Četvrtak, 8. avgust 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21077 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
PARTIJSKA KOMBINATORIKA: Neizvjestan datum izbora
Mirsada Nurkovića za petog potpredsjednika Skupštine
Vanredna sjednica na kojoj će se mijenjati Poslovnik i Odluka o broju potpredsjednika zakazana je za 16. avgust, ali oni postaju važeći tek nakon objave u Službenom listu
Viši sud usvojio zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva da se blokira imovina čelniku KK Mornar koji se sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i šverc cigareta Pavićeviću zabranjeno da raspolaže sa 24 nepokretnosti i četiri vozila
Dirigent Paskal Vero za Pobjedu povodom večerašnjeg koncerta u Crkvi Sv. Duha na KotorArtu
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
INTERVJU: Milan Knežević, predsjednik
Demokratske narodne partije i poslanik u Skupštini
Želim da pozdravim onaj antifašistički dio Hrvatske koji mi je prethodnih dana slao poruke podrške izvinjavajući se zbog nesmotrenog i ličnog poteza ministra Grlića Radmana, koji već duže vrijeme svojim stavovima provocira zvaničnu Crnu Goru. Njegov potez me ne može odvići od čitanja Kovačića, Ujevića, Cesarića, Goloba, Krleže ili slušanja Hladnog piva, Pavela, Parnog valjka, Atomskog skloništa… Takođe, mislim da se o regionalnim temama može razgovarati sa predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem, možda se nećemo složiti oko nekih tema iz bliske prošlosti, ali vjerujem da postoje neki zajednički imenitelji za budućnost, kaže Knežević
Protiv jednog od vlasnika rme DOO „Alart centar Budva – CG“ i izvršne direktorice podnijeta krivična prijava zbog utaje poreza i doprinosa
Drago mi je da budem u kontaktu sa novom generacijom mladih muzičara i vidim kako muzički rastu, okruženi velikom količinom informacija i sa velikim pristupom
Neizvjestan datum izbora Mirsada Nurkovića za petog potpredsjednika Skupštine
Vanredna sjednica na kojoj će se mijenjati Poslovnik i
Odluka o broju potpredsjednika zakazana je za 16. avgust, ali oni postaju važeći tek nakon objave u Službenom listu
PODGORICA - Zakoniti
izbor Mirsada Nurkovića za potpredsjednika Skupštine Crne Gore 16. avgusta trenutno je pod velikim znakom pitanja, s obzirom na to da prvo moraju biti izglasane izmjene Poslovnika i Odluke o utvrđivanju broja potpredsjednika u aktuelnom, 28. sazivu parlamenta.
Naime, ove izmjene koje će, izvjesno je, izglasati nova parlamentarna većina, postaju zakonite tek nakon objave u Službenom listu. O tome kakva je procedura za objavljivanje materijala, Pobjeda se zvanično obratila Službenom listu i od njih dobila odgovor da je zakonom definisano da se „propisi i drugi akti objavljuju, po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“. Naravno, postoje i izuzeci, kada dokumenta treba hitno objaviti. – Članom 15 Uredbe o načinu i rokovima dostavljanja propisa i drugih akata na objavljivanje u Službenom listu propisano je da će, u slučajevima kada
se zahtijeva prednost u objavljivanju, organ, odnosno služba koja se stara o objavljivanju propisa i drugih akata, ako je to moguće, bez odlaganja najaviti Javnoj ustanovi vrstu i obim propisa ili drugog akta za koji se traži prednost u objavljivanju. Taj propis ili drugi akt, odnosno ispravka, za koje se zahtijeva prednost u objavljivanju, dostavljaju se najmanje jedan dan prije izdavanja Službenog lista – rečeno je Pobjedi. To znači da će Nurković moći da bude biran tek dan nakon što budu izmijenjeni Poslovnik i Odluka o broju potpredsjednika Skupštine. Ili neće? Bošnjačka stranka je 23. jula postala dio vladajuće većine, pa su njeni predstavnici dobili brojne visoke funkcije kako u Vladi, tako i u državnim ustanovama i preduzećima. Osam dana kasnije, u Skupštinu su stigla dva personalna rješenja za samo jedno mjesto potpredsjednika parlamenta iz reda manjinskih partija i to Nikola Camaj kao predstavnik partija albanske manjine i Nurković kao član BS. Tokom sjednice, predsjedavajući Andrija Mandić je „pojasnio“ na
pune ruke posla
Predsjedavajući Mandić je 1. avgusta obavijestio poslanice i poslanike o sazivanju četvrte i pete vanredne sjednice 16. avgusta. Prva počinje tačno u podne, a na dnevnom redu ima sedam tačaka, dok druga počinje u 15 časova i na njoj će se razmatrati izmjene pet zakona. Poseban značaj na četvrtoj vanrednoj sjednici svakako imaju prve tri tačke: dva prijedloga odluka o izmjeni Poslovnika i izmjena Odluke o broju potpredsjednika, a zatim i izbor potpredsjednika Skupštine za kojeg je kandidovan Nurković.
Koliko je sve rađeno na brzinu i bez poštovanja propisa i zakona, dovoljno govori činjenica da je sjednica Zakonodavnog odbora na kojoj će se razmatrati ovi dokumenti, zakazana za 15. avgust, a najava je stigla tek prije tri dana.
Želim da istaknem da se ovo ne odnosi na političke predstavnike albanskog naroda, već na predstavnike parlamentarne većine – dodao je on. Sedam dana kasnije, i dalje se ništa ne događa što bi ukazivalo na nezadovoljstvo BS već stečenim pozicijama. U materijalu dostavljenom poslanicima navodi se da su prijedloge odluke o izmjeni Poslovnika Skupštine podnijeli poslanici Vasilije Čarapić (PES), Dejan Đurović (N SD), Boris Bogdanović (Demokrate), Milan Knežević (DNP), Bogdan Božović (SNP) i Nikola Camaj (Albanski forum).
INTERVJU: Milan Knežević, predsjednik
PODGORICA - Predsjednik Demokratske narodne partije i poslanik te stranke Milan Knežević ocijenio je, u intervjuu za Pobjedu, da parlamentarna većina ne planira promjenu građanskog karaktera Crne Gore.
– Eventualne promjene Ustava treba da budu predmet dogovora parlamentarne većine i niko neka ne bude zabrinut da će njima biti promijenjen građanski karakter države –kazao je Knežević.
koji način će poslanici toga dana birati. Kako je naveo, dogovori sa albanskim partijama i Bošnjačkom strankom, kao novim članom vladajuće većine, „poštuju se tako što se za prvog kandidata glasa 31. jula, a za drugog 16. avgusta“. Opozicija je oštro reagovala na ovakvu „kombinatoriku“ među strankama nove većine. Andrija Nikolić (DPS) kazao je da su „na djelu nove pravne akrobacije kako bi se podmirile potrebe dijela parlamentarne većine u pogledu podjele funkcija“. Zbog toga je ponovio da je Mandić „personifikacija najbolje vlasti za jednu opoziciju“, te da im „ne ostaje ništa drugo nego da puste da se sami uruše“ jer će „nepočinstva jednog dana doći na naplatu“ – I među onima koji su vladali 30 godina, govorim o DPS-u i njegovim koalicionim partnerima, sigurno je bilo ljudi koji su se nadali da se neke stvari teško mogu promijeniti u Crnoj Gori. Ali su se promijenile. I taj točak se pokrenuo. Ako vi danas mislite da možete da trajete beskonačno, grdno se varate. I ono što radite, okrenuće se jednog dana protiv vas –dodao je Nikolić u polemici sa Mandićem. Tada se uključio i potencijalni potpredsjednik Nurković rekavši da je „poraz DPS-a iz 2020. godine posljedica njihovog direktnog učešća u narušavanju nekadašnjeg SDP-a i formiranju SD-a“. S druge strane, šef kluba poslanika BS Amer Smailović kazao je na plenumu da prijedlog Mandića „nije put ka pomirenju“. – Današnji izbor potpredsjednika Skupštine Crne Gore grubim miješanjem i arbitražom poslanika drugih partija predstavlja grubo narušavanje već stečenih prava na koje ćemo mi iz BS imati jasan odgovor.
Razlozi su, kako je navedeno, „izmjena Poslovnika koja omogućava poslanicima manjinskih partija do dva potpredsjednika Skupštine“, te da se to „pravno može opravdati potrebom za osiguranjem jednakih prava, promovisanjem demokratskih načela i usklađivanjem s međunarodnim standardima zaštite prava manjina“ uz „veću efikasnost i inkluziju, bolju reprezentaciju specifičnih interesa manjina i jačanje društvene kohezije“. – Članom 1 ovog prijedloga predviđena je izmjena stava 5 člana 18 Poslovnika Skupštine Crne Gore kojom se utvrđuje broj potpredsjednika iz reda manjinskih partija. Članom 2 ovog prijedloga predviđeno je da odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore –precizirano je u dostavljenom prijedlogu.
Tako će dosadašnji „jedan potpredsjednik bira se“ postati „najviše dva potpredsjednika biraju se“, čime bi trebalo da bude otvoren put za nesmetan izbor Nurkovića.
Kada je riječ o prijedlogu odluke o izmjeni Odluke o utvrđivanju broja potpredsjednika 28. saziva Skupštine Crne Gore, predsjednik Mandić kao predlagač u materijalu navodi da će se ona mijenjati i nakon usvajanja glasiti „Skupština Crne Gore 28. saziva ima pet potpredsjednika“. A i ova odluka stupa na snagu istog dana kada bude objavljena u Službenom listu.
S obzirom na to da je u skupštinsku proceduru stigao prijedlog za izbor Nurkovića na mjesto petog potpredsjednika, koji potpisuju poslanici BS (Amer Smailović, Kenana Strujić-Harbić, Admir Adrović, Edina Dešić i Jasmin Ćorović) i da bi na plenumu ta tačka dnevnog reda trebalo da bude odmah nakon izmjena Poslovnika i Odluke o broju potpredsjednika, ostaje otvoreno pitanje da li će on biti biran legalno. Jer, prema zakonu, ove odluke mogu biti objavljene tek narednog dana, što znači da se o ovoj tački ne može raspravljati prije 17. avgusta.
Ko će i kako razriješiti ovaj „Gordijev čvor“ obećanih funkcija, ostaje da se vidi. No, ne bi bilo čudno da se, u krajnjem, neki zakoni „pomalo prekrše“. K. JERKOV
Lider DNP-a je dodao da je javno saopštavao da, ako rezultati popisa pokažu da je srpski jezik većinski u Crnoj Gori, treba pristupiti dopunama, a ne izmjenama Ustava, tako što će pored crnogorskog i srpski jezik biti normiran kao službeni.
– Svako ko osporava ovu legitimnu inicijativu u stvari se zalaže za lingvistički aparthejd. Naša je dužnost da pružimo institucionalni otpor svakom pokušaju prisilne nacionalne i identitetske asimilacije – rekao je Knežević.
POBJEDA: Republika Hrvatska je Vas, zajedno sa potpredsjednikom Vlade Aleksom Bečićem i predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, proglasila personama non grata zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu. Vi ste poslanik, ali imamo situaciju da su najviši državni funkcioneri nepoželjne osobe u članici EU. Mislite li da ta činjenica može ugroziti naš evropski put?
KNEŽEVIĆ: Ne znam zašto bi bio ugrožen evropski put zbog izglasavanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Da li to znači da se genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima nije dogodio u NDH ili sad evropski put podrazumijeva da donesemo rezoluciju o Blajburgu? Posebno je simptomatično da sam kao jedini od osamdeset jednog poslanika u crnogorskom parlamentu stavljen na hrvatsku crnu listu. Na taj način mi je ukazana dužna pažnja i dodijeljena neslućena moć sive eminencije na čemu sam im neizmjerno zahvalan. Ako će se dio predstavnika hrvatske države bolje osjećati što mi je zabranjen ulazak u Hrvatsku, onda mi je drago ukoliko sam im olakšao ove dane loše turističke sezone. Ovom prilikom, svakako želim da pozdravim onaj antifašistički dio Hrvatske koji
li će Srbija donijeti sličnu rezoluciju nije na meni da procjenjujem. Volio bih da se to desi, ali ja sam poslanik u Crnoj Gori i nemjerljivo mi je drago što smo prva država na svijetu koja je pravim imenom genocida nazvala ono što se desilo u Jasenovcu
mi je prethodnih dana slao poruke podrške izvinjavajući se zbog nesmotrenog i ličnog poteza ministra Grlića Radmana koji već duže vrijeme svojim stavovima provocira zvaničnu Crnu Goru. Njegov potez me ne može odvići od čitanja Kovačića, Ujevića, Cesarića, Goloba, Krleže ili slušanja Hladnog piva, Pavela, Parnog valjka, Atomskog skloništa… Takođe, mislim da se o regionalnim temama može razgovarati sa predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem. Možda se nećemo složiti oko nekih tema iz bliske prošlosti, ali vjerujem da postoje neki zajednički imenitelji za budućnost. I oni su uvijek dobro došli u Crnu Goru, čak i ministar Grlić Radman jer mi nijesmo država zabrana.
POBJEDA: Da li je Rezolucija o Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu suštinski odgovor na Rezoluciju o Srebrenici donešenu u Ujedinjenim nacijama kako to tvrde pojedini evropski zvaničnici?
KNEŽEVIĆ: Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu je nastala kao prirodna, logička i politička posljedica kontinuiranih pokušaja da se srpski narod, kao najstradalniji na
Uprava za statistiku raspisala novi oglas za izbor
PODGORICA – Uprava za statistiku raspisala je juče novi, drugi po redu,
tender za izbor kompanije za reviziju koda softvera za kontrolu popisnih po-
predsjednik Demokratske narodne partije i poslanik u Skupštini
Želim da pozdravim onaj antifašistički dio Hrvatske koji mi je prethodnih dana slao poruke podrške izvinjavajući se zbog nesmotrenog i ličnog poteza ministra Grlića Radmana, koji već duže vrijeme svojim stavovima provocira zvaničnu Crnu Goru. Takođe, mislim da se o regionalnim temama može razgovarati sa predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem, možda se nećemo složiti oko nekih tema iz bliske prošlosti, ali vjerujem da postoje neki zajednički imenitelji za budućnost, kaže Knežević
Balkanu u 20. vijeku, predstavi kao genocidan. Posebno što su sponzori i kosponzori te ideje bile neke od država koje su sinonim za genocid i Holokaust. A da pri tom niko, skoro osamdeset godina od završetka Drugog svjetskog rata, nije donio rezoluciju o genocidu nad Srbima u NDH, Njemačkoj i Austriji. Zato kad neko želi da nas posipa pepelom genocida, prvo mora dobro da popeli sopstvenu glavu i da je sagne pred uspomenom nad preko 750.000 genocidiranih Srba, Jevreja i Roma u sistemu logora Jasenovac.
P OBJEDA: Niko ne spori genocid i užasne zločine u sistemu logora Jasenovac, čak je 2018. u zgradi UN-a održana izložba o tom slučaju. Da li očekujete da sličnu rezoluciju, recimo, donese i Srbija budući da je prije tri godine takva inicijativa odbijena od strane njihove Skupštine?
KNEŽEVIĆ: Da li će Srbija donijeti sličnu rezoluciju nije na meni da procjenjujem. Volio bih da se to desi, ali ja sam poslanik u Crnoj Gori i nemjerljivo mi je drago što smo prva država na svijetu koja je pravim imenom geno-
cida nazvala ono što se desilo u Jasenovcu.
P OBJEDA: Ulaskom Bošnjačke stranke u vlast napravljena je vlada koja ima gotovo dvotrećinsku podršku u parlamentu. Da li planirate, kako je to najavio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, i izmjene Ustava?
KNEŽEVIĆ: Eventualne promjene Ustava treba da budu predmet dogovora parlamentarne većine i niko neka ne bude zabrinut da će njima biti promijenjen građanski karakter države. Javno sam saopštavao da, ako rezulta-
kompanije za reviziju koda softvera za kontrolu popisnih podataka
Javno se izvinjavam građanima zbog Budve i Andrijevice
POBJEDA: Da li je dobro za aktuelnu vlast da se njeni predstavnici na lokalnom nivou u Budvi i Andrijevici ne mogu dogovoriti o formiranju lokalne vlasti?
KNEŽEVIĆ: Naravno da nije dobro i tu sam potpuno iskren, jer ne vidim nijedan razlog zašto nije došlo do dogovora. Na državnom nivou smo imali mnogo veće sukobe i nesporazume i ipak smo uspjeli da dođemo do dvotrećinske podrške Vladi. Zato mi nije jasno kako uvijek na lokalnom nivou imamo toliko trvenja i svađa, da se često pitam kako građani i dalje imaju volje i strpljenja da izlaze na izbore. Iako ne snosim nikakvu odgovornost, javno im se izvinjavam u ime onih koji su trebali da pokažu odgovornost.
ti popisa pokažu da je srpski jezik većinski u Crnoj Gori, treba pristupiti dopunama, a ne izmjenama Ustava, tako što će pored crnogorskog i srpski jezik biti normiran kao službeni. Svako ko osporava ovu legitimnu inicijativu u stvari se zalaže za lingvistički aparthejd. Naša je dužnost da pružimo institucionalni otpor svakom pokušaju prisilne nacionalne i identitetske asimilacije. Takođe, smatramo da kroz međuvladine sporazume treba regulisati dvojno državljanstvo sa Republikom Srbijom u kojoj živi najmanje 300.000 naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore kako bi na taj način poslali snažnu poruku da ih se nismo odrekli.
P
OBJEDA: Koji model DNP preferira kao optimalan za izlazak na lokalne izbore u Podgorici?
KNEŽEVIĆ: DNP se uvijek zalagala za široko koaliciono okupljanje sa sinergetskim efektom. Vjerujem da ćemo nakon razgovora sa našim tradicionalnim i potencijalnim koalicionim partnerima ubrzo objaviti model izlaska na podgoričke izbore. Nenad ZEČEVIĆ
Odbornik SNP-a u Nikšiću fizički nasrnuo na partijskog kolegu i potpredsjednika Opštine
Zgrada Opštine Nikšić
Tomić zbog Nikolićevih udaraca završio u bolnici?
NIKŠIĆ – Funkcioneri Socijalističke narodne partije Zoran Tomić i Miloš Nikolić fizički su se sukobili juče ujutru u Nikšiću, prenosi M portal. Tomić je potpredsjednik Opštine Nikšić, a Nikolić odbornik u tamošnjem parlamentu. Sukob između dvojice partijskih kolega izbio je kada je Nikolić napao Tomića, koji je zbog zadobijenih povreda, kako je kasnije saopštio nikšićki odbor DPS-a, završio u bolnici. Iz policije je M portalu potvrđeno da su spisi o ovom obračunu predati Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću. Saopštenjem se juče, povodom ovog incidenta, oglasio nikšić-
ki ogranak Demokratske partije socijalista navodeći da se lokalni funkcioneri, umjesto da građanima objasne zašto se otpad opet nelegalno odlaže na prostoru Željezare, tuku od rane zore.
– Poštovani građani, niti ćete vi, niti ćemo mi dobiti odgovore, jer u Opštini, umjesto da se bave ovim pitanjima, oni dan započinju tučama, pa i policija mora da interveniše, a i potpredsjednici završavaju od zadobijenih udaraca u bolnici. Tako to izgleda kad prevlada nezajažljivost za foteljama, pa usljed nezasitosti lokalnih vlastodržaca i šakama počinju da brane funkcije – navedeno je u saopštenju DPS-a. R. P.
Postignut dogovor o izlasku na izbore u glavnom gradu
Branka Bošnjak
Zajedno nastupaju PZP, Pokret za
Podgoricu i Ura
dataka jer na prethodnom nije dostavljena nijedna ponuda.
– Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi 30.000 eura sa PDV-om. Rok za dostav-
ljanje ponuda je 15. avgust ove godine. Shodno Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, privredni subjekat mora biti iz države članice Evropske unije – saopšteno je juče iz Monstata.
Podsjećaju da će sprovođenje tendera pratiti Komisija za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, što je predviđeno Zakonom o popisu. Đ. Ć.
PODGORICA - Potpredsjednica Pokreta za promjene Branka Bošnjak potvrdila je juče da će ta partija na predstojećim lokalnim izborima u glavnom gradu nastupiti u koaliciji sa Pokretom za Podgoricu i Građanskim pokretom Ura. Bošnjak je za Radio Crne Gore rekla kako je o tome postignut načelan dogovor. – U suštini već je gotovo na-
čelno dogovoreno da zajedno idu nekadašnji potpisnici ovog memoranduma u glavnom gradu, znači Pokret za Podgoricu, Pokret za promjene i Građanski pokret Ura. Ja očekujem da će to definitivno narednih dana biti dogovoreno do detalja, o nosiocu liste i o učešću i nekih drugih eventualno i nestranačkih ličnosti, a moguće i nekih drugih pokreta, ali sve to treba da se vidi –kazala je Bošnjak. R. P.
Članovi Odbora za ekonomiju odgovorili na navode potpredsjednika Vlade Đeljošaja u vezi sa izborom Savjeta EKIP-a
PODGORICA – Članovi Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanici u Skupštini Crne Gore Dejan Đurović i Jelena Božović (NSD), Tonći Janović i Uglješa Urošević (PES), Mirsad Nurković (BS), Zdenka Popović (Demokrate) i Slađana Kaluđerović (SNP) negodovali su zbog navoda ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja da je Savjet Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) izabran političkom trgovinom na osnovu starog lošeg zakona. Đeljošaj je ovo saopštio nakon Pobjedine objave da je EKIP Odboru i Delegaciji EU u Crnoj Gori ukazao na problematične izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama (ZEK) koje predviđaju izbor novog Savjeta u roku od tri mjeseca od stupanja zakona na snagu. Time, kako tvrde iz EKIP-a, nijesu u potpunosti transponovani članovi Evropskog koda za elektronsku komunikaciju (EECC). Aktuelni savjet na čelu sa dr Milanom Radulovićem Skupština je izabrala u aprilu, nakon konkursa koji je sproveo Odbor, a na koji se prijavilo 32 kandidata. Za članove Savjeta imenovani su Jelena Savić, Nikola Labović, Dejan Jovanović i Amer Nokić – Preporučujemo gospodinu Đeljošaju da dobro vodi računa kad daje paušalne ocjene, kojima udara na integritet članova Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, a koji su ujedno i po-
Sa jedne od sjednica Odbora za ekonomiju
slanici aktuelne parlamentarne većine, koji su vršili selekciju i izabrali članove Savjeta EKIP-a. Izražavamo zadovoljstvo što smo, kao članovi nadležnog odbora, postavili nove standarde kada je u pitanju intervjuisanje kandidata u Skupštini Crne Gore, a povodom izbora članova ovog savjeta - poručili su članovi Odbora. Dodaju da su imenovali Komisiju od po tri člana iz većine i opozicije, koja je, kako navode, sačinila listu kandidata koji su zadovoljavali uslove konkursa. – Čitav proces selekcije i predlaganja kandidata protekao je transparentno, profesionalno i objektivno, a posebno je vođeno računa da među pet izabranih kandidata bude makar jedna žena i makar jedan predstavnik manjina koji je ujedno ekonomista i predstavnik poštanske djelatnosti. Posebno smo zadovoljni što među kandidatima imamo doktora nauka, tri magistra i jednog magistranda - saopštili su poslanici.
Negiraju tvrdnje Đeljošaja da
je Savjet pod kontrolom stranih država i stranih službi, dodajući da su kontrolu nad izborom Savjeta imali isključivo poslanici, i izabran je glasovima poslanika koji dolaze iz redova parlamentarne većine, ali i tadašnjeg predsjednika Odbora Nurkovića, koji je za vrijeme izbora ovog savjeta dolazio iz redova parlamentarne opozicije.
- Napominjemo da je sprovedeni proces i način izbora članova Savjeta u potpunosti u skladu sa EU zakonodavstvom, EU Direktivom i dobrom evropskom praksom. U razgovoru sa Evropskom komisijom, koji smo imali kao nadležni odbor i delegacija Skupštine, upravo je sugerisano da u dijelu načina izbora članova Savjeta ne treba da bude izmjena u važećem ZEK-u, kao i da Skupština Crne Gore treba da ostane nadležna za izbor Savjeta – navode poslanici.
Neprihvatljivo je, dodaju, da neko zakon koristi kao sredstvo za smjenu organa upravljanja regulatornog tijela, posebno sa pozicije ministra. Napominju da je riječ o zakonu koji se od-
Reagovanje Ljiljane Popović-Moškov na saopštenje Đorđa Radanovića Degutantno je polemisati sa poljoprivrednim stručnjakom koji koristi funkciju za lične interese
PODGORICA - Krajnje je degutantno polemisati sa poljoprivrednim stručnjakom Đorđem Radanovićem u svim oblastima, a posebno vezano za moj profesionalizam u bilo kom poslu ili za moje rukovođenje Lukom u zadnje tri godine - kazala je u reagovanju na saopštenje predsjednika Odbora direktora Luke Kotor a. d. Đorđa Radanovića, članica tog tijela Ljiljana Popović-Moškov Ističe da su to bile tri godine rukovođenja u kojima je Luka Kotor spašena od stečaja, izgrađena marina Kotor, realizovana sva povećanja cijena usluga, pokrenuta utuživanja svih uzurpatora vezova u Luci, ukinuta sva politička radna mjesta u Luci: zamjenika, savjetnika i razno-
raznih pomoćnika direktora, vraćen kompletan dug Kotor Mara prema Luci Kotor, postrožena naplata potraživanja, u prvoj narednoj godini nakon kovid perioda pokriveni svi gubici u poslovanju, usvojen novi kolektivni ugovor, Luku Kotor ponovo uključili u CLIA asocijaciju, ostvarena najveća dobit do sada i akcionarima omogućena dividenda, a zaposlenima bonusi. – Kao kruna svega riješen je problem otimanja poslova pilotaže od pojedinaca i potpisan aneks o ovoj vrsti posla u okviru osnovnog ugovora o koncesiji, čime su Luci Kotor zagarantovani prihodi od pilotaže od najmanje 12 miliona eura u narednih osam godina. Naravno, čitavo to vrijeme Đorđe Radanović nije bio prisutan u Luci Kotor, već
se bavio zelenilom i krajnje je prizeman njegov pokušaj kritike mog rada. Takav način obraćanja više govori o njemu nego o osobi kojoj se obraća – navodi u reagovanju Popović-Moškov. Ona poručuje Radanoviću da je sada u prilici ispraviti njene navodne greške pa tako sada može predložiti povećanje zarada zaposlenih ukoliko ocjenjuje da povećanje od 1. januara nije bilo dovoljno, a i dobro bi mu došlo u susret lokalnim izborima kao dobro poznati vid populizma. – Isto tako može akcionarima predložiti smanjenje naknade članovima Odbora ukoliko smatra da je preveliko. Time bi još više dobio poena kod birača, ali sam sigurna da to neće učiniti, jer mu lično ne ide u prilog. Međutim, ono što je očigledno jeste
nosi na najprofitabilniju oblast i koji je istovremeno u postupku usaglašavanja sa EU direktivama, kako bi se do kraja godine moglo zatvoriti Pregovaračko poglavlje 10.
- Podsjećamo da je upravo na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet od strane poslanika, za vrijeme intervjuisanja kandidata za izbor Savjeta EKIP-a, pokrenuto pitanje dogovora telekomunikacionih operatora prilikom formiranja cijena usluga, nakon čega je otvorena istraga o tom pitanju. Očekujemo od potpredsjednika Vlade za ekonomska pitanja, gospodina Đeljošaja, da pokaže proaktivan pristup kad su u pitanju anomalije koje postoje na tržištu elektronskih komunikacija, ali i trgovinskih lanaca, jer se od njega kao resornog ministra očekuje da isprati rad 44. Vlade na najbolji način i da ponudi rješenja kako cijene ne bi rapidno rasle, čime se smanjuju benefiti povećanja plata i penzija– zaključiili su u reagovanju. Đeljošaj je kazao da se novim prijedlogom zakona povećava nezavisnost, stručnost i dupla kontrola izbora članova Savjeta i čuva državni interes. Naveo je da su novim zakonom propisani stroži i stručniji uslovi za izbor članova Savjeta dodajući da trenutni članovi ne ispunjavaju uslove ni po važećem zakonu. - Dok imam sva ova saznanja, naravno da ću dati doprinos da ne bude ova institucija dovedena pod kontrolu političkih trgovina i stranog uticaja. Najmanje treba da brinu profesor Radulović i direktor Agencije Darko Grgurović jer i oni treba da zaštite državni interes Crne Gore, a ne tuđi, a pogotovo da obmanjuju javnost i ne kažu pravu istinu kako je i dokumentacija članova Savjeta nepotpuna i da je to urađeno po principu političke trgovine - saopštio je Đeljošaj prije nekoliko dana.M.Lk
da je u svom reagovanju na moje saopštenje izostavio najvažnije. Ostao je dužan javnosti da odgovori na vrlo jednostavna dva pitanja iz mog inicijalnog saopštenja: S kojim pravom je većinskog vlasnika ostavio bez većine u upravljanju Lukom Kotor, zbog čega je većinski vlasnik i zatražio hitno održavanje vanredne Skupštine akcionara i - drugo što je pravi razlog nezakazivanja vanredne Skupštine akcionara u realnom roku od 30 dana, na kojoj bi bio smijenjen (kao i svi mi ostali), nego je istu zakazao tek za šest mjeseci. Ne može niko razuman povjerovati da zbog čuđenja (koje je naveo) istu nije htio zakazati u roku od 30 dana. Jer kao što se nije čudio kada ga je većinski vlasnik birao, tako valjda ne treba da se čudi ni kad hoće da ga smijeni. Tako da ipak ostaje moja tvrdnja da je razlog ovakvog postupanja obezbjeđenje lične imovinske i druge koristi koje mu pruža ova funkcija u narednih pola godine. A ukoliko misli da to nije tačno, svakako će imati prilike na sudu da dokaže suprotno - poručila je na kraju Popović-Moškov. N. K.
Rodni potencijal vinskog grožđa je više nego dobar, a nadamo se dovoljnom broju radnika i povoljnim vremenskim uslovima kako bi do kraja septembra uspješno završili berbu – kažu iz Plantaža
PODGORICA - Ove godine, kompanija „13. jul - Plantaže“ suočila se sa nepredvidivim klimatskim uslovima koji su značajno uticali na dinamiku proizvodnje. Blaga zima i neuobičajeno topli april ubrzali su vegetaciju vinove loze, dok su obilne kiše u maju, znatno iznad klimatskog prosjeka, postavile ozbiljne izazove u zaštiti nasada. Berba je započela ranije nego ikada, donoseći nadu da će, uprkos izazovima, sezona biti uspješna.
Iako su vremenske neprilike ostavile trag, stanje vinograda trenutno uliva optimizam, a iz Plantaža poručuju da su, uprkos svim poteškoćama, spremni da isprate ovogodišnju berbu sa očekivanim visokim standardima kvaliteta.
VREMENSKE PRILIKE
Kako su kazali iz kompanije „13. jul - Plantaže“ ove godine su se suočili sa neuobičajeno blagom zimom, što je, u kombinaciji sa natprosječno toplim aprilom, rezultiralo ranijim početkom vegetacije vinove loze.
– Posebno izazovan bio je maj, po pitanju zaštite vinove loze, imajući u vidu je u tom mjesecu bilo 15 dana sa padavinama. Na teritoriji opštine Podgorica, tokom maja, palo je 144 l/
m², što je za čak 57 odsto više od klimatske normale. Trenutno stanje vinove loze pokazuje dobar kvalitet i rodni potencijal. Očekujemo da će vremenske prilike biti povoljne do kraja septembra, kada planiramo da završimo berbu vinskog grožđa. Do tada, nezahvalno je govoriti o količinama – poručuju iz Plantaža. A što se tiče vremenskih prilika, kazali su da su ovih godina kombinacija klimatskih promjena i nepovoljnih vremenskih uslova, naročito, u ključnim fazama razvoja biljke uticali na manje prinose. – Nadamo se da će ova godina biti drugačija i da će vremenske prilike ići naruku crnogorskim poljoprivrednicima. Do sada, u dva navrata, tokom maja, na par mikrolokaliteta imali smo pojavu grada, koji je napravio određenu štetu, nakon čega su odrađene sve neophodne agrotehničke mjere, kao i tretman koji je uticao na zacjeljivanje rana na bobicama i oporavak lisne mase –tvrde iz Plantaža. Takođe, kako ističu, jako olujno nevrijeme, koje nas je zahvatilo 2. jula, praćeno kišom, tokom kojeg su udari vjetra iznosili 80 do 100 km/h, pričinilo je određenu štetu na dijelu zasada breskve i nektarine, i to na sortimentu koji je bio u fazi intenzivnog sazrijevanja. – Oštećenja su bila na stabli-
Investicija od 100 miliona eura u Herceg Novom
PODGORICA - Podgorička kompanija Carine dobila je dozvolu za gradnju hotelskog kompleksa sa 5 zvjezdica u Baošićima, nakon što je Agencija za zaštitu životne sredine donijela rješenje kojim se utvrđuje da za ovaj projekat nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Podsjetimo, riječ je o objektu koji će se sastojati od pet lamela i čija je vrijednost oko 100 miliona eura. Otvaranje hotela planirano je za 2027. godinu.
- U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je nosilac projekta dužan da u toku realizacije, kao i u sluča-
ju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu - piše u rješenju Agencije. Riječ je o objektu sa pet zvjezdica koji će obuhvatiti pet lamela, a prve goste bi mogao primiti već 2027. godine. Lokacija na kojoj će se graditi hotel prostire se na oko 28.000 kvadratnih metara, dok će maksimalna bruto građevinska površina objekata iznositi blizu 54.000 kvadratnih metara. Planirani hotelski kompleks, pažljivo uklopljen u prirodni
ma, a bilo je i otresenih plodova što će uticati na nešto manje prinose – naglašavaju iz Plantaža.
Što se tiče berbe stonog grožđa, ona je ove godine započela 4. jula berbom sorte kardinal, na površini od 100 hektara.
– Zbog ranijeg početka vegetacije, i berba vinskog grožđa, sorte šardone, počela je prethodne sedmice, tj. petnaestak dana ranije u odnosu na prošlu godinu. Rodni potencijal vinskog grožđa je više nego dobar, a nadamo se dovoljnom
broju radnika i povoljnim vremenskim uslovima, kako bi do kraja septembra uspješno završili berbu – kažu iz Plantaža dodajući da ove godine nijesu primijetili bilo kakve neobične promjene u rastu ili prinosu grožđa, osim uobičajenih pojava koje su karakteristične za svaku godinu. - Za sada, vinograd je u veoma zadovoljavajućem vegetativnom i prinosnom potencijalu. Ove godine smo zabilježili najraniju berbu bresaka i nektarina u našoj kompaniji, koja je započela 11. maja,
što je gotovo 18 dana ranije nego prethodnih godina. Majske kiše su donekle usporile i otežale berbu, ali uprkos tome, kvalitet ovogodišnjeg roda je jedan od boljih u posljednjih nekoliko godina. Berba je u toku, i ako vremenske prilike posluže, sredinom avgusta bi trebalo da se privede kraju. Očekivani prinosi mogu biti nešto niži u odnosu na prošlogodišnje, kao posljedica olujnog nevremena od 2. jula, ali je kvalitet plodova više nego zadovoljavajući, što nam je bio
i primarni cilj - naglašavaju iz Plantaža dodajući i da su zadovoljni prodajnom cijenom breskve i nektarine, koja je na nivou prosječne prošlogodišnje.
Ko REKcija cij EN a – Iako je ove godine nešto drugačija situacija na tržištu, tj. bilježi se mnogo veći uvoz ovog voća iz zemalja EU i okruženja, to nije značajno uticalo na korekciju cijena ili prodaju, jer su Plantaže među potrošačima prepoznate kao domaći proizvođač voća izuzetnog kvaliteta, koji je konstantan iz godine u godinu –kažu iz ove kompanije. Oni naglašavaju da je izazov pronalaženja sezonske radne snage aktuelan i ove godine.
– Trenutno je na raznim poslovima u našim zasadima angažovano oko 220 sezonskih radnika, od kojih je 40 odsto domaćih i 60 odsto stranih. Kako bismo obezbijedili radnike za poslove koji nas očekuju, u toku su pregovori sa radnicima iz susjednih zemalja, kao i sa agencijama. Prioritet nam je, uvijek, zapošljavanje radnika iz naše zemlje, te ih i ovom prilikom pozivamo da se prijave za sezonske poslove u našoj kompaniji. Zarade se obračunavaju u zavisnosti od učinka radnika. U ovom trenutku, dnevnice se kreću u prosjeku od 25 do 30 eura, dok iskusniji radnici zarađuju i do 50 eura dnevno. Jedna od velikih pogodnosti za radnike je obezbijeđen smještaj i hrana za nerezidente, dok za radnike iz Podgorice obezbjeđujemo jedan obrok - poručuju iz Plantaža i dodaju da su za potrebe mašinske berbe ove godine nabavili dva dodatna kombajna, čime su njihovu flotu povećali na ukupno šest kombajna, ulazeći u berbu znatno spremniji. N. K.
Premijer o infrastrukturnim projektima
ambijent Baošića, osmišljen je da svojim gostima pruži vrhunski komfor i usluge. Lamele hotela, koje se kaskadno spuštaju prateći konfiguraciju terena, međusobno su povezane toplim vezama na suterenskim ili prizemnim etažama. Ovaj projekat, koji će se sastojati od podzemnog dijela, prizemlja i do šest etaža, obuhvata ukupno 632 smještajne jedinice sa 710 ležajeva, kao i brojne dodatne sadržaje poput sala za sastanke, teretane, te spa i velnes zona. U sklopu hotelskog kompleksa predviđena je i velika restoranska terasa otvorena prema moru, dostupna kako gostima hotela, tako i lokalnim stanovnicima i turistima. Sve lamele hotela povezane su u jedin-
stvenu cjelinu, a između njih se formira ozelenjeni park koji doprinosi opuštajućoj atmosferi kompleksa. Vanjske površine su popločane i ozelenjene, a na jugu je vanjski bazen sa uređenim plažama, čija forma svojom razuđenošću podsjeća na Bokokotorski zaliv. Kako je pojašnjeno, na jugu lokacije su smješteni javni ugostiteljski sadržaji sa velikom restoranskom terasom koji su dostupni ne samo gostima hotela, nego i ostalim posjetiocima, turistima i mještanima.
Investitor je podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, a dokument je na javnom uvidu bio do 22. jula. Pored ovog projekta, kompanija Carine planira i izgradnju luksuznog rizorta u Đenovićima na površini od 70.000 kvadratnih metara, koji će takođe nositi pet zvjezdica. Ranije je direktor kompanije Carine Čedomir Popović kazao da planiraju izgradnju hotela u Baošićima kapacite-
Slike projekta
ta između 700 i 800 soba. Kako je naveo za RTHN u aprilu, pripremni radovi su u toku, a plan je da ovaj hotel prve goste primi za tri godine, tačnije 2027. godine.
On je tada kazao da Carine pripremaju i veliku investiciju u Đenovićima - rizort koji će takođe imati pet zvjezdica i koji će se prostirati na površini od oko 70.000 kvadrata. N. K.
PODGORICA – Brza cesta sa četiri trake od Nikšića do Pljevalja, preko novog mosta na Tari, će se graditi, poručio je premijer Milojko Spajić
On je na društvenoj mreži Iks napisao da će postojeći most na Tari biti rekonstruisan i takođe u upotrebi.
- Većina saobraćaja će biti preko novog puta, izbjegavajući serpentine i oko Šavnika (od Donjih Brezana zaobilaznica) i oko kanjona Tare (preko Bobova)“ -naveo je Spajić. R. E.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj
Priprema se
PODGORICA – Izrada odluke o ograničenju marži je pri kraju i obuhvatiće više artikala od prethodne odluke limitirane cijene, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
On je kazao da su prije desetak dana ograničene marže na pet osnovnih namirnica, podsjetivši da je tada najavljena izrada nove odluke o ograničavanju marži na više stotina artikala i to nakon istraživanja koje se sprovode sa potrošačima. – Izrada odluke je pri kraju i obuhvatiće više artikala od prethodne odluke limitirane cijene i primjenjivaće se nakon sprovedenih zakonskih
procedura, usvajanja na Vladi i objavljivanja u Službenom listu – naveo je Đeljošaj.
On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, kazao da se sve aktivnosti sprovode u punoj koordinaciji, onako kako je već najavio premijer Milojko Spajić. - Naš cilj je da savremenim i evropskim metodama postignemo procvat životnog standarda naših građana i puni ekonomski razvoj - poručio je Đeljošaj. On je rekao da je briga o standardu građana, koja je izražena u javnosti, veoma pozitivna, te da je sada svakako jasno da je 44. vlada ta koja je najviše uradila za njih, očuvala standard, spriječila rast cijena i uporedo povećala plate i penzije. N. K.
Grupa NVO podržala stav USSCG
PODGORICA - Grupa nevladinih organizacija (NVO) podržala je stav Unije slobodnih sindikata (USSCG) da u okviru Nacrta fiskalne strategije ne treba smanjivati doprinose za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, a da treba uvesti jedinstvenu minimalnu zaradu uz saglasnost socijalnih partnera. Među NVO koje su podržale stav USSCG su Juventas, Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG), Centar za ženska prava, Spektra, Stana, Kvir Montenegro, Udruženje Roditelji, SOS Podgorica, Sigurna ženska kuća i Centar za romske inicijative. – Dijelimo stav USSCG da je potrebno značajnije revidirati predložene mjere Nacrta
fiskalne strategije kako bi se osiguralo da fiskalna politika doprinese unapređenju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih i obezbijedi održivost javnih finansija – navodi se u saopštenju grupe NVO, prenosi PR centar.
Oni su podržali i stav da razdvajanje minimalnih zarada prema stepenu stručne spreme nije u skladu sa evropskim standardima i konvencijama Međunarodne organizacije rada.
Oni su ocijenili su da je nakon reforme ,,Evropa sad 1“ zdravstveni sistem ušao u proces tihe, brze i nekontrolisane privatizacije. – Ovakav scenario će dovesti u pitanje potencijal Crne Gore da poštuje svoj Ustav - smatraju u grupi NVO. N. K.
KK Kotor saopštio da su uradili sve što je u njihovoj moći da pomognu u rješavanju slučaja seksualne zloupotrebe djece koja su trenirala u tom klubu
PODGORICA - Košarkaški klub Kotor obratio se javnosti u vezi sa slučajem Kotoranina I. K. (36) koji je uhapšen 31. jula zbog sumnje da je tokom 2024, kao i u prethodnom periodu, iskorišćavao maloljetnike za pornografiju, te da je izvršio obljubu u odnosu na više djece uzrasta do 14 godina. Iz KK Kotor ističu da su uradili sve što je u njihovoj moći da reaguju i pomognu u razrješavanju ovog slučaja, koji ih je sve zatekao, šokirao i duboko pogodio. Uprava kluba je saopštila da su onog momenta kada su se pojavile prve naznake da je I. K. umiješan u bilo kakva djela za koje je osumnjičen, klub istog dana sazvao hitnu sjednicu Upravnog odbora, na kojoj mu je zabranjeno prisustvo bilo kakvim aktivnostima u organizaciji Košarkaškog kluba Kotor, kao i donesena odluka da se o tome momentalno obavijeste i roditelji i nadležni organi. – U najkr aćem roku smo sazvali roditeljski sastanak na kojem smo roditeljima predočili saznanja koja smo prikupili, kao i odluke Upravnog odbora. Nakon roditeljskog sastanka smo kontaktirali Upravu policije – OB Kotor, koje nas je zbog specifičnosti slučaja uputilo na Centar za socijalni rad Kotor. Predstavnik našeg kluba je u saradnji sa roditeljima učestvovao u prijavljivanju navedenog problema Centru za socijalni rad. Nakon pokre-
Uprava kluba je saopštila da su onog momenta kada su se pojavile prve naznake da je I. K. umiješan u bilo kakva djela za koje je osumnjičen, sazvali hitnu sjednicu UO, zabranili mu prisustvo bilo kakvim aktivnostima i obavijestili roditelje i nadležne organe
Djelovi Strategije razvoja visokog obrazovanja Crne Gore 2024-2027.
PODGORICA - Strategija razvoja visokog obrazovanja Crne Gore za period 2024-2027. objavljena je juče na vladinom sajtu i donosi analizu i smjernice za razvoj, a prioritet je dat upisima, praktičnoj nastavi, cjeloživotnom učenju kojim je obuhvaćen i nastavni kadar te inkluziji.
tanja postupka od strane Centra za socijalni rad i OB Kotor, predsjednik našeg kluba je dao izjavu, gdje je još jednom iznio saznanja koja imamo i koja smo prezentovali roditeljima o navedenom slučaju – piše u saopštenju KK Kotor. Istakli su da tokom svih aktivnosti kluba, u kojima je I. K. učestvovao, on nije pokazivao bilo kakve naznake da je počinio djela za koje se tereti, niti je klub imao bilo kakve prijave po istom osnovu. – Hronološki, iz rečenog možete zaključiti da je klub uradio sve što je u našoj moći da reaguje i pomogne u razrješavanju ovog slučaja, koji nas je sve zatekao, šokirao i duboko pogodio. Naš klub žali zbog ovih dešavanja, izražava duboko saosjećanje sa svim porodicama koje su pogođene ovim događajima. Klub najozbiljnije shvata zaštitu djece i mladih i uvjek ćemo preduzimati sve potrebne mjere kako bismo osigurali njihovu sigurnost i bezbjednost – zaključuje se u saopštenju KK Kotor. Naveli su i da se o ovoj temi više neće oglašavati do okončanja procesa. Pobjeda je juče objavila da je Viši sud odredio produženje protvora I.K. koji je uhapšen 31. jula. On je, kako se sumnja tokom 2024. godine, kao i u prethodnom periodu, iskorišćavao maloljetna lica za pornografiju, te je preduzimajući nedozvoljene polne radnje izvršio obljubu u odnosu na više djece uzrasta do 14 godina. U k oordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru i V-išim državnim tužilaštvom u Podgorici, a shodno naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Kotoru, policijski službenici su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi I.K. Tada su oduzeti elektronski uređaji koje je osumnjičeni koristio za prikupljanje, skladištenje i distribuciju pornografskog sadržaja koji će biti predmet dalje kriminalističke obrade kao i druge predmete i stvari koje je imenovani koristio za izvršenje krivičnih djela. j. M.
Prethodnu četvorogodišnju strategiju Vlada Crne Gore usvojila je 2016. godine. Strateško planiranje razvoja visokog obrazovanja, u skladu s nacionalnim i međunarodnim politikama i prioritetima, postavlja smjernice i definiše ciljeve za održivi i dugoročni razvojni put u ovoj oblasti. Analizom stanja u visokom obrazovanju utvrđeno je da se mora unaprijediti model praktične nastave, koja će biti obezbijeđena za sve studente. Prema preporukama iz Strategije, navedeno je da se mora imati minimum osam sati praktične nastave ukoliko neki predmet ima 30 predavanja, odnosno 16 ukoliko ima 60 časova. Predviđeno je i da za semestar ima ukupno 15 radnih dana praktične nastave. – Broj praktičnih zadataka treba da odgovara ovom raspoloživom vremenu za njihovo završavanje. Praktičnu nastavu van ustanove najbolje je organizovati na kraju planiranih termina za izvođenje nastave (npr. 13, 14. i 15. nedjelja akademskog kalendara), premda ustanove mogu da je organizuju i u drugom periodu koji je najpogodniji za organizaciju – piše u Strategiji.
UPIS I PROBLEM
PRVE GODINE
Neophodno je i da se definišu jasni kriterijumi i uslovi za upis na fakultete. Zakonom o visokom obrazovanju propisani su opšti uslovi, a to je završena srednja škola (IV1 podnivo) i položen eksterni maturski, odnosno stručni ispit, uz obavezno vrednovanje ovih kriterijuma od strane ustanova visokog obrazovanja. Izuzetno od ovog pravila, na stručno-umjetničkim studijskim programima mogu se upisati kandidati/kinje bez završene srednje škole ukoliko polože prijemni ispit. Nakon prošlogodišnjeg skandala sa prepisivanjem maturskih radova iz maternjeg jezika, na čiji se rasplet čeka više od godinu dana, sa Univerziteta Crne Gore je poručeno da će se potruditi da izmjenama Zakona uvedu prijemne ispite, kako bi i na taj način vred-
Prema preporukama iz Strategije, navedeno je da se mora imati minimum osam sati praktične nastave ukoliko neki predmet ima 30 predavanja, odnosno 16 ukoliko ima 60 časova. Predviđeno je i da za semestar ima ukupno 15 radnih dana praktične nastave
novali znanje budućih studenata, s obzirom na to da su mnoge lučonoše na kraju dobile nule. Ipak, ove godine je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija zajedno sa Ispitnim centrom uspjelo da prepisivanje gotovo spriječi uvođenjem detektora koji su sprečavali unošenje mobilnih telefona u učionice, ali i strožom kontrolom učenika prilikom izrade testova. Na kraju je to rezultiralo lošijim rezultatima eksterne mature, što su pokazale i rang liste sa Medicinskog fakulteta, na kojima je većina lučonoša pala na prijemnom ispitu. Eksperti su nakon ovogodišnjih rezultata polumature upozoravali da je sada pokazano realno znanje, odnosno da svršeni srednjoškolci ne napuštaju škole sa kvalitetnim znanjem. Strategija visokog obrazovanja je za upis studenata sa invaliditetom za koji se sprovodi princip afirmativne akcije, a Ministarstvo je stava da se kvota od 1 odsto uveća na 1,5% ili 2%, imajući u vidu da se dešavalo da više OSI upisuje isti studijski program, zbog ograničenih mogućnosti u izborima studija uslovljenih prethodnom vrstom obrazovanja. Ipak, ono o čemu će fakulteti morati da povedu računa jeste i uvođenje asistenata u nastavi za takve studente, jer je Pobjeda pisala o nekoliko slučajeva kada su studenti sa nekom vrstom invaliditeta morali da odustanu od studija, jer im sistem nije omogućio
način da prisustvuju nastavi niti da uče, što znači da su bili diskriminisani. Pobjeda je pisala i o slučajevima kada su studenti završavali fakultet, a pomagali su im članovi porodice kako bi završili obrazovanje i stekli diplomu.
U Strategiji je navedeno i da dugogodišnja praksa pokazuje da je uspjeh studenata na prvoj godini posebno problematičan.
– Imajući u vidu da je početak studija preloman period u navikama i odnosu mladih prema obavezama, njihov uspjeh na prvoj godini često je ispod očekivanja. Kako pristup na studije po postojećim kriterijumima pruža široke mogućnosti za upis, veliki broj studenata/kinja ima poteškoće da postignu očekivane rezultate. Iz tog razloga, studenti/kinje se zadržavaju na prvoj godini ili prenose ispite sa prve godine tokom ostalih godina studija. To stvara pritisak na ustanove zbog broja studenata/kinja, broja rokova, a kod nastavnog osoblja utiče na kriterijume polaganja ispita - piše u ovom dijelu Strategije. MPNI je navela u rezimeu da bi se rješavanjem problema prve godine stvorili bolji uslovi studiranja, bolja organizacija nastave, polaganje ispita po visoko postavljenim kriterijumima i napredovanje tokom studija. – Iako je strateški dokument za period 2016-2020. donio značajne pomake u visokom obrazovanju Crne Gore, po-
stoji potreba za dubljom analitičkom podrškom i efikasnijom implementacijom strateških mjera. Za poboljšanje kvaliteta i relevantnosti obrazovnih programa u Crnoj Gori novi strateški dokument treba da se fokusira na dublje analize tržišta rada, evaluaciju postojećih i novih programa, pružanje veće podrške za interdisciplinarne studije i efikasnije uključivanje povratnih informacija svih relevantnih aktera. Ove mjere omogućiće da obrazovni sistem bude fleksibilan, efikasan i u skladu s potrebama savremenog društva i ekonomije – navedeno je u Strategiji.
P R ak Sa j E NEOP h ODN a Strategija je, između ostalog, naglasila i veliki značaj prak-
se, jer prema Zakonu o visokom obrazovanju, studijski programi moraju da imaju najmanje 25 odsto nastave koja se realizuje van ustanove visokog obrazovanja. Ovo je naglašeno i u prethodnoj strategiji i Akcionim planom. MPNI ističe da je prioritet koji se daje praktičnoj nastavi primjetan u mnogim ustanovama, ali da postoje velike razlike između disciplina pri čemu se pojedini programi susrijeću s teškoćama u pronalaženju stažiranja za sve studente. Praktičnu nastavu ne treba ograničavati na stažiranje, već je treba smatrati širim konceptom. – Moglo bi se razmotriti da se u definiciju praktične nastave uključi praktični rad povezan s društvenom i građanskom misijom ustanova, pri čemu se treba jasno odrediti u pogledu ove mogućnosti prilikom akreditovanja programa – piše u Strategiji. Planirani fond i status praktične nastave zahtijevaju da se studijski program poveže sa pripadajućom djelatnošću da bi se rješavanjem odgovarajućih praktičnih zadataka ispunio predviđeni uslov. – Kako bi svaki studijski program mogao ispuniti ovakav uslov, neophodne su dodatne smjernice. Pristup koji je jasno definisan i jednostavno se sprovodi sadrži pregled zadataka (vježbi koje se završavaju u laboratoriji, radionici, oglednom imanju, birou, poslovnim prostorima...) ili vrijeme (broj radnih dana) koje treba provesti kod poslodavca učestvujući u rješavanju praktičnih zadataka – navedeno je u Strategiji.
INKLUZIVNOST
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je u ovom dokumentu posvetilo pažnju
Ovaj dokument se bavio i nastavnim kadrom i u njemu je naglašeno da su se ustanove u proteklom periodu intenzivno razvijale povećavajući broj studijskih programa za sve cikluse studija. – Zajedno sa zakonskim uslovima za studijske programe (broj modula, izbornih predmeta…) konstantno se povećavao broj predmeta na kojima nastavnici/e izvode nastavu. Imajući u vidu postojeću zahtjevnu organizaciju nastave, konsultacija, praćenja rada studenata/kinja tokom nastave, kao i obaveznu administraciju za izvještavanje o rezultatima i napredovanju studenata/kinja, u brojnim slučajevima, nastavno osoblje je tokom radnog vremena zauzeto nastavnim obavezama, što rezultira poteškoćama u ispunjavanju očekivanih zadataka u pogledu ličnog usavršavanja, istraživanja
inkluzivnosti nastave u visokom obrazovanju. Traži se da se stvori okruženje, ali i prakse koje omogućavaju pristup i jednake šanse za uspjeh svim studentima, bez obzira na njihove individualne karakteristike, sposobnosti ili socio-ekonomski status. MPNI je istaklo da se, upravo zbog problema o kojima je Pobjeda pisala, mora osigurati pristupačnost prostorijama ustanova visokog obrazovanja za osobe s invaliditetom i drugim posebnim potrebama, kao što su arhitektonska rješenja, opremanje prostora, pružanje podrške i tehnička pomagala kako bi se omogućilo puno učestvovanje studenata.
Obuhvaćeni su i studenti iz ugroženih socioekonomskih grupa i navedeno je da im je neophodna finansijska podrška kako bi im se omogućio pristup visokom obrazovanju. To može uključivati stipendije, subvencije za smještaj i ishranu, kao i programe studentskog zapošljavanja. I nastavni kadar mora da bude raznolik, pa je predviđeno podsticanje zapošljavanja pripadnika različitih socijalnih, kulturnih i etničkih grupa. Predviđen je i prilagođeni pristup učenju, mentorstvo i podrška tokom studija, od
Za bakljade i zapaljen krov OŠ ,,Vlado Milić“ u Podgorici na kraju školske godine nijesu odgovorni samo đaci već i policija, Ministarstvo, uprava škole i inspekcije
ili društveno odgovornog angažmana – navedeno je u Strategiji. Zbog toga je donijeta preporuka ustanovama da obezbijede odgovarajući ambijent, te da je zbog očiglednog problema opterećenja nastavnog osoblja neophodno pridržavati se propisane norme obaveznog opterećenja u nastavi, tako da nastavnici i saradnici mogu uspješno završavati i ostale obaveze koje se od njih očekuju (istraživanje, inovativan rad, mentorstvo, lično usavršavanje itd). Strategijom je predviđeno i da se akredituje program cjeloživotnog učenja za unapređenje nastavničkih kompetencija, te da se uvede obaveza pohađanja programa cjeloživotnog učenja za unapređenje nastavničkih kompetencija kako bi se na taj način obezbijedio kvalitetan nastavni kadar.
strane starijih studenata/kinja ili profesora/ica, savjetovanje, radionice o akademskim vještinama i podršci u razvoju karijere...
Urađen je i odštampan Vodič za prilagođavanje učenja i učešća studenata/kinja. Za dobijanje licence predviđeno je da ustanove obezbijede pristup i boravak lica sa invaliditetom.
Potrebno je razmotriti mogućnost za OSI da polažu pr edmete ili pohađaju nastavu iz više povezanih studijskih programa – kombinovani nastavni program, zbog specifičnih sklonosti i mogućnosti. Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva primjenu multidisciplinarnog pristupa na nivou visokog obrazovanja.
– Da bi u svim ciklusima visoko obrazovanje bilo pravično, inkluzivno, kvalitetno i dostupno studentima/kinjama s invaliditetom, kod realizacije planiranih budućih ciljeva razvoja visokog obrazovanja potrebno je da se obezbijede pretpostavke (uslovi, pomagala, pristupačnost i kompetencije kadra) da mladi s invaliditetom s jednakim šansama ostvaruju svoje mogućnosti u skladu sa UNCRPD - piše u Strategiji.
J. MARTINOVIĆ
PODGORICA - Polumaturanti OŠ ,,Vlado Milić“ u Podgorici su tokom proslave kraja školske godine 17. maja organizovali bakljadu u dvorištu škole i tada zapalili krov.
Epilog je saslušanje 40 đaka u Osnovnom državnom tužilaštvu, a saniranje krova je koštalo državu 40.000 eura. Ministarstvo će pokrenuti proceduru za nadoknadu štete kada nadležni rasvijetle ko je kriv za požar. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je tada pokrenuo po sopstvenoj inicijativi ispitni postupak u vezi sa bezbjednošću učenika u JU OŠ „Vlado Milić“.
Pored toga što je sa praksom ovakvog načina proslava neophodno prekinuti, ombudsman je istakao i da predstavnici unutrašnjih poslova, u saradnji sa inspekcijskim organima treba da permanentno kontrolišu i eventualno kažnjavaju nezakonitu prodaju i izvan perioda novogodišnjih praznika, pogotovo jer je primjetna praksa upotrebe baklji prilikom završetka školovanja, kao što je i riječ u konkretnom slučaju.
P OJAč ATI KONTROLU
U preporukama je navedeno da MPNI treba da preduzme sve kako bi se u narednoj školskoj godini obilježavanje završetka osnovnog/srednjeg obrazovanja u obrazovno- vaspitnim ustanovama o dvijalo u skladu sa propisima na bezbjedan i siguran način, bez upotrebe opasnih sredstava.
Upravi škole ,,Vlado Milić“ je preporučeno da u periodu završetka osnovnog obrazovanja i vaspitanja, vrši pojačanu kontrolu unošenja/upotrebe pirotehničkih sredstava u dvorište i objekat te ustanove i da sprovodi kontinuiranu edukaciju učenika o opasnostima koje mogu nastati od upotrebe tih sredstava.
Direktorica OŠ ,,Vlado Milić“ Ivana Milić je nakon tog incidenta Pobjedi saopštila da je oko 40-ak učenika imalo baklje, a da je jedna završila na krovu i izazvala požar. Ona je istakla da je ove kao i prošle godine zabranila bakljadu kojom polumaturanti obilježavaju kraj školske godine i to jasno kazala u razgovoru sa roditeljima koji je održan prilikom dogovora o proslavi polumature. Milić je naglasila da su prošle godine, i pored zabrane, roditelji došli s djecom, te da je i tada jedna baklja završila na
Vatrogasci gase zapaljeni krov škole
krovu, ali da nije bilo požara. Da bakljade u toj školi nijesu bezopasne, svjedoči činjenica da je i 2018. zbog baklje izbio požar.
Na osnovu izjava koje je medijima dala direktorica škole Ivana Milić, zaključuje se da je takva bakljada tradicionalna, ali i da je ona upozoravala učenike i roditelje da ove godine ne proslavljaju kraj godine na taj način. Učenici su i mimo toga ipak u dvorište došli sa upaljenim bakljama. – Ja kao direktorica škole ne mogu da stojim iza takve vrste proslave. Ta djeca su na kraju ipak uzela baklje i došla u dvorište iako im to nijesam dozvolila - kazala je tada Milić.
Ombudsman je nakon incidenta zatražio izjašnjenja od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Uprave za inspekcijske poslove.
Uprava za inspekcijske poslove dostavila je obavještenje u kojem navodi da Odsjek za tržišnu inspekciju u saradnji sa Upravom policije, u periodu oko novogodišnjih praznika sprovodi inspekcijski nadzor kod prodavaca pirotehničkih sredstava te da informacije koje se odnose na prodaju i promet eksplozivnih materija ne posjeduju jer je predmetnim zakonom nadležnost data Upravi policije.
Iz MPNI su ombudsmanu kazali da su osudili neprimjereno ponašanje učenika i insistirali na utvrđivanju odgovornosti svih koji su uništili državnu imovinu i koji su mogli ugroziti bezbjednost djece i zaposlenih.
Ombudsman je utvrdio da je upotreba pirotehničkih sredstava u prostorijama i dvorištu škole u važećem pravilniku, kojim se izriču vaspitne mjere za učenike osnovne škole, okarakterisana kao teža povreda učeničke dužnosti, a kao teža povreda Zakona o upotrebi eksplozivnih sredstava je opisana upotreba pirotehničkih sredstava u prostorijama i dvorištu škole i na školskim ekskurzijama.
Zaštitnik je utvrdio da je bezbjednost djece i zaposlenih bila dovedena u pitanje, iako je, na sreću, izbjegnuto povređivanje lica.
O SU de be Z O dg OVORNOSTI
Zaštitnik je istakao da Ministarstvo jeste osudilo neprimjereno ponašanje učenika te da inisistira na utvrđivanju odgovornosti svih koji su uništili državnu imovinu, ali da je izostao osvrt tog resora na činjenicu da su pirotehnička sredstva unijeta u obrazovno-vaspitnu ustanovu, da je to trebalo biti spriječeno, za što je bilo odgovorno rukovodstvo ustanove.
- Naime, ustanova je odgovorna za sigurnost i bezbjednost učenika za vrijeme boravka u ustanovi, pa je u tom smislu dežurno osoblje bilo dužno da na vrijeme reaguje i spriječi unošenje i upotrebu pirotehničkih sredstava, a što je u konkretnom slučaju izostalo, te je došlo do požara i veće materijalne štete na školskom objektu - piše u Mišljenju.
Istaknuto je da su pojedini učenici odgovorni za unošenje/upotrebu zapaljivih sredstava u školu te da takva ponašanja predstavljaju težu povredu učeničke dužnosti. - Stiče se utisak da djeca nemaju dovoljno saznanja o tome na koji način djeluju pirotehnička sredstva, kakve vrste povreda mogu da izazovu, te kakve sve posljedice iz toga mogu da nastanu - piše u Mišljenju.
Zaštitnik je istakao da sama činjenica da djeca u škole donose pirotehnička sredstva (baklje, petarde) koja prethodno negdje nabavljaju –kupuju, ukazuje na nedovoljan nadzor nad prometom ovih sredstava, a upitno je da li postoji tzv. „crno tržište“ koje se ne kontroliše i gdje se vrši „nepravilno“ skladištenje, nedozvoljena prodaja (i maloljetnicima) eksplozivnih sredstava. J. MARTINOVIĆ
Viši sud usvojio zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva da se blokira imovina čelniku KK Mornar koji se sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i šverc cigareta
Viši sud u Podgorici je, rješenjem Kris br. 82/24, od 6. avgusta ove godine, usvojio prijedlog zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, podnijet na inicijativu SDT-a, i odredio privremenu mjeru obezbjeđenja zabrane raspolaganja - otuđenja i opterećenja: 22 nepokretnosti u Baru, jedne u Tivtu i jedne u Podgorici, ukupne površine 51.476 kvadrata i četiri putnička vozila i zabranu otuđenja vlasničkih udjela u privrednim društvima „B.U.“ DOO B., „T.S.“ DOO B. i „B.“ DOO B., u svojini i susvojini okrivljenih, naveli su iz SDT-a
PODGORICA - Viši sud u Podgorici privremeno je blokirao 22 nepokretnosti u Baru, jednu u Tivtu i jednu u Podgorici i četiri putnička vozila, a sve u svojini i susvojini okrivljenih Đorđija Pavićevića i firme „Playmaker 14“ čiji je direktor.
To je saopšteno iz Specijalnog državnog tužilaštva.
Oni su objasnili da je Viši sud time usvojio prijedlog Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, podnijet na njihovu inicijativu.
- Viši sud u Podgorici je, rješenjem Kris br. 82/24, od 6. avgusta ove godine, usvojio prijedlog Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, podnijet na inicijativu Specijalnog državnog tužilaštva, i odredio privremenu mjeru obezbjeđenja zabrana raspolaganja - otuđenja i opterećenja: 22 nepokretnosti u Baru, jedne u Tivtu i jedne u Podgorici, ukupne površine 51.476 m2 i četiri putnička vozila, marke: „mercedes CLS 500“, „golf VII“, „porche boxter“ i „mercedes benz ML 63 AMG“ i zabranu otuđenja vlasničkih udjela u privrednim društvima „B.U.“ DOO B., „T.S.“ DOO B. i „B.“ DOO B., u svojini i susvojini okrivljenih Đ.P. i privrednog društva „P.L.14“ DOO B., naveli su iz SDT-a, podsjećajući da je protiv njih u toku istraga za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje putem pomaganja. Dodaje se da je privremena
mjera određena kao obezbjeđenje imovinsko-pravnog zahtjeva nastalog usljed izvršenja krivičnog djela u korist oštećene države Crne Gore, dok će se zabrane otuđenja i opterećenja zabilježiti, odnosno evidentirati u katastru nepokretnosti, odnosno Ministarstvu unutrašnjih poslova i Centralnom registru privrednih subjekata Crne Gore i trajaće do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka. - Žalba protiv rješenja suda ne zadržava izvršenje, zaključili su iz SDT-a.
Pavićević je uhapšen krajem decembra prošle godine po nalogu Specijalnog tužilaštva zbog sumnje da je organizovao kriminalnu organizaciju radi šverca više tona cigareta 2020. godine preko Luke Bar. Pored Pavićevića, lisice na ruke stavljene su Nikoli Kovačeviću , bivšem špediteru zaposlenom u kompaniji ,,Playmaker“, kao i carinicima Veljku Đuričiću i Ivani Kovačević. Oni su na saslušanju pred tužiocem Vukasom Radonjićem negirali optužbe, nakon čega im je određeno zadržavanje do 72 sata zbog opasnosti od uticaja na svjedoke. U saopštenju SDT-a tada je najavljeno i podnošenje prijava protiv kompanije ,,Playmaker“ d.o.o. i tri osumnjičena pravna lica, ,,ADC development“, ,,Amenusa“ i ,,Lenore International“ sa sjedištem u inostranstvu, jer i za njih postoje sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Specijalno tužilaštvo sum -
Protiv jednog od vlasnika firme DOO „Alart centar Budva direktorice podnijeta krivična prijava zbog utaje poreza
njiči Pavićevića da je u drugoj polovini 2019. godine stvorio kriminalnu organizaciju radi šverca više tona cigareta milionske vrijednosti, a čiji pripadnici su postali špediter Nikola Kovačević i carinici Veljko Đuričić i Ivana Kovačević.
Pavićević se konkretno sumnjiči za pet radnji šverca cigareta.
Prema saznanjima Pobjede, Specijalno tužilaštvo sumnje protiv Pavićevića i za sada identifikovanih pripadnika njegove grupe temelji na zapisnicima o pregledu robe i odlazećim manifestima brodova koji su sa tovarima cigareta pristajali u Luku Bar.
Prema stavu SDT-a, u zapisnicima i odlazećim manifestima se lažno navodi da su osumnjičena kompanija ,,Plejmejker“ u vlasništvu Pavićevića i špediter Nikola Kovačević izvršili pretovar cigareta u vlasništvu inostranih kompanija ,,ADC development“, ,,Amenusa“ i ,,Lenore International“ sa broda na brod, koji su plovili pod stranim zastavama radi tranzita i odvoza u Albaniju i Libiju.
Cigarete su, kako smatra SDT, umjesto na destinacije koje se navode u dokumentaciji, na neutvrđen način završavale na crnom tržištu.
Izvor Pobjede tada je kazao da se sumnje SDT-a protiv Pavićevića i ostalih temelje na proračunima o vremenu zadržavanja brodova u Luci Bar. - SDT je utvrdilo da se vrijeme zadržavanja ovih brodova u barskoj luci ne poklapa sa vremenom potrebnim za pretovar tovara cigareta koji je težio više tona. S druge strane, za sada ne postoji nijedan dokaz gdje su završavale ove cigarete niti SDT ima dokaz na kome može temeljiti da se radilo o fiktivnom pretovaru –kazao je izvor Pobjede.
Čelnik Košarkaškog kluba Mornar Đorđe Pavićević, Nikola Kovačević, i službenici Uprave carine Ivana Kovačević i Veljko Đuričić ponovo su uhapšeni 27. jula, ali su nakon saslušanja pušteni da se brane sa slobode. A. R.
PODGORICA – Izvršna direktorica firme DOO „Alart centar Budva – CG“ Valentina Grubović (46) uhapšena je po nalogu osnovnog državnog tužioca u Kotoru zbog sumnje da je utajila porez i doprinos, dok je protiv jednog od vlasnika firme Nasera Ramaja (50) po istom osnovu podnijeta krivična prijava.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičenu su uhapsili službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga 1. avgusta, dok je protiv N. R. krivična prijava podnijeta juče. Prijavom je obuhvaćena i firma DOO „Alart centar Budva – CG“ zbog utaje poreza i doprinosa od 2016. do 2023. godine.
– Imenovani su počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret na način što je lice N. R. kao jedan od vlasnika privrednog društva DOO „Alart centar Budva – CG“, u periodu 2016-2023. godine, davao usmene naloge izvršnoj direktorici V. G, da se jedan dio notarskih zapisa o prodaji stambeno-poslovnih jedinica u kompleksu „Porto Budva“ ne prikazuje u knjigovodstvu privrednog društva „Alart centar Budva – CG“, kao i da se drugi dio prihoda, ostvaren prodajom stambeno-poslovnih jedinica, a koji su uplaćivali strani kupci, takođe ne prikazuje u knjigovodstveno-poslovnoj dokumentaciji, sve sa ciljem djelimičnog ili potpunog izbjegavanja plaćanja poreza, prikrivajući podatke o zakonito stečenim prihodima radi
sticanja protivpravne imovinske koristi, čime je pričinjena materijalna šteta budžetu Crne Gore u ukupnom iznosu od 2.044.008,64 eura, naveli su iz policije. Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga preduzimaju mjere i radnje na lociranju N. R. koji je od 1. avgusta nedostupan nadležnim organima. Iz policije napominju da je Ramaju tokom 2023. godine, shodno članu 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, dodijeljeno crnogorsko državljanstvo, kao investitoru velikog projekta „Porto Budva“ u Budvi, u vrijednosti oko 80 miliona eura.
- Upravo je navedeni projekat
bio predmet kontrole službenika Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga, kojom je utvrđeno da su prijavljeni počinili krivična djela utaja poreza i doprinosa, oštetivši Budžet Crne Gore iznosu od 2.044. 008,64 eura, naveli su iz policije.
Dodaju da će Sektor za borbu protiv kriminala i u narednom periodu nastaviti nesmanjenim intenzitetom policijsko – tužilačke mjere i radnje na otkrivanju i procesuiranju odgovornih lica u privrednim aktivnostima, u odnosu na krivična djela koja sa sveukupnom posljedicom nanose enormne štete po budžet države i njenih građana, podrivajući ekonomski sistem Crne Gore.
Po međunarodnim potjernicama u Njemačkoj uhapšen crnogorski državljanin, a u Crnoj Gori – državljanin Kosova Tražili ih zbog
PODGORICA - R.M. (rođen kao R.S.) uhapšen je u Njemačkoj po potjernici Interpola Podgorica, a državljanin Kosova B.P. u Crnoj Gori - po potjernici iz Bukurešta. - U Njemačkoj je lišen slobode crnogorski državljanin R.M. (rođen kao R.S.) po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Podgorica u cilju izdrža-
vanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine, zbog izvršenog krivičnog djela teška krađa - kazali su iz Uprave policije.
R.M. je, ističu, promijenio ime u Crnoj Gori - ali je „efikasnom saradnjom i blagovremenom koordinacijom između policija Njemačke i Crne Gore, imenovani pronađen i uhapšen u Njemačkoj“.
B.P. sa Kosova je, kako dodaju u policiji, uhapšen u Ulcinju na graničnom prelazu Sukobin. Potraživao se na osnovu međunarodne potjernice Interpola Bukurešt radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci, zbog krivičnog djela ilegalni prelazak državne granice. Njemu je određen ekstradicioni pritvor. A. R.
Budva – CG“ i izvršne poreza i doprinosa
Krajem novembra prošle godine CGO je, pozivajući se na podatke CBCG i Uprave prihoda i carina, naveo da Ramaj u Crnoj Gori ima dvije firme koje i nijesu na takvoj cijeni kao njegova osjećanja prema našoj državi.
- Da li se ljubav prema državi mjeri uloženim milionima?
To bi se moglo zaključiti iz posljednjeg tzv. počasnog državljanstva Crne Gore koje je dodijelila 43. Vlada, Naseru Ramaju, naveli su tada iz CGO. Kako su saopštili, firma „Alart centar CG“ je na crnoj listi poreskih dužnika, „Nova gradnja“ je blokirana od 6. juna 2021. godine, a iznos blokade je 531.485,89 eura.
- Da li je ovo promaklo onima koji su mu dali državljanstvo po privilegovanoj proceduri, ili je riječ o namjeri 43. Vla-
Naser Ramaj sa Kosova je krajem oktobra dobio crnogorsko državljanstvo, koje je potpisao tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić. U obrazloženju je, pored ostalog, navedeno da je on veliki zaljubljenik u Crnu Goru, „koju smatra svojom državom“
de da ga, uprkos tome što ga ovako klasifikuju nadležni državni organi, nagradi i u čijem je to interesu, pitali su iz ove nevladine organizacije. Naseru Ramaju sa Kosova je krajem oktobra dodijeljeno crnogorsko državljanstvo, koje je potpisao tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filp
Adžić . U obrazloženju je, pored ostalog, navedeno da je on veliki zaljubljenik u Crnu Goru, „koju smatra svojom državom“. Šest godina ranije, Ramaj je najavljivao tužbu protiv Opštine Budva jer je njen tadašnji predsjednik Dragan Krapović optužio građevinsku kompaniju „ Alart centar“ da je gradnjom kompleksa „Porto Budva“ doveo do oštećenja Mediteranske ulice, zbog čega je od građevinskog inspektora tražio da se ovoj firmi blokira izvođenje radova.
A. RAIČKOVIĆ
Albanski državljani krivi za omalovažavanje i ometanje policijskih službenika
Dvojica kažnjena po 1.500 eura
ULCinJ - M.K. (33) i D.A. (39), državljani Republike Albanije oglašeni su krivima i osuđeni novčanim kaznama od po 1.500 eura zbog omalovažavanja i ometanja policijskih službenika u vršenju zadataka iz njihove nadležnosti. Kako je navedeno u saopštenju predsjednika Suda za prekršaje u Budvi, njima je dežurna sutkinja odjeljenja u Ulcinju Anka
Tri mjeseca prije glasanja zahuktava se predsjednička izborna trka u SAD
Vašington - Kampanje predsjedničkih kandidata u Americi ove sedmice usredsrijediće napore na događaje u nekoliko ključnih država koje će igrati veliku ulogu u određivanju pobjednika na izborima u novembru.
Potpredsjednica Kamala Haris, koja je nedavno osigurala nominaciju Demokratske stranke i tek imenovala guvernera Minesote Tima Volca za kandidata za potpredsjednika, putuje u Viskonsin i Mičigen, uz druge stanice ove sedmice poput Arizone i Nevade.
Senator Džej Di Vens , potpredsjednički kandidat bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trampa, održaće skupove u Viskonsinu i Mičigenu. Događaji u Sjevernoj Karolini, planirani za kasnije ove sedmice, odloženi su zbog uragana Debi koji se kreće kroz tu oblast. Pošto je u utorak ujutru objavila svoj izbor, Haris je hvalila Volca na mitingu kasnije u Pensilvaniji kada su zajedno počeli kampanju.
- Namjeravala sam da pronađem partnera koji može da pomogne u izgradnji ove svjetlije budućnosti, lidera koji će pomoći da ujedini našu naciju i da nas pokrene naprijed - rekla je Haris.
Progresivci su se okupljali oko 60-godišnjeg Valca, koji je kao guverner Minesote zagovarao politiku po svom ukusu. Smatra se da je bivši pripadnik Nacionalne garde američke vojske i nastavnik, privlačan i ruralnim, bijelim glasačima.
- Volc je fenomenalan izbor, koji će podstaći glasače širom Srednjeg zapada u državama u kojima se mora pobijediti kao što su Viskonsin, Mičigen i Pensilvanija - rekla je za Glas Amerike demokratska strateškinja Džuli Roginski
U Volcu, demokrate su pronašle liberala koji je osvojio ruralne konzervativne okruge Minesote, koji posjeduje oružje, ima vojno iskustvo i rođen je u Nebraski, rekla je Dženifer Loles, profesorka politike na Univerzitetu Virdžinija.
Volc je „prilično siguran izbor, ali svakako nije dosadan“, rekla je Loles za Glas Amerike.
- On je neko ko razumije Sred-
Turska
nju Ameriku i drži se ove progresivne politike ne zato što je van kontakta, već zato što vjeruje da je to najbolji način da se zemlja pomjeri naprijed - dodala je ona.
Dodatni bonus je to što sindikati poštuju Volca, a to je jak argument dok Tramp pokušava da uđe među radnike.
Čak i prije nego što je kampanja Kamale Haris zvanično objavila Volca kao kandidata za potpredsjednika, Trampova kampanja je objavila saopštenje u kom ga je nazvala „nesposobnim liberalom“.
- Nije iznenađenje što liberalka San Franciska Kamala Haris želi za svog kandidata Tima Volca koji žudi da bude kao neko sa Zapadne obale - rekla je portparolka Trampove kampanje Karolin Livit. „Volc je opsjednut širenjem opasno liberalne agende Kalifornije“.
U užem izboru Kamale Haris za potpredsjednika bio je guverner Pensilvanije Džoš Šapiro, demokratska zvijezda u usponu, sa snažnim rejtingom u državi ključnoj za pobjedu na izborima.
- U narednih 90 dana, radujem se što ću putovati po cijelom Komonveltu da ujedinim građane Pensilvanije oko mojih prijatelja Kamale Haris i Tima Volca,
Donald Tramp prihvatio TV razgovor sa Kamalom Haris
Volio bi debatu na Foksu, ali sad ga ,,svaka TV mnogo voli“
Kandidat Republikanske partije za predsjednika SAD i bivši stanar Bijele kuće Donald tramp izjavio je da će učestvovati u televizijskoj debati sa predsjedničkom kandidatkinjom Demokratske partije i potpredsjednicom SAD Kamalom Haris, javlja AP.
- Čujem da je neka vrsta gadne osobe, ali da nije dobra u debati. Pretpostavljam da ćemo imati debatu u prilično bliskoj budućnosti, rekao je Tramp.
On je izjavio kako bi želio da debata bude održana na Televiziji Foks, ali je dodao: Svaka TV mreža me sada mnogo voli. Tramp nije isključio mogućnost da debata bude održana na TV ABC, mada se nedavno žalio da je taj medij neobjektivan prema njemu, navodi AP.
da pobijedimo Donalda Trampa - objavio je Šapiro na društvenim mrežama pošto je Volc imenovan za potpredsjedničkog kandidata. Tramp je imenovao Vensa za kandidata za potpredsjednika na konvenciji Republikanske stranke prošlog mjeseca. Volc je nedavno republikanske kandidate nazvao ,,čudnim“.
- To samo naglašava koliko je Kamala Haris radikalna - rekao
da se pridruži tužbi za genocid protiv Izraela
Podnijeli
Kekić izrekla kazne u hitnom postupku zbog omalovažavanja policajaca.
- Upućivali su niz uvreda i prijetnji, negodujući što su im izdali prekršajne naloge, pri čemu M.K. startuje vozilo i parkira ga na sredinu kolovoza, ometajući saobraćaj, precizirali su iz suda. Dodaju da se im kazne kao stranim državljanima naplaćene odmah po izricanju odluke. A. R.
anKaRa - Turska je juče podnijela zvaničan zahtjev Međunarodnom sudu pravde da se pridruži tužbi Južne Afrike za genocid protiv Izraela, javlja turska državna novinska agencija.
Turski ambasador u Holandiji podnio je izjavu o intervenciji Sudu Ujedinjenih nacija u Hagu, javila je Anadolija, a prenosi AP.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan optužio je Izrael za genocid i pozvao da bude kažnjen na međunarodnim
sudovima. Takođe je kritikovao zapadne nacije zbog podrške Izraelu.
Južna Afrika je krajem prošle godine pokrenula slučaj pred Međunarodnim sudom pravde, optužujući Izrael da je svojim vojnim operacijama u Gazi prekršio konvenciju o genocidu. Preliminarna ročišta su održana u slučaju genocida protiv Izraela, ali se, javlja AP, očekuje da će sudu trebati godine da donese konačnu odluku. Izrael je snažno odbacio optužbe za genocid.
Portparol Ministarstva vanjskih poslova Turske Oncu Keceli je 6. avgusta na mreži X napisao da ,,nijedna zemlja na svijetu nije iznad međunarodnog prava“. AP podsjeća da je Turska je u maju ove godine obustavila trgovinu s Izraelom, navodeći kao razlog napad na Gazu. Za razliku od zapadnih zemalja, prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država, koje su militantni pokret Hamas označile kao terorističku organizaciju, Erdogan je pohvalio tu grupu, i nazvao je ,,oslobodilačkim pokretom“.
