Dnevni list Pobjeda 03.08.2024.

Subota, 3. avgust 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21072 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI

Uprava za statistiku konačno bez većih prepreka za sređivanje popisnih podataka

Zvanični rezultati popisa kad građani provjere podatke putem softvera

Izmjenama sedam zakona usvojenih u Skupštini, Monstat je konačno dobio mogućnost da zaokruži i prezentuje prikupljene podatke

Zakon o MUP-u vjerovatno će biti mijenjan sredinom avgusta

Bez kadrovskog plana

do još 1.500 stalno zaposlenih u policiji

Pošto MUP i dalje nema zaokruženu sistematizaciju, novim odredbama se otvara mogućnost da aktuelna vladajuća većina u Upravi policije obezbijedi stalni posao za 1.500 odabranih. To bi moglo da ima posljedice ne samo na predstojeće lokalne izbore, već i na sve izvjesnije vanredne parlamentarne izbore

Nalaz AZLP-a utvrdio da je video-nadzor u RTV Podgorica ugrozio zaposlene i slobodu profesije

NAKON MOJKOVCA, MEGDAN I NA LUKAVICI: Još jedna manifestacija kojom se nastoji izjednačiti kulturno nasljeđe Crne Gore i Srbije

Produžen pritvor osumnjičenom za dječju pornogra ju

Pripadnici službe zaštite i spašavanja intervenišu na dosta lokacija, situacija zasad pod kontrolom

Uprava za statistiku konačno bez većih prepreka za sređivanje popisnih podataka

Zvanični rezultati popisa

nakon što građani provjere podatke putem softvera

Izmjenama sedam zakona usvojenih u Skupštini, Monstat je konačno dobio mogućnost da zaokruži i prezentuje prikupljene podatke

PODGORICA - Posljednjeg radnog dana redovnog proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore, 31. jula, poslanici su odobrili izmjenu sedam zakona koji su direktno povezani sa podacima prikupljenim tokom popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, održanog od 3. do 30. decembra prošle godine. Iako je Uprava za statistiku mjesecima insistirala na promjenama odredbi koje direktno utiču na obradu i objavljivanje podataka prikupljenih tokom prošlogodišnjeg popisa, one su se našle na dnevnom redu tek u posljednjem trenutku, i to na prijedlog opozicione Demokratske partije socijalista. Kako je naveo predsjednik Skupštine Andrija Mandić, o izmjenama se glasalo „u skladu sa dogovorom koji je postignut na relaciji premijer – opozicija“. Promjene su usvojene uz potpunu saglasnost svih prisutnih poslanica i poslanika, a sa po jednim amandmanom koji je predložio Zakonodavni odbor. Takođe, promjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti pratio je amandman Odbora za ljudska prava, a o zdravstvenoj zaštiti amandman Zdravstvo rad i socijalno staranje.

Kada je procedura u Skupštini okončana, ostala su brojna otvorena pitanja, na koje smo odgovore potražili od najodgovornijih za cijeli proces popisa, u Monstatu. Iz Uprave za statistiku Pobjedi je rečeno da „izmjene seta zakona koji se odnose na registre imaju za cilj da omoguće Upravi za statistiku obradu i upoređivanje sa podacima prikupljenih popisom“. Ovakva mogućnost već je precizirana Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i Zakonom o zvaničnoj statistici i sistema zvanične statistike, ali su za nastavak aktivnosti morali da se usklade i drugi zakoni.

Za popis prošle godine isplaćeno 1,22 miliona

Prema Vladinom dokumentu o novcu utrošenom tokom 2023. godine za potrebe svih aktivnosti za potrebe popisa, iz budžeta je bilo zatraženo 4,94 miliona eura. Od toga, za sami popisni proces odnosilo se 4,71 milion, dok je za prateće javne nabavke traženo 226.450 eura. - Nakon svih promjena, preusmjeravanja sredstava tokom godine, u fazi pretpopisnih i samih popisnih aktivnosti, budžet za popis u 2023. godini iznosio je 4,72 miliona eura i to za popis 4,5 miliona, a za objedinjene javne nabavke 221.484,79 eura - precizira se u izvještaju u koji je Pobjeda imala uvid.

Do kraja 2023. godine, ukupno su isplaćena 1,22 miliona eura, od čega nešto više od milion za popis i 215.012,53 eura za javne nabavke, upravljanje i administraciju.

Krajnji

rok

mart 2026.

Iz Evropske statističke agencije „Eurostat“ stiglo je do sada više sugestija o što hitnijem objavljivanju podataka sa popisa 2023. No, iz Monstata potcrtavaju da u tome ne kasne.

- Razumljiva je zainteresovanost korisnika za podacima popisa, ali Uprava za statistiku prevashodno vodi računa o poštovanju zakonski definisanih obaveza, te će u skladu sa tim popisni

podaci biti objavljeni čim se zadovolje svi preduslovi za njihovu objavu - rečeno je Pobjedi. Kada je riječ o rokovima objave podataka, Eurostat je dao jasne smjernice za sve države koje su popis završile u 2021. godini, koja je i bila predviđena za te aktivnosti. - Podsjećamo da su zemlje članice EU koje su sprovele popis u 2021. godini bile u

- Nakon što se završe sve provjere podataka popisa, odnosno upoređivanje sa podacima iz registara, kao i kontrola etničko-kulturoloških karakteristika od strane građana putem softvera, steći će se uslovi za objavu podataka - precizirali su iz Monstata.

Uz to, plan je da svi podaci sa popisa budu zvanično prezentovani do kraja godine. Biće objavljivani sukcesivno, a tome će, očekivano, prethoditi sve potrebne kontrole podataka. Prvi, ujedno preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova objavljeni su 25. januara ove godine. Prikupljeni podaci odnose se na stanje koje je bilo 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, što se smatra referentnim momentom popisa.

Dakle, na kraju oktobra prošle godine u Crnoj Gori je živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe. U sprovođenju i objavljivanju podataka sa ovog popisa, Monstat se oslanja na iskustva sa ranijih velikih statističkih istraživanja.

obavezi da rezultate dostave Eurostatu 27 mjeseci od kraja referentne godine sprovođenja popisa - saopšteno je iz Monstata. Kada se taj princip primijeni na crnogorski popis, to znači da bi krajni rok objavljivanja rezultata bio kraj marta 2026. godine. - Dakle, Uprava za statistiku nije u riziku kašnjenja objave podataka, imajući u vidu da je popis sproveden 2023. godine - ističu iz Monstata.

Zakon o Ministarstvu unutrašnjih

Bez kadrovskog 1.500 stalno

s. vasiljević

- Praksa dosadašnjih popisa bila je da se prvo objave podaci o broju stanovnika i njihovim etničko-kulturološkim karakteristikama, zbog velike zainteresovanosti od strane šire javnosti. Nakon toga, sukcesivno su obrađivani i objavljivani ostali podaci, poput pola i starosti osoba, bračnog stanja, državljanstva, znanja stranih jezika, poznavanja rada na računaru, te pitanja koja se odnose na invaliditet, ekonomsku aktivnost stanovništva, podatke o stanovima, domaćinstvima i porodicama - rekli su Pobjedi iz Uprave za statistiku, navodeći da će se istim smjernicama rukovoditi i pri objavljivanju podataka popisa iz 2023. godine. S obzirom na to da su preliminarni rezultati popisa već poznati, a to su oni o broju stanovnika, domaćinstava, stanova i naselja, Zakona o popisu nalaže da svi naredni podaci budu objavljeni kao konačni. No, konačni iznos sredstava koji je država izdvojila za popis iz 2023. godine, biće poznat kada se sve potrebne aktivnosti u potpunosti kompletiraju, od pripreme popisnog materijala, angažovanja i obuke popisivača i onih koji unose podatke u bazu, do sistematizacije, upoređivanja i objavljivanja podataka. Kako je Pobjedi rečeno iz Monstata, njihova je obaveza da do 31. marta detaljno obavijeste Vladu o svim utrošenim sredstvima i izvršenim poslovima koje su imali tokom prethodne godine. - Pošto se popisne aktivnosti sprovode i u 2024, Uprava za statistiku će pripremiti za Vladu isti izvještaj za ovu godinu do 31. marta 2025. godine - dodali su iz Monstata. Dakle, objavljivanje rezultata sada zavisi, prije svega, od termina kada će softver za kontrolu pojedinih podataka biti spreman za upotrebu, što podrazumijeva i nezavisnu reviziju njegovog koda. Prema ranije sprovedenom tenderu, softver bi trebalo da bude završen najdalje do 16. avgusta. U međuvremenu, Monstat treba da izabere IT kompaniju koja će kontrolisati softver, za koju raspisani tender traje do 6. avgusta. Kako Zakonom o popisu nije definisano koliko dugo će građani moći da provjeravaju svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama, izgleda da će konačan termin objavljivanja podataka sa popisa biti poznat najranije u drugoj polovini avgusta. Kristina JERKOV

Kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i dalje nema zaokruženu sistematizaciju, novim odredbama se otvara mogućnost da aktuelna vladajuća većina u Upravi policije obezbijedi stalni posao za 1.500 odabranih. To bi moglo da ima posljedice ne samo na predstojeće lokalne izbore, već i na sve izvjesnije vanredne parlamentarne izbore

PODGORICA - Gotovo hiljadu i po radnih mjesta u Upravi policije već od 20. avgusta bi moglo biti popunjeno i to bez ijednog raspisanog konkursa. To proističe iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, usvojenog na 44. sjednici Vlade održanoj 1. avgusta, a koji se odmah zatim našao na dnevnom redu Petog vanrednog zasijedanja Skupštine predviđenog za 16. avgust. Kako MUP i dalje nema riješenu sistematizaciju, izglasavanjem izmjena zakona prema Vladinim preporukama obezbijediće se ulazak još partijskih vojnika aktuelne vlasti na takozvana „mjesta po dubini“. - Osnovni razlog za predložene promjene je potreba za stvaranje zakonskih pretpostavki koje će omogućiti popunjavanje nedostajućih kadrovskih kapaciteta Ministarstva unutrašnjih poslova, u cilju nesmetanog funkcionisanja i daljeg razvoja ovog organa. Zapošljavanje nedostajućeg kadra imaće pozitivan uticaj na rad i motivaciju postojećih policijskih službenika u smislu podjele obima poslova, a u krajnjem će doprinijeti poboljšanju stanja bezbjednosnog sektora i povjerenju građana u rad policije - naveli su iz Vlade u obrazloženju odluke koja može iz temelja da promijeni način zapošljavanja u Upravi policije. Ministarstvo unutrašnjih poslova posljednji put je 2019. godine napravilo kadrovski plan, koji je preduslov za raspisivanje konkursa i oglasa kojima se popunjavaju upražnjena radna mjesta. Od tada, nema nove sistematizacije, ia-

ko je MUP u zakonskoj obavezi da ga pripremi svake godine. Preciznije, njegov nacrt mora biti pripremljen istovremeno kada i Zakon o budžetu i usvojen najkasnije 30 dana nakon usvajanja budžeta. Pravilnik koji definiše unutrašnju organizaciju i sistematizaciju MUP-a usvojen je u avgustu 2022. godine, kada je UP ponovo ušla u sastav MUP-a, a izmjenjen je u februaru 2023. godine. - Novim pravilnikom je predviđena drugačija organizacija rada UP sa opcionim policijskim zvanjima koja je iziskivala složeniju proceduru raspoređivanja - pravdali su tada iz MUP-a kašnjenje donošenja kadrovskog plana. Kada je riječ o predloženim izmjenama zakona, Vlada ih je obrazložila time što su „definisane Strategljom razvoja UP za period 2023-2026. godine i Strategijom upravijanja ljudskim resursima u UP, za period 2019-2024. godine“. Upravo je izostanak jednog od glavnih dokumenata za kadrovanje dalo odriješene ruke da menadžment MUP-a, na čelu sa ministrom Danilom Šaranovićem iz Demokrata, kontinuirano ubacuje po dubini odabrane ljude i na taj način zaobiđe sistematizaciju. Cilj predloženog propisa, kako stoji u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, jeste „blagovremeno obezbjeđivanje organizacionih, kadrovskih i drugih pretpostavki neophodnih za funkcionisanje UP“. - U tom cilju propisuje se poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja kada se za to i steknu uslovi propisani ovim Zakonom, u slučaju: povećanog obima posla koji nije

Zbog sumnje da su počinili krivično djelo neizvršenje

PODGORICA – Smijenjeni generalni inspektor Agencije za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti podnio je juče krivičnu prijavu protiv premijera Milojka Spajića i predsjednikaVladine Komi-

sije za kadrovska i administrativna pitanja Dragoljuba Nikolića, zbog sumnje da su počinili krivično djelo neizvršenje sudske odluke. U prijavi, koju je podnio Osnovnom državnom tuži -

Popisni listić

kadrovskog plana do još stalno zaposlenih u UP

moguće obaviti sa postojećim brojem izvršilaca; hitnih potreba za angažovanjem specijalizovanog kadra zbog bezbjednosnih prijetnji; i drugih opravdanih razloga. Uz to, prijedlogom zakona produžavaju se rokovi za ostvarivanje prava na povlašćeni postupak penzionisanja policijskih službenika - navodi se u pratećem tekstu predloženih izmjena. Tokom sjednice Vlade održane u četvrtak, a na kojoj su usaglašene izmjene zakona kojim će do kraja naredne godine stalno radno mjesto u policiji dobiti čak 3.000 ljudi, istaknuto je kako država „nema na raspolaganju dovoljan broj policijskih službenika“, što „ozbiljno ugrožava operativne kapacitete Policije“. U prilogu su naveli kako je sistematizovano 5.127 mjesta za policijske službenike, od kojih je skoro jedna trećina, ili 1.455, upražnjena.

- Redovan postupak zapošljavanja previše je spor i ne može odgovoriti na trenutne hitne potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra, te će poseban postupak zapošljavanja omogućiti brzu reakciju na povećan obim posla i specifične potrebe organizacionih jedinica Ministarstva. Stvara se mogućnost zapošljavanja i lica koja su obavila stručno osposobljavanje u policiji ili koja imaju prethodno radno isku-

stvo u policiji ili u organima bezbjednosno-obavještajnog sektora… Među navedenim licima veliki je broj onih koja nijesu u radnom, odnosno u stalnom radnom odnosu, te će se ista predloženim rješenjima motivisati za podnošenje prijava na javni poziv - dodaje se u obrazloženju. To samo potvrđuje namjeru aktuelne vlasti da direktnim izborom ljudi od povjerenja što prije popuni redove policije svojim kadrom, kojima će ujedno obezbijediti stalno radno mjesto.

Dodatno je za brigu činjenica da se u najznačajnijem sektoru po bezbjednost jedne države mogu trajno zaposliti svi koji imaju „specifične vještine i znanja potrebna za obavljanje poslova za koje se raspisuje javni poziv“. Uz to, prema proračunima MUP-a, do kraja naredne godine u penziju po povlašćenim uslovima moglo bi da ode još 1.500 trenutno aktivnih policajaca. Sa gotovo 3.000 novozaposlenih na svim nivoima u UP u periodu kraćem od godinu i po, bezbjednosni sek-

Mjesečni rashodi veći i do 1,6 miliona eura

U obrazloženju izmjena zakona navodi se kako u ovoj godini nije potrebno obezbijediti dodatna sredstva iz budžeta koja bi pratila realizaciju novih odredbi. No, drugačija je situacija u narednim godinama.

- Bruto zarada za zvanje policajac sa koeficijentom 7,71 i minimalnim stažom 0,50 odsto, kao i dodatkom na zaradu od 10 procenata iznosi 884,62 eura, što iznosi 265.386 eura mjesečno za 300 novozaposlenih, odnosno 442.310 eura za 500 novozaposlenih. Prosječan iznos mjesečne bruto zarade za policijske službenike koji imaju pravo penzionisanja po povlašćenim uslovima je 1.093,04 eura, a ukupan broj službenika koji stiču pravo penzionisanja na ovaj način u 2024. i 2025. godini je oko 1.500 - navedeno je u dokumentima upućenim poslanicima Skupštine. Takođe se precizira da, ukoliko bi svih 1.500 policijskih službenika ostvarilo pravo na penziju po povlašćenom postupku, procijenjena mjesečna vrijednost iznosi 1.639.560 eura.

neizvršenje sudske odluke krivičnu prijavu

protiv Spajića i Nikolića

laštvu u Podgorici, Kurti je naveo da je Vlada, na zasijedanju održanom u četvrtak, formalno donijela zaključak da mu se nastavlja mandat, onda ga ponovo smijenila a da mu prethodno nije omogućeno da pri-

stupi svom radnom mjestu. Vlada je na dvije uzastopne sjednice u četvrtak prvo, postupajući po ranijoj presudi Upravnog suda, Kurtija vratila na poziciju generalnog inspektora ANB-a, a onda ga na

narednoj sjednici ponovo razriješila i na njegovo mjesto postavila Predraga Burića, koga je prethodno smijenila da bi na funkciju vratila Kurtija. Upravni sud je 18. juna ove godine zaključio da je Kurti 9. novembra

Andrija Mandić za 16. avgust zakazao dvije vanredne sjednice parlamenta Anđušić upozorava da je posrijedi

„predizborni blickrig“

PODGORICA – Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je juče, za 16. avgust, još jednu vanrednu sjednicu parlamenta, zbog čega je reagovao poslanik

tor bi dobio sasvim drugačiji predznak.

Kako je Pobjeda već pisala, za popunjavanje radnih mjesta koja nijesu predviđena kadrovskim planom, MUP je prethodne tri godine raspisivao interne konkurse i javne oglase za koju je tražio saglasnost Ministarstva finansija. Međutim, ovakav način zapošljavanja moguć je isključivo u situaciji kada je kadrovski plan izrađen. Institut Alternativa je još ranije ukazao na činjenicu da se u MUP-u i Upravi policije pozicije namijenjene visoko rukovodećem kadru popunjavaju vršiocima dužnosti. Uz to, nekima od njih mandati su već produžavani više puta. Sada su uslovi za napredovanje oslobođeni bilo kakvih strogih normi, pa je za višu poziciju potrebno dokazivanje od samo godinu. Kako objašnjavaju u Vladi, ubrzanje postupka „u krajnjem doprinosi poboljšanju motivacije i posvećenosti policijskih službenika u obavljanju radnih zadataka“. - Predloženim institutom vanrednog napredovanja otvara se mogućnost i vanrednog napredovanja policijskih službenika, a na osnovu ostvarenih rezultata rada i potreba procesa rada, koji postupak je znatno jednostavniji i njime se motivišu i nagrađuju policijski službenici koji su postigli izuzetne rezultate rada u vršenju policijskih poslovastoji u obrazloženju, te dodaje da u takvim slučajevima policajci neće morati da pohađaju obuku „što za cilj ima smanjenje troškova“. Ipak, teško da isplata zarada većem broju policajaca može biti manji trošak. Naprotiv, u slučaju angažovanja samo 500 novih policajaca, mjesečno će se za njih iz budžeta izdvajati čak 442.310 eura više. U konačnom, ne slabi samo bezbjednosni sektor, već i državna kasa koja će za angažovanje svih koji žele da dobiju sigurnu platu u državnim organima morati i da se zadužuje. Sa dva ključna stuba stabilnosti države koja počinju da propadaju, ne treba biti stručnjak i znati da to cijelu državu može značajno oslabiti. Kristina JERKOV

prošle godine nezakonito smijenjen sa pozicije generalnog inspektora Agencije. Kurti se zbog ponovne smjene juče dopisom obratio i šefici Delegacije Evropske unije u Podgorici Oani Kristini Popi, navodeći da premijer Milojko Spajić ne poštuje presudu suda, a time ni vladavinu prava. Đ.Ć.

Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić, upozoravajući kako se parlamentarna većina time priprema za predizborni blickrig.

Mandić je prethodno u četvrtak, na zahtjev 45 poslanika, za 16. avgust, zakazao vanrednu sjednicu parlamenta sa dnevnim redom koji obuhvata prijedloge odluka o izmjenama Poslovnika, broju potpredsjednika 28. saziva i izboru potpredsjednika Skupštine, kao i prijedloge o izmjenama i dopunama zakona o energetici, javnim nabavkama, Razvojnoj banci Crne Gore i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.

Potom je juče za isti datum zakazao još jedno vanredno zasijedanje na čijem će se dnevnom redu naći prijedlozi zakona o dopuni Zakona o koncesijama, korišćenju energije iz obnovljivih izvora, te izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini, energetici i unutrašnjim poslovima.

Reagujući na odluku Mandića, Anđušić je poručio da parlamentarna većina za 16. avgust priprema „predizborni blickrig“ kako bi se vladajućim partijama, za potrebe predstojećih lokalnih izbora u Podgorici, Kotoru i Gusinju, obezbjedila institucionalna prednost.

- Dvije vanredne sjednice u istom danu, sa čak 12 tačaka, zakazane bez konsultacija sa opozicijom i suprotno dogovoru sa Kolegijuma predsjednika Skupštine, imaju za cilj da obezbijede institucionalnu prednost partijama vlasti na izborima u Podgorici, Kotoru i Gusinju – ocijenio je Anđušić u objavi na platformi Iks. On objašnjava i kako vladajuća većina, guranjem sumnjivih zakonskih tekstova u vanrednu proceduru, namjerava da stvori uslove za partijsko zapošljavanje i brutalnu zloupotrebu državnih resursa u izborne svrhe. Đ.Ć.

Sukob saopštenjima poslanika Socijaldemokrata i Bošnjačke stranke Zirojević doveo u pitanje Nurkovićevu diplomu, iz BS mu poručili da je nekulturan

PODGORICA – Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević pozvao je juče kolegu iz Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića da ne obmanjuje javnost o podršci Bošnjaka toj stranci koja je, kako tvrdi, ispod 40 odsto. Na njegove navode ubrzo su reagovali iz BS-a, navodeći kako Zirojević, na način svojstven tinejdžerima, pokušava da objasni kako je on borac za Bošnjake, a da su oni koji predstavljaju ideju i misao tog naroda promašili put.

U saopštenju, kojim je odgovorio na ranije navode Nurkovića da BS podržava 85 odsto Bošnjaka, Zirojević je doveo u pitanje Nurkovićevu diplomu Ekonomskog fakulteta i pozvao ga da je „prve hladne rožajske noći, izgori u šporetu ne bi li se zagrijao, da ne nazebe“.

Zirojević pojašnjava da je BS na posljednjim parlamentarnim izborima osvojila 7,08 odsto, odnosno 21.423 glasa, a da je onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci bilo čak 53.605, odnosno 8,65 odsto od ukupnog broja stanovnika Crne Gore.

- Da je pazio na časovima, a to se uči i u osnovnoj školi, kolega Nurković bi znao da sedam odsto od 300.000 i od 650.000 ne može biti jednako. Od 53.605 građana koji su se izjasnili Bošnjacima, BS je glasalo njih 21.423. Dakle, ni dvije petine, preciznije nešto ispod 40 odsto. To govori da više od 60 odsto Bošnjaka u Crnoj Gori ne glasa Bošnjačku stranku. Dakle, kolega Nurkoviću, ili matematiku i statistiku polažite ponovo, ili prestanite da lažete bošnjački narod kako biste ostvarili svoje lične interese - zaključio je Zirojević.

U reagovanju BS-a, koje je uslijedilo, navodi se kako je praviti poređenja broja upisanih i izašlih birača, i izračunavati procenat podrške toj stranci - van svake matematičke i statističke logike. Ističu, takođe, da nije časno niti politički mudro da Zirojević bilo kome, a posebno BS-u, drži pridike o bošnjačkoj populaciji koja je, kako kažu, jasno pokazala ko su njeni politički predstavnici. Zirojeviću poručuju i da se glasovi neće vratiti jeftinim populizmom, već ozbiljnom brigom za narod. - O rječniku i uvredama Zirojevića, nećemo trošiti riječi. Mladom poslaniku Zirojeviću naš poslanik Mirsad Nurković može biti otac, a njegov rječnik, nažalost, najviše govori o njemu, njegovoj kulturi izražavanja, političkoj i svakoj drugoj (ne) kulturi – zaključuje se u saopštenju BS-a. Đ.Ć.

Ministarstvo unutrašnjih poslova

Ministar rudarstva, nafte i gasa razgovarao sa bivšim radnicima Rudnika boksita

Šahmanović: Iscrpiti sve zakonske mogućnosti

iz stečajnog postupka

Poslodavci nezadovoljni što se akti mijenjaju bez obavezne konsultacije s njima

Partije zanemaruju

Ustav i zakone

Podgorica – Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) juče je saopšteno da su iz medija saznali da je promijenjen Zakon o radu, ukazujući da su sve češće ambicije političkih partija da uređuju radne odnose i time zanemaruju Ustav i zakone o radu i socijalnom savjetu. -Po ko zna koji put do sada, političke partije, ignorišući član 65 Ustava Crne Gore, preuzele su ulogu meritornih urednika zakonskih tekstova kojima se uređuju radni odnosi u Crnoj Gori, pokazujući na taj način da postojeća legislativa i podjela nadležnosti nije važna ukoliko stoji na putu do glasova naših građana koji treba da prepoznaju kako se te partije bore i zalažu za njihov bolji status – kazali su iz UPCG.

Iz ovog poslovnog udruženja su pozvali partije da se uzdrže „od nasilnog i jednostranog prekrajanja zakonskih tekstova koji trebaju i moraju biti na dnevnom redu Socijalnog savjeta Crne Gore“ i tako pokažu poštovanje prema državi, socijalnom dijalogu i društvenom dogovoru. Da su izmjene Zakona o radu bez konsultacija sa poslodavcima grubo kršenje socijalnog dijaloga ukazali su i iz Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP).

-Već više mjeseci se čekaju izmjene Zakona o radu koje treba, između ostalog, da unaprijede uslove za rad poslodavaca i tako afirmišu konkurenciju i u toj oblasti. Ali dok Ministarstvo rada iskazuje nedopustivu nesposobnost i samovolju

Podgorica – Problem potraživanja bivših radnika Rudnika boksita potrebno je riješiti u institucionalnom okviru, kroz realizaciju stečajnog postupka, smatra ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović.

Kako je saopšteno iz tog Vladinog resora, Šahmanović je juče razgovarao sa bivšim radnicima Rudnika boksita na platou Seoca i predložio

da zakon ne bude usvojen nakon završene javne rasprave, tako neke od ključnih odredbi Zakona o radu, kao što je ova, mijenjaju se mimo socijalnog dijaloga - saopštili su iz CUP-a. Pozvali su ministarku rada Naidu Nišić da ispuni zakonsku obavezu i pošalje u skupštinsku proceduru izmjene Zakona o radu koje su usaglašene nakon javne rasprave i time započne reformu socijalnog dijaloga i položaja poslodavaca.

- Samo takvim pristupom možemo graditi povjerenje, držeći se dogovorenog. Nedopustivo je da nakon tri mjeseca od završetka javne rasprave izmjene zakona leže u vladinim fiokama, a odredbe Zakona o radu se mijenjaju inicijativom poslanika mimo stava poslodavaca kao socijalnih partnera i mimo vođenja socijalnog dijaloga kao obaveznog instituta o svim temama koje su od značaja za poslodavce, a Zakon o radu svakako je jedna od najznačajnijih - kazali su iz CUP-a. M.Lk.

CUP kritikuje namjere Vlade o uvođenju novih akciza i povećanju PDV-a

Bolje bi bilo da država podstiče biznis nego što ga kažnjava

Podgorica - Uvođenje akciza na „mirna vina“, povećanje stope PDV-a na štampu i smještaj u sektoru turizma ugroziće konkurentnost i otežati poslovanje privrednim subjektima, a prihodi koje država planira ovim mjerama neće ozbiljnije uticati na stabilnost javnih finansija – ocijenili su iz Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP).

Smatraju da bi bilo ispravnije da država mjerama fiskalne politike podstiče male proizvođače vina i izdavače, a sektor turizma adekvatnom poreskom politikom pozicionira bolje od konkurentskih destinacija.

-Posebno ako se ima u vidu da turizam učestvuje sa pre-

ko 20 odsto u BDP-u, što ga čini jednom od ključnih privrednih djelatnosti. Vlada je u obavezi da uvođenje ovih mjera preispita, otvori dijalog sa poslodavcima i tek nakon temeljnih analiza i dijaloga eventualno koriguje ovaj dio fiskalnih mjera – smatraju u CUP-u.

Poručuju da je uvođenje novih opterećenja bez dijaloga sa poslodavcima loš manir koji može negativno uticati i na povjerenje i izgradnju dobrog poslovnog ambijenta.

-Umjesto podizanja poreskih stopa i uvođenja novih akciza Vlada bi trebalo da radi na širenju poreske baze i daljem smanjenju sive ekonomije koja još značajne tokove novca drži van zakonskih okvira. U tome bi imala podršku poslo-

davaca. Time bi mnogo više sredstava prihodovala, uticala na bolji poslovni ambijent, a značajno pomogla malom i srednjem biznisu koji je dominantno zastupljen i u vinarstvu, medijima i turističkoj industriji – navode iz CUP-a. Podsjećaju da upravo poslodavci, koji rade u nedovoljno sređenom ambijentu, sa najčešće neefikasnom administracijom i nedovoljnom zaštitom svojinskih i drugih prava, daju ključni doprinos punjenju budžeta. -Novac koji država prihoduje neko je morao da zaradi, a to su jednim dijelom svakako poslodavci koji uredno izmiruju svoje fiskalne obaveze i zapošljavaju veliki broj ljud – poručili su iz CUP-a.

R.E.

da se 16. avgusta raspiše poziv za prodaju imovine. Šahmanović je kazao da će problem radnika koji već deset godina čekaju isplatu potraživanja iz stečajne mase pokušati da riješi zakonskim putem i u institucionalnom okviru.

- Žao mi je što se ovaj višedecenijski problem tako odugovlači i što prolazite kroz ovu priču, jer vi ste neko ko je stvarao i doprinosio čitavoj zajednici svojim radom i tru-

dom - naveo je Šahmanović. Kako je dodao, ako je neko zaslužio zarade, penzije i prava koja dođu uz to, to su radnici Rudnika boksita.

- Vama bi trebalo dati medalju. Ali zbog ovih nekih stvari iz prošlosti je, nažalost, situacija takva kakva je i pokušavamo da nađemo način - rekao je Šahmanović.

On je predložio da se, kako je naveo, posluša prijedlog stečajnog upravnika Nenada Amidžića i da se raspiše

poziv za prodaju imovine 16. avgusta.

- Predlažem da se držimo nekih zakonskih normi da ovaj problem prebacimo u institucionalni okvir, da iscrpimo sve zakonske mogućnosti iz stečajnog postupka - kazao je Šahmanović.

Kako je istakao, ukoliko se desi da se ne nađe zainteresovani investitor, on će „uložiti napore da se koncipira socijalni program“.

On je rekao da će vidjeti da li Vlada, u zavisnosti od raspoloživosti finansija, može da preuzme neki dug i da se napravi socijalni program. Šahmanović je radnicima kazao da ne može obećati da će problem biti riješen brzo. - Mogu da vam obećam da ću ja dati 100 odsto sebe da se ovo završi. Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa je va-

REGAGEN zahtijeva podršku Odbora za ekonomiju, finansije

Traže od MF da izuzeti od primjene Zakona o zaradama u javnom sektoru

Podgorica – Predsjednik odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) Branislav Prelević tražio je od Ministarstva finansija (MF) da ova agencija bude izuzeta od primjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je u pripremi.

To se navodi u dopisu koji je REGAGEN uputio skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet tražeći od njih podršku za taj prijedlog. U dopisu, u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se da je svaki propis koji je donijet na nivou EU transponovan i implementiran, kako na nivou članica Energetske zajednice, tako i našeg zakonodavstva, a kojima su se zemlje članice obavezivale da obezbijede i zaštite nezavisnost regulatornih tijela, između ostalog, sopstvenim godišnjim budžetom sa autonomijom u njegovom izvršavanju. -Od svog osnivanja 2003, Agencija se nikada nije finansirala iz budžeta Crne Gore, već od naknada koje plaćaju imaoci licenci za obavljanje energetskih djelatnosti, naknada koje plaćaju imao -

ci statusa zatvorenog distributivnog sistema i drugih naknada utvrđenih zakonom. Međutim, nezavisnost Agencije kao regulatornog tijela, direktno je ugrožena donošenjem Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru 2016. godine – navodi se u dopisu REGAGEN-a.

EnERgEtska zajEdnica

Da taj zakon nije primjenjiv na njih, kako navode, smatraju i u Energetskoj zajednici. -Procjena nezavisnosti i upravljanja REGAGEN sačinjena od strane Sekretarijata Energetske zajednice od 5. juna ove godine, koju do-

Ministar Šahmanović sa bivšim radnicima

Branislav Prelević

ša kuća i vjerujte ovo će nam biti visoko u agendi prioriteta u narednom periodu - poručio je Šahmanović.

On je pojasnio da kada kaže da se problem riješi u institucionalnom okviru, misli na realizaciju stečajnog postupka.

- Tu podrazumijevam iseljenje do 15. avgusta, raspisivanje jednog poziva, a obično idu dva poziva. Nakon toga, kad iscrpimo sve te zakonske mogućnosti, mi bismo išli u pripremu neke informacije za Vladu, u dogovoru sa kolegama iz Ministarstva finansija, kabinetom premijera Milojka Spajića - rekao je Šahmanović.

Kako je dodao, nema dilemu da se može naći neko rješenje. - Samo zajedničkim snagama možemo ovo riješiti. Ja bih samo apelovao na gospo-

finansije i budžet

budu primjene zaradama

sektoru

stavljamo sa zaključcima i preporukama u prilogu, ukazuje da je u cilju obezbjeđenja nezavisnosti Agencije i njenog objektivnog i transparentnog izvršavanja ovlašćenja, potrebno REGAGEN izuzeti iz primjene Zakona o zaradama u javnom sektoru – stoji u dopisu koji potpisuje Prelević.

Zato su, kako navodi Prelević, od MF tražili da zaposlene u ovoj agenciji izuzmu od primjene, dodajući da će time biti ispunjeni zahtjevi EU direktiva i stvoreni uslovi da Energetska zajednica izvijesti Evropsku komisiju da su uklonjene prepreke za nezavisnost regulatora, što će, kako ocjenjuje, doprinijeti i zatvaranju poglavlja 15. Kada je predsjednik Odbora Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Mirsad Nurković nedavno izvijestio ovo tijelo o njihovom dopisu, Dejan Đurović (NSD) je doveo u pitanje zakonitost funkcionisanja Odbora REGAGEN-a, imajući u vidu da im je mandat, kako je kazao, istekao prije više od godinu. -U zakonu se navodi da oni mogu da rade do izbora novog odbora, ali ne budemo li mi funkcionisali, oni će nastaviti tako do penzije. Uko-

du da ne protestuju, da se ne izlažu rizicima, da ne ugrožavaju svoje zdravlje, da pustimo da institucije rade svoj posao - rekao je Šahmanović. On je pozvao bivše radnike da imaju strpljenja. - Kad smo čekali ovoliko godina, ja vas molim za još malo strpljenja. Imajte povjerenja u nas. Ja vas sad ovdje gledam u oči. Držite me za riječ – uradiću sve što je do mene i do resora Ministarstva rudarstva, nafte i gasa - zaključio je Šahmanović.

Predstavnik bivših radnika Rudnika boksita Milorad Đurović zahvalio se Šahmanoviću na dolasku, naglašavajući da je strpljenje bivših zaposlenih pri kraju, ali da žele da zajedno sa Vladom i resornim ministrom nađu model izlaska iz te situacije. N.K.

liko mi nijesmo nadležni za to, potrebno je da pošaljemo dopis onima koji su nadležni za izbor Odbora - kazao je Đurović, na što je Nurković dodao da je to u nadležnosti Administrativnog odbora.

BEz podR šKE paRlamENta REGAGEN već tri godine zaredom ne nailazi na podršku parlamenta, koji odbija njihove godišnje izvještaje o radu. Prelević se krajem prošle godine na plenumu pitao gdje griješe, tražeći od poslanika odgovor da li je razlog za neusvajanje izvještaja to što, otkada je on na čelu Agencije, nijesu zapošljavali politički podobne ljude. Tada je problematizovao i to što se bez obrazloženja godinama odbija i izvještaj o stanju energetike, ukazujući da je vrijednost imovine energetskih državnih kompanija u 2022. godini iznosila 2,2 milijarde eura. -Imajući u vidu značaj energetike i pozitivna mišljenja EK i Energetske zajednice, zabrinjava činjenica da parlament ne želi da prihvati stav profesije o stanju najvažnijeg sektora. To je jako loše, jer kroz ovakav čin za potrebe dnevne politike, ruši se institucija sistema koja svoje obaveze ispunjava prema EU standardima – kazao je tada Prelević poslanicima, poručujući im da je ono što im se ne sviđa njihova slika u ogledalu, jer su izvještaji REGAGEN-a realan odraz onog što se dešava. Ukazao je da je energetski sektor ispolitizovan, da se ne vodi računa o stručnosti, da se zapošljava ogroman broj ljudi, donose kontradiktorne odluke i zakoni, da se kasni sa najbitnijim strateškim dokumentima, a da su finansijski rezultati kompanija daleko ispod očekivanih. Prelević je naveo da je upravo njihova uloga da prepoznaju i predupređuju takve situacije, odnosno da spriječe da se socijalna politika vodi preko kvazi socijalnih institucija kakve su postale energetske kompanije. m.lEKoVIĆ

Ministarstvo energetike i Eko-fond raspisali javni poziv u oblasti energetske efikasnosti

Za građane 8,6 miliona bespovratnih sredstava

PODGORICA – Građani

Crne Gore od početka avgusta mogu da apliciraju za 8,6 miliona eura bespovratnih sredstava za implementaciju mjera energetske efikasnosti u svojim domaćinstvima, od čega je 7,5 miliona za podršku individualnim stambenim objektima i stanovima unutar kolektivnih stambenih objekata, a 1,1 milion eura za termoizolaciju fasada na kolektivnim stambenim zgradama u opštini Pljevlja – saopšteno je iz Ministarstva energetike. Navode da je riječ o najvećem programu ove vrste, te da je poseban akcenat stavljen na

sjeverne opštine. -Tako je za opštinu Pljevlja pored 1,1 milion eura za termoizolaciju fasada u kolektivnim stambenim zgradama, opredijeljeno i 1,7 miliona eura za podršku individualnim do -

maćinstvima gdje su posebno obuhvaćene mjere za smanjenje zagađenosti. Iznos od 5,8 miliona eura je obezbijeđen za podršku domaćinstvima u ostalim opštinama u Crnoj Gori. Maksimalan iznos bes-

ACV potpisala Memorandum o razumijevanju sa CCAA

PODGORICA - Crnoj

Gori će biti dragocjena ekspertska podrška susjedne Hrvatske, koja je članica Evropske unije (EU), u oblasti vazdušnog saobraćaja.

To je ocijenio direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) Ivan Šćekić nakon potpisivanja inoviranog Memoranduma o razumijevanju sa direktoricom Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA) Anom Kapetanović Radi se, kako je saopštila agencija, o dokumentu koji je temelj za jačanje saradnje na području nadzora i sigurnosti vazdušnog saobraćaja između dviju država te pomoći u primjeni međunarodne re-

povratnih finansijskih sredstava koji se mogu dodijeliti jednom korisniku je 10.000 eura – navode iz ovog resora. Građani za bespovratna sredstva mogu aplicirati radi ugradnje termoizolacije na fasadi stambenog objekta, na međuspratnoj konstrukciji prema negrijanom tavanu ili podrumu, energetski efikasne fasadne stolarije, sistema za grijanje na moderne oblike biomase, split/multisplit sis tema za grijanje/hlađenje objekta, visokoefikasnih toplotnih pumpi za grijanje objekta, solarnih sistema za zagrijavanje vode i ugradnje fotonaponskog sistema za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe. Ovaj program se realizuje u saradnji Ministarstva energetike i Eko-fonda na čijim sajtovima građani mogu pronaći detalje o učešću na javnom pozivu.

Dragocjena podrška

članice EU - Hrvatske

gulative iz ove oblasti. Iz ACV su kazali da je Šćekić u službenoj posjeti Zagrebu, na poziv hrvatske koleginice. - Memorandum, koji je unaprijeđen nakon 13 godina, predstavlja nastavak uspješne saradnje vazduhoplovnih vlasti. Ovim sporazumom je definisan zajednički razvoj i fleksibilnost upotrebe dokumentacije i ljudskih resursa u svim aspektima civilnog vazduhoplovstva - naveli su iz ACV. N.K.

Addiko Mobile aplikacija

Izrečeno 1,26 miliona eura novčanih kazni

PODGORICA – Od početka maja do kraja jula poreski inspektori su sproveli 2.130 kontrola regularnosti poslovanja poreskih obveznika, što je za 16 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, ali je broj utvrđenih nepravilnosti za 25 odsto veći i iznosi 274 - saopšteno je iz Poreske uprave (PU). Po tom osnovu su, kako navode, izdata 374 prekršajna naloga sa ukupno izrečenim kaznama od 1,26 miliona eura. -U periodu od 1. maja do 31. jula zaduženje po osnovu novčanih kazni iznosilo je 748.980 eura od čega je naplaćeno 690.746 eura ili 92 odsto. Naplata novčanih kazni je veća u odnosu na isti period prethodne godine za 66 odsto, a odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne

u roku od osam dana, umanjene za trećinu prema Zakonu o prekršajima - navode iz PU. Tokom ova tri mjeseca, privremeno je zatvoreno 17 objekata. -Rezultati pokazuju da je manjim brojem kontrola utvrđeno više nepravilnosti. Razlog je što se poreski inspektori analizom rizika posebno pripremaju za ciljane kontrole obveznika kod kojih su tokom prošle godine utvrđeni prekršaji ili za koje je poreski organ u saznanju da ne evidentiraju promet i ne izdaju račune korisnicima usluga. Poreski inspektori kontinuirano vr-

še intenzivne kontrole u dijelu opšte poreske registracije, podnošenja poreskih prijava, evidentiranja prometa, uplate pazara i prijavljivanje radnika u primorskim i sjevernim opštinama – kazali su iz PU. Naglašavaju da je njihovo prisustvo na terenu umnogome uticalo na povećanje stepena poreske discipline, dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza. -Veliki broj poreskih obveznika izmirio je i prethodna dugovanja po osnovama koje nijesu bile predmet kontrola. Građani, kao i do sada, sve nepravilnosti mogu prijaviti pozivom na broj telefona 19707. Pitanja u vezi sa primjenom poreskih propisa možete poslati na mejl adresuporeskauprava@ tax.gov.me, radi dobijanja detaljnih odgovora sa pregledom poreskih propisa u ovoj oblasti - navode iz PU. R.E.

PODGORICA - Addiko banka je za svoje klijente uvela potpuno novu i jedinstvenu funkcionalnost u okviru Addiko Mobile aplikacije za građane pod nazivom Pin na klik. Direktor sektora operacija Petar Urdešić kazao je da kontinuiranim unapređenjem Addiko Mobile aplikacije potvrđuju predanost njihovoj strategiji, a klijentima žele da omoguće još veću fleksibilnost prilikom kod obavljanja bankarskog poslovanja. - Omogućavanje uvida u Pin čini život naših klijenata jednostavnijim i pomaže im u zaštiti njihovih finansijskih podataka - rekao je Urdešić. Jedna od specifičnosti Pin na klik servisa je svakako i praktičnost, s obzirom na to da je na ovaj način klijentima omogućen i stalni pristup Pinu kartice, bez potrebe da ga pamte ili nose sa sobom. N.K.

Sa potpisivanja Memoranduma u Zagrebu

Podaci Poreske uprave o aktivnostima od maja do kraja jula

Vršnjačko nasilje u školama i dalje problem, MPNI očekuje da će obučeni asistenti smanjiti broj incidenata

U školama zabilježeno 114 fizičkih i psihičkih napada

PODGORICA - Tokom

ove godine zabilježeno je 114 slučajeva raznih oblika vršnjačkog nasilja u školama i školskim dvorištima u Crnoj Gori.

U informaciji Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), koja je dostavljena Vladi, 61 slučaj odnosio se na vršnjačko nasilje (fizičko,verbalno, sajber) u osnovnim školama, a srednjoškolci su učestvovali u 53 incidenta.

PORAZNE BROJKE

Prema istraživanju koje je sproveo Zavod za školstvo 2023, tokom školske 2022/23. godine 17 odsto učenika u školama bilo je izloženo nekom obliku nasilja od strane vrašnjaka i istovremeno označava prosječnu rasprostranjenost nasilja u svim školama u Crnoj Gori.

- Nasilje u pojedinim školama rasprostranjeno je u procentu 7,5 odsto, a u drugim školama četiri puta je veće - 27,3 odsto - pokazuje istraživanje.

Uzorkom su obuhvaćene sve opštine i sve škole u Crnoj Gori i to 7.364 (61,1 odsto) učenika od šestog do devetog razreda osnovne škole, 409 (3,4 odsto) učenika trogodišnje srednje stručne škole, te 2.979 (24,8 odsto) učenika četvorogodišnje srednje stručne škole, 1.183 9,8) odsto) učenika gimnazije, dok 103 učenika (0,8 odsto) nije odgovorilo na pitanje koju školu pohađaju.

Prema podacima MPNI, nasilje je najviše rasprostranjeno među učenicima osnov-

Prema podacima MPNI, nasilje je najviše rasprostranjeno među učenicima osnovnih škola od VI do IX razreda (21,9 odsto), a zatim među učenicima trogodišnjih srednjih stručnih škola (17,7 odsto). Najmanje ga je među učenicima četvorogodišnjih škola, od kojih u srednjim stručnim školama -14,8 odsto, a u gimnazijama - 13,9 odsto

nih škola od VI do IX razreda (21,9 odsto), a zatim među učenicima trogodišnjih srednjih stručnih škola (17,7 odsto).

Nasilje je najmanje rasprostranjeno među učenicima četvorogodišnjih škola, od kojih u srednjim stručnim školama -14,8 odsto, a u gimnazijama13,9 odsto.

Učenici žrtve najviše trpe verbalno nasilje (ogovaranje, laži, predstavljanje u negativnom svjetlu, ismijavanje, zadirkivanje, nazivanje pogrdnim imenima i sl.) i socijalno

Najčešći oblik vršnjačkog nasilja u školama su psihičko i fizičko nasilje. Od onih učenika koji su bili žrtve nasilja, 64,2 odsto ga je prijavilo, dok 35,8 odsto to nije učinilo. Među punoljetnim ispitanicama, najveći broj je onih koji smatraju da su roditelji glavni krivci za vršnjačko nasilje koje sprovode njihova djeca, a većina smatra da mediji i društvene mreže utiču na pojavu i razvoj maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasilja

nasilje (izbjegavanje, ignorisanje, isključivanje iz kruga prijatelja i sl.), tj. upravo one oblike nasilja koje smatraju socijalno prihvatljivim ponašanjem.

- Statistika pokazuje da je tokom navedenog perioda vršnjačko nasilje najviše izraženo u centralnoj regiji, u školama u gradskim sredinama, zatim sjevernoj regiji, dok je broj slučajeva raznih oblika vršnjačkog nasilja znatno manji u prigradskim sredinama i primorskoj regiji - pokazuju podaci MPNI.

Istraživanje o vršnjačkom nasilju je uradio i Centar za građansko obrazovanje (CGO), koje je predstavljeno 22. juna ove godine.

Prema tom istraživanju, svaki peti učenik izjavio je da je bio žrtva nasilja u školi, dok čak 53,4 odsto ispitanika poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.

Najčešći oblik vršnjačkog nasilja u školama su psihičko i fizičko nasilje. Od onih učenika koji su bili žrtve nasilja, 64,2 odsto ga je prijavilo, dok 35,8 odsto to nije učinilo. Među punoljetnim ispitanicama, najveći broj je onih koji smatraju da su roditelji glavni krivci za vršnjačko nasilje koje sprovode njihova djeca, a većina smatra da mediji i društvene mreže utiču na pojavu i razvoj maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasilja. Anketirani učenici su kazali da vjeruju da se vršnjačko nasilje u školi ili sredini može suzbiti strožim kaznama od strane institucija za nasilnike, kao i strožim kaznama u školi. Radionice o prevenciji vršnjačkog nasilja se, takođe, vide kao korisne, kao i bolja dostupnost psihološko-pedagoških službi, ali i uvođenje školskog policajca.

BEZ SIGURNOSTI

U informaciji koja je dostavljena Vladi, istaknuto je da javno-obrazovne ustanove u Crnoj Gori nemaju fizičko obezbjeđenje niti razvijen sistem prevencije vršnjačkog nasilja. Takođe, navedeno je da službe zadužene za prevenciju nemaju dovoljno kapaciteta da u kontinuitetu realizuju aktivnosti koje bi se odnosile na adekvatnu prevenciju vršnjačkog nasilja i zaštite školske imovine.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je ove godine izradilo smjernice za postupanje u slučajevima vršnjačkog nasilja, a ministarka Anđela

Jakšić-Stojanović je najavila da su krenuli da realizuju važan projekat postavljanja video-nadzora po osnovnim i srednjim školama.

Ona je na Odboru za prosvjetu, nauku i kulturu početkom juna kazala da do početka naredne školske godine očekuju da imaju obezbijeđena dvorišta i holove. -Ta mjera je vrlo važna da bi se obezbijedio odgovarajući nivo sigurnosti koji očekujemo kada pošaljemo dijete u školu – kazala je ministarka poslanicima.

Prošle godine je u maju zbog eskalacije vršnjačkog nasilja održan protest roditelja, jer iz dana u dan ono biva sve brutalnije i učestalije, a sistem koji bi trebalo da bude odgovoran za rješavanje ove alarmantne situacije ćuti već nekoliko godina.

Udruženje Roditelji je tada apelovalo na Vladu da hitno urade sve iz svoje nadležnosti za djecu koja su nezaštićena u svojoj državi.

I Prosvjetna zajednica je tada uptila apel u kojem su pitali crnogorske političare da li zaista žele da se desi neka veća nesreća u kojoj će neko dijete ili djeca izgubiti život pa da tek onda krenu u rješavanje problema.

PILOT PROGRAM

U informaciji koju je MPNI dostavilo, navedeno je i da zabrinjavajući trend rasta vršnjačkog nasilja zahtijeva dodatne mjere za unapređenje sigurnosti učenika i neophodnost angažovanja lica obučenih za sprečavanje nasilja u školama i školskim dvorištima. To je pilot projekat koji treba da unaprijedi zaštitu i sigurnost učenika u javno-obrazovnim ustanovama za osnovno i srednje obrazovanje na teritoriji Crne Gore. Tako će škole koje se nalaze u Podgorici, Cetinju, Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju, Plavu, Gusinju, Rožajama, Herceg Novom, Budvi i Baru biti dio tog programa. Budžet za finansiranje programa procijenjen je na iznos od 341.000eura za angažovanje 45 osoba za sprečavanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u školama. Ministarstvo je prošle godine početkom septembra raspisalo konkurs za polaznike tog programa koji je organizova-

la Policijska akademija u Danilovgradu, a prema konkursu obuka je počela 2. oktobra i trajala 35 radnih dana. Prema najavama resora kojim je rukovodio u to vrijeme Miomir Vojinović, obučeni asistenti su u školama bili planirani za početak drugog polugođa ove godine, međutim pilot program je pomjeren za septembar. Kao jedan od uzročnika vršnjačkog nasilja, ministarka Jakšić-Stojanović je, govoreći u junu pred Odborom, navela i problem prebukiranih škola. Tada je kazala da su škole građene prije i sto godina za 700 đaka, a danas je u njima i više od 1.700. Istakla je da se i zbog toga javljaju poteškoće u kontroli onoga što se dešava u školi i da zbog više smjena djeca i roditelji imaju manje vremena jedni za druge. -Roditelji nemaju vremena za vaspitnu ulogu. Moje dijete dolazi iz škole u 17.30h i ograničen je period kada možete da provedete kvalitetno vrijeme sa djetetom – rekla je ministarka pred Odborom u junu. Talas vršnjačkog nasilja je eskalirao u posljednje tri godine, kada su registrovane i masovne tuče, maltretiranje vršnjaka, upadanje u škole. Prethodne vlade su propustile da formiraju timove koji se bave ovim problemom. Prošle godine je Savjet za prava djeteta konstituisan u vladi Dritana Abazovića. Na prvoj sjednici je dat rok od dvije nedjelje nadležnima da se dostave informacije o stanju u školama. Međutim, te informacije su kasnile jer nijesu dostavljeni traženi konkretni prijedlozi i modeli kako bi se gorući problem riješio.

I RANIJE STATISTIKE PORAZNE

A da nasilje ne jenjava govori i statistika iz prethodnih godina.

Za prethodne dvije školske godine evidentirano je 356 slučajeva nasilja i 30 vandalizma u crnogorskim školama, pokazuje završni izvještaj o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama sa kojeg je Vlada skinula oznaku tajnosti prošle godine.

Zabilježen je 191 slučaj nasilja u osnovnim školama i 97 u srednjim u školskoj 2019/20. godini. U školskoj 2020/21. godini evidentirano je 47 slučajeva nasilja u osnovnim školama i 21 slučaj nasilja u srednjim školama. Vršnjačkog nasilja je bilo u 35 slučajeva u osnovnim školama, a u srednjim 14. J.MARTINOVIĆ

Iz istraživanja Zavoda za školstvo o nasilju u prošloj školskoj godini

Jedan od incidenata koji se dogodio u osnovnoj školi

Nalaz inspektora AZLP-a utvrdio da je video-nadzor u RTV Podgorica ugrozio zaposlene i slobodu profesije

PODGORICA - Nadzorne kamere koje su pokrivale prostorije u RTV Podgorica (Gradska TV) su nezakonito obrađivale lične podatke, ugrožavale zaposlene i slobodu novinarske profesije i slobodu izražavanja. Time je, prema nalazu inspektora Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), prekršen niz članova Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, ali i Zakona o radu. Deset kamera koje prave video i audio zapis, postavljeno je u desku, studiju, produkciji i drugim pozicijama, a četiri koje nijesu u funkciji, postavljene su u kancelarijama računovodsva i finansija. Čitav nadzorni sistem instaliran je krajem 2020. godine. Inspektor je ustanovio i da su kamere fiksne sa mogućnošću zumiranja, kao i da se video zapisi čuvaju do 24 dana, a nakon tog perioda se po automatizmu brišu. Kamere prave audio zapis koji bilježi zvuk u realnom vremenu, navedeno je u nalazu inspektora AZLP u koji je Pobjeda imala uvid. Kršenje ZaKona

Agencija je konstatovala da mreža u sistemu video nadzora ima pristup internetu, odnosno da može omogućiti pristup video snimcima preko interneta. To je zabranjeno Zakonom o zaštiti ličnih podataka jer se takvi snimci mogu prenijeti u trenutku njihovog nastanka ili nakon toga. Ugovor o nabavci sa firmom „Sysco“ potpisao je tadašnji gradonačelnik Ivan Vuković, nakon javnog poziva za nabavku opreme, a vrijednost nadzornog sistema je oko 23.000 eura. Gradska TV je osnovana u oktobru 2020, a počela je sa radom u septembru na-

Kamere bilježile i ton, pristup zapisima moguć i van Gradske

Inspekcijskim nalazom je utvrđeno da kamere imaju mogućnost zumiranja, da se zapisi čuvaju do 24 dana, a nakon tog perioda se po automatizmu brišu. Kamere prave audio zapis koji bilježi zvuk u realnom vremenu. AZLP je konstatovala da mreža u sistemu video-nadzora ima pristup internetu, odnosno da može omogućiti pristup video-snimcima preko interneta

redne godine. Iz firme „Sysco“ Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja o performansama nadzornog sistema, te da li su specifikacijama tražene mogućnosti biometrijskog raspoznavanja i audio zapisa.

Slučajno SaZnali

Nadzor je obavljen nakon što je izvršni direktor Vladimir Otašević u ponedjeljak prijavio tužilaštvu i toj agenciji da kamere osim video, imaju mogućnost

audio snimanja. Otašević je u decembru prošle godine izabran za v. d. direktora RTV Podgorica, a od februara ove godine je u punom mandatu. Prije njega je tu funkciju obavljao u v. d. mandatu Rade Vojvodić Da kamere snimaju i ton utvrđeno je tokom disciplinskog postupka, kada je jedan od zaposlenih tražio izuzimanje video snimka spornog događaja. Nakon što ga je tehnička služba na fleš memoriji dostavila

direktoru Otaševiću, utvrđeno je da osim video, postoji i audio zapis. On je slučaj prijavio i Višem državnom tužilaštvu, koje ga je proslijedilo Osnovnom, gdje je prekjuče formiran predmet. Otašević je juče pozvan iz ODT-a i biće saslušan povodom ovoga narednih dana.

U zapisniku AZLP, u koji je Pobjeda imala uvid, konstatuje se da se video i audio snimanje i nadziranje zaposlenih na radnom mjestu i pristup službenom prostoru, pod uslovima i na način koji nije dozvoljen, vrši nezakonita obrada ličnih podataka, suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti (članovi 35 i 36).

- Na taj način se zaposleni lišava bilo kakve privatnosti i ugrožava se njegovo lično dostojanstvo - piše u nalazu. Navedeno je i da takav način obrade podataka, prema Zakonu o radu, predstavlja uznemiravanje zaposlenih, što je zabranjeno. S obzirom na to da je Gradska TV lokalni jav-

NAKON MOJKOVCA, MEGDAN I NA LUKAVICI: Još jedna manifestacija kojom se nastoji izjednačiti kulturno nasljeđe Crne Gore i Srbije

Viteške igre uz blagoslov

Eparhije

i sponzorstvo EU

PODGORICA – Viteške igre međunarodnog karaktera u sklopu manifestacije „Megdan za Ilindan“, koja je organizovana na planini Lukavici, u okviru istoimenog prekograničnog projekta vrijednog 325.000 eura pod pokroviteljstvom Evropske unije, predstavljene su juče kao svojevrsna turistička atrakcija.

Srenjovjekovni oklopi, sjekire, mačevi, lukovi i strijele i neizbježna srpska ikonografija na štitovima i odijelima članova SVIBOR-a, Viteškog saveza Srbije, bili su sastavni dio manifestaciji čiji je deklarativni cilj promocija i praktikovanje viteške borbe i srednjovjekovne kulture. Na igrama su učestvovali gosti iz Mađarske i

omogući pristup video snimcima preko interneta.

BeZ odluKe i oBavještenja

ni emiter, proizilazi da se vršenjem video i audio nadzora ugrožava sloboda novinarske profesije i izražavanja.

Inpektor je konstatovao da pristup tom sistemu imaju zaposleni u tehnici, putem čitača kartica.

Problematično je i to što je, kako se navodi u dokumentu, utvrđeno da je u sistemu podešen DNS, iz čega proizilazi da je dodijeljena javna DNS adresa - Google DNS što pokazuje da mreža ima pristup internetu, odnosno da može da

Češke, što ovom događaju daje međunarodni karakter. Kako je prenijela RTVNK, predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević je kazao da je važno u ovom projektu to što je „kulturno nasljeđe Srbije i Crne Gore praktično identično“.

-Danas na planini Lukavici, koja je inače turistički biser Nikšića, prezentujemo kulturno nasljeđe i valorizujemo turističke potencijale, nastavljajući da promovišemo te vrijednosti koliko možemo. Sa ovom manifestacijom to dobija jednu novu dimenziju, pogotovo u okviru tradicionalnih ilindanskih svečanosti, koje se održavaju na Lukavici. Imamo bogato turističko nasljeđe, koje treba da iskoristimo i da ga predstavimo turistima koji dolaze u naše krajeve, tako da ćemo sigurno raditi na valorizaciji tih potencijala u budućnosti - istakao je Kovačević, prenijela je RTVNK. Pr ojekat „Megdan za Ilindan – istorijske manifestacije i turizam na otvorenom“ ima za cilj da doprinese održivoj upotrebi turističkih po-

Inspektor je utvrdio i da je prekršen Zakon o zaštiti podataka o ličnosti jer nije donešena odluka o uvođenju i razlozima uvođenja video nadzora, da Gradska TV nije pribavila mišljenje reprezentativnog sindikata, odnosno predstavnika zaposlenih, što je suprotno članu 36 tog zakona. Subjekt nadzora, navodi dalje inspektor, nije u pisanom obliku obavijestio zaposlene o uvođenju video nadzora, čime je došlo do povrede člana 36 Zakona. Nema ni istaknutog javnog obavještenja na vidnom mjestu, utvrdio je inspektor. Utvrđeno je da subjekt nadzora nije donio interno pravilo obrade i zaštite ličnih podataka, koji omogućavaju prethodnu analizu adekvatnosti mjera u cilju obezbjeđivanja bezbjednosti obrade putem video nadzora. Inspektor je konstatovao da AZLP-u nije na propisnom obrascu dostavljeno obavještenje o formiranoj evidenciji zbirke Video nadzor, na što je bio obavezan prema članu 27 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Utvrđeno je i da četiri postavljene kamere koje nijesu bile u funkciji u kancelarijama za finansije i administraciju stvaraju privid vršenja video nadzora što kod zaposlenih izaziva osjećaj kontrole, čime se narušava pravo na privatnost na radnom mjestu. - Pored toga nesporna je činjenica da video nadzor može u svakom trenutku biti uključen i stavljen u funkciju, što predstavlja realnu mogućnost snimanja i nadziranja lica - piše u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid.j.MartinoviĆ

tencijala programske oblasti kroz zajedničko unapređenje vjerskog, kulturnog i rekreativnog turizma, a zajednički ga implementiraju partneri u Crnoj Gori – Eparhija budimljansko-nikšićka, TO Nikšić i TO Priboj, kao vodeći partner. Ovo je drugi događaj sličnog tipa, nakon što su na Dan državnosti, 13. jul u Mojkovcu u želji da promovišu srednjovjekovno Brskovo, u organizaciji lokalne turističke organizacije, gostovali „Beli orlovi“. Riječ je o „Udruženju za očuvanje starih veština i zanata“ koje dočarava srednjovjekovnu zemlju koja je „bitisala na ovim prostorima“. U sklopu toga u Mojkovcu je održan viteški kamp, prezentovani oklopi i oružje, drevne igre i vitezovi na megdanu. Iniciran je projekat tematskog parka srednjovjekovnog kraljevskog grada Brskova. Ova je najava u dijelu lokalne uprave iskorišćena i kao polazna osnova za izjednačavanje istorijskog i kulturnog nasljeđa Srbije i Crne Gore, oličenog u dinastiji Nemanjića. i.PeriĆ

Jedna od kamera u Gradskoj TV

Marko Kovačević na Viteškim igrama

Podaci Instituta za javno zdravlje ukazuju da se u proteklih dva mjeseca povećao broj oboljelih od kovida-19

Registrovano 629 slučajeva koronavirusa u julu

PODGORICA - Tokom jula u Crnoj Gori jedna osoba je preminula, a registrovano je 629 slučaja koronavirusa. Tokom posljednja dva mjeseca bilježi se porast broja laboratorijski potvrđenih slučajeva kovida 19, podaci su Instituta za javno zdravlje.

- U skladu sa porastom registrovanih infekcija savjetujemo svim osobama koje razviju simptome oboljenja disajnih organa (kašalj, groznica, bolovi u tijelu) da ostanu kod kuće kako bi smanjili mogućnost prenošenja virusa na osjetljive osobe, ili da ukoliko moraju da izađu u javnost, nose zaštitnu masku za nos i usta (do 10 dana od pojave simptoma ili od datuma laboratorijske potvrde infekcije ako simptomi nijesu prisutni) - poručili su iz IJZCG.

Na osnovu informacija dostupnih IJZCG, nije registrovan porast učestalosti teških formi bolesti. Među pacijentima hospitalizovanim u opštim i specijalnim bolnicama, kliničko-bolničkim centrima i Kliničkom centru registrovane su 24 infekcije, a jedan pa-

cijent ima težu kliničku formu bolesti usljed već prisutnog komorbiditeta.

Iz iz te institucije su kazali da je iz iskustva stečenog tokom prethodnih godina jasno da kovid 19 još ne prati jasne sezonske obrasce kao drugi respiratorni virusi (npr. grip), koji se aktiviraju u tokom pozne jeseni, zime i ranog proljeća. Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jula završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 5.147 uzoraka na ko-

Ministarstvo zdravlja pokreće novi servis kojim će pacijentima biti „skraćen“ put do ljekova

Terapija koju je

ronavirus, od čega je utvrđeno da su 629 uzorka pozitivna, odnosno 12,2 odsto. U Podgorici je registrovano 195, Budvi 127, Cetinju 98, Nikšiću 52, Kotoru 46, Baru 21, Danilovgradu 17, Tivtu 17, Beranama 14, Herceg Novom 12, Bijelom Polju 9, Pljevljima 6, Ulcinju 4, Tuzima tri, Andrijevici dva, te po jedan slučaj u Kolašinu, Mojkovcu, Petnjici, Plavu, Rožajama i Žabljaku. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 297.340. J.M.

Produžen pritvor osumnjičenom za dječju pornografiju

Predstavljajući djevojčica namamio maloljetnice da eksplicitne fotografije

PODGORICA – Djevojčica iz Bijelog Polja i maloljetnica iz Banjaluke u novembru prošle godine našle su se na meti J. P., koji ih je nakon što im se lažno predstavio na društvenoj mreži Instagram naveo da mu pošalju svoje eksplicitne fotografije.

prepisao specijalista šalje se putem eZdravlja izabranom ljekaru

PODGORICA - Pacijenti u Crnoj Gori više neće morati sa terapijom koju im je preporučio specijalista da idu kod izabranog ljekara po recept, već će ga podizati direktno u apotekama.

Ministarstvo zdravlja juče je saopštilo da je pokrenut novi servis kojim se omogućava lakši pristup zdravstvenoj zaštiti i smanjuje administrativno opterećenje ljekara.

- Nakon dobijanja izvještaja ljekara specijaliste, građani su u mogućnosti da putem portala eZdravlje.me pošalju elektronski zahtjev izabranom doktoru za prepisivanje

predložene terapije. Ljekar dobija notifikaciju i, ukoliko nema izmjena, jednim klikom potvrđuje terapiju. Pacijent zatim dobija SMS obavještenje da je terapija prepisana i da je može preuzeti u apoteci - pojasnili su iz Ministarstva zdravlja. Servis je trenutno u pilot fazi i dostupan je za preglede ostvarene u opštim i specijalnim bolnicama. Puni servis, koji će obuhvatiti i Klinički centar Crne Gore, biće dostupan tokom septembra. - Ovo je samo jedan od servisa na kojem Ministarstvo zdravlja sa svim relevantnim institucijama zdravstvenog siste-

ma trenutno radi, a koji ima za cilj unapređenje postojećih informacionih sistema i procesa, kako bi se olakšalo pacijentima, a i da bi se izabrani doktori oslobodili nepotrebne administracije - saopšteno je iz resora kojim rukovodi dr Vojislav Šimun Istakli su da je jedan od glavnih problema s kojima se suočava crnogorski zdravstveni sistem nedovoljna razmjena podataka između ustanova i preopterećena administracija, što dovodi do čestog „šetanja“ pacijenata između različitih ustanova.

- Ministarstvo zdravlja je svjesno ovih nedostataka i počelo je sveobuhvatnu inicijativu za njihovo rješavanje. Ovaj ambiciozni projekat uključuje izmjene u zakonskoj regulativi, uspostavljanje nove arhitekture integralnog zdravstvenog informacionog sistema, promjene u procesima rada, te razvoj novih sistema i elektronskih servisa - kazali su iz Ministarstva. Istakli su da ovaj proces zahtijeva izvjesno vrijeme, ali da su odlučni da se postave čvrsti temelji za bolji i efikasniji zdravstveni sistem. J.M.

Zloupotrebljavajući povjerenje dvije maloljetnice, J. P. je njihove slike i snimke pornografske sadržine objavio na svom TikTok profilu i učinio dostupnim drugim osobama. Prema navodima naredbe za sprovođenje istrage J. P. se tereti da je krivično djelo dječja pornografija počinio u dva navrata: od 16. do 18. novembra i od 19. do 21. novembra prošle godine.

-J. P. je navodio oštećene maloljetnice K. A. i K. N. - korisnice profila na društvenoj mreži Instagram da se fotografišu i da mu prosljeđuju slike i snimke sa pornografskim sadržajem.

On je sa svog lažnog profila-naloga „ana_aki010“ na I nstagramu prethodno uspostavio komunikaciju sa maloljetnicama, a kako bi zadobio njihovo povjerenje, lažno im se predstavio kao maloljetna osoba ženskog pola. Pošto je zadobio povjerenje, J. P. je od djevojčica tražio da sačinjava-

ju slike i snimke pornografske sadržine koji vizuelno prikazuju dijete koje se bavi stvarnim i simuliranim seksualno eksplicitnim ponašanjem. Potom je preko svog naloga, na društvenoj mreži TikTok, navedeno činio dostupnim drugim licima – navodi se u dokumentu Vrhovnog suda. Sumnje tužilaštva potvrđene su početkom aprila kada je djevojčica iz Bijelog Polja

u istrazi detaljno predstavila način na koji je okrivljeni J. P. uspostavio komunikaciju sa njom na društvenoj mreži Instagram i kako je naveo da mu šalje svoje fotografije. Ona je tada kazala da joj je J. P. u jednom trenutku počeo da prijeti da ukoliko mu ne pošalje nove slike i snimke objaviti one koje mu je ranije poslala. Njen iskaz potvrđen je i analizom sadržaja koji je poli-

Saobraćajna nezgoda na magistralnom putu Cetinje - Budva

CETINJE – Tri osobe povrijeđene su juče ujutro u sudaru kamiona i putničkog vozila na magistralnom putu Cetinje - Budva, u mjestu Vrela, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije. Radio Cetinje prenosi da su vozač BMW-a S.V. ( 23 ) i suvozač Đ. A. (20), oba iz Podgorice, teško povrijeđeni, dok je vozač kamiona M. P. (35) prošao sa lakšim povredama. Prema informacijama do kojih je došao Radio Cetinje, po-

Vrhovni sud

Sa mjesta udesa

Po recept direktno preko portala

Epidemiolozi pozivaju na oprez

se kao namamio da mu šalju fotografije

cija izuzela iz telefona J. P. J. P. je uhapšen 12. marta, a rješenjem Vrhovnog suda od 5. jula produžen mu je pritvor za mjesec koji ističe 12. avgusta.

Obrazlažući produženje pritvora J. P., sudije Vrhovnog suda su navele da tokom trajanja pritvora istraga nije mogla biti završena jer Osnovnom tužilaštvu Podgorica od kolega iz Bosne i Hercegovine još ni-

je stigao zapisnik o saslušanju zakonske zastupnice maloljetne djevojčice iz Banjaluke. Sudije Vrhovnog suda su imale u vidu i činjenicu da okrivljeni J. P. ima otvorene naloge na više društvenih mreža, a njima može pristupiti sa elektronskih uređaja koji su lako dostupni i po pristupačnim cijenama.

-Ova okolnost ukazuje da postoji opravdana bojazan da bi okrivljeni za slučaj da se nađe na slobodi mogao ponoviti krivično djelo – pojašnjavaju iz Vrhovnog suda. Iz ovog suda navode da je u konkretnom slučaju u ovoj fazi neophodno produžiti pritvor okrivljenom, jer se nesmetano vođenje krivičnog postupka ne može obezbijediti drugom blažom mjerom. - S obzirom na krivično djelo za koje je okrivljeni osnovano sumnjiv, pretežniji je javni interes da se obezbijede uslovi za nesmetano vođenje krivičnog postupka od prava okrivljenog na slobodu. Ovo naročito kada se ima u vidu težina krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret, a da vrijeme koje je okrivljeni proveo u pritvoru nije u nesrazmjeri sa težinom tog krivičnog djela, izraženo kroz visinu zakonom propisane kazne (preko pet godina ) – pojasnili su iz Vrhovnog suda. B.R.

Uhapšen vozač na auto-putu

vrede nijesu opasne po život. Učesnici saobraćajne nezgode nakon što su zbrinuti u cetinjskoj bolnici upućeni su u Klinički centar Crne Gore u Podgorici.

Do saobraćajne nezgode najvjerovatnije je došlo jer je vozač BMW-a S. V., po tragovima koji su zatečeni na licu mjesta, prešao u suprotnu saobraćajnu traku preko pune linije i ostvario kontakt sa kamionom.

Saobraćaj je normalizovan oko osam sati, a na mjestu udesa bila je ekipa Hitne medicinske zaštite, pripadnici Službe zaštite i spašavanja prijestonice Cetinje i pripadnici policije, koji su obavili uviđaj. B.R.

Saobraćajna nesreća na putu Nikšić - Šavnik, u mjestu Vojnik

Poginula jedna osoba

NIKŠIĆ - J. K. (37) poginuo je u saobraćajnoj nesreći na magistralnom

putu Nikšić - Šavnik, u mjestu Vojnik, saopšteno je iz Operativno-komu-

nikacionog centra (OKC) Uprave policije. Kako je saopšteno iz OKC, ne-

Istražitelji utvrđuju motiv zločina u mjestu Savin Bor u Petnjici

sreća se dogodila oko 19.40, a saobraćaj je na toj dionici bio u prekidu. A. R.

Ubijen muškarac, uhapšene dvije osobe

PETNJICA - Tijelo A J. pronađeno je juče u automobilu, u mjestu Savin Bor u Petnjici, sa

ranom iz vatrenog oružja. Ubrzo nakon zločina uhapšeni su F.L. i I. L. Po nalogu dežurnog tužioca

Višeg državnog tužilaštva iz

Bijelog Polja obavljen je uviđaj i izuzeti su tragovi. Kako su nam saopštili iz poli-

Uhapšen Kotoranin zbog seksualnog napastvovanja više djece

KOTOR - Kotoranin I. K. (36) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivična djela iskorišćavanje djece za pornografiju, nedozvoljene polne radnje i obljuba sa djetetom mlađim od četrnaest godina. On se sumnjiči da je tokom ove godine, kao i u prethodnom periodu, iskorišćavao maloljetna lica za pornografiju, te da je obljubio više djece uzrasta do 14 godina. - U koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru i Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, a shodno naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Kotoru po-

PODGORICA - Službenici

Mobilne jedinice saobraćajne policije uhapsili su M. A. zbog vožnje od 211 kilometara na sat na auto-putu, saopšteno je iz

Uprave policije. Iz policije su na platformi Iks naveli da je Mobilna jedinica na auto-putu kontrolisala mladog vozača M. A. - On je uhapšen jer se kretao vozilom brzinom od 211 kilometara na sat na dijelu puta gdje je brzina ograničena do 100 kilometara na sat - navodi se u objavi. B. R.

cije, prve informacije ukazuju da se radi o ličnom sukobu i da je do napada došlo nakon svađe. Oni su isključili mogućnost da događaj ima veze sa obračunima kriminalnih grupa. Policijski službenici su nakon intenzivne pretrage terena u reonu sela Savin Bor, Petnjica, 17.15 locirali a zatim i lišili slobode lica F.L. (42) i I.L. (55) iz Petnjice,zbog sumnje da su na štetu A.J. iz Rožaja izvršili krivično djelo ubistvo u saizvršilaštvu. Prilikom lišenja slobode kod F.L. je pronađeno i oduzeto vatreno oružje - revolver .38 Specijal „Smit Veson“, za koji se sumnja da je korišćen u izvršenju ovog teškog krivičnog djela - kazali su iz policije.

A. R.

Iskorišćavao djecu za pornografiju i obljubu

licijski službenici su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi I. K., prilikom kojeg su od istog oduzeti elektronski uređaji koje je koristio za prikupljanje, skladištenje i distribuciju pornografskog sadržaja koji će biti predmet dalje kriminalističke obrade, kao i druge predmete i stvari koje je imenovani koristio za izvršenje krivičnih djela - sa-

Nikšićaninu određen pritvor

Osumnjičen da je u tuči teško povrijedio jednu osobu

NIKŠIĆ – Nikšićaninu L. M. određen je pritvor zbog sumnje da je u tuči nanio teške tjelesne povrede jednoj osobi, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva Nikšić. Iz nikšičkog ODT-a navode da postoji osnovana sumnja da je L. M. zajedno sa P. V. i M. R. u Nikšiću, u noći između 28. i 29. jula, nanio teške tjelesne povrede N. R. B.R.

opšteno je iz Uprave policije. Iz Uprave policije kažu da su posvećeni zaštiti djece, te da će sva lica koja počine ovakva i slična krivična djela biti identifikovana i procesuirana u skladu sa zakonom.

- Cilj i zadatak Uprave policije je da stvori sigurno okruženje za djecu i u tom pravcu će Uprava policije odlučno djelovati protiv svih koji ugroža-

vaju njihovu dobrobit - navedeno je u saopštenju. Iz policije su pozvali građane da prijave svaku sumnju na ovakva i slična djela kako bismo zajedno zaštitili najranjivije kategorije društva. Poručili su da će i u narednom periodu nastaviti aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju počinilaca ovih krivičnih djela. B.R.

Uhapšen Bjelopoljac u blizini granice sa BiH Terete ga za krijumčarenje migranata

PLJEVLJA – Taksista E. T. (53) iz Bijelog Polja uhapšen je na putnom pravcu Pljevlja – Metaljka u mjestu Boljanići zbog sumnje da je krijumčario tri migranta u pravcu granice sa Bosnom i Hercegovinom, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

E. T. su nakon kontrole uhapsili službenici Stanice granične policije. -Nakon prikupljenih obavještenja od ovih lica, po nalogu tužioca E. T. je uhapšen i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi – kazali su iz policije. Od E. T. su privremeno oduzeti mobilni telefon i vozilo „VW pasat“ radi daljih kriminalističkih vještačenja. B.R.

Mjesto gdje je pronađeno tijelo

Agencija za zaštitu životne sredine o štetnom uticaju požara

OD JUTRA U DIMU: Podgorica juče

Vazduh najzagađeniji u Nikšiću i Podgorici

U Nikšiću je juče u podne izmjereno 149 mikrograma po kubnom metru PM10 čestica, odnosno 118,4 PM2,5. U Podgorici (Blok pet) u sedam sati koncentracije PM10 čestica iznosile su 228 mikrograma po kubnom metru, a PM2,5 čestica 194. Dozvoljena dnevna granična vrijednost PM10 čestica je 50, a PM2,5 20 (godišnja)

PODGORICA – Iz Agencije za zaštitu životne sredine saopšteno je da je zbog velikog broja aktivnih požara došlo do pogoršanja kvaliteta vazduha, što je i registrovano na mjernim uređajima u okviru Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha.

– Povećanje koncentracija PM10 i PM2,5 čestica registrovano je periodično na pojedinim mjernim mjestima od 31. jula. Zbog intenziviranja požara i povećanja emisije zagađujućih materija u vazduhu usljed sagorijevanja biljne mase na velikim površinama i na brojnim lokacijama, posebno u centralnom dijelu Crne Gore, od 1. avgusta izmjerene su visoke i veoma visoke satne koncentracije PM10 i PM2,5 čestica, na mjernim mjestima u Podgorici i Nikšiću – navedeno je u saopštenju. Najviše koncentracije (izražavaju se u mikrogramima po metru kubnom – µg/m³) izmjerene su u Podgorici na mjernom mjestu u Bloku pet – 2. avgusta u 7 sati su iznosile 228 µg/m3 PM10, odnosno, 194 µg/m³ PM2,5. U Nikšiću 2. avgusta u podne je izmjereno

149 µg/m³ PM10 čestica, odnosno 118,4 µg/m³ PM2,5. Dozvoljena dnevna granična vrijednost PM10 je 50 µg/m³, a godišnja za PM2,5 20 µg/m³. Iz Agencije apeluju na građane da se odgovorno ponašaju i da u periodu prisustva visokih koncentracija zagađujućih materija u vazduhu, aktivnosti prilagode preporukama Instituta za javno zdravlje: Visoko zagađenje (satna koncentracija PM10 čestica između 90 i 180 µg/m3): svi, a naročito osjetljivije grupe stanovništva (djeca, trudnice, stari, hronični bolesnici) treba da smanje boravak na otvorenom, naročito u blizini prometnih saobraćajnica kao i za vrijeme prisutnog dima i magle u vazduhu. Treba ograničiti izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brže ili dublje (trčanje, vježbanje i sl.) na otvorenom. Veoma visoko zagađenje (satna koncentracija PM10 čestica veća od 180 µg/m3): svi treba da izbjegavaju boravak, a naročito izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brže ili dublje (trčanje, vježbanje i sl.) na otvorenom do poboljšanja kvaliteta vazduha. C.G.

CETINJE: Pripadnici Službe zaštite i spašavanja danima intervenišu na

Vatrogasci brane kuće u Markovini, vlasnici ne haju!

U četvrtak veče smo jedva odbranili nekoliko kuća. Apelovao sam na mještane koji su vlasnici da dođu. Međutim, skoro niko se nije odazvao. Okolina kuća je zapuštena, visoka je trava i drača, pa smo prinuđeni da čistimo kako bismo pristupili. Ljudski faktor je izazvao požare – kaže komandir Miloš Ćećanović

CETINJE – Aktivna su dva požara, na Brajićima i u Markovini i oba su velikih razmjera. U Markovini je ugroženo 15 kuća, koje su uglavnom zapuštene, tako da nam je vrlo teško da ih sačuvamo od vatre, ali zasad uspijevamo da kontrolišemo situaciju – kazao je za Pobjedu komandir Službe zaštite i spašavanja Miloš Ćećanović.

Ćećanović objašnjava da su oba požara zahvatila veliku površinu.

– U Markovini je počelo da gori u četvrtak i već je izgorio širok pojas – kazao je komandir Ćećanović.

Dodaje da vjetar pogoršava stanje i otežava im posao. – Imamo dovoljno opreme i ljudstva, 24 profesionalna vatrogasca i sedam volontera. Još uvijek uspijevamo sve da držimo pod kontrolom, ali ako bude nastavilo danima da gori, biće umora. U popodnevnim časovima je počeo da duva vjetar u Markovini i to nam mnogo otežava posao. Sinoć smo imali baš velike probleme zbog vjetra u tom mjestu – kazao je Ćećanović.

Ističe da su u Markovini ugrožene kuće, ali da se vlasnici ne odazivaju na apele vatrogasaca.

