Petak, 16. avgust 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21085 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
! RATU U UKRAJINI
PRAVILA PRIVATNOSTI: Policija još nema informacije o šestogodišnjakinji koju je iz Bara od majke odveo otac
Posljednji put moja kćerka i njen otac su viđeni u Ambasadi SAD u Tirani, ali od tada niko ne zna ništa o njima. Vrlo sam uplašena – rekla je juče Pobjedi Šenon
Trejsi, majka šestogodišnje djevojčice
Mali drvoprerađivači poručili da neće odustati od zahtjeva da se poništi tender kojim su stimulisane velike rme, a oni ostali bez sirovine
Prema navodima malih drvoprerađivača, kao proklamovani cilj javnog poziva navodi se razvoj malih i srednjih preduzeća, a samim načinom bodovanja su jasno bila privilegovana velika preduzeća, jer je malim drvoprerađivačima onemogućeno da dođu do sirovine po cijeni koja je na tržištu konkurentna
Centar za konzervaciju i arheologiju
Crne Gore, u saradnji sa Opštinom Kotor, nadzirao nove radove u Risnu
Bageri na
Carinama pod okriljem noći
Nije kopanje. Naloženo je da uklone kamen planiran za tampon i betoniranje. Zbog saobraćaja je pogodno noću, zbog prevoza, sve je uz nadzor – saopštila je nezvanično Pobjedi načelnica područnog odjeljenja CKA u Kotoru Marija Jabučanin
Savjet Agencije za sprečavanje korupcije jednoglasno smijenio čelnicu te institucije iako je niko nije zastupao na sjednici
LISTE JOŠ FORMIRAJU: U septembru izbori u Podgorici, Kotoru i Gusinju, a i građani Berana će na birališta
Žitelji glavnog grada izaći će na birališta 29. septembra, a samo dan pred početak predaje izbornih lista još nije poznato koga će sve moći da biraju.
Za izbore u Kotoru, gdje su političke igre u protekle četiri godine imale najrazličitije obrte, trenutno je sigurno samo nekoliko lista.
Redovni izbori u Gusinju 15. septembra biće prilika da se provjeri odnos snaga nakon što je BS postala dio vladajuće većine, a njeni predstavnici ušli u Vladu.
Vlada predložila juče skraćenje mandata parlamentu u Beranama, jer u zakonom predviđenom roku nije izabran predsjednik Opštine
Demokrate, dva dana prije isteka roka za formiranje vlasti, traže da Đorđe Zenović bude na čelu SO metropole turizma
Budvi ipak bliži novi izbori nego politički dogovor
Zaključen konkurs za generalnog direktora Javnog servisa, čeka se zvanična lista da se vidi da li se Raonić prijavio
Vladimir Maraš, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Snežana Burzan, Andrijana Kadija, Srđan Čović i Časlav Vujotić kandidovali su se za čelnu poziciju nacionalnog Javnog servisa, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora
Demokrate, dva dana prije isteka roka za formiranje vlasti u Budvi, lokalnom parlamentu podnijele inicijativu da nosilac njihove liste Đorđe Zenović bude na čelu SO
Kako sada stvari stoje, gotovo je izvjesno da Demokrate sjutra neće obezbijediti neophodnu podršku od 17 odbornika kako bi se njihov kandidat našao na čelu budvanskog parlamenta. U tom slučaju, predsjednik države Jakov Milatović je, shodno Zakonu o lokalnoj samoupravi, dužan da već u nedjelju raspiše nove izbore
BUDVA – Opštinski odbor
Demokrata u Budvi juče je, dva dana pred istek roka za formiranje vlasti u tom gradu, službi lokalnog parlamenta podnio prijedlog da nosilac liste te partije na minulim izborima Đorđe Zenović bude na čelu Skupštine opštine Budva.
Spremnost da podrže kandidata koga Demokrate predlože za šefa parlamenta ranije su iskazali koalicija „Za budućnost Budve“ i Pokret ,,Evropa sad“ koji zajedno raspolažu sa 11 odborničkih mandata, koliko je i potrebno da se prijedlog Demokrata nađe na dnevnom redu skupštinskog zasijedanja.
POTPISI
Međutim, inicijativa za izbor Zenovića, koja je juče predata skupštinskoj službi i u koju je Pobjeda imala uvid, umjesto
neophodnih 11, sadrži samo četiri potpisa, od kojih su sva četiri odbornika Demokrata. Inicijativu su, osim Zenovića, potpisali još i Dragana Kažanegra-Stanišić, Slavica Maslovar i Milivoje Radulović, što nije dovoljno da se taj prijedlog uopšte nađe na dnevnom redu skupštinskog zasijedanja.
Koalicija ZBCG, koju je na minulim izborima u Budvi predvodio Mladen Mikijelj, najavila je kasno sinoć da će potpisati inicijativu Demokrata pa je izvjesno da će najstariji odbornik u Budvi Savo Medigović, koji inače dolazi sa liste „Budva naš grad“ bivšeg predsjednika SO Nikole Jovanovića, za danas zakazati nastavak konstitutivnog zasijedanja na kojem bi trebalo da se glasa i za Zenovićev izbor na čelo SO. Zenoviću je, međutim, kako bi i formalno postao predsjed-
nik lokalnog parlamenta neophodna podrška od najmanje 17 odbornika.
ODGOVORNOST
Demokrate, kako je juče kazao lider budvanskog ogranka te partije Krsto Radović, očekuju da će nedostajuće glasove za Zenovićev izbor, osim u koaliciji ZBCG i PES-u, pronaći među odbornicima liste „Budva naš grad“, Građanskog pokreta Ura i Socijaldemokratske partije, dok podršku Demokratske partije socijalista neće ni tražiti, jer sa tom partijom ne žele da sarađuju.
Radović, kako je rekao, smatra da je odgovornost za to na grupacijama koje su osvojile najviše glasova na minulim izborima, odnosno na listi Nikole Jovanovića i koaliciji ZBCG Mladena Mikijelja, koji ranije nijesu uspjeli da postignu politički dogovor o formiranju vlasti uprkos činjenici da zajedno raspolažu sa 18 odborničkih mandata, što je više nego dovoljno za upravljanje gradom. – I jedna i druga grupacija su nedvosmisleno stavili do znanja da su Demokrate te sa kojima planiraju da formiraju vlast. S obzirom da ni jedni ni
Zbog neizbora predsjednika Opštine u zakonom predviđenom roku
BERANE - Vlada Crne Gore predložila je juče skraćenje mandata lokalnom parlamentu u Beranama, jer u zakonom predviđenom roku nije izabran predsjednik Opštine. Nakon što je Vuku Todoroviću 13. juna konstatovan prestanak madatata na čelu lokalne samouprave u Beranama, tamošnji parlament je, shodno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, imao rok da u narednih 30 dana izabere prvog čovjeka opštine, što se nije dogodilo.
Vlada je, u obrazloženju svog prijedloga za skaraćenje mandata, podsjetila da SO Berane nije izvršila tu zakonsku obavezu, te da je Ministarstvo javne uprave ukazalo lokalnom parlamentu da će, ukoliko u
roku od deset dana ne donese odluku o skraćenju mandata, predložiti Vladi da uputi prijedlog za skraćenje mandata SO Berane.
U prijedlogu Vlade se podsjeća i da je Ministarstvo javne uprave 5. avgusta uputilo za-
htjev službi SO Berane za dostavljanje informacija, podataka i spisa predmeta u vezi sa primjenom odredbi Zakona o lokalnoj samoupravi.
Služba SO Berane je, kako se dodaje u obrazloženju prijedloga, elektronskim putem do-
stavila informaciju da trećina odbornika nije predložila skraćenje mandata lokalnom parlamentu, odnosno da nije donijeta odluka o skraćenju mandata.
- Imajući to u vidu, stekli su se uslovi da Vlada Crne Gore, shodno odredbi člana 66 stav 3 Zakona o lokalnoj samoupravi, uputi prijedlog za skraćenje mandata Skupštini opštine Berane - zaključuje se u obrazloženju Vladinog prijedloga. Vlada je, na juče održanoj telefonskoj sjednici, usvojila i Informaciju o stanju u Skupštini opštine Andrijevica u kojoj je najavila da će za srijedu 28. avgusta sazvati sjednicu novoizabrane SO, sa jednom tačkom dnevnog reda koja se odnosi na izbor predsjednika. Đ.Ć.
drugi nijesu obezbijedili 13 odbornika kako bi sa naša četiri formirali vlast, mi smo odlučili da predamo inicijativu. Očekujemo da će je lista gospodina Mikijelja i PES-a podržati i sada im se moram javno zahvaliti, jer su još prije 15 dana rekli da bi podržali kandidata Demokrata. Očekujem, takođe, da će naš prijedlog potpisati i gospoda iz Ure i SDP-a, a naravno i gospoda sa liste Jovanovića jer smo u proteklom periodu u javnosti mogli da čujemo da kandidat Demokrata ne bi bio sporan – rekao je Radović. Međutim, kako sada stvari
stoje, gotovo je izvjesno da Demokrate sjutra neće obezbijediti neophodnu podršku od 17 odbornika kako bi se njihov kandidat našao na čelu budvanskog parlamenta.
PODRŠKA
Nosilac liste „Budva naš grad“ tvrdi da na tu temu sa njim i predstavnicima njegove liste nije bilo nikakvih razgovora. – Sačekaćemo da vidimo da li će Demokrate ispuniti formalne pretpostavke da njihov prijedlog i formalno bude prijedlog i da li će se sjednica tim povodom uopšte održati – rekao je Jovanović Pobjedi. Sličnog je stava i predsjednik Opštinskog odbora Ure Blažo Rađenović koji, takođe, navodi da oni nijesu dobili bilo kakvu zvaničnu ponudu na osnovu koje bi se mogli izjasniti o podršci Zenoviću. – Tek nakon što dobijemo zvaničan prijedlog i vidimo šta se predlaže i nudi, mi ćemo se o tome izjasniti na organima stranke – poručio je Rađenović u izjavi za naš list. S obzirom da rok za konstituisanje vlasti u Budvi, shodno Zakonu o lokalnoj samoupravi, ističe u subotu u ponoć, ukoliko Zenović danas ne dobije neophodnu podršku i ne bude izabran za predsjednika lokalnog parlamenta, predsjednik države Jakov Milatović biće dužan da već u nedjelju raspiše nove izbore. Đurđica ĆORIĆ
Održana sjednica Zakonodavnog odbora
Sa sjednice
PODGORICA – Prijedlog parlamentarne većine za izmjene Poslovnika Skupštine Crne Gore, prema kojem najviše dva potpredsjednika parlamenta mogu biti iz manjinskih partija, podržan je juče većinom glasova članova Zakonodavnog odbora.
O tom prijedlogu danas bi, tokom vanrednog zasijedanja, trebalo da se izjasne i poslanici na plenumu.
Prema još važećem Poslovniku, partije manje brojnih naroda imale su pravo na jedno potpredsjedničko mjesto u Skupštini. Ukoliko prijedlog parlamentarne većine dobije neophodnu većinu i na plenumu, Skupština će umjesto dosadašnja četiri, imati pet potpredsjednika. Đ.Ć.
Petak, 16. avgust 2024.
PODGORICA - Građani
Podgorice, Kotora i Gusinja biraće ovog septembra vlast na lokalnom nivou. Predaja izbornih lista, koja je u Gusinju u toku, ističe 21. avgusta, dok u Podgorici i Kotoru počinje danas i trajaće do 3. septembra u ponoć.
Prvi će na birališta, 15. septembra, oni koji svoje biračko pravo koriste u Gusinju. Ovogodišnji redovni izbori biće ujedno prva prilika da se u jednoj od sjevernih opština provjeri odnos snaga nakon što je Bošnjačka stranka postala dio vladajuće većine, a njeni predstavnici ušli u Vladu.
Nekadašnji članovi BS koji su 1. avgusta formirali Bošnjački demokratski pokret (BDP), na čelu sa Seadom Šahmanom, najavili su odmah učešće na lokalnim izborima u Gusinju. Želja im je da samostalno nastupe, ali su precizirali kako to neće biti moguće. Naime, BDP neće biti zvanično registrovan do dana izbora, ali će naći alternativno rješenje. BS neće nastupiti samostalno, već u koaliciji sa Socijaldemokratama i Socijaldemokratskom partijom. Sporazum o zajedničkom nastupu potpisali su početkom avgusta predsjednici opštinskih odbora tih stranaka - Sanel Balić, aktuelni predsjednik opštine i nosilac liste, zatim Elvis Omeragić i Semih Nikočević Izbori u Kotoru, gdje su političke igre u protekle četiri godine imale najrazličitije obrte, trenutno je samo nekoliko lista sigurno.
Predsjednik opštine Vladimir Jokić je još sredinom jula najavio da će predvoditi listu Demokrata, čiji je visoki funkcioner.
- Nadam se da ćemo već 30. septembra, odnosno početkom oktobra dobiti novu gradsku upravu i da će Kotor nastaviti da se razvija - kazao je tom prilikom.
Svoju listu najavio je i Evropski savez, nadstranačka platforma kojoj pripadaju SD, SDP i LP. Na njenom čelu biće Miloš Čelanović iz SD-a, a činiće je i „partijski istaknute ličnosti, ali i Kotorani koji nijesu članovi nijedne partije, ali su izuzetno ostvareni i prepoznati u oblastima nauke, obrazovanja, sporta i umjetnosti“. S obzirom na brojne političke preokrete u nekadašnjoj vladajućoj koaliciji „Za bu-
VRELI POLITIČKI DANI: Registracija za učešće na izborima u Podgorici i Kotoru počinje danas i trajaće do 3. septembra u ponoć, u Gusinju se završava 21. avgusta
Predstojeći
redovni izbori u Gusinju biće prilika da se u jednoj od sjevernih opština provjeri odnos snaga nakon
što je Bošnjačka stranka postala dio vladajuće većine, a njeni predstavnici ušli u Vladu
dućnost Kotora“ i DPS-u, prvi nastupi na lokalnim izborima najavljeni su još krajem prošle godine. Među njima je lista Crnogorske građanske akcije i mladih Kotorana, bivših članova nekadašnjeg Liberalnog saveza, a kasnije Liberalne partije, a koordinator je Goran Grbović
Demokratska alternativa Crne Gore, takođe je najavila uč ešće, kao i djelovanje na državnom nivou. Predsjednik je Davor Kumburović, a partiju je s njim osnovao njegov brat Igor Kumburović, obojica bivši članovi DPS-a. Aktuelni potpresjednik opštine Siniša Kovačević, bivši je funkcioner Ujedinjene Crne Gore i osnivač Političkog pokreta, čiji je cilj „stvaranje ekonomske i kulturne autonomne regije Boke Kotorske unutar države Crne Gore, po uzoru na regije koje imaju sve članice Evropske unije na svojim teritorijama“. Tu je i „Grbaljska lista“ koju je formirala grupa građana iz tog kotorskog naselja i OFK „Grbalj“. Većina partija je, očekivano, svoje resurse i kampanje uglavnom usmjerila na lokalne izbore u Podgorici. Žitelji glavnog grada sa pravom glasa izaći će na birališta 29. septembra, a samo dan pred početak predaje izbornih lista, još nije poznato koga će sve moći da biraju.
Prvi je kandidaturu za budućeg gradonačelnika Podgorice objavio bivši ministar pravde Andrej Milović, samo dva dana nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao vanredne izbore u glavnom gradu. On će predvoditi „Podgoričku listu“ na kojoj, prema njegovim riječima, neće biti niko od bivših i aktuelnih političara, već lica dobro poznata cijeloj Podgorici. Stranka evropskog progresa je prva novoformirana partija koja je najavila učešće na izborima u glavnom gradu. Na njenom čelu je nekadašnji visoki funkcioner DPS-a i premijer Duško Marković, dok gradski odbor, formiran početkom sedmice, predvodi Ilija Mugoša Evropski savez, koji od 4. jula čine SD, SDP i LP, objavili su da sami ulaze u predizbornu trku. Listu jedine nadstranačke platforme tri srodne stranke predvodi poslanik Boris Mugoša. U srži njihove kampanje su aktuelne socijalne, kulturne, društvene, poslovne i sportske teme, sa željom „da se njeguje staro i autentično podgoričko, odnosno titogradsko, a razvija novo i savremeno“.
I lista Pokreta „Naprijed“ učestvovaće na lokalnim izbori-
Pravo glasa u tri opštine ima 169.063 građanina
Izborne liste u Glavnom gradu svojim potpisima mora podržati barem 1.153 birača, dok je za liste manje brojnih naroda predviđeno 150 potpisa. U biračkom spisku registrovano je 145.908 punoljetnih osoba koje imaju glasačko pravo u Podgorici. Za izbornu listu na kotorskim izborima treba imati najmanje 148 potpisa birača. No, liste koje predstavljaju manjine moraće više da se potrude i prikupe, kao u Podgorici, namjanje 150 potpisa. Pravo glasa u tom bokeškom gradu ima 18.538 građana. U Gusinju pravo glasa na ovim izborima ima 4.617 građana.
ma, a nosilac je aktuelni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić. Uz njega, osnivači pokreta su bivši ministri Marko Kovač (pravda) i Aleksandar Damjanović (finansije). Kako su istakli, njihov program ima pet ključnih tema, a to su: ekonomija, infrastruktura, socijalna pitanja, mladi i ekologija.
DPS bi trebalo da nastupi samostalno, a listu će predvoditi poslanik i šef podgoričkog odbora stranke Nermin Abdić. Iako su na ranijim izborima najčešće nastupali u koaliciji kojoj je pripadala i BS, ovog puta to neće biti slučaj, a ključni razlog je ulazak te manjin-
ske stranke u vladajuću većinu na državnom nivou.
BS se, za sad, odlučila za samostalan nastup, a na čelu njihove liste biće Edin Tuzović, predsjednik stranačkog odbora u Podgorici i član Glavnog odbora. Kao manjinska lista, njima je potrebna podrška od samo 150 glasača. Iako su pregovarali sa PES-om i Demokratama o zajedničkom nastupu, stranački organi su se prije dva dana odlučili za samostalan nastup, ali nije isključena mogućnost da budu dio šire koalicije koju bi, za potrebe podgoričkih izbora, formirala aktuelna vlast na državnom nivou.
Lider Bošnjačke stranke i ministar vanjskih poslova dao intervju za Radio-televiziju Rožaje Ibrahimović
Iako su im prioritet lokalni izbori u Gusinju 15. septembra, iz BDP su najavili učešće i na vanrednim u Podgorici. Ipak, i tu tek treba da preciziraju način učešća. Pokret podstanara Podgorice prikuplja potpise za učešće na izborima u glavnom gradu. Dragan Živković iz Udruženja podstanara „Moj dom“ kazao je da ulaskom u gradski parlament žele da riješe višegodišnje probleme više od oko 30.000 građana koji imaju podstanarski status. Pokret „Preokret“ na podgoričke izbore izlazi sa listom na čijem je čelu njegov predsjednik Srđan Perić, koji ističe da će biti „političko rješenje za probleme koje su napravile postojeće strukture“. Pokret za Podgoricu, odnosno nekadašnji članovi PES-a bliski predsjedniku Milatoviću, nastupiće u koaliciji sa Građanskim pokretom Ura i Pokretom za promjene (PZP). Bivša poslanica i potpredsjednica PZP Branka Bošnjak kazala je da je načelno postignut dogovor, dok se o prvom čovjeku liste još pregovara. Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović pominjala se u početku kao nosilac liste, ali se sada češće čuje ime Luke Rakčevića iz Ure.
U slučaju da PES na izbore izađe samostalno, na vrhu njihove liste vjerovatno će se naći predsjednik Opštinskog odbora stranke Saša Mujović Istovremeno su se pojavile informacije da bi PES mogao u koaliciju sa Demokratama, na čijem je čelu Aleksa Bečić . Trenutno obje stranke negiraju zajednički nastup u Podgorici, ističući da takve odluke moraju donijeti stranački organi. Demokratska narodna partija, Nova srpska demokratija i Ujedinjena Crna Gora spadaju u red stranaka koje će nastupiti u koaliciji, vjerovatno zajedničkoj. To su potvrdili predsjednik DNP-a Milan Knežević i odbornici Nove i UCG Mitar Šušić i Milivoje Brković
Kristina JERKOV
On je u intervjuu za Radio-televiziju Rožaje naveo da u BS nemaju „ni promil sumnje“ da će donijeti ispravnu odluku. Poručio je i da ta stranka nije odustala od svojih principa i
PODGORICA - Onaj kome smeta što je Bošnjačka stranka u novoj rekonstruisanoj Vladi taj nije prijatelj Bošnjaka, niti prijatelj nezavisne, multietničke, multivjerske, građanske Crne Gore, poručio je potpredsjednik Vlade, ministar vanjskih poslova i lider te partije Ervin Ibrahimović.
da „dok je BS u Vladi, građani Crne Gore ne treba da brinu za njen suverenitet, integritet i evroatlantski put“. Ibrahimović je istakao i da će ministri iz BS imati značajan uticaj na unutrašnju i vanjsku politiku Crne Gore koja, kako je rekao, bez rezerve mora biti
proevropska i evroatlantska. Na navode iz Ibrahimovićevog intervjua reagovala je juče aktivistkinja i feministkinja Aida Petrović poručujući mu kako bi bilo pametnije da „ništa zborio nije“. Ocijenila je i da su Ibrahimović i BS ulaskom u Vladu prihvatili i dali legimitet za negaciju i ismijavanje srebreničkog genocida, te zaboravili na Bukovicu, deportaciju u Herceg Novom i Kaluđerski laz i da su im postali prihvatljivi pokliči „Leleču Turci, kukaju bule“, „Nož, žica, Podgorica“, „Polećela crna ptica, Pljevlja biće nova Srebrenica“.
Petrović je ocijenila i da je Ibrahimovićeva konstatacija da je BS garant za multietničku, multivjersku, nezavisnu Crnu Goru „notorna neistina i populistička manipulacija“. Đ. Ć.
Ministar Šahmanović na sastanku sa američkom ambasadorkom Rajnke
Sa jučerašnjeg sastanka
Nove investicije i razvojni projekti ključni za Crnu
PODGORICA - Politička stabilnost, nove investicije i razvojni projekti ključni su faktori ekonomskog razvoja Crne Gore i to mora biti zajednički cilj svih konstituenata vlasti, zaključili su tokom susreta 14. avgusta ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović i američka ambasadorka
Džudi Rajzing Rajnke – SAD snažno podržavaju Crnu Goru, njen multikulturalni karakter, njen demokratski razvoj i tako će biti i u narednom periodu. Istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, nafte i gasa je generalno oblast gdje ima dosta prostora za jačanje saradnje između dvije partnerske države –navela je Rajnke. Kako je dodala, slijedi ozbi-
ljan posao, pitanje energetske tranzicije, ispunjavanja EU obaveza i mjerila koje su uslov za zatvaranje poglavlja. – Jasno je da nam je neophodna diversifikacija energetskih izvora, ali i stvaranje povoljnog biznis ambijenta – poručio je Šahmanović. Rajnke i Šahmanović su naglasili da je nastavak ekonomskog dijaloga veoma važan za buduću saradnju, navodeći da značajno iskustvo koje SAD imaju u ovim oblastima može biti vrlo korisno za Crnu Goru. – LNG terminal, izgradnja gasovoda, razvoj ideje za fabriku cementa neki su od projekata koji će biti u fokusu pažnje resora, u pitanju su kompleksni projekti koji mogu promijeniti ekonomski portfolio Crne Gore – zaključio je Šahmanović. n. K.
Ministarka Kordić sastala se sa direktorom Aerodroma Tolićem
PODGORICA - Ministarka turizma Simonida Kordić održala je juče sastanak sa Rokom Tolićem, direktorom Aerodroma Crne Gore, na kojem su razgovarali o ključnim inicijativama za unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore i razvoju aerodromske infrastrukture. – Na sastanku je naglašen značaj uvođenja novih avio-linija kao strateškog prioriteta za jačanje turističke ponude Crne Gore. U tom kontekstu, ministarka Kordić i direktor Tolić su se složili o pokretanju aktivnih pregovora sa niskotarifnim avio-kompanijama, kako bi se proširila mreža letova ka Crnoj Gori i time povećala povezanost sa ključnim evropskim destinacijama – navodi se u saopštenju Ministarstva turizma.
Pored toga, poseban akcenat je, kako se dodaje, stavljen na unapređenje aerodromske infrastrukture, koja je ključna za održavanje kvaliteta usluga i kapaciteta koji odgovaraju rastućem broju turista. Razmatrane su opcije za modernizaciju postojećih objekata, kao i mogućnosti za produžavanje radnog vremena aerodroma, posebno tokom ljetnje sezone kada je potražnja za avio-saobraćajem najveća.
Odbor za ekonomiju zasijedao šest sati, raspravljli o više propisa
PODGORICA – Jučerašnju maratonsku sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kojim od sada predsjedava Boris Mugoša (SD), obilježila je rasprava o amandmanima na izmjene Zakona o državnoj imovini koji nijesu ni bili na dnevnom redu. Osim ovog, zeleno svjetlo dobili su zakoni o koncesijama, o obnovljivim izvorima energije, o energetici, razvojnoj banci. rasprava
– Zajedno sa direktorom DOO „Putevi“ Podgorica Radošem Zečevićem i sekretarom Sekretarijata za finansije i budžet Opštine Zeta Bojanom Popovićem postignut je dogovor da se uskoro obezbijedi autobuska veza između aerodroma i centra Podgorice. Ovaj projekat ima podršku Ministarstva, kao i Aerodroma, „Puteva“ i Opštine Zeta, a omogućiće bolju uslugu turistima kojima je aerodrom ulazna tačka i prvi susret sa Crnom Gorom. Ministarka Kordić je istakla da je poboljšanje avio-dostupnosti od suštinskog značaja za dalji razvoj turizma u Crnoj Gori, dok je direktor Tolić naglasio spremnost Aerodroma Crne Gore da u saradnji sa Vladom i resornim ministarstvima aktivno radi na realizaciji ovih strateških ciljeva – navodi se. Ove inicijative će, kako očekuju u Ministarstvu turizma, doprinijeti daljem rastu turističkog sektora u Crnoj Gori. – Ohrabruje informacija da su od 1. januara do kraja jula ACG opslužili preko milion i po putnika, što je 17 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine i 11 odsto više u poređenju sa 2019. godinom – dodaju iz tog resora.
n. K.
Naime, iako je bilo dogovoreno da se o amandmanima raspravlja na sjednici, ispostavilo se da ključne promjene ovom propisu donose upravo amandmani Vasilija Čarapića (PES) koji je u međuvremenu predložio i povukao više njih. Da je riječ o sistemskom zakonu kojem je morala prethoditi stručna javna rasprava i širi konsenzus, stav je opozicije, ali i nevladinog sektora. Iz Instituta Alternativa (IA) je juče predočeno da je to što će Skupština danas razmatrati osam zakona za koje nije bilo javne rasprave nastavak netransparentne pripreme propisa. – Od zakona na dnevnom redu, za pet koje je predložila Vlada nije održana javna rasprava ‘iz razloga hitnosti’. Radi se o važnim zakonskim tekstovima koji obuhvataju oblast koncesija, energetike, obnovljive izvore energije, državnu imovinu i unutrašnje poslove. Većina ovih zakona nije bila ni planirana u programu rada Vlade za ovu godinu (zakoni o unutrašnjim poslovima, o koncesijama, o državnoj imovini). Takođe, na sve ove zakone poslanici vladajuće većine su podnijeli amandmane koji u nekim slučajevima značajno mijenjaju osnovni prijedlog zakona. Od tri poslanička prijedloga zakona na dnevnom redu, svi su podnijeti od strane poslanika vladajuće većine i samo jedan ima mišljenje Vlade – ukazali su iz IA doda-
Iako je bilo dogovoreno da se o amandmanima raspravlja na sjednici, ispostavilo se da ključne promjene ovom propisu donose upravo amandmani Vasilija Čarapića (PES), koji je u međuvremenu predložio i povukao više njih
jući da poslanici i Vlada koordinisano mijenjaju ili donose na brzinu zakone uz izbjegavanje javne rasprave. Čarapić tvrdi da je amandman kojim je predviđeno da investitor koji zakupi državno zemljište na 90 godina ima pravo da proda objekat koji izgradi, usmjeren isključivo na ekonomski razvoj. Objasnio je da su se do sada jedino mogli otuđiti objekti na zemljištu predviđenom za turističke komplekse, dok investitori u drugim sektorima nijesu imali takvu mogućnost. Čarapić je dodao da je investicija Olega Deripaske u KAP realizovana tako što mu je država dala garanciju od 200 miliona eura. – Mi sad možemo da biramo da imamo ravnopravne uslove za dolazak novih investitora, mi ne želimo da dajemo garancije investitorima, već dobre uslove kakve daje cijela Evropa, da bi mogli da ulažu i imaju sigurnost investici-
Zaobilaženje javnosti
IA navode da je od početka 28. saziva Skupštine u proceduru predat 131 prijedlog zakona, od toga 40 odsto od strane poslanika, najviše iz većine.
