Issuu

13.

Na Cetinju obilježeno dvije godine od najvećeg zločina u savremenoj crnogorskoj istoriji kada je Vuk Borilović ubio deset ljudi, među kojima i dvoje djece i ranio šest osoba

Brđanin: Treba priznati da sistem nije odgovorio

Majka i baka ubijenih Martinovića - Vesna Pejović je izašla ispred okupljenih i dočekala dugim zagrljajem Brđanina i riječima da ima obavezu da kaže svima, kao i porodicama ubijenih i ranjenih, da ne nose žal na njega. Pejović je kazala da vjeruje ljudima koji joj dokumentovano govore. Kazala je i: „Izdao nas je naš Filip Adžić koji je bio ministar MUP-a kada se desila krvava Medovina“

| pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Sukob u vrhu vladajuće koalicije između ministra energetike iz Pokreta ,,Evropa sad“ i ZBCG zbog netransparentnog razrješenja izvršne direktorke Solar gradnje, čeka se stav premijera i centrale PES-a

Jočić smijenila Valeriju

Saveljić, Mujović hitno

EPCG smjenu OD Solara

Izvori Pobjede kao razloge za smjenu Saveljić navode činjenicu da je raskinula poslovnu saradnju sa kompanijom Kaldera povezanom sa Miloradom Dodikom, a koja je na crnoj listi SAD, ali i željom dvojca iz NSD – Marine Jočić i Milutina Đukanovića da postave svog čovjeka na čelo EPCG Solara. Valerija Saveljić bi kao odštetu za raskid ugovora, prema saznanjima Pobjede, shodno njenom menadžerskom ugovoru mogla dobiti čak 100.000 eura što je ogromna svota novca čak i za EPCG

Predstavnici malih drvoprerađivača na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede obrazložili zbog čega insistiraju da se nedavno realizovan javni poziv za redovnu sječu poništi Štrajk pred Vladom sjutra

u podne ako odluke

tendera ostanu na snazi

INTERVJU: Vladimir Drobnjak, vršilac dužnosti direktora Fonda PIO

Penzije će biti redovne, usluge brže i bolje

Upoređivanjem prosječno ponuđene cijene drveta sa iznosom za koji je prodat kubik na nedavnom javnom pozivu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore, država je izgubila više miliona eura. To se dogodilo zbog izmjena propozicija tendera koje su otvoreno išle naruku velikim firmama, a pitanje je kome je bilo u interesu manje novca državi i opštinama - saopštili su Pobjedi predstavnici drvoprerađivača Rožaja, Berana, Plava, Pljevalja i Bijelog Polja nakon sastanka u Ministarstvu poljoprivrede

Više državno tužilaštvo dobilo obdukcioni nalaz i izvještaje vještačenja Forenzičkog centra

STR. 7.

Prijedlogom skalne strategije predviđeno je i da će državni budžet biti uskraćen za 180 do 200 miliona eura po osnovu smanjenja doprinosa za PIO, ali su takođe predviđene i mjere Vlade koje će uticati da državni budžet dio prihoda po ovom osnovu nadomjesti – kazao je Drobnjak

Komemoracija povodom smrti istaknutog crnogorskog glumca Stevana Radusinovića održana u CNP-u

Sa koliko si elegancije i ludicnosti i samo tebi svojstvenog šarma bježao od gordosti i težinjanja sveprisutnog – od dnevne politike, od velikih riječi, od samozvanih velikana umjetnosti od kojih si se branio britkim jezikom, pronicljivim humorom i duhovitim komentarom. Duhovan, ali kroz istinsku potragu za smislom. Sve si mogao da igraš. Tvoja glumačka inteligencija je često prevazilazila umjetničke standarde ekipa sa kojima si radio –kazala je Dubravka Drakić

Utorak,

avgust 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21082 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću

Marina Jočić Valerija Saveljić

Saša Mujović

Što posljednji GRECO izvještaj govori o tempu našeg integracionog procesa

Daleko je Evropska unija Crnoj Gori

Posljednji GRECO izvještaj je, između ostalog, potvrda da je IBAR bio poklon ili kredit, koji treba da služi kao podsticaj vlastima da zbilja rade, a nikako kao nešto čime će mahati kao svojom zaslugom, smatra Zvezdana Kovač

PODGORICA – I pored nedvosmislene volje Evropske unije da Crna Gora bude prva naredna članica bloka, malo je vjerovatno da će se to zaista dogoditi do 2028. godine, ocijenila je, u razgovoru za Pobjedu, direktorica za strategiju i komunikacije u Centru za građansko obrazovanje Zvezdana Kovač.

Takav stav naša sagovornica temelji na činjenici da Vlada Crne Gore simulira reforme. – Nema suštinskih pokazatelja da je Vlada uhvatila ritam koji bi joj to omogućio, ne sprovode se sistemske mjere kojima bi borba protiv korupcije bila efikasna – kaže Kovač.

Crna Gora je, prema izvješta-

jima vodećih međunarodnih organizacija,

- Činjenica da su za dvije godine svega tri od 22 preporuke GRECO-a u potpunosti realizovane, da je polovina djelimično realizovana, a osam uopšte nije realizovano, ukazuje na nefunkcionalnost čitavog institucionalnog sistema, i to onog dijela sistema koji je makar trećina svega što je kroz IBAR procijenjeno i ocijenjeno – upozorava Kovač.

Ona podsjeća i na Program pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji, prema kome je Crna Gora, od ukupno 335 predviđenih obaveza za ovu godinu, realizovala njih tek 50.

Da će Crna Gora do kraja godine ispuniti preostalih 285 obaveza iz Programa pristupanja teško je, kaže Kovač, zamisliti uz pomoć svih matematičkih kreativnosti.

Sukob u vrhu vladajuće koalicije između direktorke Solar gradnje, čeka se stav

Jočić smijenila Mujović hitno Elektroprivrede

Uz sve to, podsjeća ona, nacionalistički narativ postaje dio preovlađujuće po-

ture, dok se uticaj vlasti iz Srbije i Rusije povećava. - To sve već ima loše efekte i po strukturu javnog mnjenja – napominje Kovač. Bez obzira na to što vlast i njeni predstavnici tvrde suprotno, Kovač ističe da nedavno dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) jeste bio „poklon“ Evropske unije Crnoj Gori. – Jer je rezultat momentuma u kome je Crnoj

Gori pripalo da igra ulogu „predvodnika“ u regionu – kaže ona.

Aktuelna vlast, kako ističe, ne odaje utisak da je ispunjavanje obaveza prema EU prioritet, niti da je dodjelu te uloge doživjela dovoljno odgovorno.

Kovač, u tom kontekstu, napominje kako je naročito opominjući posljednji izvještaj Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) koji jasno ukazuje na ogroman raskorak između glasne priče o borbi protiv korupcije i nesposobnosti vlasti da preuzete obaveze u toj oblasti ispunjava.

- To je, između ostalog, potvrda da je IBAR bio poklon ili kredit, koji treba da služi kao podsticaj vlastima da zbilja rade, a nikako kao nešto čime će mahati kao svojom zaslugom – navodi Kovač.

Ona napominje da borba protiv korupcije mora biti institucionalno prožimajuća, a da izvještaj GRECO zapravo ukazuje na nefunkcionalnost našeg institucionalnog sistema.

Evropski savez se priprema za izbore u Kotoru

KOTOR - Nosilac liste

Evropskog saveza na predstojećim lokalnim izborima u Kotoru biće generalni sekretar Socijaldemokrata Miloš Čelanović.

Iz tog saveza je saopšteno i da će se, osim njega i partijski istaknutih ličnosti, na njihovoj listi naći i građani Kotora koji nijesu članovi nijedne partije, ali su izuzetno ostvareni i prepoznati u oblastima nauke, obrazovanja, sporta i umjetnosti. – Ono što povezuje sve kandi-

date, pored znanja i neupitnog ličnog i profesionalnog integriteta, je i želja da Kotor kao

grad bogate istorije, raznovrsne kulture i specifične arhitekture, pored toga što treba

- Imajući u vidu da je u prvoj polovini godine ispunjeno svega 50, a po tome se mjeri posvećenost vlasti – napominje Kovač. Pogrešno je, dodaje, i tumačenje da će posao na ispunjavanju po šest završnih mjerila za dva ključna poglavlja 23. i 24. ići brzo i lako.

Kovač objašnjava kako se ovog puta, za razliku od privremenih, radi o vrlo uopštenim mjerilima, pa je za očekivati da kontinuirano „iskaču“ i podmjerila.

- Pri tome, vladajuća većina je, odmah nakon dobijanja IBAR-a, sama počela taj proces blokirati kroz usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu, čime su prilično zapečaćeni, od ranije uzdrmani odnosi sa Hrvatskom. Opšte je poznato da nijedna država ne može ući u EU sa otvorenim bilateralnim pitanjima sa državama članicama, a vidimo da se sad more takvih pitanja nepotrebno otvorilo sa Hrvatskom, a među kojima i ona koja su definisana kroz ovih šest mjerila – zaključila je Zvezdana Kovač. Đ. ĆORIĆ

da se razvija kao popularna turistička destinacija, bude prepoznat i po ekonomskoj stabilnosti i kao mjesto pogodno za život i rad, ali i podsticajno okruženje za sve svoje stanovnike – navedeno je u saopštenju Evropskog saveza. Dodaju i da je vizija koju Evropski savez zastupa „Kotor kao uzdanica crnogorskog turizma, kulturna i istorijska riznica Evrope, primjer skladnog suživota i mjesto koje se ističe po kvalitetu života“.

– Stoga s razlogom očekujemo odličan izborni rezultat zahvaljujući kojem ćemo biti jedan od stubova buduće lokalne vlasti – zaključili su u saopštenju. Đ. Ć.

PODGORICA - Odbor direktora EPCG Solar gradnje na čelu sa funkcionerkom Nove srpske demokratije Marinom Jočić smijenio je juče iznenada i bez najave izvršnu direktoricu Valeriju Saveljić. Odbor direktora je na istoj sjednici imenovao i vršioca dužnosti izvršnog direktora, ali o toj odluci nije obavijestio javnost.

Izvori Pobjede kao razloge za smjenu Saveljić navode činjenicu da je raskinula poslovnu saradnju sa kompanijom Kaldera povezanom sa Miloradom Dodikom, a koja je na crnoj listi SAD, ali i željom dvojca iz NSD –Marine Jočić i Milutina Đukanovića da postave svog čovjeka na čelo EPCG Solara. Valerija Saveljić bi kao odštetu za raskid ugovora, prema saznanjima Pobjede, shodno njenom menadžerskom ugovoru, mogla dobiti čak 100.000 eura što je ogromna svota novca čak i za EPCG , na čelu Solar

Saveljić, koja je kadar Ure Dritana Abazovića gradnje, kćerke kompanije EPCG, nalazi se od septembra 2023. godine i u posljednjih godinu dana bilježi dobre poslovne rezultate, uključujući i smanjenje broja zaposlenih za više od 20 odsto.

PODGORICA - Nakon burnih sjednica krajem jula, poslanice i poslanici vraćaju se u skupštinske klupe već u petak, na dva vanredna zasijedanja koje je zakazao predsjedavajući Andrija Mandić. Tome će prethoditi na brzinu zakazana sjednica Zakonodavnog odbora, koji će dan ranije,

rada koji su usaglašeni na redovnim ko-

u Ministarstvu ener-

Ta odluka se nije dopala ministru energetike iz Pokreta ,,Evropa sad“ Saši Mujoviću, koji je samo sat vremena kasnije zatražio od Odbora direktora Elektroprivrede da pokrenu postupak smjene Odbora direktora EPCG Solar gradnje. Tim povodom, Ministarstvo energetike je saopštilo da je Mujović iznenađen odlukama borda Solar gradnje, koje ne samo da nijesu u skladu sa dogovorenim principima legijumima getike, već su i suprotne

osnovnim po-

sjednica Zakonodavnog odbora na kojoj

15. avgusta, na dnevnom redu imati čak devet tačaka. Dva ključna akta o kojima će biti riječi su izmjene skupštinskog Poslovnika na osnovu kojeg će, kako je to najavio Mandić 31. jula, neposredno prije izbora Nikole Camaja za potpredsjednika, za četvrtog na toj poziciji biti biran Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke.

Gra kon CGO o pristupanju Crne Gore EU

Miloš Čelanović

D. MIJATOVIĆ

Zvezdana Kovač

Marina Jočić

U četvrtak

između ministra energetike iz Pokreta ,,Evropa sad“ i ZBCG zbog netransparentnog razrješenja izvršne stav premijera i centrale PES-a

smijenila Valeriju Saveljić, hitno zatražio od Elektroprivrede smjenu OD Solara

stulatima saradnje na relaciji Ministarstvo-energetski subjekti.

Izvori Pobjede kao razloge za smjenu Saveljić navode činjenicu da je raskinula poslovnu saradnju sa kompanijom Kaldera, povezanom sa Miloradom Dodikom, a koja je na crnoj listi SAD, ali i željom dvojca iz NSD - Marine Jočić lutina Đukanovića da postave svog čovjeka na čelo EPCG Solara. Valerija Saveljić bi kao odštetu za raskid

ugovora, prema saznanjima Pobjede, shodno njenom menadžerskom ugovoru mogla dobiti čak 100.000 eura što je ogromna svota novca čak i za EPCG. Tek ostaje da se vidi

kakvu će odluku donijeti Odbor EPCG budu-

Kako je pojašnjeno u pratećem materijalu, ovakve izmjene se „pravno mogu opravdati potrebom za osiguranjem jednakih prava, promovisanjem demokratskih načela i usklađivanjem s međunarodnim standardima zaštite prava

ći da ga u potpunosti kontroliše Milutin Đukanović koji je u koordinaciji sa

Jočić smijenio Saveljić.

saznanjima Pobjede, odluku o za-

Mujović je, prema htjevu prema

EPCG donio na svoju ruku jer je želio da zaštiti struku i etiku. - Nema popuštanja sa ovom odlukom i Mujović očekuje da PES i premijer stanu iza njega - rekao je Pobjedi izvor blizak Mujoviću. - Odbor direktora EPCG Solar gradnja smijenio je izvršnu direktoricu Valeriju Saveljić bez bilo kakve argumentacije o propustima u radu ko-

manjina“ uz „veću efikasnost i inkluziju, bolju reprezentaciju specifičnih interesa manjina i jačanje društvene kohezije“. Prateći prijedlog Odluke o izmjeni odluke o utvrđivanju broja potpredsjednika 28. saziva Skupštine Crne Gore, ko-

ji je predložio Mandić, te prijedlog Nurkovića za to mjesto neće biti razmatrani na Zakonodavnom odboru, već će se o njoj izjašnjavati svi prisutni na parlamentarnom zasijedanju. Sve to dodatno usložnjava činjenica da ove odluke stupaju

je je eventualno počinila, što navodi na sumnju da se radi o politički motivisanoj smjeni. Ministarstvo, kao ni ministar lično, ne žele da budu dio toga. Dodatno, EPCG će biti u obavezi da isplati pozamašnu novčanu nadoknadu gospođi Saveljić, a po osnovu raskida ugovora. Ovo je posebno važno zbog dolazeće 2025. godine i velikih troškova kojima će biti izložena EPCG - dodaje se u saopštenju MinistarIzne-

Mujović je, prema saznanjima Pobjede, odluku o zahtjevu prema EPCG donio na svoju ruku, jer je želio da zaštiti struku i etiku. ,,Nema popuštanja sa ovom odlukom i Mujović očekuje da PES i premijer stanu iza njega“, rekao je Pobjedi izvor blizak Mujoviću

nađujuće je, kako navode, i da se ovakve odluke donose uprkos dogovoru da se u septembru razmotre poslovni aranžmani kompanija i rezultati u prvih pola godine, nakon čega bi uslijedili i dalji potezi u kadrovskom smislu, kao i u formulisanju biznis planova. - Zbog svega navedenog, ministar Mujović je pokrenuo proceduru smjene Odbora direktora EPCG Solar gradnje, kao logičnog i jedinog mogu-

ćeg poteza nakon svih navedenih propusta u radu ovog organa - zaključuje se u saopštenju.

Odbor direktora Solara u potpunosti kontroliše koalicija ZBCG na čelu s Marinom Jočić dok su članovi tog tijela Miroslav Doderović (Demokrate), Ahmet Đonbaljaj (AA), Veljko Vasiljević, Zoran Čolaković (DNP). Neđeljko Lekić i Igor Vlahović su izabrani iz redova eksperata. N. ZEČEVIĆ

na snagu danom objavljivanja u Službenom listu. S obzirom da zakon definiše kako ovakve odluke mogu biti objavljene tek dan nakon usvajanja, ostaje otvoreno pitanje termina izbora Nurkovića. Još jedna interesantna tačka

dnevnog reda Zakonodavnog odbora jesu izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, za koje je predloženo usvajanje po hitnom postupku, što znači da mogu stupiti na snagu nakon samo tri dana od usvajanja. Ovim promjenama omogućava se da u Upravi policije čak 1.445 zaposlenih dobije stalno radno mjesto. S obzirom da će do kraja septembra biti sprovedeni lokalni

izbori u Gusinju, Kotoru i, prije svega, Podgorici u kojoj živi 28 odsto stanovništva cijele države, za očekivati je da će vrlo brzo najveći dio ovih pozicija biti popunjen. Zakonodavni odbor razmatraće i izmjene pet zakona i to o koncesijama, o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, o energetici i o javnim nabavkama. K. J.

Zgrada EPCG Solara

i Mi-

stva.

Saša Mujović

Valerija Saveljić

Predsjednik Vlade Milojko Spajić o podršci povećanju minimalne zarade

Pozdravlja odluku

Socijalnog

PODGORICA - Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozdravio je odluku Socijalnog savjeta da podrži povećanje minimalne zarade. - Pozdravljam odluku Socijalnog savjeta da podrži povećanje minimalne zarade kao glavne mjere iz programa ,,Evropa sad 2“ - napisao je Spajić u objavi na društvenoj mreži Iks.

On je naveo i da je za samo četiri godine minimalna zarada uvećana skoro tri, odnosno skoro četiri puta i podsjetio da je minimalna zarada sa 222 eura, koliko je iznosila 2020. godine, uvećana na 600, to jest 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

– Borimo se za bolji standard i dostojanstven život svih naših građana. Neka rezultati govore – poručio je Spajić u objavi.

Sjednica je održana elektronski i od 24 člana za ovaj predlog je glasalo 17 predstavnika, dok su četiri bila protiv i jedan uzdržan, a nisu glasala još dva člana. Ove izmjene zakona biće upućene Skupštini na razmatranje i glasanje.

Socijalni savjet je juče preglasavanjem dao saglasnost na izmjene Zakona o radu koje

savjeta

predviđaju formiranje dvije minimalne zarade od 600 eura za radnike sa diplomom srednje škole i niže i od 800 eura za zaposlene sa visokom školom i fakultetom.

Socijalni savjet čine osam predstavnika Vlada, osam predstavnika Unije poslodavaca i po četiri predstavnika

Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata.

Protiv je glasalo svih četvoro predstavnika Unije slobodnih sindikata, jer smatraju da je takva podijela na dvije minimalne zarada u suprotnosti sa samoj definiciji i prirodi minimalne zarade, kao da nije u skladu sa konvencijom Međunarodne organizacije rada i direktivom Evropske unije. Savez sindikata i Unija poslodavaca su ranije saopštili da podržavaju predlog, ali nisu svi njihovi predstavnici glasali za.

N.K.

Ministarstvo energetike sa čelnicima EPCG i CEDIS planiralo aktivnosti za iduću godinu

Nabaviće struju da pokriju gubitke

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni

sistem (CEDIS) će u trećem i četvrtom kvartalu iduće godine nabaviti struju, kako bi se pokrili gubici u distributivnoj mjeri, imajući u vidu da se tada očekuju povoljnije hidrološke prilike i situacija na tržištu električne energije – zaključeno je na sastanku menadžera Elektroprivrede i CEDIS-a u Ministarstvu energetike.

Sastanak je organizovan u cilju planiranja aktivnosti kako bi što spremnije dočekali 2025. godinu. – U svjetlu pripreme novog zakona o energetici razmotrena je i potreba za na-

bavkom savremene mjerne infrastrukture koja bi omogućila punu implementaciju novog zakona o energetici i donijela benefite krajnjim potrošačima. Drugim riječima, novim zakonom o energetici krajnjem potrošaču se pruža prilika da aktivno učestvuje u pružanju usluga balansiranja elektroenergetskog sistema i da na taj način ostvari prihod. Kako bi to bilo omogućeno potrošačima mora postojati adekvatna mjerna oprema (napredna električna brojila) sa puno više funkcija i mogućnosti nego što to aktuelna brojila pružaju – saopšteno je iz Ministarstva energetike.

M. Lk.

INTERVJU: Vladimir Drobnjak, v. d. direktora Fonda PIO

Penzije će biti redovne, usluge brže i bolje

Prijedlogom fiskalne strategije predviđeno je i da će državni budžet biti uskraćen za 180 do 200 miliona eura po osnovu smanjenja doprinosa za PIO, ali su takođe predviđene i mjere Vlade koje će uticati da državni budžet dio prihoda po ovom osnovu nadomjesti – kazao je Drobnjak

PODGORICA - Uprkos planiranim fiskalnim promjenama, isplata penzija će i dalje biti redovna, i dinamika isplate se neće mijenjati, čime se osigurava sigurnost za penzionere - poručio je u intervjuu za Pobjedu vršilac dužnosti direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak

On je istakao da će institucija na čijem je čelu raditi na unapređenju usluga, efikasnosti i transparentnosti, te govori o planovima za jačanje saradnje sa udruženjima penzionera.

POBJEDA: Sa kojim se izazovima susrijeće Fond PIO u primjeni najavljene fiskalne strategije i koje su Vam nejasnoće u tom dokumentu?

Od ponoći nove cijene energenata

Gorivo

ponovo jeftinije

PODGORICA – Sve vrste goriva u Crnoj Gori od ponoći su jeftinije između dva i četiri centa – saopšteno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa. Tako su eurosuper 95 i 98 jeftiniji za po tri centa, odnosno koštaju 1,50, odnosno 1,54 eura. Cijena eurodizela

će u narednih 15 dana biti niža četiri centa i iznosiće 1,37 eura, dok će lož ulje pojeftiniti dva centa na 1,34 eura. Iz Ministarstva naglašavaju da su cijene posljednji put promijenjene 30. jula, kada je takođe došlo do pada od tri do četiri centa.

R. E.

DR OBNJAK : Nacrtom fiskalne strategije za period 2024-2027. godine predviđen je nastavak rada Fonda PIO na ustaljeni način, uz obezbjeđivanje punog obima finansijskih sredstava potrebnih za redovnu isplatu penzija, što je i obaveza države koja je garant za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Prijedlog navedenog dokumenta se u značajnoj mjeri tiče ili dotiče Fonda PIO, i to u poglavljima Fiskalni okvir sa projekcijama za period 20242027. godine i Uticaj smanjenja doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje na penzioni sistem Crne Gore i prava iz penzionog osiguranja. Prvo poglavlje govori o smanjenju stope doprinosa za PIO na teret zaposlenog sa 15 na 10 odsto, kao i o ukidanju stope od 5,5 odsto na teret poslodavca. Navedena mjera značajno će uticati na ostvarivanje prihoda od doprinosa, iz kojih se Fond dominantno finansira. Postojeća stopa od 20,5 odsto smanjuje se na 10 odsto, što znači smanjenje doprinosa za 50 odsto.

Drugo poglavlje potvrđuje da će se dio prihoda neophodnih za izmirenje obaveza za penzije finansirati iz opštih prihoda budžeta, kao i da obračun penzija za postojeće i buduće penzionere ostaje nepromijenjen, budući da se osnovica za

obračun penzije usljed smanjenja doprinosa ne mijenja. Prijedlogom fiskalne strategije predviđeno je i da će državni budžet biti uskraćen za 180 do 200 miliona eura po osnovu smanjenja doprinosa za PIO, ali su takođe predviđene i mjere Vlade koje će uticati da državni budžet dio prihoda po ovom osnovu nadomjesti povećanjem bruto osnovice za obračun (povećanjem minimalne zarade sa 450 na 600 eura, kao i povećanjem zarade sa 450 na 800 eura, u zavisnosti od školske spreme), smanjenjem sive ekonomije na tržištu rada usljed smanjenja poreskog opterećenja za poslodavce i povećanjem stope zaposlenosti i zarada.

POBJEDA: Kako će se planirane fiskalne promjene odraziti na dinamiku isplate penzija i način usklađivanja penzionih davanja u narednom periodu?

DROBNJAK : Planiranom strategijom ne predviđaju se nikakve promjene u dinamici isplate penzija, koja se vrši 20. u mjesecu za mjesec koji mu prethodi. Takođe, način usklađivanja penzija ostaje isti, te penziona davanja rastu po osnovu redovnog usklađivanja, u skladu sa prosječnom zaradom i rastom potrošačkih cijena, u skladu sa Zakonom o PIO.

Potrebno je imati u vidu da se bruto zarada zaposlenog (budućeg penzionera), na osnovu koje se vrši obračun penzije u skladu sa zakonom o PIO, ne smanjuje. Zakon o PIO propisuje način izračuna penzija, koji zavisi prevashodno od dužine radnog staža i visine bruto zarade.

P OBJEDA: Koji su planovi Fonda PIO za modernizaciju i digitalizaciju procesa, poput online prijava i praćenja penzionih prava?

DROBNJAK : Fond je prepoznao potrebu razvoja elektronskih usluga u više segmenata iz domena nadležnosti ove institucije, te je u prethodnom periodu sproveo modernizaciju informacionog sistema kako bi se, između ostalog, obezbijedili i preduslovi za digitalizaciju usluga koje se osiguranicima i korisnicima sada pružaju na tradicionalan način, najčešće uz potrebu ličnog prisustva stranke.

S tim u vezi, Strateški plan Fonda definisao je kao prioritet razvoj pet elektronskih usluga.

Elektronska usluga za pregled uplaćenih doprinosa, koji bi se vršio na osnovu M4 obrazaca, podrazumijeva mogućnost jednostavnog i brzog uvida u podatke o uplati doprinosa, elektronskim putem, bez

potrebe odsustvovanja sa posla zbog obaveze ličnog dolaska u Fond. Osiguranici na ovaj način dobijaju mogućnost pravovremene reakcije na neuplaćene doprinose, kroz komunikaciju sa poslodavcem. Druga planirana elektronska usluga odnosi se na obračun iznosa prava za buduće penzionere, odnosno na mogućnost da građani koji planiraju ostvariti ovo pravo steknu uvid u visinu penzije i prije podnošenja zahtjeva. Penzije bi se obračunavale po opštim propisima i na osnovu staža evidentiranog u Fondu, a obračunati iznos bio bi informativnog karaktera, jer se zasniva samo na činjenicama koje su u tom momentu unesene u informacioni sistem Fonda. Elektronska usluga provjere stanja predmeta u upravnom postupku za ostvarivanje prava omogućila bi strankama da u svakom trenutku imaju uvid u status njihovog zahtjeva za sticanje prava, dok bi elektronska usluga za uvid u isplatni karton pružila mogućnost korisnicima prava da prate mjesečne uplate i odbitke, čime bi im se olakšala kontrola ličnih primanja. Na kraju, planirano je i uvođenje elektronske usluge za banke, odnosno povjerioce.