– U četvrtak veče smo jedva odbranili nekoliko kuća, koje su zapuštene. Apelovao sam na mještane koji su vlasnici da

Teška noć

Osim na gašenju požara cetinjski vatrogasci su imali zahtjevne intervencije nakon saobraćajnih nesreća. Miloš Ćećanović kaže da im je prethdona noć bila naporna. – Imali smo veoma tešku i napornu prethodnu noć (četvrtak), minut nijesmo mogli da odmorimo. U dva sata nakon ponoći smo intervenisali na šumskom požaru u Nacionalnom parku ,,Lovćen“. On je lokalizovan, a nakon dva sata, oko 4.10 časova, gorio je stan na Cetinju. U šest sati smo imali težak udes, tri mladića smo izvlačili iz vozila –kazao je Ćećanović.

dođu. Međutim, skoro se niko nije odazvao na te pozive, tako da je baš teško paziti na toliko objekata. Stanje je takvo da se na svakih 500-600 metara nalazi po jedna kuća i to nam pričinjava veliki problem. Većinom se radi o starim kućama, iako ima i onih koje su očuvane, jer ljudi vjerovatno izlaze vikendom do njih, ali je prilično zapušteno. Visoka je trava i drača. Mi, onoliko koliko možemo da stignemo, skratimo travu i skinemo lišće, ali previše je takvih lokacija i onda ne možemo sve da postignemo –saopštio je Pobjedi komandir Službe zaštite. Uzrok požara je, smatra on, ljudski faktor.

– Ništa ne može da se zapali samo od sebe. Nekad se desi da vatra izbije namjerno, ali je u većem broju slučajeva uzrok nepažnja. Ljudi neće da nas poslušaju, iako šaljemo obavještenja i upozorenja. Na 40 stepeni čiste i pale imanja, a nas ne obavijeste. Kada se vatra otrgne kontroli, pozovu nas, ali tada već bude kasno i tako dolazi do velikih požara – obajsnio je Ćećanović. I. RADONJIĆ

Požar na Brajićima traje već desetak dana. Nadamo se da će što prije doći do puta, kako bismo mogli da reagujemo, jer je tamo nepristupačan teren i ne možemo da

PODGORICA – Iz Ministarstva unutrašnjih poslova – Direktorata za vanredne situacije saopšteno je da situacija sa požarima uprkos svim naporima postaje složenija. – Svi apeli, zabrane loženja vatre na otvorenom prostoru i brojne druge aktivnosti

nijesu dali očekivani rezultat. Neodgovorni pojedinci, skoro sinhronizovano, na cijeloj teritoriji države, izazivaju požare koji pričinjavaju znatnu štetu po eko-sistem Crne Gore, a pritom ugrožavaju i ljudske živote i materijalna dobra građana – kažu iz Direktorata.

Dodaju da je kompletan sistem zaštite i spašavanja stavljen u funkciju. – Direktorat za zaštitu i spašavanje je pozvao u pomoć pripadnike službi zaštite i spašavanja sa sjevera kako bi pomogle kolegama u centralnom dijelu države u gašenju požara. Na taj način smo

KAD SE ČIŠĆENJE IMANJA OTRGNE KONTROLI: Požar na Cetinju

Nikšić: Gori u Drenoštici, Milojevićima, na Lukovu...

NIKŠIĆ – U Nikšiću gori na sve strane. Uz Mislov do koji se, vjerovatno, zadugo neće ugasiti, gori u Drenoštici, gdje je u četvrtak oko 14 časova izbio požar, zatim u Milojevićima, u mjestu Kamensko...

Komandir Službe zaštite i spašavanja Slavko Tadić je kazao da su odbranjene kuće u Drenoštici i Milojevićima. Vatrogasci su se preksinoć (četvrtak) borili s vatrom u Lukovu i branili kuće u zaseoku Seoca, kao i u etno-selo na Tačevinama, koje im je bilo prioritet. Za Štitovo, gdje takođe gori, čekaju pomoć iz vazduha. Ra. P.

Podgorica: Za 12 sati 36 intervencija

PODGORICA - Služba zaštite i spašavanja, povremeno uz pomoć kolega iz drugih opština, već peti dan se bori s požarima na teritoriji glavnog grada. Vršilac dužnosti komandira SZS Zdravko Blečić kazao je da je aktivno više požara, te da su juče za 12 sati imali 36 intervencija.

BIJELO POLJE: Eko-centar objavila publikaciju o šumskom mesu

U prirodi „vreba“ 50 otrovnih vrsta gljiva

BIJELO POLJE – U svijetu je opisano oko 100.000 vrsta gljiva. Procjenjuje sa da na području Evrope raste više od 75.000 vrsta. U Crnoj Gori je registrovano oko 2.000 vrsta gljiva, od čega oko 200 jestivih.

Koliko ih ima na području Bijelog Polja, koje su jestive, a koje otrovne? Odgovore na ta pitanja dao je predsjednik NVO Eko-centar, profesor biologije Tomislav Tomović u publikaciji koju je nakon opsežnih terenskih istraživanja pripremio uz podršku Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj.

– Istraživanja koja se tiču biodiverziteta gljiva u Crnoj Gori su nedovoljna. Nedostaju podaci o rasprostranjenju vrsta, stanju njihovih ranijih nalazišta i brojnosti populacije. Sa druge strane biodiverzitet je ugrožen, tako da je neophodno preduzeti mjere za zaštitu–kaže Tomović.

Imaju nezamjenljivu ekološku ulogu u prirodi jer bez njih bi stalo kruženje i drugih biogenih elemenata u biosferi, pa planeta ne bi bila ovakva kakvu poznajemo. Ključne su u razgradnji mrtvih organizama i zajedno sa bakterijama učestvuju u mineralizaciji u šumskim ekosistemima.

Jestive, otrovne, ljekovite

priđemo. Očekujemo da će kroz dva ili tri dana doći do mjesta gdje ćemo moći da reagujemo, spriječimo da se širi i ugasimo ga – kaže Miloš Ćećanović

– Trenutno su aktivni požari na Radovču, gdje gori već šesti dan, zatim u Lekićima i u Gornjim Kokotima. Na ispomoć je stigla jedna ekipa iz Plužina, koja je upućena na Radovče kako bi tamo pomogla, jer danas nemamo pomoć pripadnika Vojske, koji su prethodnih dana pomagali našim ekipama. Tamo je požar zahvatio širok pojas i to poprilično nepristupačnog terena – kazao je Blečić, uz napomenu da se ulažu veliki napori da svi požari budu stavljeni pod kontrolu, što im za sad polazi za rukom. U požaru koji je izbio juče nešto prije 10 sati u Donjim Kokotima izgorjela su dva stara automobila. Iz SZS su naveli da im je požar prijavljen u 9.58 sati i na teren su odmah upućene dvije ekipe vatrogasaca. – Požar se zbog vjetra brzo širio livadom i prijetio da zahvati i obližnje kuće, međutim, to smo uspjeli da spriječimo. U požaru su uništene dvije olupine vozila koja su bile na obližnjem placu – saopšteno je iz SZS. N.S.

i imovinu

pojačali resurse za odgovor na najkritičnijim mjestima i obezbijedili smjenjivost vatrogasaca, s obzirom na to da višednevni požari izazivaju i njihovu fizčku iscrpljenost. Pozdravljamo i pohvaljujemo izuzetnu posvećenost i istrajnost vatrogasaca-spasilaca u borbi sa vatrenom stihijom – navedeno je u saopštenju. Juče su bili aktivni požari u Podgorici u mjestu Radovče, zatim u opštini Nikšić, na lokalitetima Drenoštica, Milojevići, Konjsko, u Danilovgradu – Gornji Zagarač, Studeno i Štitovo, kao i u dijelu cetinjske opštine Markovina i u primorskom regionu u opštinama Bar i Budva. Požari u ostalim opštinama su slabijeg intenziteta i pod stalnim nadzorom lokalnih službi zaštite i spašavanja. Svi požari su, za sada pod kontrolom i ne ugrožava -

ju ljudske živote i stambene objekte, ali pričinjavaju štetu po eko-sistem države. Direktorat za zaštitu i spašavanje zahvaljuje građanima koji su ovih dana dobrovoljno ili na zahtjev nadležnih službi bili angažovani na gašenju požara. Istovremeno pozivamo ukupnu javnost da svoja saznanja o izazivačima požara podijeli sa predstavnicima sistema zaštite i spašavanja pozivom na brojeve 112,123 i 122, a na koje takođe mogu i prijaviti pojavu požara.

C.G.

Kada je o Bijelom Polju riječ, on kaže da ne postoji tradicija upoznavanja, sakupljanja i upotrebi gljiva. – Kod ljudi postoji strah o sakupljanju gljiva, a nedostaje i znanje o njima. Zato se bere samo nekoliko vrsta, a mnoge veoma kvalitetne izbjegavaju. Usljed poznavanja malog broja vrsta narodna imena za različite gljive su nepouzdana ili ne postoje. Iz tog razloga smo uradili naučno istraživanje, a rezultati do kojih smo došli objedinjeni su u publikaciji u kojoj je dat kataloški prikaz svih značajnih vrsta gljiva bjelopoljske opštine – kazao je Tomović.

On podsjeća da su gljive zbog niza osobina koje ih odvajaju od biljaka i životinja svrstane u zasebno carstvo fungi.

Prema njegovim riječima posljednjih godina evidentno je nestručno komercijalno sakupljanje gljiva što dovodi do nestanka pojedinih vrsta.

Tomović naglašava da je za uspješno sakupljanje jestivih gljiva najvažnije poznavanje. – To je vještina koja se stiče upornim radom, ali zahtijeva stručno znanje. Neke vrste sadrže otrove koji izazivaju blažu ili jaču intoksikaciju organizma, koja može imati fatalne posljedice. Da ne bi došlo do trovanja, gljive se moraju dobro poznavati. Treba posebno obratiti pažnju na vrste koje su slične jestivim gljivama (dvojnici). Broj otrovnih vrsta koje su česte i privlače pažnju se kreće oko 50. Među najotrovnije spadaju zelena, bijela i smrdljiva pupavka. Kod nas zelena pu-

Istraživanje NVO Ekotim je pokazalo da su od jestivih vrsta gljiva na području Bijelog Polja značajne smrčak, bisernica, gnojištarka, mednjača, bukovača, ljetnji vrganj, golubača, modrikasta golubača, kračun, prijesnac, rujnica, ovčarka, brezov djed, crvena želatinka, judino uvo... Otrovne vrste su: zelena pupavka, rani hrčak, muhara, panterova muhara, gorki vrganj, olovasta rudoliska, bljuvara, otrovna brašnjača, tigrasta vitezovka, borov mišić i druge. Kada je o ljekovitim vrstama riječ u publikaciji su navedene: trud, ćuranov rep, dvolisnica, hrastova sjajnica, crna truba.

pavka izaziva 90 odsto trovanja sa fatalnim ishodom. Tu su zatim iz istog roda panterovka i muhara. Prema vrsti otrova dijele se na tri grupe: one koje sadrže otrov lokalnog dejstva, gljive čiji otrov djeluje na nervni sistem i gljive čiji otrov uništava jetru, bubrege i druge vitalne organe – upozorava Tomović. Sagovornik Pobjede podsjeća da gljive spadaju u biološki vrijednu hranu. Imaju nisku kaloričnu vrijednost uz visok sadržaj proteina (do sedam posto) i po hranljivim vrijednostima nalaze se između mesa i povrća.

B. ČOKOVIĆ

N IKŠIĆ: Resorni ministar i predsjednik opštine o smetlištu kod Budoša Nastaviti aktivnosti koje vode zatvaranju Mislovog dola

NIKŠIĆ – Deponija Mislov do je državno, a ne samo lokalno pitanje, neophodno je preduzeti sve korake u cilju njenog zatvaranja. Traženje optimalnog rješenja postoji i volja resora na čijem sam čelu je da se Nikšiću pomogne kako bi taj grad opet bio prepoznatljiv, a svi njegovi potencijali nesmetano korišćeni – rekao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić tokom jučerašnje posjete Nikšiću, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Na deponiji Mislov do već su nekoliko dana aktivni požari. Gase ih gradske službe i kompanija koja je angažovana za taj posao.

U saopštenju se ističe kako su sagovornici dogovorili da Opština Nikšić zbog toga privremeno odlaže otpad na podgoričku deponiju „Livade“, te da je bilo riječi o planiranju izgradnje transfer-stanice i stvaranju uslova za izgradnju centra za upravljanje otpadom. Predsjednik Opštine Marko Kovačević kazao je da je u toku sanacija deponije Mislov do – sanirana su dva pla-

toa, a uskoro počinje i sanacija trećeg, s ciljem da se deponija zatvori. – Prethodnih dana izbio je požar na lokaciji, koji će biti brzo ugašen. Tužilaštvo radi na rasvjetljavanju tog slučaja, budući da se sumnja da je uzrok požara ljudski faktor. Proces sanacije nije ugrožen zbog tog požara, što nas posebno raduje. Posebno tretiramo problem deponije, a posebno sagledavamo tretiranje otpada na teritoriji opštine Nikšić u budućnosti. Pokušavamo postupno da riješimo ta dva problema –poručio je Kovačević. Ra. P.

GORI NA SVE STRANE: Drenoštica u Nikšiću

Tomislav Tomović

Na „Barskom ljetopisu“ otvorena izložba crteža Uroša Toškovića

Bunt protiv svijeta u kojem živimo

PODGORICA – Izložba crteža Uroša Toškovića otvorena je u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“, u okviru likovnog segmenta „Barskog ljetopisa“. Događaj je obilježila i promocija monografije o Urošu Toškoviću u izdanju Grafičkog kolektiva Beograda, autora i kolekcionara Bojana Krljića. Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.

Postavka predstavlja selektivan izbor iz kolekcije Bojana Krljića koji je formirao zbirku od oko 350 crteža slikara koji, prema riječima Ljiljane Zeković, „pripada antologijskim veličinama savremene crnogorske i jugoslovenske umjetnosti“. Ona je objasni-

la da radovi na izložbi u Baru, gradu u kojem je Tošković u jednom periodu života našao svoje pribježište i utočište, obuhvataju njegovo stvaralaštvo od studentskih dana do početka novog milenijuma. Krljić je objasnio da izložba sadrži 35 radova nastalih u periodu od 1953. do 1986. godine. - Živojin Pavlović u tekstu posvećenom Toškoviću ističe da je njegova estetika bez premca u svjetskom slikarstvu. Žan Vale, poznata ličnost u svijetu francuske kulture stavlja Toškovića u porodicu duhova koja postoji kroz vjekove zajedno sa Gojom i Vilijamom Blejkom - istakao je Krljić, napominjući da publika u Baru ima priliku da premijerno vidi četiri rada koja su bila u vlasništvu Žaka Valea. A. Đ.

„Deadpool & Wolverine“ nastavlja da osvaja bioskopske blagajne

Prešli granicu od 550 miliona dolara

PODGORICA - Nastavak superheroja, filmska priča „Deadpool & Wolverine“, u kojem glume Rajan Rejnolds i Hju Džekman kao njihovi stripovski likovi, prelazi granicu od 550 miliona dolara na svjetskim bioskopskim blagajnama. Kako piše Varajeti, prodaja ulaznica iznosi 261 milion dolara u Sjevernoj Americi i 284 miliona dolara na međunarodnom nivou, što donosi ukupnu zaradu od 545,8 miliona dolara nakon samo pet dana prikazivanja.

Ministarstvo kulture i medija podržava praksu da i članovi komisija za su nansiranje kulturno-umjetničkog stvaralaštva mogu biti dobitnici novca na konkursu o kojem

Tezu o konfliktu interesa osporavaju Poslovnikom

Samostalnu izložbu radova ,,Starring at the Sun“ crnogorske umjetnice Jelene Tomašević u ,,Artopia Gallery“ u Milanu MKM je na konkursu podržalo sa 7.300 eura. Tomašević, koja je aplicirala za konkurs, istovremeno je bila i članica komisije koja je odlučivala o dobitnicima na konkursu za likovno stvaralaštvo. Pobjedi je saopšteno da Tomašević, kada je komisija razmatrala njenu aplikaciju, nije učestvovala u glasanju, već je izašla iz prostorije

PODGORICA - Ministarstvo kulture i medija, pozivajući se na interne poslovnike i Zakon o kulturi, uvelo je neobičnu praksu da za članove komisije konkursa za sufinansiranje projekata i programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva imenuje i umjetnike koji se sa svojim projektima prijavljuju na isti konkurs o kojem treba da odlučuju. Tako se, recimo, ove godine dogodilo da članica komisije za likovnu umjetnost Jelena Tomašević, pored toga što je odlučivala o kvalitetu projekata svojih kolega, dobije nekoliko hiljada eura za svoj prijavljeni projekat.

Nakon rekordnog početka za film sa ocjenom R, „Deadpool & Wolverine“ nastavlja da ruši nove rekorde sa dnevnim prihodima. Na domaćem tržištu, film je ostvario najveći utorak ikada za film sa ocjenom R (i trinaesti najveći svih vremena) sa 25,3 miliona dolara. Dan ranije, film je zabilježio najveći ponedjeljak za film sa ocjenom R sa 24,4 miliona dolara. Do sada, „Deadpool & Wolverine“ je četvrto najveće domaće izdanje 2024. godine, iza „Inside Out 2“ (615 miliona dolara), „Despicable Me 4“ (293 miliona dolara) i „Dune: Part II“ (282 miliona dolara). Van Sjedinjenih Država i Kanade, teritorije sa najvećom zaradom za „Deadpool & Wolverine“ su Kina (30,5 miliona dolara), Ujedinjeno Kraljevstvo (27,7 miliona dolara), Meksiko (23,4 miliona dolara) i Australija (15,2 miliona dolara). Ovim tempom, „Deadpool & Wolverine“ je na putu da postane drugi film ove godine i drugi film sa ocjenom R u istoriji koji će dostići milijardu dolara na svjetskom nivou. Trenutno je peti najveći film globalno u 2024. godini, iza „Inside Out 2“ (1,5 milijardi dolara). R. K.

Na ovu praksu Pobjedi je ukazalo nekoliko umjetnika koji su aplicirali na ovogodišnji konkurs za sufinansiranje kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Tragom njihove inicijative obratili smo se Ministarstvu kulture i medija iz kojeg su nam saopštili da u pomenutoj praksi nema konflikta interesa, već da je sve usklađeno sa Poslovnikom o radu komisije. U članu 2 tog poslovnika istaknuto je da ,,član komisije ne može učestvovati u vrednovanju projekta/programa u koji je na bilo koji način uključen ili ako postoji neki od razloga predviđenih zakonom kojim se utvrđuje konflikt interesa. Izuzetno ako član komisije ne može učestvovati u vrednovanju projekta u smislu stava broj 5 ovog člana, u odnosu na te projekte, zamjenjuje ga sekretar Komsije za kulturno-umjetničko stvaralaš-

tvo, a koji je određen Rješenjem o obrazovanju komisija. To je navodno ispoštovano, ali je činjenica da je ta praksa, koliko god bila utemeljena u poslovnicima i zakonima, u najmanju ruku problematična jer je član komisije, koji je istovremeno i učesnik konkursa, ipak u boljem i privilegovanijem položaju u odnosu na ostale kandidate koji nemaju nikakvih dodira sa komisijom.

NAPUSTILA SALU

Iz Ministarstva kažu da je Poslovnik o radu usvojen prije prvih zasijedanja komisija, te da je kao takav bio obavezujući u radu, što je u potpunosti u skladu sa procedurama i definisano u skladu sa Zakonom o kulturi, članom 75 kojim se definiše sprečavanje suko-

ba interesa. To u praksi izgleda ovako: samostalnu izložbu radova ,,Starring at the Sun“ crnogorske umjetnice Jelene Tomašević u ,,Artopia Gallery“ u Milanu, MKM je na konkursu podržalo sa 7.300 eura. Tomašević, koja je aplicirala na konkurs, istovremeno je bila i članica komisije koja je odlučivala o dobitnicima na konkursu za likovno stvaralaštvo. Pobjedi je saopšteno da Tomašević, kada je komisija razmatrala njenu aplikaciju, nije učestvovala u glasanju, već je izašla iz prostorije, čime je formalno ispoštovan Poslovnik. Članovi komisije, pored Tomašević, bili su Ljiljana Karadžić (predsjednica) i Svetlana Dragojević, Nikola Marković i Nikola Latković. Sekretar komisi-

Latković: Da me pitate o dizajnu, rekao bih da praksa jeste neuobičajena

Pored Jelene Tomašević, komentariše neobičnu praksu pri odlučivanju o dobitnicima sredstava Ministarstva kulture na konkursu za sufinansiranje. Jedino je Nikola Latković za Pobjedu kazao da pomenuta situacija nije mnogo česta u konkursnoj

Pobjeda je kontaktirala i sa ostalim članovima komisije, ali većina je odbila da zvanično praksi.

je bio je Petar Kovačević. U zapisniku sa sjednice komisije, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, navodi se da je „diskusija prošla u dobroj radnoj atmosferi, u konstantno konstruktivnom maniru i trudu da se iznađu svi mogući argumenti kako bi se podržao što veći broj pristiglih rješenja, u što većem obimu“. Tomašević je za Pobjedu kazala da je sve sto se tiče njenog angažmana u radu komisije bilo u skladu sa zakonom i etičkim pravilima, te da su neutemeljni navodi o konfliktu interesa u njenom slučaju. - Upravo imajući u vidu da sam se i sama prijavila na konkurs, blagovremeno sam na to ukazala predstavnicima Ministar-

protekao potpuno legalno

- Kao član komisije mogu da kažem da je taj proces protekao potpuno legalno - i formalno i neformalno. Koleginica Tomašević je bila isključena u dijelu evaluacije

njenog projekta koji je ocijenjen shodno njenom ugledu na likovnoj sceni Crne Gore, a to je prilično visokom ocjenom. Njen uspjeh na konkursu je apsolutno u saglasju sa njenim ugledom i uspjehom na crnogorskoj likovnoj sceni. Ja se bavim konkursima u oblasti dizajna i znam da je ovakva praksa u oblasti dizajna isključena. Ovo je bila jedna drugačija vrsta konkursa tako da ne znam da li mogu da imam

neko eksplicitno mišljenje o tome. Da me pitate o dizajnu, rekao bih da jeste neuobičajeno - kazao je Latković. Na pitanje da li je Jelena Tomašević, samim članstvom u komisiji, bila u privilegovanom položaju u odnosu na ostale umjetnike koji su aplicirali Latković je odgovorio: „Apsolutno ne.“

- Već je privilegija imati nju na konkursu - i kao člana komisije i kao učesnika konkursa. Sve bodovne liste smo potpisali svo petoro članova komisije, a njena bodovna lista sadrži potpise samo

Sa izložbe radova Uroša Toškovića

Skulpture ispred zgrade Ministarstva kulture i medija na Cetinju

sufinansiranje kojem odlučuju

interesa složno

Poslovnikom o radu

stva i shodno Poslovniku o radu komisije nijesam ni na koji način učestvovala u odlučivanju o sopstvenom projektu, već je moje mjesto u komisiji tada zauzeo sekretar komisije, a ja sam, kako je i propisano, napustila salu za sastanke. Takva procedura je odavno uspostavljena i striktno je primijenjena i ovog puta - kazala je Tomašević.

Ona je pojasnila da je predložena za člana komisije od kabineta Ministarstva kulture zbog velikog iskustva sa izložbama u inostranstvu jer je konkurs za koji je bila član žirija „odlučivao upravo o prijavama umjetnika iz Crne Gore za izložbe u inostranstvu“. No, kada se pogleda tekst konkursa jasno je da su prihvatljivi programi bili i istraživački projekti u oblasti likovne umjetnosti, međunarodni programi stručnog usavršavanja, izdavački projekti, retrospektivne izložbe od izuzetnog značaja za crnogorsku kulturu, aktivnosti vezane za prezentaciju rada autora... Tomašević je istakla da je kao član komisije „dala doprinos da umjetnici koje smatram značajnim za Crnu Goru dobiju priliku da na adekvatan način promovišu svoj rad u inostranstvu i to je ujedno i moj moto učešća u komisiji“. - Kada mi je upućen poziv da budem član žirija, moje prvo pitanje službenicima Ministarstva kulture bilo je ono koje ste Vi meni postavili, a to je legitimnost mog učešća u žiriju i da li postoji konflikt interesa. Detaljno mi je objašnjeno da konflikta nema i da postoji jasna procedura definisana poslovnikom i utemeljena u zakonu za to, a ta procedura je ispoštovana. Samo želim da vam kažem da sam se baš trudila da tokom moje karijere nikada ne dođem u konflikt interesa. Takođe, želim da naglasim da sam novce koje sam

četiri člana, tj. ona nije sama sebe ocjenjivala i potpisivala. I zaista je to tako i bilo - kazao je Latković.

Ostali članovi komisije su nam u neformalnom razgovoru kazali da je pomenuta konkursna praksa ,,upitna“, ,,neuobičajena“ i ,,specifična“. Neki od njih su prokomentarisali da je u pitanju ,,nepažnja“ MKM jer u Crnoj Gori ima dovoljno umjetnika da se članovi komisije mijenjaju, kako ne bi došli u situaciji da se sumnja u konflikt interesa.

U Herceg Novom otvorena izložba radova Voja Stanića ,,Slike su moje priče“

dobila od MKM za predhodne projekte utrošila i dokazala gotovim radovima na izložbama i računima koji se podnose na uvid Ministarstvu kulture - kazala je Tomašević.

NEZADOVOLJSTVO

Tomašević je istakla da pomenutu situaciju potencijalnog konflikta interesa problematizuju upravo oni umjetnici koji su nezadovoljni jer njihovi projekti nijesu podržani na konkursu.

- Razumijem da postoji nezadovoljstvo onih koji nijesu podržani, ali vjerujem da bi učinkovitije bilo da su oni koji sada pokušavaju osporiti rad komisije prvo sami pažljivo pročitali pravila konkursa za koji su se prijavili i ista dosljedno ispoštovali. To bi možda bilo ozbiljnije uporište za žalbe, ali nikako ne bi bilo i uporište za targetiranje kolega koje više ukazuje na potencijalnu ličnu netrpeljivost nego na zalaganje za sužavanje prostora za bilo čiju „privilegovanost“ - kazala je Tomašević.

Ona je istakla da je njena prijava na konkurs jasna, rađena je i predata prije poziva da učestvuje u komisiji, a što je osobito važno u skladu je sa propozicijama tog konkursa. - Bazirana je na pozivu za izlaganje na prestižnom i referentnom mjestu u zemlji koja važi za kolijevku umjetnosti, a koji sam zaslužila svojim višedecenijskom radom i rezultatima, uglavnom u inostranstvu, daleko od ovakvih intrigantskih nesuvislih pokušaja. I pored zatečenosti, u duhu transparentosti smatram važnim da sve potpuno razjasnimo i izrazim nadu da će ovo biti samo početak stavljanja pod lupu svih javnih sredstava na konkursima za kulturu makar posljednjih godina, ako ne i u ranijem vremenskom periodu, ali i eventualnih diskrecionih davanja iz budžeta kako bi svi razumjeli zašto često naši relevantni umjetnici ostaju bez podrške i kome i zašto idu javni novci za kulturu - kazala je Tomašević. A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA - Ovogodišnje, dvanaesto izdanje Malog salona hercegnovskih galerija posvećeno je bardu crnogorske likovne umjetnosti Voju Staniću, povodom obilježavanja njegovog 100. rođendana, te je tako u Galeriji ,,Josip Bepo Benković“ otvorena izložba Stanićevih radova pod nazivom ,,Slike su moje priče“.

