Neđelja, 28. jul 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21066 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
Na današnji dan prije pola vijeka otvoren Njegošev mauzolej, simbol i zaštitni znak Crne Gore, koji državni zvaničnici ne doživljavaju datumom od značaja
Lovćen, Njegoš i kapela ujedno su platforma negacije tog istog Lovćena i Njegoša preko kojih je najlakše i jedino moguće mijenjati percepciju Crne Gore o sebi samoj. Ne čudi zbog toga kako na današnji dan nema u „Njegoševoj zemlji ponositoj“ zvaničnog obilježavanja ni državnih delegacija da broje stepenike do monumentalnih karijatida, kripte i Njegoševog groba. Bogobojažljivi državni funkcioneri koji stasavaju u hladu klerikalne misli, „drobe“ o modernoj Evropi, a upravljaju se po feudalnom kursu SPC
INTERVJU: Aleksandar Olenik, advokat i član Predsjedništva Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani
Svakoj manjini je mjesto uz vladu da bi popravila položaj članova svoje manjinske zajednice. Ali, ako je vlada u koju ulaze otvoreno protiv svih interesa i ako je otvorena za one koji su u bližoj istoriji činili ratne zločine i činili sve da nestane te manjinske grupe, onda je apsolutno upitno dati podršku takvoj vladi. Suštinski, to uništava zvanično ono što je trn u oku Beogradu - a to je građanski karakter Crne Gore – kazao je Olenik
Skandal na Olimpijskim igrama u Parizu Umjesto Bojanu,
Da li je moguće da niko iz brojne crnogorske delegacije na Olimpijskim igrama u Parizu (otišle dvije – jedna sa predsjednikom Milatovićem, druga sa premijerom Spajićem) nije našao za shodno da pođe do dvorane i odgleda borbu naše prve takmičarke Bojane Gojković?
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Poslanik Bundestaga Josip Juratović kaže da će Vlada Crne Gore morati da sprovodi evropske reforme, a to znači da će i bivši DF morati da pokaže svoje pravo lice
Pitanje za Bošnjačku stranku je koliko mogu biti sigurni da će srpske nacionalno ideološke grupe poštovati i tražiti rješenja za dobrobit Crne Gore ili će praktično ucjenjivati Vladu za svoje ideološke interese. Za BS je ključno da u toj vladi ne izgubi vjerodostojnost pred crnogorskim narodomkaže Juratović
Na pomolu rascjep u Bošnjačkoj stranci, razlog odluka Glavnog odbora o ulasku u rekonstruisanu vladu
HOTELIJERI NEZADOVOLJNI: Radovi na Jadranskoj magistrali, visoke cijene i manjak avio-letova ugrozili sezonu
POGLED SA STRANE:
Piše: dr Dragan VESELINOV
INTERVJU: Aleksandar Olenik, advokat i član Predsjedništva Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani
Svakoj manjini je mjesto uz vladu da bi popravila položaj članova svoje manjinske zajednice. Ali, ako je vlada u koju ulaze otvoreno protiv svih interesa i ako je otvorena za one koji su u bližoj istoriji činili ratne zločine i činili sve da nestane te manjinske grupe, onda je apsolutno upitno dati podršku takvoj vladi. Suštinski, to uništava zvanično ono što je trn u oku Beogradu - a to je građanski karakter Crne Gore – kazao je Olenik
PODGORICA – Ako bi
Crna Gora ušla u EU, ne bi bio moguć politički i ekonomski uticaj Srbije na nju i toga se plaše Vučić i njegovi eksponenti. Zato provociraju Hrvatsku da na svaki mogući način izazovu reakciju koja bi spriječila ulazak Crne Gore u EU –ocijenio je za Pobjedu Aleksandar Olenik, advokat i član Predsjedništva Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani.
Poručio je, međutim, da je siguran da državni vrh Hrvatske to zna i da će Hrvatska naći pravu mjeru, ali ne i dopustiti da bude instrument u rukama Vučića i njegove politike „srpskog sveta“.
POBJEDA: Hrvatska je saopštila da posmatra situaciju u Crnoj Gori i da može da traži da se trojici crnogorskih funkcionera (Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću) zabrani i ulazak u zemlje šengena. Kako će se dalje odvijati odnosi između ove dvije države?
OLENIK: Ovo je upozorenje na nivou političkog gesta i njega treba ozbiljno shvati. Ako bismo govorili sportskim rječnikom, to je žuti karton. Ali, upozorenje je najava onoga što će uslijediti ako sadašnja crnogorska vlast nastavi da sprovo-
di politiku Aleksandra Vučića i „srpskog sveta“. Mislim da Hrvatska neće zloupotrebljavati mehanizme koje ima, a na građanima Crne Gore je da li će i dalje tolerisati nacionalističku vlast koju imaju ili ne. Sa druge strane Mandiću, Bečiću i Kneževiću nije stalo do Evrope, niti im je cilj da Crna Gora uđe u EU.
POBJEDA: Prije nego što se Hrvatska odlučila na ovaj korak bilo je dosta upozorenja koja ništa nijesu značila crnogorskom rukovodstvu. Zašto crnogorsko rukovodstvo vuče poteze samo da bi se zadovoljila vlast u Beogradu?
OLENIK: To je suštinsko pitanje. Vučić će uraditi sve da preko svojih proksija ili piona, koji su u Crnoj Gori trenutno na vlasti, spriječi njen ulazak u EU. Ovakav odgovor Hrvatske Vučić priželjkuje, ali je nezadovoljan jačinom njenog odgovora. Suštinski, kada je Crna Gora ušla u NATO izbrisana je mogućnost da ona bude u nekoj državnoj zajednici sa Srbijom. Ali je ostao veliki prostor za politički i ekonomski uticaj Srbije na Crnu Goru, odnosno uticaj Aleksandra Vučića.
Mislim da Hrvatska neće zloupotrebljavati mehanizme koje ima, a na građanima Crne Gore je da li će i dalje tolerisati nacionalističku vlast koju imaju ili ne. Sa druge strane Mandiću, Bečiću i Kneževiću nije stalo do Evrope, niti im je cilj da Crna Gora uđe u EU
bi spriječila ulazak Crne Gore u EU.
Siguran sam da državni vrh Hrvatske to zna i siguran sam da će Hrvatska naći pravu mjeru, ali neće ni dopustiti da bude instrument u Vučećevim rukama i njegove politike „srpskog sveta“.
POBJEDA: Ulazak Bošnjačke stranke u Vladu izazvao je brojne reakcije jer su se spojili ideološko nespojivi politički akteri. Čiji interes ih je spojio, što je učinjeno građanskoj Crnoj Gori i kako vidite dalji položaj Bošnjaka u Crnoj Gori?
OLENIK: To je teško pitanje i treba neko vrijeme da se vidi koji su interesi zadovoljeni i da li će Bošnjaci u Crnoj Gori imati neku korist od ulaska u Vladu ili će to imati samo elita, odnosno oni koji su ušli u Vladu.
Suštinski, svakoj manjini je mjesto uz vladu i u Crnoj Gori i u okruženju, da bi popravila položaj članova svoje manjinske zajednice u toj državi. Ali, ako je vlada u koju ulaze otvoreno protiv svih interesa i ako je ta vlada otvorena za one koji su u bližoj istoriji činili ratne zločine i činili sve da nestane te manjinske grupe, onda je
ski karakter
imati od toga ili ne. Ali, siguran sam da građanska Crna Gora ima veliku štetu od toga.
POBJEDA: U Skupštini Srbije se proteklih dana vodila debata o usvajanju deklaracije svesrpskog sabora. Što je cilj te deklaracije?
OLENIK: Deklaracija je više za spoljnu upotrebu prema BiH, Crnoj Gori i okruženju. Ona nema nikakvu unutrašnjo-političku upotrebu osim da provocira opoziciju da moramo da razgovaramo o tome što Milorad Dodik radi u parlamentu Srbije i kakvi su interesi Srbije vezani za deklaraciju.
U samim skupštinskim raspravama deklarcija nije u prvom planu, ona je instrument odnosno zloupotreba, kao i većina stvari koje Vučić radi, sa namjerom da se koristi odnosima, prevashodno prema BiH. U ovom trenutku Vučić je apsolutno završio sa Kosovom i tu nema više o čemu da se priča i sa Crnom Gorom gdje je, nažalost, instalirao svoje saradnike, predstavnike, proksije i lično postavlja one koji se otvoreno hvale da sprovode njegovu politku.
Ostala je još BiH, odnosno jedan njen dio da riješi. Rezolucija će biti usvojena i ostaje nam da vidimo kakvi će koraci biti povučeni prema BiH.
Poslanik Bundestaga Josip Juratović sprovodi evropske reforme, a to znači
Pitanje za Bošnjačku stranku je koliko mogu biti sigurni da će srpske nacionalno ideološke grupe poštovati i tražiti rješenja za dobrobit Crne Gore ili će praktično ucjenjivati Vladu za svoje ideološke interese. Za BS je ključno da u toj vladi ne izgubi vjerodostojnost pred crnogorskim narodom. Dakle, u ovoj priči najviše rizika snosi BS, kako pred svojim biračkim tijelom, tako i pred narodom crnogorske nacionalnosti, jer bi moglo doći do gubitka povjerenja i jednih i drugihkaže Juratović
PODGORICA - Spajić je prisiljen da stvara koaliciju koja će mu garantovati većinu u parlamentu oko sprovođenja potrebnih reformi. Međutim, pošto se i u ovoj crnogorskoj vladi, kao i širom Zapadnog Balkana, često radi i o nacionalno ideološkim strankama, opravdano je pitanje koliko će pojedine stranke te parlamentarne većine moći preći preko svoje sjenke i podržati racionalna rješenja za sav narod Crne Gore. Odnosno, da li će, kako to često biva, svoje nacionalno ideološke ciljeve sprovoditi kroz ucjenu.
raju Hrvatsku da na svaki mogući način izazovu reakciju Hrvatske koja
Crne Gore. Mislim da je to opasno i da je to velika greška BS, ali ostavljam par mjeseci da vidimo da li će neke koristi Bošnjaci
ke Srpske.
POBJEDA: Dugo ste u politici, što Vi očekujete da će se desiti u vezi sa usvajanjem deklaracije: da li će reagovati EU i SAD kao što su reagovali kada je Bošnjačka stranka ušla u Vladu Crne Gore - pa je ministar spoljnih poslova Crne Gore (koji je lider BS-a) prvo primio ambasadorku SAD u Crnoj Gori? OLENIK: Zapad će reagovati, ali ne posebno žustro jer Srbija trenutno sprovodi politiku zapada u najvećoj meri, ali BiH očekuju turbulentna vremena. U suštinskom smislu, u BiH će biti nešto urađeno kao na Kosovu: Vučić će dići tenzije oko nečeg, onda će doći do neke tačke pucanja i svi će se tada fokusirati na to - kao što je bilo u Banjskoj na Kosovu. Nakon toga Vučić će doći, riješiti taj problem i završiti sve što treba da se uradi. Onda će reći ja sam riješio problem isto kao što ga je riješio i na Kosovu: Srba nema više na sjeveru Kosova u policiji i upravi, izgubili su svoje opštine, ne upravljaju više na lokalnom nivou… Na taj način pokušava da riješi i pitanje RepubliPrvo će se busati u nacionalističke grudi da bi se stanje dovelo do granice pucanja, a onda će uraditi sve suprotno onome što je govorio. Očekujem jednu vrstu reprize onoga što smo imali prije dvije - tri godine na Kosovu i u odnosu sa sjeverom Kosova. Dakle, rezultat koji je imao sada na sjeveru Kosova biće isti rezultat koji će imati u Republici Srpskoj, odnoVioleta CVEJIĆ
To je, u intervjuu Pobjedi, rekao poslanik Bundestaga Josip Juratović, koji takođe ističe da je najveći rizik preuzela Bošnjačka stranka. POBJEDA: Crnogorska vlada je rekonstruisana tako da su sada njeni članovi negatori genocida u Srebrenici, ali i predstavnici bošnjačkog naroda. Premijer govori o pomirenju, a radi se o podjeli funkcija i nestanku svih političkih principa. Ovo je sva-
kako politički poen za Spajića, ali poraz za građansku Crnu Goru. Kako Vi gledate na ovu neprincipijelnu rekonstrukciju?
JURATOVIĆ: S gledišta EU, Crna Gora, da bi se pomakla s mrtve tačke oko pretpristupnih pregovora s EU, treba da ima jake i funkcionalne institucije, pa time i vladu. To je premijeru Milojku Spajiću u Briselu i Berlinu jasno saopšteno, odnosno da je bez toga nemoguće pokrenuti dalju proceduru. Dakle, on je prisiljen da stvori koaliciju koja će mu garantovati većinu u parlamentu oko sprovođenja potrebnih reformi. Međutim, pošto se i u ovoj crnogorskoj vladi, kao i širom Zapadnog Balkana, često radi i o nacionalno ideološkim strankama, opravdano je pitanje koliko će pojedine stranke te parlamentarne većine moći preći preko svoje sjenke i podržati racionalna rješenja za sav narod Crne Gore. Odnosno, da li će, kako to često biva, svoje nacionalno ideološke ciljeve sprovoditi kroz ucjenu.
To je svakako za Bošnjačku stranku (BS) bitno, koliko mo-
Analiza Udruženja za odgovorni i održivi razvoj
Koalicije i grupe birača uvesti
PODGORICA – Dok se izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima, politički subjekti i odgovorna lica u njemu ne uvrste kao subjekti prekršajne odgovornosti, Agencija za sprečavanje korupcije nema formalne preduslove za pokretanje prekršajnih postupaka protiv koalicija i grupa birača - kazala je Maja Nikolić, programska menadžerka Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).
Juratović
kaže da će rekonstruisana vlada morati da znači da će i bivši DF morati da pokaže svoje pravo lice
gu biti sigurni da će srpske nacionalno ideološke grupe Crne Gore poštovati i tražiti rješenja za dobrobit Crne Gore ili će praktično ucjenjivati Vladu za svoje ideološke interese. Za BS je ključno da u toj vladi ne izgube vjerodostojnost pred crnogorskim narodom. Dakle, u ovoj priči najviše rizika snosi BS, kako pred svojim biračkim tijelom, tako i pred narodom crnogorske nacionalnosti, jer bi moglo doći do gubitka povjerenja i jednih i drugih.
POBJEDA: Ovo je daleko najbrojnija vlada, sa ogromnim potencijalom za zloupotrebe i partijsko zapošljavanje. Postoji li ovakav primjer u Evropi?
JURATOVIĆ: Nažalost, partijsko zapošljavanje je bilo i do sada slabost cijelog Zapadnog Balkana, pa tako i Crne Gore. Međutim, procedurom ulaska u EU moraće se sprovesti administrativne reforme koje će zahtijevati profesionalnost, umjesto političke podobnosti. Tu moram priznati da su te ljudske osobine političkog kadroviranja prisutne često i u Evropi, ali uz potrebnu kva-
lifikovanost i profesionalnost.
POBJEDA : Što će nam
IBAR kada smo napustili sve evropske vrijednosti time što je prosrpski i proruski bivši Demokratski front dio Vlade?
JURATOVIĆ: IBAR zahtijeva sprovođenje i funkcionalnost pravnog sistema kao glavnog dijela Kopenhagenskih kriterijuma za ulazak u EU. To znači da će ta vlada morati sprovoditi reforme koje su kompatibilne s pravnim sistemom EU, a to znači da će i bivši Demokratski front (DF) morati pokazati svoje pravo lice. Odnosno, narodu Crne Gore pokazati šta im je bitnije – prosperitet Crne Gore ulaskom u EU ili nacionalno ideološka povezanost s politikama u susjednom okruženju. Sjedjenje na dvije stolice neće proći na putu u EU.
POBJEDA: Koliko će na poziciju Beograda u Berlinu uticati sporazum o iskopavanju litijuma? Hoće li svi grijesi Beograda, a najveći je velikosrpska politika, biti zaboravljeni?
JURATOVIĆ: Kao prvo, potrebno je jasno dati do zna-
nja da Beograd treba Brisel, Pariz i Berlin, a ne obrnuto. Dakle, sporazum oko iskopavanja litijuma je sporazum u kojem se Beograd obavezuje da neće litijum kao sirovinu prodavati zemljama van EU, te da će se pridržavati ekoloških i socijalnih standarda EU. Drugo, Srbija je i do sada na svom putu ka EU prije svega ekonomski podržavana uz pomoć fondova EU. Zatvaranjem tih fondova Srbija bi bila potpuno izolovana, a okružena EU. Dakle, ovdje je posrijedi sporazum po kojem se m anevrisanje Aleksandra Vučića na međunarodnoj sceni dovelo pod kontrolu. Drugo je uloga Aleksandra Vučića u Srbiji i njegov uticaj na susjedne zemlje. EU i dalje sa velikom distancom posmatra autokratski sistem koji je stvorio Vučić i time jasno podržava sve demokratske snage Srbije kao neophodnu alternativu za njegov režim, jer samo demokratska alternativa Srbije, sa demokratama regije Zapadnog Balkana, može stvoriti uslove za ulazak cjelokupne regije u EU.
M. JOVIĆEVIĆ
Na pomolu rascjep u Bošnjačkoj stranci, razlog odluka Glavnog odbora o ulasku u rekonstruisanu vladu
PODGORICA – Dio bivših i sadašnjih funkcionera, kao i članova Glavnog odbora Bošnjačke stranke objelodaniće u narednih desetak dana inicijativu o formiranju nove stranke sa bošnjačkim nacionalnim predznakom, saznaje Pobjeda.
Dva izvora Pobjede saopštila su da u dijelu BS postoji nezadovoljstvo odlukom Glavnog odbora o ulasku u Vladu sa strankama koje ne priznaju genocid u Srebrenici kao i sa jednom koja baštini četničku ideologiju.
- Smatramo da je BS izdala programske principe i da je učesće u toj vladi neprihvatlji-
vo, rekao je izvor Pobjede, dodajući da je proglašavanje dva visoka člana Vlade personama non grata u Hrvatskoj prvi pokazatelj da je odluka o ulasku u Vladu pogrešna.
Izvor Pobjede nije želio da precizira o kojim imenima je riječ koji formiraju novu stranku, ali je dodao da je ,,riječ o ljudima koji su proteklih dana javno kritikovali tu odluku iza koje stoji Ervin Ibrahimović”.
- Brzo ćemo izaći sa inicijativnim odborom - rekao je izvor Pobjede.
Izvor je dodao da su prvi planovi vezani za izlazak na ,,lokalne izbore u Gusinju i Podgorici gdje će se vidjeti kolika
Doskorašnji ministar pravde formira svoju građansku listu za izbore u glavnom gradu
je stvarna podrška Ibrahimoviću”.
Ideju o ulasku BS u Vladu podržala je ogromna većina čak 87 članova Glavnog odbora, dok je svega jedan bio uzdržan. Sjednici Glavnog odbora, međutim, nije prisustvovalo tridesetak članova tog tijela. Ideju o ulasku Bošnjačke stranke u vlast zvanično su podržali šef diplomatije Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, predsjednik SDA Bakir Izetbegović kao i šef turske diplomatije Hakan Fidan Odluku je kritikovao dio intelektualaca i političara iz redova Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
N. ZEČEVIĆ
PODGORICA – Doskorašnji ministar pravde Andrej Milović predstaviće u ponedjeljak građansku listu sa kojom će nastupiti na izborima u glavnom gradu, saznaje Pobjeda. - Milović će biti nosilac liste i kandidat za gradonačelnikasaopšto je izvor Pobjede. Informaciju da bi Milović mogao učestvovati na izborima u glavnom gradu objavi-
le su juče podgoričke Vijesti. Na listi će, kako je saopštio naš izvor, biti poznati Podgoričani, ali ne iz svijeta politike. -To će biti naši ljudi iz grada. U pitanju je potpuno novi inkluzivni pristup politici - zaključio je izvor. Milović je i tokom kombinatorika u PES-u kada se odlučivalo o gradonačelniku Podgorice figurirao kao ozbiljan kandidat za tu funkciju. N. ZEČEVIĆ
Predsjednik države raspisao vanredne lokalne izbore u glavnom gradu
PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je vanredne lokalne izbore u Podgorici za 29. septembar. -U skladu sa zakonskim obavezama i utvrđenim rokovima, raspisao sam izbore za odbornike u Skupštini glavnog grada Podgorica. Izbori će se održati 29. septembra 2024. godine. Prilikom određivanja datuma izbora, pored zakonskih rokova, u vidu sam
imao razloge racionalnosti i činjenicu da će istog dana biti održani izbori za odbornike u Skupštini opštine Kotor. Svim učesnicima predstojećeg izbornog procesa želim uspješnu i fer kampanju, a građankama i građanima Podgorice da dobiju vlast koja će osigurati dinamičan razvoj glavnog grada - saopštio je Milatović. R.P.
UZOR-ova analiza Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja „Finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja pod lupom: problemi i rješenja“ pokazuje da aktuelni pravni okvir ne predviđa valjane
mjere zaštite i kazne za zaobilaženje pravila, što ograničava efikasnu kontrolu eventualnih nepravilnosti. Nikolić je navela da su Agenciji za sprečavanje korupcije „vezane ruke“ pa sve i da postoji volja, ne postoji način za
pokretanje postupka protiv koalicija i grupa birača. - Pojašnjenje je jednostavno
– Zakon o prekršajima ih ne prepoznaje jer nemaju status pravnih lica - navodi, između ostalog, Nikolić. R. P.
PODGORICA – Crnogorska evropska partija (CEP) planira samostalan nastup na izborima u Podgorici zakazanim za 29. septembar. Iz te partije su rekli da preduzimaju sve mjere propisane zakonom, da bi samostalno učestvovali na izborima za parlament glavnoga grada. Saopštili su i da je CEP stvar-
ni nasljednik Prave narodne stranke iz vremena kraljevine Crne Gore, Crnogorske stranke osnovane 1925. godine i Liberalnoga saveza osnovanoga 1990. godine, kojem je pripadao, i bio među osnivačima značajan broj osnivača CEP-a. CEP, kako se dodaje, u postizbornom periodu, neće ni u kom slučaju koalirati sa strankama koje joj u
ideološkom i svakom drugom pogledu nijesu bliske. - Zato pozivamo crnogorske suvereniste da podrže CEP tokom predizbornih aktivnosti, prikupljanja potpisa podrške njenoj listi, prisustvom na njenim predizbornim skupovima i glasovima podrške CEP-u na izborima - navodi se u saopštenju. R. P.
Dijaspora iz SAD i Kanade neće prisustvovati „Danima dijaspore - iseljenika“
PODGORICA - Organizacije crnogorske dijaspore
SAD i Kanade poručile su da neće doći na „Dane dijaspore – iseljenika“ koje organizuje Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore (MVP), navodeći da ne pristaju na bilo kakav kompromis ili druženja „sa ljudima kojima Cetinje nije prijestonica, a Lovćen nije svetinja“.
- Povodom sedmih „Dana dijaspore-iseljenika“ u organizaciji MVP Crne Gore, mi crnogorski državljani, iseljenici, članovi udruženja i asocijacija crnogorske dijaspore, Amerikanci i Kanađani crnogorskog porijekla, poručujemo da pojedinci i organizacije koje dolaze na ovu manifestaciju ne predstavljaju crnogorsku dijasporu i iseljenike SAD i Kanade. Ovo naše obraćanje nije upućeno Vladi niti onima koji se na ovaj skup odazivaju. Ovo je poruka našoj braći i sestrama u Crnoj Gori da mi Crnogorci Śeverne Ame-
rike ne pristajemo na bilo kakav kompromis ili druženje sa ljudima kojima Cetinje nije prijestonica, a Lovćen nije svetinja. Nama ne trebaju spavanje i hrana, niti državna i partijska pokroviteljstva koja dijasporu reduciraju u jednokratni anahroni folklor –navodi se u obraćanju. - I nikad dok je nas jednoga u SAD i Kanadi - dodaje se - nećemo bit oruđe za izdajničke planove trenutne vazalske vlasti i njihove planirane ustavne promjene za konačno uništenje Crne Gore. Da je vječna – navodi se u obraćanju koje potpisuju organizije 13. jul (World Association of Montenegrin Organizations), SAD MAAC (Montenegrin American Association Cetinje), SAD MINA (Montenegro International North America), „Kanada Bošnjački savez Crne Gore NY, SAD, FairBanks, SAD, GPCG NY, SAD, 21. maj, SAD, 13. jul NY, SAD, Montenegro Golf Club, SAD i Crnogorska pravoslavna opština Sveti Petar Cetinjski NY, SAD. R.P.
Međunarodni PEN centar reagovao povodom pokušaja kriminalizacije pisaca i novinara u Crnoj Gori
Izraz pune solidarnosti s piscima i članovima Crnogorskog PEN centra koji su se još jednom našli na meti vlasti zbog svog pisanja i mirno iskazanih stavova - navodi se u reakciji
PODGORICA - Međunarodni PEN centar sa sjedištem u Londonu reagovao je povodom najnovijeg targetiranja i pokušaja kriminalizacije crnogorskih novinara i pisaca od Specijalnog državnog tužilaštva i Vrhovnog suda Crne Gore.
-Izraz pune solidarnosti s piscima i članovima Crnogorskog PEN centra koji su se još jednom našli na meti vlasti zbog svog pisanja i mirno iskazanih stavova - navodi se u reakciji na društvenoj mreži Iks.
