Neđelja, 18. avgust 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21087 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
SKUPLJE NEGO U EVROPI: Ekonomista Mirza Krnić ocijenio da je potrebna dugoročna strategija u borbi protiv in acije
Umjesto da kreiramo robne rezerve i da tako imamo određene mehanizme kontrole in acije, da uvežemo sa obaveznim otkupom domaćih proizvoda uz kontrolisane cijene i tako pokrenemo proizvodnju, vlast gleda sa strane i propušta prave prilike, a pričaju nam priče o dostavama koje bi radilo preduzeće čiji bi osnivač bila država –kaže Mirza Krnić
STR. 5.
PRIJETNJA ZDRAVLJU:
Požari uzrokovali zabrinjavajuće zagađenje vazduha
Udisanjem dima stradaju pluća i srce
Ispitivanja tokom proteklih mjesec pokazala su da je vazduh bio najzagađeniji u Podgorici i Nikšiću. Prema podacima sa mjernih stanica u okviru Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori, prvih dana avgusta detektovane su visoke koncentracije lebdećih PM10 i PM2,5 čestica u vazduhu u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju, a takođe je primijetan porast zagađenja vazduha u Podgorici 7. i 8. avgusta
STR. 8. i 9.
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Poslanik Bundestaga smatra da je unutrašnja sloga najbolja odbrana od vanjskih prijetnji
Juratović: Crna Gora se mora sama zaštititi od štetnih uticaja spolja
Josip Juratović, na pitanje da li će Crna Gora, u okolnostima kada Srbija postaje važan partner EU, biti dodatno izložena štetnom uticaju Beograda, ističe da sve izazove Crna Gora mora sama da riješi ispunjavajući kriterijume za ulazak u EU. U slučaju Crne Gore, kaže on, to se može postići jedino demokratskim principom, dijalogom i kompromisom
INTERVJU: Mirsad Azemović, ministar dijaspore
Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran o namjeri uvođenja dvojnog državljanstva sa Srbijom Vukčević:
Do kraja godine izradićemo plan svih aktivnosti. Očuvanje jezika, kulture i identiteta je svakako od krucijalne važnosti. Raduje me što naša udruženja širom svijeta mnogo rade na tome da očuvaju svoj identitet - poručio je Mirsad Azemović
INTERVJU: Mihael Viderer, predsjednik Evropske rukometne federacije
Crna Gora
Mala ste država, sa malom bazom, ali rezultati su uvijek na najvišem nivou i to zahvaljujući vašem entuzijazmu i posvećenosti
16. i 17.
Cilj je izborni inžinjering
Svi državljani Srbije, koji po osnovu bilateralnog sporazuma dobiju crnogorsko državljanstvo, poslije dvije godine prijavljenog prebivališta u Crnoj Gori, steći će pravo da biraju i budu birani na izborima u Crnoj Gori – rekao je Vukčević
POGLED SA STRANE: Zašto ekološka pitanja u Crnoj Gori nijesu bila izazov za opstanak dosadašnjih antievropskih vlada, dok se u Srbiji to upravo sada odigrava
2.
Piše: dr Dragan VESELINOV
Nezavisna Crna Gora je jedino pitanje koje sada može ujediniti sve političke snage željne slobode i svojom masovnošću poraziti kvislinške i iredentističke organizacije. To je po kvalitetu sasvim drugačije pitanje od onog trenutnog u Srbiji. Tamo je u ovom trenutku to ekologija litijuma, a u Crnoj Gori je to pitanje zastave na Lovćenu. Zar to nije čudesno, da tako različita pitanja u dvjema sagraničnim državama mogu ujediniti političku volju građana? A oba su progresivna! To je značajan istorijski trenutak, jer rješavanje tih pitanja u obje države može ustanoviti čvrste demokratske vlade. I može obnoviti poljuljanu evropsku i atlantsku perspektivu Podgorice i Beograda
Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Mediteran Miloš Vukčević upozorio da bi dvojno državljanstvo sa Srbijom dovelo do nestanka Crne Gore
PODGORICA – Uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom značilo bi nestanak Crne Gore kao države. Prema procjeni analitičara, u Srbiji živi oko 300.000 ljudi porijeklom iz Crne Gore koji bi, po osnovu zaključenog bilateralnog sporazuma sa Srbijom, mogli aplicirati za crnogorsko državljanstvo. Dovoljno je da deset odsto njih dobije crnogorsko državljanstvo i da poremeti biračku strukturu u Crnoj Gori, tako što bi prijavili prebivalište u nekoj od opština u Crnoj Gori i nakon dvije godine dobili biračko pravo, shodno članu 45 Ustava Crne Gore – kaže za Pobjedu prof. dr Miloš Vukčević, advokat i redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran, dodajući da iza ideje za uvođenje dvojnog državljanstva stoji namjera da se promijeni biračka struktura u Crnoj Gori, odnosno sprovede izborni inžinjering.
Vukčević je podsjetio da je članom 45 Ustava Crne Gore propisano da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji ima 18 godina i najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. - Dakle, opšte je poznato da se zakonom ne može derogirati i mijenjati navedena ustavna norma, odnosno uvoditi „državljanstvo drugog reda“ po kojem bi eventualno takvi državljani sticali biračko pravo, umjesto dvije - nakon deset godina provedenih u Crnoj Gori, kako je to izjavio premijer Crne Gore. Tako nešto se ne može propisati ni zakonom, ali ni bilateralnim sporazumom, jer i bilateralni sporazumi moraju biti u skladu sa Ustavom. Tačno je da su ratifikovani međunarodni ugovori, u koje spadaju i bilateralni sporazumi, iznad domaćeg zakonodavstva, ali to ne znači i da su iznad
Jasno je da će svi državljani Srbije, koji po osnovu bilateralnog sporazuma dobiju crnogorsko državljanstvo, poslije dvije godine prijavljenog prebivališta u Crnoj Gori, steći pravo da biraju i budu birani na izborima u Crnoj Gori – rekao je Vukčević
Ustava, niti tako nešto piše u članu 9 Ustava Crne Gore. Što to znači? To znači, kao što sam i prethodno rekao, da svi koji dobiju crnogorsko državljanstvo po osnovu bilateralnog sporazuma sa Srbijom, mogu steći biračko pravo već nakon dvije godine prijavljenog prebivališta u Crnoj Gori, direktno pozivajući se na odredbe člana 45 Ustava koje su više nego jasne, precizne i primjenjive – kazao je Vukčević. izborni inžinjering
On je, na pitanje što stoji iza ideje za uvođenje dvojnog državljanstva, kazao da je riječ o namjeri da se promijeni biračka struktura u Crnoj Gori, odnosno sprovede izborni inžinjering.
- Jasno je da će svi ti državljani Srbije, koji po osnovu bilateralnog sporazuma dobiju crnogorsko državljanstvo, poslije dvije godine prijavljenog prebivališta u Crnoj Gori ste-
ći pravo da biraju i da budu birani na izborima u Crnoj Gori, pa samim tim i sjutra na referendumu da glasaju o izmjeni državnog statusa Crne Gore, ali i da odlučuju o promjeni državnih simbola Crne Gore (zastavi, himni, grbu), kao i crnogorskom jeziku kao službenom – rekao je Vukčević. Podsjetio je da je za promjenu članova Ustava koji uređuju državnopravni status, simbole i jezik u Crnoj Gori, pored dvotrećinske većine svih poslanika u parlamentu, potrebna i potvrda na referendumu tri petine svih birača.
- Izlišno je govoriti za koga će glasati svi ti državljani Srbije koji po osnovu sporazuma dobiju crnogorsko državljanstvo. Naravno da će glasati za prosrpske partije, prije svih za članice DF-a, a da će se na referendumu izjasniti za promjenu državnog statusa Crne Gore, ali i crnogorskih simbola i službenog jezika. Takva njiho-
va odluka je potpuno opravdana (bilo bi čudno da je drugačije) jer je Srbija već odavno centar njihovih životnih i radnih aktivnosti i jasno je da neće glasati za opoziciju i suverenističke partije, jer žele da vide Crnu Goru kao sastavni dio Srbije – kazao je Vukčević. Prema njegovim riječima, važno je istaći da se niko njih ne odriče, kako to pogrešno tvrdi premijer Milojko Spajić, jer, kazao je Vukčević, svi mi imamo bliske rođake u Srbiji, ali nije u redu da oni odlučuju o sudbini Crne Gore, kada su se opredijelili da žive i rade u Srbiji.
- Ukoliko se prihvati uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom, realno je očekivati za pet do deset godina ponovno organizovanje referenduma, ali sa značajno promijenjenom biračkom strukturom u korist onih koji se zalažu za zajednicu Srbije i Crne Gore i dopunjenim biračkim spi-
skom u kojem će navedena lica sa dvojnim državljanstvom Srbije i Crne Gore biti upisana kao novi birači u Crnoj Gori. Svima je jasno kakvi će biti rezultati referenduma u tom slučaju – ocijenio je Vukčević. Govoreći o proceduri uvođenja dvojnog državljanstva, kazao je da je ona vrlo jednostavna.
- Sadašnji Zakon o crnogorskom državljanstvu već propisuje u članu 18 mogućnost sticanja državljanstva na osnovu ratifikovanih međunarodnih ugovora ili sporazuma koje je zaključila Crna Gora, kao i mogućnost da se ustanovi dvojno državljanstvo pod uslovom uzajamnosti. Dakle, dovoljno je da Crna Gora sa Srbijom zaključi bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu i da on bude ratifikovan u crnogorskom i srpskom parlamentu. Takođe, i za eventualne izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu dovoljna je prosta većina u crnogorskom parlamentu – kazao je Vukčević. Na pitanje očekuje li da će većina krenuti u promjenu Ustava, što najavljuju lideri bivšeg DF-a, Vukčević je istakao da ne očekuje da će većina krenuti u promjenu Ustava u smislu uvođenja dvojnog državljanstva. - Za to nema potrebe, a uostalom parlamentarnoj većini odgovora član 45 Ustava Crne Gore koji propisuje sticanje biračkog prava nakon dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Premijer Spajić je najavio uvođenje državljanstva „drugog reda“ koji bi značio sticanje biračkog prava nakon deset godina provedenih u Crnoj Gori. Za tako nešto je potrebna promjena Ustava, ali to zasigurno ne odgovora onome koje je nosilac ove ideje i šef parlamentarne većine, a to je predsjednik Skupštine Andrija Mandić i Demokratski front, od kojih smo više puta čuli da nema potrebe mijenjati Ustav u pogledu uvođenja dvojnog državljanstva sa Srbijom – kazao je Vukčević. zamjena pojmova
Ustav ne poznaje dopunu
Ustava, već samo promjenu
Miloš Vukčević kaže da ono što možemo očekivati i što smo mogli čuti od predstavnika bivšeg DF-a jeste promjena Ustava u pogledu uvođenja srpskog jezika kao službenog, kao i izmjene državnih simbola (zastave, himne i grba). - Dodatno zabrinjava to što se sve više govori o nekoj dopuni Ustava za koju navodno ne treba dvotrećinska većina u parlamentu, kao ni referendum o potvrđivanju takve odluke poslanika. Važno je istaći da Ustav ne poznaje dopunu Ustava već samo promjenu, a opšte je poznato da se norme Ustava o državnim simbolima i jeziku mogu promijeniti samo dvotrećinskom većinom uz potvrdu tri petine svih birača u Crnoj Gori i tu nema prostora ni za kakva druga tumačenja – objasnio je Vukčević.
