Dnevni list Pobjeda 21.08.2022.

Neđelja, 21. avgust 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20383 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura НЕЂЕЉОМ STR. 8. i 9. RAZGOVOR: Biznismen Re k Radončić, prvi predsjednik Fondacije „Gusinje“ u Njujorku, zabrinut zbog situacije u našoj državi Niko više neće ulagati u Crnu Goru Očekivali smo napredak, ali ovo što nam se sada dešava ne shvatam. Ne možeš urušavati državu. Šaljemo ružnu sliku svijetu i vratili smo se petsto godina unazad. Stvorili smo nepovoljnu sredinu za bilo kakva ulaganja. Ne ulazim u sve greške prethodne vlasti, ali moramo biti svjesni činjenice da je prethodna vlast dovela par velikih investitora. Dovesti jednog Rotšilda i Pitera Manka, koji je napravio Porto Montenegro, a svi znamo kakav je Tivat bio. Od toga je sve krenulo i Luštica i Portonovi... I umjesto da se bavimo ekonomskim pitanjima i da ovaj narod bolje živi, mi se bavimo samo vjerskim - kaže Radončić Sada je na crnogorskim institucijama da preduzmu naredne korake u skladu sa Ustavom i zakonskim okvirom. Nije na EU da odlučuje ili utiče na ovaj proces. Crnoj Gori je potrebna stabilna, funkcionalna i sposobna vlada da sprovede reforme vezane za EU kako bi napredovala na svom putu ka Uniji. Važno je da sve političke snage odgovorno rade na unapređenju konsenzusa u ovom pogledu, jer je dragocjeno vrijeme već izgubljeno ove godine - kazala je portparolka EK Ana Pisonero Hernandez za Pobjedu Brojne reakcije parlamentarnih partija i evropskih zvaničnika na smjenu Abazovićevog kabineta, izvršna direktorica CGO nije iznenađena padom Vlade INTERVJU: Čedomir Jovanović, lider Liberalno-demokratske partije Predstavnici četiri prekornička bratstva digli glas zbog zahtjeva SPC da se seoska crkva prepiše na tu vjersku organizaciju Novinarka Pobjede Dragana Erjavšek prvonagrađena na konkursu za kratku priču „Zavičajne staze“ Stranci cijene našu prirodu, etno sela puna SPC crnogorskojdjeloveoduzimasuverenitetadržaviMitropolija nema ni pravo korišćenja ni pravo svojine nad svetinjom u Ljubotinju Priča o nostalgiji i ponosuUljarević:siromašnih Inicirati brzo bitehničkeformiranjevladekojapripremilaizbore NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE STR. 9. STR. 14. STR. 6. i 7. STR.STR.5.4. POGLEDSTRANESA Dragan VESELINOV MALIDŽAND. MALIDŽAND. TURIZAM NA SJEVERU: Plužine i Šavnik iz godine u godinu šire kapacitete i ponudu bi pripremila izbore U Crnoj Gori su u jasnom sukobu dva nacionalizma: srpski i crnogorski. Prvi hoće Crnu Goru u srpskoj državnoj federaciji pod Beogradom, drugi čuva cjelinu Crne Gore bez promjene ustavne raspodjele vlasti u Podgorici. Dijaloga dvije utopije za sada nema, parlament je blokiran. Kao da se čeka na spoljnu presudu: ili će interesi velikih sila da zaustave Srbiju u pohodu na Crnu Goru uz moguću korekciju Ustava Crne Gore, ili će velike sile žrtvovati Crnu Goru i čak je možda podijeliti na dva dijela, beogradski i podgorički Goru Dvije realne utopije u Crnoj Gori STR. 2. i 3. SOFTIĆA.

2 Neđelja, 21. avgust 2022.Politika

sumnje da je smijenjeni premijer zapravo eksponent Fronta i Frontovih mentora. - Privremeno smo kao država propustili šansu. Ko je odgovoran? Najodgovorniji je premijer koji je nametnuo agendu, koja nije imala veze sa EU integracijama – dodao je Nikolić. Gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković poručio je da Abazović završava svoju misiju. - Premijer koji je, u samo par mjeseci, postao ozbiljna prijetnja demokratskom poretku u Crnoj Gori i ključna prepreka na njenom putu ka EU, završava svoju „misiju“ – napisao je Vuković na Tviteru. Jedini put za Crnu Goru je evropski put razvoja. Crna Gora je trasirala taj put vođena od Demokratske partije socijalista – poručila je potpredsjednica te partije Sanja Damjanović Ona je kazala da je DPS kredibilan i pouzdan partner EU i Zapada i da „najprije može nas da vrati na taj put“. SDP: PRILIKAPROPUŠTENA SDP je saopštio je da je pad 43. Vlade najbolji odgovor svima koji umjesto bavljenja državnim interesima evropske i građanske Crne Gore posegnu za realizacijom tuđih antievropskih agendi i udalje Crnu Goru od EU. - Manjinska 43. vlada formirana je sa apsolutnim prioritetom deblokade evropskog puta i baš zbog toga je i dobila nepodijeljenu međunarodnu podršku. Zahvaljujući slijepoj politici Abazovića propuštena je velika šansa za ulazak u brzi evropski voz, za šta je preduslov bila deblokada pravosuđa i postizanje dogovora oko evropskih i reformskih tema, a ne nametanje i forsiranje tema koje dijele društvo i za koje je bilo jasno da dodatno urušavaju političku i društvenu koheziju neophodnu za evropski i reformski konsenzus – saopšteno je iz SDP-a. Ta partija navodi da ukoliko bude dovoljno zrelosti i pameti svi evropski politički subjekti koji slijede sopstvene a ne tuđe interese treba da nađu najmanji zajednički imenitelj, pred Crnom

DPS ZA DIJALOG - Poslije dva loša eksperimenta od 2020. godine, izlazak iz disfunkcionalnosti treba da se dogodi na vanrednim parlamentarnim izborima. To je najčistije rješenje – poručio je Andrija Nikolić , član Predsjedništva DPS-a i poslanik, ističući da je DPS spreman na konstruktivan dijalog sa svim parlamentarnim partijama, vođen državnim in-teresom.Moraćemo da se dogovorimo o tome ko izbore treba da pripremi, ne bismo li nakon njih napokon dobili evropsku vladu koja će građanima i državi vratiti izgubljeno samopouzdanje. Spremni smo na konstruktivan dijalog sa svim parlamentarnim partijama, kako smo to praktikovali i u prethodnom periodu, vođeni državnim interesom. Bez sujete i potrebe da se jalovo verbalno prepucavamo, indiferentni u odnosu na zavist koju podstiču nesposobnost i revanšizam, ali prevashodno sa sviješću da smo uzaludno potrošili dragocjene dvije godine i da Crna Gora više nema vremena za gubljenje – saopštio je Nikolić. Naveo je da ništa od onoga što je bio cilj formiranja manjinske vlade, kabinet Dritana Abazovića nije ispunio, već je Crnu Goru samo udaljio od političkog kompromisa, dijaloga i pokušaja da se teško nasljeđe vlade Krivokapić – Abazović bar djelimično sanira. Umjesto deblokade institucija pravosuđa, DF i Ura sinhronizovano su blokirali izbor sudija Ustavnog suda, ostavili nekompletan Sudski savjet, a za VDT nije raspisan čak ni oglas – naveo je Nikolić. Prema njegovim riječima, treba biti krajnje suDF-avjerenju,cijomvlade,DF-adećidodajeproruskikonstrukcijuizvjesne-uticajakaodakončeDodaotvoritiVlade,jenjen,nekompetentan,nedobronamjeran,ilidebelouci-pasamoustodanaradaplusod46poslanikapre-uminusod68poslanika.jedakarikaturalnozvu-porukeAbazovićakojijena-izboranafunkciju,izjavioSADiEUnjegovuvladuvidespasodnegativnogruskognaBalkanu.Dabi,suočensastrahomodsmjene,pristaonare-Vlade,pozivajućiDFdauđeuVladu–poslanikDPS-a,navo-dasuparalelnainicijativaosmjeniAbazovićeveblamažasarekonstruk-usredraspraveonepo-kaoižalopojkalideranadsudbinomVladekojojformalnoopozicija,potvrda

Reakcije parlamentarnih partija i međunarodnih zvaničnika na smjenu Abazovićevog kabineta

Pisonero: Crnoj Gori potrebna sprovedesposobnavladadaEUreforme

Suverenističke partije pozivaju na formiranje tehničke vlade koja bi pripremila izbore, Demokrate poručile da je srušena vlada DPS-a i da „u prevarantske Ura-SNP-DPS modele neće ulaziti“, iz DF-a rečeno da je smjena Vlade „pobjeda DPS-a“, dok je iz Ure saopšteno da je Vlada srušena zbog mržnje prema Dritanu Abazoviću

Sa

Crnoj Gori potrebna je istinski proevropska vlada koja može dati prioritet strateškim reformama EU u odnosu na uske političke interese – rekao je Vladimir Bilčik, predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Crnom Gorom. Bilčik je na Tviteru napisao da Crna Gora može pristupiti EU kada uspješno bude rješavala neke teške domaće političke zadatke. - Spremni smo da pomognemo – poručio je Bilčik. Bilčik: Neophodna istinski proevropska vlada - Vlada je trajala nešto više od stotinu dana, jer se ponašala prevarantski –kazao je za Gradsku TV advokat i bivši političar sa Kosova Azem Vlasi Istakao je da je Abazović dokazao da mu evropski put Crne Gore nije prioritet, pogotovo, kako kaže, „ilegalnim potpisivanjem ugovora sa Crkvom -Srbije“.Dobila je podršku na osnovu nekog pozitivnog programa za rješavanje važnih pitanja crnogorskog društva i bržeg kretanja ka članstvu ka EU, pa čim je zasjela na vlast, njen premijer se okrenuo pitanjima koja su do tada kočila evropski put Crne Gore. Umjesto bržeg kretanja ka EU, on se okrenuo da ispunjava volju negatorima crnogorskog identiteta, to samo on zna kome je šta obećao i kome se obećao. Čovjek je shvatio da vlast nije vječna, pa rješava svoja privatna pitanja, Beograd, Srbija, itd – kazao je Azem Vlasi. Vlasi smatra da je tvrdnja Abazovića da ga smjenjuju zbog njegove nacionalne pripadnosti neutemeljena, te da je sam Abazović u savezništvu sa mrziteljima -Albanaca.Čudokako on ističe da je Albanac, kad je stalno u savezu sa onima koji Kosovo nazivaju terorističkom državom, koji mrze Albance. Njegovo ponašanje je vrlo čudno i pokazuje volju za vlašću. Valjda još nije ispunio zadatke koje je neko očekivao od njega. On je za ovih sto dana ponizio većinsku Crnu Goru i u Crnoj Gori se pokazalo da to ne može da prođe – naveo je Vlasi.

PODGORICA – Crnoj Gori potrebna je stabilna, funkcionalna i sposobna vlada koja će sprovesti regorme na putu ka EU - kazala je za Pobjedu portparolka Evropske komisije Ana Hernandez Pisonero komentarišući smjenu kabineta Dritana Abazovića. - Primamo na znanje odluku Skupštine nakon usvajanja prijedloga za izglasavanje nepovjerenja Vladi. Sada je na crnogorskim institucijama da preduzmu naredne korake u skladu sa Ustavom i zakonskim okvirom. Nije na EU da odlučuje ili utiče na ovaj proces. Crnoj Gori je potrebna stabilna, funkcionalna i sposobna vlada sposobna da sprovede reforme vezane za EU kako bi napredovala na svom putu ka EU. Važno je da sve političke snage odgovorno rade na unapređenju konsenzusa u ovom pogledu, jer je dragocjeno vrijeme već izgubljeno ove godine - kaže VećinaPisonero.partija reagovala je na smjenu 43. Vlade. Suverenističke partije pozivaju na formiranje tehničke vlade koja bi pripremila izbore, Demokrate poručuju da je srušena vlada DPS-a i da „u prevarantske UraSNP-DPS modele neće ulaziti“, iz DF-a rečeno je da je smjena Vlade „pobjeda DPS-a“, dok je iz Ure saopšteno da je Vlada srušena zbog mržnje prema Dritanu Abazoviću.

Vlasi: Umjesto bržeg kretanja ka EU, Abazović ispunjavao volju negatorima crnogorskog identiteta sjednice Skupštine kada se glasalo o smjeni Vlade

3Neđelja, 21. avgust 2022. Politika

PODGORICA - Bilo je očekivano da svi poslanici koji su podnijeli inicijativu, bez želje da na taj način trguju funkcijama, izglasaju nepovjerenje Vladi. Logično bi bilo da oni koji su smijenili Vladu iniciraju brzo kreiranje tehničke vlade koja bi zamijenila postojeću i radila na pripremi prijevremenih izbora – kazala je za Pobjedu Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje. Komentarišući smjenu Abazovićevog kabineta, Uljarević je kazala da je kroz dvije inicijative, smjenu 43. Vlade tražilo ukupno 68 poslanika, odnosno više od 80 -odsto.Bilo je za očekivati da svi oni poslanici koji su podnijeli inicijativu, bez želje da na taj način trguju funkcijama, izglasaju nepovjerenje Vladi, kao i da će tu biti dovoljne većine – kazala je PremaUljarević.njenim riječima, „dijelom neočekivan“ je pokušaj Abazovića da ponudi rekonstrukciju vlade u posljednji čas. - Jedino dijelom neočekivan, i rekla bih krajnje neprincipijelan, bio je prijedlog odlazećeg premijera da u posljednji čas dogovori rekonstrukciju na onim osnovama koje su mu faktički, dok je bio u boljoj pregovaračkoj poziciji, bile neprihvatljive. Kažem dijelom neočekivan potez, jer nije prvi put da svjedočimo raznim metodama kako bi se pošto-poto zadržala funkcija – istakla je NaUljarević.pitanje je li bila očekivana odluka Demokrata da podrže smjenu Vlade, Uljarević kaže da jeste. - Jer bi svaka druga odluka značila da nijesu bili iskreni ni u onom potpisu za inicijativu za smjenu Vlade o kojoj je trebalo da se raspravlja 2. septembra – kazala je Uljarević. Istakla je da je „odlazeća vlada upravo prema kadrovima Demokrata sprovodila revanšizam”“, što je bio, kako je kazala, dodatni podsticaj da budu dosljedni u svojoj odluci da iskoriste legitimna sredstva u pravcu uticaja na smjenu Vlade. - To je, vjerujem, znao Abazović kada je podnio prijedlog da se napravi dogovor u zadnji čas, jer je to dijelom bio i pokušaj da se Demokrate dovedu u neku poziciju gdje bi im se prigovaralo da prave dogovor sa DPS-om. To je, naravno, svakom ozbiljnom bilo providno u ovom okviru, a dodatno i licemjerno jer je on prethodno sam napravio dogovor sa DPS-om i njegovu je Vladu podržavao DPS dok on sam nije prekršio koalicioni sporazum –poručila je Uljarević.

DEMOKRATE: NEMA VIŠE VLADE DPS-A Demokrate su saopštile da su „srećom uspjeli i da vlade DPSa više nema“. - Za foteljama kuka ne samo Vlada, nego i oni koji su tajno rušili prethodnu vladu i sa Urom, SNP-om, DPS-om formirali 43. Vladu Crne Gore. Sad SNP-Ura imaju šansu da dokažu da ih je DPS na samo sto dana iznajmio, te da ih nije trajno politički kupio – poručili su iz Kluba poslanika Demokrata, dodajući da oni nijesu izdali avgust 2020. godine i da „u prevarantske Ura-

Demokrate su dobile veliku šansu da se sa margine vrate u centar pažnje. Moj utisak je da je Ura sebe izgubila u silnim ,, ertovanjima“ i skrivenim vezama sa svima, a posebno sa nekima kojima nije u interesu evropska budućnost Crne Gore. DF se vraća na svoja fabrička podešavanja i pokušaće da se ponovo predstavi kao najjači opozicioni stub – kazala je Daliborka Uljarević

Ona je, na pitanje gdje to pozicionira Demokrate, istakla da su Demokrate dobile veliku šansu da se sa margine vrate u centar -pažnje.Ostaje da se vidi da li će sad oni povući neki aktivan potez i time iskoristiti poziciju što od njih sada dosta toga presudno zavisi –kazala je Uljarević. Njen utisak je, kako je rekla, da je Ura sebe izgubila „u silnim flertovanjima i skrivenim vezama sa svima, a posebno sa nekima kojima nije u interesu evropska budućnost Crne Gore“. - DF se vraća na svoja fabrička podešavanja i pokušaće da se ponovo predstavi kao najjači opozicioni stub i neko ko štiti navodno ugrožena prava srpskog naroda u Crnoj Gori – istakla je ŠtoUljarević.setiče pozicije DPS-a, Uljarević kaže da ta partija nije iskorstila vrijeme od parlamentarnih izbora 2020. da se reformiše. - Tako da se više nikad neće naći u prilici da dominantno oblikuje procese u Crnoj Gori, a (ne)spremnost rukovodstva da napravi neke kadrovske rezove i postavi nove strateške pravce djelovanja odrediće omjer daljeg uticaja na političku zbilju – dodala je UljaNarević.pitanje je li moguć dogovor o novoj većini, Uljarević je kazala da je to pitanje na kojem će se mjeriti zrelost onih koji su smijenili Vladu. - Logično bi bilo da oni iniciraju brzo kreiranje tehničke vlade koja bi zamijenila postojeću i radila na pripremi prijevremenih izbora. To bi dovelo aktere i u približno izbalansiranu poziciju za izbore – dodala je Uljarević.

što? Pa, kad DPS nešto politički kupi, on ga ne kupi za dan ili dva, nego trajno – saopštila je Minić. Jedan od lidera DF-a, Andrija Mandić, kazao je da mu je žao što su propustili veliku šansu da poslije „dva velika eksperimenta“ ostanu u okviru parlamentarne većine koja je pobijedila na izborima 2020. godine. Kazao je za RTS da je rasplet situacije teško prognozirati.

bitehničkeformiranjevladekojapripremilaizbore

Picula: Odlučite, evropske integracije ili potrošna roba ruskih i srpskih interesa Crnogorski novinar Šeki Radončić ocijenio je da je smjena Dritana Abazovića sa mjesta crnogorskog premijera „velika pobjeda evropske, građanske i multietničke Crne Gore i težak poraz zvaničnog Beograda“. - Personalno gledano to je velika pobjeda Mila Đukanovića i njegovog DPS-a sa koalicionim partnerima i veliki poraz Aleksandra Vučića, SPC i Rusije, koji su iz petnih žila podržavali destruktivnu Abazovićevu vladu – rekao je Radončić za SmjenaRadiosarajevo.ba.Abazovića, kako navodi, istovremeno znači da se Crna Gora vraća svom evropskom putu i da će vrlo brzo opet biti predvodnik evropskih integracija na Zapadnom Balkanu.

Sjedinjene Američke Države očekuju od Crne Gore da ispoštuje svoje pravne procedure – da ili brzo formira novu vladu u službi zemlje ili sazove vanredne parlamentarne izbore – saopšteno je za Glas Amerike iz Stejt deparNeimenovanitmenta. portparol Stejt departmenta je u odgovoru na upit Glasa Amerike naveo da je „izglasavanje nepovjerenja parlamentarna demokratija na djelu, gdje crnogorski narod, kroz svoje izabrane predstavnike, poziva vladu na -odgovornost“.SADćepodržati bilo koju demokratski izabranu vladu koja osigurava napredak Crne Gore u rataodgovornostnastavakskivisanjejačanjeiEU,ubrzanjeintegracijama,evroatlantskimštoobuhvataprocesapristupanjaborbuprotivkorupcijeorganizovanogkriminala,NATOučešća,promo-inkluzivnogigrađan-orijentisanogdruštva,ipozivanjaRusijenazbogbrutalnogprotivUkrajine–navodi se u reagovanju. Na pitanje Glasa Amerike da li će Sjedinjene Države podržati učešće DF-a u eventualnoj novoj vladi, portparol Stejt departmenta je ponovio da SAD ne smatraju DF partnerom, zato što „ne podržavaju evropske vrijednosti, u šta spada i kritički odnos prema ruskoj agresiji protiv Ukrajine, i nijesu pokazali liderstvo ili spremnost da postignu napredak u ključnim reformama potrebnim za pristupanje EU“.

Uljarević: Inicirati brzo

SNP-DPS modele neće ulaziti“. Iz Ure Demokratama je poručeno juče da su dio nove parlamentarne većine. - Sada imate mogućnost da sa gospodom Đukanovićem, Šehovićem i Konjevićem napravite novu vladu i preuzmete odgovornost za vođenje države – kazao je potpredsjednik Ure Goran Đurović Samo zbog, dodao je, mržnje prema Dritanu Abazoviću srušili ste Vladu koja je potpisala „temeljni ugovor“. Reagovala je članica Predsjedništva Demokrata Valentina Minić - Javio se i ministar milioner. Malo mu je bilo što je milione zaradio za vrijeme DPS-a, nego je uz to osmislio genijalnu stvar da bude i DPS ministar, a mi da gledamo i da mu aplaudiramo. Danas je sve jasnije. Od DPS-a motivisani i pozicijama čašćeni ministri odbijaju svaku moguću saradnju sa pobjednicima izbora od 30. avgusta. A, znate li za-

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje kaže da je bilo očekivano da kabinetu Dritana Abazovića bude izglasano nepovjerenje

Daliborka Uljarević je, komentarišući to što nije izabran nijedan sudija Ustavnog suda i što će ta institucija već od sredine septembra biti u blokadi, kazala da nije rješenje izbor makar jednog sudije, jer bi u toj situaciji sud bio na ivici -kvoruma.Izborsudija Ustavnog suda, osim što je dio „paketa“ izbora u pravosuđu, predstavlja nužnu pretpostavka ostvarivanja zaštite biračkog prava kao jednog od osnovnih demokratskih standarda svakog zakonitog izbornog procesa. Iako nestabilna politička situacija nesporno utiče na izbore u pravosuđu, svi akteri bi morali pokazati odgovornost prema očuvanju poretka, kao i posvećenost evropskom putu –kazala je PodsjetilaUljarević.jedaimenovanje sudija Ustavnog suda ne zavisi od statusa u kojem se nalazi Vlada, već od dogovora u Skupštini i kazala da je to prilika za sve političke subjekte da demonstriraju da im je proklamovani evropski put istinski cilj, a ne usputna politička floskula i da ne koriste pad Vlade kao izgovor. - Treba ukazati da u ovoj konstelaciji nije rješenje izbor makar jednog sudije, jer bi u toj situaciji sud bio na ivici kvoruma, odnosno za donošenje bilo koje odluke bi tada bila neophodna saglasnost svih sudija a znamo da to u crnogorskom kontekstu može biti nemoguća misija. Imamo i nedavni primjer da Ustavni sud, bez obzira što je postojao kvorum, nije mogao donijeti odluke po žalbama jednog političkog subjekta a u vezi odgađanja izbora. To naglašava potrebu izbora svih sudija, a nedavne kandidature za izbore u pravosuđu pokazuju da Crna Gora ima zainteresovanih kandidata koji bi mogli odgovoriti na zahtjeve ove važne funkcije – istakla je Uljarević. Ovo je posebno važno, dodala je, i u kontekstu raspisanih lokalnih izbora, i mogućih vanrednih parlamentarnih izbora, jer nema adekvatne zaštite biračkog prava bez izbora svih sudija Ustavnog suda, a, kako je rekla, to ne bi smjelo ni da se iskoristi da se osnovno ljudsko pravo (pravo na slobodne izbore) povrijedi svim biračima iz svih ovih opština, što je dodatno opasno.

- Crnogorska politika mora odlučiti nastavlja li u smjeru evropskih integracija ili će postati potrošna roba ruskih i srpskih interesa u regiji – poručio je izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Tonino Picula Naveo je da bez pravog i punog demokratskog legitimiteta, nijedna vlada ne može sprovoditi obuhvatne i temeljne demokratske reforme. Picula je istakao da upravljanje približavanjem EU nije tehničko pitanje, nego prvorazredni politički proces „koji zahtijeva jasnu podršku bez balansiranja sitnih politikantskih -interesa“.Tojepokazao i pad Vlade Crne Gore, druge koja u prethodne dvije godine nije za ključne proevropske odluke uspijevala osigurati jasnu potporu Skupštine – rekao je Picula.

Nije rješenje izbor jednog sudije Ustavnog suda

Stejt department: Brzo formirati vladu ili raspisati izbore, DF ne smatramo partnerom

Gorom će i dalje stajati šansa za brzi put ka EU – dodaje se . SD saopštio je da je padom „izdajničke 43. Vlade Crna Gora spašena i sada građanke i građani, konačno, mogu odahnuti“. - Vidjeli smo da je evropska agenda te vlade mrtvo slovo na papiru, te da Abazović i Joković imaju samo jednu agendu –sluganski odnos prema svojim nalogodavcima i tzv. srpski svet. Zbog toga smo, iako su nam nuđene brojne pozicije po dubini, odbili da budemo dio ovog na sreću poslatog u prošlost opasnog eksperimenta - navedeno je u Sadasaopštenju.namapolitičarima, kako se navodi, preostaje da budemo pametniji nego prošlog puta, kada smo srušili Krivokapićevu vladu, da se ovoj državi ne bi desio još jedan Dritan Abazović. Poručuju da formiranje tehničke vlade i organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora moraju biti prioritet. LP se gotovo dvije godine zalaže za formiranje koncentracione, tehničke vlade čiji bi zadatak bio da u roku od nekoliko mjeseci pripremi vanredne izbore. Na teži način pokazalo se da je to bilo najbolje rješenje i da je Crna Gora izgubila mnogo vremena –poručili su.

- Pošto će uskoro uslijediti i četvrta vlada u posljednje dvije godine, to govori da Crna Gora nije zemlja zarobljenih institucija, kako su joj imputirali, već država izgrađenih i snažnih institucija koje su uspjele da izdrže sve, od pokušaja državnog udara u režiji ruskih agenata, pa do kancerogenog djelovanja kvislinške Abazovićeve vlade – zaključio je Radončić.

Radončić: Smjena Abazovića velika pobjeda Đukanovića i težak poraz Vučića

I. KOPRIVICA

On je dodao da je, ako se uzme u obzir da je ovo bila inicijativa DPS-a i da je povod za izglasavanje nepovjerenja bilo potpisivanje „temeljnog ugovora“, nesumnjivo DPS odnio jednu veliku Ministarpobjedu.ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka u odlazećoj vladi kazao je da se pri glasanju o nepovjerenju Vladi poslanik Mehmet Zenka izjašnjavao po svom nahođenju i interesima. - A ne u ime naše koalicije koja je osvojila mandat – saopštio je Đeka. J. Đ - I. K.

PODGORICA - Ljudska mašta može svašta – poručili su iz kompanije Bemax u komentaru na optužbe koje je smijenjeni premijer Dritan Abazović iznio u Skupštini na njihov račun, navodeći da su cigarete zaplijenjene u Luci Bar vlasništvo te kompanije i ljudi povezanih sa njima. Iz Bemax su kazali da se više od 15 godina bave isključivo građevinskim radovima. - Uredno državi plaćamo sve poreze, pa nemamo, niti ćemo imati probleme sa državnim organima –poručili su iz te kompanije u izjavi za Televiziju Crne Gore (TVCG).

POBJEDA: Nakon potpisivanja tkz. temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije, Crna Gora je u stanju političke nestabilnosti. U šta vodi snishodljivost pojedinaca iz vlasti prema SPC?

POBJEDA: Ruski hibridni rat protiv Crne Gore, u koaliciji sa SPC, na više frontova, doprinio je promjeni režima 2020. godine. Vidjeli smo litije na djelu i u Srbiji protiv Europrajda, iako je vlast u Srbiji ogroman novac dala SPC i Rusiju, pored svega, smatra prijateljskom državom. Šta ovu koaliciju održava u životu? JOVANOVIĆ: Rusija danas nema mnogo adresa u svijetu koje može destabilizovati, pošto je sama sebe osudila svojim ludilom na izolaciju od savremenog svijeta. I Srbija i Crna Gora su za nju platforme za prikriveni, a, naravno, ako treba i otvoreni rat sa Zapadom, u kojima su Srbima i Crnogorcima namijenjene uloge lake pješadije. Danas je to pitanje Europrajda, sjutra je to bilo šta što vam padne na pamet, zbog čega navodno zabrinuti zaštitnici srpske porodice litijaju. Jasna je poruka i sa tog i sa svakog sličnog skupa – Srbija mora da ostane slijepo crijevo Evrope, putinofilija treba da ostane hronična bolest srpskog društva, usput ako neki homoseksualac strada, to će pripisati našem naglašenom patriotizmu i muškosti. POBJEDA: Srbija je tragediju na Cetinju, kroz slanje saučešća preko protjeranog ambasadora Vladimira Božovića, iskoristila da bi unizila vlast u Crnoj Gori. Zašto Srbija stalno provocira i Crnu Goru, ali i susjede? JOVANOVIĆ: Strašna cetinjska tragedija, bar na dan-dva, utišala je sve sporove koji postoje na ovim prostorima i natjerala svakog pojedinca da se zamisli i preispita i sebe i svijet oko sebe. Kada vam se tako nešto desi, kada jedan grad doživi takvu traumu, kada komšije dignu ruke jedni na druge, tu prestaje bilo koja priča i ostaje samo patnja. Zbog tog čina, monstruoznosti i ožiljaka koji će biti trajni, smatram da se sa mnogo više senzibiliteta mora prilaziti u takvim situacijama i da se bol mora razumjeti i osjetiti. Ne posmatram Vladimira Božovića kao osobu oko koje mi uopšte treba da trošimo riječi, razmišljajući o toj tragediji, jer možemo izgubiti fokus sa strašnog čina koji nas je, ipak, kao ljude, na kraju, ujedinio, makar na sat ili dan, u kojima smo svi na ovim prostorima bili ljudi, makar nekima bilo teško da se naviknu na ulogu čovjeka.

INTERVJU: Čedomir Jovanović, lider Liberalno-demokratske partije SPC

Iz SDT-a je juče saopšteno da će saslušati Abazovića i sve osobe koje je pomenuo. - U Specijalnom državnom tužilaštvu je formirano više krivičnih predmeta zbog postojanja osnova ili osnovane sumnje da je na organizovan način učinjeno krivično djelo krijumčarenje, čiji su predmet cigarete iz Luke Bar. Nakon izjava premijera u parlamentu, specijalni tužioci i državni tužioci upućeni na rad u Specijalno državno tužilaštvo koji postupaju u tim predmetima će razmotriti da u izviđaju i istrazi saslušaju i premijera, ali i svako drugo lice za koje je vjerovatno da ima saznanja koja su vazna za postupke koji su u toku – saopštio je prije dva dana portalu Pobjede državni tužilac i portparol u Specijalnom državnom tužilaštvu Vukas Radonjić

Reakcija kompanije koju je odlazeći premijer Dritan Abazović optužio za navodnu povezanost sa zaplijenjenim cigaretama Bemax: Ljudska mašta može svašta

Violeta CVEJIĆ

Joanikije sabrao političare raznih partijskih boja za istu trpezu, čak i predsjednika Opštine Žabljak iz DPS-a Veselin Vukićević sa mitropolitom Crkve

4 Neđelja, 21. avgust 2022.Aktuelnosti

JOVANOVIĆ: Crna Gora je u stanju političke nestabilnosti od jeseni 2016. godine i neuspjelog državnog udara dirigovanog sa poznate moskovske adrese, dok je sve to kulminiralo avgusta 2020. godine. U takvom ambi-

jentu sve ono što se kasnije događalo samo je „prirodan“ tok stvari, u kojem je najviše stradalo i posljedice trpi crnogorsko društvo. Sa druge strane, SPC nema mnogo obzira prema interesima Crne Gore niti pokazuje trunku razumijevanja za poteškoće u kojima se ona nalazi. Kao pravi pobjednik parlamentarnih izbora od prije dvije godine, SPC oduzima djelove suvereniteta Crnoj Gori, dovodeći je u neodrživo stanje. Takav redosljed poteza i odluka stavio je SPC u povlašćeni društveni položaj koji ona koristi i zloupotrebljava, dok se građanske vrijednosti guraju na margine, predstavljajući se kao ekstremni stavovi pojedinaca.

BEOGRAD – SPC je u povlašćenom položaju, a građanske vrijednosti se guraju na margine. Funkcija premijera nije zamjena za nedoraslo ponašanje koje pokušavate da promovišete kao državnu politiku. Cetinjska tragedija je utišala sve sporove bar na dan-dva, a Vladimira Božovića ne posmatram kao osobu oko koje treba da trošimo riječi razmišljajući o toj tragediji – kaže Čedomir Jovanović, predsjednik Liberalno-demokratske partije u intervjuu Pobjedi.

ŽABLJAK - Mitropolit Joanikije sabrao je političare različitih partijskih boja prije dva dana na Žabljaku gdje su za istu trpezu sjeli i predsjednik Opštine Žabljak, kadar Demokratske partije socijalista Veselin Vukićević, kao i prvi čovjek Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković iz reda Demokrata. Povod je bio da se prije dva dana proslavi osveštanje krsta koji je, prethodno, u januaru postavljen na lokaciji u Žabljaku gdje je odlukom lokalnog parlamenta predviđena gradnja sabornog hrama Crkve Srbije u toj opštini. I dok na državnom nivou DPS pokreće inicijativu za smjenu Vlade zbog potpisivanja ,,temeljnog ugovora“, na lokalnom je kadrovima DPS-a ostavljeno na političku procjenu i lični stav kako će se odnijeti prema SPC, ali i dodjeli imovine toj vjerskoj Prostororganizaciji.zagradnju hrama nalazi se u centru grada između ulica Vuka Karadžića i Jakova Ostojića, ispred ulaza u nekadašnju kasarnu i zdravstvenu ustanovu. Parcela je i DUP-om predviđena za tu Odlukunamjenu.ogradnji sabornog hrama usvojio je lokalni parlament krajem decembra prošle godine i to jednoglasno. Glasalo se o tome da se 600 kvadrata opštinskog zemljišta ustupi Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i Crkvenoj opštini Srpske pravoslavne crkve. Iako je održavanje sjednice 21. decembra bilo pod znakom pitanja, jer je na dnevnom redu bio i prijedlog budžeta za ovu godinu, kada je na red došlo pitanje glasanja za dodjelu placa za SPC, svi odbornici su bili – na svom mjestu. Tako je lokacija na kojoj se sada nalazi park i dječje igralište dodijeljena Eparhiji budimljansko-nikšićkoj. Krst kojim je obilježena lokacija postavljen je u januaru, a prije dva dana na praznik Preobraženja, mitropolit Joanikije ga je osveštao i pred vjernicima koji su učestvovali na litiji poručio da će gradnjom sabornoga hrama Žabljak postati - pravi grad. Mr. J.

POBJEDA: Da li je premijer Abazović, prema odlukama koje je do sada donio, ucijenjen nečim od SPC, vlasti u Srbiji ili kriminalnim grupama sa kojim ga dovodi u vezu prepiska na Skaj aplikaciji?

Glasalo se o tome da se 600 kvadrata opštinskog zemljišta ustupi Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i Crkvenoj opštini Srpske pravoslavne crkve

Crnoj Gori Crna Gora je u stanju političke nestabilnosti od jeseni 2016. godine i neuspjelog udara dirigovanog sa poznate moskovske adrese, dok je sve to kulminiralo avgusta 2020. godine. U takvom ambijentu sve ono što se kasnije događalo samo je „prirodan“ tok stvari, u kojem je najviše stradalo i posljedice trpi crnogorsko društvo

oduzima djelove suvereniteta

JOVANOVIĆ: Dritan Abazović djeluje kao čovjek koji tuđu glavu nosi na ramenima, uporno je predstavljajući kao stvarno svoju. Funkcija premijera nije u životu zamjena za propušteni pubertet, pa da tako svoje nedoraslo ponašanje pokušavate da promovišete kao državnu politiku. Nemam nikakvo razumijevanje za to što on radi, ne vidim u tome interese crnogorskog društva, ali prepoznajem svakako nevjerovatnu ambiciju Abazovića da se preporuči kao nekakav pouzdani faktor koji o nečemu odlučuje i donosi navodno teške odluke.

državnog

On je kazao da SDT postupa u okviru svoje stvarne nadležnosti određene Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, tako da određeni događaji o kojima je premijer iznosio svoja saznanja po zakonu ne mogu biti predmet njegovog -interesovanja.Većnadležnost drugih državnih tužilaštava, koja su, za neke pomenute događaje, već i formirali krivične predmete, a što je poznato i javnosti –kazao je Radonjić.

Srbije na ručku Odluku o gradnji sabornog hrama usvojio je lokalni parlament krajem decembra prošle godine i to jednoglasno.

Čedomir Jovanović

Veselin Vukićević, Joanikije i Nemanja Vuković (prvi red)

5Neđelja, 21. avgust 2022.

Ekonomija

Očekivali Radončićporučujeunazad500vratilislikuŠaljemodržavu.urušavatiNenesadaovonapredak,smoalištonamsedešavashvatam.možešružnusvijetuismosegodina–

Refik Radončić porodičnoj kući u Gusinju

u svojoj

POBJEDA: Kada su se Crnogorci najviše doseljavali u RADONČIĆ:Ameriku?Crnogorci su u dva talasa naseljavali Ameriku. Prvo je to bilo krajem 60-ih do 80-ih kada je bio prvi talas iseljavanja. Doselilo je tada dosta ljudi čisto zbog ekonomskih razloga, ne drugih. Drugi talasa je bio 90-ih godina zbog ratova i dešavanja u Jugoslaviji.

RADONČIĆ: To je bio način na koji je trebalo unaprije diti ovu našu lijepu zemlju koja ima toliko potencijala. Jedan sam od osnivača crno gorsko-američke fondacije za gradnju crnogorske kuće u Njujorku. To je projekat koji je ostao nedovršen i bio aktuelan sve do prije dvije godine. Vidi se sada koliko je on bio veoma bitan za pro mociju državnosti i bio je do bro osmišljen. Promovisao bi našu pripadnost i razvoj, prvenstveno bi uvezao dijas poru sa matičnom državom i stavio na raspolaganje sve kapacitete kojima naša dijas pora raspolaže prvenstveno u znanju i iskustvima koja su veoma bitna za razvoj naše zemlje. Ideja u osnivanju je bila da prvo napravimo iden tifikaciju naših iseljenika sa matičnom državom i da po kušamo da ih integrišemo u punom kapacitetu sa drža vom Crnom Gorom. Mogli smo u toj crnogorskoj kući da imamo razne prezentaci je kulture, privrede, turizma ... Mnogi su shvatili koliko je važno ponuditi najjačoj eko nomiji svijeta potencijale svoje zemlje posebno kada je u pitanju turizam. Mi kasni mo. Tu bi svoje mjesto našla i diplomatija koja plaća ogro mne zakupnine za prostor koji i nije adekvatan za sve naše potrebe. Sa novcem od zakupnine se mogao vraćati kredit kojim bismo završili crnogorsku kuću. Sredstva za ovaj projekat još postoje u banci, međutim isto tako sve je poskupilo i kako sad stva ri stoje ne vjerujem da je iko raspoložen za realizaciju. To mi je jedan od većih neuspje ha u mojoj profesionalnoj karijeri jer znam koliko je to bilo značajno za našu državu da imamo crnogorsku kuću u srcu Njujorka.

RAZGOVOR: Biznismen Refik Radončić, prvi predsjednik Fondacije „Gusinje“ u Njujorku Niko više neće ulagati u

POBJEDA: Krećete su u krugu ozbiljnih investitora, kakvo je njihovo mišljenje o Crnoj Gori kao poslovnom ambijentu? RADONČIĆ: Stvorili smo nepovoljnu sredinu za bilo kakva ulaganja. Poslije ovoga ko će normalan doći u Crnu Goru. Ne ulazim u sve

d.malidžan

RADONČIĆ: Slažem se da je vlast svakako poslije 30 godi na trebalo promijeniti, ali ne na ovakav način. Vakat je bilo da dođe do nekih promjena. Nađeš se u zoni komfora, praviš greške, nema kontro le i promjena se jednog dana morala desiti. Očekivali smo napredak, ali ovo što nam se sada dešava, ne shvatam. Ne možeš urušavati državu. Šaljemo ružnu sliku svijetu i vratili smo se 500 godina unazad. I umjesto da se bavi mo ekonomskim pitanjima i da ovaj narod bolje živi, mi se bavimo samo vjerskim. POBJEDA : Kako gledate na politička dešavanja u Crnoj Gori? RADONČIĆ: Svi su razoča rani političkim dešavanji ma. Ono što najviše mrzim je nacionalizam. Za mene je neshvatljivo da neko ima animozitet prema svojoj dr žavi, zastavi, jeziku... Vidite, u Americi, ajde neka neko ponese nacionalnu zastavu bez državne sigurno neće jer postoje pravila korišćenja na cionalnih simbola i svi ih se pridržavamo, u protivnom slijede posljedice. Pitamo se kako dospjesmo ođe. Ne znam ko bi normalan shvatio ovu državu ozbiljno. Meni je ovo kao neka šala, san... Ne shvataš da bi se ovo ozbiljno moglo dešavati u jednoj dr žavi. Možda sam ja u krivu i možda su moja očekivanja bila velika, ali je ovo noćna mora za sve nas. POBJEDA: Vi ste jedan od prvih naših iseljenika koji se počeo baviti ozbiljnim biznisom, obično su naši ljudi počinjali u uslužnim djelatnostima? RADONČIĆ : Došao sam u Njujork 1992. godine i nakon tri godine otvorio kompaniju – napravio dobru priču. Imao sam sreću da se u početku sretnem sa uspješnim ljudi ma i da započnem biznis u građevinarstvu - gradnja sta nova na ekskluzivnim lokaci jama. Vremenom sam počeo samostalnu gradnju i danas sam vlasnik nekretnina u Njujorku. Iako je to za pro sječnog Amerikanca zavidan kapital, ne mislim da je to moj najveći uspjeh. Moj uspjeh je u mojim sljedbenicima, mo jim drugarima, mom komju nitiju – primjer da možemo bolje i da imamo potencijala i znanja da živimo bolje i bo gatije. To je ono što me čini posebno zadovoljnim. Novac dođe i prođe, ali djela ostaju za sva vremena. POBJEDA: Žalite li što ste toliko vremena potrošili u ,,borbi“ za svoju državu?

POBJEDA : Što mislite o promjeni vlasti prije dvije godine i jeste li očekivali napredak u Crnoj Gori?

POBJEDA: Vaša prvobitna ideja koja bi unaprijedila odnose sa dijasporom u Americi i poboljšala sarad nju je i crnogorska kuća. Što je sada sa tim projek tom?

greške prethodne vlasti, ali moramo biti svje sni činjenice da je prethodna vlast dovela par velikih investitora. Dovesti jednog Rotšilda i Pitera Manka, koji je napravio Porto Monte negro, a svi znamo kakav je Tivat bio. Od toga je sve krenulo i Luštica i Portonovi... Stvorena nepovoljna sredina za investicije

RADONČIĆ: Ne žalim, opet bih to uradio. I dalje ću njego vati ljubav prema ovoj državi i prema svom kraju i za svog biološkog trajanja ću isto či niti. Iako sve što sam radio prvenstveno za svoj kraj, a ti me i za državu nije cijenjeno kako bi trebalo, ne zbog me ne nego zbog svih onih koji bi htjeli da slijede moj primjer. Ne znam šta bih rekao svo joj djeci jer sam vrijeme koje sam trebao da provedem sa porodicom trošio na državu i na moj rodni kraj. Sa našom Fondacijom ,,Gusinje“, čiji sam i nosilac i jedan od osni vača, uradili smo mnoge stva ri –humanitarne, građevin ske, projektantske... Ne bih želio da sve nabrajam jer bi uzelo puno prostora. Dovolj no je da se prošeta Gusinjem i rezultati našeg djelovanja su vidljivi. Naša djela su obilje žila ovu varošicu i učinila je prepoznatljivom. POBJEDA: Vjerska pitanja su kamen spoticanja crno gorskog društva. Smije njeni premijer je potpisao ugovor sa Crkvom Srbije kojim se ponižava Crna Gora i krade crnogorski identitet i državnost. Kako to komentarišete? RADONČIĆ: Ne shvatam to. Hoćeš visoki turizam, a ka ko da ga razvijaš – etiketira njem. Iskorišćavaš djecu na ulicama da nose ikonografiju. Navedite mi jednu civilizova nu zemlju ili turističku desti naciju gdje se ovakve stvari dešavaju. Meni je to neshvat ljivo, ne ulazeći u suštinu problema jer prvenstveno ne razumijem o čemu se stvarno radi i ne želim da komentari šem. Vraćamo se unazad i još zloupotrebljavamo religiju u partijske svrhe. Žao mi je da se oko tog pitanja ulaže toliko energije. POBJEDA: Koja je poruka nadležnima, kako napri jed?:Imamo frustracije iz proš losti i generalizujemo stvari. Trebalo bi da bude više to lerancije u Crnoj Gori. Upo znao sam mnoge ljude na prostoru bivše Jugoslavije i dalje mislim da su ljudi sa ovih prostora dobri, bistri, pametni, samo trebaju da prestanu da sa bave frustra cijama iz prošlosti. Treba se vratiti vrijednostima svakog pojedinca bez obzira na nje govu pripadnost, uvažava nju, prosperitetu, ekonomiji. Živim u Americi gdje je hilja de nacija i tamo niko nikom ne smeta, a na prvom mjestu su vrijednosti. Bitno je koliko si sposoban, vrijedan da od govoriš svom radnom zadat ku. Taj metod treba da zaživi u Crnoj Gori, a ne partijsko Žaozapošljavanje.miještogubimo previše vremena na stvari koje nije su toliko bitne, niti za nas kao društvo. Neće nas popraviti ni u finansijskom smislu, ni u znanju. Samo nam odnosi energiju da se bavimo stvari ma koje su bitne. Poražavaju će je da naša djeca ne vide bu dućnost u sopstvenoj državi. N. Kovačević Crnu Goru

AmerikunaseljavaliuCrnogorcidvatalasa

GUSINJE – Refika Radon čića zatekli smo u porodič noj kući u Gusinju, koju je obnovio. Sačuvao je đedo vinu jer je Kula Radončića bila jedna od najstarijih u ovom gradu. Mnogo svog vremena, van profesionalnog angažmana, posvetio je raznim aktivno stima koje se tiču naše države i –građana.Vjerovatno te aktivnosti nijesu puno atraktivne za predstavnike današnje vla sti, jer se kose sa njihovim ideologijama, ali ja sam lično ponosan na sve što sam činio. Vjerujem da su to bila dobra djela. Bio sam žestok zago vornik ideje o samostalnosti, učestvovao sam u bezbroj humanitarnih akcija, poma gao mladim ljudima ovdje i u Njujorku – kaže za Pobjedu Radončić. POBJEDA: Kad je krenula priča o samostalnoj Crnoj Gori među našim krugovi ma u Americi? RADONČIĆ: Ljubav i emo cije pokrenuli su naše ljude u Americi. Teško mi je sada da o tome pričam. Uhvate me emocije jer sam svjestan gdje smo sad došli. Ja i moj prijatelj Ivo Đukanović smo u proljeće 2006. godine po mogli kampanju za referen dum. Pomagali smo da se to završi u dijaspori u Americi sve kako treba i zadovoljan sam učinjenim s obzirom da je referendum završen sa to liko glasova ,,preko“. Uspjeli smo da pokrenemo nevjerovatnu energiju prema Crnoj Gori među svojim su narodnicima, Crnogorcima, Bošnjacima, Muslimanima, Albancima, koji su izgubili u ratu rodbinu i prijatelje. Te frustracije su, međutim, osta le pa je bilo nezgodno govori ti o Crnoj Gori... Definitivno smo koordiniranim radom mnogima pomogli da shvate kolika je važnost da svi damo doprinos učešćem u glasanju na referendumu jer je to naša domovina i to je naša patri otska dužnost prema našoj Crnoj Gori. Iako sve narode sa prostora bivše Jugoslavije doživljavam kao svoje i ljude dijelim na dobre i loše i imam prijatelje na sve strane, jedi na domovina mi je Crna Gora i imam poseban senzibilitet prema njenim narodima, ra zličitostima koje je čine po sebnim ne samo na Balkanu već i šire. Tako je doživljavam i ne dam nikom za pravo da je više voli od mene. Zato što se tako osjećam. Unijeli smo posebnu energiju tih godina i maštali o državi koja će biti uređena. Evo se danas vraća mo na istu temu, što je trage dija.

Turizam na sjeveru: Plužine i Šavnik iz godine u godinu šire kapacitete i ponudu našu interesovanje sve više

Etno selo “Izlazak Rudinice“ Etno selo ,,Eagles Nest“

više Kosa Blagojević: Ima imajaSezonadolazePodgoričaniizEngleza,Francuza,gostijuregiona,vikendima.trajeod1.do1.oktobraposjetajedobra

njem nivou što se tiče smje štaja, dok su cijene hrane i pića povećane za nekih 10 odsto. Ponuda je na ovim prostorima sve raznovrsnija iz godine u godinu. – Osim raftinga, imamo Piv sko jezero, planinarenje, vožnju kajaka, čamcem, ku panje. Imamo i stijenu za slo bodno penjanje, posmatra nje životinja, jahanje konja, vožnja kvadova – kaže Delić dodajući da je planinara sve Štoviše.se tiče promocije, ističe da su je izgurali ,,na mišiće“ najviše na društvenim mre žama jer im za to ne treba pu no novca. Radili su i koncerte,

Nemanja Gogić: Impresije gostiju iz Emirata nevjerovatne.su Iako dolaze iz luksuza, oni ovo nijesu vidjeli. Stavljaju čiste desetke na bukingu Milorad Petković: Crna možeGoradaživi od turizma ako se na pravi sjeverniposebnovalorizuje,načinovajdio

PLUŽINE/ŠAVNIK – Tu ristički poslenici sjever nih opština zadovoljni su posjetom. Tako u Pivi i Šavniku bilježe broj turista mnogo veći nego prošle godine. Turisti su obično ljubitelji prirode sa svih meridijana, a ima ih naj više iz Zapadne Evrope, Izraela, Emirata… Domaći gosti dođu vikendom i nji ma je, kako su sagovornici Pobjede kazali, najmanje poznata naša lijepa crno gorska priroda. Ono što strance impresionira su etno sela, kojih na ovim područjima ima sve više. Traži se krevet više, pa iz godine u godinu proširuju kapacitete. Jedini problem koji imaju su radnici kojih je sve manje iako su zarade povećane. Širi se ponuda i kapaciteti Direktor Parka prirode Piva Slobodan Delić kazao je da na području Plužina sezona počinje već od aprila što za visi od vremenskih uslova. Posjeta je bolja od prošle za nekih 20 do 30 odsto, dok se, kažu, još ne mogu porediti sa rekordnom 2019. godinom. Kaže i da je teško znati koliko gostiju posjeti planine, ali da se vidi veća cirkulacija plani –nara.Do2019. oko 40.000 turista je posjećivalo park. Prošle godine je bilo do 15.000, ove godine do 20.000. Veliki je ovo prostor i ne možemo ih sve ni evidentirati. Mislim da će svi biti zadovoljni ove go dine. Neće to biti vrhunski, ali trebalo bi da bude u redu – kazao je Delić. Ističe da im je predsezona krenula odlično. Onda je u junu i julu malo stalo, pa smo u avgustu imali 30 odsto više nego prošle godine.

je

Radila je, kaže, 20 godina u hotelu ,,Piva“ i od 2011. godi ne je u ovom restoranu. – Ovo mjesto ima potenci jal. Samo da se malo osmisli zima, da ima posjete – kaže Blagojević dodajući da su ovdje zime sada blaže i da se snijeg mnogo ne zadržava. – Zadnjih dvije-tri godine ima puno više turista iz Za padne Evrope, prepoznali su našu netaknutu prirodu. Ovo je raj za planinare, za odmor, za dušu. Sviđa im se hrana, ambijent - sve im se sviđa. Nema ništa da im ne odgo vara. Stranci vole da probaju domaću hranu. Najviše piju ‘nikšićko pivo’ i lokalna vina i sviđa im se – kaže Blagojević. Naglašava da su im prošlih godina u velikom broju dola zili Rusi i Ukrajinci i da ih ove godine nema. – Ima i Poljaka dosta ove go dine, kao i sa svih meridijana. Uspjeli smo da nadomjesti mo Ruse i Ukrajince. Biće do bro ako nas vrijeme posluži pa se sezona produži na sep tembar i oktobar – kaže Bla Agojević.zaposleni su im obučeni u uniformi sa motivima crno gorske nošnje. – Fidija invest, kada je kupi la i renovirala ovaj objekat, obukla je radnike u uniforme sa motivima crnogorske noš nje pa nas gosti često pitaju kakva su to obilježja – kaže NaglašavaBlagojević.i da im fale smje štajni kapaciteti jer često gosti pitaju za prenoćišta i da rade na tome da ih obez bijede. oživjela sela Etno sela u Plužinama stran cima su sve interesantnija, traži se mjesto više. Tako je u selu Rudinice porodica Gogić razradila svoje domaćinstvo. Kako je Pobjedi kazao mladi Nemanja Gogić, koji je jedan od rijetkih koji se iz Nikšića vratio na svoju đedovinu, po sao im dobro ide i svake godi ne šire smještajne kapacitete. Đed mu je na svom imanju još 1994. godine otvorio malu kafanu, otac proširio 2000, a 2007. godine startovali su sa etno selom ,,Izlazak“. – Zvanično smo počeli 2009. sa šest kućica i restoranom, a sada već imamo 17. Tu je ka pacitet sa više od 50 ležajeva. Interesovanje je sve veće, ta

– Korona je čitav sistem po remetila i da se oporavi treba vremena, dok stignemo do rekordne 2019. To je proces, ali biće dobro. Sezona traje do oktobra ako bude lijepog vremena, čak bude i do kraja ovog mjeseca – kazao je Delić Pobjedi.Očekuju dobru i postsezonu, ali im, kako ističe, sve zavisi od vremenskih uslova. – Vidno je na ulici, cirkuliše narod. Turisti su sa svih me ridijana. Dolazili su Rusi i Ukrajinci prošlih godina i što se tiče raftinga oni su činili 30 do 40 odsto. I osjeća se na raftingu njihov nedostatak – kazao je Delić dodajući da nije primijetio neko novo tr žište da ih je zamijenilo. Kao i prošlih godina, prisutni su turisti iz Zapadne Evrope i Onoregiona.što je loše je kratka se zona jer se zimi oslanjaju na lokalno stanovništvo, poseb no ko ima zaposlene cijele godine. Navodi i da kubure sa sezonskom radnom snagom koje je sve manje iako za če tiri-pet mjeseci sezone bude, po njegovim saznanjima, od 800 do 1.000 eura plata ko nobarima, kuvarima, sobari cama… u kampovima na Tari. Što se tiče cijena, kaže da su turistički radnici pokušali da ih zadrže na prošlogodiš

Slobodan Delić: U Plužinama je 2003. bilo samo 30 ležajeva i to u hotelu koji sada ne radi, a sada imamo privatnih 1.500 ležajeva. Etno sela sve

prirodu,

seGostimasvesviđa Menadžerka restorana ,,So čice“ u Plužinama Kosa Bla gojević se već 40 godina bavi turizmom i kaže da je turista u njihovom gradu sve više. Jedini im je problem zimi gdje su im gosti samo slučajni prolaznici. – Stranaca je sve više, zado voljni smo ove godine. Ima Francuza, Engleza, gostiju iz regiona, Podgoričani dolaze vikendima. Sezona traje od 1. maja do 1. oktobra i posjeta je dobra, međutim sporna nam je zima. Tada nam nema ni koga, a radnike treba sačuvati – kaže Blagojević i dodaje da objekat radi cijele godine.

muzičke manifestacije kako bi zadržavali goste na dva-tri –dana.Priroda je lijepa, resursi su dobri, ljudi sami dolaze. Ov dje je potreban razvoj infra strukture i biće to dobro – ka zao je PodsjećaDelić.da je ovdje 2003. bi lo samo 30 ležajeva u hotelu koji sada ne radi, a sada imaju privatnih 1.500 ležajeva. Et no sela je sve više. – Ljudi su vidjeli svoj interes i to dobro ide, širi se svake godine. Ovdje je stan mogao da se kupi za 5000 paušalno, sada više nema stana na pro daju, sve se izdaje – kazao je Delić.

Stranci cijene

6 Neđelja, 21. avgust 2022.Turizam

– Sada neće niko da lovi jer nema ribe – kazao je Delić jer, kako dodaje, pravljenjem vještačke akumulacije je izgubljena mogućnost prirod nog mrijesta. Po njegovim riječima, treba da se ubaca odre đena količina mlađi iz godine u godinu i da to bude na nekom nivou na kome treba da bude.

Na ziplajnu godišnje i do 8.000 ljudi

 Osim raftinga, ima mo Pivsko naradodajućikvadovajahanjematranjepenjanje,stijenukupanje.kajaka,planinarenje,jezero,vožnjučamcem,Imamoizaslobodnokaoiposživotinja,konja,vožnju–kažeDelićdajeplanisveviše

U Plužinama je i najduži ziplajn ,,Eko Piva“ dugačak 1.450 metara. Kako nam je kazao Nikola Glomazić, sastoji se od dva dijela –645 pa 810 metara koje turisti prođu po cijeni od 25 eura.

– Presijedaju, idu kroz šumu, pješače 85 metara, onda drugi dio i onda ih mi prihva tamo i vraćamo ovdje. Na godišnjem nivou od aprila do septembra bude do 8.000 ljudi. Bolje je mnogo nego prošle godine i imamo goste sa svih meridijana, ali 60 odsto je Polj ska – kaže Glomazić.

Pivsko jezero dostiglo minimum

prirodu,više

Na ivici kanjona

7Neđelja, 21. avgust 2022. Turizam

ko da koliko zaradimo na kra ju sezone toliko se proširimo iduće godine. Rusi i Ukrajinci su nam bili dobri gosti, radili smo sa ruskim agencijama, ali je to sada stopirano. Ove godine smo nadomjestili sa Francuzima, Njemcima, Belgijancima, Izraelcima, Poljacima… Prilično gostiju iz Ujedinjenih Emirata ima ju ove godine zbog toga što su novinari prošle godine gostovali kod njih i napravili reportažu na jednom pozna tom portalu. – Impresije su nevjerovatne. Iako dolaze iz luksuza, oni ovo nijesu vidjeli. Čiste su desetke na bukingu. A imamo ove godine i Filipince, valjda rade na Primorju pa dođu ov dje da vide – kaže Gogić. Imaju oko 15 radnika i sve ve ći problem da ih obezbijede. – Prvih godina su sami dola zili da traže posao, sada ih ne ma. Traže da idu na Primorje, iako su plate kod nas dobre i radimo cijele godine. Radimo i zimi – kaže Gogić dodajući da su im i u novim kućicama peći na drva, kamini i da je li jep ugođaj kad napolju pada –snijeg.Ovdje se klima promijenila pa nemaju ni mnogo snijega zimi. Mnogo je toplije vjero vatno zbog klimatskih pro mjena, a stručnjaci tvrde da je i jezero uticalo – kaže Gogić. Navodi da su gosti impresi onirani prirodom i da ostaju ovdje i do pet noćenja. Obič no dođu sa porodicama. Odu ševe se ukusom hrane i veliči nom porcije. – Forsiramo pečenu, kuvanu jagnjetinu, teletinu, jaretinu, cicvaru, kačamak… Imamo domaće sokove, rakiju. Pla nirali smo da radimo proi zvodnju. Da pravimo sušaru i veliku farmu krupne i sitne stoke, ali nemamo radne sna ge – kaže Blagojević. Ističe da što se tiče domaće hrane imaju sreću zbog do bre saradnje sa nekoliko po rodica iz sela. Priznaje da je jedan od rijet kih od svoje generacije koji se preselio na selo sa poro dicom, ali kaže da im ništa ne fali i da se od ovog posla može fino živjeti. Sa svojim ocem forsira i ostale stanov nike sela da počnu da se bave turizmom i da cijelo selo Ru dinice bude etno selo. N. Kovačević foto: D. MaliDžaN

Elektroprivreda nema obzira za turizam, jezero na minimumu

Pivsko jezero bilježi minimum ovih dana zbog pojačane proizvodnje struje, pa turistički rad nici kažu da Elektroprivreda nema obzira za –turizam.Maksimum je da se smanji pet do deset metara, da snize nivo, ali to se ne poštuje zadnjih godina – kažu naši sagovornici. Kako ističe Slobodan Delić, Elektroprivreda ima neodgovoran odnos prema ovom proble mu iako oni shvataju da je energetska kriza i da se mora zaraditi. – Jezero opada i na nas se odražava negativno jer nema plaža, kupanja… Težak je prilaz jezeru pa turisti ne dožive jezero na onom nivou na kome bi ga trebalo doživjeti. Drugi aspekt je neporibljavanje jezera. Evo 10 godina jezero se ne poribljava. Postoji sporazum između Elek troprivrede i Opštine koji je potpisan još 80-ih godina nakon potapanja, šta su obaveze. U jed nom momentu su poštovali, a potom pozivaju ći se na neke zakonske odredbe prestali su da poštuju. Zakon im je dao prostor da se izvuku, ali to im nije opravdanje da 10 godina ne traže način kako da poribe jezero – poručuje Delić. Podsjeća da je ovdje 1998. godine bilo 800 ribolovaca i od dozvola je moglo da opstane društvo, da se uređuje prostor.

25kafaZlatnaodeura

U Šavniku etno sela takođe postaju sve više interesantna stranim turistima. Posjetili smo etno sela ,,Eagles Nest“ (Orlovo gnijezdo) na ivici kanjona male Komarnice. I ovdje imamo pozitivan pri mjer da se mladi vraćaju selu. Milorad Bato Petković se sa porodicom vratio u selo Duži da napravi turističku priču kakvu je vidio u Švajcarskoj, Austriji… Imanje je na samoj ivici kanjona i turisti uživaju u pogledu. Petković je, inače, profesor fizičkog vas pitanja. Napustio je taj posao i sa svojom porodicom odlučio da započne sa etno –selom.Počeli smo prošle godine, sredinom jula. Bio je to pilot projekat, kada smo završili objekat. Za kratko vijeme je bila posjećenost veoma dobra, i 80 odsto su nam gosti bili Njemci iako se nijesmo reklamirali još na pravi način – kaže Pet ković dodajući da ih stranci pronađu na –internetu.Ovegodine smo počeli 15. maja i za kratko se vrijeme pročulo, društvene mreže su odradile posao – kaže Petković dodajući da je zadovoljan početkom i svojom vizijom. – Bukvalno sam se ovome posvetio i mislim da se nijesam pokajao. Sticajem okolnosti putovao sam puno po Evro pi. Vidio sam kako to rade Austrijanci, Švajcarci, tako da u suštini imamo nei skorišćeni potencijal, bitno je samo da se krene. Ovaj posao ne može da se radi bez ljubavi – kaže Petković. Dolazio je ovdje kao dijete i zavolio ovu prirodu. Zadovoljan je, kaže, što je okupio porodicu, o čemu je maštao. – Crna Gora može da živi od turizma ako se na pravi način valorizuje, posebno ovaj sjeverni dio. Država još ovo ne podr žava, ali projekti postoje. Međutim, tu je dosta papirologije i dosta uslova koje treba ispuniti i dosta je da nas jedan teh nički detalj odbije – kaže Petković doda jući da su aplicirali prije godinu za IPARD program kako bi počeli sa izgradnjom bungalova čime bi upotpunili ponudu, ali još čekaju. – Da smo dobili odobrenje već bi za ovu sezonu imali smještaj, jer je sve pripre mljeno za gradnju. U planu je po projektu pet kućica koje su namijenjene za poro dični odmor – kaže Petković dodajući da im sada dolaze kamperi sa porodicama pretežno iz Zapadne Evrope. Zadivljeni su prirodom jer se tu spajaju tri kanjona, prave veliku Komarnicu koja ide u Plavsko jezero. Napominje da im je veliki problem što nemaju živu vodu, već moraju da je kupuju iz Šavnika. – Nadam se da će država da nam pomo gne da nađe tu vodu ne samo nama nego i ostalim mještanima jer se bave poljoprivredom. Ovo selo zaslužuje da oživi kao što je nekad živjelo. Moj đed je zbog industrijalizacije prešao u Nikšić da živi i ja kao njegov unuk se vraćam na svoje – kaže Petković. Radiće kaže do 15. oktobra, a onda on i supruga ostaju da se odmore i ostaće dok ne bude velikog snijega.

U etno selu ,,Eagles Nest“ posebno u ponudi je kafa sa zlatnim nitima koju svi dođu da probaju iz radozna losti. Petković kaže da je to vidio putujući po svijetu i više zbog fore je uvrstio u ponudu i kaže da ima interesenata. Šoljica košta 25 eura i zbog izgleda gosti je probaju, slikaju i kače na -Instagram.Upitanju je 24-karatno zlato u prahu i listićima. Nije laž, pospe se na kafu i prelije po to izgleda. Vole ljudi to da postave na društvene mreže – ističe Petković.

Porfirije Perić

Dve se utopije istovremeno bore već preko 230 godina u evropskoj kulturnoj oblasti: nacionalizam i antinaciona lizam. U Evropi se oni bore kao originali, a van nje, transferno, sa interkonti nentalnim prodiranjem Evrope u sve narode sveta. Kako borba ovih kolosa izgle da u Crnoj Gori?



NACIONALIZMASLABOSTI Dve su glavne slabosti naci onalizma u svim državama: Prva, nacionalizam nije ispu nio francusko obećanje da će doneti jednakost ljudi bez ob zira na pol, klasu, ideologiju i veru. Nije uspostavio ni brat stvo, ni jednakost, niti slobo du za sve; i drugo, nije ispunio obećanje da će osigurati mir. Naprotiv, segregacija u nacio nalnim državama zajedno sa kolonijalizmom se nastavila i posle obračuna sa kraljevima, crkvom i kneževima Evrope, a sve nacionalne države su nastale silom – osim, možda, Norveške, Islanda i Japana u Aziji, jer su se obrele u nezau zetom praznom prostoru. Nacionalizam je antipacifi stička ideologija, obojen je krvlju od Francuske revoluci je do Prvog i Drugog svetskog rata, a od njih do danas, sa jugoslovenskom tragedijom. Sada ode i na Ukrajinu i Ru siju. Hans Ulrih Veler je u pravu kada tvrdi: „Drugim rečima rečeno, fundamentalni defi cit nacionalizma i nacionalne države kao njegove tvorevine sastoji se u njihovoj nespo sobnosti da na zadovoljava jući način reše unutrašnje i spoljne probleme i uspostave trajan mir – ili da ih barem bolje reše nego što su to čini li dosadašnji državni i idejni Dasistemi“.litoneki govornici iz Nik šića u 2022. godini razume ju, a ne sećaju se da je pleme Nikšića 1918. godine zauzelo izvanredan stav, reinterpreti ramo njegov smisao: Mi, sta ro-hercegovački Nikšići, mi Župa, mi smo etnički Srbi, a Crna Gora je naša država. Zar nisu odbili uništenje svoje zemlje? Zar nisu bili junaci u Drugom svetskom ratu? Šta se to danas promenilo? Rešenje nesumnjivo nije ni u rečima Porfirija Perića koji je 14. avgusta, za vreme nacio nalne žalosti, kazao da je u Cr noj Gori primer spasonosnog raja „Manastir Savina“, jer je makar on „taj mali Eden“. Svi Crnogorci da odu u mana stir, tu bi našli raj? Nikada to, nadamo se, neće probati. Ne slušajte popa, on nije sa ovoga svijeta. Ali i jeste, kad mu dir nete u džak dukata i imovinu.

Rješenje nesumnjivo nije ni u riječima Porfirija Perića koji je 14. avgusta, za vrijeme nacionalne žalosti, kazao da je u Crnoj Gori primjer spasonosnog raja „Ma nastir Savina“, jer je makar on „taj mali Eden“. Svi Crnogorci da odu u manastir, tu bi našli raj? Nikada to, nadamo se, neće probati. Ne slušajte popa, on nije sa ovoga svijeta. Ali i jeste, kad mu dirnete u džak dukata i imovinu

8 Neđelja, 21. avgust 2022.Društvo POGLED SA STRANE

NEDOSTATAK I NACIONALIZMACRNOGORSKOGPREDNOST

Piše: dr Dragan VESELINOV U Crnoj Gori su u jasnom sukobu dva nacionalizma: srpski i crnogorski. Prvi hoće Crnu Goru u srpskoj državnoj federaciji pod Beogradom, drugi čuva cjelinu Crne Gore bez promjene ustavne raspodjele vlasti u Podgorici. Dijaloga dvije utopije za sada nema, parlament je blokiran. Kao da se čeka na spoljnu presudu: ili će interesi velikih sila da zaustave Srbiju u pohodu na Crnu Goru uz moguću korekciju Ustava Crne Gore, ili će velike sile žrtvovati Crnu Goru i čak je možda podijeliti na dva dijela, beogradski i podgorički

DVA KONCEPTA Prvo, nacionalizam je utopi ja jer nacionalna država ne može da se izoluje od svet skog privrednog i kulturnog prožimanja. Čak ni etnički ne može da bude čista, jer se i do juče „čista“ Finska „zaprljala“ strancima, rasama, kultura ma i Svakiverama.jenacionalizam isto vremeno i multikulturalan po poreklu i nijedan narod nije samosvojan u svom kul turnom biću. Svima nama u Evropi teku u krvi znanja, go vor i običaji iz Indije, Persije, Grčke, Egipta, Rima, Bagdada i drugih. Nacija je iznutra glo balna, ma koliko se pozivala na misticizam jedinstvene nevinosti i porekla. Naciona lizam mora da se oplemeni humanizmom i građanskim programom da bi uopšte bio nacionalistički – društvo jed Takonakih.je nastao, napadom na feudalizam nejednakih, od kralja, knezova, građana, se ljaka i Crkve. Osim toga, na Zemlji je oko 5.000 naroda koji još nemaju državu i po stojeća raspodela Zemlje je verovatno neodrživa. Ne verujete? Zamislite da se milionski Romi politički uje dine i zatraže državu u Evro pi! Ako ih saberete po Slovač koj, Mađarskoj, Rumuniji, jugoslovenskim republikama, Italiji i drugim evropskim dr žavama dobićete iznenađuju ći broj, možda i šest miliona, čak i više, ni oni ne znaju. Ko može da kaže da je raspode la teritorija završena - a da li je i dobro da se sitnimo do poslednje etničke grupe, da li je pravo na ćiAneograničeno?samoopredeljenještadasusejučehtelina

i treći put, to je stav puškom samih Crnogoraca obe utopije: sve je moje, ostali napolje! Neki će kazati da po stoji i četvrti put, on je status quo – ali koliko dugo on može opstajavati u Crnoj Gori bez daljih radikalizacija obostra nih Pravogovornika?pitanjejeste kako ove dve utopije spojiti u održivi hibrid, čemu dati prvenstvo u monopolu na teritoriju ili programu humanističke za jednice. I kako sekundarnoj narodnoj vrednosti osigurati odgovarajuću satisfakciju? Šta bi onda bilo sa Crnom Go rom? Mi mislimo da je koeg zistencija dva fetiša moguća. I pravo pitanje je kako srpski i crnogorski nacionalizam mo gu zajedno? Neki već dobacu ju - na belgijski način ? Nismo sigurni, rano je za to. Ima mekših rešenja pre tvrdih.

Za razliku od hermeneutički izgrađenog srpskog naciona lizma, crnogorski nije stigao do njegove snage: mitovi, le gende, zastave, pesme, mar ševi, običaji, odlikovanja, ratne pobede, proslave i ce remonije, nacionalna crkva, pravoslavni međunarodni etos, ekavica, ćirilica, grafika slova, carska rimska popov ska odeća, mediji, balkanski i širi uticaj, međunarodni sa vezi, akademici, književnici, univerziteti, muzeji, arhive, kapital, nacionalističke par tije i drugo. Uz njega idu i monarhizam,

Nikola Pašić , Mihajlo Pupin i Branislav Nušić sa današnjom teniserkom Si monom Halep na čelu svog cincarskog naroda i u ime Moskopolja zatražiti državu? Karta Balkana bi drugačije izgledala, i Crne Gore? Hm, reč „katun“ je cincarska, nije slovenska. Oh, Crnogorci iz katuna, ne dajte se! Ne bojte se, Cincari su se srećom od selili, Rumunija im je danas Drugo,mati. antinacionalizam je utopija jer ne može ideologi jom nadnacionalnih i nadet ničkih ljudskih prava da slomi nacionalnu državu i pravo na teritorijalno samoopredelje nje kao prvi zahtev naroda. Antinacionalizam ne može da pretvori planetu u jednu zakonsku teritoriju, ali je ipak pretvara u kolosalnu fede ralnu zajednicu sa zajednič kim međunarodnim pravom ograničenog dejstva po unu trašnjim državnim teritorija ma. Propast Vilsonove Lige naroda posle Prvog svetskog rata i savremeno egzistenci jalno mučenje Ruzveltovih Ujedinjenih nacija posle Dru gog svetskog rata su upadljiv dokaz snage nacionalista. Građanska država je nemo guća bez nacionalnog teri torijalnog i programskog je dinstva. Narod ima pravo na monopol na stanište. Ali taj monopol podjarmljuje drugi narod pod prvim. Kako onda izbeći njegovu po Obebunu?utopije su paradoksalno realne jer obe donose rezul tat: nacionalistička daje drža vu, antinacionalistička daje u državi ljudska prava svim građanima nezavisno od na cije. I obe moraju stati na pola puta: nacionalistička ne može da osamostali državu u inter nacionalnom okruženju i ne može da se očisti od unutraš njeg internacionalnog istorij skog nasleđa, dok antinacio nalistička ne može da razvije ljudska prava unutrašnjih so cijalnih slojeva, manjina i ak cija individua, bez nacionalne države jer mora imati stani šte, locus standi Ljudi bez zemlje žive jedino na nebu, jedino u religijama, a tamo nemaju vlasti. Otuda hrišćanstvo ne spašava ljude već nastavlja sa božijom dik taturom na oba mesta, na Ze mlji i na Nebu. A sa stanovišta emocionalne ekspresije, ništa ne može da se meri sa zanosom nacional ne zastave i žrtava za nju. An tinacionalizam je tu slabiji ali topi zastavu međunarodnim savezima i unutrašnjim spo razumima o jednakosti svih ljudi. Tako nacionalni barjak i himna čovečanstvu moraju zajedno.

SUKOB U CRNOJ GORI U Crnoj Gori su u jasnom sukobu dva nacionalizma: srpski i crnogorski. Prvi hoće Crnu Goru u srpskoj državnoj federaciji pod Beogradom, a drugi čuva celinu Crne Gore bez promene ustavne raspo dele vlasti u Podgorici. Dija loga dve utopije za sada nema, parlament je blokiran. Kao da se čeka na spoljnu presudu: ili će interesi velikih sila da zaustave Srbiju u pohodu na Crnu Goru uz moguću korekciju Ustava Crne Gore, ili će velike sile žrtvovati Crnu Goru i čak je možda podeliti na dva dela, beogradski i pod Postojigorički.

Izvanredna karakteristika crnogorskog nacionalizma je to što on ne negira postojanje srpske nacije u Crnoj Gori

Dvije realne utopije u

polnu ravnopravnost i slo bodu braka, zemljoradnik, veliki Evropljanin, član IT nacije, slovenofil, sagovornik nacionalnih i socijalnih ma njina, borac za ekologiju, re gionalni ujedinitelj, patriota svog kraja i grada, književnik, muzičar novog stila, prosve titelj nauke i stotinu drugog. Uistinu, ne postoji nacionalni Crnogorac i Srbin a da nešto od pomenutih svojstava ne ma u Višestrukisebi. identitet postoji u svakom od nas, daleko više od Druginavedenih.-Bolje od nas je Hans Ulrih Veler definisao ovaj predlog: „Neograničena za garantovanost i zajemčenost svih osnovnih prava, kao pra vo na regionalnu i kulturnu autonomiju u sklopu federa lističkog državnog ustrojstva, trebalo bi da uživaju prioritet i zauzmu mesto onog inače u doba globalizacije izbledelog ideala suverene nacional ne države“. Drugim rečima, postojeći Ustav Crne Gore nije nepromenljiv s obzirom na teritorijalni raspored no vih snaga. Bolje je promeniti Ustav nego razbiti državu. Vlast valja razvući iz centra tako da lokalna područja sa svojim stanovništvima budu Trećizadovoljna.-Ubrzavanjem puta ka prenosu dela suvereniteta dr žave Crne Gore na Evropsku uniju smanjuje se intenzitet srbijanske iredentističke de strukcije Crne Gore jer tada deo nacionalističkih planova pada u vodu . Otuda beograd ska ideja o ,,Open Balkans“ nije zamena za članstvo u Evropskoj uniji, jer je prenos suvereniteta na balkansku zajednicu doživeo poraz sa Jugoslavijom, pri čemu je Sr bija posle toga ostala pretnja po budućnost države Crne Opaska:*****Gore.

MOGUĆA CRNUPRIJEDLOGASKICAZAGORU

Kako se navodi u obraćanju odbora četiri prekornička bratstva, Crkva Svetog Nikole je zadužbina njihovih predaka a oni njeni čuvari već 160 godina. Predmet neosnovanog zahtjeva za upis svojine SPC odnosi se na crkvu, sav prostor crkvene porte, uključujući i grobove predaka i grobna mjesta koja su svako pojedinačno privatna svojina

u Crnoj Gori

Pre nego što je pod Hitlerom uništen mesijanski nemački nacionalizam, njega su veko vima stvarali velikani filozof ske, književne, naučne i teo loške Lutermisli.jeuXVI veku začetnik nemačkog nacionalizma od bacujući „italijansku“ inter pretaciju svenadzornog pap skog hrišćanstva lokalizujući ga na protestantsku interpre taciju na „nemačkom“ jeziku. Njegovo gađenje Latinima, Jevrejima i Turcima, sa pobe dom njegovog jezika kao bu dućeg službenog nemačkog jezika, stvorila je od Nemaca misionarsku nadmoćnu sna gu sa pravom da svoje zemlje izuzmu od papske kontrole i krenu u samostalno doba i šire protestantizmom terito riju Nemcivladavine.imajupravo na obeća nu zemlju. Luter je Nemce oslobodio kompleksa niže vrednosti od Italijana, širite lja vojnih znanja, humaniz ma i renesansne umetnosti. To će u XIX veku odmah posle nemačko-francuskog rata 1871. godine da nastavi Bizmark kada će sa prethod nim ujedinjenjem nemačkih kneževina te godine da krene u rivalitet sa Francuzima čiji je sjaj od 1789. godine i 1848. godine opčinjavao Evropu. Berlin će na svim poljima ući u trku sa Parizom da se otre se francuskog kompleksa, a Francuze posle 1871. godine opteretiti teškim reparacija ma, što će im ovi vratiti milo za drago 1918. Pomenućemogodine.samo neke teologe i filozofe graditelje nemačkog nacionalizma i mesijanizma. Najveći pro testantski teolog XIX veka Fridrih Šlajermaher je re kao da je ,,nemačka nacija izabrano oruđe božije i da je božji narod“. Veliki izdavač Fridrih Pertes se složio sa Šlajermaherom i kazao „mi Nemci smo izabrani narod koji reprezentuje čovečan stvo“. Fridrih Šlegel je kazao „da u Nemačkoj teče duh no vog vremena“. Adam Miler je rekao da „sve što je veliko, temeljno i večno u evropskim institucijama – jeste nemač ko“. Hajnrih fon Klajst je istakao da su „u Nemcima bogovi više nego igde drugde sačuvali prasliku čovečan stva“. Fridrih Šiler je opazio da su „Nemci stigli na cilj vre mena…i da kao najsposobniji narod valja da prestignu sve ostale, ako je to božiji plan“. Hegel je kazao da su Nemci „narod čovečanstva“ a da je svaki „dan Nemaca dan žetve čovečanstva“. Ernst Moric Arnt se zapitao „da li ima tog naroda …koji pred ne mačkim imenom neće pasti na kolena…jer je Nemačka pupak evropske zemlje…sr ce našeg dela sveta“. Johan Gotlib Fihte je ustanovio da je „Nemcima određeno da vladaju i upravljaju svetom… jer bi inače svetom zavladali Turci, crnci, severno-američ ka plemena i time učinila kraj sadašnjoj civilizaciji“. Tvorac sporta i gimnastike Fridrih Ludvig Jan se za pitao „koji to narod stoji naj više“ i otkrio da su to Nemci, oni su „jedan od svetih naro da čovečanstva“. Vilhem fon Humbolt je opazio „da ne postoji otadžbina kojoj bi čo vek radije da pripadne nego što je to Nemačka“, a Nemač ka „uvek ostaje jedna nacija, jedan narod , jedna država“. A na pitanje gde su granice ne mačke države odgovara pre Hitlera pomenuti istoričar Ernst Moric Arnt da je Ne mačka svuda tamo gde se „ču je nemački jezik, od Severnog mora do Karpata, od Baltič kog mora do Alpa“, zajedno sa Švajcarskom, Holandijom i Danskom, a glavni grad bi se zvao „Teutonija“. Na uništenje Francuza su pozivali fon Štajn, fon Klau zevic i pisac Fridrih Šlegel: „Umlatite ih! Svetski sud vas neće pitati za razloge!“ Hitler je to proširio na mnoge dru ge, a „Teutoniju“ u Tiringiji je zamenio berlinskom „Ger manijom“ u Pruskoj. Uh, sada bismo rado prešli i na Amerikance, na predsed nika Endrju Džeksona, i na njihov „Manifest Destiny“ iz 1845. godine, gde stoji kako je Amerika „Novi Sion“, no, o tome, drugi put. Nema više ovde prostora.

Zbor ispred škole okupio 31 predstavnika prekorničkih bratstava

Prvi - Ako je nacionalizam gotovo glavna, monopolska ideja u Crnoj Gori, a jeste, on da ga valja razređivati i dru gim istinitim identitetima Crnogoraca tako da ovaj mo nopolski ne bi bio jedini, ma koliko drugi identiteti svaki zasebno ne mogu sa njim iza ći na kraj. Čak ni zajedno. Ali ga Takoslabe.je Crnogorac, jedno stavno, i čovek sveta - glo btroter, humanista, eko nomski liberal, socijal-demokrata,pravičniboracza

KATASTROFANJEMAČKA

centralizam, rehabilitacija srpskih kolaboranata sa na cistima i preuzimanje spo menika iz socijalističke ere sa lažnim optužbama njihovih autora. Evo poslednje: Ko munisti su navodno zlotvori srpskog naroda, a potom srp ski nacionalisti iz Beograda odu u Jasenovac na spomenik koji su upravo komunisti po digli Srbima i drugim naro dima stradalim od hrvatskih Crnogorskikvislinga! nacionalizam još nema emocionalnu sna gu srpskog iako se diže, mlad je, tek je nekoliko decenija u njemu, a politički nema ja snih državnih saveznika osim ćutljivih NATO-a i Evropske unije. Njegova izvanredna karakteristika je to što on ne negira postojanje srpske na cije u Crnoj Gori, dok crno gorski Srbi odriču da crno gorska nacija postoji. Srbi će tu neistinu morati da odbace ako žele istorijski sporazum. Ako je paradok salno izražavanje ponekad razumno, mi bismo rekli da crnogorski nacionalizam još nije postao nacionalistički, i da se znoji da ne bude nacio nalistički, isključiv i ratobo ran. Crnogorac jesam, istre bitelj Zaštonisam.jetakav? Zato što on ima i ovo što srpski nema: to je spoj državotvornog na cionalizma sa ideologijom ljudskih prava usaglašenih sa procesom pristupanja Evropskoj uniji. Crnogorski nacionalizam je sličan slo venačkom iz 1990. godine sa XIV Kongresa SKJ, s tim što Slovenci nisu imali unutraš nju nacionalnu konkurenciju kao IdeologijaCrnogorci.crnogorskog naci onalizma je bogatija od srp ske, ali joj je intenzitet u opa snosti iako se to danas malo vidi: može kod Crnogoraca doći do otvorenog odbaciva nja prava za Srbe ukoliko do đe do eskalacije međusobnih sukoba. I što god više bude rastao nacionalistički sadržaj crnogorskog nacionalizma radi odbrane države smanji vaće se njegov humanistički korpus vrednosti. Narod će ići ka Setimouniformi.se,nacionalizam ni je pacifistička ideologija, već ratna. Građanska ga huma I,nizuje.nijeni ovo bez značaja, Cr na Gora je mala, nije bogata, a narodno se podelila i ima ne stabilnu i neodgovornu vla du. Zato se širi ilegalna vlast.

Crnogorski nacion alizam još istorijskidaćenacijaodričudoknacijepostojanjejerednaunije.NATO-akanihalikomladsrpskogemocionalnunemasnaguiakosediže,je,tekjenekodecenijaunjemu,političkinemajasdržavnihsavezniosimćutljivihiEvropskeNjegovaizvankarakteristikatoštoonnenegirasrpskeuCrnojGori,crnogorskiSrbidacrnogorskapostoji.Srbituneistinumoratiodbaceakoželesporazum

PODGORICA - Predstavnici četiri prekornička bratstva iz Lju botinja dostavili su podnesak Upravi za katastar, područnoj jedi nici na Cetinju, kojim traže da se, kako navode, odbaci kao neo snovan zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve o upisu prava svojine na Crkvu Svetog Nikole u tom selu. Predstavnici mještana, pritom, traže od Uprave da im se, u slučaju spora, osigura status stranke. Kako se navodi u obraćanju mještana Pobjedi, predstavnici četiri prekornička bratstva (Vučkovići, Banovići, Laličići i Ratkovići) su 13. avgusta održali zbor u svojoj seoskoj školi i ispred svoje crkve kojem je prisustvovao 31 bratsvenik, „povodom inicijative Mitropolije cr nogorsko -primorske u sastavu SPC – Crkve Srbije (kako je zvanično imenuje Carigradska patrijašija) od 6. juna 2022. godine“. Tema zbora je bila informacija o zahtjevu MCP SPC Upravi za kata star i državnu imovinu za upis prava svojine iz prava korišćenja na prekorničku Crkvu Svetog Nikole, iako MCP SPC, po hronologiji upisa u katastru, nema ni pravo korišćenja ni pravo svojine – naveo je u ime odbora prekorničkih brastava prof. dr Rade Ratković -Pravo korišćenja je upisano na samu crkvu – Pravoslavna Crkva Sv. Nikola – Prekornica, Ljubotinj, koju su podigla i održavaju pre kornička bratstva već više od 160 godina. To je naša narodna crkva, shodno tradiciji koju je još Njegoš jasno definisao riječima (para fraziramo): „Crkve su narodne, ni popova, ni vladika, nego narodne.

9Neđelja, 21. avgust 2022. Društvo

Možda ste odahnu li što u ovom prilogu nismo analizirali Crkvu kao ranije. Neće to dugo da traje, mi zna mo zašto je manastir Srpske pravoslavne crkve neprijatelj Crne Gore.

Svještenstvo u njima ima udjela taman koliko i svaki drugi Crnogo rac“ – navodi Ratković. Predstavnik odbora seljana podsjeća da tradcionalno važe i stihovi „Muž je branič žene i đeteta, narod branič crkve i plemena“. -To nas sve obavezuje da stanemo u odbranu naših svetinja i naše crkvene tradicije, te ne dopustimo krađu i prekrađu zadužbina naših predaka, koje pripadaju nama, a svakom čovjeku dobre volje slobo dan je pristup uz poštovanje reda i zakona. Predmet neosnovanog zahtjeva su, pored Crkve, i sav prostor crkvene porte, uključujući i grobove predaka i grobna mjesta koja su svako pojedinačno privatna svojina – navodi se u obraćanju. Zahtjev za promjenu upisa u katastru od strane Mitropolije samo je jedan u nizu sličnih zahtjeva kojima se traži upis vlasništva nad crkvama i grobljima koja su nastala zajedničkim dorpinosom crno gorskih brastava i plemena. Tako je 24. maja Mitropolija crnogorsko-primorska SPC pokrenula postupak kod Uprave za katastar i državnu imovinu, sa zahtjevom za upis u svoje vlasništvo crkava Sveti Danilo i Sveti Dimitrije, koje se nalaze u Ljubotinju i zaštićeno su nepokretno kulturno dobro Crne Gore. Ovaj zahtjev, poklapa se sa aktuelnim spornim odredbama „te meljnog ugovora“, koji je tada premijer Dritan Abazović potpisao sa Srpskom pravoslavnom crkvom. U članu 7 spornog ugovora, na koji su ukazali akademska zajednica i pravnici, podsjetimo, navodi se da se „država obavezuje da, u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom, izvrši uknjižbu svih neupisa nih nepokretnosti u vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske, Eparhije budimljansko-nikšićke, Eparhije mileševske, Eparhije zahumsko-hercegovačke i njihovih crkveno-pravnih lica kojima Polazećipripadaju“.od toga, MCP je inicirala niz zahtjeva da se onaj dio imovine koji nije devedesetih godina volšebnim izmjenama u katastru tada prepisan na SPC, sada realizuje do kraja. To, sudeći prema stavu predstavnika prekorničkih bratstava, nije zaobišlo ni zadužbinu i grobove njihovih predaka. R. P.

Mitropolija nema ni pravo korišćenja ni pravo svojine nad svetinjom u Ljubotinju

Predstavnici četiri prekornička bratstva digli glas zbog zahtjeva SPC da se seoska crkva prepiše na tu vjersku organizaciju



VEZA ČOVJEKA I PRIRODE Evropa, navodi sagovornica, nije pokrenula proces uspostavljanja ekoloških mreža kako bi se samo i isključivo zaštitile neke vrste biljnih staništa ili životinja već je jednako akcenat na poboljšanju kvaliteta života lokalnog stanovništva, koji žive u tim predjelima. - Posljednjih nekoliko decenija ogroman broj ljudi odustaje od života na selu. Drastično je smanjen intenzitet ispaše i kosidbe pašnjaka. Zato se pojavljuju invazivne vrste, veći je broj požara, smanjena je koncentracija hranjivih materija i tako dalje, a sve to dovodi do nestanka različitih biljnih i životinjskih vrsta – upozorava PremaMićanović.njenim riječima, ekološke mreže ne mogu da postoje i da se održavaju bez uključivanja lokalnog stanov-ništva.Ovoje upravo iz razloga što neka staništa koja su po konstantnim uticajem čovjeka (tradicionalnim) će biti uključena u ekološke mreže. Takvo jedno stanište su livade košanice, koje predstavljaju dom za određene vrste biljaka koje izuzetno dobro podnose te uslove i pritiske. Slično tako funkcionišu i pašnjaci za čije održavanje je neophodna ispaša stoke. Ovo su samo neki od primjera kako to ekološke mjere ne isključuju čovjekove (održive), već naprotiv trebaju njihovo maksimalno uključivanje u proces praćenja i održavanja ovih zaštićenih područja, kao i razvoj ekonomije lokalne zajednice na temeljima očuvane prirode – navodi KakoMićanović.primjećuje, priroda nije samo očuvanija u ekološkim mrežama nego su lokalna ekonomija i ruralni turizam upravo najrazvijeniji u selima koja su postala dio ekološke mreže. Takvi primjeri, dodaje ona, stižu iz regiona gdje lokalni domaći proizvodi koji nose tag porijekla iz zaštićenog područja imaju mnogo veću prednost u odnosu na ostale. - Zato se ovime ne oduzima mogućnost razvoja tih sela nego se samo kreira novi ekonomski ambijent koji ide u korist i čovjeku i prirodi. Ekološka mreža se uspostavlja zbog ostvarivanja balansa između čovjeka i prirode. Na taj način se istovremeno razvija ekonomija a priroda ostaje sačuvana ili čak dobija na kvalitetu. Mnoge zemlje su ovo uradile čak i prije 30 godina a mi to moramo uraditi sada ako hoćemo da sačuvamo prirodu i naš život u njoj – ističe Napominjesagovornica.da je uspostavljenje ovakvih mreža dug i mukotrpan proces i zapravo najveći izazov će biti upravo u održavanju integriteta tih staništa. Čovjek svoje aktivnosti treba da sprovodi odgovorno i tako će biti nagrađen zdravim životom u zdravim područjima a dobit je dugoročna, smatra ona. I. P. PODGORICA – Dvije osobe iz Podgorice uhapšene su u Baru prije dva dana nakon što je kod njih pronađen kokain i ekstazi, saopšteno je iz Uprave policije. Kako se navodi, riječ je o S. D. (23) i T. B. (21) iz Podgorice kod kojih je u naselju Čeluga pronađena droga prilikom kontrole. Policija je kod njih pronašla dva manja PVC pakovanja sa sadržajem opojne droge kokain i dva PVC pakovanja u kojima se nalazilo 97 tableta opojne droge ekstazi.

PODGORICA - Da bi Crna Gora kao zemlja u procesu EU integracija zatvorila pregovaračko poglavlje 27, koje se tiče zaštite životne sredine, u obavezi je da uspostavi međunarodnu mrežu zaštićenih područja, takozvanu Natura 2000 mrežu. Riječ je o najvećoj mreži zaštićenih područja na svijetu, koja ima cilj da obezbijedi opstanak najvrednijih vrsta i staništa. Strategija EU o biodiverzitetu do 2030. godine ima za cilj da zaštiti 30 odsto kopna i mora, što bi trebalo da se postigne kroz uspostavljanje mreže nacionalno zaštićenih područja, ekoloških mreža i OECM područja – podsjeća Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa. Prema njenim riječima, sva četiri navedena cilja u isto vrijeme su i globalni ciljevi kojima se planira ublažiti gubitak biodiverziteta na Zemlji. - Sa druge strane postoji panevropska ekološka mreža - Emerald, koja je ekvivalent Natura 2000 mreži za zemlje koje nijesu članice Evropske unije. U okviru Bernske konvencije za zaštitu evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa, Crna Gora je razvila (uspostavila) listu od 32 područja kandidata za Emerald nacionalnu ekološku mrežu definisana kao područja od posebnog interesa za zaštitu na evropskom nivou. Natura 2000 je zato zapravo dio panevropske Emerald mreže, samo što se primjenjuje u zemljama

članicama EU. Ove dvije mreže zajedno ubuduće će formirati panevropsku mrežu za očuvanje biodiverziteta - navodi sagovornica.

Iz Uprave policije su saopštili da je za osumnjičenim NCB Interpol Beograd raspisao međunarodnu potjernicu zbog krivičnog djela počinjenog u Srbiji. Navodi se da je I. V. bio predmet ciljanog traganja u okviru ENFAST mreže, gdje su pored Crne

Priroda ne može da čeka - Veliki broj vrijednih prirodnih bogatstava u proteklom periodu je izgubljen, a za mnoge od njih prijeti velika opasnost da im se to desi, čak i ako neki od njih imaju određen stepen zaštite – upozorava Mićanović Prema njenim riječima, neusaglašenost prostornog planiranja i načela zaštite životne sredine, kao i decenijsko davanje prioriteta kratkotročnim finansijskim dobitima u odnosu na dugoročni održivi princip za koji imamo sve predispozicije, dovela nas je, izgleda, u ovu situaciju. - Stoga je lako zaključiti da čekanje ulaska Crne Gore u EU će nas koštati gubitaka najvrednijih prirodnih područja. Iz tog razloga nam treba nacionalna ekološka mreža Emerald, jer priroda ne može da čeka i ona treba ostati u pravom smislu te riječi jedan od državnih prioriteta – ističe Mićanović.

PODGORICA – Hrvatska policija uhapsila je prije dva dana u Zagrebu Podgoričanina I. V. (35) kojeg je NCB Interpol Beograd potraživao zbog pokušaja ubistva.

Andrijana Mićanović iz CDE ističe da zaštita ambijenta predstavlja model koji znači napredak a ne stagnaciju ekonomije Ekološke mreže - ključ razvoja na temeljima očuvane prirode

10 Neđelja, 21. avgust 2022.

CIJENIMO BOGATSTVOLI Prema riječima Mićanović, Crna Gora je država izuzetno bogata vrijednim prirodnim re-sursima.Njenom bogatstvu doprinosi velika raznolikost reljefa i klime, gdje se na prilično maloj površini prostiru mediteranski i visokoplaninski pojas. Kako se klima i geomorfološki uslovi mijenjaju idući do mora do planina, tako se prema tim zonama raspoređuju i opstaju najrazličitije vrste živog svijeta, od kojih su mnoge endemske, reliktne, ugrožene ili zakonom zaštićene. Šume prašumskog karaktera, divlje rijeke, pijaća voda u svakom dijelu zemlje, lednička jezera, visoke planine, livade morske trave (Posidonia oceanika), samo su neki od elemenata koji Crnu Goru čine posebnom i mnogo bogatijom u odnosu na brojne druge evropske zemlje – ističe sagovornica.Kažeda u isto vrijeme, ljudi u Crnoj Gori generalno imaju negativan stav prema zaštiti prirode i generalno ekologiji, smatrajući da im ona ograničava razvoj i mogućnosti zarade. - Činjenica je da postoje područja koja zbog svojih vrijednosti i specifičnosti uživaju status stroge zaštite u kojima su brojne ljudske intervencije zabranjene i kažnjive. Takvi su nacionalni parkovi, strogi rezervati prirode, djelimično i parkovi prirode i td. I pored toga što ograničavaju određene ljudske aktivnosti, ova područja su proglašena zaštićenima zbog izuzetno velike ekološke vrijednosti, i iako zauzimaju prilično male površine, upravo ona predstavljaju najveći brend ove države – smatra Mićanović,sagovornica.međutim, primjećuje da je i pored relativno dobre očuvanosti prirode, čemu doprinosi mahom izostanak velike industrije i zagađivača, znanje ljudi o vrijednostima prirode i dalje na jako niskom -nivou.Priroda u našoj zemlji nikada nije dovoljno promovisana kao najvredniji resurs i brend države. Uvijek bi priča o razvoju privrede isključivala zdravu okolinu, nadjačala potrebu čovjeka da ujedno bude i zdrav i siguran, a u vremenu u kojem živimo zaista ne mora da bude tako – kaže ona.

Podgoričanin koji se potražuje zbog krivičnog djela u Srbiji uhapšen na osnovu Interpolove potjernice u Zagrebu Bjegunac koji se tereti za pokušaj ubistva imao više lažnih pasoša - Priroda u našoj zemlji nikada nije dovoljno promovisana kao najvredniji resurs i brend države. Uvijek bi priča o razvoju privrede isključivala zdravu okolinu, nadjačala potrebu čovjeka da ujedno bude i zdrav i siguran, a u vremenu u kojem živimo zaista ne mora da bude tako – kaže Mićanović

- Od S. D. i T. B. su u službenim prostorijama Centra bezbjednosti Bar prikupljena obavještenja za zapisnik, te je sa svime upoznat nadležni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici - navedeno je u saopštenju. Po nalogu postupajućeg tužioca S. D. i T. B. su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, nakon čega su uz krivičnu prijavu privedeni tužiocu na dalje postupanje. R. P.

Društvo/Hronika

Gore, Srbije i Hrvatske bile uključene Slovenija i Holandija i njihovi timovi. - U okviru potrage je razmijenjen veliki broj operativnih informacija o mogućim lokacijama skrivanja i lažnim identitetima kojima se ovo lice koristilo - kazali su iz Uprave policije. Prema njihovim navodima, prilikom hapšenja kod I. V. je pronađeno više lažnih isprava različitih država i različitih identiteta od kojih i falsifikovana dokumenta Crne Gore u kojima je bila umetnuta fotografija traženog lica. R. P.

Andrijana Mićanović Dvije osobe iz Podgorice odgovaraće zbog posjedovanja narkotika Uhapšeni sa kokainom i 97 tableta ekstazija

Korist od kreiranja Emerald mreže za Crnu Goru Ispunjavanje zahtjeva prema Bernskoj konvenciji i približavanje Evropskoj uniji, samo je jedan od benefita formiranja Emerald područja. Pored ispunjavanja obaveza Crne Gore iz Bernske konvencije, doprinijelo bi poštovanju ciljeva Strategije EU o biodiverzitetu 2030 i globalnih ciljeva očuvanja biodiverziteta, kaže Mićanović Takođe, navodi da je Emerald mreža doprinos nacionalnim naporima za zaštitu biodiverziteta i očuvanje usluga ekosistema na osnovu standarda Bernske konvencije i direktiva Eu o staništima i pticama. - Mreža Emerald je prepoznata kao inovativno i fleksibilno sredstvo za integraciju očuvanja biodiverziteta u druge sektore, koji bi trebalo da budu uključeni u proces od samog početka. Za razliku od stvaranja mreže Natura 2000 u cjelini, koje se predlaže Evropskoj komisiji na dan pristupanja EU, Emerald može definisati i pojedinačna područja – kaže Mićanović. Prema njenim riječima, Crna Gora trenutno priprema ažuriranu bazu podataka za Bernsku konvenciju. - Iako ovaj proces još nije završen to nije prepreka za prijedlog Konvenciji da se pokrene proces potvrđivanja nekih od Emerald područja kandidata, za koje određeni podaci već postoje. Neke od zemalja Zapadnog Balkana stekle su veoma korisna iskustva u stvaranju Emerald mreže, posebno kada su ova područja određena na osnovu Direktive o pticama i staništima – navodi Mićanović.

– Ne postoji spisak neke kon kretne baze stručnjaka koji se bave ovom problematikom. Ti stručnjaci su dječji psihijatri, psiholozi, defektolozi, logo pedi... Ovim dijelom posla se bave uglavnom defektolozi i logopedi, ali nekada i psiholo zi koji su prošli određene edu kacije – pojašnjava Vujović. Kaže da nam u Crnoj Gori fali tog kadra, naročito u javnim –institucijama.Tesestogadjeca na tretma ne šalju u inostranstvo, u Beo grad na jedan ili dva instituta. To je ogroman trošak ne samo za državu već i za porodice koje moraju da snose visoke troškove života. Uz, ne manje važno, odvajanje porodica i odrastanje u uslovima koji ni jesu prirodni za rast i razvoj – napominje Vujović. Smatra da i roditeljima nedo staje psihosocijalna podrška. – Veliko je neprepoznavanje i nerazumijevanje u školama. I tu je potrebna edukacija. U ado lescentnom periodu problem nastaje ako se desi, a često se dešava, da djeca postanu emo cionalno neusklađena i agresiv na. Oni kao takvi nemaju ade kvatni institucionalni smještaj. Dijagnostički dio je uglavnom riješen dolaskom dječjih psihi jatara. Ali je najveći problem u primjeni adekvatnih tretmana – zaključuje Vujović. Poručuje da bi registar treba lo da bude strogo uređen po pitanju privatnosti podataka. k. janković

Prije nekoliko mjeseci, ovu peticiju pokrenuo je Goran Laković, otac autistične dje vojčice, koji razumije sa čim se te osobe, ali i njihovi rodi telji susrijeću i koliko je važ no da imamo polaznu tačku – registar koji bi pokazao gdje smo i kuda treba da krenemo.

– Fali kadar u mnogim obla stima, tako da moramo da se potrudimo da zadržimo lje kare da ostanu u Crnoj Gori. Tu naročito mislim na mlade ljekare koji odlaze iz zemlje i traže bolje uslove – poručuje ZaključujeDuković. da nam fali neuro loga, psihologa i psihijatara, a uz to napominje da je auti zam vrlo složen i treba mu se posvetiti na adekvatan način. tajno St podataka Poslanica Demokrata Tamara Vujović registar sa poreme ćajem iz spektra autizma vidi kao dobru ideju jer bi se prema tom broju mogao projektovati broj potrebnih usluga koje te osobe treba da imaju. I ona problem vidi u nedostat ku kadrovske i institucional ne infrastrukture koja bi mo gla da primijeni princip rane intervencije, odnosno stručne stimulativne tretmane.

navodi da će poslije avgustovskih odmora sa kole gama iz Odbora da organizuje tematsku sjednicu i da će po zvati relevantne i kompeten tne sagovornike. – Da zajedno damo puni stručni i politički doprinos, da ova ideja i problem budu kva litetno sagledani i ponuđena kvalitetna rješenja, koja će biti u skladu sa savremenim standardima evropske medi cine. Odbor za zdravstvo, rad i socijalnu politiku, do sada u ovih dvije godine nijednu temu nije skrivao od očiju javnosti i gurao ,,pod tepih“. Naprotiv, uradili smo do sa da sve, sto je u našoj moći, da odgovorimo svakom izazovu, tako ćemo i ovog puta – za ključuje Pavićević. Specija L i Sti Još jedan ljekar u tom odboru Halil Duković (DPS) smatra da je žalosno to što ne znamo koliko je osoba koje imaju au tizam, a nemamo ni podatke o specijalizantima koji se bave tim stanjem. – Apsolutno podržavamo da se formira registar osoba sa autizmom i to što prije. Tre baju nam konkretni podaci i detalji kako bismo Ministar stvu zdravlja naložili što da radi po ovom pitanju – istakao je KažeDuković.daje Odbor nekoliko puta pokretao ovo pitanje, ali da se u posljednje dvije godi ne ništa ne dešava. Duković ističe da se naročito treba osvrnuti na kadar ko ji će se baviti problemima sa kojima se susrijeću osobe koje imaju autizam.

PODGORICA – Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje u najskorijem peri odu razmatraće probleme sa kojima se susrijeću osobe sa autizmom u našoj državi, i njihove porodice, a pojedi ni članovi tog skupštinskog tijela sa kojima smo razgo varali podržavaju onlajn pe ticiju kojom se od nadležnih traži da hitno pristupe izra di registra djece i odraslih s autizmom.

11Neđelja, 21. avgust 2022. Društvo

– Podržavam i insistiram i na konačnoj realizaciji svih registara zaraznih i nezara znih bolesti, kojim bi trebao da raspolaže Institut za javno zdravlje – ističe Pavićević.

Kazao je da je razgovarao sa predstavnicima raznih udru ženja koja se bave temom au tizma te da je od njih dobio relevantne informacije.

Pavićević navodi da su regi stri bolesti jedan od pet ili šest strateških dokumenata, koji ima obavezu da stručnu i la ičku javnost upozna sa poje dinostima određene bolesti.

Lična karta Predsjednik Odbora za zdrav stvo, rad i socijalno staranje Srđan Pavićević (Crno na bijelo), koji je i kardiohirurg, Pobjedi je nedavno rekao da apsolutno podržava inicijati vu koju je Laković pokrenuo.

– Registar određene bolesti je neka vrsta ‘lične karte’ te bo lesti. Kao takvi, urađeni regi stri patoloških stanja i bolesti daju punu informaciju o nji hovoj prisutnosti i samim tim određuju i determinišu sve aktivnosti iz domena zdrav stva i zdravstvene politike, ko ji treba da nađu način i vid za njihovu najbolju i najkvalitet niju prevenciju, liječenje i re habilitaciju – ističe Pavićević.

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje podržava formiranje registra za osobe sa autizmom U liječenju se oslanjamo samo na iskustvo, nemamo strateška dokumenta Poslanici Srđan Pavićević, Tamara Vujović i Halil Duković ističu da u Crnoj Gori nema dovoljno stručnjaka koji se bave problemima sa kojima se susrijeću osobe koje imaju autizam - dječji psihijatri, psiholozi, defektolozi, logopedi, pa država osobe koje imaju probleme iz tog spektra šalje u inostranstvo na tretmane koji su skupi Srđan Pavićević Tamara Vujović Halil Duković

Kaže da bez kvalitetnih stra teških dokumenata, aktivno sti u zdravstvu se realizuju na osnovu sporadičnih ili epide mijskih slučajeva i njihovo li ječenje i prevencija se, pored stručnog znanja, veoma često bazira na iskustvu i empiriji, što ipak nijesu aktuelni i kru cijalni vodiči u modernoj me Pavićevićdicini.

Broj prijavljenih slučajeva nasilja od strane partnera je 12 odsto, a šest odsto od strane osoba koje nijesu u emotivnoj vezi sa žrtvom.

Još jedna žena je napadnuta i nekoliko puta izbodena nožem u Rimu od strane partnera, a spasena je zahvaljujući prolazniku, te se u ovom momentu nalazi u bolnici. U posljednjih godinu u Italiji je izvršeno 319 ubistava, što je više u odnosu na prethodnu godinu, kada je taj broj iznosio 276. Od ukupnog broja ubijenih osoba, 39,2 odsto su žene, a 36 ubistava je djelo organizovanog kriminala.

12 Neđelja, 21. avgust 2022.Svijet

Britanija: Rusija nema moralno pravo da sjedi u G20

U Italiji je izvršeno 900.000 krađa, 24.644 pljačke, uhapšeno je 149.608 osoba, dok je njih 632.647 prijavljeno policiji.

Sinoć oko tri sata prijavljene su eksplozije u Mikolajevu. Sirene za vazdušnu uzbunu odjekuju gradom. Eksplozije Mikolajevuu Teška saobraćajna nesreća u Turskoj Poginulo 16 osoba, 21 povrijeđena

RIM - Od avgusta prošle do avgusta ove godine u Italiji je ubijeno 125 žena, što znači jedna žena na svaka tri dana. Broj ubistava se povećao u odnosu na prošlu godinu, kada je stradalo 108 žena.

Navaljni, politički neprijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina, uhapšen je u januaru 2021. po povratku iz Njemačke, gdje se oporavljao od trovanja nervnim agensima, za šta je okrivio Kremlj. Dobio je dvije godine zatvora zbog kršenja uslova uslovne slobode dok je bio van Rusije. U martu je Navaljni osuđen na devet godina zatvora pod optužbom za prevaru i nepoštovanje suda, a on je to nazvao politički motivisanom pokušajem ruskih vlasti da ga drže iza rešetaka što je duže moguće. Rusija da pusti Navaljnog iz zatvora

Visoki predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borelj ponovio je danas raniji poziv Unije Moskvi da iz zatvora pusti istaknutog ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, u skladu sa privremenom mjerom koju je ranije donio Evropski sud za ljudska prava, saopštila je Evropska služba za spoljne poslove. -Osuđujemo stavljanje van zakona organizacije gospodina Navaljnog i njegovih regionalnih kancelarija kao takozvanih ,,ekstremističkih grupa“, i kontinuirani progon i zatvaranje gospodina Navaljnog i članova njegovog tima- rekao je Borelj, a navodi se u saopštenju EEAS. Dodaje se da su mjere koje su protiv Navaljnog ranije preduzele zatvorske vlasti ,,neopravdane“, i da će EU za njegovu bezbjednost i zdravlje smatrati odgovornim ruske vlasti. -Sa žaljenjem smo svjedoci da je neopravdani, protivzakonit rat Rusije protiv Ukrajine bez povoda samo pojačao rusku unutrašnju represiju i sistematske obračune sa najglasnijim kritičarima Kremlja i civilnim društvom u cjelini- navodi se u saopštenju EEAS.

Godišnji izvještaj italijanske vlade pokazuje da je najveći broj žena ubijen u porodičnom okruženju, od strane bračnog ili nevjenčanog partnera, kao i od strane bivših. Prema podacima zavoda za statistiku (Istat), ogroman broj žena ne prijavljuje nasilje, niti razgovara o tome sa drugim ljudima.

Sto sedamdeset osmi dan ruske invazije na Ukrajinu Ukrajinski dronovi napali Crnomorsku flotu

Posljedice ukrajinskog raketiranja dronom

U Italiji sve više ubistava žena Jedna žrtva na svaka tri dana

Sa mjesta nesreće

EU:

Smanjen je i broj prijava stolkinga, ove godine ih je bilo 15.817, u odnosu na 18.653 iz prošle godine. Samo prije nekoliko dana izvršena su tri zločina nad ženama različitog godišta u Torinu, Rimu i Parmi. U Torinu je nastradala žena od 73 godine kada ju je muž istukao štapom do smrti. Njeno dozivanje upomoć sa balkona nije bilo dovoljno da se spriječi tragičan ishod. Ovaj par je važio kao miran bračni par, koji je u bračnoj zajednici više od 30 godina. Samo par sati prije toga u Parmi je iz pištolja upucana žena od 52 godine. Ubistvo je pokušao njen suprug od 62. Žena se kolima uputila ka najbližoj stanici karabinjera, jer je osjetila da je u opasnosti. Međutim, suprug ju je stigao i pucao u nju na ulici, ali je pogodio u rame, tako da se žena spasila iako je u bolnici, dok je muž uhapšen.

KIJEV - Ukrajina je juče napala sjedište Crnomorske flote na Krimu. I, kako se čini, napad je bio uspješan, to su priznali i Rusi. Iz luke u Sevastopolju suklja crni dim, a napad je izveden dronom. Navodno su Rusi svim snagama pokušali srušiti bespilotnu letilicu, ali njihovi pokušaji bili su uzaludni. Guverner Sevastopolja Mikhail Ravožev potvrdio je napad. - Nažalost, dron nije oboren. Nisko je letio, nijesmo uspjeli. Nije bilo žrtava! - Transport ruskog gasa u Evropu gasovodom Sjeverni tok 1 biće u prekidu tri dana, od 31. avgusta do 2. septembra, zbog ,,održavanja“ - saopštila je u petak velika ruska gasna kompanija Gazprom. - Dana 31. avgusta 2022. jedina stanica za primanje gasa Trent 60 isključiće se na tri dana radi održavanja u kojem će učestvovati Simensovi tehničari - navodi se u saopštenju ruske kompanije RanijeGazprom.ovenedjelje ruski mediji su objavili informaciju da je komandat Crnomorske flote Igor Osipov smijenjen u svjetlu nedavnih napada na Krimu. Novinska agencija RIA je saopštila da je novi šef flote Viktor Sokolov predstavljen vojnim vođama u luci Sevastopolj. Čini se da Moskva trenutno pokušava da ponovo naoruža svoju opkoljenu flotu. Državni mediji su javili da je admiral Sokolov grupi mladih oficira rekao da će kasnije dobiti 12 novih plovila, uz dodatna avijacijska i kopnena vozila. Ukrajinske oružane snage objavile su nove procjene gubitaka ruskih snaga od početka invazije. Navode da je do sada ubijeno oko 44.900 ruskih vojnika i srušeno više od 200 aviona. Dodaju da su uništili i 1.907 tenkova, kao i više od 1.000 artiljerijskih sistema. Četiri ruske rakete oborene su iznad istočne Ukrajine, javlja ukrajinska novinska agencija PremaUNIAN.izvještaju, ukrajinske snage protivvazdušne odbrane presrele su četiri ruska projek-

Portparol britanskog ministarstva spoljnih poslova rekao je da Rusija nema moralno pravo da prisustvuje sastanku G20 dok nastavlja svoju invaziju na UkraIndonezijajinu. će biti domaćin samita u novembru i saopštila je da će prisustvovati ruski diktator Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping

Povećava se i broj slučajeva sajber kriminala. Zabilježeno je 8.814 slučajeva, što je skoro duplo više u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 4.938. Uhapšeno je 150 osoba, a 2.595 sajtova je stavljeno na crnu listu.

ANKARA - Šesnaest osoba je poginulo, a 21 je povrijeđena danas na auto-putu u jugoistočnoj Turskoj u sudaru vozila Hitne pomoći i autobusa, saopštile su lokalne vlasti provincije Gazijantep. Prema njihovim navodima, u nesreći su se sudarili autobus i vozilo Hitne pomoći dok mediji prenose da su se sudarili vozilo Hitne pomoći, vatrogasno i vozilo sa novinarskom ekipom koji su zajedno krenuli ka mjestu neke druge nesreće. Ta tri vozila su direktno udarila u autobus koji je vozio Međuauto-putem.16poginulih su četiri spasioca, tri vatrogasca i dva novinara turske novinske agencije Ilhas, javljaju lokalni mediji. Druge okolnosti nesreće nijesu saopštene.

tila tipa ,,kalibr“ iznad istočne regije Dnjepropetrovsk. - Naša vojska je danas imala dobar početak dana. Oborili smo sve četiri ruske rakete ,,kalibr“ iznad regije Dnjepropetrovsk. Slava našoj vojsci - rekao je čelnik regionalne vojne uprave Valentin Rezničenko Glavni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Valerij Zalužnij navodno je kazao da su rakete oborili projektilima S-300. SAD su najavile novu pošiljku oružja Ukrajini u vrijednosti od 775 miliona dolara. Paket uključuje više projektila High Speed Anti Radiation Missiles (HARM) za napad na ruske radarske sisteme zemlja-zrak. Još dva broda sa žitaricama i uljem isplovila su iz Ukrajine, ukupno Nakon27. nastavka udara na baze na Krimu, koji je okupirao Rusiju, što je rezultiralo značajnim gubicima materijala i opreme, Rusija postavlja viceadmirala Viktora Sokolova za novog komandanta ruske Crnomorske flote, saopštio je NYT, pozivajući se na izvještaj ruske državne novinske agencije Tas. Iako je bilo nepotvrđenih izvještaja o sličnim velikim promjenama u rukovodstvu drugih snaga, ruska vlada ih nije objavila u javnosti - piše Njujork tajms. Operativna komanda „Jug“ saopštava da su Oružane snage Ukrajine granatirale ruske snage u toj oblasti, ubivši 17 ruskih vojnika i uništivši radarski sistem i četiri oklopna i druga vojna Guvernervozila.Sumske oblasti Dmitro Živicki rekao je da je zajednica Krasnopolja granatirana sedam puta tokom 19. avgusta, a da je zajednica Šalihinje gađana najmanje 40 puta.

gorski

Simom Popovićem, a na osnovu saglasnosti Državnog savjeta Knjaževine Crne Gore taj zakonski projekat je upućen na odobrenje knjazu gospodaru Nikoli I Petroviću Njegošu, koji ga je razmotrio i konačno odobrio. Tako je na osnovu saglasnosti knjaza Nikole i njegove odluke sa zakonskom snagon riješeno; da jerarhijsko parohijalno sveštenstvo, počevši od 1. januara 1900. godine i ubuduće ima primati godišnju sistematsku platu preko knjaževskog Ministarstva posvjete i crkvenih djela; da se narod u Crnoj Gori ubuduće oslobodi plaćanja godišnjih birova, za vjenčanja i pogrebe sveštenicima koji su ih obavljali, a što je do tada plaćao; te da se od naroda za potrebe crkve i sveštenstva kupi precizno određena dacija i izvjesni prirez, umjesto dotadašnjih birova koji su plaćani itd.

Tu Okružnicu sveštenstvu Mitrofan Ban završava riječima: ,,Pored mnogijeh drugijeh, korisnijeh i naprednijeh ustanova, koje je Njegovo Visočanstvo, naš Uzvišeni Gospodar Knjaz Nikola I, narodu svome darovao, i ova nova ustanova, jedan je dokaz suviše Njegove vladalačke brige za dobro svete Pravoslavne crkve; igovogstolu,prinosimosviUzvišenogaZato,islužitelja-sveštenika-dragoganjezinihvjernogamunaroda.cijenećiovakvemislostinašegaVladara,skupa,najtoplijemolitvenebesnomePrije-zadugiisretnizivotNje-VisočanstvaGospodaraNjegovUzvišeniDom “. (Glas Crnogorca, Cetinje, broj 9 od 4. marta 1900, str. 1, Zvanični dio Sveštenstvo).

Knjaževina Crna Gora je 1900, na posebno zauzimanje i pregnućem mitropolita Mitrofana Bana , odlukom zakonske snage uredila svešteničke plate. Knjaz Nikola je udovoljio molbama i prijedlozima da se zakonski regulišu plate sveštenicima i tako osigura stabilnost njihovih materijalnih prihoda i zarada za svešteničku službu, koju su redovno i savjesno obavljali. Ta odluka i zakonsko regulisanje godišnjih svešteničkih plata prirodno i razumljivo izuzetno su obradovali cjelokupno sveštenstvo Crnogorske crkve (Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Mitropolije crnogorske), jer se na taj način jasno uredio i znatno poboljšao njihov materijalni Ustatus.tom smislu je arhiepiskop cetinjski i mitropolit crno-

Crnogorske mitropolije - Pravoslavne crkve u Crnoj Gori - Crnogorske autokefane crkve - bilo je posebno zadovoljno ovim rješenjem sa snagom zakona, koje je bilo na korist naroda i njegovu korist, i uputilo je brojna pisma zahvalnosti, koja su objavljena u svesci V lista Prosveta, zvanične publikacije Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova Knjaževine Crne Gore za 1900. godinu. Ovom prilikom izdvajam pismo koje su 13. marta 1900. sveštenici plemena Bjelopavlićkog uputili, iz Manastira Ždrebaonik, mitropolitu Mitrofanu Banu povodom regulisanja sveštenickog stanja, odnosno, sistematske godišnje plate sveštenicima u Crnoj Gori. Glas Crnogorca, Cetinje, broj 11, od 18. marta 1900. (urednik lista bio je istoričar dr Lazar Tomanovic) na strani 3 piše i sljedeće: ,,S Danilovgrada pišu nam da su se 12. o. mj. sakupili 16 sveštenika sa g. protom Milutinom Boskovićem na čelu i pošli u manastir Ždrebaonik, gdje su odslužili večernju, a sjutri dan poslije jutrenja i liturgije držali blagodarenje povodom novoga zakona o svesteničkim platama. Za tijem je u manastiru bila sveštenička trpeza, odakle je sveštenstvo poslalo pismenu blagodarnost Nj. V. Gospodaru preko svog Arhipastira g. Mitropolita Mitrofana“. Sveštenici iz plemena Bjelopavlića, njih 17 (a ne 16, kako izvještava Glas Crnogorca), su navedenog datuma, a povodom ustanovljavanja stalnih i sistematskih godišnjih plata sveštenicima u Knjaževini Crnoj Gori, u pismu koje su poslali mitropolitu Mitrofanu Banu, između ostalog, izričito pomenuli - Crkvu crnogorsku tri puta. To pismo je, kao što smo rekli, objavljeno u svesci broj 5, u časopisu Prosvjeta, 1900. godine, a i mitropolit Mitrofan Ban uvrstio ga je u svoje meNavedenomoare. pismo 17 sveštenika iz Bjelopavlića od 13. marta 1900 glasi u cjelosti: ,,Vaše stvagovoljenjemBožijimpreosveštenstvo,najmilostivijivisokopreosveštenstvo,arhipastiru!OddanakadjeVašeVisoko-promislominajmilostivijimbla-njegovogvisočan-preuzvišenogaGospodara, stupilo na visoku mitropolitsku katedru bogomhranime Crnogorske jerarhije, dajete svojim neumornim radom neocijenjene koristi Crkvi crnogorskoj ukrašenjem, popravljanjem i podizanjem božjih domova, živom i umnom riječju područnom svom sveštenstvu i pastvi, kojom rasplamćuje i oduševljava Vaše visokopreosveštenstvo-za sve ono što je moralno, čim se ide na opću korist Crkve i na susret usrdnoj želji njegovoga visočanstva Gospodara, književnim svojim radom, a tako i umnim i moralnim unapređenjem crnogorskog sveštenstva, čemu je uvelike na putu stalo slabo materijalno stanje. No Vaše visokopreosveštenstvo, Božijim promislom upućeno, našlo je dovoljno razloga podstrijeti njegovom visočanstvu Gospodaru, koji je najmilostivije blagovolio odobriti sistematične plate našim sveštenicima.Ovasrećnaustanova za današnje i buduće sveštenstvo crnogorsko ostaće vjekovno zlatnim slovima zapisata u povijesnici Crkve crnogorske. U to ime, podižemo najtoplije molitve svemogućemu Tvorcu, da Vas dugo poživi na zadovoljstvo uzvišenoga Knjaza gospodara i na ponos Crkve Istovremeno,crnogorske. molimo Vaše visokopreosveštenstvo da blagoslovite uručiti njegovom visočanstvu Gospodaru ovdje priloženu blagodarnost (bilo je naročito pismo, preko mene, za Gospodara) i biti tumač naše najpokornije podaničke vjernosti i najusrdnije blagodarVašemunosti. visokopreosvestenstvu ostajemo, ljubeći svetu desnicu, Sveštenicipokorni.Plemena Bjelopavlićkog“.

Autokefalna Crnogorska crkva (Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, Crnogorska mitropolija, Cetinjska mitropolija) bila je u Knjaževini (18521910) i Kraljevini Crnoj Gori (1910-1920) državna crkva. Aktivno pravo izbora njenog poglavara pripadalo je suverenoj državnoj vlasti -najprije crnogorskom Senatu, a onda neprikosnoveno knjazu/ gospodaru kao inokosnom nosiocu najviše državne centralne vlasti. U tom smislu, poglavare Crnogorske pravoslavne crkve (Mitropolije crnogorske) birali su svojim odlukama, najprije, knjaz Danilo I Petrović-Njegoš i potom knjaz Nikola I Petrović Njegoš, nakon čega su oni po crkvenim pravilima uvođeni u episkopska zvanja i bili hirotonisani u inostranstvu od strane poglavara i članova Sinoda drugih crkava (konkretno u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, odnosno, Petrogradskoj Vremenom,mitropoliji).

» Piše: Novak ADŽIĆ Sveštenici iz plemena Bjelopavlića, njih 17 (a ne 16, kako izvještava Glas Crnogorca), su navedenog datuma, a povodom ustanovljavanja stalnih i sistematskih godišnjih plata sveštenicima u Knjaževini Crnoj Gori, u pismu koje su poslali mitropolitu Mitrofanu Banu, između ostalog, izričito pomenuli - Crkvu crnogorsku tri puta Nikola I Petrović Njegoš i Mitrofan Ban

13Neđelja, 21. avgust 2022. Arhiv

 Vremenom, u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori, poglavar Crnogorske crkve, njen episkopat i sveštenstvo, pored svoje duhovne samostalne misije i položaja unutar Crkve, postali su i državni činovnici i službenici, odnosno, primali su platu propisanu državnim odlukama, zakonskim regulama i unutrašnjim crkvenim aktima. Kako iz crkvene kase, tako i iz državnog budžeta primali su plate

postaliCrnogorskesveštenicicrkvedržavničinovnici

u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori poglavar Crnogorske crkve, njen episkopat i sveštenstvo, pored svoje duhovne samostalne misije i položaja unutar Crkve, postali su i državni činovnici i službenici, odnosno, primali su platu propisanu državnim odlukama, zakonskim regulama i unutrašnjim crkvenim aktima. Kako iz crkvene kase, tako i iz državnog budžeta primali su plate. Pored toga, poglavar mitropolit Crnogorske crkve bio je i virilni (po položaju) poslanik Crnogorske narodne skupštine, kao što su bili i barski nadbiskup i muslimanski muftija.

Mitrofan Ban u ime Mitropolije crnogorske uputio Okružnicu (broj 280), sa Cetinja, 24. februara 1900, cijelom parohijalnom sveštenstvu, kojom je obznanio da su sistematski uređene godišnje plate sveštenstvu i to u sporazumu sa vojvodomcrkvenihMinistarstvomknjaževskimprosvjeteiposlovaiministrom

I na kraju pisma slijede njihovi potpisi: protopop Milutin Bošković, nadziratelj Srdan Popović , sveštenici Jovan Čobeljić , Jovan Velašević , Filip Pešić , Jagoš Nikolić , Nedeljko Mihailović, Marko Popović, Stojan Radović, Jovan Damjanović, Savo Dragović, Luka Radović, Božo Iković, Stevan Vujadinović, Pero Jovanović , Kosto Ristić, Radovan Pavićević (Navedeno prema: ,,Sabrana djela Mitropolita Mitrofana Bana“, knjiga 1, ,,Mitropolit Mitrofan Ban-Životopis ili uspomene iz života“, priredio prof. dr Vuk Minić, Obod, Cetinje, 1999, str. 312-313).

ISTORIJSKI ZAPIS: Sveštenici iz Bjelopavlića o Crkvi crnogorskoj 13. marta 1900. godine u pismu mitropolitu MitrofanuKakoBanu su

Erjavšek je izjavila da, iako nije povezana sa prostorom svojih predaka, zna dosta o nostalgiji, budući da je rano otišla iz roditeljske kuće i rodnog grada. - Kada sam shvatila da se nostalgija ne mjeri brojem kilometara već frekventnošću posjeta, te konstantnim promjenama koje se događaju mimo mene tamo gdje sam provela djetinjstvo, poželjela sam da izvučem iz sebe tu nelagodu zbog spoznaje da jednom kad odeš – život za one koji ostaju neće stati – rekla je MotivErjavšek.jenašla, kako je rekla, u jednom uobičajenom postupku karakterističnom za siromašne sredine kao što je Crna Gora, ali i cijeli Balkan. - Sjetila sam se priče kako su dubrovačke gospođe u siromaštvu tukle u prazne daske da bi komšiluk mislio da spremaju meso za ručak. A toga da se nešto čuva za goste, bombo-

14 Neđelja, 21. avgust 2022.Kultura

PODGORICA – Priča „Gost“, čija je autorka novinarka i književna kritičarka Pobjede Dragana Erjavšek, dobila je prvu nagradu na ovogodišnjem, 15. izdanju festivala priče „Zavičajne staze“. Nagrade najboljima dodijeljene su sinoć u Centru za kulturu u Petnjici. Najbolje priče, inspirisane Bihorom, ocjenjivao je žiri u sastavu: Nada Bukilić, Enes Halilović i Mehmed Pargan, a pored priče Erjavšek, nagrađene su i priče „Gluho doba“ Mirze Pinjića i „Hamal“ Safeta Sijarića. Specijalnu nagradu za autentičnost pripovijedanja dobio je Afan Latić za priču „Dova“. POSVEĆENOST Prvonagrađena priča „Gost“, kako je navedeno u obrazloženju žirija, se u osobitom sjaju od samog početka čitanja i ocjenjivanja nametnula. - Po svemu. Do te mjere da se čini kako je grehota objašnjenjima ili utiscima oskrnaviti njenu savršenost. Napisana je izuzetno promišljeno i estetski pedantno – ništa ne manjka, ničeg nema suviše. Jednostavno, stilski savršeno. Sve metafore, sva pera u lepezi sjećanja i osjećanja, i sva „preslaganja“ slika iz života, dokazuju predano i posvećeno pismo. Ovakve priče, iako prirodom stvari slave pisca, same sobom odaju i posebnu počast upravo čitaocu. Kad pisac poštuje moguće čitaoce, piše tako posvećeno. Kompozicija priče, koja je neupitna, možda može djelovati previše precizno, ali i to svjedoči o vrsnom umijeću. Rečenice su veoma elegantne, nedvosmislene i jezički čiste. Piščev jezik je savremen, sugestivan i nepretenciozan, a rezultat je dominantan i snažan – saopštio je, između ostalog, žiri.

njera koje su obišle cijelo selo, lokuma koji su „pustili vodu“, tih smo se priča naslušali sa svih strana. Ponosni u nemanju, nije li to nešto što definiše ovdašnjeg čovjeka i nije li to trebalo napisati bez izrugivanja, sa razumijevanjem? Drago mi je što je žiri prepoznao moju namjeru i moju emociju – rekla je Erjavšek. VJEŠTINA Priča „Gluho doba“, koja je dobila drugu nagradu, kako je žiri saopštio, majstorski je na-pisana.Priča uvodi čitaoca u jednu ratnu noć i sve što je sa njom povezano ili može biti povezivo. Lalićevski precizne rečenice i izgrađene, stabilne stilizacije, priča je istovremeno i sasvim jasna i posebno zagonetna. Atmosfera borbe, moguće smrti i nenadnog spasa ili budućeg užasa, ne može se to znati, i u njoj čovjek – to je okvir ove priče – navedeno je, između ostalog, u obrazloženju „Hamal“,nagrade.priča koja je osvojila treće mjesto, kako je žiri obrazložio, je uistinu priča napisana sa mnogo pažnje i sa evidentnom stilskom vje-štinom.Imapriča koje već na prvo čitanje osvajaju čitaoca i učvrste se na stečenoj poziciji. One su poput eha onoga što smo mi sami davno i lično doživjeli, pa nam se sada to isto vraća u formi priče. Otuda su nam tako bliske i poznate. I drage. Takva je i ova priča. Međutim, pisac ove priče takođe to zna, i u tome se i krije njegova vještina – navedeno je u obrazloženju. Veče u Petnjici otvorila je poetska regata „Kultura razumijevanja“ na kojoj su učestvovali Enver Muratović , Božidar Proročić, Kristina Babić i Selma Rastoder-Skenderović Osim dobitnika, svečanosti su prisustvovali predsjednica žirija Nada Bukilić, urednik programa Mirsad Rastoder i pjesnikinja Rebeka Čilović koja je vodila program. S. V. HERCEG NOVI - Reditelj Želimir Žilnik biće gost 35. Filmskog festivala Herceg Novi –Montenegro film festivala, u okviru kojeg će biti organizovan masterklas čuvenog stvaraoca, dobitnika ovogodišnje nagrade za životno djelo, kao i retrospektiva filmova pod nazivom „Želimir Žilnik –kratki rezovi“. Masterklas pod nazivom „Kafa sa Žilnikom“ biće organizovan 23. avgusta u Dvorani Park, od 18 časova. Sa nagrađivanim rediteljem čiji rad je uvijek aktuelan i relevantan činilac regionalne kinematografije razgovor o filmu, filmskoj režiji i kratkometražnim filmovima vodiće reditelj Sead Šabotić. Nakon masterklasa uslijediće specijalna projekcija filma „Žurnal o Želimiru Žilniku“, a potom razgovor sa autorom tog ostvarenja Jankom Baljkom i producentom Sinišom Bokanom

Žilnikovi kratki filmovi nastali u Njemačkoj: „Javno pogubljenje“ (1974), „Molba“ (1974), „Inventar“ (1975), „Rastanak“ (1975), „Pod zaštitom države“ (1975) i „Kućni red“ (1975). Želimir Žilnik autor je brojnih igranih i dokumentarnih filmova, jedan od začetnika žanra dokudrama, nagrađivan na domaćim i internacionalnim filmskim festivalima. Svi prateći programi festivala otvoreni su za javnost i beFilmskisplatni.

Festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival otvoriće 22. avgusta na Kanli kuli glumica Vesna Pećanac, dobitnica nagrade za životno djelo. Početak ceremonije zakazan je za 20 časova, nakon čega će publika u Herceg Novom imati priliku da, tri dana nakon svjetske premijere, pogleda novi film Pjera Žalice „Praznik rada“, a potom i ostvarenje Sonje Tarokić „Zbornica“. R. K.

Erjavšek na dodjeli nagrada u Petnjici

Masterklas i revija lmova poznatog reditelja na predstojećem festivalu Žilnik gost festivala u Herceg Novom

PODGORICA - Povećanje životnih troškova i pad kupovne moći građana odražava se i na promet umjetnina na likovnoj sceni Crne Gore. Sam čin kupovine umjetničkih djela može imati razne motive – može to biti istinska ljubav prema umjetnosti, može se raditi o čisto konzumerističkim porivima, a tu je i uvijek prisutna potreba za prestižom koji donosi umjetnosti?kupciumjetničkihposjedovanjedjela.Pa,kosucrnogorskelikovne

SOFTIĆA.

Novinarka Pobjede Dragana Erjavšek prvonagrađena na konkursu za kratku priču „Zavičajne staze“ Priča o nostalgiji i ponosu

Želimir Žilnik VUKMIROVIĆV.

Retrospektiva filmova „Želimir Žilnik – kratki rezovi“ na programu je 24. i 25. avgusta, u Dvorani Park od 19.30 časova. Prvog dana biće prikazano šest kratkih filmova iz Jugoslavije: „Žurnal o omladini na selu, zimi“ (1967), „Nezaposleni ljudi“ (1968), „Pioniri maleni mi smo vojska prava, svakog dana ničemo ko zelena trava“ (1968), „Lipanjska gibanja“ (1969), „Crni film“ (1971) i „Ustanak u Jasku“ (1973).Drugog dana na programu su

Iz odgovora Pobjedinih sagovornika stiče se utisak da su to ljudi iz različitih segmenata društva. Tu su i dobri poznavaoci umjetnosti, predstavnici srednje klase, kao i oni sa većom platežnom moći, galeristi, mecene koje žive van Crne Gore… Likovni umjetnici Ivana Stanić, Sanja Raonić, Tijana Gordić, Marko Petrović Njegoš i Radovan Grujić saglasni su da su kupci njihovih djela ljubitelji umjetnosti i poznavaoci njihovog rada, što prepoznaju prilikom direktne komunikacije sa njima. I te kako vode računa o tome kome će prodati svoje djelo. Na formiranje cijene slike/skulpture utiče veliki broj faktora, ali svakako se vode egzistencijalnim prilikama u kojima se nalazimo. Cijela je priča neodvojiva od prilika na tržištu umjetnina u Crnoj Gori koje je, kako se često može čuti, neuređeno i neorganizovano.

KUPCI Raonić je kazala da su najčešći kupci njenih slika ljudi različitih profesionalnih identiteta, ali i ljudi koji žive u različitim -sredinama.Zajedničko im je istrajavanje u zadovoljenju potrebe za umjetničkim sadržajima –istakla je ona. Grujić je podsjetio da je godinama organizovao izložbe u nekoliko lokala u Podgorici. - Tu sam prodao veliki broj slika. Radio sam ponekad i sa galeristima. Kupci mojih slika su ljubitelji umjetnosti. Dugo radim slike, imam specifičan stil i ima nešto zajedničko kod ljudi koji kupuju moje radove. Slika nalazi svog ljubitelja. Ne znam da li je to sreća ili je do slika – od prošlog ljeta pojavio se ljubitelj mojih slika koji je kupio šest-sedam radova. Jedan vremenski period sam relaksiran. Likovna kultura počiva na slikama i slikarima, a mi smo u najlošijoj poziciji u društvu. Potpuno smo prepušteni sami sebi i slučaju. To bi trebalo da bude drugačije – kazao je Grujić. Petrović Njegoš je istakao da su najčešći kupci njegovih skulptura većinom stranci, galerije, ali ne zaostaju puno ni naši ljubitelji umjetnosti. - Makar oni koji mogu sebi priuštiti željeni rad. Mala smo zemlja, lošeg standarda i nerazvijene svijesti o umjetnosti –smatra Petrović Njegoš. Stanić je kazala da radi i stvara, zato što želi, što ,,mora“, komunicira sa sobom i sa okolinom. - Postavljajući kvalitetna pitanja dolazim do odgovora. Nasušna ljudska potreba je upravo ta tanana nit jedinstva i intimizacije. Izlaganjem djela umjetnik je ogoljen i njegov rad je prepušten ,,linču“ okoline. Kada uspijem da se izrazim kroz meni zadovoljavajuću formu, ja sam završila ,,misao“. Moj rad više nije moj, on traži konzumenta. Šta umjetnik ima od prodaje svojih dijela? Protokom istih, umjetnik ima finansijsku podršku da stvara – rekla je Stanić. Konzumenti njenih djela, kako je objasnila, su uglavnom oni ljudi koji prepoznaju i ,,čitaju“ te radove, nekad intuitivno, nekad emotivno, nekad intelektualno i vrlo rijetko sveobu-hvatno.Teško od konzumenata možemo očekivati razumijevanje i podršku kao od kolega. Najčešće su to mecene koje uglavnom žive van Crne Gore i sa kojima imam najprofesionalnije odnose, zatim estetski istomišljenici, a tu su i art ,,nomadi“ i preprodavci, kao i poštovaoci rada i djela – kazala je Stanić. KONTAKT S obzirom na to da ima direktan kontakt sa ljudima koji žele njen crtež ili sliku u svom vlasništvu, Raonić kaže da je riječ o ljudima koji cijene likovnu umjetnost i rad umjetnika.

siromašnih

NAŠA TEMA: Ko su kupci umjetnina Haljina od se kotira od Sve što vrijedi – to i košta Marko Petrović Njegoš napominje da sve što vrijedi – to i -košta.Zarazliku od laika, istinski poštovaoci umjetnosti ne vrijeđaju umjetnike komentarišući vrijednost njihovih djela. U 21. vijeku zahvaljujući internetu lako možete saznati cijene umjetničkih djela na svjetskom tržištu. Jasno je da su djela crnogorskih umjetnika drastično jeftinija iako je u mnogim slučajevima njihova umjetnička vrijednost zasigurno veća. Sve se to može pripisati neznanju i neinformisanosti – kazao je Petrović Njegoš. - Za razliku

15Neđelja, 21. avgust 2022. Kultura umjetnina u Crnoj Gori i kako se snalaze stvaraoci na totalno neorganizovanom tržištu od 1.000 eura bolje od slike ili skulpture

- Takvo je moje iskustvo. Ljudi koji su spremni da provedu vrijeme u ateljeu sa autorom, koji žele razgovor i koji imaju vremena da gledaju i da promišljaju o izboru djela, nijesu ljudi koji to rade zbog prestiža – kazala je PetrovićRaonić.Njegoš kaže da se lako može prepoznati ljubitelj umjetnosti i veliko je zadovoljstvo razgovarati sa njim ili njom o djelu, u suprotnom ne troši energiju jer je uzaludno. Stanić smatra da likovna umjetnost nije pristupačna svima u smislu da je imaju na svome zidu. - Nažalost, upravo je to taj trenutak gdje možete sagledati standard jedne zemlje i uređenost sistema. Naravno da postoje istinski poznavaoci umjetnosti, ali i parafraziraću – ima onoliko istinskih konzumenata likovne umjetnosti koliko i autora iste. Umjetnine mogu biti prestiž, ,,ime“ je prestiž, mjenica na zidu, ostavština za djecu. Istorija umjetnosti stvara ,,imena“, u našoj sredini najčešće gradska ćakula, kao i galerije koje pokušavaju stvoriti promet da bi opstale upravo ,,stvaranjem imena“ – istakla je KadaStanić.je riječ o tome da li vodi računa kome će prodati sliku, odnosno, koliko na nju utiče to iz kakvog miljea kupac potiče, koliko se razumije u slikarstvo i da li zaista ima osjećaj za vrijednost umjetnosti, Raonić kaže da je za nju kao autora to značajno, ali ne bi smjelo da bude presudno. - Naravno da je ogromno zadovoljstvo kada je ta komunikacija na nivou razumijevanja i prepoznavanja, ali iako se ne učini takvom, ja ostavljam prostor da će se to kroz vrijeme i dogoditi. Umjetnost je strpljiva i nije diskriminativna. Umjetnost je iznad svega komunikativna –smatra PetrovićRaonić.Njegoš takođe vodi računa kod koga će njegova skulptura završiti. - Loša iskustva mi se dešavaju rijetko. Kupce, koji ne vide razliku između gipsanog suvenira Manastira Ostrog i skulpture uglavnom odbije cijena ili stav umjetnika – kazao je on. Stanić je istakla da joj je bitno gdje se njen rad nalazi, gdje diše, ko ga gleda, zašto, kome što donosi i koja mu je svrha. - Shvatila sam da dođe skoro uvjek u prave ruke i kad-tad iskomunicira, nekad su i godine potrebne. Postoji određena kategorija ljudi kod kojih ne bih voljela da budu moja djela – kazala je Stanić. CIJENE I TRŽIŠTE Što se tiče formiranja cijene slike ili skulpture, Grujić kaže da postoji neka svota ispod koje nikako ne ide. - Nijesam ni ja zadovoljan sa cijenama svojih slika s obzirom na to da je kupaca vrlo malo i da su rijetki. Cijenu formiram po osjećaju, znam otprilike kakva je situacija na tržištu, pa se orijentišem prema tome – kazao je PetrovićGrujić.Njegoš kaže da je u formiranje cijene skulpture uključeno više faktora kao što su: materijal, veličina, uloženo vrijeme i kvalitet odrađenog komada. - Njihovim zbirom dobijam preliminarnu cijenu, nakon čega vršim konsultacije sa nekoliko svojih kolega i tako bez sumnje dolazim do idealne vrijednosti skulpture – istakao je on. Raonić cijenu slike želi da prilagodi mogućnostima ljudi koji ih žele i vrlo je svjesna egistencijalnih prilika u kojima se nalazimo.

- Obzirom da nemam i ne prihvatam posrednike u komunikaciji sa ljudima koji se interesuju za moj rad, kroz razgovor ostvarimo razumijevanje i dođemo do rješenja koje je prihvatljivo. Jer, cilj je da umjetnost putuje i mijenja živote, a ne da ostaje zatvorena u mom radnom prostoru – kazala je ŠtoRaonić.setiče tržišta umjetnina, ono je u Crnoj Gori dosta neuređeno, dok pojedini čak dovode u pitanje i samo njegovo postojanje. Grujić ga je prokomentarisao vrlo kratko – potpuno neor-ganizovano.Neznamje li ikad to bilo u Crnoj Gori organizovano. U našoj umjetničkoj branši najbolje prolaze oni za koje političari misle da su umjetnici, a umjetnici ih doživljavaju kao političare – kazao je Grujić. Ivana Stanić smatra da tržište umjetnina u Crnoj Gori ,,i nije za svakoga“. - Laicima npr. nije skupa večera od 500 eura, haljina od 1.000 ili auto od 50.000, ali jeste umjetnina na zidu, zato što nijesu uplovili u likovni svijet. Nemam opravdanja više. Često se pozivamo na marginalizaciju likovne kulture u školama i neobrazovanje. Ljudi treba da rade na sebi. Tržište umjetnina u Crnoj Gori je, nažalost, svedeno na treš tezge i kolekcionarstvo radova starijih kolega – kazala je Stanić. Gordić smatra da tržište umjetnina u Crnoj Gori skoro da i ne postoji, a broj talentovanih je impozantan, pa se mnoge kolege odlučuju da rad u ateljeu (ako uopšte mogu sebi obezbijediti prostor) ne bude jedina njihova djelatnost. - Egzistencija ne pita. Jednocifren je broj ozbiljnih privatnih galerija i one sarađuju sa nekoliko umjetnika i na taj način brendiraju iste. Sa druge strane, država nam sve otvorenije na različite načine saopštava da joj umjetnici nijesu naročito potrebni. Umjetnik je prepušten sebi i njegova potreba za radom mu određuje put. Prodaje su uglavnom interne i to pokazuje da je tržište skoro isključivo u sivoj zoni – kazala je Gordić. Prema njenim riječima, atmosfera oko umjetnosti je takva da je umjetnik srećan ako je u stanju da obezbijedi materijal potreban za rad, sve ostale potrebe mu postaju luksuz. - Kolege same formiraju cijene radova, jer kadar koji bi se time bavio ne postoji. Kad govorimo o kupcima, možemo da primijetimo da među njima ima raznih profila, laika, poznavaoca, srednje klase, kao i onih sa dobrom platežnom moći. Svi mi koji smo isključivo vezani za rad u ateljeu, moramo biti svjesni da smo se upustili u najnerealniju profesionalnu avanturu na našem podneblju. Ostaje nam da se nadamo da će jednog dana sistem prepoznati i ovu sferu života kao neraskidivi dio zrelog i civilizovanog društva, pa opredijeliti pristojan budžet uperen ka umjetnicima, kao i kadar koji će za početak razlikovati elementarne pojmove, umjesto svakodnevnog propagiranja mržnje i podjela na svim mogućim nivoima – kazala je Gordić. Pitanje tržišta umjetnina u Crnoj Gori je, smatra Raonić, pitanje za galeriste. - To je svijet koji ne poznajem, a takođe je i svijet koji upravo i stvara sliku o elitnom u umjetnosti. Valjda sam baš zbog toga i izabrala da ga ne poznajem –kazala je Raonić.

Mali broj umjetnika u Crnoj Gori živi od svoga posla Ivana Stanić je istakla da je formiranje cijene slike specifično. - Imam radove koje želim da zadržim i oni nekako nemaju cijenu, ali realnost je drugačija. Postoji ,,zanatska formula“ visina puta dužina i dodate nulu, naravno to nije moguće kod nas. Mnoge kolege vode računa i o cijenama drugih stvaraoca, i tako održavaju tržište. Jako mali broj kolega u Crnoj Gori živi od svoga posla, mi svi imamo dodatne poslove ,,kupujući“ sebi slobodu za iskreno i beskompromisno stvaranje, kakvo ono god da je. Kada radovi završenih akademaca izađu na tržište, oni su apsolutno sami, bez ikakve podrške sistema i države. U formiranje cijene ulazi materijalni aspekt kao najnebitniji (materijal i oprema), zatim ruke i vrijeme, estetska komponenta i sam kvalitet djela i potom vezanost autora za to djelo – rekla je Stanić.

PRODAJA Pitali smo naše sagovornike i koliko puta im se desilo da se kupac javi tokom ili nakon neke njihove samostalne izložbe i da li uopšte na izložbama računaju i na potencijalne kupce djela. Petrović Njegoš kaže da mu se to dešava u oko 60 odsto -slučajeva.Većinom se jave u toku izložbe, ali nerijetko i kasnije. Vjerujem da će se svi samostalni umjetnici složiti sa mnom, mi ne radimo iz hira već živimo od svog rada – kazao je Petrović RaonićNjegoš. je kazala da su izložbe prilika da umjetnik predstavi svoj rad pa samim tim i sebe. - To je prilika za ostvarivanje kontakata. Prilika za (meni) neophodnu komunikaciju sa posmatračem. Zato jesu jako značajna aktivnost u životu autora. Priprema izložbe je zahtjevna u svakom mogućem smislu, ali je neophodan dio stvaralačkog procesa jer nova sredina donosi novi krug ljudi sa novom percepcijom stvaraoca i njegovog djela. Da, izložbe uvijek otvore komunikaciju između autora i potencijalnog kupca – istakla je Raonić. Stanić smatra da su samostalne ili kolektivne izložbe, jednom riječju, menadžerski momenat ako se govori isključivo o prometu robe. - Izložbe mogu biti promotivnog, aktivističkog ili prodajnog karaktera. Nažalost, uglavnom ove tri komponente idu ruku pod ruku u Crnoj Gori. Kupci mojih djela su uvjek upoznati sa svakom novom izložbom, čak i kad je u najavi. Imati takve kupce je jedan poseban odnos koji se svodi na duboko razumijevanje i obostrano poštovanje – kazala je Stanić. Grujić je sa nama podijelo i zanimljiv primjer kako je određeni broj njegovih djela ,,našao put“ do kupaca. Naime, njegovi radovi su se pojavili u filmu Aleksandra Saše Radovića i u nekoliko dokumentaraca kao dio enterijera. - Nakon što su ljudi to pogledali, zvali su me i htjeli su da kupe baš te slike. Sjećam se da sam ih prodao, ali i još ponešto usput. To je dobra reklama – kazao je Grujić. Adrijana ĐOROJEVIĆ

RAONIĆ: Cilj je da umjetnost putuje i mijenja živote, a ne da radnomzatvorenaostajeumomprostoru GORDIĆ: Država nam sve otvorenije na različite načine saopštava da joj umjetnici nijesu naročito potrebni GRUJIĆ: Likovna kultura počiva na slikama i slikarima, a mi smo u najlošijoj poziciji u društvu

KUPOVINA UMJETNINA DUHOVNA POTREBA ILI SNOBIZAM: Publika na jednoj od izložbi u Podgorici MANDIĆI.

ZALET

septembra je prvi meč u Ligi šampiona protiv Kastamonua u Turskoj. A. M. ,,Plave“ ubjedljive protiv šampiona Srbije Iz kontri postigle 17 golova BEMAXBUDUĆNOSTŽRK

16 Neđelja, 21. avgust 2022.

EP:

DOBAR PRED Bogdan Đurđić

PODGORICA - Ohrabrujući trijumf nad svjetskim šampionom u posljednjoj provjeri pred Evropsko prvenstvo 29. avgusta u Splitu, daje nadu da bi ,,ajkule“ mogle daleko, a to znači da se umiješaju u borbu za medalju. Osvojili su je na posljednjem prvenstvu Evrope u Budimpešti, kada nijesu bili u najozbiljnijem krugu favorita, a nijesu u prvi plan ni pred nove obaveze. To, naravno, ne opterećuje, već rasterećuje mladu ekipu selektora Vladimira Gojkovića koja je prije dvije noći na turniru u Dizeldorfu, u meču sa Španijom, djelovala razigrano i napadački moćno. - Uvijek je lijepo pobijediti na pripremnim turnirima. Španija je velika ekipa i igrala je u najjačem sastavu, tako da je njima i nama ovo bio dobra test i generalna proba pred prvenstvo Evrope. Zadovoljan sam kako smo odradili pripreme, posebno kako smo izgledali na tim utakmicama. U posljednju sedmicu ulazimo da odradimo još neke taktičke detalje i da se pripremimo malo fizički za ono što nas očekuje, a Evropsko prvenstvo se približilo. Još nekoliko dana je do prve utakmice, a tamo je sve moguće. Nadam se da ćemo iz utakmice u utakmicu dolaziti do samopouzdanja i igrati kako možemo, a to je najbitnije - kazao je Bogdan Đurđić koji je postigao gol za pobjedu nad Španijom. Smjena generacije, neiskustvo, povrede, mnoga odsustva neki su od faktora nepredvidljive igre našeg tima. Upravo je jedan od glavnih zadataka, nakon Svjetskog prvenstva u Budimpešti, bio taj da se smanji broj ,,praznih -minuta“.Svakako ima dosta oscilacija, pogotovu ih je bilo na SP. Dali smo sve od sebe da te periode loše igre svedemo na što manji broj minuta. To znači da nijesmo dugo bez gola i da, jednostavno, igramo vaterpolo tokom cijelog meča. Upravo nam je to bio jedan od taktičkih fokusa. Vidjećemo na EP kako ćemo da izgledamo, a lično mi djeluje da smo našli sistem igre koji nam odgovara. Svakako, kad bi te periode sveli na minimum, iako trenutno ne znam koji je to minimum, mogli bismo sa svima da igramo. Ne najavljujemo ništa senzacionalno, ali može se dobro ući na turnir. Treba da se fokusiramo na Gruziju koja nas je namučila u Budimpešti i onda ćmo vidjeti da li smo naučili neke stvari - jasan je Đurđić. U grupnoj fazi ,,ajkule“ očekuje izazov protiv Italije. Svjetski vicešampion je uvijek u borbi za visok plasman, a upravo će ovaj duel pokazati koliko su blizu ili daleko od same završnice. - Italija je ekipa koja uvijek pretenduje na najveći plasman. Nakon te dvije utakmice, ako dobro sve prođe, taj meč će odlučivati za prvo mjesto u grupi. Pobjeda nad velikim rivalom svakoj ekipi donosi veliku motivaciju i značajno samopuzdanje. Ali Italija mi nije trenutno u prvom planu, jer razmišljam o prvim Pozitivnoutakmicama.jegovorio Đurđić o mladim igračima koji su u Budimpešti pokazali da imaju talenat, ali klasa se jedino može razbuditi kroz utakmice na velikim reprezentativnim i klupskim takmičenjima. - Imamo zanimljive mlade igrače koji su tu sa nama zato što su zaslužili da budu. Imaju kvalitet koji je dobar za njihove godine, talentovani su, a najbitnije je da kroz takmičenja dolaze do iskustva. Odradili su vrhunski duge i teške pripreme i siguran sam da su spremni za ono što nas čeka i očekuje u budućnosti. A koliko olakšava posao to što ,,ajkule“ nijesu u samom vrhu favorita?-Kadaigrate za Crnu Goru očekujete od sebe i ekipe da idete ka vrhu. Ne idemo u takmičenja eto tako ili da se zadovoljimo četvrfinalom. Idemo da probamo da pobijedimo sve. Trenutno zbog posljednjih rezultata nijesmo u prvom krugu favorita, ali dobro, mislim da je to čak pozitivno za ovu ekipu. Može da rastereti, prije svega, mlađe igrače. Mislim da bismo dosta toga riješili ulaskom u četvrtfinale, jer u takvoj situaciji tražili bismo prolaz u borbu za medalju - poručio je Đurđić. A. M.

PODGORICA - Rukometašice Budućnost Bemaxa ostvarile su drugu pobjedu u pripremnom periodu za novu sezonu. Nakon što su početkom avgusta slavile protiv slovenačkog Krima, „plave“ su u savladale prvaka Srbije, Železničar iz Inđije 41:25 Podgoričanke(22:13).subile raspoložene za igru, postigle su 17 golova iz kontranapada, a od prvih 10 golova čak sedam su dale iz ovog segmenta igre. „Plave“ su već u 5. minutu vodile 7:3, u 9. je bilo 12:4, a prvi put dvocifrenu prednost imale su u 25. minutu kada je na semaforu bilo 21:11! U nastavku su priliku dobile sve igračice, a najefikasnija je bila Ivona Pavićević sa devet golova. Nina Bulatović je postigla šest, a Matea Pletikosić i Ivana Godeč po pet, Milena Raičević i Nađa Kadović po četiri, Kardosa i Ana Popović po dva, a po gol su dale Gordana Marsenić, Katarina Džaferović, Tomova i Ilda Kepić Armel Atingre je upisala 10, a Jovana Kadović četiri odUbrane.duelu protiv Železničara, trener Bojana Popović nije mogla da računa na povrijeđene Nikolinu Vukčević i Vanesu Agović - Prijateljske utakmice su nam neophodne i nemamo tu priliku da igramo kao možda neki drugi veliki broj turnira. Zato nam mnogo znače ovakvi mečevi i nije bitno da li je protivnik jači ili slabiji. U ovakim mečevima je važno da svaka od nas da maksimum, što može samo dobre stvari da nam donese. Ekipa se kompletno dobro osječa, lijepo funkcionišemo i povezale smo se za kratko vrijeme. Milena Raičević je bila karika koja nam je prošle godine falila i vidjeli ste da je ona neko ko drži sve konce. Mislim da smo na dobrom putu – kazala je nakon meča Nina BulatoNašević. šampionke u poneđeljak putuju u Ljubljanu, gdje će odraditi zajednički trening i odigrati kontrolnu utakmicu sa ekipom trenera Dragana Adžića Za 26. i 27. avgust je planiran ,,Josip-Bepo Samardžija“ u Koprivnici, a 10.

Bogdan Đurđić o pobjedi ,,ajkula“ nad svjetskim šampionom na turniru u Njemačkoj i formi pred EP u Splitu Sistem nam odgovara FEHERANA

nastup na Memorijalnom turniru

Vaterpolo/Rukomet Arena

Treći put prvenstvuEvropskomna

Luksemburg 1 Crna Gora 3

i sa Češkom i Islandom, a vizu za šampionat Evrope izboriće dvije prvoplasirane selekcije. Kako je Češka veliki favorit za prvo mjesto, a Island austsajder grupe, današnji meč u Sportskom centru ,,Ada“ sa Finskom bi mogao odrediti ili nagovijestiti rasplet u grupi, odnosno pokazati da li naše dame imaju šansi da se domognu EP… - Pozvao bih pljevaljsku publiku da nam da vjetar u leđa, mislim da je to jako važan faktor. Težina utakmice sa Finskom jeste stvarno velika, loše je to što je prva i odmah na početku toliko važna, ali moj neki cilj je da naša najbolja utakmica i naša najbolja partija budu u posljednjem kolu u Finskoj. Ako bismo uspjeli u kontinuitetu odigrati šest utakmica onako kako smo trenirali i kako smo se pripre-

Primač Ivan Zvicer je već druge uzastopne kvalifikacije odigrao kao starter (prethodne u paru sa Vojinom Ćaćićem, sada sa Markom Bojićem), i bio jedan od najzaslužnijih za izborenu vizu. - Treći uzastopni plasman na Evropsko prvenstvo je zaista veliki uspjeh za malu državu kao što je Crna Gora, sa ne tako velikim brojem igrača. Ovo je ogroman, istorijski uspjeh. Što se utakmice tiče, bila je psihički veoma teška, jer smo znali da nas pobjeda vodi na EP. Znali smo da smo kvalitetnija ekipa i favorit protiv Luksemburga, ali unaprijed dobijene utakmice su uvijek teške i mogu da izazovu dosta problema, što se i dogodilo. Međutim, kada je trebalo, u tom četvrtom setu, pokazali smo snagu, skupili smo se i jednostavno pokazali kvalitet u odnosu na Luksemburg – rekao je Zvicer.

Zvicer: Veliki uspjeh za malu državu kao što je Crna Gora Slavlje naših odbojkaša u Luksemburgu

mali, ne misleći samo na ovu, mislim da bismo sigurno bili blizu uspjeha i rezultata - ističe selektor naših djevojaka Milorad ,,Crvene“Krunić.su kompletan period priprema odradile upravo u -Pljevljima.Kadprođemo kroz analizu nekog našeg rada, zaista mogu da budem zadovoljan i ponosan kako su to cure sve prihvatile i iznijele. Ipak smo bili novi, ja sam tu tek stigao 20 dana pred pripreme. Sve je ličilo na neku avanturu, ali mislim da sad ta avantura ima neki svoj smisao. Uspjeli smo složiti ekipu, uspjeli smo pobijediti sve te prepreke koje su nas pratile, prvenstveno mislim na neke povredice koje su nas pratile kroz pripreme. Sad smo vrlo blizu maksimuma forme, što se osjetilo kroz protekle treninge. Ovim putem bih se htio zahvaliti Odbojkaškom savezu Crne Gore na svoj podršci koju su nam dali, od pratećih stvari do onih najvažnijih, a to je medicina i sve to oko nas što nam je bilo jako neophodno da funkcionišemo kako smo funkcionisali – rekao je Krunić. Crna Gora će kvalifikacije odigrati bez nekoliko iskusnih igračica koje su otkazale ovu akciju ( Danijela Džaković , Evgenija Milivojević, Jelena Cvijović), startovaće i bez trenutno povrijeđene Nikolete Perović - Imamo veoma mladu ekipu i smatram da je to motiv više da se borimo i da se kvalifikujemo za Evropsko prvenstvo. U nedjelju nas očekuje utakmica protiv Finske, za koju mislim da je i ključna u ovim kvalifikacijama. Dosta smo pripremali taj meč i ako ispoštujemo dogovor, nadam se da ćemo ih pobijediti – kaže primačica servisa Dušanka Petrović, koja će igrati pred svojom publikom u gradu u kojem je rođena, pa nema sumnje da će to biti dodatni motiv da njeni sugrađani u neđelju ispune ,,Adu“ i ekipi da ostvari izuzetno dragocjen trijumf. U prvom meču ove grupe, Češka je na svom terenu porazila Island sa 3:0. S. J.

Odbojkaši Crne Gore upisali očekivanu pobjedu u Luksemburgu na kraju kvali kacija

Pored Finske, izabranice Milorada Krunića će se za prvi plasman na EP boriti u grupi B

17Neđelja, 21. avgust 2022. OdbojkaArena

PODGORICA – Nakon šest sedmica priprema, vrijeme je i za pravu provjeru odrađenog – današnjom utakmicom u Pljevljima (17.30 sati) protiv Finske, odbojkašice Crne Gore počinju kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

Podmlađenu selekciju predvodiće kapitenka Tatjana Bokan, što bi u ovim kvalifikacijama moglo imati velik značaj. - Nažalost, u pripremnom periodu smo imali dosta nekih pratećih problema i povredica, neke smo uspjeli da saniramo, neke nažalost nijesmo, tako da ćemo kvalifikacije početi bez Nikolete Perović, koja je jedna od udarnih igala naše reprezentacije, ali sam isto tako sigurna da će Dijana Vuković moći da nadomjesti taj nedostatak. Iskoristila bih priliku da pozovem navijače da dođu u što većem broju kako bi nas podržali, jer su nam zaista potrebni zbog toga što je riječ o jednoj jako mladoj reprezentaciji - kazala je Bokan Bokan: Potrebna nam je što veća podrška sa tribina

LUKSEMBURG – Dvorana: „D’Kok Gimnazija“. Gledalaca: 320. Sudije: Dobrev (Bugarska), Herbots (Belgija). Rezultat po setovima: 25:27, 22:25, 27:25, 13:25. Poeni iz napada: Luksemburg 47, Crna Gora 49. Poeni iz bloka: Luksemburg 8, Crna Gora 9. Poeni iz servisa: Luksemburg 4, Crna Gora 10. Greške: Luksemburg 34, Crna Gora 28. LUKSEMBURG: Si. Marinjo, Sa. Marinjo (libero 2), Gajin 26, Bras 2, Distefano, Veber 10, Hofman, Hilbert, Konstantinu, Erpelding 7, Zuidberg 12, Feit 2, Glesener (libero 1), Galopo. CRNA GORA: Minić 16, Ćinćur, Babić 10, Zvicer 11, R. Strugar 6, Milenković, Hadžisalihović, Lakčević (libero 1), M. Bojić 20, S. Bojić, Milić 5, B. Strugar, Jovović, Radević (libero 2). Šansu za koju su se sami izborili nijesu htjeli, niti smjeli da propuste – pobjedom u Luksemburgu (3:1), odbojkaši Crne Gore su treći put uzastopno izborili plasman na Evropsko prvenstvo. Izabranici Ivana Joksimovića su kvalifikacije završili sa pet pobjeda i porazom, i u najgorem slučaju će na EP kao jedna od četiri najbolje plasirane selekcije iz sedam kvalifikacionih grupa. „Crveni“ su, naime, trenutno preuzeli prvo mjesto na tabeli grupe D, ali bi trebalo da se dogodi sportsko čudo da Portugal danas izgubi na Islandu i ne završi kvalifikacije na prvom mjestu. Za naše odbojkaše je, međutim, manje važno sa koje će pozicije otići na treće uzastopno veliko takmičenje, više nego zasluženo. I sve to poslije velikih peripetija ovog ljeta, kada je Makedonac Joško Milenkoski odustao od mjesta selektora, vjerovatno uplašen brojnim otkazima igrača (povlačenje Ćulafića , povreda Ćaćića , odluka Vukašinovića i Ječmenice da zbog povreda i porodičnih razloga preskoče ovu akciju). Tada se OSCG našao u nezavidnoj situaciji, ali je onda napravio pravu odluku izborom Ivana Joksimovića, koji je prvi crnogorski odbojkaški stručnjak koji je izborio EP, pošto je prije njega Crnu Goru na EP dva puta vodio Veljko Bašić, trener iz Bosne i Joksimović,Hercegovine.koji već godinama radi u Kataru, u svom drugom mandatu na klupi „crvenih“, našao je dobitnu formulu da podmlađen sastav, predvođen iskusnijim igračima poput Marka Bojića , Aleksandra Minića i Blaža Milića , više nego uspješno odradi posao u kvalifikacijama. Osim dvije pobjede protiv Luksemburga, ključna je bila pobjeda od 3:2 protiv Portugala 7. avgusta u Kolašinu, kada je i utaban put do novog plasmana na EP… Što se utakmice tiče, Crna Gora je teže došla do pobjede protiv Luksemurga, ne samo zbog nadahnutog domaćina, već i zbog toga što su meč protiv Luksemburga bolesni odigrali Bojić, Rajko Strugar i Ivan Zvicer, i to bez izmje-ne!Znali smo da će biti teško, da će nas namučiti, vjerujem da nas je i umor stigao, ali na kraju smo pobijedili 3:1, što je rezultat koji nas vodi na Evropsko prvenstvo. Iako nije bilo lako igrati ovaj meč, na kraju moramo biti srećni i zadovoljni – rekao je srednji bloker Luka Babić S. J.

Odbojkašice Crne Gore danas (17.30 h) protiv Finske u Pljevljima počinju kvali kacije za Evropsko prvenstvo Premijera kao putokaz

Dobra utakmica viđena je u Beranama, gdje Jezeru nijesu bila dovoljna dva gola prednosti da uzme sve bodove iz duela sa Petrovcem.

Podgoričani nijesu bili u elementu tokom prvog poluvremena, falilo je dosta stvari, ali su na svoje došli u nastavku –kada su ubrzali i kaznili grube propuste rivala u odbrani. Ražnatović je iskoristio slobodu u 64. minutu i dijagonalom pogodio metu, da bi tačku na meč stavio Mijović u 78. nakon asistencije Mrvaljevića koji je tek ušao sa klupe.

KumburovićŠaletić(odPavlićević(odKojašević(odPopovićNikačObradović)(odMitrovićMuharemović)(odBoljevićD.VukčevićKordićMarković46.62.B.54.Rogošić)85.Gazivoda)85.Đolaj)

PETROVAC STIGAO DVA GOLA MINUSA Prvi put u istoriji međusobnih duela Jezero i Petrovac odigrali su neriješeno – 2:2. Bio je to vatreni remi, pun dinamike, uzbuđenja, šansi i golova koji su pali u drugom poluvrePlavljanimenu. su vodili dva razlike nakon pogodaka u 55. i 56. minutu, ali tandem stranaca, Mendi i Faust, nije dozvolio da tim sa Jadrana izgubi. Senegalac je pogodio u 63. minutu, a Argentinac u 90. Dobrim ritmom je krenula utakmica u Beranama. Gosti su brzo stvorili dvije velike prilike preko Perovića iz igre i Mikijelja nakon kornera, dok su Plavljani odgovorili u sedmom minutu kada je Bošnjak loše šutirao iz obećavajuće pozicije. Mendi je probio po desnoj strani, ali novu veliku priliku imali su domaći koji su opasno zaprijetili iz vazduha – najviši u skoku bio je Dedić čiji je pokušaj odbranio Jelovac Petrovac na momente smušen, sa nekoliko grešaka u predaji lopte, ali sa željom da napada, što je bio slučaj i kod protivnika. Jezero je bilo konkretnije, bolje, ali nije imalo mirnoće u posljednjoj trećini terena da povede do odlaska na odmor. Radenović je blokom spriječio bivšeg saigrača Boškovića da pogodi metu, a potom je Adžović na isteku 42. minuta natjerao Jelovca da krajnjim naporom spašava mrežu. Sredinom prvog dijela počela je da pada kiša, a prije toga su ,,nebo-plavi“ bili prinuđeni na ranu izmjenu kapitena Mikijelja (povreda) umjesto kojeg je ušao Zonjić Upravo je zbog posjekotine rezerviste Petrovčana pet minuta duže trajalo poluvrijeme, a toliki dodatak bio je dovoljan timu sa Jadrana da priredi zicer – Mendi je centrirao, a Faust glavom uzdrmao prečku sa linije Utakmicipeterca.sufalili samo golovi, a oni su stigli u nastavku. Momci Rada Petrovića naštelovali su nišanske sprave i ,,blickrigom“ poveli dva razlike. Dedić je poentirao iz skoka nakon nabačene lopte iz ugla u 55. minutu, a u 56. je Tošković natrčao na odbitak Jelovca i snažno zakucao za 2:0. Šok za primorskog prvoligaša koji nije digao ruke od borbe. Izabranici Mladena Lambulića odreagovali su u 63. kada je Mendi pobjegao odbrani, lijepo zaobišao golmana Kastratovića, te prizemnim šutem iskosa smanjio na 2:1. Igrači sa klupe podigli su Petrovac koji se preselio na polovinu rivala, ali nije pravio šanse iz kojih je mogao nešto da uradi. Ipak, inicijativa je urodila plodom na samom kraju. Boljević je opalio sa dvadesetak metara, a nakon intervencije golmana – Faust je u padu dao gol svojoj prethodnoj ekipi. Za konačnih 2:2 u foto-finišu.

NEMA KRAJA KRIZI ISKRE Nema kraja Iskrinoj krizi, iako se učinilo da će puleni Milivoja Novovića ostvariti prvu pobjedu u takmičarskoj godini. Tako je makar izgledalo kada su okrenuli rezultat nakon vođstva Arsenala, ali čak ni to nije bila garancija ničeg dobrog. Tivćani su u 83. izjednačili, a u prvom minutu sudijske nadoknade stigli do pobjede. Božo Marković je doveo goste u vođstvo u 36. minutu, da bi rezervista Muharemović sa dva pogotka usmjerio meč na vodenicu NikačDanilovgrađana.jeizmeđunjegovih pogodaka promašio najstrožu kaznu, a u finišu su kola ponovo krenula nizbrdo za ,,crveno-bijele“. Bakić je poravnao na 2:2, a Brazilac – Savio Oliveira u 91. donio radost Tivćanima. MORNAR DO BODA U 90. MINUTU Mornar je bio veliki favorit protiv Jedinstva, ali ne samo da nije opravdao ulogu – nego je u posljednjem minutu izbjegao poraz (2:2). Bilo je 0:0 na poluvremenu, a onda su krenuli golovi. Bjelopoljci su poveli preko Idrizovića sa bijele tačke, a Baošić je vratio Barane u egal. Navijači na ,,Topolici“ očekivali su preokret, ali umjesto toga – lopta se po drugi put našla u mreži Popovića. Strijelac je bio Đorđević. Četvrti negativan epilog Mornara iz samo pet kola spriječio je Raičević u 90. minutu. D. K.

Budućnost je dobila prvi veliki derbi u sezoni - ,,plavi“ su pod Goricom slavili protiv Sutjeske (2:0) i upisali drugu vezanu pobjedu pod vođstvom novog trenera Miodraga Džudovića.

Iskra2 Iskra Arsenal Arsenal3 10 Stadion: Topolica. Gledalaca: 600. Sudija: Savo Vujović. Golovi: 0:1 Idrizović (pen) u 48, 1:1 Baošić u 52, 1:2 Đorđević u 62, 2:2 Raičević u 90. Žuti kartoni: Baošić, Kaluđerović, Seratlić (Mornar), Vlaović, Dacić, Cvijović, Kolić (Jedinstvo).PopovićJovanović(od46.Grbić)MarašVukotić(od46.Seratlić)SmiljanićLambulić(od66.Raičević)StevanovićĆetkovićKaluđerović(od46.Marković)Kajević(od72.Sekulović) Krulanović)(odBandaCvijovićDacić(odHajrovićIdrizović(odVlaovićBugarinAlić(odMrđa(odKrnićJoksimović46.Đorđević)85.Mušović)82.Bojić)85.Kolić)73. Mornar2 Mornar Jedinstvo Jedinstvo200 MALIDŽAND. Rezultati Budućnost – Sutjeska 2:0 Jezero – Petrovac 2:2 Iskra – Arsenal 2:3 Mornar – Jedinstvo 2:2 Neđelja Dečić – Rudar (20h) 1. Petrovac 5 3 2 0 11:6 11 2. Dečić 4 3 1 0 8:2 10 3. Jezero 5 3 1 1 8:7 10 4. Arsenal 5 3 0 2 7:7 9 5. Sutjeska 5 2 1 2 8:5 7 6. Budućnost 4 2 0 2 5:6 6 7. Rudar 4 1 1 2 2:4 4 8. Mornar 5 1 1 3 5:7 4 9. Jedinstvo 5 0 2 3 3:6 2 10. Iskra 4 0 1 3 2:9 1 U narednom kolu (27. i 28. avgusta) sastaće se: Sutjeska – Dečić, Jezero –Mornar, Petrovac – Rudar, Jedinstvo –Iskra, Arsenal – Budućnost. Tabela Radost Podgoričana nakon trijumfa u ,,Plavima“derbiju pripao prvi derbi u sezoni GOLEADE U 5. KOLU MERIDIANBET 1. CFL: Budućnost bolja od Sutjeske, Iskra na dnu tabele, novajlije Jedinstvo i Arsenal zadovoljni učinkom u gostima Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 2.000. Sudija: Nikola Dabanović. Golovi: 1:0 Ražnatović u 64, 2:0 Mijović u 78. Žuti kartoni: Novović (Budućnost), Konrad (Sutjeska).PavličićSimićIgnjatovićJanković(od74.Rudović)Petrović(od74.Mrvaljević)RažnatovićĐukanović(od93.Dakić)ĐuričkovićAdžićMijović(od85.Novović)Mirković (odGiljen46. Ličina) (odVukovićGrivićErakovićStijepovićDrinčić(odKnežević(odTučevićKrstovićBabićMatanović)(odVučić65.71.Sahli)65.Konrad)75.Striković) Budućnost2 Budućnost Sutjeska Sutjeska0 00 Stadion: u Beranama. Gledalaca: 300. Sudija: Miloš Bošković. Golovi: 1:0 Dedić u 54, 2:0 Tošković u 56, 2:1 Mendi u 63, 2:2 Faust u 90. Žuti kartoni: Tošković, Radunović (Jezero), Vujović, Zonjić (Petrovac). (odToškovićRadunovićPavlovićMarveđo(odKontićJovićevićDedićBošnjak(odBoškovićRadenović)(odAdžovićKastratović83.80.Ćetković)80.Pajović)66.Perošević) Faust(odPerovićMendi(odDubljevićAugusto(odVujović(odRadinović(odMikijeljRadenovićMilićJelovac18.Zonjić)64.Boljević)64.Babić)55.Carević)55.Zvrko) Jezero2 Jezero Petrovac Petrovac2 00

Tim sa Jadrana spasili su momci koji su do ljetos nosili dres prvoligaša iz Plava – Mendi i Faust , sada uzdanice ,,nebo-plavih“, potpisnici boda za svoj novi sastav Još(2:2).više uzbuđenja bilo je u Danilovgradu – Arsenal je vodio 1:0, potom je Iskra preokrenula na 2:1 uprkos promašenom penalu Nikača, da bi debitant iz Tivta na kraju odnio čitav plijen –Mornar3:2.je dva puta gubio na ,,Topolici“, ali je stigao do boda u 90. minutu – pogodak za 2:2 protiv Jedinstva postigao je Milivoje Raičević. ,,PLAVI“ NAŠLI RUPE U ODBRANI SUTJESKE Ton slabom fudbalu u prvom poluvremenu pod Goricom davao je domaćin. Igralo se sporo, sa dosta grešaka, na momente bezidejno, posebno od strane Budućnosti koja nije nalazila načina da ozbiljnije zaprijeti ,,Plavi“protivniku.nijesu imali kreativnosti u veznom redu, ono što donosi Terzić, koji je izostao iz tima zbog povišene temperature. Domaćin je djelovao povučeno, ništa smisleno nije radio na terenu, falila je kombinatorika, a pokušaji dugim loptama kao da su unaprijed bili osuđeni na Samoneuspjeh.nastartu Mijović je uputio šut – ravno u Giljena, a to je premalo za 45 minuta od tima koji ,,puca“ na duplu krunu. Sutjeska je stojala bolje, bila je opasnija – individualno i timski. Eraković je znao da osvoji prostor solo prodorom, ali najbliži golu bio je Knežević koji je u 18. minutu pogodio prečku. Nikšićani su više boravili na polovini rivala, ali za nešto konkretnije trebalo je dodatne hrabrosti i odlučnosti u posljednjoj trećini Podgoričaniterena.su od početka imali podršku najvatrenijih navijača – ,,varvara“, dok su gostujući ultrasi došli na derbi sredinom prvog poluvremena. Na najvećoj crnogorskoj areni nije bilo žustrine i konkrektnih fudbalskih elemenata, ali je makar monotoniju razbio pravi pravcati vatromet na nebu koji su organizovali domaći navijači. Na startu nastavka mrežu Sutjeske napustio je kapiten Giljen, a njegovo mjesto zauzeo je rezervni golman Ličina Mijović je traljavo šutirao na otvaranju drugog dijela, a potom su Nikšićani propustili veliku šansu. Eraković je priredio zicer Vukoviću koji je sa sredine šesnaesterca poslao loptu visoko iznad mreže. Na kontrastrani revanširao mu se Đukanović koji nije dobro reagovao na upotrebljiv centaršut Đuričkovića Podigao se ritam meča, a i Budućnost je došla do bolje igre. ,,Plavi“ su ubrzali i počeli da prave probleme najvećem riTakavvalu. pristup donio je promjenu rezultata u korist izabranika Miodraga Džudovića. Krenuo je da teče 64. minut kada je zatajila odbrana Sutjeske, a to je kaznio Ražnatović. Lijevi bek je primio loptu, namjestio se i sa ivice šesnaesterca matirao ReagovaoLičinu. je strateg gostiju ofanzivnim izmjenama, rizikovao, ali nije to donijelo ništa Štaviše,Sutjesci. lančane greške u zadnjoj liniji Nikšićana koštale su ih drugog primljenog gola, a time i neizbježnog poraza. Drinčić je ispao, a za njim i Babić koji je olako izgubio duel sa Mrvaljevićem – uslijedila je asistencija za Mijovića koji je rutinski poentirao za 2:0 na praznu mrežu.

Stadion: Braća Velašević. Gledalaca: 200. Sudija: Pr. Radovanović Golovi: 0:1 Marković u 36, 1:1 Muharemović u 49, 2:1 Muharemović u 65, 2:2 Bakić u 82, 2:3 Savio u 90. Žuti kartoni: Čelebić, Dašić, Mršulja (Arsenal). (odMršuljaManojlovićTodorović(odMontenegroBulatović(odDošljakBakić(odDašićČelebić(odMarkovićNikić70.Muhović)83.Bojanić)83.Stešević)77.Savio)70.Mirković)

18 Neđelja, 21. avgust 2022.Fudbal Arena

Sastav Mikela Artete je, poslije Kristal Palasa i Lestera, pobijedio i Bornmut – rutinski, Već3:0.upetom minutu Martin Edegor je doveo Arsenal u vođstvo, da bi isti igrač u 11. udvostručio prednost gostiju. Domaćin nije bio ravnopravan ni u jednom segmentu, a u 54. je štoper Vilijam Salaba efektno pogodio za 3:0 i ,,zatvorio“ utakmicu. Hari Kejn je pogotkom u 64. minutu donio Totenhemu pobjedu nad Vulverhemptonom (1:0) i ušao u istoriju Premijer lige - sa 185 golova postao je najefikasniji fudbaler jednog

BećirajNikolić u Tuzima. Kapacitet: 2.000. Sudija: D. Vujisić. Pomoćnici: A. Đikanović i D. Dević. Početak: 20 časova. Trener JankovićVladimir Trener SrđanNikić Borusija iz Dortmunda imala je u džepu tri boda protiv Verdera, vodila 2:0 do 89. minuta, a onda joj se dogodilo ,,pomračenje“. Verder je za šest minuta na ,,Signal Iduna parku“ postigao tri pogotka i upisao veliki trijumf –Borusija3:2. je povela u nadoknadi prvog poluvremena preko Julijana Branta, a na 2:0 povisio je Rafael Gereiro u 77. Kod oba gola asistent je bio Marko Rojs Činilo se da su ,,milioneri“ obezbijedili pobjedu, a onda se dogodilo čudo. Li Buhanan je efektnim pogotkom smanjio u 89, a u 93. je izjednačio Niklas Šmit , a potpunu senzaciju potpisao je Oliver Burk u 95. -minutu.Nemam pojma što se dogodilo. Iako smo vodili 2:0, nijesmo imali nikakvu kontrolu nad utakmicom, čak ni tokom 90 minuta. Potom je Verder smanjio u 89. i desilo se što se desilo. Jednostavno, tokom cijelog meča nijesmo igrali dobro – rekao je Marko Rojs. Borusija je pretrpjela prvi poraz, dok je sastav iz Bremena upisao prvu pobjedu od povratka u elitu. Verder je prvi tim u istoriji Bundeslige koji je postigao tri pogotka od 89. minuta. Začelje tabele pripada Bajeru iz Leverkuzena, koji je pretrpio i treći poraz. Od ,,farmaceuta“ je u gostima bolji bio Hofenhajm - mrežu domaćina tresli su Krištof Baumgartner , Andrej Kramarić i Žoržinio Ruter

kluba u engleskom elitnom Zarangu.sobom je ostavio Serhija Aguera koji je u dresu Mančester sitija bio strijelac 184 puta. - Imao sam fantastičnih devet, deset sezona u Premijer ligi. Nadam se da najbolje tek dolazi jer ne želim da se zaustavim. Uživam dok postižem golove - rekao je Kejn, čiji tim ima sedam bodova iz tri kola. - Najvažnije je da pobjeđujemo. Nije bilo lako protiv Vulvsa, koji je bio odličan protivnik.

Stadion

MuminovićMarković

Pomračenje ,,milionera“

Pešukić Zečević DenkovićBoričićStanišićPeličićŠofranacPejovićNikolić TućiŠahmanTalovićBožovićJanjić

19Neđelja, 21. avgust 2022. FudbalArena

GaševićDrešajŽivkovićIvanović

D. K. Kom želi svompobjedunovunaterenu Druga liga (2. kolo) ,,Trešnjici“BeraneOtrant,dočekujeKomna Raspored RADANOVIĆI: Grbalj – Igalo (17 h) KOTOR: Bokelj – Nikšić (20) GOLUBOVCI: Zeta – Berane (20) PODGORICA: Podgorica – Mladost (20) PODGORICA: Kom – Otrant Olimpik (20) Dečić sa ulogom favorita večeras u Tuzima (20 h) dočekuje Rudar Domaćin želi da ostane u vrhu (4-3-3) (4-2-3-1)

BUNDESLIGA (3. KOLO): Borusija Dortmund vodila 2:0 do 89, pa izgubila

Arsenal je lider Premijer lige poslije nepotpunog trećeg kola. ,,Tobdžije“ imaju maksimalan učinak, gol razliku 9:2 i djeluju kao ekipa koja bi ove sezone konačno mogla da bude pri vrhu, ne i na njemu, budući da je teško očekivati da može da se trka s timovima poput Mančester sitija, koji će danas protiv Njukasla (17.30 h) imati šansu da se vrati na diobu prvog mjesta.

U gostima je slavio i Majnc protiv Augsburga (2:1), te Frajburg protiv Štutgarta (1:0). U terminu od 15.30 sati od domaćina nije izgubio samo Volfsburg koji je remizirao sa Šalkeom, a onda je pobjedu upisao Union Berlin protiv RB Lajpciga - 2:1. Union ima sedam bodova iz tri kola, koliko i Borusija Menhengladbah i Majnc, a šansu da ponovo dođe na vrh danas će imati Bajern Minhen (6) koji gostuje Bohumu (17.30 h). Ne. K.

Utakmice drugog kola Druge fudbalske lige Crne Gore igraju se danas. Rundu će otvoriti primorski okršaj između Grblja i Igala od 17 sati. ,,Trikolori“ su na startu bili bolji od Berana u gostima (1:0), dok su Novljani istim rezultatom slavili protiv Nikšića. U prvom kolu najubjedljiviji je bio Kom, koji je na svom terenu slavio 3:0 protiv Bokelja, a i večeras će tim Nedeljka Vlahovića biti domaćin – u podgoričkom naselju Zlatica gostovaće Otrant Olimpik, nakon što je prije četiri dana odigrao bez pogodaka s PodgoricaPodgoricom.ćena,,DG areni“ igrati sa Mladošću Donja Gorica, klubu kojem je dom takođe u Lješkopolju i bila je filijala ,,starijeg brata“. Zeta je porazom ,,debitovala“ u Drugoj ligi, a večeras će imati priliku za iskupljenje - ,,vukovi“ će na ,,Trešnjici“ igrati s Beranama. Od 20 sati igraće i Bokelj –Nikšić. Ne. K. Dečić se na startu prvenstva nameće kao jedan od glavnih favorita za titulu. Tuzani su ostvarili tri pobjede i remi, a večeras protiv Rudara imaju šansu da poprave brojke – i ostanu na vrhu Meridianbet 1. IzabraniciCFL. Vladimira Jankovića sa ulogom favorita dočekuju Pljevljake (20 h), s tim što je Igor Ivanović, jedan od najboljih fudbalera lige, svjestan da to treba opravdati na -terenu.Favoriti smo, ali takve uloge su često nezahvalne. Teren je jedino mjerilo i mjesto gdje se sve rješava. Imamo dosta razloga za optimizam, igramo dobro i vjerujem da ćemo nastaviti u tom ritmu. Učinak je mogao da bude maksimalan da smo u Petrovcu bili malo mirniji. Ipak, i ovako smo zadovoljni. Za sada sve ide kako smo planirali – kaže Ivanović, koji nastavlja: - Nema lakih utak mica u našoj ligi. Gotovo svako kolo se desi poneko iznenađenje, ali se iskreno nadam da to nećemo dozvoliti pred domaćom publikom. Respektujemo Rudar koji se pojačao sa nekoliko provjerenih, iskusnih igrača, poput – Bakrača , Šahmana , Nikolića. Budućnost se mučila u Pljevljima, što pokazuje da naš naredni rival može da bude nezgodan. Moramo da budemo fokusirani, dobro da uđemo u meč, a ako svi damo maksimim – rezultat neće izostati. Mnogo faktora je na našoj strani i očekujem da to pretvorimo u novu pobjedu – dodao je crnogorski Dečićreprezentativac.jeekipasa velikim ofanzivnim potencijalom. Ivanović, Denković, Bećiraj, iza njih Božović, sa još nekoliko momaka koji mogu da daju doprinos prema Tuzaninaprijed.igrajuna gol više, ali večeras može i 1:0. - Gajimo ofanzivan stil i dajemo golove. Potrudićemo se da budemo efikasni i protiv Rudara, ali potpisao bih i da dobijemo jedan razlike. Bodovi su najvažniji, a goleade ne moraju baš uvijek da se dese – ističe nekadašnji član pljevaljskog kluba, Sutjeske, Budućnosti i Zire iz RudarAzerbejdžana.jeubliskoj prošlosti znao da slavi na popularnoj tuškoj ,,Bombonjeri“, čak i kada mu se uoči meča nijesu davale pretjerane šanse za uspjehom. Slično je i sada uoči duela sa Dečićem.Idemo u Tuzi poslije poraza od Budućnosti koji nijesmo zaslužili pod Golubinjom. Ako ponovimo takvu igru, pristup i borbenost – vjerujem da možemo do željenog učinka protiv Dečića. Bod je dobar, ali probaćemo da uzmemo sva tri – kazao je vezista Miloš Zečević Kapiten Pljevljaka ima visoko mišljenje o protivniku: - Dečić je s pravom kandidat za titulu. Odlična su ekipa, sa puno kvalitetnih igrača koji u svakom trenutku mogu da riješe utakmicu. Nadam se da ćemo ih zaustaviti. Istina je da su favoriti, ali rezultat i od nas zavisi. Ispraznio nas je prošli meč – fizički i psihički, nije svejedno kada daš sve što imaš, a izgubiš. Ali to je prošlo. Pred nama je šansa da se iskupimo. Spremni smo i borićemo se svih 90 minuta – zaključio je PodZečević.znakom pitanja je nastup Miloša Bakrača zbog povrede lista.

U drugom poluvremenu smo imali intenzitet koji se traži, stvarali smo šanse i zaslužili da osvojimo tri boda. Aleksandar Mitrović je na startu sezone postigao oba gola u remiju Fulama s Liverpulom, protiv Vulverhemptona nije iskoristio jedanaesterac, a juče protiv Brentforda promašio je zicer. Na kraju je, ipak, ponovo izrastao u junaka – srpski napadač pogodio je u 90. minutu za pobjedu od 3:2, nakon što je Fulam ispustio vođstvo od 2:0. Sautempton je do prve pobjede u sezoni došao na gostovanju Lesteru (2:1) koji je ostao na samo jednom bodu, koliko ima i Everton nakon utakmice sa Notingem Forestom (1:1). Prvi put je slavio Kristal Palas, i to nakon što je gubio od Aston Vile – na kraju je bilo 3:1. Danas igraju Lids – Čelzi (15 h), Vest Hem – Brajton (15) i Njukasl – Mančester siti (17.30), dok se sjutra igra najveći engleski derbi Mančester junajted – Liverpul (21). Ne. K.

PREMIJER (3. KOLO): Mitrović junak Fulama, ,,tobdžije“ noćile na vrhu Hari Kejn rekorder NORDPHOTO FSCG

večeras nastupa prvi put u finalu EP Marija piše istoriju EP B divizije za košarkašice do 16 godina Crnogorke serijom 23:1 razbile Norvešku Norveška 24 Crna Gora 59 Prvenstvo Crne Gore u planinskom trčanju Pobjednici Slađana Pejović i Miloš Mikić Muška kadetska košarkaška reprezentacija savladala Letoniju na kraju Evropskog prvenstva u Skoplju Pobjeda za deveto mjesto FIBA.BASKETBAL Letonija 54 Crna Gora 64 David Mirković na meču sa Letonijom Nikšićki košarkaški klub nastavlja sa kompletiranjem sastava za narednu sezonu Vrbica i Vučković pojačali Sutjesku Mašan Vrbica STJEPANOVIĆLIGA/D.ABA2

konjić Grada, Student iz Mostara, Gostivar i tivatski Teodo, za koji je nastupao od 2019. do 2021. godine. Sutjeska je ranije dovela Andreja Vulevića, Miloša Popovića, Mi lana Lužaića, a ugovore su produ žili trener Darko Vujačić i igrači Vladimir Tomašević, Miloš Ko privica i Bogdan Bojić Otišao je Radosav Spasojević, u slovenačku Krku, Ilija Goranović je prešao u SC Derbi… S. J.

PODGORICA – Marija Vu ković večeras (19.05 h) će pr vi put biti učesnik finala Evropskog seniorskog pr venstva u atletici. Najbolja crnogorska atleti čarka, lakše nego što se oče kivalo, skokom od 187 centi metara, sa još 12 takmičarki izborila je kroz kvalifikacije finale, u kojem će se naći još Mirela Demireva iz Bugar ske, Britanka Morgan Lejk, Julija Levčenko, Jaroslava Mahučik i Irina Gerašenko iz Ukrajine, Njemica Maeri Jungfleš, Angelina Topić iz Srbije, Brit Verman iz Holan dije, Lia Apostolovski iz Slo venije, Elena Valortigara iz Italije, Grkinja Tatjana Gusin i Francuskinja Soli Žigel. - Prvi cilj sam ispunila, uspjela sam da dođem do finala i bu dem u krugu najboljih. Nije bi lo naporno u kvalifikacijama, tako da sada sa maksimalnim fokusom čekam finale. Sigur no da me očekuje izuzetna konkurencija – rekla je Marija. Najbolji rezultat ove sezone ima Ukrajinka Jaroslava Ma hučik (203), dok su visinu 200 cm ove sezone savladale Irina Gerašenko i Elena Valortiga ra. Mahučik je osvojila bronzu na posljednjim Olimpijskim igrama, dok je Gerašenko bila četvrta, što dovoljno govori o kvalitetu ovog šampionata. - Sada će odlučiti detalji, tre nutna forma i inspiracija. Svih 13 djevojaka vide neku svoju šansu. Sigurno da su Ukrajin ke uvijek favoritkinje, ali mi slim da nas čeka neizvjesna borba – nastavlja Vuković. Za Mariju Vuković, koja je na ovom prvenstvu u društvu trenerice Joane Siomu, ovo je četvrto prvenstvo Evrope. Marija je učestvovala 2010. (kada je bila 21 – 187), 2016. (kada je osvojila 18. mjesto –185) i 2018. (18 – 181). Na taj način već ima najbolji rezultat na šampionatima Starog kon Vukovićtinenta. ima sjajnu sezonu – osvojila je zlato na Medite ranskim igrama sa rezultatom 192. Prije toga, crnogorska rekorderka imala je zapažene nastupe – osvojila je miting u Atini „Filothei Women Gala“ sa preskočenih 195, a miting u Kalitei završila je sa rezul tatom 188, a prethodno je u Kefaloniji preskočila 193, a u Kalamatiju 195 centimetara. U Oregonu na Svjetskom pr venstvu sa rezultatom 190 cm osvojila je 14. mjesto i propu stila priliku da dođe do finala, dok je na mitingu Dijamatske lige osvojila četvrto mjesto sa rezultatom 188. Finale ženskog visa na šampi onatu u Minhenu je večeras od 19.05 časova.~ R. P.

U trci juniora sva tri mjesta na pobjedničkom postolju zauzeli su atletičari Nikšića - prvi je bio Miloš Radović sa rezultatom 40:19,4, drugi Ivan Popović sa rezultatom 41,26,4, a treći Matija Bulajić sa rezultatom 48:58,1 Nagrađeni. su i najbrži u kon kurenciji Vojske i policije, stu denata kao i veterana. Vojska i policija:1. Igor Đapić (1:26,52); studenti: (1:40,34);Veterani 4050:1. Veselin Petrušić(1:30,13), 2. Nikola Krcmanović (1:51,39), 3. Dejan Popović (2:11,34); Veterani 60+ :1. Dra gan Eraković (43:57,2);Vetera ni 70+:1. (40:6,10); Veteranke 40-50: 1. Ana Petrovic Nje goš Takmičenju(1:24). su prisustvovali ispred Atletskog saveza Crne Gore Milan Madžgalj i ge neralni sekretar i selektor re prezentacije Osman Erović. Uspješan tehnički organizator manifestacije je bio AK Nikšić na čelu sa Dragom Musićem R. P. PODGORICA - Mašan Vrbica i Arsenije Vučković novi su igra či košarkaškog kluba Sutjeska, saopšteno je iz nikšićkog kluba. Vrbica (28 godina, 187 cm) igra na poziciji plejmejkera, a prethodnu sezonu je proveo u sarajevskim Sparsima. U ABA 2 ligi je prethod ne sezone prosječno bilježio 13,3 poena, 4,3 skoka, 5,5 asistencija, uz prosječan indeks 16,5. U karijeri je igrao za Lovćen, Me gu, Teodo i Goricu. Vučković (23 godine, 206 cm) igra na poziciji krilnog centra, a pret hodnu sezonu je počeo u češkom Olomucu, a završio u Pardubica Uma.dresu Olomuca je na 32 meča prosječno bilježio 14,9 poena, 6,8 skokova, 1,6 asistencija i jednu blo Ukadu.karijeri je igrao još za Borac iz rodne Banjaluke, Mladost iz Mr

20 Neđelja, 21. avgust 2022.Sportski miks Arena

Crnogorska atletičarka

Takmičenje su organizovali Atletski savez Crne Gore i Atlet ski klub Nikšić uz podršku Mi nistarstva sporta mladih Crne Gore, Opštine Nikšić i TO Nik šić. Na takmičenju je nastupilo oko 50 takmičara iz Crne Gore. Deveti put uzastopno u kon kurenciji seniorki pobijedila je Slađana Pejović iz Nikšića, ko ja je 6.000 m istrčala za 45:06,9, drugo mjesto osvojila je Rada Miladinović iz AK Podgorički maraton sa rezultatom 50:55,4, a treće mjesto Jovana Vuče tić iz AK Nikšić sa rezultatom 59:16,0. U muškoj konkurenciji u trci na 10.000 metara pobije dio je Miloš Mikić (AK Spar ta) sa rezultatom 1:10,49 ispred trkača AK Nikšić Miloša Voj vodića sa rezultatom 1:13,03 i Alekse Malikovića sa rezulta tom 1:18,48.

LETONIJA: Niedra 8 (2-1), Eglitis, Vavers 3 (3-1), Šulc 5, Skrinda 2, Kilups 9 (2-1), Ka tlaps 17 (1-1), Ginters, Donis 4 (2-2), Ailis 2, Petersons 4 (22), Salzemnieks. CRNA GORA: Komnenović, Drašković 8 (2-2), Ašanin, Radunović 9 (4-1), Jevrić, Andrijašević, Radulović, Đurović 1 (2-1), Jošović 9 (21), Mirković 30 (4-3), Čičić 3 (4-3), Bećiragić 4 (2-2). Muška kadetska košarkaš ka reprezentacija Crne Gore zauzela je deveto mjesto na Evropskom prvenstvu u Sko plju – u posljednjem meču na šampionatu, izabranici Rajka Krivokapića su savladali Le tonije 64:54. To je bio treći uzastopni tri jumf ,,crvenih“, nakon što su slavili protiv Hrvatske 72:65 i Poljske 87:69 i izborili opsta

nak u A Takmičenjediviziji.ugrupi, u prvoj fa zi šampionata, završili su sa sva tri poraza - od Sjeverne Make donije 69:62, Španije 74:66 i Grčke 79:45, a u osmini finala izgubili su od Italije 78:72. Crna Gora je nagovijestila pobjedu već početkom druge četvrtine, kada je stigla do dvo cifrene prednosti (25:13), ali je u posljednjih sedam minuta ovog kvartala potpuno stala u napadu i dozvolila Letoniji da do odmora smanji zaostatak na posjed (29:27). Letonci su pre okrenuli u prvoj polovini treće četvrtine, ali su imali samo do dva poena prednosti, ali su naši kadeti serijom 9:0 preokrenuli na 46:38 i posljednji kvartala dočekali sa šest poena predno sti (46:40). Sredinom posljed nje dionice je David Mirković pogodio za ,,plus 12“ (59:47), nakon čega je naša selekcija rutinski privela meč kraju. Mirković je meč završio sa 30 poena i 10 skokova, odnosno indeksom 33. Po devet dodali su Marko Radunović i Andri ja Jošović, koji je imao i devet Uskokova.letonskoj selekciji najbolji je bio Pauls Martins Katlaps sa 17 poena. S. J.

PODGORICA – Na planini Vučje, nadomak Nikšića, odr žano je deveto prvenstvo Cr ne Gore u planinskom trča nju.

PODGORICA - Ženska košar kaška kadetska reprezentaci ja Crne Gore ostvarila je i dru gu pobjedu na šampionatu Evrope B divizije, koji se odr žava u Podgorici. Naše djevojčice nakon startne pobjede nad Turskom uspje le su da savladaju i Norvešku 59:24, tako da će u posljednjem kolu u poneđeljak protiv Bugar ske igrati za prvo mjesto u grupi. Duel protiv Norveške donio je dosta grešaka sa obje strane, ali je Crna Gora održavala pred nost. Nakon pet vezanih poena Vrcan, „crvene“ su imale pred nost 18:6. Bilo je 24:8, nakon po ena Bulajić i 26:10 u 14. minutu. Tada je Norveška zonom 1-2-2 pokušala da napravi reakciju, ali je umjesto toga brojnim izgu bljenim loptama omogućila do maćinu lake poene iz tranzicije. Na poluvremenu je bilo 32:19, ali je u nastavku sve bilo u znaku Crnogorki. Norveška je tokom trećeg perioda bila bez koša (?!), pa je naš tim napravio nestvarnu seriju 23:1! Norveška je prvi koš iz igre u nastavku postigla tek na 2.43 prije kraja, tako da je Crna Gora rutinski stigla do pobjede. Valentina Vrcan je ubacila 11 poe na, devet je dodala Jelena Bulajić, osam Ksenija Nišavić, a po se dam Janja Dragišić, Atina Ra dević i Nađa Drobnjak Akšam je postigla 4, uz 7 skokova, Mile na Vujović postigla je 3, Ljube Andrić 2 i Ana Filipović 1. Duel sa Bugarskom na progra mu je u poneđeljak, od 18.45 ča sova, u „Bemax areni“. R. P. SKOPLJE – SRC ,,Kale“. Sudi je: Ciopanos (Grčka), Ferev ski (Sjeverna Makedonija), Parlak (Turska). Rezultat po četvrtinama: 9:16, 18:13, 13:17, 14:18.

21Neđelja, 21. avgust 2022. Feljton 7. 11. 2019. („Pobjeda“) ZAŠTO JAGOŠ ŽARIĆ NIJE POMENUT KAO KOMANDANT nama“,„Politika“(PismoPROLETERSKEPRVEBRIGADEjeobjavljenoiulistuurubrici„Među4.11.2019.)

juna 2022. godine, u tekstu „Vječna zublja vječne pomr čine” Blažo Sredanović je o tajni prve dopisne partije šaha u Crnoj Gori rekao: „Poznat je slučaj Božidara Kažića, prvog poslijeratnog šampiona Crne Gore. Njegov jedini partner bio je neki uči telj koji je, kad je premješten sa Cetinja na Bokovo, Kažiću slao potez po mljekarici ko ja je svakodnevno dolazila na cetinjsku pijacu i u povratku odnosila na Bokovo Kažiću odgovor. Tako je, zahvaljujući mljekarici, ovaj „dopisni” meč ušao u šahovske analize”. Đorđe Ivov Lompar je ša hovski protivnik Božidara Kažića, a prva dopisna partija šaha igrana je u avgustu 1938. Đorđegodine.je bio đak Četvrte realne gimnazije u Beogradu i došao u rodno selo na ferije. Inače, bio je elitni igrač čuvenog beograd skog šah kluba, kasnije i sred njoškolski prvak Beograda. Mljekarica je bila Milica Ilina (Ilijina) Mudreša (1910-1978) iz ĐorđeBokova.Lompar je rođen 10. marta 1921. godine u Bokovu. Osnovnu školu i četiri razreda gimnazije završio je na Ceti nju. Godine 1936. u Beogradu je nastavio školovanje i završio veliku maturu gimnazije 1940. godine i upisao Medicinski fa kultet u Beogradu. Već 1939. godine postaje član Komunističke partije Jugoslavi je. Učesnik je i organizator Tri naestojulskog ustanka sa svojom braćom Mihailom, Dušanom i Blažom. Poginuo je 1. decem bra 1941. u Pljevaljskoj bici kao zamjenik komesara Druge čete Lovćenskog Revolucija,bataljona.šah,ljubav i rana smrt su riječi koje čine srž ži vota Đorđa Lompara, mladog studenta medicine, vizionara i darovitog šahiste. Na rodnoj kući u Bokovu po stoji spomen-ploča na kojoj su osim imena Đorđa i imena njegove braće Mihaila, diplo mate odnosno, amabasadora Jugoslavije, Dušana, ministra u Vladi Jugoslavije i Blaža, ge neral-pukovnika i ratnog ko mesara Duge armije. O Đorđu Lomparu su pisali: - Šah – Šahovskog saveza Srbi je od 10. jula 1951. - „Pobjeda“ od 4. decembra 1952. - „Mladost“ od 14. novembra 1959. - „Politika ekspres“ od 28,29. i 30. novembra 1981. - „Mat“ – Službeni glasnik Sr bije broj 11 i 12 iz 1981. - „Politika“ od 6. decembra 1981 - „Front“ od 29. januara 1982. - „Glasnik“ SUBNOR-a i antifaši sta Crne Gore, br. 31, avgust 2012. - „Glasnik“ SUBNOR-a i antifa šista Crne Gore, br.36. jun 2014. - „Glasnik“ SUBNORA-a i an tifašista Crne Gore, br. 41, no vembar 2015. Kao i u knjigama: - Maksim Lutovac – „Šahovski -vijenac”VeskoPejović – „Šah na Cetinju“ - dr Milenko Vujović – „Ljekari i medicinsko osoblje stradali Gore kritičke priloge koje je autor u protekle 32 godine objavio u podgoričkoj „Pobjedi“ i beogradskoj „Politici“. Maretić je povreme no reagovao na netačnosti i proizvoljnosti u pismima čitalaca u ta dva lista, iznoseći u znalačkom maniru pred javnost suve činjenice. Pritom nije „rasipao“ riječi, već pisao koliko je neophodno da se kritički poentira, često i na vrlo duhovit način. Maretićeva pisma objavljena su u knjizi „Pisma uredniku“, koju je 2021. izdao kolašinski „Lider montmedia“

„Politika“ je objavila 21. ok tobra „Među nama“ da je godišnjica oslobođenja Beo grada obilježena i u opštini Vo ždovac, gdje je ministar Zoran Đorđević otkrio tablu sa ime nom komandanta Prve prole terske brigade Jagoša Žarića u istoimenoj ulici. U prvoj i drugoj knjizi, sjećanja boraca „Prva proleterska“, Vojno iz davački zavod JNA „Vojno de lo“, Beograd, 1963, na ukupno 1518 strana, nema imena ko mandanta Jagoša Žarića, osim u spisku boraca na dan for miranja 21. decembra 1941. u Rudom. U knjizi Miloša Vuk sanovića „Prva proleterska brigada“, Beograd, 1981, sa 532 strane, takođe je naveden samo kao borac na dan formiranja. U registru imena je navedeno da se ime nalazi na 213. strani, ali ga ni tu Međutim,nema.kod Milije Sta nišića „Kadrovi revolucije, Crnogorci na rukovodećim dužnostima u NOR-u naroda i narodnosti Jugoslavije (19411945)“, Titograd, 1984, piše, citiram: „Jagoš Jovičin Žarić, žandarm, komandant 4. (Kra ljevačkog) bataljona, jun-av gust 1943. rođen je 27. oktobra 1914. u selu Martinići, Dani lovgrad, u siromašnoj seljačkoj porodici. Završio je pripremnu žandarmerijsku školu. Poslije sloma Jugoslovenske vojske došao je u rodni kraj i uklju čio se u pripreme za ustanak, obučavajući omladinu vojnim vještinama. Član je KPJ od jula 1941. U Trinaestojulskom ustanku je komandir voda, a u pljevaljskoj bitci zamjenik komandira čete. Na dan formi ranja Prve proleterske brigade imenovan je za komandira vo da u 3. četi 2. bataljona, a potom je u njemu bio komandir čete i zamjenik komandanta bataljo na. Od avgusta 1943. do marta 1944. je zamjenik komandan ta brigade, a od početka marta 1944. do kraja rata komandant brigade“. Od 1949. do 1956. bio je u zatvorima Banjica, Stara Gradiška, Goli Otok, Bileća i to je razlog što imena komandan ta nema u pomenutim knjiga Uma.Politici u „Među nama“ je 11.05. 2017. godine objavljeno moje pismo “Staljin „pomje rio“ dan Armije”, u kojem je navedeno da je Prva proleter ska brigada formirana 21. 12. 1941, na dan 62. rođendana Josifa Visarionoviča Stalji na i to je bio dan JNA. Krajem četrdesetih godina, Dan JNA je pomjeren i obilježavao se 22. decembra. 15. 6. 2021. („Pobjeda“) NIJESU BILI ANKETA I NJUJORK TAJMS NEGO UNIVERZITET U OKSFORDU Javljam se povodom objav ljenog teksta „Borio bih se za slobodu riječi, ma kojoj epohi pripadao“ o tribini povodom 110 godina od rođenja MILO VANA ĐILASA , održanoj u Podgorici, a objavljenog 12. juna 2021. godine na stranama 14. i 15. u Pobjedi. Citiram: „Đilas je, prema rije čima prof. dr DRAGUTINA PAPOVIĆA, bio nesumnjivo značajan, barem zbog činjeni ce da je prema anketi Njujork tajmsa njegova knjiga „Nova klasa“ ušla u izbor 100 najzna čajnijih knjiga 20. vijeka“. Profesor PAPOVIĆ nije kazao tačne podatke. Nije bila anketa i nije Njujork tajms, već Univerzitet u Ok sfordu, odnosno njegov Forum. 1995. godine u 100 najznačaj nijih knjiga, koje su u posljed njih 50 godina fundamentalno uticale na oblikovanje zapad ne kulture, uvrštena je i „Nova Uklasa“.konkurenciji je bilo milijarda osamsto sedamdeset miliona knjiga, a među ovih 100 najzna čajnijih su i knjige autora: VIN STONA ČERČILA, ANDREA MARLOA, ŽAN POL SARTRA, SIMON DE BOVOAR, VACLA VA HAVELA, HANE ARENT, BORISA PASTERNAKA, AL BER KAMIJA , ALEKSAN DRA SOLŽENJICINA i ostalih. Sav honorar od „Nove klase“, pola miliona američkih dola ra Đilas je namijenio fondaciji „Albert Švajcer“ za izgradnju bolnice u Gabonu - Afrika. Američki izdavač Alfred Pre ger je proglasio bankrot i sav novac je izgubljen, a prihod je bio daleko veći od predviđe nog honorara. „Nova klasa“ je objavljena u Americi, tokom ljeta 1957. godine. Zbog objavljivanja, Milovan Đilas je (nalazio se na izdrža vanju kazne), 05. oktobra 1957. godine od Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici osuđen na sedam godina strogog zatvora. 5. februara 1958. godine, ame rička NBC televizija u seriji o dramama sa istinitim događa jima, emitovala je jednočasov nu epizodu „Nova klasa“. 1958. godine za „Novu klasu“ Milovan Đilas je dobio prestiž nu francusku nagradu “PRIX DE LA LIBERTE“. „Nova klasa“ je objavljena na preko 40 svjetskih jezika i pro data u preko tri miliona pri mjeraka. 3. 7. 2022. („Pobjeda“) IGRAČI SU POTEZE SLALI JEDAN DRUGOME PO MLJEKARICI MILICI Molim vas da objavite sljedeće pismo pošto „Dan” nije htio da ga objavi: U dnevnom listu „Dan” od 28.

za slobodu” (Nastavlja se) PISMA UREDNIKU 5. » Piše: Milan MARETIĆ Zbog čega u knjigama nema imena slavnog komandanta Jagoš Žarić je u Trinaestojulskom ustanku komandir voda, a u Pljevaljskoj bici zamjenik komandira čete. Na dan formiranja Prve proleterske brigade imenovan je za komandira voda. Od početka marta 1944. do kraja rata bio je komandant brigade. Od 1949. do 1956. bio je u zatvorima Banjica, Stara Gradiška, Goli Otok i Bileća Prva proleterska brigada u Foči 1942. godine Jovo Kapičić u NOB-u Đorđe Ivov Lompar  Đorđe Ivov Lompar, jedan od učesnika prve „dopisne“ par tije šaha u Crnoj Gori, bio je od 1939. LovćenskogkomesarabicibraPoginuoDušanomjomjulskogiJugoslavije.KomunističkečlanpartijeUčesnikjeorganizatorTrinaestoustankasasvobraćomMihailom,iBlažom.je1.decem1941.uPljevaljskojkaozamjenikDrugečetebataljona  Donosimo

u borbama naroda Crne

zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PONEDJELJAK I UTORAK

Mjesec u Vagi

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u petak u 15:03. VIKEND Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje ienergija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

22 Neđelja, 21. avgust 2022.Horoskop  Đotiš bioritam (22. 8 - 28. 8)

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

VIKEND Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PONEDJELJAK I UTORAK Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbo-

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative. Tranzit se završava u petak u 15:03. VIKEND Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje ienergija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u petak u 15:03.

lje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u petak u 15:03.

PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani za Vas. Pojav-

HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u petak u 15:03. VIKEND Ovo su povoljni dani za Vas. Imate

Mjesec u Blizancima

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK

Mjesec u Ovnu

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak ener-gije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u petak u 15:03.

Mjesec u Škorpiji

PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative. SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravljei energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u petak u 15:03. VIKEND Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak ener-gije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u petak u 15:03.

VIKEND Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Neulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Raku

PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u petak u 15:03. VIKEND Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Neulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Mjesec u Jarcu

Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: zite,posmatratiZanauzmeteculate-your-vedic-sign,soulmatestars.com/vedic-signs/cal-www.iliakopre-besplatanđotišprogramwww.vedicastrologer.org/jhukupanrezultatnijedovoljnosamoplanetarnetran-većiperiodekrozkojeprolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u petak od 8:54 do subote u 10:17, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977)

Mjesec u Biku

VIKEND Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Neulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u petak u 15:03.

dobro

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Lavu

PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u petak u 15:03. VIKEND Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Mjesec u Strijelcu

SRIJEDA I ČETVRTAK I PETAK Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u petak u 15:03.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

23Neđelja, 21. avgust 2022. Enigmatika

24 Neđelja, 21. avgust 2022.Enigmatika

25Neđelja, 21. avgust 2022. Oglasi i obavještenja

26 Neđelja, 21. avgust 2022.Oglasi i obavještenja

Ostaješ neraskidiv dio moga života, srca i duše, tuga je neizmjerna.

pozdrav dragoj zaovi i tetki ANKI DABANOVIĆ Pamtićemo tvoju posvećenost i pažnju kojom si obasipala svoj rod. Porodica pok. DRAGA LUKIĆA

Tužnim1174 srcem javljamo da je dana 20. avgusta 2022. u 83. godini života, preminula naša draga KOVILJKA – KOJA Gojkova VRAČAR rođena Cicmil Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 21. avgusta od 10 do 16 časova i 22. avgusta od 10 do 12 časova, kada se kreće u zavičajnuPivu, u selu Šarići, gdje će se u 15 časova obaviti sahrana.

Nastavićeš da živiš u mom srcu i mislima. Bila si majka kakva se samo poželjeti može. Počivaj u miru. Tvoja TANJA Posljednji1153 pozdrav ZORICI Draga naša Zorice, opraštamo se od tebe, ali ćeš nastaviti da živiš u svima nama koji smo te voljeli neizmjerno. Počivaj u miru i putuj s VESNAanđelima.iTANJA KRALJEVIĆ 1154Posljednji pozdrav mojoj dragoj i dobroj komšinici ZORICI KRALJEVIĆ Mirno si živjela, tako si i otišla. Druženje sa tobom neću nikada zaboraviti. Počivaj u miru, moja Zoki MILANKA Posljednji1155 pozdrav našoj dragoj ZORICI PETRANOVIĆI Posljednji1158 pozdrav dragoj ZORICI porodica SUKAČEV

Saučešće primamo u kapeli na Cetinju dana 20. avgusta od 12 do 16 časova i 21. avgusta od 12 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana na Starom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: kćerka TANJA, brat TOMO, snaha BILJANA, bratanići MARKO i BRANISLAV i ostala rodbina 1152 Voljena majko, ZORICE

Posljednji pozdrav ZORICI Počivaj u miru.Braća od strica RANKO i RAJKO, sestra od strica BEBA, snahe NANE i VESNA i ostala mnogo brojna rodbina Posljednji1161 pozdrav dragom bratu od tetke DRAGANU OGNJENOVIĆU S tugom i poštovanjem.SONJA i ZORAN ERAKOVIĆ 1147 Posljednji pozdrav mojoj dragoj tetki ANKI Hvala ti za ljubav i dobrotu koju ću pamtiti do kraja života. Tvoja bratanična MIRA BOKAN Posljednji1173

Posljednji1160 pozdrav našoj dragoj i voljenoj ZORICI Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. GORAN i SANJA sa porodicamaBOŽOVIĆ i VUJOVIĆ 1162

27Neđelja, 21. avgust 2022.

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je dana 20. avgusta 2022. u 78-oj godini, preminula naša draga i voljena ZORICA KRALJEVIĆ

Ožalošćeni: sin MIRO, kćerke LELA, RADMILA, STANA, OLGA i BILJANA, brat RAJKO, sestre TOMKA, NJEGOSAVA, RADA, KATA i ZORA, đeveri MILOVAN i SAVA, zaović ZORAN, snahe MILENA i MICA, zaova RADOJKA, jetrve NADA, MILIJANA, KRSTINJA i KRUNA, bratanići, bratanične, đeverići, đeverične, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala porodica VRAČAR i CICMIL 1175

Oglasi i obavještenja

I danas kao i svakog dana od kada nijesi sa nama tuga, bol i praznina u našim srcima. Vrijeme ne donosi zaborav. Nedostaješ sve više. Majka RADMILA, sin NEBOJŠA, sestra ANĐELA Navršava1148 se 6 godina od smrti mog oca MIŠELA MARZANA Ostaješ vječno u mom srcu.Tvoj sin NEBOJŠA 1150 Tata NOVAK Vasov PETRIČEVIĆ 21 je godina prošla bez tebe. Teško je ali ti ćeš vječno biti u našim srcima i mislima. Počivaj u miru. Tvoji: ANA, JASNA i ZORAN

Sjećamo te se s ljubavlju i poštovanjem. Tvoji, VERA, DRAŽEN i DIJANA 1157 IN MEMORIAM

Navršava se devet godina od kada nije sa nama SLOBODAN BEGINA MARTINOVIĆ

28 Neđelja, 21. avgust 2022.Oglasi i obavještenja

Šest1145 mjeseci je prošlo od kada te nema ĐORĐIJE POPOVIĆ Fališ mi tata. Ćerka NANA sa porodicom 1171 POMENI Pet je godina kako je otišao na vječni počinak ČEDOMIR Vladimirov JANKOVIĆ Moja Tata, moj biser, ponos, podrška i snaga. Boliš. Nedostaješ. Volim te TvojaTata. NJAKA 1172 Dana 20. avgusta 2022. preminuo je naš dragi MIRKO Vladov KOSTIĆ 1953 – 2022. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 21. avgusta od 10 do 16 časova, kada

će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira. Ožalošćeni: supruga JASMINKA, kćerke NATAŠA, IVANA i JELENA, sin MARKO, braća SLOBO, LUKA, VESO i MILAN, sestre BUBA, LJILJA i NATAŠA, unučad MARTIN, NINA, MATEA i DARIA, snahe, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina 1164 Тужним срцем јављамо да је дана 20. августа у 75. години живота преминула наша драга СТАНКА Ђорђијева ВУШУРОВИЋ рођена Ђукановић Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду дана 20. августа од 13 до 19 часова и дана 21. августа од 10 до 12 часова. Сахрана ће се обавити 21. августа на градском гробљу у Цетињу у 14 Кућачасова.жалости Сладојево Копито бб – Даниловград. Ожалошћени: син ПРЕДРАГ, ћерке ОЛИВЕРА, БРАНКА и МИРЈАНА, сестра МИЛЕНА, ђевери МИЛОРАД и ВЕЛИМИР, заове РУЖИЦА и ДЕСАНКА, јетрве МАРТА и ЈЕВРОСИМА, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне, унучад и остала родбина ВУШУРОВИЋ и ЂУКАНОВИЋ 1159 Tužan je ovaj posljednji pozdrav od našeg dragog zeta i tetka MIRKA KOSTIĆA SEKA, BALŠA, STEFAN i TAMARA 1169 Posljednji pozdrav dragom kumu MIRKU KOSTIĆU Kume naš dobri, počivaj u miru. VESO BOŠKOVIĆ sa porodicom 1170 NOVAODJELJENJEOGLASNO“POBJEDA” TELEFON INFORMACIJEZA020-202-455,020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me prim. dr KNEŽEVIĆMIRJANA rođena Grbić spec.1935ginekolog–2001. VELISAV –KNEŽEVIĆMIĆA diplomirani pravnik 1935 – 2020.

Svijet oko nas se mijenja iz godine u godinu, životi iz dana u dan, a naša uzajamna ljubav ostaje velika, nepromijenjena i tu Nedostajetezauvijek. nam i praznina boli. Svako sjećanje na vas ispuni srca toplinom i ponosom. Ona su blagodet i tu su sa svakim novim jutrom.Živite sa nama, čuvani u zagrljaju srca i duše. Sin MIRKO i kćerka SNEŽANA Šest1144godina je od kada nas je napustio naš voljeni MIŠEL MARZANO

I danas kao i onog dana, boli što si otišla. Postojiš i traješ u našim životima kroz najljepše uspomene. Tvoji: DUŠKO, GORDANA, LAZAR, IVONA i ANJA 1151 Dragi tata PETAR KRIVOKAPIĆ

MILANOVIĆALJUBOMIRA MILANOVIĆBOSILJKU MILANOVIĆAPETRA

Ponosna na svaku uspomenu i sjećanje na tebe. Šćer SVETLANA PERAZIĆ Sjećanje1143 na naše voljene Nosiće vas u srcu i čuvati od VašizaboravaNAJMILIJI 1163

Već prođe ova godina od kada nisi više sa nama, ali ćemo te čuvati od zaborava u našim srcima.MIOMIR sa porodicom Godina1165 dana je prošla od smrti moga oca PETRA KRIVOKAPIĆA Vrijeme prolazi a bol i praznina ostaje zauvijek u našim srcima. Sin MOMČILO, snaha MAJA, unučad NADA, ANASTASIJA, MATEJ1149

Dvije godine je od kada nije sa nama naša VUKICA MRVALJEVIĆ

29Neđelja, 21. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Драги наш СЛАВКО Прођоше дани и година прође. Пуна туге и сјећања на тебе. Све што би рекли, то је мало. Јер нема тих ријечи, за оно што осјећамо. Мајка МИЛЕВА, сестре ЛИДИЈА, ЗОРИЦА, СЛАВИЦА, ВАЛЕНТИНА и МАРИЈАНА са породицама Дана116726.августа 2022. године СЛАВКО ТОМАШЕВИЋ Навшрава се тужних годину од како ниси са нама. Чувамо те од заборава. Твоји: тетка ЈЕЛКА, сестре ИВАНА и НАТАША и брат РАЈКО 1168 Navršava se pola godine otkad je preminuo naš voljeni đed SIMEUN RADOJEVIĆ Beskrajno nedostaješ i nedostajaćeš zauvijek. Tvoja unuka ANĐELA i praunuka MATIJAPola1166  je godine od smrti moga oca SIMEUNA – SIĆA RADOJEVIĆA Dani prolaze ali ne brišu uspomenu na tebe. Tvojim odlaskom ostavio si veliku prazninu u mom srcu. Ponosna sam što sam imala tebe za oca, tata. Neka tvoja plemenita duša nađe mir koji si zaslužio svojim časnim životom. Zauvijek ću te čuvati od zaborava. Tvoja šćer MAJA GORANOVIĆ sa porodicom 1156

Pet godina od smrti moje majke DESANKE ŠUŠOVIĆ

Našoj majki i babi FIKRETI CEROVIĆ S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što smo te imali čuvaćemo uspo menu na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav. Znala si koliko te volimo, a nikad nećeš saznati koliko nam nedosta ješ. Kćerke OLIVERA-OLJA i ŽELJKA sa porodicama 1146

PRODAJEM 40 000m2 livade i šume u turističkoj destinaciji. Starče- Dragovića polje. Tel. 068/760-377, 068/051-299 1 RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah 7Tel:Podgorica.flaširanu,jemPRODAJEM6Tel.067/877-677Podgorica.Restoranšanker/ica.kuvar/ica,POTREBNI5Tel.imanjapotrebninogZAPOSLENJE4Tel:krovova,poslova,skoroSTRUČNO2069/424-150,Begović.PregledvodoinstalaterskeNON-STOP.Sitneopravke.cijevikamerom.Tel.069/747-204,067/473-367isavjesnoradimosvevrstegrađevinskihadaptacije,popravkadimnjakaiostalo.069/926-382;020/629-558–Zbogpovećaobimaposla,gazdinstvuradnicinaodržavanjuiuslužnomdijelu.067/854-444RADNICI-pomoćnikonobar,pomoćniElit,CapitalPlaza,GROŽĐE,prodaprošlogodišnjevinoirakijuGornjaGorica,067/410-323

DR TRADE DOO Bulevar 21.maj br.89; Podgorica Oglasava slobodno radno mjesto -transportni radnik Broj potrebnih radnika: 2 Tražimo radnike za potrebe prijema i isporuke kancelarijskog namjestaja. Potrebne kvalifikacije: *1 godina rada na sličnim poslovima *vozačka dozvola B kategorije Kontakt tel. za prijave i informacije 069-031-071/ 069-105-100

30 Neđelja, 21. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Broj žiro Universal560-822-77računa:Capital Bank Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ(fotografija)Dnevni list KOREDAKCIJSKILEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ PORTAL KULTOBJEKTIVPOBJEDELOGOTIPPOBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) Vlasničkaosnivačastrukturamedija,,MediaNEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Elektronska desk@pobjeda.mepošta: Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, PIBPodgorica02842777 Naziv osnivača: Društvo sa prometodgovornošćuograničenomzaproizvodnju,iusluge,export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480Tiraž:3.150

NEKRETNINE

MALI OGLASI

31Neđelja, 21. avgust 2022. Marketing

32 Neđelja, 21. avgust 2022.Marketing