Iz PEN centra ističu da je u prijedlogu za produženje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću specijalni tužilac Miloš Šoškić u maniru staljinističkih političkih optužnica targetirao i pokušao s kriminalnim strukturama povezati šest uglednih crnogorskih novinara i jednoga od vode-
ćih crnogorskih književnika, na osnovu telefonske komunikacije s bivšim tužiocem Katnićem.
-Taj je skandalozni prijedlog prihvatio Vrhovni sud potvrđujući time da su najviše instance crnogorskog pravosuđa politički instrumentalizovane sa ciljem obračuna s kritičarima vlasti – navode u reagovanju. Međunarodni PEN centar je u proteklih nekoliko godina reagovao više puta na progon i prijetnje koje su crnogorskim piscima stizale od nosilaca političke moći, kao signal sve dubljeg potonuća crnogorskog društva u autokratiju i fašizam.
-Na očigledni politički progon Milivoja Katnića, kao primjer kontinuiteta političkog progona protivnika vlasti, nedavno su reagovali Slovenački PEN centar i Hrvatski PEN centar - podsjećaju iz Crnogorskog PEN centra.
R.P.
POGLED SA STRANE: Srbija emituje samo jednu poruku bez obzira na to što misli Savjet bezbjednosti i Međunarodni
Predsednik Republike Srbije je 21. jula 2024. godine podstakao sportski duh olimpijskim sportistima Srbije sa sledećim nadahnućem: ,,Ne samo ovde u Srbiji, vašim uspesima će se, koliko i u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu, radovati i u regionu – Doboju, Trebinju, Banjaluci, Bjeljini, ali i u Beranama, Pljevljima i mnogim drugim mestima“. Nije pomenuo srpski narod u Nemačkoj, Austriji, Švedskoj, Francuskoj, Kanadi, Americi, Australiji, Rusiji, Engleskoj i u drugim državama. Po sebi se razume da će se i oni obradovati nagradama srpskih sportista u Parizu 2024. godine, ali taj ,,srpski svet“ pati od jednog nedostatka: on se ne može iskoristiti kao iredenta, kao izdajnik svojih država, od kojih bi se Normandija, Šlezija ili Teksas mogli pripojiti Beogradu. Ali kod te nesportske avanture bi vrh Srbije možda još uvek mogao da računa na Pljevljake, Berance, Laktašce i Trebinjce. Sve dok i oni ne stradaju zbog velikosrpstva Srba iz Beograda i Banjaluke. A sa njihovim nestankom bi Beograd postigao daleko veći rekord od svih zlatnih i ostalih medalja reprezentativaca na olimpijadama do sada: uspeo bi da politikom Velike Srbije istrebi sve Srbe izvan Srbije, u njihovim zemljama porekla.
I šta da čine Pljevljaci i Nikšićani ako se u toku Olimpijade sastanu košarkaši i vaterpolisti Crne Gore sa sportistima iz Srbije? Čijem uspehu da se raduju? Koja je tu njihova zemlja i himna?
JUGOSLOVENI NIJESU
POZDRAVILI HITLERA Jugoslovenska olimpijska reprezentacija je odbila da na Olimpijadi u Berlinu 1936. godine pozdravi Hitlera i njegovu svečanu tribinu naci-fašističkim pozdravom, ukradenom rimskom podignutom rukom gladijatora. Na paradi pri otvaranju Olimpijade, jugoslovenska reprezentacija je prošla i bez pozdrava belgijskom predsedniku Međunarodnog olimpijskog komiteta Anriju Debaje, grofu Laturu koji je negirao rasistički karakter nacističke politike.
Za stav jugoslovenskih sportista u Berlinu je zaslužan Va-
ne Ivanović. Bio je jugoslovenski rekorder na 110 i 400 metara sa preponama. U polufinalu na Olimpijadi je oborio jugoslovenski rekord na 400 metara. On je obavestio reprezentaciju da neće na svečanom uvodnom defileu pozdraviti Hitlera. Reprezentacija je stala uz njega. Razumljivo je to i zbog toga što je njegov otac bio hrvatski Jevrejin iz Osijeka. Potom su otišli kod Engleza. I Englezi su odbili da pozdrave Hitlera. Potom su svi zajedno otišli kod Amerikanaca. I ovi su se saglasili sa stavom Ivanovića. Imali su sjajne crne atletičare. Čehoslovaci su čuli za ove razgovore i njihova reprezentacija nije pozdravila Hitlera, osim tri člana koji su podigli ruke. Čuli su i drugi. Nisu Hitlera pozdravili ni Šveđani, Peruanci, Danci, Poljaci i Belgijanci.
FILM ,,OLIMPIJA“
Kada gledate film ,,Olimpija“ o Igrama u Berlinu 1936. godine - kojeg je po Hitlerovom nalogu vešto snimila njegova ljubimica Leni Rifenštal i obrađenog, preko Gebelsa, pustila ga u javnost 1938. go-
dine, videćete da Amerikanci ne pozdravljaju Hitlera, već se po svom običaju veselo ludiraju paradirajući pred njim. Nažalost, ona u film nije uvrstila prolazak jugoslovenske reprezentacije koja je, u skladu sa olimpijskom procedurom, samo pred šefom države spustila zastavu bez pozdrava Hitleru i tribini uzvanika, ali je zato snimila australijsku reprezentaciju koja ga pozdravlja nacističkom rukom i neke druge evropske reprezentacije sa dignutom rukom, poput Francuske, Finske, Austrije, Mađarske, Letonije, Estonije, Turske, Bugarske i, naravno, Italije i Japana. Ona ne propušta da istakne da je srebrnu medalju u mačevanju osvojila njemačka Jevrejka Helena Majer koju su nacisti propagandno postavili u tim opovrgavajući rasni karakter svog programa. Doveli su je iz Kalifornije, gde je bila izbegla, predstavljajući je kao ,,Izraelku“ a ne kao Jevrejku.
HUMANIZAM IMA
VEZE SA OLIMPIJADOM
Vane Ivanović nije nikada bio nagrađen za svoj stav bi-
Danas, u julu 2024. godine, niko od državnika nije zbog Olimpijade u Parizu zahtijevao da se svi ratovi zaustave. Niko u Evropi nije zahtijevao primirje u Ukrajini, a Jevreji i Palestinci nijesu zaustavili rat u Gazi, Huti nijesu stali sa gađanjem brodova u Crvenom moru, u Mijanmaru ne prestaje vjersko-građanski rat i niko od raznih gerilskih pokreta u Latinskoj Americi nije od tamošnjih vlada zatražio mir. Sukobi su i u Africi. Svjetska olimpijada je izdala grčku olimpijadu i ne može da ponovi njen mir
lo kakvim priznanjem Jugoslovenskog i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Njegov potez je istorijski. On svojim stavom nije samo protestovao protiv progona Jevreja i ,,arijevskog“ rasizma u Nemačkoj, već je i ustao protiv despotskog političkog sistema i pretnji svetskim ratom. Bio je izuzetno imućan čovek, veliki milioner. Bio je vlasnik škotskog brodskog osiguranja koje mu je predao njegov očuh, Škot, oženjen njegovom majkom - Srpkinjom iz Osijeka. Za vreme Drugog svetskog rata izgubio je sve transportne brodove koje je iz dela svoje flote stavio na raspolaganje Njegovom kraljevskom veličanstvu i Vladi Ujedinjenog Kraljevstva. A druge brodove sa stranim zastavama osiguranim kod njega je zadržao u lukama neutralnih država kako ih Nemci ne bi potopili na otvorenom moru. Time je ponovio politiku i svog očuha koji je, takođe, izgubio u Prvom svetskom ratu, deo brodovlja kojim je snabdeo transportnu flotu Britanskog kraljevstva. Ivanović je bio ubeđeni Jugosloven. Nikada nije prihvatio englesko državljanstvo, kao ni njegova mati. Bio je zauzvrat obdaren posebnim identifikacionim, svečanim kraljevskim dokumentom o svom specijalnom statusu u Ujedinjenom Kraljevstvu, a kraljica Elizabeta Druga ga je postavila za svog počasnog konzula u Kneževini Mona-
poruku - svi su Srbi jedan tim pod Beogradom, Međunarodni olimpijski komitet
ko u vreme braka princa Renijea i glumice Grejs Keli. Za vreme Drugog svetskog rata imao je i visoki čin u engleskoj obaveštajnoj službi na Bliskom istoku. Pomagao je jugoslovenske demokratske emigrante u Engleskoj, poput Crnjanskog. Bio je i veliki sportski ribolovac na ronjenje. Za njega se vezuje i doprinos za izum mehaničke podvodne puške na harpun.
NIJE KUBERTEN BIO MIROLJUBIV
Pjer Debredi , sa titulom grofa Kubertena, zamislio je Olimpijske igre 1894. godine ne samo kao puku obnovu romantične grčke prošlosti. On pri tome jeste zatražio obustavu rata za vreme takmičenja kao što je to bilo za vreme grčke Olimpijade kada su prestajali svi ratovi i proglašavana primirja. Niko u svetu posle Grka, a pre Kubertena nije pokušao da to postigne atletikom.
Njega ipak prati lažni glas: on nije bio protiv ratovanja, već naprotiv, želeo je fizičko obrazovanje u francuskim školama radi spremanja muškaraca za borbu, posebno protiv Pruske, u stvari Nemačke, zbog sramnog poraza Pariza 1871. godine. Iako su njegovi aristokratski roditelji bili komunisti i podržavali Parisku komunu iz te godine, on nije želeo da obnovi anti-klasni karakter antičkih borbi iz Olimpije, već je Olimpijadu zamišljao kao
Moral velikosrpskih osvajača se zasniva na etici izmišljenog ,,prava“ Srbijanaca da prisvajaju druge autohtone Srbe na tuđim teritorijama. Besmislenom ideologijom da su Šumadinci i njihova teritorija, koju su oni nazvali ,,Srbijom“, matica drugim Srbima, oni se prikazuju suverenima i Crnogorcima. Što bi Srbin iz Vojvodine u Srbiji bio ,,matica“ Srbinu iz Podgorice i silio ga da ga sluša? Ko nam je dao to ,,pravo“ da govorimo kako smo mi izvan Crne Gore pravi Srbi, a crnogorski Srbi pod Lovćenom su samo naš zalutali derivat, nesposoban za samostalan život? Svako je matica u svojoj kući
odmeravanje fizičko-umnih snaga ljudi plemenitog roda.
To mu nije uspelo, jer su već na prvoj olimpijadi u Atini 1896. godine, koju je on vodio, učestvovali takmičari iz raznih socijalnih slojeva. Žene ne. Olimpijada je odmah krenula putem politike jednakosti za sve i posle Drugog svetskog rata je to i osigurala. Danas, u julu 2024. godine, niko od državnika nije zbog Olimpijade u Parizu zahtevao da se svi ratovi zaustave.
Niko u Evropi nije zahtevao primirje u Ukrajini, a Jevreji i Palestinci nisu zaustavili rat u Gazi, Huti nisu stali sa gađanjem brodova u Crvenom moru, u Mijanmaru ne prestaje versko-građanski rat i niko od raznih gerilskih pokreta u Latinskoj Americi nije od tamošnjih vlada zatražio mir. Sukobi su i u Africi. Svetska olimpijada je izdala grčku olimpijadu i ne može da ponovi njen mir.
PAPA JE NEPRAVEDNO
USAMLJEN
Jedino je papa Franja na nedeljnoj misi 21. jula 2024. godine ustao i pozvao sve zaraćene strane na svetu da za vreme pariske olimpijade proglase primirje, a sportiste je nazvao ,,glasnicima mira“. Divno je što savremeni Rim time ne podržava antički Rim Teodosija Prvog koji je ukinuo u četvrtom veku Olimpijadu u Grčkoj i zaveo monopol nikejskog hrišćanstva u carstvu. Papa Franja je v eć pre svoje pomenute izjave odobrio za 19. jul 2024. godine misu za mir u Crkvi Svete Magdalene (Marije) u Parizu kojom je podržan poziv UN da olimpijski mir krene sedam dana pre početka Olimpijade 26. jula, a završi se sedam dana po okončanju Paraolimpijskih igara za inva-
lide 8. septembra. To je antički model. Uzalud, nigde nisu topovi utihnuli. Neko će reći - lako je papi da traži mir kada je Vatikan jedina država na svetu koja nikada ne učestvuje na olimpijadama. Neopravdano je to. Ko će zatražiti mir ako ne on?
Sveta Stolica više nema izvršnu moć kojom je nekada preko kraljeva sprovodila svoje odluke. Njen je uticaj danas najviše etičke prirode. Niko je kod poziva na mir ne sluša, ne zato što papa greši, već zato što civilne vlade i pobunjenici slede svoje interese koje štite svojim drugačijim moralnim opravdanjima. A tako i Srbija, kada poziva narod u Crnoj Gori da tapše njenim sportistima iz Beograda, a da svoje crnogorske atlete zaboravi. To je prolegomena izdaje.
Moral velikosrpskih osvajača se zasniva na etici izmišljenog ,,prava“ Srbijanaca da prisvajaju druge autohtone Srbe na tuđim teritorijama. Besmislenom ideologijom da su Šumadinci i njihova teritorija, koju su oni nazvali ,,Srbijom“, matica drugim Srbima, oni se prikazuju suverenima i Crnogorcima. Što bi Srbin iz Vojvodine u Srbiji bio ,,matica“ Srbinu iz Podgorice i silio ga da ga sluša? Ko nam je dao to ,,pravo“ da govorimo kako smo mi izvan Crne Gore pra-
vi Srbi, a crnogorski Srbi pod Lovćenom su samo naš zalutali derivat nesposoban za samostalan život? Svako je matica u svojoj kući. Uostalom, ,,matica“ nije ni političko-pravna međunarodna norma koja bi opunomoćavala bilo koju državu da se smatra pozvanom da narušava suverenitet druge države izmišljajući tragediju navodno ,,svog“ naroda u njoj. Nema ,,majke države“, sem u idejama nacionalističkih ekspanzionista. Crnogorci se nisu rodili u Kragujevcu da bi pripadali Srbiji. I obrnuto, ne mogu Crnogorci u Beogradu glasanjem naređivati Crnogorcima u Crnoj Gori kuda će ploviti njihov brod. Ne duva isti vetar u jedra čamca na Dunavu i na Jadranu. Čak ni nekada stvarne ,,majke države“, poput Španije, Engleske, Francuske i Turske, to više nisu svojim iseljenicima širom sveta u bivšim kolonijama. Formirali su se drugi narodni kolektivi i ,,majke“ su digle ruke od intervencije u njima. Agresivno insistiranje Srbije da je ona matica Srbima u drugim državama vodi opasnom ugrožavanju suvereniteta tih država. To je njen upad u dvorište drugog naroda. To isprva vodi dvovlašću sa zategnutim bilteralnim odnosima među njima, a potom i intervenciji ,,matice“ za preraspodelu teritorije u njenu korist. Naravno, može Srbija, kao i Crna Gora, da svojom pomoći podstiče unapređenje kulturno-prosvetnog bića srpskog i crnogorskog naroda na spoljnim teritorijama. Mogu i zahtevati unapređenje njihovog političkog statusa kao manjine, ali ne smeju pozivati tamošnje dijaspore na otpor njihovim vladama i namerno pogoršavati njen položaj da bi stigli do opravdanja za rat. I nasuprot Beogradu, što i Crna Gora ne bi pozvala 250.000 crnogorskih potomaka u Srbiji na napad na beogradsku vladu, jer ih ova tera da se pod pretnjom gubitka egzistencije izjašnjavaju kao Srbi, a ne i Crnogorci? Šta ako Crnogorci u Srbiji zatraže referendumom deo teritorije za sebe? Smejemo se?! Da li je to nemoguće zamisliti? Jeste…
POLITIKA NA
OLIMPIJADAMA
Uvek je na olimpijadama bilo politike, sve do bojkota igara ili i do zabrane pojedinim državama da njihovi sportisti dođu na olimpijsku vatru. Rasistička Južnoafrička Republika nije mogla zbog svog sistema aparthejda da pošalje sportiste na olimpijade od 1964. do 1992. godine. Kada su
Srbija emituje samo jednu poruku: svi su Srbi jedan tim pod Beogradom, ma šta mislio Savjet bezbjednosti i Međunarodni olimpijski komitet. Teško je povjerovati da bi opšti egzodus svojih sportista u Beograd Crna Gora olako dopustila bez borbe. Sigurno mnogi Crnogorci ne žele na Olimpijadu preko Avale. Slaće svoj tim, sa svojom zastavom i himnom
All Blacks novozelandski ragbisti otišli na turneju u Južnu Afriku, crne afričke države su zahtevale od Međunarodnog olimpijskog komiteta da Novom Zelandu zabrani 1976. godine da dođe na Olimpijadu u Montrealu. Komitet je to odbio, a 28 afričkih država je odbilo da dođe u Montreal. Bio je to bojkot usled posrednog tolerisanja rasizma. Predsednik Džimi Karter je objavio da sportisti SAD neće doći na Olimpijadu u Moskvi 1980. godine. Bojkotovaće je zbog sovjetske invazije Avganistana 1979. godine. Nije, osim SAD, došlo u Moskvu još 65 država. Potom je sovjetski premijer Konstantin Černjenko rekao da Sovjeti neće doći na Olimpijadu u Los Anđelesu 1984. godine, jer se ona komercijalizovala. U stvari, Reganova administracija je otkrila da su sovjetski sportisti podvrgnuti posebnom doping stimuliranju radi poboljšanja fizičkih sposobnosti. Ta bi se sramota kontrolom na Igrama otkrila. Navodno je to glavni razlog zašto Moskva nije otišla u Ameriku. Ne znajući za to, Moskvu je pratilo 14 zemalja iz socijalističkog bloka i nekoliko država iz Afrike, Azije i Kariba. Kina nije, a Rumunija je odrekla vernost SSSR-u i došla je u Los Anđeles. Bila je ljubimac publike i treća po broju medalja. Sada je od 2017. godine Rusija izložena sportskom bojkotu zbog invazije na Krim 2014. godine, a potom zbog invazije na Ukrajinu 2022. godine bojkotu mnogih međunarodnih sportskih organizacija i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Njeni sportisti ne mogu u Parizu nastupati uz podršku državne zastave i himne, već u privatnom svojstvu. Nisu mogli ni defilovati na otvaranju Olimpijade. Kao da su apatridi. Neki posmatrači misle da ih u potpunosti valja odstraniti iz internacionalne konkurencije. Većina se ne odlučuje na takvu apsolutnu izolaciju Rusa (i Belorusa), ali je njihova uzdržanost zapala u farsu: u Parizu 2024. godine učestvuju ruski atletičari, ali ne učestvuju timovi sa loptama. Svega će 15 Rusa i 17 Belorusa izaći na takmičenja, možda u dizanju tegovavidećemo, a njihove medalje se neće objavljivati na listi državnih dostignuća.
Najteži politički udarac Olimpijadi je bez sumnje zadat u Minhenu 1972. godine. Tada je naoružana palestinska organizacija ,,Crni septembar“ upala u Olimpijsko selo i ubila dvojicu izraelskih sportista, a devetoricu držala kao taoce, dok se u Izraelu ne pusti iz zatvora 234 Palestinaca, a u Nemačkoj ubitačni teroristički duet Bader-Majnhov. Igre su zaustavljene na 36 sati. Posle okršaja sa nemačkom policijom, ubijeni su svi izraelski taoci, a od pet terorista neki su preživeli i potom razmenjivani za izraelske zarobljenike kod Palestinaca. Mosad je, po naređenju Golde Meir, 20 godina posle toga jurio po
I nasuprot Beogradu, što i Crna Gora ne bi pozvala 250.000 crnogorskih potomaka u Srbiji na napad na beogradsku vladu, jer ih ova tjera da se pod prijetnjom gubitka egzistencije izjašnjavaju kao Srbi a ne i Crnogorci? Što ako Crnogorci u Srbiji zatraže referendumom dio teritorije za sebe? Smijemo se?! Da li je to nemoguće zamisliti? Jeste…
svetu organizatore izraelskog olimpijskog masakra. Dve su reprezentacije napustile Igre, Alžir i Filipini, a osim deset arapskih zemalja, sve ostale su po zahtevu Vilija Branta spustile zastave na pola koplja. Spuštena je i olimpijska. Arapi su potom zapretili da će otići. Zastave su ponovo podignute. Svet se podelio, kao što je uvek bio i podeljen. I tako je ostalo do danas .
ŠTO
CRNA GORA NAUČILE
Možda nacionalisti u Srbiji izbegavaju da se sete da je Beograd po Rezoluciji 757 Saveta bezbednosti UN iz maja 1992. godine bio kažnjen zabranom učešća srpskih (i crnogorskih) sportista na Olimpijadi u Barseloni te godine. Rusija nije tada stavila veto na tu rezoluciju. Mogli su naši sportisti učestvovati jedino kao individualni takmičari bez oznake državnog porekla. Nisu mogli otići ni na zimsku olimpijadu u norveškom Lilehameru 1994. godine. Kazna je zavedena zbog ratne politike Srbije u jugoslovenskom prostoru. Kažnjena je Velika Srbija. Možda Beograd, posle 32 godine od tada, ne veruje da se to može ponoviti. Nije zbog toga nezamislivo da će se Srbija drugačije zaigrati sa Olimpijadom. Šta ako bude podelila državljanstvo sportistima iz Republike Srpske? Oni bi odustali od državne zastave Bosne i Hercegovine - ionako za nju ni ne nastupaju i rvaće se sa svetom na Olimpijadi za Srbiju i postajaće dodatni amalgam za ujedinjenje u Veliku Srbiju.
To se može dogoditi i sa crnogorskim sportistima po cenu gubitka njihovog crnogorskog državljanstva. Srbija emituje samo jednu poruku: svi su Srbi jedan tim pod Beogradom, ma šta mislio Savet bezbednosti i Međunarodni olimpijski komitet. Teško je poverovati da bi opšti egzodus svojih sportista u Beograd Crna Gora olako dopustila bez borbe. Sigurno mnogi Crnogorci ne žele na Olimpijadu preko Avale. Slaće svoj tim, sa svojom zastavom i himnom. •
Studentski parlament UCG dobio novo rukovodstvo
PODGORICA- Student Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Jakov Vukčević izabran je za predsjednika Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore za period do 2026. godine. Kako je saopšteno iz SPUCG, za studenta povjerenika UCG izabrana je studentkinja Ekonomskog fakulteta Zerina Kardović.
Za generalnog sekretara SPUCG, dodaje se, izabran je student Fakulteta političkih nauka Vedran Vujisić, a za studentskog ombudsmana UCG studentkinja Pravnog fakulteta Ivana Popović Studentske interese u Senatu UCG, naveli su, pored Vukčevića, zastupaće i Kardović, Tripko Janjić, Ognjen Ko-
vačević, Andrija Ćalasan, Hamza Hot i Miloš Čolaković. Predstavnici studenata u Upravnom odboru UCG biće Vedran Vujisić, Ivana Popović i Aleksandar Banjević. Glas studenata u Etičkom odboru
UCG biće student Filozofskog fakulteta Petar Obadović, a student Elektrotehničkog fakulteta Aleksa Pavlićević delegiran je za predstavnika u Odboru za upravljanje sistemom kvaliteta UCG. R.P.
Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava pozvao vlast
PODGORICA – Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) pozvao je nadležne crnogorske vlasti da obustave postupak i spriječe izručenje gospođe Inge Peliniagre Ruskoj Federaciji.
- Radi se o osobi koja je ruska državljanka ukrajinskog porijekla i kojoj je priznat status izbjeglice u Italiji. Ne postoji niti jedan razlog, niti osnov,
da Crna Gora isporučuje Rusiji osobu za koju postoji jasna indikacija da bi mogla biti žrtva političkog progona i kazne - bilo one koje bi donijeli režimski sudovi te zemlje, bilo one koja bi mogla uslijediti bez suda i suđenja - navodi CHO u saopštenju. Ističu da je jedino zakonito rješenje, koje crnogorske vlasti moraju primijeniti, ono koje je saglasno međunarodnoj Konvenciji o statusu izbjegli-
Ne postoji niti jedan razlog, niti osnov da Crna Gora isporučuje Rusiji osobu za koju postoji jasna indikacija da bi mogla biti žrtva političkog progona i kazne
Crmničani danas ponovo blokiraju prilaz Sozini tražeći povlastice za prolaz kroz tunel
ca (iz 1951) i Protokola o njenoj primjeni (iz 1967), koji su dio našeg prava, i koji propisuju zabranu isporučivanja osobe „koja se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta; ima osnovan strah od progona zbog njegove ili njene rase, vjere, nacionalnosti, pripadnost pojedinoj društvenoj grupi ili političkom mišljenju“ i koja ne želi da se vrati u zemlju porijekla zbog straha od progona.
CHO najavljuje da će o ovom slučaju obavijestiti međunarodne instance, te da očekuju da i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda hitno uradi što mu funkcija nalaže. R. P.
Na današnji
PODGORICA - Na današnji dan prije pola vijeka otvoren je Njegošev mauzolej, simbol i zaštitni znak Crne Gore koji kroz djelo Ivana Meštrovića slavi vladiku i vladara Petra Drugog kao velikana i pjesničkog genija čija je riječ nadišla okvire ovog krša, kamenog mora vječito osuđenog da brani zublju slobode i trajanja, u ratu i miru.
Nastao je na mjestu gdje je prije stotinu godina nikla kapela koja nije bila Njegoševa, osim što su u njene temelje, na okupiranoj zemlji, usađene Njegoševe kosti. Iskorišćene da se na crnogorski korijen navrne izdanak koji će izbrisati svijest o pravom Njegošu i o pravoj Crnoj Gori, slovenskom ponosu i pijemontu južnoslovenskih naroda, a ne pomoćnom sredstvu za beogradske velikodržavne aspiracije i načertanija koja ne jenjavaju.