- Na ideju uvođenja dvojnog državljanstva sa Srbijom opozicija ne smije da sjedi skrštenih ruku. U pitanju je crvena linija koja se ne smije dopustiti i koja će značiti nestanak Crne Gore kao države, ali i nestanak opozicije koja usljed tako drastičnih promjena biračke strukture, teško da će ikad više doći do većine na izborima, jer će suverenisti
nakon uvezenih glasova biti manjina u sopstvenoj državi – kazao je Miloš Vukčević Istakao je da opozicija mora da iskoristi sva zakonska i demokratska sredstva da se suprotstavi takvom naumu (parlament, protesti, građanska neposlušnost, kampanja, edukacija građana, diplomatija...).
koji su sada na vlasti, pa je jasno da će njihovu primjenu namjerno izostaviti kako bi ostvarili svoje političke i ideološke ciljeve o ponovnom nestanku Crne Gore kao države. Drugim riječima, opozicija ne smije da nasjedne na priču premijera Milojka Spajića o kontrolnim mehanizmima. Takvo nešto u Crnoj Gori je neprimjenjivo – kazao je Miloš Vukčević. Opozicija ne smije da sjedi skrštenih ruku
- Opozicija ni u kom slučaju ne smije da prihvati pri-
jedlog vlasti da se uvede dvojno državljanstvo, a da se sa druge strane navodno uvedu mehanizmi koji će kontrolisati da li „dvojni državljani“, zaista imaju prebivalište u Crnoj Gori koje su prijavili. Odmah na startu važno je istaći da ti kontrolni mehanizmi, ma koliko budu zakonski dobro propisani, neće biti implementirani, jer treba da ih primijene oni
Na pitanje što u slučajevima kada osobe ne mogu ostvarivati prava u Crnoj Gori, jer su rođeni u Beogradu i imaju srpsko državljanstvo, a žive ovdje, Vukčević je odgovorio da se, nažalost, u javnosti namjerno miješaju pojmovi dvojnog državljanstva sa nemogućnosti pojedinih osoba da uprkos ispunjavanju svih zakonskih uslova ne mogu ostvariti pravo na crnogorsko državljanstvo.
- Ta lica se iskorišćavaju kako bi se opravdalo uvođenje
dvojnog državljanstva. Međutim, to je potpuno drugo pitanje i nema veze sa dvojim državljanstvom. Ja lično zastupam jedan broj, uglavnom ruskih i srpskih državljana koji pokušavaju dobiti crnogorsko državljanstvo po osnovu braka, porodice, rođenjem na teritoriji Crne Gore, prijemom, porijeklom, ali kod svih tih slučajeva jedan od uslova jeste da se oni odreknu državljanstva druge države koje imaju, ukoliko im se dodijeli crnogorsko državljanstvo. To nije slučaj sa dvojnim državljanstvom i upravo je tu problem. Nijedna država sa tako malim brojem stanovnika kao što je Crna Gora i koja ima dominantnog susjeda (državu Srbiju), poput Ukrajine, Litvanije, Letonije, Estonije, Bugarske koje imaju Rusiju kao dominantnog susjeda, ali i evropskih država Austrije i Holandije, ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo. Na tom principu mora ostati i Crna Gora ukoliko želi da opstane kao država – poručio je Vukčević. i. KopriviCa
Predsjednik Skupštine pozvao građane da svakoga iz parlamentarne većine ,,provjeravaju“
PODGORICA - Predsjednik parlamenta Andrija Mandić rekao je da funkcioneri njegove partije –Nove srpske demokratije, Mijo Lekić i Milo Božović, treba da idu u zatvor ako su krivi. Pozvao je građane da svakoga od njih iz parlamentarne većine provjeravaju.
- Ako je Mijo Lekić kriv treba da ide u zatvor. Prozivali ste Mila Božovića, da sam ga izdao. Nikog nijesam izdao, mislim, da prezumpcija nevinosti koja je važila u slučaju Milana Kneževića i mene u slučaju „državni udar“ važi i u slučaju Mila Božovića - rekao je Mandić, ističući da ko god se bavi švercom droge, treba da ide u zatvor. - Imam jednog brata i sestru, da se oni bave švercom droge, treba da idu u zatvor. Ne mislim da se Milo Božović bavi švercom droge, vjerujem u prezumpciju nevinosti i da će sud utvrditii konkretne činjenice, ali nemojte politički da manipulišete sa političkim činjenicama - rekao je Mandić. Kazao je da u Srbiji nema ni kvadrat bilo kakve nekretnine, niti biznis.
- Ni ja, ni moja supruga nemamo nikakav biznis, možete li da shvatite da nemamo. U Beogradu oni koji znaju da imam nešto neka se odmah usele tamo - rekao je Mandić, odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Andrije Nikolića da li u Beogradu na vodi ima nekretninu. Rekao je da ima državljanstvo Srbije.
- Imam državljanstvo Srbije, nemam pasoš, nemam ličnu kartu, ne možete da baš tako da tvrdite da je nelegalno - rekao je Mandić. Nikolić je rekao da je parlamentarna većina na čijem je čelu Mandić, odgovorna za blokadu 50 miliona eura vojne pomoći od EU. r P.
Bivši premijer Dritan Abazović kazao juče u Skupštini da će odgovarati ako se utvrdi da je Ramaju dao državljanstvo koje je sporno ,,Procesuirajte,
ja sam ovdje ako šta bude“
PODGORICA – Poslanik
Dritan Abazović (Ura) kazao je tokom jučerašnje sjednice Skupštine da će odgovarati ako se utvrdi da je Naseru Ramaju dao državljanstvo koje je sporno. - Oko Nasera Ramaja – jeste, ja sam mu dao državljanstvo. Njegova investicija u Budvi je više od stotinu miliona eu-
ra. Ja sam dao i vaterpolistima i naučnicima, sportistima, mnogima... Dao sam još 300 ekonomskih državljanstava. Dao sam i „Belugi“ - istakao je on. Provjerite o čemu se radi, dodao je, procesuirajte, a ja sam ovdje ako šta bude - kazao je Abazović u polemici sa Vasilijem Čarapićem r P.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović objavio kad će Budvani ponovo na birališta
u Budvi 17. novembra
PODGORICA – Izbori u Budvi održaće se 17. novembra, objavio je predsjednik države.
- Imajući u vidu činjenicu da su izbori za odbornike u Skupštini opštine Budva održani 26. maja 2024. godine, da su konačni rezultati izbora objavljeni 17. juna 2024. godine u „Službenom listu Crne Gore - opštinski propisi“, te da
Skupština opštine nije konstituisana u roku od 60 dana od objavljivanja konačnih rezultata, stekli su se uslovi da, shodno odredbi člana 39, stav 7 Zakona o lokalnoj samoupravi, raspišem nove izbore za odbornike u Skupštini opštine Budva. Izbori će se održati 17. novembra 2024. godine - naveo je Milatović na mreži Iks. r. P.
Poslanik Bundestaga smatra da je unutrašnja sloga najbolja odbrana od vanjskih prijetnji
PODGORICA - Balkanska bolest nacionalnog identiteta nije zaobišla ni Crnu Goru. Ona mora riješiti sve propratne kriterijume EU, pri čemu demokratske vrijednosti, a prije svega jednakost svih građana, moraju biti temelj svih rješenja budućeg suživota u zemlji - kaže poslanik Socijaldemokratske partije Bundestaga Josip Juratović u razgovoru za Pobjedu.
Kako je kazao, samo tako joj EU može biti od pomoći, što će Crnu Goru, smatra on, dugoročno zaštititi od neprijateljskih uticaja spolja.
- Najbolja odbrana od vanjskih prijetnji je unutrašnja sloga, napominje Juratović. Odgovarajući na pitanje da li će Crna Gora, u okolnostima kada Srbija postaje važan partner EU, biti dodatno izložena štetnom uticaju Beograda, Juratović ističe da sve izazove Crna Gora mora sama da riješi ispunjavajući kriterijume za ulazak u Evropsku uniju.
U slučaju Crne Gore, ona se, kako kaže, može postići jedino demokratskim principom, dijalogom i kompromisom.
- Morate ponuditi rješenja jedni drugima, umjesto maksimalističkog zastupanja sopstvenih interesa, iza kojih se uglavnom kriju bolesne ideologije ili kriminal i korupcija, kazao je sagovornik Pobjede.
,,Demokratizacija“
Posjeta njemačkog kancelara Olafa Šolca Beogradu oko postizanja sporazuma u vezi sa trgovinom litijumom između Srbije i EU ne znači da će se politika Evrope prema toj zemlji promijeniti, smatra njemački poslanik.
On je ocijenio da će sporazum biti sredstvo za demokratizaciju Srbije i njenih institucija.
- Srbija se u sporazumu obavezuje ispuniti standarde koji bi trebalo da budu kompatibilni sa standardima EU. Zato je za vjerodostojnost Srbije neophodno jačati demokratske procese i stvaranje funkcionalnih institucija koje će te standarde vjerodostojno ispunjavati i držati pod kontrolom, jer ih do sada u Srbiji kontroliše samo jedan čovjek, Aleksandar Vučić - poručuje Juratović. Odgovarajući na pitanje da li će tema litijuma učiniti da Srbija bude favorizovana u od-
Odgovarajući na pitanje da li će Crna Gora, u okolnostima kada Srbija postaje važan partner EU, biti dodatno izložena štetnom uticaju Beograda, Juratović ističe da sve izazove Crna Gora mora sama da riješi ispunjavajući kriterijume za ulazak u Evropsku uniju
Uprkos činjenici da sporazum oko litijuma između EU i Srbije ima za cilj da ekonomski ojača kako tu zemlju, tako i region, politika Evrope prema Zapadnom Balkanu se mora promijeniti, mišljenja je Juratović - EU će konkretno u Srbiji zaštititi resurse koje želi koristiti. Kina, navodno, već kontroliše veliki dio rudnika jadarita potrebnog za proizvodnju litijuma, a Evropa će tražiti od Beograda da se obaveže da će van EU izvoziti samo gotove
nosu na druge zemlje regiona kada je u pitanju članstvo ka EU, Juratović ističe da zvanični Beograd kao i svi ostali moraju ispuniti sve propisane uslove.
