Issuu

Luksuzna vila poznatog muzičara odnedavno dio turističke ponude Perasta

Goran Bregović nelegalno izdaje

vilu sa bazenom

Načelnik Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor Miro Anđelić potvrdio je za Pobjedu da je, kontrolom luksuzne vile u Perastu u vlasništvu Gorana Bregovića, utvrđeno da on nelegalno izdaje i oglašava smještajne kapacitete

Tek što je juče završen protest malih drvoprerađivača ispred Vlade, Uprava za šume najavila novi javni poziv, ali za preostalu neprodatu šumu, i to po izmijenjenim uslovima

Kalač: Sad nam nude mrvice da se grabimo po sistemu ko da više

STR. 6. i 7.

STR. 8.

Policija preko NCB Interpola Podgorica pronašla šestogodišnjakinju koju je otac mimo znanja majke odveo u Tiranu

Djevojčica vraćena majci, ocu krivična prijava

Prema saznanjima Pobjede, otac je ostavio djevojčicu u Tirani, gdje je preuzela majka. Izvori iz istrage tvrde da je otac pokušao da je odvede u Sjedinjene Američke Države mimo znanja majke. Protiv njega biće podnijeta krivična prijava za oduzimanje djeteta, za što je zaprijećena kazna do dvije godine zatvora

KOMENTAR: Zagađenje vazduha i klimatske promjene u Crnoj Gori

Analitičar poručio da je odluka Hrvatske da zabrani ulazak u tu zemlju trojici predstavnika crnogorske vlasti „dosta jaka i za sada dovoljna“

disciplinovanje

Crne

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković komentarisao budžetske prihode i rashode za prvih sedam mjeseci

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

Hot bivše kolege optužio za neozbiljnost, a oni njega za nestručnost

PODGORICA - Vršilac

dužnosti direktora gradskog preduzeća „Čistoća“

Denis Hot podnio je juče ostavku na sve funkcije u Pokretu ,,Evropa sad“ zbog, kako je naveo, neozbiljnosti u radu tog pokreta, ali i izostanka podrške kakvu je očekivao.

- Obavještavam vas da podnosim ostavku na sve partijske funkcije, kao i da više ne želim da budem član PES-a. Kao što i sami znate, neki od brojnih razloga su potpuna neozbiljnost u radu partije, nepoštovanje i necijenjenje ljudskih kvaliteta i moralnih vrijednosti njenih članova, odnosno, konkretno ličnog doprinosa i zalaganja u njenom radu i razvoju od samog početka. Visoko pozicioniranje ljudi sa sumnjivim diplomama i biografijama je praksa koja nije smjela biti dopuštena – naveo je Hot u saopštenju dostavljenom medijima.

On ističe i da je vjerovao i iskreno se zalagao za promjenu dosadašnjeg društvenog sistema u Crnoj Gori i stvaranje svjetlije i bolje budućnosti za sve ljude, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku i političku pripadnost.

Kao razloge za podnošenje ostavke, Hot je naveo potpunu neozbiljnost u radu PES-a, te nepoštovanje i necijenjenje ljudskih kvaliteta i moralnih vrijednosti članova tog pokreta. Iz PES-a mu odgovorili da za više od godinu nije uspio da riješi ključne probleme u „Čistoći“

- Nažalost, pojedinci su pokazali svoje pravo lice u periodu kada je partija doživjela svoj vrhunac, odnosno kada su počeli da djeluju sa pozicije moći. Nesumnjivo je da je partija krenula u smjeru koji se kosi sa mojim životnim i političkim principima, te je izlazak iz iste bio logičan slijed događaja – poručio je Hot. Ubrzo su se oglasili i iz PES-a navodeći da ih vijest da je Hot napustio pokret ne iznenađuje, jer je to, kako su rekli, i najavio kada mu je njihov odbornički klub uputio zahtjev da popravi rezulta-

te rada preduzeća „Čistoća“. - Iako smo u prethodnih godinu dana trpjeli kritike javnosti na račun rada ovog gradskog preduzeća, imali smo razumijevanja za kompleksnost situacije u kojoj se našao Hot po stupanju na funkciju direktora i pružili smo mu šansu. Među-

tim, ni nakon nešto više od godinu dana Hot nije uspio da riješi neke od ključnih problema u radu ovog preduzeća, a nije napravljen ni suštinski pomak u popravljanju finansijske slike ovog preduzeća, proširenje baze korisnika i optimizaciji rada, sve suprotno instrukcijama

gradonačelnice. Pri tome, na svaku našu konstruktivnu inicijativu Hot je reagovao prilično defanzivno i tretirao je kao lični napad i odbijao je da prihvati bilo kakvu pomoć u radu - tvrde iz PES-a.

Ističu i kako žale što se Hot pridružio grupi bivših funkcionera PES-a koji su, kako navode, mislili da će pokret da stane iza njih čak i ako imaju loše rezultate rada u javnom interesu.

- Pa sada krivicu za svoje neuspjehe pokušava da prebaci na druge, i to u jeku izborne kampanje – zaključuje se u reagovanju PES-a. Taj pokret je medijima juče dostavio i prikaz mejla koji je njihov odbornički klub 29. jula poslao Hotu i u kojem ga opominju da se komunalni otpad ne odvozi dinamikom koja odgovara potrebama i kapacitetima kontejnera, da se deponije ne uklanjaju blagovremeno i da se sitni komunalni otpad na javnim površima ne čisti redovno.

U istom mejlu odbornički klub PES-a naglašava da „grad može i mora biti čistiji“ i predlaže da se uradi analiza procesa prikupljanja komunalnog otpada, šta je od mehanizacije potrebno obezbijediti i koji broj zaposlenih može da zadovolji potrebe glavnog grada. Predložili su, takođe, da se postavi veći broj kontejnera u pojedinim naseljima, da se jednom mjesečno čiste reoni pored puta na teritoriji glavnog grada i da se na mjesečnom nivou javnost izvještava o tome koliko je deponija detektova-

Uz račune za struju građani juče dobili i flajere sa političkim programom Pokreta „Evropa sad“

PODGORICA – Uz račune za utrošenu električnu enegriju, građanima Crne Gore juče su dostavljeni i flajeri sa političkim programom Pokreta Evropa sad. O tome je javnost obavijestio šef Kluba poslanika Demokratske partije soicijalista Andrija Nikolić navodeći da je po srijedi „brutalna zloupotreba“ javnih preduzeća ususret predstojećim lokalnim izborima.

- Zahtijevamo od direktora Pošte Crne Gore da objasni čija je odluka da propagandne političke materijale dijele uz račune za struju - napisao je Nikolić na platformi Iks. Ovim povodom oglasili su se i iz PES-a tvrdeći da su, slanjem promotivnih flajera uz račune za struju, zapravo iskoristili komercijalnu uslugu Pošte Crne Gore koju su unaprijed ugovorili i platili u skladu sa cijenovnikom.

U tom pokretu dodaju i kako je panika Andrije Nikolića razumljiva, te ocijenjuju da je zaključak o zloupotrebi državnih resursa donio misleći da i PES radi ono što je, kako su naveli, bio manir njegove partije dok je bila na vlasti. - Istini za volju, DPS nije mario za komunikaciju sa građanima pa su djelove njihovog programa saznali uglavnom iz transkripata „Skaj“ aplikacije. Iako žalimo što je DPS

staru podvalu da program „Evropa sad 2“ ne postoji zamijenio novom, najvažnije je da informacije o našem programu, pravovremeno i precizno predočimo onima na čiji standard će pozitivno uticati – navedeno je u saopštenju PES-a uz koje je medijima dostavljena i kopija isječka računa koji im je, kako tvrde, Pošta Crne Gore izdala za potrebe slanja promotivnih flajera.

Na ove navode reagovali su ponovo iz DPS-a tvrdeći da je iznos koji je PES platio za ovu uslugu znatno manji od uobičajene tržišne cijene koju Pošta Crne Gore naplaćuje za slične usluge. - Kad se tome doda činjenica da je datum knjiženja 31. jul, a da je račun izdat 13. avgusta, odnosno nakon što su građani počeli da prijavljuju zloupotrebe, a da je rok plaćanja 8. avgust, odnosno pet

Klikovac: PES se sjetio da su godinu i po varali građane

Pokret ,,Evropa sad“ se sjetio da su godinu i po varali građane, govoreći da gradsko preduzeće „Čistoća“ postiže sjajne rezultate, tek kad je vršilac dužnosti direktora tog preduzeća Denis Hot napustio partiju, saopštio je šef odborničkog kluba DPS-a u Podgorici Andrija Klikovac – Ovo je najbolji dokaz da u PES-u ne postoji meritokratija. Da su klasični prevaranti. Hotu produžavaju mandat u VD stanju za po šest mjeseci čak tri puta, govoreći da u ‘Čistoći’ postoje sjajni rezultati. Kad je Hot napustio PES, sjetili su se da su godinu i po dana varali građane Podgorice – napisao je Klikovac u objavi na platformi Iks.

no tokom tog mjeseca i koliko je njih očišćeno. Odbornički klub PES-a je tada od Hota zahtijevao i da se prate poslovođe i kvalitet informacija koje dostavljaju nadležnima, te da se uvedu opomene i disciplinske kazne za zaposlene koji svoj posao ne rade kako treba. Denis Hot drugi je funkcioner koji je u dva posljednja dana napustio Pokret ,,Evropa sad“. Samo dan ranije, u utorak, to je učinila i članica Glavnog odbora Pokreta Petra Čelebić Ona je u obrazloženju svoje ostavke navela da PES više nije ista partija, te da ona, kao Crnogorka, ne želi da bude dio „priče koja od Crne Gore pravi puku ljušturu nezavisne države“. Đ. Ć.

dana prije izdavanja računa, apsolutno je jasno da je riječ o mutljavini u kojoj ima posla za tužilaštvo. Na što su sve spremni, ne bi začudilo da su ugovor i račun napravili danas. Važno je da je ođe svima sve jasno – navodi se u reagovanju DPS-a.

Iz te partije ističu i kako PES „u blijedom pokušaju da zaustavi strmoglavi pad rejtinga, pribjegava najgorim zloupotrebama državnih resursa kako bi se sačuvao od kraha koji ih čeka na predstojećim izborima“.

- Nakon što su, nezapamćenim političkim kuplerajem izvršili rekonstrukciju Vlade u koju nije ušao samo onaj ko nije htio, nakon što su slagali građane oko Programa „Evropa sad 2“ koji su tempirali uoči lokalnih izbora, te

Denis Hot

Analitičar poručio da je odluka Hrvatske da zabrani ulazak u tu zemlju trojici predstavnika crnogorske vlasti „dosta jaka i za sada dovoljna“

Janjić: Očekujem disciplinovanje Crne Gore kroz NATO savez

PODGORICA - Zabrana

ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću je dosta „visoka mjera“ i za sada je dovoljna. Ciljana je prema ljudima koje u Hrvatskoj smatraju odgovornim za miješanje u njene unutrašnje stvari, a to je podsticanje srpskog nacionalizma i obnavljanje priča o Jasenovcu, jer na te priče se diže i ultra-desna Hrvatska – kazao je za Pobjedu dr Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, poručujući da Hrvatska nikada ne reaguje bez konsultacija sa Briselom i NATO.

Ocijenio je da razlog za pomenutu mjeru nije samo Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, koju je usvojio crnogorski parlament, već i karakter sadašnje hrvatske vlade.

RECIPROCITET

Hrvatska nikad ne reaguje bez konsultacija sa Briselom i NATO, poštuje zajedničku spoljnu politiku. Rezolucija o Jasenovcu je provokacija. Problem u odnosima dvije države je što Crna Gora nije adekvatno odgovorila na „veliko pranje novca i organizovani kriminal“ - rekao je Janjić

- U Hrvatskoj više nije vlada sa kojom su Crnogorci navikli da rade, a pogotovo nijesu vlade sa kakvim je sarađivao Milo Đukanović kada je mogao da napravi neka privremena rješenja. Dakle, hrvatska vlada je sklona reciprocitetu, a političari u Crnoj Gori zaboravljaju da su puna rješenja sa Hrvatskom zapravo privremena. Ako se u Crnoj Gori nastavi sa takvom politikom u kojoj se vidi uticaj Rusije preko članova Vlade, pogotovu nakon rekonstrukcije, i pitanje granica je privremeno rješenje koje može da traje dugo, a može i da se ospori, što je Hrvatska već dva puta koristila – kazao je Janjić. On problem vidi i u nekim odlukama sudova koje su političke, bez obzira na prethodno dokazane činjenice, kao što je „državni udar“ i slične stvari koje sada „moraju da imaju posljedice i na region“. Prema njegovoj ocjeni, hrvatski domovinski pokret želi da zaustavi odnose, pomjeri granicu i iscrta je po svojoj meri ili

Ako se u Crnoj Gori nastavi sa politikom u kojoj se vidi uticaj Rusije preko članova Vlade, pogotovu nakon rekonstrukcije, i pitanje granica je privremeno rješenje koje može da traje dugo, a može i da se ospori, što je Hrvatska već dva puta koristila, kazao je Janjić

da barem ona bude otvoreno pitanje što zadire u regionalnu bezbjednost.

- To je argument regionalne bezbjednosti i to Crna Gora, bez obzira na to što je članica NATO, ne smije da zaboravi. Angažman Crne Gore u NA-

Pošta: Promotivni materijal partija već godinama dostavljamo građanima

Uslugu dostave promotivnog materijala pravnim, fizičkim licima i političkim partijama Pošta Crne Gore pruža duži niz godina, saopštili su iz te kompanije navodeći i da nije riječ ni o kakvoj inovaciji. - Sa samom uslugom svi zainteresovani se mogu

poslije desetina i stotina raspisanih konkursa za zapošljavanje, na svim nivoima ususret izborima u Podgorici, na red su došle zloupotrebe državnih preduzeća poput Pošte i Elektroprivrede Crne Gore – ističu iz DPS-a.

upoznati i na zvaničnom sajtu Pošte Crne Gore. Takođe bismo pomenuli da ovo nije prvi put da neka politička partija koristi ovu uslugu za promociju političkih programa. To godinama unazad rade različite partije, pozicione i opozicione. Pozivamo

Ta partija PES-u poručuje i kako su im uzaludni promo tekstovi, bilbordi, flajeri i kampanja kojom se građani pokušavaju ubijediti u prevaru. - Prevara je provaljena. Umjesto obećanih 250 eu-

i partiju kojoj pripada i poslanik Andrija Nikolić da i dalje nastavi da koristi Poštinu uslugu dostave promotivnog materijalaporučuju iz ove kompanije i dodali da je za ovu uslugu regularno izdat račun klijentu. Iz Pošte objašnjavaju da

ra, plata je povećana za 36. Uz cijene koje su veće nego u Njemačkoj, Milojko Spajić privatnim dilovima, a na štetu države i njenih resursa, nastavlja da uništava životni standard građana, da bi od tih aranžmana ubirao

TO je vrlo ograničen, a pomenute stvari koje radi crnogorska vlada su upravo suprotne politici NATO, kao i Rezolucija o Jasenovcu - navodi Janjić. POTRE bna dj E la Na pitanje koliko pomenute mjere koje su dobili crnogorski političari štete Crnoj Gori na njenom evropskom putu, Janjić je odgovorio da je Vlada Crne Gore na evropskom putu koliko i Vučićeva vlada. - Otvaranje poglavlja je prošlo vrijeme koje je Crna Gora sama odbacila litijama i pro-

se promotivni materijal dostavlja zasebno, odnosno kao posebna pošiljka i da je to i sada bio slučaj. - Račun za struju je dostavljen u posebnoj, zatvorenoj koverti, dok je promotivni materijal dostavljen posebno, a ne kako se želi stvoriti utisak da je fizički vezan za drugu pošiljku – zaključuje se u reagovanju Pošte Crne Gore.

prihode za svoj džep – naveli su u regovanju. Zaključuju i kako je „pametnome dosta“ to što Pošta Crne Gore uz račune za struju, mjesec i po pred izbore, dijeli politički program partije na vlasti. Đ.Ć.

mjenom politike. Oni sada ne mogu na zaslugama prošlog vremena da budu država. U Crnoj Gori društvo postaje dinamično (puno stranih državljana, kompanija, turizam) ali institucije ne upravljaju svim tokovima novca. Crna Gora postaje rizična i to ne valja. Zato očekujem disciplinovanje Crne Gore kroz NATO, jer nema drugog kanala – kazao je Janjić. Istakao je da političari u regionu vjeruju da im ne treba ni vozačka dozvola ako imaju poslanički imunitet. On podsjeća da Crna Gora ima novu generaciju političara koja mora da shvati da su na putu u EU potrebna djela, a ne političke priče. - Napravite dva-tri dobra zakona i usvojite Rezoluciju o Jasenovcu koja sve to sruši. Spajić i Milatović treba da pročitaju Zakon o nacionalnim manjinama Crne Gore i da se ne igraju, jer Hrvatska uvijek ima mehanizam poglavlja 23 i 24 da te zaustave zbog politike kojom ti njih plašiš i obilježavaš manjinu - a to i jeste rezolucija o Jasenovcu – poručio je Janjić.

PROVOK aCI ja Kočnicu za dobre odnose predstavlja i „srpski svet“ koji Janjić karakteriše kao „paradržavno organizovanje srpskog etniciteta“ i problem je, kako kaže, što u tome učestvuju Vlada i njeni službenici. - To bi trebalo da zabrine građane Srbije, Crne Gore i Republike Srpske. Za sada je to pitanje u Hrvatskoj stavljeno sa strane zahvaljujući činjenici da opozicija u Srbiji i Republici Srpskoj nije glasala za tu rezoluciju. Ipak, to je problem u nastanku. Radikalno desno

Otvaranje poglavlja je prošlo vrijeme koje je Crna Gora sama odbacila litijama i promjenom politike. Oni sada ne mogu na zaslugama prošlog vremena da budu država. Crna Gora postaje rizična i to ne valja. Zato očekujem disciplinovanje Crne Gore kroz NATO, jer nema drugog kanala, naveo je Janjić

orijentisani političari u Hrvatskoj to vide kao veliku Srbiju što će potezati kada dođu političke krize - ocjenjuje Janjić i ističe da će se reakcija Hrvatske na sadašnju situaciju vidjeti brzo kod zamjene ambasadora u regionu. Janjić je kazao da Hrvatska nikada ne reaguje bez konsultacija sa Briselom i NATO, jer poštuje zajedničku spoljnu politiku, kao i da je Rezolucija o Jasenovcu čista provokacija.

Problem u odnosima ove dvije države, ali i regiona, vidi i u tome što Crna Gora nije adekvatno odgovorila na „veliko pranje novca i organizovani kriminal“. On podsjeća da su SAD veoma zainteresovane da svi oni koji su radili suprotno zakonima odgovaraju i kao primjer navodi da su SAD uvele sankcije Miloradu Dodiku, ali da se i pored toga svakoga dana otkrivaju nepravilnosti u trošenju zajedničkog novca u BiH. V. CVEjIĆ

Dušan Janjić

Flajer koji je dostavljen uz račun za struju

U poneđeljak ponovo počinje katamaranska linija Dubrovnik –Budva

PODGORICA - Nakon kratkog prekida iz tehničkih razloga, katamaranska linija između Dubrovnika i Budve ponovno počinje s plovidbom 19. avgusta.

Podsjećamo, zbog nepredviđenih tehničkih razloga, plovidba na liniji Dubrovnik – Budva privremeno je bila obustavljena od 4. do 18. avgusta.

Ova brodska linija startovala je 29. juna ove godine. N. K.

Generalni direktor Telekoma Srbije o uspjesima kompanije Lučić: Prerasli smo region, postajemo veliki

PODGORICA - Činjenica da Telekom Srbija grupa ostvaruje poslovne prihode čak i veće nego svi ostali operateri na prostoru bivše Jugoslavije zajedno, predstavlja potvrdu da je ovaj region postao premali za najuspješniju srpsku kompaniju i da je osvajanje evropskih i svjetskih tržišta sljedeći najlogičniji korak.

Ovo je za TV Pink izjavio generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić povodom analize hrvatskih medija, a kojom je potvrđeno apsolutno liderstvo srpskog nacionalnog operatera na regionalnim tržištima. Ova kompanija je, inače, vlasnik crnogorskog vodećeg operatera, M-tela. – Do 2020. u šest zemalja regiona bili smo pojedinačno na drugom mjestu, daleko iza Hrvatskog Telekoma. Onda smo najvećeg hrvatskog operate-

ra pretekli, treću godinu zaredom, sada pravimo 2,5 puta veći profit nego HT, a Telekom Srbija grupa ima prihode koji su veći nego svi ostali operateri od Slovenije do Sjeverne

Susret ministarke turizma Kordić sa ambasadorkom Velike Britanije Meken

Makedonije zajedno – istakao je Lučić. Kako je ukazao, uskoro će postati bespredmetno porediti Telekom Srbiju sa regionom. – I najobjektivnije analize iz Hrvatske su pokazale da smo prerasli region, da postajemo veliki evropski operater, a sljedeći cilj nam je da budemo i uspješan globalni igrač. Dosadašnja širenja na Austriju, Švajcarsku i Njemačku pokazuju se kao izuzetno uspješna, a do kraja godine na red dolaze Sjedinjene Američke Države. Kao što smo za šest godina prihode podigli sa milijardu eura na preko dvije milijarde, očekujemo da ćemo ih u sljedećih pet do šest godina podići na tri milijarde eura –kaže Lučić. N.K.

sebnim akcentom na sjever Crne Gore.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković komentarisao prvih sedam mjeseci

PODGORICA – Kada se sagledaju kompletna prošlogodišnja dešavanja, bilo je za očekivati da će se prihodi, posebno od naplate poreza na dobit pravnih lica, povećati u odnosu na sedam mjeseci prošle godine, za šta je zaslužna povećana dobit dominantno velikih preduzeća – kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković komentarišući podatke Ministarstva finansija (MF) o budžetskim prihodima i rashodima od januara do kraja jula ove godine.

Naglašava da je riječ o prihodima koji su rezultat prošlogodišnjeg poslovanja preduzeća, te da se, imajući u vidu koliko je MF planiralo da će ostvariti po ovom osnovu, može zaključiti da procjena nije bila dovoljno dobra.

PrihOdi

Podaci MF pokazuju da je državna kasa za prvih sedam mjeseci ove godine ostvarila suficit od 42 miliona eura, dok je u julu suficit iznosio 11 miliona.

- Prema preliminarnim podacima, prihodi budžeta za sedam mjeseci 2024. godine iznosili su 1,57 milijardi eura, što je u odnosu na isti period prethodne godine veće za 124,7 miliona eura. U poređenju sa planom za period januar-jul, prihodi budžeta veći su za 95,5 miliona. Izuzimajući prihode jednokratnog karaktera, prihodi budžeta za sedam mjeseci 2024. godine u odnosu na uporedni period 2023. godine veći su za 237,2 miliona eura ili 18,2 odsto – saopštili su ranije iz MF. Navode da je od poreza na dobit pravnih lica prihodovano

Prihodi od na dobit morali biti bolje

197,6 miliona eura, što je 51,8 miliona, odnosno 35,6 više od odnosu na plan i 61,8 miliona, odnosno 45,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine. I po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica ostvareno je više prihoda za 7,6 miliona, odnosno 19,9 odsto u odnosu na plan, odnosno 14,4 miliona ili 45,8 odsto više u odnosu na sedam mjeseci prošle godine. Taj prihod iznosi 45,9 miliona eura. PDV u iznosu od 655,4 miliona eura za 13,8 miliona, odnosno 2,2 odsto veći je u odnosu na plan, dok je u odnosu na prošlu godinu ostvareno 87,1 milion eura, odnosno 15,4 odsto više. Doprinosi koji su ostvareni u iznosu od 321 milion eura veći su za 16,2 miliona eura, odnosno 5,3 odsto od plana. To je za 31,2 miliona, odnosno 10,8 odsto više u odnosu na isti period lani. Mulešković smatra da su ovi prihodi morali bolje biti procijenjeni, posebno sada kada postoji sistem fiskalizacije, ocjenjujući da je na osnovu toga mnogo lakše bilo napraviti procjenu očekivane dobiti kompanija.

- Povećanje naplate PDV-a je takođe bilo za očekivati, jer je povećanje minimalne penzije uticalo na rast potrošnje, a istovremeno se odvijao i dodatni proces zaduživanja građana, što je dodatno uticalo na potrošnju, a samim tim i veću naplatu PDV-a – kazao je Mulešković.

rashOdi Komentarišući rashode, Mulešković je ocijenio da se ništa u značajnoj mjeri nije smanjilo, dodajući da je upravo tu potrebno sprovesti velike aktivnosti, posebno kada je riječ o zaradama u javnom sektoru koje su veće u odnosu na prošlu godinu.

- Ono što vidimo jeste da će se taj trošak iz mjeseca u mjesec povećavati zbog povećanja administracije, a ništa nije urađeno po pitanju smanjenja ugovora o djelu i ostalih ugovora na osnovu kojih se angažuju u javnoj upravi. Potrebno je staviti fokus na to – kazao je Mulešković. Ipak, ukazuje da je za pohvalu smanjenje neproduktivnih i troškova za kancelarijski ma-

Novi Zakon o kontroli državne pomoći na javnoj raspravi do 13. septembra

PODGORICA - Ministarka turizma mr Simonida Kordić i britanska ambasadorka Don Meken zaključile su da je broj britanskih turista koji

posjećuju Crnu Goru značajno porastao, a ambasadorka je ukazala da je potrebno unaprijediti promociju turizma u ovoj zemlji, sa po-

- Kordić je naglasila značaj turizma kao jedne od najvažnijih privrednih grana naše zemlje i istakla potrebu za jačom promocijom Crne Gore kao jedinstvene turističke destinacije na britanskom tržištu, sa posebnim fokusom na razvoj održivog turizma i očuvanje prirodnih resursa. Ukazala je na važnost povećanja broja britanskih turista u Crnoj Gori, naročito kroz bolje povezivanje dvije zemlje – saopšteno je iz Ministarstva turizma. Ambasadorka Meken je naglasila da je veći broj letova između Crne Gore i Britanije doprinio lakšoj dostupnosti, - Ukazala je na potrebu za dodatnim unapređenjem pristupa informacijama o turističkoj ponudi i atrakcijama Crne Gore turistima iz Ujedinjenog Kraljevstva, sa posebnim akcentom na sjeverni region zemlje – saopštili su iz Ministarstva dodajući da su ovakvi sastanci ključni za unapređenje saradnje u turizmu. M. Lk.

PODGORICA – Ministarstvo finansija (MF) je zbog brojnih manjkavosti u primjeni Zakona o kontroli državne pomoći iz 2018. godine uradilo novi tekst ovog propisa koji će na javnoj raspravi biti do 13. septembra.

Odredbe

U izvještaju o analizi procjene uticaja propisa se navodi da su odredbe važećeg zakona nedorečene u dijelu regulisanja pravnog lica koje treba da vrati neusklađenu državnu pomoć, jer nije definisano ko je obavezan da vrati sredstva u slučaju statusne promjene pravnog lica na koje se povraćaj odnosi. -Iz tog razloga, jasno je uređen slijed pravnih i ekonomskih promjena do kojih može doći, a koje bi omogućile da državnu pomoć vrati ono pravno lice koje je zadržalo korist, odnosno koje uživa benefite dobijene neusklađene državne pomoći. Uređen je postupak

identifikovanja korisnika koji mora vratiti državnu pomoć, proširenje naloga za povraćaj i ekonomski kontinuitet korisnika, kao i slučajevi prodaje udjela korisnika državne pomoći, odnosno spajanje i drugi reorganizacioni postupci –navodi se u dokumentu MF. Iz Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) naglašavaju da oni nijesu obrađivači ovog zakona, ali da su učestvovali u njegovoj izradi, kako bi doprinijeli stvaranju usklađenog zakonodavnog okvira u oblasti kontrole državne pomoći, poštujući međunarodne obaveze koje proističu iz pregovaračkog poglavlja 8. -Agencija podržava rad i zalaganje resornog ministarstva, jer će novi Zakon o kontroli državne pomoći umnogome unaprijediti oblast kontrole državne pomoći i u cjelosti se harmonizovati sa pravnom tekovinom EU uz osiguranje pune primjene pravila, a naročito

usklađenost sa procesnim pravilima u oblasti kontrole državne pomoći, stvarajući veću pravnu sigurnost za korisnike, kao i davaoce državne pomoći, a sve u cilju zaštite konkurencije na tržištu i ispunjavanja obaveza koje je Crna Gora preuzela zaključenjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – kazali su Pobjedi iz AZK. Na pitanje koje su najvažnije novine koje će donijeti ovaj zakon, iz AZK ukazuju da će njime biti detaljno uređeno pitanje registara državne pomoći, što će doprinijeti ostvarivanju pune transparentnosti. r egistri

-Agencija vodi četiri registra državne pomoći koja su javno dostupna, pa će se novim zakonskim rješenjem obezbijediti redovno i blagovremeno registrovanje dodijeljenih državnih pomoći od s trane davalaca državnih

Katamaran Dubrovnik - Budva

Vladimir Lučić

od poreza morali su planirani

terijal, što su iz MF-a i najavljivali. Za potpun uvid u stanje javnih finansija, kako je naveo, potrebno je sačekati kraj turističke sezone.

- Vidjećemo kako će izgledati javne finansije, jer je naplata poreza i ostalih dažbina od turizma najbitnija. Vidjećemo i kako će uticati na njihovu stabilnost to što je ove godine manje turista te da li će to ugroziti javne finansije i na koji način će se to izbalansirati do kraja godine – zaključio je Mulešković.

Podaci MF pokazuju da su izdaci budžeta tokom prvih sedam mjeseci bili 1,52 milijarde eura, što je za 232 miliona više nego u istom periodu prošle godine.

- U odnosu na uporedni period prethodne godine, najveće odstupanje se odnosi na bruto zarade, transfere za socijalnu zaštitu, transfere institucijama, pojedincima nevladinom i javnom sektoru, kao i na kapitalni budžet – saopštili su iz MF-a. M. LEKOVIĆ

PODGORICA – Ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović je kazao da bi planiranom dinamikom, u odnosu na trenutne cijene goriva, formirati krajnju količinu naftnih rezervi od 100.000 tona za četiri do pet godina.

Šahmanović je u jutarnjem programu TVCG kazao da će dinamika najviše zavisiti od cijene goriva.

-Što se mene tiče i resora kojim upravljam, stavićemo fokus na ispunjavanje obaveza koje proizilaze iz procesa evropskih integracija. Fokusiraćemo se na završetak priče oko formiranja naftnih rezervi, zatim oko regulatornog okvira, usvajanja zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnih derivata i ažuriranja akcionog plana o formiranju rezervi – naveo je Šahmanović.

Dodao je da je Zakon o for-

miranju naftnih rezervi upućen Skupštini sa zahtjevom za usvajanje po hitnom postupku, nakon čega će, kako je naveo, ažurirati akcioni plan. - Tada ćemo pristupiti formiranju naftnih rezervi tako što će se uvesti posebna taksa koja će iznositi otprilike tri centa po litri goriva. Naftne rezerve će napraviti zaštitu u slučaju eksternih poremećaja na međunarodnom, regionalnom ili internom tržištu, i u tom slučaju građani i privreda će moći da funkcionišu nesmetano tri mjeseca – naveo je Šahmanović. R. E

CUP reagovao na izjavu Unije poslodavaca

rizovanja bilo koga - dodaje se u saopštenju. Jasno je da je UPCG, kako su ocijenili, svjesna da je ostala bez članstva i da bilo koji prag reprezentativnosti neće moći da pređe.

pomoći – kazali su iz AZK. Upitani da li će ovim zakonom biti osnažene i njihove ingerencije i djelovanje, iz AZK odgovaraju pozitivno, posebno u dijelu monitoringa odnosno praćenja unosa podataka davaoca državne pomoći u registre. -Agencija upravlja registrima državne pomoći i ovim zakonskim rješenjem će se propisati dodatne obaveze davalaca državne pomoći, kako bi svaki građanin i privrednik u Crnoj Gori imao potpun, tačan i precizan uvid u dodjelu državne pomoći, kako sa državnog, tako i sa lokalnog nivoakazali su iz AZK.

Ipak, ono što bi posebno trebalo da unaprijedi položaj AZK-a, a samim tim i njihovo djelovanje, odnosi se na proširenje kaznenih odredbi. Do sada je AZK, kada utvrdi da je dodijeljena nezakonita državna pomoć, dalje postupanje u tom smislu pre-

puštala Sudu za prekršaje. - Ovim nacrtom bi trebalo da budu proširene kaznene odredbe u odnosu na one koje propisuje važeći Zakon o kontroli državne pomoći, što ima za cilj propisivanje sekundarne norme, odnosno sankcije za nepridržavanje obaveza propisanih zakonom. Kaznene odredbe imaju za cilj da obezbijede punu primjenu pravila državne pomoći. Kaznene odredbe, s obzirom na pravnu prirodu povrede ovog zakona, odnosno izvršenog prekršaja, kao i status počinioca, dijele se na periodične novčane kazne i kazne za prekršaje. Periodične novčane kazne Agencija direktno može da izrekne privrednim društvima i udruženjima privrednih društava u slučajevima odbijanja saradnje sa Agencijom u postupcima koje Agencija vodi. Prekršajne novčane kazne Agencija može da izrekne davaocima državne pomoći direktno, izdavanjem prekršajnih naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje – objasnili su Pobjedi iz AZK. M.Lk.

PODGORICA – Iz Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) tvrde da je Unija poslodavaca (UPCG) izgubila legitimitet da predstavlja crnogorsku privredu, jer se poziva na Zakon o radu iz bivše države iz 2004. godine.

- Zahvaljujemo se kolegama iz UPCG što su nas savjetovali da se prijavimo za dokazivanje reprezentativnosti, mi samo to i tražimo. Nadamo se da je njihov apel čulo i nadležno Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga - navodi se

u reagovanju CUP-a na jučerašnju izjavu UPCG. Oni su naveli da kolege iz UPCG i dalje žive u staroj državi, pa zbog privilegija koje imaju nijesu shvatili da je ovo neko novo doba.

- Još nijesu razumjeli da se promijenila država, njen naziv, zakoni i da je samim tim Pravilnik br. 34/2005 od 9. 6. 2004. Godine, po kojem su oni ,,birani“ neupotrebljiv i nezakonit, jer se poziva na Zakon o radu iz bivše države – davne 2004. godine, a koji se inače pet puta od tada mijenjao. Zato se CUP i ne može prijavi-

Podaci Centralne banke

ti za dokazivanje reprezentativnosti, jer ne postoji valjana zakonska i podzakonska legislativa – kazali su iz CUP-a. Razumiju, kako navode, i nervozu kolega iz UPCG, jer nije lako izgubiti članstvo i pravdati nelegitimitet, s obzirom na to da su jedina organizacija poslodavaca u Evropi koja 19 godina nije dokazala svoju reprezentativnost i legitimitet.

- Razumijemo i to da strahuju od izmjena Zakona o radu, jer će se tim činom konačno omogućiti svim privrednim udruženjima da dokazuju svoju reprezentativnost, bez favo-

PODGORICA - U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke, na kraju jula u blokadi bilo 20,63 hiljade preduzeća i preduzetnika, neznatno više nego na kraju juna.

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je skoro 1,29 milijardi eura, što je 1,56 odsto više nego u junu. Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 30,46 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 393,64 miliona eura. Kako se navodi, 50,8 odsto ukupnog iznosa blokade ili 656,43 miliona eura otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih. U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,71 hiljadu dužnika čija je blokada iznosila 41,81 milion eura, što je 3,23 odsto ukupnog iznosa blokade. Duže od godinu u blokadi je 18.910 kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,25 milijardi eura. N. K.

- Ipak, na njihovu žalost, Crna Gora mora pratiti standarde i prakse EU i omogućiti razvoj socijalnog dijaloga, uz poštovanje najviših standarda na dobrobit čitave društvene zajednice. A kad se stvore zakonodavni i podzakonski preduslovi, lako se prebrojati i pokazati ko je reprezentativan, a ko nije, to je ono što najviše i plaši naše kolege iz UPCG - navode u saopštenju. Na potezu je, kako smatraju, nadležno ministarstvo i ministarka Naida Nišić, koja trenutno predsjedava nelegitimnim Socijalnim savjetom, nadaju se ne zadugo, da kako je i dogovoreno dostavi Skupštini izmjene Zakona o radu, jer je javna rasprava završena još u aprilu. R. E.

Uprava carina Za mjesec zaplijenjena roba vrijedna 60 hiljada

PODGORICA - Službenici Uprave carina, u toku posljednjih mjesec, izvršili su 7.513 detaljnih kontrola vozila i roba i tom prilikom utvrđene su 42 nepravilnosti za koje je izdat 51 prekršajni nalog i izrečene novčane kazne u iznosu od 47.550 eura, naveli su u saopštenju. Iz Uprave carina ističu da je zaplijenjena roba vrijednosti 60.561,74 eura. - U strukturi krijumčarene robe preovlađuju akcizni proizvodi, odjevni predmeti, parfemi, auto djelovi, djelovi za mobilne telefone, oprema za fotografisanje, prehrambeni proizvodi, oprema za tetoviranje, bižuterija, satovi, alati, okovi… - kazali su u saopštenju. R.E.

Admir Šahmanović

Centralna banka Crne Gore

Mirza Mulešković

RTCG i Udruženje estradnih umjetnika organizuju Montesong 2024.

Za Evroviziju će se takmičiti 16 kompozicija

PODGORICA - Crna Gora

će se takmičiti na Eurosongu 2025. godine u Švajcarskoj, a predstavljaće je pobjednička kompozicija festivala Montesong 2024, koji će se održati na jesen. Na crnogorskom festivalu će se birati između 16 kompozicija, odlučeno je na sjednici Savjeta RTCG.

RTCG će organizovati Montesong 2024. u saradnji sa Udruženjem estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore. Izbor kompozicija za festival Montesong 2024. obaviće Selekciona komisija RTCG-a od blagovremeno pristiglih prijava po raspisanom konkursu, u skladu sa Pravilnikom, a izbor pobjednika za Pjesmu evrovizije 2025. vršiće stručni žiri i publika putem SMS, u skladu sa Pravilima o glasanju za festival Montesong 2024, koja RTCG donosi u saradnji sa Udruženjem.

Za 12 nastupa, koliko ih je Crna Gora imala dosad, najbolji plasman su ostvarili Sergej Ćetković 2014, a još bolje je prošao Knez naredne godine u Beču sa pjesmom „Adio“. Prvi crnogorski predstavnik bio je Stevan Faddy 2007. Posljednji put je Crna Gora imala svoju predstavnicu 2022. godine u Torinu. Tada je Vladana Vučinić izvela zapaženu kod publike pjesmu „Breathe“, ali nije uspjela da se plasira u finale. Prošle godine Crna Gora nije imala predstavnika u Liverpulu iz finansijskih razloga, ali i zbog nedostatka interesovanja sponzora. Vladanin odlazak u Torino bio je obilježen i time što je izabrana internom procedurom, ali i činjenicom da je zaposlena u toj medijskoj kući, iako je prije njenog izbora donijet novi pravilnik koji je ukinuo tu vrstu zabrane, te je njeno učešće bilo regularno. Na tu činjenicu je skrenuo pažnju Media centar, koji je saopštio da je pravilnik o izboru iz 2016, koji je bio važeći do njenog odlaska, zabranjivao da izvođač i autori budu zaposleni u RTCG. Upozorili su i da je pet od deset članova komisije bilo zaposleno u RTCG te da sve to ukazuje na mogući konflikt interesa. Pravilnik iz 2021, kao ni nacrt koji je prije nekoliko dana predstav-

PODGORICA – Predstavnici malih drvoprerađivača, koji su juče u podne protestovali ispred zgrade Vlade, nepodijeljeno su ocijenili da je najava Uprave za šume o raspisivanju dodatnog javnog poziva za dodjelu preostalih sirovina za redovnu sječu zapravo – ne samo gora od prethodnog rješenja, već i da otvoreno vrijeđa i ponižava sve firme i radnike koji su tokom prvog tendera bili oštećeni i uskraćeni za kvalitetnu sirovinu.

Zapažen povratak

,,Novi početak sa Montesongom“, ,,Crna Gora se vraća na Evroviziju“, samo su neki od navoda specijalizovanih portala koji se bave najgledanijim muzičkim takmičenjem na svijetu. Ističe se da iako datum Montesonga 2024. nije preciziran, to znači da Crna Gora ne samo da će se vratiti na Evroviziju, već je jedna od prvih zemalja koje su objavile takmičenje za pjesmu koja će je predstavljati. Pišu i da je ovo značajan povratak za malu balkansku zemlju, koja je posljednji put učestvovala 2022. godine.

ljen Savjetu ne diskvalifikuju zaposlene od učešća na Pjesmi Evrovizije. Prema odluci Savjeta RTCG, troškove organizacije festivala RTCG i Udruženje snose zajednički, pri čemu Udruženje snosi 80%, a RTCG snosi 20% . Na ovaj način se RTCG oslobađa finansijskog opterećenja koje nosi sa sobom ovo međunarodno takmičenje. Savjet RTCG je odluku obrazložio time da je organizacija festivala Montesong 2024. u javnom interesu, jer podstiče domaće autore i izvođače na stvaranje nove muzike i omogućava im da svoje radove predstave široj javnosti. - Dodatno, saradnja sa Udruženjem kao i ključnim organizacijama koji se bave i štite prava estradnih umjetnika i autora u Crnoj Gori, doprinosi jačanju kulturnih veza unutar Crne Gore i promovisanju crnogorske muzike na međunarodnoj sceni - piše u odluci Savjeta RTCG. Istaknuto je i da je pravo izbora kompozicije koja će predstavljati Crnu Goru isključivo pravo RTCG kao člana EBU-a i nijedna druga organizacija na teritoriji Crne Gore ne može bez saglasnosti RTCG organizaciono, marketinški ili na drugi način vezivati svoje ime uz takmičenje za Pjesmu Evrovizije. j. M.