Da nije tako, valjda bi Aleksandar Karađorđević obnovio, u Prvom svjetskom ratu oštećenu, Njegoševu zadužbinu - kapelu posvećenu Svetom Petru Cetinjskom, sagrađenu 1845. godine. Umjesto toga sravnio ju je sa zemljom i konvertovao u „rekonstruisanu“ zadužbinu Karađorđevića.
Insistiranje krugova u i van Crne Gore, do dana današnjeg, na obnovi te kapele u kojoj je Njegoš bio „podstanar“ i pogodno ime za zavođenje naroda, ostaće kamen spoticanja između države i Srpske pravoslavne crkve u čije su temelje, simbolički rečeno, uzidani oltari istinske autokefalne Mitropolije cetinjske koju su Crnojevići u 15. vijeku očuvali braneći je, iako se to zaboravlja, i od tadašnjih srpskih vazala turske carevine.
Lovćen, Njegoš i kapela ujedno su platforma negacije tog istog Lovćena i Njegoša preko kojih je najlakše i jedino moguće mijenjati percepciju Crne Gore o sebi samoj. Ne čudi zbog toga kako na današnji dan nema u „Njegoševoj zemlji ponositoj“ zvaničnog obilježavanja ni državnih delegacija da broje stepenike do monumentalnih karijatida, kripte i Njegoševog groba. Bogobojažljivi državni funkcioneri koji stasavaju u hladu klerikalne misli, „drobe“ o modernoj Evropi, a upravljaju se po feudalnom kursu SPC
ISKRE U KAMENU
U tako pobrkanom miljeu, upravo su Lovćen i Mauzolej - kako to i kaže naziv izložbe Narodnog muzeja Crne Gore, zakazane za 31. jul u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju - bili i ostali „Iskra u kamenu“ i posljednja linija odbrane i Njegoša od raznih prisvajanja, tumačenja i zloupotreba. Matica crnogorska i Narodni muzej do sada su jedine institucije koje su tematskim sesijama, odnosno izložbom pokazali da „mrtvijem snom“ ne spava kompletno pleme... Ima i neke simbolike što će izložbena postavka o Njegošu i Mauzoleju biti upriličena u galeriji koja nosi ime još jednog velikana i umjetnika kakav je Dado Đurić. Ostalo je zapisano da je u ono pomamno vrijeme, devedesetih, u razgovoru sa Krstom Mijanovićem za tadašnji neđeljnik Monitor, Đurić u februaru 1991. godine komentarisao i tadašnje velikosrpske najave da bi Mauzolej trebalo oburdati, a na njegovo mjesto izgraditi kapelu...
PODGORICA - Dio stanovnika Crmnice, Virpazara i okolnih sela danas će ponovo blokirati tunel Sozina od 18.30 do 20.30 časova na skretanju ka tunelu kod benzinske pumpe Kalamper - pišu Primorske novine.
Oni pozivaju Opštinu Bar i Vladu Crne Gore da se hitno i kvalitetno posvete rješavanju njihovih problema. Podsjećaju da je sa kompanijom Monteput održan novi sastanak, gdje je zaključeno da se hitno dostave i preciziraju svi uslovi za povlastice i oslobađanje od plaća-
nja putarine za tunel Sozina. S druge strane ostaje ključno pitanje na koji način će to biti pravno formulisano i obavezujuće, a kako kažu, za njih je samo to, uz usvajanje izmjena i dopuna Zakona o putevima, trajno rješenje i jedina prihvatljiva opcija. -Nadamo se da će na skupštinskom zasijedanju u najskorijem roku biti nastavljena tačka dnevnog reda u vezi s pomenutim prijedlogom i da će svi poslanici podržati ovo zakonsko rješenje, jer dok su neki na raspravi vrlo jasno iskazali svoj stav, podršku i namjeru da na kraju i glasaju za usva-
janje izmjena zakona, drugi su imali u neku ruku nejasan ili negativan stav prema ovom pitanju ili se nijesu ni pojavili na raspravi, te očekujemo da se javno odrede i izjasne prema ovome - navodi se u saopštenju Crmnična.
Apeluju i na Opštinu Bar, ukazujući da ih ni nakon više mjeseci nijesu zvali na sastanak kako bi im dali stvarnu podršku, savjet, pravnu pomoć i sve ostalo što bi trebalo da dokaže da brinu za lokalno stanovništvo, posebno iz ruralnih područja i Crmnice, koja je mnogo dala i Baru i cijeloj Crnoj Gori. R.P.
Zato su Lovćen, Njegoš i kapela ujedno meta i platforma negacije tog istog Lovćena i Njegoša, preko kojih je najlakše i jedino moguće mijenjati percepciju Crne Gore o sebi samoj.
njati percepciju Crne Gore o „To je sprdnja. Kakvo rušenje, kakva kapela. Možda je politika kumovala da se podigne Mauzolej, ali
odužili. A ti jadnici koji ne mogu podnijeti Mauzolej samo što je Meštrovićevo djelo ne znaju da je on jedan od najvećih jugoslovenskih umjetnika. I u svijetu predstavlja jednog malog genijalnog skulptora. Nije sramota što njegov spomenik stoji na Njegoševom grobu. Grobu čovjeka koji je bio veći pjesnik, pa i državnik nego li duhovnik. Pored toga sve da te avetinje i oburdaju Mauzolej i oziđu kapelu to neće biti ona stara, isto kao što ni ona nije bila ona u kojoj je Njegoš prvi put bio sahranjen. To bi bilo kao kad bih ja razbucao jednu sliku pa probao ponovo da je naslikam. Ne može se ništa što je jednom uništeno povratiti” – bio je Dadov komentar na ideje o podizanju kapele koja to nije… Prošlo je o tog intervjua više od tri decenije, a pominjanje dislociranja Mauzoleja opet je sa istog pola političkog spektra emitovano kao vječna misija… Prije nego će postati ministarka u vladi Zdravka Krivkopića, Vesna Bratić imala je zamisao da „se kapela mora popeti na vrh Lovćena, a da se mauzolej mora spustiNakon što je preuzela dužnost ministarke revidirala je stajalište, tvrdeći da je na-
Ne čudi zbog toga kako na današnji dan nema u „Njegoševoj zemlji ponositoj“ zvaničnog obilježavanja ni državnih delegacija da broje stepenike do monumentalnih karijatida, kripte i Njegoševog groba. Bogobojažljivi državni funkcioneri koji stasavaju u hladu klerikalne misli, „drobe“ o modernoj Evropi, a upravljaju se po feudalnom kursu SPC. Zato će danas upisati prisustvo tamo gdje se pod mantrom crkve zloupotrebaljavaju nečiji grobovi, piše revizija istorije i kreče činjenice dok se sa distance skrivaju tragovi zločina četničke ideologije.
vu izgradnju, želeći da se oduže Njegošu.
se i
stupila malo nepromišljeno, jer nije tehnički moguće izmjestiti Mauzolej, ali da svakako treba podići kapelu.
Između tih izjava, ostalo je zapisano, stavila je i svoj potpis 2021. godine na inicijativu da, konačno, poslije dugo vremena, počne sanacija mauzoleja i rekonsturkcija krova tog objekta.
SADAŠNJOST MAUZOLEJA
Njegošev mauzolej danas je organizaciona jedinica u okviru Istorijskog muzeja Crne Gore, kroz koju se doprinosi
arhitektonskoj, umjetničkoj i kulturnoj valorizaciji samog objekta, te prezentaciji ličnosti Petra II Petrovića Njegoša i očuvanju njegovog grobnog mjesta.
-Možemo slobodno reći da Mauzolej na Lovćenu, pored Muzeja kralja Nikole, po svim parametrima predstavlja najatraktivniju crnogorsku destinaciju iz domena kulturnog turizma. On je kao takav jedinstven i prepoznatljiv simbol samostalne, suverene i nezavisne Crne Gore, dakle onih vrijednosti koje je u amanet, kako se to voli reći, ostavio Petar II
Kako je Pobjedi kazao pomoćnik direktora za muzejske poslove u Narodnom muzeju Crne Gore Predrag Malbaša, brojni pokušaji da se Njegošev mauzolej tokom godina povjeri na brigu lokalnoj samoupravi, službi zaštite spomenika kulture, turističkoj privredi, muzejskoj struci ili nacionalnim parkovima, ovaj spomenik su doveli u nepovoljnu situaciju. -Jedva čekajući da ga predaju nekom drugom subjektu, svi oni su zaboravljali da na ovom spomeniku preduzmu mjere zaštite i očuvanja, a situacija je postajala sve gora i gora. Još 1976. godine uočeni su nedostaci u krovnoj konstrukciji, da bi tokom narednih 20 godina, zbog neodržavanja i ekstremnih klimatskih uslova, došlo do ubrzanog propadanja prilazne staze i stepeništa, prokišnjavanja tunela i
opadanja maltera, brojnih kvarova na električnoj mreži i problema sa zaštitom od električnih pražnjenja –naveo je Malbaša. Podsjetio je da je zbog lošeg stanja ovog spomenika kulture, Ministarstvo kulture pokrenulo 1994. godine inicijativu za osnivanje Javne ustanove Mauzolej Petra II Petrovića Njegoša, pa je Skupština Republike Crne Gore, na sjednici od 29. jula iste godine, u cilju zaštite i valorizacije Mauzoleja, donijela Odluku o organizovanju ove ustanove. Osnovna djelatnost te ustanove bila je čuvanje i održavanje spomenika i njegove ambijentalne vrijednosti, kao i preduzimanje mjera zaštite i obezbjeđenju uslova za zadovoljenje kulturnih, naučnih, estetskih i edukativnih potreba svih zainteresovanih subjekata.
Petrović Njegoš – kazao je Pobjedi Predrag Malbaša, diplomirani arheolog, istraživač savjetnik i pomoćnik direktora za muzejske poslove u Narodnom muzeju Crne Gore. Prema njegovim riječima, burna politička prošlost i često mijenjanje državnog okvira Crne Gore, od 1918. godine, do danas, uticali su da se u crnogorskoj javnosti različito percipira građenje Mauzoleja.
-Strukom neopterećena razmišljanja, po pravilu su obojena političkim interesima i ideologijama. Ovaj, istina, le-
-Krajem 2006. godine, Vlada Crne Gore je od postojeće javne ustanove Mauzolej Petra II Petrovića Njegoša i Njegoševog muzeja kao dijela Narodnog muzeja Crne Gore, formirala novu Javnu ustanovu Centar „Njegoš“. Prema tada urađenom elaboratu, Centar je trebalo da predstavlja multidiciplinarnu instituciju koja bi objedinjavala muzejske, bibliotečke i arhivske
galan i legitiman pristup, sa stanovišta struke ne zavređuje bilo kakav komentar – ističe Malbaša.
Dodaje da se na ovom kulturnom dobru, a u skladu sa odobrenim projektom, obavlja sanacija krovnog pokrivača, a planirano je da se na jesen sprovedu i konzervatorski radovi, koji bi obuhvatili sanaciju svoda, te konzervatorske tretmane na skulpturama i u kripti.
-Ekstremni vremenski uslovi negativno djeluju na cijeli kompleks, pristupne staze i stepenište, pa je kontinuira-
kompleks Mauzoleja na Lovćenu, Biljarda na Cetinju i Njegoševa rodna kuća u Njegušima. Polemika koja je u crnogorskoj javnosti nastala prilikom donošenja ove odluke, išla je u pravcu problematizacije izdvajanja Njegoševog muzeja i Rodne kuće iz sistema Narodnog muzeja, pa pitanje Njegoševog mauzoleja nije posebno razmatrano. Nakon brojnih rasprava i okruglih
na zaštita ovog objekta poželjna i potrebna – naglasio je on.
Ističe da nema sumnje da će Narodni muzej Crne Gore, i u narednom periodu biti posvećen očuvanju, valorizaciji i prezentaciji Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, te da u tom smislu, kao i do sada očekuju potpunu podršku Vlade Crne Gore.
POSVETA NJEGOŠU
Profesor Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju Janko Ljumović ističe za Pobjedu da je Mauzolej spomenik novog vremena i ideja veličanstvene posvete Crne Gore Njegošu, simbol Crne Gore. -Grandiozan za mnoge, ali za dio javnosti neprihvatljiv jer grandiozan možeš biti samo u Beogradu, u kome Meštrović potpisuje nekoliko spomenika, simbola tog grada. Kapele, i prva i druga nastale su u duhu svog vremena, a današnje mahanje ili pozivanje na njih više služi kao element kreiranja političkog identiteta i sredstvo za političke strategije – ističe Ljumović.
Prema njegovim riječima, Njegošev mauzolej koliko god mu pripisivali ideologiju socijalističkog perioda, svojom komunikativnošću i trajanjem nadišao je svaku ideologiju.
-On je trajna vrijednost crnogorske kulture, i u konačnom zaštićeno kulturno dobro, i kao jedan od memorijalnih spomenika na Cetinju, kulturno dobro kojim upravlja Narodni muzej Crne Gore. Mauzolej je stvorio osjećaj mjesta kroz niz relacija, od jednostavnog prepoznavanja do empatijskog odnosa pre-
ma mauzoleju na Lovćenu i njegove duboke povezanosti kao temeljem nacionalnog i kulturnog identiteta – naveo je Ljumović.
Smatra da ni danas ne jenjavaju, kao ni sedamdesetih godina prošlog vijeka, pokušaji da se Mauzolej svede na ideološku ravan, a kapela bude izgovor za navodno držanje do Njegoševog amaneta. U tom kontekstu, kako kaže, korisno je podsjećanje na dvobroj časopisa Umetnost iz 1971. godine posvećen izgradnji mauzoleja na Lovćenu i koji je bio zabranjen. -Tadašnji Savez komunista Beograda odluku o zabrani kvalifikovao je riječima da srpski nacionalisti prisvajaju tekovine crnogorske kulture i da je za njih Njegoš isključivo srpski pjesnik. Ističu takođe da objavljeni tekstovi posvećeni Njegoševom mauzoleju na Lovćenu pojačano omalovažavaju crnogorsku naciju, kako to navodi istoričarka Radina Vučetić u studiji Monopol na istinu – podsjetio je Ljumović.
Ukazuje da je reprint tog broja časopisa Umetnost, pod nazivom „Sumrak Lovćena“ objavljen 1989. u Beogradu, u vremenu tzv. događanja naroda i prije dvije godine u „oslobođenoj“ Crnoj Gori. -Kontinuitet negiranja i omalovažavanja traje i u ovoj godini jubileja u kojoj sudeći po odsustvu najava Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija, nemaju u svom kalendaru događaja svečanost kakvu zaslužuje ovaj značajan jubilej Crne Gore – zaključio je Ljumović. Igor PERIĆ
sadržaje koji se tiču lika, djela i vremena Petra II Petrovića Njegoša. U cilju aktiviranja naučih, izdavačkih, edukativnih i umjetničkih programa, Centru Njegoš su se odlukom o osnivanju, na korišćenje dodijelili
stolova Odluka o osnivanju Centra „Njegoš“ ostala je mrtvo slovo na papiru a Njegošev mauzolej je Narodnog muzeja, prose od fondova i objekata Nikole, Njegoševe rodne kuće i još nekih objekata na NjegušiPetrović. To je bila prilika izdvoji kao državni specifikulturnih tivnih aktivnosti. Utapanjem institucionalni kontekst, njio i nacionalni značaj, upraPredrag Malbaša
nastavio da funkcioniše kao samostalna institucija kulture – ističe Malbaša. Ukazuje da je elaboratom iz 2011. godine koji je usvojila Vlada Crne Gore, obrazložena je opravdanost pripajanja Javne ustanove Centar „Njegoš“ i njenih poslova, Narodnom muzeju Crne Gore, kada je kreiran sadašnji organizacioni okvir Narodnog muzeja. -Autori reorganizacije Narodnog muzeja, propustili su dobru priliku da se od fondova i objekata Dvora kralja Nikole, Biljarde, Njegoševe rodne kuće i još nekih objekata na Njegušima formira Muzej dinastije Petrović. To je bila prilika da se Mauzolej na Lovćenu izdvoji kao državni specifikum sa širokim opsegom naučnih, kulturnih i edukativnih aktivnosti. Utapanjem Mauzoleja i Lovćena u širi institucionalni kontekst, možda se nesvjesno umanjio i nacionalni značaj, upra-
vo ovog najprepoznatljivijeg crnogorskog simbola. Čak i da su postojale određene funkcionalne prednosti objedinjene institucije, one su morale biti zanemarene u odnosu na isticanje onih posebnih nacionalnih i državnih specifičnosti koje je potrebno sačuvati i promovisati – smatra Malbaša. Ukazuje da, sa stanovišta struke, Mauzolej Petra II Petrovića Njegoša ne posjeduje elemente koji ga mogu uvrstiti u kategoriju memorijalnih muzeja, a njegova eventualna prekvalifikacija u memorijalni spomenik samo ga degradira i umanjuje umjetničke vrijednosti djela Ivana Meštrovića -Mišljenja sam da Njegošev mauzolej na Lovćenu, kroz neku buduću reorganizaciju Narodnog muzeja, svoje mjesto treba naći u okviru Muzeja dinastije Petrovića, a za kojim postoje opravdani stručni i organizacioni razlozi – zaključio je Malbaša.
HOTELIJERI NEZADOVOLJNI: Radovi na Jadranskoj magistrali, visoke cijene i manjak avio-letova ugrozili sezonu
PODGORICA – Hotelijeri smatraju da su visoke cijene, infrastrukturni radovi i nedostatak avio-letova doprinijeli da ova sezona bude lošija od prethodne. Prema riječima Nikole Pejovića iz Udruženja hotela Crne Gore - ocjena za ovu sezonu nije sjajna.
- Sezona je sigurno 20 odsto „podbacila“, lošije je nego prošle godine - izjavio je Pejović, ističući nedostatak priprema i nedovoljno prisustvo državnih zvaničnika u turističkoj strategiji.
Visoke cijene
Podaci turističkih organizacija opština Budva, Ulcinj i Herceg Novi pružaju dublji uvid u trenutnu situaciju na Primorju, dok broj turista varira od grada do grada. Apeluje se na lokalne uprave da uključe privredu i udruženja turističkih radnika u proces donošenja odluka, kako bi se efikasnije rješavali problemi koji se javljaju tokom sezone. Sve oči su usmjerene ka završnom dijelu sezone, s nadom da će se pokazati da je optimizam bio opravdan. - Špic sezone kasni, pripreme nijesu obavljene, a ministra turizma Vladimira Martinovića, za vrijeme njegovog mandata, nijesmo vidjeli - kazao je Pejović dodajući da mnogi turistički radnici ne pričaju iskreno i misli da će se sve vidjeti na kraju sezone. Pejović je napomenuo da su posljedice toga povećane cijene ove godine, kao i raskopan bulevar u Budvi.
Mislim da je generalno loša sezona. Špic sezone kasni, opet smo imali ,,rupu“ u julu, jun je bio dosta ,,šaren“ svakome. Maj i april su bili solidni - kazao je hotelijer Nikola Pejović. Iz TO Budva tvrde da u hotelskom smještaju boravi šest odsto turista više, a u privatnom oko osam odsto manje, dok je ukupan broj turista otprilike na istom nivou
- Ako pričamo o ostalim gradovima, loši rezultati su posljedice raskopanog bulevara Kotor - Tivat. Ljudi nijesu došli da budu u blatu ili pijesku, nego da uživaju. Takođe, posljedica je i manjak loukost kompanija. Aerodromi se hvale da je došao rekordan broj gostiju, a šta bi onda trebalo Albanija da priča, pošto oni imaju 240 letova dnevno - ističe Pejović. - Mislim da je generalno loša sezona, jer mi se niko pretjerano ne hvali. Špic sezone kasni, opet smo imali ,,rupu“ u julu, jun je bio dosta ,,šaren“ svakom, pa i meni. Maj i april su bili solidni, imali smo grupe. Ne mogu reći da je sve bilo loše, ali nešto ne štima. Gosti su iz regiona, Ukrajine, Ita-
lije, Rusije, Poljske, Azerbejdžana... Vlasnik sam manjeg hotela i juče sam imao šest soba praznih, a ovo bi trebalo da bude špic i vrijeme kada se traži krevet više. Kada nam sada podignu PDV za smještaj na 15 odsto, jer nema nikakvog drugog priliva novca, sem hotelskog dijela, onda će nam biti katastrofa. Veliki hoteli su već prodali dio smještaja za iduću godinu, ali zato privatni smještaj, koji čini 70 odsto kapaciteta, nije ušao u PDV sistem. Vlada nam spušta doprinose, ali nam zato podiže nametenaglašava Pejović. Apeluje na lokalnu upravu da uključi privredu, udruženja ugostitelja i hotelijera u proces donošenja odluka, jer su oni ti koji imaju prvi kontakt sa
Turisti se žale na buku, radove i gužve u saobraćaju
U proteklom periodu na adresu kol centra NTO CG, kada je Budva u pitanju, pristiglo je oko 60 žalbi i pohvala od strane turista.
Pohvale su se uglavnom odnosile na prirodne ljepote destinacije, te ljubaznost i gostoprimstvo izdavaoca privatnog smještaja, dok su
se žalbe odnosile na glasnu muziku iz lokala, naplaćivanje ležaljki poslije 17 časova, radove na putu i gužve u saobraćaju.
gostima, vodičima i prevoznicima, zbog čega mogu pružiti precizne informacije sa terena i predočiti probleme koji se javljaju u samoj praksi. statistika
Prema posljednjem presjeku Turističke organizacije Budve, trenutno na Budvanskoj rivijeri boravi oko 40.000 turista, od čega je oko 22.000 u privatnom i oko 17.000 u hotelskom smještaju, dok ostali turisti borave u hostelima i kampovima.
- Kada se trenutna posjećenost uporedi sa istim periodom prošle godine, u hotelskom smještaju boravi šest odsto turista više, dok u privatnom smještaju boravi oko osam odsto manje, a ukupan broj turista otprilike je na istom nivou - kazali su iz TO Budva, dodajući da, prema najavama, hotelijeri i ove godine očekuju bolju turističku sezonu za nekih pet do deset procenata, uprkos korekciji cijena hotelskog smještaja, najviše do 15 procenata.
- Jedan broj hotela visoke kategorije ostvario je još u predsezoni odlične finansijske rezultate koji su kod pojedinih premašili projektovane, dok su manji hoteli u iščekivanju špica sezone - kazali su iz TO Budve. Jovan Rosić iz Udruženja privatnih izdavalaca smještaja kaže, ipak, da su zadovoljni sezonom.
- Vlasnici privatnog smještaja koji su članovi udruženja su zadovoljni. Nemamo uvide u brojke turističkih organizacija gradova, ali u komunikaciji sa ljudima iz udruženja, koji se ozbiljno bave turizmom, možemo zaključiti da je sezona dobra. Trenutna popunjenost kapaciteta je na visokom nivou i skoro sve je rasprodato. Vlasnici koji su značajnije podigli cijene nešto više se oslanjaju na ,,last-minute booking“, dok je većina unaprijed rasprodala kapacitete u julu i avgustu. Špic sezone je tradicionalno dobro popunjen i imamo dobre najave za kraj avgusta i septembar - kazao je Rosić. Postsezona, kako objašnjava, značajno zavisi od vremenskih uslova, ali i tu očekuju dobar rezultat.
- Prethodna dva mjeseca su, u prosjeku, bila na nivou prošle godine. Sezona u popularnijim primorskim destinacijama je krenula nešto ranije pa su mnogi privatni smještaji prve goste dočekali već u aprilu - precizirao je Rosić.
nezadoVol jst Vo zbog radoVa Ističe da radovi u Budvi nijesu značajno uticali na rezervacije, jer većina gostiju nije znala za njih prilikom bukinga.
- Naravno, bilo je negativnih komentara i nezadovoljstva zbog radova, ali najveći pro-
Herceg Novi bilježi šest odsto manje turista
Podaci Turističke organizacije Herceg Novi govore da na novskoj rivijeri odmara 29.781 gost, što je šest odsto manje nego prošle godine. Pritom, i to je za 2.000 više u odnosu na prošlu sedmicu.
- Od te brojke, u privatnom je smještaju 21.828 turista. Poredeći sa brojkama iz istog perioda prošle godine, riječ je o osam odsto turista manje - kazali su iz TO Herceg Novi
Prema podacima Turističke organizacije, na ulcinjskoj rivijeri ovih dana boravi 37.150 gostiju.
- Najviše gostiju je u privatnom smještaju, 28.409, u hotelima
6.838, dok je u kampovima i odmaralištima registrovano 1.903. U poređenju sa prošlom godinom, turista je za oko desetak odsto manje - saopštili su iz TO Ulcinj.
blem sa kojim se turisti ovdje srijeću su velike gužve na putevima. Posebno je kritičan potez Budva – Kotor - Tivat. To je nešto na šta nadležne službe moraju uticati u narednom periodu. Nadamo se da će proširenje magistralog puta Budva -Tivat bar donekle popraviti situaciju u kojoj se nalazimo - tvrdi Rosić dodajući da je sezona otprilike na nivou prošle godine.