- EU, čiji član, navodno, želi postati Srbija, traži funkcionalnost demokratskih institucija, uspostavu pravnog sistema, te suzbijanje kriminala i korupcije glavnih rak-rana regije - kazao je Juratović.
Politika D izanja tenzija
Juratović napominje da EU traži od svih zemalja kandidata, pa tako i od Srbije, da is-
proizvode, dok će poštovati ekološke i socijalne standarde tokom proizvodnje - kazao je Juratović uz napomenu da će Njemačka u čitavom procesu biti od velike pomoći.
Ipak, dodaje, politički više nije vjerodostojno da EU govori o perspektivi ulaska regiona u EU već dvije decenije.
- Zato je neophodno pokrenuti Višegrad dva, gdje bi se i EU i region politički obavezali da u određenom periodu, na primjer deset godina, osposobe zemlje
pune neophodne uslove, prije svega takozvane Kopenhaške kriterijume. Ipak, kako dodaje, da bi se takve teme izbjegle politika u regionu uglavnom je bazirana na ,,etnonacionalističkom folkloru dizanja emocionalnih tenzija“.
- Čast pojedincima, ali vidimo da jedni politički kriminalci idu drugima naruku. Nažalost, to im uglavnom uspijeva, kako u regiji, tako i na međunarodnoj sceni - navodi Juratović. Kako kaže, najtragičnije je što se narodi regije nikako ne mogu otresti lažnog patriotizma.
Zapadnog Balkana za ulazak u EU, bilo da je to pojedinačno, bilo u bloku, uz poštovanje suvereniteta tih zemalja - rekao je Juratović. Ipak, kako zaključuje, za to je potrebna ozbiljna volja građana i demokratska svijest društva.
- Cilj treba da budu bolji života i suživot u miru i slozi, umjesto igranja nacionalnim emocijama, političkog folklora, netolerancije, inata, pa čak i međusobne mržnje - istakao je Juratović.
Posljednji primjer je upravo Srbija. Uoči lokalnih izbora, predsjednik Vučić manipuliše Rezolucijom UN-a o Srebrenici, glumeći velikog patriotu, da bi sada veliki dio onih koji su ga birali na lokalnim izborima demonstrirao protiv njega jer mu ne vjeruju da će održati riječ po pitanju iskopa jadarita - kazao je Juratović za Pobjedu. Oprez je, smatra on, opravdan.
- Ipak, ono što sada žele riješiti demonstracijama, imali su šanse riješiti izborima - poručuje poslanik Bundestaga. Bojan ĐUriŠiĆ
i završila dvije maratonske vanredne sjednice
PODGORICA – Prijedlog izmjena Zakona o državnoj imovini jedini nije dobio podršku poslanika nakon dvije maratonske vanredne sjednice Skupštine - podržalo ga je 39 poslanika, dok je četvoro bilo uzdržano.
Poslanici su, bez prisustva opozicije, a sa 44 glasa za, usvojili zakone o Razvojnoj banci, korišćenju energije iz obnovljivih izvora, te izmjene zakona o obrazovanju i vaspitanju, koncesijama, energetici i unutrašnjim poslovima.
Ministar energetike Saša Mujović kazao je da je cilj Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora povećanje udjela ove vrste energije, smanjenje emisije ugljen-dioksida, prelazak sa fid-in na sistem tržišnih premija uz motivisanje građana na preduzetništvo u energetskom sektoru. Sadašnji sistem predviđa obavezu otkupa struje od povlašćenih proizvođača, bez obzira da li je potrebna, što EPCG finansira sa 85 odsto, a građani sa 15 odsto, što od sada neće biti slučaj. Samo u julu, kako je naveo Mujović, građani su za to platili 900.000 eura. bez javne rasprave DPS je problematizovao što nijedan od zakona nije prošao javnu raspravu. Na njihove kritike o stanju u energetskim kompanijama, Mujović je kazao da u CEDIS-u jeste bilo previše zapošljavanja te da je djelovao u granicama svojih ingerencija i u bordove, pored partijskih predstavnika, postavio i profesionalce. Podsjetio je da je od menadžmenta ovih kompanija tražio da se odreknu nekih apanaža te da je tražio
maratonski usred avgusta: Sa jučerašnje sjednice Skupštine
Poslanici su, bez prisustva opozicije, a sa 44 glasa za, usvojili zakone o Razvojnoj banci, korišćenju energije iz obnovljivih izvora, te izmjene zakona o obrazovanju i vaspitanju, koncesijama, energetici i unutrašnjim poslovima
smjenu borda Solar gradnje zbog smjene Valerije Saveljić (Ura) bez obrazloženja. -Došao sam u situaciju da branim direktoricu, iako je za puno toga kriva, a koja je članica Ure, koja me na svakom koraku pokušava predstaviti u negativnom svjetlu – kazao je Mujović, dodajući da je smjenu borda tražio jer nije dobio poslovne razloge za njeno razrješenje.
Andrija Nikolić (DPS) poručio je Mujoviću da njegova funkcija zavisi od Andrije Mandića, dodajući da bi Vlada izgubila povjerenje da na čelo Rudnika uglja nije došao Mijo Lekić -Ako uspijete da smijenite Marinu Jočič sa mjesta predsjednice borda Solar
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je kazao da bi Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima trebalo da omoguće zapošljavanje policijskog kadra koji nedostaje. Kazao je da je potrebno još 1.500 službenika, dodajući da je u sektoru za borbu protiv kriminala 61 odsto popunjenosti, opštoj nadležnosti 58 odsto, u graničnoj policiji 68 odsto, policiji posebne namjene 67 odsto i u finansijsko-obavještajnom sektoru 82 odsto. Šaranović je iznio podatak da Uprava policije ima ukupnu popunjenost od 67,5 odsto.
Iz DPS-a kritikuju što zakon nije usklađen sa EU regulativom, ocjenjujući simptomatičnim njegovo hitno donošenje ususret lokalnim izborima. -Nije problem što će se zaposliti novi službenici, jer za tim postoji realna potreba, ali način na koji će se to realizovati za nas je problematičan. Koja je bila potreba da neko izuzme rigorozne procedure koje je predložila EK, pa će Uprava za kadrove biti isključena iz procesa izbora, a pitaće se ministar – pita Anđušić. Šaranović je kazao da on ne donosi odluku o izboru
gradnje, onda pričajte o meritokratiji i recite da li ćete dati ostavku ako ne uspijete da je smijenite – kazao je Nikolić.
Boris Mugoša (SD) je podsjetio da je Lekić nezakonito bio dvije godine direktor Rudnika uglja, dodajući da moralisanje poslanika vrijeđa zdrav razum. Problematizovao je što se iz sistemskih zakona o državnoj imovini i koncesiji izuzimaju obnovljivi izvori energije, jer se time obesmišljavaju. Andrija Mandić (NSD) je kazao da je ponosan na rezultate EPCG, dodajući da su povlašćeni proizvođači i vlasnici mHE koji su bili bliski bivšoj vlasti, zarađivali milione, te da je posebno ponosan na Miluti-
kandidata, već direktor Uprave policije. Odgovarajući Oskaru Huteru (DPS) u vezi sa inicijativom za „Markov i Mašanov zakon“ u vezi sa oduzimanjem oružja osobama koje su ispoljavale nasilničko ponašanje, kazao je da su krenuli izradu novog zakona o oružju, dodajući da je ta inicijativa predmet razmatranja radne grupe. Boris Bogdanović (Demokrate) je, oštro kritikujući ranije policijske rukovodioce i navodeći da su vezom sa kriminalnin klanovima urušili sistem, kazao da je ovaj zakon daleko od izbornih manipulacija.
na Đukanovića čija je ideja bila osnivanje Solar gradnje. - Ne sumnjam da ćemo moći sa premijerom i ministrom Mujovićem da otvorimo perspektivu da Crna Gora može da živi od energije, a još kad uparimo turizam i poljoprivredu, mi možemo da budemo jedna od najbogatijih država u Evropi – kazao je Mandić.
Rezultati Rudnika uglja, dok ga je vodio Lekić, kako je naveo Mandić, bili su najbolji u istoriji kompanije. Smatra da su sve optužbe na njegov račun podmetačine, jer ima tako široku podršku. Nikolić je ocijenio da njegova diskusija treba da bude poruka Mujoviću da slučajno ne dira Marinu Jočić „ni po prstima“. sumnja u namjere premijera
Nikolić je izrazio sumnju u namjere premijera zbog ekspresno i bez javne rasprave pripremljenih izmjena Zakona o državnoj imovini, dodajući da je dobro što je Vlada poslije pritisaka povukla amandman da se sama pita o imovini do 300 miliona eura.
- Ali ovo je sad drugi put da se dođe do istog cilja, jer se predlaže amandman kojim se nadograđuje nekom dato obećanje – kazao je Nikolić. Milan Knežević (DNP) je kazao da imaju ozbiljne rezerve prema ovim zakonskim izmjenama, jer, između ostalog, vidi prepreke u „namjernim opstrukcijama razgraničenja između Zete
i Podgorice“ u kojim je, kako je naveo, Olivera Injac odigrala jednu od glavnih uloga. Poručio je da autobusi iz Podgorice ka aerodromu neće ići dok god se ne vrate sve linije prema zetskim selima koje su ukinute. - Dok ne vidimo implementaciju ovih izmjena, DNP će smatrati da se one donose za određene interesne grupe, a protiv interesa građana – kazao je Knežević optužujući vlasnika Volija Dragana Bokana da čini sve da Lidl ne dođe u Crnu Goru. Abazović je kazao da je Čarapiću podvaljen amandman kojim treba da se legalizuje pljačka Crne Gore.
- Nemojte misliti da sa ovakvim inicijativama nijesu dolazili ljudi kod mene u kabinet i tražili isto što će im sad isporučiti Čarapić i ostali poslanici koji će dići ruku za zakon. Čarapić je samo uzeo da radi nešto što niko iz Vlade nije htio i procesuirao stvari, jer da se radi o strateškim investitorima, ovaj prijedlog bi podnijela Vlada - kazao je Abazović, dodajući da na ovaj način štiti kapital Aca Đukanovića. Čarapić je naveo da se izmjenama Zakona o državnoj imovini investitorima omogućava kontinuitet u slučaju ekonomske krize, napominjući da je to i ranije bio slučaj, ali samo za hotelsko-turističke komplekse. Tako će investitori uz dugoročni zakup zemljišta na 90 godina imati mogućnost da objekat koji izgrade prodaju. Time se,
Na jučerašnjoj sjednici vodila se rasprava i o lokaciji na kojoj je premijer Milojko Spajić, nakon što su iz Ure kazali da je na Azurnoj obali. Prema riječima Miloša Konatara (PES), Spajić je viđen da pije šampanjac na francuskoj rivijeri, na što je Vasilije Čarapić (PES) kazao da ga nikada nije vidio da pije šampanjac, nego samo „pre-workout“, vodu i ponekad pivo. Dritan Abazović (Ura) je kazao da je dao najveći doprinos u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a da ti ljudi danas sa Spajićem borave u Sen Tropeu. -Vas interesuje samo šibicarenje i opsjednuti ste Spajićem, jer vas je počistio. Došao je i od vas je napravio duha, vi ste juče bili premijer, a danas ste klovn – kazao je Čarapić Abazoviću.
kako je kazao Čarapić, stvaraju uslovi za nove investicije i ne pravi šteta državi. Mugoša je kazao da je Vlada prvo planirala da preuzme odlučivanje o imovini do 300 miliona eura, ali kad im to nije prošlo, uslijedili su amandmani koji regulišu „potpuno desetu stvar u odnosu na tehničke izmjene koje je Vlada planirala“. - Vrlo je sporno da dajete zemlju na 90 godina, jer je prostor najvažniji resurs, koji je toliko izranjavan. Vi zabetonirate jedan dio teritorije. Ako su bili turistički kompleksi, to je imalo neke logike, jer je tada bila ta grana u povoju, ali su se pokazali mnogi nedostaci. Umjesto da ih analiziramo i jačamo kontrolne mehanizme, mi sad amandmanom dozvoljavamo to za sve. Ne može biti da je nekome slučajno palo na pamet da piše ovo, ko je ovo pisao i za koga - pita Mugoša. Mirsad Nurković (BS) misli da parlament ima dovoljno instrumenata da zaštiti zakonitost i spriječi mogućnost zloupotrebe ovog amandmana „ako se neko drzne da ga u nekom momentu iskoristi na način na koji ne bi trebalo“, dodajući da vjeruje da takvih nema ni u Vladi ni u Skupštini. m. LeKOviĆ
Neđelja, 18. avgust 2024.
PODGORICA – Borba protiv inflacije ne može se svesti na ograničavanje marži na određeni broj proizvoda, jer može dovesti do poskupljenja drugih. Potrebna je dugoročna strategija borbe protiv inflacije i razvijeni mehanizmi za njeno usporavanje i ograničavanje, počevši od robnih rezervi pa do kontrole poslovanja trgovačkih lanaca – ocijenio je za Pobjedu ekonomista Preokreta Mirza Krnić.
Komentarišući najavu ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja da će Vlada uskoro ponovo ograničiti marže, Krnić je kazao da se problem ne može riješiti ako se bavimo posljedicom, umjesto uzrokom.
- Vrlo jednostavno se mogu fingirati nabavne cijene i marža prikazati manjom. Stvarni knjigovodstveni troškovi proizvoda nijesu kontrolisani niti je vlast pokazala spremnost i sposobnost da to uradi. Kada donesete jednu pogrešnu odluku, svaka naredna pravi još veći problem. Vlada se nije bavila ovom temom na ozbiljan i adekvatan način, više je to iznuđen PR potez kako bi se prikazalo da se nešto radi u korist građana. Ipak, situacija je drugačija i ova akcija nije dala vidljiv rezultat povoljan po građane. Odluka vlasti po kojoj će ograničiti pojedine marže, može opet dovesti do rasta cijena drugih namirnica. Dok traje ta priča i dalje rastu cijene. Sudeći po dosadašnjem radu, ova Vlada će ukupno ostati zapamćena po neznanju i bombastičnim obećanjima koja nijesu ispunjena – kazao je Krnić. Đeljošaj je prije desetak dana kazao da sprovode istraživanje sa potrošačima na osnovu čega će utvrditi koji artikli će se naći na listi proizvoda čija će marža biti ograničena. - Izrada Odluke je pri kraju i obuhvatiće više artikala i od prethodne odluke „Limitirane cijene“ i primjenjivaće se nakon sprovedenih zakonskih procedura, usvajanja na Vladi i objavljivanja u Službenom listu – naveo je Đeljošaj, koji je i potpredsjednik Vlade za ekonomsku politku. Dodao je da im je cilj da savremenim i evropskim metodama utiču na „procvat životnog standarda građana i puni ekonomski razvoj“, te da je jasno da je ova Vlada očuvala standard, spriječila rast cijena i povećala plate i penzije. Đeljošaj nije odgovarao na pozive i poruke Pobjede, pa smo ostali uskraćeni za informaciju kada će lista proizvoda biti poznata, te kakvi su efekti prethodne akcije kojom su bile ograničene marže pojedinih proizvoda.
Inflac I ja Krnić naglašava da je inflacija u junu iznosila 4,1 odsto, podsjećajući da su cijene znatno veće i da je ovo podatak u odnosu na period od prije godinu.
skuplje nego u evropi: Ekonomista Mirza Krnić ocijenio da je potrebna dugoročna strategija u borbi protiv inflacije
Umjesto da kreiramo robne rezerve i da tako imamo određene mehanizme kontrole inflacije, da uvežemo sa obaveznim otkupom domaćih proizvoda uz kontrolisane cijene i tako pokrenemo proizvodnju, vlast gleda sa strane i propušta prave prilike, a pričaju nam priče o dostavama koje bi radilo preduzeće čiji bi osnivač bila država – kaže Mirza Krnić
-Dakle, imamo konstantan rast cijena i visoku inflaciju u posljednje tri godine. U EU je znatno niža - 2,5 odsto – dodao je Krnić. Smatra da će pokušaj borbe protiv inflacije ograničavanjem marži samo produbiti problem.
-Umjesto da kreiramo robne rezerve i da tako imamo određene mehanizme kontrole inflacije, da se uvežemo sa obaveznim otkupom domaćih proizvoda uz kontrolisane cijene i tako pokrenemo proizvodnju, vlast gleda sa strane i propušta prave prilike, a pričaju nam priče o dostavama koje bi radilo preduzeće čiji bi osnivač bila država. Da li se ti ljudi šale sa nama? Ne postoji ideja koju ovolika površnost i neozbiljnost ne može obesmisliti –ukazuje Krnić.
Dodaje da bi pokretanje proizvodnje uticalo na smanjenje uvoza, povećanje potrošnje domaćih proizvoda, te na rast zaposlenih i oživljavajne privrede i proizvodnje. To bi, kako navodi Krnić, nakon nekog vremena moglo dovesti do toga da trgovine u saradnji sa domaćim proizvođačima i državom plasiraju proizvode po realnim cijenama,
što bi uticalo na druge lance da smanjuju marže.
- Paralelno treba raditi na kreiranju crnogorskih premium proizvoda i nalaziti inostrana tržišta za izvoz. Promovisati potrošnju domaćih proizvoda na način da se potrošačima isplati da kupuju. Osim robnih, neophodne su i naftne re-
Đeljošaj traži sugestije građana, Janović mu poručuje da Vlada nije žiri
Nik Đeljošaj pozvao je građane da pošalju prijedloge i sugestije o proizvodima za koje bi Vlada trebalo da ograniči marže. On je na svom Fejsbuk profilu kazao da još pripremaju model ograničavanja marži na proizvode koji se najviše koriste. - Imajući u vidu da je ovo tema od širokog značaja, želio bih da čujem i sagledam sve prijedloge koji mogu doprinijeti kvalitetu izrade ovog rješenja. Stoga, koristim priliku da otvorim dijalog i javnu debatu da zajednički, slušajući vaša mišljenja i iskustva, dođemo do odluke i rješenja koje će najbolje prikazati vaše potrebe – poručio je Đeljošaj sa Fejsbuka, dodajući da mu se građani mogu
javiti preko te mreže, društvenih mreža Ministarstva ili putem mejla kabinet@ mek.gov.me Nikola Janović iz DPS-a komentarisao je prijedlog Nika Đeljošaja u kojem poziva građane da pošalju prijedloge proizvoda koji treba da se nađu na listi za ograničavanje marži. - Vlada nije žiri da ocjenjuje prijedloge građana nego institucija koja odlukama štiti svoje građane - poručio je Janović. Kako je kazao, svima je jasno da Vlada neće i ne smije da udari na monopol trgovinskih lanaca čiji je profit, kako tvrdi, tri puta veći u 2023. nego prije tri godine. - Građani Crne Gore vam više ne vjeruju - napisao je Janović na mreži Iks.
zerve i time možemo ublažiti ili u potpunosti ukloniti negativne efekte poremećaja na tržištu. Mi kao mali treba da koristimo prednosti malog sistema i brzog prilagođavanja na tržištu. Male proizvođače treba udruživati u klastere, tako bi bili konkurentniji na inostranom tržištu. Izvoz mora da raste. Njihovi proizvodi treba da budu unificirani, a država mora pomoći u brendiranju, oslobađanju dažbina i plasmanu ka inostranim tržištima tih proizvoda. Cilj je povećati domaću produkciju na svim poljima – od proizvodnje do usluga, a ne isključivo „igrati na kartu prepakivanja poreza“ i fiskalnim kalkulacijama - ocjenjuje Krnić.
Stran I lanc I Krnić ocjenjuje da krupni kapital na crnogorskom tržištu u ovom sektoru nastupa dogo vorno, te daje ključni doprinos favorizovanju uvozničkih lobija. Dok god je tako, kako navodi Krnić, biće itekako poželjno da dovodimo strane trgovačke lance, ukoliko će uticati na cijene. - Pritom je vrlo moguće da će se domaći proizvođači bolje kotirati kod stranih trgovinskih lanaca i da to može pozitivno uticati na odnos uvoza i izvoza. Doći ćemo do paradoksalne situacije da strani lanci daju više koristi domaćim proizvođačima i potrošačima od domaćeg krupnog kapitala. Volio bih da tu lekciju savladaju i prije toga, jer nam je potrebna snažna i vitalna domaća privreda – kazao je Krnić dodajući da kontrolni mehanizam za sprečavanje dogovornog nastupanja zvanične konkurencije postoji samo na papiru, ali ne i u realnosti.
