su rolu odbili Robin Vilijams i Martin Šort, a dosta kasnije i Nikolas Kejdž i Metju Broderik. A rola Tine, glavne ženske, Maskine „dame u nevolji“, jedne opasnice zlatnog srca iz noćnog kluba – bila je pisana za Anu Nikol Smit Ipak, ona je morala da snima jedan od silnih „Naked Gun“ nastavaka, pa je šansu dobila, totalno neočekivano, debitantkinja Kameron Dijaz. Sa tankom karijerom manekenke i bez pravog iskustva holivudske produkcije. I bila je savršena – jer su ona i Džim bili savršeni!

Uglavnom, mnogo toga se moralo poklopiti, da bi Džim Keri dobio ulogu koja će ga pretvoriti ne u filmsku zvijezdu – nego u filmskog i svjetskog mega-cara. Ali, u suštini, bilo je dovoljno da onaj direktor Deluka pogleda jedan-jedini skeč iz komedijaškog šoua „The Comedy Store“... Bio je toliko autentičan, da su njegovi gegovi sa probe potom detaljno snimani i analizirani – da bi se specijalni efekti Maske posložili tako, da budu strogo u skladu sa njegovom mimikom i izrazima lica!

Manična energija

Ta 1994. bila je čudesna godina za Džima Kerija. Označila je njegovo uspenje na tron, koje se nakon prvog „Ace Ventura“ filma i prvog dijela komedije „Dumb and Dumber“ – desilo ipak i tek kada je nastupio fenomen „The Mask“. A kako je

samo Džim grizao od momenta kada je dobio ulogu... Danima i sedmicama snimao je potpuno fizički iscrpljen i pod jakim virusom, pokazujući posvećenost kakvu nikad kasnije, kao već etablirana zvijezda, nije morao da ima. Najprije će biti da je ta priča o Maski, potpuno ostvarenom liku koji je „otkačio“ da do kosti zagrize iskrenost i koji čini baš sve što mu padne na pamet – i Kerija „otkačila“. Da pokaže, koliko je njegova komedija, koliko je taj njegov geg, autentičan i stvaran, u svoj svojoj pretjeranosti. Za jedno novo lice komedije sredine devedesetih, sa maničnom energijom i nafuranim optimizmom te Amerike i tog vremena. Čemu se uvijek znao suptilno, ali vrlo precizno, autoironijom posprdati. Kao najbolja i najefektnija parodija sebe samog. Rezultat? I lik i film koji se jednako pamte – kao nešto što je napola animirano i „namješteno“, a napola stvarno. I što je Džim Keri bolje uspijevao da obriše tu granicu, u onako otkačenom noarovskom ruhu jedne strip adaptacije, pa još komedije – to je bolje i uvjerljivije djelovalo. Sa sve epicentrom u jednom „Koko Bongo“ klubu, gdje Maska može da luduje, pleše, zeza se, potegne utoku, pokaže svima srednji prst, pa još bezglavo ljubi i pokazuje do koga mu jeste a do koga nije stalo... Ukratko, da proživljava jedan život vrijedan življenja. Film je, naravno, razvalio bioskopske blagajne, pa efektno redefinisao što je to, tog jula

ulogom Džima Kerija, slavi 30. rođendan

vrijedan življenja

1994. godine, značilo „pametna komedija sa poentom“. I naravno da je bio mnogo zabavan. I sve to, opet, ne bi funkcionisalo – da s otkačenim Kerijem ta Kameron Dijaz, taj novi najljepši osmijeh Holivuda –nije dijelila savršenu hemiju. Da ne vjerujete, kako je jedna filmska debitantkinja, totalna amaterka, uspjela da upotpuni tu priču.

Fiskalne korekcije

Do kraja film klizi od jednog policajca, koji će primijetiti da je Maskina kravata u istom dezenu kao pidžama onog krmeljavog bankarskog računovođe Stenlija; preko Stenlijevog grešnog stana koji više liči na sobu nekog pubertetlije... Do psa Majloa, koji sa maskom biva u najmanju ruku pametan i najmanje opak koliko i gazda mu Stenli. I mnogo, bezobrazno više od toga.

Na kraju, ispalo je da je karta i recept za taj život vrijedan življenja – bio jedan jednostavan, duhovit film, mnogo pametniji nego što želi da mi to mislimo do samog kraja. Pa je baš zato, taj „Coco Bongo“ klub original kao onaj iz „Gilde“ (1946) Čarlsa Vidora, a Maska leluja poput derviša baš u nekom bibop taktu, koji bi bio sasvim prikladan i nekom noar-klasiku četrdesetih.. A ne komediji iz tamo neke nafurane sredine devedesetih!

Tako je, na kraju, i nastao film koji jednako pripada svakom vremenu i svakoj eri; jer taj Maska je jednako primamljiv i neuhvatljiv i sada, tri decenije nakon premijere. Svima onima, koji su pod maskama od svojih praznih dana, svih tih fiskalnih korekcija i računicama od minimalaca i prosječnih zarada, sami za sebe odavno zalutali... Pa ipak čekaju, da za njih nešto „otkači“, kao što je to, zbog jedne uloge prije 30 godina, učinio Džim Keri. S. STAMENIĆ

Džim Keri i Kameron Dijaz na talasu savršene hemije

kalendar Trnoviti put do čiste savjesti

Sedam decenija Kazanove njujorške krimi-afere

Kontroverzna

Makartijeva era, (ne)čuvena po političkoj represiji, optužbama, špijuniranju i progonu antiAmerikanaca, nije zaobišla ni zlatni Holivud. Pedesetih godina prošlog vijeka na produkcijskoj „crnoj listi“ u Gradu anđela brzo su se našli brojni režiseri, scenaristi, producenti... a njihov kreativni rad bio je praktično onemogućen. Jedan od nezvanično „zabranjenih“ filmskih autora bio je i maestro „ličnih priča“ Elija Kazan . Nakon svjedočenja u vezi s (anti)komunističkom paranojom u američkom Predstavničkom domu, uperio je prst u nekoliko ključnih filmskih igrača tog vremena... I ubrzo su počeli da ga „ignorišu“.

To, naravno, nije spriječilo Kazana da nastavi da se bavi filmom po svojoj mjeri. Tako je početkom pedesetih godina prošlog vijeka i došao do ideje da adaptira višeslojnu priču „Crime on the Waterfront“, produkt istraživačkog novinarstva objavljen 1948. u novinama The New York Sun, a za koji je autor Malkolm Džonson nagrađen Pulicerom.

Odgovor mrziteljima

Iako se već krajem četrdesetih godina šuškalo, da na dokovima Njujorka na istočnoj obali Sjedinjenih Država, glavne odluke donose kriminalci, zahvaljujući ovim tekstovima, slika korupcije bila je i zvanično otkrivena. Na koncu, Kazan je ušao u projekat „On the Waterfront“ ne znajući da će ova igra etike i korupcije biti prelomna, što za njegovu poziciju u Holivudu, što za kretanje krimi-dra-

Kazanov hit natjerao američke vlasti da se obračunaju sa korupcijom

Uloga koja je Marlonu Brandu donijela prvog Oskara

„On the Waterfront“ sa Marlonom Brandom

me kao žanra u budućnosti. Već u startu svima je bilo jasno da Kazan jarko želi adaptaciju koja bi mu omogućila da mrziteljima adekvatno odgovori, bez obzira na to kolike prepreke mora da pobijedi – bilo da govorimo o scenariju, produkciji ili, pak, odabiru glavne muške uloge. Iako mu je inicijalni scenarista „pobjegao“ (Artur Miler nije mogao da oprosti dotadašnjem prijatelju svjedočenje u Predstavničkom domu), Kazan je odabrao jednu drugu kontroverznu figuru, Bada Šulberga I dok je inicijalna ideja zapravo bila adaptacija novinarskih tekstova, Šulberg je fokusirao skript i na sopstvena istraživanja na ovu temu. Tu se posebno ističe dio u čijem je centru konverzacija sa lokalnim sveštenikom, ocem Berijem (Karl Malden).

Diplomatski pregovori

U krimi-drami „On the Waterfront“, Kazan je uspio da prenese atmosferu i prikaže kulturu izuzetno teških uslova života onih Njujorčana koji su provodili vrijeme na dokovima, istovremeno postavljajući pitanje o snazi borbe pojedinca protiv jednog koruptivnog sistema. Ovaj klasik, premijerno prikazan 28. jula 1954. u Njujorku, jedan je od rijetkih filmova iz ovog perioda čija je krajnje jednostavna fabula ostavila gledaoce da dugo razmišljaju o moralnim dilemama i borbi za pravdu, čiji trnoviti put kreće sa korupcijom. Impresionirao je i publiku i kritičare snažnom režijom, sjajnim dijalozima i impresivnom fotografijom Borisa Kofmana,

Uprkos tome

što Brando nije bio siguran da je pravi izbor za ulogu, Kazan je do maksimuma iskoristio njegov talenat i njegovim nezaboravnim performansom zaokružio fenomenalne monohromne kadrove

koja snažno doprinosi filmskoj atmosferi i naglašava glavnu socijalnu poruku.

I dok se Kazan, zbog političkih kontroverzi, borio na svim frontovima, onaj najzanimljiviji dio borbe dogodio se pri odabiru glavne muške uloge. S obzirom na to da se našao u prilično nezahvalnoj poziciji tokom „nezgodne“ Makartijeve ere, ubjeđivanje nije upalilo, pa je producent Sem Špigel preuzeo diplomatsku ulogu, ušao u pregovore i, na koncu, uspio da dovede Marlona Branda

Nemjerljiv uticaj

Uloga Terija Meloja, radnika koji mora se mora da se prilagodi i shvati kako da zadrži pravu kičmu tokom sudara mita, korupcije i (ne)moralnih igara, bila je jedna od onih sredinom dvadesetog vijeka čiji je nemjerljiv uticaj promijenio opšte viđenje toga kako treba da izgleda gluma u fil-

25. jul 2024.

mu u holivudskoj produkciji. Uprkos tome što Brando nije bio siguran da je pravi izbor za ovu ulogu, Kazan je do maksimuma iskoristio njegov talenat i njegovim nezaboravnim performansom zaokružio fenomenalne monohromne kadrove na dokovima. Pored očiglednog filmskog i tehničkog uticaja na kinema-

Kontroverzni Oskar za muziku

Uprkos brojnim kontroverzama koje su ispratile ovo remek djelo, njujorška krimi-afera „On the Waterfront“ bila je apsolutni hit na uručenju Oskara naredne godine. Od 12 nominacija u deset kategorija (čak četiri za najbolje sporedne uloge), film je trijumfovao u osam. Brando je osvojio prvog

Oskara za glavnu mušku rolu; Kazan i Špigel odnijeli su priznanja za režiju i najbolji film, a trijumfovali su i Eva Mari Sent (najbolja sporedna ženska uloga), kao i Kofman za fotografiju. Ipak, ni uručenje Oskara nije prošlo bez kontroverze. „On the Waterfront“ izgubio je Oskara u kategoriji

najbolje originalne muzike zbog sada zaboravljenog vesterna „The High and the Mighty“ (Vilijam Velman, 1954). Tada je Dimitri Tiomkin trijumfovao umjesto maestralnog Leonarda Bernštajna, što je nezamislivo i dan-danas, čitavih sedam decenija nakon premijere.

tografiju pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, Kazanov hit „On the Waterfront“, uticao je i na one promjene koje se tiču socijalnog aspekta, odnosno istorijskog trenutka u kojem se zemlja nalazila. Vlasti u Sjedinjenim Državama konačno su shvatile da nešto moraju da učine na polju korupcije.

Na koncu, ostvarenje „On the Waterfront“, zbog svoje specifičnosti, otvorilo je mnoga vrata, što filmu kao mediju, što politici, što samom Brandu. Kazanova režiserska vizija i duboka socijalno-politička analiza ostavili su dubok i trajan trag na filmsku industriju, postavljajući standarde u vezi sa tim kako se efektno vizualizuje dubina filmskog lika, koji traži svoje etičko mjesto u kontroverznom društvu.

L. MURSELJEVIĆ

Impresivna fotografija naglašava glavnu socijalnu poruku

Rajkov Hokaido v PODGORICARENJE

Pola noći, nekih 20 Celzijusa ispod nule, grad Asahikava, sami sjever Japana... I jedan naš čovjek, koji tu stvara između stvarnosti i opsjene. U onoj mjeri, u kojoj konekcija jednog brđanina s ostrvom Hokaido, „Ivicom svijeta“ – to može biti. Radovan Rajko Bošković najinteresantnija je moderna konekcija Crne Gore i Japana. Slikar koji je dva puta izlagao u Metropolitan muzeju u Tokiju. Jedan nikšićki osnovac iz pedesetih koji je u najvećem zamahu kontrakulture, učio u Umjetničkoj školi u Herceg Novom. Pa nakon studija u Beogradu izlagao od Praga i Pariza, do Venecije i Frankfurta... Da bi ga život 1993. odveo u taj Japan.

Najbolje i najljepše o Rajku saznajemo iz sjajnih intervjua, koje je sa njim radio naš sjajni istraživač dijaspore Gordan Stojović. Na primjer, da mu Tokio, u svoj toj silnoj veličini i tom čudu od ljudskog mra-

vinjaka – nije legao za autorstvo. Da je čuo za Asahikavu - grad slikara, gore na sjeveru na ostrvu preko puta Sibira. Na ostrvu starog naroda Ainu, koji je poput američkih Indijanaca, a o kom smo toliko divnog naučili iz modernog anime hita „Golden Kamuy“. E, ka tom gradu Asahikavi, Radovan Rajko Bošković zaputio se iz Tokija – da učestvuje na svjetskom festivalu vajara u ledu. Tamo je i pobijedio, na takmičenju 30 domaćih i deset stranih specijalista za ovaj, tako specifičan, način vajanja. Gdje imaš rok od dva dana da završiš skulpturu – a jedini „lijepak“ za spajanje djelova skulpture ti je voda. Pa je, po toj hladnoći, u noći na minus 20 Celzijusa, sve to i mnogo više od testa fizičke i mentalne izdrživosti umjetnika... Jedno sasvim nadrealno, skoro šamansko iskustvo!

I Rajko je u Asahikavi, sa svojom Soko, japanskom pijani-

Zaglavi se

stkinjom i kćerkom lokalnog slikara, ostao. U Japanu je rođena i njihova Dijana. Taj svijet ostrva, gdje je sasvim normalno da vam na drumu put prepriječi medvjed ili lisica – gdje pod snijegom gradovi ostanu i do pola godine, i gdje Ainu domoroci postanu vaši bliski prijatelji – e, to je Rajku sasvim leglo. I za život i za autorstvo. Do prerane smrti, početkom juna 2006, u 59. godini.

Crna Gora vrlo malo zna o Rajkovom slikarstvu; a izraz mu je bio jedinstveno ekspresivan, u svoj toj nadrealnosti. I toliko je tu bilo likova gušenih tjeskobom, strahom, s ožiljcima od ratova i egzistencijalnih zebnji. A opet, sva ta muka oslikana je divnim, mekim tonovima plave.

Neke od Rajkovih skulptura bile su „Savršen oblik“ i pobjednička „Ljubav u ledu“. Među najuspješnijim slikama „Vješala“, „Astralna projekcija“... I toliko je toga tamo stvorenog i toliko karakternog pečata ostavljeno, da su za Rajka, tamo u Asahikavi, u drugom najvećem gradu ostrva Hokaido nakon milionskog Sapora, dobro znali. Godinu

pred smrt, u tom gradu je imao i samostalnu izložbu... Rajku Boškoviću bilo je izuzetno bitno, da tim Japancima, pa i ljudima Ainu naroda, prenese makar dio znanja o crnogorskoj kulturi. I sve im je to, što je pričao, djelovalo neobično – na primjer, kako to da država, koja ima stanovnika koliko pola grada Saporo, objavi rat Japanu tamo početkom 20. vijeka.

Radio je tako i u Odjeljenju za edukaciju Ministarstva kulture u Asahikavi. I savršeno su se shvatali; u karakteru svog i japanskog naroda, Rajko je vidio mnogo toga sličnog. Jedna slika s Ivice svijeta, Rajkova „Rasprava vukova“ iz 2004. godine, nagrađena je u Saporu. Potom i uvrštena u jedno kapitalno djelo, monografiju savremenih slikara Japana. U tako zatvorenom društvu, gdje je „stranac“ (jap. „aijin“) istovremeno i poput sinonima za lutalicu, zalutalog izvanjca, Rajko Bošković dočekao je da ga doživljavaju svojim, rame uz rame sa najboljim među njima. Ne treba tragati dalje od pogleda na njegova djela, pa da znate zašto. Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Rajko Bošković

LONDON CALLING Ljetnja izložba

Ovogodišnja izložba Kraljevske

akademije umjetnosti inspirisana je krajnje širokom temom „Making Space“ i ilustrovana začuđujuće dosadnim posterom. Ipak, uspjela je da ponudi više od puko ispunjenog prostora

Kraljevska akademija umjetnosti otvorila je vrata svima raspoloženim da pošalju svoje radove, nezavisno od formata, dajući priliku amaterima da steknu relativnu slavu (čitaj: da ih kritikuju velikani). To znači samo jedno: vrijeme je za „Ljetnju izložbu“. Od jula do kraja avgusta, Londonci imaju priliku da pogledaju više od 1.700 radova u Burlington kući na Pikadiliju.

Akademija organizuje „Ljetnju izložbu“ još od osnivanja 1769. godine. Do dan-danas, ostala je najveći svjetski umjetnički događaj u okviru kojeg se izlažu radovi koji mogu stići sa bilo koje adrese. Ovogodišnja izložba, čiji je kurator vajarka i članica Akademije En Kristofer, inspirisana je krajnje širokom temom „Making Space“ i ilustrovana začuđujuće dosadnim posterom. Ipak, uspjela je da ponudi više od puko ispunjenog prostora.

Uprkos tome što monohromni radovi odnose prevagu, prvi put poslije 100 godina, koloritnih rješenja ne fali. Jedan od najupečatljivijih primjera je „Neural“ Dijane Ko-

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Biljana

pervajt , Irkinje čije se ime veže za apstraktno slikarstvo i čije je stvaralaštvo prepoznatljivo po odnosu između boja, gestova, figura i njihovog strateškog pozicioniranja na platnu.

Od radova anonimusa, „Streets of London“ Ivet Blumber, efektna crno-bijela grafika u tipičnom metropolskom stilu, pokupila je najviše simpatija. Krajnje jednostavan a dojmljiv, ovaj rad adekvatno reflektuje uobičajeni „brzi londonski dan“, pa ne čudi što je prodat odmah nakon otvaranja. Većina izloženih djela može se kupiti, a Akademija planira da iskoristi novac da razvije održive mogućnosti za što bolje predstavljanje studenata umjetnosti i amatera na ovom polju.

U okviru ovogodišnje postavke predstavili su se i mnogi članovi Akademije, ali broj radova amatera značajno je povećan, pa je ta raznolikost i doprinijela tome da „Ljetnja izložba“ postane jedna od glavnih kulturnih tema. No, kritičari i teoretičari umjetnosti nijesu pokazali oduševljenje nakon otvaranja. Naprotiv, čak su etiketirali izložbu kao jednu od najprosječnijih u posljednjih nekoliko decenija, podvlačeći da je „besmislena koliko i ovogodišnja preširoka tema“. Ipak, iako mnogi radovi raštrkani po zidovima možda nijesu uspjeli da se istaknu, čini se da je ovogodišnja „Ljetnja izložba“ ipak uspjela se uskladi s izazovima savremenog društva. Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović,

Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Detalj s izložbe u Burlington kući

„Neural“, rad Dijane Kopervajt