- Samo 15 odsto poslaničkih zakona sadrži makar i pokušaj procjene finansijskog uticaja propisa. Od poslaničkih zakona, Vlada
rijetko daje mišljenja na propise iako je na to obavezuje Poslovnik i do sada je dala mišljenja na tek petinu prijedloga poslanika, i to gotovo isključivo na zakonske prijedloge poslaničke većine. Javnost se aktivno isključuje iz procesa pripreme propisa, kako uz ignorisanje ove
je. Kada neko investira, imaće mogućnost da izađe iz posla, ako je to neophodno, i da ne izmišlja razloge da tuži državu, kao što je to do sada uradio svaki drugi investitor tokom trajanja bivše vlasti – kazao je Čarapić. Dodao je da je ovakav model prisutan u svim članicama EU, te da je ovim prijedlogom predviđen dodatni zaštitni mehanizam jer nije dozvoljena prodaja, ako se promijeni namjena zemljišta te da država mora dati saglasnost na eventualnu prodaju objekta. Čarapić je dodao da će država nakon isteka 90 godina postajati vlasnik objekta.
- Ovo ,,navrat-nanos“ što se radi sa ovako važnim zakonima pokazuje kakva je namjera ljudi koji stoje iza ovoga, a tvrdim da te namjere po građane i državu nijesu dobre – ocijenio je Miloš Konatar (Ura).
Mihailo Anđušić (DPS) je problematizovao što se usred
obaveze od strane Vlade, tako i uz podnošenje prijedloga zakona od strane poslanika. Primjedbe koje su javno saopštene na Prijedlog zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, a koje zahtijevaju konkretne odgovore i objašnjenja, predstavljaju dokaz da je javna i stručna rasprava neophodna –navode iz IA.
avgusta raspravlja o ovako ozbiljnim zakonima koji su prošli bez javne rasprave.
- To nije dobra praksa. U toku dana se predloži i povuče desetine amandmana. Ovo je neozbiljno za neku mjesnu zajednicu, a ne parlament – ocijenio je Anđušić.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović (NSD) je kazao da ne bi pred Odborom branio ovaj zakon da premijer Milojko Spajić nije pristao da se iz zakona izuzme član kojim je bilo predviđeno da Vlada samostalno odlučuje o imovini vrijednosti do 300 miliona eura. – Ne zato što sumnjam u tu vladu, nego što ne želim da građani sumnjaju u one koji donose odluke. Ako je ugovor koristan za Crnu Goru, a imamo većinu u parlamentu, izglasaćemo ga – kazao je Radunović.
poslovni ambijent Dodao je da je namjera izmjena ovog zakona da se poboljša poslovni ambijent, odnosno da se ljudima iz biznisa dâ do znanja da mogu prodati objekte ako im posao ne krene kako treba. Konatar je ocijenio da neko ovim zakonom pokušava nekome da uštedi desetine miliona eura koje bi morao da potroši da bi kupio zemlju. Kada neko kupi zemlju, dodao je Konatar, mora da se plati i porez, a time se investitor oslobađa velikog početnog troška.
– Što ne bi neko zakupio zemlju po euro mjesečno i napravio sebi poslovni objekat i poslovne prostore koje će da prodaje i od njih zaradi milion. Koji je tu interes države –pita Konatar.
Upitan zbog čega je povukao amandman kojim je vrijednost imovine o kojoj Vlada može odlučivati povećana na 300 miliona, Čarapić je kazao da je Vlada procijenila da ima povjerenja u parlamentarnu većinu da će biti dovoljno pameti i da neće kočiti razvoj energetike. Prihvatio je, kako je naveo, da nema razumijevanja javnosti za taj prijedlog i odlučio da povuče amandman. Mirsad Nurković (BS) nije uvjeren da će ova zakonska promjena dovesti do velikog priliva investitora. Ocijenio je da imamo mnogo drugih biznis barijera, te da se svuda na Zapadu lakše investira nego kod nas. Mugoša je postavio pitanje da li se na osnovu ranijih iskustava moglo ponovo razmisliti o dužini trajanja dugoročnih zakupa, dodajući da je zbog toga bila neophodna stručna javna rasprava. Ministar energetike Saša Mujović je prezentovao izmjene zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, o koncesijama i energetici, ukazujući da se kasni sa ostvarenjem cilja da do 2030. godine udio struje iz obnovljivih izvora bude 50 odsto. Izmjenom zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora predviđen je prelazak sa tzv. fid-in tarife na tržišnu premiju, čime EPCG više neće biti uslovljena da od povlašćenih proizvođača kupuje struju, bez obzira da li je potrebna, što je sada
slučaj. Konatar je upozorio da su se deceniju plaćale posljedice prethodnog sistema, te da nema prostora za grešku. Na pitanje Zdenke Popović (Demokrate) da li će građani i dalje plaćati naknadu za obnovljive izvore, Mujović je odgovorio potvrdno. Kada je riječ o prijedlogu zakona kojim bi Investiciono-razvojni fond trebalo da se transformiše u razvojnu banku, Konatar smatra da je ovo, pored Zakona o državnoj imovini i budućeg zakona o strateškim investitorima, propis na osnovu kojeg će razni investitori zakupljivati zemlju i graditi sa crnogorskim novcem kroz razvojnu banku. Podsjetio je da je premijer, dok je bio ministar finansija, odbio prijedlog poslanika Pokreta za promjene Branka Radulovića o formiranju razvojne banke. Sumnja, kako je naveo, da je Čarapić bio uključen u izradu teksta ovog zakona, pitajući ko ga je pisao i za koga je pisan. Čarapić je najavio da će podnijeti amandman u smislu jačanja kontrolne uloge Skupštine rada razvojne banke čiji je cilj razvoj, a ne sticanje profita. – Mi kasnimo sa formiranjem banke i ne želimo da čekamo više, a nakon što je formiramo neka svako uzme učešće i da konstruktivan doprinos za ,,fine-tuning“ razvojne banke, koja sprovodi politike Vlade –kazao je Čarapić.
razvojna banka
Konatar je pitao zašto Vlada nije predložila ovaj zakon pa da ide na javnu raspravu, jer su ga oni pisali. Naglasio je da podržava osnivanje razvojne banke, ali ne na ovaj način. – Vi ubrzavanjem procedure za osnivanje, dajete argument da se neke loše namjere nalaze iza usvajanja ovog zakona i amandmana koji ste predložili da se omogući investitorima da grade i prodaju na zemlji koju će mjesečno plaćati euro, a koja vrijedi više miliona eura – kazao je Konatar. Čarapić je kazao da se javna rasprava vodi 15 godina o razvojnoj banci, te da ne žele da uđu u novi ciklus radnih grupa i rasprava, već da daju osnove za njeno formiranje, a da se svaki naredni korak u njenom razvoju definiše u budućnosti. Dodao je da poslanici imaju pravo da predlažu zakone, te da su oni samo iskoristili to pravo. Mugoša je pozvao Čarapića da se sačeka još nekoliko mjeseci te da se razvojna banka formira do kraja godine kako bi se zakonski tekst unaprijedio, jer su u suprotnom opravdane sumnje da se iza toga nešto krije.
Dejan Đurović (NSD) je ukazao da banke u Crnoj Gori profitiraju više nego bilo gdje na Balkanu i to na štetu građana. -Nije normalno da toliko banaka ima na ovako malom tržištu i da sa ovakvim suficitom završavaju pola godine. Razvojna banka će moći da skuplja depozite, što IRF nije mogao. Trebalo bi da budu niže kamatne stope i duži periodi otplate – kazao je Đurović. M. Leković
U izvršnoj vlasti poručuju da visina doprinosa ne određuje visinu penzije
PODGORICA - Način obračuna penzije se ne mijenja. Visina doprinosa ne određuje visinu penzije te je samim tim jasno da do umanjenja penzija i ne može doći u narednom periodu - poručili su u Vladi Crne Gore dodajući da ,,se neće baviti neodgovornim izjavama pojedinaca na visokim državnim funkcijama koji vode predizbornu kampanju netačnim i populističkim izjavama“.
Tvrde da upravo ova vlada kroz značajan rast prosječne zarade obezbjeđuje najveći rast penzija po osnovu usklađivanja penzija posljednjih godina. – Taj rast će već od 1. januara iznositi prosječno 50 do 60 eura, što je nastavak povećanja
penzija koji smo počeli istorijski najvećim pojedinačnim rastom minimalne penzije na 450 eura. Obračun penzija je individualan za svakog pojedinca, koji ostvari uslove za odlazak u penziju, propisane Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Predstavlja - prije svega odnos osnovice koja je zarada pojedinca kome se obračunava penzija (bruto 1 osnovica, čiji rast je neminovan usljed rasta minimalne zarade) i prosječne zarade u Crnoj Gori, kao i penzijskog staža. Na osnovu propisanog načina obračuna dobija se iznos ličnog boda, koji se nakon toga množi sa vrijednošću penzije za jedan lični bod, koji predstavlja utvrđeni nominalni iznos penzije za jedan lični bod, koji se usklađuje tri puta godišnje - istakli su u saopštenju.
U Vladi napominju i da visina doprinosa nikada nije bila paramater za izračun penzije. – Tako da umanjenje doprinosa u narednom periodu ne može i neće uticati na izračun penzije. Takođe, imajući u vidu činjenicu da se obračun ne mijenja na bilo koji način, podsjećamo da nekadašnji ministar ekonomskog razvoja, a trenutni predsjednik Crne Gore, ove nedoumice nije imao u momentu povećanja minimalne zarade kroz program ,,Evropa sad 1“, čime je došlo do značajnog rasta i prosječne zarade, što je upravo i sada slučaj primjenom programa ,,Evropa sad 2“ – navodi se u saopštenju Vlade.
Ističu da su dosadašnjim postupanjem, kroz izmjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i uvećanjem minimalne penzije sa 296 na
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa britanskom ambasadorkom Don Meken Jačati
strateško partnerstvo
PODGORICA - Crna Gora
i Velika Britanija mogu da ojačaju strateško partnerstvo kroz nove projektne realizacije, ocijenile su ministarka saobraćaja Maja Vukićević i britanska ambasadorka u Podgorici Don Meken.
PODGORICA - U kotorskoj luci juče su uplovila četiri kruzera sa 7.886 putnika.
Prema informaciji iz AD Luka Kotor, kruzer ,,Viking Jupiter“ uplovio je juče ujutro u sedam sati iz Dubrovnika sa 933 putnika, a isplovljava za Krf u 16 sati i 30 minuta.
Iz Trsta je uplovio ,,Marela eksplorer“ sa 1.911 putnika. Isplovljava za Krf u 16 sati.
Iz Dubrovnika je uplovio kruzer ,,MSC Armonia“ sa 2.340 putnika. Isplovljava za Krf u 18 sati.
Iz luke Argostoli uplovio je ,,Costa Deliziosa“ sa 2.702 putnika. Isplovljava za Zadar u 18 sati. r. e.
– Ekonomske i razvojne teme, usmjerene ka dodatnom podsticaju razvoja domaće privrede, kroz zajednički rad na većem broju konkretnih projekata, preduslov su za jačanje, već tradicionalno dobre bilateralne saradnje, sa posebnim osvrtom na ekono -
miju, te je naš prioritet ovdje jasan – saopštila je Vukićević.
Ona je dodala da je naše tržište spremno za britanske investicije. Prvi zvaničan susret Vukićević i Meken, sagovornice su iskoristile u pravcu osvrta na zajedničke interese, te prilike da se dinamizira i ojača strateško partnerstvo dvije zemlje, naročito u pravcu dugoročnog kontinuiteta dobrih odnosa, koji se kroz nove projektne realizacije može dodatno ekonomski snažiti. Meken je čestitala Vukićević na novoj poziciji i izrazila uvjerenje da je iskrena i kontinuirana obostrana podrška preduslov za gajenje bilateralnih odnosa i da raduje otvoren poziv za saradnju sa kredibilnim partnerima iz Velike Britanije. Sagovornice su, takođe, razmijenile stavove i o drugim temama bilateralnih odnosa. n. k.
450 eura pokazali ,,odgovoran odnos prema penzionerima, kroz poštovanje potreba za postizanje minimuma jednakosti na polju životnog standarda svih građana, bez zaduženja za tu potrebu“. – Uzimajući u obzir takav postupak, jasno je da Vlada bilo kojom mjerom neće ugroziti budućnost penzionera, već će kroz predložene mjere, penzioneri koji primaju penzije iznad minimalnog iznosa od 450 eura, imati povećanje kroz redovno usklađivanje u januaru 2025. godine. Upravo jer je jedan od značajnih parametara za usklađivanje penzija iznos prosječne zarade u Crnoj Gori, čiji rast se očekuje primjenom mjera iz programa ,,Evropa sad 2“. Predstojeće povećanje biće za oko 7-8 odsto ili oko 50-60 eura - zaključili su u saopštenju. r. e.
Predsjednik Jakov Milatović uputio pitanje izvršnoj vlasti
PODGORICA - Ja pitam jedno, Vlada odgovara drugo po već sada ustaljenom maniru, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nakon saopštenja Vlade u kojem, između ostalog, navode da penzije neće biti smanjene.
,,Pitanje glasi – da li će za najveći dio zaposlenih, po sadašnjem obračunu, doći do smanjenja ličnog koeficijenta, i time i do smanjenja njihovih budućih penzija?
Primjera radi, neko ko sada prima platu 600 eura, po sadašnjem obračunu, će nakon predloženih mjera i redistribucije doprinosa na PIO, imati umanjenje ličnog koeficijenta sa 0.7 na 0.6 (ili za 14%), pa samim tim i nižu penziju. – Vlada mora pod hitno da razjasni ovo pitanje građanima – naveo je Milatović. r. e.
Održana telefonska sjednica Vlade, usvojeni zakoni za Program ,,Evropa sad 2“
PODGORICA - Vlada je juče, na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za ovu godinu.
– Izmjene i dopune Zakona donose se u cilju tehničkog usaglašavanja usljed donošenja i primjene nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i shodno članu 8 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti usljed potrebe uravnoteženja budžeta, zbog povećanja izdataka na različim budžetskim pozicijama u cilju realizacije nastalih obaveza kao i promjene primitaka shodno revidiranim makroekonomskim pokazateljima i dosadašnjim trendovima naplate budžetskih prihoda –navodi Vlada.
Prihodi i rashodi
Naime, kako navodi Vlada, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za 2024. godinu, ukupni prihodi budžeta, u odnosu na Zakon, veći su za 55,4 miliona eura, dok su rashodi budžeta, u odnosu na Zakon, uvećani za 56,7 miliona eura. – Shodno navedenim promjenama, došlo je do izmjena ostalih kategorija i to deficita, primarnog deficita, kao i nedostajućih sredstava i potreba finansiranja. Planirani nivo deficita budžeta iznosi 237 miliona eura ili 3,26 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na prvobitno planirani, deficit je viši za 1,36 miliona eura, dok je u odnosu na BDP, usljed revidirane projekcije BDP-a, niži za 0,09 odsto BDP-a – ističe Vlada. Kako se navodi u materijalu, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o budžetu za 2024. godinu primici u iznosu od 3.521.329.254,01 euro raspoređuju se na: tekući budžet 1.431.665.952,12 eura, rezerve 70.880.000, budžet državnih fondova 1.247.902.604,93, kapitalni budžet 237.012.958,82, transakcije finansiranja izdataka 533.867.738,14 eura. – U odnosu na Zakon o budžetu za 2024. godinu, izdaci tekućeg budžeta uvećani su za 35,1 milion eura, budžet državnih fondova za 17,9 miliona eura i rezerve za 10 miliona eu-
Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o budžetu za 2024. godinu primici u iznosu od 3.521.329.254,01 euro raspoređuju se na: tekući budžet 1.431.665.952,12 eura, rezerve 70.880.000, budžet državnih fondova 1.247.902.604,93, kapitalni budžet 237.012.958,82, transakcije finansiranja izdataka 533.867.738,14 eura
ra, transakcije finansiranja su umanjene za 17,1 milion eura, dok je kapitalni budžet umanjen za tri miliona eura – ističe Vlada.
Utvrđeni su i zakoni koji se odnose na sprovođenje Programa ,,Evropa sad 2“. Tako je utvrđen Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
– Donošenjem ovog zakona, poresko opterećenje rada će se umanjiti kroz smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko origuranje (PIO) na teret zaposlenog i poslodavca, sa ukupno 20,5 odsto na 10 odsto (doprinosa za PIO na teret zaposlenog sa 15 na 10 odsto i doprinosa za PIO na teret poslodavca sa 5,5 na 0 odsto) –navodi Vlada.
Nakon implementacije ove poreske reforme, Crna Gora će, kažu u Vladi, postati država sa jednim od nižih poreskih opterećenja na rad, budući da će poresko opterećenje po osnovu rada, kada je u pitanju prosječna zarada, iznositi 16,2 odsto, dok će u slučaju zarade od 600 eura iznositi 11,1 odsto, a na 800 eura 13,5 odsto. Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu. – Osnovni razlozi za donošenje izmjena Zakona o radu jeste usklađivanje sa Fiskalnom
Poreska uprava objavila Crnu listu
strategijom Crne Gore za period 2024-2027. godine, kojim se predviđa kao jedna od ključnih mjera za poboljšanje standarda građana, između ostalog, smanjenje troškova za poslodavce kroz niže poresko opterećenje na zarade i povećanje minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori – navodi Vlada dodajući da su utvrđene izmjene Zakona o radu na način da iznos minimalne zarade počev od 1. oktobra 2024. godine ne bude niži u neto iznosu od 600 eura za zaposlene na radnim mjestima do V nivoa kvalifikacije obrazovanja, odnosno 800 eura za zaposlene na radnim mjestima sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja – ističe se.
aKcize
Utvrđen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.
– Ovim zakonom se predlaže uvođenje akcize na mirna vina čija visina bi iznosila 25 eura po hl (osim za male proizvođače vina koji bi, uz Zakonom propisane uslove, plaćali nižu akcizu) – navodi Vlada.
U cilju usaglašavanja važećeg zakona sa odredbama Direktive 2003/96 o restrukturiranju okvira Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije predlaže se uvođenje akcize na električnu energiju
sa odloženim rokom primjene od datuma ulaska Crne Gore u EU, imajući u vidu da predviđena akciza predstavlja obavezu za zemlje članice. Takođe se predlaže i širenje obuhvata ostalih bezalkoholnih pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju, na koja se plaća akciza. Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost. – Predloženo zakonsko rješenje dio je Fiskalne strategije Crne Gore za period od 2024. do 2027. godine - kojim se žele postići sljedeći ciljevi – reforma snižene stope PDV-a, u skladu sa Direktivom 2006/112/EU o zajedničkom sistemu na dodatu vrijednost, kroz uvođenje druge snižene stope PDV-a od 15 odsto; ukidanje poreskog rashoda, odnosno nulte stope PDV-a na isporuku proizvoda i usluga za gradnju i opremanje ugostiteljskog objekta kategorije pet i više zvjezdica, energetskog objekta za proizvodnju električne energije instalisane snage veće od 10 MW i kapaciteta za proizvodnju prehrambenih proizvoda razvrstanih u okviru sektora C grupa 10 Zakona o klasifikaciji djelatnosti („Službeni list CG“, broj 18/11), čija investiciona vrijed-
Osnivač preduzeća je ,,Spic ronghe international financial leasing limited“ iz Hong Konga.
Oporezivaće sa 15 odsto prihode preko interneta i video igara
Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. U smislu širenja poreskog obuhvata predlaže se uvođenje dva nova izvora prihoda, i to za prihode ostvarene preko interneta i video igara i od igara na sreću. – Predviđeno je da se porez na dohodak od prihoda preko interneta i video igara oporezuje po godišnjoj prijavi po stopi od 15 odsto, a da se prihodi od igara na sreću oporezuju pri svakoj isplati dobitka po stopi od 15 odsto. Prihodi od igara na sreću će pripadati budžetu Crne Gore u visini od 100 odsto ukupno ostvarenih prihoda po tom
nost prelazi 500.000 eura; reforma odredbe koja se odnosi na oslobođenje od plaćanja PDV pri uvozu, odnosno njeno usklađivanje sa Direktivom 2009/132/EU o utvrđivanju područja primjene člana 143 tački (b) i (c) Direktive 2006/112/EU u vezi oslobođenja od plaćanja poreza na dodatu vrijednost prilikom konačnog uvoza određene robe; ukidanje odredbe koja se odnosi na oslobođenje kod uvoza proizvoda na pošiljke neznatne vrijednosti do 75 eura; uvećanje nivoa paušalne naknade koju ostvaruje poljoprivrednik sa 5 na 8 odsto.
Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica.
– Predloženim zakonskim izmjenama uvodi se pravo na oslobođenje od poreza na dobit za pravna lica koja reinvestiraju sredstva iz ostvarene dobiti u poljoprivredne projekte, kao i za pravna lica koja ulažu sredstva u druge subjekte poljopivredne djelatnosti,
U smislu unapređenja poslovnog ambijenta predlaže se da se poresko oslobođenje za poreskog obveznika koji otpočne obavljanje djelatnosti u privredno nedovoljno razvijenim opštinama može koristiti, pored već propisanih sektora, i u sektoru primarne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i ribarstva. – Na predloženi način želi se podstaći poljoprivredna proizvodnja u nedovoljno razvijenim opštinama, što će pozitivno uticati kako na zapošljavanje tako i na smanjenje uvoza poljoprivrednih proizvoda – ističe Vlada.
na način da im se obračunati porez umanji za iznos sredstava koja su reinvestirana, odnosno uložena – navodi Vlada. Ukupan iznos navedenih poreskih oslobođenja za period od tri godine ne može biti veći od 300.000 eura. Takođe, predlaže se i uvođenje i priznavanje izdataka za nacionalne sportske saveze kao rashod najviše do 5 odsto ukupnog prihoda. Kako je istaknuto u materijalu, predlaže se i ukidanje zabrane korišćenja poreskog oslobođenja za poreskog obveznika koji otpočne obavljanje djelatnosti u privredno nedovoljno razvijenim opštinama, a koji posluje u sektoru primarne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i ribarstva, na koji način se želi unaprijediti poslovni ambijent, podstaknuti poljoprivredna proizvodnja u nedovoljno razvijenim opštinama, a što će u konačnom imati brojne pozitivne efekte, kako za poreske obveznike tako i za prihodnu stranu budžeta Crne Gore. N. KoVaČeViĆ
PODGORICA – Poreska uprava (PU) objavila je Crnu listu na kojoj se nalaze imena poreskih obveznika sa najvećim iznosom poreskog duga. Prv a na listi 200 najvećih
dužnika sa oko 11,8 miliona eura duga je firma ,,Spic ronghe international (Montenegro) limited“ registrovana u Podgorici, koja je učestvovala u gradnji vjetroparka na brdu Možura.
Prema podacima iz centralnog registra, to preduzeće se bavi posredovanjem u prodaji mašina i industrijske opreme, brodova i aviona, a izvršni direktor joj je Rajko Stanišić
Nešto manji iznos od 11,6 miliona eura duguje kineska kompanija ,,China Road and Bridge Corporation“, koja je gradila auto-put u Crnoj Gori.
Na listi 50 poreskih dužnika sa dugom po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja su Plantaže sa dugom od
13,5 miliona eura, slijedi Željeznički prevoz sa dugom od 6,4 miliona, pa Željeznička infrastruktura koja duguje 5,2 miliona. Na listi se, pored ostalih, našao i Tehnoput, vlasnika Saše Aćimića, koji je prošle godine uhapšen zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio produženo krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje i krivično djelo skidanje i po-
vreda službenog pečata i znaka. Njegova firma duguje državi 6.585.673,33 eura. Na listi dužnika je i Cijevna komerc Danila Petrovića , investitora, a državi je dužan 3.953.371,80 eura. Na listi je i crnogorski ponos, kompanija ,,Plantaže“, koja duguje 1.534.690,83. Liste, sa presjekom duga na dan 30. jun, odnose se na 200 poreskih dužnika sa najvećim poreskim dugom. N. K.
PODGORICA - Na konkurs za poziciju generalnog direktora Javnog servisa Radio-televizije Crne Gore (RTCG) su se prijavili Vladimir Maraš, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Snežana Burzan, Andrijana Kadija, Srđan Čović i Časlav Vujotić, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora. Javni poziv je objavljen 15. jula, a istekao je juče.
Među kandidatima za budućeg generalnog direktora RTCG, izvori Pobjede su navodili i ime aktuelnog v.d. direktora Borisa Raonića, ali tu informaciju nijesmo uspjeli da potvrdimo. Raonić nije odgovorio na pitanje Pobjede. Časlav Vujotić juče nije želio da potvrdi Pobjedi da li se prijavio.
- Nadam se da prijavljene neće ispitivati Raonić - kratko je rekao novinar RTCG.
Tužbe i presude
Još jedno ime koje je pomenuto je i sadašnji direktor RTV Nikšić Nikola Marković, koji je bio kandidat i na konkursu 2021. godine, na kojem je Raonić i izabran za direktora. On je, na pitanje Pobjede da li će se kandidovati, kazao da se nije prijavio na konkurs niti da ima namjeru, a da su sve tužbe koje je podnio i dobio bile zbog toga da ukaže na protivzakonito djelovanje Savjeta RTCG.
Naime, podnio je nekoliko tužbi zbog izbora i reizbora Raonića na tu poziciju, a sud je presudio da je nezakonito izabran jer je u vrijeme kandidovanja i izbora bio član Agencije za elektronske medije, što je mimo zakona o RTCG i predstavlja konflikt interesa.
I Srđan Čović, koji se prijavio i na ovogodišnji konkurs, bio je kandidat i na prošlom iz 2021. godine. I on je podnio tužbe zbog izbora, ali i reizbora Raonića na mjesto generalnog direktora, te žalbu Upravnoj inspekciji zbog načina izbora kandidata. Čović je višedecenijski radnik RTCG i pokrivao je čelne pozicije, a trenutno je zaposlen kao planer analitičar. Bio je rukovodilac Statistike i planiranja, rukovodilac sektora produkcije i šef kabineta generalnog direktora za vrijeme mandata Andrijane Kadije. Čović je tužio RTCG zbog izbora Raonića koji, prema tada važećem zakonu o RTCG, nije ispunjavao uslove
Zaključen konkurs za generalnog direktora Javnog servisa, čeka se zvanična lista da se vidi da li se Raonić prijavio
Vladimir Maraš, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Snežana Burzan, Andrijana Kadija, Srđan Čović i Časlav Vujotić, kandidovali su se za čelnu poziciju nacionalnog Javnog servisa, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora
za direktora, a to je 10 godina radnog iskustva u VII1 stepenu stručne spreme. Pored sudova identično mišljenje je dala i Agencija za sprečavanje korupcije koja je navela da bi Raonić mogao da se kandiduje tek 2028. godine, s obzirom na to da je diplomu Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore stekao 2018. godine. U međuvremenu, usvojen je novi Zakon o RTCG, kojim se umjesto dosadašnjih traži pet godina radnog iskustva u VII1 stepenu. Sada bi Raonić mogao regularno da se kandiduje jer nije član nijednog tijela, kao što je bio 2021. godine u AEM-u, a ima i drugi uslov koji se tiče obrazovnih i radnih kvalifikacija.
NacrTa N o?
A da je novi zakon donešen upravo zato da bi se Raonić mogao ponovo kandidovati, podstakla je rasprava uoči donošenja tog akta na relaci-
Vulić je prvi predstavnik manjinskog naroda koji se kandiduje za poziciju generalnog direktora u istoriji Javnog servisa, prema podacima dostupnim javnosti
ji Vlada - Ministarstvo kulture i medija. Malo prije nego što je usvojen set medijskih zakona, koji je dobio odobrenje od Evropske komisije i Savjeta Evrope, iz kabineta Vlade su u Direktorat za medije i Neđeljku Rudoviću stigli komentari na zakon, a jedan od njih je bio i da se za generalnog direktora traži pet umjesto 10 godina iskustva.
Taj mejl je iz kabineta Milojka Spajića u Direktorat stigao na papiru koji ima u dnu logo RTCG, na osnovu čega se osnovano sumnja da su komentari, a kasnije amandmani
koje je Vlada uputila EK mimo Ministarstva - pisani zapravo u kabinetu generalnog direktora Borisa Raonića. Zbog toga su NVO i medijski eksperti kasnije saopštavali da je ovaj konkurs zapravo „nacrtan“ za samog Raonića koji sada nema zakonskih prepreka.
