Issuu

INTERVJU: Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Vladimir Ivanović

CEDIS će tekuću godinu završiti sa pozitivnim rezultatom

Stanje elektrodistributivne mreže možemo ocijeniti kao stabilno i pored crvenog meteo alarma i u kontinuitetu već nekoliko sedmica neprestanih ekstremnih temperatura, problemi na distributivnoj mreži su u realnim granicama. Ispadi su u ovoj djelatnosti neminovnost jer nigdje na svijetu ne postoji savršen sistem ili savršena mašina, pa takav ne može biti ni naš, naveo je izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Ivanović

„Bitka za Podgoricu“ je ključna bitka za građansku Crnu Goru

RAZGOVOR S POVODOM: Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković Napadi na ljekare moraju se strože kažnjavati, a probleme smo godinama gurali pod tepih

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

SKANDALOZNO: Uhapšen Kotoranin osumnjičen da je iskorišćavao maloljetnike za pornogra ju i izvršio obljubu više njih uzrasta do 14 godina

Zlostavljanje djece razotkrio

Centar za socijalni rad

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, roditelji su se obraćali upravi kluba i policiji, ali je slučaj dobio epilog tek nakon što su se roditelji djece obratili Centru za socijalni rad Kotor, koji je i inicirao podnošenje krivične prijave

Iz ovog kluba juče nijesu željeli da komentarišu ovaj slučaj uz sugestiju da novinar pošalje pitanja na zvaničan mejl kluba. Međutim, prema pouzdanim saznanjima Pobjede, uhapšeni I. K. je tokom ove akcije u usmenoj komunikaciji službenih lica na relaciji Centar za socijalni rad, policija, tužilaštvo, sud, označavan kao pomoćni trener u KK „Kotor“

Tim crnogorskih i inostranih arheologa u cjelosti istražio zemljani tumul u Zeti i došao do vrijednih nalaza

Iz „Kneževića glavice“ izronili izuzetni tragovi burne istorije

INTERVJU: Balša Božović, izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Crnogorcima i Bošnjacima je suđeno da zajedno brane građansku Crnu Goru

STR. 12. i 13.

U izvještaju arheologa se ukazuje da su najstariji grobovi skeletno sahranjeni, većinom bez grobnih konstrukcija, dok je nekoliko (pet) imalo konstrukcije od šljunka, koji je polagan na osnovu rake ili stavljan sa strana drvenih sanduka. Halštatski grobovi pripadaju glasinačkoj kulturi, što je potvrđeno brojnim nalazima od bronze, gvožđa i keramike

Građani glavnog grada Službu zaštite i spašavanja često pozivaju zbog pojave gmizavaca Za dva mjeseca

U naseljima je bitno redovno košenje travnjaka i izbjegavanje gomilanja svega što može poslužiti zmijama kao sklonište. Važno je i redovno uklanjanje otpada u kojem ima ostataka hrane koja privlači glodare, jer tamo gdje su oni prisutni, ima i zmija – kazala je herpetološkinja Lidija Leković, uz napomenu da je značaj zmija za ekosistem veliki, te da ih ne treba ubijati već vratiti u prirodno stanište

Čekaju se pobjede Trampa i Putina kako bi se stvorile nove spoljnopolitičke okolnosti koje bi podržale novo nasilje u regionu - kaže Božović

Centar za socijalni rad u Kotoru

Nepokošena trava u naselju ispod Ljubovića

STR. 4. i 5.

STR.

Vladajuća stranka još bez odluke o nosiocu liste i modelu nastupa za glavni grad, u igri dva moguća kandidata

I Injac želi u trku za novi mandat na čelu Podgorice

PODGORICA – Potpredsjednica Pokreta Evropa sad i gradonačelnica

Podgorice Olivera Injac saopštila je Predsjedništvu i vrhu stranke da želi novi mandat na čelu glavnog grada, što znači i kandidaturu za nosioca liste PES-a na lokalnim izborima, saznaje Pobjeda. Skupština glavnog grada tijesnom većinom skratila je sebi mandat, što je proizvelo raspisivanje vanrednih lokalnih izbora za 29. septembar.

Predsjedništvo PES-a, međutim, i pored najava nije u četvrtak donijelo odluku o nosiocu liste i modelu nastupa. - Ima više varijanti za nastup, ali i potencijalna dva kandidata za nosioca liste, aktuelna gradonačelnica Olivera Injac i predsjednik Odbora glavnog grada Saša Mujović - rekao je izvor Pobjede. Mujović u četvrtak, govoreći o predstojećim izborima u Po-

dgorici, nije mogao da saopšti ko će biti njihov nosilac liste na podgoričkim izborima. Kazao je da su na sastanku Predsjedništva stranke razmatrane opcije i strategije vezane za predstojeće izbore i dodao da će odluka o nosiocu liste i eventualnoj koaliciji uskoro biti donijeta. - Nijesmo definisali ko će bi-

ti nosilac liste i da li ćemo ići samostalno ili u koaliciji. Ovo je bio više tehnički sastanak, gdje smo se dotakli izbora u Podgorici, Kotoru, Beranama. Mislim da ćemo vrlo brzo imati nosioca liste za Podgoricu i odluku sa kim ćemo u koaliciju - kazao je tada Mujović za podgoričke medije. N. Zečević

Istekao preporučeni rok za raspuštanje SO Berane Čeka se odluka

PODGORICA – Sinoć u ponoć istekao je rok koji je Ministarstvo javne uprave (MJU) dalo preporukom od 25. jula da Skupština opštine Berane mora skratiti mandat u roku od deset dana i sada se očekuje da se to ministarstvo obrati Vladi za mišljenje. To bi se eventualno moglo završiti davanjem još jednog kratkog roka od Vlade lokalnoj skupštini da mandat skrati ili da je Vlada raspusti. To je saopšteno portalu RTCG iz skupštinske službe i naglašeno da je pravna služba SO Berane sve činila uz konsultacije sa resornim ministarstvom.

- Sada su svi rokovi probijeni i ne vidim bilo kakvu drugu mogućnost da može biti od ove dvije – još jedan kraći rok od Vlade SO Berane da sama skrati mandat ili da Vlada raspusti Skupštinu i uvede prinudnu upravu. Ne očekujem da Vlada ne poštuje ili, kako se to kaže, derogira mišljenje svog ministarstva - kazao je sekretar SO Zoran Jelić.

PODGORICA- Crna Gora je za sada pošteđena sankcija, čime Hrvatska pokazuje da joj je izuzetno stalo do evropske budućnosti Crne Gore. Ovo je poruka i premijeru Spajiću. Vrlo brzo na listu nepoželjnih političara mogu doći i neki ljudi iz njegovog najbližeg okruženja koji dižu spomenike agresorima na Hrvatsku, a da se pritom nijesu zapitali što su ti ljudi radili na dubrovačkom ratištu sa puškom te 1991. godine. To sve znači da ova nova vlada nije proevropska i da Hrvatska u ovom slučaju govori ne samo u svoje ime, već i u ime EU - kaže u intervjuu za Pobjedu Balša Božović, izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije.

Ističe da se ideologija velikosrpskog nacionalizma nikada se neće pomiriti sa postojanjem - ni Bošnjaka, ni Crnogoraca.

POBJEDA: Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Milan Knežević su zabranu ulaska u Hrvatsku podsmješljivo komentarisali. Hrvatska može zatražiti da im se zabrani ulazak u sve zemlje šengena - kakve su posljedice za Crnu Goru?

Vlade

On je naglasio da je pravna služba u čitavoj političkoj situaciji u Beranama, komplikovanja i krize nakon ostavki predsjednika i potpredsjednika radila sve po zakonu.

- Dostavili smo na zahtjev MJU sva relevantna dokumenta i oni su uradili nadzor koji je potpisao ministar Maraš Dukaj. Jasno su rekli da je rok za izbor predsjednika istekao 13. jula i dali preporuku da SO skrati sebi mandat u roku od deset dana. Taj mejl sam primio 25. jula, pa je i taj rok istekao sinoć - rekao je juče sekretar SO. Istakao je da je više puta sugerisao da bi bilo potrebno održati makar jednu sjednicu da se bi se izabrao novi predsjednik OIK, jer je dosadašnji dao ostavku, kao i da se konstatuje broj birača.

- Nakon popisa, broj birača je pao na 23.570, i ono što bi se moglo desiti je da se smanji broj odborničkih mjesta sa sadašnjih 35 na 34. To se dešavalo i u nekim drugim opštinama - rekao je Jelić.

Naglasio je da će ovo biti prvi slučaj da se preduzimaju mje-

re, uvodi prinudna uprava, a da neka opština nema ni predsjednika ni potpredsjednike.

- Neće biti izvršne vlasti i neće biti zakonodavne vlasti, kao što ima u nekim drugim opštinama gdje su uvedeni odbori povjerenika. U tom slučaju će vjerovatno odbor povjerenika odrediti neko lice, službenika, koje će biti ovlašćeno da potpisuje neophodne nalogezaključio je Jelić. Do krize u Opštini Berane došlo je kada dogovorena rotacija na mjestu predsjednika opštine između NSD i Demokrata nije uspjela, jer nije bilo neophodne većine u vladajućoj koaliciji, to se sve moglo završiti odmah 13. jula. Mjesec ranije dotadašnji predsjednik Vuko Todorović (NSD) je dao ostavku, a nešto prije i potpredsjednik Damjan Ćulafić (Demokrate), ali u međuvremenu na dvije sjednice nije došlo do rotacije. Tako je istekao rok od 30 dana. Ćulafić je nakon toga, poslije rekonstrukcije Vlade, izabran za novog ministra ekologije, održivog i razvoja sjevera. Nakon redovnih izbora u Beranama 2022. godine većinsku koaliciju su napravili DF, Demokrate, Berane sad, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora sa 19 odbornika. U opoziciji su bili DPS sa devet i SNP sa sedam odbornika. U međuvremenu je bitno promijenjena politička scena na nivou države, a izbori u nekim susjednim opštinama, kao što je Andrijevica, pokazali su da se mijenjaju i lokalne političke prilike. R. P.

INTERVJU: Balša Božović, izvršni direktor

Crnogorcima suđeno je građansku

BOŽOVIĆ: Po reakcijama se vidjelo da su iznenađeni personalnim sankcijama, posebno Aleksa Bečić. Mandić i Knežević su podrugljivo komentarisali sankcije, ali zato što je to njima i bio cilj. Oni imaju zadatak od Vučića da Crnu Goru zaustave na evropskom putu. Međutim, mislim da su se iznenadili odlukom Hrvatske da se ne sankcioniše Crna Gora i time njeni građani, što je Mandiću i Kneževiću bio cilj, već njih trojicu personalno. Na to nijesu računali. Ne bih rekao da je sankcionisanom potpredsedniku vlade Crne Gore Bečiću bilo što više smiješno. Te sankcije već sjutra mogu da budu proširene na čitavu šengen zonu - to znači potpunu izolaciju u najmoćnijem projektu Zapada koji se zove EU. Poslije toga dugoročno nemate što da tražite u politici. Demokrate su pokušavale od 2020. da se predstave međunarodnim partnerima kao pouzdana proevropska partija, to im je sada potpuno palo u vodu. Hrvatska je pokazala ovim sankcijama oštrinu, preciznost i savršeno razumijevanje crnogorskih prilika. Ove sankcije neće štetiti građanima, jer su personalizovane i šalju poruku crnogorskoj javnosti: Dokle god su ovi ljudi na vlasti, nećete moći da budete punopravna članica Evropske unije.

Ne bih rekao da je sankcionisanom potpredsjedniku Vlade Crne Gore Aleksi Bečiću bilo što više smiješno. Te sankcije već sjutra mogu da budu proširene na čitavu šengen zonu - to znači potpunu izolaciju u najmoćnijem projektu Zapada koji se zove EU. Poslije toga dugoročno nemate što da tražite u politici. Demokrate su pokušavale od 2020. da se predstave međunarodnim partnerima kao pouzdana proevropska partija, to im je sada potpuno palo u vodu - kaže Božović

Deklaracija Svesrpskog sabora je politički proglas ratnih zločinaca iz devedesetih i onih koji su predstavljali političku pozadinu genocida i etničkih čišćenja iz devedesetih, a nakon ubistva premijera i danas su na vlasti. Deklaracija je neka vrsta razrade memoranduma SANU iz 1986. za novo vrijeme. To znači da se Srbija nije odrekla svog spoljnopolitičkog cilja, a to je Velika Srbija

Crna Gora je za sada pošteđena, čime Hrvatska pokazuje da joj je izuzetno stalo do evropske budućnosti Crne Gore. Ovo je poruka i premijeru Spajiću. Vrlo brzo na listu nepoželjnih političara mogu doći i neki ljudi iz Spajićevog najbližeg okruženja koji dižu spomenike agresorima na Hrvatsku, a da se pritom nijesu zapitali što su ti ljudi radili na dubrovačkom ratištu sa puškom te 1991. godine. To sve znači da ova nova vlada nije proevropska i da Hrvatska u ovom slučaju govori, ne samo u svoje ime već, i u ime EU. POBJEDA: Nakon ulaska u Vladu Bošnjačka stranka se podijelila na dva dijela, a time i njeno biračko tijelo. Ervin Ibrahimović kaže da su to učinili zbog nastavka evrointegracija. Koliko je vlast iz Srbije učestvovala u tome i što se mijenja u položaju Bošnjaka u Crnoj Gori kada sarađuju sa negatorima genocida, četničkim vojvodama...? BOŽOVIĆ: Ulazak Ibrahimovićeve stranke u Vladu ima širi kontekst od same odluke te stranke da se odrekne svih principa i uđe u sankcionisanu i pročetničku vladu koju apsolutno kontrolišu negatori genocida u Srebrenici Aleksandar Vučić i četnički vojvoda Mandić. Taj protivprirodni blud je nastao kao dio veće političke odluke sarajevske Stranke demokratske akcije (SDA) i promjene njenog političkog kursa u BiH, a koji se dugo već najavljuje i priprema. SDA se odlučila da nastavi svoj politički put definitivno odustajući od koncepta građanske BiH (ako se ikada iskreno i zalagala za njega) i ne samo to, nego i zalaganjem za „bosnizaciju“ Crne Gore, tj. promjene crnogorskog Ustava koji bi od nje napravio državu konstitutivnih naroda. To je baš ono što Vučić, odnosno velikosrpski nacionalizam, želi i od BiH i od Crne Gore. Bakir Izetbegović je, vrlo sračunato i podmuklm, rekao da su Bošnjaci u Crnoj Gori za njega konstitutivni narod, te da treba uvijek da budu u svakoj u vlasti. To dalje implicira da takvo miješanje SDA u unutrašnju politiku Crne Gore kopira velikosrpsko miješanje u prilike BiH. Što time Izetbegović poručuje? - Da prihvata Vučićevu politiku prema BiH i da SDA prihvata srpski i hrvatski nacionalizam u BiH i nacionalističke interesne zone Republiku Srpsku i Čovićevu zamišljenu Herceg Bosnu. Bakir Izetbegović ponovo poseže za nacionalizmom kako bi sebe i svoj SDA vratio na političku scenu. To što je SDA uradio je takođe nacionalizam i meni je iskreno žao što je to tako. Nikada srpski i bošnjački nacionalizmi neće i ne mogu biti isti. Nikada ih nipošto ne smijemo stavljati u istu ravan, jer je srpski nebrojeno puta pogubniji, ali je i ovakva

d. malidžan

Olivera Injac

Berane

d. malidžan

direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije

Crnogorcima i Bošnjacima

je da zajedno brane

Crnu Goru

Problem je što opozicija nema širu viziju Srbije osim one koja podrazumijeva dolazak na vlast. Ne postoji politika kako Srbija treba da izgleda poslije Vučića i kakva politika treba da zamijeni ideologiju srpskog nacionalizma. Kada nastane alternativa toj pogubnoj ideologiji, onda će opozicija imati šansu - do tada je sve populizam sa obje strane, a tu je Vučić mnogo vještiji

Izetbegovićeva politika nacionalizam, a to je loše za interese BiH. SDA i Izetbegović rade ono što ide naruku Vučiću i velikosrpskom nacionalizmu i što SDA zamjera trojci u Sarajevu, a to znači da neki dogovor sa Vučićem i Dodikom postoji. U budućnosti me ne bi iznenadilo da Izetbegović, Čović i Vučić naprave novu koaliciju koja će BiH trajno ostaviti bez budućnosti. Mislim da Bošnjaci u Crnoj Gori vrlo jasno vide o čemu je riječ i da neće pristati da budu prevareni od strane političara koji ih mire sa svojim dželatima. Izvinite, ali to nije pomirenje. To je očigledna zamka u koju gurate čitav narod iz lukrativnih razloga. Ideologija velikosrpskog nacionalizma nikada se neće pomiriti sa postojanjem ni Bošnjaka ni Crnogoraca. Crnogorcima i Bošnjacima je suđeno da brane građansku Crnu Goru zajedno.

POBJEDA: Parlament Srbije je usvojio Deklaraciju sa Svesrpskog sabora koja je, prema riječima premijera Srbije, osnov političke borbe za opstanak Srba na ovim prostorima. Kako vidite razvoj odnosa u regionu nakon ovakve namjere Srbije?

BOŽOVIĆ: Deklaracija Svesrpskog sabora je politički proglas ratnih zločinaca iz devedesetih i onih koji su predstavljali političku pozadinu genocida i etničkih čišćenja iz devedesetih, a nakon ubistva premijera i danas su na vlasti. Deklaracija je neka vrsta razrade memoranduma SANU iz 1986. za novo vrijeme. To znači da se Srbija nije odrekla svog spoljnopolitičkog cilja, a to je Velika Srbija. Čekaju se pobjede Trampa i Putina kako bi se stvorile nove spoljnopolitičke okolnosti koje bi podržale novo nasilje u regionu. Do tada, isti cilj će se sprovoditi hibridnim putem, iznutra, poput ovoga što se dešava u Crnoj Gori.

POBJEDA: Širom Srbije su protesti zbog namjere Rio Tinta da rudari litijum. Srbija je sa EU potpisala memorandum o strateškom partnerstvu održivih sirovina - koliko je realno da ti svakodnevni protesti uzdrmaju vlast?

BOŽOVIĆ: Nikakve promjene u Srbiji trenutno nijesu realne. Ko razume Srbiju vidi da je Vučićeva apsolutna vlast samo produkt iste ideologi-

je velikosrpskog nacionalizma sa kraja 80-ih godina, a ne demokratski izabrane vlasti na demokratskim izborima. Korijen problema je u ideologiji, a ne u partiji na vlasti. Vlast je samo logična posljedica pogubne nacionalističke ideologije.

Dakle, protesti protiv Rio Tinta su jedan antirežimski bunt ali i sve više i iracionalno antizapadno raspoloženje koje se dešava u okviru iste ideologije. Zato tu treba biti izuzetno oprezan. To nijesu protesti koji imaju kapacitet da demokratizuju srpsko društvo, naprotiv. Ljudi se opredjeljuju za i protiv Rio Tinta bez osnovnih informacija o samom projektu. Naravno da Vučić muti vodu kako bi obesmislio svaki racionalni pogled na taj problem jer on tako najbolje pliva. U toj ludnici neki su za očuvanje životne sredine dok im je u redu što ratni zločinci i dalje slobodno šetaju po Srbiji. To ne može tako. Vučićev politički mulj briše svaku razlika između zelenih politika i populizma, a populizam jede svaku racionalnost, a tamo gde je iracionalnost osnova za političku borbu građanska i proevropska opozicija mi izgleda kao da ulazi u vatru sa kremom za sunce.

Stav

„Bitka za Podgoricu“ je ključna bitka za građansku Crnu Goru

Piše: Željko

PEROVIĆ

Hrvatska je pokazala ovim sankcijama oštrinu, preciznost i savršeno razumijevanje crnogorskih prilika. Ove sankcije neće štetiti građanima, jer su personalizovane i šalju poruku crnogorskoj javnosti: Dokle god su ovi ljudi na vlasti, nećete moći da budete punopravna članica Evropske unije

Kada nastane alternativa toj pogubnoj ideologiji, onda će opozicija imati šansu - do tada je sve populizam sa obje strane, a tu je Vučić mnogo vještiji. Vučić je vrednosno formatirao srpsko društvo na zemlje BRIKS-a, sebe predstavio jedinim pregovaračem sa Zapadom i Evropskom unijom. Milošević je svoju poziciju neprikosnovenog sagovornika Zapada obezbjeđivao tako što je plašio Zapad radikalnom političkom opozicijom u Srbiji koju je predvodio Vojislav Šešelj. Danas, Vučić plaši Zapad cjelokupnim srpskim narodom. On je brendirao to društvo kao radikalsko, nasilničko i antizapadno i onda Zapadu govori da je jedini on sposoban da vlada takvim društvom, te je i jedini sagovornik. To su sve zamke u koje upada srpska opozicija i zapadni partneri, tako će biti i u vezi sa nezadovoljstvom sa Rio Tintom.

Mislim da će se litijum rudariti i da građanski protesti nemaju potencijal da to zaustave trajno. Vučić će se samo taktički povlačiti. Zbog toga, opozicija treba da se bavi načinom vađenja rude, ekološkim garancijama, vladavinom prava koja će da obezbijedi sigurnost i drugih kontroverznih investitora, a ne da se utapa u populističke grupe i da traži potpunu zabranu rudarenja. Između Vučićevog i populizma desničarskog dijela demonstranata, demokratska opozicija će se rastočiti i nestati - ostaće i bez birača i bez spoljne podrške. Violeta CVEJIĆ

Početkom 2006. godine, uoči crnogorskog referenduma o nezavisnosti, visoki srpski funkcioner i poznata javna ličnost, moj prijatelj, a za ovaj tekst važnije, prijatelj Crne Gore, kaže… „prijatelju moj, vi ćete dobiti nezavisnu državu, imate povoljne međunarodne okolnosti, zapadne prijatelje, imate vama odane manjine i ovakvu Srbiju. Meni je žao, jer će otići dio mene. Ali ako iko zaslužuje od bivših jugoslovenskih republika da ima državu, to je Crna Gora. I želim vam sreću. A trebaće vam“. Jer, naglašava dalje, „neće srpski nacionalisti/integralisti prihvatiti nikad vašu nezavisnost, spoticaće vas i bojkotovati u svim situacijama i na svim poljima“. I ono krucijalno iz njegovog monologa, upozorava ,,…2018. godine će se obilježavati veliki jubilej, 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata. Pa će tada Republika Srpska biti sa Srbijom, Herceg Bosna sa Hrvatskom, biće formirana muslimanska država u srcu Evrope…a vi vidite gde će Crna Gora tada“. Prošla je 2018. godina, i proslavljen je veliki jubilej. Crna Gora je još formalno nezavisna država. Ali skoro potpuno urušenog suvereniteta. I dalje ima „svoju“ skupštinu, vladu i raštimovane institucije. I naravno slavljenički, opušten i za zabavu i brzo bogaćenje, vazda istančan duh. Istina, dvije godine ranije 2016. Crna Gora je u pokušaju državnog udara, najviše zahvaljujući zapadnim prijateljima odbranjena, a njen predsjednik pretekao. Ali je zato avgusta 2020. crkveno/litijaškom kontrarevolucijom, domaćom izdajom i blagonaklonim stavom „zapadnih prijatelja“ srušena, ili kako se to prije četiri godine slavodobitno govorilo, „oslobođena“. Prije svega od same sebe. Toliko ta sloboda od tada „pjeva“ da, da je živ, Branko Miljković ne bi morao ni jednog trenutka da se pita „hoće li sloboda umjeti da pjeva…“ i izražava sumnju u njenu punoću i sjaj. Od toga sjaja i blještavila iz vlade u vladu, Crne Gore je sve manje. Njome se vlada iz Beograda, sada već evo i preko četvrte vlade. Nakon prve oslobodilačke (Krivokapić) i druge obesmišljavajuće/urušavajuće (Abazović), treća (Spajić) je već u samom startu stvorila uslove za urušavanje same sebe i pripremila teren za stvaranje četvrte (Mandić-Spajić) koja treba da odradi ono najvažnije – da širokom koalicijom, koju čine svi osim nacionalni Crnogorci, dvotrećinskom većinom otpočne ustavne promjene. Time bi se promijenio građanski karakter države i otpočela etno federalizacija Crne Gore, odnosno „ubistvo“ suverene i nezavisne države.

Predstavnici manjinskih naroda u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, neotporni na blagodeti sinekura i sve ono što sa njima ide, blagonakloni prema ministarskim i ostalim pozicijama koje nudi vlast, očigledno je, osluškuju i vidljive i nevidljive smjernice koje stižu iz „zemalja pokrovitelja“, dok se čitavim procesom rukovodi iz Beograda. Predstavnici manjinskih naroda ne vide, ne žele da vide ili možda vide, ali svjesno prihvataju da se koriste (iskorišćavaju) za urušavanje Crne Gore. Nakon toga slijedi momenat kada će, kao nepotrebni, biti odbačeni i ponovo od sadašnjih „poželjnih partnera“ postati ono što su oduvijek bili u očima svojih današnjih prijatelja – „lažni ljudi lažne vjere“. Predstavnici manjinskih naroda u Skupštini Crne Gore, sa izuzetkom hrvatskog predstavnika, dozvolili su realizatorima „srpskog sveta“ da urušavaju građansku Crnu Goru i djelovanjem sa njima daju puni doprinos stvaranju Crne Gore etničkih (nacionalnih) zajednica - Crnu Goru ranjivu, sličnu Bosni i Hercegovini. Spremnu za nestanak sa mape nezavisnih država, što je, naravno, cilj beogradskih kartografa.

Crne slutnje našeg beogradskog prijatelja nijesu se, srećom, do kraja ostvarile 2018. godine. Iako na dobrom putu, vjerujemo, neće ni 2024, niti ijedne naredne.

Danom raspuštanja podgoričke skupštine, otpočela je „bitka za Podgoricu“. Po zlu čuvena „bitka za Nikšić“ vođena je i dobijena iz Beograda. Agenturom srpske tajne sluzbe, popovima, Crnoj Gori neprijateljske, crkve Srbije, beogradskim novcem i svakom drugom potporom, naročito ljudstvom dovedenim iz BiH i Srbije, osvojen je Niksić, zajedno sa Cetinjem - simbolom Crne Gore. Svima koji vole Crnu Goru i žele da sačuvaju njen građanski karakter i u krajnjem njenu nezavisnost, moralo bi biti jasno da je „bitka za Podgoricu“ danas „Sutjeska“ predstojeće „bitke za Crnu Goru“. Zato je od presudne važnosti podršku davati građanskim partijama, koje su istovremeno i crnogorske i evropske. U holivudskom klasiku, Kopolinom „Kumu“, otac na koga je prethodno izvršen neuspio atentat, a koji prenosi vlast na sina kaže mu : „…onaj ko Ti prvi ponudi saradnju (pomirenje), taj je izdajnik i radi Ti o glavi“. Tako je i danas. Ko god napada građanske stranke, posebno one koje su odigrale presudnu ulogu u obnovi nezavisnosti, naročito DPS i Evropski savez (SDP, SD, Liberali), to radi pod krinkom borbe protiv „kriminala i korupcije“, ne želi dobro Crnoj Gori i ide naruku onima koji joj žele nestajanje, odnosno utapanje u „srpski svet“. Odgovarajući u nedavnom razgovoru beogradskom prijatelju, na njegovo podsjećanje na lucidnu opasku talentovanog srpskog pjesnika Branislava Petrovića - „sve brđani skloni da pretuku, umnoj patnji ne stasali“ – kažem - vjerujem da jesu. I hrabrim i njega i sebe, dodajući - jesu nego što… Crna Gora je u pitanju.

Balša Božović

Mještani traže potpisivanje ugovora

BAR- Mještani Crmnice i juče su blokirali saobraćaj kroz tunel Sozina. Protestu je prisustvovalo oko 100 mještana, a obezbjeđivali su ga pripadnici policije, prenio je Primorski portal. Blokada je trajala od 17 do 18 sati.

-Crmničani daju šansu dijalogu i dogovoru. Očekujemo potpisivanje ugovora narednih dana, ukoliko do toga ne dođe, radikalizovaćemo protest - kazao je jedan od organizatora Aleksandar Plamenac - prenio je Bar Info. Podsjetimo, razlog protesta je što Skupština Crne Gore nije usvojila izmjene Zakona o putevima po kojima je trebalo da mještani, koji žive sjeverno od naplatne rampe, budu oslobođeni plaćanja putarine.

-Izražavamo žaljenje što u Skupštini Crne Gore prijedlog dopuna Zakona o putevima nije dobio potrebnu podrš-

Podaci

ku i što su poslanici propustili priliku da pokažu posvećenost prema jednoj zajednici iz ruralne sredine koja je kroz istoriju puno dala cijeloj Crnoj Gori - saopštili su ranije organizatori.

Oni navode da taj kraj zbog loših odluka raznih aktera političke pozornice, decenijama trpi konsekvence, zbog čega za posljedicu imamo otete resurse (tunel, vodoizvorišta, nacionalni park, devastaciju prirode prilikom izgradnje regionalnog vodovoda), od čije ekspolatacije naš narod nema ništa, te se suočava sa iseljavanjem, bori se za pristup osnovnim uslugama, zbog geografske odvojenosti i udaljenosti od administrativnog centra, odvojenosti od svih normalnih životnih potreba, obrazovnih, zdravstvenih, sportskih pa i zabavnih i drugih, a što je dodatno i višestruko otežano zbog naplate putarine kroz tunel Sozina. R.P.

Pad industrijske proizvodnje u drugom kvartalu

PODGORICA-Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u drugom kvartalu pala je 20,6 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal, pokazuju podaci Monstata. -U poređenju sa drugim kvartalom prošle godine sektor vađenje ruda i kamena bilježi pad 0,5 odsto, sektor prerađivačka industrija 4,6 odsto, a sektor snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 47 odsto - navo-

di se u saopštenju. Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u drugom kvartalu u odnosu na prvi kvartal bilježi pad 37,4 odsto. -U poređenju sa prvim kvartalom, sektor vađenje ruda i kamena bilježi pad 31,9 odsto, sektor prerađivačka industrija 11,7 odsto, a sektor snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 64,4 odsto - zaključuje se u saopštenju. R.P.

INTERVJU: Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema

CEDIS će tekuću godinu sa pozitivnim rezultatom

PODGORICA - Kompanija Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) u budućnosti će biti stabilan nosilac privrede naše države, poručio je u intervjuu Pobjedi izvršni direktor ove državne elektroenergetske kompanije Vladimir Ivanović. On je saopštio da će na osnovu sadašnjih projekcija CEDIS tekuću godinu završiti sa pozitivnim rezultatom iz poslovnih aktivnosti, ali je dodao da je moguće očekivati neto gubitak zbog povećanih troškova amortizacije koji su rezultat uvećanja vrijednosti imovine, a na koje CEDIS nije mogao uticati. On smatra da duplo negativno mišljenje DRI-a za 2022. godinu ne odražava realno stanje, ali najavljuje da će CEDIS dostaviti DRI-u izvještaj o sprovedenim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama.

POBJEDA: Prije osam godina kompanija CEDIS se izdvojila iz Elektroprivrede (EPCG) i počela samostalno da posluje. Kako ocjenjujte rezultate koje je CEDIS ostvario u tom osmogodišnjem periodu? Da li ste opravdali očekivanja?

IVANOVIĆ: CEDIS od 2016. godine posluje kao samostalni privredni subjekt. Veoma smo zadovoljni učinjenim u godinama otkad CEDIS samostalno posluje. Uz realnost da se uvijek može bolje, nastavljamo naprijed, poštujući sva zakonska pravila i norme. Godine koje je zadesio virus korona malo su usporile realizaciju zacrtanih planova, a na poslovanje je uticala i nezapamćena energetska kriza. I pored svega toga, zadovoljan sam kako su naši zaposleni i menadžment iznijeli teret svih problema na koje smo nailazili, a kadar koji čini okosnicu našeg preduzeća je, zasigurno, najveća vrijednost koju CEDIS ima. Kompanija će i u budućnosti biti stabilan nosilac privrede naše države, sa svim ostalim preduzećima iz energetskog sektora.

POBJEDA: Da li će prema sadašnjim projekcijama CEDIS tekuću godinu završiti u plusu? Od čega to prvenstveno zavisi?

IVANOVIĆ: Prema biznis planu CEDIS-a za 2024. godinu, planirano je pozitivno poslovanje. U prvih šest mjeseci ove godine, ostvareni rezultat iz poslovnih aktivnosti je pozitivan, što potvrđuje stabilnost i efikasnost operativnog

poslovanja preduzeća. Međutim, neto profit je negativan usljed većeg troška amortizacije i manjih prihoda od mrežnih usluga u odnosu na plan, a na što kompanija ne može uticati. Važno je napomenuti da je CEDIS, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS), izvršio procjenu vrijednosti imovine. Povećanje vrijednosti imovine dovelo je do uvećanja tekućeg troška amortizacije za 6,5 miliona eura u odnosu na plan, što je bilo i očekivano, s obzirom da se nalazimo u srednjoj godini regulatornog perioda (2023-2025. godina). Pojašnjenja radi, Regulatorna agencija za energetiku troškove odobrava na početku regulatornog perioda, dakle, ovi troškovi amortizacije odobreni su 2023. za sve tri godine regulatornog perioda, kada nije bilo u planu povećanje vrijednosti imovine. Dakle, kako odobreni troškovi važe za navedeni trogodišnji period, a okolnosti sa povećanjem vrijednosti imovine su umnogome izmijenjene, po logici stvari, CEDIS na njih niti je mogao niti će moći uticati ni u 2025. godini. Zato smatramo da bi trajanje regulatorno dozvoljenog perioda bilo najbolje skratiti na godinu dana kako bi se troškovi mogli realnije predvidjeti, pa i na vrijeme reagovati. Ovaj nepredviđeni trošak znatno je uticao na neto profit preduzeća, čineći ga negativnim uprkos pozitivnim operativnim rezultatima. Na osnovu sadašnjih projekcija, CEDIS će tekuću godinu završiti sa pozitivnim rezultatom iz poslovnih aktivnosti, ali je moguće očekivati neto gubitak zbog povećanih troškova amortizacije koji su rezultat uvećanja vrijednosti imovine. Svakako, menadžment kom-

panije koristi sve raspoložive mehanizme (optimizacija troškova, kontrola mjernih mjesta i fakturisanje i naplata neovlašćene potrošnje) da ublaži uticaj uvećanja tekućeg troška amortizacije na konačni neto rezultat poslovanja.

POBJEDA: Kako ocjenjujete stanje na međunarodnom tržištu električne energije? Po kojim cijenama CEDIS ove godine kupuje električnu energiju koju koristi za pokrivanje gubitaka na mreži? Da li je ta cijena, prema Vašoj ocjeni, povoljna? Da li CEDIS ove godine ostvaruje minus po osnovu kupovine električne energije koju koristi za pokrivanje gubitaka na mreži? Kada je kupljena ta električna energija?

IVANOVIĆ: Opšti trend ukazuje na to da se cijene električne energije stabilizuju, ali do nivoa koji je dvostruko viši od onoga koji je bio prije izbijanja najveće krize na tržištu električne energije od njenog nastajanja, a koja je počela sredinom 2021. godine. Trenutne cijene su znatno niže od onih koje su zabilježene tokom rekordne 2022. godine, ali se ne može sa sigurnošću reći da su neizvjesnosti na ovom tržištu u potpunosti iza nas. Brojni su faktori koji će i u narednom periodu uticati na formiranje cijena na međunarodnim tržištima električne energije. CEDIS ima zaključen ugovor za ukupne potrebne količine električne energije za pokrivanje gubitaka za 2024. godinu. Ugovor je zaključen nakon aukcije održane 15. decembra prošle godine, sa fiksnom cijenom od 100,59 eura po MWh. Trenutak u kojem je rukovodstvo CEDIS-a odlučilo da realizuje nabavku za 2024. je ujedno bio i najpovoljniji za

CEDIS je u posljednje tri godine posvetio maksimalnu pažnju smanjenju gubitaka na mreži, što je u uslovima globalne nesigurnosti na tržištu energenata bilo od presudnog značaja. Naime, u prethodne tri godine smanjeni su gubici sa 12,93 odsto, koliko su iznosili na kraju 2020. godine, na 10,84 odsto, koliko su bili na kraju 2023.

nabavku električne energije tokom cijele prošle godine. Koliko je ispravna odluka bila da se u tom trenutku nabave kompletne potrebne količine električne energije za pokrivanje gubitaka za cijelu 2024. godinu dovoljno govori podatak da su u prethodnim danima dnevne prosječne cijene na referentnoj mađarskoj HUPX berzi dostizale iznose od gotovo 300 eura po MWh, dok su u pojedinim satima dostizale iznose i do 1.000 eura MWh. Regulatorna agencija za energetiku je za potrebe utvrđivanja troškova opravdanih gubitaka koristila cijenu od 119,36 eura po MWh, a koja je izračunata u skladu sa Metodologijom za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema. Zaključivanje ugovora o nabavci električne energije za pokrivanje gubitaka po cijeni koja je 18,77 eura po MWh niža od one koju je utvrdila Regulatorna agencija će imati značajne pozitivne efekte na poslovanje CEDIS-a u ovoj godini. Ovaj ugovor će u narednom periodu imati i značajan pozitivan uticaj na sve naše korisnike, kroz korekcije prihoda operatora distributivnog sistema u korist korisnika distributivnog sistema u narednom periodu, u skladu sa pravilima o korekcijama cijena i naknada.

POBJEDA: Da li je CEDIS uspio u nekoliko posljednjih godina da smanji gubitke na mreži i da li se u narednom periodu može očekivati dalje smanjenje?

IVANOVIĆ: CEDIS je u posljednje tri godine posvetio maksimalnu pažnju smanjenju gubitaka na mreži, što je u uslovima globalne nesigurnosti na tržištu energenata bilo od presudnog značaja. Naime, u prethodne tri godine smanjeni su gubici sa 12,93 odsto, koliko su iznosili na kraju 2020. godine, na 10,84 odsto, koliko su bili na kraju 2023. Ključni faktori koji su doprinijeli zabilježenom smanjenju procenta gubitka energije su sprovedene akcije u okviru Sektora za mjerenje,

Još jedna blokada tunela Sozina

Sa protesta

Monstata

sistema Vladimir Ivanović

godinu završiti rezultatom

što se prvenstveno odnosi na akciju nelegalno priključenih objekata na mrežu, akciju kontrole gubitaka na trafo-reonima, kao i na projekat proširenja III faze AMM-a. Postignuti rezultati posebno dobijaju na značaju ukoliko imamo na umu širu i naslijeđenu sliku. Naime, nelegalna gradnja znači i nelegalno priključenje i gubitke na elektrodistributivnoj mreži. Postojeća infrastruktura se neplanski opterećuje, čime se povećavaju troškovi za održavanje i umanjuju efekti investicija. Na terenu, postupak otkrivanja i uvođenja nelegalnih priključaka u zakonom definisane

nih, pa i finansijsko opterećenje. Takođe, borba sa ovim duboko ukorijenjenim i široko zastupljenim problemom zahtijeva i sistemsku podršku koja, po mojem uvjerenju, nije dovoljna i dosljedna. Što se tiče daljeg smanjenja gubitaka, napravljen je plan ko-

9,99 odsto za kraj ove godine, a u narednim godinama očekujemo da smanjimo gubitke na nivo odobrenih (trenutno iznose 8,31 odsto).

: Kako ocjenjuje-

je mreža spremna za velika opterećenja izazvana velikom potrošnjom zbog tre-

IVANOVIĆ: Stanje elektrodistributivne mreže može-

u kontinuitetu već nekoliko

se sve vratilo u normalno stanje. Na pomenute okolnosti CEDIS ni u kom slučaju nije mogao uticati.

Treba napomenuti da ako neki elektroenergetski objekat ili element elektrodistributivne mreže zadesi kvar, a nijedan sistem nije imun na kvarove, ne možemo govoriti o tome da elektrodistributivni sistem nije stabilan. Ono što možemo kazati jeste da je preventivno sve urađeno što distributivni protokoli nalažu, a kada je u pitanju priprema mreže za uslove rada koje ljeto donosi. Takođe, na isti način, naše ekipe već rade na sjeveru Crne Gore, gdje se sprovode ak-

tivnosti na pripremi energet-

stičkoj sezoni. Što se tiče Sektora za održavanje, svake godine se redovno radi na revitalizaciji infra-

prva dva kvartala, realno je očekivati da zacrtani plan bude realizovan.

POBJEDA: Posljednjih godina CEDIS se srijetao sa problemom nabavke brojila. Da li je obezbijeđeno dovoljno novih brojila za ovu godinu? Da li možete navesti podatak koliko će brojila CEDIS-u trebati narednih godina?

IVANOVIĆ : CEDIS je, na osnovu sprovedenih tenderskih postupaka, obezbijedio više od 80.000 brojila, koji će do kraja tekuće godine biti u našem posjedu, što je sasvim dovoljno za jedan duži period. Na godišnjem nivou po-

Investiciona ulaganja u prvih šest mjeseci 11,43

POBJEDA: Kolika su predviđena ulaganja u distributivnu mrežu u ovoj godini i koliko je od toga do sada realizovano? Da li je to dovoljno prema Vašoj ocjeni?

IVANOVIĆ: Ukupna investiciona ulaganja za šest mjeseci 2024. godine iznose 11,43 miliona eura, što je za dva miliona eura manje od plana za šest mjeseci. Godišnji plan ulaganja iznosi 35,1 miliona eura. Od osnivanja, odnosno u periodu od 2017. do kraja 2023. godine ukupna inve-

postojećeg sistema. Takođe, posredstvom IBRD-a planirana je nabavka znatnog broja brojila, tako da vjerujemo da će taj problem dugoročno biti riješen. Valja napomenuti da je problem nabavke brojila uopšte prisutan i u okruženju, a bio je evidentan i kroz cijeli period od početka samostalnog poslovanja CEDIS-a.

trebne količine brojila su iz- : Kako ocjenjuje-

sedmica neprestanih ekstremnih temperatura, problemi na distributivnoj mreži su u realnim granicama. Ispadi su u ovoj djelatnosti neminovnost jer nigdje na svijetu ne postoji savršen sistem ili savršena mašina, pa takav ne može biti ni naš. Stoga, na ispade se teško može uticati ili ih predvidjeti, naročito u vrijeme ovako ekstremnih meteoroloških uslova. O stabilnosti elektrodistributivnog sistema najbolje govore rezultati uporedne analize neplaniranih prekida za prethodnih pet godina. Analiza je pokazala da je ove godine zabilježen najmanji broj, kao i najkraće trajanje neplaniranih prekida u prvih pola godine, pri čemu moramo imati u vidu regionalni ispad prenosne mreže koji se desio 21. juna ove godine i vrijeme koje je bilo potrebno kako bi

deset miliona. Na osnovu pr-

tekućoj godini uložio skoro milion eura više nego prošle

stoprocentni vlasnik CEDIS-a?

: Sa EPCG imamo

nju. Naš odnos je vrlo transparentan, a saradnju unapređujemo iz dana u dan. CEDIS obavlja djelatnost koja je iz strogo regulisane oblasti, pa sa EPCG, ali i s ostalim kompanijama energetskog sektora, naše poslovne odnose zasnivamo

svih propisa. Poštujući značaj svih energetskih subjekata u privrednom životu Crne Gore, svjesni

Vladimir Ivanović

miliona eura

sticiona ulaganja CEDIS-a iznosila su 176 miliona eura.

Kao jedan od najznačajnijih projekata izdvaja se projekat Revitalizacije I srednjonaponske (SN) i niskonaponske (NN) mreže, u koji je od početka godine uloženo oko 3,6 miliona eura. Valja napomenuti da smo u prethodnom periodu već završili gotovo polovinu predviđenih aktivnosti na tom velikom projektu. Naime, završeno je više od 1.600 km dalekovoda 10 kV od

govornosti koju nosimo pa su sve naše aktivnosti usmjerene ka primarnom cilju – kvalitetnoj i pouzdanoj mreži i zadovoljstvu krajnjeg korisnika. POBJEDA: Državna revizorska institucija (DRI) dala je negativna mišljenja na reviziju godišnjih finansijskih izvještaja CEDIS-a za 2022, kao i na reviziju pravilnosti poslovanja. Da li će CEDIS u septembru dostaviti izvještaj o sprovedenim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama?

IVANOVIĆ: CEDIS će dostaviti izvještaj o sprovedenim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama. Rukovodstvo CEDIS-a odluke donosi u skladu sa zakonima države i nema razloga za zabrinutost s obzirom da u nalazu DRI ne postoji ništa što ukazuje na drugačiju praksu. CEDIS se detaljno izjasnio na sve nalaze DRI za 2022. godinu i smatra da negativno mišljenje ne odražava realno stanje s obzirom na dosadašnje standarde te institucije. Uvidom u ranije revizije objavljene na sajtu DRI može se zaključiti da na ovakve nalaze i preporuke do sada DRI nije davala duplo negativno mišljenje, te smatramo da naša kompanije ne bi trebalo da bude izuzetak u tome. Kada je u pitanju preporuka u vezi s obračunom odloženih poreskih sredstava i odlože-

ukupno 3.500 km. Takođe, preko 70 odsto uloženih sredstava odnosi se na revitalizaciju i rekonstrukciju niskonaponske 0.4 kV mreže, a realizovane su aktivnosti na više od 150 objekata NN mreže širom Crne Gore. Preostali iznos opredijeljen je za revitalizaciju stubnih trafo-stanica 10/0,4kV i 10 kV dalekovoda. Projekat Revitalizacije SN i NN mreže započet je 2019. godine i od tada predstavlja glavni izvor investicionih ulaganja u distributivni sistem.

Angažovano 1.775 radnika, ali na jugu fale monteri i inženjeri

POBJEDA: Koliko CEDIS trenutno ima radnika (po svim osnovama)? Da li je ove godine taj broj uvećan? Da li je taj broj dovoljan ili će kompaniji trebati nova radna snaga? Da li imate problem sa nedostatkom montera?