U postavci su slike, crteži, serigrafije i jedna od rijetkih Stanićevih skulptura. JUK ,,Herceg Fest“, organizator Malog salona hercegnovskih galerija i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, su u dogovoru sa umjetnikom i njegovim sinom, pijanistom i fotografom Tomom Stanićem, odlučili da se izložba izmjesti iz tradicionalnog mjesta održavanja, foajea ,,Dvorane park“, i održi u galeriji ,,Josip Bepo Benković“.

Direktorica JU ,,Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ Gordana Krunić, kako prenosi Mediabiro, istakla je da Vojo slika obične male ljude sa kojima živi, sa kojima čvrsto stoji na obali, ali se nerijetko nalaze i tamo gdje ih u stvarnosti ne možemo naći, ali ih Vojova mašta tu dovodi. - Slika Vojo Mediteran, igru života, svjetlost, sjenku, ljetnju radost, vjetar, žegu, dosadu, dokolicu, letargiju, ali slavi život i raduje se svakoj novoj zori, jutru, danu, pa čak i sutonu, jer u njemu sunce kao simbol života čeka svoje novo rađanje. Izlagao je Vojo u svim većim gradovima Crne Gore, bivše Jugoslavije i svjetskim metropolama, ali je uvijek žurio da ,,baci sidro“ i svoj brod čvrsto veže u Herceg Novom, čineći nam posebnu čast da se zovemo sugrađanima

Stogodišnjak,

doajena slikarstva Voja Stanića - kazala je Krunić, prenosi Mediabiro. Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić podsjetio je da su u godini proslave dvostrukog jubileja - vijek postojanja i 75 godina Stanićevog umjetničkog stvaralaštva, ovom umjetniku posvećene različite manifestacije na državnom i lokalnom nivou. - Čast je da u gradu koji je birao za svoj imamo priliku da izložimo njegova djela. Dijeliti sa Stanićem istu ljubav prema moru, Boki i svim njenim ljudima je privilegija, a posebno kada iz svega toga nastanu vanvremenska umjetnička djela. To je ono najdragocjenije što umjetnik može podariti svijetu oko sebe, što i potvr-

đuje naziv izložbe ,,Slike su moje priče“. Vojo Stanić je sa gradom i Bokom stvorio neizbrisivu ljubav trajanja na svakoj slici i time učinio da Herceg Novi bude prepoznatljiv na evropskoj kulturnoj mapi - istakao je Katić. U dogovoru sa slikarevim sinom Tomom Stanićem izložbu je svečano otvorila porodična prijateljica, Novljanka Dragica Ponorac - Posebna mi je čast da večeras budem sa vama na otvaranju izložbe djela Voja Stanića, stogodišnjaka, a u srcu vječitog dječaka, slobodnog umjetnika i stoga homo ludensa, novskog oriđinala, a svjetskog formata, umjetnika koji slika harmoniju haosa, svemir koji protiče ispod njegovog prozora i, kako

on i sam primjećuje, raskošno bogatstvo života za koje nažalost nemamo dovoljno vremena koje nam protiče i sve više se utapa u bezličnost i uniformnost. Mi Novljani Voju dugujemo posebnu zahvalnost što je svojim slikama-pričama ovjekovječio mediteransku dušu našeg mjesta i svojim stvaralaštvom uzdigao na pijedestal svjetske likovne scene novsku fjaku, mulo, regate, tarace, jugo, sumornu jesen, Belavistu, novske face i obične i jednostavne ljude - rekla je Ponorac. Svečano otvaranje izložbe posebnim je učinila i počasna građanka Herceg Novog, glumica Tanja Bošković Izložba je otvorena do kraja mjeseca. A. Đ.

Koncertom na KotorArtu nastavljena saradnja pobratimskih gradova

Sa koncerta u Prčanju

PODGORICA - Gudački

kvartet renomiranih umjetnika iz Santa Barbare nastupio je u Samostanskom kom-

pleksu Sv. Nikole u Prčanju, u okviru festivala KotorArt. Kvartet su činili violinistkinje Džesika Gvideri i Ina Ve-

lji, violista Erik Rajnerson i violončelista Trevor Hendi Festivalskoj publici podarili su, pored Mocartovog Gudačkog kvarteta u D-duru, K. 575, vrlo ,,američki program“. Gudački kvartet u F-duru, br. 12, op. 98 Antonjina Dvoržaka, poznatiji kao ,,Američki“ i kompoziciju ,,Strum“ američke kompozitorke Džesi Montgomeri, kvartet je odsvirao u zvaničnom dijelu programa, dok su na bis izveli evergrin filmske muzike, hit ,,Over the Rainbow“ iz filma ,,Čarobnjak iz Oza“ iz 1939. godine.

- Kotor i Santa Barbara su bratski gradovi od 2009. godine i ova plodna saradnja se ogleda u razmjeni znanja i iskustva iz oblasti muzike, kulinarstva

i sporta. Sinoćnji koncert bio je nešto što se rijetko može čuti. Interpretacije poznatih i vrlo zahtjevnih gudačkih kvarteta u izvođenju vrhunskih umjetnika iz Santa Barbare svakako ostaju u sjećanju svakoga ko je bio prisutan u nestvarno lijepom ambijentu Samostanskog kompleksa Sv. Nikole u Prčanju – saopšteno je iz PR službe festivala. Koncertu su prisustvovali mnogi zvaničnici iz Santa Barbare, uključujući Džordža Lilija, predsjednika odbora bratskih gradova Kotora i Santa Barbare, kao i Stivena Drajkorna, šefa odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje Ambasade SAD u Crnoj Gori. An. R.

Jelena Tomašević

Detalj sa izložbe djela Voja Stanića u Herceg Novom

Hronika Podgorice

Iako je u Ulici slobode zabranjen saobraćaj za motorna vozila i parkiranje u periodu od 17 sati do pet sati ujutro, u gornjem dijelu glavne ulice (od ukrštanja sa Hercegovačkom do Bulevara Ivana Crnojevića) to se ne poštuje.

Istina, Sekretarijat za saobraćaj je uoči početka radova na rekonstrukciji Ulice Balšića, donio uredbu kojom je i u pomenutom vremenskom intervalu dozvolio skretanje iz Hercegovačke u Ulicu slobode, jer nije bilo drugog načina da na bulevar izađu automobili koji su bili parkirani u dvorištu iza solitera i zgrade u kojoj se nalazi kafić ,,Forum“. To je bilo oročeno do završetka rekonstrukcije Ulice Balšića, nakon čega je trebalo da se stvari vrate u uobičajeni režim. No, iako je Ulica Balšića već duže od mjesec otvorena za saobraćaj, svakodnevno je vidljivo da se saobraćaj odvija i u ,,zabranjenom intervalu“, baš kao i parkiranje na obilježenim mjestima.

REŽIM

Odgovarajući na pitanja Pobjede ovim povodom, iz Sekretarijata za saobraćaj podsjetili su da su uoči rekonstrukcije Ulice Balšića izmijenili režim saobraćaja za sva motorna vozila, na način da je u dijelu Ulice slobode bilo dozvoljava skretanje udesno iz Hercegovačke prema Bulevaru Ivana Crnojevića u vremenu od 17 do pet časova ujutro. - Navedeni režim je privremenog karaktera, odnosno do završetka izvođenja radova na rekonstrukciji Ulice

Mnogim vozačima je nejasna situacija u dijelu Ulice slobode između Hercegovačke i Bulevara Svetog Petra Cetinjskog

Vozi se i od 17 sati do pet ujutro

Uoči početka radova na rekonstrukciji Ulice Balšića, Sekretarijat za saobraćaj donio je uredbu kojom je dozvolio skretanje iz Hercegovačke u Ulicu slobode i u intervalu od 17 sati do pet sati ujutro. Nije, naime, bilo drugog načina da na bulevar izađu automobili koji su bili parkirani u dvorištu iza solitera i zgrade u kojoj se nalazi kafić ,,Forum“ Gornji dio Ulice slobode

Balšića. Kako ovaj Sekretarijat nije dobio zvaničnu potvrdu od Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. da su radovi u potpunosti završeni, to je i dalje na snazi na-

vedeni režim odvijanja saobraćaja. Takođe, preduzeće Putevi d.o.o. je postavilo adekvatnu vertikalnu signalizaciju koja upućuje vozače o izmjeni režima saobraćaja, što

u konačnom znači da je dozvoljeno parkiranje u tom dijelu Ulice slobode. Napominjemo da je na snazi zabrana kretanja svih motornih vozila u Ulici slobode, na pote-

U gradskom preduzeću Zelenilo zadovoljni realizacijom planiranih aktivnosti

Uspješno odgovaraju brojnim zadacima

Iz gradskog preduzeća Zelenilo za 2024. godinu napravili su ambiciozan plan rada, čiju realizaciju su počeli izgradnjom parka na Zabjelu, nastavili sa uređenjem parkova u Bloku šest i na Tuškom putu, dok će uskoro biti završen i park u Zagoriču i dječije igralište u Ulici Oktobarske revolucije.

R ealizacijom ovih planova, uvjereni su, odgovoriće uspješno svom osnovnom zadatku – izgradnji novih i ozelenjavanju i održavanju postojećih javnih površina.

- Kada konkretno govorimo o parkovima i parkovskim površinama od početka ove godine izgradili smo park na Zabjelu (ugao ulica Kralja Nikole, Radosava Burića i 27. marta), zatim park u Bloku šest (ugao Bulevara Mihaila Lalića i Ulice Meše Selimovića) i park na Tuškom putu (kroz projekat

„Mikro 020“ sa ostalim gradskim preduzećima i službama) a u poodmakloj fazi su i radovi na izgradnji parka u Zagoriču – podsjećaju iz Zelenila. Pored izgradnje novih parkova, Zelenilo je započelo rekonstrukciju nekoliko postojećih parkovskih površina. Uskoro će početi rekonstrukciju Karađorđevog parka u strogom centru grada, a privode kraju i obnovu dječjeg igrališta u Ulici Oktobarske revolucije. U redovne obaveze ovog gradskog preduzeća spada i održavanje postojećih zelenih površina, što je posebno zahtjevno tokom ekstremnih vrućina. Tako su, navode, na gotovo svim novouređenim javnim površinama postavljeni sistemi za navodnjavanje, a za one koje nemaju te sisteme, Zelenilo u večernjim satima koristi cistijerne za redovno navodnjavanje.

- Što se tiče naših vrijednih kolega posao ne staje i sve javne površine se redovno servisiraju i održavaju, naravno uz poseban senzibilitet da se poštuju preporuke nadležnih i da se ne radi na otvorenom u najtoplijem periodu dana – naglasili su iz Zelenila, a prenosi Gradski.me.

zu od Bulevara Svetog Petra Cetinjskog do Ulice Hercegovačke, u vremenu od 17 do pet sati – naveli su iz Sekretarijata za saobraćaj. Međutim, i u pomenutom in-

tervalu nemali broj vozača ulazi sa Bulevara Ivana Crnojevića u ovaj dio Ulice slobode iako je izmijenjeni režim saobraćaja dozvolio samo skretanje udesno iz Hercegovačke ka Bulevaru. Vozači na taj način prave prekršaj i rizikuju da budu kažnjeni jer je u tom dijelu glavne ulice povremeno parkirana policijska patrola koja sankcioniše nepažljive vozače.

PAUK

U ovom dijelu Ulice slobode po pravilu je zauzeto svako obilježeno mjesto za parkiranje, ali iz Uprave za inspekcijske poslove u čijoj nadležnosti je uklanjanje nepropisno parkiranih vozila specijalnim motornim vozilom ,,pauk“, potvrdili su nam da u tom dijelu ne podižu parkirana auta ni poslije 17 sati, što će biti na snazi do povratka na redovni režim saobraćaja u ovom dijelu grada.

Podsjećamo, iz Sekretarijata za saobraćaj su 5. marta saopštenjem obavijestili javnost da ova izmjena režima saobaćaja važi od 6. marta do 6. aprila ove godine, sa mogućnošću produženja, u zavisnosti od završetka radova na rekonstrukciji Ulice Balšića. S obzirom na to da rekonstrukcija Ulice Balšića zvanično još nije gotova, ovaj režim saobraćaja je još uvijek na snazi. Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice ranije su najavili da će nakon završetka rekonstrukcije Ulice Balšića započeti rekonstrukciju upravo dijela Ulice slobode od raskrsnice sa Hercegovačkom do raskrsnice sa Bulevarom Ivana Crnojevića. I.MITROVIĆ

Zeleni prsten

Učešćem u formiranju tzv. zelenog prstena oko Podgorice, u okviru kojega su zasađene desetine hiljada novih sadnica na Lješkopoljskoj Gorici, Dajbabskoj gori, u Doljanima i Vranićima, Zelenilo je dalo doprinos dodatnom osnaživanju napora za stvaranje održivog urbanog okruženja. Najavljuju da će ovaj projekat nastaviti i tokom jeseni, kada će započeti još jedna sadna sezonu.

Brojni gradovi i države teže da daju svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena i suočavanju sa njihovim posljedicama. Zelenilo je, naglašavaju, pouzdan partner Glavnog grada i svih zainteresovanih strana kada je riječ o očuvanje životne sredine. - Nebrojano puta do sada organizovali smo različite akcije sadnje širom grada, svakodnevno uvećavajući biljni fond sa kojim raspolaže glavni grad. U tom poduhvatima često nam pomažu i društveno odgovorne kompanije, organizacije i pojedinci te udruženim snagama čuvamo životnu sredinu onoliko koliko je u našoj moći - ističu iz ovog gradskog preduzeća, napominjući da predstavljaju i dobar primjer na planu dobijanja električne energije iz obnovljivih izvora energije, korišćenju službenih automobila i mehanizacije na električni pogon. H. P.

Njegošev park – ponos grada

Park na Tuškom putu kao dio projekta ,,Mikro 020“

Ubijeni lider političkog krila Hamasa sahranjen juče u Dohi

Hanijea ispratili arapski i islamski

lideri

DOHA - Ceremonija sahrane lidera Hamasa Ismaila Hanijea, koji je ubijen u Teheranu u napadu za koji se krivi Izrael i koji je produbio strah od regionalne eskalacije, održana je juče u Dohi gdje je Hanije i živio zajedno sa drugim članovima političke kancelarije palestinske militantne grupe.

S ahranjen je na groblju u Lusailu, sjeverno od glavnog grada Katara, nakon pogrebne vjerske službe u džamiji Imama Muhameda bin Abdul Vahaba, najvećoj u tom emiratu.

Njegovo ubistvo izazvalo je pozive na osvetu i jedan je od nekoliko incidenata koji su podstakli regionalne tenzije tokom rata u Gazi između

Izraela i Hamasa, koji je privukao ekstremističke grupe koje podržava Iran u Siriji, Libanu, Iraku i Jemenu. Ceremoniji sahrane su, kako je saopštio Hamas, prisustvovati arapski i islamski lideri, kao i predstavnici drugih palestinskih frakcija i građani.

Hanije i njegov tjelohranitelj ubijeni su rano u sredu u napadu prije zore na njihov smještaj u Teheranu, gdje su otputovali kako bi prisustvovali polaganju zakletve predsjednika Masuda Pezeškijana Ubistvo lidera Hamasa uslijedilo je samo nekoliko sati nakon što je Izrael izvršio udar u južnom predgrađu Bejruta, ubivši vojnog komandanta li-

banske militantne grupe Hezbolah Fuada Šukra Kovčeg sa tijelom Hanijea stigao je u Dohu u četvrtak popodne. Katar je inače domaćin Hamasovog političkog biroa od 2012. godine, nakon što je palestinska militantna grupa zatvorila svoju kancelariju u Damasku.

Hanije je igrao ključnu ulogu u pregovorima o potencijalnom primirju u Gazi, zbog čega je američki predsjednik

Džo Bajden rekao da je zabrinut zbog porasta tenzija u regionu i dodao da ubistvo Hanijea „nije pomoglo“ situaciji.

Bijela kuća je saopštila da je Bajden razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom telefonom u četvrtak, obećavajući da će braniti bezbjednost Izraela „od svih prijetnji iz Irana“. Reagujući na smrt Hanijea, katarski premijer je rekao da je ubistvo dovelo u sumnju proces posredovanja povodom rata u Gazi.

- Kako posredovanje može uspijeti kada jedna strana ubije pregovarača na drugoj strani - upitao je šeik Mohamed bin Abdulrahman Al Tani na platformi Iks. Međunarodna zajednica pozvala je na smirenost i fokusiranje na obezbjeđivanje primirja u Gazi. Izrael je u četvrtak upozorio svoje protivnike da će „platiti visoku cijenu“ za svaku „agresiju“.

Turska blokirala pristup društvenoj mreži Instagram

Cenzura se cenzurom vraća

ANKARA - Turska uprava za komunikacije blokirala je u petak pristup društvenoj mreži Instagram, kao odgovor na to što su sa te platforme uklonjeni postovi turskih korisnika koji su izrazili saučešće zbog ubistva političkog lidera Hamasa Ismaila Hanijea. Uprava za informacione i komunikacione tehnologije, koja reguliše internet, objavila

Sjedinjene Države diskreditovale zvanične rezultate predsjedničkih izbora u Venecueli

Gonzalesa priznaju kao pobjednika

KARAKAS – Sjedinjene

Američke Države priznale su opozicionog kandidata Venecuele Edmunda Gonzalesa kao pobjednika nedavno održanih predsjedničkih izbora u toj južnoameričkoj zemlji, diskreditujući zvanične rezultate po kojima je aktuelni šef države Nikolas Maduro osvojio najviše glasova.

- S obzirom na brojne dokaze, Sjedinjenim Državama i narodu Venecuele je jasno da je Edmundo Gonzales osvojio najviše glasova na predsjedničkim izborima u Venecueli 28. jula - saopštio je američki državni sekretar Entoni Blinken

Nacionalni izborni savjet Venecuele proglasio je Madura pobjednikom na izborima, ali su Gonzales i opoziciona liderka Marija Korina Mačado tvrdili da su oni dobili više od dvije trećine rezultata sa birališta, koje je svaka elektronska glasačka mašina štampala po zatvaranju biračkih mjesta. Tvrde i da bi objavljivanje podataka o tim rezultatima dokazalo da je Maduro izgubio. Saopštenje SAD uslijedilo je nakon diplomatskih napora da se Maduro ubjedi da objavi rezultate izbora i sve više poziva na nezavisnu reviziju. - Zvaničnici Brazila, Kolumbije i Meksika bili su u komunikaciji sa Madurovom administracijom kako bi ga ubjedili da pokaže liste glasova i omogući nepristrasnu verifikaciju - rekao je Asošiejted presu anonimni predstavnik brazilske vlade i dodao kako oni smatraju da je pokazivanje podataka jedini način da se otkloni svaka sumnja u rezultate.

Meksički zvaničnik, koji je takođe želio da ostane anoniman, potvrdio je da su predstavnici tri vlade razgovarali o tom pitanju sa Venecuelom,

S obzirom na brojne dokaze, Sjedinjenim Državama i narodu Venecuele je jasno da je Edmundo Gonzales osvojio najviše glasova na predsjedničkim izborima u Venecueli, tvrdi američki državni sekretar Entoni Blinken

ali nije iznio detalje tih razgovora.

Ranije je predsjednik Meksika Andres Manuel Lopez Obrador rekao da planira da razgovara sa brazilskim i kolumbijskim kolegom Luisom Inasijom Lulom da Silvom i Gustavom Petrom, te da njegova vlada smatra važnim da se dokazi o izbornim rezultatima objave.

Kasnije su vlade Brazila, Kolumbije i Meksika pozvale izborne vlasti Venecuele da „brzo reaguju i javno objave“ detaljne podatke o glasanju, ali nisu potvrdile bilo kakve diplomatske napore da ubijede Madurovu vladu da objavi rezultate glasanja.

Nakon što je Nacionalni izborni savjet u ponedjeljak Madura proglasio pobjednikom

Nakon dvodnevnih nereda širom Engleske

izbora, hiljade pristalica opozicije izašlo je na ulice. Vlada je saopštila da je uhapsila stotine demonstranata, a organizacija za ljudska prava „Foro Penal“ sa sjedištem u Venecueli saopštila je da je ubijeno 11 osoba. Narednog dana uhapšeno je još nekoliko ljudi, uključujući bivšeg opozicionog kandidata Fredija Superlana Gonzales i Mačado, kojoj je inače zabranjeno da se kandiduje za predsjednicu, obratili su se u utorak na velikom skupu svojih pristalica u Karakasu, ali od tada nisu viđeni u javnosti. Kasnije tog dana, predsjednik Narodne skupštine Horhe Rodrigez pozvao je na njihovo hapšenje, nazivajući ih zločincima i fašistima. U tekstu objavljenom u četvr-

tak u Vol strit žurnalu, Mačado je rekla da se „skriva, plašeći se za svoj život, svoju slobodu i slobodu svojih sunarodnika“. Ona je ponovila da opozicija ima fizičke dokaze da je Maduro izgubio izbore i pozvala međunarodnu zajednicu da interveniše. Maduro je potom u srijedu od najvišeg suda Venecuele zahtijevao da izvrši reviziju izbora, ali je taj zahtjev gotovo odmah izazvao kritike stranih posmatrača koji su rekli da je sud previše blizak vladi da bi sproveo nezavisnu reviziju. Sud je ipak prihvatio Madurov zahtjev za reviziju i njemu, Gonzalesu i još osmorici kandidata, koji su učestvovali na predsjedničkim izborima, naložio da se pojave pred sudovima.

je blokadu juče rano ujutro, ne navodeći razlog za to. Kasnije je list Sabah objavio je da je pristup blokiran kao odgovor na to što je Instagram uklonio postove turskih korisnika koji su žalili zbog ubistva Hanijea. Potez je uslijedio nekoliko dana nakon što je predsjednički direktor komunikacija i pomoćnik Redžepa Tajipa Erdogana Fahretin Altun kritikovao platformu u vlasništvu kompanije „Meta“ zbog sprečavanja korisnika u Turskoj da objavljuju poruke saučešća Hanijeu. U Turskoj je juče bio Dan žalosti za Hanijeom, tokom kojeg su zastave bile spuštene na pola koplja.

LONDON - Sudija višeg suda u Liverpulu odlučio je da objavi ime ubice tri djevojčice u Sautportu čiji je identitet predmet spekulacija na društvenim mrežama i povod za dvodnevne nerede širom Engleske.

Ubica je, kako je saopštio sudija, sedamnaestogodišnji Aksel Rudakubana Pod uobičajenim okolnostima, identitet maloljetnog optuženika ne može da bude javno objavljen bez sudske dozvole. Razlog za ovakvu odluku suda obrazložen je činjenicom

da ubica postaje punoljetan za samo šest dana nakon čega će njegov identitet ionako biti objavljen.

Drugi razlog je javni interes, pošto je identitet ubice predmet brojnih spekulacija na društvenim mrežama, koje su eskalirale u proteste i napad na džamiju u Sautportu i nerede u Londonu, Sautendu, Hartlipulu i Mančesteru, koji su doveli do više stotina hapšenja.

Ubica Bibi King , Elsi Dot Stankomb i Elis Dasilva Aguijar, djevojčica uzrasta između šest i devet godina, pojavio se juče pred osnovnim i

višim sudovima u Liverpulu. Na prvom pretresu je javno upoznat sa navodima optužnice, koja je podignuta tokom noći.

Sedamnaestogodišnji Aleks Rudakubana, za koga se zna da je rođen u velškom glavnom gradu Kardifu i da su mu roditelji imigranti iz Ruande, optužen je za tri ubistva i deset pokušaja ubistva. Tereti se i za posjedovanje dugog noža. Sudija Džejms Haton uputio je odmah predmet višem sudu zbog težine optužnice. Obožavaoci američke pop zvijezde Tejlor Svift, po kojoj je

takmičenje tokom kojeg se napad dogodio nazvano, do sada su prikupili više od 300 hiljada funti za porodice žrtava. Nakon druge noći nereda širom zemlje, britanski premijer Kir Starmer juče se sastao sa čelnicima policije svih oblasti Engleske. Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, on je pružio punu podršku policiji i pozvao demonstrante da „iskoriste svoje pravo na protest“, ali i upozorio da će izgrednici „osjetiti punu silu zakona“.

Sa demonstracija u Karakasu

Sa ceremonije sahrane Hanijea

Zaostavština u kojoj se razaznaju vjekovi tradicije

Sačuvana je još jedna povelja kralja Stefana, koja opisuje ovaj kraj, u kojoj se spominje kaznac Dimitrije, ali se ne navode toponimi. Pregled vranjinskih povelja uradio je ruski istraživač Pavle Apolonovič Rovinski. Dvor Balšića, vjerovatno Balše III, se nalazio u Brčelima, gdje je napisao povelju. U toponimiji se održao naziv Balšića dolac. Crkva sv. Trojice na Rasovatacu je obnovljena 1907. godine. Raspoznaju se ostaci crkve sa dužinom od 4,90 m i širinom 2,10 m.

Gospodar Zete Ivan Crnojević je u navedenom dokumentu 1482. godine, nakon povratka sa Apeninskog poluostrva godinu dana ranije, utvrdio granice svoje države:

Starog Bara sve do granice Ulcinja. Ivan Franjo Jukić je 1852. godine zabilježio u proputovanju ovim krajevima da se na Trojčindan izlazilo na planinu Rumiju O KULTU SV. TROJICE NA CRNOGORSKIM PLANINAMA

Njegova teritorija je išla do rječnih tokova Morače i Sit-

nice u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici, ostavljajući Osmanskoj carevini da uređuje život u polju. Prilikom nastanka povelje, Ivan se služio poveljama srpskih vladara sv. Nikole na Vranjini, kako je navedeno u tekstu dokumenta. Naziv mjesta Tri roge označava planinsku tačku poviše Buljarice. Druga Trojica u dokumentu se odnosi na vrh Velja Trojica iznad crmničkih sela Utrg i Podgor. Na vrhu Velja Trojica nalaze se ostaci crkve pravougaonog oblika sa časnom trpezom dužine 4,85 m i širine 2,60 m. Okolo sakralnog objekta ljudskom djelatnošću formirana je međa elipsastog oblika, koja faktički zajedno sa unutrašnjošću čini utvrđenje. Prema navedenom, granica je išla prirodnom međom između primorja i kontinentalnog područja, koja su pripadali Veneciji. Kotor je ušao u vlast Republike 1420. godine, Budva 1442. godine i Bar 1443. godine. Okolno područje ispod planine se pominje u drugoj povelji Ivana Crnojevića, tj. krajevi otrgnuti od manastira sv. Nikole na Vranjini : Sve ovo iznađe gospodin Ivan Crnojević poslije onih pravih što su to u rukama držali i prema njihovim svjedodžbama i vrati crkvi svetoga Nikole. Dva Crmničanina se pojavljuju u kotorskim spisima kao martolozi 1477. godine. U izvoru kralja Stefana za XIIIXIV vijek se pominje Njegalica, kao i u dokumentu gospodara Ivana Crnojevića u XV vijeku, lokacija u podnožju

Na vrh Rumije se na Sv. Trojicu iznosio krst Sv. Vladimira, svetitelja, dukljanskog vladara s kraja X i početka XI vijeka.

Kult je u procesiji bio vezan za podrumijski kraj oko

planine, gdje se nalazio manastir, dok se u bližem okruženju spominju dvije crkve. Na vrh Rumije se na sv. Trojicu iznosio krst sv. Vladimira, svetitelja, dukljanskog vladara s kraja X i početka XI vijeka. Prema piscu Kraljevstva Slovena dok se kraljeva žena Kosara nalazila kod svog brata od strica, makedonskog cara Jovana Vladislava, car je uputio poziv Vladimiru

Postojanje kulta Sv. Trojice na vrhovima planina predstavlja značajnu zaostavštinu kulturnog života, u kome se razaznaju vjekovi tradicije. Rituali preko crkvenog objekta zabilježeni su još u srednjem vijeku, pa se geneza razvoja može pratiti od ovog doba

da ga posjeti uz obećanje da mu se ništa nažao neće učiniti. Dukljanski vladar je odgovorio da se neće za obećanje uzeti zlatni ili srebrni krst nego drveni, jer je na njemu stradao Isus Hrist. Međutim, kada je Vladimir stigao u Prespu, pod naredbom cara 22. maja je bio ubijen, a zakletva stradalnika prije smrti bila je na drvenom krstu da potpuno nevin strada. Krst je dugo vremena čuvalo bratstvo Androvića u Mikulićima kod Starog Bara. Usmena tradicija svjedoči o postojanju dvije relikvije: krsta i barjaka. Mrkovski knez Ivan Rađen, kod koga su bile relikvije, ka-

ko piše Andrija Jovićević, je imao dvije ćerke. Jednoj je ostavio krst sv. Vladimira, dok je drugoj ostavio barjak. Ćerka se udala u Androviće, gdje je sa sobom donijela krst. Na krstu se nalazi okov sa četiri strane, na kojima su prikazana četiri jevanđelista, sa natpisom FOIO. Kult je u procesiji bio vezan za podrumijski kraj oko Starog Bara sve do granice Ulcinja. Ivan Franjo Jukić je 1852. godine zabilježio u proputovanju ovim krajevima da se na Trojčindan izlazilo na planinu Rumiju. Običaj je da se na Rumiju krene iz Mikulića u 2 sata izjutra, da bi se sa ranom zorom stiglo na vrh planine. Izvještaji sa ceremonija informišu da su pripadnici pravoslavne, katoličke i islamske konfesije izlazili na vrh, kako piše Nikola J. Vučinić 1889. godine, što je, uz manastir Ostrog, ovo kultno mjesto izdvajalo od drugih. Ovdje bi se održala litija, što predstavlja centralni dio događaja. Ljubomir Primorac je u deskripciji ceremonije izlaska i okupljanja na Rumiji 1892. godine zabilježio: Kao i obično, popevši se na vršinu, stali smo oko crkvišta (gomile kamenja koje su pobožni molioci dobrovoljno nanijeli sve po jedan kamen u ovakvim prilikama). Nakon prekida zvaničnog ceremonijala izlaska na Rumiju, za vrijeme komunizma, običaj

Običaj je da se na Rumiju krene iz Mikulića u dva sata izjutra, da bi se sa ranom zorom stiglo na vrh planine. Izvještaji sa ceremonija informišu da su pripadnici pravoslavne, katoličke i islamske konfesije izlazili na vrh, kako piše Nikola J. Vučinić 1889. godine, što je, uz Manastir Ostrog, ovo kultno mjesto izdvajalo od drugih

je obnovljen, sa urušavanjem ovog sistema. Crkva sv. Trojice je, uz pomoć Vojske Srbije i Crne Gore, postavljena na Rumiji juna 2005. godine. ***

Za zaključak se postavlja tvrdnja da je trojčinski kult bio vezan za planinska područja, među kojim se može napraviti razlika. U slučajevima na Rumiji (1594 m), rasatovačkoj Trojici (971 m) i Veljoj Trojici (1131 m) egzistirao je običaj, koji se odnosi na vrhove planina. Ispod vrha Lovćena, se evidantira kult sv. Trojice zabilježen u spisu pjesnika i antropološkom razmatranju etnografa. Za lokacije u Danilovgradu, Pljevljima, Plavu i Bijelom Polju, radi se takođe o planinama, ali ne na njihovim najvišim tačkama. Ukupno su 2003. godine evidentirana 29 hramova posvećenih svetoj Trojici (Vasilije Spasojević, Božji hramovi na tlu Crne Gore, Obod, Cetinje, 2003, str. 27). Postojanje kulta sv. Trojice na vrhovima planina predstavlja značajnu zaostavštinu kulturnog života, u kome se razaznaju vjekovi tradicije. Ovdje je poželjno naglasiti da poslije Božića i Vaskrsa, Trojčindan predstavlja najznačajniji praznik u istoriji crkve, pa je zato bilo potrebno objasniti ovu pojavu njegove proslave u planinskim krajevima. Iako nije stvoren veliki opseg pisanih istorijskih izvora i usmene tradicije, na osnovu datih podataka moguće je bilo rekonstruisati postojanje običaja. Rituali preko crkvenog objekta zabilježeni su još u srednjem vijeku pa se geneza razvoja može pratiti od ovog doba. Oni su kulturološka pojava jednog područja, koja je odoljela političkim, društvenim i kulturnim promjenama. (Kraj)

Piše: Petar LEKIĆ, istoričar

Brdo Vladimir

Sveti Vladimir Dukljanski u Akoluti iz 1690. godine

Androvići s krstom Svetog Vladimira

Kada su se ozloglašeni ruski ubica i američki dopisnik iz Rusije ukrcali svako u svoj avion u Turskoj, bila je to kulminacija tajnog dogovora o razmeni zatvorenika, na kojem su Rusija i Zapad radili dve godine. Temelji za dogovor, koji je realizovan 1. avgusta, postavljeni su 2022. godine, a razgovori iza kulisa intenzivirali su se ranije ove godine, da bi svoj vrhunac doživeli poslednjih nedelja, kada je i javnost saznala za mogućnost da se zatvorenici vrate kući.

Pregovori su u nekoliko navrata dovođeni u pitanje, posebno u jeku tenzija između Rusije i SAD, koje su pojačane ratom u Ukrajini.

„To je kulminacija posle mnogo rundi kompleksnih i mukotrpnih pregovora, koji su vođeni mesecima“, rekao je kratko posle razmene savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džejk Saliven, koji je odigrao ključnu ulogu u postizanju sporazuma.

Visoki zvaničnici u Beloj kući su u telefonskom razgovoru za CBS otkrili hronološki niz kako su razgovori vođeni. Prema njihovim rečima, prvi nagoveštaj da bi Moskva mogla da bude otvorena prema dogovoru stigao je u jesen 2022. godine. Rusija i SAD su pregovarale oslobađanje američke košarkašice Britni Grajner, koja je osuđena zbog posedovanja ulja od kanabisa. Ona je kasnije te godine oslobođena u zamenu za ruskog trgovca oružjem Viktora Buta. Tokom tih pregovora Rusija je jasno stavila do znanja da takođe želi oslobađanje ubice Vadima Krasikova, koji je u Nemačkoj služio doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva muškarca u parku u Berlinu, rekao je zvaničnik Bele kuće. Veruje se da je ubistvo izvršeno po direktnom naređenju Kremlja.

Džejk Saliven je obavestio svog nemačkog kolegu da je Rusija tražila oslobađanje Krasikova i pitao ga da li bi Berlin uzeo u razmatranje da preda ruskog ubicu u zamenu za istaknutog ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je ranije ove godine preminuo u kaznenoj koloniji u Sibiri.

Nemačka je, međutim, oklevala da oslobodi ubicu koji je počinio ubistvo na njenoj teritoriji.

Iako Saliven nije dobio konačan odgovor Berlina, prvi razgovori iz 2022. godine utrli su put kasnijim dužim, kompleksnijim pregovorima koji su konačno rezultirali sporazumom postignutim poslednjih nedelja.

Bajden dao zadatak:

Vratiti GerškoViča i Vilana kući

Obe strane su na početku rekle šta žele – Rusija Krasikova, a SAD ne samo Navaljnog

Dvije godine tajnih pregovora i smrt koja je zamalo uništila sve

ključujem mogućnost da gospodin Gerškovič može da se vrati kući“, rekao je Putin u intervjuu.

Međutim, 16. februara ove godine, nekoliko dana posle tog intervjua i sastanka Šolca i Bajdena u Vašingtonu, sporazum je umalo propao usred tragičnih okolnosti.

Verovatno najistaknutiji zatvorenik koji je bio na spisku za razmenu, Aleksej Navaljni, preminuo je u 47. godini u zatovru u Sibiru. Njegova porodica, kao i mnogi strani lideri, okrivili su Putina za smrt, dok je Rusija tvrdila da je Navaljni umro prirodnom smrću.

Saradnica Navaljnog Marija Pevčkih tada je prvi put u javnost iznela da je Navaljni trebalo da bude razmenjen za Krasikova. U to vreme o sporazumu se ništa nije znalo, a Kremlj je demantovao da je potencijalni dogovor bio sklopljen.

Saliven opisujući kako su se odećali zbog smrti Navaljnog. Sticaj okolnosti je bio takav da su roditelji Gerškoviča imali zakazan sastanak sa Salivenom baš na dan smrti Navaljnog. Saliven je tada preneo ne tako dobre vesti, potencijalni dogovor sada mora da se prepravi, a SAD i Nemačka pregrupišu.

uBjeđiVanje kamale HariS i poSl jednji BajdenoV razGoVor pred poVlačenje

Tada je na scenu stupila potpredsednica SAD Kamala Haris koja jeodržala dva važna sastanka kako bi potencijalnu razmenu održala u životu, rekao je stariji zvaničnik BBC-ju.

krajem 2023. i početkom 2024. godine pokušao da ga ubedi da Nemačka pristane. Svaki potencijalni dogovor apsolutno je zavisio od nemačkog oslobađanja Krasikova, rekli su zvaničnici Bele kuće. Dodali su da je stav Moskve bio da njeni špijuni moraju biti razmenjeni za Amerikance koji se u Rusiji terete za špijunažu.

Imajući to na umu, SAD su se trudile da pronađu što više ruskih špijuna po savezičkim zatvorima, a koji bi mogli da budu deo većeg dogovra. BBC piše da su američki zvaničnici, diplomate i osoblje CIA putovali po svetu u potrazi za „prijateljskim vladama“ koje su rade da oslobode zatvorenike koji odgovaraju opisu, pisao je Vol strit žurnal.

Prvi znaci uspeha stigli su u četvrtak kada su Rusi oslobođeni iz zatvora u Poljskoj, Sloveniji i Norveškoj.

Smrt naVal jnoG umalo uništila

Sporazum

Iz Rusije su stigli pozitivni signali, a ruski predsednik Vladimir Putin je u i ntervjuu američkom novinaru Takeru Karlsonu početkom februara pomenuo Gerškoviča. „Ne is-

Bela kuća je u četvrtak, međutim, potvrdila da je radila na tome da sporazum o razmeni uključi i Navaljnog. S tim su bile upoznate samo tri osobe iz najbližeg okruženja ruskog opozicionara.

„Tim je osećao kao da nam je sreća okrenula leđa“, rekao je

Na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji sredinom februara je kancelaru Šolcu naglasila važnost oslobađanja Krasikova.

već i Pola Vilana, bivšeg marinca koji je u Rusiji bio osuđen zbog špijunaže. Krajem marta, 31-godišnji dopisnik Vol strit žurnala Evan Gerškovič uhapšen je u Rusiji dok je bio na reporterskom zadatku. Njegovo hapšenje naišlo je na glasne osude SAD i njenih saveznica. Dan posle hapšenja Bajden je dao zadatak Salivenu da postigne dogovor koji će Gerškoviča i Vilana dovesti kući. SAD su direktno kontaktirale Rusiju. Tada je počela ozbiljna komunikacija, rekli su zvaničnici Bele kuće za CBS, navodeći da su na direktnoj liniji bili ministri spoljnih poslova. Međutim, konverzacija je ubrzo sa najviših diplomata prebačena na tajne službe obe zemlja, od čega su SAD zazirale pošto je Gerškovič bio optužen za špijunažu. Kako piše BBC, Vašington se plašo da bi uključivanje CIA u pregovore samo podgrejalo takve tvrdnje Moskve. Pregovori su bili obeleženi tenzijom, a SAD su krajem 2023. godine shvatile da je oslobađanje Krasikova ključ bilo kakvog dogovora, kazao je viši zvaničnik Bele kuće. Sve ponude iznete Moskvi, a koje nisu uključivale oslobađanje ubice, bile su odbijene. Kako je Krasikov bio u zatvoru u Nemačkoj, Džejk Saliven je pozvao svog nemačkog kolegu i u razgovorima vođenim

Nemački kancelar Olaf Šolc se u februaru ove godine sreo sa američkim predsednikom Bajdenom u Beloj kući, a prema podacima koje je Vašington obelodanio u četvrtak, razgovaralo se o mogućnosti razmene koja je uključivala sve glavne ličnosti – Krasikova, Navaljnog, Vilana i Gerškoviča.

Sastala se i sa premijerom Slovenije, koja je držala dvoje Rusa za koje su SAD smatrale da su prioritet Moskve. Oboje su oslobođeni u četvrtak. Novi dogovor, koji više nije podrazumevao Navaljnog, uobličen je proletos u Beloj kući. Berlin je u junu je pristao da oslobodi Krasikova. „Zbog Vas ću to da uradim“, rekao je Šolc Bajdenu, preneo je Saliven. Konačni sporazum je dat Moskvi na razmatranje, koja je odgovorila sredinom jula, prihvatajući uslove i spisak zatvorenika koje je trebalo osloboditi iz ruskih zatvora. Nova pretnja po sporazum poklopila se sa zahtevima da se Bajden povuče iz kampanje za predsedničke izbore, a Saliven je otkrio da je sat vremena pre nego što je objavio da se povlači iz kampanje američki predsednik bio na vezi sa Slovenijom i ugovarao konačne detalje razmene.

Kao i kod svih prethodnih razmena zatvorenika, ništa nije garantovalo uspeh sve dok avioni nisu bili postavljeni na aerodromu u Turskoj s odobrenim rutama leta.

„Udahnuli smo duboko i držali palčeve sve do nekoliko sati“, rekao je Saliven u četvrtak popodne.

Predsednik SAD Džo Bajden je potom objavio zajedničku fotografiju Amerikanaca na letu za SAD, uz kratak opis. „Na bezbednom su, slobodni i na putu da zagrle svoje porodice“. • Kako su Rusija i SAD dogovorile razmjenu zatvorenika

Pregovori oslobađanju više puta dovođeni u pitanje

BEZBJEDNOM: Bajden objavio zajedničku fotografiju Amerikanaca

Očekivano nale u muškom tenisu

Đoković

i Alkaraz za zlato

Ono što su priželjkivali svi prisutni u Parizu, ono što su očekivali svi ljubitelji tenisa i oni koji prate Olimpijske igre, dogodilo se – za zlatnu medalju boriće se najtrofejniji teniser svih vremena Novak Đoković i apsolutni predvodnik nove generacije tenisera Karlos Alkaraz. I to u reprizi finala Vimbldona od prije 15-ak dana, kada je španski teniser slavio 3:0 u setovima i izjednačio skor na 3-3 u međusobnim duelima sa Đokovićem. Đoković je finale izborio pobjedom protiv Italijana Lorenca Muzetija 6:4, 6:2, a do trijumfa nad 16. igračem svijeta je stigao poslije sat i 50 minuta.

Oba tenisera su poslije velike borbe uspjela da zadrže svoj servis do 10. gema, kada je Đoković na servis Italijana, pri rezultatu 0:40, vezao pet poena, oduzeo servis protivniku i stigao

Kanada

do prednosti u setovima. U prvom gemu drugog seta Italijan je iskoristio prvu brejk loptu, ali je Đoković uzvratio u narednom gemu i izjednačio na 1:1. Nastavio je Đoković sa lošim servisima, što je Italijan iskoristio i novim brejkom u trećem gemu poveo sa 2:1, ali je ponovo Đoković odmah u narednom gemu uspio da stigne do brejka i izjednači na 2:2.

Nakon novog brejka u šestom i sigurnih servisa u sedmom gemu, Đoković je u osmom gemu na servis Italijana stigao do tri-meč lopte, a poslije iskorišćene treće izborio plasman u finale. Đoković je obezbijedio Srbiji drugu medalju na ovogodišnjim Igrama, i sebi

drugu uopšte, jer je u Pekingu 2008. godine osvojio bronzu. Uz to, sa 37 godina i 74 dana najstariji je finalista olimpijskog teniskog turnira. Najzad, postao je tek peti peti teniser u istoriji muškog tenisa koji je igrao finala sva četiri grend slem turnira i finale olimpijskih igara pored Rodžera Feredera, Rafaela Nadala, Endija Mareja i Andrea Agasija Sa druge strane, Alkaraz je bio još ubjedljiviji u polufinalu, pobijedio je 19. igrača svijeta, Kanađanina Feliksa Ožea-Alijasima sa 6:1, 6:1, nakon svega 76 minuta igre. Španski teniser je pet puta oduzeo servis kanadskom teniseru, koji nije napravio nijedan brejk… S. J.

Košarkaški olimpijski turnir u grupama A i B

poslala Španiju

Posljednje kolo takmičenja po grupama A i B na košarkaškom turniru otklonilo je još neke dileme, ali ne i sve. Pobjedama protiv Španije (88:85), odnosno Francuske (85:71), Kanada i Njemačka su završile kao prvoplasirane u svojim grupama sa maksimalnim skorom 3-0. Kući

idu Španci, sa jednom pobjedom i najslabijom koš-razlikom u grupi A, te Japan bez pobjede u grupi B.

Iako je izgubila od Grčke (77:71), Australija je, takođe, u četvrtfinalu, kao drugoplasirani tim grupe A, zbog bolje koš-razlike u odnosu na Grčku koja, tako-

kući, Grčka navija za Srbiju

đe, ima skor 1-2. Australiji je za drugo mjesto bio dovoljan i poraz manji od devet razlike. Grcima za prolaz u četvrtfinale, kao jednoj od dvije najbolje trećeplasirane selekcije, treba pobjeda Srbije protiv Južnog Sudana od tri i više razlike, u suprotnom idu kući. A Grci su imali prednost od 18 razlike protiv Australije.

Iz grupe B u četvrtfinale ide drugoplasirana Francuska (skor 2-1) i trećeplasirani Brazil (1-2), zahvaljujući pobjedi protiv Japana (102:84), kojom je, u najgorem slučaju, druga najbolja trećeplasirana selekcija, jer već ima bolju koš-razliku od Grčke u grupi A. Posljednje dileme biće otklonjene danas, kada se igraju mečevi 3. kola grupe C, u kojem se sastaju Portoriko –SAD (17.15 h) i Srbija – Južni Sudan (21 h). Ameri su već u četvrtfinalu, Srbiji odgovara i poraz do 22 razlike. S. J.

Ovo finale

Crna Gora je nakon tri odigrana meča na olimpijskom turniru prvi put favorit. I ne samo da je favorit, nego je pod moranjem da sjutrašnji pretposljednji duel grupe A sa SAD dobije, jer je to ulaznica za četvrtfinale. Sa bodom manje od rivala (nakon poraza u penal seriji od Grčke i Italije) ,,ajkule“ ulaze u novu priču, gdje bi mogli posao da riješe nakon 32 minuta. Optimistični su svi, mada ni protivnik ništa od onoga što se očekivalo nije pokazao kroz dva ubjedljiva poraza i u trijumfu nad Rumunijom.

Amerika igra slabo, sa puno mana, a naš tim vidi šansu da kroz manje disciplinovanu odbranu protivnika, iz pozicionog napada i kontrama dođe do lakih golova. Pitanje je koliko su posljednje tri utakmice fizički i psihološki istrošile igrače selektora Vladimira Gojkovića, mada su i pred početak Igara bili svjesni ovakvog scenarija. I utisak je da su se za SAD najviše pripremali, iako su mogli u dva posljednja meča da dođu do tri boda. Nijesu, ali igrom su pošli korak naprijed, što hrabri i daje realnu šansu da se dođe do prvog cilja.

VAŽAN PSIHOLOŠKI MOMENAT

Porazi od Grčke i Italije nijesu im lako pali, mnogi su pognute glave prošli kroz miks zonu, a jedan od njih bio je Vlado Popadić, napadački najbolji igrač crnogorske reprezentacije. - Pognuta glava je znak razočaranja iako mnogi nijesu mislili da možemo onako da odigramo. A odigrali smo ovog ljeta

Naši najbolji vaterpolisti

Za Arenu iz Pariza: Ana MARKOVIĆ

(16.35 časova) moraju da pobijede SAD ako žele četvrt nale OI

Ovo je za ,,ajkule“

finale prije finala

18

pobjeda, devet više, osvarili su naši igrači u mečevima sa SAD, tri puta međusobni dueli su završeni bez pobjednika

najbolja tri meča i to najbitnija u ovom momentu. Nažalost, nijesmo uspjeli da ih naplatimo, ali imali smo pravi pristup i kroz put kojim treba da idemo, a onda možemo sa svima da igramo - jasan je Popadić. Utakmica sa SAD je utakmica istine u kojoj će ,,ajkule“ da pokažu jesu li ili nijesu spremne da se psihološki podignu i pokažu i dokažu da vrijede, da znaju i da mogu mnogo. - Što je bilo - bilo je, ali ne možemo da zaboravimo da smo odigrali tri dobra meča i to mora da ostane u glavama. I onda sa takvim pristupom želimo da uđemo protiv Amerikanaca, sa kojima smo već igrali i sparingovali u Los Anđelesu. Siguran sam da će sjutra biti druga priča u odnosu na prethodni mjesec, kada smo iz velikog treninga i umora igrali sa njima. Imamo svoje šanse u meču koji je finale prije finala.

I Amerikanci žele prolaz među osam, daleko su od snova, ali bi mogli realnost da okrenu i iz drugog plana, na kartu napada, obezbijede velike bodove. Zbog toga će odbrana našeg

Danas

GRUPA A

12.05 – Hrvatska - Grčka 16.35 – Crna Gora - SAD

21.05 – Italija - Rumunija

GRUPA B 10.30 – Španija - Japan 15.00 – Australija - Mađarska 19.30 – Srbija - Francuska

tima biti na ispitu. Treba se čuvati igre u pet metara. Pokazati snagu i psihološku zrelost. Biti odlučniji u momentima kada se lomi utakmica.

- Mogu da kažem da smo ove zime odigrali nekoliko utakmica pod pritiskom - sa Francuskom, gdje smo morali u Dubrovniku, na EP, da pobijedimo, a i nakon toga sa SAD u Dohi, gdje je isto bilo biti ili ne biti. Na kraju smo uspjeli da izađemo kao pobjednici, a vjerujem da ćemo i ovaj put imati snage na isti način da izađemo iz takvog duela. Amerikanci imaju drugačiji sistem u odnosu na prva tri favorita Olimpijskih igara.

- Napadačka su ekipa, fizički dominantna, a imaju najdominantnijeg centra na svijetu i sve je njemu podređeno. Ostaće do kraja dosljedni da, prije svega, njega ispoštuju. Ali, ako vide da ne ide, pokazaće druge kvalitete - kazao je Popadić.

POZNAT SCENARIO

Vladan Spaić je potvrdio da su negdje u podsvijesti imali ovu sliku da će pretposljednji duel odlučivati o završnici.

- Prije samog turnira smo znali da može doći do ovakvog scenarija i da će taj meč odlučivati

DOD: Moramo bolje ili će

se naš san završiti u grupi

I Amerikanci slično razmišljaju. Od starta turnira vidjeli su duel sa Crnom Gorom kao potencijalni za plasman među osam na Igrama.

- Pretpostavljali smo da će nam od utakmice sa Crnom Gorom mnogo toga zavisi. Nijesmo do sada bili na očekivanom nivou, iako smo nekim stvarima zadovoljni. Ali, generalno - moramo bolje. U suprotnom će se naš olimpijski san završiti u grupi - rekao je Rajder Dod, jedan od najboljih u selekciji SAD.

o četvrtfinalu. Do toga je došlo, iako smo, očigledno, mogli da riješimo taj prolazak i sa bolje pozicije. Međutim, tako je kako je, mislim da ova tri meča treba da ostanu iza nas i da se pripremimo za SAD.

Koliko je moguće do kraja iza sebe ostaviti dvije šanse koje su propuštene da se ranije obezbijedi prolaz među osam. I to čak sa bolje pozicije.

- Moramo tako, sve da ostavimo iza sebe. Došli smo u Pariz, da idemo meč po meč i pripremali smo se za svaki mogući scenario. Sva tri meča smo igrali odlično i bili u igri, a s Italijom je trebalo da prelomimo u našu korist, ali nijesmo. Mislim da ne bi trebalo ova tri poraza na psihološkom planu da poremete ekipu.

Crnogorska reprezentacija je u priču za Pariz krenula iz zajedničkog rada sa SAD. A koliko je bilo uopšte pametno sparingovati s ekipom iz grupe?

- Nema puno tajni između reprezentacija. Ovo je četvrto

veliko takmičenje u godini, a u posljednje dvije godine puno je mečeve odigrano. Mislim da se kroz zajedničke pripreme najbolje osjeti protivnik i vide neke tačke koje mogu da se napadnu. Smatram da to što smo trenirali sa njima ne može uticati na krajnji ishod - jasan je naš centar.

Selektor SAD Dejan Udovičić u svom sastavu ima veliki broj iskusnih napadača, zato i forsira igru na što veći broj golova. - Igraju više napadački vaterpolo i drugačiji od prva tri rivala, odnosno meča koja su bila sporijeg ritma. SAD ima puno igrača s ozbiljnim napadačkim potencijalom, ali koji ne razmišljaju previše o odbrani, tako da mislim da taj segment igre moramo da iskoristimo. Najjača karika im je centar Ben Halok. Ako ga zaustavimo, riješili bismo dosta problema. Spaić nema dilemu ko je bolji i ko će se na kraju radovati. - Idemo na pobjedu – poručio je Spaić.

Dnevnik iz Pariza

Šarmantne policajke sa crnogorskim šalom u Parizu

Pariz

mirno spava jer ga dame čuvaju

Oko 30.000 pripadnika policije i žandarmerije na ulicama je Pariza (angažovano je još pet hiljada). Glavni grad mirno spava!

Na ceremoniji svečanog otvaranja bilo je angažovano više od 45.000 policajaca, uz podršku 18.000 vojnika.

Na 15.000 kilometara od Pariza, na Tahitiju, takođe su raspoređene vojne snage - mornarica čuva lokaciju za olimpijsko surfovanje.

U Parizu je postavljen najveći vojni kamp (od Drugog svjetskog rata) na površini od 30.000 metara kvadratnih. Podignut je za 65 dana u Vinsenskoj šumi. Toliko je ogroman da ga zovu grad u gradu.

Kroz međunarodnu saradnju, od partnerskih policijskih službi, Francuska je iz 44 zemlje svijeta (samo su tri van evropskog kontinenata) tražila pomoć i dobila. Stiglo je 1.800 policajaca, čak 16 iz Kanade, koji su angažovani na terenu...

Amerikanka nastavila dominaciju Bajls najstarija

Simon Bajls (27) je trijumfom u višeboju na Olimpijskim igrama u Parizu ostvarila fantastičan skor – najstarija je olimpijska šampionka u toj disciplini još od Marije Gorovskaje u Melburnu 1952. godine.

Oborila je i 120 godina star rekord – postala je prva Amerikanka sa šest zlatnih medalja u gimnastici. U Parizu već ima dva zlata – pored višeboja, radovala se i u timskoj konkurenciji. Tek je čekaju takmičenja u pojedinačnim disciplinama. Djevojka visoka svega 142 santimetra se potpuno oporavila od mentalnih problema, koji su je sputali prije tri godine na Igrama u Tokiju (osvojila tim-

sko srebro i bronzu na gredi). Prve godine života provela je u prihvatilištu jer njena majka nije mogla da brine o svoje četvoro djece. Potom je o njoj brinuo djed, koji je formalno usvojio kad je imala šest godina. Od 2013. godine Bajls dominira na takmičenjima u gimnastici, ima čak 23 zlatne medalje na planetarnim šampionatima. R. A.

Milivoj Dukić 16. nakon četiri jedriličarske regate na Sredozemnom moru

Nakon dva dana i četiri jedriličarske regate Milivoj Dukić u generalnom plasmanu zauzima 16. mjesto.

Naš jedriličar je juče na Sredozemnom moru odvezao treću i četvrtu regatu i osvojio 13, odnosno 33. mjesto. Dan ranije na premijeri bio je treći, a u drugoj etapi 23. Po pravilima

(nakon četiri etape) za generalni plasman se računaju tri najbolja mjesta, a za Dukića su to treće, 13. i 23. - Iza nas su dva izazovna dana. Vjetrovi su bili nestabilni i mislim da sam izvukao dobar plasman s obzirom na to kakvi su uslovi. U nastavku takmičenja nas očekuje povoljna prognoza sa malo jačim, ali

Ništa od polu nala za crnogorskog plivača Milenković 34.

u kvalifikacijama

Naš plivač Miloš Milenković je u kvalifikacijama, u disciplini na 100 metara leptir stilom, bio 34. u konkurenciji od 40 takmičara. Budvanin je plivao u vremenu od 54,26 sekundi i kasnio je 2,64 sekunde za 16-plasiranim Francuzom Sekiem, posljednjim putnikom u polufinale. Milenković je u svojoj grupi kvalifikacije završio kao če-

tvrtoplasirani iza Miljenića iz Hrvatske, Sengozia (Uganda) i Indonežanina Kurniavana Naš predstavnik je u ovoj disciplini crnogorski rekorder sa 52,97.

- Miloš je završio debitantski nastup na Olimpijskim igrama. Ovaj rezultat nije ono što smo priželjkivali i za što je bio spreman. Međutim, moramo sagledati stvari iz pravog ugla i kazati da je imao fantastičan prolaz od 24.80 na 50 meta-

Konkurentan, želi među deset

stabilnijim vjetrom, što mi više odgovara. Posebno sam zadovoljan prvom regatom, koja je bila za pamćenje. Daću sve od sebe da u naredna tri dana ostanem u igri da se plasiran u najboljih 10 - poručio je Milivoj Dukić. Na Olimpijskim igrama, u ovoj sportskoj disciplini, ima 43 takmičara. A.M.

ra, a za koji smo se trudili da odradi, međutim, taj okret i podvodno plivanje u tom dijelu trke nije bilo dovoljno snažno da bi mogao da izvuče drugi dio trke. Trudio se u posljednjih 15, 20 metara, podizao je ritam i došao do rezultata koji je realnost, a koji smo dobili na Olimpijskim igrama. Ne želim da ovaj rezultat, koji je njegov najbolji treći, obilježi kraj sezone, jer smo se nadali da možemo da trku završimo u visokom ritmu i na najbolji način. Ali, to se u Parizu nije desilo. Poslije trke sam ga zagrlila i čestitala na fantastičnoj sezoni - kazala je selektorka Danijela Franeta

Danas će u bazen Jovana Kuljača u disciplini 50 metara slobodno.

- Bili smo na bazenu, gledali kvalifikacije i finala. Tribine su prepune, navijanje fantastično i jedva čekam da osjetim takvu atmosferu.

Cilja Jovana rekord u ovoj disciplini.

- Želja mi je da vrijeme spustim ispod 27 sekundi, ali i da uživam u spektaklu Olimpijskih igara.

Start kvalifikacija je zakazan za 11 časova. A.M.

Olimpijski šampion sa Havaja najveći reformator sporta 20. vijeka

Šerif i olimpijac koji je svijetu podario kraul i surf

Niko nije sa uspjehom plivao kraul stilom na Olimpijskim igrama, prije Stokholma 2012. godine. Prvi je bio Djuk Kahanamoku, Amerikanac sa Havaja, plemićko dijete, šampion koji se dobro potrudilo da ga u olimpijskom svijetu zapamte. A onda je planeti predstavio i popularizovao – surf!

Sada sa pravom smatramo i prepoznajemo Djuka Kahanamokua kao najvećeg inovatora sporta 20. vijeka, i u svijetu modernog olimpizma. Sin siromašnog Havajca, pripadnika starog plemstva pacifičkih ostrva, osvojio je tri olimpijska zlata i dva srebra. U ,,kraljevskoj“ disciplini, 100 metara slobodnim stilom, pobjeđivao je dva puta u Stokholmu 1912. i Antverpenu 1920. godine.

SPAVANJE KRAJ

BAZENA

Potom ga je 1924. godine u Parizu porazio američka plivačka, potom i filmska legenda – Džoni Vajsmiler. Isti onaj, koji će potom postati najslavniji filmski Tarzan! Ali, jedno je sigurno – da su održane Olimpijske igre 1916. godine (nije ih bilo zbog svjetskog rata), Djukov olimpijski skor u vanserijskoj karijeri bio bi i bolji. Bitno je istaći da Djuk nije izmislio kraul stil. Prije njega već su ga afirmisali neki australijski plivači. A on ga je sa specifičnim načinom ,,zaveslaja“ dodatno usavršio – za totalnu dominaciju u svojoj disciplini, na Igrama u Stokholmu 1912. godine. Bio je senzacija, još egzotična pojava sa Pacifika, koji pliva potpuno drugačije od drugih... Za njegov uspjeh vezana je i

anegdota. Mladić je, nakon dugog treninga i plivanja, zaspao ispod tribina kraj bazena u Stokholmu... Iz američkog tima dugo su ga tražili – i praktično se nekoliko minuta pred sami finalni nastup na 100 metara probudio i potom slavio, u velikom stilu. A skoro isti scenario ponovio se osam godina kasnije, kada je dočekao svoje drugo zlato. Potom je trijumfovao i u štafeti 4x200 metara. Djuk je, nakon trijumfa u Stokholmu, preko noći postao velika zvijezda u Americi. Pa je dobio priliku da, po povratku u domovinu, na ključnim plažama Džersija, Floride i u Kaliforniji promoviše svoj omiljeni sport. Ne plivanje – nego surf, koji potiče sa njegovih Havaja! I imao je priliku da ga predstavi pred hiljadama oduševljenih fanova u Americi. Potom da, godinama kasnije, to učini i u Australiji...

U svim hronikama surfa, te njegove akcije uzimaju se kao ključni momenat, da taj sport (sada olimpijski) izađe iz okvira nacionalne discipline Havaja.

SUPERHEROJSKO SPAŠAVANJE

Djukova karijera i život, nakon onog olimpijskog poraza od na-

Naš inovator Gubijan

Među velikim olimpijskim inovatorima je i prvi jugoslovenski osvajač olimpijske medalje u atletici – Ivan Gubijan Velikan iz Bjelovara je dočekao srebro u bacanju kladiva u Londonu 1948. godine. Visok svega 172 santimetra (na takmičenjima uglavnom spram dvometraša, najveći konkurenti bili su Mađari) – prilagodio se tako što je promovisao poseban bacački stil, sada potpuno dominantan u odnosu na sve druge. Dok su do tada prije bacanja takmičari pravili tri rotacije – Gubijan je pravio četiri okreta oko ose. I na taj način uspio da se afirmiše na najvećoj sceni.

sljednika Vajsmilera, bili su izuzetno interesantni. Glumio je u blizu 20 filmova. U junu 1925. je spasio čak osam ribara čiji se čamac prevrnuo u zalivu kod kalifornijskog Njuport Biča –a u tome mu je značajno pomogla daska za surf. Američki mediji to su opisali kao ,,superherojsko spašavanje“. Kao šerif, u najvećem gradu Havaja Honoluluu, ova američka ikona radio je od 1932. do 1961. godine. Prvo veliko profesionalno takmičenje u surfu na Havajima nosi njegovo ime; član je Kuće slavnih američkog olimpizma. Njegova najpoznatija filmska uloga bila je veliki hit o američkoj mornarici ,,Mister Roberts“ (Džon Ford, 1955) sa legendarnim glumcem Henrijom Fondom. Decenijama je, od mladosti, bio i aktivan i jedan od prvih havajskih masova... I da, davao je privatne časove surfovanja djeci američkog predsjednika Ruzvelta! Preminuo je u 78. godini, u januaru 1968. godine, od srčanog udara. Sahranjen je tako, što je sa ratnog broda, nedaleko od čuvene havajske plaže Vaikiki – njegovo tijelo predato talasima Pacifika. S. STAMENIĆ

Ivan Gubijan

Djuk Kahanamoku pred olimpijski nastup

Juniori Crne Gore poraženi od Poljske na Evropskom prvenstvu B divizije u košarci

Ništa od plasmana u A diviziju

Crna Gora 74 Poljska 82

SKOPLJE – SC „Boris Trajkovski“. Gledalaca: 100. Sudije: Mekdonald (Velika Britanija), Kitsing (Estonija), Bejat (Norveška). Rezultat po četvrtinama: 23:20, 17:26, 16:17, 18:19. CRNA GORA: Vujačić 4 (40), Komnenović 3, Bećiragić 2, Radunović 11 (2-1), Krnić 19 (6-4), Nikezić 2, Pavlović, Pinter 2 (2-0), Čarapić 15 (66), Čičić 14 (2-2), Drašković, Đurović 2 (2-2).

POLJSKA: Lazarski 2, Poradzki 10, Miličić 10 (2-2), Kovalčik, Orlovski 14, Šternicki 26 (6-3), Baganc 9 (21), Ambrozijak, Dobrovski, Prohorovic 3 (2-1), Mistal 8 (2-0).

Muška juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore neće izboriti plasman u A diviziju pošto je na Evropskom prvenstvu B divizije, u Sko -

plju, zaustavljena u četvrtfinalu od Poljske sa 82:74. Izabranici Marka Sekulića su doživjeli drugi poraz na šampionatu nakon jednog u grupnoj fazi (od Holandije), pa će u nastavku takmičenja igrati za plasman od 5. do 8. mjesta, a prvo će igrati sa Austrijom, koja je u četvrtfinalu poražena od Češke… Iako je Poljska bolje otvorila meč (9:4), Crna Gora je serijom 6:0 preokrenula na 10:9 i maltene do kraja prve četvrtine nije ispuštala vođstvo, koje je u dva navrata iznosilo pet poena (18:13, 23:18), ali su naši juniori imali posjed prednost na kraju prvih 10 minuta (23:20).

Naša selekcija je pet poena prednosti imala i u prvom minutu druge četvrtine (25:20), vođstvo je čuvala do 31:29, kada je Poljska serijom 6:0 vratila vođstvo na 35:31 i više ga nije ispuštala do kraja meča. Poljaci su do odmora imali najviše sedam poena prednosti

Evropsko prvenstvo B divizije za košarkašice do 18 godina

Crnogorke serijom

38:9 u posljednjih 15 minuta razbile

domaćina

PODGORICA - Ženska juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore na idealan način počela je nastup na B prvenstvu Evrope – naše juniorke su na premijeri šampionata savladale domaćina, selekciju Rumunije 78:56

U 25. minutu Rumunija je vodila 47:40, ali su izabranice selektora Petra Stojanovića serijom 38:9 do kraja meča uspjele da okrenu rezultat i čak dođu do ubjedljivog trijumfa.

Sam početak meča nagovijestio je da će se gledati zanimljiv, ali i veoma neizvjestan duel. Domaća selekcija imala je prednost 10:6, nakon pet i po minuta igre, ali je Crna Gora serijom 10:0, koju je sa linije penala zaključila Janja Dragišić, uspjela da preokrene – 16:10, a na kraju prve dionice bilo je 16:13. ,,Crvene“ su i 12. minutu imale +5 (18:13), a onda se ušlo u rezultatsku klackalicu, gdje su se timovi često smjenjivali u vođstvu, a trojkom Savu Rumunija je stigla do egala na poluvremenu – 31:31. Sredinom treće dionice Rumunija je imala +7 (47:40), ali je serijom 15:0 Crna Go-

ra do kraja trećeg perioda uspjela da napravi preokret i stekne prednost uoči posljednjih 10 minuta – 55:47. Do 32. minuta sve je bilo otvoreno (51:57), a onda je Crna Gora na krilima Bulajić i Radević odigrala u visokom ritmu, a kada je Radević trojkom u 33. minutu donijela prvo dvocifreno vođstvo (62:51), bilo je jasno da će naše juniorke upisati pobjedu. Sjajnom odbranom Rumunija je bila potpuno zaustavljena (samo devet poena u četvrtoj četvrtini), što je omogućilo našoj selekciji da bez drame dođe do pobjede. Najefikasnija u timu Crne Gore bila je Jelena Bulajić sa 26, Atina Radević postigla je 23, imala sedam skokova, uz četiri ukradene i tri asistencije, Mila Mijušković pored osam poena imala je i šest skokova, Janja Dragišić postigla je šest, a imala je još po četiri asistencije i skoka, Ljube Andrić ubacila je šest, a imala je i sedam uhvaćenih lopti, Valentina Vrcan dodala je pet, Anđela Rondović pored četiri poena ostvarila je i osam skokova. Naša reprezentacija drugi meč igra u neđelju protiv Švedske od 20 časova. R.P.

(44:37), a poen manje na poluvremenu.

Drugo poluvrijeme je bilo neizvjesno, obje četvrtine su Poljaci dobili sa po pola koša, što je odgovaralo rivalu naše selekcije. U 22. minutu je Poljska prvi put povela dvocifrenom razlikom (50:40), vodila je i 11 razlike (53:42), ali je Crna Gora u 26. minutu, nakon serije 8:0, smanjila na posjed zaostatka (53:50), a dva i po minuta prije kraja kvartala je prišla na pola koša minusa (56:55). Naši juniori, međutim, nijesu uspjeli da naprave preokret, rival je to iskoristio i do kraja četvrtina „otišao“ na sedam razlike (63:56). Meč je odlučen nakon tri minuta igre u posljednjoj četvrtini, kada je Poljska stigla do nedostižnih i maksimalnih 14 razlike (70:56), nakon čega je Crna Gora do kraja meča uspjela jedino da ublaži poraz… Jedan od uzroka poraza našeg tima je očajan šut za tri poena

(25-3), dok su Poljaci pogodili 11 trojki iz 23 pokušaja. Uz to, Crna Gora je u ovom meči bila inferiorna u skoku (3445), a loše je i šutirala slobod-

na bacanja (25-14)… Danil Krnić je bio najefikasniji u našoj selekciji sa 19 poena, uz šest skokova, Lazar Čarapić je dodao 15 poena, Maruan

Čičić 14, a Marko Radunović 11 poena i šest skokova. Timoteuš Šternicki je sa 26 poena i devet skokova bio najbolji u poljskom timu. S. JONČIĆ

Crnogorske košarkašice doživjele poraz u drugom kontrolnom meču od Mađarske

Mađarice trojkama servirale osvetu

PODGORICA – Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je od Mađarske 78:52 u drugom kontrolnom meču uoči pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Za razliku od prvog meča istih selekcija, ovog puta sve je gotovo bilo u znaku Mađarica, koje su imale izuzetne procente šuta, a posebno za tri poena, što najbolje potvrđuje brojka – čak 15 pogođenih šuteva van linije 6,75! Na taj način naša mlada reprezentacija teško je mogla da parira iskusnijem rivalu, koji je od starta ušao u dobar ritam.

Mađarska je povela 14:8, dok je na kraju prve četvrtine bilo 27:14. Za razliku od prvog meča, Jelena Škerović promijenila je startnu petorku, tako da su šansu dobile Nikolina Ilić i

Lana Vukčević, koja je u nekoliko navrata dokazala kakav je potencijal. Iako je na poluvremenu imala 17 poena zaostatka (40:23), Crna Gora se nije predavala, a serijom 12:0 uspjela je konačno da izađe iz dvocifrenog minusa (38:47) sredinom treće dionice. Ipak, Mađarska je boljim šutem ponovo napravila razliku, a seri-

jom 12:0 stigla do +22 (62:40), čime je bilo jasno da je pitanje pobjednika odlučeno... U našoj selekciji dvocifrena je bila Dragana Živković (10), uz tri skoka i dvije ukradene lopte, dok je Lana Vukčević postigla osam, a Milica Jovanović sedam, uz po tri skoka i asistencije. Isti košgeterski učinak imala je Bojana Ko -

Na klupi nikšićkog kluba naslijedio Miloša Minića

PODGORICA – Bosanskohercegovački trener Dragan Bajić novi je šef stručnog štaba košarkaša Sutjeske, saopšteno je iz nikšićkog kluba. Bajić je potpisao dvogodišnji ugovor, a na klupi je naslijedio Miloša Minića Bajić je četiri puta vodio Igokeu, prvo 2008. godine, potom od 2011. do 2013. godine, zatim i od 2015. do 2018. i u posljednjem mandatu od 2019. do 2023. godine. S Igokeom je četiri puta bio šampion Bosne

i Hercegovine, a osvojio je i šest trofeja u Kupu BiH. Predvođena Bajićem, Igokea je u sezoni 2012/2013. osvojila prvo mjesto u regularnom dijelu ABA lige. Bajić je dva puta proglašen za najboljeg trenera ABA lige –2013. i 2021. godine. U karijeri je vodio još bugarsko Černo More s kojim je osvojio Kup Bugarske 2015. godine, a bio je i selektor Sjeverne Makedonije, od aprila 2021. do jula 2022. godine. S. J.

vačević (dodala je i četiri skoka), a u strijelce su se upisale još: Anastasija Drobnjak pet, Marija Leković i Maja Bigović po četiri, Ksenija Šćepanović tri, Jovana Pašić i Zorana Radonjić po dva. Crna Gora će naredne provjere, koje će biti i posljednje uoči nastupa u Meksiku, imati 8. i 9. avgusta, kada će gostovati Sloveniji.

Crna Gora će u Meksiku igrati od 19. do 25. avgusta pretkvalifikacije za Mundobasket, a igraće u grupi B, gdje su pored naših dama i domaćina, Meksika, još selekcije Novog Zelanda i Mozambika. U pretkvalifikacijama igraju još: Koreja, Mali, Češka i Venecuela, koji čine grupu A. Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik turnira plasirati u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. R.P.

Fudbaleri Budućnosti protiv CSKA 1948 platili evropski ceh zbog dvije greške, trener Ivan Brnović žali za propuštenom šansom

Nijesmo zaslužili da ispadnemo

PODGORICA – Malo je nedostajalo da sva tri crnogorska tima izbore plasman u treće kolo kvalifikacija za Ligu konferencija, ali Budućnost, na kraju, nije uspjela da se pridruži Dečiću i Mornaru. Tim Ivana Brnovića je eliminisan od CSKA 1948 u dvomeču u kojem se nije obrukao, naprotiv. Međutim, dvije greške, po jedna u prvom i drugom meču, koštale su Podgoričane prolaska u treću rundu, pa u taboru „plavih“ imaju razloga da žale za propuštenom prilikom da produže evropsku avanturu. - Mnogo mi je žao, jer po svemu prikazanom, kad uzmemo u obzir obje utakmice, mislim da nijesmo zaslužili da ispadnemo. Na kraju su, zaista, odlučile sitnice. Čestitam ekipi CSKA na prolazu, ali mislim da ne bi bilo nezasluženo i da smo mi prošli dalje – kazao je Ivan Brnović, trener podgoričkog tima. Na kraju je presudio poraz u Sofiji (1:0), jer je u revanšu, na DG Areni (meč nije igran pod Goricom jer je teren suspendovan od Uefe zbog očajne travnate podloge), bilo 1:1. Budućnost je lijepim golom mladog Vladimira Perišića u 65. minutu bila anulirala poraz iz prvog duela, a u prvom minutu sudijske nadoknade je mogla i do drugog kola, ali je atraktivan pokušaj Stefa-

Cilj je titula

Za Budućnost slijede obaveze u domaćoj MeridianBet Prvoj crnogorskoj ligi. U prvom kolu, u utorak, dočekuje Petrovac. - Okrećemo se prvenstvu, zna se što je cilj Budućnosti. To je titula, pogotovo u godini kada se slavi 100 godina postojanja kluba.

na Đukanovića petom završio pored stative. U produžetku je CSKA iz kontre kaznio grešku Budućnosti (izgubljenu loptu Ognjena Gaševića), kao u prvom duelu, i izborio prolaz pošto Budućnost do kraja meča, iako je pokušavala, nije uspjela da dođe do drugog gola i penal serije. - Utakmica je bila tvrda. Mi smo imali veći posjed, više od igre, šanse u prvom poluvremenu, pogotovo dva šuta Vukotića koje je golman odbranio, tu nijesmo imali ni sreće. U drugom poluvremenu smo isto napadali, poslije gola smo imali još jednu šansu Bojovića, pa Đukanovića. Po svemu prikazanom, mislim da smo bili prilično bolji, u posjedu lopte i po šansama. Produžeci su nam donijeli neki, očigledan, taktički pad, pogotovo kod tog primljenog gola. Bila je neka smušenost u posljednoj liniji, nijesmo dobro reagovali na tu

Imaćemo u narednom periodu i pojačanja, žao mi je što ih nijesmo imali sada. Sigurno da bismo drugačije izgledali sa Pavlovićem, Šarkićem, koji je upisao prve minute, sa Mijovićem koji, takođe, nije registrovan za Evropu, sa Lambulićem, koji je štoper pun kvaliteta – kazao je Ivan Brnović.

drugu loptu. Poslije je bilo teško da se vratimo. U svakom slučaju, mogu samo da pohvalim igrače i publiku na onakvom navijaču. Ispali smo iz Evrope, ali mislim da smo to uradili na častan i hrabar način – utiske sumira strateg Podgoričana. Brnović je na poluvremenu revanš meča izvršio dvije izmjene, kada su Vladan Adžić i Perišić ušli umjesto Adnana Orahovca i Petra Grbića. Perišić je drugim evropskim golom (prvi je dao protiv Mališeve, takođe nakon ulaska sa klupe) dao šansu timu da se nada konačnom uspjehu, dok je Adžić u trećem minutu sudijske nadoknade regularnog dijela meča glavom skrenuo loptu u korner nakon opasnog šuta Daskalova.

- Što se tiče Orahovca bila je prinudna izmjena, imao je bol u bedrima, zbog udarca. A što se tiče Grbića, on nam je značio na tom

Čestitke

Dečiću i Mornaru

Brnović nije propustio priliku i da još jednom čestita Dečiću i Mornaru na prolazu u treće kolo kvalifikacija.

- Žao mi je što smo mi ispali, zbog crnogorskog fudbala, ali je ovo bilo lijepo ljeto, koje će se produžiti za druge timove. Navijamo za Mornar i Dečić - sve čestitke njima, nadam se da će dogurati što dalje, što da ne i do plej-ofa – rekao je trener Podgoričana.

psihološkom planu, iako je izašao iz povrede. Vjerovao sam u njega, ali je očigledno bilo da je povreda ostavila traga. Perišić je ušao i dobili smo dubinu u drugom poluvremenu, agresivnost i konkretnost koje su rezultirale i golom. Nažalost, u produžecima nijesmo izdržali. Trener Budućnosti je ponosan i na igru mladih fudbalera - Đukanovića, Bulatovića, Perišića... vrhunskih napadača - Oni su budućnost kluba - Đukanović, Andrija Bulatović, Perišić... To su sve mladi momci. I Bojović i Vukotić su još mladi. Tu je Savović i još mnogo klinaca koji obećavaju. Za neke od njih je ovo bilo vatreno krštenje kada je prvi tim u pitanju, pa još i u Evropi, ali su pokazali da se na njih može ozbiljno računati, čak i na evropskim mečevima – zaključio je Brnović S. JONČIĆ

Promjena sistema takmičenja u trećem fudbalskom rangu Crne Gore Ukidaju se ,,regije“, igraće se po grupama

PODGORICA – Uskoro

kreće nova fudbalska sezona u Crnoj Gori a, kako Pobjeda saznaje, Fudbalski savez Crne Gore promijeniće sistem takmičenja u trećem rangu. Naime, nakon svega

što se dešavalo u baražu za Drugu ligu, očigledno je želja da se napravi kvalitetnije takmičenje, koje će spriječiti mogućnost bilo kakvog namještanja, a samim tim najbolji bi došli do višeg ranga.

Povodom toga, kako saznajemo, biće ukinute ,,regije“, tako da će svi timovi iz trećeg ranga (ostaje još da se utvrdi tačan broj – 20 ili 22) biti podijeljeni u dvije grupe. Po dva najbolja tima iz grupa imaće priliku da igraju baraž za ula-

zak u Drugu ligu i to po sistemu A1 – B2, A2 – B1. S obzirom da će u sezoni koja slijedi Druga liga brojati devet timova, samo jedan će da ispadne, a ulaskom dva kluba ponovo će drugoligaški karavan brojati deset ekipa. R.P.

Evropsko za pamćenje

PODGORICA – Avgust –mjesec kada obično već na startu fudbalske sezone doživimo bolne eliminacije iz Evrope, a sumoran kraj na početku evropskih misija bude najava još jedne teške fudbalske godine u Crnoj Gori.

Ovog ljeta sve je drugačije. Dva od tri naša predstavnika u evropskim takmičenjima dočekaće avgust kao učesnici Evrope, odnosno 3. runde kvalifikacija za Ligu konferencija. Nakon što smo godinama dobijali fudbalske šamare od Farskih Ostrva, Albanije, Kosova, sada nastup naših timova nije noćna mora, već lijepa priča koja vraća nadu u bolje sjutra.

UČINAK KLUBOVA

Istina, nije sve krenulo bajkovito.

Zavidna

Ipak, stiče se utisak da nakon evropskog isku-

Dečić je prvi krenuo u evropske izazove. Ali, Tuzani su na prvom stepeniku doživjeli bolnu eliminaciju. Dečić je poražen od TNS-a u Velsu 3:0 (tri gola primili su u pola sata), čime je bilo jasno da ćemo do druge runde kvalifikacija za Ligu šampiona, kao što je to Sutjeska uspjela, eliminisavši Slovan, morati još da čekamo. Međutim, početak takmičenja u Ligi konferencija donio je konačno nešto pozitivno. Mornar je uspio da u dva meča protiv Dinama iz Tbilisija upiše pobjedu i remi (2:0 i 1:1) i stigne do druge runde, dok je Budućnost protiv Mališeve sa Kosova nakon poraza (1:0) upisala pobjedu 3:0 i prošla dalje. Samim tim u 2. kolu kvalifikacija za Ligu konferencija imali smo tri tima, jer je Dečić nakon eliminacije iz Lige šampiona automatski nastavio takmičenje u najmlađem evropskom

Crnogorski klubovi koji su na evropskoj mapi ovog ljeta zaradiće i lijepu novčanu nagradu od Uefe. To će sigurno uticati da upravo Dečić, Mornar i Budućnost i u sezoni koja slijedi budu glavni konkurenti za trofeje.

takmičenju. I, Tuzani su prvi oduševili - Dečić je tim koji je konačno uspio da trijumfuje i u gostima (savladamo je Dinamo u Batumiju 2:0), a zatim upisao remi (0:0). Mornar je nakon poraza od Radničkog iz Kragujevca u Leskovcu (1:0), slavio 2:1, a nakon penala stigao do treće runde. Budućnost je protiv CSKA 1948 poražena u Sofiji 1:0, a zatim je u revanšu bilo 1:1, gdje su ,,plavi“ bili jako blizu situacije da penali odlučuju o prolazu.

VELIKI SKOK

Sjajan učinak tri tima donio je veliki skok za crnogorsku ligu na Uefa rang listi. Nakon drugog kvalifikacionog kola za međunarodna takmičenja, Crna Gora ima koeficijent 2,000, što je apsolutni rekord, jer je do sada najbolji učinak bio u sezoni 2010/2011 – 1.750. Pritom, mogao bi koeficijent Crne Gore dodatno rasti, jer i dalje imamo dva predstavnika u Ligi konferencija - Mornar i Dečić.

Zahvaljujući tome, naša država sada ima petogodišnji koeficijent 6,708, te trenutno zauziDva

Nema daljeg odlaganja, u neđelju kreće 12. sezona Meridianbet

PODGORICA – Nema više čekanja i odlaganja, u neđelju kreće nova sezona, ukupno 12. u Meridinabet 1.CFL. Liga, koja je trebalo da startuje 28. jula, pomjerena je za nedjelju dana, jer je Fudbalski savez Crne Gore uslišio molbu klubova koji igraju Evropu, pa se samim tim i prije zvaničnog početka promijenio kalendar.

Naime, osim početka, otkazano je i vanredno kolo, koje je na programu bilo 7. avgusta, tako da će se 11. avgusta igrati druga runda, iako je po prvom rasporedu trebalo da se već tada igra četvrto kolo. Ipak, za razliku od prošlih sezona, kada Savez nije pravio pomjeranja, čak ni odlagao utakmice timovima na evropskoj sceni, sada je napravljena pro-

nastavljaju takmičenje u 3. kolu kvali kacija za Ligu konferencija, rekordni koe cijent

Evropsko ljeto pamćenje

novčana nagrada, veliki problem

stva svi treba da rade na poboljšanju organizacije, da se ne zanemaruju uslovi za novinare, a sve što je viđeno na ,,DG areni“ uoči i tokom meča Budućnost –CSKA 1948 dokaz je koliko je našim klubovima zapravo teško organizovati evropske mečeve. Veliki broj navijača (pri tom sa karta-

ma 48. mjesto na Uefa rang listi. Uz to, samo jedna pobjeda bila bi nam dovoljna i za 47. poziciju, pošto je ispred nas Luksemburg, koji više nema nijednog predstavnika u Evropi. Riječ je tako o najboljem plasmanu još od 2018. godine, kada je Crna Gora bila 43. na UEFA listi.

JOŠ JEDNA VIZA

Sve to donosi veliki benefitCrna Gora će za dva ljeta ponovo imati četiri predstavnika u Evropi. Nemoguće je da budemo na 51. mjestu, tim prije jer su Sjeverna Makedonija i San Marino - koji su daleko ispod nas - već ostali bez predstavnika, a Vels, Bjelorusija, Andora i Gibraltar ostali su sa po jednim predstavnikom, pri čemu imaju osjetan bodovni zaostatak u odnosu na Crnu Goru.

MORNAR ZA PONOS

Mornar je definitivno otkriće –istina, za one koji dobro poznaju prilike u barskom klubu i ne toliko. Još kao drugoligaš Mornar je počeo da pravi tim za velika djela, a nakon ulaska u Prvu ligu stigli su Kaluđerović,

ma!) ostao je van stadiona, dok je na tribini, koja nema upotrebnu dozvolu, primijećen veliki broj posjetilaca, a gotovo svi su imali određene akreditacije. Ostaje samo pitanje zašto i kako? Zašto su neki privilegovani i zašto je uopšte na tribini koja nema upotrebnu dozvolu mogao bilo ko da se nađe? Kakvi su tereni i stadioni, ali i organizacija, očigledno je da je mnogo da imamo tri kluba na evropskoj sceni u istom momentu.

Stevanović, Ćetković, što je sve bio početak novog, evropskog Mornara. Barani su često igrali dobar fudbal, ofanzivan, a osim prvih pola sata protiv Radničkog u Leskovcu, sve ostalo dokaz je da je Mornar najkompletniji tim naše lige. Dečić je loše krenuo, ali je brzo uspio da napravi pozitivnu priču i ljeto već sada učini uspješnim. Ostaje žal za trećom ekipom, odnosno što je Budućnost eliminisana. ,,Plavi“ su, čini se, imali najbolji žrijeb – ekipe Mališeve i CSKA 1948 daleko su najslabije od svih timova koji su igrali protiv naših ekipa ovog ljeta. Ali, Budućnost je kažnjena za svoje greške, a nekad i zbog svoje neodlučnosti da napadne rivala, iako su za protivnike imali timove koji nemaju neki rejting.

MORNAR I DEČIĆ POD

GORICOM

U trećem kolu igraće Mornar i Dečić, a oba tima igraće pod Goricom.

Rival Mornara biće Pakš iz Mađarske, koji je sa dvije pobjede eliminisao kiparski AEK

iz Larnake. Nakon što je u prvom meču bilo 3:0, Mađari su na Kipru slavili 2:0. Inače, Pakš je čudno počeo evropsko ljeto. Iz kvalifikacija za Ligu Evrope eliminisao ih

je rumunski drugoligaš Korvinul, od kojeg su na svom terenu izgubili čak 4:0, a potom u gostima trijumfovali 2:0. Interesantno je da u Pakšu igraju isključivo mađarski fudbaleri.

Mornar će prvu utakmicu igrati u gostima – 7. avgusta sa početkom u 19 časova, dok će dan kasnije, od 19.30 h Dečić igrati u gostima protiv Helsinkija. Mornar će na pod Goricom,

makar je za sada tako prijavljeno, 13. avgusta od 20.45 h igrati revanš meč, dok će dva dana kasnije (pod Goricom) od 21 h Dečić ugostiti Helsinki. R.PEROVIĆ

Sutjeska čeka šampiona

mjena, mada ostaje nejasno i zašto je bio dogovoren prvi termin 28. jul, s obzirom na to koliku pauzu imamo u našem šampionatu… Ipak, početak nove sezone kreće u neobičnom trenutku, jer su dva kluba i dalje u Evropi, a samim tim crnogorski šampionat ubrzano ,,skače“ na UEFA rang listi. Svi se iskreno nadaju da će to biti na-

java kvalitetnijeg takmičenja u odnosu na protekle sezone. Prva liga kreće u neđelju, kada će na programu biti četiri utakmice. Već na startu čeka nas veliki derbi u Nikšiću. Sutjeska će sezonu otvoriti pred svojim navijačima protiv Dečića i to u terminu od 21 čas, dok ostali dueli počinju pola sata ranije. U primorskom der-

biju, Mornar će na Topolici ugostiti debitanta u najjačem rangu, sastav Otranta. Povratnici u najjači rang, igrači Bokelja, igraće u Kotoru protiv Jezera. Arsenal će biti domaćin na kampu FSCG na Starom aerodromu, gdje će ugostiti Jezero. Kolo zatvaraju Budućnost i Petrovac, koji će igrati u utorak. R.P.

20.30: Arsenal - Jedinstvo

20.30: Bokelj - Jezero

20.30: Mornar - Otrant

21.00: Sutjeska - Dečić

UTORAK

20.00: Budućnost - Petrovac

Fudbaleri Dečića slave prolazak u narednu evropsku rundu

Barani sa navijačima proslavljaju istorijski uspjeh

Subota, 3. avgust 2024.

Dana 2. avgusta 2024. godine umro je naš

ISMAJIL - SMAJO HAROVIĆ 1934 – 2024.

Dženaza se klanja na Cijevni 3. avgusta u 11.30 časova. Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 3. avgusta od 13 do 15 časova nakon čega će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sestre FIKRETA i ISMETA, zet AVDO, sestrić IRFAN, sestrične ENISA i EMIRA, i porodice HAROVIĆ, BELEGOVIĆ, GODINJAK, SJERČIĆ, EMINAGIĆ, DECEVIĆ, VELIĆ i ostala rodbina

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana Iznajmljivanje rashladnog uređaja Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je 2. avgusta 2024, u 69 godini, preminuo naš dragi suprug, otac, brat, stric i đed

JOVAN pok. Pera MARKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Škaljari 2. avgusta od 12 do 19 časova i 3. avgusta od 10 do 15 časova, kada povorka kreće za Njeguše, selo Raićevići đe će se obaviti sahrana u 16 časova.

Dana 2. avgusta 2024. godine, u 5 časova, poslije duže bolesti, preminula je naša draga

MILEVA Baća ROGANOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Vrbice u Dobroti 2. avgusta od 10 do 14 časova i od 16 do 19 časova i 3. avgusta 2024. godine od 10 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sinovi DRAGAN i PREDRAG, ćerka NADA, snaha JOVANA, zet RADOVAN, unučad UROŠ, LANA, PETAR i BAĆO, brat MIĆO sa porodicom i ostala rodbina

Ožalošćeni: supruga BRANKA, sin PETAR, šćer SNEŽANA, brat GOJKO, sestra MIRJANA, snahe MILADA, VANJA i DANIJELA , unučad: LUKA, LAZAR, DRAGAN i MILICA, bratanić VLADIMIR, bratanična IVANA i ostala mnogobrojna rodbina 159

Našem iskrenom prijatelju

Hvala Ti što si naš život svakim danom uljepšavala i unosila najvedrije boje. Ti nam se nasmiješi nekada, tamo sa druge strane, tamo iza šarene duge. PETRA, BERO i RUŽICA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILENI ERAKOVIĆ

Baśice, hvala ti za posvećenost našem odgoju i vaspitanju. Zauvijek ćemo čuvati najljepšu uspomenu na tebe.

Moj pravi i iskreni prijatelju, zauvijek ću te čuvati u svom srcu.

S neizmjernom tugom se opraštamo od naše voljene, hrabre i dostojanstvene

Čuvamo te od zaborava.

MILENA, ANTONIO i ANA BAPTISTA

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Opraštamo se od tebe jer ti nastavljaš dalje s anđelima koji će da te čuvaju. Znaj da si zauvijek zauzela mjesto u našim srcima

Posljednji pozdrav našoj voljenoj babi

Tvoji unuci MARKO i NIKOLA

MICKA

MILENE

MILENI OBRADOVIĆ

TANJA i MIRJANA KOJIČIĆ

MILENI OBRADOVIĆ

Tužnim srcem javljamo da je 1. avgusta 2024. u 87. godini preminula naša voljena

MILENA ERAKOVIĆ rođena ARANITOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice. Adresa za telegrame: Vasa Raičkovića 21, Podgorica

Ožalošćeni:

sinovi ALEKSANDAR i SINIŠA, unučad MARKO, NIKOLA, SRĐAN i IVONA, snahe SANDRA, MILENA i BOJANA i porodica ARANITOVIĆ

Dana 2. avgusta 2024. godine ostali smo bez ponosa naše porodice

MILENA Radojice OBRADOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 3. avgusta 2024. godine od 9 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sestra JELENA, brat od strica SRĐAN, bratanić KOSTA, bratanična ANASTASIJA, snahe LIDIJA i JULIJA i njena tetka ZORICA ĆORAC i ostala ožalošćena rodbina OBRADOVIĆ i ĐUROVIĆ

silinom tuge i valom neverice nejake su reči.

druga sestra TAMARA OSVALD

MILENA

Pred

Tvoja

Nijemi od tuge i bola opraštamo se od naše voljene

MILENE

Čuvaćemo te u našim srcima.

Tvoji kumovi ANA, MINA i VELJKO VRBICA

Jedina moja

Subota, 3. avgust 2024.

MIĆKA

Sijaj, Zvijezdo, najblistavijeg osmijeha i razvedri sve uplakane u dugim, besanim noćima.

MILENA OBRADOVIĆ

Od večeras, zasijaće jedna nova zvjezdica na nebu, blistava i savršena kao što si bila ti, sestrice. Ti si ono na šta Mjesec uvijek sluti i pjesma koju Sunce uvijek pjevuši. To si ti.

Zauvijek tvoj brat SRĐAN sa porodicom

Lepa moja

Tvoja JELENA

MILENICE

Svetlost Tvojih vrlina ostaje da sija... i sada i u večnosti

Putuj s Anđelima nebeskim daljinama, Anđele mili.

DRAGANA LORIDON

Draga naša

Uvijek si bila sa nama – i u teškim, i u radosnim danima. Hvala ti.

ZORICA, NINO, ENA i MAJA

Tvoja tetkica ZORICA ĆORAC

Beskrajno ponosna i tužna. Za mene ti samo spavaš sa očima izvan svakog zla. RUŽICA

Moja dobra

MIKE

MIKO

MILENA

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

ZORKI Sava PERIŠIĆA

Teško je pronaći riječi koje bi mogle opisati tugu koju osjećam sada kada te više nema. Ipak, želim da znaš koliko si mi značila i koliko te volim. Tvoj osmijeh, tvoj duh i sve uspomene koje smo zajedno stvorili zauvijek će živjeti u mom srcu. Počivaj u miru, voljena sestro.

VIDA KECOJEVIĆ

Tvoji PERIŠA i JADRANKA 99

Posljednji pozdrav tetki

ĆORDI

Zbogom, draga tetka. Neka ti je vječna slava i mir. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Posljednji pozdrav dragom tetku

DIMITRIJU PEJOVIĆU

Bio si plemenit i dobar, počivaj u miru.

Od STEVANA JOVANOVIĆA

Posljednji pozdrav zetu

DIMITRIJU PEJOVIĆU Počivaj u miru.

Zet MIŠKO i NINA JOVANOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav dragom đeveru

DIMITRIJI – VUJU Milovanovom PEJOVIĆU

Tvoja briga za drugoga i vedar duh ostaju mi da te se sjećam…

DRAGICA PEJOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom i plemenitom ujaku

DIMITRIJE – VUJO PEJOVIĆ

NEVENKA i ZORAN RADONJIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom zetu VUJU

Od MIDA sa porodicom

Posljednji pozdrav

Tužan pozdrav dragoj strini

Snaha

MILEVI KALEZIĆ

DUDA MIŠKOVIĆ

MILEVI KALEZIĆ

ŽELJKO MIŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav našem

MIGU

Ote nam se, Obrade naš... Nenadano neplanirano... Ilindansko podne i glas koji boli i reže. I svi tražimo posljednju riječ s tobom

Bio si dar naših decenija

Bio si dar naših porodica

Zidaćemo te i čuvati dobrotom kojom si nas zakleo...

BAJO, NEŠO, MIKAN, MUJO, BRACAN, NANO, RAŠO, BATO, SLAVENKO, RAŠKO, NENAD, BANETA, RAJKO, DUĆO, ARSEN, TOMICA, SLAVEN i DRAŽEN

RAJKO MARTINOVIĆ sa familijom

Posljednji pozdrav

RADA Slobodana FATIĆ

Neka njena plemenita duša počiva u miru.

KOLEKTIV

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

Subota, 3. avgust 2024.

Posljednji pozdrav majci naših uvaženih prijatelja

RADA Slobodana FATIĆ

Otišla si u tišini kao što si i živjela – časno, iskreno i ljubavlju ispunjenim životom.

Počivaj u miru.

ŽUGIĆ VOJIN sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji Johanu

JOVAN pok. Pera MARKOVIĆ

ZDRAVKO, DRAGAN i GERO

Pola godine je danas 3. avgusta 2024 od smrti

VELJKA ĐURIČKOVIĆA

Svaki dan bez tebe je težak, nedostaješ mi mnogo.

Osjećam tvoje prisustvo, progovorim, zovnem te da ti čujem glas, zagrlim te… tišina je, boli.

Bole uspomene, bole riječi, bole svi trenuci kada te očekujem, a tebe nema. Živjećeš u mom srcu i ne dam te zaboravu.

Tvoja MIRA

Dana 3. avgusta 2024. navršava se četiri godine od kada nije sa nama naša voljena majka, svekrva i baba

NOVKA UBOVIĆ

Tvoja mudrost i dobrota su naše vodilje kroz život. S ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe i sve naše zajedničke trenutke.

Porodica UBOVIĆ 102

Navršava se 40 dana otkad nije sa nama

BORO MARTINOVIĆ

Život je trenutak, a sjećanje vječnost.

Bol nije u riječima i suzama, već u srcu.

Počivaj u miru sa Sretenom, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

Tvoje DANKA i DUŠICA sa porodicom

Prošlo je četrdeset bolnih i pretužnih dana od kada si nas ostavio. Neka naše suze i beskrajna bol ne remete tvoj mir pored tvoga Sretena. Sestra NENA i sestrična MARIJA sa porodicom

Navršava se 40 dana od smrti moga ujaka

Uvijek ćeš ostati u mom životu i sjećanju.

141

142

Počivaj u miru. Sestrična MILENA DAJKOVIĆ sa porodicom 150

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Četrdeset dana

MILOŠ

PANTOVIĆ

Kažu.... kada pada kiša duše mrtvih dolaze da vide one koje najviše vole... kada mene ne bude više... tamo gdje si ti.... kiša nikad neće prestati

Supruga SNEŽANA

Navršava se 40 dana od smrti moje drage majke

DARE RADOVIĆ

Otišla si tiho, kao što odlaze dobre i plemenite duše. Čuvaću te od zaborava.

Kćerka BRANKA

119

40 dana je od smrti naše drage babe i prababe

DARE RADOVIĆ

NEDOSTAJEŠ

Unuci IVANA, ANA i IVAN i praunučad MIA, INA i ANDRIJA

Hvala ti.

Navršava se 40 tužnih dana od smrti moje majke

DARINKE RADOVIĆ

Sa ponosom, poštovanjem i tugom u srcu čuvaćemo uspomenu na tvoju plemenitost, dobrotu i roditeljsku ljubav.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

SNEŽANA sa porodicom

VESELINA – VESKA POPOVIĆA

Vrijeme neumitno prolazi, a uspomene na tvoj vedri lik, dobrotu i ljubav ostaju zauvijek.

Tvoje postojanje bila je naša snaga i sreća, a tvoje ime naš ponos. Hvala ti za pažnju, zaštitu i bezgraničnu ljubav koju si nam pružao kroz život. Mnogo nam nedostaješ.

S tugom koju vrijeme ne liječi, ostaješ u našim srcima voljen, poštovan i nezaboravljen.

– VESKO POPOVIĆ

Godina dana je od našeg bolnog rastanka. Ali sjećanje na tvoje veliko srce, beskrajnu širinu tvoje duše, nesebičnu ljubav i pažnju, nosićemo u sebi do samog kraja.

118

Tvoji: VUKOVIĆ MIKO i NATAŠA sa đecom 112

Tvoji: tašta KATICA, svastike DRAGANA i DANIJELA sa porodicama

105

Navršava se 40 dana od prerane smrti našeg dragog zeta i tetka

DRAGANA ĐUROVIĆA

Teško se mirimo sa tvojim iznenadnim i preranim odlaskom. Vrijeme prolazi ali ne briše uspomene i sjećanje na tvoj plemeniti lik i dobrotu. Živjećeš zauvijek u našim srcima

Tvoji CRNČEVIĆI

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

DRAGANA ĐUROVIĆA

Imao si sve osobine velikog čovjeka, bio si nam ponos i uzdanica svima.

Hvala ti za sva dobra djela za sve nas a mi ćemo te s ponosom čuvati od zaborava.

117

Vole te tvoji: DAJANA, NINA, IVA i NIKOLA sa porodicama

Vrijeme prolazi, sjećanja ostaju zauvijek.

Stric SLOBODAN i strina LEPA

je dana od smrti voljenog brata

VESKA POPOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen. DEJAN sa porodicom

40

S ljubavlju koja će vječno trajati čuvaćemo uspomenu na tebe. Počivaj u miru!

VESKO, ŽELJKO, VESNA i VUK

Dana 3. avgusta navršava se 40 dana od smrti naše drage

RADOJKE

Majko, zauvijek ćeš ostati dio nas i naših sjećanja. Hvala ti na svim trenucima koje smo proveli zajedno. Volimo te. Mirno spavaj, anđele naš. Kćerke IVANA VUKAŠINOVIĆ i MILENA MINIĆ sa porodicama

prolaze ispunjene sjećanjem i ljubavlju.

Godina je od smrti

VESKA POPOVIĆA

VESELIN

Godina dana je od smrti našeg voljenog

Godina

Navršava se

dana od smrti naše

RADOJKE Milove PEČURICA

Subota, 3. avgust 2024.

3. 8. 2016 – 3. 8. 2024. Naša ljubav, naša bol

BOJAN PETRIČEVIĆ

Kao da je bilo juče, a evo već osam godina nema tvog najljepšeg osmijeha. Do ponovnog susreta, Vole te tvoji SVETLANA, VELJKO, OGNJEN i BOJANA

ŠPIRO

TUŽNO SJEĆANJE na naše najmilije

RADOJKA DRAGAN 8. 8. 1994. 2. 11. 2014. 7. 2. 2010.

Svakodnevno živite u našim srcima i mislima. Volimo vas.

Porodica RADOJIČIĆ

IKE Veljkova RAIČEVIĆ

rođena ĐURIČKOVIĆ

VELJKO Novičin RAIČEVIĆ

Na današnji dan

Prođe Ilindan, prije trideset pet Iśe moja, tvoj rođendan godina odmori svoju u tišini i suzama... plemenitu dušu dobri roditelj

Neka vi duše u raju počivaju Vječnaja pamjat. SLAVKA

140

Dana 4. avgusta navršava se godina od smrti našeg dragog

ZDRAVKA – PUJA MILIĆEVIĆA

Dana 3. avgusta 2024. godine, navršava se dvije godine od kad nas je napustila naša voljena TETA

BRANKA JOČIĆ

Vrijeme prolazi, a bol i sjećanje na tebe vječno ostaje. Uvijek ćeš biti voljena i nikad zaboravljena.

SLAVKA Vasova PEJOVIĆ

Toga dana porodica će posjetiti njen vječni dom. Draga Slavka, nikad nećemo zaboraviti dobročinstva i ljubav koju si nesebično pružala nama i našoj djeci. Neka ti je lak vječni počinak.

Tvoja braća VOJISLAV i MILUTIN sa porodicama

Počivaj u miru pored tvojih najmilijih.

Brat MILUTIN - MILJO sa porodicom

Našoj dragoj

Tvoje sestrične MIRA, VERA i SLAVICA

111 Godina dana je od smrti naše drage SLAVKE

SAŠI BALTIĆ

Sa ponosom na tvoj životni put i tugom što si nas napustila, čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu kojom si nas obasipala. Tvoji sestrići VUKO, BRANO i GORAN sa familijama

109

Sinovi MILORAD i MILOVAN sa porodicama i mnogobrojna rodbina 149

U subotu, 3. avgusta, navršava se godina dana, otkako je otišla na vječni počinak naša voljena

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za urbanizam zaštitu životne sredine

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br 75/18), ovaj sekretarijat

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta DOO MENADžER MONTENEGRO, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta „STS 10/0,4 kV „MENADžER“ 160 KVA UKLAPANJE U 10 kV MREŽU“ katastarskim parcelama br. 814/1, 814/6, 810/4, 810/3, 3472/3, 843/11, 854/2, 855/3, 863/5, 863/19 KO Bandići,

Opština Danilovgrad. u zahvatu Prostorno – urbanističkog plana opštine Danilovgrad. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11.00 do 13.00 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi je 9. 8. 2023. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail broj telefona 020/812-040.

ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA GLAVNOG GRADA

Broj: 05/01-6615

Podgorica, 01.08.2024. godine

ISPRAVKA GREŠKE U TEKSTU JAVNOG KONKURSA ZA IZBOR DOKTORA MEDICINE RADI SPECIJALIZACIJA IZ OBLASTI: PORODIČNE MEDICINE, GINEKOLOGIJE I AKUŠERSTVA, PEDIJATRIJE ID, PEDIJATRIJE ZA CENTAR ZA DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA BROJ: 05/01-6077 OD 17.07.2024. GODINE, OBJAVLJEN U D.L. „POBJEDA“ DANA 19.07.2024. GODINE

Vrši se ispravka teksta Javnog konkursa za izbor doktora medicine radi specijalizacija iz oblasti porodične medicine, ginekologije i akušerstva, pedijatrije ID, pedijatrije za Centar za djecu sa posebnim potrebama broj: 05/01-6077 od 17.07.2024. godine, objavljenog u D.L. „Pobjeda“ dana 19.07.2024. godine, a koji je ZU Dom zdravlja Glavnog grada objavila i na internet stranici https: //www.dzpg.me ZU Dom zdravlja Glavnog grada dana 19.07.2024. godine, na način što se u dijelu teksta, koji se odnosi na potrebnu dokumentaciju, i to pod rednim brojem 5) riječi: „dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti interne medicine, za koju se dodjeljuje specijalizacija“;, zamjenjuju riječima: „dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se dodjeljuje specijalizacija;“. U ostalim djelovima, tekst Javnog konkursa za izbor doktora medicine radi specijalizacija iz oblasti porodične medicine, ginekologije i akušerstva, pedijatrije ID, pedijatrije za Centar za djecu sa posebnim potrebama broj: 05/01-6077 od 17.07.2024. godine, ostaje na snazi. Ispravka teksta Javnog konkursa izvršila se po službenoj dužnosti s obzirom da je javnopravni organ uočio očiglednu grešku u pisanju.

Ispravka greške u tekstu Javnog konkursa proizvodi pravno dejstvo od dana od kojeg pravno dejstvo proizvodi i Javni konkurs broj: 05/01-6077 od 17.07.2024. godine, objavljen dana 19.07.2024. godine.

Izvorna verzija teksta Javnog konkursa objavljenog dana 19.07.2024. godine, nalazi se na web stranici ZU Dom zdravlja Glavnog grada web dzpg.me.

POMOĆNICA DIREKTORICE, Dr Natalija Popović Petrić

POBOLJŠAJTE ENERGETSKU EFIKASNOST VAŠEG DOMA! JAVNI KONKURS ZA GRAĐANE

Prijavite se i ostvarite sufinansiranje do 10.000 € za energetsku efikasnost Vašeg doma!

KO MOŽE DA SE PRIJAVI?

•Vlasnici ili korisnici individualnih stambenih objekata ili stanova

•Građani koji imaju saglasnost vlasnika za planirane aktivnosti (ako nisu vlasnici)

•Punoljetne osobe

DOSTUPNE MJERE:

•Termoizolacija fasade

•Termoizolacija međuspratne konstrukcije

•Ugradnja energetski efikasne fasadne stolarije

•Sistem za grijanje na moderne oblike biomase

•Split/multisplit sistem za grijanje/hladenje

•Visokoefikasne toplotne pumpe

•Solarni sistemi za zagrijavanje vode

•Fotonaponski sistemi za proizvodnju električne energije

USLOVI:

•Prijava za sprovođenje mjera na samo jednom objektu

•Maksimalni iznos sufinansiranja od Eko-fonda po prijavi iznosi 10.000 €

•Korisnik obezbjeđuje preostala sredstva za finansiranje (iz sopstvenih ili drugih izvora)

POTREBNA DOKUMENTACIJA:

1.Popunjena prijava (obrazac 1) - preuzmite sa www.eko-fond.co.me

2.Izjava (obrazac 2) - potvrda o prihvatanju uslova konkursa

3.Dokaz o legalnosti objekta - list nepokretnosti ili potvrda o legalizaciji

4.Ponuda sa predmjerom i predračunom radova - od izabranog kvalifikovanog izvođača

KAKO SE PRIJAVITI?

1.Prijave se podnose ONLINE na portalu Eko-fonda: ekofond.infostream.co.me

2.Prijava mora biti kompletna i sa svom potrebnom dokumentacijom

3.Rok za prijavu je do utroška sredstava, osim za građane Pljevalja odabrane na javnom pozivu Opštine Pljevlja, koji imaju rok za prijavu od 90 dana.

Napomena: U slučaju nepredviđenih radova, troškove snosi korisnik. Sva sredstva za sufinansiranje moraju biti transparentna i u skladu sa pravilima Eko-fonda.

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada i umivaonika. Povoljno, Vukčević.

Tel. 067/000-008 , 069/991-999 1