Tek što je juče završen protest malih drvoprerađivača najavila novi javni poziv, ali za preostalu neprodatu šumu,

Mali drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore protestovali su juče ispred zgrade Vlade Crne Gore tražeći da se poništi javni poziv Uprave za gazdovanje šumama i lovištima za redovnu sječu i organizuje novi kojim bi svi imali jednaku šansu za kupovinu sirovine. Od sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Andrije Delića, koji je razgovarao sa njima dobili su uvjeravanje da taj resor, kao i ministar Vladimir Joković u saradnji sa Vladom Milojka Spajića traže što hitnije, stručno i adekvatno rješenje za prevazilaženje pat pozicije, odnosno model prema kojem niko od malih drvorperađivača neće ostati bez sirovine i posla. Umjesto toga, pola sata nakon završetka protesta, stiglo je obavještenje Uprave za šume kojom rukovodi Miloš Rajković, da za danas planiraju raspisivanje tendera broj 2 za preostalu šumu koja nije prodata u prvom navratu.

Iz Uprave za šume su saopštili da će, imajući u vidu pokušaj manipulacije zbog kriterijuma u vidu broja radnika, lokalnog faktora i lokalnog sjedišta privrednog društva, Javni poziv 2 imati samo jedan jedini uslov - a to je cijena.

-Ovim će se razotkriti da li je sve vrijeme iza protesta cilj rušenje ovog menadžmenta Uprave za gazdovanje šumama i lovištima zbog odgovornog rada i rezultata – tvrde u Upravi.

U saopštenju nije precizirano da li takav potez Uprave ima veze sa najavljenim rješenjem na višem nivou, ili nastupaju nezavisno od pokušaja da se, kako je to saopštio sekretar Delić, na relaciji ministarstvo poljoprivrede – Vlada nađe rješenje koje neće zaobići ni male privrednike i sačuvati njihovo poslovanje.

Na upit poslat direktoru Uprave za šume Milošu Rajkoviću da razjasni polazište, odnosno otkloni ove dileme, juče nijesmo dobili odgovor.

Potvrda kakav je bio Prethodni Poziv

Predstavnik drvoprerađivača iz Rožaja Ervin Kalač, kazao je da najavljeni sistem vrednovanja ponuda za drugi javni poziv, slikovito govori kakav je bio prethodni.

-Ako su bili dobri uslovi prvog, što ih mijenjaju u drugom. Sami su potvrdili što su uradili ranije, kada je šuma prodata i po 30 eura nižoj cijeni od ponuđene. Sada ono što je preo-

Kalač: Sad nam mrvice da se po sistemu ko

Nije prošlo ni pola sata od momenta kada je državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Andrija Delić uvjeravao okupljene male drvoprerađivače ispred zgrade Vlade da se radi na rješenju koje će im obezbijediti sirovinu i opstanak biznisa, a Uprava za šume kojom rukovodi Miloš Rajković saopštila je da će danas raspisati tender broj 2 za sirovine koje nijesu prodate na prvom javnom pozivu. Prema najavi, ovoga puta biće u igri samo jedan uslov za kupovinu – najbolja ponuđena cijena. Upravo ignorisanje najbolje cijene tokom vrednovanja ponuda na prvom oglasu, bio je povod za revolt i proteste malih drvoprerađivača...

stalo, a nijesu po povlašćenim uslovima kupile velike firme, u vidu mrvica nude malim drvoprerađivačima da se grabimo po sistemu ko da jaču cijenu - kazao je Kalač Pobjedi. Vlasnik firme „Lijesk a“ iz Maoče kod Pljevalja Milko Čabarkapa ocijenio je u izjavi za Pobjedu da je najava drugog poziva, bez poništavanja prethodnog tendera, predstavlja nastavak vrijeđanja zdravog razuma i predstavnika malih firmi koje upošljavaju oko 500 radnika čija je egzistencija upitna. -Najava poziva broj dva znači: evo vam tender, evo kupite sirovinu, javite se iako ta sirovina ne vrijedi ništa. Imaćemo, kao da sada gledam, predstavnike Uprave koji kažu evo im je omogućeno da kupe sirovinu i odustanu od protesta, a oni neće... E, moja poruka Upravi je da prodaju ovima što su do sad prodali – kazao je Čabarkapa. On u Maočama, kod Pljevalja, ima pilanu koja upošljava radnike iz njegove mjesne zajednice. Kaže da ako ugasi firmu, mladi ljudi će morati da idu sa sela i traže posao van Pljevalja.

- Da li je to način da se očuva sjever i podrži lokalno preduzetništvo i održe u životu naša sela – pitao je Čabarkapa. Pojasnio je da, izuzev možda tri odjeljenja na području pljevaljske opštine, sa kojih mali

privrednici mogu da izvuku nešto građe, ostala odjeljenja koja će biti ponuđena na pozivu 2, godinama se već nude ali neće niko da ih kupi, jer nijesu za pilansku obradu.

-To su stabla koja zbog količine celuloze jedino mogu da ide u preradu u peletare, i red bi bilo da je kupe ovi akteri koji su nedavno kupili dobru sirovinu na namještenom tenderu - rekao je on.

I Dragan Aleksić iz firme 3D iz Berana naveo je da je jedino rješenje poništavanje prethodnog javnog poziva i raspisivanje novog koji bi objedinio oglašavanje svih sirovina pod istim uslovima.

-Pa ko se koliko otvori, srećno mu bilo – naveo je Aleksić. On je posvjedočio da je njegova firma u Beranama konkurisala za 8.000 kubika sa cijenom jačom za 31 euro od prvorangirane, ali je ostala bez sirovine a država je na taj način uskraćena za 240.000 eura. -To je slučaj sa našom firmom. A koliko je bilo firmi, ponuđenih odjeljenja, pa dodajte tome sve opštine na sjeveru i izračunajte kolika je šteta svima pričinjena – rekao je Aleksić navodeći da ispada kako novim tenderom Uprava za šume „otvara oči Vladi, ministarstvu i malim drvoprerađivačima“. Prema njegovim riječima, pri-

ča o novom tenderu za preostale sirovine, neće potisnuti u drugi plan ključne poruke sa protesta sa pojeg je poručeno da je jedino pošteno rješenje da se poništi prethodni i raspiše novi poziv na kojem bi bi svi imali jednaku šansu i od toga neće odustati. traže uslove kao Prije tri godine Tokom protesta drvoprerađivača Vukoman Marić iz Pljevalja rekao je da traže da se ovaj tender poništi i ponovi onaj od prije tri godine koji je, kako je istakao, imao validno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, Privredne komore i saglasnost svih malih drvoprerađivača.

- Ko god da stoji iza ovog tendera smatramo ga za dio šumske mafije - podvukao je Marić. Manojlo Čantrić iz Berana kazao je da je poništavanje tendera jedino rješenje i da od toga neće odustati. -Ne može se zanemariti činjenica da su pojedine firme ostae bez sirovine iako su nudile gotoov dulo veću cijenu. To potvrđuje i zvanična dokumentacija tenderske komisije, objavljena i na sajtu Uprave za šume – kazao je on.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Andrija Delić je malim drvoprerađivačima garantovao juče da će činioci vlasti učiniti sve kako oni ne bi ostali bez sirovine.

drvoprerađivača ispred Vlade, Uprava za šume šumu, i to po izmijenjenim uslovima

nam nude grabimo ko da više

PETSTO RADNIKA ZASLUŽUJU DA ŽIVE I ZARADE KORU HLJEBA:

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Andrija Delić

- Kada sam dolazio ovamo neki prijatelji su mi rekli da će bit vrijeđanja i galame, ja sam rekao da idem tamo jer je to moj narod. Niko nikog ne može da ponizi kao čovjek sam sebe djelima i riječima. Nemam činjenice da je bilo ko od vas kriminalac. Da imam svakog bih rado procesuirao. Vi ste za mene slobodni građani jednaki pred zakonom i Ustavom. Vi, kao i svi građani, imate pravo na dostojanstvo i lični integritet. Vlada na čijem je čelu Milojko Spajić, odnosno Ministarstvo poljoprivrede - čini sve da izađemo iz ove nezavidne situacije - rekao je Delić okupljenima.

On je kazao da postoje naznake rješenja ovog problema.

- Razgovarajući sa ministrom dao mi je do znanja da će i on i članovi Vlade učiniti da vi ne ostanete bez sirovine. Petsto radnika zaslužuju da žive i zarade koru hljeba - jer znamo kako je na sjeveru zarađivati.

MINISTAR PREDANO

RADI...

U ovu situaciju se dospjelo jer je nedostajao dijalog i trebalo je pričati o ovom problemu prije nego je nastao da ne bi došli do ovoga do čega smo došli. Akcenat ove Vlade je čuvanje sjevera i razvoj i ostanak ljudi na tim ognjištima koji ostaju prazni. Zato ćemo učiniti sve da sačuvamo sjever i svaku naznaku razoja sjevera - poručio je Delić.

Na pitanje hoće li poništiti tender rekao je da nije došao da iznese subjektivno mišljenje, kojih je previše minulih dana. - Kada zauzmemo stav sa ljudima koji se bave rješenjem ovog problema izaći ćemo sa zajedničkim stavom - podvukao je Delić. Rok će, kako je kazao, biti najbrži mogući.

- Ministar (Vladimir Joković) je spriječen da prisustvuje ali mi je rekao da rade uporno i predano na rješenju ove situacije - dodao je Delić. Ministar Joković proteklih dana nijednom se nije javno oglasio povodom problema u drvopreradi koji je kulminirao jučerašnjim protestom ispred Vlade.

Uporedo, našao je vremena da prije dva dana pošalje zvaničnu podršku u svoje, i ime partije koju predstavlja, vaterpolistima Srbije na osvojenoj bronzi na Olimpijadi u Parizu poručujući im da je srpski narod ponosan na njihovu izvanrednu pobjedu...

Na protestu malih drvoprerađivača ispred Vlade, osim državnog sekretara i obezbjeđenja zgrade nije bilo prepoznatljivih lica iz izvršne vlasti, niti političkih partija. Izuzev odbornika Građanskog pokreta „Preokret“ u Skupštini opštine Danilovgrad Vuka Ikovića koji je ispratio skup i razgovarao sa drvoprerađivačima. I. PERIĆ – A. IVANOVIĆ

Dio naučne zajednice smatra da zagađenje vazduha i klimatske promjene nijesu nužno povezani. Međutim, dominantni izvor oba problema je manje-više isti, a to je sagorijevanje fosilnih goriva u sektoru energetike. Iako funkcija energetskih sistema nije da proizvode zagađenje, već električnu energiju, cijenu zavisnosti od uglja svakodnevno plaćamo.

Upotreba uglja povlači brojne, često nevidljive troškove, koji se ispoljavaju i kroz zagađenje vazduha. A zagađivači vazduha su upravo ti koji dalje pospješuju efekat staklene bašte i klimatske promjene, jer sprečavaju toplotu da odlazi iz atmosfere, što po principu povratne sprege dodatno podstiče zagađenje vazduha. Dakle, korelacija između klimatskih promjena i kvaliteta vazduha itekako postoji, pa ova dva problema treba rješavati zajedno, da bi se prekinuo začarani krug.

DUGOROČAN PROBLEM

To je pokazao i Izvještaj Svjetske meteorološke organizacije iz septembra 2023. godine, prema kojem klimatske promjene izazivaju intenzivnije i češće toplotne talase, a to dovodi do požara i opadanja kvaliteta vazduha. Dim od požara sadrži materije koje utiču na kvalitet vazduha i zdravlje, ali i na biljke, ekosisteme i usjeve. Ovih dana Crna Gora gori. Požari, koje je vjerovatno uzrokovao ljudski faktor, zbog klimatskih promjena i tipične vegetacije u primorskoj i centralnoj regiji su intenzivnijeg uticaja. Dok država gori, vatra ne zahvata samo šume, već i našu budućnost. Razmjere štete tek ćemo računati i porediti sa do sada najgorom sezonom požara u Crnoj Gori - 2017. godinom, kada su 124 požara pogodila 51.661 ha zemljišta.

I dok su klimatske promjene globalan i dugoročan problem, teško saglediv iz perspektive obične svakodnevice, tema zagađenja vazduha u Crnoj Gori nam je ipak jasnija. Usljed rasprostranjene potrošnje fosil-

KOMENTAR: Zagađenje vazduha i klimatske promjene u Crnoj Gori

Razmjere štete od požara tek ćemo računati

Ovih dana Crna Gora gori. Požari, koje je vjerovatno uzrokovao ljudski faktor, zbog klimatskih promjena i tipične vegetacije u primorskoj i centralnoj regiji su intenzivnijeg uticaja. Dok država gori, vatra ne zahvata samo šume, već i našu budućnost. Razmjere štete tek ćemo računati i porediti sa do sada najgorom sezonom požara u Crnoj Gori – 2017. godinom, kada su 124 požara pogodila 51.661 hektar zemljišta

nih goriva, velikog broja starijih vozila na naftni pogon, nepravilnog upravljanja otpadom, naučili smo da nas uznemiravaju ,,nevidljive i tihe ubice“, PM2,5, PM10, čađ, prašina i ostale. Uprkos tendenciji pada, srednja godišnja granična vrijednost PM10 i PM2.5 tokom zadnjih deset godina prekoračena je u sjevernoj i centralnoj zoni. Procjene mortaliteta koje se mogu pripisati izloženosti PM2.5 koje premašuju smjernice o kvalitetu vazduha Svjetske zdravstvene organizacije, u Crnoj Gori su veće od većine država članica EU. A tu su i visoka novčana izdvajanja za zdravstvene usluge.

ZAGAĐENJE I PODGORIČKI SJEVER

Požari u Crnoj Gori

svega pet godina. Ipak, ima i pozitivnih primjera.

PROBLEM PLJEVALJA

Procjene mortaliteta

koje se mogu pripisati izloženosti PM2.5 koje premašuju smjernice o kvalitetu vazduha

SZO, u Crnoj Gori su veće od većine država članica EU

Minimum 51% stanovništva živi u gradovima (Pljevlja, Bijelo Polje, Podgorica i Nikšić) u kojima ove čvrste čestice remete kvalitet vazduha. Na sjeveru duge i oštre zime su te koje meteorološki dodatno utiču na zagađenje vazduha, pa dolazi do pojave magle i temperaturne inverzije po kotlinama kada se koncentracija polutanata zadržava u prizemnom sloju atmosfere. Izmijenjeni klimatski uslovi u Podgorici učinili su pojavu vjetra - čuvenog titogradskog sjevera, koji je bio i ,,najefikasniji“ prirodni metod disperzije zagađenja, veoma rijetkom. Kako Crna Gora pripada regionu koji je izložen najvećim koncentracijama zagađenja vazduha u Evropi, postoji i prekogranični uticaj na kvalitet vazduha, kako unutar regiona, tako i između regiona i EU. Pred Energetskom zajednicom preuzeli smo značajnu ambiciju smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte, za 55% do 2030. godine. Međutim, još uvijek ne znamo kako do tog cilja. Kasni se sa usvajanjem Strategije niskokarbonskog razvoja i Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, dokumenata koja su presudna za dostizanje 55%, a za šta je preostalo

Ekološkom rekonstrukcijom Termoelektrane Pljevlja nakon više od 40 godina u tehnološkom smislu dobićemo novo termoenergetsko postrojenje, usklađeno sa parametrima emisije gasova iz Direktive o industrijskim emisijama, koje više neće biti izvor prohibitivno visokih koncentracija sumpor-dioksida i azotnih oksida. Važnije je to što je kroz ekološku rekonstrukciju i započete radove na primarnom toplovodu, počela i toplifikacija Pljevalja, a što će značiti dodatna smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte usljed smanjenja korišćenja uglja u individualnim ložištima. Takođe, sa programima energetske efikasnosti Eko fond uvodi zelenu tranziciju u svakodnevni život crnogorskih građana i preduzeća. Ali, pomenute aktivnosti menadžmenta EPCG i Eko fonda samo su dio rješenja sistemskog i dubokog problema zagađenja vazduha. U pregovorima sa EU, Crna Gora se obavezala da će do 2027. godine sprovesti aktivnosti kako bi kvalitet vazduha bio u skladu sa graničnim vrijednostima emisija EU, a to podrazumijeva i adekvatna rješenja za grijanje u ostalim gradovima pogođenim aerozagađenjem, modernizaciju voznog parka, zamjenu čvrstih energenata održivijim alter-

nativama i sl. U državi koja hronično pati od zagađenja vazduha, Evropska komisija nam u posljednjem izvještaju daje izrazito nisku, gotovo nikakvu ocjenu u oblasti kvaliteta vazduha, jer nemamo dugoročni plan djelovanja, budući da već četvrtu godinu Vlada ne usvaja još 2020. godine pripremljenu Nacionalnu strategiju upravljanja kvalitetom vazduha, kao i lokalne planove za ugrožene gradove. Konačno i nažalost, repriza alarmantnih parametara o nekvalitetnom vazduhu nastaviće da se ponavlja sve dok Vlada ne postavi dugoročnu viziju i krene sa usvajanjem strateških dokumenata, da im snagu ubrzanim sprovođenjem i obezbjeđivanjem finansiranja. Jer, deklarativno zalaganje za vrijednosti koje globalna ekološka kriza nameće i potpisivanje međunarodnih akata moraju biti praćeni aktivnostima koje će stvari suštinski promijeniti. Samo napuštanjem fosilnih goriva i prelaskom na obnovljive izvore, sistemskim rješavanjem načina grijanja, uz nastavak podizanja energetske efikasnosti objekata, ali i kroz elektrifikaciju saobraćaja, problem zagađenja vazduha moguće je riješiti. Nikako stihijskim i ad hoc rješenjima, od sezone do sezone grijanja. (Autorka je direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju UDG)

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

Luksuzna vila poznatog muzičara odnedavno dio

ponude Perasta

Goran Bregović nelegalno izdaje vilu sa bazenom

Načelnik Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor Miro Anđelić potvrdio je za Pobjedu da je, kontrolom luksuzne vile u Perastu u vlasništvu Gorana Bregovića, utvrđeno da subjekat nadzora vrši nelegalno izdavanje i oglašavanje smještajnih kapaciteta

KOTOR - Luksuzna vila

poznatog muzičara Gorana Bregovića, koju je kupio prije deset i više godina, odnedavno je postala dio turističke ponude Perasta i nalazi se u ponudi sajtova za izdavanje, iako nema potrebnu dokumentaciju za obavljanje ove turističke djelatnosti - saznaje Pobjeda.

PODGORICA - Ministarstvo pravde je prekjuče objavilo da je Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece gotov i da u bazi ima podatke za 98 osuđenih pedofila, ali ti podaci nijesu dostupni široj javnosti.

Lični podaci, adresa, visina kazne, za koje je djelo osuđen i slično koristiće sudovima, tužilaštvima, policiji, državnim institucijama, organima, privrednim licima koja se bave djecom, a koji će biti u obavezi da traže izvod iz tog registra za svakog zaposlenog. Ministar pravde Bojan Božović, koji je stupio na dužnost nakon rekonstrukcije Vlade krajem prošlog mjeseca, obećao je Udruženju ,,Roditelji“ da će finiširanje ovog registra biti jedan od prioriteta. A da registar pedofila, kako je ova evidencija nazvana u javnosti, treba da bude javan, smatra Dragoslav Šćekić , predsjednik Savjeta za prava djeteta i ministar sporta i mladih.

On je nakon informacije o aktiviranom Registru saopštio da treba da se razmotri ta mogućnost, kako bi svako mogao da mu pristupi i kako bi roditelji mogli dobiti informacije ,,da li se neko od pedofila nalazi u blizini njihove djece“.

– Na taj način znaćemo kome povjeravamo svoju djecu

U odgovorima na pitanja Pobjede, Anđelić je saopštio da je inspekcijskom kontrolom konstatovano da vila nema potrebnu dokumentaciju za obavljanje ove turističke djelatnosti.

- Nakon utvrđene nepravilnosti subjektu nadzora je izdat prekršajni nalog shodno Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu, a shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru ukazano da se predmetna nepravilnost otkloni u datom roku, u suprotnom će biti izdato rješenje o zabrani obavljanja ugostiteljske djelatnosti - saopštio je Anđelić. Upravni postupak je u toku i čeka se odluka nadležnog opštinskog sekretarijata da

li će izdati potrebno rješenje za rad.

Osim nelegalnog obavljanja turističke djelatnosti, Bregović je u prekršaju i povodom bazena od 23 kvadrata u dvorištu ovog luksuznog kompleksa koji je izgrađen bez građevinske dozvole.

Što se tiče bazena, Anđelić je odgovorio da je njegovo postojanje konstatovano još prije 15 godina od strane služ-

benika Komunalne policije koja je u tom trenutku bila nadležna za kontrolu.

Inače, Bregović je u julu 2018. godine predao zahtjev za legalizaciju bazena i nelegalno izgrađenog jednospratnog objekta, ali je Opština Kotor 2019. godine prekinula postupak legalizacije bazena i tog objekta. Rješenje o prekidu postupka legalizacije uslijedilo je

jer objekat nije bio predviđen važećim planskim dokumentima, pa se postupak obus tavio do stupanja na snagu Plana opšte regulacije, koji je tada trebalo da pripremi Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Bregović je, kako je tada navedeno, nelegalno izgradio prizemni objekat pokraj svoje vile, površine 13 kvadrata i to na tuđem zemljištu, a ne-

Dan od 1.200 do 1.500 eura

Vila čija vrijednost se procjenjuje na oko 2,5 miliona eura, ima pogled na more i Perast, bazen u dvorištu, a cijena iznajmljivanja tokom jula i avgusta je od 1.200 do 1.500 eura. Na sajtovima za iznajmljivanje navodi se da se vila nalazi na udaljenosti od 350 metara od plaže ili pet minuta hoda, odnosno u trećem redu od mora, dok se od centra Perasta nalazi na samo 50 metara i do njega se dolazi za nekoliko minuta stepenicama. Postoji i mogućnost prilaska vili automobilom sa gornje strane, pa ukoliko neko dođe svojim vozilom, može ga parkirati unutar velikog dvorišta. Bregović je vlasnik još jedne nekretnine, odnosno kuće u Perastu.

ma građevinsku dozvolu za bazen od 23 kvadrata, i bio je na spisku među 1.500 divljih graditelja koji su predali zahtjev Opštini Kotor za legalizaciju. Pobjeda je uputila Opštini Kotor pitanja vezano za izdavanje rješenja za rad i obavljanje turističke djelatnosti i postupak legalizacije. I. KOMNENIĆ

Ministarstvo pravde aktiviralo Registar pedofila, ministar sporta i mladih i predsjednik Savjeta za prava djeteta smatra da i roditelji treba da imaju uvid

Šćekić: Podaci treba da budu javni

– u školama, vrtićima, sportskim društvima, umjetničkim udruženjima i sl. i u kakvom okruženju se kreću i borave djeca. Sve ovo iz razloga što su određena istraživanja pokazala da lica koja su počinila krivično djelo protiv polne slobode imaju veći strah od javne osude nego od zatvorske kazne – saopštio je Šćekić. On je pohvalio ažurnost Ministarstva pravde i ministra Bojana Božovića što je ,,Crna Gora konačno dobila dugo najavljivani“ registar.

Kazao je da naročito ohrabruje činjenica što se posebna evidencija vodi trajno i ne može se brisati.

Kao predsjednik Savjeta za prava djeteta je rekao da su ovoj temi, koja je veoma osjetljiva, pristupali veoma oprezno, te je i tematska sjednica sazvana u maju na poziv Savjeta.

Izmjene Krivičnog zakonika su usvojene 2022. i predviđale su Registar. Ipak, na njegovo aktiviranje se čekalo još dvije godine. On je prvobitno

bio najavljen za 15. decembar prošle godine, međutim, kako je iz Ministarstva pravde tada rečeno, sudovi nijesu dostavili neophodne podatke.

Cnra Gora na ovakav registar čeka već 15 godina, jer je još 2009. godine potpisala Konvenciju SE o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja, čime se obavezala da će uspostaviti evidenciju pedofila.

Pored registra, neophodno je sa KZ uskladiti i zakonske i podzakonske akte i procedure, jer je predviđeno praćenje pedofila i njihovo obavezno javljanje nadležnim organima.

- Onaj koji je učinio krivično djelo nad djetetom, poslije izdržane kazne zatvora ili kazne dugotrajnog zatvora, biće pod mjerama posebnog nadzora, a to su - obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije, zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta i slično, obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova, obavezno obavje-

Jokić je kazala da je ovo dugo očekivan i značajan mehanizam u borbi protiv seksualnog nasilja nad djecom i dodala da omogućava da institucije prate počinioce i osiguraju da osobe osuđene za ovakva djela ne budu u poziciji da ponovo naude djeci

štavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta, obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvopiše u KZ. Ministar Božović je, kako je Pobjedi kazala Kristina Mihailović, obećao da će i to biti uskoro riješeno. Aktivaciju Registra pozdravila je i Bojana Jokić iz LGBT foruma ,,Progres“.

Ovo je dugo očekivani i značajan mehanizam u borbi protiv seksualnog nasilja, kazala je ona i dodala da uspostavljanje ovog registra omogućava da institucije na efikasan način prate počinioce i osiguraju da osobe osuđene za ovakva djela ne budu u poziciji da ponovo naude djeci.

- Državni organi, pravna lica i preduzetnici sada imaju pravnu obavezu da provjere da li je lice koje žele zaposliti upisano

u ovu evidenciju, čime se dodatno osigurava zaštita djece i sprečava mogućnost ponavljanja ovih gnusnih zločinanaglasila je Jokić.

Ona je kazala da je seksualno nasilje nad djecom posebno zabrinjavajuće jer utiče na najranjivije članove društva i ona često pate od ozbiljnih psiholoških problema k oji mogu ometati njihov emocionalni i socijalni razvoj. - Nadamo se da će ovaj registar, sa svojim detaljnim podacima o osuđenim licima, doprinijeti stvaranju sigurnijeg okruženja za sve, da neće biti mrtvo slovo na papiru, te pozivamo sve nadležne organe i institucije da se pridržavaju propisanih obaveza i time osiguraju dosljednu primjenu zakona i prevenciju seksualnog nasilja nad djecomkazala je Jokić. J. M.

Vila Gorana Bregovića

Dragoslav Šćekić

Saopštenje regionalnog guvernera Vjačeslava Gladkova

Vanredno stanje proglašeno i u Belgorodu

BELGOROD - U ruskom pograničnom regionu Belgorodu proglašeno je vanredno stanje zbog napada iz Ukrajine, saopštio je regionalni guverner Vjačeslav Gladkov, prenosi Bi-Bi-Si. Gladkov je izjavio da je situa-

cija u Belgorodu ,,veoma teška“ zbog stalnog granatiranja tog regiona sa ukrajinske strane.

-Kuće su uništene, ima poginulih i ranjenih civila - naveo je on na Telegramu. To je drugi ruski region nakon

Kurska koji je proglasio vanredno stanje, nakon iznenadnog ukrajinskog prekograničnog napada prošle nedjelje, koji je doveo do masovnih evakuacija i vanrednog stanja koje je tamo proglasio ruski predsjednik Vladimir Putin

Veliki bezbjednosni propust na aerodromu u Minhenu

Šveđanin ušao na dva

leta bez karte, imao i nož

MINHEN - Njemačka policija je juče potvrdila veliki sigurnosni propust na aerodromu u bavarskoj prijestonici Minhenu. Norveški putnik uspio je da se ukrca na dva leta i to bez važeće karte za te letove, odnosno boarding karte potrebne za ulazak u avion.

Nakon što je bavarska policija prvi put uspjela da ga zaustavi na vrijeme, prije polijetanja aviona, samo dan kasnije on je uz pomoć istog trika odletio u smjeru Švedske.

Ka Ko se to moglo dogoditi?

Prvi put 39-godišnjak je, kako je potvrđeno, uspio da prevari osoblje jednog od najvećih njemačkih aerodroma 4. avgusta ove godine. Putnicima je za ulazak u avi-

VAŠINGTON - Aktuelni

predsjednik SAD Džozef Bajden izašao je iz predsjedničke trke nakon velikog pritiska unutar Demokratske stranke, a Politiko piše da je izrazito ljut na stranačke kolege, među kojima su Barak Obama i Nensi Pelosi. Prije svega se tu misli na bivšeg predsjednika Obamu, bivšu liderku demokrata u Predstavničkom domu Kongresa SAD Pelosi, te na lidera demokrata u Senatu Čaka Šumera. Prema pisanju tog američkog medija, Bajdenova frustracija prema Obami dolazi odatle što mu u lice nije rekao da treba da se povuče. Smatra se da je upravo od Obame krenuo pritisak da

Jedan muškarac uspio je dva puta da se ukrca u avion iako nije imao važeću kartu. Policija je uspjela jednom pravovremeno da ga „skine“ s leta, a drugi put je odletio u Švedsku

on potrebna boarding karta koju skeniraju na automatskim prolazima. Kako javlja tabloid Bild, Skandinavac je jednostavno stajao pored jednog drugog putnika, a nakon što je on skenirao svoju kartu, 39-godišnjak se iza njega ,,progurao“ kroz kontrolni punkt. Prošunjao se i pored zaposlenika avio-kompanije koji su bili na terminalu, te je tako uspio da uđe u avion koji je trebao da poleti prema Hamburgu. No, s obzirom na to da je taj let bio rasprodat, Skandinavac nije imao gdje da sjedne i tako se otkrio nje -

gov pokušaj manipulacije. I dok bi neki potencijalni slijepi putnik bio predat policiji, a nakon toga protiv njega podignuta i optužnica, ovaj je po hitnom postupku bio oslobođen, a dan kasnije i vraćen na aerodrom.

Koristeći istu tehniku kao i na letu prema Hamburgu, on je uspio da se ukrca u avion tu prema Stokholmu. Taj let nije bio rasprodat, potvrdio je policijski portparol Sebastian Pinta. Norvežanin nije bio otkriven i avion je poletio prema Stokholmu. Nije precizirano o kojoj se avio-kompaniji radilo

SAD: Oštra polemika u Demokratskoj stranci

Hapšenje u švedsKoj

Nakon dolaska u švedski glavni grad 39-godišnjak je vrlo brzo privukao pažnju osoblja koje radi na aerodromu – on je po hitnom postupku htio da odleti nazad u Minhen.

Uhapsila ga je švedska policija, a prilikom pretresa je ustanovljeno da je sa sobom imao i nož s oštricom dugom deset centimetara. Usprkos tome, policijski portparol Pinta tvrdi da on nije predstavljao nikakvu opasnost.

Portparol aerodroma Minhen Hener Euring je izjavio da se još istražuju okolnosti o tome kako se uopšte mogao dogoditi sigurnosni propust, te je dodao da će za to biti potrebno određeno vrijeme.

-Mi is tražujemo kako se moglo dogoditi da je putnik mogao zaobići automatsku kontrolu boarding karata prije sigurnosne kontrole. Avio-kompanija osim toga ispituje proces kontrole boarding karata na samom terminalu, gdje je ona sama odgovorna za kontrolu putnika - rekao je.

Po navodima njemačke policije, protiv ovog putnika je pokrenuta istraga zbog nedozvoljenog ulaska u zemlju i manipulacije prilikom transporta. Još nije poznato je li iko od tog muškarca početkom avgusta na aerodromu u bilo kojem trenutku zahtijevao da pokaže svoje lične isprave.

Bajden ljut na Pelosi, Obamu i druge stranačke kolege

se Bajden zamijeni kao kandidat na novembarskim izborima. Pelosi smatra kao ,,liderku u sjenci“ kampanje pritiska na njega da napusti trku. Bajden smatra da je njen način djelovanja po ovom pitanju bio ,,surov“. Što se tiče Šumera, Bajden je svojim saradnicima govorio o tome da je on odigrao mnogo veću ulogu u ovoj kampanji protiv njega nego što je objavljeno u medijima.

Rusija je takođe saopštila da je preko noći oborila 117 dronova, koji su gađali četiri regiona - Kursk, Voronjež, Belgorod i Nižnji Novgorod. Belgorod se nalazi južno od Kurske oblasti, lokacije najdubljeg upada Ukrajine u Rusiju otkako je Moskva započela invaziju 2022. godine. Procjenjuje se da je skoro 200.000 Rusa napustilo svoje domove u Kurskoj oblasti.

U utorak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da su trupe napredo -

vale dublje na rusku teritoriju, dok je načelnik vojske Oleksandar Sirski tvrdio da Kijev ima ,,kontrolu nad 40 kvadratnih kilometara“ sa 74 zauzeta naselja. Nepoznanica je koliko je tačno ruske teritorije zauzeto, a postoji skepticizam u vezi sa prethodnim tvrdnjama Sirskog da je ukupno 1.000 kvadratnih kilometara Rusije pod kontrolom Ukrajine.

Izrael u očekivanju kontranapada

TEHERAN – Nakon ubistva visokorangiranih lidera Hamasa i Hezbolaha, Ismaila Hanije u Teheranu i Fuada Šukra u Bejrutu, Iran i šiitska milicija Hezbolah iz

Libana zaprijetili su kontranapadom na Izrael, zemlju koju smatraju odgovornom za dvostruku likvidaciju.

Danijel Hagari, portparol Izraelskih odbrambenih snaga , u ponedjeljak uveče rekao je da vojska za sada nije korigovala bezbjednosne preporuke upućene civilnom stanovništvu – očigledno i zbog toga da se ne unosi još više nemira među stanovništvo. – Ozbiljno shvatamo saopštenja i izjave naših neprijatelja. Zato smo u najvišem stepenu pripravnosti – i po pitanju napada, ali i odbrane – naglasio je Hagari.

stra H od širenja su Koba

Zbog prijeteće reakcije Irana, u Izraelu je porasla nervoza, posebno među stanovnicima na sjeveru te zemlje. Oni strahuju od mogućeg proširenja sukoba. Građani na sjeveru Izraela već mjesecima žive s nuspojavama rata koji u Pojasu Gaze vode Izrael i Hamas. Nakon masakra 7. oktobra prošle godine i početka rata u Pojasu Gaze, libanska šiitska milicija Hezbolah napala je sjever Izraela raketama i dronovima. Otada se praktično svakodnevno vode borbe.

Od početka rata prije deset mjeseci, više od 60.000 Izraelaca evakuisano je iz njihovih domova na sjeveru zemlje. Bat-Čen Rozner sa svojom porodicom živi na području Golanske visoravni, koju je Izrael zauzeo i anektirao prije nešto više od 40 godina. Njihov dom je na samo nekoliko kilometara od granice sa Libanom i Sirijom. Ona kaže da trenutne napetosti sa Iranom kod nje samo dodatno povećavaju stres kojem je ionako izložena.

– Mi smo se ve ć neko vrijeme pripremili na to. Kad god čuje mo neki zvuk, bilo šta nalik na eksploziju, kad se neka vrata zalu-

pe, pomislimo – evo ga, počinje – kaže Rozner za DW. Ipak, kaže, ljudi svejedno pokušavaju da žive svoje svakodnevne živote, koliko god to bilo moguće u ovoj situaciji. „Ne čini mi se baš smislenim da samo sjedimo u skloništu i čekamo da se nešto dogodi“. Situaciju pažljivo prate i Izraelci na jugu zemlje. Ošra Lerer-Šaib iz Ašdoda, grada na izraelskoj obali koji se nalazi 35 kilometara sjeverno od Pojasa Gaze, kaže da njena porodica od Hamasovog napada prošle godine živi kontinuirano u vanrednom stanju. – Od 7. oktobra je naše sklonište opremljeno hranom i vodom, za slučaj da tamo moramo da ostanemo tri-četiri dana. Lerer-Šaib kaže i da ljude ne zabrinjava najviše strah od iranskog napada, već osjećaj da bi možda mogli da budu prepušteni sami sebi: – Ranije sam imala osjećaj da bi, ako budem oteta, moja zemlja učinila sve što je u njenoj moći da me oslobodi – kaže ona.

Ali nakon događaja s početka oktobra prošle godine, odnosno, zbog nesposobnosti Izraela da zaštiti sopstvene građane, to više nije slučaj, pa napominje:

s premni za neplanirane događaje

– Razlog našeg straha nije Iran, već je to izraelska vlada, odnosno, infrastruktura u zemlji koja više ne funkcioniše na pravi način – kritikuje Lerer-Šaib.

U napadu radikalnog islamskog Hamasa na jugu Izraela ubijeno je 1.198 osoba, a 250 ih je oteto i prebačeno u Pojas Gaze. Tamo se još nalazi 111 talaca, a 39 ih je, prema navodima izraelske vojske, već mrtvo. Izrael, SAD, EU, Njemačka i neke druge zemlje su Hamas označile kao terorističku organizaciju.

U prošlosti je Hezbolah u više navrata prijetio da će napasti izraelsku infrastrukturu, recimo luku u Haifi ili hemijske fabrike u tom gradu na sjeveru Izraela.

Bezbjednosna kontrola na minhenskom aerodromu

Priredila:

Barak Obama, Džozef Bajden i Nensi Pelosi

Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu za zloupotrebu položaja u Istražnom zatvoru

Utvrđeno da Katnića

ne prisluškuju

PODGORICA – Krivična prijava koju je prije dvadesetak dana podnio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić zbog, kako je naveo, neovlašćenog prisluškivanja je odbačena.

To je Pobjedi potvrđeno iz više izvora.

Policija preko NCB Interpola Podgorica pronašla šestogodišnjakinju koju je otac mimo znanja majke odveo u Tiranu

se prema njima konstantno preduzimaju mjere i radnje, dok je Lazović tim članovima kavačkog klana omogućio da nesmetano pređu granicu, na zahtjev Zvicera.

Djevojčica vraćena ocu krivična prijava

Kako nam je saopšteno iz Osnovnog državnog tužilaštva, odmah nakon što je Katnić podnio prijavu protiv nepoznatih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova za zloupotrebu službenog položaja i neovlašćeno prisluškivanje i snimanje, tužilaštvo je obavilo uviđaj i utvrdilo da u spuškoj sobi gdje je smješten nema prislušnih aparata.

Belivuk i Miljković bili su na crnoj listi crnogorskih bezbjednosnih službi, a onda je s njihovih imena skinuta zabrana.

Nezvanično saznajemo da je Katnić prijavio da u sijaličnom grlu na plafonu ima uređaj koji je neovlašćeno postavljen. Tokom uviđaja skidana je i rasvjeta u ćeliji. U Katnićevom kabinetu 2021. godine pronađen je uređaj za prisluškivanje, zbog čega se sudi nekadašnjem šefu Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Peruničiću Katnić i nekadašnji pomoćnik direktora policije za borbu protiv kriminala Zoran Lazović uhapšeni su 14. aprila zbog navodnog pomaganja pripadnicima kavačkog kriminalnog klana. Prema stavu tužilaštva, Katnić je obmanjivao javnost da su srpski drVeljko

žavljani i

KOLAŠIN - Od M. M. i B.

D. iz Podgorice oduzeta su ogrijevna drva za koja nijesu imali dokaz o porijeklu i izdat prekršajni nalog.

Kolašinska policija je, u saradnji sa Upravom za gazdovanje šumama i lovištima Područne

PODGORICA – Vanraspravno vijeće Višeg suda prošle nedjelje odlučilo je da bivši specijalni tužilac Saša Čađenović ostane na slobodi i ne vraća se u Istražni zatvor u Spužu gdje je proveo 19 i po mjeseci jer je, prema optužbama kolega iz SDT-a, pomagao članovima kavačkog klana da izbjegnu krivičnu odgovornost.

Viši sud je 11. jula ukinuo pritvor Čađenoviću uz nalog da se odmah pušti na slobodu.

Čađenović je istog dana napuštio Istražni zatvor pod uslovom da ne napušta mjesto stanovanja.

Uslijedila je žalba Specijalnog tužilaštva koju je Apelacioni sud usvojio i naložio da se u ponovnom postupku ponovo odlučuje o tome da li Čađenović treba ostati na slobodi ili ga treba vratiti u Spuž.

Odbrana Čađenovića je više puta ukazivala da se pritvor odavno pretvorio u kaznu.

Advokat Lazar Aković je prilikom posljednjeg predlaganja za ukidanje pritvora Čađeno-

prisluškivanje i sni- nja pripadnicima kavač-

Katnić je tvrdio da je odluku o skidanju zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću donio menadžment Uprave policije na zahtjev Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, koje je tražilo da im se dozvoli ulazak i da tokom boravka u Crnoj Gori budu praćeni i policijski opservirani.

Prema saznanjima Pobjede, otac je ostavio djevojčicu u Tirani, gdje je majka sinoć krenula za nju. Izvori iz istrage tvrde da je on pokušao da je odvede u Sjedinjene Američke Države, mimo znanja majke. Protiv njega će, kako nam je saopšteno, biti podnijeta krivična prijava za oduzimanje djeteta, za koje je zaprijećena zatvorska kazna do dvije godine

Marko Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev Srbije i da

jedinice u Kolašinu, sprovela zajedničku akciju kontrole prometa drvnih sortimenata na magistralnom putu Kolašin – Podgorica u mjestu Meještak i zatekla M. M. i B. D. Kontrolisali su M. M. koji je upravljao teretnim vozilom,

Tadašnji vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Vesko Damjanović je u svojstvuu svjedoka pred tužiocem Milošem Šoškićem rekao je da je u tom slučaju sve urađeno profesionalno i zanatski, te da bi on sve isto učinio.

A. R.

BAR – Šestogodišnja T. Š, državljanka Sjedinjenih Američkih Država, vraćena je majci nakon što je pronađena u Tirani sa ocem koji je odveo mimo majčinog pristanka, potvrđeno je Pobjedi sinoć iz više izvora.

na kojem je prevozio 4,41 m3 bukovog ogrijevnog drveta, i B. D. koji je upravljao teretnim vozilom, na kojem je prevozio 3,70 m3 bukovog ogrijevnog drveta. Oni u momentu kontrole nijesu posjedovali uredno izdatu otpremnicu ili drugi dokaz o porijeklu drvnih sortimenata zbog čega su predali službenicima Uprave za gazdovanje šumama i lovištimanavodi se u saopštenju Uprave policije. A. R.

Kako je saopšteno iz policije, postupajući po prijavi majke, raspisali su međunarodnu objavu preko NCB Interpola Podgorica, kojom se potraživala nestala djevojčica stara šest godina, sa boravkom u Baru, koja boravi u Baru sa majkom Tracy Shannon Lyn.

Prema saznanjima Pobjede, otac je ostavio djevojčicu u Tirani, gdje je majka sinoć krenula za nju. Izvori iz istrage tvrde da je on pokušao da je odvede u Sjedinjene Američke Države, mimo znanja

majke. Protiv njega će, kako nam je saopšteno, biti podnijeta krivična prijava za oduzimanje djeteta, za koje je zaprijećena zatvorska kazna do dvije godine. Izvori iz istrage su pojasnili da je presudom Osnovnog suda u Baru omogućeno viđanje sa kćerkom određenim danima, u određenom vremenskom periodu. Precizirano je kada je otac trebao da vrati djevojčicu majci, što nije ispoštovao, zbog čega će snositi krivičnu odgovornost. On je isključio telefon, nakon čega je majka djevojčice alarmirala policiju. Podsjećamo, američka državljanka, koja četvrtu godinu ima stalni boravak u Baru, prijavila je policiji da je njenu maloljetnu kćerku Z. R. kidnapovao njen otac Thomas Hollenbeck 13. avgusta u večernjim satima.

- Majka djevojčice, T. Š, državljanka Sjedinjenih Američkih Država, sa boravkom u Baru, je 13. avgusta u kasnim večernjim časovima pristupila prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Bar i prijavila policiji da njen bivši suprug, otac djeteta T. V. H, takođe državljanin Sjedinjenih Američkih Država, nije iste večeri, shodno presudi Osnovnog suda u Baru, kojom je utvrđeno vrijeme koje otac provodi sa djetetom, vratio maj-

Po nalogu Apelacionog suda ponovo odlučivano o pritvoru suspendovanom specijalnom tužiocu

viću kazao da ne postoji rizik od bjekstva.

- On trpi ozbiljne posljedice pritvora i grijeh je da ih i dalje trpi. Njegov prioritet i interes nijesu bjekstvo, već sudnica u kojoj će da dokazuje svoju nevinost, da brani obraz i čast, kako sopstveni, tako i svoje porodice. Treba mu omogućiti fer suđenje. Ako se dokaže njegova krivica, treba da odgovara i da bude osuđen. To je u interesu pravde i društva –kazao je tada advokat Aković, dodajući da je ubijeđen da će Čađenović dokazati nevinost. On je istakao da na sudove ne bi trebalo da vrše pritisak političke elite i javnost. Odbrana je izrazila sumnju da se radi o ozbiljnim opstrukcijama u slučaju Čađenovića s obzirom na to da ni poslije 19 mjeseci od njegovog hapšenja i 13 mjeseci od podizanja op-

tužnice suđenje nije počelo. - Toliko o revnosti ovoga suda i suđenju u razumnom roku – kazao je advokat Aković. U slučaju Saše Čađenovića, Ustavni sud Crne Gore donio je više odluka kojima je usvajao ustavne žalbe okrivljenog specijalnog tužioca i ukidao rješenja Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda o produženju pritvora.

Iz Ustavnog suda su ukazivali da su nižestepeni sudovi prilikom donošenja odluka o produženju pritvora Čađenoviću zanemarili da procijene i obrazlože jedan broj fak-

tora specifičnih za predmet, kao što su karakter lica, moral, dom, zanimanje, imovina, porodične veze i veze sa državom Crnom Gorom, u kojoj se krivično goni.

Iz Ustavnog suda su bili jasni da je obaveza suda da ukoliko ocijeni da podnosiocu treba produžiti pritvor, u rješenju mora da navede detaljne razloge za takvu odluku.

Odnosno, sama mogućnost teške kazne i težina dokaza nijesu sami po sebi dovoljni da kompenzuju ove faktore. Uprkos ovakvim odlukama Ustavnog suda, redovni sudovi Čađenoviću, koji je procesuirao na desetine lica i to iz redova kavačkog klana, među kojima su visokopozicionirani članovi i dalje su u stereotipnim rješenjima produžavali pritvor.

Odbrana Čađenovića je u više

navrata isticala da je povrijeđeno njegovo pravo na suđenje u razumnom roku. Pojašnjavali su, ali ih niko nije čuo da proizvoljno određen pritvor Čađenoviću ne predstavlja mjeru obezbjeđenja nesmetanog vođenja krivičnog postupka, već kaznu okrivljenom, što je suprotno i domaćem zakonodavstvu i svim relevantnim međunarodnim dokumentima koji se tiču zaštite osnovnih ljudskih prava. Konačno, vanraspravno vijeće Višeg suda je sredinom jula odlučilo da se u konkretnom slučaju umjesto pritvora ista svrha može postići i nekom od mjera nadzora. Čađenović je nakon hapšenja negirao optužbe da je radio za kavački klan i pripadnike te mafijaške organizacije čuvao od krivičnog gonjenja.

Dvojici Podgoričana izdati prekršajni nalozi

Tirana

Milivoje Katnić

slobodi

šestogodišnjakinju

vraćena majci, prijava

ci djevojčicu na dogovoreno mjesto i u dogovoreno vrijeme - navodi se u saopštenju Uprave policije. Policijski službenici su, kako se navodi, odmah po prijavi preduzeli koordinirane mjere i radnje iz svoje nadležnosti, među kojima je i odlazak na mjesto stanovanja lica T. V. H. kojom prilikom otac i djevojčica nijesu pronađeni na adresi.

- Sa događajem je upoznat dežurni tužilac u Osnovnom

državnom tužilaštvu u Baru. Danas je prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Bar ponovo pristupila majka djeteta T. Š. kako bi policiji dala dodatna obavještenja u vezi sa prvobitnom prijavom - kaže se u saopštenju. NCB Interpol Podgorica je koordinirao i preduzimao radnje s ciljem lociranja djevojčice, dok su sa prijavom događaja upoznati svi nacionalni centralni biroi Interpola. A. RAIČKOVIĆ

Podnijete krivične prijave protiv tri osobe i kompanije „Trpeza“ iz Kotora

Zvicer, Maroš i Savić

terete se da su gradili bez dozvole

KOTOR - Protiv Tamare Zvicer (40), Krsta Maroša (46), Aleksandra Savića (51) i kompanije ,,Trpeza“ iz Kotora podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su gradili objekat bez dozvole.

Negirao je veze sa Kotoraninom Radojem Zvicerom i pripadnicima njegove kriminalne organizacije podsjećajući da su svi oni kojima je on navodno činio ustupke završavali na optužnicama na osnovu dokaza koje je prikupio shodno zakonu i ovlašćenjima.

On je ukazao da posao tužioca obavlja 20 godina u skladu sa zakonom i ovlašćenjima zbog čega iskaz svjedoka saradnika Milana Kankaraša kojim optužuje Duška Roganovića bez pokrića nije mogao prihvatiti kao dokaz i pokrenuti krivični postupak. Čađenović je ustvrdio da ne poznaje Radoja Zvicera ni Duška Roganovića, ali zna da se imena ovih ljudi nalaze na optužnici za otmicu i ubistvo Mila Radulovića koju je on podigao.

On je kazao i da ne zna ništa o tome da je službenik ANB-a Petar Lazović komunicirao sa Zvicerom vezano za status Roganovića u pojedinim predmetima ističući da Lazović te informacije nije dobijao od njega. Sa druge strane, prema optužnici Specijalnog tužilaštva koju potpisuje tužilac Miloš Šoškić, Čađenović je prikrivao izvršioce najtežih krivičnih djela i nije pokretao krivične postupke protiv njih tako što je uklanjao krivične prijave protiv vođa i pripadnika kriminalnog kavačkog klana Radoja Zvicera, Igora Božovića, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Aleksandra Paunovića i Aleksandra Ljumovića.

Tužilac Čađenović je, piše u optužnici, postao član kavačkog klana u drugoj polovini 2020. godine. On je, tvrdi SDT, Zvicera, Vujotića, Živkovića i Dragana Kneževića u spisima tužilačkih predmeta predstavljao kao nepoznata lica, iako je znao njihov identitet. B. R.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, utvrđeno je da su vlasnici katastarskih parcela 747/1 i 748/1 KO Kavač, koje su u vlasništvu pravnog lica ,,Trpeza“ d.o.o. Kotor, čiji je osnivač i izvršni direktor Tamara Zvicer i katastarske parcele 747/2 KO Kavač u vlasništvu Krsta Maroša i katastarske parcele 748/2 KO Kavač u vlasništvu Aleksandra Savića, bez prijave gradnje i građevinske dozvole, izdate od nadležnog organa, izvodili radove na saobraćajnici koja prolazi kroz sve četiri navedene parcele. - Nakon izvršenog krivičnog djela i pored izdate mjere zabrane od strane urbanističko-građevinske inspekcije 31. jula 2023. godine, kako je utvrđeno u postupku izviđaja, prijavljeni su nastavili sa radovima na pomenutoj saobraćajnici. Prostornim planom Opštine Kotor na predmetnim parcelama nije predviđena saobraćajnica, dvije parcele su u kulturi šuma, a preostale dvije parcele su namijenjene za gradnju naselja, naveli su iz Uprave policije. Dodaju da je kompletna teritorija Opštine Kotor u zahvatu prirodnog i samostalnog dobra, iz čega proizilazi da je prilikom pribavljanja urbanističko-tehničkih uslova, na kompletnoj teritoriji opštine Kotor neophodna saglasnost Zavoda za zaštitu kulturnih dobara što prijavljeni takođe nijesu imali, saopštili su iz Uprave policije.

- Dva procesuirana lica se u evidencijama Uprave policije vode kao članovi jedne visokorizične organizovane kriminalne grupe koja djeluje na

Nakon izvršenog krivičnog djela i pored izdate mjere zabrane od urbanističko-građevinske inspekcije 31. jula 2023. godine, kako je utvrđeno u postupku izviđaja, prijavljeni su nastavili sa radovima na saobraćajnici. Prostornim planom Opštine Kotor na predmetnim parcelama nije predviđena saobraćajnica, dvije parcele su u kulturi šuma, a preostale dvije parcele su namijenjene za gradnju naselja, naveli su iz Uprave policije

međunarodnom i transnacionalnom nivou, dok je treće lice identifikovano kao dio njihove kriminalne mreže – kazali su iz Uprave policije. Kako je Pobjeda pisala u julu 2022. godine Tamari Zvicer, koja je široj javnosti poznata kao supruga vođe kavačkog klana, blokiran je bankovni

AKCIJA ,,PROSJAK“: Ulcinjska policija podnijela prekršajne prijave

PODGORICA – Protiv

Š. B. i V. B. iz Podgorice podnijete su prekršajne prijave u akciji ,,Prosjak“ s ciljem rasvjetljavanja krivičnih djela iz oblasti trgovine ljudima.

- Sprovodeći planirane aktivnosti, u Ulcinju su zatečena četiri lica u prosjačenjudvije odrasle osobe i njihovo dvoje djece, te su policijski službenici podnijeli prekršajne prijave protiv lica Š. B. i

račun i obustavljena isplata 133.473,36 eura za koje se sumnja da su stečeni kriminalnim aktivnostima. Tamara se tereti da je htjela fiktivno da prevede stan na Emu Petrović, odnosno da prikaže kao da joj ga je prodala. To je, kako se sumnja, učinila kako bi izbjegla oduzimanje imovine ukoliko dođe do finansijske istrage.

Sudija za istrage Višeg suda Suzana Mugoša tada je prihvatila prijedlog Specijalnog tužilaštva i privremeno blokirala imovinu Zvicer i Petrović protiv kojih je pokrenut krivični postupak za utaju poreza i doprinosa i pranje novca. Ona je javnosti poznata otkad je od sigurne smrti spasila supruga Radoja 25. maja 2020. godine u Kijevu kada su pripadnici suprotstavljenog škaljarskog klana pokušali da ga likvidiraju. Radoje Zvicer napadnut je u blizini zgrade u kojoj je stanovao sa porodicom kada se na ulici zaustavio ,,smart“ iz koga je istrčalo nekoliko napadača i na njega otvorilo vatru. Pogođen sa nekoliko hitaca Zvicer je pao na zemlju. Radoje Zvicer je u bjekstvu od februara 2021. godine, a u međuvremenu on se našao na optužnicama Specijalnog tužilaštva zbog organizovanja likvidacija Nikole Stanišića i Mila Radulovića Kapetana Zvicera srpske vlasti sumnjiče da je zajedno sa pljevaljskim narko bosom Darkom Šarićem iz Pljevalja i Nikolom Spasojevićem naručio likvidacije pripadnika škaljarskog klana Igora Dedovića i Stevana Stamatovića u Atini, kao i Alana Kožara i Damira Hadžića na Krfu. Krsto Maroš je hapšen u aprilu 2021. godine zbog teških krivičnih djela. A. RAIČKOVIĆ

V. B. iz Podgorice, zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodicinavodi se u saopštenju. Dodaje se da su policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, u saradnji sa policijskim službenicima Sektora granične policije, službenicima Centra za socijalni rad, kao i službenicima Komunalne policije izveli ovu akciju.

A. R.

Tamara Zvicer repetira pištolj

BIJELO POLJE: Suvlasnike fabrike DOO Milka - MDK Milovan Kadović o posljedicama preksinoćnjeg požara

Šteta najmanje 80.000 eura, proizvodnja nastavljena

BIJELO POLJE – Upkos požaru u kojem je prije tri večeri u potpunosti izgorio pomoćni objekat mljekare DOO Milka – MDK, ta fabrika nastavila je redovnu proizvodnju. Suvlasnik mljekare Milovan Kadović saopštio je Pobjedi, da dnevno proizvedu, odnosno prerade od 2.500 do 3.000 litara mlijeka.

– Jedini zastoj je bio dok je trajao izviđaj nakon požara, ali nastavili smo kontinuitet proizvodnje i isporuku naših proizvoda korisnicima. Pričinjena je velika materijalna šteta koja, prema prvim pokazateljima, iznosi između 80.000 i 100.000 eura. Konačan iznos znaćemo nakon što se kompletira izvještaj, te kada vještaci daju mišlje-

nje. Pored ostalog izgorjela je kompletna ambalaža za pakovanje proizvoda. Ne radi se o nekoj velikoj količini, ono što bi u narodu rekli - za prvu nuždu – kazao je Kadović. Mljekara sa nalazi u industrijskoj zoni u naselju Nedakusi. Požar je izbio u ponedjeljak oko 21.45 časova na putničkom automobilu ,,mercedes“ koji je Kadović

KOTOR: Nakon pisanja Pobjede inspekcija donijela rješenje po prijavi Aleksandra Milinovića

parkirao u krugu fabrike. – Dovezao sam se automobilom, ostavio ga da radi i zaputio se prema poslovnim prostorijama. Ubrzo je izbio požar. Sve se desilo ,,u tren“ i prava je sreća da niko nije stradao. To isto je moglo da se desi dok sam bio u vožnji, i pitanje je kakav bi bio epilog – priča još vidno potrešen Kadović. Predsjednik opštine Petar

Zabranjen rad plažnog

bara Pilot u Morinju

Inspekcija je utvrdila da vlasnik nema odobrenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Aleksandar Milinović tvrdi da je riječ o korupciji jer je Opština Kotor vlasniku plažnog bara omogućila da radi i stiče protivpravno materijalna sredstva, na privatnom posjedu

KOTOR – Nadležna turistička inspektorka, u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, donijela je rješenje o zabrani obavljanja ugostiteljske djelatnosti za ugostiteljski objekat Pilot u Morinju – saopšteno je iz Opštine Kotor u odgovorima na upit Pobjede.

Nakon što rješenje bude uredno dostavljeno subjektu nadzora pristupiće se kontrolama i u slučaju nepostupanja odgovornog lica, isti će biti prekršajno sankcionisan u kontinuitetu, u skladu sa zakonom.

Iz Opštine Kotor su potvrdili ono što je Pobjeda objavilada je 22. jula 2024. godine, turistička inspektorka Službe za inspekcijske poslove, Zapisnikom broj 1704-32/24, konstatovala da Plažni bar Pilot u

Morinju ne posjeduje odobrenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Istim zapisnikom inspektorka je pokrenula upravni postupak i u skladu sa ZIN-om ukazala odgovornom licu da u predviđenom roku pribavi potrebnu dokumentaciju.

djelatnOst – Dana 30. jula, od strane ovog organa upućen je zahtjev za dostavljanje podataka Sekretarijatu za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj, da li su ispunjeni uslovi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti za predmetni plažni bar, a u vezi sa zahtjevom podnešenim od strane odgovornog lica Miloša Milinovića. U cilju daljih preduzimanja upravnih mjera i radnji, u toku upravnog postupka, nadležna turistička

inspektorka je, u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru donijela rješenje o zabrani obavljanja ugostiteljske djelatnosti za ugostiteljski objekat Pilot. Nakon što rješenje bude uredno dostavljeno subjektu nadzora pristupiće se kontrolama i u slučaju nepostupanja odgovornog lica, isti će biti prekršajno sankcionisan u kontinuitetu, u skladu sa zakonom –saopšteno je iz Opštine Kotor. Na ovaj slučaj ukazao je kapetan duge plovidbe Aleksandar I. Milinović iz Morinja, koji je ocijenio da je riječ o „korupciji najgore vrste“ jer je Opština Kotor bez dobijenih UT uslova i odobrenja za obavljanje ugostiteljskih usluga vlasniku plažnog bara Pilot u Morinju omogućila da radi i stiče protipravna materijalna sredstva, na privatnom posjedu koji je pri-

Smolović obećao je da će lokalna uprava pomoći saniranje štete u skladu sa mogućnostima i uz saglasnost SO i predložiti Ministarstvu poljoprivrede da pomogne tog, za Bijelo Polje veoma važnog

poljoprivrednog otkupljivača i proizvođača, koji ima oko 200 kooperanata. Osnovno državno tužilaštvo saopštilo je da je formiralo predmet povodom požara. B. ČOKOVIĆ

Potpisan ugovor o ispunjenju nerealizovanih obaveza nastalih po osnovu izgradnje HE „Piva“

tom pod sporom“. Osim ovog, Milinović je naglasio, da je vlasniku nelegalnog plažnog bara Pilot omogućeno i rentiranje plažnog mobilijara, ležaljki van zakupljenog prostora od 100 metara, daski za surfanje bez odobrenja i lokacije, kajaka i prateće opreme bez odobrenja i lokacije i rentiranje skutera takođe bez odobrene lokacije, dozvole i pratećeg tehničkog osoblja potrebnog za taj vid usluga.

VlasnIštVO – I to nije sve, jer se na dijelu plaže koji je u privatnom vlasništvu i na kojem sam suvlasnik, organizuju javne manifestacije, tačnije Morinjska gitarijada, a u najavi je i Morinjsko veče bez ikakvog odobrenja, rešenja ili saglasnosti suvlasnika, a uz svesradnu pomoć lokalnih vlasti na čelu sa lokalnom inspekcijskom službom – kazao Milinović. On je zbog toga uputio dopis svim nadležnim opštinskim organima kao i kabinetu predsjednika od kojih traži odgovor ko je odobrio organizovanje javnih manifestacijana privatnom zemljištu na kojem je suvlasnik i za čiji lični interes ili partijski interes se to radi. Najavio da će neće dozvoliti organizovanje manifestacije Morinjsko veče. Što se tiče situacije oko Morinjske gitarijade, iz Opštine Kotor su saopštili da Služba za inspekcijske poslove nema nadležnost postupanja u cilju očuvanja privatne svojine ili povrede privatnih i ličnih prava, pa suvlasnika čija su prava povrijeđena, upućuju da ista zaštiti pred nadležnim organima. I. KOMnenIĆ

EPCG Plužinama ,,dug“ vraća kroz deset projekata

PLUŽINE - Tehnički direktor Elektroprivrede Crne Gore Ljubiša Đurković i predsjednik opštine Plužine Slobodan Delić, potpisali su ugovor o ispunjenju nerealizovanih obaveza prema opštini Plužine, nastalih po osnovu izgradnje HE „Piva“.

Obaveze EPCG su: druga faza izgradnje (finansiranje) kružne saobraćajnice, kolektor sa prečistačem otpadnih voda, nabavka drobiličnog postrojenja sa pratećom mehanizacijom (drobilica, platforma, separatori, bager, kamion). Zatim, uređenje prostora u naselju prema DUP-u (prostor oko zgrada A1 – A4 i izrada parkinga, sportski teren), uređenje prostora na Plužinskom brdu od hotela „Piva“ prema restoranu „Sočica“ (izvođenje radova je obaveza Opštine), uređenje i izgradnja servisne rampe (kolsko-pješački pristup) sa stepeništem iznad zgrade Fonda solidarnosti, potom prostora sa stepeništem oko zgrade Opštine, uređenje trga kod Opštine. Ugovorom je predviđeno i da EPCG uredi pristup gradskom groblju sa parkiralištem, hortikulturno uredi djelove naselja od kapele do administrativne zgrade opštine, te kamp uz jezero. Eventualne troškove eksproprijacije

zemljišta takođe će finansirati EPCG. Obaveze EPCG prema Opštini Plužine su nastale po osnovu izgradnje tadašnje hidroelektrane „Mratinje“. Izgrađena je 1976. godine betonska lučna brana visine 220 metara i vještačka akumulacija Piva, dužine oko 40 km i površine od preko 15.000 km2 Ljubiša Đurković je podsjetio da je od 1976. godine potpisano više sporazuma o tome kako će tadašnje „Elektrane“, a potom Elektroprivreda Crne Gore, obeštetiti Opštinu Plužine, a da su jučerašnjim definisani i rokove do kada će se realizovati projekti.

Slobodan Delić očekuje da realizacije projekata počne brzo. On podsjeća da su Pužine već drugačija opština dosadašnjim realizovanim obavezama Elektroprivrede, a nakon ovih što smo usaglasili, vjerujem da ćemo zaustaviti migracione procese i pružiti građanima šansu da ostanu da žive u Pivi – naglašava Delić. Realizacija ugovora je planirana u dvije faze, a redosljed je dat prema prioritetima koje je predložila Opština. Konstatuje se da nakon realizacije tih projekata, EPCG neće više imati nikakvih obaveza prema Opštini Plužine po osnovu izgradnje HE „Piva“. C. G.

SREĆOM, NIKO NIJE STRADAO: Krug fabrike nakon požara B.ČOKOVIĆ

Slobodan Delić i Ljubiša Đurković

VLASNIK NEMA DOZVOLU: Sporni ugostiteljski objekat

Nikšić: Mještani

NIKŠIĆ – Mještani naselja Straševina i Kličevo juče su na pola sata blokirali magistralni put prema Podgorici. Oni zahtijevaju da se ukloni otpad koji je u Straševini i kod Gračanice deponovan bez njihovog znanja i saglasnosti.

Mještani su krajem jula podnijeli krivičnu prijavu protiv N.N. lica koje je zakopalo u blizini njihovih imanja nekoliko stotina tona otpada među kojim je bilo i grita. Sumnjali su da je riječ o opasnom gritu, ali je analiza uzoraka koju je uradio Centar za ekotoksikološka ispitivanja pokazala da nije. Ipak, sa sinoćnjeg protesta poručili da to ne utiče na njihov osnovni zahtjev – da se otpad ukloni.

Miloš Trebješanin (MZ Straševina) kazao je da ne žele otpad u komšiluku te da je to jedinstvena odluka.

– Građane nijesu pitali kad su ga odlagali. Nama nije bitno ko će ga ukloniti, onaj ko ga je dovezao i zakopao ili neko drugi. Bitno je da ga uklone –poručio je Trebješanin. Stevan Nikčević (MZ Kličevo) kaže da ima mnogo nejasnoća, mnogo pitanja na koja su nadležni dužni da građanima daju odgovore kada je o otpadu riječ.

– Nadležni treba da rade svoj posao. Moramo znati kako je otpad izašao iz Brodogradilišta Bijela, ko ga je dovezao, za-

Ostaju pri zahtjevu da otpad mora biti uklonjen

što je deponovan na ove dvije lokacije u Nikšiću, u Straševini i kod Gračanice? Zapravo, naš je osnovni zahtjev da se otpad ukloni. Zato apelujemo na nadležne da izdaju nalog za uklanjanje. Takođe, očekujemo i objašenjenje o to-

Trebješanin:

Građane nijesu pitali kad su otpad odlagali. Nije bitno što grit nije opasan, ne želimo ga u komšiluku, u tome smo jedinstveni

Komunalno ima rješenje

da smeće pretovara u Željezari

me koja je razlika između opasnog i neopasnog grita, koja je razlika u deponovanju, kakav je njegov uticaj na zdravlje i životnu sredinu – kazao je Nikčević. Po njegovim riječima sljedeći potezi mještana zavisiće od ispunjenja zahtjeva. Naredni protest je zakazan za srijedu u 19 sati. Nakon prijave mještana lokaciju na kojoj je depopnovan otpad su 1. avgusta obišli predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine i ekološke inspekcije. Pobjedi je tada iz Opštine Nikšić i Agencije saopšteno da nijesu izdali saglasnost za odlaganje bilo koje vrste otpada, te da nijesu informisani o tome. Sa druge strane Milan Erbez iz firme „MN Sistem“ koji je otpad transportovao, tvrdi da je radio po zakonu, odnosno da je otpad deponovan uz saglasnost vlasnika imanja. Iz Željezničke infrastrukture Crne Gore Pobjedi je prošle sedmice saopšteno da su

JE l O P Ol JE: Komunalno Lim priprema pravilnik o upravljanju grobljima

BIJELO POLJE – Komunalno „Lim“ pripremilo je novi pravilnik o sahranjivanju na groblju za pripadnike islamske konfesije u naselju Loznice prema kojem je to preduzeće zaduženo za grobno mjesto i ukop.

Direktor tog preduzeća Muradif Grbović objašnjava da za groblje na Loznicama nije postojao jasno definisan pravilnik što znači da su građani samovoljno izgrađivali mezarja – grobnice, kao i nadgrobne spomenike. – Upravni odbor preduzeća donio je odluku koja će biti prezentirana na jednom od narednih zasijedanja lokalnog parlamenta, da naše preduzeće preuzima otkopavanja mezarja – groba,

ukopavanje umrlog i izgradnja cokla bez nadgrobnih spomenika -obilježja, koje rade porodice. Nastojimo da mjesta ukopa - grobovi budu jed-

nobrazni po uzoru na zemlje savremenog svijeta – kazao je Grbović.

Dodaje da paket tih usluga sa PDV iznosi 1.273 eura, plaća se

u cjelosti po završenom ukopu. To groblje, kaže, ima kapacitet za izvjesni period. Kada je riječ o drugom groblju kojim Komunalno Lim upravlja, za pripadnike pravoslavne konfesije u Nikoljcu, Grbović kaže da je skoro popunjeno. – Izrađujemo porodične grobnice za jedan, dva do četiri sanduka. Grobnica za četiri sanduka sa PDV iznosi 2.853 eura, za dva 2.495 eura i jedan sanduk 1.825 eura. Ima prostora da se proširi za još 30 grobnica u šta je potrebno investirati oko 40.000 eura. Ali, zbog neophodnih radova na tom terenu, a u pitanju su podzemne vode, preporučljivo je tražiti neko drugo rješenje u saradnjji sa lokalnom upravom –zaključio je Grbović.

B. ČOKOVIĆ

Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Agencije za zaštitu životne sredine saopšteno je da Komunalno preduzeće Nikšić upravlja komunalnim otpadom prema rješenju koje je izdala Agencija. - Povodom informacija koje su se pojavile u javnosti, a koje sugerišu da se u halama, koje je Opština Nikšić zakupila za potrebe opremanja transfer stanice, deponuje komunalni otpad suprotno rješenju Agencije za zaštitu životne sredine o odvoženju otpada na sanitarnu deponiju u Podgorici, predstavnici Ministarstva i Agencije su izašli na lice mjesta. Nakon terenske posjete jasno je da se radi o neutemeljenim i zlonamjernim tvrdnjama. Opština Nikšić i Komunalno Nikšić d.o.o. u potpunosti postupaju u skladu sa rješenjem. Pretovar komunalnog otpada u kamione većeg kapaciteta i njihovo odvoženje na Deponiju d.o.o. Podgorica se vrši kako je propisano, što će biti i potkrijepljeno evidencionim listovima sa lica mjesta – navedeno je u saopštenju. Rješenje o kojem govore, međutim, nije objavljeno na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.

Nikčević: Nadležni nam duguju mnogo odgovora, zahtijevamo da izdaju nalog za uklanjanje otpada. Od toga zavise naši naredni potezi. Ponovo ćemo se okupiti u srijedu

nadležne službe pregledom nasipa utvrdile da se on dijelom nalazi na zemljištu ŽICG, što predstavlja očigledan vid uzurpacije zemljišta kojim upravljamo. O ovom slučaju ŽICG će, najavili su, obavijestiti glavnog inspektora za željeznički saobraćaj, koji će sprovesti dalju proceduru. Grit je industrijski otpad koji nastaje pjeskarenjem brodo-

va i skidanjem farbe. Zakonom o upravljanju otpadom je zabranjeno da se odlaže na deponiju komunalnog otpada. Takođe, zabranjeno je i miješanje otpada. U okviru projekta remedijacije iz nekadašnjeg Brodogradilišta Bijela od 2018. do 2023. godine izvezeno je oko 68.000 tona grita.

R.PEROŠEVIĆ

Osvježenje usred toplotnog talasa

BERANE - Toplotni talas ,,Lucifer“ koji hara Evropom, prije dva dana je zahvatio i Crnu Goru. Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju je najavio crveni meteo-alarm i temperature i do 41 stepen. Obistinila se najava meterologa da je u planinama na sjeveru lokalno moguća i kratkotrajna kiša i grmljavina – u Beranama je nakon jakog pljuska pao i grad. Temperatura je nakon pljuska sa 38 pala na svega 18 stepeni. Slično vrijeme, sa takođe crvenim meteoalarmom, je najavljeno i za danas. U sjevernim i centralnim pre-

djelima, u popodnevnim satima, slab do umjeren razvoj o blačnosti, a u planinskim oblastima na sjeveru ponegdje moguća kiša i grmljavina. Najviša dnevna temperatura od 31 do 41 stepeni. C.G.

Juče kod Budoša

Stevan Nikčević

Miloš Trebješanin

iMA SlOBODNiH MJESTA: Groblje u Loznicama

B. ČOKOVIĆ

R.PEROŠEVIĆ

Međunarodni festival lutkarstva od 4. do 8. septembra

Predstave za djecu u nekoliko gradova

PODGORICA - Jedanaesti međunarodni festival lutkarstva Podgorica - Crna Gora 2024 biće održan od 4. do 8. septembra u KIC-u „Budo Tomović“, u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta. Pripreme festivala uveliko teku, a učešće su najavila lutkarska pozorišta iz šest zemalja: Španije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Rumunije i Crne Gore. Predstave će se, osim u Podgorici, igrati u još četiri grada na sjeveru Crne Gore: u Andrijevici, Plavu, Mojkovcu i na Žabljaku.

Festival je takmičarskog karaktera, a o nagradama će odlučivati međunarodni stručni žiri, ali i dječji žiri sastavljen od podgoričkih osnovaca. Jedanaesti međunarodni festival lutkarstva se održava uz podršku Ministarstva kulture i

medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Podgorica, KIC-a „Budo Tomović“, te ostalih sponzora, donatora i prijatelja. - Iako finansijska konstrukcija još nije u potpunosti zatvorena, nadamo se da ćemo u periodu koji je pred nama dobiti pozitivne odgovore od sponzora kojima smo se obratili za podršku i tako biti u mogućnosti da Festival organizujemo onako kako smo zamislili. Ovim putem pozivamo institucije, preduzeća i organizacije da nas podrže i budu dio ekipe koja je sebi zadala važan cilj: izgradnju boljeg društva kroz njegovanje pravih vrijednosti - poručili su organizatori.

Vizuelni identitet ovogodišnjeg izdanja Festivala ponovo je djelo mladog crnogorskog umjetnika Viktora Dlabača

A. Đ.

Selektori ovogodišnjeg Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro film o 37. izdanju koje će biti održano od 23. do 29. avgusta

Od političke beskrupuloznosti do suočavanja sa prošlošću

VUK PEROVIĆ: Glavna takmičarska selekcija dugometražnog igranog filma na festivalu u Herceg Novom okrenuta je ka regionu. S pravom, jer region već godinama pokazuje svoju potentnost i snagu

VLADIMIR PEROVIĆ: Kroz pregledanje velikog broja filmova iz šireg izbora, nametnu se neki zajednički imenitelji, i kako odoljeti - grupišem ih, možda čak i usmjeravam dalje gledanje tim tragom

SARA STIJOVIĆ: Studentski filmovi, na sebi svojstven način predstavljaju vid borbe - sa životom, svijetom, ljubavlju, zabavom, budućnošću... Autori su se hrabro hvatali ukoštac sa izabranim temama

Multimedijalne promocije albuma rok benda „Grimm“ i VIS BEŽ u Baru

Mini-koncerti i nove numere

PODGORICA - Peto veče segmenta bARS 37. festivala „Barski ljetopis“ bilo je u znaku multimedijalne promocije albuma „Između svjetova“ rok benda „Grimm“ i „Sunce, zemlja i s njima ti“ VIS BEŽ, koja je održana u „Dublin pabu“.

Uz razgovor s autorima o novim nosačima zvuka, održani su i mini-koncerti oba sastava, gdje su predstavili nove numere. Barski VIS BEŽ, koji čine Božidar Gagović, Edin Dibra i Željko Milović, u avgusta prošle godine objavio je EP „Život u e-mollu“. Bio je kompletno akustičan i predstavljao nešto potpuno novo u crnogorskoj muzici. Za samo godinu, izdali su novi EP pod nazivom „Sunce, zemlja i s njima ti“, a Božidar Gagović, koji je odsvirao sve gitare i glavni je vokal u pjesmi „Klasika“, smatra velikim uspjehom objavljivanje čak dvanaest kompozicija za dvije godine. Glavni „krivac“ za to je, prema njego-

vim riječima, Željko Milović, koji je insistirao na pop-rok, a ne akustičarskom albumu. - Napravljen je kao film od šest različitih sekvenci - pjesama koje su povezane međupjesmama, tako da imamo kompletan konceptualan album. Kad se pusti prva pjesma, treba da se odsluša do kraja da bi shvatili o čemu se radi - pojasnio je Milović koji je kompletan autor tri kompozicije i interpretator pet pjesama. Barska rok grupa „Grimm“ radi u sastavu: Nebojša Đukanović (muzika, tekstovi, vokal, gitara, klavijature), Ivana Janković (vokal), Željko Samardžić (bubnjevi), Marko Miraš Mirković (bas) i Bojan Dobrilović (gitara). Albumom „Između svjetova“ zaokružuje se Grimm trilogija, esencijalno izdanje koje bi, prema riječima frontmena Nebojše Đukanovića, trebalo da ostavi poseban trag muzičkog stvaralaštva nastalog na podneblju Jugozapadnog Balkana. A. Đ.

PODGORICA - Filmski festival Herceg NoviMontenegro film festival, pod sloganom ,,Sve boje filma“, biće održan od 23. do 29. avgusta. Smotru će otvoriti Rade Šerbedžija na Kanli kuli u 20.30 sati, a takmičarsku konkurenciju ,,Pontonovo srce“ reditelja Senada Šahmanovića. Publika će imati priliku da na četiri lokacije na otvorenom uživa u filmovima u okviru pet selekcija: tri takmičarske - dugometražni igrani filmovi na Kanli kuli, dokumentarni u dvorištu Kuće nobelovca Iva Andrića i studentski u amfiteatru Dvorane Park, te dva vantakmičarska programa na tvrđavi Forte MareKino Evropa i Mreža festivala Jadranske regije.

O karakteristikama festivalskih selekcija za Pobjedu govore - selektor programa dugometražnog igranog filma i vantakmičarske selekcije Kino Evropa, novinar i filmski kritičar Vuk Perović, selektor programa dokumentarnog filma reditelj Vladimir Perović i selektorka studentskog filma, rediteljka Sara Stijović

REGION

Glavna takmičarska selekcija dugometražnog igranog filma na festivalu u Herceg Novom, prema riječima Perovića, okrenuta je ka regionu, jer region godinama unazad pokazuje svoju potentnost i snagu.

- Selekciju karakterišu ostvarenja reditelja koji su danas velika imena i svjetske kinematografije, kao što je to na primjer Rajko Grlić. Tu je i Dragan Bjelogrlić sa filmom ,,Čuvari formule“ koji donosi nagradu sa prestižnog fetivala u Lokaranu. Tu su i filmovi novih stvaralaca, debitanata, kao što su ,,78 dana“ Emilije Gašić premijerno prikazan u Roterdamu ili ,,Proslava“ Bruna Ankovića svježa sa premijere u Karlovim Varima, ali i sa pet Zlatnih arena sa festivala u Puli. U selekci-

ji je i novo ostvarenje slovenačke rediteljke Sonje Prosenc, koju publika na Kanli kuli već poznaje, koje je premijerno prikazano na festivalu Trajbeka u Njujorku, kao i film iz Sjeverne Makedonije ,,Domaćinstvo za početnike“ Gorana Stolevskog koje je premijeru imalo na Venecijanaskom filmskom festivalukazao je Perović, dodajući da je ove godine tu i jedan od najzanimljivijih autora spremnih da ,,gurnu prst u oko i establišmentu i publici“ - Mladen Đorđević sa nagrađivanim ostvarenjem ,,Radnička klasa ide u pakao“ koje je premijeru imalo na prestižnom Toronto film festivalu.

Publika će, kako je kazao Perović, moći da se nasmije uz hrvatsku zombi komediju ,,Šal-

ša“ u kojoj glavnu ulogu igra crnogorski glumac Momčilo Otašević - Zanimljivo je da na ovom festivalu imamo druge igrane dugometražne filmove nove generacije crnogorskih reditelja. Sasvim različite, drugačije, originalne. Senad Šahmanović je prošle godine otvorio festivala sa dramom ,,Sirin“, a ovoga puta je ponovo na otvaranju sa romantičnom pričom ,,Pontonovo srce“, što je svjetska premijera. Ivan Marinović poslije brojnih festivalskih nagrada stiže na ,,njegovu“ Kanli kulu sa ,,Živim i zdravim“, dok Nemanja Bečanović na festival stiže sa originalnim ,,Supermarketom“ - kazao je Perović, te dodao da će publika na tvrđavi Forte Mare

moći da vidi ostvarenja nekih od najznačajnjih savremenih autora poput Jorgosa Lantimosa, Paola Sorentina ili Arnoa Deplešena, ali i nova imena svjestke kinematografije.

IGRA

Vladimir Perović, koji je nakon četiri godine ponovo selektor, kazao je da se trudi da tematski grupiše i sagleda kako reditelji na različitim stranama globusa često usmjeravaju misao na iste ili slične stvari, na vječno ljudsko. - Kao i ranije, kad god mi se ukazala prilika, volio sam da strukturišem program tematski. Prosto, kroz pregledanje velikog broja filmova iz šireg izbora, nametnu se neki zajednički imenitelji, i kako odolje-

Sa promocije u Baru

Na Kanli kuli biće prikazani dugometražni igrani filmovi u takmičarskoj selekciji

Sara Stijović

Vuk Perović

Vladimir Perović

beskrupuloznosti prošlošću

Kreativni dokumentarac je uvijek ,,malo veliko čudo“

Kreativni dokumentarac je, prema riječima Vladimira Perovića, ,,uvijek malo veliko čudo“. - Tim veće i čudesnije što ovdje zbiramo samo kratke dokumentarce do 30 minuta. Sažeti veliku priču u pola sata ili manje, dati joj formu koja i sama govori, preobraziti materijal stvarnosti i života, kao podatnu glinu, u oblik koji jeste umjetnost – to je nešto što mnogi još i dan-danas ne shvataju... – kazao je Perović.

ti – grupišem ih, možda čak i usmjeravam dalje gledanje tim tragom. Jer, vječito se vraćam na to da je ljudsko jedno te isto, ma gdje bilo. A da mu društvene okolnosti, geografija, istorija, i ko zna štao još, nameću usmjerenja i odrednice koje biće nema pri rođenju... – istakao je je Perović. Tendencija mu je, kako kaže, da pokaže kako je rediteljski postupak u kreativnom dokumentarcu uvijek nešto novo, različito, da kroz selekciju demonstriram što dokumentarac jeste.

- Od slikanja života takvim kakav jeste (ne varajte se: nikad on na filmu nije onakav kakav je, uvijek je onakav kakvim ga reditelj vidi!), preko igre pričama, ili odsustvima priče, igre tipovima naracije, ili prividnog odsustva naracije, igre formama i formatima, igre sjećanjima i njihovom nepouzdanošću, igre materijalima, arhivama, nađenim snimcima, pa sve do razigranih eksperimenata, u kojima je i sam rediteljski postupak, a ne samo sadržaj, meta-materijal za pronicanje u značenje djela - rekao je Perović.

Publika će imati priliku da na četiri lokacije na otvorenom uživa u filmovima u okviru pet selekcija: tri takmičarske - dugometražni igrani filmovi na Kanli kuli, dokumentarni u dvorištu Kuće nobelovca Iva Andrića i studentski u amfiteatru Dvorane Park, te dva vantakmičarska programa na tvrđavi Forte Mare - Kino

Evropa i Mreža festivala Jadranske regije

Jedan od najcjenjenijih pijanista iz regiona, ali i svjetski priznati umjetnik i kompozitor nastupio na KotorArtu

Svjetska premijera klavirskog opusa Kemala Gekića

PODGORICA - Međunarodni festival KotorArt, u okviru Don Brankovih dana muzike, organizovao je nesvakidašnji koncert jednog od najistaknutijih pijanista svoje generacijeKemala Gekića. U Crkvi Sv. Duha festivalskoj publici priređena je svjetska premijera Gekićevog klavirskog opusa.

Na ovom festivalu, prema njegovim riječima, gledalac može pronaći i tragediju i nebesku radost, i bol i sreću, i urnebesni smijeh i mrtvozorničku ozbiljnost, i ruganje svijetu i svjetski bol, i konkretnost i univerzalnost.

- Od rumunske porodice i grotesknog ispraćaja mrtvaca do uzvišene sjete jedne palestinske pjesme, od nostalgičnog podsjećanja na naše radne akcije do utjerivanja religijskih mantri, od pitanja pola i polnosti do suočavanja sa prošlošću koja još živi, od političke beskrupuloznosti do bajkovitog svijeta odsutnosti iz ove stvarnosti, od nesnosne tuge izbjeglištva do intrigantnog ekperimenta sa našim sjećanjem... - istakao je Perović.

BORBA

Pod avgustovskim hercegnovskim nebom, prema riječima Stijović, u takmičarskoj selekciji studentskog filma 37. Herceg Novi Film Festivala biće prikazana 24 ostvarenja.

- Svako od njih, na sebi svojstven način, predstavlja vid borbe - sa životom, svijetom, ljubavlju, vjerom, svakodnevicom, zabavom, budućnošću. Autori, zajedno sa svojim filmskim ekipama, hrabro su se hvatali ukoštac sa izabranim temama – kako onima koje zadiru u ranjive djelove duše, tako i one koji predstavljaju društveni zov u pomoć – istakla je Stijović. Kazala je da je od ove godine novina u postojanju Studentske selekcije i vantakmičarska selekcija. - Ona broji pet kratkometražnih studentskih filmova koji dolaze iz različitih djelova svijeta, među kojima ima filmova koji su svoje festivalske živote započeli u zvaničnim selekcijama festivala poput Kaba, DokLajpciga, POFF Tallinn-a, i predstavljaju divne primjere odličnih kratkometražnih studentskih filmova - rekla je Stijović. Andrija RADOVIĆ film festivala za Pobjedu

Na programu su se našle kompozicije koje je Gekić komponovao u periodu od 1981. pa sve do 2024. godine. Prvi dio koncerta bio je posvećen melodrami, komponovanoj 2023. godine, ,,Smrt Smail-age Čengića“. Kompozitor je prvo izveo kompoziciju ,,Prolog“ (2024), nakon koje je, bez pauze, uslijedila melodrama, a na sceni mu se pridružio Antonije Pušić, koji je u ulozi naratora dao poseban pečat ovom djelu. Za potrebe ovog koncerta, kompozitor i pijanista redukovao je melodramu na trajanje od dvadesetak

minuta, izdvojivši pet cjelina: ,,Agovanje“, ,,Noćnik“, ,,Četa“, ,,Harač“ i ,,Kob“. U drugom dijelu koncerta uslijedile su klavirske kompozicije ,,Dijalozi“ (2021), ,,Introdukcija i koncertna fuga“ (1981), „Movement“ (2023), ,,Tri koncertne studije“ (2024) i ,,Ditiramb“ (1983). Intimna atmosfera, raznovrstan program i ubjedljiva interpretacija umjetnika učinila su ovo veče nezaboravnim. Gekić je publiku pažljivo vodio kroz

program upućujući na priču odnosno inspiraciju koja stoji iza naslova svake kompozicije.

Kemal Gekić, ekskluzivni umjetnik kompanije Stenvej i doživotni član Američkog Listovog društva, prepoznatljiv je po originalnom pristupu muzičkoj interpretaciji, ekspresivno i tehnički perfektnoj, često provokativnoj i intrigantnoj. Redovno nastupa širom planete, a član je i žirija na brojnim međuna-

rodnim klavirskim takmičenjima. Njegov tonski zapis za JVC sa Transcedentalnim etidama Franca Lista, smatra se najboljim u istoriji pijanizma. Radi kao profesor na Međunarodnom univerzitetu Floride u Majamiju (SAD) i kao gostujući profesor na brojnim univerzitetima i akademijama širom svijeta. Sinoć je na programu festivala održan završni koncert polaznika majstorske radionice Kemala Gekića. Koncert je uprilićen u Crkvi Sv. Duha, a nastupili su Eda Vllaco, Matea Divjak, Naomi Druškić, Vladana Perović, Bogdan Kovačev, Jelena Bošnjak, Andrija Jovović i Teodora Ilin. Polaznici majstorske radionice dolaze iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske. Pored pijanističkog resitala, Gekić je provodio vrijeme u Kotoru na KotorArt akademiji, prenoseći dragocjeno znanje i iskustvo na mlade studente. Majstorske radionice su trajale od 10. do 14. avgusta. A. Đ.

U Gradskoj kući u Nikšiću promovisana knjiga „Belezi Ratka Vulanovića“

Priča o djelu velikog vajara tek počinje

NIKŠIĆ - Knjiga „Belezi Ratka Vulanovića“ autora Miloša Jevtića, promovisana je u Gradskoj kući u organizaciji Muzeja i galerija Nikšić.

Istina, ovo je više bilo veče posvećeno velikom umjetniku i njegovom ukupnom stvaralaštvu, a knjiga intervjua koju je objavio poznati srpski novinar bila je samo povod, jer čulo se da institucije kulture u gradu podno Trebjese i lokalna uprava tek namjeravaju da organizuju brojne događaje posvećene životu i djelu Vulanovića, koji se prošle godine preselio u vječnost. Rečeno je i da se priprema monografija, da se planira gradnja svojevrsnog ateljea-muzeja koji bi nosio njegovo ime... Vesna Todorović, kao organizator ovog događaja, podsjetila je da se u knjizi nalaze intervjui sa Vulanovićem, ali i mnoštvo fotografija, te da je predgovor napisao Matija Bećković. Ona je podsjetila da se glavna priča nalazi u intervjuima koje je autor s umjetnikom vodio 1997. i 2023. godine, kao i da su sugestivne fotografije ukoričene u ovoj knjizi uglavnom iz albuma Branka Belića. Iako je bilo je planirano, zbog bolesti, promociji ove knjige u Nikšiću nijesu prisustvovali ni Belić, ni autor Jevtić. Profesor književnosti Veselin Matović priznao je da nije stručnjak za umjetnost, ali da

gaji veliko poštovanje prema djelu Ratka Vulanovića. Ipak, ustvrdio je da nakon izgradnje hrama Sv. Vasilija Ostroškog i Carevog mosta Nikšić nije imao ništa toliko važno da bi se predstavio svijetu kao što je imao Vulanovićev „Kameni grad“.

- Nakon rušenja Njegoševe kapele na Lovćenu vjerovatno u Crnoj Gori nikad nije počinjen veći vandalizam i zločin prema umjetnosti od rušenja Ratkovog ,,Kamenog grada“ u Nikšiću. Interesantno, to su uradili upravo oni koji su omogućili i njegovu izgradnju. To je uradila jedna ideologija ili bolje reći provincijski primitivizam i pizma. Nikšić danas zato ima obavezu da se na neki način izvini Ratku Vulanoviću, da skine grijeh sa sebekazao je Matović.

On je podsjetio da mu je Vulanović svojevremeno kazao da je Nikšić, kada se rušilo njegovo djelo, „bio mali grad, a država ništavna“.

Ratkova supruga Olivera istakla je da Vulanović i danas živi, iako su njegova mnoga djela, pa i ,,Kameni grad“, bez razloga uništeni. Ona je istakla da je Ratko davno nadrastao želju za banalnim uzvraćanjem udaraca, da je on samo želio da stvara ljepotu. Podsjetila je na Ratkovo siromašno djetinjstvo, na gorštačku ljubav prema prirodi, prema umjetnosti u njoj, kreaciji... Podsjetila je da je Ratko uvijek bio

drugačiji, da u njegovim skulpturama nikad nije bilo mirisa evropskih salona, da je bio skroman, da je u Beograd svojevremeno donio miris uboge kolibe iz rodnog nikšićkog sela Laz i emocije koje je u njemu proizvodila narodna poezija, ali da je priznat svuda u svijetu, možda baš zbog te svoje posebnosti. Slikar Miroko Toljić najviše je govorio o tome koliko je Vulanović u Evropi i svijetu priznat i konstatovao da je među svojima doživio sudbinu ukletog umjetnika. - Kad sam došao u Beograd da studiram, cijela Knez Mihailova ulica bila je zatrpana ogromnim aluminijskim skulpturama, a tek kasnije sam saznao čije su bile. Ratko je za te skulpture dobio najveću nagradu Beograda i umjesto da dio njih ostane u tom gradu, one su sve, u toku noći, vraćene u podgorički Aluminijski kombinat i

pretopljene. Znači, davno je počelo uništavanje djela koje je stvarao Ratko Vulanović. Da i ne pominjem kamene gradove iz Podgorice, Budve..., pa Drveni grad iz Beograda - rekao je Toljić. Prema njegovim riječima, nema umjetnika s ovih prostora koji je toliko rasprostranjen i priznat po svijetu i to najčešće govori više od bilo kakavih nagrada koje dobijaju umjetnici. - On je naš, Nikšićanin, ali je i gorostas u umjetnosti - kazao je Mirko Toljić, dodajući da vjeruje da će uskoro u Nikšiću biti izgrađen atelje Ratka Vulanovića, da se razrađuje ideja kako se odužiti velikom umjetniku za sve nanešene nepravde. Promociji knjige prisustvovao je i predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević koji je na kraju obećao podršku lokalne uprave da se djelu Ratka Vulanovića ukaže poštovanje. Ra. P.

Kemal Gekić na koncertu u Kotoru

Sa promocije knjige u Nikšiću

Rijeka koja je jedan od simbola našeg grada zaslužuje bolji tretman kako bi mogla da nam služi za ponos

Suvo korito Ribnice –pravo vrijeme za čišćenje

Lakše je sada uklanjati komunalni otpad

Obilazeći korito Ribnice, juče oko 11 časova, malo uzvodno od starog kamenog mosta na Sastavcima, naišli smo na ekipu radni-

ka gradskog preduzeća Čistoća, koji su uklanjali uglavnom zeleni komunalni otpad – oboreno drveće i suvo granje, ali i gume i

Inicijativa Službe Glavnog grada za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju

Obezbijediće 4.000 eura za tegle za med

Služba Glavnog grada za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju pokrenula je inicijativu sa predstavnicima NVO Udruženje pčelara Podgorica i NVO Crnogorska pčela za nabavku kvalitetne i jednobrazne staklene ambalaže za pakovanje meda. Glavni grad je u ovu svrhu obezbijedio ukupno 4.000 eura, odnosno maksimalnih 2.000 po jednoj NVO. Ovom podrškom biće pokriveno do 80 odsto troškova za nabavku staklene ambalaže za pakovanje meda, dok će 20 procenata troškova pokriti sami pčelari zainteresovani za ovaj podsticaj. Rukovodilac Službe za podrš-

ku poljoprivredi i ruralnom razvoju Boris Spalević istakao je da je ovo samo početak saradnje i da će se u budućem periodu dodatno raditi na jačanju konkurentnosti i poboljšanju pakovanja dizajna finalnih proizvoda, ne samo meda, već i pakovanja propolisa, matične mliječi, medovine i drugih kozmetičkih preprata od meda. U pripremi je i projekat GPS obilježavanja pčelinjaka, a u Službi za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju očekuje da će na taj način biti locirani svi pčelinjaci i da će se dobiti jasna evidencija brojnog stanja pčelinjih društava i zauzetosti pčelinje paše. H. P.

drugi sitni otpad.

Rekli su nam da je riječ o jednoj od redovnih akcija čišćenja korita Ribnice, iz kojeg su njihove ekipe prije dvije sedmice sakupile i uklonile 130 vreća sitnog otpada.

Uprkos tome što nije baš lako raditi po nesnosnoj vrućini, radnici Čistoće Safet Krušeft, Erbison Idrizi i Agim Kajtazi saglasni su u tome da im je ipak lakše uklanjati komunalni otpad iz suvog korita, nego kada rijeka poteče.

Iako je korito rijeke već dva mjeseca suvo, niko od nadležnih još nije našao za shodno da to iskoristi i ukloni drače, pajasene, smokve i drugo nisko rastinje i oreže prerasle krošnje drveća kako bi rijeka opjevana u pjesmama staropodgoričana ove jeseni potekla kako zaslužuje

Drveće, trava i nisko rastinje na obalama Ribnice toliko je naraslo da se sa mostova Braće Zlatičanin, Tabačkog i Žrtava bombardovanja 5. maja korito rijeke praktično ne vidi. No, iako je korito rijeke već dva mjeseca suvo, niko od nadležnih još uvijek nije našao za shodno da to iskoristi i ukloni drače, pajasene, smokve i drugo nisko rasti-

- Vruće jeste, ali lakše nam je sada nego kada teče Ribnica, jer tada moramo da obuvamo duboke čizme, gazimo u rijeku kako bismo izvlačili smeće – objasnio je Safet Krušeft.

Podsjetivši da su prije dvije sedmice imali veliku akciju čišćenja kompletnog korita Ribnice, njihov poslovođa Nikola Pavićević nam je kazao da ovih dana uklanjaju komunalni otpad na pojedinim lokacijama na kojima ga još ima. Kako je istakao, u koritu Rib-

nje i oreže prerasle krošnje drveća kako bi rijeka opjevana u pjesmama staropodgoričana ove jeseni potekla kako zaslužuje. Za orezivanje su zrele i smokve koje su obrasle i nadrasle ograde Mosta Kapadžića, Mosta žrtava bombardovanja 5. maja (kod Muzičkog centra), kao i borova i paulonija na mostu iznad knjižare ,,Karver“ (pored JU Muzeji i

nice ima novih količina smeća, koje neodgovorni pojedinci bacaju. U to smo se i mi juče uvjerili – kesa smeća je najviše bilo ispod mostova koje, zaključujemo, neodgovorni pojedinci s mosta tu bacaju, jer ga rijeka nije mogla tu donijeti s obzirom da je presušila prije gotovo dva mjeseca. - Gdje ima drača i šiblja tu se zadržava i komunalni otpad, kao i na stijenama u koritu. Ali naš posao je da radimo kako bi korito Ribnice bilo čisto – zaključio je Pavićević.

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja i juče imali pune ruke posla

Juče poslije podne još su bili aktivni požari na teritoriji Tuzi u selu Vuljaj i u Lješanskoj nahiji u Orasima.

Pripadnicima Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada u gašenju su na obje lokacije pomagali mještani i avion Direktorata za zaštitu i spašavanja MUP-a Crne Gore. Kolege iz Mojkovca juče su im pomagali u Lješanskoj nahiji, gdje su zajedno nadgledali požar i gasili vatru na onim mjestima gdje se i juče tokom dana pojavljivala, kako ne bi dozvolili dalje širenje požara.

Vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Zdravko Blečić izjavio je za Pobjedu da su oko 16 časova bili aktivni požari u Lješanskoj nahiji i kod Tuzi.

- U Lješanskoj nahiji aktivan je požar na potezu između sela Orasi, Ćepetići i Progonovići. Vatrogasci su sinoć tamo dežurali i gasili požar na mje-

Gasili požare u Lješanskoj nahiji i Tuzima

stima gdje se on pojavio, kako bi zaštitili kuće. Pomažu nam kolege iz Mojkovca, već treći dan su tu kod nas i to je zaista za pohvalu. Požar je kontrolisan, u nepristupačnom terenu se razvija, ali su kuće sada bezbjedne – kazao je Blečić, uz napomenu da na tom lokalitetu vatrogasci-spasioci već četvrti dan dežuraju 24 časa dnevno. Što se tiče požara u Malesiji, tu je slična situacija, pa su vatrogasci-spasioci čitavu noć dežurali i u slučaju pojave plamena reagovali i odbijali požar ga od kuća. - Taj požar se proširio prema

Milješu i Dinoši. Ima dosta objekata u kojima niko ne živi, koji su obrasli travom i niskim rastinjem, koje branimo od požara i suzbijamo vatru ako se primakne kućama – kazao je Blečić, uz napomenu da su i na području Malesije njihove ekipe već četvrti dan bez prekida. Podgorički vatrogasci-spasioci, kako je naveo v. d. komandira SZS, juče su imali i akciju gašenja požara na porodičnom imanju u Štekama, gdje je izgorjela kuća, najvjerovatnije usljed kvara na električnim instalacijama. Blečić je naveo da je objekat stradao u požaru,

galerije Podgorice i paviljona Udruženja likovnih umjetnika), koje prolaznici moraju da zaobilaze kako bi prošli. U kojoj mjeri su obale Ribnice zapuštene lako se uvjeriti obilaskom dijela korita rijeke, na potezu od Centra kulturnih zbivanja ,,Ribnica“ (nekadašnji istoimeni restoran) pa sve skoro do Sastavaka, gdje se ova rijeka uliva u Moraču. Drače i drveće na obali ispod i prekoputa CKZ ,,Ribnica“ toliko je preraslo da ruži izgled rijeke po kojoj je ovo (ponovo) omiljeno mjesto i nosi ime. Drače i divlje smokve osvojile su ograde Mosta Kapadžića, ništa bolja situacija nije ni kod Kuslevove kuće, do koje je prilaz sa Ribnice zarastao u drače, a ostatke starih mlinova, nešto uzvodno na suprotnoj obali, prekrilo je zapušteno zelenilo i teško ih je primijetiti. Teško je zamisliti da su upravo na ovim djelovima rijeke, a to pamte stariji stanovnici našeg grada, bila kupališta na kojima su ljeti uživali i đeca i stariji. Prelazeći mostove Braće Zlatičanin, Tabački ili Žrtava bombardovanja 5. maja, onaj ko prvi put dolazi u naš grad vjerovatno će se zapitati što je to dolje, jer se od preraslih krošnji drveća i zaraslih drača korito rijeke uopšte ili gotovo jedva može vidjeti. Ako uzmemo u obzir da je ova rijeka opjevana u pjesmama, kao i to da se u cilju njene valorizacije već godinama najavljuje uređenje njenog korita i izgradnja šetališta duž njega, moramo se zapitati da li je Ribnica zaslužila da je trnjem i granjem skrivamo od nas samih i od naših posjetilaca ili je krajnje vrijeme da oni koji vode ovaj grad organizuju akciju uređenja korita Ribnice, jer je situacija iz godine u godinu sve gora - na što skrećemo pažnju, nažalost, već godinama.

I.MITROVIĆ

Požari su na nepristupačnom terenu, ali su kuće sada bezbjedne, a vatrogasci-spasioci već četvrti dan dežuraju 24 časa dnevno

ali da nije bilo povrijeđenih. Podsjećamo, požar u selu Orasi u Lješanskoj nahiji izbio je u neđelju ujutro. Prekjuče poslijepodne stavljen je pod kontrolu, ali se povremeno ponovo aktivirao. Požar na brdu Dečić iznas sela Skorać izbio je u neđelju veče, a prije tri dana se proširio i na selo Skorać i područje iznad njega, gdje su pripadnici Slube zaštite i spašavanja uz pomoć mještana i helikoptera Vojske Crne Gore uspjeli da odbrane kuće, školu i groblje u selu Skorać, kao i kuće i farmu u Paškali, u brdu. I.MITROVIĆ

Neuređen dio korita ispod Kuslevove kuće Tabački most se gotovo ne vidi iz korita rijeke

Radnici Čistoće čiste korito Ribnice kod Sastavaka

Istorijska šansa za Dečić

VEČERAS 21 h

PODGORICA - Od 2013. godine i mečeva Zete i PSV Ajdhovena, crnogorski fudbal nije imao predstavnika u posljednjoj rundi kvalifikacija za neko evropsko takmičenje.

Bio je to, zapravo, jedini put od obnove nezavisnosti 2006. da je tim iz našeg prvenstva stigao do plej-of runde na kontinentalnoj sceni. Zato bi večerašnja utakmica Dečića u Nikšiću (21 h) mogla da bude istorijska - šampion Crne Gore pred revanš trećeg kola kvalifikacija za Ligu konferencija sa Helsinkijem ima samo gol zaostatka (1:0) iz meča u Finskoj. - Svjesni smo koliko je važna utakmica i da bismo eventualnim prolaskom uradili veliku stvar za naš klub i sve ljubitelje fudbala u Crnoj Gori. S druge strane, ne smijemo da budemo previše euforični, da krenemo na sve ili ništa od prvog minuta. Moramo da budemo pametni, hrabri u isto vrijeme, zato što jurimo taj gol zaostatka. Priprema je drugačija nego za ostale utakmice. Ekipa Helsinkija će drugačije igrati, tražiće prostor kada mi krenemo naprijed – rekao je trener Dečića MiloradPeković

- Imaju brze, hitre igrače i znaju to da iskoriste. Od prvog momenta moramo da budemo pa-

metni, u isto vrijeme da imamo samopouzdanja koje smo stekli u prethodnim utakmicama. Da probamo da napravimo iskorak i da se svi na kraju radujemo –optimista je Peković.

PRITISAK NAM NIJE

POTREBAN

Dečić je na startu evropskog puta ovog ljeta eliminisan od velškog TNS-a u kvalifikacijama za Ligu šampiona, potom je u drugom pretkolu Lige konferencija prošao Dinamo iz Batumija, a žrijeb u Nionu ,,otvorio“ mu je mogućnost da

se domogne i plej-ofa. Utakmica u Helsinkiju pokazao je da Helsinki ne odskače kvalitetom od crnogorskog predstavnika, makar ne u nedostižnoj mjeri.

- Odigrali smo dobru utakmicu protiv vrlo dobre ekipe. U drugom poluvremenu smo nametnuli svoj kvalitet i ritam, imali smo posjed. Primili smo gol, ali potom konsolidovali redove. Bili smo disciplinovani. Preuzeli posjed, imali šanse, dva poništena gola i to nam daje razlog da vjerujemo da možemo, daje nam samopouz-

Mornar ostavio odličan utisak na prvom nastupu u Ligi konferencija

danje da možemo da igramo sa ekipama na ovom nivou. Da ponovimo tu igru od prije sedam dana i da se radujemo svi – poručio je Peković. Šansa za prolaz je opipljiva, ali Peković insistira da igrače treba rasteretiti.

- Prolaz bi predstavljao veliku stvar za sve nas, ali ne želim da se ekipi stvori pretjerani pritisak, da od pretjerane želje dođe nervoza. Moramo da budemo strpljivi, ne smijemo od početka da krenemo na sve ili ništa, da idemo glavom kroz zid da bismo nadoknadi-

li gol zaostatka. Treba da budemo pribrani i disciplinovani. Uz pametnu, hrabru igru možemo da dođemo do cilja – naglasio je Peković.

VAŽNA JE PODRŠKA

JER IGRAMO ZA SVE

Dečić nije igrao u domaćem prvenstvu prošlog vikenda, čuvao je snagu za Evropu.

- Mislim da smo se u fizičkom segmentu dobro pokazali do sada. Ne smijemo zaboraviti da je njima već prvenstvo u toku i da su fizički spremni. Međutim, nije se vidjelo da imaju pre-

dnost u toj utakmici i nadam se da će tako da bude večeras – istakao je šef struke Tuzana. Njegova ekipa je duže od godinu ,,podstanar“ – čekajući da se otvori rekonstruisani stadion u Tuzima, Dečić je ulogu domaćina na domaćoj sceni uglavnom imao na terenu Titograda, Evropu je ovog ljeta igrao na ,,DG areni“ jer je pod Goricom teren katastrofalan, a sad se ponovo seli. Stadion kraj Bistrice biće večeras dom Tuzana.

- Sigurno da bi drugačija priča bila da igramo na našem stadionu, pred domaćim navijačima. Situacija je takva kakva jeste, ali prilagođavamo se i neće to predstavljati neki problem. U Nikšiću može da se igra dobar fudbal – poručio je nekadašnji crnogorski reprezentativac.

- Pozivam publiku da dođe na stadion, ne samo navijače Dečića već sve ljubitelje fudbala u Crnoj Gori. Mislim da ih i u Nikšiću ima dosta, a utakmica je važna za sve ne samo za Dečić. Ne igramo često Evropu i ne dolazimo često do trećeg kola. Podrška sa tribina daje nam vjetar u leđa i dodatni motiv, nadam se da će tako biti ovog puta – izjavio je Peković. Mladi stručnjak rekao je da nema kadrovskih problema i naglasio koliko znači dolazak iskusnog defanzivca Žarka Tomaševića - Svi vidimo koliko znači za našu ekipu, dobili smo na čvrstini i disciplini. Mnogo znači ostalim igračima, ne samo igrački nego i kroz komunikaciju. Sa njim smo mnogo dobili u Evropi i za ubuduće – naglasio je Peković. N. KOSTIĆ

PODGORICA – Fudbaleri

Mornara završili su nastup u Evropi. Ali vjerovatno je gromoglasan aplauz navijača kraj Bistrice najbolji dokaz kakav su utisak ostavili Barani na evropskoj sceni.

Mornar je eliminisao Dinamo Tbilisi i Radnički iz Kragujevca, a onda doživio eliminaciju od mađarskog Pakša, a daleko od toga da nije bio ravnopravan protivnik. Mornar nije imao dovoljno sreće, iskustva, ali je dobrom napadačkom igrom u svih šest evropskih mečeva pokazao kako se iz Crne Gore može napraviti uspjeh i ostaviti dobar utisak. – Ponosan sam na moje igrače. Ovo je zaista jedna nevjerovatna fudbalska priča, koja će

ostati u istoriji Mornara. Definitivno ljetnja fudbalska bajka – kaže Zoran Đurašković, trener kluba Barana. Budućnost je zastala na stepenici ranije, ali nije razočarala, dok Dečić ima još šanse da se, možda‚ domogne i plej-of runde Lige konferencija. Svi su doprinijeli da se koeficijent naše lige znatno popravi, a svakako veliki značaj dao je i Mornar. – Nadam se da će ostali crnogorski klubovi naredne godine na ovakav način reprezentovati naš fudbal. S druge strane, ostao nam je još jedan predstavnik u Evropi, Dečić, kojem od srca želim da pruži dobru igru, prođe Helsinki i izbori plasman u plej-of Lige konferencija – dodao je Đurašković. Mornar je u revanš meču ba-

raža 3. kola Lige konferencija bio prilično oslabljen – nije bilo Krisa Marlon OdongMbee, Marka Đurišića, Jovana Baošića, koji su imali parne kartone, dok u timu nije bilo ni Balše Dubljevića, koji ima problem sa povredom, a trener Đurašković na klupi je imao samo petoricu igrača. Mornar nije uspio da preokrene 3:0 iz Pakša, ali je odigrao odličan meč, bio je bolji rival od ekipe iz mnogo jače lige i jako blizu pobjede… – Iskren da budem, presrećan sam kako smo odigrali, kako smo izgledali i kako se meč odvijao. Imali smo mnogo nedaća, falila su nam četiri igrača, a dvojica je do pred samu utakmicu bila pod temperaturom… Pružiti ovakvu igru

protiv vicešampiona i osvajača Kupa Mađarske najbolje govori kako smo igrali – naglasio je Đurašković. Mornar je očigledno eliminisan u prvom meču kada je imao velikih problema sa suđenjem, VAR-om, isključenjima, penalom i golovima u debeloj nadoknadi vremena. Meč kraj Bistrice pokazao je da Pakš nije tim protiv kojeg je nemoguće igrati i zbog toga ostaje žal…

– Otao je žal zbog svega što se u posljednjim minutima susreta dešavalo u Mađarskoj – kao i uvijek, iskren je bio Đurašković.

Ali, Barani su i u revanšu, poslije 3:0, znali da zabrinu rivala. – U svakom slučaju, mislim da smo u revanšu bili mnogo bolji, napravili smo mnogo lijepih akcija, stvorili šanse. Kod 2:1 imali smo prilika i za treći gol i ko zna kako bi se onda završilo da smo uspjeli još jednom da zatresemo mrežu rivala – zaključio je Đurašković. Mornar je tako stavio tačku na jednu nevjerovatnu priču, ali vremena nema. Već za vikend Mornar dočekuje Jedinstvo, a nakon poraza na startu sezone od Otranta, sigurno da će Barani nastojati da naprave ekspresnu reakciju. Naravno, skraćena rotacija i umor brinu stručni štab, ali je jasno da Mornar ima tim sa najvećim iskustvom. R. PEROVIĆ

Sa prve utakmice u Helsinkiju

SUPERKUP EVROPE: Madriđani u Varšavi savladali Atalantu

Superdebi Mbapea u noći Realovog rekorda

Savršeno otvaranje sezone za Real Madrid – ,,kraljevski klub“ pobijedio je Atalantu u Varšavi (2:0) i uzeo šesti trofej Superkupa Evrope.

Iza sebe je tako ostavio Barselonu i Milan, koji su po pet puta trijumfovali u sudaru osvajača Lige šampiona i Lige Evrope.

Superkup Realu u superdebiju Kilijana Mbapea – vjerovatno najbolji fudbaler današnjice odigrao je prvi meč u dresu španskog velikana i odmah postigao pogodak.

Bila je to realizacija za 2:0 u 68, devet minuta ranije Federiko Valverde je najavio trijumf moćne ekipe Karla Anćelotija. Na Nacionalnom stadionu u glavnom gradu Poljske nije bilo uzbuđenja u prvih pola sata utakmice, a prva velika šansa viđena je u nadoknadi kada je Rodrigo na dodavanje Vinisijusa pogodio prečku.

Atalanta je najveću priliku imala na otvaranju nastavka – na odličan centaršut De Ro-

na glavom je šutirao Pašalić, a Kurtoa odlično reagovao. Kompaktno kao i uvijek dje-

lovala je Atalanta, ali protiv ovakvog tima Reala gotovo je nemoguće odbraniti

se. ,,Merengesi“ su se u 59. minutu ušetali u gol ,,boginje“ – Belignem je na lijevoj

Sezona lova na ,,merengese“

PODGORICA - Prva od evropskih ,,liga petice“ ove sezone kreće španska – utakmicama Atletik Bilbaoa i Hetafea (19), odnosno Betisa i Đirone (21.30 h) večeras počinje La Liga. ,,Pravi“ početak biće naravno kada na teren izađu velikani i kandidati za tron – Barselona u subotu gostuje Valensiji, Real Madrid dan kasnije Majorci, a prvo kolo zatvoriće duel Viljareala i Atletiko Madrida. Real je prošle sezone osvojio La Ligu i Ligu šampiona, kao i španski Superkup. Iz fudbala se povukao Toni Kros, ali tim Karla Anćelotija i dalje je ,,jak kao zemlja“ –kao najzvučnije pojačanje, ne samo u Španiji već u cijelom svijetu, ovog ljeta stigao je Kilijan Mbape, a stekli su se uslovi (punoljetstvo) da se pridruži brazilsko čudo od djeteta Endrik Real je favorit da odbrani titulu, prvi put od sezone 2007/08. Ništa novo – najveći konkurent biće mu Barselona. Na ,,Kamp Nou“ stigao je novi trener, Njemac Hansi Flik, koji je svojevremeno sa Bajernom osvojio tripl-krunu.

Prva zvijezda ,,blaugrane“ nije Robert Levandovski, već 17-godišnji Lamin Jamal koji je na Evropskom prvenstvu osvojio zlato sa Španijom i potvrdio da je među vodećim aso-

vima svjetskog fudbala. Takođe, u Barsu se vratio njegov saigrač iz reprezentacije Danijel Olmo i Katalonci se sa pravom nadaju povratku titule na ,,Kamp Nou“. Prošla sezona bila je prva od 2011/12. u kojoj je među prve tri ekipe bio neko van kruga ekipa koji čine Real Madrid, Barselona i Atletiko Madrid. Đirona je zaslužila epitet hi-

ta prvenstva i prvi put u istoriji plasirala se u Ligu šampiona. Pitanje je da li će evropski mečevi usporiti Đironu da ponovo visoko leti u La Ligi, ali bi njen uspjeh svakako mogao da inspiriše druge timove – poput Betisa, Sosijedada, Viljareala ili Atletik Bilbaoa – da naprave nešto slično. Prvi put od 2015. godine dio španske elite neće biti Stefan

Savić. Crnogorski štoper je poslije devet sezona napustio Atletiko Madrid i potpisao za turski Trabzonspor. ,,Kolćonerosi“ su doveli tri velika pojačanja – štopera Robina Le Normana, a naročito napadače Hulijana Alvaresa i Aleksandera Serlota Osim Savića, otišli su Alvaro Morata u Milan, Saul Niges na pozajmicu u Sevilju, ugo-

strani odigrao do Vinisijusa koji je pobjegao Đimšitiju i potom asistirao Valverdeu, a Urugvajac je samo sproveo loptu u mrežu. Sve je riješeno u 68. Jen je izgubio loptu na lijevoj strani, Rodrigo u kontri proslijedio do Vinisijusa, Brazilac do Belingema, a Englez nesebično do Mbapea koji je lijepo pogodio.

Istorijski trenutak – prvi gol Francuza u dresu Reala, za ovjeru novog rekorda Madriđana. N. KOSTIĆ

Večeras

– Valensija – Barselona Neđelja

19.00 – Sosijedad – Rajo Valjekano

21.30 – Majorka – Real M. Poneđeljak

19.00 – Valjadolid – Espanjol 21.30 – Viljareal – Atletiko M.

Od 26 igrača koji su sa Španijom osvojili evropsku titulu u Njemačkoj, u La Ligi igraće 19 i ,,raspoređeni“ su u osam klubova

vori su istekli Depaju, Ermosu, Vitolu

Povratku u vrh nada se Sevilja, koja je prošlu sezonu završila na 14. mjestu, što joj je najlošiji plasman u ovom vijeku.

Andalužani su angažovali trenera Garsija Pimjentu s kojim je Las Palmas igrao dopadljiv fudbal.

Trenera su osim Barselone i Sevilje, kao i Las Palmasa, mijenjali i Majorka, Selta, Rajo Valjekano...

U La Ligu su se vratili Leganes, Valjadolid i Espanjol, što znači da će se ponovo igrati dva lokalna derbija – Leganes i Hetafe sastaće se u okršaju timova iz južnog dijela Madrida, a Espanjol će biti silno motivisan da ,,otkine“ koji bod Barseloni. Ne. K.

PODGORICA – Mančester junajted potvrdio je dolazak odbrambenog dvojca iz Bajerna – Matajsa de Lihta (25) i Nusaira Mazrauija (26) u transferima vrijednim ukupno 70 miliona eura. De Liht je potpisao petogodišnji, a Mazraui četvorogodišnji ugovor, oba s opcijom produženja za još godinu. Junajted je pristao da plati 45 miliona eura plus pet miliona bonusa za 25-godišnjeg cen-

LA LIGA (1. KOLO): Utakmicama u Bilbau i Sevilji

BARSELONA ĆE U SUBOTU KRENUTI U JURIŠ NA TITULU: Lamin Jamal, prva zvijezda tima

Junajted doveo dvojicu igrača

u 69. Žuti kartoni: Belingem, Vinisijus (Real), Ederson, Đimšiti (Atalanta)

Kurtoa Karvahal (od 88. Vaskes) Militao Ridiger Mendi Valverde Čuameni

Jedan od najboljih vaterpolista svijeta poslije 14 godina vratio se kući gdje

Ivović Jadranov kapitalac

PODGORICA – Višeneđeljna šaputanja nijesu se završila samo na riječima – transfer je gotov, zapjenilo se na Škveru – Aleksandar Leka Ivović poslije 14 godina se vratio kući. Potpisao je jednogodišnji ugovor sa Jadranom gdje će završiti karijeru. Jedan od najboljih vaterpolista svijeta, osvajač pet trofeja Lige šampiona, dugogodišnji kapiten Pro Reka, koji je na OI u Tokiju završio sa reprezentativnom karijerom, najveće je pojačanje nekog crnogorskog kluba posljednjih godina, deceniju... Leka je zvanično za klub dao

Srećan sam što će se moje vaterpolo putovanje završiti na ovaj način, kazao je 38-godišnji vaterpolista, osvajač pet trofeja Lige šampiona

izjavu i to sa mjesta koje budi lijepe uspomene. - Na bazenu smo koji u meni budi lijepe emocije. Drago mi je da smo tu i da pričamo o lijepim vaterpolo stvarima. Došao sam u Herceg Novi da završim karijeru. Uprava kluba je godinama pokušavala da me vrati, a sada se iskristalizovala situacija da do toga dođe. Srećan sam

što se moje vaterpolo putovanje završava na ovaj način. Vratio sam se klubu u kojem sam ponikao. Nadam se da ću doprinijeti ekipi - posebno u crnogorskom prvenstvu kako bi titulu vratili na Škver, što će biti glavna ambicija. Prije svega da se na domaćem tržištu pokažemo i osvojimo duplu krunu. Naravno, ako se ukaže prili-

Mazraui

Trafordu“

tralnog beka De Lihta, a za Mazrauija je izdvojio oko 20 miliona eura uključujući i bonuse. Obojica igrača je već sarađivala sa menadžerom ,,crvenih đavola“ Erikom ten Hagom u Ajaksu, te je holandski stručnjak i te kako upoznat s njihovim kvalitetima. – Erik ten Hag je oblikovao ranu fazu moje karijere, tako da zna kako da izvuče najbolje iz mene i jedva čekam da ponovo radim s njim – rekao je De Liht. De Liht je skupio ukupno 73 takmičarska nastupa za Bajern, postigavši pet golova. Mazraui je nastupio u 55 utakmica u

svim takmičenjima za „Bavarce“, te je upisao gol i osam asistencija.

Marcelo Brozović neće više igrati za reprezentaciju Hrvatske

PODGORICA - Devedeset devet i – kraj. Toliko mečeva odigrao je Marcelo Brozović za hrvatsku reprezentaciju, od koje se juče zvanično oprostio. Popularni Broz je sa ,,vatrenima“ osvojio drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. godine, treće mjesto četiri godine kasnije u Kataru, kao i drugo mjesto u Ligi nacija 2023. - Poznajete me dovoljno do-

bro da znate da nijesam čovjek od mnogo riječi, pa bi za ovo oproštajno pismo bila dovoljna i samo jedna brojka - 99. Toliko puta sam imao čast da nastupam za hrvatsku fudbalsku reprezentaciju i tim brojem ću završiti karijeru u reprezentaciji – naveo je Brozović u oproštajnom pismu. - Devedeset devet. Pitaće se neko: pa ko je tako lud da se oprosti baš sa 99 nastupa? To

je više nego što sam ikada mogao da priželjkujem, a pritom je bilo bolje i uspješnije nego sam ikada mogao da sanjam. I zato, tih 99 je baš, onako, ,,epic“ – naveo je Brozović. Trideset jednogodišnji vezista naveo je da je za Hrvatsku uvijek davao 100 odsto truda, energije, snage i strasti.

- To je standard koji su postavili brojni veliki igrači prije mene, standard kojem smo stremili svi u ovoj nezaboravnoj generaciji i standard kojem moraju težiti svi koji dolaze - dodao je Brozović.

ka u Evropi da igramo što duže. Vidio sam da su izašle i grupe, igraćemo u Dubrovniku sa Jugom, Barselonom, Banja Lukom i Dinamom iz Rumunije. Mislim da imamo dobru šansu da u prvom krugu izborimo učešće u LŠ - kazao je Ivović. U posljednjoj sezoni za Reko Ivović je zabilježio tri nastupa.

- Nadam se da su svi problemi iza mene. Posljednji mjesec radim rehabilitaciju koja ide u pozitivnom smjeru. Prije dva-

Prije njih na „Old Traford“ su ovog ljeta stigli mladi Francuz Leni Joro (62 miliona) i još jedan Holanđanin Džošua Zirkze (42,5 miliona), dok se sa pozajmice iz Borusije Dortmund vratio reprezentativac Džejdon Sančo. Do kraja prelaznog roka Junajted će pokušati da dovede još jedno pojačanje u odbrani, štopera Pari Sen Žermena Manuela Ugartea U međuvremenu, klub je prodao Mejsona Grinvuda Olimpik Marseju (26 miliona), Arona Van-Bisaku Vest Hemu (17,6), Vilija Kambvala Viljarealu (10), Alvara Karerasa Benfici (6), te Donija van de Beka Đironi (500.000 plus bonusi). Junajted već u petak počinje novu ligašku sezonu kada će odmjeriti snage sa Fulhamom. R. A.

- Takmičarski debi protiv Brazila na otvaranju Svjetskog prvenstva. Srebrna medalja u Rusiji. Bronzana medalja u Kataru. Srebro u Roterdamu. Dočeci nakon svjetskih medalja. Mnogo slatkih, velikih i dramatičnih pobjeda, ali i neki bolni porazi. Puno klizećih startova i još više pretrčanih kilometara. To su najupečatljivije, najdraže i najposebnije uspomene mog fudbalskog života i beskrajno sam zahvalan što sam imao privilegiju da budem dio ove ekipe - naveo je Brozović. U 99 utakmica za Hrvatsku postigao je sedam golova. Ne. K.

tri mjeseca, kada sam se čuo sa upravom Jadrana i predsjednikom Borom Lučićem, sve je bilo neizvjesno i više smo pričali o funkcionerskoj poziciji nego o igračkoj. Leka je pod znakom pitanja za kvalifikacioni turnir u Hrvatskoj.

- Ne znam hoću li igrati, ali ako tada ne obezbijedimo učešće u LŠ, na narednom - krajem septembra, koji nas vodi direktno u Evrokup, nadam se

da ću biti u sastavu. Jadran je krenuo u ozbiljnu priču oko pojačanja. Stigli su Dimitrije Obradović, Đorđe Lazić i Vuk Milojević, a sa crnogorskim reprezentativcima Vasilijem Radovićem i Jovanom Vujovićem produžena je saradnja.

- Ekipa je nova, uz mene još imamo tri pojačanja i možemo da budemo prezadovoljni kako je odrađen prelazni rokkazao je Ivović. A. MARKOVIĆ

u rukometu za igračice do 18 godina

PODGORICA – Crna Gora je sa pobjedom počela nastup na Svjetskom prvenstvu za igračice do 18 godina u Kini. Generacija koju predvodi trener Tatjana Jeraminok savladala je Angolu (26:16) i na pravi način otvorila grupnu fazu.

Duel je bio izjednačen do 17. minuta (7:7), nakon čega je Crna Gora golovima Ramusović, Andrijašević i Ceklić povela 10:7 u 21. minutu. Na velikom odmoru prednost je bila četiri gola (14:10).

Odlično su naše djevojke otvorile drugo poluvrijeme i poslije golova Mitrović, Peličić i Ramusović stigle do prednosti od sedam golova u 35. minutu čime su trasirale put ka pobjedi. Deset igračica upisalo se u strijelce, Nina Ramusović je bila najefikasnija sa sedam golova, dok je Elena Mitrović pet puta zatresla mrežu rivala. Teodora Rončević je upisala šest odbrana.

Naredni protivnik na Svjetskom prvenstvu je Nigerija. Meč drugog kola igra se danas od osam sati. A. M.

VRATIO SE NAJBOLJI, TRIBINE BAZENA VIŠE NEĆE BITI POLUPRAZNE: Aleksandar Ivović

U Podgorici održana pionirska i omladinska prvenstva Crne Gore u pojedinačnoj konkurenciji

Najboljima vrijedne nagrade

U multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici održana su pionirska i omladinska prvenstva Crne Gore na kojima su nastupila 42 učesnika u mlađoj i 16 u starijoj grupi.

Poslije devet odigranih kola po švajcarskom sistemu, talentovana i ambiciozna učenica Sofija Milović (ŠK Elektroprivreda) odbranila je prošlogodišnju titulu sa 5,5 poena zahvaljujući boljem buholc koeficijentu u odnosu na Teodoru Vukčević (ŠK Dijagonale) koja je imala isti učinak.

Bronzanom medaljom se okitila Jana Tadić (Elektroprivreda) sa pet poena. Najbolji pionir je Nikola Vojičić (Mladost) koji je takmičenje završio bez poraza sa šest pobjeda i tri remija, odnosno, 7,5 poena. Na pobjedničko postolje stali su i Stefan Mihajlović (Elektroprivreda) i Damjan Pešić (Rumija) sa po pola poena manje. Kod omladinki slavila je Katarina Đukić (Budućnost) sa 5,5 poena, dok je drugo, odnosno, treće mjesto pripalo Ines Đenđinović (Mornar) i Mileni Mosurović (Budućn-

ost) sa po pet poena. Novi omladinski prvak je Đorđe Anđelić (Mladost) sa sedam poena koliko je uknjižio i vicešampion Dino Grbović (Budućnost), ali slabijih dodatnih kriterijuma, dok je treće mjesto sa šest poena zauzeo Ilija Milović (Elektroprivreda). Pobjednici u svim kategorijama kao nagradu dobijaju besplatan smještaj, na bazi punog pansiona, na „Montenegro openu“ koji će se održati u junu iduće godine. Veliku zbirku trofeja sa prethodnih

turnira na domaćoj sceni ukrasila je velikim peharom ŠSCG Katarina Đukić, koja nije krila zadovoljstvo. – Srećna sam zbog osvajanja prve titule omladinske prvakinje. Ovo je bio moj treći nastup u ovoj kategoriji i drago mi je što sam nakon dva druga mjesta uspjela da se izborim za pobjednički pehar. Nije bilo lako doći do toga, uzimajući u obzir da smo konkurenti i ja igrale u zajedničkoj grupi sa dječacima, ali je upravo to učinilo turnir zanimljivijim. Zado-

U Plavu slavio FM Armin Mušović sa šest pobjeda i dva remija

FIDE majstor Armin Mušović (2.347) opravdao je najveći rejting na rapid turniru u Plavu koji je minulog vikenda u holu Centra za kulturu „Husein Bašić“ organizovan pod pokroviteljstvom lokalne uprave i ŠK Plavsko jezero. Nastupila su 52 igrača iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Italije, Srbije i zemlje domaćina. Prvotimac ŠK Herceg Novi 1949 je takmičenje završio bez poraza sa sedam pobjeda i dva remija, tačnije sa osam osvojenih poena od mogućih devet. Admiru Adroviću je pripala srebrna medalja sa sedam, a

bronzana Huseinu Aliću sa 6,5 poena. Takođe, novčane nagrade su zavrijedili i Vjekoslav Vulević, Bogdan Podlesnik i Huso Dedejić sa istim učinkom. Specijalna priznanja otišla su na adrese najuspješnijeg predstavnika grada domaćina i Plužina Safeta Kojića i najboljeg omladinca Farisa Markišića. Za regularnost takmičenja postarali su se arbitri Željko Obadović i Miodrag Mališić Tokom završne svečanosti nagrađenima su na ostvarenim rezultatima čestitali predsjednik Opštine Plav Nihad Canović, direktor

Centra za kulturu Vlado Knežević i u ime Kluba

Kemal Purišić – Drevna igra u našoj sredini je sve popularnija i trudimo se da je raznim takmičenjima i manifestacijama unaprijedimo. Posebno raduje činjenica da naročito mlade privlače nadmetanja na 64 crno-bijela polja i zato ćemo nastojati da afirmišemo šahovsku školu kao sopstveni regrutni centar i obezbijedimo polaznicima optimalne uslove za rad i edukaciju – rekao je sekretar ŠK Plavsko jezero Safet Kojić, koji je otvorio turnir i poželio dobrodošlicu gostima i učesnicima. Priredio: B. KADIĆ

voljna sam igrom koju sam prikazala na turniru, uz samo dva poraza i četiri pobjede. Nakon devet kola sam skupila pet i po poena i tako sama prošla prva kroz cilj. Ovaj turnir će mi poslužiti kao dobra priprema za predstojeće Evropsko kadetsko prvenstvo u Pragu, gdje me čekaju ozbiljni okršaji sa još težim protivnicima – kazala je Katarina.

Nije falilo radosti ni u redovima nikšićke Mladosti. Naime, istaknuti šahovski pedagog i instruktor Miodrag Prijo-

Poslije šestog kola na rapid turniru u Sent Luisu najveće šanse da se domognu laskavog priznanja imaju Jan Nepomnjašči, Alireza Firouzja i Maksim Vašje Lagrav. Oni su se izdvojili na čelu tabele sa po četiri poena, mada račune može da im pomrsi Levon Aronjan koji za njima zaostaje samo pola poena. Zatim slijede Perez Domingez sa tri, Hikaru Nakamura, Vesli So, Fabijano Karuana i Nodirbek Abdusatorov sa po 2,5 i

Kovačević

1.d4 Sf6 2.Lg5 g6 3.Sd2 Lg7 4.e4 d5 5.Lxf6 exf6 6.Df3 0–0 7.exd5 Te8+ 8.Le2 c6 9.0–0–0 cxd5 10.Lb5 Sc6 11.Se2 Da5 12.Lxc6 bxc6 13.Sc3 Tb8 14.Sb3 Db4 15.a3 Dc4 16.Sc5 Lh6+ 17.Kb1 Lf5 18.h3 (dijagram) Te3! 19.fxe3 Dxc3 20.b4 Dxa3 21.Sd3 Lxd3 22.Txd3 Txb4+ 23.Tb3 Txb3+ 24.cxb3 Dxb3+ 25.Ka1

Lxe3 26.Dd1 Da3+ 27.Kb1 Db4+ 28.Ka2 Lxd4 29.Dc2 Da5+ 30.Kb3 c5 31.Db1 c4+ 32.Kc2 Dc3+ 33.Kd1

0-1 Đukić

vić ne štedi komplimente za ostvarene rezultate svojih miljenika Nikole Vojičića i Đorđa Anđelića, koji su pozlatili vitrine ovog uzornog šahovskog kolektiva u gradu pod Trebjesom.

– To su vrijedna i vaspitana djeca koja slobodno vrijeme uglavnom provode za tablom i usavršavaju stečena znanja. I ne samo oni nego i svi njihovi vršnjaci se trude da pruže maksimum na svim takmičenjima. Njihovo vrijeme tek dolazi, tako da Nikšić i naša zemlja ne treba

da brinu za šahovsku budućnost – istakao je Prijović. Pored Sofije Milović, Jane Tadić, Katarine Đukić i Ilije Milovića, na pojedinačnom šampionatu Starog kontinenta koji će se od 21. avgusta do 1. septembra održati u Pragu, Crnu Goru će prezentovati i Simeona Vukotić, Jelizaveta Dorfman, Nikolina Dževerdanović, Zejin Agić, David Pavlović, Toman Perić, Đorđe Žižić, Mihailo Pušara, Damjan Dževerdanović i Miloš Kršikapa.

Na rapidu u Sent Luisu Trojka kolo vodi

Ramešbabu Pragnanadha sa 1,5 poena. Treba istaći da su vrhunski matadori veoma borbeni, što

Nepomniašći 1-0 Firouzja

1.c4 e5 2.Nc3 Nf6 3.Nf3 Nc6 4.g3 d5 5.cxd5 Nxd5 6.Bg2 Bc5 7.Na4 Be7 8.0–0 e4 9.Ne1 Bf5 10.Nc3 Nxc3 11.bxc3 Qd7 12.Rb1 Bc5 13.d4 Bb6 14.Nc2 0–0 15.Ne3 Bg6

16.a4 f5 17.Bh3 Rf6 18.Rb5 a6 19.Rd5 Qf7 20.Ba3 Re8

21.c4 h6 22.Qd2 Kh7 23.a5 Ba7 24.Qb2 Nd8 25.Rd1 c6

26.Re5 Ne6 27.Bg2 Bb8

28.Rb1 Qd7 29.Qxb7 Qxd4

30.Bb2 Qa7 31.Qb6 Qa8

32.Rd1 Bc7 33.Qb4 Qb8

34.Qc3 Bxe5 35.Qxe5 Qxe5

36.Bxe5 Rf7 37.Rd6 Nf8

38.Bc3 Re6 39.Rd8 Nd7

40.h4 Nc5 41.Bh3 h5 42.Bb4

Nb3 43.Bc3 Nc5 44.Rc8 Nb7

45.Ra8 c5 46.Nd5 Rc6 47.e3

Nd6 48.Bf1 Rb7 49.Nb6

Bf7 50.Be5 Rcxb6 51.axb6 Rxb6 52.Bxd6 Rxd6 53.Rc8

Kg6 54.Rxc5 Rd1 55.Kg2

Rc1 56.Be2 a5 57.Rxa5 Rc2 58.Ra6+ Kh7 59.Ra7

Kg8 60.Bd1 Rc1 61.Bb3 g6

62.Rc7 Kf8 63.g4 (dijagram)

hxg4 64.Kg3 Be8 65.c5

Rc3 66.Be6 Rc2 67.Bb3

raduje ljubitelje drevne igre, jer je do sada odlučeno 13 partija, dok ih je 17 završeno bez pobjednika.

Najbolji pioniri i omladinci

Duplantis i Varholm trče na 100 metara

PODGORICA – Neobičan atletski obračun čeka ljubitelje „kraljice sportova“ 4. septembra u Cirihu. Naime, tada će se u najatraktivnijoj disciplini, trci na 100 metara, takmičiti dvojica svjetskih rekordera u različitim disciplinama, Šveđanin Armand Duplantis (skok motkom) i Norvežanin Karsten Varholm (400 metara prepone).

Biće ovo takozvani atletski krosover koji je za ljubitelje atletike uvijek istinski specijalitet. Popularni Mondo je nedavno na olimpijskim igrama u Parizu postavio novi svjetski rekord, preskočivši 6,25 metara u posljednjem pokušaju, ujedno popravio i lični rekord i ponovo oduševio svijet. No, za naredni izazov Duplantisu neće biti potreban njegov najvažniji rekvizit, već samo noge.

Protiv svjetskog rekordera na 400 metara s preponama Varholma Šveđanin će ostvariti jednu od svojih velikih želja o kojoj je pričao posljednjih mjeseci.

– Volio bih da trčim protiv Karstena, bilo bi zabavno. Često imam sprinterske sesije tokom proljeća – rekao je Šveđanin.

Duplantisov najbolji rezultat na 100 metara je 10,57 sekundi.

Sud za arbirtražu u sportu (CAS) neće preispitivati svoju odluku

Čajls mora da vrati medalju

PODGORICA - Američki gimnastički savez saopštio je da Sud za arbirtražu u sportu (CAS) neće preispitivati svoju odluku kojom od gimnastičarke Džordan Čajls traži da vrati bronzanu medalju osvojenu u parteru na Olimpijskim igrama u Parizu. Prvenstveno je treće mjesto prema ocjenama sudija osvojila rumunska gimnastičarka Ana Barbosu koja je za svoju vježbu dobila 13,700 bodova. Međutim, poslije uložene žalbe od strane predstavnika američke gimnastičke reprezentacije sudije su ocjenu Džordan Čajls, koja je završila na petom mjestu sa 13,666 bodova, povećali na 13,766, čime je američka gimnastičarka završila na pobjedničkom po-

stolju sa bronzom oko vrata. Rumunski olimpijski komitet je uputio žalbu Sportskom arbitražnom sudu koji je presudio u korist rumunske gimnastičarke, a svoju odluku je sudsko vijeće CAS-a utemeljilo na povredi pravilnika Međunarodne gimnastičke federacije koji pro-

pisuje da se žalbe na rezultate takmičenja moraju podnijeti unutar jednog minuta od objave ocjene.

U žalbi je navedeno da je predstavnica američke reprezentacije prigovor na ocjenu Džordan Čajls uputila poslije minuta i četiri sekunde od objave re-

Pakistancu skoro 900.000 dolara za zlato u Parizu

PODGORICA - Pakistanski bacač koplja Aršad Nadim biće nagrađen sa 250 miliona rupija, odnosno 897.000 američkih dolara, za osvojenu zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu.

Premijer Pakistana Šehbaz Šarif najavio je na ceremoniji u čast Nadima da će on biti nagrađen sa 150 miliona rupija (538.000 dolara), dok je premijerka provincije Pandžab Marjam Navaz, ranije najavila

nagradu od 100 miliona rupija (359.000 dolara).

Navaz je Nadimu uručila i ključeve novog automobila sa specijalnom registarskom oznakom „PAK 92.97“, u znak njegovog hica na Igrama od

Muška odbojka i u Ulcinju

Njegov naredni rival ovaj izazov shvata najozbiljnije. – Zaista se nadam da će se ideja realizovati, ali u pravom trenutku. Nijesmo ljudi koji olako uzimaju ovakve izazove. Mogu više da izgubim nego Mondo u ovoj priči, da budemo iskreni –rekao je Varholm o trci dok je čitava priča još bila daleko od realizacije. Varholmov lični rekord na 100 metara je 10,49 sekundi. R. A.

zultata pa je CAS presudio da američkoj gimnastičarki ostaje originalno dodijeljena ocjena za nastup, čime joj je oduzeta bronzana medalja i dodijeljena Rumunki Barbosu.

Međunarodna gimnastička federacija (FIG) saopštila je da će poštovati odluku CAS-a i Anu Barbosu su proglasili osvajačicom bronzane medalje.

Dan poslije je Međunarodni olimpijski komitet (MOK) rekao da prihvata FIG-ovu „izmjenu poretka“ i da će „preraspodijeliti bronzanu medalju“ rumunskoj gimnastičarki. Američki gimnastički savez rekao da je CAS-u predao video dokaz koji pokazuje da je prigovor glavnog trenera Sesil Landi podnesen 47 sekundi poslije objave rezultata.

CAS je na to odgovorio da njihova pravila „ne dopuštaju preispitivanje arbitražne odluke čak ni kada se predoče uvjerljivi novi dokazi“. R. A.

92,97 metara, kojim je oborio olimpijski rekord. Bacač koplja je u Parizu osvojio prvu zlatnu olimpijsku medalju za Pakistan poslije 40 godina, nakon muške reprezentacije u hokeju na travi na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu 1984. godine. Posljednju olimpijsku medalju prije Pariza – bronzu, takođe u hokeju na travi, Pakistan je osvojio 1992. godine u Barseloni. R. A.

PODGORICA – Predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore Nikola Kažić posjetio je OŠ „Boško Strugar“ u Ulcinju, gdje se sastao sa direktoricom škole Mladenkom Majom Perić. Na sastanku, kojem je prisustvovao i predstavnik OK Ulcinj Vukašin Radošević, dogovoreno je da se od 1. septembra u ovoj školi krene sa besplatnom školom odbojke za dječake. Direktorica Perić pokazala je maksimalnu kooperativnost i izuzetno razumijevanje za značaj ovog projekta Odbojkaškog saveza Crne Gore, koji je važan kako za samu školu tako i za odbojku i grad Ulcinj,

stavivši se na raspolaganje za svaku vrstu pomoći, promocije i saradnje između Osnovne škole „Boško Strugar“ i OSCG. – Treneri OK Ulcinj preuzeće brigu o realizaciji projekta u ovom gradu, a sigurni smo da će vrlo brzo prve generacije odbojkaša iz Ulcinja učestvovati na prvenstvima Crne Gore za mlađe kategorije i da će odbojka na taj način dobiti još jedan važan grad za dalji razvoj i popularizaciju našeg sporta – kazao je Nikola Kažić, predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore.

Projekat „Besplatna škola odbojke“, koji je pokrenut sa ciljem popularizacije i omasovljenja muške odbojke u Crnoj Gori, realizuje Odbojkaški savez Crne Gore u saradnji sa Evropskom odbojkaškom konfederacijom (CEV), Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvom sporta i mladih uz podršku Crnogorskog olimpijskog komiteta.

R. P.

PODGORICA – Odbojkaški savez Crne Gore održao je drugi sastanak sa predstavnicima crnogorskih odbojkaških klubova u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici. Sastanku su ispred OSCG prisustvovali predsjednik Nikola Kažić i generalni sekretar Ivan Bošković, koji su održali dva odvojena sastanka sa predstavnicima muških i ženskih odbojkaških klubova u Crnoj Gori.

Na sastanku je raspravljano o predlozima u vezi sa sistemom i propozicijama takmičenja za sezonu 2024/2025, a koje Upravni odbor OSCG treba da usvoji u narednom periodu. Planirano je da nova sezona počne sa Superkupom, koji će se odigrati 29. septem-

bra u Nikšiću, dok će sve lige (EPCG Superliga odbojkaša i odbojkašica, EPCG Prva liga odbojkašica) startovati 4. oktobra 2024. godine. Sastanku su ispred odbojkaških klubova prisustvovali: Predrag Đonović i Marko Blagojević (Morača), Vladimir Milačić (Luka Bar), Srđan Popović (Top Volley), Izabela Radunović (Libero Cetinje), Nikola Radomirović (Net), Ivica Šćekić (Gorštak), Milan Franović (Gimnazijalac), Mladen Miladinović i Vladan Rudić (Jedinstvo), Đorđe Brajak i Danilo Bibin (Budva), Zoran Martinović (Lovćen), Darko Klasić (Albatros), Miloš Mitrović i Zoran Vukčević (Budućnost Volley), Bojan Giljen (Iskra) i Nikola Radević (Mornar). R. P.

Projekat „Besplatna škola odbojke“

Karsten Varholm

Armand Duplantis

Održan sastanak predstavnika crnogorskih odbojkaških klubova

PRIČA O BUŠATLIJAMA, POHARI KUČA I VEZIROVOM MOSTU

Po predanju paša je lično odabrao mjesto za most

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Mehmed-paša Stariji (Bušatlija) je tokom udara na Drekaloviće 1774. godine strogo zaprijetio Bratonožićima da ne smiju pomagati Kučima, ali su ih ovi ipak preveli preko bratonoške teritorije i omogućili da preko Lutova stignu do Platija, odakle su se prebacili u Rovca.

Skadarski vezir je ubrzo preduzeo pohod na Rovčane i Kuče iz pravca Bjelopavlića, ali je bio odbijen uz velike gubitke, pa se vratio u Podgoricu.

Mehmed-paša je bio bijesan na Bratonožiće. Da bi im se osvetio, Adži-paša Osmanagić je na prevaru uhvatio četiri Bratonožića koji su bili među onima što su pomagali Kučima i naredio da se objese kod podgoričke Sahat kule. Bili su to pop Maško i njegov brat Asan Šćepanov Toškovići, Radoje Premović i Radovan Spahijin Pavićević. Gnjevni skadarski vezir je iza toga naredio da se zaplijeni sva bratonoška stoka i doćera u Podgoricu. Bratonoško predanje o toj pljački zabilježio je Ilija Braković. U njemu se pripovijeda da osim goveda, ovaca i koza, ni mačke nijesu zaobilažene.

OPISI STRADANJA

Jovan Erdeljanović je o pohari Kuča zapisao sljedeće: „Turci uspeju da novcem pridobiju većinu ostalih Kuča, pa napadnu 1774. godine s velikom vojskom na Drekaloviće i njihove pristalice Krivodoljane, Živkoviće i još neke. Posle hrabrog otpora moradoše Drekalovići s Krivodoljanima ipak sasvim napustiti Kuče i skloniti se u pleme Rovčane oko srednje Morače. Turci opljačkaju sva imanja proteranih bratstava i dopuste ostalim Kučima i okolnim Ar-

Vezirov most je podignut na mjestu koje je povezivalo Momišiće i Đuliće. To je u prošlosti bila i najpogodnija tačka za premošćavanje jer je u tom dijelu korito Morače uže i usječeno među tvrdim stijenama na kojima se lako mogla postaviti središnja stopa mosta

banasima, da zauzmu njihova opustela sela i zemlje. Na četiri godine posle pohare dopuste Turci svima izagnatim kučkim bratstvima osim Drekalovića da se vrate u Kuče, a Drekalovićima, koje su veoma mrzeli, ne samo što to ne dopuste, nego su gledali, da istrebe svakoga od njih. Drekalovići su se celih sedam godina potucali koje po Rovcima koje i po drugim crnogorskim plemenima, te se neki tamo stalno nastaniše“ (Kuči, pleme u Crnoj Gori, Srpski etnografski zbornik knjiga 8, Knjiga IV, Beograd 1907, 62-64). Vojvoda Marko Miljanov Popović o ovome kaže: „Potlje poare Drekalovići su skitali sedam godina. Njino roblje rasprskano je bilo po Crnoj Gori, Primorju, Ercegovini, Kolašinu i Bijelom Polju, ali su najviše kod Rovčana stojali i tu se kupili sa svije strana kudijen su obijali ove sedam godina. Rovačko pleme vazda je pomagalo Kučima (...) Rovča-

ni su držali Drekaloviće i druge Kuče koji š njima dobjegoše i učinjeli su za nji sve što može rišćanin za rišćanina učinjet“ (Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi, Knjiga prva, Grafički zavod, Titograd, 1967, 213). Dragoje Živković o pohari i stradanju Kuča piše sljedeće: „Godine 1774. skadarski namjesnik Mehmed Bušatlija iznenada je napao Kuče velikom vojskom, teško ih porazio i razorio, nanijevši im takvu nesreću kakvu njihova dotadašnja povjesnica nije zabilježila. Mnogo ih je stradalo. Preživjeli su izloženi žestokim progonima; raseljavaju ih na razne strane. Marko Miljanov, koji bilježi ono što je potomstvu o tome događaju ostalo u pamćenju starijih savremenika, navodi da su se raspršili u raznim pravcima od bjelopoljskog kraja do Hercegovine i Primorja. Oko 300 njegovih Drekalovića sklonilo je glave u podlovćenskoj Crnoj Gori. Da nesreća bude veća,

ta (1774) godina potpuno je podbacila u rodu, pa je usljed nestašice hrane narodu zaprijetio opšti pomor od gladi (...) Da bi se izbjeglo najgore, jedna delegacija je išla ruskom admiralu Orlovu u Ankoni, đe se nalazila pomorska baza tamošnje ruske sredozemne flote, da zatraži hitnu novčanu pomoć za Kuče. Orlov je tada, u ime ruske vlade, uputio Kučima 1.000 cekina pomoći. Ta mjera mogla je tek da znači izvjesno ublažavanje stanja (...) Bilo je to vrijeme teških stradanja na sve strane prosutog plemena Kuča“ (Istorija crnogorskog naroda, Tom II, str. 247-248).

GRADNJA MOSTA

Po predanju, kada je vezir izabrao mjesto, našao je najboljeg neimara i saopštio mu da želi na rijeci Morači sagraditi most, a narodu je objavio da se taj most mora zvati Vezirov most. Neimar je zahtijevao da se klak za gradnju zagasi tečnošću kokošijih jaja i nezabijeljenom varenikom

Prema predanju koje je zabilježio Ilija Zlatičanin „ovce, goveda, konji, koze i sve što se moglo dovesti i donijeti – sve je to rasprodato na podgoričkoj pijaci. Razumije se da se to moralo prodavati za bagatelu. Pa ipak, doteklo je da se može sagraditi most na rijeci Morači

Kučka, bratonoška i podgorička predanja nastanak Vezirovog mosta povezuju sa poharom Kuča i pljačkanjem Bratonožića. Most je podignut na mjestu koje je povezivalo Momišiće i Đuliće - u kojima je po predanju rođen vojvoda Božidar Vuković Podgoričanin. To je u prošlosti bila i najpogodnija tačka za premošćivanje. U tom dijelu korito Morače je uže i duboko usječeno među tvrdim stijenama na kojima se lako mogla postaviti središnja stopa mosta. Kako je rečeno, po naredbi skadarskog vezira Mehmed-paše, iz Bratonožića je u Podgoricu dovedeno mnogo krupne i sitne rogate stoke koja je prodata, a novac od prodaje založen za gradnju mosta preko Mo-

rače. Tome je najvjerovatnije pridat i novac od prodaje stoke koja je prethodno opljačkana u Kučima. Bilješku o toj pljački i gradnji mosta načinio je podgorički hroničar Ilija Zlatičanin: „Istorija o tome ovako piše: mjeseca septembra 1774. godine udari Mehmed-paša Bušatlija sa 30.000 Arnauta na Kuče i mnogu im štetu učini. Mada su se Kuči za ovaj grozni napad dobro osvetili 1776. godine, ipak ovaj je napad bio od velikog uticaja na njih. U Podgorici je o gornjem napadu sačuvano predanje, po kojemu se taj napad nazvao pohara Kuča. Evo kako to predanje o pohari Kuča priča: Ovce, goveda, konji, koze i sve što se moglo dovesti i donijeti – sve je to rasprodato na podgoričkoj pijaci (Zlatičanin ne pominje pljačkanje Bratonožića, S.Č.). Razumije se da se to moralo prodavati za bagatelu, jer pravoslavni nijesu htjeli kupovati, a bilo je i muslimana koji su bili protivni takvom postupku vezirovom. Pa ipak, doteklo je da se može sagraditi most na rijeci Morači, bez kojega je narod mnogo stradao, a država je taj nedostatak još gore osjećala, osobito zbog Spuža, koji se nalazio usamljen među hrišćanskim plemenicima. Sva komunikacija bila je u jednoj barčici koju su zvali „čun“ i kojim su se prevozili tamo i ovamo. Stoga je vezir lično išao da bira mjesto najzgodnije gdje će most podići i našao je Đuliće kod brdašca Gorice i sela Momišića sa druge strane rijeke Morače. Čim je mjesto izabrao, odmah je nabavio najboljeg neimara i saopšti

mu da želi na rijeci Morači sagraditi most, a narodu je objavio da se taj most mora zvati Vezirov most. Predanje nam ne kaže o pogodbi između vezira i neimara, da li su se cjenkali, koja je vrsta novca bila, a tako ni o dobu kad će most biti gotov. Sve što nam je predanje sačuvalo je to, da je neimar zahtijevao da se da klak (malter od muline i kreča, S.Č.) koji je za most trebao zagasiti tečnošću kokošijih jaja i nezabijeljenom varenikom. Vezir je stoga naredio gradu Podgorici i svoj njenoj okolini da želju neimarovu u svemu ispune. I vezir je poslije pošao u Skadar, u nadi da će most ubrzo sagraditi. Predanje tvrdi da vezirova želja nije mogla biti ispunjena, jer je čekao za sedam godina, i svake godine slao tatara u Podgoricu, da pita da li je most gotov. Tatar je svaki put nosio odgovor, da ne samo što nije bio gotov, već da nije rad ni započet, jer niti je neimara, niti od njega glasa. Tek sedme godine prijavio se neimar u Skadru veziru. Kad ga je ovaj poznao, htio je odmah da ga objesi o vrata skadarskog grada. „Nemoj me pogubiti čestiti vezire – rekao je neimar, - bar dok ti kažem zašto sam to učinio. Da sam kreč zagasio vodom, kao što svako radi, i da sam odmah zidao most, bio bi most veoma kratkog vijeka. A ovako - trajaće čitave vjekove, i sve dok on traje, dotle će se i tvoje ime spominjati”. Vezir mu je oprostio i most je bio uskoro gotov” (I. Zlatičanin, „Vezirov most“, „Hronike“, Podgorica, 1999, 34-35).

(Nastavlja se)

Prvobitni izgled Vezirovog mosta sa kulama-stražarama, pogled s juga

Vezirov most sa kulama-stražarama, pogled sa sjeverne strane, crtež

Stara Podgorica

JU Osnovna škola „Mrkojevići “ Pečurice raspisuje

O G L A S Za prikupljanje ponuda za organizovanje i izvođenje

đačke ekskurzije IX razreda u šk.2024/25.g

Realizacija ekskurzije planirana je od 30.septembra do 03. oktobra 2024. god. sljedećoj destinaciji Bosna i Hercegovina –Sarajevo- Mostar-Bar. Ekskurzija bi trajala 4 dana ( 3 puna pansiona + lanc paket ).

I dan -polazak ispred Škole, putovanje prreko Kotora Grahova granični prelaz Berkovići, Stolac, dolazak u Mostar, stručni vodič obilazak i ručak u Mostaru, dolazak u Sarajevo- Ilidža, smještaj u hotelu, obilazak, večera , zabavno veče noćenje.

II dan doručak u hotelu, razgledanje Sarajeva, stručni vodič , Baščaršija, Skenderija, Begova džamija, Vijećnica, šoping centar ručak u hotelu, popodne obilazak -Vrelo Bosne povratak u hotel , večera u hotelu, noćenje.

III dan doručak u hotelu, posjeta Zološkom vrtu, , šetnja gradom šoping,stručni vodič ostale znamenitosti, ručak u hotelu, slobodno vrijeme, šoping,povratak u hotel , večera u hotelu, noćenje.

IV dan doručak u hotelu,Lanč paket, napuštanje hotela nastavak puta preko Ljubinja, dolazak u Trebinje, obilazak -manastiri Tvrdoš,Gračanica i grad, ručak Lanč paket , nastavak puta prema Mrkojevićima.

Procijenjena vrijednost je 280,00 eura sa PDV-om po učeniku. Ponuđač je obavezan da dostavi:

1.Rješenje o registraciji privrednih subjekata sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača; 2.Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt nadležnog organa izdatog na osnovu kaznene evidencije koji ne smije biti stariji od šest mjeseci od dana otvaranja ponuda , da ponuđač odnosno njegov zakonski zastupnik nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima: a)kriminalnog udruživanja; b)stvaranja kriminalne organizacije; c)davanje mita; d)primanje mita; e)davanje mita u privrednom poslovanju; f)primanje mita u privrednom poslovanju; g)utaja poreza doprinosa; h)prevare; i)terorizma; j)finansiranja terorizma; k)terorističkog udruživanja ; l)učestvovanja u stranim oružanim formacijama; m)pranja novca; n) trgovine ljudima; o)trgovne maloljetnim licima radi usvojenja; p)zasnivanja ropskog odnosa prevoza lica u ropskom odnosu, 3.Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt organa nadležnog za poslove poreza ( državne i lokalne uprave) da su uredno prijavljenje, obračunate i izvršene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa do 90 dana prije javnog otvaranja ponuda 4.Licencu za obavljanje djelatnosti turističke agencije TOUR OPERATOR koje je važeća u vrijeme realizacije ekskurzije; 5.Licencu za javni prevoz putnika u unutrašnjem i međunarodnom drumskom saobraćaju , sa rokom važenja u vrijeme izvođenja đačke ekskurzije;

6. Ugovor sa licenciranim prevoznikom sa sjedištem u Crnoj Gori, ukoliko ponuđač sam ne vrši prevoz putnika sopstvenim sredstvima;

7.Izvod iz licence za autobuse kojima će se vršiti prevoz učenika prilikom realizacije đačke ekskurzije -autobusi visoke turističke klase

8.Potvrdu o rezervaciji smještajnih kapaaciteta (potrebno je da svi učenici budu smješteni u istom hotelu;

9. Potvrdu da Agencija izvodila najmanje tri đačke ekskuzije u prethodne tri godine

10.Program putovanja

11. Ukupnu cijenu za 38 učenika sa PDV-om

12.Pojedinačnu cijenu po učeniku sa PDV-om

13.Polisu osiguranja važeću u vrijeme realizacije ekskurzije.

14.Garanciju za dobro izvršenje ugovora u iznosu od 5 % od vrijednosti ugovora , sa rokom važnosti 15 dana dužim od roka završetka ugovorene obaveze.

Ponuđač je obavezan da u cijenu aranžmana uračuna: -prevoz autobusima visoke turističke klase licenciranog prevoznika -smještaj u hotelima sa 4 zvjezdice -3 puna pansiona i Lanč paket -ulaznice za posjete kulturno-istorijskim spomenicima kao i ulaznice za druge sadržaje previđene ponudom -sve drumarine i takse vezane za prevoz -usluge vodiča -smještaj i ishrana za 2 nastavnika -dnevnice za nastavnike 1/25 eura po učeniku -blizanci jedno plaća 50% od ugovorene cijene -obavezno međunarno osiguranje svih učesnka đačke ekskurzije.

Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je najniže ponuđena cijena. Rok plaćanja unaprijed prije realizacije ekskurzije. Način plaćanja roditelji ugovoreni iznos uplaćuju na račun izabrane Turistističke agencije.

Ponude se predaju radnim danima od 8-11 sati zaključno sa danom 26.08.2024.g. do 9 sati neposredno na arhivi Škole ili preporučenom pošiljkom sa povratnicom na adresu JU OŠ „ Mrkojevići „ Pečurice.

Javno otvaranje ponuda kome mogu prisusdtvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica održaće se dana 26.08.2024.g. u 10 sati u prostorijama JU OŠ „ Mrkojevići „ u Pečuricama .

Dokumentacija se dostavlja u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Ponude slati na adresu : JU OŠ „Mrkojevići “ Pečurice Ekskurzija učenika IX razreda sa naznakom – ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda

JAVNO OBAVJEŠTENJE AKCIONARIMA INVESTICIONO – RAZVOJNOG FONDA CRNE GORE A.D. O EMISIJI AKCIJA ZA PRODAJU POSTOJEĆIM AKCIONARIMA PO OSNOVU PRAVA PREČE KUPOVINE

1.Emitent Investiciono – razvojni fond Crne Gore A.D. Podgorica, na sjednici Redovne Skupštine od 08.07.2024. godine, donio je Odluku o zatvorenoj ponudi emisije akcija postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine u ukupnom obimu od 3.105,00 EUR, odnosno 3.105 akcija pojedinačne nominalne vrijednosti 1,00 EUR.

2. Obavještavaju se akcionari Investiciono – razvojnog fonda Crne Gore A.D. da kupovinu akcija ove emisije mogu izvršiti srazmjerno svom učešću u kapitalu Društva u roku od 45 (četrdeset i pet) dana od dana objavljivanja ovog oglasa.

3.Upis akcija emisije ove emisije postojeći akcionari mogu izvršiti u prostorijama Investiciono – razvojnog fonda Crne Gore A.D., Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 126/I, a uplatu na računu posebne namjene broj žiro – račun br. 520-3663-47 kod „Hipotekarne banke” A.D. Podgorica. 4.Sva obavještenja se mogu dobiti na tel. br. 020/416-640.

Izvršni direktor Nikola Tripković, s.r.

VD Direktor škole Arslan Šabotić

POTREBAN vozač C kategorije radno iskustvo 2 godine.

POTREBNI radnici za slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380

„SPORTSKI OBJEKTI“ D.O.O PODGORICA

Na osnovu člana 36 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG” broj 21/09 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini (“Službeni list CG”, broj 44/10), Odluke Skupštine Glavnog grada Podgorice o davanju saglasnosti na Odluku Odbora direktora “Sportski objekti” d.o.o Podgorica o davanju u zakup poslovnog prostora (“Službeni list CG-opštinski propisi”, broj 31813), Cjenovnika poslovnih prostora u “Sportski objekti” d.o.o broj 1869/13 od 30.05.2013. godine, objavljuje

JAVNI POZIV PRIKUPLJANJEM PONUDA Br. 06/24 za davanje u zakup poslovnog prostora

1.Poslovni prostor br. “19” SC “Morača”, površine 224 m2, ul. Ivana Milutinovića bb.

2.Namjena poslovnog prostora br. “19” SC “Morača” – sportsko – rekreativna djelatnost.

NA PERIOD ZAKUPA DO 5 GODINA

Minimalna mjesečna cijena zakupa poslovnog prostora br. “19” SC “Morača”, površine 224 m2, ul. Ivana Milutinovića bb, iznosi 1531,06 eura bez PDV-a i uvećava se za zakonski PDV.

Pored zakupnine zakupac će snositi sve pripadajuće režijske troškove.

Pravo učešća na javnom pozivu za poslovni prostor br. “19” imaju pravna i fizička lica – preduzetnici registrovani u skladu sa zakonom.

Ponuda treba da sadrži:

Tačan naziv i adresu ponuđača, Mjesečnu vrijednost zakupa iskazanu bez PDV-a, način plaćanja.

Učesnici postupka su dužni da dostave dokumentaciju (u formi originala ili ovjerene kopije):

1.Pravna lica

Naziv sjedište

Izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata u Podgorici (potvrda o registraciji Društva, obavještenje o nastavku registracije) Rješenje o poreskom identifikacionom broju, Rješenje o PDV-u.

Karton deponovanih potpisa i dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a na žiro račun CKB 510-1321-54, Prva banka 535-11734-88 NLB 530-18806-49 ili dostaviti garanciju banke u visini od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a, bez prigovora naplativu na prvi poziv.

2.Fizička lica – preduzetnici

-Ime i prezime, adresa stanovanja -Ovjerenu kopiju lične karte

-Dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a na žiro račun CKB 510-1321-54, Prva banka 535-11734-88 i NLB 530-18806-49

-Rješenje iz Centralnog registra Privrednih subjekata u Podgorici

-Karton deponovanih potpisa

-Rješenje o poreskom identifikacionom broju.

Za vrednovanje najpovoljnije ponude polaziće se od sljedećih kriterijuma:

a)Ponuđena cijena ………70 bodova

Način plaćanja……………30 bodova

b)Kriterijum način plaćanja vrednovaće se na sljedeći način:

Plaćanje unaprijed za godinu dana ............ 30 bodova

Plaćanje unaprijed za devet mjeseci ........22,5 bodova

Plaćanje unaprijed za šest mjeseci ..............15 bodova

Plaćanje unaprijed za tri mjeseca................7,5 bodova

Plaćanje unaprijed za jedan mjesec.............2,5 bodova

Broj bodova = C+P.

Gdje je C – broj pojedinačnih bodova po osnovu ponuđene cijene P – broj pojedinačnih bodova po osnovu načina plaćanja

C= (Cpon/Cmax) x70,

Gdje ...Cpon-Ponuđena cijena od strane konkretnog učesnika

C max – maksimalna ponuđena cijena na oglasu za poslovni prostor

Ponuđači dostavljaju ponude, svakog radnog dana od dana objavljivanja 15.08.2024. godine, u terminu od 09h-15h, zaključno sa 23.08.2024. godine do 12:00 časova, neposrednom predajom na arhivi “Sportski objekti” d.o.o.

Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nijesu zapečaćene ili su nepotpune neće se razmatrati. Ukoliko ponuđač odustane od ponude ili ne zaključi ugovor o zakupu gubi pravo na povraćaj garantnog depozita, a u slučaju da je ponuđač dostavio garanciju banke ista će se naplatiti.

Ponude (original) dostaviti u zapečaćenoj koverti, sa naznakom “Ne otvaraj” prije zvanične sjednice komisije za otvaranje sa naznačenim brojem poziva na koverti i objektom na koji se ponuda odnosi, na adresu “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br. 12 Podgorica.

Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se dana 23.08.2024. godine u 13:00 časova u prostorijama “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br.12 Podgorica.

“Sportski objekti” d.o.o će iz daljeg postupka davanja u zakup poslovnog prostora isključiti ponuđače za koje se utvrdi da po bilo kom osnovu imaju dugovanja prema “Sportski objekti” d.o.o. bilo kao fizičko lice ili kao pravno lice.

Ponuđači imaju pravo uložiti Žalbu u roku od 3 dana od dana dostavljanja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora u viđenom stanju. Ugovor o zakupu će se zaključiti na 12 mjeseci uz mogućnost produženja do 5 godina.

Izvođenje radova na adaptaciji i popravci, zakupac može izvršiti samo na osnovu prethodne saglasnosti “Sportski objekti” d.o.o Podgorica. Troškove adaptacije i popravke snosi zakupac.

Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon br. 020 664-291 ili neposredno u prostorijama “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br. 12.

Ponuđači zainteresovani za obilazak poslovnog prostora koji je predmet zakupa, treba da se jave u prostorijama „Sportski objekti“ d.o.o. u SC „Morača“, radnim danima u periodu od 10h-14h, kontakt telefon 067/347-241.

IZVRŠNI DIREKTOR Aleksandar Vučković, dipl. ing

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

Dana 9. avgusta 2024. godine, u Moskvi, upokojio se u Gospodu naš voljeni

SLOBODAN Nikolin MIJATOVIĆ 1971-2024

Posmrtni ostaci biće dopremljeni 15. avgusta u večernjnim satima. Saučešće se prima 16. avgusta u kapeli pod Trebjesom u Nikšiću od 10 do 16 časova gdje će se i obaviti sahrana istog dana.

OŽALOŠĆENI: majka ROSA, otac NIKOLA, sinovi OGNJEN i MIHAILO, sestra MARIJANA, brat ZORAN, sinovac KOSTA, snaha BOJANA, stričevi VOJISLAV i SVETOMIR - MILADIN, braća od stričeva SLAVKO, ANDRIJA i NEBOJŠA, sestre od stričeva MARTA, BOBANA i LIDIJA, braća od tetke RADOMIR i MILUTIN, ujaci RADIVOJE i LjUBIŠA sa porodicama, tetke KOSA, CVIJETA, STANICA i STANOJKA sa porodicama

Tužnim srcem javljamo da je 14. avgusta 2024, u 77. godini iznenada preminula naša voljena

DESPINA – DESA Batrićeva MITROVIĆ rođena RADIVOJEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu 14. avgusta od 17 do 20 časova i 15. avgusta od 9 do 14 časova, kada polazimo za Krstac, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćena porodica:Sin RADE – RACA, kćerke LIDIJA, ĐINA i ANITA, brat MILIVOJE, sestra VERICA, snaha MARIJA, đeveri BRANO i BATO, jetrve MILICA i PETRANA, unučad MILOŠ, ANDREA, NEDA, NINA, BANE, LUKA, NIKOLA i BENJAMIN, praunučad, bratanići, brataničine, sestrići, sestričine i ostala mnogobrojna rodbina.

Dana 14. avgusta 2024, poslije kraće bolesti, preminuo je u 89. godini naš dragi

MILOVAN Jovanov JAKIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Šavniku, 14. avgusta od 13 do 17 časova i 15. avgusta od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Šavniku.

Ožalošćeni: supruga SAVKA, sin MIJOLJUB, ćerka MILENKA, snaha RADUŠA, sinovci ZORAN i SLAVKO, sinovica MILENA, unuk STEFAN, unuke MARIJANA, VASILIJA i NATALIJA, snahe STANA, BRANKA i TOMISLAVKA, praunučad, sestrići, sestrične i ostala brojna rodbina

Dana 14. avgusta 2024 preminuo je u 93. godini

BRANISLAV-BRANO Stankov ŠARANOVIĆ

Sahrana će se obaviti 15. avgusta u krugu porodice i prijatelja na gradskom groblju u Danilovgradu u 13 časova.

Ožalošćeni: kćerka GORDANA i porodica ŠARANOVIĆ

Dana 14. avgusta 2024. godine iznenada je preminula

STANA – ĆAKA pok. Veselina CEROVIĆ rođena BAJOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 14. avgusta od 11 do 16 časova i 15. avgusta od 11 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćeni: sinovi MIRKO, ŽELJKO i NIKOLA, sestre OLIVERAGARA i LJILJANA, snahe GORDANA, NINA i KRISTINA, svekrva BULKA, zaove VESNA, MILENA i VERA, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina CEROVIĆ i BAJOVIĆ

694

14. avgusta 2024. preminuo je u 68 godini

ŽELJKO - DŽERI Dimitrija ILIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 14. avgusta od 11 do 15 časova i 15. avgusta od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana u porodičnoj grobnici. Kuća žalosti: ul. Prištinska br. 12, Podgorica.

Ožalošćeni: supruga RAJKA, ćerka TATJANA - TANJA, sin BORIS, snaha IRENA, sestre DESANKA i NADEŽDA, unučad VLADANA, IVA, ANĐELA, ANA i BALŠA, sestrići MAJSKI, SAŠA, DEJAN i IVAN sa porodicama, braća i sestre od ujaka i tetaka i ostala rodbina

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

689

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DOBRISLAV-MIĆI JAUKOVIĆ

Od NEDE VUKOTIĆ sa porodicom

Pozdrav za nezaborav

Napustio nas je moj ujak

ILIJA Dušanov JANKOVIĆ

Plijenio je svojom pojavom, harizmom, inteligencijom, svestranošću i šarmom. Uzor u pravom smislu te riječi i čovjek kakav se rijetko rađa. Ponosna sam i srećna što je bio moj ujak, moj oslonac i podrška.

MAJA VUKČEVIĆ sa porodicom

Preminuo je moj brat

ILIJA Dušanov JANKOVIĆ

Moja dika, moja zvijezda, moj oslonac u životu. Imajući tebe, lakše je bilo koračati kroz život. Ostaje praznina i beskrajna tuga sestre.

VUKICA KNEŽEVIĆ

SPASOJE - BAĆKO PAVLOVIĆ 1944 – 2024.

Opraštam se od dugogodišnjeg prijatelja, časnog Podgoričanina, šmekera koga su krasile najbolje ljudske vrline.

Sa njim odlazi i dio našeg spokojnog života, divnog druženja i vremena iskrenog prijateljstva. Ostaće vječne uspomene na trenutke provedene sa Baćkom, kao i sa njegovim bratom Gorom koji se davno preselio u vječnost.

Veći dio života posvetio je Budućnosti, prvo kao jedan od istaknutijih fudbalera one sjajne generacije koja je igrala finale Kupa 1965. godine, a sa istim žarom se borio i kao izvršni direktor najvećeg crnogorskog kluba. Baćko je bio bio igrač i čovjek za prve borbene redove. Tako je odvažno i kroz život koračao. Počivaj u miru i spokoju, u carstvu nebeskom, dragi Baćko. Saosjećamo sa velikim bolom porodice Pavlović i izražavamo najiskrenije saučešće.

DUŠKO KNEŽEVIĆ sa porodicom

695

685

Otišao je junak mog djetinjstva, moj ujak Idžo

ILIJA JANKOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem, VOJO RAONIĆ

Dana

Posljednji pozdrav

ŽELJKU - DŽERIJU ILIĆU

Uglednom i uvaženom sugrađaninu, istaknutom članu Demokratske partije socijalista i istrajnom borcu za prosperitet i napredak Podgorice i Crne Gore.

Počivaj u miru.

ODBOR DPS-a GLAVNOG GRADA PODGORICE

Navršava se pet tužnih godina od tragične smrti mog sestrića

706

LJUBA ĆOROVIĆA

Sjećanje ne blijedi. Tuga ne prestaje. UJAK i UJNA

710

Sa tugom se opraštamo od naše voljene snahe

STANE – ĆAKE CEROVIĆ

Draga naša Ćakice, tužan je i težak ovaj iznenadni i neočekivani rastanak sa tobom. Beskrajno hvala za ljubav, pažnju i toplinu koju si nam nesebično pružala. Čast i privilegija je bila što smo takvu snahu imali. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te u našim srcima

BULKA, VESNA, MILENA i VERA CEROVIĆ

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Neka tvoja plemenita duša

MIKA PATKOVIĆ sa porodicom

Šest godina je od smrti naše voljene

NADE MAGOVČEVIĆ rođene STRIKOVIĆ

Premalo je riječi, a previše tuge da kažemo, sestro, koliko nam nedostaješ. Dobra dušo, počivaj u miru. Braća MIKA i MIJO, sestre GILA i VESNA

SJEĆANJE NA NAŠE VOLJENE 7. 7. 1992 - 15. 8. 2024. 15. 8. 1999 - 15. 8. 2024.

KRSTA Đ. VUJOVIĆA MARICE K. VUJOVIĆ rođene MARKOVIĆ

24. 10. 1995 - 15. 8. 2024. 23. 9. 2016 -15. 8. 2024.

rođene VUJOVIĆ S ponosom, porodica VUJOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj

15.

707

ti za svu ljubav koju si nam pružala. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Pola godine otkako nije sa nama naš dragi đed i svekar

MILORAD ILIĆ

Ćomi naš, s ljubavlju i ponosom kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: MATIJA, KSENIJA i ANA

Navršava se šest mjeseci otkako me napustio moj suprug

MILORAD ILIĆ

Dragi Mićo, otišao si tiho, kao što odlaze dobre i plemenite duše. Tvoje mudre riječi urezane su u mom srcu i daju mi snagu da nastavim kroz život dalje. Ono što ostaje je sjećanje na sve naše uspomene i na tvoj dragi lik koji ću čuvati od zaborava.

S ponosom i poštovanjem, supruga DRAGICA ILIĆ

708

ŽELJKU

počiva u miru.

ĆANI CEROVIĆ

Hvala

ANKA i BOJANA

Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri

ĆANI CEROVIĆ

Braća JOJA i BORO JANJUŠEVIĆ sa porodicom

15. avgust 2024.

Dvije godine od kada nije sa nama

VASO DŽAFEROVIĆ

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju. Sa ponosom čuvamo sjećanje na tebe.

Pola godine otkako nije sa nama naš dragi

MILORAD ILIĆ

Tata, vrijeme koje je prošlo ne ublažava tugu nastalu tvojim odlaskom. I dalje su svježe uspomene na tvoj blagi pogled, nježnu riječ i topao zagrljaj. Tvoj glas više ne čujemo, ali nas tvoje riječi prate u tišini.

Zahvalna za ljubav i pažnju koju si nam pružao.

Ćerka LJILJA sa porodicom

Pola godine je otkako nije sa nama naš voljeni

ALEKSA SIMOVIĆ

Godina dana je od smrti moje sestre i naše tetke

MIRUNE ĆIROVIĆ

Vaša MIKA sa porodicom 683

Vrijeme ne može izbrisati dragi lik i lijepa sjećanja na tebe.

Hvala ti za sve trenutke koje smo zajedno proveli. Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

15. avgust je rođendan naše majke i tašte

STANKE PAVIĆEVIĆ rođene BOŠKOVIĆ

Nedostaješ i nedostajaćeš zauvijek.

Tvoja sestra

Supruga AJKA, sin ALEN, ćerka SANJA sa porodicama 684

TUŽNO SJEĆANJE na majku i oca

SENKA MILIĆ MILAN MILIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i prazninu za vama.

Tvoji LJILJA, ŽANA, TAMARA i SAŠA

TUŽNO SJEĆANJE

BISERKA TATAR 15. 8. 2014 – 15. 8. 2024. Vrijeme prolazi, a ti živiš kroz naša sjećanja i uspomene. Nedostaješ nam. Brat VOJO sa porodicom

15. 8. 2014 – 15. 8. 2024. Tužno sjećanje

BISERKA TATAR

Deset godina... S velikim ponosom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe.

690

704

Tvoji ACO, NATAŠA, NIKOLETA, MARIJA i MIHAILO 709

Duša boli, a riječi su suvišne da bi sve kazale koliko nedostaješ. Ne možeš i nećeš poći u zaborav dok ima onih koji te vole. Tvoj brat BOŽO sa sinovima i snahom 703

SJEĆANJE 2015 - 2024. NIKOLA Tomov MIHALJEVIĆ

S ljubavlju, tugom i poštovanjem, tvoja PORODICA

2004 – 2024

Dragi Gorane! Prolaze godine, tuga i bol ne prestaju, rane ne zarastaju. Znamo da te tata dobro čuva.

Uvijek ste sa nama, našim mislima i našim srcima voljeni i nikad zaboravljeni. Ponosni na vas. Mnogo falite i nedostajete.

Vole vas VAŠI NAJMILIJI

LOVIĆ MIKA sa porodicom

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 15. avgust 2024. broj 435.

Nostalgija sa pedigreom

zbog čega je serija „Batman: Caped Crusader“ Brusa Tima dostojan nasljednik kultne „Batman: The Animated Series“ i interesantna reinterpretacija mita o Mračnom vitezu ili : Str. 4, 5. i 6.

15. avgust 2024.

A cappella

Potonuće

Poštovanje autorskih prava jedan je od najsnažnijih argumenata razvoja civilizacije. Svaka evropska država (i većina svjetskih) ima specijalizovanu organizaciju koja evidentira korišćenja autorskih djela na određenoj teritoriji, najčešće kompletne države. Takođe, u većini slučajeva, samo se jedna organizacija bavi tom temom na određenom prostoru, jer tržišna kompetitivnost u tom slučaju, ne postoji.

Dakle, riječ je o prostoj jednačini: autor potpiše punomoćje nekoj organizaciji za zaštitu autorskih prava, a samim tim, dao joj je pravo i obavezu da prikuplja informacije o obimu upotrebe njegovih djela, kao i da sakuplja sredstva koja se, nakon godišnjeg obračuna, raspodjeljuju autorima, opet u zavisnosti od obima korišćenja djela.

Isto tako, te organizacije vode računa i o neovlašćenom, tj. o korišćenju djela bez dozvole autora. Generalno, zakoni su odlični, ali kao i uvijek, problem je njihova primjena.

Da su autorska prava ozbiljna tema, potvrđuje nam i slučaj kanadske zvijezde Selin Dion, nakon što je kandidat za američkog predsjednika Donald Tramp u predizbornoj kampanji iskoristio video iz filma „Titanik“, i to dio u kojem je njena numera. Svi znamo o kom se filmu i pjesmi radi, jer „My Heart Will Go On“ iz 1997. bila je tih godina svjetski hit broj jedan, a osvojila je Oskara, Zlatni globus i čak četiri Gremi nagrade. Nakon dužeg nepojavljivanja u javnosti, tačnije, nakon 2022. godine i ustanovljene dijagnoze SPS (Stiff Person Syndrome), Selin Dion nastupila je na spektaklu u Parizu, na otvaranju Olimpijskih igara. U objavi na mreži X, tim Selin Dion napisao je da umjetnica nije dala dozvolu za korišćenje numere „My Heart Will Go On“, uz komentar: „Ozbiljno, baš ova pjesma?“. Prije toga, na zloupotrebe Donalda Trampa upozoravali su i agenti autora kao što su Nil Jang, The Queen i The Rolling Stones.

Piše:

U objavi na mreži X, tim Selin Dion napisao je da umjetnica nije dala dozvolu za korišćenje numere „My Heart Will Go On“, uz komentar: „Ozbiljno, baš ova pjesma?“. Na zloupotrebe Donalda Trampa upozoravali su i agenti autora kao što su Nil Jang, The Queen i The Rolling Stones

ni na koji način nije odobrena, a Selin Dion ne odobrava ni ovu, ni njoj slična korišćenja“.

Istini za volju, američki političari ne moraju uvijek da traže dozvolu od autora ili izvođača. Oni uvijek mogu da se obrate nekoj od agencija koje su pravovremeno otkupile određene numere od njihovih vlasnika, a nezvanična brojka tih i takvih numera je približno 20 miliona. Dakle, političari u tom moru pjesama mogu da pronađu željenu i da otkupe taj dio prava, za određeno vremensko trajanje. No, i tu postoji kvaka.

Tim koji radi za gospođu Dion naveo je sljedeće: „Menadžment Selin Dion i njena izdavačka kuća, Sony Music Entertainment Canada Inc, dobili su saznanja o neovlašćenom korišćenju video i audio tragova numere ‘My Heart Will Go On’ na političkim skupovima predsjedničkog kandidata Donalda Trampa i kandidata za potpredsjednika Dž. D. Vensa u Montani. Ova upotreba

Pri prodaji svojih prava tim agencijama, autori ugovorom zadržavaju pravo da ne dozvole konkretnom ili određenom subjektu da koristi njihovo djelo, sve to kroz prizmu moralnih prava autora. A zbog čega Tampov tim namjerno i svjesno (pravno neznanje sigurno nije uzrok) ulazi u zonu rizika, izlažući se višemilionskim tužbama, ostaje da se vidi.

I u Crnoj Gori, ako se sjećate, dešavale su se slične optužbe. Doduše, krajem devedestih, kada je na teritoriji Crne Gore nivo zaštite autorskih prava bio otprilike kao u Bocvani ili nekoj drugoj zemlji koja se ne može podičiti nivoom zaštite u toj oblasti. U ovom trenutku, Crna Gora ima stabilan pravni okvir za regulisanje tog, veoma izazovnog paketa zaštite autora muzike. Generalno gledano, Balkan se kasno uključio u te tokove iako smo kroz jugoslovensko vrijeme imali jedinstvenu organizaciju – SOKOJ. Nakon političkih promjena i raspada Jugoslavije, sada sve novonastale države imaju organizacije koje se bave ovom problematikom. Dobro je znati da sve međusobno sarađuju i ispunjavaju međusobne ugovorne obaveze. To je još jedna potvrda da zajednički interesi i međusobno poštovanje nemaju ni vjeru ni naciju. Poštujte autorska prava.

Vladimir MARAŠ

u fokusu

„Batman: Caped Crusader“ - dostojan nasljednik devedesetih i interesantna reinterpretacija

Nostalgija sa pedigreom

Betmen je 30. marta ove godine proslavio 85. rođendan, a i dalje ne pokazuje ni najmanju namjeru da iole uspori, a kamoli da se zaustavi. Za tih osam i po decenija, iz kiše adaptacija i varijacija na temu „Mračni vitez“, svako je dobio svog favorita. No, iako je mnogima najdraža Nolanova trilogija, iako nije malo ni onih koji se zaklinju u verziju Tima Bartona, iako ima dosta filmofila koji brane i neočekivano grandžerski „The Batman“ (Met Rivs, 2022) sa Robertom Patinsonom – fakat je da će se svi, bez dileme, složiti oko „Batman: The Animated Series“ (1992-95). I zasigurno reći da su Brus Tim i Erik Radomski u ovoj briljantno animiranoj seriji stvorili možda i najkompleksniju viziju svijeta Mračnog viteza, za svih 85 godina građenja Betmenove mitologije.

Više od sjećalice

Poljubac film noara i art dekoa kod Tima i Radomskog dao nam je „dark deco“ i pružio Gotamu mračnu geometriju i frapantno upečatljivu arhitekturu, skladno spajajući najrazličitije vizuelne uticaje, od kultne animirane serije „Superman“ iz četrdesetih, preko Bartona i japanskih remek djela animacije kao što je „Akira“ ( Kacuhiro Otomo , 1988), do filmskih klasika, bio u pitanju noar („The Big Sleep“, Hauard Hoks, 1946; „The Third Man“, Kerol Rid, 1949), ili njemački ekspresionizam („Metropolis“, Fric Lang, 1927).

Kao vizuelno čudo, „Batman: The Animated Series“ ispratio je i savršen cast : Kevin Konroj bio je i ostao posljednja riječ kad govorimo o Betmenovom glasu, a Mark Hamil zadao težak teret svim Džokerima koji će uslijediti, pa i nezaboravnom Hitu Ledžeru. Zbog svega navedenog i još mnogo čega, ovogodišnja animirana serija „Batman: Caped Crusader“ čekana je s ogromnim nestrpljenjem i velikim očekivanjima, pomiješanim sa strahom i skepsom.

Dobro došli u Gotam koji igra po diktatu lm noara

nasljednik kultne

animacija iz reinterpretacija

mita o Mračnom vitezu

Negativci iz Gotama toliko su koloritni, da ostavljaju malo mjesta za glavnog lika. Uz milion adaptacija, izazovno je učiniti da djeluju novo, svježe i, prije svega, potrebno. Brus Tim uspio je u tome; spram Pingvina ili Harli Kvin, Betmen čak djeluje najmanje interesantno

Svašta je Brusa Tima snašlo od kada je krenuo da je radi, pa i to da HBO Max pretrpi toliku promjenu uređivačke politike nakon kupnje od „Warner Bros.“, da se od njegove dugo najavljivane serije potpuno odustalo. Srećom, u priču je tada uskočio Amazon prajm, prepoznatljiv po originalnoj produkciji bez dlake na jeziku, i sa „Batman: Caped Crusader“ ovog avgusta dočekao nešto do sada nezamislivo: da Timova serija sa prvog mjesta po gledanosti izgura i jednu hitčinu kakva je „The Boys“. Instant popularnost serije „Caped Crusader“ može se pripisati karti nostalgije na koju Amazon zasigurno igra reklamirajući je, ali Timovoj prepoznatljivoj žeđi za osvajanjem novih teritorija i za reinterpretacijom mita koji je već osvježio i upisao u kanon sa „The Animated Series“. Da nije igrao samo na „sjećalice“ i svoj obožavani „dark deco“, nego je gađao seriju koja se može nazvati i dostojnim nasljednikom TV čuda iz devedesetih, i produbljenim modernim osvrtom na psihologiju dobro znanih likova –jasno je iz svake od deset epizoda (22-35 min) dostupnih na Amazonu. Tako da ne čudi što je druga sezona dobila zeleno svjetlo i prije nego što je prva emitovana. Brus Tim ima plan i, makar za sada, sprovodi ga prilično dobro.

„Caped Crusader“ stilski je vrlo sličan kultu iz devedesetih, samo dobrim dijelom, naročito u startu, još jače igra po mračnijim tonovima i taktovima noara. Ta odluka je logična samim tim što se radnja odvija četrdesetih godina prošlog vijeka i vodi na sami početak, do

korijena i Betmenovih prvih koraka u Gotamu. Ali, opravdana je i time što je Tim konačno dobio priliku da isproba neke ideje koje je imao za „The Animated Series“, a koje su tada ocijenjene kao previše mračne i neadekvatne za naciljanu publiku. Iako, da se razumijemo, ni nju sa debelim razlogom nijesu mogli da gledaju mlađi klinci, već samo oni stariji od 13. Svaka epizoda vrti se oko zasebnog slučaja koji Betmen, kao pravi detektiv iz film noara, pokušava da riješi, dok nausput odgonetnuti djelovi slagalice upadaju na svoja mjesta i grade širi narativni rukavac u kojem je sve povezano. I, naravno, tiče se kriminala, korupcije, nasilja, zločina, ratova političara, gangstera i bandi – u nikad mračnijem Gotamu.

Utroba zvijeri

Grad, sasvim očekivano, ima jednu od glavnih uloga, kao tihi protagonista, kao zvijer koja nikada ne spava, kao levijatan koji vreba i prijeti da sve i svakoga proguta, a u čijoj se utrobi, posebno po mraku, događa nezamislivo. Kroz taj i takav Gotam noću kruži detektivsko njuškalo Betmen (Hamiš Linklejter iz „Midnight Mass“; igrao i Ejba Linkolna u mini-seriji „Manhunt“), danju skriven iza imena Brus Vejn, a u oba slučaja spreman da se osloni samo na svog batlera Alfreda Penivorta (Džejson Votkins).

Po prezvaničnom odnosu prema Alfredu, u kojem prepoznajemo njegovog mentora i očinsku figuru nakon tragičnog gubitka roditelja, najviše se i vidi „nova verzija“ Betmena u „Caped Crusader“. Ovaj

15. avgust 2024.

Dodir Džejmsa Gana

Nakon što je upravljanje DC filmovima i serijama preuzeo nekadašnji Marvelov igrač Džejms Gan, najavljeno je tuce projekata koji bi trebalo da osvježe postojeće stanje. Oduvijek su di-sijevci kaskali za marvelovcima, ali čini se da će Ganu, uz kreativnost i viziju koju ima, ići u prilog to što je marvelovski multiverzum toliko zaglibio nakon 2019, da je pitanje može li čak i Dedpul, „Marvelov Isus“, da ga spasi.

Prva DC premijera čeka nas već 19. septembra, kada na Max, sa sedmičnim planom emitovanja i pod kreatorskom palicom Loren Lefrank, stiže osmodjelna mini-serija „The Penguin“ sa Kolinom Farelom, a u decembru na istoj platformi naći će se i serija „Creature Commandos“, čiji je kreator upravo Gan. Što se ovogodišnjih DC filmova tiče, „Joker: Folie à deux“, nastavak izvikanog hita iz 2019. u režiji Toda Filipsa, otvoriće Venecijanski filmski festival 28. avgusta, a u bioskope širom svijeta stiže 2. oktobra, sa Hoakinom

Brus Vejn mnogo je hladniji, distanciraniji, skoro neljudski ciničan i nedostupan u pojedinim momentima.

Opet, s obzirom na to da Tim tvrdi da je imao odriješene ruke da ga odvede no neslućeno mračne teritorije, ne može se reći da je ovaj Betmen verzija za pamćenje. Nije dijaboličan, nije dovoljno opasan, a nijesu dovoljno produbljene ni njegove moralne dileme, između ostalog, to pitanje zbog čega je takav „pravednik“ bolji ili gori od drugih likova koji u seriji uzimaju vagu i mač u svoje ruke. U suštini, sa takvim Mračnim vitezom, Tim nije otplesao previše daleko od traume koja ga je definisala. Od siročeta koje je odlučilo da uzme pravdu u svoje ruke i kazni cijeli svijet zbog smrti oca i majke. Sa druge strane, tu gdje je možda „kiksao“ sa Betmenom, gurajući u prvi plan njegove detektivske a ne karakterne „misije“, Tim je sve nadoknadio sa većinom ostalih likova.

Finksom i Lejdi Gagom spremnim da do kraja otkače psihoze Džokera i Harli Kvin. Naredne godine stiže Ganov dugo iščekivani film „Superman“ sa Dejvidom Korensvetom, a na Max slijeće druga sezona sjajne serije „Peacemaker“ sa Džonom Senom. „Supergirl: Woman of Tomorrow“ Krejga Gilespija („I, Tonya“, 2017; „Cruela“, 2021) dolazi u bioskopsku distribuciju 26. juna 2026, a drugi dio Rivsovog mračnog hita „The Batman“ (2022), podnaslovljen „Part II“, gledaćemo od 2. oktobra iste godine.

Džejms Gan najavio je još desetak DC projekata, čiji detalji još nijesu potpuno definisani. No, recimo samo da nam od „fleksibilno“ najavljenih TV i filmskih naslova najinteresantnije djeluje Max serija „Lanterns“. Ipak govorimo o projektu Dejmona Lindelofa („Lost“, „Leftovers“, „Watchmen“) i Krisa Mandija („True Detective“), koji su ga i najavili kao mračni detektivski krimić u oblandi superherojštine.

Štoviše, „Caped Crusader“ je serija koja vrijedi pažnje kako „nonšalantnih“ gledalaca tako i hardkor fanova, upravo zbog načina na koji prodire u psihologiju likova koji Mračnog viteza okružuju.

Večera sa ribama

Negativci u „Betmen“ stripovima toliko su koloritni, da čak bace našeg glavnog lika u zapećak, naprosto ostave vrlo malo mjesta za njega. Uz milion adaptacija, ipak je izazovno učiniti nešto novo sa njima i učiniti da djeluju svježe i, prije svega, potrebno. Brus Tim u tom smislu briljirao je u „Caped Crusader“; Betmen spram svih negativaca čak djeluje najmanje interesantno. To ćete vidjeti već u prvoj epizodi, u kojoj se Mračni vitez suočava sa nikada do sada viđenim Pingvinom – ženom. I ne, nije ta odluka da se jedan od najvećih zlotvora Gotama prikaže u „nježnijem“ izda -

nju i da mu glas pozajmi Mini Drajver – nikakav produkt papazjanije od woke vremena.

U „Caped Crusader“ Pingvin (ili Pingvinka?) uliva novi led u žile upravo zbog toga što je žena i što je majka... Spremna da pošalje na „večeru“ i „spavanje“ sa ribama i sopstvene sinove ako posumnja da su je izdali.

Odličan utisak ostavlja i treća epizoda u kojoj je proširena pozadinska priča čuvene Catwoman ( Kristina Riči), klepotomanke iz visokog društva posebno slabe na mačke, muzejske bisere i dragulje. A možda je i najbolja peta, „The Stress of Her Regard“, sa deglamurizovanom Harli Kvin ( Džejmi Čung ), u jednoj od rijetkih prilika u kojoj nije definisana odnosom sa Džokerom ili sopstvenim, odveć prečesto forsiranim seksepilom. I tu imamo jedan kvaziwoke momenat –njenu kvir odrednicu i flert sa detektivkom Rene Montojom (Mišel S. Borila). No, ništa tu nije kvazi; ima taj izbor i te kako smisla za shvatanje i karakterizaciju psihijatrice koja je pronašla metodu da zločince, što joj se iz sedmice u sedmicu žale na svoje privilegovane probleme, kazni za bezobzirnost i oportunizam. Odličan „apdejt“ dobio je i Clayface ( Dan Donohu ) u epizodi koja se tiče jedne nestale holivudske dame i glumca, ali i manje poznati Firebug (Tom Keni) u priči koja se vrti oko Montojine potjere za Betmenom, u kojoj važnu ulogu igraju i dva korumpirana detektiva, te Onomatopoeia (Rid Skot) kada na red dođe atentat na oca i kćerku Gordon, čuvenog šefa policije Džima (Erik Morgan Stjuart) i javnu braniteljku Barba-

ru (Kristal Džoj Braun). Za izbor da njih dvoje, pak, budu afroameričkog porijekla, za sada se ne može reći da je donio nešto bitno seriji, ali moguće je da će ta Timova odluka biti jasnija u drugoj sezoni.

Narativna svježina

Mnogo je manje poznatih stripovskih likova koji dobijaju mjesta u „Caped Crusader“, ali nijesu svi potpuno uspjeli. Najbolji primjeri su Gentleman Ghost ( Tobi Stivens) i Nocturna (Mekena Grejs ), nimalo slučajno u rijetkim epizodama u koje je uključen element natprirodnog, koji nekako odudara od cjeline, budeći utisak da oba lika više pripadaju „Scooby-Doo“ svijetu vampira, čudovišta i duhova, ili čak animiranoj verziji serije „Wednesday“, nego Betmenovom Gotamu.

Opet, takvih momenata je malo, kao što nema mnogo ni trenutaka kada CGI pojede raskošnu animaciju. Ipak, ima ih, što nikako nije bio slučaj sa „The Animated Series“, pa su zbog toga i mnogo iritantniji nego što bi bili da prva animirana verzija Betmena nema takav pedigre. Stoga, da ironija bude još veća, „Caped Crusader“ više će se pamtiti po narativnoj, a ne po vizuelnoj svježini, iako smo očekivali obrnuti scenario.

Ta narativna svježina najviše se odnosi na reinterpretaciju likova, a što se same poente i tema koje pokreće tiče – „Caped Crusader“ jeste mračan i nasilan, ali definitivno ne pokreće previše tema koje bi mogle da isprovociraju odraslu publiku. U tome je najveći problem sa prvom sezonom, čija svježina i jačina počinju da blijede dok se epizode pri-

miču finalu, a finalni minuti ulažu u izmijenjenu, ali ne toliko inspirativnu, mnogo oholiju verziju javnog tužitelja i kandidata za gradonačelnika Harvija Denta ( Didrih Bajder) i njegovog puta do odlično poznatog Two-Face narativa.

Za razliku od Harvi Dent dijela, koji zauzima nekoliko epizoda, pojedini likovi mogli su da dobiju više minuta. Većina epizoda, bile dobre ili manje ubjedljive, vrti se oko slučaja koji biste voljeli da je potrajao duže i u okviru kojeg se ne dovedu do kraja načete teme. Zbog toga se za „Caped Crusader“ još ne može reći da je zaslužio mjesto uz „The Animated Series“, ali – kao dostojna varijacija na temu –može da pokuša da stigne do te laskave etikete.

Nova serija Brusa Tima svakako djeluje kao unikatan „obračun“ sa dobro poznatim svijetom; dojmljiv je njen miks nostalgije i žeđi za otkrivanjem nekih novih istina o starom svijetu i likovima...

Da je uspjela da utoli glad i čežnju za odvođenjem Betmenovog Gotama na neko mjesto koje ranije nijesmo vidjeli – jeste, barem kad je riječ o negativcima. No, fakat je da Tim ima još štošta da popravi, dopuni, preusmjeri... Ali i da za to i te kako ima potencijala u drugoj sezoni, sa Džokerom na blic prikazanim u samoj završnici serije.

Možda je upravo najveći betmenski dijabolik - tajni sastojak koji će pomoći Timu da izvuče maksimum iz svoje nove serije... I učini „Caped Crusader“ institucijom za sebe, a ne „samo“ nostalgijom sa pedigreom. Marija ivANović-NikiČEvić ocjena: 3.5/5

festivali

Režiser Kristof Hohausler radi ono što malo ko od njegovih kolega sada uopšte smije i da pomisli - poštuje gledaoce i njihovu inteligenciju

Piše: Marko Stojiljković

Pošiljka novca skrivena u umetničkoj slici u Luksemburgu. Kurir uhapšen, stavljen u kućni pritvor i ubijen od nepoznatog počinioca. Agencija za poslovnu pratnju koja funkcioniše kao mafijaška špijunska služba. Revolucija u seks-industriji koja pomoću lutaka od sintetičke kože i virtuelne realnosti eliminiše nepouzdani ljudski faktor iz prostitucije. Stara škola briselske mafije, novi agresivni bandit iz Luksemburga i Italijani koji kao Damoklov mač vise nad glavom i jednog i drugog. Tajnovita mlada žena koja radi kao plaćeni ubica. I smrt, taj jedini sigurni posao, koja se šunja i prikrada.

Frankofona strana

Filmski festival u Lokarnu barem u poslednje vreme ima običaj da glavni takmičarski program otvori najzanimljivijim filmom u konkurenciji koji, makar za primer, neće osvojiti neku nagradu. Prošle godine, to je bio „Yannick“ Kentana Dipjea, a pretprošle triler „Saturn Bowling“ Patricije Mazuj. Ove godine čast je pripala nemačkom autoru Kristofu Hohausleru i nemačko-belgijsko-luksemburškom atmosferičnom gangsterskom trileru „Death Will Come“. Ono što Hohausler, koji se u poslednjih nekoliko ostvarenja bavio žanrovskim filmom na tragu krimića, trilera i noara, ovde pokušava - nije ni novo ni nečuveno. Gangsterske drame i noari sa gustom atmosferom i egzistencijal -

Najubjedljivije zlikovke - Pingvin, Žena-Mačka i Harli Kvin

Atmosferični gangsterski

triler „Death Will Come“ Trening za moždane vijuge

nom potkom su francuski standard od pedesetih godina prošlog veka i kao takvi su verovatno reakcija na egzistencijalne krize i traume Drugog svetskog rata i poratnih godina. Frankofonost filma „Death Will Come“ (u originalu „La Mort viendra“) svakako pomaže u navođenju nas kao gledalaca da razmišljamo na tu stranu.

Nije neka naročita novina ni tema gangsterskog šefa „starog kova“ koji je legalizovao poslove, usvojio etički kodeks, ali ipak nije smekšao (iako svi misle da jeste) i koji mora nekako da prihvati svoju nadolazeću smrt i tranziciju u neka nova vremena obeležena brzinom reakcije i divljaštvom. Nije novina ni to da je onaj koji dolazi da ga zameni na tronu zapravo ambiciozna baraba bez šlifa. Nije novitet čak ni to što baraba ima „konsiljerea“, da je zapravo njegov pijun, ali je pomalo egzotično da je on – žena. Lui-do Lenkeseng, Mark Limpak i Hilde van Miehem svoje likove Šarla Mara, Patrika de Bura i Žili Depont igraju fantastično u tom trouglu moći i, što se kastinga tiče, pun su pogodak.

Briselsko podzemlje

Intrigantnije stvari u scenariju, koji režiser potpisuje sa stalnim saradnikom Urlihom Pelcerom , dolaze sa druge strane, od slabovide madam Mele (Delfin Bibe) koja koristi svoju agenciju kako bi se zaštitila od mafijaških ratova i koja joj služi i kao neka vrsta servisa za usluge drugog tipa. Otud u priču ulazi Tez (Sofi Verbek), tajanstvena atentatorka koja više služi kao neka vrsta istražiteljke.

Misterija koju ona istražuje – ko je i zbog čega ubio Marovog kurira Jana, odnosno je li to okidač za besmisleni rat u briselskom podzemlju, na kraju će se rasplesti, možda i prebrzo i ne baš zadovoljavajuće i u skladu sa našim očekivanjima, ali, kako to u krimiću obično biva, ne radi se o cilju nego o putu. U ovom slučaju, put nije samo gusta i napeta atmosfera na koju utiču i lingvistika, i sintisajzerska muzika, i kišno-sive boje u koje je

ofarba božanstveno lep grad Brisel, već Hohausler radi ono što malo koji režiser sada uopšte sme da pomisli – poštuje gledaoca i njegovu inteligenciju.

Naime, „Death Will Come“ jedan je od retkih filmova u kojem mi, gledaoci, znamo manje od likova koji, sa jedne strane skrivaju tajne, a sa druge mogu ostati iznenađeni i zatečeni razvojem situacije drugačijim od očekivanog. To za gledaoca, naročito onog na-

viknutog da mu se sve servira na tanjiru, može biti izuzetno frustrirajuće iskustvo, a nivo frustracije zbog „nesnalaženja u zapletu“ ostaje na visokom nivou i kod treniranijih gledalaca, makar u prvoj trećini filma. Ali, ako možemo to da istrpimo Hohausler će nas bogato nagraditi jednim od retko inteligentnih, opipljivih i intrigantnih trilera kakvi su sada gotovo nestali.

Ocjena: 4.1/5

Kadar iz ostvarenja koje je otvorilo Filmski festival u Lokarnu

Piše:

Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Voljeli Meta Dejmona i Bena Afleka ili ne, jedno je sigurno: njihova holivudska bromansa donijela nam je gomilu sjajnih filmova, od saradnji sa Kevinom Smitom („Chasing Amy“, 1997; „Dogma“, 1999), preko oskarom nagrađenog coming of age klasika „Good Will Hunting“ (Gas van Sant, 1997), do novijih ostvarenja poput Skotovog potcijenjenog rašomonca „The Last Duel“ (2021) i odlične džordanovske poslastice „Air“ (2023). Najbolji prijatelji, odrasli na ulicama Bostona, nastavili su da čuvaju i „filmska leđa“ jedan drugom, birajući interesantne projekte i saradnike, dijelili ekran, sarađivali na nekoj Aflekovoj režiji, pisali i/li producirali zajedno.

zerkalo Šarmantna, ali pretjerano budalasta akciona komedija Ruke uvis, pljačka vam materina

I buddy akciona komedija „The Instigators“ Daga Lajmana, odnedavno dostupna za strim na servisu Apple TV+, jeste još jedna Dejmon-Aflek bromansa, ali ne ona koju biste očekivali. Jer, Ben je ovog puta potpisan samo kao koproducent, a Met ekran dijeli sa drugim, znatno problematičnijim bratom Aflekom, koji je zapao u nemilost javnosti nakon optužbi za seksualno zlostavljanje. Pritom, Kejsi ne samo što producira i igra jednu od glavnih rola, nego i potpisuje scenario sa Čakom Meklinom („City on a Hill“)... a bogami i sa Dejmonom ima hemiju možda i jaču nego mu brat.

Bezizlazna noć

Nije „The Instigators“ prvi „rodeo“ Meta Dejmona i Kejsija Afleka; igrali su zajedno, recimo, i kod Kristofera Nolana , i u trilogiji „Ocean’s“. Ipak, ti filmovi nijesu počivali na njihovoj dinamici; tek ovdje, kod Lajmana, dobili su priliku da iznesu priču koja počiva upravo na gorivu njihove zajedničke hemije. Radnja filma počinje na jednoj terapeutskoj seansi u Bostonu. Tu, od terapeutkinje Done Ri-

ver (Hong Čau), traži pomoć Rori (Dejmon), bivši marinac koji je digao u lagum svoj život, brak, odnos sa sinom. Što je tačno uradio – ne znamo, ali znamo da misli da je zapao u situaciju toliko bezizlaznu, da razmišlja o samoubistvu. I da najgore može spriječiti samo iskupljenje, poslije kojeg bi mogao da zasluži da ga njegovo sopstveno dijete bar jednom pogleda...

