Četvrtak, 1. avgust 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21070 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
Čelnici Pobjede, Dana i Vijesti uputili dopis premijeru povodom najavljenog povećanja PDV-a na štampu i knjige
Iz Ministarstva prosvjete upozoreno da bi sudski postupci bivših direktora škola, koje je 2021. godine smijenila Vesna Bratić, državu mogli da koštaju najmanje 300.000 eura
Zbog svih problema očekivali smo konkretnu pomoć štampanim medijima, te smo predstavljali i primjere olakšica koje se primjenjuju u zemljama Evropske unije. Umjesto toga, ukoliko Nacrt fiskalne strategije bude usvojen u ovom obliku, štampanim medijima prijeti prestanak poslovanja – upozoravaju čelnici dnevnih novina
TRI SJEDNICE U ISTOM DANU: Završeno prvo redovno proljećno zasijedanje Skupštine Crne Gore
STR. 5.
Policija prikuplja dokaze protiv napadača
Najmanji iznos je 400 eura i ispod toga neće biti nijedna presuda. Prije neki dan je bio predmet na 2.500 eura, pa 13.000 eura, a u jednom postupku treba da se direktoru plati i oko 30.000 eura - rekao je Pobjedi advokat Mihailo Volkov, koji zastupa više od 100 smijenjenih direktora
STR. 7.
STR. 2.
U Podgorici predstavljena nova politička ponuda za bošnjački narod u Crnoj Gori
Bošnjački demokratski forum će, kako je najavljeno, nastupiti na predstojećim lokalnim izborima u Gusinju i Podgorici. U Gusinju se pripremaju za samostalan nastup, dok za Podgoricu još razmatraju način učešća na izborima
Stručni izvještaji potvrdili bojazan arheologa za lokalitet u Risnu, na pomolu nova krivična prijava Uprave za inspekcijske poslove
Završeno prvo redovno proljećno zasijedanje Skupštine Crne Gore
PODGORICA - Crnogorski parlament završio je juče prvo redovno proljećno zasijedanje, usvajanjem zakona i akata o kojima se raspravljalo na tri sjednice u nizu.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić zakazao je sjednicu sa naznakom da će dnevni red saopštiti tek na njenom početku.
Upravo su prve minute plenuma obilježile oštre kritike opozicije zbog toga što ni ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović nije odgovarao na njihova pitanja. Mandić je ovakav potez opravdao time što „ni premijerski sat nije održan“.
Tako je Boris Mugoša iz SD okarakterisao kao „nekorektnu i neutemeljenu“ jučerašnju izjavu Mandića u vezi sa „samoreklamerstvom“ opozicije na sjednici Odbora za ekonomiju koja je održana u utorak, i što je, navodno, bio razlog otkazivanja premijerskog sata.
- Nijesam očekivao od Vas da optužite članove Odbora u momentu kada oni nijesu mogli da Vam odgovore. Na toj sjednici je govorilo šest poslanika vlasti i pet poslanika opozicije, a najduže je govorio premijer Milojko Spajić, koji nije odgovarao na pitanja, nego je ponavljao deset istih rečenica stoti put - dodao je Mugoša.
Oštrim tonom Mandiću se obratio i Miloš Konatar (Ura) poručivši mu da je „pobjegao“ sa Spajićem.
- Vi ste samoinicijativno otkazali sjednicu. Kada sam to čuo, rekao sam da ste politič-
Sve tri sjednice bile su završnica ranije završenih diskusija i pretresa i svele su se uglavnom na glasanje o zakonima i dokumentima koji su dobili zeleno svjetlo na odborima
Sa sjednice Skupštine
ka kukavica i Vi i Spajić. Sad ću da Vam kažem u oči. Vi ste politička kukavica i treba da Vas je sramota zbog toga kako vodite Skupštinu - kazao je Konatar i dodao kako je to „urađeno u tandemu Spajić –Mandić“.
Zatim je predsjednik parlamenta pitao za reakciju poslanika „iz nekog većeg kluba“, na što je Vasilije Čarapić iz PES-a kazao da je „ponašanjem opozicije pređen prag političke nekulture“. Najavljen kao početak 14. sjednice, parlament je, ipak, nastavio devetu sjednicu. Kako je pojasnio Mandić, razlog je taj što pojedina zakonska rješenja nijesu prošla verifikaci-
Smailović najavio
jasan odgovor BS-a
- Izbor potpredsjednika Skupštine Nikole Camaja, miješanjem poslanika drugih partija, predstavlja grubo narušavanje već stečenih prava na koje će Bošnjačka stranka imati jasan odgovor - poručio je šef kluba poslanika te partije Amer Smailović
- Prava koja smo ostvarili kao manje brojni narodi, među kojima je i pravo da jedan potpredsjednik Skupštine Crne Gore bude iz reda poslanika manjinskih partija, nijesu i ne mogu biti predmet bilo kakve trgovine ni sa skupštinskom većinom ni sa skupštinskom manjinom, niti predmet bilo kakve trgovine o konstituisanju vlasti. Današnji izbor potpredsjednika Skupštine Crne Gore grubim miješanjem i arbitriražom poslanika drugih partija predstavlja grubo narušavanje već stečenih prava na koje ćemo mi iz Bošnjačke stranke imati jasan odgovor. Želim da istaknem da se ovo ne odnosi na političke predstavnike albanskog naroda, već na predstavnike parlamentarne većine - istakao je Smailović.
ju na odborima. Sve je počelo izborima Dragana Bojovića za predsjednika Zakonodavnog i Vladislava Bojovića za predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, da bi nastupila višesatna pauza tokom koje su zasijedala radna tijela.
- Od konstituisanja parlamenta, usvojili smo 60 zakona i imali 40 sjednica kolegijuma predsjednika. Naporno smo radili i sve je bilo u interesu države i svih onih koji žele da Crna Gora ide naprijed - istakao je predsjedavajući.
Poslanici su zatim usvojili izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu i time je završena deveta sjednica.
Šesta sjednica počela je izjašnjavanjem o predloženim zakonima i dokumenatima. Poslanici su usvojili Zakon o popisu poljoprivrede 2024. godine, Zakon o šumama, Sporazum sa Luksemburgom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, Zakona o inspekcijskom nadzoru, Zakona o radu, te dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Podršku nije dobio prijedlog
GP Ura koji se nadao usvajanju zakona o fondu „Stan za sve“, koji bi pomogao građanima slabije platežne moći da stan kupe po dvostruko nižoj cijeni od tržišne. Najviše polemike bilo je to -
rima, sigurno je bilo ljudi koji su se nadali da se neke stvari teško mogu promijeniti u Crnoj Gori. Ali su se promijenile. I taj točak se pokrenuo. Ako vi danas mislite da možete da trajete beskonačno, grdno se varate. I ono što danas radite, okrenuće se jednog dana protiv vas - dodao je Nikolić. Mandić je ponovio da je otkazivanje premijerskog sata bilo opravdano, a potezi opozicije pogrešni. U polemiku se uključio i kandidat BS za potpredsjednika Skupštine Mirsad Nurković, rekavši da je poraz DPS-a iz 2020. godine posljedica njihovog direktnog učešća u narušavanju nekadašnjeg SDP-a i formiranju SD-a.
Raspravu je zaključio predsjednik kluba BS Amer Smailović koji je zatražio pauzu kako bi se dogovorili o daljim koracima, jer prijedlog Mandića „nije put ka pomirenju“. Ipak, nakon pauze rad parlamenta je nastavljen prema planu, pa je tajnim glasanjem sa 43 glasa za Nikola Camaj postao potpredsjednik iz reda manjinskih partija.
Sa čelnog mjesta Odbora za ekonomiju, finansije i budžet zatim je razriješen Nurković, a vodiće ga Boris Mugoša (SD).
Predsjednik parlamenta istakao je da će svi prijedlozi koji se nijesu našli na dnevnom redu, biti razmatrani na narednim sjednicama.
kom izbora i imenovanja. Reakcije nije bilo kada je za petog člana Senata Državne revizorske institucije izabran Siniša Čađenović, niti pri potvrdi liste pet kandidata za članove Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (Aleksandra Vukašinović, Pavle Ćupić , Dragana Šuković , Slavica Mirković i Mladen Tomović).
No, način na koji je predsjednik Skupštine objasnio izbor dva potpredsjednika parlamenta iz redova manjinskih partija, rezultirao je dugim polemikama. Prema najavi Mandića, dogovori sa albanskim partijama i Bošnjačkom strankom, kao novim članom vladajuće većine, poštuju se tako što se za prvog kandidata glasalo juče, a za drugog će 16. avgusta. Duga i oštra reakcija bila je iz opozicionih klupa, odakle je Andrija Nikolić (DPS) rekao da su na djelu „nove pravne akrobacije kako bi se podmirile potrebe dijela parlamentarne većine u pogledu podjele funkcija“. Zbog toga je ponovio da je Mandić personifikacija najbolje vlasti za jednu opoziciju, te da im „ne ostaje ništa drugo nego da puste da se sami uruše“. - Bićemo tu da svakog dana podsjećamo i govorimo o Vašim nepočinstvima. A to će jednog dana doći na naplatu. I među onima koji su vladali 30 godina, govorim o DPS-u i njegovim koalicionim partne-
U Podgorici predstavljena
Bošnjački demokratski forum će, kako je najavljeno, nastupiti na predstojećim lokalnim izborima u Gusinju i Podgorici. U Gusinju se pripremaju za samostalan nastup, dok, kada je riječ o Podgorici, još razmatraju način učešća na izborima
Samo par minuta kasnije, počelo je 14. zasijedanje (treće u nizu) posljednjeg radnog dana pred ljetnu pauzu.
Na dnevnom redu je bilo osam tačaka, odnosno izjašnjavanje o ključnim izmjenama više zakona koji će omogućiti Monstatu završavanje popisnog procesa.
Kako je Mandić naveo, riječ je o prijedlozima koje je podnio DPS na zahtjev Monstata i „u skladu sa dogovorom koji je postignut na relaciji premijer – opozicija“. Pretresa nije bilo i odmah je počelo glasanje za prijedloge zakona o izmjenama Zakona o crnogorskom državljanstvu, Centralnom registru stanovništva, o registrima, prebivalištima i boravištima, o matičnim registrima, o stranicima, o zaštiti podataka o ličnosti, o zdravstvenoj zaštiti i o saradnji Crne Gore sa dijasporom. Svi zakoni su usvojeni bez glasova protiv i uzdržanih, i sa po jednim amandmanom koji je predložio Zakonodavni odbor. Izmjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti pratio je amandman Odbora za ljudska prava, a o zdravstvenoj zaštiti amandman Zdravstvo rad i socijalno staranje, koji su takođe usvojeni. Time je završena 14. sjednica parlamenta, a predsjednik parlamenta je saopštio da će poslanice i poslanici opet u skupštinske klupe već 16. avgusta na vanredno zasijedanje kada bi, kako je najavio, Nurković trebao biti biran za potpredsjednika Skupštine iz reda parlamentarne većine.
Kristina JERKOV
PODGORICA – Bošnjački demokratski pokret, iza čijeg formiranja uglavnom stoje doskorašnji funkcioneri i članovi Bošnjačke stranke, predstavljen je juče u Podgorici kao nova „superiorna“ politička ponuda za bošnjački narod u Crnoj Gori. Predstavljanju pokreta prethodio je radni sastanak njegovih članova, na kome je nekadašnji predsjednik mladih i sekretar Bošnjačke stranke Sead Šahman jednoglasno predložen za predsjednika. Šahman je pojasnio da Pokret za sada čini 25 mladih i odbrazovanih ljudi koji su Bošnjačkoj stranci poručili „ne u naše ime“.
- Većina nas su bili u Bošnjačkoj stranci, ali pokret čine i oni koji nikada nijesu bili partijski članovi. Bošnjačka stranka je pogazila naše ideale, a rekonstrukcija Vlade je bila samo kap koja je prelila čašu – naveo je Šahman.
Pojasnio je i da su se na osnivanje Bošnjačkog demokrtaskog pokreta odlučili nakon što vi-
NVO „35 milimetara“ pokrenula
PODGORICA – Nevladina organizacija „35 milimetara“ pokrenula je proces registracije Vlade Crne Gore u Ginisovu knjigu rekorda i to u novoj kategoriji koja bi se zvala Najveća gustina izvršne vlasti po glavi stanovnika.
Iz te NVO su saopštili da je njihova prijava od utorka zvanično u procesu evaluacije.
- Ova kategorija ocjenjuje najviši broj izvršnih vladinih zvanič-
še nijesu imali nikakav uticaj na kreiranje politika Bošnjačke stranke.
- Podijeljeni resori nijesu interesi naroda, a mi interese naroda ne želimo da mijenjamo za bilo kakve mrvice. Bošnjačka stranka je glasove dobila na nekoj drugoj priči – poručuje Šahman.
Ističe i da Bošnjački demokratski forum ne predstavlja alternativu Bošnjačkoj stranci, već opciju broj jedan među bošnjačkim stanovništvom u Crnoj Gori.
- Ovo je zov Bošnjaka i dijaspore koji smatraju da njihovi interesi nijesu na pravi način afirmisani – naveo je Šahman naglašavajući da Crnu Goru u tom pokretu vide kao građansku i multietničku državu. Bošnjački demokratski forum će, najavio je Šahman, nastupiti na predstojećim lokalnim izborima u Gusinju i Podgorici. U Gusinju se pripremaju za samostalan nastup, dok, kada je riječ o Podgorici, još razmatraju način učešća na izborima. Izbori u Gusinju najavljeni
su za 15. septembar do kada Bošnjački demokratski pokret, kako je objasnio Šahman, zbog administrativnih barijera usljed rekonstrukcije Vlade neće biti zvanično registrovan. On međutim ističe da, bez ob-
zira na to, postoje i drugi načini da se prijave za učešće na lokalanim izborima.
Među članovima Bošnjačkog demokratskog pokreta je i predsjednik Bošnjačkog vijeća Crne Gore Bajto Šah-
manović, koji smatra da Bošnjačka stranka na minulim parlamentarnim izborima ne bi dobila podršku koju je dobila da je u predizbornoj kampanji najavila ulazak u vladu sa onima koji, kako je rekao, ne priznaju islam i slave ratne zločince.
- Bićemo protivnici, namjerno kažem, vlade Andrije Madića koja je spoj populizma i nacionalizma – ocijenio je Šahmanović i dodao kako oni imaju samo jednu matičnu državu. - A to je Crna Gora – zaključio je Šahmanović. Osim njega i Šahmana, osnivači Bošnjačkog demokratskog pokreta su Erol Rastoder , Admir Adrović, Said Čekić, Orhan Mujević, Rialda Skenderović, Armin Kardović, Amina Dervanović, Amera Brković, Erdan Sefereović, Semir Škrijelj, Almedin Bralić, Nela Hodžić, Dado Mušanović, Hadžo Drešević, Anis Šabotić, Adis Redžepagić, Everin Čekić, Mirza Demić, Lejla Šabotić i Melin Jadadić Đurđica ĆORIĆ
Vukadinović: Novi pokret lako može postati predvodnik bošnjačkog naroda
Bošnjački demokratski pokret, s obzirom na veliko nezadovoljstvo koje je Bošnjačka stranka izazavala posljednjim odlukama, može otrgnuti značajan dio birača te partije, ali i vrlo lako postati predvodnik bošnjačkog naroda u ostvarivanju svojih interesa, smatra politički analitičar Srđan Vukadinović On, u izjavi za Pobjedu, procjenje da je ogroman kapital novog pokreta podrška bošnjačke dijaspore koja je oštro reagovala zbog ulaska BS u rekonstruisanu vladu. - Bošnjački demokratski po-
kret po svoj prilici ima podršku dijaspore. Dijaspora je veoma bitna kada je u pitanju finansijska potpora politici Bošnjaka i jednostavno je za formiranje neke nove političke opcije gdje će Bošnjaci moći da iskažu svoj potpuni habitus. Normalno je što je došlo do formiranja Bošnjačkog demokratskog pokreta. Taj pokret će otrgnuti značajan broj glasova Bošnjačkoj stranci, a vidjećemo da li će to i marginalizovati tu stranku da ona padne sa sadašnjih šest mandata ne nekakav potpuno zanemarljiv broj – kaže Vukadinović.
pokrenula proces registracije ovdašnje vlade u Ginisovu knjigu rekorda vide u kategoriji „Najveća izvršne vlasti
nika (uključujući ministre, potpredsjednike vlade i premijera) u odnosu na ukupno stanovništvo zemlje – navedeno je u saopštenju NVO „35 milimetara“. Objašnjavaju i da je jedinica mjerenja koju su predložili za ovu kategoriju „izvršni zvaničnici po glavi stanovnika“. - To će Crnu Goru sigurno postaviti na administrativni Olimp i smjestiti ovu vladu među legendarne, makar na ovaj način. Jedini rekord koji je jedva
i blizu crnogorskog je onaj Šri
Lanke u kategoriji „Najviše postavljenih ministara u Vladi“ iz 2005. godine, koji više nije aktivan, a koji bilježi da je ova zemlja imala 52 ministra - naveli su iz NVO „35 milimetara“. Objašnjavaju da njihova nominacija predstavlja odnos broja izvršnih vladinih zvaničnika prema svakom građaninu u državi.
- Na primjer, po kalkulacijama Crna Gora ima otprilike
0,0000537 izvršnih zvaničnika za svaku osobu u zemlji. Ili, laički rečeno, naše administrativno svjetsko čudo od Vlade ima 34 izvršna zvaničnika na 633.158 ljudi, odnosno na 18.627 osoba dobijemo po jednog čuvara demokratije iz izvršne vlasti. Poređenja radi, u regionu smo ispred Hrvatske koja ima 18 predstavnika Vlade na 3.871.833, odnosno po jedan predstavnik vlade na 215.101 stanovnika. A kada su
Jednoglasna odluka Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu
Sa sjednice Odbora
Za potrebe popisa mijenja se Zakon o državljanstvu
PODGORICA - Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu podržao je juče izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, kojima se Upravi za statistiku omogućava da koristi podatke prikupljene tokom procesa popisa stanovništva krajem prošle godine.
S obzirom na to da se u najavi rada Skupštine već par dana pominju promjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, zamjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Nikola Zirojević precizirao je suštinu podržanih izmjena.
Andrija Nikolić iz DPS-a je dodao kako je riječ o setu zakona koji je predložio pravni tim Monstata, i to u skladu sa dogovorom Vlade i parlamentarne opozicije o sprovođenju i kontroli procesa popisa stanovništva.
Upozorava, međutim, da ne treba zanemariti ni mogućnost da dio birača, koji su podršku dali Bošnjačkoj stranci, neće ići prema novom pokretu, već da će se ponovo vratiti Demokratskoj partiji socijalista i partijama koje sada čine Evropski savez.
- Jer su po svoj prilici oni bolje štitili interese Bošnjaka nego što je to radila Bošnjačka stranka koja je ušla u klasičnu političku trgovinu samo da bi bilo više ruku prilikom glasanja za određene odluke – zaključio je Vukadinović.
u pitanju veliki aparati, mnogo smo brižniji za građane od recimo jedne Njemačke koja ima jednog izvršnog zvaničnika na 4.964.705 stanovnika, odnosno 17 predstavnika vlade na više od 84 miliona stanovnika - naveli su u saopštenju.
U ovoj NVO se nadaju da će njihova nominacija pomoći dodatnoj prepoznatljivosti Crne Gore u inostranstvu i efikasno skrenuti pažnju sa „dnevnopolitičkih trivijalnosti“, poput galopirajuće inflacije, loše turističke sezone i katastrofalne situacije u bezbjednosnom sektoru.
-Neka nam je svima sa srećom prijava, uz nadu u novi rekord – zaključuje se u saopštenju. Đ.Ć.
- Želim da naglasim da se kod izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu ne radi o onim izmjenama koje je pominjao predsjednik parlamenta, jer sam vidio da su neki ljudi bili zabrinuti, a neki i srećni. Radi se isključivo o onome što je potrebno za realizaciju softvera za kontrolu popisnih podataka - kazao je on.
- Riječ je o zakonskim tekstovima koje je potrebno upodobiti kako bi Monstat dobio uvid u baze podataka i provjerio one koje je prikupio na terenu. Na Kolegijumu predsjednika Skupštine dogovorili smo se da nećemo raspravljati o ovim zakonskim rješenjima, čije izmjene važe samo do završetka procesa popisa. Vjerujem da postoji opšte raspoloženje da to usvojimo i omogućimo kredibilan proces - naveo je Nikolić. Odbor je jednoglasno podržao zatražene izmjene zakona, a o njihovoj odluci na plenumu će izvještavati Zirojević. Istu odluku su juče nešto kasnije donijeli i članovi Zakonodavnog odbora. K.J.
Bivši predsjednik opštine Tuzi dobitnik laskave titule u Albaniji
Nikola Gegaj proglašen za počasnog građanina opštine Velika Malesija
PODGORICA - Skupština Velike Malesije usvojila je juče Odluku da za počasnog građanina te opštine u Albaniji bude proglašen dugogodišnji poslanik crnogorskog parlamenta i bivši predsjednik opštine Tuzi Nikola Gegaj, prenijeli su albanski elektronski mediji.
- Cijeni se doprinos koji je gospodin Gegaj, dok je bio na čelu Gradske opštine Tuzi, dao na zbljižavanju ove opštine sa pograničnim opštinama Kastrati, Kopliku i grad Skadar, kao i njegov doprinos kao poslanika u zbližavanju građana Crne Gore i Albanije – navedeno je u Odluci Skupštine Velike Ma-
lesije. Titulu počasnog građanina Gegaju će naknadno, uz prigodnu svečanost, uručiti predsjednik opštine Velika Malesija Tonin
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić u prvoj radnoj posjeti Regionalnom vodovodu
Istaknuto je da bi privremena pješčana ustava u koritu rijeke Morače trebalo kao i prošle godine da obezbijedi dodatne količine vode kako bi se prevazišli problemi sa izdašnošću izvorišta ,,Bolje Sestre“
PODGORICA -Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić je tokom prve radne posjete Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje sa izvršnim direktorom Regionalnog vodovoda Borislavom Ivankovićem, obišao lokaciju u koritu rijeke Morače, u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“, na kojoj se izvode radovi na izgradnji privremene pješčane ustave.
-Drago mi je što sam u prilici da vidim da radovi teku planiranom dinamikom. Eksperimentalni projekat koji je izveden prošle godine pokazao je da je ovo jedno kratkoročno rješenje koje daje adekvatne rezultate, tako da sam veoma zadovoljan - naveo je Ćulafić. Izgradnja privremene pješčane ustave ima za cilj nastavak daljih ispitivanja i monitoringa koji će obezbijediti potrebne podatke za izradu zona sanitarne zaštite u skladu sa zaključcima Vlade sa sjednice održane 13. juna ove godine. Izgradnja privremene pješčane ustave će takođe poslužiti i kao eksperiment koji prethodi sanaciji korita rijeke Morače koje je, sa aspekta ekologije, ugroženo i na čijoj revitalizaciji rade timovi Svjetske banke. Ćulafić je kazao i da će resorno ministarstvo biti finansijska, institucionalna i logistička podrška Regionalnom vodovodu.
- Sve što bude nauka rekla biće predmet našeg sagledavanja. Pokazalo se da kada se nauka poštuje, a posebno njihova metodologija rada, to daje dobre rezultate. Sa pozicije ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, podržaću naučna istraživanja i eksperimente, kao i projekte koji dolaze kao efikasan plod tih istraživanja. Na kraju vjerujem da ćemo doći do dugoročnih rezultata - naveo je Ćulafić. Ivanković je izrazio zadovoljstvo zbog posjete Ćulafića i ukazao na važnost saradnje. Podsjetio je da bi privremena pješčana ustava trebala kao i prošle godine da obezbijedi dodatne količine vode kako bi prevazišli problem sa izdašnošću izvorišta „Bolje Sestre“. - Očekujemo da ćemo ustavu završiti u narednih desetak dana, jer nam sad dolazi avgust kada je najmanja izdašnost i našeg i lokalnih izvorišta na Crnogorskom primorju. Sa ovim nasipom dobićemo
EKIP podsjeća korisnike na njihova zakonska prava u slučaju najavljenih poskupljenja
Operator je dužan da ih o izmjenama ugovora obavijesti 30 dana unaprijed
PODGORICA - Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) nije nadležna da daje saglasnost ili na drugi način utiče na maloprodajne cijene elektronskih komunikacionih usluga, osim ako se utvrdi da na nekom relevantnom tržištu konkurencija nije efikasna – sa-
opšteno je iz EKIP-a nakon najavljenih promjena uslova pružanja elektronskih komunikacionih usluga fiksnih mreža, koji u pojedinim slučajevima obuhvataju i povećanje cijena. Povodom najava operatera u vezi izmjena uslova utvrđenih pretplatničkim ugovorima tokom avgusta i septembra, iz
U parlamentu juče bilo glasanje za više predloženih
dodatne količine i obezbijediti neophodne količine vode za sve opštine na Primorju. Eksperiment je pokazao da je povećana izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, te sa ovim dodatnim količinama mislim da ćemo obezbijediti nesmetano vodosnabdijevanje na Pimorju - kazao je Ivanković. Trenutno snabdijevanje je na zadovoljavajućem nivou, te je osim ugovorenih količina u julu isporučeno dodatnih 510 l/s.
- Ovih dana smo imali i oko 730 dodatnih l/s, što je oko 40 odsto iznad dogovorenih količina vode i smatramo da je vodosnabdijevanje u najboljem redu. U avgustu ugovorene količine su 590 litara, a maksimalna količina vode koju smo isporučili bila je 4. avgusta 2022. bila je 773 l/s, te i ove godine u špicu sezone očekujemo da će količine isporučene vode biti od 770 do 780 l/s - najavio je Ivanković.
N.K.
EKIP-a podsjećaju korisnike da je operator dužan da najmanje 30 dana prije izmjene uslova, obavijesti pretplatnike na jasan, vidljiv i nedvosmislen način, obavezno pisanim putem, kao i putem SMS-a, kada je to moguće. -U slučaju da su izmjene ugovorenih uslova za pretplatnike nepovoljnije u odnosu na one utvrđene pretplatničkim ugovorom, pretplatnici podnošenjem pisanog zahtjeva operatoru u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavještenja, mogu otkazati pretplatnički ugovor bez plaćanja naknade zbog prijevremenog raskida ugovora. Ukoliko pretplatnik u roku od 30 dana ne podnese zahtjev za raskid ugovora smatraće se da je saglasan sa nastalim izmjenama – podsjećaju iz EKIP-a. R.E.
Zeleno svjetlo poslanika juče u parlamentu nije dobio ni prijedlog zakona o Fondu „Stan za sve“ koji je predložio GP Ura. Tim prijedlogom bilo je predviđeno da građani kupuju stan po cijeni od 900 eura po kvadratu, te da se formira državni fond preko kojeg bi se taj posao odvijao
PODGORICA-Skupština juče nije usvojila prijedlog Demokrata da se kroz izmjene Zakona o putevi-
ma mještanima Crmnice obezbijedi besplatan prolaz kroz tunel Sozina. Od 43 poslanika, njih 20 gla-
salo je za ovaj prijedlog, dok je 23 bilo uzdržano. Uzdržani su bili i poslanici PES-a na jučerašnjoj sjednici
Nurković više neće predsjedavati Odborom za ekonomiju
Predsjednik Odbora za ekonomiju Mirsad Nurković (BS) je na jučerašnjoj sjednici saopštio da zbog rekonstrukcije Vlade, čiji je dio sada i njegova Bošnjačka stranka, više neće predsjedavati ovim odborom, te da će, dok se ne izabere novi predsjednik, njime rukovoditi zamjenica Jele-
na Božović (NSD). Nada se, kako je naveo, da će ubuduće biti član ovog odbora, na čije čelo bi trebalo da dođe neko od predstavnika opozicije. Na sjednici je juče rečeno i da je Ruždija Kalač odustao od kandidature za Fiskalni savjet, čime su preostale samo dvije
kandidatkinje Katarina Živković i Nina Vujošević. Nurković je kazao da bi trebalo tražiti stručno mišljenje da li će se birati Fiskalni savjet, koji bi inače trebalo da ima tri člana ili će Savjet i ovog puta ostati neizabran. To pitanje je odloženo za neku od narednih sjednica.
saobraćaja razgovarala sa upravom
Podrška rukovodstvu da pojačaju aviodostupnost države
PODGORICA-Ministarka saobraćaja Maja Vukićević daje punu podršku rukovodstvu Aerodroma Crne Gore na čelu sa predsjednicom Odbora direktora Jelenom Maraš i izvršnim direktorom Rokom Tolićem u njihovom nastojanju da pojačaju avio dostupnost
države od naredne godine. -U radu državnih kompanija se, uz poslovnu logiku, moramo rukovoditi i javnim interesom. Razumijem da su ACG jedna od kompanija koja se izdvaja po poslovnim i finansijskim rezultatima, ali istovremeno, moramo znati da je naš cilj da kompanija služi i inte-
resu građana - rekla je Vukićević nakon sastanka sa kolegama iz ACG koji je održan u Ministarstvu saobraćaja. Ona je navela da uz profit kojim se ACG mogu pohvaliti, moramo misliti i na interes javnosti. -U tom smislu, apsolutno podržavamo inicijativu uprave Aerodroma da prilagodi aerodromske takse i da, na taj način, pokuša da vrati dio avio-kompanija koje Crnu Goru povezuju sa Evropom i tokom zime, ali i da dovedemo nove prevoznike. Rezultate očekujemo od naredne godine jer je to sezona koju ovaj tim priprema - kazala je Vukićević. Ona je rekla i da, na tom putu, ACG više ne treba samostalno da podnose finansijski te-
Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kada su usvojeni amandmani Branislava Nenezića (SD) na prijedlog Demokrata kojim su precizirani detalji u vezi sa teritorijom i strukturom korisnika koji bi imali besplatan prolaz kroz tunel, kako bi se, kako je naveo, otklonili potencijalni problemi u primjeni zakona. Ipak, ovaj prijedlog nije naišao na dovoljnu podršku u parlamentu, pa time ni protesti mještana koji su tri vikenda zaredom blokirali prilaz Sozini u susret glasanju o ovom zakonu, nijesu urodili plodom.
Zdenk a Popović (Demokrate) je u ime predlagača prihvatila ove amandmane,
pojašnjavajući da će svi građani Crmnice koji imaju prebivalište na teritoriji opštine Bar, a boravište na teritoriji MZ Crmnica, Ostros i Šestani moći da prolaze kroz tunel bez ograničenog broja prolazaka.
-Evropska direktiva na koju se pozivaju predstavnici Ministarstva saobraćaja i Monteputa se ne odnosi na magistralni put, već isključivo na auto-put. Onog trenutka kada taj dio puta postane trasa auto-puta, ukinuće se prolaz kroz tunel, svi građani će plaćati prolazak tom trasom auto-puta – pojasnila je Popović.
Kada je riječ o građanima Bara, dodala je Popović, i oni će imati mogućnost besplatnog prolaska kroz Sozinu uz dokaz da su zaposleni ili da imaju nekretninu na teritoriji MZ Crmnica, Ostros i Šestani.
Zeleno svjetlo poslanika juče u parlamentu nije dobio ni prijedlog zakona o Fondu „Stan za sve“ koji je predložio GP Ura. Tim prijedlogom bilo je predviđeno da građani kupuju stan po cijeni od 900 eura po kvadratu, te da se formira državni fond preko kog bi se taj posao odvijao. Za ovaj prijedlog glasala su 22 poslanika, a 35 ih je bilo udržano.
Skupština je juče usvojila i izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru i više drugih zakona koji tretiraju pitanje nadzora, čime će biti ukinuta Uprava za inspekcijske poslove, a ovi poslovi vraćeni ministarstvima, u zavisnosti od oblasti. Prolaz su dobile izmjene zakona o radu i o PIO, kao i Zakon o popisu poljoprivrede te o potvrđivanju Ugovora između Vlade Crne Gore i Vlade Velikog Vojvodstva Luksemburg o otklanjanju dvostrukog oporezivanja. M. Lk.
Junski podaci Monstata
ret već da očekuje i podršku privrede.
-Podsjećam, ACG su tokom 2022. i prošle godine avio-kompanijama odobrili 17,6 miliona eura popusta na bazi podsticajne šeme. Sada očekujem da se u taj proces uključi i privreda - saopštila je Vukićević. Maraš je ukazala na značaj sinhronizovanog nastupa uprave kompanije, resornog ministarstva i Vlade. -Mi smo na istom zadatku i naša komunikacija mora biti efikasna. Izgovori i zastoji neće postojati i zato smo zahvalni koleginici Vukićević na tome što je otvorila novi put našoj saradnji - rekla je Maraš. Istovjetan stav dijeli i Tolić. -Kada vertikala vlasti prepoznaje i podržava interes javnosti, ali i nastojanja poslovne zajednice, onda takva podrška obavezuje i smatram da uspjeh ne bi smio izostatinaveo je Tolić. R.E.
Čelnici Pobjede, Dana i Vijesti uputili dopis premijeru povodom najavljenog povećanja PDV-a na štampu i knjige
PODGORICA – Direktori crnogorskih štampanih medija usaglašeni su u stavu da će povećanje PDV-a na knjige i štampu sa sedam na 15 odsto, što predviđa Vlada u Nacrtu fiskalne strategije, ugasiti njihovo poslovanje.
Zamjenica izvršnog direktora Pobjede Milena Golubović i direktori Dana i Vijesti Mladen Milutinović i Marijana Kadić-Bojanić su u dopisu premijeru Milojku Spajiću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki kulture i medija Tamari Vujović ukazali da je budućnost štampanih medija u trenutnim uslovima izuzetno neizvjesna. -Bespotrebno je isticati odnose tiraža iz prethodnih godina sa trenutnim stanjem na tržištu, uz poskupljenje repromaterijala i preraspodjelu novina na prodajna mjesta distributera, o čemu smo upoznali resorno ministarstvo. Zbog svih problema, o kojima smo vas do sada upoznali, očekivali smo konkretnu pomoć štampanim medijima, te smo predstavljali i primjere olakšica koje se primjenjuju u zemljama Evropske unije. Umjesto toga, ukoliko Nacrt fiskalne strategije bude usvojen u ovom obliku štampanim medijima prijeti prestanak poslovanja – upozoravaju čelnici dnevnih novina. Imajući u vidu pad tiraža, smatraju da povećanje PDV-a neće uticati na povećanje budžetskih prihoda, ali da može biti udarac od kojeg se mediji neće oporaviti. To bi, kako su naveli, dovelo do poskupljenja cijene novina, što bi uticalo na još veći pad tiraža i mijenjanje navika čitalaca. Medijski posle-
Milatović: Povećanjem PDV-a štampa se gasi
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kritikovao je plan Vlade da poveća PDV na knjige i štampu.
On je rekao da štampanim medijima prijeti prestanak poslovanja, te ukazao da se štampa ovim povećanjem maltene gasi.
-Što da se čitaju knjige i slobodna štampa? Neka Vlada šalje svima, elektronski, nego kako (!), bilten, da znamo kako da mislimo o čemu. RTCG onda može kao nekad da taj isti bilten u Dnevniku čita ovima što ga nijesu do tada pročitali - kazao je Milatović.
nici su ukazali i da je Medijskom strategijom Crne Gore bilo predviđeno potpuno ukidanje PDV-a za dnevnu i periodičnu štampu, te da se u kratkom roku od te došlo do ideje povećanja stope na 15 odsto. -Tom strategijom je istaknuto da su sloboda izražavanja i nezavisni mediji temeljne vrijednosti EU i važni elemen-
ti procesa evropskih integracija Crne Gore. Strahujemo da bi dalji proces integracija i samo pristupanje EU moglo proći bez aktivnih štampanih medija u našoj državi – poručili su iz crnogorskih štampanih medija. Ukazujući da su primjeri iz okruženja pokazali da je smanjenje poreske stope pomoglo
medijima da prevaziđu finansijske probleme i očuvaju radna mjesta, traže od premijera i ministara da razmotre njihove primjedbe. Vlada je Nacrt fiskalne strategije stavila na javnu raspravu koja traje još sedam dana. Povećanje PDV-a sa sedam na 15 odsto, predlaže se i na monografske i serijske publikacije, autorska prava i usluge iz oblasti obrazovanja, književnosti i umjetnosti, nauke i umjetničkih predmeta, na bioskopske i pozorišne predstave, koncerte, muzeje, sajmove, utakmice, kao i na usluge upotrebe sportskih objekata u neprofitne svrhe i servisne usluge koje se pružaju u marinama. Vlada, kako se navodi u Nacrtu, od povećanja poreske stope očekuje ukupno 60 miliona eura, bez preciziranja koliko konkretno od nameta na štampu i kulturne sadržaje. R.E.
Predsjednica borda Skijališta Crne Gore Milena Vlahović podnijela ostavku
838 eura
PODGORICA-Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u junu je, prema podacima Monstata, iznosila 838 eura i bila je 0,7 odsto veća u odnosu na maj. Prosječna neto zarada u junu je u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježila rast od 5,4 odsto. Prosječna bruto zarada u junu je iznosila 1,05 hiljada eura. -Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u junu u odnosu na maj zabilježile rast od 0,1 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period porasle 0,6 odsto - navodi se u saopštenju Monstata.
R.E.
PODGORICA - Predsjednica Odbora direktora Skijališta Crne Gore (SCG) Milena Vlahović, iz redova GP Ura, podnijela je ostavku na tu poziciju iz, kako je saopštila, moralnih, profesionalnih i patriotskih razloga, nakon što je duže vremena imala izrazita neslaganja sa menadžmentom tog preduzeća. Nezadovoljna je, kako je navela u pismu Vladi i Ministarstvu turizma, dinamikom i pravcem razvoja skijališta u državnom vlasništvu, kao i nezainteresovanošću Vlade za realizaciju projekta od značaja za razvoj sjevera, dodajući da to ide u korist građevinskog lobija. Vlahović je ocijenila da Prostorni plan Bjelasice i Komova, na osnovu kog se razvija infrastruktura kojom upravljaju SCG i planiraju dalje investici-
Tvrdi da se radi u korist građevinskog lobija
je, nije usklađen sa neminovnim i evidentnim globalnim klimatskim promjenama. -Plan koji je izrađen prije skoro 20 godina, nažalost, kreiran je pod velikim uticajem i u pre-
komjernom interesu privatnih investitora za razvoj stambenih jedinica za prodaju na postojećim skijalištima, a infrastruktura vrijedna stotinama miliona - kompletna planirana o državnom trošku. Po mom zapažanju ovaj građevinski lobi nažalost godinama vrši veliki loš uticaj na razvoj ski centara, usmjeravajući ga u svom interesu, često na štetu državnog – navela je Vlahović u pismu. Ocijenila je da zaustavljanje projekata u Bijelom Polju, Mojkovcu i Beranama, u koje su do sada uložena značajna državna sredstva, idu na ruku ovom lobiju, kako ne bi imali konkurenciju u prodaji stanova na kolašin-
skoj strani Bjelasice. Vlahović smatra da se ovaj prostorni plan mora hitno i temeljno revidirati, pri čemu se treba usmjeriti na cjelogodišnji turizam na ovim planinama, u državnom interesu i interesu stanovnika sjevera i što većoj samoodrživosti planinskih centara. -Kao predsjednica tročlanog Odbora direktora od početka nijesam bila zadovoljna radom menadžmenta SCG i pokušavala sam da Odbor preispita rad izvršnog direktora, ali nijesam naišla na podršku. Trudila sam se da svoju funkciju obavljam nezavisno i u državnom interesu, ali, nažalost, osjetan uticaj političkih struktura i građevinskog lobija na ostatak odbora i menadžment je učinio da moj uticaj nije dovoljan za bilo kakvu pozitivnu promjenu - navela je Vlahović. R.E.