Raonić je početkom jula podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, da bi ga Savjet RTCG izabrao istog dana za vršioca dužnosti. Slična situacija se dogodila i nakon presude Višeg suda da je Raonić nezakonito izabran jer je
Marković je Pobjedi kazao i da su svi njegovi planovi dugoročno vezani za Radio-televiziju Niksic. - Ušli smo u velike projekte, završavamo novu zgradu RTV NK koja će biti jedna od najmodernijih u regionu, a u planu je i izgradnja stambene zgrade za zaposlene kao i velikog studija. Imamo sjajan kolektiv, vrijedne ljude koji su u potpunosti privrženi viziji koju planiramo da ostvarimo. Sva istraživanja i mjerenja pokazuju da su i građani više nego zadovoljni. Obećao sam ljudima u nikšićkoj televiziji da neću otići dok ne ostvarimo sve svoje planove i tako će i biti - kazao je Marković. Zbog svega toga, kako je istakao, ne planira da se kandiduje za generalnog direktora RTCG. - A vjerujem da u Crnoj Gori ima dovoljno ljudi sa velikim profesionalnim iskustvom i mimo mene koji bi uspješno mogli da obavljaju taj posao - rekao je on.
d. mijatović
bio u konfliktu interesa tokom prvog konkursa. Nakon te presude je razriješen, pa istog dana ponovo imenovan, iako je u presudi Višeg suda pisalo da konkurs treba ponoviti ili da se bira između preostalih kandidata. Stručna javnost je ocijenila da treba birati između preostalih kandidata izuzev Raonića, međutim pravna Služba RTCG je protumačila kako i njega treba uzeti u obzir, pa je ponovo izabran. Ta odluka Savjeta RTCG je nakon tužbi ODT i Medija centra završila prošle godine u Specijalnom državnom tužilaštvu. Nakon godinu dana od formiranja predmeta, saslušanih svjedoka i izuzetih dokaza, odluka nije donešena. I nedugo nakon što je GST Vladimir Novović najavio da će odluka biti uskoro donešena, izmijenjen je Zakon o tužilaštvu, pa je slučaj vraćen u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici 25. juna, koje još nije donijelo odluku, iako ju je SDT najavilo.
Ka N didaT i sa is KusT vom Preostali prijavljeni kandidati su većinom vezani za RTCG, ili su nekada radili ili su još zaposleni u toj kući. Andrijana Kadija je poznata crnogorska novinarka i nekadašnja generalna direktorica RTCG. Ona je smijenjena u junu 2018, a naredne godine je presuđeno da je njena smjena bila nezakonita. EU je ocijenila da je njeno razrješenje suprotno slobodi izražavanja i medija koja je osnovna vrijednost EU i krucijalni element procesa pristupanja Crne Gore Uniji te važno privremeno mjerilo koje treba da bude ispunjeno za pregovaračko poglavlje 23.
Kadija je bila u februaru i jedan od kandidata za rukovodioca RTV Podgorica (Gradska TV), ali je tada izabran novinar Vladimir Otašević, koji je prije toga bio član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije. Kadijina kandidatura je odbijena jer njena izjava nije bila ovjerena, a o navodima NVO da Otaševićeva kandidatura nije bila zakonita, Savjet Gradske nije postupao.
Snežana Burzan je kandidatkinja koja je tokom svoje karijere bila i novinarka, jedno vrijeme upravo u RTCG, PR, a bila je i osam godina direktorica KIC-a „Budo Tomović“ u
Podgorici, koji je za njena dva mandata doživio renesansu. Vladimir Maraš, poznati je crnogorski džez muzičar i direktor i osnivač „Made in New York Jazz festivala“ koji dovodi najveća imena svjetske džez scene u Crnu Goru. On je, prije Raonićevog stupanja na dužnost, bio urednik muzičkog programa Radija Crne Gore. Od tada je dva puta smijenjen i sada je na najnižoj poziciji u radijskom sistemu, u odnosu na školsku spremu - muzički urednik 1 u redakciji za zabavnu muziku Radija CG. Slaven Knezović je kandidat za generalnog direktora i trenutno je muzički urednik na Televiziji Crne Gore. On je priznati crnogorski muzičar i kompozitor i profesor violine nekoliko decenija prisutan na pop sceni.
Sabrija Vulić je još jedno ime koje dolazi iz RTCG u kome je već dvije decenije u različitim redakcijama, na pozicijama urednika i voditelja. Trenutno je angažovan kao urednik emisije u desku. U novinarstvu je 35 godina, karijeru je počeo na Radiju Kotor, a bio je direktor i urednik TV Sky Sat i urednik na RTV Atlas. Sabrija Vulić je prvi predstavnik manjinskog naroda koji se kandiduje za poziciju generalnog direktora u istoriji Javnog servisa, prema podacima dostupnim javnosti.
Časlav Vujotić je već 35 godina u RTCG, radio je kao urednik emisija, urednik programskog bloka, i prošao kroz brojne redakcije te kuće. Trenutno je novinar Parlamentarnog kanala. Protiv njega je Raonić podnio tužbu ODT-u jer je u zatvorenoj Vajber grupi Sindikalne organizacije podijelio jedan od ugovora vrha menadžmenta. Jedan je od potpisnika brojnih pisama zaposlenih kojima su javnosti ukazivali na nezakonitosti u Javnom servisu. Generalni direktor RTCG, prema propozicijama konkursa, mora da ima državljanstvo Crne Gore, prebivalište u državi, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, pravo, ekonomija i dr.); najmanje VII1- nivo kvalifikacija obrazovanja. Mandat generalnog direktora je četiri godine, a isto lice može biti imenovano za generalnog/u direktora/icu najviše dva puta. J. marTiNoviĆ
Savjet ASK jednoglasno smijenio dosadašnju čelnicu te institucije iako je niko nije zastupao na sjednici
Na sjednici Savjeta se raspravljalo i o tome da li je dokumentacija koju je Perović dostavila na konkurs za izbor direktorice ASK-a zakonita iako je o tome Upravni sud Crne Gore donio pravosnažnu i izvršnu odluku 21. aprila 2021. godine, kojom je potvrđeno da su njene preporuke bile validne, a pritužbe na njih neosnovane
PODGORICA - Savjet
Agencije za sprečavanje korupcije koji je nedavno formiran, juče je jednoglasno odlučio da razriješi direktoricu Jelenu Perović.
Nakon sjednice se oglasila Perović koja je istakla da je njena smjena politički motivisana, te da političke partije „u čije ime većina članova Savjeta ASK sprovodi plan za njeno razrješenje“ - očigledno ima obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela.
Ona se nalazi u kućnom pritvoru od sredine aprila, nakon spektakularnog hapšenja i pretresa Specijalnog policijskog odjeljenja, tokom koga su povrijeđena i prava njenog maloljetnog djeteta. Specijalno državno tužilaštvo je tereti da je zloupotrijebila položaj i oštetila državni budžet za više od 100.000 eura. Upravni sud Crne Gore je na sjednici održanoj 13. juna poništio rješenje budžetske inspekcije i Ministarstva finansija, kojim je ocijenjeno da je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović mimo zakona i nadlež-
nosti utvrđivala naknade za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad zaposlenih u ASK-u.
Pobjeda je ranije objavila i da su svjedoci koji su saslušani u istrazi Specijalnog državnog tužilaštva potvrdili odbranu Jelene Perović.
ASK-a Pavle Ćupić je kazao da ne smatra da je dokumentacija koju je Perović ranije predala bila uredna, dok je članica Aleksandra Vukašinović ocijenila da je direktorka ASK imala sve neophodne preporuke.
- Državnim organima nije potrebno da dokazuju status pravnog lica. To se dokazuje za one kojima je taj status sporan - konstatovala je Vukašinović.
Potpredsjednik Savjeta Mladen Tomović kazao je da Sudski savjet nije mogao dati preporuku, jer objektivno, nema status pravnog lica. Naglasio je da navodno preporuka cetinjskog suda nije preporuka suda, nego podnesak troje sudija koji je zaveden na arhivi i pisarnici i njihovo mišljenje, kao fizičkih lica.
- Podnesak je primljen. Ovo ne može, uz najkreativnije tumačenje, da se smatra preporukom Osnovnog suda na Cetinju - naglasio je Tomović. Jednoglasno je usvojen zaključak da je preporuka Centra za obuku dostavljena u skladu sa tada važećim zakonom.
Četvoro članova Savjeta glasalo je da preporuka Sudskog savjeta nije dostavljena u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, jer taj zakon predviđa da mišljenja moraju biti pribavljena od pravnog lica. Savjet je konstatovao i da je prilikom donošenja rješenja i odluka, povrijeđen član 9, stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno da je direktorica ASK sama odlučila o svojim pravima i obavezama i svom interesu, čime je javni interes podredila privatnom - saopšteno je iz ASK.
UPOZORENJE ZA
ZAPOSLENE
Savjet ASK je jednoglasno donio zaključak da danom razrješenja direktorice ASK prestaju da važe sva ovlašćenja koja je direktorica Agencije prenijela na druga zaposlena lica, po bilo kom osnovu.
Istakli su i da do izbora vršioca dužnosti direktora ASK ne može donositi bilo kakva pojedinačna akta, odluke, obavještenja ili mišljenja
iz svoje nadležnosti.
na i otpremljena iz Pisarnice ASK-a, nakon Odluke o razrješenju direktorice, neće se
vić, od danas, građanka Perović“.
On je, takođe, nakon odluke o razrješenju koje je to tijelo donijelo, osjetio potrebu i da upozori sve zaposlene u ASK-u da ne izvršavaju naređenja Perović, jer će, kako je rekao, biti zakonski sankcionisani.
PEROVIĆ OSPORAVA SAVJET
Perović se oglasila saopštenjem na sajtu ASK-a u kome je navela da je novi Savjet prilikom zakazivanja svake sjednice i traženja informacija prekršio Statut Agencije za sprečavanje korupcije kao i Poslovnik o radu Savjeta, te da su ovim zahtjevom prekoračili i svoje nadležnosti propisane Zakonom o sprečavanju korupcije.
TUMAČENJA
se raspravljalo i o tome da li je dokumentacija koju je Perović dostavila na konkurs
zakonita.
Predsjednik Savjeta
Jelena Perović
članom 94, stav 2 predviđeno da Poslovnik o radu Savjeta ASK stupa na pravnu snagu nakon objavljivanja u Službenom listu Crne Gore - istakla je Perović. Šesta povreda ogleda se, kaže, u činjenici da nijesu na prijedlog direktorice u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o sprečavanju korupcije usvojili zakonom propisane akte i to Statut i akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Agencije, pravila o radu Agencije i pravila za izradu i sprovođenje planova integriteta. Istakla je da zahtjev za izjašnjenje vezano za postojanje razloga za razrješenje iz člana 98, stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno neispunjenosti uslova iz člana 87, stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije koji se odnosi na dostavljanje najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima od privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika kod kojeg radi ili je radio, odnosno sa kojim je ostvario poslovnu saradnju, smatra vrlo zabrinjavajućim, te nije jasno je li u pitanju „neznanje ili zla namjera“.
ASK, bez odlaganja, obavijestiti nadležne organe - sa-
Ćupić je na sjednici Savjeta, tokom rasprave kazao da je „Jele-
- U duhu spovođenja političke agende, kršenje zakona predstavlja pravilo, a u ovom trenutku nije sankcionisano jer političke partije u čije ime većina vas sprovodi plan za moje razrješenje, očigledno ima obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela. No, vrijeme je majstorsko rešeto, pa će i ovo biti procesuirano, nakon što dođe do vraćanja institucija u pravne okvire - na-
za mnoga krivična djela. No,
vela je Perović.
Ona je navela povrede koje je napravio Savjet ASK-a.
- Prva povreda koju ste učinili ogleda se u načinu zakazivanja sjednica Savjeta, jer je članom 16 Statuta i članom 16a Poslovnika o radu Savjeta propisano da sjednici Savjeta prisustvuje direktor i druga pozvana lica, koja imaju pravo učestvovanja u raspravi, bez prava odlučivanja, a da u slučaju odsutnosti ili spriječenosti direktora, sjednici prisustvuje zaposleni kojeg ovlasti direktor, odnosno da je odre-
đen redosljed uzimanja riječi na sjednicama, pa direktor ima pravo uzeti učešće u raspravi nakon članova Savjeta - istakla je Perović. Druga povreda se, kaže, ogleda u činjenici da su na konstitutivnoj sjednici izabrali zamjenika predsjednika Savjeta iako to važeći pravni akti ne propisuju jer član 12 Statuta jasno propisuje da Savjet ima predsjednika, četiri člana i sekretara. Treća potvrda koja se, kaže, ogleda u činjenici da su svaki put zakazali sjednicu Savjeta suprotno članu 9 Poslovnika o radu Savjeta. - Kojim je propisano da saziv za sjednicu i materijal dostavljaju se članovima Savjeta najkasnije sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice, a izuzetno, kada postoje opravdani razlozi za hitno postupanje, sjednica Savjeta se može sazvati putem telefona ili elektronskom poštom, u roku kraćem od roka iz stava 3 ovog člana, koji ne može biti kraći od 48 časova, a pojedini materijali mogu se dostaviti članovima Savjeta i pred početak sjednice - podvukla je Perović. Četvrta povreda se ogleda u činjenici, kako je istakla, da Statut i Poslovnik o radu Savjeta ne propisuju mogućnost održavanja elektronske sjednice. - Koju ste vi ipak održali i usvojili Etički kodeks i Poslovnik o radu Savjeta na njoj, što će se vrlo jednostavno osporiti kod nadležnog suda nakon što isti stupe na pravnu snagu. Peta povreda se ogleda u činjenici da ste Agenciji za sprečavanje korupcije dana 13. avgusta 2024. godine dostavili Poslovnik o radu Savjeta kako bi se isti postavili na internet stranicu ASK-a iako je Zakonom o spečavanju korupcije
- Kao što bi trebalo da vam je poznato, navedene razloge je cijenio Upravni sud Crne Gore i o tome donio pravosnažnu i izvršnu odluku U.br.1194/21 od 21.04.2021. godine, koja je i za vas obavezujuća jer se dva puta o istoj stvari ne može odlučivati, a ukazujemo i da nemate nadležnost da nakon odluke suda cijenite ispunjenost uslova za predmetni oglas. Postupak po tužbi je pokrenuo jedan od kandidata prijavljenih na predmetni oglas i baš je isticao iste argumente kao i vi, koji su od suda cijenjeni kao neosnovani i dati su jasni razlozi na koje vas ovim putem i upućujemo - navela je ona.
UPOZORENJE NA NESAVJESTAN RAD
Perović je poručila i da će svaka odluka Savjeta ASK-a „suprotna pravosnažnoj i izvršnoj odluci Upravnog suda Crne Gore U.br.1194/21 od 21.04.2021. godine će predstavljati vaš nesavjestan rad u službi“. - U odnosu na tačku tri, upoznajemo vas da je Upravni sud donio odluku U.br. 3910/24 od 13.06.2024. godine, kojom je poništio rješenje Budžetske inspekcije, koju vam u prilogu dostavljamo, a nadzor inspektorki je izvršen nezakonito, ali u skladu sa politikom određenih političkih partija, kako bi na mjesto direkto-
ra doveli, kako su sami javno izjavili, politički podobno lice, a vi svojim do sada nezakonitim djelovanjem sprovodite takve odluke. Kako rješenje ne proizvodi pravno dejstvo, nije jasno zašto ga tražite. U odnosu na tačku četiri, Plan kontrole je izmijenjen nakon što je Glavni grad naknadno dostavio odluku o broju odbornika i izmijenjenu visinu Budžeta za izbore u Podgorici, što svakako nije nadležnost Sindikata ASK-a da prijavljuje, a vi o tome da odlučujete, već su članovi i predsjednik sindikata mogli kao građani da podnesu prijavu ukoliko im je nešto sporno, a ne da zloupotebljavaju sindikalnu organizaciju, kojoj je mandat i nadležnost precizno utvrđena Zakonom o radu i Granskim kolektivnim ugovorom za oblast uprave i pravosuđa - istakla je Perović. Navodi i da se kompletna dokumetacija iz tačke pet nalazi u SDT-u, zbog čega se nije mogla dostaviti. - U odnosu na tačku šest i sedam, nemate shodno članu 93 Zakona o spečavanju korupcije nadležnost da vršite kontrolu navedenih akata, a svakako možete dati inicijativu za unapređenje rada Agencije, a kako vam to i Zakon o spečavanju korupcije i daje u nadležnost. Ustavom Crne Gore je zagarantovana pretpostavka nevinosti, pa vas upoznajem i upozoravam da ste je dužni poštovati i da je svako nevin dok se suprotno ne dokaže pravosnažnom sudskom odlukom. Vjerujemo da ste sve ove propuste učinili iz neznanja i pod pritiskom određenih političkih struktura u odnosu na koje ASK vodi postupke zbog sumnje u koruptivne radnje, ali se nadam da ćete uvidjeti da kršenjem zakona nećete doprinijeti vladavini prava ili unapređenju položaja ASK-a. Pred vama je vrijeme u kojem možete dokazati da vam je vladavina prava i interesi Crne Gore ispred političkih interesa određenih grupacija koje su već predmet istraga u Crnoj Gori i EU i koji već osjećaju negativne posljedice svog djelovanja. Zato nije važno koliko hitno nečemu pristupite, već je važno da radite zakonito i da shvatite da se borba protiv korupcije zasniva prvenstveno na vladavini prava i smanjenju uticaja politike na pravni poredak, što vjerujem da javnost od vas upravo i očekuje - zaključila je Perović.
J. MARTINOVIĆ
Mali drvoprerađivači poručili da neće odustati od zahtjeva da se poništi tender kojim su stimulisane velike firme, a oni ostali bez sirovine
PODGORICA – Predstavnici udruženja malih drvoprerađivača sa sjevera, nezadovoljni uslovima pod kojima je realizovan javni poziv za redovnu sječu, najavili su nova protestna okupljanja i blokadu saobraćajnica za 23. avgust i o tome obavijestili Upravu policije u propisanom zakonskom roku.
Oni su prije dva dana na protestnom skupu ispred Vlade zatražili poništavanje tendera koji je Uprava za gazdovanje šumama i lovištima raspisala 11. jula, za koji ističu da je bio diskriminatoran i unaprijed koncipiran da ide naruku velikim firmama iz ove oblasti, zbog čega očekuju da se raspiše novi na kojem bi svi imali jednake šanse. U protivnom, najavili su nastavak i radikalizaciju protesta jer, kako navode, nemaju drugi način da se bore za egzistenciju i opstanak u tom poslu.
KAžu dA NeMAJu IzbORA
Kako je Pobjedi potvrđeno iz ovih udruženja, ukoliko se do navedenog datuma nešto ne promijeni, Pljevljaci planiraju blokadu magistralnog puta Pljevlja - Đurđevića Tara u periodu od 15 do 16 sati. - Skup je planiran u vidu mirne šetnje, a magistralni put biće zatvoren šumskom mehanizacijom – naveli su u najavi upućenoj policiji.
Sličan protest za isti dan planirali su mali drvoprerađivači Berana i Rožaja, blokadom magistralnog puta između ova dva grada, u mjestu Kalače, u intervalu od 15 do 15.30 sati. Mali drvoprerađivači prije dva dana su na protestu ispred zgrade Vlade od sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Andrije Delića dobili uvjeravanje da taj resor, kao i ministar Vladimir Joković, u saradnji sa Vladom Milojka Spajića, traži što hitnije, stručno i adekvatno rješenje za prevazilaženje pat pozicije, odnosno model prema kojem niko od malih drvoprerađivača neće ostati bez sirovine i posla. Delić je najavio brzi zajednič-
Prema navodima malih drvoprerađivača, kao proklamovani cilj javnog poziva navodi se razvoj malih i srednjih preduzeća, a samim načinom bodovanja su jasno bila privilegovana velika preduzeća, jer je malim drvoprerađivačima onemogućeno da dođu do sirovine po cijeni koja je na tržištu konkurentna
ki, usaglašeni stav koji će biti saopšten drvoprerađivačima. Pola sata nakon završetka protesta objavljeno je obavještenje Uprave za šume kojom rukovodi Miloš Rajković, da za 15. avgust planiraju raspisivanje tendera broj 2 za preostalu šumu koja nije prodata u prvom navratu.
Iz Uprave za šume su saopštili da će, imajući u vidu pokušaj manipulacije zbog kriterijuma u vidu broja radnika, lokalnog faktora i lokalnog sjedišta privrednog društva, Javni poziv 2 imati samo jedan jedini uslov - a to je cijena.
- Ovim će se razotkriti da li je sve vrijeme cilj protesta bio rušenje ovog menadžmenta Uprave za gazdovanje šumama i lovištima zbog odgovornog rada i rezultata – tvrde u Upravi.
U saopštenju nije precizirano da li takav potez Uprave ima veze sa najavljenim rje-
šenjem na višem nivou, ili nastupaju nezavisno od pokušaja da se, kako je to saopštio sekretar Delić, na relaciji Ministarstvo poljoprivrede – Vlada nađe rješenje koje neće zaobići ni male privrednike i sačuvati njihovo poslovanje.
Na upit poslat direktoru Uprave za šume Milošu Rajkoviću da razjasni polazište, odnosno otkloni ove dileme, prije dva dana nijesmo dobili odgovor. Iako je tender bio najavljen za juče, do zaključenja lista nije objavljen na sajtu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
NepRIhVATl JIV
TeNdeR 2
Predstavnici malih drvoprerađivača nepodijeljeno su ocijenili da je najava Uprave za šume o raspisivanju dodatnog javnog poziva za dodjelu preostalih sirovina za redovnu sječu zapravo – ne samo lo-
šija od prethodnog rješenja, već i da otvoreno vrijeđa i ponižava sve firme i radnike koji su tokom prvog tendera bili oštećeni i uskraćeni za kvalitetnu sirovinu. Kako je Pobjedi kazao Ervin
Kalač iz Rožaja, najavljeni sistem vrednovanja ponuda za drugi javni poziv slikovito govori kakav je bio prethodni.
- Ako su bili dobri uslovi prvog poziva, što ih mijenjaju u drugom. Sami su potvrdili što su uradili ranije, kada je šuma prodata i po 30 eura nižoj cijeni od ponuđene. Sada ono što je preostalo, a nijesu po povlašćenim uslovima kupile velike firme, u vidu mrvica nude malim drvoprerađivačima da se grabimo po sistemu ko dâ jaču cijenu - kazao je on.
Mali drvoprerađivači poručuju da je prihvatljivi minimum organizovanje ponovljenog tendera po uslovima koncipiranim prije tri godine, odnosno modelu u kojem je ponuđena cijena nosila 80 odsto bodovanja na konkursu i jed-
naka količina kubika po radniku nezavisno od veličine firme, odnosno broju radnika. Tokom protesta drvoprerađivača Vukoman Marić iz Pljevalja rekao je da je dosadašnji sistem vrednovanja ponuda imao validno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, Privredne komore i saglasnost svih malih drvoprerađivača.
- Ko god da stoji iza ovog tendera smatramo ga dijelom šumske mafije - podvukao je Marić na protestu.
Sa druge strane, Uprava za šume je u više navrata tokom prethodnih dana upravo male drvoprerađivače optužila da žele da „po ustaljenoj praksi“ dođu do sirovina i da više neće biti moguće da oni koji posluju „pod tendom“ ili zapošljavaju jednog radnika dobiju drvo za sječu.
To je obrazloženo time da je poenta izmjene pravila prvog javnog poziva bila upravo stimulisanje razvoja drvoprerade i upošljavanja u tom sektoru, a pohvalio se da su postignute i najbolje cijene do sada.
U praksi je šuma na tenderu prodata velikim firmama po cijeni višoj za euro od početne, ili početnoj, dok manji drvoprerađivači nijesu ispunili uslove konkursa, bez obzira na jaču ponuđenu cijenu, a među njima i oni koji se bave izradom finalnih ili polufinalnih proizvoda, odnosno lamperije ili pločastih materijala, kao i izradom namještaja.
ObRAzlOžeNJe JAVNOg pOzIVA
Ukoliko se do navedenog datuma nešto ne promijeni, Pljevljaci planiraju blokadu magistralnog puta Pljevlja - Đurđevića Tara u periodu od 15 do 16 sati. Skup je planiran u vidu mirne šetnje, a magistralni put biće zatvoren šumskom mehanizacijom – naveli su u najavi upućenoj policiji
U samom Javnom pozivu 1, u članu 2 navedeno je da ovogodišnje korišćenje šuma u državnoj svojini ima za cilj razvoj šumarstva i drvne industrije u Crnoj Gori, veću zaposlenost u ovim oblastima, podsticaj razvoju malih i srednjih preduzeća iz oblasti drvoprerade, kao i podsticaj razvoju lokalnih ekonomija i eliminisanje izvoza drvnih sortimenata, tehničkog drveta (trupaca i sl.), iz Crne Gore. Prema navodima malih drvoprerađivača, kao proklamovani cilj javnog poziva navodi se razvoj malih i srednjih preduzeća, a samim načinom bodovanja su jasno bila privilegovana velika preduzeća, tako što je malim drvoprerađivačima onemogućeno da dođu do sirovine po cijeni koja je na tržištu konkurentna. I. peRIĆ
Sa akcijom tivatskih policajaca upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici
TIVAT - Policajac iz Tivta M. Š. (43) uhapšen je zbog sumnje da je supruzi uz prijetnju pištoljem uputio više riječi prijeteće sadržine po njen život i tijelo. Nakon što je lociran i doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad, kod njega je pronađen pištolj
CZ sa metkom u cijevi, kao i 13 komada municije u okviru. Utvrđeno je da je riječ o vatrenom oružju na službenom zaduženju, a koje je oduzeto. - Shodno naredbi Osnovnog suda u Kotoru izvršen je pretres stana i drugih prostorija koje koristi M. Š. i tom je prilikom policija pronašla ma-
nje PVC pakovanje sa sadržajem bijele praškaste materije, manje PVC pakovanje sa sadržajem žuto-bijele praškaste materije, kao i devet komada municije - kazali su u policiji. Sa svim navedenim upoznat je tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. a r
Bjelopoljski policajci rasvijetlili krađu u OŠ ,,9. maj“ u Sutivanu Četrnaestogodišnjak i devetnaestogodišnjak ukrali opremu vrijednu 10.000 eura?
BIJELO POLJE - Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“ - Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su rasvijetlili tešku krađu u Osnovnoj školi ,,9. maj“ u Sutivanu, opština Bijelo Polje, gdje je ukradena tehnička oprema vrijedna skoro 10.000 eura.
Kako se navodi u saopštenju policije, direktorica je prijavila Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje da je u noći između 10. i 11. avgusta 2024. godine, provaljeno u prostorije
škole i ukradena veća količina tehničke opreme vrijednosti oko 10.000 eura. - Postupajući po operativnim saznanjima, policijski službenici su, shodno naredbi suda, izvršili pretrese na više lokacija. Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi K D. (19) iz Bijelog Polja, pronađen je dio aparata koja su predmet izvršenja krivičnog djela. Preduzimajući dalje aktivnosti na lociranju preostalih predmeta, policijski službenici su nakon obavljenog razgovora i obavještenja od strane maloljetnog lica (14) iz
Bijelog Polja, u jednom napuštenom objektu, pronašli veću količinu otuđenih predmeta: TV aparate, monitore, procesore za računar i tastature, naveli su iz policije. Kako dodaju, o navedenom događaju obaviješten je dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju po čijem će nalogu biti podnijete krivčne prijave protiv K. D. i maloljetnog lica (14) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo teška krađa na štetu Osnovne škole ,,9. maj“ u Sutivanu. a. r.
Uhapšen Danilovgrađanin zbog šverca droge i nedozvoljenog držanja i nošenje oružja
dva kilograma kokaina, ,,glok“, municija i novac
PODGORICA - M. A. (27) iz Danilovgrada uhapšen je nakon što su kod njega pronađena dva kilograma materije za koju se sumnja da je kokain, oružje, municija, aparat i materijali za pakovanje droge, vage za precizno mjerenje i 3.550 eura.
- Zajedno sa službenicima Sektora granične policije i službenim psima, službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad izvršili su pretres kuće i drugih prostorija i pomoćnih objekata koje koristi M. A. (27) iz toga grada, a za kojeg je postojala sumnja da se bavi uličnom prodajom narkotika. Ovom prilikom policija je pronašla četiri pakovanja sa sadržajem bijele materije u tvrdom stanju nalik na opojnu drogu kokain ukupne težine oko dva kilograma, vatreno oružje – pištolj ,,glok“ izbrušenih fabričkih brojeva sa okvirom i 13 komada municije, zatim rezervni okvir
Zaplijenjeni kokain
od pištolja, osam komada pištoljske municije nepoznatog kalibra, aparat i materijali koji služe za pakovanje opojne droge, te dvije vage za precizno mjerenje. Takođe, pronađen je i novac u iznosu od 3.550 eura za koji se sumnja da potiče od prodaje opojne droge - navodi se u saopštenju policije. Nakon konsultacija sa postupajućim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici M. A. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja,
držanje i stavljanje u promet opojnih droga u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. - Službenici Uprave policije, zaduženi za borbu protiv droge, nesmanjenim intenzitetom nastaviće aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju otkrivanja i procesuiranja lica koja se bave uličnom prodajom narkotika i razbijanju mreže uličnih dilera, a sve u cilju zaštite zdravlja i bezbjednosti građana - dodaje se u saopštenju policije. a. r.
Policija još nema informacije o šestogodišnjakinji koju
PODGORICA – Policija još nema informacije o šestogodišnjoj Z. R. koju otac Tomas Holenbek nije vratio majci u dogovoreno vrijeme, zbog čega je ona alarmirala policiju, tvrdeći da ima starateljstvo.
Posljednja inofrmacija o djevojčici jeste da je ona navodno u američkoj ambasadi u Tirani zbog čega je Pobjeda tražila potvrdu, ali, kako su naveli, „zbog pravila privatnosti“, ne mogu dati informacije o tome da li je američki državljanin, koji je bez pristanka majke, odveo maloljetnu kćerku iz Crne Gore, napustio tu zemlju, gdje je i da li su oni obavijestili policiju Crne Gore o tome da se on i maloljetno dijete nalaze u Tirani.