Da bi se to dogodilo, Rori tvrdi da mu je potrebna vrlo precizna svota novca, knap 32.480

dolara. Budući da ne može da ih zaradi legalno, put ga vodi do krimosa po imenu Mr. Besegai (jedan i jedini Majkl Stalbarg) i njegovih saradnika, Ričija ( Alfred Molina) i Skalva (reper Džek Harlou). Njih trojica planiraju veliku pljačku, ali fali im ljudi. Stoga, da bi „oslobodili“ od viška love korumpiranog Mičelija (Ron Perlman), jednog od kandidata za gradonačelnika za kojeg vjeruju da će pobijediti na izborima, uz Rorija, potreban im je još jedan tip. Pronalaze ga u

sumnjivo-flegmatičnom Kobiju (Kejsi Aflek), bivšem robijašu iza kojeg je poduža istorija flerta sa kriminalom. Pljačka će, naravno, poći po zlu nakon što ipak pobijedi Mark Čoi (Roni Čo), a ne korumpirani gnjidac kojeg su planirali da olakšaju za novce skupljene od sponzora na proslavi tokom te iste izborne noći. Dok se obruč kriminalaca, poštenih i korumpiranih policajaca skuplja oko njih, Rori i Kobi moraju da pronađu način da pobjegnu. Pritom, prijetnje

Najjači adut filma – buddy energija Meta Dejmona i Kejsija Afleka

theposterdb.com

komedija „The Instigators“ sa Metom Dejmonom i Kejsijem Aflekom

Lajmanov novi film ima čudnu energiju, koju biste prije očekivali od Stivena Soderberga, uvijek spremnog da se poigra sa žanrovima. No, ono po čemu znate da ipak nijeste na tom terenu jeste akcenat na budalesanju i dobrim vibracijama

sa strane najmanji su im problem; mnogo veće poteškoće prave im karakterne razlike i totalno nesinhronizovan odgovor na opasnost u kojoj su se našli. Stoga, da bi popravili „jaz u komunikaciji“ i domogli se sigurnosti, uvući će u pljačku i Rorijevu terapeutkinju Donu.

Glup i gluplji

„The Instigators“ u načelu možda jeste akcija i film Daga Lajmana, koji stoji iza „The Bourne Identity“ (2002), „Mr. & Mrs. Smith“ (2005), „Jumper“ (2008), „Edge of Tomorrow“ (2014) i ovogodišnjeg rimejka „Road House“ sa Džejkom Džileholom – ali oktansko je većinom u drugom planu. Ovdje je pljačka koja polazi po zlu ipak samo izgovor za druženje i podstrek na budalesanje sa dvojicom totalno atipičnih aktera heist filma, koji će se u jednom trenutku, tokom automobilske potjere bostonskim ulicama, čak pretvoriti u urnebesnu terapiju za parove.

Nije „The Instigators“ od one caper sorte koji uzbudljivim čini hladnokrvno i precizno izveden plan, te smišljanje pametnih rješenja za vađenje iz govana kada nešto pođe kako ne treba, naprotiv. Pogonsko gorivo je, pak, neozbiljnost glavnih likova, zbog kojih ni-

kada ne znate u kom pravcu može otići.

Sve u „The Instigators“ ide kako ne treba; srlja se iz jednog idiotluka u drugi, samo čekate da Dejmon izgovori: „Ruke uvis, ovo je pi*ka, pljačka vam materina!“... a njegov Rori i Aflekov Kobi djeluju taman kao „Glup i gluplji“, dok pokušavaju da se iščupaju iz problema. U tom smislu, Lajmanov novi film ima neku neočekivano čudnu energiju, koju biste prije očekivali od jednog filmskog eksperimenta Stivena Soderberga, uvijek spremnog da se poigra sa različitim žanrovima.

No, ono po čemu znate da ipak nijeste na Soderbergovom terenu jeste akcenat na zajebanciji i dobrim vibracijama. Lajman lijepo razigrava i kanališe likove i energiju Dejmona i Afleka; sije potjere, eksplozije i pištoljanje kroz cijeli film; pa i kupi dragocjene humoristične poene sučeljavajući ih sa terapeutkinjom koja to aposlutno ne želi da bude – ali njegov film aposolutno je lišen tenzije i bilo kakve konekcije sa realnošću.

Niko ni u jednom trenutku nije u pravoj opasnosti, a nije baš ni najpreciznije definisan kri-

minalni mikrokosmos u kojem likovi orbitiraju. Štoviše, da ih ne igraju Dejmon i Aflek, uz podršku vrhunskih sporednih igrača poput Stalbarga, Moline, Perlmana, Tobija Džonsa, Vinga Rejmsa i Pola Voltera Hauzera, ne biste im ni kapi vjerovali. Previše je, naprosto, taj njihov krimi-svijet površno skockan; mnogo bi jasniju sliku i poruku o korupciji, klasnoj borbi, posttraumatskom stresnom poremećaju, kriminalu, Bostonu, svemu – naslikao i poslao režiser poput Soderberga.

Pilula za spavanje

„The Instigators“ jeste zabavan, ali je i pretjerano nonšalantan pa čak i lijen dok nas uvlači u priču koja je nesumnjivo mogla da posluži kao superzabavna, ali i pametna metafora o mentalnom zdravlju. Falilo mu je intrigantnosti, i vizuelne i narativne, da bi to i postao, i da bi, poslije onog silnog budalesanja i „bračnih“ džangrizanja Dejmonovog i Aflekovog lika, uslijedila katarza sa mnogo više emocija i jasnijom krajnjom porukom. Opet, i pored svih mana, Lajmanovom filmu puls bez sumnje daje Dejmonova i Aflekova hemija, uz neprocjenljiv

REŽIJA: Dag Lajman

ULOGE: Met Dejmon, Kejsi Aflek, Majkl Stalbarg, Alfred Molina, Ron Perlman

TRAJANJE: 101 min

sitkomovski doprinos „trećeg točka“ Hong Čau, koja uvijek pronađe način da uzdigne svaki film, bio odličan, prosječan, ispod nivoa ili čak totalno očajan, što je i pokazala, recimo, u naslovima poput: „Kinds of Kindness“ ( Jorgos Lantimos , 2024), „The Menu“ ( Mark Majlod , 2022), „The Whale“ ( Daren Aronofski , 2022), „Downsizing“ (Aleksander Pejn, 2017)... Smješniji je i šarmantniji ovaj glumački duo sa „prikolicom“ nego cijeli Lajmanov film, i upravo njima troje „The Instigators“ duguje to što nije postao „pilula za spavanje“, makar ne totalna. U završnoj trećini se tome opasno primakao, ali nekako je ipak uspio da ostane nešto između tabletice za hrkanje i savršenog ljetnjeg materijala za lijeni i „nepametni“ strim sa kauča. Jer, u bioskopu ga ipak ne bi vrijedilo pogledati.

Ono što ćete poslije „The Instigators“ definitivno željeti da pogledate – jesu Met Dejmon i Kejsi Aflek, ponovo zajedno na ekranu. Za zabavan i uzbudljiv heist film, pak, prije ćete se vratiti u „Ocean’s“ svijet... pa više sreće u septembru sa trilerom „Wolves“ Džona Votsa, koji stiže na Venecijanski festival, pa u bioskope, pa na Apple TV+ (27. septembar), sa Bredom Pitom i Džordžom Klunijem (valjda) spremnim da nas omađijaju svojom akcionom bromansom.

Ocjena: 6/10

Hong Čau unosi sitkomski urnebes u dinamiku dvojice pljačkaša

ign.com

Stalbarg u maloj, ali jakoj sporednoj ulozi

festivali

„Reinas“ i „Mexico 86“ – upečatljive

Roditeljstvo u doba

Latinska Amerika je vazda

bila politički trusno područje, što je posebno dolazilo do izražaja tokom druge polovine 20. veka, u hladnoratovskom ili posthladnoratovskom kontekstu. Slučaj je hteo da se tog područja i tog perioda dotaknu dvoje autora čiji su filmovi izabrani za atraktivni program „Pjaca Grande“ u okviru kojeg se na gradskom trgu u Lokarnu filmovi puštaju za publiku od 8.000 duša. Povrh toga, interesantno je primetiti da se oba filma, i „Reinas“ i „Mexico 86“, iako žanrovski i stilski različita, zapravo bave istim temama - roditeljstvom u politički kriznim i potencijalno opasnim situacijama, i to iz slične perspektive – od dečje do omladinske, uz dodatak autobiografskih i autofikcijskih elemenata.

Kćerke i lažov

Radnja filma „Reinas“ odvija se ranih devedesetih u Peruu, dok zemljom vladaju hiperin-

„Reinas“ je vrlo dobar film o odrastanju u specifičnim

okolnostima koje mi iz bivše Jugoslavije možemo u potpunosti razumjeti, a „Mexico 86“ izrazito tenzični triler o moralnim dvojbama jedne majke koja je i politička aktivistkinja

flacija, borbe između desničarskih vlasti i komunističkih terorističkih organizacija, a na snazi je i policijski čas. Samohranoj majci Eleni (Himena Lindo ) koja, doduše, dolazi iz privilegovanijih slojeva društva, svega je toga dosta, zbog čega je našla posao u Minesoti, te uspela da nabavi avionske karte i izvadi useljeničke vize za sebe i svoje kćeri. Jedino što joj je potrebno jeste potpis bivšeg supruga kako bi tinejdžerka Aurora (Luana Vega ) i mlađa Lucija ( Abril Đurinović) mogle da napuste zemlju.

Tata Karlos (Gonzalo Molina ) je, međutim, sasvim posebna priča, vetropir i avanturista, čovek sposoban da se snađe za neku praktičnu stvar u određenom trenutku, ali

nesposoban za organizovani zajednički život. Iznad svega toga, Karlos je apsolutno neodgovoran i pritom patološki lažov (ali od one vrste za koju nije jasno priča li „baronije“ da bi bio zanimljiv ili su te neverovatne konstrukcije ipak ispredene sa namerom), pa stoga mama Elena ne zna kojom taktikom može da ga privoli na saradnju.

Stvari dodatno komplikuje i to što starija kći Aurora apsolutno ne želi da se seli iz rodnog grada gde ima prijatelje i dečka, dok Lucija uživa da nervira odrasle, a još više da prati svoju sestru u svakoj akciji i odluci. Druženja s ocem na plaži (što može biti rizično u smislu nepoštovanja policijskog časa) dovode do nekih pogrešnih interpre-

tacija njegovih konstrukcija, a one, pak, do pogrešnih odluka koje se mogu završiti tragično.

Suspenzija nevjerice Osim detalja perioda ranih devedesetih u Peruu i njegovoj prestonici Limi, a koji su izvedeni precizno, sa merom i dužnom pažnjom - vrhunac filma je tretman likova (na koje se sve vreme gleda toplo) i njihovih odnosa koji se precizno seciraju, doduše, sa malo naknadne pameti.

I stil koji režiserka Klaudija Rejnike-Kandeloro bira, sa sve uskim formatom slike i uz malo diskretnih asocijacija na „prljavštinu“ kućnih video-kaseta, solidno doprinosi opipljivosti vremena i mesta, ali i evocira nekakav nostalgični sentiment, zbog čega je „Reinas“ već imao premijeru na Sandensu, a prikazan je i na Berlinalu gde je pokupio nagradu žirija u omladinskoj „Kplus“ konkurenciji. Ne bi se trebalo čuditi ako mu se festivalska ili čak „oskarovska“ kampanja ubrzaju krajem leta i tokom jeseni.

„Reinas“, naravno, nije film bez nedostataka, od kojih su neki plod kompromisa zbog prilagođavanja ukusu festivalskih programera i direktora, a neki su rezultat pogrešnih autorskih odluka vođenih dobrim namerama. To sve, u formi podizanja dramaturškog uloga zbog čega se od gledaoca zahteva pojačana suspenzija neverice kako bi autorka mogla da poentira, dešava se tek u poslednjoj trećini filma, ali je „Reinas“ dotle vrlo dobar film o odrastanju u vrlo specifičnim okolnostima koje mi iz

MEXICO 86: Moćna storija o majčinstvu i političkom aktivizmu

15. avgust 2024.

doba političke krize

bivše Jugoslavije možemo u potpunosti razumeti.

Majčinstvo i revolucija

Drugi film u ovom diptih-eseju, „Mexico 86“ Sezara Dijaza, naslovom pomalo navodi na pogrešan trag, makar time što podgrejava nade da ćemo u njemu videti Dijega Maradonu, Mišela Platinija, Paola Rosija, Karl-Hajnca Rumenigea i ostale majstore lopte koji su odmeravali snage na naslovnom svetskom prvenstvu u fudbalu. Možda ćemo u pozadini čuti poneki insert iz ponekog prenosa utakmice; prvenstvo će se pomenuti kao argument u razgovorima, raspravama ili pregovorima između različitih likova, ali i u igri povezivanja između očuha i posnika... ali ovde se ipak radi o nečemu drugom. Priča počinje deset godina ranije i to u Gvatemala Sitiju, prestonici susedne drža -

ve, gde politička aktivistkinja

Marija (francuska glumica

Berenis Bežo) dobija pretnje smrću od pobornika vojnog režima, a svedoči i brutalnim egzekucijama na ulici, zbog čega mora da beži preko granice, pre toga ostavljajući tek rođenog sina svojoj majci na brigu. Deset godina kasnije, baka je ozbiljno bolesna, zbog čega više ne može da brine o unuku Marku (Mateo Labe), pa ga dovodi majci u Meksiko Siti.

Štos je, međutim, u tome da Marija nije batalila politički aktivizam, već je, naprotiv, njemu podredila sve u životu. Promenila je ime; gradom po pravilu hoda maskirana pod perikom; zaposlila se u uticajnim novinama odakle može da odašilje revolucionarnu propagandu na diskretni način, a čak je i njen partner

Migel (Leonardo Ortizgris) član iste tajne organizaci -

je kojom upravlja Armando (Fermin Martinez). Kako u sve to ubaciti i roditeljstvo, i kako ne ugroziti život vlastitog sina, a opet ga ne odgurnuti od sebe ponovo (i to u izbeglički kamp za gvatemalsku decu na Kubi), dok aktivizam zahteva apsolutnu posvećenost? Koju žrtvu, koliku i kome podneti, naročito ako znamo da se obruč oko Marije steže?

Težina dileme Žanrovski i stilski, „Mexico 86“ je politički triler „starog kova“ koji se nekada proizvodio u Severnoj Americi i Zapadnoj Evropi, ali se za sada najbolje drži u latinoameričkim kinematografijama, najviše u argentinskoj. Tople i zagasite boje, granulacija, saundtrek koji nam podvlači sentiment koji osećamo (ali ga ne diktira), sve su to jasne asocijacije na klasike žanra

sedamdesetih na koje se Diaz poziva pričajući još jednu (ličnu) priču na temu oko koje je izgradio celokupnu filmografiju: krvavi građanski rat u Gvatemali, teror vojne hunte i masakri nad levičarskim aktivistima i nad autohtonim centralnoameričkim stanovništvom.

To čini na način da se u filmu napetost „može seći nožem“, tako da osećamo stalnu pretnju i težinu dileme koja se pred protagonistkinju iznova i iznova postavlja. Prisustvo Berenis Bežo u kadru je tu apsolutno ključno, a snagu te prezentnosti osećamo sa svakim malo krupnijim kadrom. Slavna francuska glumica ima i svoje sasvim lične razloge da učestvuje u ovom i sličnim projektima, budući da je po rođenju Argentinka čiji je otac, reditelj Migel Beho, sa familijom pobegao u Pariz od vojne diktature. Pritom, i Sezar Dijaz ima sličnu priču, sa tom razlikom da je u emigraciju (u Belgiju) otišao kao student i sam. Naravno, nije ni „Mexico 86“ bez grešaka, od kojih najpre možemo zapaziti sentimentalnost sa kojom režiser tretira svoj alter ego, Marka, koji u tom pokušaju da se naglasi njegova osetljivost postaje gotovo karikaturalno cmizdrav. Drugi problem je brzanje pri kraju, sa sve inflacijom preokreta i peripetija, ali to je valjda bila cena koju je Diaz platio ne bi li film ostao kompaktan, u formatu od sat i po. Na kraju, „Meksiko 86“ postaje i ostaje obavezno štivo za ljubitelje političkih trilera starog kova: vrlo dobar film rađen po važnoj priči koju režiser oseća kao svoju, a pritom i komunikativan i zanatski vrlo solidno izveden.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjene: Reinas: 3.3/5

Mexico 86: 4.1/5

REINAS: Ubjedljiv prikaz odrastanja u haotičnom Peruu

intervju

Razgovarao: Stojan Stamenić

Neka

sve što stane od „Udahni“ do „Sunca“, ostane između Marčela i tih njegovih ljudi, na bini i ispred nje, u sat nastupa na Lejk festu. Taj put od „i nešto u meni se raspukne“, do „i nešto u meni se sastavi“ je samo njihov; to jedno „saosećanje i zajedništvo“ i jedno mnogo šire, o kom je za Objektiv nakon koncerta govorio Marko Šelić

Reper koji citira Danila Kiša negdje pred kraj nastupa, taj pisac koji je imao i jednu konekciju sa velikim Davidom Albaharijem – a koji se uvijek i prije svega zaklinje u svoje muzičare... Pa pola sata nakon svirke, za svakoga tu, na ogradi, pronađe osmijeh, uz fotku i autogram. Pa lijepih uru, duže od samog nastupa, završava dio oko medijskih obaveza – za uramljen portret lika od besprekornih manira.

I ponovo osmijeh, dok raskravljujemo dogovoreni intervju. Pa pogled u telefon, i neke fotografije sa protesta u koji je prošle subote uveče stao sav njegov osmijeh i sav njegov Beograd, i njegov Paraćin, i sva ta sila od angažovanosti o koju nas spotiče i uzvisuje i ispravlja kičmu jedan Marčelo. Pa ponovo junači nešto o „kritičnoj masi“, ponavlja jedno „Možda ima nade“ o kom je već govorio na bini, i krećemo...

OBJEKTIV: Prepoznatljiv si kao jedan od regionalnih autora sa jakom angažovanom oštricom. Koliko često poželiš da snimaš nešto što nema nikakve veze sa politikom, ideologijom, ovom n ašom regionalnom zbiljom i sumornim globalnim horizontom?

MARČELO: Poželim, a kada je tako, onda to i uradim. Suština je to, što smo na svakom od naših šest albuma želeli da bude pesama koje nemaju totalno nikakve veze sa tim. Ali, znaš k ako bude... Uvek ima to jedno, nešto, što je ljudima asocijacija na nečiji rad. U na-

Marko Šelić Marčelo za Objektiv nakon

Naše su zemlje

da te ubijede

Nakon godina javnih nastupa, protesta, trpljenja cenzure, jednog dana pomisliš da ne vrijedi. Da ćeš sljedećeg ponedjeljka ustati ravnodušan kao većina, pa neka se desi što god. Ali, nešto te ipak opet trgne

šem slučaju desilo se ovo što i dalje diže najviše prašine. Tako je ispalo, ukletim pesništvom se bavimo. Ali ko god bude imao strpljenja da presluša tih šest albuma, videće da ima tu i materijala koji nema veze s angažovanošću.

OBJEKTIV: Kako zamišljaš tog svog prosječnog slušaoca ili slušateljku, sa kojima riječima komuniciraš? Ko su tvoji „svemirci sebi slični“?

MARČELO: U dve reči, saosećanje i zajedništvo. Znaš š ta, ima često stvari za koje smo naučeni da su ili-ili.

A možd a uopšte nisu... Evo, sve ovo sad na primer, individualnost i kolektivitet ne mor aju da se isključuju. To bi bio i neki ideal društva, da ljudi budu pojedinci koji misle glavom i imaju svoje gledanje sveta, identiteta, kako god hoćete... Ali da to ne bude prepreka zajedništvu, jer ovo što živimo se opet, na kraju, zove zajednica. Naša individualnost nikad ne bi trebalo da se kosi sa potrebom da budemo - ljudi za druge ljude.

OBJEKTIV: Često u pjesmama govoriš o onima koji naprosto biraju da okrenu glavu, da se ne miješaju i da idu linijom manjeg otpora. Koliko je teško do takvih dopirati?

MARČELO: Uh, teško jeste. Ali, sve te društvene borbe, prema mom mišljenju, nikad nisu smele da budu u tom smislu kalkulantske. Da ti

sedneš da izračunaš da li ćemo pobediti, pa ako ne izračunaš, da sebi kažeš: „Neću da se bakćem ovim“... To nikako.

To jeste razlog zbog kojeg ljudi odustanu. A ove naše zemlje su kao stvorene da te ubede da odustaneš od mnogih stvari. Ali, ako to za tebe kao osobu suštinski to nije ni izbor ni pitanje, nego ti to moraš zato što tako vidiš i osećaš sve - onda nećeš odustati. I ne kažem da nema iskušenja. Naš poslednji album „Nojeva varka“ govori upravo o tom trenutku kada smo svi u ekipi, s oproštenjem, popizdeli. Nakon godina i godina javnih nastupa, protesta, trpljenja cenzure, jednog dana pomisliš da ne vredi. Da ćeš sledećeg ponedeljka ustati ravnodušan kao većina. Pa neka se desi šta god. Ali, album je upravo o tome da će te nešto ipak trgnuti...

OBJEKTIV: U „Budilniku“ govoriš: „I nešto u meni se raspukne, i nešto u meni se sastavi“. Da li je to neki rolerkoster naše svakodnevice, ili neki naš balkanski, me ntalitetski blagoslov i usud, u istoj mjeri...?

MARČELO: Šta god to za nekog od nas bilo, postoji to nešto što će da te vrati nazad. Pogotovo sada, u ovom trenutku, situacija postaje mnogo direktnija. Znaš, ovo sve sa litijumom u mojoj zemlji je takva jedna stvar, da više nije pitanje kako dopreti do ljudi.

Nego više kao – šta da kažeš više osobi koja ovo ne kapira? Pa čoveče božji... Ako sada ne ustanemo jedni za druge, možemo samo da se spakujemo, da odemo iz svoje zemlje, ili da tu živimo umirući sporo i mučno. Eto, dotle je stiglo. I naravno da je teško te stvari objašnjavati bilo kome. Ali moramo da nastavimo, nema druge... Jer neko tamo, na nekom brdu, u nekom malom gradu, biva „odsečen“, jer ovi režimi funkcionišu tako da ti ljudi nemaju informacije. Pa u nekom kupeu, na stanici, u vozu, ti moraš da staviš nekom ruku na rame, nekom ko uopšte ne razmišlja kao ti. I da od nule kreneš – dobro, druže, čekaj, hajde da vidimo, pa vidiš li ti ovo...

OBJEKTIV: Zastave si opisivao kao komade tkanine, a dežurne patriote kao one koji svakakva djela zabašure zaogrnuti tim istim zastavama. Što je za tebe pravi, realni patriotizam?

MARČELO: Ima Ljubivoje Ršumović čuvenu pesmu „Domovina“, tamo to sve lepo piše. A zanimljivo je, da u mojoj zemlji i u ovom trenutku, režim taksativno krši svaki Ršumov stih. Tamo je to sasvim lepo sročeno, na način da ga može razumeti i dete, i sasvim zrela osoba. I ja nemam šta da dopišem na to. Ršumović, „Domovina“.

OBJEKTIV: Sa vremenskom distancom, zvuči li ti drugačije ono tvoje „Zajed-

15. avgust 2024.

nakon nastupa na Lejk festu zemlje stvorene da odustaneš

no sami“, sada i spram ove sadašnje realnosti? Možda sumornije, ili ipak sa više optimizma?

MARČELO: Uh, dobro pitanje. Ta sintagma se kasnije mnogo puta ponavljala, mnogo gde drugde, nakon što sam je ja prvi put video. Jako mi se dopalo, jer nije jednokratno iscrpiva, može da znači svašta nešto. Ali, ako pričamo o osnovnom značenju, o onom što i ja i ti prvo „čujemo“ kad pročitamo tu frazu – generalno mi se čini da je svet usamljenije mesto nego što je bio tada, 2008. godine kada je roman objavljen. Sa društvenim mrežama koje, da se razumemo, uopšte nisu rđav izum, pos tali smo takvi da je čovečanstvo skup velikog broja ljudi koji žive mikroživote pod prividom da su uvezani sa ljudima, a možda su samo umreženi. A to nije isto što i povezanost.

OBJEKTIV: U „Rekvijemu“ baš isijava, možda ne strah, ali svakako nemirenje sa prolaznošću. Da li je to lični, egzistencijalni impuls, ili damar umjetnika koji želi da što više iskomunicira, i ostavi trag na neke ljude?

MARČELO: E, to je sredovečnost! Znaš one mimove, kad Skeletor iz „Mastersa“ saopšti neku odvratnu istinu, pa doda: „Until we meet again“ i ode iz kadra? Skoro je imao tu jednu foru, gde kaže – prosečan ljudski vek je u ovom trenutku 76, što znači da su srednje godine kada imate 38. Until we meet again - i ode! Ali, ne bih ti ja to doživljavao kao nešto negativno. To je život i to se dešava; kada pređeš četiri „banke“ normalno je da ljudi počnu da gledaju unazad, da se pitaju jesu li postigli nešto, šta može bolje... Ako te ne gura to u depru nego u elan da uradiš nešto što nisi, to je dobro. Ja to zovem rebalans ličnosti, kao što oni tamo rade rebalans budžeta.

OBJEKTIV: Često govoriš o svijetu koji treba da ostavimo budućim generacijama. Šta je ono na što si možda najviše ponosan, neka trajna vrijednost, pojedinačna ili kolektivna, za koju si siguran da će ipak preživjeti i opstati?

MARČELO: Iz rukava, lično sam najnaponosniji na prija-

Marčelo:

teljstvo unutar svoje ekipe. Iz te baze ide sve ono što si već pobrojao. Ako smo uspeli da nešto značimo ljudima kroz ovo što radimo, mi znamo da je to došlo zato što smo tako bliski. Za 20 godina druženja, nije da se nikad nismo „pokačili“, ali smo ostali skupa, čini mi se bolji nego ikad. Sve je dobro, ako neko misli da smo uradili nešto dobro, to je nastalo iz tog jezgra. A sledeća stvar bila bi publika, ljudi koji pronalaze nešto za sebe u svemu tome.

OBJEKTIV: Možeš li da otkriješ, kako je evoluirao tvoj proces pisanja? Da li ti je sada lakše da „otkačiš“ riječi da teku, nego prije deset godina ili na samom početku?

MARČELO: U osnovi nije ni teže, ni lakše. Pretpostavljam da je dobro postati disciplinovaniji vremenom. Spoznati svoje „autohakove“, gde su tvoji bagovi i kako da ih prevaziđeš.

Kako u mom slučaju izgleda taj proces: sačekam ponoć da bi svi zaspali, jer s imenikom od 500 ljudi jako je teško raditi danju. Trudim se iz petnih žila, ali to je obično vođenje benda, tehnikalije, intervjui...

A onda, kada padne noć – dođe moje vreme. Kafa i, nažalost, cigari, jednog dana možda i uspem da batalim; beleške gde smo stigli, gde sam zabagovao, koju prepreku treba da prevaziđem...

Što sam stariji, moj radni proces sve se više svodi na demistifikovanje inspiracije i glorifikovanje radnog procesa. Znaš, kolumnisanje, recimo, jako me lepo uči tome.

Dilan

Šelić i ekipa na bini Lejk festa

N e možeš da je pišeš unapred, mora da bude aktuelna. Moja izlazi petkom u „Dnevnom listu Danas“, pravilo je da se piše četvrtkom. A često legnem u sredu veče da ne znam šta ću da pišem.

Moj četvrtak često izgleda tako da sednem oko 11, tu je ta kafa, momenat gde pogledam vesti, sredim misli i to je kolumna. I to se uvek desi, nikad se nije desilo da je nisam poslao. Sada je bio 136. petak od kada je pišem.

Dog i Paja

Patak

nikad se ne predaju

OBJEKTIV: Kao velikom fanu, koja ti je omiljena epizoda „Dilana Doga“? Zbog čega misliš da je bio toliko popularan na našim prostorima?

MARČELO: Ih, tek teško pitanje! Dobro, možda „Uspomena nevidljivog“ i „Priča ni o kome“. Definitivno, zauvek, moja dva omiljena.

A ko će to znati.. Svi ti stripovi bili su u Jugi jako popularni i bili su vrlo čitani. Mnogi ljudi nakon toga možda nikad kasnije neće ništa čitati, ali to svi jesmo.

Zašto Dilan? Pa od „Boneli“ junaka bili su zapravo Zagor i Dilan. Zagor više kao neki „masculine“ tip, zavodi pravdu, leti po lijanama, beskrajno pravičan. A Dilan isto to, ali mnogo

To što mi zovemo inspiracijom, u stvari nije ništa drugo nego sudaranje misli. A onda ide radni proces, a to je učenje putem pokušaja i pogrešaka. Imaš, bre, svoj lični „toolbox“, vadi alat na sto i probaj dok ne vidiš da ide na dobru stranu. Ma, isto je i sa prozom i sa pesmama...

OBJEKTIV: Koliko imaš vremena da promišljaš regionalnu svakodnevicu, nevezano za sve ono što se dešava u Srbiji? Kako „ka-

više liči na nas jer ima gomilu mana i nesnađenosti.

Ako gledaš ka „Dizniju“, pandan Martija Misterije mogao bi da bude Miki Maus, a Dilan više deluje kao Paja Patak. Večito nema para, večito mu se kola kvare, večito ga žene ostavljaju ili on njih. Paja nije baš siguran u koga je Pata zaljubljena, u njega ili u Cakanog Caju... U tom smislu su slični karakteri, a na kraju ih karakterno spaja jedna ključna stvar: oni ne odustaju. I svakog sledećeg dana ustanu sa nadom da bi ovaj dan mogao da se izdobri.

pitalizam u kvaru“ u Crnoj Gori izgleda iz perspektive „kapitalizma u kvaru“ u Srbiji?

MARČELO: Slično, što bi rekao profesor Jovo Bakić, mi smo zemlje na periferiji svetskog kapitalizma. A onda kod nas nije ni kapitalizam u tom svetskom obliku, nego neka verzija, ko zna čega... Čini mi se da kreće i da je na snazi neka masovna zaljubljenost u materijalno. A ona se često javlja od toga što ne možeš da materijalno priuštiš. I onda je to problem... Mi bismo prvo hteli da dođemo u kapitalizam da bismo mu primetili m ane, a to nisam siguran ni da smo stigli.

OBJEKTIV: Što misliš, šta bi ti rekao sada onaj momak koji je prije četvrt vijeka i kusur pisao neke prve rep rime u Paraćinu? Da li bi bio zadovoljan?

MARČELO: Volim da mislim da bi bio zadovoljan. Sve š to radim, radim tako da ne izneverim tog klinca. Ako se ikad izmisli putovanje kroz vreme, sigurno bih pošao do njega, da ga pitam za tačan odgovor. •

Stojan

Stamenić

Anime planet

Intrigantan distopijski serijal „Dead Dead Demon’s Dededede Destruction“

Za vanzemaljce (ne)spremni

Kada

je riječ o naučno-fantastičnim pričama, bile to knjige, filmovi ili serije, invazija vanzemaljaca ili neki oblik distopije - nerijetka su tema. Koncept nepoznatih oblika života koji napadaju Zemlju nešto je što se lako može prilagoditi svim vrstama žanra, pa je ovako zahvalna i savitljiva ideja dobila svoju publiku i u anime svijetu.

U fokusu distopijske mange „Dead Dead Demon’s Dededede Destruction“ Asana Inia jeste invazija vanzemaljaca, ali njen autor ne bavi se onim standardnim stvarima na koje smo svi navikli - prolivenom krvlju, samom borbom i preživljavanjem nedaća zahvaljujući vještinama koje ljudi imaju ili silom prilika moraju da razvijaju.

Bez promjene

Ono što „DDDDD“ čini posebnom saj-faj serijom jeste prikazivanje svakodnevnog života civila koji uopšte nijesu ni uključeni u borbu sa vanzemaljcima. Štoviše, njena priča fokusirana je na grupu tinejdžerki koje su toliko zaokupljene standardnim adolescentskim temama - društvom, simpatijama, školom, da im je svemirski brod koji tri mjeseca lebdi iznad grada nešto sa čim prosto nauče da žive i čega se sjete tek ponekad, kada izađu ispred škole na veliki odmor. Zanimljivo, ovo je prvi anime-projekat koji je rađen po djelu Asana Inia, a razlog je djelimično taj što je, zbog specifičnosti njegovih crteža, preuzeti ovako nešto velika odgovornost. Baš zbog toga i jeste ogromno iznenađenje to što je manga „DDDDD“, umjesto standardnog redosljeda (prvo

U fokusu priče su tinejdžerke koje su toliko zaokupljene standardnim adolescentskim temama da im je svemirski brod koji tri mjeseca lebdi iznad grada nešto sa čim prosto nauče da žive

anime-serijal, pa film) ipak prvo odrađena kao film iz dva dijela, pa je tek onda taj film podijeljen na 18 epizoda, koje su sada dostupne na Crunchyroll platformi.

Anime je pun dobro razvijenih i nezaboravnih likova, na čelu sa dvije glavne junakinje, Ka-

dode i Ouran. Predivno je animiran i bavi se prilično važnim i velikim temama koje prenosi kroz odlično pripovijedanje. Ono što ga, pak, čini teškim za gledanje jeste jednostavno to što izgleda previše stvarno. Centralna ideja „DDDDD“ jeste da se ljudi mogu (i da se u datoj situaciji uvijek i hoće) prilagoditi bilo čemu. Čak i kada se desi događaj koji bi trebalo da nam okrene svijet naopačke, čovječanstvo se u cjelini ne mijenja. Umjesto toga, samo nastavljamo sa svojim životima kao i obično. Ako ne utiče direktno na nas, mi to izbacimo iz glave.

Pesimistični pogled Ovdje je plan bio da se sve to prikaže malo suptilnije, da bi stvari poput javnog genocida (koji, naravno, iniciraju ljudi pozivajući se na vanzemaljsku prijetnju) i pasivnog prihvatanja „novog normalnog“

od masa bile manje jezive, ali to nije mnogo promijenilo stvar. Pritom, još je jezivije što posmatramo i one koji se osjećaju prinuđenim da nešto urade, ali sve što uspijevaju jeste da organizuju mirne proteste - što znači da ne rade ništa da zapravo direktno pomognu onima kojima je pomoć potrebna, iako ubjeđuju sebe da su heroji koji se bore protiv ugnjetavanja. Ali opet, što oni uopšte i mogu da urade? U serijalu „DDDDD“, savršeno su prikazani samopravdednost masa i potpuna bespomoćnost pred apatičnim moćnicima i Vladom. Sjajno je posmatrati grupu djevojčica u centru priče u skoro pa slice-of-life anime okruženju, takvom da i vi na trenutak zaboravite na svijet u kome žive, pri čemu je i tinejdžerski život prikazan bolje nego u većini anima koje se bave isključivo ovom temom. Da ne govorimo o tome koliko sve to pojačava pesimistični pogled na čovječanstvo u cjelini, te suštinu priče čini još upečatljivijom. Svijet je pun stvari koje ne možemo da kontrolišemo. Ljudi vođeni sopstvenim interesima uvijek će gaziti druge da bi postigli ono što žele, apsolutno ne mareći za one koje će nausput uništiti. U takvom svijetu, jedina nada možda je upravo ovo što rade i ove djevojčice - da pronađemo nešto do čega nam je stalo, da učinimo sve što možemo da to zaštitimo i da probamo da uživamo u onim malim, svakodnevnim stvarima. To je prelijepa, ali užasna poruka „DDDDD“ priče, koja će vas sigurno navesti na razmišljanje.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.9/5

Adolescentkinje koje nas uče da uživamo u malim stvarima

SERIJE A Good Girl’s Guide to Murder Detektivska

Davor Pavlović

Netfliks je ovog ljeta za ljubitelje detektivskih serija spakovao zabavan originalni BBC projekat. Iako naziv „A Good Girl’s Guide to Murder“ može da vam djeluje banalno do te mjere, da vam uopšte i ne padne na pamet da je upalite, jer ste nešto slično sigurno već gledali, ovu englesku fikciju ipak vrijedi pogledati. Nekoliko je razloga za to.

Brutalno ubistvo

Iako tinejdžerski detektivi i detektivke nijesu novina, ova adaptacija prvog toma serije knjiga britanske književnice

Holi Džekson , ima niz elemenata koji joj daju posebnost, a gledanje šest epizoda gotovo je mnogo prije nego što možete i da pomislite. Takođe, zahvaljujući mladosti centralne junakinje, više u stilu „Veronike Mars“ nego u fazonu „Nancy Drew“, pokazuje se privlačnom i ima vrstu intrige koja zadržava pažnju, iako se dobra misterija ubistva, na kraju, nažalost, razbija na komade.

Radnja se odvija u malom gradu Litl Kilton, koji je potreslo brutalno ubistvo. Popularna maturantkinja Endi Bel (Indija Lili Dejvis) nestala je preko noći. Njena porodica je u šoku, a rijetki tragovi tokom istrage vode do njenog momka Sala Singa (Rahul Patni). Nakon što mladić preko poruke prizna ubistvo, a zatim izvrši samoubistvo ne otkrivajući lokaciju Belinog tijela, čini se da je slučaj zatvoren. No, ni pet godina nakon zločina, srednjoškolka Pip Fic-Amobi (Ema Majers) nije uvjerena da je ta priča razriješena. Uvjerena da Sal nije krivac, donosi odluku da svoj školski projekat, koji će joj omogućiti da bude primljena na razne fakultete, zasnuje na tom slučaju, preuzimajući stvar u svoje ruke kako bi otkrila kako su se događaji zaista dogodili. Djevojka, uz pomoć Salovog brata Ravija (Zain Ikbal), započinje detaljnu istragu o do-

Agata Kristi nove generacije

Kada se mane zanemare, ostaje nam priča puna čiste „zabave radi zabave“ i jednostavna mini-serija kreirana za mladu ciljnu publiku, kojoj će se glavna glumica sigurno dopasti

gađajima oko dvoje mladih, otkrivajući nausput mrežu obmana i laži, dovodeći i svoju i sigurnost svoje porodice u opasnost...

Lagana zagonetka

Kreatorka i kocenaristkinja

Popi Kogan iskoristila je originalni materijal i sa dobrom vizijom napravila adaptaciju sa fino spakovanom gomilom preokreta koji daju seriji živ tempo prepun dramatičnih događaja, iako, doduše, ponekad previše nategnutih. Sva-

ku epizodu zatvorila je značajnim otkrićima i prikazom mogućih krivaca, što ide ruku pod ruku sa klasičnim zapletom ovakvih serija. Prve četiri epizode proteknu glatko, u živom ritmu, ali onda dođu posljednje dvije, u kojima mnogo toga djeluje rastureno. Pojave se neki događaji koji nelogično objašnjavaju zašto su se neki likovi ponašali ili izražavali na određeni način, dok takođe, jedan lik bude predstavljen i izbrisan u svega nekoliko minuta.

Bez obzira na to što su takve rupe očigledne, sve vrijeme je jasno da se autorka poigrava metatekstualno sa nekim velikim serijama, pa i filmovima koji pripadaju istom žanru, od britanske poslastice „Broadchurch“ (radnja se odvija u engleskom selu), preko Linčove kultne „Twin Peaks“ (žrtva je prekrasna plavuša čije se neprijatne tajne otkrivaju), do nekih tinejdžerskih filmova sa kampovima i jurnjavama po šumi.

Međutim, najviše uticaja na stvaranje serije „A Good Girl’s Guide to Murder“ očigledno su imali romani i priče Agate Kristi. Popi Kogan iskoristila ih je kao nezaobilazni mamac, dodajući inovativne stvari poput aktuelne pop muzike, tehnologije i mnogo političke ko-

Piše:

Ema Majers u prvoj većoj roli nakon mračnjačkog hita „Wednesday“

zabava

s

Emom Majers

Kristi za generacije

rektnosti, kreirajući uspješnu formulu za privlačenje prvenstveno adolescentske publike. Sa navedenim elementima, serija „A Good Girl’s Guide to Murder“, uprkos usponima i padovima, stvara energiju i misteriju koja efektno održava interesovanje onih koji traže laganu kriminalističku zagonetku u doba društvenih medija.

Sa druge strane, oni koji traže neku ozbiljniju priču, jače likove i dublji smisao, neće biti presrećni s ovom serijom. Kroz šest epizoda, ključne teme kao što su socijalna diskriminacija i ljubav u svim svojim nijansama – ipak su površno obrađene, dok „A Good Girl’s Guide to Murder“ ni u klasičnom serijskom stilu ne nudi ništa zaista zanimljivo na dramaturškom nivou, već slijedi provjereni recept. Opet, kada se mane zanemare, ostaje nam priča puna čiste „zabave radi zabave“; jednostavna serija kreirana za mladu ciljnu pu-

– idealna za ljetnje bindžanje na Netfliksu

bliku, ali i savršen prijedlog za ljetnji bindž u kojem se zaista može uživati.

Neizrecive tajne

Kako rekosmo, onima koji traže dublju radnju i dobro razvijene likove, „A Good Girl’s Guide to Murder“ biće vjerovatno razočaravajuća. Međutim, i takvi će priznati da serija ima glavnu junakinju koja se zaista ističe. Kada je najbolja, „A Good Girl’s Guide to Murder“ zaista blista zahvaljujući nastupu Eme Majers, iako i njoj fali supstanca koja bi je mogla učiniti nezaboravnom.

U središtu priče je vrlo interesantna interpretacija Majers, poznate po ulozi Enid Sinkler

u Netfliksovoj hit-seriji „Wednesday“. Ona uspijeva savršeno pokriti lik koji joj je dodijeljen, dajući joj posebnu snagu. Majers svoju tinejdžerku-detektivku čini trodimenzionalnom, ublažavajući površnosti scenarija kojim je ograničena, te budeći empatiju gledalaca. Njena Pip je lijepa i prije svega realistična predstava. Ona nije ni sveznalica, niti ima prearogantan stav, a nije ni model sa naslovnice. Ukratko, nije savršena i baš zbog toga je simpatična. Veoma je pametna i posvećena, pa uviđa stvari koje su drugima promakle naoružana ogromnom željom da se izbori za pravdu i istinu.

Između Pip i Ravija razvija se i romansa, doduše, puže -

vom brzinom, ali ipak lijepo i ne previše očito. Za razliku od ostalih likova, kojima scenario ne ide u prilog i ne čini ih istinski zanimljivima, ona se ističe. Ostali likovi, poput grupe njenih prijatelja i Sala, napisani su većinom površno i ishitreno.

Uz tako napisane likove, krećući se prema sredini priče, broj sporednih igrača postepeno se uvećava, što predstavlja izazov za pisce, koji se ne završava pretjerano dobro. I seriji „A Good Girl’s Guide to Murder“ dogodio se isti scenario kao španskom hitu „Elite“, koji je u prvim sezonama bio koherentan, a onda postao pogubljen, nefokusiran i pretjerano rasplinut, onako nepotrebno zatrpan sa gomilom trećerazrednih novih likova.

„A Good Girl’s Guide to Murder“ posjeduje mnoge sastojke od kojih su sastavljene druge fikcije ovog tipa, od malog grada i zločina za rasvjetljavanje, preko tinejdžera/ tinejdžerke u ulozi detektiva, do neizrecivih tajni i žrtve koje možda i nije tolika žrtva. Iako ima mana, sa glavnom glumicom kao najjačom karikom, ne može se reći da nije urađena s elegancijom. Štoviše, kao materijal koji bi mogla da gleda cijela porodica, idealan je izbor za maraton usred ljetnjih vrućina.

Ocjena: 3/5

Akteri serije fokusirane na socijalnu diskriminaciju i ljubav u svim svojim nijansama

Zain Ikbal kao simpatični Ravi

PREPORUKA

Marijana Čanak, književnica

Halucinacije uz Dorse

ZGRABI

Otkrijem je kada utihne ili je ne otkrijem uopšte.

Umela sam da budem krajnje opsesivna, ako mi se dopadne pesma; slušala bih je dok se ne potroši, dok ne izgubi ili promeni smisao. Ali se ne sećam kad mi se to poslednji put dogodilo. Možda kada sam otkrila The Doors. „My wild love went ridin’/ She rode all the day“... Uz tu pesmu išlo je uputstvo za upotrebu: treba sedeti u mraku nepomično, pustiti je na repeat i čekati da zvuk prouzrokuje halucinacije. Ne sećam se da li mi je to uspelo.

Pamtim muziku koja me je podsticala na čitanje: „Vrata percepcije“ (Haksli), „Na putu“ (Keruak), „Vlati trave“ (Vitman), „Prodavnica tajni“ (Bucati)... I muziku kao kriterij za odabir filma: „Ray“ (Tejlor Hekford, 2004), „Stoned“ (Stiven Vuli, 2005), „Control“ (Anton Korbejn, 2007), „The Runaways“ (Florija Siđismondi, 2010). Volim muzičke filmove, filmove i knjige o muzici, rok operu, afrički bubanj, električnu gitaru i orgulje.

ZAOBIĐI

FILM

/ TV / MUZIKA

FILM

Filmovi „Soldier Blue“ (Ralf Nelson, 1970) i „Hair“ (Miloš Forman, 1979) obeležili su mi detinjstvo. Oba sam pogledala (i preplakala) između pet i deset puta, iako su to godine u kojima ne umem da artikulišem zašto i na kojoj razini me te priče pogađaju. Poslednjih godina obično nemam vremena (a ni interesovanja) da isti film gledam dvaput. Volim drame, biografije i psihološke trilere. Na primer, rumunski film „Balaur“, preveden kao „Moralni zakon“ („A Higher Law“, Oktav Čelaru, 2021); danski „Dronningen“ ili „Dama herc“ („Queen of Hearts“, Mej

el-Tuhi, 2019); korejski „Ah-gassi“, odnosno „Sluškinja“ („The Handmaiden“, Čan-vuk Park, 2016). Sva tri istražuju seksualnost i posledice njene represije. Listi pridodajem i film „Quills“ (Filip Kaufman, 2000), ako ni zbog čega drugog, onda zbog scene u kojoj Markiz de Sad viče: „My writing is involuntary, like the beating of my heart. My constant erection!“

Ne gledam TV barem 20 godina unazad. Poslednje čega se sećam iz vremena televizije su serija „Daktari“ i emisija „Opstanak“, obe o divljini i obe iz prošlog veka. Izbegavam da gledam serije; predugo traju, a prebrzo se zaborave. Ako bih bila prinuđena da gledam televiziju, verovatno bih birala

Animal Planet i National Geographic.

Umesto televizije, predlažem radio-drame na Trećem programu Hrvatskog radija, u emisijama „Radio atelje“ (Katja Šimunić) četvrtkom i „Radio drama“ (Lada Martinac Kralj) utorkom, obe u 18 sati. Posebna preporuka za „Svinje“ Tomislava Zajeca i „Žute tapete“ Šarlot Perkins Gilman u režiji Hane Veček. Na istom programu, emisija „Poezija naglas“, koju uređuje Irena Matijašević Radović, emituje se četvrtkom od 22 sata.

MUZIKA

Odrasla sam na bendovima koji su prestali da postoje pre nego što sam se rodila, pa možda zbog toga nisam sinhronizovana s aktuelnom muzikom.

Sve češće priuštim sebi taj luksuz da isključim sve. Monitore, svetla, zvukove. Radije gledam u Mesec nego u ekran. Slušam zrikavce, bića koja naseljavaju travu i stabla, bića noći. Čujem sebe. I bude mi drago zbog tog susreta.

Mogla bih da pametujem o tome kako je bolje čitati nego hipnotisano blenuti u TV, ali dosad sam naučila da trovačnice ne biraju formu; ima ih i među knjigama. Sadržaj koji konzumiramo postaje deo nas, zarazi nas idejom ili emocijom. Zato je bolje biti izbiračica nego proždrljivac. Zaobići sve što potcenjuje publiku, udovoljava osrednjosti, hrani jednoumlje, održava mentalitet žrtve, ideju strašnog suda i viziju apokalipse. Bolje je ispasti lud nego svoju istinu podrediti kolektivnoj zabludi.

Marijana Čanak: Radije gleda u Mjesec, nego u ekran

Marko Cerovac

DZUBOKS

Nakon niza promašaja u posljednjoj deceniji, Bili Korgan najavio je novi The Smashing Pumpkins album kao ,,nešto što će oldskul fanove učiniti mnogo srećnim“... Pa još dodao, da će sve to da zvuči kao neka „Siamese Dream“ verzija benda.

Nema perfidnijeg zavođenja od igre na nostalgiju. Lako je provaliti da je triju, nakon odlaska gitariste Džefa Šredera, za novi projekat, prije svega potrebna pažnja muzičke javnosti – skoro kao za vakta najveće slave. Naslov „Aghori Mhori Mei“ aluzija je na hinduističke fraze

Četvrtak, 15. avgust 2024.

The Smashing Pumpkins

Aghori Mhori Mei

i napjeve i tekstove na sanskritu, a sasvim ugodan rok uzlet „Edin“ u uvodu lansira na teren sasvim apstraktnih i pompeznih stihova. Otprilike, Korgan se hvata i lomata oko vječitih tema prolaznosti i našeg kratkog postojanja u ovom i ovakvom svijetu; jako rano servira stihove poput „Indeed, I dream, indeed I think I dreem, indeed

I die“... I suštinski plete mrežu od muzike koja nije samo omaž najslavnijoj eri benda, već i muzici koju je volio i uz koju je odrastao. Pa ćete tu čuti i nešto što sluti na „Ace of Spades“, i altrok stil koji su furali sredinom devedesetih, i odjeke klasika poput „Disarm“. Teško da će „Aghori“ zauzeti bitnije mjesto u The Smashing

King Gizzard and the Lizzard Wizzard

Flight b741

Pumpkins kanonu, ali fakat je i da su alternativci iz Čikaga nakon mnogo godina pronašli fokus i žaoku za album koji će fanovi makar konačno poželjeti da zavrte više puta. A Bili je pokazao, da i dalje umije da proda stari dribling. S. S.

Ocjena: 68/100

desete, ali ne preigrava u toj namjeri. Što jeste vrlo bitno, naročito u muzičkoj eri u kojoj mnogi autori traže neke kantri inspiracije, stare pola vijeka ili više.

Rijetko ga ko tako manijakalno stvara kao King Gizzard ekipa: za deset godina, Australijanci su stigli do 25. albuma, uglavnom sa mitološkim ili fantazinskim konceptima. I ne planiraju da stanu. Album „Flight b741“ prati i PR mejl, sa napomenom da je ovo „najpri-

Kapitaklizma

Vrijeme otimanja

jemčiviji i najzabavniji Gizard projekat“. Ozbiljno, kao da likovi moraju da se pravdaju bilo kome, što su skloni svim i svakakvim eksperimentima. Uglavnom, dovoljno je da pogledate spot singla „Le Risque“, da shvatite koliko je Stu Makenziju i ekipi bilo bitno, da pokažu da su se sjajno zezali sklapajući mozaik ove ploče.

Cilj je bio uhvatiti formulu lagane, razigrane rok muzike – za neke mnogo ozbiljne teme u jednoj konceptualnoj priči. A forma je, otprilike, garažna psihodelija koja „vuče“ na sedam-

„Sad Pilot“, močvaran, memljiv bluz, sluti na Luizijanu u epicentru albuma, dok „Raw Feel“, rana poslastica i sjajna zabava, hvata duh dugih putovanja u kombijima sa kraja na kraj Amerike... Opet, stihovi su mračnjački, a završnica „Daily Blues“ - sprdnja i na naš, i na sopstveni račun.

Najavljujući album, Stu je poručio da im je želja bila da svako dobije priliku da se uhvati za mikrofon, pa da riječima ili muzikom ispriča nešto svoje. Taj osjećaj ležernosti je mač sa dvije oštrice, za ploču kojoj bi, ipak, ležalo više upeglanosti od ovih dežurnih odlikaša. S. S. Ocjena: 75/100

Kako

samo regionalnoj sceni fali kičme i duha iz naluđih ritmova Discpline kičme. Priziva ih hrvatski bend Kapitaklizma na albumu „Vrijeme otimanja“. U uvodnom dijelu i od naslovnog singla, inspiracija je jasna. Srećom, ekipa sa dvije bas gitare (Damijan Vučković i pjevač Mladen Mačar), kako ploča odmiče, sve više grabi ka elektronici.

Pa na mahove dosegne i do ritualnih sfera, trica i kučina u koje nas je znao, ima i skoro tri decenije, hvatati Prodigy. Teme su, onako na tragu neke pankerštine – ogoljeno angažovane, skoro na terenu nekog aktivizma. I tiču se jednog svijeta samoće i nepovjerenja, ljudi okruženih ljudima-guzicama i tvrdokošcima. Pa se sve to (lirski sasvim

nevješto) zapliće u potragu za ostvarenjem („Žuti limun“) ili u analizu „lanca ishrane“ u „Crnim danima“. To je sve jedna panorama i pozornica po kojoj stupa sasvim beznadežan svijet, u kojem i nema nekog izlaza i razrješenja osim očekivanja nekakve kataklizme. Uglavnom, prilično jednosmjerno i predvidljivo – ali vrlo ritmično i potencijalno zabavno na svirkama.

ravnododna.com

Ono što fali, spram slavnih Disciplina kičme uzora, jeste jezgrovitost, gdje se iz skučenosti i svedene forme ispaljuju sjajne parole. Za to je potrebna i zera optimizma, makar karakterna, da album ne bi bio sveden na puki spisak zamjerki svijetu, glasno izrečenih. S. S. Ocjena: 66/100

Ljubav čovjeka i natopljene šunke

Film koji Vas čini srećnim?

- Sretnim me čini „Grand Budapest Hotel“ (Ves Anderson, 2014). Gledao sam ga nekoliko puta i to mi je najdraži feel good film. Smiješan, tužan i sve između. Obožavam filmove pune boja i Anderson mi je uvijek bio drag zbog toga.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Volim gledati filmove, ali nikada me nisu toliko uznemirile odluke režisera, haha. Možda muzički dokumentarac „Shut Up and Play the Hits“ ( Vil Lovlejs, Dilan Sadern, 2012), zbog toga što su uključili sve one scene Marfijevog blebetanja umjesto da su poslušali vlastiti savjet.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Nisam baš skužio hype oko filma „Oppenheimer“ ( Kristofer Nolan, 2023). Ne volim filmove koji jure sa pričom. Previše „značajnih“ trenutaka svedeno je na nabrajanje. Istu manu imao mi je i „Elvis“ (Baz Lurman, 2022).

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Volio bih da Martin Makdona snimi crnu komediju o onoj pošti na Prečkom koju su pljačkali iznova i iznova. Na kraju su ju zatvorili kad ju je netko opljačkao biciklom. A ako bi

Luka Žigolić: Volio bi da Makdona snimi film o pošti na Prečkom

Matej Čelar

benda Kiklop

i rumom šunke

Martin ukeširao neke stare usluge i nekim slučajem opet dobio Brendana Glisona i Kolina Farela da uđu u sve to, mislim da bismo imali zanimljiv film. Omiljeni filmski rivali?

- Omiljeni rivali iz filma su mi Man with No Name i El Indio u vesternu („For a Few Dollars More“ (Serđo Leone, 1965). Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Svinja na kraju filma „I’m Thinking of Ending Things“ (Čarli Kaufman, 2020).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Napolju je apsolutno romantično. Šteta što nismo mlađi, pa da plešemo po parku...“ iz „Doma za vešanje“ (Emir Kusturica, 1988).

Krajem maja zagrebački alt disko bend Ki Klop, nakon EP-ja „U dućanu ćilima“ (2023), objavio je prvi studijski longplej album „Topi se disko oko nas“. Osnivačima Jakovu Ramničeru (bas) i Luki Žigoliću (gitara i vokal), nakon sjajnog prijema publike i kritike, na nastupima uživo pridružila se bubnjarka Laura Tandarić. „Nemam zraka ali plešem“ – stih je koji savršeno opisuje atmosferu koju donose. I da nemate mrve prostora i vazduha, ipak ćete se predati soničnom užitku. Jer, zarazni miks žanrova (disko, elektro-pop, synth wave, indie) može da razmrda i probudi i one koji vole samo da sjede i cugaju. Prvom ljetnjom turnejom, nakon zatvorenih prostora, „otopljeni disko“ rasplesao je posjetioce brojnih festivala,

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Crna mačka iz „ Caroline“ (Henri Selik, 2020). Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Pirates of the Carribean: At World’s End“ (Gor Verbinski, 2007).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- To bi bio soundtrack iz filma „Climax“ (Gaspar Noe, 2018). Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poželio sam otići u Italiju poslije filma „Call Me by Your Name“ (Luka Gvadanjino, 2017).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete

među kojima je i Egzit. Ki Klop će tokom ovog mjeseca očarati i posjetioce Pandemonium festivala u Umagu, Gradić festa u Novom Sadu, te slavonskog Urban Fest Osijek festivala.

Organizatorima muzičkih događaja u Crnoj Gori - topla preporuka da bend Ki Klop obavezno pozove na megdan našoj publici, koja bi, odgovorno tvrdimo, jedva dočekala da iscijedi i posljednju kap iz ove disko groznice. Do tada, sa gitaristom i vokalom Lukom Žigolićem razgovaramo o filmovima punim boja, predlažemo Martinu Makdoni jednu filmsku priču, slušamo LSD Soundsystem i jedemo šunku natopljenu rumom. Čudna kombinacija? Da vidite samo ko je završio u Lukinom odabranom društvu!

u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Gretu Gervig i Dejvida Berna (broji se jer ima „True Stories“, 1986). Vodim ih na hidru i bijelo vino u „Krivi put“, a Džima Džarmuša sljedeće jutro prekoputa u „Godot“, na kavu i cigarete, naravno. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- To je nezamislivo!

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „I Go to Sleep“ Pegi Li podsjeća me na moju curu i slušanje te pjesme u njenoj sobi. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Dočekao bih kraj uz „Scratches“ Džona Frušantea Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „You’re Crazy for Takin the Bus“, Džonatan Ričman Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „For Emily, Whenever I May Find Her“, Sajmon i Garfankl

Vaša pjesma za karaoke?

- „Trebam nekoga“, Petar Grašo.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Odabrao bih LCD Soundsystem.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Nije da mi se ne sviđa Oliver Dragojević, ali je definitivno precijenjen kao interpretator. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Smrt Hane Montane. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Koktel ljubavi“, Nedeljko Bajić Baja.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- To je bio poster Džimija Hendriksa! Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Kitove odlikuje za više sisavce neobična dugovječnost. Neke vrste kao, na primjer, grenlandski kit mogu doživjeti i više od dva vijeka. Do sada najstariji poznati primjerak, mužjak, uginuo je u dobi od 211 godina.

Serija idealna za kišni vikend?

- „The Twilight Zone“. Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na djetinjstvo me podsjeća serija „Bitange i princeze“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Serija „Crashing“ Fibi Voler-Bridž Serija koju nikada nijeste završili?

- Nikada nisam završio „The Office“. Nije isti bez Stivena Karela Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Znam da svi kažu „Lost“, ali stvarno je istina.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Jednu Volterovu bačvu iz serije „Breaking Bad“. Najdraži par iz serije?

- Frenk i Rum Ham iz serije „Always Sunny in Philadelphia“. Jedini realistični prikaz ljubavi između čovjeka i njegove rumom natopljene šunke koji sam vidio na televiziji! Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Art department iz serije „Mad Men“.

Za koga ste navijali — za Toma ili Džerija?

- Za Toma, zbog toga što je motao cigarete jednom rukom i pjevao „Is You or Is You Ain’t My Baby“ na kontrabasu. M. ČAVIĆ

kalendar Četrdeseti rođendan provokativnog hita

Otisak biča na ljudskom mesu

Šibe, lanci i katanci. Ništa od toga iz mračnog ćoška seksi šopova, cijenjeno slušalaštvo radija britanskog javnog servisa BBC ne bi čulo u pjesmi „Master and Servant“, da dežurni cenzor nije bio na odmoru. Taj lik se baš bio namjerio da je zabrani, ali bio je kraj avgusta, a sva fina gospoda na odmorima... pa je pjesma lagano prošla ispod radara svih komisija.

Jedna cura se tu na sastanku u televiziji BBC čak fino založila da je to „samo još jedna priča o ljubavi i životu“. Kako joj se samo Dejvid Gan potom u javnosti zahvaljivao, đe čula i đe ne čula. I kako je Depeche Mode kometa tada pečobrazno đipnula muzičkim horizontom... Tog ljeta 1984. bljesnula je nad planetom.

Šerpe i lonci

Producenti u studiju nijesu se mogli čudu načuditi. Četiri lika bacali su šerpe, lonce, escajge niz stepenice, pravo u duboki podrumski mrak – i to, taj eho snimali. Pa od toga pakovali efekte za sintisajzer i ritmove. Depeche Mode je tog proljeća i ljeta 1983. potpuno otkačio; ta igra i sloboda stali su „Master and Servant“, više od svih pjesama s albuma „Some Great Reward“.

Tih godina se Martin Gor stvarno vrzmao po nekakvim sado-mazo (BDSM) klubovima za dominatore, submisivce i slične. I pjesma je zaista bila zabranjena na gomili američkih radijskih stanica, ne toliko zbog teksta koliko zbog tih „bič i lanac“ efekata. Svakako je nekako upala i držala se tri sedmice pri dnu američke singl liste; a publicitet zbog zabrane mnogo

Zbog te pjesme, Endi Flečer, onaj njihov stidljivi tip, klavijaturista, dobio je šibom po leđima. Onako, knap kao u BDSM klubu. Taj trag na koži i taj drhtaj, to je sve stalo i čuje se u pjesmi „Master and Servant“

je pomogao, da se za Depeche Mode čuje sa druge bande Atlantika. „Ma, samo sam gledao što se stvarno dešava u tim klubovima i vidio da je mnogo toga slično u životu, politici, medijima, štatijaznam“. I što se više pričalo o tome, Martin Gor je znao da je sa singlom „Master and Servant“ ubo poentu.

Inače, zbog ove pjesme Endi Flečer , onaj njihov stidljivi tip, klavijaturista, dobio je šibom po leđima. Onako, knap

kao u BDSM klubu. Jer, Martinu Goru bio je potreban baš taj zvučni efekat. Udar knute i biča po ljudskom mesu. A Endi Flečer postao je njegov dobrovoljac i pokusni kunić. Taj trag na koži i taj drhtaj, to je sve stalo i čuje se u singlu „Master and Servant“, objavljenom 20. avgusta 1984.

Mračni kutak

Svašta su morali da objašnjavaju u vezi s ostatkom albuma. Recimo, da „Lie to Me“ nije an-

tiljubavna pjesma – nego baš stvarno ljubavna. Ili da „Blasphemous Rumours“ uopšte nije antireligiozna pjesma. Dejv Gan je onda pričao i da mu je prvi pjevački nastup u životu bio na crkvenoj priredbi, s osam godina. Da se sa 18 praktično svakog vikenda nije vadio iz crkve. Da mu je mamina porodica bila duboko religiozna; a da je on gledao kako mu se majka pati, pa u Boga vjeruje, pa još više pati, pa... Jedan komplikovan odnos sa vjerom - ali antireligiozno? Ne, to bi bruka bilo reći. U suštini, Depeche Mode i ta trojica momaka prije 40 godina činili su svašta nešto iz revolta što ih ne kontaju, zapitkuju, preispituju. Nikako nijesu voljeli što im je istog proljeća, s istog albuma, prvi pravi hit postala „People Are People“. Ono, i Dejv i Martin su osjećali da je to nepravedno prema onom što oni stvarno jesu, a da je ta pjesma malo previše pop za njihov gušt. Od kraja osamdesetih bend tu pjesmu praktično i ne izvodi na koncertima, ali u očima svih na proljeće 1984. godine –Depeche Mode bio je „People Are People“. E, kada je tako –fino će oni svima da pokažu i jednu mračnu stranu. „Svaki album mora da ima svoj mračni kutak“ – govorili su obojica, a ta tmina koja mami i plaši i zadirkuje u isti mah, na ploči „Some Great Reward“, ispala je „Master and Servant“. Za njih trojicu, za sve ono što su proživljavali tokom tih mjeseci snimanja, „Master and Servant“ bila je više od slijepog crijeva i lavirinta albuma. Cijeli jedan Levijatan, biblijsko čudovište, u čija mračna usta i utrobu su jed-

Omot singlice objavljene 20. avgusta 1984.

hita „Master and Servant“ benda Depeche Mode

nom slučajno uplovili; i tražili način da izađu...

Samo miksovanje trajalo je deset dana, svaki put do pred zoru. Ispalo je užasno komplikovano i u jednom momentu, sa tadašnjim tehnološkim rješenjima, praktično neizvodljivo da se odatle išta „iščupa“ ili zamijeni. Da bi pred zoru desetog dana skontali da im je u miksovanju ostao vani – mali bubanj. Da ga, prosto, nijesu nasnimili.

I što se moglo? Pjesma je morala na vinil bez njega. Pa je na kraju otišla i bez mini-hora od bekvokala. I dobila je jednu svedenost, skučenost zidova koji se u mraku približavaju i stiskaju... Dobila je, bre, atmosferu sado-mazo kluba.

Londonska ubistva

Tek dobar komad godina kasnije, sredinom devedesetih, Martin Gor priznao je da je ta, jedna od njihovih najbitnijih pjesama, imala još jednu inspiraciju. Da su to znali, cenzori je 1983. sigurno ne bi zaobišli. Uglavnom, jedna od opsesivnih tema bila su „ubistva sa Noting Hila“, slučaj serijskog ubice Džona Kristija koji je četrdesetih i ranih pedesetih usmrtio makar osam osoba. Među njima i svoju gospođu.

Posle nje je u svoj fini dom na Noting Hilu uglavnom mamio neke momke, pa ih vezivao, zlostavljao, na kraju ubijao. Svi su bili fino i uredno zakopani duboko u kućnim temeljima, ili ispod pod konac sređenog travnjaka u dvorištu. Džon Kristi osuđen je 1953; iste godine izvršena je smrtna kazna vješanjem u zatvoru... A u cijeli slučaj bila je umiješana i potpuna nevinost jednog drugog čovjeka, koji je živio na istoj adresi.

Taj je prvobitno osuđen i usmrćen sa 25 godina, 1950. – za dva ubistva koja je, ispostaviće se, Kristi učinio. Pa je javnost ostala zgrožena; ispalo je, eto, da nečije seksualne preference i meraci ne moraju nužno značiti i da je neko kriv za ubistvo... A cijeli slučaj stigao je i do parlamenta i kraljevskog dvora. Naravno da su momci iz benda Depeche Mode odlično znali priču o

sado-mazo slučaju masovnog ubice iz najfinijeg londonskog kvarta.

Neonska slova

kvi jesu. I kada su postali popularni, nijesu bili cijenjeni. Dejvidov glas i intonacija opisivani su previše ravnim; tekstovi, naravno, nedorečenim i klinačkim; ritmovi teatralnim i pretjeranom igrarijom...

Nego, za Dejvida Gana muzika je tih godina bila sjajan način da odbrusi svima koji su mu bilo kakve riječi ili vrijednosti stavljali u usta. Njegov odgovor i način da ga dobro čuju. A Martin Gor? Za njega je muzika bila „neki drugi, neočekivani i neobičan način da se nađe svjetlo na kraju tunela“. Pa bilo to i u tamnici BDSM kluba, ili na dnu stepeništa odakle se hvatao i snimao onaj eho bačenih lonaca i poklopaca...

A kritika? Pa, njima je, u klasičnom „master and servant“ odnosu, bilo teško da članovima benda Depeche Mode oproste što su – takvi ka-

Nakon singla „Master and Servant“, u avgustu 1984, Depeche Mode više nije morao da se pravda. Bili su potpuni; i svjetlost i tama, i trag komete i horizont sa jasnim koordinatama kojima grabe. Na obje strane Atlantika.

treperava

U tom svijetu gospodara i robova, naprečac su prešli igricu. Nije morao to niko da im govori; za Dejvida i Martina - to je bilo odrastanje. Jednom prečicom, na čijim vratima neka treperava neonska slova više stoje kao znak upozorenja i zabrane, a stepenice vode naniže, ka tamnici strahova i želja, ka sočnom krvotoku onoga što je u srži i života i politike i svakog odnosa, pa i onog što bi svi ti provincijski mladići, kod očiju slijepi, ljubavlju nazivali.

S. STAMENIĆ

Bend Depeche Mode, raspoložen za provokacije sredinom osamdesetih

Kultna ploča „Some Great Reward“

kalendar

Svi

smo posvjedočili barem jednom odličnom filmskom ostvarenju koje na prvo gledanje ipak nije uspjelo da zagolica maštu publike i kritike. Mnogi filmovi 20. vijeka morali su da sačekaju bolja vremena da bi njihov kvalitet bio konačno prepoznat, ali čini se da su takvi naslovi u Evropi najkarakterističniji za prelazne četrdesete i pedesete. Taj scenario, pak, nije nimalo slučajan, jer neorelizam je značajno zakuvao kompleksnost filma kao artističkog izražaja, pa je ostvarenjima iz ovog perioda bio potreban dodatni impetus emocionalne brutalnosti.

Podsjećanje na esencijalna filmska ostvarenja iz tog perioda, koja sada imaju mnogo važniju ulogu, dovodi nas do italijanskog maestra Federika Felinija i jedne od sedam kolaboracija koje je ostvario sa suprugom i muzom, Đulijetom Masinom

Čaplinovski lik

Felini nije krio da je Đulijeta za njega bila idealna glumica („Ona me inspiriše i čini svoje prisustvo u mom radu magičnim“), pa publika Venecijanskog filmskog festivala, tog 6. septembra 1954. kada je film „La Strada“ dočekao svjetsku premijeru, uopšte nije bila iznenađena kada je uočila Mesinu. A rezultat njene i Felinijeve treće saradnje bila je priča

Sedam decenija od premijere Felinijevog melanholičnog remek djela „La Strada“

Savršeno nezavršena filmska poema

o tragičnoj ali moralnoj Đelsomini, koju je režiser prikazao u prepoznatljivom čaplinovskom stilu.

Felini je tokom cijele karijere maestralno birao svoju filmsku heroinu, pa ništa drugačije nije ispalo ni sa filmom „La Strada“: Masina nije bila samo režiserova muza, već je njeno lice sa fotografija iz djetinjstva - direktni „krivac“ za to što se ova filmska priča našla na stolu slavnog Italijana.

Đulijeta Masina nije bila samo režiserova muza, već su njene fotografije iz

djetinjstva direktno „krive“ za to što se ovaj film našao na stolu slavnog Italijana

„La Strada“, nastala pedesetih godina prošlog vijeka, u periodu tokom kojeg je mekoća evropskih filmova dolazila do realističkog izražaja, slojevit je prikaz moći pokretnih fotografija.

Priča o Gelsomini, naivnoj djevojci koju majka predaje nasilnom cirkusantu Zampanu (Entoni Kvin), koji se ubrzo prolazi na neistraženom terenu konfliktnih osjećanja kada se za nju zainteresuje Il Matto/ cirkuska „Luda“ (Ričard Bejshart ), omogućila je režiseru da se fokusira na socijalni realizam i da, kroz živote običnih ljudi, pokaže kako su se nosili s okolnostima postratne Italije. „La Strada“ je tako istkana iz slojeva u kojima je život toliko brutalan, da pridruživanje jednoj komičnoj trupi nije samo distrakcija, već postaje stil života koji bi mogao da rezultira tragedijom.

Mekoća i brutalnost Uspjeh ove putujuće drame, koja pomjera moralne granice zahvaljujući Felinijevom pristupu, sigurno ne bi uspjela da Masina pored sebe nije imala Kvina. Glumački superstar, napravivši mini-bijeg iz

Entoni Kvin izvanredan kao nasilni cirkusant Zampano

Holivuda, svratioje do Italije da se oproba u neorelizmu i, svojom popularnošću, možda doprinese širenju pravca van evropskih granica. Kroz krajnje „tjelesno“ portretisanje Zampana, učinio je to fokusirajući se na strah čovjeka koji smatra da je na ivici gubitka nezavisnosti i slobode. Zahvaljujući fluidnom skriptu Kvin, facijalnim ekspresijama do završnog kadra, savršeno dodaje krhost i strah na Zampanov karakter koji je definisan nemogućnošću da samom sebi oprosti ubistvo Il Motta, podvlačeći na kon-

cu da je ta okrutnost rezultat onog straha sa početka. I dok ostvarenje „La Strada“ slavi 70. rođendan kao jedan od ikonskih filmova, čija kombinacija snažnih glumačkih potreta, evokativnih kadrova i emotivne dubine šalje vrlo konciznu sliku o poslijeratnoj Italiji, Felinijeva drama bila je ispred svog vremena, pa je kritičarima trebalo vremena da je prikladno „klasifikuju“. Italijanski recenzenti čak su je nazivali „namjenski nezavršenom filmskom poemom“. Sada, pak, ne samo da uživa etiketu „capolavoro“, nego je i

theposterdb.com

Istorijska pobjeda na Oskarima

jedan od ključnih predstavnika posebnog neorealističnog pravca kreiranog isključivo u kuhinji bračnog para, u kojem je jasan sudar mekog i brutalnog realizma.

Ipak, možda i najjasniji pokazatelj i dokaz ekspresivnosti ove drame jeste odluka italijanskog državnog tijela za nasljeđe koje je ostvarenje „La Strada“ uvrstilo u filmove koji su „promijenili kolektivno sjećanje na život u zemlji od 1942. do 1978. godine“. I dok je kreiranje ove maestralne drame tražilo preskakanje do tada nikad viđenih

Dok je na evropskom tlu koliko-toliko pronalazila simpatije, drama „La Strada“ dočekala je potpuno drugačiji scenario sa druge strane Atlantika. Felinijevo ostvarenje ispisalo je istoriju kao prvi film koji je nagrađen Oskarom u svježe formiranoj kategoriji najboljeg stranog filma. Slična „počasna“ statua uručivala se od 1947, ali nije bila kompetitivne prirode, pa se „La Strada“ stoga smatra istorijskim pobjednikom. I dok je Felini pobijedio u novoj kategoriji, Oskar za najbolji scenario ipak mu je pobjegao završivši u rukama francuskog fotografa Alberta Lamorisa za tridesetčetvorominutnu slatkoću „La ballon rouge“. Neminovno, ovaj zlatni kip jedno je od najvećih iznenađenja u istoriji Američke akademije s obzirom na to da se nagrada u ovoj kategoriji, od tada do dan-danas, nikada nije dala filmu kratke forme. Kada govorimo o režiserima van engleskog govornog područja, rijetko koji može da se pohvali time da ga je Američka akademija voljela kao Felinija. Iako Oskar tehnički odlazi zemlji a ne režiseru, Federiko može biti ponosan na činjenicu da su njegovi filmovi čak 4 puta (!) pobjeđivali u vječnoj trci za Oskarom u ovoj kategoriji. I to jednom zaredom: nakon filma „La Strada“, osvojio je priznanje i za dramu „Le notti di Cabiria“ (1955).

prepreka, i nizalo vanserijske probleme što za produkciju što za režiju (uslijed konstantnog traženja perfekcionizma, tipičnog za Felinija), fabula o Zampanu, Đelsomini i Ludi (Felinijevi simboli za Zemlju, Vodu i Vazduh) ostaje čvrsto na poziciji jednog od najuticajnijih filmskih ostvarenja 20. vijeka. Leila MURSELJEVIĆ

Felinijeva supruga i muza Đulijeta Masina nezaboravna kao Đesolmina

Galaksija Vitka Novog v PODGORICARENJE

Malo mašte na volju: recimo, odakle može voditi put jedno dijete iz Kolašina i Prekobrđa, u Donjoj Morači?

Ovo se ne može izmisliti: u dolinu Hualanke, na približno 3.500 metara visine peruanske provincije Ankaš... Gdje će postati jedan od pionira naučne fantastike u Južnoj Americi! Potpis autora je Vitko Novi, knjiga „Galaxia X-9 – Apu, Un Mundo Sin Dinero“, objavljena sredinom sedamdesetih... Potom još jedna: „170 Horas con Extraterrestres“ (prevođene i na njemački i skandinavske jezike).

Teme – otprilike, neke priče o susretima sa vanzemaljcima, putnicima iz dalekih svjetova, u peruanskim Andima. Fikcija – i vrlo suptilna slika peruanskog i južnoameričkog društva, u tim poslijeratnim decenijama. A iza imena Vitko Novi jedan Vlado Kapetanović Bulatović.

U Crnoj Gori odrastao – i u njoj živio do 1947. godine. Na zvaničnom sajtu vitkonovi. org lako je doći do detaljnih biografskih podataka o piscu. Da mu je otac Joko bio iz Bosne, a da je sa majkom Stojom Bulatović živio u Crnoj Gori. Da je oca upoznao tek nakon što je odrastao. Da je rođen 13. aprila 1918. u Prekobrđu, iako Vlado još zapisuje da je to ipak datum njegovog krštenja, kojeg se dobro sjećao, jer je nekoliko godina stariji. Pa da je u Donjoj Morači odrastao sa sestrom Jevrosimom... Najstrašnije uspomene koje je Vlado iz Crne Gore ponio bile su one ratne. Detaljno opisuje sestrinu tragičnu smrt; pominje da je njena ljubav bio inžinjer i partizan Petar Popović. Pa da su ih zajedno, u ranije ugovorenom sastajalištu i skrovištu, našli četnici. I da su tu, u toj kolibi, živi zapaljeni.

Vlado ih je tu našao, zagrljene i u pepeo već pretvorene. Pamti i nesreću jednog djeteta, koje je naletjelo na minu. I jednu majku, koja je s ubijenim djetetom u naručju, odatle u Moraču skočila. Sa nevjestom Milevom Perković, za Južnu Ameriku Vlado je emigrirao 1947. godine. Potom je, u februaru 1948, stigao u Peru. Ratna iskustva staće u knjigu „La Hija de Mostar“ („Mostarska kći“), objavljenu takođe sredinom sedamdesetih. Ali, mnogo popularnija, tamo u Latinskoj Americi, bila su njegova djela naučne fantastike. Posao i sigurnu egzistenciju Vlado Kapetanović Bulatović pronašao je pedesetih na hidrocentrali kanjona Pato, u onoj provinciji Ankaš u Andima. Na više od 1.500 metara visine. I u istoj divljini, u kojoj je, recimo, i Huaskaran – najviša tačka Perua i tropskog pojasa Amerike. Visina od 6.757 metara, što se golim okom vidi i na 150 kilometara daljine! E, u toj ljepoti i izolovanosti prelijepih Anda, Vlado i Mileva našli su mir. A on savršeno mjesto, da pisanjem pomiri sve svoje daljine. Tu su izmaštane priče o susretu s onim vanzemaljcima, iz galaksije u kojoj

ima mnogo toga čudesnog – ali nema novca, ni sve one nesreće koju donosi. U dvodjelnoj knjizi „Miseria del Dinero“ („Mizerija novca“) Vitko detaljno opisuje i jednu utopiju. Vanzemaljskog svijeta starog stotinama miliona godina – lišenog ideoloških borbi, svih stega koje čovjeku novac donosi... Bez egoizma, bez ratova, bez razlika, identiteta i mržnji. Bez one mizerije iz naslova.

Jasno je, da je Vladu Kapetanoviću Bulatoviću život u Peruu donio novu tešku borbu za egzistenciju – i da nije bilo lako, nakon ratnih godina i predratnog odrastanja, pobjeći od iste one sirotinje i nemaštine, koju je u Crnoj Gori i predratnoj Jugoslaviji upoznao. Pa je tamo, pod sjenkama i u gradovima stisnutim prašumama Anda, osmislio jedan svijet i jednu galaksiju, za sebe i svoju Milevu...

Taj će ga kosmos od mašte i te knjige u Peruu - afirmisati kao jednog od prvih autora naučne fantastike. Kada jednog dana konačno bude preveden i objavljen i na našem jeziku, biće u prilici da Crnogorcima i Crnogorkama kaže nešto važno, o njima samima.

Stojan STAMENIĆ

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

Vlado Kapetanović Bulatović – Vitko Novi

15. avgust 2024.

LONDON

CALLING

Hajd parku, jednom od najpopularnijih kraljevskih parkova, ne samo u Londonu nego i van granica ove metropole, nije potreban dodatni sadržaj koji bi mogao da zagolica maštu i poveća broj posjetilaca. Eto, samo tokom prošle godine, posjetilo ga je više od 13 miliona ljudi.

No, uprkos tome, tijelo koje vodi računa o „kraljevskim parkovima“, kojih samo u Londonu ima deset, ne odstupa od strategije koja podrazumijeva osmišljavanje primamljivih sadržaja: od muzičkih, filmskih i umjetničkih događaja, do edukativnih manifestacija.

Avgust u Hajd parku uvijek je fokusiran na vanjsku umjetnost, na veliko zadovoljstvo lokalaca i turista. Pa tako, svake godine, u saradnji sa Ser-

Kraljevska bundeva

Ovog toplog ljeta na travi Hajd parka možemo da uživamo u mašti maestralnih veterana savremene umjetnosti – Jajoi

Kusame i Gerharda Rihtera

pentinskom galerijom, čije se dvije lokacije nalaze u južnom i sjevernom dijelu parka, imamo priliku da pogledamo neka od kapitalnih djela slavnih svjetskih umjetnika. Ovog toplog ljeta na travi Hajd parka možemo da uživamo u mašti maestralnih veterana savremene umjetnosti – devedeset petogodišnje Japanke Jajoi Kusame i devedeset dvogodišnjeg Njemca Gerharda Rihtera Rihterov rad „Strip-Tower“, postavljen nadomak Serpen-

urednik Nenad Zečević

Urednica

tinske galerije, rezultat je umjetnikovog šezdesetogodišnjeg istraživanja odnosa između slike, fotografije, digitalne reprodukcije i apstrakta. Djelo, u kojem mogu da uživaju posjetioci Hajd parka, napravljeno je od sjajnih pločica u boji, koje suptilno odražavaju okolinu ovog kraljevskog mjesta. I nastalo je nakon što je Rihter odlučio da se pozabavi nastavkom svojih „strip“ slika rađenih 2010. godine. No, koliko god impresivan bio Rihterov rad, Kusama i njene

bundeve nijesu slučajno jedan od najpopularnijih simbola 21. vijeka. Iako „Pumpkin“, postavljen u Hajd parku, liči na njene prethodne radove, ipak je završen tek ove godine i predstavlja njenu najvisočiju skulpturu. „Kaboče“ (japanska bundeva) visoka je šest, a prečnika je 5.5. metara. I sjajno odslikava njenu opsesiju, otpočetu još u djetinjstvu, u periodu kada je njena porodica uzgajala ovu biljku.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni

Marija Ivanović-Nikičević

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Rihterov „Strip-Tower“ u blizini Serpentinske galerije

„Pumpkin“, najviša skulptura legendarne Jajoi Kusame