PODGORICA - Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) počela je nadzor nakon informacije da su u RTV Podgorica (Gradska TV) postavljene kamere koje imaju mogućnost audio snimanja, saopšteno je Pobjedi.
Kazali su da će nakon završetka nadzora javnost biti obaviještena o njegovom ishodu. Izvršni direktor RTV Podgorica Vladimir Otašević podnio je prekjuče Vrhovnom državom tužilaštvu i AZLP prijavu zbog sumnje u moguće postojanje krivičnih djela i kršenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva su Pobjedi kazali da je slučaj proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu, iz kojeg danas očekujemo odgovor. Otašević je prijavio da su u prostorijama u kojima borave zaposleni shvatili da sigurnosne kamere imaju i audio zapise. To je otkriveno slučajno, tokom disciplinskog postupka koji se vodi u toj medijskog kući, kada je jedan zaposleni tražio izuzimanje video-zapisa iz prostorije. Nakon što je Otašević tražio od tehničke službe da mu dostavi video-snimak konkretnog događaja na fleš memoriji, shvatio je da postoji i audio zapis. Kasnijom pretragom je utvrđeno da su snimljeni i razgovori zaposlenih u desku.
Izuzeta
dokumentac I ja Otašević je kazao Pobjedi da je AZLP djelovala promptno
bilježile i razgovore zaposlenih
Iz deska Gradske televizije
i da je inspektor te agencije bio u prostorijama medijske kuće juče ujutro. Rekao da je inspektor izuzeo dokumentaciju i provjerio sistem. Zapisnik će biti završen narednih dana, kada će biti dostavljen Gradskoj TV, uz preporuke inspektora.
Pobjedi je kazao da sa njima juče nije kontaktirala ni policija, niti tužilaštvo.
Pobjeda je uputila i pitanja firmi „Sysco“, koja je instalirala sistem nadzora, pre -
ma dokumentu ugovora koji je juče objavila Gradska TV. Što je traženo ugovorom
Ugovor sa tom firmom je, kako navodi Otašević, potpisan između Glavnog grada, na osnovu zahtjeva za dostavljanje ponuda jednostavne javne nabavke, isporuku i ugradnju robe - mrežno-komunikacione infrastrukture (SKS instalacija, kontrola pristupa, IP video-nadzor, protivpožar-
ni i alarmni sistem). Vrijednost tog ugovora iz oktobra 2020. godine je 23.000 eura. Iz firme „Sysco“ Pobjeda juče nije dobila odgovore na pitanja da li je sistem koji je postavljen u Gradskoj TV imao mogućnost audio snimanja, zbog čega je upravo i podnesena prijava; da li je u specifikacijama opreme bilo naznačeno da postoji mogućnost audio snimanja, te da li je to naručilac tražio od njih; da li su audio i video-zapisi skladi-
Da sigurnosne kamere instalirane prije četiri godine imaju i mogućnost audio zapisa, otkriveno je slučajno, tokom disciplinskog postupka koji se vodi u Gradskoj televiziji, kada je jedan zaposleni tražio izuzimanje video-zapisa iz prostorije
šteni i da li su skladišteni na serverima te firme; ko je sve mogao da ima pristup zapisima sa sistema koji je postavljen u Gradskoj TV. Otaše vić je prijavu podnio zbog kršenja prava garantovanih Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, a kazao je da je dodatno problematič-
no to što se ne zna ko je i sa kojih lokacija imao pristup snimcima.
o č I tava I b I ometr I jske podatke
Kazao je i da je uvidom u dokumentaciju i specifikaciju opreme saznao i da ima sistem za prepoznavanje lica. -Treba da se utvrdi, naravno u daljem postupku, od s trane tužilaštva, ko su ta N.N. lica koja su imala pristup svim tim audio i video-zapisima u prethodnom periodu – rekao je on. Otašević je kazao da će nadležni tek utvrditi da li je postojala mogućnost eksternog pristupa sistemu, te da li je to negdje arhivirano. Kazao da se na snimcima iz deska mogu vidjeti i čuti novinari i zaposleni dok razgovaraju na radnim mjestima, ali i sa izvorima.
U Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se mogu primjenjivati biometrijske mjere u vezi s ulaskom u poslovni, odnosno službeni prostor i prisustvom zaposlenih na poslu, ako su te mjere propisane zakonom. Odluku o uvođenju video-nadzora donosi odgovorno lice i prije donošenja takve odluke mora se pribaviti mišljenje reprezentativnog sindikata, odnosno predstavnika zaposlenih. Zaposleni koji rade u prostoru pod video-nadzorom moraju, u pisanom obliku, biti obaviješteni o vršenju video-nadzora. Otašević je Pobjedi kazao da u prostorijama Gradske televizije nema istaknutog obavještenja o ovoj vrsti nadzora. j martInovIĆ
Vaspitači u podgoričkim vrtićima na bolovanju tokom ljetnjih mjeseci, komisija će kontrolisati opravdanost odsustva
PODGORICA - Prema
posljednjim podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u Podgorici je u JPU „Ljubica Popović“ 78 zaposlenih na bolovanju, dok je u vrtiću „Đina Vrbica“ na bolovanju njih 167, rečeno je Pobjedi iz tog resora.
U odgovorima MPNI nije precizirano koliko je vaspitača zapošljeno u tim ustanovama. Kazali su da je u predškolskim ustanovama u Crnoj Gori aktivan 1.601 vaspitač. Zbog povećanog broja bolovanja tokom ljetnjih mjeseci trpe roditelji, djeca, ali i ostali vaspitači, koji ne mogu da iskoriste godišnji odmor.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da prate situaciju u državnim vrtićima u Crnoj Gori, s obzirom na to da su imali pritužbe od roditelja na prebukiranost, na to da su jedinice dosta udaljene, ali
i na činjenicu da je dosta vaspitača na bolovanju. Pobjeda je juče pisala o sve učestalijim bolovanjima zaposlenih u dežurnim državnim vrtićima tokom ljetnjih mjeseci.
Prema standardima koji se primjenjuju, u grupi uzrasta do jedne godine može biti osmoro djece, za djecu od dvije do tri godine grupu čini njih 12, dok
je za djecu u mješovitoj grupi predviđeni broj - 10. U grupi uzrasta od tri do četiri godine dozvoljen broj je 20, za djecu uzrasta od četiri do pet godina 24, za djecu od pet do šest godina 25, dok je za mješovitu grupu uzrasta od tri do šest godina predviđeno 20 djece.
- Tokom ljetnje sezone kod nas je u dežurnim vrtićima najviše mališana uzrasta od pet do
šest godina. Prosječan broj u po grupama u „Ljubica Popović“ je 35, dok je prosjek u „Đini Vrbici“ 39 - kazali su iz Ministarstva.
Zbog toga je MPNI iniciralo da Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, u okviru već preduzetih mjera iz svoje nadležnosti, pojačaju kontrolu privremene spriječenosti za rad zaposlenih u sistemu obrazovanja.
Pored vrtića, slične kontrole će se sprovoditi i za zaposlene u ostalim obrazovnim ustanovama, kako bi se zloupotreba bolovanja svela na minimum, kazali su iz tog resora.
Iz MPNI su Pobjedi kazali da je razlog prebukiranosti deficit vaspitača, ali i nedostatak prostornih kapaciteta.
- Moglo bi se reći da je glavni uzrok migracija stanovništva koja izaziva najveću prebukiranost u centralnoj i
južnoj regiji - ističu iz MPNI. Na pitanje Pobjede da li postoji procjena koje su opštine najugroženije, odnosno gdje nedostaju vrtići, kazali su da ona postoji i da intenzivno rade na tome da se kapaciteti prošire kako bi djeca imala optimalne uslove za boravak.
- Sa zadovoljstvom saopštavamo činjenicu da je ove studijske godine povećan broj studenata na Filozofskom fakultetu na katedri za nastavnike predškolskog vaspitanja sa 40 na 60 - kažu iz resora kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović.
A da bolovanja nijesu problem samo tokom ljetnjih mjeseci i sezone u vrtićima, već da je to ozbiljan državni i sistemski propust, svjedoči i podatak da je formirana komisija za kontrolu zloupotrebe bolovanja. Prema riječima nekadašnjeg potpredsjednika Vlade za zdravstvo dr Srđana Paviće-
vića, godinama je država zbog teških zloupotreba bolovanjagubila 10 miliona eura godišnje. Dr Pavićević, koji je i predsjednik Nacionalne komisije za kontrolu privremene spriječenosti za rad, rekao je da je nakon formiranja komisije u proteklih 12 mjeseci došlo do drastičnog pada izdatih bolovanja. On je Pobjedi, prije dvije nedjelje, kazao da se previše novca trošilo na bolovanja ukoliko se uzme u obzir broj populacije i zaposlenih. Komisija ispituje i analizira tipologije, uzroke, trajanje, institucije i ljekare koji su najčešće davali bolovanja, a to bi sve trebalo da bude završeno za mjesec. Pored ljekara, ispratiće i pacijente koji su do sada koristili ,,rupe u zakonu“, pa naizmjenično otvarali bolovanja, koja su prekidali odmorom. Zbog nezakonito izdatog bolovanja, novčano su kažnjena dva ljekara ove godine, a postupak protiv još nekoliko je u toku. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić rekao je da su otkrivene nepravilnosti zato što je komisija izašla na lice mjesta i pregledala pacijenta. j.martInovIĆ
Advokat čelnika škole, koje je smijenila Bratić, kaže da je za sada najviše isplaćeno 18.000 eura jednom direktoru koji je nezakonito razriješen
PODGORICA – Država je za sada najviše isplatila 18.000 eura smijenjenom direktoru koji je na sudu dokazao da je mimo zakona ostao bez funkcije za vrijeme mandata ministarke prosvjete Vesne Bratić. U jednom postupku treba da se direktoru plati i oko 30.000 eura.
To je Pobjedi kazao advokat Mihailo Volkov koji zastupa više od 100 smijenjen direktora škola.
-Država sve uredno isplaćuje iznose. Primjećuje se da to radi dobrovoljno. Ne ide se prinudno na izvršenje – kazao je Volkov.
Od Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa čekamo podatke na pitanja koliko je do sada država ukupno isplatila novca smijenjenim direktorima, te jesu li okončani svi postupci…
velika šteta
Pobjeda je nedavno pisala da je zabilježeno osam pravosnažnih presuda u korist smijenjenih direktora škola koji su tražili isplatu materijalne štete zato što ih je bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić nezakonito smijenila. Ti iznosi se po presudama kreću u rasponu od 400 eura do nekoliko desetina hiljada eura. Volkov je tada komentarisao da visina naknade sa zateznom kamatom zavisi od slučaja do slučaja, koliko je direktoru ostalo do kraja mandata, je li prešao da radi na drugo mjesto ili je potpuno ostao bez posla. Prvostepeni sudovi su
Pobjeda je nedavno pisala da je zabilježeno osam pravosnažnih presuda u korist smijenjenih direktora škola koji su tražili isplatu materijalne štete zato što ih je bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić nezakonito smijenila. Ti iznosi se po presudama kreću u rasponu od 400 eura do nekoliko desetina hiljada eura
odlučili u korist direktora da im se isplati novac u oko 30 slučajeva, ali je za sada pravosnažno njih osam, što su potvrdili viši sudovi u Bijelom Polju i Podgorici. -Najmanji iznos je 400 eura i ispod toga neće biti nijedna presuda, sve su od par hiljada do nekoliko desetina hiljada eura. Prije neki dan je bio predmet na 2.500 eura, pa 13.000 eura. Očekujem da će sve biti okončano u korist direktora, da će im se priznati šteta - rekao je Volkov. Na čekanju je još sto postupaka.
Razriješeni direktori su prije dvije godine na sudu dokazali da su im funkcije oduzete mimo propisa, a onda su pokrenuli sporove da im se nado-
knadi materijalna šteta. Ranije smo pisali i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke škole ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.
Protiv Vesne Bratić je podnijeto i nekoliko krivičnih prijava Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT)
Iz Ministarstva prosvjete je upozoravano nedavno da bi sudski postupci bivših direktora škola koje je 2021. godine smijenila Bratić državu mogli da koštaju najmanje 300.000 eura. Poručivali su da se u postupcima nastoje smanjiti troškovi na način što će se priznavati tužbeni zahtjev u kojima teče parnica, a nastali troškovi dobrovoljno isplaćivati na osnovu pravosnažnih presuda. Volkov je tražio tada da se sporovi riješe mirnim putem, ali je, ipak, odlučeno na kraju da pokrenu sudske sporove. Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu, odnosno Centar za rješavanje radnih sporova da se riješe problemi kako bi država imala manje troškove, odno-
sno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor. -Država nije odgovorila pozitivno, nažalost, nije imala sluha i razumijevanja da su to postupci u kojima oni maltene nemaju ni izgleda da uspiju –kazao je Volkov.
krivične prijave
Istakao je da je rok prolongirao i nauštrb svojih stranaka, nadajući se da će njegov prijedlog biti prihvaćen.
Protiv Vesne Bratić je podnijeto i nekoliko krivičnih prijava Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
U januaru prošle godine objedinjene su dvije koje su podnijete zbog zloupotrebe službenog položaja – jednu je podnio advokat Volkov, a drugu Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi, iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka.
Napisao je i da smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk, razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kome bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.
Protiv Bratić su u procesu i regresne tužbe koje je u februaru prošle godine podnijela zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović. Njima se traži da Bratić isplati državi štetu koja je nastala zbog toga što je mimo zakona smijenila direktore vaspitno-obrazovnih ustanova. U tužbi u koju je Pobjeda imala uvid nije precizirano koja tačno suma se potražuje od bivše ministarke. Navedeno je da će to odrediti vještak finansijske struke.
reakcija bivše ministarke
Bivša ministarka Bratić je reagovala na podnošenje tužbi i kazala da je ,,nečuveno i presedan“ da su pokrenute protiv nje zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora. Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to bilo nužno kako bi se depolitizovao obrazovni sistem. No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama. n.ĐUrĐevac
Predsjednica Ljekarske komore apelovala da se mora uspostaviti efikasan model krivično-pravne zaštite doktora na radnom mjestu
PODGORICA – Država je uvijek bila, a i sada je u obavezi da doktori i ostalo medicinsko osoblje budu zaštićeni na radnom mjestu tokom obavljanja radnih zadataka, kazala je Pobjedi dr Žanka Cerović, predsjednica Ljekarske komore Crne Gore, komentarišući sve češće verbalne i fizičke nasrtaje na ljekare i medicinski kadar.
Ona naglašava da je iznenađujuće što je član 152a Krivičnog zakonika, koji je definisao krivično djelo napad na ljekare pri pružanju ljekarske pomoći, ad hoc i bez konsultacije Ljekarske komore izbrisan. -O navedenom upravo je Komora informisana povodom napada na koleginicu na radnom mjestu u Domu zdravlja Podgorica i odmah je reagovala dopisom nadležnim institucijama: Skupštini i Vladi. Ponoviću da se ne radi o propisivanju novog krivičnog djela, već o zahtjevu da se pod hitno
Svaki oblik devijantnog ponašanja, tj. nasilja u svim segmentima društva govori o neefikasnosti institucija sistema da adekvatno odgovore na ovu vrstu izazova - rekla je dr Cerović
vrati ,,izbrisani član“ 152a - pojasnila je Cerović. Pojašnjava da je Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, koji je objavljen u ,,Službenom listu CG“, br. 110/2023 od 12. 12. 2023. godine, članom 29 izbrisan član 152a, koji je pružao krivično-pravnu zaštitu ljekarima u toku i u vezi sa obavljanjem profesionalne djelatnosti, obezbjeđujući istovremeno i građaninu kao pacijentu zakonom zagarantovano pravo za do-
bijanje adekvatne zdravstvene zaštite.
-U periodu od samo nešto više od dvije godine, koliko je bio na snazi, obrisani član 152a zaživio je kroz četiri sudske presude, od čega je u dva slučaja izrečena zatvorska kazna, a u druga dva uslovna osuda. S obzirom na to da je ovaj obrisani član Krivičnog zakonika za kratko vrijeme u praksi u potpunosti opravdao svoje postojanje, neshvatljiva je odluka crnogorskog zakonodavca da bez konsultacije Ljekarske
komore Crne Gore, kao krovne profesionalne organizacije čiji je zadatak, između ostalog, da učestvuje u izradi svih zakonskih i podzakonskih akata koji za predmet imaju sva pitanja vezana za ljekarsku struku, jednostavno izbriše navedeni član - kaže dr Cerović.
Pojašnjava da se istraživanjem došlo do statističkih podataka da je čak pet puta veća vjerovatnoća da će radnici u zdravstvu biti žrtve nasilja na radnom mjestu nego zaposleni u drugim sektorima. -Ako se ima u vidu prednje navedeno, kao i činjenica o hroničnom deficitu ljekarskog kadra, više je nego jasno da se mora uspostaviti dosljedan i efikasan model krivično-pravne zaštite ljekara s obzirom na nacionalni značaj ove profesije - istakla je naša sagovornica.
Dr Žanka Cerović apeluje da u fokusu države Crne Gore mora da bude ostanak mladog ljekarskog kadra u zemlji, a jedna od vrlo bitnih stvari, prije svega, jeste atmosfera sigurnosti na radnom mjestu za dobrobit i pacijenata i postupa-
jućih ljekara, čiji su interesi u ovom slučaju isti.
-Naglasićemo da doktor krivično odgovara za nepružanje zdravstvene usluge, koja će nakon narušavanja psihofizičkog integriteta ljekara pacijentu biti sigurno uskraćena - rekla je dr Cerović. Poručuje da svaki oblik devijantnog ponašanja, tj. nasilja u svim segmentima društva govori o neefikasnosti institucija sistema da adekvatno odgovore na ovu vrstu izazova. -Sigurno je da neadekvatne sankcije promovišu nasilje. Svjedoci smo i neadekvatnih presuda u slučaju nasilja nad ženama i maloljetnicima, što vodi pravnoj nesigurnosti svih građana- zaključila je dr Žanka Cerović. b.preleviĆ
Nakon učestalih nesreća, iz Ministarstva pomorstva najavili pooštrene kontrole saobraćaja na vodi
PODGORICA - Ministarstvo pomorstva pokrenulo je pooštrene kontrole kako bi se unaprijedila bezbjednost i sigurnost pomorskog i vodenog saobraćaja u našoj zemlji, najavio je ministar Filip Radulović, koji je naglasio da neće biti tolerancije za prestupnike.
Kako je saopšteno iz njegovog resora, nekoliko nesrećnih događaja pretodnih dana ukazuju da se upravljači plovila ne pridržavaju propisa, zbog čega će Ministarstvo kroz pojačan nadzor pokušati da spriječi ponavljanje ovih pojava. Navedeno je da je već tokom prvih pojačanih kontrola u Baru i Kotoru prije dva dana, uočen niz prekršaja za koje su izrečene novčane kazne.
Ministar Radulović je tokom obilaska terena prije dva dana razgovarao sa lučkim kapetanima s kojima su dogovorene svakodnevne i pojačane kontrole do kraja ljeta.
-Nema poštede za prestupnike. Moramo uvesti red i poštovanje pravila plovidbe. I danas, tokom ove kontrole, registrovan je niz nepravilnosti. Svi koji nijesu poštovali pravila i propise su kažnjeni. Tako će biti sve do kraja sezone, a nadzor će se sprovoditi duž cijele crnogorske obale - poručio je Radulović, saopšteno je iz ministarstva.
Naveo je da je značajno povećana frekvencija saobraćaja na moru što iziskuje svakodnevni nadzor i mjere opreza.
Radulović je najavio „nultu tolerancu“ za nemarnu vožnju na svim vodenim putevima. Podsjetio je da nesreće uzrokuju
Nećemo dozvoliti divljanje i ugrožavanje bezbjednosti. Pozivam sve učesnike u saobraćaju na vodi da se odgovorno ponašaju i poštuju zakonske propise, kako bi i gostima i sebi obezbijedili sigurnu i ugodnu plovidbu - kazao je Radulović
nesavjesni upravljači plovilima, a da zbog neprimjerene brzine ili uslova plovidbe stradaju i nedužni.
-Turisti i svi oni koji se odluče na putovanje, morem ili bilo kojim vodenim putem, moraju se osjećati bezbjedno i prijatno. Nećemo dozvoliti divljanje i ugrožavanje bezbjednosti. Pozivam sve učesnike u saobraćaju na vodi, da se odgovorno ponašaju i poštuju zakonske propise, kako bi i gostima i sebi obezbijedili sigurnu i ugodnu plovidbu - kazao je Radulović.
NezNaNje, Nemar i NekažNjivost
Za proteklih sedam dana na Skadarskom jezeru je u sudaru plovila stradala jedna osoba, dok je na moru u Tivatskom zalivu zabilježen udes brzog taksi brodića i ribarskog čamca, kada je jedna osoba lakše povrijeđena.
Prethodnih godina zabilježeno je nekoliko teških incidenata, uključujući i smrtne ishode do kojih je dovelo nepoštovanje pravila saobraćaja na vodi, odnosno neprilagođena brzina, ali i činjenica da se prolazi nekažnjivo, osim u slučaju nezgoda ili nesreća, kada je već kasno.
Iako u sistemu postoji nekoliko „punktova“ kao i memorandumi o saradnji više organa i institucija, koji bi mogli da budu uključeni u kontrolu plovidbe na moru i unutrašnjih plovidbenim putevima, do sada
je postupanje bilo svedene u okviru nadležnosti jednog inspektora.
Nakon najave Ministarstva, prema informacijama Pobjede inspekcijski nadzor biće proširen kao i granice odgovornosti za kontrole i zavođenje reda. U kontrole će, pored lučkih kapetanija i inspektora, biti uključena i efektiva Uprave pomorske sigurnosti, kao organa koji u redovnim okolnostima zapravo tehničkim resursima pruža logistiku drugim institucijama da pravovremeno reaguju, dok je UPSUL zadužen za reagovanja u slučaju vanrednih prilika, akcija spašava-
nja na moru i akcidenata, poput zagađenja naftom ili drugim hemikalijama.
Naruku istitucijama ne ide činjenica što se još prolongira impelementacija druge faze sistema nadzora i upravljanja pomorskim saobraćejem koja je već tokom ove godine trebalo da pokrije Boku Kotorsku, basen Skadarskog jezera i rijeke Bojane.
Mehanizmi i sada postoje, ali će to zahtijevati aktiviranje većeg broja ljudi i dodatne opreme na terenu.
Relizacija druge faze sistema nadzora dovela bi do proširenja postojeće VTIMS zone u
okviru koje se pomoću radarskih sistema, kamera i drugih uređaja temeljno kontrolišu teritorijalne vode, sprečava povreda plave granice i reaguje u slučajevima spašavanja.
vtims sistem pokreNut prije sedam godiNa Prva faza VTIMS sistema startovala je prije sedam godina, a pokrivanje Boke i Skadarskog jezera sa Bojanom je logičan nastavak i nadgradnja sistema kontrole. Iako je bilo najavljeno da će biti u opticaju još 2022. godine kada je zbog pomjeranja tendera prolongirano. Dodatno je implemetacija sistema pomjerena ove godine zbog protesta i neslaganja predstavnika sindikata uprave policije i carinika na Rtu Kobila, koji su izrazili bojazan da bi mogli biti ugroženi zračenjem koje bi emitovao radar na Rtu Kobila, nedaleko od graničnog prelaza sa Hrvatskom. Predstavnici zaposlenih na ovom punktu u više navrata su u javnosti problematizovali instaliranje opreme zbog bojazni da će uz postojeće stubove sa repetitorima za pokrivanje teritorije mobilnim signalom, ukupan efekat biti zabrinjavajući za zdravlje ljudi na toj poziciji. Tim povodom su ukazali i da je sam elaborat na osnovu kojeg su izdata odobrenja rađen kao da se odnosi na teren na kojem egzistiraju samo makija i kamen, bez prisustva ljudi. Doskorašnji izostanak komunikacije i prezentovanja činjenica dodatno su podgrijali nedoumice i ostavili prostor za nagađanja, a razjašnjenjima
nije pomogla ni okolnost da je, kako tvrde, javna rasprava tokom oktobra i novembra prošle godine prošla nezapaženo i van dometa javnosti, pa je ispalo da nema zainteresovanih za ovo pitanje. Sa druge strane iz UPSUL-a je nedavno Pobjedi rečeno da instaliranje radarske i antenske opreme, sa pratećim linkom, kamerama i meteosenzorom u blizini crnogorske policijske i carinske ispostave na GP Kobila -Vitaljina ka Hrvatskoj ni na koji način ne može ugroziti ljude i životnu sredinu na toj lokaciji. Kako navode, riječ je o drugoj fazi realizacije projekta uspostavljanja VTMIS (Vessel Traffic, Monitoring and Information Systems) nadzora pomorskog saobraćaja za koji postoje sva odobrenja i prateći elaborati. Ističu značaj ovoj projekta za unapređenje sigurnosti i bezbjednosti plovidbe u Bokokotorskom zalivu. - Instalacija senzora na lokaciji Rt Kobila dio je velikog nacionalnog sistema koji doprinosi znatnom povećanju bezbjednosti navigacije na kompletnom priobalnom području Crne Gore. Instalacije na ovoj lokaciji će obezbijediti povećenu pokrivenost i unaprijediti sposobnosti sistema. Radarski sistem je namijenjen za nadzor saobraćaja i priobalni nadzor. Obezbjeđuje otkrivanje i praćenje objekata i kada se nalaze u ekstremnim uslovima – naveli su u odgovorima iz UPSUL-a. Boka u fokusu
Kako je Pobjedi ranije potvrđeno iz UPSUL-a, projektom d ruge faze implementacije VTIMS predviđeno je da se pored radara na Rtu Kobila instalira senzorska oprema i na još četiri lokacije u Bokokotorskom zalivu: Portonovi, Turski rt, Dražin vrt i Luka Kotor. -Priprema za instaliranje opreme je u toku, a cilj je da se obezbijedi sigurnija plovidba Bokokotorskim zalivom, na način što će se poboljšati kontrola zakonom propisanih brzina i pridržavanja zakonskih normi o sigurnosti plovidbe, što će dovesti do smanjenja rizika na tom području – naveli su nedavno iz UPSUL-a. Na pitanje dokle se stiglo sa proširenjem zone u južnom dijelu zemlje, odnosno na rijeci Bojani i Skadarskom jezeru, iz UPSUL-a su nedavno istakli da je predviđena senzorska lokacija na prevoju Stegvaš. - Na toj lokaciji će se na postojećim antenskim stubovima provajdera instalirati VHF i AIS oprema, koja će omogućiti istovremenu pokrivenost Skadarskog jezera i rijeke Bojane sa VHF i AIS signalom, čime će se povećati sigurnost plovidbe na tom području – kazali su iz UPSUL-a. AIS je automatski identifikacioni sistem na brodovima putem kojeg se u svakom trenutku može pratiti plovidba u kontrolnoj sobi u Dobroj Vodi kod Bara gdje se u jedan centar slivaju sve informacije sa raspoloživih senzorskih uređaja. i. periĆ
AKCIJA „OSMATRAČ“: U Budvi uhapšene tri osobe
BUDVA - Policijski službenici Sektora za borbu protiv kriminala sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti
Budva u tom primorskom gradu pronašli su plantažu sa 178 zasada biljke konoplje - marihuane i uhapsili tri osobe - saopšteno je iz Uprave policije. U okviru akcije „Osmatrač“,
kako je precizirano u saopštenju, službenici policije su juče ujutro pretresli stanove koje koriste I. P. (33), I. P. (35) i M. J. (39), osobe za koje su na osnovu prethodnih operativnih saznanja došli do sumnje da uzgajaju marihuanu u mjestu Višnjeva. - Po nalogu državnog tužioca izvršen je uviđaj i posječeno je
i izuzeto 178 stabljika ove biljke radi sprovođenja daljih vještačenja, dok su izvršeni pretresi stanova koje koriste ove tri osobe na tri lokacije, te pronađeno i oduzeto 1,4 kilograma materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, manju količinu hašiša, dvije vage za precizno mjerenje, dva mobilna telefona, kao i vozi-
lo marke „mercedes“, a za koje se predmete sumnja da su korišćeni u izvršenju krivičnog djela - navedeno je u saopštenju.
Sumnja se da su se ova tri lica bavila uzgojem ovih biljaka, kao i uličnom distribucijom narkotika, te da su izvršila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Oni će u zakonskom roku biti sprovedeni na dalju nadležnost višem državnom tužiocu u Podgorici. - Službenici Uprave policije, Sektora za borbu protiv kriminala, nastavljaju kontinuirane aktivnosti nesmanjenim intenzitetom sa ciljem razbija-
nja mreže ulične prodaje narkotika i procesuiranja takozvanih „uličnih dilera“, a sve sa ciljem zaštite zdravlja i stvara-
nja povoljnog bezbjednosnog ambijenta za život i rad građana Crne Gore - kazali su u saopštenju. A. R.
ANDRIJEVICA - Menadže-
ru Opštine Andrijevica Milošu Čukiću nepoznata osoba zapalila je automobil „pasat“, koji je bio parkiran na pet metara od kućnog praga u andrijevičkom selu Trešnjevo. Osnovno državno tužilaštvo u Beranama dalo je naloge u cilju otkrivanja počinioca koji je zapalio automobil Milošu Čukiću, saopšteno je iz ODT-a.
Do požara je došlo nešto poslije dva sata. Kako je ispričao policiji, vozilo je zapaljeno u toku noći. -Probudili su me roditelji. U šoku sam, u najmanju ruku, naročito jer je soba gdje mi spavaju supruga i beba od pet mjeseci na nekih tri do pet metara od auta. Sreća je da nijesu bili u kući kada se to desilo - ispričao je Čukić. On je policiji kazao da smatra
da je u pitanju politički motiv jer, tvrdi, drugog sigurno nema. Ističe da je ukazivao na nepočinstva u Opštini Andrijevica i u Ministarstvu prostornog planiranja i urbanizma, a koja se odnose na zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje opštinskih dokumenata. Portparol ODT-a Berane, tužilac Marko Bojović, kazao je da je obavljen uviđaj u prisustvu sudskih vještaka protivpožar-
PODGORICA – Predsjedniku Košarkaškog kluba Mornar i direktoru preduzeća ,,Playmaker“ iz Bara Đorđiju Pavićeviću odlukom Višeg suda oduzet je pasoš i zabranjeno napuštanje mjesta stanovanja u okviru istrage koju Specijalno tužilaštvo vodi protiv njega zbog sumnji za učešće u švercu većih količina cigareta.
Odluku o izricanju mjera nadzora, na prijedlog specijalnog tužioca Vukasa Radonjića, donijela je sutkinja za istragu Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša Mjere nadzora određene su samo Pavićeviću. Carinicima
Ivani Kovačević i Veljku Đuričiću, kao i Nikoli Kovačevi-
ne, elektro i mašinske struke. Čukić je funkcioner Demokrata u Andrijevici. Ta partija je osudila napad i pokušaj zastrašivanja Čukića, koji, kako tvrde, nesumnjivo dolazi od kriminalnih struktura kojima i na lokalnom i na državnom nivou smeta istina koju saopštavaju, istakli su iz Demokratske Crne Gore. -Čukić je u izjavi koju je dao nadležnim policijskim organima saopštio da iza ovog čina ne može stajati nijedan motiv osim politički i da njegove sumnje upućuju isključivo na to, iz razloga što je u prethodnom periodu izborne i postizborne kampanje, kao nosilac medijske kampanje liste Demokrata, skretao pažnju javnosti na visoku stopu povezanosti određenih političkih subjekata u Andrijevici sa BIL licima, a i podnosio krivične prijave protiv lica iz Opštine Andrijevica i Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja opštinskih dokumenata - navode iz Demokrata.
Počiniocima su poručili: „Vozilo možete zapaliti, imovinu uništiti, ali istinu i slobodnu riječ nikada nećete moći, jer je organizovane kriminalne grupe nijesu ugasile ni kad su bile najjače, a najmanje će danas“.
Iz Demokratske Crne Gore pozivaju nadležne organe da nezavisno i profesionalno sprovedu istragu i utvrde motiv i okolnosti ovog nemilog događaja. A. R.
Viši sud izrekao mjeru nadzora vlasniku firme ,,Playmaker“ Pavićeviću oduzet
ću, nekadašnjem špediteru u kompaniji ,,Playmaker“, nijesu jer SDT nije tražilo od suda alternativne mjere. Pavićević, Kovačevići i Đuričić uhapšeni su u ponedjeljak, a dan kasnije, nakon saslušanja u SDT, pušteni su da se brane sa slobode. Njima su lisice stavljene na ruke nakon što je tužilaštvo u okviru istrage koja je otvorena krajem decembra prošle godine prikupilo nove dokaze koji ukazuju da su uhapšeni Bara-
ni povezani sa švercom cigareta na još četiri broda koji su pristali u Luku Bar. Kada je ova grupa uhapšena 28. decembra prošle godine, SDT ih je sumnjičilo za šverc tovara cigareta na tri broda koji su uplovili u barsku luku. Svi su prilikom saslušanja negirali nove sumnje Specijalnog tužilaštva. Prema navodima naredbe o otvaranju istrage, Pavićević se sumnjiči da je u drugoj polovini 2019. godine stvorio krimi-
nalnu organizaciju radi šverca više tona cigareta milionske vrijednosti, a čiji pripadnici su postali špediter Nikola Kovačević i carinici Veljko Đuričić i Ivana Kovačević. Specijalno tužilaštvo sumnje protiv Pavićevića i za sada identifikovanih pripadnika njegove grupe, kako je Pobjeda tada saznala, temelji na zapisnicima o pregledu robe i odlazećim manifestima brodova koji su sa tovarima cigareta pristajali u Luku Bar. B.R.
Saobraćajna nezgoda u Rasovu Povrijeđen
BIJELO POLJE - U bjelopoljskom naselju Rasovo juče oko 12.30 časova došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je povrijeđen osmogodišnjak. Njega je putničkim vozilom „reno – megan“ udario V. F. Do nezgode je došlo kada je V. F. krećući se iz Rasova u pravcu Bistrice udario dječaka koji je istrčao iz dvorišta na kolovoznu
traku kojom se kretalo vozilo. Povrijeđeni dječak je radi ukazivanja pomoći najprije primljen u hitnu službu, odakle je upućen na dalji tretman u Urgentni blok Opšte bolnice Bijelo Polje. Uviđaj je obavio dežurni tužilac uz učešće vještaka saobraćajne struke i ovlašćenih policijskih službenika Uprave policije OB Bijelo Polje. B. Č.
ISTRAŽIVANJE TV E: Ko je nezakonito ubilježio dva apartmana Bemaksa u Budvi kao vlasništvo Zorana Lazovića i Aleksandra Mijajlovića
Budvanski katastar dobio naređenje SDT-a za upis „vanknjižnih vlasnika“
PODGORICA - Dva apartmana u zgradi „Perla“ u Budvi, koji su isključivo vlasništvo kompanije Bemaks, upisana su na „vanknjižne vlasnike“ Zorana Lazovića i Aleksandra Mijajlovića po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. To je navedeno u dopisu upućenom Televiziji E iz Uprave za nekretnine, područne jedinice Budva. Iz budvanskog katastra su TV E kazali da su i zabranu rapolaganja apartmanima kao i naknadni upis vlasništva uradili po naredbama koje su direktno stigle iz SDT-a iz Podgorice. - Naredbama SDT-a Kt.S.br.117/23 od 24. 4. 2024. godine i Kt.S.br.br4/24 od 24. 4. 2024. određeno je da se upiše privremena mjera na nepokretnosti u vlasništvu Bemaksa d.o.o. Podgorica u ln br 3623 Katastarska opština Budva, katastarska parcela br 2402/1, objekat br. 1, PD188 i PD194 isti su u svojim postupcima utvrdili vanknjižnog vlasnika - piše u dopisu iz Budve. Odgovorom iz Uprave za nekretnine Budva praktično se pokušava opravdati i nezakonit upis dva apartmana u zgadi „Perla“ u Budvi, koji su is-
ključivo vlasništvo kompanije Bemaks.
Advokat Zoran Piperović, koji je i pravni zastupnik Zorana Lazovića, ističe da je odgovor koji je Televiziji E dat iz katastra Budva - još gori od onoga što su iz te Uprave kazali povodom upisa Zorana Lazovića i Aleksandra Mijajlovića kao „vanknjižnih vlasnika“ apartmana koji su apsolutno 1/1 vlasništvo kompanije Bemaks. - Iz budvanskog katastra ne mogu da se pozivaju na spise Specijalnog državnog tužilaštva oko upisa. Jedino redovni parnični sud u postupku može da presudi da neko lice ima titulu kojom bi mu se priznao taj status i vlasništvo nad imovinom koju će imati tek nakon upisa u javne spise. Specijalno državno tužilaštvo, dakle, nije imalo na osnovu čega da naloži katastru Budva upis „vanknjižnih vlasnika“, a i da su to napisali – a sasvim je izvjesno da nijesu – sve bi to bilo nezakonito - zaključio je advokat Piperović u izjavi za portal TV E. Poznata podgorička kompanija Bemaks je, kao kompenzaciju za gradnju zgrade „Perla“ u Budvi, upisala vlasništvo nad pet apartmana, koji su kasnije legalno rentirani. A. R.
1.
Kovačić“
HERCEG NOVI – Srednja mješovita škola ,,Ivan Goran Kovačić“ u junskom roku upisala je u prvi razred 267 đaka, a konkurs je bio raspisan za 336. Veoma smo zadovoljni i očekujemo da će se u avgustovskom roku popuniti još mjesta, jer će se upisati djeca iz drugih gradova, ali i iz inostranstva – saopštila je za Pobjedu direktorica te ustanove Ljiljana Karanović. Konkursom je bio predviđen upis četiri odjeljenja opšte gimnazije (112 učenika), u prvom roku prijavilo se njih 65. Ljiljana Karanović kaže da taj broj oslikava realno stanje.
– To su djeca koja će, nakon gimanzije, upisati medicinu, prava, ekonomiju, učiteljske fakultete i za jednu sredinu od 35.000 stanovnika, to je realan broj. Jesmo tražili četiri odjeljenja gimnazije, ali smo tražili osam odjeljenja stručnih (pet četvrtog i tri trećeg stepena). Tako da smo dali prednost stručnim školama, baš zato što smo mješovita škola – navela je Karanović.
Čekaju nostrifikaciju diploma za 12 učenika iz inostranstva.
- Imamo djece iz Ukrajine, Rusije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije. Nijesmo mogli da ih upišemo dok se ne završi procedura, provjera dokumenata i dok ne budu ovdje
U opštoj gimnaziji ostalo je 47 slobodnih mjesta. Prekobrojnih ima za obrazovne programe: hotelsko-turistički tehničar, gastronom, zatim zdravstveni i ekonomski tehničar. Veliko je interesovanje za smjer vodoinstalatera, za frizera želi da se školuju 24 polumaturanta, a za prodavca 11
ĐACIMA ĆE PONUDITI DUALNO OBRAZOVANJE: SMŠ ,,Ivan Goran Kovačić“
prijavljeni, jer je jedan od uslova da učenici moraju imati boravište u Crnoj Gori. Tako da su njihove aplikacije prenesene za avgustovski rok – objasnila je direktorica Srednje mješovite škole.
Direktori pojedinih gimnazija smatraju da je prevelik minimalan broj bodova (60) koji je neophodan za upis u tu školu. Karanović smatra da bi mogao da bude i veći.