Vladimir Drobnjak

m. babović

Planiranom strategijom ne predviđaju se nikakve promjene u dinamici isplate penzija, koja se vrši 20. u mjesecu za mjesec koji mu prethodi

Pored uvođenja elektronskih usluga, Fond je u cilju unapređenja rada sa strankama planirao i otvaranje jedinstvenog šaltera i uspostavljanje kol centra.

Sve navedene mjere zahtijevaju i obezbjeđenje neophodnih finansijskih sredstava za njihovo sprovođenje, te se nadamo da će budžet Fonda tokom perioda implementacije navedenih mjera, koja bi trebalo da traje do kraja 2027. godine, obuhvatiti i sredstva za ovu namjenu.

POBJEDA: Koliko su trenutni penzijski doprinosi adekvatni za održavanje penzionog fonda i planirate li da predložite neku reformu resornom ministarstvu?

DR OBNJAK : Fond PIO je u periodu januar-jun 2024. godine ostvario prihode od doprinosa u iznosu od 244,1 milion eura, što sa ostalim prihodima čini ukupne izvorne prihode u iznosu od 245,2 miliona eura.

Iznos navedenih izvornih prihoda čini 68,6 odsto ukupno potrebnih sredstava za finansiranje ukupnih izdataka Fonda, što znači da je deficit Fonda za šest mjeseci ove godine 31,4 odsto ili nominalno 112,2 miliona eura. Navedeni deficit je i nominalno i procentualno veći u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav podatak je u Fondu očekivan i posljedica je izmjena i dopuna Zakona o PIO, koji se primjenjuje od ove godine, zbog povećanja minimalne penzije na 450 eura i isplate razlike svim penzionerima čija se penzija u momentu primjene ovog propisa kretala u intervalu od ranijeg do sada važećeg iznosa najniže penzije od 450 eura. Očekivanja Fonda su da će ovaj nivo deficita ostati nepromijenjen do kraja tekuće godine.

POBJEDA: Koji su ključni ciljevi koje Fond PIO želi postići u narednih pet godina?

DROBNJAK: Fond PIO je zakonom definisana organizacija koja obavlja javna ovlašćenja u procesu odlučivanja o pravima i obavezama iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Kao pravno lice, Fond posjeduje određena prava, obaveze i odgovornosti propisane zakonom i Statutom Fonda. Fond je odgovoran Vladi za svoj rad. Nalazi se u sistemu državne uprave Crne Gore, što implicira da se suočava s izazovima karakterističnim za tu sferu. Implementacija Strategije reforme javne uprave do 2026. godine postavlja temelj za unapređenje Fondovog rada prema principima, ravnopravnosti, inkluzije, antidiskriminacije i jednakih mogućnosti za sve, s ciljem da javna uprava bude odgovorna, servisira građane i privredu, te bude profesionalna, efikasna, transparentna i inkluzivna.

Fond je aplicirao za finan -

Ministarka turizma Simonida Kordić sastala se sa predsjednikom Opštine Mojkovac Veskom Delićem

siranje projekta u okviru SOCIEUX+ ins trumenta tehničke saradnje, koji je kofinansiran od strane Evropske unije sa ciljem podržavanja jačanja inkluzivnih sistema socijalne zaštite, politike rada i zapošljavanja i podsticanja međusobne razmjene znanja i iskustava između država članica EU i partnerskih zemalja. Nakon sprovedenog postupka aplikacije, SOCIEUX+ je u maju 2023. godine odobrio projekat „Jačanje organizacionih kapaciteta Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja u svrhu postizanja ciljeva Strategije reforme javne uprave“, koji je uspješno okončan u junu ove godine, usvajanjem Strateškog plana Fonda PIO za period od 2024. do 2027. godine i pratećeg operativnog plana.

Navedenom strategijom definisana su četiri strateška cilja Fonda: poboljšanje kvaliteta usluga i unapređenje zadovoljstva stranaka, razvoj ljudskih resursa, povećanje interne organizacione efikasnosti za obavljanje povjerenih ovlašćenja i povećanje transparentnosti i eksterne komunikacije.

Planirani ciljevi realizovaće se kroz uvođenje elektronskih usluga, efikasno upravljanje poslovnim procesima, unapređenje kontakta sa strankama, razvoj profesionalnih sposobnosti zaposlenih i druge mjere od značaja za razvoj Fonda.

POBJEDA: Kakvi su planovi za jačanje komunikacije i saradnje Fonda PIO sa udruženjima penzionera?

D ROBNJAK : Udruženja penzionera su nevladine organizacije čiji se članovi dobrovoljno udružuju i okupljaju u cilju ostvarenja zajedničkih interesa, a to su poboljšanje društvenog i materijalnog položaja penzionera, promocija aktivnog trećeg doba, kao i predstavljanje ovog značajnog segmenta društva pred institucijama nadležnim za pitanja od značaja za penzionere.

Fond PIO Crne Gore, kao institucija posvećena boljitku penzionera, vodio je računa da u punom kapacitetu pomogne udruženjima penzionera da realizuju svoje aktivnosti. Ovakav odnos prema svim udruženjima penzionera nastojaćemo zadržati i u budućnosti, u granicama naše nadležnosti i na zakonit način. Iako su u posljednjih par godina otvorena brojna pitanja u vezi sa načinom pružanja finansijske pomoći udruženjima penzionera i zbog toga obustavljene dodjele sredstava za ovu namjenu, očekujemo da će resorno ministarstvo i Upravni odbor Fonda, zajedno sa Fondom i predstavnicima udruženja penzionera, utvrditi modalitet nastavka ovih aktivnosti, uz obezbjeđenje pune zakonitosti i pravičnosti. N. KOVAČEVIĆ

Priprema se izgradnja replike

srednjovjekovnog grada Brskova

PODGORICA - Mojkovac ima ozbiljne projekte koji ga preporučuju za buduću bitnu turističku destinaciju, ocijenila je ministarka turizma Simonida Kordić i dodala da postoje potencijali koje treba podržati.

Ona se sastala sa predsjednikom Opštine Mojkovac Veskom Delićem i upoznala sa planovima ovog grada na polju turističke promocije. Iz Ministarstva je saopšteno da Mojkovac priprema višemilionski projekat - izgradnju replike srednjovjekovnog grada Brskova.

Brskovo je, prema riječima Kordić, obilježilo srednjovjekovnu istoriju Crne Gore i udarilo temelje razvoju države tog doba. – Ovdje će biti replika srednjovjekovne tvrđave sa malim muzejom unutar nje i vjernim kopijama kuća kakve su postojale u Brskovu, ali koje će biti

opremljene savremenim sadržajima, da bi u njima turisti mogli kasnije da borave – navela je Kordić koja je boravila službeno u Mojkovcu sa saradnicima.

Ona je ocijenila da je razvoj turističkih sadržaja veoma važan za opštinu koja je prolazila teške privredne periode. – Ali, očigledno postoje potencijali koje treba podržati i ne treba ispustiti nijedan dra-

gulj koji imamo u Crnoj Gori –kazala je Kordić. Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić rekao je da je ideja da se Brskovo sačuva od zaborava izgradnjom srednjovjekovne replike stigla od domaće pameti i lokalne samouprave.

On je objasnio da će se turistička atrakcija Brskovo nalaziti nedaleko od centra Mojkovca, u mjestu Šuškovina.

Analiza o poslovanju banaka u prvih šest mjeseci

Profit veći 31 odsto

PODGORICA - Profit crnogorskih banaka je u prvoj polovini godine iznosio 87 miliona eura, što je za 31 odsto više nego u istom periodu prošle godine i četiri miliona više u odnosu na cjelogodišnji profit 2022. godine.

Najviše su zaradile Crnogorska komercijalna banka (CKB) 28 miliona eura, NLB 14 miliona eura i Hipotekarna banka 12,5 miliona eura neto dobiti. Adiko banka i Univerzal kapital banka su ove godine ostvarile lošiji rezultat u odnosu na prvu polovine prošle godine i to 20 odsto, odnosno šest odsto.

A Kt IVA

CKB je prvu polovinu godine završila sa aktivom od skoro 1,75 milijardi eura što predstavlja 26,05 odsto udjela na tržištu, dok je Hipotekarna banka posljednja tri mjeseca uvećala aktivu za 26 miliona eura te na svojim bilansima ima preko 934 miliona eura sredstava pod upravljanjem i zauzima 13,93 odsto tržišta. Na trećoj poziciji sa 13,91 odsto tržišnog učešća ili 933 miliona eura vrijednom aktivom se nalazi NLB banka, dok je Erste banka drugi kvartal završila sa aktivom vrijednom 835 miliona eura, odnosno 12,45 odsto tržišnog učešća – pokazala je analiza portala Bankar.me. Preostalih osam banaka na svojom bilansima su na kraju mjeseca zbirno držale 2,25

milijardi eura, što je oko trećine ukupne aktive bankarskog sektora koji trenutno vrijedi 6,7 milijardi eura.

D E p Oz I t I

Prema informacijama Bankara, posljednjeg dana juna na računima klijenata svih banaka bilo je 5,38 milijardi eura, od čega stanovništva 35,5 odsto, a nerezidenata 24,8 odsto. - Najveći nominalni rast depozita klijenata tokom drugog kvartala bilježi CKB sa novih skoro 58 miliona eura, a slijedi Hipotekarna sa tromjesečnim rastom depozitne baze za 18 miliona eura – stoji u analizi.

Navode da su Univerzal kapital banka i Zapad banka, koje uglavnom posluju sa nerezidentnim klijentima, većim stopama na štednju privukle skoro 14 miliona eura, odnosno 7,4 miliona eura novih depozita. Iznos depozita povećala je i NLB banka za 8,5 miliona eura. Najveći iznos na računima klijenata i dalje ima CKB sa skoro 1,34 milijarde eura novca klijenata, što je gotovo 25 odsto kompletnih depozita u bankarskom sektoru.

- Od ukupnog neto kreditnog portfelja 11 aktivnih banaka koji je na kraju juna mjeseca iznosio 3,65 milijardi eura, CKB je plasirala čak 1,22 milijarde eura neto kredita. Osim nje, samo još dvije banke imaju dvocifreno tržišno učešće u ovom poslovnom segmentu i to NLB sa plasiranih 642 miliona eura kre-

dita što čini „share“ od 17,6 ods to i Erste banka, koja u svom bilansu ima 540 miliona eura neto kredita, odnosno 14,8 odsto cjelokupnog tržišta. Ove tri banke zajedno drže dvije trećine svih kredita, dok ostalih osam banaka zajedno imaju plasirano manje od 1,25 milijardi eura neto kredita – pokazuje analiza Bankara. Više od 18 odsto aktive banaka je u hartijama od vrijednosti, a među njima dominira Hipotekarna banka sa investicionim portfeljom preko 382 miliona eura, Adriatik banka sa 282 miliona eura i Zapad banka sa 110 miliona eura. Značajan kapital u ovaj vid aktive imaju i Erste banka sa 109 miliona eura vrijednih hartija i Univerzal kapital banka sa 106 miliona eura. Analiza pokazuje da su najviše porasle kamate za kredite namijenjene privredi te da se kompanije u prosjeku zadužuju za skoro jedan odsto više nego lani. Svih 11 banaka na crnogorskom tržištu je od naknada i provizija za pola godine ostvarila skoro 38 miliona eura, od čega najviše CKB deset miliona i Hipotekarna 6,8 miliona eura. - Sa visokim naknadama se istakla i Adriatik banka koja je po ovom osnovu prihodovala preko 3,7 miliona eura, a osim redovnih bankarskih provizija ova banka je za šest mjeseci po osnovu kursnih razlika ostvarila neto dobitak od preko 7,5 miliona eura što je tri puta više od preostalih deset banaka zajedno – pokazuje analiza.

R. E.

– Projekat vrijedi više miliona eura i svakako će nam trebati podrška države. Zato kažem da nam je vrlo drago što je u posjeti Mojkovcu ministarka turizma koja shvata značaj ovog projekta i koja će nam u ovome biti desna ruka – poručio je Delić.

Na sastanku sa Kordić bilo je riječi i o drugim važnim planovima za razvoj sjevera, poput skijališta Žarski. Delić je podsjetio da je već dosta urađeno na tom projektu. - Mnogo je državnog novca uloženo u taj projekat, a 70 odsto projekta je završeno. Nije završena putna infrastruktura na skijalištu, kao i važan segment tog puta, a to je most na Tari koji će magistralni put Mojkovac – Kolašin spajati sa budućim skijalištem. Razgovarali smo o svim potencijalima Opštine, o tri planine na kojima se Mojkovac nalazi, o rijeci Tari koja je nepresušan dragulj, kao i o mnogim projektima koji su u toku – naveo je Delić. N. K.

U julu potrošeno 39,2 odsto više struje nego u junu

Prosječan račun

43,77 eura

PODGORICA - Domaćinstva su prošlog mjeseca potrošila 152,5 miliona kilovatsati struje, što je 39,20 odsto više u odnosu na potrošnju ostvarenu u junu, odnosno za 11,38 odsto više u odnosu na jul prošle godine - saopšteno je iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

Ukoliko se izuzmu neočitana brojila u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, prosječan julski račun iznosi 43,77 eura.

– Domaćins tva u Pljevljima bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 20,36 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Ulcinju gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 79,33 eura.

Tako će 55,1 odsto domaćinstava dobiti račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 18,2 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 18,9 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 7,8 ods to kupaca. Broj potrošača koji su dobili popust je 177.734, odnosno 44,9 odsto domaćinstava u Crnoj Gori –saopšteno je iz EPCG. M. Lk.

Sa jučerašnje posjete Mojkovcu

Na Cetinju obilježeno dvije godine od najvećeg zločina u savremenoj crnogorskoj istoriji kada je Vuk Borilović ubio deset ljudi, među kojima i dvoje djece i ranio šest osoba

Brđanin: Treba priznati da sistem nije odgovorio

CETINJE - Dvije godine nakon užasne tragedije na Cetinju, kada je Vuk Borilović u sumanutom krvavom pohodu ubio deset ljudi i ranio šest, da bi na kraju i sam bio ubijen, obilježile su juče porodice stradalih i građani. U tom gradu su juče u znak žalosti zastave bile spuštene na pola koplja.

Na ulazu u naselje Medovina, u kojem se dogodio masakr, okupljali su se u tišini, noseći cvijeće i bijele balone kako bi odali poštovanje žrtvama najjezivijeg događaja koji se dogodio u savremenoj istoriji Crne Gore.

Nedostaci uslovili tragediju

Obilježavanju je prisustvovao i direktor Uprave policije Zoran Brđanin koji je kazao novinarima da kada je riječ o odgovornosti za posljedice masakra, može da konstatuje da je „odgovor dat u mjeri mogućeg“ – Ipak, treba priznati da sistem nije odgovorio, da li u tom dijelu ima nečije odgovornosti, to treba utvrditi, ali ne vjerujem da je postojala namjera bilo koga da nešto pogriješi. Ipak, pojedinci su bili limitirani nedostatkom iskustva, obuke, znanja i to su sve elementi koji su doprinijeli da dođe do takve reakcije – rekao je Brđanin novinarima nakon što je završen čin odavanja pošte žrtvama. Baloni za osmogodišnjeg Marka Martinovića, njegovog tri godine starijeg brata Mašana, njihovu majku Natašu, koji su pali kao prve žrtve, Milana Mitrovića (37), Gorana Đurišića (54), porodicu Drecun - Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56), te sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović pole-

tjeli su sa malog trga kod Narodnog muzeja u plavo nebo iznad Cetinja. – Pozdravi tatu – kazala je jedna žena djetetu koje je pustilo jedan balon prema vrelom suncu koje nije sušilo suze prisutnih.

Borilovićev teror preživjeli su Slavica Zvicer, Filip Đurković, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i Aleksandar Drecun, kao i policajac Ljubiša Maksimović.

Na Cetinje je prvi čovjek policije došao u pratnji šefa cetinjske policije Miljana Ćirovića i pomoćnika sektora za borbu protiv kriminala Lazara Šćepanovića. Majka i baka ubijenih Martinovića Vesna Pejović je izašla ispred okupljenih i dočekala dugim zagrljajem Brđanina i riječima da ima obavezu da kaže svima, kao i porodicama ubijenih i ranjenih, da ne nose žal na njega. – Čovjek je došao i ja sam mu

zahvalna i da ne nosimo žal na njega zbog onih koji su nam pričali neistinu, a to su njegove kolege. A nama tako ranjenima je bilo lako neistine pričati – kazala je Pejović i dodala da sve što govori je na njenu odgovornost.

Pejović je kazala da vjeruje ljudima koji joj dokumentovano govore. Kazala je i: „Izdao nas je naš Filip Adžić koji je bio ministar MUP-a kada se desila krvava Medovina“.

– Ovaj čovjek (Brđanin) je tražio da svi podnesu neopozive ostavke, ali ministar je rekao ne, jer mu je bila milija fotelja – kazala je Pejović i dodala da mu vjeruje od prvog dana.

Povorka tišiNe

Stotinjak građana je formiralo povorku tišine do mjesta sa koga su simbolično uputili pozdrave žrtvama.

Brđanin je nakon obilježavanja tragedije novinarima ka-

zao da je najvažnije da se porodicama daju odgovori koje traže.

- Da li smo bili spremni da reagujemo na način na koji se očekivalo - odgovor je da je reakcija bila jedina moguća sa onim što smo mi imali u tom trenutku - kazao je Brđanin. Istakao je da cijeli sistem treba da učini više te da policija može da djeluje samo u skladu sa svojim materijalno-tehničkim, ali i ljudskim resursima.

- Jako je važno da se stvore preduslovi i uloži u obuku i opremanje policajaca, ali i u odabir kvalitetnih policijskih službenika kako bi oni mogli adekvatno da odgovore - kazao je Brđanin novinarima. On je istakao i da treba učiniti sve da se stvore uslovi za prevenciju ovakvih slučajeva i van represivnih organa, kakav je policija.

- Ovdje mislim na mjere koje treba da se sprovode i u zdravstvenom sistemu, uopšte ambijenta u kom živimo i radimo, ranog prepoznavanja signala da se nešto može desiti, na adekvatan rani odgovor porodice, društva, struke... - kazao je Brđanin. Istakao je da je važno da svi sve učine da do ovakvih situacija više ne dođe.

- Niko to ne može garantovati, ali svi mi možemo da učinimo sve što je u našoj moći da se ovo ne ponovi. Prvo policija, možemo da djelujemo i radimo u skladu sa objektivnim mogućnostima. Važno je da se stvore preduslovi, uloži u obuku i opremu policijskih službenika da bi mogli da odgovore - kazao je on. Istakao je da sve državne službe treba da se uključe kako bi se ovakvi događaji spriječili.

Policija reagovala kako je mogla i zNala

Na pitanje da li je bilo propusta policije prije dvije godine, Brđanin je rekao da je policija odreagovala u mjeri objektivno mogućeg.

– Da li je to bilo dovoljno, očigledno nije. Da li je bilo propusta individualnih, to se utvrđivalo i treba da se utvrdi. Da li smo bili spremni da odgovorimo kao što se očekivalo, odgovor je isti, reakcija je bila u skladu sa mogućnostima i onim kako smo raspolagali u ljudstvu, materijalno-tehničkoj spremnosti i nivou obučenosti – kazao je Brđanin. Pojasnio je da lokalna policija preduzima prve mjere za-

Povorka u tišini nosila balone i cvijeće za žrtve masakra

Brđanin i Šćepanović odali počast nastradalim

Građani poručili da čekaju istinu

Baloni za osmogodišnjeg Marka Martinovića, njegovog tri godine starijeg brata Mašana, njihovu majku Natašu, koji su pali kao prve žrtve, Milana Mitrovića (37), Gorana Đurišića (54), porodicu Drecun - Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56), te sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović poletjeli su sa malog trga kod Narodnog muzeja u plavo nebo iznad Cetinja. Borilovićev teror preživjeli su Slavica Zvicer, Filip Đurković, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i Aleksandar Drecun, kao i policajac Ljubiša Maksimović

Traženje istine i odgovornosti tužilaštva

Pejović je kazala da traže istinu i da se dvije godine nada, te da misli da sa Lazarom Šćepanovićem to može i uspjeti, jer svi kriminalci u svakom sistemu treba da budu sankcionisani. Ona je rekla da je bivši šef cetinjske policije Dalibor Šaban pokazao dokument u kojem se vidi da je dao naredbu da se „krvniku oduzme oružje, ali je cetinjsko tužilaštvo to zaustavilo“.

- Neka se stide, ja ih javno prozivam i mi nećemo stati ...kazala je Pejović uz jecaje.

Pobjeda je juče objavila da se u istrazi (zašto Vuku Boriloviću nije oduzeto oružje nakon što je pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje i liječen u psihijatrijskoj bolnici u Kotoru), došlo do podatka da su pojedinci u institucijama učestvovali u sprečavanju oduzimanja oružja iz kojeg je ovaj Cetinjanin ubio 10 i ranio šest osoba, 12. avgusta 2022. godine.

- U ovom trenutku raspolažemo i određenim podacima da postoje policijski službenici koji su bili obavezni da oduzmu oružje, ali i oni koji su aktivno učestvovali u tome da se Boriloviću ne oduzme puška, ali iz razloga zaštite istrage nećemo saopšavati njihova imena – kazao je za Pobjedu advokat Zdravko Đukanović

hvata u svim zemljama, te da postoji i protivteroristička jedinica, koja nema svoj helikopter, već se koristi onaj MUP-a, koji je civilna letilica. - Lokalna policija jeste opremljenija onoliko koliko smo mi mogli da damo doprinos. To su zaštitni prsluci, šljemovi, ali oni treba da se nabavljaju kroz javne nabavke. Dakle, da, na većem je nivou opremljenost policajaca, ali i dalje nije na potrebnom nivou, čak ni kada je u pitanju brojno stanje - kazao je direktor Uprave policije. Istakao je da imaju pozitivne signale od strane vlasti da će policija biti ojačana kadrovski i finansijski, te da će policija sve to sigurno tražiti.

Predstavnici malih drvoprerađivača na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede obrazložili zbog čega insistiraju da se nedavno realizovan javni poziv za redovnu sječu poništi

Štrajk pred Vladom sjutra u podne ako odluke tendera ostanu na snazi

PODGORICA - Ukoliko se ne uzmu ozbiljno u obzir zahtjevi da se realizovani javni poziv Uprave za gazdovanje šumama i lovištima za redovnu sječu poništi, i organizuje novi koji će pravično vrednovati ponude i dati jednaku šansu svima za kupovinu sirovine, mali drvoprerađivači sa sjevera zemlje u srijedu u podne organizovaće štrajk ispred Vlade Crne Gore.

To je juče potvrđeno Pobjedi iz više opštinskih organizacija koje okupljaju male drvoprerađivače čiji predstavnici su juče u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ukazali što je razlog njihovog revolta i kako vide rješenje i prevazilaženje situacije koja, kako tvrde, direktno ugrožava opstanak malih firmi i egzistenciju više od 480 radnika u tom sektoru.

Na sastanku sa državnim sekretarom u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Andrijom Delićem ukazali su da je tender bio diskriminišući i ostavio prostor za zakulisne radnje, uprkos činjenici što takve optužbe negiraju iz Uprave za šume navodeći da je upravo unapređenje sektora drvoprerade opredijelilo da uslove poziva i sistem bodovanja normiraju na način da ponuđena cijena ne bude odlučujuća kategorija.

MILIONSkI MANJAk

Brđanin je na pitanje o propustima u komunikaciji sa građanima, ali i lokalnim stanovništvom, koje nije bilo obaviješteno da se događa zločin i da se puca u Medovini, rekao da je bilo nedostataka, ali da su u proteklom periodu izradili određene protokole i povećali nivo obučenosti ljudi da odgovore na ovakve događaje, uključujući i saradnju sa FBI. - Imali smo situaciju u kojoj se nijesmo najbolje snašli u komunikaciji sa javnošću. Ni medijski nije bilo jednostavno to sve iskomunicirati i to je jedna od stvari koja će biti unaprijeđena - kazao je Brđanin. J. MARTINOVIĆ

foto: S.VASILJEVIĆ

Ovu tvrdnju, kako su istakli, potkrepljuju i zvanične odluke komisije za vrednovanje ponuda pristiglih na javni poziv 1 za korišćenje šume prodajom drveća u dubećem stanju, koje su publikovane na sajtu Uprave za šume. Navode da ne stoji argument direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića da je šuma prodata po višoj cijeni od početne, odnosno jeste, ali za euro, dok zbog propozicija tendera nijesu uzete u obzir i do 20 eura jače ponude po kubiku, jer su mali drvoprerađivači u startu bili eliminisani stavkom koja je prednost davala firmama sa više radnika. Takvim pristupom je, smatraju, srušen mukotrpno postignut kompromis postignut i uz podršku Privredne komore iz 2021. godine koji je davao mogućnost svim firmama da nezavisno od broja radnika, konkurišu za iste količine drveta (250 kubika po radniku) i tako budu u prilici da održe poslovanje i na neki način pariraju firmama koje su proteklih godina bile beneficirane svojim statusom koncesionara i fiksno utvrđenom cijenom od 17 eura po kubiku, zgrćući time milione eura.

- Očekujemo da će se ovo bezakonje ispraviti i da će biti raspisan novi tender koji će biti transparentan i neće nikoga eliminisati u startu. U protivnom, ne preostaje nam drugo nego da se sa svojim radnicima okupimo ispred Vlade u srijedu i protestujemo dok

nas ne uvaže – poručili su drvoprerađivači. Naveli su da ih je sekretar Delić korektno saslušao i najavio da će informaciju sa sastanka proslijediti dalje.

TRžIšNA pREdNOST

Ranije juče predstavnik Udruženja drvoprerađivača Berana i Rožaja Ervin Kalač kazao je, gostujući na Javnom servisu, da način na koji je realizovan javni poziv upućuje na sumnje u korupciju, jer je u privilegovan položaj stavio velika preduzeća koja su mogla mnogo jeftinije da dođu do robe i plasiraju je na tržište. - Znači, ako neko kupi nešto za 200.000 eura, svakako je u tržišnoj prednosti u odnosu na onoga koji kupi nešto za 300.000 eura. Drugi bitni uslov koji se promijenio je taj da preduzeća koja imaju više od 10 radnika, umjesto 250 kubika po radniku, u mogućnosti su da otkupe 450 kubika po radniku, u odnosu na ranije godine gdje su svi imali istu količinu od 250 kubika po radniku koje mogu da otkupe. Na ovaj način, sa ova dva uslova dobili smo situaciju da kompletnu kvalitetnu šumu može da kupi četiri, pet velikih privilegovanih preduzeća po najnižim cijenama.

Prema toj računici, kako je kazao, ako se uzmu u obzir sve opštine sa šumskim resursima „šteta samo za državu u odnosu na to za koliko su mogli da prodaju drvnu masu je oko pet miliona eura“. U odvojenoj izjavi za RTCG,

direktor Uprave za šume ponovio je stav da je sve sprovedeno po zakonu. - Cilj ovog javnog poziva su dvije stvari: da se poveća broj zaposlenih u drvopreradi i da se postignu više cijene prodaje drvnih sortimenata nego što su to bile u ranijem periodu. Želim odmah s ovog mjesta da pozovem i tužilačku organizaciju i sve ostale da ispitaju da li je bilo elemenata ikakvog krivičnog djela. Odgovorno tvrdim da nije bilo i da je sve sprovedeno u zakonskim procedurama - kazao je Rajković. Predstavnici malih drvoprerađivača su naveli i da su zatečeni ćutanjem pojedinih opština i lokalnih uprava, iako je ovaj javni poziv olakšao i opštinske budžete za iznos sredstava koja su na ime naknade za korišćenje šuma trebalo da dobiju. - Prema propozicijama, sredstva od prodatog drveta se dijele u iznosu 70 odsto opštinama, a 30 odsto Upravi za šume. Prodajom po nižoj cijeni od one za koju je objektivno moglo da se proda drvo su pojedine opštine izgubile između 300 i 400 hiljada eura samo na ovom pozivu – naveli su oni. Ponovili su ogorčenje zbog etiketiranja i, kako kažu, neistina, kojima su iz Uprave za šume etiketirali sve male drvoprerađivače redom, lijepeći im etikete šumokradica ili ljudi koji izigravaju sistem, pokušavajući da ih delegitimišu, ocrne i tako posredno ospore njihove osnovane zahtjeve. I. pERIĆ

Bijeli baloni simbolični pozdrav za ubijene

Miloš Rajković

Sa drugog protesta drvoprerađivača

Sindikat prosvjete zatražio da se ispita ustavnost uredbe iz 2006. godine kojom se u suštini prosvjetarima zabranjuje da mogu da štrajkuju, već moraju da drže časove 45 minuta

Čekaju glas Ustavnog suda

PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore zatražio je od Ustavnog suda da ocijeni ustavnost uredbe iz 2006. godine kojima se prosvjetarima u suštini zabranjuje da štrajkuju. Traže da se ispita je li sporna uredba u suprotnosti sa Ustavom i zakonom.

Ranije je predsjednik Sindikata Radomir Božović najavio da će ovakvu inicijativu uputiti Ustavnom sudu, a juče je Pobjedi potvrdio da su to učinili. – Tražili smo da se ispita da li je ona čuvena uredba o minimumu procesa rada ustavna. Predali smo to, čisto da se vidi da li je ona ustavna kategorija – rekao je Božović. Ovakva reakcija Sindikata uslijedila je nakon što je Osnovni sud u Podgorici donio presudu da su u februaru organizovali trodnevni štrajk mimo zakona. Nastavnici su tada štrajkovali zato što im Vlada nije od januara uvećala zarade za deset odsto, koliko je bilo predviđeno Granskim kolektivnim ugovorom. Ministarstvo prosvjete se i tada pozivalo na uredbu iz 2006. godine i poručivali su zaposlenima da treba da organizuju minimum procesa rada, odnosno da moraju da rade i drže časove 45 minu-

Tražili smo da se ispita da li je ona čuvena uredba o minimumu procesa rada ustavna. Predali smo to, čisto da se vidi da li je ona ustavna kategorija – rekao je Božović

ta. Sindikalci su polemisali sa predstavnicima Ministarstva o tome, navodeći da je taj resor bio u obavezi još 2015. godine da donese novu uredbu o načinu štrajka, u skladu sa Zakonom o štrajku koji je donešen tada, ali da to nije niko učinio. Godinama, poručivali su iz radničke organizacije, tražili su od Ministarstva da se uredi to pitanje, te su na kraju konstatovali da nadležnima odgovara trenutno stanje, po kojem u suštini prosvjetari nemaju pravo na štrajk. Smatraju da se time krše ustavni principi. Sindikalci su prije stupanja u štrajk u februaru samoinicijativno donijeli akt o minimumu procesa rada ugledajući se na zemlje okruženja. Dolazili su na posao četiri sata, ali nijesu držali časove, već su završavali određene administrativne obaveze.

zbog organizovanog štrajka, smatrajući da je sve realizovano mimo propisa. Presuda je donešena u njihovu korist. Viši sud potvrdio je presudu Osnovnog suda.

Božović je saopštavao da je očekivao da Osnovni sud ,,šire“ sagleda situaciju, a ne da se poziva na ,,nedemokratsku uredbu iz 2006. godine koja sprečava prosvjetne radnike

da štrajkuju makar i deset sekundi u toku dana“.

seca smo molili da nađemo kompromisno rješenje – rekao je Božović. Osnovni sud je ocijenio da je Sindikat prosvjete Crne Gore nezakonito stupio u štrajk. U presudi u koju je tada Pobjeda imala uvid, navedeno je da se usvaja tužba Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija protiv Sindikata prosvjete Crne Gore, zbog odluke o gran-

skom štrajku koji je započeo 19. februara ove godine i trajao tri dana. Sud je ocijenio i da je Sindikat donio akt o minimumu procesa rada, kojim su odlučili da nastavnici ne drže nastavu, te da je to učinio jednostrano, mimo Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija.

– Dolazi se do zaključka da je isti donijet na način koji nije u skladu sa određenjem iz čl. 23 Zakona o štrajku, a što ga čini nezakonitim – smatra Osnovni sud. Božović smatra da je uredba iz 2006. godine u suprotnosti sa

Tadašnji štrajk je prekinut nakon dogovora sa Vladom da će njihova primanja biti uvećana. Nadležni su poručivali da neće tražiti odgovornost od štrajkača, ali je Ministarstvo, odnosno zaštitnica imovinsko-pravnih interesa, ipak, tužila sindikat

se ne donosi novi akt o minimumu procesa rada. Ovako je ispalo da su prosvjetni radnici ušli neozbiljno i neodgovorno u štrajk. Mi smo bili obespravljeni i tri mje-

svim tekovinama ljudskih sloboda koje su sticali naši preci u posljednjih 100 godina. - Njom je zabranjeno nastavnicima da mogu da štrajkuju – rekao je Božović Pobjedi. Iz Ministarstva, s druge strane, nakon presude poručili su da oni neće, niti bilo ko drugi, sprovoditi nikakve mjere i pokretati postupke utvrđivanja odgovornosti prosvjetnih radnika zbog učešća u nezakonitom štrajku. Istakli su da su do sada uvijek radili i uvijek će raditi u korist, a ne na štetu bilo kog nastavnika.

N. ĐURĐEVAC

PODGORICA – Nije dobro da se vraća zakonsko rješenje po kojem direktore škola bira i razrješava ministar/ka, jer je to potvrda da nema političke volje da se obrazovni sistem zaista mijenja u pravcu kvaliteta, saopštile su viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović i članica GO Ure i bivša poslanica Božena Jelušić. Očekuju da Pokret ,,Evropa sad“ povuče predložene izmjene zakona. O ponuđenom propisu bi trebalo poslanici da polemišu u Skupštini u petak. Kaluđerović kaže da se ovim ponovo uspostavlja, ranije dokazano, štetan model neprimjerenog političkog uticaja i kontrole zapošljenih u prosvjeti, kojih je preko 14.000, a što uz članove porodice predstavlja ozbiljan glasački rezervoar partije koja ima resornog ministra.

– CGO je duže od deceniju kritikovao takvo rješenje kao ograničavajuće u neophodnom kvalitativnom unapređe-

nju obrazovnog procesa i zagovarao uspostavljanje školskih odbora – navela je ona. Dodaje da je činjenica da, nažalost, ti školski odbori kroz prethodne izmjene zakona nijesu dovoljno dobro definisani i da se mora intervenisati kako bi se jasno propisali uslovi koje moraju ispunjavati članovi školskih odbora, kao i koja su ograničenja za njihovo članstvo, a dodatno treba procijeniti i postojeću strukturu po kategorijama. Smatra da se mora jasnije precizirati

njihova nadležnost i kaznene odredbe za članove školskih odbora ukoliko na bilo koji način opstruiraju rad tog tijela u vršenju svojih nadležnosti. Prema aktuelnom propisu, direktore škola bira školski odbor, što je novina koja je usvojena na inicijativu bivše poslanice Jelušić. – U većini evropskih zemalja školski odbori su ključni akteri u procesu izbora direktora škola, dok ministri i ministarstva postavljaju kriterijume, potvrđuju odluke odbora i in-

tervenišu u slučaju žalbi. Tako je u skandinavskim zemljama i u Velikoj Britaniji, a u Njemačkoj je sistem još više decentralizovan. I u susjednoj Srbiji školski odbori imaju ključnu ulogu u procesu izbora direktora – rekla je Jelušić. Nevjerovatno je, saopštila je ona, do koje mjere je i ,,ovaj režim iznervirala čak i mala mogućnost ostvarivanja autonomije škola i školskih odbora kada je u pitanju izbor direktorica i direktora“.

- Vodeći argument predlagača Izmjena Zakona o opštem obrazovanju je da su školski odbori „podobni direktorima“. Sljedeći je da Ministarstvo snosi odgovornost za rad direktora, a da u pojedinim slučajevima, kada je prosvjetna inspekcija utvrdila propuste u radu direktora, nije bilo načina da se oni smijene od strane školskih odbora. Umjesto povratka u krajnje štetnu centralizaciju, mogle su se jednostavno predložiti mjere koje Ministarstvo može da preduzima u slučaju dokumento-

Prosvjetari

primili veće zarade, pregovori slijede za naredno uvećanje

kaže da su u avgustu zaposleni, od čistačice do direktora, u svih 250 škola dobili uvećanje zarade od deset odsto preko koeficijenta.

- Od septembra imamo dodatno uvećanje, radimo na tome. Po sporazumu koji smo potpisali sa Vladom ostalo je da ukupno bude uvećanje najmanje 17 odsto u neto iznosu. Treba da vidimo da li će to biti preko koeficijenata ili na neki drugi način. Bilo je neformalnih sastanaka o tome i tek treba da se intenziviraju narednih dana. Kada budu zvanični sastanci, biće javnost obaviještena. Radićemo na tome do kraja avgusta da to završimo – rekao je Božović.

neki

Dio javnosti kritikuje predložene izmjene zakona prema kojima direktore škola treba da bira ministar, a ne školski odbor, traže da ih Pokret ,,Evropa sad“ povuče

Nije javni, već samo interes vlasti

vanih loših nalaza prosvjetne inspekcije, odnosno preciziranje kriterijuma za specifične slučajeve – navela je ona. Dodaje da prvi „argument“ o „podobnosti odbora direktorima“ samo treba staviti u kontekst sveopšte partitokratije, od vrha do dna sistema i pojedinačnih institucija.

- Valjda nijesmo zaboravili koliko su samo direktori morali da budu „podobni ministru/ ici“, odnosno partiji koja „dobije“ njihovu školu. No, to je u redu. Nije u redu ako se neko „odozdo“ drzne da utiče na donošenje odluka. Drugim riječima, oni koji bi iznova da u sistem obrazovanja uvedu „trojanskog konja“ od građana još jedanput traže da „vjeruju njima, a ne svojim očima“ – kazala je Jelušić.

CGO je zabrinut što se, umjesto prijedloga koji bi vodio održivom odgovoru na probleme u radu školskih odbora, koristi situacija da se vrati staro i nedemokratsko rješenje koje odgovara vlastima, a suprotno je javnom interesu.

- Ne bi nas čudilo da u Skupštini ruku za to rješenje podignu oni koji su kroz svoje izborne programe obećavali da će onemogućiti da ikada više ministar/ka biraju i razrješavaju direktore, jer ne bi bilo prvi put da pogaze obećanja ako cijene da im ugrožavaju partijski interes – kaže Kaluđerović. Ističe da je minimum koji očekuju od ministarke Anđele Jakšić- Stojanović , za čiji su se ostanak na toj poziciji i javno založili, da bude birana razornim partijskim uticajima na već ozbiljno devastiran obrazovni sistem u Crnoj Gori. - Od ministarke očekujemo da utiče na sopstvenu partiju – Pokret ,,Evropa sad“ (PES)da povuče ovaj dio prijedloga izmjena i dopuna Zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju i da hitno pristupi inkluzivnom procesu konsultacija kako bi se našlo sistemsko rješenje za izazove koje je donijelo uspostavljanje školskih odbora po, takođe, naopakoj mjeri prethodnih vlada i parlamentarnih većina – navela je Kaluđerović. N. Đ.

Snežana Kaluđerović

Božena Jelušić

Bilo

Utorak, 13. avgust 2024.

Više državno tužilaštvo dobilo obdukcioni nalaz i izvještaje vještačenja Forenzičkog centra

PODGORICA – Istražitelji još nijesu utvrdili uzrok smrti A. M. (50) iz

Pljevalja, čije tijelo je pronađeno prije skoro dva i po mjeseca na lokalnom putu, u mjestu Majina Gora, pored automobila sa ranom nanijetom vatrenim oružjem. Iako su do sada prikupljeni brojni dokazi, počev od nalaza obdukcije, pretresa telefona, listinga više brojeva, do izuzimanja DNK, zatim hemijsko, balističko i trasološko vještačenje, još nije utvrđeno da li je ovaj

Još

Pljevljak ubijen ili je sam potegao obarač.

To su saopštili Pobjedi iz Višeg državnog tužilaštva. - Nakon razmatranja svi prikupljenih dokaza ovo tužilaštvo će cijeniti da li u prijavljenom događaju ima elemenata krivičnog djela, naveli su iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju.

Oni su saopštili da je vještak sudske medicine - obducent

po naredbi Višeg državnog tužilaštva obavio obdukciju M.A., koji je pronađen 1. juna 2024 godine, u mjestu Majina Gora i dostavio obdukcioni zapisnik. U cilju utvrđivanja okolnosti pod kojima je smrtno stradao A. M. izvršen je uviđaj od strane dežurnog tužioca, podnijet je zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i drugih prostorija, zahtjevi za pretres mobilnih

U Herceg Novom bezbjednosno stanje zadovoljavajuće

Kontić: U julu nije bilo

težih krivičnih djela

Tokom prvih šest mjeseci realizovano je 28 zapljena raznih vrsta opojnih droga. - Dominira opojna droga marihuana, zatim kokain. Trenutno je tako, za razliku od ranijeg perioda kada je prisutniji bio heroin, a sada skoro da ga nemamo u distribuciji, kazao je načelnik hercegnovske policije Dragan Kontić

HERCEG NOVI - Ukupna

bezbjednosna situacija u Herceg Novom je tokom jula bila na zadovoljavajućem nivou, zabilježen je manji broj krivičnih djela nego u istom periodu prošle godine, dok je stopa kriminaliteta tokom prvih šest mjeseci bila na nivou prošlogodišnje.

Prema riječima načelnika hercegnovskog odjeljenja bezbjednosti Dragana Kontića, presjek stanja ukupne bezbjednosti na području nadležnosti Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi je tokom prvih šest mjeseci tekuće godine bio povoljan, jer nijesu zabilježena teža krivična djela, piše portal RTHN. - Policijska služba preduzima značajan vid radnji na rasvjetljavanju svih oblika nedozvoljenih radnji, a u prvom dijelu to se odnosi na oblast kriminaliteta. U prvih šest mjeseci zabilježena su 133 krivična djela, što je na sličnom nivou kao prethodne godine kada ih je za šest mjeseci bilo 128. Do-

miniraju krivična djela opšteg kriminaliteta, kazao je Kontić. Kada je riječ o stopi kriminaliteta tokom jula zabilježen je znatno manji broj krivičnih djela, što je, kako ističe Kontić, s aspekta ukupne bezbjednosti pozitivno i važno za grad i odvijanje turističke sezone. - Nemamo niti jedno teže krivično djelo iz oblasti krvnih delikata ili djela vezana za pripadnike kriminalnih grupa, i u tom dijelu možemo biti zadovoljni, rekao je Kontić. Prema njegovim riječima,

Odjeljenje bezbjednosti poseban akcenat stavlja na suzbijanje ulične prodaje droge, te je tokom prvih šest mjeseci realizovano 28 zapljena raznih vrsta opojnih droga. - Dominira opojna droga marihuana, zatim kokain. Trenutno je tako, za razliku od ranijeg perioda kada je prisutniji bio heroin, a sada skoro da ga nemamo u distribuciji. Ovaj dio se takođe krivično procesuira kada se utvrde elementi postojanja krivičnog djela koji se odnosi na distri-

Tokom vikenda evidentirano 75 saobraćajnih nezgoda Uhapšeno 67 osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola, droga i težih prekršaja

PODGORICA - Tokom vikenda, od 9. do 12. avgusta, na crnogorskim putevima evidentirano je 75 saobraćajnih nezgoda, u kojima nije bilo stradalih. Osam osoba zadobilo je teške, a 37 lica lake tjelesne povrede.

U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u

okviru represivnih aktivnosti podnijeli 168 prekršajnih prijava, izdali 1.270 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 24 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja. - Slobode je lišeno 67 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psiho -

aktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja, naveli su iz Uprave policije.

Kako su dodali, od tog broja njih 43 je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, 16 vozača je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psi-

telefona, izuzeti listinzi komunikacija za više telefonskih brojeva, izuzeti video-snimci sa nadzornih kamera sa više lokacija, prikupljena potrebna obavještenja preko Uprave policije - OB Bijelo Polje, saslušan svjedok, donijete naredbe za DNK, hemijsko, balističko i trasološko vještačenje, koja su završena i iz Forenzičkog centra dostavljeni izvještaji o vještačenju, odgovorili su Pobjedi iz Višeg državnog tužilaštva. Na pitanje da li su tražili međunarodno pravnu pomoć, jer prema saznanjima našeg lista, ovaj Pljevljak je često boravio

Više prijava za nasilje u porodici

Tokom prvih šest mjeseci u Herceg Novom zabilježen je veći broj slučajeva nasilja u porodici, što su, kako je kazao načelnik policije Dragan Kontić, zahtjevni predmeti koji uključuju i blisku saradnju policije i Centra za socijalni rad.

buciju, odnosno nedozvoljenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Određeni dio tih slučajeva se procesuira prekršajno po Zakonu o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga. Prekršajno se procesuira najčešće posjedovanje manjih količina droge koje se koriste za lično konzumiranje, objasnio je Kontić. Značajan segment u radu kriminalističke službe je suzbijanje krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta. - Oko 30 krivičnih djela je procesuirano po raznim osnovama, zloupotrebe službenog položaja, nesavjestan rad u službi, određeni oblici falsifikovanja isprava. Sve su to značajni pokazatelji kada je u pitanju taj segment rada. Imamo i dosta provjera koje radimo u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom, ali i na nivou Višeg i Specijalnog državnog tužilaštva kada se, na primjer, dogode teže zloupotrebe u privrednom poslovanju, navodi Kontić. A. R.

hoaktivnih supstanci, i osam vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. - Od ukupnog broja lica lišenih slobode, njih 23 je uhapšeno u Podgorici, 10 u Nikšiću, šest vozača u Danilovgradu, i šest vozača u Bijelom Polju, precizirali su iz policije. Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i time doprinesu kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju. A. R.

u inostranstvu, iz VDT su odgovorili da prilikom prikupljanja potrebnih obavještenja nije primijenjen institut međunarodne pravne pomoći. - Izvršen je pretres mobil -

nih telefona lica M.A. i podaci dobijeni pretresom upućeni vještaku u oblasti digitalnih dokaza i kompjuterske forenzike, kazali iz Višeg državnog tužilaštva. A. R.

Podnijete krivične prijave protiv četiri osobe i tri firme zbog sumnje da su počinili krivična djela utaja poreza i doprinosa

Terete ih da su oštetili državu za više od 60.000 eura

PODGORICA - Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga su 12. avgusta 2024. godine, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, podnijeli tri krivične prijave protiv četiri osobe i tri firme za koje postoji osnov sumnje da su počinili krivična djela utaja poreza i doprinosa iz Krivičnog zakonika Crne Gore i Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela.

- Podnesene krivične prijave su rezultat aktivnosti u sklopu obavještajnog projekta kodnog naziva „Evazija“, kojima su procesuirana fizička i pravna lica prijavljena da su počinila krivična djela utaja poreza i doprinosa, čime su oštetili budžet Crne Gore u iznosu od preko 60.000 eura, pojasnili su iz Uprave policije. Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom podnijete su krivične prijave protiv Ž.B. (61), državljanina Bosne i Hercegovine, zbog osnova sumnje da je u periodu 2022-2023. godine izvršio krivično djelo utaja poreza i doprinosa iz Krivičnog zakonika Crne Gore i pravnog lica „BBR sistemi“ d.o.o. Herceg Novi, zbog osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo utaja poreza i doprinosa shodno Zakonu o odgovornosti pravnih lica za krivična djela.

- Materijalna šteta pričinjena vršenjem predmetnih krivičnih djela procjenjuje se u iznosu od 17.990,02 eura, precizirali su iz policije. Krivične prijave podnijete su i protiv V.D. (48) i S.M. (65), državljana Republike Srbije, zbog osnova sumnje da su u periodu od avgusta 2020. do sredine jula 2021. godine izvršili krivična djela utaja poreza i doprinosa iz Krivičnog zakonika Crne Gore i pravnog lica „FAGUZ“ d.o.o. Herceg Novi, zbog osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo utaja poreza i doprinosa shodno Zakonu o odgovornosti pravnih lica za krivična djela. - Materijalna šteta pričinjena vršenjem predmetnih krivičnih djela procjenje se u iznosu od 20.448,69 eura, naveli su iz policije.

Srpski državljanin D.M. (35) tereti se da je tokom 2022. godine izvršio krivično djelo utaja poreza i doprinosa iz Krivičnog zakonika Crne Gore, a firma „VIJOGOR“ d.o.o. Herceg Novi, utaja poreza i doprinosa shodno Zakonu o odgovornosti pravnih lica za krivična djela. Iz policije su saopštili da su D.M. i firma „VIJOGOR“ nanijeli 19.922,17 eura štete. Najavili su da će Sektor za borbu protiv kriminala i u narednom periodu nastaviti intenzivne aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju odgovornih lica u privrednim poslovanjima, u odnosu na krivična djela koja sa sveukupnom posljedicom nanose štetu po budžet države i građana Crne Gore. A. R.

Viši sud u Bijelom Polju

Zgrada tužilaštva i suda za prekršaje

Načelnik Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi Dragan Kontić

Rožaje: Mještani treći put ove godine protestovali zbog gradske deponije na obali Ibra

Zahtijevaju da se Mostine tretiraju kao državni problem

ROŽAJE – Sa blokade

magistralnog puta Rožaje – Špiljani (prema Graničnom prijelazu Dračenovac) žitelji naselja koja se nalaze u blizini gradske deponije Mostine poslali su juče poruku nadležnima da se što prije zatvori to smetlište, lokacija sanira i obezbijedi odlaganje otpada na način da ne ugrožava njihovo zdravlje i ne zagađuje životnu sredinu.

Protest, treći ove godine, podržali su predstavnici opštine, odbornici i predstavnici ekoloških nevladinih organizacija iz Nikšića.

PRIJAVA

Učesnik protesta Elvis Murić pozvao je ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića da što prije obiđe deponiju. – Pozivamo ministra da dođe i uvjeri se sa čime se suočavamo i što prije zatvori ovo nelegalno odlagalište. U suprotnom, bićemo prinuđeni da otvorimo šatorsko naselje ispred Ministarstva. Jutros je predata tužba protiv Komunalnog preduzeća, resornog ministarstva i Agencije za zaštitu životne sredine zbog nelegalnog odlaganja otpada – rekao je Murić.

Predsjednik Skupštine Opštine Rožaje Almir Avdić pod-

Svjesni smo da se otpad negdje mora odlagati, ali dok se rješenje ne nađe

makar požare na deponiji treba spriječiti. Živim na oko četiri kilometra daleko, djeci ne smijem da dajem povrće koje uzgojim jer je zagađeno. U mojem selu je tokom proteklih deset godina više od deset osoba koje nijesu bile starije od 60 godina umrlo od kancera pluća – kazao je Denis Murić

sjetio je da je riječ o višegodišnjem problemu, te da je vrijeme da nadležne institucije reaguju. – Mi smo to kao opština radili, upućivali zahtjeve nadležnima. Ovo je zaista veliki problem, red je da se reaguje, više je razloga za to. Prvi, jer deponija ugrožava živote, a drugi je estetski – ovo je kapija Crne

Gore. Zapitajte se kakav utisak ostavljamo turistima koji prođu pored ove deponije –rekao je Avdić. Esko Plunac, iz Evropskog saveza, kaže da su Mostine najlošiji komšija, ne samo Rožajcima.

– S pravom građani kažu da je ovo za njih Černobil. Donekle razumijem da nema mogućnosti da se riješi, ali treba hitno reagovati. Ovo je loš primjer ne samo za državu već i region. Resorna mistarstva ovo treba da rješavaju hitno u sardanji sa lokalnom upravom – poručio je Plunac.

Mještanin i građanski aktivista Denis Murić ističe kako je svjestan da se otpad negdje mora odlagati. Ali, negoduje zato što su na deponiji česti požari pa se mještani guše u dimu koji im ugrožava zdravlje.

– Nama je najveći problem to što Komunalno preduzeće dozvoljava da se otpad pali. Živim na oko četiri kilometra daleko od Mostina, djeci ne smijem da dajem povrće koje uzgojim jer je zagađeno. Deponija ugrožava zdravlje nekoliko hiljada mještana sela Besnik, Bać, Jablanica, Njeguš, Radetina, Malindubrava i Vuča. U mojem selu je tokom proteklih deset godina više od deset osoba koje nijesu bile starije od 60 godina umrlo od kancera pluća. Komunalno preduzeće je obećalo da će de-

ponija biti zatvorena te da će je čuvati stražari, ali ništa od toga. Reaguju samo kad mi najavimo proteste. Tako je bilo juče – navodi Murić. Jedan od učesnika protesta Arben Jakupi predlaže da se problem riješi po uzoru na region.

– Stalno se potencira da opština nema novca i da treba država da se uključi. Nema ni država novca da riješi sve probleme, pogotovo ne za sjever jer smo uvijek na zadnjem mjestu. Ali možemo se ugledati na Kosovo i Sjevernu Makedoniju koje su to prepustili privatnicima - privatne firme obrađuju otpad, a obaveza lokalnih komunalnih preduzeća je da im ga samo besplatno dostavljaju. Dakle, opština ili država ne ulažu u reciklažni centar – kaže Jakupi.

PODRŠKA

Građani su pozvali ministra Damjana Ćulafića da obiđe deponiju koja ih decenijama truje i šalje ružnu sliku turistima koji dolaze u Crnu Goru. Imali su podršku predstavnika lokalne vlasti i nevladinih organizacija iz Nikšića

Direktor Komunalnog preduzeća Nazim Dacić saopštio je da čine sve da održavaju deponiju, te da su uradili sve što mogu i što su obećali. – Radimo na tome da bude sanirana, da bude ugašena. Postavili smo video-nazor. Imamo jednog upošljenog, tražimo još jednog, ali niko neće da radi na deponiji. Mostine je problem decenijama, a ne nekoliko godina. Preduzimamo sve što je do nas, nama nije u interesu da trošimo hiljade litara goriva sedmično da bismo sanirali deponiju. Ovo je problem cijelog sjevera, svi čekamo otvaranje regionalnog centra za odlaganje otpada u Bijelom Polju. Do tada, dajemo sve od sebe da je održavamo –poručio je Dacić.

Predstavnik NVO Optimist iz Nikšića Boško Milović upozorava da 11 opština u Crnoj Gori ima problem sa odlaganejm otpada te da je riječ o državnom, a ne lokalnom problemu. Njegova sugrađanka Ivana Čogurić (NVO Ekopatriotizam) kaže da saosjećaju sa Rožajcima jer je Mislov do u gradu pod Trebjesom ono što su za njih Mostine. Ona je konstatovala da građani nijesu svjesni opasnosti od divljih deponija. – Građani nemaju svijest o tome koliko je opasno živjeti u blizini ovakvih deponija. Radili smo anketu u Nikšiću na osnovu koje smo to zaključili – kazala je ona. Senad Pepić (Ekogard) saglasan je da u rješavanje problema treba da se uključi država. Kaže da ga je ohrabrila izjava resornog ministra koji je izjavio da je deponija Mislov do u Nikšiću državni problem. – Nadam se da će i Mostine prepoznati kao državni problem i da ćemo doživjeti njeno zatvaranje – rekao je Pepić. Deponija Mostine je oformljena osamdesetih godina prošlog vijeka. Od juna 2012. godine ima status privremene lokacije za odlaganje čvrstog otpada. Procjenjuje se da ga sada na toj lokaciji ima oko 220.000 kubnih metara. D.Š.