IVANOVIĆ: U CEDIS-u je ukupan broj zaposlenih lica i lica ustupljenih posredstvom Agencije

1.775, od čega je zaposlenih na neodređeno vrijeme

1.614, zaposlenih na određeno vrijeme 46, a radno angažovanih lica posredstvom Agencije za ustupanje je 115. Na pitanje da li je ove godine taj broj uvećan potrebno je preciziranje sa čime se poredi uvećanje. Naime, veći broj zaposlenih je nego na kraju 2023. godine, ali je sada broj zaposlenih manji nego prethodnih mjeseci u tekućoj godini, sa intencijom smanjivanja do kraja tekuće godine. Kompanija već duži period

ima problem zapošljavanja radne snage u regionima na jugu (region 4 i 5), pa je iniciran zahtjev za odobrenje angažovanja izvršilaca, isključivo inženjera elektrostruke i elektrotehničara energetike IV1 i IV2 nivoa kvalifikacije obrazovanja. Što se tiče pitanja o broju montera, ono je trenutno jedno od gorućih u CEDIS-u. Sektor za održavanje, a time i Operativna direkcija suočava se sa manjkom monterskog i inženjerskog kadra na Primorju. U regionu 4 fali oko 15 montera. U regionu 5 su nam potrebni i monteri i inženjeri. Jednostavno, do ovoga je došlo jer nije na vrijeme urađena smjena

generacije. Napominjem, da bi se formirao jedan dobar monter, potreban je period od pet do osam godina, a da bi postao poslovođa minimum deset godina. Tačno je da je u posljednje dvije godine primljeno dosta monterskog kadra, ali uglavnom su se ljudi javljali samo u centralnom i sjevernom dijelu Crne Gore, dok na jugu nema interesovanja. Kao svojevrstan alarm i upozorenje na nastavak deficita toga kadra naglasio bih da je u prvom ovogodišnjem upisnom roku u Srednju elektrotehničku školu „Vaso Aligrudić“ u Podgorici, smjer Energetika, upisano samo petnaestak đaka.

nih poreskih obaveza, izjasnili smo se da su odložena poreska sredstva/ obaveze, u skladu sa MRS 12, iznosi poreza na dobit, koji će biti plaćeni u budućim izvještajnim periodima, u odnosu na oporezive privremene razlike. Dakle, ne radi se o „stvarnim“ obavezama, odnosno obavezama koje društvo ima prema državi, već je riječ o „obavezi“ tekućeg prema nekim od budućih obračunskih perioda. U dijelu preporuke postupanja po sumnjama na nepravilnosti i prevare da treba odrediti lice koje će postupati po sumnjama na nepravilnosti u subjektu, saopštili smo da je CEDIS usvojio proceduru postupanja po prijavi „zviždača“ i da je odlukom imenovano lice. Što se tiče broja zaposlenih u CEDIS-u, naša kompanija je 31. decembra DRI dostavila precizne podatke o broju zaposlenih, a koji su sastavni dio objavljenog izvještaja. U vezi s preporukom da je potrebno u skladu sa članom 5 Zakona o radu izvršiti izmjene Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta jer je postojeći neprecizan, obavijestili smo DRI da je Odboru direktora poslat na razmatranje prijedlog teksta novog pravilnika, ali da je dokument osporila sindikalna organizacija. Zbog toga je u toku izrada novog dokumenta, koji sadrži sve u skladu sa zakonom i broj izvršilaca – kao što je preporučila DRI. DRI je preporučila da zapošljavanje treba realizovati javnim oglašavanjem, a usluge Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih treba koristiti samo za privremene poslove. Naš stav je da zapošljavamo u skladu sa Zakonom o radu, a prema zahtjevima procesa rada i inicijativama rukovodilaca organizacionih jedinica. Procedura angažovanja lica preko Agencije nastala je kao posljedica odustajanja od outsourcinga. Ta lica angažovana su na projektima kako bi došlo do znatnog smanjenja broja angažovanih lica (smanjeno za 150). Iz svega navedenog stojimo pri stavu da nikakvog razloga nemamo za brigu jer se kompletno poslovanja CEDIS-a sprovodi u skladu sa svim zakonima i propisima naše države. S. POPOVIĆ

Pucnjava i udes u Kolašinu Teško ranio

sugrađanina, pa poginuo bježeći

Prema saznanjima Pobjede, stradali i ranjeni su bezbjednosno interesantne osobe i višestruki povratnici u izvršenju krivičnih djela i prekršaja s elementima nasilja

KOLAŠIN - Mirko Vlahović Đani poginuo je u saobraćajnoj nesreći u mjestu Drijenak na magistrali od Kolašina ka Mojkovcu, prema nezvaničnim informacijama Pobjede. Bio je sam u vozilu. Prethodno je nešto poslije 12 sati, kako nezvanično saznajemo, pucao na Dragana Boškovića iz Kolašina i teško ga ranio. Pucnjava se desila u naselju Breza. Vlahović je ispalio više metaka u Boškovića, koji je sa povredama prebačen u Klinički centar u Podgorici. Prema saznanjima Pobjede, stradali i ranjeni su u bezbjed-

Nesreća na plaži Jaz

nosnim službama evidentirani kao bezbjednosno interesantne osobe i višestruki povratnici u izvršenju krivičnih djela i prekršaja sa elementima nasilja. I ubica koji je stradao u saobraćajnoj nesreći i ubijeni od ranije su poznati policiji. Među njima je dugo postojala netrpeljivost, svađe i prijetnje. Istražitelji su prikupili saznanja da je Vlahović prijetio telefonom i preko društvenih mreža.

Prijetnja na društvenoj mreži je, kako nezvanično saznajemo, postala javna i navodno je Vlahovića ponizila, što ga je i motivisalo na ubistvo.

Dr.D/A.R.

Utopio se muškarac

BUDVA – Jedna osoba juče se utopila u Budvi. Prema saznanjima TVCG, radi se o Mojkovčaninu M. Č. (1962). On se utopio na plaži Jaz. R. P.

Saobraćajna nesreća na putu Berane – Andrijevica Stradao motociklista

PODGORICA – U saobraćajnoj nesreći na putu Berane – Andrijevica stradao je motociklista N. C. (1994) - saopšteno je portalu Pobjeda iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC). Kako nam je rečeno, nesreća se desila u mjestu Vinicka. R. P.

Građani nemoćni da dostignu pravdu pred državnim organima zbog sporog

Budvaninu ukraden firme, tužilaštvo bez na brojna krivična

PODGORICA – Budvanin

Milenko Ivanović skoro godinu pokušava da od nadležnih dobije odgovor ko je falsifikovao poslovni ugovor koji je nanio štetu firmi „Sub travel“ d.o.o. Budva koja je osnovana u aprilu 2022. godine, a čija je djelatnost izdavanje i menadžment smještaja hotela, vila i privatnih aparatmana u Budvi.

Ovaj Budvanin obratio se redakciji Pobjede, jer su se, kako tvrdi, nadležni oglušili na krađu pečata firme „Sub travel“ koju je osnovao sa po 50 odsto udjela u vlasništvu sa sugrugom kuma Gorana Popovića , Nonnom Popović

-Kumovske veze i dugo poznanstvo bili su razlog za veliko povjerenje koje je izigrano tako što je Goran Popović zloupotrijebio pečat firme „Sub Travel“ i falsifikovao potpis njene direktorke, moje supruge, i sa Dragicom Vlahović iz firme Boki d.o.o potpisao ugovor – saopštio je Ivanović Pobjedi.

Problemi su, kako je ispričao naš sagovornik, počeli u avgustu 2023. godine, kada je firma „Sub travel“ trebala da organizuje prevoz mađarske državljanke od aerodroma Podgorica do hotela „Pima“ u Budvi, gdje je imala rezervisan smještaj.

- Oni su tog dana uputili vozilo Palma taxi, kako bi doveo gošću u navedeni hotel. Međutim, od zaposlenog sa recepcije budvanskog hotela dobijaju informaciju da se gošća nije pojavila u dogovoreno vrijeme kako bi je preuzeo vozač Palma taxija, te da je nju u hotel dovezlo sasvim drugo vozilo - ispričao je Ivanović.

Ivanović je ogorčen odnosom državnih organa prema problemima građana, koji nailaze na zid u ostvarivanju svojih prava

avedeni ugovor je uredno zaveden i ovjeren pečatom kod privrednog društva Boki d.o.o.

KRIVIČNA PRIJAVA

Nakon toga, Ivanović se obratio Upravi policije, gdje je njegova supruga, koja je izvršna direktorica firme Anđelka Ivanović podnijela prijavu. U krivičnoj prijavi u koju je Pobjeda imala uvid navedeno je da nijesu bili obaviješteni o sklopljenom ugovoru. -Dana 27. 7. 2023. putem mejla smo potvrdili rezervaciju i transfer za gošću iz Mađarske (ime poznato redakciji) koja je trebala da sleti u Podgoricu u 7.25 h 4. 8. 2023. i u dogovoru sa recepcijom hotela Pima, sa kojom imamo poslovnu saradnju, uputili smo vozilo Palma taxi, kako bi doveo gošću u navedeni hotel, gdje je imala rezervisani smještaj. Od strane radnika recepcije hotela, O. T. dobili smo informaciju da se gošća nije pojavila u dogovoreno vrijeme kako bi je preuzeo vozač Palma taxija, te da je nju u hotel dovezao sasvim drugo vozilo budvanskih registarskih oznaka

poznatih redakciji kojim je upravljalo muško lice, naveli su u prijavi. Ivanović je ispričao da su pokušali da saznaju o čemu se radi i morali da obeštete hotel Pima jer je recepcioner platio usluge prevoza u iznosu od 60 eura nepoznatom licu, a što su kasnije nadoknadili hotelu. Ivanović je u prijavi navela da se njen suprug obratio Komunalnoj inspekciji gdje mu je saopšteno da njegova firma ima zaključen ugovor sa firmom Boki d.o.o. -Inspektor mu je stavio na uvid Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji zaključen 1. juna 2023. godine između Privrednog društva Boki d.o.o. Budva kao davaoca usluga, koju firmu zastupa Vlahović Dragica i privrednog društva „Sub travel“ d.o.o. Budva, navedeni ugovor je uredno zaveden i ovjeren pečatom kod privrednog društva Boki d.o.o. pod brojem 26/2023 od 1. 6. 2023. godine. Predmetni ugovor je moj suprug fotografisao, a uredno je ovjeren i potpisan pečatom mog privrednog društva „Sub travel“ te potpisan od strane meni ne-

poznatog lica, te sam sigurna kao izvršna direktorica da nikada nijesam sklopila predmetni ugovor, što meni jasno ukazuje na sumnju da je neko falsifikovao ugovor kao i moj potpis, te zloupotrijebio službeni pečat mog privrednog društva pokušavajući da nam nanese štetu – piše u krivičnoj prijavi. Ivanović je u prijavi navela da pristup pečatu ima i druga suvlasnica „Sub travela Nonna Popović te da posjeduju samo jedan pečat u privrednom društvu, dodajući da Popović nije davala bilo kome pečat njihovog privrednog društva.

ISTRAŽNI ORGANI BEZ REAKCIJE

Ivanović dalje objašnjava da je 9. avgusta iste godine policija saslušala Gorana Popovića, Nonnu Popović i knjigovođu u firmi Boki d.o.o. Dragicu Vlahović koji su, kako tvrdi, priznali da su učinili krivična djela – tj. da je ugovor falsifkovan uz ovjeru pečata firme „Sub travel“. Kako kod istražnih organa nije bilo reakcije povodom ovog slučaja, Ivanović unajmljuje advokata koji podnosi krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Kotoru.

Odmah nakon toga, Milenko Ivanović prijavio je slučaj Komunalnoj inspekciji gdje su mu saopštili da njegova firma ima zaključen ugovor sa firmom Boki d.o.o, gdje se njegova obavezuje, da goste ko ji su rezervisali smj eštaj preko njih, pre vozi druga firma. N

Jaz

Sa mjesta saobraćajne nesreće

Institucije ćute na očigledne zloupotrebe

sporog i nee kasnog rada institucija

ukraden pečat bez odgovora

djela

Ombudsman provjerava (ne)reagovanje nadležnih

O slučaju falsifikovanja ugovora, Ivanović je obavijestio i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (ombudsman). Iz te institucije mu je rečeno da je Zaštitnik pokrenuo postupak i da će po okončanju istog biti blagovremeno obaviješten. - Obavještavamo Vas da je Zaštitnik pokrenuo postupak i u odnosu na MUP, Upravu policije, Regi onalni centar bezbjednosti „Jug“, Odjeljenje bezbjednosti Budva, Stanica kriminalističke policije, Jedinica za suzbijanje ekonomskog

-S obzirom na to da nijesmo dobili odgovor, u januaru, advokat ponovo šalje urgenciju tužilaštvu. Rukovoditeljka u ODT-u Kotor Danka Živković odgovara da predmet povodom ovog slučaja nije formiran. To je bio njen odgovor. Advokat je ponovo zatražio urgenciju i da se tužilaštvo izjasni, međutim ne dobijamo odgovor – istakao je Ivanović. Tvrdi da se, nakon apsolutnog izostanka reakcije tužilaštva, obratio 21 državnoj instituciji.

kriminaliteta, pri čemu je imao u vidu sadržinu Vašeg mejla upućenog Instituciji Zaštitnika dana 2. jula 2024. godine. O ishodu postupka po pritužbi koju ste podnijeli na rad ODT-a u Kotoru, Upravne inspekcije i MUP- Uprava policije, Regionalni centar bezbjednosti „Jug“, Odjeljenje bezbjednosti Budva, Stanica kriminalističke policije, Jedinica za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta, bićete blagovremeno obaviješteni – stoji u odgovoru Zaštitnika.

SKANDALOZNO: Uhapšen Kotoranin osumnjičen da je iskorišćavao maloljetnike za pornogra ju i izvršio obljubu više njih uzrasta do 14 godina

Zlostavljanje djece razotkrio Centar za socijalni rad

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, roditelji su se obraćali upravi kluba i policiji, ali je cijeli slučaj dobio epilog tek nakon što su se roditelji djece obratili Centru za socijalni rad Kotor, koji je i inicirao podnošenje krivične prijave

-Došao sam i do ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. On je naredio policiji u Budvi da mora da ide krivična prijava u Kotor. Dana 1. februara inspektorka Tamara Mačić poziva moju suprugu na razgovor i ona je sve ponovila i pokazala sva dokumenta koja je pismenim putem poslala tužiocu Žarku Pajkoviću. Ni nakon toga nije se dogodilo ništa. Ja obilazim sve, prije toga sam se obraćao Komunalnoj policiji, Ministarstvu pravde, MUP-u, predsjedniku države, premijeru, Upravi policije, Skupštini, policiji u Budvi, Savjetu za građansku kontrolu rada policije, unutrašnjoj kontroli rada policije... – navodi Ivanović.

dine odlazim kod tužioca, ali nailazim na ćutnju. Tek u februaru pozivaju moju suprugu, direktorku firme Anđelku Ivanović, ona odlazi kod tužioca gdje je on ispistuje. Saslušao je i Gorana Popovića. Posle sam čuo iz Vrhovnog državnog tužilaštva da će pozvati na saslušanje i njegovu suprugu, koja je drugi suvlasnik agencije „Sub travel“ Budva –istakao je on. Ivanović je ogorčen odnosom državnih organa prema problemima građana koji nailaze na zid u ostvarivanju svojih prava i postizanja pravde. -Ukraden je pečat i niko neće da ga vrati! Policija nije nadležna da mi vrati pečat, a čovjek je priznao krivično djelo. Ja sam se ponovo žalio ministru policije, tražim pečat, godinu dana firmu imamo ne možemo da je zatvorimo, ne može niko da je zatvori našu firmu. Niti žena može da radi, jer ona je tamo prijavljena kao direktor na četiri sata. Obraćali smo se Privrednom sudu, Upravnom sudu ma obišli smo cijelu Crnu Goru. Ne možemo da uradimo ništa – podvukao je on.

Dodao je i da se obratio Delegaciji EU u Crnoj Gori i da planira, kada iscrpi sve pravne ljekove u državi, da se žali i Međunarodnom sudu pravde.

Problematizovao je što policija nije naredila da se raskine taj ugovor, pa je firma Boki d.o.o. normalno nastavila da razvozi putnike po Crnoj Gori.

-U Delegaciji su mi rekli da moram da čekam15 radnih dana odgovor. Ja ne mogu da vjerujem da u ovoj državi nema niko, obratio sam se službi predsjednika države nijesu se udostojili ni da mi napišu odgovor, isto tako i premijeru – nema odgovora. Niko u ovoj državi ne radi, ukraden mi je pečat firme – ponovio je Ivanović.

U cjelokupnom postupku, saslušana je samo njegova supruga i Goran Popović.

-Imali su validan ugovor koji niko nije htio da ospori, tačnije lažni ugovor. Tek kad je istekao ugovor, ja od Komunalne policije dobijam kopiju. U aprilu ove go-

-Skandalozno je da je krivična stigla u Kotor nakon 189 dana od podnošenja. Ništa nije urađeno, osim što je saslušana moja supruga i Goran Popović. Ja sam se sada obratio i novom ministru pravde. Ja nemam firmu, pečat, telefon, kompjuter. U policiji su pokšali da podvale da je to prekoračenje ovlašćenja, nije, to je krađa.. Apelujem na Tužilački savjet i ministra pravde uz nadu da će me primiti i saslušati – zaključuje Ivanović za Pobjedu. J. RAIČEVIĆ

KOTOR- Kotoranin I.K. (36) koji je uhapšen 31. jula zbog sumnje da je tokom 2024, kao i u prethodnom periodu, iskorišćavao maloljetnike za pornografiju, te da je izvršio obljubu u odnosu na više djece uzrasta do 14 godina, pomoćni je trener u Košarkaškom klubu „Kotor“ - saznaje Pobjeda iz više relevantnih izvora. Iz ovog kluba juče nijesu željeli da komentarišu ovaj slučaj uz sugestiju da novinar pošalje pitanja na zvaničan mejl kluba. Sportski direktor KK „Kotor“ Vuk Bojat saopštio je da nema razloga da se njegovo ili bilo čije ime iz uprave kluba uzima kao relevantno da komentariše ove navode. Bojat je u neformalnom razgovoru sa novinarom kazao da I.K. nije pomoćni trener u klubu, te da je „samo kao zaljubljenik u košarku dolazio na treninge, dodavao lopte...“ Međutim, prema pouzdanim saznanjima Pobjede, uhapšeni I. K. je tokom ove akcije u usmenoj komunikaciji službenih lica na relaciji Centar za socijalni rad, policija, tužilaštvo, sud, označavan kao pomoćni trener u KK „Kotor“. Pobjeda je poslala pitanja KK „Kotor“ na koja očekujemo odgovore. Pitali smo da objasne ukoliko I.K. nije bio pomoćni trener kako je mogao prisustvovati treninzima, koliko često je bio prisutan i što

je tamo radio. Pitali smo i da li se prije hapšenja I.K., upravi kluba obraćao neko od roditelja djece i predočio sumnje i saznanja koja su dobijali od svoje djece u vezi sa ovim slučajem, i što je klub uradio po tom pitanju, odnosno da li je nakon obavještenja roditelja, klub podnio prijavu policiji tim prije jer je sada uhapšeni bio često prisutan na treninzima kluba. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, roditelji su se obraćali upravi kluba i policiji, ali je cijeli slučaj dobio epilog tek nakon što su se roditelji djece obratili Centru za socijalni rad Kotor koji je i inicirao podnošenje krivične prijave. Iz Uprave policije je saopšteno da je protiv I.K. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivična djela iskorišćavanje djece za pornografiju, nedozvoljene polne radnje, i obljuba sa djetetom mlađim od četrnaest godina. -Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Kotor su 31. jula, u cilju rasvjetljavanja krivičnih djela protiv polne slobode, uhapsili I.K. (36) iz Kotora. On je, kako se sumnja, tokom 2024. godine, kao i u prethodnom periodu, iskorišćavao maloljetna lica za pornografiju, te je preduzimajući nedozvoljene polne radnje izvršio obljubu u odnosu na više djece uzrasta do

14 godina - navedeno je u saopštenju Uprave policije. U koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru i Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, a shodno naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Kotoru, navodi se da su policijski službenici izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi I.K., prilikom kojeg su od istog oduzeti elektronski uređaji koje je koristio za prikupljanje, skladištenje i distribuciju pornografskog sadržaja koji će biti predmet dalje kriminalističke obrade kao i druge predmete i stvari koje je imenovani koristio za izvršenje krivičnih djela.

Uprava policije je, kako kažu, posvećena zaštiti djece, a sva lica koja počine ovakva i slična krivična djela će biti identifikovana i procesuirana u skladu sa zakonom.

-Cilj i zadatak Uprave policije je da stvori sigurno okruženje za djecu i u tom pravcu će Uprava policije odlučno djelovati protiv svih koji ugrožavaju njihovu dobrobit. Pozivamo građane da prijave svaku sumnju na ovakva i slična djela kako bismo zajedno zaštitili najranjivije kategorije društva. Uprava policije će i u narednom periodu nastaviti aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju počinilaca ovih krivičnih djela-kazali su iz policije. I.KOMNENIĆ

Centar za socijalni rad u Kotoru

PODGORCA - Već duže se šalju upozorenja da je stanje sa bolestima zavisnosti alarmantno, te da ima djece od dvanaest, trinaest godina u poodmakloj bolesti zavisnosti, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“, na Televiziji E, ekspert za suzbijanje narkomanije Dušan Raspopović.

-Na prvom mjestu je porodica, onda škola, prosvjetne ustanove i na kraju društvo u cjelini. Vrlo je indikativno da do sada niko, ali baš niko od odgovornih nije reagovao i da nijesmo pokrenuli neku jaku kampanju koja bi dala rezultate - rekao je on. Podsjetio je da je Crna Gora unazad dvije decenije imala akcioni plan i strategiju za prevenciju bolesti zavisnosti kod djece i omladine. To je, kako je kazao, bio četvorogodišnji plan, sa timom sastavljenim od eksperata iz raznih resora i operativnim timom koji je bio vezan za kabinet predsjednika Vlade. Komentarišući rezultate međunarodnog istraživanja, koje je pokazalo da su i djeca mlađa od trinaest godina probala kokain, Raspopović kaže da je zakazao jedan od sistema kontrole. Prvi sistem kontrole su roditelji, objašnjava on, a drugi su prosvjetni radnici, koji zbog svakodnevnog kontakta sa djecom imaju mogućnost da brzo uoče problem. -Postavlja se pitanje što kad primijetimo da imamo problem. Kome se obratiti? Nažalost, vrlo je mali broj institucija gdje mladi ljudi mogu da zatraže adekvatnu stručnu pomoć. I, naravno, porodica. To je porodični problem, nije samo pojedinca, a na kraju i cijelog društva. To moraju biti prvi koraci, prva reakcija, roditelja, cjelo -

Incident u Verigama

Raspopović: Imamo trinaestogodišnjake u poodmakloj fazi bolesti zavisnosti

Vrlo je indikativno da do sada niko, ali baš niko od odgovornih nije reagovao i da nijesmo pokrenuli jaku kampanju koja bi dala rezultate - rekao je on

Živimo u vremenu kad je sve relativizovano, „pa nije problem, pa nije to tako strašno“. Mladi ljudi su vrlo vješti u manipulaciji. Vide i javne ličnosti koje su čudno ponašaju, pa se onda pitaju - ako može neko ko obavlja javnu funkciju, neka javna ličnost, a imamo ih u svim sferama života, zašto ne bih mogao i ja - zaključio je Raspopović

ko i na koji način da zatraži pomoć.

-Zdravstveni sistem nije na adekvatan način još pripremljen za liječenje ovisnika od psihoaktivnih supstanci. Ako ne budemo brzo reagovali, ako se sa državnog nivoa ne urade hitne mjere, imaćemo problem. Ako imamo bolesno društvo, sve drugo pada u vodu - poručio je Raspopović.

KOTOR - Bespilotna letilica kojom su iz Ministarstva pomorstva najavili snimanje iz vazduha kretanja plovila u crnogorskim vodama

završila je u jarbolima katamarana, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL).

-Nažalost, u Crnoj Gori nemamo sistemski razvijenu mrežu preventivnih aktivno-

kupne porodice, naravno uz pomoć prosvjetnih radnika, jer djeca dobar dio dana provedu u školama. Možda čak prosvjetni radnik može prije da primijeti da se kod djece nešto čudno dešava i da reaguje, da upozna roditelje sa time. Što brže krenemo, što brže reagujemo, zaustavljanje problema može biti efikasnije, a naravno, i rehabilitacija i liječenje će biti brži i jednostavniji - naglasio je Raspopović. Najzastupljenija droga je kanabis, kaže Raspopović. Heroin i kokain su sada jeftiniji i dostupniji nego što je to bilo ranije, mada su sve psihoaktivne supstance dostupne mladim ljudima.

Incident se dogodio juče oko podne u tjesnacu Verige. Podsjećamo, Ministarstvo pomorstva iniciralo je uspostavljanje još jednog mehanizma kontrole u pomorskom saobraćaju. Naime, u narednom periodu bespilotna letilica, odnosno dron snimaće iz vazduha kretanje plovila duž crnogorske obale kako bi se sagledalo pravo stanje na moru i uočile nepravilnosti. - Kontrolu plovila ove sezone sprovodićemo i iz vazduha. Prvi put smo podigli dron kako bismo sagledali pravo stanje i uočili prestupnike u Bokokotorskom zalivu. Želim da istaknem koliko je ovo važno, posebno sada u špicu ljetnje turističke sezone, kada imamo pojačanu frekvenciju morskog saobraćaja, a u cilju prevencije pomorskih nezgoda - saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović Riječ je zajedničkoj akciji Ministarstva pomorstva, Uprave policije, lučkih kapetanija i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, čiji dron se koristi u ovu svrhu. R.P.

sti koja može da da rezultate. Nemamo kancelarije za prevenciju narkomanije, koje su svojevremeno bile osnovane u skoro svim opštinama u Crnoj Gori. Nemamo savjet, to je nekad bio državni savjet, za borbu protiv droge na državnom nivou. Nažalost, mi-

slim da se dovoljno pažnje ne pridaje ovom problemu, koji je jako značajan za mlade ljude, za porodice - rekao je on. Kako je ispričao, imao je skoro poziv od jedne gospođe, koja ima problem sa svojim sinom, nalazi se u bezizlaznoj situaciji jer ne zna ka-

Da bi opravdali zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, mladi se pozivaju na nesanicu, bolju koncentraciju, opuštenost u društvu, podsjeća Raspopović. -Živimo u vremenu kad je sve relativizovano, „pa nije problem, pa nije to tako strašno“. Mladi ljudi su vrlo vješti u manipulaciji. Vide i javne ličnosti koje su čudno ponašaju, pa se onda pitaju - ako može neko ko obavlja javnu funkciju, neka javna ličnost, a imamo ih u svim sferama života, zašto ne bih mogao i ja - zaključio je Raspopović. R.P.

KOTOR - Požar na brdu Vrmac koji je izbio juče oko 16.30 sati sa strane Kavča stavljen je pod kontrolu sinoć nešto poslije 20 časova - kazao je Pobjedi koman-

dir Službi zaštite i spašavanja (SZS) Kotor Maksim Mandić. -Požar je stavljen pod kontrolu. Na požarištu je angažovano ukupno 40 vatrogasaca.

Osim vatrogasaca SZS Kotor, tu su kolege iz SZS Tivat, Dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD) Boka, DVD Tivat i DVD Perast, kao i građani. Cistijernama pomoć pružaju Vodovod Kotor, Komunalno Tivat, privatni prevoznici Milan Mačić i Bogetić. Tu su i službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor. Na gašenju je angažovana i avio- helikopterska jedinica sa AIR Traktorom - kazao je Mandić. Tokom noći vatrogasci su dežurali na ovom lokalitetu. Iv.K.

Dron na jarbolu

Dušan Raspopović

Požar na brdu Vrmac

Ukupno 40 vatrogasaca gasilo požar

Pozivaju sve antifašiste da se uključe u borbu protiv povampirenog fašizma

PODGORICA- Savez organizacija boraca Narodnooslobodilačkog rata Crne Gore (SOBNOR) osudio je skrnavljenje spomen-ploče i uništavanje zgrade Mjesne zajednice Jedinstvo. -SOBNOR najoštrije osuđuje novi vandalski čin devastacije spomeničke baštine iz antifašističke borbe u našem gradu, u ovom slučaju skrnavljenje spomen-ploče posvećene delegatima prvog zasijedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja za Crnu Goru i Boku, sa područja Zete, koji su strijeljani 17. i 19. decembra 1943. godine u

Maslinama – Podgorica, a koja se nalazi na zgradi Mjesne zajednice Jedinstvo. Ujedno najoštrije osuđujemo vandale koji su uništili fasadu zgrade Mjesne zajednice Jedinstvo, u Maslinama, i potpuno je prekrili i uništili grafitima neprimjerenog sadržaja - naveli su u saopštenju. Kažu da oštro dižu glas i najoštrije osuđuju vandalizam neodgovornih ljudi. -Zahtijevamo od nadležnih institucija da se zaustavi ovaj anticivilizacijski čin, te da se počinitelji za ovo gnusno i necivilizovano djelo pronađu i primjereno sankcionišu. SOBNOR Crne Gore kao nastavljač njegovanja revoluconarnih tradicija i izvorne ideje naše slavne Narodnooslobodilačke borbe i koji drži do slobode, patriotizma i antifašizma, koji čuva uspomenu na poginule borce Narodnooslobodilačkog rata ovim putem želi da opomene one protogoniste ovakvih i sličnih ataka na slobodarsku tradiciju ovog na-

Napadi na ljekare moraju se

Zahtijevamo od nadležnih institucija da se zaustavi ovaj anticivilizacijski čin, te da se počinitelji za ovo gnusno i necivilizovano djelo pronađu i primjereno sankcionišu

roda i da se kane svega onog što vrijeđa naša antifašistička osjećanja - dodaje se u saopštenju koje potpisuje predsjednik SOBNOR-a Radojica Radojević

Navode da će se SOBNOR, kao i u ranijem periodu,A energično i oštro suprotstaviti svim onim snagama i pojedincima koji negiraju naš Narodnooslobodilački pokret, a veličaju fašizam i poražene snage. -Pozivamo sve antifašiste i časne ljude da se uključe u borbu protiv povampirenog fašizma bilo koje vrste, nacionalizma i istorijskog revizionizma - zaključuju u saopštenju. R.P.

strože kažnjavati, a probleme smo godinama gurali pod tepih

NIKŠIĆ – U posljednje vrijeme svjedoci smo čestih napada na zdravstvene radnike, a pogotovo u službama hitne pomoći, pa su se tako i u Nikšiću, nedavno, dešavale nemile scene i to u dva navrata. Bio je to povod za razgovor s direktorom Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vukom Nikovićem. On smatra da su napadi na ljekare alarm za svako civilizovano društvo i nada se da će sve institucije dati doprinos kako bi zaposlenima u Hitnoj bio omogućen bezbjedan rad.

- Svaki zaposleni Hitne pomoći radi veoma odgovorno, a posao im je vrlo specifičan, pun stresa i nepredvidivih situacija. Razloge za napade na zdravstvene radnike moramo tražiti u samom društvu i oni se moraju sagledati sa više aspekata što iziskuje vrlo pažljivo razmatranje svih uzroka. Ljekari i ostalo osoblje Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore rade sa veoma osjetljivom populacijom - pacijentima koji imaju zdravstveni problem i koji očekuju da im se odmah riješi. Za sada skoro sve jedinicine Hitne medicinske pomoći

Na pitanje da li je tačno da u hitnim službama najčešće rade mlađi ljekari, te da li je moguće da ponekad imaju manje senzibiliteta za bolesne, kako nekad građani tvrde, Niković uzvraća tvrdnjom da su ljekari stručni i da se maksimalno trude da odgovore zadatku

na nivou države imaju video nadzor, a razmatra se i opcija uvođenja sistema koji bi bezbjednost uposlenih ali i pacijenata izdigao na znatno viši nivo - kaže Niković, naglašavajući da su se u gotovo svim

crnogorskim gradovima do sada dešavale slične situacije, te da je bilo i gorih dešavanja od nedavnih u gradu podno Trebjese.

-Moramo ovaj problem rješavati urgentno, neophodno

je uvođenje novih zakonskih normi, strožih kazni za sve koji fizički nasrću na zdravstvene radnike, dok oni pokušavaju da im pruže neophodnu medicinsku uslugu. Tačno je da su naše službe

pokrivene video nadzorom, ali razmatramo i da zbog specifičnosti posla uvedemo fizičko obezbjeđenje, što nije jednostavno s obzirom na to da imamo jedinice na čak 24 lokacije. Zaista je neophodno zakonski jasno definisati sankciju za svakog prestupnika i u kompletan proces moraju biti uključeni Minstarstvo zdravlja, Ministarstvo pravde, Fond zdravstva, MUP i policija - riječi su direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Na pitanje da li je tačno da u hitnim službama najčešće rade mlađi ljekari, te da li je moguće da ponekad imaju manje senzibiliteta za bolesne, kako nekad građani tvrde, Niković uzvraća tvrdnjom da su ljekari stručni i da se maksimalno trude da odgovore zadatku. -Svaki ljekar koji završi fakultet i pripravnički staž mlad je, ali ljekar svoj posao obavlja stručno i profesionalno sa svim stečenim znanjima, pa samim tim spreman je ida odgovori brojnim izazovima koje nosi profesija koju je izabrao.

Nažalost, problemi su godinama gurani pod tepih, još iz perioda kada sam ja bio mladi ljekar. Oni samo danas isplivavaju na površinu. Probleme treba rješavati institucinal-

no i nazvati ih pravim imenom. Uzimati zakon u svoje ruke u bilo kom obliku, verbalnom ili fizičkom, davno je prevaziđena norma, te se nadam da će građani shvatiti da smo tu zbog njih i da će nam pomoći da bolje shvatimo njihove zdravstvene probleme, ali nam moraju dozvoliti da radimo, pregledamo ih i da im pomažemo. U suprotnom, dez dijagnoze nema ni terapije, pa će i problemi ostati neriješeni. Nikšić je grad koji je uvijek odisao duhom i posebnom kulturom življenja i to dobro znam, pa sam siguran i da su to samo sporadični slučajevi - kaže Niković i najavljuje skoru adaptaciju upravo Hitne službe u gradu podno Trebjese. -Uskoro ćemo imati savremeno adaptiran prostor u Nikšiću, novu medicinsku opremu, a svjedoci smo da hitne službe u Crnoj Gori nikad do 2021. godine nijesu osavremenjavane. Sve naše jedinice bile su potpuno devastirane, a sad imamo plan da ih sve do kraja naredne godine potpuno uredimo, pa će biti zadovoljniji i medicinski radnici i pacijenti - kaže direktor Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković. Ra.P.

Uništena spomen-ploča i zgrada Mjesne zajednice Jedinstvo

Odjeci desetog međunarodnog Tango kampa u Kolašinu

Ples i priroda turističkog nezaborava

KOLAŠIN - Ovo je drugačiji tango događaj. Godinama učestvujemo na tango kampovima ali je ovdje sve originalnije. Od dužine trajanja, sadržaja, atmosfere. Toliko je zanimljivih tango događaja, a pleše se i na vrhu planine. Časovi su bili veoma kvalitetni, učitelji tanga sjajni i posvećeni svima bez obzira koliko učesnici poznaju igru. Stvara se magična atmosfera u kojoj je, osim tanga, dosta drugih aktivnosti koje su povezane sa tim plesom. Nekada nijesmo znali što da izaberemo, a jogu nikada nijesmo preskakali....

Ovako pričaju Maria Belantone i Antonio Liotta iz Italije koji su sa svojim prijateljima i pjevali „Bela ćao“ iz knjige „San o slobodi“ autora Slobodana Šabeljića. Njih dvoje su dio od oko 700 ljudi koji su stigli iz 45 država i 150 gradova. Darko Dožić, inicijator i ove manifestacije, kaže da su dešavanja tokom Tango kampa, svih ovih deset godina, pozicionirali Kolašin kao tango grad. Dobijemo 20.000 eura od Opštine i to bude dovoljno za binu, ozvućenje, osvjetljenje i neki bend za jednu ili dvije večeri. Gradu donesemo preko 6.000 noćenja uz sve ostalo što „tangerosi“ ostave i potroše u Kolašinu. Sadržajem našeg kampa mi „vežemo“ goste i na neki način im „ne dozvoljavamo“ da manje od osam dana budu u Kolašinu. Svakog od 19 dana trajanja imali smo različite paralelne sadržaje među kojima je i desetak

Tokom trajanja kampa, ostvareno preko 6.000 turistčkih noćenja. Gosti iz Tajvana, Kine, Amerike, Južne Koreje, Argentine, Italije, Njemačke, nordijskih zemalja, Srbije, Crne Gore plesali na ulicama, trgovima, ali i na Bjelasici, Komovima, Biogradskoj prašumi

sati plesa. Sve to realizuje blizu 50 članova tima uz dvadesetak instruktora i muzičara. Uz iskusne tango organizatore, tu su i kolašinski srednjoškolci koji su zaradili džeparac ali se i zaljubili u tango ili u neku vršnjakinju iz Beograda koja je plesala na kampu. Nemanja Stojković, glavni koodinator Kampa ističe da se plesalo svuda, na ulicama, trgovima ,baštama restorana,NP Biogradska gora, Ski centru Kolašin 1600. Karnevale obično povezujemo sa Primorjem ali ovoga ljeta je ubjedljivo najduži karne-

val bio na sjeveru Crne Gore, u Kolašinu, na našim planinama. Potvrdilo se da su tango gosti, oni koji trebaju Kolašinu. Ostaju duže od samog trajanja kampa, za razliku od tranzitnih gostiju, oni borave i na planinama i u prirodi ali su itekako prisutni i u gradu.Tango plesači spajaju sve to što Kolašin ima, kazao je Stojković.

Teško je izmjeriti značaj ovog događaja i sve dobre strvari koje donosi kolašinskom turizmu ali i načinu života u Kolašinu,smatra Duško Raketić,jedan od organizatora

Završen Kotorski ljetnji internacionalni maskenbal

KOTOR- Kotorski ljetnji internacionalni karneval, 22. po redu, završen je preksinoć defileom velike karnevalske povorke glavnom gradskom saobraćajnicom. Učestvovalo je 19 domaćih i inostranih karnevalskih grupa iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Bolivije. Jednoglasna ocjena je da je Kotor i ovog puta potvrdio da je pravi karnevalski grad, koji

tango kampa. Desetim kampom smo napravili značajan iskorak ka pozicioniranju Kolašina kao prepoznatljivog i atraktivnog mjesta aktivnog odmora. Stvara se ponuda aktivnog i kreativnog odmora koju niko nema ni u Crnoj Gori, ni šire. Strast i čari plesa se spajaju sa otkrivajem prirodnih ljepota oko Kolašina.Tako se stvaraju izuzetno odani gosti kod kojih nema ravnodušnosti i koji živu riječ turističkog marketinga, prenose u sredine iz kojih dolaze u Kolašin - kazao je Raketić Dr.Drašković

„Ovo je kao Švajcarska“

Na Tango kamp se u Kolašin dolazi iz cijelog svijeta.Tajvan, Kina, Amerika, Južna Koreja, Argentina. Ne računajući Crnu Goru i Srbiju, najviše gostiju je bilo iz Italije i Njemačke. Svoje interesovanje su potvrdili nordijski gosti koji vole ovakve vrste odmora i koji su obilazeći prirodu Kolašina, kazali – ovo je kao Švajcarska. Iskazali su svoju nejasnoću zašto se to bolje ne promoviše i zašto se grad i planina betoniraju. Hiljadama objava na društvenim mrežama, „tangerosi“ pričaju svoju pravu priču o Kolašinu i dominantno pozitivno promovišu grad i okolinu a samim tim i Crnu Goru - kaže Darko Dožić.

Druženje u prirodi poseba vrijednost

baštini karnevalsku tradiciju koja traje više od 500 godina. Vasilije Bajrović iz Nevladinog udruženja „Fešta“, koje je organizator karnevala, kazao je da su u karnevalskoj povorci uglavnom roditelji i njihova djeca, te da je upravo to što ih čini srećnima.

- To je ono što čini kotorski karneval, to je ono što je garanacija da se ovaj karneval neće ugasiti i da se ovih 500 i nešto godina iza nas neće ni-

kako ugasiti. Mi smo trenutno tu kao organizatori, ali se vrlo brzo nadam da će ova djeca preuzeti organizaciju i raditi ovo mnogo bolje nego što smo mi radili. Važna je ova raskoš, ove karnevalske grupe koje su činile da karnevalski Kotor bude ono što jeste. Te grupe su svojim kreacijama, ponašanjem, koreografijama, učinile da Kotor još jednom bude pravi karnevalski grad i da svi koji su bili dio karnevala osjete našu tradiciju i karnevalsku nit - kazao je Bajrović. Podrška i pokrovitelji održavanja karnevala su i ove godine Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor, iz koje po-

ručuju da je riječ o manifestaciji koja se čeka cijele godine i koja je jedna od najznačajnijih u gradu. Direktor TO Kotor Jovan Ristić, kaže da manifestacija privlači mnogo gostiju iz gradova u okruženju, stanovnike tih gradova i one koji u Kotoru ljetuju. -I o ve godine je sjajno organizovano. Interesantno je, veselo, upravo onako kako treba da izgleda ljetnji k arneval - kazao je Ristić. Ovogodišnji karneval je počeo 1. avgusta na Trgu od oružja koncertom popularnog hrvatskog muzičara Gorana Karana iv.k.

Maštoviti nastup plesačica

Kolašinski Trg od plesa

Pravi pokret za pravu igru

Igralo se i na Bjelasici

Poruka najstarijeg bivšeg američkog predsjednika

Karter: Nadam se da

ću doživjeti stotu da bih glasao za Kamalu

VAŠINGTON – Bivši američki predsjednik, demokrata Džimi Karter, koji bi 1. oktobra trebalo da napuni 100 godina, izrazio je nadu da će živjeti dovoljno dugo da bi glasao za Kamalu Haris na predsjedničkim izborima u novembru.

Karter, koji je od februara 2023. godine na kućnoj palijativnoj njezi, rekao je da želi da dočeka svoj 100. rođendan, prenio je list Atlanta Journal-Constitution iz ame-

ričke države Džordžije, odakle je Karter. - Samo pokušavam da izdržim kako bih mogao da glasam za Kamalu Haris - rekao je Karter, a prenio je njegov unuk Džejson

Unuk je rekao da je Karter posljednjih dana „življi i zainteresovaniji za politiku i za rat u Gazi“.

Bivši lider demokrata, koji je „stanovao“ u Bijeloj kući od 1977. do 1981. godine, najstariji je živi američki predsjednik.

Zahtjev njemačkih političara

Sankcije za Budimpeštu zbog liberalizacije viznog režima za Rusiju

BERLIN - Njemački političari zahtijevaju sankcije za Budimpeštu zbog liberalizacije viznog režima za Rusiju, a od mađarskih susjeda, među kojima je i Hrvatska, traže uvođenje kontrola na granicama s Mađarskom, javlja juče dopisnik Hine iz Berlina. - Na mađarskim granicama treba uvesti kontrole, to je pravno moguće. Sada su na potezu susjedne zemlje poput Austrije, Hrvatske, Slovačke i Rumunije - rekao je ministar unutrašnjih poslova savezne pokrajine Brandenburg Mihael Štubgen iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

On je u razgovoru za dnevnik Bild kazao kako je ta mjera potrebna nakon što je Mađarska ublažila sistem viza za građane Rusije i Bjelorusije i omogućila lakše useljavanje radne snage iz tih zemalja. - Neprihvatljivo je da jedna članica Evropske unije vi-

še-manje nekontrolisano u zemlju pušta Ruse - rekao je Štubgen.

I njegov kolega i šef evropskih narodnjaka Manfred Veber zatražio je sankcionisanje Mađarske zbog olakšavanja ulaska ruskih i bjeloruskih državljana.

- Putinovi špijuni i ubice su već nanijeli dosta štete Evropskoj uniji i Njemačkoj. Ko bez provjere Ruse pušta u EU, taj snažno ugrožava sigurnost Evrope - rekao je Veber, naglašavajući da mađarski potez „mora imati posljedice“navodi Hina.

Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer iz Socijaldemokratske stranke (SPD) poručila je kako se nakon ruske agresije na Ukrajinu povećala opasnost od ruske špijunaže i sabotaža. - Članice EU zato moraju povećati stepen zaštite umjesto da stvaraju potencijalne puteve ulaska - prenio je njene riječi portparol ministarstva.

Odluka Francuske zbog opasnosti od vojne eskalacije na Bliskom istoku

Pozvali svoje građane da napuste Liban

PARIZ - Francuska je pozvala svoje građane u Libanu da napuste zemlju zbog opasnosti od vojne eskalacije na Bliskom istoku, navelo je ministarstvo vanjskih poslova. Ministarstvo savjetuje francuskim građanima da ne putuju u Liban. Prije Francuske, Sjedinjene Države i Velika Britanija pozvale su u subotu svoje državljane da napuste Liban, zbog rastućeg straha od totalnog rata između Izraela i libanskog Hezbolaha. Ambasada Sjedinjenih Država u Libanu savjetovala je

Amerikance da rezervišu „bilo koju raspoloživu avionsku kartu“ za napuštanje Libana. Uprkos otkazivanju letova za Bejrut, „opcije komercijalnog prevoza za napuštanje Libana i dalje su dostupne“, navela je Ambasada. Britanska vlada pozvala je svoje državljane da napuste Liban „odmah“, dok su komercijalne linije još dostupne. - Napetosti su visoke i situacija bi mogla da se brzo pogorša. Moja poruka britanskim državljanima je jasna: „Krenite odmah“ - izjavio je šef britanske diplomatije Dejvid Lami.

Novo izraelsko bombardovanje Pojasa Gaze

Ubijeno najmanje 19 Palestinaca

GAZA – Najmanje 19 Palestinaca je ubijeno, a nekoliko je povrijeđeno u izraelskom napadu na različita područja Pojasa Gaze.

Kako prenose agencije, šest Palestinaca je ubijeno, a 21 je povrijeđen u dva vazdušna napada na Deir al-Balah. Medicinski izvori su rekli da su u

jednom napadu pogođeni šatori za raseljene u krugu bolnice Mučenika Al-Aksa. Navodi se da su vozila izraelske vojske stacionirana na istoč-

noj granici centralne Gaze intenzivno pucala na istočna područja kampa Bureij i Magazi. Očevici su kazali da su izraelski ratni avioni takođe pogodili poljoprivredno zemljište u blizini šatora raseljenih lica u kampu Nuseirat, izazvavši vatru. Portparol Palestinske civilne zaštite Mahmud Basil potvrdio je da su u gradu Gazi ubijena tri Palestinca, a dvojica su nestala nakon što je izraelski dron udario u civilni automobil u naselju Zeitoun. Navodi se da je još dvoje Palestinaca ubijeno u izraelskom napadu na grupu građana u naselju Šujaija. U sjevernom Pojasu Gaze spasilački timovi izvukli su osam tijela, uključujući troje djece, a nekoliko ljudi je povrijeđeno nakon što je u izraelskom vazdušnom napadu pogođena kuća porodice Al-Amoudi u oblasti Al-Fakhoura, u kampu Jabalia. Broj ubijenih Palestinaca u napadima izraelske vojske na Pojas Gaze od 7. oktobra prošle godine porastao je na 39.583, dok je povrijeđeno najmanje 91.398 ljudi.

Kijev izvršio pritisak na saveznike da im dozvole da koriste rakete dugog dometa za gađanje ciljeva duboko u ruskoj teritoriji

KIJEV – Ukrajinska vojska saopštila je da je u protekla 24 sata potopila rusku podmornicu u Crnom moru i pogodila aerodrom u Rusiji, dok je ruska strana saopštila da su ukrajinski dronovi pogodili stambenu zgradu, ubivši jednu osobu.

Veći broj ovakvih napada je uslijedio pošto je Ukrajina izvršila pritisak na saveznike da joj dozvole da koristi rakete dugog dometa za gađanje ciljeva duboko u ruskoj teritoriji.

Zapadni saveznici, posebno SAD, do sada su pružali otpor, plašeći se eskalacije sukoba. - Ukrajina je pogodila rusku podmornicu klase Kilo i protivvazdušni raketni kompleks

S-400 na poluostrvu Krimnavodi se u jučerašnjem saopštenju generalštaba. Sistem protivvazdušne odbrane postavljen je radi zaštite mosta u Kerčkom moreuzu, važnog logističkog i transportnog čvorišta za snabdijevanje ruskih snaga. Generalštab tvrdi i da su ukrajinske snage napale aerodrom Morozovsk, u Rostovskoj oblasti, pošto su pokrenule masivan napad dronovima na Rusiju. Prema njihovim tvrdnjama pogođeni su magacini municije, gdje su bile smještene vođene avionske bombe. U međuvremenu, guverner belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov rekao je da je jedna žena ubijena u napadu ukrajinske bespilotne letilice na stambenu zgradu u gradu Šebekino u nedjelju rano ujutro. Ukrajinski dronovi su oštetili i nekoliko drugih zgrada u gradu, rekao je on.

Ukrajina tvrdi da je potopila rusku podmornicu na

Krimu

Ukrajina dobila prve borbene avione F-16

Ukrajina je dobila prve borbene avione F-16 sa Zapada, na koje se čekalo više od dvije godine, potvrdio je juče predsjednik te države Volodimir Zelenski Kijev je od početka ruske invazije, u februaru 2022. godine, tražio isporuku F-16 aviona u nadi da će okončati rusku dominaciju u vazduhu i bolje zaštititi svoje gradove i vojnike od neprekidnog ruskog bombardovanja. Avioni proizvedeni u

Sjedinjenim Američkim Državama, smatraju se ključnim na širokoj listi vojne opreme koju je Ukrajina zatražila od svojih saveznika, u pokušaju da odbije napredovanje ruskih snaga na svojoj teritoriji, prenosi Radio Slobodna Evropa. - Održali smo stotine sastanaka i pregovora sa saveznicima da nabavimo ove avione i ojačamo protivvazduš-

nu odbranu zemlje i često smo čuli riječi „nemoguće je“ kao odgovor - rekao je Zelenski novinarima. Zelenski nije otkrio broj dobijenih aviona, ali je rekao da ih nema dovoljno, kao ni ukrajinskih pilota i pomoćnog osoblja obučenih na Zapadu da lete i održavaju takve letilice. Sredinom maja, Zelenski je u intervjuu za AFP rekao da je Ukrajini potrebno od 120 do 130 takvih aviona da bi se postigao paritet sa ruskom avijacijom.

Sukobi ne jenjavaju: Broj ubijenih Palestinaca porastao na 39.583

Detalj iz Ukrajine

Priredila: I.K.

PODGORICA – Više od dvije i po hiljade godina istorije stalo je u zemljani tumul u selu Balabani, u Zeti, koji je među mještanima poznatiji kao „Kneževića glavica“. Crnogorski i inostrani arheolozi, kako saznaje Pobjeda, zaključili su da je ova praistorijska humka sukcesivno korišćena za sahranjivanje u dugom razdoblju, od perioda Halštata (oko 800 godina prije nove ere) do sredine 17. vijeka našeg doba. Iza pokojnika, pored kostiju, ostali su i jako vrijedni predmeti koji su izuzetan prilog istoriji ovog područja i cjelokupnoj istoriji Crne Gore.

Obrasla u draču, košćele, divlje smokve i drugo rastinje, „Kneževića glavica“ je u posljednjih nekoliko decenija lokalnoj djeci služila za igru, sankanje i skrivanje, a među starijim mještanima postojalo je saznanje da je nekada davno korišćena za sahrane. To je sve što je većina i znala o ovom zemljanom tumulu u kojem je, na opšte iznenađenje mještana, bilo sahranjeno čak 230 pokojnika. Samo jedan je bio kremiran, tj. njegove spaljene kosti bile su pohranjene u keramičku urnu.

Danas, nakon arheoloških istraživanja, nema više „Kneževića glavice“, a mještani sa sjetom pominju period u kojem su jedni drugima, u šali, govorili kako treba da kopaju i traže blago, a sada već danima prepričavaju sve ono što su im arheolozi na terenu usmeno prenijeli.

PRVI HORIZONT

Istraživanje „Kneževića glavice“ realizovao je Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, u saradnji sa Njemačkim arheološkim institutom (DAI) iz Berlina i Centrom za arheologiju Olomouc (Češka Republika). Lokalitet se nalazi na privatnom imanju porodice Knežević, u bli-

Tim crnogorskih

i inostranih arheologa u cjelosti istražio zemljani tumul u Zeti

Iz „Kneževića glavice“ izuzetni tragovi burne

zini Stadiona „Trešnjica“, u Zeti. Riječ je o monumentalnoj humci radijusa 32 metra i očuvane visine tri metra, gornji dio kalote (kupolasti vrh zemljane gomile, nap. aut.) zaravnjen je krajem 19. vijeka za strateške i vojne potrebe. Istraživanja su sprovedena u dvije kampanje, prva je bila od 11. septembra do kraja novembra 2023. godine, a druga od 13. marta do 11. jula 2024. U istraživačkom timu bili su rukovodilac mr Mile Baković, prof. dr Blagoje Govedarica, dr Jaroslav Peška, mr Ivana Medenica, mr Miloš Petri-

čević, mr Miloš Živanović i Ivana Živanović

- Evidentno je da imamo dva horizonta sahranjivanja u praistoriji (prije nove ere), onda slijedi hijatus (period za koji nema arheoloških nalaza, nap. aut.), da bi se sahranjivanje na ovoj lokaciji nastavilo u 8–9. vijeku naše ere - navodi se u izvještaju tima arheologa, koji je Pobjeda dobila od Centra za konzervaciju i arheologiju.

U izvještaju se ukazuje da su najstariji grobovi skeletno sahranjeni, većinom bez grobnih konstrukcija, dok je nekoliko (pet) imalo konstrukcije od šljunka, koji je polagan na osnovu rake ili stavljan sa strana drvenih sanduka. Halštatski grobovi pripadaju glasinačkoj kulturi, što je potvrđeno brojnim nalazima od bronze, gvožđa i keramike.

Skeletni materijal iz ovog perioda je veoma loše očuvan, pa su arheolozi nalazili često samo nekoliko zuba i djelova dugih kostiju.

- Keramički nalazi su dvouhi pehari i plitke zdjele rađeni od loše pečene i slabo prečišćene zemlje. Veći dio je u komadima, uništen naknadnim ukopavanjima, dok se nekoliko primjeraka može rekonstruisati. Artefakti od gvožđa su najčešće koplja, a pored jednog ratnika je bio položen gvozdeni mač u veoma lošem stanju (vjerovatno bez mogućnosti rekonstrukcije) – navodi se u izvještaju.

Najbrojniji su nalazi od bron-

ze: ukrasne igle i kopče (fibule) i razni ukrasi na odjeći (kalotasta bronzana dugmad), razvodnici za trake i spiralni zavijuci. U dva groba su pronađene bronzane narukvice i pektorali (ukrasi za grudi od kružnog bronzanog lima sa listolikim laticama).

- Posebno je interesantan nalaz iz groba br. 14. Otkrivene su dvije dijademe (dekorisane bronzane trake kao ukras za glavu), koje su pohranjene kao prilog prilikom sahrane dvije ženske osobe visokog društvenog statusa (princeze).

U grobu br. 124 je bila sahranjena ženska osoba se bogato ukrašenom nošnjom koju je činio pojas od stotinak kalotastih dugmadi (vjerovatno prišivenih na tkaneni pojas koji, razumljivo, nije sačuvan), tri bronzane fibule u predjelu ramena, ogrlica od sitnih perli od ćilibara i na desnom ramenu bronzani privezak u obliku patke sa dvije glave i poklopcem i sedam manjih privezaka takođe u obliku patki. Slični predmeti su česti u grobovima ovog perioda i njima se pripisuje apotropejska uloga (za-

štita od zlih sila, nap. aut.). U našem slučaju, patke su životinje koje žive u vodi, vazduhu i na zemlji i one imaju posebnu moć i služe da dušu pokojnika ponesu u drugi svijet – navodi se u izvještaju arheologa i ističe da je iz ovog prvog horizonta sahranjivanja posebno zanimljiv i veliki privezak u obliku bika, koji je takođe imao apotropejsku ulogu.

DRUGI HORIZONT

Arheolozi su u izvještaju naveli da drugi horizont sahranjivanja u „Kneževića glavici“ predstavlja osteološki materijal (kosti) i artefakti pohranjeni od 5. do 3. vijeka prije nove ere, koji hronološki pripadaju periodu grčke kolonizacije jadranske obale, tj. periodu helenizma.

- Izdvaja se nalaz srebrnog novčića koji je bio u sekundarnoj upotrebi jer je bio perforiran da bi se nosio kao privezak. Novčić je dobro očuvan i jasno se čita da je kovan u gradu Damastion, odnosno u vrijeme 4–5. vijeka prije nove ere – navodi se u izvještaju. Najbrojniji su nalazi manjih keramičkih posuda tipa skifos. Istom periodu pripada i jedan keramički bokal za vino (tip Oinohoa), koji je fino dekorisan crnom bojom na žućkastoj podlozi i koji je sačuvan skoro u potpunosti, uz manje oštećenje na obodu.

- Pored keramike kao prilog se javljaju i koplja, eventualno manje perle od bronze. Nešto kasnijem periodu pripada jedini grob sa kremiranim pokojnikom. Spaljene kosti su prikupljene i stavljene u veći bokal sa jednom drškom koji je poklopljen manjim neobrađenim kamenom. Iznad ove urne je, kao zaštita, postavljena donja polovina amfore –navodi se u izvještaju.

TREĆI HORIZONT

Arheolozi su došli do zaključka da je prošlo više od 1.000 godina, da bi se u 8–9. vijeku opet počelo sahranjivanje u „Kneževića glavici“. Pronađeni artefakti svjedoče da je gla-

Arheolozi i pomoćni radnici tokom istraživanja „Kneževića glavice“ u Zeti

Urna sa spaljenim pokojnikom

Ogrlica od ćilibarskih perli, pektorali (ukrasi za grudi), dugmad, dijadema... (period Halštata)

Oinohoa, bokal za vino iz perioda helenizma

Srebrni novac kralja Milutina (14. vijek)

izronili burne istorije

Velika

umjetnička vrijednost i baza za zavičajni muzej Zete

Arheolozi su u izvještaju posebno istakli da jedna od osnovnih karakteristika ovog monumentalnog tumula, koja se odnosi na sve horizonte sahranjivanja i koje ga čine jedinstvenim na ovom području, jeste relativno brojno prisustvo grobova visokorangiranih osoba, čiji grobni prilozi, osim kulturno-istorijske, imaju i veliku umjetničku vrijednost.

- Tu svakako spadaju ukrašene dijademe i privesci u obliku patke i bika iz halštatskog horizonta, ukrašeni helenistički skifosi i oinohoe, kao i naušnice

i drugi nalazi iz srednjeg vijeka. Na taj način su istraživanja tumula „Kneževića glavica“ dala mnogo novih impulsa za izučavanje prošlosti ovog dijela Crne Gore, ali isto tako i mnoštvo vrijednih eksponata koji bezuslovno zaslužuju da budu izloženi u muzejskim vitrinama i da tako budu pristupačni široj javnosti. Bez imalo sumnje se može reći da bogata zbirka nalaza iz ove humke predstavlja solidnu bazu za zavičajni muzej Zete koji će, nadamo se, uskoro biti osnovan – navodi se u izvještaju arheologa.

vica korišćena za sahranjivanje od 8. do 17. vijeka. - Oko 4/5 grobova pripada srednjovjekovnom periodu. Evidentno je da je groblje bilo u čestoj upotrebi, pa su brojni primjeri sahranjivanja nekoliko pokojnika u istoj raci ili da je prilikom kasnijeg ukopa stariji skelet dislociran ili uništen. Skeleti ovog perioda su po pravilu (za razliku od praistorijskih, gdje orijentacija nije bila bitna) orijentisani pravcem zapad-istok, sa glavom na zapadu. Ruke su bile prekrštene na stomaku ili grudima, što

ukazuje da se radi o hrišćanskoj populaciji. I u ovom slučaju je skeletni materijal slabo očuvan i primjetan je veliki

Odlazak poznatog crnogorskog dramskog umjetnika

Preminuo glumac Stevan Radusinović

PODGORICA – Glumac i član Crnogorskog narodnog pozorišta Stevan Radusinović preminuo je juče iznenada u 47. godini.

broj dječjih sahrana – navodi se u izvještaju.

Kao što je uobičajeno, hrišćanski grobovi su oskudni sa inventarom. Pronađeno je tek desetak predmeta ovog perioda: dvije bronzane naušnice sa jagodičastim ukrasom, jedna srebrna naušnica sa grozdolikim ukrasom, tri srebrna prstena, dva gvozdena ključa i dva gvozdena kresiva. Najstarija je srebrna naušnica sa grozdolikim priveskom i datuje se u period ranog srednjeg vijeka (8–9. vijek).

- Dvije naušnice sa jagodama, kao i prsten od uvijene srebrne žice sa kamenom na osnovu analogija odgovaraju periodu razvijenog srednjeg vijeka (11–12. vijek).

Istom vremenu bi odgovarala i druga dva prstena koji su skromnije izrade. Izdvaja se i nalaz srebrnog novčića kralja Milutina iz XIV vijeka. Na jednoj strani (avers) je predstavljen Isus na prijestolu, a na drugoj (revers) kralj Milutin sa Sv. Stefanom (ovaj novac je vjerovatno kovan u Brskovu u XIV vijeku). Gvozdeni ključevi i gvozdena kresiva u obliku ocila (za duvan) pripadali bi periodu 15-16. vijeka. Istom periodu pripadaju tri groba koja su bili bez nalaza, ali su za razliku od drugih imala kovčeg od kamenih ploča – navodi se u izvještaju arheologa.

SLIJEDE ANALIZE

Dva skeleta su vjerovatno zadnje sahranjene individue na ovoj nekropoli. Na osnovu konteksta nalaza i odnosa prema susjednim grobovima arheolozima je bilo jasno da se radi o kasnijim sahranama koje su se mogle desiti sredinom 17. vijeka.

Pored svih zaključaka, arheolozi su ipak u izvještaju naglasili da su iskopavanja i terenski rad završeni prije nepunih mjesec dana, a riječ je o obimnoj građi, te da u ovoj fazi nije moguće donositi konačne zaključke, što znači da su informacije kojima raspolažu preliminarnog karaktera. - Preciznije podatke ćemo imati u momentu kada se odrade brojne planirane analize: karbonske analize C14, DNK analize itd. – navodi se u izvještaju arheologa.

J. NIKITOVIĆ

Vijest o njegovoj smrti sinoć su na društvenim mrežama prvo objavile njegove kolege. Glumica Katarina Krek na svom Fejsbuk profilu zapisala je da smo „danas ostali bez jednog toplog osmijeha i pregršt plemenitih misli kojima nas je prijateljski znao zagrliti naš dragi kolega Stevan Radusinović“.

- Bez osmijeha onog iz utrobe koji si znao i umio da izmamiš kod publike, ali i kolega na sceni, pa i na ivici šmire. Nedostajaćeš – zapisala je Krek. Radusinović je rođen u Podgorici 1977, a Fakultet dramskih umjetnosti završio je na Cetinju, u klasi profesora Bo-

ra Stjepanovića. Od otvaranja nove zgrade CNP-a 1997. igrao je u brojnim predstavama: „Lažni car Šćepan Mali“, „Smrt“, „Poludjela lokomotiva“, „Nova zemlja“, „Smrtni grijesi“, „Don Žuan“, „Ribarske svađe“, „Šćeri moja“, „Zločin i kazna“, „Art Export“,

„San ljetnje noći“, „Prosidba i medvjed u jednom činu“, „Rasprava“, „Očevi su grad(ili)“, „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“... Glumio je u filmovima uglavnom strane produkcije (francuske, američke, ruske) i nekoliko domaćih. R. K.

Predstava „Protekcija“ premijerno izvedena na festivalu Grad teatar

Priča

o mentalitetu ljudi sa ovih prostora

PODGORICA - Premijera predstave „Protekcija“, nastala po istoimenom djelu Branislava Nušića a u režiji Milana Neškovića, izvedena je u amfiteatru Manastira Svete Trojice u Stanjevićima.

Riječ je o koprodukciji koju je Grad teatar realizovao u saradnji sa Narodnim pozorištem iz Sombora. Ovo je 82. produkcija Grada teatra i prvi put da je Nušićev komad izveden na ovom festivalu. Glumačka postava, kako prenosi agencija CGnews, uspjela je da oživi duh Nušićeve satire, ali i da kroz ovu komediju ukaže na društvene probleme koji su i dalje aktuelni, pružajući publici još jedno nezaboravno veče na festivalu Grad teatar. Reditelj Milan Nešković istakao je da komedija, za razliku od bilo kojih drugih žanrova, ne živi bez publike.

- Tek u kontaktu sa publikom mi možemo da vidimo šta smo uradili, do tada samo možemo da se nadamo. Večeras je to ta potvrda i zbog toga smo i mi

srećni, a i sama činjenica da smo napravili od ovog Nušića jedan vodvilj kabaretskog tipa koji ima taj srećan i pozitivan kraj. To je ono što mene najviše raduje, što vidim lica svih ovih ljudi na premijeri koji srećni odlaze sa predstave. To je jedan od najviših i najvećih uspjeha koje mi, kao umjetnici, možemo da ostvarimo našom umjetnošću - kazao je Nešković. On je istakao da je predstava zapravo priča o mentalitetu ljudi sa ovih prostora. - Mi ovdje imamo ljude iz palanke, ljude iz Crne Gore, ljude iz Srbije, a u fokusu su, u suštini, dvije porodice, jedna malograđanska i jedna građanska porodica, ali obje su histerične. Obje su ono što bi Tolstoj rekao „sve srećne porodice liče jedna na drugu, svaka nesrećna porodica, nesrećna je na svoj način“. To prepoznavanje tih porodičnih odnosa je nešto što smo svi proživjeli u kućama, svako ima nekog rođaka, ujaka, tetku ili sestru koju prepoznaje u ovome, tako da je to jedna univerzalna

tema kad god se bavimo porodicama – rekao je Nešković. Glumica Ana Rudakijević rekla je da su očekivali ovako dobru reakciju publike, te da su jedva čekali da stanu pred njih i da iskomuniciraju sve što su uradili.

- Mislim da je večeras bilo prelijepo i da su ljudi prepoznali ono što smo mi u proteklih mjesec i nešto dana radili – rekla je Rudakijević.

Glumac Stevan Vuković smatra da svaka uloga donosi novu energiju i svoju priču.

- I što je ta priča, čini mi se, intrigantnija, interesantnija je i samoj publici. Svaki od ovih likova ima svoj problem, životni, veliki, ogroman problem koji mora nekako da riješi u ovih sat i po vremena. Tako da sa te strane ne čudi što ta energija svakog od nas dolazi baš na ovu scenu i ostavlja takav utisak na publiku - rekao je Vuković.

Pored Milana Neškovića, koji je zadužen za adaptaciju i režiju, autorski tim predstave čine Biljana Grgur kao kostimograf, Daniela Dimitrovska kao scenograf, Duda Buržujka kao kompozitor muzike, Staša Blečić kao koreograf scenskih pokreta, dr Dijana Marojević kao stručnjak za scenski govor i Ivan Nikolovski kao asistent scenografa. U predstavi, pored Rudakijević i Vukovića, igraju: Ninoslav Đorđević , Marija Maša Labudović, Ivana V Jovanović, Saša Torlaković, Biljana Keskenović, Lazar Nikolić, Srđan Aleksić, Julija Petković, Miloš Lazić i Staša Blečić R. K.

Srebrna moneta (Damastion), iz perioda helenizma

Jedan od grobova u kojem su otkriveni vrijedni nalazi

Naušnica sa jagodom i prsten (11.-12. vijek)

Veliki privezak u obliku bika

Scena iz predstave „Protekcija“

Stevan Radusinović

U saradnji sa lokalnom zajednicom uspješno realizovana mjera „Direktna podrška stočarstvu“ u svim djelovima Podgorice

Najviše subvencija za nabavku prasića, jarića i jagnjadi

Služba za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada uspješno je realizovala podsticajnu mjeru „Direktna podrška stočarstvu“ od 1. aprila do 31. jula ove godine.

Kako prenosi PG biro, pravo na ovu podršku ostvarila s u poljoprivredna gazdinstva sa teritorije Podgorice. – Zahtjev za ovu vrstu podrške podnijelo je 50 aplikanata, uglavnom iz ruralnih područja, nakon čega je izvršena administrativna i terenska kontrola za 31 poljoprivrednog proizvođača i po tom osnovu isplaćeno 12,685 eura. Za 15 aplikanata proces administrativne kontrole je završen, dok je u toku terenska kontrola, gdje se očekuje podsticajna podrška u iznosu od 4,990 eura. Komisija za provjeru administrativnih i terenskih kontrola odbila je četiri zahtjeva koja nisu ispunjavala uslove javnog poziva – navodi se u saopštenju. Vršilac dužnosti rukovodioca Službe za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada Boris Spalević istakao je da su aplikacije za mjeru „Direktna podrška stočarstvu“ pristigle

Aktivnosti Puteva

iz različitih djelova Podgorice, što ukazuje na to da su javni pozivi transparentno pronašli svoj put do krajnjih korisnika. Osim posvećenog rada zaposlenih u Službi za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, važan doprinos dali su i predstavnici mjesnih zajednica sa područja Lijeve Rijeke, Bratonožića, Pipera, Lješkopolja, Lješanske nahije i Kuča. – Sa područja Pipera i pri -

gradskih naselja kroz mjeru „Direktna podrška stočarstvu“ odobrena su 24 zahtjeva, sa područja Lijeve Rijeke četiri, sa područja Lješanske nahije i Lješkopolja odobreno je sedam zahtjeva i sa područja Kuča 11 aplikacija. Najveće interesovanje je vladalo za podmjeru koja je obuhvatala manje poljoprivredne proizvođače koji se bave svinjarstvom, kozarstvom i ovčarstvom, pa se podrška kroz subven-

Sa područja Pipera i prigradskih naselja kroz mjeru „Direktna podrška stočarstvu“ odobrena su 24 zahtjeva, sa područja Lijeve Rijeke četiri, Lješanske nahije i Lješkopolja odobreno je sedam zahtjeva i sa područja Kuča 11 aplikacija

cije davala najviše za prasiće, jariće i jagnjad starosti do 60 dana, kao i za držanje suprasnih krmača, ovaca, koza, kao i veprova, ovnova i jarčeva. Mjera je ostvarila cilj, a to je stimulans povećanja brojnog stanja i očuvanja poljoprivredne proizvodnje iz sektora stočarstva. Služba za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada će težiti da u budućem periodu mjere za podršku stočarstvu u 2025. godini budu izdašnije i sveobuhvatnije – poručuju iz Glavnog grada.

I. M.

Iz Glavnog grada pozivaju građane da se uključe u javnu raspravu povodom odluke o mjesnim zajednicama

Centralna javna rasprava danas u 10 sati

Iz gradske uprave žele da novom odlukom mjesne zajednice doprinesu snažnijoj i neposrednijoj vezi između građana i uprave grada. – Prethodnih godina ovaj značajan demokratski resurs bio je otuđen od građana zbog čega je važno da zajednički radimo na regulisanju pitanja koje na najbolji način može služiti razvoju grada – poručila je gradonačelnica Podgorice Olivera Injac povodom organizovanja javne rasprave o Odluci o mjesnim zajednicama, a koja će trajati do 9. avgusta i odvijaće se u pisanoj, elektronskoj i usmenoj formi. Podsjeća da su u prethodnom periodu uložena značajna finansijska sredstva kako bi se omogućili bolji uslovi za funkcionisanje mjesnih zajednica i postojeće prostorije privele namjeni.

- Zahvaljujem svim članovima radne grupe koji su aktivno učestvovali u radu, posebno sekretarki Slađani Anđušić, zbog uloženog truda i znanja

kako bismo osnažili demokratske kapacitete u okviru lokalne samouprave - dodala je Injac. Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović je istakla da je postalo opšte mjesto da se o mjesnim zajednicama govori kao o partijskim ćelijama koje žive samo tokom trajanja izbornog procesa.

- Kada smo prije više od godinu preuzeli vlast, pokušali smo to da promijenimo i u velikoj mjeri zahvaljujući sekretarki za lokalnu samoupravu Slađani Anđušić, stvoreni su uslovi za postepeno vraćanje funkcije mjesnim zajednicamakazala je Borovinić-Bojović. Iz gradske uprave podsjećaju da je centralna javna rasprava zakazana za danas (5. avgust) sa početkom u 10 časova, u zgradi Skupštine glavnog grada. Građani svoje primjedbe, predloge i sugestije mogu uputiti i na imejl-adresu lokalna. samouprava@podgorica.me. I. M.

Sekretarijat za sport, uz podršku Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore i preduzeća Zelenilo, organizovao sportsko-rekreativne aktivnosti

Šezdesetak mališana

u Bemaks parku

Osim radova na unapređenju putne infrastrukture u gradskom jezgru, ekipe gradskog preduzeća Putevi Podgorica završile su sanaciju saobraćajnice u ruralnom području u Kučima.

– Riječ je o glavnoj saobraćajnici u Orahovu, koja povezuje tri zaseoka Kuti, Lazorci i Berova, a koja je asfaltirana u dužini od oko četiri kilometra – objavljeno je na Fejsbuk stranici Puteva. I. M.

Sekretarijat za sport

Glavnog grada, uz podršku Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore i gradskog preduzeća Zelenilo, organizovao je prethodne sedmice sportsko-rekreativne aktivnosti za predškolce i osnovce pod nazivom ,,I igra je lijek“ u sklopu 8. izdanja manifestacije ,,Školski sportski raspust“.

Večernji program okupio je šezdesetak dječaka i djevojčica koji raspust provode u Podgorici, a održan je na košarkaškom terenu Bemaks parka u Tološkoj šumi, na jednoj od pet lokacija na kojima se od 16.

jula do 16. avgusta održava tradicionalna manifestacija Sekretarijata za sport. – CInMED je svu djecu koja su

pod nadzorom trenera i profesora fizičkog vaspitanja vježbala i nadmetala se u raznim takmičenjima obradovao po-

klonima u vidu bočica za vodu i frizbija. Ovom događaju prisustvovali su v. d. sekretara Sekretarijata za sport Igor Vujačić, direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Snežana Mugoša, te direktor Zelenila Petar Krivokapić – navode iz Sekretarijata za sport. Lokacije na kojima osnovci do 16. avgusta aktivno mogu da provode raspust su: Avanturistički park na Gorici (ponedjeljak, srijeda i petak od devet do 11 sati), balon sala Kros parka kod trim staze na Zlatici (ponedjeljak i srijeda od 19 do 21 sat), otvoreni košarkaški teren „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku (srijeda i petak od 19 do 21 sat), trim staza kod 13. jula (ponedjeljak i srijeda od 19 do 21 sat), košarkaški teren u Bemaks parku u Tološkoj šumi (utorak i četvrtak od 19 do 21 sat). I. M.

Zgrada Skupštine glavnog grada

Sa manifestacije ,,Školski sportski raspust“ u Bemaks parku

Novi asfalt u Orahovu

Za dva mjeseca uhvatili 35 zmija, 15 u užem gradskom području

Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada u junu i julu imala je 35 intervencija hvatanja zmija, a 15 poziva uputili su građani iz užeg gradskog područja.

Prijave su se, kako su izjavili za Pobjedu iz Službe zaštite i spašavanja, odnosile na gmizavce u objektima, dvorištima i automobilima, a nakon hvatanja ih odnose u njihovo prirodno stanište – na periferiju grada.

ZAŠTITA

Herpetološkinja Lidija Leković, muzejska savjetnica u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore, kazala je da su intenzivna gradnja u urbanim zonama, kao i nedostatak parkova i drugih zelenih površina uslovili da zmije koje žive na tim prostorima budu više uočljive nego što su bile ranije.

Objašnjava da je sve manje mjesta gdje bi zmije mogle neometano da obavljaju svoje aktivnosti, pa zato preporučuje redovno održavanje gradskih površina. – U naseljima je bitno redovno košenje travnjaka i izbjegavanje gomilanja svega što može poslužiti zmijama kao sklonište. Važno je i redovno uklanjanje otpada u kome ima ostataka hrane koja privlači glodare, jer tamo gdje su oni prisutni ima i zmija. Mogu se upotrijebiti i razni repelenti koji zbog jakog mirisa odbijaju zmije, ali je njihovo dejstvo kratkotrajno i uglavnom neefikasno – navela je Leković. Pojašnjava da je pri susretu sa zmijom najbitnije ne paničiti, ne praviti nagle pokrete i ostati na bezbjednom odstojanju. – Kada se susretnu sa čovjekom, zmije najčešće pokušaju da pobjegnu ili se kriju i ka-

U slučaju ujeda zatražiti stručnu pomoć

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković izjavio je za Pobjedu da Hitna u prethodna dva mjeseca nije imala pacijenata koje je ujela zmija.

– Desio se slučaj da je djevojku, u dijelu grada Blok pet, ujeo poskok. Ta situacija se dogodila u kasnim večernjim satima, pa je ona zbrinuta u Urgentnom centru – saopštio je Niković, uz napomenu da nije povećan broj ujeda zmija u odnosu na prethodnu godinu. Ističe da imaju dovoljno seruma u sve 24 jedinice Hitne pomoći, te da se građani, ukoliko dođe do ujeda, moraju što prije obratiti najbližoj zdravstvenoj ustanovi.

– Kada je u pitanju ujed zmije, ono što je primjetno jeste vidan trag zuba i krvarenje. Važno je da žrtva što prije dođe u zdravstvenu ustanovu, gdje će joj biti ukazana pomoć. Svako nestručno postupanje (zasijecanje rane, isisavanje otrova i slično) samo može da poveća rizik i smanjuje mogućnost preživljavanja

ako se radi o ujedu otrovnice – pojasnio je Niković. Herpetološkinja Lidija Leković navela je da antiserum protiv zmijskog otrova ne treba davati rutinski nakon svakog ujeda zmije, već da treba uočiti rane kliničke znakove trovanja zmijskim otrovom. – To su oštar bol i otok na mjestu ujeda koji se brzo širi i zahvata veću površinu, kao i osjećaj utrnulosti oko mjesta ujeda. Mogu se uočiti i znakovi sistemskog trovanja (šok, spontano sistemsko krvarenje, poremećaj koagulacije, oligurija). Za neke ljude ovaj lijek može biti ,,gori“ od otrova. U toku ili nakon ubrizgavanja antiseruma može

mufliraju ako nađu pogodan zaklon. Napadaju samo kada im se previše približimo ili napravimo pokret koji vide kao prijetnju. Preporuka je da se zmija nikako ne ubija, već da se ukloni na bezbjedan način i premjesti na sigurno mjesto. U tom pogledu, Služba zaštite i spašavanja može pomoći građanima koji nemaju

da se javi anafilaktički šok kod ljudi koji su alergični na konjski serum. Manifestuje se hipotenzijom, otežanim disanjem, pojavom urtikarije i šokom. Serumska bolest može da se javi nakon četiri do sedam dana po ubrizgavanju antiseruma. Simptomi su povišena tjelesna temperatura, bolovi i otok na pojedinim zglobovima i limfnim čvorovima, povraćanje, dijareja, bronhospazam i urtikarija. Ovo su reakcije zbog kojih se upotreba antiseruma preporučije isključivo pod nadzorom ljekara – objasnila je Leković. Dodaje da se može prepoznati razlika između ujeda otrovnice i neotrovne zmije.

– Nakon ujeda naših otrovnica ostaju dvije ubodne ranice koje krvare, jer imaju dva dugačka šuplja zuba kojima ubrizgavaju otrov. Kada je u pitanju ujed neotrovne vrste, više liči na ogrebotinu koju napravi veći broj zuba koji su kratki i oštri. Kod ujeda otrovnica može da se desi da postoje ranice, ali da nema otoka i drugih simptoma jer je u pitanju ,,suvi ujed“ kada ne ubrizga otrov, jer ga je prethodno ubrizgala u plijen – kazala je Leković.

dovoljno znanja, hrabrosti ili vještine u rukovanju sa zmijama – poručuje Leković. Za one koji borave u prirodi, najvažniji je oprez i dobro razgledanje okoline. – Poželjno je nositi štap kojim se može ispitati teren koji je nepregledan (obrastao rastinjem, prekriven kamenjem ili nekim drugim materijalom ispod kojeg zmija može da se zakloni). Njime ćemo istovremeno i upozoriti zmije na naše prisustvo, jer su one veoma plašljive. Ujedaju samo kada im se previše približimo jer se osjećaju ugroženo. Treba se adekvatno opremiti, nositi zatvorenu obuću i dugačke pantalone od čvršće tkanine – objasnila je Pobjedina sagovornica.

KORIST

Ističe da je značaj zmija u ekosistemu veliki, te da ih treba zaštititi.

– Zmije u ekosistemu imaju značajnu ulogu kao regulatori brojnosti populacija sitnih sisara (naročito glodara), kao i nekih drugih životinja koje koriste u ishrani. Prenamnožavanje glodara uzrokovalo bi štetne posljedice po čovjeka u smislu uništavanja dobara, usjeva, kao i u pogledu ugrožavanja ljudskog zdravlja, zato što su oni prenosioci mnogih zaraznih bolesti. Osim toga, zmijski otrov se koristi za dobijanje antivenoma koji se daje u slučaju ujeda. Otrov nekih vrsta koristi se za dobijanje lijeka za Alchajmerovu bolest, protiv hi-

Zmije nijesu kućni ljubimci

Herpetološkinja Lidija Leković navodi da je sve više ljubitelja zmija koji se opredijeljuju da ih drže kao kućne ljubimce, a na to ukazuje česta pojava odbjeglih ljubimaca. – Među njima dominiraju egzotične vrste koje nijesu autohtone. Nerijetko vlasnici nemaju dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine za njihovo držanje. Postavlja se pitanje koliko je opravdano držanje gmizavaca u zatočeništvu ako stvarno volimo te životinje. Koliko god se trudili, teško je obezbijediti im uslove koji su makar približni njihovom prirodnom staništu. Držanje zmija podrazumijeva boravak u ograničenom prostoru terarijuma, koji nikada ne mogu biti dovoljno veliki i opremljeni da

pertenzije, lijeka protiv bolova, pa čak i za proizvodnju nekih kozmetičkih sredstava – kazala je Leković. Napominje da građani ne treba da strepe od zmija, već da poštuju prirodu, uživaju u njoj i njenom bogatstvu, ali da je doza opreza neophodna. Navodeći da su od 15 vrsta zmija koje žive u Crnoj Gori otrovne svega tri, kaže da ih je lako razlikovati od neotrovnih. – Otrovnice su poskok, šarka (potencijalno opasna za ljude) i krški šargan (ima otrov sa veoma slabim dejstvom koji za čovjeka i krupnije životinje nije opasan). Otrovnice se mogu prepoznati po relativno kratkom i zdepastom tijelu koje je rijetko duže od

zamijene njihovo prirodno stanište. Zatočeništvo je za njih jako stresno, tako da nekad rezultira potištenošću, odbijanjem hrane, obolijevanjem, pa čak i smrtnim ishodom – kazala je Leković. Dodaje da u slučaju bijega zmije kućni ljubimci nijesu opasnost za okolinu. – S obzirom na to da su najčešći ljubimci zmije iz porodice udava – pitoni, boe i razne druge neotrovne vrste, čak i kad se nađu slobodne u prirodi, za nas nijesu ozbiljna opasnost. Ne mogu nas ugroziti, naročito kada su pojedinačni primjerci u pitanju. U situacijama kada bi bio oslobođen veći broj reproduktivno sposobnih jedinki, u povoljnoj sredini, gdje nemaju prirodnih neprijatelja, postojala bi potencijalna opasnost od prenamnožavanja, kada bi mogle postati invazivne i štetne za ekosistem – objasnila je Leković.

70 centimetara (maksimalna zabilježena dužina otrovnica sa naših prostora ne prelazi 90 centimetara). Takođe, po kratkom repu, velikoj proširenoj glavi koja se jasno odvaja od tijela i karakterističnoj romboidnoj šari (kod poskoka) ili cik-cak šari (kod šarke), koja se proteže duž sredine leđa. Otrovnice imaju i vertikalne zenice. Najupečatljivija karakteristika, po kojoj se i na prvi pogled može prepoznati poskok, jeste rog na vrhu njuške. Za razliku od poskoka, koji se može naći u skoro svim krajevima naše zemlje, šarka živi pretežno u višim predjelima iznad 900 metara nadmorske visine – objasnila je Leković. Ivona RADONJIĆ

Nepokošena trava u naselju ispod Ljubovića

Vuk Niković

m. babović

Lidija Leković

Bez karaktera i vatre koja bi „progutala“ tipično napadačku ekipu (do pretposljednjeg meča grupe A), crnogorska vaterpolo reprezentacija je od prvog minuta prepustila Amerikancima inicijativu i praktično početkom druge četvrtine kod 5:1 potpisala kapitulaciju.

Porazom od Amerikanaca ,,ajkule“ su se oprostile od četvrtfinala i prvi put nakon OI i Pekingu neće igrati završnicu najveće sportske smotre. Taktički je selektor SAD Dejan Udovičić nadigrao u odbrani kolegu Vladimira Gojkovića , i ne samo u ovom dijelu, pročitana je bila do tančina igra ,,ajkula“. Očigledno da su mečevi i zajednički treninzi našeg i američkog tima u pripremama za OI više prijali domaćinu. Znalački su sakrili mane, a sa druge strane, naš tim kao da nije imao ni zadršku u zajedničkom radu u Los Anđelesu. Bio je tužan oproštaj crnogorske reprezentacije prije dva dana, koja je u Pariz doputovala sa namjerom da prođe grupu, a kao ključan meč se nametnuo pret-

Crna Gora sa Rumunijom večeras (21.40 h) igra posljednji meč

Pobjedu makar

posljednji u grupi A. Želju je prekinula surova realnost, pa će večerašnji duel sa Rumunijom biti više revijalni jer su oba tima bez šansi da nešto više urade i promijene konačan poredak na tabeli.

OD STARTA KONTRA RITAM

Raspored

GRUPA A

15.10 – Grčka - Italija

18.30 – Hrvatska - SAD 21.40 – Crna Gora - Rumunija

GRUPA B 12.00 – Srbija - Mađarska 13.35 – Japan - Australija 20.05 – Francuska - Španija

- Čini mi se da smo od početka bili u kontra ritmu, suprotno smo radili od nekih osnovnih dogovora i primali naivne golove, a na kraju smo počeli da srljamo i žurimo. Brzo smo i otišli na nekoliko golova minusa.Vidjelo se da smo previše žurili u napadu iz neizgrađenih situacija, kada je još bilo vremena da se stigne minus u trećoj četvrtini. I, nažalost, nijesmo uspjeli uošte da dođemo do priključka – istakao je Bogdan Đurđić Naši igrači su bili neprepoznatljivi u realizaciji sa igračem više. Najjači adut u due-

lima sa Hrvatskom, Grčkom i Italijom pretvorio se u noćnu moru. Šutirali su 10-0!

- Do ovog meča to je bio naš najbolji adut na OI. Sa njima je bio baš loš. Nijesmo se snašli sa njihovom uskom odbranom, šutirali smo tačno u golmana i napravili su nam nekoliko blokova. Potpuno su izdominirali u tom segmentu i uz naše žurenje to je bio glavni razlog poraza.

Protiv Rumunije biće najteži meč, ne zbog rezultata, već što nema nikakvog motiva. – Igraćemo za sebe i idemo na pobjedu – poručio je naš reprezentativac.

Završeno plivačko takmičenje na Olimpijskim igrama

Posljednjeg dana plivačkih takmičenja na Olimpijskim igrama u Parizu podijeljeno je 12 medalja u četiri discipline.

Američki plivač Bobi Fink osvojio je zlato u disciplini

1.500 metara slobodnim stilom, a do najsjajnijeg odličja je stigao uz novi svjetski rekord

koji sada iznosi 14:30,67 minuta. Srebrnu medalju je osvojio Italijan Gregorio Paltrinijeri sa 3,88 sekundi zaostatka, a bronzu Irac Danijel Vifen sa 8,96 sekundi slabijim vremenom. Do svjetskog i olimpijskog rekorda je došla ženska plivačka štafeta SAD, koja je bila najbolja u disciplini 4x100 metara mješovito, sa novim najboljim

Za Arenu iz Pariza: Ana MARKOVIĆ

vaterpolo turniru

MOGLI SU VIŠE

Nakon meča sa Hrvatskom utisak je bio (a upečatljiv poslije poraza u penal ruletu od Grčke i Italije) da su se ,,ajkule“ približile eliti i da je, možda, trenutak da u Parizu naprave korak dalje od zacrtanog.

- Prije meča s Amerikom imali smo tri izuzetne utakmice protiv Hrvatske, Grčke i Italije. Mislim da smo pokazali odlične igre, pravi pristup i da imamo kvalitet da igramo sa najboljim ekipama. Ostaje žal što iz tih mečeva nismo upisali barem jednu pobjedu. Vjerovatno su nas takav raspored

vremenom koje sada iznosi

3:49,63 minuta. Amerikanke su držale i prethodni svjetski rekord u ovoj disciplini, postavljen 2019. koji je iznosio 3:50.40. Olimpijski rekord je bio u vlasništvu Australijanki od Igara u Tokiju i iznosio je 3:51.60. Srebrnu medalju je osvojila štafeta Australije sa 3,48 sekundi zaostatka, a bron-

makar sebi duguju

Šteta i zbog Lazovića

Golman Dejan Lazović nakon meča sa Rumunijom oprostiće se od nacionalnog tima. Sjajni golman, koji je zbog povreda preskočio posljednja olimpijska idanja u Japanu i Brazilu, najavio je ranije da će ovo biti njegov posljednji nastup za nacionalni tim.

Lazović i Stefan Vidović jedini su u našem timu sa više od 30 godina.

Sudije ništa nijesu tolerisale, dva ,,brutalitija“ i 49 isključenja

Koliko su sudije bile surove u odlukama, pokazuju brojke – Crnoj Gori su dosudili 48 isključenja. Po meču 12, a uz to Vladan Spaić i

i rezultati iz tih utakmica potrošili i fizički i emotivno i kada je bilo najpotrebnije, nismo bili pravi - istakao je Stefan Vidović koji je posljednje tri četvrtine gledao sa tribina jer je dobio crveni karton. Sporan je bio jedan detalj – nakon nekoliko pregleda, vidjelo se da je naš reprezentativac, nakon, istina, malo agresivnijeg duela, rukom ,,zamahnuo“ pored glave Kupida. Ali ni to što jedan od iskusnijih nije mogao da pomogne, nije bilo presudno u lošem izdanju kompletne ekipe. U tom trenutku, kada je Vidović isključen, Crna Gora je gubila 4:1.

zu štafeta Kine sa 3,60 sekundi zaostatka.

Švedska plivačica Sara Sjostrom osvojila je zlatnu medalju u disciplini 50 metara slobodnim stilom, rezultatom 27, 71 sekunda. Srebrnu medalju je osvojila Australijanka Meg Haris sa 26 stotinki zaostatka, a bronzu Kineskinja Jufej Džan sa 49 stotinki zaostatka. Muška plivačka štafeta Kine osvojila je zlato u disciplini 4x100 metara mješovitim stilom, a vrijeme pobjednika je bilo 3:27,46 minuta. Srebro je osvojila štafeta SAD sa 55 stotinki zaostatka, a bronzu štafeta Francuske sa 92 stotinke slabijim vremenom od pobjednika. S. J.

Stefan Vidović zaradili su po ,,brutaliti“! Ni najmanji kontakt arbitri nijesu tolerisali, a u meču sa Italijom, po običaju, ,,azu-

- Odigrali smo ispod svojih mogućnosti. Mogu da kažem da sam prestrogo isključen i tu ću se zaustaviti. Sigurno da je i to uticalo na ekipu, smanjilo rotaciju i otežalo pokušaj da se ekipa rezultatski vrati u meč. Ponovo naši reprezentativci nijesu uspjeli da zadrže kontinuitet i sačuvaju razliku, a zbog čega – odgovor se još ,,kuva“. - Pred početak turnira znao sam i osjećao da možemo sa svima da igramo. Kako je turnir odmicao taj osjećaj je bio jači, nažalost, nismo prošli dalje. Teško je pričati u ovom momentu, imaćemo kada da se bavimo analizama. Ostao

Belgijska triatlonka Kler Mišel zaražena bakterijom E.coli

Plivala u Seni,

završila u bolnici

Belgijska reprezentacija je odustala od triatlonske mješovite štafete na Olimpijskim igrama pošto se razboljela jedna od njenih sportistkinja, Kler Mišel

Dnevnik iz Pariza

rima“ su gledali kroz prste. Upravo je u ovom meču sudija iz Holandije je do 11. minuta pet puta svirao kontra faul našem timu.

nam je još jedan meč. Mislim da dugujemo sebi da se oprostimo pobjedom na ovom takmičenju. Sanjali smo i željeli više, radili i trudili se da ostvarimo snove. Ovaj put je tako ispalo, nije kraj svijeta, ipak je ovo sport, a najteže je nama samima jer samo mi znamo šta smo žrtvovali da bismo bili ovdje. Nadam se da ćemo biti pametni i izvući pouke iz svega i na prvom narednom takmičenju vratiti se bolji nego što smo bili. Lično sam ponosan na ovaj tim i znam da prave stvari tek dolaze – optimističan je Vidović.

- COIB i belgijski triatlon se nadaju da će se izvući pouke za buduća triatlonska takmičenja na Olimpijskim igrama. Mislimo na mogućnost treniranja, kao i format takmičenja koji se moraju unaprijed razjasniti da bi se osiguralo da nema neizvjesnosti za sportiste, pratnju i navijače - saopštio je Olimpijski komitet Belgije. COIB nije objavio od čega boluje 35-godišnja triatlonka, ali je belgijski list ,,De Standaard“ saznao da je Kler Mišel bolesna već četiri dana i da je u bolnici. Zaražena je bakterijom E.coli koja uzrokuje želudačne i crijevne probleme, a uzrok može biti zagađena rijeka Sena.

Navijači su face neviđene

Što mislite ko su najveseliji i najvatreniji navijači na Olimpijskim igrama?

Oni koji su usko vezani za sport odgovoriće iz prvog pokušaja.

Olimpijske igre obuhvatile su 329 nadmetanja u 32 sporta – možete da zamislite koliko navijača je doputovalo u glavni grad Francuske.

Planeta je u Parizu.

Pariz je sportska planeta.

Navijači humorom, pjesmom i nošnjom po ulicama i borilištima najljepši su „začini“ najvećem sportskom događaju. Čitaocima Arene donosimo neke od detalja koje smo ,,uhvatili“ po raznim mjestima Pariza. Bez dileme, navijači su face neviđene.

Srpski

I dosadašnjim tokom karijere, svim uspjesima, rezultatima i rekordima je sebi obezbijedio status najboljeg tenisera svih vremena, ali je i sam znao da mu samo jedno fali da zaokruži briljantnu karijeru – Novak Đoković je sa 37 godina to ostvario u Parizu, domogao se i zlatne olimpijske medalje, pošto je u finalu olimpijskog turnira savladao Karlosa Alkaraza sa 7:6 (7-3), 7:6 (7-2).

U očekivanom finalu, protiv momka koji je svijetla sadašnjost i budućnost svjetskog tenisa, realno, jedinog tenisera koji je mogao, po bukmejkerima i trebalo, da ga zaustavi na putu ka zlatu, Đoković je odigrao skoro bez greške, bio je najbolji kad je bilo najpotrebnije, u dva taj-breka. Treći teniser svijeta je pobijedio poslije dva sata i 50 minuta velike borbe na terenu „Filip Šatrije“. To je prva zlatna olimpijska medalja za Đokovića, nakon što je 2008. godine osvojio bronzu u Pekingu.

– Potpuno sam u šoku od emocija, od svega. Rekao sam poslije polufinala da je cilj ostvaren, obezbijeđena medalja. Htio sam da uđem u finale, to je nešto što nisam uspio prethodna četiri puta. Svi su željeli da idem na zlato, ja sam duboko u sebi na to išao – rekao je poslije meča Đoković za RTS. U prvom setu teniseri su osvajali sve gemove na svoje

servise, a Đoković je u četvrtom gemu imao šansu za brejk, ali nije iskoristio tri brejk lopte na 40:0. U petom gemu tri brejk lopte nije iskoristio Alkaraz, a 21-godišnji Španac bio je neuspješan i u devetom gemu, u kome je imao pet brejk-lopti. Đoković je imao priliku u 12. gemu da napravi brejk i osvoji set, ali je Alkaraz spasio brejk-loptu i izborio je tajbrejk. Srpski teniser je dobro igrao u taj-brejku, od 3:3 vezao je četiri poena i poslije sat i 33 minuta poveo je u meču.

teniser u nalu u dva seta bolji od Karlosa Alkaraza

Olimpijskim zlatom Đoković zaokružio briljantnu karijeru

Teniseri su u drugom setu osvajali gemove na svoje servise i odigran je taj-brejk. Poslije 2:2, Đoković je osvojio pet uzastopnih poena i poslije prve meč-lopte ostvario jednu od najvećih pobjeda u karijeri. – Činjenica da sam u finalu pomogla mi je da rasterećenije uđem u današnji meč. Ubjedljiv poraz u finalu Vimbldona od Alkaraza mi je pomogao u pripremi za ovaj meč. Lošije od toga u Londonu nisam mogao. Išao sam na sve ili ništa. U odlučujućim trenucima sam raspaljivao

forhende kao što on to radi i završio sam forhend-vinerom – naveo je drugi igrač svijeta. Osim što je najstariji osvajač zlata na teniskom olimpijskom turniru, Đoković je postao tek peti igrač u istoriji koji je osvojio sva četiri grend slem turnira i zlatnu olimpijsku medalju poslije Štefi Graf, Serene Vilijams , Andrea Agasija i Rafaeal Nadala Podsjećanja radi, između ostalog, Đoković je rekorder sa 24 grend slem titule, sa deset titula na Australijan openu, sedam na Vimbldonu, čet-

Osim što je najstariji osvajač zlata na teniskom olimpijskom turniru, Đoković je postao tek peti igrač u istoriji koji je osvojio sva četiri grend slem turnira i zlatnu olimpijsku medalju poslije Šte Graf, Serene Vilijams, Andrea Agasija i Rafaela Nadala

iri na US openu i tri na Rolan Garosu, sedam puta je pobijedio na završnom ATP turniru, osam puta je godinu završio kao prvi na ATP listi, rekorder je po broju sedmica na prvom mjestu na ATP listi (428), jednom je osvojio Dejvis kup… Đoković je bio emotivan poslije meča, plakao je i otišao je da pozdravi porodicu. – Otišao sam da ih zagrlim,

imam milijardu emocija koje se komešaju. Preponosan sam i presrećan što sam donio zlato Srbiji. To mi je, možda, i najveći sportski uspjeh u životu – rekao je Đoković. Bronzanu medalju na olimpijskom turniru u subotu je osvojio Italijan Lorenco Muzeti pobjedom protiv Kanađanina Feliksa Ožea Alijasima 6:4, 1:6, 6:3. S. JONČIĆ

Italijanski plivač Tomas Čekon spavao u parku

Italijanski plivač Tomas Čekon, svjetski rekorder na 100 metara, ne prestaje da se žali na uslove u Olimpijskom selu. Italijan je postao pravi hit na društvenim mrežema pošto je snimljen kako spava u parku tokom dana. Čekon se od početka Igara žalio na izuzetno loše uslove, hranu, ali prije svega na kartonske krevete za koje je rekao da su nemogući za spavanje. Njega

je u parku u Olimpijskom selu snimio veslač iz Saudijske Arabije Husein Alirez – Odmori danas, osvoji sjutra –bila je poruka Alireza uz video-snimak Italijana kako spava kraj jedne klupe na travi. Čekon je završio takmičenje na 400 metara kao deveti. Inače, Italijan je na Igrama u Parizu već osvojio bronzu u štafeti 400 metara slobodnim stilom i zlato na 100 metara leđno.

Pobjedom Španije protiv Hrvatske sa 32:31 (20:15), stavljena je tačka na grupnu fazu na muškom rukometnom olimpijskom turniru. Hrvatima je trebala pobjeda za prolaz, Špancima je bio dovoljan i remi, ali su se radovali Španci, i pored uzbudljive završnice. Havijer Rodrigez sa šest i Aleks Gomez sa pet golova bili su najefikaksniji u španskom timu, kod Hrvata je najviše golova postigao Lovre Klarica (sedam). U meču koji je odlučivao o prvom mjestu u grupi A, Njemač-

ka je bila sigurna protiv Slovenije sa 36:29, zahvaljujući mnogo boljem prvom poluvremenu (23:14), iako su Slovenci igrali veoma dobro do 13:13. Najefikasniji u redovima Njemačke, bio je Kai Hefner sa sedam golova, Sebastijan Hejman je postigao šest. Sa druge strane, Kristjan Horžen je postigao sedam golova i bio ubjedljivo najefikasniji u svojoj reprezentaciji. Švedska je ovjerila prolaz u četvrtfinale ubjedljivom pobjedom protiv Japana sa 40:27 (16:9). Šveđani su upisali

Milivoj Dukić završio je jučerašnje obaveze na Sredozemnom moru. Naš jedriličar je bio drugi u sedmoj, a 26 u osmoj regati pretposljednjeg dana Olimpijskih igara.

Dukić je trenutno na 14. mjestu u generalnom plasmanu, a poznato je da će najboljih deset izboriti finale. U odnosu na dan ranije popravio je plasman za četiri pozicije.

- Kao i svih ovih dana u prvoj trci sam bio izvanredan i od starta do kraja bio na očekivanom nivou. U drugoj regati sam, takođe, imao odličan start, ali nijesam naplatio svoju poziciju. Bitno je da se borba nastavlja. Napredovao sam u odnosu na prethodne dane. Osjećam se dobro i nadam se da ću sve to nadoknaditi posljednjeg dana i plasirati se u finale - poručio je Dukić. Jedini crnogorski predstavnik u ovoj sportskoj disciplini ima dobru šansu da se domogne finala, a za to su mu potrebne dvije posljednje savršene trke.

Naš jedriličar i dalje u igri za nale OI

Dukić 14. pred regate odluke

Lajls najbrži čovjek na planeti!

Završena grupna faza na muškom rukometnom olimpijskom turniru

Američki sprinter Noa Lajls osvojio je zlatno odličje u trci na 100 metara na Olimpijskim igrama.

Pred 85.000 gledalaca, trka na 100 metara je opravdala očekivanja sjajnom završnicom za kraj dana. Još prije finala bilo je jasno da će konkurencija biti paklena. Svi takmičari su trčali u kvalifikacijama ispod 10 sekundi i to je bilo po prvi put u istoriji Igara da takav rezul-

tat nije garantovao mjesto u trci za neko od odličja. Dvojica najbržih u kvalifikacijama su u foto-finišu i odredila trku za zlato. Jamajčanin Kišan Tompson i Amerikanac Noa Lajls su samo zamijenili pozicije. Lajls je sa vremenom 9.79.784 završio ispred Tomspona 9.79.789. Broznana medalja je pripala Lajlsovom sunarodniku Fredu Kerliju koji je bio neznatno sporiji sa 9.81 sekunde.

treću pobjedu, dok Japan ide kući sa svih pet poraza. Prvo mjesto u grupi A je zauzela Njemačka (osam bodova), druga je Slovenija (šest), treća Španija (šest) a četvrta Švedska (šest). Otpale su Hrvatska (četiri) i Japan (bez bodova). U skandinavskom derbiju, u borbi za prvo mjesto u grupi B, Danska je savladala Norvešku 32:25 (17:12). Dance je do trijumfa vodio Simon Pitlik sa devet golova, kod Norvežana je najefikasniji bio Harald Rajnkind sa šest pogodaka. Rukometaši Francuske pre-

živjeli su grupnu fazu takmičenja, stigli su do četvrtfinala, pa se posljednji ples Nikole Karabatića, kako su Francuzi najavili Igre i rukometni turnir nastavlja. Podsećanja radi, Francuska je ubjedljivo poražena od Danske i Norveške, iščupala je remi protiv Egipta sa zvukom sirene, a zatim je slavila protiv Argentine i na kraju Mađarske – 24:20 (11:8). Prevagu na tasu Francuske u meču proiv Mađarske, koji je nosio prefiks biti ili ne biti, donijeli su Prandi sa sedam, Deska i Mem sa po pet.

Najzad, i Egipat je ovjerio prolaz među osam pobjedom protiv otpisane Argentine sa 34:27 (14:15).

U grupi B, Danska je prva (10 bodova), drugi je Egipat (sedam), treća Norveška (šest), a četvrta Francuska (pet). Otpale su Mađarska (2) i Argentina (bez bodova). U čevrtfinalu će igrati Njemačka – Francuska, Slovenija – Norveška, Španija

Amerikanac slavio u trci na 100 metara u Parizu

– Egipat i Danska – Švedska. S. J.

Nikola Karabatič

Košarkaška reprezentacija Crne Gore završila na petom mjestu Evropsko prvenstvo B divizije za juniore u Skoplju

Crna Gora 77

Švajcarska 57

SKOPLJE – SC „Boris Trajkovski“. Gledalaca: 100. Sudije: Kitsing (Estonija), Martinš (Portugal), Oparin (Ukrajina). Rezultat po četvrtinama: 21:17, 24:8, 21:11, 11:21.

CRNA GORA: Vujačić 15 (63), Komnenović 2, Bećiragić 2, Radunović 16 (4-3), Krnić 6 (2-2), Nikezić 9 (4-1), Pavlović 9 (1-1), Pinter 4 (2-0), Čarapić, Čičić 4, Drašković, Đurović 7.

ŠVAJCARSKA: Nesah, Aleksić, Berneger 8 (2-1), Diakite 7 (1-1), Radivojević 2, Njok 11 (4-1), Narasiman 9, Mekrej, Sasela 2 (3-2), Leutard 5 (2-1), Ouko 9 (22), Maniema 4. Muška juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore nastup na Evropskom prvenstvu B divizije u Skoplju završila je na petom mjestu. U posljednjem meču na takmičenju, izabranici selektora Marka Sekulića su ubjedljivo svladali Švajcarsku 77:57.

Crna Gora je, tako, na EP upisala pet pobjeda i samo dva poraza, ali je poraz od Poljske spriječio naše juniore da dođu do polufinala, u kojem bi imali šansu da se bore za ulazak u A diviziju.

Baš kao i protiv Češke na startu faze za razigravanje od 5. do 8. mjesta, tako i protiv Švajcarske, Crna Gora pokazala je da je znatno kvalitetnija, pa je lako stigla do sigurne pobjede.

Pobjedom nad Švajcarskom stavili tačku

Š vajcarci su koliko-toliko odolijevali u prvoj četvrtini, u kojoj je naša selekcija vodila do osam poena prednosti (11:3, 15:8), ali je na kraju kvartala imala samo dva posjeda prednosti (21:17). Ali, već u drugoj dionici je Crna Gora rezultatom 24:8 stigla do prednosti od

20 razlike (45:25), kada je bilo jasno da će „crveni“ rutinski do trijumfa. Nakon treće četvrtine je bilo i maksimalnih „plus 30“ (66:36), a Švajcarska je u posljednjoj dionici samo donekle ublažila poraz…

Odbojkaši Crne Gore završili sa kontrolnim mečevima, još dvije sedmice do početka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo Ćaćić:

Imamo pravo da budemo optimistični

PODGORICA – Drugom utakmicom protiv Mađarske, a s obzirom na to da nijesu uspjeli da nađu zamjenu za otkazane mečeve sa Saudijskom Arabijom, odbojkaši Crne Gore su završili sa kontrolnim mečevima u sklopu priprema za kvalifikacije za avgustovske kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Nakon dvomeča sa Sjevernom Makedonijom, u kojima je naša selekcija imala polovičan bilans (po pobjeda i poraz od 3:1), izabranici Ivana Joksimovića su proteklog vikenda dva puta igrali sa Mađarskom i slavili oba puta, prvo sa 3:0, a onda i sa 3:1… - Završili smo sa prijateljskim utakmicama. Posljednja provjera je bila odlična, mislim da je Mađarska odigrala, za nas, iznad očekivanja. Namučili su nas u svakom elementu i to nam je dobro došlo za utakmice koje nam slijede – ističe kapiten odbojkaša Vojin Ćaćić Do početka prvog dijela kvalifikacija naši odbojkaši će treni-

rati u Kolašinu, koji je baza od početka priprema. - Ostaje nam desetak dana da ubrzamo, smanjimo teretanu, radimo na detaljima, sklopimo sve kockice do odlaska u Norvešku i damo sve od sebe – dodaje Ćaćić. Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo za našu selekciju počinju 18. avgusta, kada će gostovati Norveškoj. Šest dana kasnije Crna Gora je domaćin Češkoj, a nakon toga kvalifikacije se nastavljaju naredne godine, sa istim rivalima, samo sa obrnutim domaćinstvom.

- Znamo da nam je taj meč sa Norveškom presudan. Na osnovu mog iskustva i onoga što sam vidio iz protekle četiri kontrolne utakmice, mogu da kažem da imamo pravo da budemo optimistični da se nadamo pobjedi u Norveškoj – zaključio je Vojin Ćaćić. Plasman na Evropsko prvenstvo će obezbijediti pobjednici grupa i pet najboljih drugoplasiranih ekipa. Evropsko prvenstvo biće održano 2026. godine u Bugarskoj, Finskoj, Italiji i Rumuniji. S. J.

Crnogorski reprezentativac karijeru nastavlja u Bosni i Hercegovini

Marko Vukčević u Borcu iz Banjaluke

PODGORICA - Crnogorski reprezentativac Marko Vukčević novi je član Borca iz Banjaluke. Posljednji angažman Vukčević je imao u hrvatskom Varaždinu, ali kada je uslijedio poziv šampiona Bosne i Hercegovine, nije se mnogo dvoumio. - Nakon dobijenog poziva nijesam se mnogo dvoumio da pređem u Borac i odem u Banjaluku. Izuzetno sam srećan i drago mi je što ću da nosim dres Borca i daću sve od sebe da pomognem ekipi kako bi ostvarila sve zacrtane ciljeve i takmičarske planove. Svjestan sam da nam

predstoji borba za odbranu titule u Bosni i Hercegovini, ali i da Borac želi da napravi nešto više u takmičenju na međunarodnoj sceni. Ići ćemo korak po korak, iz meča u meč i uvjeren sam da ćemo ostvariti brojne uspjehe. Borac je za mene novi izazov u igračkoj karijeri - rekao je Marko Vukčević. Marko Vukčević je ponikao u Budućnosti za koju je nastupao u dva navrata, a igrao je i za Olimpiju iz Ljubljane, Vojvodinu, Inter Zaprešić, Pajkan, Grbalj, Podgoricu, UTA Arad. U dresu crnogorske reprezentacije upisao je 23 nastupa. R. P.

Konte napušta Napoli?

Marko Radunović imao je dabl-dabl učinak (16 poena, 13 skokova, četiri asistencije), Andrija Vujačić dodao je 15 poena. Andrin Njok je sa 11 poena i sedam skokova bio je najbolji u švajcarskom timu.S. JONČIĆ

Moto GP šampionat za VN Velike Britanije Bastijanini slavio na „Silverstonu“

PODGORICA – Vozač Dukatija Enea Bastijanini pobijedio je u trci Moto GP šampionata za Veliku nagradu Velike Britanije. Bastijanini je slavio rezultatom 39:51,879 minuta i ostvario prvi trijumf u sezoni. On je u subotu bio najbolji i u sprint trci na „Silverstonu“ tako da iz Velike Britanije nosi 37 bodova. Drugo mjesto zauzeo je vozač Pramaka Horhe Martin sa 1,931 sekundom zaostatka i tako preuzeo prvo mjesto u generalnom plasmanu. Vozač Dukatija aktuelni šampion Frančesko Banjaja bio je treći sa 5,866 sekundi zaostatka. Četvrto mjesto zauzeo je Mark Markes iz Dukatija, a peto Fabio di Đanantonio iz ekipe VR46. Poslije trke na „Silverstonu“, Horhe Martin je preuzeo vođstvo u generalnom plasmanu sa 241 bodom, Banjaja ima tri boda manje na drugom mjestu, a treći je Bastijanini sa 192 boda. Naredna trka u Moto GP šampionatu vozi se 18. avgusta za Veliku nagradu Austrije. R. A.

PODGORICA – Pretpostavljalo se da Antonio Konte i Aurelio de Laurentis nijesu idealan spoj, ali nije ni počela sezona, a već stižu vijesti o mogućem razlazu.

Naime, poslije poraza u pripremnom meču od Đirone 0:2

italijanski trener je dao ultimatum upravi Napolija da u narednih 48 sati moraju da dovedu napadača (Lukakua) i centralnog veznog (Gilmora). Izvori iz kluba ističu da je situacija vrlo ozbiljna do te mjere da je Konte zaprijetio da će u suprotnom napustiti klub. R. A.

Fudbaleri Reala poraženi su od Barselone sa 2:1 u prijateljskom meču na američkoj turneji Anćeloti: Nijesam

PODGORICA – Fudbaleri Reala poraženi su od Barselone sa rezultatom 2:1 u prijateljskom meču, koji je odigran na stadionu „Metlajf“ u Ist Raderfordu, ali trener Madriđana Karlo Anćeloti ističe da nije zabrinut zbog poraza. Glavni cilj šefa struke ,,kraljevskog kluba“ je da do početka sezone vrati igrače u formu. – Utakmica je bila dobrog intenziteta. Nastavljamo sa pripremama. Nedostaje nam osam igrača, rezultat nije bio bitan kao što je bitno da se igrači vrate

u formu – poručio je Anćeloti. Dvostruki strijelac za Katalonce bio je Pau Viktor dok je jedini pogodak za prvaka Španije i Evrope postigao Niko Paz o sam minuta pre kraja meča. Real je prije četiri dana na američkoj turneji poražen i od Milana – 0:1. – Trenutno mi je cilj da igrače vratim u formu. Ne razmišljamo o taktici ili drugim stvarima. Od srijede ćemo da radimo na taktici – dodao je trener Reala. Anćeloti je potom prokomentarisao igru Vinisijusa Žuniora – Odigrao je dobar meč. Vidi se da je radio tokom odmora. Igrači se polako vraćaju u formu i nije im potrebno puno rada – istakao je Anćeloti. Real će posljednji meč na američkoj turneji odigrati u srijedu 7. avgusta protiv Čelzija. R. A.

Istorijska pobjeda Otranta, remi u derbiju kraj Bistrice

PODGORICA – Kakav početak sezone – branilac trofeja, ekipa Dečića, uz dosta muke, stigla je do remija protiv Sutjeske (1:1), koja je bila bolja na premijeri u Nikšiću, dok je najveće iznenađenje priredio Otrant. Debitant u prvoligaškom društvu savladao je Mornar (1:0) na „Topolici“, čime je razočarao Barane, koji ovog ljeta pišu sjajnu evropsku priču, ali je jasno da će ih Evropa „koštati“.

Na otvaranju nove sezone Bokelj je proslavio povratak u elitu nakon sedam godina pobjedom protiv Jezera (2:0) u utakmici, gdje su Kotorani najavili da će biti tim koji će za mnoge biti neugodan, a pobjedu je upisao i Arsenal, koji je domaćina „glumio“ u Podgorici i savladao Jedinstvo 2:1.

NOVI SJAJ NOVE SUTJESKE

Sutjeska je na premijeri nove sezone nastupila sa dosta izmijenjenim sastavom u odnosu na prošlu sezonu, sa dosta Nikšićana, a vidjelo se već u prvom meču koliko će im značiti povratak Nikole Janjića. Sutjeska je, možda, trebalo u prvom dijelu da riješi meč, a u nastavku Dečić je uspio da se trgne, dođe do remija i izbjegne poraz na premijeri.

Domaćin je poveo u prvom poluvremenu preko povratnika Nikole Janjića, dok je aktuelni šampion odgovorio u nastavku „bombom“ Augusta Čagasa, bivšeg veziste Nikšićana. Milorad Peković pokušao je da odmori nekoliko igrača – promijenio je komplet-

nu posljednju liniju tima. Žarko Tomašević, Stefan Milić, Džonatan Drešaj i Luka Malešević nijesu igrali, jer Tuzane već četvrtak čeka meč protiv HJK Helsinkija u Finskoj u okviru 3. kola kvalifikacija za Ligu konferencije.

I, već u ranoj fazi utakmice idealnu šansu je imao Petar Vukčević, ali je iskosa sa desne strane u 10. minutu pogodio samo stativu, iako je to bilo više od zicera.

Zaprijetio je potom i Janjić, koji je bio u dobroj šansi u 25. minutu nakon asistencije Ivana Vukčevića, a to je bila samo najava pogotka u 28. minutu. Kombinovali su Vasko Kalezić i Ognjen Đinović, a talentovani Nikšićanin pogodio precizno – 1:0.

Peković je u nastavku dao šansu prvotimcima, zaigrao je Dečić bolje, stigao do izjednačenja spektakularnim golom Čagasa Augusta, koji je uhvatio volej, nakon kornera Božovića. Ipak, Sutjeska je u finišu, ponovo preko raspoloženog Janjića mogla do sva tri boda – solo akciju najopasnijeg fudbalera domaćeg sastava zaustavio je Leon Ujkaj.

ŠOK NA „TOPOLICI“

Mornar je nakon četiri evropska meča poražen na premijeri nove sezone. Barani su vjerovatno mislima u Mađarskoj, pred duel sa Pakšom u 3. kolu kvalifikacija za Ligu konferencije, gdje gostuju već u srijedu, a to je iskoristio Otrant.

Ulcinjani su tako dočekali da na premijeri upišu prvu prvoligašku pobjedu – 1:0. Trijumf četi Dejana Vukićevića donio je kapiten ekipe An-

đelo Rudović u ranoj fazi utakmice – 8. minutu. Mornar je u nastavku meča pokušavao, trener Đurašković sve je dao na napad, a u sedmom minutu nadoknade Rudović je mogao da uveća prednost, ali je promašio penal…

POVRATAK SA STILOM BOKELJA

Bokelj je nakon sedam godina ponovo u eliti, a u prvom meču nakon povratka Kotorani su savladali Jezero 2:0. Ono što mora da raduje Kotorane jeste igra, jer je domaći tim u većem dijelu meča bio mnogo bolji, ofanzivniji i na kraju je zasluženo trijumfovao, a pobjeda je mogla biti i ubjedljivija. Sam početak nagovijestio je da će se gledati ofanziva Bokelja. Okamoto je imao dosta problema u odbrani, što su osjetili Kotorani, pa su Vasilije Čavor i Pajović često po desnoj strani probijali goste. I, već u 11. minutu, domaći su bili u šansi, ali je stativa spasila goste. U 22. minutu, nakon akcije Pajovića i Vasilija Čavora, Ilić je u posljednjem momentu proslijedio u korner. Ali, sve to bila je najava za 24. minut. Vasilije Čavor po ko zna koji put sve je dobro odradio, ubacio loptu na drugu stranu, a Kordić u padu pogodio za 1:0. Čekao se odgovor gostiju, koji nijesu imali česte „izlete“ na protivničkoj polovini, ali kontru Bošković u 30. minutu nije završio na pravi način, dok je dobar pokušaj Milića Ličina uspio da zaustavi. Kordić je u 32. minutu, nakon akcije Čavora i asistencije Počeka, pogodio prečku, a četiri minuta kasnije gotovo je nevjerovatno

Rezultati i raspored

Mitrović, Ondong Mba (Mornar), Bugarin (Jedinstvo). Popović

(od 46. Trifunović) Vušurović (od 46. Zorić) Mitrović Vujačić (od 46. Ondong Mba) Ljutica Ćetković (od 65. Kolundžić) Kaluđerović Seratlić (od 46. Vukotić)

PODGORICA: Budućnost – Petrovac 2.KOLO (11. AVGUST)

PETROVAC: Petrovac – Otrant

BERANE: Jezero – Mornar

B.POLJE: Jedinstvo – Bokelj

PODGORICA: Dečić – Arsenal

PODGORICA: Budućnost - Sutjeska

kako Pepić nije pogodio. Ipak, Kotorani su udvostručili prednost u 58. minutu. Poček je izborio jedanaesterac, a upravo je Pepić tada uspio da se iskupi i ovjeri trijumf – 2:0.

ARSENAL STARTOVAO POBJEDOM

Arsenal je novu sezonu otvorio pobjedom – Tivćani su na premijeri, na terenu kampa FSCG, savladali Jedinstvo – 2:1. Istina, gosti su dobro ušli u meč i već u 10. minutu imali šansu, ali je u posljednjem momentu izblokiran udarac Koraća Uslijedila je prava opsada gola Tivćana, četiri kornera u kratkom intervalu Bjelopoljaca, ali bez prave opasnosti… Arsenal je izdržao početni pritisak gostiju, a nakon bolje igre na sredini terena, u 19. minutu konačno je i priprijetio - Montenegro je sjajno uposlio Abdulahija, koji je slabo primio loptu. U 25. minutu Montenegro je snažno šutirao i pogodio spoljni dio mreže. Dva minuta kasnije odlična akcija Imamovića i Montenegra, ali golman Aković dobro je intervenisao. U 25. minutu umalo autogol gostiju nakon šuta Pešukića, ali je Aković loptu izbio u korner. I, u samom finišu, vjetar je

Dragojević

Alhasan (od 65. Burzanović) Vujović (od 90+5.Marseni) Gaši Vico

Marstijepović (od 78. Vukčević)

A.Rudović

Škrelja (od 65. Nišimura) V. Rudović (od 78. Mrvaljević) Harada

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 650. Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 1:0 Janjić u 28, 1:1 Augusto u 59. Žuti kartoni: Pajović, Jovićević, Mirković (Sutjeska), Augusto (Dečić)

SutjeskaDečić

Giljen

Janjić

Vlahović Đurović

I.Vukčević (od 69. Mirković) Šaletić Krstović

Pajović Vuković (od 24.Kalezić) (od 87. Đurković)

P.Vukčević

Jovićević

Nikić

Mašović (od 46. Striković)

Matić (od 63. Kajević)

Božanović (od 79. Sekulović)

Maraš

Stijepović

Ujkaj

Bajović (od 46. Augusto)

Božović (od 63.Camaj)

Ljuljđuraj Đeljaj

prevario Manojlovića, lopta je došla kod Obradovića, koji je uposlio Koraća, ali je iskusni napadač imao lošu završnicu. Na startu drugog dijela, Arsenal je mogao odmah do gola – Montenegro je servirao dobro šansu Kordiću, ali je Aković bio na mjestu. Pravio je Arsenal pritisak i zasluženo došao do prednosti u 56. minutu. Abdulahi je izvanredno centrirao i na drugoj stativi pronašao Merdovića, koji glavom šalje loptu u mrežu –1:0. Samo šest minuta kasnije ostalo je nejasno kako Tivćani nijesu pogodili - Abdulahi je ponovo sjajno centrirao, na drugoj strani Ćetković je bio na pravom mjestu, a lop-

ta se činilo da ide u mrežu, ali je prečka spasila Bjelopoljce. Ulaskom Bošnjaka Jedinstvo je počelo bolje da igra. I, već u 70. minutu to je donijelo rezultat - nakon kornera sa lijeve strane stvorila se gužva, lopta se odbila do Šćepanovića, koji je izbliza lako pogodio – 1:1. Ipak, Arsenal je mogao odmah da odreaguje. Abdulahi i Pešukić su na gol liniji zasmetali jedan drugom i loptu nijesu ugurali u mrežu. Ali, Arsenal je krenuo na sve ili ništa, a u 80. minutu došao do nove prednosti. Pešukić je dodao loptu Ćetkoviću koji sjajno prošao po desnoj strani i centrirao, a Mugoša rezantnim udarcem pogodio za 2:1. R.PEROVIĆ

Trening kamp FSCG. Gledalaca: 100. Sudija: Nikola Cvijović. Golovi: 1:0 Merdović

56, 1:1 Šćepanović u 70, 2:1 Mugoša u 80, Žuti kartoni: Dakić, Šahman (Arsenal), Obradović, Idrizović, A.Cvijović, Bošnjak

Sa utakmice Arsenal - Petrovac u Podgorici

PRVI

IZVJEŠTAJI O CRNOJ GORI

Crnogorski vladar ne kleči ni pred kakvim kraljem

ARHEOLOG SER HENRI LEJARD NA CETINJU 1839. GODINE (NASTAVAK)

Odveli su nas u takozvanu palatu. Put nam je načinjen kroz gomilu crnogorskih ratnika, neposrednih Vladičinih pratilaca, koji su, kao i obično naoružani do zuba i u svojim bogato izvezenim i živopisnim kostimima, zakrčili ulaz i stepenište koje je vodilo na prvi sprat. Odvedeni smo u jednu jednostavno namještenu spavaću sobu, praćeni od tri ili četiri plemenska poglavara s dugim bradama, koji su se mirno smjestili na pod i nastavili da puše svoje dugačke lule. Uskoro poslije toga glavni vladičin sluga obavijestio nas je da je njegova eminencija za ručkom i da će nas primiti čim završi objed. Nešto kasnije pojavio se knežev sekretar, Srbin, mislim, koji se zvao Mileradović (riječ je o Dimitriju Milakoviću, prim. prir.) i pošto je učtivo izrazio žaljenje svog gospodara zbog čekanja, odveo nas je k njemu. Kada smo ušli u njegovu sobu, koja je kao i ostali dio manastira bila veoma prosto i skromno namještena, on se digao sa sofe, ili divana, da nas primi. Imao je tada oko dvadeset sedam godina i činilo mi se da je najviši čovjek koga sam ikad vidio, pravi džin. Govorilo se da je visok blizu sedam i po stopa. Ali bio je skladno sazdan, lijep i dosto-

Vladika poče da govori o člancima u njemačkim novinama dosta živo i vatreno. Njega su predstavili, rekao je, kao da je ničice pao pred noge saksonskog kralja kada su se sastali na granici. On je to srdito poricao, tvrdeći da ni njegova vjera ni njegov položaj kneza jednog nezavisnog naroda ne bi dozvolili da to učini

janstven. Visoka stasa, držao se vrlo lijepo i bio veoma otmjena izgleda. Bio je odjeven u dugačku crnu svilenu mantiju i nosio je visoku okruglu kapu grčkih sveštenika. Veliki zlatni krst visio mu je o vratu da mu označi čin. Obratio nam se na francuskom jeziku, koji je prilično poznavao, i veoma ljubazno nam poželio dobrodošlicu, izjavivši da mu je milo što smo ga posjetili i da žali što stranci tako rijetko dolaze u njegovu zemlju. Knez Danilo, kako se zvao (Lejard ovdje miješa Petra II Petrovića i vladiku Danila, prim. prir.), a to ime su, mislim, uzimali svi članovi porodice koji su dobijali čin vladike, bio je učen čovjek i volio je književnost. On je sam bio pjesnik i sastavio je izvjestan broj pjesama, uglavnom slaveći pobjede svoga naroda nad Turcima, i izražavajući nacionalna osjećanja i strasti probuđene neprestanim borbama s muslimanima. Ove patriotske pjesme, koje su se pjevale uz neobičnu muziku (gusle, prim. prir.), očaravale su Crnogorce i postale dio njihove nacionalne književnosti. Bio je poštovan i voljen od

svoga naroda, jer je rukovao puškom isto tako dobro i isto tako rado kao i vladičanskom palicom (vladičanskom štakom), i jer je bio žestok i neumoljiv neprijatelj Turaka, uvijek spreman da se stavi na čelo svoga stada u prepadu i u ratu. On je donekle proputovao Evropu, bio je u Trstu, Beču i Petrogradu, i koristio se ovim putovanjima, primivši uglađene navike, evropski način života i običaje, koje je nastojao da uvede među crnogorska plemena, ali u to vrijeme, bez mnogo uspjeha. Malo evropskih putnika je bilo tada na Cetinju. Nešto malo prije našeg dolaska, saksonski kralj, za vri-

jeme jedne botaničke ekskurzije na dalmatinske planine, bio je vladičin gost. Njegova eminencija izgleda da se mnogo uvrijedila zbog članaka koji su se pojavili u nekim njemačkim novinama koje su opisivale posjetu njegovog veličanstva, jer, nakon što smo izmijenili nekoliko riječi, Vladika najednom poče o tom predmetu, govoreći dosta živo i vatreno. Njega su predstavili, rekao je, kao da je ničice pao pred kraljeve noge kada su se sastali na granici. On je to srdito poricao, tvrdeći da ni njegova vjera ni njegov položaj kneza jednog nezavisnog naroda ne bi dozvolili da to učini. Zatim su iznijeli da je kralj naredio da se zakolje i ispeče jedna ovca, ali da niko od njih nije mogao da jede jer nisu imali noževa, dok jedan njemački vojnik nije riješio problem isjekavši meso svojim mačem. Kako bi to mogla biti istina, pitala je njegova eminencija, kad svaki Crnogorac nosi svoj nož? Sem toga, to je predstavljalo ogledalo njegovog gostoljublja i njegovih manira, što on nije mogao da podnese. Međutim, to je bilo veličanje kraljeve hrabrosti što se usudio da uđe u zemlju jedne varvarske, krvoločne i perfidne rase, za koju se zna da mrzi strance, i nagovještaj da je za svoju bezbjednost mogao da zahvali jedino svom kraljevskom dostojanstvu koje uliva poštovanje, što je naročito ljutilo Vladiku. Rekao je da je poslao demant „Frankfurtskom žurnalu” sa novcem potrebnim za njegovo objavljivanje, ali, ili je pismo bilo zaustavljeno od strane austrijskih vlasti ili je izdavač odbio da ga objavi. On je prema tome ostao pod ovim klevetničkim optužbama kojima će ostali svijet povjerovati i koje će poslužiti i njegovim neprijateljima, koji su željeli da Evropa gleda na njega i na njegovu zemlju kao da su izvan

područja civilizacije. Žalio se da je sa svih strana okružen Austrijom i Turskom i da je u interesu ove dvije zemlje da se ovakvi izvještaji ne poreknu. One su se dobro pobrinule da izvještaji ostanu onakvi kakvi su, sprečavajući da svako poricanje, u obliku pisma ili nekako drugačije, prođe kroz njihove zemlje. Vladika je napadao Austrijance koliko i Turke zbog njihovog nečovještva i krivovjerja, optužujući ih da ubijaju čak i žene koje se usude da, idući za nekim naivnim poslovima, dođu na domak vatre iz njihovih utvrđenja, i da krše primirje koje je s njima sklopio. Opisao je jedan okršaj koji se dogodio između austrijskih odreda i njegovih gorštaka (bitka na Paštrovačkoj gori 1838. godine, prim. prir.) a rezultat je bio, izjavio je on, da su Austrijanci sramno potučeni od jednog mnogo manjeg broja ljudi, mada su u novinama objavili da su odnijeli veliku pobjedu. Oni su se razbjegli, rekao je, ostavivši na polju sa oružjem i opremom dvadeset tri čovjeka i jednog oficira, grofa Kaprijolija, jednog mladog

Prvi engleski putnici dolaze na Cetinje krajem tridesetih godina 19. stoljeća. Donosimo impresije arheologa Henrija Lejarda, koji je u avgustu 1839. boravio na Cetinju sa Edvardom Mitfordom. Njihovi opisi sadrže dragocjene podatke o Crnoj Gori njegoševskog doba

Vladika je opisao okršaj koji se dogodio između austrijskih odreda i njegovih gorštaka (na Paštrovačkoj gori 1838. godine) a rezultat je bio, izjavio je on, da su Austrijanci sramno potučeni od jednog mnogo manjeg broja ljudi, mada su u novinama objavili da su odnijeli veliku pobjedu

plemića, dok je, zajedno sa ženama, palo samo osam Crnogoraca. Zatim, pošto me je odveo u jednu susjednu sobu i pobjedonosno mi pokazao izvjestan broj musketa i raznih stvari uzetih od austrijskih vojnika koje su nosile austrijski carski znak, upitao me je da li to ne dokazuje da Austrija nema razloga da se hvali pobjedom. Ostali smo nekoliko dana na Cetinju, provodeći najveći dio vremena sa Vladikom, s kojim sam mnogo razgovarao o prilikama u njegovom narodu i njegovim pokušajima da ga civilizuje i obrazuje. On je nabavio bilijarski sto iz Trsta i volio je tu igru. Više smo puta zajedno igrali. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Njegoš u Biljardi, crtež

Henri Lejard - crtež Solomona Malana, 1850. godina

Dimitrije Milaković, Njegošev sekretar

Poneđeljak, 5. avgust 2024.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: Iv. br. 659/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

AD “Marina” Bar, Obala 13. Jula bb, koga zastupa Branko Đurović, protiv izvršnog dužnika “Blue Fish” doo Bar, Marina bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun broj 1514 od 23.08.2023. godine i 1516 od 23.08.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika “Blue Fish” doo Bar, Marina bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun broj 1514 od 23.08.2023. godine 1516 od 23.08.2023. godine. Javni

izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 08.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.08.2024. godine.

Na osnovu člana 14 Zakona o notarima („Službeni list RCG“, broj 68/05 i ,,Službeni list CG“, br. 49/08, 55/16 84/18) Pravilnika o broju mjesta službenim sjedištima notara (,,Službeni list RCG’’, broj 23/06 i ,,Službeni list CG’’, br. 11/12, 93/20, 65/21, 120/22 i 33/23), Ministarstvo pravde raspisuje

-za područje Osnovnog suda u Baru, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Baru; -za područje Osnovnog suda u Beranama, dva notarska mjesta i to: jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Andrijevici i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Petnjici; -za područje Osnovnog suda u Bijelom Polju, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Mojkovcu; -za područje Osnovnog suda u Žabljaku, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Šavniku; -za područje Osnovnog suda u Nikšiću, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Plužinama; -za područje Osnovnog suda u Plavu, dva notarska mjesta i to: jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Plavu i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Gusinju; -za područje Osnovnog suda u Pljevljima, dva notarska mjesta sa službenim sjedištem u Pljevljima; -za područje Osnovnog suda u Ulcinju, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Ulcinju.

U skladu sa članom 12 Zakona o notarima za notara može biti imenovano lice koje ispunjava sljedeće uslove: -da je državljanin Crne Gore; -da ima opštu zdravstvenu i poslovnu sposobnost; -da je diplomirani pravnik; -da ima položen pravosudni i notarski ispit; -da ima najmanje pet godina radnog iskustva u pravnoj struci, od toga najmanje tri godine radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita; -da nije osuđivan za djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova notara (Ministarstvo po službenoj dužnosti pribavlja dokaz). Prijavu sa prilozima kojima dokazuje da ispunjava uslove za imenovanje za notara, u skladu sa članom 12 Zakona o notarima, kandidat podnosi Ministarstvu pravde u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa, na adresu: Ministarstvo pravde, Ul.Vuka Karadžića br.3, 81 000 Podgorica Napomena: Kandidat se može prijaviti za više notarskih mjesta. Tekst konkursa će biti objavljen na sajtu Ministarstva pravde u Službenom listu Crne Gore. Za bliže informacije možete se obratiti kontakt osobi u Ministarstvu pravde: Džana Kajević 020/407-506 020/407-505 dzana.kajevic@mpa.gov.me Broj: 05-109/24-8097 Podgorica, 5. avgust 2024. godine

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada i umivaonika. Povoljno, Vukčević. Tel. 067/000-008 , 069/991-999 1

217

Tužnim srcem javljamo da je 4. avgusta 2024. iznenada preminuo naš voljeni

LUKA Nikca ROGANOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 5. avgusta od 9 do 13 časova, kada će se i obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: majka SNEŽANA, otac NIKAC, sestra LUCIJA, baba ZORKA, stric VLATKO, tetke NEVENKA, VESNA, SLAVICA i SENKA i ostala mnogobrojna rodbina ROGANOVIĆ i STIJEPOVIĆ

Dana 3. avgusta 2024 u 74 godini, iznenadnom smrću napustio nas je naš voljeni

SREĆKO Veljka OBRADOVIĆ

Ožalošćeni: supruga KOSA, sinovi MARKO i VELJKO, ćerka MILANKA, zet BORIS, unučad DANILO, IVA i PETAR, brat SLOBODAN, bratanić ŽELJKO i STEFAN, bratanične SNEŽANA i TAMARA, snahe SVETLANA i MIRA i ostala mnogobrojna rodbina 233

Njegov osmijeh i vedar duh čuvaćemo od zaborava. Sahrana je obavljena u krugu porodice.

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, komšije i poznanike da je naša draga

STANKA Rada SIMIĆ rođena MILAŠEVIĆ

Preminula 4. avgusta 2024. u 86. godini života. Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 4. avgusta od 14 do 17 časova i 5. avgusta od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sin PREDRAG, unuke MIJA i MARIJA, unuk RADE, praunuka, sestre BRANKA i BOJANA, bratanići NIKOLA i IVAN, bratanična LJILJANA, sestrične NATAŠA, SVETLANA, OLIVERA, VERA, KATARINA i ostala porodica SIMIĆ i MILAŠEVIĆ

228

Tužan je ovaj pozdrav, draga tetka

OLGA

Hvala ti za sve lijepo što smo proživjeli s tobom. Ostaju uspomene i sjećanja.

ŽARKO, NATAŠA i MILUTIN ĐUKANOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav stricu

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Tužnim srcem javljamo da je 4. avgusta 2024. preminula u 79. godini naša voljena

VUKOSAVA-BOJANA Milutinova ĐUKANOVIĆ rođena ČELEBIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Cetinju 5. avgusta od 12 do 16 časova i 6. avgusta od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju - Cetinje.

OŽALOŠĆENI: sinovi: ŽELJKO, ŽARKO i GORAN, sestra ZORKA, snahe: NATAŠA, BILJANA, RADMILA, MILKA i NADA, unučad: MILUTIN, STEFAN, KSENIJA, GORANA i ASIA, jetrva PERSA, đeveričići: VESKO, VASKO i JUGOSLAV, braća od stričeva BRANKO i VOJISLAV, sestra od strica MARE, sestra od ujaka MILEVA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina ĐUKANOVIĆ i ČELEBIĆ

Hvala ti.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

OLGI

Postoje ljudi koji ostave neizbrisiv trag u našim životima. Ti si bila jedna od njih. Bila si velika sestra, oslonac, podrška, uz mene kad je god trebalo.

Mirno počivaj sa našim roditeljima i braćom.

Sestra VUKOSAVA ĐUKANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj tetki

OLGI

S ponosom i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tebe.

Hvala ti za sve. Počivaj u miru.

ŽELJKO, BILJANA, STEFAN i KSENIJA ĐUKANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj tetki

OLGI

Hvala ti na svemu što si uradila za nas. Počivaj u miru.

Od ZORE MILE ČELEBIĆ

223

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici

LJILJANI MILIČKOVIĆ

KOLEKTIV UMJETNIČKE ŠKOLE ZA MUZIKU I BALET „VASA PAVIĆ“

Posljednji pozdrav dragoj tetki

OLGI

Težak je ovaj oproštaj. Bila si uz nas i u dobru i u zlu.

Za sve ti veliko hvala. GORAN, RADMILA, GORANA i ASIJA ĐUKANOVIĆ

DESI MIRANOVIĆ

Tvojim odlaskom u tišinu vječnog mira ostaje trajno sjećanje na tvoju ljubav, plemenitost i dobrotu koju si nam nesebično poklanjala. S ljubavlju i tugom, Sestričić MLADEN sa porodicom i sestrične MARINA i DANIJELA

Posljednji pozdrav

Otišao si iz našeg života ali nikada iz sjećanja. Zahvalni za neizmjernu ljubav, dobrotu i plemenitost koju si nam pružio, Tvoji NEDŽAD HAROVIĆ, ŠERIFA ĐURĐEVIĆ i JASMINA BABAČIĆ sa porodicama 227

SMAJU HAROVIĆU

229

208

ISMAJILU SMAJU HAROVIĆU Živjećeš u našim srcima, pričama, mislima i sa velikom ljubavlju i ponosom čuvaćemo svaku uspomenu na tebe HALIT, FATIMA i NEDŽAD HAROVIĆ 224

Posljednji pozdrav

RADOJU - LAKU LAKOVIĆU

Ostaćeš upamćen po tvojoj dobroti i plemenitosti. Porodica pokojnog MOMIRA LAKOVIĆA

Posljednji pozdrav

ACU VUKČEVIĆU

Počivaj u miru Porodica pok. MILA SKROBANOVIĆA

Posljednji pozdrav voljenom tetku

BORU KLJAJIĆU

Neka tvoja plemenita duša krasi carstvo nebesko. Hvala ti za sva prelijepa sjećanja iz djetinjstva, koja ćemo zauvijek čuvati u našim srcima.

Tvoje MAJA, JOVANA i ANĐELA

Dana 5. avgusta 2024.godine, navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama

ILIJA MARKOVIĆ

Riječi je malo a tuge previše zbog tvog odlaska. Hvala Ti za život, ljubav i sigurnost.

Hvala Ti za svaku toplu riječ i savjet. Ponosni što smo te imali za supruga i oca. Mnogo nam nedostaješ.

Supruga RAĐA, ćerke MILENA i MILICA i sin VUKAŠIN

Dana 5. avgusta se navršava osamnaest godina od kada nije sa nama

MILENA Batova PAVIĆEVIĆ

Prođe još jedna godina bez tvog prisustva među nama. Ostaju sjećanja na svaki trenutak proveden sa tobom. Ponosni što smo te imali.

Tvoja porodica i tvoja unučad ANDREJ, MATIJA, DARIA, JOVAN, MIA, NIKOLINA, ANETA, VOJIN, MINA, DIVNA i SAVO

5. avgust

S velikom tugom opraštamo se od naše voljene

STANKE SIMIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoju dobrotu i veliko srce. Hvala ti za sve što si činila za mene! Počivaj u miru, draga majko.

Tvoji PREDRAG SIMIĆ i SANJA RADULOVIĆ

Danas je 30 godina od prerane Prošlo je i dvadeset mjeseci smrti našeg oca od smrti naše majke

MIROSLAVA MIĆE FILIPOVIĆA JAGODE BEBE FILIPOVIĆ

S ljubavlju i sjetom; NJANJA, MILORAD i BRANO s porodicama

DRAGAN ĐUROVIĆ

Danas je četrdeset dana kako nijesi sa nama. Dani puni tuge, nevjerice i uzaludnog iščekivanja da ćeš se odnekud pojaviti. Ali istina je previše bolna. Sada kada je trebalo da uživaš u krugu svoje divne porodice, ti nam ode na put bez povratka.

Ovdje više nikada neće biti kao dok si ti bio među nama.

Nedostaješ nam, Dragane, mnogo nam nedostaješ.

U vječitom bolu za tobom OBREN sa porodicom.

213

TUŽNO SJEĆANJE