– Kada pogledate šta nosi tih 60 bodova i kako se računaju, jasno je da učenik i sa trojkama može da upiše gimnaziju. Na rang-listi se može vidjeti da se upisuju učenici koji imaju 80, 90, pa čak i 110 ili 120 bodova, tako da ima dosta onih koji taj minimum i udvostruče. Možda bi trebalo uvesti i pravilo da učenici iz ključnih predmeta kao što su matematika, maternji i strani jezik ne bi mogli da
Direktorica Srednje mješovite škole ,,Ivan Goran Kovačić“ Ljiljana Karanović kazala je za Pobjedu da je eksterni ispit ove godine pokazao realno stanje. – Bilo je krajnje vrijeme da se tako nešto uradi. Nije bilo previše odstupanja, što se tiče odličnih učenika i onih sa diplomom ,,Luča“. To smo utvrdili analizom zaključnih i ocjena sa
eksternog testiranja, tako da mogu reći da su kolege iz osnovnih škola realno zaključivale ocjene – navela je Karanović. Ističe da isto važi i za učenike koji su maturirali. – Imali smo pet učenika sa diplomom ,,Luča A“, svaki od njih je bio odličan na maturi i ni iz jednog predmeta nijesu dobili trojku. Jedan dio učenika je pao
na maturskom ispitu, dobili su nedovoljne ocjene iz maternjeg, matematike, stranog jezika, ili stručne teorije, ali to je odraz njihovog neučenja u toku četiri godine. Otkako smo uveli detektore i pojačanu kontrolu na ispitu, dobili smo pokazatelje realnog znanja i to je ono što je važno – kazala je Karanović za Pobjedu.
imaju manje od četvorke – istakla je Karanović za Pobjedu.
ČETVRTI STEPEN
Škola je planirala upis osam odjeljenja stručnih smjerova – po 28 đaka. Sva mjesta su popunjena za obrazovne programe: hotelsko-turistički tehničar (četvoro ispod crte), gastronom (troje ispod crte), zdravstveni tehničar (šestoro ispod crte) i ekonomski tehničar (petoro ispod crte). Za smjer tehničara za arhitekturu i dizajn enterijera preostalo jedno mjesto.
smo uputili zahtjev Školskom odboru, a onda i Ministarstvu prosvjete i odobreno nam je da oformimo smjer zdravstveni tehničar. Na taj način smo uspjeli da postignemo da naši đaci ne putuju u Kotor, jer ovdje imamo sve kadrovske kapacitete i to je zaista dobra priča i saradnja sa privredom – objašnjava ona. Ona je zadovoljna strukturom učenika koji su upisali programe četvrtog stepena obrazovanja. Smatra da je tome doprinijela dobra organizacija nastave. – Uredili smo da ekonomska odjeljenja idu u jutarnju smjenu, od 7.30 sati i to je sigurno povećalo zainteresovanost kvalitetnih đaka za taj smjer. Polovinu upisanih đaka ove godine čine ,,lučonoše“ i odlični učenici. Jedno vrijeme smo imali ekonomsku školu koja je bila sjajna, pa onda par godina koje baš i nijesu bile za primjer. Otkako smo ih prebacili u prvu smjenu, opet se vraća taj kvalitet. I turistička škola je dobra, uvijek je popune odlični učenici kojima se ne uče hemija i fizika, ali znaju dobro jezike –kazala je Karanović.
TREĆI STEPEN
Ljiljana Karanović ističe da je iznenađujuće veliki broj svršenih osnovaca koji imaju manje od 48 bodova koliko je neophodno za upis smjerova četvrtog nivoa obrazovanja. – Broj bodova koji se traži za upis je ispod svakog minimuma. Kao prosvjetnog radnika me iznenadilo to što je veliki broj učenika izašao iz osnovne škole, a da nemaju uslov da upišu četvorogodišnju srednju školu – kazala je Karanović.
Dodaje da su se ove godine osnovci podijelili na odlične đake i one koji nijesu željeli da uče. Najmanje je onih koji su sredina.
zalo kao dobra odluka, u saradnji sa privredom ponudili treći stepen građevinske škole - smjer vodoinstalater.
Direktorica škole navodi da je Ministarstvo školi odobrilo da se formiraju odjeljenja od po 30 učenika za smjerove gdje su ispod crte ostali đaci sa dovoljnim brojem bodova - 48. Karanović ističe da su ponudom novih smjerova uspjeli da zadrže đake u Herceg Novom. – Treću godinu zaredom upisujemo smjer zdravstvenog tehničara. Obratili su nam se zdravstveni centri (Vojna bolnica ,,Meljine“, Dom zdravlja i Institut ,,Simo Milošević“), pa
Za zanimanja trećeg stepena popunjeni su kapaciteti za smjer vodoinstalatera (sedmoro ispod crte), dok se za frizera prijavilo 24 djece, a za prodavca 11. - Odjeljenje prodavača će sigurno biti formirano. Upis zavisi i od toga šta se dešava u Tivtu i u Kotoru. Vjerovatno će djeca koja nijesu mogla da upišu četvorogodišnju školu u tim opštinama da se prijave kod nas u drugom roku. Svake godine bude njih sedam ili osam – objasnila je Karanović. Prošle godine su, što se poka-
- Na tom programu smo imali 16 djece. Nijesu imali dualno obrazovanje (praksa), ali ih je opštinsko preduzeće Vodovod i kanalizacija stimulisalo iznosom od po 100 eura. Među njima se isprofilisao jedan broj učenika koji će sigurno ostati da se bave tim pozivom. I ove godine smo, za to čisto muško odjeljenje, imali veliko interesovanje i popunili sva mjesta – kazala je Karanović. Novoj generaciji škola će ponuditi i model dualnog obrazovanja.
– Za njegovo sprovođenje je zadužen organizator praktične nastave, ali kvalitet zavisi od škole, poslodavaca i učenika. Mi smo obavezni da prilikom upisa u prvi razred djeci za ta deficitarna zanimanja, odnosno zanimanja trećeg stepena, ponudimo dualnu nastavu. Ove godine to ćemo uraditi frizerima i vodoinstalaterima, već imamo i firme koje su zainteresovane za saradnju – objasnila je Karanović za Pobjedu. I. RADONJIĆ H
BAR: Pod kontrolom požar na Golom brdu u Sutomoru
BAR – Vatrogasci pod kontrolom drže požar na lokaciji Golo brdo u Sutomoru. Rukovodilac za operativne poslove u Službi zaštite i spašavanja Milić Prelević kazao je Pobjedi da su požar prijavili građani u utorak u 17.30 sati
– Gašenje je otežavao snažan zapadni vjetar koji je duvao 40 km/h i razbuktao vatru. U pomoć su nam, na naš poziv, pritekle kolege iz Ulcinja i Petrovca. Danas je situacija znatno bolja, vjetar je oslabio. Na lokaciji dežuraju dva vozila i deset vatrogasaca –kazao je Prelević.
dana su imali još jednu intervenciju - oko podne su ugasili požar koji je
KOTOR: Inspekcija zatvorila bazen, „isplivali“ problemi u upravljanju tim sportskim objektom
KOTOR – Uprava za inspekcijske poslove po službenoj dužnosti izvršila je nadzor ljetnjeg bazena u Kotoru. Zbog prekoračenja graničnih vrijednosti propisanog kvaliteta vode za kupanje, državni inspektor donio je rješenje o privremenoj zabrani korišćenja. Mjera zabrane prestaje kada rezultati analize uzorka vode sa ovog kupališta budu zadovoljili mjerodavne parametre – saopšteno je juče iz Kancelarije za komunikacije i pi-ar Opštine Kotor.
Prema Izvještaju mikrobioloških ispitivanja koje je započeto 28. jula, a završeno 30. jula, koju je radio Institut za biologiju mora, a u koji je Pobjeda imala uvid, u vodi su nađene dvije vrste bakterija, ešerihija koli (Escherichia coli) i enterokoke fekalnog porijekla.
PRAVILNIK
U utorak je iz lokalne uprave saopšteno da je iz Kancelarije za komunikacije i PR opštine Kotor saopšteno je 30. jula na zahtjev predsjednika Opštine Vladimira Jokića bazen zatvoren do daljnjeg te da je zatražio od resornih službi da utvrde uzroke zagađenja i preduzmu hitne mjere koje će obezbijediti kvalitet vode bezbjedan za korišćenje bazena i zatražio dnevno ažuriranje informacija o preduzetim aktivnostima.
Prema Pravilniku o sanitarno-tehničkim i higijenskim uslovima, kao i uslovima za zdravstvenu ispravnost vode za rekreativne potrebe i druge vode od javno-zdravstvenog interesa vlasnik, odnosno korisnik bazenskog kupališta treba da obezbijedi sanitarno-tehničke i higijenske u slove koji sprečavaju pre -
U vodi su nađene dvije vrste bakterija, ešerihija koli i enterokoke fekalnog porijekla. Analiza ispravnosti vode urađena je na zahtjev predsjednika opštine iako je prema Pravilniku upravljač (Opština) dužan da obezbijedi kontinuirani monitoring.
Predsjednik PVK ,,Primorac“ Siniša Kovačević kaže da je u aprilu 2023. godine klubu istekao ugovor o zakupu bazena te da nemaju nadležnosti nad tim sportskim objektom
nošenje uzročnika zaraznih bolesti i pojavu drugih uzroka koji mogu narušiti zdravlje posjetilaca, kao i da odredi lice koje je odgovorno za praćenje sprovođenja mjera i aktivnosti propisanih ovim pravilnikom. Prema tom pravilniku na sezonskim kupalištima laboratorijsko ispitivanje uzoraka bazenske vode i čiste vode vrši se najmanje dva puta mjesečno, a vode za punjenje neposredno pred početak sezone. Prema informacijama do kojih je Pobjeda došla lokalna uprava nije zaključila ugovor sa Institutom za biologiju mora za monitoring kvaliteta vode na ljetnjem bazenu. Analiza na osnovu koje je bazen 30. jula zatvoren urađena je na zahtjev predsjednika Op-
Kovačević: Provjeriti kvalitet vode na Žutoj i plaži kod URC-a
Predsjednik PVK ,,Primorac“ i potpredsjednik opštine i Siniša Kovačević kaže da je u ime kluba 30. jula uputio zahtjev Institutu za biologiju mora da ispita kvalitet vode na Ljetnjem bazenu.
- Osim ovog uputio sam i drugi dopis Institutu, sa pozicije potpresjednika Opštine da se ispita kvalitet vode na gradskoj, Žutoj plaži, koja se nalazi u blizini bazena i plaži kod URC-a (nekadašnji Ugostiteljsko-rekreativni centar). Ovo iz razloga jer imamo nezvanične informacije da se u moru na lokalitetu Žute plaže pojavila bakterija ešerihijakazao je Kovačević.
ŽABLJAK – Otvorena je adaptirana jedinica za Hitnu medicinsku pomoć na
Žabljaku. Radovi su koštali 82.000, od toga 63.000 eura izdvojio je Zavod za hitnu
štine. Dakle, nije obezbijeđen konitnuirani monitoring vode.
UPRAVLJANJE
Nakon što je saopšteno da je u utorak bazen zatvoren isplivali su problemi u funkcionisanju tog sportskog objekta. Iako se bazen povezuje sa VPK Primorcem predsjednik tog kluba Siniša Kovačević, koji je i potpresjednik opštine, objašnjava za Pobjedu da je VPK ,,Primorac“ koristio bazen do prošle godine na osnovu ugovora o zakupu sa Opštinom od 2008. godine sa rokom od 15 godina. - Taj ugovor je istekao 4. aprila 2023, nije produžavan, nije napravljen ni novi, tako da u formalno-pravnom smislu VPK „Primorac“ nije zakupac već dvije ljetne sezone i nema nikakvih ingerencija. Mi bazen koristimo za treninge pet mlađh selekcija, to je oko 100 djece, dok naš prvi tim trenira na zatvorenom bazenu - kaže Kovačević.
VPK „Primorac“ je 9. maja 2023. godine obavijestio Sekretarijat za zajedničke poslove da je 4. aprila 2023. godine isteklo važenje ugovora. Iz Primorca su tada obavijestili Opštinu da je time istekla i obaveza kluba da upravlja bazenom, te da klub nema ni finansijske ni logističke mogućnosti da nastavi sa održavanjem bazena, sa molbom da Opština preuzme obaveze oko upravljanja i održavanja ljet-
njeg bazena. – No, iako je ljetnji bazen u nadležnosti Opštine, na adresu Primorca i dalje dolaze računi za struju, vodu koje plaćaju iako nemaju obavezu i nijesu nadležni za održavanje ovog bazena – kaže Kovačević. Kovačević, koji je i potpresjednik opštine Kotor, kaže da klub nije bio upoznat da postoje indicije da sa vodom u bazenu nešto nije u re-
du te da ih iz Opštine nijesu informisali da je upućen zahtjev Institutu za biologiju mora da se analiza vode uradi u nedjelju, neradnim danom. - Mi smo nakon saznanja o svemu ovome preventivno donijeli odluku, a na osnovu nezvaničnih informacija da je iz Opštine Kotor zatražena analiza vode, da sve naše selekcije treniraju na zimskom bazenu do daljnjeg. Već jutros smo
imali 40 djece, polaznika škole plivanja - kazao je Kovačević. Ljetnji bazen koriste i građani, ali i drugi kotorski Vaterpolo klub „Cattaro“. Kovačević je kazao da se na zatvorenom bazenu u skladu sa zakonom jednom mjesečno rade hemijske i mikrobiološke analize vode od strane ovlašćene institucije I. KOMNENIĆ
medicinsku pomoć, Opština Žabljak 8.000 eura, a Elektroprivreda je donirala 10.000 eura. Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković kazao je da je riječ o devetoj adaptiranoj jedinici HMP, te da su u planu još dvije - u Pljevljima i Zeti. – Uprava za kapitalne investi-
cije sredinom avgusta kreće sa adaptacijom još pet jedinica. Ovo je sistem koji je bio devastiran i zapušten. Obilaskom jedinica od Plužina do Pljevalja vidio sam veoma zapušteno stanje koje nije bilo adekvatno za rad. Mi smo turistička destinacija i ne smijemo dozvoliti da kako turisti tako i naši građani imaju neadekvatnu
medicinsku zaštitu. Nadam se da ćemo do kraja 2025. godine adaptirati 24 jedinice HMPporučio je on. Otvaranju jedinice su prisustvovali direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Mirjana Vlahović-Andrijašević i predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić. On je kazao da od početka mandata Opština
Žabljak ima jasnu viziju da je primarna zdravstvena zaštita i pružanje kvalitetne zdravstvene usluge prioritet. - U prethodnoj godini smo jedan opredijelili za ljekara opšte prakse. Nastavićemo i ubuduće da ulažemo, za nas, prioritetnu oblast. Određena sredstva stoje na raspolaganju za adaptaciju i modernizaciju zgrade Doma zdravlja - kazao je on.
C. G.
Na teritoriji opštine Nikšić počelo snimanje serije ,,Tvrđava“, u koprodukciji RTS-a i ,,Režima“
Iz Ministarstva kulture i medija su nam 19. jula odgovorili da nijesu dobili zvaničan zahtjev za dozvolu snimanja serije ,,Tvrđava“, već su ,,imali usmene upite putem telefonskog poziva“. Iz producentske kuće ,,Režim“, međutim, dobili smo odgovor da su ,,poslali zvaničan dopis Ministarstvu kulture“, te da je „sve u proceduri“
PODGORICA – Snimanje serije ,,Tvrđava“, čiji je glavni producent Radio-televizija Srbije (RTS), a izvršni beogradski „Režim“, počelo je u nedjelju u Vilusima. Serija će imati 11 epizoda, a jedan dio biće sniman na više lokacija u Nikšiću - dominantno u varošici Velimlje, ali i na Grahovu, Vilusima, tvrđavi Onogošt (u narodu popularnoj kao Bedem) i centru Nikšića.
Pojedine scene biće snimljene i u Manastiru Piva i na jezeru Krupac, a serija će biti snimana i na lokacijama u Srbiji, pretežno u Beogradu.
VELIKA EKIPA
Direktor produkcijske kuće ,,Režim“ Miloš Avramović je Pobjedi saopštio da će serija biti snimana od kraja jula do prve polovine septembra, te da prati ljubavnu priču Srbina i Hrvatice iz Knina, ,,od njihovog prvog poljupca do borbe za opstanak i stvaranje porodice u ratom razorenoj bivšoj Jugoslaviji“. Scene koje će snimiti u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, provlače
se kroz cijelu seriju i sigurno je u pitanju bar trećina materijala. Kazao nam je i da će na projektu raditi velika i iskusna ekipa, a ,,biće angažovano i preko dvadeset glumaca iz Crne Gore, oko hiljadu statista, mnogo lokalnih biznisa, zanatlija i privrednika“. ,,Tvrđavu“ će režirati Saša Hajduković, autor banjalučke trilogije – serija „Meso“, „Kosti“ i „Koža“.
Radio-televizija Nikšić najavila je ,,Tvrđavu“ kao ,,trenutno najveći producentski projekat Republike Srbije koji realizuje Radio i televizija Srbija (RTS) u saradnji sa zemljama iz regiona“. Ekipa Pobjede posjetila je Velimlje 26. jula, gdje smo zatekli finalne scenografske radove pred početak snimanja. U varošici vlada radna i entuzijastička atmosfera, lokalci su angažovani kao ispomoć na različitim poslovima. U samom centru, pored monumentalne bronzane figure bombaša - spomenika palim borcima Narodnooslobodičke borbe i žrtvama fašističkog terora sa područja Banjana i Oputne Rudine, postavljena je kulisa, replika zelene zgrade iz Knina. Nedaleko odatle, kafana ,,Bratogošt“ adaptirana je u kafe-bar ,,Dalmacija“. Prekoputa kafe-bara, postavljena je žuta autobuska stanica iz socijalističkog perioda. Kroz uličice Velimlja na kućama su postavljeni brojevi kuća s oznakama ,,Vrpolje“ (naseljeno mjesto sjeveroistično od Knina).
Asistent scenografa Nenad Debić (scenografiju potpisuje Nikola Berček) kazao nam je da je sve spremno za snimanje, te da se ,,Tvrđava“ snima povodom 30 godina od operacije ,,Oluja“ koje će se navršiti 2025.
Redakcija Pobjede uputila je Ministarstvu kulture i medija upite o seriji, između ostalog i da li je inostrani producent shodno članovima 21 i 22 Zakona o kinematografiji podnio zahtjev Ministarstvu za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore. Iz Ministarstva su nam 19. jula odgovorili da nijesu dobili zvaničan zahtjev za dozvolu snimanja serije ,,Tvrđava“,
već su ,,imali usmene upite putem telefonskog poziva“. Potom smo se obratili producentskoj kući ,,Režim“, iz ko-
je smo od Avramovića 23. jula dobili odgovor da su ,,poslali zvaničan dopis Ministarstvu kulture“, te da je „sve u pro-
cije KotorArt-a, rediteljka i glumica Sara Mandić istakla je značaj povezivanja mladih profesionalaca iz sfere teatra, muzike i drugih umjetničkih disciplina.
Što se tiče snimanja serije „Tvrđava“ na kulturnim dobrima Crne Gore, kao što su tvrđava Onogošt u Nikšiću i Manastir Piva u Plužinama, iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) nam je nezvanično potvrđeno da su imali kontakte sa producentima, te da su izdali smjernice za Onogošt. Takođe, producentima su skrenuli pažnju da moraju za nadzor angažovati konzervatora iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, što su producenti ispoštovali.
ceduri“. Istog dana smo ponovo Ministarstvu kulture i medija uputili pitanje da li je zvaničan dopis poslat u periodu od 19. do 23. jula, ali do zaključenja ovog broja Pobjede nijesmo dobili odgovore.
GLUMCI I PODRŠKA Glumačku postavu, između ostalih, čine: Slaviša Čurović, Darija Vučko, Ljubomir Bandović, Nikola Pejaković, Jovan Maksić, Nikolina Friganović, Slađana Zrnić... Podršku za snimanje serije ,,Tvrđava“ producenti su dobili od Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), nikšićkog Komunalnog preduzeća, Turističke organizacije Nikšić i Eparhije budimljansko-nikšićke. Inače, ovo nije prvi put da se na našoj teritoriji snima kinematografska priča vezana za „Oluju“, budući da je tokom 2021. godine dio dugometražnog igranog filma „Oluja“, u režiji Miloša Radunovića, sniman upravo u Crnoj Gori. A. RADOVIĆ
PODGORICA - KotorArt akademija za mlade muzičke i teatarske producente, koja je od 24. do 29. jula okupila značajan broj kreativnih ljudi iz Crne Gore i regiona, završena je javnom prezentacijom projekata i dodjelom sertifikata.
Konsultantkinja za politike programa Kreativna Evropa Evropske komisije Gabriela Bernovil kazala je da ukoliko želite biti pokretač promjena morate imati tri stvari: zajedničku viziju, akcioni plan i dovoljno znanja i vještina da sve to sprovedete u djelo. - KotorArt akademija pružila je i pokazala mladima sva tri
navedena elementa uz podsticaj da gledaju uvijek van okvira svoje zemlje i regiona. Ono što postižete u Kotoru voljeli biste vidjeti bilo gdje u Evropi.
Ovakav vid obrazovanja mladih je i te kako značajan, jer samo uz znanje možemo obezbijediti samoodrživu ekonomiju - kazala je Bernovil.
Dramaturškinja i intendant HNK Rijeka Dubravka Vrgoč je kazala da ovakva vrsta edukativnog rada sa mladima ne postoji u našem regionu, o čemu svjedoči broj polaznika i njihovo veliko interesovanje za sticanje novih znanja.
- Ono što su naučili u prethodnih sedam dana se u profesionalnim pozorištima razvija oko dva mjeseca. Potreba mladih da upiju znanje i naša iskustva i pretoče ga u njihov projekat čini mi se izuzetno važna. Projekti su bili izuzetno interesantni i iz različitih sektora, povezujući teatar, muziku, kulturnu baštinu i kreativne industrije – kazala je Vrgoč. Menadžerka razvoja i produk-
- Multidisciplinarni karakter i umrežavanje različitih profesija je od ključnog značaja za razvoj kulturnog sektora, a ujedno i ono što ovu akademiju čini jedinstvenom – istakla je Mandić. Gabriela Bernovil je istakla da Kotor vidi kao kulturni centar ne samo Crne Gore nego kao i vrlo značajnu tačku evropske kulturne scene. Prema njenim riječima, rijetka su mjesta gdje su ljudi svjesni svoje prošlosti, svog prirodnog okruženja i potencijala. - Kotor ima strateški fenomenalnu poziciju i možete je iskoristiti kao kulturnu kapiju čitavog Balkana – istakla je Bernovil. An. R.
PODGORICA - Izložba crteža Uroša Toškovića iz kolekcije Bojana Krljića biće otvorena večeras u 21 sat u galeriji ,,Velimir A. Leković“, u okviru Barskog ljetopisa. Iste večeri biće održana i promocija monografije o slavnom umjetniku. Izložbu će otvoriti i o knjizi govoriti likovna kritičarka Ljiljana Zeković. Moderator je Nikoleta Dabanović, a o monografiji će govoriti i Bojan Krljić. Selektor likovnog programa je Goran Ćetković - Publika će biti u situaciji da hronološki sagleda stvaralaštvo ovog sjajnog stvaraoca. Dominiraju radovi iz pariskog perioda - kazao je Ćetković. A. Đ.
Stručni izvještaji potvrdili bojazan arheologa za lokalitet u Risnu, na pomolu nova krivična prijava Uprave za inspekcijske poslove
Smatramo da je na lokalitetu Carine pričinjena planska devastacija i pozivamo Upravu za zaštitu kulturnih dobara i inspekciju za kulturna dobra da preduzmu mjere iz svojih nadležnosti u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara – navodi se u stručnom izvještaju Centra za konzervaciju i arheologiju (CKA), koji su potpisali arheolozi Marija Jabučanin i Blažo Bošković
PODGORICA – Uprava za inspekcijske poslove ovih dana će Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeti novu krivičnu prijavu protiv Opštine Kotor zbog radova na dijelu arheološkog lokaliteta Carine u Risnu. To je Pobjedi potvrđeno iz više pouzdanih izvora, a ovo će biti drugi put u pola godine da Uprava podnosi prijavu zbog nelegalnih radova, tj. oštećenja i uništenja kulturnog dobra u blizini risanske Osnovne škole „Veljko Drobnjaković“. Pobjeda, takođe, saznaje da će krivična prijava biti podnesena i protiv izvođača radova.
Podsjetimo, nakon što je u martu završila sanaciju lokalnog puta, Opština Kotor početkom jula započela je nove građevinske radove sa namjerom da u blizini osnovne škole izgradi sportske terene. Ni ovoga puta nijesu uradili konzervatorski projekat, niti su dobili saglasnost od Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) čija stručna lica su 5. jula izašla na lice mjesta i konstatovala da se izvode radovi u cilju pripreme zemljišta za izgradnju sportskog terena. Inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković- Drobnjak potom je donijela rješenje o zabrani radova, a ovih
Bageri na arheološkom lokalitetu Carine
dana će, kako saznaje Pobjeda, podnijeti i novu krivičnu prijavu protiv Opštine Kotor i izvođača radova.
IZVJEŠTAJ
Krivična prijava je proistekla na temelju izvještaja Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, čiji stručni tim je, na inicijativu UZKD, 11. i 12. jula izašao na teren i konstatovao da su na „cjelokupnoj površini izvršene mašinske iskopne radnje do dubine 0,60-0,80 m, u zavisnosti od konfiguracije terena, nakon čega je izvršeno sabijanje i valjanje terena u cilju nivelacije i pripreme tampona“. U izvještaju, u ko-
ji je Pobjeda imala uvid, navodi se da je na sjeveroistočnom dijelu gradilišta započeto nasipanje lomljenog kamena do prethodnog površinskog nivoa, a u pripremi je još nekoliko dopremljenih kubiciranih gomila. Takođe, u jugozapadnom dijelu izvršeno je probijanje lokaliteta kanalom po pravcu sjeverozapad-jugoistok kroz koji će biti instalirana betonska cijev namijenjena za odvodnju i kanalisanje otpadnih voda.
- Obilaskom šireg područja lokaliteta nije konstatovano odlagalište iskopane zemlje, te se na taj način nije mogla napraviti procjena koliko je pokret-
Izložba eksponata iz Nacionalnog muzeja tepiha iz Azerbejdžana
se organizuje uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Ministarstva kulture Republike Azerbejdžan.
PODGORICA - Izložba
„Azerbejdžanski tepih: Dijalog sa prirodom“, koju organizuju Narodni muzej Crne Gore i Nacionalni mu-
zej tepiha iz Azerbejžana, biće otvorena večeras u 19 sati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Izložba
Izložba je posvećena 29. sjednici konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP 29) koja će biti održana u novembru u Bakuu. Biće predstavljena 24 vrijedna umjetnička djela iz kolekcije Nacionalnog muzeja tepiha Azerbejdžana. Tu spadaju tepisi, proizvodi od tepiha i skice koje odražavaju bogatu kulturu, pogled na svijet, način života i tradiciju azerbejdžanskog naroda od 18. vijeka do modernog doba. Na izložbi će biti izloženo više vrsta azerbejdžanskih tepiha: varni, zili, aghajli, shikhli, jairli, alpan, narli... A. Đ.
Kako pokazuje dokumentacija u koju je Pobjeda imala uvid, Opština Kotor namjerno je ušla u plansku devastaciju arheološkog lokaliteta Carine samo da bi realizovala projekat za koji nikad ne bi dobila saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, da je sve išlo preko zakonske procedure. Dakle, Sekretarijat za investicije Opštine Kotor, uz blagoslov prvog čovjeka ovog grada Vladimira Jokića, angažovao je bagere i kamione koji su takoreći na prepad završili prve zemljane iskope i radove, a tek kada je načinjena šteta, te na teren izašli stručna lica i inspektorka za kulturna dobra, Opština je ušla u proceduru izrade konzervatorskog projekta i zatražila saglanost od UZKD. Izvor Pobjede iz Opštine Kotor dostavio je našoj redakciji Rješenje UZKD o odbijanju zahtjeva Opštine za davanje saglasnosti na konzervatorski projekat za uređenje lokacije na dijelu arheološkog lokaliteta Carine (nasipanje i poravnanje terena za potrebu sportskog igrališta). Uprava je odbila ovaj zahtjev kao neosnovan, prije svega zbog utvrđenog oštećenja kulturnih slojeva, te odsustva planskog i zakonskog okvira. Rješenjem je zaključeno da su neophodna zaštitna arheološka istraživanja kako bi se utvrdile sve promjene nastale iskopnim radnjama sprovedenim bez projektne dokumentacije i arheološkog nadzora. - Nakon sprovedenih arheoloških istraživanja utvrdiće se mjere zaštite ovog segmenta lokaliteta i dalje intervencije u okviru istog – navodi se u Rješenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
vu za zaštitu kulturnih dobara i inspekciju za kulturna dobra da preduzmu mjere iz svojih nadležnosti u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara - navodi se u stručnom izvještaju koji su potpisali arheolozi Marija Jabučanin i Blažo Bošković
USLOVI I PROCEDURE
nih nalaza ovom prilikom otrgnuto iz istorijskog konteksta, kao i o kojoj vrsti nalaza je riječ. Prospekcijom graničnih profila, kao i profila rova sa još uvijek nezatrpanom betonskom cijevi, međutim, ustanovljeno je da kulturni slojevi idu dosta plitko o čemu svjedoče i pronađeni fragmenti keramike i tegula – navodi se u izvještaju. Pronađeni fragmenti su prikupljeni i upućeni u Područno odjeljenje Centra za konzervaciju i arheologiju u Kotoru. - Imajući u vidu navedeno, smatramo da je na lokalitetu Carine pričinjena planska devastacija i pozivamo Upra-
Za uređenje sportskih terena na dijelu arheološkog lokaliteta Carine, podsjetimo, postoje konzervatorski uslovi koje je 2006. godine izdao stari Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kotora. Projektna dokumentacija, međutim, nikada nije dostavljena na saglasnost starom Zavodu, ni Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Opštini Kotor je te 2006. godine predočeno da je lokalitet na kojem se planira izgradnja samo djelimično istražen, te da nije predviđen nastavak istraživanja u bližoj budućnosti. Takođe, konzervatorski uslovi predviđali su mogućnost korišćenja
te lokacije kao uređene zelene površine za potrebe sportskih terena. Za sve potencijalne radove konzervatorski uslovi, pored konzervatorskog projekta, predvidjeli su i obavezan nadzor arheologa, što Opština Kotor nije ispoštovala. Opština se obratila Upravi za zaštitu kulturnih dobara 2020. godine, a iz ovog organa im je predočeno da je riječ o arheološkom lokalitetu koji je predviđen za nastavak istraživanja, konzervaciju i prezentaciju. Opštini je iz UZKD rečeno da je na parcelama, koje predstavljaju arheološki lokalitet, moguće samo posijati travu. Međutim, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i Sekretarijat za investicije nijesu se obazirali na ove smjernice, već su kršeći sve procedure i zakonske norme svjesno započeli nelegalne radove i planski devastirali dio arheološkog lokaliteta, koji je integralni dio područja pod zaštitom Uneska. J. NIKITOVIĆ
Poznata dubrovačka slikarka Romana Milutin Fabris izlaže na P rimorju
PODGORICA - Izložba radova istaknute dubrovačke slikarke Romane Milutin Fabris biće otvorena večeras u 20 sati u Pomorskom muzeju, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt (segment Pjaca od slike). Izložba pod nazivom ,,Uspomene“ prikazuje jedanaest slika izrađenih tehnikom ulja i akrilika na platnu. Umjetnica oživljava sjećanje na fizičke aspekte Kotora i Boke - brda, more, mediteransku vegetaciju, palace, crkve, kao i na njihovu istorijsku i duhovnu dimenziju: svece i blaženike, vjerske i druge fešte, na ono što Jung naziva arhetipskim,
kolektivno nesvjesnim. Naime, autorka je od rane mladosti vezana za Boku koja, kao i Dubrovnik, koji je njena glavna inspiracija, pripada medi-
teranskom prostoru, s kojom je Dubrovnik istorijski i kulturno povezan i s kojim je iste godine proglašen od Uneska kulturnom baštinom svijeta. Romana Milutin Fabris je nakon završene Srednje škole primijenjenih umjetnosti u Splitu i Zagrebu, diplomirala na Akademdiji primijenjenih umjetnosti. Kao stipendista austrijske vlade pohađala je Ljetnju akademiju za likovne umjetnosti u Salcburgu i učila kod poznatog majstora Oskara Kokoške. Imala je više od sto samostalnih izložbi, od 1964, i učestvovala u više od sto pedeset kolektivnih izložbi, kako u Hrvatskoj tako i u inostranstvu. A. Đ.
Politički vođa Hamasa Ismail Hanije ubijen u Teheranu, Hamnei prijeti osvetom
TEHERAN - Iran je saopštio da je politički lider palestinske ekstremističke grupe
Hamas Ismail Hanije ubijen juče u Teheranu u akciji za koju optužuje Izrael i koja je podstakla nove strahove o širem sukobu na Bliskom istoku. Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je ubijen i tjelohranitelj lidera palestinske grupe.
Posljednje sate života Hanije je proveo u Iranu, odakle stižu osude i poruke novoizabranog predsjednika Masuda Pezeškijana da će Izrael „zažaliti zbog kukavičkog ubistva“ Hanijea.
IRAN ZA OŠTRU KAZNU
Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei rekao je da je „obaveza Teherana“ da se osveti za smrt Hanijea, dodajući da Izrael zaslužuje „oštru kaznu“. -Ovom akcijom zločinački i teroristički cionistički režim pripremio je sebi teren za oštre kazne i smatramo svojom dužnošću da tražimo osvetu za njegovu krv pošto je ubijen na teritoriji Islamske Republike Iran - naveo je on u saopštenju koje je prenijela zvanična novinska agencija IRNA. U istom danu kad je politički vođa palestinske ekstremističke grupe Hamas Ismail Hanije ubijen u Iranu, život je izgubio i Fuad Šukr, jedan od komandanata libanske vojno-politič-
ke organizacije Hezbolah. Smrt Hanijea potvrdio je Hamas, navodeći da je ubijen u izraelskom napadu na njegovu rezidenciju u Teheranu. Dok je Izrael preuzeo odgovornost za ubistvo visokog vojnog oficira Hezbolaha, još nije komentarisao smrt Hanijea. Hanije je protekle noći bio sa šefovima drugih regionalnih oružanih grupa koje podržava Iran, na ceremoniji polaganja zakletve za novog predsjednika zemlje Masuda Pezeškijana. Ubistvo je izvedeno navođenom raketom koja je gađala njegovu privatnu rezidenciju u Teheranu, tvrde izvori saudijskog ,,Al Hadata“ a prenosi BBC.
Ismail Abdel Sala Hanije, čiji je nadimak bio Abu Al Abd, rođen je u palestinskom izbegličkom kampu. Bio je šef je političkog biroa pokreta Hamas i bio je premijer desetog kabineta palestinskih vlasti. Izrael ga je zatvorio 1989. na tri godine, nakon čega je izgnan u Mardž Al Zuhur –ničiju zemlju između Izraela i Libana – sa velikim brojem drugih vođa Hamasa, gde je bio punih godinu dana živjeći u teškim uslovima 992. godine.
Poslije te godine provedene u izgnanstvu, vratio se u Gazu, a 1997. godine postavljen je za šefa kancelarije Šeika Ahmeda Jasina, duhovnog vođe pokreta Hamas, što je pojačalo njegov položaj. Hamas ga je 16. februara 2006. godine predložio za premijera palestinskih vlasti, a imenovan je četiri dana kasnije.
Predsjednik Palestinske nacionalne uprave Mahmud Abas je 2017. godine smijenio Hanijea nakon što su brigade Al Kasam preuzele kontrolu
s
ajatolahom Alijem Hamneijem. Zatim mu je priređen herojski doček u parlamentu tokom ceremonije inauguracije novog predsjednika Pezeškijana, na kojoj su bili prisutni predstavnici drugih iranskih proksi grupa u regionu.
Ubistvo Hanijea praktično eliminiše mogućnost dogovora o taocima između Hamasa i Izraela u bliskoj budućnosti, produžava rat u Pojasu Gaze i dramatično povećava rizik od šireg sukoba u regionu.
Vojni odgovor Teherana u ovoj fazi djeluje izvjesno, ali izazov za Hamneija i iranske proksije je da ga izvedu u mjeri tako da
nad Pojasom Gaze, prognavši predstavnike Abasovog pokreta Fatah u nedjelji nasilja u kojoj je bilo mnogo mrtvih.
Hanije nije prihvatio odluku o smjenjivanju koju je nazvao „neustavnom“, istakavši da će njegova vlada nastaviti dužnosti i da se neće odreći nacionalne odgovornosti prema palestinskom narodu. Od tada je u više navrata pozvao na pomirenje sa pokretom Fatah.
Za šefa političkog biroa Hamasa izabran je 6. maja 2017. godine. Američki Stejt department je
Nemiri u Sautportu poslije ubistva tri djevojčice
Ubistvo je izvedeno navođenom raketom koja je gađala privatnu rezidenciju Ismaila Hanijea u Teheranu
se izbjegne sveopšti rat. Izrael će pojačati bezbjednost svojih sportista na Olimpijskim igrama u Parizu, nakon ubistva političkog lidera Hamasa, prenio je izraelski Ynet.
- Postoji strah da bi članovi izraelske delegacije u Parizu mogli da budu meta osvetnič-
2018. godine proglasio Hanijea teroristom. Posljednjih godina, živio je u Kataru.
SAUTPORT - Britanski grad Sautport oplakuje gubitak troje djece nakon fatalnog napada nožem u kojem je teško povrijeđeno više osoba. Nakon preksinoćnjeg bdjenja za žrtve, došlo je do ozbiljnih nereda desničarskih ekstremista.
U Sautportu u Velikoj Britaniji, u ponedjeljak su u napadu nožem ubijene tri djevojčice: Bebe King (6), Elsi Dot Stenkomb (7) i Elis Dasilva Aguiar (9). Imena je saopštila policija i objavila slike djece - uz odobrenje roditelja. Povrijeđeno je još osmoro dje-
ce i dvoje odraslih, od kojih neki teže. Djeca koja su na raspustu, učestvovala su na radionici na kojoj se sve vrtjelo oko mega zvijezde Tejlor Svift. Poslije napada uhapšen je 17-godišnji mladić, zbog sumnje za ubistva i pokušaj ubistva. Motiv je i dalje nejasan. Ali policija
ne polazi od toga da nije u pitanju teroristički akt, piše DPA. Ubrzo poslije napada počele su da se šire glasine o porijeklu osumnjičenog, navodi policija. -Već smo javili da je osoba rođena u Velikoj Britaniji i spekulacije nikome ne pomažunaglasili su istražitelji.
kih napada. Nakon procjene ( bezbjednosne agencije) Šin
Bet i bezbjednosnih zvaničnika, postavljen je veći broj bezbjednjaka uz izraelske olimpijce - navodi izraelski portal.
IsTRAgA
Korpus garde islamske revolucije (IRGC) saopštio je da istražuje napad u kojem je ubijen 62-godišnji Hanije dok je bio u Teheranu da bi prisustvovao inauguraciji novog iranskog predsjednika Pezeškijana. Hamas koji podržava Iran potvrdio je vijest na svom Telegram kanalu 31. jula, navodeći da je Hanije ubijen u ,,vazdušnom napadu na njegovu rezidenciju u Teheranu“.
Iranski predsjednik Pezeškijan na mreži Iks je naveo da će Iran braniti svoj teritorijalni integritet i natjerati odgovorne da zažale zbog svojih postupaka. Palestinski predsjednik Mahmud Abas odmah je osudio ubistvo, navodeći da je to ,,kukavički čin i opasan razvoj događaja“- javila je palestinska novinska agencija WAFA. Više državnika osudilo je napad. Rusija je navela da je to ,,neprihvatljivo političko ubistvo“, dok je Turska upozorila da će se time produžiti rat između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze. Kina je saopštila da osuđuje ubistvo Hanijea, upozoravajući da bi to moglo dovesti do dalje nestabilnosti u regionu.
Ankara je osudila ubistvo Hanijea i pozvala međunarodnu zajednicu da zaustavi Izrael prije nego što se sukob proširi na region.