- Smještaji u koje je uložen novac za opremanje, marketing, prodajne kanale i uslugu bilježe dobru popunjenost. Vlasnici koji aktivno rade bore se za goste i to daje rezultate. Struktura gostiju prilično zavisi od avio-linija. Primjetan je znatno veći broj gostiju iz Skandinavije i Baltičkih zemalja zbog uvedenih letova. Imamo dosta gostiju iz Velike Britanije, Njemačke, Turske, Poljske, Slovačke i Mađarske. Tradicionalno, region prednjači po brojkama, ali i tu imamo znatne razlike u podacima od grada do gradakazao je Rosić, naglašavajući da su podatke, koje je naveo, dobili od članova udruženja, jer nemaju uvid u zvanične brojke turističkih organizacija gradova. On poziva vlasnike i menadžere smještaja da posjete sajt udruženja rentay.me. - Tamo mogu pronaći mnogo edukativnog sadržaja koji im može unaprijediti poslovanje, potpuno besplatno - poručio je Rosić. Ova sezona donosi važne lekcije za budućnost, a mnogi apeluju na lokalne uprave i nadležne institucije da uključe privredu i turističke radnike u proces donošenja odluka kako bi se efikasnije rješavali problemi i osigurao bolji razvoj turizma u narednim godinama. n. koVačeVić
ALARM ZA RODITELJE: Digitalni autizam nije poznat u medicini, ali u praksi postoji
PODGORICA - Digitalni autizam - naziv koji sve češće čujemo među laičkom javnošću, ne postoji kao medicinski/psihijatrijski entitet, ali je važno istaći da djeca, koja su u najranijem uzrastu puno izlagana električnim ekranima, mogu imati kašnjenje u razvoju verbalne komunikacije, slabu pažnju i lošije mehanizme socijalizacije Stoga navedeno može ličiti na neke od prvih simptoma poremećaja iz spektra autizma, iako to ne mora značiti da dijete ima taj vid poremećaja - pojasnila je dr Iva Ivanović, spec. dječje i adolescentne psihijatrije Centra za rani razvoj. Dodaje da je svako kašnjenje u razvoju razlog za posjetu stručnim licima, prije svega pedijatrima, dječjim psihijatrima ili psiholozima sa iskustvom u razvojnoj psihologiji.
- Posjete stručnim licima služe da se objektivno opservira razvojno odstupanje, urade dijagnostičke procedure i predlože dalje mjere tretmana. Obično su to stimulativni tretmani komunikacije, interakcije, socijalizacije. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava roditelje da djeca uzrasta ispod godinu treba da imaju nula minuta provedenih ispred ekrana, a savjetuje se nula minuta i za uzrast do dvije godine. Za djecu stariju od dvije godine savjetuju vrlo limitiranu upotrebu ekrana, ne više od 60 minuta dnevno - kaže dr Ivanović.
Ono što je evidentno, kako dr Ivanović kaže, svi smo svjedoci sve veće upotrebe telefonskih/tablet ekrana među djecom, pogotovo sve češćeg izlaganja elektronskim ekranim djece u najranijem uzrastu.
- Ovakva praksa može biti veoma štetna za razvoj djece. Naime, iako se veliki dio mozga razvio u prenatalnom periodu, značajan dio se razvija u ranom postnatalnom perio -
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da djeca mlađa od godinu treba da imaju nula minuta provedenih ispred ekrana, a to se savjetuje i za uzrast do dvije godine. Za djecu stariju od dvije godine savjetuju vrlo limitiranu upotrebu ekrana, ne više od 60 minuta dnevno - kaže dr Ivanović
du. Nauka je pokazala da se važne međuneuronske veze stvaraju po rođenju i upravo kroz stimulaciju iz spoljašnje sredine. Kvalitet te stimulacije doprinijeće jačim, boljim i korisnim međuneuronskim vezama koje čine osnovu za djetetovo aktuelno i buduće funkcionisanje. Svi dokazi govore da stimulacija od strane
roditelja, staratelja, porodice i zdravog okruženja upravo omogućava stvaranje ovih veza koje su preduslov za razvoj osjećajnog i saznajnog bića - rekla je naša sagovornica. Dodaje da djeca komuniciraju od rođenja i vrlo je važno da svaki njihov poziv za komunikaciju dobije i odgovarajući, stimulišući odgo -
CGO saopštio alarmantne podatke iz istraživanja Prošle
PODGORICA – Zvanična statistika Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) ukazuje da je 2021. godine svaka treća mlada osoba u Crnoj Gori bila nezapošljena, a na ni-
vou percepcija, ova brojka je još alarmantnija - po istraživanju Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz 2023, 60 odsto mladih navodi da su nezapošljeni,
saopšteno je iz CGO. Iz te nevladine organizacije kažu da se vlade formiraju, rasformiraju, rekonstruišu, a da neki problemi ostaju van fokusa, među ko-
vor od roditelja i porodice. - Razvoj govora, osjećanja i mišljenja upravo se postiže kroz komunikaciju djece sa roditeljima i porodicom. Tu ulogu ne mogu preuzeti telefonski ekrani i sadržaji sa njih, jer se reciprocitet komuniciranja, koji je potreban za učenje, teško može ostvariti kroz virtuelno okruženje, već kroz djetetovo prirodno okruženje - naglasila je dr Ivanović. Pojašnjava da djeca, koja su puno izlagana ekranima, češće imaju problema u govornom, misaonom, osjećajnom i socijalnom razvoju. Takođe, sedentarni način života doprinosi gojaznosti, slabijoj motorici, slaboj pažnji.
- Da bi se dijete zdravo razvijalo, neophodno je da ima stimulaciju u porodičnom okruženju kroz stalnu komunikaciju i interakciju sa roditeljima i članovima porodice, zdrave rutine, usklađene obrasce spavanja i obroka, fizičku aktivnost,
Istraživanja: Izloženost ekranima
ne uslovljava nastanak autizma
Poremećaj iz spektra autizma je veoma složen neurorazvojni poremećaj čiji se prvi simptomi primjećuju prije treće godine, često oko 18 mjeseci, a precizan trenutak nastanka još uvijek nije utvrđen. - I pored velikih naučnih istraživanja, koja se bave nastankom poremećaja iz spektra autizma, tačan uzrok nastanka još uvijek nije poznat. Dosadašnja savremena naučna istraživanja govore da se najvjerovatnije radi o kombinaciji genetike i faktora spoljašnje sredine, ali još uvijek se precizno ne zna koliki je udio pojedinačnih faktora u etiologiji poremećaja iz spektra autizma. Među potencijalnim faktorima za nastanak poremećaja iz spektra autizma u relevantnim naučnim istraživanjima aktuelno se ne pominje izloženost telefonskim ekranima. Poremećaj iz spektra autizma karakterišu deficiti u socijalnoj interakciji i komunikaciji, kao i prisustvo repetitivnih, stereotipnih oblika ponašanja - kazala je dr Iva Ivanović
igru, učenje kroz igru, socijalnu stimulaciju u vršnjačkoj grupi. Naravno, prije svega, neophodni su ljubav, brižnost i sigurnost koju porodica i društvo djetetu obezbjeđuju - izričita je naša sagovornica.
Na pitanje da li je u Crnoj Gori u porastu broj djece koja se suočavaju sa posljedicama prekomjerne izloženosti elektronskim ekranima, dr Iva Ivanović odgovara: - Nemamo zvaničnu statistiku o tome, ali smo kroz praksu svjedoci da sve veći broj djece prekomjerno koristi telefonske/tablet/kompjuterske uređaje. Prekomjerna upotreba elektronskih ekrana negativno utiče na razvoj govora, kontrolu impulsa, učenje saosjećajnosti, prepoznavanje emocija kod drugih, izražavanje emocija, socijalizaciju... Postoje naučna istraživanja koja ukazuju povezanost velike upotrebe elektronskih ekrana i manje kortikalne debljine, što dalje za posljedice može imati lošije kognitivne performanse, ali su potrebna dodatna istraživanja kako bismo mogli imati jasne zaključke - kaže dr Ivanović. Dodaje da djeca, koja su navikla na prekomjernu upotrebu ekrana, znaju biti
razdražljiva, iritabilna ukoliko nijesu izložena ekranima. - Odbijaju saradnju i predviđene aktivnosti ako ne uključuju upotrebu ekrana. Takođe, u trenucima izloženosti ekranima teško ih je usmjeriti na neku drugu aktivnost. Roditelji treba da, shodno preporukama za uzrast, ograniče ili ukinu izloženost ekranima. Poželjno je da ponude alternative djetetu u vidu kreativnih aktivnosti, fizičke aktivnosti, igre, druženja, interakcije, zajedničkih aktivnosti u kućnim obavezama, slobodnom vremenu. Savjetuje se da roditelji djeci čitaju priče, objašnjavaju pojave iz prirode, podstiču otvorene razgovore, maštovitu igru, pružaju ljubav, bliskost i sigurnost - apelovala je dr Ivanović.
Da bi se ovaj problem spriječio, najvažnije je da roditelji postupaju prema preporukama stručnjaka, kao i da država i društvo stvaraju stimulativno okruženje za rast i razvoj djece.
- Ako problem već nastane, onda je uloga stručnjaka za razvoj djece bitna da se problem stručno detektuje, opiše i preporuče načini rješavanja - zaključila je naša sagovornica. B. PRELEVIĆ
jima i nezapošljenost mladih. Kazali su i da su socijalna preduzeća integralni dio ekonomije koja stavlja ljude na prvo mjesto. - Socijalna preduzeća kombinuju profit sa društveno-ko-
risnom svrhom podržavajući pozitivne društvene promjene i inkluziju, civilno društvo, ekonomsku emancipaciju ugroženih grupa i ekonomski i ekološki razvoj - navode iz CGO.
Zaključuju da u Evropskoj uniji (EU) postoji više od 2,8 miliona socijalnih preduzeća koja zapošljavaju 13,6 miliona ljudi, što je oko 10 odsto ekonomije EU. R. P.
Hrvatska dramaturškinja, pozorišna kritičarka i producentkinja Dubravka Vrgoč za Pobjedu povodom
PODGORICA - KotorArt
akademija za muzičke i teatarske profesionalce novi je segment Međunarodnog festivala KotorArt, nastao sa namjerom da producentima i menadžerima u kulturi pruži sveobuhvatan pregled različitih aktivnosti u domenu izvođačkih umjetnosti, a fokus je stavljen na muziku i teatar. Akademija je počela 24. jula i trajaće do sjutra, a polaznici imaju priliku da slušaju iskustva i pouke nekih od najboljih muzičkih i teatarskih profesionalaca iz regiona i Evrope.
Jedan od tih profesionalaca je i Dubravka Vrgoč, hrvatska dramaturškinja, producentkinja, pozorišna kritičarka, te direktorica važnih profesionalnih teatarskih institucija. Diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti i magistrirala na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Radila je kao pozorišna kritičarka i urednica kulture u Vjesniku te pisala za časopise za kulturu u zemlji i inostranstvu. Osnivačica je i umjetnička direktorica Festivala svjetskoga pozorišta od 2003. godine. Od 2004. do 2014. godine bila je direktorica Zagrebačkoga pozorišta mladih, a od 2014. do 2022. godine intendantica Hrvatskoga narodnog pozorišta u Zagrebu. U tri mandata bila je predsjednica Evropske pozorišne konvencije... U intervjuu za Pobjedu, Vrgoč govori o ovogodišnjoj KotorArt akademiji i izazovima u kojima se našlo regionalno, evropsko i svjetsko pozorište.
POBJEDA: KotorArt akademija ima za cilj da edukuje muzičke i teatarske profesionalce o različitim aspektima izvođačkih umjetnosti. Koje ćete teme Vi obuhvatiti u svojim predavanjima i radionicama?
VRGOČ: Živimo u nestabilnom i nesigurnom vremenu, vremenu katastrofa i mnogobrojnih kriza u kojima svakodnevno postavljamo znak
Živimo u nestabilnom i nesigurnom vremenu, vremenu katastrofa i mnogobrojnih kriza u kojima svakodnevno postavljamo znak pitanja i za vlastitu egzistenciju. U takvim je vremenima upitna i pozicija teatra, izloženog različitim pritiscima, od ekonomskih do političkih – rekla je Vrgoč
pitanja i pred vlastitu egzistenciju. U takvim je vremenima upitna i pozicija teatra, izloženog različitim pritiscima, od ekonomskih do političkih. No, ono što je neupitno je da budućnost pozorišta zavisi o onima koji dolaze, o mladim umjetnicima i pozorišnim profesionalcima kojima se nije lako snaći u današnjem teatru, teatru što se sudeći po brojnim primjerima bori za opstanak. U nastojanju da pomognemo razvoju scenskih umjetnosti, vjerujući da njihov opstanak ovisi prvenstveno o mladima, KotorArt akademija nudi priliku mladima iz teatarske i muzičke profesije da razvijaju vlastite projekte uz vodstvo mentora, fokusirajući se pritom na različite aspekte djelovanja u kontekstu muzičko-scenske umjetnosti, kako bi ih se upoznalo s mogućnostima regionalne i međunarodne saradnje, kao i mogućnostima umrežavanja s drugim profesionalcima iz struke.
Polaznicima će se ponuditi i pregled najnovijih trendova na evropskoj pozorišnoj sceni, kao i različitih oblika internacionalne saradnje. U fokusu će biti umjetnička, ali i administrativna, finansijska i pravna pitanja u regionalnom i evropskom kontekstu, a polaznici će pratiti i stručna predavanja o modelima produkcije i koprodukcije, o finansiranju i potpori, održivosti u teatru, turnejama i pristupu stranim tržištima. Lično, teme međunarodne saradnje u sklopu scenskih umjetnosti na svim nivoima izuzetno su mi bliske, ali ću takođe i mentorisati radove mladih profesionalaca, pomažući im da preciznije osmisle i razviju vlastite projekte te se koncentrišu i pripreme na praktičan rad na pozorišnoj ili muzičkoj sceni.
POBJEDA : Koliko su po Vašem mišljenju važni ovakvi programi za razvoj mladih profesiona -
laca u pozorištu i muzici?
VRGOČ: Nakon razdoblja kovida-19, rata i ekonomske krize, teatar je postao izuzetno ranjiv, te se čini nesigurnim mjestom, posebno za mlade umjetnike i mlade teatarske i muzičke djelatnike kojima je sada mnogo teže započeti karijeru i izboriti se za relevantnu poziciju u lokalnom, regionalnom te evropskom pozorištu. Svjedočeći jazu s kojim se suočavaju mladi profesionalci u Evropi, koji nakon što diplomiraju na dramskim i muzičkim akademijama, nemaju mogućnosti krenuti naprijed od studija prema stvaralaštvu, čini mi se ključnim omogućiti im „doškolovanje“ kako bi što lakše premostili taj jaz, ali istovremeno stekli i ona znanja koja su potrebna ne sa-
mo za njihovo lakše snalaženje u teatru, već i za razvoj teatra u skladu za imperativima koji se nameću u 21. vijeku. POBJEDA: Na što konkretno mislite?
VRGOČ: Naime, nakon godina studiranja na univerzitetima, mladi umjetnici i profesionalci nalaze se na „neregulisanom“ scenskom tržištu, tražeći profesionalne pozicije bez konkretne potpore nacionalnih ili međunarodnih produkcijskih krugova. Kako se umjetnički prostori smanjuju, iz brojnih razloga uključujući i nedostatak finansiranja, slabost institucija i nedostatak prostora za slobodnjake, mladi pozorišni i muzički umjetnici ne mogu ostvariti svoju karijeru niti pronaći stvarne prilike za
predstavljanje sebe i svog rada u lokalnoj sredini, ali i širom Evrope. Njihove karijere tako sve više zavise od slučaja. S druge pak strane, iz svih tih razloga, kao i zbog vlastite nestabilnosti evropsko pozorište sve manje računa na mlade umjetnike te su prilike za umrežavanje i platforme za umjetničku i intelektualnu razmjenu presudne kako bi se mladim umjetnicima i profesionalcima u usponu omogućilo da uspostave svoju karijeru. U susretu s novim izazovima u obrazovnom i kulturnom području, ali sa izazovima u pozorišnoj praksi, napose onima digitalnim, a u skladu s vizijom i naporima nacionalnih akademija dramske umjetnosti, ključno je udružiti sve raspoložive resurse za podršku mladim profesionalcima te stvoriti prostor u teatrima za njih u godinama koje dolaze. Stoga je potrebno osigurati mjesto gdje se mladi scenski umjetnici i profesionalci mogu okupiti te susresti s već afirmiranim scenskim profesionalcima i stručnjacima kako bi se ne samo dodatno ojačao njihov osjećaj pripadnosti zajednici izvedbenih umjetnosti, već kako bi naučili razne modele funkcionisanja scenske umjetnosti u 21. vijeku te bili njihovi aktivni sudionici. KotorArt akademija upravo nudi i edukativni i kreativni program za mlade profesionalce, koji bi se, nakon sedmodnevnog boravka u Kotoru, trebali mnogo lakše snaći u regionalnom, ali i u evropskom teatru.
P OBJEDA: KotorArt akademija stavlja poseban naglasak na međunarodnu saradnju. Možete li podijeliti svoja iskustva s međunarodnim projektima i kako oni doprinose razvoju lokalnih scena?
VRGOČ: Uvijek se vraćam na vrijeme tokom i nakon ratnih ‘90-ih godina na našim prosto-
rima. Tada gotovo deset godina u Hrvatsku nijesu dolazile međunarodne predstave, niti regionalne, niti evropske, a ni svjetske. Bile su to godine pozorišnog vakuuma, u kojima su se na pozornicama izređali svi hrvatski režiseri i svi hrvatski glumci, te publika više nije bila u prilici ništa novo niti drugačije vidjeti. Krajem te decenije uslijedila je duboka kriza hrvatskog teatra. Bez ogledala, mogućnosti da se s nekim drugim uporediš i na taj način suočiš s vlastitim nedostacima i vrijednostima, nema ni zdrave kulture, a time ni zdravog teatra niti zdravog društva.
POBJEDA: Tih godina ste osnovali Festival svjetskog pozorišta. Kakve su Vam bile namjere?
VRGOČ: S Ivicom Buljanom sam osnovala 2003. godine Festival svjetskog pozorišta upravo iz potrebe da našoj publici, ali prije svega i našim pozorišnim umjetnicima omogućim da vide predstave iz drugih zemalja, velike svjetske reditelje i pozorišta, kako bi se upoznali s evropskim i svjetskim trendovima i sebe pozicionirali unutar njih. Paralelno sam, tada već kao direktorica Zagrebačkog pozorišta mladih, taj teatar što više nastojala predstaviti na evropskim i svjetskim pozorišnim festivala i pozorišnim kućama kako bi hrvatsko pozorište pozicionirala u Evropi. Upravo taj put reciprociteta pokazao se i najboljim te je nakon nekoliko godina i hrvatski teatar postao vidljiv na evropskim pozorišnim mapama.
POBJEDA: Koji su Vam najvažniji principi i strategije pri uspostavljanju međunarodnih pozorišnih saradnji?
POBJEDA: Što Vas lično najviše motiviše u radu i što biste istakli kao najvažniji cilj svog djelovanja?
VRGOČ: Dugo se bavim teatrom i učestvujem u
njemu iz različitih perspektiva. Bila sam na početku pozorišni kritičar, pa umjetnički voditelj međunarodnog festivala, direktor jednog manjeg pozorišta, pa intendant
puno većeg, predsjednica velikog evropskog kazališnog networka, članica upravnog odbora asocijacije evropskih operskih kuća…. Dakle, poznajem pozorište gotovo u svim njegovim oblicima i još se nijesam umorila baveći se njime. Oduvijek mi je bio cilj proces stvaranja pred-
stava, za sve one koji su u njega uključeni – od pisaca, glumaca, reditelja …do gledalaca, učiniti uzbudljivim. Živimo u vremenu u kojem su se drastično promijenili društveni, kulturni i ekonomski uslovi, vremenu globalizacije, kozmopolitizacije, kulturne integracije, multikulturalizma, novih
poimanja identiteta, multilingvizma i novih tehnologija. Teatar mora pratiti imperative takvog vremena, ne zaboravljajući pritom da je vjekovima bio i skloništem i mjestom utjehe, zabave i zaborava, ponekad terapeutski prostor, politička pozornica ili samo platforma za naše snove. Teatar mora pratiti
VRGOČ: Svakako je jedan od važnih principa u međunarodnim saradnjama princip jednakosti. Od prije dvadeset godina kada sam počela voditi pozorište, pa do danas mislim da sam organizovala više od stotinjak međunarodnih gostovanja i oko četrdeset koprodukcija. Izuzetno je važno da partneri imaju sličan teatarski senzibilitet i interese te da budu u svakom obliku saradnje ravnopravni. Često upoređujem međunarodne pozorišne suradnje i koprodukcije s emotivnim odnosom između dvoje ljudi koji se na početku bazira na privlačenju, a potom na povjerenju, te tokom vremena bilježi ra-
Naša je budućnost prilično neizvjesna
POBJEDA. Kako vidite budućnost pozorišta u Hrvatskoj i regionu?
Koji su Vaši planovi za dalji razvoj pozorišne scene?
VRGOČ: Kao što sam već rekla, naša je budućnost u mnogočemu, pa tako i što se teatra tiče prilično neizvjesna. Ovisi o financijskim mogućnostima država i gradova, ali i o tromosti institucija i interesu publike koji se na određeni način promijenio tokom krize izazvane pandemi-
zne uspone i padove, no u konačnici svatko od partnera na svoj način u toj vezi uživa, ali i profitira.
POBJEDA: Polaznici Akademije će učiti o različitim modelima produkcije i koprodukcije. Koji su Vam modeli produkcije najdraži i zašto?
VRGOČ: Meni su svi oblici saradnje jednako zanimljivi, jer se u svakom od njih nađe neki benefit za umjetnike, za instituciju ili pozorišnu skupinu koja to radi, ali takođe i za publiku. Radila sam koprodukcije sa čak četiri partnera, predstavu koja se izvodila na četiri jezika, za koju su tekst pisala četiri pisca iz četiri geografski udaljene zemlje i izvodili su je glumci iz četiri različita pozorišta. Producirala sam predstave koje su se izvodile na dva kontinenta, u kojima smo povezivali glumce koji se čak jezično nijesu razumjeli, predstave koje su rađene u jednom pozorištu, a izvođene u drugom… Postoji veliki broj kombinacija, no najvažnije je ne pristajati na nikakav umjetnički kompromis te iz svake (ko)produkcije izvući ono najbolje, učiniti teatarsku sredinu u kojoj se predstava izvodi još atraktivnijom i boljom.
P OBJEDA: Kako osigurati finansijsku održivost pozorišnih projekata, poseb-
jom kovida-19. U Hrvatskoj kao da je nastala neka letargija u prostorima izvedbenih umjetnosti, ne postoji nužna napetost i iščekivanje novih predstava ili novih trendova koji bi privukli u pozorište i onu publiku koja je odustala od teatra ili u njega nikada nije ni išla. Sve je prepušteno repertoarnim redovitostima i rijetkim vaninstitucionalnim događajima koji više ni nemaju snagu provokacije. Zanima me pozorište koje zna
no u današnjim izazovnim vremenima?
VRGOČ: To je izuzetno zahtjevno pitanje, na koje je sve teže naći pravi odgovor. Naši su budžeti za scenske izvedbe sve manji, gotovo je nemoguća misija naći sponzora koji bi u potpunosti finansijski pokrio pozorišne programe ili se osloniti na nepostojeće donacije. Uvijek preporučujem evropske fondove i fondacije koji još prilično izdašno finansiraju izvedbene umjetnosti. Na primjer, budžet Kreativne Evrope, programa Evropske komisije za podršku kulturi i audiovizuelnom sektoru, u razdoblju od 2021. do 2027. godine iznosi 2,44 milijarde eura. Taj program ulaže u djelovanja kojima se jača kulturna raznolikost te odgovara na potrebe i izazove kulturnih i kreativnih sektora. On pokriva brojne kulturne projekte i izvan zemalja članica Evropske unije te je time važan izvor održivosti pozorišta u Evropi, barem u kontekstu međunarodne saradnje. Dakako, postoje još i razne fondacije, zadužbine, privatne i javne organizacije koje nude finansijsku pomoć za uspostavljanje ili razvoj projekata. Važne su prije svega informacije o dostupnosti finansijskih sredstava te o mogućnostima da se za njih aplicira.
POBJEDA: Koje bi savjete
kome se obraća i koje ima što reći, pozorište koje je u dosluhu s vremenom i prostorom u kojem nastaje, pozorište koje proziva i poziva te nudi avanturu otkrivanja novih ili nanovotkrivenih narativa i formi što jednako privlače i umjetnike i publiku. Takvo pozorište mislim raditi u Rijeci. A u regiji, budućnost vidim u jačem povezivanju, istraživanju nekih zajedničkih tema koje bismo mogli podijeliti na našim pozornicama kao i u razmjeni umjetnika kako bi i naši kulturni prostori bili dinamičniji, a time i uzbudljiviji.
Autorsko veče kompozitora Ivana Marovića održano u Gornjoj Lastvi
Nakon godina studiranja na univerzitetima, mladi umjetnici i profesionalci nalaze se na „neregulisanom“ scenskom tržištu, tražeći profesionalne pozicije bez konkretne potpore nacionalnih ili međunarodnih produkcijskih krugova
dali mladim profesionalcima koji žele da se bave pozorištem i koji učestvuju u programima poput KotorArt akademije?