BAR – Rasprava o kupovini električnih i hibridnih vozila za potrebe lokalne uprave obilježila je jučerašnju sjednicu Skupštine opštine. Temu je pokrenuo odbornik Radomir Novaković nakon što je informisan da je lokalna uprava ostvarila uštede smanjenjem reprezentacije.

– Dobro je da se štedi, ali vidimo da se na drugoj strani troši. Je li bilo potrebe za nabavku novih vozila ako znamo da pet godina iznosi rok amortizacije za postojeća vozila nabavljena 2019. godine. Interesuje me od kojih su sredstava kupljena. Takođe, zašto su odabrana skuplja i za održavanje zahtjevnija vozi-

la marke džip? Možda je bolja investicija bila kupovina vozila marke ,,jaris“ – naveo je Novaković. Predsjednik Opštine Dušan Raičević saopštio je da je u decembru 2023. dobio zaključak Vlade koja je razmotrila informaciju o inicijativu Eko-fonda o uvođenju hibridnih i električnih automobila za potrebe javnog sektora. – Jedinicama lokalne samouprave se, između ostalog, preporučuje da prilikom na-

bavke automobila i zamjene starih za nova, počevši od 1. januara 2024. godine u postupku javnih nabavki, planiraju nabavku hibridnih i električnih vozila izuzev vozila za posebnu namjenu. Opština Bar je iskoristila mogućnosti subvencija i za nabavku dva električna vozila dobila je od Eko-fonda subvenciju od po 7.500 eura. Takođe smo iskoristili subvencije koje su nam bile na raspolaganju od Eko-fonda za nabavku i insta-

laciju po dva punjača za električna vozila. Opština je nabavila i tri hibridna vozila koja će služiti za potrebe preduzeća Parking servis. Subvencije su dobijene za dva vozila, po 4.000 eura – rekao je Raičević. On je potvrdio da je 2019. godine obnovljen kompletan vozni opštinski park koji je tada brojao 32 vozila, te da su nabavljena 24 nova vozila. – Ovih dana ćemo jedno vozilo, sa kojim su raspolagale

službe Opštine, ustupiti Radio Baru jer to opštinsko preduzeće nema službeno vozilo na raspolaganju. S tom ćemo praksom nastaviti i za druga preduzeća. Svakako ćemo nabavljati vozila koja su usaglašena sa ekološkim standardima. Ići ćemo u pravcu izgradnje mreže punionica električnih vozila i bićemo primjer evropskim gradovima. To je globalni trend – rekao je Raičević. Na sjednici je usvojen polu-

godišnji izvještaj o realizaciji budžeta. Sekretar za imovinu i investicije Stefan Šušter naveo je da je premašen plan kapitalnog budžeta za 23,11 odsto. - Ukupni primici kapitalnog budžeta ostvareni su u iznosu od gotovo 28,32 miliona eura ili više od 120 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine, kada su bili 12,85 miliona eura. U odnosu na planiranih 23 miliona za cijelu 2024. godinu već je za pola godine ostvareno 28,32 miliona. To znači da je već sada premašen plan za čitavu 2024. godinu. Kada je o rashodima riječ, za pola godine iznose nešto manje od šest miliona eura, a lani su iznosili 3,3 miliona eura – kazao je on. C.G.

SMeTLIŠTe Na ULaZU U DRžaVU: Deponija Mostine

ZaHTIjeVajU HITNU ReaKCIjU DRžaVe: Blokada puta

KOTOR: Morinjanin Aleksandar I. Milinović uputio zahtjev Upravi za inspekcijske poslove

Traži zatvaranje plažnog bara „Pilot“

Milinović ukazuje da vlasnik nije dobio dozvolu za rad, da mu je omogućeno da na privatnom imanju nezakonito stiče zaradu rentiranjem plažnog mobilijara, zatim ležaljki van zakupljenog prostora, daski za surfanje... Navodi da je riječ „korupciji najgore vrste u opštinskim strukturama“ te poručuje da neće dozvoliti organizovanje manifestacije Morinjsko veče

KOTOR – Kapetan duge plovidbe Aleksandar I. Milinović iz Morinja juče je uputio hitnu urgenciju za zatvaranje plažnog bara „Pilot“ Upravi ua inspekcijske poslove Crne Gore, Turističkoj inspekciji, kabinetu predsjednika Opštine Kotor i Službi za inspekcijske poslove Opštine.

Milinović navodi da plažni bar ,,Pilot“ u Morinju nema odobrenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i da ne posjeduje ni urbanističko-tehničke uslove (UTU) koji su preduslov svih preduslova za otvaranje svakog ugostiteljskog objekta.

NEZAKONITOSTI

– S obzirom da isti ne posjeduje gore navedeno lako se može ustvrditi da ne postoji ni odobrenje za lokaciju niti odobrenje za postavljanje plažnog mobilijara – ležaljki, daski za surfanje, gondola i skutera iz razloga što je navedeni plažni mobilijar zajedno sa dijelom baštenske terase postavljen na privatnom posjedu koji je u sporu, a držalac/vlasnik plažnog bara „Pilot“ nema saglasnost suvlasnika. Kako pro-

tivno ZUP-u i zakonskim rokovima prvostepeni organ ne postupa, već svjesno omogućava vlasniku plažnog bara kupovinu vremena do završetka turističke sezone, a samim tim i sticanje protipravne materijalne dobiti, a radi se o stvari hitne prirode, podnosi se ova urgencija za donošenje Rješenje o zatvaranju predmetnog objekta i traži da nadležne institucije u roku od tri dana donesu rješenje o zatvaranju plažnog bara ,,Pilot“ pod prijetnjom zakonskih posljedica – navodi se u urgenciji Milinovića. On tvrdi da je riječ o „korupciji najgore vrste u opštinskim strukturama grada Kotora jer je Opština Kotor vlasniku plažnog bara „Pilot“ u Morinju omogućila da radi i stiče protipravno materijalna sredstva, na privatnom posjedu koji je pritom pod sporom“. Osim ovog, naglašava Milinović, vlasniku plažnog bara „Pilot“, omogućeno je i rentiranje plažnog mobilijara, ležaljki van zakupljenog prostora od 100 metara, daski za surfanje bez odobrenja i lokacije, kajaka i prateće opreme bez odobrenja i lokacije i rentiranje skutera takođe bez odobrene lokacije, dozvole i

pratećeg tehničkog osoblja potrebnog za taj vid usluga. – I to nije sve, jer se na dijelu plaže koji je u privatnom vlasništvu i na kojem sam suvlasnik, organizuju javne manifestacije, tačnije Morinjska gitarijada, a u najavi je i Morinjsko veče bez ikakvog odobrenja, rješenja ili saglasnosti suvlasnika, a uz svesrdnu pomoć lokalnih vlasti na čelu sa lokalnom inspekcijskom službom – kaže Milinović. On je zbog toga uputio dopis svim nadležnim opštinskim organima kao i kabinetu predsjednika od kojih traži odgovor ko je odobrio organizovanje javnih manifestacijana privatnom zemljištu na kojem je suvlasnik i za čiji lični interes ili partijski interes se to radi.

Najavio je da neće dozvoliti organizovanje manifestacije Morinjsko veče. Milinović kaže da „sve ovo ne bi bilo toliko čudno da iza svega gore navedenog ne stoji visoki član vladajuće stranke u Kotoru čiji je inače slogan „Hrabro brojimo“, aludirajući na Demokrate. On se obratio Pobjedi u, kako kaže, „ nadi da će gore navedene kriminalne radnje ugledati svjetlo dana“.

CETINJE: Bivši radnici „Košute“ na pola sata zaustavili saobraćaj u mjestu Kruševo Ždrijelo

Nadaju se da će ih neko u Vladi čuti

– I da će napokon početi da se poštuju zakonske norme i zakon postati isti za sve građane Crne Gore bez obzira na vjersku i partijsku pripadnost, a odgovorni za korupciju i prikrivanje kriminalnih aktivnosti u potpunosti snositi zakonske posljedice što inače predstavlja glavnu agendu u pristupnim pregovorima za punopravno članstvo u EU –zaključio je Milinović.

ZAPISNIK INSPEKCIJE

U zapisniku Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor, u koji je Pobjeda imala uvid, potvrđeno je da je 22. jula 2024. konstatovano da plažni bar „Pilot“ koji posluje u okviru privrednog društva „Milinbest“ u Morinju ne posjeduje odobrenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti što je u suprotnosti sa članom 73, tačka 4 Zakona o turizmu i ugostiteljstvu.

U zapisniku koji potpisuje komunalno-turistička inspektorka Kristina Kovačević navodi se da je Slobodanka Milinović oponomoćena od strane izvršnog direktora „Milinbest“ Miloša Milinovića izjavila da je sva potreba dokumentacija za opštinsko odobrenje predata u junu ove gdine, osim UT uslova koje je potrebno dobiti od strane JPMD, te da do sada nisu dobili odgovor.

Komunalno-turistička inspektorka ukazala je stoga odgovornom licu da u roku od sedam dana pribavi potrebnu dokumentaciju ili otkloni pomenutu nepravilnost.

U zapisniku se dalje navodi da je 30. jula 2024. godine od strane ovog organa upućen zahtjev za dostavljanje podataka Sekretarijatu za razvoj i preduzetništvo, komunalne poslove i saobraćaj da dostave podatke o tome da li je plažni bar „Pilot“ ispunio uslove za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, a vezano za zahtjev koji je podnio izvršni direktor Miloš Milinović.

U zapisniku se potom konstatuje da je članom 76, stav 1 Zakona o turizmu i ugostiteljstvu propisano da ako organ lokalne uprave ne odluči o zahtjevu za izdavanje odobrenja i za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u roku od 20 dana od dana podnošenja zahtjeva, ugostitelj može otpočeti sa obavljanjem ugostiteljske djelatnosti te shodno tome ovaj organ će nastaviti postupanje nakon dobijanja traženih podataka od nadležnog organa. O tvrdnjama Milinovića Pobjeda je uputila pitanja Opštini. Odgovore nijesmo dobili. I. KOMNENIĆ

CETINJE – Radnici nekadašnje Košute juče su blokirali put Cetinje – Podgorica od 11.30 do 12 časova u mjest Kruševo Ždrijelo. Oni traže povezivanje radnog staža i isplatu zaostalih zarada. Procijenjeno je da bi za to bilo potrebno 2,8 miliona eura. Radnici su juče minutom ćutanja odali su počast sugrađanima stradalim u Medovini 12. avgusta 2022. godine. Proteste su počeli prije pet mjeseci, tako što na istom mjestu, jednom ili dva puta sedmično, obustavljaju saobraćaj. Nosili su transparente sa porukama:,,Hoće li iko ispoštovati radnike ’Košute’“, ,,Evropo, skapasmo“, ,,Vlado – čujemo li se, mi smo vaš narod. Spajiću, javi se“... Predstavnica radnika Dijana

Vujović saopštila je da neće odustati od protesta. – Protestujemo skoro šest mjeseci, mnogi su narušenog zdravlja, nekoliko onih koji su protestovali je umrlo, a država i dalje ćuti. Nadamo se će nas neki od nadlažnih ministara iz Vlade konačno čuti I obratiti nam se. Ministarka Naida Nišić najavila je to u maju, ali od tada ništa – kazala je Vujović. Radnici negoduju i zbog toga što Uprava policije ima drugačiji tretman prema njima – dozvoljeno im je da protestuju samo pola sata, dok protest ispred tunele Sozina traje dva sata. Fabrika ,,Košuta“ je otvorena 1961. godine. Stečajni postupak je započet 4. marta 1996, a okončan je 14. juna 2001. godine. Naredni protest najavili su za u ponedjeljak u istom terminu. C.G.

KOTOR: Postavljen kamen temeljac za stambeni objekat

U Sutvari grade 59 stanova za medicinare

KOTOR - Postavljanjem kamena temeljca u naselju Sutvara ozvaničen je početak izgradnja stambenog objekta za zdravstvene radnike iz Kotora.

Iz Opštine Kotor saopšteno je da će medicinari dobiti 59 stanova, koje će moći da kupe za 1.101 eura po kvadratnom metru, shodno ugovoru o zajedničkoj izgradnji te opštine i Stambene zadruge zdravstvenih radnika „Zdravstvo“. Opština je ustupila građevinsko zemljište vrijednosti iznosi 853.000 eura i oslobodila plaćanja komunalija. Ministarstvo zdravlja i stambena zadruga „Zdravstvo“ subvencionisali su izgradnju objekta sa 418.000 eura.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao je da je prioritet lokalne samouprave da u gradu zadrži medicinare i ostale zaposlene u javnoj upravi, koji radom snažno doprinose čitavoj zajednici. On je kazao da je Kotor regionalni zdravstveni centar i da veliki broj medicinskih radnika teško da sa svojim platama može da riješi stambeno pitanje.

Pravo na kupovinu imaju svi zdravstveni radnici zaposleni u sistemu javnog zdrastva sa teritorije opštine Kotor. Gradnja stambenog objekta povjerena je konzorcijumu koji čine „Dadi gradnja“ i „Angelini“. Rok za završetak radova je mart 2026. godine. C.G.

OPŠTINA SE NIJE OGLASILA: Plažni bar i izdavanje ležaljki

RAZOČARANI ĆUTANJEM VLADE: Protest radnika

RADOVE ĆE OKONČATI 2026. GODINE: Juče u Kotoru

Film crnogorskog reditelja Ivana Marinovića nagrađen u Hrvatskoj ,,Živi i zdravi“ najbolji dugometražni igrani film na 10. BBF-u

PODGORICA - Nagradu publike za najbolji dugometražni igrani film jubilarnog 10. Brač Film Festivala (BBF), koji je održan od 7. do 10. avgusta, dobila je crnogorska komedija ,,Živi i zdravi“ reditelja Ivana Marinovića. Nagradu publike za najbolji kratki film odnio je film Filipa Dizdara ,,To je samo crvena boja“, dok je najbolji dječji film ,,Thabo i slučaj nosoroga redateljice“ Mare Eibl-Eibesfeldt. U sklopu 10. izdanja Festivala prikazano je 13 filmova. U glavnom programu prikazano je pet kratkometražnih filmova ,,Čovjek koji nije mogao šutjeti“, ,,Bijela boja“, ,,Žuti“, ,,Susjede bubice“ i ,,To je samo crvena boja“ te četiri dugometražna filma ,,Živi i zdravi“, ,,Sirin“, ,,Frka“ i ,,Posljednji strijelac“. U sklopu programa za djecu prikazana su dva filma - ,,Moj mačak Ru“, ,,Thabo i slučaj nosoroga“, te specijalni izbor animiranih filmova koji je dio programa KinoKino za djecu u organizaciji Zagreb Film Festivala pod nazivom ,,Moj prvi odlazak u kino“. Film ,,Živi i zdravi“ je živopisna mediteranska komedija koja prati uzbudljive događaje neposredno pred i tokom

svadbe. Zaplet počinje kada buntovna mlada, dva dana pred vjenčanje odluči da odustane od udaje, međutim mladoženjin otac ne dozvoljava da se vjenčanje otkaže. Veliko slavlje pretvara se u „farsu“ sa nizom neočekivanih obrta. Uzbudljiva situacija začinjena je naoružanjem i dinamitom, baš kako tradicija i običaji tog kraja nalažu. Većinski crnogorski film kompanije Adriatic Western ,,Živi i zdravi” je ko-produkcija sa još pet zemalja. Glumačku ekipu čine imena iz cijelog regiona, kao i u prethodnom Marinovićevom filmu, „Igla ispod praga“. Glavnu žensku ulogu, Draganu, tumači Tihana Lazović, mladoženju Moma igra novljanski glumac Goran Slavić, njegovog kuma Goran Bogdan, a mladoženjine roditelje igraju Snježana Sinovčić Šiškov i Momčilo Pićurić. Sa mladine strane, u ulogama roditelja su Mirjana Joković i Dejan Đonović, dok kumu igra Dragana Dabović. Značajnu ulogu je ostvario i makedonski glumac Nikola Ristanovski, a upečatljive epizode su ostvarili: Miloš Pejović, Sejdo Alijaj, Omar Bajramspahić, Lara Dragović, Filip Klicov i Zoro Martinetti. An. R.

Promocija knjige „Belezi Ratka Vulanovića“ u Gradskoj kući u Nikšiću

Posveta autoru

PODGORICA - Promocija knjige ,,Belezi Ratka Vulanovića“ Miloša Jevtića biće održana večeras u 19 sati u Gradskoj kući u Nikšiću. Na promociji će, pored autora djela, govoriti i Branko Belić, Olivera Vulanović i Mirko Toljić.

Istaknuti slikar i vajar Ratko Vulanović (1941-2023), autor čuvenog nikšićkog „Kamenog grada“, rođen je u selu Laz kod Nikšića u maju 1941. godine. Umjetničku školu u Herceg Novom napustio je 1963. da bi upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Beogradu. Tamo je diplomirao 1968. godine, a postdiplomske studije završio

Komemoracija povodom smrti istaknutog crnogorskog glumca Stevana

PODGORICA - Sjećaš li se da si mi rekao kako si posljednji put plakao u pozorištu kada si tamo bio prvi put – kako te obuzelo i magija je počela? Znao si da će trajati vječno. Ali trajalo je toliko kratko, brate, da ovo ne može biti ni blizu vječnog. Ima nešto što će biti vječno –tvoj trag, tvoja dobrota, tvoje biće i tvoja istina na sceni – kazao je glumac Aleksandar Radulović na komemoraciji u CNP-u povodom smrti svog prijatelja i kolege Stevana Radusinovića koji je iznenada preminuo 4. avgusta u 48. godini.

Umjetnička direktora CNP-a Vesna Vujošević-Labović istakla da je pred veoma izazovnim zadatkom jer se obraća u ime CNP-a i govori o drugu sa klase.

- Prirodnije je početi od ovog drugog, vodeći se onim što je Stevan cijenio. Smjenjuju se sjećanja iz naših studentskih dana. Mogla sam da računam na njega, da će to biti pripremljeno, izvježbano. Prednjačio je u promišljanju i ozbiljnom pristupu, a isto tako je znao da bude nevjerovatno zabavan i duhovit. Uvijek u želji za novim znanjima, poznanstvima, različlitim zemljama i kulturama. Vječiti student – rekla je Vujošević-Labović, dodajući da vjeruje da je Radusinović i sada u svakom omiljenom kutku pozorišta, da se „šeretski smije jer nas je okupio i povezao“.

- Ovaj svijet je postao uzak za tebe, pa si po starom običaju prebacio ranac i ceger i krenuo dalje ka novim znanjima i prostanstvima – kazala je Vujošević-Labović.

DUHOVAN

Volio je pozorište a ne sebe u pozorištu

tri godine kasnije. Važne izložbe je imao još u studentskim danima, a prva velika nagrada je stigla 1965. godine - prva nagrada za skulpturu na konkursu Saveza omladine Jugoslavije. Po završetku studija dobija status slobodnog umjetnika. Bio je član ULUS-a od 1969. godine. Boravio je neko vrijeme u Grčkoj kao stipendista iz fonda „Moša Pijade“, a po povratku se pridružuje vajarskim kolonijama - prvo Beli Venčac, gdje nastaju njegove skulpture malog formata, a zatim i kolonija Kombinata aluminijuma Titograd iz koje je poizišao kompleks skulptura „Veliki predio“ za koji je dobio „Politikinu“ nagradu.A.Đ.

Dekan Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju Edin Jašarović kazao je da će Radusinovića ,,prije svega pamtiti kao veoma talentovanog i obrazovanog saradnika na mnogobrojnim projektima“. - On je svojim radom i talentom doprinio razvoju domaćeg dramskog stvaralaštva osobenim, ličnim i nezaboravnim umjetničkim rukopisom. Pored CNP-a igrao je i na svim drugim značajnim crnogorskim, regionalnim i međunarodnim scenama, a

PODGORICA - Godišnja izložba radova Udruženja likovnih umjetnika Tivta - „Tivatska likovna scena“ otvorena je u Muzeju i galeriji Tivat.

Likovna ostvarenja na dva nivoa Ljetnikovca Buća predstavili su: Vladimir Knežević, Ivan Knežević, Tanja Nikolić, Mile Albijanić, Milica Marković Rajčević, Biljana Račeta, Andrijana Ivanda Rocheux, Momčilo Macanović, Zoran Kruta, Ivica Aranđus, Ljubomir Popadić, Ana Bulatović Lili, Monika Mar-

njegova bogata umjetnička glumačka karijera obilježila je vrijeme u kojem su nastajale neke od najznačajnijih predstava nacionalnog tratra, ali i filmova u savremenoj crnogorskoj audio-vizuelnoj produkciji – kazao je Jašarović, dodajući da ćemo Radusinovića još dugo pominjati i prepričavati njegove nezaboravne uloge, bezbrojne šale, ali i virtuozne i oštroumne doskočice na sceni, na ulici, po gradu, u parku, na njegovom biciklu, sa njegovim psima noseći ga u u srcu punom uspomena. Dubravka Drakić obratila se u ime Udruženja glumaca Crne Gore, kazavši kako je Radusinović nije volio formalnosti i patetiku, te je bježao od svega što je imalo miris provincije i površnosti.

- Sa koliko si elegancije i ludicnosti i samo tebi svojstvenog šarma bježao od gordosti i težinjanja sveprisutnog – od dnevne politike, od velikih riječi, od samozvanih velikana umjetnosti od kojih si se branio britkim jezikom, pronicljivim humorom i duhovitim komentarom. Duhovan, ali kroz istinsku potragu za smislom. Sve si mogao da igraš. Tvoja glumačka inteligencija je često prevazilazila umjetničke standarde ekipa sa kojima si radio. Sve si razumio, otkrivao i učio lako – kazala je Drakić.

MALI PRINC

Prisutnima su se obratile i njegove bliske prijateljice Nela Krnić i Marina Čavić Krnić je u posebno emotivnom obraćanju govorila o tragičnoj smrti Radusinovića, nje-

govom talentu i genijalnosti. - Korak ispred vremena, duhovni misionar, mag pozorišne scene, plemeniti vitez života – kazala je Krnić.

Otvorena godišnja izložba radova Udruženja likovnih umjetnika

ku, Zvonimir Grabić, Dragana Mladenović, Anđela Alić, Hana Mirkov, Iva Gopčević-Čelanović i počasni članovi Boris Dragojević i Branko Bambi Bačanović Izložbu prati katalog, za koji je tekst pisala istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić-Ilić. - Zadovoljstvo je kada jedna javna institucija kao što je JU Muzej i galerija sarađuje sa lokalnom zajednicom. Sa Udru-

ženjem likovnih umjetnika Tivat ne predstavljamo samo Udruženje, već i grad Tivat. Zaista je lijepo pratiti razvoj jednog udruženja pred našim očima i već prepoznajemo njihove stilove - rekla je direktorka Muzeja i galerije Tivat Danijela Đukić Prema njenim riječima, pomorstvo, baština, more, inovativnost i brojne druge teme vode nas u svijet različito -

sti i specifičnosti umjetničkog stvaralaštva svakog ponaosob. - Otkrićete njihove svjetove pred kojima se zastaje i promišlja, ali i pronalazi zajednička vizija. Ovom i drugim izložbama, pogotovo kad su Tivćani i Tivćanke u pitanju, volimo da vodimo računa o izražavanju, inovativnosti i podršci, pa se nadam i zajedničkim budućim projektima - kazala je Đukić.

SVE JE RAZUMIO, OTKRIVAO I UČIO LAKO: Dirljiv oproštaj od Stevana Radusinovića

Sa komemoracije

Radusinovića održana u CNP-u

pozorište u sebi, pozorištu

Krasio ga je mnogima nedokučiv intelekt

Marina Bukvički je u pismu istakla da zna da je Stevan negdje tu sa nama. - Dakle, u ovom trenutku ne opraštam se od tebe jer to ne želim, ali imam neopisivu potrebu da ti kažem da si u ovom privremenom svijetu moj život, posebno za vrijeme studija, ispunio životvornom radošću, neizmjernom srećom, mudrolijama svojstvenim tebi, kao i avanturama koje je čovjek mogao samo s tobom da proživi i osjeća se prihvaćeno, slobodno čak i u najte-

Čavić je kazala da je ,,naš dragi glumac otišao da igra drugu ulogu“.

- Sigurna sam da bi nam moj dragi duhovni brat Stevan rekao: ,,Šta vam je, što ste tužni, rekao sam vam da ste vječni, duša je vječna, a vi ste duša. Ja sam vječan, ja sam jedna sitna tačka, svjetlost koja je sada samo promijenila kostim i adresu“ – rekla je Čavić.

žim trenucima – kazala je Bukvički. Jelena Đokić je zapisala kako je Radusinovićev telefon zauvijek zaćutao, broj koji je u njenom imeniku memorisan kao ,,Prvak“. - Prvak - jer mu je to jednostavno pripadalo, jer je umio šaljivo da nas gleda s visine, jer ga je krasio mnogima nedokučiv intelekt, jer mu je talenat to dozvoljavao. Stevan se nije isticao, on je prosto štrčao. Osobenost koja ga ne izdvaja na sceni samo kao glumca, već kao čovjeka i prijatelja – rekla je Đokić.

Zorana Kralj pročitala je oproštajne poruke koje su nakon vijesti o smrti stigle iz Ministarstva kulture i medija, Gradskog pozorišta, FIAT-a i Centra za kulturu Tivat. Ona je takođe pročitala sadržaj pisama koje su CNP-u uputili makedonski reditelj Dejan Projkovski, slovenački glumac Niko Goršič, kao i Radusinovićeve kolegnice sa klase Marina Bukvički i Jelena Đokić. Prema riječima Projkovskog, Stevan je volio i živio u ime pozorišta.

- Bio je jedan od rijetkih koji je živio za pozorište, a ne od pozorišta. Volio je pozorište u sebi, a ne sebe u pozorištu, a svi znamo da je to krajnji cilj i vrhunska filozofija pravih pozorišnih umjetnika, kakav je zapravo bio naš Stevan – istakao je Projkovski, ističući da je Stevan Radusinović za njega mali princ crnogorskog teatra. Goršič je istakao da bez Radusinovićeve istinske empatije crnogorsko pozorište neće biti isto. Andrija RADOVIĆ

PODGORICA - Kemal Musić osvojio je prvu nagradu na festivalu ,,Zavičajne staze“ za priču ,,Zemlja“, druga nagrada pripala je priči „Tu je babi sine“ Safedina Koraća, a treća priči „Paukova mreža“ Ljerke Petković. Specijalnu nagradu za autentičnost pripovijedanja dobio je Braho Adrović za priču „Đukina feredža“.