-Još jednom je pokazano da vlada (izraelskog premijera) Netanjahua nema nameru da postigne mir - navodi se u saopštenju turskog ministarstva spoljnih poslova - prenosi Rojters.
Hanije je ubijen u momentu kada Vašington pokušava da navede Hamas i Izrael da pristanu na privremeni prekid vatre i dogovor o oslobađanju talaca koji se drže u Pojasu Gaze. Visoki zvaničnici SAD, Izraela, Katara i Egipta angažovani su u novoj rundi pregovora kako bi se osigurao takav dogovor.
Osumnjičeni mladić živi na tom području više od deset godina. Njegovi roditelji su iz Ruande, a žive u velškoj prijestonici Kardifu. Međutim, u utorak uveče je ipak došlo do teških nereda. Neredi, za koje policija kaže da iza njih stoje pristalice ekstremno desničarske i islamofobične engleske Odbrambene lige, počeli su nekoliko sati nakon bdjenja za žrtve napada nožem i samo nekoliko ulica
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je juče da Sjedinjene Američke Države nijesu umiješane u ubistvo lidera Hamasa Ismaila Hanijea i ponovo istakao važnost prekida vatre u Gazi. - To je nešto čega nijesmo bili svjesni niti u što smo bili uključeni. Veoma je teško spekulisati - rekao je Blinken u intervjuu za Čenel njuz Azija tokom posjete Singapuru.
Ranije 30. jula, Izrael je naveo da je ,,eliminisao“ Fuada Šukra, komandanta militantne grupe Hezbolah, za kojeg Izrael navodi da stoji iza raketnog napada tokom vikenda u kojem je ubijeno 12 izraelske djece. Izraelske odbrambene snage (IDF) objavile su na mreži Iks da je Šukr ,,režirao“ napade Hezbolaha.
Hezbolah je negirao da je odgovoran za napad 27. jula na Golanskoj visoravni koji je pod izraelskom okupacijom, ali je Izrael obećao da će uzvratiti toj grupi koju podržava Iran. Izrael se zavjetovao da će ubiti vođe Hamasa zbog napada te grupe 7. oktobra na teritoriji Izraela u kojem je poginulo 1.200 ljudi, dok je oko 250 uzeto za taoce.
Dio talaca je pušten, a neki su poginuli u Pojasu Gaze dok je Izrael sprovodio ogromnu vojnu operaciju za koju kaže da ima za cilj eliminisanje Hamasa. Vjeruje se da su neki od talaca još živi. Napad u kojem je ubijen Hanije je uslijedio pošto su SAD izvršile napad u Iraku dok rastu zabrinutosti zbog mogućnosti sveopšteg rata na Bliskom istoku. SAD su navele da je napad izveden u samoodbrani na bazu južno od Bagdada koju koriste iračke Snage narodne mobilizacije.
Početkom aprila ove godine objavljeno je da su u izraelskom vazdušnom napadu u Pojasu Gaze ubijena trojica sinova i četvoro unučadi Hanijea. Izraelska vojska tada je tvrdila da su sinovi Hanijea bili pripadnici Hamasovog vojnog krila.
Vlasti Irana proglasile su trodnevnu žalost zbog ubistva šefa političkog biroa Hamasa.
dalje od mjesta gde je održano bdjenje. U blizini je i džamija. Učesnici su bacali cigle na džamiju, zapalili automobile i kante za smeće i oštetili i opljačkali lokalnu prodavnicu, saopštila je policija. Ukupno je povrijeđeno 39 policajaca. Od toga je 27 prebačeno u bolnicu, a 12 je zbrinuto i otpušteno na licu mesta, saopštila je Hitna pomoć
Predstavljeni rezultati gradskog preduzeća Deponija u prvom polugodištu
Ukupni prihodi gradskog preduzeća Deponija za prvih šest mjeseci ove godine iznose 3.634.000 eura, što je oko 20 odsto više nego lani.
Do sada je maksimalni godišnji prihod bio oko šest miliona eura, tako da se u ovom gradskom preduzeću nadaju da bi ovo mogla da bude prva godina u kojoj će prihodovati više od sedam miliona, najavljeno je juče na konferenciji za medije koju su održali izvršni direktor Deponije Aleksandar Božović i pomoćnica direktora za ekonomsko-pravne poslove Vesna Milović
POZITIVAN BILANS
- U odnosu na prethodnu godinu, kada je prihodovano 3.034.000 eura, zabilježen je rast od 600.000 eura, odnosno 20 odsto. Urađena su mapiranja gdje mogu biti ostvareni novi izvori prihoda, kako da budu naplaćene nenaplative stvari i gdje bismo mogli da budemo uključeni u dodatne aktivnosti, koje su nam Statutom dozvoljene. Do sada je maksimalni rezultat ovog preduzeća bio oko šest miliona eura prihoda na godišnjem nivou. Ovo bi trebalo da bude prva godina da Deponija ostvari više od sedam miliona eura prihoda – naglasio je Božović. Rashodi su im takođe veći, pa su za prvih pola godine iznosili 2.718.781 eura, što je oko 325.000 eura više u odnosu na 2023. godinu kada su iznosili 2.393.525 eura. Na to je uticao novi granski kolektivni ugovor za komunalna preduze-
ća, na osnovu kojega su morali da isplaćuju uvećane plate. - Bez obzira na taj veći trošak koji je bio drastičan za ovih šest mjeseci, naš bruto rezultat, gdje smo zaradili i 915.000 eura pa nam je ostalo više u odnosu na prošlogodišnjih 640.000, govori o tome da smo donijeli više novca preduzeću. Da smo ostali na onom nivou koji je bio prethodnih godina definitivno bismo imali problem da isplatimo zarade, poreze i doprinose zaposlenima i servisiramo tekuće troškove – objasnio je Božović. Najveći prihod Deponija je ostvarila od pravnih lica – 3,63 miliona, dok je po tom osnovu 2022. godine bilo prihodovano 2,9 miliona, a 2023. godine tri miliona.
SMANJILI TROŠKOVE
Direktor Deponija ističe da su u proteklih pola godine najviše novca uštedjeli na održavanje mašina i mehanizacije.
- Formirali smo odjeljenje za održavanje mašina i mehanizacije, koje ima pet – šest zaposlenih, zahvaljujući čemu smo smanjili troškove. Za prvih šest mjeseci prošle godine po tom osnovu utrošeno je
132.000 eura, a u ovom polugodištu 47.000. nastojimo da više ne angažujemo eksterna preduzeća da nam obavljaju poslove koje mogu naši zaposleni – rekao je Božović. U reciklažnim centrima za prvih pola godine izdvojeno je 316 tona reciklažnog ambalažnog materijala, što je znatno više u odnosu na 260 – 270 tona iz prethodnih godina.
Od Službe zaštite i spašavanja dobili na korišćenje vozilo
Služba zaštite i spašavanja ustupila je Deponiji na korišćenje jedno vozilo, kako bi mogli u najkraćem roku da djeluju u slučaju izbijanja požara. - Rizik od požara uvijek postoji.
Tu smo baš oprezni. Ohrabruje činjenica da smo od Službe zaštite i spašavanja dobili na upotrebu jedno vozilo, zahvaljujući čemu su naše kolege iz Službe obezbjeđenja baš juče ugasile
požar koji je bio u početnoj fazi u komšiluku, van kruga Deponije. Povećali smo broj kamera i broj zaposlenih. Moramo da čuvamo deponiju i životnu sredinu – poručio je Božović
- Radna jedinica za prijem, sortiranje i obradu ambalažnog materijala ostvarila je 208 tona, u poređenju sa 134 tone u 2022. godini i 138 tona u 2023. U to nije uključeno 106 tona knjiga, što znači da mi tu imamo potencijal da rastemo još mnogo i zato ćemo da nabavimo osnovna sredstva i da se upustimo u veće projekte sa državnim preduzećima i institucijama i sa privatnim preduzećima – kazao je Božović, osvrnuvši se i na aktivnosti koje su realizovali sa Sekretarijatom za komunalne poslove (sakupljanje staklene ambalaže iz ugostiteljskih objekata) i Ministarvom prosvjete (sakupljanje korišćenih knjiga i svezaka od svih osnovaca na teritoriji Crne Gore).
I.MITROVIĆ
Danas nastavak prekinute 13. sjednice
Skupštine glavnog grada
Raspravljaće i o sastavu Izborne komisije?
Nakon što je Skupština glavnog grada 24. jula izglasala skraćenje mandata gradskom parlamentu, te prekida nastavka sjednice 29. jula zbog izostanka više odbornika, danas bi trebalo da bude nastavljena 13. sjednica podgoričkog parlamenta. Prema usvojenom dnevnom redu odbornici će između ostalog raspravljati o prijedlogu završnog računa budžeta Glavnog grada za 2023. godinu, zatim o načinu plaćanja administrativnih taksi i poreza na nepokretnost elektronskim putem, o osnivanju centra za održivi razvoj glavnog grada... Kako je u međuvremenu došlo do novih momenata ususret sprovođenju izbora koje je predsjednik
Božović je najavio da će uskoro povećati otkupnu cijenu otpadnih vozila. - Umjesto sadašnjih 210 eura po toni otkupna cijena će biti 235-240 eura. Očekujemo da čemo napraviti saradnju sa Eko-fondom, gdje će oni da daju dodatnu subvenciju građanima, kako bi sva otpadna vozila uklonili sa parkinga, tj. kako ne bi ostala kao potencijalne ekološke crne tačke, već da ih mi recikliramo, jer smo jedino preduzeće u zemlji koje to može raditi na ispravan način – kazao je Božović, uz napomenu da su ove godine već reciklirali više od 200 vozila, što je znatno više u odnosu na prethodne godine kada se to mjerilo dvocifrenim brojkama.
Od proizvodnje električne energije
Direktor Deponije kazao je da je raspisan javni poziv za izradu studije za bioenerganu, odnosno postrojenje za proizvodnju električne energije iz deponijskog gasa. - U ovom trenutku imamo tri zatvorene sanitarne kade, od ukupno šest planiranih i tu imamo određenu količinu gasa koji svakodnevno kroz proces tzv. baklje sagorijevamo, kako ne bi završio u atmosferi i zagađivao životnu sredinu. Ali, kada ga prevedemo u proizvodnju električne energije, od količine koju planiramo da dobijemo po nekim tržišnim cijenama, to će biti oko 1.500 do 2.000 eura prihoda dnevno. To je novac koji smo propustili u ranijem periodu kao preduzeće, a koji je mogao da se vrati iz jedne takve investicije koja košta oko 1,7 miliona eura. Znači, u narednih 20–25 godina proizvodićemo ne samo električnu energiju već i novac za preduzeće – objasnio je Božović, uz napomenu da je to količina električne energije koja je dovoljna za nekih 400 domaćinstava.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja za 48 sati intervenisali 86 puta
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja i treći dan zaredom imali su pune ruke posla – juče su morali da intervenišu 46 puta.
Najzahtjevnije su bile akcije gašenja većih požara na Radovču (koji je i dalje aktivan), u Vukovcima u Zeti i u selima
Zbelja, Sukuruć i Vranj na teritoriji opštine Tuzi. V. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Zdravko Blečić kazao je za Pobjedu da je situacija bila znatno stabilnija nego prethodnih dana, jer je vjetar oslabio.
H. P.
Jakov Milatović raspisao za 29. septembar, tj. da je predsjednica Izborne komisije glavnog grada Dragica Milačić podnijela ostavku na tu dužnost, pred odbornicima je i zadatak kompletiranja sastava tijela koje je zaduženo za kontrolu sprovođenja izbornog procesa. S druge strane, kako Poslovnik o radu Skupštine predviđa da se dnevni red ne može mijenjati nakon njegovog usvajanja, postavlja se pitanje da li će se pred odbornicima naći problematika kompletiranja IK glavnog grada, odnosno imenovanja predsjednika i potpredsjednika, s obzirom na to da je Slobodan Filipović (DPS) podnio ostavku još u novembru prošle godine.
- Jučerašnji dan i noć bili su dosta burni, imali smo dosta poziva. Uradili smo sve što je bilo u našoj moći da loka-
lizujemo te požare. Trenutno su aktivni požari na Radovču, koji se pruža prema Kameniku i dalje na istok, zatim požar u Grbavcima i
Vukovcima, koji ide prema vodoizvorištu Bolje sestre, kao i požar na Trgaji, u opštini Tuzi – kazao je Blečić, uz napomenu da na ove tri
lokacije nijedan objekat nije bio ugrožen. Juče popodne i dalje su bili aktivni požari na Radovču, u Vukovcima, Pikalju u Tuzima, kao i u Donjim Mrkama, dok su likvidirani oni u Trgaji i kod aerodroma. - Vojska nam pomaže na Radovču i to nam mnogo znači. Takođe, pomagale su nam po jedna posada kolega iz Danilovgrada, Bara i sa Cetinja. Na određenim lokacijama, uglavnom oko Vukovaca, djelovao je i avion Direktorata za vanredne situacije MUP-a, onoliko koliko su dopuštale vremenske okolnosti, odnosno jak vjetar – kazao je v. d. komandira podgoričke Službe zaštite i spašavanja. I.MITROVIĆ
Italijani imaju sve za olimpijsku zlatnu medalju. U ovoj godini su postali vicešampioni svijeta, a početkom 2024, na prvenstvu Evrope, osvojili su bronzano odličje.
U prethodna dva kola olimpijskog turnira pokazali su najviše, a dominanto su riješili derbi protiv svjetskog šampiona i vicešampiona Evrope – Hrvatske. Nakon minusa od dva gola, iz druge četvrtine, ,,azuri“ su odigrali atomski vaterpolo. Imaju karakter, imaju najbolje plivače, pojedinačni kvalitet, bezobrazluk i logističku podršku. Gdje god bude dileme danas (16.35) u meču sa našom ekipom, sudije se neće dvoumiti kome loptu da dodijele. ,,Azuri“ su najbolji provokatori. Igraju grubo, znaju kako i na drugačiji, manje sportski način, da dođu do bodova (cilja). Naravno, kvalitet je nesporan. Di Fulvio je bio najbolji u derbiju, tu su još Fondeli, Ećenike, Joki – Grata, prvi golman De Lungo! Protiv ovako nadahnute ekipe selektora Kampanje ,,ajkule“
GRUPA A
10.30 – Grčka - SAD
16.35 – CRNA GORA - Italija
puta sastao se naš i italijanski tim, učinak je 20 pobjeda jednih i drugih, uz tri remija
će se suočiti danas u Parizu i to nakon dva poraza u grupi A. SAVRŠEN VATERPOLO - Turnirski sistem je takav da nemate puno vremena da mislite na ono što je bilo, već se odmah okrećete onom što slijedi. Iza nas su dvije izuzetne utakmice, odigrali smo ih na visokom nivou i možemo da žalimo što nijesmo uzeli ko-
ji bod više. Bilo je što je bilo, ostajemo pozitivni i mislim da imamo razlog za to. Pokazali smo ozbiljan nivo igre, ali je bilo i loših perioda koji su učinili da izgubimo od Grčke i nakon peteraca osvojimo bod – istakao je Stefan Vidović Za momka koji odlično poznaje italijanski vaterpolo, ,,azuri“ i Španci su trenutno najbolji na turniru.
Bijesna nakon poraza od Vekić na olimpijskom turniru
Druga teniserka svijeta Koko Gof nije krila bijes u porazu 7:6, 6:2 od Hrvatice Done Vekić u utorak, već u 2. kolu Olimpijskih igara u Parizu. Mlada Amerikanka, šampionka US opena, bila je nemoćna u duelu sa Vekić, a tokom meča je izgubila pribranost i ušla u žestoku raspravu sa glavnim arbitrom meča. Prethodno, promijenjena je odluka pomoćnog sudije, koja je bila u njenu korist. - Osjećam se kao da me stalno varaju na terenu! To nije moja percepcija, to je već pravilo...
Ne razumijem, zašto moram da se borim za svoja prava na terenu. Nijeste fer prema meni, ja se nadam da će ova igra jednog
dana postati fer, ali to se ne dešava – poručila je Gof. Favoritkinja je propustila veliku prednost 5:2 u prvom se-
- Italija i Španija igraju najbolje i imaju najkonstantniju formu. Zato su i favoriti, mada su bili favoriti i prije turnira. Italija, Grčka i Hrvatska imaju vrhunske igrače, koji imaju veliku ulogu u najboljim utakmica, a to je ono što nama nedostaje. Naši vaterpolisti su do sada fizički djelovali snažno, iako je potrošnja, posebno bekova u odbrani na centrima, bila ogromna.
- Nema umora, niti razmišljamo o tome i mislim da je to jedini ispravan stav. Nemamo pravo da kalkulišemo, niti možemo, niti imamo mogućnosti za to. Ovdje je prvi cilj plasman u četvrtfinale i želimo da to osiguramo u naredna
tu, a pri rezultatu 5:3 imala je i set-loptu koju nije iskoristila. Kako je meč napredovao, igrala je sve nervoznije i nesigurnije. Glavni arbitar joj je oduzeo poen u momentu kad je rivalka napravila ključni brejk, do kraja Gof nije uspjela da se smiri zbog toga.
Na istom pariskom terenu Rolan Garosa, prije dva mjeseca, u polufinalnom porazu protiv šampionke Švjontek bila je u sličnoj situaciji, takođe joj je oduzet važan poen. U obje situacije nije mogla da sakrije suze.
tri meča – istakao je Vidović. ,,Ajkule“ su nakon dva kola u A grupi na bod. Mogli su i više da nakupe u posljednjem duelu sa Grcima. Vodili su tri gola, bili na ,,plus dva“ u posljednjoj dionici, ali... - Mogli smo da slavimo u regularnom dijelu, vodili smo praktično 28 minuta. Moram da podsjetim na to da smo na startu igrali protiv Hrvatske, koja je svjetski šampion, da smo se sastali sa Grcima, olimpijskim vicešampionima. Nekada kao da se zaboravi to s kime se sastajemo, ali mislim da možemo da budemo ponosni na igru u prve dvije utakmice iako ishod tih mečeva nije bio najbolji. Ima dosta potrošnje, protiv Grka smo odmah osta-
li bez Spaića, a sada je na redu Italija, koja je upisala dvije sigurne pobjede.
SVESTI IH NA POZICIONI NAPAD
Moraće naši igrači da povedu računa o najbanalnijim stvarima koje su uticale da u meču sa Grčkom centar Vladan Spaić dobije crveni karton s pravom zamjene i to zato jer je ranije ušao u bazen od važećeg vremena.
- Odigrali smo dobar meč protiv Grčke, na kraju i osvojili bod i šteta je, jer smo mogli da dobijemo u regularnom dijelu. Moramo da gledamo naprijed, ima još tri utakmice –kazao je Petar Tešanović. Zadatak je da se Italijani sve-
Milivoj Dukić će danas od 12.15 sati dočekati start prve regate na Olimpijskim igrama.
Naš jedriličar se priprema u Marseju, gdje će na Sredozemnom moru narednih dana juriti što bolji plasman na najvećoj sportskoj smotri. Dukić je odavno u ozbiljnoj priči u svijetu jedriličarstva, već ima jednu pobjedu u regati iz Tokija, a od sebe u Francuskoj očekuje dobre stvari.
Očekujem težak meč
Alesandro Kampanja poznaje dobro crnogorski stil i očekuje težak meč. Selektor Italijana vidi brzu i poletnu ekipu.
- Plivački su dobri. A nakon dva poraza, u kojima su pokazali nesporan kvalitet, očekujem težak meč. Nadam se da ćemo odgovoriti Crnogorcima i odigrati još jedan dobar meč – istakao je Kampanja.
U posljednjih pet mečeva Italija je četiri puta bila bolja, jedan meč je završen remijem
du na pozicioni napad.
- Italijanima u posljednje dvije godine pružamo jak otpor, uglavnom su to mečevi na jednu loptu. Prevagne iskustvo rivala, ali vjerujem da ćemo naučiti na sopstvenim greškama. Da svedemo utakmicu na pozicioni napad, jer su Italijani veoma brzi i žele kontranapade, a što se tiče njihovog napada rekao bih da imaju slabije centre od Hrvatske i Grčke i tu možemo da ostvarimo prednost.
Analizirana su oba meča u grupi.
- Protiv SAD su bili favoriti, a Hrvati im leže kao protivnik i zasluženo su ih savladali. Odbrana na dobrom nivou, dva nesrećna gola iz odbitka
U posljednjem meču, u četvrt nalu EP u januaru, Italija je savladala Crnu Goru 14:8
u presudnim momentima su riješila meč. Možemo da igramo sa svima, igraćemo i protiv Italije na pobjedu - ističe Tešanović. Prije olimpijskog turnira najave su bile takve da apsolutnih favorita nema. I jasno je to nakon dva odigrana kola, ali su Italijani i Španci odskočili. - Turnir je pokazao koliko je kvalitetan, vidi se to i u drugoj grupi. Ima deset timova koji kada imaju dobar dan mogu svakog da savladaju. Znači i to što smo mi ovdje, iako se podrazumijeva da smo dio OI, ali nije to tako lako. Nadam se da ćemo preći te stepenice i dječje bolesti i da ćemo se uskoro uključiti u borbu za medalju –poručio je naš golman.
Od 1.200 eura koliko je mjesečno primanje gospođe sa Balkana u Parizu (nijesmo pitali gdje radi), na stan odlazi oko hiljadu, a ostatak plate na komunalije. Suprug je vozač autobusa, do 2.000 eura prihoduje i uspiju na mjesečnom nivou da ušparaju da jednom godišnje sebi priušte obilazak obližnjih zemalja.
Kazala nam je da žive solidno, a sa cijenema u marketima nemaju problem jer su mnogi proizvodi jeftiniji u odnosu na mnoge zemlje iz našeg regiona.
Znatiželja nas je odvela u manje dućane i mega markete, te se uvjerili da gospođa govori istinu.
Pazite sada ovo (domaća) boranija košta 1,49 eura, čeri paradajz 2,49, krastavac je 1,19, bijeli luk 2,99, lubenica i banane 1,99, jabuke su od eura do tri, smokve su skupljeskoro 10 eura treba izdvojiti za kilogram, a kivi je, vjerovali ili ne, 0,99 eura? Cijena krompira je u rasponu od jednog do 3,99 eura...
Sa povrća i voća prebacili smo se na bijeli mrs. Konkretno razni francuski i italijanski sirevi, kojima su snabdjevene mnoge prodavnice u Crnoj Gori, za otprilike su od 30 do 50 odsto jeftiniji u Parizu. Tako je i sa ribom. Meso je skuplje i samo ko mora i ko baš ima, zadržava se u dijelu gdje se prodaju ovi proizvodi.
Slatkiši i sokovi su bagatela. Flaširana voda je skuplja, uprkos tome što se voda regularno pije sa česme, jer je jedna od najčistijih u Evropi.
Treba zaobići štandove sa alkoholom, cigaretama, jer je to i za francusku srednju klasu ,,papreno“. Ko je ,,pivopija“, u Parizu sva poznatija piva u većim limenkama koštaju od 1,80 pa do tri eura.
I ,,hemija“ je u glavnom gradu Francuske baš, baš jeftina. I u odnosu na Crnu Goru.
Uglavnom kada su popusti, navedene cijene idu za koji cent ili euro niže.
I da, njegovo visočanstvo – francusko pecivo. Manje je više u slučaju čuvenog francuskog proizvoda.
Uporište optimizma su forma, dobar osjećaj, a i direktni plasman na Igre. - Osjećam se fizički i psihički dobro i dominantno. Nadam se da ću to iskoristiti na pravi način. Iskustva koja sam stekao na prethodnim Olimpijskim igrama, zaključno sa Japanom, nadam se da će mi puno značiti i po nekom sopstvenom osjećaju trudiću se da na dostojanstven način predstavljam sebe, svoju porodicu i Crnu Goru.
Da je u ozbiljnom kontinuite-
tu potvrdio je i naš jedriličar. - Poklopile su se sve stvari. U ozbiljnom sam kontinuitetu koji je rezultirao olimpijskom normom u januaru. Da ne budem previše pretenciozan, ali sam tu. Ovo što sam pokazivao na treninzima i kako se osjećam - vjerujem da mogu da budem u samom vrhu. Što može da presudi na OI za visoki plasman?
- Iskustvo. Jedrenje je kompleksan sport i puno stvari treba da se poklopi. To je igra detalja - jasan je Dukić.
Danica Delić je privilegovana. Bez specijalne pozivnice je dva puta uzastopno učestvovala na OI. Premijerno kao kondicioni trener ženske rukometne reprezentacije Crne Gore u Tokiju 2021. i u Parizu gdje je pratila Danku Kovinić
I to je, kako kaže, ispunjenje sna, a najljepši trenutak u karijeri je 2022. godine kada se, takođe kao dio Stručnog štaba, sa ,,lavicama“ okitila bronzanom evropskom medljom.
Kaže još da se pored terena, kao i na njemu osjeća najbolje, i da je kao bivša rukometašica, kojoj su povrede prekinule karijeru, ušla u ozbiljnu, novu priču – prvo u fitnes 2014, a u profesionalni sport 2016. godine. Polako, ne gubeći fokus, a ne bježeći od konstantne edukacije, uspjela je ono o čemu je sanjala kao igračica. - Kao igrač sam maštala da odem na Olimpijske igre, ali kasnije je sve došlo na svoje kao nagrada za rad i trud koji sam uložila. Sjećam se da sam još u Japanu pomislila da je to - to i da ne moram nikad više ovim poslom da se bavim jer sam ostvarila san. Međutim, kasnije, kako sam rasla kao trener i kada je došlo do saradnje sa Dankom, na pomen da mogu po drugi put na OI, sjećam se da sam sebi kazala: ok, sve je ovo normalno. Kao nagrada za rad, za ono koliko se dajem poslu i koliko sam opsjednuta... I nije riječ samo o disciplini, već o produktu opsesije prema ovome što radim i vjere u sebe i u osobe sa kojima sarađujem - kazala je Delić. Energija koju ulaže u pripremu je ogromna. Ista je i kada radi sa ekipom ili pojedinačno. Ali,
razlika je ogromna u samoj pripremi i konceptu.
- Apsolutno druga priča i velika razlika. Prije svega, rukomet je moj sport, prva i najveća ljubav. Zahtjevnije je raditi u grupi, posebno sa ženama, malo je komplikovanije, ali ima i svojih čari jedan na jedan, gdje je kompletan fokus na jednu osobu i uvijek misliš kako do tančina da joj pomogneš. Odnosno da riješiš problem ili određenu situaciju u kojoj se nalazimo kao tim. Sa Dankom je bilo komplikovanije jer je van terena skoro godinu, a ima još mnogo da se radi. Dakle, razlika je velika, ništa nije lakše ili teže, ali je izazov. A ja volim izazove i kada se nalazim u većoj grupi. Kada stanem ispred 20 igrača, podijelimo energiju između sebe, osjećam se najljepše. Jer, to je moj
Košarkaši Sjedinjenih Američkih Država pridružili su se Kanadi, Njemačkoj i Francuskoj, selekcijama koje su nakon drugog kola grupne faze izborile plasman u četvrtfinale olimpijskog turnira koji se igra u Lilu. Amerikanci su se mučili protiv
Južnog Sudana tokom pripremnog perioda, uz dosta sreće su izbjegli poraz, ali Olimpijske igre su nešto drugo. Lebron Džejms i drugovi su slavili sa 103:86 (26:14, 29:22, 18:21, 30:29).
Najefikasniji u sastavu SAD bili su Bem Adebajo sa 18, Kevin Durent sa 14, Entoni Edvar-
svijet gdje sam ono što sam.
Drugačiji je bio doživljaj u Tokiju od ovog sada u Parizu.
- Moja uloga u Parizu, u odnosu na Tokio, je bila drugačija, samim tim što nijesam bila u Olimpijskom selu. Nijesam imala kompletan ugođaj, ali to što sam doživjela na terenima Rolan Garosa je bilo posebno. Bila sam na tribinama i vidjela veliku svjetlost koju tenis nosi. Predivan osjećaj, drugačiji u odnosu na rukomet gdje sam pored terena i na klupi. E, to je moje prirodno stanovište, ali ovo je bio veliki događaj i željela bih da se ponovi.
Bila je dio stručnog štaba koji je sa ,,lavicama“ 2022. godine osvojio evropsku bronzanu medalju.
- Možda je to najljepši osjećaj u mojoj karijeri. Živjela sam za to, izgarala, dala sam sigurno
Završeno drugo kolo olimpijskog košarkaškog turnira Amerikanci
ds sa 13, Lebron Džejms sa 12 i Devin Buker sa 10 poena. Kod Južnog Sudana, Nuni Omot je postigao 24, Karlik Džons 18 poena, uz sedam asistencija, a Bui Kuol 16 poena. Nakon ubjedljivog poraza od Amera, Srbija je ubjedljivo pobijedila Portoriko 107:66
više od 100 odsto da sve posložim sa moje strane. Koliko sam mogla posvetila sam se svakoj igračici i stručnom štabu. Kratko, tri mjeseca i ŽRK Rapid je bila Daničina destinacija. Prvi ino angažman.
- Saradnja je bila je sjajna. Vidjela sam drugi svijet koji drugačije funkcioniše u odnosu na moje dosadašnje iskustvo. Saradnja sa kompletnim stručnim štabom je bila fenomenalna. Mislim da sam pomogla koliko sam mogla da dođu do cilja - do drugog mjesta.
I u ovoj branši se svaki dan uči. Edikacija je važna, praksa ispred teorije, koja se mora savladati.
- Praksa je najvažnija. Posebnu zahvalnost dugujem prvom mentoru Marku Mraku, koji je sve što je znao meni prenio.
Sjećam se kako mi je na početku saradnje rekao da ću biti bolji trener od njega. Mislila sam da mi laska i da želi da me motiviše. Vjerovao je u mene, a bodri me i dalje.
Hrabro je ušla u nove vode kada je izašla iz rukometnih priča.
- Studio sam otvorila prošle godine u Podgorici, bavim se pripremom, rehabilitacijom sportista i edukacijom. Cilj je da od septembra sve podignem na viši nivo.
Rješenja u sportu su i put do uspjeha.
- Dosta sam fleksibilna, trudim se da nađem rješenje koje uvijek postoji. Svako ima svoje limite, svaki dan nije isti, neko će u teretani danas da podigne više od planiranog tereta, a sjutra neće ni pola. Ali i to su normalne stvari. Naći pravo rješenje da se nekome pomogne odnosno da se igrač dovede do željenog cilja je najvažnije - poručila je Delić. A. MARKOVIĆ
Puno uzbuđenja na olimpijskom turniru u plivanju Dva zlata Maršana u istom danu, svjetski rekord
Francuski plivač Leon Maršan je u jednom danu osvojio dva zlata na Olimpijskim igrama u Parizu, oba sa novim olimpijskim rekordom. Prvo je osvojio zlato na 200 metara delfin (1:51,21 minuta), srebro je osvojio je Mađar Kristof Milak sa 54 stotinki zaostatka, a bronzu Kanađanin Ilja Karun sa 1,59 sekundi zaostatka. Potom je Maršan bio najbrži i na 200 metara prsno (2:05,85 minuta). Srebro je osvojio Britanac Zek Stableti Kuk sa 94 stotinki zaostatka, a bronzu Holanđanin Kaspar Korbo sa 2,05 sekundi zaostatka. Maršan je osvojio tri zlata u Parizu, pošto je trijumfovao i na 400 metara mješovito. Kineski plivač Džanle Pan osvojio je zlatnu medalju novim svjetskim rekordom u disciplini 100 metara slobodnim stilom (46,40 sekundi), kojim je popravio sopstveni svjetski rekord iz Dohe (46,80 sekundi).
Srebro je osvojio Australijanac Kajl Čalmers sa 1,08 sekundi zaostatka, a bronzu David Popovići iz Rumunije sa 1,09 sekundi slabijim vremenom. Sara Sjostrom osvojila je 4. olimpijsku medalju u karijeri, drugu zlatnu. Švedska plivačica je najsjajniju medalju u Parizu osvojila u disciplini 100 metara slobodnim stilom (52,16 sekundi). Amerikanka Tori Haski osvojila je srebro sa 13 stotinki zaostatka, dok je bronza pripala ŠivonBernadet Hagi iz Hong Konga sa 17 stotinki zaostatka. Novim olimpijskim rekordom je do zlata došla i američka plivačica Kejti Ledecki, u disciplini 1.500 metara (15:30,02 minuta). Francuska plivačica Anastasija Kirpičnikova osvojila je srebro sa 10,33 sekundi zaostatka za pobjednicom, a bronzu je osvojila Izabel Goze iz Njemačke sa 11,14 sekundi slabijim vremenom. S. J.
(24:12, 28:23, 27:16, 28:15) i jednom nogom zakoračila ka četvrtfinalu.
Najefikasniji u selekciji Srbije bio je Filip Petrušev sa 15 poena, uz devet skokova. Nikola Jokić igrao je 23 minuta i nedostajala mu je jedna asistencija do tripl-dabl učinka, on je
utakmicu završio sa 14 poena, 15 skokova i devet asistencija. U ekipi Portorika najefikasniji je bio Kristofer Ortis sa 19 poena uz šest skokova, a Ismael Romero dodao je 10 poena. Srbija u trećem kolu grupe C igra protiv Južnog Sudana, a Amerika sa Portorikom. S. J.
To je Mornar, to je crnogorski inat, to je novi hit crnogorskog fudbala!
Barani su uspjeli da preokrenu rezultat iz Leskovca, da steknu prednost od 2:0, ali je sudijskom nepravdom, umjesto slavlja, došlo do produžetaka. Međutim, pravda je ipak zadovoljena nakon penal ruleta, gdje su fudbaleri Mornara zasluženo eliminisali Radnički (2:1) i sa 4:3 nakon penala slave novi istorijski podvig. Sada, niko više i ne zna koje su granice ovog Mornara!
Mornar je znao da mora da juri zaostatak, ali nije srljao, već je igrao strpljivo, ali za razliku od meča u Leskovcu, ne toliko defanzivno na startu. Istina, Radnički je opet u uvodnim trenucima bio tim koji je imao veći posjed, ali bez pravih šansi. Ipak, u 12. minutu mnogo sreće za Mornar - nakon šanse Vidosavljevića, koji je imao lošu završnicu, Radnički je imao situaciju kada su Barani strahovali. Popović je slabo procijenio let lopte, a nakon što ga je preskočila uspio je da ukliza i spasi praktično čist gol, mada je rizikovao u tom momentu da zaradi crveni karton.
Preživio je Mornar prvi udar gostiju, a onda u 20. minutu dočekao priliku da dođe do gola - Vušurović je prošao po lijevoj strani, dobro centrirao, ali je Šerbečić ispred Ondong-Mbe spasio siguran gol. Odmah na drugoj strani, samo tri minuta kasnije, prečka je bila saveznik nakon pokušaja Vidosavljevića. Oba tima su krenula ofanzivno, rasplamsala se igra, a u timu Mornara povrijeđenog Dubljevića zamijenio je Kišiju. I, odmah po ulasku u igru, Japanac je pokazao koliko je opasan, ali je njegov udarac odbranio Lijeskić. I, kada se čekao kraj prvog dijela, Mornar je dočekao gol koji mu je trebao. Zorić je izveo korner, a Ondong Mba sjajno glavom pored defanzi-
VEČE ZA ISTORIJU: Barani nakon drame i boljeg izvođenja penala izborili prolaz u 3. kolo kvali kacija za Ligu konferencija
vaca Radničkog loptu poslao u malu mrežu - 1:0. Početak drugog dijela igre donio je ponovo inicijativu gostiju, a nakon polušanse Gluščevića , Vidosavljević je u 59. minutu priprijetio, ali je Popović pokazao da je u top formi. Djelovalo je da je Mornar u mnogo manjem ritmu nego u
prvom dijelu, pa je Đurašković izmjenama nastojao da probudi tim. I, ulaskom Ćetkovića Barani su opet bili opasni, a nakon što je upravo iskusni vezista bio u šansi u 82. minutu, Mornar je dočekao minut kasnije i totalni obrt. Stevanović je sjajno ubacio loptu iz auta, Ondong pokazao kakav
JOŠ JEDAN ISKORAK: Milorad Peković, trener Dečića, ponosan nakon plasmana u 3. kolo kvali kacija za Ligu konferencija
je majstor i nakon sjajne finte pogodio za 2:0. Čekao se kraj i veliko slavlje, a onda totalni šok. Iako je nadoknada bila pet minuta, sudija nije svirao kraj, dao je nadoknadu nadoknade, a onda je u 98. minutu Aleksić sa ivice kaznenog prostora neočekivano pogodio suprotni ugao za 2:1. Bio je to tre-
nutak za veliko slavlje gostiju, a nakon crvenog kartona treneru Radničkog Dudiću, koji je pretjerao u slavlju, isključenje su zaradili Baošić i trener Đurašković, koji su se ljutili zbog nestvarne nadoknade... Međutim, meč je otišao u produžetke. U prvom dodatku nije bilo uz-
PODGORICA – Dečić je u maju ispisao istoriju osvajanjem titule, a sada pomjera granice, jer je prvi put u trećem kolu kvalifikacija za Ligu konferencija.
Dolazak Milorada Pekovića definitivno je promijenio sve –tim koji je imao kvalitet i prije toga, počeo je da pravi rezultate u kontinuitetu, stigla je titula, a eliminacijom Dinamo Batumija Tuzani su samo nastavili da pišu istoriju. Sve to donijelo je zadovoljsto kod nekadašnjeg crnogorskog reprezentativca, a sada trenera Dečića, koji je bio prilično zabrinut nakon prvog meča u sezoni, kada je Dečić u pola sata primio tri gola u utakmici pro-
tiv TNS-a. Sada već to djeluje kao davna prošlost. Tuzani su odigrali vrhunski u Batumiju, stigli do velike pobjede (2:0), a taktički zrelom igrom u revanšu (0:0), Dečić je pokazao da zna da igra na rezultat i da ima iskustvo da se nosi i na ovom nivou. -Jako bitna utakmica za Dečić protiv jednog jako kvalitetnog protivnika, gdje smo svima, ali prvenstveno sami sebi pokazali da možemo da igramo na evropskom nivou i da se nosimo sa ovakvim ekipama. To je jako bitno za nas kao ekipu, jako bitno za momke i njihovu samopozdanje. Da ne govorim koliko je prolazak u 3. kolo kvalifikacija za Ligu konferencija važan za klub, ali i Crnu
Goru. Uspjeli smo da napravimo iskorak, želim to i ostalim našim timovima, da svi zajedno podignemo naš fudbal na viši nivo - rekao je trener Dečića Milorad Peković. Dinamo je bio ofanzivan, pravio pritisak na startu meča, na startu drugog dijela i posebno u samom finišu, ali Dečić je uspio da sve nalete izdrži, pa čak i da ima bolje šanse za gol -Sekulović je dva puta pokušao da savlada golmana Dinama, jednom je pogodio prečku.
- Dinamo je zaista dobar protivnik. Mi smo od početka znali važnost utakmice, momci su odigrali maksimalno disciplinovano, odgovorno, pravazišli smo uvodni pritisak rivala, uslove za igru i kako je utakmi-
buđenja, osim kada je Ouijdi u 104. minutu pokušao sa 30 metara da iznenadi Popovića. Drugih 15 minuta kao da je poslužilo za oba tima da čekaju penale i sreću potraže u penal ruletu.. I onda trenutak istine – Popović je odbranio Ristiću penal u drugoj seriji, dok je Simović u trećoj pogodio stativu, a Mornar je nakon očajnog šuta Đurišića i promašaja preokrenuo golovima Ćetkovića, Kišija i Kaluđerovića. U petoj seriji, nakon gola Vidosavljevića sve je bilo na štoperu Mitroviću, koji je zastao, ali pogodio za 4:3 i najveću pobjedu ovog kluba u istoriji. Mornar plovi Evropom, širi jedra i predstavlja novu svijetlu tačku crnogorskog fudbal… R.PEROVIĆ
ca odmicala bili smo sve sigurniji i na kraju eliminisali veoma dobru ekipu – dodao je mladi stručnjak.
Peković je kazao da od igrača traži upravo da odgovore pritisku na najbolji mogući način, da pokažu mentalnu snagu.
- Pokazali smo da možemo da odigramo kompaktno, disciplinovano, odgovorno, radili smo kao tim, kao kolektiv i to me raduje. U dvomeču sa Dinamom smo dodatno sazreli, pokazali da smo naučili lekcije iz proteklih mečeva i da smo sve bo-
lji i bolji. Nadamo se da ćemo nastaviti u istom ritmu – objasnio je strateg Tuzana.
Tek sada slijedi naporan ritam
- Dečić u nedjelju gostuje ekipi Sutjeske na startu nove sezone u Meridianbet 1. CFL, a onda slijedi i gostovanje Helsinkiju.
- Nema odmora, okrećemo se odmah meču sa Helsinkijem. Pokušaćemo da i protiv takve ekipe pokažemo kvalitet. Dečić je zbog katastrofalnog stanja terena na stadionu pod Goricom morao da ugosti Dinamo Batumi na stadionu tre-
ning kampa Fudbalskog saveza Crne Gore, na isto je prinuđena i Budućnost pred dolazak CSKA 1948 iz Sofije. Ali, Peković ne brine mnogo zbog toga. - Takva je situacija, teren je dobar kada se prođe dalje. Uslovi su takvi kakvi jesu, ne možemo protiv toga, kvalitet terena na stadionu trening kampa FSCG je bio dobar, vjetar nam je pravio probleme, ali situacija je takva. Jednostavno, ne tražimo alibi u uslovima gdje god da igramo – podvukao je Peković. R. P.
SLIJEDE KONTROLNI MEČEVI: Naše košarkašice večeras (19h) protiv Mađarske igraju prvi od dva vezana kontrolna meča
PODGORICA - Ženska
seniorska košarkaška reprezentacija nakon dvije sedmice priprema večeras i sjutra imaće prve provjere.
Izabranice Jelene Škerović ugostiće u dvorani Univerziteta Crne Gore u dva dana selekciju Mađarske (oba meča počinju u 19 časova), što će biti prvi testovi za podmlađenu selekciju uoči pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
-Zadovoljna sam kako protiču pripreme, jer su sve đevojke došle sa ogromnim motivom i svaka od nas želi da sve zamisli stručnog štaba sprovede u djelo. Nakon uvodnog dijela tokom dvije sedmice, sada sa nestrpljenjem očekujemo pr-
PODGORICA – Nakon dvije sezone u Podgorici Filip
Anđušić mijenja klub, ali ostaje u glavnom gradu Crne Gore - crnogorski centar je košarkaš SC Derbija, sa kojim je potpisao ugovor na tri sezone.
Dvadesetdvogodišnji košarkaš ponikao je u rodnim Pljevljima odakle je prešao u Vizuru. Tokom 2019. godine potpisao je za Crvenu zvezdu i nastupao je za Tamiš i Slodes. Na ljeto 2022. godine je stigao u Podgoricu.
Anđušić je u prethodnoj sezoni u ABA 2 ligi prosječno bilježio 12,5 poena i 6,6 skokova, dok je u Prvoj A crnogorskoj ligi imao prosjek od 11,9 poena i sedam skokova.
Nastupao je za sve mlađe selekcije Crne Gore a najbolji rezultat je ostvario 2022. godine sa mladaom reprezentacijom na Evropskom prvenstvu u Podgorici, kada je osvojio bronzu, uz prosjek od 11 poena i 8,7 skokova po meču na tom šampionatu.
Prije Anđušića, SC Derbi je doveo Erika Nila (povratak u dresu „studenata“ i Ivana Bogdanovića, ugovor je produžio kapiten Nikola Pavlićević, dok je Petar Mijović na klupi naslijedio Dejana Jakaru
ve utakmice. S obzirom na to da smo dodatno podmlađeni i oslabljeni, jer nema Amerikanki, sigurno da će nam mečevi protiv Mađarske dobro poslužiti da vidimo gdje smo trenutno i na čemu moramo da radimo do polaska za Meksiko - kazala je Dragana Živković, crnogorska reprezentativka. Nekadašnja kapitenka Budućnost Bemaksa, koja je minule sezone osvojila duplu krunu u Rumuniji sa Konstancom, svjesna je da je ovo istorijska šansa, jer će crnogorske košarkašice igrati u Meksiko Sitiju prvi put pretkvalifikacije za Mundobasket. Crna Gora biće u grupi B, gdje su pored naših dama i domaćina, Meksika, još selekcije Novog Zelan-
da i Mozambika. U pretkvalifikacijama igraju još: Koreja, Mali, Češka i Venecuela, koji čine grupu A. Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik turnira plasirati u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. -Za razliku od ranije, kada je ljeto obično rezervisano za Eurobasket, sada je nešto novo za sve nas. Prvi put imamo priliku da budemo u trci za Mundobasket. Baš zbog toga, motiv je na najvišem nivou, jer je ovo istorijska prilika za našu reprezentaciju, a za svaku od nas prvi put da osjetimo mečeve protiv selekcija sa drugih kontinenata - naglasila je Živković. R. P.
Pojačanje u reketu „studenata“
Mateo Drežnjak je prešao u Budućnost Voli, Borna Kapusta u Split, Tomislav Ivišić je
potpisao za Ilinoj u NCAA ligi, a Obri Dokins za Njižnji Novgorod. S. J.
VEČERAS 21 h
PODGORICA – Očekivao se spektakl, možda i pune tribine na stadionu pod Goricom. „Plavi“ su sanjali lijepu evropsku noć. Umjesto toga, fudbaleri Budućnosti će večeras (21 čas), nakon suspenzije našeg najvećeg stadiona, zbog lošeg stanja travnate podloge, prolaz u treće kolo kvalifikacija za Ligu konferencija tražiti na DG Areni. Podgoričani u duelu protiv CSKA 1948 jure gol minusa iz prvog meča u Sofiji (0:1), a ne kriju da je situacija sa promjenom terena pomalo uticala na atmosferu pred revanš drugog kola kvalifikacija.
- Sigurno da jeste. Svi smo očekivali da ćemo da igramo pod Goricom. Svi znaju što nama znače naši navijači, i koliko bi nam značili u ovoj utakmici. Mislim da bi to bio pravi fudbalski praznik, možda bi stadion bio pun kao nikada u posljednje vrijeme. Ali, dobro, što je - tu je. Igramo na DG Areni, sigurno će isto biti dosta gledalaca, napuniće se ta tribina. Naše je da budemo motivisani, a motiva, mislim, da nam ne fali u ovom momentu. U prvoj utakmici smo vidjeli da možemo da igramo sa njima, i uz podršku navijača i našu dobru igru nadam se da ćemo uspjeti da prođemo u treći krug – ističe golman „plavih“ Milan Mijatović
Bez obzira što su se našli u nezavidnoj situaciji, da moraju da mijenjaju stadion, trener Budućnosti Ivan Brnović pokušava da smiri strasti, te da ekipu drži koncentrisanom na ono što je najbitnije, a to je priprema za meč sa Bugarima.
- Sreća u svemu tome je što se sve brzo izdešavalo, i nijesmo imali vremena da puno razmišljamo o tome. Iluzorno i suvišno je govoriti o tome koliko bi nam značilo da igramo pod Goricom, pred punim stadionom.
Ali, sa druge strane, prihvatili smo odluku Uefe, ona se mora poštovati, i automatski smo se spremili za ono što nam predstoji, igramo na DG Areni. Ko god da dođe tamo, sigurni smo da će da navija iz punog grla, da će da bude frenetično navijanje. Mislim da ćemo da imamo pravu podršku – rekao je trener „plavih“. Dodao je da se nikada nije žalio i da neće ni sada, naprotiv. - Preuzimam odgovornost za sve, sigurno je da nećemo da tražimo opravdanje i alibi zbog promjene mjesta odigravanja utakmice, već ćemo izaći na teren kao da se igra pod Goricom. Isti nam je motiv, isti je cilj, kao i želja i ambicija – dodaje Brnović.
RIVALA SAD BOLJE POZNAJU
CSKA je dobio prvi meč u Sofiji sa 1:0. Nakon tog meča se rivali bolje poznaju.
- Pred prvu utakmicu imate neizvjesnost kakav je protivnik, a onda u direktnom odmjeravanju snaga i nakon te utakmice
imate pravu sliku trenutnog stanja, kad smo mi u pitanju, kao i oni. Nijesu nikakav bauk za nas, očigledno je da možemo sa njima da igramo. Mislim da je prvo poluvrijeme pokazalo, i pored naše lošije igre na tehničkom planu, gdje smo imali puno pogrešnih pasova, da smo držali egal. Primili smo taj gol kad se najmanje očekivalo, i to iz situacije za koju smo znali da možemo da primimo gol. Zbog toga ostaje žal. U drugom poluvremenu smo izašli malo više i ozbiljnije, u toj trećini terena nam je falio malo mirniji prijem lopte za šut, bolja selekcija pasova, malo strpljenja, pametnijeg utrčavanja po dubini, da osjetimo kada je momentat za šut, a kada za proigravanje. Tridesetsedmogodišnji golman se, takođe, osvrnuo na prvi meč na stadionu „Vasil Levski“. - Možda u prvom poluvremenu nijesmo dobro izgledali, ali mislim da je drugo poluvrijeme recept kako treba da igramo. Šteta što nijesmo postigli pogodak, imali smo nekoliko dobrih prilika. Treba
Neće biti otpušten iz šampionskog F1 tima ovog ljeta
PODGORICA - Serhio Perez (34) voziće za Red Bul makar do kraja aktuelne sezone Formule 1, objavila je madridska Marka.
Kako se navodi, Meksikanac može da odahne – jer bio je blizu da dobije otkaz već u narednim danima, tokom ljetnje pauze šampionata.
u revanšu drugog kola kvali kacija za Ligu konferencija
Šef stručnog štaba Budućnosti je izrazio zadovoljstvo što se Dečić plasirao u treće kolo kvalifikacija za Ligu konferencija, i nada se da će se tamo naći i njegov tim. - Čestitke Dečiću na prolazu u treće kolo, to je sjajna stvar za klub, ali i generalno za naš fudbal i državu. Takođe, čestitke kolegi Pekoviću na sjajno taktički odrađenom poslu po onakvom vremenu. Na kraju, uz dužno poštovanje prema svima, od Budućnosti se uvijek najviše očekuje, kako u prvenstvu, tako i evropskim kvalifikacijama, zbog imena i reputacije kluba. A mi ćemo dati sve od sebe da to opravdamo – rekao je Ivan Brnović
Cijena ulaznica pet eura, prihod ide za Feđu Alkovića
Ulaznice za revanš utakmicu drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencija, između Budućnosti i CSKA 1948, biće u prodaji danas na biletarnici na zapadnoj tribini Gradskog stadiona pod Goricom.
-Kako je broj mjesta na DG areni limitiran, karte će se prodavati sjutra isključivo od 10 do 14 sati, po cijeni od pet eura, a jedna osoba može da kupi najviše četiri ulaznice. Sav novac od prodaje ulaznica će biti proslijeđen za liječenje našeg malog drugara Feđe Alkovića - saopšteno je iz podgoričkog kluba.
Nakon što se vratio Lazar Mijović, Budućnost je dovela još jednog napadača, čiji je dolazak najavila video snimkom na društvenim mrežama – iz Partizana stiže Andrija Pavlović, koji je u beogradski klub došao 2022. iz danskog Brondbija. U Humskoj, međutim, nikada nije dobio pravu šansu, iako iza sebe ima i pet nastupa za reprezentaciju Srbije. Osim Partizana i Brondbija, Pavlović je igrao i za Čukarički, Kopenhagen, Rapid iz Beča i kiparski APOEL
da izađemo da teren hrabro, odvažno, da budemo jaki u duelima, i hrabrom igrom da pariramo protivniku. Treba da nametnemo naš ritam, da stvaramo šanse i nadam se brzom golu i da u nastavku meča možemo da izborimo prolaz dalje – rekao je Mijatović. Imajući u vidu kako njegova ekipa trenira ovih dana, kakva je energija u ekipi, kvalitet, te sinhronizovanost unutar tima, Brnović ističe da je „zaista veliki optimista za revanš meč“. - Ne znam da li ćemo proći, ali sam siguran da ćemo pružiti sjajnu partiju.
BEZ ŽURBE
Rezultat iz prvog meča je takav da Budućnost neće morati grlom u jagode.
- Moramo da napravimo konekciju određene agresivnosti od prvog minuta i mudrosti i strpljenja koje treba da nas krase. O tome pričamo u stručnom štabu i sa igračima. Treniramo sve te segmente, kako da se ponašamo kao tim. Treba da se držimo plana igre. Ne može ta agresivnost i visoki presing da bude 90 minuta, to je nemoguće. S druge strane, nećemo da budemo strpljivi svih 90 minuta. Mora da postoji veza između razičitih modela igre. Kako vrijeme bude odmicalo, u zavisnosti od rezultata, moramo se prilagođavati. Ako damo gol, bićemo malo pametniji i strpljiviji, a ako primimo gol treba da znamo da nije gotovo, da možemo da se vratimo. Mi smo već pokazali karakter
i mentalitet, mi smo tim koji može da se vrati u meč i preokrene situaciju u svoju korist. I Mijatović je svjestan da Budućnost ima „aktivan rezultat“ iz Sofije.
- Ne moramo da žurimo, već treba da igramo pametno i racionalno, i pokušamo da prođemo dalje. Oni će sigurno igrati zatvorenije nego u prvom meču. U drugom poluvremenu prvog meča htjeli da izađu naprijed, ali smo im mi pametnom igrom nametnuli da se vrate. Opasni su iz kontranapada, imaju dva-tri dobra igrača, i na nama je da to spriječimo koliko možemo i da ih što više udaljimo od našeg gola. Da mi diktiramo tempo i nametnemo naš ritam – zaključio je Mijatović. S. JONČIĆ
PODGORICA – Crna Gora je često posebno atraktivna destinacija mnogima, a tokom turističke sezone naša zemlja bude omiljeno mjesto za odmor brojnim poznatim sportistima. Ovih dana u Crnoj Gori boravi i Medžik Džonson. Jedan od najboljih košarkaša u istoriji, petostruki NBA šampion, na poziv nekadašnjeg saigrača iz Los Anđeles Lejkersa Vlada Divca stigao je na Mamulu i ima priliku da osjeti čari našeg Primorja.
- Divac je pozvao mene i Kuki, naše goste Rodnija i Holi i Majka i Natašu, na večeru u hotel ,,Mamula Island“ u Crnoj Gori. To je bila stara tvrđava koja je pretvorena u luksuzni hotel, a otvoren je prije dvije godine. Večera i istraživanje imanja
Evropsko
bili su jednostavno nevjerovatni! Preporučujem svima u Crnoj Gori da pogledaju - napisao je u opisu fotografija Medžik. Dan kasnije, juče, Medžik je
prvenstvo B divizije u košarci
Juniori od ponora do četvrtfinala sa Poljskom
Crna Gora 91 Rumunija 83
Iza njega su sedmice i mjeseci loših rezultata i grešaka, a Meksikanca su otvoreno i javno kritikovali timski čelnici. Iako je ugovor za pe-
riod od godinu i po potpisao početkom juna, brzo je došao u situaciju da ugrozi mjesto u ekipi koja dominira ,,najbržim cirkusom“ već tri i po godine. Očekuje se da tim ponovo preispita Perezovo mjesto na kraju godine – a kako sada stvari stoje, mala je vjerovat-
noća da će voziti za Red Bul u 2025. godini. Popularni Ćeko, pobjednik šest trka tokom F1 karijere, prošle godine bio je vicešampion svijeta. Trenutno je tek sedmi u šampionatu, u prve četiri trke sezone imao je tri druga mjesta, a od tada su njegovi rezultati sve lošiji. R. A.
SKOPLJE – SC „Kale“. Gledalaca: 100. Sudije: Parlak (Turska), Ferevski, Mijalkovski (Sjeverna Makedonija). Rezultat po četvrtinama: 18:27, 19:31, 22:11, 32:14. CRNA GORA: Vujačić 3 (1-1), Komnenović 2, Bećiragić 11 (1-1), Radunović 17 (4-3), Krnić 8 (6-4), Nikezić, Pavlović 3, Pinter 2 (1-0), Čarapić 5, Čičić 16 (6-4), Drašković 17 (65), Đurović 7 (2-2).
RUMUNIJA: Blidaru 10, Vojkulesku 10 (2-2), Zentkuti 12 (4-3), Angelijan 3, Šandor 1
(2-1), Ranc 15, Fintina 6, Dubuc 8 (2-2), Matesesku, Dinu 10, Vlajku 8 (2-2), Kis. Muška juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore je nakon poluvremena bila na putu da doživi poraz od Rumunije i to ubjedljiv, ali je u nastavku uspjela da preokrene i pobijedi 91:83 i tako se plasira u četvrtfinale Evropskog prvenstva B divizije u Sjevernoj Makedoniji. Izabranici Marka Sekulića su na kraju zauzeli prvo mjesto u grupi A, sa tri pobjede i porazom, jer su bolji od drugoplasirane Bugarske (pobjeda u međusobnom meču), koja je imala isti skor.
na svom Fejsbuk profilu objavio slike iz Porto Montenegra. - Uživao sam u prekrasnom danu u Crnoj Gori sa Kuki - poručio je legendarni košarkaš.R. P.
Naša selekcija će u četvrtfinalu igrati protiv Poljske, koja je zauzela drugo mjesto u grupi B. Taj meč se igra u petak u 13.30 časova.
Činilo se da je pitanje pobjednika u ovom meču bilo riješeno u prvom poluvremenu, nakon kojeg je naša selekcija imala „minus 21“ (58:37).
Crna Gora je povela 3:2, nakon trojke Marka Pavlovića, ali je onda Rumunija dva minuta prije kraja dionice stigla do dvocifrene prednosti (22:12). Naša selekcija se držala do sredine drugog kvartala, kada je imala šest poena minusa (36:30), ali je do odmora postigla svega sedam poena, a Rumunija 22, pa je pobjednik bio odlučen već nakon 20 minuta. Crna Gora je, međutim, zaigrala mnogo bolje u drugom poluvremenu, u trećoj četvrtini je nagovijestila mogućnost preokreta (22:11), do kojeg je došlo u posljednjih 10 minuta. Rumunija je početkom posljednje dionice povela 71:59, a onda je uslijedila serija Crne Gore od 14:0 za preokret i vođstvo od 73:71 na šest minuta i 23 sekunde prije kraja. Rezultatska klackalica je trajala do nepuna dva minuta prije kraja (82:20), kada je Crna Gora sa dva koša Maruana Čićića i trojkom Lazara Čarapića povela sa nedostižnih 89:80, na 50 sekundi prije kraja… S. J.
ŠK „Herceg Novi 1949“ slavi 75 godina od osnivanja
Prošlo je 75. godina od osnivanja jednog od najstarijih, najuzornijih i najtrofejnijih šahovskih kolektiva u našoj zemlji. ŠK „Herceg Novi“ počeo je sa radom 1949. godine i od tada do danas klub je ostvario zavidne rezultate na svim poljima, kako takmičarskim, tako i organizacionim pri čemu je permanentno podizao ugled drevne igre na domaćoj i međunarodnoj sceni. O tome svjedoče brojne nagrade i priznanja u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji, koje krase impozantnu biografiju kluba i svih istaknutih poklonika drevne igre i prvotimaca sa pjene od mora, koji su ugradili sebe u šahovski život ovog primorskog grada. Samim tim i 2024. je upisana zlatnim slovima u njegov istorijat, jer osvojiti dvije titule vicešampiona na našim najprestižnijim ekipnim turnirima predstavlja veliki poduhvat i još veću obavezu agilnog rukovodstva da nastavi u istom ritmu na razvoju i afirmaciji šaha naročito kod mlađe populacije. Za mladog i ambicioznog sekretara Miloša Bubanju koji ovu funkciju obavlja već
sedam godina, dosadašnji uspjesi motivišu sve strukture da na tom planu i ubuduće ne štede truda i vremena.
- Odluka i ukazano povjerenje od strane ŠSCG da u Institutu „dr Simo Milošević“ ponovo organizujemo Premijer, prvu žensku i mušku ligu te pionirsko prvenstvo je bez dileme bila privilegija koja je obradovala sve iskrene poklonike sporta i širu društvenu zajednicu u našoj sredini. Mi smo se postarali da opravdamo ulogu domaćina i svima obezbijedimo uslove kao da su u svojim domovima. A, što
se tiče zvaničnog nastupa, ponosni smo na dvije srebrne medalje osvojene u žestokoj konkurenciji. IvanŠarić, Pavel Anisimov, Artem Iljin, Dragiša Blagojević, Nebojša Nikčević Armin Mušović, Nebojša Nikolić, MiomirSavić i ja u najkvalitetnijoj ligi, te Ana Novikova, SandraĐukić, Lena Miladinović, Radmila Kovačević i KsenijaTomin u najboljoj ženskoj ligi zavrijedili su titule vicešampiona - osvrnuo se Bubanja na minula državna takmičenja.
On ističe da je podrška lokal-
U Baru predstavljena knjiga „Drug“ pok. prof. Maksima Lutovca
Poglavlje koje je nedostajalo
Na platou ispred Doma revolucije u Baru održana je promocija knjige pok. prof. Maksima Lutovca „Drug“, u prisustvu velikog broja poštovalaca njegovog lika i djela i ljubitelja drevne igre iz svih krajeva Crne Gore. Prema riječima velemajstora NikoleĐukića ovaj naslov je još jedan pokušaj da se dokuči nedokučivo i spozna nešto što nije dato nama običnim smrtnicima da ikad otkrijemo - tajnu ove magične igre koja nas opčinjava već hiljadama godina a čijoj čaroliji se ne nazire kraj. - Ova knjiga je jedan veličanstven poduhvat i nevjerovatna je snaga duha profesora Lutovca da u tim godinama i sa toliko zdravstvenih problema i dalje ima toliko energije da se druži sa perom i piše o toj magičnoj igri. Kroz sve njegove knjige o crnogorskom šahu, od prve koju je napisao prije četrdeset godina, pa do „Šahovskog vijenca“, koji će za sve naše buduće hroničare šaha biti polazna tačka, jer je tu cijela istorija našeg šaha, vidi se beskrajna ljubav i
prava opčinjenost koju samo šahisti mogu da razumiju. Ovo sigurno nije knjiga pisana samo za šahiste i mislim da će ko god voli umjetnost i neke intelektualne poduhvate bilo koje vrste, moći da uživa u ovoj knjizi jer je ona kolekcija, na momente, filozofskih eseja, promišljanja o suštini šaha, a kroz suštinu šaha često dolazimo i do suštine života. Takođe, tu su neki, memoarski zapisi, ali ne klasični memoari. Možda će zvučati pretjerano, ali mene je to podsjetilo na Kišove „Rane jade“ u nekim momentima, te male vinjete iz njegovog djetinjstva do neobičnih priča pred kraj
života. Profesor Lutovac je bio voljen i poštovan, ostavio je ogroman trag, a mi šahisti mu dugujemo zahvalnost za knjige koje je napisao, za turnire koje je organizovao i za poteze koje je odigraoistakao je Đukić. Intermajstor dr Ljubo Živković je ispričao da se sa Maksimom Lutovcem upoznao u Kotoru davne 1953. godine gdje se igralo prvenstvo Crnogorskog primorja i od tada datira njihovo druženje i prijateljstvo. - Maksim je bio posve originalan čovjek i posve originalan šahista. Svaku partiju je igrao na pobjedu, jer je duboko vje-
ne uprave u svim aktivnostima koje se tiču realizacije godišnjeg plana i programa bila presudna i da je saradnja na najvišem nivou. -Sredstva koja su opredijeljena opštinskim budžetom racionalno trošimo i trudimo se da jedan dio usmjerimo na afirmaciju šahovske škole „Obrad Manojlović“ koja broji oko 50 polaznika. To nam je i te kako važno jer smo oformili sopstveni regrutni centar talentovanih i perspektivnih pionira i omladinaca koji marljivo rade i iz dana u dan usavr-
rovao da tu igru zna bolje od svih - kazao je Živković. Za novinara i publicistu Milana Vujovića koji je imao ulogu moderatora, ova kao i svaka druga knjiga Maksima Lutovca prepuna je divnih metafora, šarma, poezije i bujičnih kovrdžavih misli. Maksim je stvarao do samog kraja, do 29. decembra 2023, kada je te večeri pero od koga nije mogao da se razdvoji pred ponoć prešlo u ruke njegovog mlađeg sina Miluna - kazao je Vujović, najavivši mlađeg Lutovca. - Ako knjigu knjigom čine ljudi, onda za Maksimovu nema zime. Hvala što ste večeras, svojim prisustvom, ispisali osmo poglavlje knjige „Drug“, poglavlje koje je nedostajalo, a kojim se svečano zatvara krug jednog života, a otvara novi ka kojem svi mi težimo, krug o trajanju i smislu života. Knjiga „Drug“ u sebi krije ključ tajne. Ona je po svojoj unutrašnjoj strukturi nalik šahovskoj partiji i može joj se prići, to jest, ući u njene lavirinte, sa svakog prikazanog polja – partije ili poglavlja. Kako god, i ko god uroni u nju, uvijek iznova, otkrivaće priču o čovjeku - zaključio je Milun Lutovac.
Priredio: B. KADIĆ
šavaju šahovska znanja. Za njihovu edukaciju staraju se Artem Iljin i Vukoman Cerović koji u svojoj sekciji imaju više prvaka u mlađim kategorijama među kojima prednjače Mihailo Pušara TodorBjelica, Jana Ivović, Sergej Kolmakov AntonijaRadović i drugi njihovi vršnjaci čije vrijeme tek dolazi - nije krio zadovoljstvo naš sagovornik, podsjećajući da je iskustvo FIDE majstora Gorana Tomića na tom polju značilo mnogo mališanima koji pored školskih obaveza slobodne
trenutke uglavnom provode za tablom. O planovima za naredni period Bubanja je pomenuo kapitalni projekat koji se tiče izgradnje Kuće šaha u Meljinama. -Naša inicijativa po tom pitanju je i dalje aktuelna i predstoje razgovori i dogovori sa čelnicima lokalne uprave koji su uvijek imali razumijevanja za naše zahtjeve i naravno sa upravom ŠSCG kako bi ova ideja ugledala svjetlost dana na radost, ne samo poklonika šaha iz Novog nego i čitave Crne Gore - naglasio je Bubanja.
Na IM turniru u Požarevcu
Andrej Šuković peti
Na kvalitetnom intermajstorskom turniru u Požarevcu, FIDE majstor Andrej Šuković (2350) završio je takmičenje na petom mjestu sa isto toliko osvojenih poena. Prvotimac podgoričke Budućnosti je tri partije riješio u svoju korist, dvije izgubio i četiri remizirao. Šuković je bio na domak odličnog plasmana, međutim, u posljednjem kolu, kada je bilo najpotrebnije, popustila mu je koncetracija u dobijenoj poziciji protiv poljaka Pjotra Sabuka, pa je morao potpisati kapitulaciju. Šteta, jer je Andrej Šuković u dobroj formi i borio se za učinak koji
bi mu donio i treći bal za titulu intermajstora. Ipak, novu priliku će pokušati da iskoristi na velemajstorskom turniru u istom gradu, a za željeni cilj, doduše, u jačoj konkurenciji treba da uknjiži pet poena.
1.e4 Nf6 2.e5 Nd5 3.d4 d6 4.Nf3 dxe5 5.Nxe5 c6 6.Qf3 Be6 7.c3 Nd7 8.Nd3 g6 9.g4 Bg7 10.Na3 Nxc3 (dijagram)11.bxc3 Bd5 12.Qe3 Bxh1 13.f3 0–0 14.Be2 e5 15.dxe5 Re8 16.f4 Bd5 17.c4 Be6 18.Bb2 Qh4+ 19.Nf2 f6 20.Qe4 fxe5 21.f5 Nf6 22.Qg2 gxf5 23.0–0–0 Nxg4 24.Nxg4 fxg4 25.Kb1 Rf8 26.Bd3 Rf2 27.Qe4 Bf5 28.Qxf5 Rxf5 29.Bxf5 Rd8 30.Rg1 h5 31.c5 Qxh2 32.Re1 e4 33.Bc1 Qe5 0:1 Aditja 0–1 Šuković
Piše: Petar LEKIĆ, istoričar
Hrišćanski praznik sv.Trojica predstavlja slavljenje silaska duha na apostole, kada su, apostoli primili sveti duh i počeli da šire učenje koje im je Bog poslao. Zbog ovoga se proslava ovog događaja naziva drugim imenom Duhovi. U zavisnosti od datuma Vaskrsa u godini, određuje se dan praznovanja, jer se događaj desio pedeset dana nakon vaskrsnuća, pa se slava takođe naziva Pedesetnica.
Otac, sin i sveti duh, kako tvrdi hrišćansko učenje, su dio Svetog trojstva, ustanovljeno kao neporjeciva istina na Nikejskom saboru 325. godine, kojim su uspostavljeni opšti crkveni postulati. Međutim na ovom saboru došlo je do pobune dijela prisutnih, predvođenih duhovnikom Arijem. Ova grupa je iznijela mišljenje da Otac i Sin ne mogu biti jednaki, pa samim tim ne može postojati sv. Trojica. Učenje Arija nije prihvaćeno, a ono je proglašeno za jeres. Učenje na Prvom Vaseljenskom saboru bilo je podržano od strane rimskog cara Konstantina, koji je Milanskim ediktom, ranije, 313. godine, uveo hrišćanstvo za jednu od zvaničnih religija u imperiji. Međutim, u čitavo mediavelno vrijeme postojali su društveni otpori zvaničnom učenju crkve, do toga da je dolazilo do raskola i potpunog neprihvatanja postavljenih postulata i hijerarhije. Ovo stanje je dovodilo do otvorenih sukoba, odnosno građanskih ratova širom evropskog kontinenta, što se saznaje
Slavljenje kulta Sv. Trojice je podrazumijevalo podizanje crkvene građevine, gdje bi se jednom u godini, proslavljao dan na koji se obilježava posveta hrama. Crkve su se, između ostalog, podizale na planinskim vrhovima iznad naselja, koje su istovremeno predstavljale granična područja naselja
na osnovu pisanih istorijskih izvora. Svako zvanično protivljenje se od nomenklature definisalo za nedopustivo mišljenje i djelovanje, prozvano jeres, a njihovi sljedbenici su bili nazvani jereticima. Svakako je dolazilo do sukoba i na zvaničnim Vaseljenskim saborima, kojih je bilo sedam, od 325. godine do 787. godine. Poslije posljednjeg održanog sabora, krenuo je masovni proces pokrštavanja stanovništva kreiran prije svega od strane Vizantije i Karolinške države. Tokom mediavelnog perioda, crkveni pisci su naglašavali počivanje hrišćanstva na učenju o svetoj Trojici. Nakon dolaska delegacije Hazara u Carigrad 860. godine, car Mihajlo III je u obraćanju Konstantinu Filozofu poručio: Idi, filozofe, k ljudima i načini im riječ i odgovor o Svetoj Trojici, s pomoću Njenom; jer drugi niko ne može dostojno to učiniti.
Bosanski kralj izdaje povelju u Bihaću 1423. godine u ime oca, sina i svetoga duha. Kada bi se u srednjem vijeku proglašavala jeres, ona bi se identifikovala sa Arijevim učenjem. Tako je Stefan Prvovenčani u Žitiju svetog Simeona, napisanom oko 1216. godine, u dijelu kada opisuje progon jeretika od strane svog oca, naveo: I nikako nisam mislio da je on u mojoj oblasti, a već sada slu-
Hrišćanski praznik Sv. Trojice predstavlja slavljenje silaska duha na apostole, kada su apostoli primili sveti duh i počeli da šire učenje koje im je Bog poslao. Zbog ovoga se proslava ovog događaja naziva drugim imenom Duhovi. U zavisnosti od datuma Vaskrsa u godini, određuje se dan praznovanja
šam da se za kratko (vrijeme) ukorijenio zlolukavi, i da hulu nanosi na svetoga Duha i da dijeli nedjeljivo božanstvo, što govoraše bezumni Arije, presecajući jedinosušnu Trojicu, što prorekoše sveti i bogonosni oci: ”Ko ti, Spase, razdra rizu?” “Arije”, reče, “bezumni, koji Trojicu preseče” ***
Običaj iznošenja krsti zabilježen je u Bajicama na Cetinju, kao što se vidi iz jednog izvještaja 1905. godine: Na Trojičin dan ove godine po običaju nošeni su u Bajicama krsti, a istog dana, u veče, bajička omladina priredila je u zdanju mjesne osnovne škole zabavu sa igrankom. (Glas Crnogorca, 1905, 11. juna, br. 23, str. 3). Ceremonija je takođe postojala u Vukovcima, kod crkve sv. Trojica: Poslije službe nošeni su krsti, kao obično svake godine (isto).
Državno glasilo Knjaževine
Na Nikejskom saboru 325. godine, kojim su uspostavljeni opšti crkveni postulati, došlo je do pobune dijela prisutnih, predvođenih duhovnikom Arijem. Ova grupa je iznijela mišljenje da Otac i Sin ne mogu biti jednaki, pa samim tim ne može postojati Sv. Trojica. Učenje Arija nije prihvaćeno, a ono je proglašeno za jeres
Crne Gore Glas Crnogorca je opširno izvještavalo o tradicionalnom velikom okupljanju o Trojčindan pred manastirom Ostrog, gdje su masovno dolazili ljudi iz Crne Gore i okolnih krajeva Hercegovine i Stare Srbije. Ovdje je kult sv. Trojice bio isprepletan sa kultom sv. Vasilija Ostroškog, koji je živio u XVII vijeku, koji je vremenom postao najuticajniji pravoslavni kult na širem području. Posebno se u Glasu Crnogorca davao osvrt na svetkovinu Trojčindana, koji se slavio u direktnoj vezi sa posvetom Donjeg manastira. Zdanje posvećeno sv.
Trojici je sagrađeno 1824. godine, postavši neodvojivi dio cjelokupnog mozaika hodočašća. Prilikom okupljanja u Ostrogu, ceremoniji su prisustvovali pripadnici sve tri vjeroispovjesti. U hodočašću su bili prisutni članovi knjaževske dinastije Petrović Njegoš, što dokumenuje oficijelni list države. Slavljenje kulta se odvijalo i na drugim lokacijama, kako se spoznaje na osnovu brojnih istorijskih izvora. Kod graničnog dijela Zete i Venecije, iznad Kotora prema Njegušima, postojala je na brežuljku crkva sv. Trojice. Ona se spo-
minje u povelji Ivana Crnojevića 1482. godine, gdje se određuju granice njegove zemlje. Isti lokalitet se spominje prilikom prolaska svatova Đurđa Crnojevića 1490. godine ka Cetinju. (Ovaj događaj je 1535. godine ispričao jedan Bokelj. Prema Risto Kovijanić, Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima, knj. I, Istorijski institut SR Crne Gore, Izdavačko-štamparsko-preduzeće „Obod“, Cetinje, 1963, str. 145). Ovdje su se sastali 1807. godine crnogorski vladika Petar i francuski maršal Marmon. Kasnije je ona pretvorena u utvrđenje, da bi ga Crnogorci 1813. godine, predvođeni guvernadurom Vukolajom Radonjićem napali u borbi sa francuskim trupama, ali su kompletno područje bili prisiljeni da napuste nakon dolaska austrijskih trupa 1814. godine. Među značajnim mjestima štovanja kulta sv. Trojice je manastir u Pljevljima, čiji se postojanje prati od XVI vijeka, što ne znači da hram nije postojao ranije. U njoj je od strane Gavrila Trojičanina sredinom XVII vijeka nastao spis Vrhobreznički ljetopis. Takođe se u okviru manastira Brezojevica kod Plava nalazi hram posvećen sv. Trojici. U okolini Bijelog Polja locira se manastir Majstorovina sa crkvom sv. Trojice, koja se građevinski datira u XIV vijek, a svakako je postojala graditeljska djelatnost u periodu od IX do XI vijeka jer je pronađen stubić sa predromaničkim tročlanim prepletom (Vojislav S. Jovanović, Ljubo Glušac, Arheološka istraživanja crkve Svete Trojice u Majstorovini kod Bijelog Polja 1991. godine, Srpsko arheološko društvo, Libertas, Beograd, Bijelo Polje, 1993, str. 212-218.) Slavljenje kulta sv. Trojice je podrazumijevalo podizanje crkvene građevine, gdje bi se jednom u godini, proslavljao dan na koji se obilježava posveta hrama. Crkve su se, između ostalog, podizale na planinskim vrhovima iznad naselja, koje su istovremeno predstavljale granična područja naselja. Običaj je bio da se stanovnici naselja okupe i da hodom do vrha planine, na dan posvete crkve, obiđu kultno mjesto. U ove kultove spadaju: Đurđevdan (6. maj), Markovdan (8. maj), proljećni sv. Nikola (9. maj), Spasovdan (40 dana nakon Vaskrsa), Trojčindan (50 dana nakon Vaskrsa), Petrovdan (12. jul), Ilindan (2. avgust). (Nastavlja se)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Obavještenje za zainteresOvanu javnOst
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG”,br 75/18) Sekretarijat za urbanizam obavještava zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta “Merkator International” d.o.o. iz Bijelog Polja, donijeto rješenje broj: 07-322/24-4940/3 od 23.07.2024. godine, kojim je utvrđeno da nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat “Objekat privrednog razvoja – poslovno skladišni objekat” na katastarskim parcelama broj 1784/5,1785/1 1783/3, KO Tuzi, Opština Tuzi. Javnost može izvršiti uvid u predmetno rješenje na veb sajtu Opštine Tuzi. www.tuzi.org.me
U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da za projekat “Objekat privrednog razvoja – poslovno skladišni objekat” na katastarskim parcelama broj 1784/5,1785/1 1783/3, KO Tuzi, Opština Tuzi, nije portrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Protiv navedenog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administrator Opštine Tuzi, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja, a preko ovog organa.
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
Obavještava zainteresovanu javnost
da je preduzeću „Ruža vjetrova” d.o.o. iz Bara donijeto rješenje broj: 03-UPI-738/23 od 22.07.2024. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju i nadogradnju postojećeg objekta 5 (smještajne jedinice sa restoranom) –podfaza E, na urbanističkoj parceli UP2, koju čini katastarska parcela broj 3222/1 KO Pečurice, u zahvatu Izmjena i dopuna DSL „Dio sektora 58 – Turistički kompleks Ponta”, Veliki pijesak u opštini Bar.
U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju i nadogradnju postojećeg objekta 5 (smještajne jedinice sa restoranom) – podfaza E, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.
Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za rekonstrukciju i nadogradnju postojećeg objekta 5 (smještajne jedinice sa restoranom) – podfaza E, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na:
•Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i
•Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
Obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „SKY TOWERS INFRASTRUCTURE“ doo iz Podgorice podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu infrastrukture za mobilnu telefoniju (antenski stub i elektroenergetsko napajanje za mobilnu telefoniju) na lokaciji „BA44 – Lovnica“, na dijelu katastarske parcele broj 331, KO Donja Lovnica, opština Rožaje.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 09.08.2024. godine.
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG “,broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Ministartvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, podnio zahtjev za izjašnjene o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat projekat “Izgradnje lokalnih objekata od opšteg interesa: Ski lift I, Ski lift II Skijaške staze uz Ski lift 2 u Zoni Skijališta “Kolašin 1600” Prostornog plana posebne namjene Bjelasica i Komovi. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam1@ gmail.com je shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, pet radnih dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja.
Poslovni broj Iv.br.123/2024 Javni izvršitelj Snežana Begović iz Pljevalja, ul. Boška Buhe bb, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, MOSKOVSKA 29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa ADV. dr. MILOŠ VUKČEVIĆ, VOJVODE MAŠA ĐUROVIĆA, LAMELA D-1 br.25, City kvart, Podgorica protiv izvršnog dužnika ZORICA PUŠONJA, VOLOĐINA L-1/8, Pljevlja, rođena: 20.12.1983. godine, sa poslednje poznatom adresom kako je ovde naznačeno, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 121,70 eura, dana 31.07.2024 godine,u skladu sa odredbama čl. 45 Zakona o izvršenju obezbjeđenju („Sl.list CG“ br.22/17) donio je Z A K LJ U Č A K Za izvršnog dužnika ZORICA PUŠONJA, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju Iv.br.123/2024 od 27.02.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja o izvršenju o naknadnim troškovima Iv.br.123/2024 od 31.07.2024 godine. Izvršni dužnik može preuzeti navedena pismena u kancelariji javnog izvršitelja, na adresi ul. Boška Buhe bb u Pljevljima, u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja svih pismena na oglasnoj tabli nadležnog Osnovnog suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka, odnosno, izvršni dužnik.
Pljevlja, 31.07.2024. godine,
JAVNI IZVRŠITELJ Snežana Begović
Poslovni broj Iv.br.130/2024 Javni izvršitelj Snežana Begović iz Pljevalja, ul. Boška Buhe bb, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, MOSKOVSKA 29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa ADV. FILIP ĆUPIĆ, BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA br.79, Podgorica, 1111111111111 protiv izvršnog dužnika RADA OSTOJIĆ, TRG IX CRNOGORSKE BRIGADE BB, ROŽAJE, rođena: 06.01.1999. godine, sa poslednje poznatom adresom kako je ovde naznačeno, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 530,70 eura, dana 31.07.2024 godine,u skladu sa odredbama čl. 45 Zakona o izvršenju obezbjeđenju („Sl.list CG“ br.22/17) donio je Z A K LJ U Č A K Za izvršnog dužnika RADA OSTOJIĆ, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju Iv.br.130/2024 od 02.02.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja o izvršenju o naknadnim troškovima Iv.br.130/2024 od 31.07.2024 godine. Izvršni dužnik može preuzeti navedena pismena u kancelariji javnog izvršitelja, na adresi ul. Boška
Buhe bb u Pljevljima, u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja svih pismena na oglasnoj tabli nadležnog Osnovnog suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka, odnosno, izvršni dužnik.
Pljevlja, 31.07.2024. godine, JAVNI IZVRŠITELJ Snežana Begović
Poslovni broj: Ivm. 4333/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD CRNOGORSKA KOMERICJALNA BANKA PODGORICA, PIB 02239108, protiv izvršnog dužnika Đešević Bahrija, Nova Mahala, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.892,31 eura, dana 31.07.2024. godine, javnO ObjavLjuje
Da se izvršni dužnik, Đešević Bahrija, Nova Mahala, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.4333/23 od 21.12.2023.godine i rješenje o troškovima od 31.07.2024.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada i umivaonika. Povoljno, Vukčević. Tel. 067/000-008 , 069/991-999 1
Četvrtak, 1. avgust 2024.
Poslovni broj: I.br. 391/2019
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 31.07.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se trideset deveta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za trideset devetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 28.08.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.
IV Na trideset devetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383. Dana 31.07.2024. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ
Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
1. avgust 2024.
Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je dana 31. jula 2024. u svojoj 75. godini preminula naša draga
NOVKA Milanova MIHAILOVIĆ rođena STOJANOVIĆ
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 1. avgusta 2024. godine od 10 do 15 časova i dana 2. avgusta 2024. godine od 10 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti dana 2. avgusta 2024. godine u 14 časova na novom groblju Ćemovsko Polje Kuća žalosti: Oktobarske revolucije br 20 Podgorica. OŽALOŠĆENI sin VESELIN-ĐIĐO, snaha MARIJA, unuke SIMONA, LARISA i LANA, sestra ANKA, braća od stričeva DIMITRIJE-MITRO, ANDRIJA, ŽIVKO i ĐOKO, jetrva ĐURĐINA, đeveričić DRAGAN, sestre od strica MIKICA i MILOSAVA i ostala mnogobrojna porodica MIHAILOVIĆ i STOJANOVIĆ
Četvrtak, 1. avgust 2024.
• Prodaja pogrebne opreme garderobe;
• Sahranjivanje prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova orezivanje sadnica oko groba, i
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Dana 31. jula 2024. u 78. godini preselila je na Ahiret DŽEMAJLIJA
Hajtar se prima 1. avgusta od 10 do 14 časova na groblju – mezarju u Tuzima kada će se klanjati dženaza.
Ožalošćeni:
Braća ĐEVAD, ZAIM i FADIL, sestre MUNIBA, SEADA i MIRSADA, jetrva BOBA, kao i mnogobrojna rodbina PEPIĆ i MUJADŽEVIĆ
Posljednji pozdrav
od BOBE sa porodicom
je naš dragi
TIHOMIR Danila RADINOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli Čepurci 31. jula od 12 do 16 časova i 1. avgusta od 9 do 13 časova. Sahrana će se obaviti 1. avgusta 2024. u 14 časova u porodičnoj grobnici u selu Grbavci.
Kuća žalosti: Ulica SKOJ-a br. 8.
Ožalošćeni: majka ĐORĐINA - ĐINA, supruga LJILJANA, kćerka NEVENA, sin VASO, sestra VESNA, brat ZVONIMIR, sestrična, sestričići, bratanična, bratanić, tetke i ostala rodbina 13
Posljednji pozdrav
BOŠKO i STANKA PEJOVIĆ sa porodicom 22
TIHOMIRU RADINOVIĆU
Laka ti crnogorska zemlja koju si mnogo volio a po kojoj si časno odio.
Opraštamo se od našeg druga
Uvijek ćemo se sjećati tog mrguda velikog srca.
Počivaj u miru, draga sestro
NJEGOVE DRUGARICE I DRUGOVI SOCIJALDEMOKRATE
14
Tvoj plemeniti osmijeh, dobrotu i našu sestrinsku ljubav nikada nećemo zaboraviti.
Vjerujemo da si sada na nekom boljem mjestu Putuj s anđelima, odmori se i pronađi svoj mir. Dok živimo ti ćeš živjeti sa nama.
Sestra SNEŽANA i brat BOŽO sa porodicama
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav i vječni spokoj dragom kolegi
KOLEKTIV SLUŽBE ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE GLAVNOG GRADA PODGORICA
Posljednji pozdrav najboljem i nezamjenjivom đedu
Dedo, hvala Ti što smo imali čast i privilegiju da odrastemo uz takvu veličinu od čovjeka.
Hvala ti za svaki osmijeh i toplu riječ.
Hvala ti za sve što si uradio za nas.
Pamtićemo Te po svemu najboljem i volimo Te zauvijek. Tvoja unučad STEFAN, MILOŠ, ANĐELA i JELENA
BRANO i BORO NIKOLIĆ sa porodicama 6
18
Posljednji pozdrav dragom i dobrom komšiji DUŠANU BOJANIĆU
19
1. avgust 2024.
1.8 2001 - 1. 8. 2024
Dvadeset i tri godine od kada nije sa nama naša draga
Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo je od zaborava.
Suprug LJUBO, kćerke BILJANA i ŽELJKA
Dana 1. avgusta 2024. navršava se pola godine od kada nije sa nama naš dragi otac, svekar i đed
DRAGOLJUB – DRAGO KATNIĆ
Tvoja posvećenost i stalna briga za sve nas ostavili su neizbrisiv trag u našim životima. Uvijek ćeš ostati u našim sjećanjima.
Voljeni naši, nedostajete… Kćerke NATAŠA i MILANKA 2
PORODICA
Dana 1. avgusta 2024. navršava se pet godina od smrti naše drage
Nedostaješ… Mnogo je sjećanja na trenutke ljubavi, pažnje i sreće. Počivaj u miru.
Tvoji: ZORAN, MILOŠ i MILISAV 9
Tužne su dvije godine od kada nije sa nama voljeni suprug, otac i đed
ČEDOMIR Markov KAPISODA
Dan za danom prolazi, ali ni jedan bez sjećanja na tebe. Tvoju ljubav, velikodušnost, mudrost i hrabrost nikada nećemo zaboraviti.
S ponosom i zauvijek čuvamo te u našim srcima.
Tvoji: MIRJANA, KATARINA, KAROLINA, KRISTINA, ELENA, SIMON, KRSMAN i MASSIMO
TUŽNO SJEĆANJE 13. 4. 2000-13. 4. 2024. 1. 8. 2002-1. 8. 2024.
PAVLE STANIŠIĆ
DANICA STANIŠIĆ
20 godina je od smrti naše voljene Dade i 18 godina od smrti Milana
DANICA ŽIVKOVIĆ
MILAN PRAVILOVIĆ -PRAVILOVIĆ
Godine prolaze ali tuga za tobom nikad neće proći. Počivajte u miru NEVENKA, BILJANA, LJILJANA i MALINA sa porodicama
Danas se navršavaju dvije godine od kada nas je napuštio naš voljeni brat, stric i đever
ČEDOMIR-ČEDO Markov KAPISODA 1.8. 2022 – 1. 8. 2024.
Čeki, mnogo nam nedostaješ...
Brat MIRKO-MIĆO, bratanić MARKO-MAŚA, bratanična JANE i snaha LJILJA
Dana 1. avgusta navršavaju se dvije godine od smrti našeg dragog
ČEDOMIRA KAPISODE
Prisutan si u našim srcima, u dragim i lijepim uspomenama. Porodica VUKIĆ
Draga naša
Poslije osam godina od tvog preranog odlaska, vrijeme ne umanjuje tugu, bol i prazninu. U našim srcima si ostavila neizbrisiv trag, a sjećanje na tebe budi najljepše uspomene. Vječno u srcima, čuvaćemo te od zaborava. TVOJI NAJMILIJI
ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
zbog čega su Rajan
Rejnolds i Hju
„Deadpool & Wolverine“ ili : Str. 8, 9, 10. i 11.
Džekman apsolutno neodoljiv tandem u marvelovskoj bioskopskoj poslastici
1. avgust 2024.
Maestralnom ceremonijom otvaranja na rijeci Seni, zvanično su otpočele još jedne Olimpijske igre. Ovo je treći put u istoriji da Pariz preuzima ulogu domaćina ove, možda i najveće sportske manifestacije koju njeguje civilizacija; baš ove godine navršava se vijek od kada je, 1924, ugostio OI. A kako ta cijela priča izgleda kroz brojke? I zanimljivosti mnogo interesantnije od silnih budalaština koje se o „antihrišćanskom“ otvaranju pričaju i pišu ovih dana?
Gledanost Olimpijskih igara mjeri se u milijardama. Procjene kažu da će OI ove godine do zatvaranja 11. avgusta, kroz 19 takmičarskih dana, ispratiti približno četiri milijarde gledalaca, kojima će biti servirano više od 350.000 sati televizijskog programa. Učesnika je tačno 10.500, od čega je, prvi put u istoriji, potpuno identičan broj muških i ženskih sportista – po 5.250.
Događaje na 35 različitih pariskih lokacija prati 20.000 akreditovanih novinara, a kompletan program i agendu OI pomaže približno 45.000 volontera. Zanimljiv je podatak koji kaže da se za Olimpijsko selo u kojem borave svi takmičari, dnevno pripremi i servira više od 600.000 različitih i kvalitetnih obroka. Prodaće se više od 13 miliona ulaznica, pa će tako, ukupna posjećenost OI za vrijeme trajanja igara prebaciti brojku od 15 miliona. Uz učešće 206 nacija na 869 sportskih programa, Pariz će prihodovati malo manje od četiri milijarde eura.
Dio priče su i Paraolimpijske igre koje će se odigrati nakon završetka OI, od 29. avgusta do 8. septembra. Dan prije početka, svečana ceremonija otvaranja održaće se na Jelisejskim poljima.
Osim Pariza, koji je domaćin u formalnom smislu, program se održava u još 16 francuskih gradova. Zanimljivo je da će se takmičenje u surfovanju na talasima održati na dijelu francuske teritorije na Tahitiju, udaljenom nekih 15.000 kilometara od Pariza. Ova činjenica je ujedno
Piše: Vladimir MARAŠ
Dok smo bili djeca, s oduševljenjem smo gledali kako hip-hop kultura i brejkdens osvajaju svijet.
Nakon malo manje od pola vijeka, eto brejkdensa na Olimpijskim igrama. Ujedno, to je i jedini novi sport na ovom izdanju OI
za Ginisa, jer je to do sada najudaljenija tačka na kojoj se odvijaju takmičenja u odnosu na lokaciju zvaničnog grada domaćina.
Kao djeca, sjećam se da smo s oduševljenjem gledali nalet hip-hop kulture i brejkdens kao novi, moderni ples koji osvaja svijet. Nakon malo manje od pola vijeka, eto brejkdensa na Olimpijskim igrama. Ujedno, to je i jedini novi sport na ovom izdanju OI.
Jedan od simbola Pariza, čuveni Ajfelov toranj, biće dio scenografije u okviru OI, i to za, vjerovali ili ne, odbojku na plaži. U neposrednoj blizini tornja sagrađen je
montažni stadion na kome će se igrati. Prvi put u istoriji igara, organizator je odlučio da običnim smrtnicima, dakle turistima i domaćim posjetiocima, obezbijedi užitak učestvovanja u igrama. Naime, istog dana kada se održavaju različite trke kroz Pariz, svi koji žele, mogu tog istog dana da se spreme i istrče iste dionice kao i olimpijci. Ili makar da pokušaju, pa ko preživi, pričaće. Očekuje se da će takvih biti oko 35.000. Zanimljive stvari tiču se plivanja, tačnije plivačkog maratona i dijela takmičenja u trijatlonu. Nakon prvih OI kojima je Pariz bio domaćin, daleke 1900. godine, rijeka Sena je ponovo u igri. Međutim, od 1923. plivanje u toj rijeci zabranjeno je zbog zatrovanosti. U Seni nema životinjskog svijeta. Gradske vlasti, kao i organizatori takmičenja, uložili su i dalje ulažu ogromne napore da očiste rijeku i njene parametre čistoće svedu na prihvatljiv nivo, kako bi sportisti mogli da koriste taj prirodni resurs u svrhu takmičenja. Ovih dana, ipak, podaci govore da je Sena i dalje toliko prljava da je veliko pitanje da li će se plivački maraton i dio trijatlonskog plivanja održati na toj lokaciji. Uprkos slici koja je obišla svijet, na kojoj gradonačelnica Pariza sa članovima svog kabineta ležerno pliva u rijeci Seni, ipak, posljednje informacije govore da je moguće da se taj dio takmičenja ili odloži ili izmjesti.
Na kraju, jedna zanimljivost u vezi s olimpijskim selom. U sobama ne postoje klima uređaji. Umjesto njih koristi se rashladni sistem koji se „hrani“ podzemnim vodama i na taj način se raslađuju prostorije. Osim toga, mikrolokacije objekata postavljene su tako da ih sunce direktno „tuče“ u najkraćem periodu. Ovom činjenicom, OI 2024. u Parizu postale su „najzelenije“ Olimpijske igre do sada.
Četrnaesti novembar, dan kada će „Gladiator 2“ stići u bioskope širom svijeta, mnogim filmofilima upisan je u kalendar crvenim slovom. Nastavak kultnog epa sa Raselom Krouom gledaće i ko neće, jer zaostavština originala iz 2000. tolika je, da će svi željeti da mu posvjedoče. I da, u zavisnosti od toga što očekuju i što će dobiti, uživaju ili izduše hejtujući
Ridlija Skota i novu mu ekipu sa Polom Meskalom, Denzelom Vošingtonom i Pedrom Paskalom na čelu. Stoga, Pikokova nova mini-serija „Those About to Die“ nije mogla da stigne u bolje vrijeme.
Gejmotron u togama
Dok se premijera epa „Gladiator 2“ bliži i neizdrž postaje sve veći, ljubitelje „mačeva i sandala“ nije toliko teško ubijediti da bi im desetodjelna adaptacija istoimene knjige
Danijela P. Maniksa mogla, makar privremeno, utoliti žeđ za gladijatorskim spektaklom i političkim intrigama Starog Rima.
Govorimo o autoru čije je djelo inspirisalo Ridlijevog obožavanog Maksimusa, ali i o seriji u kojoj imperatora Vespazijana, jednog od najznačajnijih vladara u istoriji Rimskog carstva, igra veliki Entoni Hopkins. Nažalost, budzašto. Jer, sada kada su sve epizode postale dostupne za strim, vrlo je jasno da je „Those About to Die“ velika televizijska prevarica. I da je Hopkins, čije nas lice posmatra sa svih postera serije, u njoj iskorišćen više kao reklamožderski mamac, nego kao punokrvni rimski imperator. Naravno, najmanje svojom krivicom.
„Those About to Die“ još jedna je u nizu ispodprosječnih serija u koje ulažu veliki i mali strimeri u želji da ubodu zlatnu koku na „Game of Thrones“ nivou. Kreacija Roberta Rodata, koji nam je najpoznatiji kao scenarista Spilbergovog ratnog klasika „Saving Private Ryan“ (1998), očigledno puca na etiketu „‘GOT’ u togama“, pa čak i na „‘Succession’ sa mačevima i sandalama“.
No, iako ima Hopkinsa, Rodata, režisere Rolanda Emeri-
Robert Rodat tretira publiku taman kao patriciji ojađeni narod, zamajavajući je velikim glumcem, gladijatorskim borbama i bahanalijama, ne bi li skrenuo pažnju sa silnih rupa i sakrio da serija nema ništa da im ponudi
ha („Universal Soldier“, 1992; „Independence Day“, 1996; „The Day After Tomorrow“, 2004) i Marka Johana Krocpejntera („Bodies“), pa i Ajvana Reona, notornog Remzija Boltona iz te iste „Game of Thrones“ - to je ipak pucanj uprazno. Da Hopkins nije od starta gurnut u prvi marketinški plan, vjerujte, ne bi upecala ni trećinu publike.
Pilot epizoda dovoljna je da znate da „Those About to Die“ ne može ni da priviri punokrvnoj političkoj drami i gladijatorskom spektaklu, a Rodat je očigledno želio taj miks. Naža-
lost, nije pronašao pravu mjeru. Nije Rodat nagazio po kompleksnim političkim intrigama i zlatnom lovoru težem od neba na glavi jednog rimskog imperatora, valjda plašeći se da serija ne bude preveliki zalogaj (čitaj: „I, Claudius“) za rastrojenu, slabije koncentrisanu modernu publiku. No, nije pošao ni u drugu krajnost, stiskajući krv i nasilje do daske (recimo, kao u Snajderovom filmu „300“, 2006), birajući da „Those About to Die“ postane komad pukog televizijskog spektakla i zabave. Bože moj, kao da je to nešto nužno loše...
O jadu zabavljeni
Ta „zlatna sredina“ i „prava mjera“ političkih mahinacija i valjanja u krvi u ranim danima rimskog Koloseuma možda bi i ličila na nešto da je skript napisan kako valja i trebuje, te da „Those About to Die“ nije potpuno ugušen CGI slikama ka sa pjace. Vizuelni dio serije izgleda toliko sterilno i vještački, da je to neshvatljivo. Taman kao „kineski odgovor“ na „Addidas“ patike, sa blago izmijenjenim logom i jednim „d“ koje je neđe ufatilo šturu. S epizodama koje traju skoro 60 minuta, narativ je predug, prerazvučen, ne pita se sa glavom. Potreban je skoro cijeli pilot da ukačite o kojim se lo -
kacijama radi, u kom smo vremenu, ko su likovi i u kakvoj su vezi. Neđe kod druge epizode ukačite glavninu; desetak protagonista izdvoji se iz mase i krene da primjenjuje krilaticu „Rise or Die: The Roman Way“. Nažalost, na prste jedne ruke mogu se nabrojati oni kojima vjerujete i čije će vas priče i mrvicu zabaviti, a kamoli dotaći i uvući u vrtlog intrige. A znamo svi dobro koliko nas je onaj Maksimus držao zabavljenim, i koliko smo bili spremni da idemo all in zbog jednog njegovog: „Are you not entertained?!“
I ne, sa „Those About to Die“ nipošto nijesmo zabavljeni. Previše je tu jeftinih trikova, senzacionalističke golotinje, vještački generisanog nasilja i krvi do koljena, da bi seriju iko shvatio ozbiljno. Političke oštrice, prave tenzije i značenja, sasvim je lišen Rodatov i Emerihov spektakl. A nije da nije imao potencijala... Taj potencijal najviše se osjeća u rijetkim segmentima i likovima koji donekle funkcionišu, iako im scenarističke i režiserske odluke većinom prave medvjeđe usluge. Recimo, ubjedljivo najinteresantniji dio odnosi se na sistem klađenja na gladijatorske borbe i trke dvokolica, kojima patriciji zabavljaju mase, hraneći narod „hljebom i igrama“, ne bi li ga spriječio da osili i proguta svoje najčešće korumpirane, samo fotelji odane vlastodršce.
Mreža od šaptalica
Glavna faca u tom i takvom sistemu, vlasnik najveće rimske kafane za klađenje, krimi-zvjerka koja je odrasla na ulici i odlično je poznaje – zove se Tenaks (Reon). Naš bukmejker sa konekcijama po čitavom Rimu ima ambiciju da stekne moć ravnu onoj koju imaju patriciji, da postane jedan od njih... a na tom putu
1. avgust 2024.
ispriječiće mu se, osim zlog i nikakvog društvenog statusa, i neke mračne tajne iz prošlosti. One koje sa sobom nose bodeže koji, iznenada i iz najdubljeg mraka, pronađu grlo na mračnim rimskim ulicama. Tenaksov put, potpuno oslo -
bođen i najmanje naznake morala, ukrstiće se sa putem jedne majke koja dolazi u Rim iz daleke, varvarske Numidije, da iz ropstva izbavi troje djece. Sa dvije kćerke u roblje prodate i jedinim sinom Kvameom (Mo Hašim) odvedenim u gladijatorsku arenu zbog priče da
je uspio da golim rukama udavi lava, Kala (Sara Martins) upada u mrežu šaptalica koje pomažu Tenaksu da pristigne na vrh društvene ljestvice, a njoj da sačuva to što joj je ostalo od porodice.
Na Kalinu misiju i Tenaksov plan utiču, željeli to ili ne, promjene u samom vrhu vlasti. Osjetivši da mu se bliži kraj, imperator Vespazijan (Hopkins) treba da donese odluku kome ostavlja „kuću“; koji je od njegovih sinova podobniji da naslijedi tron i, od narastajućih opasnosti, sačuva Rimsko carstvo. Tit (Tom Hj-
uz iz britanskih serija „Victoria“ i „The English“), vojnik kao otac, ali mnogo plahovitiji od njega? Ili Domicijan (karikaturalni Džodžo Makari, mnogo bolji u seriji „Sex Education“), zahvaljujući čijoj je lukavosti i sačuvao mir u posljednjim godinama vladavine? I koji pameću, podlošću i spremnošću na sve nadoknađuje mišiće i snagu, očigledno „odbjegle“ kod starijeg mu brata?
Politička šahovnica po kojoj se kreću glavni likovi zagušena je i prepuna raznih piona koji će, u određenom trenutku, ili sletjeti sa table, ili odigrati neočekivane poteze, kao da su lovci, konji, topovi, pa čak i kraljica. Nažalost, malo je tu onih koji jesu vrijedni pomena.
Sa Tenaksove strane, takav je bez sumnje Skorpus ( Dimitri Leonidas), apsolutni GOAT u vožnji dvokolica, ali čiji zvjezdani uspon u blato vuku prilično diskutabilne odluke... od toga sa kojim se škorpijama (i bukvalno i figurativno) valja po bordelima, do toga sa kim rujno vino pije i koliko je spreman da prizna poraz u areni. A ne da nije, nego će njegovo tancovanje po diktatu ega skupo koštati neke velike i rijetke poštenjačine u crnom srcu Rima.
Nesposobni stražari
Zanimljiv je, donekle i drag, i Vigo ( Johanes Haukur Johaneson), nordijski ratnik koji postaje Kvameov prijatelj i glavni pomagač dok čekaju da ih jednog dana ukrste u gladijatorskoj areni. Za njega je mnogo lakše navijati nego za lavljeg borca, čiju dramu razblažava emocionalno manipulativno potenciranje patnje i brige njegove majke Kale. E, kad prigusti, ta se uvijek nađe na pravom mjestu i u pravo vrijeme, prolazi i kroz zidove ako treba, da razriješi situaciju. U međuvremenu, kad ne pokazuje da su svi rimski stražari pored kojih prolazi redom ili nesposobne budaletine ili korumpirani „slijepci“, zadužena je za krupne kadrove vrištanja i plača, kojima se prvoloptaški pokušavaju probuditi osjećanja za Kvameovu sudbinu.
Mnogo jada i od nje, a i od šćeri joj, od kojih svaka ima zaseban (romantični) podrukavac priče, kao i većina drugih, sasvim nebitnih likova.
A Vespazijan; učinje li se išta sa tim jednim i jedinim Entonijem Hopkinsom? Pa, vrlo malo, budući da imperator napušta političku i životnu šahovnicu poslije samo dvije-tri epizode. I to što mu je namijenjeno daleko je ispod zasluženog nivoa za glumca koji bi sigurno, da je imao više prostora, učinio da se zaboravi i onaj nezaboravni Padi Konsidajn kao progonjeni Viseris Targarjen u prvoj sezoni HBO epa „House of the Dragon“.
Nijesmo se usrećili ni s imperatorovim sinovima; čak i ako ostavimo po strani činjenicu da Tit i Domicijan nijesu pretjerano interesantno napisani, dodatni problem je izbor glumaca. Tom Hjuz nema pojavnost, energiju, kožu dovoljno debelu da iznese mladića koji bi državom da upravlja kao vojskom. A Džodžo Makari odveć je karikaturalan i previše vuče na zlikovca, iako to, u suštini, niti jeste, niti treba da bude.
Erupcija Vezuva
Vespazijan je bio posljednji vladar iz doba vladavine četiri rimska cara; nakon njegove smrti uslijedio je vrlo turbulentan politički period, otežan ne samo korupcijom i borbom za vlast, nego i nepredvidljivim događajima, poput erupcije Vezuva u kojem je, kao što znamo, potpuno uništena Pompeja. U tom periodu, grad se mijenjao; Koloseum je tek počeo da se gradi, a političkim struja-
njima ponajviše su upravljale četiri frakcije nazvane po bojama (Crvena, Plava, Zelena i Bijela), koje su sticale novac i moć kroz ulaganja u kladioničarske igre.
Za deset jednočasovnih epizoda, dobićemo malkice dublji uvid samo u djelovanje Plave frakcije, i to opet kroz prilično karikirani odnos jednog od konzula i njegove magbetovske supruge, spremne za sve ne bi li osvojili vlast. Akcenat je, pak, na Tenaksovom pokušaju da oformi Zlatnu, odnosno na prikazu ljudskog otpada, bluda i smrada kroz koji mora da prokrči put do vrha imperije. I sve je to okej, ponekad je čak i zabavno... ali čemu?
Dešava se sve i svašta, ali nema ni fokusa ni poente. Planina narativnih rupa, nelogičnosti i stvari koje treba da uzmete zdravo za gotovo da biste likove shvatili iole ozbiljno – uvećava se iz epizode u epizodu. Potencijalno zabavna gladijatorska frka uoči izgradnje Koloseuma potopljena je željom da se izgovori „nešto bitno“ i napravi prestižna serija, iako njeni kreatori ne znaju ni kako se to radi, ni što zaista žele da kažu.
Arena, akcija, trke dvokolica, sijevanje oružja i pesnica – najbolji su dio serije, iako su i tamo prolivena krv, znoj i suze, u oblaku CGI prašine, najčešće uniženi jeftinim kompjuterski generisanim slikama. Svakako je akcioni element – taj koji je trebalo nagaziti, ostalo Rodatu i ekipi mnogo slabije ide. Pa da se dobije spektakl radi spektakla, što mari. Svakako je više preko glave televizije koja želi i izdaje se za ozbiljnu, a iz pe-
ak TV ere – ništa naučila nije. U suštini, s ovakvim pristupom, Rodat i Rodatovi debelo su potcijenili publiku tretirajući je taman kao patriciji ojađeni i nagrđeni narod, zamajavajući je Hopkinsom „našim nasušnim“, igrama i bahanalijama, ne bi li skrenuli pažnju sa svih silnih rupa serije „Those About to Die“ i sakrili da nema ama baš ništa važno da im ponudi.
Palac dolje
Stoga, čak i ako serija dobije thumbs up od „imperatora“ Pikoka za drugu sezonu, pitanje je hoće li uspjeti da zadrži publiku. Nije da tu nema mjesta za popravke i barem nekoliko likova čije bi se priče mogle razviti u nešto kvalitetnije, ali sudeći prema površnosti sa kojom je pravljena prva, pitanje je može li se jadan čovjek nadati iole produbljenijoj slici u potencijalnom nastavku. Tako da, od nas thumbs down; palac dolje – jer teško da ova ekipa umije i želi drugačije. Nama bi svakako bilo mnogo zanimljivije da vidimo seriju posvećenu upravo Vespazijanu i njegovoj vladavini, koja je nekim čudom ipak okončana prirodnom smrću i punom carskom kasom, iako je jednom uspio da zaspi na Neronovoj „svirkici“ i probudi gnijev najnotornijeg rimskog „pjesnika“ i sociopate... a vama, umjesto „Those About to Die“, preporučujemo povratak ili upoznavanje sa kultnom HBO serijom „Rome“. E, nju treba da upalite, ako vam je do kvalitetnog seksa, nasilja i politike u Starom Rimu. Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Ocjena: 2.8/5
Malo televizijsko karate čudo. Teško da se može nazvati drugačije. Ono što je serija „Cobra Kai“ uspjela da postigne u poslednjih šest godina, televizijska je magija koju treba ili konstantno veličati (jer ništa manje ne zaslužuje) ili izbjeći u širokom luku. Treća opcija ne postoji.
Projekat je zamišljen kao underdog spin-of, odnosno derivat popularne franšize „Karate Kid“, koja slavi autsajdera time što se, ovoga puta, priča vrti oko nekadašnjeg negativca koji je za ovih četrdesetak godina i sam postao autsajder. Sa takvim pristupom, seriji „Cobra Kai“ pošlo je za rukom nešto čime malo serijala (a i filmova) može da se pohvali.
Tinejdž-problemi
„Cobra Kai“ je uspješan reboot (što nije kombinacija riječi na koju ćete često naići) nečega iz osamdesetih (broj sličnih primjera se s ovim dodatno smanjuje) koji je uspio da pridobije novu publiku, i to ne bilo koju, već nemilosrdne pripadnike generacije Z. Pritom, stvar je odrađena toliko dobro, da nijesu razočarani ni stari fanovi, a pazite sad, time govorimo i o milenijalcima kojima je zbog trenda oživljavanja i prerađivanja klasika (teško je vjerovati da je razlog za ovo išta drugo do nedostatak mašte i želja da se zaradi na nostalgiji) toliko dragih projekata uz koje su odrasli blago rečeno UNIŠTENO, pa i na sami pomen eksperimentisanja sa nečim što vole krenu da sikte (sasvim opravdano). E pa, ta je ista generacija upalila prvi od tri dijela finalne, šeste sezone „Cobra Kai“ čim je izašao na Netfliksu i, blago rečeno, zasuzila već u prvoj epizodi na prizor Migela Dijaza (Ksolo Mariduenja) i Robija Kina (Taner Bjukanan) kako nakon pet sezona rivalstva zajedno kreću u školu. Da stvar bude slađa (a i kao potvrda tome da nema većih od standardnih problema tinejdžera) pored svega što se izdešavalo od pilot epizode (govorimo ne samo o početnom rivalstvu zbog različitih klubova, već i o brutalnoj konfrontaciji u ško-
1. avgust 2024.
Novih pet epizoda toliko je zabavno, da ćete ih pogledati
u jednom dahu i proklinjati što finalnu sezonu dobijamo u djelovima, a onda se opet tješiti time da je možda bolje tako, jer ne želite da se ova serija ikad završi
li na kraju druge sezone zbog koje jedan umalo ostaje nepokretan) Migelu i Robiju je sada najveći problem kako da natjeraju svoje djevojke da počnu da se druže.
Naravno, do kraja iste epizode karate uspije da se opet izbori za svoje mjesto i, nakon što saznamo da se šesta sezona vrti oko odlaska na svjetski turnir Sekai Taikai, glavna tema je kako da se klinci pripreme i izbore za pravo da u njemu učestvuju.
Poljuljani kavez
Očekivano, već tokom priprema stvari kreću da se komplikuju i to na najbizarnije načine, ali to je ono što je manje važno. Ono što treba da znate da jeste da je svih pet epizoda toliko zabavno, da ćete ih pogledati u jednom dahu i proklinjati što finalnu sezonu dobijamo u djelovima (narednih pet stiže 15. novembra, a finalnih pet tek
tokom naredne godine), a onda se opet tješiti time da je možda bolje tako, jer ne želite da se ova serija ikad završi.
Džoni (Vilijam Zabka) je i dalje urnebesan u svemu što radi, toliko da potajno želimo i neki spin-of spin-ofa s epizodama od po pet minuta koje prikazuju Sensei Lovrensa u svakodnevnim aktivnostima (poput internet pretrage u prvoj sezoni), dok je Deni (Ralf Maćio) toliko zen, da vam je drago što neko poput Džonija postoji čisto da mu povremeno poljulja kavez.
Džon Kris (Martin Kov) bi, da serija traje još šest sezona, još toliko puta vaskrsnuo kao negativac i mi bismo svaki put svojevoljno odglumili šok i iznenađenje i drhtali od straha čisto zato što smo odabrali onu opciju, da prigrlimo i konstantno veličamo seriju i njene bizarne zaplete (koji će biti savršenstvo ukoliko do finala
zaista uspiju da dovedu i Hilari Svonk, s obzirom na to da je Džuli Pirs jedina od bitnih likova iz filmske franšize koji se još nijesu pojavili u seriji).
Bez negativaca
Naravno, tu su i ti sjajni klinci. Godine 2018. oni su ti koji su nam i prodali seriju. Koliko god da nam je bilo drago vidjeti i Ralfa Maćia, i Vilijama Zabku nakon toliko godina, pravu je priču i emociju, prvenstveno nosio mali Migel, autsajder koji nas je neodoljivo podsjećao na malog Denija LaRusa i kog je pod zaštitu u trenutku kad su ga maltretirali u školi uzeo Zabka, osoba koja se nalazila na drugoj strani identičnog sukoba prije mnogo godina. Onda se pojavio Robi, mali impulsivni klinac pun bijesa kojem je bila potrebna očinska figura poput Denija da bi mogao da popravi odnos sa sopstvenim ocem. Zatim Sem
(Meri Muser) i Tori (Pejton List), dvije potpuno različite, ali jednako hrabre i jednako svoje klinke koje su odrastale u toliko različitim porodičnim i finansijskim uslovima, da je poetično koliko se, čak i u seriji koja sebe ne uzima za ozbiljno, svaka od tih stvari ogleda i u načinu na koji se bore. Neki od klinaca u seriji u karateu potražili su hrabrost i način da se izbore za sebe, drugi su samo željeli da se istaknu, a bilo je i onih kojima je služio kao prijeko potrebni ventil. Kroz čitavu seriju jasno nam je stavljano do znanja da među njima nema definitivnih negativaca i da su i u najgorim slučajevima u pitanju samo problematična djeca sa kojom se može i mora raditi. U pitanju je poruka koja je uspješno prenešena zahvaljujući talentu klinaca koji su uspjeli da zasijene čak i neke mnogo iskusnije glumce. Srećom, ta poruka ostala je ista i na ulasku u finalnu, šestu sezonu. Priznaćete, više nego što je iko ikada očekivao od nečega što je reboot karate franšize iz osamdesetih. Biljana MARTINIĆ Ocjena: 4/5
Rajan Rejnolds i Hju Džekman, stvoreni za bizarnu bromansu
Rejnolds i Hju Džekman obaraju s nogu
bromansom Rejnolds nije spasio cijeli Marvelov multiverzum od ubrzanog propadanja, onda je njegovu propast makar usporio... Hvaljen bio!
1. avgust 2024.
Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Mnogo više od „The X-Men“ filma, punokrvni vestern i ubitačan oproštaj od obožavanog (anti)herojato je bio Mangoldov „Logan“ (2017). Obesmrtivši Vulverina na velikom platnu, Hju Džekman priredio je jedan od najboljih „izlazaka“ u istoriji filma, a time i stavio konačnu tačku i na svoju aferu sa mutantima i Marvelovim univerzumom. No, onda je uslijedila penetracija, čuj mene, ponuda - penetracija koja se ne odbija. Jer, kada mu je Rajan Rejnolds prišao sa prijedlogom da Vulverina „reanimiraju“ zbog filma „Deadpool & Wolverine“, Džekman je znao da bi, u slučaju kad bi iskulirao taj poziv da „zajedno stignu do vrhunca“, sigurno ostao bez najzabavnijeg iskustva u karijeri. Već tada, istog trena kada je Džekman objavio da je pristao, mogli smo da odahnemo. Jer, znajući koliko mu je Vulverin bitan, te da nema tih para zbog kojih bi opet ušao u ring sa kandžama od adamantijuma kada u igri ne bi bila i superzabavna priča – od „Deadpool & Wolverine“ mogli smo da očekujemo samo najbolje. A to najbolje, uz očekivane štoseve i „ejakulaciju“ fan servisa, podrazumijeva i oprez i duboko poštovanje „Loganovog“ nasljeđa. Bez toga ništa; bez toga bi Džekmanov povratak bio neukusan; od cijele priče ostalo bi samo jedno – da je šćelo bit da bude, moglo je bit. Sada kada je film Šona Levija (franšiza „Night at the Museum“; „Real Steal“ sa Džekmanom, 2011; „Free Guy“, 2021. i „The Adam Project“, 2022. sa Rejnoldsom) stigao u svjetska kina, uključujući i naš „Sinepleks“, zaradivši 438 miliona samo nakon prvog vikenda
prikazivanja i vrativši u „modu“ i štosne ponoćne projekcije – jasno je da smo to najbolje i dobili.
Mirna srca možemo reći: da, Rejnoldsova ekipa jeste pronašla pametan način da uskrsne Vulverina, a Dedpul jeste postao Marvelov Isus. Jer, ako s ovom bizarnom bromansom, u kojoj se ne zna ko iz čijeg dupeta viri, nije spasio cijeli Marvelov multiverzum od ubrzanog propadanja, onda je njegovu propast makar usporio... Hvaljen bio!
Uplakareni kostim
Dedpul je jedan od onih tipova sa kojima biste mnogo voljeli da zaglavite bilo đe – od kafane do pustoga ostrva, pa da samo visite sa njim i umirete od smijeha njegovim prostotama. Tako da, većini onih koji dolaze po „Deadpool & Wolverine“ zaplet generalno nije toliko bitan; takvima je dovoljno da vise u tom svijetu i osjete da su dio njega... I najčešće im nije potrebno više od (malo li je!) sočnog komada filmske zabave i eskapizma.
Stoga, nećemo se mnogo zadržavati na radnji; dovoljno je reći da priča počinje sa Dedpulom (Rejnolds) u ne tako sjajnoj etapi života. Naš omiljeni pakšu nije prošao „audiciju“ kod Avendžersa, pa se vratio u svoj tajmlajn, na Zemlju-10005, gdje provodi dane s „uplakarenim“ kostimom, radeći kao obični prodavac i sažalijevajući samog sebe nakon raskida sa voljenom Vanesom (Morena Bakarin).
