Neđelja, 4. avgust 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21073 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
KAD SVUDA BUKTI, POTREBNA JE SOLIDARNOST: Sistem civilne zaštite je u vrijeme SFRJ bio dodatna snaga za suočavanje sa vatrenim stihijama, danas sve pada na pleća vatrogasaca
Odlazak kod porodičnog psihoterapeuta u Crnoj Gori i dalje je tabu tema
Dolaskom djece i suočavanjem sa činjenicom da se porodica širi, kada sistem prolazi kroz promjenu, par zaboravi jedno na drugo, upadnu u mašinu i kolotečinu, prebace se na autopilot i fokusiraju na odrađivanje zadataka, preživljavanje, vaspitanje, na zaradu, a partnerski odnos ostane negdje po strani – kaže psihoterapeutkinja Lora Davidović
Osjećaj da treba reagovati i priskočiti vatrogascima koji se bore sa vatrenom stihijom na terenu pokazatelj je građanske svijesti i pripadnosti zajednici, ali svaki takav potez volonterizma u sistemu koji nema razrađene mehanizme civilne zaštite svodi se na individualne istupe koji nose rizike i opasnosti
Ne moramo imati isti pogled na vrijeme socijalizma već prihvatiti ono što se pokazalo da funkcioniše u praksi. U takvim uslovima, vjerujem da bi bilo dovoljno ljudi spremnih da pomognu u požarima – kaže Vojo Milošević, nekadašnji član opštinskog štaba Opštenarodne odbrane i društvene samozaštite
EKSKLUZIVNO: Profesor dr Filip Hjuz sa Univerziteta u Mančesteru istražuje lednik Debeli namet, star 12.000 godina, na Durmitoru
Ekspert za sigurnost Sandi Dizdarević kaže da strani interesi stoje iza priče da je bivši crnogorski predsjednik bezbjedan
Lična sigurnost gospodina Đukanovića je ugrožena u svakom smislu, kako tjelesno od atentata, tako i od njegovog potencijalnog hapšenja. Ugrožena je sigurnost u širem smislu i svih onih koji Crnu Goru osjećaju kao vlastitu zemlju, oslobođenu vanjskih negativnih uticaja - upozorava Dizdarević
POGLED SA STRANE: Dok su neki prvaci Bošnjačke stranke ulazili u državne kabinete, patrijarh Perić obnovio sjećanje na zločin u Velici
Crna
da je to samo nagomilani snijeg koji je preživio ljetnje vrućine, no zapravo je riječ o ledniku koji potiče iz ledenog doba. Crna Gora bi mogla iskoristiti ovo prirodno blago kao turističku atrakciju - kaže Hjuz
Piše: Dragan VESELINOV
Predsjednik Crne Gore vratio Skupštini na ponovno odlučivanje dva zakona
Ekspert za sigurnost Sandi Dizdarević
PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje zakone o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, kao i o izmjenama i dopunama zakona kojima su propisane odredbe o inspekcijskom nadzoru. Riječ je o aktima kojima se gasi Uprava za inspekcijske poslove, a inspekcije vraćaju u sastav resornih ministarstava. U obrazloženju odluke, Milatović je saopštio da je ovakvo rješenje potrebno još jednom sagledati sa aspekta potrebe da se osigura visok stepen profesionalnosti i nepristrasnosti inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora. - Imajući u vidu činjenicu da će najveći broj inspekcija, shodno usvojenom rješenju, organizaciono biti pozicioniran u okviru ministarstava nadležnih za pojedine upravne oblasti, te da su ministri nesumnjivo politički izabrana lica, postoji visok stepen rizika od dodatne politizacije ovog izuzetno važnog segmenta rada državne uprave. Dodatno, primjenom usvojenog koncepta, o žalbama na rješenja koja su donesena u postupku vršenja inspekcijskog nadzora odlučivalo bi se unutar istog državnog organa - ministarstva, čime se dovodi u pitanje
BS, SD i SDP potpisali sporazum o zajedničkom nastupu na izborima u Gusinju
Potpisali sporazum
PODGORICA – Bošnjačka stranka (BS), Socijaldemokrate (SD) i Socijaldemokratska partija (SDP) potpisali su juče u Gusinju sporazum o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima koji su zakazani za 15. septembar. Sporazum su potpisali predsjednik OO BS Gusinje Sanel Balić, OO SDP Gusinje dr Elvis Omeragić i v. d. predsjednika OO SD Gusinje Semih Nikočević. Nosilac liste biće aktuelni predsjednik opštine Sanel Balić. Bošnjačka stranka prethodnih dana oštro je kritikovana od opozicije zbog ulaska u Vladu sa bivšim Demokratskim frontom.
R. P.
Članovi Vlade iz NSD juče bili u Loznici
PODGORICA – Novi
ministri prisustvovali su juče obilježavanju „Oluje“, vojno-policijske akcije koja je počela u zoru 4. avgusta i koja je u Srbiji označena kao zločinačka, dok je u Hrvatskoj oslobodilačka.
Potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, ministar turizma Simonida Kordić i predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević prisustvovali su u Loznici komemorativnoj ceremoniji povodom Dana sjećanja na, ka-
dvostepenost postupka – navodi se u obrazloženju upućenom parlamentu. Milatović je istakao i da je bilo nužno osigurati kvalitetnu participaciju zainteresovane javnosti u pripremi predmetnih zakona, u skladu sa propisima koji uređuju postupak sprovođenja javne rasprave u pripremi javnih politika. Milatović je proglasio zakone o izmjenama i dopuni Zakona o radu, dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, popisu poljoprivrede za 2024. godinu, potvrđivanju ugovora između Vlade Crne Gore i Vlade Velikog Vojvodstva Luksemburg o otklanjanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu i sprečavanju poreske evazije i izbjegavanja, kao i o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, te Zakon o šumama.
- Milatović je, u odnosu na Zakon o šumama, uzevši u obzir širok spektar ovlašćenja koja se daju novoformiranom preduzeću koje će njima gazdovati, ukazao na važnost dobre implementacije i dobrog upravljanja kako bi se umanjili rizici potencijalne zloupotrebe ovog preduzeća u političke svrhe i u cilju partijskog zapošljavanja - navodi se u saopštenju iz Milatovićevog kabineta. R. P.
Konstitutivna sjednica Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije
PODGORICA – Pavle Ćupić iz Građanske alijanse je, na konstitutivnoj sjednici, izabran za novog predsjednika Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije. Za njegovog zamjenika izabran je Mladen Tomović. Poslanici su već dali podršku za pet članova. Poslanici su većinom na kraju proljećnog zasijedanja, prije tri dana, izglasali nove članove Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije - Mladena Tomovića, Slavicu Mirković, Draganu Šuković, Pavla Ćupića i Aleksandru Vukašinović
Kako je odluka već objavljena u Službenom listu, stekli su se uslovi da se izabere i predsjednik Savjeta i to na Konstitutivnoj sjednici koja je u toku.
Agencija za sprečavanje korupcije bez Savjeta je od avgusta prošle godine, a Statutom, član 13, predviđeno je da se predsjednik bira od pet članova koji su dobili podršku u parlamentu. R. P.
Lična sigurnost gospodina Đukanovića je ugrožena u svakom smislu, kako tjelesno od atentata, tako i od njegovog potencijalnog hapšenja. Ugrožena je sigurnost u širem smislu i svih onih koji Crnu Goru osjećaju kao vlastitu zemlju, oslobođenu vanjskih negativnih uticaja - upozorava Dizdarević
PODGORICA - Analizirajući demanti koji su predstavnici ANB-a i policije dali, pokazuje se da nijesu mogli potvrditi informaciju o pokušaju atentata na Đukanovića, što ne znači da ista i nije tačna, jervratimo se malo unazad. Ako je informaciju primio sam gospodin (Milo) Đukanović, a ne vaša obavještajna služba, postavlja se logično pitanje: kako će onda ta ista služba provjeriti informaciju kod međunarodnih partnera (jer je očigledno informacija došla od međunarodnog sigurnosnog zvaničnika sa sjedištem i misijom na Kosovu) ako je međunarodna agencija nije dostavila njima već gospodinu Đukanoviću - poručuje u razgovoru za Pobjedu bosanskohercegovački ekspert za bezbjednost i docent na predmetu Kriminalistička psihologija Sandi Dizdarević
Upozorava da se kod ovakvih događaja detaljno saslušava i sam izvor, a u ovom slučaju je to bio gospodin Đukanović. Pojašnjava da se takve izjave daju pod zakletvom i upozorenjima, te da nema logike da sadržaj informacije nije tačan, već, kako kaže, može biti samo nedovoljno kvalitetan, brzo i operativno provjeren.
ko komentarišete ova dešavanja?
ko su kazali iz Nove Srpske demokratije, progon Srba iz Hrvatske u akciji „Oluja“. Predsjednik Skupštine i lider
NSD Andrija Mandić do sada nije čestitao Dan nezavisnosti Crne Gore, iako je na čelu zakonodavne vlasti, ali nije zaboravio da se oglasi povodom go-
dišnjice „Oluje“. Mandić, koji je persona non grata u Hrvatskoj zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, poručio je, između ostalog, da ne „postoji srpska duša koju 4. avgusta ne probudi oluja bolnih sjećanja na nepregledne kolone svojih sunarodnika, koji napuštaju svoja vjekovna ognjišta u nadi da će sačuvati ono što im je u tom momentu jedino i preostalo, vlastite živote“. R. P.
POBJEDA: Informaciju o planiranju atentata na Đukanovića službenici ANB-a su iz kabineta bivšeg predsjednika dobili 5. jula, ali su je tek 13. jula proslijedili vrhu Uprave policije. Zajedničko saopštenje Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije povodom ugroženosti bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, kojim su demantovali sopstvene navode od prije mjesec, još jedna je potvrda haotičnog stanja u bezbjednosnom sektoru. Sad tvrde da Đukanović nije ugrožen. Ka-
DIZDAREVIĆ: Ovdje je bitno poći od nekoliko veoma važnih elemenata koji igraju ključnu ulogu u provjeri obavještajnih i sigurnosno interesantnih informacija. Svaka obavještajna informacija, a osobito informacija koja u svom sadržaju konzumira takve unutrašnje elemente koji mogu dovesti do ugrožavanja ljudskog života, mora se posmatrati veoma ozbiljno, a osobito ako se radi o visokim političkim zvaničnicima koji obavljaju veoma važne političke ili državne funkcije. Pođimo od činjenice da je gospodin Đukanović još uvijek jedna od najvažnijih osoba u Crnoj Gori koje nastoje sačuvati opstanak crnogorskog naroda i smanjiti maligne i negativne uticaje. Sjetimo se u tom smislu dvije važne činjenice - odbijanje politike (Slobodana) Miloševića i ulazak u NATO. Same te dvije činjenice onemogućavaju apsolutno ostvarivanje ciljeva koji iza svoje latentnosti ostavljaju tragove koje prepoznajemo kao ruske uticaje. Drugi važan element jeste da je upravo gospodin Đukanović dobio informaciju o pripremi atentata na njega od strane beogradskog kriminalnog podzemlja koji ima svoje krakove u BiH i drugim zemljama, a koju je proslijedio nadležnim agencijama, te je navedenu informaciju primio od visokog međunarodno sigurnosnog zvaničnika sa Kosova. Tri su sadržajno bitna elementa: što je sigurnosno interesantno ili što se sprema, i odgovor na ovo pitanje je atentat na gospodina Đukanovića. Drugi sadržajni element čini odgovor na pitanje - ko? Kriminalna grupa iz Beograda koja ima svoje krakove u BiH i drugim zemljama. Treći sadržajni element odnosi se na izvor, odnosno traganje za odgovorom na pitanje - od koga? Informacija o planiranju atentata dobijena je od visokog međunarodno si-
gurnosnog zvaničnika. Sadržajno je informacija u velikoj mjeri cjelovita. Što to znači? Znači da su, po mom mišljenju, u medijima izašle nepotpune informacije, jer duboko sam ubijeđen da je ovakva informacija morala sadržavati i dio koji se odnosi na pitanja - kada i kako? Ne treba zanemariti ni činjenicu da mnoge obavještajne službe u svojim „prljavim poslovima“ ili za potrebe državnih interesa koriste pojedince iz kriminalnog podzemlja, misleći prevashodno na ubice, atentatore, bivše vojnike, obavještajce, policajce i slično. Ono što je meni interesantno jeste da ovakvu informaciju nijesu primarno primile službe policije i ANB -a, i to zapravo govori o određenoj vrsti nepovjerenja u sigurnosni sistem ili, bolje kazano, pojedince u tom sistemu, jer u vašoj policiji i ANB-u ima jako časnih, poštenih i stručnih osoba koje Crnu Goru nose u duši. S druge strane, takva obavještajna informacija, čak i za male države kao što je Crna Gora i njen obavještajni aparat, morala se provjeravati u tri, pa čak i u više pravaca. Prvobitno putem unutrašnjih državnih sigurnosnih podsistema: policije, a potom kroz rad sa informatorima i saradnicima ANB-a, provjerama kod partnerskih obavještajnih agencija, kao i međunarodnih faktora. Sve ukupno, čak i sa terenskim operativnim radom, to bi trebalo biti operacionalizovano za najdalje 48 sati. Na kraju, sama činjenica da je nakon primljene informacije od strane vaše obavještajne agencije informacija držana u operativnoj tajnosti od drugih unutrašnjih službi, a bili su dužni odmah, bez odlaganja, takvu informaciju dostaviti policiji koja bi preduzela sigurnosnu procjenu, i niz drugih sigurnosnih mjera - govori o činjenici da je i vaš sigurnosno obavještajni i policijski aparat poprilično dezorganizovan. Sam demant na kraju ukazuje na nepotpun rad. Analizirajući demant koji su predstavnici ANB-a i policije dali, ukazuje da nijesu mogli potvrditi informaciju, što ne znači da ista i nije tačna, jer vratimo se malo unazad. Ako je informaciju primio sam gospodin Đukanović, a ne vaša obavještajna služba, postavlja se logično pitanje: kako će onda ta ista služba provjeriti informaciju kod međunarodnih partnera (jer je očigledno informacija došla od međuna-
rodnog sigurnosnog zvaničnika sa sjedištem i misijom na Kosovu) ako je međunarodna agencija nije dostavila njima već gospodinu Đukanoviću. Na kraju moram istaći još jednu nelogičnost: kod ovakvih događaja, prvobitno se detaljno obavlja razgovor i sasluša sam izvor, a u ovom slučaju je to bio gospodin Đukanović, i takve izjave se daju pod zakletvom i upozorenjima, pa nema logike da sadržaj informacije nije tačan, već, po meni, može biti samo nedovoljno kvalitetno, brzo i operativno provjeren.
POBJEDA: Koliko na haotično stanje u bezbjednosnom sektoru utiče i to što je Agencija za nacionalnu bezbjednost, nakon smjene Sava Kentere, pod ogromnim uticajem Beograda, a time i Moskve?
DIZDAREVIĆ: Previše je događaja koji su obilježili ulazak ruskog uticaja u Crnu Goru, kako kroz kriminalni milje, tako i kroz kupovinu imovine, pa sve do promjene vlasti, pritvaranja bivšeg tužioca koji je, koliko je meni poznato, jedna od nekoliko osoba koja je uhapsila i procesuirala više veoma važnih kriminalnih
i proruskih karika, pa sve do zadnjeg događaja koji se odnosi na aferu državni udar. Interesantan je signal koji se u obavještajnim igrama smatra veoma moćnim, a to je da čak i nakon sporazuma koji su potpisali neki akteri u aferi „državni udar“, ostali sudionici su oslobođeni iako su se nalazili na višim pozicijama i imali su daleko veće uticaje i mogućnosti. Kada sve ove elemente povežete, analizirate sadržaj, osobe koje su učestvovale, vezu sa kriminalnim podzemljem, veze za političkim, obavještajnim i religijskim personama, onda je neminovno da se i nakon pada jedne politike novi politički sistem počne baviti sam sobom i svojim interesima, istovremeno postavljajući i osobe koje će pratiti i štiti upravo tu politiku, a ne državu. Ono što je bitno, a to je i kod nas ali i u mnogim drugim zemljama, malo je onih rukovodilaca koji štite državu, ali je puno više onih sigurnosnih rukovodilaca koji štite politiku koja ih je postavila, jer time štite vlastite interese i moć.
POBJEDA: Koliko je opasno relativizovati ozbiljne prijetnje kojima je izložen Đu-
kanović i da li to daje signal kriminalnim klanovima da mogu da rade što hoće u zemlji članici NATO, koja je od promjene vlasti 2020. pod stalnim pritiskom zvaničnog Beograda? Zašto se NATO aktivnije ne uključi?
DIZDAREVIĆ: Kod ovog pitanja bi se moglo razviti nekoliko hipoteza. Niti jedna prijetnja, a osobito koja se odnosi na visokog političkog funkcionera, ne smije se relativizovati, osim ako i oni koji učestvuju u relativizaciji nijesu dio projekta za realizaciju takve ideje, odnosno operacionalizaciju samog atentata. Da bi pružio odgovor na ovo pitanje, a da bude najjasnije krenuću od jedne veoma moćne rečenice koju je dao ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini gostujući u jednoj tv emisiji razgovarajući na temu ulaska BiH u NATO, NJ.E. Igor Kalabuhov: „BiH ulaskom u NATO dobija sigurnost, a što NATO dobija ulaskom BiH?“ Pored odgovornosti dobija i niz drugih elemenata, polazeći od političkih saveza, ekonomskih i drugih na obostrano i višedržavno zadovoljstvo. Što želim kazati: NA-
Sadržajno je informacija u velikoj mjeri cjelovita. Što to znači? Znači da su, po mom mišljenju, u medijima izašle nepotpune informacije, jer duboko sam ubijeđen da je ovakva informacija morala sadržavati i dio koji se odnosi na pitanja - kada i kako? Ne treba zanemariti ni činjenicu da mnoge obavještajne službe u svojim „prljavim poslovima“ ili za potrebe državnih interesa koriste pojedince iz kriminalnog podzemlja, misleći prevashodno na ubice, atentatore, bivše vojnike, obavještajce, policajce i slično
Čak i nakon veoma jasnih signala na području zemalja Zapadnog Balkana u posljednjih nekoliko godina, polazeći od Sjeverne Makedonije, zbivanja na Kosovu, kontinuiranih problema u Bosni i Hercegovini, afere „državni udar“ u Crnoj Gori, vidimo da je NATO u dobroj mjeri ostao, ne može se kazati pasivan, ali može se konstatovati nedovoljno aktivan. Što to znači? Znači da je politika NATO za Zapadni Balkan postala veoma jasna: podržaćemo svaku demokratsku vlast koja želi da ide naprijed, ali se sami unutar svojih država morate boriti. Ukoliko svojim djelovanjem na unutrašnjoj i regionalnoj političkoj sceni dođe do ugrožavanja politike i interesa NATO, duboko sam uvjeren a praktično je to u više navrata i dokazano „pokazaće svoju moć“
TO kao vojno politički savez predvođen je veoma moćnim zapadnim sistemom Sjedinjenih Američkih Država i drugih moćnih državnih sistema. Po mom skromnom mišljenju - unazad 20 godina zbog geopolitičkih kretanja, zanemario je zbivanja na Zapadnom Balkanu, ostavljajući u velikoj mjeri da se sami politički izborimo sa sistemima iz 90ih godina, istovremeno smatrajući da je ruski uticaj oslabio. Čak i nakon veoma jasnih signala na području zemalja Zapadnog Balkana u posljednjih nekoliko godina, polazeći od Sjeverne Makedonije, zbivanja na Kosovu, kontinuiranih problema u Bosni i Hercegovini, afere „državni udar“ u Crnoj Gori, vidimo da je NATO u dobroj mjeri ostao, ne može se kazati pasivan, ali može se konstatovati nedovoljno aktivan. Što to znači? Znači da je politika NATO za Zapadni Balkan postala veoma jasna: podržaćemo svaku demokratsku vlast koja želi da ide naprijed, ali se sami unutar svojih država morate boriti. Ukoliko svojim djelovanjem na unutrašnjoj i regionalnoj političkoj sceni dođe do ugrožavanja politike i interesa NATO, duboko sam uvjeren a praktično je to u više navrata i dokazano „pokazaće svoju moć“. Na kraju - da matematički postavimo definiciju planiranja atentata i odgovora na vaša pitanja. Atentat na politički veoma moćnu personu koja je čak i u najmračnijoj istoriji
Zapadnog Balkana imala hrabrost i snagu kazati Miloševiću - ne, čovjeku koji je CG osamostalio i izveo je iz zajednice bez ijednog ispaljenog metka, osobu koja je svojim djelovanjem, a mislim prevashodno na političko, uveo u NATO. Kada ove elemente saberete sa slijedećim zbirom: dva specijalna tužioca koja su u pritvoru, a hapsili su između ostalog i članove kriminalnog podzemlja koji su se dovodili u vezu sa dva bitna kraka, srbijansku obavještajnu službu i dio crnogorskog kriminalnog podzemlja, kao i hapšenje i procesuiranje onih osoba koje su zajedničkim djelovanjem ugrožavali suverenitet Crne Gore, a znamo kako je ova afera završila. Na kraju zbir ovih elemenata je rezultat da imate promjene na političkoj sceni iza kojih stoje proruski interesi. Kada ovim elementima dodate i zbir, poput: pojedinci koji su hapšeni u aferi „državni udar“ i vezu sa pojedincima iz zemalja regiona, njihove veze sa vjerskim personifikatorima, kao i sve ukupne veze sa ruskim, onda je rezultat matematičke postavke jednostavan. Lična sigurnost gospodina Đukanovića je ugrožena u svakom smislu, kako tjelesno u smislu atentata, tako i u smislu slobode, odnosno njegovog potencijalnog hapšenja. Ugrožena je sigurnost u širem smislu i svih onih koji Crnu Goru osjećaju kao vlastitu zemlju, oslobođenu vanjskih negativnih uticaja. M.JOVIĆEVIĆ
Ne znamo da li bi Lenjin prvake iz Bošnjačke stranke koji su se prihvatili ministarstava u Vladi Crne Gore nazvao svojim humorističnim izrazom „ministerijalisti“, ali nam je dao razloga da ponašanje nekih Bošnjaka ne vidimo kao ikakav izuzetak u političkoj praksi. Lutanje političara od vlade do vlade, od dvorske lude do dvorske lude i od novca do novca je oduvek bilo u istoriji svih političkih struja, i biće. Ne moramo uopšte pominjati imena nekih novopazarskih političara u Srbiji, posebno jednog, koji je od protivnika velikosrpske politike Miloševića i Šešelja, ušao u beogradsku vladu njihovih „socijalističkih“ i „naprednjačkih“ naslednika. On je od Muslimana i nominalnog socijaldemokrate, postao prikolica šovinističkog srbijanstva. Ministerijalisti u stvari nemaju nijednu drugu ideologiju osim skrivene lične koristi. Korist ih vodi da u političkoj konkurenciji plove u čamcu gde su ideologije i partijski programi samo privremena vesla da stignu do stvarnog cilja: kabineta. Politika je tu hobi za koalicione mozaike, koji ne moraju biti od koristi za zemlju.
HRABROST STARIH
BOŠNJAKA
Nijednog trenutka ne želimo osporiti svrsishodnost političkih struja i međupartijskih saveza. Oni su uslov demokratskog napretka zemlje ma koliko ponekad i revolucionarna diktatura vodi ka njemu. Kao što nema razloga da jednim bogom zamenimo demokratsku konkurenciju više bogova na moć, tako nema razloga ni da dozvolimo diktaturu jedne partije protiv višepartijskih interesa naroda. Ali želimo da iznesemo svoj utisak da se sadašnji prvaci u bošnjačkoj zajednici ne snalaze u crnogorskom 21. veku onako kako su se njihovi preci snalazili u 20. veku, posebno u Bosni i Hercegovini. Podsetimo se stoga istorijskog saveza Komunističke partije Jugoslavije i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini posle Drugog svetskog rata. Taj savez je doneo prekretnicu u položaju muslimanki u Bosni i Hercegovini, i raspršujućim dejstvom doneo novi položaj muslimanki u Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Makedoniji i Hrvatskoj. Taj savez komunista i muslimana je sklopljen za uklanjanje feredže i kulta nepromenljive islamske odeće. Danas nam to zvuči gotovo šaljivo i naivno, ali je
to tada bio napad na vekove prošlosti sa otvaranjem kapije za novu ženu koja se ne stidi što je drugačija žena. Nemojmo poricati neporecivo: nije prošlo ni 15 godina od kada je 1950. godine donet u Sarajevu zakon protiv feredže, a prve devojke Sarajke su već 1965. godine obukle mini suknje Meri Kvant, i u bikiniju izlazile na plaže. Takvom revolucijom islamske žene možda ne može da se ponosi nijedan drugi islamski narod. Nije taj savez komunista i muftija išao lako. Ne zbog komunista - upravo je suprotno od toga, već zbog otpora konzervativne muške patrijarhalne tradicije progresivnim muftijama. Herojstvo tih muftija i žena željnih slobode su dovele do izjednačenja političkog i pravnog položaja muslimanki sa muškarcima i njihovom porođaju kao Evropljankama. Nacionalističko krvoproliće od 1992 do1995. godine u Bosni i Hercegovini je delimično uzdrmalo kulturnu širinu Sarajke gurajući je „identitetski“ ka bivšem predrevolucionarnom stanju, ali nije porazilo revoluciju muftija iz polovine 20. veka.
OVAKO JE TEKLA
BORBA
Rektor kairskog islamskog univerziteta Al Azhar je 1937. godine objavio fatvu kojom je rekao da pokrivanje ženskog lica nošenjem zara i feredže nije religiozna obaveza, već je to običaj u narodu. Negde jeste, negde nije. Imajmo u vidu da je Kemal Ataturk u Turskoj zabranio feredžu 1923. godine, dok je Erdogan obnovio pravo na nju 2013. godine, ali više kao sveobuhvatnu maramu - ne i u sudstvu, vojsci i policiji. Feredžu preko lica tamo više nose pojedine gošće i izbeglice iz nekih arapskih i afričkih država. Iste te godine je najveći na svetu islamski forum Ezherski mešihat ovo poručio indijskim muslimankama: „Islam nije naredio da žena živi kod kuće i uhapšena, nego je naredio da ide u džamiju i dozvolio joj da može posećivati konferencije i sastanke na kojima se pretresaju važna narodna pitanja, učestvovati u debatama i stavljati svoje predloge. Islam dopušta ženi da pohađa sve naučne zavode kao i muškarcu, daje joj pravo da slobodno raspolaže svojom imovinom, da zaključuje punovažno sve vrste građansko-pravnih poslova tako da njihova valjanost ne ovisi
Por rije sa vladikama nagovještava odgovornost svih muslimana za zločin u Velici, oni ne prihvataju da su mnogi muslimani bili u antinacističkim partizanskim odredima, oni zaboravljaju da su jugoslovenski muslimani zajedno sa komunistima uklonili zastarjelo običajno tlačenje žena - što pravoslavni u nekim slučajevima nijesu do danas, i oni su ti koji odbijaju religijski ekumenizam zbog kojeg Srebrenica i Velika nijesu mjesta zajedničkog opraštanja i mira radi drugačije budućnosti. Dokle će Patrijaršija da se gadi budućnosti? Ali, ako ona neće da se trgne i sarađuje, možda će to, ipak, poći za rukom novim bošnjačkim političarima
o odobrenju muža, roditelja i ma koga drugog“ - citat po dr Fikretu Karčiću, Sarajevo, 2013. Te 1937. godine je dilemu oko pokrivanja lica u BiH javno otvorio Husein Đozo u „Novom Beharu“. Podela je odmah nastala: modernisti su podržavali evropsko odevanje dok su tradicionalisti podržavali feredžu i zabranjivali ženama da se fotografišu za ličnu kartu. Godine 1947. je velika komunistička ženska organizacija Antifašistički front žena na svom sarajevskom kongresu, na predlog muslimanki, objavila rezoluciju u kojoj se ističe da su zar i feredža „simbol nekadašnjeg neravnopravnog položaja muslimanke i ostatak teške prošlosti koja danas otežava njihovo puno učešće u političkom, društvenom i privrednom životu žene“. Neke su žene tokom samog kongresa skidale feredžu. No, u gra-
dovima se to događalo još pre Drugog svetskog rata. Odmah je 1947. godine usledila podrška Sarajevskoj rezoluciji koju joj je dao Vrhovni vakufski sabor Islamske verske zajednice u FNRJ: „Nema verskih zapreka skidanju zara i feredže. Vrhovni vakufski sabor smatra da je to patriotska dužnost svakog muslimana da do kraja probudi svijest žene muslimanke da oslobođena zara i feredže konačno krene u korak sa razvojem ostalih žena u FNRJ… Dužnost je i sve uleme i pripadnika Islamske vjerske zajednice da muslimanke upute novim putem slobode i napretka na kome je osigurana ne samo njena lična sreća nego i sreća cele naše zajednice“. Išlo se dalje.
PEČAT EFENDIJE
FERIĆA
Dileme oko odevne evropeizacije jugoslovenske muslimanke je na kraju u septem-
bru 1947. godine uklonio sam reisu-l-ulema Ibrahim efendija Ferić u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj džamiji prihvatajući se menšure (ovlašćenja na vođstvo): „… Stotine godina mi smo ženi uskraćivali najelementarnija prava, prava na prosvjećivanje i slobodu… Jedna od dragocjenih tekovina Oslobodilačke borbe naših naroda svakako je proklamovanje ravnopravnosti žene. Ali, nažalost, ova ravnopravnost kod muslimanke ne može da dođe do punog izražaja, jer joj smeta feredža i zar… Ako je žena nepismena i neškolovana i ako je još pokrivena može li se ona koristiti onim pravima koje joj garantuje islam, i može li izvršavati one dužnosti koje joj on nameće? Apsolutno ne može. Dati ženi ova prava a narediti joj da u isto vrijeme nosi zar i feredžu značilo bi isto što dati joj desnom a oduzeti lijevom
rukom“. Pominjao se do tada i stav prethodnog reisa-l-uleme Mehmeda Džemaludina Čauševića da „Šerijat ne zabranjuje muslimanki da ide otkrivena niti da joj propisuje neku naročitu nošnju i nakit“, ali da to sarajevski kongres islamskih intelektualaca u 1928. godini nije imao smelosti da sledi. Potom je Vrhovno islamsko starešinstvo u FNRJ 1. novembra, 1947. godine zasedalo i poslalo obaveštenje svim organima koji ispunjavaju ulogu ulema-medžlisa da je sa poslanicom reisa Ferića i stavom Vrhovnog vakufskog sabora „objašnjeno da pokrivanje žene nije vjerski propis i da muslimanke, što se tiče vjere, mogu slobodno otkrivene hodati i vršiti svoje poslove“. Nastalo je doba novog pristupa ženi. Komunisti su se držali po strani prepuštajući muslimanskoj zajednici u
kabinete, patrijarh Perić obnovio sjećanje na zločin u Velici
celoj Jugoslaviji da sama izvede „revoluciju“. Mlade žene su bile oduševljene, ali su ih muževi i konzervativni roditelji, kao i okolina, često seoska, obuzdavali da slede nove odluke. Bilo je i batina. Tri godine je to trajalo. I tada su makedonski muslimani, njihov ulema-medžlis Islamske verske zajednice, rešili 1950. godine da se „donese zakon za skidanje zara, kako bi se ubrzao proces za likvidiranje ove mračne pojave u životu muslimana“. Bosanski muslimani su munjevito reagovali. Narodna Skupš tina Narodne Republike Bosne i Hercegovine je 27. septembra, 1950. godine jednoglasno usvojila Zakon o zabrani nošenja zara i feredže - Službeni list NR Bosne i Hercegovine, br. 32 od 5. okobra, 1950, str. 427. Sa silom komunista i podrškom uleme je sve naglo krenulo: žena na ulici sa zarom i feredžom je išla do tri meseca u zatvor ili je morala platiti 20.000 dinara kazne. A koji se čovek uhvati da ženu prisiljava da se starinski oblači ili to propagandom zahteva, bio bi uhapšen i oteran na prinudni rad do dve godine ili da plati kaznu od 50.000 dinara. Radi poređenja, auto „fića“ je početkom 60-ih godina koštao 36.000 dinara. I nećemo kriti, bilo je i batina muževima za zlostavljanje žena. I dodajemo, sve jugoslovenske republike su donele zakon protiv feredže i zara. Ovaj zakon nije do danas opozvan i punovažan je. Nažalost, nije ažuriran. Kazne su u praksi postale zastarele, ali zabrana zara i feredže nije.
SAVEZ ISLAMA I SOCIJALIZMA
Nema jednakosti između koalicije komunista i uleme posle socijalističke revolucije u Jugoslaviji sa sadašnjim savezom bošnjačkih prvaka sa velikosrpskim snagama u parlamentu i Vladi Crne Gore. Komunisti su obnovili državu Crnu Goru i u međusobnom razumevanju sa ulemom unapredili su status muslimanske žene, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u Crnoj Gori. I ne samo to, priznali su muslimane za naciju sve dok sama muslimanska populacija nije preuzela bošnjačko ime za sebe i time otvorila put i za nereligiozne stanovnike muslimanskog korena. Bošnjak nije isto što i musliman, i obrnuto, nije svaki musliman Bošnjak. Ra-
Bošnjak nije isto što i musliman, i obrnuto, nije svaki musliman Bošnjak. Razni smo. I ne samo to, nasljednici crnogorskih komunista su referendumom naroda poslije manje od 90 godina potpuno vratili Crnoj Gori državnu nezavisnost. To ne bi uspjeli bez podrške Bošnjaka i drugih manjih nacionalnih zajednica. Zar nije tako?
Nezavisna Crna Gora je i bošnjačka otadžbina i dio je njihove nove istorije u njoj. A ta istorija, sa proteklom iz prošlih vjekova, nosi samo drugačiju uspomenu
zni smo. I ne samo to, naslednici crnogorskih komunista su referendumom naroda posle manje od 90 godina potpuno vratili Crnoj Gori državnu nezavisnost. To ne bi uspeli bez podrške Bošnjaka i drugih manjih nacionalnih zajednica. Zar nije tako?
Nezavisna Crna Gora je i bošnjačka otadžbina i deo je njihove nove istorije u njoj. A ta istorija, sa proteklom iz prošlih vekova, nosi samo drugačiju uspomenu.
A crnogorski bošnjački prvaci koji su sada ušli u savez sa beogradskim napadačima na nezavisnu Crnu Goru su verovatno postali trojanski konj za ponovno roptanje Crnogoraca pod Beogradom. Da li iko vidi kako može bošnjački ministar spoljnih poslova u Vladi Crne Gore da išta drugačije govori u inostranstvu od antisrebreničke kontrolne volje iredentističkih snaga u Skupštini?
I još nešto, jugoslovenski komunisti jesu po prirodi svoje ideologije bili ateisti, ali su bili i principijelni sekularisti koji nisu zabranili crkvu i nisu ukidali manastire kao evropski kraljevi prosvetiteljstva poput Jozefa Drugog Habzburškog. I nisu ponovili ubitačne francuske anticrkvene građanske revolucionare iz 1789. godine. I nisu ponovili uništavanje mnogih papskih crkava i
manastira koje su izveli sledbenici Martina Lutera u 16. veku. I nisu dinamitom rušili crkve kao ruski boljševici. I nisu istrebljivali sveštenike kao meksički huaristi, masoni i peoni. Doduše, jugoslovenski komunisti nisu dizali nove crkve, niti su mnogo ulagali u održavanje svih postojećih. Što bi? Nije svaka crkva kulturno blago, pogotovo danas. A sada su gotovo sve, novoizgrađene, postale konfekcijska replika jedna drugoj i odražavaju tužnu monotoniju istovetnog života. Crkva je uniforma?
PATRIJARH I BOŠNJACI
Dok su neki prvaci Bošnjačke stranke ulazili u državne kabinete u Podgorici, za to vreme je patrijarh Perić 28. jula, 2024. godine došao u Crnu Goru da bi u gotovo pustom seocetu Velika obnovio sećanje na zločin domaćih muslimanskih, albanskih i nemačkih vojnika nad stotinama tamošnjih stanovnika u širem okrugu. Pratili su ga, osim frontovske crnogorske iredente, i izaslanik Vlade Srbije i Predsednika Republike i potom, ruski i srpski ambasadori u Crnoj Gori. Tu je „zvezda“ bio srpski Crnogorac iz sela Borkovići kod Plužina koji je u međuvremenu postao predsednik Matice srpske u
Novom Sadu. On sada uči Vojvođane da sumnjaju u svoju istoriju i pravo na samostalnost. Sa njim je novosadska Matica evoluirala od kulturno-prosvetne ustanove vojvođanskih Srba ka političkoj ustanovi za propagandu Velike Srbije srbijanskih osvajača i njihovih saveznika iz zapadnih „dinaridskih“ krajeva jugolovenskog prostora. Tu spadaju i „dinaridske“ vladike okupljene na političkom parastosu. Oni većinski i upravljaju Patrijaršijom. Oni nagoveštavaju odgovornost svih muslimana za zločin u Velici, oni ne prihvataju da su mnogi muslimani bili u antinacističkim partizanskim odredima, oni zaboravljaju da su jugoslovenski muslimani zajedno sa komunistima uklonili zastarelo običajno tlačenje žena - što pravoslavni u nekim slučajevima nisu do danas, i oni su ti koji odbijaju religijski ekumenizam zbog kojeg Srebrenica i Velika nisu mesta zajedničkog opraštanja i mira, radi drugačije budućnosti.
Otuda, zbog takvih velikosrpskih nacionalista, mi ne znamo ništa o mogućim istorijskim, političkim, nacionalnim i socijalnim uzrocima ovog masakra u Velici. Popovi u to ne smeju da uđu, i o tome nisu kazali nijednu reč, osim da se radi o neizazvanoj šovi-
nističkoj mržnji protiv Srba. Čudno. Koja je bila politička orijentacija stanovnika Velike? Partizanska, srpska monarhistička? Naravno, čak i da jeste, to ne bi opravdalo strašno gubilište za siromašni i nenaoružani narod, ali bi bilo dobro kada bi popovi stali sa izazivanjem nacionalne mržnje. Jer, ona je, ponovo, dovela do stradanija naših naroda u jugoslovenskim ratovima od 1991. do 1995. godine i 1999. godine. Nijedan pop nije završio na sudu. On se licemerno opravdava da će njemu suditi samo Isus i da zbog toga uživa zakonski imunitet. Ne uživa ga. I stoga, pre nebesa, svi preživeli stradalnici imaju pravo da mu sude dok su živi i na zemlji.
MINISTERIJALISTI ĆUTE
Bošnjaci u crnogorskoj vladi su prećutali insinuaciju Patrijaršije. Ne smemo pomisliti da oni služe obmani političara „srpskog sveta“ da govore kako iredenta neće slom Crne Gore. Oni znaju da to nije tako. Ali želja za kabinetom je jača od egzistencijalne opasnosti po njihov narod. Sigurno se mnogi pitaju zbog čega patrijarh vredno tumara po grobljima Srba. On luta bez oznake njihovog ideološkog pravca. Nije Srbin ime za praznu ideologiju koja je jedino napunjena pseudo-jevrejskom pravoslavnom religijom, kako misli Patrijaršija. Ko, po Patrijarhu, ljubi Isusovu ruku - Srbin je. Nije tako. Nije svako ko ljubi Isusa Srbin, niti svaki Srbin ljubi Isusa. Jer, Srbin je ime za celinu svog istorijskog socijalnog i kulturnog bića. Ideologije i istorija čine Srbina, a slavski kolač i sveće mrtvima, malo. Pop laska sebi kada misli drugačije, jer je za drugo malo sposoban. A ideološki, opet, ima nas raznih Srba. Zašto patrijarh ne odlazi na groblja crnogorskih Srba posle Prvog svetskog rata koje je u užasima pobila Karađorđevićeva vojska jer su branili zastavu Crne Gore. To nisu bili Srbi? On ne odlazi ni na stratišta herojskih partizanskih porodica Srba i Crno -
goraca koje su pobili Italijani i četnici. Što je Patrijaršija stalno na grobljima na kojima prisvaja pravo da definiše navodno anticrnogorsko srpstvo? Od kad su Crnogorci Srbijanci? I zašto unaokolo voda mošti ljudi koji za kulturu i nauku u našem narodu nose malo značaja? I zašto ne zapita beogradsku vladu da li baš mora da u Iran šalje svog visokog predstavnika da prisustvuje inauguraciji novog predsednika - ako bi već i ambasador ispunio protkolarnu obavezu? Zar u toj državi ne naređuju ženama da nose verske marame, hapse ih na ulici, tuku ih i siluju ih u zatvorima. Ponekad ih i ubijaju? To proističe iz ideološke impotencije Patrijaršije. Ona nema program za budućnost. Zato falsifikuje istoriju. Zašto patrijarh neće da zajedno sa muftijama prevaziđe bratsku mržnju i ode jedanput za svagda na sva groblja prevaziđene omraze i otvori novi dan za Srbe, Crnogorce, Bošnjake i sve druge? Što je teško da sa muftijama pod ruku ode do Srebrenice, a da pozove muftije u Veliku? Narod bi to pozdravio više od ičeg i odahnuo.
NEMA JEDNE ISTINE Još nismo videli da je patrijarh sa vladikama otišao u Narodnu biblioteku i arhive Univerziteta. Nije otišao da tamo uzme neku drugu knjigu osim Jedine za ceo život, i u tišini hrama znanja se zamislio nad njom. Oh, kada bi svake nedelje po koji sat bio tamo! Svet bi mu bio drugačiji. Ne bi šetao kosti po državi već bi pozivao omladinu i narod na knjigu i kulturu. I ljubio bi ne samo neljubivog Boga, već bi ljubio i miroljubive i dobre ljude. Jesmo li ikada videli patrijarha da je poljubio čoveka, iskreno, od srca? Da li će ikada poljubiti i Bošnjaka?
Zašto patrijarh neće da zajedno sa muftijama prevaziđe bratsku mržnju i ode jedanput za svagda na sva groblja prevaziđene omraze i otvori novi dan za Srbe, Crnogorce, Bošnjake i sve druge? Što je teško da sa muftijama pod ruku ode do Srebrenice, a da pozove muftije u Veliku? Narod bi to pozdravio više od ičeg i odahnuo
Zašto je istina Patrijaršije jedina istina? Kada bi patrijaršijska religija bila jedina istina onda bi nauka, književnost, muzika, slikarstvo, filozofija, medicina, arhitektura, balet i hiljade drugih znanja, umetnosti i veština bili neobavezni hobi. Može se bez njihovih istina? Svet bi se tada unezverio od opasne slučajnosti civilizacionih ishoda. Na svu sreću, naš život nije hobi iako bi i tada bio zanimljiv, ali ovakva religija jeste nesretni hobi, i nije mnogo potrebna. A religija i patrijaršija koje ne sarađuju sa ideologijama napretka nikada u hramu neće sahraniti genija budućnosti. Kao što do sada nijedan srpski hram nije upokojio nijednog. Da li je moguće da Patrijaršija još nije čula da je Čarls Darvin sahranjen u Vestminsterskoj opatiji? I još nije čula da su Bošnjaci muslimani radi slobode žene sarađivali sa komunistima? Dokle će Patrijaršija da se gadi budućnosti? Ali, ako ona neće da se trgne i sarađuje, možda će to ipak poći za rukom novim bošnjačkim političarima. •
Neđelja, 4. avgust
Profesor dr Filip Hjuz sa Univerziteta u Mančesteru istražuje lednik Debeli namet, star
PODOGORICA - Crna
Gora krije jedno od posljednjih svjedočanstava ledenog doba na Balkanu — lednik Debeli namet, smješten na Žabljaku, iza Savinog kuka. Iako se ranije mislilo da je riječ samo o nagomilanom snijegu koji je preživio ljetnje vrućine, istraživanja su pokazala da ovaj lednik postoji već 12.000 godina.
Ovaj prirodni fenomen predstavlja ne samo značajan naučni resurs, već i potencijalnu turističku atrakciju koja bi mogla privući brojne posjetioce. Profesor dr Filip Hjuz (Philip Hughes), istaknuti stručnjak iz oblasti fizičke geografije sa Univerziteta u Mančesteru, ističe da bi u narednim godinama ovaj lednik mogao postati jedan od rijetkih preostalih u regionu, što otvara velike mogućnosti za razvoj geoturizma i promociju kroz nauku.
POTENCIJAL ZA TURIZAM
Međutim, zbog njegove male površine i zapremine, postoji rizik da snažniji klimatski incident uzrokuje njegov nestanak. Hjuz upozorava da, ukoliko bi se serija ljeta s ekstremno visokim temperaturama ponovila nekoliko godina zaredom, ovaj jedinstveni trag ledenog doba u Crnoj Gori mogao bi zauvijek nestati. Kroz svoja istraživanja, Hjuz se trudi da skrene pažnju na značaj očuvanja ovog lednika, ne samo zbog njegove naučne vrijednosti, već i zbog potencijala za razvoj specijalizovanog turizma i edukaciju novih generacija.
- Crna Gora, osim manjeg broja ljudi iz oblasti geonauka, nije svjesna toga što ima. To su ostaci ledenog doba koji su još uvijek vidljivi. Ranije se mislilo da je to samo nagomilani snijeg koji je preživio ljetne vrućine, no zapravo je riječ o ledniku koji potiče iz ledenog doba. Crna Gora bi mogla iskoristiti ovo prirodno blago kao turističku atrakciju, jer je led-
Crna Gora, osim manjeg broja ljudi iz oblasti geonauka, nije svjesna što ima. To su ostaci ledenog doba koji su još vidljivi. Ranije se mislilo da je to samo nagomilani snijeg koji je preživio ljetnje vrućine, no zapravo je riječ o ledniku koji potiče iz ledenog doba. Crna Gora bi mogla da iskoristi ovo prirodno blago kao turističku atrakciju - kaže Hjuz
2007. godine, lednik na Durmitoru je bio predmet njegovog naučnog rada.
- Iako nijesam bio prvi koji je otkrio taj fenomen jer su jugoslovenski naučnici već znali o ledniku - svojim radom sam
francuske, njemačke, češke, rumunske i poljske nacionalne istraživačke agencije, a sa iskustvom je recenzenta za SAD i Izreal.
Pored toga, on je i editor za Journal of the Geological So-
terranean Geosciences Review (Springer), časopisa Quaternary (MDPI), a prethodno je bio član uredničkog odbora časopisa Geology (Geological Society of America).
- Recimo, ako se taj lednik detaljno istraži i potom popularizuje kroz turističku priču, ljudi će dobiti više informacija, a nauka će postati pristupačnija i zanimljivija široj javnosti. Mnogi bi dolazili da posjete takve lokalitete, jer im nije stalo samo do plaža i mora; postoji sve veći interes za ovakve prirodne fenomene. Kada sam radio u Crnoj Gori, posjetio sam Prokletije na granici s Albanijom, gdje takođe postoje mali lednici. Albanci pokušavaju tamo da stvore prirodni nacionalni geopark, što bi privuklo posebnu grupu turista. To je primjer kako nauka može donijeti društvene benefite - poručuje Hjuz. Ističe da ovaj lednik u Crnoj Gori može poslužiti kao mjerljiv indikator klimatskih promjena, jer je zanimljivo da se ovdje, ovoliko južno nalazi, s obzirom na klimu ovog područja.
vinama koje ga konzerviraju, kao i zbog specifične pozicije - ekspozicije. Ljudima to može biti interesantan povod za posjete, jer je neobično zbog odstupanja od pravila - naglašava Hjuz. Debeli namet se nalazi u Velikoj kalici na Durmitoru sa malom čeonom morenom koju i danas potiskuje. Ovakvi lednici u geološkoj prošlosti Crne Gore su doprinijeli formiranju brojnih durmitorskih jezera, dok su na nekim mjestima nepropusne stijene kao podloga isklesane ledničkom erozijom.
ZABRINUTI ZBOG POVLAČENJA
fenomen vrijedan istraživanja i posjete - kazao je Pobjedi Filip Hjuz.
postati jedan od rijetkih pre-
jednom nestane, više ga neće biti. On je živi svjedok ledenjava Hjuz. Kada je prvi put po-
doprinio popularizaciji tog otkrića u globanoj naučnoj zajednici - istakao je Hjuz koji je recenzent za nekoliko međunarodnih fondacija, aktivan vjeta Velike Britanije, Švajcarske i Austrijske nacionalne fondacija za nauku, i Fondacija, te
London), Medilako
- Teoretski, u Crnoj Gori ne bi trebalo da postoji nijedan lednik zbog koordinata na kojima se nalazi, što opet ukazuje na specifičnost prirodnih i fizičko-geografskih karakteristika Crne Gore. Ipak, on je opstao i traje zahvaljujući zimskim sniježnim padavinama i la-
- Ovaj mali, ali fascinantni lednik prepoznat je po svojoj ljepoti i značaju u proučavanju klimatskih promjena u regionu. Lednik se prostire na visinama između 2050 do 2170 metara nadmorske visine sa visinskom razlikom od 110 -120 metara. Minimalna debljina leda je osam metara. Iako se debljina leda lednika Debeli namet postepeno smanjuje, površina lednika se ne smanjuje: u najširem dijelu širok je oko 135 metara, a dužine je do 300 metara. U uskoj dolini je što omogućava snijegu da se akumulira tokom zime. Debeli namet je formiran od snijega koji se godinama sabijao, prelazeći u led pod ogromnim pritiskom sopstvene težine.
Iako je relativno mali u poređenju sa lednicima na Alpima ili Himalajima, Debeli namet igra ključnu ulogu u lokalnoj crnogorskoj geo nauci i hidrologiji - objašnjava Hjuz.
On objašnjava da tokom ljeta, kada temperature porastu, dio leda se topi, stvarajući vode koje su krucijalne za biodiverzitet i ekosisteme tog dijela Durmitora. - Kao i mnogi drugi lednici širom svijeta, i ovaj lednik bi-
Od istraživanja po svijetu do prijateljske Crne Gore
napominje da je istražujući po svijetu posjetio mnoge zemlje, ali da najviše voli da radi u Crnoj
- Pejzaži, izgled, ljudi i kultura Crne Gore su zaista fantastični. To je mjesto gdje je lako i lijepo raditi. Iako sam radio širom svijeta, Mediteran se pokazao kao posebno zanimljivo područje, a od svih zemalja najprijatnije se osjećam upravo u Crnoj Gori. Ovdje postoji mnogo prilika za postizanje značajnih rezultata. Kada sam prvi put došao 2004. godine, nije mi bilo lako da se snađem. Pronašao sam ozbiljna istraživanja o Crnoj Gori i regionu iz ranih 70-ih godina prošlog vijeka, objavljena u prestižnim naučnim časopisima. Zapad je pokušavao da istraži ovaj prostor, ali ratni sukobi u ovom regionu su to učinili vrlo komplikovanim. Kada
su se stvari smirile, došao sam da vidim zašto su ta istraživanja bila zaboravljena, što mi je predstavljalo izazov. Za mene, kao stranca, bilo je izuzetno korisno i motivišuće što sam bio dobrodošao, jer sam imao priliku da doprinesem svojim radom, a istovremeno i da dobijem značajnu korist od tog iskustva - poručuje Hjuz. Istakao je da njegova istraživanja regiona podržavaju stručnjaci iz regiona, posebno akademik Slobodana Markovića iz SANU-a i iz CIMS-a Univerziteta Crne Gore, te profesor dr Velibor Spalevića sa Univerziteta Crne Gore.
lježi povlačenje, što izaziva zabrinutost kod naučnika i ekologa. Proučavanje Debelog nameta pruža dragocjene podatke o istorijskim klimatskim uslovima i pomaže naučnicima da razumiju kako klimatske promjene utiču na balkanski region i našu planetu. Očuvanje ovog jedinstvenog lednika je od suštinske važnosti, ne samo zbog njegovog naučnog značaja, već i zbog njegovog doprinosa prirodnoj ljepoti i ekološkoj ravnoteži planine Durmitorkaže Hjuz. Naglašava da lednik Debeli namet može postati globalni mikro obrazovni centar za mlade naučnike, istraživače i studente, nudeći im praktične mogućnosti za učenje i istra-
Kako objašnjava Hjuz, lednici su dinamične ledene mase koje su oblikovale površinu Zemlje tokom milenijuma. - Ova prirodna čuda, formirana od sabijenog snijega koji se pretvorio u led, nalaze se većinom u polarnim regionima i visokim planinskim lancima širom svijeta. Lednici su u stalnom pokretu, polako tekući preoblikuju pejzaže svojom ogromnom težinom i stalnim kretanjem. Formiranje lednika počinje nakupljanjem snijega tokom vremena, koji se na kraju sabija u guste slojeve leda. Ovaj proces, koji traje stotinama ili čak hiljadama godina, stvara ogromno, sporo pokretno tijelo koje može napredovati ili se povlačiti u zavisnosti od klimatskih uslova. Lednici igraju ključnu ulogu u slatkovodnom sistemu Zemlje, skladišteći oko 69 odsto svjetske svježe, pitke vode. Tokom posljednjih decenija, lednici su postali značajni indikatori klimatskih promjena. Kako globalne temperature rastu, mnogi lednici se povlače neočekivano brzo, doprinoseći porastu nivoa mora globalno, a samim tim i promjeni ekosistema. Proučavanje lednika, ili glaciologija, ne samo da pomaže naučnicima da razumiju prošle klimatske uslove, već i da predvide buduće ekološke promjene - objašnjava Hjuz.
živanje, dok promocija ovog prirodnog nasljeđa pomaže u podizanju svijesti o značaju očuvanja prirodnih resursa i kulturnog nasleđa.
- Za očuvanje samog lednika Debeli namet, kao i sličnih objekata prirode, potrebno je čuvati ih kroz poštovanje pravnih okvira i zaštitnim mjerama, uključujući ove objekte kao mjerljive indikatore kod monitoringa klimatskih promjena, a uporedo raditi na tome da se razvijaju strategije za minimiziranje ljudskog uticaja na prirodnu sredinu - kaže Hjuz.
On naglašava da je za razvoj turističke infrastrukture oko lednika Debeli namet potrebno investirati u izgradnju informativnih tabli, staza i podržati razvoj edukativnih centara, kao i promovisati lednik kao specifičnu turističku destinaciju kroz marketinške kampanje i saradnju sa turističkim agencijama.
- Promocija na nekoj jakoj televizjskoj kući bila bi od velikog značaja. Za podršku naučnim istraživanjima lednika Debeli namet, potrebno je finansirati i podržati projekte koji doprinose boljem razumijevanju i očuvanju ovog lednika, kao i pružiti podršku lokalnim i međunarodnim istraživačima kroz grantove i stipendije - kazao je Hjuz.
Važno je poslati poruku
Iako se možda na prvi pogled čini kao složena i teško razumljiva nauka, kaže da je važno poslati jasnu poruku ljudima u Crnoj Gori.
Premijer poručuje da nema razloga za „besmislenu paniku koju šire neodgovorni pojedinci“
PODGORICA - Premijer Milojko Spajić osvrnuo se na nedavnu izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koji je kazao da je inflacija u državi u prvoj polovini godine bila dva puta veća nego u eurozoni.
- Uvijek će biti nekoga ko će tu poruku čuti, razumjeti i biti zainteresovan. Takvi pojedinci mogu pronaći načine da razviju aktivnosti poput geoturizma i geoekologije. Ovi entuzijasti širiće informacije širom svijeta, privlačeći posjetioce koji će dolaziti zbog jedinstvenih fenomena - kaže Hjuz.
Objašnjava da je Crna Gora karakteristična po toplim, dugim ljetima, ali i zimama sa intenzivnim kišnim i sniježnim padavinama.
- Ako te padavine ostanu sniježne u većem broju dana tokom zimskog perioda, one će omogućiti postepeno topljenje snijega sa planina, čime se omogućava kontinuirana distribucija vode tokom godine, što je ključno za očuvanje izvora vode. Ove godine nije bilo snijega na planinama, što mora rezultirati sušnom godinom i ektremnim temperaturama. Dok god postoje lednici i sniježnici, postojaće i stalni izvori vode, što je od vitalnog značaja u kontekstu budućih klimatskih promjena i porasta temperature - poručuje Hjuz.
On poručuje da Crnogorci treba da razumiju da je njihova zemlja nekada bila okovana lednicima, koji su bili prisutni gotovo svuda. - Kroz ova istraživanja možemo saznati kakva je klima u Crnoj Gori bila u prošlosti i kako su se prvi ljudi naseljavali upravo u vrijeme kada su se lednici povlačili. Ovi podaci otkrivaju trenutke dolaska ljudi na ove prostore. Naša istraživanja pokazuju da se planine Crne Gore, posebno Durmitor i Prokletije, i dalje mogu očuvati kao staništa lednika, što predstavlja predikciju budućih klimatskih uslova na zemlji i u našoj zemlji. Iako ova nauka može na prvi pogled djelovati složena i teško razumljiva, važno je shvatiti njen značaj. Razumijevanjem ovih procesa, obični ljudi mogu bolje predvidjeti kako će klimatske promjene uticati na njihovu svakodnevicu i budućnost Crne Gore - poručio je na kraju Hjuz. n. koVačeVić
Spajić, sa druge strane, poručuje građanima da nema razloga za, kako je rekao, besmislenu paniku koju šire neodgovorni pojedinci. - U junu imamo najnižu stopu inflacije od oktobra 2021. godine! Mi se bavimo realnom ekonomijom, a ne populizmom, od septembra država neće dozvoliti da divljaju marže u trgovinskim lancima, tako da će sva povećanja u oktobru
Građani, bez panike, primaćete više, ali ćete moći da kupite manje - kazao je poslanik Nikola Milović iz DPS-a
kroz „Evropu sad 2“ biti potpuno održiva za naše građane! - istakao je Spajić na mreži Iks. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović prokomentarisao je navode premijera Milojka Spajića. -Građani, bez panike, primaćete više, ali ćete moći da kupite manje - kazao je poslanik DPS-a. On je istakao da je u periodu 2021-2023. godine rast nominalnih zarada bio 19,1 odsto, a rast cijena 31,7 odsto u kategoriji hrane i pića. Pad produktivnosti rada (BDP
DPS Nikšić o zatvaranju Mislovog dola
po zaposlenom radniku u više sektora) bio je negativan (-3,36 odsto).
- Osnovno pravilo ekonomije kad zarade rastu brže od produktivnosti rada (efikasnost korišćenja radne snage), neminovnost je rast cijena. Zamislite kada dođe do povećanja minimalne zarade administrativno bez realne ekonomije i rasta produktivnosti. Očekujte neočekivano, novi udar i novi rast cijena! Populizam u najvećem zamahu, daleko od realnosti i održivosti - poručio je Milović na mreži Iks. r p
„Izgorjelo“ 400.000 eura crnogorskih građana
NIKŠIĆ - Nakon što je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić posjetio juče opštinu Nikšić, gdje je održao radni sastanak sa predsjednicima opštine i Skupštine opštine Markom Kovačevićem i Nemanjom Vukovićem te dogovorio da se zatvori deponija Mislov do i da otpad ide na podgoričke Livade, reagovali su iz nikšićkog DPS-a.
- Juče su predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić objelodanili da zatvaraju deponiju Mislov do i da će smeće iz Nikšića biti odvoženo na deponiju u Podgoricu?! Odbornici Demokratske partije socijalista, još u junu, obavijestili su
građane da se sprema ovaj scenario, dok je vlast o tome ćutala - podsjećaju u DPS-u. Naglašavaju da nijesu dobili odgovor na pitanje do kada će se smeće odvoziti za Podgoricu i što to znači u transportnom i saobraćajnom smislu.
- I nakon što je sa smećem izgorjelo i 400.000 eura opredijeljenih za sanaciju požara na deponiji i nakon što su trovali građane Nikšića danima, juče nam se slavodobitno obraćaju, ali ne odgovaraju na pitanja do kada će se smeće odvoziti za Podgoricu, što to znači u transportnom i saobraćajnom smislu: hoće li i kolike će to dodatne finansijske troškove proizvoditi, što je sa 400.000 eura, što je sa obećanjima „samo što nije riješeno pitanje deponije“ itd. Da li su sa 400.000 eura u vazduh
otišle i one ingeniozne ideje o kojima smo slušali tri godine, saopštavane sa podignutom obrvom i prstom na čelu?!pitali su u DPS-u. I na kraju, kako dodaju, najvažnije pitanje, što poslije, gdje je lokacija za novu deponiju? - Da se i tu neće obistiniti priča naših odbornika da će nakon sanacije smeće završavati na istoj lokaciji, tj. na Mislovom dolu? Da sumiramo: dok se u Nikšiću ovih dana teško diše, građani spoznaju da su, zajedno sa deponijom Mislov do, i njihovih 400.000 eura otišle, kao i silna predizborna obećanja u vezi sa rješavanjem ovog problema u nepovrat. Ova i ovakva nesposobna i maliciozna vlast mora da ode. I otići će, čim grane proljeće u gradu pod Trebjesom! - poručuju iz nikšićkog DPS-a. r.p.
Još jedan mehanizam kontrole u pomorskom saobraćaju Radulović: Dron će snimati kretanje plovila duž crnogorske obale
PODGORICA - Ministarstvo pomorstva iniciralo je uspostavljanje još jednog mehanizma kontrole u pomorskom saobraćaju. U narednom periodu bespilotna letilica, odnosno dron snimaće iz vazduha kretanje plovila duž crnogorske obale kako bi se sagledalo pravo stanje na moru i uočile nepravilnosti.
- Kontrolu plovila ove sezone sprovodićemo i iz vazduha. Prvi put smo danas podigli dron kako bismo sagledali pravo stanje i uočili prestu-
pnike u Bokokotorskom zalivu. Želim da istaknem koliko je ovo važno, posebno sada u špicu ljetnje turističke sezone, kada imamo pojačanu frekvenciju morskog saobraćaja, a u cilju prevencije pomorskih nezgoda - saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović Riječ je zajedničkoj akciji Ministarstva pomorstva, Uprave policije, lučkih kapetanija i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, čiji dron se koristi u ovu svrhu. Operateri Pomorsko-operativnog centra u Dobrim Voda-
ma uz pomoć radara evidentiraju prekoračenje brzine. U koordinaciji sa timom koji je na licu mjesta, a uz pomoć plovila i drona identifikuju se počinioci prekršaja, koje dalje procesuira inspektor sigurnosti plovidbe.
- Od danas ćemo imati vazdušnu patrolu duž cijele obale. Inspektori više neće trpjeti pritiske, jer ćemo svakog dana imati dokumentovano ko je kršio pravila i kada. Sa bezbjednošću i sigurnošću plovidbe nema šale. Ovo će biti praksa na čitavom Primorju - kazao je Radulović. r.p.
Sistem civilne zaštite je u vrijeme SFRJ bio dodatna snaga za suočavanje sa velikim vatrenim stihijama, danas sve pada na pleća redovnih vatrogasnih snaga
PODGORICA - Osjećaj da treba reagovati i priskočiti vatrogascima koji se bore sa vatrenom stihijom na terenu pokazatelj je građanske svijesti i pripadnosti zajednici, ali svaki takav potez volonterizma u sistemu koji nema razrađene mehanizme civilne zaštite svodi se na individualne istupe koji nose rizike i opasnosti.
To pokazuje i ovogodišnja sezona požara kada oni koji bi željeli da pomognu nemaju način da to urade na adekvatan način, dok većina ne pokazuje inicijativu iščekujući da službe koje su plaćene i zadužene za vanredne situacije kontrolišu požare koji simultano izbijaju na desetine lokacije širom crnogorskih opština.
Izuzetak je primjer tradicionalnog modela udruživanja u dobrovoljačka vatrogasna društva duž Primorja, ali je taj koncept ipak drugačije postavljen od sistema civilne zaštite, koji nudi mnogo širu bazu volontera na koje može da se računa.
ONO i DSZ
Period kada su stvari bile sistemski uređene pamti član nekadašnjeg opštinskog, titogradskog štaba nekadašnje Opštenarodne odbrane i
Ne moramo imati isti pogled na vrijeme socijalizma, ali ne treba samo neselektivno kritikovati, već priznati i prihvatiti ono što se pokazalo da funkcioniše u praksi, od nivoa mjesne zajednice do vrha države. U takvim uslovima, vjerujem da bi bilo dovoljno ljudi spremnih da pomognu u vanrednim prilikama, pa i za slučaj požara – kaže Vojo Milošević, nekadašnji član opštinskog štaba Opštenarodne odbrane i društvene samozaštite
društvene samozaštite (ONO i DSZ) Vojo Milošević
On u izjavi za Pobjedu ističe da nam više nego ikada treba neki vid sistema civilne zaštite za koji imamo temelje iz primjera kako se reagovalo na vanredne izazove za vrijeme SFRJ.
Tada je postojao razrađen sistem ONO i DSZ , kao poseban stub bezbjednosti države i društva, kadar da za slučaj vanrednih situacija, kakve su požari, poplave ili zemljotresi, uveže armiju volontera za opšte dobro.
Počivao je, kaže Milošević, na entuzijazmu, volonterskom duhu i spremnost da se bez posebnog poziva stavite na raspolaganje zajednici za slučaj bilo kakve potrebe. Zato, nije bila rijetka slika da, recimo, veliki požar na Radovču tih godina gasi stotinjak volontera članova opštinskih štabova ONO i DSZ koji su uz koordinaciju nastupali naprtnjačama i uspijevali da zajedno sa vatrogascima i vojskom zauzdaju širenje vatre prije nego dospije do naselja ili imovine.
Direktorat za zaštitu i spašavanje poziva građane da poštuju preporuke nadležnih o zabrani loženja vatre na otvorenom prostoru
Kiša koja je juče pala ugasila je skoro sve požare na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Ipak, iz MUP-a upozoravaju da već od sjutra ponovo počinju visoke temperature i toplo vrijeme, što opominje da ova požarna sezona nije prošla i da i dalje traži sistemsku pažnju i obazrivost.
- Protekli dani su pokazali da je sistem zaštite i spašavanja fukcionisao u punom kapacitetu, organizivano, odgovorno i profesionalno, te da je Direktorat za zaštitu i spašavanje koordinirao brojne aktivnosti koje
su za rezultat imale brz i efikasan odgovor na svim opožarenim područjima. Činjenica da nijesmo imali stradalih lica, izgorelih stambenih objekata, oštećenu saobraćajnu i drugu infrastrukturu, daje nam za pravo da kažemo da je sistem zaštite i spašavanja bio na visini zadatka u borbi sa vatrenom stihijom prethodnih dana - navodi se u saopštenju. Naglašavaju da borba nije bila ni laka ni jednostavna te da je na momente bila i kritična i dramatična. - Ipak, herojskom borbom vatrogasaca spasilaca, kojima i ovom prilikom čestitamo na iskazanoj hrabrosti i profesionalnosti, uspjeli smo da sačuva-
mo sve ugrožene objekte i druga materijalna dobra naših građana. Nažalost, stradao je jedan dio eko sistema, ali bez obzira na želju, odlučnost i spremnost bili smo nemoćni. Vjerujemo da pričinjena šteta nije velika jer je najčešće gorjela trava, sitno rastinje i šumski korovistakli su iz MUP-a.
Direktorat za zaštitu i spašavanje se zahvaljuje svim subjektima u sistemu, uključujući i Vojsku Crne Gore, na odgovornosti i doprinosu koji smo svi zajednički dali da bi ovaj požarni talas uspješno priveli kraju. - Svi znamo što je stradalo u požarima, ali moramo znati da je mnogo više
-Autobusima privrednih društava članovi civilne zaštite prevoženi su na krizne lokacije, gdje bi naoružani naprtnjačom na leđima gasili vatru na nepristupačnom terenu, po nekoliko puta se vraćajući da dopune zalihe vode. Naravno sve bi to kontrolisala osoba
onoga što smo spasili od vatrene stihije. Hvala i građanima koji su nam bili podrška i na terenu i u javnosti, a koji su na korektan način vrednovali ono što radimo. Takođe, hvala i medijima na profesionalnom i pravovremenom izvještavanju, jer je to bilo značajno kako bi se izbjegla nepotrebna panika i dramatičnost situacije - poručuju iz Ministarstva. Direktorat za zaštitu i spašavanje ponovo poziva građane da poštuju preporuke nadležnih službi i organa o zabrani loženja vatre na otvorenom prostoru, da budu odgovorni prema prirodi
ispred operativnog štaba zadužena da prati stanje, spremnost volontera i koordinira akciju sa drugim državnim službama. Ujedno, koordinator je bio zadužen da odmara umorne, povuče neke koji bi posustajali i tako doprinosio da se sa što manje rizika izborimo za zajedničko dobro – kaže Milošević.
A N gA žOvAN je ZA je DN ice Većina požara koje vatrogasci i službe zaštite minulih dana širom Crne Gore lokalizuju ili drže pod kontrolom, zahvaljujući naporima profesionalaca, ne ugrožavaju direktno bezbjednost građana i imovine, ali posredno zbog prisustva čađi i pepela u vazduhu ipak se odražavaju na zdravlje i dodatno otežavaju funkcionisanje na tropskim temperaturama.
Mnoge od lokacija nalaze se van naseljenih mjesta, gdje gore makija i nisko rastinje, dok se vatreni prstenovi pod uticajem vjetra šire sa brda na brdo. I tako danima dok se dim akumulira i zadržava, odnosno spušta u gradske sredine. Zarasli seoski putevi i staze otežavaju rad službi. Na nivou mjesnih zajednica nema sistema civilne zaštite koji bi u ranoj fazi mogao da reaguje i priskoči u pomoć, pa se vatreni front proteže kilometrima, a na vatrogascima je da drže vatru dalje od kuća, imovine i građana... Prema riječima komandira barske službe zaštite i spašavanja Aleksandra Vulevića, požar koji je izbio minulih dana na Golom brdu kod Sutomora bio je primjer angažovanja zajednice. -Bez posebnih apela priskočili su mještani, ugostitelji,
komunalne službe, policija i vojska. To jeste s aspekta zajednice dobar primjer, ali takve situacije i primjeri imaju i drugu dimenziju – kaže Vulević, napominjući da uvijek postoji veliki rizik za one koji priteknu u pomoć.
Ukazuje na to da sve i da imamo armiju volontera koja je spremna da pomogne, nema razrađenog sistema koji bi mogao da kanališe takvu energiju.
-Drugim riječima, sve je to dobro kada sve prođe kako treba, odnosno ne dogodi se nepredviđena situacija, jer je borba sa vatrom ozbiljna priča koja traži procjenu situacije, adekvatnu opremu, a nekada se stanje mijenja u sekundi – ističe Vulević.
U sličnoj situaciji prije nekoliko godina, kada je puno volontera bilo spremno da pomogne vatrogascima na Gorici u Podgorici, službe zaštite su u pojedinim momentima, osim borbe sa vatrenom stihijom, morale da brinu i za bezbjednost građana koji su iz najbolje namjere željeli da pomognu.
U takvim situacijama, pristup zoni požara je bio zabranjen, jer je procijenjeno da gr ađani mogu da budu ugroženi.
iSKu STVo P o SToji Milošević pojašnjava da se nekadašnji zakonski utemeljen i razrađen koncept organizovanja građana u okviru Opštenarodne odbrane i društvene samozaštite, koja je bila poseban stub bezbjednosti zemlje u mirnodopskim uslovima, rastočio sa bivšom zemljom.
Stubovi tog sistema nijesu sačuvani, a Milošević smatra da njihovo uspostavljanje ima veliku opravdanost.
-Kada je nešto sistemski definisano i zna se šta je čija uloga, onda ima daleko manje pr ostora za konfuziju, stihijsku reakciju ili izostanak adekvatnog odgovora, što je najčešće slučaj kod nas. Zato imate situaciju da gori svuda po Crnoj Gori, a ljudi aplaudiraju ili kritikuju bez volje, želje da se uključe, ili ako bi i priskočili, ne postoje mehanizmi koji bi mogli takav volonterski duh da iskoriste –ističe Milošević.
Kaže da se danas lako baca kamen na sve ono što je bilo prije, iako je država imala razrađene sisteme odgovora na brojne izazove, koje su čak i neke zapadne zemlje kopirale i usvajale po modelu SFRJ. -Ne moramo imati isti pogled na vrijeme socijalizma, ali ne treba samo neselektivno kritikovati, već priznati i prihvatiti ono što se pokazalo da funkcioniše u praksi, od nivoa mjesne zajednice do vrha države. U takvim uslovima, vjerujem da bi bilo dovoljno ljudi spremnih da pomognu u vanrednim prilikama, pa i za slučaj požara – zaključuje Milošević. i. PeRiĆ
Odlazak kod porodičnog psihoterapeuta u Crnoj Gori i dalje je tabu tema
PODGORICA - Odlazak kod bračnog psihoterapeuta još je tabu tema u Crnoj Gori, iako se bilježi blagi pozitivan porast procenta onih parova koji odluče da pomoć za prevazilaženje kriznih situacija u životu rješavaju uz pomoć stručnog lica, kazala je za Pobjedu porodična psihoterapeutkinja Lora Davidović
Ističe da kod nas i dalje važi taj momenat stigme, pritiska, da smo mala sredina, pa razmišljamo da li će nas psihoterapeut negdje sresti, da li će sve što iznesemo ostati povjerljivo, ili će neko saznati da smo pomoć za rješavanje problema potražili kod stručnog lica.
- U većini slučajeva oni parovi iz Crne Gore koji se odluče da zatraže pomoć u prevazilaženju bračne krize, preferiraju da to bude onlajn, fokusirajući se na terapeute iz regiona, kao na primjer iz Srbije i Hrvatske. Naše komšije iz regiona su po tom pitanju mnogo opuštenije, oni su uspjeli da normalizuju takav način rada na sebi, mnogo više nego mi - rekla je Davidović.
KomuniKacija je Ključ
Kao najčešći problemi zbog kojih se bračni partneri obraćaju za pomoć kako kaže psihoterapeutkinja Lora Davidović su loša komunikacija, neprepoznavanje potrebe jedni kod drugih kao i prestanak njegovanja odnosa. - Dolaskom djece i suočavanjem sa činjenicom da se porodica širi, kada sistem prolazi kroz promjenu, par zaboravi jedno na drugo, upadnu u mašinu i kolotečinu, prebace se na autopilot i fokusiraju se na odrađivanje zadataka, na preživljavanje, na vaspitanje, na zaradu, a partnerski odnos ostane negdje po strani- rekla je Davidović.
Dodaje da je, još jedan od razloga što često bračni partneri imaju problem da uspostave granice prema svojim primar-
NIKŠIĆ - Nikšićka policija uhapsila je M. R. (65), korisnika JU Dom starih
„Nikšić“, zbog sumnje da je seksualno uznemiravao oštećenu, takođe korisnicu usluga Doma starih. - Preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, policijski službenici su od više lica prikupili potrebna obavještenja u cilju rasvjetljava-
Dolaskom djece i suočavanjem sa činjenicom da se porodica širi, kada sistem prolazi kroz promjenu, par zaboravi jedno na drugo, upadnu u mašinu i kolotečinu, prebace se na autopilot i fokusiraju se na odrađivanje zadataka, na preživljavanje, na vaspitanje, na zaradu, a partnerski odnos ostane negdje po strani – kaže psihoterapeutkinja Lora Davidović
nim porodicama, određivanje pravila i vrijednosti koja su drugačija od vrijednosti njihovih roditelja.
- Ovdje mislim na primjere kada par odluči na koji način će vaspitavati dijete i na koji način će raspolagati svojim finanasijama. U tim situacijama roditelji sa jedne i druge strane se miješaju. Bračni parneri ne znaju da postave granice, onda se međusobno sukobljavaju i dolazi do problema u nihovom odnosu - pojašnjava Davidović.
A da li će par uspjeti da kroz terapiju prebrodi bračnu krizu ili ne, zavisi od više faktora.
- Prije svega zavisi od kvaliteta koje bračni partneri imaju, odnosno sa kakvim kapacitetima dolaze, koliku volju imaju da zajednički riješe problem. Iako partneri zajedno dolaze na terapiju nemaju uvijek istu volju za poboljšanjem. Nekada jedan partner nagovori drugoga ili ga ucijeni da zajedno učestvuju na terapiji, ali da taj isti ne vjeruje da može terapija imati ikakvog smisla - pojašnjava ona.
Žene iniciRaju
TeRaPiju
Ono što je evidento jeste da najčešće žene iniciraju dolazak kod psihoterapeuta.
-Tokom karijere, samo sam jednom imala slučaj da je muškarac inicirao partnersko savjetovanje, uglavnom to budu žene. Nekad dovedu partnera, koji često ne zna zašto je tu, koji misli da njima niko ne može da pomogne, razmišlja na onaj staromodan način da njima niko ne može da kaže što će da rade - pojašnjava psihoterapeutkinja.
Ističe da uglavnom rezultat uspjeha zavisi od toga koliko su parovi posvećeni tom procesu, koliko imaju želju i volju,
koliko njih dvoje imaju fundamentalne dobre osnove da bi prebrodili krizu koja je naišla. - To je jedan od prediktivnih faktora, ali ako parovi nemaju dobar temelj, dobre navike jedno sa drugim, ne vjeruju u proces poboljšanja, i pri tom su došli do stadijuma da jedno prema drugom imaju izražene emocije poput mržnje, zavisti, to nijesu dobri prognostički faktori, a da li će prebroditi krizu, zavisi od više faktora, najviše zavisi od njih samihkaže Davidović.
SeanSa
Na pitanje na koji način teku seanse gdje bračni partneri pokušavaju da riješe bračnu krizu, Davidović odgovara: - Partnersko savjetovanje je proces a održava se najčešće jednom nedjeljno, gdje parneri dolaze da terapeutu, kao trećoj osobi, iznesu sve ono što ih muči u odnosu. Terapeut im pomaže da se bolje čuju, razumiju, bolje komuniciraju, da jedno drugo počnu da vide, izmješteni iz konteksta u kojem su svakodnevno udaljeni od svih životnih izazova i problema - kaže Davidović. Kazala je da partnersko savjetovanje ne mora da traje godinama, već je neki optimalan broj seansi od 15 do 20.
- Postavi se cilj i svake nedjelje kontinuitetom se radi posvećeno na tom odnosu i svakako se može doći do rezulatata - kaže ona.
Davidović je istakla da se pomoć porodičnog psihoterapeuta najčešće traži kako bi se prebrodile nove životne situacije, koje su nekada pozitivne, nekada negativne.
- Paradoksalno, postoje životni momenti koji zahtijevaju promjene u sistemu i potrebu da im se prilagodimo. Jedno od tih je dolazak prvog djete-
ta, pa onda druge životne situacije, kada se desi nenadana okolnost smrti nekih članova porodice, preseljenje, gubitak finansijske stabilnosti i tako dalje… U takvim situacijama, pomoć bračnog terapeuta može biti od velike pomoći, kako bi se partneri što prije adaptirali na određenu situaciju. A ako je problem već nastao, ako primijete da način na koji oni rješavaju tu situaciju nije dovoljan, da prevaziliazi njihove kapacitete, važno je potražiti pomoć - apeluje Davidović.
ne čeKaTi KRaj
Poručuje da ne treba čekati da dođemo do onog da neminovno želimo da se razvedemo od partnera.
- Kada se dođe do onog trenutka da jedan partner hoće da nastavi život bez drugog, tada je već teško napraviti bilo kakvo poboljšanje. Uglavnom su to situacije manjka zajedničkog vremana, nedostatka seksualne želje, preljuba, nekada je to što imaju različite vrijednosti. Na pri-
mjer jedan bi želio više zajedničkog vremena, a drugi je više fokusiran na posao… Bilo koja vrsta nerazumijevanja i različitog pogleda na život, kada se partneri često svađaju i to utiče na njihov odnos, to je momenat da se jave - rekla je naša sagovornica. Davidović kaže da uvijek savjetuje klijente da se posvete jedno drugom, privatizuju zajedničko vrijeme, da ne čekaju kad će djeca da porastu, kad će biti bolji uslovi, kad će biti više finansija, da ne čekaju kad će biti bolji uslovi da njih dvoje budu posvećeni jedno drugom, nego da to vrijeme stvaraju… Dodaje da taj odnos nosi cijelu porodicu i da, ukoliko nije dobar, cijela kuća ne može biti na čvrstim osnovama. Ona je ponovila da savjetuje da se pogodno vrijeme ne čeka već da se stvara, da svakodnevno pokazuju da im je stalo, da se malim koracima ide naprijed, ali svakog dana, i samo tako će se izboriti za svoj odnos. B.PReleViĆ
Nikšić: Uhapšen korisnik Doma starih zbog seksualnog uznemiravanja
nja okolnosti vezano za predmetni događaj. O navedenom je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tuži-
laštvu u Nikšiću, koji je naložio da se M. R. liši slobode i protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio
krivično djelo nedozvoljene polne radnje - saopšteno je iz Uprave policije (UP). On će, kako su dodali, u zakonskom
roku biti sproveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću na dalju nadležnost. R.P.
Direktor JU Dom starih „Grabovac“ Srđan Dragomanović kaže da otvaranje sličnih ustanova nije rasteretilo ovaj starački dom
Dovoljno je reći da je Dom starih „Grabovac“ jedina ustanova koja u ovom momentu ima 162 korisnika sa teškim dijagnozama, što iznosi 70 odsto ukupnog kapaciteta ustanove, kao i da je trenutno od 230 korisnika 46 odsto nepokretno - ističe Dragomanović
KOTOR- Otvaranje domova za stare u proteklih nekoliko godina u Podgorici, Nikšiću i Pljevljima nije značajno uticalo na rasterećenje kapaciteta i smanjenja liste čekanja u najstarijoj ustanovi u Crnoj Gori za zbrinjavanje starih, iznemoglih, hronično oboljelih i invalidnih - JU Domu starih „Grabovac“ u Risnu, koja ove godine obilježava 77 godina postojanja.
Do 2010. godine, kada je otvoren Dom starih Bijelo Polje, bio je jedina ustanova ovog tipa u Crnoj Gori. Sada Crna Gora ima pet javnih ustanova za smještaj odraslih i starih osoba.
Direktor JU Dom starih „Grabovac“ Srđan Dragomanović, u razgovoru za Pobjedu kaže da nije došlo do rasterećenja kapaciteta jer je sve veći broj zahtjeva, a samim tim i prijema, korisnika koji se direktno iz zdravstvenih ustanova smještaju u dom.
- Imponuje to što i sami doktori nakon operacija i bolničkih intervencija, najteže pacijente, kojima zadržavanje u zdravstvenim ustanovama ne može doprinijeti oporavku, a u kućnim uslovima nije moguće obaviti adekvatnu zdravstvenu zaštitu, preporučuju Dom starih „Grabovac“, kao najbolje rješenje. Sa druge strane to doprinosi sve većem broju korisnika koji se nalaze u terminalnim fazama, koji su po pravilu nepokretni i koji zahtijevaju danonoćnu njegu. Na ovaj način naši zaposleni, posebno medicinski kadar, izgara na poslu, što doprinosi odlaskom medicinskog kadra u zdravstvene kao i obrazovne ustanove, gdje su im plate nepravedno veće, zahvaljujući neprincipjelnoj politici zarada, što dugoročno dovodi do neminovnog pada kvaliteta usluge, po kojoj smo poznati širom Evrope - kaže Dragomanović.
On ističe da je dovoljno reći da je Dom starih „Grabovac“ jedina ustanova koja u ovom momentu ima 162 korisnika sa F dijagnozama, što iznosi 70 odsto ukupnog kapaciteta ustanove kao i da je trenutno od 230 korisnika 46 odsto nepokretnih.
-No, bez obzira na sve izazove i odliv medicinskog kadra, siguran sam da ćemo izmje-
nom Granskog kolektivnog ugovora kao i Zakona o radu, koje očekujem do kraja ove godine, zajedno sa resornim ministarstvom i Vladom Crne Gore, uspijeti da ispravimo nepravdu koja se odnosi upravo na one koji su podnijeli najveću žrtvu pandemije korona virusa. Važno je stalno napominjati da su upravo te medicinske sestre i doktori uz pomoć službe za psiho-socijalnu podršku i ostalih službi ustanove, u doba pandemije korona virusa jedini proveli sa korisnicima u totalnoj izolaciji puna 93 dana, i uspjeli da u periodu mart - septembar 2020. godine nemaju niti jednog zaraženog korisnika. Nakon ove i drugih žrtava, kakva je bila liječenje zaraženih od korone u samoj ustanovi, gdje smo u četiri navrata (od septembra 2020. do februara 2021. godine) imali 105 zaraženih korisnika i gotovo 90 odsto zaraženih zaposlenih u različitim periodima, kao nagradu smo dobili to što medicinski i nemedicinski kadar u socijali ima niže koeficijente zarade u odnosu na zdravstvo, za nekih 15 odsto, a u odnosu na prosvjetu oko 30 odsto - ističe Dragomanović.
Kapaciteti doma
Trenutni kapacitet doma je 238 korisnika. Očekuje se početak radova na uklanjanju objekta gerijatrije i izgradnji novog, kapaciteta 52 kreveta, nakon čega će smještajni kapacitet doma biti 290 kreveta. - Situacija je takva da trenutno imamo osam slobodnih kreveta, od kojih se četiri odnose na jednokrevetne sobe za korisnike u terminalnim fazama, tako da je trenutan broj slobodnih kreveta četiri. Često kad izađemo sa ovako šturim informacijama, iznoseći samo
statističke podatke, građani se s pravom zapitaju odakle lista čekanja kad u ustanovi u ovom momentu ima četiri slobodna kreveta. Pojašnjenja radi, imamo niz ograničenja prilikom smještaja, od kojih se neka odnose na zakonske kategorije, kao što je polna struktura i obaveza smještanja u istim sobama osoba istog pola, uz izuzeće bračnih parova, kao i ograničenja koja se odnose na zdravstveno stanje korisnika i na kraju ograničenja koja se tiču navika i kompatibilnost korisnika koji dijele sobu. Prema posljednjim podacima, broj korisnika koji čekaju prijem u ustanovu je 19, s tim da se situacija mijenja na sedmičnom nivou - objašnjava Dragomanović. On upozorava da je trenutan broj zaposlenih, posebno u medicinskoj službi, alarmantan, a razlozi su težina rada, sve teži korisnici, koje prima ta ustanova i nedopustiva disproporcija zarada
u različitim granama, sektorima za ista zvanja i poslove. planovi
Dragomanović kaže da je, ukoliko u narednom periodu budu imali podršku Vlade Crne Gore i Opštine Kotor, siguran da će nakon završetka planiranih projakata biti najbolja ustanova tog tipa Evrope sa najrazvijenijim uslugama institucionalnog smještaja i vaninstitucionalnih usluga. - Sva navedena podrška koja ukupno iznosi oko pet miliona eura, državi i Opštini će se vratiti kroz zadovoljstvo korisnika i satisfakciju posjedovanja najreprezentativnije ustanove Evrope koja zaokružuje sve usluge potrebne razvijenim društvima i društvima koja vode računa o ranjivim kategorijama - kaže on. Dragomanović naglašava da je ipak i pored svih izazova i nedaća koje dolaze svakim odlaskom iskusnog kadra, menadžment riješen da razvija kompatibilne usluge i smanji pritisak na ustanovu.
-U tom smislu u posljednje četiri godine smo licencirali vaninstitucionalne usluge, i to sklonište za beskućnike, pomoć u kući za teritorije opština Kotor, Herceg Novi, Tivat i Budva, dnevni boravak za dementna lica, dnevni boravak za odrasla i stara i odrasla i stara lica sa invaliditetom, kao i savjetovalište za beskućnike. Takođe smo oformili službu za vaninstitucionalnu brigu i njegu, pod kojom se nalazi svih pet licen-
ciranih usluga od kojih svaka ima svog stručnog radnika i saradnike. Zahvaljujući odličnoj saradnji sa Opštinom Kotor, u posljednje dvije godine smo uspjeli da kroz budžet Opštine Kotor obezbjedimo novac za plate pet gerontodomaćica, troškove goriva i amortizacije vozila, kao i opremanje dnevnog boravka u Škaljarima. U pregovorima smo sa Opštinom Kotor u vezi sa otvaranjem još jednog dnevnog boravka koji bi bio nešto što je još uvijek nepoznanica našoj socijali, odnosno avangarda crnogorske socijale - kaže Dragomanović. Podsjeća da je samo za 2024. godinu Opština Kotor za funkcionisanje usluga pomoć u kući, dnevnog boravka u Škaljarima i dnevnog boravka za dementne osobe u Risnu opredijelila 140.000 eura, dok je Senior fest sufinansirala sa oko 10.000 eura.
- Naša ustanova je od svojih sredstava u prošloj i ovoj godini nabavila jedno putničko vozilo za potrebe prevoza gerontodomaćica do korisnika, jedno teretno vozilo za potrebe distribucije hrane za dnevni boravak i jedan minibus, za potrebe prevoza korisnika dnevnog boravaka za dementne, u što je ukupno uložila 117.000 eura - kaže Dragomanović.
inve SticiJe Najavljuje da se od septembra očekuju radovi na uklanjanju dotrajalog objekta gerijatrije i izgradnji novog, čija
investicija iznosi oko 6,5 miliona eura, ne računajući opremanje objekta, a koji će biti na nivou hotela visoke kategorije sa 40 jednokrevetnih soba i šest dvokrevetnih apartmana, sa kompletnim pretećim sadržajima. -U toku je i preprojektovanje ranije završenog projekta rekonstrukcije zgrade izgrađene 1983. godine, za čiju rekonstrukciju ćemo krajem godine, kada bude izvjesna cijena izvođenja, aplicirati prema budžetu Crne Gore. Takođe smo u fazi izrade glavnog projekta za nadgradnju zgrade palijative u kojoj planiramo otvaranje prvog „Hospisa“ u Crnoj Gori, za koji očekujemo podršku Vlade Crne Gore, posebno resornog i Ministarstva zdravlja, koje bi imalo najviše benefita od otvaranja jedne ovakve ustanove u državi. Za navedene radove smo izradili idejni projekat i na isti dobili saglasnost Državnog arhitekte, tako da ćemo do kraja godine imati revidovan Glavni projekat, a s obzirom na važnost ovakvog objekta, mislim da nećemo imati problema prilikom obezbjeđenja novca iz budžeta Crne Gore - najavio je Dragomanović. Osim investiranja u infrastrukturu i opremu, JU Dom starih „Grabovac“ ulaže i u kadrove, a prema njegovim riječima, trenutno su jedina ustanova u oblasti socijale koja ima stalno zaposlena dva ljekara, za koja su u prethodne tri godine dobili saglasnost Ministarstva zdravlja i potpuno finansirali specijalizacije, zatim licencirali obuku Grabfips, specijalizovanu za rad sa dementnim osobama, registrovali ambulantu izabranog ljekara sa jedinicom fizioterapije, registrovali sanitetski prevoz, licencirali sistem kvaliteta upravljanja ISO 9001:2015, uveli HACCP standard u pripremi i distribuciji hrane, izgradili i registrovali farmu za proizvodnju svinjskog i pilećeg mesa. -Naši stručni radnici (socijalni radnici i psiholozi) učestvuju na svim stručnim konferencijama u regionu, prepoznati kao najiskusniji u oblasti praktične primjene znanja u ustanovama za smještaj odraslih i starih lica. A obnovili smo i kompletan vozni park, tako da sada posjedujemo dva putnička vozila, tri teretna, ambulantno vozilo, kombi i minibus, i od prosjeka vozila koji je 2018. godine iznosio 14 godina, došli na trenutni prosjek voznog parka od 2,5 godine - kazao je Dragomanović. i.KomneniĆ
Neđelja, 4. avgust 2024.
TEL AVIV- Izraelske snage saopštavaju da su izvele vazdušni napad na Tulkarm, grad na Zapadnoj obali. Palestinski mediji javljaju da je stradalo pet osoba, među kojima i lokalni komandant Hamasa.
Pentagon najavljuje da će poslati još borbenih aviona i brodova na Bliski istok, usljed poruka Irana, Hezbolaha i Hamasa da će izvesti odmazdu.
Prema podacima izraelske vojske i palestinskih medija u izraelskom vazdušnom napadu na vozilo u okupiranoj Zapadnoj obali ubijeno je petoro Palestinaca.
Izraelska vojska je saopštila da su njene snage rano juče ujutro izvele napad na vozilo u kojem je bilo pet militanata u oblasti sjeverozapadno od grada Tulkarema na sjeverozapadnoj Zapadnoj obali, dok su oni bili na putu da izvrše napad.
Prema riječima novinara Asošijeted presa i izjava svjedoka, eksplozija se dogodila duž puta koji povezuje palestinska sela Zeita i Kafin.
Najmanje 39.550 Palestinaca je ubijeno, a 91.280 ih je povrijeđeno u izraelskoj vojnoj ofanzivi na Gazu od 7. oktobra, saopštilo je ministarstvo zdravlja u Gazi, koje je pod kontrolom Hamasa.
Iranska stalna misija pri Ujedinjenim nacijama upozorava da će Hezbolah napasti „šire i
Izraelske snage nastavljaju vazdušne napade na Zapadnu obalu
dublje“ civilne i vojne mete, kao odgovor na izraelski napad u kojem je ranije ove nedjelje ubijen glavni komandant Fuad Šukr u Bejrutu. Portparol misije kaže za CBS da je „dosad Hezbolah izvodio ograničene napade na Izrael, ciljajući prvenstveno vojne ciljeve“.
- Očekujemo da će Hezbolah u svom odgovoru izabrati i šire i dublje mete - rekao je portparol.
Lider Hezbolaha Hasan Nasrala rekao je da je rat protiv Izraela ušao u „novu fazu“ i da Izrael treba da očekuje „bijes i osvetu“. Ta grupa je evakuisala svoje visokorangirano osoblje iz uporišta u južnom predgrađu Bejruta, u iščekivanju potencijalnih izraelskih napada. Izraelski ministri su, s druge strane, dobili satelitske telefone zbog zabrinutosti da bi telefonske linije mogle da budu oštećene ukoliko Iran napadne tu zemlju, pišu izraelski mediji. Oglasio se i predsjednik SAD Džozef Bajden koji je
poručio da ubistvo lidera Hamasa Ismaila Hanijea nije od pomoći za postizanje primirja u Gazi. Iran je uhapsio najmanje 20 osoba zbog sumnje da su povezani sa ubistvom poli-
Kijev saopštio da je pogođena podmornica „Rostov na Donu“
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su Rusi za nedjelju dana bacili više od 600 bombi na Ukrajinu. Eksplozije odjekuju predgrađem Harkova, saopštio je gradonačelnik tog grada Igor Teherov. Ukrajinske snage navele su da su oborile 24 od 29 dronova koje je tokom noći lansirala Rusija.
Ruske snage su pogodile dva lansera protivvazdušnog raketnog sistema (SAM) S-125, skladiš ta goriva oružanih snaga Ukrajine i privremenu tačku razmještanja stranih plaćeničkih jedinica u zoni Sjevernog vojnog okruga, saopštilo je ministarstvo odbrane. Pored toga, pogođeni su radar za otkrivanje i praćenje vazdušnih ciljeva P-18, kao i koncentracije neprijateljskog ljudstva i vojne opreme u 138 oblasti.
Takođe, navodi ministarstvo, oborena je protivvazdušna raketa američke „patriot“, devet raketa američke proizvodnje HIMARS i 140 dronova, od kojih je 80 uništeno van zone
specijalnih operacija. Ukrajinske snage odbrane pogodile su podmornicu Crnomorske flote Rusije „Rostov na Donu“ u luci Sevastopolj, izvijestio je Generalštab. -Podmornica „Rostov na Donu“ Crnomorske flote Ruske Federacije uspješno je pogođena u luci Sevastopolj. Od posljedica udarca čamac je potonuo na licu mjesta - navodi Generalštab.
Analitičari britanskog ministarstva odbrane ocjenjuju da se Rusija suočava s velikim brojem žrtava u ratu protiv Ukrajine u jeku trenutnih
ofanziva duž širokog fronta između Harkova na sjeveroistoku i Robotinea na jugu. Više od 1.000 ruskih vojnika će u prosjeku svakog dana u avgustu vjerovatno biti ubijeno ili ranjeno, objavilo je britansko ministarstvo u svojoj posljednjoj procjeni, objavljenoj u subotu.
U regionu Harkova ruske snage su navodno učvrstile svoje položaje, a ruski gubici su se blago smanjili. Dok je prosječno 1.262 ruska vojnika bilo ubijeno ili ranjeno svakog dana u maju, što je rekord, broj je pao na 1.140 u junu, objavilo je
tičkog lidera Hamasa Ismaila Hanije u Teheranu, za koje ta zemlja optužuje Izrael, objavio je Njujork tajms, pozivajući se na dvojicu Iranaca upoznatih sa istragom.
ministarstvo. Ipak, posljednja tri mjeseca bila su najgora u pogledu gubitaka od početka rata, navodi britansko ministarstvo odbrane, pozivajući se na informacije ukrajinskog generalštaba. Podatke je nemoguće nezavisno provjeriti. -Efikasna ukrajinska odbrana i nedostatak ruske obučenosti smanjuju sposobnost Rusije da iskoristi bilo kakve taktičke uspjehe u šire operativne dobitke – dodaje se u stavu ministarstva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija za nedjelju dana bacila više od 600 navođenih vazdušnih bombi na Ukrajinu. -Ruska borbena avijacija mora biti uništena, gdje god da je, svim efikasnim sredstvima. Prilično je pošteno napadati ruske aerodrome.Potrebno nam je ovo zajedničko rješenje sa našim partnerima – bezbjednosno rješenje - naveo je Zelenski. Ukrajinska vojska saopštila je da je tokom noći napala ruski aerodrom Morozovsk u Rostovskoj oblasti i brojna skladišta nafte u druga tri ruska regiona.
Vojska Ukrajine je navela da je u napadu na aerodrom pogođeno rusko skladište municije. Ruske snage izvele su napad dronom na Viničku oblast, u kojem je oštećena infrastruktura, saopštio je lokalni zvaničnik.
U predgrađu Harkova odjeknule su eksplozije, saopštio je gradonačelnik tog grada Igor Terehov.
Među uhapšenima su visoki oficiri iranske obavještajne službe i vojni zvaničnici, a Iranci strahuju da je veliki bezbjednosni propust među visokim zvaničnicima i omo-
Prema podacima izraelske vojske i palestinskih medija u izraelskom vazdušnom napadu na vozilo u okupiranoj Zapadnoj obali ubijeno je petoro Palestinaca
gućio ubistvo. Sjever Zapadne obale pogođen je najgorim nasiljem na toj teritoriji u posljednjih 10 mjeseci. Tulkarem sa dva izbjeglička kampa, postao je jedan od glavnih žarišta sukoba. Palestinske militantne grupe, uključujući Hamas i palestinski islamski džihad, aktivne su u tom gradu.
Najmanje 39.480 Palestinaca je ubijeno u Gazi u skoro 10 mjeseci od početka najnovijeg rata Izraela i Hamasa.
Stigla potvrda republikanskg kandidata
VAŠINGTON- Republikanski kandidat za predsjednika SAD Donald Tramp izjavio je juče da se dogovorio sa TV kanalom Foks njuz da održi debatu sa potpredsjednicom SAD Kamalom Haris 4. septembra. On je na svojoj društvenoj mreži Tru Soušl naveo da taj kanal, ako Haris „iz bilo kog razloga ne želi ili ne može da učestvuje u debati tog datuma“, iste večeri organizuje skup u gradskoj skupštini u Pensilvaniji i dodao da će grad biti određen kasnije. Kako je rekao, debata je ranije bila zakazana protiv tadašnjeg demokratskog kandidata, „pospanog“ Džoa Bajdena na ABC Njuzu, ali je otkazana jer Bajden više nije kandidat, a Tramp se sudi sa ABC Netvorkom i televizijskim voditeljem Džordžom Slopadopulosom, čime je, kako je naveo, stvoren sukob interesa. Prema riječima Trampa, moderatori debate biće novinari Foks njuza Bret Bajer i Marta Mekalum. -Pravila će biti slična pravilima
moje debate sa pospanim Džoom, prema kome je njegova stranka užasno postupila. Kao što je svima poznato, demokrate su protivustavno uzele kandidata za koga se znalo da će biti poražen i bez ceremonije ga zamijenile novim kandidatom. Ovo nikada ranije nije urađeno i predstavlja prijetnju demokratiji, ali sam potpuno spreman da prihvatim rezultate ovog „puča“ i zamijenim Džoa „ludom“ Kamalom Haris - kazao je Tramp. On smatra da nije fer što je Demokratska stranka „bacila novog kandidata u ring“, s obzirom na to da je pobijedio Bajdena u debati.
-Bez obzira na to, različiti kandidati ili ne, njihove loše politike su iste i to će biti otkriveno na debati 4. septembra. Radujem se susretu i debati. Ovaj datum je prikladan, jer je neposredno prije početka prijevremenog glasanja na predsjedničkim izborima koje će biti 6. septembra - poručio je Tramp, prenosi Tanjug.
Priredila: Mr.J.
Neđelja, 4. avgust 2024.
INTERVJU: Karikaturista Darko Drljević o Internacionalnom festivalu karikature u Kolašinu, stvaralaštvu, tretmanu ove vrste umjetnosti kod nas i u svijetu
Motiva ima u svemu, samo ga treba tražiti. Biti kritičan prema svemu negativnom i glupom. A toga nigdje ne fali. Ni u uređenim društvima, a kamoli u haotičnim i zaostalim. Ali, treba imati publiku koja će shvatiti što je umjetnik htio reći i koja će onda napraviti uslove da karikaturista postane tražena roba - istakao je Drljević
PODGORICA - Crnogorski karikaturista Darko Drljević prepoznatljivo je ime na crnogorskoj, regionalnoj i svjetskoj umjetničkoj sceni. Podatak da je do sada osvojio više od 250 nagrada na međunarodnim takmičenjima, imao 65 samostalnih i preko 500 kolektivnih izložbi potvrda je da je Drljević rođeni umjetnik.
Njegove karikature prepoznate su po istančanom smislu za humor. Riječ je o umjetniku koji nikada nije mogao ostati ravnodušan prema intrigantnoj svakodnevici, što nam i pokazuju njegove karikature.
Ovih dana Drljević aktivno radi na organzaciji Internacionalnog festivala karikature u Kolašinu. Festival je nedavno raspisao deveti međunarodni konkurs. Glavna tema je portret crnogorskog pjesnika Vita Nikolića, dok je slobodna tema „Moja najsmješnija karikatura“. Drljević je za Pobjedu kazao da je na konkurs pristiglo oko 500 radova. - Radove su poslala 252 učesnika iz 50 zemalja svijeta. Radovi još pristižu, ali ih ne možemo uvrstiti u takmičenje, jer je rok za slanje istekao 1. avgusta u ponoć - kazao je Drljević. Treba podsjetiti da je prošle godine konkurs bio posvećen
velikom crnogorskom slikaru Urošu Toškoviću. Budući da je bio fantastičan odziv karikaturista širom planete, koji su poslali izvrsne radove, Drljević je odlučio da nastavi sa ovim konceptom festivala. - Na taj način upoznajemo svijet sa našim velikanima i ujedno je ovo jedan lijep omaž njihovom liku i djelu. Ove godine smo se odlučili za Vita Nikolića, našeg proslavljenog pjesnika. Prije svega, svaki ozbiljan karikaturista mora se upoznati sa njegovim likom i djelom. To rade na taj način što guglaju na netu, gdje pronalaze njegova djela, poeziju i uopšte njegovu biografiju.
Naravno, to prevode na svoj jezik i primjenjuju - ilustruju na svojim radovima. Što više znaju o njemu, to će i portret biti uspješniji - pojasnio je Drljević.
Uspješan festival karikature u Kolašinu povod je za razgovor sa Drljevićem o njegovoj samostalnoj izložbi koju je publika nedavno mogla da pogleda u Belgiji, stvaralačkim počecima, doživljaju karikature, njenoj nedovoljnoj zastupljenosti u dnevnoj štampi….
POBJEDA: Nedavno je u Kruishoutemu u Belgiji u Evropskom centru karikature otvorena samostalna izložba Vaših radova naslovljena ,,Biografija“. Kakve utiske nosite sa te izložbe?
DRLJEVIĆ: To je bilo nešto posebno za mene, veliko iznenađenje prije svega. Kada sam tamo došao, shvatio sam koliko je to važan događaj u mom stvaralaštvu. Saznao sam da sam jedan od rijetkih na svijetu koji je imao tu čast izlagati svoje radove u tom prostoru. To je saopštio i gospodin Rudi, za naš TV dnevnik, kada je naš izvještač iz Brisela pravio reportažu o izložbi. On je tada rekao da su u ovoj galeriji ECC do sada izlagali samo najveći svjetski karikaturisti i evo, sada je došao red na Darka! Što više treba o tome reći? Izložbu je inače posjetio i sam predsjednik Vlade Belgije, gospodin Alexandar De Croo, sa kojim sam se družio dok je pregledao svaki moj rad.
P
OBJEDA: Koliko je publici u inostranstvu bliska karikatura?
DRLJEVIĆ: Mnogo više nego našoj publici. Neuporedivo više. Nije to nikakvo čudo.
POBJEDA: Stičem utisak da je nekada karikatura bila potreba, da su ljudi tražili taj crtani humor, ali da danas postoji samo radi samih karikaturista? Da li je tako?
DRLJEVIĆ: Pa, ne baš tako, jer u svijetu postoje mnogobrojni fanovi karikature, koji su ujedno i veliki kolekcionari iste. Dobijao sam mnogo puta pisma iz inostranstva u kojima su me ljudi molili da im pošaljem neki svoj original rad za njihovu kolekciju. Naravno uz pristojnu novčanu nadoknadu.
Tamo gdje ima kulture i tradicije, ima i ,,pismene“ publike. Tako vam je to u svemu. Kako će u nekoj nedođiji, gdje nema stripa, filma, književnosti, muzike i uopšte umjetnosti, ljudi imati potrebu da vide neku izložbu karikature?
P OBJEDA: Da li je danas lakše ili teže pronaći motiv za dobru karikaturu?
DRLJEVIĆ: Motiva ima u svemu, samo ga treba tražiti. Biti kritičan prema svemu negativnom i glupom. A toga nigdje ne fali. Ni u uređenim društvima, a kamoli u haotičnim i zaostalim. Ali, treba imati publiku koja će shvatiti što je umjetnik htio reći i koja će onda napraviti uslove da karikaturista postane tražena roba.
POBJEDA: Čitaoci dnevnih novina često kažu da im je dovoljno da pogledaju karikaturu kako bi razumjeli suštinu svih važnih dnevnih
zbivanja. Da li je karikatura dovoljno zastupljena u crnogorskoj štampi?
DRLJE VIĆ: Kao što i sami znate, karikatura je nedovoljno prisutna u dnevnoj štampi i uopšte medijima. Ona kaže mnogo, ali onima koji je znaju ,,čitati“. Opet se vraćamo na kulturu i duh jednog naroda. Ako nema duha u ljudima, duhovitost je nepoznanica. Bukvalno nepotrebna i, rekao bih, dosadna. Mislim da živimo u takvom vremenu.
POBJEDA: Treba naglasiti da se Vi ne izražavate samo kroz karikaturu, tu su i Vaše slike, crteži, skulpture, stripovi, akvareli, aforizmi, kratke priče itd. Zanimljiv podatak je da ste imali čak i svoju pozorišnu predstavu ,,Konekt, bolan, konekt“… DRLJEVIĆ: Da, hvala na tome, dobro ste obaviješteni. Pa za mene je umjetnost uopšte jedna te ista sfera i nivo svijesti. I za sve te nabrojane oblasti sam osvajao nagrade. Takođe i za poeziju. To znači da sam svestran i kompletan umjetnik. Posebno sam volio i volim muziku. To mi je možda i najveća ljubav, ali se nijesam ostvario kao muzičar. Sviram, pišem i komponujem za sebe, ali, ko zna, možda i to izađe na svjetlost dana.
POBJEDA: Kad već pominjemo likovnu umjetnost, kazali ste jednom prilikom: ,,Do sada bih napravio mnoge izložbe slika i to velikog formata. Ali, znate li zašto to ne radim? Jednostavno, zbog toga što nemam atelje“. Imate li danas atelje u kojem radite?
DRLJEVIĆ: Nemam, i ko zna hoću li ga ikada imati. Možda kada pođem na selo, pa na nekoj livadi, pod vedrim nebom, slobodno zamahnem kistom na velikom platnu…
POBJEDA: Kada ste se prvi put susreli sa fenomenom karikature i odlučili da joj posvetite život?
DRLJEVIĆ: Još kao prvorazrednik sam počeo čitati stripove o Mirku i Slavku, Tarzanu… Tako sam polako upoznavao zanat stripa i karikature. U starijim razredima sam se sve više interesovao za karikaturu, kupujući novine specijalizovane za humor i satiru, kao što je bio čuveni beogradski Ošišani jež. U njemu su objavljivane karikature naših i stranih najboljih karikaturista tog vremena. ,,Gutao“ sam tu materiju, nešto me je prosto vuklo da se bavim tim poslom. Tako sam kasnije i sam počeo crtati i objavljivati karikature i u Ježu i u svim ostalim novinama koje su njegovale tu vrstu umjetničkog izraza.
POBJEDA: Sjećam se da ste, kada ste jednom prilikom pričali o djetinjstvu, kazali ste da ste kao dijete na kioscima kupovali stripove i časopise i divili se autorima tih djela. Posebno mi je tu bio zanimljiv Vaš citat - ,,samo što i pored svih svojih uspjeha u životu, koji su čak mnogo veći od mojih nekadašnjih idola, ja nijesam, niti ću ikada doživjeti njihovu slavu“. Zbog čega to kažete?
DRLJEVIĆ: Dobro ste to zapazili. To sam rekao ne zbog toga što ne mogu postići ono što i oni. Ja znam da sam postigao i mnogo više od tadašnjih karikaturista. Ali, oni su prosto živjeli u vremenu gdje se mnogo više to cijenilo i gdje su oni bili mnogo uvaženiji nego današnji karikaturisti. Bili su zaista slavni. Danas se umjetnost mnogo manje cijeni. U tom smislu sam to rekao.
POBJEDA: Sjećate li se kada ste i gdje objavili svoje prve radove?
Prvu nagradu na Internacionalnom festivalu karikature „Kolašin 2024“, na temu „Portret crnogorskog pjesnika Vita Nikolića“, osvojio je Gabriel Rusu iz Rumunije, druga je pripala Ivailu Tsvetkovu iz Bugarske, a trećeplasirani je Huang Ronghai iz Kine. U ovoj sekciji dodijeljeno je i sedam specijalnih nagrada. Na slobodnu temu ,,Moja najsmješnija karikatura“ prva nagrada je pripala Muhamedu Đerleku iz Srbije. U ovoj sekciji dodijeljeno je pet specijalnih nagrada. Tako je odlučio žiri festivala u sastavu: Luka Lagator (predsjednik) i članovi Darko Drljević, Gordan Čampar, Radojica Bulatović i Abbaz Naaseri iz Irana. Svečano proglašenje i dodjela nagrada biće organizovani 23. avgusta u Centru za kulturu Kolašin. Tada će biti otvorena i izložba najboljih radova sa konkursa, ukupno 85 - za sekciju Vito Nikolić 52 i za slobodnu temu 33.
U Porto Montenegru održan koncert „California Dreaming“, koji je spojio američke i crnogorske muzičare
PODGORICA - Koncert jedinstvene koncepcije i vrhunskog kvaliteta, pod nazivom „California Dreaming“, održan je u Domu Vojske Porto Montenegra, kao plod saradnje KotorArta i Tivatskog muzičkog festivala. Pultove su dijelili crnogorski i američki muzičari i nastupili kao jedinstven orkestar, predvođeni internacionalno afirmisanim dirigentom Nirom Kabaretijem. Kao solista nastupio je neponovljivi Žil Apap, svjetski priznati violinista prepoznatljiv po autentičnom i neposrednom stilu. Među izvođačima, u orkestru su nastupili istaknuti američki muzičari vodećih orkestara iz Kalifornije - Los Anđeles filharmonija (LA Phil.), Opera Los Anđelesa (LA Opera) i Simfonijski orkestar Santa Barbare.
Festivalski orkestar, sačinjen od izuzetnih mladih crnogorskih muzičara, publici se već predstavio na dva koncerta, 19. jula u Bogorodičinom hramu u Prčanju i 25. jula u Centru za
kulturu Tivat sa vrlo zahtjevnim dionicama i originalnim konceptima koncerata, uz dirigentsku palicu cijenjenog Mladena Tarbuka. Koncert u Porto Montenegru i petodnevno iskustvo s istaknutim američkim muzičarima na pravi način je zaokružilo ovu izuzetnu priču i iskustvo crnogorskih umjetnika. Publika je, stajaćim ovacijama, pozdravila umjetnike koji su bili vidno raspoloženi i dirnuti ovakvom idejom sinergije i sjajnim repertoarom.
Na programu su se našla djela širokog vremenskog raspona od skoro 400 godina, od baroka i djela Vivaldija, preko Bele Bartoka, do hitova Bitlsa, irskih etno melodija, francuskog valcera, balkanskog melosa, kao i kompozicija „Gusle“ crnogorske kompozitorke Nine Perović, koja je i sama bila prisutna i doživjela ovacije prisutne publike. Koncertu je prisustvovala
Džudi Rajzing Rajnke, ambasadorka SAD u Crnoj Gori, kao i Džordž Lili, sa suprugom
Deniz, predsjednik Fondacije ME&US, koja svojim radom doprinosi boljoj komunikaciji i idejama za spajanje zajedničkih misija crnogorskog i američkog naroda, posebno u oblastima muzike, obrazovanja, sporta i kulinarstva. - Stavi prst u more i povezan si sa cijelim svijetom - podsjetio je na primorsku izreku u uvodnom govoru Ratimir Martinović, direktor KotorArta, ističući da ovaj koncert i saradnja na najljepši način to potvrđuju, spajajući ne samo dva bliska grada - Kotor i Tivat, dva festivala - KotorArt i TMF, već i Crnu Goru i SAD, obogaćujući živote i brišući razlike među ljudima, koje se prečesto potenciraju. Umjetnička direktorka Tivatskog muzičkog festivala Dragana Jovanović istakla je da je već u prvoj godini postojanja ta nova umjetnička platforma pokazala svoje potencijale, naglašavajući da je sigurna da će u godinama pred nama TMF pružiti još mnogo kvalitetnih i promišljenih programa. R. K.
POBJEDA: Da li je nekada neka Vaša karikatura cenzurisana?
DRLJEVIĆ: Nije, ali mi je zabranjivano objavljivanje u jednim novinama. Odraz i slika jednog ,,divnog“ vremena i tadašnjih, nazovi, intelektualaca.
POBJEDA: Vaš stav je da karikatura nije dobro djelo ukoliko nije dobro likovno predstavljena. Znači li to da za dobru i uspješnu karikaturu nije dovoljna samo ideja?
DRLJEVIĆ: Naravno da nije. Svaku ideju treba lijepo realizovati, osmisliti kadar, scenu, likove, emociju… i sve to lijepo uklopiti u kompoziciju. Vi možete imati sjajnu ideju, ali ako to dobro ne predstavite na papiru, ništa nijeste uradili. Ja mogu dati ideju nekome ko ne zna sve ovo i on to nikada neće umjeti realizovati i postaviti onako kako bi trebalo.
POBJEDA: Da li tema kojom se bavite određuje za koliko vremena će karikatura nastati, ako se uzme u obzir da recimo Poljaci rade karikaturu uljanom bojom na platnu, dok nastanak Vaših karikatura prati jedan zanimljiv ,,proces“. O čemu je riječ?
DRLJEVIĆ: U školskim novinama, kao srednjoškolac, zatim u Kolašinskim novinama, a onda u Omladinskom pokretu, pa Ošišanom ježu, zatim Pobjedi, Večernjim novostima, Politici. I tako redom…
DRLJEVIĆ: Pa to vam je kao i u slikarstvu. Može slika biti gotova za nekoliko sati, a neka za nekoliko dana. Neka se radi i nekoliko godina, sve zavisi što slikate, koliko je likova na slici, koji je ambijent, kako to predstavljate, da li realistički ili nadrealistički ili apstraktno. Zavisi naravno i od formata slike. Za karikaturu isto važi. Karikatura je često duhovita slika. Posebno ako je radi veliki majstor. To je bukvalno neki novi pravac u likovnoj umjetnosti. Novinska karikatura je nešto drugo, obično je predstavljena crtežom i pojednostavljena je. Još ako ide tekst uz nju, nema potrebe to posebno usavršavati.
POBJEDA: Što je težeosmisliti ili naslikati karikaturu?
DRLJEVIĆ: Dobrom majstoru uvijek osmisliti. Ako je u pitanju, naravno, dobra karikatura.
P OBJEDA: Koji je to presudni trenutak po kome znate da je Vaša karikatura dobra? Što su karakteristike dobre karikature?
DRLJEVIĆ: Dobar crtež, dobra kompozicija, jasna poruka, visoka doza humora i inteligentno rješenje, koje se naziva genijalnom idejom.
A. ĐOROJEVIĆ
POGORICA - Međunarodni pijanistički festival u Crnoj Gori (Montenegro International Piano Festival), u okviru kojeg će biti održani master klasovi i koncerti svjetski poznatih pijanista, kao i pijanističko takmičenje, biće održan od 20. do 28. avgusta u Kotoru.
Izvršna direktorica Vasilisa Lopušina kazala je za PR centar da se festival održava prvi put u Crnoj Gori.
- Festival se sastoji iz tri segmenta - pijanistički masterklasovi, koncerti i pijanističko takmičenje. Predavači na master klasovima biće legendarni pijanisti Pablo Galdo
(Španija), Cyprien Katsaris (Francuska/Kirpar) i Gulsin
Onay (Turska) - navela je Lopušina.
Kazala je da su u toku prijave za pijanističko takmičenje, koje je otvoreno za pijaniste svih nacionalnosti.
- Takmičenje se sastoji od prve i finalne etape, a kategorije će biti od osam do 15 godina i od 16 do 32 godine. Rok za prijavu na je 13. avgust, a svi koji se prijave do 6. avgusta mogu ostvariti popust od 15 odsto. Učesnici master klasova moći će da učestvuju besplatno na takmičenju. Članovi žirija biće: Senad Gačević, Pablo Galdo i Gulsin Onay - navela je Lopušina.
Istakla je da je nagradni fond od 50 do 300 eura, a da će za najbolje u izvođenju djela crnogorskog kompozitora u obje kategorije biti dodijeljena posebna nagrada, autora crnogorskog kompozitora Senada Gačevića. Lopušina je najavila da će u okviru festivala biti održana i dva ekskluzivna koncerta – 20. avgusta nastupiće Cyprien Katsaris i 25. avgusta Gulsin Onay, koji će se premijerno predstaviti crnogorskoj publici. Festival će biti održan na dvije lokacije – u Muzičkoj školi „Vida Matjan“ i Crkvi Svetog duha, a sve informacije o događaju su dostupne na sajtu www.mipfestival.com R. K.
ĐUROVIĆ
PODGORICA - Mada ,,daleko na Balkanu“, u „obruču carstva osmanskog“, Crna Gora je sa svijetom vjekovima, posebno sa Evropom razmjenjivala abere, poštanske, radio-telegrafske i druge.Tako počeci poštanske službe sežu još od 1609. godine, kada su Crnogorci počeli da prenose mletačku poštu za Carigrad, što potvrđuje ugovor koji je sklopio knez Vujo iz Ljubotinja sa kotorskim providurom.
Jubilej crnogorske radio-telegra je
Prije 120 godina počela je da radi radio-telegrafska stanica Volujica kod Bara – San Kataldo – Bari u Italiji. Svečanom otvaranju prisustvovali su crnogorski kralj Nikola i izumitelj Guljermo Markoni. Stigli su tada telegrami – čestitke iz inostranstva – iz Beča, Petrograda, Rima, Beograda
Ipak, poseban pečat ostavio je knjaz Nikola u želji da ,,malu državicu“, okruženu neprijateljima, izvuče iz siromaštva, uz jačanje veza sa svijetom.Tako među reformama posebno mjesto pripada telegrafskom saobraćaju. Naime, 1869. godine postavljena je telegrafska linija Cetinje - Rijeka Crnojevića - Orja Luka(kod Danilovgrada) – Kunak kod Nikšića. Nakon Berlinskog kongresa Crna Gora je proširena, pa je
uspostavljena veza između Ulcinja i Skadra, a potom preko Dubrovnika sa austrougarskom teritorijom.Tako je, po tvrdim podacima već 1883. godine ovom linijom dnevno razmjenjivano 35 telegrama. I telefon je stigao u ove krajeve samo deceniju i po nakon Belovog izuma. Crna Gora je takođe među prvima u Evropi početkom 1903. godine organizovala ,,otomobilom“ prevoz pošte i putnika.
Godinu prije toga Glas Crnogorca piše: ,,U neđelju veče stigao je na Cetinje prvi automobil iz Kotora. U njemu je bio princ Burbonski, sin Don Karlosa, španskog pretendenta koji služi kao poručnik u Ruskoj gardi“.
U to doba, Crna Gora je u tehničkom napredku bila među prvima na Balkanu.To potvrđuje i dogovor kralja Nikole sa G. Markonijem pronalaza-
čem bežične radio-telegrafije. U maju 1904. u Londonu je sa Markonijem potpisan ugo-
vor, koji je mjesec dana kasnije potvrđen na Cetinju. Izgradnju i finansiranje preuzeo je sam Markoni sa pravom korišćenja na deset godina. U slučaju eventualnog rata, stoji u
ugovoru, ,,štacija“ bi pripadala Crnoj Gori. Uz tada potrebne dozvole Italije, Engleske, Španije, Norveške, Portugalije, Rusije, Francuske, Španije i dijela
Odmah poslije početka Prvog svjetskog rata počela je u Podgorici gradnja moderne radio stanice. Čitav posao na sebe preuzeli su francuska vlada i njeni stručnjaci koji su obavili čitav posao. Stanica je bila locirana u Staroj varoši na obali Ribnice. U to vrijeme smatrana je jednim od najvećih objekata te vrste u Evropi. Visoke stubove tada su stanovnici Podgorice zvali ,,Markoni“, sjećao se Joko Ćetković, koji je dijelio građanima tadašnje vijesti. Svečano je otvorena 8. oktobra 1914. godine i bila je povezana sa Ajfelovom kulom i Sevanstopoljem na Krimu Hroničar je zabilježio i postojanje treće radio sta-
nice u to doba u Crnoj Gori, koju su montirale francuske jedinice na Lovćenu i koja je upućivala siganale sve do 1916 . godine do prelaska austrijske vojske preko Crne Gore. Prva ,,prava radio stanica“ bila je Radio Cetinje, koje se oglasilo 27. novembra 1944. godine glasovima spikera Božidara Anđusa i Tekle Jovićević, sa vijestima sa ratišta. U miru ,,progovara“ Radio Titograd, pa kasnije i sada Radio Crne Gore. Tu je i oko 50 lokalnih i komercijalnih radio stanica, koje treba da baštine sjećanje na prvi signal prije 120 godina, na bežičnu radio-telegrafsku stanicu na Volujici.
američkih zemalja, Markoni je izvršio sve pripreme za otvaranje ,,vazdušnog saobraćajnog mosta“ preko Jadrana između Volujice i stanice San Kataldo u Italiji. Na dan 3. avgusta 1904. godine, ostalo je zapisano: ,,Na otvaranju Markonijeve štacije na Volujici već u ranu zoru okupilo se hiljadama naroda, kako iz mjesta tako i iz okoline. Stigao je i njegovo visočansto Gospodar sa pratnjom koga su dočekali italijanski poslanik gospodin Markiz Muzani i Gospodin Markoni. O velikom izumu govorio je ministar inostranih poslova Gavro Vuković, a prvu poruku ‘novim putem’ uputio je kralj Nikola kralju Italije. Stigli su telegrami iz Beča od Franja Josifa, iz Petrograda od Nikolaja Prvog, iz Beograda od Petra Prvog Karađorđevića“. Vijest o otvaranju prve radio telegrafske stanice na Balkanu zahvaljujući dopisnicima sa Cetinja stigla je do svjetskih centara.Već sjutradan engleski list ,,Dejli gardijan“ piše o puštanju u rad dvije stanice u Baru i Bariju, đe su istovremeno održane svečanosti.
Stanica je bila registrovana kod Savezne kancelarije za telergrafski saobraćaj u Bernu. U registru stoji da je bila crnogorska, da je radila na talasnoj dužini od 500 metara sa dometom do 200 kilometra.
Neposredno nakon njenog otvaranja rukovođenje su preuzeli crnogorski telegrafisti Stevan Štiljanović, Jovan Crnčević i Jagoš Đurović, koji su samo tokom prve godine rada sa svijetom razmijenili 18.000 riječi.
Pošto je stanica bila komercijalnog karaktera, zbog male zarade ubrzo je Markoni, što je ugovorom bilo predviđeno, ponudio Crnoj Gori ustupanje stanice. Uz obaveze ,,štaciju“ je nadalje koristilo Barsko društvo. Međutim zbog političkih previranja u širem regionu i zbog većeg intresovanja Italije za liniju Brindizi – Skadar, Volujica je sve slabije radila. Deset godina nakon otvarnja, kako je zapisao dnevni list Depeša, ,,austrijska flota je bombardovala Bar i poru-
venskih radio stanica. U jednom trenutku počela je rasprava koja je starija
šila Markonijevu stanicu bežične telegrafije i šest kuća, većinom talijanskog društva“. Bio je to kraj crnogorske radio-telegrafske stanice, koja se smatra prvim radio-signalom, kako je zapisano o istoriji radija u Crnoj Gori u knjizi ,,Od Volujice do Podgorice“. •
radio-stanica u Zagrebu ili Beogradu. Razgovor je prekinuo glasoviti i zaslužni inžinjer Ljubo Kosović rečenicom: ,,Ipak, je najstarija naša crnogorska radio-stanica“. Uz čuđenje, sa osmijehom direktor Radio Zagreba je upitao: ,,Kada je to bilo?“ „Bilo je to, odgovorio je ing. Ljubo Kosović direktoru Radio Zagreba, 3. avgusta 1904. godine kada je počela sa radom radio-telegrafska stanica Volujica kod Bara i kada je Vaš kralj uputio telegram - čestitku mom kralju“. Podsjetimo, tada je Hrvartska bila u sastavu Austrougarske imperije.
Brzim korakom do ,,Akvatik centra“. Da se ne zakasni - slučajno. Iz metroa u metro, sa stanice na stanicu - pješke još kilometar po žaropeku.
I kompletan put sa mislima (dilemama) - mogu li ili ne mogu. Iz minuta u minut, kao i vrijeme u Parizu, mijenja se raspoloženje. Teško ćemo, umorni su... Motivisani su, ipak su ovo Olimpijske igre.
Ta ostrašćenost navijača i navijačica, koji su sa crnogorskim zastavama jurili ka bazenu je u stvari ljubav bez interesa i poena prema konkretno vaterpolo reprezentaciji, a onda i Crnoj Gori.
Usput se i o Dukiću poveo razgovor. Do Marseja, neko je kazao, povratna avionska karta košta oko 150 eura. Pošli bi i tamo, ali ko će ih sačekati...
Završio se meč, Crna Gora je izgubila, neće igrati četvrtfinale. Razočaranje. Po neka suza, VasilijeRadović je tako i prošao kroz miks zonu.
Navijači?
Za njih su ,,ajkule“ pobjednici. Tako je to kada se srcem navija.
Realnost?
U utorak-srijedu se vraćaju kući...
Ipak, bez obzira na sve pred ovom generacijom je velika budućnost, treba sačekati narednu godinu i Svjetsko prvenstvo u Singapuru.
I naša plivačica završila nastup na Igrama
Jovana Kuljača isplivala je za šest stotinki sporije vrijeme od sopstvenog rekorda (27,12) na 50 metara slobodnim stilom.
Naša plivačica je na Olimpijskim igrama bila najbrža u petoj kvalifikacionoj trci, ali je na kraju od ukupno 79 takmičarki bila 40. Dan ranije Miloš Milenković je u kvalifikacijama, u disciplini na 100 metara leptir stilom, bio 34. u konkurenciji od 40 takmičara. Budvanin je plivao u vremenu od 54,26 sekundi i kasnio je 2,64 sekunde za 16-plasiranim Francuzom Sekijem, posljednjim putnikom u polufinale. Milenković je u svojoj grupi kvalifikacije završio kao četvr-
toplasirani. Naš predstavnik je u ovoj disciplini crnogorski rekorder sa 52,97.
Ni igre, ni rezultata, samo surova realnost i prizemljenje nakon solidnih izdanja sa Hrvatskom, Grčkom i Italijom. Vaterpolo reprezentacija Crne Gore se na kolo prije kraja grupne faze oprostila od četvrtfinala Olimpijskih igara. Što je bio zacrtani cilj.
Prvi put od debitantskog nastupa u Pekingu 2008. godine, ,,ajkule“ neće igrati završnicu olimpijskog turnira.
Crna Gora je u odlučujućem meču za plasman među osam u grupi A izgubila od SAD – 12:7, a do predaje je došlo do poluvremena kada je rival vodio 7:2.
U PADU OD STARTA
Psihološki je naš tim potonuo, bez svježine je ušao u najvažniji meč turnira, a nije bilo ni pravih rješenja u napadu (osim u prva četiri minuta treće četvrtine, kada su napravili seriju 3:0 i približili se na 7:5, a na ,,minus dva“ su stigli i na 2,50 do kraja), a još manje u odbrani.
Svi su podbacili i igrači i Stručni štab, a otežavajuća okolnost po naš tim je bila i ta što je Stefan Vidović u finišu prve četvrtine dobio crveni karton zbog udaranja Luka Kupida Prespavali su naši igrači utakmicu, što se nije očekivalo nakon što su sa Hrvatskom, Grčkom i Italijom pokazali da mogu i protiv najjačih da igraju. Osvojili su po bod, nakon peteraca, u posljednja dva meča sa favoritima...
Očigledno da raspodjela snaga i prioriteti nijesu bili dobro postavljeni. Potrošnja nakon prva tri meča je bila tolika da su naši igrači, posebno u duelima sa centrom Halakom, bili neubjedljivi. Šteta, psihološki rat su dobili Amerikanci, koji su ovakav epilog najavili serijom od 4:0 za vođstvo od 5:1 u uvodnim minutima posljednje dionice. Odavno je bilo vrijeme za pro-
mjene. A nakon ovakvog epiloga u Parizu, iako je ostao još jedan meč u grupi sa Rumunijom, jasno je da kompletan Stručni štab mora da ode. Najveća odgovornost je na selektoru Vladimiru Gojkoviću, njegovim saradnicima, a i igrači, naravno, nose dio tereta. Realno igračke klase u našem timu nema, iz aviona se vidjelo da su prva tri meča u grupi A odigrali na entuzijazmu, poletu, inatu i na srcu, što je izostalo u duelu sa Amerikancima...
kolo prije završetka grupne
Udovičić: Žao mi je što se Crna Gora protiv nas ,,vadila“
Dejan Udovičić, selektor SAD, smatra da je sa promjenom sistema u dijelu sa igračem manje, sa saradnicima i igračima, završio glavni dio posla. A da li se nadao ubjedljivom trijumfu?
- Nadali se jesmo, ali nijesmo očekivali. Da li je plasman u četvrtfinale bio cilj?
- Naš cilj je da osvojimo medalju.
Udovičić je kazao da su naši igrači imali tri super utakmice i da mu je žao što su morali da se ,,vade“ u meču sa njegovim timom. - Iskren da budem, bez sarkazma, meni je žao što je Crna Gora poslije tri utakmice došla u situaciju da se ,,vadi“ protiv nas. Vaši momci su sjajni, odigrali su fenomenalno tri utakmice i zaslužili su više, a ja sam ubjeđivao moje igrače da mogu bolje. Ovo su Olimpijske igre, svaka sljedeća utakmica je najbitnija. Imali smo dobru ideju što treba da radimo. Neke stvari su se otvorile na početku. Promijenili smo igru sa igračem manje, mislim da je to bio pun efekat i na tome smo završili utakmicu.
I na kraju, Crna Gora je bila bez prave realizacije sa igračem više (10-0)!
NADIGRANI
- Amerikanci su nas u svakom smislu nadigrali. U većem dijelu meča se nijesmo pitali, imali smo period kada je možda postojala šansa da se vratimo, ali bili smo daleko - rekao je Miroslav Perković.
,,Ajkule“ su izgubile šansu da se bore za četvrtfinale, pa će posljednji meč sa Rumunijom biti samo formalnost. A moglo
je da bude drugačije da su konkretno u duelu sa Italijom, ali i Grčkom, iskazali viši stepen koncentracije i odigrali bolju završnicu.
- Te utakmice su pokazale koliko možemo, a ova koliko ne možemo. Bili smo na dobrom nivou, mogli da dobijemo Grčku i Italiju i imali priliku da se plasiramo u četvrtfinale. Ali smo znali da je duel sa SAD ključan. Nijesmo bili dosljedni, nijesmo se držali dogovora i moramo da čestitamo rivalu. Pred start olimpijskog turnira
Sudije: Ome (Njemačka) i Žang (Kina) ,,Akvatik centar“ Gledalaca: 5.000
Igrač više: Crna Gora 10-0, SAD 10-4
Peterci: SAD 3 (3)
Rezultat po četvrtinama: (1:4, 1:3, 4:3, 1:2)
CRNA GORA SAD
Lazović (šest odbrana)
Mršić 2 Perković 1
Vujović
Mačić PopadićVidović
Radović
MatkovićV. Radović 1
Tešanović (dvije odbrane)
Selektor: Vladimir Gojković
bila je samo jedna nepoznanica. Može li Crna Gora da pruži dostojan otpor favoritima i da u ključnom meču da SAD pokaže karakter. Odgovor na prvi dio pitanje javnost je dobila brzo. Protiv SAD je sve bilo jasno nakon 5:1 u uvodnim minutima druge četvrtine.
- Imali smo i veliku potrošnju u tim duelima protiv objektivno boljih ekipa od nas i morali smo da to nadoknađujemo, što nas je očigledno koštalo snage. Bili su to porazi koji su nas iscrpili i fizički i psihički. Ipak, za
Vajnberg (13 odbrana) Huper
Selektor: Dejan Udovičić
ovakav poraz nema opravdanja, morali smo da dobijemo i nijesmo to uradili. Rezultat govori sve, a mislim da ako nijesmo bolji od SAD, onda smo makar u egalu. Dogodio nam se loš meč u najgorem mogućem trenutku – kazao je Perković. Kako sa Rumunijom?
- Biće teško pripremiti utakmicu znajući da smo eliminisani, ali moramo da damo sve protiv ekipe koja nije na našem nivou, ali ima kvalitet. Neophodno je da odigramo na pravi način i dobijemo - rekao je Perković.
GOJKOVIĆ: Igračima nemam što da zamjerim
Kraj - Crna Gora ide kući nakon posljednje utakmice sa Rumunijom (poneđeljak).
Podbacili su svi, kompletan meč je prespavan... Ali naš tim je mogao možda i ranije da riješi pitanje plasmana među osam.
- Nijesmo očekivali lagane utakmice, čak ni da ćemo Rumuniju dobiti na taj način. Imali smo šansu protiv Grčke, posebno protiv Italije, jer da smo ih dobili, završili bismo posao. Išli smo meč po meč, kao što sam rekao, ali nije bilo na nivou. Znali smo da ovaj odlučuje, a ne mislim da je pritisak bio nešto veći na igračima. Definitivno smo lošim rješenjima otvorili utakmicu, ali i ne mogu sigurno nikome da zamjerim jer su željeli gol. Imali su dosta utakmica prethodne dvije godine koje su morali da dobiju da bi se plasirali na velika takmičenja. Ali, ova nije odigrana na nivou na kojem smo mogli da odigramo - kazao je selektor Vladimir Gojković Koliko su porazi od favorita uticali na ovakav ishod?
- Protiv Grčke nimalo, ali sam mislio da će dosta da padnu u meču sa Italijom. Izgledali su stvarno dobro, motivisano, a imali su zajedništvo. Možemo sada da kažemo, na ovaj rezultat, da je bilo nekih nelogičnih poteza, ali to je sve bilo u nekoj želji, na silu da se da gol. Ne bih to uzeo u obzir jer je u tom momentu već bilo 7:2.
Da li je pritisak uticao na ovakav epilog?
- Kada smo došli ovdje, znali smo da će duel sa Amerikancima odlučivati o četvrtfinalu, a da smo mogli pitanje prolaza među osam ranije da riješimo, mogli smo. Vjerujem da se ponovi utakmica, da je ne bismo ovako odigrali. Prije svega ovako loš napad, koji nije bio na nivou na kojem može da bude.
Igrač više je bio 10-0, da li je na ovakvu realizaciju uticao umor?
- Bilo je umora, ali je možda više isključenje Vidovića smanjilo rotaciju. Ali ne možemo da kažemo da je na početku utakmice bio presudan kada smo imali dobre šanse. Nije se poklopilo, ali svakako smatram da smo mogli bolje da poklopimo odbranu - da ne bude 7:2, već 4:1. I da igramo dalje.
Da li je ovo naša realnost?
- U Zagrebu smo iza sebe ostavili Srbiju, a u Dohi SAD, a na OI u Parizu Australija je iznenadila Mađarsku. A na Ameriku čekaju svi posljednje tri, četiri godine da osvoji medalju. To su, ako ćemo da gledamo po tržištu, ekipe na višem nivou. Mislim da možemo, prije svega, da igramo sa SAD, Australijom i Srbijom, a da u ovom momentu odskaču Mađarska, Španija, Hrvatska, Italija i Grčka. Crna Gora nema lidera, da li je to problem?
- Otišli su Ivović, Brguljan, Čučković i Petković, a samo dva igrača imaju više od 30 godina. Nameću se neki novi lideri, a imamo dva izuzetna golmana, vjerovatno i najbolja na svijetu. A ima i nekih koji u ovom momentu moraju da naprave sljedeći korak da bi došli do vrhunskog nivoa. Ali, mislim da ima oko čega da se gradi priča. Hoće li se nastaviti pravim putem... Imamo mlađe generacije, ali baza je mala. Ali klubovi su malo bolji pa se nadam – istakao je Gojković.
PARIZ - Klasa na terenu, „gospođetina“ privatno, ko kaže drugačije ne priča istinu.
Državljanka Francuske, ali naša Crnogorka, majka Anje i Luke, supruga košarkaša Nikole, a sada trenera. Osvajačica zlatne olimpijske medalje u Los Anđelesu. Bila je sa 19 godina najmlađa članica jugoslovenske reprezentacije, kažu poznavaoci rukometa, najbolja ikad selekcija!
Svetlana Antić je došla u Pariz iz Remsa, sa još nekoliko slavnih olimpijaca, da podrži naš nacionalni tim. Skromna, kao što je bila na terenu, elokventna, onakva kakva je bila dok je hvatala lopte i davala golove, što je dovelo do najbolje igračice svijeta na poziciji pivota. Nikada nije i neće zaboraviti na korijene, vraća im se uvijek. Voli Crnu Goru, vole je i djeca, kaže da jedva čekaju da završe obaveze i da dođu u Podgorcu. Priča Svetlana da našeg mora nema „niđe na svijet“, te da voli Žabljak iako joj je ,,krv pio“ na pripremama sa Budućnosti.
DOBRO JE, BUDUĆNOST OPSTAJE
Sa našom legendom smo razgovarali o prošlim i sadašnjim vremenima, o rukometu najviše... Što Vam najviše nedostaje iz Crne Gore i što prvo uradite kada dođete kući?
- Najviše mi nedostaju najbliži. Dan kasnije, po dolasku, obavezno odem do Ulice slobode na čuveni burek. Nažalost, poslastičarnica je sada zatvorena. Volim da se družim sa prijateljima. Idem na more, Žabljak... Fali li dan, dva da završite sve slatke obaveze?
- Ljeti ostanem mjesec, mjesec i po i tokom tog perioda uklopim sve, ali dođem do Crne Gore još dva, tri puta godišnje. Ljeti baš i ne stignem da obiđem širu familiju, ali sve neke druge obaveze kao što su rođenja, čestitke ostavim za kasnije da završim. Da li djeca vole da dođu u Crnu Goru?
- Obožavaju Crnu Goru. Vodite miran život u Francuskoj?
- Odgovara mi najviše takav način života. Dugo sam igrala, a onda sam se posvetila porodici. Imala sam priliku da ostanem u sportu, ali nijesam željela. U dogovoru sa suprugom Nikolom, koji je u to vrijeme počinjao trenersku karijeru, okrenula sam se potpuno porodici. Teško je bilo uskladiti dvije karijere i djecu. Anju sam u 40. rodila i to na kraju karijere. Nijesam htjela bebisiterke, odnosno da mi neko drugi podiže djecu. Blizu mene živi i sestra Ljiljana, njene ćerke, sestrična Marija Mugoša, koja se bavi rukometom. Što se kaže - ima nas, pa nas ima. Šira porodica koja se druži. Nijeste usko vezani za sport, a da li intenzivno pratite rukomet?
- Pratim sport, rukomet posebno, a uživo slabije. Uglavnom se informišem iz novina, a utakmice gledam na TV-u. Da li je fokus na Budućnosti i crnogorskoj reprezentaciji? - Budućnost i reprezentacija su godinama u vrhu, imali su izvanredne uspjehe, a vidim da je došlo do promjena, neke igračice, poput Jovanke, ne igraju, a dolaze mlađe. Primjećujem da su sada u nekom padu, ali sve je to normalno. Jer, to je sport. Znajući našu bazu, rukomet je jedan od najboljih sportova.
Uz pretpostavku da ste pratili turbulentan period Budućnosti, probleme oko finansija, glasna razmišljanja da je klub pred gašenjem, kako ste se osjećali?
Svetlana u društvu supruga Nikole i kćerke Anje
- Bila sam iznenađena, blago reći šokirana. Nijesam očekivala, mada ne poznajem kompletnu situaciju. Samo sam mislila - neće valjda dozvoliti da se jedan takav klub ugasi. Ali, čujem dobre stvari, da ljudi iz grada nijesu dozvolili da se velikan ugasi.
VOLIM KADA
INDIVIDUALNI KVALITET DOĐE DO IZRAŽAJA
Sport se oslanja na sistem, malo je genijalaca koji potezima rješavaju utakmice. Koliko je to dobro?
- Sistem mora da postoji i bitan je, ali je mnogo bitno je i da su igrači i igračice individualno spremni. Da iskoriste ono što znaju, ali i da ne robiju sistemu. Smatram da sve za-
Crnogorski olimpijci se često okupljaju, oko borilišta, privatno… - Družimo se i privatno. Ove godine smo u Kotoru, zahvaljujući predsjedniku COK-a Dušanu Simonoviću, organizovali lijepo druženje. Zahvalila bih upravo Simonoviću što vodi računa o nama, jer nas uvažava, a to je lijep gest. Simonović
Legenda ste, ljudi u Crnoj Gori i šire cijene sve što ste uradili, koliko Vam znači sve to? - Lijepo je. Ljudi se sjete - obično starije generacije. Podsjete me na davna, lijepa vremena. Rukomet je dio života i drago mi je što ljudi cijene sve ono što sam uradila.
skom rukometnom reprezentacijom svih vremena. Sjećam se da mi je tada u glavi bilo da moram da se dokažem i da sam zaslužila mjesto. Mada, niko me nije častio odlaskom u LA. Kakav je bio rad sa Vinkom?
visi od trenera, od toga kakvu ekipu ima, a jedno bez drugoga ne može. Lično, više volim kada individualni kvalitet dođe do izražaja. Koji su treneri za Vas bili najvažniji?
- Dušan Đurišić me naučio prve korake. Vinko Kandija je nadogradio ono što mi je falilo da postanem dobra igračica. A treći trener je bio Josip Samardžija - selektor Jugoslavije, koja je osvojila olimpijsko zlato. Sa 19 godina sam bila u toj ekipi i na to ne smijem da zaboravim. Mnoge igračice koje su bile iskusnije nijesu otišle, a ja sam se izborila. U stvari, moja karijera je počela poslije Olimpijskih igara. Tada sam igrala sa legendama i bila sa najboljom jugosloven-
- Kazao mi je da ako bude sa mnom individualno radio poslije treninga, da ću jednog dana postati jedna od najboljih pivotkinja na svijetu. Što mi je bio motiv da radim, jer je Vinko bio najbolji trener na svijetu. Tako da je sve bilo do mene i davala sam sve od sebe. Sve sam žrtvovala jer sam htjela da uspijem. Imali ste od koga da učite na terenu?
- Imala, imala. Bez kolektiva se daleko ne stiže. Ko Vam je najviše prijao na terenu, ko Vas je najbolje ,,hranio“ loptama?
- Moja sestra Ljilja, Olga, Dragana Pešić sa kojom sam se u duši znala. Nijesmo morale da se gledamo, a znale smo sve. Sa njom je bilo posebno igrati. Kasnije sa Majom i mnogim drugim igračicama. Ima li cijenu huk sa ,,Morače“?
- Kakva uspomena. Bilo je ne-
vjerovatno - da se naježiš. Najljepši period karijere su godine provedene u Budućnosti. Sjećam se pune dvorane, tražila se karta više. Ljudi nas zovu, a ne smiješ da se javiš jer smo zbog Vinka tri dana bile u karantinu. Posebno je bilo igrati u svom gradu, pred punom dvoranom, gdje te gledaju roditelji, braća, sestre, rođaci. Sve za ponos.
Bili ste skromni na terenu, kao da ste emocije lako sakrivale?
- I na terenu i van terena sam bila takva, to je moj karakter. Kako ste uspjeli da takav, miran karakter stopite sa terenom gdje sve ,,gori“?
- Nikome nijesam ostala dužna, vraćala sam udarce. Nijesam ekspresivna bila. Nijesam neko ko voli da se svađa, idem lagano, mirno…
SREĆA SE POŠTENIM
RADOM ZASLUŽUJE
Kada je bilo najteže u karijeri?
- Sjećam se te prve godine u Beču, kada sam potpisala za Hipobanku sa željom da osvojim trofej Lige šampiona, koji nijesam mogla sa Budućnošću. Bilo mi je teško. Nova sredina, mnogo se radilo, ali nijesam odustajala jer sam imala zacrtani cilj. I stigla sam sa Hipobankom do finala i izgubila. Morala sam da ostanem još godinu, ali sam znala da ću sve da izdržim. Došli smo ponovo do finala, a sedmicu pred taj meč pukla mi je koščica u stopalu. Rekla sam sebi - evo izgleda ništa i od ovog finala. Dan pred meč nijesam patiku mogla da navučem, jedva stajala na nozi, ali sam dobila blokadu i igrala finale. Na sve sam bila spremna samo da osvojim trofej koji smo osvojili. Naredna tri mjeseca sam nosila gips, ali to nije bilo bitno.
Kada ste stigli u Francusku?
- Od 1992. sam ovdje. Mogli ste da izaberete neku jaču rukometnu sredinu?
- Zavoljela sam Francusku kada sam sa 17, 18 godina igrala na omladinskom SP. Sa suprugom sam imala dogovor da pred kraj karijere dođemo, odigramo godinu i vratimo se kući. Tada još nijesmo imali djecu. Kada smo malo bolje upoznali Francusku, odlučili smo da ostanemo.
Imate puno pravo da pričate o uspjeha, kako posavjetovati mladu osobu koja želi isto?
- Prije svega, djeca treba da se bave sportom, uz činjenicu da ne mogu svi da osvajaju. A uspjeha nema bez sreće. Prosto je neophodna. Kako je zaslužiti?
- Pošteno, na terenu davati sve od sebe. Ana MARKOVIĆ
Milivoj Dukić je na 18. mjestu u generalnom plasmanu nakon tri takmičarska dana, odnosno šest završenih regata.
Naš olimpijac je juče osvojio
Teniski olimpijski turnir u Parizu
Kineska teniserka Ćinven Dženg osvojila je zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu, pošto je u finalu ženskog singla pobijedila Hrvaticu DonuVekić 6:2, 6:3. Sedma teniserka svijeta je pobijedila 21. igračicu na WTA listi poslije sat i 46 minuta igre.
sedmo i 32. mjesto u petoj i šestoj regati.
Dukić je u grupi sa 43 najbolja jedriličara i bori se za jedno od prvih deset mjesta koje vodi u borbu za medalju. Do kraja su ostale još četiri
Dan ranije je bronzu osvojila Poljakinja Iga Švjontek, nakon što je u meču za treće mjesto pobijedila 67. teniserku svijeta Anu Karolinu Šmidlovu iz Slovačke sa 6:2, 6:1, za prvu olimpijsku medalju. Bronzu u muškoj konkurenciji osvojio je Lorenco Muzeti koji je Kanađanina savladao Felik-
regate, a finale je zakazano za 6. avgust. – Nastavljaju se izazovni dani u Marseju, treći dan je iza mene, obilježio ga je jak vjetar, sa velikim talasima. U prvoj regati sam jedrio iz-
U današnjem nalu muškog singla, od 14 sati, o zlatnoj medalji će odlučivati favoriti ovog takmičenja – Novak Đoković i Karlos Alkazar
sa Ože Alijasima sa 6:4, 1:6, 6:3. Zlato u muškom dublu su osvojili australijski teniseri Metju Ebden i Džon Pirs, pošto su u finalu pobijedili američki par Ostina Krajičeka i Radživa Rama sa 6:7 (6-8), 7:6 (7-1), 10:8. To je prva zlatna olimpijska medalja za Ebdena i Pirsa, koji je osvojio i bronzu u Tokiju u mješovitom dublu.
Bronzu su osvojili Amerikanci Tejlor Fric i Tomi Pol nakon što su pobijedili Čehe Tomaša Mahača i Adama Pavlašeka sa 6:3, 6:4 i osvojili prvu olimpijsku medalju u karijeri. S. J.
Završena grupna faza ženskog rukometnog olimpijskog turnira
Do posljednjeg kola grupne faze tinjala je nada da rukometašice Slovenije, jedini ex-Yu predstavnik na Olimpijskim igrama, može do četvrtfinala.
Međutim, ekipa koju vodi proslavljeni crnogorski trener Dragan Adžić je porazom od Švedske (23:27), i pored vođstva na poluvremenu (14:11), ostala bez plasman među osam najboljih u Parizu, pošto je takmičenje u grupi završila na preposljednjem mjestu sa pobjedom
i četiri poraza, kao Južna Koreja, protiv koje su Slovenke upisale jedinu pobjedu.
Grupnu fazu je maksimalnim učinkom završila jedino Francuska (5-0), u grupi B, iz koje su u četvrtfinale prošle još i Holandija sa osam bodova, Mađarska (pet) i Brazil (četiri), dok su Angola (tri) i Španija (bez bodova) završile takmičenje. U grupi A su četvrtfinale izborile Norveška, Švedska, Danska (po osam bodova) i Njemačka (dva). U četvrtfinalu (6. avgusta) igraće Norveška – Brazil, Švedska –Mađarska, Danska – Holandija i Francuska – Njemačka. S. J.
vanredno, došao sam do sedmog mjesta, u sljedećoj sam odlično startovao, mislio sam da će do kraja biti dobro, ali sam napravio grešku kada sam ušao u bliski kontakt sa drugim takmičarem. To mi je otežalo stvari i prvu bovu sam okrenuo posljednji. Na kraju sam završio kao 32, nije neki plasman za brojanje, ali u principu svako mjesto se broji na takmičenju. I dalje sam u igri – kazao je Dukić. A. M.
Ništa od polu nala na 100 metara
Darko Pešić nije uspio da se plasira u polufinale trke na 100 metara. Naš atletičar je bio šesti, odnosno, posljednji u grupi sa rezultatom 11,85 sekundi.
Nastup našeg desetobojca je bio pod znakom pitanja zbog povrede stopala. Pešić je, inače, debitovao na Igrama. Dobio je specijalnu pozivnicu za Pariz.
Završeno takmičenje po grupama na košarkaškom olimpijskom turniru
Pobjedama Sjedinjenih Američkih Država protiv Portorika sa 104:83 (25:29, 39:16, 23:14, 17:24), u meču u kojem je Kevin Durent postao najbolji poenter i skakač u istoriji američke selekcije, te Srbije protiv Južnog Sudana sa 96:85 (23:22, 24:22, 25:23, 24:18), u utakmici u kojoj je Bogdan Bogdanović postao najbolji strijelac reprezentacije Srbije svih vremena, završena je grupna faza na košarkaškom olimpijskom turniru koja je igrana u Lilu.
Amerikanci su potvrdili prvo, a Srbija drugo mjesto u grupi C. Srbija je, uz to, odigrala i za Grčku, kojoj je trebala pobjeda Srbije od barem tri poena razlike da bi prošla u četvrtfinale kao jedna od dvije najbolje trećeplasirane selekcije.
Zbog poraza od 11 razlike, otpao je Južni Sudan… U četvrtfinale su se plasirale po dvije prvoplasirane ekipe iz sve tri grupe (Kanada, Australija, Njemačka, Francuska, SAD, Srbija), te dvije najbolje trećeplasirane selekcije (Brazil, Grčka). Umjesto klasičnog ukrštanja, parovi četvrtfinala su određeni nakon raspodjele po šeširima, sa po dva tima u svakom, a na osnovu kumulativnog učinka u grupnoj fazi. U prvom šeširu su tako bile dvije najbolje rangirane reprezentacije - SAD, Njemačka), u drugom Kanada i Srbija, u trećem Francuska i Australija, a u četvrtom Brazil i Grčka.
To znači da će u četvrtfinalu, 6. avgusta, igrati SAD – Brazil, Njemačka – Grčka, Kanada – Francuska i Srbija – Australija. S. J.
Crna Gora 95
ška 62
SKOPLJE – SC „Boris Trajkovski“. Gledalaca: 100. Sudije: Martinez Silja (Španija), Bejat (Norveška), Hordov (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 27:10, 31:15, 19:18, 18:19. CRNA GORA: Vujačić 2, Komnenović 5, Bećiragić 8 (22), Radunović 24 (4-2), Krnić 4-5) 17), Nikezić 5 (4-1), Pavlović 4, Pinter 3 (2-1), Čarapić 13 (6-5), Čičić 7 (21), Drašković 2, Đurović 5. ČEŠKA: Smazak 7 (2-2), Paidar 2 (2-2), Simonek, Soldan 4, Čank 8 (5-4), Kremen 4, Maht 11, Gevorkjan 5 (3-1), Duhajski 4, Kristan, Ivanjek 13 (4-4), Pomezni 4. Muška juniorska košarkaška reprezentacija savladala je u Skoplju selekciju Češke 95:62, na startu razigravanja za plasman od 5. do 8. mjesta na Evropskom prvenstvu B divizije. To je četvrta pobjeda naše selekcije na ovom šampionatu, uz dva poraza, od kojih je drugi bio od Poljske u četvrtfinalu, kada su naši juniori izgubili šansu da se bore za jedno od prva tri mjesta koja vode u A dviziju. Izabranici selektora Marka Sekulića će, tako, danas (od 14 časova), posljednjeg dana šampionata, igrati za 5. mjesto protiv Švajcarske, koja je bila bolja
Evropsko prvenstvo B divizije u košarci
od Portugala 68:67. Konačan epilog duela sa Češkom mogao se naslutiti već poslije šest minuta igre, kada je Crna Gora serijom 13:0 povela 17:2, a u ovoj dionici je vodila i 19 razlike (23:4). U istom ritmu je naša selekcija nastavila i u drugoj četvrtini, nakon koje su stigli do nedostižnih 33 poena razlike (58:23).
Crna Gora je u nastavku meča ,,povukla ručnu“, Sekulić je raspodijelio minute na svih 12 igrača, ali to nije pomoglo Češkoj više od toga da u drugom poluvremenu odigra neriješeno (37:37)… Najefikasniji u našoj selekciji bio je Marko Radunović sa 24 poena, uz 10 skokova, Denil Krnić dodao je 17 poena i pet skokova, a dvocifren je bio i Lazar Čarapić sa 13 poena. Viktor Ivanjek sa 13 i Samuel Maht sa 11 poena istakli su se u češkom timu… S. JONČIĆ
Crnogorske košarkašice ostvarile polovičan učinak protiv Mađarske
Škerović: Vidjeli smo na čemu moramo da radimo
PODGORICA – Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore odigrala je u dva dana dva prijateljska meča protiv Mađarske u Podgorici u okviru priprema pred nastup u pretkvalifikacijama za Mundobasket.
Crnogorske košarkašice, nakon dvije nedjelje priprema, imale su dvije provjere – u prvom testu savladale su Mađarice 45:39, a dan kasnije doživjele poraz 78:52. – Za nas su ovo dvije veoma važne utakmice protiv veoma jakog protivnika. U dva meča protiv selekcije Mađarske vidjeli smo proces rada koji smo odradili. Slobodno mogu reći da su u dva dana viđne
dvije potpuno različite utakmice – prvi meč na mali broj poena, veoma jaka odbrana, a u drugoj utakmici od starta smo bile slabije u odbrani što je Mađarska dobro iskoristila, posebno šutem za tri poena, tako da je na kraju imala čak 15 pogođenih trojki. To je nešto što sebi ne smijemo da dozvolimo, ali ujedno kroz ova dva meča pokazalo se na kojem smo stadijumu priprema i šta moramo da ispravimo – kazala je Jelena Škerović, selektorka Crne Gore. Naša reprezentacija već u srijedu putuje za Ljubljanu, a u četvrtak i petak imaće provjere protiv Slovenije, što će biti posljednji testovi uoči puta za Meksiko.
– Pokušaćemo neke stvari da popravimo do odlaska za Ljubljanu, gdje ćemo 8. i 9. avgusta imati dvije jake utakmice protiv Slovenije, što će biti posljednje provjere uoči polaska za Meksiko – dodala je Škerović. Crna Gora će u Meksiku igrati od 19. do 25. avgusta pretkvalifikacije za Mundobasket, a igraće u grupi B, gdje su pored naših dama i domaćina Meksika još selekcije Novog Zelanda i Mozambika. U pretkvalifikacijama igraju još: Koreja, Mali, Češka i Venecuela, koji čine grupu A. Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik turnira plasirati u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. R. P.
Iskusni stručnjak nakon decenije ponovo u crnogorskom šampionu Željko Vukićević brinuće o mlađim selekcijama Budućnosti Bemaks
PODGORICA – Željko
Vukićević nakon gotovo decenije ponovo će biti u Ženskom košarkaškom klubu Budućnost Bemaks. Iskusni košarkaški stručnjak vodio je mlađe selekcije Budućnosti, bio i trener prvog tima ŽKK Budućnost, vodio je i bjelopoljsko Jedinstvo, a posljednji angažman bio mu je u cetinjskom Lovćenu. Veliko iskustvo ima i u reprezentativnim selekcijama. Vukićević je bio selektor mlađih kategorija u bivšoj SR Jugoslaviji, odnosno, državnoj zajednici Srbija i Crna Gora, sa kojima ima titule prvaka Evrope. Bio je i član stručnog štaba seniorske reprezentacije Crne Gore na Evropskom prvenstvu u Poljskoj 2011. godine, kada se i vratio u našu zemlju, nakon što je četiri godine bio angažovan u Slovačkom košarkaškom savezu kao koordinator svih ženskih selekcija, a prije toga je bio trener slovačke Nitre. Sada dolazi u Budućnost Bemaks, gdje će preuzeti brigu o mlađim selekcijama, tačnije, brinuće o mlađim pionirkama i pionirkama crnogorskog šampiona, kako bi radom pomogao da upravo iz svoje baze podgorički klub stvori novu generaciju… – Poslije toliko godina vraćam se u klub, gdje sam, praktično, proveo cijeli život i u kojem sam stvorio veliki broj igračica. Drago mi je da se vraćam poslu koji najviše volim, jer sam par godi-
na bio gotovo potpuno isključen iz ženske košarke zbog nerazumijevanja određenih ljudi. Bio sam u ovom sportu samo kao dio priče ,,Bemaks lige“, gdje već godinama okupljamo djevojčice. Zaista sam ponosan na to takmičenje, koje smo dva puta osvojili i šta smo sve napravili tokom par godina, a gdje su se promovisale neke nove djevojčice, od kojih je danas veliki broj u mlađim reprezentativnim selekcijama – kazao je Vukićević. Trofejni stručnjak sa mlađim selekcijama Jugoslavije bio je tri puta prvak Evrope, vicešampion svijeta, dok je sa Slovačkom bio šesti na svijetu. Ostao je upamćen kao trener koji je Jedinstvu donio prvi trofej Kupa. – Bez obzira na godine, imam dosta energije, a posebno iskustva i znanja, nastojaću da promovišem nove igračice, jer sam siguran da imamo dosta talentovanih djevojčica. Moj cilj biće da ih naučim prve korake, da ih uvedem u sve ono što slijedi. Vjerujem da mogu da po -
mognem, imam dosta energije i želim da napravimo još jedan pomak u radu kada su u pitanju mlađe kategorije – kazao je Vukićević. Iskusni stručnjak kod kojeg su stasavale između ostalih Jelena Škerović i Iva Perovanović, u mlađim reprezentativnim selekcijama bile Jelene Dubljević i Sonja Petrović, objasnio je da rezultat ne treba da bude primaran, već pravilan rad u stvaranju igrača. – Klub je izuzetno dobro organizovan i smatram da je u selekciji mlađih pionirki pravo vrijeme da postavljamo kriterijume koji će pokazati da imamo ozbiljan rad, a istovremeno omogućiti da imamo naše igrače. Neće biti u prvom planu rezultat, ali će svakako biti tehnika, fizička sprema i atletika. Želim da zahvalim upravi kluba koja mi je ukazala povjerenje i dala mogućnost da radim ono što najviše volim. Vraćam se pun energije i imam motiv da zajedno napravimo lijepu priču – naglasio je Vukićević. R. P.
Neđelja, 4. avgust 2024.
PODGORICA – U danima kada je puno pozitivnih utisaka zbog dobrih nastupa naših klubova na evropskoj, došlo je vrijeme i za početak sezone na domaćoj sceni. Večeras će se u dva termina odigrati četiri od ukupno pet utakmica, čime će i zvanično krenuti 12. sezona Meridianbet 1. CFL. Za razliku od prethodnih godina, kada je sve bilo u znaku
Budućnosti i Dečića, te donekle Sutjeske, sada je situacija drugačija. Među glavnm favoritima je i Mornar. Barani su izborili treće kolo kvalifikacija za Ligu konferencija, prilično popunili kasu, znatno uvećali budžet, a imaju ekipu koja je po kvalitetu i iskustvu možda i ispred Dečića, dok je ispred Budućnosti bez dileme. Sve to garantuje da ćemo imati zanimljivu sezonu, ali i kvalitetniju nego što je bila prethodna.
Ono što je jako interesantno –ove sezone ćemo imati čak pet prvoligaša sa Primorja. Nikad ih nije bilo toliko, pri čemu će u najjačem rangu debitovati Otrant. Sa druge strane, Budućnost je jedini podgorički klub u prvoligaškom takmičenju.
DERBI NA STARTU
Derbi prvog kola igra se u Nikšiću i to od 21 čas – Sutjeska će ugostiti Dečić.
Iza Nikšićana je neuspješna sezona – takmičenje u domaćem šampionatu su završili na četvrtom mjestu, bez trofeja i bez izlaska u Evropu. Sutjeska prvi put nakon sezone 2015/2016. nije igrala u kvalifikacijama nekog evropskog takmičenja, pa je imala i duže vrijeme da se spremi za nove izazove. – U goste nam dolazi Dečić, koji je već u takmičarskom ritmu. Ali odradili smo dobre pripreme, bilo je dosta dobrih stvari. Spremni smo za nove izazove i veoma motivisani –kazao je trener Sutjeske Miljan Radović U ljetnjem prelaznom roku u Sutjesku su stigli Aleksandar Vlahović, Nikola Janjić,
Nikola Jovićević, Nemanja Đurović, Jovan Mirković, Dragan Miranović, Jovan Vujović, Petar Vukčević, Vojislav Jokić i Ivan Vukčević – Ima novih igrača, a da li su pojačanja, vidjećemo tokom prvenstva. Ove godine imamo veoma nizak budžet. Ne možemo da pariramo nekim timovima što se toga tiče, što ne znači da nećemo imati odličnu ekipu – objasnio je Radović. Niži budžet i dobri rezultati konkurenata govore da će i u sezoni koja slijedi biti teško stići do Evrope...
PSŽ spreman na kompromis u pregovorima
Ugarte može na pozajmicu u Junajted
Manuel Ugarte imaće opciju da ovog ljeta ode iz Pari Sen Žermena – na pozajmicu u Mančester junajted. Po pisanju pariskog L’Ekipa, uprava šampiona Lige 1 je spremna na kompromis u pregovorima u vezi transfera urugvajskog zadnjeg veznog. Kako se ističe, gigant Premijer lige je spreman da plati milionsku svotu za jednogodišnju pozajmicu, ali i da se obaveže da će naredne godine otkupiti njegov ugovor za obeštećenje između 60 i 70 miliona eura. Ugarte je prošle sezone igrao
izuzetno u njenoj prvoj polovini, ali je u završnici dobijao sve manje šansi. Prošlog ljeta je stigao u PSŽ iz Sporting Lisabona.
Veliki borac je kritikovan zbog limitiranih sposobnosti u organizaciji igre na sredini terena, ali je prepoznat kao dominantan u defanzivnim zadacima. Takav defanzivni vezista Junajtedu je potreban u rotaciji, nakon sezone u kojoj je odbrana bila najveći problem. R. A.
– Veliki smo optimisti, dobro smo radili. Sutjeska u svakom momentu mora da razmišlja o tome da pokuša da igra i obezbijedi mjesto koje vodi u Evropu. Radićemo na taj način i, nadam se, uspjeti – jasan je strateg Sutjeske. Sa druge strane, Dečić je tokom evropskih utakmica pokazao da podiže formu. – Nije bilo mnogo vremena. Odmah nakon evropske epizode okrećemo se derbiju crnogorske lige, a svjesni smo da nas uskoro čeka gostovanje Helsinkiju. Nije lako zadržati fokus na prvom narednom me-
ču, ali sigurno da ćemo nastojati da na pravi način otvorimo novu sezonu – kazao je Petar Sekulović, vezista Tuzana. Dečić već u četvrtak gostuje Helsinkiju, gdje želi da napravi senzaciju. Ali, duel sa Sutjeskom može biti jako bitan.
– Neće biti lako, Sutjeska će biti motivisana, a mi imamo naporan ritam, ali sigurno da očekujem zanimljiv duel i nadam se pozitivnom ishodu – dodao je Sekulović.
ELITA OPET U KOTORU
Bokelj će ugostiti Jezero, što će označiti povratak prvoli-
gaškog fudbala u Kotor nakon sedam godina. Kotorani su uradili sve da uslovi budu idealni i da sve bude spremno za Prvu ligu. – Osjeća se velika euforija. Mislim da su ,,beštije“ spremne da budu posebna podrška i sve to je dodatni motiv i obaveza da protiv Jezera na premijeri ostavimo što bolji utisak. Neće biti lako, Jezero je godinama stabilan prvoligaš, ponovo je napravilo dobru ekipu. Ali želimo pozitivan rezultat na startu – kazao je ofanzivac
Bokelja Igor Poček Arsenal i Jedinstvo su proš-
le sezone vodili veliku bitku za spas. Tivćani su uspjeli da izbjegnu baraž, dok je Jedinstvo eliminisalo Podgoricu i sačuvalo mjesto u eliti. Upravo ta dva tima otvaraju novu sezonu. Tivćani žele iskorak u odnosu na prethodnu sezonu... Arsenal će večeras ugostiti Jedinstvo, ali u Podgorici, na terenu Kampa FSCG. – Zadovoljan sam odnosom ekipe od prvog dana priprema. Nema razloga da ne uđemo sa velikim optimizmom u meč protiv Jedinstva. U pripremnim mečevim smo izgledali zaista dobro i požrtvovano, što govore i rezultati. Što se tiče očekivanja, vjerujem da ćemo imati bolju sezonu nego što je bila prethodna, a ono što mogu da obećam je da ćete ove sezone gledati borbeniji Arsenal – kazao je kapiten Tivćana Ćetko Manojlović
FEŠTA U BARU
Mornar je oduševio u Evropi, preskočio dvije runde, a večeras će ugostiti Otrant, koji debituje u Prvoj ligi. Biće to prilika da Barani pozdrave igrače Mornara, koji su pokazali da mogu da prave zaista velike stvari. Ipak, u napornom ritmu putovanja i utakmica sada slijedi meč na domaćoj sceni, a već u srijedu Barani igraju u Mađarskoj. – Jasno je da smo veoma umorni, bio je naporan ritam utakmica, u četvrtak smo igrali 120 minuta, ali probali smo u ova dva dana da oporavimo igrače. Znamo da nas čeka teška utakmica, kao i svaka u prvenstvu. Svaki protivnik ima sa moje strane veliko poštovanje, a sigurno je da nas čeka meč sa dobrom ekipom i mislim da će publika imati da vidi dosta lijepog – istakao je trener Mornara Zoran Đurašković R. PEROVIĆ
Francuska u polufinalu, Argentina eliminisana
PODGORICA - Fudbalska reprezentacija Francuske plasirala se u polufinale olimpijskog turnira poslije pobjede nad Argentinom sa rezultatom 1:0. Strijelac jedinog gola na meču, već u 11. minutu, bio je Žan Filip Mateta
Napadač engleskog Kristal Palasa bio je najviši i najsnalažljiviji pred golom Južnoamerikanaca na ubačenu loptu Olisea iz ugla – glavom je poslao tamo gde je jedino mogla da prođe u mrežu. Bio je to zapravo i trenutak odluke burnog meča koji je produžen za čak 12 minuta, a završen je masovnom tučom aktera odmah pošto je sudija odsvirao kraj utakmice.
Nervozni Argentinci teško su podnijeli eliminaciju, istina, nije baš najjasnije da li je neko od njih provocirao i započeo tuču sa Francuzima, no sve je na kraju eskaliralo u masovni okršaj svih koji su se našli na terenu.
Što se same utakmice tiče, odnosno, perioda poslije gola Francuza, nastavak nije donio nijedan gol, ali je bilo velike borbe i uzbuđenja. Argentinci su pošto-poto željeli da se vrate u meč, žestoko su izazvali Francuze, ali je Anrijev tim uvijek imao spreman odgovor i uspio je da sačuva minimalnu prednost. Štaviše, Francuzi su pred kraj, u 84. minutu, ma tirali Rulija i drugi put, međutim, gol novog igrača
Bajerna Olisea nije priznat. Uslijedila je dramatična završnica u kojoj su Argentinci imali najbolju priliku da poravnaju. Napadač ekipe Havijera Maskerana Lusijano Gondu je u četvrtom minutu nadoknade, od ukupno 12 minuta, mogao je da se proslavi, ipak, njegov udarac je zaustavio i odbranio golman ,,trikolora“ Restes i spasio svoj tim neprijatnih produžetaka i neizvjesnosti. Francuzi su ostali nesavladani uprkos velikom pritisku Argentinaca i sada su korak bliže olimpijskoj medalji, drugoj u istoriji. U polufinalu Anrijev tim će igrati protiv Egipta, dok drugi polufinalni par čine Maroko i Španija. R. A.
UVODNA RIJEČ
Sa pojavom kneza Nikole Vasojevića na Balkanu 1830-ih godina, pojavio se i plan o stvaranju države „Holmije” koja bi zahvatala Vasojeviće i susjedna područja. Knez Nikola Vasojević se upoznao sa engleskim konzulom Sandersom u Prevezi. Po Sandersovoj preporuci, engleski ambasador u Carigradu lord Ponsobi, postavio je kmeza Nikolu za engleskog vizekonzula u Novom Pazaru. Nikola se kasnije, u Francuskoj, povezao i sa poljskim emigrantima (Adam Čartoriski) sa kojima je sklopio sporazum o uzajamnom pomaganju. Po tom je pitanju bio najaktivniji poljski agent u Carigradu Čajkovski, a njegova djelatnost je, uz ostale razloge, navela Engleze da obrate pažnju na Crnu Goru. Zbog toga – kako piše Lj. Durković-Jakšić - u ovaj kraj dolaze oni Englezi koji su radili u Carigradu kod tamošnje engleske ambasade. Otad Englezi posjećuju Crnu Goru i pišu o Njegošu i njegovoj zemlji. Prvi među njima bili su Henri Lejard i Edvard Mitford u avgustu 1839. godine.
ARHEOLOG SER HENRI
LEJARD NA CETINJU 1839. GODINE (Sir Austen Henry Layard, „Autobiography and Letters”, London 1903) Kad smo stigli u Kotor prva nam je briga bila da pošaljemo glasnika sa preporukom koja nam je data za Vladiku ili poglavara Crne Gore. On se vratio sljedećeg dana sa odgovo-
Prvi engleski putnici dolaze na Cetinje krajem tridesetih godina 19. stoljeća. Donosimo impresije arheologa Henrija Lejarda, koji je u avgustu 1839. boravio na Cetinju sa Edvardom Mitfordom. Njihovi opisi sadrže dragocjene podatke o Crnoj Gori njegoševskog doba
rom oko čijeg smo prevođenja imali teškoće jer je bio napisan slovenskim jezikom i slovima. Najzad smo našli jednog gospodina koji je znao nešto crnogorski („who had some knowledge of the Montenegrin tongue”) tako da nam je mogao saopštiti sadržinu vladičine poruke. On nas je veoma ljubazno pozivao da ga posjetimo, i obećao da će odmah poslati konje i zaštitu da bi nam omogućio dolazak na Cetinje, glavni grad njegovih dominiona. Oni su stigli uveče, kao što je tamo bilo rečeno. Dok smo očekivali Vladičin odgovor, zabavili smo se obilaženjem zamka i utvrđenja, pošto nam je austrijski komandant dao za to potrebnu dozvolu. Za vrijeme našeg putovanja kroz Dalmaciju, vlasti, civilne i vojne, pokazale su se izvanredno ljubazne i predusretljive. Kud god smo išli svugdje su nas primali ljubazno no i vrlo gostoljubivo, i u svako doba su bili spremni da nam pomognu i da nas posavjetuju. U to vrijeme austrijska vlada nije mnogo učinila da održi ili poboljša odbrambena utvrđenja Kotora, mada su ova bila izložena napadu Crnogoraca, čija teritorija nije bila mnogo udaljena i čije su se planine bukvalno nadvijale nad gradom. Utvrđenja su se sastojala od starih venecijanskih zidova na kojima se još uvijek mogao naći lav sv. Marka, izlupan i razbijen, a topo-
vi koji su okolo ležali poticali su iz starih venecijanskih livnica. Ipak je narod Kotora živio u stalnom strahu od svojih surovih i ratobornih susjeda i mogućih iznenađenja. Onima koji su u pazarne dane donosili u Kotor na prodaju svoje proizvode i primitivne produkte, i onima koji su povremeno silazili u grad radi svojih poslova, nije bilo dopušteno da uđu u grad, već su bili primorani da ostanu u ograđenom prostoru izvan zidina, gdje su obavljali svoje poslove. Tamo se mogla vidjeti gomila ovih divljih gorštaka u svojoj živopisnoj i fantastičnoj nošnji, kako se prepiru oko mlijeka, jaja i živine, i pogađaju se za fabričku robu ili druge predmete koji se nisu mogli naći u njihovom kraju. Kada smo u četiri časa ujutru bili spremni da krenemo na put za Cetinje, saznali smo da je stražar na gradskoj kapiji, prema postojećim propisima, odbio da pusti u grad vodiče koje je Vladika poslao s mazgama. Da bismo dobili po-
Jedan od naših vodiča Špiro je čak učestvovao u čuvenoj ekspediciji na dubrovačku teritoriju, čije smo posljedice vidjeli na putu kroz nju. Opisao nam je rđavim italijanskim jezikom pustošenje i spaljivanje gradova i sela, i kako je nebo bilo crveno od užarenog pepela
trebnu dozvolu za njih, morali smo dići iz sna austrijskog komandanta, koji je to vrlo ljubazno odobrio. Četiri surova ali lijepa mladića, u kratkim bijelim vunenim gunjevima i dugačkom ogrtaču od istog materijala i iste boje, i sa malim crnim kapama, pojavili su se u našem stanu. Svaki je nosio dugačku pušku, i bili su naoružani do zuba pištoljima, jataganima i noževima. Oni su doveli mazge za nas i jednog konja za naš prtljag, a s njima je išla i jedna okretna žena, poslata da na svojim leđima ponese ako bi bilo kakvog posebnog tereta.
Bilo je već pet sati kad smo izišli iz kapije. Prošli smo kraj ozidanog prostora u kome se
održavao crnogorski bazar i odmah počeli da se penjemo uz krševite i strme planine koje se naglo dižu iza grada. Pođosmo stazom za mazge uz strmoglavi i kameniti nagib, imajući pogled na grad i utvrđenja koja su ležala ispod naših nogu i na lijepu Boku. Izgledalo je, kao da bismo se mogli baciti kamenom na ulicu. Penjući se sve više i više, ugledali bismo za časak daleki Jadran, a ubrzo smo, daleko ispod nas, vidjeli grad Budvu. Mada su naše mazge bile već sviknute na ove strme staze, mi smo često bili primorani da sjašemo, kako bismo im omogućili da pređu preko mjesta koja su izgledala neprolazna za bilo koju četvoronožnu životinju, izuzev brdske koze. Ponekad smo morali da se probijemo kroz guste šume, dok su grane drveća prijetile da nas svuku sa sedla. Poslije osmočasovnog zamornog penjanja došli smo na domak Skadarskog jezera i ponositog planinskog lanca koji se pruža daleko na jug u Albaniju. Poslije kratkog spuštanja dospjesmo u jednu golu ravnicu u kojoj se nalazila kuća Špira, jednog od naših vodiča (Špiro Martinović, vladičin pismonoša, prim. pr.) On nas je pozvao da sjašemo, da se odmorimo i da se malo potkrijepimo. Koliba je bila slična kolibama dalmatinskih seljaka koje sam već opisao, mala, prljava i cr-
na iznutra od dima, sa slamaricama prostrtim po podu kao postelje za članove porodice. On nam je donio svježih jaja i mlijeka, što nam je dobro došlo poslije dugog jahanja koje nam je otvorilo apetit. Malo smo se odmorili, a onda ponovo uzjahali svoje mazge. Nastavili smo dolinom bez drveća, i pošto smo prošli pokraj nekoliko rđavo obrađenih polja sa kukuruzom, iznenada smo se našli na Cetinju, koje je bilo skriveno od nas jednom izbočenom stijenom. Prijestonica Crne Gore bila je tada samo jedno raštrkano selo sa bijednim kolibama, koje su se jedva razlikovale od stijena što su ih okruživale. Vladičina palata bila je velika, jednospratna, bijelo okrečena zgrada bez ikakvih arhitektonskih pretenzija. Blizu nje stajao je manastir, stara i donekle živopisna građevina, koja se dizala ispod visoke stijene i bila ograđena niskim zidom. To je ranije bila rezidencija crnogorskog vladara, koji je, u to vrijeme, redovno bio vladika ili episkop – kao stari prinčevi-duhovnici srednje Evrope. Dostojanstvo je uvijek držao jedan član iste porodice, te je prema tome bilo nasljedno. Pred palatom se dizala okrugla kula – objekat koji nam je pao u oči čim smo se približili. Na njenom vrhu, poređane na kratkim kocima, bile su nekolike krvave glave sa dugačkim čupercima kose koja se lepršala na vjetru, trofeji skorašnjeg napada na Turke u susjedstvu. Grozan i gnusan prizor bilo je prvo što je pozdravljalo putnika prilikom njegovog dolaska u rezidenciju kneza-duhovnika. Međutim, naši vodiči pokazivali su na njega pobjedonosno. Svi su oni, pošto je to bila dužnost ratobornih stanovnika Crne Gore, učestvovali u napadima na muslimane u pograničnim ratovima koji su se stalno vodili, i svaki je imao da priča svoju priču o poklanim Turcima i krvavom plijenu, kao što je bio onaj na okrugloj kuli. Špiro je čak učestvovao u čuvenoj ekspediciji na dubrovačku teritoriju, čije smo posljedice vidjeli na putu kroz nju. Opisao nam je rđavim italijanskim jezikom pustošenje i spaljivanje gradova i sela, i kako je nebo bilo crveno od užarenog pepela. (Nastavlja se)
Pitanje iz naslova nije upućeno onim silnim jurišnicima aktuelne vlasti koji su uložili ogromne napore da Crnu Goru vrate pod okrilje Srbije.
Ti ljudi se nemaju čega stideti jer su postigli ono što su i želeli. Crna Gora je danas u odnosu na Srbiju taman toliko nezavisna koliko je to bila Kuba Fulgensija Batiste u odnosu na SAD.
Pitanje je zapravo upućeno onim srpskim komentatorima, analitičarima, profesorima i ostalim ekspertima koji sebe definišu kao opozicionare, liberale ili levičare i koji su sa oduševljenjem pozdravili izbornu krađu srpskog kleronacionalizma u Crnoj Gori avgusta 2020. godine, koji su danima slavili pad „poslednjeg komunističkog diktatora“ Mila Đukanovića i kraj njegove „strahovlade“, zahtevali njegovo hapšenje i krivično gonjenje, veličali „talas slobode“ i „svetlo iz Crne Gore“ i prognozirali da će rušenje Đukanovića automatski dovesti do pada Vučića.
Koliko su ove analize bile daleko od stvarnog stanja stvari najbolje pokazuje činjenica da je Vučić danas jači neko ikada ranije, dok je opozicija u Srbiji postala jedan vrlo zabavan fenomen.
A nije reč o tome da su manjkale činjenice i informacije i da nije moglo da se tačno proceni stanje stvari. Ubrzo posle avgusta 2020. postalo je očigledno da promena vlasti u Crnoj Gori nije korak napred već tri koraka nazad, ali su naši učeni analitičari zatvorili i oči i uši pred činjenicama.
Oni su se oslanjali na to što je i Zapad, preko svojih ambasada u Podgorici, svesrdno radio na dovođenju retardirane ultra desnice na vlast, ne shvatajući da se Zapad odavno ne rukovodi Volterovskim iluminizmom nego samo interesima i ideološkim animozitetima. Već su i samo formiranje vlade pod dirigentskom palicom Amfilohija Radovića i njegova odluka da za predsednika vlade imenuje („Uzmite ovog me-
Pitanje je zapravo upućeno onim srpskim komentatorima, analitičarima, profesorima i ostalim ekspertima koji sebe definišu kao opozicionare, liberale ili ljevičare i koji su sa oduševljenjem pozdravili izbornu krađu srpskog kleronacionalizma u Crnoj Gori avgusta 2020. godine, koji su danima slavili pad „posljednjeg komunističkog diktatora“ Mila Đukanovića i kraj njegove „strahovlade“, zahtijevali njegovo hapšenje i krivično gonjenje, veličali „talas slobode“ i „svjetlo iz Crne Gore“ i prognozirali da će rušenje Đukanovića automatski dovesti do pada Vučića
lemnog čovjeka“) religioznog fanatika Zdravka Krivokapića dovoljno govorili o tome u kom pravcu će Crna Gora ići. A kada je taj isti Krivokapić preko televizije ubeđivao narod u istinitost biblijske legende da onaj ko ima veru može mislima da pomera planine, te da se to u stvarnosti i događalo, bilo je jasno da Crnoj Gori „polećeše kola niza stranu“. Onda je njegova ministrica Vesna Bratić, koja je za sebe s ponosom govorila „žensko, a četnik“, u jednom danu dekretom smenila preko 150 direktora škola, jer ako se mislima mogu pomerati planine, zašto se dekretom ne mogu smeniti svi direktori. Konačan rezultat te mitomanije jeste da smenjeni sada
dobijaju sudske sporove protiv države Crne Gore i zamašna obeštećenja na teret budžeta. Ko zna kakve bi štete vlada Zdravka Krivokapića nanela Crnoj Gori da nisu i oni koji su je podržavali zaključili, nakon što je Amfilohije preminuo, da premijer „nije za politiku“. Na to su beogradski eksperti panično reagovali tvrdnjom da će, padne li Krivokapić, ponovo doći Milo, „nema ko drugi“.
A radilo se o lažnoj uzbuni jer taj drugi bio je Dritan Abazović, čovek koji politiku shvata kao veštinu prevare, i koji je odmah celokupnu sakralnu imovinu u vlasništvu države Crne Gore poklonio crkvi druge države, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, učinivši je tako najmoćnijim ekonomskim i političkim faktorom u sopstvenoj državi. Jedinstven primer u modernoj političkoj istoriji.
U međuvremenu sprovedeno je radikalno etničko čišćenje Crnogoraca iz državne uprave, sudstva, tužilaštva, medija i javnih preduzeća u korist onih koji su imali potvrdu da su učestvovali na crkvenim litijama. A glavni cilj pritom bio je da se ispiše lažna istorija i da se pokušaj državnog udara i planiranog ubistva Mila Đukanovića 2016. godine proglase za nepostojeće.
Eto, gospodo liberali i opozicionari, to vam je Crna Gora danas, to je plod i vašeg odijuma prema DPS-u i Đukanoviću zato što su odvojili Crnu Goru od Srbije, a motive tog odijuma vi ste vješto prikrivali pričom o tobožnjem kriminalu i korupciji. Rame uz rame sa kleronacionalistima predvođenim Vučićem vi ste dali primjer kako se jedna ponosna država pretvara u banana republiku. Ali, čini se da ste vi upravo to i htjeli pa nema razloga da se stidite svog činodejstvija
Odmah su utamničeni svi oni koji su sprečili tu zavereničku akciju (Vesna Medenica, Veselin Veljović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović) i sve njih čeka beskonačna pravosudna tortura i medijski linč. Tako se došlo do vlade populiste Milojka Spajića za koga mnogi tvrde da je obična marioneta. Glavna politička ličnost i čovek koji iz pozadine odlučuje o svemu je Vučićev intimus, četnički vojvoda Andrija Mandić, predsednik parlamenta. Ovaj obožavalac „njegove svetosti“ Amfilohija Radovića i organizator državnog udara iz 2016. tvorac je upravo izvršene rekonstrukcije Spajićeve vlade, pri čemu je njegova osnovna ideja bila da se pokaže totalna svemoć i samovolja.
U vladu su ušli najekstremniji kleronacionalisti, vlada ima ukupno 32 člana što je više nego što ima mesta u Sali za sednice vlade, ima čak sedam potpredsednika među kojima briljira Budimir Aleksić, čovek koji je kao poslanik, i to u doba vladavine DPS-a, zahtevao da se podigne spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu i autoru genocida nad Bošnjacima. To što je i Bošnjačka stranka sada pristala da uđe u vladu sa onima koji pevaju „Polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica“ daje za pravo onim ljudima koji kada čuju reč „politika“ uvek pomisle na nešto nečasno. Za mnoge, ne samo za DPS, ova vlada je primer uzurpacije i zloupotrebe javne vlasti. Čak je i predsednik Milatović povodom takozvane rekonstrukcije vlade izjavio: „Danas je Crna Gora žrtva najprimitivnije političke trgovine“. Eto, gospodo liberali i opozicionari, to vam je Crna Gora danas, to je plod i vašeg odijuma prema DPS-u i Đukanoviću zato što su odvojili Crnu Goru od Srbije, a motive tog odijuma vi ste vešto prikrivali pričom o tobožnjem kriminalu i korupciji. Rame uz rame sa kleronacionalistima predvođenim Vučićem vi ste dali primer kako se jedna ponosna država pretvara u banana republiku. Ali, čini se da ste vi upravo to i hteli pa nema razloga da se stidite svog činodejstvija.
(Autor je društveni aktivista)
Neđelja, 4.
Tužnim srcem javljamo da je 2. avgusta u 72. godini preminuo naš voljeni
Sahrana je obavljena u krugu porodice, po želji pokojnika.
Adresa za telegrame Lička br. 20 – Podgorica.
Ožalošćeni: supruga JELENA, sin VOJISLAV, ćerka VANJA, brat RAJKO, snaha MIRA, bratanići SAVO i MARKO, sestrić MIRKO, sestrične MARIJA i MILICA, unučad i ostala porodica RADULOVIĆ.
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Ožalošćeni: supruga MARA, sin DALIBOR-DARKO, kćerka VJERA, braća NIKOLA i BOGDAN-BOBO, snahe ZORA, SNEŽANA i MAJA, bratanići ŽELjKO, ZORAN, DRAGAN i MILAN, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, braća od ujaka i tetke i mnogobrojna porodica VUKČEVIĆ
Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je
AMIRA Dina ORAHOVAC rođena RAMOVIĆ
Poslije kraće bolesti preselila na Ahiret u 59. godini. Ajtar će se primati na mezarju Cijevna od 14 do 17 časova, kada će se obaviti dženaza.
Kuća žalosti Matije Gubca br. 8 Podgorica.
Vijenci i cvijeće se me prilažu.
Ožalošćeni: sin ADIN, ćerke ADINA i ALDINA, braća RUDŽDO, ZIJO, ESAD, SAMIR, đeveri MEDAĆA i DŽIHAD, zaova BISERA, zet SEMIR, unučad, bratanići, bratanične, đeveričići, đeverične, snahe, porodice ORAHOVAC, RAMOVIĆ, LJUCA, HAROVIĆ, KALAČ i ostala mnogobrojna rodbina
Posljednji pozdrav suprugu, ocu, svekru i đedu
Tvoja dobrota, plemenitost i veliko srce ostaće u nama vječno.
Neka tvoja duša nađe spokoj a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Mirno počivaj u zagrljaju naše Mire i neka vam naše suze ne remete vječni mir.
DIMITRIJE – VUJO PEJOVIĆ
Dragi naš đede, nedostajaće nam tvoja nježnost, ljubav i dobrota.
Neka te anđeli čuvaju.
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Preminula je
DIMITRIJE – VUJO PEJOVIĆ
Bio si najbolji otac na svijetu nježan, brižan i pažljiv.
Ostavio si nas sa najljepšim uspomenama, da zauvijek tugujemo za tobom.
Sahranjena u Puli – Hrvatska.
Posljednji pozdrav dragom tetku
Počivaj u miru i neka te Anđeli čuvaju.
JELENA VUKOTIĆ I MILENA DUMANČIĆ
Posljednji pozdrav
186
MILORAD Lekov RADULOVIĆ
Miloša STIJEPOVIĆ
Tvoji: IVAN, IVANA, MILICA i MARKO
Posljednji pozdrav poštovanoj ujni
MILEVI Baćovoj ROGANOVIĆ
Počivaj u miru, plemenita dušo. Porodica pokojnog PERA MARKOVIĆA Cetinje
Tvoji: supruga MARA, sin DARKO, snaha MAJA, unučad TEA, IVA i VUK 196
Opraštamo se od našeg dragog kuma, komšije i prijatelja
Čuvaće uspomenu na njegov dragi lik
Porodica ĐUROVIĆ 189
Tvoja unučad: MARIA, JOVAN, ANDREA, DAVID, TEODORA i LANA 183
166
Ožalošćeni: strina ANKA, sestre i braća sa porodicama, brat od tetke MIŠKO
Tata, sa tugom i bolom se opraštamo od tebe. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja. Ćerka VANJA, zet VASO, unuke JOVANA i MILICA BEČANOVIĆ 188
Našem kumu
ZORANU LEKIĆU
Otišao si iz naših života, ali nikad nećeš iz naših srca. Počivaj u miru, naš dobri kume.
TOMO i TANJA UKŠANOVIĆ
pozdrav dragom ocu, tastu i đedu
ACU VUKČEVIĆU
Bio si najbolji i najpažljiviji tata na svijetu. Bio si oličenje dobrote i neizmjernog poštenja. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoji: ćerka VJERA, zet NENAD i unuk LUKA
176
Posljednji pozdrav
Neđelja, 4.
đedu DRAGU
Bio si naš ponos, bio si naša nada, u najljepše naše doba izgubismo te iznenada. Bio si voljen, đede, i nikad prežaljen. TVOJA UNUČAD ANĐELA, NAĐA, LANA i ANDRIJA
Posljednji pozdrav đeveru i stricu
DRAGU
I pored upornosti, nekad tuga je jača, sjećanje na dan, na zvuk tog jezivog plača. Mnoge suze pale su tog dana, na našim srcima ožiljak i doživotna rana.
KOKE, DEJAN, ZORAN, IGOR, LJILJA i ZORICA
BAĆU KAPETANOVIĆU
Tvoja plemenitost i dobrota biće naša vječna uspomena. Počivaj u miru carstva nebeskog. DRAGANA i SLOBO ADŽIĆ
40 dana je od smrti našeg voljenog
Posljednji pozdrav dragoj
LJILJANI Dragana MILIČKOVIĆ
KOMŠIJE IZ ULAZA MEŠE SELIMOVIĆA BR. 4
SREĆKO, NINA i NURA sa porodicama
ŽIVKA-MIŠKA CICMILA
Hvala ti na ljubavi i pažnji koju si nam posvećivao, počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Supruga CICA, kćerka JASMINA, sinovi RADENKO, ŽARKO i RADOJICA sa porodicama 169
Četrdeset je dana od smrti moga brata
MIŠKA CICMILA
Mile moj, ovaj bol i tuga za tobom razaraju mi srce i dušu. Hvala ti na svakom osmijehu, pogledu i neograničenom povjerenju koje si mi upućivao i u najtežim tvojim mukama. Nadam se da te tamo ništa ne boli jer su te dočekali zagrljaji i tople ruke našeg oca Krsta, majke Pejke, sestre Kate i sestričina Ivane i Jelene. Počivajte u vječnom miru, voljeni moji
LJUBINKA VUJOVIĆ sa porodicom
Dana 4. avgusta 2024. navršava se četrdeset dana od kada nas je napustio naš voljeni
Porodica će toga dana u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću.
162
Navršava se godinu dana otkada nije sa nama
BELA APRCOVIĆ
Draga Beko, Uvijek ćeš biti u našim srcima i nikad zaboravljena.
NATAŠA, ANA, KAĆA i MIKI
174
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Navršava se godinu dana otkada nije sa nama
BELA APRCOVIĆ
Draga Beko, Svakim danom nedostaješ. Zahvalna što sam te imala.
Četrdeset je dana od smrti brata, đevera i strica
MIŠKA
Tvoja NANA
161
167
Nedostaješ! Čuvamo te od zaborava
PIKSI, SANDRA, KLARA i KRSTO
Vrijeme prolazi a tebe nema da nas dočekaš. Ostala je ljubav i sjećanje, ali i bolna praznina. Ne damo te zaboravu. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.
HVALA TI NA SVEMU
Voljeni tvoji: DEJAN, DIJANA, DANIJELA sa porodicama
175
Pola godine je od smrti našeg voljenog oca, đeda i prađeda
Pola godine bez tebe... Nedostaje nam da nas dočekaš i ispratiš. Hvala za svu ljubav, pažnju i toplu riječ koju si nam uputio. Čuvamo te od zaborava, ponosni što smo te baš takvog imali.
S ljubavlju i poštovanjem, TVOJA PORODICA
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Tužno sjećanje na voljenu sestru
Pola godine je od smrti našeg voljenog
Vrijeme neumitno prolazi, a uspomene na tvoj vedri lik, dobrotu i ljubav ostaju zauvijek. Tvoje postojanje bila je naša snaga i sreća, a tvoje ime naš ponos. Hvala ti za pažnju, zaštitu i bezgraničnu ljubav, koju si nam pružao. Mnogo nam nedostaješ. S tugom, koju vrijeme ne liječi, ostaješ u našim srcima, voljen, poštovan i nezaboravljen.
VANJA i TAMARA
203
Pola godine je od smrti našeg voljenog
DUJA
Svojim časnim životom, velikim srcem i plemenitom dušom zaslužio si da te pamtimo i da sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe.
Zet MARKO, ćerka MARINA i unuka MILICA
ZORICU BOJOVIĆ
Pet je godina od kada me tvoj topli osmijeh ne dočekuje i prati. Ostavila si me ponosnog na tvoj časni život, veliko srce i iskrenu dušu, a ja neću nikad dozvoliti da sjećanja na tebe izblijede.
ZORAN
Navršava se pet tužnih godina od smrti naše drage
ZORICE BOJOVIĆ
Voljena naša, đe god da idemo sa nama si u srcu, duši i sjećanju. Usput srijećemo ljude koji su te poznavali, na svakog si ostavila najčistiji ljudski trag. Ponosni smo na pomen tvog imena. MIĆA, MIRKO, MARKO i IVANA 173
Neđelja, 4. avgust 2024.
Tvoji otac RAJKO, majka TAMARA, sestra KRISTINA 182
Desilo se ono čega smo se najviše plašili. Znala si koliko te volimo, ali nikad nećeš saznati koliko nam nedostaješ.
201 Pet godina od smrti naše
IKE
Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću koju si nam uvijek davala. Baba SEKA i tetka MILICA
Pet godina od smrti naše
IKE
Znam da znaš i čuješ koliko te volimo i koliko nedostaješ.
Tvoji JASNA, VLADO i LUKA
200
205
Navršava se pola godine od kad si nas napustio
DUJO
Teško je riječima iskazati ovu tugu i bol što te nema, fališ za sve što dolazi, fali tvoja nesebična ljubav, pažnja i dobrota. Tvoje mjesto u našim srcima ostaće zauvijek. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Tvoji supruga ĆANA, sin DEJAN i unuk PAVLE
202 Tajo moj
Evo već pola godine a ja ne znam je li prošla vječnost ili samo tren. Bol je veća nego onog dana kada si otišao. Za sve što ti nisam stigla reći, isplakala sam. Kad bi mi makar jednom došao u san da opet mogu da te zagrlim i poljubim. Ne mogu se oprostiti od tebe, jer ti i dalje živiš u meni. Voli te tvoja ćerka MARINA
Pretužnih pola godine od kad smo se rastali
BRATO MOJ
U svakom momentu, ti si i dalje sa mnom. Naš odnos bio je poseban. Ostao si moj ponos, da uvijek sa osmijehom pričam o tebi. Nemoj da ti moje suze remete rajski mir. Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a ja ću te čuvati od zaborava kroz najljepše uspomene. Voli te tvoj sin DEJAN
206
Neđelja, 4. avgust 2024.
Dana 5. avgusta 2024. navršava se 7 godina od kada nije sa nama naš voljeni
207
Vrijeme prolazi a bol i tuga ostaju. Sa ponosom čuvamo sjećanje na tebe.
Tvoja porodica
Supruga DUBRAVKA, sinovi MARKO, MLADEN i MILOŠ, snaha IVONA, unuk BALŠA i unuka ĐORĐA
U neđelju 4. avgusta dvije godine od preranog odlaska među anđele naše velike sreće i neprebola
OLIVERA-CICA LATKOVIĆ
Ponosni na tebe, na pomen tvog imena, na tvoj osmijeh, vedar lik, na tvoje ljudske osobine koje si pružala svima nama.
Nema te ali kao da si s nama.
Skupi se bol ali pomen na tebe daje snagu za one koji te vole.
Vole te tvoji ANJA, IVAN, BOBAN, NAKO
Navršava se pola godine od kad nije sa nama naš voljeni i nikad prežaljeni
DUŠAN Kićov GLENDŽA
Dana 5. avgusta 2024. godine u 10 časova uža familija će posjetiti njegovu vječnu kuću.
Porodica GLENDŽA
Godina dana je od smrti našeg voljenog, dobrog i plemenitog
163
Krasile su te sve lijepe i čestite ljudske osobine. Nedostaješ nam neizmjerno.
Dana 5. avgusta 2024. godine navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama
177
RATKO Lukin ĐURAŠEVIĆ
Ne boli smrt, već ova praznina koja je stvorena u duši.
Bole svi praznici, rođendani, svi naši uspjesi i neuspjesi... sve pobjede i porazi... porodična okupljanja i druženja bez tebe...
Nedostaješ da nas bodriš, utješiš, posavjetuješ nasmiješ, zagrliš... Bio si naš stub, naš oslonac u životu.
Svjesni prolaznosti života, hrabro koračamo dalje, ponosni što smo te takvog imali. Čuvamo te od zaborava kroz naše uspomene, priče, sjećanja i razgovore sa svima koji su te voljeli i cijenili.
Znamo i osjećamo da si sa nama uvijek tu, jer si urezan u srcima, mislima i dušama svih nas.
Nedostaješ... Volimo te Počivaj u miru.
TVOJI NAJMILIJI
MILANKA BALETIĆ
Teško je prihvatiti da nas neće više obradovati tvoja pojava i obasjati tvoja vedrina. Sve što si imala poklonila si nama a mi tebi možemo pokloniti samo boli i nepresušene suze. Tvoj MILAN
MILANKA BALETIĆ
Dan za danom ide, nijedan bez sjećanja na tebe. S ponosom na licu i tugom u srcu čuvamo te od zaborava. Najbolja naša. SPALE, KAĆA I ZOJA
198
Tužno sjećanje na našu voljenu majku i svekrvu
RADOJKA DRAŠKOVIĆ
Sedam godina prođoše... živiš u sjećanjima i snovima našim Tvoji VUČKO, LJIKA i ZORICA
Voljeni naš
MILOVAN – BELI POPOVIĆ
Prolaze godine ali tuga za tobom nikada. Nedostaješ kao i prvog dana kada si nas napustio. TVOJA PORODICA
181
165
Danas se navršava 13 godina od smrti
BRANKA Mihailova SJEKLOĆE
Vrijeme prolazi a uspomene na tvoj vedri lik, dobrotu i ljubav ostaju zauvijek. Tvoje postojanje bila je naša snaga i sreća a tvoje ime naš ponos. Mnogo nam nedostaješ sa tugom koju vrijeme ne liječi ostaješ u našim srcima. Neka ti tuga koja nas je zadesila ne remeti duševni mir, živimo u nadi da će to biti bolje. Počivaj u miru a mi ćemo se boriti što najbolje budemo mogli, dobra dušo, neka te anđeli čuvaju.
TVOJA PORODICA
160
MILANKA BALETIĆ
S ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na tebe. Živiš u našim srcima.
Tvoji: BOBAN, MILICA, VASILIJE I KALINA
Navršava se 40 dana od smrti moje babe
DRAGINJE ŠOĆ
Uža porodica će obići njenu vječnu kuću. Unuk MILUTIN ŠOĆ
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARIJA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ
EKONOMIJA
JELENA MARTINOVIĆ
DRUŠTVO
JOVAN NIKITOVIĆ
KULTURA
DRAGICA ŠAKOVIĆ
CRNOM GOROM
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
CRNA HRONIKA
NIKOLA SEKULIĆ
HRONIKA PODGORICE
JOVAN TERZIĆ ARENA
SLOBODAN ČUKIĆ
FELJTON I ARHIV
MARKO MILOŠEVIĆ
DIZAJN
DRAGAN MIJATOVIĆ
FOTOGRAFIJA
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
TELEFON
020/409-520 REDAKCIJA
020/409-536 MARKETING
020/202-455 OGLASNO
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PIB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada i umivaonika. Povoljno, Vukčević. Tel. 067/000-008 , 069/991-999 1
OPŠTINA NIKŠIĆ
SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ("Službeni list Crne Gore", br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće „R SOLAR“ D.O.O. NIKŠIĆ, Hercegovački put broj 17, Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za projekat projekat rekonstrukciije - usaglašavanje postojećih 10kV dalekovoda koji polaze iz TS 110/35/10 kV „Vilusi“ sa planiranom solarnom elektranom snage 4.67MVp, kao lokalnog objekta od opšteg interesa , na katastarskim parcelama 5328, 5324, 5400, 5401, 5395, 5537, 5402, 5408, 5406, 9432, 6789, 5399, 5398, 5396 KO Vilusi, Opština Nikšić U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (zgrada JP Komunalno Nikšić- prizemlje, kancelarija br.3; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić) ili putem e-maila (eko_opstinank@t -com.me) , u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.
POBOLJŠAJTE ENERGETSKU EFIKASNOST VAŠEG DOMA! JAVNI KONKURS ZA GRAĐANE
Prijavite se i ostvarite sufinansiranje do 10.000 € za energetsku efikasnost Vašeg doma!
KO MOŽE DA SE PRIJAVI?
•Vlasnici ili korisnici individualnih stambenih objekata ili stanova
•Građani koji imaju saglasnost vlasnika za planirane aktivnosti (ako nisu vlasnici)
•Punoljetne osobe
DOSTUPNE MJERE:
•Termoizolacija fasade
•Termoizolacija međuspratne konstrukcije
•Ugradnja energetski efikasne fasadne stolarije
•Sistem za grijanje na moderne oblike biomase
•Split/multisplit sistem za grijanje/hladenje
•Visokoefikasne toplotne pumpe
•Solarni sistemi za zagrijavanje vode
•Fotonaponski sistemi za proizvodnju električne energije
USLOVI:
•Prijava za sprovođenje mjera na samo jednom objektu
•Maksimalni iznos sufinansiranja od Eko-fonda po prijavi iznosi 10.000 €
•Korisnik obezbjeđuje preostala sredstva za finansiranje (iz sopstvenih ili drugih izvora)
POTREBNA DOKUMENTACIJA:
1.Popunjena prijava (obrazac 1) - preuzmite sa www.eko-fond.co.me
2.Izjava (obrazac 2) - potvrda o prihvatanju uslova konkursa
3.Dokaz o legalnosti objekta - list nepokretnosti ili potvrda o legalizaciji
4.Ponuda sa predmjerom i predračunom radova - od izabranog kvalifikovanog izvođača
KAKO SE PRIJAVITI?
1.Prijave se podnose ONLINE na portalu Eko-fonda: ekofond.infostream.co.me
2.Prijava mora biti kompletna i sa svom potrebnom dokumentacijom
3.Rok za prijavu je do utroška sredstava, osim za građane Pljevalja odabrane na javnom pozivu Opštine Pljevlja, koji imaju rok za prijavu od 90 dana.
Napomena: U slučaju nepredviđenih radova, troškove snosi korisnik. Sva sredstva za sufinansiranje moraju biti transparentna i u skladu sa pravilima Eko-fonda.