Tako je odlučio žiri festivala koji su činili dr Tanja Bakić (predsjednica) i članovi dr Senadin Musabegović i Ilhan Pačariz. Na večeri nagrađenih pisaca i svečanoj tribini sa dobitnicima nagrada za priču inspirisanu Bihorom, koja je održana u Centru za kulturu Petnjica, publici se obratio Pačariz koji je, obrazlažući odluku žirija, istakao da ono što je u pristiglim pričama semantički dominiralo jeste nesumnjivo ton nostalgičnosti, ne samo za Bihorom ili vlastitim zavičajem, već i za nekim sretnim, odbjeglim vremenima ili metaforom za istim.

- Takva nostalgičnost bila je iskomunicirana najčešće tečno brušenim naratološkim obrascima, dijaloškim i monološkim konstrukcijama ili pripovijedanjem iz trećeg lica, elementima dramskog, dnevničkog, memoarskog, ukrštanjem dijahronijskog sa sinhronijskim, uz ponegdje visoko lirične note, čak i simbolične, koje na mahove postaju mitološke - kazao je Pačariz.

Prema njegovim riječima, priče sadrže snažnu pozadinu koja varira od istorijske, porodične, lične, iluzorne ili savremene, koja postojećoj teksturi daje dublji smisao.

- Sa druge strane, ovakva pozadina donosi i određenu dihotomsku slojevitost od koje su najviše bile naglašene sljedeće cjeline: moderno/tradicionalno, sadašnjost/prošlost, grupa/pojedinac, sukob/ nenasilna borba, život/smrt.

U svakom slučaju, radi se o mnoštvu različitih pripovjedačkih glasova i tehnika i stilova pisanja kojima su ostvareni idejni ciljevi tvoraca ovih priča - istakao je Pačariz.

Priča ,,Zemlja“ Kemala Musića najbolja na festivalu u Petnjici

Prikaz zavičajne

tuge kroz briljantno stilizovanu naraciju

Priča „Zemlja“ na upečatljiv način govori o smrti Rama Dervovića i njegovoj želji da bude pokriven zavičajnom zemljom iz Vraneša. Ova antologijska priča oslikava tragični događaj u Šahovićima iz 1924. godine, prikazujući zavičajnu tugu kroz briljantno stilizovanu naraciju. Priča „Tu je babi sine“ prikazuje složene porodične odnose između oca i sina, istražujući sukob arhaičnih i modernih vrijednosti kroz dramsku perspektivu i psihološku karakterizaciju likova. Priča „Paukova mreža“ suptilno tematizuje žensko pravo na nasljedstvo u patrijarhalnom društvu. Ova lirska priča naglašava harmonične porodične odnose i značaj očuvanja porodičnog mira. Priča „Đukina feredža“ kroz snažnu dijalogičnost istražuje odnos između tradicije i modernosti u bošnjačkom etnosu, reflektujući posljedice komunizma na

seoski život. Pored nagrađenih priča žiri je pohvalio i nekoliko drugih koje su se istakle.

Uoči proglašenja pobjednika održana je poetska tribina ,,Odsjaj poetske istine“ koju je moderirala Rebeka Čilović Učesnici večeri bili su istaknuti pisci i pjesnici Mustafa Balje, Ilhan Pačariz i Amar Ličina. Tokom tribine pjesnici su govorili o o aktuelnom trenutku u poeziji, značaju angažmana mladih u književnosti, kao i o ulozi pisca u savremenom društvu. - Često pitam sebe šta će biti poslije nas, ne u smislu egoizma, već u smislu da sve manje mladih ljudi piše. Naša dužnost je da kažemo ono što mislimo, da budemo glas našeg vremena - kazao je Balje. Pačariz se osvrnuo na teme zavičaja i melanholije, naglašavajući kako se te dvije teme prepliću u strategiji samorefleksije, pri čemu poetski

trenutak igra ključnu ulogu. Ličina je govorio o aktuelnoj situaciji u medijima, ističući važnost odabira kvalitetnih autora u vremenu kada su literatura, ali i kultura, preplavljeni šundom i kičem. Publici se obratio i idejni tvorac ove manifestacije Mirsad Rastoder.

On je istakao da zbornik nagrađenih i izabranih priča ,,Sjenke Bihora“, predstavlja spoj nostalgije, sjećanja i brojnih životnih puteva koji zajedno oslikavaju bogatu i slojevitu kulturnu tapiseriju Bihora. Rastoder je naglasio da iza XVII Festivala priče ,,Zavičajne staze“ stoji impresivan opus od 19 objavljenih zbornika i četiri knjige odabrane poezije u kojima je na najljepši način utkana nit i tradicija ovog kraja. Rastoder je podsjetio da će naredne godine Festival priče ,,Zavičajne staze“ slaviti punoljetstvo. A. Đ.

Ona je za lice i zaštitni znak ustanove proglasila mladu vokalnu solistkinju Doru Štampić.

Ivica Aranđus, predsjednik ULUT-a, poželio je posjetiocima dobrodošlicu na treću godišnju izložbu Udruženja.

- Slikarska djela, koja vam večeras predstavljamo nisu samo izraz tehnike i stila, već i ličnog iskustva, vizija, emocija, misli i duhovnosti. Mislim

da će svako u nekoj slici naći nešto, što će samu nju, ili njega pokrenuti. Umjetnost mora da ljude dira u svojoj dubini, da ih pokreće i negdje da ih iritira, zavisno od posmatrača. Zato se prepustite slikama, uđite u njihove melodije, svjetove boja, da vas inspirišu u svojoj raznovrsnosti - kazao je Aranđus.

On je istakao i da su se predstavili počasni članovi, Boris Dragojević iz Beograda, koji je i prisustvovao otvaranju i Branko Bambi Bačanović iz Sarajeva. A. Đ.

PODGORICA - Promocija albuma pod nazivom ,,Creating heritage“ s djelima - kompozitorskim narudžbama festivala KotorArt promovisana je u Crkvi Sv. Duha u Kotoru.

Učesnici promocije bili su Ivan Marović, kompozitor, Nina Perović, kompozitorka, Antonije Pušić, autor i izvođač, dok je moderator bio muzički kritičar Boris Marković. Kompozitor Aleksandar Perunović, iz opravdanih razloga nije mogao prisustvovati promociji. Kompozicije koje su se našle

na albumu su ,,Himna Sv. Nikoli“, za mješoviti hor, povodom 100 godina Crkve Sv. Nikole u Kotoru (2009) Ivana Mudija (1964-2024), ,,Iskra besamrtna“, za naratora i gudački orkestar, povodom 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša (2013) Ivana Marovića (1981), ,,Večernja molitva“, za oktet, po vodom godišnjice smrti Blažene Ozane (2015) Nine Perović ( 1985 ), ,,Ja sam mrtav sada, vi ste bili prije“, za violončelo i gudački orkestar, povodom 10 godina od smrti Don Branka Sbutege (2016) Aleksandra Peruno -

vića (1978), ,,Pasija po Steli“, za sopran, naratora i kamerni orkestar (2018) Ramba Amadeusa (1963), ,,Pogledi“, za tri soprana, gudački orkestar i elektroniku, povodom 40 godina od stavljanja Kotora na Listu svjetske baštine Uneska (2019), ,,Čobanine, lijepa đevojko“, za duvački kvintet (2021) i Bokeško kolo, za duvački kvintet (2021) Nine Perović.

Ovih osam djela odabranih za audio publikovanje nastala su kao narudžbe Međunarodnog festivala KotorArta i njegovog muzičkog segmenta - Don Brankovi dani muzi-

ke, za ceremonije otvaranja i druge važne programe Festivala i inspirisana su nacionalnim, lokalnim i univerzalnim temama poput obilježavanja lokalnih i međunarodnih godišnjica, upisivanja Kotora na Listu svjetske baštine Uneska, promocije muzičke i umjetničke baštine, ukazivanja na važnost održivog razvoja i ekologije i sl. Publika je od autora mogla da čuje o procesu nastajanja djela, nedoumicama, kao i o izazovima sa kojima su se susretali tokom priprema premijernih izvođenja. Iako različiti po stvaralačkim karakterima i senzibilitetima, kompozitori su se složili oko važnosti porudžbina novih kompozicija, ističući da one ne ograničavaju već inspirišu stvaraoce. A. Đ.

NagrađeNi pisci: Braho Adrović Ljerka Petković, Safedin Korać i Kemal Musić

Na taktilnoj stazi za slabovide u Balšića ulici postavljena, pa uklonjena klupa

Ispravili grešku tek nakon kritika

Iako je krajem maja otvorena za saobraćaj (zvanično još nije završena njena rekonstrukcija) u Balšića ulici zabilježen je jedan, najblaže rečeno, nesvakidašnji propust – posred taktilne staze namijenjene za pomoć slabovidim osobama u kretanju, u neđelju je postavljena klupa!? Nakon što se na portalima i društvenim mrežama pokrenula salva kritika ovakvog ,,uređenja“ ove saobraćajnice, klupa je juče po nalogu Agencije za izgradnju i razvoj (koja je bila investitor rekonstrukcije Balšića ulice) brže-bolje uklonjena. U objavi te intervencije, v. d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Dragan Senić svalio je odgovornost za ovaj zaista grubi faul na izvođača radova (Indel inženjering d.o.o.) i stručni nadzor (Genesis project d.o.o.), navodeći ,,da je klupa postavljena mimo glavnog projekta, projektnog zadatka i logičkog razmišljanja“.

Kad je riječ o prve dvije stavke, činjenica je da je lako utvrditi ko nije radio svoj posao i u skladu s tim odrediti i sankcije (ako za to postoji volje). S druge strane, činjenica je i da je znatno teže dovesti logičko razmišljanje u vezu sa ovim, ali i sa još nekim potezima gradskih vlasti. Podsjetimo se samo insistiranja na imenovanju rukovodilaca mimo zakona, dezorganizacije održavanja higijene javnih površina, ukidanja javnog prevoza za Vaskrs, neodržavanje postrojenja namijenjenih snabdijevanju grada vodom, postavljanja plastičnih stubića na saobraćajnicama i đe treba i đe ne treba, neodržavanja fontana... Naravno, sve ovo s logikom je teško povezati dobronamjernom, ,,običnom“ čovjeku koji kao podrazumijevajuće smatra da je gradskoj vlasti u prvom planu interes građana i Podgorice. A tu, je li tako, nema mjesta sumnji... Makar ako je važnija količina pominjanja interesa građana u javnim nastupima od konkretnih postupanja. N. S.

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Orasi, Gornje Mrke, dio Gradca; - od 8 do 17: Skopska, Goce Delčeva; - od 8.30 do 9.30: 8. marta oko Titeksa, Hemomont, Nova ulica (između 8. marta i Iva Vizina), dio Dahne iza stovarišta Volvoks; - od 9 do 17: Liješta, Dučići, Koći, Radan, Medun,

Rašovići, Ljuari, Ledine, Lopari, Roždec, Rudine, Nikmaraš, Stijepovo, karaule Cijevna i Poprat, granični prelaz Cijevna, repetitor Zatrijebač, Benkaj, Poprat; - od 9.30 do 10.30: 8. marta oko Titeksa, Hemomont, Nova ulica (između 8. marta i Iva Vizina), dio Dahne iza stovarišta Volvoks, Montefarm, dio kruga KCCG (Dječja bolnica, stara Medicinska škola) - moguća kratkotrajna isključenja;

Ministarstvo prosvjete raspisalo je drugi konkurs, namijenjen svršenim osnovcima koji se u junu nijesu upisali u željenu srednju školu. Učenici se za neko od 509 preostalih mjesta mogu prijaviti do 15. avgusta. Od 10 podgoričkih škola, njih osam obuhvaćeno je avgustovskim konkursom.

GIMNAZIJA

Za upis u Gimnaziju neophodno je ostvariti minimum 60 bodova, koji se dobijaju obračunavanjem opštih uspjeha, uspjeha na eksternoj nastavi i ocjena iz nastavnih predmeta (za sportsku se računaju i sportski uspjesi i rezultati).

Gimnazija ,,Slobodan Škerović“ u junu je planirala upis 476 učenika, odnosno, formiranje 11 odjeljenja opšteg smjera, dva opšta odjeljenja sa nastavom na engleskom jeziku i kombinovano odjeljenje (14+14) na francuskom i italijanskom jeziku. Konkursom je predviđen i upis po jednog odjeljenja filološke, matematičke i sportske gimnazije. U avgustu je preostalo osam mjesta na matematičkom i 13 na filološkom smjeru.

STRUČNE ŠKOLE

Učenici koji planiraju upis na neki od stručnih smjerova četvrtog nivoa obrazovanja, moraju ostvariti minimum 48 bodova, koji se dobijaju računanjem opštih uspjeha, uspjeha na eksternoj nastavi i ocjena iz nastavnih predmeta. Učenici koji nemaju dovoljno bodova za upis četvorogodišnje srednje škole, mogu odabrati neki trogodišnji smjer, s obzirom na to da za njih nije propisan minimalni broj poena.

U Srednjoj građevinsko-geodetskoj školi ,,Inženjer Marko Radević“ planirano je bilo formiranje 10 odjeljenja od po 28 učenika. Nakon prvog roka, za zanimanja četvrtog nivoa, mjesta je ostalo za sedam građevinskih tehničara za viso-

U srednjim školama ima mjesta za još svršenih osnovaca

Mjesta za neupisane osnovce ima u sedam stručnih škola i u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“. Polumaturanti za obrazovne programe četvrtog stepena moraju imati minimum 48 bodova, odnosno 60 ukoliko žele da se upišu u Gimnaziju

kogradnju (28), dva tehničara za arhitekturu i dizajn enterijera (56), četiri tehničara za dekorisanje i aranžiranje prostora (28), tehničara za geodeziju (28). Po 11 učenika traži se i na smjerovima gdje se nasta-

va izvodi na engleskom jeziku – tehničara za arhitekturu i dizajn enterijera i građevinskog tehničara za visokogradnju (traženo po 14 đaka). Za zanimanja trećeg stepena fali još po 17 izvođača završnih gra-

đevinskih radova (28) i vodoinstalatera (28). Srednja elektrotehnička škola ,,Vaso Aligrudić“ u junskom roku je planirala upis 336 đaka, odnosno formiranje 12 odjeljenja. U avgustu je, kada su u

U Ekonomskoj i Medicinskoj školi popunjena

Junski rok je uspješno prošao u Stručnoj medicinskoj školi.

Direktorica te ustanove

Kristina Radoman kazala je za Pobjedu da su upisali 264 učenika, raspoređenih u devet odjeljenja.

– Formirali smo četiri odjeljenja zdravstvenog tehničara

- od 10.30 do 11.30: Montefarm (dio u Ul. Ilije Plamenca), dio Zabjela od Krivog mosta prema Čepurcima, Dr Vukašina Markovića (iza TC Big Fashion), Arsenija Boljevića (iza i pored TC Big Fashion), zgrade na Cetinjskom putu, naselje oko kolektora i oko kružnog toka - moguća kratkotrajna isključenja; - od 11.30 do 12.30: Dr Vukašina Markovića; - od 12.30 do 13.30: dio grada od TC Big Fashion prema Krivom mostu. H. P.

i po jedno farmaceutskih, kozmetičkih, fizioterapeutskih tehničara, zubnih tehničara i stomatoloških asistenata i zdravstveno-laboratorijskih sanitarnih tehničara – navela je ona. Ističe da su zadovoljni i strukturom upisanih đaka. – Za medicinsku školu se

opredijelio 81 učenik koji je u osnovnoj školi imao odličan uspjeh. Od toga, njih 44 su nosioci diplome ,,Luča“ – kazala je Radoman za Pobjedu. Dodaje da je veliko interesovanje za medicinske smjerove tradicionalno.

– Kao i svake godine, vlada

sva mjesta

velika zainteresovanost za upis u našu školu. Razlog tome može se prepoznati u tome što nakon četvorogodišnjeg školovanja, djeca dobijaju diplomu sa kojom se mogu zaposliti, ali i nastaviti školovanje na nekom od željenih fakulteta – objasnila je Radoman.

U Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović“ u toku je rekonstrukcija kompletne elektromreže, kao i ugradnja novog video-nadzora, bežičnog interneta i sistema protivpožarnog alarma. Vrijednost ovih radova je 120.000 eura, a izvođač je firma ,,Ramel“ iz Nikšića.

Portali i društvene mreže skrenuli pažnju na „uređenje“

U Gimnaziji ima još 21 slobodno mjesto

D. MALIDŽAN

OŠ ,,Savo Pejanović“

M. BABOVIĆ

Ministarstva prosvjete, prijavljivanje do četvrtka

pitanju četvorogodišnji smjerovi, raspisala konkurs za 26 elektrotehničara elektronskih komunikacija (28), 32 elektrotehničara energetike (56), 15 elektrotehničara elektronike (28). Na smjerovima trećeg nivoa, ima mjesta za još 13 elektroinstalatera (28) i devet montera elektronske komunikacione infrastrukture (28). Srednja stručna škola ,,Ivan Uskoković“ tražila je 504 uče-

Svih 308 ponuđenih mjesta u Srednjoj ekonomskoj školi ,,Mirko Vešović“ popunjeno je u prvom upisnom roku - formirano je šest odjeljenja smjera ekonomski tehničar, jedno takvo i na engleskom jeziku, te četiri odjeljenja pravno-administrativnih tehničara.

nika u prvom roku. Nakon juna, za četvorogodišnje obrazovanje traže 25 tehničara mehatronike (28), 36 tehničara automehatronike (56), 24 tehničara drumskog saobraćaja (56), 14 saobraćajno-transportnih tehničara (14), šest poštansko-logističkih tehničara (14) i po 14 tehničara tehničko-kolske djelatnosti (14) i tehničara vuče (14). Za smjerove na kojima obrazovanje traje tri godine mogu primiti još dva instalatera termotehničkih sistema (14), 14 mehaničara energetskih postrojenja (14), 12 limara (14), po 14 zavarivača i bravara (14) i devet CNC operatera (14), U školi za srednje i više stručno obrazovanje ,,Sergije Stanić“, u junu je konkursom pr edviđeno formiranje 13 odjeljenja. Nakon prvog roka ostalo je mjesta za 28 hotelsko-turističkih tehničara (56), tri restoratera (28), pet tehničara prodaje (28), sva tri programa su četvorogodišnja. Srednja stručna škola ,,Spasoje Raspopović“ za avgustovski rok, za četvorogodišnje smjerove, raspisala je osam mjesta za tehničara zaštite životne sredine (14), pet za tehničara hemijsko-farmaceutskih procesa i ispitivanja (14), 22 mjesta grafičkog tehničara (14), 11 za agrotehničara (14) i devet za prehrambenog tehničara (14). Za one koji se opredijele za trogodišnje obrazovanje ima pet mjesta za operatera štampe i grafičke dorade (14) sedam mjesta za pekara (14) i pet za proizvođača prehrambenih proizvoda (14).

UMJETNIČKE ŠKOLE

Za umjetničke škole provjerava se posebna nadarenost, odnosno, sposobnost, umjesto vrednovanja uspjeha iz dva nastavna predmeta od značaja za sticanje obrazovanja.

Umjetnička škola za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ u junu je raspisala konkurs za 91 učenika, a u avgustu je preostalo 12 mjesta. Traže pet muzičkih saradnika, tri klasična baletska igrača i po dva savremena baletska igrača i trubača.

Umjetnička škola osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja za talente ,,Andre Navara“ u junu je ponudila 10 mjesta, a u drugom upisnom roku planira upis klaviriste, violiniste, violončeliste, gitariste i solo pjevača. I. RADONJIĆ

mijenjaju kompletne elektroinstalacije

- Planirano je da radovi budu završeni do 1. septembra, kako bi školska godina počela u skladu sa školskim kalendarom, u mnogo bezbjednijem i sigurnijem okruženju za učenike – saopšteno je iz MPNI, nakon što je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović obiš-

la najstariju osnovnu školu u Podgorici. Rekonstrukcija električnih instalacija nije ovako temeljno rađena na školskom objektu od njegove izgradnje, a iz MPNI navode da će uslijediti i adaptacija podrumskog prostora, kanalizacione mreže, fiskulturne sale i školskog poligona. H. P.

Na teritoriji Tuzi, Zete i Lješanske nahije aktivna su tri velika požara – u selima Skorać, Srpska i Orasi

U Skoraću i Orasima gasili i iz vazduha

U gašenju velikih požara na teritoriji Tuzi, Zete i Lješanske nahije pripadnicima Službe zaštite i spašavanja glavnog grada pomagali su mještani, kolege iz Mojkovca, helikopter Vojske i avion Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a

Na teritoriji Tuzi, Zete i Lješanske nahije juče poslije podne bila su aktivna tri velika požara i to u selima Skorać, Srpska i Orasi.

Pripadnicima Službe zaštite i spašavanja u gašenju su pomagali mještani, kolege iz Mojkovca, helikopter Vojske Crne Gore i avion Direktorata za zaštitu i spašavanja MUP-a Crne Gore.

PODRŠKA

Načelnik područne jedinice Podgorica u Direktoratu za zaštitu i spašavanje MUP-a

Vojin Vojinović juče oko 16 sati izjavio je za Pobjedu da je na području Skoraća (Opština Tuzi) gasio i helikopter Vojske, i to od 12 do 15 sati, nakon čega je promijenjena posada i nastavljeno djelovanje. Navodeći da Opština Tuzi još nema službu zaštite i spašavanja, on je potvrdio da u gašenju toga požara učestvuju tri ekipe podgoričkih vatrogasaca-spasilaca. - Bio je aktivan požar i u Paškali, iznad Skoraća, ali tu se završilo. Tu je bilo aktivno jedno vatrogasno vozilo i ekipa podgoričkih vatrogasaca. Među-

Požar prijetio radarskom faru na brdu u Srpskoj

Na području sela Srpska u Zeti, požar koji se raširio cijelim brdom prema radarskom faru na vrhu, gasila su dva vozila SZS Podgorica i jedna vojna cistijerna. Pripadnicima Vojske i vatrogascima pomagali su i mještani. U jednom momentu vjetar je prebacio vatru preko puta, prema barakama kod Kombinata aluminijuma, uhvatilo se šiblje i nisko rastinje, ali su vatrogasci brzo suzbili vatru na tom dijelu i vratili je u brdo. Borba s vatrom na tom području još je trajala do zaključenja broja.

tim, požar u Skoraću raširio se prema školi u tom mjestu. Pomažu još dvije ekipe sa dva vatrogasna vozila. Helikopter je promijenio posadu koja je oko 16 časova nastavila da gasi. Do sada dobro ide, uspijevaju da odbrane kuće na tom području. U gašenju pomažu i mještani, kojima smo podijelili naprtnjače i mlatarice –kazao je Vojinović.

Podsjeća da se juče u ranim jutarnjim časovima ponovo aktivirao požar u selu Srpska u Zeti, koji je izbio u subotu poslijepodne.

- Tu smo angažovali i dvije cistijerne Vojske sa ljudstvom i u ispomoć podgoričkim vatrogascima-spasiocima pozvali kolege iz Mojkovca. Požar je aktiviran oko tri sata ujutro,

u brdu kod repetitora, gdje je prethodna dva dana bio ugašen – kazao je Vojinović. Kako dodaje, aktivan je i požar u selu Orasi u Lješanskoj nahiji, koji je izbio u neđelju ujutro.

- Na tom području u neđelju je djelovao naš protivpožarni avion. Tamo su pripadnici Službe zaštite i spašavanja glavnog grada, a u 16 časova ponovo će dobiti podršku našeg aviona za gašenje – zaključio je načelnik Područne jedinice Podgorica u Direktoratu za zaštitu i spašavanje MUP-a, uz napomenu da je vjetar juče bio umjeren, što im nije u značajnijoj mjeri otežavalo akcije gašenja.

SARADNJA

Podsjećamo, požar uselu Srpska u Zeti izbio je u subotu oko 13 časova, a tokom vikenda je dva puta lokalizovan, da bi u neđelju oko 17 časova bio likvidiran. Požar u selu Orasi u Lješanskoj nahiji izbio je takođe u neđelju ujutro, dok je požar na brdu Dečić, iznas sela Skorać, izbio u neđelju veče. Načelnik Komunalne policije Tuzi Reždep Čunmuljaj kazao je za Pobjedu juče oko 14 časova da dok su ekipe Službe zaštite i spašavanja glavnog grada gasile požar na Dečiću, u mjestu Paškala, izbio požar u blizini groblja u selu Skorać. - Na brdu ima kuća, kao i farma krava, koza i ovaca Prenta Siništaja, koja je opkoljena vatrom. Podgoričkim vatrogascima u gašenju pomaže helikopter Vojske. Tu su tri ekipe vatrogasaca, sa tri vozila, gase koliko mogu. Jedno vatrogasno vozilo stacionirano je kod farme, jedno kod groblja, a jedno kreće gore i gase koliko mogu. Dvije kuće su bile ugrožene. U tom dijelu gore na brdu ima dosta vjetra, što otežava gašenje – kazao je Čunmuljaj. I.MITROVIĆ

Opožareno brdo u Srpskoj

Vatra prijeti selu Skorać

PRIČA O BUŠATLIJAMA, POHARI KUČA I VEZIROVOM MOSTU

Porta je 1775. odlučila da ukloni skadarskog vezira

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Mehmed-paša Stariji (Bušatlija) je 1774. godine preduzeo pohod na Kuče iz pravca Podgorice. Na albanskim istorijskim sajtovima o tome nalazimo sljedeće:

„Da bi osigurao sjevernu granicu od napada Kuča na podgoričko područje i spriječio njihovo sjedinjenje s Crnom Gorom, Mehmed-paša im je predložio da napuste planine u kojima su živjeli i izaberu neko drugo zemljište za stanovanje unutar pašaluka. Kad Kuči ovaj prijedlog nijesu prihvatili, Skadarska vojska je u maju 1774. upala u Kuče i opustošila ih da bi ih učinila nenastanjivim, ali ni nakon ovog pohoda Kuči se nijesu pokorili“ (članak „Pashallëku i Shkodrës”, https://ftillimi.org/ historia)

Nakon potpisivanja nepovoljnog Kučuk-Kajnardžijskog mira s Rusima 21. jula 1774. godine, Porta je usmjerila pažnju na skadarski pašaluk, čiji poglavar nije ispunio obećanja koja je tri godine ranije dao centralnim osmanskim vlastima.

Tih godina, moćni Mehmed-paša Bušatlija i njegovi sinovi dobili su velikog protivnika u Ahmet Kurt-paši od Berata, koji je imao podršku Porte.

Dramatični događaji koji su slijedili, nizali su se filmskom brzinom.

VEZIR JE BIO OTROVAN

U članku „Pashallëku i Shkodrës” na sajtu www.letersia.fajtori.com, nalazimo podatk e koji rasvjetljavaju okolnosti oko smrti Meh-

Porta je odlučila da eliminiše Mehmed-pašu Starijeg bez upotrebe oružane sile, što je i učinjeno u junu 1775. godine. Moćni skadarski vezir je otrovan u doba sultana Abdula Hamida I (1774-1789)

med-paše. Kaže se da je Porta odlučila da ukloni skadarskog vezira bez upotrebe oružane sile, te da je otrovan u junu 1775. godine. Na sajtu https://ftillimi.org/ historia se iznosi tvrdnja da je vezir umro u Skadru 14. jula 1775.

Riječ je o razlici od mjesec dana što nije presudno za razumijevanje događaja.

Moćni Mehmed-paša je otrovan u doba sultana Abdul Hamida I (1774-1789). Skadarski vezir je sahranjen u takozvanoj Olovnoj džamiji u Skadru (Xhamia e Plumbit), koju je izgradio 1773. godine. Porta je na mjesto Mehmed-paše Starijeg, za mutesarifa Skadra, postavila Mehmed-pašu Ćustendilskog (Qystendilit) koji nije bio iz porodice Bušatlija (članak „Pashallëku i Shkodrës -

Turci su u Moreji 1779. otrovali Mustafa-pašu Bušatliju. Zatim su na podsticaj Porte, pašini protivnici u Skadru digli ustanak da bi zbacili njegovog brata Mahmuta. Ali, ovaj je ugušio ustanak i ostao na vlasti. Porta je 1780. Mahmut-paši poslala ferman kojim ga je imenovala za mutesarifa u Skadru

Mehmet Pashë Bushatlliu 1757-1775”).

U narednom članku na sajtu www.letersia.fajtori.com nalazimo opis događaja koji su uslijedili. Imenovanje Mehmed-paše Ćustendilskog za mutesarifa Skadra naišlo je na protivljenje građana Skadra i okolnih brdskih plemena. Uz njihovu podršku i zakletvu, suprotno odluci Visoke Porte, za zapovjednika vojske u Skadru izabran je Mehmed-pašin najstariji sin Mustafa-paša Bušatlija. Porta taj izbor nije priznala.

Mustafa-paša je odmah okupio vojsku od 10.000 ljudi i poveo je protiv beratskog Ahmet Kurt-paše, koji se spremao da napadne Tiranu – što bi ugrozilo Skadarski pašaluk s juga. Mustafa-paša je na bojnom polju doživio poraz, sa velikim gubicima u ljudstvu, nakon čega se povukao u Skadar. Visoka Porta je tada odlučila da pokori Bušatlije i njihove pristalice. Uslijedila su dva

Porta je na mjesto preminulog Mehmed-paše Starijeg 1775. imenovala Mehmed-pašu Ćustendilskog koji nije bio iz porodice Bušatlija. To je naišlo na protivljenje građana Skadra i okolnih brdskih plemena. Uz njihovu podršku, suprotno odluci Porte, za zapovjednika vojske u Skadru izabran je Mustafa-paša Bušatlija, Mehmed-pašin sin

neuspješna kaznena pohoda na Skadar predvođena Mehmed-pašom Ćustendilskim. Porta ni nakon ovih neuspjeha nije htjela da prizna Mustafa-pašu za mutesarifa Skadra.

Osmanska carevina je ubrzo objavila rat Persiji. Zbog toga je skadarskim pobunjenicima sve oprošteno, ali im je vlast ograničena samo na Skadarski sandžak, uz plaćanje odštete (članak „Pashallëku i Shkodrës”, https://ftillimi. org/historia).

Da bi se izbjeglo dalje zaoštravanje odnosa, Porta je krajem

1775. godine umjesto Mehmed-paše Ćustendilskog za mutesarifa u Skadru imenovala Mustafinog brata, Mahmut-pašu Bušatliju, poznatog i kao Kara Mahmud-paša (nav. članak na www.letersia. fajtori.com).

POMIRLJIVA RJEŠENJA

Tvrdnja o imenovanju Mahmuta Bušatlije za mutesarifa u Skadru krajem 1775. godine, stoji u opreci sa naprijed iznesenim podatkom da je 1771. ukazom Porte, Mahmut-paša imenovan za upravnika Skadarskog sandžakata. Odgovor na ovo leži u okolnosti da je u prvoj polovini 1775. izbio otvoreni sukob između vezira Mehmed-paše Starijeg (Bušatlije) i Ahmed Kurt-paše od Berata koji je bio glavno oruđe Carigradske vlade u obračunu sa Bušatlijama. Ahmet Kurt-paša je u aprilu 1775. ušao u Drač s vojskom, ugrožavajući interese Bušatlija. Zbog toga je Mehmed-paša Stariji protiv njega poslao skadarsku vojsku kojom su zapovijedali njegovi sinovi Mustafa i Mahmut (www.letersia. fajtori.com). Tu nalazimo i objašnjenje. Sukob sa Carigradom i Ahmet Kurt-pašom je značio i da su sva dotadašnja imenovanja

Porte bila poništena, pa i ukaz iz 1771. godine kojim je Mahmut-paša imenovan za mutesarifa Skadra.

Međutim, četiri godine kasnije (krajem 1775) nastupila je nova situacija, u kojoj je Porta, zbog velike podrške koju su Bušatlije imale u Skadru i široj okolini, bila primorana da traži pomirljiva rješenja. Slična situacija stvoriće se i tokom 1779-1780. godine.

NOVI KOMPROMISI

U Carigradu su se nadali da će imenovanjem Mahmut-paše Bušatlije za mutesarifa Skadra (1775) izazvati razdor među braćom. Međutim, ne samo da među njima nije došlo do podjele, već je Mahmut držao uz sebe brata Mustafa-pašu, koji mu je postao najbliži saradnik. Stoga je Porta odlučila da zavjerom ukloni obojicu Bušatlija. Iz Carigrada je 1777. naređeno Mahmut-paši da pošalje snage u Moreju. Mahmut je poslao vojsku pod zapovjedništvom svog brata Mustafe. Turci su u Moreji prvo pokušali da unište skadarsku vojsku, a 1779. su uspjeli da otruju Mustafa-pašu. I ovo trovanje, kao i ono vezira Mehmed-paše Starijeg 1775, zbilo se u doba sultana Abdul Hamida I (1774-1789). Nakon eliminacije Mustafa-paše, protivnici Bušatlija u Skadru su, na podsticaj Porte, digli pobunu s namjerom da zbace Mahmut-pašu. Ali, ovaj je uz podršku građana i okolnih brdskih plemena ugušio ustanak i ostao na vlasti.

Bilo je to 1779. godine. U članku „Kara Mahmut Bushatlliu” na sajtu www.letersia.fajtori.com nalazimo podatak da je Porta 1780. godine ukazom imenovala Mahmut-pašu za mutesarifa u Skadru. Ovim su riješene nedoumice oko godine smrti Mehmed-paše Starijeg Bušatlije i dolaska na vlast njegovog sina Mahmut-paše. Dakle, Mehmed-paša je došao na vlast u Skadru 1756. a otrovan je u junu (ili julu) 1775. godine. Nakratko ga je na vlasti zamijenio sin Mustafa, koga Porta nije priznala, zbog čega je krajem 1775, po novom ukazu Porte, na položaj skadarskog vezira stupio Mahmut-paša, drugi Mehmedov sin. Nakon trovanja Mustafa-paše 1779, Mahmut-paša je opstao na vlasti, da bi mu Porta 1780. ukazom iznova potvrdila položaj skadarskog mutesarifa.

(Nastavlja se)

Kuči, Medun u pozadini

Takozvana Olovna džamija u Skadru koju je Mehmed-paša Bušatlija podigao 1773. godine

Stari uba podno Meduna

Sablja Mahmut paše Bušatlije (1775-1796)

Prekinuti protesti ekoloških organizacija nakon masovnog okupljanja u subotu u Beogradu zbog ,,slučaja litijum“

BEOGRAD - Protesti ekoloških organizacija prekinuti su do daljnjeg, jer je predata žalba sudu zbog zatvorske kazne na koju su osuđeni trojica ekoloških aktivista.

Ivan Bijelić, Nikola Ristić i Jevđenije Julijan Dimitrijević osuđeni su ubrzanom procedurom na zatvorske kazne u nedjelju. Oni su u subotu, nakon masovnog protesta građana u Beogradu - protiv kopanja litijuma - blokirali prugu. Bijelić je osuđen na 40 dana zatvora, a Ristić i Dimitrijević na po 30 dana zatvora. Prema navodima advokata Marka Pantića, Prekršajni sud ima rok od 24 sata da žalbu dostavi Prekršajnom apelacionom sudu (drugostepeni organ) koji onda ima rok od 48 sati da donese odluku o žalbi. - Očekujemo da presuda bude ukinuta uz nalog da se u redovnom postupku sprovedu sve dokazne radnje - rekao je advokat Pantić. On je objasnio da su sva trojica aktivista obuhvaćeni jednom presudom i osuđeni zbog narušavanja javnog reda i mira, nepristojnog, drskog i bezobraznog ponašanja. Pantić je istakao da članovi Zakona, (po kojem su pomenuti mladići osuđeni), za ovakvo djelo predviđaju isključivo novčanu kaznu. - Danas neće biti protesta jer ništa nećemo postići i nećemo da prouzrokujemo nova hapšenja. Sada su momci najvažniji i čekamo odgovor na žalbu… Svi moraju da se odmore, isprazne glavu da bi mogli pravilno da rezonujemo kako ne

Čeka se odgovor suda na žalbu

bismo napravili neki pogrešan korak - rekla je novinarima Ljiljana Bralović, predsjednica Saveza ekoloških organizes Srbije (SEOS).

Nastavljaju se nemiri u Velikoj Britaniji

U javnosti kruže spekulacije oko presude, a ekološki aktivista Zlatko Kokanović je u nedjelju uveče rekao da su mladići osuđeni jer su se sukobili sa novinarkom Informera.

Na društvenim mrežama kruži snimak na kojem se vidi da je novinarka TV Informer došla na dio pruge koji je bio blokiran i uživo se uključila u program, da joj Bijelić pored mikrofona stavlja sendvič, da se ona okreće prema njemu i udara ga po ruci.

Advokat Pantić kaže da nema odobrenje od porodica osuđenih da pročita presudu, ali da je jedino Bijelić osuđen za najkonkretniju stvar.

- Za njega kažu da je mahao sendvičem ispred usta žene, pa joj je gurnuo sendvič u usta i izmazao je sadržajem istogrekao je Pantić i istakao da se sada bave isključivo pravom, i da je sporno što sudija nije htio da izvede dokaz uvidom u snimke koji su bili na mrežama. V. CVEJIĆ

Lideri Francuske, Njemačke i Britanije zatražili mir u Gazi

Borbe moraju da prestanu, a da taoce Hamasa oslobode

Lideri Francuske, Njemačke i Britanije rekli su u ponedjeljak da ,,ne može biti dalje odgode“ u pregovorima o prekidu vatre u Gazi, upozoravajući Iran i njegove saveznike na bilo kakvu ,,daljnju eskalaciju“ sukoba.

Zajednička izjava uslijedila je nakon jednog od najsmrtonosnijih izraelskih napada na opkoljeni pojas Gaze u više od 10 mjeseci rata.

- Borbe moraju sada prestati, a svi taoci koje Hamas još drži moraju da budu oslobođenirekli su francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Olaf Šolc i britanski premijer Keir Starmer u zajedničkoj izjavi.

- Narod Gaze treba hitnu i nesputanu dostavu i distribuciju pomoći. Ne može biti daljnjeg odgađanja - stoji u saopštenju. Takođe su pozdravili ,,neu-

moran“ rad egipatskih, katarskih i američkih posrednika na postizanju dogovora o prekidu vatre i oslobađanju talaca. U svojoj izjavi, tri evropska lidera takođe su pozvala Iran i njegove saveznike ,,da se suzdrže od napada koji bi dodatno eskalirali regionalne napetosti i ugrozili mogućnost dogovora o prekidu vatre i oslobađanju talaca“.

- Oni će snositi odgovornost za akcije koje ugrožavaju ovu priliku za mir i stabilnost. Nijedna zemlja ili nacija neće imati koristi od daljnje eskalacije na Bliskom istoku - stoji u pismu koje su potpisali su Makron, Šolc i Starmer. Mnogi korisnici društvenih mreža su primijetili kako su tri lidera ,,zaboravila“ pomenuti Izrael, te ih direktno pozvati na prihvatanje primirja. Izraelska vojna ofanziva u Gazi ubila je najmanje 39.790 ljudi, prema podacima palestinskog ministarstva zdravlja.

Prvi intervju američkog predsjednika nakon povlačenja iz kampanje za reizbor

Bajden: Povukao

sam se da Tramp ne bi pobijedio

LONDON - Britanska

policija saopštila je da je uhapsila muškarca nakon što su 11-godišnjakinja i 34-godišnjakinja povrijeđene nožem na trgu Lester, u centru Londona.

Policija je saopštila da ne vjeruje da ima još osumnjičenih u tom napadu, i da čeka nove informacije o zdravstvenom stanju napadnutih, koje su odvedene u bolnicu.

Portparol londonske službe hitne pomoći kazao je da su žrtve prebačene u centar za traumatologiju nakon što su hitna pomoć i jedinice za reagovanje stigle.

Britanske policijske snage ostaju u stanju pripravnosti nakon višednevnih nereda kra-

jem jula i početkom avgusta. Prije dva dana uhapšeno je još 15 osoba širom Londona koje su učestvovale u nasilnim neredima, saopštila je londonska poli-

cija. Uprkos najavama, protesti krajnje desnice nijesu održani, a policija navodi da je bilo antirasističkih protesta u Voltamstou i Finčliju u Londonu koji

su ,,prošli bez većih incidenata“. Policija je saopštila da je među uhapšenima bilo i onih koji su prekršili naredbu o rasturanju protesta, zatim onih zbog sumnje za nasilne nerede, jedna osoba zbog sumnje da je napala radnika hitne pomoći i jedna zbog sumnje da je namjeravala da podmetne požar. Već je uhapšeno više od 400 ljudi zbog nereda koji su zahvatili Veliku Britaniju, a koji su izbili nakon što su u Sautportu krajem jula u napadu nožem ubijene tri djevojčice, a osmoro djece povrijeđeno. Protesti krajnje desnice su rasno motivisani jer je za napad osumnjičen 17-godišnjak, čiji su roditelji iz Ruande, a koji je uhapšen nakon napada.

VAŠINGTON - Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da se povukao iz kampanje za reizbor da bi Demokratska stranka mogla u potpunosti da se koncentriše na sprečavanje bivšeg predsjednika i republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa da osvoji drugi mandat u Bijeloj kući.

Bajden je, u prvom intervjuu od kada se povukao 21. jula iz kampanje za reizbor, rekao za Si-Bi-Es (CBS) da je tu odluku donio u svojoj porodičnoj kući u Rehobot Biču u Delaveru, samo nekoliko nedjelja nakon televizijske debate sa Trampom.

- Za mene je i dalje ključno pitanje - održavanje ove demokratije... Iako je velika čast biti predsjednik, mislim da imam obavezu prema zemlji da uradim ono što je najvažnija stvar koja može da se uradi, a to je da moramo da pobijedimo Trampa - naveo je Bajden.

Objava advokata Marka Pantića

Džozef Bajden

Priredila: R. U.-I.

Britaniju danima potresaju nemiri

Sa protesta u subotu u Beogradu

bbc

Povratak Kotorana sa stilom

PODGORICA – Fudbaleri

Bokelja nakon sedam godina ponovo su dio elite. Kotorani su u uzbudljivom finišu Druge lige i velike borbe sa Otrantom uspjeli da osvoje prvo mjesto i stignu do elitnog ranga.

Na startu nove sezone Bokelj ima početak iz snova – na premijeri je savladao Jezero 2:0, a zatim u Bijelom Polju ekipu Jedinstva 1:0. Idealan start donio je zadovoljstvo taboru Bokelja...

– Odigrali smo zaista dobro protiv Jezera i ta pobjeda na startu sezone donijela je dodatni motiv. Treniramo zaista dobro i ništa nije slučajno. U Bijelom Polju smo znali da nas čeka težak posao, ali smo odigrali zaista dobro – kazao je golman Bokelja Suad Ličina Kotorani su do trijumfa stigli golom Vasilija Čavora u 67. minutu, a taj gol potpisao je drugu vezanu pobjedu Bokelja.

- Odigrali smo dobro, igrali strpljivo, znalački smo znali da

iskoristimo svoju šansu i dođemo do važne pobjede. Dva trijumfa na startu sezone mnogo će nam značiti uoči narednih izazova, jer sam siguran da će ekipa iz kola u kolo dodatno da se podiže – objasnio je pouzdani čuvar mreže nikšićkog tima. Osim Bokelja u 2. kolu Meridianbet 1. CFL pobjedu je slavio i Petrovac. ,,Nebo-plavi“ su nakon preokreta i velike drame slavili protiv Otranta – 3:2. Petrovac je na taj način upisao prve bodove u novoj sezoni, nakon što je poražen na premijeri od Budućnosti...

- Nijesmo dobro ušli u meč, a imali smo i pehove sa povredama. Ali i pored toga, te primljenog gola, uspjeli smo da se vratimo i napravimo preokret. Pokazali smo baš tada da smo kvalitetniji. Otrant je znao da nas kazni, da dođe do egala, ali smo vjerovali do kraja i dobra igra i ofanziva donijele su rezultat. Moramo biti zadovoljni, a siguran sam da će nam ovaj trijumf mnogo značiti za samopouzdanje i da ćemo biti sve bolji – istakao je vezista

Petrovca Danilo Bakić R. P.

Fudbaleri Mornara dočekuju

Brzi gol vraća nadu

VEČERAS 2045

PODGORICA – Mornar je pred teškom, gotovo nemogućom misijom, ali ne želi da se preda. Barani će večeras (20.45h) ugostiti Pakši kraj Bistrice, a nakon poraza u Mađarskoj 3:0, jasno je da će crnogorski tim imati težak posao da stigne do plej-of runde Lige konferencija.

Ali Mornar je u Mađarskoj i sa dva igrača manje djelovao dobro, na momente bolje od rivala, a sve to uliva vjeru Baranima da će u revanšu imati čemu da se nadaju.

– U Mađarskoj smo odigrali dobru utakmicu, ali su nas dva isključenja koštala visokog poraza. Ne volim da pričam o sudijama, ali moram da kažem i da je VAR donio neke čudne odluke, posebno to mislim kod dosuđenog penala. Odigrali smo jako dobro, sve do 98. minuta, kada je Mitrović napravio faul, gotovo dva metra van šesnaesterca, ali šta je – tu je. Nadam se da ćemo odigrati hrabro i djelovati kao na prethodnih pet evropskih mečeva, jer sam prezadovoljan šta smo pokazali –kazao je Zoran Đurašković, trener Mornara.

Budućnost se oprostila od bivšeg fudbalera i funkcionera kluba

Preminuo Spasoje Pavlović

U Podgorici je u 81. godini preminuo Spasoje Baćko Pavlović, nekadašnji fudbaler Budućnosti, a potom i dugogodišnji funkcioner kluba.

Kako su saopštili iz FK Budućnost, Pavlović je ostavio neizbrisiv trag u najvećem crnogorskom klubu, koji se putem društvenih mreža

oprostio od njega.

– Volio je Budućnost, posvetio joj je određeni dio života i kao igrač i kao funkcioner, želio najbolje plavo-bijelim bojama... Kao igrač je učestvovao u finalu Kupa Jugoslavije 1965. godine, zajedno sa legendarnim kapitenom Mišom Folićem i drugovima je sanjao najveći uspjeh u

istoriji voljenog kluba, bio blizu trofeja Kupa maršala Tita, ali Dinamo je tada bio jači. Kao izvršni direktor je radio u interesu kluba, bio mu maksimalno posvećen, a sada nas je napustio. Spasoje Pavlović je preminuo u 81. godini. Čika Baćko, posljednji pozdrav – stoji u saopštenju Budućnosti. R. A.

Mornar će biti oslabljen –zbog kartona neće biti Jovana Baošića, Marka Đurišića i Krisa Ondonga, a uz sve to van tima je i Balša Dubljević zbog povrede. - Bitno smo oslabljeni, jer neće igrati četiri standardna prvotimca. Ipak, svi mogu da odgovore zahtjevima ovakve utakmice. Ko bude zaigrao, vjerujem da će imati najveći motiv i da će odgovoriti izazovu – dodao je Đurašković, uz

Bokelj na startu sezone vezao dva trijumfa, Petrovcu prvi bodovi u sezoni

nadu Baranima

napomenu da Veljko Batrović, s obzirom na to da je tek stigao, nema pravo nastupa.

Šef stručnog štaba Barana naglasio je da su dobro skautirali Pakši, što je pokazao i prvi meč u Mađarskoj. - Imali smo samo dva dana za sakuting rivala. To je speci-

fična ekipa, igra prenosnim loptama, to smo sve dobro branili u prvom meču. Mi se nijesmo branili ni sa dva igrača manje, što pokazuje i statistika nakon meča – naglasio je Đurašković. Nakon što je ,,glumio“ domaćina na ,,DG areni“, Mor-

Crnogorac pogodio mrežu u 86. minutu

Stigao Stefan Radojević

Dan uoči meča sa Pakšom u kvalifikacijama za Ligu konferencija, Mornar je angažovao još jednog novajliju. Na „Topolicu“ je stigao omladinski reprezentativac Crne Gore StefanRadojević i to kao pozajmljeni igrač Budućnosti.

– Radojević je rođen 4. marta 2005. godine u Nikšiću. Prve seniorske minute zabilježio je u dresu Berana i to prošle sezone, a naš novi član je u karijeri nastupao i za Sutjesku. Stefane, dobro došao – stoji u objavi barskog prvoligaša.

nar će ovog puta igrati kao domaćin kraj Bistrice. – Žao mi je što ne igramo na „DG areni“, jer tamo imamo dobar skor. Od kada sam trener Mornara odigrali smo tamo pet mečeva, ostvarili četiri trijumfa i remi. Ali, Nikšić je fudbalska sredina i siguran sam da ćemo osim podrške naših Barana imati i podršku Nikšićana. Potrudićemo se da dostojno prezentujemo crnogorski fudbal – zaključio je Đurašković. R. PEROVIĆ

Krstović donio

Lećeu prolaz u Kupu

PODGORICA - Leće se dugo mučio sa novim drugoligašem Mantovom u drugom kolu italijanskog Kupa, a junak prolaza bio je Nikola Krstović koji je riješio meč u 86. minutu. ,,Đalorosi“ su vodili od 14. minuta pogotkom Kialonde Gaspara, izjednačio je Davide Bragantini u 73, da bi se odlučujući trenutak dogodio četiri minuta prije kraja regularnog toka kada je crnogorski fudbaler pogodio glavom na asistenciju Lameka Bande. Krstović je u 90. zamijenjen

Atletiko doveo veliko pojačanje u napadu ,,Pauk“ u Madridu

PODGORICA – Atletiko

Madrid je zvanično doveo veliko pojačanje – novi fudbaler španskog velika-

na je Hulijan Alvares. Popularni ,,Pauk“ je stigao iz Mančester sitija i potpisao ugovor na šest godina. ,,Kol-

KAO PROŠLOG LJETA: Manje od mjesec do utakmice ,,sokola“ kapiten nema angažman

Bliži se Liga nacija, Jovetić bez kluba, u Indiji tvrde da dolazi kod njih

PODGORICA – Slična situacija kao prošlog ljeta – crnogorska fudbalska reprezentacija u septembru igra takmičarske mečeve, a kapiten Stevan Jovetić nema klub.

Prethodne godine ,,sokoli“ su u devetom mjesecu nastavljali kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, čekali su ih dueli sa Litvanijom i Bugarskom, a Jovetić je u finišu prelaznog roka, pred utakmicu nacionalnog tima u Kaunasu, potpisao ugovor s Olimpijakosom.

Sa Pirejcima je osvojio Ligu konferencija, ali nije ostao u Grčkoj iako je, kako je rekao, imao ponudu kluba sa ,,Karaiskakija“.

zbog povrede, vjerovatno lakše prirode.

Dvadeset četvorogodišnji napadač počinje drugu sezonu u italijanskom fudbalu. Leće će u prvom kolu Serije A narednog ponedjeljka igrati sa Atalantom na domaćem terenu. Ne. K.

ćonerosi“ su prvaku Engleske platili obeštećenje od oko 75 miliona eura, uz još 20 potencijalnih kroz bonuse. Argentinac je ponikao u River Plejtu, za koji je od 2018. do 2022. godine odigrao 122 meča i postigao 54 gola uz 31 asistenciju u svim takmičenjima. Siti ga je 2022. platio skoro 22 miliona eura, a za ,,građane“ je tokom dvije sezone upisao 103 nastupa, 36 golova i 18 asistencija. Navodno, nije mu se ostajalo na ,,Etihadu“ jer je bio u sjenci Erlinga Halanda Sjajni napadač odigrao je 36 mečeva za reprezentaciju Argentine na kojima je postigao devet golova. Ne. K.

Kao i prije godinu, i sada se vrlo malo zna o tome gdje bi 34-godišnji as iz Podgorice mogao da nastavi karijeru. A do starta Lige nacija ostalo je manje od mjesec – Crna Gora će 6. septembra gostovati Islandu, tri dana kasnije dočekati Vels. Jo-Jo je najbliži bio odlasku u Saudijsku Arabiju, i sam je rekao da mu je primamljiv odlazak u Aziju gdje bi mogao da dobije ugovor na najmanje dvije godine, a prethodnih dana pojavila se informacija kako je nadomak transfera u – Indiju?! Tamošnji mediji, pitanje je koliko pouzdani, plasirali su vijest da će kapiten Crne Gore potpisati za Keralu Blasters. Jedan od njih objavio je da će se sve ozvaničiti do 15. avgusta.

Kerala Blasters je klub osnovan prije 10 godina, a prvi trener bio je poznati engleski golman Dejvid Džejms. Na klupi su bili stručnjaci i iz Irske, Holandije, Portugala, Španije, a aktuelni trener je Šveđanin Mikael Stare U timu je već jedan crnogorski internacionalac – nekadašnji štoper Iskre, Sutjeske i Šahtjo-

ra iz Soligorska Miloš Bakrač Jovetić je ovog ljeta trenirao individualno i sa fudbalerima Arsenala u Tivtu, kratki odmor iskoristio je za odlazak na Olimpijske igre u Parizu, i sada je vrijeme da donese konačnu odluku – gdje će nastaviti karijeru?

Možda na kraju i sve bude neočekivano i egzotično. Ne. K.

Crnogorski šampion igraće u Nikšiću

PODGORICA – Fudbaleri

Dečića će u revanšu trećeg kola kvalifikacija za Ligu konferencija ekipu Helsinkija ugostiti u Nikšiću. Naime, predstavnici Uefe da-

nas su obišli stadion pod Goricom, koji se nalazi u jako lošem stanju, a zatim i stadion kraj Bistrice, te je odlučeno da nakon Mornara i drugi naš predstavnik u Uefinom takmičenju bu-

de domaćin u Nikšiću. Utakmica između crnogorskog šampiona i Helsinkija igra se u četvrtak od 21 sat. Finski predstavnik je prvi meč riješio u svoju korist sa 1:0. R. P.

Andrija Kaluđerović na prvom meču u Mađarskoj

NJIHOVO VRIJEME TEK DOLAZI: Ženska juniorska košarkaška reprezentacija osvojila B prvenstvo Evrope

Generacija za ponos

PODGORICA – Ženska juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore osvojila je B prvenstvo Evrope u Rumuniji, čime je izborila vizu za A diviziju.

Sjajna generacija, koja je prethodna dva ljeta igrala B prvenstvo Evrope za igračice do 16 godina, iako je većina 2007. godište (samo su Radević, Mijušković i Bajčeta 2006), debitantski nastup u juniorskom uzrastu završila je trijumfalno – sedam pobjeda iz isto toliko mečeva. Upravo taj podatak dovoljno govori o kakvoj je generaciji riječ.

Naše juniorke u grupnoj fazi savladale su Rumuniju 78:56, Švedsku 65:46, Bosnu i Hercegovinu 68:56 i Ukrajinu 64:46. U četvrtfinalu nakon produžetka savladana je Slovačka 65:57, zatim u polufinalu Bugarska 56:50 i u meču za titulu Češka – 63:58.

– Zaista sam ponosan na sve djevojke. Od prvog dana priprema imali smo sjajnu hemiju, nevjerovatnu energiju i veliko zalaganje na svakom treningu. Zaista je u pitanju talentovana generacija i sigurno da ovaj rezultat nije slučajnost –kazao je Petar Stojanović, selektor Crne Gore.

Tim koji je dvije godine igrao B prvenstvo Evrope do 16 godina, prošle godine izborio A diviziju za kadetkinje, ove godine debitovao je u uzrastu do 18 godina, bio bez Ksenije Nišavić i Sanje Akšam, koje su na prethodnom šampionatu bile

u idealnoj petorci. Ali, i pored toga, Crna Gora je bez poraza stigla do trofeja. – Dugujem zahvalnost svim klubovima – Budućnosti Bemaks, Podgorici, Trebjesi, Sea Stars-u i Primorju, svima koji su velikim radom dali svoj doprinos. Imamo sjajnu generaciju koja obećava i sigurno da nakon tri godine igranja u B diviziji, dva puta u uzrastu do 16 godina i sada do 18 godina, ovaj tim zaslužuje elitni rang. Mislim da ćemo naredne godine, kada će gotovo isti tim biti u ,,nosećenjem“ godištu, imati sjajnu priliku da protiv najjačih selekcija osjetimo taj nivo, ali i stičemo nova iskustva – naglasio je Stojanović. Nakon generacije 2002. godište, koja je osvojila B prvenstvo Evrope za igračice do 20 godina, ovo je očigledno generacija pred kojom je svijetla budućnost. To je prepoznala Budućnost Bemaks, tako da je većinu igračica iz ove selekcije potpisala, što će biti jako značajno, jer će gotovo cijeli tim biti zajedno i mimo reprezentacije. – To je nešto poput generacije 2002. godište. Sjajna stvar je da su te djevojke tokom cijele godine zajedno, da treniraju, imaće priliku da igraju regionalnu ligu u seniorskoj konkurenciji, napreduju i mislim da će to za njih biti izuzetno dobra stvar. Kada se okupimo naredno ljeto, biće znatno drugačije – objasnio je Cetinjanin, koji već tri godine vodi selekciju, a koja je u tom periodu doživjela

dva poraza, a uz 18 pobjeda ima koš-razliku „plus 411“.

– Zvuči gotovo nevjerovatno. Nijesmo imali sreće prve godine, kada smo sa jednim porazom bili deveti, prošle godine imali smo dosta problema pred finale, a sada je osvojena titula koja će ovoj ekipi značiti mnogo i zaista sam ponosan na sve njih. Mladi stručnjak, koji će naredne sezone biti na klupi seniorske ekipe Budućnosti Bemaks, iskazao je veliku zahvalnost saradnicima, ali i Savezu. – Za razliku od prethodnih godina promijenjen je stručni štab. Zaista veliku zahvalnost dugujem saradnicima Marku Miloševiću i Jeleni Nikpaljević na predanom i odgovornom radu, ali i fizioterapeutu Lazaru Bojiću, koji nam je mnogo pomogao. Imali smo pomoć od tim-menadžera za sve što je trebalo, u početku je to bila Nikolina Popović, a na šampionatu Mirjana Sekulić. Međutim, moram posebno da zahvalim Košarkaškom savezu koji je prijavio ovu selekciju za takmičenje, iako smo godinu mlađi i određene igračice bile na spisku mlade reprezentacije. Posebna zahvalnost predsjednici Jeleni Dubljević, koja je bila od prvog dana priprema uz nas kao stalna podrška i zaista je djevojkama mnogo značilo njeno prisustvo i podrška, zbog čega mi je posebno drago da smo opravdali povjerenje – podvukao je Stojanović. R. PEROVIĆ

Sofija Živaljević u Sloveniji odigrala prvi meč nakon godinu dana pauze

Košarkaši Budućnost Volija

Žakelj: Očekujem sezonu, da radimo i spremni dočekamo

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija okupili su se danas u Kući košarke u Donjim Kokotima (,,Morača“ je zauzeta zbog Evropskog rukometnog prvenstva do 18 godina), gdje će trenirati prvih neđelju dana. Trener „plavih“ Andrej Žakelj je na okupljanju mogao da računa na Petra Minića, Đorđija Jovanovića , Matea Drežnjaka , Andriju Slavkovića, Nikolu Tanaskovića, Aleksu Ilića i Flečera Megija. U narednim dani-

Srećna sam da sam opet na terenu

PODGORICA – Košarkašice

Crne Gore sprovode posljednje pripreme uoči puta za Meksiko, gdje će od 19. do 25. avgusta učestvovati na pretkvalifikacionom turniru za plasman na Svjetsko prvenstvo.

Naša reprezentacija posljednje pripremne mečeve odigrala je u Sloveniji, a prvi od dva kontrolna susreta u dvorani ,,Zreče“, odigran 9. avgusta, označio je i zvanični povratak Sofije Živaljević, nakon više od godinu pauze. Plejmejkerka naše reprezentacije povrijedila

se početkom septembra prošle godine, kada je tokom priprema sa njemačkim Kelternom doživjela jednu od najtežih sportskih povreda – pokidala je prednji ukršteni ligament. Zbog toga je propustila cijelu sezonu, nije bila na raspolaganju u dosadašnjem ciklusu kvalifikacija za Eurobasket, ali će konkurisati za tim u Meksiku. Duel protiv Slovenije 9. avgusta bio je prvi meč za Sofiju još od 22. juna, kada je zaigrala u četvrtfinalu Evropskog prvenstva protiv Francuske... – Doživjela sam peh na samom

početku priprema u Keltenu, u momentu kada sam bila baš spremna, jer sam cijelo ljeto poslije Eurobasketa posvetila treningu da što bolje dočekam novu sezonu. Nažalost, desila se povreda – prisjeća se Sofija Živaljević, koja je zbog toga morala na operaciju, a onda je uslijedio i dug period oporavka. – Nije bilo lako, uslijedio je period oporavka od devet mjeseci. Ali prošao je odlično, bez poteškoća, tako da sam se oporavila relativno brzo. Zahvalila bih fizioterapeutu Alenu Pepiću sa kojim sam odradila par uvodnih

sedmica poslije operacije. Takođe, dugujem zahvalnost cijeloj ekipi trenažne ekspertize iz Novog Sada, kod kojih sam provela pola godine i odradila glavni dio rehabilitacije. Na kraju, finalni dio odradila sam sa kondicionim trenerom Markom Grujičićem, dok su mi Mijo Kadija i Ivan Ivanović pomogli sa košarkaškim dijelom, zbog čega sam svima neizmjerno zahvalna i sigurno je da bez njih danas ne bih opet bila na terenu – kazala je Živaljević. Njemački klub, za koji Sofija silom prilika nije imala priliku da

ma stiže i ostatak ekipe. - Danas smo se okupili i počeli pripreme u određenom sastavu. Mislim da smo imali dovoljno vremena da odmorimo, da smo svježi i da smo svi došli sa motivom, energijom i da nemamo problema sa povredama. Očekivanja u ovom periodu su da što više iskoristimo ovih mjesec dana da se uigramo. Zadržali smo osnovu prošlogodišnje ekipe, pa će nam u tom smislu biti lakše, ali imamo i par novih igrača koje moramo što brže da uklopimo u naš sistem igre – rekao je Žakelj. Slovenački stručnjak ističe da je su pred njegovom ekipom veliki izazovu u predstojećoj sezoni. - Očekujem težak period, tešku sezonu, više utakmica, više putovanja, jači Evrokup i ABA ligu, a na nama je da radimo kvalitetno i spremni dočekamo početak sezone –dodao je Žakelj. Nakon uvodnog perioda rada u Podgorici, ,,plave“ očekuje put za Kranjsku Goru, gdje će bora-

debituje, pokazao je veličinu i zbog toga Podgoričanka posebno stavlja akcenat na klub.

– Keltern, ujedno najbolji klub u Njemačkoj, ozbezbijedio mi je najbolje ljekare i pokrio sve troškove rehabilitacije – naglasila je Živaljević. Sudbina je htjela da Sofija nastavi baš tamo gdje je i stala – u dresu Crne Gore.

– Zaista sam presrećna da sam opet na terenu i to u omiljenom dresu. Prije povrede sam dosta stvari uzimala zdravo za gotovo. Sada se to promijenilo, mnogo više cijenim što sam u mogućnosti da izađem na teren svaki dan i igram košarku –riječi su Živaljević.

Crna Gora će u Meksiku igrati od 19. do 25. avgusta pretkvali-

fikacije za Mundobasket. Naša selekcija je u grupi B, gdje su Meksiko, Novi Zeland i Mozambik. Grupu A čine: Južna Koreja, Mali, Češka i Venecuela. Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik turnira plasirati u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. – Sigurno da će ovo biti veliko iskustvo za sve nas. Igraćemo protiv ekipa sa kojim nijesmo imali priliku da se sastanemo do sad. U svakoj utakmici tražićemo šansu da pobijemo. Imamo određeni kvalitet, ali i odličnu atmosferu u ekipi. Mislim da je zajedništvo nešto što nas krasi već par godina i temelj dobrih rezultata koje smo pravili – podvukla je Živaljević. R. P.

tešku radimo kvalitetno dočekamo početak

viti od 21. do 28. avgusta, nakon toga povratak u Podgoricu i na kraju turnir u Širokom Brijegu. - Idemo malo da se odvojimo od vrućine i da budemo zajedno nekoliko dana, da se igrači malo upoznaju, barem kada su u pitanju novi igrači. Odigraćemo tri utakmice u Sloveniji, vrlo kvalitetne pogotovo za početni period priprema. Prvi meč igramo protiv Cedevita Olimpije, zatim protiv Dubaija i Krke. Na tim mečevima očekujem mnogo problema i stvari na kojima mora-

JOVANOVIĆ: Budućnost je prava sredina za mene

Od četiri pojačanja koja su ovog ljeta stigla u Budućnost Voli, samo je jedan crnogorski košarkaš – Đorđije

Jovanović bio je prvo novo ime u rosteru podgoričkog kluba. Član bronzane crnogorske mlade reprezentacije sa Evropskog prvenstva u Podgorici 2022. godine igra na poziciji krila, a po potrebi može da se ,,spusti“ i na ,,dvojku“.

- Mislim da sam donio pravu odluku nakon tri sezone u Partizanu i jedne sezone u Americi, G ligi. Mislim da je Budućnost prava sredina za mene, vraćam se kući poslije skoro pet godina i vjerujem da dolazim u pravo vrijeme, kada sam sazrio, da sam spreman i da mogu da dam maksimum ove sezone – kaže Jovanović. Jovanović nema dilemu kakav će biti njegov odnos prema dresu novog kluba.

- Moja očekivanja su da dam svoj maksimum, kao i uvijek. Da doprinesem dobrom energijom, da doprinesem ekipi što više mogu. Da se kao ekipa borimo, da odigramo svaku utakmicu kao da je posljednja i da zabilježimo što više pobjeda.

Na kraju je imao poruku za navijače „plavih“.

- Navijači mogu očekivati od mene da ću uvijek biti na 100 posto. Energija, odbrana, uvijek prisutan na parketu i želio bih da pozovem sve navijače Budućnosti da nas ove sezone podrže u što većem broju – zaključio je Đorđije Jovanović.

mo raditi, ali to je normalno. Bitno je da ostanemo zdravi i kada se vratimo u Podgoricu imaćemo u ,,Morači“ dvije pripremne utakmice (Jenisej i SC Derbi). Posljednji vikend prije početka lige imamo turnir u Širokom Brijegu (Široki, Zadar, Cibona) i nadam se da ćemo što spremniji dočekati početak liga. Ugovore sa podgoričkim klubom su produžili Mekinli Rajt, Jogi Ferel i Flečer Megi, a stigli su Đorđije Jovanović, Džuvan Morgan, Rašid Su-

lejmon i Mateo Drežnjak

- Mislim da smo odradili odličan posao ovog ljeta. Kao što sam već pomenuo zadržali smo glavne igrače, produžili smo ugovore sa onima za koje mislimo da nam daju mnogo i da se uklapaju u sistem. Doveli smo, takođe, četiri nova igrača i tražimo igrača na poziciji ,,pet“. Nije najbolja situacija na „tržištu“, ali želimo naći igrača koji zadovoljava naše kriterijume, ima kvalitet i zbog toga ne žurimo – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ

Crna Gora slavila protiv Kipra, četvrtfinale je blizu

Crna Gora 76 Kipar 71

SKOPLJE – Dvorana. SC ,,Boris Trajkovski“. Gledalaca: 50. Sudije: Zubak (Slovačka), Šćesni (Norveška), Šabani (Kosovo). Rezultat po četvrtinama: 18:12, 17:17, 25:21, 16:21.

CRNA GORA: Ivelja 5 (6-5), Veković 9 (4-3), Bajčeta 6 (42), Stanković, Mićković 12 (3-2), Brnović 15 (3-3), Mugoša 14 (2-1), Popović 4, Đukanović 10 (4-4), Gašić, Radović 1 (2-1), Bardić.

KIPAR: Milinković, Nikolau 13 (2-2), Fulides 14 (4-2), Mastoris 4, Solomu 2, Mihev 20 (4-4), Kristofi, Konstantinu, Kucides, Oikonomu 3 (2-1), Zinonos 4 (2-0), Georgiju 11 (7-5).

Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Go-

re upisala je trću pobjedu na Evropskom prvenstvu B divizije u Skoplju – tim Demira Kalića je slavio protiv Kipra sa 76:71, u četvrtom kolu grupe B. To je treća pobjeda naših kadeta, koji su na korak od toga da zauzmu jedno od prva dva mjesta u grupi koja vode u četvrtfinale. Da bi ovjerila četvrtfinale, Crna Gora danas treba da savlada i Luksemburg (11 časova). U prvih sedam minuta prve četvrtine su se timovi smjenjivali u minimalnom vođstvu, a Crna Gora je u posljednja tri minuta stigla do šest poena prednosti (16:10, 18:12).

Trojkom Miloša Vekovića, naši kadeti su nakon nešto više od tri minuta igre u trećoj četvrtini stigli do prve dvocifrene prednosti (29:18), ali je Kipar do poluvremena prepolovio minus (35:29).

Kiprani su u 25. minutu, kada je pogodio Nikolau, uspjeli da se totalno vrate u meč (40:39), ali nijesu uspjeli da preokrenu, već je Crna Gora odgovorila na pravi način. Jakša Mićković je u 27. minutu zaključio parcijal 13:2 za „plus 12“ (53:41), a trojkom Balše Mugoše je naša selekcija imala solidnu zalihu (60:50) pred posljednju dionicu. Meč je odlučen šest minuta prije kraja, kada je Crna Gora povela 71:58. Istina, Kipar je u finišu prišao na šest razlike (73:67), ali naši kadeti nijesu dozvolili preokret. Maksim Brnović bio je najefikasniji sa 15 poena, uz osam skokova, šest asistencija i četiri ukradene lopte. Mugoša je dodao 14 poena, Mićković 12, dok je Đorđe Đukanović imao dabl-dabl – 10 poena, 12 skokova… S. J.

Član ABA 2 lige kompletirao tim za narednu sezonu

Amerikanac Džek Golke potpisao za Podgoricu

PODGORICA – Američki košarkaš Džek Golke novi je član Košarkaškog kluba Podgorica Bemaks, saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Riječ je o 24-godišnjem beku (191cm), koji je nastupao za Oklahomu u NBA ljetnjoj ligi. Golke je igrao za Oukland Golden Grizlise iz Horizon lige, nakon što je prethodno nastupao i za Hilsdejl Čardžerse. Koledž karijeru je počeo upravo na Hilsdejl koledžu, koji je doveo do II Divizije, a kao junior prosječno je bilježio 9,6 poena po meču. Kao senior imao je prosjek od 14,2 poena, 4,2 skoka i 2,2 asistencije. Nakon sezone prešao je u Oukland, iskoristivši dodatnu sezonu koja je odobrena zbog pandemije korona virusa. U prvom kolu NCAA turnira u meču protiv Kentakija Golke je postavio rekord karijere – ubacio je 32 poena, uz 10 trojki. Na

taj način eliminisao je prvog favorita, ali i postavio rekord po broju trojki na jednom meču NCAA turnira. Na 36 utakmica postigao je 472 poena, uz prosjek od 13,1 poen po meču, a postigao 137 trojki, oborio je brojne rekorde, a na kraju bio najbolji trojkaš NCAA. Golke je šesto pojačanje Podgorice Bemaks za novu sezonu, a prije njega stigli su Džošua Skot, Mihailo Mušikić, Pavle Đurišić, Balša Živanović i

Vasilije Milović Podgorica je time sklopila tim za narednu sezonu, sa nikad mlađim rosterom (prosjek godina 20), tako da će Džošua i Golke biti najstariji igrači u ekipi sa 25, odnosno, 24 godine, koliko imaju i Brnović i Đurišić. Tu su i 20-godišnji Ratknić, Lacmanović i Bošković, Mušikić je 2002. godište, godinu su stariji Milović i Živanović, a u timu su četiri juniora – Drašković, Radunović, Radonjić i Bećiragić S. J.

Sa prvog treninga u Kokotima

Evropsko prvenstvo B divizije za kadete u Skoplju

Nakon godine u Bajernu naš košarkaš se vraća u Španiju

Dino Radončić novi član Betisa

PODGORICA – Poslije

godinu dana pauze Dino Radončić se vraća u Španiju – crnogorski košarkaški reprezentativac je potpisao ugovor sa Betisom, koji nastupa u drugoj ligi Španije.

Betis je objavio na svom zvaničnom sajtu da Radončić treba da prođe još samo medicinske preglede prije nego što sve bude finalizovano.

Radončić je prošle sezone nastupao za Bajern, belježio je 9,1

poen po meču, uz 3,5 skokova i 1,2 asistencije po utakmici u Bundesligi, dok je u Evroligi imao 8,4 poena uz 3,2 skoka po duelu.

Radončić je skoro cijelu karijeru proveo u Španiji, igrao je za Saragosu, Gipuckou, Tenerife, Mursiju, San Pablo Burgos, a najpoznatiji je po svom boravku u Real Madridu (sa 16 godina je debitovao u ACB ligi) sa kojim je osvojio i titulu šampiona Evrolige u Beogradu. S. J.

Alžirska bokserka podnijela tužbu u Francuskoj zbog zlostavljanja i uznemiravanja na društvenim mrežama tokom OI

Helif suspendovali,

sad treba da joj plate

PODGORICA – Iman Helif osvojila je zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu u kategoriji do 66 kilograma pobjedom protiv Kineskinje Liju Jang

Alžirka je na Olimpijskim igrama privukla veliku pažnju javnosti. Međunarodni olimpijski komitet dozvolio joj je da se takmiči na ženskom turniru, iako je prošle godine zajedno sa Lin Ju-Ting iz Kineskog Tajpeha, osvajačicom olimpijskog zlata u perolaškoj kategoriji, dobila zabranu učešća na Svjetskom prvenstvu od Međunarodne bokserske asocijacije (IBA). To je urađeno uz objašnjenje kako je DNK testovima dokazano da imaju XY hromozome i višak testosterona. Zbog toga je mnogi optužuju da je zapravo muškarac.

Kako IBA ne vodi olimpijsko boksersko takmičenje u Parizu, Međunarodni olimpijski komitet je potvrdio da je zadovoljan što su obje bokserke mogle da se takmiče prema manje strogim pravilima o polnoj podobnosti koja su bila na snazi za Igre u Tokiju 2021. Helif je osvojila olimpijsko zlato i onda se dolazi do velike ironije. Zaslužila je nagradu od oko 90 hiljada eura, koju je IBA odredila da isplaćuje olimpijskim šampionima. Pola tog iznosa ide sportistkinji, dok se druga polovina dijeli između nacionalnog saveza i trenera bokserke.

Da li će Helif dobiti nagradu od IBA, koja je prošle godine suspendovala, ostaje da se vidi. M eđutim, alžirska šampionka je pošla korak dalje. Na-

STATISTIKA OLIMPIJSKIH

PODGORICA - Ceremonijom zatvaranja, čija je najveća zvijezda bio Tom Kruz, u nedjelju je spuštena zavjesa na Olimpijske igre u Parizu – iza smotre najboljih sportista u Gradu svjetlosti ostale su priče o herojima i tragičarima, oborenim svjetskim rekordima... Sjedinjene Američke Države završile su kao najuspješnije u generalnom poretku sedmi put na posljednjih osam OI. Na svih osam osvojile su najviše odličja.

Ukupni poredak određuje se prije svega na onovu zlatnih medalja – Amerikanci i Kinezi u Parizu su osvojili identičan broj, pa su odlučila srebrna i bronzana odličja. Na trećem mjestu završio je Japan. Na domaćem terenu u Tokiju 2021. osvojili su rekordnih 27 zlata, dok su u Francuskoj uzeli 20 prvih mjesta, što je njihov drugi najviši rezultat svih vremena.

Dominirali su u rvanju, gdje im je pripalo čak osam zlata. Australija je sa 18 zlata bila četvrta, slijede Francuska sa 16, Holandija sa 15...

SVJETSKI REKORDI

Sindi Meklaflin-Levron oborila je vlastiti svjetski rekord dok je hitala do senzacionalnog olimpijskog zlata na 400 metara s preponama u vremenu od 50,37 sekundi, dok su njene kolege Amerikanci Vernon Norvud , Šemijer Litl, Kejlin Braun i Bris Didmon postavili novi rekord u štafeti 4x400 metara.

Šveđanin Armand Duplantis osvojio je zlatnu medalju u skoku s motkom za jedan centimetar popravivši svoj svjetski rekord od 6,24 metara koji je postavio u aprilu.

Najbolje

Ukupno su oboren 32 svjetska rekorda, a najveći procenat (39 odsto) ostvaren je u biciklizmu.

To je bolje u poređenju sa Tokijom gdje su srušena 22 svjetska rekorda, kao i u odnosu sa Rio de Žaneirom 2016. godine (27 rekorda).

PRVE ZVIJEZDE

U Parizu je blistao plivač Leon Maršan, prvi francuski sportista koji je osvojio četiri pojedinačna zlata na ljetnjim Igrama. Tek je treći plivač u istoriji sa takvim podvigom, nakon američkih velikana Majkla Felpsa i Marka Špica

Maršan je kolekciji medalja dodao bronzu u štafeti 4x100 metara mješovito. Pet medalja čine ga najuspješnijim sportistom OI u Parizu, zajedno sa kolegama iz plivanja Torijem Haskijem iz SAD (tri zlata, dva srebra) i Molijem Okalahanom (3z, 1s, 1b). Gimnastičarka Simon Bajls vratila se briljantnim izdanjima i uzela tri zlata u višeboju i preskoku, te u timskom takmičenju, pa sada ima ukupno sedam zlatnih olimpijskih medalja u karijeri. Igre u Parizu pamtiće se i po trijumfu Novaka Đokovića

Bosna i Hercegovina među

četiri evropske zemlje bez olimpijskog odličja

kon svake borbe dobijala je mnoštvo uvreda na društvenim mrežama, a sad je odlučila povući konkretan potez kako bi se zaštitila.

Naime, njen advokat Nabil Boudi je objavio da je Helif podnijela pravnu tužbu u Francuskoj zbog zlostavljanja i uznemiravanja na društvenim mrežama.

– Bokserka Imane Helif odlučila je voditi novu borbu nakon zlata na Olimpijskim igrama u Parizu. Želi se boriti za pravdu, dostojanstvo i čast. Gospođica Helif je podnijela tužbu za sajber zlostavljanje – rekao je Boudi. Helif u tužbi nije imenovala počinitelje kaznenog djela, već će francuski tužitelji utvrditi ko je kriv ako budu pokrenuli istragu. R. A.

PODGORICA – Bosna i Hercegovina je ostala među četiri evropske zemlje koje nikada nijesu osvojile olimpijsku medalju, piše sarajevska N1 TV, nakon što su u Parizu završene 33. ljetnje Olimpijske igre. Bosna i Hercegovina će, kažu, morati još da pričeka da bi se radovala prvoj olimpijskoj medalji i dodaju da će upravo završene Olimpijske igre u Parizu ostati upamćene i po prvim istorijskim odličjima za Albaniju. Pored Bosne i Hercegovine, u neslavnom društvu još uvijek su ostale Andora, Monako i Malta. Što se tiče ovogodišnjih nastupa, od petoro olimpijaca koji su predstavljali BiH, najbolji nastup ostvarila je Larisa Cerić, džudistkinja koja je zauzela sedmo mjesto, dok je Aleksandra Samardžić završila nastup

sa ulaskom među 16 najboljih do 70 kilograma.

Iako se očekivalo, navode, najbolja BiH plivačica Lana Pudar nije uspjela da izbori finale na 100 i 200 metara delfin. Ipak, Jovan Lekić plivao je na 400 metara slobodnim stilom i na kraju u ukupnom poretku

zauzeo 30. mjesto, a bacač kugle Mesud Pezur ostao je bez finala. Najbolji plasman ikada na Olimpijskim igrama za BiH ostvario je taekvondista Nedžad Husić, kada je zauzeo peto mjesto u Tokiju i bio, kako navode, nadomak prve olimpijske medalje. R. A.

iz Pariza

kojem je u blistavoj teniskoj karijeri samo to nedostajalo, kubanski rvač Mihain Lopes je u 42. godini peti put postao olimpijski prvak, francuski džudista Tedi Rine je takođe potvrdio nestvarnu dominaciju petim zlatom (od čega dva timska), a ima i dvije bronze, dok se legenda svjetske košarke Dajana Taurasi s Amerikankama šesti put domogla najvišeg postolja na OI.

GRENADA JE NAJBOLJA

Trijumf košarkašica posljednjeg dana Igara donio je SAD prvo mjesto u generalnom poretku, ali sa populacijom od

nešto više od 112.000 Grenada je zapravo najuspješnija država kada je riječ o broju medalja u odnosu na veličinu i broj stanovnika. Bronzane medalje AndersonaPetersa i LindonaViktora u bacanju koplja i desetoboju značile su da su u prosjeku imali jednu medalju na 56.289 stanovnika, napisao je BBC. Dominika, Sveta Lucija i Novi Zeland, koji su u prosjeku imali jednu medalju na 266.945 stanovnika, upotpunjavaju listu od četiri najbolje nacije.

Velika Britanija je po tome bila na 24, SAD na 47, a Kina na 74. mjestu, dok je Indija na

dnu tabele sa prosječno jednom medaljom na 234.151.666 stanovnika.

Indija je poslala 117 sportista u Pariz, ali je imala skroman učinak od pet bronzanih i jedne srebrne medalje.

Jedni su od 28 timova koji nijesu uspjeli da osvoje zlato ni u jednom sportu.

NEUTRALNI SPORTISTI

Jedna od velikih promjena na tabeli medalja bilo je odsustvo Rusije, koja je kroz istoriju uvijek bila među prve četiri zemlje i među najbrojnijim ekspedicijama, podsjeća BBC. Rusiji je zabranjeno učešće na ovim Igrama nakon invazije te zemlje na Ukrajinu, a njen saveznik Bjelorusija je takođe suspendovana.

Nekoliko takmičara iz tih zemalja (15 iz Rusije, 17 iz Bjelorusije) nastupilo je u Parizu kao pojedinačni neutralni sportisti (AIN) bez nacionalnih zastava i himni.

Morali su da ispune stroge kriterijume – da se utvrdi da zvanično ne podržavaju rat i da nijesu povezani sa ruskim ili bjeloruskim vojnim ili nacionalnim bezbjednosnim i obavještajnim agencijama. Neutralni sportisti osvojili su medalje u pet disciplina, ali one se ne računaju u službenoj tabeli odličja.

Bjelorusi su osvojili medalje u dvije discipline na trampolinu (Ivan Litvinovič - zlato, VioletaBardzilovskaja - srebro), jedno u veslanju (JevgeniZalati - srebro) i jedno u dizanju tegova (JevgeniCigankovbronza).

Jedina medalja koju su osvojile Ruskinje bilo je srebro za teniserke MiruAndrejevu i DijanuŠnajder u ženskom dublu. N. KOSTIĆ

Brejkdensa

neće biti u LA, ali stiže pet novih sportova

PODGORICA – Prvi put na Olimpijskim igrama u Parizu takmičilo se u brejkdensu, međutim, ovaj sport neće se naći na olimpijskom programu za četiri godine u Los Anđelesu. Ova odluka razočarala je takmičare u popularnom „breaking-u“, kao i ljubitelje ovog sporta.

– Znali smo još prije početka Igara da ga neće biti u Los Anđelesu. To je veoma razočaravajuće, posebno što nam nije data ni šansa da predstavimo sport – rekla je australijska takmičarka Rejčel Gan Umjesto brejkdensa u Los Anđelesu će se naći pet novih sportova. Prema pravilima koja je MOK uveo prije

nekoliko godina, svaki grad domaćin ima pravo da uključi u program nekoliko sportova, a Los Anđeles se odlučio za kriket, fleg fudbal, lakros, skvoš i bejzbol/softbol.

Kriket će tako biti vraćen u olimpijski program prvi put od 1900. godine, a ostali sportovi sa liste naći će se u programu Igara prvi put. R. A.

Marko Joksimović, tehničar odbojkaške reprezentacije Crne Gore karijeru nastavlja u Azerbejdžanu

U Azerailu ću imati dovoljno prostora za dalji napredak

PODGORICA – Nakon godina odbojkaškog rasta i sazrijevanja u Kataru, za Marka Joksimovića je kucnuo čas da se oproba i u evropskoj odbojci – tehničar naše reprezentacije će naredne sezone igrati za Azerail iz Azerbejdžana.

- Odlučio sam se za Azerail kao razvojni klub za moju karijeru, za klub koji daje šansu mladim igračima i u kojem ću imati dovoljno prostora za dalji napredak – kaže za Pobjedu Marko Joksimović. Azerail je prošle sezone osvojio šampionsku titulu.

- To je klub sa velikom odbojkaškom tradicijom, koji svake sezone želi da igra sva finala. Kada se pojavila mogućnost da dođem u Azerail, bilo mi je interesantno da razmatram o njihovoj ponudi, jer su nam se poklopile ambicije – dodaje Joksimović.

Marko Joksimović će u novoj sezoni prvi put biti razdvojen i od oca Ivana, koju mu je bio trener u Kataru, a i sada selektor reprezentacije Crne Gore. - U Kataru sam imao mogućnost i privilegiju da učim, gledam i igram sa velikim svjetskim igračima, kao i protiv njih. Takođe, pored svog oca radio sam i sa velikim trenerskim imenima (Karlos Svanke, Alehandro Grosi, Siniša Reljić), tako da treme nema i na sve ovo gledam kao dio napretka u karijeri jer ću u klubu imati dobrog trenera Borisa Grebenikova, oca libera francuske reprezentacije Ženje Grebenikova, o kome sam čuo sve najbolje i kao čovjeku i kao treneru.

Joksimović je trenutno sa reprezentacijom u Kolašinu, gdje se priprema za start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. - Dosadašnji tok priprema je protekao na najboljem mogućem nivou i ide sve kako treba.

Nastup na Evropskom prvenstvu mi znači mnogo za samopouzdanje

Marko Joksimović je debitovao za reprezentaciju na prošlogodišnjem Evropskom prvenstvu, u grupi koja je igrana u Skoplju. To iskustvo mu je, svakako, pomoglo da spremnije dočeka predstojeće obaveze u reprezentaciji. - Prošlogodisnji nastup na EP mi mnogo znači na polju samopouzdanja, jer sam osjetio i vidio dio velike odbojkaške scene. Smatram da sam poslije EP iskoristio dobro vrijeme da još više radim i napredujem, što osjećam kroz rad u ovoj reprezentativnoj akciji – rekao nam je Joksimović.

Utakmice sa Makedonijom i Mađarskom su pokazale da ekipa napreduje iz dana u dan, iz utakmice u utakmicu, i mislim da su treninzi i utakmice to pokazali da se ekipa razvija kako treba za naredne kvalifikacije za EP. Hemija i energija koju posjedujemo je odlična, to je nešto što nas u svakom momentu treninga drži fokusiranim da na kraju budemo u najboljoj formi za kvalifikacije.

Crna Gora je u kvalifikacionoj grupi sa Norveškom i Češ-

kom. Naša selekcija 18. avgusta gostuje Norveškoj, a onda šest dana kasnije dočekuje Češku. Sa istim rivalima će iduće godine odigrati po još jedan meč. - Grupa u kojoj se nalazimo je jako kvalitetna, imamo dosta kvalitetne protivnike. Moja očekivanja su uvijek najveća i sigurno ćemo kao ekipa dati sve od sebe da napravimo najbolji mogući rezultat u naredne dvije utakmice, koje bi nam olakšale put za nastavak kvalifikacija. S. J.

Naša odbojkašica će igrati za Sfaksijen

Jelena Cvijović karijeru

nastavlja u Tunisu

PODGORICA – Nakon sezone u kojoj je prvo neko vrijeme bila funkcionerka ŽOK Herceg Novi, a onda, ipak, odlučila da nastavi igračku karijeru i zaigra u kiparskom Limasolu, crnogorska odbojkašica Jelena Cvijović će u novoj sezoni promijeniti i kontinent. Bivša reprezentativka je, naime, potpisala za Sfaksijen iz Tunisa.

Jelena Cvijović je karijeru počela u barskom Galebu, a osim za Limasol igrala je i za srpske klubove Dinamo iz Pančeva i Zrenjanin, rumunske Penicilinu, Targu Mureš i Krajovu, grčke ekipe Makedones, Markopulo i Panionisu, u turskom Bujukčekmecu, a igrala je i na Filipinima za Čeri Tigo Krosovers iz Manile. S. J.

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

POTREBAN vozač C kategorije radno iskustvo 2 godine.

POTREBNI radnici za slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

i voljeni

RADE Milentijin RADONJIĆ advokat

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 12. avgusta od 10 do 15 časova i 13. avgusta od 9 do 11 časova, kada polazimo na groblje Ubli - Kuči gdje će se saučešće primati od 12 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Ul. Skopska 114 - Podgorica.

OŽALOŠĆENI: supruga DRAGICA, sinovi MILOŠ i MIRKO, brat RADOSLAV-RATKO, sestra RADMILA, snaha TAMARA, unučad STEFAN i ĐINA, bratanične, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 12. avgusta 2024. u 70 godini umro je naš dragi

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da nas je 12. avgusta u 91. godini napustila naša draga mama

VERICA MITROVIĆ

rođena RADAK 24. septembar 1933 - 12. avgust 2024.

Saučešće primamo u kapeli Praskvica 13. avgusta od 10 do 16 časova i 14. avgusta od 9 do 10 30 časova, nakon čega će se u 11 časova obaviti sahrana na groblju kod Manastira Praskvica, Sveti Stefan.

OŽALOŠĆENA PORODICA

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dana 12. avgusta 2024 godine poslije duge bolesti preminula je

MILANKA Krstova VUJOVIĆ

rođena VUKAJLOVIĆ 1942-2024

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 13. avgusta od 11 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Posljednji pozdrav dragom stricu

ZORANU

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

643

Posljednji pozdrav bratu

ZORANU

Hvala za bratsku ljubav kojom si nas nesebično obasipao. Neka ti je laka crna zemlja

Od brata JAKŠE i snahe ZORE

Posljednji pozdrav stricu i đedu

ZORANU ĐURIŠIĆU

Prerano je prestalo da kuca tvoje dobro srce. Počivaj u miru a mi ćemo te vječno čuvati u našim srcima. BATO, DIJANA, SAŠA, BALŠA i MILICA ĐURIŠIĆ

Posljednji pozdrav bratu, zetu i ujaku

ZORANU

Dragi brate, počivaj u miru a mi ćemo zauvijek čuvati uspomenu na tebe

Sestra ZAGORKA, zet RAJKO i sestrična IVANA KEKOVIĆ

STANKA Milisava BOLJEVIĆ

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju, svjetskom veteranskom prvaku u džudou i sambou

605

ASLAMBEKU ASLAHANOVU 11. 3. 1942 – 11. 8. 2024.

UDRUŽENJE DŽUDO VETERANA CRNE GORE

Posljednji pozdrav dragom stricu

ZORANU

Hvala ti za nesebičnu ljubav i pažnju koju si nam pružio

SANJA, BOBO, SUZANA i SANDRA MILATOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj strini i babi

SONJA i ŽARKO OSTOJIĆ 617

STANKI BOLJEVIĆ

OD PORODICE ĐONA KALUĐEROVIĆA

STANKA BOLJEVIĆ

Draga naša bako, bila si najsnažnija žena koju poznajemo, koja nas je hrabrila i bila uvijek tu za nas. Tvoji topli zagrljaji su nam uljepšali djetinjstvo dok su tvoje riječi bile naš oslonac.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima, tvoja unučad

LUKA, MIJA i MARIJA sa porodicom

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav

ZORANU

Posljednji pozdrav bratu, zetu i ujaku

ZORANU

Sestra STANICA, zet MOMIR, sestrična MARIJA i sestrić MILIVOJE ĐUKANOVIĆ

Ne mogu se pomiriti sa surovom istinom da te više nema. Previše boliš Supruga VERICA 599

Posljednji pozdrav

STANKI Milisava BOLJEVIĆ

Tvoje srce bilo je veliko i toplo za sve nas. Hvala ti na svemu što si za nas učinila.

629

Tvoji: IVICA, DRAGANA, MIJA, LUKA i MARIJA

Dragi brate, počivaj u miru a mi ćemo zauvijek čuvati uspomenu na tebe

Posljednji pozdrav

STANKI Milisava BOLJEVIĆ

Hvala za sve predivne trenutke i bezuslovnu ljubav koju si nam pružala. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: DARKO, DRAGANA, MARKO, NIKOLA, SLAVICA, ANGELINA i RELJA

582

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

RADU

RADONJIĆU advokatu

S tugom i poštovanjem,

624

Posljednji pozdrav ocu našeg kolege i prijatelja, dragom

RADU RADONJIĆU

S poštovanjem, APOPLUS – DOO PODGORICA

Posljednji pozdrav našoj dragoj babi

Počivaj u miru, a mi ćemo te s ljubavlju i poštovanjem čuvati od zaborava.

592

ADVOKATSKA KOMORA CRNE GORE

Posljednji pozdrav našem voljenom bratu i stricu

RADU RADONJIĆU

Riječima je teško opisati ljubav i poštovanje koje smo kao porodica zajedno gradili.

Hvala ti za svaki osmijeh, zagrljaj i toplu riječ. Zauvijek ostaje ponos i duboka rana na našim srcima.

639

591

Posljednji pozdrav dragom kolegi

RADU RADONJIĆU advokatu

Tvoji RATKO, MARIJA, ANA i NAĐA

Posljednji pozdrav

Tvoj unuk MARKO sa porodicom 593

STANKA BOLJEVIĆ

Strina, počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja

VLATKO BOLJEVIĆ sa porodicom

tugom,

STANKI

DANILO MIĆOVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom ACU

Živio si sa osmijehom, darujući nam nebrojene uspomene koje ćemo zauvijek pamtiti.

Tvoja ljubav prema nama bila je neizmjerna i sigurni smo da će tvoje blago srce i dalje grijati naše živote.

Ostaju sjećanja na dane, godine i srećno vrijeme provedeno sa tobom.

Vole te zauvijek tvoja ćerka DRAGANA, zet NIKOLA i unučad PETRA i ANTO

Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

ACU VUKOTIĆU

Dobra i plemenita dušo, što si značio svima nama riječi ne mogu da opišu.

Tvoj odlazak će ostati duboka praznina, jer si bio naša sigurnost i oslonac.

Hvala ti za svaku toplu riječ, zagrljaj i podršku kada je bilo potrebno.

Bio si i bićeš naš ponos. Počivaj u miru, najbolji naš. Volimo te zauvijek.

Tvoja ćerka ANA, zet PEĐA, unučad IRINA i NIKŠA

Zbogom, dragi moj

Beskrajno sam ponosan i srećan što si bio dio mog djetinjstva i odrastanja. Čuvaću u srcu uspomene na sve naše srećne dane. Hvala ti na svemu

619

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

Nikada nećemo zaboraviti tvoju toplinu, osmijeh i ljubav kojom si nas sve obasipao. Bio si temelj naše porodice, učio nas pravim vrijednostima, o čojstvu nikad govorio, primjerom mnogo puta pokazao.

Zauvijek ćeš živjeti u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji: supruga NATAŠA, sin DANILO i ćerke DRAGANA i

Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru i stricu

ACU VUKOTIĆU

Dragi brate, neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir i spokoj. Počivaj u miru, Aki. ŽELJKO, TANJA, SARA i MARTINA

Prelazi u sjećanje naš dragi i dobri

627

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

ACO VUKOTIĆ

Riječi ne mogu opisati našu tugu za njim. Zauvijek u našim srcima. Brat RANKO, snaha SNEŽANA, bratanići LUKA i IVAN i bratanična LIDIJA

618

Zbogom, dragi naš

Dobri naš prijatelju, zete, brate.

Posljednji pozdrav školskom drugu

VLADIMIRU – VANJI MAKSIMOVIĆU

610

IV-8 / 67. sa razrednim starješinom RATKOM VUKIĆEVIĆEM

ACO

PORODICA POK. VLADA RADOSAVOVIĆA

ACO

NIKOLA RADOSAVOVIĆ

13. avgust 2024.

Posljednji pozdrav

ACU VUKOTIĆU

Laka ti noć, stari druže! Počivaj u miru.

GILE, VUJKE i SAŠA

622

Posljednji pozdrav ocu našeg bivšeg kolege Danila –Ćila, poštovanom

623

ACU VUKOTIĆU

Neka Vaša časna i plemenita duša počiva u miru Iskreno saučešće porodici.

KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE

Tužan pozdrav našem dragom drugu i prijatelju još od dječačkih dana

BAĆKU PAVLOVIĆU

Sjećanja ne prolaze od gimnastike, stonog tenisa i malog fudbala do porodičnih druženja a i veselja, sve do ovih ozbiljnih godina uz ispijanja kafe i priča o divnim vremenima. Porodico, učestvujemo u bolu s vama

596

Opraštamo se od našeg voljenog

ALEKSANDAR – ACO VUKOTIĆ

NATAŠA, SRĐAN, BALŠA i HANA

Posljednji pozdrav dragom kumu

SPASOJU – BAĆKU PAVLOVIĆU

Tvoju dobrotu ćemo vječno pamtiti. Kuma HATIDŽA ĆERIĆ

Prolaze slike divnih uspomena i sjećanja na sreću, na ljubav, na dane kada si bio sa nama i uz nas.

Pamtićemo tvoju toplinu, tvoj lijepi dječački lik i iskrenu radost kada zakoračimo u vaš dom.

Zauvijek ćeš biti dio naših sjećanja.

CVETKO I SLOBA POPOVIĆ 636

S tugom i sjetom se opraštamo od našeg

SPASOJA – BAĆKA PAVLOVIĆA

Čika Baćko je jedan od posljednjih podgoričkih veterana, koji je obilježavao jedno vrijeme. Iskreno saosjećamo sa porodicom.

ANA i BRANKO PEJOVIĆ, MAJA i SINIŠA MANDIĆ, VANJA i PEĐA PAVLIČIĆ

Sa tugom se opraštamo od našeg dugogodišnjeg prijatelja

BAĆKA PAVLOVIĆA

Počivaj u miru.

Porodica STANIĆ: MILAN, SENKA, ANA, VLADAN I JOVANA

OLGA, NELA, ZOJA i LUKA

Dragom prijatelju

BAĆKU PAVLOVIĆU

Počivaj, dragi moj Spasoje.

DANILO MITROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem velikom prijatelju

BAĆKU PAVLOVIĆU

PORODICA DMITROVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav našem dragom

čika BAĆKU PAVLOVIĆU

Zračio si vedrinom i ljubavlju. Neka tvoja dobra i plemenita duša pronađe mir, a u našim srcima si bio i ostaćeš na posebnom mjestu.

porodicama

Posljednji pozdrav dragom

BAĆKU PAVLOVIĆU

BOBO i MILANKA VUKČEVIĆ

Anđeli naši, počivajte u miru

Pet godina je od smrti našeg dragog

DIMITRIJE Dike RADULOVIĆA

Sjećanja ne blijede.

Tvoji: supruga MILICA, sinovi PREDRAG i DRAGAN, snaha

BILJANA, unučad MIRKO i MARKO

Povodom 20 godina od smrti, sjećanje na

UROŠA Vidova ČAĐENOVIĆA građevinski inženjer

Vrijednosti koje su Uroša krasile, dio su mog trajnog sjećanja i pijeteta prema ovom cijenjenom čovjeku i velikom prijatelju. Sjećanje, vječni mir i spokoj njegovoj plemenitoj duši.

ČEDO MAROVIĆ

Vaši: VANJA, MATIJA, MARLENA i TEODORA

S neizmjernom tugom i vječnom ljubavlju sjećamo se naše drage

MIRJANE MILE KOTRI

Prošla je godina otkako si nas napustila, ali tvoja ljubav, pažnja i radost koju si nam pružala i dalje žive u našim srcima. Zauvijek ćeš nam nedostajati. Volimo te i čuvamo te u našim mislima.

Tvoji najvoljeniji

DEJAN, KAĆA, MINJA i MARKO

ALENKA, MIRJANA i ANDRIJA sa

625

Dana 12. avgusta navršilo se tri tužne godine od smrti našeg dragog oca i đeda

DANILA

Mitra ĐUKANOVIĆA

Sa ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Unuk MILO i sin RAJKO

Danas je godina dana od smrti naše majke

MILKE ĐURKOVIĆ

Jednako boliš kao i prvog dana tvog nestanka. Mnogo nedostaješ ali nas prati tvoja ljubav jača od zaborava.

SLAVICA i VERICA sa porodicama

Šest godina bez našeg mnogo voljenog supruga, oca, nježnog đeda i prađeda

616

VASILIJA JOVETIĆA

Danas kao i uvijek srećni i ponosni što smo dio tebe... Čuvamo te s puno ljubavi u našim srcima.

DRAGIŠA Ilije BACKOVIĆ

Mnogo si nam nedostajao za sve ono što je bilo do sada od tvog fizičkog nestanka, a puno ćeš nam faliti za sve ono što dolazi, voljeni naš Gile.

Vole te

Supruga GOSPAVA i djeca ŽELJKA, BATO, TANJA, BEĆKA i RAJKA sa porodicama

Godina je dana od smrti naše drage majke, svekrve i babe

MILKE ĐURKOVIĆ

Naučili smo da nas dočekuješ i ispraćaš. Nedostaješ nam i volimo te. Sin VESKO i snaha DUŠKA sa porodicom

Dragom tati

Sa tugom i poštovanjem

Tužno sjećanje na voljenog

MILOŠA DRAŠKOVIĆA

Veliki čovjek je najveći orden koji neko za života dobije. Ti si u tome uspio.

Bio si rođen da mnogima pokažeš kako radi, misli i voli takav čovjek. Kobni 13. avgust 2022. godine prekinuo je tvoj životni put. Ne brini, srećo, spavaj mirno, a mi nastavljamo dalje ranjenog srca sa mnogo boli i suza i nikada te nećemo dati zaboravu.

TVOJA PORODICA

603

Dvije godine bola i tuge

MILOŠ DRAŠKOVIĆ

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme neće izliječiti. Bićeš vječno u našim srcima i najljepšim sjećanjima.

Tvoji: MILENA, TIJANA i IGOR

Tri godine otkako nije sa nama naš dragi

ĐOKO Gojkov MIROTIĆ

Ako je život morao da stane, ljubav i sjećanje ne može i neće. Nedostaješ.

TVOJA PORODICA

611

ĐOKU MIROTIĆU

Prolaze godine, prolazi život, ali ne prolazi bol i nedostajanje. Tvoja dobrota, blaga narav i velika ljubav ostaju da ih pamtimo kao najljepše uspomene na dane provedene sa tobom. Ćerka MAJA sa porodicom

Danas se navršavaju tri godine od kada nije sa nama

606

612

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju. Sa ponosom čuvamo sjećanje na tebe.

Brat DANILO sa porodicom

Tri godine je od kada si nas napustio dragi brate

ĐOKO MIROTIĆ

Vrijeme prolazi ali bol i tuga za tobom su vječni. Počivaj u miru.

607

Brat MARKO i snaha SONJA

TVOJA PORODICA

Oglasi i obavještenja

Na osnovu Zakona o privrednim društvima Statuta Društva sazivamo

VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA “Profit App International“ AD PODGORICA

Za Skupštinu predlažemo slijedeći

DNEVNI RED

-Imenovanje radnih tijela Skupštine -Upoznavanje sa spiskom akcionara

1.Usvajanje Zapisnika sa predhodne vanredne sjedice Skupštine akcionara

2.Razmatranje usvajanje Izvještaja Revizora o poslovanju za 2023 godinu

3.Donošenje Odluke o osnivanju DOO

Vanredna Skupština akcionara će se održati dana 15.09.2024. godine u prostorijama Društva u Podgorici, bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 120, sa početkom u 9 časova. Materijal za vanrednu Skupštinu akcionara staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama Društva svakog radnog dana od 11 do 13 časova, počev od 01.09.2024.godine, pa do održavanja Skupštine. Odbor direktora

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je investitor “KIPS GRADNJA“ d.o.o. iz Podgorice podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta kolektivnog stanovanja sa djelatnostima na urbanističkim parcelama UP91, UP92 i dijela UP93, koju čine katastarske parcele br. 5471/41, 5469/39, 2078/17, 2078/18, 5471/39, 5469/38, 5471/38, 2078/19, 2078/16, 2078/15, 2090/1510, 5471/37, 5469/37, 2078/20 KO Podgorica III, zona A, u zahvatu DUP-a „Konik Sanacioni plan“ izmjene i dopune („Sl.list CG“, br. 27/10) Glavni grad Podgorica. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa. org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 20.08.2024. godine.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Preduzeću, „BELMONT DEVELOPMENTS” d.o.o. iz Bara, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1505/6 od 08.08.2024. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje apartmansko hotelskog kompleksa – ONIA u Bloku A, dio urbanističke parcele broj UP1A koju čine katastarske parcele: 167/1, 168/1, 169/1, 170/1, 171/1, 171/4, 174, 175, 172/1, 173/1, 177/3, 177/4, i 177/5, KO Reževići I, LSL „ Velji Kamen”, opština Budva.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

„BELMONT DEVELOPMENTS” d.o.o. iz Bara može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

„BELMONT DEVELOPMENTS” d.o.o. iz Bara je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Sekretarijat za ruralni održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, DOO “Agro”, Rasovo bb iz Bijelog Polja, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat funkcionisanja gazdinstva za uzgoj tovnih pilića, na lokaciji kat. parcela br. 1426/2, 1426/3, 1426/4, 1427, 1446, 2025, 2025/1, 2025/2, 2025/3, 2025/4, 2026 2026/1 KO Boljanina u opštin Bijelo Polje. U vezi sa navedenim obavještavamo zainteresovanu javnost da je uvid u dostavljenu dokumentaciju omogućen u kanc.br.32, zgrada Opštine Bijelo Polje, radnim danima od 8-11h. Elaborat se može preuzeti i sa sajta Opštine Bijelo Polje www.bijelopolje.co.me Rok trajanja javne rasprave, dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj, Sportska hala »Nikoljac« je do 13.09.2024.god. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u prostorijama DOO »Agro« , Rasovo bb u Bijelom Polju, dana 03.09.2024. godine, sa početkom u 10h časova. Primjedbe i sugestije slati na mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me

Na osnovu člana 29 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava

(Službeni list CG br.18/11 i br.52/16), član Odbora direktora emitenta SI MONETA ad Podgorica, Vesko Vukčević, dana 9.08.2024.godine, izražava svoje

Mišljenje o ponudi za preuzimanje emitenta SI MONETA AD Podgorica koju je dao NALL International doo Podgorica, kao sticalac Stav o visini ponuđene cijene

-Ponuđena cijena je utvrđena Potvrdom Monetengroberze o broju dana trgovanja i prosječnoj cijeni akcije u skladu sa sa članom 17 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG” br 18/11 i 52/16). Ponuđena cijena je u skladu sa tržišnim uslovima. Stav o namjeri sticaoca u pogledu budućeg poslovanja emitenta -S obzirom na veoma visoku koncentraciju vlasništva sticaoca, saglasan sam sa njegovom namjerom u pogledu budućeg poslovanja emitenta SI MONETA ad Podgorica a sve u cilju bolje efikasnosti i većeg kvaliteta poslovanja.

Stav o strateškimj planovima sticaoca u odnosu na emitenta i mogućim posledicama implemantacije tih planova na politiku zapošljavanja i ravnopravni status zaposlenih kod emitenta , ako I na moguće promjene vezane za mjesto obavljanja djelatnosti.

-Saglasan sam sa strateškim planovima sticaoca u odnosu na emitenta.

Emitent ima jednog zaposlenog a realizacija strateških planova sticaoca neće imati negativne posledice na politiku zapošljavanja i status zaposlenog.

Ne postoji namjera sticaoca da promijeni mjesto obavljanja djelatnosti što je jasno izraženo u Prospektu.

Izjava člana Odbora direktora o namjeri prihvata ili odbijanja javne ponude za preuzimanje

-Ne posjedujem akcije emitenta.

Izjava člana Odbora direktora o postojanju sporazuma sa sticaocem u vezi sa javnom ponudom za preuzimanje

-Izjavljujem da ne postoji bilo kakav sporazum sa sticaocem u vezi sa javnom ponudom za preuzimanje.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da su investitori ALK MONTENEGRO“ d.o.o. i „HIGIJENA“ a.d. iz Podgorice podnijeli zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta mješovite namjene na urbanističkoj parceli UP 45 zona D, koju čini katastarska parcela br. 2200/1 KO Podgorica II, u okviru DUP-a „Nova Varoš 2“ Glavni grad Podgorica.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 19.08.2024. godine.

Utorak, 13. avgust 2024.

Iv.br.826/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Elektroprivreda Crne Gore” AD Nikšić-FC Snabdijevanje, sa sjedištem na adresi ul. Vuka Karadžića br. 2, protiv izvršnog dužnika Vasilija Čekrlića, iz Berana, Budimlja 3, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 12.08.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vasilija Čekrlića, sa zadnje poznatom adresom Budimlja 3, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.826/24 od 16.07.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 09.08.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Iv.br.828/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Elektroprivreda Crne Gore” AD Nikšić - FC Snabdijevanje, sa sjesdištem na adresi ul. Vuka Karadžića br. 2, protiv izvršnog dužnika Saše Obradovića iz Berana, Lužac bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 12.08.2024 godine,

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Saše Obradovića, sa zadnje pozbatom adresom Lužac bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.828/24 od 16.07.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 09.08.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