Sticajem okolnosti, u Dedpulov stan, baš na njegov rođendan, upadaju predstavnici organizacije Time Variance Authority (TVA), dobro poznate iz serije „Loki“, zadužene za monitoring vremenskih linija i očuvanje „svetog tajmlajna“, čiji bi kolaps doveo i do uništenja cijelog multiverzuma. E, jedan od njenih šefo-
va Paradoks (čarobni Metju Mekfejden) otima Dedpula i iznosi mu ponudu da pređe u drugi tajmlajn. Jer, ovaj svijet u kojem se sada nalazi uskoro će nestati, budući da je ostao bez „sidra“, odnosno najvrednije osobe koja ga je nastanjivala. Paradoks želi da prekrati muke Zemlji-10005, da ubrza njeno sporogoreće nestajanje i prebaci Dedpula u tajmlajn u kojem će, u jednom trenutku, odigrati važnu ulogu. Koju – ne može reći, ali otprilike znamo da ima veze sa Torovim (Kris Hemsvort) suzama. No, koliko god cijelog života čekao priliku da uđe u „veliku ligu“ i dokaže da nije tamo neki bludni sin i budalica koju niko ne shvata ozbiljno – Dedpul ne bi bio Dedpul kad bi od svog svijeta odustao. A taj svijet su, naravno, Vanesa i najbliži prijatelji, što mu i priređuju to rođendansko slavlje u trenutku kada se na vratima pojavljuju Paradoksovi minjonci.
Da bi spriječio smrt onih koje najviše voli, Dedpul dolazi na ideju da potraži zamjenu za to „sidreno biće“, čija je smrt gurnula njegov svijet u polagano nestajanje. „Sidro“ je, naravno, bio Logan (Džekman), pa slijedi skakanje iz jednog u drugi tajmlajn, ne bi li se pronašla varijacija na temu koja bi mogla da zamijeni Vulverina. A Vulvi kojeg će Dedpul dovući u svoj tajmlajn, naravno, ispada najgori od svih Logana. I kasapnica može da počne!
Masna homoerotika
Levi ima mnogo aduta u rukavu, ali lako je locirati dva neprikosnovena. Prvi je hemija Rejnoldsa i Džekmana, a drugi je najbesramnije servisiranje fanova u istoriji umjetnosti sedme. I to u najboljem smislu! Jedan pogled na Vulverina i Dedpula, dok jedan drugom vade „vodu“, zube i iznutrice, dovoljan je da znate da je ovaj film morao da se dogodi.
Vječito zlovoljnog Vulverina, tipa koji izgleda kao da se na foru nasmijao ne bi ni da cijela planeta o konac visi, zadovoljstvo je gledati pored totalno infantilnog, prljavoustog, homoerotičnog, prebrbljivog, od ozbiljnosti, pa čak i od elementarne pristojnosti operisanog Dedpula. Vidi se i osjeća da su se Džekman i Rejnolds silno zabavljali gradeći njihovu otkačenu bromansu, a ono što jesu izgradili zaista zaslužuje da zlatnim slovima uđe u njihove pozamašne filmografije.
Što se servisiranja fanova tiče, nije da se i od trećeg dijela filma, nakon sjajnog „Deadpool“ (Tim Miler, 2016) i ipak ne tako bajnog „Deadpool“ (Dejvid Lič, 2018) - nije očekivala kiša autoironije i samosvjesnosti; uskršnjih jaja, pop referenci, narativnih štosiranja, patosiranja i rušenja „četvrtog zida“; pa i homoerotike i masnoćice od viceva od kojih svaki drugi tiče nečijeg anusa ili „jutarnjeg bonusa“.
Prljava esencija
Opet, čini se da scenario, koji je Rejnolds napisao sa Retom Rizom , Polom Vernikom i Zebom Velsom , nikad nije bio luđi. Opet, koliko god bio dedpulovski raspojasan i pušten sa lanca, to nije skript koji je sluđen. Naprotiv, u ovom ludačkom koktelu svega i svačega, sve djeluje prilično promišljeno. Skoro da nijedna sekunda nije protraćena na puko umiljavanje hardkor obožavateljima, iako cijeli film jeste jedan veliki fan servis. Ali, ovog puta organski – sa poentom i metodom u haosu.
Organski fan servis proističe iz istog takvog humora, tako neočekivanog i nekarakterističnog za čak 33 prethodna Marvelova ostvarenja, među kojima se na prste mogu prebrojati izuzeci lišeni usiljenog, predramatičnog, prvoloptaškog i artificijelnog.
Za prvo zvanično ukrštanje Dedpulovog i „The X-men“ svijeta sa Marvelovim multiverzumom, odabran je i prvi marvelovski film označen nečim tako distributerski straš-
Neodoljivi Metju Mekfejden zakuvava tajmlajn-čorbu kao Paradoks
nim kao što je ocjena „R“. Srećom, čelnici „Diznija“, koji je u međuvremenu kupio „Marvel“, sabrali su dva i dva, i pustili Rejnoldsa da piči po svome, pa je i u filmu „Deadpool & Wolverine“ sačuvana „neosunećena“, totalno prljava esencija kako Dedpula tako i Vulverina.
Ono što je, pak, totalno osvježenje i jedno od boljih iznenađenja od „Deadpool“ filma jeste „meko srce“ prema Marvelu. Da, Dedpul i dalje
ide u meta-momente i opuča svoje studijske šefove iznoseći „prljavi veš“; sprdajući se Džekmanu kako će ga „Dizni“ ćerati da nosi Vulverinovo žuto-plavo odijelo dok ne napuni 90, sklanjajući statiste iz kadra prije nego počne pucnjava, lomeći kamere, komentarišući koncept, pozeraju i dalje razvijanje Marvelovih superheroja... No, ovog puta taj posprdni ton izdignut je na drugačiji i mnogo sentimentalniji meta-nivo.
Upozorenje: TEŠKA SPOILER ZONA!
Dedpul nije upao u trip da postane Marvelov Isus samo zbog toga da bi spasio sebe, namakao dugo željenu misiju „veću od života“ i konačno ostvario „višu svrhu“... nego i zbog toga što je Marvelu, koji skoro pet godina klizi ka kreativnom sunovratu, potrebna ta ista stvar. Potrebno mu je da ga Dedpul spasi spašavajući sebe! A kako je Dedpul to učinio? Pa, prvenstveno praveći smislene konekcije s ostatkom univerzuma, čiji filmovi i junaci još
Rejnolds, naravno, ne bi bio Rejnolds, da nije pretvorio Dedpula u porodični film (kakav oksimoron). Naravno, zbog tri kameo uloge, u kojima se pojavljuju njegova kćerka Inez (Kidpool), sin Olin (Babypool) i supruga Blejk Lajvli (Ladypool), ali i zbog niza malih, slatkih milenijalskih fora, uz koje je presimpatično i preljubavno „nadgornjavanje“ sa svojom ženom prenio sa društvenih mreža na veliko platno. Oduševljavajući fanove, ali i nju, do te mjere, da je sve reference, uključujući i onu najjaču za „dodatnu kost“ i „Gossip Girl“, skupila na jedno mjesto, uz komentar u fazonu da nikad nije bila ponosnija u životu – a četiri puta je rađala. „Dedpool“ franšiza (ne)čuvena je po kiši kameo uloga; ona koju je u milisekundi drugog dijela filma odigrao Bred Pit – odavno je stvar istorije pop kulture. Osim familiji, Rejnolds je u trećem nastavku obezbijedio urnebesni mate-
rijal za čudo božje naroda, prvenstveno za različite multiverzumske varijante samog Dedpula i Vulverina. Kada je o kameo dijelu riječ, MVP je apsolutno Henri Kavil, od čijeg bi Vulverina moglo i da se umre od sreće, eto. No, sjajna su tu i neka Dedpul rješenja, posebno Metju Mekonahej; prepoznate mu glas čim procijedi tu jednu-jedinu rečenicu pod maskom kao Cowboypool. Što se epizoda tiče, najbrutalnije iznenađenje stiže u trenutku kada Dedpul i Vulverin zakorače u Void i tamo, kao na nekom ostrvu odbačenih igračaka, pronađu Elektru (Dženifer Garner), Gambita (Čaning Tejtum) i, pazite sad, Blejda! Veslija Snajpsa, glavom i bradom, dok „Marvel“ i „Dizni“ za 2025. spremaju ribut jednog od najbitnijih filmova iz ranih dana superherojštine... E, tako se rabi nostalgija.
Srećom, „Deadpool & Wolverine“ pametno je promišljen,
pa zaplet ne djeluje samo kao puki izgovor da se ti i takvi likovi okupe i zaspu nas nostalgičnim sjećalicama.
Tako je i Kris Evans iskorišćen za jedno sjajno narativno iznenađenje, ipak kao Džoni Storm/ Human Torch iz Fantastične četvorke, a ne kao voljeni predvodnik Avendžersa. Čuti Kapetana Ameriku kako psuje i bljuje u jednom „Diznijevom“ i „Marvelovom“ filmu? Rajane, bravo!
A Dogpool iliti Mary Puppins? Najveća četvoronožna zvijezda filma, koji je Rejnoldsa i Džekmana pretvorio u Ginisove rekordere (123 miliona ljudi pogledalo je trejler tokom Super boula), takođe je vlasnik jednog specijalnog priznanja, onog za „Najružnijeg britanskog psa“. Pa naravno da je, onako preslatko grdan, sa sve jezikom koji nikako da uđe u „fioku“, bio idealan izbor za Dedpulovog ljubimca. Rajane, i za to – sve pet!
Od 2019. godine, kada je okončana „treća faza“ Marvelovog univerzuma, malo je filmova i serija koji su uspjeli i da privire filmovima „Avengers: Infinity War“ i „Avengers: Endgame“ braće Ruso. Hiperprodukcija je učinila svoje; čim je koncept mul-
od 2019. u svakom narednom filmu djeluju kao reklama za novi, idući Marvelov spektakl.
Kolektivna vriska
Sve fore i kameo oluje koje kupi iz serija i filmova o Lokiju, Doktoru Strejndžu, Fantastičnoj četvorki, Iks-menima –prepakovane su u prepoznatljivo Dedpul ruho. I, za divno čudo, ne djeluju samo kao jednokratna zabava, već grade širu i dublju sliku o jednom svijetu koji, ipak, čak i sada kada djeluje kao da je ostao bez „sidrenog bića“, zaslužuje spašavanje. I ljubav filmofila. Koliko je „Deadpool & Wolverine“ priča o urnebesno-nemogućem spoju dva obožavana (anti)heroja, toliko je i storija o prošlosti i budućnosti Marvelovog svijeta. Mnogo je tu likova, epizodnih i sporednih, koji funkcionišu kao mali omaži i ljubavna pisma ranoj eri, prvim koracima, zori superherojskog filma, na koju skoro da smo i zaboravili. Bez Blejda, Elektre, Iks-mena – ne bi bilo ni današnjeg Marvela, sa svim vrlinama i manama. A ključni utisak glasi da su Rejnolds i ekipa željeli da nas na to podsjete... I isporuče film, zvono kao spas, alibi, pomilovanje, priču koja bi mo-
tiverzuma počeo da se grana i dorađuje kroz tuce filmova i serija, krenulo je i tuc-muc. Tako su jedina tri projekta vrijedna pomena iz „četvrte faze“ ostali film „Spider-Man: No Way Home“ (Džon Vots, 2021) i serije „WandaVision“ i „Loki“.
„Deadpool & Wolverine“ pripada Marvelovoj „petoj fazi“, takođe vrlo zamornoj, a tokom koje se, makar za sada, istaklo samo treće poglavlje
Ganove filmske franšize „The Guardians of the Galaxy“. Ujedno je i jedini film planiran za ovu godinu, pa ćemo do kraja 2024. nove marvelovce gledati isključivo na malim ekranima.
Vandin spin-of „Agatha All Along“ stiže na Disney+ 18. septembra, a još čekamo tačne datume premijere za
„Eyes of Wakanda“ i „Your Friendly Neighborhood Spider-Man“. „Daredevil: Born
REŽIJA:
Šon Levi
ULOGE: Rajan Rejnolds, Hju Džekman, Metju Mekfejden, Ema Korin
TRAJANJE: 128 min
gla da ih spasi od istrebljenja. Uz takav pristup, mane i većina stvari na koje se žalimo posljednjih pet godina, kad na velike i male ekrane stigne nova Marvelova papazjanija, pretvoreni su u adute i vrline. I baš zbog toga je lakše progutati i neke prekarikirane momente, poput glavne negativke, psihopatkinje Kasandre Nove (Ema Korin, Lejdi Dajana u „The Crown“, fenomenalna i u seriji „A Murder at the End of the World“), koja opet dodaje cijeloj priči posebnu težinu kada
1. avgust 2024.
Again“ i „Ironheart“ dolaze na red tek u martu 2025, a Marvel će u isto vrijeme pojačati prisustvo u bioskopima sa filmovima „Captain America: Brave New World“ i „Thunderbolts“. „Faza šest“ na dalekom je štapu, ali sa već nekoliko najavljenih projekata. Serije još nijesu definisane, ali zato filmski dio 25. jula 2025. otvara „The Fantastic Four: First Steps“, a 7. novembra iste godine dolazi „Blade“. Prvog
maja 2026, te 7. maja 2027. imamo novi kombo braće Ruso: „Avengers: Doomsday“ i „Avengers: Secret Wars“. Pa živi bili i vidjeli hoće li i koliko će se do tada promijeniti multiverzumska vizija kompanija „Dizni“ i „Marvel“. Jedno je sigurno: ima posla ko oće da radi, a ko oće da radi ima štošta i da nauči iz uspjeha najvećeg ovogodišnjeg ljetnjeg hita „Deadpool & Wolverine“.
Dogpul, najgrđi i najslađi dodatak Marvelovom multiverzumu
znate da je uvrnuta sestra Profesora Iksa. Bliznakinja koju nikada nije upoznao...
Mnogo je sočnosti i bezočnosti, ali i ljubavi, mažnje i pažnje usuto u „Deadpool & Wolverine“; lako je zbog toga voljeti i navijati i za njega i za njegove
Kasandra Nov, uvrnuta sestra bliznakinja Doktora Iks
junake. Rejnolds i ekipa spakovali su bioskopsku poslasticu kao stvorenu za kolektivno vrištanje od smijeha, ali kandidata za jedan od najmanje vjerovatnih comfort filmova kojima ćete željeti da se vratite poslije usranog dana.
Jako htjenje
Jednostavno, u ovom filmu sve je razbacano, a istovremeno je apsolutno na svom mjestu, bili to meta-humor, homoerotika i psovačka raspodija nagažena do daske (od prvog kadra, do one urnebesne postcredits scene), ili oktanska akcija i vrhunski orkestrirano nasilje, ili soundtrack koji danima nećete moći da izbacite iz glave. Recimo samo da će nekadašnja pop senzacija NSYNC, pa i Iris
i AC/DC, pa i Madona, Kris de Burg, Džon Travolta i Olivija Njutn Džon nabaciti još poneko milionče od pregleda na Jutjubu, samo zahvaljujući Dedpulu i Vulverinu.
Tako da, iako entuzijazam u vezi sa budućnošću Marvela trenutno i nije na zavidnom nivou, sve ovo nam govori da ipak ima nade, dok god „Dizni“ zna kada i kome smije da prepusti kreativnu kontrolu. Hoće li uskrsnuća biti ili neće, ostaje da vidimo. Ono što za sada znamo jeste da Dedpul/ Rejnolds jeste Marvelov Isus... I da ćemo, htjeli ili ne htjeli – a htjenje je za sada poprilično jako, ostati makar uz njegove filmove. Pa, nijesmo valjda ludi, oćemo i mi da znamo zašto Tor plače!
Ocjena: 7.5/10
Kada se pojavio „The Guilty“ (2018) Gustava Melera , bio je to revolucionarni momenat, iako su njegovi „sastavni delovi“ - ograničeni prostor na kojem se odvija radnja i vrlo oštri, skoro neverovatni preokreti kako odmiče) - zapravo bili poznati od ranije. Podsetimo, u centru priče imali smo operatera kol-centra hitnih službi u Kopenhagenu koji je primio telefonski poziv od žene u nevolji na koji je morao da odreaguje.
U radikalno postavljenom filmu u kadru smo imali samo jednog glumca, dok su se ostali likovi u radnju „uključivali“ telefonskim putem, što takođe nije naročita novina, a radikalnost premise koja može da
Film je možda inspirisan američkim i britanskim zatvorskim dramama, ali je „oplemenjen“ osjećajem za sado-mazohizam provokativnijih evropskih autora poput Mihaela Hanekea
funkcioniše u različitim kontekstima dovela je do američkog rimejka u režiji Antoana Fuke i sa Džejkom Džilenholom u centralnoj ulozi. I tako smo dobili još jednu priču o uspehu evropskog filma da napravi tranziciju u Holivud, odakle je Meleru i potekla inspiracija da napravi „The Guilty“.
Čuvarka i sociopata
Ovim filmom možda jeste „otišao u Holivud“, ali je Meler, međutim, ostao na evropskoj teritoriji, sa holivudskim
obrascima koje je nastavio da koristi u danskom filmu. Njegovo novo ostvarenje „Sons“, premijerno prikazano na Berlinalu, uhvatili smo u takmičarskom programu Festivala evropskog filma na Paliću. Junakinja filma Eva ( Sidse Babet Knudsen, sveprisutna u danskom filmu) čuvarka je u zatvoru, a zbog ljudskog stava i pristupa i prilično omiljena među zatvorenicima kojima drži časove matematike i joge kako bi im pomogla u rehabilitaciji. Ta profesionalna idila biće prekinuta kada u drugo
odeljenje njenog zatvora (ono za najokorelije robijaše, ubice kojima nema povratka u normalno društvo) bude premešten Mikel ( Sebastian Bul ) koji s Evom deli prošlost. Eva traži i dobija premeštaj u odeljenje sa maksimalnom sigurnošću gde radi pod strogom komandom, ali i zaštitom šefa Ramija (Dar Salim), što koristi kako bi otpočela sukob, osvetu ili makar rekreativno maltretiranje sociopate Mikela sa pozicije moći. U prilog joj, pritom, ide to što njena „žrtva“ nije svesna njihove „zajednič-
ke prošlosti“. Doduše, jednom kada Eva pretera i Mikel, koji možda jeste lud, ali nije toliko glup, shvati da ima čime da je ucenjuje, počinje ravnopravna borba...
Žanrovski obrasci
Ako su za „The Guilty“ uzori bili žanrovski filmovi visokog koncepta sa prelaza dva milenijuma, ali i malo ambiciozniji radovi kao što je „Locke“ (Stiven Najt, 2013), za „Sons“ su to američke i britanske zatvorske drame, ali „oplemenjene“ osećajem za sado-mazohizam provokativnijih evropskih autora poput Mihaela Hanekea. Tenzija između dvoje centralnih likova filma, doduše, nema nužno seksualne konotacije, ali to isto nije neka naročita novina. Čak smo i mi u regiji nedavno imali jedan film, „Čovek bez krivnje“ (Ivan Gergoleto, 2022) koji je imao te momente igara moći likova gonjenih motivacijom iz prošlosti. Meler, dakle, ima dobre ideje i zna kako da ih razradi pre nego što se lati njihove realizacije, pa one deluju originalnije nego što zapravo jesu. Takođe, kao režiser je dovoljno pismen i za duboku psihološku dramu, i za triler, što se i ocrtava u potpisnom kadriranju s akcentom na krupne planove sposobnih glumaca i njihovih facijalnih ekspresija. Pritom je i dovoljno vešt pripovedač da može da održava misteriju čak i kad naslov filma nagoveštava tajnu oko koje je ceo narativ iskonstruisan. Dodatni problem može predstavljati i sveprisutnost glavne glumice Sidse Babet Knudsen u danskoj, skandinavskoj i široj evropskoj kinematografiji, naročito onoj „pomerenog“ i žanrovskog usmerenja, pa nam je u svakom trenutku jasno da je njena Eva filmski lik. Na kraju, „Sons“ je robusna, vrlo dobra triler-drama, čija se lepota ogleda u jednostavnosti primene žanrovskih obrazaca. Film možda nije revolucionaran kao „The Guilty“, ali je otporniji na seciranje. Gustav Meler je možda baš ona „sveža krv“ koja je Holivudu preko potrebna. M. STOJILJKOVIĆ
Ocjena: 3.8/5
1. avgust 2024.
Autor pokušava da nam poturi antijunaka Sandra kao nekakvog zabludjelog dobricu koji se rve sa društvenim silama, ali on, uprkos trudu i talentu glavnog glumca, ostaje tek kolekcija klišea i neurotičnih tikova
Dogodi se to ponekad, da društvo malo ali odabrano, pliva protiv struje uz koju plivaju svi ostali. U ovom slučaju, to važi za opšte obožavani debitantski dugometražni film gruzijsko-američkog autora Džordža Sikarulidzea. Nakon svetske premijere u takmičarskom programu Karlovih Vari, njegov „Panopticon“ stigao je i na Palić, gde je prikazan u selekciji „Paralele i sudari“ namenjenoj zahtevnijoj, art-filmskoj publici.
Antijunak filma je osamnaestogodišnji Sandro (Data Čačua) koji se na prvi pogled čini kao sasvim običan momak koji trenira fudbal i treba da maturira.
Kako to obično biva u gruzijskim filmovima, on dolazi iz rasturene porodice, majka mu je u Americi, a otac je otišao u manastir u nameri da se zamonaši. Očev uticaj preliva se na Sandra koji je usvojio fundamentalističke stavove o ve-
ri, grehu i čednosti, zbog čega ignoriše sugestije svoje devojke (Salome Gelenidze) koja želi da spava sa njim. Drugi uticaj koji Sandro skuplja dolazi od njegovog klupskog druga Laše ( Vaktang Keleladze), koji je član desničarske organizacije. Sandro je, međutim, poprilično jeziv omladinac, koji ispod maske moralnosti krije duboku posramljenost svojim telom, što ga ne sprečava da masturbira, pipka žene u prolazu i pokazuje se komšinici. Kada upozna Lašinu majku, privlačnu i nežnu frizerku Nataliju (Ija Sukitašvili), između njih se javlja određena iskra... Glavni problem u vezi sa filmom jeste to što je u njemu sve brižljivo konstruisano, ali počiva na staklenim nogama. Metaforu u centru zbivanja režiser ne uspeva da izvede jer se gubi u detaljima koji ne vode nikuda. To vredi i za fudbal i klupsku dinamiku, i za
umetnute sitnice, poput izbora filmova koje Natalija gleda, i za Sandrovo manijačenje, i za politiku, i za religiju, pa i za porodične odnose koji su dati površno i klišeizirano. Pritom, autor pokušava da nam poturi Sandra kao nekakvog zabludelog dobricu koji se rve sa društvenim silama, ali on, uprkos trudu i talentu naturščika u glavnoj ulozi, ostaje tek kolekcija klišea i neurotičnih tikova.
Ostatak mlađe, uglavnom amaterske postave ne uspeva da se izbori sa previše drvenim dijalozima, a isti problem ponekad imaju i oni stariji i profesionalni glumci. Jedini izuzetak je Ija Suktiašvili, ali ona sama ne može učiniti film organskim. Na kraju, „Panopticon“ je film koji treba kupiti, i to u celosti, a to može biti preveliki zalogaj za skeptičnije gledaoce, koji lako mogu da nanjuše lažnjak. M. S. Ocjena: 2.5/5
Dobar
dio međunarodnih praznika, koje su proglasile Ujedinjene nacije, vrlo je „opipljive“ prirode, pa čudi što fotografija, kao jedan od najpopularnijih medijuma od sredine 19. vijeka, nije pronašla mjesto na UN listi. Da bi fotografija, pak, dobila internacionalni dan u svoju čast, morao je da se pobrine jedan indijski fotograf.
Godine 1991. O. P. Šarma shvatio je da se 19. avgust 1839. često spominje kroz istorijske knjige o fotografiji. Taj specifični datum „došetao“ je do njega zahvaljujući Francuskoj akademiji umjetnosti, koja je otkriće Luja Dagera zvanično uvela u svoje knjige kao „poklon svijetu“. I tako otkrila široj publici dagerotipiju –tehniku razvijanja fotografija u kojoj nema negativa, nego se slika pravi direktno na posrebrenoj ploči kada se ova u mraku izloži jodnoj pari.
Tako je Šarma devedesetih godina, okupivši više od 150 vodećih imena fotografije, započeo važan trend, i ne slutivši da će socijalne mreže decenijama kasnije biti preplavljene raznoraznim kvadrastim vizuelnim rješenjima. Vezu između filma i fotografije nije potrebno dodatno pojašnjavati s obzirom na to
Osim versatilnog Hičkoka, čiji filmovi uvijek pronađu put do raznih top lista, na našem „fotografskom“ spisku našli su se, između ostalih, i Mikelanđelo Antonioni, Fernando Mejrelis i Piter Vir
da su fotografi postali predmet filmske industrije vrlo brzo nakon što je savremena kinematografija uzela maha. Filmovi čije fabule plešu oko kvadratastog printa obilježile su decenije iza nas uprkos tome što zvanični internacionalni praznik fotografije nije postojao. Stoga je, u susret ovogodišnjem Međunarodnom danu fotografije, vrijeme za podsjetnik na neke od najpopularnijih filmskih naslova u kojima centralnu ulogu igra moć fotografije.
Blow Up
Sigurno najpopularniji naslov na ovoj našoj skromnoj listi, ritmična drama „Blow Up“ (1966) u režiji italijanskog sineaste Mikelanđela Antoni-
onija, slojevit je vizuelni iskaz noarskog šmeka u kojem mladi fotograf svjedoči ubistvu koje možda tako izgleda samo na prvi kadar. Ovo fotografsko putovanje vrlo radoznalog umjetnika, kojem veliki Antonioni daje drugačiji život, krunisano je Zlatnom palmom u Kanu. I sa razlogom se smatra jednim od najrevolucionarnijih filmova 20. vijeka.
Rear Window
Rijetke su filmske liste koje mogu da prođu bez barem jednog filma versatilnog Alfreda Hičkoka, koliko god koncizna bila tema. Tako je i na našoj fotografskoj listi mjesto pronašlo njegovo remek djelo „Rear Window“ (1954), sa vojerističkim izazovom u
kojem Džejms Stjuart pleše sa Grejs Keli od motiva prismotre do paranoje. Jedan od favorita kako Hičkokovih fanova, tako i kritičara, zauzima posebno mjesto u istoriji kinematografije i iz ugla moći fotografije.
Double Exposure
Mnogo prije nego što je Aleks Garland lansirao distopijsku dramu „Civil War“ (2024), u kojoj smo, između ostalog, mogli svjedočiti o opasnostima fotografisanja u zonama sukoba, foto-reporter Lorens Šiler objavio je biografiju fotografkinje Margaret BurkVajt u TV formi, sa Farom Foset u glavnoj ulozi. Uprkos tome što nesavršena vizualizacija života prve američke foto-reporterke kojoj je tridesetih godina prošlog vijeka dozvoljeno da „uhvati“ kadrove Sovjetskog Saveza, nije stekla popularnost, „Double Exposure: The Story of Margaret Bourke-White“ (1989) rijetki je pokazatelj moći fotografi-
je kao medijuma u kontekstu pronalaženja realnosti.
The Killing Fields
Duboka priča o prijateljstvu dva foto-reportera u ratnoj Kambodži, bila je i jedna od najpotresnijih tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Film „The Killing Fields“ ( Roland Džof , 1991) sa Semom Votersonom, adaptacija knjige Pulicerovog dobitnika Sidnija Šanberga, jedna je od najznačajnijih vizuelnih deskripcija ovog konflikta. U ostvarenju, koje je nagrađeno sa tri Oskara, taj sukob prikazan je iz ugla dva čovjeka, uz ne tako očigledan međuljudski segment skripta, koji se ne odnosi nužno na njihovu profesiju, kroz elemente njihove konverzacije, osjećaj straha, ljubavi, ali i povjerenja.
City of God
Priča o jednom od najkontroverznijih kvartova Rio de Žaneira postala je filmski hit preko noći i ostala upamće -
na i kao jedan od najznačajnijih filmova 21. vijeka. „City of God“ (Fernando Mejrelis, Kaća Lunđi , 2002), eksplozivna storija u kojoj centralnu ulogu uzima mladi fotograf kroz čije kadrove upoznajemo stvarnost ozloglašenog dijela Brazila, prošetala je po međunarodnim festivalima, pokupila brojne nagrade i na određeni način modernizova-
la razumijevanje fotografije i značaja ove forme u kontekstu transparentnosti.
The Year of Living Dangerously
Jedan od zaboravljenih filmova australijanskog sineaste
Pitera Vira poseban je uvid u život i rad fotografa u zoni sukoba. Iako u drami „The Year of Living Dangerously“ (1982), čija se radnja odvija u Indoneziji, glavne uloge tumače Mel Gibson i Sigurni Viver , Oskarom nagrađena Linda Hant , koja je odigrala fotografa Bilija Kvona (prvi Oskar u istoriji Akademije dat za ulogu suprotnog pola),
najznačajnjija je karika u relativno mekom scenariju ove romantične drame.
The Bang Bang Club
Južna Afrika i problem aparthejda bili su tema brojnih filmskih ostvarenja. Iz ugla fotografa i foto-reportera, jedno od najzanimljivijih je ostvarenje „The Bang Bang Club“ (Stiven Silver, 2010). Filmu, u kojem glavnu rolu igra Rajan Filip, donosi priču o fotografskom četvercu (uključujući dva Pulicerom nagrađena reportera) koji je svojim radom rasvijetlio izuzetno turbulentan period početkom devedesetih godina prošlog vijeka.
Finding Vivian Maier Jedini, ali pažljivo odabran dokumentarac na listi. Popularnost takozvane „ulične fotografije“ dovela nas je i do izbora ostvarenja „Finding Vivian Maier“ (2013) Džona Malufa i Čarlija Siskela. Biografija jedne od najpoznatijih fotografkinja Vivijen Mejer rezultat je temeljnog istraživanja režisera i producenta koje je započelo slučajnim pronalaskom više od 100.000 fotografija u autorkinoj kući, koje trasiraju put i fotografski opus ove dadilje od Francuske, do Njujorka i Čikaga. Leila MURSELJEVIĆ
Kakva korist od istorije i kakvo dobro od bilo čijeg bavljenja istorijom? Isto se pita mali Kevin, ili njega to pitaju neke nevjerne Tome, već u prvoj epizodi Eplove serije „Time Bandits“. S iskustvom svega onog lošeg i užasnog što je, u našem ili bilo kom vremenu, imalo istoriju kao povod, uzrok i posljedicu – već u tom momentu znate da je pred vama onako, pametno i suptilno spakovana serija, koja teze pakuje u ambalaži lake i bezazlene komedije. Onako kako u televizijskom i holivudskom svijetu trenutno niko ne radi kao Taika Vaititi. No, istorija nas takođe uči, i da je to „lako i bezazleno“ ipak štap sa dva kraja.
Žestoki davež
Najbolja stvar koja, sudeći prema mišljenju Kevinovih (Kal-El Tak, šarmantan u svom štreberskom ruhu) roditelja, može ispasti od istorije – jeste da vas ona žešće smori. Srećom, kažu oni, istorija je toliko dosadna, da nikome sa dvije zdrave u glavi ne pada ni na pamet da se njom bavi. Ali, tata i mama iz tog poštenog doma u britanskom predgrađu nijesu te sreće: njihov jedanaestogodišnjak Kevin je, prosto, potpuno zaluđen prošlošću. Od dinosaurusa, neandertalaca, preko antičkih građevina, grčkih filozofa, Rimskog carstva, Vikinga, krstaša, konkvistadora, pirata, američkih pionira, kauboja, Sovjeta i nacista, pa do prvih kosmonauta... Sve i svašta interesuje Kevina, samo što to pripada samo svijetu njegove sobe djetinjstva. Za bilo koga drugog, mamu, tatu, sestru, sve ostale, to je žešći davež.
Ne treba mnogo klikera ni istorijskog iskustva da shvatite, da je mali Kevin u svom svijetu i opsesijama – totalni usamljenik. Koji je, u jednom momentu, (previše) ekspresno i (još više) vrtoglavo, lansiran u svijet iz mašte. Gdje postaje dio Vremenskih razbojnika, putnika i pljačkaša kroz prostor i vrijeme, udaljene svjetove i vjekove. Uglavnom, nešto što je, u njegovoj glavi, mnogo više kul od svega onog što mu tata i mama
serviraju u tom predgrađu. Sa tim što, naravno, u „stvarnosti“ i u velikoj avanturi prostor-vremena, i nije baš tako. Jer „sreća je lepa samo dok se čeka“ i „grass is always greener on the other side of... space-time continuum“. Tako nekako. Nego, ona istorijska lekcija. „Time Bandits“ je adaptacija (prije nego rimejk) urnebesne filmčine Pajtonovca Terija Gilijama iz 1981. godine. Mnogo prije saj-faj genijalštine „12 Monkeys“ (1995) i onog tripa
od crne komedije „Fear and Loathing in Las Vegas“ (1988), Gilijam je planirao da snimi svoj pajtonovski odjek na Orvelovu „1984“ u filmu ,,Brazil“ (1985). Ali, ta produkcija žestoko se odužila još od kraja 1979, a on odlučio da snima otkačenu avanturu za klince i roditelje. U filmu „Time Bandits“ završili su i Šon Koneri, pajtonovski kolega Džon Kliz i sjajna Šeli Duval, pa je još film finansirao niko drugi nego najdraži od svih Bitlsa, Džordž Harison lično.
Epilog? Film i fantazija od koje su i oči blistale, i vilica ostajala olabavljena, i ledila se krv u žilama; djeca su, zavisno od porodičnog senzibiliteta i odgoja, ili urnebesno uživala, ili ostajala prestašena... A roditelji, ne jednom – ostajali žestoko opečenih obraza, na tim projekcijama.
Ukratko, „Time Bandits“ bio je film u kojem nije bilo kočnica, koji je znao da „otkači“ knap onako kako bi se to očekivalo od autorskog djela jednog li-
1. avgust 2024.
ka iz trupe „Monti Pajton“. Pa i više, budući da se reklamirao kao porodična zabava. A bio je mnogo više od toga; manje i više direktna provokacija svih i svakakvih porodičnih normi. Crvena pilula odrastanja i stvarnosti za malog Kevina, od momenta kad mu se u sobu djetinjstva sruši neki, kao fol –fantazijski svijet.
Ova „lekcija“ iz filmske istorije potrebna je da biste shvatili da je Apple TV+ serija „Time Bandits“, sa emitovane četiri
od deset snimljenih epizoda –nešto ipak drugačije u odnosu na onaj filmski urnebes Terija Gilijama. A to „nešto“ tiče se najprije humora.
Drugačije mete
Dakle: ovo je serija u kojoj Taika Vaititi radi narativ i dijalog na svoj način; nije to za sada baš na nivou duha i humora njegovih televizijskih bisera poput „What We Do in the Shadows“ i „Our Flag Means Death“, ali sasvim pristojno
U odnosu na film, Eplova serija nije baš kao „Gilijam sa prigušivačem“. Ipak, jeste vožnja po istom putu, ali u udobnom i bezbjednom porodičnom karavanu, bez ičega što bi moglo da vas posiječe ili opeče
radi... Čak je, iskreno, i efektnije od onog što smo očekivali: posebno u momentima kada je mali Kevin u verbalnom klinču sa roditeljima, pa sa svojim banditosima i, naravno, sa raznim istorijskim ličnostima. Kako god okrenete, to je humor koji, ozbiljno, jednako može da radi i dijete od 12 godina, i bilo kog roditelja.
I gdje je tu problem? Naravno, Gilijamov „Time Bandits“. U odnosu na film od prije 43 godine, Taikina serija nije baš kao „pajtonovac sa prigušivačem“ (jer, objektivno, to je humor koji gađa neke drugačije mete)... Ipak, jeste vožnja po istom putu, ali u udobnom i bezbjednom porodičnom karavanu, sa sve er-begom. Ono, da u svakom momentu znate da tu nema šta da vas posiječe ili opeče; da se sigurno tu nećete ni postidjeti, ni zacrvenjeti zbog bilo čega...
Konačan utisak o Taikinoj seriji, naravno, zavisiće i od vaše prijemčivosti na pajtonovski humor. No, za one koji vole i Gilijama i svu priču oko „Letećeg cirkusa“ – ovaj Taikin projekat je, prosto, previše igra u rukavicama, koje se nikako ne mogu isprljati. Ili, da do kraja banalizujemo – humor Taike
Vaititija je takav da se sigurno nikome neće zamjeriti. Pa, ko voli, bože moj...
Grogirana kapetanka
Na početku sezone, naš mali junak kreće na putovanje od vikinga, preko kineskih džunki i kolonijalnih barki, do svijeta nekih prapotopskih, pećinskih ljudi. Otkriva i neku, kao, sirovu i tešku istinu o izgradnji Stounhendža (slatko, ali Taika Vaititi baš nikog u Britaniji nije uspio da potkači sa tom forom) – i druži se sa svojim Banditima... Što je ekipa koja, makar za sada, djeluje dovoljno otkačeno i karakterno, da želite da navijate za njih i u narednim epizodama.
Izuzetak je, nažalost, jedina prava zvijezda u seriji, uz samog Taiku, koji je u nekakvoj prilično nebrušenoj roli Svevišnjeg. Liza Kudrou, dakle Fibi iz TV klasika „Friends“ glavom i bradom – glumi vođu, kapetanku Vremenskih razbojnika. A ta njena Penelopi uglavnom djeluje ili kao grogirana pod teškim sedativima, ili kao glumica koja pojma nema da li je u seriji za desetogodišnjake ili za neke mnogo ozbiljne starce. Uglavnom, Kudrou tumara tu, u prostoru i vremenu, kao da joj se, suštinski, više ne glumi ni u jednoj seriji ili filmu. Opet, projekat potpuno izvlači mali Kal-El Tak (ime mu ga daje, ali nećemo sad još lekcija iz filmske istorije) – šarmantan, pametan, a nenametljiv i pravi timski igrač, iako apsolutno sa kapitenskom trakom na ovom terenu fantazijske komedije. I da, Taika, koliko god bio politički korektan i umiven, koliko god se trudio da mu se niko ne namršti, ipak će vas pošteno nasmijati, mnogo više nego što očekujete. Konačno, ko je trebalo da snima „Time Bandits“ 2024. godine? Imao je Apple TV+ mnogo prikladnijeg aduta, Britanca Noela Fildinga. Eto njegove (pseudo)istorijske komedije i avanture „The Completely Made-Up Adventures of Dick Turpin“ kao krunskog dokaza, na striming servisima, od početka marta. Nema mu mane, ni da je pajtonovac. S. STAMENIĆ Ocjena: 3.5/5
FILM
klasičnom muzikom. Podsjetiću na jedan Geteov citat: „Muzici, u najboljem smislu te riječi, najmanje je potrebna novina. Naprotiv, što je starija, to je ispravnija i jače djeluje.“ Naravno, treba ići u skladu sa vremenom, ali ne zaboravljati osnovnu materiju i iskonske vrijednosti.
Mogu da slušam skoro sve: od narodne, do duhovne muzike, između i strane izvođačeKaruzo, Frenk Sinatra... Kod mene ne postoji recept, ustaljen raspored, već u zavisnosti od raspoloženja slušam ono što mi prija.
U nekim momentima zalutam, pa se nađem među francuskim izvođačima. Volim da slušam segmente klasičnih kompozicija. Naravno, ne svakog dana. Savremena muzika je kratkog daha, ali masa je ta koja je podržava. Zbog toga se uvijek traži nešto novo, a prethodni tekstovi obično padaju u zaborav. Čast izuzecima koji se bore i istrajavaju u pozivu dajući prave rezultate.
FILM / TV / MUZIKA
Teško mi je da napravim selekciju i favorizujem jedan film, pa ću preporučiti više naslova: „Amadeus“ (Miloš Forman, 1984), „Schindler’ s List“ (Stiven Spilberg, 1993), „La vita e bella“ (Roberto Beninji, 1997), „The Pianist“ (Roman Polanski, 2002), „Inglorious Basterds“ (Kventin Tarantino, 2009)... Tu su i filmovi koji su refleksija duhovnog svijeta, sa dozom pravog humora: „Andrej Rubljov“ (Andrej Tarkovski, 1966), „Ostrvo“ (Pavel Lungin, 2006), „Izliječiti strah“ (Tatjana Hodakovska, Aleksandar Parhomenko, 2013) – priča o Svetom Luki Krimskom, po struci hirurgu. U filmu „Andrej Rubljov“ skoro svaka pauza predstavlja odličan kadar, „sliku“ koja, kada bi se odštampala, mogla bi da se uokviri i postavi na zid. Jako interesantna i ne baš jednostavna za čitanje je i knjiga koju je Tarkovski napisao, „Vajanje u vremenu“. Topla preporuka ljudima čija su interesovanja vezana za domen filma, umjetnosti, muzike.
Volim film „Surviving Picasso“(Džejms Ajvori, 1996) u kojem čuvenog slikara tumači Entoni Hopkins; tu je i Bergmanov klasik „The Seventh Seal“ (1957), kao i ostvarenje „Doctor Zhivago“ (Dejvid Lin, 1965), adaptacija romana Borisa Pasternaka
TV
Serija koja se ne može izostaviti je „Breaking Bad“, a od
dokumentarnih „Genius“, kao i HBO mini-serija „Chernobyl“. Što se tiče televizije, jedini momenat kada dolazim u dodir sa njom jeste kad majka prati „Dnevnik“. Ne volim da uz kafu slušam crnu hroniku. Šalu na stranu, pored osnovne informisanosti koja se plasira da bi čovjek bio u „toku“, nijesam pristalica načina na koji se sadržaj manifestuje javnosti. U suštini se prikazuje iskrivljena
i lažna slika društva, dok se „prave“ stvari guraju pod tepih. Sve je manje edukativnog sadržaja, zdravog humora i sve više kiča, šunda. Plasiraju se pogrešne vrijednosti koje postaju uzor mladima. Vrhunac se dostiže na drustvenim mrežama.
MUZIKA
Srećan sam što sam imao privilegiju da se kroz odrastanje upoznam s umjetnošću,
Ukusi su različiti, kod svakog čovjeka javljaju se interesovanja shodna njegovoj ličnosti. Međutim, u priči o ukusima akcentovao bih pojačano prisustvo društvenih mreža, koje nude veliki broj informacija (potrebnih, a i nepotrebnih), što zna da dovede do „ubijanja“ vremena i odsustva konstruktivnog ishoda. Naravno, društvene mreže i televiziju ne treba zaobilaziti i živjeti u paleolitu, ali sadržaj koji pratimo moramo kanalisati kako bi išao u našu korist. Čak i loš film, TV program, muzika mogu da ukažu na način kako nešto ne treba raditi, a samim tim i usmjeriti na temeljne višedecenijske, odnosno generacijske vrijednosti. Ne treba se ograničavati ni samo na njih, već ih treba njegovati i postepeno nadograđivati. A sadržaj koji sigurno zaslužuje da bude zaobiđen jesu rijaliti programi.
v
Metafora za olimpijske
dane: zamislite sjajnog kenijskog i etiopskog dugoprugaša koji se naosvajao medalja na stadionskim trkama, ali više nema taj korak, žestinu. A trener i dalje drvi - moš’ ti to, ako si nekad umio i sad umiješ, i tako ukrug, godinu po godinu... Pametni dugoprugaši u zrelim godinama pređu sa trka na 5.000 i 10.000 metara na maratone. Tamo đe nema više sile i brzine – dovoljna je puka izdržljivost. Oni manje pametni ostanu da na staru slavu trče počasne krugove bivših pobjeda. No, slabo koga više tangiraju njihove trke.
U toj roli manje pametnih je Bon Jovi. Veliki bend stadionskog roka s albumom „Forever“ odmah se našao u neobičnoj situaciji – budući da nakon ploče neće ići koncertna turneja. Jednostavno: Džon Bon Džovi višegodišnje probleme sa glasnim žicama mora da rješava ope-
samo vješt, neočekivan, udarac bez najave! Prvoklasna rok gerila, eto time se bavi i tako nove stvari promoviše Džek Vajt, na šestom, „bezimenom“ solo albumu.
Muzički sladokusci na Zapadu mogu da dobiju nepotpisani album uz bilo koju (i onlajn) trgovinu u Vajtovoj „Third Man Records“ produkcijskoj kući. Genijalac iz Detroita čak je bio tako pošten, da je neke stare kupce i vjernije fanove častio poklonom – iznenađenjem, vinilom dostavljenim poštom u bijeloj koverti. Kako i dolikuje liku kojeg odavno ne prepoznajemo kao The White Stripes frontmena, a kojeg je Njujork tajms još 2012. prozvao „the coolest, weirdest and savviest rockstar of our time“.
Uglavnom, sedam sirovih, sasvim svježih pjesama na obje strane ploče, žestok su i sočan garažni bluz. Prvo bez bilo kakvog natpisa, naslova pjesama, bilo čega – ali bez izuzetka znajući, da ovo može biti samo Džek Vajt!
racijom. I to je, za jedan bend, mogla da bude sjajna prekretnica. Da momenat jake simbolike iskoristi za novu, drugačiju vitalnost. Ali ne... Zašto je sad sve ovo bitno? Pa, zato što na albumu „Fore-
ver“ postoji smjernica koja je ove rok dugoprugaše mogla lako odvesti ka maratonskim trijumfima. To je odlična pjesma „Waves“, sa najvećim pjesnikom modernog američkog roka i folka, Džejsonom Izbelom. Ukratko, Izbel je i Džonu i cijeloj Bon Jovi ekipi pokazao,
Album je sada i potpuno dostupan na Jutjubu, a već u prvoj „Killing Floor“ Vajt nam se svima u brk smije sa jednim „nothing in this world is free“. Strašna i sasvim moderna rok psihodelija na šestoj pjesmi prve strane (ozbiljno, tako on reklamira nove stvari, ,,Side One, Track Six“) je dobar nagovještaj. A već ludi groove i prvoklasni r’n’b (pa je li čoek iz Detroita, ili nije!) na „Side Two, Track Five“ krunski dokaz, da je pred nama jedna od ključnih rok ploča godine. „No Name“ je otprilike dokaz, kako dobru muziku, kako lude i svježe rifove Vajt slaže, onda kada stvara rasterećen, kada se ne dokazuje, kada se ne opterećuje cijenama i marketingom i produkcijskim glupostima. E, onda je svoj na
ne da im
svome i tako ubjedljivo kaže:
svome i tako ubjedljivo kaže: „I’m on a mission, baby“ u pretposljednjoj pjesmi. Svašta ćete tu od uticaja hvatati, recimo, i driksa i Sabbath i najveće r’n’b ikone prije pola vijeka i kusur – ali, najbitnije je to, da je ovo jedan podmlađeni Vajt. U kreativnom zamahu, kao početkom vijeka u The White Stripes. Na samom kraju je čak na „Kashmir“ teritoriji u Led Zeppelin carskom ruhu.
House“? Alo, stanite ljudi... „otkidaju“ na gitaru ju i kusur ne svira sa bendom.
može još dugo da pjeva A ga operacija natjera da mjernim) Izbelom i otpjeva iskreno, Džovi.
kantri samo leži, nego da može pružiti novu vitalnost. Žali bože što su na tome stali. Sve ostalo na albumu je igra na sigurno; bend svira isključivo po pravilima koja su izanđala i slabo kome više bitna. Skoro svaka nova pjesma je „sjećalica“ i odjek nekog prethodnog hita. „Walls of Jericho“? Original „You Give Love a Bad Name“. „Living Proof“? Aha, evo ga taj gitarski potez iz „Living On a Prayer“. „The People’s House“? Alo, stanite ljudi... Dosta i sa momentima koji „otkidaju“ na gitaru Ričija Sambore, kad on već deceniju i kusur ne svira sa bendom. Bon Jovi novim pjesmama postaje omaž svojoj mladosti i vitalnosti, što je žešće patetično. Još imajući u vidu da Džon, zbog problema sa glasom, teško može još dugo da pjeva sve ovo. A ko zna, možda ga operacija natjera da sjedne sa (mnogo dobronamjernim) Izbelom i otpjeva nešto iskreno, što je stvarno, ovdje i sada, Džon Bon Džovi.
Ocjena: 45/100
S. S.
Henprije pola vijeka bitnije je to, da kao početkom White Stripes. Na Led pelin carskom ruhu.
Džek Vajt, nešto kao
Džimi Pejdž našeg vremena? Nakon ovog albuma, nije
Džimi Pejdž na? Nakon ovog albuma, nije daleko ni od tog zvanja. S. S. Ocjena: 92/100
wdet.org
Film koji uopšte nijeste skapirali?
- Ovaj na kojem trenutno radim već godinama i još ga nisam snimila.
Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
Film koji Vas čini srećnom?
- „Amelie“ ( Žan-Pjer Žene, 2001). Zbog atmosfere, likova, glazbe, narativnih detalja, kamere, stila, slavljenja jednostavnosti i ljepote života.
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
- „Dune: Part Two“ (Deni Vilnev, 2024). Nisam sigurna da li je do scenarističkih propusta ili redateljskih odluka, u svakom slučaju, aritmija nagomilanih ispraznih scena vrlo dosljedno izbacuje iz takta. Do te mjere, da ga nisam ni pogledala do kraja.
- S obzirom na to da sam otočanka, i smatram da kod nas u Hrvatskoj kronično fali kvalitetnih komedija, voljela bih vidjeti film koji će vjerodostojno prikazati otočke karaktere i priče koje su pune sočnih detalja, nadrealnih situacija, dijaloga, što bi se reklo, puno šuga i okusa. Mene ne privlače velike teme, volim detalje, greške, odbačene i nebitne stvari, tu vidim veliki kreativni potencijal za rasterećenje života od važnosti i ozbiljnosti. Zato smatram da su komedije filmski iscjelitelji. I to nam svima želim!
Omiljeni filmski rivali?
- Svi Marvelovi superjunaci i njihovi neprijatelji. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
- „King Kong“, kada pada sa zgrade. Iako je ostao u prašnjavom sjećanju, to je jedan od filmova koji smo brat i ja kao predškolska djeca odvrtili najviše puta.
Posebno drag citat iz domaćeg filma?
- „Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem“ („Sjećaš li se Dolly Bell?“, Emir Kusturica, 1981).
Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
- „A Nightmare on Elm Street“ ( Ves Krejven , 1984). Fredi Kruger u našem malom paškom kinu. Da doživljaj bude potpuniji, bila je to prva projekcija sa trodimenzionalnim
naočalama. Sjećam se da smo svi komentirali naglas radnju filma i, umjesto da nas preplaši, film nas je nasmijavao do suza, odnosno komentari domaćih ljudi koji su inače poznati po kreativnom ruganju, što je nas, koji smo tada bili djeca, spasilo od potencijalne traume za cijeli život. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
- Gargamel. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
- „Cinema Paradiso“ (Đuzepe Tornatore, 1988). Glazbu je radio Enio Morikone
Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
- Jedan od vizualno najljepših filmova koje sam gledala jeste „Ashes and Snow“ (2005),
koji je režirao kanadski fotograf Gregori Kolbert. Nisam uspjela naći o kojoj se točno zemlji radi, ali scene pustinja su čista meditacija. Cijeli film je putovanje u drugu dimenziju, a to su putovanja koja me najviše vesele.
Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
- Džim Džarmuš, Čarli Čaplin i Alehandro Hodorovski. S obzirom na to da Čaplin više nije u tijelu, nas troje bi trebalo da se uputimo u neku međugalaktičku kafanu. Tu bi nam Čaplin servirao za jelo vezice od cipela i, nakon što bismo se dobro najeli, nastavili bismo se družiti uz liker od ruže, razgovarajući o filmu koji ćemo zajedno snimiti. Tom Vejts , naravno, sluša naš razgovor i istovremeno na klaviru komponira soundtrack. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
- Balkanci bi Tarantinu napumpali usne, donijeli bi nekoliko pečenih janjetina, „mercedes“ i gusle, uzeli bi mu sve pare, izbili dva zuba i rekli: „Ajde, sad glumi!“
k a
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
- Sve pjesme koje znam. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
- „Redemption Song“, Bob Marli
Osmijeh, harizma, nevjerovatne glasovne mogućnosti, talenti, beskrajna osobenost stanuju u superženi
Ani-Mariji Fabijanić Poznatija pod scenskim imenom Ane Paška, osim rodnog Paga i Hrvatske, osvaja cijeli region. „Ostrvo muzike“, kako Ane naziva mjesto rođenja, dalo joj je slobodu igre, mašte, a gitara, tamburica i očeva harmonika pratile su njena prva pjevanja po brdima. Ane Paška kroz različite umjetničke medije ispituje mogućnosti izražavanja misli, emocija, pa i prirode postojanja
Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
- Jedna moja koju ćete moći uskoro čuti.
Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?
- „Sanja“, grupa Alisa. Vaša pjesma za karaoke?
- „Čerge“, Zlatko Pejaković Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
- Bobija Mekferina
Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?
- Nema takvog.
Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?
- „Motori“, Divlje jagode. Do dana današnjeg nisam je uspjela zavoljeti.
Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
- Džima Morisona
Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
- Đorđa Balaševića. U njegovom slučaju, zaista se ne radi
u svrhu međusobnog povezivanja, razumijevanja, prepoznavanja, prihvatanja i evolucije ljudskosti. Diplomirana dramaturškinja, magistarka filma, medijske umjetnosti i animacije, potpuno se posvetila autorskom stvaranju i radu, spajajući različite vrste medija. Pozorište, muziku, tekst, video, „oblači“ u nove izvedbene forme. Uz knjige „Slikovnica od pidžame“ i „JaMajka dream“, koje prati performansima istoimenih naziva, izvodi svoj „IMPROVIZIJE“, muzičko-scenski ritual koji nikada nije isti. Budu-
o smrti nego o odlasku. Ali bio je to jedan jako tužan odlazak. Plakala sam danima. Ali, kako kaže Đole: „Neće svetu ništa loše da se dogodi, dok god ima nas, stanovnika neba“. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
- Kit Ričards i Iron Man.
ći da „dolazi“ iz pozorišta, a svira više instrumenata (samouka), Ane je sjedinila sva interesovanja. Novim projektom „Salon za uljepšavanje duše“ oduševila je i publiku i kritiku.
Naša gošća će u septembru imati koncert u Beogradu, a nadamo se da je ni Podgorica neće dugo čekati. Ističe da će album izaći na proljeće naredne godine, a do tada se silno zabavila popunjavajući naše „Obrtaje“. Sigurni da možete pogoditi koji film je usrećuje, vodimo vas u međugalaktičku kafanu, da nazdravimo sa likerom od ruže!
Serija koju nikada nijeste završili?
- „Santa Barbara“. Odužilo se, brate!
Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
- Ne znam za takvu. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
- Ona narančasta spasilačka bova sa kojom trči ekipa iz „Baywatch“. Najdraži par iz serije?
Serija idealna za kišni vikend?
- Kišni vikend idealan je za knjige. Recimo, za jednu Nikol Kraus i „Povijest ljubavi“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?
- „The Girl from Tomorrow“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
- „Naše malo misto“ i „Velo misto“. To treba da gleda cijeli svijet.
- Molder i Skali. Oduševilo me je kako su me kao djevojčicu uspjeli navući da gledam „The X-Files“ i strpljivo čekam njihov poljubac.
Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
- „Seinfeld“ ekipa je divna družba za posao. Za takvu ekipu koju imam oko sebe, svaki dan u svakom pogledu sve više zahvaljujem.
Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
- Za Toma, naravno! M. ČAVIĆ
Kad je Stiven Spilberg prije 30 godina prvi put vidio Kler Dejns, učinilo mu se da je to sama
Odri Hepbern, sa početka karijere, sa rimskog skutera, sletjela u neku grandžersku košulju i u sav stid i buku i bijes devedesetih
Svaka škola je bojno polje. Svaki hol, svlačionica za fizičko, učionica, red za užinu i svaka tajna i krivica na putu od klupe do toaleta, i nazad i do kuće, jeste bojište srca. Pogotovo ako imate 15 godina. I pogotovo kada to govori Anđela Čejs.
Sve što je od scenarija prvo postojalo bile su tri gusto ispisane strane naracije. Ništa više, samo tok misli petnaestogodišnjakinje. Zamislite da ste u 19 epizoda i 19 sati u glavi jedne tinejdžerke koja je i hipersenzitivna i hipersvjesna; koja hoće na sve strane a suštinski ne grabi niđe, jer sve što čini jeste jedan žestoki i bjesomučni overthinking. Anđela Čejs je takav tip, da ne postoji ništa oko nje o čemu ne promišlja: o domaćem iz matematike, o odnosu roditelja, o drugaricama, o seksu, o tome kako neko žvaće, pa što za nju znači biti buntovnik... I da, kako bi to izgledalo – samo od blama umrijeti.
U njenoj glavi Zvuči malo zamorno i klaustrofobično, 19 sati u toj i takvoj glavi? Ne ako je to Anđela Čejs; ni u jednom trenutku vas njen svijet neće izmrcvariti ili smoriti, naprotiv. Ne ako je to „Moj takozvani život“.
Kad je Stiven Spilberg prije 30 godina prvi put vidio Kler Dejns, tu Anđelu Čejs u seriji „My So-Called Life“, učinilo
mu se da je to sama Odri Hepbern, sa početka karijere, sa rimskog skutera, sletjela u neku grandžersku košulju i u sav stid i buku i bijes devedesetih. Pa je još rekao, da je to najuzbudljiviji glumački debi, deceniju i kusur unazad!
U samo desetak minuta niko na setu nije mogao usta da za-
tvori. Kler Dejns se sa 13 godina pojavila na kastingu; uzela one tri ispisane strane... I čitala; u dva minuta već se kidala u lopaticama od plača. Nakon minut je bila santa pasivne agresije, sposobna da potopi brod na kom bi stala cijela škola. Nakon još minut bila je osmijeh u čiji bi septembarski
suton i smiraj stale sve patine od prvih rastanaka. Trideset godina nakon emitovanja pilot epizode, 25. avgusta 1994, najjači utisak je taj – koliko je ta djevojčica sa 13 godina, ta Anđela Čejs – do kraja i potpuno odrasla Kler Dejns. Ono što jeste, po čemu je prepoznatljiva i drugačija u Holi-
slavi 30. rođendan
vudu. U svim ulogama. I koliko je u svakoj od njenih budućih rola, ta mala Anđela prisutna. Prije skoro 30 godina, nakon posljednje 19. epizode, Kler Dejns je već željela da pobjegne od „My So-Called Life“. Željela je normalno djetinjstvo i školu i natrag drugovima i svijetu koji nije poznavao slavu serije, jedne od najblistavijih kometa na televizijskom nebu devedesetih. Kler je odustala, a čak desetomilionska publika svake epizode u Americi, tada, sredinom devedesetih – nikako nije bila garancija da se neki projekat nastavi. Naprotiv.
Radost i stid
Serija „My So-Called Life“ nije dobila drugu sezonu. Ali, nakon 30 godina, sada perfektno znamo: nikada Kler nije uspjela pobjeći Anđeli Čejs. U tom lavirintu, ostala je negdje i ona karijera, za koju su mnogi mislili da će biti i veća od Odri Hepbern. Jer, sve je to stvarnost. Jer je Anđela, naravno, stvarna. To je sva fora sa „My So-Called Life“: sve tinejdžerske serije prije nje bile su nekakva sapunjava hiperrealnost. Oblanda i ambalaža za uljepšavanje. Sjetite se samo „Beverli Hilsa, 90210“... „My So-Called Life“ bio je drugačija zvjerka. Jedno odijelo iznutra izvrnuto, pa ostavljeno na viđelo svima. Totalni uvid, na licu mjesta, u srcu tame i na talasu najveće radosti i najnježnijeg stida: što znači to biti tinejdžer. Do te 1994. nije postojao nijedan televizijski kanal, niti jedna filmska niša, ništa što je ciljalo tu novu generaciju –
taj novi svijet adolescenata. I onda se pojavi „My So-Called Life“, jedna stidljiva cura koja proživljava i promišlja nevjerstvo u roditeljskom braku, pa odnos sa majkom, pa odnos sa likom koji joj je možda momak a možda nikad nije ni bio... Pa to što joj je, eto, drugarica u školi rekla da je ta i takva kosa guši i zatvara; pa preko noći postane crvenokosa, jer eto, osjeća i zna da je njeno tijelo tamnica iz koje mora osloboditi Sebe.
Lice sa naslovnice
Ne zvuči realno? O, kako smo samo znali da je ta Anđela stvarna; u svakoj pravičnosti i savjetu i brizi prema drugarici, ili drugu koji je zaglavljen pred otkrićem, da sam sebi prizna da je gej. I koliko je izgubljena i senzitivna kada bilo koju od tih riječi treba sebi da namijeni...
Pametna, asertivna, tako pravična i racionalna u jednom momentu – i totalno raspekmežena i bez ličnog oslonca i kompasa u drugom. U stanju da prkosi i najpametnijem i najopakijem od svih profesora – a da se potpuno izgubi pred jednim likom koji je niko i ništa i sve što može biti jedna lijepa ljuštura, a to je, naravno, Džordan Katalano; a to je, naravno, Džared Leto. Jednostavno, ta i takva Kler Dejns bila je ono lice sa naslovnice i lične karte svakog predgrađa i svake učionice i svake sobe odrastanja u kojoj se Nirvanin „In Utero“, iz nekog mnogo bitnog razloga, zavrtio makar milion puta. Da bi stupila na pozornicu i rekla: „Škola, to je bojno polje naših srca“. Da bi, naravno, s istog bojnog polja i sa miliona sličnih bojišta, istog momenta izašla i kao pobjednica. U svoj toj priči, naravno da je uz Anđelu najinteresantniji mali Brajan (Devon Gamerson); cinični destruktivac koji vrlo diskretno mora da se izbori sa tim, da se curi koja mu je mnogo bitna, sviđa, eto, tamo neki Džordan Katalano. Lik koji će za istog tog Džordana pisati neke mnogo bitne riječi, upućene, naravno, Anđeli. Koji sam uči kako da
bude i džentlmen i čini nešto bez bilo kakve agende i koristi. Od sve te djece, samo mali Gamerson nije napravio karijeru, nakon te serije, što je tako u skladu sa svim onim, što jeste bio „My So-Called Life“.
Vulkan i santa
Postojao je, naravno, plan za drugu sezonu; Brajan bi Anđeli u jednom momentu postao makar jedan bitan oslonac; Šeron bi prolazila kroz sve ono na kraju prve nagoviješteno, što znači tinejdžerska trudnoća... Da bi sama Anđela, neđe usput, ostala i bez Brajana, onda kad bi joj ga pokupila nova učenica u školi i ratnica na velikom bojištu –Delija.
Ali, sve staje na 19. satu i na kraju 19. epizode; Kler Dejns više nije željela da glumi, htjela je natrag u svoju školu – a gledanost nije bila, po kriterijumima devedesetih, baš naj-naj (sada bi je na striming
servisima sa takvim ciframa smatrali megahitčinom!), i... I za cijelu jednu generaciju milenijalaca, serija „My So-Called Life“ ostala je i ponijela onaj slatko-kiseo ukus nedozrelog, a prerano ubranog voća. Nakon 30 godina znamo i svjedočimo, da je upravo takav „Moj takozvani život“ savršen i stvaran; onaj, u kom se neka Anđela Čejs otima i odlazi iz naših života, baš onda kad to najmanje očekujemo. A svi ti tinejdžeri ostaju nasukani na vulkanu i santi od svoje adolescencije; na sivoj i pustoj obali njima neznanog svijeta, koji znači život odraslih ljudi. Samo u onoj mjeri u kojoj nam se „My So-Called Life“ čini stvarna, i nakon tri decenije od premijere – toliko i znamo, da su sve njene nesnimljene sezone dio naših, odraslih dana. Koje promišlja, kojima luta, koje osjeća pod ključnom kosti i kojima se predaje jedna Anđela Čejs. S. STAMENIĆ
Znate onaj momenat, kada prvi put shvatite da ste stigli van domašaja tatine ruke i maminog pogleda? Kad vam se učine nestvarno daleko, na toj nepoznatoj teritoriji, na kojoj se nijeste našli svojom krivicom – jer, zar može biti ikakve krivice u dječjoj radoznalosti?
E, jednog takvog osjećaja tiče se „Čarobnjak iz Oza“ („The Wizard of Oz“, Viktor Fleming, 1939).
Opečena vještica
momenat, koji jednu Doroti
klasičnog Holivuda, kakvu ovaj novi i moderni nikad neće pronaći, a imao ju je i ima je kao
na tacni serviranu u „Čarobnjaku iz Oza“, tog 10. avgusta 1939. godine.
Sve to je uvijek i u svakoj od 85 godina bilo mnogo više od trivije; to je filmska mitologija. Recimo, da je Ričard Torp, prvoizabrani režiser, lansiran sa produkcije nakon 12 godina.
Da je i veliki režiser Džordž Kjukor maltene dobio nogu u dupe nakon tri dana na setu, nakon što je zahtijevao od Džudi Garland da „makne tu periku i šminku“. Da je Fle-
ming upao zbrda zdola, a da zbog nekih drugih mnogo bitnih obaveza nije ni snimao one scene u Kanzasu... Dalje, prvi izabrani glumac za Limenka otpušten
je poslije alergijske reakcije na srebrnastu šminku, a Margaret Hamilton , famozna i strašna Vještica Zapada, dobila je žešće opekotine u jednoj sceni sa dimom... Čak je i pas Toto morao dvije sedmice da odmori od snimanja, nakon što ga je slučajno nagazio jedan od snimatelja! Sve to i mnogo više od toga dio je mitologije filmskog „Oza“ koja se 85 godina pamti, prepričava i koja je filmofilima bitna. Naravno, ne samo zato
što se radi o divnom i epohalnom filmu; niti zbog toga što toliko miliona ljudi, iz različitih generacija, vezuje za fascinaciju iz ranog djetinjstva. Bitno je tu ono drugo, ona suština koja se tiče zauvijek prekinute vrpce od svijeta roditelja; a to je nešto što slutimo, od
Džudi Garland bila je savršen izbor za Doroti. U svakoj, čak i najvećoj radosti i ličnoj hrabrosti i radoznalosti, tamo u Ozu, u glasu je nosila patinu iskrene tuge
iskrene tuge
čega strahujemo i što ostane da nas žulja, još od djetinjstva. Sa jedne strane, sva lagodna čarolija jednog doma „izvan svakog zla“; a sa druge, jedna nepoznata teritorija koja ma-
Dorotini prijatelji su i simbolična oličenja tinejdž-strahova
mi, zove, nudi radost otkrića, ali i prijeti, straši jednako koliko fascinira...
I na tom, njenom kraju, na kraju od Oza – odrastanje. Put bez povratka, koliko god jednu Doroti na samom kraju ubjeđivali, da se to u Kanzas vratila.
Džudi Garland bila je savršena za Doroti: u svakoj, čak i najvećoj radosti i ličnoj hrabrosti i radoznalosti, tamo u Ozu, u glasu je nosila patinu iskrene tuge. Džudi je bila ta, koja je savršeno mogla da uhvati svu melanholiju jednog nevoljnog, a neminovnog opraštanja od djetinjstva.
I da – daleko od toga da je Garland imala srećno djetinjstvo. Prije svega, kao tinejdžerka koju su, sa 17 godina, tjerali da od jutra, što prije i brže, skoro manijakalno radi na filmskom setu, da bi je popodne kljukali ljekovima za smirenje i „dovodili u red“ za naredni dan snimanja...
Veliki pisac Salman Ruždi , onaj koji je na najsuroviji način naučio i doživio koliko nečija umjetnost za pojedine može da djeluje kao prijetnja, nikad ne bi ni počeo da piše, da nije bilo „Čarobnjaka iz Oza“. I glavni utisak, u toj priči o odrastanju, bio je koliko su svi odrasli tu beskrajno nekompetentni i beznadežni. I još više – koliko uporno izbjegavaju da slušaju, što im to Doroti radi. Pa su sve njihove slabosti i glavni razlog, da jedno dijete preuzme sudbinu u svoje ruke. Što ispadne fantastično i tragično, u onoj mjeri u kojoj to može činiti jedna sasvim i, ne svojom krivicom, usamljena djevojčica.
Zato je Doroti na startu filma (jer, dolazak i buđenje u Ozu jeste njegov suštinski početak) u ulozi one kojoj je potrebna pomoć od svih. Ali je ne dobija, pa završi tako što ona pomaže svi-
ma. I to, nimalo slučajno, jednom Limenku koji uopšte ne zna da li je stvaran i živ, pa jednom Strašilu koje strijepi od toga da li je ružno ili nekom smiješno.... I jednom Lavu Strašku, koji pokušava da shvati, kako da postane dovoljno hrabar, da učini nešto sam u životu.
Tako je, nimalo slučajno... jer Doroti je ta, koja kroz njih ruši i savladava sve najveće strahove djetinjstva. Pa pomažući njima, suštinski pomaže sebi, u jednoj zbilji i komediji savršene lakoće i simbolike koja, opet, pripada samo klasičnom Holivudu.
Crvene cipelice
„Čarobnjak iz Oza“ i nakon 85 godina bez greške djeluje kao lijep, raskošan film. Kakav kontrast u odnosu na neke blokbastere koji su nam se prije samo deset godina činili „vau“, a da nam već sada ti specijalni efekti djeluju kao „ništa posebno“ ili sasvim prevaziđeno. Razlog? Svi specijalni efekti modernih filmova trude se da prikažu nešto kako bi stvarno
izgledalo. U klasičnom Holivudu, koji se još tukao na razmeđu crno-bijelog i filma u boji, specijalni efekti oslikavali bi nešto – onako kako izgleda u našoj mašti. Pa su tako i veliki režiser Fleming, i četa snimatelja, scenarista i glumaca – kroz „Čarobnjaka iz Oza“ dobili i proživljavali ono isto iskustvo, kroz koje prolazi i Doroti i svako od nas iz filmske publike, u ovih 85 godina. A to je – na koji filmski sat i trenutak – povratak u Oz, u djetinjstvo, u onaj svijet koji smo jednom morali nevoljno napuštati. Pa naučiti, kako da koračamo „sa druge strane“, gdje dom više nije dom, isto kao što Kanzas više nije Kanzas za Doroti, na kraju filma i njenog najluđeg sna. Zato je, opet, nimalo slučajan, način na koji se Doroti vraća kući. Tek kada prihvati da obuje svoje prve crvene cipelice. To jest onda, kad shvati da su njenoj nozi savršeno prikladni neki koraci odraslih ljudi. E, na tom mjestu, gdje od same Doroti i njenih zebnji i straho-
va nastaje jedan neustrašivi i plemeniti tornado – stanuje sam Čarobnjak iz Oza... Pa se od jednog filma, u kom je studio „MGM“ tehnikolorom pokušao da odgovori na uspjeh „Snežane i sedam patuljaka“ i svih obojenih animacija „Diznija“ – načini filmska magija. Što je, samo po sebi, čudo, imajući u vidu da je, na primjer, kompanija koja je proizvodila te rane filmske kamere u boji, na svaki set slala svoje službenike, da oni dugo snimateljima objašnjavaju i podešavaju, sa kakvim svjetlom i pod kojim uglovima najbolje da snimaju... I tako od scene do scene. Na kraju i pri povratku u Kanzas – nema boje za jednu Doroti. I film je u završnici plemenit u onoj mjeri, u kojoj je i tragično tužan. Jedna djevojčica, spremna da se odrekne djetinjstva, da obuje cipele i nauči sve korake odraslih – da bi ona njima pomogla, da bi bila tu za njih. Jasno vam je, da to može samo i isključivo jedno nepopravljivo dijete?
S. STAMENIĆ
Kažu da dobre priče počinju: „Nekada davno...“, pa recimo ovako: nekada davno, prelasci jugoslovenskih rokera iz jednog u drugi bend ličili su na transfere fudbalskih zvijezda. Zbog jednog Crnogorca, u klinču, našli su se Parni valjak i Leb i sol. I... Ovako je Hus, Husein Hasanefendić, gitarista i glavna faca Parnog valjka, prišao bubnjaru YU grupe: imaš obezbijeđen ugovor produkcijske kuće „Suzy“, platu i stan u Zagrebu. Ali, ono što Hus nije znao – jeste da je Dragoljubu Đuričiću, u poslu koji voli, plata bila totale periferna stvar. Pa i da je zbog te muzike bio spreman i, koju godinu ranije, sredinom sedamdesetih – da živi kao beskućnik. Ispod beogradskog mosta. Nego, krajem osamdeset prve, tada megapopularna YU grupa, usred ko zna koje koncertne turneje – naprečac prekida rad. Kombi sa skupom opremom je izgorio; a u
požaru, Žika Jelić zadobio je teže opekotine. A Dragoljub, već umoran i od turneja i od takvog rokenrola i sviranja, dobio „amin“ za odlazak iz benda.
Imao je 28 godina i bio na bitnoj životnoj raskrsnici. E, tada je stigao onaj Husov poziv. I pao bi potpis, sigurno – da u jednačinu nije upao Vlatko Stefanovski. Đuričiću se mnogo svidjelo kako i šta sviraju ti Makedonci. Pa pravac – Skoplje. Ali, idemo koju godinu ranije. Negdje 1968, tinejdžer iz Herceg Novog, talentovani vaterpolista, osnivao je VIS Krune u svom gradu. Godinu ranije počeo je u drugom bendu –kao basista. U Krunama je, pak, sjeo za bubnjeve kada se drugarica Biserka Vuković pobunila, da ne može baš ona, u mini-suknji, da sjedi za bubnjem. Pa je Dragoljub džentlmenski „uskočio“ za instrument o kom i nije mnogo znao do tada. Imao je 15 godina.
Potom je svirao sa grupom Veritas, pa sa sjajnim bendom Exodus. To je vjerovatno i dan-danas najpoznatiji novski i bokeški rok projekat. Ali je onaj mali vaterpolista sve to brzo prerastao. Pa 1975, sa 22 godine, fino spucao za Beograd. Tog ljeta i avgusta bez pare i dinara, svakako bez krova nad glavom. Morao je da spava pod mostom. Ali, sa planom da napreduje u muzici. I dobio je brzo šansu u jednom bendu koji je stizao i do turneje po Sovjetskom Savezu, pa u Ribelima iz Smederevske Palanke. Uglavnom, brzo je stigla i pristojna postelja.
E sad, zvuči nevjerovatno, ali ovako je bilo: samo godinu i po od onih noći pod mostom, došao je do prilike da na Zlatiboru svira sa sjajnim muzičarima, za doček Nove 1977. pred Josipom Brozom lično!
Dragoljuba Đuričića uglavnom prepoznaju i sjećaju ga se kao bubnjara grupe Leb i sol i organizatora „Cucke jeke“, u njegovim Cucama. I kao protestnog bubnjara jedne sjajne trupe bundžija i revolucionara u onim godinama borbe za smjenu Miloševića, naravno.
To smatramo nepravdom: Dragoljubova karijera mnogo je raskošnija. Na primjer, već tokom 1977. bio je u sjajnom bendu Dada Topića, Mama Co Co. A oni su nešto kasnije bili i prateći bend na Čolinim koncertima, u vrijeme najveće popularnosti. Samo što je Đuričiću, naravno, ležao malo tvrđi zvuk – i eto ga u YU grupi već 1978. godine. Nego, nakon prve Leb i sol epizode (tokom koje je glumio i u predstavama skopskog pozorišta, u Americi!), Dragoljub je postao bubnjar Kerbera. U vrijeme najvećeg kreativnog zamaha niške grupe, od jeseni 1985. godine. Već godinu kasnije objavili su mnogo bitnu ploču „Seobe“. Pa 1988. album „Ljudi i bogovi“ sa „Na raskršću“. Pa kultni „Peta strana sveta“ 1990, slutnju raspada Jugoslavije, nakon čijeg je snimanja bend napustio...
Pa opet, na stranu rad sa gomilom muzičara na sjajnim albumima – Rambom, Balaševićem („Jedan od onih života“), Vladom i Bajkom – pa u Holandiji na prvoj dens operi (!), pa koncerti u Ateljeu 212... Iznad svega je jedan januar 1997, i Đuričić koji je bubnjem i ritmom ugrijao dlanove milion ljudi, na beogradskom protestu. I ugrijao san, isti onaj, zbog kog mu je jednom davno bilo slatko i pod mostom zaspati. Stojan STAMENIĆ
Iako su daleko od situacije u kojoj se nalaze Podgoričani, Britanci odavno pronalaze načine da se nose sa klimatskim promjenama i visokim temperaturama. Jedan od svježijih primjera je bašta na krovu zgrade „Crossrail Palace“
Zgrade u Podgorici niču kao pečurke, pa bi bilo lijepo primijeniti jedan londonski scenario. Kad bismo na njihove vrhove postavili bašte, time ne bismo samo uljepšali grad (makar iz vizure drona), već pomogli da se adekvatno odgovori na problem visokih temperatura i klimatskih promjena koje nijesu, niti će zaobići naš grad. Iako su daleko od situacije u kojoj se nalaze Podgoričani i Podgoričanke, koji su odavno navikli na ljetnjih 40+ Celzijusa, Britanci odavno pronalaze načine da adekvatno odgovore na beton. To se, naravno, i očekuje od jedne od svjetskih metropola koja je zvanično zapisana kao „šuma“ po kriterijumima Ujedinjenih nacija (više od 21 odsto površine grada je zeleno). Jedan od svježijih primjera je bašta na krovu zgrade „Crossrail Palace“ na jugu britanske metropole, u popularnom dijelu Kanari vorfa. Krovna bašta, besplatna za posjete, osmišljena je kao mjesto gdje se spaja istok sa zapadom, pa se mogu pogledati mnoge egzotične biljke, smještene na prelazu između vijugavih staza i brojnih klupa. Biljke su raspoređene po tome gdje rastu i kojoj hemis -
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Nenad Zečević
Urednica
feri pripadaju (bambus na istoku, paprati na zapadu), pa putnici namjernici u ovoj bašti mogu da se upoznaju i o nekim predstavnicima flore koji nijesu uobičajeni za ovaj dio Evrope. Takođe, zahvaljujući edukativnim panelima, posjetioci desetog sprata zgrade „Crossrail Palace“ mogu da nauče i kako su se pojedine biljke donosile brodovima sa zapadne i istočne obale. Recimo, javor i magnolija iz Japana, ili crveni likvidambar koji je jedini predstavnik ove vrste koji raste u Americi.
U tom zelenom ambijentu Londonci, bili amateri ili profesionalci, imaju i priliku da iskoriste posebno osmišljen teatarski prostor s osamdesetak sjedišta. Taj dio nudi lokalcima širok spektar mogućnosti, a između ostalog služi i kao edukativni prostor za najmlađe koji žele da uče o crtanju i vajanju.
S obzirom na to da nauka kaže da temperatura vazduha pod krošnjama stabala može biti i do deset stepeni niža od one na betonu, direktno izloženom Suncu, krajnje je vrijeme (čitaj: zadnja ura) da u budućnosti povedemo više računa o „podizanju“ zelenih površina. Tako možemo uticati na kva-
litet životne sredine i na poboljšanje klimatskih uslova u mjestu u kojem živimo. I, na koncu, kroz regulaciju temperature vazduha i vazdušnih strujanja, možemo pomoći generacijama ispred nas. Iako je, bez sumnje, teško očekivati da bašte odjednom poč-
nu da niču po brojnim krovovima podgoričkih zgrada, nije da ne možemo pronaći i slične i drugačije odgovore na beton. Lako je osmisliti više zelenih površina, nego ih treba sprovesti... Dok smo na vrijeme. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ
