Poneđeljak, 21. avgust 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20736 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Nemušta reakcija predsjednika dan nakon skandalozne prijetnje srpskog ministra Crnoj Gori, publicista Milorad Popović nije iznenađen
Milatović o Vučeviću kao Lukašenko o Putinu
Iz DPS-a poručeno da je Milatović pokazao da nema ni integriteta, ni hrabrosti da odgovori na ratnohuškačke poruke Crnoj Gori, a da nije iznenađujuće ćutanje Abazovića i Adžića kao dokazanih sluga interesa Beograda, iz SD-a kazali su da je besramna tišina iz Vlade na prijetnje našoj državi, a iz SDP-a kažu da dok vrh beogradske vlasti priziva rat u Crnoj Gori, predsjednik države filozofira STR. 4. i 5.
,,CRVENI ALARM“ U VRHU URE: Odlazeći premijer očajnički pokušava da zadrži svoje ljude u vrhu bezbjednosnog sektora i ukloni dokaze o umiješanosti vrha svoje partije u paradržavni kriminal prije izbora vlade Milojka Spajića
Može li Abazović izbrisati tragove šverca cigareta i sačuvati mrežu uticaja
Abazovićeva slagalica, koju je pravio uz podršku režimskih medija - o sebi kao beskompromisnom borcu protiv organizovanog kriminala koji rizikuje i vlastiti život - uskoro bi mogla da bude razbijena. Specijalno državno tužilaštvo, prema informacijama Pobjede, odavno raspolaže brojnim dokazima koji govore o direktnoj ili indirektnoj uključenosti funkcionera Ure u ilegalni posao krijumčarenja cigareta. Neizvjesno je, međutim, hoće li, kao mnogo toga do sada, sve biti izgubljeno u magli duvanskog dima i zamršenom klupku političkih nagodbi ili će Vladimir Novović ovaj slučaj izvesti do kraja
Bez pomaka u pregovorima o formiranju vlade, ne zna se i dalje ko će je sačinjavati, ni struktura, svi čekaju mandatara
Koaliciji ZBCG nije upućena nikakva zvanična ponuda, Spajić nedostupan sedam dana
AKTUELNO: Podgorica gubi ugled jednog od najčistijih glavnih gradova Evrope
Zna se ko je odgovoran kad su puni kontejneri
POVODI: Jedan od najvećih izazova sa kojim se suočava naša zemlja je depopulacija stanovništva
Za deset godina iz
Crne Gore odselio grad veličine Nikšića
INTERVJU: Maja Zeković, nekadašnja sutkinja i aktuelna advokatica, o stanju u crnogorskom pravosuđu
Lazoviću je unaprijed presuđeno u jednoj redakciji
M. BABOVIĆ
S.
VASILJEVIĆ
STR. 8. i 9. STR. 17. STR. 3. STR. 10. i 11. STR. 2. i 3.
PODGORICA – Od časa kada je postao svjestan da je ispao iz svih kombinacija za sastav nove vlade, Dritan Abazović sa partijskim drugom iz Ure, ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, preko generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, pokušava da sačuva ključne poluge moći kojima, duže od godine, kontroliše crnogorski bezbjednosni sektor.
Ne samo da sačuva, već i razgrana mrežu uticaja - kroz zapošljavanje sebi lojalnih ljudi u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
,,PRIMI NOVE, ZADRŽI STARE“
Pobjeda i M portal objavili su prije tridesetak dana informaciju da je, i prije nego što je Milojko Spajić počeo neformalne razgovore o sastavu nove vlade, Agencija za nacionalnu bezbjednost, samo tokom juna i do sredine jula, zaposlila više od 35 novih službenika, koji su odmah raspoređeni, uglavnom po centralnom i južnom dijelu države. - Za sve važne stvari pita se Artan Kurti, dok prvi čovjek ANB-a Boris Milić uglavnom odobrava rješenja o novim postavljenjima ljudi koji su, gotovo svi, došli političkom linijom, preko Ure – kaže za Pobjedu izvor iz ANB-a.
Operaciju zapošljavanja Abazović sprovodi intenzivno i ubrzano, iz bojazni da mu je ostalo samo nekoliko sedmica da zadrži politički uticaj ,,po dubini“ u službama bezbjednosti. Prema informacijama našeg lista, pozitivna mišljenja o kandidatima za rad u ANB-u se dijele tek nakon što konačan odabir obavi Kurti koji je, između ostalog, nedavno zaposlio i vlastitog šuru, kao i nekadašnjeg vozača odbjeglog biznismena Duška Kneževića
Istovremeno, sa zapošljavanjem novih ljudi, skovana je strategija kako da se, nakon formiranja nove izvršne vlasti, sačuva već postavljeni, do sada odani, kadar u ANB-u.
Abazović je, prema našim informacijama, ,,aminovao“ plan koji je smislio Kurti: generalni inspektor Agencije za nacionalnu bezbjednost u posljednje vrijeme fingirao je više nesuglasica i svađa sa Borisom Milićem, Miodragom Pejovićem i još nekim načelnicima, čak je za pojedine napisao i negativne izvještaje o izvršenoj kontroli. Neki šturi podaci o tome vješto su plasirani preko medija pod kontrolom Ure.
Sve bi to trebalo da posluži kao argumentacija, kada nova garnitura dođe u vladu, ali i u ANB, da se ti ljudi predstave kao drža-
,,CRVENI ALARM“ U VRHU URE: Odlazeći premijer očajnički pokušava da zadrži svoje sektora i ukloni dokaze o umiješanosti vrha svoje partije u paradržavni kriminal prije
Može li Abazović izbrisati tragove šverca cigareta sačuvati mrežu uticaja
Abazovićeva slagalica, koju je pravio uz podršku režimskih medija - o sebi kao beskompromisnom borcu protiv organizovanog kriminala koji rizikuje i vlastiti život - uskoro bi mogla da bude razbijena. Specijalno državno tužilaštvo, prema informacijama Pobjede, odavno raspolaže brojnim dokazima koji govore o direktnoj ili indirektnoj uključenosti funkcionera Ure u ilegalni posao krijumčarenja cigareta. Neizvjesno je, međutim, hoće li, kao mnogo toga do sada, sve biti izgubljeno u magli duvanskog dima i zamršenom klupku političkih nagodbi ili će Vladimir Novović ovaj slučaj izvesti do kraja
vi lojalni službenici koji su pokušali da se suprotstave uticaju koji je na njih pravljen na političkoj osnovi. Tako bi - kao navodno odgovorni službenici koji su se protivili ,,samovolji čelnika“ Ure - zadržali svoje pozicije u menadžmentu ANB-a, a istovremeno ostali odani Abazoviću i ekipi. Uprkos domišljatosti pravljenja lažnih sukoba i ,,pranja biografija“ svojih ljudi, pitanje je koliko će Abazovićev, Adžićev i Kurtijev plan biti ostvarljiv. Dosadašnja iskustva pokazuju da, sve kako bi opstali na pozicijama, brojni funkcioneri brzo ,,prelete“ u skute novih poslodavaca. Tako je bilo i kad je otišao DPS-ov Dejan Peruničić, slično se desilo i sa nekim ljudima koje je postavio Dejan Vukšić, poput Bobana Stanovića ili Nikole Lauševića – postali su lojalni novim gazdama. No, odlazeći premijer će uskoro imati mnogo većih problema od zadržavanja svojih ljudi u bezbjednosnom sektoru: teško će i dalje moći prikrivati prljave tragove, ali i dokaze o vlastitoj umiješanosti u paradržavni kriminal šverca cigareta.
SLIKA JAVNA, POROCI TAJNI
Abazovićeva slagalica, koju je pravio uz podršku režimskih medija - o sebi kao beskompromisnom borcu protiv organizovanog kriminala koji rizikuje i vlastiti život - uskoro bi mogla da bude razbijena. Specijalno
Operaciju zapošljavanja Abazović sprovodi intenzivno i ubrzano, iz bojazni da mu je ostalo samo nekoliko sedmica da zadrži politički uticaj ,,po dubini“ u službama bezbjednosti. Prema informacijama našeg lista, pozitivna mišljenja o kandidatima za rad u ANB-u se dijele tek nakon što konačan odabir obavi Kurti koji je, između ostalog, nedavno zaposlio i vlastitog šuru, kao i nekadašnjeg vozača odbjeglog biznismena Duška Kneževića
državno tužilaštvo kojim rukovodi Vladimir Novović, prema informacijama Pobjede, odavno raspolaže brojnim dokazima koji govore o direktnoj ili indirektnoj uključenosti funkcionera Ure u ilegalni posao krijumčarenja cigareta. Razotkrivanje akcije fingiranog uništavanja cigareta u Nikšiću, koja je dovela do hapšenja tadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića, samo je dio većeg kriminalnog posla. U serijalu tekstova od sredine avgusta prošle godine, Pobjeda je precizno opisala i dokumentovala da je od hiljada paketa cigareta koje su upućivane na uništavanje, prvo u fabriku bivšeg ,,Javorka“, potom i u prostorijama nikšićke kompanije ,,M konstrakšn“, stvarno spaljeno svega – deset odsto.
Prema dostupnim podacima, u tri akcije lažnog spaljivanja prokrijumčareno je cigareta u vrijednosti od oko pet miliona eura!
Međunarodni istražitelji, prvenstveno eksperti iz Velike Britanije koji su pomno pratili medijsku atrakciju koju su izvodili Abazović, Milošević, Adžić - onog famoznog slikavanja sa ,,uhapšenim“ cigaretama - vrlo brzo su otkrili prevaru. To je rezultiralo i raskrinkavanjem u septembru 2022. godine ,,nestalog“ kamiona cigareta pred očima službenika Uprave prihoda i carina i policije.
Ali i otkrivanjem šireg kruga ljudi koji su bili umiješani u paradržavni šverc cigareta. Prema nalazima istražitelja, vrlo je sporan kontingent od najmanje 5.000 paklica cigareta koje su, nakon što su poslate maja 2022. godine sa crnogorskom carinskom deklaracijom u tranzit –vraćene sa granice u Srbiji. Tog kontingenta nema u zvaničnom izvještaju Uprave prihoda i carina od 1. avgusta 2022. godine! Koliko je još takvih kontingenata ,,izgubljeno u papirima“, za-
što do sada nijesu sankcionisani ljudi koji su pisali lažne izvještaje u Komisiji za uništavanje cigareta UPC? Zbog čega SDT nije provjerilo u kojim se privatnim skladištima nalaze zaplijenjene cigarete iz Luke Bar i da li su uopšte skladištene ili su ilegalno puštene u prodaju? Mnogo pitanja, bez zvaničnog odgovora.
KAMIONI, MILIONI...
Za sada, izvjesno je da je tada razokrivena šema ,,tranzita“ koju su osmislili ljudi iz državnog vrha, prvenstveno iz Uprave prihoda i carina, ali i Uprave policije.
Zaplijenjene cigarete, osim što nijesu uništavane u Nikšiću, volšebno su distribuirane iz raznih skladišta gdje su ,,ležale zaplijenjene“ i transportovane švercerskim kanalima, dijelom u Bosnu i Hercegovinu, dijelom u Albaniju preko Tuzi, dok se manji dio pojavljivao kod
prodavaca na crno na ulicama crnogorskih gradova. Takva operacija šverca cigareta i njihove distribucije nije bila moguća bez učešća vrha izvršne vlasti: dijela službenika UPC i dijela crnogorske policije koji su ,,spremno žmurili“ kada su – nekada čak i uz pratnju ljudi iz policije i uz upotrebu policijskih vozila – kontingenti cigareta krstarili Crnom Gorom i volšebno prelazili granicu. Istražitelji procjenjuju da je u samo nekoliko mjeseci prošle godine tako prokrijumčareno cigareta u vrijednosti većoj od 20 miliona eura. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević je sredinom prošle godine javno govorio o iznosu od čak 50 miliona eura ,,zarade“ od krijumčarenog novca. Nikada nije pozvan u Specijalno državno tužilaštvo da pruži obavještenja istražiteljima. Kasnije zapljene, poput one cigareta kompanije ,,Kozd“
2 Poneđeljak, 21. avgust 2023.
Politika
Adžić, Abazović i Milošević u Luci Bar
svoje ljude u vrhu bezbjednosnog
izbora vlade Milojka Spajića
izbrisati cigareta i uticaja
Uz pokušaj zataškavanja afere oko državnog šverca cigareta, Abazović je imao još jedan ,,jak“ razlog za smjenu Sava Kentere: u jeku je bila međunarodna akcija otkrivanja lanca špijunske mreže Rusije u regionu, u kojoj je ANB imala značajnu ulogu
Zdravka Kosanovića, bliskog prijatelja kontroverznog biznismena Miodraga Dake Davidovića, ukazuju da je šema šverca bila još razgranatija od one koja je do sada zvanično razotkrivena.
Ipak, prema informacijama Pobjede, o svemu postoji evidencija koju su sačinili, uz pomoć britanskih kolega, ljudi iz crnogorskog ANB-a, dok je na čelu bio Savo Kentera. I da sve bude gore po Abazovića, isti izvori tvrde da postoje i snimci koji otkrivaju da su neki ljudi iz vrha Ure bili, ne samo obaviješteninego su dio kriminalnog lanca.
POTRAGA ZA SNIMCIMA
Prema operativnim saznanjima ANB-a, krijumčarenje cigareta iz Luke Bar odvijalo se pod patronatom Uprave prihoda i carina dok je na čelu bio Rade Milošević, a „posao“ je odobrio premijer Dritan Abazović, „koji dio prihoda iz predmetnih aktivnosti koristi za lične ili potrebe političkog subjekta koji predvodi“.
Kako su ustanovili iz tima Agencije koji se bavio otkrivanjem šverca cigareta, za koordinaciju aktivnosti bio je zadužen visoki funkcioner Ure Zoran Mikić, a u realizaciju posla su angažovani brojni ljudi koji su ,,imali iskustvo i infrastrukturu u obavljanju ovih poslova iz ranijeg perioda“.
U fokusu ANB-a tada su bili, osim već pominjanog Mikića, i razni kontroverzni biznismeni poput Branislava Mićunovi-
ća, Miodraga Dake Davidovi-
ća, Zdravka Kosanovića, Leo-
na i Viktora Drešaja, Branka Mićkovića… Prema izvorima Pobjede, sve informacije su razmjenjivane sa međunarodnim partnerima, prevashodno – službama Velike Britanije. Upravo za aktivnosti britanske obavještajne službe vezuje se informacija da je Zoran Mikić, krajem jula i početkom avgusta 2022. godine, u dva navrata odlazio u Budvu na sastanak sa jednim od pomenutih kontroverznih biznismena kada je, kako piše u jednoj analizi ANB-a, ,,pregovarano o realizaciji posla i dijeljenju profita“. Preciznije: 150 hiljada eura po kamionu krijumčarenih cigareta trebalo je da ide na ruke tog biznismena, ostalih 150 hiljada – drugoj strani.
Da li je, na kraju, posao sklopljen sa biznismenom iz Budve, ili je napravljen pakt sa nekim od drugih ljudi koje crnogorski i britanski istražitelji pominju –Pobjeda nije mogla da provjeri. No, izvjesno je da je posao obavljan: prilikom samo jednog fingiranog paljenja u Nikšiću, u jednoj turi od zvanično transportovanih 1.326 paketa spaljeno, nezvanično, ali stvarno – svega 80!
I takva operacija je išla, po uhodanoj šemi, više puta. Ne samo ,,uništavanja“ cigareta, već i transporta i krijumčarenja zaplijenjenih cigareta iz tranzita. Sve je to dokumentovano u analizi Agencije za nacionalnu bezbjednost u saradnji sa stranim službama.
ABAZOVIĆEV BIJES
Odlazeći premijer Dritan Abazović očito nije bio svjestan da postoje operativna saznanja kada je oktobra 2022. godine, samo dan nakon akcije SDT-a i ANB-a, kojom je presječen jedan kanal krijumčarenja cigareta i privedeno više osoba iz Uprave prihoda i carina, među njima i Rade Milošević - bijesno ušao u zgradu Agencije za nacionalnu bezbjednost u Bulevaru revolucije.
Tražeći razgovor sa Kenterom, Abazović je, umjesto čestitanja na uspješno izvedenoj akciji zaustavljanja krijumčarenja cigareta, želio do tančina da sazna sve informacije kojima raspolaže ANB, kao i porijeklo podataka do kojih su službenici Agencije došli.
Nakon što mu je Kentera prezentovao dokaze o švercerskim aktivnostima i umiješanosti njegovog bliskog prijatelja i saradnika Rada Miloševića, premijer je tvrdio da ni on, kao ni bilo ko drugi iz Ure, nijesu povezani sa krijumčarenjem cigareta, već da je Milošević to radio bez njihovog znanja. Tada je pred direktorom ANB-a optužio i jednu žensku osobu, bezbjednosno interesantno lice – Sofiju Bulatović - da je ona ,,zloupotrijebila Miloševića po nalogu jedne grupe iz Tuzi sa kojima je povezana“.
Abazovića je, međutim, dočekao, vjerovatno i našao zatečenog, dokumentima potkrijepljeni odgovor - premijer je na tom sastanku obaviješten da,
Vajber grupe
Prema saznanjima Pobjede, u dokaznoj građi o državnom švercu duvana Specijalno tužilaštvo posjeduje i transkripte razgovora iz dvije Vajber grupe. U jednoj grupi, kako navode naši izvori, bili su: Batrić Perović – tada upravnik Carinarnice Bijelo Polje, Edvin Kolić – bio njegov zamjenik, Melisa Kolić – zapošljena u bjelopoljskoj carinarnici, Vlado Bulajić – u to vrijeme pomoćnik direktora za nadzor nad carinarnicama, Darko Šćekić – bio upravnik Carinarnice Bar, Darko Tujković, zatim Željko Ivanović, Ibrahim Bećiragić, Siniša Raičević, Darko Pižurica i Elvir Adrović - Suština formiranja grupe je bila komunikacija oko kamiona koji dolaze na carinske prijelaze, tranzitiraju kroz Crnu Goru, gdje je za svaki pojedinačni kamion prvo trebalo dobiti saglasnost Željka Ivanovića, a potom i tadašnjeg direktora Rada Miloševića, iako za takvo postupanje nije bilo zakonskog osnova – kažu izvori Pobjede. Naši izvori nemaju informaciju ko je bio u drugoj Vajber grupi. Prema njihovim riječima, Milošević nije bio u ovim grupama, ali ga je Željko Ivanović izvještavao o prepiskama.
Naši sagovornici tvrde i kako je Rade Milošević, nakon prvog privođenja u policiju, kada nije zadržavan u pritvoru, prvog sljedećeg radnog dana vikao, na sastanku u kancelariji: „…panem li ja panuće i Dritan Abazović“ i da je zbog odnosa Ure prema njemu u ovom slučaju završio sa njima. Tvrde i da je ponavljao da privedene „neko plaća da sve trpaju na njega“… Prema njihovim riječima, u početnoj fazi istrage ministar finansija Aleksandar Damjanović je, navodno, „kopao i rukama i nogama da ga ne pozovu u tužilaštvo da daje izjavu“…
na osnovu svih podataka koji su prikupljeni u saradnji sa kolegama iz Velike Britanije, postoje brojne indicije, posredni dokazi, ali i snimci koji ukazuju da Milošević nije jedini umiješan u ilegalni biznis sa cigaretama.
ABAZOVIĆEV
,,ODGOVOR“
Premijer, koji je tada već bio četiri mjeseca u tehničkom mandatu, pokušao je potom brzopoteznom akcijom da spriječi da se ,,klupko odmota do kraja“. Samo pet dana nakon razgovora sa Kenterom, odlazeći premijer ga je, na telefonskoj sjednici, dok su bili zajedno na 2BS forumu u Budvi – smijenio sa čela ANB-a.
Uz pokušaj zataškavanja afere oko državnog šverca cigareta, Abazović je imao još jedan ,,jak“ razlog za smjenu Sava Kentere: u jeku je bila međunarodna akcija otkrivanja lanca špijunske mreže Rusije u regionu, u kojoj je ANB imala značajnu ulogu.
Po nalogu ANB, uz saradnju sa zapadnim službama, Specijalno državno tužilaštvo je 29. septembra prošle godine u Podgorici uhapsilo dva crnogorska državljanina, dok je šest ruskih diplomata protjerano, kao i nekoliko državljana Rusije zbog sumnje da su radili za obavještajnu službu Rusije.
Među uhapšenima je bivši portparol Ministarstva spoljnih poslova Radomir Sekulović iz vremena državne zajednice Srbije i Crne Gore. Sekulović je preko 30 godina zapošljen na konzularnim poslovima, a imao je visoko zvanje još u bivšoj Jugoslaviji. Radio je dugo na konzularnim poslovima u afričkim zemljama.
NOVOVIĆEVO
,,AKTIVNO ČEKANJE“
Smjena Kentere izgledala je tada kao Abazovićevo političko samoubistvo i žestoko
Bez pomaka u pregovorima o formiranju vlade, ne zna se i dalje ko će je sačinjavati, ni struktura, svi čekaju mandatara
Koaliciji ZBCG nije upućena nikakva zvanična ponuda, Spajić nedostupan sedam dana
konfrontiranje sa crnogorskim partnerima sa Zapada. Pokazalo se, međutim, da je odlazeći premijer tim potezom dobio novo vrijeme da vlada bez kontrole parlamenta koji ga je smijenio i tako je sebi stvorio mogućnost i prostor da djeluje na dva kolosijeka: da pokuša da izbriše tragove prljavih poslova u vezi sa državnim švercom i da ojača mrežu saradnika u bezbjednosnom sektoru.
Skoro deset mjeseci kasnije, izgleda da će Dritan Abazović, ipak, morati da odstupi sa pozicije ,,vječitog odlazećeg premijera“. Da li to znači da će se Abazović i vrh Ure konačno suočiti sa posljedicama vlastitog rada?
To je teško razlučiti po ponašanju Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal. Specijalno državno tužilaštvo još nije podiglo optužnicu protiv Rada Miloševića koji se, poslije šest mjeseci provedenih u pritvoru, sa slobode brani od sumnji za umiješanost u državni šverc cigareta. I dalje se, navodno, čekaju dodatni dokazi o upletenosti brojnih ljudi u krijumčarenje cigareta, kojim je državni budžet oštećen za više miliona eura. Prema nekim informacijama, Specijalno državno tužilaštvo je zatražilo od vrha ANB-a da im dostave sve što su sakupili u periodu maj-decembar 2022. godine, ali do danas nijesu dobili odgovor.
Kao što i Pobjeda još iščekuje iz Specijalnog tužilaštva odgovor na upit našeg lista – da li imaju sve potrebne elemente da donesu odluku hoće li ili ne dovesti do kraja priču o državnom švercu cigareta.
Ili će, kao mnogo toga do sada, sve biti izgubljeno u magli duvanskog dima i zamršenom klupku političkih nagodbi? Draško ĐURANOVIĆ / Kaćuša KRSMANOVIĆ
PODGORICA - Koalicija
„Zajedno za budućnost
Crne Gore“ do nedjelje u 20 sati nije dobila bilo kakvu zvaničnu ponudu od mandatara za sastav nove vlade. To je Pobjedi rečeno iz koalicije ZBCG, a povodom pisanja pojedinih medija o navodnom prihvatanju ponude od strane mandatara Spajića. – Neozbiljno je da se vlada sastavlja preko medija i preko medija da se dijele resori. Još uvijek ništa nijesmo dobili kao ponudu. Danas ćemo se oglasiti i saopštiti naš stav. Mandatar je nedostupan već sedam dana – rekao je izvor Pobjede. Vijesti su objavile da će ZBCG navodno prihvatiti ponudu koja uključuje tri resora, potpredsjedničko mjesto i 40 odsto upravnih odbora koji se dijele politički. Izvor Pobjede je dodao da je slična ponuda već odbijena prije tri sedmice i da nije bilo nove.
Pobjeda je objavila da će ove nedjelje Spajić početi pojedinačne razgovore o formiranju izvršne vlasti sa čelnicima partija sa kojima je već održao niz sastanaka koji nijesu rezultirali bilo kakvim dogovorom. – To je dogovoreno na nivou lidera partija i ti razgovori počinju ove sedmice – rekao je Pobjedi jedan od izvora.
Iako Spajić potencijalne partnere još nije obavijestio o terminu početka pregovora, niti o tome sa kim će se prvo sastati, naši izvori vjeruju da će prioritet i ovaj put imati politički subjekti koji su mu, tokom konsultacija sa šefom države početkom ovog mjeseca, iskazali jasnu podršku za sticanje statusa mandatara. Spajić je u ponedjeljak sa predstavnicima tih partija, ali i koalicije „Za budućnost Crne Gore“, kroz tri odvojena sastanka, održao prve formalne pregovore u ulozi mandatara, ali tom prilikom nije bilo riječi o raspodjeli resora u budućoj vladi.
Na sva tri sastanka prisustvovao je lider Demokrata Aleksa Bečić koji je, tokom razgovora sa liderima koalicije ZBCG, sjedio sa Spajićeve strane stola, što ukazuje na to da između PES-a i Demokrata već postoji čvrst dogovor o podjeli kolača. To partnerstvo, međutim, remeti mandatarove pregovore sa liderima ZBCG koji opravdano sumnjaju da je Bečiću unaprijed obećana čelna pozicija u Skupštini, za koju su zainteresovani i u toj koaliciji. Na posljednjem sastanku dio manjinskih stranaka, a kako je Pobjeda objavila, je rekao da je protiv učešća koalicije ZBCG u novoj vladi. N. Z.
Nema još potvrde za sastanak sa ambasadorima Kvinte
Još nema potvrde da će se mandatar Spajić sastati sa ambasadorima zemalja Kvinte. Pojedini mediji su objavili da je sastanak trebalo da se održi krajem sedmice, ali i da se on nije održao.
Dan je objavio da bi taj sastanak trebalo da bude u srijedu. I američka i njemačka ambasada saopštile su da je njihov stav o formiranju vlade nepromijenjen i da u njoj treba da budu subjekti koji imaju prozapadne spoljnopolitičke prioritete.
3 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Politika
Sa posljednjeg sastanka o formiranju vlade
m. babović
Oglasio se crnogorski predsjednik dan nakon skandalozne prijetnje srpskog ministra Crnoj Gori, ali prećutao
PODGORICA – Kad bi Crna Gora bila iole suverena država u unutrašnjem smislu, onda bi osvrt na bilo kakvu reakciju predsjednika države ili Vlade bio smislen. Ovako, s obzirom na to da je Crna Gora već tri godine kolonija Beograda i Moskve, o njegovom nazovi saopštenju se može samo u tom smislu suditi. Kao, na primjer, da komentarišete reakciju Lukašenka u odnosu na neku izjavu Putina – kazao je za Pobjedu publicista Milorad Popović, komentarišući reakciju crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića nakon skandalozne izjave srpskog ministra odbrane Miloša Vučevića „da će se Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji obiti o glavu priznanje Kosova, kao što je Ukrajini“.
Milatović se oglasio tek dan nakon što je Vučević prijetio Crnoj Gori, ali se u njegovoj izjavi ne prepoznaje reakcija ni na Vučevića, ni na konkretnu prijetnju našoj državi. Milatović uopšteno govori da je neprihvatljivo miješanje inostranih aktera u kreiranje vlade u Crnoj Gori.
– Kao predsjednik Crne Gore smatram neprihvatljivim bilo koji pokušaj posrednog ili neposrednog miješanja inostranih aktera (iz regiona ili ostatka svijeta) u kreiranje vlade u Crnoj Gori – poručio je Milatović na društvenoj mreži Iks (X), dodajući da je 28. saziv Skupštine odraz volje građana i građanki Crne Gore koji su, shodno Ustavu, nosioci suverenosti. Milatović je naveo da očekuje da formiranje 44. vlade bude utemeljeno na slobodno izraženoj volji građana i građanki na parlamentarnim izborima, kao i na programskim prioritetima koji će omogućiti ubrzano članstvo Crne Gore u EU, rast životnog standarda i izgradnju pravne države.
Nakon neprimjerene izjave Vučevića, Crnom Gorom i juče su se bavili zvaničnici Srbije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da se ne miješaju u izbor crnogorske vlade i da ne prijete nikome, već je riječ o, kako je istakao, izvrtanju istine.
– Predsjednik SNS-a Miloš Vučević se zanio, prijeti Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Očekujem da će mu član SNS-a Aleksandar Vučić objasniti da više nijesu u SRS-u Vojislava Šešelja i da ne treba tako otvoreno da zastupa njihov nedosanjani san, tzv. veliku Srbiju – poručio je za Portal Analitika predsjednik Građanskog demokratskog foruma iz
Beograda Zoran Vuletić
Prema njegovim riječima, teško se Vučević snalazi, ne može da prati perfidnu, velikosrpsku strategiju
Dobrice Ćosića koja glasi ,,Braćo Srbi, budimo
Popović: Reakcija Milatovića kao kad Lukašenko komentariše
Iz DPS-a poručeno da je Milatović pokazao da nema ni integriteta, ni hrabrosti da odgovori na ratnohuškačke poruke Crnoj Gori, a da nije iznenađujuće ćutanje Abazovića i Adžića kao dokazanih sluga interesa Beograda, iz SD-a kazali su da je besramna tišina iz Vlade na prijetnje našoj državi, iz SDP-a kažu da dok vrh beogradske vlasti priziva rat u Crnoj Gori, predsjednik države filozofira, iz LP rekli da, umjesto da odmah zaštiti Crnu Goru od ratnohuškačkih izjava, Milatović to i ne primjećuje
– Ne miješam se u unutrašnje stvari Crne Gore, samo nas interesuje kakva je pozicija Srba. Ne miješamo se u izbor njihove vlade i ne prijetimo nikome. Eno su im se svi ambasadori umiješali u izbor vlade, pa nikome ništa. Mi smo bratska i prijateljska država i interesuje nas pozicija 30 odsto Srba u Crnoj Gori. Ne prijetimo, ali ne očekuju valjda zahvalnicu od nas zato što su priznali nezavisnost Kosova. Zamislite da se nešto slično desi u Ulcinju, Plavu, Rožajama. Da se otcijepe od Crne Gore i da mi to odmah priznamo. I da onda kažemo Crnoj Gori - sada nam dajte zahvalnicu jer smo priznali da je dio vaše teritorije sada nezavisan – kazao je Vučić.
ZA DAČIĆA NIŠTA SPORNO Uslijedila je i izjava ministra spoljnih poslova Srbije Ivice Dačića, koji ne vidi ništa sporno u prijetnjama Vučevića, već je kazao da ne zna šta je zaboljelo dio crnogorske javnosti koji je osudio Vučevićeve opasne poruke.
– To bi bilo kao kada bi Srbija priznala dio Crne Gore ili Sjeverne Makedonije kao nezavisnu, posebnu državu, a šta bi bilo kada bi Srbija priznala Republiku Srpsku kao nezavisnu državu. Ovdje je riječ o tome - nijesmo mi Evropljani iz Brisela ili neki drugi, pa da se gledamo ovako. Mi se znamo, mi smo odavde, pa svi sve znaju – rekao je Dačić za TV Pink. Kazao je da je Srbija još u vrijeme Slobodana Miloševića priznala Makedoniju kao republiku, a ne kao bivšu jugoslovensku republiku.
– A oni su priznali Kosovo. To nije u redu, isto nije u redu što je Crna Gora priznala Kosovo. Znate kako oni kažu: mora Makedonija da prizna jer 2030 odsto Albanaca živi u Makedoniji. A Crna Gora ne mora da bude na strani Srbije, iako 30 odsto Srba živi u Crnoj Gori. Pa gdje ćete naći dvije bliže države, a dva različita tumačenja – istakao je, između ostalog, Dačić. Popović, podsjećajući na skandalozno obraćanje Vučevića, kaže da su „njima Srbi ugroženi svuda gdje nemaju sto posto kontrolu nad svim resorima“.
Vuletić: Vučević je
pametni, osvojimo u miru ono što nijesmo u ratu“. – Mnogo posla će imati Vučić da objasni svojoj političkoj marioneti kako se danas vodi radikalska politika. Možda bi najbolje bilo da se Vučević učlani kod Vulina u Pokret socijalista, jer je Vučić tamo formatirao javnu radikalsku politiku – predlaže Vuletić. Stava je da je tužna i tragična budućnost građana Srbije
sa ovakvim nosiocima vlasti koji ne razumiju da će, kako kaže, sa Putinom zajedno doživjeti poraz veći nego sa Miloševićem - Putin beskrupulozno uništava Ukrajinu, ali i sopstveni narod, a predsjednik vladajućeg poretka Srbije prijeti susjedima po istom modelu kako to čini njegov uzor. Nema nijednog uglednog zapadnog medija koji nije
– To je sindrom 90-ih godina. Sve što se događalo od Slovenije, preko Hrvatske, BiH, do Kosova, to se danas u jednom inoviranom smislu takođe događa. Istina, preko tzv. meke sile, propagande, obavještajnih službi, medijske dominacije. Crna Gora je okupirana i to je aksiom. Nije tu srpska vojska kao 1918. godine, ali pogledajte sektor kulture, prosvjete, medija, diplomatije. Crna Gora nema nijedan element suverenosti. Ako zanemarimo tu ključnu činjenicu koja određuje sve, onda možemo do beskraja raspravljati o tome koliko anđela stoji
na vrhu igle ili neke retoričke bravure Milatovića ili Abazovića. Ključno je da je Crna Gora danas potpuno u sferi Beograda i Moskve – istakao je Popović. Prema njegovim riječima, nije trebalo očekivati reakciju Milatovića.
– Ovdje je u pitanju „natezanje mišića“ – da li će vlada biti sto odsto srpska ili će, kako zapadni centri možda žele, da tu bude i dio stranaka manjinskih naroda. Oko toga je čitava priča, jer oni imaju planove sa Crnom Gorom, i to da falsifikuju popis stanovništva, da Srbi budu većina, da promijene Zakon
nice - naglašava Vuletić. Poručuje da se nasilje koje nam najavljuje Vučević ne smije ćutke posmatrati.
- Svi koji vide Srbiju u EU i koji žele mir, imaju obavezu da se aktivno suprotstave u predvečerje novih balkanskih ratova koje najavljuje Vučićev predsjednik. Uslov za miran
o državljanstvu i Ustav – kazao je Popović.
ZABRINJAVAJU
REAKCIJE PARTIJA
Poručio je da je skandaloznije na koji su način reagovale suverenističke stranke nego Milatović.
– On je marioneta koji je doveden na način što je Beograd izbacio iz igre Spajića i stvari su jasne. O tome ne treba trošiti riječi. Ali reakcije suverenističkih stranaka i ostale javnosti mnogo više zabrinjavaju. Oni još ne smiju da kažu da Crnogoraca nije bilo u posljednje tri godine u Vladi, osim nekolika mjeseca dva ministra iz SDP-a. Ovdje je riječ o potpunoj diskriminaciji i dovršavanju procesa asimilacije Crnogoraca. O tome se sramotno ćuti – kazao je Popović.
ovih dana primijetio da je Vučić Putinova marioneta, ključni faktor nestabilnosti u regiji i šef kriminalne hobot-
Zapadni Balkan i opstanak Srbije je jasan: odricanje od zločinačke Milošević –Šešelj politike u prošlosti i Putinove fašističke politike u sadašnjosti. Bez toga, a to znači i promjenu režima Aleksandra Vučića, nema mira i napretka - zaključuje Vuletić.
Rekao je da nova vlada treba da dovrši posao Krivokapića i Abazovića, te da je DPS demonizovan, ne zbog korupcije koja je danas malignija nego prije tri godine, već zato što za njega glasa najveći broj nacionalnih Crnogoraca. Nakon Milatovićevog oglašavanja reagovao je nekadašnji ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović – I ovo Ti je, dakle, reakcija? Tužno i sramotno - Vlahović u odgovoru Milatovića. Kojih, Njegova Ekselencijo, Jakove Milatoviću? Kako se zovu, iz
4 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Politika
PREDSJEDNIKU NE SMETA PRIJETEĆA RETORIKA IZ SRBIJE:Jakov Milatović i Aleksandar Vučić
novi Vulin, nasilje koje najavljuje ne smije se ćutke posmatrati
Zoran Vuletić
prećutao i Vučevića i prijetnju
Milatovića na Vučevića je komentariše izjavu Putina
vo da ruši ove vrijednosti – grdno se prevario. Neće proći, kao što nije nikada u hiljadugodišnjoj istoriji naše države – poručio je Živković.
Vlahović: Nakaradna logika
Vučića otkriva neprijateljski stav prema Crnoj Gori
Nakaradna logika predsjednika Srbije Aleksandra
koje su zemlje, sa kojih pozicija to rade? Što tačno ne valja. I ovo Ti je, dakle, reakcija? Tužno i sramotno – naveo je Vlahović na društvenoj mreži Iks (X). Pa nije slikanje, dodaje on, sa familijom i promovisanje supruge suština toga da budeš predsjednik, „makar i slučajni“. – Ako je upućeno zapadnim adresama, Nj. E. Jakove Milatoviću, kao što neki (ispravno, izgleda) misle, to je upravo smiješno i neodgovorno. Onda si Ti još i manje ozbiljan nego što izgledaš – zaključio je Vlahović. Crnogorska opozicija reagovala je povodom oglašavanja Milatovića, navodeći da njegovo ponašanje, kao i odlazećeg premijera Dritana Abazovića i
ministra odbrane u tehničkom mandatu Filipa Adžića ne čudi, s obzirom na to da je riječ o politici bespogovornog služenja Srbiji i njenim interesima. V. d. predsjednika DPS-a Danijel Živković kazao je da je „slučajni predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, odćutavši prijetnje objavom rata od ministra odbrane Srbije Miloša Vučevića pokazao da nema ni integriteta, ni hrabrosti da odgovori na ratnohuškačke poruke da će Crna Gora biti kažnjena zbog priznanja Kosova i to vojnom intervencijom kao što je to slučaj u Ukrajini“. Živković je u saopštenju medijima naveo da nije iznenađujuće ćutanje Vlade u tehničkom mandatu,
prije svega premijera Dritana Abazovića i ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića kao, kako je rekao, dokazanih sluga interesa Beograda.
ODBRANA INTERESA
VUČIĆA
– Ali od sada nema nikakve dileme da je Crna Gora dobila i predsjednika koji će nemušto braniti interese Aleksandra Vučića u Crnoj Gori – naglasio je Živković.
Poručio je da će se Crna Gora odbraniti, kao i uvijek do sada. – DPS će nastaviti da predvodi borbe za pristojnu, građansku i evropsku Crnu Goru. Ko god je pomislio da mu ,,oslobođenje“ od 30. avgusta daje za pra-
Perović: Na prijetnje trebalo odgovoriti upućivanjem diplomatske note Beogradu sa najoštrijim protestom
Crnogorski diplomata
Željko Perović za Gradsku
RTV kaže da je oštra reakcija predsjednika Jakova
Milatovića i odlazećeg premijera Dritana Abazovića na provokaciju iz Srbije bila očekivana, ali da je, nažalost, izostala.
– Posljednjih mjeseci svjedočimo otvoreno nedobronamjernim izjavama i nedobronamjernom i veoma konkretnom djelovanju visokih sprskih zvaničnika prema svim susjednim državama, prvenstveno prema
Crnoj Gori, BiH i Kosovu, sve više i prema Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj – istakao je Perović.
– Prošle godine u ovo doba, jedan od nezvaničnih port-
parola vladajuće stranke u Srbiji, srpski parlamentarac Đukanović je najavio početak ‘denacifikacije Balkana’, slično kao što su i ruski zvaničnici uoči vojne intervencije u Ukrajini govorili o denacifikaciji zemalja bivšeg SSSR-a. Dakle, poražena srpska politika, nakon ratova devedesetih godina prošlog vijeka, sada konsolidovana, pojačana podrškom iz Kremlja i neodlučnošću Zapada, ponovo je umislila da je došlo vrijeme za mijenjanje uspostavljenjog poretka, pa i samih granica na Balkanukazao je Perović. Politika ,,srpskog sveta“ direktno atakuje na sva politička i društvena zbivanja Srbiji susjednih zemalja,
naglašava Perović. – Trebalo bi se podsjetiti i na još jednu parolu srpskih naprednjaka, istoričara Rakovića koji, kada je riječ o Crnoj Gori, nastupa sa tezom, citiram ‘kad Crnogoraca bude manje od sto hiljada, tada ćemo sa njima onako kako zaslužuju’. Sada i nominalni predsjednik sprskih naprednjaka, ministar vojni - Vučević, najdirektnije prijeti Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, da će snositi posljedice zbog priznavanja Kosova. A stvarni predsjednik i Srbije i svih Srba svijeta, vrlo konkretno, što izjavama o ugroženosti Srba u Crnoj Gori, što direktnim uplitanjem, odnosno kočenjem formiranja nove vlade u
Portparol SD-a Nikola Zirojević kazao je da je Vučević zaboravio da su na ovom kamenu mnogo veći igrači od njega na kraju zube polomili. – Prva prijetnja koja je u posljednje vrijeme od zvanične Srbije upućena Crnoj Gori, stigla je od tadašnjeg ministra odbrane, predvodnika konjice, Aleksandra Vulina. On je tada, kao prvi među jednakima u konjici, konstatovao da bi samo ta jedinica Vojske Srbije bila dovoljna da okupira Crnu Goru. Od Vulinovih prijetnji vidjeli smo samo njištanje u prazno, s obzirom da niko od njegovih nadređenih nije našao dovoljno kuraži da dojaše do crnogorske granice i tu pobode sultanov barjak – naveo je Zirojević u saopštenju. Pošto se Vulin suočava sa personalnim problemima koje su mu izazvale američke bezbjednosne službe, kako ističe Zirojević, bilo je potrebno naći nekog drugog ko bi sa unutrašnjih problema u Srbiji skrenuo pažnju na neku susjednu zemlju, idealno Crnu Goru. – Vučević je, istini za volju, to uradio mnogo suptilnije, najavljujući, poput pojedinih koji su to ranije činili, Crnoj Gori ukrajinski scenario. Pritom očigledno zaboravljajući da su na ovom kamenu mnogo veći igrači od
Vučića otkriva pravo mišljenje i upravo neprijateljski stav tog čovjeka prema Crnoj Gori i činjenici da je ona nezavisna - ocijenio je nekadašnji ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović, koji je na Tviteru komentarisao izjavu Vučića da je Srbija „bratska i prijateljska“ zemlja Crnoj Gori, koju interesuje 30 odsto stanovništva Crne Gore koji su Srbi.
– Prema 70 odsto stanovništva Srbija nije bratsko-prijateljska, ili je ne interesuje tih 70 odsto naših građana? Ili oboje? Po toj nakaradnoj logici, koja otkriva pravo mišljenje i upravo neprijateljski stav
njega na kraju zube polomili –poručio je Zirojević. Iz njegove partije saopšteno je da je besramna tišina koja se čuje iz Vlade dok srpski ministar odbrane Crnoj Gori prijeti ukrajinskim scenariom zbog priznanja nezavisnosti Kosova. Navode da ni dan nakon što je Vučević Crnoj Gori zaprijetio ukrajinskim scenariom nema nikakvog odgovora državnog vrha Crne Gore. – Ovakvo ponašanje zvaničnog Beograda ne čudi, ali ne čudi ni ponašanje Abazovićeve vlade koja se odlučila da i u posljednjim danima tehničkog mandata bespogovorno služi državi Srbiji i njenim interesima – ističu iz SD-a. Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović kazao je da dok vrh beogradske vlasti priziva rat u Crnoj Gori, predsjednik države filozofira.
tog čovjeka prema Crnoj Gori i činjenici da je ona nezavisna, Srbija nikome u okruženju nije prijatelj, osim onima „koji su Srbi“. To je porazno i za Srbiju i za Srbe - i sada i oduvijek - poručio je Vlahović.
– Bravo, predsjedniče, susjedski poziv na rat i dobre usluge partnera iz EU u istu ravan. Ostali iz vlasti tihuju – rekao je Vujović.
POTREBNA NAJOŠTRIJA REAKCIJA
Istakao je da „na ove brutalnosti, đe ima države, najoštrije se reaguje“.
– Nego, biće to bolje sad kad DF uđe u vladu – zaključio je Vujović.
Potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković upitala je Milatovića „čemu ova reakcija u vezi sa vladom, a imamo direktne napade od lidera Srbije i to predsjednika nama susjedne države Vučića i takođe Miloša Vučevića, lidera najjače partije u Srbiji - SNS“. Marković je rekla da, umjesto da odmah zaštiti Crnu Goru od ratnohuškačkih izjava, Milatović to i ne primjećuje.
Željko Perović
Crnoj Gori, dovodi stanje u Crnoj Gori do usijanja – ocjenjuje Perović. Najmanje što je trebalo da se preduzme povodom otvorenih prijetnji Crnoj Gori od zvaničnika Srbije, pojašnjava Perović, je upućivanje diplomatske note zvaničnom Beogradu sa najoštrijim protestom.
– Trebalo je pozvati hitno njihovog otpravnika poslova na razgovor i skrenuti mu pažnju na neprihvatljivost takvog odnosa od
strane zvaničnika Srbije. To je trebalo da uradi najveći zvaničnik ministarstva inostranih poslova - državni sekretar, a našeg otpravnika poslova u Beogradu je trebalo pozvati na hitan razgovor i konsultacije u Podgoricu do daljnjeg. Istovremeno, trebao je da naš otpravnik poslova zatraži hitan prijem i u Ministarstvu vanjskih poslova i u Ministarstvu odbrane, jer ovo nije bila obična prijetnja - poručuje Perović.
– Pa vam kažem da onaj ko se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore jesu Srbija, Rusija i takozvana Republika Srpska i Vi pokušavate igrom riječi da upozorite, koga? Konkretizujte ove stvari i istupite da upozorite gospodu iz Srbije da to ne rade. Oni prebrojavaju krvna zrnca građana Crne Gore i kukaju kao vazda nad ugroženim Srbima, tu mantru oduvijek upotrebljavaju kada hoće da radikalizuju i sprovedu samo ono što njima odgovara, tako su radili u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Kosovu devedesetih godina i viđeli smo velike posljedice pod plaštom „ugroženosti“ Srba - poručila je Marković Milatoviću. Ona je Milatovića pozvala da „reaguje i upozori Srbiju i strateškog partnera Crkvu Srbije da ne rade ovo što su krenuli po Crnoj Gori slaveći takozvanu Podgoričku skupštinu i time pokazujući da oni ne priznaju Crnu Goru i crnogorski slobodarski narod“.
Povodom prijetnji iz Srbije za sada se nijesu oglašavali ni Abazović, ni ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, niti mandatar Milojko Spajić.
I. KOPRIVICA
5 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Politika
Milorad Popović
Miodrag Vlahović
M. BABOVIĆ
Neophodno je formiranje novog političkog subjekta u Crnoj Gori koji može zauzeti opustjelu i razvaljenu suverenističku političku arenu. Imajući u vidu potrebu za temeljnom obnovom i izgradnjom bez ponavljanja ranijih grešaka, kritički osvrt koji slijedi je fokusiran na takozvane suverenističke političke partije i aktere.
Crnoj Gori je prijeko potrebna višeslojna strategija oporavka, kako bi se nakon par narednih izbornih ciklusa mogao započeti mukotrpni i dugotrajni posao revitalizacije društva i institucija države. Ona mora uistinu biti okrenuta ka poslovičnom kolektivnom dobru i biti oslobođena od partijskih kalkulacija, sujete mlađanih lidera, radikalnog ideološkog prtljaga i ličnih naduvanih ambicija i očekivanja.
Takva strategija i istinski građanski politički izraz koji će iz nje nići mogu i treba da budu definisani od strane nove partijske strukture.
Naravno, postoje brojne prereke koje ova nova partija mora savladati. Ovom prilikom je potrebno ukazati na tri izazova koji se čine kao najozbiljniji. Prvi je odbacivanje rigidnog i isključivog modela egzistencijalne politike koja je karakterisala djelovanje svake političke partije u crnogorskom javnom prostoru tokom protekle tri decenije.
BEZ MOGUĆNOSTI KOMPROMISA
U septembru 2000. je u Crnoj Gori na vlast došla egzistencijalna politika srpstva. Ta politika proizvodi osjećaj diskriminisanosti kod ciljne grupe, pa su svaki izbori istorijska bitka za oslobođenje koja se mora dobiti, a svaka šansa generacijska, pa se mora iskoristiti. Osim očiglednih karakteristika kleronacionalizma, takva politika je površna, isključiva i maksimalistička, pa ne podnosi detaljne i sofisticirane argumente.
Kao takva, ona apriori odbacuje svaki kompromis, pošto stvarnost posmatra u apsolutnim kategorijama od egzistencijalne
SERIJAL POBJEDE: U potrazi za crnogorskim odgovorom
Obnova i izgradnja
Crnoj Gori je prijeko potrebna višeslojna strategija oporavka, kako bi se nakon par narednih izbornih ciklusa mogao započeti mukotrpni i dugotrajni posao revitalizacije društva i institucija države. Ona mora uistinu biti okrenuta ka poslovičnom kolektivnom dobru i biti oslobođena od partijskih kalkulacija, sujete mlađanih lidera, radikalnog ideološkog prtljaga i ličnih naduvanih ambicija i očekivanja. Takva strategija i istinski građanski politički izraz, koji će iz nje nići, mogu i treba da budu definisani od strane nove partijske strukture
važnosti. To je poznati istorijski diskurs koji se bazira na viđenju života i svijeta kao permanentne borbe protiv smrtnih neprijatelja.
NEMOĆ
SUVERENISTIČKIH
PARTIJA
Suverenistička politička klasa se pokazala nespremna i nemoćna da se odupre ovoj formi egzistencijalne politike srpstva. Nemoć, nedostatak talenta i manjak inventivnosti bivše vlasti se, između ostalog, danas očituju i u tome da je odmah nakon izbornog poraza 2020. godine iznova posegnula za retoričkim i simboličkim alatkama egzistencijalne politike crnogorstva.
U nadi da će iznova uspjeti starim receptom kontrolisane polarizacije povratiti izgubljenu dominantnu poziciju, sadašnja opozicija je još jednom potvrdila da partijski interesi okoštalih struktura dominiraju našim političkim i društvenim prostorom.
Na našu nesreću, njena doskorašnja egzistencijalna politika crnogorstva se takođe pokazala kao nedovoljno idejno uokvirena i bez stabilnog (ili ikakvog) uporišta u institucijama države, te institucijama obrazovanja i kulture koje je crnogorska suverenistička klasa navodno gradila svih proteklih decenija. Rezultat ove dvije egzistencijalne politike suprotstavljenih partijskih struktura u Crnoj Gori je trenutno stanje u kojem obje strane vide jedna drugu kao potpuno radikalizovanu i zaslijepljenu sopstvenim političkim narativima. Obje strane u političkom sukobu su angažovane na politici patologizacije svojih suparnika. Ovakav politički diskurs isključuje mogućnost bilo kakve komunikacije između političkih oponenata, ali i građana koji ih podržavaju. Konačni rezultat je trenutni muk u doboko podijeljenom i tribalizaovanom društvu, u kojem nam se oči susrijeću ,,krvnički i nekako divlje“.
PATOLOGIZACIJA OPONENATA
Umjesto komunikacije, patologizacija oponenata nudi samo i isključivo radikalna rješenja kako se osloboditi ,,ludaka“, ,,psihopata“, ,,primitivaca“, ,,civilizacijskih nedonoščadi“, i ,,patoloških lažova“ iz suprotnog tabora, dok se sopstvena politička opcija i njeni lideri idealizuju do emotivnog nivoa vjerskog obožavanja.
Kao što je to bio slučaj sa starom partijskom gardom, mladi kadar i lojalni partijski vojnici tzv. suverenističkih partija još uvijek projektuju DPS i njene koalicione partnere kao centar svih zbivanja i kao ,,zlatni standard“ politike u Crnoj Gori. Uprkoj inicijalnoj nadi u promjenu duskursa, mladi partijski lavovi nastupaju u maniru klonova bivših partijskih lidera. Istini za volju, ovakav nastup nije iznenađenje, pošto je javna tajna da je partijsko avanzovanje uvijek bilo strogo kontrolisan proces koji je favorizovao ličnu lojalnost i komformizam. Oni koji bi, po prirodi svojeg javnog angažmana, trebalo da se
U septembru 2000. je u Crnoj Gori na vlast došla egzistencijalna politika srpstva. Ta politika proizvodi osjećaj diskriminisanosti kod ciljne grupe, pa su svaki izbori istorijska bitka za oslobođenje koja se mora dobiti, a svaka šansa generacijska, pa se mora iskoristiti. Osim očiglednih karakteristika kleronacionalizma, takva politika je površna, isključiva i maksimalistička, pa ne podnosi detaljne i sofisticirane argumente. Kao takva, ona apriori odbacuje svaki kompromis Kad su kleronacionalisti
bave rješavanjem političkih izazova se više i ne trude da kontrolišu i umanje duboke društvene podjele. Oni nastoje da ih maksimalizuju u korist ostvarenja sopstvenih ciljeva.
POTRAGA ZA NOVOM POLITIKOM
Suvišno je pitanje da li je potrebna nova partijska struktura koja bi definisala i sprovela strategiju oporavka i obnove. Svakodnevica nam daje jasan odgovor na takvo pitanje, pošto se potvrđuje da tradicionalne suverenističke partije nijesu voljne da promišljaju neophodne strateške poteze izvan okvira uskih partijskih interesa.
Takođe je važno napomenuti da se ne radi o definisanju nove strategije. Takav poziv bi podrazumijevao da je postojala neka stara strategija koja se pokazala kao nefunkcionalna. Vrijeme potvrđuje da nije postojala koherentna i operativna strategija jačanja institucija nezavisne države kako bi se izdržali napadi i preživjele trogodišnje pohare od strane koalicije srpskih kleronacionalista, Crkve
partnera nije dočekan ,,na nož“, interpretiran kao anticrnogorski čin, obilježen kao znak sofisticiranog napada srpskog nacionalizma, viđen kao manjak patriotske spremnosti da se po ko zna koji put prećute poznate greške ili odbačen kao pokazatelj infantilne zavisti prema DPS-u i njenom lideru.
Treća značajna poteškoća na putu oporavka su prepreke koje na put stavlja stara partitokratija.
Srbije i domaćih zeleno-meritokratskih oportunista.
Ono što se do sada podmetalo za ,,strategiju“ je bio patriotski narativni okvir promišljanja crnogorske budućnosti. Taj okvir je bio pod strogom kontrolom partija na vlasti.
Ova, uslovno rečeno, ,,stara“ strategija je bila primarno okrenuta ka zadovoljavanju partijskih interesa i jačanju ekonomskih monopola koji su servisirali te interese. Uspostavljanje funkcionalnih i nezavisnih institucija sistema je bilo od sekundarnog značaja. Brzo urušavanje svih institucija sistema nam jasno govori na kakvim su trošnim temeljima one građene. Iz ovih razloga je neophodna višeslojna strategija obnove i izgradnje. Njeno definisanje je težak i izazovan poduhvat, jer osim pomenute egzistencijalne politike mora savladati drugu veliku prepreku.
To je nedostatak okvira za neophodnu otvorenu diskusiju koja se bazira na kritičkom odnosu prema partijama, odnosno, koalicijama, koje su do septembra 2020. neprikosnoveno vladale. Tri decenije političke i upravljačke dominacije manje-više istih partijskih struktura okupljenih oko DPS-a, kao i njihov tanušni učinak tokom protekle tri godine, nameću obavezu kritičke evaluacije njihovog rada i analizu njihovog shvatanja prirode odnosa partije i države.
Da bi se ovakva diskusija započela i da bi mogla imati pozitivne efekte mora se prethodno otvoriti prostor u kojem kritički osvrt na dosadašnju vladavinu DPS-a i njenih koalicionih
Uprkos iskustvu od protekle tri godine, partije bivše vlasti još uvijek ne žele da iz ruku ispušte mehanizme kontrole suverenističkog političkog izraza. Kao što se pokazalo tokom posljednjih par godina, ove partije ne dopuštaju da se organizaciono uokviri i stavi u funkciju nezavisan, novi i moderni politički izraz koji Crnu Goru vidi ,,na Zapadu“ 21. vijeka, i koji ne pati od viška revolucionarne želje, anarhističkog impulsa i nacionalne vizure budućnosti. Drugim riječima, skoro je nemoguće kreirati izraz koji je zaista građanski, a koji ne mora da otplaćuje političku kamatu nekoj od okoštalih partitokratija. Stare partijske strukture koje se s pravom kite političkim ružama crnogorske državne suverenosti i članstva u NATO, danas pokazuju svoje ozbiljne nedostatke. Kao što su rijetki glasovi razuma već primijetili, nova lica takozvanih suverenističkih partija manifestuju zabrinjavajući nivo letargije, odsustvo političke mašte i nespremnost da iskorače ispod velike i teške sjenke svojih doskorašnjih partijskih lidera.
Očigledne manjkavosti se često opravdavaju neutemeljenom tezom da se decenijski vladari nijesu ,,snašli“ u opozicionim klupama. Ovakvo uvredljivo opravdanje nije samo uvijeno u kriminalnu terminologiju ,,snalaženja“, već od građana zahtijeva strpljenje i opraštanje početničkih grešaka novih opozicionara!
Kao što su se od davne 1990. ,,zajedno učili“ kako da vladaju, DPS i njeni koalicioni partneri se nadaju da će imati vremena da zajedno nauče kako se država brani iz opozicionih klupa. I stara i podmlađena suverenistička politička elita prenebregavaju činjenicu da više nema vremena za učenje, niti ima popravnih ispita. Iako je ovo već rečeno, nije na odmet ponoviti da je Crna Gora potpuno ,,skuvana žaba“. Sve je više dokaza da je trogodišnja bitka izgubljena, ali i dokaza da se rat protiv retrogradne ideologije kleronacionalizma ipak može dobiti - tako što će nova i nezavisna partijska struktura definisati strategiju te pobjede.
Ovo je velika radna obaveza crnogorskih intelektualaca, akademske zajednice, medija, profesionalaca iz birokratskih struktura, i onog dijela nevladinog sektora kojemu je doista stalo do angažmana na ozdravljenju crnogorskog društva. Kao što su drugi već pomenuli, oporavak je moguć, ali se do njega ne dolazi ćutanjem i komformizmom, već stručnom analizom neprijatnih istina o nama samima.
6 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Stav
Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ
Crnoj Gori je prijeko potrebna višeslojna strategija oporavka
došli na vlast
NAKON DEVETOG POSKUPLJENJA: Iz Ministarstva nansija prate situaciju, iz Udruženja na nih kompanija vide prostor za smanjenje akciza, a time i cijena goriva
Niko ne zna da li će cijene goriva i dalje rasti
PODGORICA - Prerano je i neobjektivno prognozirati šta će se dešavati na berzama u naredne dvije sedmice – kazao je Pobjedi generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) Boris Spalević nakon devetog ovogodišnjeg poskupljenja goriva.
Kazao je da je BRENT trenutno u blagom padu i da iznosi oko 85 američkih dolara, dodajući da su na posljednji rast cijena prošlog utorka uticala berzanska i globalna događanja, sezonalnost u povećanoj potražnji goriva te smanjenje proizvodnje zemalja OPEC-a, naročito Saudijske Arabije. Navodi da većina turista vraćajući se u zemlje EU izbjegava kupovinu goriva u Crnoj Gori, već to čine u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini.
– U odnosu na region, za benzin 95 (EN 228) od Crne Gore je skuplja samo Albanija, a najjeftinija je tradicionalno Sjeverna Makedonija. U odnosu na region, za eurodizel (EN 590) od Crne Gore su veće cijene u Albaniji, Srbiji i Sloveniji, a najjeftinija je Sjeverna Makedonija – kazao je Spalević.
NEMA SMANJENJA AKCIZA
Da su dešavanja nepredvidljiva i nestabilna, Pobjedi su kazali i iz Ministarstva finansija (MF) dodajući da je teško praviti projekcije kretanja cijena na koje, kako kažu, utiču globalna kretanja i odnos eura i dolara na međunarodnom tržištu. Upitani da li ponovo razmatraju mogućnost smanjenja akciza na gorivo, kako je urađeno prošlog maja, iz ovog resora nijesmo dobili konkretan odgovor, osim da detaljno analiziraju situaciju i cijene u regionu, ali da imaju u vidu da je turistička sezona u jeku.
– Ukoliko u narednom periodu dođe do većih promjena, svakako ćemo reagovati na adekvatan način – kazali su Pobjedi iz MF.
U maju prošle godine, izmjenom Zakona o akcizama, Vladi je data mogućnost da, u slučaju značajnijeg povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu, može donijeti odluku o umanjenju iznosa akcize do 50 odsto, za bezolovni benzin i gasna ulja, za period do tri mjeseca. Tako su, produžavajući odluku, akcize bile umanjene od 9. maja prošle zaključno sa 27. februarom ove godine, kada je, kako kažu iz MF, stabilizacija na
Uredba o utvrđivanju cijena pisana prije 20 godina. U međuvremenu su tržišni uslovi izmijenjeni, što je doprinijelo tome da sadašnju uredbu možemo smatrati istrošenom ukoliko se određeni obračunski elementi ne prilagode trenutnoj situaciji i prilikamaocjenjuje Boris Spalević iz UNKCG
ne, kako navode, osjetan je bio i atak na državni budžet, jer su analize pokazale da je država kroz ove ustupke građanima i privredi, ostala bez, okvirno, 50 miliona eura prihoda. Spalević pak ocjenjuje da je tokom perioda smanjenja akciza osim benefita građanima i privredi, to učinilo Crnu Goru povoljnom turističkom destinacijom. – Zahvaljujući tome imali smo i povećanu prodaju kroz maloprodajni kanal, a to se naročito osjetilo na lokacijama u pograničnim zonama, gdje je pored turista sa putničkim motornim vozilima, bila pojačana prodaja i od strane transportnih kompanija iz inostranstva, koje su prepoznale tu povoljnost. Pojačana prodaja, iako sa smanjenim akcizama, dala je državi punjenje budžeta kroz PDV, dobili smo od strane EU i bespovratnu pomoć za ublažavanje posljedica energetske krize, tako da Ministarstvo finansija može najbolje napraviti pravi presjek postignutih efekata – kazao je Spalević dodajući da trenutna situacija više nije takva te da više nijesmo atraktivna cjenovna destinacija kada je gorivo u pitanju.
SPORNA UREDBA
Uredba o formiranju maksimalne gornje cijene goriva je na snazi od 2002. godine, a Spalević ukazuje da od tada nije bilo značajnih izmjena u regulaciji, za čim je itekako bilo potrebe, imajući u vidu negativan uticaj na dobar dio privrednika koji se bave maloprodajom na benzinskim stanicama.
- Kada je u pitanju nabavka nafte i naftnih derivata po-
mo sopstvena nalazišta ni rafinerije, tako da smo zavisni od uvoza finalnih proizvoda. Najekonomičnija nabavka se obavlja pomorskim putem, međutim i pored ogromne geografske prednosti Crne Gore i izlaza na more, nabavka nafte i naftnih derivata preko Luke Bar na raspolaganju je već decenijama samo jednoj kompaniji koja je tu „povlasticu“ stekla privatizacijom 2002. godine, kupovinom akcija ta-
da državnog preduzeća AD Jugopetrol Kotor. Upravo tada, predmetna uredba je pisana i služila kao garant u određenim klauzulama ugovora o kupovini akcija te državne firme, kako bi se kupac zaštitio od „rizika“, kroz poslovanje maloprodaje. Takvu vrstu zaštitne klauzule nijesu imale druge kompanije u Crnoj Gori. Međutim, tržišne okolnosti u odnosu na prije dvadesetak godina su se jako izmijenile, što je doprinijelo tome da sadašnju uredbu možemo smatrati istrošenom ukoliko se određeni obračunski elementi ne prilagode trenutnoj situaciji i prilikama – ocjenjuje Spalević. Napominje da bi Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) ovu uredbu trebalo da preispituje dva puta godišnje i prilagođava realnim brojkama, ali i da razmatra prijedloge privrednika koji se bave uvozom i prodajom nafte i naftnih derivata. Zato je UNKCG prije pola godine angažovalo finansijskog vještaka Hamida Šabovića čiji je nalaz poka-
zao da bi ukalkulisani troškovi maloprodaje i bruto marže trebalo biti korigovani. - U maju 2023. g. UNKCG je zvanično predalo MKI-ju ovaj nalaz, kojim je dokazano da trošak maloprodaje treba da iznosi 0,0527 eura po litru, sada je 0,024 eura/litru, što bi značilo poskupljenje za sva tri derivata u iznosu od 0,0287 eura. Trošak bruto marže bi trebalo da iznosi 0,0079 eura/litru (sada je 0,063 eura/ litru za 95 i 98, a 0,064 eura/ litru za eurodizel) što bi značilo poskupljenje 0,0149 eura po litru za eurosuper 98 i eurosuper 95 (EN 228) i poskupljenje za eurodizel (EN 590) u iznosu od 0,0152 eura po litru – ukazuje Spalević. Imajući u vidu da se ne može uticati na međunarodna kretanja i valutni odnos eura i dolara, Spalević ocjenjuje da jedino preostaje mogućnost korigovanja drugih troškova, među kojima akciza najviše utiče na cijenu. – Dozvoljeni minimum akcize kod eurodizela u EU je 0,33 eura po litru, a u Crnoj Gori je
0,44 eura po litru, što čini dozvoljeni prostor za smanjenje cijene od 0,11 euro po litru. Dozvoljeni minimum akcize za benzine u EU je 0,359 euro po litru, a u Crnoj Gori je 0,549 po litru, što čini dozvoljeni prostor za smanjenje cijene od 0,19 eura po litru – navodi Spalević.
ANOMALIJE
RESURS: UNKCG
Da prostor, osnov i mogućnost korekcije uredbe postoji, ukazali su predstavnicima MKI i na sastanku početkom mjeseca. Upozoravaju da trenutne anomalije uredbe mogu dovesti do postepenog gušenja svih kompanija koje su svoje poslovanje bazirale na maloprodaji goriva i onih koji nabavljaju robu iz Hrvatske i Albanije, jer su na to prinuđeni. – Suvišno je govoriti i koliki je trošak nabavke goriva iz luka udaljenih i do 400 km od Crne Gore. Taj trošak distribucije iz regiona takođe ne prepoznaje predmetna uredba jer je koncipirana isključivo na referentnu Luku Bar, kojoj pristup ima samo jedna monopolska kompanija. Zato očekujemo da će se odustati od tradicionalnog modela „tvrdog pristupa“ institucija i zavlačenja stvari pod tepih, jer bi potencijalnim odbijanjem prijedloga za izmjene uredbe, ili velikim odugovlačenjem, država nastavila opstrukciju daljeg razvoja malih i srednjih preduzeća iz ove branše. Ova djelatnost podrazumijeva specifičnu logistiku i obuku, kako menadžmenta, tako i zaposlenih i slično. Tako da je preusmjeravanje jedne kompanije, a posebno benzinske stanice u drugu djelatnost bukvalno nemoguće jer uložena sredstva u objekte i lokacije ne mogu privesti drugoj namjeni, što bi uslovilo daljim pritiscima za kupovinu manjih firmi od strane kompanija koje kroz poslove veleprodaje imaju kapacitet i svjesno su spremni da trpe sadašnju Uredbu takvu kakva jeste, radi sistematskog uništenja konkurencije na duge staze – upozorava Spalević. Navodi da im je iz MKI rečeno da će njihovi prijedlozi i Šabovićev nalaz biti predmet revizije Ekonomskog fakulteta ili slične renomirane institucije, ali i da se o tome moraju izjasniti i iz Ministarstva finansija ili Vlade. M. LEKOVIĆ
7 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Ekonomija
Boris Spalević
znato je da kroz Crnu Goru
RESURS: UNKCG
UDAR NA DŽEP GRAĐANA: Detalj sa pumpe
POVODI: Zakon o izboru odbornika i poslanika direktno utiče na medijsku slobodu
Nikolić: Nije dobro
PODGORICA - Zakon o izboru odbornika i poslanika koji, pored ostalog, predviđa obavezu formiranja skupštinskog odbora za praćenje primjene izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na medije, direktno utiče na slobodu medija, saglasni su sagovornici Gradske RTV. Sporno rješenje kritikovano je od strane Evropske komisije zbog preklapanja nadležnosti sa Agencijom za elektronske medije, koja bi trebalo da bude jedino tijelo odgovorno za nadzor emitera tokom izbora.
Glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić podsjeća da je ovo rješenje donijeto prije desetak godina, i to na inicijativu tadašnje opozicije, a današnje vlasti, da bi se, kako kaže, pod kontrolu stavio Javni servis. - Oni nijesu bili zadovoljni kako je Javni servis u to vrijeme radio, posebno u vrijeme Vlade izbornog povjerenja 2016. godine, uoči parlamentarnih izbora u oktobru kada je bio pokušaj državnog udara, formiranje odbo-
Jedan od najvećih izazova sa kojim se suočava naša zemlja je depopulacija
ra za njih je igralo veliku ulogu, jer su ga koristili kao marketinšku političku platformu za ono što su željeli da ispituju. Pogotovo nije dobro da se iz Skupštine, najvećeg zakonodavnog tijela i najvećeg političkog organa u državi, diktira kako će mediji, Javni servis i privatni mediji kreirati uređivačke politikekazala je Nikolić. Neophodno je usaglasiti zakonodavstvo, sve odredbe koje se odnose na medije da budu sadržane isključivo u medijskim zakonima, smatra izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović - Medijsko zakonodavstvo posljednjih 20 godina insistira na odvojenosti medija od politike, upravo zbog zahtjeva za što većom nezavisnošću medija. Samim tim i AEM treba da bude potpuno nezavisna i nadležna za izbore i ponašanje medija u toku izbora. Mi već desetak godina podsjećamo da bi iz ZIOP trebalo izbrisati sve odredbe koje se odnose na medije, a posebno taj odbor koji bi pratio rad medija u toku izbora - ističe Vujović. R. P.
Protest pod sloganom ,,Putin je ubica“ održan u Podgorici
Traže oslobađanje
Alekseja Navaljnog
PODGORICA – Crna Gora je tokom 2022. godine zabilježila istorijski maksimum kada je u pitanju negativan migracioni saldo, a tokom prošle godine je oko 2.000 stanovnika više odselilo iz zemlje u odnosu na broj koji je u nju doselio, što bi trebao biti crveni alarm za kreatore javnih politika, ocijenila je u razgovoru za Pobjedu Gordana Radojević, izvršna direktorica Društva statističara i demografa Crne Gore (DSD).
Prema njenim riječima, najvažniji demografski izazov Crne Gore je depopulacija, odnosno umanjenje broja stanovnika iz godine u godinu sa kojim se država posebno suočava od 2018. godine.
– Depopulacija je prije svega uslovljena emigracijom i činjenicom da se natalitet kontinuirano smanjuje. Kao ključna posljedica ovog procesa je demografsko starenje stanovništva. Naša populacija je u prosjeku stara oko 40 godina, a te godine nijesu „obećavajuće“ u smislu ekonomske ekspanzije, kreativnosti i radne sposobnosti ni za pojedinca, a posebno ne za državu. Zbog toga povećanje nataliteta i imigracije, i smanjenje emigracije sa druge strane, čine se kao jedino rješenje za ovaj problem – kaže Radojević.
U nedavno objavljenoj demografskoj studiji, koju drugu godinu zaredom rade DSD i Centar za demokratsku tranziciju, pod nazivom „Zašto Crnoj Gori nije stalo do sopstvenog stanovništva?“, konstatuje se da se depopulacija Crne Gore nastavila i u 2022. godini, te da se ukupan broj stanovnika smanjio za 1.998 lica, ili za približno isti procenat kao i u periodu pandemije, ali ne zbog povećanog mortaliteta, već zbog većeg odliva našeg stanovništva.
Prema podacima zvanične statistike, negativni trendovi se i dalje nastavljaju, tako da procijenjeni broj stanovnika 1. januara 2023. iznosi 616.695. Prirodni priraštaj je negativan u 17 od 24 opštine u Crnoj Gori u 2022. godini.
Za deset godina odselio grad veličine
PODGORICA - Na Trgu nezavisnosti u Podgorici juče je održan protest pod sloganom „Putin je ubica“ (Putin is a Killer), pristalica Alekseja Navaljnog, utamničenog ruskog opozicionara, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Više desetina okupljenih je nosilo transparente kojima je tražilo oslobađanje Navaljnog. Protest održan u nedjelju, 20. avgusta, je dio kampanje koju je pod sloganom ,,Putin je ubica“ širom svijeta organizovao tim Alekseja Navaljnog.
Skupovi se održavaju povodom treće godišnjice pokušaja njegovog trovanja, kada je
medicinski evakuisan iz Rusije za Njemačku, gdje je liječen od trovanja nervnim agensom iz sovjetskog doba.
SAD su 17. avgusta uvele sankcije četvorici Rusa za koje kažu da su umiješani u trovanje Navaljnog, a koji su povezani sa ruskom Federalnom službom bezbjednosti (FSB).
Kremlj je ranije negirao umiješanost u trovanje Navaljnog, koji je uhapšen nakon što se vratio iz Njemačke u Moskvu, u januaru 2021. godine.
„Putin ubija. On ubija hiljade ljudi – i Ukrajinaca i svojih građana“, navodi se na internet proglasu Navaljnijevog tima kojim se poziva na proteste. R. P.
Takođe, ukupni mortalitet se nakon završetka pandemije vratio na očekivani nivo, međutim u 2022. godini došlo je do povećane stope mortaliteta djece do godine starosti sa 1,4 odsto koliko je iznosila 2021. godine na 3,4 odsto u 2022. godini, što je ozbiljan alarm zdravstvenog i socio-ekonomskog stanja države.
U studiji se konstatuje i da je značajno povećan i broj samoubistava, po kojima je Crna Gora na 14. mjestu u svijetu. Povećanje suicida ukazuje na ozbiljne probleme sa kojima se naše društvo suočava, dok sa druge strane adekvatnog odgovora javne politike još uvijek nema.
U studiji DSD-a i CDT-a se navodi i da su na osnovu zvaničnih statistika procijenili da je iz Crne Gore odselilo preko 74.000 lica u periodu 2011-2021. godine, što je stanovništvo grada veličine Nikšića.
Zanimljivo je i da je istorijski
negativni migracioni maksimum postignut baš u godini kada se broj imigranata ubrzano povećava u Crnoj Gori, posebno od marta 2022. godine, kada dolazi do značajnijeg priliva državljana Ukrajine i Rusije. Raspoloživi zvanični podaci pokazuju da je Crnu Goru naselilo 66.409 lica u periodu od 2011. do 2021. godine, te da zvanični podaci o imigraciji od 2021. godine, posebno aktuelnoj od marta 2022. godine nijesu raspoloživi.
Podaci o strancima koji borave u Crnoj Gori mogu se pronaći u medijskim objavama, ali ne i na zvaničnom sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova. Koji dio stranaca od oko 80.000 prisutnih vidi Crnu Goru kao trajnije mjesto životnog i profesionalnog opredjeljenja, ostaje nepoznanica.
Radojević za Pobjedu napominje da zvanični podaci o emigracijama, odnosno o tome koliko ljudi odlazi iz Crne Gore, ne postoje zato što zakon ne definiše precizno obavezu stanovnicima da se, kada napuštaju državu, odjave iz registra prebivališta, odnosno boravišta. - Jedino bi na taj način imali validne i pouzdane podatke o tome koliko stanovništva odlazi, koja je njihova obrazovna i starosna struktura itd. U nedostatku tih podataka CDT i Društvo statističara i demografa su napravili procjenu na bazi podataka Eurostata i Monstata. Došli smo do toga da je u međupopisnom periodu od 2011. do 2021. godine Crnu Goru napustilo preko 74.000 stanovnika, a naselilo blizu 69.000 stanovnika – kaže Radojević.
Kada govorimo o imigraciji, naglašava ona, moramo uzeti u obzir da ona predstavlja veliki potencijal ekonomskog i društvenog razvoja svake dr-
žave, posebno imajući u vidu da se Crna Gora suočava sa depopulacijom, deficitom radne snage i činjenicom da joj stanovništvo stari. - Ali, takođe moramo imati u vidu i obavezu države da stvara sve pretpostavke da se oni koji dolaze, pored toga što treba da imaju osnovna prava kao i svi naši državljani, da su okolnosti na tržištu rada takvi, mogu brzo intergisati i da stvorimo sve one pretpostavke kao što to rade države Evropske unije, kako bi to stanovništvo bilo integrisano i činilo dio našeg stanovništva sa državljanima Crne Gore – ističe Radojević. Prema njenom mišljenju, imigraciju ne treba gledati kao negativnu pojavu, već kao potencijal razvoja, ali samo u slučaju da država prethodno stvori pretpostavke za njihovu integraciju kroz sistem obrazovanja, tržište rada, adekvatnu socijalnu i
zdravstvenu zaštitu i slično. - Postoji jedna okolnost na koju je ukazano kroz izvještaj Evropske komisije o napretku za prošlu godinu, a ona je da naša vizna politika nije usklađena sa EU, to jest da dajemo privremena ili trajna odobrenja za državljane nekih država, a na taj način utičemo i na migratorne tokove Evropske unije – naglašava Radojević. U studiji iz prethodne godine CDT i DSD dali su niz konkretnih preporuka kako je neophodno voditi populacione politike, međutim od ništa od tih preporuka nije realizovano. Naprotiv, tadašnji ministar ekonomskog razvoja, danas predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je tada na iznenadno zakazanoj konferenciji za medije dva dana prije održavanja lokalnih izbora u Beranama i nekoliko dana prije isteka mandata Vlade, saopštio da će Vlada usvojiti mjeru kojom će „odgo-
8 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Društvo
da se iz Skupštine diktira kako će mediji kreirati uređivačke politike
Naša POPulacIja je u PrOsjeku stara OkO 40 gODINa: Gordana Radojević
Crna Gora je jedna od rijetkih država koja nema statistiku uzroka smrtnosti stanovništva
depopulacija stanovništva, posebno izražena od 2018. godine
godina iz Crne Gore veličine Nikšića
Demografski pokazatelji crveni alarm za kreatore javnih politika. Crna Gora je jedna od rijetkih država koja nema dostupnu i pravovremenu statistiku uzroka smrtnosti našeg stanovništva. Nedostatak detaljnih podataka o uzrocima smrti govori da naša zdravstvena politika nije zasnovana na dokazima, da nemamo pouzdanu osnovu za kreiranje zdravstvene prevencije, te da nemamo pokazatelje koji govore o kvalitetu života naših građana, jer je uzrok smrti ne samo pokazatelj zdravstvenog, već i ekonomsko-socijalnog nivoa našeg razvoja – ocijenila je u razgovoru za Pobjedu izvršna direktorica Društva statističara i demografa Crne Gore Gordana Radojević
Saopštenje Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje
Tvrde da je Milatović jedini
krivac iskonstruisanog incidenta u prijestonici
PODGORICA - Crnogorsko-američka asocijacija Cetinje najoštrije protestuje protiv očiglednog državnog terora nad nacionalnim Crnogorcima, u najnovijem slučaju u vezi sa akademikom Sretenom Vujovićem i grupom cetinjskih patriota.
Podsjećamo, Osnovno tužilaštvo na Cetinju optužilo je osmoricu Cetinjana za izazivanje nereda 10. marta, pred održavanje javne tribine predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, a među njima je i akademik Vujović.
Iz Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje su ocijenili da je ,,predśednički kandidat Jakov Milatović jedini i glavni krivac iskonstruisanog incidenta ispred Sportskog centra na Cetinju, prilikom predśedničke kampanje“.
– Računajući na opravdani revolt građana zbog skandalozne izjave u gluvoj sobi: ,,Što ako pogine deset Crnogoraca“, prilikom nasilnog i kriminalnog ustoličenja Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, iako nije imao status štićene ličnosti, uz pomoć Filipa Adžića, angažovao je značajne policijske snage, kao i policijsku ispomoć iz Podgorice. Građanin Milatović nije mogao imati toliki uticaj da angažuje policiju bez pomoći najvećeg veleizdajničkog dvojca, u novijoj crnogorskoj istoriji, Abazović - Adžić. Zbog čega je Milatovi-
ćeva ,,prva pratilja“, Milović, isti koji je kasnije izjavio kako Cetinje treba „dekontaminirati“, prije dolaska tražio kontakte po Cetinju da bi Milatović navodno demantovao čuvenu izjavu, koja je ujedno i ozbiljna prijetnja smrću dijelu crnogorskih građana, među kojima su i oni koji su se toga dana zatekli ispred Sportskog centranavode iz Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje. Navode da je specijalni zadatak imao i član obezbjeđenja Milatovića, koji ga je, kako su rekli, prilikom prolaska kroz špalir građana spotakao nogom i dodatno pogurao podlakticom prema trotoaru, kako bi scena tobožnjeg napada bila kompletna, što se jasno vidi na snimku. – Da bi farsa bila kompletirana, podignuta je optužnica protiv književnika i akademika Sretena Vujovića i još sedam patriota, zato što su koristili svoje ustavno pravo protesta i iskazivanja nezadovoljstva. Osim Milatovića u toj situaciji su se ,,po zadatku“ našli ,,ugroženi“ i neki policajci na čiju pratnju predśednički kandidat, građa-
nin Milatović, nije imao pravo, kao ni porodična kuća Filipa Adžića, đe danonoćno drežde policajci i čuvaju Adžićevu majku koju na Cetinju niko i ne primjećuje a kamoli da joj naudi - poručili su iz Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje.
Smatraju i da „do koje mjere ova cirkusijada može ići svjedoči i tragičan primjer masakra na Cetinju kada su policajci, koji su takođe danonoćno na ‘mrtvoj straži’ ispred okupiranog Cetinjskog manastira i čuvaju popove Crkve Srbije, odbili da pruže pomoć i zaustave masakr“.
– Iako ove uljeze i uzurpatore u mantijama ama baš niko ne ugrožava. Crnogorska dijaspora iz Los Anđelesa bezrezervno podržava akademika Sretena Vujovića i ostale optužene cetinjske patriote i poziva da se ovoj povampirenoj klerofašističkoj hunti pruži otpor u svakoj mogućoj situaciji za spas građanskog, sekularnog i antifašističkog karaktera naše domovine – poručili su u saopštenju. R. P.
voriti na demografsku krizu“ na način što će roditeljima svakog djeteta koje se rodi te godine u crnogorskim opštinama koje su u 2020. godini imale negativan prirodni priraštaj obezbijediti 1.000, a u ostalim 500 eura. Ovaj populistički potez Milatović je povukao desetak dana nakon objavljivanja izvještaja koji
su objavili CDT i DSD, a u kojem se upozorava da se ovaj problem ne smije svoditi isključivo na populističke mjere, odnosno finansijske podsticaje „koji obično vode isključivanju žena iz tržišta rada i svođenju uloge žene samo na reproduktivnu“.
Populacione mjere, kaže Radojević, kao što su bili kratkoročni finansijski podsticaji, nijesu poželjne jer mogu imati kontraefekat po natalitet i sigurnost roditelja da ih to motiviše na proširenje porodice.
– Mjere moraju biti dugoročne i pažljivo osmišljene i ne smiju se bazirati samo na finansijskim podsticajima. Trebaju, prije svega, biti usmjerene na izgradnju institucionalnog ambijenta koji motiviše i stvara dugoročni podsticaj i podršku roditeljima. Prije svega su to sistem obrazovanja i zdravstva, ali i drugi vidovi podrške koje država mora, ili bi trebalo, da obezbijedi. Ograničavanja populacionih mjera na kratkotočne populističke i, reklo bi se, predizborne mjere, nije poželjno i može dovesti samo do nesigurnosti koja u krajnjem može imati negativan uticaj na demografska kretanja - kako na natalitet, tako i na migraciona kretanja – kazala je ona.
Crnogorska javnost svjedoči da država ima loše podatke, što se vidi i iz demogrtafskih izvještaja CDT-a i DSD-a, ali je imala priliku da to vidi i tokom kovid krize. Na pitanje što moramo uraditi da poboljšamo kvalitet podataka koji su ključni za planiranje politika, Radojević odgovara da je najvažnije da kao društvo radimo na unapređenju dostupnosti i potpunosti podataka.
- Kada govorimo o demografskoj statistici, Crna Gora je jedna od rijetkih država koja nema dostupnu i pravovremenu statistiku uzroka smrtnosti našeg stanovništva. Kao država raspolažemo samo ukupnim brojem umrlih, ali ne i podacima od čega naši stanovnici umiru. Nedostatak te statistike, odnosno detaljnih podataka o uzrocima smrti, govori da naša zdravstvena politika nije zasnovana na dokazima, da nemamo pouzdanu osnovu za kreiranje zdravstvene prevencije, da nemamo pokazatelje koji govore o kvalitetu života naših građana, jer je uzrok smrti ne samo pokazatelj zdravstvenog, već i ekonomsko-socijalnog nivoa našeg razvoja – zaključila je Radojević. D. MIHAILOVIĆ
Episkop budimljansko-nikšićki Metodije Ostojić održao četnički parastos na Krnovu kod Nikšića
NIKŠIĆ - Episkop budimljansko-nikšićki Crkve Srbije Metodije Ostojić održao je četnički parastos juče na Krnovu kod Nikšića. Ostojić je, kako je objašnjeno iz MCP, „služio pomen stradalim pripadnicima gvozdenog puka Jugoslovenske vojske u otadžbini, koje su crnogorski partizani većinom ubili bez oružja i bačili u vrtače i provalije 25. i 26. avgusta 1944. godine“.
Iako navode da su tokom Ostojićevog obreda pročitana imena svega 68 poginulih četnika, tvrdi se da je ukupno na Krnovu tada „oko 350 ubijenih“. – Pomen smo služili nevino postradaloj mladosti, njihovim čistim dušama, koje nas danas gledaju sa neba – kazao je Ostojić.
On je dodao da je, biva, na Krnovu „ubijen cvijet mladosti Bjelopavlića, Zete, Lješnjana i Podgorice“.
Kako piše Antena M, okupljenima na Krnovu pročitano je specijalno pismo iz Beograda Matije Bećkovića, srpskoga
akademika, čiji je otac, predratni žandarm, bio ratni četnički oficir – u tom svojstvu mu je i presudilo. I sada, tvrdi Bećković junior da je „Krnovo krvava planina nevino stradale srpske mladosti iz Crne Gore“.
– Ta nevjerovatna borba na Krnovu trajala je svega jedan dan. Međutim, četnički poraz bio je težak i nepovratan kakav odavno nijesmo doživjeli – priznao je Bećković.
Obredu na Krnovu je prisustvo-
vao i čelnik SO Nikšić Marko Kovačević, a govorio je i pop Predrag Šćepanović, arhijerejski namjesnik za Podgoricu iz Eparhije crnogorsko-primorske Joanikija Mićovića Kako piše Antena M, ovo je, dakle, već treći uzastopni četnički parastos: Ostojić je parastosirao 17. jula u Nikšiću za Dragoljuba Dražu Mihailovića, a 8. avgusta kod Berana za Pavla Đurišića, ratnoga vođu četničkih koljača u Crnoj Gori. R. P.
9 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Društvo
stanovništva
Crkva Srbije opet veliča zločince
Parastos na Krnovu
PODGORICA – Nekadašnja sutkinja, sada advokatica Maja Zeković tvrdi da je u Crnoj Gori uspostavljen sistem koji već decenijama funkcioniše po prepoznatljivom obrascu napredovanja podobnih pojedinaca, svakako uz izuzetak nekih pa najviše pet odsto, stvarnih profesionalaca, koji se svojim integritetom, neprobojnošću i hrabrošću jasno odvajaju.
Zato se danas može konstatovati da crnogorsko pravosuđe nije bilo nikad na nižem nivou, da je Crna Gora država gdje se pod maskom ruke pravde prikriva institucionalna nezrelost koja nerijetko prerasta u bahatost, a iza koje nevješte maske stoje kontroverze na svim nivoima djelovanja.
Primjer žrtve ovakvog sistema je Petar Lazović kojem umjesto u sudnici, u fer postupku, je unaprijed presuđeno da li u nekoj kući, redakciji ili pak novom interesnom lobiju, svježoj političkoj trgovini ostaje da se utvrdi.
POBJEDA: Nakon 11 godina od otvaranja pristupnih pregovora za članstvo Crne Gore u EU u posljednjem Izvještaju o napretku (oktobar 2022), ali i u najskorijem non-pejperu, koji je izradila Evropska komisija, jasno se apostrofira da je Crna Gora izgubila fokus u oblasti vladavine prava te da je u proteklom periodu došlo do niza zastoja, a da nijesu riješena brojna otvorena pitanja koja bi vodila ispunjavanju privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava. Kako smo nakon više od decenije pregovaranja sa EU, došli do pozicije države kojoj se otvoreno zamjera zastoj, ali i postavlja pitanje političke volje za oživljavanje pregovora?
ZEKOVIĆ: Upravo je ovo kontekst na koji sam morala ukazati na početku našeg razgovora, budući da neki objektivniji posmatrači ipak bolje od nas uviđaju ozbiljnost i obim problema u oblasti koja je i po mom mišljenju primarna, skrećući nam pažnju na fokus koji moramo usmjeriti na tu oblast - na vladavinu prava.
Bila bih mnogo srećnija kada bismo vodile razgovor na temu nekih postojećih ili novih zakonskih rješenja u kontekstu implementiranja EU acquisaa u nacionalno zakonodavstvo, kroz stručnu razmjenu mišljenja sa kolegama i analize koje bi i građanima koji prate medije pomoglo da bolje razumiju proces.
U takvom scenariju, moje kolege i ja kao i ukupna stručna javnost mogli bismo biti relaksirani po pitanju komentarisanja konkretnih predmeta i postupaka u bilo kojem prostoru izvan sudnice, što je po mom skromnom sudu i jedino pravo mjesto za vođenje sudskog postupka. No, jasno je svima da je aktuelni trenutak prinudio profesionalce da medijski reaguju u pravcu zaštite integriteta i ličnih prava klijenata, kao i zaštite elementarnih etičkih i profesionalnih stan-
INTERVJU: Maja Zeković, nekadašnja sutkinja
Petru Lazoviću presuđeno u
Stiče se poražavajući utisak da su crnogorski sudovi podlegli negativnoj kampanji i da je pobijedila medijska propaganda kreirana u odnosu na pojedinca s ciljem da stvori negativnu predstavu i toliki prezir pa čak i otvorenu mržnju javnog mnjenja, da se čini da onda sudovi nemaju snage da u takvom kontekstu donesu na zakonu zasnovane odluke, već idu linijom manjeg otpora i povinuju se očekivanjima upravo tih interesnih krugova – kaže Zeković
darda, upravo iz razloga što se, nažalost, postupci vode u medijima, te se manipuliše i konstruiše navodnim dokaznim postupkom i to u nastavcima, čime se najgrublje krši pretpostavka nevinosti okrivljenih, o čemu sam više puta govorila u javnosti, očigledno bez efekta. Ovakvim postupanjem medijskih poslenika, pojedinih političkih krugova, kao i predstavnika izvršne vlasti postajemo društvo u kojem se gube svi kriterijumi normalnog na zakonu zasnovanog sistema djelovanja, a gdje nema mjere već bestijalnost postaje paradigma na svim nivoima.
POBJEDA: Šta je, po Vašem mišljenju, korijen problema i da li se ovakvim postupanjem utiče na sudsku granu vlasti?
ZEKOVIĆ: Na temu, koja se
tiče sunovrata profesionalizma u sudskoj grani vlasti u aktuelnom trenutku i ukazivanja na mogući korijen problema, na neki način sam pozvana da dam svoje mišljenje iz razloga što sam više od dvije decenije u sistemu pravosuđa u različitim formatima. Prije tačno 10 godina podnijela sam ostavku na funkciju sudije Osnovnog suda u Podgorici, ukazujući još tada na sve evidentne nedostatke sistema baziranog na subjektivizmu i neprincipijelnosti, koji urušava integritet sudijske funkcije, a samim tim i nezavisnost pravosuđa. Izbor i napredovanje ne na osnovu rezultata, već na osnovu spremnosti na podobnost kad to zatreba različitim interesnim krugovima ili pojedincima, nije niti će ikada biti manifest mog profesional-
nog djelovanja. Stoga, nemam nikakav problem da kažem da nije i ne može, niti smije biti opravdanje sudijama bilo kakav pritisak i očekivanje javnosti, pa ni aktuelni pritisak, ukoliko su u pitanju odgovorni i hrabri pojedinci, spremni da odlučuju isključivo na osnovu zakona i dokaza, na šta ih obavezuje prije svega javna funkcija koju obavljaju, a upravo sam ličnim primjerom pokazala i dokazala da su principi nezavisnosti i samostalnosti beskompromisan postulat, i vrijedni podnošenja ostavke u sistemu koji te principe ne prepoznaje. Sistemu koji ne odlučuje na osnovu kvaliteta rada, već na osnovu svakog drugog samo ne tog kriterijuma, a kako sam i navela u svojoj ostavci prozivajući tada kompletnu
Dakle, mala je ovo zemlja, zemlja apsurda, pa je zaista nemoguće prikriti pod maskom ruke pravde, toliku institucionalnu nezrelost koja nerijetko prerasta u bahatost, a iza koje nevješte maske stoje kontroverze na svim nivoima djelovanja, a što eskalira činjenicom da smo svi prinuđeni i postali žrtve sistema u kojem se sudi po redakcijama, kućama, kafićima, u taksiju itd, koja presuđenja potom samo formalno dobijaju svoj legitimitet u sudnicama, budući da je već neko vrijeme jasno da je jednom okrivljenom, nažalost, unaprijed presuđeno, da li u nekoj kući, redakciji ili pak novom interesnom lobiju, svježoj političkoj trgovini
hijerarhijski nadređenu strukturu pravosudnog sistema, kojim je rukovodila, da ne kažem gazdovala, Vesna Medenica. Sistema, koji već decenijama funkcioniše po prepoznatljivom obrascu napredovanja podobnih pojedinaca, svakako uz izuzetak nekih pa najviše 5 odsto, stvarnih profesionalaca, koji se svojim integritetom, neprobojnošću i hrabrošću jasno odvajaju.
POBJEDA: Da li su se nadležne institucije, uključujuci i predstavnike EU, bavile adekvatno ovom temom, budući da ste ih, kako kažete, blagovremeno direktnim obraćanjima obavještavali o korijenima problema koji ozbiljno dovode u pitanje nezavisnost sudstva?
ZEKOVIĆ: Nažalost, rekla bih da je crnogorsko pravosuđe na nikad nižem nivou kada su u pitanju neprikosnovene vrijednosti nezavisnosti i odgovornog postupanja, a ovo ću pokušati pojasniti praktičnim aktuelnim primjerima crne hronike, koja je postala naša zbilja. Dakle, mala je ovo zemlja, zemlja apsurda, pa je zaista nemoguće prikriti pod maskom ruke pravde, toliku institucionalnu nezrelost koja nerijetko prerasta u bahatost, a iza koje nevješte maske stoje kontroverze na svim nivoima djelovanja, a što eskalira činjenicom da smo svi prinuđeni i postali žrtve sistema u kojem se sudi po redakcijama, kućama, kafićima, u taksiju itd, koja presuđenja potom samo formalno dobijaju svoj legitimitet u sudnicama, budući da je već neko vrijeme jasno da je jednom okrivljenom, nažalost, unaprijed presuđeno, da li u nekoj kući, redakciji ili pak novom interesnom lobiju, svježoj političkoj trgovini, jedino to ostaje da se utvrdi. S obzirom da je jasno već godinu unazad, a svakim danom sve više, da mu se ne sudi na osnovu zakonite optužnice i nakon zakonito sprovedene tužilačke istrage, pred nezavisnim i nepristrasnim sudom,
a to je jedino što odbrana traži i s pravom očekuje. Fer suđenje u fer postupku. Međutim, uzalud. Stiče se poražavajući utisak da su crnogorski sudovi podlegli negativnoj kampanji i da je pobijedila medijska propaganda kreirana u odnosu na pojedinca s ciljem da stvori negativnu predstavu i toliki prezir pa čak i otvorenu mržnju javnog mnjenja, da se čini da onda sudovi nemaju snage da u takvom kontekstu donesu na zakonu zasnovane odluke, već idu linijom manjeg otpora i povinuju se očekivanjima upravo tih interesnih krugova. Naravno da je jasno da govorim o slučaju okrivljenog Petra Lazovića, čije ime više od godinu dana puni naslovne strane i udarne termine i stranice određenih medija, i nad kojim se vrši nezapamćen medijski teror, koji se direktno reflektuje na odluke sudova po pitanju odlučivanja o njegovom pritvoru, u kojem se nezakonito nalazi već godinu dana. Kako drugačije objasniti, do potpunom suspenzijom zakonitog, savjesnog i principijelnog postupanja, po svim nivoima, i improvizovanjem nekog ,,rigidnog zastrašujućeg novog sistema sudske prakse“ nad jednim okrivljenim, sa starim visedecenijskim evidentno već, ,,prepoznatim kadrovskim rješenjima napredovanja“, koji su osluškivanjem da li zakulisnih političkih trendova i kompromisa, moćnika iz sjenke, ili nekog drugog uticaja, poduprijetim ne manje sumnjivim moćnicima medijskog neba Crne Gore, urezali trajan i zasigurno teško izbrisiv presedan, nikad viđen u istoriji sudske prakse, a i pravnom poretku jedne zemlje. Gdje se pokušava pod sudskim odlukama obrazlagati nešto što se niti jednim zdravorazumskim, a prije svega objektivnim zakonitim parametrom ne može objasniti niti obrazložiti, a da se ozbiljno ne postavi pitanje šta je rukovodeća pobuda pravosudnih organa u ovom lancu
10 Poneđeljak, 21. avgust 2023.
Hronika
pRaVosUđE NIJE bIlo NIkad Na NIžEm NIVoU: Maja Zeković
Crnogorski sudovi su podlegli negativnoj medijskoj kampanji
I. MANDIĆ
sutkinja i aktuelna advokatica, o stanju u crnogorskom pravosuđu
Lazoviću je unaprijed u jednoj redakciji
se završava medijsko-kumovski diktat crnogorske „institucionalne“ zbilje
POBJEDA: Ukazali ste na moć koja se nalazi u rukama medija i njeno dejstvo na određene krivične slučajeve. Da li je odgovornost samo na medijima ili i na onima koji ,,puštaju određene informacije o određenim ličnostima“?
ZEKOVIĆ: Dakle, svima nam je jasno da jedan medij zloupotrebljavajući u kontinuitetu medijski prostor, na krajnje opasan i nehuman način ne samo da besprizorno ugrožava prava pritvorenog lica, kao i svaku realnu mogućnost da mu se sudi u fer postupku, već na osnovu spinovane, neprovjerene a od strane informatičke struke i krajnje upitne prepiske, sebe i kompletno crnogorsko društvo do te mjere kompromituje, da se svima nama više gubi granica, gdje počinje tužilačka i policijska nadležnost a gdje se završava medijsko kumovski diktat crnogorske “institucionalne” zbilje. Upravo na razgraničenju ovih “nadležnosti” da ne kažem naše nacionalne ironije, moguće da se nazire izlaz iz ove bestijalnosti
pravnog besmisla i nasilja nad pojedincem, uprkos svim materijalnim činjenicama i imperativnim zakonskim odredbama.
POBJEDA: Podaci sa Skaj aplikacije za Specijalno tužilaštvo i pojedine sudove u Crnoj Gori predstavljaju dokaze, dok za advokate ove prepiske mogu biti putokaz, ali ne i jedini i ključni dokaz u krivičnim postupcima organizovanog kriminala. Da li su za Vas Skaj komunikacije dokaz i kako gledate na objavljivanje razgovora preko Skaj aplikacije nekadašnjeg policajca Petra
sistema, čije žrtve smo svi mi koji apelujemo i borimo se samo za elementarne uslove suđenja u fer postupku, drugim riječima procesne pretpostavke za pristojnost pravosudnog sistema jedne zemlje. Međutim, dok god budemo taoci ovako neslavnog primitivnog sistemskog obrasca sile i moći iz sjenke, polaziće za rukom i nadležnim instancama da izigravajući nezavistan “strašni sud” prikrivaju činjenice i dokaze o udžbeničkom primjeru realizovane namjere bjekstva (lice koje se procesuira zatečeno je na aerodromu sa kartom u jednom smjeru) , a podmeću i konstruišu zavjere sile u drugom predmetu (gdje u odsustvu bilo kakve okolnosti koja bi opravdala opasnost od bjekstva lice je nezakonito u pritvoru godinu dana), ispisujući tako zaista neslavne stranice istorije jednog društva, koje je kao doživjelo promjenu vlasti nakon tri decenije, a kojoj promjeni sam se kao savremenik svih anomalija na koje i danas ukazujem, radovala kako profesionalno tako i lično, kao i svaki
Lazovića kojeg zastupate?
ZEKOVIĆ: Napominjem da redovni sudovi zanemaruju i odluke Ustavnog suda Crne Gore kojima se u cjelosti potvrđuju argumenti odbrane, a tiču se nezakonitog postupanja i nezakonitog istrajavanja na produženju pritvora, a što je potvrđeno i odlukom Apelacionog suda Republike Srbije, kojom taj sud ne prihvata Skaj aplikaciju kao dokaz, pa se samo nameće pitanje do kada će crnogorski sudovi ignorisati svoje zakonske obaveze?
No, paralelno sa ovakvim oglušavanjem sudova o zakone i
Međutim, umjesto dvostranog postupka, svjedoci smo da se očigledno u crnogorski krivični postupak i to u odnosu na baš ovog okrivljenog uvodi i treća vrlo aktivna strana – medijski koncern Vijesti, koja je, stiče se utisak, podržana od strane SDT-a budući da su joj na raspolaganje stavljeni podaci i sadržaji koje aktivno objavljuje, a da pritom odbrani dugo vremena nije bilo omogućeno ni da elementarno izvrši uvid u spise predmeta
slobodan građanin Crne Gore koji teži ozdravljenju svoje lijepe no ipak, posrnule zemlje. Pa stoga i sada kažem, ukoliko je 33- godišnji Petar Lazović nosilac višedecenijskog crnogorskog kriminala, obezbijedite mu makar jedno od osnovnih prava, budući da ste mu svako najgrublje ugrozili, a to je jednakost građana pred zakonom. Međutim, nažalost, dok god kumovske sjenke obasjavaju vrh pravosuđa, pa i kad taj vrh biva razotkriven, sjenke uspijevaju da zasjene materijalne činjenice u pogledu opasnosti od bjekstva čak i SDT-u, koji “zaboravlja” takav pritvorski osnov u ovoj pravnoj “drami” da postavi, a što je sudovima poslužilo kao pogodan teren za očekivane odluke. Dakle, dok god je tako, svi mi ćemo biti samo taoci izigravanja pravde u jednom najvećem licemjerju igrokaza mračnih sjenki koje decenijama dominiraju nad crnogorskim pravosuđem, gdje činjenice i dokazi, kao i sva obavezujuća načela, koja se, da podsjetim kolege zovu načelo nezavi-
praksu, u određenim medijima se plasiraju navodne Skaj komunikacije te se organizuju i emisije povodom komentarisanja tih sadržaja, za koje profesionalna javnost svakako ima jasan stav da ne mogu biti dokaz, a o čemu je trebalo voditi računa prilikom ocjene opravdanosti i zakonitosti konkretne optužnice, ali će se pošto je i u toj fazi postupka izostalo valjano postupanje, istima baviti na glavnom pretresu odbrana suprotstavljajući svoje argumente argumentima optužbe.
Međutim, umjesto dvostranog postupka, svjedoci smo da se očigledno u crnogorski krivični postupak i to u odnosu na baš ovog okrivljenog uvodi i treća vrlo aktivna strana – medijski koncern Vijesti, koja je, stiče se utisak, podržana od strane SDT-a budući da su joj na raspolaganje stavljeni podaci i sadržaji koje aktivno objavljuje, a da pritom odbrani dugo vremena nije bilo omogućeno ni da elementarno
snosti postupanja, načelo istine, načelo zakonitog i fer postupka, načelo prezumpcije nevinosti, ostaju mrtvo slovo na papiru. Ovo stoga, što je nažalost u Crnoj Gori običajno pravo dominatno i jedino koje sudska grana vlasti adekvatno afirmiše kao obavezujuće pravo, pred kojim je sve ostalo muk. I to smo mi.
Tako se vraćamo u zemlju paradoksa i zemlju kolektivne amnezije, pod “zastavom ruke pravde” koju usmjerava s jedne strane medijsko pranje biografija višedecenijski prepoznatih kriminogenih struktura, sveprisutnim nasilnim pokušajima bez presedana, smještanja jedne porodice kao centralnog problema kriminala u zemlji, a s druge strane duboko paralisane sudske vlasti.
I onda se pitamo kako to da pred EU i dalje padamo na prijemnom ispitu, pa i nakon 11 godina uzaludnog izigravanja “vladavine prava”. Vladavine, prije bih rekla sile koja decenijama ismijava institucionalnu zrelost i pojedince koji uprkos svim ovakvim deformitetima ostaju profesionalci.
izvrši uvid u spise predmeta. Da li ovakvo postupanje određenih medija i objavljivanje ovakvih sadržaja koji imaju prirodu kompromitujućih ikoga u ovom društvu zabrinjava i da li se postavlja pitanje granice između interesa javnosti da zna i zaštite prava okrivljenog u postupku, odnosno ne samo prava već i života?
Da li iko u ovom društvu postavlja pitanje odgovornosti za prelaženje te granice od strane medijskih poslenika koji gubeći svaku mjeru, a u potpunom odsustvu profesionalne etike, ugrožavaju ne samo život ovog lica, već i bezbjednost njegove porodice u svakom smislu. Ovo posebno kad se ima u vidu više tragičnih epiloga koji su se dogodili nakon objavljivanja neprovjerenih kompromitujućih tekstova od strane istog medija, kao i komuniciranja sa potpisnicima ovakvih ,,crtanja meta“, o čemu je Petar Lazović blagovremeno obavijestio glavnog specijalnog tužioca i sve druge nad-
ležne instance u Crnoj Gori. Nameće se samo pitanje, zašto je interesovanje novinarskog tima te medijske kuće isključivo fokusirano na ovog okrivljenog i njegovo diskreditovanje na najgrublji mogući način i zbog čega je tako, iako smo svjedoci postojanja velikog broja aktuelnih predmeta koji se vode u odnosu na nosioce javnih funkcija ili se s druge strane baziraju takođe na tzv. Skaj aplikaciji. Pritom, posebna težina ovakvog postupanja jednog medija koji sebe naziva nezavisnim, leži u činjenici da ovakvo nasilje sprovode već duže od godinu dana, nad licem koje je u pritvoru. Pa se opet nameće pitanje pobude i motiva ovako, mogu slobodno reći, nečovječnog postupanja u medijskom prostoru?! Iako, ponavljam ni lično ni profesionalno ne podržavam izmještanje predmeta iz sudnica, kod ovakvog kontinuiranog medijskog suđenja, podmetanjem najbizarnijih spinova i kvalifikativa jednom licu, za kojeg već cijela Crna Gora donosi u slobodno vrijeme po slobodnom nahođenju razne sudove i presuđenja, obaveza odbrane ovog okrivljenog je da pokuša da ga zaštiti makar u mjeri da apeluje za fer uslove suđenja u evidentno nefer ambijentu aktuelnog medijskog nasilja, koji do zabrinjavajućeg nivoa postaje dominantan faktor sudske grane vlasti. U konačnom, ono što posebno zabrinjava je činjenica da se na ovakav način raspolaže i distribuira materijal označen oznakom tajnosti, a da nema reakcije niti jedne institucije sistema ili profesionalnog udruženja. Tužilaštva možda?
I da li je uopšte moguće da smo društvo, u kojem je dozvoljeno da tekst jednog medija, koji je plod kršenja svih propisa istraživačkog novinarstva, 10. jula ove godine završi na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore? I pitamo se, gdje smo onda mi?
PODGORICA - Podgoričanima R. D. (49) i I. D. (34) određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da su demolirali kafanu u Dodošima, oštetili plovilo i dva automobila vlasnika V. P.
Tu odluku donio je sudija za istragu Osnovnog suda na Cetinju Borko Lončar – D. R. i D. I. se terete da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje, kao i da je D. I. počinio krivično djelo teška tjelesna povreda – saopšteno je iz cetinjskog Osnovnog suda. Pritvor je određen zbog postojanja opasnosti uticaja na svjedoke koje je potrebno saslušati u daljem toku postupka.
ROBOVIĆ
Prije tačno 20 godina Savjet Evrope donio je Preporuku o medijskoj distribuciji informacija u vezi sa krivičnim postupcima, gdje je ispotencirano poštovanje načela o pretpostavci nevinosti, kao i da informacije koji se odnose na krivične postupke koji su u toku treba da se prenose ili šire preko medija samo onda kada to ne ide nauštrb pretpostavci nevinosti osumnjičenog ili optuženog. Upravo se na ovom polju prepliću profesionalna, ali i lična etika svakoga od nas i stoga nalazim da je ovo način da još jednom apelujem da je za svako demokratsko društvo važno da se uz neophodnu obazrivost i diskreciju obavještava javnost o krivičnim postupcima, uz neophodnost ispoljavanja naročite pažnje prilikom izbora riječi i načina obavještavanja javnosti kako bi se poštovalo pravo svakog okrivljenog, pa i Petra Lazovića, na pretpostavku nevinosti, ali i omogućilo istom pravo na pravično suđenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom. B.
Kako nam je ranije nezvanično saopšteno iz policije, motiv napada se utvrđuje. Braća R. D. i I. D. fizički su nasrnuli na Podgoričanina I. B. ispred kafane vlasnika V. P. Sve se dogodilo kada je u lokalu bilo gostiju. Vlasnik lokala kazao je za Pobjedu da ne poznaje osumnjičene, kao ni da mu motiv ovakvog ponašanja osumnjičenih nije poznat. Kada je vidio da je došlo do sukoba, V. P. je pokušao da prekine tuču braće i I. B, ali su napadači nasrnuli na njega i njegovog sina. Nakon toga, osumnjičeni su otišli iz lokala i vratili se sa motornim testerama, demolirali kafanu V. P, nasrnuli na njegovog sina, slomili vanbrodski motor na gliseru, oštetili auta ,,BMW“ i ,,reno klio“ koji su bili na parkingu i udaljili se u nepoznatom pravcu. Na fotografijama i snimku u koji je Pobjeda imala uvid vidi se da je pričinjena velika materijalna šteta. Osim štete u lokalu, osumnjičeni su polomili stakla na dva vozila i oštetili ih sjekirom. Napad na imovinu V. P. trajao je duže što ukazuje da su osumnjičeni bili odlučni u namjeri da u potpunosti onesposobe rad lokala i pričine što veću štetu. Na snimcima se vide polomljene sanitarije, uništeni stolovi, stolice, frižider, aparat za kafu, hidrofor… R. P.
11 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Hronika
Gdje
Podgoričanima 30 dana pritvora zbog demoliranja kafane u Dodošima
Odluka Osnovnog suda na Cetinju
Stop kadar sa snimka
Crnogorska kompozitorka Nina Perović za Pobjedu o radu na #synergy projektu i stvaralačkim procesima
PODGORICA – Cetinje, Ljubljana, Beograd, Grac, Berlin - to je mapa kojom se kretalo (i još uvijek traje) obrazovanje mlade i uspješne crnogorske kompozitorke Nine Perović iz Tivta. Svaki grad je donio posebne mentore, posebna strujanja i novu inspiraciju, što je rezultiralo zrelošću i upečatljivošću njenih najpoznatijih kompozicija.
Učila je od Žarka Mirkovića, Uroša Rojka (koji je đak Đerđa Ligetija), zatim Klausa Langa. U Berlinu se pod uticajem Danijela Ota okrenula muzičkom teatru koji je inkorporirala i u svoje najsvježije izvedeno djelo.
Perović je donedavno bila dio zahtjevnog i atraktivnog trogodišnjeg projekta #synergy u okviru KotorArt-a, koji je bio finansiran od strane Evropske unije i u čijem je fokusu bilo jačanje kapaciteta industrije klasične muzike na Zapadnom Balkanu. Za Pobjedu je otkrila kako je tekao proces rada na kompozicijama, gdje se nastupalo i što je iza projekta ostalo za sva vremena. Govorila je, između ostalog, i o svom tretiranju folklora i elektronike, što je svojevrsna oznaka njenog recentnog rada.
POBJEDA: Kako je tekao projekat #synergy i da li ste sve vrijeme bili angažovani?
PEROVIĆ: Projekat #synergy je od velikog značaja za sve nas koji smo u tome učestvovali, kao i za publiku. Kada bih kolegama u inostranstvu pomenula koncept projekta, festivale na kojima će se djela izvoditi (Dubrovačke ljetnje igre, Festival Ljubljana i dr.), svi bi ostali zatečeni veličinom projekta i svih njegovih sadržaja, od dvonedjeljnih rezidencija do čitave ture u toliko država. Velik je to projekat, a najljepši je bio način na koji smo se mogli povezati, što ostavlja mogućnost saradnje u budućnosti. Nas 12 kompozitora mlađe generacije, tridesetih godina, dobili smo priliku ne samo da nam se kompozicije inspirisane rezidencijom izvedu na istaknutim festivalima u regionu, nego
Sve što me privlači ima veze sa folklorom
Što više sazrijevate kao autor, sve više postavljate pitanje zašto birate određeni materijal. Mene je privuklo nešto folkloru i to me je držalo dok sam završila doktorsku disertaciju, konkretno kompoziciju „Ritus“. Kad sam je završila, u toku odbrane disertacije sam rekla da nikad više neću koristiti folklor, međutim ispalo je drugačije – rekla je Perović
i da od početka projekta imamo interakciju sa izvođačima, u sklopu „montage week-a“ koji se desio krajem aprila u Kotoru. To je jedan od dragocjenih segmenata projekta, jer takav oblik susreta i načina rada je danas rijetkost, a ostavlja mogućnost da radite i sa muzičkim teatrom i istražujete u bilo kom pravcu koji vas zanima.
POBJEDA: Zašto rijetkost? Da li zato što organizatori to ne vole ili je u pitanju rizik na koji nijesu spremni?
PEROVIĆ: Zato što je to vrijeme u kojem živimo i to što ste rekli - rizik na koji organizatori nijesu spremni. Ukoliko ostavljamo prostora za istraživanje, moglo bi da znači da „cilj“ neće biti dostignut. Ponekad se te strukture projekta baš učine takvima, kao neke jednačine, međutim, kada radite sa ljudima, ako se još bavite i kreativnim radom, dinamika je u potpunosti nepredvidljiva. I u tome, zapravo, nastaje nešto sa čim možete stvarno da radite i tek onda kreće pravi posao. Važno je da uslovi za to postoje i da je na inicijativu Sare Mandić i Viktora Varošija, kao i Ratimira Martinovića, direktora festivala KotorArt, omogućena realizacija projekta koji je prepoznat u svakom mogućem smislu. Takođe, važno je pomenuti i Timeu Kalmar koja je vodila čitavu turu i bila mentor nekima od izvođača u projektu.
POBJEDA: Koji su to gradovi bili?
PEROVIĆ: Krenulo je od Kotora, i onda se išlo u Dubrovnik. Ja, nažalost, nisam išla u Dubrovnik, jer sam zajedno sa koleginicom Helenom Skljarov imala izvođenje renomiranog ansambla za mo-
dernu muziku „Neue Vocalsolisten“ na ECLAT festivalu u Štutgartu, što je bilo takođe jedno nevjerovatno iskustvo. Ansambl je izveo kompoziciju „Pentrations III“ koja je takođe bila izvedena na Zagrebačkom bijenalu ove godine. Nakon ECLAT-a smo se pridružile grupi u Beogradu. Dok smo mi bile u Štutgartu, oni su iz Duborvnika nastavili za Trebinje, Tiranu, pa Prištinu. Iz Prištine su došli u Beograd, a onda smo nakon nekoliko dana krenuli svi za Ljubljanu. Iz Ljubljane smo se vratili dan prije poplava. Putovanje je trajalo od devet ujutru do dva ujutru, autobusom, ali tako velika stvar traži i veliko finale, pa makar to bila duga vožnja autobusom.
POBJEDA: Ali pravo finale su ipak bili nastupi?
PEROVIĆ: Apsolutno, to je ono što je suština projekta, ali i nešto što zauzima samo jedan dio čitave priče. Mislim da smo u tome dostigli svi neki svoj maksimum i interesantno je kako su se različite estetike 12 kompozitora uklopile u dva koncerta (to je bilo dragocjeno i za publiku ljetnjih festivala), a trebalo je to i izvesti.
Svako je radio svoj posao najbolje što je mogao, od kompozitora do izvođača.
POBJEDA: Šta ste Vi uradili u sklopu projekta?
PEROVIĆ: Svaki koncert je obuhvatio po šest kompozicija, a neke su imale i video-projekciju i elektroniku, kao što je bio slučaj sa mojom kompozicijom „Susreti“ za sopran, flautu, dvije violine i klavir, „tape“ elektroniku i video. Izvođači su dobili uputstva i audio-zapise različitih zvukova Dubrovnika koje sam bilježila u toku rezidencije. Na osnovu prve verzije „notnog“ materijala (sam tekst), prema uputstvima partiture snimali su improvizacije i probali različite stvari. Nakon snimaka koje sam od njih dobila, spojila sam neku cjelinu koja je svoj jasniji oblik dobila u sklopu „montage week-a“. Nakon toga sam oblikovala konačnu partituru koja je i dalje ostavlja prostora za improvizaciju. Zbog toga je i tih šest izvođenja bio nepredvidljiv proces u kom su izvođači postepeno gradili odnos prema djelu i dostigli vrhunac u sklopu posljednjeg izvođenja u Ljubljani.
POBJEDA: Da li Vaše zanimanje traži više imaginaci-
je nego kod interpretatora u muzici, da li je pitanje posebnog talenta ili posebne svijesti? Imamo vrlo malo kompozitora mlađe generacije, vas pet, pritom samo dvije kompozitorke.
PEROVIĆ: Veoma smo usklađeni, rekla bih (smijeh). Pet nije mali broj, ali lijepo bi bilo da nas je više. Na Muzičkoj akademiji gdje predajem, dešava se da bude po generaciji dvoje ili troje kolega koji u toku godine pokažu interesovanje, a nekad ne bude kandidata. Kompozicija je nešto što traži čitavog čovjeka, ali ne bih rekla da je potrebna posebna svijest ili talenat. Odnosno, mislim da je uslov bavljenja tim sama potreba, kao neka neminovnost, te istrajnost u upuštanju u proces rada (koji opet nije moguć bez velike ljubavi i želje da se time bavite) koji onda pokriva sve aspekte vašeg životai to može biti razlog zbog čega se neko ne odlučuje često na takav „korak“. Svi imamo muzičku imaginaciju i pomoću unutrašnjeg sluha „čujemo“ kako neka muzika može da zvuči. Meni je nekad divno da maštam, najviše volim prvi dio pripreme kompozicije,
12 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Kultura
SEVDALINKA JE NAJBLIŽA NJENOM SENZIBILITETU: Nina Perović
Nina Perović sa muzičarima koji su učestvovali u kreiranju kompozicije „Susreti“ u okviru projekta #synergy
privatna arhiva
m. babović
ideje koja se postepeno oblikuje. Ali kad stvarno krenete u zanatski dio posla (kada toj ideji dajete zvuk u stvarnom vremenu i prostoru) onda to na neki način postaje kao kopanje. Bukvalno nema razlike između fizičkog rada koji vrlo rado obavljam (npr. okopavanje bašte, sađenje cvijeća) i osjećaja „slaganja“ nota u nekoj fazi nastajanja kompozicije. To postavljanje, odabir muzičkog materijala, oblikovanje teksture, aranžmana, i sve u odnosu na osnovnu ideju kompozicije je posao koji nije lak. I ne bih da se poredim sa nekim drugim umjetničkim zanimanjima, ali mi smo počeli da se bavimo muzikom od osme godine života.
POBJEDA: Jeste li već u tom periodu imali interesovanja za komponovanje?
PEROVIĆ: Iskrena da budem, ja sam još dok sam bila u osnovnoj muzičkoj školi pisala „kompozicije“, od početka je to bilo nešto što nije bilo upitno, prosto se radi. Sjećam se prve kompozicije i kako sam je oblikovala u odnosu na položaj crnih i bijelih dirki malo nakon što sam naučila da postavim ruku na klavir, a sjećam se i naivnih dječijih naslova tipa „Morske dubine“ i „Cucin san“, po mačku kog sam imala u tom periodu. I kako sam s gomilom takvog materijala došla na prvi čas kompozicije (smijeh). Sve su to neki koraci koji su neminovno dio tog puta.
POBJEDA: Šta je u pristupu Vašeg prvog mentora Žarka Mirkovića bilo najvažnije za Vaš profesionalni put?
PEROVIĆ: Način na koji mi je dao inspiraciju i podršku da idem dalje i da rušim neke svoje granice, te izlazim iz svog „sigurnog okvira“. Tada, kao student, ne postavljate pitanja, dobro vam ide na Akademiji, osjećate se odlično, udobno… zašto bih išla iz toga? Međutim, uz mentora kao što je bio profesor Žarko, uvijek postavljate nove izazove i ne prema mjeri ove sredine, koja ima prilično skromnu tradiciju kada je u pitanju klasična muzika, već dalje od toga. Mislim da je to važno za razvoj svakog mladog muzičara danas, jer sredina i okruženje u velikoj mjeri utiču na naš kreativni potencijal.
POBJEDA: A ako student finansijski ne može to da podnese da ide dalje?
PEROVIĆ: Danas su fakulteti u inostranstvu vrlo dostupni, samo što su naši ljudi nekad lijeni, pa niko neće da ide da radi nešto pored studiranja ka-
mogla bi biti bolja
POBJEDA: Zašto se tako rijetko dešava da se jedna kompozicija savremenih kompozitora mlađe generacije može čuti na više od jednog mjesta? Crnogorski simfonijski orkestar, recimo, rijetko izvodi autore iz Crne Gore. Da li je to do Vas ili do Muzičkog centra Crne Gore?
PEROVIĆ: Govoriću o Muzičkom centru kao instituciji koja je osnovana, između ostalog, i sa svrhom da promoviše stvaralaštvo domaćih autora, što je uspješno sprovodio i njen osnivač i prvi direktor, Žarko Mirković. Taj period je nešto na čemu nam mogu pozavidjeti kolege iz regiona i kolege iz Evrope, jer izvan Crne Gore imate kompozitore moje generacije kojima orkestar još nije izvodio neku kompoziciju. Kompoziciju „Gusle“ koju sam napisala prije skoro 15 godina orkestar je izvodio više puta, a zbog nekih njenih karakteristika izvedena je i u različitim dvoranama u regionu, od dvorane „Vatroslav Lisinski“, preko Albanije, Makedonije, Slovenije do Beogradske filharmonije. Tu su naravno i druga djela koja sam pisala za orkestar (i hor), kao i kompozicije ostalih kolega iz Crne Gore, koje su izvedena kao porudžbine Muzičkog centra.
Kao odgovor na Vaše pitanje, važno je reći da to što kompozitor napiše za orkestar nije isto kao što je slučaj sa pop muzikom, koju ćemo očekivati da čujemo često, nešto čime smo pretežno okruženi. U savremenoj klasičnoj muzici postoji jedan drugačiji odnos vezan za jedinstven estetski doživljaj djela kao i odnos prema muzičkom materijalu koji oblikujete, a koji je značajno sadržajniji i kompleksniji. To ima svoju dinamiku i ni u razvijenijim sredinama se ne podrazumijeva da će izvođenje djela da bude često. Tako da mislim da je učestalost izvođenja koju imamo i sada dovoljno dobra, iako uvijek može biti bolja. Meni je u aprilu u saradnji sa Muzičkim centrom izvedena kompozicija „Semafor“. Sve što sam čula od umjetničkog direktora MCCG Marka Simovića, u smislu njegovanja odnosa prema savremenim autorima, bilo je vrlo pozitivno, tako da se nadam kvalitetnoj saradnji u budućnosti.
ko bi sebi omogućio opstanak. Meni je lako da pričam, ja sam imala roditeljsku podršku uvijek, mnogo je teže kada ste bez te podrške. Ali znam naše ljude koje sam srela u Ljubljani, i koji su prosto imali neke dodatne angažmane da bi se finansijski izdržavali. Takođe, stipendije (tada sam dobila Basilues, pa Slovenian State Scholarship) su nešto što vam može omogućiti više nego udoban boravak, samo je važno imati odličan prosjek (a to je opet stvar te ljenosti koju nekad primjećujem i kod dosta dobrih studenata).
POBJEDA: Nije čudno da Bokeljku inspirišu tradicionalni zvuci Boke.
PEROVIĆ: Ja sam zapravo rođena u Mostaru pa je možda mom senzibilitetu najbliža sevdalinka. Imam veliko divljenje i ogromnu ljubav za naš folklor. Doktorska teza koju sam radila vezana je za folklor, ali sam na kraju imala i neke dileme, tj. osjećaj da sam uzela jednu temu koja je ipak ostala negdje u prošlom vijeku.
POBJEDA: Je li problem bio u širini ili načinu na koji biste svoj rad mogli da približite nekom?
PEROVIĆ: Najviše zbog načina kako ću opravdati sve to u kontekstu 21. vijeka - zašto folklor. Zapravo je to bilo pitanje.
POBJEDA: Ali folklor je i dalje dominantan u našoj svakodnevici.
PEROVIĆ: Stvar je u tome da je muzički folklor najdragocjeniji u svom izvornom, original-
PODGORICA - Regionalni zbornik kratkih priča „Trenutak kad je meni počeo mir“, koje su sabrane kroz istoimeni književni konkurs, nedavno je objavljen u izdanju Foruma ZFD iz Beograda. Portal Pobjeda će od danas do petka, u saradnji sa beogradskom kancelarijom forum ZFD-a i uz saglasnost oba urednika izdanja, objaviti pet priča iz zbornika „Kako je meni počeo mir“. U zborniku su zastupljena 24 autora različitih poetika, načina na koji razmišljaju i razvrstavaju sopstvene zaključke, različitih pogleda na jezgro, ali gotovo identičnog poimanja mira koji, lako se zaključuje iz sadržine njihovih tekstova, nikad nije sasvim uspostavljen na ovim prostorima. Ovom zborniku je prethodio sličan pod nazivom „Kako je meni počeo rat“ i prema riječima urednika, Ane Pejović i Vladimira Arsenića, na taj se konkurs prijavilo mnogo više autora, jer je izuzetno teško pisati o miru.
Odlomci iz zbornika „Kako je meni počeo mir“ od danas na portalu Pobjeda
S mirom nije došlo ništa posebno lijepo
nom obliku. Što više sazrijevate kao autor, sve više postavljate pitanje zašto birate određen materijal. Mene je privuklo nešto folkloru i to me je držalo dok sam završila doktorsku disertaciju, konkretno kompoziciju „Ritus“. Kad sam je završila, u toku odbrane disertacije sam rekla da nikad više neću koristiti folklor, međutim ispalo je drugačije. Folklor je i dan danas sastavni dio mog muzičkog izraza, samo nije u prvom planu.
POBJEDA: Kako se u to uklapa elektronika koja je postala lajtmotiv Vašeg poimanja folklora?
PEROVIĆ: Kad kažemo elektronika, mnogi ljudi imaju asocijaciju na nešto drugo. Ja sam, npr. tada snimila Rajka Perovića, guslara sa Cetinja, i te semplove sam koristila za dalju obradu. Dakle, oni se nalaze u kompoziciji „Ritus“, gusle se čuju i asociraju na taj arhaični zvuk, a neke tipične motive sam prilagodila i gudačkom orkestru. U elektronici danas imate toliko mogućnosti, toliko opcija da su dva „dugmeta“ dovoljna da napravite kompoziciju uz adekvatno poznavanje nekog od softvera. Baviti se elektronikom u savremenoj klasičnoj muzici znači rad sa zvukom u neograničenim mogućnostima.
POBJEDA: Šta Vas u ovoj fazi života i stvaralaštva privlači, a da nije folklor?
PEROVIĆ: Sve što me privlači i dalje na neki način ima veze s folklorom. D. ERJAVŠEK
- Ispostavile su se dvije važne stvari: najprije, mir očigledno nije počeo ili je on samo tlapnja o kojoj većina junakinja i junaka ovih priča tek sanja; mnogo je teže pisati o miru. Rat je bio opipljiv i stvaran. Ljudi nekako, poučeni iskustvom koje su preživjeli, kao da ne vjeruju u mir, kao da su oprezni kad bi trebalo da budu opušteni i spokojni. Naravno, s mirom na ovim prostorima nije došlo ništa posebno lijepo – shvatili smo da smo uhvaćeni u ralje surovog, neoliberalnog kapitalizma koji ni najmanje ne haje za nas. Povrh toga, mir je možda stigao na postjugoslovenski prostor, u smislu da je ubijanje prestalo, ali neki drugi svjetski i evrop-
ski prostori su u pravom ratu. Ratu koji prijeti ne samo povratkom na naše prostore nego i da bi mogao biti posljednji kojem ćemo svedočiti, odnosno da će neko pritisnuti crveno dugme, izazvati lančanu reakciju i učiniti da čovječanstvo kakvo danas poznajemo više ne postoji – zapisali su ured-
nici u uvodnom tekstu. Andrej Nikolaidis, Nikola Nikolić, Goran Vojnović, Velibor Čolić, Senka Marić, Robert Perišić, Marija Ratković, Svetlana Slapšak i drugi su obogatili ovaj zbornik događajima, nostalgijom, panikom, razmatranjima i poetskim slikama koje se teško zaboravljaju. D. E.
Književno veče Rajka Joličića održano na „Barskom ljetopisu“
Život prožet ljubavlju prema čovjeku i prirodi
da bio dobronamjeran u onom osnovnom, ljudskom smislu. Rajko je i jedan od ’Dva gusara iz Bara’ iz najizvođenije pozorišne predstave u istoriji Bara, čovjek koji je kao dobrovoljni davalac krvi darivao 130 boca, spasio pet života nakon raznih nesreća ili tragičnih dešavanja, preplivavao jezero da spasi krapove, a drugo jezero da ukaže na značaj borovnica... - kazao je, između ostalog, selektor bARS-a Željko Milović
BAR - I pored glasne muzike iz obližnjeg hotela koja je prijetila da upropasti ugođaj večeri, stotinjak posjetilaca uživalo je u pretposljednjoj večeri bARS segmenta festivala „Barski ljetopis“, koja je protekla u znaku obilježavanja 55 godina stvaralaštva Rajka Joličića.
Ovaj pjesnik, novinar, glumac i humanista objavio je 33 knji-
ge poezije (za djecu i odrasle), aforizama i satiričnih radova. Dugogodišnji je autor i voditelj emisija Radio Bara „Selu u pohode“ i „Mali, veliki“.
- Lembo, kako smo ga od milja u Radiju zvali, bavio se mnogo čime – od humanizma do književnosti, od sporta do očuvanja zdrave vode, zemlje i vazduha.
Istina, nije uvijek pogađao ’u sridu’, niti je hvatao pravi vjetar da mu nosi čun niz jezero, ali je vaz-
Moderator večeri Suljo Mustafić istakao je da u Joličićevom stvaralaštvu ima za svakog ponešto, a njegov život je prožet ljubavlju prema čovjeku, životu, prirodi, vjerom u ljepši, humaniji i zdraviji svijet, nadom i snovima o ostvarenju tih ideala. - Rajko je davno i neposredno ušao u dječji svijet predstavama, igrokazima, festivalom pod Starom maslinom. Kad djeca nekog zavole, rade to iz osjećaja, instinktivno, nepotkupljivom bliskošću. Generacije Barana ga pamte kao druga – čika Rajka i Đeda Mraza - rekao je Mustafić. Specijalni gost programa bila je malena Nikolija Pandurica, koja je recitovala Joličićevu pjesmu „Zrno dobrote“ i otpjevala narodnu „Gledala sam s Koma plava“. R. K.
13 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Kultura
Naslovnica zbornika
STUDIO MEDIA PRO procesima privlači folklorom
Sa književne večeri Rajka Joličića
Učestalost izvođenja domaćih kompozicija
Na vijest o smrti Marka Vešovića
Glas dostojanstva u patnji
Pripadao je bosanskohercegovačkoj, ali ne manje, ako ne i izrazitije, crnogorskoj književnosti. Po tome kako je na svaku nepravdu ili nesojluk umio do neba kriknuti, svakoj opasnosti gledati ravno u lice, hrabro imenovati i ono što bi neko rado skrivao, bio je nedvosmisleno nacionalni Crnogorac u klasičnom značenju riječi
Otišao je iz života jedan od najdarovitijih i najplodnijih pjesnika, književnih teoretičara, esejista, književnih prevodilaca i publicista koji je potekao sa crnogorskog tla. Pripadao je bosanskohercegovačkoj, ali ne manje, ako ne i izrazitije, crnogorskoj književnosti. Po tome kako je na svaku nepravdu ili nesojluk umio do neba kriknuti, svakoj opasnosti gledati ravno u lice, hrabro imenovati i ono što bi neko rado skrivao, bio je nedvosmisleno nacionalni Crnogorac u klasičnom značenju riječi. Mogao je svaki od njegovih prijatelja i drugova po peru ponešto od ličnih strahova sakriti, ili im obući pristojnije ruho, ali ne i Marko Darinkin koji je cio život gorio na moralnoj, lično raspirivanoj, vatri. Nije šala, bio je dijete informbirovca strijeljanog „u potočini“ gdje ga je potjera stigla.
Bio je Velimir Vešović jedan od dvanaestine članova bjelopoljskog Sreskog komiteta, prekaljenih revolucionara koji, na žalost, nijesu u prvi mah umjeli da shvate da je zloglasna Rezolucija Informbiroa predstavljala poziv za definitivno porobljavanje jugoslovenskih komunista. Hrabri, kako ih je Bog dao, bjelopoljski rukovodioci su, naravno bezuspješno, pokušali da pobjegnu iz zemlje. Nosio je Marko težak teret oca „izdajnika“ i kazivao se isključivo kao Marko Darinkin, što iz dubokog poštovanja prema majčinoj žrtvi koja je u neviđenoj materijalnoj oskudici podizala petoro djece, što iz nekog inata prema vlastitoj sudbini. Kad sam poznih sedamdesetih godina u tadašnjoj Televiziji Titograd, kao glavni i odgovorni urednik Kulturnoumjetničkog programa, jer je Televizija imala programsku
Crnogorski izviđači boravili na svjetskoj smotri u Južnoj Koreji
organizaciju sa dva odgovorna urednika, pokušao da Marka Vešovića iz Sarajeva dovedem u Titograd, da odmah bude tvorac i urednik emisije „Lektira“, Marko mi je prvo dao nekako nedovoljno ubjedljiv pristanak, a onda energično odbio. U obilno dogmatizovanoj crnogorskoj sredini – poručio mi je Marko – ja ću uvijek biti samo sin informbirovca izdajnika. Pri tome me je podsjetio na neveselu epizodu iz njegove mladosti kad je zbog očeve sjenke na sebi izgubio poziciju đaka generacije u bjelopoljskoj gimnaziji koja je podrazumijevala i stipendiju i olakšano dalje školovanje. Bez obzira na realnost da se ostvarivao u Sarajevu, u složenim književnim okolnostima i višenacionalnom kontekstu, Marko je silno bio naslonjen na crnogorsku književnu tradiciju koju je strasno naučno istraživao, posebno zbog maternjeg jezika čijem je razvoju i potvr-
di dao nemjerljiv doprinos. Pripadao je grupi crnogorskih pisaca koji su uspjeli da shvate svu veličinu pjesničkog djela Radovana Zogovića, objavio duboko nadahnutu knjigu eseja o Zogovićevom pjesništvu, koja je predstavljala njegovu doktorsku disertaciju.
Bio je jedno vrijeme, posebno pred rat, egzaltiran zavičajnim jezikom Matije Bećkovića da bi se od Bećkovića kao vulgarnog srpskog nacionaliste kasnije tako distancirao da mu je određivao ludnicu kao prirodno stanište. Naslov Markove knjige „Smrt je majstor iz Sr-
Veliko nevrijeme zahvatilo bjelopoljsku opštinu
Grad pričinio štetu voćarskim i povrtarskim kulturama
bije“ dovoljno jasno svjedoči njegovu odlučnu i nepomirljivu poziciju beskompromisnog antifašiste i sljedstveno tome borca bez uzmaka. Marko Vešović je jedan od najbogatijih vlasnika crnogorskog jezičkog obilja, kako u vlastitom poetskom djelu tako i njegovim brojnim stručnim raspravama. Sticao se utisak da se Markov nepresušni talenat bogato otvara na samu pomisao na raskoš njegovog crnogorskog zavičajnog jezika čiji je bio fanatični pristalica i stvaralački korisnik. Kad bi iz prastare crnogorske jezičke arhaike izvukao i upotrijebio izraz, ili napravio neočekivani Markov jezički ugursuzluk, čitalac je osjećao zavist zbog toga što sam nije umio da uoči bogate i moderne izražajne potencije pomenute lingvističke situacije.
Njegova znamenita pjesnička knjiga „Poljska konjica“ ostaje pored vrhunskog pjesničkog dometa i posebno vrelo svjedočanstvo trogodišnje sarajevske patnje u opsadi.
Danas se iz brojnih nadahnutih Markovih kolumni, pisanih u toku sarajevske ratne drame, mogu praviti posebne knjige koje ni jednog trenutka zbog vremenske udaljenosti događaja o kojima je riječ ne gube u poznatoj oštrini i aktuelnosti. I bosanskohercegovačka i crnogorska književnost izgubile su Markovim odlaskom iz života jednog od svojih velikih protagonista. Rajko CEROVIĆ
Dvije sedmice lijepog druženja
SeUl- Crnogorski izviđači bili su na Svjetskoj izviđačkoj smotri u Južnoj Koreji, koja je trajala od 1. do 12. avgusta.
Tema smotre je bila „Nacrtaj svoj san“, a na ovom značajnom događaju našu zemlju predstavio je kontingent izviđača od 15 učesnika mlađih od 18 godina. Dvije sedmice lijepog i edukativnog druženja obilježili su razni programi i aktivnosti, a izviđači su imali priliku da se upoznaju sa kulturama drugih zema-
lja, ali i da predstave svoju, te i uživaju u obilasku južnokorejskog grada.
Dosta pažnje privukla je vijest o približavanju tajfuna oblasti u kojoj su bili smješteni, pa je korejska vlada donijela odluku da evakuiše cijeli kamp.
Naši izviđači kažu da za ovo učešće nijesu dobili potrebnu institucionalnu podršku, koju nesumnjivo zaslužuju, ali će im ovo iskustvo ostati kao lijepa uspomena u okviru koje su promovisali Crnu Goru u izviđačkom svijetu. R. P.
Bijelo Polje - Veliko nevrijeme praćeno obilnom kišom, vjetrom, gradom i grmljavinskim prosecima preksinoć je zahvatilo bjelopoljsku opštinu. U brojnim gradskim i prigradskim naseljima, kao i na ruralnom području opštine, pričinjena je velika šteta na voćarskim i poljoprivrednim zasadima i putnoj, komunalnoj i drugoj infrastrukturi. Sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i sa-
obraćaj Duško Ružić saopštio je za Pobjedu da je stigao veliki broj poziva za intervenciju, te da su u skladu sa raspoloživim mogućnostima postupili. - Intervenisalo se na više lokacija gdje je voda prodrla u stambene objekte pojedinih domaćinstava. Intervenisalo se na čišćenju propusta u Rakonjama i Kruševu i drugim mjestima. Najteža situacija je bila na Ribarevinama i u Rakonjama gdje je velika količina vode sa okolnih brda preplavi-
la magistralu. Na nekim mjestima proradila su klizišta. U naselju Malo polje Pavića potok je pričinio štetu na nekoliko domaćinstava a zbog začepljenja propusta potok se izlio i pričinio štetu u domaćinstvu
kod AMD „Đorđije Stanić“ - kazao je Ružić. Dodao je da će se nakon sačinjenog izvještaja sa terena znati kolika je pričinjena šteta i utvrditi smjernice za sanaciju. BEĆA ČOKOVIĆ
14 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Povodi/Crnom Gorom
b. čoković
d. malidžan
Marko Vešović
Kuća u naselju Malo Polje
Pavića potok
Izviđači na svjetskoj izviđačkoj smotri
Vikend na planini i u gradu obilježila manifestacija „Udahni Kolašin“
Sa asfaltom stigli i nekultura i smeće
NIKŠIĆ – Da modernizacija putne infrastrukture ne donosi uvijek boljitak, najbolje potvrđuje krajolik koji okružuje Kapetanovo jezero, a kroz koji je lani asfaltirano oko pet kilometara makadama. Stočare je obradovala ova investicija, ali asfalt do jezera, koje teritorijalno pripada kolašinskoj opštini, „doveo“ je i one koji ne preferiraju pješačenje, planinarenje i nemaju terensko vozilo. Doveo je i one koji ne razumiju i ne poštuju prirodu, već je posjećuju samo da bi napravili jedan „selfi“ i podijelili ga na društvenim mrežama.
Kao po pravilu, što je više posjetilaca više je i smeća na sve strane, a po svemu sudeći oko jednog od najljepših crnogorskih jezera „procvjetaće“ i divlja gradnja. Grade se bungalovi, betonski objekti i rovački katun, baš kao i piperski i zagarački, iz godine u godinu, sve više odstupa od tracionalne arhitekture, tako da je sad gotovo nemoguće naići na očuvanu kamenu kolibu pokrivenu šindrom, kakve su nekad sve bile.
Nema u ovoj planini nema signala za mobilnu telefoniju, nema ni električne energije, ali zato tišinu para zvuk agregata, katkad i preglasna muzika sa neke od terasa, a livade i njive često bivaju ugažene četvorotočkašima koji se na obali jezera mogu iznajmiti. Prekjuče je bilo kišno vrijeme, pa nije bilo ni veće gužve oko jezera iako je bio neradni dan. Zatekli smo na katunu Miloša Draškovića iz kolašinskog sela Velje Duboko, koji razočarano kaže da mu
je najmilije „kad padne nebo na zemlju“, jer tada je na njegovoj planini mirno. - Kad je loše vrijeme ovdje je najmirnije. Put ka našem selu, niz kanjon Mrtvice, loš je i logično je da nas je obradovalo što smo dobili asfalt sa nikšićke strane. Sad mnogo lakše i brže stignemo do grada, nabavimo osnovne potrepštine, lakše izdižemo i zdižemo, jednostavnije prodamo meso i bijeli mrs, ali oni koji ne znaju ništa o životu na selu ne poštuju planinu. Malo ih je koji hoće da voze putem, jer im to, valjda, nije adrenalinski, već gaze kroz ove bistre potoke, pa često i njivama, kroz usjeve. Nabije kacigu, ne možeš ga prepoznati, a ni stići. Stranci to ne rade. Decenijama ovdje izdižem, stotine inostranih turista u blizini jezera svakog ljeta kampuje, ali oni za sobom nikad ne ostave ni jedan opušak, papirić. Raduje nas što je naše jezero sad popularnije, lakše ćemo i bolje prodati svoje proizvode, ali strah me da će ovo uskoro postati tijesno za sve koji bi htjeli da se ovdje udome. Ovdje izdižu Rovčani, bli-
Kao po pravilu, što je više posjetilaca više je i smeća na sve strane, a po svemu sudeći oko jednog od najljepših crnogorskih jezera „procvjetaće“ i divlja gradnja. Grade se bungalovi, betonski objekti i rovački katun, baš kao i piperski i zagarački, iz godine u godinu, sve više odstupa od tradicionalne arhitekture, tako da je sad gotovo nemoguće naići na očuvanu kamenu kolibu pokrivenu šindrom, kakve su nekad sve bile
Oldtajmeri i pazarni dan na Bjelasici
KOLAŠIN – Osamnaest
oldtajmera u centru grada. Parkirani da se pogledaju, da se „dotaknu“, da se vlasnicima postavi pitanje. Ko nije znao – u početku je bilo malo nervoze zbog saobraćajne gužve – ali kada su vidjeli da je to zbog oldtajmera, sve je oprošteno. Mnogi su za njima krenuli ka Bjelasici...
Najstariji, najljepši...
Baranin Valentino
zu su nam i Piperi, Zagarčani, ali postavlja se pitanje koja bi to onda lokalna uprava trebala da ovdje postavi kontejnere, da odvozi otpad... Mnogo toga nije regulisano – kaže Drašković.
Nedaleko od jezera, Dragan Minić je nedavno sagradio pet bungalova. Decenijama unazad kod njega svaki namjernik i prolaznik može da se okrijepi domaćom hranom i pićima koje proizvodi na svom gazdinstvu, a smještajne kapacitete je proširio, jer sve je više turista, pogotovo inostranih, koji dolaze zbog kanjona Mrtvice, Brnjičkog i Kapetanovog jezera, Kape moračke...
- Ovdje nema interneta, a štampu ne kupujemo. Ipak, saznali smo da se ovih dana po medijima moglo pročitati kako ovdje vlada haos. Vjerujte mi da ti novinari nijesu ni dolazili da bi se uvjerili, ali zato je odmah, nakon što su osvanuli ti naslovi, došla inspekcija. Stigli su iz Ministarstva i tražili papire. Ovo je odvajkada bio katun sela Velje Duboko, ovdje sam rođen, nije prostor urbanizovan, ali
sam morao dobiti saglasnost mjesne zajednice i pokazao sam im te papire. Pa, valjda, na svom katunu čovjek može da gradi, pogotovo ako je to usklađeno s okolinom, sa ovim predivnim pejzažima –konstatuje Minić.
No, da li će baš sve što se gradi u podnožju Malog i Velikog Žurima, oko Kapetanovog jezera i oko Nikšinog kiljana biti „uklopljeno“ kako bi trebalo, niko ne može ni naslutiti i logično je da su zabrinuti svi koji znaju šta znači prirodni sklad. Uostalom, nadležnima, pa i graditeljima, najbolji nauk mogla bi biti slika sa Žabljaka koji je decenijama unazad devastiran i sad tamo slijedi rušenje stotine vikendica. Da se sačuva Lukavica i taj prostor na tromeđi nikšićke, kolašinske i danilovgradske opštine – možda još nije kasno.
Asfalt je stigao, a kad bi još bilo struje, po svemu sudeći, pojavilo bi se stotine investitora koji polažu pravo na katun, a stočarstvom se sigurno ne bi bavili.
R. PEROŠEVIĆ
Tako je počela manifestacija „Udahni Kolašin“ koju su zajednički organizovali Društvo prijatelja Kolašina, Turistička organizacija i Skijališta Crne Gore. Oldtajmeri su se, prema svojim godinama, parkirali „na visini“ – na platou Ski centra 1600. Dodantna ponuda „starim šmekerima na četiri točka“, bio je pazarni dan sa raznovrsnom ponudom suvenira, ljekobilja, proizvoda od meda, pletenih proizvoda kao i domaćih specijaliteta. Sve se to dešavalo u neprikosnovenom ljetnjem ambijentu Bjelasice gdje ima dosta i sunca i svježine. Među oldtajmer-strastvenicima je bio i Kolašinac Luka Šuković, vlasnik turističke agencije iz Kolašina koja u svojoj ponudi ima ture sa starim ex-YU automibilima – vožnje „Zastavinim“ automobilima su izuzetno tražene i uvijek donose te jugonostalgične impresije.
Direktorica Turističke organizacije Kolašina Zorica Milašinović bila je zadovoljna još jednom originalnom manifestacijom koje prate aktuelno turističko ljeto. Pokušavamo da onim što organizujemo sa našim partnerima, budemo adekvatna dopuna prirodnim ljepotama koje goste sačekaju u Kolašinu. – Građani i turisti su imali priliku da od 10 do 11 sati pogledaju 18 oldtajmera koji su bili tu parkirani. Uživali su pored jedinstvenih i autentičnih automobila. Nakon toga se krenulo ka Bjelasici i Ski centru Kolašin 1600 gdje je oldtajmerima „pravio društvo“ pazarni dan sa svojom raznovrsnom ponudom. Svi prisutni su imali priliku da uživaju u tradicionalnoj hrani, da pogledaju štandove sa domaćom radinošću i ljekovitim biljem. Druženje je bilo izvanredno, evocirale su se uspomene, neke tradicije su ponovo počinjale da žive. Još
Tino Marđokić je bio posebno ponosan jer je njegov oldtajmer bio najstariji na Bjelasici. ,,Volvo 544“ proizveden je davne 1959. godine. Nagrađen je trodnevnim ski-pasom. Vaso Knežević je takođe dobio trodnevni ski-pas jer je imao najljepšeg oldtajmera – ,,fiat 1300“. Drugo mjesto je pripalo Oliveri Krivokapić sa ,,volksvagenom –bubom“ i ona je dobila dvodnevni ski-pas.
jednom je potvrđeno da je pazarni dan itekako izazovan i za one koji nude svoje proizvode i za one koji hoće u njima da uživaju – kazala je Zorica Milašinović, direktorica TO Kolašin. Izvršni direktor Društva prijatelja Kolašina Mladen Obrenović je takođe bio zadovoljan turističkim utiscima koji su stvoreni i u Kolašinu, ali i na Bjelasici. Kaže da uvijek treba praviti tu organizacju, vezu između grada i planine. – Mislim da je ovo važna poruka ove manifestacije da su grad i planina „jedno“ kada je turistička ponuda u pitanju. Kolašin i Bjelasica su jedno i moraju biti jedno. Ovakav događaj nam je sve potrebniji i kao građanima Kolašina i kao onima koji organizuju dolazak i boravak gostiju i na kraju gostima koji vole, da uz sve što Bjelasica nudi – ponudi i oldtajmere. Stari i očuvani automobili i naša tradicionalna hrana su odlična kombinacija da se bar na trenutak prisjetimo kako se nekada živjelo. Mislim da iz toga treba da izvučemo pouke i baš te recepte primijenimo na današnje vrijeme. Ako pogledate stare auttomobile i poredite ih sa onim koje mi danas vozimo, shvatićete da je njihov učinak apsolutno identičan. Stari su išli znatno sporije, ali su uvijek stizali tamo gdje su krenuli – poručio je Mladen Obrenović, izvršni direktor Društva prijatelja Kolašina. D. DRAŠKOVIĆ
15 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Crnom Gorom
Ukoliko država ne iskontroliše gradnju na Lukavici i oko Kapetanovog jezera mogao bi se ponoviti „žabljački scenario“
Divlja graDnja narušava Divlju ljepotu: Kapetanovo jezero
I na Lukavici niču novi objekti
Pogled na oldajmere na Bjelasici
KIJEV - Holandski premijer Mark Rute izjavio je da će Holandija i Danska isporučiti neodređeni broj borbenih aviona F-16 Ukrajini čim se ispune uslovi za transfer. Ovo obećanje, dato tokom posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Holandiji, prvo je stvarno obećanje o isporuci F-16 za ukrajinske oružane snage. Dolazi nekoliko dana nakon što su SAD odobrile moguću isporuku borbenih aviona iz Holandije i Danske. Iako Holandija nije objavila koliko će poslati F-16 aviona Ukrajincima, to je na Tviteru uradio Zelenski.
- Mark Rute i ja smo postigli dogovor o broju aviona F-16 koji će biti prebačeni Ukrajini nakon što naši piloti i inženjeri dovrše obuku. Četrdeset dva aviona. A to je tek početak - napisao je Zelenski. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je u neđelju da je protivvazdušna odbrana spriječila napad dvije bespilotne letilice na regiju Belgorod, koja se graniči s Ukrajinom i redovno je meta napada ukrajinskih bespilotnih letilica.
U odvojenom saopštenju, regionalni guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov rekao je da je oboreno 12 meta u vazduhu na prilazima gradu Belgorodu, prenosi Rojters.
Terorizam
Ukrajinsko ministarstvo odbrane objavilo je fotografije pozorišta u Černihivu, koje je juče pogođeno ruskom raketom.
- Posljedice ruskog terorističkog napada - stoji u objavi ukrajinskog ministarstva odbrane. Ukrajinski predsjednik Volo-
Petsto četrdeset treći je dan ruske invazije na Ukrajinu
Zelenski: Dobićemo 42 aviona F-16, to je tek početak
Britanski Telegraf: Kina naoružava Rusiju
Kina je uputila desetine hiljada pošiljki ruskim proizvođačima oružja od početka invazije u punom obimu, objavio je britanski Telegraf 19. avgusta.
Istraga Telegrafa pokazala je da je Kina pomogla ruskoj vojsci u snabdijevanju helikopterima, bespilotnim letilicama, optičkim nišanima i osnovnim sirovinama. Trgovinska razmjena između Moskve i Pekinga je na putu da ove godine dostigne rekordnu vrijednost od
preko 200 milijardi dolara. Ovi trgovinski zapisi su u suprotnosti sa tvrdnjama Kine o neutralnosti i njenim obećanjima da neće dati oružje ni ukrajinskim ni ruskim snagama. Kina je takođe tražila ulogu u međunarodnim mirovnim pregovorima, što je potkopano njenom stalnom podrškom Rusiji. Prema Telegrafu, kineska kompanija poslala je 1.000 bespilotnih letilica u Rusiju u mjesecima koji su pretho-
dili invaziji u punom obimu u februaru 2022. Firma je sebe opisala kao ,,trgovac na veliko dječjim igračkama“ i isporučila dronove ruskoj lažnoj kompaniji koja se takođe vodi kao distributer igračaka. Nakon što je invazija počela, kineske kompanije nastavile su isporučivati vojnu pomoć Rusiji, uključujući turbomlazne i raketne navigacijske sisteme poslate preko Indije i Kostarike.
Teške borbe ne jeljavaju
dimir Zelenski rekao je da će njegova zemlja uzvratiti nakon što je ruski projektil juče pogodio grad Černihiv na sjeveru Ukrajine.
- Siguran sam da će naši vojnici odgovoriti Rusiji na ovaj teroristički napad. Odgovorite opipljivo - rekao je Zelenski u video-obraćanju objavljenom
danas u ranim jutarnjim satima. U raketiranju centra Černihiva poginulo je sedam osoba, uključujući šestogodišnju djevojčicu Sofiju, a gotovo 150 ljudi je povrijeđeno. Među ranjenima je bilo petnaestoro djece. Rusija je osujetila pokušaj Ukrajine da dronom napadne
Počela obuka ukrajinskih pilota
Ukrajinski piloti započeli su obuku na borbenim avionima F-16, rekao je ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov u intervjuu za ukrajinske medije u subotu.
- Obuka na F-16 je počelarekao je Reznikov, dodajući da se uz pilote obučava i niz ukrajinskih inženjera i tehničara. Reznikov je rekao da neće otkriti koliko će trajati
Tajvan: Dvadeset pet kineskih aviona ušlo u naš vazdušni prostor
TAJPEJI - Ministarstvo
odbrane Tajvana saopštilo je juče da je u posljednja
24 sata 25 kineskih vojnih aviona prešlo srednju liniju Tajvanskog moreuza.
Taj moreuz je predmet međunarodnog spora, Kina tvrdi
da ima suverenitet nad njim, a srednja linija, poznata i kao Dejvisova linija, određena je još 1955. godine i smatra se za granicu između dvije strane. U saopštenju se navodi da su kineski borbeni avioni Su-30 i J-11 ušli u tajvanski prostor,
kao i da nema podataka da je Kina nastavila svoje jučerašnje vojne vježbe i danas. Komanda vojske Kine je dan ranije na internetu objavila snimke vježbi u kojima učestvuju, između ostalog, brojni vojni brodovi i avioni.
obuka, ali je napomenuo da je ,,minimalni rok obuke šest mjeseci“. Prema Reznikovu, instruktori će biti ti koji će objaviti završetak obuke kada vide da ukrajinski piloti, inženjeri i tehni-
Peking je saopštio da je to ,,upozorenje separatističkim snagama“ i očekivani odgovor na posjetu potpredsjednika Tajmana Vilijama Laija Sjedinjenim Državama. On se 18. avgusta vratio iz SAD gdje je boravio na putu za Paragvaj. Ministarstvo odbrane Tajvana oštro je osudilo kineske vojne vježbe, saopštivši da će poslati odgovarajuće snage da osiguraju nacionalnu bezbjednost. Tajpej je takođe naveo da Kina posjetu tajvanskog zvaničnika SAD koristi i kao izgovor za zastrašivanje glasača uoči predsjedničkih izbora koji iduće godine treba da se održe u Tajvanu.
objekte u Moskvi i Moskovskoj oblasti, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane, navodeći da nije bilo žrtava, niti štete.
Napadi droNovima
U saopštenju se navodi da su snage PVO otkrile dron koji je letio iznad Stupinskog okru-
čari mogu uspješno primijeniti svoje nove vještine. Program obuke F-16 podržava koalicija 11 zemalja NATO i zahtijeva službeno odobrenje SAD jer su avioni američka tehnologija.
ga Moskovske oblasti u pravcu Moskve.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin je ranije na Telegramu rekao da je bespilotna letilica pokušala preletjeti glavni grad tokom noći, dodajući da je protivvazdušna odbrana to spriječila, prenijela je agencija DPA.
Guverner pokrajine Roman Starovojt kazao da je ukrajinska bespilotna letilica pogodila i zapadni ruski grad Kursk. - Bespilotna letilica je pogodila krov zgrade željezničke stanice - objavio je Starovojt na Telegramu.
On je kazao da se zapalio krov i da je pet osoba lakše povrijeđeno krhotinama stakla.
Ratnohuškačka propaganda u zenitu
U više gradova Rusije osvanuli su grafiti ,,Kad se vojska na Kosovo vrati“
MOSKVA - Na zgradi jedne od glavnih ruskih medijskih kuća Rasija sevodnja i nekoliko drugih u centru Moskve pojavile su se reklame na kojima su zastave Srbije i Rusije i natpis ,,Rusi i Srbi braća zauvijek“, kao i grafit ,,Kad se vojska na Kosovo vrati“, objavila je Raša tudej. Te poruke su se, osim u Moskvi, pojavile i u Sankt Pe-
terburgu, Jekaterinburgu, Saratovu, Tjumenu i Orelu. Ratnohuškački grafit ,,Kad se vojska na Kosovo vrati“ ispisivan je i u Crnoj Gori. U Pljevljima je ovaj grafit prošlog mjeseca osvanuo na kamenom zidu starom gotovo 150 godina, izgrađenom u doba Austrougarske, a nakon toga i u mjestu Dolinice, na oko sedam kilometara od Pljevalja, a u pravcu Prijepolja.
16 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Svijet
Grafiti po ruskim gradovima
25 kineskih vojnih aviona prešlo Tajvanski moreuz
Podgorica gubi ugled jednog od najčistijih glavnih gradova Evrope
Sve dok su puni kontejneri, Čistoća ne radi svoj posao
Ako se o kvalitetu života u nekom gradu sudi između ostaloga i po higijeni javnih prostora, odnosno, održavanju čistoće, lako je zaključiti da je taj trend u Podgorici u znatnom padu. O tome svjedoče slike prepunjenih kontejnera, svakakvog otpada razbacanog i van komunalnih posuda, pa i mimo lokacija koje su određene za odlaganje otpada. No, ako se donedavno Čistoća uglavnom bez mnogo pompe bavila svojim poslom, a komunikacija s javnošću tog gradskog privrednog društva uglavnom svodila na promociju novih servisa, edukativne aktivnosti i apele sugrađanima za više discipline u ovoj oblasti komunalnog reda i kulture, sadašnji menadžment više pažnje očigledno posvećuje aktivnostima svojih prethodnika, a za aktuelno stanje (ne)čistoće u gradu odgovorne nalazi svuda osim kod sebe.
Na meti kritičara dosadašnje organizacije procesa rada u Čistoći tako su se našli projekat primarne selekcije otpada i postavljanje polupodzemnih kontejnera, stanje mehanizacije, tj. voznog parka, planirana izgradnja nove upravne zgrade, odnosno, kompleksa, pa čak i pokretanje aplikacije za kontakt s građanima „Kasper“… Orkestrirane su optužbe na račun nedomaćinskog poslovanja doskorašnjeg rukovodstva Čistoće, odnosno, tvrdnje da se godinama u to gradsko preduzeće nije dovoljno ulagalo.
Međutim, na osnovu dokumenata u koje nije teško imati uvid može se reći da to, blago rečeno, ne odslikava realno stanje stvari.
MEHANIZACIJA
Gradsko preduzeće Čistoća je od 2018. godine do danas nabavilo 11 specijalnih vozila za obavljenje komunalnih poslova, ukupne vrijednosti oko 1,45 miliona eura. Osim toga, vodeći računa o doprinosu zaštiti okoline, Čistoća je nakon sprovedenih tenderskih procedura od 2019. godine nabavila više vozila na električni pogon za čišćenje javnih površina, ukupne vrijednosti oko 102.000 eura. Brojke, dakle, uvjerljivije od riječi govore o tome da li je ula-
Aplikacija ,,Kasper“
Čistoća je, u saradnji sa Deponijom, Crnogorskim telekomom i kompanijom ,,Amplitudo“, od marta 2020. godine građanima Podgorice stvorila mogućnost da prijave nelegalno odložen otpad putem nove, besplatne aplikacije „Kasper“ za Android i iOS uređaje. Na taj način, uz već postojeće kanale komunikacije na društvenim mrežama, napravljen je značajan korak ka kvalitetnijem kontaktu s građanima, odnosno, pristupu upravljanju otpadom i zaštiti životne sredine.
Ako se donedavno Čistoća uglavnom bez mnogo pompe bavila svojim poslom, a komunikacija s javnošću tog gradskog privrednog društva najviše svodila na promociju novih servisa, edukativne aktivnosti i apele sugrađanima za više discipline u ovoj oblasti komunalnog reda i kulture, sadašnji menadžment više pažnje očigledno posvećuje aktivnostima svojih prethodnika, a za aktuelno stanje (ne) čistoće u gradu odgovorne nalazi svuda osim kod sebe
gano u vozila i opremu Čistoće… Jedan od argumenata koji bi trebalo da pravdaju sadašnji nezadovoljavajući nivo komunalne čistoće javnog prostora jeste stanje, tj. učestali kvarovi mehanizacije. Kao da se zaboravlja da Čistoća ne posluje samo u posljednjih nekoliko meseci već je preduzeće sa decenijskim iskustvom. Tako se želi prenebregnuti činjenica da je, s obzirom na prirodu posla kojim se bavi to preduzeće, kvarova u voznom parku, odnosno, na mehanizaciji uvijek bilo i uvijek će ih biti. Kvar može da
nastane zbog otežanog prilaza, odnosno, nepristupačnog terena, prilikom istovaranja otpada na deponiji, a naravno – nekad i kao posljedica greške onoga ko upravlja vozilom... Važno je da se kvarovi uspješno saniraju kako proces rada ne bi trpio. Kada se uporedi doskorašnje stanje u gradu s aktuelnim, utisak je da je to ranije rađeno neuporedivo kvalitetnije. Kvarovi, očigledno, nijesu počeli da se dešavaju juna 2023. godine i jasno je da oni u proteklim godinama nijesu predstavljali smetnju za kvalitetno obavljanje posla, niti (što je sada slučaj) jedan od izgovora za neuspjeh u održavanju komunalne higijene. Prosto rečeno, ne mogu kvarovi vozila biti opravdanje za loše stanje na terenu.
Podsjećanja radi, projekat primarne selekcije otpada zapo-
čet je nakon što je Ministarstvo održivog razvoja i turizma 2018. godine prihvatilo koncept tzv. suve i mokre frakcije i dalo saglasnost lokalnim upravama i komunalnim preduzećima za njegovu primjenu. U skladu s tim, Skupština glavnog grada je krajem te godine usvojila Odluku o načinu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada na teritoriji Podgorice, kojom je predviđeno fazno sprovođenje projekta. Od marta 2019. godine počela je ugradnja polupodzemnih kontejnera namijenjenih za odlaganje tzv. suve i mokre frakcije otpada, kao i postavljanje metalnih posuda (označenih plavim, odnosno zelenim plastičnim poklopcem) zapremine 1,1 kubik, na kojima su na naljepnicama istaknute sve potrebne informacije. Od tada do kraja 2022. godine nabavlje -
Izgradnja nove upravne zgrade
U javnosti je u prethodnom periodu s razlogom potegnuto i pitanje stanja upravne zgrade Čistoće i radionice tog gradskog privrednog društva, odnosno, neadekvatnih uslova za rad zapošljenih. Podsjećanja radi, Glavni grad je 2022. godine donio odluku o ustupanju Čistoći parcele na Vrelima Ribničkim, uz krug privrednog društva Deponija. Takva lokacija je određena zbog toga što je urađena analiza pokazala da bi
na taj način bila ostvarena znatna ušteda na planu potrošnje goriva, kao i troškova održavanja i amortizacije voznog parka. Ove godine je urađeno idejno rješenje koje je predvidjelo glavnu upravnu zgradu za mendžment, zgradu za administraciju, veliku radionicu sa pratećim kancelarijama, parking prostor, mobilnu pumpu, nove magacine... ukratko, sve što bi jedno komunalno preduzeće ovog tipa trebalo da posjeduje.
Glavni grad je u budžetu za ovu godinu predvidio 100.000 eura za raspisivanje tendera za izradu glavnog projekta za pomenuti kompleks, kao i za pripremu terena na lokaciji gdje bi naredne godine trebalo da počne izgradnja. Na novom menadžmentu je, dakle, samo da nastavi započete aktivnosti kako bi, ovo za grad izuzetno važno preduzeće, dobilo uslove za rad kakve i zaslužuje.
no je i ugrađeno 265 polupodzemnih kontejnera kapaciteta pet kubika, ukupne vrijednosti oko 1,23 miliona eura, kao i 872 metalna i plastična nadzemna kontejnera zapremine 1,1 kubni metar (ukupne vrijednosti oko 254.000 eura). Ove godine je bila planirana nabavka još 70 polupodzemnih kontejnera. Koliko su polupodzemni kontejneri doprinijeli unapređenju higijene, ali i (ništa manje važno) koliko su uticali na estetski utisak o javnom prostoru, najbolje govore aklamativno pozitivne reakcije građana, od kojih su stizali brojni zahtjevi za njihovu ugradnju u djelovima grada gdje još nijesu bili postavljeni. A posao održavanja čistoće i higijene u gradu i sprovodi se u interesu građana, zar ne? Stoga čude (navodne) tvrdnje da Podgorici ne trebaju polupodzemni kontejneri i pokušaji opstrukcije daljeg sprovođenja tog projekta, što se pravda visokom cijenom kontejnera, nedostatkom vozila, ali i – neodgovornošću građana da sprovode primarnu selekciju otpada?!
IMIDŽ
Treba naglasiti je da je u proteklih 4,5 godina Podgorica za stanje na polju čistoće i javne higijene konstantno dobijala međunarodna priznanja, da su samo riječi hvale stizale od diplomatskih misija. Prošle godine dobijena je i posebna pohvala od gradonačelnika Ljubljane, koja je već sedam godina zele-
na prijestonica Evrope. Nažalost, Podgorica taj imidž ubrzano gubi. Od do skoro jednog od najčistijih glavnih gradova u Evropi, Podgorica je za kratko vrijeme stekla epitet grada koji se ne može podičiti čistoćom. Stoga i ne čude, praktično, svakodnevne pritužbe građana na stanje čistoće javnih površina u gradu. Posebno zabrinjava situacija da se sve ovo dešava ljeti, kad je u gradu znatno manje stanovnika nego zimi, pa bi logično bilo da je i lakše održavati čistoću na visokom nivou. Osim toga, ljeto je period kada se paralelno sa redovnim aktivnostima rade i druge aktivnosti iz djelokruga tog preduzeća, poput čišćenja suvih korita rijeka i potoka (Ribnica, Savin potok, Mosorski potok...). Nažalost, to ovoga ljeta nije rađeno, a sa posljedicama bi se grad mogao suočiti na jesen, kada počnu obilnije padavine. Onoliko koliko je bilo objektivno moguće, Čistoća je do sada uvijek kvalitetno obavljala poslove iz svoje nadležnosti. Radilo se u tri smjene i koliko god se moglo izlazilo u susret građanima. Rezultati takvog pristupa organizaciji posla bili su vidljivi na ulicama, trgovima, parkovima i drugim javnim prostorima Podgorice. Ne smije se zaboraviti da je to posebno bilo izraženo tokom 2020. i 2021. godine, za vrijeme pandemije kovida-19, kada su svi zapošljeni ulagali nadljudske napore da izađu u susret svakome kome je trebalo, radeći i poslove koji nijesu usko u njihovoj nadležnosti. U tom svjetlu čuđenje izazivaju (nezvanične) informacije da je broj zapošljenih na bolovanjima sada znatno veći nego u uporednim periodima. Zato je poruka čelnim ljudima Čistoće: Promijenite prioritete. Više se bavite održavanjem čistoće u gradu, a manje traženjem propusta ili nezakonitosti u radu vaših prethodnika –ima ko time da se bavi. Pljunite u šake i prihvatite se posla koji vam je povjeren i koji je vaš prioritet – održavanje komunalne higijene i čistoće, u interesu i na zadovoljstvo građana Podgorice. To bi trebalo da vam bude jedina ideja vodilja i prilikom najavljivanja poskupljenja vaših usluga, ali i pravljenja nove sistematizacije radnih mjesta koju pripremate. N. SEKULIĆ
17 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Hronika Podgorice
Uobičajen prizor u Podgorici u posljednje vrijeme
S. VASILJEVIĆ
Ponosni na mladost
set dana prvenstva odigrale sedam utakmica – upisale su šest pobjeda (protiv Kipra, Irske, Bugarske, Švedske, Rumunije i Estonije) uz nestvarnih +236, da bi na kraju u dramatičnom finalu uslijedio poraz od Njemačke (65:57).
Napad
PODGORICA - Kažu da slika govori hiljadu riječi. Sliku naše ženske košarkaške kadetske reprezentacije na kraju finalnog meča protiv Njemačke gdje su naše djevojčice bile vidno istrošene, uplakane, a selektor Petar Stojanović potpuno mokar nakon nevjerovatne energije sa kojom vodi tim, čini se da ni hiljadu riječi ne može opisati…
Ali krenimo redom ili možda onim sa kraja, zbog čega treba svi da budu ponosni. Ženska kadetska košarkaška reprezentacija osvojila je srebro na B prvenstvu Evrope, a samim tim izboren je plasman u A diviziju, čime je ostvaren zacrtani cilj, koji je možda bio nerealan, s obzirom na kvalitet ekipa poput Litvanije, Švedske, Islanda, Rumunije, koje nijesu došle do elitnog ran-
ga. Crna Gora je prošle godine na šampionatu osvojila osmo mjesto sa samo jednim porazom, što znači da je ovaj tim na dva prvenstva za dvije godine poražen samo dva puta! - Ponosan sam, iako na kraju ostaje žal što nijesmo sjajan nastup krunisali zlatom. Međutim, ispunili smo cilj, stigli smo do A divizije, a potvrdilo se da je ovo zaista jedna sjajna i izuzetno talentovana ge-
Nišavić i Akšam u idealnoj petorci
neracija. Od prvog dana sve djevojke su imale izuzetan odnos, pravi pristup, energiju, atmosferu i zbog svega toga iskreno prelijepo mi je bilo raditi sa njima. Znam da su željele zlato, a na kraju bez Janje Dragišić u finalu mislim da su pokušale sve, igrale srcem, ali jednostavno nije se moglo više – rekao je za Pobjedu Petar Stojanović. Naše đevojke su tokom de-
Ksenija Nišavić i Sanja Akšam su dobile posebnu nagradu za odlična izdanja na Evropskom prvenstvu B divizije u Podgorici. Pored plasmana u finale i A diviziju, naše cure su izabrane u idealnu petorku šampionata. Nišavić je prosječno bilježila 11 poena, 3,9 skokova, 3,4 asistencije i 2,9 ukradenih lopti. Akšam je imala prosjek od 9,6 poena i 7,7 skokova. MVP turnira je Njemica Klara Bilefeld. Među pet najboljih još su Litvanka Daniele Paunksnite i Islanđanka Kolbrun Armansdotir.
Ali osim sjajnih i ubjedljivih pobjeda, Crna Gora je pokazala nešto posebno. Selektor Stojanović rotirao je sve igračice, tako da je najveću minutažu u prosjeku imala Ksenija Nišavić (23 minuta), što govori da su sve djevojčice dale određeni doprinos. Nišavić i Dragišić pokazale su da su sjajan tandem na bekovskim pozicijama, Bulajić je odmah nakon mlade reprezentacije još jednom nagovijestila talent, a jedni od rijetkih smo koji smo imali tri „diva“ u reketu – Akšam je za godinu napravila izuzetan napredak, Rakočević i Andrić potvrdile da je pred njina tek velika karijera. Sve ostale igračice koje su ulazile sa klupe dobile su posebnu ulogu i bez dileme je jasno da je Stojanović skockao tim koji pravi rezultat, ali i koji igra košarku i koji je uživanje gledati.
- Za nas ova priča ne traje 10 dana ili mjesec i po, već gotovo dviie godine. Prošle godine nijesmo imali sreće, zbog koš razlike nijesmo ušli u četvrtfinale, izgubili samo jedan meč i evo sada šampionat završavamo sa jednim porazom. Siguran sam da će djevojkama ovo mnogo značiti za dalju karijeru, imali smo zaista lijepe nastupe, nevjerovatne utakmice kako u fazi odbrane, tako i raznovrsnim napadom i zbog toga moram biti zadovoljan – naglasio je Stojanović, uz napomenu da je imao sjajan tim saradnika, jer su mu mnogo pomogli treneri Miroslav Škara, Milena Đaletić, tim menadžerka Nikolina Popović. Veći dio ekipe je 2007. godište tako da neće imati priliku da igra naredne godine A diviziju (ostaju Nišavić, Kaluđerović i Praščević). Baš zbog toga sada je na Košarkaškom savezu da razmisli i da naredne godine prijavi i žensku reprezentaciju do 18 godina. Ove djevojčice pokazale su da zaslužuju pažnju i podršku… R. PEROVIĆ
Košarkaška reprezentacija Crne Gore bila je bolja od domaćina SP - Filipina (102:87) u posljednjoj provjeri pred premijerni meč 25. avgusta sa Meksikom. ,,Crveni“ su odigrali pet kontrolnih mečeva u pripremnom periodu, ostvarili su dvije pobjede i upisali tri poraza.
Igrači selektora Boška Radovića bili su napadački izuzetno raspoloženi, prednjačio je Nikola Vučević sa 18 poena - ,,trojke“ šutirao četiri-tri (dodao devet skokova), plejmejker Peri imao je čak devet asistencija, uz 15 poena, a kapiten Bojan Dubljević upisao je 16 poena, uz tri skoka. Vladimir Mihailović postigao je 12, Nemanja Radović devet, Dino Radončić osam, Nikola Ivanović sedam, Petar Popović šest, Andrija Slavković pet, Marko Simonović četiri, a Aleksa Ilić dva poena. Igor Drobnjak je igrao pet minuta i 20 sekundi ali se nije upisao u strijelce.
- Zadovoljan sam igrom u drugom poluvremenu. U prvih 20 minuta smo ponovo bili de-
MOTO GP: Moć šampiona u
Banjaja ponovo
Frančesko Banjaja je pokazao na stazi „Red Bul Ring“ apsolutnu moć - trijumfovao je drugi put zaredom na Velikoj nagradi Austrije, ispred Breda Bindera i Marka Becekija Od početka trke je svjetski aktuelni šampion bio u vođstvu, malo mu je prijetio Binder, ali od sedmog kruga Italijan je toliko uvećao prednost da je bilo pitanje samo sa kolikom će razlikom, u odnosu na rivale,
18 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Arena Sportski miks KSCG REGISTRUJ SE UZ PROMO KOD pobjeda REGISTRUJ SE I ČASTIMO TE
Naša ženska kadetska košarkaška reprezentacija osvojila srebro na B prvenstvu Evrope i izborila plasman u elitnu diviziju
CILJ JE OSTVAREN: Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore
Crnogorska
,,pomeo“ konkurenciju MOTO GP
Crnogorska košarkaška reprezentacija bolja od domaćina SP (102:87), ali primila puno poena
Napad
odličan, odbrana za opomenu
Dobro raspoloženje naših i domaćih košarkaša pred početak meča
Vučević je iz četiri pokušaja pogodio tri „trojke“, uz koe cijent 24
Peri je upisao devet asistencija, a meč je završio sa koe cijentom 27
koncentrisani u napadu i odbrani, ali u drugom poluvremenu smo igrali negdje onako kako i treba da igramo. Primili
ponovo konkurenciju
smo 87 poena, a to je puno. Da bismo došli do situacije da pobjeđujemo na SP moramo da smanjimo broj primljenih po-
da prođe kroz cilj. Banjaja je dan ranije bio najbolji u sprintu, a očekivalo se više od Maverika Vinjalesa koji je startovao sa druge, a pao na desetu poziciju već u prvom krugu.
Dobro se nakon šest krugova držao Aleks Markes, ali su Beceki i Luka Marini ugrozili moticiklistu iz Španije. Italijan je uspio da pretekne Markesa na šest krugova do kraja, a brzo je i Marini ostavio Španca iza sebe.
Razloga za slavlje imao je Valentino Rosi koji je gazda tima za kojeg voze i Beceki i Marini. Aktuelni šampion vodi u generalnom plasmanu sa 276 bodova, Martin ima 189, Beceki je treći sa šest bodova manje. A. M.
Barani produžili saradnju sa iskusnim bekom Nemanja
ena. Čekaju nas još dva treninga, a kroz skauting ćemo pokušati da malo smanjimo broj primljenih poena. Napad je u
svim pripremnim utakmicama dobro funkcionisao, ali imamo trenutke gdje lako primamo poene i gdje pravimo po-
četničke greške. Ali nadam se da ćemo sa više koncentracije ulaziti u utakmice i to već od Meksika - kazao je Radović.
Selektor je dobro raspodijelio minutažu, a igrači su mogli u meču sa manje iskusnijim i kvalitetnim rivalom da vježbaju neke situacije koje će ih čekati na Mundobasketu. - U drugom poluvremenu smo bili na potrebnom nivou iz kojeg bismo mogli nešto da uradimo na Svjetskom prvenstvu. Filipini su bili nezgodan rival, igrali su brzo i atipično, ali to je bilo dobro za nas jer i Meksiko igra na sličan način. Zadovoljni smo, igrali smo timski, lijepo su i minuti bili podijeljeni, tako da smo svi dobili šansu. Mislim da je bilo dosta dobro u posljednjoj provjeri pred start šampionata - kazao je Vučević. A. M.
Rukometašice Budućnost Bemaksa odlične do poluvremena u duelu sa FTC-om na turniru u Mecu
Utisak bolji u odnosu na prvi meč
Rukometašice Budućnost Bemaksa doživjele su drugi poraz na turniru u Mecu. Nakon što su u polufinalu poražene od domaćina turnira, izabranice Bojane Popović, u meču za treće mjesto, izgubile su od mađarskog FTC-a 35:26 (16:18).
U duelu protiv finaliste posljednjeg izdanja Lige šampiona, naše djevojke pokazale su dva potpuno različita lica - u prvih 30 minuta igra je bila na visokom nivou, Armel Atingre raspoložena na golu, što je donijelo dva gola prednosti, dok je u nastavku Popović napravila više rotacija u sastavu, što je protivnik iskoristio da preokrene i dođe do ubjedljive pobjede. Ivona Pavićević nije igrala, jer je dobila poštedu stručnog štaba, poslije velike potrošnje u duelu protiv Meca, a kako bi se izbjegla povreda, dok je Adriana Kardoso de Kastro igrala samo u uvodnom dijelu meča. Prili-
PODGORICA - Nemanja
Vranješ će sedmu sezonu nositi dres Mornara. Iskusni bek produžio je saradnju sa ekipom iz Bara koju očekuje nastup u ABA ligi, kvalifikacijama za FIBA Ligu
šampiona i domaće obaveze. Barani su u međuvremenu angažovali Amerikance - Džamala Džonsa, Dvajta Majera i Makola Muiene, a nakon ovih pojačanja stigao je Milić Starovlah A. M.
ku su dobile mlade igračice na krilnim pozicijama - Nađa Kadović i Anastasija Marsenić - Odlično smo počele meč i zahvaljujući dobroj energiji, raspoloženoj Atingre na golu i visokom tempu u oba pravca, imale smo dva gola prednosti nakon prvih 30 minuta. Rezultat govori dovoljno o izdanju, a treba napomenuti da smo mogle da imamo i veću prednost. U nastavku sam bila primora-
Svjetsko prvenstvo u atletici
Ivana Vuleta (nekada Španović) je šampionka svijeta u skoku udalj.
Sjajna atletičarka je napokon osvojila najsjajnije odličje do kojeg je došla i na dvoranskom šampionatu. Atletičarka iz Srbije je dva puta bila
na da rotiram, zbog velike potrošnje igračica i želje da sve ostanu zdrave, pa su priliku dobile djevojke koje nijesu igrale do tada. FTC je znao da koristi naše greške i nešto lošiji i sporiji ritam od onog koji smo imale u prvom poluvremenu. Nervoza se uvukla u našu igru i sve je bilo riješeno poslije 15 minuta, a u velikoj želji da se vratimo u meč pravile smo nove greške. Izdanje u prvom po-
luvremenu trebalo bi da bude vodilja, način na koji bismo trebale da igramo tokom svih 60 minuta. Ipak, poslije dvije kvalitetne provjere u Francuskoj, znamo kako bismo trebale da radimo u narednom periodu. Neke djevojke su sjajno iskoristile priliku, poput Mari Plamenove Tomove, a izdvojila bih i Atingre koja je bila na izuzetnom nivou u prvom poluvremenu - kazala je Popović. Tomova je bila najefikasnija sa devet golova, dok je Ivana Godeč postigla sedam. Kadović je četiri puta zatresla mrežu rivala, po dva puta su pogodile Kardoso i Marsenić, a u strijelce su se još upisale Milena Raičević i Tanja Ivanović Atingre je upisala 10, a Ana-Katrin Gigerih šest odbrana.
,,Plave“ će na startu Lige šampiona kod kuće dočekati Bitighajm, a do premijernog meča odigraće još jedan turnir u Hrvatskoj. A. M.
bronzana na SP (2013. i 2015. godine), a isto odličje osvojila je na OI u Brazilu.
Danas je blistala u Budimpešti, kada je u drugoj seriji (u prvoj prestupila) skočila 7,05 metara. Čak 14 centimetara dalje od do tada vodeće Tare
Dejvis-Vudhol
A onda je, u petoj seriji, napravila čudo - skočila je 7,14 metara, oborila lični rekord i postavila najbolji rezultat sezone. Dejvis-Vudhol je osvojila srebro, a Rumunka Alin Rotar-Kotman (6,88) bronzu.
19 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Arena Sportski miks
Ivana
Vuleta šampionka u skoku udalj
Vranješ sedmu sezonu
u Mornar u Austriji
ŽRK BUDUĆNOST BEMAKS
ODLIČNA FORMA: Mari Tomova
FACEBOOK MORNARBARSKO ZLATO/MEDIA PRO
Svjetsko prvenstvo za fudbalerke
Španija prvi put šampion svijeta
,,Čekićari“ glavni u Londonu
Čelzi je izgubio od Vest
Ženska fudbalska reprezentacija Španije novi je prvak svijeta. Španija je juče u Sidneju, u finalnom meču, savladala Englesku 1:0.
Odlučujući pogodak postigla je kapitenka Olga Karmona
u 29. minutu.
To je španskoj selekciji prva titula svjetskog prvaka. Španija je bila bolja od aktuelnih evropskih šampionki, imala je više šansi i posjed lopte.
Obje ekipe pogodile su po jed-
Kontrolni mečevi u Rožajama
nom okvir gola, u 16. minutu prečku je pogodila Loren Hemp, a u prvom minutu nadoknade prvog poluvremena lopta je udarila u stativu poslije šuta Salme Paraljuelo Španija je imala priliku da udvostruči prednost u 69. minu-
Kosovo testira kadetkinje
Ženska kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore odigraće naredne sedmice dvije prijateljske utakmice sa Kosovom.
Selektor Mirko Marić pozvao je 22 igračice za taj dvomeč, a na spisku su golmanke Anja Jovanović (Mladost), Teodora Jovetić (Ilarion), Senita Kalač (Cveteks); odbrana: Almedina Kalač, Elda Bralić (Cveteks), Angelina Drešaj, Slavica Krstevska (Budućnost), Dunja Bojanić (Mladost), Vladana Boričić (Mladost), Ena Spahić (Breznica), Sofija Beatović (Obilić); vezni red: Jelena Nikčević, Anastasija Zarubica (Ekonomist), Jana Merdović (Mladost), Marija Bojović (Durmitor), Andrea Bućković (Cveteks);
napad: Maša Tomašević (Budućnost), Azra Duraković (Cveteks), Iva Karadzić (Durmitor), Ajla Frljučkić (Ilarion), Darija Čižek (Obilić),
Nađa Doknić (Ekonomist). Dueli između Crne Gore i Kosova igraju se u Rožajama 22. avgusta od 17.30 sati i 24. avgusta od 10 časova.
tu, kada je poslije upotrebe VAR tehnologije dosuđen jedanaesterac nakon što je Kira Volš igrala rukom. Meri Irps je odbranila šut Đenifer Ermoso, ali njene saigračice nijesu to iskoristile da dođu do izjednačenja. R. A.
Hema 3:1! Iznenađenje ili... ,,Čekićari“ su nadigrali tim iz zapadnog Londona koji je nakon premijernih 1:1 sa Liverpulom meč sačekao u boljem raspoloženju. Ali juče odbrana trenera Maurisia Poketina nije djelovala presigurno. U sedmom minutu, nakon neočekivanog poteza Galagera (bez razloga loptu poslao u korner), Ogerd je bio najspretniji u šesnaestercu i loptu glavom poslao u mrežu Sančesa. Odgovor gostiju stigao je 20 minuta kasnije - Kerni Čukvuemeka ,,pomiješao“ je odbranu domaćina i postigao najljepši gol na utakmici.
Poslije odmora, u 53. minutu, domaći navijači su slavili
- Majk Antonio - pogodio za 2:1, a Lukas Paketa bio je precizan iz jedanaesterca za 3:1. Aston Vila oporavila se brzo poslije premijernih 5:1 od Njukasla i sjajno odreagovala kod kuće pobjedom nad Evertonom - 4:0.
Domaćin je u 18. minutu poveo 1:0 preko Džona Mekgina, a brzo je iz jedanaesterca bio precizan reprezentativac Brazila Daglas Luiz. I nakon pauze domaći igrači su nastavili da rešetaju gol gostiju, u 51. minutu Leon Bejli je prevario Džordana Pikforda, a tačku na goleadu stavio je 19-godišnji Džon Duran prvim golom u Premijer ligi u karijeri i to nakon 50 sekundi na terenu. R. A.
BUNDESLIGA (2. KOLO): Union se igrao, Ajntraht se provukao
Kevin Berens tri puta pogodio je mrežu Majnca u slavlju Uniona iz Berlina od 4:1. Napadač ekipe iz Berlina sve golove postigao je glavom i na sjajan način otvorio sezonu. Prvo je pogodio u prvom minutu, a na sličan način je osam minuta kasnije prevario golmana Majnca. Gosti su mogli da zaprijete u 63. minutu, ali Ažorke iz jedanaesterca nije uspio da pogodi mrežu, ali je minut kasnije bio precizan Kasija koji je volejom pogodio mrežu domaćina. Šest mi-
Selektor Goran Perišić objavio spisak
Selektor omladinske fudbalske reprezentacije Crne Gore Goran Perišić objavio je spisak igrača za prijateljski dvomeč sa Bosnom i Hercegovinom.
Na Perišićevom spisku je 21
nuta kasnije na scenu je ponovo stupio dvostruki strijelac - Beker je centrirao, a Berens poslao loptu u mrežu (3:1). U šestom minutu nadoknade pogodio je Miloš Pantović za konačnih 4:1.
Ajntraht nije blistao, ali je protiv debitanta Dramštada osvojio tri boda. Fancuski reprezentativac Randal Kolo Muani u 40. minutu postigao je jedini gol na utakmici, a Filip Maks je odradio pola posla.
igrač – golmani: Petar Bobičić (Podgorica), Ognjen Milović (Kom); odbrana: Velimir Ljutica (Mornar), Bodin Tomašević , Lazar Maraš (Budućnost), Romario Camaj (Dečić), Aleksa Vujo-
vić (Petrovac), Matije Badnjar (Mladost Lob.bet), Janko Vukićević (Sutjeska); vezni red: Andrija Bulatović (Rudar), Andrej Golub (Arsenal), Vladimir Kostić (Iskra), Andrej Camaj, Danilo Vukanić,
Marko Perović (Budućnost), Marko Vračar (Podgorica), Stefan Radojević (Berane); napad: Stefan Golubović (Rudar), Vasilije Osmajlić (Berane), Andrija Radonjić (Budućnost), Denis Ljuljanović (Kom).
Dueli sa Bosnom i Hercegovinom igraju se 22. i 24. avgusta na Trening kampu FSCG, oba sa početkom u 19.30 sati.
20 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Arena Fudbal
PREMIJER (2. KOLO): Čelzi bez odgovora na igru Vest Hema, silna Aston Vila
FIFA WEST HAM
Slavlje igrača Vest Hema
Omladinci igraju dvomeč
BiH FSCG
s
UNION BERLIN
Berens tri puta u metu
Kevin Berens, trostruki strijelac za ekipu iz Berlina
FSCG
MERIDIANBET 1. CFL (5. KOLO): Dečić novi lider, prvi poraz Petrovca, šampion osvojio Nikšić
Buđenje Budućnosti, agonija Sutjeske
Ni u desetom uzastopnom
izdanju najvećeg crnogorskog fudbalskog derbija
Sutjeska nije uspjela da savlada Budućnost – aktuelni
šampion slavio je kraj Bistrice (2:1) i produbio krizu nikšićkog tima, koji je vječitog rivala posljednji put pobijedio u septembru 2021.
Nastavljena je agonija Sutjeske, ne samo po pitanju međusobnih duela, već učinka na startu ove sezone. Tabela otkriva sve – vicešampion Crne Gore je poslije tri remija upisao prvi poraz u Prvoj ligi, nakon pet kola ima samo šest bodova i zauzima tek šesto mjesto. Novi trener
Vladimir Janković je upisao poraz na debiju, dok je njegov kolega Mladen Milinković i na početku drugog mandata u Budućnosti ,,osvojio“ Nikšić.
Milan Vukotić je minule sedmice spasio Budućnost poraza od Jezera, sinoć je odlučio derbi odmah po ulasku na teren i potencijalno ,,probudio“ aktuelnog šampiona.
Istina, ne stoji ni Budućnost drastično bolje na tabeli, sakupila je osam bodova i ispred sebe ima tri ekipe, ali trijumf u derbiju može da bude rezultat koji sezonu ,,okreće“ nabolje.
Kraj Bistrice, u meču odigranom bez prisustva publike, viđena su dva potpuno različita poluvremena – prvo sa vrlo malo prilika i ne baš dinamično, i sasvim drugačiji nastavak.
Prvu ozbiljnu priliku imali su gosti i to nakon svega nekoliko minuta igre. Dva puta su zaredom fudbaleri Budućnosti ubacivali loptu iz desnog ugla, a u drugom pokušaju kada je centrirao Gašević najbolje je u kaznenom prostoru, ispred gola
Suada Ličine, skočio Orahovac koji je šutirao glavom, ali je golman domaćeg sastava sjajno intervenisao.
Ličina je sjajno intervenisao i u 12. kod zicera Sekulića, a narednih pola sata gotovo da i nije bilo prilika vrijednih pomena. Sve do 42. minuta kada se ofanzivac Sutjeske Vuković izborio za loptu, potom izbacio kompletnu zadnju protivničku liniju, ali je neometan samo zatresao okvir gola.
Drugo poluvrijeme je bilo mnogo sadržajnije, a seriju uzbuđenja otvorio je zicer Mirosavljeva u 54. minutu –išao je sam na golmana, ali je bio prespor, što je Vladan Adžić iskoristio da klizećim startom otkloni opasnost.
Na drugoj strani, Vasilije Adžić je u 60. minutu imao priliku nakon greške odbrane Sutjeske, ali i ta prilika je otišla u nepovrat.
Četiri minuta kasnije, Buduć-
LISTA STRIJELACA
4 – Đorđević (Arsenal)
3 – Božović (Dečić), Grbić (Budućnost)
2 – Zvrko (Petrovac), Va. Adžić, Vukotić (Budućnost), Redžepagić, Naoaki, Tošković (Jezero), Striković (Sutjeska), Vujačić (Mornar)...
nost je povela.
Grbić je pretrčao Grivića koji ga je faulirao, sudija Miloš Savović je dosudio jedanaesterac, a Balša Sekulić bio precizan.
Upravo Sekulić je, svega minut kasnije, mogao da udvostruči prednost jer se odlično oslobodio svojih čuvara, ali Ličina je ponovo bio na visini zadatka i ostavio nadu domaćima da mogu stići do povoljnog ishoda.
Sutjeska je najavila reakciju slobodnim udarcem Boričića koji je uz intervenciju Pavličića završio na prečki, a u 71. došla do izjednačenja – poslije centaršuta s lijeve strane Grivić je vratio loptu na prvu stativu, gdje ju je Orahovac poslije duela s Vukovićem smjestio u sopstvenu mrežu - 1:1.
Domaći su potom protestovali kada je sudija poništio pogodak zbog faula nad Pavličićem, da bi od 78. ponovo bili u zaostatku – rezervista Milan Vukotić je munjevito prošao po desnoj strani, a onda iskosa, iz prilično teške pozicije, šutirao tako
Rezultati i tabela
Rudar 0
da je Ličina bio nemoćan.
DEČIĆ NA VRHU
Petrovac je pretrpio prvi poraz u sezoni, nakon remija i tri pobjede. ,,Nebo-plavi“ su izgubili u Beranama od Jezera (2:0), koje je slavilo u međusobnim okršajima prvi put od 14. maja 2021. godine.
Prednost Plavljanima donio je Senaga Naoaki u 55. minutu, potom je golman Marko Kordić nekoliko puta ostavljao goste u životu, ali je u nadoknadi ponovo kapitulirao – odbranio je prvi udarac Balše Toškovića u kontri ,,tri na jedan“, ali je mladi napadač iz drugog pokušaja bio precizniji. Poraz Petrovca iskoristio je Dečić, koji je zbog bolje gol razlike lider na tabeli.
Mladost DG
0
Stadion: Pod Golubinjom.
Gledalaca: 500
Sudija: Radoje Pajović (Podgorica)
Žuti kartoni: Sentoku, Bulatović, Brnović (Rudar), Vlahović (Mladost DG)
Rudar Mladost DG
Vuksanović
Milić (od 68. Čepić)
Muratović
Bulatović
Pupović
A. Golubović
Simić (od 46. Bogdanović, od 81. Brnović)
Knežević
Radojičić
Zečević (od 46. Kalezić) Sentoku
Arsenal 2 1
Jedinstvo 2
2
Stadion u Parku. Gledalaca: 600
Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica)
Golovi: 0:1 Dulović u 3, 1:1 Đorđević u 11, 1:2 Korać u 29, 2:2 Đorđević u 77.
Žuti kartoni: Šahman, Manojlović, Nikač (Arsenal), Kovačević, Bašić, A. Cvijović (Jedinstvo)
Dragojević
Vlahović
Pejović Šofranac
Radinović (od 46. Badnjar) Abdulahi
Radusinović (od 53. Krstović)
Vuković
Došljak
Urtado (od 53. Milić)
Maraš (od 78. Methadžović)
Ekipa iz Tuzi je na terenu OFK
Titograda bila bolja od Mornara – 3:1.
Andrej Bajović je pogodio za 1:0, izjednačio je Aleksandar Vujačić u 45, a u nastavku je favorit opravdao očekivanja – Draško Božović u 59. i Leon Ujkaj u 66. donijeli su tri boda Dečiću.
PRVI BOD RUDARA, JOŠ
SE ČEKA GOL U prvom prvoligaškom meču odigranom u Tivtu, Arsenal je remizirao s Jedinstvom – 2:2. Gosti su poveli preko Momči-
Sutjeska 1 0
Stadion: Kraj Bistrice. Igrano bez prisustva publike.
Sudija: Miloš Savović (Podgorica)
Golovi: 0:1 Sekulić u 64. (pen), 1:1 Orahovac (ag) u 71, 1:2 Vukotić u 78. Žuti kartoni: Šaletić, Krstović (Sutjeska), Mirković (Budućnost)
Sutjeska Budućnost
Ličina
Grivić
Simić
Babić Šaletić (od 90. Đinović)
Krstović
Matanović (od 90. Aničić)
Boričić (od 79. Pavlović)
Vuković (od 79. T-Sad) Živković (od 46. Striković)
Mirosavljev
Pavličić Đuričković Orahovac Vl. Adžić Gašević Brnović Mirković Bojović (od 76. Mujan) Va. Adžić Grbić (od 76. Vukotić) Sekulić (od 90. Mrvaljević)
Teren OFK Titograd. Gledalaca: 350
Sudija: Nikola Vođević (Podgorica) Golovi: 1:0 Bajović u 27, 1:1 Vujačić u 45+1, 2:1 Božović u 59, 3:1 Ujkaj u 66. Žuti kartoni: Bajović (Dečić), Kolundžić, Seratlić, Ljutica (Mornar) Nikić
70.Vuljaj)
Arsenal Jedinstvo
Puletić
Todorović
Manojlović
Kašćelan (od 63. Nikač) Čavor
Šahman
Dašić
Montenegro (od 63. Golub)
Macanović (od 42. Kojašević)
Mirković
Đorđević (od 88. Mršulja)
Joksimović A. Cvijović (od 90+3. Mušović)
Dulović
Kovačević (od 61. Kolić) Đ. Cvijović
Dacić (od 79. Kampana)
Hajrović (od 79. De Souza)
Vlaović (od 61. Idrizović)
Bašić
Krnić
Korać
la Dulovića u trećem minutu, izjednačio je Boban Đorđević u 11, da bi Žarko Korać u 29. vratio Bjelopoljce u vođstvo. Domaći su u nastavku stigli do boda – s lijeve strane ubacio je Manojlović, a Đorđević je rezantnim udarcem poboljšao svoj golgeterski učinak i postavio konačan rezultat. Rudar je stigao do prvog boda, ali je i dalje bez pogotka –Pljevljaci su kod kuće remizirali sa ekipom Mladosti Donja Gorica. Ra. P – Ne. K.
Jezero 2 0
0 Petrovac 0
Gradski stadion u Beranama.
300.
Miloš Bošković (Podgorica)
1:0 Naoaki u 55, 2:0 Tošković u 90+4.
kartoni: Bareto, Jovićević, Aranda (Jezero), Mikijelj, Popović (Petrovac) Kastratović
Jezero Petrovac
Kordić
Malešević (od 61. Perović)
Dedić
(od 85. Mugoša)
Vuković
Kontić
Bareto (od 76. Aranda)
Naoaki (od 76. Škrijelj)
Bošković (od 85. Redžepagić)
Pavlićević (od 63. Šimun)
Tošković
Franeta Mikijelj
Boljević
Adžović (od 61. Lambulić)
Bakić (od 85. Dragović)
Carević (od 61. Popović)
Babić (od 61. Zvrko)
Bašić
21 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Arena Fudbal
FSCG
2 Budućnost 0
Gledalaca:
Sudija:
Golovi:
Žuti
Imamović Stijepović
Jovićević
Šarkić (od 82. Đoljaj) Stijepović (od 74. Ljuljđuraj) Nonato (od 46. Camaj) Popović Stevanović Ljutica Baošić (od 76. Jeknić) Imamović (od 76. Okamoto) Dubljević Ćetković Gazivoda (od 64. Ondong-Mba) Škrijelj (od 70. Račić) Ćetković Kolundžić Dečić 3 1 Dečić Mornar 1 Mornar 1
Drešaj Milić Ujkaj Đeljaj Augusto Bajović Božović (od
Arsenal – Jedinstvo 2:2 Rudar – Mladost DG 0:0 Sutjeska – Budućnost 1:2 Dečić – Mornar 3:1 Jezero – Petrovac 2:0 1. Dečić 5 3 1 1 9:5 10 2. Petrovac 5 3 1 1 5:3 10 3. Arsenal 5 2 3 0 8:6 9 4. Budućnost 5 2 2 1 9:5 8 5. Jezero 5 2 2 1 6:4 8 6. Sutjeska 5 1 3 1 5:5 6 7. Jedinstvo 5 1 2 2 4:5 5 8. Mladost DG 5 1 2 2 3:5 5 9. Mornar 5 0 3 2 3:6 3 10. Rudar 5 0 1 4 0:8 1 U narednom kolu (26. avgusta) sastaće se: Petrovac – Sutjeska, Mladost – Jezero, Dečić – Rudar, Mornar –Jedinstvo, Budućnost – Arsenal.
Slavlje Budućnosti, tuga Sutjeske
DR PETAR ORAHOVAC - CRNOGORAC, PREDŚEDNIK BUGARSKE SKUPŠTINE
Autori: Dragan B.
PEROVIĆ i Miroljub ORLANDIĆ
Savremenici i biografi Petra Orahovca u Bugarskoj, V. Paskov i P. Stojanov, bilježe da je Orahovac u Moskvu stigao 1870. godine i da je bio smješten u specijalni pansion za Južne Slovene. Oni navode da je Vifansku seminariju završio sa odličnim uspjehom. Međutim, to je pogrešno; taj prvi stepen daljnjeg školovanja poslije osnovne škole nije završio, već se „1874. ispisao iz njenog trećeg razreda i zamolio, avgusta te godine, da bude primljen na prvu godinu Pravnog fakulteta Moskovskog univerziteta, što mu je i odobreno“.
U nacrtu molbe Rektoru Moskovskog Univerziteta vidi se da se Petar Orahovac potpisuje kao „Bivši vaspitanik Vifanske duhovne seminarije Crnogorac Petar Orahovac“.
Uz ovu molbu Orahovac je priložio śedočanstvo sa Vifanske duhovne seminarije, iz kojega se vidi da je „učenik III godine
Petar Orahovac, crnogorski podanik... stupio u Seminariju u septembru 1872. godine“. U skoro svim dokumentima i śedočanstvima se piše da je Petar Orahovac crnogorski podanik, odnosno Crnogorac.
Petar Orahovac je odslušao prvu godinu prava, ali je nakon toga pisao molbu da ga ispišu. Dobio je potvrdu 28. avgusta 1875. godine, da je završio prvu godinu prava. Bio je privučen tadašnjim naprednim idejama o oslobođenju i ujedinjavanju
južnoslovenske braće i želio je na bojnom polju dati svoj doprinos. Kao dobrovoljac našao se među hercegovačkim ustanicima 1875. godine.
Hercegovački ustanak izbio je u ljeto 1875. godine u okolini Nevesinja, pa je poznat i kao „Nevesinjska puška“. Zbog uticaja velikih sila Crna Gora i Srbija su se prividno držale neutralno, ali su i jedni i drugi slali dobrovoljce i oružje. Dobrovoljce iz Crne Gore predvodio je vojvoda Peko Pavlović, a kasnije je došao vojvoda Petar Vukotić, koji je postao i komandant ustanika. Kako piše srpski istoričar Slobodan Jovanović (1869–1958) u Beogradu je broj dobrovoljaca bio oko 2.000: „Skoro na svakom koraku mogao se sresti čovek s puškom i jataganom. Čitave grupe dobrovoljaca, pola u srpskom pola u crnogorskom odelu, naoružane do zuba, šetale su glavnom ulicom i pevale Jakšićevu „Crnogorku“ (,Rane moje ljuto tište…’).“
Osim Petra Orahovca, još jedan broj đaka i studenta koji su bili u Rusiji, došao je da pomogne Hercegovački ustanak. Knjaz Nikola je pozvao Orahovca i
2.
Crnogorac hoće da se s njim postupa kao sa gospodinom
Donosimo izvode iz knjige Dragana
B. Perovića i Miroljuba Orlandića „Dr Petar Orahovac - Crnogorac, predśednik Bugarske skupštine“, koju će ovih dana objaviti Matica crnogorska
Śedočanstvo iz 1874. o završetku treće godine Vifanske seminarije, koje se izdaje crnogorskom podaniku Petru Orahovcu za upis na Pravni fakultet
predložio mu da nastavi studije u Zagrebu. Ovaj podatak se srijeće samo kod Filipa Šoća i u par rijetkih novinskih tekstova. Više detalja nije poznato, osim jedne rukom pisane potvrde, u kojoj se navodi da je Orahovac student Univerziteta u Zagrebu.
Međutim, Orahovac je odbio ovaj prijedlog knjaza Nikole i kao dobrovoljac pošao za Srbiju, kada je 30. juna 1876. počeo Prvi srpsko–turski rat. U isto vrijeme počeo je i rat u Crnoj Gori. Pretpostavljamo da je Orahovac, kao dobrovoljac u Hercegovačkom ustanku i u ratu u Srbiji, bio dio iste organizovane grupe crnogorskih dobrovoljaca, koje je predvodio vojvoda Mašo Vrbica U ljeto 1876. godine u Srbiju je iz Rusije stigao general Mihail Černjajev, sa nekoliko hiljada dobrovoljaca. Među njima je bio i pukovnik Nikolaj Rajevski, za koga se tvrdi da je poslužio kao inspiracija za lik Vronskog u romanu Lava Tolstoja „Ana Karenjina“. Slobodan Jovanović u svojoj knjizi „Vlada Milana Obrenovića, Knjiga 2“, o dolasku Rusa piše: „Naša zemlja odjednom je poplavljena Rusima. Pored dobrovoljaca i oficira, dolazili su lekari, bolničari, milosrdne sestre, sveštenici i pevčici sa pokretnim crkvama, osvećenim zastavama i čudotvornim iko-
Pretpostavljamo da je Petar Orahovac, kao dobrovoljac u Hercegovačkom ustanku i u ratu u Srbiji, bio dio iste organizovane grupe crnogorskih dobrovoljaca, koje je predvodio vojvoda Mašo Vrbica. On je zajedno sa Rusima i Crnogorcima učestvovao u borbama đe je „pokazao veliku hrabrost“
nama. Izgledalo je da se velika i sveta Rusija sa svojim pravoslavnim simvolima, sa svojim hrišćanskim milosrđem, i sa svojom oružanom silom, stavila najzad u pokret. Beograd je vrio od ruskih vojnika, pešaka i konjanika; kozaci sa visokim šubarama i kopljima padali su naročito u oči. Naši štabovi napunili su se začas ruskim oficirima, koji su, kao mnogobrojniji, odmah stali potiskivati naše oficire; naših oficira bilo je oko 460, ruskih preko 700; sva naša vojska dolazila je pod rusku komandu. U Černjajevljevom
Petar Orahovac je bio privučen tadašnjim naprednim idejama o oslobođenju i ujedinjavanju južnoslovenske braće i želio je na bojnom polju dati svoj doprinos. Kao dobrovoljac našao se među hercegovačkim ustanicima 1875. godine
stanu na Deligradu govorilo se samo ruski; tu su se pila francuska vina, tapetovale sobe, viđale lepe nabeljene žene; to je onaj širok i ugodan život na koji su ruski oficiri, vojnici jedne aristokratske države, bili u ratu navikli. Gledajući taj gospodski logor sred naše moravske doline, ljudi su verovali da će se obistiniti Černjajevljeva hvala sa kojom je došao u Srbiju: ,Iza mene stoji cela Rusija!’ Ruski dobrovoljci govorili su za sebe da nisu ,soldateska’ nego ,borci za ideju’.“ Rusima su se pridružili do -
brovoljci pod vođstvom Maša Vrbice, poznati kao „Leteći crnogorski kor“ ili „Jatagan brigada“, koji su pokazali veliku hrabrost i junaštvo i od kojih je mali broj preživio. O njihovoj borbenosti govori nekoliko izvještaja samog komandanta Černjajeva. O tome piše Dušan Vuksan, u „Zapisima“ iz 1935. godine, u svome radu „Leteći crnogorski kor u Srbiji 1876 god“: „U boju kod Kuline, kao i u boju na Moravi 28. i 29. avgusta, gdje je takođe kor počinio čuda od junaštva, piše Černjajev Vrbici: ,Poznavajući odličnu hrabrost i junaštvo vašeg crnogorskog kora ja ne mogu da propustim, a da vas ne zamolim, da izjavite svima vašim Crnogorcima moju najtopliju blagodarnost za njihovo junaštvo’.“
Na drugoj strani i ruski i srpski oficiri žalili su se da se Crnogorci ne drže discipline i da ponekad samovoljno djeluju, pa se iz jednog izvještaja nekoliko poručnika vidi sljedeće: „Ovdje imamo primijetiti, da se jošt Crnogorci nijesu oprijateljili s formalnom disciplinom; pa se i to može primijetiti, da Crnogorac ne trpi, kad mu vojničkim zapovijeđajućim tonom ma što naređuješ. On hoće da se s njim uljudno i kao s pravim drugarom, kao sa gospodinom čovjekom, postupa. I tako ti je on na sve sa najvišim oduševljenjem gotov, a inače teško možeš s Crnogorcima na kraj izaći. Ovaj patrijarhalni način kod Crnogoraca je iz običaja u samu krv prešao, i s Crnogorcima treba drukčije nego sa ostalim našim vojnicima postupati.“
Pri štabu ruske komande, u sa-
nitetskom odjeljenju, nalazio se i Petar Orahovac, vjerovatno zbog znanja ruskog jezika. Tu se nalazilo oko 100 ljekara i veliki broj studenata medicine, među kojima su bili D. Mollov, K. Kirkovič, P. Savov, kasnije poznati i priznati ljekari u Bugarskoj. Prijateljstvo koje je tu započelo, učvršćeno je kasnije tokom studija, a i kada je Petar Orahovac kao ljekar pošao za Bugarsku. Orahovac, zajedno sa Rusima i Crnogorcima učestvuje u borbama, đe „pokazuje veliku hrabrost“.
I pored nekoliko velikih početnih pobjeda Srbija je u ovom ratu doživjela neuspjeh, pa je uz pomoć Rusije, Njemačke i Austro-Ugarske zatraženo primirje na dva mjeseca. Primirje je potpisano 11. oktobra 1876, da bi u decembru bilo produženo do februra naredne godine. Rusi i Crnogorci nijesu željeli primirje. Slobodan Jovanović govori o mimoilaženju poslije borbe kod Đunisa, đe je komandant grada rekao Černjajevu da su svi Srbi pobjegli, a svi Rusi izginuli: „Černjajev je odmah telegrafisao u Petrograd tu nepromišljenu reč da su svi Srbi pobegli, a svi Rusi poginuli.
Ta je reč došla i do cara, – i zato, na jednom svečanom skupu u Kremlju, car je javno rekao, da su se Crnogorci borili kao pravi junaci, i da žali što to isto ne može i za Srbe da kaže. Ova careva ocena, sasvim nepravedna, imala je odjeka u celoj Evropi, –i ako ne kod vojnih stručnjaka, a ono kod publike, stvorilo se uverenje, da se naša vojska nije hrabro borila. Moralna šteta od Đunisa bila je mnogo veća od materijalne.“
(Nastavlja se)
22 Neđelja, 21. avgust 2023. Feljton
Vojvoda Peko Pavlović
Dr Petar Orahovac
Vojvoda Mašo Vrbica
Ruski mirovnjaci najveća prijetnja za bezbjednost Srbije
Nekoliko Rusa koji žive u Srbiji i koji se protive ruskoj invaziji na Ukrajinu su predstavljeni kao prijetnja, prema srbijanskoj obavještajnoj službi
Piše: Tomislav Marković
Rus Pjotr Nikitin sedam godina živi u Srbiji, a nedavno su ga srbijanske vlasti zadržale na beogradskom aerodromu (Al Jazeera)
Otkad je Aleksandar Vulin postavljen na čelo Bezbednosno-informativne agencije, pretnje po bezbednost građana Srbije počele su da niču kao pečurke posle kiše. Među ugrozama koje su otkrili posvećeni branitelji srpske sigurnosti posebno se ističe jedna kategorija stanovništva. U pitanju su nadaleko po zlu poznati ruski antiratni aktivisti koji se protive zločinačkom režimu Vladimira Putina. Takvi primerci ljudske vrste izloženi su sistematskom zlostavljanju Vulinovih bezbednjaka, jer je opštepoznato da je sve antiratno i antiputinovsko zakleti neprijatelj ruskokolonaške, ratoborne vizije sveta koju zagovaraju ovdašnji vlastodršci.
Pjotr Nikitin je Rus koji već sedam godina živi u Srbiji, sa urednom boravišnom dozvolom. U Rusiji je živeo do 1993. godine, kada se sa porodicom preselio u Holandiju. Tamo je završio prava, radio je u Amsterdamu, Parizu i Londonu. Potom se oženio Srpkinjom i preselio u Beograd 2016. godine.
Pokušaj
ProTjerivanja
Kada se u julu vraćao iz Portugalije, gde mu živi majka, Nikitinu je na aerodromu u Beogradu saopšteno da ga BIA ne pušta da uđe u zemlju i da mu je izrečena mera proterivanja iz Srbije. Pošto je došao letom preko Frankfurta, naloženo mu je da se u taj nemački grad vrati prvim avionom.
Nikitin to nije hteo da učini, jer nema šta da traži u Frankfurtu, Beograd je njegov dom, a i čitava stvar je potpuno nezakonita, jer nije učinio nikakav prekršaj. Zadržali su ga u graničnoj zoni beogradskog aerodroma, tu je spavao na klupi, ali se nije žalio, čak je govorio za medije da su policajci vrlo ljubazni i korektni. Nakon par dana i pritiska javnosti, Nikitinu je ipak dozvoljen ulazak u zemlju.
Jasno je zašto je Nikitin izložen maltretmanu, to je i sam objasnio: „Moja je pretpostavka da me smatraju opasnim po državnu bezbednost jer sam otvoreno protiv rata koji Rusija vodi u Ukrajini“. Osnovao je organizaciju Rusko demokratsko društvo, učestvije na antiratnim demonstracijama, aktivan je i u grupi “Ru-
si, Ukrajinci, Belorusi i Srbi zajedno protiv rata”, oštar je kritičar Putinovog režima i agresije na Ukrajinu – sasvim dovoljno da ga ustanova pod Vulinovom komandom proglasi za pretnju po bezbednost.
nePosTojeći
bezbjednosni rizik
Vladimir Volohonski je ruski opozicionar i pštinski odbornik u Sankt Peterburgu. Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, policija ga je zlostavljala i hapsila bez ikakvog osnova, pa je odlučio da napusti Rusiju. Pre nego što je došao u Srbiju, na online sastanku opštinskog veća Sankt Peterburga osudio je rusku agresiju, konstatovao kako je u Rusiji “u potpunosti formiran režim fašističke diktature” i pozvao odbornike Putinove Jedinstvene Rusije da napuste partiju, jer su odgovorni “za ratne zločine koji se sada dešavaju na ukrajinskom tlu”. Iz Rusije je prvo otišao u Uzbekistan, potom u Crnu Goru, da bi u maju prošle godine stigao u Srbiju, gde mu je odobren privremeni boravak. To je trajalo do 25. jula ove godine, kada je Volohonskom stiglo obaveštenje od policije da mu je odbijeno produženje privremenog boravka u Srbiji. U odluci koja mu je uručena stoji kako se policija poziva na ocene Bezbednosno-informativne agencije da postoje bezbednosne smetnje da mu se produži boravak, odnosno da njegov boravak u Srbiji predstavlja “neprihvatljiv bezbednosni rizik”.
U čemu se taj rizik sastoji nije objašnjeno, niti zašto bi Volohonski bio pretnja za bezbednost građana Srbije. Naravno da takvog objašnjenja nema, jer nema na osnovu čega da bude napisano. Ni BIA ni policija nikada nisu razgovarali sa Volohonskim o njegovim aktivnostima, nikakav proces se ne vodi protiv njega, ne postoji nikakva istraga, nikakvo sudsko rešenje, bukvalno ništa. Ali, koga briga za zakon u besudnoj zemlji? Slobodne procene Aleksandra Vulina, donete u skladu sa politikom Kremlja, važnije su od svakog zakona. Biće da se Volohonskom ubraja u greh to što jesuosnivač Ruskog demokratskog društva. Nema nikakvog neprihvatljivog bezbednosnog rizika, ima samo neprihvatljivog kršenja zakona države Srbije.
zaT vor na aerodroMu
Da bi vas Vulinovi uposlenici maltretirali, nije neophod-
no da imate dozvolu boravka u Srbiji. Dovoljno je da ste Ruskinja, da volite slobodu i da pružate otpor kremaljskom diktatorskom režimu. Nataša Tiškevič, bivša novinarka ruskog studentskog časopisa „Doxa“, bila je zatvorena na aerodromu Nikola Tesla u Beogradu oko 40 sati. Doputovala je sa Malte početkom avgusta, koristeći nemački pasoš za turiste. Tu putnu ispravu je dobila prošle godine od nemačkog Ministarstva spoljnih poslova, nakon što je napustila Rusiju, jer joj je ruski pasoš oduzela ruska policija tokom krivičnog postupka.
Tiškevič je jedna od četvoro urednika i urednica pomenutog časopisa koji su osuđeni na dve godine takozvanog popravnog rada zbog trominutnog video snimka u znak podrške studentima kojima je pretilo isključenje sa univerziteta zbog učešća na mitingu podrške Alekseju Navaljnom.
Branili su slobodu okupljanja mladih Rusa, a ruska teroristička država je to doživela kao „uključivanje maloletnika u radnje opasne po njihov život”. Očigledno je da i Vulin i njegovi poslušnici dele taj utisak sa ruskim progoniteljima koji se lažno predstavljaju kao policajci, tužioci i sudije. Nakon što su Natašu Tiškevič držali 40 sati na aerodromu, deportovali su je na Maltu.
aPel i oT voreno
PisMo
Članovi Ruskog demokratskog društva napisali su apel kojim su zatražili od predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednice Vlade Ane Brnabić “da se zaštite elementarna građanska i ustavna prava ljudi koji žive
u Srbiji bez obzira na njihovo državljanstvo i da se okonča progon antiratnih ruskih aktivista”. Apel su potpisali predstavnici evropskih ruskih antiratnih organizacija, ruski i srpski poslanici, aktivisti i intelektualci. Pjotr Nikitin je nabrojao aktivnosti Ruskog demokratskog društva koje su očigledno sumnjive, subverzivne i opasne po bezbednost građana Srbije. Ne zna se šta je na tom spisku opakije: organizovanje prijavljenih skupova podrške Ukrajini i ruskim političkim zatvorenicima, organizovanje besplatnih časova srpkog jezika za ruske doseljenike, učešće u ekološkoj akciji “Zavrni rukave” ili davanje krvi za žrtve masakra počinjenog 3. maja u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”. Mrtva trka. Aktivisti Ruskog demokratskog društva u otvorenom pismu priupitali su Aleksandra Vulina i ministra unutrašnjih poslova Bratislava Gašića koje su od navedenih aktivnosti rizik po bezbednost Srbije. Odgovor još nije stigao, ni od predsednika, ni od premijerke, ni od ministra, ni od direktora BIA-a. Šampioni neodgovornosti ne vole da odgovaraju na nezgodna pitanja, što i sama reč kaže.
A i šta bi mogli da odgovore? Da je Aleksandar Vulin stavio Bezbednosno-informativnu agenciju na raspolaganje ruskoj Federalnoj službi bezbednosti, nasledniie zloglasnih KGB-a i NKVD-a? Da se u Srbiji ne sprovode srpski, nego ruski zakoni? Da su u Srbiju dobrodošli svi Rusi, osim onih koji se protive kremaljskoj diktaturi i zločinima ruske vojske u Ukrajini? Da
niju. Maltretiranje ruskih mirovnih aktivista je samo jedan od poslušničkih gestova srpskih vlasti. Pomenuti slučajevi nisu jedini, samo su najvidljiviji. Dešava se i da politički aktivni Rusi ne dobiju državljanstvo Srbije, iako ispunjavaju sve neophodne uslove. Lako je šikanirati i progoniti ljude koji su se našli u nezavidnom položaju. Maltretiranje ima jasan cilj: zastrašiti Ruse u Srbiji, ućutkati ih, sprečiti ih da govore protiv Putina i Kremlja, protiv rata i razaranja, sprečiti ih da demonstriraju i da budu politički aktivni.
budiTe nedosTuPni za roP sT vo
je Srbija autokratska zemlja u kojoj nema mesta za prijatelje slobode?
kućni ljubiMac kreMlja
Nisu uzalud Sjedinjene Američke Države stavile Vulina na crnu listu. Tamo se našao zbog umešanosti u trgovinu narkoticima i oružjem, ali i zbog širenja malignog ruskog uticaja. Vulin to i ne krije, redovno se sastaje sa sekretarom Saveta bezbednosti Rusije Nikolajem Patruševim, kako bi se zajedničkim snagama borili protiv obojenih revolucija, to jest protiv i najmanje mogućnosti uvođenja vladavine prava, istinske demokratije, ljudskih prava i sloboda u naše nesrećne, ropske zemlje. Šikaniranje ruskih antiratnih aktivista nije najgore što je Vulin uradio. Ruski opozicioni političar Vladimir Kara Murza optužio je Vulina da je, dok je bio ministar unutrašnjih poslova Srbije, prisluškivao ruske opozicionare koji su se sastali u Beogradu i da je transkripte njihovih razgovora vlastima u Moskvi. Rekao je i da je državna TV Rusija 24 emitovala reportažu o tome kakve su sjajne srpske tajne službe jer su predale podatke o tome “šta rade rusofobi”. Još je dodao i da Vulin “služi kao kućni ljubimac Kremlja i Nikolaja Patruševa”. Srbija se doborovljno stavila na raspolaganje ruskom režimu, podržavajući manje-više otvoreno zločinačku agresiju na Ukrajinu, ali i na razne druge načine. Vulin je tu samo izvršilac radova, glavni šef je Aleksandar Vučić, kao i u svemu drugom, zna se ko se za sve pita u ovoj nazovi državi koja sve više podseća na rusku guber-
Trebalo bi sve te režimske mrzitelje slobode i čoveka, lepote i pravde, dobrote i plemenitosti, radosti i dostojanstva podsetiti na nešto što je izgovorila Ala Gutnikova, 23-ogodišnja koleginica Nataše Tiškevič iz časopisa “Doxa”, u završnoj reči na suđenju. “Vidim da svijet nije savršen. Vjerujem da je, kako je napisao Yehuda Amichai, svijet stvoren lijep, stvoren je za dobro i za mir, kao klupa u vrtu (u vrtu, a ne na sudu!). Vjerujem da je svijet stvoren za nježnost, nadu, ljubav, solidarnost, strast, radost. Ali u svijetu postoji užasna, nepodnošljiva količina nasilja. A ja ne želim nasilje. Ni u kojem obliku”, rekla je Gutnikova. I još je rekla: “Nijedna od mojih omiljenih knjiga – ni za djecu ni za odrasle – nije podučavala ravnodušnosti i kukavičluku. (…) Neki se ljudi, znam, boje. Oni biraju tišinu. Ali Audre Lorde kaže: Your silence will not protect you”. Na kraju svog govora Gutnikova je poslala poruku koju bi trebalo staviti u sve čitanke i udžbenike ovog sveta, pogotovo u zemljama u kojima razni Vulini, Vučići, Patruševi i Putini guše svaku klicu slobode.
Budite kao djeca. Nemojte se bojati pitati (sebe i druge) što je dobro, a što loše. Nemojte se bojati reći da je kralj gol. Ne bojte se vrištati, briznite u plač. Ponavljajte (u sebi i drugima): 2+2=4. Crno je crno. Bijelo je bijelo. Ja sam čovjek, jak sam i hrabar. Jaka sam i hrabra. Jaki smo i hrabri. Sloboda je proces kojim razvijate naviku da budete nedostupni za ropstvo“ – tim rečima je Gutnikova okončala svoje obraćanje sudu i celom svetu. Krajnje je vreme da promenimo navike, to je prvi uslov za suštinske političke promene. Jer ljudima koji su nedostupni za ropstvo ne mogu da se dese Staljini, Miloševići, Šešelji, Vulini, Vučići i ostali Putini.
23 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Drugi pišu
Mišljenja
Al J A zeer A
Rus Pjotr Nikitin sedam godina živi u Srbiji, a nedavno su ga srbijanske vlasti zadržale na beogradskom aerodromu
24 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Enigmatika
PODGORICA
TEL.: 020/406-800, 020/406-801
ARS MEDICA PZU SPECIJALNA BOLNICA
Adresa: GAVRA VUKOVIĆA BB
Tel.: 020-227-224
Email: accounting@arsmedica.me
Oglašava potrebu za:
1. ANESTEZIOLOG/ŠKINJA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 96 mjeseci, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Specijalista anestezije s reanimacijom
Rok za prijavljivanje: 8 dana
GENESIS PROJECT DOO
Adresa: VASA RAIČKOVIĆA 32
Tel.: 069-025-003,067-155-316
Email: dtm@t-com.me
Oglašava potrebu za:
1. PROJEKTANT/KINJA KON -
STRUKCIJE, 3 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS)
Rok za prijavljivanje: 7 dana
Napomena:
-Poznavanje i rad po EC normama;
-Poznavanje rada na računaru u programima: AutoCad, ArmCad, Tower.
HOTEL CRNA GORA DOO
PODGORICA
BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR 2
Tel.: 068-846-487
Email: milja.stanojevic@hilton.com
Oglašava potrebu za:
1. SOBAR/ICA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV
Rok za prijavljivanje: 4 dana
KO MONTENEGRO DOO
Adresa: 8. MARTA BB
Tel.: 067-390-090
Email: caffeclubamfora@gmail.com
Oglašava potrebu za:
1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana
2. ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana
MONT WAY DOO-HOTEL RESURS
Adresa: CETINJSKI PUT BB
Tel.: 020-251-100
Email: hotelresurs@gmail.com
Oglašava potrebu za:
1. RECEPCIONER/KA, 2 izvršioca,
na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica
Uslovi: SŠS-IV, VSS društvenog smjera, VŠS, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru
Rok za prijavljivanje: 10 dana
Napomena: -CV slati na e-mail:hotelresurs@gmail.com
STAZE NVU
Adresa: 18. JULA BR 86
Tel.: 067-504-080
Email: nvostaze@t-com.me
Oglašava potrebu za:
1. PERSONALNI/A ASISTENT/KI-
NJA ZA POMOĆ U UDRUŽENJU, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica
Uslovi: SSS-III, SŠS-IV
Rok za prijavljivanje: 7 dana
Napomena: -javni rad “Direktno otvaranje radnih mjesta”
-uz prijavu na oglas kandidati su dužni dostaviti uvjerenje o pripadnosti ciljnoj grupi izdato od strane ZZZCGzdato od strane ZZZCG
TRŽNICE I PIJACE DOO
BULEVAR OKTOBARSKE REVOLUCIJE 124
Tel.: 020-625-424
Email: pijacepg@t-com.me
Oglašava potrebu za:
RUKOVODILAC/TELJKA SLUŽBE
ZA ODRŽAVANJE I IMPLEMENTA-
CIJU HACCP STANDARDA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Posebni uslovi su:
-Visoko obrazovanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti društvenih ili tehničkih nauka;
-3 (tri) godine radnog iskustva;
-sertifikat HACCP
-Jedan izvršilac Uz prijavu na oglas (sa kratkom biografijom – CV kandidat je dužan dostaviti original ili ovjerene fotokopije sljedeće dokumentacije:
-Fotokopija lične karte ( kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);
-Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;
-Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou ili vrsti obrazovanja;
-Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak ( uvjerenje dostavljaju kandidati);
-Potvrda kao dokaz o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme odnosno nivoa kvalfikacije;
-Sertifikat HACCP.
Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 8 ( osam) dana od dana objavljivanja oglasa u sredstvima javnog informisanja.
-svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.
Sa kandidatima koji ispunjavaju opšte i posebne uslove obaviće se intervju. Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno navesti „Tržnice i pijace “ d.o.o Podgorica. Dokumentacija na javni oglas se nepo-
ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI
OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG
ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE
UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.
DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:
• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;
• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);
• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;
sredno predaje na arhivi Društva ili putem pošte na adresu Ulica oktobarske revolucije 124.Podgorica.
ZAVOD ZA UDŽBENIKE
I NASTAVNA SREDSTVA
Adresa: NOVAKA MILOŠEVA 36 Tel.: 020-230-413
Email: zuns@t-com.me
Oglašava potrebu za:
1. POSLUŽITELJ/KA NAPITAKAHIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana
ZENOBIA MONTENEGRO
DOO-HOTEL PODGORICA
Adresa: SVETLANE KANE RADEVIĆ 1
Tel.: 020-402-510
Email: pravna.sluzba@hotelpodgorica.co.me
Oglašava potrebu za:
1. DOČEKIVALAC GOSTIJU, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica
Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Engleski - viši ili konverzacijski nivo Rok za prijavljivanje: 7 dana
Napomena:
-CV sa fotografijom slati na e-mail:pravna.sluzba@hotelpodgorica.co.me
ZU APOTEKE CRNE GORE
MONTEFARM
Adresa: ANKARSKI BULEVAR BB Tel.: 020-405-919 Email: montefarmcg@t-com.me
Oglašava potrebu za:
1. REFERENT/KINJA ZA PRAĆENJE PROPISA I REALIZACIJU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Diplomirani ekonomista, Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena:
-Položen stručni ispit za javne nabavke. Dokaze o ispunjavanju opštih uslova (ljekarsko uvjerenje, uvjerenje da
• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);
• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;
• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.
Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.
Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.
Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.
se ne vodi krivični postupak, kopija lične karte), kao i ovjerene dokaze o ispunjavanju posebnih uslova, kao i položen stručni ispit za javne nabavke, dostaviti na adresu Ankarski bulevar b.b., Podgorica. Nepotpune, neblagovremene i prijave putem mejla se neće razmatrati.
BAR
TEL.: 030/313-048
JU KULTURNI CENTAR BAR
Adresa: JOVANA TOMAŠEVIĆA 57
Tel.: 312-436
Email: jpkcbar.pravna@gmail.com
Oglašava potrebu za:
1. ZAŠTITAR/KA LICA I IMOVINE,
1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar
Uslovi: SSS-III, SŠS-IV
Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: Objavljuje se oglas za prijem u radni odnos na određeno vrijeme od 90 dana jednog izvršioca na poslovima zaštitara.
Kandidati pored opštih uslova propisanih zakonom za zasnivanje radnog odnosa treba da ispunjavaju i sljedeće posebne uslove:
-IV ili III nivo kvalifikacije obrazovanja ( 240 ili 180 CSPK);
- Licencu za vršenje poslova zaštitara lica i imovine.
Oglas je otvoren osam dana od dana objavljivanja na web sajtu Zavoda za zapošljavanje u Baru.
Prijave se dokazima o ispunjavanju uslova oglasa dostavljati Javnoj ustanovi Kulturni centar Bar, ulica Maršala
Tita broj 16, neposredno ili preporučeno preko Pošte Crne Gore. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.
BERANE
TEL.: 051/233-332
OPŠTINA BERANE-SEKRETARIJAT
ZA OPŠTU UPRAVU I DRUŠTVENE
DJELATNOSTI
Adresa: UL .IV CRNOGORSKE BR.1 BERANE
Tel.: 051/231-937
Email: opstauprava@berane.co.me
Objavljuje JAVNI OGLAS
za potrebe SLUŽBE ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE za radno mjesto
REFERENT/KINJA ZAŠTITAR/KA
LICA I IMOVINE
Uslovi:
-1 izvršilac,na neodređeno vrijeme
-kvalifikacija srednjeg opšteg i stručnog obrazovanja u obimu od 180 ili 240 kredita CSPK-a
-III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja -najmanje jedna (1) godina radnog iskustva
-Položen stručni ispit za rad u državnim organima
-Dozvola za vršenje poslova zaštitara/ ke lica i imovine
Mjesto rada Berane Trajanje oglasa 15 dana Potrebna dokumentacija:
-Prijava na slobodno radno mjesto
-Uvjerenje o državljanstvu
-Fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte)
-Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja
-Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti
-Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu
-Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa)
-Dozvola za vršenje poslova zaštitara/ ke lica i imovine Postupak obavezne provjere sposobnosti kandidata obaviće se u skladu sa Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja,sposobnosti,kompetencija i vještina za rad u državnim organima (Službeni list CG br.50/18).
O datumu,mjestu,vremenu i načinu provjere sposobnosti kandidati će biti obaviješteni najkasnije pet dana prije dana provjere sposobnosti.
Navedenu dokumentaciju u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati: ime i prezime,adresu,kontakt telefon,naziv državnog organa i radnog mjesta) potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu:
25 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Oglasi i obavještenja
SLOBODNA RADNA MJESTA
Oglasi i obavještenja
SEKRETARIJAT ZA OPŠTU UPRAVU I DRUŠTVENE DJELATNOSTI OPŠTINE BERANE
ul.IV Crnogorske br.1 BERANE
Sa naznakom: za javni oglas za radno
mjesto Referent/kinja zaštitar/ka
lica i imovine za potrebe Službe za zajedničke poslove Opštine Berane.
BIJELO POLJE
TEL.: 050/432-422
UPRAVA ZA LOGISTIKU, ZAŠTITU I ODRŽAVANJE OPŠTINE BIJELO POLJE
Adresa: SLOBODE
Tel.: 067/607-275
Oglašava potrebu za:
1. NAMJEŠTENIK/CA HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Bijelo
Polje
Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole)
Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: Uprava za logistiku,zaštitu i održavanje Opštine Bijelo Polje raspisuje javni oglas za prijem na neodređeno vrijeme
1.Namještenik/ca higijeničar/ka(1 izvršilac)
Kandidat treba da ispunjava opšte uslove predviđene Zakonom o državnim službenicima i namještenicima:
-da je državljanin Crne Gore
-da je punoljetno
-da je zdravstveno sposobno
-da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja
-da nije osudjivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut postupak po službenoj dužnosti.
2.Kandidat/kinja treba da ispunjava posebne uslove:
-I2nivo kvalifikacije obrazovanja
-bez radnog iskustva.
Javni oglas traje 15 dana.
2. REFERENT/ICA PORTIR/KA,
1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada
Bijelo Polje
Uslovi: SSS-III, Zaštitar/ka lica i imovine
Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: Uprava za logistiku,zaštitu i održavanje Opštine Bijelo Polje raspisuje javni oglas za prijem na neodređeno vrijeme
1Referent/icaportir/ka(1 izvršilac)
Kandidat treba da ispunjava opšte uslove predviđene Zakonom o držav-
nim službenicima i namještenicima:
-da je državljanin Crne Gore
-da je punoljetno
-da je zdravstveno sposobno
-da ima propisani nivo kvalifikacije
obrazovanja
-da nije osudjivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut postupak po službenoj dužnosti.
2.Kandidat/kinja treba da ispunjava posebne uslove:
-III nivo kvalifikacije obrazovanja
-Najmanje 1 godina radnog iskustva. Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Sertifikat o završenom osposobljavanju za zanimanje zaštitara lica i imovine.
Javni oglas traje 15 dana.
3. NAMJEŠTENIK/CA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Bijelo Polje
Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna skola)
Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena:
Uprava za logistiku,zaštitu i održavanje Opštine Bijelo Polje raspisuje
javni oglas za prijem na neodređeno
vrijeme
1.Namještenik/ca (1 izvršilac)
Kandidat treba da ispunjava opšte uslove predviđene Zakonom o državnim službenicima i namještenicima:
-da je državljanin Crne Gore
-da je punoljetno
-da je zdravstveno sposobno
-da ima propisani nivo kvalifikacije
obrazovanja
-da nije osudjivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut postupak po službenoj dužnosti.
2.Kandidat/kinja treba da ispunjava posebne uslove:
-I2nivo kvalifikacije obrazovanja
-bez radnog iskustva.
Javni oglas traje 15 dana.
HERCEG NOVI
TEL.: 031/323-711
KOMUNALNO STAMBENO DOO
Adresa: MARKA VOJNOVIĆA 1, HERCEG NOVI
Tel.: 031/324-999
Email: sekretar@komunalnostambeno.me
Oglašava potrebu za:
1. ELEKTROMONTER/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci,
mjesto rada Herceg Novi
Uslovi: Elektromonter - instalater (III SSS i KV)
Rok za prijavljivanje: 3 dana
Napomena:
Opšti uslovi za zansivanje radnog
mjesta: kopija lične karte
Posebni uslovi: III nivo kvalifikacije obrazovanja - elektro smjer, radno iskustvo 1 godina, 3 godine vozačkog staža, probni rad 6 mjeseci i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad na visini.
Prijave slati na e mail: sekretar@ komunalnostambeno.me
MEZZALUNA DOO
Adresa: MARKA CARA 2 Tel.: 068/319-280
Email: mkoprivica@hotmail.com
Oglašava potrebu za:
1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi
Uslovi: Konobar
Rok za prijavljivanje: 30 dana
Napomena:
*Profesionalni restoranski konobar
ŠKORPION DOO
Adresa: TREBINJSKA BB, IGALO Tel.: 067/604-847
Email: mirjanako.skorpion@gmail.com
Oglašava potrebu za:
1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi
Uslovi: Prodavac (III SSS i KV)
Rok za prijavljivanje: 10 dana
KOTOR
TEL.: 032/325-732
OPŠTINA KOTOR
Adresa: STARI GRAD 327, KOTOR Tel.: 032/325-860
Oglašava potrebu za:
1. VIŠI/A SAVIJETNIK/CA III ZA
SAOBRAĆAJ I PUTNU OPREMU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor
Uslovi: VSS , VSS iz oblasti Tehničko-tehnoloških nauka, Položen stručni ispit
Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi za prijem u radni odnos, na neodređeno vrijeme, višeg/e savjetnika/ce III za saobraćaj i putnu opremu, u Odjeljenju za urbanističko-tehničku pripremu, izgradnju i kontrolu radova, 1 izvršilac/teljka.
Uslovi:
-visoko obrazovanje, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti tehničkotehnoloških nauka-Saobraćajni
fakultet (drumski saobraćaj);
-najmanje 1 godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja;
-položen stručni ispit za rad u državnim organima.
Potrebna dokumentacija:
1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor);
2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor);
3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);
4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja;
5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu;
6. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa). Kandidati mogu Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, osim kopije biometrijske lične karte, koja mora biti ovjerena, dok su original ili ovjerene kopije dokumentacije dužni dostaviti Sekretarijatu za opštu upravu, ukoliko budu izabrani Odlukom. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od
dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor
sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Sekretarijata za investicije za popunu radnog mjesta viši/a savjetnik/ca III za saobraćaj i putnu opremu, u Odjeljenju za urbanističko-tehničku pripremu, izgradnju i kontrolu radova Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor. me
ROŽAJE
TEL.: 051/271-343
BOŠNJAČKA STRANKA
Adresa: ROŽAJE Tel.: 087-270-164
Oglašava potrebu za:
1. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Rožaje Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana
2. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Rožaje Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Za rad u OO Berane.
3. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Rožaje Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Za rad u OO Pljevlja
4. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Rožaje Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Za rad u OO Petnjica
26 Poneđeljak, 21. avgust 2023.
1029
Dana 20. avgusta 2023. godine preminula je naša draga
ZORKA Lukina GAZIVODA rođena LUČIĆ 1933–2023
Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, 21. avgusta od 12 do 15 časova i 22. avgusta od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENE PORODICE GAZIVODA i LUČIĆ
Дана 19. августа 2023. у 84. години преминула је наша драга СЕНКА Ракова РАШКОВИЋ
Саучешће се прима у капели Миоље Поље-Жупа 20. августа од 11 00 до 18 00 часова и 21. августа од 11 00 до 13 30 часова. Сахрана ће се обавити истог дана на мјесном гробљу у Кутима у 14 00 часова. Цвијеће се не прилаже.
Ожалошћени: снаха ИЛИНКА, братанићи ДРАГАН, ЖАРКО и РАКО, братаничне ВАСИЉКА, ВЕРА и ВЕСНА, снахе АНА и МИЛИЦА, унучад, сестрићи, сестричне, браћа од стричева и остала родбина
D.O.O. KOMUNALNO KOTOR
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Наша драга мајка и рођака, професор руског многим Цетињанима на Преображење предаде своју племениту душу Господу
СЛОБОДАНКА Ратиславова ДРАГОВИЋ рођена Митровић
Саучешће се прима 20. августа на Новом гробљу на Цетињу од 10 до 12 часова, када ће се обавити опело и сахрана.
Ожалошћене породице: ДРАГОВИЋ и ЛОПИЧИЋ
1012
Posljednji pozdrav našoj HAJDANI ZLATOVIĆ
Za vječni spomen, đe god si bila, je tvoja ljubav prema porodici, prijateljima i Crnoj Gori.
BRANA, RAŠO, TINA, MINA i NELA
27
1005
Poneđeljak, 21. avgust 2023. Oglasi i obavještenja
1006
Oglasi i obavještenja
Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је 20. августа у 83. години, послије краће болести, преминула наша драга
ВЕЛИКА Ива ИВАНЧЕВИЋ
рођена Ратковић
Саучешће примамо у градској капели у Будви 21. августа од 10 до 17 часова и 22. августа од 9 до 10 часова, након чега ће се обавити сахрана у 11 часова на Брајићима.
Ожалошћени: син ЖЕЉКО, ћерке СОЊА и БРАНКА, брат ЉУБО, ђевер ДАНИЛО, јетрва МАРИЈА, снахе САНДРА, ЗОРИЦА и ВОЈИСЛАВА, ђеверичићи и ђеверична, братанићи и братаничне, унучад и праунучад
Posljednji pozdrav dragoj majci
1014
Dana 20. avgusta 2023. u 88. godini preminula je naša draga
LJEPOSAVA Obrenova ĆOROVIĆ rođena Janjušević
Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 20. avgusta od 11 do 16 časova i 21. avgusta od 11 do 14 30.
Sahrana će se obaviti 21. avgusta u 15 časova na groblju pod Trebjesom.
Ožalošćeni: sin DRAGAN, ćerka DRAGICA, brat RADOMIR, sestre NJEGOSAVA i KOSARA, snahe OLIVERA, ZORICA, RADOJKA i LIDIJA, unučad, praunučad, bratanići, bratanična, sestrić, sestrične i ostala brojna rodbina ĆOROVIĆ i JANJUŠEVIĆ
1018
VELIKI IVANČEVIĆ
Otišla si tiho i dostojanstveno kao što si i živjela.
Neizmjerno ti hvala za svu ljubav koju si pružila meni i mojoj porodici.
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Kćerka SONJA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki
VELIKI Ivovoj IVANČEVIĆ rođenoj Ratković
Ponosni smo na tvoj častan i hrabar životni put.
Tvoja plemenitost i ljubav prema nama ostaće u trajnom sjećanju.
Počivaj u miru.
Brat LJUBO, snaha ZORICA, bratanić DUŠAN i bratanična JELENA sa porodicom
1004
Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj prijateljici
LJEPOSAVI Obrenovoj ĆOROVIĆ
Hvala ti za godine iskrenog prijateljstva, i za ljubav i pažnju koje si nesebično davala svima nama.
Po dobru ćemo te pamtiti, i uvijek pominjati kroz najljepše uspomene.
Počivaj u miru.
VESNA STOJANOVIĆ sa porodicom
1009
Posljednji pozdrav dragoj majci
VELIKI IVANČEVIĆ
Tvoja ljubav, briga i nježnost su bili bezgranični. Ponosni smo na tebe, tvoju borbu, hrabrost i dostojanstvo.
Dok je nas živjećeš kao simbol vječne i bezuslovne ljubavi. Počivaj u miru, draga majko.
Kćerka BRANKA sa porodicom
1020
Posljednji pozdrav voljenoj
VELIKI IVANČEVIĆ
Čuvaćemo te u najljepšoj uspomeni.
Unuk ĐORĐE i zet MIŠKO POPOVIĆ
1015
Opraštamo se od naše voljene svekrve i babe
LJEPOSAVE ĆOROVIĆ
1019
Posljednji pozdrav dragoj majci
VELIKI IVANČEVIĆ
Tvoj majčinski i očinski odnos, posvećen meni i mojoj porodici, biće nam vodilja kojom ćemo koračati dalje.
Hvala ti na svemu što si za nas uvijek bila tu.
Zauvijek ćeš biti u našim srcima.
Tvoji: ŽELJKO, SANDRA, DANIJELA i IVO
Nećemo te prepustiti zaboravu. OLJA, MARTIN, FILIP, DANIJELA i BALŠA 1016
1026
Zauvijek nas je napustila naša voljena zaova i tetka
VELIKA Ivova IVANČEVIĆ
U našim srcima, sjećanjima i najljepšim uspomenama ostaćeš zauvijek. Počivaj u miru.
Snaha VOJISLAVA – BEBA RATKOVIĆ, DUŠKO i DUŠKA sa porodicama
1022
Posljednji pozdrav voljenoj babi
VELIKI IVANČEVIĆ
Hvala ti za bezbrižno djetinjstvo, ljubav i pažnju koju si nam pružala.
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.
Unučad: NIKOLA, ĐORĐE, IVO, DRAGANA, IVA, TAMARA, MARINA, DANIJELA, MAJA
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
1017
Posljednji pozdrav voljenoj
VELIKI IVANČEVIĆ
Zauvijek ćeš biti u našim srcima.
Unuka IVA, praunučad TARA i PAVLE i zet DUŠKO BANOVIĆ
1021
28 Poneđeljak, 21. avgust 2023.
Voljenoj babi
Poneđeljak, 21. avgust 2023. Oglasi i obavještenja
Opraštamo se od naše drage majke, tašte i babe
LJEPOSAVI
Čuvaćemo te od zaborava kroz najljepše uspomene od djetinjstva do današnjeg dana. Neizmjerno hvala za ljubav, pažnju i osmijehe koje si nam poklanjala tokom tvog života.
LJEPOSAVE ĆOROVIĆ
Nije lako nositi tugu za tobom, jer si nam ostavila najljepše uspomene trudeći se, do zadnjeg dana, da nam rastanak bude što manje bolan.
Ostaješ zauvijek u srcima i mislima tvojih Popovića.
1027
Od
Tvoji unuci: NIKOLA, DANILO i ANDRIJA
Ćerka GAGA, zet ŽELJKO, unuci NIKOLA, DANILO i ANDRIJA
Posljednji pozdrav našoj majci, svekrvi, babi i prababi LJEPOSAVI
Za uspomenu i vječno sjećanje.
ĆOROVIĆ
Sin DRAGAN, snaha ZORICA, unučad IVANA, JANKO i MILICA i praunuke VJERA, BJANKA i ĐINA
1008
Navršava se sedam godina MIŠEL MARZANO
Postoji dan koji te odveo od mene, ali ne postoji dan u kom ti nisi sa mnom. Sa ponosom i tugom te čuvam u srcu zauvijek.
Tvoj sin NEBOJŠA
Dana 21. avgusta 2023. navršava se dvije godine od kad nas je napustila naša supruga, majka i baba
KATINA DUROVIĆ
Vrijeme koje prolazi svjedok je bola, tuge i praznine koju si ostavila tvojim odlaskom. Uz vječnu tugu za tobom čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji: suprug STEVO, sin SAŠA, snaha SLAVICA i unuk KRISTIJAN
Dvije godine od kad nas je napustila naša draga majka i baba
KATINA DUROVIĆ
1001
Deset godina je od kada nije sa nama naš
SLOBODAN-BEGINA MARTINOVIĆ
Ponosni na tebe i tvoj dostojanstven život.
Tvoji: VERA, DRAŽEN i DIJANA
U ponedjeljak, 21. avgusta 2023, navršavaju se tri godine od kad nije sa nama naš voljeni
MILOVAN Milanov VUKOTIĆ
Mićo, zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.
1003
Tvoji: STANKA, MILAN, SNEŽA
Sedam godina je od kad nije sa nama naš voljeni MIŠEL MARZANO
1011
1010
Boli kao prvog dana i ne prolazi za nas kojima si bila podrška teško se navići da te nema. Čuvamo te u našim srcima i tako će biti dok smo živi.
Tvoja ćerka NEDA sa porodicom
1007
Ne postoji vrijeme koje će donijeti zaborav i izbrisati tugu za tobom. Tvoj vedri osmijeh, ljubav i pažnju čuvamo u mislima i srcima. Nedostaješ mnogo. Majka RADMILA, sin NEBOJŠA, sestra ANĐELA
DANICA VUJOVIĆ
Godinu dana prođe, majko, od dana kada si otišla. Teško je shvatiti da me nikada više nećeš dočekati i ispratiti, da nikada više neću vidjeti tvoj osmijeh i čuti tvoj glas.
Čujem te, vidim i čuvam u uspomenama, tamo ću te uvijek naći, tamo si zdanje moje duše.
2018-2023.
DRAGOLJUB-DRAGO RADONJIĆ
Prolaze dani, mjeseci, godine а sjećanja ostaju.
TVOJA PORODICA
1025
1002
29
Tvoja OLGA
1013
1023 Posljednji pozdrav dragoj strini LJEPOSAVI RATKO ĆOROVIĆ sa porodicom 1024 Posljednji pozdrav dragoj strini LJEPOSAVI
RATKE i BORKE sa porodicama
1028
Oglasi i obavještenja
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
politika
JADRANKA RABRENOVIĆ
ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ
nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ
crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ
fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola
Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“:
Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“:
02628295
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.176
JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ
ŠURANJ, ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA
BROJ: IV-686/2023 KOTOR, 18.08.2023.GODINE
Javni izvršitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca ĐONOVIĆ PETAR iz Kotora ,protiv izvršnog dužnika LUNA DI MARE DOO KOTOR ,SVETI STASIJE BB , radi naplate novčanog potraživanja , na osnovu vjerodostojne isprave, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak na predlog izvršnog povjerioca povjerioca ĐONOVIĆ PETAR iz Kotora ,protiv izvršnog dužnika LUNA DI MARE DOO KOTOR ,SVETI STASIJE BB, a istome nije bilo moguće uručiti rješenje o izvršenju broj IV-686/2023 od 01.06.2023.godine.
Izvršenje je određeno radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 1.237,02 eura sa zakonskom zateznom kamatom shodno rješenju o izvršenju, troškovima izvršnog postupka , kao i naknadnim troškovima koji će biti naknadno obračunati.
Izvršni dužnik se može obratiti Javnom izvršitelju Branki Samardžić na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju broj IV686/2023 od 01.06.2023.godine.
Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posljedice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli ,ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama
ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.
Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.
Javni izvrsitelj Branka Samardžić
Poneđeljak, 21. avgust 2023.
Na osnovu člana 109 Zakona o visokom obrazovanju (“Službeni list CG”, br. 44/14, 47/15, 40/16, 42/17, 71/17, 55/18, 3/19, 47/19, 72/19, 74/20, 104/21 i 86/22), čl. 29, 30 31 Pravilnika o kriterijumima, načinu, uslovima i visini naknade za ostvarivanje prava na smještaj i ishranu u domu i participaciju prevoza (“Službeni list CG”, br. 62/23), člana 58 59 Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju (“Službeni list RCG”, br. 71/17 67/19) Smjernica o ostvarivanju prava na participaciju troškova prevoza studenata u prigradskom i međugradskom saobraćaju za studijsku 2023/24. godinu donesenih od strane Ministarstva prosvjete br. 01-011/23-5117 od 27.06.2023, uzimajući u obzir da na Javnom pozivu za prikupljanje ponuda za prevoz studenata u međumjesnom saobraćaju za studijsku 2023/24. godinu br. 01 – 286 od 31.07.2023. nije bilo dostavljenih ponuda, Studentski parlament Univerziteta Crne Gore raspisuje
PONOVLJENI POZIV
za prikupljanje ponuda za prevoz studenata u međumjesnom saobraćaju za studijsku 2023/24. godinu za pružanje usluga posebnog linijskog prevoza studenata UCG u međumjesnom saobraćaju za studijsku 2023/24. godinu. Zainteresovani ponuđači treba da ispunjavaju uslove propisane zakonom i kriterijume definisane pozivom koji se može pronaći na web sajtu SPUCG –www.spucg.ucg.ac.me. Kontakt osoba zadužena za davanje informacija Andrej Vukčević, predsjednik SPUCG, telefon: 069 151 224.
Mali oglasi
JAVNA ZDRAVSTVENA USTANOVA
DOM ZDRAVLJA PLJEVLJA
E-mail: domzdravljapv@ t-com.me
Tel/faks 052/ 311 026 i 052/ 321 193
Tel. 052/ 311 942
Žiro račun:505-10232-27
Broj: 01-1806
Pljevlja, 18.08. 2023 .godine
Na osnovu člana 39. stav 1. i 2. Zakona o državnoj imovini (‘’Sl.list CG’’,br.21/09, br.40/11), člana 30 i 31. Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (‘’Sl.list CG’’ br. 44/10), zaključaka Vlade Crne Gore br.07-427/23-3465/2 od 03.08. 2023 godine, o davanju saglasnosti Javnoj zdravstvenoj ustanovi Dom zdravlja Pljevlja za davanje u zakup stomatoloških ordinacija, sa pratećom opremom i stomatološke opreme odluke direktora br.01-1805 od 18.08.2023. godine, JZU Dom zdravlja Pljevlja objavljuje
JAVNI POZIV
za prikupljanje ponuda za davanje u zakup stomatoloških ordinacija i stomatološke opreme
-Predmet zakupa i najniža početna cijena zakupaIzdaju se u zakup stomatološke ordinacije sa srazmjernim djelom korišćenja hodnika, čekaonica toalet prostorija sa predprostorom (prostor) i druga oprema (osnovna sredstva) alat i sitan inventar po knjigovodstvenoj evidenciji u tim ordinacijama u JZU Dom zdravlja Pljevlja u Pljevljima i u JZU Dom zdravlja Pljevlja u Žabljaku, kao i stomatološka oprema za stomatološke ordinacije u školama stomatološka oprema u zubotehničkoj laboratoriji u školi u Pljevlima, i to:
I-U JZU Dom zdravlja Pljevlja u Pljevljima
Stomatološke ordinacije:
1. Stomatološka ordinacija br.1 površine 16 m2 stomatološka oprema u njoj, najniža početna cijena zakupa je 245,00 eura mjesečno.
2. Stomatološka ordinacija br. 2 površine 16,64 m2 i stomatološka oprema u njoj, najniža početna cijena zakupa je 250,00 eura mjesečno.
3. Stomatološka ordinacije br.3 površine 16 m2 stomatološka oprema u njoj, najniža početna cijena zakupa je 245,00 eura mjesečno.
Hodnici i nus prostorije 42,00m2 ,zajedničko korišćenje srazmjerno površini ordinacija
II- U JZU Dom zdravlja Pljevlja u Žabljaku
Stomatološke ordinacija:
1. Stomatološka ordinacija br.4 površine 20,60 m2 i stomatološka oprema u njoj, sa najnižom početnom cijenom zakupa 289,00 eura mjesečno.
Hodnici,čekaonice,prostorija za odmor, prljava tehnika, kupatilo i nus prostorije površine 80,25m2 ,zajedničko korišćenje srazmjerno površini ordinacija
Stomatološka oprema (osnovna sredstva) alat sitan inventar itd, po knjigovodstvenoj evidenciji ulaze u zakup sa prostorom.
U cijenu mjesečnog zakupa uračunata je nadoknada na ime potrošnje električne energije, vode, grijanja komunalija.
III-Stomatološka oprema (osnovna sredstva) alat, sitan inventar itd, to:
- u Srednjoj stručnoj školi u Pljevljima, stomatolška oprema za stmatološku ordinaciju po najnižoj cijeni zakupa 32,00 eura mjesečno,
- u Osnovnoj školi Boško Buha u Pljevljima, stomatolška oprema za stmatološku ordinaciju po najnižoj cijeni zakupa 35,00 eura mjesečno,
- u Osnovnoj školi Ristan Pavlović u Pljevljima, stomatolška oprema za stmatološku ordinaciju po najnižoj cijeni zakupa 55,00 eura mjesečno, - u Osnovnoj školi Salko Aljković u Pljevljima, stomatolška oprema za stmatološku ordinaciju po najnižoj cijeni zakupa 30,00 eura mjesečno, Stomatološka oprema u zubotehničkoj laboratoriji -U Srednjoj stučnoj školi u Pljevljima najniža cijena rente zakupa iznosi 1,00euro mjesečno -Mjesto,vrijeme i uslovi izdavanja u zakup-
IV – Prostor, stomatološka oprema (osnovna sredstva) alat i sitan inventar se izdaje u zakup na vrijeme od 1 (jedne) godine, uz mogućnost produženja.
V – Stomatološka oprema u školama izdaje se u zakup na period od 6 (šest mjeseci) uz mogućnost produženja.
VI - Rok za podnošenje ponuda je 15 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu, a ponuda se može dati samo za jedan prostor i stomatološku opremu u njoj i stomatološku opremu u školi.
VII – Pravo učešća na javni poziv imaju fizička i pravna lica registrovana za obavljanje pomenute djelatnosti u CRPS, o čemu su dužni dostaviti dokaz koji ne smije biti stariji od šest mjeseci ( orginal ili ovjerenu fotokopiju)
Pravo učešća na javni poziv nema ponuđač koji na dan otvaranja ponuda ima neizmirenih obaveza prema ovoj ustanovi (potrebno je dostaviti dokaz o izmirenim obavezama)
VIII- Izbor najpovoljnije ponude izvršiće se na osnovu najviše ponuđene mjesečne cijena zakupa, izražene u eurima .Ukoliko dva ili više ponuđača ponude jednake mjesečne cijene zakupa, izbor će se obaviti žrijebom (žrijebanje će obaviti presjednik komisije za otvaranje vrednovanje ponuda).
IX- Ponudbenu dokumentaciju zainteresovani ponuđači mogu preuzeti kod predsjednika komisije svakog radnog dana od 08-10 časva do 05.09.2023.godine.
X– Javno otvaranje ponuda za odabir zakupca biće održano po isteku roka za podnošenje ponuda, dana 11.09.2023.godine u 10 časova u prostoriji upravne zgrade Doma zdravlja Pljevlja istom mogu prisustvovati zainteresovani ponuđači ili ovlašćeni predstavnici ponuđača, sa odgovarajućim punomoćjem.
XI– Nepotpune neblagovremene i nezatvorene ponude neće se razmatrati i biće vraćene ponuđaču.
XII– Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama, preporučeno poštom ili neposredno preko arhive ustanove na adresu: JZU Dom zdravlja Pljevlja, Lovćenskog bataljona bb, 84210 Pljevlja, sa naznakom ‘’Ponuda za javni poziv br 01-1806/23 za zakup stomatološke ordinacije stmatološke opreme u noj –, ne otvaraj’’ili Ponuda za javni poziv br 01-1806/23 za zakup stomatološke opreme u školi u Pljevlima –, ne otvaraj’’.
XII- Uplata depozita od 30.00 eura vrši se na blagajni Doma zdravlja Pljevlja, sa rokom vraćanja 2 dana , po izboru ponuđača
XIII– Sa zakupcem će se zaključiti ugovor o zakupu.Ukoliko zakupac u roku od 8 dana po konačnosti odluke o izboru zakupaca ne zaključi ugovor o zakupu smatraće se da je odustao od zakupa, a uguvor o zakupu će se zaključiti sa sledećim ponuđačem koji je ponudio najvišu cijenu mjesečne zakupnine. Sve informacije na telefon: 067/122-994 068/443-303.
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo dvije godine. Tel. 069/032–380
30
1
2
3
31 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Marketing
SPECIJALNA AKCIJA Uz kupovinu izdanja:
WERK ili CRNOGORSKA ISTORIJA na engleskom jeziku
POPUST 50%
dokrajaavgusta
POKLANJAMO knjigu
NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI
POKLON KNJIGA
POPUST 30%
Uz kupovinu i drugih Pobjedinih izdanja, u vrijednosti preko 30 €, takođe poklanjamo knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI
32 Poneđeljak, 21. avgust 2023. Marketing