Izrael snažno odbacuje optužbe za genocid, navodeći da je rat u Gazi legitimna odbrambena akcija protiv Hamasovih militanata, koji su u napadu 7. ok-
je Vens u utorak o Volcu. ,,Ovo je osoba koja je slušala Hamasovo krilo svoje partije u izboru kandidata“. Haris se brzo pojavila kao kandidatkinja demokrata krajem prošlog mjeseca pošto je predsjednik Džo Bajden najavio da neće tražiti novi mandat. Bajden je u anketama ,,potonuo“ poslije lošeg učinka u debati protiv Trampa krajem juna, što je podstaklo pozive da napusti trku.
tobra 2023. na jugu Izraela ubili oko 1.200 ljudi i uzeli 250 talaca. Nikaragva, Kolumbija, Libija, Meksiko, Španija i palestinski zvaničnici su pokušali da se pridruže slučaju. Odluka suda o njihovim zahtjevima se još čeka.
Bijelo Polje: Rukovodioci srednjih škola kažu da se mijenjaju upisni trendovi
BIJELO POLJE – U tri bjelopoljske srednje škole za drugi - avgustovski rok preostalo je 198 mjesta, nakon što su u prvom - junskom roku upisana 473 đaka.
Direktor srednje stručne škole Zoran Vujović zadovoljan je brojem đaka, ali iz uprave Gimnazije ,,Miloje Dobrašinović“ saopštili su za Pobjedu da upis u njihovu školu nije na dobrom nivou.
Gimnaziju je u junskom roku konkursom planirala upis 140 učenika. Upisano je 76 na opštem smjeru i 21 na sportskom, a u drugom roku raspisali su 36 mjesta na opštem i 19 na sportskom programu.
PROMJENE
Iz uprave te škole kažu da je zbog migracija pao broj stanovnika, pa imaju manji broj đaka.
– U prošloj školskoj godini smo upisali 82 učenika opšteg i 22 specijalističkog odjeljenja sportske gimnazije. Sjever Crne Gore se suočava sa odlivom stanovništva, a samim tim i mnogo manjim brojem učenika koji se upisuju. Praksa je pokazala da je interesovanje učenika u drugom upisnom roku za gimnaziju dosta loše. Zbog toga apelujemo na Ministarstvo prosvjete da razmotri smanjenje broja učenika po odjeljenjima, a koji sada iznosi minimum 28 – poručili su oni.
Ističu da bi promjene trebalo praviti i u pogledu minimalnog broja bodova za upis gimnazije (60).
– Upis bi bio mnogo bolji, interesovanje je veliko, ali smatramo da je broj bodova veoma visok za učenike koji upisuju ovaj smjer. Poseban osvrt je na specijalističko odjeljenje sportske gimnazije gdje bi morali promijeniti Pravilnik (način bodovanja) – kazali su iz bjelopoljske gimnazije. Iz Gimnazije ,,Miloje Dobrašinović“ navode da imaju interesovanje malog broja učenika za uvođenje filološkog i matematičkog smjera.
– To nam otežava dobijanje saglasnosti od Ministarstva, ali razmatramo njihovo uvođenje – kazali su oni. Ističu i da se mijenjaju trendovi izbora srednje škole.
– Dolazi do promjena, ali u korist stručnih škola. To znači da
Učenici koji se obrazuju za zanimanja trećeg stepena imaju mogućnost dualnog školovanja (plaćene prakse). Učenicima koji upišu zanatske smjerove prve dvije godine Ministarstvo plaća, svakog mjeseca, rad kod poslodavca sa kojim potpišu ugovor. Prve godine, đaci jednom sedmično obavljaju praksu kod poslodavca, a Ministarstvo im plaća 85 eura, a naredne godine 125 eura i rade dva
Ove godine osnovnu školu u Bijelom Polju završilo je 554 đaka od kojih je skoro polovina upisala Srednju stručnu školu. Direktor te ustanove Zoran Vujović kaže da je to rezultat dobre upisne politike koju vode. Od planiranih 140 Gimnazija je u prvi razred upisala 97 učenika. U toj školi smatraju da treba smanjiti broj bodova za upis i broj đaka u odjeljenjima
gimnazije nijesu prvi izbor nosiocima diplome ,,Luča“ – kazali su oni.
STRUČNA ŠKOLA
U Srednjoj stručnoj školi u junskom roku svih 28 mjesta popunjeno je za smjerove tehničara za špediciju, carinu i organizaciju transporta (troje ispod crte), tehničara drumskog saobraćaja (jedno ispod crte) i zdravstvenog tehničara (sedam ispod crte). Na smjeru hotelsko-turističkog tehničara preostalo je sedam mjesta (upisano 21), a najmanje interesovanja, kada su u pitanju zanimanja četvrtog stepena, đaci su pokazali za tehničara au-
tomehatronike (šest od 14), t ehničara prodaje (šest od 14) i prehrambenog tehničara (četiri od 14). Za smjerove trećeg nivoa kvalifikacije svih 14 mjesta su popunjena za automehaničara (jedno ispod crte), dok je za mehaničara energetskih postrojenja popunjeno sedam mjesta. Prijavilo se 11 instalatera termotehničkih sistema, četiri CNC operatera, osam konobara, 14 kuvara, 10 proizvođača prehrambenih proizvoda, dva pekara (na svakom smjeru je traženo po 14 đaka). Za prodavača je bilo predviđeno formiranje odjeljenja od 28 đaka, prijavilo se njih 17. Direktor Zoran Vujović ka-
U posljednje dvije-tri godine smo uveli i smjerove farmacije i zdravstvenog tehničara i za njih je veliko interesovanje. Takođe, dodati su i mehaničar energetskih postrojenja, CNC operater, proizvođač prehrambenih proizvoda i automehatroničar - naveo je Vujović
zao je da je stručnu školu upisalo skoro pola svršenih osnovaca iz Bijelog Polja. – U posljednje dvije godine, otkako sam na funkciji direktora, upisna politika ide uzlaznim tokom. Imamo upisanih 213 učenika u prvom upisnom roku, s tim da je konkurs za drugi upisni rok raspisan i očekujemo povećanje ovog broja. Nedostaje još nekih 80 učeni-
ka, pa ćemo vidjeti kakav će biti ishod. Ove godine je osnovnu školu završilo 554 đaka, a skoro polovina njih se odlučila za našu školu. Tim brojem smo svakako veoma zadovoljni – naveo je Vujović. Dodaje da su upisnom politikom veoma zadovoljni te da tome doprinose promotvine aktivnosti.
znači da je upisna politika dobra – kazao je Vujović. Ističe da na popularnost stručne škole utiče ponuda atraktivnih zanimanja. – Djeca već nakon završene četiri godine mogu da dođu do posla i tokom školovanja odlaze kod poslodavaca na praktičnu nastavu. Tako se upoznaju sa načinom dolaska do posla, uslovima rada i sličnim okolnostima. Imamo odličnu saradnju sa poslodavcima u našem gradu. Isto tako, mogu vrlo lako i da se opredijele za fakultet – medicinski ili saobraćajni. Najveće interesovanje i imamo na medicinskim smjerovima, tehničaru drumskog saobraćaja i tehničaru za špediciju, carinu i organizaciju transporta – naveo je direktor srednje škole.
Vujović je zadovoljan i strukturom učenika koji su se opredijelili stručne škole. – Imamo između 55 i 60 odličnih učenika, a neki su čak upisali i smjerove trećeg stepena. Upisali smo 22 učenika sa diplomom ,,Luča“. Iz drugih gradova imamo desetak učenika i jednog đaka iz Srbije, koji je nosilac ,,Luče“, tako da smo veoma zadovoljni –kazao je Pobjedin sagovornik.
DRUGI ROK
Vujović objašnjava da se neki smjerovi možda neće formirati, ukoliko ne bude prijavljenih u drugom roku. Riječ je o prehrambenim i tehničarima prodaje.
- Sličan problem imamo i sa tehničarima automehatronike. Iako ulažemo u reklamu tog programa, vjerovatno djeci još nije jasan budući poziv, da se radi o dijagnostici u savremenim automehaničarskim radionicama. U drugom roku, koji počinje 12. avgusta, očekujemo dio učenika koji su ostali ispod crte u druge dvije škole, ali i one iz Berana – objasnio je Vujović.
ELEKTROEKONOMSKA
dana. U trećoj godini je poslodavac dužan da mu plaća 155 eura, a da učenik radi tri dana. Direktor Srednje stručne škole Zoran Vujović kazao je za Pobjedu da praksa ne funkcioniše onako kako je to planirano. – Dualna nastava u Crnoj Gori, kao i u našoj školi, nije zastupljena na nivou na kojem je predviđeno zakonom. Dešavaju se različite zloupotrebe, kako od uče-
nika, tako i od poslodavaca. Prve dvije godine, dok finansira Ministarstvo, sve ide dobro. Treće godine, kada plaćanje treba da preuzmu poslodavci, onda nastaje gorući problem. Poslodavac izbjegava da izvrši svoj dio obaveze, odnosno da isplati zaradu učeniku. Problem je možda i to što program dualnog obrazovanja nije dovoljno promovisan, nije dato dovoljno uputstava. Takođe, nije ni dovoljno
dobro određena situacija sa poslodavcima – kako učenik može da ostane da radi kod njih. Čini mi se da bi se mogao malo pooštriti zakon po tom pitanju, da je poslodavac dužan da zaposli učenika ako on pokaže interesovanje da ostane –naveo je Vujović. Dodaje da ima učenika koji se prijave za praksu, pa je onda izbjegavaju. Najavljuje redovne kontrole učenika i poslodavaca.
– Imamo timove koji odlaze na teren u osnovne škole, a smjerove promovišemo i putem društvenih mreža. Nudili smo 16 obrazovnih programa. U posljednje dvije-tri godine smo uveli i smjerove farmacije i zdravstvenog tehničara i za njih je veliko interesovanje. Takođe, dodati su i mehaničar energetskih postrojenja, CNC operater, proizvođač prehrambenih proizvoda i automehatroničar. Ove godine je broj upisanih učenika nešto manji, ali očekujemo nove u avgustovskom roku. U ukupnom broju smo prešli brojku od 700 učenika, a kad sam došao na čelo škole, bilo ih je manje od 500, što
U Srednjoj elektro-ekonomskoj školi se za smjerove elektrotehničara računarskih sistema i mreža i elektrotehničara energetike prijavilo po osam učenika i preostalo je po šest mjesta za te programe. Za elektrotehničara za razvoj veb i mobilnih aplikacija prijavio se 21 svršeni osnovac (preostalo sedam mjesta). Za ekonomskog tehničara se traži još osam kandidata, nakon što je u prvom roku primljeno njih 48, dok su za pravno-administrativnog tehničara raspisana još tri mjesta (u prvom roku 28 primljeno). Što se tiče zanimanja trećeg stepena, za svaki smjer je bilo traženo po 14 đaka, a sva mjesta su popunjena za autoelektričara i frizera. U avgustovskom roku traže još sedam kozmetičara, šest montera elektronske komunikacione infrastrukture, devet elektroinstalatera i 12 instalatera sistema obnovljivih izvora energije.
I. RADONJIĆ
Nesvakidašnji događaj na 22. Internacionalnom kotorskom karnevalu
Riječ je o neprimjerenoj demonstraciji državne sile i prinude. Ne mogu policiju okriviti da su zloupotrijebili zakon, ali im moram zamjeriti da su pretjerano „trenirali“ strogoću – kaže potpredsjednik Federacije evropskih karnevalskih gradova Crne Gore Boško Grgurević
KOTOR - U Kotoru se 3. avgusta, u noći održavanja 22. Internacionalnog kotorskog karnevala dogodila nesvakidašnja situacija, kotorska policija je „uhapsila“ masku (maskirani automobil) „Bilo jednom u Americi“, koja je trebalo da učestvuje u velikoj karnevalskoj povorci.
Maska automobil je „uhapšena“ jer je kasnila zbog gužvi u saobraćaju pa je prošla dijelom saobraćajnice koja je u tom momentu bila zatvorena za saobraćaj zbog održavanja karnevala. Potpredsjednik Federacije evropskih karnevalskih gradova Crne Gore, advokat Boško Grgurević, koji je inače poznati kotorski feštađun, urednik humoristično- satričnih časopisa „Karampana“ i „Ćakulona“, kaže da je riječ o neprimjerenoj demonstraciji državne sile i prinude nekadašnje narodne milicije, a sada policije.
- Ne mogu policiju okriviti da su zloupotrijebili zakon, ali im moram zamjeriti da su pretjerano „trenirali“ strogoću. Naime, iz samo njima znanih razloga, uhapsili su i ,,priveli“ masku (alegorijska kola) i to samo zbog toga što je maska kasnila na Karneval. Umjesto da ih puste u povork, organi državne sile i prinude su ih pod rotacionim svjetlima priveli u stanicu policije i uzeli izjave. Sigurno ih nije bi-
Bar: Mještani iz okoline naselja u blizini tunela Sozina pisali kompaniji, MZ i Opštini
Svi punoljetni mještani moraju imati besplatan prolaz kroz Sozinu, neograničeni broj puta. Do kraja godine Monteput treba da zaposli ukupno deset, a naredne godine još toliko mještana. Ugovor mora biti obavezujući i za budućeg koncesionara – naveli su predstavnici mještana Crmnice
BAR - Grupa Crmničana okupljena u Udruženju za zaštitu i razvoj Crmnice dostavila je kompaniji Monteput, Mjesnoj zajednici Crmnica i Opštini Bar zahtjeve Kojima, osim trajnog ukidanja putarine kroz tunel Sozina, zahtijevaju i odgovorniji odnos preduzeća prema lokalnoj zajednici.
Oni zahtijevaju neograničen broj prolazaka kroz Sozinu za Crmničane - za sve punoljetne osobe za putnička vozila (automobile i motore).
DOKAZI
lo briga što je Karneval ostao bez jedne od najljepših maski i što su njeni članovi potrošili vrijeme i sredstva da bi uljepšali Karneval - kazao je Grgurević.
On ocjenjuje da „dežurni policajci sigurno nisu Kotorani i da umjesto da svoj sistem vrijednosti prilagode evropskom, kotorskom, oni su na najgrublji način demonstrirali onaj koji su donijeli sa sobom, a koji je, što je opštepoznato najmanje tri vijeka iza onog o kojem govorim. - Nije mi namjera da kritikujem policajce koji su u ovim nemilim scenama direktno učestvovali, s obzirom da se radi o pukim izvršiocima, ali jeste da kritikujem one koji su ih tu postavili i posebno mas-medije koji ovu ružnu epizodu kotorskog Karnevala zbog objektivnosti i istinitosti nisu smjeli prećutati, s obzirom da policija kao organ državne sile i prinude postoji u civilizovanim državama da bi čuvala javni red i mir i sigurnost građana, a ne da liječi svoje komplekse na maskama, učesnicima Internacionalnog ljetnjeg karnevala - kaže Grgurević. Na kraju, Grgurević poručuje da bi volio „da se ovaj ružan i neprimjeren događaj nikad ne ponovi s obzirom da je na svakom karnevalu na svijetu maska zaštićen objekat, a ne predmet iživljavanja i liječenja lične sujete“. I. KOMNENIĆ
To pravo stiču uz dokaz o prebivalištu na području Crmnice (adresa prebivališta iz MUP-a), o upisu u birački spisak u Crmnici, ili da stalno žive i brinu o roditeljima ili djeci, koji su nastanjeni na teritoriji Crmnice, obrađuju imanje ili imaju posao i seosko domaćinstvo. – Da ne bi dolazilo do zloupotrebe neograničenog broja prolazaka mještani su saglasni da Monteput izda kartice sa ličnim podacima korisnika (slika, ime i prezime) što bi bilo prikazano prilikom periodične ili vanredne kontrole Monteputa. Za stanovnike koji žive na teritoriji Bara i Sutomora, a imaju privatan posjed (kuća, zemljište, koje se može voditi i na roditelje, djeda ili babu, zbog specifičnosti ruralnih sredina gdje ostavinski postupci nijesu završeni, te za što treba dokazati srodnost)
na prostoru Crmnice, ili dokaz da obrađuju imanje, ili brinu o roditeljima, ili o djeci koji žive na teritoriji Crmnice – navedeno je u zahtjevima.
Potpisali su ih Aleksandar Plamenac, Dragoljub Bajković, Miloš Petranović, Petar Bokan, Milovan Knežević, Boris Jovetić i Petar Bokan. Predstavnici mještana dalje traže da društvenu odgovornost kompanija Monteput prema lokalnoj zajednici pokaže kroz podršku sportskih i kulturnih manifestacija, pomoć osnovnoj školi i slično, i zapošljavanje.
- Zahtijevamo odmah pet radnih mjesta za Crmničane i još deset do kraja godine, te deset u toku sljedeće godine) čime bi izgradili model poželjnog ponašanja i doprinos sredini
u kojoj posluju, te korigovali dosadašnji nepravedan odnos – navode u dopisu.
UGOVOR
Sprovođenje ugovora bi, kažu, kontrolisala grupa građana koju bi činili članovi „Udruženja za zaštitu i razvoj Crmnice“ .
- Zahtijevamo da ugovor bude obavezujući za kompaniju Monteput, koja bi garantovala da iz svoje dobiti, primat u raspodjeli sredstava mora imati program koji se tiče obezbjeđivanja besplatnog prolaska kroz tunel Sozina za Crmničane, što bi garantovala i Vlada, u bilo kojem slučaju i nezavisno od rezultata poslovanja kompanije. Tako bi budući koncesionar, morao da preuzme obaveze iz ovog ugovora, takođe da ugovor bude obave-
zujući i za Opštinu Bar, koja bi institucionalno stala iza ovoga i garantovala ispunjavanje prava svojim građanima, odnosno u ovom slučaju stanovništva iz ruralne sredine, kojem je ta posvećenost lokalne samouprave od posebne i ogromne važnosti – navedeno je u zahtjevima. Udruženje je organizovalo nekoliko protesta tokom kojih su blokirali saobraćaj kroz tunel Sozina. Iz Monteputa je ranije saopšteno da bi ispunjavanje zahtjeva mještana Crmnice bio veliki izdatak za kompaniju, ali da bi mještane stavio u povlašćen položaj, odnosno diskriminisao ostale građane. Povlastice za prolaz kroz tunel sada ima nešto više od 80 mještana. Putarina košta 2,5 eura. C.G.
TIVAT - U Velikom gradskom parku, u cilju njegove revitalizacije i zaštite, realizovano je više infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti 400.000 eura.
Sekretarka za uređenje prostora Milica Manojlović kaže da je posebna pažnja posvećena energetskoj efikasnosti, kroz upotrebu savremene LED tehnologije. – Rekonstruisana je i postavljena javna rasvjeta. Ugrađena su 74 dekorativna stuba javne rasvjete visine četiri metra sa LED svjetiljkama. Za ovaj kapitalni projekat iz budžeta Op-
štine izdvojeno je 205.000 eura – kazala je ona. Radove je izvelo preduzeće „Cema“ iz Podgorice.
Pri kraju je ugradnja automatskog sistema zalivanja. Na prostoru površine 19.070 m² ugrađeno je 4.700 metara
cijevi za navodnjavanje. Posao izvodi kompanija „Indel inženjering“, a ukupna vrijednost radova je 81.628 eura. –Fond za zaštitu životne sredine odabrao je Opštinu Tivat i ovaj projekat subvencionisao sa oko 49.000 eura. Uvođenjem ovog sistema se postiže efikasnost u utrošku vode, što je naročito važno tokom ljeta kada je potrošnja vode veća, a izdašnost izvorišta manja –ističe Manojlović. Betonski zid koji se nalazio na ivici glavne šetne staze, pored stadiona FK Arsenal, uklonjena je i postavljena ograda po uzoru na postojeću. C.G.
Moderna galerija od danas do 1. septembra predstavlja djela crnogorskog umjetnika iz svog fonda Izložba radova ,,Uroš Tošković (1932 - 2019)“
PODGORICA - Izložba
radova „Uroš Tošković (1932 - 2019) / Izbor iz fonda Moderne galerije“, biće dostupna za posjetioce od danas do 1. septembra u Modernoj galeriji (utorak - nedjelja, od 9 do 20 sati). Postavka obuhvata 20 radova, dominantno crteža, rađenih tušem i tušem u boji, na papiru.
Uroš Tošković je crnogorski i jugoslovenski likovni umjetnik rođen 1932. godine na Pelevom Brijegu, u okolini Podgorice. Nižu gimnaziju završio je u Kotoru, a 1947. godine upisao srednju Umjetničku školu koju je završio 1952. godine, u Herceg Novom. Te godine sa, školskim drugom i prije svega prijateljem, Miodragom Dadom Đurićem, upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Beogradu, koju završava 1957. godine u klasi Marka Čelebonovića. Iste godine, nakon dobijene stipendije francuske vlade odlazi u Pariz gdje upisuje školu lijepih umjetnosti. Nije izostala potvrda njegovog stvaralaštva i u Jugoslaviji, pa sa njim sarađuju: Miodrag B. Protić, Đorđe Kadijević, Radomir Reljić, kao i značajne institucije i galerije tog, a i sadašnjeg, vremena, među ko-
jima su Narodni muzej Crne Gore, Muzeji i galerije Titograda/Podgorice, Muzej savremene umetnosti u Beogradu, Muzej grada Beograda, galerije „Haos“ i „Most“. Pored velikog broja grupnih i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu, mora se istaći da je dobitnik Trinaestojulske nagrade 1987. godine, kao i statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore 2010. Posljednje dvije decenije života Uroš je proveo u Crnoj Gori, boraveći i stvarajući u Baru, Podgorici, Nikšiću i Kolašinu, do smrti, koja ga je zadesila u 87. godini, 3. marta 2019. godine. A. Đ.
Predstava ,,Ifigenija“ u režiji Zorana Rakočevića večeras u CZK Žabljak
PODGORICA - Predstava ,,Ifigenija“ starogrčkog dramatičara Euripida, u režiji Zorana Rakočevića, biće izvedena večeras u 20 časova u Centru za kulturu Žabljak, u sklopu Wild Beauty Art festivala. U pitanju je koprodukcija NVO Korifej teatra i centara za kulturu iz Kolašina i Bijelog Polja.
Ifigenija je, prema riječima Rakočevića, komad ljudske katastrofe.
- Euripid nam kazuje da su ljudske žrtve za najveće društvene ideale časnije od prihvatanja ograničene slobode. Mi u tom neizbježnom storiju tragamo za današnjim čovje-
Dirigent Paskal Vero za Pobjedu povodom večerašnjeg koncerta u Crkvi
Drago mi je da budem u kontaktu sa novom generacijom mladih muzičara i vidim kako muzički rastu, okruženi velikom količinom informacija i sa velikim pristupom mnogim partiturama, raznim interpretacijama i savjetima, te da vidim koliko su motivisani u veoma konkurentnom svijetu - rekao je Vero
PODGORICA - Međunarodni festival KotorArt ugostiće izuzetne umjetnike koji čine kamerni orkestar festivala „Music&More“ iz Trebinja, pod dirigentskom palicom jedinstvenog Paskala Vera. Koncert će biti održan večeras, u 20 sati, u Crkvi Sv. Duha, a ulaz je besplatan.
Festivalsku publiku očekuje raznovrstan repertoar, a pored gudačkog orkestra i Tatjane Ranković na klaviru, nastupiće i sopranistkinja Ksenija Kumento, te će biti izvedene i arije iz opera „Figarova ženidba“ i „Čarobna frula“ Volfganga Amadeusa Mocarta Paskal Vero je šef-dirigent Sendajske filharmonije u Japanu, a studirao je na Univerzitetu Paris-Sorbona i Pariskom nacionalnom muzičkom konzervatorijumu. U svijetu klasične muzike postao je poznat 1985. godine, kada je dobio specijalnu nagradu na Međunarodnom takmičenju dirigenata u Tokiju poslije kojeg je postao asistent Seiđija Ozave u Bostonskom simfonijskom orkestru. Pod njego-
vom dirigentskom palicom festivalskoj publici će se predstaviti umjetnici porijeklom od Njujorka do Japana.
ZADOVOLJSTVO
Paskal Vero je i glavni dirigent gudačkog orkestra „S ummerFest Camerata“, vrhunskog festivalskog ansambla gdje profesori i odabrani studenti sarađuju i zajedno nastupaju. U intervjuu za Pobjedu, dirigent Paskal Vero, najavljujući večerašnji koncert, kazao da je uvijek zadovoljstvo za muzičare da se sretnu i osjete da je muzika univerzalni jezik. Posebno ga raduje, kako je rekao, što može sresti dugogodišnjeg prijatelja, kompozitora Ionela Petroia i njegovu suprugu, pijanistkinju Tatjanu Ranković, koji oblikuju festival „Music&More“ iz godine u godinu.
Dramski program Grada teatra nastavljen izvođenjem predstave ,,Bogojavljenska noć“ Vilijama Šekspira
PODGORICA - Dramski program festivala Grad teatar nastavljen je na sceni između crkava igranjem predstave ,,Bogojavljenska noć“ Vilijama Šekspira, na engleskom jeziku bez prevoda, u produkciji Međunarodnog Šekspirovog festivala u Jorku.
kom koji je opsjednut duhovima skoro pa arhetipskog neoliberalnog diskursa, gdje se, kao grčki junak, batrga između diktata obezljuđene moći i kontrole, s jedne, i potpisnute emotivne, tople, ljudske, pa i bolne istine življenja, s druge strane – istakao je Rakočević. Glumačku podjelu čine: Anđelije Rondović, Jelene Đukić, Đorđija Tatića, Petra Novakovića, Moamera Kasamovića, Une Lučić, Ognjena Sekulića i Bojana Peka Minića. Predstavu su upotpunili autor muzike Bojan Peko Minić, vajar Marko Jovović, dok je za scenografiju i kostime zadužen Zoran Rakočević i saradnici Ivanka Vana Prelević i Jelena Simić An. R.
,,Bogojavljenska noć“ je Šekspirova komedija za koju se vjeruje da je napisana oko 1601, a prva zabilježena predstava datira od 2. februara 1602. godine. Šekspir je ovu komediju napisao kao dio svečanosti tokom božićne sezone, a radnja je smještena u polufiktivnu Iliriju. Viola, razdvojena nakon brodoloma od brata blizanca Sebastijana, prerušava se u mladića i stupa u službu vojvode Orsina, u koga se kasnije zaljubljuje. Orsino, zaljubljen u Oliviju, šalje Violu kao posrednika u udvaranju u njegovo ime. Međutim, Olivija se zaljubljuje u prerušenu Violu. Razlog zbog kojeg su se odlučili za „Bogojavljensku noć“
je što sada, možda više nego ikada ranije, ova predstava dolazi na svoje mjesto istražujući teme rodnog identiteta koje mlađe generacije hrabro iznose pred svjetsku javnost. Muziku za predstavu potpisuju Nik Džouns i Filip Par, koji je nakon igranja u Budvi kazao da je Šekspir aktuelan i danas jer su njegove predstave o ljubavi, tuzi i ratovima. - Sve to je prisutno u našim životima. Svi smo bili zaljubljeni. Svi razumijemo kako se Viola osjeća kad je zaljubljena u nekoga kome to ne može reći. Svakodnevno smo u situacijama koje nas dodiruju, bilo da su naše vlastite situacije ili
situacije koje vidimo. Šekspir je o tome pisao na način da nije rekao, evo odgovora. Samo je rekao, znamo da je to ljudski. A biti čovjek je velika stvar -kazao je Par. Scena između crkava, prema njegovim riječima, izvanredno je mjesto za igranje predstava.
- Volim stvarati teatar na mjestima koja nisu prirodni teatri i gdje koristite stvari koje su oko vas, poput zvonjave zvona i drugih zvukova. Sam osjećaj da je teatar dio živog svijeta, a ne nešto što smo zatvorili u malu kutiju zvanu teatar, koja je jedino mjesto gdje ga možete vidjeti - rekao je Par.
Glumica Kejti Koen je istakla da je Šekspir važan jer je izdržao test vremena. - Mislim da je Šekspir jednostavno neko ko se stalno izvodi i tako stalno dostupan. Da nije smiješan, ne bismo imali predstave koje se stalno izvode iznova i iznova. Mislim da glumac ima toliko toga na stranici da se zaista možete igrati, posebno s evropskim Šekspirom - istakla je ona. U predstavi igraju Tom Moris, Adam Perot, Džejkob Vard, Tomas Dženings, Beatris Bouden, Livi Poter, Kejti Koen, Sonja Dilorenco, Nik Džouns i Skajlar Mabri. Podsjetimo, Međunarodni
Crkvi Sv. Duha na KotorArtu
- Čast mi je da mogu da njegujem ovo dugogodišnje prijateljstvo i muzičku saradnju – rekao je Vero.
Ovaj iskusni dirigent uvijek osjeća zadovoljstvo kada ima priliku da sarađuje sa mladim muzičarima. To ga nadahnjuje i ispunjava jer i Vero, poput drugih sjajnih svjetskih muzičara, voli da dijeli svoje znanje i pomaže muzičarima koji su na početku karijere. - Uvijek mi je drago biti u kontaktu sa novom generacijom mladih muzičara i vidjeti kako muzički rastu, okruženi velikom količinom informacija i sa velikim pristupom mnogim partiturama, raznim interpretacijama i savjetima, te vidjeti koliko su motivisani u veoma konkurentnom svijetu – rekao je Vero. Njegova dirigentska karijera je veoma impresivna, sa angažmanima u Japanu, SAD-u, Rusiji, Francuskoj... Bilo je mnogo izazovnih momenata, a na pitanje kako ih je prevazišao, Vero je odgovorio da je svako njegovo dirigentsko iskustvo bilo jako izazovno i moglo je biti posljednje. - Međutim, lopta se nastavila kotrljati. Nijesam siguran da sam u najboljoj poziciji da vam kažem zašto, ali sigurno je da, da nijesam bio dobar ili uspješan kao dirigent, i dalje bih bio muzičar – rekao je Vero.
Rad sa čuvenim maestrom Seiđijem Ozavom ostavio je veliki trag na našeg sagovornika. Prije svega, dao mu je saznanje šta mu je nedostajalo, te da nije postojao samo jedan način dirigovanja, već da svaki dirigent ima svoj način.
- Teškoća je bila ostati svoj i ne pokušavati biti neko drugi – rekao je Vero.
IDE SA SUDBINOM
Njegov repertoar obuhvata širok spektar opera i simfonijskih djela. Dirigenti baš i ne vole pitanje koje su im opere omiljene za dirigovanje, pa tako i Vero ističe da ako baš mora da govori o tome, uvijek kaže da mu je omiljeno djelo upravo ono koje diriguje u tom trenutku.
- Idem sa sudbinom i učim što više o mnogim djelima koja su mi predložena, kao i o djelima koja predlažem orkestrima. Ima rizika, sa više ili manje uspjeha, ali volim izazove – rekao je Vero.
On ne može ništa specijalno da kaže ni o tome kakva bi mogla da bude budućnost klasične muzike. Jednostavno odgovara da sebe ne može projektovati u budućnost, prosto na sve gleda kao misteriju.
- Jedino što želim je da budem čvrsta karika u lancu muzičara u klasičnom repertoaru –rekao je Vero. J. NIKITOVIĆ
Šekspirov festival u Jorku je osnovan 2014. godine i nastoji prikazati kako lokalne adaptacije Šekspirovih djela, tako i internacionalne interpretacije. Kako i sami naglašavaju, njihova misija je da dovedu produkcije Šekspirovih djela - i radikalnije pristupe njegovim dramama - u Jork, iz cijelog svijeta.
- Ove produkcije djeluju kao prozori u druge kulture i potiču nas da ih bolje razumijemo. Šekspir je univerzalni jezik koji ,,drži ogledalo prirodi“. Učestvovanje međunarodnih umjetnika i njihovo tumačenje predstava za koje mislimo da ih dobro poznajemo omogućuje nam da vidimo izraz savremenog razmišljanja i stavova u današnjem svijetu - saopštili su iz Međunarodnog Šekspirovog festivala u Jorku. Šekspirov komad „Magbet“, takođe produkcija Međunarodnog Šekspirovog festivala u Jorku, biće izveden večeras u 21 sat na sceni između crkava. I za ovu predstavu muziku potpisuju Nik Džouns i Filip Par. An. R.
Koncertom Enesa Tahirovića i prijatelja otvoren muzički program „Barskog ljetopisa“
PODGORICA - Koncertom
Enesa Tahirovića i prijatelja otvoren je muzički program „Barskog ljetopisa“, čija je selektorka Bojana Brajović. Na Ljetnjoj pozornici Doma kulture predstavljen je Tahirovićev autorski projekat „Eminadžez interpretacija Himza Polovine“, inspirisan djelom jednog od najpoznatijih izvođača sevdalinki u regionu.
Originalne etno-džez aranžmane izvodio je Marko Prentić uz pratnju bogatog instrumentalnog sastava, koji su činili muzičari zavidnog renomea u izvornoj, klasičnoj i džez muzici – uz Enesa Tahirovića na klaviru, to su Ben Kraef – tenor saksofon, Stefan Pavićević – klarinet, Sava Vujačić – harmonika, Tin Džaferović – kontrabas, Slaven Ljujić – bubnjevi i perkusije, dok su gošće iznenađenja bile vokalistkinje Lana Bojanić i Doria Nedović, kao i Milica Kankaraš na harfi. Publika je imala priliku da uživa u sjajnim interpretacijama čuvenih sevdalinki „U lijepom starom gradu Višegradu“, „Žute dunje“, „Stade se cvijeće rosom kititi“, „Pošetala Suljagina Fata“,„U Stambolu na Bosforu“, „Razbolje se lijepa Hajrija“, „Čudna jada od Mostara grada“i najpoznatije „Emine“ po kojoj je i naslovljen kompletan autorski projekat Tahirovića. Cilj projekta je prožimanje svjetske džez kulture s čistim duševnim izrazom sevdah muzike, smještanje darovitih mladih muzičara iz regiona s različitim muzičkim pozadinama pod isti kreativni krov, kao i povezivanje različitih generacija publike kroz muziku, a ideja je proistekla iz želje Ta-
Večeras predstava ,,Brod“ i izložba fotografija „Barske boje mora“
Predstava „Brod“ Crnogorskog narodnog pozorišta biće izvedena večeras u sklopu Barskog ljetopisa, u 21.30 sati, na Ljetnjoj sceni Doma kulture „Vladimir Popović Španac“. Scenografiju potpisuje Ljubica Petrović, kostim Svetlana Cvijanović, muziku
hirovićevog oca da na ovaj način oživi uspomenu na njegovog omiljenog interpretatora sevdalinki Himza Polovinu. S obzirom na to da se „podigao“ uz zapadnu klasičnu muziku i studirao džez, sevdah je Tahiroviću bio dalek kao žanr. - Onda sam počeo da aranžiram pjesme, da razumijem dubinu sevdaha i duhovnu jačinu te muzike, kao i njegovu vezu sa našim podnebljem i našom kulturom. Bacio sam
Objavljena ljetnja sveska časopisa MATICA
Nina Perović, a asistent režije je Nataša Milićević Glumačku podjelu čine: Lazar Dragojević, Stevan Vuković, Branka Otašević, Maja Stojanović, Aleksandar Radulović, Jelena Minić i Pavle Prelević Večeras, takođe u 20
se na pronalaženje žanrovskog identiteta, a to je bio džez, što je bilo prirodno, dok je etno-džez stvarna pojava koja je u našem regionu prisutna, ali je nema na sceni. Bio sam uporan u namjeri da realizujem ovaj projekat, pa sam pozvao sjajne muzičare – jednog iz Hrvatske, jednog iz Njemačke, nekoliko isto tako sjajnih domaćih, uz vokal Marka Prentića kojeg se sjećamo kao člana sastava „No name“ i koji
časova, na Trgu Vladimira i Kosare biće upriličena tradicionalna postavka fotografija u selekciji bARS-a, a ovoga puta riječ je o atraktivnoj postavci pejzaža primorskog dijela barske opštine, autora Danila Dada Pavlovića pod nazivom „Barske boje mora“.
je uspješno ,,konvertovan“ iz pop muzike u sevdah - kazao je Tahirović.
Prema njegovim riječima, privilegija je biti na barskoj sceni pred velikim brojem gledalaca, ,,s obzirom na to da se radi o nečemu što još nije ,,leglo“ kod nas.
- Barska publika je pokazala da voli sevdah, nije joj stran, lijepo je prihvatila ovu muziku, na čemu sam joj zahvalan - zaključio je Tahirović. An.R.
PODGORICA - Ljetnja sveska časopisa MATICA (broj 98), na više od 500 strana donosi brojne zanimljive priloge. U rubrici Pravo, tekstove o vladavini prava objavljuju bivši članovi Ustavnog suda Crne Gore. Dragoljub Drašković piše o vladavini prava i pravnoj državi, a Hamdija Šarkinović o vladavini prava kao uslovu za priključenje Crne Gore EU.
Jelisaveta Blagojević ima tekst ,,Pravni i institucionalni okvir upravljanja migracijama u Crnoj Gori“. Stalni saradnik časopisa Bojan Jovanović ovog puta se pita kako se demokratija može spasiti od globalizacije. Marijan Ma-
šo Miljić je, na osnovu pisanja Branislava Kovačevića, priredio tekst o Đilasovim kontroverzama o crnogorskom državnom i nacionalnom pitanju. Istorijskim temama bave se Dragutin Papović: ,,Rimsko-vizantijska provincija Prevalis od početka IV do početka VII vijeka“; Marijan Premović: ,,Dubrovački Balšići u drugoj polovini XIV vijeka i prvih decenija XV vijeka“; Ilija Vujošević: ,,Njemački grof Šmetau - pretendent na srpski prijesto 1774“; Željko Karaula: ,,Savić Marković-Štedimlija povratak u Jugoslaviju, suđenje i robija (1955–1959)“; Milan Šćekić: ,,Svjedočenje o sinovima kralja Nikole u Prvom svjet-
skom ratu“. Marko Kusovac se bavi klasifikacijom terorizma. Temama iz književnosti je zastupljena Anka Vučinić Grujić i Avdo Nurković, a filozofijom se bave Vlado Jovanović, tekstom o Kantu i Šopenhaueru, a Ilija Kapičić o ezgistencijalizmu od Kjerkegora do Hajdegera. Zanimljivu anegdotu o Branislavu Nušiću u Crnoj Gori donosi Petar Milatović, dok Velizar Radonjić započinje seriju o izgradnji crnogorskih pruga. Slobodan Čukić objavljuje četvrti nastavak o narodnim klesarima. Mikelanđelom i svodom Sikstinske kapele se bavi Jakov Marković, a duhom prošlih vremena Dušan Pejaković.
Memoare crnogorskog oficira Đura Živanovića priredili su Branko Borilović i Srđa Matinović, a dvadeseti nastavak arhivskih crtica iz štampe Zapisano je potpisuje Branko Borilović Časopis za društvena pitanja, nauku i kulturu MATICA, Cetinje - Podgorica, izdaje 25 godina Matica crnogorska. Glavni i odgovorni urednik je Marko Špadijer, a članovi Redakcije su Ivan Jovović i Ivan Ivanović. A.Đ.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
ARHEOLOG SER HENRI LEJARD NA CETINJU 1839. GODINE (NASTAVAK)
Kada je vladika išao negdje pješice, obično ga je pratilo mnoštvo senatora, dostojanstvenika i oružanih pratilaca u svojim sjajnim nošnjama. Svojim džinovskim stasom vladika se isticao među njima. Iako su Crnogorci, kao rasa, visoki i lijepi ljudi, on je za čitavu glavu bio viši od onih koji su ga okruživali PRVI
Kada je (vladika) išao negdje pješice, obično ga je pratilo mnoštvo senatora, dostojanstvenika i oružanih pratilaca u svojim sjajnim nošnjama. Svojim džinovskim stasom isticao se među njima. Iako su Crnogorci, kao rasa, visoki i lijepi ljudi, on je za čitavu glavu bio viši od onih koji su ga okruživali. Tom prilikom on i njegovi pratioci obično su se vježbali u gađanju u metu, koju je predstavljala neka grančica ili šibljika koju su stavljali na zid ili na zgradu na daljini od dvjesta koraka, a nju je trebalo kuršumom presjeći na dvoje. Vladika je s mnogo vještine rukovao puškom i po svojoj ljubavi prema ratničkim poslovima, i pravom ratu, on je podjećao na ratoborne episkope srednjeg vijeka, koji su uvijek bili spremni da uzmu učešća u krvavim borbama svoga vremena, i koji su u sebi sjedinjavali religiozni karakter i navike i osobine vojnika i razbojnika, spremnih da se bore u bici, da pljačkaju putnike i ucjenjuju trgovce. Ponekad su se njegovi pratioci zabavljali atletskim sportovima: trčanjem, skakanjem i bacanjem kamena, i u tim muškim igrama pokazivali su veliku vještinu. Vladika je živio umjereno. Ručavao je u podne, a večeravao uveče. Jela koja su donošena na njegov sto bila su malobrojna i jednostavna. Njegov kuvar bio je, mislim, iz Trsta. Njegove odaje bile su udobno, ali jednostavno namještene, i nije imao sklonosti da se razmeće. Njegovi prihodi nisu mogli biti naročito veliki, i njegova država taman je od-
govarala poglavaru jedne divljačke planinske rase. Prema podacima koje mi je dao, njegovih podanika nije bilo više od 100.000 duša. Crnogorci su uvijek bili u ratu sa Turcima ili Albancima čije su zemlje okruživale Crnu Goru. Oni su se rijetko usuđivali da pređu preko svojih granica, a ni njihovi susjedi nisu često dolazili na njihovu teritoriju. U vrijeme naše posjete Cetinju neprijateljstva su i dalje postojala, mada je bila skrpljena neka vrsta primirja. Mi smo željeli da dođemo do Skadra i da odatle započnemo naše putovanja kroz Tursku, ali Vladika nije bio u stanju da nam obezbijedi pratnju i vodiče po otomanskoj teritoriji, i mogao je da osigura našu bezbijednost samo do granica svojih pokrajina. On je međutim predložio da pođemo dolje do rijeke koja utiče u
Skadarsko jezero. Tamo će se vjerovatno naći neki ribar, koji će biti voljan da nas u svom čamcu preveze noću u grad. Tako bismo mi izbjegli svaki rizik, a Crnogorci koji su trebalo da nas prate neće preći u neprijateljsku zemlju. Mi smo pristali na ovo, i knez (vladika, prim. prir.) nam je dao mazge i dvojicu ljudi iz svoje tjelesne garde i pratnju od nekoliko naoružanih ljudi do rijeke koja je dijelila njegovu teritoriju od Albanije. On je želio da usput obiđemo i neke velike prirodne pećine koje su nedavno otkrivene (Lipska pećina u Dobrskom Selu, prim. prir.), jer su izvještaji koje je on o njima dobio govorili da su izvanredne. Naredio je da se izvrše pripreme za naš silazak u njih. Pećine su se nalazile blizu jednog sela nedaleko od Cetinja. Spremljeni su jedan konop i parčad borovine
za buktinje, a jedan čovjek je spušten kroz usku pukotinu u stijeni. Kad je stigao na dno, konop je izvučen i vezan oko moga struka, te i ja pođoh za njim, ali konop nije bio dovoljno dug da bi dosegnuo do dna jame. Jas am stoga bio prinuđen da se odriješim, i pridržavajući se za grube zidove, spustim, ili bolje reći, stropoštam, otprilike petnaest ili dvadeset stopa. Dva Crnogorca pođoše za mnom. Mitford je odbio da me prati na mom istraživanju i ostao je na ulazu. Vodiči su napravili vatru i palili borove buktinje. Ja sam se našao u nekoj prostoriji gotovo prepunoj kamenja i odronjene zemlje. Bilo je nekoliko stalaktita koji su visili odozgo, ali ništa drugo zanimljivo, te ja počeh da žalim zbog vremena koje sam izgubio i zbog opasnosti kojoj sam izložio svoju glavu. Međutim, jedan od
vodiča odveo nas je do jedne pukotine u stijeni, tako male da je nijesam ni primijetio. On se vrlo teško probio kroz nju, a mi smo prošli njegovim primjerom. Ušli smo u jednu prostranu pećinu koja je vodila u druge. Puzajući preko kamenja i bara ustajale vode, lutali smo kroz njih više od jednog sata, vodeći računa o tome da ostavimo znake da se ne bismo izgubili na povratku. Osim stalaktita i ovih prostranih podzemnih dvorana i odaja koje su se izgleda prostirale mnogo dalje nego što smo mi namjeravali da ispitujemo, nije bilo ništa dovoljno zanimljivog da bi se isplatio rizik i trud naše posjete. Nije nam bilo žao da se vratimo na čist vazduh, što smo i učinili poslije malo opasnog penjanja iz ovih podzemnih regiona. Za to vrijeme seljaci su zaklali ovcu i napunili jednu činiju kuvanim mesom, iz koje smo se i mi poslužili prstima kao što su učinili naši vodiči i pratioci. Oštri planinski vazduh otvorio nam je svima apetit. Spustivši se niz jednu vrlo strum i stjenovitu stazu, po-
što smo prethodno morali da siđemo s mazgi, stigosmo na obalu rijeke blizu jednog crnogorskog seoca, gdje nas je čekao čamac. Bio je grub i primitivan, ali je mogao da ponese dva lađara, dva čuvara i nas dvojicu. Mi smo nekako uspjeli da se smjestimo na trsku koja je bila prostrta za nas. Pustili smo se niz tromi potok koji se širio u močvare s obije strane i bio prepun barskih ptica različitih vrsta. Pao je već mrak kad smo se navezli na Jezero i došli do albanske granice. Kad smo se približili obali, naši lađari su dozvali jednog ribara koji je živio nedaleko u kolibi, a naša dva čuvara produžila su u susjedno selo i našla dva čovjeka koja su pristala da nas uz malu nagradu prevezu preko Jezera, u toku noći, i ujutru iskrcaju u Skadru. Prema tome, mi smo bili sad njima povjereni, a Crnogorcima, koji sun as dotle doveli dali smo potvrdu da je predaju Vladici čiju smo zemlju sad napustili, i koji više nije bio odgovoran za našu bezbjednost (…) (Nastavlja se)
Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević smatra da bi kompletiranje Gradskog stadiona trebalo da počne što prije, izgradnja moguća početkom 2025. godine
Zamjenik gradonačelnice
Luka Rakčević najavio je da bi izgradnja izgradnju istočne tribine Gradskog stadiona pod Goricom mogla biti započeta početkom naredne godine.
Pored rekonstrukcije dotrajalog terena iz 2014. godine i postavljanja potpuno nove (hibridne) podloge, Rakčević je naveo i tri razloga zbog kojih bi već početkom naredne go-
dine trebalo započeti izgradnju istočne tribine stadiona. - Kao prvo, riječ je o jednom od rijetkih projekata koji su u potpunosti spremni, pozitivno revidovani i za čiju realizaciju skoro da nema neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. To znači da bismo, ukoliko pokrijemo finansiranje projekta, sa realizacijom mogli krenuti – odmah i bez odlaganja. Drugo, pored same
Organizatori i učesnici turnira ,,Trofej Podgorice“ dobrovoljno dali krv u Zavodu za transfuziju
Organizacioni tim turnira u malom fudbalu ,,Trofej Podgorice“ organizovao je još jednom akciju dobrovoljnog davalaštva u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore.
Tako će, kako poručuju organizatori popularnog podgoričkog mundijala na Stadionu malih sportova, biti i svake naredne godine.
- Pridružili su nam se i predstavnici pojedinih ekipa koje uživaju i takmiče se na Poligonu, predstavnici Glavnog grada, kao i građani. Svi zajedno
tribine kapaciteta 6.100 mjesta, koja zaokružuje naš najveći i najljepši stadion, dobijamo čak 5.194 kvadratna metra vrhunskih poslovnih prostora, velike konferencijske sale, magacine i pres sale, od čega bi Grad imao velike finansijske koristi i što bi u velikoj mjeri rasteretilo troškove održavanja stadiona. I treći razlog za to, ispred tribine dobijamo novi gradski trg, a is-
pod ogromnu podzemnu garažu sa 466 parking mjesta, koja se u periodu između velikih mečeva (koji nažalost nisu toliko česti) može koristiti u svakodnevne namjene i kojom rješavamo pitanje parkinga u centru grada – objavio je Rakčević. Pored toga, najavio je on, u ovoj godini očekuje nas i početak rekonstrukcije Trga Božane Vučinić i podzemne ga-
raže sa 348 parking mjesta iza zgrade ,,Nikić“, nakon čega se stiču preduslovi za zatvaranje centra grada za saobraćaj, čak i prije izgradnje planirane podzemne garaže u blizini Trga nezavisnosti.
- Kada na sve to dodamo značaj našeg najvećeg stadiona, na kome igra crnogorska reprezentacija, a na kome naša svetinja FK Budućnost naredne godine slavi vijek svog
postojanja, onda razloga za ovakvu investiciju ima još više – naglasio je Rakčević. Međutim, kako je dodao, najveći problem su finansije. - Vrijednost ovog projekta je 21,78 miliona eura bez PDV-a, zbog čega sam još 20. marta, u komunikaciji sa Ministarstvom sporta, Vladi i zvanično kandidovao ovaj projekat, za finansiranje tokom naredne godine. U idealnom scenariju, Vlada, Grad i Fudbalski savez Crne Gore preuzeli bi po dio finansiranja projekta, na način da niko ne bude ugrožen. Međutim, sve i da ne bude sluha sa te strane, što je malo vjerovatno, Glavni grad bi trebalo već početkom naredne godine ući u realizaciju iz dvije faze (kako smo glavnim projektom i predvidjeli), kako bismo konačno dobili sadržaje koji su nam potrebni: parking u centru, novu i modernu tribinu i veliki, uređen trg na ulazu u Goricu – zaključio je Rakčević. I.M.
Nakon dvodnevnog zatišja, vatrogasci ponovo imaju pune ruke posla
Nakon predaha od dva dana poslije kiše koja je u subotu ujutro ugasila požare na teritoriji Podgorice, Tuzi i Zete, pripadnici Službe zaštite i spašavanja ponovo su imali pune ruke posla. Njihove ekipe ugasili su u noći između srijede i četvrtka veći požar koji je zahvatio dio park-šume na Zlatici, a juče su se borili sa četiri veća požara u Botunu, Kokotskom polju, Gornjim Kokotina i na Biočima, koji su bili aktivni u poslijepodnevnim časovima.
na Zlatici, borba s vatrom u Botunu, Kokotima i na Bioču
lovali, taj ne mora da brine da će se požar proširiti kod njega – poručio je Blečić. Na gašenju ova četiri požara angažovane su samo ekipe Službe zaštite i spašavanja Podgorice.
- Trenutno nam ne pomaže niko, nema potrebe za tim, nijesmo tražili pomoć jer kontrolišemo situaciju. Vjetar je umjeren, tako da nam ne otežava akcije gašenja u velikoj mjeri – zaključio je Blečić. I.M.
smo poslali jednu moćnu poruku, jer davanje krvi je jednostavan način da se pomogne drugima i najjednostavniji način da pokažemo brigu za pojedince i zajednicu, a proces davanja krvi traje svega nekoliko minuta. Trofej Podgorice je svoj doprinos dao, a usput pozivamo sve građane da se u svakom trenutku pojave u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore, jer ljubav je kad daš krv – poručili su iz organizacionog tima ove humane akcije, iskazujući zahvalnost domaćinima u Zavodu za transfuziju krvi.
I.M.
V.d. komandira Službe zaštite i spašavanja Zdravko Blečić kazao je za Pobjedu da je juče oko 16 časova na teritoriji Podgorice, Tuzi i Zete bila aktivna četiri požara. - Malo smo odmorili nakon one kiše, ali evo opet veliki požari širom grada i Crne Gore. Prethodne dvije noći pomagali smo kolegama u Reževićima, gdje je veliki požar. Naše ekipe sinoć su gasile veliki požar u park-šumi Zlatica i uspjeli smo da ga tokom noći lokalizujemo. Danas (srijeda) su aktivna četiri požarau Botunu, Kokotskom polju, Gornjim Kokotina i na Bioču. Tamo su naše ekipe, gase, držimo situaciju pod kontrolom, ali s obzirom na to da je riječ o naseljenim područjima potencijalno mogu biti ugroženi i objekti. Onaj ko je pokosio makar 10 metara oko kuće i očistio okućnicu, na čemu smo više puta insistirali i ape-
Milatović: Glavni grad mora izdvojiti više novca za vatrogasce
Predsjednik države Jakov Milatović je, prilikom obilaska Službe zaštite i spašavanja, juče ocijenio da Glavni grad mora izdvojiti više novca za nabavku adekvatne opreme i poboljšanje materijalnog statusa vatrogasaca, u cilju jačanja sistema zaštite i spašavanja. - U narednom periodu mislim da moramo značajnije da izdvajamo sredstva kako bismo ovu službu
modernizovali. Društvo mora dodatno imati sluha za sve potrebe koje vatrogasne službe imaju – kazao je Milatović izražavajući, u ime svih građana Crne Gore, zahvalnost vatrogascima na njihovom radu i zalaganju u zaštiti ljudskih života i imovine. Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević zahvalio je Milatoviću na podršci pripadnicima SZS u danima
kada ih se svi sjete, ukazujući i na obavezu da i nakon požarne sezone dodatno treba obratiti pažnju na njihov položaj. V.d. komandira SZS Zdravko Blečić upoznao je Milatovića sa stanjem Službe, ocjenjujući da su izazovi brojni, od ljudskih do materijalnih resursa i naglasio da je najvažnija nabavka nove opreme i rješavanje stambenog pitanja za zaposlene.
Šteta, pravila su surova, a Milivoj Dukić je bio ,,žrtva“ okolnosti. Konkretno loših vremenskih uslova (nije bilo vjetra) koji su uticali da se ne održe posljednje dvije jedriličarske regate u Marseju na Olimpijskim igrama. Bio je u igri za finale (za prvih 10), a sačekao je posljednje regate sa 14. pozicije… Nikad bliži borbi za medalju, ali, i ovako, Dukić je ostvario najbolji rezultat na Igrama, a na najvećoj sceni je od Londona 2012. godine. Kako si se osjećao kada je stigla potvrda da nema ništa od jedrenja u posljednje dvije regate?
– Olimpijske igre su završene na neočekivan način zbog nedostatka vjetra. Čak i jučerašnje trke za medalju nijesu
održane zbog nedostatka vjetra. Vjetar, koji je u nekom momentu i duvao toliko je bio nestabilan da bi u slučaju regate bila prava lutrija i praktično su šanse za popravljanje i gubljenje trenutnog plasmana bile na 50/50. Ovo je moj najbolji rezultat u karijeri i bez obzira na sve okolnosti, moram biti maksimalno ponosan i srećan zbog svega što sam postigao do sada – kazao je Dukić, koji je na otvaranju OI sa Dankom Kovinić nosio crnogorsku zastavu.
Kako ocjenjuješ ukupan plasman, čime si sebe pozitivno iznenadio, odnosno, u kojem dijelu i kada je, možda, moglo bolje?
- Ključan je napredak u svim segmentima. Uvijek ponavljam da je mnogo teško opstati na
Milivoja Dukića vremenske okolnosti zaustavile na putu do nala, ima za čim da žali, ali može da bude ponosan na 14. mjesto
ovom nivou. Sport je takav da stvari mogu da idu u jednom i u drugom smjeru. Činjenica je da sam sposoban i da sam pokazao da mogu ravnopravno da se takmičim sa najboljim jedriličarima na svijetu, ali mi je jasno da mi je nedostajalo neophodno iskustvo takmičenja za sam vrh. I to je nešto što se ne postiže preko noći, već je potreban proces, kao i za sve što je urađeno do sada. Moram biti ponosan na sebe i nadati se da ću imati priliku da napredujem u svojim namjerama.
Da li je bilo treme na četvrtim OI, mada si isticao da se dobro osjećaš i da nastup čekaš u odličnoj formi?
- Dobro sam se spremio za ove Olimpijske igre. Imao sam i potreban kontinuitet rada koji je neophodan da se ostvaruju rezultati na svim nivoima. Iskustva odranije su mi pomogla da se pripremim najbolje što sam mogao. Nisam imao poseban pritisak već samo onaj koji me je motivisao da budem najbolji što mogu. Kakvi su bili uslovi u Marseju?
- Šaroliki i dosta varljivi što mi je odgovaralo jer je ovo Mediteran, a uslovi su slični kao u Crnoj Gori. Šta slijedi dalje?
– Definitivno slijedi odmor, potom analiza, pa ćemo onda da vidimo šta dalje – istakao je Dukić.
U Parizu nijesmo bili bez aduta. To što imamo treba nadograđivati i brusiti da bismo unaprijedili nastupe na Olimpijskim igrama.
Onda ćemo biti, možda, više zadovoljni – kazao je Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, u razgovoru sa crnogorskim novinarima, nakon što je prije dva dana sa jedriličarem Milivojem Dukićem, stavljena tačka na nastup našeg olimpijskog tima. Definitivno, ovo nije bio najbolji nastup crnogorske reprezentacije. Bilo je i boljih. Niko od naših sportista se nije približio medalji, ali nikada ne treba zaboraviti da je iz male baze i države plasman na OI veliki uspjeh.
– Imali smo boljih nastupa, ali vidio sam dobre stvari u kompletnoj priči kao što je fantastičan nastup Dukića. Ušao je u svjetsku jedriličarsku elitu, što nije bilo lako u zahtjevnom i skupom sportu, koji iziskuje posvećenost, snagu i umijeće. I to je nešto što ohrabrije. Doduše, u ovom sportu imamo mlade snage koje se dolaze poput
Markovića i Golubovića, lijep rad u Savezu i vjerujem da ćemo za dugi niz godina računati na sjajne predstavnike u tom sportu. Kontinuitet i tradicija znače i to treba sačuvati i posvetiti pažnju – jasan je Simonović.
ZA SVE JE POTREBNO STRPLJENJE
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore, kao jedini ekipni sport u Parizu, zaustavljena je u grupnoj fazi Igara. Na kraju su ,,ajkule“ završile na devetoj poziciji, što je najslabiji rezultat na najvećoj sportskoj smotri od debitantskog nastupa 2008. godine u Pekingu. - Dvije sjajne partije su završene penal ruletom. Pokazali su
da postoji klasa i kvalitet koji se može nadograditi i u budućnosti dati mnogo bolji rezultat. Realno gledajući, na ovom turniru smo bili u krugu pet-šest ekipa. Siguran sam da, uz nekoliko mlađih igrača, koji imaju vremena da stasaju za sljedeći olimpijski ciklus, možemo ponovo imati tim koji će se boriti za medalju. Treba pokazati strpljenje, hladne glave napraviti analizu, a ne usuđujem se o tome detaljnije da govorim. Ali treba vidjeti gdje postoji prostor za napredak i nadogradnju. Mislim da nam ne treba puno da budemo ono što smo bili i da se borimo za medalju. Nametnuli su se i mlađi bez obzira na nešto slabije rezulta-
Na Olimpijskim igrama u Parizu je više od 40 sportista pozitivno na testu za kovid-19 i druge respiratorne bolesti, objavila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija.
SZO ističe da se bilježi novi globalni porast slučajeva kako pokrivenost vakcinacijom opada. Virus iza pandemije i dalje kruži, upozorila je SZO, navodeći da države moraju da pooštre svoje sisteme reagovanja i da vakcinišu naju-
olimpijskog komiteta, sumira učešće naših sportista na OI
te od onoga koliko može mladi plivač Miloš Milenković Solidna je bila u bazenu Jovana Kuljača, a bokserka Bojana Gojković nije imala sreće. - Milenkovića je trema progutala, što nije čudo jer je mlad, ali i perspektivan. Mogao je do boljeg vremna, značilo bi mu puno, ali mislim da na njega i Jovanu Kuljaču, koja je bila blizu najboljeg rezultata, treba obratiti pažnju. Vjerujem da mogu do olimpijske norme na sljedećim Igrama. Specijalna pozivnica ne obezbjeđuje borbu za medalju, to se baš rijetko dešava. Možda se desilo nekoliko puta u istoriji OI. Ali, nama je stalo i borili smo se da imamo što više sportista u olimpij-
– Čuli smo puno dobrih stvari od predstavnika vlasti, premijera i ministra za sport i finansije koji su naveli da će izmijenjena zakonska rješenja sportu donijeti mnogo benefita Neka su već urađena, a neka su pri kraju što će sportu puno pomoći. Sve
skom timu. Iz bilo koje zemlje kada dolaze sportsiti na OI, a ne iz male CG, veliki je uspjeh. Jer, zaista, vidim da to neke nervira, ali moramo da potenciramo malu bazu. Na utakmici s Amerikancima pored mene je bio dugogodišnji direktor Olimpijske solidarnosti, nekadašnji vaterpolista – Per Miro, koji mi je kazao: ,,Da li je moguće da igrate protiv Amerikanaca koji imaju 300-400 miliona stanovnika, a vi nekoliko stotina“. To je nešto što je velika vrijednost olimpizma i sporta. Uvijek želimo da predstavimo Crnu Goru i to koristimo na najbolji mogući način. Olimpizam nije samo sport već sredstvo da upravo predstavljate ove vrijednosti. To pokušavamo da radimo i čini mi se da uspijevamo. Na velikom sportskom događaju često je potrebna sreća. Bokserka Bojana Gojković je nije imala jer je u prvom kolu boksovala sa dvostrukom svjetskom šampionkom. Danka Ko-
to uz određeni rad i prepoznavanje što treba u našem sportu podržati do kraja, ako mislimo na ovo što se odnosi na nastupe na najvećim takmičenjima poput OI. Treba prepoznati koji su to sportovi koji mogu da daju predstavnike i na šta se konkretno skoncentrisati. Jer svako želi i ima pravo da želi, ali onaj ko može – treba ga prepoznati i uložiti sredstva. I pomoći mladim ljudima da ostvare svoje snove na OI – istakao je Simonović
vinić je tek izašla iz povrede, a desetobojac Darko Pešić je povrijeđen istrčao 100 metara. - Danka je dugo bila povrijeđena, došla je u Pariz i ispoštovala sve što treba, Pešić je bio povrijeđen, a opet nije bio u svojoj disciplini. A Gojković – na nju treba obratiti pažnju. Imala je hrabar nastup protiv višestruke svjetske šampionke. Ponovo je imala istu rivalku nakon velike bure koja se digla u Indoneziji u kvalifikacijama za OI. Molili smo Međunarodni olimpijski komitet, kazali su nam da nije bila bolje od nje, ali da će dobiti šansu da nastupa na OI. Ovo je bilo za Bojanu veliko iskustvo i mislim da ima šta da pokaže. Ako nastavi ovako na sljedećim Igrama, biće jedan od naših aduta sa osvojenom olimpijskom normom i boljim olimpijskim nastupom.
VJERUJEM U KOŠARKU
Crna Gora je u Parizu nastupala sa 19 sportista (13 vaterpolista). A kako će biti za četiri go-
dine u Los Anđelesu? Postoji li, možda, strah da, nakon što rukometašice nijesu došle do vize za Pariz, grupa bude manje brojna? Na čemu treba da se radi kako bi se i ovakav potencijalni epilog izbjegao?
- Računam da će naš olimpijski tim za četiri godine biti mnogo brojniji. Kao što znate, uz rukometašice, koje su do posljednjeg trena bile u igri, za odlazak u Pariz borili su se košarkaši. Uz malo sportske sreće, mogli smo i mi da igramo i to s Amerikancima. Vjerujem, uz mlađu generaciju, koja je imala dobre rezultate na međunarodnoj sceni, uz pažljiv i dobar rad, uz neke stvari koje vidim da se dešavaju na klupskoj sceni i na nivou Saveza da možemo imati dobar tim za LA. I možemo u košarci da očekujemo olimpijsku normu. Ne vidim da može biti manji olimpijski tim, nijesmo ni na posljednjim Igrama imali značajno više normi. Osim sportista, i tehnička služba je radila svoj dio posla. Ljudi iz sjenke. Kao i na prethodnim Igrama, tim Crnogorskog olimpijskog komiteta je tokom priprema i na samim Igrama uradio veliki posao.
– Pariz je specifičan, imali smo brojan tim po prvi put i odredili lavovski dio posla, a bilo je komplikovano iz više razloga. Sa puno izazova u bezbjednosnom i svakom smislu. U Parizu se nije baš lako snaći – jedrenje se održavalo u Marseju, košarka u Lilu, sada se rukomet tamo prebacio. Sve je dosta teško ispratiti, ali mislim da se naš tim snašao. I u pripremnom periodu je odrađen veliki dio posla, a danas počinjemo pripreme za LA. Već počinju razne
Dnevnik iz Pariza
Tajron Lu i Erik Spolstra su na olimpijskom turniru u stručnom štabu američkog košarkaškog tima. Prvi su saradnici Stiva Kera! I dodavači su lopti na zagrijavanju igrača.
Prije dva dana, u četvrtfinalu američkog i kanadskog tima na Olimpijskim igrama dodavali su loptu Lebronu Džejmsu sa kojim su sa klupe osvajali NBA prsten. Prvi je i kao igrač osvojio dvije titule, a kao trener sa Klivlendom. Drugi (Spolstra) je u Majamiju počeo kao video-analitičar, u stručnom štabu legendarnog Peta Rajlija je bio do 2008, kada je postao prvi trener ,,vreline“. Ima dva NBA prstena 2012. i 2013. godine. Osvojio ih je, takođe, sa čovjekom (Lebronom) kojem je dodavao loptu. Pametnom dosta!
administrativne stvari da se dešavaju, a u organizacionom smislu sve to treba ispratiti. Godinama smo u priči sa savezima kako i na koji način sve posložiti i dobro smo sarađivali. Jeste li imali zanimljive susrete?
- Bilo je puno sastanaka i sa organizacijom Malih zemalja. Imali smo susret sa Makronom i predsjednikom MOK-a
Bahom, bili smo na prijemu kod gradonačelnice Pariza. Bilo je naporno, zahtjevno i lijepo. Imali ste i susret sa olimpijcima?
– Bili su naši gosti, kao i na svim igrama. To je naš klub olimpijaca. Lijepo ih je bilo ponovo vidjeti, razmijeniti iskustva i zapažanja. Čine me srećnim i volim da ih vidim – rekao je Simonović.
groženije, prenosi AFP. Nekoliko istaknutih sportista patilo je od kovid-19 na Olimpijadi u Parizu, a među njima britanski plivač Adam Piti, dok se sportistkinja iz Australije Lani Palister povuka iz borbe za medalju, nakon što se razboljela.
- Kovid-19 je još među nama. Virus kruži u svim zemljamarekla je Maria van Kerkhove, direktorica SZO-a za spremnost i prevenciju za epidemije i pandemiju.
Podaci iz 84 zemlje pokazuju
da postotak pozitivnih testova na SARS-CoV-2 virus, koji uzrokuje bolest kovid -19 ,,raste već nekoliko sedmica“rekla je ona u juče na konferenciji za novinare. Maria van Kerkhove je kazala da virus nastavlja da se razvija i mijenja.
- To nas sve dovodi u opasnost od potencijalno težeg virusa koji bi mogao izbjeći naše otkrivanje ili naše medicinske intervencije, uključujući vakcinaciju. pozitivno 40
Odigrani polu nalni mečevi muškog olimpijskog odbojkaškog turnira
zlato protiv Poljaka
Odbojkaši Francuske braniće olimpijsko zlato iz Tokija, a za rivala u finalu imaće Poljsku, koja je jedinu olimpijsku medalju osvojila daleke 1976. godine u Montrealu, i to zlatnu. Francuska je izborila drugo uzastopno olimpijsko finale pobjedom protiv Italije u polufinalu, sa maksimalnih 3:0 (25:20, 25:21, 25:20). Trevor Kleveno sa 17, odnosno Ervin Ngapet sa 14 poena su bili najbolji kod Francuza, dok je samo Juri Romano sa 10 poena bio dvocifren kod „azura“, što najbolje oslikava njihovu nemoć protiv domaćina. Poljska, koju sa klupe vodi
srpski trener Nikola Grbić, u prvom polufinalu je slavila, nakon uzbudljivog meča, protiv Sjedinjenih Američkih Država sa 3:2 (25:23, 25:27, 14:25, 25:23, 15:13). Najefikasniji u reprezentaciji Poljske bio je Vilfredo Le-
on sa 26 poena,
15.
Rukometaši Slovenije su šokirali Norvešku u četvrtfinalu sa 33:28 (16:12) i izborili prvo polufinale na Olimpijskim igrama. Prevagu na tasu Slovenije donijeli su Aleks Vlah sa 11 i Blaž Janc sa devet golova, dok je kod Norveške najefikasniji bio Aleksandre Blonc sa sedam.
Slovenija će u polufinalu igrati protiv Danske, koja je u skandinavskom okršaju pobijedila Švedsku sa 32:31. Kod Danaca je blistao bek Simon Pitlik sa devet pogodaka, Mikel Hansen je postigao šest, sve iz sedmerca. U redovima Švedske, posebno se istakao Feliks Klar sa sedam pogodaka.
Francuzi su bili blizu pobjede protiv Njemačke, vodili su sa dva gola razlike pri kraju regularnog dijela, da bi Njemci potom smanjili, a onda na nestvaran način na tri sekunde prije kraja „oteli“ loptu i preko Uščinsa stigli do produžetka, a onda i do šokantne pobjede sa 35:34, pa „trikolori“ neće braniti zlato iz Tokija.
Porazom u četvrtfinalu, od aktivnog igranja oprostio se legendarni Nikola Karabatić, jedan od najboljih rukometaša svih vremena.
- Tužan sam, ali u isto vrijeme nemam pravo da budem
tužan... Ne mogu da budem tužan jer prestaje i to je takođe trenutak u kojem zahvaljujem saigračima. Ja sam taj koji ih tješim, ja im kažem da mi je bilo zadovoljstvo igrati se sa njima - rekao je Karabatić.
Indijska rvačica
ostala bez borbe za zlato zbog 150 grama
Vineš Fogat (29), indijska rvačica, diskvalifikovana je uoči finalne borbe u kategoriji do 50 kilograma na Olimpijskim igrama u Parizu – jer je imala veću težinu od dozvoljene.
Na mjerenju uoči borbe u utorak ujutru je utvrđeno da Fogat ima težinu za 150 grama veću od dozvoljene. Tako je ostala bez šanse za duel za zlato, koje je automatski pripalo Ame-
rikanki Sari Hildebrant Fogat je prethodno postala prva Indijka koja je izborila finale olimpijskog turnira u rvanju. Međutim, sada ostaje bez odličja. Indijka je, po pisanju pariskih medija, tokom cijele noći između ponedjeljka i utorka džogirala i vozila bicikl, u namjeri da kilažu spusti za dva kilograma. Nije uspjela, a nakon mjerenja je kolabirala zbog dehidratacije i hospitalizovana.
Odigrani četvrt nalni mečevi rukometnog turnira
Njemačku je do pobjede predvodio Renars Uščins sa 14 pogodaka, a najefikasniji kod Francuske bio je Dika Mem sa 10.
Njemačka će u polufinalu igrati protiv Španije, koja je poslije produžetka pobijedila Egipat
Fogat na mjerenju imala veću težinu od dozvoljene
Jedna od najvećih zvijezda indijskog sporta je dva puta bila treća na šampionatima svijeta, ali u kategoriji do 53 kilograma. R. A.
sa 29:28. Španiju je do pobjede predvodio Aleksis Gomes sa devet pogodaka, a pratio ga je Ian Tarafeta sa šest golova. Kod Egipta bolji od ostalih bili su Jehia Eldera sa osam i Seif Eldera sa šest golova. S. JONČIĆ
Četvrt nale vaterpolo turnira
Polufinalni parovi vaterpolo olimpijskog turnira su određeni nakon uzbudljivih četvrtfinalnih okršaja, u kojima su dva puta odlučivali peterci, a jedan meč je odlučen nakon gola u samom finišu regularnog toka meča.
Atletsko takmičenje u Parizu
Senzacija u bacanju diska na Olimpijskim igrama. Jamajčanin Rože Stona, čak 19. na Svjetskom prvenstvu prošle godine, sa olimpijskim rekordom od 70,00 metara stigao je do zlatne medalje, ispred glavnih favorita - svjetskog rekordera Mikolasa Alekna i Metjua Denija. U finalu je dva puta rušen 20 godina star olimpijski rekord, čiji je vlasnik Litvanac Virgilijus Alekna. Prvo ga je srušio njegov sin, inače svjetski rekorder Mikolas Alekna, koji je u drugoj seriji bacio disk 69,97 metara, a potom novi olimpijski šampion Stona sa okruglo 70 metara. Bronzu je osvojio Australijanac Metju Deni (69,31). Amerikanac Kvinsi Hol je na impresivan način došao do četvrtog najboljeg rezultata svih vremena i zlatne olimpijske medalje u trci na 400 metara. Ubrzao je u posljednjih 100
metara i posljednjim koracima prestigao Britanca Metjua Hadsona-Smita za fantastičan rezultat od 43,40 sekunde. Hadson-Smit je morao da se zadovolji srebrom (43,44), dok je Muzala Samukonga iz Zambije sa 43,74 obezbijedio bronzu. Australijanka Nina Kenedi je sa 4,90 metara postala je prva Australijanka koja je osvojila zlato u toj disciplini. Druga je Amerikanka Kejti Mun (4,85), a treća Kanađanka Ališa Njuman, koja je takođe preskočila 4,85 metara, ali je Mun osvojila srebro jer je bila bolja na probama. Marokanac Sofijan El Bakali osvojio je drugo uzastopno olimpijsko zlato u trci na 3.000 metara stipl, rezultatom od 8:06,05 minuta. Srebrnu medalju osvojio je Amerikanac Kenet Ruks (8:06,41), a bronzu Abraham Kibivot iz Kenije, sa samo pet stotinki iza Ruksa. S. J.
Golom Nikole Jakšića dvije sekunde prije kraja, sa preko devet metara, Srbija je pobijedila Grčku sa 12:11. Srbija će u polufinalu igrati protiv Sjedinjenih Američkih Država, koje su u četvrtfinalu pobijedile Australiju poslije boljeg izvođenja peteraca 4:3, nakon što je rezultat u regularnom dijelu meča bio neriješen 7:7. U drugom polufinalu sastaće
se Hrvatska i Mađarska. Hrvati su pobijedili Španiju 10:8. Mađarska je kompletirala parove polufinala, pošto je nakon mnogo preokreta i peteraca (3:1) pobijedila sa 12:10 - regularni dio završen je 9:9. S. J.
Mornar sa dva igrača manje i sa dva primljena gola u nadoknadi vremena doživio ubjedljiv poraz od Pakša u prvom meču 3. kola Lige konferencija
Mornar je praktično već u prvom meču izgubio šanse da se bori za plej-of Lige konferencija. Barani su poraženi u Mađarskoj od Pakša (3:0), pa je jasno da će kroz sedam dana u Podgorici imati gotovo nemoguću misiju da se bore za prolaz dalje. Jasno je da Mornar nije imao sreće, ni blagonaklonost sudija (ostao bez dva igrača), ni sa VAR tehnologijom, nakon koje je dosuđen penal u 9. minutu nadoknade, pa su Barani i pored dobre partije doživjeli ubjedljiv poraz.
Baš zbog toga, konačan rezultat daleko je od onog što se gledalo na terenu – Mornar je imao dva igrača manje, gubio 1:0, a i u takvim okolnostima bio je opasniji i djelovalo je da može izbjeći poraz. Ali, u 9. i 10. minutu nadoknade Barani su primili dva gola, čime je poništena dobra partija i velika borba, jer je Pakš upravo u finišu praktično osigurao prednost za miran revanš...
A, sam početak meča donio je na neki način spas Mornaru kada je u pitanju VAR. Naime, u 10. minutu, domaći su tražili penal, smatrajući da je lopta pogodila u ruku Ljuticu, ali je sudija dugo gledao snimak, a zatim pokazao da je zapravo bio faul nad štoperom Barana. Pakš je pokušao početni pritisak da iskoristi da dođe do gola, a veliku šansu imao je u 17. minutu – Harastija
je opasno šutirao iz slobodnjaka sa dvadesetak metara, ali je lopta prohujala pored gola. Čekao se odgovor Barana koji su, kako je vrijeme odmicalo, djelovali sigurnije, u 24. minutu prvi put su i priprijetili opasnije, a nakon ubacivanja Đurišića sa lijeve strane, gosti su smatrali da je defanzivac domaćih igrao rukom. Ipak, prvu pravu šansu
Mornar je dočekao u 30. minutu. Vukotić je sa tridesetak metara sjajno šutirao, Saponoš paradom loptu skrenuo u korner. I, baš u momentu kada je djelovalo da Mornar može da igra ravnopravno sa Pakšom, ostao je sa igračem manje. Naime, u 40. minutu, VAR se opet dugo gledao, a onda je sudija Dmitrijev odlučio da napadaču Mor-
nara Ondongu pokaže crveni, jer je smatrao da je njegov start bio previše grub. Nije to mnogo poremetilo Barane, koji su zahvaljujući brzim krilnim igračima, nastavili da atakuju, a u 45.minutu iz jednog napada Mornar je imao dvije šanse – prvo je Zorić bio neprecizan, a zatm je Saponoš bio siguran i nakon
pokušaja Vušurovića
Ipak, Pakš je u 59. minutu uspio da povede – Vindeker je glavom pogodio stativu, a ,,odbitak“ iskoristio za centaršut. Lopta je došla do Bodea, koji je nadskočio Ljuticu i loptu glavom zakucao za 1:0. Samo tri minuta kasnije, Đurišić je odgurnuo protivničkog igrača, dobio drugi žuti karton, pa
je Mornaru dodatno bio otežan posao.
Ali, Mornar je igrao hrabro, imao veliku šansu preko Kišija u 65. minutu. Vrijeme je odmicalo, a Barani su vješto ,,trošili“ minute, što je donijelo nervozu kod domaćih navijača, koji su u 85. minutu izvazvali prekid. U momentu kada se Zorić žalio na povredu, ostao da leži, a navijači revoltirani načinom na koji Barani zadržavaju vrijeme ubacili su predmete u teren, kada je čak pogođen fizioterapeut Mornara. Sve to natjeralo je arbitra Dmitrijeva da pokaže nadoknadu od 10 minuta u kojoj su Barani potonuli. Prvo je Filip Mitrović startovao na ivici šesnaesterca. Bjelorus je dosudio slobodan udarac, ali je nakon gledanja snimka pokazao na bijelu tačku. Siguran sa 11 metara bio je Balint Sabo u 99. minutu. U posljednjim sekundama meča Barna Tot je iz okreta pogodio za konačnih 3:0... R.PEROVIĆ
NOVI MOMENAT ISTORIJE: Fudbaleri Dečića gostuju Helsinkiju u prvom meču 3. kola kvali kacija za Ligu konferencija Sačuvati nadu u
VEČERAS 18 h
PODGORICA – Crnogorski
šampion, ekipa Dečića, evropsku avanturu nastavlja u Finskoj. Tuzani su u utorak veče otputovali za Skandinaviju, gdje će pokušati da naprave još jedan podvig, a evropsko putešestvije produže.
Dečić nije najbolje otvorio evropsku misiju – eliminisan je od TNS-a na startu kvalifikacija za Ligu šampiona, uz bolan poraz u prvom meču (3:0), ali baš kada se sticao utisak da Tuzani neće moći ni ove sezo-
ne napraviti iskorak. Ali, crnogorski šampion uspio je nakon eliminacije iz Lige šampiona da preskoči prepreku u Ligi konferencija, jer je eliminisan Dinamo Batumi, čime je stigao do treće runde.
Ekspedicija Tuzana uz pozitivne vibracije otišla je u Skandinaviju, gdje će biti jača za oporavljenog napadača Bojana Matića, koji je zbog virusa propustio revanš protiv Dinamo Batumija, pa će sada biti dodatno pojačanje na evropskoj sceni. - Sada se osjećam mnogo bolje. Virus je prošao, tako da sam, što se tiče utakmice, spreman. Takođe, ekipa je spremna. Radili smo tokom cijele sedmice na pripremi ove utakmice koja će biti teška i zahtjevna, slična kao što je bila u Gruziji protiv Dinamo Batumija. Siguran sam da je ekipa spremna i idemo tamo da pružimo svoj maksimum –naglasio je Bojan Matić, isku-
sni napadač, koji bi trebalo da bude veliko pojačanje Tuzana. Strijelac devet prvenstvenih golova prošle sezone dijeli optimizam sa ostatkom tima da Dečić može do pozitivnog rezultata uoči revanša 15. avgusta pred svojim navijačima. - Sigurno da apetiti rastu. Očekujemo mnogo i imamo pravo da se nadamo ako pružimo dobru partiju, a nadam se da hoćemo, čak i bolju nego što je to bilo u Batumiju. Nadamo se prolazu i na tom putu pružićemo naš maksimum – ističe iskusni centarfor. Helsinki je svakako suparnik vrijedan ogromnog opreza. Svjesni su toga i u timu iz Tuzi. Iako nije bilo mnogo vremena, jer je Dečić u međuvremenu imao i obaveze na domaćoj sceni (remi protiv Sutjeske kraj Bistrice), u taboru našeg šampiona odradili su kompletan skauting i vrlo dobro znaju oda-
Brazilac Čagast Augusto oduševio je evro-golom na startu Meridianbet 1. CFL. Augusto je zbog tog gola bio tema u medijima u Finskoj, a i na zvaničnoj stranici Helsinkija poseban akcenat stavljen je na Brazilca, kao sjajnog ofanzivca, koji kreira
kle prijeti najveća opasnost. - Radi se o kvalitetnoj ekipi. Trenutno su u vrhu domaćeg
mnoge akcije Tuzana. – Sigurno da nije lako jer ulazimo u naporan ritam igranja na dva fronta. Ali, sigurno da je ovo poseban momenat za sve nas i klub, tako da se ima veliki motiv i odgovornost da se napravi što bolji rezultat. Sigurno da je malo ko očekivao da možemo eliminisati Dinamo, ali tu smo u trećem kolu. Sada je Helsinki naredni rival, ponovo je favorit, ali ne razmišljamo o tome, već smo fokusirani na sebe, svjesni šta moramo da uradimo – kazao je Augusto.
prvenstva i to nije da se zanemari. Jednostavno, takva ekipa ne smije da se potcijeni, govori-
mo o 3. kolu kvalifikacija. Imamo pun respekt, ali sve je na nama – zaključuje Matić. R. P.
Rukometašice Budućnosti hvataju zalet za Ligu šampiona, Šveđanka prezadovoljna
PODGORICA – Rukometašice Budućnosti u Podgorici odrađuju pripreme za početak nove sezone u Ligi šampiona, koju otvaraju 8. septembra gostovanjem Rapidu u Bukureštu.
Iako su pripreme kasnile desetak dana zbog finansijskih problema koji su prevaziđeni nakon što je Glavni grad preuzeo vlasnička prava – rukovođenje nad klubom, „plave“ polako hvataju ritam i podižu nivo forme za velike izazove koji ih očekuju u veoma jakoj konkurenciji u elitnom takmičenju. Ekipa bi do kraja sedmice trebalo da bude kompletna, nakon
što se pripremama priključi i golmanka Sakura Hauge. Jedna od četiri igračice koje su kao pojačanja stigle u redove dvostrukog šampiona Evrope je švedska reprezentativka, pivot Klara Monti Danijelson, koja ističe da ima veoma pozitivne utiske nakon pet dana rada sa novim saigračicama.
- Srećna sam što sam ovdje i sve do sada je više nego pozitivno. Odlično su me prihvatile saigračice, stručni štab i ljudi iz kluba, radujem se nastavku priprema za početak nove sezone – kaže Danijelson. Danijelson, 32-godišnji pivot, u Budućnost je stigla iz francuskog Šambreja, za koji je na-
stupala u posljednje tri sezone. Prethodno je nosila dres švedskog Lugija, danskih klubova Randers i Esbjerg, te njemačke Borusije.
- Znala sam da dolazim u klub sa velikom istorijom, u kojem se odlično radi i koji uvijek ima želju da se u Evropi predstavi na najbolji način. Cijenim to što je trener Bojana Popović željela da me vidi u dresu Budućnosti, a vjerujem da ću to povjerenje opravdati i da mogu da dam veliki doprinos ovom mladom timu - napominje Klara Monti.
Budućnost u novu sezonu ulazi sa nekoliko iskusnijih igračica i okosnicom koju će činiti crnogorske reprezentativke, uglavnom one koje još nemaju veliko iskustvo igranja na najvećoj sceni.
- Imamo kombinaciju iskusnih igračica koje imaju veliko iskustvo i mladih djevojaka koje su talentovane. Drago mi je što ću biti u prilici da radim sa njima. Imamo veliki prostor za napredak u narednom periodu, potrebno je da budemo borbene i na visokom nivou na svakom treningu i utakmici. Ukoliko bude tako, vjerujem da možemo napraviti dobre stvari.
Protivnici u grupnoj fazi Lige šampiona, praktično, nijesu mogli da budu teži, jer će u okviru grupe B, izabranice Bojane Popović igrati protiv norveškog Vajpersa, danskih Esbjerga i Odenzea, njemačkog Ludvizburga, mađarskog Đera, francuskog Bresta i rumunskog Rapida.
- Imamo veoma tešku grupu, ali treba da budemo fokusirane na našu formu i rezultate. Moramo da podižemo nivo igre kako sezona bude odmicala. Ponavljam, borbenost je ono što bi trebalo da krasi ovu ekipu, a odbrana i kontranapad bi mogli da budu naši aduti. Potrebno je vrijeme da sve posložimo, ali vjerujem da možemo da iznenadimo u nikad jačoj konkurenciji – zaključila je Danijelson. A. M.
Crnogorski internacionalac zbog lakše povrede van terena
Adžić
propušta američku turneju
PODGORICA – Vasilije
Adžić moraće na kraći odmor u Juventusu.
Crnogorski talenat povrijedio je desnu butinu, zbog čega će biti van terena narednih desetak dana, nakon čega će uslijediti novi pregledi koji će pokazati da li je povreda sanirana. Supertalentovani Nikšićanin samim tim moraće da preskoči turneju torinskog velikana po Sjedinjenim Američkim Državama.
– Adžić je podvrgnut dijagnostičkim pretragama u ,,J medical-u“, koje su ukazale na
leziju niskog stepena rektus femorisa desne butine. Za 10 dana biće obavljena nova ispitivanja kako bi se precizno definisala prognoza – saopštili su iz Juventusa.
Adžić se od dolaska u Torino iz Budućnosti žestoko bori da ostane dio prvog tima kod trenera Tijaga Mote i izbjegne selidbu u ekipu Juventus Futuro, koja će se takmičiti u trećoj italijanskoj ligi – Seri-
ji C. Svojim odnosom i kvalitetnim treningom 18-godišnji Nikšićanin je skrenuo pažnju na sebe, dobio pohvale trenera, zbog čega je igrao u dvije pripremne utakmice ovog ljeta. Krajem jula, u porazu od njemačkog Nirnberga (3:0), igrao je drugo poluvrijeme. Nakon toga, prije četiri dana, priliku je dobio od 85. minuta u remiju sa francuskim Brestom (2:2). R. P.
Evropsko rukometno prvenstvo za kadete u Podgorici
PODGORICA – ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 400. Sudije: Fotakidis i Kanacidis (Grčka). Sedmerci: Crna Gora 6 (5), Italija 5 (5). Isključenja: Crna Gora 14, Italija 8 minuta. CRNA GORA: Ćirović (dvije odbrane), Miljenović (pet odbrana), Vukajlović, Gutić 4, Lalošević 5, Maslovar 2, Knežević 1, Božović 5, Laličić, Dragović, Peruničić 3, Todorović, Kovačević 1, Grujičić 1, Ćorović, Radoičić 8.
ITALIJA: Martini (četiri odbrane), Mejri (osam odbrana), Antonuti, Soma 6, Trost 6, Van de Maele, Skvarzon-Imenrion 2, Kouaja 4, Konte 3, Bosketo 2, Sperandio, Babini 1, Karara, Kapocoli, Sirot 4, Jatavarage 3. Muška kadetska rukometna repretentacija Crne Gore je
Podgorica je okupila 24 najbolje rukometne reprezentacije u kadetskom uzrastu, a već prvog dana na tribinama je bilo jedno svjetski poznato lice u svijetu rukometa – legendarni norveški pivotmen Hajdi Loke, jedna od najboljih rukometašica svijeta svih vremena. - Legendarna pivotkinja, koju naša javnost pamti iz
nezaboravnih duela koje je naša reprezentacija igrala protiv Norveške, naročito 2012. godine u finalu Olimpijskih igara i Evropskog prvenstva, u Podgorici je kao navijač, jer njen 16-godišnji sin Aleksander Loke Gautestad brani boje svoje države na ovom prvenstvu. Kakva je čast za Rukometni savez
sa porazom počela nastup na Evropskom prvenstvu u Podgorici, i to u meču koji je trebalo da bude odlučujući za treće mjesto u grupi – tim Filipa Popovića je poražen u ,,Bemaks areni“ od Italije 32:30, pa je sada teško očekivati da može do trećeg mjesta u grupi, jer su Island i Farska Ostr-
va, na papiru, teži rivali. Skoro tri mjeseca nakon pobjede seniora Italije u ,,Morači“ protiv Crne Gore, takođe sa dva gola (34:32), u baražu za Svjetsko prvenstvo, zbog čega naša selekcija nije otišla na veliko takmičenja (Italija je slavila i u prvom meču, 32:26), mladi sastav ,,azura“ je po-
Ofanzivac Sutjeske doživio povredu na startu sezone
PODGORICA – Fudbaler
Sutjeske Dušan Vuković odsustvovaće sa terena oko mjesec. Vuković je povrijedio koljeno u nedjelju, na utakmici protiv Dečića (1:1), kada je već u 20. minutu, nakon starta Đeljaja zadobio povredu, zbog čega je morao da napusti teren. Odmah je bilo jasno da je u pitanju povreda koja će zahtijevati određenu pauzu. - Nakon detaljnog pregleda magnetnom rezonancom, utvrđeno je da je došlo do parcijalne rupture medijalnog ligamenta. Prema procjeni našeg medicinskog tima, Dušan će odsustvovati sa terena oko mjesec. Želimo mu brz oporavak i povratak na teren – saopštila je Sutjeska. Sutjeska u drugom kolu gostuje Budućnosti. R. P.
Crne Gore činjenica što ovo prvenstvo prati i Loke, najbolje govori njena kari-
novo bio bolji od Crne Gore. Naši kadeti su najbolji period igre imali u finišu prvog poluvremena kada su u dva navrata stekli dva gola prednosti (13:11, 14:12). Italija je, međutim, preokrenula do poluvremena (16:15), a onda je serijom 4:0 u 38. minutu povela 20:16. Sve je bilo
jera i trofeji koje je osvojila – saopšteno je iz Rukometnog saveza Crne Gore. Loke, trenutno članica Vajpersa, sa Norveškom je osvojila čak 11 medalja, od čega sedam zlatnih. Ima olimpijsko zlato iz Londona 2012. godine, kada je Norveška, uz neobjektivno suđenje sestara Bonaventura, u finalu pobijedila Crnu Goru, dva puta je bila šampion svijeta, a četiri puta šampion Evrope. Pet puta je osvajala Ligu šampiona…
odlučeno u 45. minutu kada je Italija povela 26:19, a Crna Gora je do kraja uspjela samo da ublaži poraz… Petar Radoičić je bio najefikasniji sa sedam golova, Filip Božović je postigao pet, a Vuk Lalošević i Dražen Peruničić po četiri. Gabrijele Soma sa sedam i Nikolas
Trost sa šest golova predvodili su Italiju do pobjede.
Naša reprezentacija danas (17 sati) u „Bemax areni“ igra protiv Farskih Ostrva.
Cilj naše selekcije je da izbori opstanak u A diziviji, a za to je potrebno da izbjegne posljednja tri mjesta na šampionatu, a u zavisnosti od toga ko će biti domaćin narednog prvenstva, može se desiti da i selekcije koje zauzmu 20. i 21. mjesto u Podgorici, izgube status člana elitnog ranga evropskog rukometa. Po završetku grupne faze, u kojoj će sve reprezentacije odigrati po tri meča, uslijediće razigravanja od 1. do 8. mjesta (prvoplasirani timovi iz svih grupa i dvije najbolje drugoplasirane selekcije), od 9. do 16. (preostala četiri drugoplasirana i četiri najbolja trećeplasirana tima), dok će preostali timovi nastaviti borbu od 17. do 24. mjesta, za opstanak u eliti. S. JONČIĆ
Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore od danas na Evropskom prvenstvu B divizije u Skoplju
Kalić: Momci imaju
kvalitet i karakter da se vratimo u A diviziju
PODGORICA – Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore će od danas do 17. avgusta u Skoplju učestvovati na Evropskom prvenstvu B divizije. Na EP će nastupiti ukupno 22 tima, podijeljenih u dvije grupe po pet i dvije po šest timova. Crna Gora je u grupi B, gdje su još Holandija, Island, Češka, Luksemburg i Kipar. Po dvije prvoplasirane ekipe izboriće plasman u četvrtfinale i nastaviti borbu za A diviziju u koju će se plasirani tri najbolja tima. Trećeplasirani i četvrtoplasirani timovi iz grupa će se boriti za plasman od 9. do 16. mjesta, a petoplasirane i šestoplasirane ekipe će igrati za pla-
sman od 17. do 22. mjesta. Crna Gora će premijerni meč igrati danas protiv Islanda (16 časova).
- Očekuje nas nimalo naivna grupa, jer znamo koliko Holandija, Češka i Island ulažu u razvoj košarke. Ali, isto tako mislim da ovi momci imaju kvalitet i karakter da odu do kraja i da ovoj selekciji vratimo mjesto u A diviziju, gdje nam je i mjesto – kazao je selektor Demir Kalić, u čijem stručnom štabu su tim menadžer Aleksa Popović, treneri Stefan Miličković i Miloš Rovčanin, kondicioni trener Marko Jevremović i fizioterapeut Medo Spahić. Naši kadeti kompletne pripre-
Evropsko prvenstvo B divizije za košarkašice do 18 godina
PODGORICA – Ženska juniorska reprezentacija Crne Gore igraće četvrtfinale B prvenstva Evrope, koje se održava u Rumuniji. Naše juniorke u meču odluke savladale su Ukrajinu (64:46) i kao prvoplasirane u grupi D izborile četvrtfinale, gdje će im rival biti Slovačka u petak (12.30 časova). Naša reprezentacija meč odluke otvorila je odlično – već u 9. minutu imali smo 20:7, dok je u 14. minutu, nakon poena Jelene Bulajić bilo 25:8. Ipak, uslijedio je pad, Ukrajina uspjela da pogodi nekoliko teških šuteva, a Serafima Tuka u 19. minutu pogodila je trojku i krunisala seriju 12:0 za 25:20. Sticao se utisak da slijedi dramatično drugo poluvrijeme. Ukrajina je uspjela da preokrene – u 23 .minutu (32:31) i 35:33. Ali, Rondović i Bulajić vezale su tri trojke (42:37), da bi u 28. minutu i Janja Dragišić pogodila van linije 6,75 (46:37), a u samom finišu treće dionice Ljube Andrić vratila je našem timu nakon dužeg vremena dvocifrenu prednost – 48:37. U 31. minutu Dragišić je krunisala seriju 17:4 i pogodila za 50:37, nakon čega je bilo jasno da će izabranice Petra Stojanovića upisati četvrti
trijumf na šampionatu. Četiri igračice bile su dvocifrene – Jelena Bulajić postigla je 15, uz po 4 skoka i ukradene lopte, Atina Radević i Janja Dragišić imale su identične statistike – 12 poena,
5 asistencija i 4 skoka, a dabldabl ostvarila je Ljube Andrić – po 10 poena i uhvaćenih lopti. Anđela Rondović dodala je 7, uz 4 skoka, Mila Bajčeta imala je po 4 poena i skoka, Mila Mijušković 2. R. P.
Košarkašice Crne Gore doputovale u Zreče, gdje će večeras i sjutra imati kontrolne mečeve protiv Slovenije
me odradili su u Tivtu, a tokom pripremnom meča odigrali su osam kontrolnih mečeva – ostvarili su polovičan učinak protiv Srbije, upisali dva poraza od Hrvatske, dva puta savladali su Sjevernu Makedoniju, te po jednom Bosnu i Hercegovinu i U18 selekciju Saudijske Arabije. - Okupili smo se 27. juna u Tivtu i od tada iskoristili period da vrijedno radimo i odigramo osam kontrolnih utakmica. Raduje me što su momci pokazali karakter i određeni kvalitet sa reprezentacijama Hrvatske i Srbije, koje su učesnice A divizije – istakao je Kalić. S. J.
Zreče je malo mjesto u podnožju skijališta „Rogla“, poznato kao turističko naselje, a posebno je atraktivno po termalnom kupalištu.
Baš u to prekrasno mjesto stigle su košarkašice Crne Gore, ali ne na odmor, već da iskoriste priliku da protiv Slovenije večeras i sjutra odigraju posljednje pripremne mečeve uoči polaska za Meksiko, gdje će prvi put u istoriji imati priliku da se bore za odlazak na Mundobasket. Naša reprezentacija, nakon leta do Ljubljane i ugodne vožnje autobusom (nešto duže od sat) stigla je u Zreče, gdje je sinoć odradila trening. U dobroj atmosferi i sjajnom raspoloženju izabranice Jele-
ne Škerović odradile su sve planirano, a već danas imaće jutarnji trening, a zatim od 19 časova igraju prvi od dva prijateljska meča sa Slovenijom. - Radimo zaista naporno i svaki dan koristimo maksimalno. Nakon dvije utakmice protiv Mađarske sigurno da će nam mečevi protiv Slovenije mnogo značiti. Poznato je da je naša reprezentacija podmlađena i da u ovom sastavu čekamo istorijski trenutak da se borimo za Mundobasket. Samim tim imamo želju da što spremnije dočekamo kvalifikacioni turnir, gdje želimo da ostavimo što bolji utisak, iako nijesmo kompletne – kazala je Dragana Živković, reprezentativka Crne Gore. Nekadašnja kapitenka Buduć-
nost Bemaksa, koja je minule sezone osvojila duplu krunu u Rumuniji sa ekipom Konstance, imaće posebnu ulogu ovog puta.
- Svjesna sam situacije u kojoj se nalazimo. Moramo da smanjimo greške da popravimo određene stvari koje nijesu bile dobre u mečevima protiv Mađarske. Vjerujem da će protiv Slovenije mnogo toga funkcionisati bolje – dodala je Živković.
Ono što je uvijek krasilo žensku košarkašku reprezentaciju jeste nevjerovatna atmosfera, hemija i energija. To će i sada biti adut praktično novog tima.
- Uvijek je lijepo kada se okupimo, jer svaka od nas voli da igra za Crnu Goru i to osjećamo kao posebnu čast. Baš zbog toga sa nestrpljenjem čekamo turnir u Meksiku. Imamo sjajnu atmosferu i sigurna sam da ćemo imati šta da pokažemo –naglasila je Živković.
Crna Gora će u Meksiku igrati od 19. do 25. avgusta pretkvalifikacije za Mundobasket. Naša selekcija je u grupi B gdje su Meksiko, Novi Zeland i Mozambik.
Grupu A čine: Južna Koreja, Mali, Češka i Venecuela. Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik turnira plasirati u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo.
- Biće izuzetno teško, ali ovo je novo iskustvo za nas. Igramo prvi put protiv selekcija sa drugih kontinenata i nadam se da ćemo uspjeti da ostavimo što bolji utisak – podvukla je Živković. R. P.
Bliži se 45. šahovska olimpijada u Budimpešti
Od najkvalitetnijeg i najmasovnijeg šahovskog takmičenja na planeti ostalo je nešto više od mjesec dana. Olimpijada u Budimpešti, 45. po redu, održaće se od 10. do 23. septembra i prema najavama FIDE očekuje se nastup čak 191 reprezentacije u muškoj i 181 u ženskoj konkurenciji, sa više od 3000 matadora i amazonki, trenera i sekundanata sa svih meridijana. Poznati su i sastavi, a naš selector, velemajstor Dragan Kosić se odlučio za njegove kolege po tituli Nikitu Petrova, Denisa Kadrića, Nikolu Đukića i Luku Draškovića te intermajstora Aleksandra Tomića Crna Gora se nalazi na 36. mjestu po startnom rejtingu, a prvi nosilac je ekipa Sjedinjenih Američkih Država, koju predvodi nekadašnji izazivač u meču za svjetsku krunu Fabijano Karuana ali ovoga puta bez Hikaru Nakamure koji je odlukom da odustane od grandioznog
Partije koje se pamte
turnira, neprijatno iznenadio sve ljubitelje drevne igre. Slijede selekcije Indije, i Kine (koja nastupa prvi put nakon trijumfa 2018. godine), te Uzbekistana koji je branilac titule. Zanimljivo je istaći da će svjetski šampion Ding Liren nastupati na drugoj tabli za Kinu, pored Vei Jia, koji je trenutno i najbolje rejtingovan kineski šahista. Iznenađenje u indijskoj reprezentaciji može biti nastup Pentale Harikrišne koji će biti rezerva u timu sa Ejrunom Erigašijem. Peti favorit po rejtingu je Holandija, dok je šesta Norveška koju predvodi neprikosnoveni broj jedan na FIDE listi Magnus Karlsen. Evropski šampioni, šahisti Srbije su na poziciji broj 16, a Srbija će nastupiti u pobjedničkom sastavu iz Budve: Aleksej Sarana Aleksandar Predke, Aleksandar Inđić, Velimir Ivić i Robert Markuš. Što se tiče ostalih država iz okruženja Hrvatska i Slovenija su na pozicijam 26,
odnosno 27, dok smo bolje plasirani od ostalih ekipa iz okruženja. Selektor dama
Dušan Lekić, odlučio se da šansu ukaže Aleksandri Žerebcovoj, Aleni Skvorcovoj, Aleksandri Milović, Nikolini Koljević i Mateji Popović. One su na startnoj poziciji 42 i očekivati je da naprave iskorak u odnosu na prethodne plasmane. Listu favorita kod ljepšeg pola predvodi Gruzija, a zatim slijede Indija, Poljska i Kina, dok su evropske šampionke Bugarke na 12. mjestu. Srbija je u konkurenciji dama na mjestu broj 15, Slovenija je 27, dok su šahistkinje Hrvatske za jedno mjesto bolje plasirane od naših dama.
Prema riječima Kosića, za sada sve ide po planu i u svakodnevnim je kontaktima sa prvotimcima.
- Pratim formu igrača i siguran sam da su spremni za najveći izazov u ovoj godini. Što se tiče najboljeg sastava, napravio sam rotaciju na čelnim tablama
Alavost (jedan od sedam smrtnih grijehova) često biva kažnjena u životu, ali čini mi se nigdje tako efikasno i brutalno kao u šahu.
Do pozicije na dijagramu došlo se u mojoj partiji sa Jovanom Milovićem: crni je već žrtvovao dva pješaka vjerujući u svoj napad i brzi razvoj figura, a ja sam ih olako prihvatio nadajući se da ću imati dovoljno resursa da se odbranim i zadržim materijalnu prednost. Uslijedila je nova žrtva 10. ... Te3 ! , koju sam predvidio i koja me nije iznenadila, ali me je sljedeća šokirala: na moje uzimanje 11.Ke3 nastavlja Jovan izvrsnim 11. ...Lc2 !! Jasno je da se lovac ne može uzeti jer bi 12. ...Dd4 riješilo partiju u par poteza - stoga je jedino 12. Dd2. „Crni“ osjeća da bijelom kralju ne smije dati predaha i zato novi šok: 12. ...Sg4 !! Osjetio sam da gubim tlo pod nogama. S obzirom da se ova žrtva ne smije prihvatiti jer bi slijedilo 13. ...Dg5 i 14. ...Te8 sa osvaja-
njem dame, bilo mi je jasno da moj kralj kreće na put bez povratka. Nakon 13.Kf4 Ld6 14.Kg4 Lf5 !! 15.Kf5 (peta uzastopna žrtva figure!), zalutali bijeli monarh se našao sam i bespomoćan. Oluja se stišala, a tiho i jezivo 15. ...Dh4 ! zatvara klopku i stavlja omču. 14.g4 Te8 bijeli predaje. Od mata u
sljedećem potezu nema odbrane. Završna pozicija zaslužuje dijagram. Dok sam pružao ruku protivniku i čestitao mu na ovom šahovskom biseru i nekako sa tugom gledao u svog kralja, sjetih se stihova iz narodne pjesme: „Teško svuda svome bez svojega…“ Danilo NENEZIĆ
tako da će na prvoj igrati Kadrić, a na drugoj seniorski prvak Petrov, naše veliko pojačanje sa kojim šanse za dobar plasman uveliko rastu. Đukić je izrazio želju da nastupi na trećoj i ja sam to prihvatio, dok je Luka na četvrtoj, a Tomić rezerva, rekao je Kosić uvjeren da će svi pružiti maksimum, ali po običaju ne želi da daje prognoze o eventualnom učinku svojih izabranika. On, prije svega, insistira na dobroj i drugarskoj atmosferi kao preduslovu za ostvarivanje pozitivnih rezultata. - Zbog obaveza što tak-
mičarskih, što porodičnih, nijesmo bili u prilici da se okupimo i obavimo intenzivnije pripreme. To je nadomješteno individualnim radom i nastupima u kvalitetnim evropskim ligama i na prestižnim openima, tako da je svako na svoj način obavezao sebe da se psihički i fizički pripremi za velika iskušenja. Nama je najbitnije da budemo homogeni, da djelujemo po već oprobanom sistemu „Svi za jednog, jedan za sve“ i da se dogovaramo uoči svakog meča bez obzira na snagu protivnika. To je recept za uspjeh na ovako zahtje-
Na svjetskom ekipnom rapidu i blicu u Astani
U kazahstanskoj Astani održano je Svjetsko ekipno prvenstvo u rapidu na kojem je šampionski pehar osvojila ekipa Al Aina iz UAE sa 21 bodom u sastavu Danil Dubov Parham Magnosodlo, Vladislav Artemijev Dmitrij Andrejkin, Volodar Murzin, Katerina Lahno, Jiner Zu, Derviš Mamari i Ibragim Galimzanulu
U Plavu u subotu Turnir
Pod pokroviteljstvom lokalne uprave i ŠK Plavsko jezero u Plavu će se 10. avgusta održati takmičenje u rapidu na kojem pravo nastupa imaju svi zainteresovani igrači i ljubitelji drevne igre.
vnim i veoma iscrpljujućim takmičenjima, praktično bez dana odmora, na kojima neumoljivi „švajcarac“, po nepisanom pravilu, donosi uzbuđenja naročito u finišu turnira kada nijanse odlučuju o konačnom poretku. Isto tako i očekivanja navijača donekle opterećuju nastup reprezentativaca kojima je naravno cilj da se predstave u odličnom izdanju, podsjetio je Kosić na minulo Evropsko prvenstvo u Budvi kada je igra bila mnogo bolja od postignutog, a publika željela mnogo više. U najuži izbor za titulu naš sagovornik tipuje na mladu indijsku generaciju sa Gukešom, Viditom i Pragnanadhom koji su u vrhu svjetske rejting liste, te Kinu i Ameriku, a kao moguće iznenađenje u borbi za neko mjesto na pobjedničkom postolju, domaću ekipu u čije se redove vratio Rihard Raport. Prije odlaska za Mađarsku, Kosić i Đukić će voditi brigu o crnogorskim talentima (Simeona Vukotić Jelizaveta Dorfman Sofija Milović, Jana Tadić, Katarina Đukić Nikolina Dževerdanović, Zejin Agić, David Pavlović, Toman Perić, Đorđe Žižić, Mihailo Pušara, Ilija Milović, Damjan Dževerdanović i Miloš Kršikapa) koji će od 21. avgusta do 1. septembra u Pragu nastupiti na pojedinačnom šampionatu starog kontinenta za mlade.
Drugo mjesto sa bodom manje pripalo je kineskom drim-timu na čelu s aktuelnim planetarnim prvakom Lirenom Dingom. Pored njega, srebrnim medaljama okitili su se i Ji Vej Jangju Ju Jue Vang, Čao Li, Ksangju Ksi, Venjun Ju, Dejang Li i fenomenalni amater Bo Pang, koji je svih 11 partija riješio u
svoju korist. Trećeplasirana ekipa Čes tim, koju je predvodio Magnus Karlsen, sakupila je 19 bodova. U bronzanom sastavu bili su još Jan Nepomnjašći, Jan Krištof Duda, Nodirbek Abdusatorov, Ramešbabu Pragnanadha, Vinsent Kejmer, Hou Jifan, Aleksandra Kostenjuk i Vadim Rosenštajn. Odlučujući poen za Al Ain donio je u posljednjem kolu Danil Dubov, koji nije igrao dobro tokom čitavog turnira, ali je zablistao u pravom trenutku i njegova pobjeda protiv Jingjao Tina odredila je konačni poredak na tabeli. U blicu Čes tim je u finalu slavio sa 3,5:2,5 protiv Team MGD1, zahvaljujući Karlsenu koji je primorao na kapitulaciju Erjuna Erigašija
Predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 15 minuta po igraču i bonifikacijom od pet sekundi za svaki odigrani potez. Kotizacija za učešće iznosi
pet eura. Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 600 eura, a prvoplasiranom će pripasti 150. Specijalna priznanja su namijenjena najuspješnijem predstavniku grada domaćina i Plužina, zatim omladincu i najboljem učesniku iz dijaspore. U holu Centra za kulturu ,,Husein Bašić“ turnir počinje u 10 časova i biće rejtingovan.
Četvrtak, 8. avgust 2024.
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG “, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da su nosioci projekta: Best Montenegro Investment DOO Budva Larisa CO Budva podnijeli zahtjev za izjašnjenje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat projekat : Odvodnja prečišćenih voda od separatora do recipijenta za potrebe turističkog naselja T2 (3-4*) na UP-11, Zona A i UP 1 do Up 10, zona B, koje čine katastarske parcele br. 304/19 do 304/35, 305/11 do 305/19, 377/7, 377/8, 403/9, 403/10 403/11 KO Mušovića Rijeka, u okviru LSL “Paljevine”, Opština Kolašin. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova. Rok za javni uvid dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: balsa.cvetkovic@opstinakolasin.me je shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, pet radnih dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja.
OPŠTINA NIKŠIĆ
SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće ,,RAMEL“ D.O.O. NIKŠIĆ; Hercegovački put b.b., Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izvođenja radova na postavljanju montažno demontažnog privremenog objekta- hala ili hangar, na lokaciji 213, u III (trećoj) zoni, na katastarskoj parceli broj 689 KO Nikšić, u obuhvatu Programa privremenih objekata na teritoriji Opštine Nikšić za period 2019-2024.godina u obuhvatu PUP-a- GUR-a Opštine Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (zgrada JP Komunalno Nikšić- prizemlje, kancelarija br.3; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić) ili putem e-maila (eko_opstinank@t-com.me), u roku od trideset dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18. Javna tribina o predmetnom Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu održaće se u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (zgrada JP Komunalno Nikšić- prizemlje, kancelarija br.3; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić, dana 29.08.2024. godine u 11.00 časova.
CRNA GORA
OPŠTINA TIVAT
Sekretarijat za uređenje prostora Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta „MONTE – CO“ d.o.o. iz Budve, Jadranski put br.21, donijeto Rješenje, broj 09-322/24-upI-56/2 od 05.08.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju trafostanice TS 10/0,4 kV, 2×630 kVA „Ruljina” sa priključnim 10 kV kablovskim vodovima, na katastarskim parcelama br. 397/2, 397/1, 397/4, 398/3, 422, 333/1, 731/3, 737 sve KO Donja Lastva i katastarskim parcelama br 4892/1, 990, 992/1, 4881/1, 1034 sve KO Tivat, opština Tivat. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu utvrđeno je, uzimajući u obzir raspoloživu dokumentaciju i podatke o karakteristikama planiranog projekta i predmetne lokacije, da se ne očekuju negativni uticaji na segmente životne sredine, u toku izvođenja i funkcionisanja predmetnog projekta, kao i u slučaju akcidenta, uz obavezu da se realizuju sve mjere za sprječavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja navedene u Dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, broj 09-322/24-upI-56 od 18.07.2024. godine.
Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Tivat u roku od 15 dana od objavljivanja obavještenja o donošenju Rješenja. Žalba se ulaže preko ovog Sekretarijata uz uplatu administrativne takse u iznosu od 5 € na žiro račun broj 5109146777-39.
Broj: 09-322/24-upI-56/5 Sekretarka Sekretarijata Tivat, 05.08.2024. godine Milica Manojlović, dipl.ing.arh.
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine Opštine Rožaje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je doo “SKY TOWERS INFRASRUCTURE“ Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.143 Podgorica donijeto Rješenje, br. UPI 06-322/24-340/4 od 06.08.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Infrastuktura za mobilnu telefoniju(antenski stub i elektroenergetsko napajanje za mobilnu telefoniju) na lokaciji „BA38- Ibarac“, koji se planra graditi na dijelu katastarske parcele broj 878/1 KO Ibarac I-opština Rožaje. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da nije potrebna izrada elaborata, kao to da se ne očekuje negativan uticaj na segmente životne sredine pri realizaciji projekta. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Rožaje u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Opštine Rožaje. Žalba se predaje preko Sekretarijata za uređenje prostora zaštitu životne sredine Opštine Rožaje.
SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE
CRNA GORA
OPŠTINA TIVAT
Sekretarijat za uređenje prostora
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosiocu projekta Direkciji za investicije Opštine Tivat, donijeto Rješenje, broj 09-322/24-upI-60/2 od 06.08.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju postojećeg vodovoda AC DN250 za dio naselja Radovići, na katastarskim parcelama br. 526/1, 271, 525, 269, 270/1, 524, 528, 244/1, 765, 225 i 252 sve KO Radovići, katastarskim parcelama br. 462 i 468 obje KO Nikovići, katastarskim parcelama br. 664/2, 664/1 i 665 sve KO Milovići, u zahvatu lzmjena i dopuna DUP-a “Radovići” i PUP-a Tivta do 2020. godine, opština Tivat.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu utvrđeno je, uzimajući u obzir raspoloživu dokumentaciju i podatke o karakteristikama planiranog projekta i predmetne lokacije, da se ne očekuju negativni uticaji na segmente životne sredine, u toku izvođenja i funkcionisanja predmetnog projekta, kao i u slučaju akcidenta, uz obavezu da se realizuju sve mjere za sprječavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja navedene u Dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, broj 09-322/24-upI-60 od 23.07.2024. godine.
Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Tivat u roku od 15 dana od objavljivanja obavještenja o donošenju Rješenja. Žalba se ulaže preko ovog Sekretarijata uz uplatu administrativne takse u iznosu od 5 € na žiro račun broj 5109146777-39.
Broj: 09-322/24-upI-60/5 Sekretarka Sekretarijata Tivat, 06.08.2024. godine Milica Manojlović, dipl.ing.arh.
CRNA GORA
OPŠTINA TIVAT
Sekretarijat za uređenje prostora
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosilac projekta Direkcija za investicije Opštine Tivat podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju gravitacionog kolektora za atmosferske otpadne vode duž glavne saobraćajnice naselja Radovići sa prihvatanjem postojećih kišnih voda, na katastarskim parcelama br. 526/1, 525, 269, 252, 524, 528, 1149/1, 1149/2, 599/1, 599/2 i 1148 sve KO Radovići, katastarskim parcelama br. 462, 463, 464 i 468 sve KO Nikovići, katastarskim parcelama br. 664/2, 664/1, 665 i 269/1 sve KO Milovići, u zahvatu lzmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Radovići”, Državne studije lokacije „Dio Sektora 27 i Sektor 28“ i Prostorno ubanističkog plana Tivta do 2020. godine, opština Tivat. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Opštine Tivat, Sekretarijat za uređenje prostora, Trg magnolija br. 1, radnim danima od 8 do 11 časova (srijedom od 8 do 14 časova), kao i na veb-sajtu Opštine Tivat www.opstinativat.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja, u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, je do petka 16.08.2024.godine.
Broj: 09-322/24-upI-58/3 Sekretarka Sekretarijata Tivat, 07.08.2024. godine Milica Manojlović, dipl.ing.arh.
CRNA GORA OPŠTINA TIVAT
Sekretarijat za uređenje prostora
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosilac projekta Direkcija za investicije Opštine Tivat podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat kanalisanja fekalnih otpadnih voda za dio naselja Radovići na katastarskim parcelama br. 526/1, 525, 269, 270/1, 268/1, 524, 528, 244/1, 236/2, 230/1, 765, 225 i 252 sve KO Radovići, katastarskim parcelama br. 462 i 468 obje KO Nikovići, katastarskim parcelama br. 664/1, 664/2 i 665 sve KO Milovići, u zahvatu lzmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Radovići” i Prostorno ubanističkog plana Tivta do 2020. godine, opština Tivat.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Opštine Tivat, Sekretarijat za uređenje prostora, Trg magnolija br. 1, radnim danima od 8 do 11 časova (srijedom od 8 do 14 časova), kao i na veb-sajtu Opštine Tivat www.opstinativat.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja, u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, je do petka 16.08.2024.godine.
Broj: 09-322/24-upI-59/3 Sekretarka Sekretarijata Tivat, 07.08.2024. godine Milica Manojlović, dipl.ing.arh.
Poslovni broj: Iv 3562/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O. “FRANCA MARKETI” BIJELO POLJE, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BB., Bijelo Polje, PIB: 02984121, protiv izvršnog dužnika DOO “BRAĆA VUČKOVIĆ” BAR, ČANJ BB., SUTOMORE, Bar, PIB: 03333108, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.416,12 eura, dana 07.08.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik DOO “BRAĆA VUČKOVIĆ” BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3562/24 od 18.07.2024. godine rješenje o troškovima od 07.08.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
Poslovni broj: I.br. 1779/17
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.853,20 eura, dana 07.08.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se dvadeset prva prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za dvadeset prvu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 04.09.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.
IV Na dvadeset prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog potraživanja- obavještenje br.167.
Dana 07.08.2024. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
Poslovni broj: I.br. 776/2019
JAVNI IZVRŠITELJ
Maja Ajković
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Cerović Stane, ul. Branka Deletića br.6, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 96,000.00 eura, dana 07.08.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 776/2019 od 09.07.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 2273/2007 od 26.02.2007. godine, i na osnovu rješenja Notara Janjušević Nataše poslovne oznake ON.br.792/2017 URP br. 214/2017 od 23.01.2018. godine, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se dvadeseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u Listu nepokretnosti broj 2446 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 90 m2, katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 125 m2 i katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 143 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za dvadesetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 04.09.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 199.665,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 776/2019 od 10.04.2021.godine.
IV Na dvadesetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 19.966,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 96.000 eura na osnovu isprave Ov.br.2273/07 od 26.02.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2273/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.454 od 23.02.2011.god, i Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/6338 od 17.11.2011.god. Dana 07.08.2024. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
8. avgust 2024.
CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je „M Energy“ d.o.o. iz Cetinja donijeto rješenje broj: 03-UPI-695/12 od 26.07.2024. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje solarne elektrane ukupne instalisane snage 385 MW, na lokalitetu KO Ubli, opština Cetinje, te KO Bogetići i KO Broćanac, opština Nikšić. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje solarne elektrane urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.
Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za projekat izgradnje solarne elektrane realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.
Na osnovu člana 135 i člana 142 stav 2 i stav 3 Zakona o privrednim društvima, čl.28 i čl.33 Statuta AD „Agrotransport“ Podgorica od 28.07.2021.g., i Odluke od 07.08.2024.g. Odbora direktora o sazivanju ponovljene sjednice Skupštine akcionara AD „Agrotransport“ Podgorica, Odbor direktora AD “Agrotransport” Podgorica (registrovano u CRPS u Podgorici pod brojem 4-0006912, mat.br.02026341), na sjednici održanoj dana 07.08.2024. godine, donio je sljedeće
O B A V J E Š T E NJ E
O SAZIVANJU PONOVLJENE SKUPŠTINE AKCIONARA “AGROTRANSPORT” AKCIONARSKO DRUŠTVO PODGORICA
za dan 28.08.2024.godine, s početkom u 14:00 časova, u prostorijama upravne zgrade PLC “Morača” AD Podgorica, Ulica 8. marta 55, sa sljedećim
DNEVNIM REDOM
1.Donošenje Odluke o izboru radnih tijela Skupštine akcionara; 2.Donošenje odluke o imenovanju revizora; 3.Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora Društva; 4.Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora Društva.
Društvo je kod CRPS u Podgorici registrovano kao akcionarsko društvo pod reg.br.4-0006912, m.b.02026341. Kvorum na ponovljenoj Skupštini akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje 33% od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.
Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, ili putem glasačkih listića.
Materijali sa predlozima odluka za predstojeću Skupštinu akcionara biće dostupni akcionarima društva najman je 10 dana prije održavanja Skupštine, na adresi Bulevar Ivana Crnojevića 99/2, Podgorica, u terminu od 13-15h, svakog radnog dana.
Samo akcionari koji se nalaze na spisku akcionara na dan pribavljanja spiska akcionara od CKDD, koje je Društvo dužno da pribavi dva radna dana prije održavanja sjednice Skupštine, mogu prisustvovati na Skupštini i ostvariti prava akcionara.
Identifikacija akcionara vrši se na dan održavanja Skupštine akcionara, u periodu od 12:00 do 14:00 časova na osnovu ličnih isprava, a punomoćnika na osnovu punomoćja ovjerenog u skladu sa zakonom i lične isprave. Obavještenje o sazivanju ponovljene Skupštine akcionara biće objavljeno 2 (dva) puta u štampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori, najmanje 10 (deset) dana prije dana održavanja Skupštine, a sve dodatne informacije mogu se dobiti pozivom na broj telefona 020/610-115.
Obrazac punomoćja i glasačkog listića mogu se preuzeti u papirnoj formi u prostorijama društva Bulevar Ivana Crnojevića 99/2, Podgorica, u terminu od 13-15h, svakog radnog dana, najkraće 10 dana prije održavanja Skupštine.
AD “Agrotransport” Podgorica Predsjednik Odbora direktora Blagota Radović
Četvrtak, 8. avgust 2024.
JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ
ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA
BROJ:I-634/2016
Javni izvršitelj Branka Samardžić u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca ODM ASSET DOO PODGORICA ,HERCEGOVAČKA 56 ,koga zastupaju adv.Dejan Vuković i adv.Predrag Miladinović ,iz Beograda ,Teodora Drajzera 34 ,R.Srbija ,protiv izvršnih dužnika Dragana Milovanovića Vukosave Milovanović,radi naplate novčanog potraživanja, po osnovu izvršne isprave Ugovora o hipoteci I reda broj 573/UgH od 02.10.2007.godine ,ovjeren kod Osnovnog suda u Kotoru Ov.I.br.7374/2007, donosi dana 05.12.2023.godine, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI
I ODREĐUJE SE JEDANAESTA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika to: -u listu nepokretnosti 1028 KO TIVAT nepokretnosti označene kao stambeni prostor PD1 prizemlje površine 49m2 i stambeni prostor PD2 ,prvi sprat ,površine 78m2 ,sve u objektu 1 na kat.parc.br.4669 ,sve pravo svojine Milovanović Vukosave u cjelosti.
II Određuje se ročište za jedanaestu prodaju za dan 30.08.2024.godine u 14:00 časova u prostoriji Javnog izvršitelja , kancelarija broj 33 ,prvi sprat ,zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb ,Kotor ,na koju se pozivaju izvršni povjerilac ,izvršni dužnik lica koja imaju zakonsko pravo preče kupovine ,založni povjerioci ,kao sva zainteresovana lica.
III Navedene predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st.1.ovog Zaključka su predmet prodaje po rješenju o izvršenju I-634/2016 od 13.04.2016.godine, radi naplate novčanih potraživanja u iznosu od 187.081,48 eura sa pripadajućom kamatom od 12.04.2016.godine do konačne isplate, kao i troškovima izvršnog postupka ,advokatskim troškovima ,kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati. IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti opisanim u tački prvoj ovog zaključka utvrđena je nalazom vještaka iz oblasti građ.struke mr Sanje Radović od 03.02.2017.godine i zaključkom o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I-634/2016, i to: •Stambeni prostor površine 49m2 -PD1.......................................51.000,00 eura
•Stambeni prostor površine 78m2 -PD2.......................................90.000,00 eura ,koja ukupna vrijednost predmetnih nepokretnosti iznosi 141.000,00 eura (slovima stotinu četrdeset jednu hiljadu eura) V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.
VI Prodaja nepokretnosti vrši se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvršni dužnik i izvršni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.
VII Na jedanaestom javnom nadmetanju za prodaju ,nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti,ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na prethodnom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca.
VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvacena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog.
IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.
X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.
XI Ovaj zaključak o prodaji obajavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.
Kotor, 06.08.2024.godine
Javni izvršitelj Branka Samardžić
OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada i umivaonika. Povoljno, Vukčević. Tel. 067/000-008 , 069/991-999 1
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Četvrtak, 8. avgust 2024.
Dana
Sahrana je obavljena dana 7. avgusta 2024. godine u krugu porodice na groblju Baljinovac pod Ostrogom.
Ožalošćeni:
supruga MILICA, kćerke BILJANA, DIJANA, MAJA i JASNA, brat VESELIN - VELO, zetovi, unučad, bratanići, bratanične, snahe i ostala rodbina.
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba,
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
8. avgust 2024.
Dana 7. avgusta 2024. preminuo je, u 89 godini života, naš dragi
Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 7. avgusta od 12 do 16 časova i 8. avgusta od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana.
Dana 7. avgusta 2024. godine napustila nas je, u 83. godini, naša voljena
JELENA - BENJA Vukašina RAIČIĆ rođena LAKIĆEVIĆ
Po njenoj želji, sahrana će biti obavljena u krugu uže porodice dana 8. avgusta 2024. godine na gradskom groblju Čepurci.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Ožalošćeni: sinovi VLADAN i SLAVKO, kćeri VERA i SLAVICA, snahe VESNA, SVETLANA, MIRA i ZORICA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina
Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je dana 6. avgusta 2024. u 70. godini, preminula naša draga
FRANGILKA Zlatkova MIHAJLOSKA
Saučešće će porodica primati na gradskom groblju Čepurci 7. avgusta od 11 do 16 časova i 8. avgusta od 10 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti 8. avgusta 2024. na novom groblju Ćemovsko polje u 14 časova.
Ožalošćeni: braća JORDAN i SAVO, sestra TRENDAFILKA, snahe BISERKA i LJILJANA, bratanići MILUTIN, IGOR i ALEKSANDAR, bratanične NATAŠA, TATJANA i SANDRA, sestrić ANDRIJA, sestrične ANDRIJANA, MARIJANA, DRAGANA i ostala rodbina
RADMILA - CICA Rajkova BELADA rodom KNEŽEVIĆ
Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju - Cetinje, dana 8. avgusta 2024. godine od 10 do 12.30 časova, kada sa posmrtnim ostacima krećemo za selo Vrela, gdje će se obaviti sahrana u 13 časova.
Ožalošćene porodice BELADA i KNEŽEVIĆ
Posljednji pozdrav
RAJKO POPOVIĆ
Uvijek si imao posebno mjesto u mom srcu. Zbog tvojih vrlina i čestitog života, ponosna sam što si bio moj brat.
Tvoja sestra GARA ŠARANOVIĆ sa porodicom
Voljeni ujo
RAJKO POPOVIĆ
Privilegija je bila odrasti uz tebe. Obilježio si naše djetinjstvo i svakim danom pokazivao koliko za sve nas ima mjesta u tvome plemenitom srcu. Sve što krasi dobrog čovjeka ti si u sebi nosio. Volimo Te jer tebe je bilo lako voljeti.
Tvoji: NIKOLA, NATAŠA i NEVENKA 361
371
368
Posljednje zbogom mojoj sestri od ujaka
SLAĐANI Milana RADONJIĆ-ĐURIŠIĆ
Slađo moja, pošla si tamo đe nema bola, a meni ostavila tugu dok živim, ljepoto, dobroto, ponosu moj, krasi rajske vrtove.
Tvoja sestra LJILJANA IVANOVIĆ
Dragoj
Posljednji pozdrav našoj voljenoj
SLAĐANI
Tužni smo zbog tvog ranog odlaska. Čuvaćemo uspomenu na tebe. Počivaj u miru.
Ujak SLOBODAN, ujna MILEVA VUKOVIĆ, sestre SNEŽANA PERIĆ, GORDANA VUKOVIĆ, MILENA VUKOVIĆ-RAKULJ i JELENA VUKOTIĆ sa porodicama
373
Opraštamo se od drage sestre
SLAĐE
Počivaj u miru.
Porodica ujaka RADA
SLAĐANA Milana RADONJIĆ-ĐURIŠIĆ
Posljednji pozdrav sestri našeg kolege.
Opraštam se od moje najbolje i najiskrenije drugarice, prijateljice i kume
IVAN i DEJAN VUKOVIĆ sa porodicama 372
Posljednji pozdrav dragoj
snahi RADMILI – CICI BELADI
Od đevera MIJA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
Draga moja Sjađi, teško mi je da se pomirim sa istinom da te više nema. Tvojim odlaskom, otišao je dio mene. Ostaje mi da živim od sjećanja i uspomena na tebe. Počivaj u miru, Sjađi moja
Voli te tvoja kuma SANDRA ŠUŠKAVČEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
IVANA KALUĐEROVIĆ sa porodicom
ZORAN i ZORICA RADULOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našoj dragoj
Posljednji pozdrav dragoj
– CICI
đevera GOJKA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
Dragoj majci, tašti i babi
Neke boli nikada ne prođu, naučit ćemo da živimo sa njima. Nedostajat ćeš.
Tvoji MILOŠEVIĆI: JADRANKA, JOVAN, PETAR i JOVANA
Posljednji pozdrav
VLADIMIRU MITROVIĆU
Počivaj u miru. DIJANA i RATKO VUJOVIĆ sa djecom
366 Dragi striko
VJEKOSLAV DAUTOVIĆ
Počivaj u miru
Posljednji pozdrav našem dragom kolegi
LJUBISAVU – BAJU BLAGOJEVIĆU
Bio si tih, nenametljiv ali vedrog duha i unosio si radost u naše živote. Dobrota kojom si zračio ostaće zauvijek u srcima svih nas.
Tvoji: ANA, ŽELJKA, DRAGANA i MATIJA sa porodicama
Draga i voljena
MARINA VUKIĆEVIĆ-VELIMIROVIĆ
Danas je 60 godina kako si došla u kuću Vukićevića i tu ostala da vječno zračiš svojom plemenitošću i ljubavlju.
Tvoj SLOBODAN
Posljednji pozdrav dragom kumu RANKU TOŠKOVIĆU
SAŠA, SLAĐANA i MARINA
365
40 preteških i bolnih dana bez tebe. Bolest je bila jača od života, ali nije od ljubavi i sjećanja Tvoja ANDRA
Tvoj KOLEKTIV
Majko, šest mjeseci je prošlo… Ljubav kojom si nas obasipala i dalje nas grije. Tvoj osmijeh i brižni pogled i dalje nas prati, tvoja plemenita ruka i dalje nas miluje… Tu si i nikad nećeš otići iz naših srca, misli, duše.
Čuvamo te i volimo zauvijek.
Tvoji: MARINA, ILIJA, MILENA i COJA
Dana 8. avgusta 2024. navršava se dvadeset godina od smrti naše voljene i drage majke OLGE Milutinove ŠABANOVIĆ rođ. RAIČKOVIĆ
S ponosom njegujemo i čuvamo sve što si nas učila. Uvijek si sa nama, u našim srcima i mislima.
Tvoje: SEKA, EVA, SAŠA, VANJA i ANIKA
Jedna od neizostavnih vrijednosti ove knjige ogleda se i u činjenici da ona praktično objedinjuje Crnu Goru, predstavlja njenu višenacionalnu i multikulturalnu stvarnost. U tekstovima ove knjige našli su se naši ljudi u Njemačkoj rodom od Rožaja do Herceg Novog i od Pljevalja do Ulcinja. Sve njih povezuje zajednička nit - zavičajna čežnja i privrženost Crnoj Gori. Diplomatskom finoćom i neposrednošću, zavičajnom toplinom, otvorenošću i vrlinama čovjeka, Dejan Vuković snažio je patriotska osjećanja naših zemljaka koji su se sticajem okolnosti rasuli diljem Njemačke. Iz druženja, službenih i prijateljskih kontakata, Vuković pravi svojevrsnu galeriju ličnosti ljudi sa naših prostora, aktera njegovih priča, o kojima piše s poštovanjem i pohvalno.
Salko Luboder
Primjerak ovog izdanja možete kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede u Podgorici, Bulevar revolucije 15, kao i na online knjižari www.cgknjizara.me
Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me
Četvrtak, 8. avgust 2024. • broj 434.
:
kako je, zahvaljujući odličnoj reklamnoj kampanji, precijenjeni „Longlegs“ Oza Perkinsa dobio etiketu „najbolji horor decenije“
Str. 4, 5. i 6.
8. avgust 2024.
smo zaključili da je kultura življenja u državi Crnoj Gori na nepodnošljivo niskom nivou. Primitivizam je sastavni dio svih sfera društvenog života. Programi čiju okosnicu čini ružičasta muzička kultura preplavili su nas. Do te mjere, da smo postali skoro imuni na devastirajući efekat te (ne)kulture na supstancu crnogorskog društva. To je činjenica i trebalo bi da je što prije shvatimo ozbiljno.
Koliko je sve to pogubno najbolje se vidi po tome što su dobri đaci i napredna omladina podlegli pritisku većine. Lučonoše uživaju u pink muzici. Doduše, odavno su neke od tih „Luča“ šarena laža, pitajte komisije PISA testova. No, i to je samo jedna od stvari koje i dalje ne uzimamo za ozbiljno.
Ne bih da širim paniku, ali čini mi se da je turbo-folk većina preuzela stvari u svoje ruke i obezbijedila sebi bezbrižni i ugodni životni kontekst. Za turbo-folk izvođače plaćaju se separei i šampanjci hiljadama eura; kultura oblačenja na takvim događajima ukazuje na potpunu zapuštenost društva i kompletni gubitak kompasa... a novi politički programi, obećanja i „povećanje“ novaca kojima raspoložemotakvim sadržajima samo daju vjetar u leđa. Neko vas sa bine udara patikom u glavu, prska po vama proizvode sopstvenih pljuvačnih žlijezda i, pritom, traži se karta više. Jasno je da to nijesu normalne okolnosti i jasno je da to nema mnogo veze sa muzikom. Vrijeme je da crnogorsko društvo počne da se bavi tim problemom. Za početak, neophodno je vratiti muzičko obrazovanje u sve srednje škole. Stručne ili „nestručne“, manje je bitno. Dakle, Mocart, Betoven, Maler i družina moraju ponovo biti u fokus opšte kulture, ne samo muzičke. Isto mislim i za Rembranta i Monea, za Šekspira i Dostojevskog I Bukovskog, da se ja pitam, nego se ne pitam.
Postoji mala bojazan da su i neki od profesora već u generaciji „oštećenih“ kriterijuma, ali pažljiva sistemska evaluacija trebalo bi da takve eventualne pojave detektuje i nađe način da im doaka. Kao drugi korak, niko ne može položiti maturski ispit bez ozbiljnog testa opšte kulture. Vjerujte mi, važniji je taj nego svaki ispit iz nekog od predmeta. Ispit iz opšte kulture bio bi sublimacija svih znanja i jasan pokazatelj dokle smo zaglibili. A zaglibili smo.
Piše: Vladimir MARAŠ
Neko vas sa bine udara patikom u glavu, prska po vama proizvode sopstvenih pljuvačnih žlijezda i, pritom, traži se karta više. Jasno je da to nijesu normalne okolnosti i da to nema mnogo veze sa muzikom. Vrijeme je da crnogorsko društvo počne da se bavi tim problemom
ambijenta za kulturu i medije, nego mora podržavati sve napore koji čine da Crna Gora već od sjutra izgleda bolje, srećnije, uljudnije. Kritika prizemnih kafanskih dešavanja neophodna je, ali tek tu počinju odgovornost i konkretno djelovanje.
Porazni detalj je da, nakon odlaska mnogih velikana u domenu izvođenja narodne muzike, nemamo skoro nikoga ko bi taj put nastavio. Nakon Branke Šćepanović, koja je bila jugoslovenska zvijezda (sa debelim razlogom) i još nekoliko izuzetaka, mi čekamo da se crnogorska muzička baština ugasi. Zar sve treba da stane sa njihovim biološkim odlaskom?
Kultura mora biti prisutna na svakom ćošku. Mora nam se smučiti od kulture, ako je to uopšte moguće. Lascivni programski sadržaji za široke narodne mase, moraju se dislocirati iz domena vidljivosti ranjivih grupa, a to svakako jesu osnovci i srednjoškolci. Nije kasno ni za studente, ali je sa njima malo teže. Oni su već odrasle ličnosti, s izgrađenim životnim i kulturološkim potrebama. Javni servis takođe ima ogromnu odgovornost. On mora početi sa proizvodnjom kulture, konkretno muzičke. Ministarstvo za kulturu i medije mora proaktivnije učestvovati ne samo u kreiranju povoljnijeg
Svjesni te činjenice, kao društvo ne radimo ama baš ništa da zakoračimo u vađenje koštanja iz vatre. Dan po dan, mjesec po mjesec, svi zajedno približavamo se neminovnom biološkom kraju i prepuštamo zaboravu sedamdesetak godina sopstvene istorije. Tužno i otužno.
Odgovorno tvrdim, Crna Gora ima talenat za sport i kulturu. Tri profesionalna nacionalna orkestra i folklorno društvo ovu državu dižu sa koljena. Svaki dan bez rada na tom cilju izgubljen je, nepovratno.
Sva ta nadarena djeca u najboljem slučaju za njih, a najgorem za nas kao društvo, odlaze. Odlaze u normalnije sredine sa boljim uslovima za život i rad; odlaze u zemlje u kojima ih po klubovima neće vrijeđati pljujući im u usta... I nastaviće da odlaze u zemlje koje će njihov talenat prepoznati i dati im prostor i znanje da bi postali funkcionalni vlasnici svog talenta, koji će onda staviti u razvoj kulture ne Crne Gore, nego te zemlje koja im je priliku i omogućila.
Vrijeme je da Crna Gora prestane da bude rasadnik talenata za cijeli svijet, vrijeme je da sudbinu uzme u svoje ruke i stvori uslove da mladi ostanu ovdje i posvete se razvoju društva iz kojeg potiču. Sve drugo su šarene laže i dnevna politika, koje nam je svima preko glave. Na kraju, pogledajte političku elitu posljednjih tridesetak godina, zaključno s ovom novom... Zapitajte se gdje ih možete sresti i što su njihove realne potrebe za kulturom. I sve će vam biti jasno. Sve drugo je šarena laža.
„Longlegs“ Oza Perkinsa – film sa najjačom
Malo je filmskih etiketa kojima se valja primaći s oprezom kao što je to „elevated horror“. Svako malo, evo ga art-film za koji vas ubjeđuju da je „najbolji horor godine, ako ne i decenije“, i upozoravaju da se ozbiljno psihički pripremite za nešto čemu na velikom platnu još nijeste posvjedočili. Nažalost, u većini slučajeva to ipak nijesu vrhunska horor iskustva poput „It Follows“ (2014), „Goodnight, Mommy“ (2014), „The Babadook“ (2014), „The Witch“ (2015), „Hereditary“ (2018), „Midsommar“ (2019), „Saint Maud“ (2019)... nego scenario „tresla se gora, rodio se film“ i naslovi koji su, u najbolju ruku, prosjek ili malo iznad njega. Umjetničarili njihovi autori – ili ne.
Baš jedan takav „horor-skript“ doživjeli smo i ovog ljeta, sa bezobrazno ishajpovanim horor-trilerom
Oza Perkinsa
„Longlegs“, koji je nedavno stigao i u „Sinepleks“, film je koji zaslužuje sve same superlative – ali isključivo za marketinški dio posla. Neon je za Perkinsa odradio toliko efektnu kampanju, da je i prije početka distribucije, uspio da ubijedi mnoge – da je „Longlegs“ najbolji horor godine, ako ne i decenije.
Natprirodna intuicija
Radnja filma počinje šezdesetih godina u Oregonu, sa jednom djevojčicom u dvorištu gotovo neprirodno bijele kuće. Sve se na početku bijeli u filmu „Longlegs“ – i njen dom, i snijeg pod đonovima, i neznanac koji prilazi. Strančev glas neprirodno je piskav, lice podbulo i napuderisano, a njegova odjeća, ofucana i u bež tonovima, više priliči nekoj starici nego odraslom muškarcu... Dok se
„crvene zastavice“ umnožavaju sa svakom izgovorenom riječju, odnekud se pojavljuje djevojčicina preplašena majka. I rez. Pravac iz šezdesetih, selimo se u devedesete. Pred nama je Li Harker ( Majka Monro, sjajna u „It Follows“, Dejvid Robert Mičel , 2014), FBI agentkinja sa natprirodno jakom intuicijom. Zbog „šestog čula“ ona privlači pažnju agenta Vilijama Kartera (Bler Andervud), koji je zadužuje da pronađe serijskog ubicu za kojim FBI traga više od 30 godina.
Ukratko, riječ je o zločincu koji targetira porodice sa kćerkama od devet godina, a koje su rođene 14. dana u bilo kojem mjesecu. Zločini se događaju šest dana prije ili poslije rođendana, a izvodi ih otac, koji izvršava samoubistvo nakon što masakrira cijelu porodicu.
Kuriozitet? Tragova provale ili bilo čijeg prisustva u kući nema. Govorimo o ubici koji je pronašao način da ubija cijele familije, a da im i ne prekorači preko praga.
Li Harker treba da otkrije kako je to moguće, a izvjesno je
da joj se na putu do istine neće ispriječiti samo ubica, nego i trauma iz prošlosti, koja bridi kroz telefonske razgovore koje vodi sa majkom Rut ( Alisija Vit ). I nije tu teško pogoditi, da njeno „šesto čulo“ ima veze s onom bijelom kućom, niti da je Li ona djevojčica sa početka priče...
Srednji prst
Prva trećina filma dozlaboga je jeziva, takva je i njegova glavna junakinja, takvo je njeno ponašanje, zbog kojeg djeluje kao lutka sa nevidljivim koncima, čiju gestikulaciju, facijalne ekspresije i riječi kontroliše neko drugi. Početak je takav da vam je jasno zbog čega su publika i kritika dobrim dijelom flipnuli: tehnički, „Longlegs“ je vrlo pedantno i promišljeno izveden horor-triler, sa perfektnim dizajnom zvuka, zlokobnim sporogorećim tempom i atmosferičnom fotografijom koja crpi horor i teror iz nevidljivog, umjesto da se zasniva na jeftinim jump scares momentima.
Problem nastupa neđe pri kraju druge trećine, kada se dio kockica posloži i uklavirite što će se otprilike dogoditi. Već tu vam počnu pretenciozno djelovati omaži i reference koje Perkins ubacuje, od onih šifrovanih satanističkih poruka sa slovnim greškama („Zodiac“, Dejvid Finčer, 2007) i stihovima pjesme „Satan Says“ Šeron Olds, do ispitivanja osumnjičenog koje jeste jezivo, ali opet završava očekivano dramatično („Twin Peaks“).
I onda, kada na red dođu lutkar, lutke i ona faustovska pogodba, čija je nesrećna ekspozicija spakovana u pretencioznu formu priče za laku noć, Perkins vas je već skoro izgubio – a trebalo je da se dogodi potpuno suprotno.
reklamnom kampanjom, a ne „najbolji horor decenije“
„The Silence of the Lambs“, „Zodiac“ i „Se7en“, klasici sa kojima oduševljeni gledaoci ovih dana upoređuju „Longlegs“, imaju i stil i suštinu. No, za poređenje sa jednom Klaris ili sa Zodijakom, potrebno je mnogo više
Jer, u tom „velikom otkrovenju“ leži glavni emocionalni pokretački motor filma; sve što se signaliziralo i nagovještavalo ranije, postoji samo zbog tog momenta. I, naravno, zbog ambivalentnog finala, koje je jedno Perkinsovo veliko „Fuck you“ pravo u lice gledalaca.
Završnica filma ne bi bila nužno sporna, da je sve što je prethodilo bilo na svom mjestu, i da scenario nije pun rupa i nedorečenosti koje nijesu svrsishodne i ne bude pravi
egzistencijalni horor, već u finalu djeluju upravo tako, kao visoko podignuti srednji prst režisera koji je želio da ispadne pametniji i zagonetniji nego što jeste. I koji nedovršenu karakterizaciju i neodovoljno pojašnjeni kontekst i zaleđe (naročito serijskog ubice) pravda poprostačenim: „Đavo je ponovo upisao bod.“
Džekson i Menson U tom zaključku, koji se otprilike svodi na to da borba protiv sotone nema kraja i da
Porodično zaleđe i „rojalni holivudski korijeni“ Oza Perkinsa i Nikolasa Kejdža važni su za razumijevanje simbolike i emocionalnog pokretačkog motora „Longlegsa“. Postoji jak razlog iza toga što su obojica posvetila film svojim majkama. Oz je sin Entonija Perkinsa, obesmrćenog u istoriji filma ulogom Normana Bejtsa u Hičkokovom klasiku „Psycho“ (1960), i Beri Berenson, glumice i unuke italijanske modne dizajnerke Elze Skjapareli. Njihov dječak filmsku karijeru počeo je upravo u glumačkim vodama, i to igrajući 12-godišnju verziju Normana Bejtsa u filmu „Psycho II“ (Ričard Franklin, 1982). Tako da, nije bilo neočekivano da kasnije, i kao režiser, zađe dublje u horor-sferu („The Blackcoat’s
Daughter, 2015; „I Am the Pretty Thing that Lives in the House“, 2016; „Gretel&Hansel“, 2020), iako je imao i luckastih glumačkih izleta, pa ga većina filmofila i dan-danas prepoznaje kao Dorky Davida u „Legally Blonde“ (Robert Luketić, 2001).
U čemu je fora sa Perkinsom i roditeljima: njegov otac Entoni imao je AIDS, a preminuo je 1992. godine nikada ne otkrivši istinu o svom seksualnom identitetu. Njegova supruga, Ozova majka, znala je istinu sve vrijeme i krila ju je od porodice, a da stvar postane još veći materijal za punokrvni egzistencijalni (biografski) horor - poginula je 11. septembra 2001, kao putnica jednog od otetih aviona u napadu na njujorške kule bliznakinje. Odatle i ona Ozova posveta mami u „Lon-
će se vrag uvijek zadovoljiti malim pobjedama nad običnim ljudima, pa nastaviti dalje, da kvari dobre duše dok je svijeta i vremena – zaista ne postoji ništa sporno. Štoviše, tragičnost cijele priče ogleda se upravo u tome što je glavna junakinja, na jedan ultimativni čin ljubavi i odricanja, morala da reaguje kako je reagovala. I time je njena sudbina zapečaćena. Srećnog i konačnog kraja nema, niti ga može biti, sa đavolom koji se uvijek krije na otvorenom. Poenta je vraški dobra i jednostavna, ali put do nje pun je pretencioznosti. Perkins možda gradi svoju trilerističku mrežu s elegancijom pauka, no što više razmišljate o ljudima i stvarima koji su u njoj uhvaćeni – to vam film biva sve manje dobar. Stil je okej, ali đe je suština?
Filmovi sa kojima ovih dana oduševljeni gledaoci upoređuju „Longlegs“, ni manje ni više nego „The Silence of the Lambs“ ( Džonatan Deme , 1991) i Finčerovi „Zodiac“ (2007) i „Se7en“ (1995), imaju i stil i suštinu. No, da bi Li Harker zaista zavrijedila po -
glegs“, u kojem jedna filmska majka ide i preko granice nepojmljivog ne bi li sačuvala svoje dijete od realnosti. Kad je u pitanju Kejdžova porodična istorija, tema ovog puta nije njegov stric Frensis Ford Kopola, nego majka, plesačica i koreografkinja Džoj Vogelsang Sve do smrti 2021, u 85. godini, vodila je borbu sa šizofrenijom, te bila često hospitalizovana i podvrgavana šok-terapijama dok je Kejdž bio dijete. Nikolasova posveta mami Džoj u „Longlegs“ ima težinu zbog lika majke glavne junakinje, čije se ponašanje, ako satanistički momenat ostavimo po strani, može donekle pročitati i kao metafora o mentalnim bolestima. Koliko je uspjela, manje je bitno. Simbolika je tu i Kejdžu je, stoga, očigledno bila vrlo važna i bliska.
REŽIJA: Oz Perkins
ULOGE: Majka Monro, Nikolas Kejdž, Alisija Vit, Bler Andervud
TRAJANJE: 101 min
ređenje sa jednom Klaris (Džodi Foster), ili Longlegs (Kejdž) sa Zodijakom, potrebno je mnogo više. Prvenstveno, znatno kompleksnija karakterizacija.
Koncept serijskog ubice tu je posebno sporan i dovodi u situaciju da se iskreno zapitate da li su, za ime božje, svi oni koji su totalno oduvani Kejdžovom izvedbom – gledali isti film kao vi. I da li im je uopšte poznata njegova filmografija?
Daleko od toga da Kejdž nije dobar – odličan je. Stvar je samo u tome što Longlegs ni po čemu ne odskače; ovakve likove Cage Rage može da odglumi dva-tri puta prije doručka. I uvijek je Kejdž kompleksniji, dojmljiviji, tragičniji i razorniji, kada igra svedenije tipove. Recimo, u „Pig“ (Majkl Sarnoski, 2021), gdje je ostvario jednu od najboljih rola karijere. Hajp je vjerovatno, kao filmu, oštetio utisak i napravio medvjeđu uslugu i Kejdžu. Ta priča o „gotovo neprepoznatljivom“ Nikolasu zaista ne pije vodu, štoviše, ne postoji niti jedan trenutak filma kada pred sobom vidite Longlegsa, a ne Kejdža koji ga igra. Ili nekakvu zbunjujuću kombinaciju Majkla Džeksona , ostarjelog Merlina Mensona i nekakvog „palog anđela“ s androginim glam-rock vajbom, kako Nikolas zaista izgleda ispod sve te šminke. A najprije, umjesto na „nepre -
poznatljivog Kejdža“, liči na nekakvu Halloween maskotu iz „Džamba“.
Sa negativcem na predugom štapu i logikom koja je u jednom trenutku „dobila noge“, „Longlegs“ nikako nije mogao da ispadne film koji funkcioniše i straši vas i kontroliše taman kao one lutke koje pravi naš serijski ubica. Najveći problem, pored niza manjih i krupnijih, upravo je to što je Perkins krojio i skrojio svoju nezasluženu hitčinu kao da je nešto ukleto, kao da je djelo crne magije kojem nećete moći da se otmete i pobjegnete.
Satanska panika
Ne znamo koji su vam horori, trileri i njihove kombinacije baš po volji, ali mogli bismo se zakleti, ako zaista cijenite žanrovske inovacije i tragate za vrhunskim metaforama u oblandi strave, da u filmu „Longlegs“ nećete vidjeti ništa bitno. Ponajmanje ne „najbolji horor godine, ako ne i decenije“. Tu etiketu Perkinsu je ipak donijela odlična marketinška strategija, koju je Neon osmislio nakon što je režiser zamolio da se iz reklamne jednačine izbaci Kejdž i akcenat stavi na „Rođendanska ubistva“ iz filma. Tako su po Sjedinjenim Državama i osvanuli goli bilbordi, samo sa prilijepljenim brojem 458-666-4355. Oni koji bi ga pozvali prije američke premijere 12. jula, čuli bi nasnimljeni Longlegsov zlokobni glas kako izgovara:
Perkinsova i Neonova naredna saradnja „The Monkey“, trenutno u fazi postprodukcije, adaptacija je istoimene kratke priče Stivena Kinga. Uz Perkinsa, koji režira i igra jednu od glavnih rola, na velikom ekranu pojaviće se Teo Džejms, najsvježiji iz simpatične serije „The Gentlemen“ Gaja Ričija, i Tatjana Maslani, proslavljena s „Orphan Black“, a posljednji put viđena u Diznijevom projektu „She-Hulk: Attorney at Law“. Kingova priča vrti se oko blizanaca koji
„Čekaću vas.“, a poslije početka filmske distribucije začuli bi kako pjeva „Happy Birthday“.
U promo-svrhe iskorišćeni su i video-igra i lažni vebsajt thebirthdaymurders.net, sa svim detaljima u vezi sa Longlegsovom trodecenijskom misijom, zbog čega su mnogi istripovali da je film zasnovan na istinitim događajima.
U marketinšku jednačinu ušle su i fotografije i zlokobni video-klipovi servirani na društvenim mrežama; besplatne kino-karte za sve gledaoce rođene 14. u mjesecu; pretpremijere za odabrane, kao i niz intervjua u kojima Perkins i glumačka ekipa u sitna crevca pojašnjavaju filmsku simboliku... I, između ostalog, otkrivaju da Majka Monro nije ni-
pronalaze očevu igračku na tavanu i time pokreću lanac zlokobnih smrti. Tatjana Maslani igraće i u drugom Neonovom i Perkinsovom projektu, svježe najavljenom hororu „Keeper“. Nakon uklete igračke, na red dolazi koliba u šumi. Maslani igra suprugu, koja odlazi sa mužem van grada, da u miru proslave godišnjicu braka. Međutim, nakon što suprug privremeno napusti kolibu, ostaje sama i otkriva zastrašujuću prošlost ovog mjesta.
ti jednom vidjela Kejdža prije famozne scene ispitivanja, te da su joj otkucaji srca s inicijalnih 76 na početku skočili na 170 pri kraju snimanja. Naravno, taj snimak otkucaja završio je u finalnom tizeru, tik prije ulaska filma u bioskope. Đavo je, dakle, ipak u marketinškim detaljima, a ne u inovativnom i zastrašujućem prikazu „satanske panike“ devedesetih godina prošlog vijeka u Oregonu i cijeloj Americi. Perkins je uradio mnogo bolji posao nego u svim prethodnim filmovima, ali ipak bi mu bilo bolje da pisanje prepusti nekome drugom. „Elevated horror“ ovog puta ipak nije upisao bod.
Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Ocjena: 2.8/5
Filmovano pozorište je termin koji se često upotrebljava u pogrdnom smislu, recimo, kada režiser ne uspe da razigra glumce kako bi oživeli dijalog, odnosno kada nema na raspolaganju ili ne uspeva da iskoristi raznovrstnost scenskog pejzaža. Sa druge strane, „filmovanje pozorišta“ jedan je od težih zadataka koje režiser može sam sebi da nametne, jer za „prevod“ sa jednog „jezika“ na drugi treba pokazati strašnu veštinu. Srećom, Sabolč Hajdu kao renesansna ličnost mađarske scene (glumac, pisac i reditelj, kako u pozorištu, tako i na filmu), više je nego dorastao tom zadatku, što smo mogli i da vidimo u njegovom filmu „Kalman‘s Day“ koji je prikazan u glavnoj takmičarskoj kon -
Kao
što se od istočnoevropskih filmova na međunarodnim festivalima uglavnom očekuje da operišu sa ključnim rečima kao što su „jad“, „beda“, „čemer“ i „siromaštvo“, tako se od islandskih očekuje da su smešteni u ruralnu sredinu i da se uglavnom bave depresivnim sredovečnim ljudima koji moraju da nauče da se nose s emocijama. Srećom, Runar Runarson trudi se da razbije tu matricu, pa u filmu „When the Light Breaks“, iako ponovo imamo pitanje nošenja s emocijama, likovi su mladi ljudi, kao i u Runarsonovom „Sparrows“ (2015) i čine to što čine u urbanoj sredini Rejkjavika.
Didija ( Baldur Ajnarson ) upoznajemo nakratko pre nego što nestane iz priče, dok leži u krevetu sa svojom fakultetskom i bendovskom druga -
8. avgust 2024.
REŽIJA:
Sabolč Hajdu
ULOGE:
Sabolč Hajdu, Orsolja Tot, Nora Feldeaki, Domokoš Sabo
TRAJANJE: 72 min
kurenciji festivala na Paliću. Naslovni junak (Hajdu) i njegova aseksualna (ili od njega samo smorena) žena Olga
(Orsolja Tot) pripadaju sloju mađarske buržoazije, one koja živi u idiličnim kućama na jezeru u šumi na periferiji Budimpešte i kupuje „palinku“, odnosno rakiju na izletima u Vojvodini.
Njihovi prijatelji Zita (Nora Feldeaki) i Levente (Domokoš Sabo) ipak su malo nižeg socijalnog statusa, pa zbog toga mole Olgu za uslugu: da se porodica prijavi boravak na njihovoj adresi kako bi im se dijete upisalo u prestižnu školu. O tome će se raspravljati na proslavi Kalmanovog imendana, ali, kako to biva u pozorištu, pa i onom filmovanom, tokom razgovora se otvaraju i neke druge, moguće bolne teme i otkrivaju tajne i zameranja.
U Hajduovom opusu, „Kalman‘s Day“ zauzima posebno
mesto u centru trilogije od koje su sva tri dela već igrala „na daskama“, a ovo je druga filmska adaptacija, dok treću očekujemo. Hajdu suvereno vlada prostorom (koji samo jednom, možda i nepotrebno, napušta) i dramskom situacijom, a svakako pomaže i to što je glumačka postava uglavnom ista kao u predstavi (izuzetak je samo Orsolja Tot, ali se i ona sjajno uklapa u uigrani ansambl).
Najvažnije, Sabolč Hajdu zna koliko je i kada je dosta,
pa film pakuje u idealna 72 minuta u maniru Seli Poter i njenog filma „The Party“( 2017), koji nije adaptacija komada, ali deluje kao da jeste u najboljem smislu; i Romana Polanskog, čiji „Carnage“ (2011) jeste adaptacija komada Jasmine Reze . Ukratko, „Kalman‘s Day“ je film koji obiluje opipljivom dramom i glumačkom hemijom, zbog čega se gleda u jednom dahu.
M. S. Ocjena: 4.2/5
ricom, te novom devojkom Unom (Elin Hol), obećavajući kako će otkazano putovanje iskoristiti da konačno raskine vezu koja se već i sama ugasila sa dugogodišnjom devojkom Klarom ( Katla Njalsdotir ). Međutim, na putu do tamo, doživljava saobraćajnu nesre-
ću i gine. Una jedva može da javno iskaže svoju zabrinutost za Didijevu sudbinu, a onda i da ga ožali, jer od cele njegove ekipe jedino njihov zajednički drugar iz benda i cimer Guni (Mikael Kaber) jedini zna za situaciju, ali svejedno želi da zaštiti Klaru od nepotrebnog i
potencijalno traumatičnog saznanja da je Didi nije više voleo. Una sa svojom situacijom mora da se nosi sama, a okružena ljudima.
Naslov, posebno onaj originalni islandski, odnosi se na fenomen refrakcije, odnosno prelamanja svetlosti, što Runarson obilato koristi kao metaforu u perfektno izvedenim kadrovima zalaska sunca nad morem. On time seče i ritam radnje koja se ionako odvija u vrlo polaganom, usporenom tempu i u trajanju od 82 minuta, ali sve savršeno funkcioniše u tkivu filma koji zapravo hvata momenat u kojem protagonistkinja (a i mi gledaoci) mora da stane i prelomi da li da se drži konvencija ili da dopusti emocijama da je savladaju, pitajući se da li je, pak, moguće i jedno i drugo. Uz vrsnu glumu i opipljivu he-
REŽIJA: Runar Runarson
ULOGE: Elin Hol, Katla Njalsdotir, Mikael Kaber, Baldur Ajnarson
TRAJANJE: 82 min
miju celog ansambla, „When the Light Breaks“ postaje i ostaje primer vrlo dobrog festivalskog filma koji najbolje funkcioniše na platnu i u socijalnoj situaciji. M. S. Ocjena: 4.2/5
Kristi Hol smjestila je glumce u jednostavno, posno
okruženje i zadužila ih da iznesu kompleksnu priču i emocionalna stanja vrlo zahtjevnih likova. Malo je reći da su Pen i Džonson u tome uspjeli
90 minuta u vožnji taksijem od aerodroma do kuće, poslije dugog i iscrpljujućeg leta, dok neznanac za volanom ne prestaje da priča - ne zvuči baš kao transformativno iskustvo, zar ne? Štoviše, ako ne bismo mogli da smislimo drugi način, mnogi bi proveli vrijeme skrolujući do besvijesti, samo da izbjegnu small talk sa taksistom. Jer, što smo neraspoloženiji za razgovor, kao prema nekom Marfijevom zakonu, oni su obično orniji da pričaju o vremenu, gužvi i kolapsu u saobraćaju, lopinama iz Evrope sad i nekad, klubovima za koje su zamalo zaigrali i pravim poslovima koje rade... Jer, taksi, jelte, voze da im prođe vrijeme. E, na te i takve taksiste slobodno zaboravite kada upalite „Daddio“ Džuli Kristi , kokreatorke Netfliksove simpatične serije „I Am Not Okay with This“. Njen debitantski film ipak je njujorška priča, a u gradu u kojem se ostvaruju svi snovi, moguće je i to da vam 90-minutna vožnja taksijem kroz najveći mravinjak od saobraćaja - postane transformativno iskustvo.
Djevojčurak i pit
Priča počinje na aerodromu „JFK“, sa djevojkom (Dakota Džonson) koja naručuje vožnju do 44. ulice. Za volanom vozila „22X1“, pak, čeka je tip koji odmah unosi nemir u stomak. Jer, igra ga Šon Pen – sinonim za agresiju, tenziju, pit bula na velikom platnu. Dug je put do Menhetna; hoće li bi-
ti pristojan, ili će napraviti pogrešan potez?
Ne radi Klark, kako će se u jednom trenutku predstaviti taksista, ništa loše. Štoviše, čak je i simpatičan dok džangriza oko aplikacija za vožnju i budućnosti u kojoj će njega i „njegove“ zamijeniti samovozeća vozila. Mic po mic, riječ po riječ, ovaj analogni tip polako budi interesovanje djevojke čije godine i ime uopšte nećemo saznati, a koja je na odjavnoj špici upisana kao „Girly“.
Klark možda naziva mladu damu na zadnjem sjedištu svog taksija – djevojčurkom, ali kaže joj i da se vidi da je „osoba koja zna kako da se nosi sa sobom“. Štogod i ona i mi u startu mislili o njemu, brzo postaje jasno da je poseban. Nije Šerlok, reći će i sam, ali obraća pažnju, umije da sluša i dobro čita druge. Uostalom, „ne možeš voziti taksi 20 godina i ne znati ljude“... Psihoterapeut za volanom; tip sa gomilom unaprijed spremljenih mišljenja u rukavu; taksista koji ima način da „otvori“ sagovornika i navede ga da mu o najvećoj intimi propriča – polako počinje da prelazi granice privatnosti.
Hemija od čelika
No, nije ni „djevojčurak“ naivan, zna kako da se nosi sa sobom, što da odgovori, kako da mu doskoči, đe da ga saplete, kada da ugrize usnicu i uputi mu „onaj“ pogled u retrovizoru... I seksualna tenzija samo raste; trenutak eskalacije i momenat „sama je ovo tražila“ - čine se neminovnim. Ipak, svaki put kad pomislite da je to-to (garantovano ostajete bez vazduha nakon što ona izgovori: „I don’t mind squatting“), jedno od njih dvoje povuče ručnu. Čudnu seksualnu tenziju u taksiju dodatno pojačavaju i telefonske poruke koje ona dobija tokom cijele vožnje. Dakota i Šon jedini su glumci, ali lik čija je karakterizacija pokrivena samo riječima ispisanim na ekranu – odista se može nazvati trećim protagonistom. O njemu će se, naravno, u jednom trenutku zapodjenuti razgovor u vozilu. I tu će nam mnogo jasniji biti iniciranje sextinga, njegovo uporno pre-
klinjanje za njenom golotinjom, pa izvinjavanje, pa pitanje za sestru i put u Oregon, pa oproštaj za laku noć koji sigurno ne bi mogao da napiše čovjek u njegovoj „situaciji“, makar ako pitate Klarka. A on valjda zna ljude... posebno muškarce i sve što su spremni da urade samo da bi došli do „slatkiša“.
Koliko Klark zapravo ne zna ili koliko krije od sebe samog, kao i ta djevojka na zadnjem sjedištu njegovog taksija, otkriva se u duboko promišljenom scenariju Kristi Hol. I u razgovoru tokom kojeg se ruše zidovi i stereotipi, dok se dva stranca približavaju jedno drugom, uprkos ili možda baš zbog stvari oko kojih se ne slažu i oko kojih se nikad usaglasiti neće. Jer, svaka napisana rečenica i dotaknuta tema na tom putu ka sopstvu i Drugom – kao stvoreni su da pokrenu razgovor. O muško-ženskim odnosima, porodici, seksu, ljubavi, tehnologiji, budućnosti svijeta... I ponajviše – o ljudskoj konekciji. Čak ni gledaoci kojima je pomalo naivna ili totalno nezamisliva cijela situacija, da totalni neznanci jedno drugo promijene život (pa i u megalopolisima poput Njujorka u kojem se mogu sresti najneobičniji ljudi), teško mogu ostati imuni na „Daddio“.
Film Kristi Hol naprosto odiše iskrenošću; njegova autorka napravila je vrhunski temelj da se polako razvije ta organska bliskost između protagonista. I obezbijedila vrhunski materijal za Dakotu Džonson i Šona Pena, da učine svoje - glumom i hemijom od čelika.
Toplina i erotika
Šon Pen, onaj pit bul, agresivac, potencijalni predator i ljigavac sa početka filma, polako se pretvara u osobu kojoj ne da se može vjerovati, nego koju biste voljeli da imate kraj sebe kad vam je potrebna doza teških životnih istina. Zadovoljstvo je gledati ga kako iznosi ulogu punu očekivane grubosti, ali – za promjenu – i topline i štosa. Malo je takvih rola u njegovoj „pitovskoj“ karijeri, posebno posljednjih godina, dok i kroz filmove ostaje tvrdoglavo posvećen politič-
Nije „Daddio“ jedini film Kristi Hol o kojem se govori ovih dana. Romantična drama „It Ends with Us“, koju je Džastin Baldoni režirao po njenom scenariju, danas stiže i u naš „Sinepleks“. I sigurno će izazvati stampedo, s obzirom na to da je adaptacija kontroverznog romana bestseler-autorke Kolin Huver Romanom „Sa nama se završava“ (Laguna, 2016) Huver jeste oduševila milione, ali je i popila gomilu negativnih kritika zbog navodne romantizacije nasilja i nespremnosti da direktnije pozove nasilnike na odgovornost, a time i zaštiti žrtve od zlostavljanja.
I po filmu je, nakon najave projekta, zapljuštala negativa. Naime, Blejk Lajvli ima 36 godina, a Lili Blum, glavna junakinja knjige, djevojka je u dvadesetim. Samim tim, tvrdi dio kritičara i fanova romana, film mora izgubiti na težini... Jer, upravo djevojke u dvadesetim pripadaju grupaciji žrtava koje najmanje prijavljuju nasilnike.
kom i društvenom aktivizmu. Dok se od Pena svakako očekivalo mnogo (a dobijeno je i mnogo više), od Dakote Džonson – baš i nije. No, u „Daddio“, ona je otkrovenje. Zaista je šteta što nema više ovakvih projekata, što u njenoj filmografiji, uz rijetke „odskoke“ poput „The Lost Daughter“ ( Megi Džilenhol, 2021), preovladavaju tričarije poput „Madame Web“ (2024) i trilogije „Fifty Shades of Grey“. Za drugu vrstu opasne erotike i kinky misli ima talenta Dakota Džonson, što je „Daddio“ i pokazao. Za odličan rezultat, naravno, krivi su gluma i pisanje, ali ne manje i dizajn zvuka i fotografija Fidona Papamajkla Koncept filma je možda jednostavan, ali način na koji je snimljen bio je prilično komplikovan. Da bi nam dali iskustvo saobraćajne gužve i tutnjave u „Gradu koji nikada ne spava“, Hol i Papamajkl prvo su snimili potez od aerodroma „JFK“ do Hell’s Kitchena sa devet kamera, a potom su otišli u studio i taksi-vozilo, sa Penom i Džonson, okružili LED panelima. I na njima projektovali usnimljene kadrove Njujorka, ne bi li glumcima obezbijedili osjećaj da je vožnja prava, a istovremeno ih oslobodili nepotrebnih tejkova i distrakcija, te pustili da se fokusiraju isključivo na likove i odnos. Sve te male i velike odluke pretvorile su „Daddio“ u pravi filmski trijumf, o čijem uspjehu jednako govore i izbori koje Hol, na koncu, nije napravila. Recimo, za svaku je pohvalu što nije podlegla sugestijama da događaje o kojima njih dvo-
je razgovaraju – ilustruje kroz vizije i fleš-bekove. Tako bi, pak, razbila i bliskost protagonista, i njihovu konekciju sa gledaocima, i osjećaj da zajedno sa njima putujete do Menhetna... Odveć bi to bilo jeftino i rješenje sasvim nedostojno ovako intimnog filma.
Bomba dirljivosti
Kristi Hol smjestila je Pena i Džonson u jednostavno, posno okruženje, a zadužila ih je da iznesu kompleksnu priču i emocionalna stanja vrlo zahtjevnih likova. Malo je reći da su u tome uspjeli, te da su, vođeni odlukama režiserke, uspjeli da u svog suvozača pretvore i publiku. „Daddio“ je intimno iskustvo taman do te mjere, da imate osjećaj da ste sa njima u taksiju, i da se sve vrijeme rvete sa sobom, ne znajući da li želite da pobjegnete, ili da se uključite u razgovor. To rvanje sa sobom doseže vrhunac u finišu, koji iznevjerava očekivanja na najbolji način. Kraj je sasvim neočekivan, a potpuno prirodan i neočekivano dirljiv. Najveća bomba filma ogleda se u tome što nikakva bomba nije eksplodirala. Ovdje je, ipak, o imploziji riječ... Na koncu, od one želje da napustite vozilo, dolazite do momenta kada ne želite da se vožnja završi. Želite da ostanete, voljeli biste da „Daddio“ potraje... I ubijeđeni ste, kao nikad prije, da neke životne istine mnogo lakše reći barmenu za šankom ili taksisti u random vožnji kroz grad – nego bilo kome svom. Transformativno, nego što... Ocjena: 8/10
REŽIJA:
Baltazar Kormakur
ULOGE:
Egil Olafson, Palmi Kormakur, Mitsuki Kimura, Masahiro Motoki
TRAJANJE: 121 min
Piše: Marko STOJILJKOVIĆ
Leto je, pa kada vidimo da Baltazar Kormakur ima novi film, prva asocijacija biće nešto iz njegovog holivudskog opusa, neka akcija ili triler, ili možda avantura sa primesama filma katastrofe i preživljavanja. Pomalo smo i zaboravili da je Kormakur u domaćem, islandskom kontekstu ipak versatilniji autor, kome nije stran ni artistički pol kinema-
„Touch“ - nenametljivo, a monumentalno
tografije, a ni „umireniji“ žanrovi poput drama i romansi. Van prazničnih sezona retko dobijamo priliku da u kinu ili širom interneta vidimo neki romantični film, ali nas je Kormakur sada propisno počastio jednom atipičnom romansom. „Touch“ je pomalo anahron film, a ipak dovoljno savremen, i povrh toga vrlo širokog zamaha, koji pokriva tri ostrvske zemlje na dva kontinenta, te vremenski period od 50 godina.
Bitka sa vremenom
U trenutku kada ga upoznajemo, Kristofer (Egil Olafson) je udovac i vlasnik restorana u lučkoj zoni Rejkjavika. Ka-
U vrlo delikatnom filmu, kroz bazičnu priču o nepreboljenoj ljubavi, provlači se i manje eksponirana tema: Hirošima, ali iz individualne perspektive preživjelih
da od doktora dobije potvrdu da ga pamćenje i motorika izdaju brže nego što je očekivao, on donosi impulsivnu odluku da završi jednu priču koja je prekinuta pre 50 godina. Velika začkoljica? Mart je 2020. godine, pandemija je otpočela, najavljeni su karantini i sveopšte zatvaranje, a Kristofer mora na put... Prva stanica na tom putu je London, gde je Kristofer kao
mladić (režiserov sin Palmi Kormakur) studirao ekonomiju, sve dok nije odlučio da svoja marksistička shvatanja iz teorije oproba i u praksi i živi kao proleter. Sa tom namerom zaposlio se u japanskom restoranu kod gospodina Takahašija (Masahiro Motoki), isprva kao perač sudova, ali ga je gazda zavoleo i naučio da kuva. Tamo je upoznao i Takahašijevu kći Miko (japan-
8. avgust 2024.
ska manekenka i muzičarka Mitsuki Kimura , poznatija kao Koki). Ljubav se rasplamsala, ali su jednog dana Miko i njen otac zaključali restoran i nestali.
Pedeset godina kasnije, na mestu gde je bio restoran sada je salon za tetoviranje, a rešeni Kristofer vodi bitku sa vremenom pre nego što ostane zarobljen u Velikoj Britaniji ili deportovan nazad na Island neobavljenog posla. Srećom, uspeva da uđe u trag jednoj bivšoj konobarici iz restorana i od nje sazna da su se Miko i njen otac vratili nazad u Japan. Ostrvska zemlja na drugom kraju sveta njegova je sledeća destinacija, a tamo će pronaći svoju staru ljubav, sada gospođu u godinama (Joko Narahaši), i otkriti dugo čuvanu tajnu o tome zbog čega ga je napustila.
Ostrvska melanholija
„Touch“ je, kao što mu i samo ime govori, vrlo delikatan film koji u bazičnoj priči o nepreboljenoj staroj ljubavi uspeva da uspostavi tanane veze između ljudi i njihovih odnosa, mesta i vremena, kao i da otvori neke od tema o kojima se ređe govori u filmovima, a i ovako. Kormakur sve to radi s istančanim osećajem za detalje, poput zajedničke „ostrvske melanholije“, ali i različitih ličnih i kolektivnih trauma Drugog svetskog rata, perioda neposredno posle njega i pretnje novih ratova, poput onog u Vijetnamu o kojem mladi Kristofer i Miko (koji bi inače iz nekog ugla mogli zaličiti na Džona Lenona i Joko Ono) vode debatu u jednoj od impozantnijih ranih scena filma.
Manje eksponirana tema na koju Kormakur i scenarista i autor izvornog romana Olaf Olafson bacaju svetlo jesu Hirošima i njene posledice, ali iz individualne perspektive preživelih Japanaca. Osim primarne tragedije i traume pogibije/ gubitka bližnjih, preživeli su se morali nositi i sa strahom i sa svojevrsnom sramotom baziranom na neproverenim medicinskim „mišljenjima“. Odatle potiče i Kristoferov od-
nos prema koroni kao prema nekom novom „trendu“. Film izvrsno funkcioniše i zbog izbora glumaca, ali i zbog režiserovog rada sa njima. U nekom drugom slučaju, teško da bismo pomislili da su Egil Olafson i Palmi Kormakur ista osoba u različitom vremenu, ali u tom pogledu Baltazar Kormakur insistira na uspostavljanju zajedničkih manirizama. Sličnosti i razlike između Joko Narahaši i Koki tu su manje
bitne s obzirom na to da njih dve i nemaju toliko vremena na ekranu. Uz odgovarajući neoklasični saundtrek Hegnija Egilsona i fotografiju Bergstina Bjergulfosna koji u svakom trenutku pogađaju pravi „ton“ (svaki u svom fahu, naravno), „Touch“ postaje i ostaje jedan od nenametljivih, a monumentalnih filmova, kakvih je danas malo u ponudi.
Ocjena: 4/5
Nikako ne bi pravedno bilo Luku Rakojevića opisivati ili predstaviti samo kao teoretičara stripa.
Njegova publikacija „Crteži i borbe“ (CDT, 2023) otkriva ga suštinski kao istinskog čuvara škrinje našeg nasljeđa, koje se nikako ne može ograničiti samo na stripovsko. To je i riznica našeg duha.
Njegov doktorski rad „Zemlja stripa (iz)van sebe“, odbranjen 2022, svjedočanstvo je strasti i marljivosti. Da se u našem vremenu, nekim novim generacijama Crnogoraca otkriva jedan raskošan stripovski mozaik, vezan za naše prostore. I da na tom njegovom putu i misiji, u svakom momentu imate utisak da Luka uživa i jednostavno obožava posao koji radi. Da ga doživljava kao privilegiju i šansu, da sebe svakog dana obogati.
Iz tih ličnih istraživačkih impulsa, recimo, izroni priča o tome kako je zapravo trebalo da se zove oskarovski animirani film „Surogat“ (1961) Dušana Vukotića, pa koji je crnogorski partizan u stripu predstavljen maltene kao tajni agent... I koliko je, recimo, jednom stripadžiji koji je odrastao na Cetinju falilo da bude zaista prvi objavljeni autor stripa u Jugoslaviji, neđe prije 90 godina. Ali zato jeste bio prvi u Sovjetskom Savezu. Na „Ili-ili“ megdan Luka izlazi sa cijelom armijom likova i autora, a svaki je lično ordenje njegovog senzibiliteta. I zalog za neke istraživačke i kreativne teritorije na koordinatima našeg stripa, koje će tek osvajati.
Vječiti rivali: Betmen ili Džoker?
- „U istom ovom trenu u nekom paralelnom svijetu,/ Naš grad je možda Gotham i ja poštujem dijetu...“ Lorenco Marone na prvoj stranici romana ,,Običan momak“ piše da je Napulj u izvjesnom smislu još opasniji od Gotama. Betmen je jedan od prvih stripova koje sam čitao. Frenk Miler objašnjava kako je vječno mlad, otporan na tok vremena i mlađi od Majkla Džordana i Medžika Džonsona.
Neka bude ovako: u stripu Betmen, a za film... do spoznaje Finiksove interpretacije
Džokera mislio sam isto. Sad više ne znam.
Lik iz „Alana Forda“: Grunf ili Bob Rok?
- ,,Alan Ford“ je poseban fenomen u Jugoslaviji. O njemu su pisali: Aleš Bunta, Lazar Džamić, Mario Reljanović i Vladimir Jakovljević. Ivan Sršen i Antonija Radić, Teofil Pančić, Marko Tomaš i mnogi drugi. Uticao je na bendove – KUD IdiJoti, Goblini, Atheist Rap... Svaki od likova je interesantan – od Broja Jedan, preko Bob Roka i sir Olivera, do Superhika... Ne znam uopšte zašto sam napravio ovoliki uvod. Odgovor na pitanje je zapravo vrlo jednostavan: Debeli Šef, tačnije sve osim šef, inventar skrovišta Grupe TNT. Pas iz stripa: Snupi („Peanuts“) ili Odi („Garfield“)?
- I jedan i drugi obilježili su dobar dio djetinjstva... ali Snupi i zbog Čarlija Brauna. Može i pas automehaničar Salvatore iz stripa Nikole de Kresi-
ja. Ako može mačak Bleksad, a ako može tigar, onda Hobs. Čarls M. Šulc piše: „Strip ‘Kalvin i Hobs’, međutim, sazdan je od urnebesnih slika koje je nemoguće kopirati u bilo kom drugom mediju.“
Remek djelo Alana Mura: „Watchmen“ ili „V for Vendetta“?
- Oba. Roršah mi ne da da kažem ,,V for Vendetta“. Novinar i po: Boris Dežulović ili Predrag Lucić?
- Zbirka kolumni o sportu Borisa Dežulovića „Diego Armando i sedam patuljaka“ i sabrane drame i songovi Predraga Lucića „Cervantesov trg“.
Mrzitelj Marvelovih filmova: Frensis Ford Kopola ili Martin Skorseze?
- Izvinite gospodine Kopola, čeka me „Taksista“ (Skorseze, 1976). Patim od digresija... Kad smo kod taksista i filma... i Džarmuš. Mogao bi odgovor da bude i Tarantino?
Velikan fantastike: Teri Pračet ili Nil Gejman?
- Hvala ti za ovo pitanje. Pola okruženja će da mi se naljuti zbog izostanka Tolkina, pola jer nema Dž. K. Rouling. Neka Pračet bude zbog magije i igre, ali i Gejman zbog ,,Sendmena“ iako nijesam veliki fan, pa i zbog pojedinih knjiga. Vaga u horoskopu, šta ćeš... Ispadam li prestar ako pitam zašto ne Žil Vern?
Strip velikan sa crnogorskom konekcijom: Andrija Maurović ili Đorđe Lobačev?
- Andrija Maurović je rođen u Boki, a Đorđe Lobačev rano djetinjstvo proveo je na Cetinju. Dva giganta jugosloven-
skog stripa. Maurović je 1968. godine objavio dvije kolorne stranice u Plavom vjesniku –,,Ustanak mornara“ i ,,Krvna osveta“ uz tekstove Rudija Aljinovića , a Lobačev 1939. godine u listu Politika strip „Propast grada Pirlitora“ po scenariju Pavla Cerovića Mada i... Miloš Vušković. I, ne samo iz lokalpatriotskih razloga, Lazo Sredanović . Naravno, uvijek genijalni Dušan Vukotić. A motivi i likovi iz Crne Gore pojavljuju se i kod Navojeva, Sulića, Radilovića, Kerca... Stripovski strijelac: Bijeli („L’Archer Blanc“) ili Zelena strijela („Green Arrow“)?
- Suludi strijelac iz ,,Zagora“, luda verzija Robina Huda iz Darkvuda, drumski razbojnik. Tri pustolova u potrazi za avanturom: Tin-Tin, Kapetan Hedok i Milu („The Adventures of Tin Tin“) ili Asteriks, Obeliks i Pasmatiks („Asterix and Obelix“)?
- Sildavija u ,,Tintinu“ ima određene elemente vezane za Crnu Goru. ,,Asteriks“ je, sa druge strane, uticao na Dikana. „Naprosto, ako Francuzi imaju Gale, mi bismo mogli imati Stare Slovene. Jednostavno, nije li?“ – podsjeća Miljenko Jergović. Neka bude neizvjesno, pa na penale... Tintin sada ima dobar novi belgijski dres. Vidim Obeliksovu ,,panjenku“ za 1:0. Pisci sa fudbalskom opsesijom i konekcijom: Božo Koprivica ili Nik Hornbi?
- Bota! Kažu i da je najbolji nikšićki igrač malog fudbala. „Volej i sluh“; „Kiš, Borhes, Maradona“; „Dribling
1.001 noć“; „Samo bogovi mogu obećati“; „Derbi, moj derbi“; „San ulice“; „I dečak može obećati“...
Taj spisak o fudbalu je dug. I Hornbi i Eduardo Galeano. I momenti vezani za fudbal koji se provlače kroz djela Paola Sorentina, Lorenca Maronea, Rodija Dojla ... A generalno knjige o fudbalu: Džon Dojl, „Svijet je lopta“; Darvin Pastorin , „Golmani iz snova“; Sajmon Kuper, „Nogometom protiv neprijatelja“; Džimi Berns , „Božja ruka: Život Dijega Maradone“; Frenklin Foer , „Kako fudbal objašnjava svet“... ili Aleksandar Holiga, „Nogomet narodu“; Zvonimir Magdić, „Maradona: mali zeleni“, Igor Todorović Zgro, „Moja Engleska“; Željko Milović, „Ulica Ivice Šurjaka i što je bilo poslije“; Gorčin Stojanović , „Pasivni ofsajd“... Knjiga Zlatana Ibrahimovića „Adrenalin“ i strip Paola Kastaldija „Maradona“. Moderni manga klasik: „Berserk“ Kentaro Miure ili „Attack on Titan“ Hadžime Isajame?
- Nijesam neki ljubitelj mangi. Prije će biti ,,Berserk“. Mada, kad smo već tuda - Điro Taniguči. Jugoslovenski strip-favoriti: „Dilan Dog“ ili „Zagor“?
- Iako Zagor ima bolji temelj, reći ću Dilan Dog. Marko Nuči predgovor knjige „Dilan Dog dnevnik“ završava rečenicom: „Uživajte u čitanju... a iznad svega i nadasve, uživajte u užasima.“ Taj strip-serijal nas je naučio da se i u užasima može uživati kad ih pisanjem i crtanjem dočaravaju majstori.
Najgora filmska adaptacija stripa: „The League of Extraordinary Gentlemen“ (Stiven Norington, 2003) ili „Ghost Rider“ (Mark Stiven Džonson, 2003)?
- Vjerovatno ,,Ghost Rider“. Ne znam. Ima toga dosta. Iznervirao me je i „Dylan Dog: Dead of Night“ (Kevin Manro, 2010).
Naši revolucionari i borci kao junaci stripa: Sava Kovačević ili Ratko Žarić?
- Partizanski strip posebno je zanimljiva tema, naročito segment vezan za Crnu Goru. U stripovima su se od šezdesetih do danas pojavljivale priče koje tretiraju ličnosti:
Ivana Milutinovića , Save Kovačevića, Ratka Žarića, Radoja Dakića, Svetozara Vukmanovića – Tempa... Heroji sa Vilića guvna, Heroji sa Ljubinog groba...
Neka bude strip o Savi Kovačeviću. Radio ga je Ahmet Muminović , autor stripa „Valter brani Sarajevo“ koji je u Kini dosegao milionske tiraže. Nedavno je objavljeno izdanje prevedeno na francuski jezik.
Hit-serija rađena po grafičkoj noveli: „The Walking Dead“ ili „The Umbrella Academy“?
- Bukvalno mi je svejedno. Nije moja šolja čaja... Ako baš
moram ovdje nešto da izaberem neka bude „The Walking Dead“ zbog Normana Ridusa, a on zbog uloge u „The Boondock Saints“.
Mogu li da kažem serije „Tear Along the Dotted Line“ i „This World Can’t Tear Me Down“ koje je Zerokalkare kreirao za Netfliks? Nije baš adekvatan odgovor, ali su hit-serije i čovjek je strip-autor. Zabranjeni strip: „Maus“ Arta Špigelmana ili „Persepolis“ Marđan Satrapi?
- Uz poštovanje Marđan Satrapi , ,,Maus“. Naracija tog stripa je čudesna. O logorima smrti i ,,Bokser“ Rajnharda Klajsta Stojan STAMENIĆ
Kada je počela pandemija korone, a sa njom i lokdaun, Katlin Džordan („Teenage Bounty Hunters“) bila je začuđena nizom žalopojki sa neočekivane adrese. Uopšte joj nijesu bili jasni bogataši koji su se tada žalili kako im je dosadno, kako su usamljeni, kako jedva čekaju da opasnost prođe, da bi napustili svoje velelepne vile.
Što bi onda trebalo da kažu mnogo manje imućni, koji su taj zlosrećni lokdaun proveli u stanovima nalik kutijama od cipela, pitala se Džordan. I tu joj je negdje sinulo: pa Bokačo je o ovome pisao još u 14. vijeku, dok je bubonska kuga harala Firencom.
Očekivana paralela
Nije Džordan jedina koja se tokom korone sjetila „Dekamerona“; osnivani su tada čitavi onlajn čitalački klubovi i pisane razne analize jednog od najvećih remek djela italijanske i svjetske književnosti, sa sve paralelama između junaka našeg i Bokačovog doba. Stoga, moderna adaptacija, u kojoj kuga može da se tumači i kao kovid-19, bila je nekako i očekivana.
Na koncu, Džordanina mini-serija „The Decameron“ stigla je na Netfliks tek ovog ljeta, nekoliko godina nakon što je pandemija i zvanično okončana. I, što je najjače od svega, gotovo je izvjesno da vam tokom gledanja ovih osam jednočasovnih epizoda – korona neće ni pasti na pamet.
Džordan je možda imala namjeru da se pozabavi klasnim razlikama i vrtlogom emocija u kojem nas je dugo držala pandemija, ali tu ideju nije uspjela da nagazi i razvije. Da ne govorimo o tome koliko njen „The Decameron“, zvanično opisan kao „dramedija labavo inspirisana Bokačom“,
po radnji, tonu i svemu – odudara od djela čuvenog Italijana. Do te mjere, da se Netfliksova mini-serija uopšte i nema pravo da se nazove adaptacijom.
Od Bokača, Džordan je zadržala vrijeme, mjesto i kontekst dešavanja radnje, a njegovih deset glavnih likova ubacila u narativni mlin u kojem su pojedini zadržali imena i generalne osobine, a neki završili potpuno izmijenjeni. Podijelila ih je u pet „timova“ sa po dva igrača i, godine 1348, usmjerila ka jednom toskanskom selu, pravo u Vilu Santo, gdje žele da se sklone od kuge koja hara ze-
mljom i posvete se vinu i seksu dok smrtna opasnost ne prođe.
Dvoje po dvoje
Prvi tim čine Pampineja (Zosia Mamet, neodoljiva u seriji „Girls“) i Misija (Serše-Monika Džekson, neurotično čudo iz beskrajno potcijenjene irske poslastice „Derry Girls“). Za prvu, razmaženu bogatašicu u potrazi za mužem, dok smrt hara zemljom, kuga znači samo jedno: smanjene šanse da pronađe nekog nesrećnog tipa koji bi je oženio. Nesrećnog, jer Pampineja ima 28 godina, što je otprilike isto kao da bi u našem dobu imala 40+.
No, bore i godine manji su problem od Pampinejinog karaktera i snobizma koji može da trpi samo Misija. Njena sluškinja toliko je toksično servilna, da je pošla za gospodaricom bez ijedne riječi, potajno švercujući u bure vina svoju kugom zaraženu djevojku. Jer, jelte, Pampineja je uvijek na prvom mjestu; ko bi smio, pored nje i njene drame, misliti o tome da ostane kraj smrtnog odra ljubavi svog života. Drugi tim gostiju koji pristiže u Vilu Santo čine Panfilo (Karan Gil ) i Neifile ( Lu Gala ), bogataški bračni par koji krije i više od jedne tajne. Muž je, pak, otvoreni oportunista, laskavac i lovac u mutnoj vodi, ali je i „zatvoreni“ gej. I naravno da mu odgovara to što se njegova supruga, posvećena katolkinja koja pada na koljena i izgovara molitvu za čovječanstvo čim se pomene kuga, zarekla na celibat. No, i u tome zecu leži grm: jer, niko u Vilu Santo nije ušao napaljeniji i sa grešnijim mislima od Neifile.
Masne tajne
U trećem timu, i Panfilo i Neifile, a bogami i još ponetko, pronaći će objekat svoje požude. Sa Tindarom ( Dagi Mekmikin) – noblesom, hipohondrom, hejterom žena (čitaj: djevcem), zaluđenikom za istoriju i pravim bambinom u tijelu odraslog muškarca – u Vilu Santo stiže i njegov doktor. Ime mu je Dioneo (Amar Čada-Patel iz Diznijeve serije „Willow“), a osim doktorske ima i diplomu ekstremno atraktivnog, pravog rasnog zavodnika. Ma, ploditelja univerzuma!
Dioneo će unijeti pometnju i kod Lićiske (Tanja Rejnolds, najpoznatija kao presimpatična čudakinja koja se pali na vanzemaljsku pornografiju u „Sex Education“), u čijem se timu događa scenario „Kralje-
inspirisana“
U drugim rukama, mogla je ovo da bude vrhunska posada, pogodna kako za Bokača, tako i za Šekspira, pa i za Agatu Kristi. Nažalost, Džordanin pristup skoro da je operisan od originalnosti i štosa. Njena serija ništa svoje nema
vić i prosjak“. Odnosno, koja je sluškinja, ali sticajem okolnosti, na putu ka Vili, uspije da se oslobodi svoje gospodarice
Filomene (Džesika Plamer iz „The Girl Before“), pa prisvoji njen identitet i baci se u uživanje u čarima noblesa.
Na koncu, posljednji tim je onaj koji će osmoro gostiju dočekati na kapiji i koji brinu o Vili Santo, njenim perfektno isfriziranim lavirintima od žive ograde, finom namještaju i još finijim jelima i vinima. Stjuard Sirisko (jedan i jedini Toni Hejl, neurotično blago iz bisera komedije „Veep“ i „Arrested Development“) i kuvarica koja ne trpi ničija sranja Stratila (Leila Farzad, sjajna u nedovoljno poznatoj britanskoj dramediji „I Hate Suzie“) takođe, kao i većina gostiju, pokušavaju da održe privid normalnosti dok kriju jednu masnu tajnu, čije će otkrivanje dovesti do prave male kataklizme.
Dobar dio glumačke ekipe pripada samom vrhu moderne televizijske komedije, a ni opis njihovih likova uopšte ne zvuči loše, zar ne? I zaista, koncept serije „The Decameron“ zaista djeluje superzabavno na papiru. Stvari su, ipak, bitno drugačije u praksi. Glavni problem serije definitivno je pisanje: ovih deset urnebesnih lica zaslužilo je mnogo boljeg pisca i kreatora od Katlin Džordan. U drugim rukama, mogla je ovo da bude vrhunska posada, pogodna kako za Bokača, tako i za Šekspira, pa i za Agatu Kristi. Naža-
lost, Džordanin pristup skoro da je operisan od humora, štosa, intrigantnosti, originalnosti. Njen „The Decameron“ ni po čemu nije originalan; ništa svoje nema.
Tupavi postupci
Za seriju koja se plasira i prodaje kao srednjovjekovna, crna seks-komedija, „The Deacmeron“ nije ni sočna, ni provokativna, ni smiješna. Likovi su prilično nedopadljivi; malo je onih koji zaista dočekaju da se razviju, a i ako to uspiju da učine, pravi emocionalni impakt ipak izostaje. Džordan od likova sve vrijeme pravi budalice crpeći humor iz njihovih nezrelih, tupavih postupaka i komedije situacije, umjesto da se dubinski pozabavi razvojem radnje i gomilom tema koje načine, ali ih samo ostavlja da leže, ne ostvarujući im puni potencijal. O paraleli sa kovidom, kao što rekosmo, nema ni riječi; naprosto je nije dovoljno nagazila. Ako je željela ciljano pretjeranu seks-fantaziju poput
„Bridgerton“, tu je tek promašila – nije otišla dovoljno daleko ni sa seksom. Da je htjela samo crnu komediju poput „Miracle Workers: Dark Ages“, prosti jadi. Onda bi valjda stisnula gas sa humorom i posvetila se karakterizaciji. Nije ni „Dark Ages“ neko čudo od komedije, ali humor, „kužni“ kontekst i likovi su mnogo dopadljiviji, pa joj se i može progledati kroz prste. No, ta serija ipak ima format epizoda od 20-30 mi -
nuta, zbog toga je i efektnija. S osam nastavaka i sedam i kusur sati, „The Decameron“ nije nimalo ekonomična, niti mudro koristi svoje vrijeme. Čak i da je pisanje mnogo bolje, čak i da se radnja ne vrti ukrug i otkucava dok se ništa specijalno ne događa, čak i da se interakcije likova većinom ne svode na ljubavne dvouglove i trouglove, opet je pitanje da li bi humor radio svih 60 minuta.
Loptice na podu
Da stvar bude još gora, Džordan nije željela samo seks-komediju i kovid paralelu, nego i ozbiljnu dramu. Preciznije, između svih tih momenata napaljenosti i hormona što lete ko baloni, htjela je da prosije tragediju, razmišljanja o smrti i smrtnosti, teške životne istine, bol i gubitak... Ne da nije dobro ižonglirala sa komičnim i tragičnim elementima, nego joj, u pojedinim momentima, sve loptice padaju na pod. I „The Decameron“ sve više postaje kvazikomična sapunica, a ne dramedija koja može da pretenduje na bilo što u eri peak televizije.
Nije „The Decameron“ funkcionalna serija ni kao satira, iako
Džordan pokušava da izvrne ruglu i nobles, i lažni moral, i potisnutu seksualnost, i Katoličku crkvu. Tu je humor opet veliki problem, sa prostim meme-forama („Hold my beer“, itd) primijenjenim na srednjovjekovni kontekst. Tako da, o inspirativnom pokušaju „oživljavanja“ književnog klasika i istorijskog revizionizma – nema ni govora. Za to ipak treba da se obratite sjajnoj seriji „The Great“. Sve je bućkuriš kod Katlin Džordan, od likova i humora, do sandtreka na kojem se „postmoderno“ sudaraju svakojake pjesme, od Vivaldija do Depeche Mode i New Order. Stoga, serija vas je izgubila mnogo prije nego što stignemo do onog plemenitog zaključka u finalu, da smo svi ipak jedno, uprkos razlikama, satkani od istih želja i strahova kada smrt zakuca na vrata. Kolika je to laž, glupost i sranje, svi odlično znamo... Korona je taj zaključak demantovala, a negira ga i stvarnost svakog božjeg dana. I upravo zbog toga su nam Džordanini snobovi i sluge - crnji i od kuge, zar ne?
M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Ocjena: 2.5/5
Dobro pazi što ćeš poželjeti. Spašavati seriju „Snowpiercer“ nakon tri sezone i skoro deceniju produkcijskog mrcvarenja sa televizijom TNT – zaista je klasična utopija. Niti je to finansijski isplativo, niti je televizijskoj saj-faj publici, nakon toliko vremena, pretjerano stalo da ovo uspije i konačno se završi. Nego, neko mnogo bogat i bitan iz kompanije „AMC“ poželio je da ovakav „Snowpiercer“ ipak spašava (realno, da spašava što se spasiti može). Spašavanje za sada ide dobro, makar zbog istoimene filmčine iz 2013. korejskog genijalca i oskarovca Bong Džunhoa , koji je otprilike nešto kao alternativno čitanje iste premise; ili zbog kultnog francuskog stripa „Le Transperceneige“ iz 1982... Jer objektivno, kroz tri sezone, „Snowpiercer“ bio je i ostao narativni i produkcijski bućkuriš.
Katastrofalni Digs
Serija nije uspjela da ostavi bogzna kakav utisak uprkos sjajnoj ideološkoj premisi o ostacima čovječanstva koje je, nakon prirodne katastrofe za koju smo sami krivi, preživjelo na nekakvom vozu sa 1.001 vagonom. I tako nastavilo da kruži zaleđenom planetom i tumara otužnim horizontom i istorijom svojih podjela i uvjerenja, koja su, eto, nekako preživjela.
U tako postavljenoj igri, glumački potencijal zvijezda poput Dženifer Koneli (Melani Kavil, naučnica i glavni ,,mašinovođa“ futurističkog voza) tek donekle je iskorišćen, a Šona Bina (Vilford, prebogati „gazda“ voza i bahati gospodar svih života od tih patrljaka čovječanstva) bukvalno protraćen i bačen u nekakvu teatralnu grotesku.
Još gore, izbor repera i brodvejskog glumca Davida Digsa da u svemu tome bude glavni „revolucionar“ i bundžija bio je katastrofalan, a producenti su kroz sve tri sezone insistirali na njegovom Andre Lejtonu u centru narativa... Uz gomilu produkcijskih
Televizija AMC usmjerila je projekat tragom svog najvećeg distopijskog hita, pa serija sada igra malo na „The Walking Dead“ kartu, gdje je nakon apokalipse, umjesto zombija, prijetnja led-ledena hladnoća
i finansijskih kompromisa, te pritiske glavešina televizije TNT na kreatore (koji se svakako nijesu proslavili razradom teme) – ta saj-faj vožnja vozom-ledolomcem bila je osuđena na lutanje slijepim ulicama, a sam projekat na propast. Nego, „AMC“ je ipak krenuo da spašava veliku ideološku igru i tezu koju „Snowpiercer“ u svojoj suštini i premisi svakako čuva i nudi. Pa je s istim glumačkim i skoro istim kreativnim timom spakovana finalna, četvrta sezona... Ne lezi vraže, to nakon tri do sada emitovane epizode nove sezone djeluje za komad interesantnije nego u godinama za nama. I to ne samo zbog toga, što su narativni i ideološki ulozi očekivano podignuti, na početku ove završnice podijeljene na deset epizoda. Dakle, na kraju treće sezone –tumarajući svijetom vječitog snijega i leda, ono što je ostalo od čovječanstva u (sada već malo manje od) 1.000 vozova, jedino je uspjelo da se – lijepo podijeli. Otprilike, nekakva šarenolika ekipa progresivnih ljevičara sa Lejtonom na čelu, odlučila je da juri za nekakvim snom i obećanjem za „otopljenim“ kutkom svijeta na jugu Afrike. A jahači tehnokratskog (čitaj: kapitalističkog) sistema sa Melani Kavil ostali su „u udobnosti“ voza u vječitom lutanju i pokretu.
Onaj ludi bogatun Vilford je za sada skrajnut (čitaj: čeka se da se „trampovski“ vrati u igru u nekom dijelu sezone), a u cijelu igru uključena je i nekakva druga frakcija preživjelih ljudi, koji su, eto, pri-
lično militantni – i personifikovani u admiralu Milijusu, kojeg glumi poznata faca iz gomile Marvelovih filmova, Klark Greg Uglavnom, najinteresantniji je momenat o onim bundžijama, kojima je revolucija obećala nekakav „izgubljeni raj“... I koji su tamo u Africi, nakon silne golgote, pronašli stvarno neki naseljiv, ali i dalje prilično hladan svijet. Maltene golu ledinu na kojoj ih čeka žešće rintanje. I da, niti oni znaju što je bilo sa njihovim najbližima koji su odlučili da ostanu u vozu, niti ovi na „Ledolomcu“ znaju išta o njima. A nad svima njima nadvija se ta militantna, okrutna, maltene fašistička prijetnja.
Čuvari plamena
Pored te teme o „izgubljenom raju“, koji je ispao sve samo ne ono što se željelo, očigledan je i uticaj AMC televizije da seriju malo usmjeri tragom svog najvećeg distopijskog hita. Da skratimo: „Snowpiercer“ sada igra ma-
lo na „The Walking Dead“ kartu, gdje je nakon apokalipse, umjesto zombija, prijetnja led-ledena hladnoća... A izdijeljene frakcije čovječanstva su jedne drugima, naravno i predvidljivo, mnogo veća prijetnja nego išta u toj negostoljubivoj prirodi. Malo previše očigledno, ali za sada radi posao; makar na način što se cijela serija i taj voz od naših sudbina kotrlja brže i zabavnije nego ikada.
Na početku četvrte sezone čini se i to da su producenti konačno pronašli način da nešto smisleno učine sa tim kukalim Lejtonom i Davidom Digsom. Otprilike, vođu „lijevog sektora i revolucionarne bande“ učinili su malo karikaturom sebe samog. Pa to konačno stvarno liči na kritiku i štos na račun svake i bilo koje ideologije. Gdje vođe i ideolozi najčešće ne vide dalje od svog ega i nosa.
Pa i ta Melani Kavil, koja uvjerenja krije i pravda naučnim teorijama i bojaznima, suštinski odbija da vidi širu sliku svijeta. A uz sve to, i jedno
i drugo nastupaju sa pozicije „ultimativnog pravednika“ i „čuvara plamena“, što iz epizode u epizodu, stvarno, počinje da djeluje iskreno i ciljano komično.
Sila gravitacije
Čini se da producenti jedino (makar za sada) ne znaju što da čine s ovim hladnokrvnim militantima koji su, najednom, upali i u voz i u jednačinu cijele serije. Neka varijanta i pozicija „za konačni spas i reset čovječanstva“ se tek nazire... A u zavisnosti od toga, sa koliko će cinizma uspjeti da zasole tu i takvu završnicu, zavisiće i konačna ocjena o seriji.
Televizija AMC uspjela je da očigledno i donekle sreže budžet za produkciju – ali da ga, makar donekle, učini svrsishodnijim i u službi same radnje. Opet, to što epizode i dalje režira Njemac Kristof Šrev (nije se proslavio radom na seriji „Borgia“ prije deceniju) ipak je gravitacija koju i sami „Ledolomac“ na svom dugom putovanju jedva izdržava. I cijelu priču, nažalost, čini mnogo jeftinijom i manje promišljenom, ne samo od sjajnog Bongovog filma sa kojim se ne može ni porediti – nego i od perjanica saj-faj žanra u modernoj teleziji. „Snowpierceru“ je, objektivno, bio potreban režiser i kreator koji će sav taj potencijal diskretno trashy distopijske priče da iskoristi na pravi način... Čitaj: ova priča prava je za nekog kao što je Džon Karpenter, autor koji zaista može da isporuči nešto otkačeno, subverzivno i nezaboravno. Ovako, u potrazi za izgubljenim rajem, cilj ove produkcije je vrlo prost: da se nekako izbori za sredinu tabele u ligi mnogo opakijih televizijskih saj-faj zvjerki. S. STAMENIĆ
Ocjena: 3.5/5
FILM
Filmovi poput Spilbergovih
„E.T.“ (1982) i „Indiana Jones“ (1981-2008), Donerovog „The Goonies“ (1985), pa i Huperovog „Poltergeist“ (1982) – vraćaju me u djetinjstvo, tako da mi imaju posebnu sentimentalnu vrijednost. Kjubrika preporučujem, naravno, radi „2001: A Space Odyssey“ (1968). Svaki put kada pogledam taj film, imam neku novu filozofiju o njemu.
Ivana Nurnberger, pjevačica zagrebačkog benda Poliester
jda je za to potrebna određena zrelost. :)
Od vokala su mi najdraži Eta Džejms, Gven Mekrej, Gladis Najt, Ejmi Vajnhaus i, standardno, Stivi Vonder i Majkl Džekson
„Dune“ Denija Vilneva. Gledala sam Linčovu adaptaciju iz 1984, koja je doduše trashy (većinom zbog dometa tadašnje tehnologije), ali je scenario dobar, i dobro je adaptirao knjigu Frenka Herberta „Dina“ je pomalo filozofski sajfaj; različita razmišljanja likova isprepletana su sa radnjom, pa je to možda malo teže prenijeti na veliko platno. Ipak, Linč je to dobro napravio, dok kod Vilneva toga nema i zbog toga sam razočarana.
Od žanrova najviše volim saj-faj, tako da su mi filmovi poput „Interstellar“ (Kristofer Nolan, 2014), „Arrival“ (Deni Vilnev, 2016) i „Alien“ (Ridli Skot, 1979) pri vrhu liste. Volim i životne filmove koji možda nemaju neku posebnu radnju (recimo, Pejnov „Sideways“, 2004), ali imaju pouku da ne treba život preozbiljno shvatiti i da treba uživati više. Isto tako mi je poseban film „Kingdom of Heaven“ (Skot, 2005); ima prekrasne dijaloge i likovi su mi plemeniti, a pouka na kraju je prilično jednostavna. Svaka strana ima svoju priču, ima i dobrih i loših ljudi na svakoj strani, i mislim da je dobro imati u vidu to u životu općenito. I fantazija mi je isto okej. Tom žanru pripada Džeksonov ep „The Lord of the Rings“, ali uvrstila bih i Lukasov „Star Wars“, iako je saj-faj.
TV
Kao što rekoh, volim saj-faj, tako da definitivno serija „Star Trek“, i to „Next Generation“, te „Battlestar Galactica“ za koju smatram da je prilično potcijenjena.
Jedna serija mi je posebno prirasla srcu, a to je „The O.A.“. Kada je spomenem, nitko nije ni čuo za nju. :) Prilično je duhovna, malo i artsy; radi se o bliskim susretima sa smrću, onako, malo transcendentalna tematika. :)
Od komičnih serija na prvo mjesto definitivno stavljam američki „The Office“. Volim „Seinfeld“ takođe.
Simpatične su mi i serije „Flight of the Conchords“ i „Master of None“.
MUZIKA
Sve od klasike do elektronike, ali od roditelja sam pokupila ono što su oni voljeli slušati. Od tate, to su klasika i oni američki crooneri poput Pata Buna, a mama je voljela Sinatru, naravno, i Dina Martina, a slušala je i kantri. :D Kako sam odrasla u Americi, uglavnom sam bila okružena dobrom glazbom, moglo bi se
reći da sam neiskvarena, hehe. Slušanje mi ovisi o fazama i raspoloženju. Tako da sam ponekad u fazi da slusam synth pop i indie electro pop novi poput Cut Copy, Hot Chip, Capital Cities, a ponekad slusam džez tipa The Crusaders, koji su mi posebno dragi.
U osnovnoj sam mnogo slušala granndž, prvenstveno Pearl Jam i Stone Temple Pilots, na što je posebno utjecao stariji brat. Kasnije sam otkrila rok sedamdesetih, pa fank, a onda tek na faksu – bluz i džez. Val-
Ne smatram da bi novi „Dune“ trebalo zaobići, samo na mene nije ostavio toliko jak utisak; malo je preveliki hype oko tog filma. Isto tako ne volim previše Tarantina; dijalozi su mi često isprazni, iako su mu zapleti dobri. Sviđaju mi se njegovi filmovi, ali mi smeta ta neka ispraznost dijaloga.
TV
„Friends“. :D Najgora, najnesmješnija, najlejm serija.
Trap cajke, običan hrvatski trap. Metal, iako ima podžanrova koji su mi okej, recimo, groove metal. Isto tako ne volim pank, ali pank-rok mi je okej. Na primjer, Ramones su simpa. Vjerojatno ću izazvati ogroman hejt, ali evo - Dire Straits nikad nisam voljela.
Legenda o maskiranom kauboju sada je toliko važna muzičkom svijetu, da su neki mnogo bitni tipovi odlučili da ga ponesu na ramenima, onda kada mu čizme malo otežaju i autorski zakoče. Dakle, prije koji mjesec, Orvil Pek, maskirani Južnoafrikanac koji insistira na anonimnosti i igra se sa gej aluzijama i temama na kantri terenu – obilježio je pola decenije od lansiranja hitčine koja ga je proslavila. Znate već svu priču, famoznu „Euphoria“ scenu i vožnjicu nakon koje je pjesma „Dead of Night“ odradila pun krug cijelom planetom. Na njenom gorivu Orvil još jaše, ali je i pod sve tamnijom sjenkom; jer u realnosti, uprkos dobrim projektima, nije ponovio magiju i odjek te pjesme.
Ali, nebitno – nekim muzičkim godzilama važno je da on uspije, pa su se našli i gostovali mu na albumu „Stampede“. I Orvilu
Nikad
album „Cellophane Memories“ ne bi bio snimljen, kaže Dejvid Linč, da mu se nije desila šetnja u sitne sate kroz gustu i visoku šumu, preko visova sa kojih je, kaže, vidio divnu svjetlost. Teško da može linčovskije.
Veliki režiser je sa 78 godina izbacio najbolji muzički projekat karijere tokom koje je svašta probao. I dalje tvrdi da je intuicija ključ svega, pa mu eto, ta intuicija godinama govori da treba da se drži dalje od filmskih studija i kamera. Ovo je njegova treća (a prva u LP formi) kolaboracija sa teksaškom muzičarkom i producentkinjom Kristabel. Rezultat? Pa, zavisi od onoga što očekujete.
„Cellophane Memories“ je tipična linčovska ekspedicija po hodnicima podsvijesti i uspomena. Ko ovdje traži neke jasno oivičene narative, muzičke teme i ideje, neće ih naći. To je tipičan sanjivi Linč, pa vas kao takav nimalo neće iznenaditi (što je i ključna mana albuma). Za njegovu publiku, pogotovo filmsku – ovo je poznat i ugodan teren.
Ostavimo po strani tu famoznu šumsku šetnju (i priču u kojoj se Dejvid očigledno samo igra simbolima): stvarna inspiracija
to garantuje žestok odjek ovog
to garantuje žestok odjek ovog ljeta, kada goste imate u vidu. Tu je vječni kantri patrijarh Vili Nelson u uvodnoj „Cowboys Are Frequently Secretly Fond Of Each Other“ (čisto da odmah znamo da smo na terenu homoerotike, koja opet ne mora to biti jer je vrlo dvosmislena).
Pa Elton Džon u razigranoj i raspištoljenoj „Saturday Night’s Alright (For Fighting)“. Pa stari rok alternativac Beck u neinteresantnoj „Death Valley High“, pa Kajli Minog na predvidljivoj „Midnight Ride“ i Margo Prajs u „You’re an Asshole, I Can’t Stand You“... Sve ovo je značajno primaklo Orvila nekom zabavnom, ako ne originalnom popu, ali mu nije isporučilo pravi hit. Ipak, jeste neke biserne momente,
su trake koje je slučajno našao u muzičkom materijalu za svoj nezaboravni „Twin Peaks“. Linč je nabasao na davno zaturene snimke muzičkih tema koje je nerazrađene ostavio blizak prijatelj, legendarni i nedavno preminuli Anđelo Badalamenti. Te teme je iskoristio za labavi ram albuma, a Badalementi je potpisan na dvije uvodne od deset pjesama, „She Knew“ i „The Sky Falls“. Sve to je i pjesma zrikavaca u noći iz obližnje šume, i ritam đedovog traktora u njivi – i kopanje po mnogo toga formativnog i bitnog i za Linča, i za svakoga kome je stalo do njegove poetike i mistike.
Kristabel je slojevita, moćna i promišljena u svim tim slojevima koje pakuje u ovim vilinskim uspavankama. Ali, objek-
poput blistavih dva i po minuta s Alison Rasel u „Chemical Sunset“. Samo sačekajte da vas na prepad tu zatekne jedna violina, pa smak svijeta i ljetnji sumrak poput neba nad Mislovim dolom i svim našim mislovim dolovima.
Album nema hitčinu, ali ostaće dragocjenost: kao svjedočanstvo, koliko je kantri u jednoj muzičkoj eri bio bitan. Kao prostor za marginalce, očuđene i ućutkivane. E, njihovo lice sa postera je Orvil Pek. S. S. Ocjena: 70/100
tivno, niti je ona Džuli Kruz, niti je ovo u sferi Badalamentijevih klasika sa „Twin Peaks“ soundtracka. I postoji dobar razlog,
zašto je Anđelo ostavio baš ove teme, da budu zaturene i skupljaju prašinu. S. S. Ocjena: 65/100
Film koji Vas čini srećnom?
- Na listu, uz „The Party“ ( Blejk Edvards , 1968), „Arsenic and Old Lace“ (Frenk Kapra , 1944), „Playtime“ (Žak Tati, 1967), „Maratonci trče počasni krug“ (Slobodan Šijan, 1982) i „Women on the Verge of a Nervous Breakdown“ ( Pedro Almodovar, 1988), upisao se i „Za danas toliko“ (Marko Đorđević, 2024), koji nas svakim kadrom grli i koji je pokazao i dokazao da sreća čuči u malim stvarima, ali i da je uvek satkana od parčića brojnih drugih emocija. Ko još nije pogledao, mora! Ključne reči: toplina, bliskost i mnogo ljubavi.
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
- Ove godine dragocena dva i četvrt sata bacila sam na „Saltburn“ (Emerald Fenel, 2023). Spolja (vizuelno) gladac, iznutra pretenciozan i krcat jeftinim metaforama.
Film koji uopšte nijeste skapirali?
- Često me zbunjuje popularnost nekih filmova ili ludnja, da ne kažem hajp, koji se kreira oko njih. Iz niza primera, možda bih izdvojila film „Paterson“ (Džim Džarmuš, 2016). Nisam razumela kako je, pored svih alata – sjajne ekipe i nekih dovitljivih ideja i segmenata, iskustvo gledanja ovog filma, na kraju, ostavilo utisak propuštene prilike da se temeljnije i otvorenije pozabavi zadatom temom.
Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Filmsku verziju „Betonskih spavača“ ili „Modernih vremena“, ali na području Srbije, dok još ima šta da se snimi! A evo i jedne ideje koja će, nadam se, da odjekne i dođe do pravih ušiju... Neko mora da napravi film o Branku Mataji! Nešto poput „Searching for Sugar
Man“ (2012) ili „Finding Vivian Maier“ (2013).
Omiljeni filmski rivali?
- Oni koji kroz drukčije durbine gledaju na sve(t). Dobar primer su svakako Sofija Loren i Marčelo Mastrojani u filmu „Una giornata particolare“ (Etore Skola, 1977); Karl i Jaja u „Triangle of Sadness“ (Ruben Ostlund, 2022), te Jule i Jan iz filma „303“ (Hans Vajngartner , 2018), koji u krem-braon kamperu kreću na put ka okeanu, ali i ka zajedničkom jeziku. Takođe, prošlost i sadašnjost kao omiljeni rivali, sjajno su ekranizovani u filmu „Past Lives“ (Selin Song, 2023).
Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
- Svaka scena Umberta Domenika Ferarija sa psom u predivnom filmu „Umberto D.“ (Vitorio De Sika, 1952).
Posebno drag citat iz domaćeg filma?
- Mislim da „Maratonce“ znam napamet, ali umesto filma mora jedan ikonski citat iz serije „Srećni ljudi“ koja je obeležila naša detinjstva: „Dođite odmah, u potpisu Malina“. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
- Denis napast! Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
- Do bombardovanja 1999. moja treća kuća bio je Dečji kulturni centar u čijoj sam sali prvi put, na za mene prevelikom platnu, pogledala crtani „Ana-
stasia“, a ubrzo i igrani film „Robinzon Kruso“. Prilično dobar izbor za jednu šestogodišnjakinju, rekla bih. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
- Nije baš zahvalno postavljati ovakva pitanja nekome ko vodi muzički podkast. Odgovori se uvek pretvore u plejlistu koju bi, u ovom slučaju, činila smeša muzike iz filmova „Neposlušni“ (Mina Đukić, 2014, „Paris, Texas“ (Vim Venders, 1984), „Cria Cuervos“ (Karlos Saura, 1976), „The Big Lebowski“ (Itan i Džoel Koen, 1998) i, recimo, „A Coffee in Berlin“ ( Jan-Ole Gerster , 2012). Mada, sa tim podkast zaleđem i stalnom izloženošću muzici, ne mogu da ne primetim da je nemali broj pesama koje slušam toliko filmičan, da zaslužuje ekranizaciju (dužu od spota). Evo, na primer, radovala bih se jako kad bi se na temelje muzike benda Warhaus naslonila neka zamršena (ljubavna) filmska priča.
Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
- Posle „Wild Tales“ (Damijan Šifron , 2014), „Broken Embraces“ (Almodovar, 2009), „Lost in Translation“ (Sofija Kopola, 2003) i, prirodno, svih filmova smešenih na tlo Italije i Francuske šezdesetih godina. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete
u provod. U koju kafanu i na koje piće?
- Kad već maštamo: Felini, Almodovar, Anjes Varda i ja u omiljenoj kafani na reci Brodić na Savi. Pijemo rakiju, podrazumeva se.
Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
- Nije li on već dostigao samonametnut stvaralački limit?
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
- Da izbegnemo još jednu plejlistu, jedna sveobuhvatna: The Beatles, „All You Need Is Love“!
Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
- Verovatno Šaron Van Eten, „Jupiter 4“... ali s obzirom na to da sumnjam da će smak sveta stati u 5:09 minuta, dodajem i Arcade Fire, „Afterlife“; Catherine Ribeiro + ALPES, „Jusqu’à Ce Que La Force De T’aimer Me Manque“; The Brian Jonestown Massacre, „Nevertheless“; The Flaming Lips, „Do You Realize?“;
Đorđe Marjanović, „Peva srce tvoje“... Radije šafl no ovim redom. Toliko od mog pokušaja da izbegnem plejliste. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
- Tri male himne: Ti, „Da ti želim dobra jutra“; Idoli – „Vetar i zastave“ i Thin Lizzy, „Dancing in the Moonlight“! Mada, uhhh, mora i The Kooks, „Always Where I Need to Be“! Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?
- Hajmo jedno muško, jedno žensko ime: Bat For Lashes, „Daniel“. I Lenard Koen, „Suzanne“.
Vaša pjesma za karaoke?
- INXS, „Never Tear Us Apart“ i Pati Smit , „Because the Night“, a iako ne postoji u karaoke obliku obožavam da na sav glas pevam „Konjuh planinom“, verziju Nene Ivošević, naravno. Takođe izvrsna za smak sveta!
Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
- Bez previše razmišljanja: Bouvi, zauvek.
Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?
- The Ting Tings, „That’s Not My Name“. Neodoljivo iritantna!
Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?
- Slušaoci Dirižabla znaju da upirem prstom samo u ono što mi se baš sviđa, ostalo zaobila-
zim u širokom luku. A sad jedno pitanje na pitanje: postoji li uopšte neki autor kog svi obožavaju?
Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
- Dejvida Bouvija i Vlade Divljana
Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
- Tokom osnovne i srednje bila sam opsednuta bendom Hanson, posebno glavnim članom Tejlorom! S obzirom na to da ni njihove diskove, a kamoli postere nije bilo moguće pronaći, napravila sam foto-kolaž. Uspešno odoleva rubu vremena, i dalje je zalepljen u mom starom ormanu.
Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
- Apsolutno! ♥
Serija idealna za kišni vikend?
- Uvek i zauvek „The Sopranos“, ali ako je ideja da gledanje stane u jedan vikend neka to bude Bergmanova „Scenes from a Marriage“, „Dekalog“ Kšištofa Kješlovskog ili „Twilight Zone“.
Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?
- „Cipelići“, „‘Allo ‘Allo!“ i „Otvorena vrata“. I dalje se pitam koji karmin koristi Cakana. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
- „Six Feet Under“, omiljena serija! Ne poznajem previše ljudi koji su je gledali, a, kako vidim, uvek završi u zapećku rang lista. Slojevita, mračna, duhovita, životna serija koja nije za svakoga, a čini mi se da baš svako treba da je pogleda. Serija koju nikada nijeste završili?
- „...And Just Like That“! Negde sam pročitala fantastičan predlog mogućeg prevoda ovog naslova: „Kako je propao ‘Seks i grad’“.
Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
- Obožavam prvu sezonu serije „True Detective“, ali je svakom sledećom postajala sve negledljivija.
Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
- Garderobu iz serija „The Deuce“ i „Daisy Jones and The Six“!
Najdraži par iz serije?
- Na ovom pitanju sam se najduže zadrzala jer uporno nisam mogla da se setim nijednog „zdravog“ ili bar „ornog za rad“ para koji je ekranizovan u poslednje vreme. Eto crvene lampice! Eventualno Miki i Gas iz serije „Love“ koju sam davno gledala, ali ako se ovim pitanjem ipak ne misli na ljubavni par, onda Prle i Tihi. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
- Dinamično ali udobno okruženje u izdavačkoj kući „Lund & Lagerstedt“ iz serije „Love and Anarchy“. Ili prezabavna, kreativna (onlajn) razmena Majkla Šina i Dejvida Tenanta u seriji „Staged“. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
- Za Toma. ♥ M. ČAVIĆ
NaMixcloudu ili, ukoliko više volite stari dobri radio-program, na Radiju KLFM (ponedjeljak, 17h), Radio Aparatu (nedjelja, 17h) i Radio Brškulinu (četvrtak, 19h), možete poletjeti „Dirižablom“. Naziv emisije autorke i muzičke urednice Ane Dajić potiče od francuske riječi dirigeable i znači „letilica lakša od vazduha“. I zaista, pravi je mali cepelin na krilima muzike. U lađi, koju je iz sopstvene sobe u etar pustila skoro prije deceniju, Dajić ugošćava zanimljive sagovornike sa kojima razgovara o muzičkim događajima, albumima, žanrovima – i sa njima pravi plejliste idealne za sva godišnja doba i raspoloženja. Lake i teške note, različiti jezici, omaži filmskoj umjetnosti, našli su se u više od 200 emisija. Preporučujemo da svaki slobodni trenutak iskoristite za „Dirižabl“, a u međuvremenu, možete bolje upoznati Anu čitajući naše „Obrtaje“.
„Detroit Rock City“, luda tinejdž-komedija
Znate li koliko prosječnom pubertetliji može značiti odlazak na jednu rok svirku? Ovako su to obožavani rok paklenici iz benda Kiss spakovali u „Crazy Crazy Nights“: „They try to tell us we don’t belong/ That’s all right, we’re millions strong/ This is my music, it makes me proud/ These are my people and this is my crowd.“
E ta njujorška sablast od benda, to maskirano čudo, ta ekipa koja se žestoko trudila da joj svaka distorzija, devijantnost, bezobrazluk ili provokacija, pa i onaj palacavi jezik basiste Džina Simonsa, bude dobra i banalna fora na svoj račun – bili su i skupina tipova koji su se sjajno zezali, još bolje zarađivali... I uvijek su dobro znali da sebi uzmu mjeru; što, kako i dokle mogu, a što ne. Možda pod tonom šminke, ali nikad u prevelikim cipelama.
Djetinjasta avantura
Može li se, uopšte, govoriti o mjeri u tinejdžerskoj komediji u kojoj di-džeja u jednom striperskom klubu glumi niko drugi nego stari porno-superstar Ron Džeremi (?!), a jedna od glavnih ženskih faca je Šenon Tvid, zvijezda grešnih snova iz erotskih trilera i kraljica „B“ produkcije osamdesetih. I, uz sve to, višedecenijska partnerka onog Džina Simonsa.
Kontate li sad koliko je Kiss ekipa bila i jeste otkačena u svojoj pretjeranosti – a istovremeno i svjesna da nikad, nikad sebe ne smije da posmatra pretjerano ozbiljno?
Nema boljeg primjera za sve to, od filma „Detroit Rock City“ Adama Rifkina, premijerno prikazanog 9. avgusta 1999. godine. Ne, nije mu tada bila
Svaka sekunda otkačene, iracionalno banalne radnje; svaka podvala provokacije i bunta koji to suštinski i nijesu, već samo dobar štos – čine ovaj film esencijom onoga što Kiss znači za rokenrol
poenta to, da bude praktično 95 minuta reklame za neku Kiss turneju, koncert, ili muziku koju treba uvaliti nekim novim generacijama. Nije ni to što je totalni urnebes od iracionalne i skoro besmislene roadtrip avanture za neke tinejdžere. Pa ni to, što je sjajan podsjetnik koliko može nekom biti, i dan-danas, dragocjeno i bitno iskustvo ta noć velikog rok koncerta. Ono, sa sve zvijezdom sa postera u sobi u glavnoj roli... Ali nikad, nikad više s onoliko uzbuđenja, sa toliko drame i male lične mitologije, kao onda kada smo bili tinejdžeri.
Suština filma „Detroit Rock City“, i prije četvrt vijeka na premijeri kao i sada: svaka sekunda otkačene, iracionalno banalne i djetinjaste radnje; svaka podvala provokacije i bunta koji to suštinski i nijesu, već samo dobar radosni štos –čine taj film esencijom onoga što Kiss znači za rokenrol. Što je fantastično, još kad znate da se Simons, Pol Stenli, Piter Kris i ekipa pojavljuju samo jednom za tih 95 minuta. Ono, na kraju, na bini i na tom famoznom koncertu. Ma, ni sa jednom cijelom pjesmom, već samo sa pola nje. Ali to sve, od početka do kraja filma... Vjerujte, to je njihova lična karta.
Protestna nota
Sav je film stao u 16 sati jednog koncertnog dana. Prvo, tu je jedan klinački cover bend, iz najmanje bitnog od svih velikih američkih gradova, iz Klivlenda u Ohaju. Naravno, oni sviraju Kiss. I u jeku su priprema, da idole vide na koncertu u isto milionskom i sivom, ali muzički, životno i svakako mnogo uzbudljivijem Detroitu. Dok, ne lezi vraže i Džin Simonše – na dan polaska jednog od njih, bubnjara Džema, mama ne izvuče
za uši i zabrani mu tu i takvu muziku. Pa ga još proslijedi na prevaspitavanje u katoličku školu.
Nego, ko su ti momci. Najveća faca, frontmen Hok – Edvard Furlong. Znači, niko drugi nego klinac koji je glumio malog Džona Konora u Kameronovom saj-faj klasiku „Terminator 2: Judgement Day“ (1991). Samo što te 1999. više nije bio klinac, nego u fulu testosteronski nafrcani pubertetlija.
Pa Sem Hantington kao taj bubnjar Džem – najpoznatiji, godinama kasnije, kao Džoš Levinson u seriji „Being Human“. Uglavnom, sve karakterni klinci koji imaju petlje da
amazon.com
se vrhunski zezaju. I da usput probaju sve i svašta, naravno. Nego, u tih 16 sati avanture, mali-veliki bend pronađe sasvim psihodeličan i uvrnut način da iz okova katoličke škole oslobodi druga; pa da se kroz gomilu peripetija i školskih rivalstava nekako dokotrlja do Detroita... Da bi ih tamo dočekala vijest da im, prosto, karte za koncert ne valjaju pišljivog boba. Ono – puj pike, ne važi. Pa, u silnom dovijavanju kako da završe u bekstejdžu ili ispred koncertne bine (i tu film počinje da bude stvarno, stvarno dobar) – jedan od njih završi u onom strip-klubu sa Ronom Džeremijem. Paralelno, drugi pokušava da izigrava heroja tokom pljačkaškog napada u jednoj samoposluzi, a treći ponovo nabasa na mamu, koja sada usred Detroita predvodi protest fine gospode protiv Kiss muzike... Pa u svemu tome, nekim čudom, završi navrat-nanos razdjevičen. U klinču i zagrlja-
Filmski zalogajčić Nataše Lion, velike face moderne televizije
Još jedna istina o Simonsu i njegovoj slavnoj rok ekipi: Kiss je bio bend koji je uvijek bio po meraku nekim mnogo opasnim curama. Ono, ženama iz generacije koje su uvijek i tačno znale što žele i koliko vrijede. Pa su i cute i badass u isto vrijeme. Uglavnom, curama o kojima su pubertetlije maštale u pauzama između rok koncerata. E, takve su i sve te žene u filmu „Detroit Rock City“. Tinejdžerka Melani Linski, e! I pored nje, savršena mala dama u nevolji, na drumu – jedna mala Kristin koju glumi Nataša Lion, velika faca moderne televizije. Žena koja je za režiju, scenario i performans u seriji „Russian Doll“ prošle godine zaslužila da bude na listi 100 najuticajnijih osoba svijeta, po izboru magazina Tajm. U ovom našem vremenu, e! A prije četvrt vijeka – jedna klinka Kristin u filmu benda Kiss, o bendu Kiss, koju bi trebalo spašavati od nekih opakih njuški na drumu.
ju sa jednom malom Bet, koju glumi niko drugi nego Melani Linski, brat-bratu najveća faca među glumicama moderne američke televizije. Ma, kul da kulje ne može biti!
I sve to, cijeli „Detroit Rock City“, kotrlja se kao šmir-papir oštra, razbijački bučna, hormonski nafrcana i vraški zabavna pjesma... A kada je takva, ona samo i jedino, u svijetu starih rokera, može biti nešto što svira Kiss.
Ukus nostalgije
Tako da, jednačinu je lako sklopiti: „Detroit Rock City“ je i predvidljiva, i otkačeno lascivna i previše bučna, i jednosmjerna tinejdžerska komedija... Ali je, prije 25 godina, bila takva – samo i isključivo zato, što je upravo takav bio i ostao i bend Kiss.
Taj duh je perfektno ispratio i režiser Adam Rifkin, najpoznatiji po kultnoj neo-noarovskoj igri „The Dark Backward“ (1991). Da sve to što je snimio bude galoperski brzo, vrtoglavo energično, onako diskretno seksi, da udara te tinejdžere po svim damarima i krivicama... I čak štosno vizuelno spakovano, sa sve momentima gonzo snimanja „iz ruke“, gdje bi u kadar lagano i, kao da neće, upadala i ta kamermanska ruka. Ma, nostalgično iskustvo jednog dana i noći svirke, iz prvog lica. Najlakše je sabirati kada se podvuče crta; jer Kiss se definitivno oprostio od svirki i snimanja jednim finalnim i, naravno, totalno čudesno pretjeranim koncertom u decembru prošle godine. Sada, kada imamo definitivnu i jasno uokvirenu sliku jedne poluvjekovne karijere, „Detroit Rock City“ lako je shvatiti kao kredo benda, serviran iz prvog lica. I naravno, pod maskom i opsjenom; u onoj mjeri u kojoj to može biti film o tinejdžerima, u kojoj se taj veliki bend pojavljuje samo u pola jedne pjesme. Ko ne primjećuje ništa dalje od toga, taj ni nakon četvrt vijeka ne vidi dalje od svog nosa. Ili, dalje od vrha onog vražijeg jezika Džina Simonsa. S. STAMENIĆ
Tri decenije kasnije, ovo je i vinil na koji je otisak ostavio plameni mač od životnog iskustva. Onako, kako ga je sporogoreći i filmski dramatično, ponijela Bet Gibons
Više je tad, sa 29 godina, Bet Gibons otpjevala pjesama u postelji svoje sobe u jednom seoskom domu, nego na ijednoj sceni ili bini. Cura sa farme, sa stidom kakav samo nose seoska djeca iz rasturenih brakova. Uskoro će biti muzička Sfinga i Pandora, da otključa jednu „Glory Box“. Značenje riječi „dummy“? U Americi, samo riječ za marionetu, lutku, „idiota“. A u Britaniji? E, već i nešto drugo. Cucla. Sredstvo za nevolj-
no, a bezbolno smirivanje i uspavljivanje.
Shvatate li koliko je ironije u tome što je Portishead prvi album nazvao „Dummy“? Jedna uspavanka koja ne ušuškava, koja vas na vratima sna ostavlja da pomno i tjeskobno i grozničavo stražarite, u jezovitoj noći.
Preduzetnička kafa
„Enterprise Allowance Scheme“. Jedan sajam i program edukacije za nezaposlene.
Konzervativna Vlada koja je nosila nasljeđe „Čelične lejdi“, nepobjedive i u Britaniji i diljem svijeta jednako omražene Margaret Tačer - imala je tamo početkom devedesetih program da nezaposleni dobiju mjesečnu nadoknadu (40 funti sedmično) – ako započnu svoj biznis. Podsticaj za mlade preduzetnike s inicijativom i idejama. Ali, morali su da idu na seminare i edukacije, da bi dobili pare. Najbolje što je izašlo iz „Enterprise Allowance“ programa bio je bend Portishead. Posljednja osoba za koju biste rekli da je imala neki damar za preduzetništvo je Bet Gibons. Odmah nakon nje, hip-hop zaluđenik, klinac dežurni potrčko iz svakakvih muzičkih
studija, Džef Barou. Sa jednog od „Enterprise Allowance“ kurseva u Bristolu, u februaru 1991, Bet i Džef izašli su na pauzu, da onako s nogu stuku po kafu. Pa počeli da pričaju o muzici. Koju sedmicu kasnije - imali su bend. Dakle, Bet sa 29, pa, uz nju, taj Džef (22) zaluđen hip-hopom, i jedan dosta stariji džez gitarista Ejdrijan Atli (37), koji je tražio način da izađe iz svijeta uzora, iz tog muzičkog 20. vijeka, iz svega što je nečije drugo, tuđe a ne njegovo. Teško da su se njih troje tu mogli nazvati bendom uopšte. Nikad, do svjetske slave koja ih je, eto, zatekla – Portishead trio nije nastupio, bilo gdje, uživo. I znate li što je tu najjača fora? Oni, takvi, spakovali
su 50 minuta muzike, gdje niti jedan-jedini takt nije pogrešno skretanje; gdje nijedan bit ne štrči. Gdje niti jedan-jedini slog nije promašen, niti remeti ritam strašnih uspavanki istine o nekom svijetu od košmara.
Fajront i after
Totalni početnici? Tri decenije nakon objavljivanja, „Dummy“ je vinil kojim je tektonski prošao i na njega otisak ostavio jedan strašni plameni mač od životnog iskustva. Onako, kako ga je sporogoreći i filmski dramatično, ponijela Bet Gibons. Sa tamom i metalnim ukusom u ustima, i na koordinati gdje stanuje isključivo samoća.
Najgori je onaj momenat, kada shvatite da vam ništa za te tri decenije od kada je album objavljen, nije ni na iole sličan način izvuklo muzičko tlo pod nogama kao „Dummy“. I da je taj osjećaj, da ste se našli na nepoznatoj muzičkoj, a vrlo i đavolski previše poznatoj intimnoj teritoriji – teško ponovljiv. Naravno, lako je bilo prstom upirati u neke pojedine sastojke, ili makar slutnje. Atmosfera i tišina neđe između fajronta i aftera? Apsolutno. Neka drip-pop sedacija u stilu Mazzy Star? Možda. Vrlo ogoljen, ma čak i oglodan skelet od hip-hopa, onako kao sa kraja osamdesetih? Da. Možda i meka i strašna slutnja Džuli Kruz na dugom putovanju svijeta Dejvida Linča? Apsolutno. Neki ram od tema i stihova svijeta Pi Džej Harvi? Možda i to. A onaj intenzitet gustog dima iz kojeg je izranjao jedan glas, poput Bili Holidej ili...?
„Dummy“ je sve to i užasna bi nepravda bila vezivati ga za bilo koji uzor ili vodilju; u toj mjeri je taj, prvi Portishead album iz 1994. označiteljski, prekretnički. I vjerujte,
njih troje iz bedna nikako nijesu voljeli da im se prišiva ta bristolska „trip-hop“ etiketa. Kao žanr, pokret, duh, bilo šta. U onoj mjeri u kojoj Bet nije voljela, ni da joj „Glory Box“ i ono „give me a reason to be a woman“ objašnjavaju kao „traženje nekog svijeta đe su muškarci konačno muškarci, a žene – žene“.
Pošteno bi bilo, recimo, reći da je „Dummy“ nastao u periodu kada je muzički svijet generalno postajao sporiji, smireniji, noćniji. Da mu se muzički korijeni stvarno mogu tražiti u tom njihovom Bristolu, na obali zapada Engleske, u jednoj multi-kulti sredini gdje su mnogo ranije znali i za „dub“ i za „breakbeat“... A da fascinacija elektronikom nije imala nikakve veze ni sa rejv scenom ni sa ambijentalnom muzikom. A kako su samo te 1994. mnogi pokušavali da ih ukalupe, da im uzmu mjeru i definišu ih!
Filmske aluzije
Sve te zamke izbjegao je Portishead na tom prvom albumu, pa bio isključivo ovo: neke hrskave perkusije, usporen tempo, dodir po dirkama mek i taman poput somota... I ona izmaglica, iz koje se javljao, u kojoj je pred svim izmicao i kojom je vladao glas Bet Gibons.
I da, fascinacija špijunskim filmovima. Nekoliko Atlijevih rifova skliznulo je pravo iz „James Bond“ starih tema; „Mysterons“ ima direktnu aluziju na saj-faj klasik „The Day the Earth Stood Still“, a „Sour Times“ semplove iz najboljih radova Lala Šifrina za modernije špijunske filmske hitove. Čak je i samom albumu prethodio jedan desetominutni kratki film „To Kill a Dead Man“, koji je trio snimio, pa jedan frejm iskoristio za omot albuma.Tako da, nikako ne treba da čudi, to što
Omot sa frejmom iz filma „To Kill a Dead Man“
„Dummy“ blista u igri svjetla i tame poput klasika film noara. Što se u „Strangers“ džezi
put telefonskog poziva, na koji u nekoj dugoj filmskoj sceni niko ne odgovara. Što uvodna „Mysterons“ hvata savršene i perfektno tempirane kontraste, a „Sour Times“ djeluje kao „Funky Drummer“ Džejmsa Brauna u prostoru oslobođenom svake gravitacije...
A iznad svega – oblak autoironije. I Bet Gibons koja zvuči skoro zavodljivo, čak i flirty u sasvim beznadežnoj „Wandering Star“, od svih pjesama. „Wandering stars/ For whom it is reserved/ The Blackness, the darkness, forever“.
Jureći sjenke
Sve je to dovoljno da znate, naravno, da je ono „This is the beginning/ Of forever and ever, oh“ na kraju, u „Glory Box“, jedno erotično i puteno predavanje jednom kosmosu u kom postoji samo beskraj od rastanaka i pokidanih konekcija.
I to je tako u redu, za Bet i sve njene usamljenike, jer od tih rasparenih tkanja se iznova tka i tako opstaje cijeli jedan svemir, jedini koji i može postojati. Pa u takvom, „najbo-
ljem od svih svjetova“, neki momenti mogu da djeluju poput dnevničkih ispovijesti („Nobody loves me, it’s true...
Not like you do“). I blistaju u raskoši svojih duplih negacija, smiju nam se u brk, tjeraju nas da jurimo sjenke – poput umornih bekova u trku za strašnim i okrutnim driblerima. Ili po tragu za koracima boksera, prije nego serviraju nokaut.
E, u takve snove, kao one za nokautirane boksere, sa svom krivicom poraza u ovom i ovakvom svijetu, šalje Bet Gibons („Numb“); pa ipak, jednako su na albumu „Dummy“ zavodljivi i nepredvidivo mazni, i sad, kao i onog 22. avgusta 1994, kada je objavljen.
Pa je tako lako i uzvišeno, ići za Bet u neke unaprijed izgubljene ratove u „Roads“, s obećanjem neke obećane zemlje i nekog lica u pijesku, što se otkriva, oslobađa nas i tamniči, pa opet oslobađa pred kraj pjesme „Glory Box“. I nakon 30 godina, Pandorina kutija šapuće neke strašne uspavanke, dok je u bijelim rukama čuva, svoju i našu prazninu iznutra izvrće, pa somotnom tminom miluje, savršena početnica Bet Gibons. S. STAMENIĆ
Gdje dani nebesa izgubiše. Prvo je o njima od partizanskih kurira čuo. Pa se Vuku Radoviću činilo da je u samim pričama o putu koji je pred rat jedan inžinjer već osmislio, o tim svodovima i tjesnacima, stao i sav život i rat i zbjeg i revolucija. A onda je tek vidio Platije. Još jedan revolucionar među slikarima. Imao je 21 godi-
nu, Kolašinac tek ispilio iz
Umjetničke škole u Beogradu, učenik Ilije Šobajića – i već u zatvoru. Blizu pola godine, zbog dijeljenja i osmišljavanja nekih ljevičarskih letaka, iza rešetaka u svom Kolašinu. Potom je bio gimnazijski nastavnik crtanja u Nikšiću, pa se vratio u Kolašin...
E da, izašao je iz zatvora – i onako s osmijehom, priredio odmah prvu samostalnu izložbu. U tom njegovom Kolašinu, 1933. godine. Dočekao i prve kritike (da, i to se u crnogorskim medijima tada pisalo!), predstavio nekih 60 radova, uglavnom portreta, pejzaža, skoro sve grafičkih crteža. Ništa od predratnog slikarstva Vuka Radovića nije preživjelo. Ništa nije sačuvano, ni sa druge samostalne i još nekih izložbi krajem tridesetih... Niti je on mario za to. Pričao je, da je do rata bio samo pejzažista.
I da je sve te horizonte i proplanke i planinske vidike i širine jednog dana ostavio. Onda,
Zaglavi se
kada su mu se desile Platije. Tokom cijelog rata u partizanima, u NOB-u. Ostvareni slikar koji je sve to batalio, da bi gledao okupatora i neprijatelja preko nišana. I sve preživio. Dovoljno da znate koliko je Vuko Radović bio cijenjen, u Titogradu i svom Kolašinu. Koliko je bio bitan njegov glas i u partiji, i na državničkoj i političkoj sceni, i... I sve to je bilo nebitno, spram tog impulsa da opet slika. Tek se nakon rata, onaj borac proslavio. Ovako bi to izgledalo: nerijetko bi Vuko koristio dodijeljenog mu vozača, da ugrabi svježe probijenim putem do kanjona. Sa sve štafelajem, bojama... Kasnije bi, recimo, dolazio i sam, najčešće autobusom, pa flomasterom hvatao neke skice, obrise. A onda bi ratni heroj to sve razrađivao i ukrašavao bojama u ateljeu. I na platnu bi izranjale neke drugačije, stijene i utvrde, sjenke i straže njegove duše.
Govorio je, godinama kasnije, o Platijama kao tajni i zagonetki. O despotizmu kanjona, o gromadama bezbožno propetim u nebo, kao tornjevi gotskih katedrala... I u svemu vidio neku arhitekturu, nekakvo samo tkanje apstraktne umjetnosti –onakve kakva treba da bude na koordinatama Crnogoraca. Na svim osloncima i temeljima naše modernosti. I da, vidio je te Platije kao
mjesto na kom će se samoća dijeliti. Recimo, na nekim slikarskim kolonijama, koje su u drugim jugoslovenskim mjestima postojale, ali baš tu ne... I daleko od toga da je slikao samo Platije; sam je govorio, da su neke od njegovih najdražih i njemu najboljih slika, vezanih za kanjone –one iz Pive, sa Mratinja, ili na Tari kod Dobrilovine. Pa se, u jednoj poznijoj fazi stvaralaštva, već od šezdesetih, sve više primicao moru... Već prepoznat kao veliki i važan crnogorski slikar i pejzažista, koji se sa posebnom strašću posvetio vidicima Svetog Stefana.
Uvijek u raskoraku i na potezu od vrlo poetskog realizma kao osnove, do razigrane apstrakcije u nekim vrletnim visinama – tako je Vuko Radović svoje planine i njihove rijeke premošćavao. Gdje bi, na platnima starog prvoborca, nosioca spomenice i tri ratna ordena, priroda otkrivala svu svoju suštinu u geometriji, u tim vertikalama. U tom blagoslovu ljudskog oka, koje je iz kurirskih priča jednom davno naslutio.
I kako samo te iste Platije otkrivaju drugačije rukavce i putanje na slikama, recimo, Nikole Vujoševića i Daca Raičevića... Tako je revolucionaru i slikaru Vuku Radoviću pripadalo: da osvojene daljine i vidike podijeli, da pokaže put. Stojan STAMENIĆ
8. avgust 2024.
U čast OI u Parizu, dizajnerka Amanda Dejvis napravila je vizuelni spektakl koji je preplavio socijalne mreže u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali i van Ostrva
Ovogodišnje Olimpijske igre održavaju se u Parizu, ali fizički su osjetne i na mnogim drugim mjestima –od tematskih partija po mjeri grčkih bogova, do specijalizovanih događaja i manifestacija koje se, između ostalog, tiču i istorijata Olimpijade. Tako da ne čudi to što je olimpijski duh ovog ljeta zahvatio i vruće londonske ulice.
Iako je od Olimpijade u Londonu prošlo 12 godina, ta manifestacija iz 2012. još je vrlo freška u sjećanju Ostrvljana. Stoga, svaki ćošak koji je tada kreiran specijalno za organizaciju OI, sada je do maksimuma iskorišćen, bilo za sportske ili, pak, za kulturno-umjetničke namjene.
Uprkos tome što Londonci mogu gledati većinu sportova (besplatno) na više mjesta u metropoli i tako bodriti takmičare koji predstavljaju Veliku Britaniju, jedan od mirnijih djelova grada, Tower Hamlets na jugu, pokazao se i kao najpopularniji. Jedan od najstarijih londonskih pabova postao je preko noći omiljeno mjesto za okupljanje ljubitelja sporta, što je gazde i dovelo u nezgodnu situaciju da, zbog nedostatka mjesta, prvi put moraju
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Nenad Zečević
Urednica
Ivanović-Nikičević
da odbiju ulaz velikom broju Londonaca. Ni umjetnost i dizajn nijesu zaboravljeni, pa se Olimpijada u Parizu na više mjesta u ovom gradu adekvatno obilježila. Jedno od njih je i projekat na Pikadiliju, „Rainbow Flags“ Adama Faramavija, studenta prestižne Kraljevske akademije umjetnosti, čiji radovi sa specifičnom interpretacijom duge, slave inkluzivitet predstavnika LGBTIQ+ zajednice iz Velike Britanije na Olimpijadi. Ipak, najveći olimpijski hit priredio je luksuzni tržni centar „Burlington arkada“ na Pikadiliju zahvaljujući projektu dizajnerke Amande Dejvis, koja je, kombinacijom simbola nekih od najpopularnijih
sportova na Olimpijadi u Parizu, napravila vizuelni spektakl koji je preplavio socijalne
mreže, kako u UK, tako i van Ostrva. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ
