Issuu

INTERVJU: Admir Šahmanović, ministar rudarstva, na e i gasa

LNG terminal i

Jadransko-jonski gasovod mogu transformisati

energetsku scenu

Crne Gore

Biće stvorena zakonska osnova za kupovinu prvih naftnih rezervi u vrijednosti od šest miliona eura, sredstvima direktne budžetske podrške Evropske komisije. Naftne rezerve se formiraju kako bi se osigurala energetska sigurnost i stabilizovalo tržište u slučaju poremećaja

Istoričar Vukota Vukotić smatra da iza zloupotrebe pobijenih u Pivi i Velici stoji jasna ideološka agenda čiji je cilj zatiranje osnovnih vrijednosti antifašizma i korijena identiteta crnogorskog naroda

SPC nema pravo da pominje

žrtve fašističkih zločina dok god veliča Lipovca i četnike

Izvršna direktorka CGO ocijenila da premijer i ostali članovi Vlade pokazuju nadmoć nad Skupštinom

Mnogo toga bi se moglo i moralo urediti zakonima o Skupštini i Vladi, a njihovo stalno stavljanje na dno liste prioriteta pokazuje da donosioci odluka ne žele kontrolu nad svojim radom i da njima odgovara ovaj „kontrolisani haos“, a pri tome gube iz vida da se takav odnos prema sistemu i institucijama zna jako loše vratiti upravo onima koji sistem i institucije doživljavaju kao neki svoj feud – poručila je Daliborka Uljarević

Crkva Srbije je davno izabrala put kolaboracije sa okupatorom, ali je i danas narativ u kom se te stvari relativizuju i poništavaju. Otuda slavljenje ratnog zločinca Pavla Đurišića, stavljanje svetačkog oreola kvislinškom episkopu Joanikiju i Lipovcu, traženje rehabilitacije četnika... Problem je jedino što se slijeđenjem toga puta dolazi do kon ikta sa stvarnošćurekao je Vukotić

Hiljade ljudi u Beogradu protestovalo protiv otvaranja rudnika litijuma, građani poručili Vučiću

Vlast će pasti u Jadru

Građani su nosili parole „Rio Tinto, marš iz Srbije“, „Rudnika neće biti“, „Nećeš kopati“... „Rijeke“ demonstranata išle su centralnim ulicama Beograda, a blokirali su željezničke stanice, poručujući da će tu ostati do daljnjeg

STR. 12.

20 škola na sjeveru zemlje može se upisati još 1.046 učenika. U centralnim opštinama 17 škola raspisalo je konkurs za još 1.339 ,,prvaka“. Neupisani polumaturanti u primorskim opštinama na raspolaganju imaju 549 mjesta u devet škola. Prema pravilima polumaturanti za obrazovne programe četvrtog stepena moraju imati minimum 48 bodova, a ukoliko žele da upišu gimnaziju - 60

PES kritikovao bivšeg premijera jer je dodijelio crnogorsko državljanstvo Ramaju

Ura pokazala odnos prema navodnoj

borbi protiv kriminala

PODGORICA – Skandalozna odluka Abazovićeve vlade da u četiri posljednja dana tehničkog mandata dodijeli crnogorsko državljanstvo Ramaju zbog „velikog ekonomskog doprinosa državi Crnoj Gori“, a trenutno osumnjičenog za utaju poreza, govori kakav je odnos Ure prema navodnoj borbi protiv kriminala, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad.

Naser Ramaj, osumnjičen da je poreskom utajom oštetio državu Crnu Goru za minimum dva miliona eura, a istovremeno se preporučio da mu Abazovićeva vlada dodijeli državljanstvo, samo je, kažu u PES-u, pokazatelj kakvi su profili dobijali privilegiju dok je izvršnom vlašću upravljala „ruka pravde“.

- Podsjećamo da je Abazovićeva vlada samo u tehničkom mandatu odobrila crnogorsko državljanstvo za više od 300 potencijalno sumnjivih ljudi koji mogu biti veliki teret reputaciji naše države. Štoviše, u ovom slučaju nanose i ogromnu ekonomsku i bezbjednosnu štetu našoj državi - navedeno je u saopštenju PES-a.

Iz te partije su pozvali aktuelnu Vladu da ispita sve detalje povodom ove kontroverzne odluke i mišljenja bivših ministara unutrašnjih poslova i finansija u Abazovićevoj vladi.

- Takođe, očekujemo da se povodom ovog slučaja oglasi, još uvijek formalno, predsjednik svih građana Jakov Milatović, ukoliko nije postao politička marioneta GP Ura - zaključuju u PES-u. r. P.

Bivši ministri Marko

Kovač i Aleksandar

Damjanović osnovali politički pokret

,,Naprijed“

ide na izbore u Podgorici

PODGORICA – Novi politički pokret ,,Naprijed“, koji su osnovali bivši ministri Marko Kovač i Aleksandar Damjanović, učestvovaće na izborima u Podgorici. Oni će u ponedjeljak na pres konferenciji predstaviti listu Grupa birača „Dr Vuk Kadić –Pokret naprijed – za Podgoricu i porodicu“, čiji će nosilac i, ujedno kandidat za gradonačelnika, biti aktuelni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić r. P.

PODGORICA- Predsjednik Srbije Aleksandar

Vučić naklonost Zapada vješto koristi kako bi se održao na vlasti, prošao neokrznut kroz različite epizode kriminala i nasilja, te širio svoj uticaj u Crnoj Gori i Republici Srpskoj. To je u razgovoru za Pobjedu ocijenio Aleksandar Musić, politikolog i politički analitičar iz Zagreba.

Musić smatra da žmurenje međunarodne zajednice na ono što radi beogradski režim nije nikakva novost, te da je za Vučića karakteristično „sluganstvo i klečanje pred velikima, uz ispuštanje otrova u okolne države“.

-Ovakav raspored odnosa posebno je poguban za one države i aktere koji misle da su „pretplaćeni“ na zapadne simpatije, prije svega za Crnu Goru - ocijenio je sagovornik Pobjede.

Musić napominje i da je vladajuća - Vučićeva Srpska napredna stranka (SNS) dijelom produkt upravo Zapada. SNS je, podsjeća naš sagovornik, stvoren od strane režima Borisa Tadića, njegovog šefa kabineta Mikija Rakića, određenih mafijaških krugova i zapadnih ambasada u Beogradu u operaciji rastakanja divlje Srpske radikalne stranke. Tadašnja ideja je, kako kaže, bila kreirati soft nacionalističku stranku koja će biti pitkija, lukavija i učinkovitija, a pritom slušati naredbe. -Do dana današnjeg SNS je to i ostao - smatra Musić.

Pritisak

Prema riječima Musića, režim SNS-a precizno je naučio koje su tačke pritiska u Crnoj Gori. - Kad god se pokušavalo direktno, siledžijski i agresivno - redovno se propadalo. Zato je sada ključan direktan ili indirektan, uspješan ili manje uspješan otvoreni ili obavještajni pritisak na takozvane srednjestrujaše a to su Demokrate, PES i Ura, ocjenjuje Musić, uz napomenu da nužno ne znači da su svi ili čak većina ljudi u ovim grupacijama podložni pomenutom uticaju.

-Te grupacije nastale su iz vrlo jasnih razloga i rasle na vrlo konkretnim stvarima - obilaženje zabačenih crnogorskih sela, zatim na borbi protiv zagađenje crnogorske prirode, na podizanju standarda siromašnih i obespravljenih ko-

Neđelja, 11. avgust 2024.

Politikolog Aleksandar Musić kaže da predsjednik Srbije koristi naklonost da bi se održao na vlasti i širio uticaj u Crnoj Gori

Vučićeva politika se izborima mora poraziti

Valjda bi, radi ozdravljenja Crne Gore, cilj trebalo da bude i izgradnja mosta prema svim razumnim crnogorskim Srbima, nemalom dijelu stanovništva, micanje njih iz djelokruga SNS režima, a ne odgurivanje tih ljudi od sebe, stavljanjem u neprijateljske ladice i kategorije. Ko u Crnoj Gori izborno, komunikacijski i civilizacijski ne ide široko i inteligentno – u definiciji pomaže neprijateljima Crne Gore – naveo je Aleksandar Musić

ji su bili ostavljeni daleko od otuđenog režima - navodi Pobjedin sagovornik.

Sa druge strane, Musić napominje da SNS režim pažljivo traži „svaku mikro-pukotinu, svakog poroznog, dužnog ili kompromitiranog pojedinca da bi progurao svoje politike“. Vučić, prema riječima našeg sagovornika, računa na najveću zabludu crnogorske srednjestrujaške politike –da evropski put rješava sve i da će se sve ostalo (rane, traume, crnilo, nepravda) samo „riješiti“.

-Neće. Dok jedni hitaju ka Evropi u tu svhu pristajući na truli kompromis za trulim kompromisom, drugi svaki milimetar tuđeg popuštanja i tolerisanja pretvaraju u novi metar svog manevarskog prostora – navodi Musić.

Artiljerijska priprema za kru-

pne zahvate je, kako kaže, već odavno tu – narativ o „oslobođenju“ i narativ o „pomirenju“, sve izgovarano mirnim tonom Andrije Mandićasmatra politikolog.

-S obzirom na to da crnogorska opozicija ne zna razbiti te narative, nego se još uvijek svojevoljno utapa u vlastitome poraženome, takve stvari se polako primaju – dodaje Musić.

Primjećuje i da uskoro slijedi „pokušaj uvaljivanja zakona o dvojnom državljanstvu i mijenjanje Ustava – koje će biti predstavljeno kao nešto prirodno u procesu „pomirenja“ – a ostalima u izvršnoj vlasti (primarno PES-u, Demokrate čuvaju privilegije i kod njih ionako sve prolazi) će se ponuditi podrška ex-DF-a za nešto tobože evropsko“.

- A režim u Beogradu je pre-

Niti će Varhelji odmoći, niti Picula pomoći, niti će vas Popa čuti

Prema Musićevom mišljenju, izbori su početak i kraj svega.

-Da sumiram - niti će vam Varhelji odmoći, niti će vam Picula pomoći, niti će vas Popa čuti - treba pobijediti na izborima. Izbori su početak i kraj svega. Agresivni režim iz susjedstva treba znati nadigrati. I to mora

biti zajednički posao svih Crnogoraca, svih Srba koji vole Crnu Goru i svih manje brojnih naroda. Ko to ne razumije, ne razumije ništa – poentirao je Musić.

U suprotnom, dodaje, kuknjava, potrošene kategorije i moljakanje za milost izvani samo odguruju sve veće postotke stanovništva

od ideje zdrave, ponosne i nezavisne Crne Gore, a tu onda predatori sa strane dolaze tek kao završni udarac.

-Da bi Crna Gora bila vječna, mora ponajviše biti - inteligentna. Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije pamet u junaka – zaključio je Musić.

poznao i mogućnost parčanja jedinstva manje brojnih naroda kad je u pitanju crnogorski državni interes – primjećuje Musić.

O ulasku Bošnjačke stranke u vlast, Musić kaže da odnos Mandić-Ibrahimović najbolje signalizuje duh te faustovske razmjene do juče nazamislivog.

-Ne boj se, ja tebi x, ti meni y, zaboravimo što je bilo. Samo što neko dugoročno u toj razmjeni dobiva sve, a drugi politički neće postojati kroz koju godinu, a da to ni ne zna – navodi naš sagovornik. Zato će, prema njegovom mišljenju, Vučićev režim u sljedećem razdoblju raditi dvije stvari. - Tehnikom Overtonovog prozora testirati granice i slabost ostalih komponenti izvršne vlasti (povećavati i popuštati pritisak te polako organski pomicati granice zamislivog) te II) pojačavati propagandu o Crnoj Gori kao državi koja nema budućnost („mafijaška država“, „propala turistička sezona“, „ne odlučuju ni o čemu“, „pudlice Zapada“ (dok istovremeno AV kleči pred Zapadom), 0/24 lobotomija o Sekuli Drljeviću i Saviću Markoviću Štedimliji itd – navodi Musić i napominje da tome treba znati kontrirati. -Svaka eventualna slabost Crne Gore kamilica je u odnosu na slabosti i truljenje u Srbiji, no to treba znati reći. Sve-

mu ovome se može kontrirati samo na jedan način – tu politiku treba pobijediti na izborima – istakao je Pobjedin sagovornik.

Mrtvo slovo na PaPiru Odgovarajući na pitanje da li će naklonost Zapada Vućić ubuduće koristiti kako bi pokušao da isturi Srbiju kao predvodnika u procesu pristupanja EU, Musić navodi da je put ka članstvu za Beograd samo mrtvo slovo na papiru. - Posljednjih godina režim to ni ne krije - namirisao je slabost Evrope kao jedinstvene snage i okrenuo se bilateralnim dilovima, primarno sa Njemačkom, Francuskom, a onda i - najbitnije - sa Sjedinjenim Američkim Državama. Agresivna režimska medijska rusofilija, sinofilija i ispiranje mozga smokvin je list kojem je cilj nasiljem i urlanjem prikriti ono što se na terenu radi - podrška Zapada skupo je plaćena i to ne samo litijumom, za koji je ovih dana Vučić aktivirao sve živo i neživo, od LGBT udruga do četnika, nego rekordnom isporukom granata ukrajinskoj vojsci, kupovinom evropskog oružja, davanjem lukrativnih infrastrukturnih tendera evropskim firmama i dovršavanjem posla razgradnje ostatka srpske države na prostoru Kosova i Metohijeobjašnjava Musić. On smatra da je Vučić na Kosovu učinio ono što niko nije mogao.

-Razgradio je srpsku policiju, sudstvo, zdravstvo, telefonski broj, predao hidroelektranu Gazivode - zbog sebe i svoje vlasti- navodi hrvatski politikolog.

Međunarodni Partneri iMaju svoje interese

Kada je u pitanju odnos međunarodne zajednice prema zemljama Balkana, posebno prema Srbiji i njenom ponašanju u susjedstvu, Musić ističe da su međunarodni partneri bili i ostali igrači koji imaju svoje interese. -U njihovim očima danas jesi, sjutra nisi. Zato bi u Crnoj

Aleksandar Musić

večernji.hr

Neđelja, 11. avgust 2024.

se na poraziti

Gori odavno trebala biti upaljena crvena lampica kod svih onih koji iole razumiju u kakvom svijetu žive. I zato je papagajsko ponavljanje i tužakanje pridjevima „prorusko“ i „prosrpsko“ (umjesto pročetničko, proSNSovsko i proputinovsko, proboljševički) besplodno jer kuca na zatvorena vrata - smatra on. Musić ističe i kako je ambasadorki SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke jasno da je njen kolega u Beogradu Kristofer Hil, glavni partner tamošnjeg režima, a da taj režim „isto tako direktno operativno, ideološki i finansijski kontroliše one snage u Crnoj Gori koje se stalno nazivaju proruskima“.

- Zato je bitnije gledati što se radi, gdje su istinske linije moći, a ne ko što galami, kojim zastavama maše ili što nam se odokativno čini. Ako sjutra Vučić naredi gospodinu Mandiću i gospodinu Kneževiću da sebi istetoviraju logotip NATO saveza na čelo, oni će to učiniti. I zato je takva situacija za Crnu Goru kudikamo opasnija od primitivnog putinovskog GRU/ SVR petljanja po Balkanu jer Crnu Goru može pretvoriti u kolateralu i utješnu nagradu tuđih geopolitičkih dilova –navodi Musić.

Istovremeno, smatra naš sagovornik, neinventivnim kvazihladnoratovskim ponavljanjem direktno se sužava prostor procrnogorskog političkog, kulturološkog i percepcijskog djelovanjapročetničke snage odavno perfidno povlače znak jednakosti između negdašnje carske Rusije, u koju su Knjaževina i Kraljevina Crna Gora iskreno i s ljubavlju gledale s neoboljševičkim Putinovim režimom koji se jezivo, nečojstveno i nejunački sramoti u Ukrajini, a sve to, dodaje Musić, začinjuju udbaškim lažnim tradicionalizmom, polako kapilarno preparirajući dio stanovništva. -Istovremeno - valjda bi radi ozdravljenja Crne Gore cilj trebao biti i izgradnja mosta prema svim razumnim crnogorskim Srbima, nemalom dijelu stanovništva, micanje njih iz djelokruga SNS režima, a ne odgurivanje tih ljudi od sebe stavljanjem u neprijateljske ladice i kategorije. Ko u Crnoj Gori izborno, komunikacijski i civilizacijski ne ide široko i inteligentno – u definiciji pomaže neprijateljima Crne Gore – naveo je Musić. Bojan ĐURIŠIĆ

PODGORICA – Premijer, ali i ostali članovi Vlade, pokazuju svoju nadmoć nad Skupštinom, pa i nepoštovanje. Činjenica da za to imaju veliko razumijevanje i zaštitu od predsjednika Skupštine, ali i ostalih iz skupštinskog rukovodstva i lidera poslaničkih klubova vladajućih partija, samo potvrđuje da se ova institucija organizovano potkopava zarad zaštite partijskog plijena – kazala je za Pobjedu Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje.

Uljarević je, komentarišući parlament danas, plenarna zasijedanja i odnos Vlade prema toj instituciji, kazala da je Skupština Crne Gore nekad bila regionalni uzor kako se vodi dijalog i među najljućim političkim protivnicima. - Naravno, tome su doprinosili upravo poslanici i poslanice koji su, očito, u poređenju sa današnjom strukturom, imali mnogo razvijeniju svijest o značaju te institucije i svojim pristupom su držali, čuvali i razvijali njen integritet – istakla je Uljarević. Prema njenim riječima, urušavanje digniteta Skupštine nije počelo od ovog saziva već i od nekoliko prethodnih.

- Međutim, danas ona dotiče one nivoe ponora koji dijelom nijesu bili viđeni ranije, a dijelom se ne bi smjeli dešavati nakon stvarnih demokratskih promjena. I upravo ono što vidimo u Skupštini prilično dobro ukazuje da te promjene nemaju neke od ključnih komponenti razvijene političke kulture, a za to primarnu odgovornost nosi uvijek vlast. Pritom, sada su na vlasti oni koji su jako dugo bili u opoziciji, ali su izgleda prebrzo zaboravili na to i današnjoj opoziciji ne daju ni one uslove koje su oni kao opozicija imali i na koje su se žalili cijeneći, često s pravom, da treba da imaju veći prostor za djelovanje i razvoj kontrolne uloge Skupštine – kazala je Uljarević.

Istakla je da je, konačno, ovaj skupštinski saziv vjerovatno kroz jedan ciklus donio i najviše novih poslaničkih lica, različitih obrazovnih i iskustvenih profila, ali ne i mnogo

Izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević ocijenila da premijer i ostali članovi Vlade pokazuju nadmoć nad parlamentom

Skupština Crne Gore se organizovano potkopava zarad partijskog plijena

onih koji su dorasli toj funkciji kako u elokventnosti ili govorništvu, što se u Crnoj Gori uvijek cijenilo, tako i sadržaju koji mora pratiti taj izraz. - Zato su skupštinske polemike sve češće predmet podsmijeha na društvenim mrežama, ali i u tradicionalnim medijima i ne mogu se pronaći, kao nekad, one koje se pamte po kvalitetu izraza ili poruka koje nose. I ovo nema samo negativne efekte na Skupštinu kao takvo, jer građani i građanke to gledaju, i to utiče na njihovo sve manje povjerenje u institucije, uz napomenu da je Skupština došla na začelje onih institucija kojima se najmanje vjeruje, odnosno samo političke partije uživaju manje povjerenja od Skupštine Crne Gore, po nalazima posljednjeg CG pulsa, koji periodično sprovode CGO i Institut Damar – istakla je Uljarević. Komentarišući često odbijanje opozicionih inicijativa za kontrolno saslušanje, Uljarević je kazala da u sistemu podjele vlasti svaki dio ima svoju ulogu, a jedna od onih koje pripadaju Skupštini je i kontrolna.

- Ograničavanjem te uloge vladajuća parlamentarna struktura, svjesno ili nesvjesno, pravi dvostruku štetu – na jednoj strani gazi institucionalni poredak koji mora imati funkcionalne mehanizme provjere rada svih grana vlasti, a na drugoj strani, ne štiti ni Vladu na pravi način – smatra Uljarević.

Prema njenim riječima, na to

Na to da je Skupština suštinski izgubila kontrolnu ulogu u ovom sazivu ukazuje i NVO sektor. Vjerujem da će se to naći i u relevantnim međunarodnim izvještajima. No, teško je za očekivati od ove vladajuće većine da to na njih utiče, jer je jasno da im je primarna zaštita partijskog interesa – kazala je Uljarević

da je Skupština suštinski izgubila kontrolnu ulogu u ovom sazivu ukazuje i NVO sektor.

- Vjerujem da će se to naći i u relevantnim međunarodnim izvještajima. No, teško je za očekivati od ove vladajuće većine da to na njih utiče, jer je jasno da im je primarna zaštita partijskog interesa – kazala je Uljarević. Komentarišući odnos premijera Milojka Spajića prema Skupštini, ona je istakla da Vlada pokazuje nadmoć nad parlamentom.

- Kroz posljednji CG puls smo za taj odnos premijera prema Skupštini pitali i građane i građanke i podaci ukazuju na preovlađujući negativan stav šire javnosti. Blizu tri petine (58,6 odsto) smatra da je Spajić u obavezi da dolazi u Skupštinu kad ga poslanici pozivu i prema tome usklađuje svoje obaveze, dok je nešto više od četvrtine (26,1 odsto) mišljenja da ne treba da dolazi u Skupštinu kad ima drugih obaveza – podsjetila je Uljarević.

Kazala je da premijer, ali i ostali članovi Vlade, pokazuju svoju nadmoć nad Skupštinom, pa i nepoštovanje. - Činjenica da za to imaju veliko razumijevanje i zaštitu od predsjednika Skupštine, ali i ostalih iz skupštinskog rukovodstva i lidera poslaničkih klubova vladajućih partija, samo potvrđuje da se ova institucija organizovano potkopava zarad zaštite partijskog plijena – kazala je Uljarević. Na pitanje zašto i dalje nemamo zakon o Skupštini i da li bi on riješio te stvari, Uljarević je istakla da se o tom zakonskom tekstu dugo priča, ali da pomaka nema, kao ni kad je riječ o zakonu o Vladi. - Mnogo toga bi se moglo i moralo urediti ovim zakonima, a njihovo stalno stavljanje na dno liste prioriteta pokazuje da donosioci odluke ne žele kontrolu nad svojim radom i da njima odgovara ovaj „kontrolisani haos“, a pri tome gube iz vida da se takav odnos prema sistemu i institucijama zna jako loše vratiti upravo onima koji sistem i institucije doživljavaju kao neki svoj feud – poručila je Uljarević. I. KOPRIVICA

Daliborka Uljarević

m. babović

DPS komentarisala najavu premijera o osnivanju preduzeća za dostavu namirnica

Potvrda da je inflacija uništila životni standard

PODGORICA - Najava

premijera Milojka Spajića o osnivanju preduzeća za dostavu namirnica nedvosmislena je potvrda da je inflacija uništila životni standard crnogorskih građana, saopšteno je iz DPS-a.

Premijer Spajić je najavio da će Vlada osnovati državno preduzeće koje će biti zaduženo za robne rezerve, ali i za direktnu dostavu građanima osnovnih životnih namirnica iz robnih rezervi.

Iz DPS-a su kazali da mjesecima Spajić demagoškim bajkama pokušava da prikrije od crnogorske javnosti pravi uzrok rasta inflacije i enormnog rasta cijena.

- Njegova najava o osnivanju preduzeća za dostavu namirnica nedvosmislena je potvrda da je inflacija uništila životni standard građana - naveli su iz DPS-a u reagovanju.

Prema njihovim riječima, inflacija, pad kupovne moći, rast cijena, ali i ostali makro i mikroekonomski uticaji napravili su od Crne Gore najskuplju destinaciju za život u regionu, a nijedan građanin nije osjetio dugo najavljivane benefite od zapravo fiktivnog povećanja zarada.

To je, kako su dodali iz DPS-a, potvrdio i Eurostat konstata-

cijom da nije došlo do suštinskog povećanja životnog standarda u Crnoj Gori.

- Obećavao je Spajić građanima da će Crna Gora biti Švajcarska na Balkanu, ali im nije rekao da će obećanje početi da ispunjava tako što će im izjednačiti cijene sa Švajcarskom. Za sve drugo moraće da sačekaju neku odgovorniju vlast koja na državnu kasu ne gleda kao na kockarski ulog - navodi se u reagovanju.

Iz DPS-a su rekli da je krajnje vrijeme da Spajić prizna da je drastični rast cijena u Crnoj Gori direktni proizvod ekonomske politike njegove vlasti koja propagira rast potrošnje bez suštinskog rasta produktivnosti.

- Sramno je što je neodgovornim odnosom prema državnim resursima i najjeftinijim populizmom doveo crnogorske građane na rub egzistencije, a sada ih, osnivanjem preduzeća koje će biti zaduženo za robne rezerve i za dostavu građanima osnovnih životnih namirnica iz robnih rezervi, dodatno ponižava - naveli su iz DPS-a.

Oni su dodali da takve mjere, uz odsustvo bilo kakve strategije i održivih mjera, nedvosmisleno najavljuju krah aktuelne vlasti. N.K.

Nakon optužbi bivšeg ministra pravde o potencijalno namještenim tenderima vezanim za nadzor nad radovima na auto-putu

Ministarstvo

saobraćaja

pozvalo SDT da sasluša Milovića

PODGORICA - Ministarstvo saobraćaja pozvalo je bivšeg ministra pravde, Andreja Milovića, da svoje tvrdnje o potencijalno namještenim tenderima vezanim za nadzor nad radovima na auto-putu saopšti Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). - S obzirom na izjave koje su se pojavile u medijima, a koje dolaze od Milovića, Ministarstvo saobraćaja poziva SDT da ga sasluša, kako bi se razjasnile sve okolnosti na kojima Milović bazira svoje tvrdnje - navodi se u reagovanju Ministarstva. Ministarstvo, prema riječima njegovih predstavnika, neće tolerisati nikakve zakulisne radnje ma od koga da dolaze. - Isto tako, očekujemo da se kod iznošenja ovako ozbiljnih optužbi iznesu i dokazi, inače sve ostaje u domenu neozbiljnih priča koje ne priliče ljudima koji pretenduju da obavljaju važne državne funkcije

- rekli su iz Ministarstva. Premijer Milojko Spajić je juče na mreži X objavio da je raspisan tender za nadzor nad izradom projektne dokumentacije i izvođenjem radova na izgradnji dionice MateševoAndrijevica. Andrej Milović je na mreži X napisao da ima snažnu intuiciju za to koja će firma za nadzor dobiti ovaj posao. - A gotovo sam siguran - i većinu poslova za buduće infrastrukturne projekte. Vjerujem da će i SDT/SPO to zanimati. Evo male pomoći: dva državna direktora imaju paravan firmu. Jedan je školski drug premijera i čovjek od povjerenja, a drugi sarađuje sa bliskim krvnim srodnikom premijera. Nedavno su bili i zajedno u Parizu. Premijer gura infrastrukturne projekte, zbog države naravno - sluga naroda, ne bi on radi sebe. Dosta sam rekao, jer ipak je ovo maraton, a ne sprint. A 29. septembar daleko - naveo je Milović. N.K.

INTERVJU: Admir Šahmanović, ministar rudarstva, nafte i gasa

LNG terminal i Jadransko-jonski transformisati energetsku

PODGORICA - Jadransko-jonski gasovod (IAP) i izgradnja LNG terminala u Baru predstavljaju projekte od ključnog značaja za budućnost Crne Gore, s potencijalom da unaprijede energetsku stabilnost zemlje i donesu dugoročne ekonomske i geopolitičke koristi. Ovi projekti ne samo da povećavaju energetsku sigurnost, već i jačaju infrastrukturu, te doprinose regionalnoj saradnji.

Suočena s izazovima i prilikama u energetskom sektoru, Crna Gora nastoji uskladiti svoje politike sa evropskim standardima i poboljšati energetsku stabilnost. Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa igra ključnu ulogu u oblikovanju ove energetske tranzicije. U intervjuu za Pobjedu, ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović iznosi planove za realizaciju strateških projekata, poboljšanje sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, razvoj rudarskog sektora i postizanje balansa između ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine.

POBJEDA: Koji projekat je, prema Vašem mišljenju, među strateški najvažnijim za Crnu Goru, a imaće dugoročne pozitivne efekte na energetsku sigurnost?

ŠAHMANOVIĆ: Kao jedan od strateški važnih projekata za Crnu Goru, izdvojio bih izgradnju Jadransko-jonskog gasovoda (IAP) koji bi donio brojne benefite, kako u energetskom, tako i u ekonomskom i geopolitičkom smislu. Priključiv anje na Jadransko-jonski gasovod omogućilo bi Crnoj Gori diversifikaciju izvora energije i omogućilo valorizaciju potencijalnih gasnih izvora u našem podmorju. Ovo bi povećalo stabilnost i sigurnost snabdijevanja energijom, posebno u slučaju poremećaja na tržištima ili političkih tenzija. Izgradnja gasovoda bi mogla stimulisati ekonomski razvoj kroz stvaranje novih radnih mjesta, kako tokom faze izgradnje, tako i kroz dugoročnu eksploataciju i održavanje gasovoda. Dodatno, smanjenje troškova energije moglo bi privući nove investicije u industriju i infrastrukturu. Gasovod bi povezao Crnu Goru sa energetskim tržištima u regionu i šire, olakšavajući regionalnu saradnju u energetskom sektoru. Ovo bi moglo dovesti do bolje političke i ekonomske integracije Zapadnog Balkana sa

Evropskom unijom. Takođe, kroz ulogu tranzitne zemlje u regionalnom energetskom koridoru, Crna Gora bi mogla povećati svoju geopolitičku važnost, što bi moglo donijeti političke i ekonomske koristi na međunarodnom nivou. Jedan od razvojnih projekata koji će takođe biti u fokusu našeg rada je stvaranje uslova za izgradnju LNG (prirodni tečni gas) terminala u Baru. Ovaj projekat je izuzetno strateški važan za Crnu Goru, sa dugoročnim pozitivnim efektima na energetsku sigurnost, ekonomiju, zaštitu životne sredine i regionalnu saradnju. LNG terminal bi nam omogućio pristup globalnom tržištu tečnog prirodnog gasa, pružajući veću fleksibilnost u snabdijevanju energijom. Luka Bar je strateški locirana na Jadranskom moru i mogla bi postati regionalni energetski hub za distribuciju LNG-a u zemlje Zapadnog Balkana i šire. Ovo bi donijelo dodatne prihode kroz tranzit, skladištenje i prevoz LNG-a, što bi značajno unaprijedilo poslovanje luke i željezničkih preduzeća, kao i povećalo geopolitički značaj Crne Gore. Uvođenje LNG tehnologije može podstaći razvoj novih tehnologija i stručnih znanja u oblasti energetike u Crnoj Gori, čime bi se ojačala tehnološka baza i kapaciteti zemlje. Takođe, stvorio bi se osnov za razvoj gasne elektrane koja bi eventualno mogla biti alternativa za TE Pljevlja.

POBJEDA: Koji je prvi potez koji će povući Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa s obzirom na Vaše iskustvo i znanje iz nekadašnjeg Ministarstva kapitalnih investicija?

ŠAHMANOVIĆ: Crna Gora ima ozbiljnu priliku, ali i odgovornost, da zatvori pregovaračka poglavlja i približi se članstvu u Evropskoj uniji. Ovaj cilj visoko je na listi prioriteta Vlade i mi smo odlučni da ga ostvarimo. Jedan od glavnih zadataka Ministarstva biće realizacija ključnog mjerila za zatvaranje Poglavlja 15, koje se odnosi na sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima. Zakon o sigurnosti snabdijevanja

naftnim derivatima biće ubrzo usvojen po hitnom postupku, a tehnička dokumentacija za rekonstrukciju naftnih skladišta u Baru je u pripremnoj fazi. Pored rekonstrukcije skladišta u Baru, koja nije dovoljna za skladištenje obaveznih rezervi goriva, planiramo rekonstrukciju rezervoara u Bijelom Polju. Ovo će omogućiti zadovoljenje ukupnih potreba za skladištenjem, kao i poboljšanje tržišne konkurentnosti kompanije Montenegro bonus, jedine državne firme koja se bavi naftnim derivatima. Takođe, ažuriraćemo Akcioni plan za formiranje naftnih rezervi i nakon usvajanja zakona, biće stvorena zakonska osnova za kupovinu prvih rezervi u vrijednosti od šest miliona eura, sredstvima direktne budžetske podrške Evropske komisije. Naftne rezerve se formiraju kako bi se osigurala energetska sigurnost, stabilizovalo tržište u slučaju poremećaja, ispunile međunarodne obaveze i zaštitila ekonomija od naglih promjena u snabdijevanju i cijenama. Nadalje, osnaživanje i optimizacija kapaciteta Zavoda za geološka istraživanja i Uprave za ugljovodonike, ključnih institucija u ovom resoru, biće od izuzetne važnosti. Poboljšanjem saradnje, komunikacije i koordinacije s ovim institucijama, očekujemo efikasnije donošenje odluka i bržu razmjenu informacija, što će doprinijeti boljem regulisanju i razvoju ovih oblasti.

Od aktuelnih državnih projekata koji zahtijevaju puno angažovanje u mjesecima koji slijede, izdvajamo izmještanje korita rijeke Ćehotine, koji je projekat od javnog značaja. Očekujem ubrzanje aktivnosti na realizaciji ovog projekta, koji je ključan za stabilnu eksploataciju uglja i stabilno snabdijevanje Termoelektrane Pljevlja, uz očuvanje prirodnih resursa.

Takođe, kako bismo poboljšali kontrolu prometa naftnih derivata i biogoriva i suzbili nelegalnu trgovinu, planiramo uvođenje postupka markiranja tečnih goriva nano-tehnologijom. Očekujemo da će

ovo ojačati kontrolne mehanizme, poboljšati kvalitet goriva i spriječiti nepravilnosti i zloupotrebe, čime ćemo dodatno unaprijediti tržišnu disciplinu i konkurentnost.

POBJEDA : Da li ćete raditi na realizaciji Jadransko-jonskog gasovoda, a samim tim i nastaviti istraživanja nafte i gasa u Jadranskom moru? Može li da se očekuje nastavak istražnih radova i kada?

ŠAHMANOVIĆ: Što se tiče projekta Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), smatramo da je neophodno revidirati i razmotriti postojeće idejno rješenje i priključenje na južni gasni koridor, koji bi preko TAP-a (Transanadolijski gasovod) i IAP-a povezao istok i zapad Evrope. Planiramo da aktuelizujemo priču o formiranju regionalne kompanije čiji bi zadatak bio da pripremi projektnu dokumentaciju i obezbijedi izvore finansiranja. Gasovod TAP obezbjeđuje snabdijevanje centralne i istočne Evrope gasom iz kaspijskog regiona. Vjerujem da Crna Gora može imati brojne koristi od IAP projekta, kao što su prihodi od tranzitnih taksi za prolazak gasa kroz našu zemlju, valorizacija potencijalnih nalazišta u Jadranskom moru, kao i mogućnost diversifikacije energenata u industriji. Ovo bi, takođe, doprinijelo smanjenju upotrebe konvencionalnih fosilnih goriva (uglja, naftnih derivata – benzina i dizela) u industriji, čime bi se umanjio karbonski otisak. Takođe, istraživanje ugljovodonika prepoznato je kao aktivnost od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Otkriće ugljovodonika u crnogorskom podmorju moglo bi dovesti do razvoja nove industrije koja bi imala značajan uticaj na povećanje životnog standarda i ekonomski rast države. Trenutno smo u fazi pripreme javnog poziva za 3D istraživanje crnogorskog podmorja. Imajući u vidu evropski trend zelene tranzicije, glavni cilj ovog poziva je povećanje nivoa znanja o ugljovodoničnom potencijalu u podmorju Crne Gore, sa posebnim nagla-

Jadransko-jonski gasovod mogu energetsku scenu Crne Gore

skom na identifikaciju gasnih prospekata.

Važno je naglasiti da Evropska unija prepoznaje gas kao ekološki prihvatljivu opciju do 2050. godine. Iako je gas u smislu emisije ugljen-dioksida dvostruko bolja opcija od uglja (sa gotovo 50% manjom odsto emisijom CO2), paralelno sa razvojem ove industrije razvijaju se i brojne tehnologije koje dodatno smanjuju zagađenje životne sredine. Ove tehnologije uključuju hvatanje i skladištenje CO2, kao i kombinaciju prirodnog gasa sa vodonikom, koji se smatra energentom budućnosti.

Za Crnu Goru je od velike važnosti da kroz saradnju sa kredibilnim partnerima dobije relevantne podatke o potencijalnim resursima u ovoj oblasti. Jasno je da naša država ne bi mogla samostalno finansirati ovako kompleksna i finansijski zahtjevna istraživanja.

POBJEDA: Kakvo je stanje u rudarskim kompanijama Crne Gore i kako planirate poboljšati to stanje, s obzirom da ste već započeli rješavanje problema rudara iz Nikšića?

ŠAHMANOVIĆ: Resor na čijem sam čelu nije mi nepoznat, budući da sam kroz rad u Mi-

nistarstvu kapitalnih investicija (MKI) pratio i sektor rudarstva. Tada smo prepoznali potrebu za unapređenjem postojećih zakonskih rješenja i stvaranjem poslovnog ambijenta koji će doprinijeti razvoju sektora mineralnih sirovina, jer u ovom sektoru postoji značajan prostor za investicije. Svi smo svjedoci trenutne situacije u najvažnijem privrednom društvu, Rudniku uglja u Pljevljima. Novo rukovodstvo suočava se s brojnim izazovima, a što se tiče Vlade i ovog ministarstva, podrška u rješavanju nagomilanih problema neće izostati. Funkcionisanje rudnika usko je povezano s Termoelektranom Pljevlja, i kada govorimo o perspektivi razvoja, moramo uzeti u obzir brojne faktore koji će uticati na budućnost. Pravedna tranzicija, kao proces kroz koji prolazi cijela zajednica, naravno da će uticati i na sam rudnik. Postoje interesovanja investitora i ideje za valorizaciju imovine, kadra i zaposlenih, poput otvaranja fabrike cementa i fabrike gipsa. Ove ideje imaju dobru osnovu, posebno s obzirom na to da Crna Gora realizuje i planira kapitalne infrastrukturne projekte, naročito u sa-

obraćaju i energetici, te postoji realna potreba za ovakvim postrojenjima.

Paradoksalno je da zemlja sa značajnim potencijalima i bogatstvom u mineralnim sirovinama nema razvijeniju privrednu djelatnost u ovom polju. Svi smo svjesni trenutnog stanja i problema koji su se nagomilali, kao što je slučaj s bivšim zaposlenima Rudnika boksita u Nikšiću. Međutim, potrebno je da se ovim pitanjima pristupi sistematski i temeljno, korak po korak. Postojeći rudnici, imaju potencijal za obnovu i modernizaciju. Ulaganje u nove tehnologije i opremu moglo bi povećati produktivnost i produžiti vijek trajanja ovih rudarskih operacija.

POBJEDA: Kako Ministarstvo planira da napravi ba-

lans između ekonomskog razvoja i zaštite okoline u kontekstu eksploatacije prirodnih resursa?

ŠAHMANOVIĆ: Iako je prioritet riješiti navedene probleme, smatram da je ključno raditi na Strategiji razvoja mineralnih sirovina, koja će obuhvatiti eksploataciju, modele i tehnologije s najmanjim mogućim uticajem na životnu sredinu. Balans između očuvanja okoline i zdravlja ljudi, te razvoja ove industrije, koji uključuje otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje životnog standarda i očuvanje lokalnih zajednica, naročito na sjeveru, apsolutno je neophodan i hitno potreban. Istovremeno, vodeći računa o razvojnim potrebama države, posebno sa osvrtom na planirane infrastrukturne projekte u oblasti putne infrastrukture kao što je nastavak izgradnje auto-puta i izgradnja jadransko-jonske ceste. Formiranjem Ministarstva rudarstva, nafte i gasa, postavljen je fokus na ovu oblast koja predstavlja veliki resurs za našu državu. Vjerujem da se pravilnim upravljanjem, uz primjenu načela cirkularne ekonomije i naglasak na zaštitu životne sredine, može postići značajan podsticaj za ekonomski razvoj. Prioriteti su: unapređenje institucionalnog i zakonskog okvira kroz donošenje novih zakonskih rješenja u vezi s rudarstvom i geološkim istraživanjima; donošenje Strategije o mineralnim resursima, analizirajući potrebe države za materijalima u odnosu na planirane infrastrukturne i druge razvojne projekte; rješavanje problematičnih koncesija; suzbijanje nelegalne eksploatacije i mapiranje potencijalnih novih nalazišta.

Što se tiče legislative, odmah ćemo pristupiti izradi dopuna i izmjena dva ključna zakona iz ove oblasti: Zakona o rudarstvu i Zakona o geološkim istraživanjima. Naša ideja je da kreiramo zakonski okvir koji će biti usklađen s međunarodnim direktivama, ali koji će također doprinijeti poboljša-

nju poslovnog ambijenta, postavljajući jasna i čvrsta pravila u svakom smislu. Potrebni su nam ozbiljni investitori, kredibilni partneri, ali uz strogo poštovanje najviših ekoloških standarda.

POBJEDA: Koji su, po Vama, najjači projekti koje može realizovati Ministarstvo rudarstva, s obzirom na prirodna bogatstva na sjeveru? Da li projekat cementare može promijeniti ekonomsku sliku sjevera?

ŠAHMANOVIĆ: Dugi niz godina sektor rudarstva je bio u drugom planu i u javnosti vlada pogrešna percepcija da Crna Gora nema potencijala u ovoj oblasti, da je rudarstvo samo po sebi štetno po životnu sredinu i da nema nikakvu vrijednost za zajednicu. Želimo to da promijenimo, želimo da uvedemo principe društveno odgovornog rudarstva, da u saradnji sa zajednicom i relevantnim institucijama nađemo održive modele, da kreiramo biznis ambijent koji će privući eminentne investitore koji će, uz poštovanje standarda očuvanja životne sredine, uložiti novac u našu zemlju. Rudarstvo u Crnoj Gori ima značajne razvojne potencijale, ali i izazove koji zahtevaju pažljivo upravljanje kako bi se osigurala održivost i ekonomska korist. Veliki dio teritorije je neistražen tako da ćemo fokus staviti na istraživanje novih potencijalnih lokaliteta. Što se razvojnih projekata na sjeveru tiče, izdvojio bih projekat izgradnje fabrika cementa i gipsa u Pljevljima. Realizacijom ovih projekata izmijenila bi se ekonomska slika grada Pljevalja, a značajni efekti bi bili prepoznati i na državnom nivou. Postoje velike količine laporca koji se javlja kao nusproizvod prilikom eksploatacije uglja, a u pljevaljskom području rezerve laporca se procjenjuju na oko 90 miliona tona. U njihovoj neposrednoj blizini nalaze se i lokaliteti s krečnjakom, kao i elektrofilterski pepeo koji je nusproizvod rada termoelektrane.

Ove sirovine, zajedno s lapor-

Formiranjem Ministarstva rudarstva, nafte i gasa, postavljen je fokus na ovu oblast koja predstavlja veliki resurs za našu državu. Vjerujem da se pravilnim upravljanjem, uz primjenu načela cirkularne ekonomije i naglasak na zaštitu životne sredine, može postići značajan podsticaj za ekonomski razvoj. Prioriteti su: unapređenje institucionalnog i zakonskog okvira kroz donošenje novih zakonskih rješenja u vezi s rudarstvom i geološkim istraživanjima; donošenje Strategije o mineralnim resursima, analizirajući potrebe države za materijalima u odnosu na planirane infrastrukturne i druge razvojne projekte; rješavanje problematičnih koncesija; suzbijanje nelegalne eksploatacije i mapiranje potencijalnih novih nalazišta

cem, predstavljaju osnovu za proizvodnju cementa. Podaci iz prethodnih godina potvrđuju nesporna bogatstva mineralnim sirovinama, ali kao što sam već istakao, nedostatak državne strategije o mineralnim sirovinama jedan je od razloga za trenutnu situaciju. O projektu izgradnje cementare govori se već duže vrijeme, a svi parametri ukazuju na to da bi ovaj projekat mogao da bude uspješna priča. To bi bio značajan korak naprijed, naročito u procesu pravedne tranzicije i davanju impulsa privrednim aktivnostima, ne samo za grad Pljevlja, već i za cijeli sjeverni region Crne Gore. Prvi pozitivan efekat bio bi uklanjanje velike deponije laporca. Pri realizaciji ovog projekta važno je osigurati da tehnologija i postrojenja budu u skladu s evropskim ekološkim standardima. Prethodna ispitivanja pokazala su da bi cement proizveden na ovaj način mogao biti ekološki prihvatljiv i konkurentan na tržištu EU. POBJEDA: Kako će se Ministarstvo ,,nositi“ sa energetskom tranzicijom i smanjenjem emisija CO2?

ŠAHMANOVIĆ: Jedan od glavnih zadataka Ministarstva rudarstva, nafte i gasa biće aktivno učestvovanje u kreiranju i sprovođenju mjera za smanjenje upotrebe fosilnih goriva u sektoru saobraćaja. Crna Gora se obavezala da će do 2030. godine znatno smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte i povećati udio obnovljivih izvora energije (OIE) u finalnoj potrošnji. S obzirom na to da je udio emisija iz sektora saobraćaja izuzetno visok, posebno zbog korišćenja naftnih derivata, planiramo postepeno uvođenje biogoriva, odnosno njihovo miješanje s konvencionalnim gorivima poput dizela i benzina.

Osim toga, fokusiraćemo se na razvoj infrastrukturnih rješenja i regulatornog okvira za e-mobilnost i alternativna goriva. Ova mjera ne samo da će doprinijeti smanjenju emisija CO2, već će i omogućiti Crnoj Gori da postigne svoje ciljeve u oblasti održivog razvoja i energetske tranzicije. Osim toga, kroz strateški pristup i saradnju s međunarodnim partnerima, radićemo na uspostavljanju sistema koji će omogućiti kontinuirano praćenje i prilagođavanje energetske politike kako bi ona ostala u skladu s globalnim standardima i ciljevima zaštite životne sredine.

N. Kovačević

Admir Šahmanović

Uručena Svjetska nagrada za humanizam

Princ Nikola Petrović:

Bez pomoći brojnih Crnogoraca ne bih mogao da uradim mnogo

PODGORICA – Princu

Nikoli Petroviću Njegošu u Makedonskoj akademiji nauka i umjetnosti u Ohridu uručena je Svjetska nagrada za humanizam. Sedmočlani međunarodni žiri jednoglasno je donio odluku o ovogodišnjem dobitniku, ističući značajan doprinos princa na polju pacifizma i humanizma.

U zvaničnom obrazloženju žirija ističe se prinčev značajan doprinos na polju pacifizma tokom rata u bivšoj Jugoslaviji koji, navodi se, predstavlja najviši izraz i istinsku referencu svjetskog humanizma. Pored toga, „Fondacija Petrović Njegoš predstavlja izvanrednu referencu u domenu savremenog humanizma i društvenog angažmana u raznim oblastima, poput ekologije, urbanizma, kulturnog nasljeđa“. Posebno mjesto u obrazloženju pripalo je i čuvenom Bijenalu savremene umjetnosti na Cetinju, koji je „dio umjetničkog i kulturnog nasljeđa ne samo balkanskih i istočnoevropskih nacija, već i evropske i svjetske civilizacije“.

Princ je kazao da se duh humanizma dobrim dijelom i nasljeđuje, te je nagradu najprije posvetio roditeljima. - Moj otac, princ Mihailo je od djetinjstva bio suočen sa nehumanošću, egzilom, gubitkom oca i tri brata, a zatim je bio i talac nacista. Uprkos pritiscima, hrabro je odbio tron Crne Gore pod kontrolom sila osovine. Ali humanost sam, prije svega, naslijedio od majke Ženvijev, jer me je ona sama odgajala nakon njihovog razvoda. Aktivna u Pokretu otpora u Francuskoj tokom okupacije, bila je pionir u Bretanji u odbrani prirodnih lokaliteta, zatim aktivni član Federacije za ljudska prava; zaljubljenica u književnost i filozofiju... u muziku i more - kazao je princ, dodajući da nagradu posvećuje i supruzi Fransin, djeci Altinaj i Borisu i Nalini Erate Božović sa kojom već deset godina dijeli ljubav prema Crnoj Gori, ekologiji i umjetnosti. - Kada je gvozdena zavje-

PODGORICA - Instrumentalizacija kulture sjećanja i politička zloupotreba ratnih zločina nad civilima, poput pokolja u Pivi i Velici - kojima Srpska pravoslavna crkva daje isključivo nacionalni predznak za potrebe abolicije i ogrtanja četničke ideologije u nepostojeće antifašističko ruho - dio su trenda besprizorne revizije prošlosti u čijem su fokusu Drugi svjetski rat i Narodnooslobodilačka borba, ocijenio je u intervjuu za Pobjedu istoričar Vukota Vukotić.

Istoričar Vukota Vukotić smatra da iza zloupotrebe pobijenih vrijednosti antifašizma i korijena identiteta crnogorskog

SPC nema pravo zločina dok god

sa podignuta, doći će do ponovnih susreta, kulturne manifestacije će se razvijati u brojnim gradovima, u Pragu slika, Budimpešti muzika, Istočnom Berlinu pozorište. Grad Cetinje sa starim ambasadama evropskih zemalja me podsjećao na Giardini i bijenale u Veneciji. Zato sam predložio da Crna Gora organizuje Bijenale savremene umjetnosti „Istok/Zapad“, kako bi se omogućilo umjetnicima iz „dvije Evrope“ da se sastanu na mjestu dostupnom svima. U to vrijeme u svijetu je bilo samo šest bijenala savremene umjetnosti. Danas ih ima preko stotinu - objasnio je princ Nikola Petrović.

Princ je nagradu podijelio i sa Crnom Gorom i Crnogorcima, budući da su sve njegove aktivnosti u posljednjih 30 godina, a za koje je i nagrađen, upravo vezane za Crnu Goru. - Bez pomoći mnogih Crnogoraca, unutar institucija, nevladinih organizacija ili pojedinaca, koji su mi pomagali svih ovih godina i koji su kao i ja posvećeni miru, nezavisnoj, ekološkoj i inkluzivnoj Crnoj Gori, ne bih mogao mnogo toga da uradim - kazao je princ Nikola. Akademija humanizma Ohrid ustanovila je ovu nagradu 2007. godine kao priznanje istaknutim ličnostima čija kreativna aktivnost promoviše najviše principe humanizma, ljubavi i dobre volje među svim narodima svijeta. Samo neki od laureata ovog prestižnog izdanja su: japanski budistički filozof Daisaku Ikeda; kultni portugalski reditelj Manuel De Oliveira; ruski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost (posthumno) Aleksandar Solženjicin; svjetski poznati pozorišni reditelj iz Engleske Piter Bruk; njemačka književnica i Nobelova laureatkinja Herta Miler; poznata srpska književnica, dramaturškinja i rediteljka Vida Ognjenović; hrvatski pisac, slavista i ekumenista Darko Gasparović; američki slavista, esejista i lingvista, Viktor Fridman i mnogi drugi. R. P.

On upozorava da cilj ovog „novog sagledavanja“ istorije, nije čak ni klasičan revizionizam kao ponovna evaluacija činjenica i događaja, već potpuno zatiranje osnovnih vrijednosti i korijena identiteta crnogorskog naroda. Takve ideje, kako je ukazao, propagiraju upravo institucije, poput SPC, koje su direktno oslonjene na regionalne centre moći. Otuda, prema njegovim riječima, želja da se stvari izokrenu, da „crno postane bijelo“, na način što to treba da se nametne ovom narodu preko autoriteta jedne organizacije kakva je Crkva Srbije. - Zbog toga, tu nema poštovanja ni osnovnih činjenica, ni elementarnih naučnih postulata, niti se polemiše sa aspekta metoda istorijske nauke, već se samo grubo natura nečija volja, po starom Tertulijanovom principu - „vjeruj iako je nemoguće.“ Na taj način, događaji iz prošlosti su iskorišćeni kao podloga za stvaranje jedne ideološke matrice na osnovu koje se treba poništiti učinak NOB-a i prevrednovati identitet ove zemlje. Nažalost, tu su zloupotrijebljene

žrtve zločina u Velici i Pivi, kojima se dodaju ili oduzimaju prefiksi, nečega što oni nikad nijesu bili – istakao je sagovornik Pobjede.

POBJEDA: Što se, na osnovu dostupnih izvora i arhiva, konkretno dogodilo u Velici, a šta u Pivi i da li je poslijeratna istoriografija prećutala neke aspekte, ako jeste, iz kojih interesa?

Na koji način to koristi ili zloupotrebljava „druga strana“ istorijske nauke i gdje je istina?

VUKOTIĆ: Zaista se ne može reći da se u ovih skoro osam

decenija nešto prećutalo ili ostalo neiskazano o zločinima u Pivi i Velici. Tako imamo jedan od najtežih zločina na tlu Crne Gore tokom Drugog svjetskog rata - dogodio se u Velici 28. jula 1944. godine. U operaciji koju je njemački štab nazvao Draufgenger, SS divizije Princ Eugen i Skenderbeg izvršile su masakr nad stanovnicima Velike i pobile oko 500 ljudi, žena i djece. Prema svjedočanstvima i dokumentima NOB-a, pripadnici V crnogorske i IV krajiške brigade vodili su borbe sa neprijateljem oko Čakora, ali su po naređenju Vrhovne komande otišli prema Srbiji radi pomaganja partizanskim jedinicama u Toplici. Ovo su iskoristile SS divizije i sljedećeg dana, napale nezaštićeno selo Veliku, u kojoj je do tada bio štab partizanskih trupa. O ovom strašnom zločinu postoji brojna arhivska građa, kako kod nas i u inostranstvu, na osnovu koje se može preci-

gađaja. Samim tim imamo arhivski materijal koji je

Promjena gledanja prošlosti, nije samo želja za novim sagledavanjem činjenica, već potreba da se izmijeni društvo danas. Ukoliko se odreknemo sopstvenog nasljeđa, temelja vlastitog identiteta, a odnos prema antifašizmu to u velikoj mjeri jeste, onda u potpunosti mijenjamo predznak našeg društva, čime dobijamo nove smjerove kretanja i platforme za izgradnju crnogorskog društva u budućnosti. Zato su jako opasne igre koje nam se žele nametnuti izopačavanjem istorijskih činjenica i lažnog pijeteta prema žrtvama

ja sa obje zaraćene strane, tako da ne može biti bilo kakve pristranosti u opisivanju tih dešavanja. Na osnovu tog materijala nastale su studije koje se bave ovim zločinom na objektivan i naučno ispravan način. Štaviše, neki od autora tih studija su Veličani kojima su najbliži stradali u tom pokolju. Tako da nema mjesta „prigovorima“ da se nešto prećutalo ili pogrešno interpretiralo. Slično je i sa zločinom u Pivi. U okviru operacije Švarc, kojoj je cilj bilo opkoljavanje i zarobljavanje partizanskih jedinica na području Durmitora, dogodio se masovan zločin u Dolima 7. juna 1943. godine od strane SS divizije „Princ Eugen“. Kako su se Vrhovni štab i partizanske jedinice povukle prema Bosni, što će kasnije rezultirati bitkama na Sutjesci i Neretvi, okupatorske jedinice koje su trebalo da spriječe to povlačenje, usljed svog neuspjeha, iskalile su se na civilnom stanovništvu Pive.

Ovim zločinima želi se nametnuti etnička komponenta, što je jasno ove godine saopštio u Velici, srpski ministrar Selaković, da su „stradali samo zato što su Srbi“. Forsiranjem ovog narativa, koji ne može biti dalji od istine, ne samo da se iskrivljuje, nego se izopačava činjenično stanje i ruši svaki pijetet prema tim žrtvama. A onda se jasno postavlja pitanje, zar nije najbolji način da se iskaže uvažavanje i odnos prema svima stradalima tako što će se saopštiti istina o tim događajima. Takođe, ne stoji ta često ponavljana fraza kako se o ovim zločinima nije smjelo govoriti. U posljednjih 80 godina, svaka vlast, a naročito socijalistička sa pijetetom se odnijela prema ovim žrtvama, čemu svjedoče spomen-obilježja u Pivi i Velici. To što niko nije pravio cirkus od njihovog parastosa, ne znači da su bili zaboravljeni.

partizanskog pokreta, što se danas pokušava izvrnuti. u oba zločina...

POBJEDA: Crkva je još 2017. godine proglasila ubijene u Pivi i Velici novomučenicima, navodeći da je stradao krstonosni, nedužni srpski narod. Time se naknadno daje i nacionalni identitetski predznak žrtvama, a usput pokušavaju abolirati četničke snage od odgovornosti direktne ili posredne

Jednostavno je licemjerno da danas poklonici i propagatori kvislinške četničke ideologije proglašavaju žrtve u Dolima i Velici mučenicima. Tu se najbolje vidi igranje činjenicama i to izopačenje stvarnosti koje nam želi nametnuti Crkva Srbije. To što se u

Parastos žrtvama u organizaciji SPC

Vukota

Vukotić

Princ Nikola na dodjeli nagrade

pobijenih u Pivi i Velici stoji jasna ideološka agenda čiji je cilj zatiranje osnovnih crnogorskog naroda

pravo da pominje žrtve fašističkih

god veliča Lipovca i četnike

Djela SPC, nažalost, odavno nemaju veze sa hrišćanstvom i religijom. Ovakvi postupci, kao u Velici i Dolima, etno letistička orgijanja u formi parastosa, najbolji su dokaz toga. Ovdje je posrijedi samo jedna ideološka matrica koja se želi nametnuti crnogorskom narodu, a koja se sprovodi u skladu sa interesima i političkom platformom Srbije. Crkva Srbije je davno izabrala put kolaboracije sa okupatorom, ali i danas je narativ u kom se te stvari relativizuju i poništavaju. Otuda slavljenje ratnog zločinca Pavla Đurišića, stavljanje svetačkog oreola kvislinškom episkopu Joanikiju i Lipovcu, traženje rehabilitacije četnika... Problem je jedino što se slijeđenjem toga puta dolazi do kon ikta sa stvarnošću i činjenicama, stvaraju opasni presedani i nameće se nešto nezdravo cijelom društvu

Srbiji državna politika zasniva na izjednačavanju četnika i partizana, to nikako ni na šta ne obavezuje Crnu Goru. Zapravo, istorijska fakta i sva dostignuća istorijske nauke do sada, a treba naglasiti nauke, kazuju i svjedoče o tome na koji način i zašto je stradalo stanovništvo ovih krajeva.

Tako je sasvim jasno dokazano da u Dolima zločin izvršila SS divizija „Princ Eugen“ i da nije bilo sudjelovanja drugih jedinica iz NDH, kao što se pokušava predstaviti. No, kako im je potrebno da „račun ispane tačan“ tako se pribjegava izvrtanju činjenica i pokušava se nametnuti slika o zločinu iz etničke netrpeljivosti.

Takođe, u Velici se želi prećutati činjenica da je partizanski štab do dva dana prije zločina bio u tom selu, a isto tako i da

su četničke jedinice, posredno učestvovale u zločinu. Naime, nekoliko dana prije samog zločina, četnički odredi pod komandom Radonje Labovića uspostavili su vezu sa SS divizijom Skenderbeg i Njemcima pomagali u lakšem snalaženju na terenu. Upravo su Labovićevi četnici nakon odlaska partizanskih trupa ubijedili stanovništvo Velike da ostanu u svojim kućama jer „im se ništa neće dogoditi“. Zbog toga je danas mučno gledati kako se proglašavaju krstonosni velikomučenici, „samo zato jer su Srbi“, od onih koji veličaju njihove dželate.

POBJEDA: Da li agendu koju zastupa SPC zapravo najbolje ilustruje činjenica što se odnosom prema Drugom svjetskom ratu - veličanjem četničkih zločinaca i upore-

do odricanjem od sveštenika koji se nijesu mirili sa saradnjom sa nacistima i fašistima - zapravo odriče i sopstvenog antifašizma?

VUKOTIĆ: Djela SPC, nažalost, odavno nemaju veze sa hrišćanstvom i religijom. Ovakvi postupci, kao u Velici i Dolima, etnofiletistička orgijanja u formi parastosa, najbolji su dokaz toga. Ovdje je posrijedi samo jedna ideološka matrica, koja se želi nametnuti crnogorskom narodu, a koja se sprovodi u skladu sa interesima i političkom platformom Srbije. Crkva Srbije je davno izabrala put kolaboracije sa okupatorom, ali i danas je narativ u kom se te stvari relativizuju i poništavaju. Otuda slavljenje ratnog zločinca Pavla Đurišića, stavljanje svetačkog oreola kvislinškom

Povodom Velike želi se prećutati činjenica da je partizanski štab do dva dana prije zločina bio u tom selu, a isto tako i da su četničke jedinice, posredno učestvovale u zločinu. Naime, nekoliko dana prije samog zločina, četnički odredi pod komandom Radonje Labovića uspostavili su vezu sa SS divizijom Skenderbeg i Njemcima pomagali u lakšem snalaženju na terenu. Upravo su Labovićevi četnici nakon odlaska partizanskih trupa ubijedili stanovništvo Velike da ostanu u svojim kućama jer „im se ništa neće dogoditi“. Zbog toga je danas mučno gledati kako se proglašavaju krstonosni velikomučenici, „samo zato jer su Srbi“, od onih koji veličaju njihove dželate

episkopu Joanikiju i Lipovcu, traženje rehabilitacije četnika. Problem je jedino što se slijeđenjem toga puta dolazi samo do konflikta sa stvarnošću i činjenicama, što stvara opasne presedane i nameće se nešto nezdravo cijelom društvu. Jedan dio sveštenika, naročito u Crnoj Gori, bio je učesnik NOB-a i borio se na strani partizana u Drugom svjetskom ratu, ali umjesto da se to koristi kao poveznica i most za to čuveno „pomirenje“ koje se proklamuje, danas dobijamo iskrivljenje fakata i nametanje stavova revizionizma.

POBJEDA: Može li jedna vjerska organizacija da ima pravo i tapiju da svojata žrtve i time svodi stradalništvo na konfesionalnu ili nacionalnu pripadnost, iako Drugi svjetski rat nije, ili makar dominantno nije imao vjerski predznak iako je bilo snaga koje su u okviru njega pronašle i takvu svoju „misiju“?

VUKOTIĆ: Drugi svjetski rat je čisto sukob ideologija i samo tako ga možemo posmatrati i razumjeti na pravilan način. Unutar fašističke ideologije, kao izraz desničarskih i konzervativnih shvatanja, stvoreni su režimi kojima je potpora bila i religijsko učenje. Takvi režimi nastali su u Španiji, Slovačkoj, Mađarskoj i na ovim prostorima u NDH. Kao što smo već rekli, u Crnoj Gori crkva se u toku Drugog svjetskog rata našla na strani okupatora i kvislinških pokreta, o čemu svjedoči, npr. primanje italijanskog kralja od strane episkopa Joanikija I, i učešće lokalnih sveštenika u masovnim zločinima. Danas nam žele nametnuti da je ta saradnja bila ispravna, a da je otpor okupatoru bio pogrešan. U tu svrhu uspostavljeno je ovo divljanje nad žrtvama fašizma i njihovo prisvajanje u svrhu da se prikažu za nešto što nijesu. Svakako da Crkva Srbije nema nikakvo pravo da prisvaja i monopoliše slavlje-

Nedopustivo da u ovoj zemlji preovladaju ideologije krvi i tla

POBJEDA: SPC redovno organizuje parastos i veliča dokazane ratne zločince poput Pavla Đurišića. Kako su spojive te dvije stvari ako su odmazdu, odnosno najveće pokolje nad civilnim stanovništvom Crne Gore, počinili oni s kojima su Đurišićeve snage kolaborirale?

VUKOTIĆ: Apsolutno je nemoguće na bilo koji način poistovjetiti žrtve zločina u Dolima i Velici sa ratnim zločincem i kolaboracionističkim četničkim komandantom Pavlom Đurišićem. No, opet je na djelu ista matrica iskrivljenja istorijskih fakata, pa se „vojvoda“ Pavle pokušava predstaviti kao antifašista i žrtva. Sve to je napad na zdravu pamet ovoga naroda i „ćeranje šege“ sa antifašističkim nasljeđem Crnogoraca. Ipak, čak ni u tome nijesu sasvim iskreni i dosljedni, jer i tu prećutkuju neke činjenice. Naime, pokušava se sakriti dio njegove biografije, mada je to poznato i dostupno svima, koji kaže da se

nje žrtava ovih zločina, ni bilo kojih drugih fašističkih zločina, upravo zbog svoje uloge u Drugom svjetskom ratu. Stoga je jako važno da se jednom stane na kraj tome, ali izgleda da trenutno nema političke volje za to.

POBJEDA: Državni establišment je redovno dekor na ceremonijama ovog tipa koje organizuje crkva. Trude se da svi budu prisutni i time ne zarade neopravdane kod birača ili pastve. Da li je to dokaz do kojeg stepena klerikalne tendencije oblikuju ovo društvo i neutrališu građanski koncept i karakter države... Ako se o njemu uopšte može govoriti?

VUKOTIĆ: Građansko društvo u Crnoj Gori narušeno je, i to je valjda svima jasno, litijaškim pokretom 2019. godine, koji je dobio satisfakciju na izborima od 30. avgusta naredne godine. Time je kompletiran jedan kontrarevolucionarni udar, o čemu sam dosta i pisao u prethodnom vremenu, kojem je ideološka podloga

vojvoda Đurišić pred kraj rata odrekao učešća u ravnogorskom pokretu, sebe prikazivao kao Crnogorca i stupio u kolaboraciju sa Sekulom Drljevićem, sa kojim je napravio Crnogorsku narodnu vojsku u namjeri da se tako povuče preko NDH i preda zapadnim saveznicima. Sve ovo nema nikakvog uticaja na današnju Crkvu Srbije i njenu ideološku matricu koju želi plasirati u Crnoj Gori. Izjednačavanjem žrtava i dželata pokušava se dobiti osnova za neko drugačije društvo koje neće imati nikakve veze sa svim temeljnim vrijednostima na kojima je do sada počivalo crnogorsko društvo. To je društvo koje je umjelo naći načina da stvori jedinstven suživot svih u Crnoj Gori, bez dijeljenja po etničkim linijama i prebrojavanja krvnih zrnaca. Zato je bitno da se tome na svaki način odupremo, jer ne možemo dopustiti da u ovoj zemlji prevladaju ideologije krvi i tla, jer nikada do sada nijesu.

istorijski revizionizam događaja iz Drugog svjetskog rata i kvazireligijsko etnofiletističko Svetosavlje. Otuda ne čudi što svi nosioci današnje vlasti moraju biti viđeni na ovakvim manifestacijama i moraju dokazivati svoju lojalnost ovoj matrici. Zato jeste veliko pitanje, da li se uopšte može govoriti o građanskom konceptu društva danas u Crnoj Gori, s obzirom da radimo sve da temelje takvog društva urušimo. Promjena gledanja prošlosti, nije samo želja za novim sagledavanjem činjenica, već potreba da se izmijeni društvo danas. Ukoliko se odreknemo sopstvenog nasljeđa, temelja vlastitog identiteta, a odnos prema antifašizmu to u velikoj mjeri jeste, onda u potpunosti mijenjamo predznak našeg društva, čime dobijamo nove smjerove kretanja i platforme za izgradnju crnogorskog društva u budućnosti. Zato su jako opasne igre koje nam se žele nametnuti izopačavanjem istorijskih činjenica i lažnog pijeteta prema žrtvama. Igor PERIĆ

Četnici na Čakoru 1944. godine sa pripadnicima SS divizije „Skenderbeg“, snimak iz njemačkih vojnih arhiva, autor Ernst A. Zwilling

Dragan VESELINOV

U četvrtak 1. avgusta, 2024. godine je zazvonio telefon u papskom kabinetu u Vatikanu. Sekretar je digao slušalicu i preneo papi Franji da ga zove turski predsednik Erdogan. Jeza...Da nije počeo rat na Bliskom istoku, da nije Turska krenula na Izrael? Ne, prerano je za to. Erdogan je odabrao drugi cilj: kao pravi antikemalista napao je Pariz, srce evropskog prosvetiteljstva. Prozreo je da je svetski umetnički karneval na otvaranju Olimpijade bio „nemoralan“, da je bio „odvratan“ napad na svete svetske humanističke vrednosti čovečanstva i da je bio uvreda na račun hrišćanskog sveta sa nametanjem „LGBT lobija“. I zatražio je od pape zajednički odgovor. Nije ga dobio. Papa Franja je odabrao drugi put. Sveta Stolica je, ne pominjući papu, dala 4. avgusta, 2024. godine samostalnu izjavu na francuskom jeziku. U tom saopštenju ona nije nikome ko u Parizu nije video neviđeni svetski ulično-rečni „rejv“ i „dance party“ sa istorijskim osvrtom na ulogu Francuske u globalnoj istoriji čovečanstva prigovorila za taj previd - ali nije ni nikome ko se potužio na navodne izričite pariske primere povrede „hrišćanskih vrednosti“ dala za pravo. Sveta Stolica se držala mudro, ona jeste podržala neke napadače a nikoga nije izričito istakla, i nije opisala nijednu scenu koja aluzijama vređa osetljivi hrišćanski ukus. Ona je samo „rastužena zbog izvesnih scena za vreme ceremonije otvaranja pariskih Olimpijskih Igara…I može se jedino pridružiti glasovima koji su se podigli poslednjih dana da se osude uvrede zadate mnogim hrišćanima i vernicima drugih religija“ – „Vatican News“ , 4. avgust, 2024. To je vešta poruka Vatikana. Jača je od svih prigovora raznih crkava i šefova vlada da Francuska nema prava da svojim očima istakne svoju ideju sveta na olimpijskom

POGLED SA STRANE: Kad islamisti, crkva i diktatori brane Da Vinčija

Poražene su sve crkve i koji su se digli na olimpijski

Prva je svjetski prosvjetiteljski karakter Olimpijade napala Biskupska konferencija Francuske, odmah sjutradan, 27. jula, 2024.godine. Njoj smeta navodno parisko podrugivanje Da Vinčijevoj slavnoj „Tajnoj večeri“ iz 15. vijeka, zato što je u scenskoj postavci ceremonije za stolom na „tajnoj“ zavjereničkoj olimpijskoj večeri vodila objed aktivistkinja LGBT+ populacije Barbara Buč. Ona je navodno za stolom zamijenila Isusa predsjedatelja, a svojom glomaznošću se ruga Hristovoj isposničkoj liniji. Uopšte nije tako. Uostalom, ni operska pjevačica Monserat Kabalje nije na otvaranju Olimpijade u Barseloni 1992. godine bila drugačijeg gabarita, a biskupima tada nije smetalo što je nastupila u duetu sa pjevačem Fredijem Merkurijem, svjetskom rok-gej zvijezdom iz grupe The Queen

svedržavlju. Međutim, Vatikan neće napasti Francusku, ne stoga što je crkvena imovina u Francuskoj u vlasništvu države, već zbog papskog samostalnog traganja za savremenim odgovorima na nova polna, gender pitanja, koja su na pariskoj ceremoniji bila vidljiva. Sveta Stolica nije podržala stav nekih biskupa da je pariska „rejv ceremonija“ navodno uvredila euharistiju na Da Vinčijevoj zidnoj fresci „Tajna večera“ u milanskoj manastirskoj trpezariji

Srpska patrijaršija je povukla svoje saopštenje pod nazivom „O skandalu na otvaranju Olimpijskih igara u Parizu: Svaka sloboda za sobom povlači i odgovornost“. Stoga ne želimo komentarisati reči od kojih je sama Patrijaršija odustala. Bile su neprilične kao i cela njena parastosna politika rejv okupljanja po grobljima i stadionima gde širi revanšizam i poziva narod na rat i mržnju. Kako će onda da dočeka Makrona u predstojećoj poseti Beogradu oko „rafal“ mlaznjaka i kopanja litijuma?

pri Crkvi Svete Marije. Ona je grobna crkva tamošnjeg renesansnog vojvode države Milano Lodovika Sforce, naručioca freske. Nema dokaza da na njoj Isus ispred sebe gleda na hleb i vino. I nije pristojno sliku tumačiti drugačije od njenog autora i njenog antipapističkog naručioca. Sforca je naručio sliku da ukrasi svoj mauzolej i nije bila za javnost niti za oči papskih biskupa. Opreznost Svete Stolice je i u tradiciji taktike sa početka pontifikata Pavla Šestog iz 60-ih godina prošlog veka. On je tada, 1964. godine, u svojoj enciklici „Ecclesiam suam“ - čiju šezdesetogodišnjicu Sveta Stolica upravo sada slavi, kazao da neće davati pred predstojeći Drugi vatikanski koncil gotove odgovore i menjati stare definicije, ali da zbog burnog otvaranja novih nepoznatih pitanja u istoriji civilizacije preporučuje produbljavanje

ličnog znanja i obnovu dijaloga (paragrafi od 6-12). To je i započeto na Koncilu. Posredno, papa Franja je sada povodom Olimpijade izgleda uputio kritičare na učenje i razmenu mišljenja.

FRANCUZI NAPALI FRANCUZE

Prva je svetski prosvetiteljski karakter Olimpijade napala Biskupska konferencija Francuske, odmah sutradan, 27. jula, 2024. godine. Njoj smeta navodno parisko podrugivanje Da Vinčijevoj slavnoj „Tajnoj večeri“ iz 15. veka, zato što je u scenskoj postavci ceremonije za stolom na „tajnoj“ zavereničkoj olimpijskoj večeri vodila obed aktivistkinja LGBT+ populacije Barbara Buč Ona je navodno za stolom zamenila Isusa predsedatelja, a svojom glomaznošću se ruga Hristovoj isposničkoj liniji. Uopšte nije tako. Uostalom, ni operska peva-

čica Monserat Kabalje nije na otvaranju Olimpijade u Barseloni 1992. godine bila drugačijeg gabarita, a biskupima tada nije smetalo što je nastupila u duetu sa pevačem Fredijem Merkurijem, svetskom rock-gay zvezdom iz The Queen. U stvari, biskupima smeta francuska državna politika širenja ljudskih prava na sve delove naroda i prava na seksualnu slobodu. Biskupi ne brane milansko poimanje religije i sveta Da Vinčija. A kako bi i mogli? Sam Da Vinči nije predstavio Isusa sa oreolom Božijeg izabranika i nije bio prakticirajući katolik. Bio je i u zavadi sa bordžijskim papom Aleksandrom Šestim, kao i Sforca, a i sakrivao je od njega svoja kažnjiva tajna anatomska istraživanja ljudskog tela. Biskupi negoduju što ispred Barbare Buč igra desetorica satirskih muškaraca odevenih kao žene - ne shvatajući da su oni apoteoza grčkog po-

zorišta u kojem jedino muškarci mogu igrati ženske uloge. Biskupi uopšte nisu zapazili da su umetnički aranžeri postavili scenu u skladu sa svojom interpretacijom slike Jana van Bijlerta, Holanđanina iz 17. veka, koja oslikava veselo slavlje bogova na Olimpu zbog venčanja novog para: Peleja, kralja Pitije, sa morskom nimfom Tetisom, gde će ovaj par roditi najčuvenijeg antičkog borca Ahila. Bog Apolon na gozbi tamo svira harfu koju Barbara Buč ovde u Parizu zamenjuje disko miksetom modernih sala za igranke, dok pored nje, koja zamenjuje Apolona a ne Isusa, sede grčko-rimski bogovi i boginje: Minerva, Mars, Dijana, Venera, Flora - ime je nematerijalne boginje ljubavi, Herkules, Neptun, Erisa boginja slatkog nereda, i drugi. Ne sede kod Van Bijlerta apostoli i Juda. Sve Apolonove goste u prvom redu na pariskoj

BARBARU BUČ SU NAPALI ONI KOJI NE POZNAJU UMJETNOST NITI SLOBODU IZRAŽAVANJA: Sa otvaranja Olimpijskih igara

državnici

olimpijski Pariz

ceremoniji ka nama zabavlja veseli rimski bog Bahus (kod Grka Dionizije) koga obojenog u plavo predstavlja pevač Filip Blanšard (pseudonim Katerina) sa svojom pesmom „Nu“(golać). On ponavlja na Ceremoniji tu pesmu koju, inače, u diskografskoj reklami izvodi za klavirom potpuno go, pozivajući na ljubav sa verom da kada bi svi ljudi bili goli i bez uniformi - ne bi bilo ni rata. Biskupi golotinju ne vide kao čednost i prilog nadi za mir.

BISKUPI I DŽON LENON

Želja za olimpijskim mirom, i želja za harmonijom duha ljubavi i nenasilja je na Ceremoniji istaknuta i pesmom Džona Lenona „Imagine“ . Nju je u Parizu izvela Žilijet Armanet u pratnji Sofijane Pamart na zapaljenom klaviru. A ova Lenonova pesma iz 1971. godine - koja zamišlja bolji svet bez država, bez religije, bez nebesa i pakla, bez gladi i rata, bez pohlepe i privatne svojine, i zamišlja svetsko bratstvo ljudi - od Olimpijade u Atlanti 1996. godine redovno sde izvodi na svim narednim Igrama kao nezvanična himna Olimpijade. I u Atlanti ju je izveo Stivi Vonder. Ona je himna slobode, jednakosti i ljubavi. Šta je tu antihrišćansko? Zar hrišćanska država nije na zemlji već na nebu? I što nam onda, vi biskupi, ne dajete da pokušamo sada, i ovde da se poboljšamo, makar i ne uspeli? A i da jeste „Imagine“ antihrišćanska i antireligiozna pesma, a jeste, nije hrišćanstvo sveta hinduistička krava Kabala (Marksov izraz) da uživa imunitet. Što biskupi mogu da sanjaju o nebeskoj državi a atletičari ne mogu da zajedno sa Lenonom sanjaju o zajednici pravde na Zemlji? I nijedan sportista ni sa jednog kontinenta i države nije napustio Ol impijadu zbog umetnosti Francuza ili izjavio ijednu reč protiv smisla pariske ceremonije. Biskupi su pretrpeli poraz. Tako su se francuski biskupi kompromitovali. Dosetili su se da se ogade na holandskog slikara iz 17. veka i na engleskog istorijskog muzičara svetske umetničke i socijalne „revolucije“ iz 20. veka u 21. veku?! Oni su uvređeni ljudskim progresom i slobodom umetničke kreacije? Smeta im ravnopravnost polova? Smeta im ljubav među ljudima? Pesma, vino i veselje im smetaju? Ko onda zastupa Pakao na zemlji? Jesu

biskupi pohvalili scensko bogatstvo pariske parade, ali su joj ograničili sobodu umetnosti bez prava na transformaciju hrišćanskih legendi. To su učinili i 1971. godine sa grandioznim brodvejskim rok-spektaklom „Isus Hrist Superstar“ kada su ga razne grupe hrišćana i Jevreja optuživale za bogohuljenje, ali ih je istorija zaboravila. Uh, baš bismo voleli kada bi se danas 11. avgusta, 2024. godine, na zatvaranju Olimpijade, predsednik Emanuel Makron pojavio sa revolucionarnom i istorijskom frigijskom kapom. To je milenijumska kapa iz frigijske Grčke, koju su nosilli mnogi narodi i potlačeni ljudi od Parćana do rimskih robova, i bednih sankilota (bezgaća) u Parizu. Nju je pre 240 godina nosio i Robespjer na glavi, i koja je, zajedno sa boginjom Marijanom službeni simbol slobode i razuma veličanstvene republikanske prekretnice koju su Francuzi darovali celom svetu. Frigija je danas preimenovana u Anadoliju, u Turskoj. A tamo je više niko ne nosi, jer ruralno islamističko stanovništvo podržava Erdoganovu neprosvetnu vladavinu. Žene nose hidžab, a poneka se sakriva od sveta i u feredžu da je muž i sinovi ne bi istukli kod kuće.

OSTALI NAPADAČI

Odmah je za francuskim biskupima krenuo malteški katolički kler. Maltežani su poznati po svojoj konzervativnosti i srčanom otporu naporima Svete stolice da se u odnosima Crkve sa LGBT+ stanovništvom unese novi sentiment i obredni odnos. Nadbiskup iz La Valete Čarls Ščikluna je to nedvosmisleno potvrdio i gozbu na Olimpu video kao „nepravednu uvredu euharistiji“. Ni on nije shvatio da ova olimpijska gozba nije podrugivanje Da Vinčijevoj „Tajnoj večeri“, ali jeste opazio da su u pariskom programu nastupili čudno i lepo odeveni homoseksualci. A oni ni u umetnosti ne mogu biti ravnopravni sa „pravim“ adamskim ljudima. A što u te prave ljude spada i katolički celibatski kler nesposoban za adamsko razmnožavanje ljudskog roda - to nadbiskup nije obrazlagao kao uvredu euharistiji. Na to se digla francuska ambasadorka na Malti Agnes von der Mil i kazala navodeći Bibliju: „ Nemoj suditi po izgledu, već sudi pravednom presudom“ . I odmah je naglasila

ZAjEDNO u OSuDi: Porfirije i Kiril

Jake pravoslavne crkve su oko ljudskih prava LGBT+ populacije saveznice konzervativnog i reakcionarnog krila u Rimokatoličkoj crkvi, ali su nesposobne da se u svojim redovima očiste od pedofilije, kaluđerskog homoseksualizma i silovanja. I kriminala. I lagodnog života na budžetu naroda. A Ruska crkva i Srpska pravoslavna crkva uživaju i u imunitetskom savezu sa Moskvom i Beogradom i ostaju nekažnjene za grehe protiv Boga i Zakona. Zauzvrat, one svojim državama osiguravaju verskim nacionalističkim fanatizmom velikorusku i velikosrpsku politiku. Đavolski je to savez

francusku posvećenost slobodi misli, sekularizmu i slobodi kreacije. Potom su krenuli i neki političari. Mađarski predsednik Orban nije samo optužio pariski olimpijski komitet za „kontraverzni akt“ uvrede „Tajne večere“ na paradi otvaranja Igara, već je zbog njega kazao u Rumuniji, u Tusvanijosu, gradu u transilvanijskoj regiji sa velikom mađarskom nacionalnom manjinom, „da nema u zapadnom svetu moralnosti“. Optužio je taj svet da ne priznaje da postoje nacionalne države, i da zbog t oga ne zastupa „zajedničke kulturne vrednosti i moral“ - što je upadljiva Orbanova kontradikcija u odnosu na prvi stav. I kakve to veze ima sa „Tajnom večerom“? Ustvari, on je otišao u Rumuniju da uznemiri Bukurešt neslaganjem sa sadašnjom granicom između Mađarske i Rumunije na osnovu Trijanona posle Prvog svetskog rata. A toj granici je presudila upravo Francuska kažnjavajući Mađarsku posle poraza Austrougarske 1918. godine. Tako je protest protiv navodnog skrnavljenja Da Vinčijeve slike prerastao u protest protiv uloge Francuske u određivanju granica i potpaljivanju oko milion rumunskih Mađara da glasaju za Orbanovu politiku obnove Velike Mađarske.

TRAMP I ZAHAROVA

Javio se i predsednički kandidat u SAD Donald Tramp Slušajući proteste iz američkih konzervativnih katoličkih krugova on je navodnu parisku parodiju „Tajne večere“ nazvao „nečasnom“. Nije potom upotrebio nijednu jaču reč od te, dok veličanstvenu paradu nije pohvalio. Stepen religioznosti Donalda Trampa je malo poznat. Komentarom o podršci katolič-

kim reakcionarima je možda hteo da zahvati taj deo biračkog tela u svoju korist, jer demokratska i protestantska populacija nije komentarisala olimpijsku svečanost. Tramp je bio član protestantske prezbiterijanske zajednice. Oni su poreklom potomci i novi naslednici škotskih kalvinista, ali ih je napustio. Sebe danas naziva hrišćaninom nepripadnikom ijedne hrišćanske denominacije. Kao Da Vinči. I niko se više od državnika nije javio. Putinova Marija Zaharova jeste, ali ona nije prigovarala sceni Dionizijevog slavlja sa bogovima na Olimpu već navodnom francuskom podsmevanju „Tajnoj večeri“. A sama se podsmevala organizatorima što je festival Olimpijade terao goste da sede na kiši, što su Francuzi zabranili svojoj sportistkinji Sukambi Sili da nosi na ceremoniji hidžab i optužila je Olimpijadu da je izgubila „atribute iskrenosti, otvorenosti i demokratičnosti“ - što su verovatno vrednosti Putinove vladavine i bivšeg SSSR-a, kao i Olimpijade u Moskvi 1980. godine. Nije nijedna od 205 država učesnica Olimpijade uložila bilo kakav protest Parizu, niti je ijedan nacionalni olimpijski komitet zatražio izvinjenje francuskog komiteta. Ovaj je to ipak učinio - zbog francuskih biskupa, rečima umetničkog direktora pariske ceremonije Tomasa Džolija gde on odbija svaku paralelu sa „Tajnom večerom“, i da je scenom sa Bahusom i Apolonom želeo da proslavi raznolikosti, gozbu i francusku gastronomiju. I završio je izvinjenje ovim rečima: „Više od ičeg ja sam želeo da pošaljem poruku ljubavi, poruku inkluzije bez ikakvih podela“.

PRAVOSLAVNE CRKVE

Jake pravoslavne crkve su oko ljudskih prava LGBT+ populacije saveznice konzervativnog i reakcionarnog krila u Rimokatoličkoj crkvi. Ali su nesposobne da se u svojim redovima očiste od pedofilije, kaluđerskog homoseksualizma i silovanja. I kriminala. I lagodnog života na budžetu naroda. A Ruska crkva i Srpska pravoslavna crkva uživaju i u imunitetskom savezu sa Moskvom i Beogradom i ostaju nekažnjene za grehe protiv Boga i Zakona. Zauzvrat, one svojim državama osiguravaju verskim nacionalističkim fanatizmom velikorusku i velikosrpsku politiku. Đavolski je to savez. Žao nam je š to je 31. jula, 2024. godine i Vaseljenski patrijarhat u Istanbulu osudio Gozbu bogova misleći da se tu radi o poruzi Da Vinčijevoj „Tajnoj večeri“. A i da jeste, to se ne sme? Fanara je kazala: „Blasfemija Boga nije progres“. Niko nije u Parizu uvredio Boga, već su biskupi i vladike svojim neznanjem uvredili umetnike i slobodu umetnosti. Umesto da kaluđeri pozdrave parisku ceremoniju kao divni otklon od prethodnih olimpijskih sletskih masovnih gimnastičkih vežbi i geometrijskih figura vojnički treniranih izvođača, oni su bacilli vatru anateme na vrhunske muzičare, pevače, baletane, dansere, modne krojače, scenografe, pejzažne dekoratere i na hiljade veselih sportista koji su oduševljeno učestvovali u procesijama mladosti i jedinstva. Zbog čega? Zbog toga što postoje i LGBT+ ljudi, koji su i veliki umetnici i sportisti?

KRATKO O RUSIMA

Ruska pravoslavna crkva je saopštila da se „bezbožnička kultura“ širi Evropom.

To je tačno. Ali to nije protivno stavovima pape Franje i Al Azhar univerziteta u Kairu da vera nije uslov da čovek ode u Raj iako mu ona u tome ne može smetati. Što Moskva ne napadne Rim i Kairo? Vakhtan Kipšidze iz crkvenog odeljenja ruske crkve za javne odnose je rekao: „Oni koji su upravljali olimpijskom ceremonijom su pokazali svoj prezir prema evropskoj civilizaciji i hrišćanstvu kao njenom temelju. Tužno je gledati kulturu zasnovanu na rastu bezbožništva u središtu Evrope, koja parodira hrišćanstvo kao što majmun parodira ljudsko biće“ . Ovaj hrišćanin, koji živi u nepreglednim stepama Rusije gde konji još uvek slobodno pasu za razliku od stenjanja Gruzijaca pod Rusima, još nije opazio da je Pariz svetska prestonica nereligiozne ideje prirodnih ljudskih prava, slobodne umetnosti, sekularne države, građanskog jedinstva svih narodnih slojeva, slobodnog univerziteta od religije, osnivač republike, osnivač demokratskog sistema sa trolisnom podelom vlasti, darodavac francuske kulture i otmenog jezika Rusima, da je svetsko utočište svih oblika ruske emigracije i da mu još uvek dobro ide na svim kontinentima. Šta tu bolje nudi moskovska vera?

I JOŠ KRAĆE O BEOGRADSKOJ PATRIJARŠIJI

Srpska pravoslavna crkva se 4. avgusta, 2024. godine upustila u najduži pisani obračun sa Parizom, dužim od sabranih izjava svih svetskih crkava i državnika. A Patrijaršija, koja je na samo sto metara u Beogradu udaljena od divne francuske ambasade, i koja izgleda još ni posle gotovo sto godina od dizanja njene moderne zgrade nije uočila da iznad ulaza u ambasadu stoji reljef Marijane , francuske boginje slobode i razuma, i nebeske čuvarke francuske revolucije i Republike. Boginja čuva francusku revoluciju. Nije prošlo ni nekoliko sati a Patrijaršija je povukla svoje saopštenje pod nazivom „O skandalu na otvaranju Olimpijskih igara u Parizu: Svaka sloboda za sobom povlači i odgovornost“. Stoga ne želimo komentarisati reči od kojih je sama Patrijaršija odustala. Bile su neprilične kao i cela njena parastosna politika rejv okupljanja po grobljima i stadionima gde širi revanšizam i poziva narod na rat i mržnju. Kako će onda da dočeka Makrona u predstojećoj poseti Beogradu oko „Rafal“ mlaznjaka i kopanja litijuma?

Poražena je. Kao i sve crkve i državnici koji su se digli na olimpijski Pariz. I jedva čekamo današnje veče da još jedanput, na zatvaranju Olimpijade, gledamo bogove umetnosti koji nas nadahnjuju i hrabre nadom da možemo biti kao i oni. •

Reagovanje Gorana Popovića na tekst

Pobjede „Budvaninu ukraden pečat firme, tužilaštvo bez odgovora na krivična djela”

Popović: Laž je da je Milenku Ivanoviću ukraden pečat firme

buDvA - Budvanin Goran Popović reagovao je na tekst Pobjede „Budvaninu ukraden pečat firme, tužilaštvo bez odgovora na krivična djela”, koji je objavljen u našem listu 5. avgusta. On je u reagovanju demantovao tvrdnje Milenka Ivanovića koji se našoj redakciji obratio jer su se nadležni oglušili na krađu pečata firme „Sub travel“ koju je Ivanović osnovao sa po 50 odsto udjela u vlasništvu sa sugrugom Popovića, Nonnom Popović.

Reagovanje Gorana Popovića prenosimo integralno:

“Ovu priliku ću iskorstiti da demantujem sve što je Milenko Ivanović iznio u spornom tekstu te javnost prvi put upoznam sa istinom i onim što moja porodica od avgusta 2023. godine proživljava od tog istog „poštenog“ i „oštećenog“ čovjeka. Dakle, u aprilu 2022. godine, Milenko Ivanović i moja supruga Nonna Popović osnivaju doo Sub travel Budva i tom prilikom za izvršnog direktora biva izabrana Milenkova supruga Anđelka Ivanović.

Nažalost, brzo smo shvatili da imamo posla sa izuzetno problematičnom osobom upitnog mentalnog zdravlja, a to nam je jednom prilikom i sam potvrdio otkrivši da, kao državljanin Švajcarske (gdje je živio 30 godina), ima i svog psihijatra te da redovno odlazi u tu zemlju po terapiju. Ubrzo saznajemo i da je posvađan sa cijelom svojom porodicom. Napominjem da, sve navedeno, mogu pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću, ponoviti i dokazati (pisane poruke) pred sudom, što i planiram kada do sudskog procesa i dođe. Ubrzo je svojim ponašanjem prema gostima počeo i direktno urušavati imidž firme, što se odrazilo na prosječne ocjene klijenata. Zbog svega toga ubrzo je postala vrlo upitna zajednička poslovno partnerska budućnost te smo se, nakon druge ljetnje sezone i dugog prolongiranja, konačno odlučili za razlaz. Tada počinje prava agonija. Bez ikakvog osnova ucjenjuje nas i govori da nam raskid neće dozvoliti ukoliko mu ne isplatimo 20 000e. Pristajemo na sve kako bi se agonija završila, naš računovođa sprema ugovor o prenosu vlasništva, nalazimo čak i novog izvršnog direktora i zakazujemo potisivanje kod notara za 15. oktobar 2023., ali se Milenko nije pojavio. Kasnije nam putem maila traži 40000 eura sa prjetnjom da će sve izaći u novine, da neće stati dok nas ne uništi, da njemu niko ništa ne može i da je svakoga do sada, zbog svoje šifre, dobio na sudu. Nakon toga smo angažovali i advokata Miloja Nišavića iz Budve kako bi pokrenuli po-

PODGORICA – Polumaturanti koji nijesu upisali srednju školu u junu, drugu priliku imaju u naknadnom roku – prijave se podnose od sjutra, 12. avgusta do četvrtka, 15. avgusta. Prema konkursu koji je raspisalo Ministarstvo prosvjete, u 46 škola mjesta ima za još 2.940 učenika.

Ministarstvo prosvjete raspisalo konkurs za drugi

stupak istupanja iz firme moje supruge Nonne. Tada Ivanović iznenada na kancelariji mijenja bravu bez našeg znanja i plijeni svu nepokretnu imovinu firme (namještaj, lap top, televizor Tesla, električni trotinet, ključeve i posteljinu od nekoliko stanova). U mjesecima koji slijede 24 h dnevno se bavi degradiranjem i klevetanjem moje porodice, pri tom uznemiravajući svu našu širu i užu rodbinu, kolege, prijatelje i komšije. Šalje dopise i postavlja statuse na društvenim mrežama govoreći da smo lopovi, prevaranti i diletanti a poslednja u nizu aktivnosti je upravo distribucija vašeg izdanja Pobjede po kancelarijama HTP Budvanska rivijera gdje sam stalno zaposlen dugi niz godina. Uslijed stresa i nervoze narušeno mi je i zdravlje pa se upravo ovih dana oporavljam od teške operacije uklanjanja slezine a očekuje me i uklanjanje kamena iz bubrega za šta postoji i medicinska dokumentacija. Dakle, laž je da mu je ukraden pečat, isti se tada nalazio kod moje supruge koja je, kao suvlasnik i neko čiji je potpis na kartonu deponovanih potpisa, bila zadužena za isplatu zarada i plaćanja faktura dobavljača. Nikad niko nije spriječio ni Milenka ni njegovu suprugu da dođu i uzmu pečat, postoji pisani trag u kojem ih naš računovođa poziva da uz svu ostalu dokumentaciju preuzmu i pečat firme. Nikad nisu došli po njega. „Sporni“ ugovor sa taxi kompanijom, koji stalno ističe, je u potpunosti nevažan, isti predstavlja samo sredstvo za manipulaciju, identično kao i pečat. Takođe, hotel Pima koji uporno pominje nema nikakve veze sa firmom SUB TRAVEL niti je ikada sa istim potpisan bilo kakav ugovor o saradnji. Laž je i sve ono što navodi kao razlog bivšim stanodavcima zašto ne mogu doći do lične imovine (posteljina, hranilice, kreveci i drugo…) koja se u tom trenutku nalazila u kancelariji ili vešeraju. Istima je tvrdio da tu imovinu ne može vratiti jer ju je preuzelo tužilaštvo te da on nema više nikakve veze sa tim. Te stvari su otuđene isključivo od strane Milenka Ivanovića i tužilaštvo nema nikakve veze sa tim. Kao i sve gore navedeno, i ovo je lako provjerljivo. Kao rođeni Budvanin iz časne i poštene porodice Popović, kao neko kome je ovo prvi put da ga neko tuži i proziva za bilo šta, poručujem građanima da se paze jer im život u svakom trenutku može prirediti jednog Milenka Ivanovića, svako može postati žrtva lovca na ucjenjene glave, manipulanta koji ne bira sredstva i koji je život posvetio lovu na greške ili propuste pojedinca ili sistema, kako bi se tužio i zaradio novac.“ R.P.

U 20 škola na sjeveru države može se upisati još 1.046 učenika. U centralnim opštinama 17 škola raspisalo je konkurs za 1.339 mjesta. Neupisani polumaturanti u južnom dijelu na raspolaganju imaju devet škola i 549 slobodnih mjesta.

SJEVERNE OPŠTINE

U Srednjoj mješovitoj školi u Andrijevici ostalo je po 12 mjesta za agrotehničara i veterinara (traženo po 14) i sedam mjesta za smjer proizvođača prehrambenih proizvoda (traženo 14).

Srednja stručna škola ,,Vukadin Vukadinović“ u Beranama raspisala je po tri mjesta za smjer tehničara drumskog saobraćaja (28) i automehaničara (14). Za šumskog tehničara traži se 12 đaka (14), a za tehničara obrade drveta 14 (14). Za smjer hotelsko-turističkog tehničara preostalo je 17 mjesta (traženo 28), a za kuvara osam (14). Konkursom je ponuđeno i 20 mjesta za smjer konobara, iako je u prvom roku bilo raspisano 14 mjesta (u junu se upisalo njih osam). Za ekonomskog tehničara raspisano je 17 mjesta (28).

U Srednjoj stručnoj školi traže još 24 elektrotehničara energetike (28), 23 elektrotehničara računarskih sistema i mreža (28), jednog elektroinstalatera (14), devet instalatera sistema obnovljivih izvora električne energije (14) i 11 elektrotehničara za razvoj veb i mobilnih aplikacija (28). Srednja stručna škola u Bijelom Polju u prvom roku planirala je formiranje odjeljenja od po 14 učenika, a u drugom roku je ponudila mjesta za osam tehničara automehatronike, 10 CNC operatera, tri instalatera termotehničkih sistema, sedam mehaničara energetskih postrojenja, osam tehničara prodaje, 10 prehrambenih tehničara, šest konobara, četiri proizvođača prehrambenih proizvoda i 12 pekara. Za hotelsko-turističkog tehničara traže sedam učenika (28), a za smjer prodavača njih 11. U elektro-ekonomskoj školi traže po šest elektrotehničara računarskih sistema i mreža (14), elektrotehničara energetike (28) i montera elektronske komunikacione infrastrukture (traženo 14). Za elektroinstala-

U 46 srednjih preostala 2.934

U 20 škola na sjeveru zemlje može se upisati još 1.046 učenika. U centralnim opštinama 17 škola raspisalo je konkurs za još 1.339 ,,prvaka“. Neupisani polumaturanti u primorskim opštinama na raspolaganju imaju 549 mjesta u devet škola. Prema pravilima, polumaturanti za obrazovne programe četvrtog stepena moraju imati minimum 48 bodova, a ukoliko žele da upišu gimnaziju - 60

tera raspisali su devet (14), a za instalatera sistema obnovljivih izvora električne energije 12 mjesta (14), dok za elektrotehničara za razvoj veb i mobilnih aplikacija nude sedam mjesta (28). Na smjer ekonomskog tehničara može se upisati osam (84), a pravno-administrativnog tri đaka (28), dok je za kozmetičara preostalo sedam mjesta (14).

U Srednjoj mješovitoj školi ,,Vuksan Đukić“ iz Mojkovca ostalo je 18 mjesta za hotelsko-turističkog tehničara (28), tri za kuvara (14), 10 za konobara (14) i sedam za tehničara za špediciju, carinu i organizaciju transporta (28).

U Srednjoj mješovitoj školi u Petnjici ima tri mjesta za ekonomskog tehničara (14), po 14 za agrotehničara i veterinarskog tehničara (toliko i traženo) i jednog poljoprivrednog proizvođača (14).

U kolašinskoj Srednjoj mješovitoj školi ,,Braća Selić“ preostalo je mjesta za devet ekonomskih tehničara (28), tri kuvara (14) i pet konobara (14).

Praznih mjesta ostalo i u gimnazijama

U SMŠ u Andrijevici ostalo je osam mjesta u opštoj gimnaziji, u junskom roku je traženo 14 učenika.

Gimnazija ,,Panto Mališić“ u Beranama u prvom roku je planirala upis 140 učenika opšteg smjera, a u avgustovskom roku preostalo je 55 mjesta.

U Gimnaziji ,,Miloje Dobraši-

nović“ u Bijelom Polju preostalo je 36 mjesta za opšti (112) i 19 za sportski program (28). Srednja mješovita škola ,,Danilo Kiš“ u Budvi ponudila je još 26 mjesta na opštem (84) i 12 na smjeru sportske gimnazije (28).

Na Cetinju je u opštoj gimnaziji preostalo mjesta za 25 svršenih osnovaca, a u prvom

roku su raspisana 84 mjesta, a u danilovgrdaskoj gimnaziji sedam mjesta (planiran upis 112).

Srednja mješovita škola u Golubovcima planira upis 45 učenika u opštu gimnaziju, iako je prvobitno bilo planirano da se upiše njih 28, i troje u sportsku (junskim konkursom predviđeno ukupno 28).

U Srednjoj mješovitoj školi ,,Bećo Bašić“ u Plavu preostalo je 14 mjesta za program kuvara (28), 17 za mehaničara energetskih postrojenja (28) i 19 za elektrotehničara za razvoj veb i mobilnih aplikacija (28). Obrazovni centar u Plužinama raspisao je 13 mjesta za tehničara prodaje (14) i 14 za prodavača.

U Srednjoj stručnoj školi u Pljevljima planira se upis još pet elektrotehničara za razvoj veb i mobilnih aplikacija (28), devet tehničara za diza-

Srednja mješovita škola ,,Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom u drugom roku ponudila je 47 mjesta u opštoj gimnaziji, od 112 koliko je predviđeno u junu. U SMŠ ,,Braća Selić“ u Kolašinu preostalo je sedam mjesta u opštoj gimnaziji, a u junu je predviđen bio upis 28 đaka. Gimanzija u Kotoru u avgu-

DRUGA ŠANSA ZA POLUMATURANTE: Detalj ispred podgoričke gimnazije

drugi upisni rok, prijave se predaju od sjutra do četvrtka

srednjih škola 2.934 mjesta

jn i kompjutersko konstruisanje u mašinstvu (28), tri zavarivača (14), 12 bravara (14), pet automehaničara (14), devet instalatera termotehničkih sistema (14). Za hotelsko-turističkog tehničara preostalo je 21 mjesto (14), za kuvara dva (14), za konobara 14 (14), frizera 13 (14) i šest vozača motornog vozila (28). Traži se još osam tehničara zaštite životne sredine (14) i dva tehničara hemijsko-farmaceutskih procesa i ispitivanja (14).

Srednja stručna škola Rožajama u drugom upisnom roku traži jednog hotelsko-turističkog tehničara (28), dva kuvara (28), 24 agrotehničara (28) i 27 stolara-tapetara (28). U Obrazovnom centru u Šavniku ostalo je osam mjesta za agrotehničara i 12 za poljoprivrednog proizvođača (traženo po 14). Učenici iz susjednih opština koji se odluče za

stovskom upisnom roku je ponudila 35 mjesta u opštoj (84), 10 u filološkoj i 21 u matematičkoj gimanziji (planiran upis po 28 đaka na sva tri smjera).

U SMŠ ,,Vuksan Đukić“ iz Mojkovca ostalo je jedno mjesto u opštoj gimnaziji, 27 je popunjeno u junu.

Gimnazija ,,Stojan Cerović“ u Nikšiću konkursom je ponudila 144 mjesta u opštoj (252),

Muzičke škole

minimalno popunjene

Škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje ,,Vida Matjan“ u Kotoru u drugom roku traži osam muzičkih saradnika, četvoro klavirista, po dvoje flautista i solo pjevača, klarinetistu, trubača i saksofonistu. U junskom roku je traženo ukupno 25 učenika (upisano je pet). Muzička škola ,,Dara Čokorilo“ u Nikšiću raspisala je konkurs za devet muzičkih saradnika, po dvoje klavirista i harmonikaša, violinistu, violistu, violončelistu, trubača, gitaristu i klarinetistu. Junskim konkursom bila su raspisana 24 mjesta. Muzička škola u Tivtu u avgustovskom roku traži dvoje flautista, trubača, hornistu, trombonistu i klaviristu. U junskom roku traženo je 16 učenika, a upisano je pet. Za umjetničke škole provjerava se ,,posebna nadarenost, odnosno sposobnost umjesto vredonovanja uspjeha iz dva nastavna predmeta od značaja za sticanje obrazovanja“.

upis nekog od ova dva smjera, imaju pravo na boravak u đačkom domu.

U Srednjoj mješovitoj školi ,,17. septembar“ na Žabljaku traže 11 gastronoma i osam konobara (traženo po 14).

PRIMORSKE OPŠTINE

Srednja stručna škola u Baru u drugom roku traži četiri agrotehničara (14) i četiri brodomašinska tehničara (28). Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola raspisala je konkurs za 13 ekonomskih (56) i 17 pravno-administrativnih (28) tehničara. Na smjeru hotelsko-turističkog tehničara ostala su 22 mjesta (56), za gastronoma 13 (28), za konobara 12 (14), za kuvara 15 (42), a za prodavača 19 mjesta (28).

Polumaturanti koji se nijesu upisali u prvom roku, u Srednjoj mješovitoj školi „Danilo Kiš“ u Budvi mogu računati na 18 mjesta za gastronoma (28), 10 za restoratera (14), 14 za konobara, tri za poslastičara (14) i dva za zdravstvenog tehničara (28).

Srednja mješovita škola ,,Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom u drugom roku ponudila

19 u matematičkoj i tri mjesta u sportskoj gimnaziji (planiran upis po 28 učenika).

U SMŠ u Petnjici ima sedam mjesta u opštoj gimanziji, sedam je popunjeno u junu.

U SMŠ ,,Bećo Bašić“ u Plavu preostalo je osam mjesta u opštoj gimnaziji i 10 u gimnaziji na albanskom jeziku, a u junu je bilo predviđeno formiranje dva odjeljenja od po 28 učenika.

U Podgorici dodatnim konkursom traže

više od 500 ,,prvaka“

U Srednjoj građevinsko-geodetskoj školi ,,Inženjer Marko Radević“ mjesta je ostalo za sedam građevinskih tehničara za visokogradnju (28), dva tehničara za arhitekturu i dizajn enterijera (56), četiri tehničara za dekorisanje i aranžiranje prostora (28), tehničara za geodeziju (28), po 17 izvođača završnih građevinskih radova (28) i vodoinstalatera (28). Po 11 učenika traži se i na smjerovima, gdje se nastava izvodi na engleskom jeziku – tehničara za arhitekturu i dizajn enterijera i građevinskog tehničara za visokogradnju (traženo po 14 đaka).

Srednja elektrotehnička škola ,,Vaso Aligrudić“ raspisala je konkurs za 26 elektrotehničara elektronskih komunikacija (28), 32 elektrotehničara energetike (56), 15 elektrotehničara elektronike (28), 13 elektroinstalatera (28) i devet montera elektronske

je 17 mjesta za smjer prodavača (28), četiri za frizera (28) i jedno mjesto za tehničara za arhitekturu i dizajn enterijera (28). U Tivtu je Srednja mješovita škola ,,Mladost“ raspisala konkurs za 24 tehničara za dizajn i kompjutersko konstruisanje u mašinstvu (28) i kuvara (28). Srednja mješovita škola ,,Bratstvo-jedinstvo“ u Ulcinju konkursom traži šest hotelsko-turističkih tehničara na albanskom jeziku (28), 21 kuvar (28), 16 prodavača (28), 23 prodavača na alabanskom jeziku (28), 20 frizera na albanskom (28), 19 ekonomskih tehničara (28) i 18 montera elektronske komunikacione infrastrukture na albanskom jeziku (28).

CENTRALNI REGION

Srednja stručna škola na Cetinju raspisala je konkurs za devet prodavača (14), šest kuvara (14), 27 tehničara za špediciju, carinu i organizaciju transporta (28), kao i 16 frizera (28).

Srednja mješovita škola u Golubovcima planira upis osam agrotehničara (14), vetreniraskog tehničara (14) i 19 ekonomskih tehničara (84). Traže još 14 gastronoma (28), tri

Obrazovni centar u Plužinama raspisao je osam mjesta u opštoj gimnaziji (14).

U Gimnaziji ,,Tanasije Pejatović“ u Pljevljima ima mjesta za po još 28 učenika opšteg (56), matematičkog i filološkog smjera (po 28 đaka).

Gimnazija ,,30. septembar“ u Rožajama raspisala je konkurs za 51 učenika, a ukupan broj đaka planiran u junu bio je 112. U Tivtu je Srednja mješovita

komunikacione infrastrukture (28).

Srednja stručna škola ,,Ivan Uskoković“ traži 25 tehničara mehatronike (28), 36 tehničara automehatronike (56), dva instalatera termotehničkih sistema (14), 14 mehaničara energetskih postrojenja (14), 12 limara (14), po 14 zavarivača i bravara (14), devet CNC operatera (14), 24 tehničara drumskog saobraćaja (56), 14 saobraćajno-transportnih tehničara (14), šest poštansko-logističkih tehničara (14) i po 14 tehničara tehničko-kolske djelatnosti (14) i tehničara vuče (14).

U školi za srednje i više stručno obrazovanje ,,Sergije Stanić“ ostalo je mjesta za 28 hotelsko-turističkih tehničara (56), tri restoratera (28), pet tehničara prodaje (28). Srednja stručna škola ,,Spasoje Raspopović“ za avgustovski rok raspisala je osam mjesta za tehničara zaštite životne sredine (14),

pet za tehničara hemijsko-farmaceutskih procesa i ispitivanja (14), 22 mjesta grafičkog tehničara (14), pet za operatera štampe i grafičke dorade (14), 11 za agrotehničara (14), devet za prehrambenog tehničara (14), sedam za pekara (14) i pet za proizvođača prehrambenih proizvoda (14). U Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici ima osam mjesta na matematičkom (28) i 13 na filološkom smjeru (28).

Umjetnička škola za muziku i balet „Vasa Pavić“ traži pet muzičkih saradnika, tri klasična baletska igrača i po dvoje savremenih baletskih igrača i trubača. U junu je ukupno traženo 91.

Umjetnička škola osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja za talente „Andre Navara“ u drugom upisnom roku planira upis klaviriste, violiniste, violončeliste, gitariste i solo pjevača. U junu je ukupno traženo 10.

Šest ustanova završilo upis u junu

U junskom roku sva mjesta popunjena su u šest srednjih škola pa nijesu obuhvaćene avgustovskim konkursom, osim Medicinske škole ,,Dr Branko Zogović“ u Beranama, koja je upisala 140 učenika (tri odjeljenja zdravstvenih tehničara, i po jedno odjeljenje zdravstveno laboratorijskih sanitarnih i farmaceutskih tehničara), a Ministarstvo prosvjete odobrilo im je da raspišu konkurs za još jedno odjeljenje zdravstvenih tehničara.

Gimnazija „Niko Rolović“

kuvara (28) i 17 konobara (28). U Srednjoj stručnoj školi u Nikšiću, gdje je u junskom roku na svakom smjeru traženo 28 učenika, traže 19 elektrotehničara elektronike, 10 elektrotehničara energetike, šest elektroinstalatera, po 14 montera elektronske komunikacione infrastrukture i autoelektričara, te 28 instalatera sistema obnovljivih izvora električne energije. Isti broj mjesta preostao je i za smjero-

škola „Mladost“ raspisala konkurs za 28 učenika opšte gimnazije (planiran upis 56 u junu).

U SMŠ „25. maj“ u Tuzima ostalo je 17 nepopunjenih mjesta u opštoj gimnaziji (28 ukupno) i 29 mjesta u gimnaziji na alabanskom jeziku (56 ukupno). SMŠ ,,Bratstvo-jedinstvo“ u Ulcinju raspisala je konkurs za 15 mjesta u opštoj gimnaziji na albanskom jeziku (112).

u Baru u prvom roku je tražila 168 učenika (šest odjeljenja).

Srednja likovna škola ,,Petar Lubarda“ na Cetinju, u junu je raspisala 10 mjesta za likovnog saradnika – slikara i 20 za grafičkog dizajnera –saradnika.

Pomorska škola u Kotoru je u prvom roku tražila je 140 učenika - 56 nautičkih i isto toliko brodomašinskih tehničara.

Svih 308 ponuđenih mjesta popunjeno je i u Ekonomskoj školi ,,Mirko Vešović“ u Podgorici, gdje

ve grafičkog tehničara i frizera. Prva srednja stručna škola raspisala je 18 mjesta za tehničara automehatronike (28), 11 za zavarivača, 14 za bravara (po 14), 18 za građevinskog tehničara za visokogradnju (28), 17 za tehničara za arhitekturu i dizajn enterijera (28). Mjesta je ostalo i za 25 vodoinstalatera (28), 20 prehrambenih tehničara (28) i 28 pekara. U Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi traže

U Srednjoj mješovitoj školi ,,17. septembar“ na Žabljaku u opštoj gimnaziji traži se 15 đaka, a u junu je upisano njih 13.

Za upis gimnazije neophodno je ostvariti minimum 60 bodova, koji se dobijaju obračunavanjem opšteg uspjeha, uspjeha na eksternoj nastavi i ocjena iz nastavnih predmeta (za sportsku se računaju i sportski uspjesi i rezultati).

je formirano šest odjeljenja smjera ekonomski tehničar, jedno takvo i na engleskom jeziku i četiri odjeljenja pravno-administrativnih tehničara. Junski rok je uspješno prošao i u Stručnoj medicinskoj školi u Podgorici, gdje su upisana 252 učenika, 112 zdravstvenih tehničara (četiri odjeljenja) i po 28 farmaceutskih, kozmetičkih, fizioterapeutskih tehničara, zubnih tehničara i stomatoloških asistenata i zdravstveno labarotorijski sanitarnih tehničara.

još 15 ekonomskih (112) i tri pravno-administrativna tehničara (28), 22 tehničara prodaje (28) i 17 konobara (28). U Srednjoj mješovitoj školi ,,25. maj“ u Tuzima, u junskom roku raspisan je konkurs za odjeljenja od po 14 učenika. U avgustu su nepopunjena mjesta ostala za smjerove hotelsko-turističkog tehničara (devet i šest na albanskom), prodavača (sedam i dva na albanskom) i ekonomskog tehničara (devet i 11 na albanskom).

Učenici koji planiraju upis na neki od stručnih smjerova četvrtog nivoa obrazovanja, moraju ostvariti minimum 48 bodova, koji se dobijaju računanjem opšteeg uspjeha, zatim uspjeha na eksternoj nastavi i ocjena iz nastavnih predmeta. Kandidati koji nemaju dovoljno bodova za upis četvorogodišnje srednje škole, mogu odabrati neki trogodišnji smjer - za njih nije propisan minimalan broj poena. Ivona RADONJIĆ

Hiljade ljudi u Beogradu protestovalo protiv otvaranja rudnika litijuma,

Vlast će pasti u Jadru

BEOGRAD – Više desetina hiljada ljudi protestovalo je centralnim ulicama Beograda protiv otvaranja rudnika litijuma u dolini Jadra, nakon čega su šetali do mosta Gazela. Zatim su se podijelili u dvije grupe i počeli blokadu glavne željezničke stanice Prokop i željezničke stanice Novi Beograd. Traže da se donese zakon o trajnoj zabrani iskopavanja litijuma u Srbiji.

Demonstranti su blokadu počeli noseći ogromnu zastavu Srbije preko šina na stanici Prokop, dok su na Novom Beogradu zaustavili dva voza. Tokom šetnje građani su pored zgrade Vlade Srbije i Predsedništva skandirali „Izdaja, izdaja“, a skup je oraganizovao Savez ekoloških organizacija Srbije. Na Terazijama uz parole: „Rio Tinto, marš iz Srbije“, „Rudnika neće biti“, „Nećeš kopati“, glumica Svetlana Bojković rekla je da je vlast prije dvije godine stavila ad acta projekat Jadar, a aktivirala ga kada su prošli junski izbori. Prekidana povicima „Izdaja, izdaja“, Bojković je poručila da je okupljanje građana isključivo iz ekoloških razloga, a da vlast „želi da nametne da je u pitanju državni udar“. Ona je konstatovala da se od ljudi krije da je „Srbija prodata kao rudarska kolonija i da okupljeni brane opstanak u svojoj zemlji“.

Ekološka aktivistkinja Ljiljana Bralović navela je da su srpskim vlastodršcima oko

vrata stavljene tri omče: prvu su stavile strane korporacije, drugu strani ambasadori, na čelu sa ambasadorom SAD Kristoferom Hilom i treću

- kriminalni kartel.

- Pitanje je ko će da im izmakne stolicu. Podjednako volim sve - Srbe, muslimane, pravoslavce, ateiste… narode, mi smo oružje, zatrovani su Bor, Homolje i rijeka Mlava. Ne damo Jadar - rekla je Bralović i ocijenila da vlast dijeli narod. Podsjetila je da je vlast izdala

građane na Kosovu i zapitala se da li će tako braniti i Jadar.

- Ova vlast će pasti u Jadruporučio je ekološki aktivista

Zlatko Kokanović, kojeg je prije protesta BIA pozvala na razgovor i upozorila ga da će se neredi na demonstracijama kažnjvati. Šaroliki protest nezadovoljnih ljudi iz različitih razloga: litijuma, Kosova, ekoloških problema, nije zaustavila vijest da su ruske službe bezbjednosti obavijestile pred-

sjednika Srbije da se spremaju masovni neredi čiji je krajnji cilj državni udar. Vučić je na to odgovorio: „Sljedeće nedjelje idem u narod, ne može me niko zaustaviti, osim ako me ubiju ili umrem“.

Protestu u Beogradu prethodili su petnaestodnevni protesti širom Srbije u više od 50 gradova i mjesta. Građani su poručivali „Nećete kopati“, „Rio Tinto – marš iz Srbije“, „Smrt fašizmu – sloboda prirodi“. Ti skupovi su održava-

KIJEV - U napadu ukrajinskih snaga u okupiranom dijelu te zemlje u Crnom moru ubijeno je najmanje 30 ruskih vojnika - saopštila je ukrajinska vojna obavještajna služba.

Ukrajinske specijalne snage izvele su amfibijski napad na Kinburnskoj prevlaci koju je okupirala Rusija – prenosi Radio Slobodna Evropa.

- Kao rezultat racije na Kinburnskoj prevlaci koju su okupirali Rusi, uništeno je šest jedinica neprijateljskih oklopnih vozila i eliminisano oko tri desetine agresora – saopštio je Glavni obaveštajni direktorat ukrajinskog ministarstva odbrane. Navodi se da su tokom operacije ruska utvrđenja napadnuta na položajima tvrđave Kinburn, pomorskog terminala i

spomenika Suvorovu. Dodaje se da je na tom području postavljena zastava vojne obavještajne službe. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je napad odbijen - prenio je Interfaks.

- Saboteri od najviše 16 militanata na dva brza čamca, pod zaštitom dva čamca s vatrenom podrškom, pokušali su da iskrcaju trupe na obalu - saopštilo je rusko ministarstvo. Dodaje se da je ukrajinska grupa pretrpjela prve gubitke blizu obale kada su ih raznijele mine. Rusko ministarstvo je saopštilo da je Ukrajina izgubila 12 vojnika i da su oba čamca uništena artiljerijskom vatrom i protivtenkovskim navođenim projektilima.

Ruske snage na početku invazije na Ukrajinu zauzele su Kinburnsku prevlaku, koja se uvlači u Crno more sjeverozapadno od Krima. Pozicioniranje ruske vojske na prevlaci smatra se jednim od razloga zašto Ukrajina ne može ponovo da otvori svoje luke Mikolajiv i Herson i da iz njih izvozi robu preko svog crnomorskog pomorskog koridora.

ni u karnevalskoj atmosferi i protekli su bez incidenata. Protestovalo se i u gradovima koji nijesu na mapi geoloških istraživanja, uz poruke da se solidarišu sa onim dijelom Srbije gdje će se kopati ruda jadarit, iz koje se dobija litijum. Međutim, ljudi su izlazili na trgove da govore i o problemima u svojoj lokalnoj samoupravi, poput nedostatka pijaće vode u Zrenjaninu već 20 godina, nedostatku kanalizacije, loših lokalnih puteva… Uporedo sa protestima građana, vlast koju predvodi Srpska napredna stranka (SNS) vršila je žestoku kampanju u dva pravca: koliku će materijalnu korist donijeti kopanje litijuma, i oštru kritiku svih koji govore da je kopanje litijuma loše po životnu sredinu i budućnost Srbije.

- Tajkunski mediji pozivaju da se dođe na skup, što znači da su oni organizatori protesta i pripremaju narod za građanski rat. Neofašističke i neonacističke organizacije su neki od organizatora skupa - naveo je Nebojša Bakarec, narodni poslanik. Ministar zdravlja Zlatibor Lončar u javnosti je predstavio tim ljekara koji će se baviti uticajem iskopavanja litijuma na zdravlje građana, a Vlada Srbije je u petak u rad pustila kol centar putem kojeg građani mogu da se informišu o svemu što ih zanima o kopanju litijuma. Istovremeno, svi mediji koji su pod kontrolom vlasti vode kampanju za kopanje litijuma i dovode

Izraelska vojska bombardovala školu u Gazi

Svetlana Bojković je poručila da je okupljanje građana isključivo iz ekoloških razloga, a da vlast „želi da nametne da je u pitanju državni udar“. Ona je konstatovala da se od ljudi krije da je „Srbija prodata kao rudarska kolonija i da okupljeni brane opstanak u svojoj zemlji“

stručnjake iz raznih oblasti koji objašnjavaju da proces kopanja litujuma ne zagađuje životnu sredinu, odnosno da je totalno bezbjedan. U posljednjih sedam dana, kako se povećavao broj ljudi na protestima širom Srbije, Vučić se svakodnevno obraćao građanima. On je obilazio gradilišta, uključivao se u TV Dnevnik i komentarisao poruke protesta, obraćao se građanima na Fejsbuku u direktnom prenosu. Poručivao je da neće biti promjena vlasti na ulici i da su protesti usmjereni samo kako bi njega skinuli sa vlasti. Ministri i predsjednica parlamenta Srbije su u svojim govorima okrivili opoziciju, iako nijedan opozicioni lider nije govorio na protestima. Uporedo sa tim porukama lokalna vlast, koju čini SNS, pokušala je da opstruiše proteste i stvori podjelu među ljudima: u Paraćinu su u vrijeme protesta zaprašivali komarce, a u Smederevskoj palanci, na trgu gde je bio protest, napravili su kontraprotest organizujući zabavu za djecu... V. CVEJIĆ

Stradalo više od stotinu ljudi, desetine ranjenih

GAZA – Više od stotinu Palestinaca je ubijeno, a desetine su ranjene u izraelskom napadu na školu u Gazi koja je pružala utočište raseljenim osobama, objavila je juče zvanična palestinska novinska agencija, dok je izraelska

vojska poručila da je pogodila zapovjedni centar Hamasa.

- Izraelski napadi su bili usmjereni na raseljene ljude dok su obavljali molitvu u zoru, što je dovelo do brzog rasta broja žrtava - objavila je Kan-

celarija za medije vlade Gaze, kojom upravlja Hamas. S druge strane, izraelska vojska je u saopštenju poručila da su njene vazdušne snage „napale zapovjedni i kontrolni centar koji je služio kao skrovište za Hamasove teroriste i zapovjednike“. - IAF je precizno pogodio Hamasove teroriste koji su djelovali unutar Hamasovog zapovjednog i kontrolnog centra ugrađenog u školu Al-Taba’een i smještenog uz džamiju u Daraj Tuffahu, koja služi kao sklonište za stanovnike grada Gaze. Prije udara preduzeti su brojni koraci kako bi se smanjio rizik od povređivanja civila, uključujući korišćenje preciznog naoružanja, vazdušni nadzor i obavještajne podatke - navodi se u saopštenju izraelske vojske.

Masovni protest u Beogradu protiv iskopavanja litijuma

Ukrajina napala snage Rusije na okupiranom dijelu u Crnom moru

Rat ne pRestaje: Gaza

Detalj iz Ukrajine

Priredila: I.K.

BORAC ZA SLOBODU NARODA: Dr Vukašin Marković

Crnogorac Lenjinov saborac

Vjekovima su Crnogorci branili svoju slobodu i „nikada nijesu trgovali svetim parčetom zemlje koji se zove domovina. Branili su svoja ognjišta na Tuđemilima i Carevom Lazu, na Vučjem dolu, Fundini, Krusima, Martinićima, na Grahovcu i Mojkovcu, branili slobodu drugih naroda, učestvovali u Kandijskom i Morejskom i japansko-ruskom ratu, bili u američkim jedinicama u Prvom svjetskom ratu, komandovali u Ilindenskom ustanku, ostavili kosti na Bregalnici, u španskom građanskom ratu bili u prvom stroju, da podsjetimo i na Drugi svjetski rat, na Neretvu, Sutjesku, Sremski front ...

Zlatnim slovima istorija je ispisala imena crnogorskih boraca, svih vjera i nacija, koji su barjak slobode herojski nosili, pod njim su po tri pasa ginula, samo da ne padne u ruke neprijatelju.

U tom vječnom ljetopisu,

Prije 150 godina, tačnije 12. avgusta 1874. godine rođen je u Piperima dr Vukašin Marković, učesnik Oktobarske revolucije, osnivač Kominterne i Jugoslovenske komunističke grupe pri ruskoj komunističkoj partiji, Lenjinov prijatelj, borac Crvene armije, crnogorski komita, zatvaran u logorima Sibira zbog protivljenja Staljinu, zapisano je u kalendaru važnih datuma crnogorske istorije

na posebnom mjestu je dr Vukašin Marković, Piper i Crnogorac, patriota i borac, učesnik velike Oktobarske revolucije, komunista i komita, logoraš i humanista, narodni ,,crveni doktor“... Po iscrpnom istraživanju

Slobodana Simovića, istoričara i hroničara, majka je Vukašina Markovića rodila „pored puta vraćajući se iz Budve, iz trgovine sa piperskim ženama“, i donijela ga u kuću u Lišu Pipersku, odakle počinje životopis za sjećanje, nauk i poštovanje. Školovanje na Drezgi, u Podgorici, Jagodini, pa odlazak u Rusiju đe nakon gimnazije, završava Donsku bogosloviju za sveštenika i učitelja, potom na Harkovskom univerzitetu diplomira „prvo veterinu, pa medicinu“.

Tada počinje put revolucionara kao sekretar Ruske socijaldemokratske partije (boljševika) u Harkovu. Nakon učešća u Prvoj ruskoj revoluciji 1905. godine biva hapšen i zatvaran. U Oktobarskoj revoluciji 1917. godine učestvuje od prvog dana kao predsjednik Jugoslovenske komunističke grupe pri Ruskoj komunističkoj partiji, kao pokretač i glavni urednik lista „Revoluci-

(Ne)poznato

- Moja porodica je proleterijat čitavog svijeta. Moja nacionalnost je čitavo čovječanstvo. Govorim francuski, engleski, njemački, italijanski, bugarski. Po profesiji sam predavač, agitator, doktor medicine, ljekar veterine... - izjavio je na jednom od suđenja dr

Komita sa petokrakom

Od povratka u tadašnju Jugoslaviju, odnosno Crnu Goru u svojim javnim i „tajnim,, nastupima, u susretima sa narodom, kao komunista koji je uživao veliko povjerenje, isticao je potrebu da sa „Rusijom i cijelim svijetom, organizujemo slobodnu samoupravu Crne Gore u federaciji sa Jugoslavijom“. Oduševljen idejama Rovačke republike, napadao je kasnije odluke Podgoričke skupštine riječima: „Duša naroda prignječena je žrvnjem koji je zadesio Crnu Goru 1918. Godine“ uz podsjećanje da su po Lenjinovom učenju „Crnogorci poseban narod“.

Zbog širenja ideja, ucijenjen od vlasti odmetnuo se u komite sa „sinovicom Stojom, sinovcem Jovom (koji su kasnije uhapšeni) i đakom Blažom Nenadićem“. Ipak, jednom je prerušen u seljaka ušao u Podgoricu, đe je razgovarao sa komunistima i istomišljenicima.

ja“, jugoslovenskih komunista u Moskvi. Kao oficir Crvene armije, komandant i politički komesar bataljona Hrvata i Slovenaca borio se u bitkama u Ukrajini, Sibiru, Čeljabinsku.

Bio je odvažan i hrabar, kako u borbi, tako u javnim nastupima i tekstovima koji su posvećeni revolucinarnom komunističkom pokretu, bez obzira što je pripadao „više praktičnim, a ne teoretskim revolucinarima“.

Zato je uživao veliki ugled i bio lični prijatelj Vladimira Iljiča Lenjina, vođe Oktobarske revolucije, sa kojim je dr Vukašin Marković, koračao Crvenim trgom, i po povjerljivom zadatku „uz specijalno ovlašćenje obilazio jedinice, štabove, položaje, organizovao ratne zarobljenike, formirao jedinice u sastavu Crvene armije“. Posebnu brigu vodio je o Jugoslovenima, čime je zajedno sa svojom partijskom grupom izuzetno doprinio uspjehu Oktobarske revolucije.

Vukašin Marković, koji je po nekim izvorima bio jedini Jugosloven koji je učestvovao u Kineskoj revoluciji. Njegova žena Žana Laburb, bila je osnivač Komunističke partije Francuske pri Ruskoj komunističkoj partiji Rusije (boljševika). Narodni heroj Ivan Milutinović je sin

U želji da se riješi dr Vukašina Markovića, tadašnja Zetska banovina pribjegava prevari i njen veliki župan Milovan Džaković izjavljuje da „dr Marković nije počinio nijedno krivično djelo, te nema osnove da ga vlast progoni“. Narušenog zdravlja, od teškog života po kolibama i pećinama, bježeći od žandarma, uz garancije „života i slobode“ Piper-

Tokom Revolucije pokrenuo je kao urednik list „Svjetska revolucija“, širio ideje socijalizma, sa posenim zadatakom priprema za revoluciju na Balkanu. Sarađivao je sa „srpskim socijalistima Dimitrijem Tucovićem, Dušanom Popovićem i Dragišom Lapčevićem“ sa ruskim ljekarima bio u Srbiji tokom Balkanskih ratova, obilazio crnogorski front. Tri godine nakon početka Oktobarske revolucije dr Vukašin Marković, po nalogu Ruske komunističke partije

njegove sestre Stefe. Tokom komitovanja duže vremena boravio je na crnogorsko - albanskoj granici u porodicama Marka Ivanaja i Đona Perkaja. Dr Vukašin Marković iz „istorije prelazi u legendu“, jer pored ostalog, mjesto đe je sahranjen, i poslije duže od osam decenija, ostalo je NEPOZNATO.

skog „Zborskog odbora“ dr Vukašin Marković, se pojavio u Bjeloglavu na velikom pipeskom plemenskom zboru. I pored obećanja, odmah je uhapšen i sproveden najprije u zatvor „Jusovača“ u Podgorici, zatim u „Bogdanov kraj“ na Cetinju, odakle ga upućuju u Šibenik u duševnu bolnicu, da ispitaju da li je sposoban da odgovara pred sudom.Tada je dr Božu Kurajici oštro uzviknuio „Ja sam komunista i dužnost mi je da stupim u odbranu progonjenih crnogorskih seljaka od velikosrpske soldateske“.

U zatvorskoj ćeliji „okovan na obje noge“ trpio je žandarsku torturu, dobio samo koru ljeba i malo vode. Zalud je bila molba njegovog oca Milića, zaslužnog perjanika i borca iz Balkanskog i Prvog svjetskog rata kralju Aleksandru za pomilovanje.

Ipak, uz pomoć crnogorskih komunista dr Vukašin Marković je pobjegao iz cetinjskog zatvora, u Austriji po zatvorima proveo nekoliko godina, kasnije na Kavkazu radio kao ljekar, u „Staljinovim čistkama“, bio po sibirskim zatvorima i put revolucionara „prema neutvđenim podacima završio u Kurbjiševu 1943. godine“ kao revolucionar, komunista i komita sa petokrakom.

dolazi u Jugoslaviju sa zadatkom da „organizuje borbu protiv militarizma, imperijalizma, za ostvarenje interesa naroda“. Nakon zatvora „Glavnjača“ dolazi u Crnu Goru sa željom da „kao ljekar pomogne svom narodu“. Nastavlja uz veliku narodnu podršku širenje revolucionarnih ideja, zbog čega od tadašnjih vlasti biva proganjan. Bježi u šumu zajedno sa nekoliko pristalica, i nakon dužeg komitovanja, uz tvrda obećanja predaje se vlastima, bježi iz zatvora i životni put završava, tamo đe je i počeo, u dalekoj Rusiji. Vrijeme sve dobro prosije, i sve postavi na svoje mjesto, prije ili kasnije. Zaslužena stranica u crnogorskoj slobodarskoj istoriji, bez obzira na „odumiranje starih i rađanje novih ideja i poredaka“ pripada dr Vukašinu Markoviću, koji se borio za slobodu i pravdu za sve narode, koji je kao revolucionar, kosmopolita i Crnogorac bio Lenjinov saborac.

Piše: Dragan Mitov ĐUROVIĆ

Lenjin

Vukašin Marković

PODGORICA - Festival Wild Beauty Art na Žabljaku nastavljen je nizom zanimljivh umjetničkih programa, na različitim lokacijama grada i Durmitora. Prethodih dana program su obilježili - predstava „Ifigenija“ reditelja Zorana Rakočevića i teatra Korifej, izvedene u Centru za kulturu 8. avgusta, preko nastupa Artish:Lab udruženja i interaktivnih koncerata za djecu u parku na putu za Crno jezero 9. i 10. avgusta, do resitala pijanistkinje Jutjen Jang održanog na Macan poljani takođe 9. avgusta.

Predstava „Ifigenija“ istražuje duboki sukob između društvenih očekivanja i individualne moralnosti, pružajući priliku publici da razmisli o univerzalnim temama, koje su jednako relevantne danas kao i u vrijeme Euripida. Glumačka ekipa, koju čine Anđelija Rondović, Jelena Đukić, Đorđije Tatić, Petar Novaković, Moamer Kasamović, Una Lučić, Ognjen Sekulić i Bojan Peko Minić, briljirala je u svakom trenutku, prenoseći emocije koje su publiku vodile kroz dramu, strast i dileme likova.

- Naš tim večeras, nakon dvadeset godina postojanja prvi put ulazi u Centar za kulturu Žabljak i drago nam je jer nas dočekuju predivni domaćini. Pripadamo nezavisnoj sceni pa nam je zadovoljstvo što smo nastupili u sklopu crnogorskog festivala i scene gdje rijetko imamo priliku da igramo naše predstave - izjavila je Anđelija Rondović. Dječiji program kao neizostavan segment festivalskog pr ograma, nakon nastupa Udruženja umjetnika „Visoko C“, nastavljen je koncertima Udruženja Artish:Lab, 9. i 10. avgusta u dječijem parku na putu za Crno jezero. Razvijajući posvećeno svoju ideju i projekat već skoro deceniju, Neda Aleksić, Bojana Dadić i Emilija Petković, animirale su mališane uz muziku i pokret, provocirajući mašto-

Inspiracija i podsticaj u ambijentu Durmitora

vitost, kreativnost i igru kroz umjetnički sadržaj prilagođen dječijem uzrastu. - Zajedničkim radom kreirale smo koncepciju interaktivnih koncerata za bebe i djecu do treće godine, Baby Artysh i formirale smo Artysh:Lab kao udruženje u kom će djelovati izvođački tim (visokoškolovani muzički izvođači) i istraživački tim (na početku doktor medicine, psiholog i defektolog, sada specijalista fizikalne medicine, pedijatar i doktorand kineziologije). Naš utisak je da su djeca jako komunikativna, i djeca

i roditelji su lijepo reagovali na program. Pošto je program zamišljen kao interakcija sa publikom, posebno smo zadovoljne aktivnim učestvovanjem djece i roditelja, što je i nas inspirisalo u toku samog izvođenja - reka je Neda Aleksić. Sedamnaestogodišnja Jutjen Jang, pobjednica jednog od najrenomiranijih pijanističkih takmičenja za mlade - Čajkovski u Moskvi, nastupila je na Macan poljani 9. avgusta. Mladalačka energija, briljantna tehnika a sa druge strane zrelost muzičkog izraza, krase

mladu Jutjen čija se umjetnost stopila sa ljepotom magične prirode okruženja. Izvodeći svako djelo svog resitala sa takvom lakoćom, strašću i čistom ljubavlju prema muzici, očarala je publiku čiju je pažnju kupila od prvih odsviranih tonova.

- Prvi put nastupam u ovakvom okruženju i na otvorenom, i zaista mi se dopalo. Ovo je jedno potpuno novo iskustvo za mene i pravo je osvježenje ali i inspiracija svirati u ambijentu sa takvom prirodnom ljepotom. Nastupanje na otvorenom može nositi određene poteškoće, kao na primjer to što se zbog vjetra ruke i prsti tokom sviranja teže zagriju i pokreću, međutim publika, priroda i promjena uobičajene scene, na kakvoj sam navikla da nastupam, unijeli su posebnu živost i pokretačku energiju koja je moje sviranje obojila novom nijansom i grijala me tokom čitavog koncertaispričala je Jutjen Jang. Podsjetimo, Festival će biti zatvoren nastupom Kulturnog umjetničkog društva „Radoje Dakić Brko“, danas u 18 sati, na Guvnu pored hotela Planinka. R. K.

Na Cetinju održana Ljetnja škola crnogorskog jezika i kulture

PODGORICA - U galeriji

Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, kao rezultat saradnje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Centra, prikazana su tri crnogorska filma u sklopu Ljetnje škole crnogorskog jezika i kulture.

Zahvaljujući podršci Crnogorske kinoteke studenti su imali priliku da uživaju u filmovima „Četiri kilometra na sat“ Velimira Stojanovića, „Ljepota poroka“ Živka Nikolića i „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića

Neđelja, 11. avgust 2024.

Pijanista i kompozitor Kemal Gekić

PODGORICA – Jedan od najcjenjenijih pijanista iz regiona, ali i svjetski priznat umjetnik i kompozitor Kemal Gekić nastupiće ponovo na Međunrodnom festivalu KotorArt. Ove godine dolazi sa pomalo neobičnim programom pod nazivom „Gekić svira Gekića“, kojim će se u Crkvi Svetog Duha u Kotoru, 13. avgusta u 21 sat, u cjelosti predstaviti kao kompozitor.

Posebnost ovog programa, između ostalog, biće premijera epa Ivana Mažuranića „Smrt Smail-age Čengića“, koji je Gekić „preveo“ na muzički jezik, budući da mu je oduvijek bio san da ovu istorijsku dramu uobliči kao kompoziciju. Kao specijlni gost, u ulozi naratora, na koncertu će učestvovati i muzičar Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus. Ulaznice za koncert mogu se kupiti preko GigsTix mreže, putem njihovog sajta www.gigstix. me, kao i na određenim Tobacco S Press kioscima širom Crne Gore. Pored pijanističkog resitala, Gekić provodi vrijeme u Kotoru na KotorArt akademiji, prenoseći dragocjeno znanje i iskustvo na mlade studente. Majstorske radionice traju od 10. do 14. avgusta, kada će se festivalskoj publici predstaviti i polaznici radionica, na koncertu u Crkvi Svetog Duha, u 19 časova. Iz KotorArta su najavili Gekića kao jednog od najistaknutijih pijanista svoje generacije, koji je prepoznatljiv po originalnom pristupu muzičkoj interpretaciji, ekspresivno i tehnički perfektnoj, često provokativnoj i intrigantnoj. Redovno nastupa po čitavoj Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Bliskom i Dalekom istoku, Kanadi, Rusiji, Japanu, Jugoistočnom Pacifiku i Egiptu. Ekskluzivni je umjetnik kompanije Stenvej i doživotni član Američkog Listovog društva.

Muzika i hladna

Ljetnja škola crnogorskog jezika i kulture je dio prestižnog Summer Language Institute (SLI) programa, koji je ove godine ugostio studente slavistike sa američkih univerziteta. Studenti su proveli četiri nedjelje na Cetinju u toku kojih su imali 60 časova crnogorskog jezika i 30 časova posvećenih kulturi i istoriji Crne Gore. Uz to, studenti su obišli i nekoliko lokaliteta od značaja za crnogorsku istoriju i kulturu. Studenti sa prestižnih američkih univerziteta nakon posljednje projekcije izrazili su veliko zadovoljstvo i oduševljenje kako programom koji su pohađali, tako i Cetinjem, Crnom Gorom i posvećenošću i gostoprimstvom domaćina. A. Đ.

U intervjuu za Pobjedu Gekić govori o ključnim karakteristikama programa kojim će se u utorak predstaviti na KotorArtu, ali se osvrće i na dio svoje karijere, dijeleći sa čitaocima Pobjede i neke od ključnih postulata svoje umjetnosti, kao i dugogodišnjeg pedagoškog iskustva.

POBJEDA: Što nam sve možete reći o karakteristikama programa koncerta „Gekić svira Gekića“ i što je bilo ključno u odabiru ovih djela?

GEKIĆ: Program se sastoji od raznovrsnih kompozicija iz različitih perioda, od 1981. do 2024, znači obuhvata više od 40 godina rada na kompoziciji. Ključna je raznovrsnost. Nakon „Prologa“, koji je kratki uvod u koncert, slijedi melodrama, tj. naracija epa Ivana Mažuranića „Smrt Smail-age Čengića“ sa muzikom. Onda dolazi niz kompozicija za solo klavir: „Dijalozi“ - ciklus od pet kratkih kompozicija intimnog karaktera, zatim Introdukcija i Koncertna Fuga (originalno napisana za električni klavir u rok bendu za vrijeme studija), pa onda još „Movement“, „3 Concert Etudes“ i na kraju „Dithyramb“ iz 1983, koji uključuje melodije iz nekadašnje Jugoslavije, koji će mnogi prepoznati, posebno ako su rođeni prije 1983. POBJEDA: Što publika može očekivati od vašeg nastupa 13. avgusta i na koji način će taj koncert biti poseban? GEKIĆ: Ovaj koncert sadrži mnogo „prvih“ stvari - dakle, to će biti prvi put da se predstavljam kao kompozitor, cjelovečernjim koncertom. Naravno da sam i ranije izvodio svoja djela povremeno, ali uglavnom u okviru klasičnog programa, posvećenog i drugim kompozitorima. Najveći dio programa će biti premijerno izveden (svjetska premijera): „Smrt Smail-age“, „3 Koncertne Etide“ i „Dithyramb“. Na koncertu će se čuti sasvim moderan zvuk, sa novim sadržajima i zvučnim doživljajima. Program je planiran za našu publiku, znači, osim univerzalno atraktivnih tema, sadrži i specijalna značenja koja mogu biti razumljiva samo onima koji su rođeni na ovim prostorima. Inicijativa i entuzijazam Ratimira Martinovića i ekipe KotorArt festivala su bili ključni za realizaciju koncerta i zahvalan sam im što su omogućili ovaj događaj.

POBJEDA: Kako vidite ulogu naratora Antonija Pušića u programu ovog koncerta? Kako će njegova interpre-

Dubok trag na muzičkoj sceni u Japanu

POBJEDA: Vaši koncerti u Japanu privlače veliku pažnju. Što mislite da je ključ uspjeha Vaše popularnosti tamo?

GEKIĆ: Ja sam prisutan u Japanu već skoro 40

godina, i ostavio sam dubok trag na japanskoj muzičkoj sceni. Na početku sam bio promovisan od strane kompanije Victor JVC, za koju sam snimio

Sa koncerta za najmlađe u parku na putu za Crno jezero

Učesnici Ljetnje škole na Cetinju

Muzika ne smije biti površna hladna jer odražava život

tacija doprinijeti cjelokupnom doživljaju?

GEKIĆ : Antonije, poznatiji kao Rambo Amadeus ima apsolutno ključnu ulogu u izvođenju epa „Smrt Smail-age Čengića“ i jako sam sretan što je on tu ulogu i prihvatio. Mada smo stari prijatelji, ovo je prvi put da nešto radimo zajedno. Izabrao sam ga između nekoliko kandidata zato što ima fantastičan glas, meni neophodan za izvođenje ovog djela, naravno i uz odgovarajući akcent. Dodatni bonus je njegova inteligencija, njegov nevjerovatno fleksibilan, brz i sveobuhvatan duh, koji u svakoj situaciji nalazi odgovarajuće rješenje, a takođe i jako dobro razlikuje dubinu stvari od površinskog.

POBJEDA: Što vas je inspirisalo da motive djela „Smrt Smail-age Čengića“ Ivana Mažuranića „prevedete“ na muzički jezik?

nekoliko diskova. Onda su došle turneje, sa uobičajenim simbolima Holivuda - limuzinama, šampanjcem, televizijom, tonama cvijeća, dva fan kluba i sve što uz to ide… bio sam mlad tada. Kasnije je uslijedio solidan višedecenijski rad kroz koji sam stekao

Na koncertu će se čuti sasvim moderan zvuk, sa novim sadržajima i zvučnim doživljajima. Program je planiran za našu publiku, znači, osim univerzalno atraktivnih tema, sadrži i specijalna značenja koja mogu biti razumljiva samo onima koji su rođeni na ovim prostorima - kazao je Gekić

GEKIĆ: Nažalost, ovih dana se jako malo ljudi rađa koji bi bili od formata Ivana Mažuranića. Pjesnik, gramatičar (izmislio je riječi sladoled, nosorog, kao i mnoge druge), političar (kao hrvatski ban reformisao je školstvo, političku upravu, pravosuđe), bavio se i matematikom i astronomijom, on je bio jedan neobično uman čovjek velikog formata, koji je ostavio neizbrisiv trag na mnogim područjima. Uvijek mi je bio san da njegovu epsku poemu „Smrt Smail-age Čengića“ prevedem na muzički jezik. Njegov jezik je toliko prekrasan, misao je toliko istančana i duboka, stih toliko perfektan, da je u meni uvijek

permanentnu publiku i gomilu sljedbenika i učenika. Možda japanska publika u meni prepoznaje nešto od svog tradicionalnog senzibiliteta - sklonost prema ljepoti u detaljima, strogost prema sebi i osjećaj prolaznosti kroz neponovljive momente?

budio najdublje i najsnažnije emocije. Ovo djelo (kao i sva velika djela) ima više slojeva značenja, od historijskog (opisuje se stvaran događaj u kontekstu borbe Crnogoraca protiv Turaka), univerzalnog (borba za pravdu i slobodu), psihološkog (analiza konflikta unutar samog Smail-age).

POBJEDA: Vaš stil je često opisivan kao provokativan i intrigantan. Kako biste opisali svoju interpretativnu filozofiju?

GEKIĆ: Nikad mi nije bio cilj provocirati ili intrigirati moju publiku. Mislim da su takve reakcije (ako ih je bilo) najčešće bile nuspojave do -

življaja na strani primalaca. Muzika ne smije biti površna, formalna, hladna i besadržajna, ona odražava život i sama mora biti životna, a u životu nije sve cvijeće i leptirići, postoje stvari koje mogu uzbuditi pa i uznemiriti. Moj je cilj bio i ostao: otkriti ljepotu muzike, prezentirati je na najbolji, najjasniji način i podijeliti je sa mojom publikom, a u svrhu toga da osjetimo zajedništvo i pripadnost nečem većem nego što smo mi sami.

POBJEDA: Kako se osjećate kada izvodite vlastite kompozicije u poređenju s djelima drugih kompozitora?

GEKIĆ: Možda je najbolje to prikazati usporedbom: kad umjetnik izvodi tuđa djela, on je sličan velikom istraživaču koji otkriva nove teritorije, kontinente, planete ili grupe galaksija. Kad izvodi i piše svoja djela, onda je sličan kreatoru tih kontinenata, planeta ili galaksija, ne otkriva ih nego ih stvara.

POBJEDA: „Introduction and Concert Fugue“ iz 1981. godine jedna je od Vaših ranijih kompozicija. Kako se Vaš kompozitorski stil razvijao od tada?

GEKIĆ: Tu sam kompoziciju napisao dok sam kao student neko vrijeme, iz zabave, svirao u jednom rok bendu, električni klavir i bas gitaru, i tada sam htio napisati tradicionalnu fugu za nove, električne instrumente, u stilu Emerson, Lake & Palmera i Rick Wakemana. Ona promoviše novi, metalni zvuk i ima veliku energiju, a u okviru tradicionalne kompozicione forme. Pokazao sam je kolegama i profesorima Akademije, koji su bili impresionirani kompozicijom, ali je tada nijesam svirao na koncertima.

Od tog vremena mnogo se toga promijenilo, međutim, moj osjećaj za formu i harmoniju i dalje ima dosta zajedničkog sa tim ranim kompozicijama. U međuvremenu su se pojavile nove ideje, ličniji subjekti i mnogo više dimenzija ljudskih osjećaja. Da zaključim: moje kompozicije i dalje uključuju elemente tog stila kao komponente, ali i mnogo novog.

P OBJEDA: Kako je Vaše iskustvo rada na Međunarodnom univerzitetu Floride u Majamiju oblikovalo Vaš pristup podučavanju i izvođenju?

GEKIĆ: Ja sam u Majami došao na najvišu univerzitetsku poziciju kao poznati umjetnik, koji je u glavnim crtama već bio itekako „oblikovan“, nakon bezbrojnih koncerata i nakon 20 godina rada na Akademiji u Novom Sadu i predavanjima u raznim zemljama. U susretu sa novim tipovima karaktera u kontekstu nove kulture, dopunio sam svoje dotadašnje znanje. Akcent se u podučavanju premjestio sa informacije na omogućavanje energije i ohrabrenje potencijala, a u izvođenju na slobodu i komunikativnost.

POBJEDA: Koje su najvažnije osobine koje tražite kod mladih pijanista kada ste član žirija na međunarodnim klavirskim takmičenjima?

GEKIĆ: Prije svega, volio bih čuti jasnu muzičku ideju, koja odražava personalnost kompozitora i izvođača, zatim tehničku spremu koja bi to omogućila, i na kraju, volju da se to izvede, smjelost i koncentraciju.

POBJEDA: Što biste savjetovali mladim pijanistima i kompozitorima koji žele da slijede vaše korake? Koje su najvažnije lekcije koje ste naučili tokom svoje karijere?

GEKIĆ: Ovaj prostor je sasvim neadekvatan da se na ovo pitanje precizno odgovori, ali bih svima koji se žele baviti umjetnošću preporučio nekoliko stvari: prvo - slijediti svoj unutrašnji glas, instinkt, sudbinu; drugo - neprekidno učiti, u svakoj prilici, od svakoga, pa i onih koji znaju manje od tebe, i to o svemu, a ne samo o umjetnosti (sve je u životu povezano jedno s drugim); treće - raditi kao opsjednut, inteligentno, intenzivno i fokusirano, jer vrijeme brzo prolazi; četvrto - komunicirati s ljudima, u svakom obliku, jer je umjetnost komunikacija, i sama za sebe ne znači ništa. J. NIKITOVIĆ

OTKRITI LJEPOTU MUZIKE: Kemal Gekić ovih dana u Kotoru

Gekić na seminaru sa mladim pijanistima na KotorArt akademiji

Drim tim odbranio

zlato iz Tokija

Francuska 87

SAD 98

PARIZ – Dvorana: „Bersi“. Sudije. Konde (Španija), Anaja (Panama), Liska (Poljska). Rezultat po četvrtinama: 15:20, 26:29, 25:23, 21:26.

FRANCUSKA: Ntilikina, Batum 5, Albisi, Jabusele 20 (107), Kordinije, Furnije 8, De Kolo 12 (1-1), Lesor 5 (2-1), Gober 2, Vembanjama 26 (2-1), Strazel 3, Kulibali 6.

SAD: Kari 24, Edvards 8, Džejms 14 (1-1), Durent 15 (2-2), Vajt, Halibarton, Tejtum 2, Embid 4 (4-4), Holidej 6, Adebajo 2, Dejvis 8, Buker 15 (1-1).

Košarkaški olimpijski turnir završen je onako kako su svi i očekivali – trijumfom američkog Drim tima. NBA asovi su u finalu porazili Francusku 98:87, bez ikakvih problema, i odbranili zlato iz Tokija, kada su, takođe, bili bolji od „trikolora“ (87:82). 17. Amerikanci su stigli do 17. zlata na košarkaškom turniru, petog uzastopnog...

Ispostavilo se da su Lebron

Džejms, Stef Kari, Kevin Durent i drugovi najteži posao imali u polufinalu protiv Srbije, kada su gubili 37 minu-

Ženski vaterpolo

ta, i u posljednja tri uspjeli da preokrenu i dođu do pobjede. Protiv Francuske je bila nešto drugačija priča, iako su i domaći košarkaši prijetili do samog kraja meča. U prvoj polovini prve četvrtine su se timovi smjenjivali u vođstvu, Francuska je posljednji put vodila 11:10, ali su Amerikanci preokrenuli na 15:11 i do kraja kvartala sačuvali dva posjeda prednosti (20:15). Nakon tri minuta igre u drugoj dionici je Francuska povratila vođstvo (25:24), ali je to kratko trajalo, jer su Ameri u finišu poluvremena u dva navrata stigli do dvocifrene prednosti (46:36, 49:39). Prednost SAD je u trećoj četvrtini išla do 14 poena (61:47), kada se činilo da je meč prelomljen. Ipak, Francuzi, nošeni podrškom sa tribina, uspjeli su da se vrate i do kraja četvrtine smanje minus na šest poena (72:66). Iako su Amerikanci početkom posljednje četvrtine vratili dvocifrenu prednost (80:69), Francuska je uspjela da „zakuva“ meč u finišu, pa je nakon zakucavanja Vembanjame iz ofanzivnog skoka smanjila na tri poena razlike (82:79), na tri minuta i četiri sekunde prije kraja. Međutim, tada je na scenu stupio Stef Kari i sa če-

Španija zlatna u Pariz

Vaterpolistkinje Španije osvojile su zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu. Španija je u finalnom meču savla-

dala Australiju sa rezultatom 11:9. Do pobjede je ,,crvenu furiju“ vodila BeaOrtis sa četiri, dok je gol manje postigla GarsijaGodoj

tiri trojke vratio Amerikance na sigurnu razliku (96:87), pa je 34,5 sekundi prije kraja meč bio odlučen... Kao u polufinalu, Kari je bio najefikasniji u američkom timu sa 24 poena (trojke 12-8), za prvo olimpijsko zlato. Kevin Durent, kome je ovo četvrto olimpijsko zlato, dodao je 15 poena, a Lebron Džejms 14 poena, 10 asistencija i šest skokova. U domaćem timu je najbolji bio Viktor Vembanjama sa 26 poena i sedam skokova, Geršon Jabusele je dodao 20 poena, a Nando de Kolo 12. Bronzu je osvojila Srbija, prvu u istoriji, nakon srebra iz Rio de Žaneira 2016. godine. Srbija je u meču za bronzu pobijedila Njemačku, aktuelnog prvaka svijeta, sa 93:83 (30:21, 16:17, 26:25, 21:20).

Srbiju je do pobjede predvodio Nikola Jokić sa tripl-dabl učinkom - 19 poena, 12 skokova i 11 asistencija, i postao je četvrti igrač u istoriji Igara koji je uspio da zabilježi tripl-dabl na jednom meču.

Jokića su pratili Vasilije Micić sa 19 poena, Bogdan Bogdanović sa 16 i Aleksa Avramović sa 13 poena. Najefikasniji kod Njemačke bili su Franc Vagner sa 18 i Moric Vagner sa 18 poena. S. J.

Španiji je ovo prvo olimpijsko zlato, a ima i dva srebra. U selekciji Australije najbolja je bila AlisVilijams sa pet golova. Bronzana medalja pripala je Holandiji, koja je u meču za treće mjesto pobijedila Sjedinjene Američke Države 11:10.

Za kapitena „ajkula“ Olimpijskim igrama, Dok su smo na svijeta

Deveto mjesto na Olimpijskim igrama nije naša realnost. Ali u duelima sa Grčkom i Italijom pokazali smo da smo bili blizu boljeg plasmana. Nažalost, izgubili smo u penal-serijama i osvojili samo dva boda. Pobijedili smo Hrvatsku tri puta u posljednje dvije godine, a danas će ona igrati finale. Bili smo bolji i od Francuza... Malo nam fali od svega, ali vjerujem da ćemo za četiri godine biti konkurentni za visok plasman – istakao je kapiten ,,ajkula“ Petar Tešanović, koji je, naspram rezultata i realne situacije govorio o utiscima iz Pariza i očekivanjima, kroz velike promjene, za naredni period. Crna Gora nije uradila ništa što bi je približilo vodećim ekipama od kojih je daleko zbog milion faktora, u bazenu i van bazena. Realnost upozorava, a budućnost, koliko god da hrabri, a sportski je biti pozitivan, čak i kroz rezultate mlađih selekcija, jeste šarena. Godine su pokazale da Crna Gora nema kontinuitet i lidera nakon odlaska Aleksandra Ivovića Mnoge pozicije su „tanke“... – Treba biti realan. Nemamo vrhunski kvalitet, možda na dvije pozicije, a na ostalim su ili igrači koji imaju veliki potencijal ili ga, jednostavno, nijesmo dostigli i to je najveći problem. Na ovakve rezultate uticalo je više elemenata. Konkretno, reprezentacija smo sa osam-devet igrača koji igraju van Crne Gore i koji se prvi put okupe na pripremama. U Španiji jedanaestoro igra u Barseloneti, Amerika je krenula sa radom u aprilu, a u maju je bi-

Za Arenu iz Pariza: Ana MARKOVIĆ

Amerika savladala Francusku u nalu košarkaškog turnira

Neđelja, 11. avgust 2024.

„ajkula“ Petra Tešanovića mnogo faktora je uticalo na slabiji rezultat na igrama, sadašnjost je putokaz za budućnost

su drugi zajedno, mi na svim stranama

„trbuhom za kruhom“

la poznata selekcija od 13 igrača i Dejan Udovičić ih je uigravao. Australija je tokom godine na okupu, igrači igraju zajedno. Skoro svi reprezentativci Srbije su članovi Novog Beograda ili su u vrhunskim inoklubovima. U Reku i Breši su, uglavnom, svi reprezentativci Italije, slično je sa Hrvatskom. Jedini mi idemo, što se kaže, ,,trbuhom za kruhom“, zbog čega sve ovo dolazi do izražaja. Takva nam je klupska situacija u Crnoj Gori – svi mlađi moraju da odu – kazao je Tešanović. Kapiten je napomenuo da je u crnogorskoj reprezentaciji malo igrača koji su u svojim

klubovima kroz Ligu šampiona rješavali velike utakmice, odnosno, imali takvu vrstu odgovornosti da se sve vrti oko njih. – Nemamo igrače koji igraju Ligu šampiona u smislu da su u bitnim mečevima, posljednja dva minuta u bazenu. Imamo jako mali broj igrača koji rješavaju utakmice. To je problem koji se vidio protiv Italije i Grčke. Nemamo ljudi koji će u tim momentima preuzeti odgovornost, ali ne zato što nemaju hrabrosti, već se prvi put sreću sa takvim situacijama. Nažalost, to iskustvo stičemo na takmičenjima umjesto da dolazimo spremni. Ali to je problem na

koji se ne može uticati. Šta sve Crna Gora treba da uradi kako bi naredne Igre sačekala spremna da odgovori zamkama koje su je dovele do devetog mjesta na OI u Parizu? – Vaterpolo se dosta ujednačio u odnosu na pet-šest godina kada su dvije-tri reprezentacije bile favoriti. Mnogo reprezentacija će ubuduće osvajati medalje. Imamo i mi šansu. Bili smo, ipak, najmlađa reprezentacija na turniru. Vasilije Radović i Marko Mršić će na OI u LA imati 25/26 godina i uz nas, koji ćemo tada imati oko 30, imaćemo ozbiljnu ekipu. Nadam se da ćemo se iz mla-

Srbija i Hrvatska od 14 sati igraće za zlatno odličje na vaterpolo turniru

Srbija i Hrvatska su na Olimpijskim igrama do sada igrale tri puta – aktuelni olimpijski šampion je u finalu u Riju 2016. godine slavio protiv „barakuda“, a tim Ivice Tucaka je bio uspješniji u grupnoj fazi u Pekingu 2008. i Tokiju 2021. godine. Vaterpolo reprezentacije

Srbije i Hrvatske danas će od 14 sati odigrati najvažniji meč olimpijskog turnira – boriće se za zlato. Srbija za treće uzastopno, a Hrvatska će u Parizu igrati treće ovogodišnje finale (u januaru su na EP bili srebrni, a mjesec kasnije uzeli su zlatno odličje).

Oba tima su u završne borbe ušla kao četvrtopalsirana iz svojih grupa, ali slaba izdanja nijesu uticala za najvažnije mečeve OI. Finalisti u Parizu imaju svoje adute – Dušan Mandić je u sjajnoj formi, Nikola Jakšić vodi kapitenski ekipu, Dedović i Vico su odlični...

đih kategorija pojačati sa jednim-dva igrača. Imamo selektovano jezgro od devet ili 10 igrača koji će napredovati i biti još bolji u LA. Bilo bi odlično kada bi se priključili mladi i onda smo u igri. Nažalost, postoji problem što nijesmo zajedno tokom sezone, svi smo na različitim stranama. Idealno bi bilo kada bi tri-četiri igrača nastupala za isti klub.

Sa Tešanovićem smo razgovarali i o ključnoj utakmici sa SAD. Umjesto da zablistaju, od prvog minuta svi su bili u kontra ritmu. Neočekivano jer su prethodno u tri meča sa visokopozicioniranim timovima imali šansu. – Imali smo šansu da sve završimo prije meča sa SAD. Možda smo se pred utakmicu više emotivno, manje fizički potrošili. Sigurno su bolje do tog pretposljednjeg meča u grupi došli Amerikanci. Izgubili su sve važne duele, a spremali se samo za nas. Odigrali su dobar meč, dosta plitku zonsku odbranu, jer su prepoznali naš napad ,,tri-tri“. U toj formaciji su nas dobro skenirali, jer smo uvijek ,,pucali“ sa tri do četiri bloka, a što je najgore, meč je od starta išao u pravcu koji je njima više odgovarao. Tako da su od starta imali prednost od dva-tri gola razlike. Ostaje veći žal za mečevima sa Grčkom, naročito sa Italijom, gdje smo ih imali u posljednjoj četvrtini, ali nijesmo uspjeli da zadamo finalni udarac. Sa pobjedom bismo Amerikance sačekali raspoloženiji i psihički spremniji – zaključio je Tešanović.

– Daćemo sve od sebe, vjerujem da možemo da osvojimo zlato. Bitno je da igramo kao u posljednje vrijeme. Nismo došli da budemo drugi. Još uvijek nismo uradili ono zbog čega smo došli, a to je da pobijedimo, a ne da odbranimo zlato, jer je ovo nova ekipa. Želimo da osvojimo zlatnu medalju – kazao je kapiten Jakšić, osvajač dva olimpijska zlata.

Nemoj da se vratiš iz Pariza, a da ne napišeš Dnevnik o mostovima Pariza!

Za vrijeme boravka u gradu mostova i svjetlosti, samo smo jednom (slučajno), jer smo bili usmjereni na drugi put iz pravca Jelisejskih polja, prošli preko mosta. Ispostavilo se najvrednijeg, Aleksandra III – dugačkog 160, širokog 40, visine samo šest metara! Jedan od zahtjeva pred početak gradnje je bio da se ne zatvara pogled prema Jelisejskim poljima.

Sada znamo i zbog čega.

Aleksandar III je u brošuri grada Pariza kao građevina koja se kao obavezno mora obići. I mora!

Otvoren je 1990. godine za potrebe svjetske izložbe.

Na vrhovima četiri stuba, visine od 17 metara, nalaze se pozlaćene statue koje čuvaju most. Na sredini su ,,Nimfe Sene“, pozlaćeni grb Francuske, kao još jedan detalj po kojem je most drugačiji od njih 37 na glavnom toku Sene (prolazi dužinom Pariza 17 kilometara). Ukrasi mosta su, inače sa ukusom, bez suvišnih detalja koji mogu da „skliznu“ u kič.

Vjerovatno je ovo srce u srcu Pariza mjesto, pored Ajfelovog tornja i Trijumfalne kapije, koje je najviše puta fotografisano...

Ispod mosta su brodovi na Seni. Tu je stajalište i polazna tačka za krstarenje rijekom – ne duže od sat i deset. Na mostu se ljudi sastaju, dogovaraju, na mostu ,,padaju“ lijepe i teške riječi. Na mostu je zabranjena trgovina –jedno od rijetkih zdanja na kojem se ne čuje ,,tri priveska za 10 eura“.

Bez ovoliko mostova Pariz ne bi bio mjesto gdje većina želi da dođe i obiđe sve ono zbog čega se voli ovaj grad. P. S.: Novi most (Nef) je najstariji most u Parizu, izgrađen 1607. godine.

Hrvatska će u Parizu juriti drugo zlatno odličje, nakon što je 2012. u Londonu završila na postolju. Koliko je moćan ovaj tim pokazuje podatak da će u nepune dvije godine igrati četvrto finale (prvo je bilo 2022. na EP u Splitu). – Teško je navesti recept za finale. Srbiju predvode kapiten Jakšić i Mandić, najbolji igrači na svijetu. Na njih ćemo usmjeriti najveću

pažnju iako nisu jedini. Naša najveća snaga su kolektiv i karakter koji smo pokazali na posljednja dva turnira, kao i u utakmicama u Parizu. Ovo nam je treće finale za manje od godinu, ali to ne znači da ćemo se ovim zadovoljiti. Učinićemo sve kako bismo osvojili zlato – kazao je golman Marko Bijač Za bronzu će od 10.35 sati igrati SAD i Mađarska.

Dnevnik iz Pariza

Pretposljednjeg dana atletskog olimpijskog takmičenja u Parizu obilježila je velika drama u skoku uvis, u kojem je Hemiš Ker iz Novog Zelanda osvojio zlato, preskočivši dva metra i 36 centimetra, ali poslije baraža sa Amerikancem Šelbijem Mekevenom. Ker i Mekeven su, naime, u završnici bili na diobi prvog mjesta, obojica su preskočili 2,36

metara iz prvog pokušaja, a zatim su sva tri puta rušili ljestvicu na 2,38 metara. Oni su mogli da se dogovore da zajedno osvoje zlato, ali Mekeven nije pristao i održan je baraž. Obojica su još po jednom skakali na 2,38 i srušili su ljestvicu, koja je zatim spuštena na 2,36, što, takođe, nijesu mogli da preskoče. Ljestvica je zatim spuštena na 2,34 metra, Mekeven je srušio, a Ker je presko-

ODBOJKA:Domaćin u nalu pobijedio Poljsku

Francuska odbranila zlato iz Tokija

Odbojkaši Francuske odbranili su olimpijsko zlato iz Tokija – „trikolori“ su u finalu olimpijskog turnira

u Parizu pobijedili Poljsku sa 3:0 (25:19, 25:20, 25:23) i zasluženo stigli do drugog najsjajnijeg odličja.

Amerikanac odbio da podijeli zlato u skoku uvis, pa ga izgubio

čio i osvojio zlatnu medalju. Bronzanu medalju osvojio je branilac titule Mutaz Eza Baršim iz Katara sa preskočenih 2,34 metra. To je njegova četvrta olimpijska medalja u karijeri. Što se olimpijskih rekorda tiče, počelo je od atletičara iz Etiopije Tamirata Tole koji je do zlata u maratonu stigao rezultatom 2:06,26 sati. Srebro je osvojio Bašir Abdi iz Bel-

Pretposljednjeg dana na atletskom takmičenju podijeljeno 27 medalja

Holanđanke su osvojile srebro nacionalnim rekordom od 3:19,50 minuta, a bronzu ekipa Velike Britanije (3:19,72). A atletičari SAD osvojili su zlato u štafeti 4x400 metara, zahvaljujući olimpijskom rekordu od 2:54,43 minuta. Srebrnu medalju osvojili su takmičari iz Bocvane (2:54,43), a bronzu reprezentativci Velike Britanije (2:55,83).

gije sa 21 sekundom zaostatka, a bronzu Kenijac Benson Kipruto sa 34 sekunde slabijim vremenom od pobjednika. Olimpijski rekord je oborila i kenijska atletičarka Fejt Kipjegon, u trci na 1.500 metara, a do zlata je došla rekordnim vremenom 3:51,29 minuta. Australijanka Džesika Hal osvojila je srebro (3:52,56), a bronzu Britanka Džordžija Bel (3:52,61). Ki-

Poljaci su, tako, ostali na zlatu iz Montreala 1976. godine,

a Nikola Grbić, selektor Poljaka, nije uspio da postane pr-

pjegon je osvojila treću uzastopnu olimpijsku medalju u trci na 1.500 metara, poslije Tokija i Rio de Žaneira. To je, ujedno, njena druga medalja u Parizu, poslije srebra u trci na 5.000 metara. Atletičarke SAD osvojile su zlatnu medalju u štafeti 4x400 metara, i to drugim najboljim rezultatom u istoriji od 3:15,27 minuta, pošto svjetski rekord iznosi 3:15,17 minuta.

vi u istoriji muške odbojke koji je osvajao olimpijsko zlato

Japanska atletičarka Haruka Kitaguči bila je najbolja u bacanju koplja, a pobijedila je hicem od 65 metara i 80 centimetara. Atletičarka iz Južne Afrike Džo-An van Dajk osvojila je srebro (63,93), a bronzu Čehinja Nikola Ogrodnjikova (63,68). Norveški atletičar Jakob Ingebrigtsen osvojio zlato u trci na 5.000 metara, rezultatom 13:13,66 minuta. Kenijac Ronald Kvemoj osvojio je srebro (13:15,04), a bronzu Amerikanac Fišer Grant (13:15,13). Američka atletičarka Masaj Rasel osvojila je zlato u trci na 100 metara prepone, rezultatom 12,33 sekundi. Srebro je osvojila Francuskinja Sirena Samba-Majela (12,34), a bronzu Džasmin Kamačo-Kvin (12,36). Kenijski atletičar Emanuel Vanjonji osvojio je zlatnu medalju u trci na 800 metara, a pobijedio je rezultatom 1:41,19 minuta i postavio novi lični rekord. Kanađanin Marko Arop osvojio je srebro (1:41,20), a Džamel Sedžati iz Alžira bronzu (1:41,50). S. JONČIĆ

kao igrač (u Sidneju 2000. godine) i kao trener… Francusku je do pobjede u finalu predvodio Žan Patri sa 17 poena, a pratio ga je Trevor Kleveno sa 11 poena. Kod Poljske bolji od ostalih bio je Bartoš Kurek sa 10 poena, naturalizovani Kubanac Vilfredo Leon je upisao samo osam.

Bronzanu medalju je osvojila selekcija SAD koja je u petak pobijedila Italiju sa 3:0. Finale dama između SAD i Italije igra se danas od 13 sati. S. J.

Zlatni Hemiš Ker

PODGORICA - Kao prve Crnogorce koji su osvojili olimpijsko odličje, Crnogorski olimpijski komitet zvanično navodi vaterpolo legende Boška Vuksanovića i Dragoslava Šiljka, iz Helsinkija 1952. godine. Ali, oni nijesu prvi sportisti rođeni u Crnoj Gori okićeni olimpijskim odličjem.

Na istim Olimpijskim igrama u Helsinkiju, to je prije njih učinio fudbaler Slavko Luštica, koji se kao i oni radovao srebru. Legenda Hajduka, i kao igrač i kao trener, veliko šampionsko ime... Za koje se veže i nastup u čuvenoj generaciji koji su nazivali ,,Tito protiv Staljina“ – upravo na tim Igrama u Helsinkiju. Nije bio starter, ali je imao bitnu rolu.

FUDBALER IZ KUMBORA

Valja odmah istaći i to da je olimpijsko odličje u fudbalu tih godina bilo u rangu mundijalskog – da su najbolje svjetske selekcije tada nastupale sa najboljim sastavima... Pa su u finalu (pobjeda Mađarske nad Jugoslavijom 2:0) nastupale ikone fudbala Puškaš, Cibor, Kočiš – a za Jugoslaviju Mitić, Čajkovski, Ognjanov, Vukas, Zebec, Bobek Apsolutno elita! Slavko Luštica rođen je u bo-

Norveška reprezentacija je najmoćnija na svijetu. Skandinavke su u finalu olimpijskog turnira savladale Francusku 29:21 (15:13), uz nevjerovatan učinak Heni Rejštad – šutirala je 12-8, ali je centralna figura bila golmanka Katrine Lunde koja je osvojila treće olimpijsko zlatno odličje (Peking, London i Pariz).

Legenda svjetskog rukometa, rođena 1980. godine, imala je 13 odbrana i završila finalni duel

keškoj porodici, 1923. godine u Kumboru – kod Herceg Novog. Njegovo fudbalsko sazrijevanje nije vezano za Crnu Goru; prije rata počeo je u šibeničkom Osvitu. A poslije rata – član je splitskog Hajduka. Cijelih deceniju i po, tokom kojih je osvojio tri šampionske titule. Bio je apsolutno jedan od najboljih jugoslovenskih defanzivaca, a za reprezentaciju igrao je samo u tom olimpijskom ciklusu. Popularni Žiga je tri godine vodio Hajduk i kao trener – i osvojio jednu, ponovo istorijsku titulu prvaka, 1971. godine. Dovoljno, da ga u splitskom klubu doživljavaju kao apsolutnu legendu. Nego, koliko je veliki uspjeh bio taj plasman u finale olimpijskog turnira. Pamtiće se prije svega po dva meča sa Sovjetskim Savezom, u periodu kada je sukob Jugoslavije i SSSR, odnosno, Tita i Staljina, bio na vrhuncu. To su bili tako bitni mečevi, da će značajno odrediti i fudbalsku i životnu sudbinu cijelih generacija! Dakle, 20. jula 1952, Jugoslavija je nakon produžetka igrala 5:5 protiv SSSR u spektakularnom meču, u kom je vodila 4:0 i 5:1. Nijesu bili dovoljni golovi Mitića, Bobeka i Ognjanova i dva Zebeca. Pa se dva dana kasnije odigrao ponovljeni

Prvi sportista rođen u Crnoj Gori koji je osvojio olimpijsku medalju

Slavko Luštica, Bokelj sa olimpijskom medaljom

i jedan od junaka tima ,,Tito protiv Staljina“

meč – a selekcija naše bivše države pobijedila je 3:1 (golovi Mitića, Bobeka i Čajkovskog) u Tampereu i donijela državi neopisivo slavlje.

ODMAZDA ZA CSKA

Potom je Jugoslavija pobijedila i sjajan tim Zapadne Njemačke u polufinalu (3:1, dva gola Mitića i jedan Čajkovskog) i 29. jula osigurala

makar srebrnu medalju. Odličje osvojeno – četiri dana prije nego će ga vaterpolisti osigurati, pobjedom 4:2 nad SAD u grupi. U finalu Mađarska je golovima Puškaša u 70. i Cibora u 88. minutu dočekala zlato... Ali, sve je ostalo u sjenci onih mečeva za Sovjetima. Zbog kojih su naši fudbaleri dočekani u domovini kao junaci u prvom velikom

Skandinavke se poigravale sa domaćinom u nalu rukometnog turnira

Norveška od Londona

sa blizu 40 odsto uspješnosti! Sa druge strane, golmanke francuskog tima Glozer i Sako zajedno su odbranile sedam šuteva, a najefikasnije kod Francuske bile su Orlan Kanor sa pet i Tamara Ho-

raček sa četiri gola. Finale je samo do odmora, kada je Norveška imala dva gola prednosti (15:13), bilo zanimljivo, jer su već od 42. minuta vodile 21:15. Bronzano odličje osvojila je

Danska koja je bila bolja od Švedske (30:25). Dansku je do pobjede predvodila Mije Hejlund sa pet pogodaka. Kod Švedske bolja od ostalih bila je Natali Hagman sa pet golova. A. M.

dočeku sportista sa velikih takmičenja. A Sovjeti? Kompletan lub CDSA (današnji CSKA) u Moskvi je raspušten i izbačen iz domaće lige, kao kazna! A selektor Arkadijev ostao je čak bez zvanja Zaslužnog majstora sporta – što mu je vraćeno tek koju godinu kasnije... Staljin je umro u martu naredne 1953. godine, a odnosi Jugoslavije i SSSR će nakon

toga biti značajno popravljeni... A na onim Igrama u Helsinkiju 1952. Jugoslavija je, prije svega zahvaljujući fudbalskom timu, poslala poruku da je bitan globalni igrač. U toj priči važna karika bio je i Slavko Luštica. Prvi olimpijac koji je osvojio medalju, rođen u Crnoj Gori. Preminuo je u Splitu, u julu ratne 1992. godine. S. STAMENIĆ

Jugoslovenski tim na Igrama u Helsinkiju

Slavko Luštica

Krenula nova sezona u Drugoj fudbalskoj ligi

Rudar u nadoknadi do trijumfa, silovit start Mladosti

PODGORICA – Fudbaleri

Rudara, Grblja i Mladosti iz Donje Gorice ostvarili su pobjede na startu nove sezone u Drugoj fudbalskoj ligi, dok su Igalo i Podgorici remizirali. Četiri utakmice, zanimljivi dueli, dosta golova i uzbuđenja, trebalo bi da budu dobra najava nove sezone drugoligaškog karavana. Rudar je prvi put od povratka nezavisnosti Crne Gore u Drugoj ligi, a misiju povratka Pljevljaci su otvorili pobjedom protiv Koma – 1:0. Rudar je na premijeri imao dosta sreće - Pljevljaci su do prvih bodova stigli u petom minutu nadoknade, kada je iskusni Vojin Pavlović snažno šutirao sa 30 metara i lobovao protivničkog golmana – 1:0. Pobjedom je krenuo i Grbalj. Tim iz Radanovića savladao je na svom terenu Ibar (2:0). U

Rezultati

Mladost DG – Iskra 3:0

Ekipa Lovćena bila je slobodna.

prvom dijelu je mrežu Rožajaca pogodio Lazar Rakočević, a trijumf je ovjerio Sreten Peruničić u 60. minutu. Mnogo lakše nego što se očekivalo slavila je i Mladost DG. Lješkopoljci su na terenu kampa FSCG savladali Iskru (3:0), a najviše zahvaljujući golovima u finišu prvog dijela. Mladost je načela rivala u 18. minutu, kada je Igor Vukčević pogodio protivničku mrežu. Zatim su gosti ostali sa igračem manje, zbog isključenja Bogdana Obradovića, a u finišu prvog dijela domaći su to znali da kazne. Prvo je Kristijan Vuljaj uvećao

prednost, a onda u četvrtom minutu nadoknade prvog poluvremena, ponovo je Vukčević bio strijelac – 3:0. Najdramatičniji meč viđen je u Igalu. Podgorica je vodila 2:0, imala igrača više, ali je Igalo u finišu uspjelo da dođe do boda. Prvo je na startu, tačnije u šestom minutu, iskusni Vojin Jeknić bio neprecizan sa 11 metara, ali se iskupio za to pogotkom u 38. minutu. Vođstvo Podgorice udvostručio je Luka Bulatović u 67. minutu. Pritom, Igalo je ostalo sa igračem manje na terenu, jer je Lazar Žižić dobio drugi žuti kartoni. Djelovalo je da su gosti osigurali pobjedu. Ali, onda je uslijedio sjajan povratak domaćih - prvo je pogodio Hurtado u 77. minutu, a potom je poravnao Aldin Adžović, golom u 84. minutu. R.P.

Nikšićki košarkaški klub objavio dolazak prva dva pojačanja

Luk i Starovlah stigli u Sutjesku

PODGORICA – Američki

plejmejker Ostin Luk (29 godina, 194 cm) i crnogorski krilni igrač Milić Starovlah novi su košarkaši Sutjeske. Luk je u prvom dijelu prošle sezone igrao za FMP, a onda je u januaru prešao u Cedevitu Junior i završio sezonu u tom klubu. U dresu FMP-a je u ABA ligi prosječno bilježio 4,5 poena i 4,7 asistencija, bio je bez poena u mečevima protiv Budućnosti i Mornara, dok je SC Derbiju ubacio 12 poena (trojke 9-4), uz šest asistencija i tri skoka. U dresu Cedevite Junior na šest

mečeva u ABA 2 ligi imao je prosjek od 4,3 poena i 7,3 asistencije, dok je u hrvatskom šampionatu prosječno bilježio 6,4 poena i 6,9 asistencija. Luk je košarkaški put počeo na Univerzitetu Belmont, a onda je u Evropi igrao za letonsku VEF Rigu, njemački Kirhajm, špansku Melilju, holandske Joast junajted, Groningen i Den Boš, te slovenački Helios iz Domžala. Starovlah (26 godina, 200 cm) u Sutjesku stiže iz hrvatske Šibenke gdje je igrao u drugom dijelu prošle sezone, dok je u prvom dijelu bio član Mornara.

Derbi koji daje

PODGORICA – Premijerna runda nove sezone Meridianbet 1. CFL donijela je uzbuđenja i prvo veliko iznenađenje – pobjedu Otranta nad Mornarom u Baru.

Večeras se prvenstvo nastavlja sa utakmicama drugog kola, koje neće biti kompletno, jer će na programu biti tri meča, dok su utakmice Dečića i Mornara odložene zbog njihovih nastupa na evropskoj sceni. U centru pažnje biće svakako najstariji crnogorski derbi. Budućnost će iz dobro poznatih razloga ugostiti Sutjesku na ,,DG areni“. Oba tima su u novu sezonu ušla sa dosta promjena, pa će derbi biti dobar da pokaže putokaz za obje ekipe. U primorskom okršaju Petrovac dočekuje Otrant, koji će nakon iznenađenja u Baru, na drugom vezanom gostovanju tražiti još jedno iznenađenje, dok u Bijelom Polju Jedinstvo dočekuje Bokelj.

BUDUĆNOST

NAJAVLJUJE OFANZIVU

U dresu Mornara je prosječno postizao pet poena, uz 2,7 skokova, dok je za Šibenku u ABA 2 ligi prosječno postizao 14,3 poena, uz 9,7 skokova. U hrvatskom šampionatu je imao prosjek od devet poena i 4,2 skoka. U karijeri je igrao još za Lovćen, Budućnost Voli, SC Derbi, Sedeak i Zlatibor. Sa ekipom Budućnosti je osvojio ABA ligu 2018. godine, kao i titulu i tri kupa Crne Gore. Sa SC Derbijem je 2021. godine osvojio ABA 2 ligu. Sutjesku će u narednoj sezoni voditi novi trener Dragan

Bajić S. J.

Budućnost je imala dobra izdanja u Evropi, a nakon eliminacije ponovo je fokusirana na domaću scenu. Na startu sezone Budućnost je na ,,DG areni“ savladala Petrovac. Večeras će na istom mjestu nastojati da protiv Sutjeske potvrdi dobar početak sezone. – Čim je u pitanju crnogorski derbi, jasno je da je to dodatni motiv. Žao nam je što ne igramo pod Goricom pred punim tribinama. Sutjeska je dosta dobro otvorila novo prvenstvo, iako je igrala neriješeno protiv Dečića, pokazala je svoj kvalitet. Gdje god da igramo, bez obzira na to da li smo domaćini ili gosti, uvijek ćemo igrati na tri boda. Budućnost je uvijek imala kvalitet, ali raduje me što smo ovog puta napravili zaista tim gdje svaki igrači ,,gine“ za loptu, a taj odnos se pokazao na prethodnim mečevima. Cilj je dobra igra, borbena Budućnost, jer će to biti mamac za gledaoce, a ako imamo publiku, možemo mnogo. Ali idemo korak po korak – kazao je Ivan Brnović, trener Budućnosti.

Raspored

Večeras

B. POLJE: Jedinstvo – Bokelj (20 h)

PODGORICA: Budućnost – Sutjeska (20 h)

PETROVAC: Petrovac – Otrant (20.45 h) Odloženo Jezero – Mornar Dečić – Arsenal

NIKŠIĆANI MOTIVISANI

Fudbaleri Sutjeske nakon remija (1:1) protiv šampiona, ekipe Dečića, već danas igraju novi derbi – gostuju osvajaču Kupa i tradicionalno najvećem rivalu – Budućnosti.

Utakmica sa Tuzanima, čini se, ohrabrila je izabranike Miljana Radovića, pa vrlo raspoloženi putuju i na najveći crnogorski derbi. Svjesni su i da se sa Podgoričanima, tradicionalno, teško izlazi na kraj, a neće ni imati priliku da zaigraju u

Evropsko prvenstvo za rukometaše do 18 godina

Crna Gora igra za

PODGORICA - Crnogorski rukometaši zauzeli su posljednje mjesto u grupi preliminarne runde Evropskog prvenstva za igrače do 18 godina u Podgorici. Izabranici trenera Filipa Popovi-

ća poraženi su od Islanda (25:22) koji je grupu završio sa maksimalnim učinkom od šest bodova. Crna Gora je osvojila samo bod iz remija Farskim Ostrvima, a prije Islanda izgubila je i od Italije, pa će takmičenje nastaviti u borbi od 17. do 24. mjesta, odnosno boriće se za opstanak u elitnom rangu evropskog rukometa. ,,Crveni“ su protiv Islanda u 14. minutu vodili 6:4, ali je Island preokrenuo do 20. minuta, dok je na poluvremenu

najjačem sastavu. Dušan Vuković je zbog povrede van terena najmanje još tri sedmice, Miranović je još rovit, ali Vukčević se vraća i vjerovatno će biti u kombinaciji.

– Budućnost je u dobrom ritmu, imali su i oni, kao ostali crnogorski predstavnici na međunarodnoj sceni, dosta takmičarskih utakmica, ali nama je upravo taj meč sa Tuzanima dosta dobrog donio. Od derbija očekujem mnogo, prije svega dobru igru, a i pobjedu svog tima. Imaju i oni dosta igrača u rosteru, kao Dečić, ali naši momci su mladi, imaju kvalitet i jedva čekaju da počne meč – rekao je šef stručnog štaba Sutjeske Miljan Radović. I kapiten Nikšićana Vladan Giljen nada se uspjehu.

bilo 13:11 za ,,ribare“. Posljednje izjednačenje viđeno je u 36. minutu (14:14), ali je Island nakon toga postigao četiri vezana pogotka za vođstvo 18:14. Naša reprezentacija smanjila je zaostatak na samo gol, koliko je bilo i dva minuta prije kraja (21:22), ali nije mogla do preokreta.

Petar Radoičić i Dražen Peruničić bili su najefikasniji u domaćem timu sa po šest golova, dok je Bogdan Miljenović imao 11 odbrana. Danas je na šampionatu Evrope slobodan dan, a takmičenje se nastavlja sjutra. Ne. K.

Sa sinoćnje utakmice Mladost - Iskra

Budućnosti i Sutjeske u žiži

daje smjernice

– Kao što je poznato, tokom ljeta smo izmijenjali gotovo cijeli tim, a to znači i da će nam trebati malo više vremena da se uigramo. Svaki je derbi poseban izazov i sa sobom nosi neizvjesnost, ali mi smo ohrabreni igrom protiv Dečića i još žalimo što nijesmo slavili. Upravo protiv Budućnosti imamo priliku da ispravimo greške – riječi su najiskusnijeg u redovima „plavo-bijelih“ Vladana Giljena.

PETROVAC ZA

PRVE BODOVE

Petrovac je na premijeri poražen od Budućnosti, pa će večeras na svom terenu protiv Otranta juriti prve bodove u novoj sezoni. – Bilo je i dobrih i loših stvari u meču protiv Budućnosti. Ali

to je iza nas. Fokusirani smo na Otrant i želimo da ostvarimo pozitivan ishod – kazao je vezista Petrovca Danilo Bakić. Ali, Ulcinjani su prošlog vikenda u Baru napravili iznenađenje protiv Mornara. Sada će malo dalje tražiti šansu da ostanu neporaženi.

– Svjesni smo da Otrant ima dobar tim, bez obzira na to što je debitant u eliti. Neće biti lako, a pošto znamo njihove kvalitete, sigurno je da nećemo olako ući u meč – naglasio je Bakić.

NEIZVJESNO U BIJELOM POLJU

Jedinstvo je moglo da osvoji bod protiv Arsenala, ali je u finišu meča doživjelo poraz. Danas dočekuje Bokelj i nada se prvim bodovima. Ipak, Bo-

Zbog Evrope, odloženi mečevi

Dečića i Mornara

Fudbalski savez Crne

Gore još jednom je izašao u susret našim timovima koji igraju na evropskoj sceni. Za razliku od prethodnih godina, ove sezone pomjeren je start šampionata, a s obzirom na to da će u utorak, odnosno, četvrtak, Dečić i Mornar igrati revanš mečeve 3. kola kvalifikacija za Ligu konferencija, Savez je odlučio da njihove utakmice odloži, kako bi se što bolje spremili za još jedan evropski nastup.

kelj je oduševio protiv Jezera – i pobjedom i igrom, zbog čega su u taboru Bjelopoljaca jako oprezni.

– Znamo da nas čeka težak posao. Bokelj je napravio dobar tim, odigrali su sjajan meč protiv Jezera, tako da neće biti lako. Ali, igramo pred svojim navijačima i imamo obavezu da pokušamo da dođemo do pozitivnog ishoda – kazao je vezista Mirza Idrizović

Sa druge strane, ohrabreni dobrom partijom protiv Jezera u Bokelju priželjkuju da ostanu neporaženi.

– U dobrom smo ritmu, a to smo potvrdili i protiv Jezera. Sada nas čeka neugodno gostovanje. Znamo da je Jedinstvo zadržalo kostur tima, angažovalo određena pojačanja, tako da sigurno imaju dobar tim. Međutim, motivisani i ohrabreni dobrom igrom protiv Jezera idemo da pokušamo da ostanemo neporaženi – rekao je Igor Poček, ofanzivac Bokelja. R. P. – Ra. P.

Milvol se uoči prvog takmičarskog meča u sezoni oprostio od crnogorskog golmana

Jedan je Matija Šarkić

PODGORICA – Fudbalski klub Milvol odao je počast crnogorskom golmanu MatijiŠarkiću uoči prvog takmičarskog meča u sezoni, na domaćem terenu protiv Votforda.

Golman Milvola i naše reprezentacije preminuo je 15. juna u 27. godini.

Oproštaju od Matije na stadionu ,,Den“ prisustvovala je njegova porodica, igrači oba tima nosili su crni flor oko ruke, a kapiteni su vijence položili iza oba gola.

- Jednom lav, uvijek lav – pisalo je na vijencu.

Prikazan je i kratak film sa Matijinim odbranama iz dresa ,,lavova“.

Na tribinama je bila istaknuta crnogorska zastava.

Navijači Votforda istakli su transparent posvećen Šarkiću na kojem je pisalo: ,,Počivaj u miru“.

Milvol je u znak sjećanja na sjajnog čuvara mreže povukao dres sa brojem 20, na stadionu je izrađen mural s njegovim likom, a u Matijinu čast je zasađeno i drvo uz koje stoji nat-

pis: ,,Zauvijek u našim srcima“. Milvol je uveo i nagradu ,,Odbrana sezone“, a pobjedniku će biti uručen trofej ,,Matija Šarkić“.

- Jedan je Mati (Matijin nadimak u Milvolu, prim. aut.) –objavio je londonski klub danas na društvenim mrežama. Matija Šarkić je ponikao u Anderlehtu, a bio je član i Aston Vile, Vigana, Stretford tauna, Havanta i Voterluvila, Livingstona,

Vulverhemptona, Šruzburija, Birmingema, Stouka, dok je u Milvolu bio od ljeta 2023. Za reprezentaciju Crne Gore upisao je devet nastupa. U posljednjem, 5. juna na gostovanju Belgiji, briljirao je i bio igrač utakmice. Milvol je juče poražen od Votforda 3:2, a pogodak odluke u 90. minutu postigao je Mileta Rajović, danski napadač crnogorskog porijekla. Ne. K.

Pehar ide u plavi dio Mančestera

PODGORICA - Prvi trofej na startu sezone u Engleskoj osvojio je Mančester siti – tim Pepa Gvardiole nakon penala savladao je Mančester junajted i uzeo pehar Komjuniti šilda.

Poslije 90 minuta na ,,Vembliju“ bilo je 1:1, u penal-seriji 7:6. Tragičar Junajteda bio je

Džoni Evans koji nije iskoristio jedanaesterac u osmoj seriji (odbranio mu Ederson), a neprecizan je kod ,,đavola“ bio i Džejdon Sančo u četvrtoj seriji. Bernardo Silva nije dao penal za Siti u prvoj seriji, a potom su sigurni bili DeBrujne, Haland, Savio, golman Ederson, Nuneš, Dijaš i Akandži. Za Junajted su sigurni iz-

vođači bili BrunoFernandeš, Dalot, Garnaćo, Kazemiro, Mektominej i Martines Junajted je vodio golom AlehandraGarnaća od 82. minuta, a Siti izjednačio preko Bernarda Silve u 89. Sitiju je ovo sedmi trofej Superkupa, dok Junajted ima 21 pehar Komjuniti šilda, što ga čini najuspješnijim klubom ovog takmičenja. Ne. K.

Vukotič i Krstović na prethodnom derbiju

Dirljive scene uoči meča sa Votfordom

Vijenac sa natpisom ,,Jednom lav, uvijek lav“

Crnogorska zastava na tribinama

Podvig naših mladih košarkašica na B

Crnogorke ušle u finale i izborile A diviziju

PODGORICA – Ženska juniorska reprezentacija Crne Gore naredne godine igraće A diviziju!

Kakav podvig za selekciju Petra Stojanovića – naša ekipa, iako gotovo godinu mlađa od ostalih, uspjela je da potvrdi veliki potencijal i pobjedom protiv Bugarske 56:50 izbori finale Evropskog prvenstva B divizije u Rumuniji, a samim tim čekira vizu za A diviziju.

Polufinalni duel donio je okršaj timova koji su bili bez poraza, a velika borba donijela je meč taktičkog nadmudrivanja, na malo poena, a Crna Gora uspjela je da nastavi trijumfalni niz. U početku Bugarke su uglavnom imale prednost, a u 15. minutu bilo je 15:11. Ipak, naše juniorke odigrale su sjajno – blistale su u odbrani, Manolova je bila odlično zaustavljena (samo pet šuteva za 40 minuta), a serijom 14:2 napravili smo preokret do poluvremena 25:17. Idealan niz nastavljen je na startu nastavka, pa je nakon poena Jelene Bulajić, Crna Gora

u 21. minutu prvi put stekla dvocifrenu razliku – 27:17, dok je u 24. minutu, nakon poena Janje Dragišić bilo 31:21. Bugarska je u 35. minutu, nakon bacanja Kostove, uspjela da preokrene – 46:45, pa je bilo jasno da slijedi dramatična završnica. Kada je bilo najvažnije Dragišić je pogodila trojku, a onda su Andrić i Radević vezale poene za prednost 52:48. Na 1,30 prije kraja Dragišić je vratila ,,plus 4“ (54:40), a nakon važnog skoka Rondović, a zatim i Andrić slavlje je moglo da počne... Generacija koja je prošle godine izborila A diviziju u uzrastu do 16 godina sada je zablistala i u juniorskom uzrastu.

Najefikasnija bila je Jelena Bulajić sa 25, uz 9 skokova, Janja Dragišić dodala je 12, Atina Radević 9, uz 10 skokova i 6 asistencija, a Ljube Andrić pored 8 poena, imala je 14 skokova i 3 ukradene lopte, dok je Mila Bajčeta postigla 2, a imala je 7 uhvaćenih lopti.

Finale se igra sjutra od 19.30 časova, a rival Crne Gore biće Češka. R. PEROVIĆ

Košarkašice doživjele dva poraza u Sloveniji u posljednjim provjerama pred odlazak u Meksiko

Škerović: Provjere koje su nam pokazale put

PODGORICA – Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore za dva dana doživjela je dva poraza od Slovenije u pripremnim mečevima, koji su za našu selekciju bili posljednji testovi uoči pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Izabranice Jelene Škerović prvo su doživjele ubjedljiv poraz (86:57), a zatim su pružile mnogo bolje izdanje, ali su upisale još jedan neuspjeh od Slovenije – 72:65. – Turneja u Sloveniji pokazala nam je mnogo, probleme koji se nastavljaju od utakmica sa Mađarskom, a to je prije svega koncentracija. Jednostavno nemamo koncentraciju svih 40 minuta. U prvom meču protiv Slovenije, domaća selekcija nas je nadigrala i pored našeg dobrog početka, a krah je nastao u drugoj četvrtini. Sami sebe smo praktično uveli u negativan skor, samim tim što smo promašili dosta otvorenih šuteva, dozvolili lagane poene Sloveniji, koja je to iskoristila –

prisjetila se prvog meča u dvorani ,,Zreče“ Jelena Škerović, selektorka Crne Gore. Crna Gora je gotovo u cijelom drugom meču bila u egalu, pa je na kraju utisak mnogo bolji. – U drugom meču bili smo

bolji, pružili smo bolji otpor, prikazali dobru igru do četiri minuta pred kraj kada smo nekim greškama i promašenim otvorenim šutevima omogućili Sloveniji da trijumfuje. Ali ostaje da vidimo šta može-

mo sa ovim djevojkama, a treba da znamo da imamo samo četiri igračice koje igraju van Crne Gore. Upravo zbog toga za mlađe koje igraju u Crnoj Gori sigurno da je ovo veliko iskustvo i da će nam pomoći na utakmicama u Meksiku –dodala je Škerović. Za naše košarkašice ovo su bili posljednji testovi uoči pretkvalifikacionog turnira za plasman na Mundobasket – osim dva poraza u Zreču od Slovenije (72:65,86:57), Crna Gora ostvarila je polovičan učinak u Podgorici u dvomeču protiv Mađarske. Naše košarkašice prvo su upisale pobjedu 45:39, a zatim su poražene od Mađarica 78:52... Crna Gora će u Meksiku igrati od 19. do 25. avgusta pretkvalifikacije za Mundobasket. Naša selekcija je u grupi B, gdje su Meksiko, Novi Zeland i Mozambik. Grupu A čine: Južna Koreja, Mali, Češka i Venecuela. Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik turnira plasirati u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. – Ostaje nam da se sada spremamo konkretno za mečeve u Meksiku i da se koncentrišemo i taktički dio već sada ispravljamo i damo sve od sebe da pretkvalifikacioni turnir odradimo što bolje – podvukla je Škerović. R. P.

Evropsko prvenstvo u košarci za kadete B divizije u Skoplju

Crna Gora ubjedljiva protiv Češke

Češka 53

Crna Gora 79

SKOPLJE – Dvorana. SC „Boris Trajkovski“. Gledalaca: 100. Sudije: Kukelčik (Slovačka), Faur (Rumunija), Zlatevski (Sjeverna Makedonija). Rezultat po četvrtinama: 14:18, 11:21, 15:20, 13:20.

ČEŠKA: Zalud 1-1( 7(, Broda, Mesele 2, Buben, Brezik 9 2-2((, Krob 1-2( 1(, Sadovski, Nošek 6, Pospihal 8, Novak 2-2( 6(, Davidek 2, Nohel 12 3-3((.

CRNA GORA: Ivelja 15 (6-4(, Veković 4, Bajčeta 2, Stanković 4 (3-0(, Mićković 14, Brnović, Mugoša 20 (9-6(, Popović, Đukanović 17 (2-1(, Gašić, Radović, Bardić. Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore upisala je drugu pobjedu na Evropskom prvenstvu B divizije u Skoplju – tim Demira Kalića je bio ubjedljiv protiv Češke sa 79:53, u trećem kolu grupe B. Pored pobjede protiv Islanda u prvom kolu, naša selekcija u prva tri kola ima i poraz od Holandije.

Prva četvrtina je bila najneizvjesnija, timovi su se smjenjivali u vođstvu, Češka je posljednji put vodila tri i po minuta prije kraja (14:13), nakon čega je Crna Gora serijom 5:0 preokrenula i imala dva posjeda prednosti nakon prve dionice (18:14). Sjajnim početkom drugog perioda i parcijalom 9:2, koju je zaključio Miloš Veković u 15. minutu, naša reprezentacija prvi put stekla je dvocifrenu razliku – 27:16, da bi na poluvremenu bilo 39:25 za naše kadete. Sve dileme su otklonjene do sredine treće četvrtine, kada je Crna Gora stekla maksimalnih 26 poena prednosti (55:29), nakon čega su „crveni“ rutinski priveli meč kraju. Najefikasniji je bio Maksim Brnović sa 20, uz pet asistencija i četiri skoka, Đorđe Đukanović je upisao još jedan dabl-dabl (po 17 poena i skokova), Vuk Ivelja ubacio je 15 poena, uz osam asistencija, a dvocifren je bio i Jakša Mićković – 14. Crna Gora naredni meč igra u poneđeljak protiv Kipra (13.30 časova). S. J.

PRIČA O BUŠATLIJAMA, POHARI KUČA I VEZIROVOM MOSTU

Autor: Slobodan ČUKIĆ

O gradnji Vezirovog mosta u Podgorici nema nikakvih arhivskih podataka. Ali, postoji razuđeno narodno predanje koje njegovu gradnju vezuje za Mehmed-pašu Bušatliju, skadarskog sandžakbega.

U literaturi se obično navodi da je on taj vezir po kome je most dobio ime.

U vezi toga je potreban oprez. Rečenog Mehmed-pašu, koji je stupio na vlast u Skadru 1756. godine, ne treba miješati sa njegovim sinom Mahmut-pašom Bušatlijom (Kara-Mahmud-pašom) koji je mnogo poznatiji i koji je posječen u bici na Krusima 1796. godine.

Dakle, Mehmed-paša je bio Mahmutov otac.

Mehmed-paša Bušatlija je poznat i kao Mehmed-paša Stariji. On je, pored Mahmuta, imao još dva sina – Mustafa-pašu i Ahmet-pašu

NEUSKLADIVI PODACI O GODINI SMRTI

Za našu priču je od velike važnosti godina smrti Mehmed-paše Starijeg. U vezi toga u istorijskoj literaturi nailazimo na neobičnu situaciju i različite podatke. Tako se u Istorijskim zapisima (sv. 9-10, 1956, str. 54) navodi: „Juna 1775 umro je Mehmed-paša Bušatlija. To sultanu nije vratilo vlast nad sjevernom Albanijom: očevo mjesto zauzeo je mladi Mahmud-paša“. Dragoje Živković takođe piše da je Mehmed-paša umro 1775. godine, kada ga je na poziciji skadarskog vezira naslijedio sin Mahmut-paša „još krvožedniji neprijatelj slobodne Crne Gore od njegovog oca“ (Istorija crnogorskog naroda, Tom II, Cetinje, 1992, str. 248).

Na engleskoj vikipediji navo-

Oprečne tvrdnje o godini smrti vezira Mehmed-paše

Predanje gradnju Vezirovog mosta u Podgorici vezuje za Mehmed-pašu Bušatliju. Rečenog Mehmed-pašu ne treba miješati sa njegovim sinom Mahmut-pašom Bušatlijom koji je mnogo poznatiji i koji je posječen u bici na Krusima 1796. godine

di se da je vezir umro u junu 1775. godine (vidi odrednicu „Mehmed Pasha Bushati”).

Na albanskoj vikipediji nalazimo identičan podatak (vidi odrednicu „Mehmed pashë Bushatlliu”).

U albanskoj enciklopediji takođe nalazimo 1775. kao godinu Mehmed-pašine smrti (Enciklopedia Shqiptare, mrežno izdanje, odrednica „Mehmed pashë Bushatlliu”).

I na drugim albanskim sajtovima sa istorijskom tematikom stoji da je Mehmed-paša umro 1775. godine.

Međutim, imamo i drugačije tvrdnje, koje su neuskladive sa prethodnim.

Gligor Stanojević piše da je Mehmed-paša Stariji preminuo 1779. godine. „Kada je 1779. Mehmed-paša Bušatlija umro – kaže Stanojevićna položaj skadarskog vezira po naređenju Porte postavljen je njegov sin Mahmud“ („Istorija Crne Gore“, Knjiga treća, Tom I, Titograd, 1975, str. 419).

Branko Pavćević ne pominje godinu smrti Mehmed-paše, ali navodi da je njegov sin Mahmut vladao od 1779. do 1796. godine („Istorija Crne Gore“, Knjiga četvrta, Podgorica, 2004, str. 13).

Živko Andrijašević piše da

Bosanski valija Ahmed Kamil-paša je 1756. poslao zahtjev Porti da se Podgorički kadiluk izdvoji iz Skadarskog sandžakata i pripoji Bosanskom ejaletu (pašaluku). Porta je ovo prihvatila 1757. Ali, skadarski mutesarif Mehmed-paša poslao je iste godine zahtjev Porti da se Podgorički kadiluk vrati u sastav Skadarskog sandžakata, što je i učinjeno

je Mehmed-paša Bušatlija bio na vlasti od 1763. do 1779. godine (članak „Kako su Bušatlije postali Crnojevići“, Portal Analitika, 29.3.2014).

lukom od 1763. kada je za vezira imenovan Mehmed-paša...“ (Istorijski leksikon Crne Gore, Daily Press, Podgorica, 2006, str. 183).

Gora, Skadar i Bušatlije bili na zapadnoj periferiji Osmanskog carstva, i da je Crna Gora u očima nekih istoričara mogla izgledati kao zrno u odnosu na silnu imperiju. Ali čak i kada bi zanemarili značaj Crne Gore za istoriju te carevine (što je nemoguće), pitanje je da li se može zanemariti uloga Skadra i Bušatlija. Jer, vladari iz te familije su od sredine 18. stoljeća počeli da stvaraju jedinstvenu političku tvorevinu u okviru Otomanskog carstva, koja će opstati punih 75 godina, do prvih godina Njegoševe vladavine, i suštinski imati autonoman status. Da i ne govorimo o tome da je centralna otomanska vlast više puta pokušavala da vojnim poduhvatima skrši samovolju Bušatlija!

TRVENJA OKO PODGORIČKOG KADILUKA

Sultan Osman III je Mehmed-begu Bušatliji 1756. dao titulu paše i imenovao ga za mutesarifa u Skadru. Time je započela epoha Bušatlija. O pouzdanosti tog podatka svjedoči bujuruldija bosanskog valije Hadži Mehmed-paše iz 1758. godine, u kojoj se navodi da je Mehmed-paša mutesarif u Skadru

Marija V. Kocić i Dalibor M. Elezović u recentnoj studiji navode da je Mehmed-paša preminuo 1779. godine („Uspon Mahmud-paše Bušatlije kao odraz krize osmanskog državnog sistema“, 2018).

Na Hrvatskoj enciklopediji takođe nalazimo podatak o 1779. kao godini Mehmedove smrti (odrednica „Vezirov most“, mrežno izdanje).

Imamo, dakle, oprečne tvrdnje o datumu smrti Mehmed-paše Bušatlije, što je neodrživo. Ubrzo ćemo se uvjeriti da je tačan podatak o 1775oj godini, kao godini smrti Mehmed-paše Starijeg, dok je 1779. zapravo godina smrti njegovog najstarijeg sina Mustafa-paše.

Ali, prije toga, treba raščistiti stvari oko Mehmed-pašinog stupanja na vlast u Skadru 1756. godine, jer i tu nailazimo na protivrječne i neuskladive tvrdnje. Naime, nekoliko autora navodi da je to bilo 1763. godine. Tako u Istorijskom leksikonu stoji da su „Bušatlije upravljale skadarskim paša-

I u vezi ovoga ćemo se uvjeriti da su stvari stajale drugačije, i da je Mehmed-paša stupio na vlast nekoliko godina ranije. Albanski istorijski sajtovi u vezi toga ne ostavljaju prostor za nagađanje i proizvoljnosti.

BUŠATLIJE

Prije nego nastavimo priču, treba ukazati na neobičnu okolnost. Naime, beogradski „Clio“ je početkom ovog stoljeća objavio studiju „Istorija Osmanskog carstva“ (2002.) – djelo od 982 strane, koje je sačinilo više autora, a priredio Rober Mantran I gle čuda! U toj knjizi, čija bi obimnost trebalo da obuhvati sve istorijske periode i epizode, ni jednom se ne pominju Bušatlije! Pregledali smo, u nevjerici, pažljivo studiju kao i indeks imena, ali o toj moćnoj porodici iz Skadra nema ni jedne riječi. Crna Gora se pominje usputno nekoliko puta. I to je sve što se može naći o burnoj istoriji na ovim stranama Balkana tokom otomanske epohe. Mi razumijemo da su Crna

Skadar su oko 1730-35. godine potresale borbe političkih struja, a tako je bilo i dvije decenije kasnije, u periodu 17501755. Mehmed-beg Bušatlija je bio na čelu jedne od suprotstavljenih stranaka. Poticao je iz stare i ugledne feudalne porodice. Tokom 1755-1756. godine uspio je da porazi svoje protivnike i postane faktički vladar Skadra. Sultan Osman III (1754-1757) je Mehmed-begu 1756. godine dodijelio titulu paše i imenovao ga za mutesarifa Skadra. O pouzdanosti ovog podatka ubjedljivo svjedoči bujuruldija (buyuruldu – predstavka, osmanlijski pravni dokument) bosanskog valije Hadži Mehmed-paše iz 1758. u kojoj se navodi da je Mehmed-paša 1757. bio mutesarif u Skadru. Bujuruldiju je prije sedam decenija objavio Hamid Hadžibegić u članku „Odnos Crne Gore prema Osmanskoj državi sredinom XVIII vijeka”, (Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, No. 3-4, Sarajevo, 1953). Da vidimo o čemu je riječ. Bosansko-hercegovačka vojska je 1756. godine napala Crnu Goru zbog neplaćanja harača, što je dovelo do teških borbi (bitka na Predišu), ali i do toga da Crnogorci na kraju plate dio harača. Ubrzo iza ovoga dogodilo se nešto „krupno“, što je imalo dugoročne posljedice. Naime, tadašnji bosanski valija Ahmed Kamil-paša je već krajem 1756. poslao zahtjev Porti da se Podgorički kadiluk izdvoji iz Skadarskog sandžakata i pripoji Bosanskom ejaletu (pašaluku). Porta je ovo prihvatila i sultan je o tome izdao ferman sredinom septembra 1757. Ali, ubrzo iza toga, skadarski mutesarif Mehmed-paša Stariji, začetnik „dinastije“ Bušatlija, poslao je zahtjev Porti da se Podgorički kadiluk vrati u sastav Skadarskog sandžakata, što je i učinjeno krajem 1757. godine. (Nastavlja se)

Skadarski pašaluk početkom 19. stoljeća

Crnogorci na akvarelu s kraja 18. vijeka

Travnik sjedište Bosanskog ejaleta (pašaluka)

Neđelja, 11. avgust 2024.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

TIHOMIRU Slavka SABLJIĆU

Počivaj u miru.

RANKO i NANA KRALJEVIĆ

Dana 9. avgusta 2024. u 91. godini života preminula je naša draga

RADOJKA Tomaša NEDIĆ rođena ĐUKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 10. avgusta od 10 do 15 časova i 11. avgusta od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju Sveti Jovan Haj Nehaj – Sutomore.

Ožalošćeni: kćerke MIKOSAVA, LJEPOSAVA i VESELINKA sa porodicama, braća ILIJA i VESELIN sa porodicama, sestra MILKA, đever TOMISLAV sa porodicom, zaove MILENA i MILOSAVA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina NEDIĆ i ĐUKOVIĆ

Tužnim srcem obavještavamo da je dana 10. avgusta 2024. u 93. godini života preminuo naš voljeni

TODOR Mirka MIŠNIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu 10. avgusta od 19 do 20 časova i 11. avgusta od 9 do 14 časova kada se kreće na mjesno groblje Karova Kosa –Bjelojevići, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: sinovi MILETA i VASILIJE – DUKA, kćerka SLAVICA, sinovac VESELIN, snahe BILJANA i MILICA, sestrići i sestričina, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Draga naša tetka

Posljednji pozdrav dragom

TIHOMIRU Slavka SABLJIĆU

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Voljeni naši

NATAŠI, MARKU i MAŠANU

Jači od ovog bola koji traje dvije godine je ponos. Ponos na sve što jesmo bile drugarice, kume, sestre... Volimo vas i juče i danas i zauvijek...

NEVENKA i MATEA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DUŠANKA TOMANOVIĆ

Posljednje pozdrave i poljupce šalju ti ZOKI, SLOBO i BANJA sa porodicama

Mojoj najdražoj sestri

DUŠANKI TOMANOVIĆ

Šaljem posljednji pozdrav. Počivaj u miru i neka te ne remete moje suze

Tvoja sestra SENJA

NATAŠA, MAŠANE, MARKO

Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje bol za vama, falite nam sve više, puno toga smo trebali zajedno. Čuvamo vas od zaborava.

534

Vaši NINA, LUKA i MLADEN 518

MARIJA, ŽARKO, MIA, MARKO i MILOŠ 522

NATAŠA

Godine prolaze, a tuga ostaje. Našla si posebno mjesto u našim srcima gdje te čuvamo od zaborava. Sijaj sa svojim malim anđelima visoko na nebu.

TVOJI HUMANITARCI

i SANDRA IVANOVIĆ 531

Dvije godine

NATAŠI, MAŠANU i MARKU

Kad voljeni nestanu, ljubav i sjećanje na vas nikad neće. Čuvamo vas u našim srcima.

526

533

MLADEN

Navršavaju se dvije godine od smrti naših voljenih

NATAŠE, MAŠANA i MARKA MARTINOVIĆ

Sa vama je otišao dio nas, ostala je beskrajna tuga i ljubav jača od zaborava. Porodica i prijatelji će u nedjelju 11. avgusta 2024. u 10 časova posjetiti njihovu vječnu kuću u Bajicama.

OŽALOŠĆENE PORODICE MARTINOVIĆ i PEJOVIĆ

Dvije godine

NATAŠA, MAŠAN i MARKO

Teško je pronaći riječi koje bi opisale tugu koju nosim, dvije godine bola, praznine i neizmjerne tuge. Bez vas svijet je izgubio boje, ali pokušavam živjeti onako kako bi oni živjeli, pronalazeći snagu u njihovoj ljubavi i sjećanjima.

MITRU

BRATE, dvije godine tuge i bola bez tebe. Kako da nađem riječi, kako da oprostim sebi što sam te poslao da mi spasiš familiju, a poslao te u smrt.

Nikad sebi oprostiti neću.

FALIŠ, BRATE!

VAŠ ROKI

TVOJ MIKI

Sreće moje, životi moji, tešku borbu vodim pune dvije godine bez vas

NATAŠA, MAŠANE, MARKO

Sestro moja, ponosu moj, snago moja, nijesmo se dogovarali tako, naši planovi su bili sreća, budućnost tvoje i sjutra moje djece. Ali krvnik se usudi da vam uzme živote, da uništi jednu ogromnu ljubav brata i sestre.

Ti si bila najbolja sestra na svijetu. Rodila si Mašana i Marka, usrećila me sa dva ujova anđela.

Ne volim više ni more ni sunce. Ne želim da idem na mjesta gdje smo bili srećni.

Živite u mom srcu, uspomenama kojih je bilo puno. Vi znate da ste tu zauvijek u mom srcu, i ništa neće i ne može vašega brata i uja da usreći bez vas.

Volim vas beskrajno, ljepote moje.

Brat i ujo NEBOJŠA

Voljeni naši

NATAŠA, MAŠAN, MARKO

Bolno je brojati dane i godine bez vas. Prerani rastanak sa vama donio je svima tugu i prazninu, ali sjećanje na vas vječno će živjeti u našim pričama, suzama i sjećanjima na najljepše uspomene.

Stric VOJO sa porodicom

NATAŠI, MAŠANU, MARKU MARTINOVIĆ

Danas su dvije godine otkako ste otišli na neko bolje mjesto. Neka vas naše suze ne remete. Počivajte u miru, a mi ćemo se i dalje sjećati najljepših trenutaka provedenih zajedno.

Tvoja baba ZORICA, tetke SVETLANA, SNEŽANA, sestra VLADANA, braća VLADO, MATEJ i OGNJEN

Voljeni naši

Neđelja, 11. avgust 2024.

Dana 12. avgusta navršavaju se dvije teške, bolne godine, kada je naš život stao vašim odlaskom, Anđeli naši

NATAŠA, MAŠANE, MARKO

E da smo mogli da svoje živote damo, da nam vi ostanete, da vaša mladost cvjeta, da ispunite vaše snove.

Ali nađe zvijer, sa svojom krvničkom porodicom da uništi mladost, dobrotu i vašu neviđenu ljepotu.

Ubijeni ste, zato što ste bili posebni, imali ste veliko srce i čistu dušu. Mi ništa ne praštamo, a posebno ne vašu stravičnu pogibiju.

Vi ste bili naš vazduh, pogled, osmijeh i naša sreća najveća.

Idemo teškim koracima putem pravde da dokažemo, da ste gurnuti u kandže krvnika od sramotne vlasti ove države koja je saučesnik u ovoj teškoj, surovoj vašoj smrti.

Te kukavice će morati da odgovaraju pred Bogom i pred nama.

Nijeste otišli iz sjećanja, niti ćete ikada.

Svake sekunde, minuta, dana do kraja života ste sa nama u našim ranjenim srcima.

Nikad prestati nećemo da vas volimo i jako želimo.

Otac-đed BATO, majka-baba VESNA, brat-ujo NEBOJŠA

2022–2024.

NATAŠA, MAŠAN, MARKO

Dvije tužne godine, od kad vas od nas otrže zla sudbina. Živite u našim srcima, uz veliku bol i prazninu.

Neka vaše duše počivaju u miru.

NATAŠA, MARKO, MAŠAN

Dvije godine bez vas...

Umjesto toplih zagrljaja, mislima vas milujemo, a srcem i dušom volimo i patimo. VLADO, BATO i DANKA

ĆANA, DRAGAN – BARI, MAJA, KSENIJA, MILAN i LUKA

Neđelja, 11. avgust

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tužno sjećanje

NATAŠA, MAŠAN, MARKO MARTINOVIĆ

Vaša prisutnost je obogatila naše živote, pamtimo sve zajedničke trenutke i čuvamo kao najljepšu uspomenu života svoga.

Kumovi OĆIĆEK: ĐURO, KEKA, SARA i STEFAN

Dvije duge i teške godine bez našeg oslonca, ljubavi i ponosa

MILANA MITROVIĆA

543

Dvije godine dana su 30 godina je od od smrti našeg smrti naše

PUNIŠE SLAVICE

MUŠIKIĆ

Dok gledamo u horizont pitamo se često kako bi zvučale tvoje riječi danas. Pitamo se kakve bi mi savjete, kao nekad dao i uz osmijeh uputio.

Ali jedno znam da si ti čuvar naših snova, čovjek koji drži moje srce, onaj s kojim je stao najljepši dio mog života tog prokletog avgusta, onaj koji mi nevidljivom rukom briše suze i kaže možeš ti to, onaj koga ću voljeti zauvijek.

Tada shvatih što znači kad kažu da sreća kratko traje, ali čuvaću te duboko u srcu, u duši u Đini.

Ti si naša snaga naš dostojanstveni heroj, naš ponos.

Moj život.

Ljubav ne umire...

ZAUVIJEK TVOJE SABINA i ĐINA

Dvije godine od smrti voljenog zeta, druga i brata

MITRA

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe.

Bol je ista kao onoga dana kada si nas napustio.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Dvije tužne godine od kada nijesu sa nama

NATAŠA, MAŠAN i MARKO MARTINOVIĆ

Živite i živjećete kroz najljepše uspomene, Anđeli... Iz srca Vas niko ne može uzeti... Nedostajete nam... Voli Vas ujna VERA NIKOLIĆ sa porodicom

Tužno sjećanje

NATAŠA, MAŠAN, MARKO

Uvijek voljeni i nikad prežaljeni živjećete vječno u našim sjećanjima.

Tetka VJERA sa porodicom 511

Dvije godine od smrti

NATAŠE, MAŠANA i MARKA

Vrijeme prolazi, a sjećanja na vas ostaju zauvijek u našim srcima i mislima.

BOŠKO, MILENA, LUKA, UROŠ i VUKAN

510

HARIS KAZAMANOVIĆ sa porodicom 535

Navršavaju se dvije godine od smrti našeg dragog

MILANA

Dok god budemo živjeli, živjećeš i ti u našim mislima i srcima.

Tvojom plemenitošću i iskrenom dušom zaslužio si da za tobom doživotno žalimo.

Veliko zlo te rastavi od nedosanjanih snova i zajedničkih radosti kojima smo se radovali.

Počivaj u miru, naša neprebolna rano.

RATKO, SNEŽANA, ALEKSANDAR i ANA

Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na vas. Nedostajete nam…

VAŠA PORODICA

Četrdeset dana od smrti našeg dragog oca i đeda

KRSTA MIJANOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne može te izbrisati iz naših sjećanja. Čuvamo uspomene na sve trenutke provedene sa tobom. Počivaj u miru.

Tvoja ćerka IVANA i unuk MATEJ

Dvije godine od kada nas je napustila naša draga

Vječno ćemo te pamtiti po tvojoj dobroti, ljubavi i pažnji koju si nam nesebično pružala. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: ZORAN, JASNA, RADOVAN – DADO

Danas 11. avgusta 2024. navršava se godinu dana od kada nas je napustila naša

SLAVICA V. POPOVIĆ

Draga moja sestro, teško je prihvatiti da te nema među nama. Tvoja ljubav i pažnja prema meni, mojoj djeci i unučadima mnogo nedostaje, a još više nedostaješ ti. Sada si kod naših roditelja da zajedno počivate u miru. Znam da ćeš paziti na njih, a i oni na tebe, kao što ste i radili.

Zauvijek će te voljeti tvoja sestra VESNA sa djecom i unučadima

2023–2024.

SLAVICA POPOVIĆ

Draga prijateljice, zauvijek ćeš biti u našim srcima i čuvaćemo te od zaborava.

VESNA i OLJA NAČIĆ

VLADAN VUKIĆEVIĆ

2021–2024

Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naša voljena

RADMILA – CICA Š. POPOVIĆ

Tvojim odlaskom ostaje trajno sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu.

Ostaće upamćena tvoja široka duša u kojoj je bilo mjesta za sve.

Počivaj u miru koji si zaslužila.

Umjesto pomena priložena je donacija u humanitarne svrhe.

Sin

GORAN, snaha DANIJELA i unuke NINA i MAJA

Četrdeset je dana od smrti naše

S ljubavlju i poštovanjem, čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.

DUŠKO, BILJANA, PETAR, BOŽO i NIKOLA TOMAŠEVIĆ

Ponekad nam dođeš u snove, s blagim osmijehom i licem bez briga. Onda nam stvarnost pokaže tvoje prazno mjesto u našem domu i tišinu koja boli beskrajno. U vječnom bolu za tobom!

Majka SENKA i sestre NINA i MAJA

Navršava se četrdeset dana od smrti mog voljenog brata

ŽELJKA VUJOVIĆA

Ako je život morao stati, ljubav i sjećanje na tebe neće nikada. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Sestra NATALIJA sa porodicom

Neđelja, 11. avgust

516

Četrdeset dana je od kad nije sa nama naša majka, svekrva i baba

DESANKA Borova NEŠKOVIĆ

Vrijeme bez tebe nam je pokazalo koliko fališ u našoj kući, među svojom đecom i unučadi Pokazalo je koliko nam je značilo tvoje prisustvo, briga i pažnja.

Hvala ti za sve!

U nedjelju 11. avgusta posjetit ćemo njenu vječnu kuću, a umjesto četrdesetodnevnog pomena, izdvojit ćemo prilog za kapelu u Mahali

PORODICA

Dana 12. avgusta je četrdeset dana od smrti naše drage

MILEVE N. MOŠTROKOL rođ. PEJAKOVIĆ

Sa ljubavlju i poštovanjem, čuvaćemo te od zaborava. U neđelju 11. avgusta u 9 časova porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću. TVOJI NAJMILIJI

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog

ŽELJKA Vladimira VUJOVIĆA

Tvoj odlazak je napravio veliku prazninu u našim srcima. Hvala ti što ćemo uvijek moći ponosno da kažemo da smo tvoji. Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji najmiliji: majka DESANKA, supruga NADA, sin VLADIMIR, ćerke MAJA i ANA, unuka EMILIJA

503

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog ujaka

ŽELJKA VUJOVIĆA

Svojom dobrotom, pažnjom i plemenitošću živjećeš vječno u našim srcima.

523

501

502

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog oca

ŽELJKA VUJOVIĆA

Tvoju ljubav i dobrotu čuvaćemo zauvijek u našim srcima. Mnogo nam nedostaješ.

Tvoji: MAJA, ANA i VLADIMIR

Tvoji sestrići NIKOLA i GORAN 504 SJEĆANJE na mog oca moju majku i mog muža

JANČIĆA ZORKU PEJOVIĆ MIRČETU

Vaša kćerka i supruga VJERA PEJOVIĆ 513

ĐURA

Dana 13. avgusta 2024 navršava se pet godina od smrti našeg dragog oca

RADOMIRA Špira POPIVODE

Tvoj lik i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji sinovi: SLAVKO, NOVAK i TIHOMIR sa porodicama

Tužno sjećanje na moje roditelje

DARE PEJOVIĆ PERO PEJOVIĆ 13. 8. 2021 – 13. 8. 2024 12. 6. 2002 – 12. 8. 2024

Ostaćete uvijek u našim srcima, mislima i sjećanjima. S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Vas.

VOJO sa porodicom

524

Plemenitoj i ponosnoj majci

ZORKA VRBICA

Majko moja, za tobom tuga i bol doživotno. Tvoja ćerka RADA sa porodicom

508

Voljeni naš

LOPIČIĆ

MARKO Ćanov STANE Markova ratnik-partizan ubijen 1942. umrla 1979. godine u logoru Voltera u Italiji

LUKA Markov učitelj-prvoborac-oficir poginuo 1942. u 24. godini

DESE Ljubova LJUBO Markov umrla 1991. partizanka-logorašica umro 1998. zatvora Klos u Albaniji prvoborac-logoraš Voltere RVI nosilac partizanske spomenice 1941. načelnik SUP-a

LUKA – BAĆKO Ljubov BILJANA Veskova umro 2001. umrla 2008. Sjećanje na nezaborav našoj porodici, s tugom, ponosom i poštovanjem. BRANKA i VESKO Ljubovi

Navršava se godina dana bez naše voljene

SANJE Radivoja PETROVIĆ

Godinu dana tuge i boli bez tebe. TVOJA PORODICA

ZOKI

Danas ti je rođendan koji slaviš sa ocem i anđelima. A nama ostaje da te se sjećamo i pominjemo sa velikim poštovanjem i ljubavlju. Počivaj u miru.

Unučad ZORAN i NAĐA, sin GAJO, snaha TAMARA

Njihovi: ESAD – SADO, MIRSADA – MIRA i DŽENETA

RUMICU ZARIJU 11. 8. 2022. 26. 8. 1998. 11. 8. 2024 26. 8. 2024

Spavajte

515

493

Sjećanje na moje roditelje majku oca

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada i umivaonika. Povoljno, Vukčević. Tel. 067/000-008 , 069/991-999 1

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

11.

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzeću „VENTURA PARTNERS” d.o.o. iz Podgorice donijeto Rješenje, broj: 03. UPI-1456/6 od 02.08.2024. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje objekta mješovite namjene na urbanističkoj parceli GI .5 i GI .6, koje čine katastarska parcela broj 3685/1 i dio karastarske parcele broj 3683/2 KO Podgorica III, blok l, zona G, u zahvatu DUP-a „Zabjelo 8”, Glavni grad Podgorica. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrdeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

„VENTURA PARTNERS” d.o.o. iz Podgorice može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

„VENTURA PARTNERS” d.o.o. iz Podgorice je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.