VRGOČ: Moraju imati što više znanja, velike ambicije i mnogo strpljenja. Danas nije lako biti mladi profesionalac koji ulazi u pozorišta opterećena brojnim problemima, od kojih je jedan upravo nedostatak prostora za mlade profesionalce. Programi poput KotorArt akademije informišu ih o otvorenom spektru njihovih mogućnosti, uče ih kako se snaći u profesionalnom pozorišnom životu, nude im uvid u kreativnu praksu u regiji i u Evropi, te ih konkretno upućuje u razvoj projekta i njegovo plasiranje na širem evropskom tržištu. J. NIKITOVIĆ
PODGORICA - Autorsko veče kompozitora Ivana Marovića održano je na otvorenoj sceni u Gornjoj Lastvi, u okviru manifestacije Dani pejzaža. Brojna publika, domaći ali i turisti, uživala je u širokom dijapazonu žanrova, od klasike do džeza i roka.
Tivćanin Ivan Marović je u Kotoru završio nižu i srednju muzičku školu. Kao osnovca ga je zapazio istaknuti jugoslovenski kompozitor Vojin Komadina, koji mu je postao mentor. Upisao je potom studije kompozicije i klavira na Cetinju. Tokom školovanja svoja znanja je širio i upotpunjavao posjećujući brojne master-klasove, ne samo na polju kompozicije, već i džez klavira i filmske muzike, snimajući više albuma džez muzike i ostalih žanrova.
Sa svojim sastavom preksinoć
je izveo svoju komponovanu muziku, ali je, kaže, bio ostavljen značajan prostor za improvizaciju.
- Par numera su potpuno improvizovane, nastale u trenutku, onako kako smo se u tom trenutku osjećali – kazao je Marović za CGnews.
Ovo mu, kako je rekao, nije prvi put da nastupa u ovom ambijentu, ali mu se uvijek rado vraća jer je inspirativan.
- Nama je bilo sjajno, mislim da je i publika uživala. Ovaj prostor inspiriše i znao sam da će biti nešto posebno. Drago mi je da postoji ovakav prostor gdje se dešavaju muzički hepeninzi koji nijesu svakidašnji – rekao je Marović. Ovaj muzički događaj realizovan je u saradnji KZU „Napredak“ iz Gornje Lastve i novoosnovanog Tivatskog muzičkog festivala.
- Predstavljanjem muzičara i
ansambala koji su porijeklom ili životnim okolnostima vezani za Boku, realizuje se jedan od ciljeva Festivala – jačanje kapaciteta lokalne muzičke scene. U okviru tog segmenta, publika je večeras prisustvovala autorskom koncertu kompozitora Ivana Marovića. Festivalom želimo da promovišemo i unapređenje lokalnog nasljeđa, a predstavljanjem autorskih djela Bokelja, nadamo se da ćemo inspirisati i druge na slične poduhvate - kazala je PR festivala Marijana Mišić-Škanata U osvjedočenom koncertnom ambijentu gornjolastovske scene na otvorenom, nastupili su, pored Ivana Marovića (gitara), i Marija Mitrović (klavijature), Luna Kostadinović (violina), Tin Džaferović (kontrabas) i Blažo Tatar (bubnjevi). Moderator večeri bio je muzikolog i muzički kritičar Boris Marković R. K.
Sporazum o saradnji KotorArta i Fondacije „Miloš Karadaglić“
Afirmisaće mlade umjetnike
KOTOR - Mladi umjetnici, braća, violončelista Kosta Popović i pijanista Petar Popović, nastupili su u okviru KotorArta, u Crkvi Sv. Duha, i izveli djela Betovena, Kasada, Debisija i De Falje. Ovo je prvi zajednički projekat fondacija „Don Branko Sbutega“ i „Miloš Karadaglić“ u okviru kojeg se kotorskoj publici predstavio već poznati KotorArt talenat Kosta Popović, od ove godine i izabrani stipendista Fondacije. Uoči koncerta, direktor KotorArta Ratimir Martinović i proslavljeni gitarista Miloš Karadaglić potpisali su Memorandum o saradnji u ime Fondacije „Don Branko Sbutega“, koja je izvršni producent muzičkih programa Međunarodnog festivala KotorArt, i Fondacije „Miloš Karadaglić“. Obje strane će zajednički realizovati aktivnosti koje javno promovišu i dodatno edukuju mlade, talentovane muzičare iz Crne Gore i regiona, kako u Crnoj Gori tako i inostranstvu, koristeći postojeće mreže partnera na međunarodnoj sceni
za podršku razvoju karijera izabranih mladih umjetnika. Karadaglić je, kako je rekao, ponosan što je sporazum potpisan na dan kada se, u sklopu programa ovogodišnjeg KotorArt festivala, održava koncert stipendiste Fondacije Koste Popovića, mladog crnogorskog violončeliste i studenta magistarskih studija na Gildhol školi za muziku i dramu u Londonu - Sporazum je potpisan nedugo nakon što je Fondacija proslavila prvu, brojnim događajima ispunjenu godinu postojanja. U saradnji sa KotorArtom, mladim umjetnicima
pružamo dodatni podstrek na njihovom putu ka profesionalnoj afirmaciji i takođe inspirišemo novu generaciju kulturnih stvaralaca - naveo je Karadaglić. Briga o mladima, njihovom obrazovanju, promociji rada i podrška daljeg razvoja glavni su ciljevi obje fondacije kada su u pitanju mladi, talentovani crnogorski umjetnici. Svjesni značaja obrazovanja mladih i podsticaja za dalje usavršavanje, predstavnici obje fondacije nadaju se da će ovi mladi umjetnici ubuduće činiti okosnicu muzičkog života u Crnoj Gori. R. K.
PODGORICA - Zvjerski masakr koji su 28. jula 1944. godine u selima Velika i Gornja Ržanica počinile njemačke divizije „Princ Eugen“ i SS „Skenderbeg“, kao i postupanje fašista prema pravoslavnom stanovništvu u Plavu i okolini, imao je, prema savremenom shvatanju, sve osobine genocida - rekao je penzionisani sudija Ustavnog suda Crne Gore Radojko Đuričanin u razgovoru za Pobjedu u julu 2020. godine. Naš cijenjeni sagovornik preminuo je 12. novembra te 2020.
U vrijeme tog zločina - u kome je ubijeno više od 400 žena, djece i starih osoba - Đuričanin je imao devet godina. Sjećanje na stravične događaje objedinio je u publikacijama i knjigama, a povodom godišnjice zločina za naš list svjedočio je prije četiri godine o masakru u kome je poginulo deset članova njegove uže i šire familijemajka, sestra, strina i sestra od strica, tetka sa dvije kćerke, kao i druga tetka sa jednom kćerkom i baba... On je imao sreću da izbjegne najgore.
KOBNI ODLAZAK U VELIKU
- Tri mjeseca prije nego se desio pokolj, majka, sestra i ja napustili smo dom u Gornjoj Ržanici i, na poziv tetka Andra Kneževića i tetke Ljepe, pošli u Veliku. Pozvali su nas da dođemo kod njih da bismo živjeli u boljim uslovima, a ispostaviće se da je dolazak u Veliku bio koban po našu i porodicu našeg domaćina, kao i mnoge druge familije u selurekao je Đuričanin, napominjući da su njegov otac Marko i stric Rade u to vrijeme radili u Kraljevu.
Dan-dva prije stravičnog stradanja u Velici, podsjetio je naš sagovornik, partizani su noću iznenada odstupili, a znatno kasnije saznalo se da su preko planine Mokre pošli prema Srbiji, da bi pomogli srpskim partizanima koji su na Ibru bili u teškoj situaciji zbog pritiska bugarske vojske.
- O odstupanju nijesu obavijestili domaće stanovništvo, niti upozorili na opasnost što može nastati vraćanjem Njemaca koji su imali dosta gubitaka kod Andrijevice. Da su obavijestili mještane, stradanje u Velici bilo bi manje - rekao je on.
Na dan prije pokolja, pred mrak, mještani su vidjeli manju njemačku jedinicu koja je došla iz pravca Murina i pošla naoružana preko Ivanpolja ka uzvišenju na kojem se nala-
POKOLJ U SELU VELIKA: Dio svjedočanstva ispod Čakora 28. jula 1944. godine, objavljenog
Radojko Đuričanin pored spomenika na kome su upisana imena članova njegove U zločinu je stradalo više od 400 žena, djece i starih. Đuričanin je tada imao devet godina, a pred njegovim očima njemački vojnici ubili su grupu žena i đece, čiji vrisak i kuknjavu nikad nije zaboravio. Pronašao je mrtvu sestru Milijanu (12), a majka Milica je ubijena dok je bježala
zila nizamska kula. To je bila prethodnica njemačkih jedinica koje su odstupale od Andrijevice. - Sjutradan su se pojavile njemačke motorizovane kolone i pješadija, pa su kamionskim putem iz pravca Murina nastavile prema Čakoru. Na pravcu prema Gornjoj Ržanici pojavio se dim i čuli su se pucnji. Mi smo predosjetili opasnost pa smo krenuli da bježimo u šumu iznad kuće. Čuli smo ženu kako dovikuje sa puta ispod kuće da Njemci pale partizanske kolibe u Ržanici i da treba da se vratimo u kuću, jer će je zapaliti ako mi ne budemo u njoj - sjeća se Đuričanin.
Iznad zidina kuće, blizu mjesta gdje je izginula grupa žena, našao sam mrtvu sestru Milijanu (12). Bila je pogođena u tjeme, odakle je bio odbačen dio kosti tako da se vidjelo tkivo mozga.
Tada sam je, ne znajući što da činim, poljubio u kosu. Majku Milicu nijesam našao, ali je kasnije
Andro kazao da su je pri sakupljanju leševa našli mrtvu na 50 metara iznad kućice u kojoj sam našao Milevu. Izgleda da je ona pokušala da pobjegne i u bjekstvu bila ubijena. Ostale nijesam našao...
PRVI PUCNJI I STRADANJA
Nikada se, dodao je, nije saznalo zbog čega ih je ta žena ( kasnije su saznali i o kome je riječ), pozvala da se vrate. - Napravili smo fatalnu grešku što smo joj povjerovali i vratili se, jer da smo nastavili dalje još pedesetak metara i zašli u šumu, spasili bismo se - kaže naš sagovornik. Dio familije ušao je u kuću, a ostali ukućani bili su u obližnjem voćnjaku.Tada devetogodišnji Radojko bio je pored zidina porušene kuće. - Sjedio sam na kamenu i jeo ,,sat“ meda donešen prethodnog dana sa nizamske kule iz košnice koju su partizani ostavili prilikom hitnog odlaska. I - to me je spasilo!
Odjednom se, odozdo, prilaznim putem pojavio Njemac u zelenkastoj šarenoj vojničkoj uniformi sa automatom u rukama. Čim se primakao grupi žena u voćnjaku, doviknuo je na čistom našem jeziku: „Kuda bježite, p... vam materina!?“ Odmah je rafalom iz automata pucao u njih i čini mi se da su to bili prvi pucnji u Velici.
njegove
svjedočanstva Radojka Đuričanina o masakru objavljenog u Pobjedi 2020. godine
Sve se dešavalo ispred mene i zauvijek sam zapamtio njihovu prodornu kuknjavu dok su padale kao pokošene - govorio je u julu 2020. godine naš sagovornik o prvom susretu sa pogibijom.
U tim djelićima sekunde, i on je gledao smrti u oči.
- Njemački vojnik krenuo je prema kući, odakle su se ubrzo čule pucnjava, vriska i kuknjava. Ja sam odmah pobjegao desno i sakrio se u svinjac koji se nalazio u zidinama porušene kuće. Pošto se tu nijesam sigurno osjećao, provukao sam se kroz ogradu koja je bila pored kukuruza, a ispred svinjca, s namjerom da se tu sklonim. Tek što sam se provukao i legao, stigao me je Njemac i preko plota opalio u mom pravcu nekoliko metaka iz mašinke.
Užurbano je produžio prema svinjcu, vjerovatno misleći da me je ubio. Mene, srećom, nije zakačio nijedan kuršum, ali sam kasnije primijetio da mi je razdrvena nogavica od pletenih pantalona na desnoj butini. Njemac je ušao u svinjac, istjerao obje svinje, potjerao ih sa govedima i ovcama, a ja sam iskoristio to vrijeme i sakrio se u kukuruz.
RAFALI I KUKNJAVA
ŽENA
Dok je prestrašen ležao u kukuruzu, Đuričanin je čuo pucnjavu ispod seoskog puta, a malo potom i zapomaganje i kuknjavu žena, u koje je pucano kao u prethodnu grupu u voćnjaku.
- Iz kukuruza sam vidio kako
Na rubu posteljine tinjala je vatra koju sam nogama ugasio. Bila je ranjena u rame i kuk, tražila je vode, pa sam joj je donio u nekoj štrugli (drveni sud za vodu). Raspitivala se za sudbinu braće Živka i Daša, ali joj, pošto nijesam vidio da su stradali, nijesam ni mogao odgovoriti gdje su. Tada nijesam razmišljao niti je pitao o tome kako se ona našla u toj kućici na postelji koja je gorjela i ko ju je zapalio. Sve mi je to ostalo nejasno, ali je upućivalo da je vjerovatno pretrpjela nasilje... Kasnije sam se vratio da obiđem Milevu, ali je moja sestra od strica bila mrtva. Otišao sam, noseći sa sobom parče kukuruznog hljeba, koje sam našao bačeno - sjećao se Đuričanin detalja tog krvavog julskog dana ispod Čakora
je zapaljena obližnja brvnara i čuo pucnjavu po cijelom selu. Sa druge strane Veličke rijeke, iz pravca kamionskog puta, čuo se i zvuk rafala iz mitraljeza, a jedna kuća ispod puta bila je u plamenu. Dim se širio po cijelom selu, a meni se činilo da gori i kukuruz oko mene. Ne znam koliko vremena sam se tu zadržao, samo pamtim da sam se u velikom strahu molio Bogu i Svetom Iliji čiji je praznik uskoro padao. Nije se osjećao sigurnim na tom mjestu, pa je odlučio da bježi na suprotnu stranu od kuće, trčeći preko požnjevene njive.
- Primijetio sam da se oko mene diže prašina, ali tada nijesam znao da je od kuršuma. U trčanju sam prošao sam pored kuće koja je gorjela i primijetio mrtvo čeljade preko koga je bila pala greda sa kuće, koja je dogorijevala i osjetio sam miris sagorjelog mesa... Zatim sam nastavio uzbrdo pored velike trešnje i umakao u šumu. Nakon što se dokopao šume, dobio je snagu i samopouzdanje. Pošto je bukova šuma bila gusta, sa zemlje nije mogao vidjeti ništa u selu, pa se popeo na bukovo stablo, ali ni sa njega nije vidio. Doskočio je sa stabla i čuo nečije korake. To je bio njegov tetak Andro sa sinom Dragom i komšijom i ispričao im je što je preživio i vidio. Pošto pucnjave više nije bilo, dijelom iz znatiželje, a i na Androv nagovor, spustio se do kuće, gdje je zatekao prizore od kojih se i mnogo zrelijima od njegovih godina ledila krv u venama.
- U kućici našao sam sestru od strica Milevu koja je ležala na postelji na patosu. Na rubu posteljine tinjala je vatra koju sam nogama ugasio. Bila je ranjena u rame i kuk, tražila je vode, pa sam joj je donio u nekoj štrugli (drveni sud za
Delegacije SUBNOR-a i antifašista Crne Gore obilježile 80 godina od zločina nad stanovništvom u mjestu Murino
vodu). Raspitivala se za sudbinu braće Živka i Daša, ali joj, pošto nijesam vidio da su stradali, nijesam ni mogao odgovoriti gdje su. Tada nijesam razmišljao niti je pitao o tome kako se ona našla u toj kućici na postelji koja je gorjela i ko ju je zapalio. Sve mi je to ostalo nejasno, ali je upućivalo da je vjerovatno pretrpjela nasilje... Kasnije sam se vratio da obiđem Milevu, ali je moja sestra od strica bila mrtva. Otišao sam, noseći sa sobom parče kukuruznog hljeba, koje sam našao bačeno, sjećao se Đuričanin detalja iz tog krvavog julskog dana ispod Čakora.
STRADANJE MAJKE I
SESTRE
Tu je naš sagovornik zastao, duboku udahnuo, pa nastavio priču o najbolnijem dijelu ispovijesti.
- Iznad zidina kuće, blizu mjesta gdje je izginula grupa žena, našao sam mrtvu sestru Milijanu (12). Bila je pogođena u tjeme, odakle je bio odbačen dio kosti tako da se vidjelo tkivo mozga. Tada sam je, ne znajući što da činim, poljubio u kosu. Majku Milicu nijesam našao, ali je kasnije Andro kazao da su je pri sakupljanju leševa našli mrtvu na 50 metara iznad kućice u kojoj sam našao Milevu. Izgleda da je ona pokušala da pobjegne i u bjekstvu bila ubijena. Ostale nijesam našao... Nakon drugog povratka iz sela, Radojko je sa Androm i Dragom, kao i sa još nekoliko izbjeglih lica, pošao za Novšiće. Kada su pretrčavali preko ravne livade na brdu zvanom Ravan iznad Androve kuće, na njih je otvorena mitraljeska vatra iz pravca nizamske kule, ali niko nije stradao niti bio ranjen, mada su kuršumi prolijetali blizu... R.U-I.
MURINO - Delegacija Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore i antifašisti Plava, Berana, Petnjice, Rožaja i Andrijevice položili su vijence i cvijeće na spomen-obilježje u mjestu Murino, povodom 80 godina od zločina nad stanovništvom ovog kraja kada je na svirep način ubijeno 428 stanovnika.
Podsjećajući na zločin okupatora na samom kraju rata, generalni sekretar SUBNORA Crne Gore Dragan Mitov Đurović istakao je da su od 30.000 poginulih u Drugom svjetskom ratu iz Crne Gore, skoro trećina žrtve fašističkog i terora domaćih izdajnika.
- Prisjetimo se barskog logora, zatvora u Kolašinu i na Cetinju, Jusovače u Podgorici, Musovače kod Danilovgrada, pa stratišta kolašinske Breze, Lazina, Farmaka, Vrela ribničkih, Cijevne, Kapina polja, a posebno mjesto u bolnom spomenaru pripada zločinima u Pivi i Velici, đe je stradalo više od hiljadu žena, đece, starih žitelja - rekao je Đurović. Zločin, kako kaže, nikada ne zastarijeva i nikada se ne zaboravlja.
- Velika je velika neprebolna rana crnogorske istorije, koja se desila na samom kraju ra-
Generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović naglasio je da zločin u Velici ne smije biti predmet zloupotrebe nacionalnih osjećanja žrtava od strane političara i crkve. - Žrtva je žrtva koju treba poštovati, a zločinac je zločinac, bez obzira na naciju i vjeru - zaključio je Đurović
ta, dok je okupator odstupao i vršio odmazdu nad nedužnim stanovništvom. Na svirep način mučeni su i ubijani đeca, žene, starci i starice. Potvrđuju to brojna zabilježena sjećanja preživjelih, među njima riječi Radojka Đuričanina da je iznad zidina kuće, blizu mjesta đe je izginula grupa žena, našao mrtvu sestru Milijanu (12 godina) ,,Bila je pogođena u tjeme. Tada sam je, ne znajući što da činim, poljubio u kosu. Majku Milicu nijesam našao, ali sam kasnije saznao da su je našli mrtvu nedaleko od kuće...“ Učinili su to pripadnici divizija ,,Princ Eugen“ i ,,Skenderbeg“, uz odobrenje njemačkog komandanta, koji je rekao: ,,Imate dva sata da učinite što vam je volja...“ Đurović je kazao da je počinjen zločin koji i danas, osam decenija kasnije, potresa duše svih časnih ljudi.
Istorijska čitanka iz više izvora daje različita tumačenja koja su prethodila ovom zločinu. Od odlaska partizanskih jedinica za Srbiju, uz upozorenje stanovništvu da se povuče u šumu, do tvrdnji da su okupatorski vojnici govorili srpskim jezikom i da su na različite načine u zločinu učestvovali četnici, muslimanska i druge vojske iz ovih krajeva – rekao je generalni sekretar SUBNORA Crne Gore
- Istorijska čitanka iz više izvora daje različita tumačenja koja su prethodila ovom zločinu. Od odlaska partizanskih jedinica za Srbiju, uz upozorenje stanovništvu da se povuče u šumu, do tvrdnji da su okupatorski vojnici govorili srpskim jezikom i da su na različite načine u zločinu učestvovali četnici, muslimanska i druge vojske iz ovih krajeva – rekao je generalni sekretar SUBNORA Crne Gore. No, naglasio je Đurović, bez obzira na istinitost pomenutih i drugih tvrdnji, zločin u Velici ne smije biti predmet zloupotrebe nacionalnih osjećanja žrtava od strane političara i crkve. - Žrtva je žrtva koju treba poštovati, a zločinac zločinac, bez obzira na naciju i vjeruzaključio je Đurović. Predstavnici SUBNORA Crne Gore - potpredsjednik Stevan Radunović i generalni sekretar Dragan Mitov Đurović, sa predstavnicima UBNORA Plava, Andrijevice, Berana, Rožaja i Petnjice položili su vijence u mjesto Murino i na Spomenik palim borcima NOR-a, zatim na spomen-česmu žrtvama NATO bombardovanja i na partizanski spomenik na Čakoru.
R.U-I.
Kamala Haris je snažan pristalica borbe Ukrajine protiv ruske invazije. Željeće da vidi pobjedu Kijeva i poraz Moskve. Neće se lako zadovoljiti podjelom. Taj stav će se vjerovatno prenijeti i na Balkan. Ne bih želio da budem taj koji govori ženskom, crnom i indijskom predsjedniku da ljudi različitih nacionalnosti ne mogu da žive zajedno
Prijatelji na Balkanu se pitaju što će za njih značiti kandidatura Kamale Haris. Postoji dragocjeno malo direktnih dokaza kako će se voditi politika, ali neke stvari su očigledne. Bajdenovo povlačenje nije bilo iznenađenje, a ni njegova podrška Kamali Haris, ali o njenom odnosu prema Balkanu se može nagađati.
Kamala Haris je snažan pristalica borbe Ukrajine protiv ruske invazije. Željeće da vidi pobjedu Kijeva i poraz Moskve. Neće se lako zadovoljiti podjelom. Taj stav će se vjerovatno prenijeti i na Balkan. Ne bih želio da budem taj koji govori ženskom, crnom i indijskom predsjedniku da ljudi različitih nacionalnosti ne mogu da žive zajedno.
Haris će takođe imati agresivan stav prema Kini, kao Bajden i Tramp. Kosovo joj može izgledati kao Tajvan (i Ukrajina). To bi značilo da te teritorije treba štititi i braniti od teritorijalnih pretenzija od strane bivšeg suverena. Malo je vjerovatno da će biti naklonjena Zajednici opština sa srpskom većinom ili autonomiji Republike Srpske. Neko treba da je što ranije i češće savjetuje da su obje ideje loše. Kampanje na jesen i izbori u SAD će se u velikoj mjeri baviti očuvanjem liberalne demokratije, odnosno demokratije zasnovane na jednakim individualnim pravima zaštićenim vladavinom zakona. Oni koji žele podršku njene administracije trebalo bi da se usklade sa tim ciljem. Etnički separatisti treba da vode računa. Bajdenova administracija je usvojila politiku smirivanja prema Srbiji. Međutim, nema razloga zašto bi Kamala Haris to nastavila. Predsjednik Vučić je Beograd orijentisao na istok, svrstavajući se sa Kinom, Rusijom i drugim autokratijama, uključujući Azerbejdžan i Mađarsku. Srpske isporuke municije u Ukrajinu vrijede nešto, ali su vjerovatno poslate iz ekonomskih razloga čak i ako se prekine politika sjedjenja na dvije stolice. Umirivanje je očigledno propalo. Vrijeme je za tešku ljubav. To je nešto što će tvrdoglavi temperament Kamile Haris smatrati prihvatljivim. Pišući ovaj post, saznao sam da će Aleksandar Kasanof biti zamjenik pomoćnika državnog sekretara u Evropskom birou odgovoran za Balkan i javnu diplomatiju. Ta kombinacija je inovacija. Malo je vjerovatno da će predsjednica Haris potrošiti mnogo kvalitetnog vremena na Balkan. Ljudi niže u birokratiji se računaju. Džim O‘Brajan će očigledno ostati uključen u ova pitanja. Ne znam Kasanofa, ali njegovo iskustvo u Ukrajini bi moglo biti plus za one koji bi željeli da se ojačaju suverenitet i teritorijalni integritet svih sadašnjih balkanskih država. Osim toga, on je diplomirao na Univerzitetu Džons Hopkins/SAIS. Nadajmo se da zna šta je teška ljubav. Želim mu uspjeh!
Potpredsjednica SAD i potencijalna kandidatkinja za predsjednicu izrazila oštar stav
VAŠINGTON – Američka potpredsjednica Kamala Haris, za koju se očekuje da će biti demokratska kandidatkinja na predsjedničkim izborima u novembru, održala je, kako je sama nazvala, „iskrene i konstruktivne“ razgovore sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, prenosi BBC.
Oštrijim tonom od predsjednika Bajdena, Haris je jasno izrazila svoju „ozbiljnu zabrinutost“ u vezi sa brojem žrtava u Gazi, rekavši Netanjahuu kako je važan način na koji se Izrael branio.
-Vrijeme je da se ovaj rat završi - rekla je nakon razgovora u Bijeloj kući.
Haris je takođe naglasila potrebu za putem prema rješenju sa dvije države, istovremeno pozivajući Amerikance da budu svjesni suštine sukoba.
Ranije se Netanjahu susreo sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom, koji se u
nedjelju povukao iz kampanje za reizbor. Sastanci dvojice lidera u Bijeloj kući uslijedili su dan nakon što je održao vatreni govor u Kongresu, obećavajući „potpunu pobjedu“ protiv Hamasa, dok su hiljade propalestinskih građana bili okupljeni ispred zgrade. Netanjahu se suočava sa pritiskom i u Izraelu i na međunarodnoj sceni da okonča rat između Izraela i Gaze, koji traje
Kandidat na predsjedničkim izborima u SAD najavio još jedan miting u Pensilvaniji
Tramp se vraća na mjesto atentata
VAŠINGTON - Kandidat Republikanske stranke na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD Donald Tramp najavio je da će uskoro održati još jedan miting u Batleru, u Pensilvaniji, gdje je bio meta atentata. - Vratiću se u Batler, u Pensilvaniji, na veliki i prelijep miting - poručio je Donald Tramp na društvenim mrežama. Tramp nije naveo datum mitinga, a detalje će objaviti naknadno, prenosi Rojters. Atentat na bivšeg američkog predsjednika izvršio je Tomas Metju Kruks na predizbornom skupu u Pensilvaniji 13. jula. Donald Tramp je ranjen u desno uho, jedan njegov pristalica je ubijen, dok su dvojica ranjena.
- Ono što je pogodilo bivšeg predsednika Trampa u uho bio je metak, cio ili fragmentovan na manje komade, ispaljen iz puške - saopštio je FBI, prenosi AP. Saopštenje je uslijedilo dva dana nakon što je direktor FBI Kristofer Rej izjavio da nije jasno da li su Trampove povrede nanijete metkom, gelerom ili staklom. Bivši Trampov ljekar Roni Džekson, u vrijeme njegovog mandata u Bijeloj kući, negirao je tvrdnju direktora FBI da je geler, a ne metak, mogao da izazove povredu desnog uha republikanskog kandidata u pucnjavi u Pensilvaniji. - Apsolutno nema dokaza da je to bilo nešto drugo osim metka - napisao je ljekar.
devet mjeseci. Čvrsta podrška Bajdena Izraelu razbjesnila je mnoge propalestinske aktiviste, čija bi podrška demokratama mogla biti potrebna, ako žele pobijediti na predsjedničkim izborima. S obzirom na to, takođe postoji značajan interes za stav koji će Kamala Haris zauzeti prema Izraelu ako zamijeni Bajdena u Bijeloj kući. Nakon sastanka s Netanjahuom
koji je trajao oko 40 minuta, Haris je izrazila svoju „nepokolebljivu predanost“ Izraelu i njegovom pravu da se brani. Istakla je da je sukob počeo 7. oktobra kada su militanti Hamasa napali južni Izrael iz Gaze, ubivši 1.200 ljudi i zarobivši više od 250, prema izraelskim podacima. Izraelska osvetnička ofanziva u Gazi ubila je više od 39.000 ljudi. -Izrael ima pravo da se braniti. I kako to čini važno je, rekla je Haris, izražavajući zabrinutost zbog „strašne humanitarne situacije“ u Gazi. Kako je kazala, ne možemo dopustiti sebi da otupimo na patnju i zbog toga neće ćutati. -Idemo da sklopimo dogovor kako bismo mogli postići prekid vatre za okončanje rata. Vratimo taoce kući i donesimo prijeko potrebnu pomoć palestinskom narodu - kazala je. Netanjahu bi danas trebalo da se sastane i sa kandidatom republikanaca Donaldom Trampom.
Izraelski napad na školu u kojoj su bile smještene raseljene osobe u Gazi
GAZA – Najmanje 30 Palestinaca ubijeno je u izraelskom napadu na školu u kojoj su bile smještene raseljene osobe u Gazi, rekli su palestinski zdravstveni zvaničnici, dok je izraelska vojska saopštila da je napala komandni centar Hamasa u školskom kompleksu. Među poginulima u napadu na školu u centralnom gradu Deir Al-Balahu je 15 djece i osam žena, saopštila je vladina kancelarija za medije koju vodi Hamas. Kancelarija za medije i ministarstvo zdravlja Gaze saopštili su da je više od 100 ljudi ranjeno. Izraelska vojska je u saopštenju navela da je gađa-
la „komandni i kontrolni centar Hamasa unutar školskog kompleksa Khadija u centralnoj Gazi“.
U saopštenju se navodi da se škola koristi za napade na vojnike i kao skladište oružja, kao i da se civili upozoravaju prije napada. U prethodnim napadima koji su pogodili civilnu infrastrukturu, izraelska vojska je okrivila militantnu grupu Hamas da je dovela civile u opasnost, optužujući je da djeluje u gusto naseljenim djelovima, školama i bolnicama. Hamas to poriče.
Od Pekinga do Pariza, ambicije se nijesu mijenjale – ,,ajkule“ su na Olimpijske igre odlazile da osvoje medalju. I danas, pred start premijernog meča sa Hrvatskom, imaju najveće ambicije. Naravno, prvo da pobijede svjetskog šampiona, po mogućnosti sve rivale do kraja i da sa prve pozicije sačekaju četvrtfinalni okršaj.
Da li je ovo realno?
I jeste i nije. Kao prvo – Crna Gora po prvi put na papiru, ali i po rezultatima, nije u najužem krugu favorita. Drugo – tim selektora Vladimira Gojkovića četiri i po godine je bez medalje, posljednja je osvojena na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i to upravo u meču sa ,,barakudama“. U antologijskom okršaju naši igrači su uspjeli da nadoknade minus od četiri gola i preokretom dođu do velike pobjede.
Ni igrom, koja je promjenljiva, a i pokazala su to posljednja dva takmičenja na EP i SP, naš tim trenutno nije sa elitom.
Ali...
Sve ovo može da se promijeni preko noći, jer Olimpijske igre od autsajdera ili manje name-
Darko Pešić će na 100 metara predstavljati Crnu Goru na OI u Parizu. Dobio je specijalnu pozivnicu, raduje ga što je sa elitom i kaže da je ovo kruna njegove karijere. – Osjeća se duh olimpizma i dobra energija. Velika mi je čast što sam ovdje i među izabranima. Istakao je da je u dobroj formi. – Mogu da trčim neka svoja vremena koja su za desetobojske prilike jako dobra. Ove sezone
tljivih po kvalitetu ekipa prave heroje. Pa, neka tako bude i sjutra i narednih dana, sve do kraja olimpijskog turnira.
SPAIĆ SE OPORAVIO
Sa prosjekom od 26 godina, najstariji igrači su Stefan Vidović i Dejan Lazović, tim Gojkovića želi da kroz mnoge adute, kao agresivnost i dobru prolaznost u napadu, dođe do premijernih bodova.
– Imali smo dva mjeseca dobrih priprema, radili smo dobro i puno kako bismo igru doveli do najbolje moguće mjere. Posljednjih 15 dana je išlo onako kako smo željeli. U Parizu
smo radili treninge kako smo željeli. Nema povreda, Vladan Spaić se oporavio, tako da se nadam da ćemo na pravi način ući u olimpijski turnir i u taj meč sa Hrvatskom koji je težak. Ali, ovdje nema lakog meča. Idemo po pobjedu. Jesmo li favoriti? Možda danas nijesmo pred meč, ali kada uđemo u bazen, imamo iskustvo da smo ih pobjeđivali u prethodnom periodu. Znamo da moramo biti na izuzetnom nivou kako za Hrvatsku, tako za sve utakmice u grupi. Pripremali smo se dobro, imali smo više dana za pripremu prve utakmice nego što ćemo imati za naredne
dane. Vjerujem da ćemo se postaviti na pravi način. Ekipa u to vjeruje – poručio je selektor Gojković.
ZNA SE KO JE JOKOVIĆ Hrvatska želi da nastavi niz koji je počela početkom godine u Dubrovniku na šampionatu Evrope. U Dohi je tim Ivice Tucaka blistao do postolja. I to bez Mara Jokovića koji je vratio za Igre u Parizu. Sa njim će Hrvatska biti jača na svakom dijelu bazena. Joković je klasa. – Joković je svjetski igrač koji im je donio dodatni kvalitet, vratio se i Bukić kada su bili prvaci svijeta. Ali, ne mora to ništa
nisam imao puno sprinterskih treninga iz razloga što sam bio povrijeđen, ali zbog OI sam se više bazirao i na to. Nadam se da ću trčati sezonski rezultat, ako ne i lični rekord 11,25. Ali moram da naglasim da kao desetobojac nisam specijalizovan u sprintu, jer pripadam grupi skakača i bacača, ali, naravno, daću sve od sebe. Za najatraktivniju disciplinu milion detalja je važno da se
dođe blizu ili do najboljeg rezultata. – Ono što je specifično za ovu trku je da mala greška može mnogo da košta takmičara. Potrudiću se da ih pravim što manje, ali je od presudnog značaja start, koji nije moja jaka karika. Olimpijske igre za Darka su najveće takmičenje koje je mogao da zamisli. – Bez Olimpijskih igara skoro da je nepotpuna karijera.
da znači. Nadam se da im neće donijeti plus. Ali, mnogo pozitivnih stvari bi mogao Crnoj Gori da donese i to što je praktično u kontinuitetu, sa manjim promjenama, od 2022. godine.
– Ovo je kraj olimpijskog ciklusa, ekipa je bolja u odnosu na 2022. Tada nijesmo bili konkurentni, prošle godine jesmo bili konkurentni, a ove zime smo pobjeđivali favorite. Imali smo i oscilacije.
Gojković je na pres-konferenciji pred put za Pariz kazao da želi medalju.
– Ambicije su da prođemo grupu, a onda nam se otvara
meč četvrtfinala. Selektor ima najviše olimpijskog iskustva u našem timu. Dva puta kao igrač i tri kao selektor je privilegovan. – Zadovoljstvo je što sam ovdje i svaki put je ovo novo i drugačije iskustvo. Kao igrač ideš uvijek naprijed, ne može ništa da te zaustavi. Kao trener razmišljaš o hiljadu drugih stvari, kao kako da se sve složi na najbolji način, može li bolje od toga...
LAZOVIĆ NAPOKON NA OI Golmana Dejana Lazovića su dva puta povrede spriječile da ode na Olimpijske igre. Za Pariz nije bilo sile koja je mogla
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić odvojeno su juče posjetili crnogorske olimpijce i poželjeli im što bolje rezultate u Parizu
– Igrali smo puno puta do sada i uvijek su to bile do posljednje sekunde neizvjesne i tvrde utakmice. Crna Gora ima sjajnu i mladu ekipu, koja će se držati svoje igre, agresivnosti bez obzira na tok utakmice. Moramo biti spremni za sve četvrtine i biti na nivou. Ukoliko bude tako, vjerujem da imamo šanse za pozitivan rezultat – kazao je golman Marko Bijač Maro Joković cijeni Crnu Goru. Oprezan je. – Mislim da je prva utakmica na svakom prvenstvu pokazatelj kako će se dalje stvari odvijati. Specifičnost olimpijskog turnira je što nema lagane utakmice. Sa Crnogorcima imamo neugodna iskustva jer su nepredvidljivi, brzi, agresivni. Mislim da smo ih dobro analizirali i uočili loše strane koje ćemo, nadam se, iskoristiti na prvoj utakmici – kazao je Joković.
Danas
GRUPA A 15. 00 – Italija – SAD
novog člana italijanskog Trsta da zaustavi. U odličnoj je formi. Kao i kapiten Petar Tešanović – Čudan je osjećaj. Lijepo je biti dio Olimpijskih igara i reprezentacije. Jedva čekam da počne turnir – kazao je Lazović. Spektakl je u najavi.
– Svi teže da jednog dana budu dio Olimpijskih igara. Drugačije je po svemu ovo takmičenje. Prvo, igra se svake četvrte godine i to je ta velika razlika. Dva mjeseca su ,,ajkule“ tre-
Crna Gora i Hrvatska sastale su se 43 puta. ,,Ajkule“ su upisale 15, a ,,barakude“ 25 pobjeda, uz tri neriješena rezultata
nirale za OI i napravile ozbiljan krug.
– Trenirali smo odlično i spremni smo za takmičenje. A svako takmičenje je priča za sebe. U Parizu nastupaju sve vrhunske ekipe. Nikome neće biti lako. Lazović sanja medalju.
– Normalno je, kao i svi, težiti visokim ciljevima. Na vaterpolo turniru se izdvajaju dvije-tri ekipe, ali i mi imamo šansu. Nemamo pritiska, a čeka nas superjak turnir.
Danka Kovinić danas (12h) će poslije deset mjeseci odigrati prvi meč na OI
Danka Kovinić će poslije deset mjeseci odigrati prvi, zvanični meč i to na Olimpijskim igrama – rival našoj teniserki je Grkinja Marija Sakari
Meč je zakazan za danas, termin još nije poznat jer je kiša na Rolan Garosu pomjerila mnoge mečeve prvog kola. – Osjećam se dobro, korektno, imala sam nekoliko sparing mečeva koji su prošli solidno. Trebalo je još vremena da prođe da se osjećam sigurnije u svoje tijelo i
tenis. Ali, dobro, ovo su OI i vjerovatno će adrenalin da mi pomogne da moje izdanje bude bolje od onoga što očekujem – kazala je Kovinić. Nema tremu, jedino je brine ili zanima nivo tenisa.
– I jedino to može neki nemir da unese kod mene. Deset mjeseci se nisam takmičila, ali osjećam pozitivnu energiju i iz svog tima i cijele delegacije. Rivalku poznaje, do sada su četiri puta igrale (2:2). – Znam kako igra, šta mogu
da očekujem i generalno idem sa nekom najosnovnijom taktikom. Ali, fokus je na meni da odradim sve što mogu i uživam maksimalno na terenu. Kakav god da bude ishod, Olimpijske igre su posebne i to se osjeti kada se dođe. I zaista je bitno da vidim koliko mogu, koliko smo uradili u ovom periodu i da dam maksimum u što ne sumnjam. I polako da se spremam za povratak na teren i takmičenja – kazala je Kovinić.
U hramu tenisa – Alkaras i Nadal ,,ruku pod ruku“
Njegovo visočanstvo ,,Rolan Garos“, petnaestak minuta vožnje od Trijumfalne kapije, sakriven ispod gustih krošnji drveća, u zeleno-žutoj boji, sa dvadesetak terena... Lako se orijentisati, a svi će znati da vam odgovore na pitanje gdje se nalazi Bulunjska šuma.
U hiljadu riječi teniski kompleks, sa svim sadržajima, od muzeja do kafana, ne može se opisati.
U srcu je ,,Filip Šatrije“ i otprilike ovaj objekat je raskrsnica za polazak na ostale terene. Tu se ljudi sastaju, dogovaraju, a odabrani ulaze kroz kapije trećeg najvećeg teniskog stadiona na svijetu.
Olimpijske igre okupile su mnoge zvijezde. I one koje polako odlaze i koje su tu da pričaju neku novu, drugačiju i na duže staze priču.
Olimpijske igre su i mamac za mnoge, medalja fali Novaku Đokoviću, želi je Karlos Alkaras, a iz prikrajka „mjerka“ sve Rafael Nadal Ali, danas, danas (sada već juče) je bio ,,med i šećer“ za sve one koji su mogli, imali priliku i sredstva da izdvoje i u sutonu da gledaju dva Španca. Jednog koji silazi, a drugi koji se trčeći penje ka tronu.
Doživjela je javnost da na djelu vidi, u dublu, Nadala i Alkarasa. Iskusniji je dva sata prije početka meča uradio polučasovno zagrijevanje, mlađi se nije pojavio. Svako svoj program, a na terenu... Moćni... Da uporedimo – kao kada bi u fudbalu dva Ronalda (genije i portugalski) stali jedan pored drugog...
Bojana Gojković oprostila se od Olimpijskih igara na startu bokserskog turnira. U prvom kolu članica Budve eliminisana je od strane Hsiao-Ven Huang, od koje je prije dva mjeseca u Bangkoku, istina uz pomoć sudija, takođe bila slabija na kvalifikacionom turniru za odlazak u Pariz.
Naša bokserka je protiv dvostruke svjetske šampionke sve tri runde boksovala hrabro i odlučno, ali je djevojka iz Tajpeja, ipak, bila bolja.
Nažalost, Bojana nije imala sreće na žrijebu jer je na startu turnira ,,naletjela“ na bronzanu sa minulih Igara u Tokiju. – Izgubila sam, ali sam ponosna na ono što sam pokazala. Tek kad se malo ohladim ću da
Australijanke vladaju svjetskim plivanjem
odbranila
Prvu zlatnu medalju u plivanju na Olimpijskim igrama u Parizu osvojila je australijska plivačica Arijarn Titmus, koja je bila najbrža u disciplini na 400 metara slobodnim stilom. Titmus je sa tri minuta i 57,49 sekundi odbranila zlatnu medalju iz Tokija.
Srebrnu medalju, s 88 stotinki zaostatka, osvojila je 17-godišnja Kanađanka Samer Mekintoš, dok je do bronze došla čuvena Amerikanka Kejti Ledecki sa 3,37 sekundi zaostatka. Njemački plivač Lukas Mertens osvojio je zlato u muškoj konkurenciji u disciplini na 400 metara slobodnim stilom. Do prve olimpijske medalje stigao je za tri minuta i 41,78 sekundi. Srebro, sa 43 stotinke zaostatka, osvojio je Australijanac Elajdža Vinington, dok je bronza pripala
pogledam na čemu treba još da radim. Idemo dalje, protivnica nije bila nimalo naivna. Već u
Kimu Vuminu iz Južne Koreje sa 72 stotinke zaostatka. Australijanke su prema očekivanju slavile u ženskoj štafeti 4x100 slobodno. Odbranile su tron iz Tokija sa vremenom 3:28,92, a tim su činile Moli O Kalahan, Šejna Džek, Ema Mekion i Meg Heris. Amerikanke su mogle samo do srebra sa sekundom i 28 stotinki zaostatka, dok je bronza pripala Kini. Kod muškaraca u istoj disciplini pobijedili su Amerikanci Aleksi, Đulijano, Armstrong i Dresel, a prvi do cilja su stigli za 3:09,28. Nevjerovatni Kajl Čalmers je „gurao“ Austalijance do srebra sjajnom posljednjom izmjenom, dok je bronza pripala Italiji. S. J.
drugoj rundi je išlo bolje i bolje, ali su sudije odlučile da poene daju protivnici – istakla je
Gojković. Bez obzira na poraz Bojana za prikazano zaslužuje pohvale.
Umjesto da kao ministar sporta prati i bodri našu bokserku Bojanu Gojković na debitantskom nastupu na Olimpijskim igrama, Dragoslav Šćekić je juče u Parizu, đe boravi o trošku države,
odlučio da isprati teniski duel Novaka Đokovića i Metjua Ebdena Tako smo na društvenim mrežama, umjesto iz dvorane đe nastupa naša Bojana, đe mu je makar po funkciji koju pokriva i bilo mjesto, viđeli slike ministra Šćekića sa Đokovićevog meča. No Šćekić nije jedini! Da li je moguće da niko iz brojne crnogorske delegacije na Olimpijskim igrama u Parizu (otišle dvije – jedna sa predsjednikom Milatovićem druga sa premijerom Spajićem) nije našao za shodno da pođe do dvorane i odgleda borbu naše prve takmičarke Bojane Gojković. Nekima je to, možda, bila i obaveza. Ali... J. TERZIĆ
U najzanimljivijem duelu prvog dana olimpijskog košarkaškog turnira, Kanada je savladala Grčku 86:79 (26:22, 22:16, 20:22, 18:19).
Jedan od favorita turnira je vodio od početka do kraja, do 16 poena (56:40), ali se Grci nijesu predavali pa su u drugom poluvremenu uspjeli da vrate neizvjesnost meču, a zakucavanjem Janisa Adetokumba, na 64 sekunde prije kraja, prišli su na posjed minusa (80:78). Ipak, Kanada je odbila ovaj pokušaj Grka da preokrenu i u finišu došla do zaslužene pobjede. Najefikasniji kod pobjednika bio je Džej Ar Beret sa 23 poena, dok je kod Grka bio najefikasniji Adetokumbo sa čak 34 poena.
Iako bez Dantea Egzuma (oporavlja se od povrede prsta), Australija je na startu pobijedila Španiju 92:80 (31:21, 18:21, 20:18, 23:20), u prvom kolu grupe A i napravila korak ka četvrtfinalu iz grupe smrti. Najefikasniji u selekciji Australije bio je Džok Lendejl sa 20 poena, uz devet skokova, Peti Mils je zabilježio 19 poena. U selekciji Španije istakao se Santi Aldama sa 27 po-
Sa sinoćnje utakmice Grčka - Kanada
ena, Serhio Ljulj postigao je 17. Inače, Španac Rudi Fernandes postao je prvi košarkaš koji je šest puta igrao na Olimpijskim igrama. Fernandes (39) je ušao u igru polovinom prve četvrtine tokom utakmice protiv Australije. Osvojio je dvije srebrne medalje, u Pekingu 2008. i Londonu 2012. godine, a bronzu u Rio de Žaneiru 2016. Po pet puta na Olimpijskim igrama učestvovali su Španac Huan Karlos Navaro, Teofi-
lo Krus iz Portorika, Australijanac Endru Gejz, Brazilac Oskar Šmit i Argentinac Luis Skola I domaća Francuska je olimpijski turnir otvorila sigurnom pobjedom - „trikolori“ su savladali Brazil 78:66 (15:23, 24:13, 18:9, 21:21), u prvom kolu grupe B. Brazil je bolje otvorio meč, poveo je 19:10 i 23:15 nakon prve četvrtine, tokom drugog kvartala je imao i 12 poena predno-
sti (27:15), kada je Vensan Kole uzeo minut odmora. Francuska je nakon toga zaigrala granitnu odbranu, lopta se spuštala pod koš, stizali su laki poeni u režiji Vembanjame, Gobera, Lesora, Furnijea. Francuska je već na poluvremenu vodila sa 39:36, a onda je sve dileme riješila u trećoj dionici. Najefikasniji u sastavu Francuske bili su Viktor Vembanjama i Nikolas Batum sa po 19 poena, dok su u Brazilu sa po 14 najefikasniji bili Leo Mejndl i Kristijano Felsio U drugom meču grupe B, selekcija Njemačke savladala je Japan rezultatom 97:77 (28:21, 24:23, 22:17, 23:16). Dabl-dabl učinak zabilježili su Denis Šreder (13 poena i 12 asistencija) i Džoš Hokinson (13 poena i 11 skokova) u njemačkom timu, te Rui Hačimura (20 poena i 10 skokova) u selekciji Japana. Danas su na programu prvi mečevi u grupi C, sastaju se Južni Sudan i Portoriko (11 časova), odnosno Srbija i Sjedinjene Američke Države (17.15). Dvije prvoplasirane i dvije najbolje trećeplasirane selekcije iz tri grupe izboriće plasman u četvrtfinale. S. J.
Real promovisao osamnaestogodišnjeg Brazilca
PODGORICA – Osamnaestogodišnji Endrik predstavljen je kao novi igrač Reala.
Riječ je o talentovanom brazilskom napadaču koji je još 2022. dogovorio saradnju s madridskim klubom, ali mu se priključio tek kada je postao punoljetan.
Dotad je nastupao za Palmeiras, za koji je kao vrlo mlad stigao da upiše 82 nastupa, 21 pogodak i četiri asistencije, a već ima i deset nastupa i tri gola za seniorsku reprezentaciju Brazila.
Endrika je na stadionu ,,Santjago Bernabeu“ dočekalo 43 hiljade navijača.
– Ne znam kako bih opisao ono što osjećam. Oduvijek sam želio doći ovamo i igrati za Real. Ostvario sam san, ne samo svoj već i svoje porodice. Ovo je za njih – izjavio je Endrik, koji je na svečanost došao u pratnji roditelja.
Prema „Transfermarktu“, Real je za njega izdvojio 47,5 milio-
na eura kako bi ga doveo iz Palmeirasa, a iznos bi mogao porasti na 60 miliona ako su u obzir uzmu i bonusi. Sve to dogovoreno je još 2022. godine, kad je i parafiran i ugovor koji vrijedi do kraja sezone 2026/27. Endriku će konkurenciju na ofanzivnim pozicijama činiti Kilijan Mbape, sunarodnici Vinisijus Junior i Rodrigo Goeš, engleska zvijezda Džud Belingem i Turčin Arda Guler Međutim, Endrik je poručio da je spreman da igra na bilo kojoj poziciji u Realu, klubu koji je zavolio zbog Portugalca Kristijana Ronalda. Vinisijus i Rodrigo su takođe stigli u Real s 18 godina. – Svako ima svoj put, ne moramo upoređivati karijere – dodao je Endrik i odgovorio da dosad nije razgovarao s trenerom Karlom Anćelotijem o tome hoće li biti prvotimac. – Želim da učim, prihvatiću svaki savjet koji mogu – zaključio je Endrik. R. A.
Crnogorski napadač potpisao za Muras junajted Stanisavić u Kirgistanu
PODGORICA – Crnogorski napadač Siniša Stanisavić karijeru nastavlja u Kirgistanu. Nakon Švedske, Italije i Bahreina, dvadesetdevetogodišnji špic oprobaće se i u ovoj azijskoj zemlji
Stanisavić će nakon Bratstva, Jezera, Dečića, Ibra, Mladosti Lob.bet, Igala, Ist Rife, Gravine, Rotonde i Galivarea, biti novi igrač Muras junajteda. Stanisavić je sa Muras junajtedom potpisao ugovor na pola godine.
PODGORICA – Baš u momentu kada je Crna Gora uspjela da konačno pošalje dobre signale fudbalskoj Evropi, jer su sva tri naša fudbalska kluba (Dečić, Budućnost i Mornar) stigla do druge runde kvalifikacija za Ligu konferencija, prvi čovjek Uefe Aleksandar Čeferin stiže u našu zemlju! Kako Pobjeda ekskluzivno saznaje, Slovenac, koji je već osam godina na čelu Evropske fudbalske unije, dolazi uskoro u Tivat, a upravo naš primorski grad, koji je dobio poseban sjaj nakon izgradnje modernog nautičkog naselja Porto Mon-
tenegra, odabrao je za odmor sa porodicom.
Početak Meridianbet 1. CFL pomjeren je za 4. avgust, a već 7. avgusta baš u Tivtu igraće se derbi Arsenal – Budućnost, što će možda biti prilika da upravo Aleksandar Čeferin uživo prati duel crnogorske lige. Dolazak 56-godišnjeg Ljubljančanina u Tivat biće još jedna prilika za promociju Crne Gore. Prvi put Čeferin je u Crnu Goru službeno došao, kao predsjednik Fudbalskog saveza Slovenije 21. maja 2016. godine na otvaranju Kuće fudbala. Drugi put, kao prvi čovjek UEFA (25. juna 2018.) na otva-
ranju Prešernovog spomenika u Podgorici. žČeferin je u periodu od 2011. do 2016. godine bio predsjednik Fudbalskog saveza Slovenije, a od 14. septembra 2016.
godine na funkciji je predsjednika Uefe, kada je na kongresu pobijedio Holanđanina Mihaela van Praga i postao sedmi predsjednik Evropske fudbalske unije. R. PEROVIĆ
Naredni evropski meč fudbalera Budućnosti biće humanitarnog karaktera
Muras junajted je respektabilan klub u Kirgistanu – finalista je Kupa, trenutno treći u domaćem šampionatu, tako da će se boriti za duplu krunu. R. P.
PODGORICA – Revanš meč drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencija između Budućnosti i CSKA Sofije 1948, koji se igra u četvrtak u Podgorici od 21 čas, biće humanitarnog karaktera, a sav prihod biće uplaćen za liječenje dječaka Feđe Alkovića, koji se i dalje bori sa tumorima koji su mu dijagnostikovani i nakon operacije koju je imao na mozgu 2019. godine i liječenja u Turskoj.
– Sigurni smo da ste čuli za hrabrog dječaka Feđu Alkovića za koga se Crna Gora molila i borila, Podgorica živjela, a Bu-
Trener Mančester sitija ima još godinu ugovora
dućnost igrala... I sigurni smo da znate za njegovu istoriju bolesti, koja je toliko zloćudna da se uvijek vrati. Ali, Feđa je lav! Sada nas taj naš mali dru-
gar ponovo treba, možda i više nego ikada prije, kako bi se liječenje nakon Turske nastavilo u Španiji – navodi se u saopštenju FK Budućnost.
Kako liječenje u Barseloni iziskuje velika finansijska sredstva, iz Budućnosti su apelovali da se ,,svi u našoj Crnoj Gori uključe u akciju i shodno svojim mogućnostima pomognu liječenje našeg malog drugara“.
Saopšteno je da se novac za Feđino liječenje može uplatiti na žiro račun CKB banke na ime Milena Alković, a broj žiro računa je 510-0210988215028-20. – Svi zajedno smo na novom ispitu, a cilj je da kao društvo učinimo novo dobro djelo… Za Feđu! Za Budućnost! Svi! – saopšteno je iz podgoričkog fudbalskog kluba. Budućnost je u prvom meču u Sofiji poražena 1:0. ,,Plavi“ su u prvom kolu kvalifikacija eliminisali kosovsku Mališevu sa 3:0 u revanšu, dok je u prvom meču poražena 1:0. S. J.
PODGORICA – Trener Mančester sitija Pep Gvardiola rekao je da bi mogao da ostane u tom fudbalskom klubu i po završetku predstojeće sezone, na kraju koje mu ističe ugovor.
Poslije osvajanja četvrte uzastopne šampionske titule u Premijer ligi u maju, Gvardiola je rekao da je ,,bliži odlasku nego ostanku“ na „Etihadu“, ali je u razgovoru sa novinarima u Njujorku,
uoči prijateljske utakmice sa Milanom, korigovao stav i istakao da nije donijeta nikakva odluka. – Nijesam rekao da odlazim. Devet godina u jednom klubu je vječnost. Ne odbacujem mogućnost nastavka saradnje. Želim da budem siguran da je to ispravan put za klub i igrače. Kada odlučim, razgovaraću sa izvršnim direktorom i sportskim direktorom. Ali, želim da počnem sezonu, da vidim kako
sve ide i koliko smo povezani. Poslije toga ćemo vidjeti – rekao je Gvardiola, koji je već osam sezona u klubu, sa kojim je osvojio 17 trofeja, uključujući šest šampionskih titula i Ligu šampiona. Gvardiola je rekao da se nada da će predvoditi ekipu na Svjetskom klupskom prvenstvu sljedeće godine u Sjedinjenim Američkim Državama, ali da nije siguran u vezi sa samim turnirom, oko kojeg se spore Fifa i Sin-
dikat fudbalera zbog proširenog formata i većeg broja utakmica. Siti bi, naime, tokom ove sezone mogao da odigra i 75 utakmica, počev od Komjuniti Šilda 10. avgusta protiv Mančester junajteda na „Vembliju“, a mogao bi da je završi tek 13. jula sa potencijalnim finalom Svjetskog klupskog prvenstva. – Teško je biti oštar ako igraš 70 utakmica godišnje. Na Evropskom prvenstvu se moglo vidjeti
koliko su igrači umorni. Neki će dobiti mnogo odmora. Moraš da radiš sa ljudima oko sebe kako bi bio najbolji – naveo je napadač Mančester sitija Erling Haland Gvardiola je dozvolio igračima koji su igrali završnice Evropskog prvenstva i Kupa Amerike da izaberu kada će se priključiti pripremama, pošto nije želio da se vrate u klub premoreni. Haland nije igrao sa Norveškom na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj. – Mora više da se odmara. Ako je umoran, mora da ide ranije u krevet. Umor je izgovor – rekao je Gvardiola. S. J.
Predsjednik OSCG posjetio grad pod Trebjesom povodom preuzimanja Sutjeske od strane Opštine
PODGORICA – Predsjednik
Odbojkaškog saveza Crne Gore Nikola Kažić posjetio je opštinu Nikšić i u razgovoru sa predsjednikom Skupštine opštine Nemanjom Vukovićem izrazio zadovoljstvo što će Nikšić preuzeti osnivačka prava nad muškim Odbojkaškim klubom Sutjeska, koji zbog finansijskih poteškoća u protekloj sezoni nije nastupao u Superligi.
– Velika stvar za crnogorsku odbojku je da mušku odbojkašku scenu obogaćujemo ponovo jednim klubom koji je veoma važan za odbojku u Crnoj Gori i nadam se da će nova uprava kluba raditi predano, prvenstveno na oživljavanju muške odbojke i radu sa mlađim kategorijama – kazao je Kažić. Predsjednik OSCG je podsjetio da je Nikšić podario ,,mnogo sjajnih odbojkaša i reprezentativaca i da će Odbojkaški savez Crne Gore dati maksimalnu podršku odbojkaškom klubu Sutjeska“.
– Nikšić je grad koji je dao puno reprezentativaca Crnoj Gori – Miodraga Skaleta Gvozdenovića, kao jednog od najboljih odbojkaša Evrope tog vremena, Marka Bojića, jednog od naših najboljih odbojkaša svih vremena, Blaža Milića, dugogodišnjeg reprezentativca, kao i sadašnjeg predvodnika mlađe generacije i sjajnog profesionalca Ivana Zvicera. Zaslužuje Nikšić da ponovo rađa nove reprezentativce i nadam se da je ovo jedan od prvih koraka jedne lijepe saradnje koja će biti propraćena i podrškom Odbojkaškog saveza Crne Gore za sve što bu-
Vuković i Kažić su dogovorili da se prvi odbojkaški Superkup održi u Nikšiću u čast Miodraga Skaleta Gvozdenovića, rođenog Nikšićanina i jednog od najboljih jugoslovenskih odbojkaša
de trebalo Odbojkaškom klubu Sutjeska – kazao je Kažić. Kako se navodi u saopštenju OSCG, ,,Nemanja Vuković je izrazio zadovoljstvo što je Opština Nikšić preuzela osnivačka prava nad muškim odbojkaškim klubom Sutjeska i istakao je namjeru da nikšićku odbojku vrate tamo gdje zaslužuje da bude i naglasio da stvaraju čvrstu osnovu za buduće uspjehe nikšićkih odbojkaša“. Iz OSCG je saopšteno da je na sastanku bilo riječi i o projektima koji će se zajednički realizovati, kao i o „školi odbojke“ koja će nesumnjivo privući djecu i mlade.
– Posebno mi je zadovoljstvo što smo imali priliku da ugostimo predsjednika Odbojkaškog saveza Crne Gore, generalnog sekretara zajedno sa mojim kolegama sekretarom za kulturu, sport mladih i socijalnog staranja, gospodinom Ivanovićem i budućim predsjednikom Odbojkaškog kluba Sutjeska, koji smo nedavno preuzeli kao Opština. To je i najbolji pokazatelj našeg opredjeljenja i našeg odnosa prema sportu u Nikšiću, ali i pokazatelj naše namjere da odbojku vratimo na mjesto na kojem zaslužuje da bude u našem gradu, jer Nikšić je dao veliki broj proslavljenih odbojkaša i sigurno da imamo obavezu da nastavimo da stvaramo mlade generacije, da održimo nikšićku odbojku – kazao je predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Vuković je istakao da velike za-
BOSTON SELTIKSI PRED ISTORIJSKOM ODLUKOM: imati roster vrijedan preko 500 miliona dolara
PODGORICA - Boston Seltikse čekaju bitne odluke nakon osvajanja šampionske titule u NBA ligi. Seltiksi su imali fenomenalno ljeto nakon što su prestigli Los Anđeles Lejkerse i postali NBA šampioni rekordni 18. put.
Potom su 1. jula dogovorili produžetak saradnje sa Džejsonom Tejtumom koji je potpisao najveći ugovor u istoriji NBA lige vrijedan 314 miliona dolara. Derik Vajt je potpisao četvorogidšnji ugovor vrijedan 126 miliona, a Sem Hauzer četvorogodišnji ,,težak“ 45 miliona dolara. Boston će takođe zadržati osmoricu najvažnijih igrača iz šampionske sezone, od čega će čak sedmorica imati ugovor na minimum naredne dvije, a šestorica naredne tri sezone.
Zbog svega toga će Boston Seltiksi biti pred istorijskom odlukom i postati najskuplji tim svih vremena, jer će imati roster vrijedan čak 500 miliona dolara.
GOLDEN STEJT TRENUTNI REKORDER
sluge za oživljavanje nikšićke muške odbojke ima Nikola Kažić, predsjednik OSCG. – Sve to u najvećoj mjeri ne bi bilo moguće da nam gospodin Kažić nije od samog početka davao vjetar u leđa. Koristim priliku i da mu čestitam izbor na funkciju predsjednika OSCG. Mi smo, dok je obavljao funkciju direktora reprezentacija, imali fantastičnu saradnju i siguran sam da ćemo tu saradnju unapređivati. Ovo je, možda, i najbolji pokazatelj toga. Zaista je evidentno da su njegov rad, trud i posvećenost dali razultate i nemam dilemu da crnogorska odbojka ima budućnost, a da, uz pomoć OSCG, budućnost ima i nikšićka odbojka. Mi ćemo se truditi da budemo pouzdan partner klubu koji će biti u vlasništvu Opštine, koja će biti partner Savezu, ali i mjesto okupljanja mladih generacija i stasavanja novih odbojkaških velikana u našem gradu – zaključio je Vuković, uz uvjerenje da će Opština Nikšić, MOK Sutjeska i OSCG imati odličnu saradnju i da će izgradnja sportsko-rekreativnog parka na području ispod Trebjese dati nove mogućnosti za treninge. Sastanku su prisustvovali i generalni sekretar OSCG Ivan Bošković , I vana Šljukić , sekretarka SO Nikšić, Dejan Ivanović, sekretar Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje, kao i Milan Jovićević, budući predsjednik MOK-a Sutjeska.! S. J.
Potpisom Sema Hauzera su Seltiksi došli do 225 miliona u platama za 11 igrača u sezoni 2025/26. i ukoliko se roster dopuni igračima na minimalnom ugovoru i igračima koje su birali u prvoj rundi drafta, Boston će imati 233 miliona u platama odnosno 45 miliona preko linije poreza na luksuz. Narednog ljeta će penali za prelaženje linije poreza na luksuz biti još stroži i Seltikse čeka porez od 280 miliona dolara što će ih ,,gurnuti“ ka brojci od otprilike 513 miliona dolara - kombinovano plate i porez.
Trenutni rekorder je Golden Stejt pošto su Voriorsi plaćali 388 miliona dolara u platama, a njih će prestići i Finiks Sansi koji će poslije 2024/25. morati da izdvoje 433 miliona za poreze i plate. Boston Seltiksi su zvanično stavljeni na prodaju i vjeruje se da će se višegodišnji vlasnik Vik Grouzbek uskoro i zvanično povući i prepustiti rukovođenje nekom drugom vlasniku, jer su ovakvi previsoki troškovi postali izuzetno teški za održavanje. Navijači Bostona trenutno uživaju u šampionskoj tituli i ne
razmišljaju o tome, dok čelnici njihovog omiljenog tima rade naporno na tome da zadrže jezgro igrača u godinama koje dolaze jer bi zaista bila velika šteta da se finansije ispriječe potencijalnoj dinastiji koju Boston predugo čeka. - Ono što čujem od timova je da su novi propisi ozbiljni i da znaju da zabole u momentima kada se sklapaju timovi. Mislim da će novi sistem biti izuzetno interesantan i plan je da svih 30 timova bude kompetitivno i da se svi bore za titulu. Mislim da smo na pravom putu da to i ostvarimo - rekao je Adam Silver na pres konferenciji tokom Letnje lige u Las Vegasu.
FORMULA 1: Danas trka za Veliku nagradu Belgije
PODGORICA – Holandski vozač Maks Ferstapen osvojio je pol-poziciju za VN Belgije na stazi „Spa-Frankošamp“, ali trku neće startovati kao prvi zbog kazne od deset mjesta.
Naime, mehaničari Red Bula su promijenili na Ferstapenovom bolidu još jednu pogonsku jedinicu što je uslovilo kaznu za Maksa, koji će trku tako krenuti sa 11. mjesta. To znači da će
kao prvi trku krenuti vozač Ferarija Šarl Lekler (0,595) koji je kvalifikacije završio na drugom mjestu, što ga automatski stavlja na pol-poziciju na trci za VN Belgije. Ferari je sjajno iskoristio momenat i u posljednjem trenutku je uspio da promijeni gume za promjenljive vremenske uslove, pošto je tokom cijelog toka kvalifikacija padala kiša. Treće mjesto je zauzeo drugi vozač Red Bula Meksikanac
Serhio Peres (0,606), ali će trku krenuti sa drugog mjesta, što su njegove najbolje kvalifikacije poslije dužeg vremenskog perioda. Kvalifikacije kao četvrti je završio Luis Hamilton, peti Lando Noris, dok su iza njih Pjastri, Rasel, Sajns, Alonso i Okon. Ipak, svi će oni biti pomjereni za jedno mjesto, zbog kazne Maksa Ferstapena. Trka za VN Belgije je na programu u neđelju od 15 časova. R. A.
ODLUKOM: Postaće najskuplji tim svih vremena, jer će
PROBLEM ZADRŽATI
EKIPU
Novi kolektivni ugovor će pomoći da se podigne kompetitivnost jer će biti gotovo nemoguće zadržavati ekipe na okupu dugo zbog previsokih poreza i situacije u kojoj su gore pomenuti Boston i Finiks. U isto vrijeme imamo i situaciju u Njujork Niksima, gdje Džejlen Branson uzima 113 miliona dolara manju platu da bi ekipa bila kvalitetnija, a isto će uraditi i Mikal Bridžis i još neki saigrači iz Njujorka. Niksi bi voljeli da izbjegnu situaciju Bostona koji je idealan primjer. Oni su od 2002/03. do 2021/22. platili 52 milio -
na dolara na porez na luksuz. Samo u prethodne dvije sezone dali su duplo više nego za period od skoro 20 godina, odnosno 114 miliona dolara i platiće još 66 miliona dolara poreza na luksuz. To je 180 miliona dolara čistog troška i to prije dolaska 2025/26. situacije i dodatnih 280 miliona dolara koje će morati da plate. Ukoliko Boston Seltiksi odbrane šampionsku titulu naredne sezone pokazaće koliko je veliki izazov zadržavati ekipu na okupu i da li takve slučajeve možemo vidjeti u budućnosti ili je jednostavno preskupo. Pejton Pričard, Sem Hauzer, Džejson Tejtum, Džejlen Braun, Derik Vajt, Kristaps Porzingis... Svi su na višegodišnjim ugovorima i to im daje opciju da trejdovima promijene malo stvari ukoliko bude bilo potrebe.
ZAMRZNUTI PIKOVI
Seltiksi imaju 25 miliona preko drugog nivoa platežne moći, a kao što je poznato, ako timovi dvije sezone zaredom budu preko drugog nivoa plata (second apron) znači da će im pikovi u budućnosti biti zamrznuti što je vid kazne za preveliko trošenje novca zarad šampionskih ambicija.
Ukoliko se Seltiksi riješe jedne visoke plate i zamijene taj ugovor dosta jeftinijim opcijama, poput rukija, veteranskih minimuma ili promjenama strukture ugovora kao u slučaju Njujork Niksa, Seltiksi bi mogli da budu još jači i dominantniji i sa mnogo više ,,moći“ za manipulaciju novim pravili-
ma finansija, ugovora i poreza. Finiks Sansi su, s druge strane, u dosta težoj situaciji. Bredli Bil ima 160 miliona dolara u naredne tri sezone po novom ugovoru i klauzulu da ne smije da bude trejdovan. Sansi imaju visoke ugovore (manje od maksimuma) i za Jusufa Nurkića, Grejsona Alena, Rojsa O’Nila i Nasira Litla, a njihova vrijednost u trejdovima je, najblaže rečeno, ograničena. To im ostavlja glavne zvijezde Devina Bukera i Kevina Durenta koji gotovo sigurno neće odlaziti, odnosno Džoša Okogija koji je potpisao dvogodišnji ugovor i za njega bi mogli da dobiju nešto vrijedno i planiran je da bude dio trejda koji bi ojačao ekipu. Boston, takođe, ne želi da trejduje svoje igrače i zadržaće 13 od 15 koji su pomogli da se osvoji šampionska titula. Pobijedili su 64 utakmice u regularnom dijelu, imali 16 trijumfa i tri poraza u doigravanjima i dominantno osvojili šampionski prsten pa se vjeruje da tako nešto mogu i da ponove, možda manje dominantno, ali takođe šampionsko. Promjena vlasničke strukture bi mogla da ima veliki uticaj na budućnost Boston Seltiksa i vidjećemo da li će i kako potpisivati nove ugovore i koliko će se mijenjati šampionske ambicije ekipe. Očekuje se da se Boston Seltiksi prodaju za preko pet milijardi eura i da to bude najskuplje prodata NBA franšiza u istoriji i jedna od najskupljih sportskih ekipa generalno u sportu. R. A.
Standardni prvotimac ostaje u Herceg Novom do 2027. godine
PODGORICA – Standardni prvotimac, dijete Jadrana i vaterpolo reprezentativac Vasilije Radović produžio je ugovor sa matičnim klubom, pa će boje kluba iz Herceg Novog braniti i naredne tri sezone. – Vasilije je jedan od najtalentovanijih i najperspektivnijih vaterpolista Crne Gore. Standardni je prvotimac Jadrana od sezone 2019/20. te je do sada sa klubom osvojio tri puta prvenstvo države i četiri nacionalna kupa – saopšteno je iz Jadrana. Radović je prije tri godine u Tbilisiju sa seniorskom reprezentacijom osvojio je zlatnu medalju u Svjetskoj ligi. Sa „ajkulama“ je učestvovao i na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti i Evropskom prvenstvu u Splitu u 2022. godini, na Svjetskom prvenstvu u Fukuoki go-
dinu kasnije, te ovogodišnjem Evropskom prvenstvu u Zagrebu i Svjetskom prvenstvu u Dohi
Sa juniorskom reprezentacijom Crne Gore osvojio je bronzu na Svjetskom prvenstvu u Pragu 2021. godine. Radović će sjutra u Parizu de-
SKOPLJE – SC ,,Kale“. Gledalaca: 100. Sudije: Parlak (Turska), Makrai (Mađarska), Živković (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 15:15, 29:20, 24:17, 15:18.
CRNA GORA: Vujačić 8 (22), Komnenović 2, Bećiragić 4, Radunović 26 (13-12), Krnić 5 (4-3), Nikezić 2, Pavlović, Pinter 4 (2-0), Čarapić 6, Čičić 6, Drašković 14, Đurović 6 (4-2).
SLOVAČKA: Hoferica, Valent 1 (2-1), Jendrihovski, Horvat, Nahlik, Pošpišil 15 (7-5), Simonides 12, Hlupis 14 (2-2), Azacis, Minarovjeh
1 (2-1), Stanko 17 (4-3), Golijan 10. Muška juniorska košarkaška reprezentacija upisala je i drugu pobjedu na Evropskom prvenstvu B divizije u Skoplju – nakon trijumfa nad Bugarskom, izabranici Marka Sekulića su pobijedili i Slovačku sa 83:70. u drugom kolu grupe A. Pošto je u drugom meču Bugarska savladala Rumuniju 90:70, naša selekcija je lider grupe A nakon dva kola. Nakon prilično izjednačenih prvih 15 minuta (25:25), Crna Gora je 68 sekundi prije odmor, poslije trojke Lazara Čarapića, prvi put stekla dvocifrenu prednost (42:32). Crna Gora je drugo poluvrijeme otvorila parcijalom 11:2, tako da
je u 25. minutu bilo 55:37, a dva minuta prije kraja treće dionice bilo je „plus 19“ za našu selekciju (64:45). Ipak, Slovačka nije željela da se preda i serijom 15:0 za četiri i po minuta posljednje dionice se vratila u meč (68:67). Dug period bez koša za našu reprezentaciju prekinuli su Drašković i Radunović, da bi Bećiragić kompletirao seriju 7:0 za 75:67 na tri i po minuta do kraja. Kada je Drašković na 100 sekundi prije kraja pogodio za dvocifrenu razliku (80:70), bilo je jasno da je pobjeda osigurana... Utakmicu je obilježio Radunović, koji je ubacio 26 poena, imao 12 skokova i tri asistencije. Dvocifren je bio još Drašković sa 14 poena. Crna Gora danas u 3. kolu igra protiv Holandije, a meč počinje u 11 časova. S. J.
Prvi kontrolni meč odbojkaša u sklopu priprema za kvalifikacije za EP
PODGORICA - Muška seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore pobijedila je u Kolašinu selekciju Sjeverne Makedonije sa 3:1 (31:29, 25:22, 22:25, 25:20), u prvoj utakmici u sklopu priprema za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Sjeverna Makedonija je održavala prednost do sredine prvog seta, a onda je uslijedila dobra igra i odgovor naše selekcije, koja je uspjela da stigne minus i završnicu ovog seta učini neizvjesnom. Kapiten Vojin Ćaćić i saigrači su, na kraju, uspjeli da set riješe u svoju korist (31:29). U drugom setu je Crna Gora povela 7:3, što je natjeralo Makedonce na tajm-aut. Međutim, to nije zaustavilo momke Ivana Joksimovića, koji su povećali svoju prednost (15:8). Uslijedila je serija poena gostiju, koju je tajm-autom prekinuo selektor Crne Gore, nakon kojeg su naši odbojkaši mirno privelu set kraju (25:22).
bitovati i na Olimpijskim igrama kada Crna Gora igra protiv Hrvatske (16.35 časova). – Vasilije, srećno u Parizu! –poručuju iz Jadrana. Prije Radovića, ugovore sa Jadranom su produžili Jovan Vujović (tri sezone) i Darko Đurović (sezona). S. J.
Izjednačena igra bila je u trećem i četvrtom setu. Treći dio igre pripao je Makedoncima, koji su napravili prednost 17:15 i uspjeli da osvoje set rezultatom 25:22. Naši seniori nijesu dozvolili da meč ode u peti set, iako je rezultat u četvrtom setu bio neizvjestan do samog finiša, uspjeli su da slave 25:20 za konačnih 3:0.
- Utakmicom mogu da budem
apsolutno zadovoljan, jer sam vidio dosta kvalitetnih stvari, koje smo radili na treninzima. Kolektivni duh je bio na izuzetno visokom nivou, borili smo se za svaku loptu, što je pokazao prvi set u kojem smo dugo vremena bili u rezultatskom deficitu, pa smo ga strpljivom igrom dobili 31:29. Zadovoljstvo postoji, ali ovo je samo jedna utakmica, jedan trening, jer mi sve ovo doživljavamo kao nastavak rada. Doduše, ovo je bila zvanična utakmica, ali utakmice treba da budu naši najbolji trenin-
zi – rekao je selektor Crne Gore Ivan Joksimović. U našoj selekciji kapiten Vojin Ćaćić osvojio je 19 poena, Ivan Zvicer je dodao 17, a Bojan Strugar 13. Kod Makedonaca, kapiten Nikola Gjorgijev osvojio je 24 poena. Na dogovor selektora, odigran je i peti set, u kojem je Crna Gora slavila 25:16, a selektor Joksimović pružio je šansu svim igračima u prvoj provjeri protiv Sjeverne Makedonije. Isti rivali igraće ponovo i večeras u Kolašinu od 18 časova. S. J.
Autor: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ
sELO I ŽENE, VJERNI
ČUVARI sVOJE TRADICIJE
Kulturno nasljeđe danas je više nego ikad sačinjeno od onoga što je preostalo, pošto je sve drugo zaboravljeno. Od sveopšte kulturne baštine vjekovnog trajanja, što je moglo da se prenese i sačuva, sačuvano je, što je moglo da se ispriča, rečeno je, što je moglo da se odloži, odloženo je. Svaka nova egzistencija počiva na nekom prethodnom životu, a zaborav je strašan nagovještaj šta sve može da se desi jednoj kulturi ako se suoči sa negiranjem i poništavanjem svega onoga što je vrijedno iz prošlosti. Zaborav to nisu samo uspomene, već riznica običaja, obreda, konvencija, vjerovanja, predanja, čitava identitetska neponovljiva i neprocjenjiva vrijednost jednog naroda. Tradicijske vatre se nikada ne gase. Jednom izgubljeno, zauvijek zaboravljeno. A najteži je onaj zaborav koji istovremeno izlazi iz sfere pamćenja i samog sebe. Tradicija i savremenost su u dinamičkom procesu i interakciji, u stanju stalnih promjena, a akteri promjena su ljudi. Diskontinuitet je neminovnost, i zato nestajanje i nastajanje se uvijek prožimaju, dodiruju i naslanjaju. Obična
Prenošenje tradicijske okosnice neprikosnoveni je zadatak svake generacije. Tradicija nije skupljanje pepela, već prenošenje vatre, a bez svijesti o prošlosti mi nemamo identitet. Uništiti jezik, pismo, porodicu, memorabilije, vrijednosne sisteme i kulturne obrasce ima tragične posljedice
tradicija je živa kategorija, koja se neprestano razvija, mijenja i koja se prenosi sa generacije na generaciju. Ona se kroz vrijeme čuva, njeguje i kroz normu razvija. U dijalogu sa tradicijom i kulturom sjećanja, svako uspostavlja poseban, lični odnos, vraćajući se dragocjenom iskustvu svojih predaka. Ljudskoj prirodi je svojstveno da pojedinačne tradicijske norme vjerovanja, pojave i navike, u bogatstvu različitosti, posmatra sa nekom vrstom bolećive nostalgije, da ih retušira, uljepšava, idealizuje, uočavajući neka skrivena značenja i poruke iza svake raskošne pojavnosti ili zanimljivog predmeta. Doduše, ne treba zaboraviti da, u tranzicijskom periodu, tradicionalne vrijednosti imaju negativnu konotaciju, pa čak i rigidan koncept tumačenja prošlosti. Naše duhovno nasljeđe i prenosivi obrasci vjerovanja, na koje ekskluzivno pravo polažu različiti subjekti društvenog života, nisu samo uspomene, već ono što je na savremenog čojveka zaboravilo, što se na njega ne poziva i ne osvrće; to je zaborav koji nije izašao iz sfere pamćenja, već iz sa-
Naša sela su, donedavno, bila najpouzdaniji čuvar tradicije i sjećanja na život u prošlosti. Svako od njih nosi svoju posebnu priču, bogate istorije, svoj duh i toplinu, svoje nasljeđe i svoj identitet. Narodna poslovica kaže: Bolje da propadne selo nego običaj. Kako vrijeme dolazi, nestaće oboje
s đecom
mog sebe. Kulturni, istorijski, antropološki okviri samo su djelovi mnogo šireg značenja. Njihovu okosnicu predstavlja čovjek. Zapravo, čovjek je kontekst i akter duha svoga vremena. Iz njegove ličnosti proističe čitav svijet. Običaj izlazi iz svojih okvira, postaje situacija, stvarajući trougao u kome su ključni njegovi nosioci, sama manifestacija i posmatrači. Pa ipak, koliko god izlaze iz okvira vremena u kojem su nastali, emocije i emotivno nasljeđe od naših predaka teško mijenjamo. Tamo gdje nema generacijskog kontinuiteta manje se vodi računa o poštovanju tradicije i njenog očuvanja. U brojnijim poro-
dičnim zajednicama, gdje se običajnost prenosi sa koljena na koljeno i gdje je naracija o tome naglašenija i češća, tradicionalna kultura živi bez većeg uticaja savremenog načina života. Gubljenje korijena je veliki problem našeg vremena. Sve ima svoj vijek i svoje vrijeme, ali i drugi i drugačiji život. Naravno, ne traje sve što je na trajanje računalo. Pa ipak, svaki život počiva na nekom prethodnom. Bez iskustva ne bismo znali šta slušamo, šta gledamo, šta pričamo. Prenošenje tradicijske okosnice neprikosnoveni je zadatak svake generacije, koja svoje običaje prihvata kao svetu priču i neupitni sveprožimajući princip kolektivnog bivstvovanja. Tradicija nije skupljanje pepela, već prenošenje vatre, a bez svijesti o prošlosti mi nemamo identitet. Shodno svojim pravilima i vrijednosima, svaka kultura modeluje svoje običaje, a onaj ko kontroliše prošlost, lakše može da kontroliše i sadašnjost i budućnost. Uništiti jezik, pismo, porodicu, memorabilije, vrijednosne sisteme i kulturne obrasce, ima tragične posljedice. Uz običaje
i kulturu sjećanja čuvamo sebe, svijet u kome živimo i svakoga sa kim dijelimo svijet takav kakav jeste; razumjećemo vlasitit život prije nego što nestane u vrtlozima dekadencije, grabeži, bezobzirnosti, besmislenosti, depresije i očaja. Naša sela su, donedavno, bila najpouzdaniji čuvar tradicije i sjećanja na život u prošlosti. Svako od njih nosi svoju posebnu priču, bogate istorije, svoj duh i toplinu, svoje nasljeđe i svoj identitet. Ona su bila nijemi čuvari kulta „kućnog praga“, skrivenog spokoja, koji nikada nije napuštao domaćinstva, izvore, livade, brazde, pogače, rakije, slave, muštuluke, mobe, brašnjenike, vršidbu, igranke... Narodna poslovica kaže: „Bolje da propadne selo nego običaj“. Kako vrijeme dolazi, nestaće oboje. Doduše, nije samo naša kultura nastala i zastala u pukotini ubrzane morfologije pretvaranja seljaka u gradskog gospodina. Migracijom stanovništa sela su ostala prazna, a vrijeme stalo; ona stara, specifična i autohtona naselja, koja vjerno oslikavaju duh i tradiciju prošlih vremena skoro i da ne postoje. Mnogobroj-
Nedavno je objavljeno novo djelo Ramiza Hadžibegovića „Dodir nepovrata“ (Čigoja štampa), iz kojeg ćemo, kao i iz njegovih prethodnih knjiga, u više navrata objavljivati eseje. U ovom krugu donosimo tri eseja: „Izvorske česme, mjesta svakodnevnog hodočašća“, „Selo i žene, vjerni čuvari svoje tradicije“ i „Ručno pranje veša, tragika ženske sudbine“
na tradicijska svjedočanstva i način života nestaju. Neki od njih su potpuno nestali, neki se na nov način obilježavaju, a postoje i oni običaji koji su uspjeli da očuvaju svoju autentičnost do današnjih dana. Ubrzani tehnološki razvoj i upliv novih tehnologija u svakodnevni život i trend globalizacije neminovno potiskuje tradicionalno. Vatricu na ognjištu oduvijek je čuvala majka, a mještani sela običaje. Kao nijemi svjedoci vremena, kao darovite čuvarke predačke vatre, naše prababe, babe i majke su izvan svake priče i svijet za sebe. „Morale su sve da znaju. Gotovo svaki segment običaja imao je neku porodičnu legendu za koju bi svjedočili da se to baš tako desilo“. Porodica je kroz vjekove bila temelj na kome počiva zdravo društvo i najbolji čuvar tradicionalnih vrijednosti. Seoska žena je autentični heroj svoga doba, koja se od ostalih izdvaja mjerom svoje vrline i ubjeđenja, spremna da se suoči sa najvećim iskušenjima i da zbog njih pretrpi najteža stradanja. U svijetu čvrstih tradicionalnih vrijednosti u kome žena može malo toga da promijeni, ona je, mudrošću, strpljenjemi razumijevanjem, u svojim malim pobjedama, vidjela nešto što muškarci nisu. Gledajući sa nadom u budućnost ona je svakodnevno kopala i prebirala po prošlosti, uvjerena da će budućnost biti ono što njeno pokoljenje želi, ukoliko se sačuvaju i odbrane najdragocjeniji običajni obrasci. U potrazi za mnogim odgovorima, za smislom, za istinom, pronalazila je dokaze u odmjerenom odnosu stvari i ideja, oblika i razuma, živog svijeta i ljudskog duha. Na taj način pravila je poveznicu između prošlosti, svoga vremena i budućnosti svoje djece i unučadi. Izraz običaj je mnogo bliži ljudima nego tradicija, nasljeđe, baština. Tradicija, u smislu u kojem upotrebljavamo tu riječ, znači „zamrznuto“. Tradicionalno teži kanonizovanju onoga što postoji ili obnavljanju već postojećih, poluzaboravljenih oblika i sadržaja. Ponekad je osobenost starog oblika toliko izuzetna da posjeduje vitalnost na način koji ga čini živim i povezanim s našim dobom. (Nastavlja se)
POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo 2 godine.
POTREBNI radnici za slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380
1
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Дана 27. јула 2024, у 86. години, умрла
СОФИЈА Радова ЛЕКОВИЋ рођена ДАПЧЕВИЋ
Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 27. јула од 11 до 15 часова и 28. јула од 10
Dana 26. jula 2024. preminuo je, u 51. godini, naš dragi
Saučešće primamo u kapeli u Straševini 28. jula od 10 do 15 časova, kada se kreće za Ćeliski Do, gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.
Ožalošćeni: sinovi ĐORĐIJE i DANILO, kćerka NIKOLINA, brat ŽIVKO, sestra JOVANKA, snahe MILICA, ZORKA i ŽELJKA, braća i sestre od stričeva, braća i sestre od ujaka, tetaka i ostala rodbina VUČINIĆ i NIKČEVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Čepurcima 28. jula od 9 do 14 časova.
Sahrana će se obaviti istoga dana u 15 časova na groblju u selu Jankovića Krši – Cetinje. Kuća žalosti: Veliše Popovića br. 4, Tološi - Podgorica.
Ožalošćeni:
supruga BOSE, sin ŽELJKO, ćerke LJILJANA i BRANKA, brat DIMITRIJE - DIMO, sestra MILEVA, snahe VERA i JADRANKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina JANKOVIĆ
братаничне СВЕТЛАНА, ГОРДАНА и НАТАЛИЈА, снахе ВИДОСАВА, ЈЕЛИЦА и ДЕСАНКА, праунучад
Neđelja, 28. jul 2024.
godini, upokojio se naš dragi
BRANIMIR – BRANO Ivana BACKOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli u Straševini 27. jula od 11 do 16 časova i 28. jula od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćena porodica: supruga ANĐELIJA, kćerke GORDANA, IVANA, MIRJANA i JOVANA, braća SLOBODAN i VELJKO, sestre SENKA, MARTA i BRANKA, sinovci DEJAN i DARKO, unučad, sinovice, sestrići, sestrične i ostala rodbina
Dana 26. jula 2024, umrla je
Sahrana je obavljena 27. jula u krugu porodica, na Novom groblju na Cetinju.
Ožalošćeni:
sinovi PAJO, LAĆO i ĐANI, šćerka MIKA, unučad, praunučad i ostala familija
Dana 26. jula 2024, u 90. godini života, preminuo je naš dragi
Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 27. jula od 11 do 16 časova i 28. jula u gradskoj kapeli u Nikšiću od 11 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na gradskom groblju.
Ožalošćeni: sinovi MIODRAG – DRAGAN i MILAN, ćerka MIRJANA, brat NIKOLA, snahe LJILJANA i MILOSAVA, unučad ALEKSANDRA, STEFAN, ALEKSANDAR, ANA, NINA i IVAN i ostala rodbina
Dana 26. jula 2024, u 63. godini, preminuo je naš dragi
Sahrana je, po njegovoj želji, obavljena u krugu porodice.
Adresa za telegrame: Serdara Jola Piletića br. 6, Podgorica.
Ožalošćeni: kćerka LINA, supruga HANJA, bratanične NINA i VANJA, bratanić PETAR i ostala rodbina RADINOVIĆ i ĐURIĆ
1262
Posljednje zbogom voljenom đedu, ocu i tastu
BRANU BACKOVIĆU
S ljubavlju i ponosom ćemo se sjećati tvog lika čuvajući te od zaborava. Počivaj u miru
Tvoji ALEKSA, IVANA i NIKOLA
Voljenom ocu i suprugu
Dana 26. jula 2024, u 79. godini života, preminula je naša draga
KSENIJA PEŠALJ rođena VUJOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 27. jula od 12 do 16 časova i 28. jula od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.
Ožalošćeni: Sin SRĐAN, ćerka IRENA, suprug MARTIN, unuci MILOŠ i LUKA, snahe ANN i DARIJA i ostala porodica PEŠALJ i VUJOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenom ocu i tastu
1261
BRANU BACKOVIĆU
Bio si oličenje dobrote, neizmjerne ljubavi, časti i poštenja. Voljećemo te zauvijek.
Kćerka MIRJANA i zet MILOŠ RADULOVIĆ
BRANIMIRU – BRANU BACKOVIĆU
Hvala ti na brizi i podršci koju si nam cijelog života nesebično pružao. Nedostajaće nam zajednički trenuci koje smo provodili u sreći i ljubavi. Ponosni što smo te imali.
Supruga ANĐELIJA i kćerke GORDANA, IVANA, MIRJANA i JOVANA
1259
Dragi brate
Posljednji pozdrav dragom
BRANU BACKOVIĆU
Bio si naš uzor i ponos. Sjećanje na tvoju plemenitu dušu i veliko srce čuvaćemo vječno od zaborava.
kćerka GORDANA, zet IVAN, unuci JAKOV i JOVAN
1260
1275
Neke boli nikada ne prestaju, ali moraš učiti da živiš sa njima. Vječno ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji NENO i GAGA sa porodicama
Posljednji pozdrav zetu
Prerano je za ovakav pozdrav. Ostaćeš u našim srcima voljen i nezaboravljen. SONJA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
TIHOMIRU
Posljednji pozdrav dobrom
MLADEN MAĐAR
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
Zbogom, dobri moj ujače
MIHAILO – MIŚO Tomanov JANKOVIĆ
Kratko smo se poznavali, ali bićeš vječno upamćen i nikad zaboravljen.
DANICA, SNEŽANA, SINIŠA i SRĐAN ĐURANOVIĆ
S poštovanjem i tugom opraštamo se od
Pamtimo tvoju dobrotu.
Moj voljeni
DRAGAN, SANJA i BORIS
MIHAILO Tomanov JANKOVIĆ
Proveli smo toliko divnih trenutaka zajedno, hvala ti za sve ove godine ljubavi i poštovanja. Zauvijek ću čuvati uspomenu na tebe, neka te anđeli čuvaju, dok se ponovo ne sretnemo.
Dragi naš striko i đede
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Hvala ti na ljubavi i pažnji koju si imao za mene i moju porodicu. Počivaj u miru u tvojim Jankovićima, imaš uz koga. DRAGICA MUHADINOVIĆ sa porodicom 1251
Posljednje zbogom dragom ujaku
MIHAILU T. JANKOVIĆU
S ponosom ćemo te pominjati i od zaborava vječno čuvati. Tvoji: Sestrić LJUBO sa porodicom i sestrična DESE
Umro je naš voljeni i poštovani brat, đever, stric i đed
Tomanov JANKOVIĆ
Oni koji su te voljeli, cijenili i poštovali, nikad te neće zaboraviti, zato ćeš, dragi naš Mihailo, vječno živjeti u našim srcima, sjećanjima i razgovorima.
Počivaj u miru pored tvojih roditelja Tomana i Jovanke, braće Luke i Radovana i sestre Velike.
Neka ti je laka crnogorska zemlja, koju si iskreno volio i kojom si časno hodao.
Ožalošćeni: brat DIMO, snaha VERA, bratanić MILAN sa porodicom i bratanična SNEŽANA sa porodicom
Hvala ti za svu dobrotu i ljubav koju si iskazivao sve ove godine, posebno prema Nikoli i Janku. Počivaj u miru.
Tvoja supruga BOSA 1250
MILAN, DANKA, NIKOLA i JANKO
Tvoje unuke KRISTINA i KATARINA 1264
Posljednji pozdrav našem đedu
MIHAILU Tomanovom JANKOVIĆU
Dragi đede, pozvan si na nebo jer i na nebu trebaju dobri ljudi.
Nama si ostavio uspomene, sjećanja i najtoplije krilo puno mudrih riječi. Znaj da ćemo ih čuvati i ponositi se tim što smo dijelili zajedničke trenutke. Znamo da ljudi kao ti ne umiru, samo se sele tamo gdje svojom dušom tkaju raj i gdje nas gledaju i vole. Znaj da si bio voljen.
Neđelja, 28. jul 2024.
Posljednji pozdrav dragoj
KSENIJI PEŠALJ
Porodica GRUJIČIĆ
Posljednji pozdrav poštovanom ocu, svekru, đedu i prađedu
MIHAILU Tomanovom JANKOVIĆU
Tužni što smo ostali bez tebe, a ponosni što si bio dio naših života, malo si govorio, a mnogo radio i stvarao i volio svoju porodicu i ljude. Pamtićemo te kao plemenitog oca, svekra, đeda i prađeda. Uvijek ćeš biti u našim srcima jer se voljeni ne zaboravljaju.
Tvoji: ŽELJKO, JADRANKA, KRISTINA i KATARINA
Posljednji pozdrav našoj dragoj
KSENIJI PEŠALJ
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav
KSENIJI PEŠALJ
Počivaj u miru.
S poštovanjem,
Porodica MIĆUNOVIĆ i SAVA VUJOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj kumi
KSENIJI PEŠALJ
Draga naša Senjo, zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju.
Posljednji pomen MIHAILO Tomanov JANKOVIĆ
Dragi brate i ujače, zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Tvoja dobrota je bila svjetlost u našim životima i neizmjerno ćeš nam nedostajati.
Hvala za svaki trenutak koji smo proveli zajedno i lijepe uspomene koje ostaju za tobom. Počivaj u miru.
Tvoji sestra MILEVA i sestrić MOMO MARTINOVIĆ
DUBRAVKA i VESKO PEJOVIĆ sa djecom
GRBOVIĆ
Čuvaćemo tvoj lik kroz najljepša sjećanja.
1240
Posljednji pozdrav
ŽELJKU STANKOVIĆU
od porodice ĆOROVIĆ
1216
Posljednji pozdrav ŽELJKU STANKOVIĆU
1217
Voli te tvoja NJARO
Посљедњи
Твоји:
od SANDA JOVČIĆ 1227
Dragoj majci, svekrvi i babi
DANICA – ĆOLE BRAJUŠKOVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Tvoji: PAJO, LUCIJA, MILICA, MILENA, MIA
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Umrla je moja sestra i tetka
SOFIJA Radova LEKOVIĆ
Draga moja Sofka, kako sam te često zvao – moj veliki brate. Hvala ti na tvom časnom životu i na svemu što si uradila za tvoj rod i dom. Počivaj u miru pored tvoga i moga neprebola Neđa i neka ti bude laka zemlja koliko ti je bila teška u ovozemaljskom životu.
Brat RADE, bratanične NANA, GORDANA i NATALIJA
Posljednji pozdrav našoj
SOFIJI LEKOVIĆ
RUMICA i JOVAN LEKOVIĆ sa porodicom
Tužno sjećanje na našeg dragog MLADENA
Ostavio si trag koji se ne briše i dobrotu koja se ne zaboravlja. Sa ponosom te čuvamo od zaborava. LJUBO JOVANOVIĆ sa familijom
Prošlo je pola godine od smrti mog voljenog sina MLADENA
Tvoj nježan i vedar lik unosio je radost u moj život. Sve više mi nedostaješ. Tvoja majka STANKA
Navršava se pola godine kada se u vječnost preselila naša voljena RADMILA PAVLIĆEVIĆ rođena BUKILIĆ
Svaki trenutak bez tebe je bolan. Kako vrijeme prolazi unutar nas je sve teže iako si u našim srcima uvijek prisutna. Živiš kroz nas i u nama vječno.
Sjećanje na naše roditelje
28. 7. 2021- 28. 7. 2024. 1987 – 2024.
SMILJKA VELJKO JANKOVIĆ
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i nedostajanje. Sa nama ste uvijek u našim mislima i srcima.
1254
CRNOGORSKOME BASTADURU I SLOBODARU, NEKA TI JE LAKA OVA NAŠA SVETA ZEMLJA, KOJOJ SI NA BRANIKU VAZDA BIO.
PEĐA NINOV VUŠUROVIĆ, MARKO PEJAKOVIĆ, ŽELJKO ČELEBIĆ, STEVO KNEŽEVIĆ, BUDO LATKOVIĆ, ZORAN JABLAN i ĐURO ČELEBIĆ
Dvije godine je od smrti
Ponosni i tužni: STANKA, LJILJA i MIJO
ČEDA KAPISODE
Druže moj, počivaj u miru, lijepa sjećanja ostaju. MLADEN MAĐAR sa porodicom
PETAR Savića KALUĐEROVIĆ
Dani prolaze, bol ne prestaje, suze ne pomažu. Ostalo je samo neizbrisivo sjećanje na jednog harizmatičnog i hrabrog dječaka koji će vječno živjeti u našim srcima. Tetak ZORAN, tetka ŽELJKA, sestra ANDRIJANA, braća DANILO i IVAN
Dragi
Kad duša zaboli, vrijeme ne može biti lijek. Nemoćna da promijenim stvarnost ostaje mi da te zauvijek čuvam od zaborava.
Tetka MARIJA
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dragi brate
1225
Četrdeset dana bez tebe, bez tvog glasa i osmijeha
Peki, najljepši moj anđele, čuvam te od zaborava. A ti mene čuvaj sa neba kao što si ovdje. Voli te DANIJELA
Tvoj prerani odlazak zauvijek će ostaviti bol u našim srcima, u kojima čuvamo najljepše trenutke našeg odrastanja. MAGDALENA, NATAŠA i IVANA sa porodicama
Sedam godina je otkad nijesu sa nama naši
ZORAN VELIMIR RADOMAN RADOMAN 26. 7. 2017. 10. 8. 2017.
Svi dani i sve godine koje su prošle i koje će prolaziti neće umanjiti našu ljubav i želju za Vama. Utjehe nema, zaborav ne postoji… Sa nama ste u svakom danu, svakoj misli i bićete u našim srcima zauvijek. Počivajte u miru.
ANKA i MILIJANA
Dragom djeveričiću i bratu
SLOBODANU Milovom RADOMANU
Vrijeme prolazi, ali sjećanje na Tvoj dragi i plemeniti lik trajaće vječno. Hvala Ti za neizmjernu pažnju i ljubav koju si nam poklanjao.
ANKA i MILIJANA
Ubiše te kobnog jutra od najmilijih te oteše mjesec i po razmišljamo ko to bješe... ko to bješe...
Sa suzama budimo se i pođemo do tvog groba, moleć Boga da se sazna i stigne ih sveta kazna.
Spokojno ćeš putovati s anđelima drugovati tvoja duša tako čista u Carstvu će da zablista.
Uvijek i zauvijek tvoji OTAC, MAJKA, BRAĆA i ostali koji te beskrajno vole
1228
1258
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Vrijeme
Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti našeg
DRAGANA - GAGE ROGANOVIĆA
Dani idu, a mi još uvijek nijesmo svjesni da si nas zauvijek napustio.
Četrdeset dana od smrti našeg voljenog kuma
DRAGAN Blagojev ROGANOVIĆ NEDOSTAJEŠ...
Strina GOSPAVA i brat RAJKO
S ljubavlju nosimo sjećanje na tvoj plemeniti lik i dobrotu. MLADEN, VANJA i MINA LATKOVIĆ
Četrdeset dana od kada te nema sa nama, naš
Vrijeme prolazi ali ne umanjuje tugu. Otišao, a ostao, u svakom trenutku, danu, događaju. Fališ nam, Gaga.
Tvoji: majka ILINKA, braća BORISLAV i IVAN, snaha NATAŠA, sinovci STEFAN, SRĐAN, FILIP i UROŠ
Strina VUKOSAVA, SLOBO, LIDIJA, IVANA sa porodicama 1253
Čuvamo uspomene na najljepše trenutke koje smo stvarali sa tobom. Sjećanja na tebe i tvoju dobrotu ne blijede. Takvi kao ti su vječni.
Vole te kumovi MIĆKO, KRISTINA, LARA i TODOR
Živjećeš u mom srcu i sjećanju! Počivaj u miru.
VUJIĆ
Četrdeset dana od smrti voljenog kuma
ROKI
Čuvamo te od zaborava.
Kumovi BATRIĆEVIĆI
Četrdeset dana je od kada si napustio mene i Mrvija, živote moj. Boliš.
Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe.
Kroz Petra ti nastavljaš živjeti sa mnom.
Toliko ljubavi, sreće, smijeha i podrške koliko sam dobila može trajati i za 100 života.
Ponosna što sam tvoja žena
Ponosna što sam majka tvog sina.
Uvijek i zauvijek tvoja NATAŠA i tvoj PETAR