- Vidjeli smo medijske izvještaje i upoznati smo sa slučajem. Zbog zaštite privatnosti, nemamo više detalja - kazali su Pobjedi iz Ambasade SAD u Tirani.
obaviještena policija
Podsjećamo, američka državljanka Šenon Trejsi, koja četvrtu godinu ima stalni boravak u Baru, prijavila je policiji da je njenu maloljetnu kćerku Z. R. odveo njen otac Tomas Holenbek 13. avgusta u večernjim satima.
- Majka djevojčice, T. Š., državljanka Sjedinjenih Američkih Država, sa boravkom u Baru, 13. avgusta u kasnim večernjim časovima pristupila je prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Bar i prijavila policiji da njen bivši suprug, otac djeteta T. V. H, takođe državljanin Sjedinjenih Američkih Država, nije iste večeri, shodno presudi Osnovnog suda u Baru, kojom je utvrđeno vrijeme koje otac provodi sa djetetom, vratio majci djevojčicu na dogovoreno mjesto i u dogovoreno vrijeme - navodi se u saopštenju Uprave policije. Šenon Trejsi, majka šestogodišnje djevojčice koju je otac odveo bez pristanka iz Crne Gore, kazala je juče ujutro Pobjedi da njena kćerka još nije pronađena.
- Vrlo sam uplašena - rekla je Šenon u razgovoru za Pobjedu.
Kazala je da je ponovo bila u policijskoj stanici u Baru, ali da nema nikakve informacije od njih, gdje se njeno šestogodišnje dijete nalazi.
- Posljednji put moja kćerka i njen otac su viđeni u Ambasa-
Posljednji put moja kćerka i njen otac su viđeni u Ambasadi SAD u Tirani, ali od tada niko ne zna ništa o njima. Vrlo sam uplašena – rekla je juče Pobjedi Šenon Trejsi, majka šestogodišnje djevojčice
S druge strane, kako je objavio Primorski portal, otac djevojčice je ranije tvrdio da je njegova nevjenčana supruga Šenon Trejsi odvela kćerku bez njegovog znanja iz SAD i došla u Crnu Goru. Kako je tvrdio, majka nije obavijestila oca o napuštanju SAD, a sa djetetom, niti je tražila njegovu saglasnost tokom trajanja postupka pred sudom o vraćanju djeteta.
starateljstvo imala majka
Prema informacijama koje su bile dostupne crnogorskim pravosudnim organima, a na koje se poziva Primorski portal, majka djevojčice, kada su ušle u Crnu Goru 2021. godine, imala je starateljstvo, za dijete izvod iz matične knjige rođenih u kojem otac nije bio upisan. Otac nije odmah upisan po rođenju djeteta, već na-
di SAD u Tirani, ali od tada niko ne zna ništa o njima, potvrdila je pisanje Pobjede. Ona tvrdi da policija ne može da uradi ništa, a ona pokušava preko ambasade u Tirani da dobije informacije o kćerki. Policija je ranije raspisala međunarodnu potjernicu preko NCB Interpola Podgorica, kojom se djevojčica potražuje, a protiv njenog oca, koji je bez majčine saglasnosti odveo, kako nam je rečeno, biće pokrenuta krivčna prijava zbog oduzimanja djeteta. Šenon Trejsi kaže da je od svog supruga pobjegla jer su bile zlostavljane. Posljednje tri godine, kako kaže, na sudu su zbog starateljstva nad djetetom, a njena ćerka nikada nije živjela sa svojim ocem. - Za posljednje četiri godine provela je jednu jedinu noć sa njim. Sada je već sigurno uplašena, jer nema pojma gdje je. Kidnapovana je i daleko od svega što joj je poznato, od svoje majke, kuće ... - rekla je naša sagovornica. Upitana - da li se plaši mogućnosti da će je otac odvesti u SAD, bez njenog pristanka, Trejsi kaže da njena kćerka nema pasoš, ali da je njen otac pokušao da u Ambasadi SAD u Tirani traži pasoš za kćerku. Ipak, kaže da to neće biti moguće bez odobrenja majke, pa se nada da će uskoro vidjeti svoju kćerku. NCB Interpol Podgorica je koordinirao i preduzimao radnje s ciljem lociranja djevojčice, dok su sa prijavom događaja upoznati svi nacionalni centralni biroi Interpola.
Specijalno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv šestočlane kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete na međunarodnom nivou
knadno. U međuvremenu, donesena je odluka suda u SAD da je Tomas otac djeteta i da je dijete povjereno majci. Donijeta je odluka o načinu viđanja oca i djeteta. Već tada majka i dijete su bili u Crnoj Gori. I u razgovoru za Primorski portal ona je kazala da je bila žrtva nasilja od strane nevjenčanog supruga.
Tri puta, tokom nepune tri godine, Osnovni sud u Baru odlučivao je o prijedlogu za vraćanje maloljetnog dijeteta Z. R. u Sjedinjene Američke Države koji je podnio otac Tomas Holenbek. Dva puta Osnovni sud u Baru nije presudio da se dijete vrati u SAD, treći put je odlučeno u korist oca. Međutim, ta presuda je u rukama sudija Višeg suda u Podgorici i još nije pravosnažna, potvrđeno je Primorskom portalu. Paralelno sa sudskim postupkom u Crnoj Gori, otac je pred sudom u SAD vodio postupak za izmjenu starateljstva. On zvanično ima starateljstvo nad djetetom. Kompleksan predmet je u rukama sudija Osnovnog suda u Baru i Višeg suda u Podgorici na kojima je da donesu presudu u korist maloljetnog djeteta.
Sutkinja Osnovnog suda u Baru Sabina Ličina za Primorski portal je potvrdila da je prvo suđenje u Crnoj Gori počelo 24. septembra 2021. godine. Osnovni sud u Baru je dva puta odbio zahtjev oca koji je uložio žalbe na sudske presude, a Viši sud je vraćao predmet na ponovno suđenje, naveli su za Primorski portal u Osnovnom sudu u Baru.
Od pi-ara Osnovnog sudu u Baru, sutkinje Tamare Spasojević, Primorski portal saznaje da je 22. jula 2021. godine dostavljen zahtjev Centralnog organa SAD, preko Ministarstva pravde Crne Gore, kojim Tomas Holenbek traži vraćanje svoje kćerke maloljetne Z. R. H. u SAD, shodno Haškoj konvenciji o građansko pravnim aspektima međunarodne otmice djeteta.
odluka na višem sudu - Maloljetna Z. R. H. je rođena u Fort Smith, okrug Sebastijan, Arkanzas, u SAD, kao vanbračno dijete roditelja –oca Tomasa Holenbeka i majke Šenon Lin Trejsi. Od rođenja je živjela sa majkom u SAD sve dok je majka, bez znanja oca, nije dovela u Crnu Goru 15. januara 2021. godine. Odlukom suda u SAD maloljetna Z. je povjerena majci, koja je bila staratelj djetetu. Osnovni sud u Baru, odlučujući o prijedlogu za vraćanje maloljetnog djeteta u SAD sa ocem, dva puta je donosio odluke kojima je odbijao zahtjev oca za povratak djeteta u SAD, a treći put nakon ukidnih razloga odluke Višeg suda u Podgorici je donio treći put odluku, 7. maja 2024. godine kojom je usvojio zahtjev oca za vraćanje otetog djeteta i naložio majci da bez odlaganja preda dijete ocu radi hitnog povratka u SAD. Ova odluka suda nije pravosnažna, u toku je žalbeni postupak pred Višim sudom u Podgorici, navela je pi-ar Osnovnog suda u Baru sutkinja Tamara Spasojević Sud je privremeno uredio način viđanja oca i djeteta do pravosnažnosti odluke suda da se dijete vrati u SAD, na način što je donio privremenu mjeru, po kojoj će otac sa ćerkom provoditi vrijeme – prvi mjesec od donošenja ove privremene mjere po tri sata svakog utorka i petka i to od 16 h do 19 h, a od sljedećeg mjeseca po pet časova istim danima, to jeste svakog utorka i petka od 16 h do 21 h. - Ova privremena mjera suda je i dalje na snazi. Sud je 29. jula 2024. primio zahtjev Tomasa Holenbeka da se privremena mjera izmijeni, na način što bi mu se omogućilo da više vremena provodi sa djetetom. O ovom zahtjevu sud još uvijek nije odlučio jer Centar za socijalni rad nije dostavio svoje izjašnjenje, naveli su Primorskom portalu u Osnovnom sudu Bar. Tokom trajanja cijelog postupka bio je uključen Centar za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, koji je upoznat sa problematikom ovog slučaja, a i roditelji djeteta su bili aktivni učesnici u toku postupka. Američka ambasada SAD u Crnoj Gori je takođe upoznata sa ovim slučajem i pratila je dešavanja u ovom predmetu, radi zaštite svojih državljana. Roditelji i maloljetno dijete su državljani SAD. J. ĐuRišiĆ / a. RaiČkoviĆ
PODGORICA – Specijalno
tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Milana Rogača i njegove petočlane kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete na međunarodnom nivou. Optuženi za pripadništvo ovoj kriminalnoj organizaciji Mileta Simanić i Milan Vukadinović, dan prije podizanja optužnice, napustili su Istražni zatvor u Spužu pošto je sud prihvatio jemstvo kojim je garantovano da neće pobjeći ukoliko se nađu na slobodi. Pored Rogača, Simanića i Vukadinovića, na optužnici su Radoje Rabrenović, Mirko Mijušković, Milan Vukadinović i Jovan Miletić Rabrenoviću je, prema informacijama Pobjede, ranije ukinut pritvor uz polaganje jemstva dok je Specijalno tužilaštvo u optužnici predložilo da se Rogaču, Mijuškoviću i Miletiću pritvor produži.
Oni se terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično
djelo krijumčarenje. Optužnica je juče dostavljena Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Višeg suda koje će u zakonskom roku zakazati kontrolu ovog akta tužilaštva.
Iz Specijalnog tužilaštva navode da je optužnica podignuta nakon što je iz dokaza prikupljenih tokom istrage utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni Rogač, u 2020.
godini, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi postali ostali okrivljeni. Ova kriminalna organizacija je, kako navode, djelovala tokom 2020. i naredne godine, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, sa ciljem krijumčarenja cigareta.
- Cigarete su se prenosile preko carinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, a potom prodavale, rasturale i prikrivale na teritoriji Crne Gore i Bosne i Herce-
Simanić i Vukadinović slobodu platili sa ukupno 430.110 eura
Mileta Simanić i policajac
Milan Vukadinović su u srijedu napustili Istražni zatvor pošto je odluka Višeg suda - da se prihvati jemstvo koje su ponudili da se brane sa slobode - postala pravosnažna. Simanić je, kako je rečeno Pobjedi, ponudio 280.000 eura u nekretninama, dok je
Vukadinović garantovao sa 150.110 eura da neće pobjeći ukoliko mu sud dopusti da se od optužbi za učešće u švercu cigareta brani sa slobode. Simanić je u drugom predmetu, uz jemstvo krajem prošle godine, pušten da se brani sa slobode od optužbi tužilaštva da se bavio švercom cigareta koje
Tivatska policija podnijela krivične prijave
je država zaplijenila. Simanić je uhapšen u junu prošle godine zajedno sa Markom Mićkovićem, Ratkom Mandić, Đokom Lješkovićem i Rajkom Đurovićem Osumnjičeni, navodni vođa kriminalne grupe, Ivan Mićković kasnije se predao tužilaštvu.
govine, radi sticanja nezakonite dobiti i moći – precizirali su iz Specijalnog tužilaštva. Optuženi pripadnici ove kriminalne organizacije uhapšeni su 19. februara u policijskoj akciji koja je realizovana na osnovu ,,višemjesečnog koordinisanog djelovanja policije, SDT-a i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona - Europol“.
Lisice na ruke tada su stavljene i biznismenu i neformalnom vlasniku Bemaksa Aleksandru Mijajloviću zbog sumnje da je, radi krijumčarenja, organizovao kriminalnu grupu čiji su članovi postali, takođe tada uhapšeni, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, Dragan Backović, Milenko i Radoje Rabrenović i Mirko Mijušković. U naredbi za sprovođenje istrage se navodi da je Mijajlović 2019. godine oformio kriminalnu organizaciju koja je ,,poslovala“ naredne tri godine. Pripadnici ove grupe uhapšeni su na osnovu podataka proslijeđenih iz Europola, a među kojima su prepiske sa kriptovane telefonske ,,Skaj“ aplikacije
Iz sadržine ,,Skaj“ komunikacija proizilazi da su Mijajlović i ostali osumnjičeni iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u barsku luku dopremali brodove cigareta koje su nakon toga krijumčarili. Mijajlović je u aprilu pušten da se brani sa slobode nakon što je ponudio 1,1 milion eura uz obećanje da neće pobjeći pošto se nađe na slobodi. B.Ro BoviĆ
TIVAT - Protiv jednog policijskog i dva službenika Ministarstva unutrašnjih poslova podnijeta je krivična prijava zbog zloupotrebe položaja i falsifikovanja službene isprave. - Sprovodeći aktivnosti iz svoje nadležnosti, a u vezi sa predmetom u kojem su službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Tivat, postupali u prethodnom periodu, izvršen je pretres stana i drugih prostorija koje koristi R. A. (59) u mjestu Donja Lastva. Naime, tokom realizacije ovog predmeta podnijete su krivične prijave protiv jednog
policijskog službenika, kao i dva službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Tivat, zbog sumnje da su izvršili krivična djela falsifikovanje službene isprave i zloupotreba službenog položaja - navodi se u saopštenju policije. Tokom pretresa drugih prostorija, koje koristi R. A., pronađeno je poluautomatsko kratkocijevno oružje ,,magnum research“ sa okvirom i pet komada municije, kao i 45 komada municije istog kalibra.
- Za ovo oružje R. A. je posjedovao oružni list. Osim toga, pronađeno je i poluautomatsko kratkocijevno oružje ,,sig sauer“ kalibra 9 mm, ,,luger“ sa dva okvira i 13 komada municije, takođe sa oružnim listom - kazali su u Upravi policije.
Oružje je, kako su dodali, privremeno oduzeto i biće predmet daljih vještačenja. a. R.
TEREN NEPRISTUPAČAN: Jedan od požara na Cetinju
CETINJE – Na teritoriji prijestonice su, prema riječima komandira vatrogasne jedinice Miloša Ćećanovića, aktivna tri požara.
– Aktivni su požari u Markovini, u Katunskoj nahiji, u Riječkoj, te u Đalcima i Štitarima u Lješanskoj nahiji. Najteža situacija je u Đalcima, gdje iako požar držimo pod kontrolom, postoji opasnost da se vatra primakne kućama - kazao je za Pobjedu Ćećanović.
Dodaje da je požar u Markovini, iako aktivan već skoro 15 dana, za sada pod kontrolom, i malih je razmjera. Kao i ranijih godina požari u ovom dijelu cetinjske opštine najteži su, i najzahtjevniji za gašenje zbog nepristupačnog terena.
– Situacija je bolja nego prethodnih dana, kada smo osim akcija gašenja požara na teritoriji opštine, pomagali i kolegama iz drugih gradova – kazao je Ćećanović. J. Đ.
TIVAT: Parking servis dobio specijalno vozilo ,,Pauk“ na ulicama sljedeće sedmice
TIVAT - Parking servis
d.o.o. dobio je novo specijalno vozilo „pauk“, saopštili su iz tog preduzeća.
– Nabavkom novog vozila, bićemo u prilici da djelujemo i na periferijama naše opštine, a posebno na području Krtola, gdje do sada to nije bio slučaj ili ukoliko i jeste, to je bilo samo u nužnim i hitnim situacijama – navedeno je u saopštenju.
Vozilo je koštalo 169.977 eura, bez PDV-a. U pitanju je vozilo marke ,,mercedes-benz Atego“, 2024. godište. Masa praznog vozila je 7.905 kilograma, nosivosti 4085 kg sa nadograđenom ,,Fassi“ dizalicom, koja od dodatne opreme ima i daljinsko upravljanje. Dobavljač je ,,Ljetopis Automotive“ Podgorica.
Direktorka Parking servisa Snežana Vukosavović-No -
BAR – Nastava za učenike barskih osnovnih škola ,,Srbija“ i ,,Jugoslavija“ tokom septembra biće realizovana u objektima drugih škola. Prevoz će obezbijediti Opština Bar, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Riječ je o ustanovama koje su obuhvaćene programom rekonstrukcije kroz projekat ,,Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama“. Predstavnici Ministarstva organizovali su sastanak sa direktorima tih barskih škola i predstavnicima Savjeta rodi-
KOLAŠIN: Održan deseti Etno kamp, ubuduće zvaće se po dr Zlati Marjanović
Prikazan je dokumentarni film „Kazivač“ o igrama kolašinskog kraja. Dobrila Popović je predstavila rad „Gusle na evropskoj muzičkoj sceni: uloga guslara u operama evropskih kompozitora“, a Jelena Đukanović održala radionicu ,,Sve boje Crne Gore – bojenje vune biljnim bojama“
KOLAŠIN – Međunarodna istraživačka stanica plesno-muzičkog nasljeđa od ove godine nosi naziv „Etno kamp dr Zlata Marjanović – Kolašin“ koja je jedna od najznačajnijih istraživača crnogorske muzičke baštine.
Mentor kampa je bio Jovan Popov a komentor Predrag Šušić
ZAPISI STARIH
PJESAMA
vosel kazala je da će ,,pauk“ početi da radi naredne sedmice – nakon dobijanja dokumentacije, odnosno saobraćajne dozvole i registarskih tablica. C.G.
Rukovodilac kampa Davor Sedlarević kazao je da je nedavno preminula dr Zlata Marjanović bila prva mentorka kampa. – U središtu pažnje ovog desetog jubilarnog izdanja su bile pjesme koje je ona zabilježila u Crnoj Gori a koje, nažalost, nijesu dovoljno implementirane kroz crnogorsku naučnu misao a nijesu imale ni adekvatnu medijsku prezentaciju. Radi se o izuzetno zahtjevnom načinu pjevanja kojim su se ambiciozno bavili budući stručnjaci iz ove oblasti. Bilo je zadovoljstvo pratiti učenje i na kraju izvođenje pjesama na javnom času kampa. Nezaobilazni su bili i plesovi kolašinskog kraja koji su zaštićeni kao kulturno dobro i koji se na ovaj način dodatno popularizuju – kazao je Sedlarević.
Uz sve to kamp je imao brojne i raznovrsne sadržaje kojim je i obilježen jubilej ove manifestacije. Prikazan je dokumentarni film „Kazivač“ o igrama kolašinskog kraja. Zanimljiva su bila i predavanja pa je tako Dobrila Popović imala temu „Gusle na evropskoj muzičkoj sceni: uloga guslara u operama evropskih kompozitora“. ,,Sve boje Crne Gore – bojenje vune biljnim bojama“, bila je tema Jelene Đukanović a imala je i radionicu kako vunu filca-
ti iglom. Nikola Zekić je govorio o putovanju pjesme „Tamo daleko“ kroz razne kulture. O tradicionalnim frizurama i njihovim promjenama na sceni govorili su Martina Trajkovska i Tamara Ljesar. Riječi Dušana Medina bile su nadahnuti omaž dr Zlati Marjanović. Sjenima Zlate Marjanović ovogodišnja istraživačka stanica poklonila je interpretacije njenih zapisa pjesama iz raznih krajeva Crne Gore pa je Trg boraca u Kolašinu ozvučen stihovima „Oj da mi je ra-
nom zorom / prošetat se Crnom Gorom“, „Savila se bijela loza vinova“, „Ja posijah pšenicu bjelicu“, „Primorkinja konja jaše“. Pored plesova sa motivom otmice iz Nematerijalnog kulturnog dobra ,,Tradicionalne igre kolašinskog kraja“, polaznici su prikazali i plesove iz Grblja, jugoistočne Srbije i Makedonije. Prikazan je kratki film Davora Sedlarevića o Zlatinim aktivnostima. Na javnom času „Oj- ha u Kolašinu – trk na Trg“ održano je i takmičenje u igranju po
crnogorski, uzvikivanju ,,Oj –ha“ i pjevanju na dah.
PLANOVI ZA 2025. GODINU
Brano Jeknić, direktor JU Centar za kulturu, koji je uz Ministarstvo kulture i medija, Opštinu Kolašin, KUD ,,Mijat Mašković“, NVU Cirtip, TO Kolašin i NP Biogradska gora, podržao ovu manifestaciju, izrazio je posebnu zahvalnost fakultetima iz Beograda, Novog Sada, Banjaluke i Štipa koji su i ove godine poslali svoje studente.
– Zbog toga planiramo da kamp odnosno istraživačka stanica – sljedeće godine djeluje na širem prostoru Crne Gore. Zbog toga pozivamo sve zainteresovane opštine, institucije, pojedince da se na vrijeme jave kako bi blagovremeno planirali dodatne istraživačke aktivnosti i tragali za etno vrijednostma na novim prostorima. Posebno nas ohrabruje interesovanje studenata iz Estonije i Španije – kazao je Brano Jeknić.
D. DRAŠKOVIĆ
telja u cilju organizacije nastave. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Opštine Bar i izvođača radova. – Dogovoreno da će nastava za sve učenike početi 2. septembra, ali da se koriste objekti drugih škola. Izvođač radova je u obavezi da stvori uslove za neometanu realizaciju nastavnog procesa do 1. oktobra u matičnim objektima – kaže se u saopštenju.
Iz MPNI su zahvalili Opštini
Bar na izuzetnoj podršci i doprinosu koji pruža kroz obezbjeđivanje prevoza za učenike u toku septembra.
– Nakon dobijanja rasporeda vožnje od škola, prevoznik će u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi red vožnje potrebama učenika, a prevoz u Opštini Bar za sve učenike je besplatan – kaže se u saopštenju.
Iz MPNI su zahvalili i pred-
stavnicima roditelja na razumijevanju i podršci jer se rekonstrukcija sprovodi prvi put nakon 50 godina. Ministarstvo energetike Crne Gore je sa KfW bankom iz Njemačke potpisalo ugovor o unapređenju energetske efikasnosti u javnim zgradama, koji podrazumijeva i radove u nekoliko crnogorskih škola. Vrijednost ugovora iznosi 9,63 miliona eura, bez PDV, ra-
dove će izvoditi Konzorcijum Ramel, Gradnja i Ening. Predviđeno je, osim rekonstrukci-
ja dvije barske i dvije cetinjske škole - „Lovćenski partizanski odred“ i Gimnazija. C.G.
KoLA ši N: Mještani Smajlagića Polja protestovaće u subotu
KOLAŠIN – Mještani
Smajlagića Polja i okolnih naselja najavili su da će u subotu, 17. avgusta od 11 do 12 sati blokirati saobraćaj na putu od Kolašina ka Beranama preko Bjelasice.
Radomir Minić iz Smajlagića Polja objašnjava da su na protest prinuđeni jer su se nadležni oglušili o njihove apele - da riješe probleme sa kojima se suočavaju otkako je otvoren tunel ,,Klisura“, odnosno put Berane – Kolašin preko Bjelasice.
– Put je tehnički neuslovan, uzak, šleperi nam bukvalno u dvorišta ulaze. Nema adekvatne signalizacije, nema potrebnog ograničenja brzine, vozi se i živi sa puno rizika. Kroz centar Kolašina dnevno prođe 120 teretnih i 5.000 putničkih vozila. Prava je sreća da do sada nije bilo većih povreda i oštećenja. Rizično je i za nas mještane i za učesnike u saobraćaju – kazao je Minić. Učesnike i saobraćaju koji se u subotu nađu u koloni tokom protesta, moli za razumijevanje. dr.d.
c e T i NJ e: Koritnik u novom ruhu
CETINJE – Sanacija starog rezervoara za vodu „Koritnik“ na Njegušima, završena je juče – saopšteno je iz Sekretarijata za investicije i održivi razvoj Prijestonice
Cetinje. Izvor ,,Koritnik“ nalazi se na ulazu u Njeguše, iz pravca Cetinja, a ozidali su ga Erakovići i Raičevići 1890. godine. Dvadeset šest godina, nakon toga,
1916. godine Austrijanci su u Koritniku počeli da grade kolektor za njeguški vodovod, koji je bio i prvi seoski vodovod u Crnoj Gori. – Sanacija ovog izvora izvedena je u cilju očuvanja i valorizacije kulturno - istorijskog nasljeđa, ali i očuvanja lokalnog identiteta i tradicije Njeguša – saopšteno je iz Prijestonice. j Đ.
oZiDAN 1890.goDiNe : Vodovod u Njegušima
Herceg Novi: Data saglasnost na Elaborat procjene uticaja izgradnje obaloutvrda na životnu sredinu
Tokom obilnijih padavina Sutorina nabuja i iz mirne pretvara se u brzu rijeku. Njeno korito godinama služi za deponovanje građevinskog materijala, šuta i zemlje iz iskopa što predstavlja veliki problem za nesmetano oticanje vode. Sutorina je od izuzetnog značaja, kako za igaljski peloid, tako i za sastav morskog dna, ali i za morsku floru i faunu, u velikom dijelu Topaljskog zaliva
HERCEG NOVI - Agencija za zaštitu životne sredine je Upravi za vode dala saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu projekta Izgradnja objekta hidrotehničke infrastrukture - regulacija dijela korita rijeke Sutorine u dužini 750 metara. Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg Novi izdao je urbanističko – tehničke uslove 2019. godine.
U dokumentu se navodi da će projekat imati lokalne – neznatne i privremene negativne uticaje, a veoma značajne pozivitne efekte na lokalno stanovništvo i privredu.
PROBLEMI
– Ukoliko se ovaj projekat ne realizuje povećava se rizik od oštećenja na stambenim objektima, oštećeno i trajno odnešeno poljoprivredno zemljište i zasadi na njima, uništeno poljoprivredno zemljište, gubitak domaćih životinja sa ugroženih imanja, štete malih privrednika – piše u elaboratu.
Sutorina je glavna rijeka hercegnovske opštine, izvire ispod Negumanca, razvoda prema Konavlima. Dugačka je 9,1 km, sa površinom sliva 27,1 km². Tokom obilnijih padavina nabuja i iz mirne rječice sa malim protokom vode, pretvara se brzu rijeku sa proticajem od preko 50 m3/s. Dionicu na kojoj je planirana izgradnja odbrambenih nasipa karakterišu problemi - urbanistički, komunalni, ekološki. – Opštem stanju ugroženosti najviše doprinose hidrotehnički problemi, prouzrokovani s jedne strane prirodnim
ANDriJevicA: Eko-katun zakupila budvanska firma
činiocima – prirodom vodotoka i sredine kroz koju protiče i s druge strane neadekvatnim korišćenjem priobalja, neplanskom i neracionalnom uzurpacijom korita, duž vodotoka je formirano rastinje… Pod uticajem izlivanja velikih voda iz vodotoka i plavljenja okolnog područja, kao i morfoloških promjena korita (erozije obala), ugroženi su stambeni i poslovni objekti domaćinstava, zelene površine, kao i ostala infrastruktura (saobraćajnice, mostovi, izlivi kanalizacije, električni i PTT stubovi, itd) – navedeno je u elaboratu.
dEPOnIja
U dokumentu se naglašava da godinama korito Sutorine služi za deponovanje građevinskog materijala, šuta i zemlje iz iskopa.
– Efluenti, koji sa kišnim voda-
ma dospijevaju u rijeku, veoma su opasni zagađivači. Ova tvrdnja zasnovana je na činjenici da je, posljednjih desetak godina, u slivu vodotoka Sutorine stavljeno u funkciju više industrijskih objekata (klanice, stovarišta građevinskog materijala, servisi), kao i brojni stambeni objekti sa neadekvatno riješenim otpadnim vodama. U Sutorinu dospijevaju i vode iz industrijsko-privredne zone sa atmosferskim spiranjima velikih erodiranih nanosa i šuta, a čiji otpad se vodenim tokom potoka Trtor doprema do rijeke i potom vodom pronosi do ušća Sutorine u more, đe se taloži u Topljanskom zalivu. Rijeka, u posljednjih desetak godina, nanosi objektima i zasadima dosta štete, usljed izlivanja iz korita i plavljenjem. U tim poplavama stradaju najčešće okolna domaćinstva, plasteni-
ci, poslovni prostori, radionice – piše u elaboratu. Naglašava se da je Sutorina od izuzetnog značaja, kako za igaljski peloid, tako i za sastav morskog dna, ali i za morsku floru i faunu, u velikom dijelu Topaljskog zaliva. Takođe, rijeka je i pronosnik otpadnih i fekalnih voda, iz stambenih i privrednih objekata u zahvatu (nema kolektora kanalizacije već svi objekti imaju upojne bunare, a nema ni nepropusnih septičkih jama sa predviđenim periodičnim pražnjenjem). Iz tih razloga, rijeka ima višestruk, pozitivan i negativan uticaj na more i peloid, odnosno, sastav i kvalitet vode i tla na kontaktu rijeke Sutorine i mora.
Pr ojekat je izradila firma „Exploring“ iz Nikšića, koštao je oko 500.000 eura, a finansirala ga je Uprava za vode. d. ŠaKOVIĆ
ANDRIJEVICA – Opština je turističko naselje eko-katun ,,Štavna“ u Jošanici, u podnožju Komova, dala u zakup na pet godina DOO „Budva plus MNE“.
Iz lokalne uprave saopšteno je da će od zakupa prihodovati 120.000 eura, dok će taj iznos sa taksama i naknadama biti veći od 150.000 eura. – Poređenja radi, prethodna
opštinska vlast dajući u zakup isti objekat za isti period prihodovala je 7.500 eura, što je 20 puta manje. I ta razlika nije samo u brojevima nego i u suštinskom odnosu prema
našim građanima – saopšteno je iz lokalne uprave. Nadaju se, kako kažu, da će zakupac na pravi način učiniti dostupnom ljepotu Komova kako domaćim posjetiocima tako i gostima i to će dati novi kvalitet turističkoj ponudi Andrijevice. Prema ugovoru, zakupac je obavezan da na poslovnom prostoru izvede sve neophodne radove, u cilju stavljanja u funkciju tog prostora. Uložena sredstva se neće
uračunati u cijenu zakupa –navedeno je u javnom pozivu. Eko-katun ,,Štavna“ se nalazi na nadmorskoj visini od 1.800 metara. Otvoren je u julu 2006. godine. Raspolaže sa 11 petokrevetnih objekata za smještaj. U okviru naselja je i restoran sa nacionalnom kuhinjom, natkrivena vanjska terasa, mini amfiteatar, parking, te recepcija i prateći objekti. Ukupna investicija, kako je tada saopšteno, iznosila je 243.500 eura, od čega je
USAID posredstvom razvojne organizacije CHF uložio 135.400 eura. Prilikom otvaranja najavljeno je da će biti pokretač ekonomije Andrijevice. Formirano je preduzeće DOO Eko-katun, ali je 2012. godine napravljen novi osnivački akt kojim je sva imovina izuzeta iz vlasništva Eko-katuna i data na upravljanje Opštini. Od tada Opština to turističko-planinsko naselje daje pod zakup. d.Š.
Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, u saradnji sa Opštinom Kotor, nadzirao nove radove u Risnu
PODGORICA – Na arheološkom lokalitetu Carine početkom ove nedjelje
građani Risna i stručna lica iz oblasti zaštite baštine primijetili su nove građevinske radove, ali ovoga puta usred noći, pod svjetlima reflektora. Buka sa ovog lokaliteta, koji je kao kulutrno dobro pod zaštitom države, uznemirila je građane Risna koji žive u neposrednoj blizini nalazišta, a iz Opštine Kotor je saopšteno da je riječ o istražnim radovima koje izvodi Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, uz saglasnost Opštine.
Slušateljka Radija Kotor požalila se za ovaj medij na nesnosnu buku koju u kasnim noćnim satima stvaraju građevinske mašine.
- Nijesmo spavali jer su mašine radile od jedan do šest sati ujutru. U jeku smo turističke sezone, pa me interesuje ko je izvođač radova, o kakvim se konkretno radovima radi, te ko je dozvolio da se i tokom noći radi – rekla je slušateljka Radija Kotor, tražeći odgovor od nadležnih.
Sekretar Sekretarijata za investicije Ognjen Vukasović, koji je zajedno sa predsjednikom opštine Vladimirom Jokićem odgovoran za nelegalne radove i potvrđene devastacije na arheološkom lokalitetu, rekao je Radiju Kotor da je riječ o „istražnim radovima koje izvodi Centar za konzervaciju i arheologiju“.
UZ NADZOR
Više konzervatora i arheologa javilo je Pobjedi za nove građevinske radove, uz konstataciju da Opština Kotor, uprkos zabranama inspekcije za kultur-
Filip Grbić na Trgu pjesnika
PODGORICA - Književnik
Filip Grbić gostovaće večeras u 21 sat na Trgu pjesnika na festivalu Grad teatar gdje će predstaviti najnoviji roman ,,Kanon potištenog uma“. Moderator večeri biće teoretičar književnosti i književni kritičar Igor Perišić. Grbić je rođen u Beogradu 1984. godine. Diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Za prvi objavljeni roman ,,Ruminacije o predstojećoj katastrofi“ dobio je nagradu ,,Miloš Crnjanski“ za 2016. i 2017. godinu. Njegov drugi roman - ,,Prelest“ stručni žiri Srpske akademije nauka i umetnosti ocijenio je kao najbolje prozno djelo u 2018. godini (nagrada ,,Branko Ćopić“). Mirko Jovanović je zapisao da je u ovom romanu autorova vještina komponovanja skladne cjeline od raznorodnog, naizgled neuskladivog materijala, poprimila muzički karakter. A. Đ.
na dobra i rješenjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nastavlja da devastira ovaj lokalitet. Pored fotografija građevinskih mašina, poslali su nam i video -snimak, nastao tokom noći, na kojem se vidi bager kako grabi zemlju i kamen sa lokaliteta i utovaruje
u kamion. Pobjeda je Centru za konzervaciju i arheologiju u utorak poslala pitanja, ali do zaključenja ovog broja lista zvanični odgovori nam nijesu stigli, uprkos obećanju načelnice područnog odjeljenja Centra u Kotoru Marije Jabučanin da će odgovoriti. Jabu-
Nije kopanje. Naloženo je da uklone kamen planiran za tampon i betoniranje. Zbog saobraćaja je pogodno noću, zbog prevoza, sve je uz nadzor – saopštila je nezvanično
Pobjedi načelnica područnog odjeljenja
CKA u Kotoru Marija Jabučanin
čanin je, nezvanično, u poruci preko aplikacije What’sApp, na pitanje da li je riječ o novim nelegalnim kopanjima Opštine Kotor, novinaru Pobjede saopštila sljedeće: „Nije kopanje. Naloženo je da uklone kamen planiran za tampon i betoniranje.“
- Zbog saobraćaja je pogodno noću, zbog prevoza, sve je uz nadzor. Zaštitna istraživanja počinjemo ove nedjelje, ja ću rukovoditi, pa ću vas obavijestiti koji je stepen devastacije – napisala je Jabučanin u poruci novinaru Pobjede. Pobjeda saznaje da Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore ima dozvolu od Uprave za zaštitu kulturnih dobara da započne zaštitna istraživanja. Sa druge strane, stručni izvori Pobjede, konzervatori i arheolozi, negodovali su zbog noćnih radova na Carinama, iskazujući zabrinutost što je Centar pristao da se teškim mašinama, u uslovima jako loše vidljivosti, izvode nove građevinske in-
tervencije na ovom izuzetno vrijednom arheološkom lokalitetu, pa bile one samo „uklanjanje kamena planiranog za tampon i betoniranje“.
Zaštitna arheološka istraživanja dolaze samo dvije nedjelje nakon što je Uprava za inspekcijske poslove podnijela novu krivičnu prijavu protiv Opštine Kotor zbog novih radova na dijelu arheološkog lokaliteta Carine u Risnu. To je drugi put u pola godina da Uprava podnosi prijavu zbog nelegalnih radova, tj. oštećenja i uništenja kulturnog dobra u blizini risanske Osnovne škole „Veljko Drobnjaković“.
DEVASTACIJA
Podsjetimo, nakon što je u martu završila sanaciju lokalnog puta, Opština Kotor početkom jula započela je nove građevinske radove sa namjerom da u blizini osnovne škole izgradi sportske terene. Ni ovoga puta nijesu uradili konzervatorski projekat, niti su
Petra Bjelica održala predavanje ,,Šekspir u Budvi - susret lokalnog i globalnog“
PODGORICA - Književni program festivala Grad teatar nastavljen je na Trgu pjesnika gostovanjem Petre Bjelice, koja je održala predavanje pod nazivom „Šekspir u Budvi - susret lokalnog i globalnog“. Ovaj događaj je posebno istakao mogućnosti novih scenskih uprizorenja Šekspirovih djela, povezujući ih s prvim gostovanjem Međunarodnog Šekspir festivala iz Jorka, koji je na ovogodišnjem festivalu izveo predstave „Bogojavljenska noć“, „Kako vam drago“ i „Magbet“.
Bjelica je predavanje započela objašnjavajući zašto je Šekspir globalni fenomen. - Njegova djela nijesu samo oblikovala englesku književnost, već su postala dio globalne kulturne baštine, i Šekspir je autor čije su drame prožete maštanjima o dalekim kultu-
Sa predavanja u Budvi
rama i svjetovima, što može biti jedan od razloga da postanu relevantne na globalnoj sceni – kazala je Bjelica, dodajući da su već tokom Šekspirovog života njegove predstave izvodile, ne samo u Engleskoj, već i širom evropskog kontinenta, a kasnije su se proširile i do kraj-
nje udaljenih djelova svijeta. Bjelica je objasnila zašto je Šekspir i dalje toliko popularan, te ostaje najizvođeniji autor na svim scenama svijeta. - Mnogi kritičari i autori, pa i neke moje kolege, na to pitanje jednostavno odgovaraju: Šekspir je brend. I on se, iskre-
dobili saglasnost od Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) koja je 5. jula izašla na lice mjesta i konstatovala da se izvode radovi u cilju pripreme zemljišta za izgradnju sportskog terena. Inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković - Drobnjak potom je donijela rješenje o zabrani radova. Krivična prijava je proistekla na temelju izvještaja Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, čiji stručni tim je, na inicijativu UZKD, 11. i 12. jula izašao na teren i konstatovao da su na „cjelokupnoj površini izvršene mašinske iskopne radnje do dubine 0,60-0,80 m, u zavisnosti od konfiguracije terena, nakon čega je izvršeno sabijanje i valjanje terena u cilju nivelacije i pripreme tampona.“ U izvještaju, u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se da je na sjeveroistočnom dijelu gradilišta započeto nasipanje lomljenog kamena do prethodnog površinskog nivoa, a u pripremi je još nekoliko dopremljenih kubiciranih gomila. Takođe, u jugozapadnom dijelu izvršeno je probijanje lokaliteta kanalom po pravcu sjeverozapad-jugoistok kroz koji će biti instalirana betonska cijev namijenjena za odvodnju i kanalisanje otpadnih voda. - Smatramo da je na lokalitetu Carine pričinjena planska devastacija i pozivamo Upravu za zaštitu kulturnih dobara i inspekciju za kulturna dobra da preduzmu mjere iz svojih nadležnosti u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara - navodi se u stručnom izvještaju koji su potpisali arheolozi Marija Jabučanin i Blažo Bošković J. NIKITOVIĆ
,,Laž“ u Baru
no rečeno, najbolje prodaje. U tom smislu, to može biti jedan od razloga, ali naravno, to ne umanjuje njegovu veličinu i njegov kvalitet. Standardni odgovor obično ističe njegov nenadmašni estetski kvalitet i univerzalnost tema koje obrađuje - istakla je ona. Bjelica je književna kritičarka koja je doktorirala komparativnu književnosti. Autorka je monografije ,,Dostoevsky’s ‘Hamlet’ in 19th-century Russia: The paradox of subjectivity“ (Bloomsbury Publishing, 2024). Završila je osnovne i master studije na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, smjer Opšte književnosti i teorije književnosti, a kao nosilac Marie-Curie stipedije u okviru INVITE projekta doktorirala je na fakultetu u Veroni na temu uticaja Šekspirovog Hamleta na književno stvaralaštvo Dostojevskog An. R.
PODGORICA - Pozorišna predstava „Laž“ Beogradskog dramskog pozorišta, po tekstu Florijana Zelera, a u režiji Nikole Ljuce, biće izvedena večeras u 21.30 sati na Ljetnjoj pozornici Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ U predstavi igraju Miloš Biković, Tamara Krcunović, Miodrag Radonjić i Jelisaveta Teodosić. Autorski tim čine: Staša Bajac – dramaturg, Lazar Bodroža – scenograf, Ljiljana Petrović – kostimografkinja, Janja Lončar – kompozitorka i mnogi drugi. - Koliko mi sebe i nama najbliže lažemo? Ovako nabrojano to djeluje poprilično prozaično iako nudi mogućnost za samodovoljnu refleksiju lake komedije. Namjera mi je da sa pažljivo odabranim glumcima napravim predstavu koja živi u trenutku, koja zavede publiku da gleda jednu (samo) zabavnu i provokativnu komediju o savremenom životu - istakao je Ljuca. R.K.
Rashlađenje na Morači i odmor na jednom od nekada omiljenih mjesta Podgoričana tokom ljeta, ovih dana kao da traže i nalaze samo turisti
U rashlađenju u Morači i odmoru na jednom od svojevremeno najposjećenijih i omiljenih mjesta Podgoričana tokom ljetnjih mjeseci, plaži na Sastavcima, ovih dana uživaju gotovo samo stranci.
Englezi, Danci, turisti sa Farskih Ostrva kažu da im mnogo više prija kupanje u čistoj rijeci i prirodnom okruženju, nego na gradskom bazenu. Ukazujući na privilegiju Podgoričana što nam kroz centar grada protiče bistra rijeka, nije im jasno zašto na ovako lijepom mjestu nema naših građana.
OSVJEŽENJE
Englez Kris Harison uživao je u hladovini pjeskovite plaže dok su se njegovi sinovi, četvorogodišnji Gregori i dvogodišnji Džošua, brčkali u plićaku nekoliko metara od njega. - Prvi put smo u Podgorici, tu smo još danas. Došli smo sinoć. Bili smo u jednom pabu, baš nam je bilo lijepo. Ovo mi izgleda kao dosta bezbjedan grad, ljudi su veoma ljubazni. Primijetili smo ovo mjesto gore sa mosta i odlučili da siđe-
Primijetili smo ovo mjesto gore sa mosta i odlučili da siđemo i da se malo rashladimo. Prelijepo je, voda je čista, bistra... Djeca baš uživaju i nama je prijatno. Supruga je svratila u kafić da popije kafu i ona će nam se uskoro pridružiti – kazao je Englez Kris Harison, koji je uživao u hladovini dok su se njegovi sinovi „brčkali“ u plićaku
mo i da se malo rashladimo. Prelijepo je, voda je čista, bistra... Djeca baš uživaju i nama je prijatno. Supruga je svratila u kafić da popije kafu i ona će nam se uskoro pridružiti – kazao je Harison, ne skrivajući čuđenje time što na ovakvom mjestu nema više posjetilaca. Kasperu Posku iz Danske nije jasno zašto na Sastavcima nema naših građana.
- Primjećujem da su gotovo svi posjetioci stranci, kao ja. Pretpostavljam da vaši građani više vole da idu na kupanje na more – kazao je Posk. Navodeći da je prvi put u Podgorici, kazao nam je da je došao sa sinom koji sa reprezentacijom Danske učestvuje na U-18 Evropskom prvenstvu za rukometaše, koje se održava u našem glavnom gradu.
- Veoma je vruće ovih dana, zato mi prija da se spustim
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja i juče gasili požar u Lješanskoj nahiji
Na teritoriji Lješanske nahije i juče poslije podne bio je aktivan požar na području sela Orasi, Ćepetići, Progonovići.
Pripadnicima Službe zaštite i spašavanja glavnog grada u gašenju su i juče pomagali mještani i kolege sa Cetinja, a djelovao je i avion Direktorata za zaštitu i spašavanja MUP-a
Crne Gore. Podgorički vatrogasci-spasioci od neđelje, kada je izbio požar u Lješanskoj nahiji, dežuraju 24 sata dnevno na tom području. Vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spašavanja glavnog grada Zdravko Blečić izjavio je za Pobjedu da je na teritoriji Podgorice, Tuzi i Zete oko 16 časova bio aktivan požar u Lješanskoj nahiji. - U Lješanskoj nahiji aktivan je požar na širem području sela Orasi, Ćepetići i Progonovići. Naše ekipe tamo danonoćno dežuraju i gase požar na mjestima gdje se on pojavi, kako bi zaštitili kuće. Na terenu su trenutno tri naše ekipe sa osam vatrogasaca i od vatre brane tri kuće, u čemu nam pomažu avio-jedinica MUP-a i kolege sa Cetinja, na čemu smo im veoma zahvalni – kazao je Blečić, uz napomenu da će na tom lokalitetu vatrogasci-spasioci nastaviti da dežuraju dok požar ne bude u potpunosti ugašen. I. MITROVIĆ
malo do rijeke. Ovdje je veoma lijepo, voda je čista, osvježava. Ovo je veliki plus za vaš grad, kada možete u centru da se spustite i okupate u čistoj rijeci, naročito ovih dana kada je dosta vruće. Bio sam nekoliko puta na gradskom bazenu, ali više volim kupanje u rijeci, ljepše je okruženje, priroda je ovdje baš lijepa – kazao je Kasper, koji živi u Arhusu, drugom po veličini gradu u Danskoj.
UŽIVANJE
Haltorson Heldži sa saigračima iz rukometne reprezentacije sa Farskih Ostrva uživao je na ležaljkama u hladovini drveća na obali Morače. - Prvi put smo u Podgorici. Igramo turnir u rukometu. Tu ćemo biti do 19. avgusta. Smješteni smo u hotelu. Došli smo ovdje jer je baš lijepo, uživa-
Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija obavijestilo je juče potrošače na bulevarima vojvode Stanka Radonjića, Save Kovačevića i Mitra Bakića, te u Ulici 4. jula i u naselju Balijače, da ipak neće biti noćnih prekida u snabdijevanju vodom, koje su najavili u utorak. Te restrikcije bile su najavljene kako bi se pomoglo mještanima naselja Kuće Rakića na teritoriji opštine Tuzi, koji gotovo tri mjeseca nemaju redovno snabdijevanje vodom.
- Preduzeće Vodovod i kanalizacija Tuzi problem snabdijevanja potrošača u naselju Kuće Rakića privremeno je riješilo ograničavanjem potrošnje i regulisanjem protoka vode u ostalim djelovima opštine Tuzi. Cijenimo angažovanost i zalaganje DOO Vodovod i kanalizacija Tuzi u pronalaženju privremenog rješenja i nadamo se da će se ovaj problem trajno riješiti u narednom periodu – saopšteno je iz podgoričkog ViK-a, uz napomenu da su bili spremni da u duhu solidarnosti pomognu stanovnicima naselja Kuće Rakića. To gradsko preduzeće najavilo je u utorak da će u više ulica u dijelu grada koji gravitira Ćemovskom polju dolaziti do
mo, prija nam da se u ovako prijatnom okruženju odmorimo i opustimo malo između mečeva. Više volimo kupanje u rijeci, nego na bazenu. Voda je čista, rijeka je prelijepa, tu je i kafić da se osvježimo, lijepo se provodimo – kazao je Haltorson, sa čime su se složili njegovi drugovi. S obzirom na to da od pedesetak posjetilaca plaže na Sastavcima nijesmo naišli ni na jednog našeg sugrađanina, odnosno uopšte nekoga ko govori naš jezik, popeli smo se do kafića iznad plaže da pitamo zaposlene da li je ovo zapravo uobičajena slika na mjestu koje je nekada vrvilo od Podgoričana.
- Cijelo jutro pričamo na engleskom, jer su svi gosti stranci. Vi ste prvi koji nam se danas obratio na našem jeziku – kazala nam je negdje oko
podne Nataša Molćanova iz kafića ,,Sastavci“ na obali Morače. Navodeći da ujutro na Sastavke uglavnom dolaze strani turisti, kaže da im svraćaju i stalni gosti koji žive u Staroj varoši.
- Ujutro ima dosta stranaca, dolaze u grupama, ovdje im
se baš sviđa, vidim da uživaju i pozitivno komentarišu ovo mjesto. Nerijetko nas pitaju zašto nema naših ljudi ovdje, s obzirom na to koliko je lijepo – kazala je Nataša, uz napomenu da naši građani više vole da dođu uveče kada su svirke, koncerti ili projekcije. I. MITROVIĆ
Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija saopšteno da ipak neće biti najavljenih prekida u snabdijevanju nekih djelova grada
iz Tuzi našao privremeno rješenje za mještane Kuća Rakića
prekida vodosnabdijevanja u terminu od 23.30 do 6.30 časova, svakog dana, sve do poboljšanja hidrometeorološke situacije, kako bi se obezbijedila voda za piće potrošačima u naselju Kuće Rakića.
U znak protesta što duže od dva i po mjeseca nemaju vodu, mještani naselja Kuće Rakića u posljednjih desetak dana dva puta su se okupljali i blokirali saobraćaj na putu Podgorica – Tuzi, kod podvo-
žnjaka u blizini mosta na Cijevni. U vezi sa problemima mještana Kuća Rakića, iz ViK Podgorica ranije je saopšteno kako održavanje i izgradnja vodovodne mreže na tom području pripada preduzeću ViK Tuzi, a da su ekipe podgoričkog preduzeća pokušavale da pomognu kolegama iz Tuzi - obavljali mjerenje protoka, povećanje pritiska i usmjeravanje veće količine vode prema ovom naselju, uz upozorenje da bi pojačavanje protoka od sedam litara u sekundi ugrozilo vodosnabdijevanje djelova grada, odnosno naselja koja pripadaju gradskom jezgru Podgorice. Oni su sugerisali da bi problem snabdijevanja građana Kuća Rakića i tog područja mogao biti riješen izgradnjom novog bunara odgovarajuće izdašnosti, na teritoriji opštine Tuzi. H. P.
DOHA – Razgovori, čiji je cilj postizanje prekida vatre u Gazi i oslobađanje talaca, počeli su juče popodne u glavnom gradu Katara, Dohi, prenose izraelski mediji vijest Rojtersa koji se poziva na neimenovanog zvaničnika.
Šef izraelske obavještajne agencije Mosad David Barnea će se, kako se očekuje, pridružiti svojim američkim i egipatskim kolegama i premijeru Katara u novoj rundi razgovora.
Palestinski Hamas nije rekao da li će učestvovati, optužujući Izrael da dodaje nove zahtjeve prijedlogu koji podržavaju SAD i međunarodna zajednica.
Posrednici
Postizanje primirja u Gazi bi, kako se vjeruje, smirilo tenzije širom regiona i moglo bi da ubijedi Iran i libanski Hezbolah da se uzdrže od uzvratnih udara na Izrael poslije ubistva jednog od glavnih komandanata Hezbolaha u izraelskom vazdušnom udaru i političkog vođe Hamasa u eksploziji u glavnom gradu Irana, Teheranu.
Posrednici su proveli više mjeseci u pokušaju da izrade plan u tri faze prema kome bi Hamas oslobodio desetine talaca
otetih tokom napada 7. oktobra na Izrael koji je pokrenuo rat, u zamjenu za trajno primirje, povlačenje izraelskih snaga iz Gaze i oslobađanje Palestinaca koji se nalaze u izraelskim zatvorima. Bijela kuća je ocijenila da je današnji početak razgovora u glavnom gradu Katara Dohi o prekidu vatre u Gazi obećavajući i dodala da ne očekuje da se sporazum odmah sklopi, prenio je Frans pres. -,Danas je obećavajući početak - rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost
Džon Kirbi novinarima i potvrdio da su pregovori u Dohi u kojima učestvuje i direktor CIA Vilijam Berns počeli. - Predstoji još puno rada. Imajući u vidu složenost sporazuma ne očekujemo da ćemo iz današnjih razgovora izaći sa dogovorom - dodao je on. Kirbi očekuje da se razgovori danas nastave i ocjenjuje da je najvažnije nastaviti rad na sporazumu, a da ,,preostale prepreke mogu da se prevaziđu“, te da se taj proces mora privesti kraju. Rezultat bi trebalo da bude
Komesar Ujedinjenih nacija šokiran izraelskim razaranjima
Bilans od preko 40.000 žrtava u Gazi je mračna prekretnica
ŽENEVA - Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Folker Tirk izjavio je da je današnji dan ,,mračna prekretnica“ - bilans žrtava rata u Gazi je premašio 40.000.
- Ta nezamisliva situacija je mahom posljedica ponovljenih propusta Izraelskih odbrambenih snaga da se pridržavaju pravila ratovanja - saopštio je Tirk. - U prosjeku je po oko 130 ljudi dnevno ginulo u Gazi u proteklih deset mjeseci. Obim izraelskog vojnog
razaranja domova, bolnica, škola i bogomolja je duboko šokantan - napisao je u saopštenju i ukazao da međunarodno humanitarno pravo vrlo jasno ističe značaj zaštite civila i civilne imovine i infrastrukture. Tirk je saopštio da je njegova služba dokumentovala teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava i od strane izraelske vojske i palestinskih naoružanih organizacija, uključujući vojno krilo Hamasa, prenijele su agencije. - Apelujem na sve strane
da pristanu na hitan prekid vatre, polože oružje i prestanu ubijanje jednom za svagda. Taoci moraju biti pušteni. Arbitrarno pritvoreni Palestinci su oslobođeni. Izraelska ilegalna okupacija se mora okončati i međunarodno prihvaćeno dvodržavno rješenje mora postati realnost - zaključio je visoki komesar UN za ljudska prava, pominjući ideju za rješenje višedecenijskog sukoba formiranjem nezavisne države Palestine uz Izrael.
oslobađanje talaca, olakšanje za palestinske civile u Gazi, bezbjednost za Izrael i smanjenje tenzija u regionu i to što prije, ocijenio je Kirbi.
Bijela kuća apelovala je na sve strane da prisustvuju razgovorima, podstičući Izrael i Hamas da postignu kompromis uz ocjenu da je napredak još uvijek moguć u narednim danima. Zvaničnici Hamasa, koji optužuju Izrael da odugovlači, još nijesu pristali da se pridruže razgovorima. Posrednici (Katar, Egipat i SAD) međutim planiraju da se konsultuju sa pregovaračkim timom Hamasa, čije je sjedište u Dohi, poslije sastanka, rekli su neimenovani zvaničnici Rojtersu. Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džon Kirbi je u intervjuu za Si-En-En takođe rekao da ima informacija da još postoji prijetnja iranskog napada na Izrael, uključujući mogućnost da ga izvedu saveznici Irana. - SAD prate situaciju pomno i spremne su, iako se nadaju da do toga neće doći - rekao je Kirbi.
Sporazum o prekidu vatre ulio bi nadu da će veći sukob biti spriječen.
U izraelskoj delegaciji, koja će se, kako je planirano, pridružiti egipatskim i američkim kolegama u razgovorima je šef
Mosada David Barnea i šef bezbjednosne službe Ronen Bar.
SZO proglasila svjetsku zdravstvenu krizu Prvi slučaj majmunskih boginja u
STOKHOLM - Švedska agencija za javno zdravstvo zabilježila je, kako kaže, prvi slučaj zarazne nove varijante boginja izvan afričkog kontinenta.
Ukrajinske snage preuzele kontrolu grada u Kurskoj oblasti Zelenski: Uspostavljamo komandni štab u Sudži
SUDŽA - Ukrajinske snage preuzele su potpunu kontrolu nad ruskim gradom Sudža u Kurskoj oblasti, rekao je juče predsjednik Volodimir Zelenski, dodajući da ukrajinska vojska tamo uspostavlja komandni štab. Sudža je administrativni centar za pograničnu oblast Kurske oblasti i veći je od bilo kog drugog malog grada ili naselja za koje Ukrajina kaže da su zauzele njene snage od pokretanja prekograničnog prodora 6. avgusta. Zelenski nije precizirao koje funkcije bi komandni štab mogao da obavlja, iako je ranije rekao da će Ukrajina dijeliti humanitarnu pomoć stanovnicima Sudže kojima je ona potrebna.
Zvaničnici u ruskoj oblasti Kursk naredili su juče obaveznu evakuaciju civila iz čitavog okruga Gluškov.
Vršilac dužnosti guvernera Kurske oblasti Aleksej Smirnov pozvao je u postu na Telegramu stanovnike da se ,,odnose prema trenutnoj situaciji s razumijevanjem i poštuju sve preporuke bezbjednosnih agencija i lokalnih vlasti“. Vlasti u Ukrajini su u srijedu izrazile zabrinutost zbog humanitarne situacije u Kurskoj oblasti i najavile mjere za pomoć raseljenim Rusima, uključujući i one koji žele da se evakuišu u Ukrajinu, prenio je ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa. - Ukrajina poštuje sve norme međunarodnog humanitarnog prava. Pružićemo civili-
ma Kurske oblasti neophodnu zaštitu i humanitarnu podršku - napisalo je Ministarstvo za reintegraciju na Fejsbuku. Okrug Gluškov se nalazi u blizini okruga Sudža, koji je bio poprište najintenzivnijih borbi otkako je Ukrajina 6. avgusta izvela vojni upad na rusku teritoriju. Prije rata u tom okrugu je živjelo oko 20.000 ljudi. Ukrajinski zvaničnici tvrde da Ukrajina kontroliše 74 naselja i 1.000 kvadratnih kilometara ruske teritorije. Tvrdnje o stanju na bojnom polju ne mogu se nezavisno provjeriti. Rusija je proglasila federalno vanredno stanje za Kursku oblast i regionalno vanredno stanje za susjednu Belgorodsku oblast. Moskva je takođe proglasila ,,antiterorističku operaciju“ u oblastima Kursk, Belgorod i Brjansk. Ukrajinska vojska saopštila je juče da je Rusija tokom noći napala najmanje devet regiona udarima raketa i dronovima, od kojih je većina lansirana iz vazdušnih baza unutar Rusije. Navedeno je da je 29 dronova ,,uništeno“. Ukrajinska vojska je kasno u srijedu potvrdila da je izvela napade dronovima na četiri aerodroma u ruskim regionima Voronjež, Kursk i Nižnji Novgorod i da je izazvala veliku štetu. Ranije je izvor u ukrajinskoj bezbjednosnoj agenciji rekao za ukrajinski servis RSE da je to bio najveći napad na ruske aerodrome otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Bivši američki predsjednik Tramp traži odlaganje izricanja presude dok ne prođu izbori Advokati smatraju da ,,nema žurbe“
Vijest dolazi samo nekoliko sati nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija, po
Osoba se zarazila tokom boravka u području Afrike gdje trenutno postoji velika epidemija mpox Clade I, objavila je agencija.
drugi put u dvije godine, zbog majmunskih boginja proglasila svjetsku zdravstvenu krizu nakon što se virusna bolest iz Demokratske Republike Kongo proširila na susjedne zemlje, piše BBC.
Majmunske boginje se mogu širiti bliskim kontaktom. Smrtonosne su u rijetkim slučajevima, a uglavnom su blage. Izazivaju simptome nalik gripu i gnojne lezije na tijelu.
VAŠINGTON - Bivši američki predsjednik i republikanski kandidat za predsjednika Donald Tramp zatražio je od sudije, u slučaju koji se pred njim vodi pred njujorškim sudom za mito, da odloži izricanje presude zakazane za 18. septembar, sugerišući da bi to bilo miješanje u izbore.
U pismu njegovih advokata, objavljenom juče, traži se odlaganje izricanja presude za neki datum nakon izbora zakazanih za 5. novembar.
Trampovi advokati su napisali da bi odlaganje takođe dalo Trampu vremena da odmjeri sljedeće korake nakon što se očekuje da će sudija 16. septembra donijeti odluku o zahtjevu odbrane da poništi presudu i odbaci slučaj zbog odluke Vrhovnog suda SAD u julu o apsolutnom imunitetu predsjednika SAD. - Nema razloga za žurbu - napisali su Trampovi advokati Tod Blanš i Emil Bov u pismu sudu.
Srceparajući oproštaj Dečića od Evrope, propuštena je šansa koja se rijetko ukazuje i za kojom će dugo žaliti.
Šampion Crne Gore eliminisan je u trećem kolu Lige konferencija od Helsinkija poslije izvođenja jedanaesteraca, nakon što je pobjedom od 2:1 nadoknadio poraz iz Finske (1:0).
Tuzani su imali savršenu situaciju – penal za prolaz nakon što je Igor Nikić odbranio udarce Lingmana u prvoj i Meriluota u trećoj seriji. IlirCamaj je namjestio loptu u petoj seriji kod rezultata 3:2, da je pogodio sve bi bilo završeno. Ali šutirao je preslabo, odbranio mu je Nijhuis, isto kao i Džonatanu Drešaju poslije toga.
Kevor Palumets u šestoj seriji nije propustio priliku – odveo je Helsinki na dvomeč sa Klaksvikom u plej-ofu.
Velika šteta za Dečić, velika šteta za crnogorski fudbal – od 2012. i duela Zete sa PSV-om nijesmo imali predstavnika u posljednjoj rundi kvalifikacija za neko evropsko takmičenje. Od tada niko nije bio blizu kao sinoć Tuzani, a ne bi bili predaleko ni od grupne runde... U Nikšiću je od starta, još jasnije nego prošlog četvrtka u Finskoj, bilo jasno da Dečić ne zaostaje (mnogo) za rivalom po pitanju kvaliteta i već u osmom minutu mogao je da anulira zaostatak – lijevi bek Malešević je centrirao desnom nogom i idealno pronašao Matića čiji je šut glavom u padu sa pet metara odlično odbranio golman Nijhuis Utisak o izjednačenosti u snazi dva tima trebalo je krunisati pogotkom u mreži HJK-a, što je Dečić uradio nakon greške Apoa Halmea – štoper gostiju loše je reagovao na pas saigrača, brisani prostor otvorio se pred Janom Pulejom koji je sa 16 metara neodbranjivo šutirao iza leđa Nijhuisa – 1:0. Tuzani su poveli na vrijeme, imali i igru i rezultat, koji je mogao da bude i bolji jer su tri puta do kraja poluvremena
bili blizu gola. Kajević je u 32. iskosa lijevo šutirao pored gola, tri minuta kasnije Drešaj je natrčao i snažno poslao loptu iznad prečke, a što je samo promašio Vuk Striković u 39. Mladi napadač dobio je savršenu loptu od Milića koja je putovala oko 40 metara – bio je sam na pet metara od gola, otvorio je nogu, ali šutirao iznad gola.
Propuštena savršena šansa za 2:0 samo četiri minuta kasnije
kažnjena je pogotkom za 1:1. Luk Plendž, igrač Kristal Palasa na pozajmici u Helsinkiju, bez većeg otpora domaćina vukao je loptu na 17 metara od gola, došao do sredine i poslao je pored stative.
Sjajan rezultat za Helsinki na poluvremenu – i zbog toga što mu je donosio prolaz, i zbog svega što se dogodilo u prvih 45 minuta.
Trener gostiju Toni Korkeakunas je uoči nastavka iz-
vršio dvije izmjene, Milorad Peković jednu – umjesto Vuka Strikovića ubacio je Ognjena Stijepovića
Da je u 50. minutu bivši član Sampdorije šutirao koji centrimetar niže, imao bi savršen ulazak u igru – ipak, njegov šut glavom nakon kornera zaustavila je stativa.
Umalo je bilo 2:1, mada je minut ranije takođe rezervista Palumets s oko sedam metara iskosa mo-
gao da done se preokret. Augusto je u 60. udarcem sa 25 metara probao da promijeni rezultat – lopta je otišla pored gola, a Dečić je imao i sreće, tačnije golmana Nikića na pravom mjestu, kada je Ervin u 73. u kontri išao sam na njega.
Dečić je morao da pritisne u posljednjih 10-15 minuta, da pojača tempo, i taman kada je izgledalo da je u finišu uradio premalo da meč odvede u
PODGORICA - Selektor
Crne Gore Robert Prosinečki suočava se sa velikim problemima dvadesetak dana uoči početka Lige nacija.
Stub odbrane ,,sokola“ Stefan Savić nije bio u sastavu Trabzonspora na jučerašnjem gostovanju Rapidu u revanšu trećeg kola kvalifikacija za Ligu Evrope. Trideset trogodišnjeg Mojkovčanina, koji je ovog ljeta stigao u Tursku iz madridskog Atletika, nema u protokolu nakon što se povrijedio prije pet dana u okršaju sa Sivasporom u domaćem prvenstvu.
Iz Trabzonspora tada nijesu saopštili kakva je povreda u pitanju, već da je Savić zamijenjen iz predostrožnosti i da će uraditi sve da ga oporave za duel u Austriji. Očigledno je, međutim, da problem sa mišićem na lijevoj nozi nije bezazlen i postoji mogućnost da se ne zaliječi do okupljanja crnogorske reprezentacije u septembru.
Gostovanje Islandu na programu je 6. septembra, duel sa Velsom je tri dana kasnije u Podgorici. Sigurno je da na startu četvrtog izdanja najmlađeg Uefinog
(penali 3:4)
Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 1.017
Sudija: Adam Ladebek (Švedska).
produžetke - ,,eksplozija“ kraj Bistrice.
Drešaj je centrirao, Stijepović glavom prebacio na drugu stativu gdje je rezervist Alen Mašović butinom zatresao mrežu.
Minuti dok se čekao signal iz VAR sobe da li je bio ofsajd bili su dugi kao godina, ali je moglo da se odahne – ostalo je 2:1, Dečić je dobio što je zaslužio, što nije uspio da pokvari ni udarac Kuasivi-Benisana na isteku nadoknade.
Tuzani su imali sreće u prvom produžetku jer je Božović glavom pogodio prečku sopstvenog gola, ali i u drugom kada je šut Melera završio pored gola. Otišlo se u penal-seriji, u njoj su uspješniji i koncentrisaniji bili Finci... N. KOSTIĆ
takmičenja za reprezentacije neće biti tandema iz Karabaga, Marka Jankovića i Marka Vešovića Obojica su zamijenjena u prvom poluvremenu revanš meča trećeg kola kvalifikacija za Ligu šampiona protiv bugarskog Ludogoreca (7:2).
Azerisport je prenio da će Vešović pauzirati dvije do tri, a Janković od četiri do šest sedmica.
To ih ostavlja bez šansi da nastupe u septembarskim duelima nacionalnog tima, mada za Vešovića postoji minimalna nada.
Njih dvojica, kao naravno i Savić, imali su ,,zagarantovano“ mjesto u startnih 11. Uloga Savića među ,,sokolima“ je od ogromnog značaja i na terenu i van njega, Vešović je univerzalac koji može da pokrije više pozicija na obje strane terena, dok je Janković možda i ključni igrač u namjeri Prosinečkog da Crna Gora bude reprezentacija koja će imati više loptu u nogama i diktirati ritam. Tandem Karabaga prethodno će propustiti i dvomeč prvaka Azerbejdžana sa Dinamom iz Zagreba u plej-ofu Lige šampiona. Ne. K.
PODGORICA - ,,Teatar snova“ je spreman za premijeru, počinje najjače fudbalsko prvenstvo na svijetu. Utakmicom između Mančester junajteda i Fulama večeras (21 h) kreće Premijer liga, a na Ostrvu smatraju da bi ova sezona mogla da bude najuzbudljivija do sada.
I prošla je bila fantastična, šampionska trka vodila se do kraja, a bez Lige šampiona ostali su Totenhem, Čelzi, Mančester junajted... Četvrti put zaredom prvak je postao Mančester siti. Ekipa Pepa Gvardiole izgleda neuništivo na domaćoj sceni, gdje je prije šest dana osvojila novi trofej – nakon penala je savladala Mančester junajted u Komjuniti šildu.
Junajted je doveo tri defanzivca – Lenija Jora, Nusera Mazrauija i Matajsa de Lihta, kao i ofanzivca Džošuu Zirkzea, što Eriku ten Hagu daje kadrovsku i taktičku ,,širinu“, ali mu i maksimalno sužava prostor za izgovore ukoliko njegov tim ne napravi (veliki) iskorak u odnosu na prošlu sezonu.
- De Liht i Mazraui će biti u timu. Hari Megvajer takođe. Luk Šo je povrijeđen, ali neće dugo odsustvovati. Novim igračima je potrebno vrijeme, nekim igračima je bio potreban odmor nakon Evropskog prvenstva i Kopa Amerike, neki su tek stigli. Tim nije spreman, ali prvenstvo počinje i nijesam jedini trener koji ima taj problem.
Ali moramo da se izborimo sa tim. Možemo da napravimo jak tim i uradićemo to – poručio je trener Junajted Erik ten Hag. Ima onih koji misle da je Junajted konačno sposoban da se umiješa u trku za titulu, ali prevladava stav da će ponovo Arsenal biti najbliži da ugrozi Siti. Dolazak lijevog beka Rikarda Kalafijorija ojačao je najranjiviju poziciju u ekipi ,,tobdžija“ i zato postoji uvjerenje da bi tim Mikela Artete ove sezone mogao da ide baš do kraja –da probije granicu od 90 bodova i dočeka prvu titulu od 2004. godine.
MISTERIJA LIVERPUL
Naravno, tu je i Liverpul – vjerovatno najintrigantniji tim pred početak Premijer lige.
Arne Slot, novi trener ,,redsa“, nikada nije radio van Holandije, što donosi rizik na ,,Enfild“ koji tek treba da se navikne da na klupi neće biti harizmatičnog Jirgena Klopa, koji je vratio osmijehe u crveni dio gra-
da Bitlsa.
Arsenal i Mančester junajted imali su, odnosno i dalje imaju, bolan tranzicioni period nakon odlaska Arsena Vengera i Aleksa Fergusona – da li ista sudbina čeka Liverpul u post-Klopovoj eri?
Navijači još čekaju na pojačanja, prije svega na mjestu cen-
tralnog veziste. Možda tek u finišu prelaznog roka postane dinamično u kancelarijama devetnaestostrukog prvaka Engleske.
ČELZI OPET TROŠIO
Za razliku od Liverpula, Čelzi je i ovog ljeta mnogo mijenjao i trošio, na novom je početku sa
trenerom Encom Mareskom, koji je do sada vodio Parmu i Lester.
Na ,,Stemford bridž“ su stigli Pedro Neto (Vulverhempton), Mark Giu (Barselona), Filip Jorgensen (Viljareal), Omari Keliman (Aston Vila), Tosin Adarabiojo (Fulam), Kenan Duzburi-Hal (Lester)...
prvom poluvremenu su dobili više duela. Kada imamo prostora, Rodrigo, Vinisijus i Mbape su vrlo opasni. Belingemu sam rekao da je igrao dobro drugo poluvreme - kaže Italijan sumirajući meč u Varšavi.
Za ,,plavce“ je plasman u Ligu šampiona minimum očekivanja koje moraju da ispune, a možda se ukaže prilika i za nešto više. Njukasl junajted bi mogao da se vrati među vodeće ekipe nakon što je minule sezone, koju su obilježile brojne povrede, ostao bez Evrope, dok će nivo iz prethodne takmičarske godine pokušati da zadrži Aston Vila, učesnik Lige šampiona. Sa sjajnim trenerom kakav je Unaj Emeri, stubovima tima iz prošle sezone i pojačanjima poput Jana Matsena iz Čelzija, Amadua Onane iz Evertona, Samjuela Ilin-Žuniora iz Juventusa i ostalih, na ,,Vila parku“ ponovo bi mogao da se gleda sjajan fudbal. Takođe, i Totenhem ima velike ambicije. Angelosu Postekogluu ovo će biti druga sezona među ,,pijevcima“ i trebalo bi da otkrije da li je na pravom putu ili je njegova taktika već dostigla vrhunac – nedovoljan za Premijer ligu... Najveće pojačanje stiglo je nedavno – napadač Dominik Solanke iz Bornmuta. Engleski mediji navode da nikada jači nijesu bili ni timovi koji se nadaju izlasku na evropsku scenu, a koji bi kao i uvijek mogli da pomrse račune skupljim timovima.
Smatra se da Vest Hem, Brajton, Kristal Palas, pa i Bornmut, Fulam i Vulverhempton imaju igrače koji su dovoljno dobri da igraju u Ligi šampiona... N. KOSTIĆ
PODGORICA - Karlo Anćeloti je nastavio žetvu trofeja sa fudbalerima Reala. Italijanski stručnjak je stigao Migela Munjoza i sada ima 14 pehara sa kraljevskim klubom, poslije pobjede nad
Atalantom u Superkupu Evrope, 2:0. Blistao je Real naročito u drugom poluvremenu meča u Varšavi, kada su i postignuta oba gola.
- Čast je i privilegija imati ova-
kve večeri, patiti, boriti se i na kraju pobijediti. Mučili smo se malo u prvom dijelu, jer Atalanta igra jak presing defanzivno. Meč se otvorio malo u drugom dijelu meča. Oni su bili umorni, a mi dobili više prostora. U
Kilijan Mbape je na debiju postigao gol u 68. minutu za konačnih 2:0. Upitan je može li Mbape da postigne tih 50 golova.
- Ima kvalitet da postigne mnogo golova. Moramo da tražimo
ravnotežu u timu i protiv Atalante smo je imali, iako u prvom dijelu meč nije bio spektakularan. Igrali su jaku odbranuističe Anćeloti. Na kraju Karlo je otkrio i što Realu fali da igra na sto odsto. - Igrači koji su stigli prije samo nedjelju dana, došli su u dobroj formi. Ništa ne nedostaje, hvala vam. Moramo da radimo, borimo se i takmičimo u svakoj utakmici - zaključio je trofejni trener. R.A.
Evropsko prvenstvo B divizije za košarkaše do 16 godina u Skoplju
PODGORICA - Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće za plasman od 5. do 8. mjesta na B prvenstvu Evrope u Skoplju.
U najvažnijem meču šampionata izabranici Demira Kalića poraženi su od Švajcarske 79:72 u okviru četvrtfinala, čime je izgubljena šansa da se ova generacija bori za A diviziju, već slijedi razigravanje za plasman.
Naši kadeti dobro su otvorili meč – nakon tri mnuta igre bilo je 10:3, a zatim i 17:11. Švajcarska je prijetila, topila zaostatak, a u 13. minutu Pariat je pogodio 28:26. Crna Gora je održavala prednost, ali nije mogla da stekne opipljivije vođstvo, dok je na poluvremenu bilo samo 36:35. Švajcarska je u 22 . minutu prvi put preokrenula (41:39), a seriju 13:2 u 25. minutu zaključio je Zumstein, koji je pogodio za +9 (51:40). Naša reprezentacija imala je u tim momentima dosta problema, nije mogla da realizuje otvorene šuteve, a Švajcarci su i na tri i po minuta imali ponovo +9 (54:45). Đukanović i Stanković za manje od minut
vezali su dvije trojke (53:54), da bi Veković pogodio za tri i donio egal na kraju trećeg perioda – 58:58. Sjajan šuterski period sa spoljnih pozicija nastavljen je i početkom četvrte četvrtine, kada je Mićković pogodio za preokret – 61:60. Uslijedila je rezultatska klackalica, pa je bilo jasno da slijedi dramatičan finiš. Švajcarska je na 5.33, preko sjajnog Rebeteca stigla do 72:64. Ivelja je trojkom u 37. minutu sačuvao nadu našoj selekciji (70:75). Crna Gora igrala je sjajnu odbranu, Švajcarci su bili bez rješenja u napadu, ali Ivelja i Veković nijesu to iskoristili da dodatno smanje zaostatak. Vjerovatno trenutak odluke dogodio se na 70 sekundi prije kraja, kada je Čokara pogodio težak šut za sedam razlike (77:70).
Dušan Stanković bio je najefikasniji sa 18, uz 12 skokova, dabl dabl upisao je i Đorđe Đukanović (po 12 poena i uhvaćenih lopti), Jakša Mićković dodao je 12, a dvocifren je bio i Miloš Veković sa 11, uz pet asistencija. U strijelce su se upisali još Maksim Brnović i Lazar Bajčeta po 7, Vuk Ivelja 3, Balša Mugoša 2. R.P.
Holivudska avantura fudbalske legende Dortmunda
lazak u SAD nije revijalne prirode.
Košarkašice Crne Gore večeras putuju za Meksiko na pretkvalifikacioni turnir za Mundobasket
PODGORICA – Nakon tačno mjesec priprema došlo je vrijeme za ono pravo – košarkašice Crne Gore večeras će preko Istanbula otputovati za Meksiko siti, gdje će od 19. do 25.avgusta učestvovati na pretkvalifikacionom turniru za Mundobasket.
Jelena Škerović imala je dosta kadrovskih problema – pozivu nijesu mogle da se odazovu naturalizovane Amerikanke, Jelena Vučetić je povrijeđena, iz teške povrede je tek izašla Sofija Živaljević, dok je dobar dio sezone zbog situacije u Izraelu propustila Jovana Pašić. Jasno je da je situacija delikatna, ali motiv je svakako tu…Tako će nikad mlađa ekipa imati istorijsku priliku da se bori. -Imamo prilično podmlađenu ekipu, ali i pored toga nastojaćemo da na turniru u Meksiku ostavimo što bolji utisak. Neće biti lako, ali sigurna sam da ćemo imati što da pokažemo. Ovo je za nas mlađe igračice neko novo iskustvo i sigurno da će nam mnogo značiti. Svaka od nas ima poseban motiv - kazala je Anastasija Drobnjak, bek šuter Crne Gore.
Naša ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se prije tačno mjesec, u međuvremenu odigrala četiri kontrolna meča (polo-
vičan skor protiv Mađarske –pobjeda 45:39 i poraz 78:52, te dva poraza od Slovenije 86:57 i 72:65). Nakon velikog rada u Podgorici Crnogorke odlaze za Meksiko, gdje će prvi put u istoriji biti u prilici da se bore za Svjetsko prvenstvo. -Odigrali smo četiri meča, a svaka provjera mnogo je značila. Svjesne smo gdje smo griješile i prethodnih dana vrijedno smo trenirale kako bi neke stvari popravile. U Meksiku nas čeka težak turnir, tako da su jaki kontrolni mečevi bili dobra
uvertira za ono što slijedi – dodala je Drobnjak. Crna Gora će u Meksiku igrati od 19. do 25. avgusta pretkvalifikacije za Mundobasket. Naša selekcija je u grupi B, gdje su Meksiko, Novi Zeland i Mozambik. Grupu A čine: Južna Koreja, Mali, Češka i Venecuela. Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik turnira plasirati u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo.
-Stručni štab uspio je da skupi dosta informacija o našim riva-
Crna Gora je u grupi B, gdje su Meksiko, Novi Zeland i Mozambik. Grupu A čine: Južna Koreja, Mali, Češka i Venecuela. Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik turnira plasirati u kvalifikacije za SP
lima. Potrebno je da prvi meč sa Novim Zelandom dočekamo u dobrom raspoloženju, jer bi pobjeda na startu imala višestruki značaj – naglasila je Drobnjak. Crna Gora će na startu igrari protiv Novog Zelanda (20. avgusta u 1.30 h po našem vremenu).
- Ostaje nam da se sada spremamo konkretno za mečeve u Meksiku i da se koncentrišemo za protivnike i da taj pretkvalifikacioni turnir odradimo što bolje. Dosta će biti izazovno, prvi put igramo protiv selekcija sa drugih kontinenata, ali svakako da ćemo uraditi sve da ostavimo što bolji utisak. Prvi cilj biće da se prođe grupa, ali idemo od utakmice do utakmice – podvukla je članica Budućnost Bemaksa, koja će nastojati da se nametne u seniorskoj selekciji. R.PEROVIĆ
PODGORICA - Njemac
Marko Rojs potpisao je dvoipogodišnji ugovor sa Los Anđeles galaksijem. Velikan Borusije iz Dortmunda, čije je boje branio od 2012. do prošle sezone, došao je kao slobodan igrač u MLS franšizu.
- Biću spreman za duel sa (Olivijeom) Žiruom - našalio se 35-godišnji Rojs na konferenciji, aludirajući na članstvo francuskog napadača u gradskom rivalu. Njemac uvjerava da njegov do-
- Samo sam htio da igram fudbal i da uživam u novom iskustvu u novom klubu. Galaksi nije osvojio titulu 10 godina. Ove godine imamo dobru šansu da je se domognemo, zbog čega sam i došao - ne krije ambicije najbolji igrač Bundeslige u tri sezone. Rojs je ponikao u Borusiji iz Dortmunda, a profesionalnu karijeru je počeo u Rot Vajs Alenu 2007. U Borusiju Menhengladbah je prešao 2009. Odatle se vratio u istoimeni sastav iz rodnog grada.
Los Anđeles galaksi je odigrao 26 utakmica u tekućoj sezoni i osvojio 49 bodova, što je dovoljno za vodeću poziciju u Zapadnoj konferenciji, a drugu u ukupnom plasmanu, gdje ubedljivo vlada Inter Majami sa 53 boda i utakmicom manje. R.A.
KOŠARKA: Kadetkinje danas počinju nastup na prvenstvu Evrope
PODGORICA - Uzbudljivo košarkaško ljeto, tokom kojeg su sve selekcije bile na okupu, zaključiće ženska kadetska selekcija, koja sjutra počinje nastup na šampionatu Evrope. Šampionat se održava od 16. do 24. avgusta u Miškolcu. Naše kadetkinje prošle godi-
ne igrale su finale B prvenstva Evrope i samim tim izborile A diviziju. Istina, gotovo cijeli tim sada čini našu juniorsku reprezentaciju, a generacija 2008. godište imaće priliku da se u najelitnijem rangu oproba sa najjačim evropskim selekcijama i stiče veliko iskustvo. Kadetska reprezentacija imala šest provjera – po dva me-
ča protiv Turske, Hrvatske i Srbije
Crna Gora je u grupi D, gdje su još Slovenija, Finska i Belgija, a premijerni meč ,,crvene“ igraju danas (13h) protiv Slovenije. - Nakon mjesec priprema, šest kontrolnih mečeva, potpuno spremne odlazimo na Evropsko prvenstvo. Čeka nas pak-
leno teška konkurencija, svjesne smo da ćemo igrati protiv najboljih evropskih selekcija. Ali, ovo je prilika da u ovim mečevima steknemo novo, veliko iskustvo, tako da imamo ogroman motiv i jedva čekamo da počne šampionat - kazala je Marija Sekulović, jedna od ključnih igračica naše reprezentacije. R.P.
Crnogorske odbojkašice u subotu protiv Letonije
PODGORICA - Ženska
seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore duelom sa Letonijom, u subotu u Jelgavi, počeće kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2026. godine.
Biće to jedini meč u borbi za mjesto na šampionatu Starog kontinenta ovog ljeta, pošto je selekcija Bosne i Hercegovine odustala od takmičenja.
Najavljeno je da će Evropska odbojkaška federacija u narednom periodu odlučiti o načinu bodovanja.
Selektor Milorad Krunić kazao je da od tima očekuje da u Letoniji pokažu svoju igru i ostvare pozitivan rezultat. - Razmijenili smo sve video-materijale utakmica koje smo igrali. Nema puno nepoznanica, ekipe su tu negdje. One su u maloj prednosti što
igraju kući, mi možda malo rasterećeniji zato što imamo uzvratnu utakmicu na našem terenu sljedećeg ljeta. Nadamo se da ćemo biti mirni i koncentrisani i da ćemo ono što smo pripremali pokazati na utakmici i izvući pozitivan rezultat - kazao je selektor Krunić. Pripreme za ove kvalifikacije trajale su mjesec u Bijelom Polju. Reprezentacija je odigrala nekoliko prijateljskih utakmica sa Kosovom i Austrijom, a treninzi su bili na visokom nivou.
Kapitenka Melisa Cenović očekuje da će crnogorske odbojkašice u Letoniji odigrati dobar meč i ostvariti pozitivan rezultat.
- Nadam se da će ishod ove utakmice biti pozitivan za sve nas i da ćemo ove kvalifikacije započeti na najbolji mogući način, kazala je Cenović.
Za Letoniju su otputovale tehničarke Tijana Tvrdišić, Marija Šušić i Viktoria Đukić, primači servisa i korektori Danijela Džaković, Simona Petranović, Nevena Vukčević, Dijana Vuković i Lara Jovović, srednje blokerke Mina Dragović, Katarina Budrak, Saška Đurović i Lana Rakočević i libera Melisa Cenović i Ksenija Krunić. U stručnom štabu su selektor Milorad Krunić, pomoćni treneri Luka Bogojević i Mladen Miladinović, kondicioni trener Vladimir Ognjanović, fizioterapeut Nikola Vojinović i statističarka Dunja Simojlović.
Naredne godine u avgustu 2025. godine crnogorske seniorke očekuju utakmicu sa Letonijom na domaćem terenu. R.P.
Jon Cirjak, bivši član MOK-a, otkrio za javnost do sada nepoznate činjenice
PODGORICA - Rumun Jon Cirjak, nekadašnji član Međunarodnog olimpijskog komiteta, otkrio je dosad nepoznate stvari vezane za Serenu Vilijams. Cirjak, koji je inače i bivši teniser, vlasnik turnira u Bukureštu i milioner, osvrnuo se na karijeru slavne Amerikanke.
On tvrdi da je Serena imala određene privilegije tokom karijere.
- Ovdje greške nema, sve što govorim su činjenice. Tokom karijere, Serena Vilijams je devet puta dobila izuzetak sa liste nedozvoljenih supstanci kako bi liječila svoje bolesti - izjavio je Cirjak i dodao: - To je jedan više od olimpijskog šampiona na 100 metara, Amerikanca Noe Lajlsaističe Rumun. Cirjak je zatim rekao da zna za jednog igrača koji prima injekcije dnevno, potencijalno
misleći na Sašu Zvereva koji ima dijabetes tip 1. - Znam igrača koji to ima i koji prima jednu injekciju dnevno, ali neću da ga razotkrijem jer mi je baš drag - napominje Cirjak. On je, inače, bio dio MOK-a dok 2000. godine nije dao
ostavku jer je njegovoj sunarodnici, gimnastičarki Andrei Radukanu, oduzeta zlatna medalja, navodno je bila pozitivna na pseudoefedrin. Cirjak je bio toliko ubijeđen u njenu nevinost da je odlučio da iz revolta napusti MOK. R.A.
Završena procedura oko preuzimanja ŽRK Budućnost
PODGORICA - Gradonačelnica Podgorice, prof. dr Olivera Injac, potpisala je sa osnivačima Ženskog rukometnog kluba ,,Budućnost“ ugovor o preuzimanju osnivačkih prava, čime je ozvaničeno preuzimanje kluba kojim će ubuduće upravljati Glavni grad.
- Preuzimanjem ŽRK ,,Budućnost“ u veoma teškom trenutku za klub, pokazali smo odgovornost, ali i brigu za ovaj sportski kolektiv sa dugom i bogatom tradicijom. Budućnost predstavlja posebnu vrijednost za Podgoricu, ali i za cijelu Crnu Goru i ne mogu da ne prokomentarišem da sport u našoj državi nije zaobišla politika i
da su partijski interesi veoma često bili artikulisani unutar sportskih klubova. Možda je ŽRK Budućnost upravo jedan od takvih primjera. Ipak, predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić-Bojović i ja smo odlučile da podržimo klub u ovakvom trenutku i pokrenemo inicijativu kako bi Glavni grad preuzeo osnivačka prava sa ciljem da stabilizujemo prilike i da ovaj klub u narednom periodu bude mjesto za mnoge mlade djevojke i žene koje su talentovane da igraju rukomet i da ŽRK Budućnost ponovo bude ponos i brend Glavnog grada i Crne Gore. Uvjerena sam da je ulaganje u sport i mlade ključno za jedan grad i državu te u tom smislu je ova odluka važna uprkos
tome što je nosila određenu političku težinu i što su neki ljudi željeli da je na taj način iskoriste. Ipak, smatram da je mnogo važniji cilj i svrha ove odluke, a to je da se preuzme klub i da se stvore uslovi kako bi se u narednom periodu puno bolje i afirmativnije radilo na promociji ženskog rukometa i kako bi klub ponovo doživio staru slavu - kazala je Injac nakon potpisivanja Ugovora.
- Danas je i formalno završena procedura oko preuzimanja ŽRK Budućnost i možemo sa ponosom reći da je od danas Glavni grad 100 odsto vlasnik kluba - istakla je Marijana Bulatović, izvršna direktorica kluba.
- Željela bih da još jednom zahvalim gradonačelnici Injac,
PODGORICA – Muška rukometna reprezentacija Crne Gore do 18 godina bez pobjede je i nakon šest odigranih mečeva na Evropskom prvenstvu u Podgorici. Dva remija i četiri poraza učinak je generacije koju predvodi trener Filip Popović, pa je za opstanak u elitnom rangu evropskog rukometa potrebno čudo – pobjede u preostala dva meča na šampionatu, kako bi se zauzelo 21. mjesto u konačnom poretku, odnosno
izbjegle posljednje tri pozicije. U trećem meču razigravanja za plasman od 17. do 24. mjesta, naši kadeti poraženi su od Poljske (30:22) u Sportskom centru Morača.
Crna Gora je protiv Poljske povela samo na startu (1:0), ali je Poljska sredinom prvog poluvremena stekla značajniju prednost (9:5). Na velikom odmoru bilo je 16:13. Poljska je drugo poluvrijeme otvorila sa četiri vezana gola, čime je trasirala put ka pobjedi, koja joj je donijela i opstanak u A diviziji.
Filip Božović je bio najefikasniji sa pet golova, dok su Dario Maslovar i Petar Radoičić postigli po četiri. Crna Gora danas će igrati protiv Italije, što će biti prilika za revanš protivniku koji je slavio u međusobnom duelu na otvaranju prvenstva – 32:30. Samo pobjeda ostavlja nadu da se u posljednjem meču na šampionatu, odnosno u okršaju protiv Izraela ili Ukrajine, može sačuvati status člana elitnog ranga evropskog rukometa. R.P.
predsjednici Skupštine dr Jeleni Borovinić-Bojović, kao i zamjeniku Rakčeviću koji su veoma brzo, u najtežem trenutku za klub od njegovog postojanja, reagovali na ovakav način. Klub je spašen i po meni sad ima veliku sigurnost i stabilnost kako više nikad ne bi došao u ovakvu situaciju. Zahvalila bih i svim odbornicima koji su
nam dali podršku i pokazalo se na sjednici Skupštine Glavnog grada da je ŽRK Budućnost veliki brend Crne Gore. ŽRK Budućnost se, nakon iznenadnog odlaska generalnog sponzora, našao u teškoj - bezizlaznoj situaciji, kazala je tada direktorica Bulatović. Klub je bez novca i bez budućnosti, a jedino rješenje je, prema njenim riječima, bi-
Marijana Bulatović i Olivera Injac
la pomoć Glavnog grada. I ta pomoć je stigla. Osim ŽRK Budućnost, Glavni grad je u prethodnom periodu preuzeo Plivački vaterpolo klub Budućnost u nadi da će sportski kolektivi u period pred nama ostvariti značajne rezultate na domaćim i inostranim takmičenjima i na taj način najbolje predstavljati Podgoricu. R.A.
Zbog neizmirenih obaveza prema nekadašnjem selektoru, hrvatskom stručnjaku Ivici Obrvanu
PODGORICA - Loše vijesti dolaze iz komšiluka – Rukometni savez Bosne i Hercegovine nalazi se na ivici bankrota. Razlog su neizmirene obaveze prema hrvatskom stručnjaku Ivici Obrvanu, koji je bio selektor muške seniorske reprezentacije BiH 2021. i 2022. godine.
Kako prenosi portal SportSport.ba, RS BiH duguje Obrvanu 138.812 eura, a rok za isplatu bio je - četvrtka, 15. avgusta. Kako taj rok nije ispoštovan, ovaj izvor navodi da je sve izglednije da će doći do potpunog gašenja rukometa u Bosni i Hercegovini. - Nijesu riješena dugovanja s obzirom na to da nemamo sredstva. Tačnije, uplatićemo dio dugovanja tj. sredstva kojima raspolažemo - saopštili su iz Saveza BiH.
Dio novca će, dakle, biti uplaćen Obrvanu do kraja tekućeg mjeseca. Ali, to ne znači da se takmičenja u BiH i tamošnjih klubova u evropskim okvirima nastaviti. Takođe, i rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine bi mogla da ostane bez učešća u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2026. godine. To isto važi i za sve mlađe selekcije. R.A.
Sakura Hauge, pojačanje ,,plavih“ sa gola, impresionirana podgoričkim klubom i reprezentacijom Crne Gore
PODGORICA - Rukometašicama Budućnosti iskustva sa gola neće manjkati u Ligi šampiona. Prvo tu je crnogorska reprezentativka Armel Atingre, a u međuvremenu je angažovana Norvežanka, koja brani za reprezentaciju Japana Sakura Hauge (rođena 1987. godine).
Ova iskusna golmanka je posljednja stigla na pripremama i biranim riječima je pričala o crnogorskom klubu. - Moje prve impresije o klubu, saigračicama i Stručnom štabu su zaista sjajne. Osjećam toplu dobrodošlicu od strane svih i zbog toga se osjećam veoma lijepo. Svi su profesionalni i posvećeni onome što radimo, dajemo maksimum na svakom treningukaže Hauge. Golmanka rođena u norveškom Bergenu ističe da dobro poznaje crnogorske rukometašice i da je pratila izdanja ,,plavih“ kroz elitu.
- Gledala sam utakmice Budućnosti u prethodnim sezonama Lige šampiona, znala sam da dolazim u klub sa velikom tradicijom, koji je uvijek u samom vrhu evropskog rukometa. Znam i da crnogorska reprezentacija ima bogatu istoriju i značajno mjesto na evropskoj i svjetskoj mapi. Nekoliko puta sam bila u prilici da igram protiv vaše reprezentacije. Iako ste mala nacija, uvijek ste bili u stanju
da stvorite nove igračice koje su napredovale u karijerama i postale prepoznate na međunarodnoj sceni. Budućnost u novu sezonu ulazi sa nekoliko iskusnijih igračica i okosnicom koju će činiti crnogorske reprezentativke, uglavnom one koje još nemaju veliko iskustvo igranja na najvećoj sceni. Protivnici u grupnoj fazi Lige šampiona su najjači. Podgorička ekipa će u grupi B igrati protiv norveškog Vajpersa, Esbjerga i Odenzea iz Danske, njemačkog Ludvizburga, mađarskog Đera, francuskog Bresta i rumunskog Rapida (8. septembra u Rumuniji je zakazan premijerni duel).
- Znam da su okolnosti drugačije nego što je to bio slu-
čaj kada sam potpisala ugovor, ali vjerujem da možemo da napredujemo korak po korak u duelima protiv odličnih timova. Moramo da se borimo protiv sjajnih protivnika, sa željom da se prikažemo u što boljem svjetlu. To, naravno, neće biti lako, ali sve dok se budemo držali zajedno i borili za isti cilj, učili iz svakog meča, možemo da se nadamo dobrim izdanjima. Vjerujem da mogu da doprinesem izdanjima kluba u novoj sezoni. Prilika da ponovo igram u Ligi šampiona znači mi mnogo, veliki je motiv da igram protiv različitih timova i igračica iz najjačih rukometnih nacija. To je nešto o čemu sanja svaka igračica – jasna je Hauge A.M.
Svjetsko prvenstvo u rukometu za igračice do 18 godina
,,Lavice“ na dva
PODGORICA - Još jedna rutinska pobjeda rukometašica Crne Gore na Svjetskom prvenstvu za igračice do 18 godina u Kini. Nakon što su na premijeri slavile protiv Angole, izabranice Tatjane Jeraminok savladale su Nigeriju (26:9) i završile posao oko plasmana u glavnu rundu planetarne smotre. Naše đevojke će u subotu protiv Hrvatske imati direktan okršaj za prvo mjesto u grupi.
U duelu protiv Nigerije od starta je bila evidentna razlika u kvalitetu, pa je već na kraju prvog poluvremena bilo 13:6, a prednost je prvi put bila dvocifrena u 39. minutu kada je Maja Ceklić pogodila za 17:7. Deset igračica upisalo se u strijelce, Ceklić je bila najefikasnija sa šest, dok je Nina Ramusović postigla pet golova. Teodora Rončević je imala osam, a Lucija Jovanović sedam odbrana. A.M.
od dva
JOŠ DVIJE VERZIJE O IZGRADNJI MOSTA
Jedno predanje o nastanku Vezirovog mosta zapisao je Alija Nametak. U toj verziji Mehmed-paša Bušatlija se imenuje kao „Mustaj-paša”: „Vezirov most, u neposrednoj blizini Titograda, na rijeci Morači, jedno je od najveličanstvenijih djela turske arhitekture u našim krajevima. Kad je bila prva pohara Kuča, krajem XVIII vijeka, skadarski vezir Mustaj-paša Bušatlija sagradio je od kučkoga plijena dva mosta: jedan na Morači kod Podgorice, a drugi na putu između Đakovice i Prizrena na Drimu. Po narodnom predanju (čuo sam od Murata Tuzovića, ovaj od svoga oca, a otac njegov od Murata, djeda) graditelj je bio iz Tirane. Kad je zagasio klak, izgubio se. Vezir ga je tražio i nigdje ga nije mogao pronaći, a kad se graditelj sam nakon tri godine javio, vezir ga htjede ubiti, no on se opravda. Uzeo je dva ćeremita (crijepa), zahvatio jednim onoga rastopljenoga klaka i prilijepio njime ta dva ćeremita, pa ih bacio. Kad se, bačeni, nijesu rastavili, rekao je da se može početi sa zidanjem.“ O Vezirovom mostu pisao je i Ilija Braković u članku „Vezirov most i prva pohara Ku-
Mehmed-paša Bušatlija je otrovan sredinom 1775, godinu dana nakon pohare Kuča. To neminovno vodi zaključku da, osim ideje da podigne most na Morači, nije imao ništa sa njegovom izgradnjom
ča“ (nedjeljni list „Zeta“, br. 16, 1932), đe veli da je neimar, koji je bio iz Primorja, zagasio kreč varenikom i jajima, a onda se izgubio za sedam godina. I po ovoj verziji, vezir je htio pogubiti graditelja, a on se ovako opravdao: „Da sam zagasio kreč vodom, kao što se to obično radi, i odmah počeo rad, građevina bi bila kratkoga vijeka, a ovako trajaće vjekovima, a dok ona traje, trajaće i vezirovo ime“. Po saslušanju vezir mu je oprostio život, neimar je pristupio poslu i u toku godine 1782. most je bio gotov (Glasnik etnografskog muzeja na Ceti-
nju, II knjiga, Cetinje, 1962). Braković navodi podatak da je Vezirov most podignut za 25 hiljada groša i 166 hiljada pulja.
NEODRŽIVE TVRDNJE
Dr Petar Miljanić je 1886. godine zapisao da „na Morači ima veličanstven most koji je gradio neki vezir prije 115 godina“ (članak „Dioklea-Podgorica- Mirkova Varoš“, Glas Crnogorca od 28.10.1886).
Po ovome bi ispalo da je most dovršen 1771. godine.
Na Hrvatskoj enciklopediji (mrežno izdanje) se kaže da je Vezirov most u Podgorici zadužbina Mehmed-paše „sagrađena 1773/1774“.
Ni prva ni druga tvrdnja ne stoje, jer smještaju gradnju ili u period prije pohare Kuča ili u godinu pohare (1773/1774).
Kučka i bratonoška predanja o tim događajima su vrlo razuđena i ne dozvoljavaju nikakvu sumnju u to da je Vezirov most sagrađen tek nakon pohare Kuča (1774).
Kako je rečeno, Ilija Braković je završetak gradnje smjestio u 1782. godinu.
DILEME
Navedena predanja govore o višegodišnjim peripetijama tokom izgradnje Vezirovog mosta, što se skoro poklapa sa sedmogodišnjim izgnanstvom Drekalovića sa svoje matične teritorije.
U tim legendama ima više nejasnoća.
Prema jednoj, majstor se, na-
na pripremne radove – poput „gašenja kreča“.
Alija Nametak piše da je skadarski vezir od kučkoga plijena sagradio dva mosta: jedan na Morači kod Podgorice, a drugi na putu između Đakovice i Prizrena na Drimu. Po narodnom predanju koje je zabilježio, graditelj je bio iz Tirane
kon što je „zagasio kreč“, izgubio na tri godine, dok je po drugoj verziji odsustvovao punih sedam godina.
U istoriografiji je opšte prihvaćeno da se prva pohara Kuča zbila sredinom 1774. godine. Gradnja mosta nije mogla početi odmah, u jesen iste godine. Događaji su se nizali. Iza pohare Kuča, Mehmed-paša Bušatlija je preduzeo pohod na Rovca u koje su se sklonili izbjegli Drekalovići. Nakon povratka iz te neuspješne kampanje, uslijedila je pljačka bratonoške stoke. Otetu stoku je potom trebalo prodati, pa naći majstora, pa načiniti klačine za proizvodnju živog kreča. Sve je to moralo potrajati, pa imamo dobre osnove za pretpostavku da se ovo proteglo do 1775. godine. Kod nekih autora se nailazi na podatak da je gradnja započeta 1775, što se, ukoliko je istina, najvjerovatnije odnosilo
U predanju koje je zabilježio Ilija Braković kaže se da je neimar, koji je gradio Vezirov most, bio iz Primorja. Braković navodi podatak da je most podignut za 25 hiljada groša i 166 hiljada pulja
A onda se, prema predanju, majstor „izgubio“! Po jednoj verziji na tri, a po drugoj na sedam godina?
KONZISTENTNOST PREDANJA
Predanja i legende, po pretpostavci, u sebi sadrže istorijsko (činjeničko) jezgro oko kojeg se decenijama i stoljećima nakupljaju pripovijedni „dodaci“. Usmena predaja donosi manja ili veća iskrivljavanja. To smo uočili i u navedenim predanjima. U verziji Alije Nametka kaže se da je graditelj Vezirovog mosta bio iz Tirane, dok se u verziji Ilije Brakovića navodi da je bio s Primorja! Dakle, imamo razliku, kao i u slučaju majstorovog „iščeznuća“ na tri ili na sedam godina. U namjeri da ovo rasvijetlimo, razmotrićemo lajt-motive u predanju o nastanku Vezirovog mosta.
To su: 1. pljačka i prodaja kučke i bratonoške stoke, i 2. višegodišnje „iščeznuće“ majstora. 1. Po pitanju pljačke stoke predanje je konzistentno i detaljno. Kučka stoka je opljačkana još tokom turskog pohoda sredinom 1774. godine, a bratonoška malo kasnije. Od prodaje stoke obezbijeđena su sredstva za gradnju mosta. Imamo i detalje poput onog da podgorički hrišćani nijesu htjeli da kupuju otetu stoku, a da to nijesu htjeli da čine ni neki muslimani (Ilija Zlatičanin). Uprkos tome, „doteklo“ je dovoljno novca.
S obzirom na način na koji su obezbijeđena sredstva, most bi se mogao nazvati simbolom zla, otimačine, pljačke, nasilja, patnje i stradanja. Takva je, na primjer, bila bibli-
oteka koju je Oktavijan krajem stare ere podigao u Rimu od blaga koje je napljačkao na ilirskim (dalmatskim) prostorima, i nazvao je po svojoj sestri – Oktavijana. Ako je u pustošenju Kuča i Bratonožića išta bilo „dobro“, to je što novac od opljačkane i prodate stoke nije bio upotrijebljen za gradnju neke palate u Carigradu, već za izgradnju mosta na Morači koji je donio opštu korist. Mehmed-paša Bušatlija, doduše, nije mislio na tu vrstu koristi. Gradnja mosta je bila neophodna da bi se ostvarila bolja komunikacija sa Spužem, koji je predstavljao važnu stratešku tačku u kontroli Bjelopavlićke ravnice i komunikaciji sa Nikšićem. 2. Pitanje majstorovog iščeznuća na tri ili sedam godina je usko povezano s godinom smrti skadarskog vezira, po čijoj je zapovijesti, kako predanje kaže, trebalo podići most na Morači. Mi smo se uvjerili da je Mehmed-paša Bušatlija otrovan u junu (ili julu) 1775, godinu dana nakon pohare Kuča. S obzirom na tu okolnost, postaju bespredmetni detalji iz predanja koji govore o višegodišnjem odsustvu majstora i Mehmed-pašinom višegodišnjem raspitivanju o gradnji mosta itd. Od toga nema ništa, jer je vezir ubijen sredinom 1775. godine. Ovo neminovno vodi zaključku da Mehmed-paša Stariji, osim ideje da podigne Vezirov most, nije imao ništa sa njegovom izgradnjom, jer nije bio među živima. Ovo vodi novom zaključku da je njegov sin Mahmut-paša Bušatlija bio taj koji je vodio računa o izgradnji i finalnim radovima. Mahmut-paša je stupio na vlast krajem 1775. godine, a u predanju koje je zabilježio Ilija Braković kaže se da je most završen 1782. Sve ovo ukazuje da bi u tvrdnji o „iščeznuću“ majstora moglo biti i istine. Možda se iza te priče krije prekid u izgradnji mosta do koga je dovelo ubistvo Mehmed-paše u junu (ili julu) 1775, i nemiri koji su potrajali do kraja 1775. godine. Ukoliko je to tačno, moguće je i da je majstor odsustvovao mnogo kraće. Možda je riječ o jednoj godini, a možda i o samo nekoliko mjeseci – tri ili sedam, što je usmena predaja vremenom preobratila u godine. Jedno je sigurno: briga o izgradnji mosta pripala je novom skadarskom veziru Mahmut-paši Bušatliji (1775-1796). (Nastavlja se)
Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG“, br. 1/11), Rješenja Privrednog suda u Podgorici St.br.41/13 od 11.10.2022.godine , stečajni upravnik AD”Rudnici boksita” u stečaju Nikšić , ul.13 jula br.30 Nikšić, nakon izvršene procjene vrijednosti dijela imovine stečajnog dužnika
O b a v j e š t a v a
stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje dijela imovine AD”Rudnici boksita” u stečaju Nikšić ,ul.13 jula br.30 Nikšić, i na osnovu člana 134 Zakona o stečaju istovremeno, o b j a v lj u j e
O G L A S
ZA PRODAJU DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA AD “RUDNICI BOKSITA“ u stečaju NIKŠIĆ , JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA
I.PREDMET PRODAJE
Predmet prodaje je dio imovine stečajnog dužnika (dalje: Imovina Dužnika) koju čine:
1.Nepokretnosti na kat.parceli 4544, željeznička pruga -industriski kolosjek upisane u LN 782 KO Nikšić, koja se sastoji od poslovnog objekta sa pripadajućim zemljištem , površine 15.244 m2, osnov sticanja odluka državnog organa.
Procijenjena vrijednost svih nepokretnosti iz tačke 1 ovog oglasa iznosi 210.550,00 eura.
Prodajna cijena svih nepokretnosti iz tačke 1 ovog oglasa iznosi 667.870,00 eura.
Imovina iz tačke 1. prodaje se isključivo kao cjelina.
2.Nepokretnosti upisane u LN KO Morakovo , ukupne površine 438.839 m2 , parcele : 511 površine 1.280 m2, 514 površine 2.040 m2, 515 površine 209.804 m2 , 520 površine 7.682 m2 ,521 površine 15.003 m2, 522 površine 11.603 m2, 523 površine 400 m2, 524 površine 9.802 m2 ,obim prava korišćenje 1/1.
Procijenjena vrijednost svih nepokretnosti iz tačke 2 iznosi 438.839,00 eura.
Prodajna cijena svih nepokretnosti iz tačke 2 ovog oglasa iznosi 789.910,20 eura.
Imovina iz tačke 2. prodaje se isključivo kao cjelina.
3.Nepokretnosti upisane u Posjedovni list br.32 KO Bjeloševina, površine 17.357 m2, obim prava svojina 1/1, parcele: 44 kuća -zgrada 341 m2, 45 kuća- zgrada 111m2, 46 kuća -zgrada 345m2,47 kuća- zgrada410 m2, 48 kuća -zgrada 345 m2, 49 kuća -zgrada 343m2, 50 kuća -zgrada 285m2, 51 kuća-zgrad 241 m2, 52 dvorište 10.096 m2, 52/1 kuća-zgrada 2.672 m2, 53 neplodna zemljišta 2.168 m2.Procijenjena vrijednost svih nepokretnosti iz tačke 3 ovog oglasa iznosi 503.137,00 eura.
Prodajna cijena svih nepokretnosti iz tačke 3. ovog oglasa iznosi 593.210,00 eura. Imovina iz tačke 3. ovog oglasa prodaje se isključivo kao cjelina.
Prodajna dokumentacije se može preuzeti na zahtjev ,kod stečajnog upravnika.
II.NAČIN PRODAJE
Prodaja imovine stečajnog dužnika po ovom oglasu vrši se javnim prikupljanjem pisanih zatvorenih ponuda. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez garancija kupcu i bez prava kupca na naknadni prigovor i / ili reklamaciju po bilo kom osnovu, a stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na imovini koje kupac eventualno ustanovi nakon izvršene kupoprodaje.
USLOVI ZA DOSTAVLJANJE PONUDA
Prodaja Imovine Dužnika vrši se: Javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti, na adresu: PRIVREDNI SUD U PODGORICI, ul. IV Proleterske br. 2 ,neposredno na arhivi Suda ili putem pošte, preporučenom pošiljkom, sa naznakom AD “Rudnici boksita“ u stečaju Nikšić - ZA JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ.
Rok za dostavljanje ponuda za prodaju Imovine Dužnika je 15.09.2024. godine do 14.00 časova, nakon čega se se izvršiti otvaranje ponuda u Privrednom sudu Crne Gore - kancelarija broj 24, I sprat, u prisustvu ponuđača koji to žele.
III.PRAVO UČEŠĆA NA JAVNOM PRIKUPLJANJU PONUDA
Pravo da učestvuju na javnom prikupljanju ponuda, imaju pravna i fizčka lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti i uplate predviđeni depozit.
Depozit:
-Za kupovinu imovine dužnika iz tačke I (1,2 i 3) ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od 5% od iznosa početne cijene. Umjesto uplate depozita ponuđači mogu dostaviti neopozivu garanciju banke, plativu na prvi poziv.
-Uplata depozita vrši se isključivo na stečajni račun dužnika kod Hipotekarne banke AD Podgorica, broj: 520-21559-97 ili se prilaže neopoziva garancija banke plativa na prvi poziv -Dokaz o uplati depozita (u origilnalu ili ovjerenoj kopiji) prilaže se uz ponudu ili mora se predati stečajnom upravniku, najkasnije, prije početka javnog otvaranja ponuda. Ponuda, za učešće na javnom prikupljanju ponuda, treba da sadrži: -Za pravna lica: ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj i fotokopiju registracije, -Za fizička lica: potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj računa i fotokopija lične karte.
Sadržaj-opis ponude:
-Ponuda treba da sadrži: tačan naziv predmeta prodaje i ponuđenu cijenu, bez PDV-a i/ili drugih poreza. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. U slučaju da ponuđač koji je proglašen za najpovoljnijeg odustane od kupoprodaje Prodavac NEMA OBAVEZU da sa drugorangiranim ponuđačem zaključi ugovor o kupoprodaji, ali to može učiniti ako je ponuda jednaka ili veća od početne cijene. Uslovi za održavanje javnog prikupljanja ponuda: Javno prikupljanje ponuda održaće se ako najmanje 1 (jedan) ponuđač ispuni propisane uslove. Predstavnici pravnih lica moraju imati uredna punomoćja, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu ispravu, pogodnu za identifikaciju.
IV.Imovina Dužnika se prodaje u viđenom stanju, bez prava na bilo kakvu naknadnu reklamaciju.
V.U slučaju da stečajni upravnik odluči da izvrši izbor najpovoljnijeg ponuđača, imovina Dužnika će se prodati ponuđaču koji ponudi najviši novčani iznos za njenu kupoprodaju. U slučaju da ima više istovjetnih ponuda, za imovinu stečajnog dužnika koje je predmet prodaje, ponuđačima će biti data mogućnost da u razumno ostavljenom roku, na licu mjesta, daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik, najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se notarski zapis, odnosno ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenje odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a u slučaju da kupac odustane od kupovine Imovine Dužnika, depozit mu se neće vratiti, a ako je umjesto depozita data bankarska garancija, ista će se naplatiti.
Ponuđačima, čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita najkasnije u roku od 8 (osam) radnih dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, na račun koji navedu u ponudi.
VI.Porez i svi troškovi vezani za prenos vlasništva padaju na teret kupca.
VII.Kada kupac uplati kupoprodajnu cijenu, na njega se prenosi pravo svojine na Imovini Dužnika bez tereta i ograničenja i bez obaveza nastalih prije izvršene kupoprodaje.
VIII.Imovina dužnika koja je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana u vremenu od 09.00 do 14.00 sati uz prethodnu najavu.
IX.Sve potrebne informacije mogu se dobiti na telefon 068/020 622.
STEČAJNI UPRAVNIK
Petak, 16. avgust 2024.
Javni izvršitelj
Ana Nikić Petričević iz Bara
U. Rista Lekića I -26
Kancelarija u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71 Poslovni broj: Iv 1042/23
U pravnoj stvari Izvršnog povjerioca „Cerovo“ DOO Bar, koga zastupa izvršni direktor Emin Duraković iz Bara protiv izvšnog dužnika „Premium Bau“ DOO Ulcinj, Ulcinjsko Polje bb, PIB 03210723, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 17.369,27 eura, na osnovu vjerodostojnih isprava- faktura, donio je dana 13.08.2024. godine
ZAKLJUČAK O NAMIRENJU
Utvrđuje se da je nepokretnosti izvršnog dužnika koja je upisana u LN 948 KO Ulcinjsko Polje, kat parcela 30/115, po načinu korišćenja stambeni prosotor, PD 10, sprat P1, površine 49 m2, čija procjenjena vrijednost iznosi 72.000,00 eura, dodijeljena i predata kupcu – Igou Milačiću iz Podgorice, zaključkom o predaji nepokretnosti od 15.05.2024. godine, za iznos od 52.000,00 eura.
Iz iznosa dobijenog prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika namiriju se : -Iznos od 2.713,37 eura na ime troškova izvršnog postupka (koji iznos se odnosi na iznos od 123,00 eura na ime troškova i nagrade javnog izvršitelja do dana donošenja rješenja o izvršenju, iznos od 40,00 eura za popis pokretnih stvari izvršnog dužnika, po zaključku od 09.06.2023. godine, iznos od 81,40 eura na ime nagrade javnog izvršitelja za donošenje rješenja o promjeni dopuni sredstava izvršenja, po zaključku od 25.07.2023. godine, iznos od 345,00 eura na ime procjene nepokretnosti od strane vještaka, po zaključku od 17.08.2023. godine, iznos od 181,90 eura na ime dostavljanja putem javne objave pismena nagrade javnog izvršitelja za donošenje rješenja o utvrđivanju vrijednosti, po zaključcima od 21.08.2023, 28.11.2023 i 06.02.2024. godine, iznos od 391,00 na ime troškova dvije javne objave zaključka za prodaju nepokretnosti i organizovanja javnih prodaja, po zaključcima od 01.03 i 25.03.2024. godine, iznosa od 521,07 eura na ime nagrade javnog izvršitelja za upješno spovedeno izvršenje, iznos od 128,90 eura na ime donošenja zaključaka o dodjeli predaji nepokretnosti, zaključka o namirenju, te takse Uprave za nekretnine za upis novog vlasnika na predmetnoj nepokretnosti dostave navedenih zaključaka putem javne objave, po zaključku od 15.05.2024. godine, iznos od 195,00 eura na ime troškova takse Centralne banke za obračun zakonske zatezne kamate dostavu zaključka, a po zaključku od 05.06.2024. godine, iznos 558,50 eura na ime troškova zamjene brave na ulaznim vratima od strane firme „Rad Aplast“ DOO Podgorica, te troškova izlaska na lice mjesta vještaka geodetske struke, te troškova dostave, razgledanja nepokretosti i goriva javnog izvršitelja, po zaključku od 01.07.2024. godine, iznos od 117,80 na ime dostave pismena dužniku putem javne objave, a po zaključcima od 05.07 i 30.07.2024. godine, te iznos od 35,00 eura na ime bankarske provizije ), -iznos od 3.098,69 na ime zakonske zatezne kamate, (koja kamata se odnosi za period od dana dospijeća svake pojedinačne fakture pa do 25.04.2024. godine kao dana predaje nepokretnosti kupcu, a po obračunu Centralne banke Crne Gore od 13.06.2024. godine) -iznos od 17.369,27 eura na ime glavnog duga
Obrazloženje: Postupajući po predlogu izvršnog povjerioca donjeto je rješenje, broj gornji, dana 26.07.2023. godine, radi namirenja potraživanja izvršnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika. U postupku sprovođenja izvršenja nepokretnost izvršnog dužnika je prodata na II javnoj prodaji kupcu Igoru Milačiću iz Podgorice za iznos od 52.000,00 eura Kako na predmetnoj nepokretnosti nema tereta- založnog prava niti su treća lica prijavila svoja potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, niti je prijavljeno potraživanje nakande za lične službenosti, to je javni izvršitelj namirio potraživanje izvršnog povjerioca koji se odnosi na troškove izvršnog postupka, zakonsku zateznu kamatu i glavni dug, a shodno obračunu zakonske zatezne kamate koju je obračunala Centrlna banka Crne Gore,kao dokazima koji se nalaze spisima predmeta, te troškovniku koji je dostavio izvšni povjerilac dana 29.04.2024. godine. Ostatak novčanih sredstava, kao razlika između cijene nepokretnosti za koju je dodjeljena nepokretnost kupcu u iznosu od 52.000,00 eura i iznosa od 218,65 eura koji iznos je naplaćen prinudnom naplatom i prenjet izvršnom povjeriocu dana 11.05.2023. godine te ukupnog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 23.181,33 eura prenjeće se na račun izvršnog dužnika. Na osnovu izloženog, a shodno čl. 185, 187, 188, 197 Zakona o izvršenju obezbjeđenju odlučeno je kao u dispozitivu zaključka.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević sr Pravna pouka: Protiv ovog zaključka prigovor nije dozvoljen
POTREBAN vozač C kategorije radno iskustvo 2 godine.
POTREBNI radnici za slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Nakon kraće bolesti dana 15. avgusta u 71. godini života preminuo je
MIOMIR - DARKO Paunov ZEČEVIĆ
Saučešće ožalošćena porodica prima 16. avgusta od 10 do 15 časova u kapeli u Lijevoj Rijeci gdje će biti i sahrana.
Dana 15. avgusta 2024. godine preminuo je u 90. godini naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 16. avgusta od 11 do 15 časova, kada sa posmrtnim ostacima krećemo za selo Gornji Ceklin, gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.
Dana 15. avgusta 2024. godine u 62. godini preminuo je JUGOSLAV Stevana VELIMIROVIĆ
734
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 15. avgusta od 10 do 15 časova i 16. avgusta u kapeli u Donjem Zagaraču od 10 do 13 časova, nakon čega će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI: supruga SANDRA, djeca STEVAN, MAŠA i ČEDO, brat BRANISLAV, sestra SNEŽANA, braća od strica VESELIN i MIODRAG, sestre od strica VESNA i TATJANA i ostala mnogobrojna porodica VELIMIROVIĆ i VELAŠEVIĆ 744
Dana 15. avgusta 2024. godine u 85. godini preminula je naša voljena
Ožalošćeni: braća MILIĆ, SAVIĆ i DRAGOMIR, snahe STANKA i GORDANA, bratanići PREDRAG, NENAD i ALEKSANDAR, bratanične NELA i TAMARA i ostala rodbina
Tužnim srcem javljamo da je 15. avgusta 2024. godine u 86. godini poslije kraće bolesti preminuo
ĐURO Nikov RADNJIĆ 1939-2024
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu 15. avgusta od 16 do 18 časova i 16. avgusta od 10 do 12 i od 14 do 17 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Brdišta u Tivtu.
Ožalošćeni: sestra LJUBICA, sinovi NIKO, DRAGAN i GORAN, unučad, snahe i ostala mnogobrojna rodbina
Ožalošćeni: sin NEBOJŠA, šćeri LJILJANA i OLIVERA, brat GOJKO, unučad JANE i MARKO, snahe ROSE i ŽELJKA, bratanići, bratanična, sestrić, sestrična i ostala rodbina
Darova DRAŠKOVIĆ rođena PERAZIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Petrovcu 16. avgusta od 10 do 17 časova i 17. avgusta od 8.30 do 10.30 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u 11 časova na groblju Gradišta – Buljarica.
Ožalošćeni: ćerke ILINKA i BOSILJKA, sin DUŠKO, zet PERO ZEC, snahe BOSA i TAMARA, unučad MILAN, DRAGAN, ANDREJ i DARIA, praunučad SARA, ELENA i ANDREJ i ostala porodica DRAŠKOVIĆ i PERAZIĆ
POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba,
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Sa tugom se opraštamo od voljene sestre i tetke
STANE CEROVIĆ
Hvala ti za ljubav i podršku koju si nam nesebično pružala. Vječno ćeš živjeti u našem sjećanju i srcima.
LJILJANA VIŠNJIĆ i OLIVERA ADŽIĆ sa porodicama
723
Voljenoj snahi i ujni
DESI
Tvoj plemeniti lik i dobrotu vječno ćemo čuvati od zaborava. Počivaj u miru u zagrljaju tvoga Baća. Tvoja zaova BRANKA MEDOJEVIĆ sa porodicom
Dragi naš đevere, striko i đede
LJUBO Vidov VUJANOVIĆ
Pamtićemo te kao izvanrednog čovjeka punog ljubavi i vedrog duha. Počivaj u miru.
Snaha MILEVA, sinovci NIKOLA i MILOŠ sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom ujaku
VESKO sa djecom
Posljednji pozdrav voljenom stricu
LJUBU
Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.
758
Posljednji pozdrav dragoj kumi
722
Tužni pozdrav
DŽERIJU ILIĆU
Putuj sa anđelima, stari druže. Počivaj u vječnom miru. ACO i MARINA VUKIĆEVIĆ sa porodicom
JELKI VUKOTIĆ
Veoma nas je potresla vijest o tvom iznenadnom odlasku. Hvala za dugogodišnje iskreno prijateljstvo. Počivaj u miru.
VLADO i LJILJANA ĐUKANOVIĆ sa porodicom 746
Posljednji pozdrav našem dragom đeveru, stricu i đedu
Uspomene na tvoj blagi lik i plemenitu dušu ostaće trajno u našim srcima. Hvala ti na svemu i počivaj u miru!
MARICA, PEĐA i SANJA sa đecom
Posljednji pozdrav
756
JUGOSLAVU VELIMIROVIĆU
Dragi Jugo, rado ćemo se sjećati tvoga utorka. Ostaćeš upamćen kao veliki čovjek, pouzdan prijatelj, dobar drug i kolega.
KOLEKTIV MG PRO TECH DOO
Posljednji pozdrav
727
JUGOSLAV VELIMIROVIĆ
Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu
LJUBU VUJANOVIĆU
Tvoja dobrota koja te je krasila se ne zaboravlja.
LJILJA, JANE, MARKO i MIĆO KAPISODA
Posljednji pozdrav dragom bratu, stricu, đeveru i đedu
LJUBO VUJANOVIĆ
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava u najljepšem sjećanju.
GOJKO sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
Tvoj vedar duh i topao osmijeh ostaće zauvijek u našem sjećanju. Počivaj u miru.
ANA, MIRJANA, MIRKO i NADA BOŠKOVIĆ
IGOR VUJANOVIĆ sa familijom 752
Poslovnom prijatelju i dugogodišnjem saradniku naše firme. Hvala na korektnoj saradnji. AUTO-MOTO DRUŠTVO - DANILOVGRAD
731
16. avgust 2024.
Posljednji pozdrav našem dragom kolegi
Pamtićemo te po optimizmu i vedrom duhu.
TVOJE KOLEGE I KOLEGINICE IZ GENERALI OSIGURANJA MONTENEGRO AD
Posljednji pozdrav našoj uvaženoj koleginici
NADI DELIĆ
Počivaj u vječnom miru.
KOLEKTIV BOLNICE BREZOVIK
Voljeni brate Milane, sestrinska ljubav prava, s ponosom te u srcu čuva, na sigurnom od zaborava.
Sestra VIDE VUKOVIĆ s porodicom
Posljednji pozdrav dragom kumu
JUGOSLAV Stevana VELIMIROVIĆ
Tvoj vedri lik zauvijek ostaje u našim srcima i mislima. Počivaj u miru, voljeni kume.
GORAN, VINTA i PAVLE RAIČEVIĆ
Posljednji pozdrav našem dragom zetu i istaknutom članu
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
JUGOSLAVU Stevanovom VELIMIROVIĆU
Preranim odlaskom si nas uskratio za predivno druženje i prijateljstvo. Počivaj u miru, među anđelima.
DRUŠTVO SLOVENACA ,,VIDA MATJAN“ PODGORICA 737
Opraštamo se od dragog nam kuma
Neka počiva u miru, laka mu crna zemlja. Kumovi ŽIVKOVIĆI
729 S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na vas 1928-2005 1934-2006
Sigurnost bratska si bio, od najranijih mojih dana, tvoje iskreno srce i duša, od svega sigurna brana. Počivaj u miru Milane, spokojan od zemnih neprilika. Voli te i od zaborava čuva zahvalna sestra Milka.
Sestra MILKA KEKOVIĆ s porodicom
PORODICA
TUŽNO SJEĆANJE
NA VAS
Nedostajete...
MATURANTI CETINJSKE GIMNAZIJE GENERACIJA 1978/79
Prođe godina dana bola i tuge od kada nijesi među nama moj voljeni brate
Znam da si otišao zauvijek, ali ne mogu da se pomirim sa surovom sudbinom koja te otrgnu iz mog zagrljaja, ponosu, snago i delijo naša.
Sam Bog zna zašto uzima najbolje. Dok sam živa, Zoki, brate, živjećeš u svakom mom uzdahu, suzi, mislima i u mom srcu. Počivaj u miru.
Tvoja sestra MILIJANA sa porodicom 757
Navršava se četrdeset tužnih dana od kada nas je napustio naš brat, stric, đever i đed
MILORAD PIRO Blažov PETRIČEVIĆ
Teški su ovi dani bez tebe.
Još ne možemo shvatiti da više nijesi sa nama. Ostaćeš zauvijek u našim srcima, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
U nedjelju 18. avgusta 2024 u 9 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću na mjesnom groblju u Goričanima.
Tužno sjećanje na naše mile 16. 8. 2004 - 16. 8. 2024 17. 8. 1985-22. 9. 2007
RADOVAN DARIA STANIĆ
Bol je skriven duboko u nama ali nas pušta da se vratimo našem životu i nastavimo put.
26.10. 1980-16. 10. 2003.
OŽALOŠĆENA PORODICA
726
BRANKA Batrićevog GARDAŠEVIĆA
16. 8. 2017 - 16. 8. 2024.
Tvoje postojanje je bilo oslonac i naša snaga, a tvoje ime naš ponos. Ne postoji vrijeme zaborava, postoji samo tuga i bol za tobom.
Ćerka MIA i supruga VJERA
718
719
Navršava se 40 tužnih dana od kada nas je napustio naš dragi
U subotu 17. avgusta 2024. godine u 9 časova održaćemo četrdesetodnevni pomen i posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju u selu Markovina.
TUŽNO SJEĆANJE na voljenog brata
BRANKA Batrićevog GARDAŠEVIĆA 16. 8. 2017 - 16. 8. 2024.
Uvijek ću te se sjećati, sa ponosom pominjati i po dobru pamtiti. Počivaj u miru Božjem!
Tvoja sestra BILJANA GOLUB sa porodicom
Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš voljeni đed
720
Zauvijek ćeš biti voljen i nikad zaboravljen u srcima i mislima tvojih najmilijih unuka. Volimo te zauvijek.
739
BORKA, djeca NIKOLA, LUKA, NEDA i unuka UNA
Navršava se godina dana od kad nije sa nama naša draga sestra, zaova i tetka
VELIKA Ivova IVANČEVIĆ rođena RATKOVIĆ
Sa ponosom, poštovanjem i zahvalnošću čuvaćemo uspomenu na tebe.
Brat LJUBO, snaha ZORKA, bratanić DUŠAN i bratanična JELENA sa porodicom
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Tužno sjećanje na moje 1976-1999. 1938-2006.
RAŠO TAFIL 1950-2017
Vrijeme koje je prošlo nije me naučilo kako kroz život koračati bez bratskog krila, očevog oslonca i majčine topline i ljubavi. Tužna bez prebola za vama. Ponosna što sam vas imala.
ELVIRA sa porodicom
Petak, 16. avgust 2024.
Tužno sjećanje na moje 1976-1999. 1938- 2006.
RAŠO TAFIL 1950-2017
Kažu vrijeme liječi sve, ali bol i tuga za vama je ista kao i prvog dana, ali dok ja živim živite i vi u mom srcu.
ELIZABETA sa porodicom
Nikada nećemo zaboraviti tvoju toplinu, osmijeh i ljubav kojom si nas obasjavala. Hvala ti na svemu što si za nas uradila. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
Tvoji:
ŽELJKO, SANDRA, IVO i DANIJELA
Navršava se godina dana od smrti naše voljene
Prošla je godina kako si nas napustila, ali tvoja ljubav, pažnja i radost koju si nam pružala i dalje žive u našim srcima. Dana 17. avgusta 2024. godine u krugu porodice održaće se godišnji pomen u 11 časova na seoskom groblju Braići.
OŽALOŠĆENA PORODICA
26. 10. 1980 – 16. 8. 2003. 13.
Sa ljubavlju i ponosom te spominjemo i čuvamo u srcu. Nedostaješ nam
740
Prošlo je pet godina od tvog odlaska, mili sine i brate
Godine prolaze, proći će i mnoge ali nikad nećemo saznati zašto smo kažnjeni bez krivice da patimo dok smo živi. Bol za tobom je nesnosna, lijeka nema, željo naša doživotna. Ljubo, srećo mila, nikad nećemo prihvatiti da si nas napuštio, svjesni smo da si otišao voljom više sile i ne zamjeramo ti. Za vrijeme svog kratkog života među nama bio si momak za primjer, naša snaga, naša nada i sunce što nas grije. Redovno ti dolazimo da se ispričamo i kažemo sve što ima novo u tvojoj porodici. Prenosimo ti i Pavlove poljupce i vragolije što nam ih dijeli svaki dan, pa i rođenje malog Lazara koji nam davaju snagu da ostanemo dostojanstveni i uspravni kao što su bili naši preci.
Srećo naša, vole te i pate za tobom
roditelji NENAD i JELENA, sestre MARIJA I MILENA sa porodicom
Pet godina prođe, oči moje
LJUBO
Boli ovo vrijeme bez tebe, boli tvoja prerano ugašena mladost.
Tvoja tetka VERA sa porodicom
Pet godina od kada se rastadosmo, najbolji naš
LJUBO ĆOROVIĆ
Prolaze godine, ali dok nam srce kuca a noge koračaju našom morakovskom zemljom nećemo te zaboraviti.
Ostaje tvoja dobrota i najveće srce puno ljubavi koju si nam pružao.
Tvoji Dodići, kako si nas od milošte zvao.
DRAGAN, VESNA, DAVID i UNA DRAGNIĆ
Prošlo je pet godina od odlaska našeg milog sinovca, brata i đeveričića
Voljeni moj sinovče Ljubo, nema te sile niti vremena koje te mogu uzeti iz naših misli i života. Bio si, bićeš i ostaćeš dio nas dok smo živi.
Sve što bismo ti poručili i rekli je premalo i siromašno u odnosu na ono što si zaslužio i koliko nam značiš.
Tvojim odlaskom, voljeni Ljupče, uskratio si nam Vekija i Ninu za bratsku podršku, bezbrižan i spokojan život.
Vole te i vječno će te voljeti tvoji VEKI, NINA, ČEČO i SONJA
748
Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je DOO “Auto Refinish”, naselje Nedakusi bb, Bijelo Polje, doneseno rješenje kojim je data saglasnost na, Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za objekat za funkcionisanja auto servisa, na dijelu kat.parcele br.505 KO Nedakusi, opština Bijelo Polje. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu uradjen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove na funkcionisanju auto servisa, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine, koje se odnose na: -Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku pripreme, eksploatacije u slučaju akcidenta; -Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring) Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prijema rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa.
JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ
ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA
BROJ: IV-1414/2023 I DR. KOTOR ,15.08.2024.GODINE
Javni izvršitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvršnim predmetima izvršnog povjerioca TELEMACH CRNA GORA DOO PODGORICA, BUL.REVOLUCIJE 50/5 ,PODGORICA koga zastupa adv.kancelarija Vuković i Partneri ,Beograd ,Teodora Drajzera 34, radi naplate novčanog potraživanja , na osnovu vjerodostojne isprave-Izvoda iz poslovnih knjiga, dana 15.08.2024.godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak na predlog izvršnog povjerioca TELEMACH CRNA GORA DOO PODGORICA protiv izvršnih dužnika, sledećih: •izvršni dužnik NENAD PERIŠIĆ iz Kotora ,Sveti Stasije bb ,po rješenju o izvršenju IV-1414/2023 od 13.12.2023.godine, za iznos potraživanja 33,63 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka; •izvršni dužnik NICHOLAS ADAM ROSE iz Kotora ,Prčanj bb ,po rješenju o izvršenju IV-1415/2023 od 13.12.2023.godine, za iznos potraživanja 28,02 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka; •izvršni dužnik IVAN JOVANOVIĆ iz Tivta ,Donja Lastva bb ,po rješenju o izvršenju IV-1416/2023 od 13.12.2023.godine, za iznos potraživanja 37,00 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka; •izvršni dužnik CONCEPT BAR AMARETTO DOO BUDVA ,Budva ,Kanjoša Macedonovića 48 ,sprat 3 ,po rješenju o izvršenju IV-1432/2023 od 13.12.2023.godine, za iznos potraživanja 1.289,35 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka; a istima nije bilo moguće uručiti rješenje o izvršenju . Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posljedice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Izvršni dužnici se mogu obratiti Javnom izvršitelju Branki Samardžić na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja naprijed navedenih rješenja o izvršenju.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli nadležnog suda.
Javni izvršitelj Branka Samardžić
JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ
ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA
BROJ:IV-561/2024
KOTOR, 15.08.2024.GODINE
Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca AD MARINA BAR ,BAR ,OBALA 13.JULA BB, protiv izvrsnog dužnika YACHT DISKAVERY DOO BUDVA ,ŽRTAVA FAŠIZMA 56 ,AKADEMIJA ZNANJA ,KANC.BR.B2 ,BUDVA ,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca AD MARINA BAR ,BAR ,OBALA 13.JULA BB, protiv izvrsnog dužnika YACHT DISKAVERY DOO BUDVA ,ŽRTAVA FAŠIZMA 56 ,AKADEMIJA ZNANJA ,KANC.BR.B2 ,BUDVA, a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IV-561/2024 od 09.05.2024. godine.
Izvrsenje je određeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 2.166,75 eura na ime glavnog duga, sa zakonskom zateznom kamatom shodno rješenju ,sa troškovima izvršnog postupka,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.
Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju broj IV-561/2024 od 09.05.2024. godine. Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.
Javni izvrsitelj Branka Samardžić
Poslovni broj: I.br.1780/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnih dužnika Božović Vidosave iz Nikšića, Rastovac bb, i Božović Zdravka iz Nikšića, Miločani bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 43.117,05 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 8528/08 dana 24.06.2008. godine pravosnažnog Rješenja o nasleđivanju notarke Janjušević Nataše iz Nikšića poslovne oznake ON br 724/2018 UPR 180/2018 od 11.12.2019. godine, dana 15.08.2024.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku II reda Božović Zdravku iz Nikšića, Miločani bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XVIII prodaji nepokretnosti I.br.1780/17 od 15.08.2024.god. Zaključka o XIX prodaji nepokretnosti I.br.1780/17 od 15.08.2024.god. Izvršni dužnik II reda Božović Zdravko iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XVIII prodaji nepokretnosti I.br.1780/17 od 15.08.2024.god. Zaključka o XIX prodaji nepokretnosti I.br.1780/17 od 15.08.2024.god. Upozorava se izvršni dužnik II reda Božović Zdravko iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 15.08.2024.godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ
ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA
BROJ: IV-847/2023
KOTOR, 01.07.2024.GODINE
Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca KOMUNALNE DJELATNOSTI DOO BAR ,koga zastupa adv.Vanja Mugoša iz Podgorice, protiv izvrsnog duznika LION CONSTRUCTION DOO BUDVA ,TOPLIŠKI PUT ,POSLOVNI CENTAR BB ,BUDVA, radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave-mjenice, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je,
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca KOMUNALNE DJELATNOSTI DOO BAR ,koga zastupa adv.Vanja Mugoša iz Podgorice, protiv izvrsnog duznika LION CONSTRUCTION DOO BUDVA ,TOPLIŠKI PUT ,POSLOVNI CENTAR BB ,BUDVA,a istome nije bilo moguce uruciti rješenje o izvršenju IV-847/2023 od 03.07.2023.godine ,i dopunsko rješenje o izvršenju IV-847/2023 od 19.04.2024.godine. Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 1.022,42 eura, i troškovima izvršnog postupka ,advokatskim troškovima ,kao i naknadnim troškovima koji će biti naknadno obračunati.
Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja, u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rjesenja o izvrsenju broj IV-847/2023 od 03.07.2023.godine ,i dopunskog rješenja o izvršenju IV-847/2023 od 19.04.2024.godine.
Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.
Javni izvrsitelj Branka Samardžić
Javni izvršitelj Vasilije Mićović iz Podgorice, ulica Karađorđeva broj 15, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „ODM ASSET“ Podgorica, ulica Hercegovačka broj 56, PIB 03463249, koga zastupaju punomoćnici Dejan Vuković i Predrag Miladinović advokati u AOD „Vuković i partneri“ Beograd, Republika Srbija, ulica Teodora Drajzera 34, te advokat Vasilisa Pejović advokat iz Podgorice, ulica Hercegovačka 56, protiv izvršnih dužnika Snežana Vukašinović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom ulica Balšića br. 54 i dr., radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave-izvoda iz poslovnih knjiga, dana 15.08.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je
ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnim dužnicima: Snežana Vukašinović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom ulica Balšića br. 54, Vasilija Savović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom ulica Ludviga Kube bb, Marijana Radonjić iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom ulica Lužnica bb, Amela Bajramović iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Ulica prvog maja 136, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima poslovne oznake: Ivm. br 439/24 od 22.03.2024. godine, sa rješenjem od 09.04.2024. godine, Ivm.br 461/24 od 22.03.2024. godine, Ivm.br 462/24 od 22.03.2024. godine, sa rješenjem od 10.04.2024. godine, Ivm.br 463/24 od 22.03.2024. godine, te dopunskog rješenja od 15.08.2024. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. Izvršni dužnici se mogu obratiti javnom izvršitelju Vasiliju Mićoviću na adresu ulica Karađorđeva broj 15 u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana isticanja na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici, radi podizanja predmetnih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnici. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Podgorica 15.08.2024. godine,
JAVNI IZVRŠITELJ Vasilije Mićović, s.r.
Petak, 16. avgust 2024.
Poslovni broj: I.3690/23
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Smajo Prašović iz Sjenice – Kanjevica, R. Srbija ul. Jezimira Lovića bb, koga zastupa punomoćnik Gezim Haxhibeti, adv. iz Ulcinja, protiv izvršnog dužnika Abib Šaćir Fejzovski, iz R. Makedonije, sa prebivalištem u Opštini Kičevo – selo Strelci i boravištem u Ulcinju, Donji Štoj, radi činidbe, dana 15.08.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Abib Šaćir Fejzovski, iz R. Makedonije, sa prebivalištem u Opštini Kičevo – selo Strelci i boravištem u Ulcinju, Donji Štoj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju I.br.3690/23 od 21.11.2023 godine i rješenje o troškovima od 15.08.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
U ponudi MTEL-a novi TAG uređaj sa značajnim pogodnostima za vozače
K ompanija MTEL je obogatila ponudu novim ENP TAG uređajem, koji donosi značajne pogodnosti za vozače, pružajući komfor, uštedu vremena i novca, kao i regionalnu pokrivenost putarina.
Bez čekanja, sa popustima i fleksibilnošću upotrebe, TAG uređaji su idealan izbor za sve koji žele efikasnije putovanje. TAG uređaji za naplatu putarine omogućavaju jednostavan i brz prolazak kroz naplatne stanice, bez potrebe za dopunjavanje kredita.
Plaćaj putarinu TAG uređajem preko platne kartice
• Bez čekanja
• Isti TAG za više vozila
• 10 % popusta u Crnoj Gori, 6 % popusta u Srbiji
• Važi za Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju
Osjetite slobodu
Plaćajte putarinu elektronskim putem i omogućite sebi komforno putovanje, uz brz i efikasan prolaz bez stajanja.
Obezbijedite sebi TAG uređaj, smanjite vrijeme čekanja i zaboravite na gužve i stres.
Lako do TAG uređaja
TAG uređaj može da se kupi u svim m:tel po-
slovnicama na 6, 12 ili 24 mjesečih rata.
Registracija je jednostavna, tako što se nakon kupovine TAG uređaja skenira QR kod sa dokumenta koji se dobija
Kako se vrši naplata putarine, koje su prednosti i zašto je korisno imati TAG uređaj
Na teritoriji Crne Gore plaćanje je moguće izvršiti Visa ili MasterCard platnom karticom. Ukoliko putujete van Crne Gore, neophodno je da svoju Visa ili MasterCard platnu karticu registrujete za svaku zemlju u koju putujete. To može biti ista kartica kao i ona registrovana za Crnu Goru.
Uređaj je izuzetno koristan jer omogućava jednostavno plaćanje putarine (ENP) bez zaustavljanja i čekanja na naplatnim rampama. Vozači koji koriste TAG uređaje prolaze bez čekanja kroz posebno obilježene trake za elektronsku naplatu, i tako obilaze i sprečavaju zastoje na naplatnim rampama.
Brojne su i prednosti plaćanja putarine TAG uređajem, jer je plaćanje bez zaustavljanja na posebno obilježenim stazama za naplatu, a i kraće je vrijeme transakcije (izbjegava se gotovinsko plaćanje i nepotrebno zadržavanje).
*Prava izmjene promocije zadržavaju „Monteput“ d.o.o. i JP „Putevi Srbije“.
prilikom kupovine ili se posjeti stranica za registraciju.
Unesite svoje podatke, registrujte platnu karticu i vaš TAG će biti spreman za korišćenje. Ujedno, pratite svoju potrošnju, jer će vam poslije uspješne aktivacije na vašu email adresu stići parametri za pristup web portalu na kojem možete da pratite svoju potrošnju i upravljate ENP uslugom. Svakako, na sajtu MTEL-a može da se nađe i uputstvo za registraciju ENP.
Ako se pitate šta je to Elektronska naplata putarine (ENP), ona podrazumijeva beskontaktno automatsko plaćanje putarine upotrebom TAG uređaja, za putnička vozila.
Uslugu trenutno možete da koristite u Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, a uskoro i u ostalim zemljama regiona, članicama jedinstvenog sistema TOLL4ALL.
TAG uređaj mogu da kupe svi, bez obzira na to da li su m:tel korisnici ili ne. Cijena TAG uređaja je 20 eura, ukoliko se plaća jednokratno. Uređaj je moguće kupiti na 6, 12 ili 24 mjesečne rate, po maloprodajnoj cijeni od 24 eura.
Korišćenje TAG uređaja u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji moguće je 30 minuta nakon podešavanja platne kartice na portalu. Ova funkcionalnost je u Srbiji dostupna u roku od 15 minuta nakon registracije TAG uređaja. Takođe, TAG uređaj možete da prenosite iz jednog putničkog vozila u drugo.
Jedna od neizostavnih vrijednosti ove knjige ogleda se i u činjenici da ona praktično objedinjuje Crnu Goru, predstavlja njenu višenacionalnu i multikulturalnu stvarnost. U tekstovima ove knjige našli su se naši ljudi u Njemačkoj rodom od Rožaja do Herceg Novog i od Pljevalja do Ulcinja. Sve njih povezuje zajednička nit - zavičajna čežnja i privrženost Crnoj Gori. Diplomatskom finoćom i neposrednošću, zavičajnom toplinom, otvorenošću i vrlinama čovjeka, Dejan Vuković snažio je patriotska osjećanja naših zemljaka koji su se sticajem okolnosti rasuli diljem Njemačke. Iz druženja, službenih i prijateljskih kontakata, Vuković pravi svojevrsnu galeriju ličnosti ljudi sa naših prostora, aktera njegovih priča, o kojima piše s poštovanjem i pohvalno.
Salko Luboder
Primjerak ovog izdanja možete kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede u Podgorici, Bulevar revolucije 15, kao i na online knjižari www.cgknjizara.me