M.lEKOVIĆ
IMUNIZACIJA JEDINA PREVENCIJA MALIH BOGINJA: Epidemija morbila proglašena zasad samo u Budvi, od marta u Crnoj Gori registrovano 16 infekcija
PODGORICA - Nakon što je u Budvi prošle sedmice registrovano sedam infekcija malim boginjama (morbili), u tom gradu je proglašena epidemija jer su pojedini slučajevi povezani.
Od 28. marta 2024. godine u Crnoj Gori je registrovano 16 slučajeva obolijevanja od morbila. U Budvi je prijavljeno sedam slučajeva, koji su aktivni, a u prethodnim mjesecima u Podgorici je registrovano tri, Pljevljima i Baru po dva, Rožajama, Tuzima i Tivtu po jedan.
NEVAKCINISANI
OBOLIJEVAJU
Da bi svako dijete trebalo vakcinisati, pokazuju i slučajevi razvrstani po vakcinalnom statusu.
Kod djece mlađe od pet godina registrovano je devet infekcija i sva su djeca bila nevakcinisana. Dva slučaja otkrivena su kod djece uzrasta od pet do devet godina, koja takođe nijesu primila nijednu dozu vakcine. Jedan slučaj je prijavljen u uzrastu od 14 godina, takođe nevakcinisan, kao i u uzrastu od 20 do 29 godina. Otkrivene su morbile i kod troje starijih od 40 godina, od čega su dvoje nepotpuno vakcinisani, odnosno jednom dozom, a jedna osoba je bila nevakcinisana.
Iz tih podataka se vidi da nijedna osoba koja je primila obje doze vakcine, odnosno koja je potpuno imunizovana, nije oboljela.
Na mogućnost pojavljivanja epidemije u Crnoj Gori ljekari upozoravaju duže od godinu, jer je nizak obuhvat vakcinacije, uz činjenicu da je proglašena u zemljama okruženja, u kojima su registrovani i smrtni slučajevi.
Prema posljednjim dostupnim podacima, u Federaciji BiH
ukupno je tokom 2024. godine registrovano 6.910 slučajeva, sa dva smrtna ishoda kod osoba adolescentne dobi. U bh. entitetu Republika Srpska registrovano je 296 slučajeva, Srbiji 255, Albaniji 40, Hrvatskoj 21 i u Sloveniji 16 slučajeva.
PrOgLA šENJE
EPIdEmIJE
Iz IJZCG su pojasnili da je epidemija zarazne bolesti obolijevanje neuobičajeno po broju slučajeva, vremenu, mjestu i zahvaćenoj populaciji ili neuobičajeno povećanje broja oboljelih sa komplikacijama ili smrtnim ishodom, kao i pojava više međusobno povezanih slučajeva zarazne bolesti koja se nikada ili više godina nije pojavljivala na jednom području, te pojava većeg broja oboljenja čiji je
Kod djece mlađe od pet godina registrovano je devet infekcija i sva su bila nevakcinisana. Dva slučaja otkrivena su kod djece od pet do devet godina, koja takođe nijesu primila nijednu dozu vakcine. Jedan slučaj je prijavljen u uzrastu od 14 godina, takođe nevakcinisan, kao i u uzrastu od 20 do 29 godina. Otkrivene su morbile i kod troje starijih od 40 godina, od čega su dvoje nepotpuno vakcinisani, odnosno imunizovani su jednom dozom, a jedna osoba je bila nevakcinisana
uzročnik nepoznat, a prati ih febrilno stanje. Epidemiju prijavljuje nadležna higijensko-epidemiološka služba ili Institut za javno zdravlje Crne Gore za opštine za koje on obavlja poslove iz nadležnosi higijensko-epidemioloških službi (Podgorica, Cetinje, Danilovgrad, Tuzi i Zeta).
- Epidemija od većeg epidemiološkog značaja označava pojavu teških kliničkih oblika zaraznih bolesti i/ili smrti od zarazne bolesti, pri čemu postoji opasnost od nastanka težih ekonomskih i društvenih posljedica, prekograničnog prenošenja bolesti, kao i ponovna pojava slučajeva odstranjene ili iskorijenjene za-
razne bolesti – pojasnili su iz Instituta. Ministarstvo zdravlja prati kretanje zaraznih bolesti na teritoriji Crne Gore, proglašava pojavu epidemije zarazne bolesti od većeg epidemiološkog značaja, proglašava zaraženo, odnosno ugroženo područje i naređuje mjere koje u tom slučaju moraju da se sprovode.
Najčešće komplikacije
Prema podacima IJZCG, jedna osoba, od pet oboljelih, liječiće se u bolnici. Od deset oboljelih, jedna će imati dijareju ili upalu srednjeg uha.
Kada je riječ o najtežim komplikacijama, jedna osoba, od 20 oboljelih, razviće upalu pluća koja može biti uzrok smrtnog ishoda. Jedna osoba, od 1.000 oboljelih, razviće zapaljenje mozga, a jedan smrtni ishod se može očekivati na 1.000 - 5.000 oboljelih. U nerazvijenim zemljama statistika pokazuje da umire jedna osoba na 100 oboljelih.
Skorija istraživanja upućuju na to da je infekcija virusom morbila povezana sa pojavom imunološke amnezije koja podrazumijeva slabljenje pamćenja imunskog sistema. Ovo stanje može potrajati od nekoliko mjeseci do čak nekoliko godina dovodeći dijete u veći i dugotrajni rizik od drugih infekcija. U najvećem riziku od komplikacija su djeca mlađa od pet godina, stariji od 20 godina, trudnice i imunokompromitovane osobe.
Institut za javno zdravlje je, nakon preporuke domovima zdravlja da ne izdaju potvrde o vakcinalnom statusu do 15. avgusta, od 16. avgusta saopštio da je uvedena nova potvrda.
Ona se od prethodne razlikuje po tome što sada elektronski sistem automatski generiše podatke o vakcinalnom statusu djeteta. Na osnovu tih podataka, roditeljima i starateljima
zabavne i sportsko-rekreativne objekte, na izlete, ekskurzije). Nevakcinisano dijete je izloženo visokom riziku od obolijevanja od infektivnih bolesti poput morbila, a time i prenosa bolesti na druge u svojoj okolini.
- Zbog toga je važno da precizno informišemo ljude o riziku i pružimo odgovarajuće savjete i preporuke. Neophodno je da svi preuzmu svoj dio odgovornosti, počevši od roditelja, pa do svih karika u sistemu - kazali su iz IJZ portalu Roditelji. IJZCG preporučio da se ne izdaju potvrde za vrtić nevakcinisanoj djeci
izdaju se savjeti i preporuke u pisanom obliku. - Namjena potvrde i ciljna grupa kojoj se izdaje ostali su nepromijenjeni, budući da te izmjene nijesu u nadležnosti pomenutih institucija - kazali su iz IJZCG. Apelovali su na roditelje čija djeca kasne sa imunizacijom da ih što prije odvedu na vakcinaciju, te da, dok se ne kompletira vakcinacija u skladu s uzrastom, ne odvode dijete u kolektive (vrtiće,
U toj zdravstvenoj ustanovi smatraju da djeca koja nijesu vakcinisana, posebno protiv bolesti kao što su morbili, zauške, rubeola i pertusis, ne bi trebalo da
pohađaju predškolske ustanove, ali da nijesu nadležni za donošenje takvih odluka. Poručili su da su izuzetno zabrinuti jer bi početkom nove školske godine moglo doći do značajnog pogoršanja situacije, što bi ozbiljno ugrozilo zdravlje većeg broja djece.
Sedam slučajeva u Budvi je prijavila tamošnja higijensko-epidemiološka služba i odnosi se samo na tu opštinu.
– U slučaju proglašenja epidemije zarazne bolesti od većeg
epidemiološkog značaja, Ministarstvo zdravlja proglašava zaraženo, odnosno ugroženo, područje, što može uključivati jednu ili više opština, region ili cijelu Crnu Goru – kazali su iz IJZCG u odgovorima na pitanje kako i ko proglašava epidemiju na teritoriji države. Što se tiče mjera koje bi spriječile širenje zarazne bolesti, u ovom slučaju malih boginja, Higijensko-epidemiološka služba Doma zdravlja Budva je preduzela one iz svoje nadležnosti (epidemiološko ispitiva-
Uzrasna grUpa U godinama Broj slUčajeva potpUno vakcinisan (dvije doze vakcine) nepotpUno vakcinisan (jedna doza vakcine) nevakcinisan
nje, prijava epidemije, prijedlog za vakcinaciju neimunizovane djece, postekspoziciona vakcinacija kontakata, epidemiološki nadzor nad kontaktima i druge protivepidemijske mjere).
– S druge strane, Institut za javno zdravlje Crne Gore sprovodi mjere iz svoje nadležnosti, koje uključuju informisanje javnosti i nadležnih institucija o epidemiji, informisanje javnosti o prepoznavanju simptoma morbila kao i podizanje svijesti o važnosti vakcinacije kao najdjelotvornijoj protivepidemijskoj mjeri – pojasnili su iz IJZCG. S obzirom na to da je u Crnoj Gori i pored apela ljekara i javnosti i dalje poražavajuće nizak obuhvat vakcinacije, pogotovo kod djece do dvije godine, iz IJZCG upozoravaju da je upravo vakcinacija najbolja zaštita protiv morbila.
POrAzNI POdAcI
U maju je objavljeno da je obuhvat prvom dozom vakcine kod djece predškolskog uzrasta 57,9 odsto, odnosno samo u ovoj uzrasnoj grupi 16.500 djece nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, a prema uzrastu svi su mogli biti vakcinisani.
U uzrastu djece koja pohađaju osnovnu školu 8.500 nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, a u uzrastu srednje škole 2.600.
– Osim navedenog, treba napomenuti da veliki broj djece uzrasta osnovne i srednje škole nije primio drugu dozu vakcine, a samo dvije doze znače potpunu vakcinaciju - navedeno je u maju iz IJZCG.
- Potpuna vakcinacija se postiže primanjem dvije doze vakcine, pri čemu prvu dozu treba primiti što prije nakon navršenih godinu dana. Vakcina je bezbjedna i veoma djelotvorna, a naročito je važno pravovremeno primanje vakcine - kazali su Pobjedi iz IJZCG. Institut za javno zdravlje Crne Gore još jednom apeluje na roditelje – vakcinišite svoju djecu bez odlaganja!
– Sva djeca koja su navršila godinu dana i nemaju medicinske kontraindikacije pisano navedene od strane ljekara treba da prime prvu dozu vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR), a djeca koja se pripremaju za upis u školu i starija moraju biti vakcinisana sa dvije doze ove vakcine –upozorili su iz IJZCG.
Najavili su da će se u narednom periodu razmotriti preporuka da djeca, minimum mjesec dana nakon primanja prve doze, prime i drugu dozu MMR vakcine jer se potpuno vakcinisanima smatraju samo osobe koje su primile dvije doze. Takođe, ako dođe do pogoršanja epidemiološke situacije, moguće je da će se preporučiti primanje prve doze vakcine već u uzrastu od šest do 12 mjeseci. Osobama koje nijesu potpuno vakcinisane ili nemaju dokaz da su preležale morbile ne preporučuje se putovanje u oblasti sa registrovanim slučajevima obolijevanja. Takođe, savjetuje se izbjegavanje okupljanja i boravka u kolektivima. J. MArTINOVIĆ
PODGORICA - Osnivanje Ministarstva dijaspore je istorijski korak, koji postavlja temelje za snažniju i produktivniju saradnju između matične zemlje i njenih iseljenika. Ostvareno je dugogodišnje obećanje o formiranju ministarstva, i prioriteti će obuhvatiti intenziviranje saradnje u oblastima kulture, obrazovanja i nauke - poručuje prvi ministar dijaspore Mirsad Azemović.
On u intervjuu za Pobjedu ističe i značaj podsticanja investicija iz dijaspore, te olakšavanja birokratskih procedura za povratak i ulaganje. Planovi uključuju i očuvanje crnogorskog identiteta među mladim generacijama u dijaspori, kao i angažovanje mladih talenata u raznim projektima. Dugoročni ciljevi Ministarstva dijaspore su usmjereni na jačanje veza s dijasporom i njihovu podršku u evropskim integracijama.
POBJEDA: Možete li nam reći nešto više o Vašoj trenutnoj viziji za crnogorsku dijasporu? Koji su Vaši glavni prioriteti na ovoj poziciji?
AZEMOVIĆ: Poslije više godina raznih inicijativa da Crna Gora treba imati Ministarstvo dijaspore, ova 44. Vlada je napravila istorijsku odluku, i sada konačno možemo govoriti da smo pitanje odnosa prema našoj dijaspori i buduće saradnje podigli na najviši nivo. Na ovaj način je ispunjeno i obećanje partije kojoj pripadam - Bošnjačke stranke, koja se oduvijek zalagala da Crna Gora ima Ministarstvo dijaspore.
Niko u Crnoj Gori nema dilemu koliko je važan uticaj dijaspore na društvene i ekonomske prilike u Crnoj Gori. Uzimajući u obzir tu činjenicu, moj zadatak kao i zadatak mog tima biće da učinimo da se stvore sve pretpostavke, prije svega institucionalne, da saradnja na poljima nauke, kulture i obrazovanja bude na još višem nivou.
POBJEDA: Kako procjenjujete trenutni odnos između Crne Gore i njene dijaspore? Gdje vidite prostor za poboljšanje?
AZEMOVIĆ: Prostora za napredak i poboljšanje uvijek ima. Smatram da naša udruženja u dijaspori predstavljaju most spajanja između dijaspore i matice. Ministarstvo dijaspore će raditi na još intenzivnijoj saradnji gdje bi kao krajnji cilj imali veća ulaganja naše dijaspore u maticu i produktivniju saradnju na polju nauke i obrazovanja. Mi moramo djelima, a ne samo riječima, pokazati da nam je stalo do naše dijaspore. Kao mala država, sa ogromnom i bogatom dijasporom, trebamo i moramo iskoristiti na pravi način taj potencijal na zadovoljstvo prije svega tih ljudi, ali i države Crne Gore.
POBJEDA: Kakve konkretne mjere planirate u cilju privlačenja investicija iz dijaspore u Crnu Goru?
AZEMOVIĆ: To je oblast ko-
INTERVJU: Mirsad Azemović, ministar dijaspore
ja je veoma zanimljiva. Naša dijaspora je veoma zainteresovana za ulaganje u Crnu Goru. U narednom periodu moramo da uradimo analizu svih započetih projekata i da napravimo prezentaciju tih projekata širom svijeta gdje su naši ljudi. Mislim da je važno da našu dijasporu upoznamo detaljno i sa Nacrtom prostoronog plana, da budu do kraja upoznati sa budućim kapitalnim projektima. Posebno je važno da im se ponudi mogućnost investiranja na budućoj trasi auto-puta. Mislim da jednom transparentnom politikom možemo znatno doprinijeti da se stepen stranih ulaganja poveća.
POBJEDA: Postoje li planovi za olakšavanje procedura i birokratskih prepreka za članove dijaspore koji žele da investiraju ili da se vrate u Crnu Goru?
AZEMOVIĆ: Upravo zato je i važno što je nekadašnja Uprava za dijasporu sada Ministarstvo. Mi ćemo svakako pomagati međuresorski u bržem
Do kraja godine izradićemo plan svih aktivnosti. Očuvanje jezika, kulture i identiteta je svakako od krucijalne važnosti. Raduje me što naša udruženja širom svijeta mnogo rade na tome da očuvaju svoj identitet - poručio je Azemović
rješavanju tih birokratatskih barijera.
POBJEDA: Koje korake planirate da preduzimate kako bi se očuvala crnogorska kultura, jezik i identitet među mlađim generacijama u dijaspori?
AZEMOVIĆ: Do kraja godine izradićemo plan svih aktivnosti. Očuvanje jezika, kulture i identiteta je svakako od krucijalne važnosti. Raduje me što naša udruženja širom svijeta mnogo rade upravo na tome da očuvaju svoj identitet. Imamo dosta planova, imamo entuzijazma i očekujem da ubrzo i krenemo sa konkretnim aktivnostima.
POBJEDA: Gdje vidite crnogorsku dijasporu za pet do deset godina? Koji su vaši dugoročni ciljevi na ovom polju?
AZEMOVIĆ: Mislim da je dugoročno važno napraviti precizan registar naše dijaspore. Na osnovu toga, radiće se i planovi aktivnosti. Naša dijaspora je brojna, naši ljudi u dijaspori su uspješni sportisti, ljekari, biznismeni. Mi želimo da budemo njihova podrška i radićemo sve što je do nas da oni budi od koristi i svojoj državi i da se u većem broju vraćaju nego što odlaze iz Crne Gore. Crna Gora nema pravo da zaboravi svoje najbolje ambasadore širom svijeta - našu dijasporu.
POBJEDA: Kako planirate angažovati mlade iz dijaspore kako bi bili aktivniji u vezama sa Crnom Gorom?
AZEMOVIĆ: Mislim da već imamo određene dobre projekte, koji se vezuju da ljetnje škole. Međuresorska saradnja nam je važna upravo iz razlo-
ga jer uz pomoć našeg Ministarstva vanjskih poslova direktno stižemo do naših ljudi u dijaspori, gdje ćemo u direktnoj saradnji sa udruženjima iseljenika praviti i konkretne planove saradnje. Planiramo osnivanje Fonda za najbolje talente u raznim oblastima kako bi ih približili matičnoj državi, a onda ih i međusobno povezati.
POBJEDA: Kakvu ulogu dijaspora može imati u procesu evropskih integracija Crne Gore?
AZEMOVIĆ: Siguran sam da dijaspora uveliko radi na direktnoj pomoći na planu EU integracija. Ne smijemo zaboraviti da su brojni pojedinci sa naših prostora veoma uticajni ljudi u politici u državama EU, pa nam i ta vrsta pomoći mnogo znači. N. KOVAČEVIĆ
CetInje - Više požara i juče je bilo aktivno na području Cetinja. - Novi požar izbio je u mjestu Ublice - kazao je za Radio Cetinje načelnik Službe zaštite i spašavanja Miloš Ćećanović - Iz čista mira planulo je u mjestu Ublice. Na poziv mještana, brzom intervencijom smo ugasili vatru i stavili požar pod kontrolu. Međutim, aktivirao se ponovo. Da li se sam aktivirao ili ga je neko zapalio, ne znam – kazao je Ćećanović. Istakao je da su požari u Barjamovici i u Markovini još aktivni.
Najava iz Glavnog grada
P ODGORICA - Komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda Glavnog grada, u što kraćem roku utvrdiće činjenično stanje, a uprava grada uz gradska preduzeća pomoći će porodici Vukčević čija kuća je izgorjela u požaru. Iz Glavnog grada naveli su da je kuća porodice Vukčević, u naselju Barutana, izgorjela u srijedu.
- Uprkos brzoj reakciji vatrogasaca, pričinjena je velika materijalna šteta koju je neophodno sanirati, a Čedomiru i njegovoj majci Darinki obezbijediti normalne uslove za život - rekli su iz Glavnog grada. Komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, Zdravko Blečić kazao je da su vatrogasci stigli u najkraćem roku na lice mjesta.
Fondacija Volonteri Crne Gore pomoći će Nikšićanima koji su zbog požara ostali bez krova nad glavom
PODGORICA – Fondacija
Volonteri Crne Gore uplatiće jednokratne novčane pomoći u visini od 200 eura porodicama koje su zbog požara ostale bez krova nad glavom. Pozivamo lokalne vlasti, ali i nadležne državne organe, da u što kraćem roku obezbijede ovim porodicama trajan smještaj i pomoć koja im je potrebna, saopšteno je iz Fondacije
Volonteri Crne Gore. - S velikom tugom smo ispratili situaciju u naselju pod Trebjesom, gdje su četiri porodice ostale bez svojih kuća i svega što im je u nekoj mjeri omogućavalo normalan život. Veći broj lica i porodica pogođenih požarom i njegovim posljedicama korisnici su naših servisa. Fondacija Volonteri Crne Gore uplatiće jednokratne novčane pomoći u visini od 200 eura porodicama koje su zbog požara ostale bez krova nad glavom - kazala je Marina Došen iz Fondacije Volonteri Crne Gore.
Ona je pozvala lokalne vlasti, ali i nadležne državne organe, da u što kraćem roku obezbijede ovim porodicama trajan smještaj i pomoć koja im je potrebna.
- Naravno, osim jednokratnih novčanih pomoći, Fondacija će uložiti napore da ovim porodicama obezbijedi pomoć
PODGORICA - Požari koji bukte po Crnoj Gori ne nanose samo veliku materijalnu i ekološku štetu, već su takođe uzrokovali i zagađenje vazduha, koje ostavlja posljedice po zdravlje građana.
Nakon zimskog perioda, tokom kojeg je zbog sezone grijanja vazduh u pojedinim opštinama sjevera bio maksimalno zagađen PM česticama, koje uzrokuju oboljenja disajnog sistema, južni dio države je ljeti u opasnosti zbog požara koji su takođe uzročnici zagađenja, kada se javljaju u ovolikom broju.
Iz IJZCG su kazali i da je vazduh, gledano u odnosu na propisane parametre, generalno lošeg kvaliteta u centralnoj i sjevernoj regiji Crne Gore, naročito u zimskim mjesecima gdje se dešavaju prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti srednjih dnevnih koncentracija za praškaste PM čestice koje se koriste kao indikatori stanja kvaliteta vazduha.
POREĐENJE
PRIJETNJA ZDRAVLJU: Požari uzrokovali zabrinjavajuće
u kontinuitetu u vidu osnovnih životnih i prehrambenih namirnica. Koristimo priliku da pozovemo sva fizička i pravna lica iz Crne Gore da pruže podršku i pomoć ovim porodicama i na taj način im olakšaju borbu za egzistenciju. Država, to jest vlasti, u obavezi su osigurati svim građanima i građankama uslove za samostalan i dostojanstven život - naglasila je Došen.
Iz Fondacije napominju da članovi RE zajednice žive u jako lošim uslovima i da ne treba čekati najteže situacije da bi se njihova realnost promijenila. - Članovi RE zajednice su pogođeni siromaštvom i nedostatkom elementarnih uslova za život. Mišljenja smo da je neophodno ozbiljno i hitno reagovati u cilju rješavanja njihovog statusa i stvaranja adekvatnih uslova za njihovo stanovanje u cijeloj Crnoj Gori. Nažalost, često kao društvo čekamo najteže situacije i tek tada reagujemo. Obično bude prekasno za promjenu trenutne realnosti. Želimo poručiti svim pripadnicima RE zajednice da nijesu sami, i da uvijek mogu računati na našu pomoć i podršku. Naravno, uz pomoć naših cijenjenih donatora koji su primjer što znači solidarnost, humanost i zajedništvo - zaključila je Došen. R. P.
- U odnosu na prošlu godinu, kada su u toku juna, jula i avgusta ukupno bila tri prekoračenja propisanih srednjih dnevnih koncentracija za praškaste čestice u čitavoj Crnoj Gori, ove godine su samo u junu registrovane visoke koncentracije PM10 čestica u sve tri zone kvaliteta vazduha. Dva dana su registrovana prekoračenja granične vrijednosti srednje dnevne koncentracije PM10 čestica u Baru, tri dana u Pljevljima i po četiri dana u Bijelom Polju, Podgorici – Zabjelo i Blok V, Nikšiću i Kotoru - istakli su iz IJZCG. Problem šumskih požara se uvećava po učestalosti, ozbiljnosti i trajanju. Rizik od šumskih požara raste u uslovima suše, toplotnih talasa i tokom jakih vjetrova. Uz klimatske promjene koje dovode do viših temperatura, sušnijih uslova i sve veće urbanizacije seoskih područja, sezona požara počinje ranije i završava se kasnije. - Požari postaju sve ekstremniji u smislu spaljene površine, trajanja i intenziteta, te mogu poremetiti transport, komunikacije, vodosnabdijevanje i elektrodistribucionu mrežu. Treba imati u vidu da je teritorija Crne Gore u ljetnjim mjesecima izložena prašini i sitnom pijesku koji potiče iz pustinje Sahare, što takođe doprinosi zagađenju vazduha - ističu iz IJZCG. Iz Instituta za javno zdravlje su, na pitanja Pobjede, objasni-
Ispitivanja tokom proteklih mjesec dana pokazala su da je vazduh bio najzagađeniji u Podgorici i Nikšiću. Prema podacima sa mjernih stanica u okviru Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori, prvih dana avgusta detektovane su visoke koncentracije lebdećih PM10 i PM2,5 čestica u vazduhu u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju, a takođe je primijetan porast zagađenja vazduha u Podgorici 7. i 8. avgusta koje je, zahvaljujući kiši, smanjeno
li da je dim od šumskog požara mješavina zagađivača vazduha od kojih su čestice promjera manjeg od 10 mikrometara (PM2,5 i manje čestice) glavna prijetnja po javno zdravlje. - Efekti po zdravlje od kratkoročnog izlaganja česticama se kreću u rasponu od nadražaja/iritacije očiju i sistema organa za disanje do ozbiljnijih efekata, uključujući smanjenu funkciju pluća, zapaljenje pluća, bronhitis, pogoršanje astme i drugih plućnih bolesti, pogoršanja kardiovaskularnih bolesti, poput srčane insuficijencije, pa čak i prijevremenog umiranja - kazali su iz te zdravstvene intituci-
je koja vodi računa o uticajima okruženja na zdravlje stanovništva. Ispitivanja, koja su rađena tokom proteklih mjesec, pokazala su da je vazduh bio najzagađeniji u Podgorici i Nikšiću. Prema podacima sa mjernih stanica u okviru Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori, koji su dostupni u realnom vremenu na zvaničnom sajtu Agencije za zaštitu životne sredine, prvih dana avgusta detektovane su visoke koncentracije lebdećih PM10 i PM2,5 čestica u vazduhu u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju, a takođe je primijetan porast zagađenja
vazduha u Podgorici 7. i 8. avgusta koje je zahvaljujući kiši smanjeno.
UTICAJ NA ZDRAVLJE Ove PM čestice zbog svoje male veličine (promjera 2,5 mikrometara i manje) mogu lako prodrijeti u krvotok preko pluća i cirkulisati po cijelom tijelu, što dovodi do sistemskih oštećenja tkiva i ćelija, upale
posljedice po zdravlje koje se mogu pripisati izloženosti česticama pm2,5 podgorica pljevlja nikšić Srednje Raspon** Srednje Raspon** Srednje Raspon** smanjenje (u mjesecima) prosječnog životnog vijeka u 30. godini života
broj prijevremenih smrti (svi
prijevremene smrti /
udio u svim smrtima (prirodni uzroci) koji se mogu pripisati izloženosti (%)
Prečišćivači pomažu samo ako ne izlazite iz prostorije
Na pitanje da li jonizatori vazduha i prečišćivači za stanove i firme zaista pomažu, odnosno da li je vazduh u domovima i na radnim mjestima čistiji, iz IJZCG odgovaraju da pravilno primijenjeni prečišćivači
vazduha (posebno sa HEPA filterima) mogu privremeno poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru gdje se primjenjuju, ali to je kratkoročni efekat jer kada se prozor ili vrata otvore, kvalitet vazduha se pogoršava.
- Budući da se u toku dana stanovništvo kreće, prečišćivači vazduha mogu uticati samo na dio dnevne izloženosti. Prema zaključcima iz publikacije Svjetske zdravstvene organizacije (Personal Interventions and Risk Communication on Air Pollution) iz 2020. godine preporučivanje upotrebe prenosivih prečišćivača
vazduha sa stanovišta javnog zdravlja se smatra preuranjenim, s obzirom na to da postoji nedostatak informacija o njihovoj efikasnosti u realnim uslovima uprkos njihovoj dokazanoj efikasnosti u laboratorijskim uslovima - smatraju u IJZCG. Iako su efikasni u prostoriji u kojoj se koriste, iz IJZCG upozoravaju da treba imati
koja, usljed dugoročnog izlaganja, može dovesti do nastajanja raka.
- Zagađenje vazduha stoga predstavlja rizik za nastajanje bolesti i prijevremeno umiranje, a najviše je povezano sa nastankom moždanog udara, ishemijske bolesti srca, hronične opstruktivne bolesti pluća, raka pluća i drugih organa, šećerne bolesti, kognitivnih oštećenja i neuroloških bolesti - kazali su Pobjedi iz IJZCG.
Oni su istakli da sa automatskih stanica ne možemo dobi-
U tabeli je naveden procijenjeni teret na zdravlje usljed izloženosti česticama PM2,5 većoj od vrijednosti koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija u Podgorici, Pljevljima i Nikšiću
na umu da ukoliko se prostor previše izoluje može doći do povećanja koncentracije ugljen-dioksida ili nekih zagađivača vazduha koji se mogu stvarati u tom zatvorenom prostoru do nivoa koji mogu štetno uticati na zdravlje. - Korišćenje prečišćivača vazduha bi se moglo preporučiti za pacijente na primjer
u zatvorenom prostoru, efikasno koristiti klima uređaji, kao i upotrebom maski. - Ukoliko podaci o monitoringu kvaliteta vazduha Agencije za zaštitu životne sredine pokazuju da je indeks zagađenja vazduha srednji, visok ili veoma visok, te ukoliko vidimo da je prisutna smanjena vidljivost usljed zagađenja vazduha, potrebno je ograničiti količinu vremena koju provodimo napolju. Ovo naročito važi za osjetljive grupe (djecu, trudnice, starije osobe i hronične bolesnike), a posebno se preporučuje prekid svih zahtjevnih fizičkih aktivnosti uključujući vježbanje i sportske aktivnosti napolju - pojasnili su iz IJZCG.
NA jugrožeNIjI
PodgorIcA , PljevljA I NIkŠIć
U studiji ,,Uticaj zagađenja vazduha na zdravlje u Crnoj Gori“, koja je objavljena 2016. godine, analizirani su podaci o izloženosti stanovništva praškastim PM10 i PM2,5 česticama u Podgorici, Pljevljima i Nikšiću.
Ta studija je dokazala da zagađenje vazduha predstavlja značajno opterećenje bolestima u ovim opštinama.
Hronični bolesnici ugroženiji
Saobraćajna nesreća u Radanovićima
PODGORICA – L.B. iz Srbije (22) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se sinoć dogodila u Radanovićima. Do nesreće je došlo u 19 sati i
20 minuta, a nastradali je bio vozač motocikla. Kako je saopšteno iz OKC-a Uprave policije, jedna osoba je povrijeđena. r. P.
Uspješna zajednička akcija policije
ti sve podatke o PM česticama jer se pored automatskih analizatora na mjernim stanicama vrše i gravimetrijske analize kao potvrdne metode gdje se uzorci sakupljaju ručno i naknadno obrađuju u laboratoriji. Očekuje se da će podaci za avgust, na zvaničnom sajtu Agencije za zaštitu životne sredine, biti objavljeni u drugoj nedjelji septembra. Na pitanje koliko dana i u kojim opštinama su premašene dozvoljene koncentracije PM čestica, odgovorili su da se iz izvještaja za jun može zaključiti da je u toku tog mjeseca bilo prekoračenja srednjih dnevnih koncentracija PM10 čestica i to dva dana u Baru, tri dana u Pljevljima i po četiri dana u Bijelom Polju, Podgorici – Zabjelo i Blok V, Nikšiću i Kotoru.
ZAŠTITA
Od zagađenog vazduha se može zaštititi tako što će se ograničiti izloženost, odnosno više boraviti u zatvorenom prostoru, ograničiti fizička aktivnost, smanjiti zagađenje vazduha
sa hroničnom opstruktivnom bolesti pluća, srčanom insuficijencijom i slično, koji treba da ostanu kod kuće i budu zaštićeni od izlaganja zagađenom vazduhu. Neki prečišćivači vazduha mogu sadržavati elektrostatske filtere, jonizatore, imati UV lampe bez adekvatne zaštite koji mogu emitovati ozon koji je snažan iritant pluća,
- Izraženo po glavi stanovnika, teret zagađenja značajno je veći u Pljevljima, nego u ostalim gradovima. Međutim, prema podacima IJZCG, apsolutne vrijednosti uticaja, izražene kroz broj prijevremenih smrti, izubljenih godina života i broj hospitalizacija koje se pripisuju izloženosti, slične su u sva tri analizirana grada.
- Sve je više dokaza koji pokazuju da do uticaja izloženosti PM česticama dolazi čak pri koncentracijama PM čestica manjim od sadašnjih graničnih vrijednosti koje preporučuje Evropska unija, pa čak i Svjetska zdravstvena organizacija, a koje su korišćene kao referentne u ovoj analizi - upozorili su iz IJZCG.
Uzevši sve navedeno u obzir, kažu iz te institucije, može se smatrati da je uticaj zagađenog vazduha na zdravlje stanovništva puno veći nego što se može procijeniti koristeći postojeće prihvaćene naučne alate, pogotovu kada se pored glavnih zagađivača, koji se koriste u procjenama (PM čestice, azot dioksid (NO2) i ozon (O3 )), uzme u obzir uticaj svih ostalih zagađivača vazduha u domaćinstvima i spoljašnjoj sredini koji se ne može izmjeriti niti evidentirati u rutinskoj zdravstvenoj statistici.
j. MArTINovIć
te mogu štetno uticati na zdravlje - kazali su iz IJZCG. Istakli su i da Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje prečišćivače vazduha kao javno zdravstveno rješenje – već preporučuje da se djeluje na izvorima emisije i smanji ukupna, naročito dugotrajna izloženost zagađenom vazduhu.
Kratkotrajna izloženost (dani ili nedjelje) zagađenom vazduhu povezana je s povećanim rizikom od pogoršanja već postojećih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, kao i prijevremenim umiranjem. Starije osobe su pod povećanim rizikom od zdravstvenih efekata zbog kratkotrajne izloženosti dimu od požara usljed njihovih već postojećih bolesti pluća i srca i zato što važni fiziološki procesi, uključujući odbrambene mehanizme, opadaju s godinama. Epidemiološke studije o kratkotrajnoj izloženosti PM česticama pokazale su da se u tim slučajevima javlja veći rizik od posjeta službama hitne pomoći, prijema u bolnicu i smrtnosti kod starijih osoba (U.S. EPA, 2009). Ne postoji dovoljno naučnih istraživanja u ovoj oblasti, ali su svakako, pored starih, najviše izložene osjetljive grupe kao što su djeca, trudnice, osobe sa kardiovaskularnim i respiratornim bolestima, kao i osobe sa nižim socio-ekonomskim statusom. Iz IJZCG upozoravaju da su istraživanja pokazala da osobe sa alergijama, kod kojih već postoji hronična upala disajnih puteva, doživljavaju pogoršanje simptoma tokom požara. Simptomi alergijske reakcije su gotovo isti kao i drugi simptomi kratkotrajnog udisanja dima od požara kao što su nadražaj i sekrecija iz nosa i disajnih puteva, peckanje i suzenje očiju, kratak dah, jak kašalj i iskašljavanje. Takođe, istraživanja pokazuju da osobe koje su profesionalno izložene dimu od šumskih požara, kao što su vatrogasci, mogu razviti alergijske reakcije respiratornog sistema. Studije, koje su ispitivale respiratorne simptome i plućnu funkciju kod profesionalnih vatrogasaca, otkrile su pojačane simptome, hiperreaktivnost disajnih puteva i smanjenu funkciju pluća tokom gašenja požara.
PODGORICA - Službenici
Uprave policije locirali su i u Piperima uhapsili Mirka Andrijaševića, koji je nakon hapšenja u četvrtak pobjegao iz prostorija Odjeljenja bezbjednosti (OB) Danilovgrad. Iz Uprave policije podsjetili su da je M.A. uhapšen jer je kod njega pronađeno dva kilograma kokaina i pištolj sa izbrušenim brojem.
M.A. je, kako se dodaje, osumnjičen da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet droga.
- On se, iskoristivši momenat nepažnje policijskog službenika zaduženog za obezbjeđenje njegovog prisustva u prostorijama za zadržavanje OB Danilovgrad, dao u bjekstvorekli su iz policije.
U potrazi za njim, kako su saopštili, učestvovali su službenici OB Podgorica, Sektora za borbu protiv kriminala, Sektora granične policije i Sektor
policije posebne namjene, kao i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova. - Tom prilikom policija je nakon višesatne akcije u mjestu Piperi, u blizini jedne osnovne škole, locirala i uhapsila M.A. kome je logistiku pružao njegov brat D.A. - navodi se. Policijski službenici su, kako se dodaje, identifikovali više osoba za koje se sumnja da su pružali logistiku M.A. prilikom njegovog bjekstva i izvlačenja na bezbjedno mjesto kako bi bio nedostupan nadležnim organima za sprovođenje zakona. Navodi se da će se o eventualnoj krivičnoj odgovornosti tih osoba nadležno tužilaštvo naknadno izjasniti. - U odnosu na policijskog službenika koji je bio zadužen za obezbjeđenje prisustva M.A. u prostorijama za zadržavanje, bez odlaganja će biti pokrenut postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti u skladu sa zakonskim propisimanavodi se u saopštenju. r. P.
Direktor SSŠ u Pljevljima izazvao incident u školskom kafiću ,,Milet bašta“, policija podnijela krivičnu prijavu protiv njega
PLJEVLJA – Službenici policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv Pljevljaka Bojana Strunjaša (42) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Iz Uprave policije pojašnjavaju da su u petak, oko 23 sata, pripadnici komunalne policije i inspektorka za turizam tokom kontrole ugostiteljskog objekta ,,Milet bašta“, prijavili da je direktor Srednje stručne škole B.S. kojoj pripada taj ugostiteljski objekat, oštetio
ODT Podgorica
službeni uređaj komunalne policije – fonometar koji služi za mjerenje jačine zvuka.
– U službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prikupljena su obavještenja na zapisnik od B.S. kao i od svjedoka događaja. Sa svim je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu koji je naložio podnošenje krivične protiv B.S. u redovnom postupku zbog sumnje d a je izvršio krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari – kaže se u saopštenju Uprave policije. c. g.
Zadržavanje osumnjičenom za napad na članove porodice
PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata N. H. iz Podgorice zbog sumnje da je fizički napao porodicu.
- Osumnjičeni je fizički napao oca i sestru, nanoseći sestri tjelesne povrede, prijeteći da nekog od njih neće biti kad izađe iz zatvora - navodi se u saopštenju ODT-a. r. P.
Od žabljačke deklaracije iz septembra 1991. godine, Crna Gora je sebe opisala kao ekološku državu. Od tada naovamo, ona ističe ciljeve očuvanja prirode i čistote naseljenih sredina. Međutim, naše zanimanje kod toga nije da vrednujemo šta je od tada naovamo učinjeno u ekološkoj praksi, već da utvrdimo zašto ekološka pitanja u Crnoj Gori nisu bila izazov opstanku dosadašnjih antievropskih vlada, dok se u Srbiji to upravo sada odigrava. Stoga želimo da istaknemo koje drugo, neekološko pitanje može ujediniti narod u Crnoj Gori i konačno otkloniti ovu njegovu dilemu - ili nezavisna Crna Gora ili beogradska Crna Gora. Sva ostala pitanja su sporedna.
PRVO O EKOLOŠKIM NEDOUMICAMA
Možda bismo se mogli zapitali da li bi Crna Gora mogla biti stvarna ekološka država jedino onda kada bi bila razvijena demokratska zemlja. Šta mislimo, koji bi odgovor preovladavao u javnom mnjenju oko toga koji sistem bolje štiti prirodu: demokratija ili autokratija? Parlament ili diktator? Deset partija ili jedna partija? Mandić ili Milatović? Opšti ekološki moral ili prinuda države zakonom? Svetska pravila ili domaća pravila ove 2024. godine ili 2124. godine? Ima tu još antinomičnih nedoumica, koliko god hoćemo. Nas više zanima to šta birač misli koji sistem čuva Crnu Goru, koji sistem daje najbolje standarde čistote. Recimo, evo letnje nedoumice - koji sistem daje odgovor da li morska obala u Crnoj Gori pripada slobodnom prilasku naroda ili njoj mogu pristupiti jedino oni koji plate ulaznicu za plažu. Ko tu ima više, a ko manje prava na lepo more? Na kojoj plaži majka i otac imaju pravo da deci donesu zdravu hranu i limunadu umesto prinude obalskog rentijera da mogu jedino njegovu hranu i vodu ponuditi svojoj deci? Zašto građanin ne može na plaži da razvije svoj suncobran
POGLED SA STRANE: Zašto ekološka pitanja u Crnoj Gori nijesu bila izazov za opstanak
Nezavisna Crna Gora je jedino pitanje koje sada može ujediniti sve političke snage željne slobode i svojom masovnošću poraziti kvislinške i iredentističke organizacije. To je po kvalitetu sasvim drugačije pitanje od onog trenutnog u Srbiji. Tamo je u ovom trenutku to ekologija litijuma, a u Crnoj Gori je to pitanje zastave na Lovćenu. Zar to nije čudesno, da tako različita pitanja u dvjema sagraničnim državama mogu ujediniti političku volju građana? A oba su progresivna! To je značajan istorijski trenutak, jer rješavanje tih pitanja u obje države može ustanoviti čvrste demokratske vlade. I može obnoviti poljuljanu evropsku i atlantsku perspektivu Podgorice i Beograda
umesto gazdinog? Ko ima pravo da izgradi privatnu vilu na obali ili da skrene tok potoka na planini i na njemu izgradi mini centralu?
Ko će pre pozitivno reagovati na ova pitanja: liberalna ili autoritarna država? Nema tu jasne formule. Ali ono što je mnogo puta dokazano jeste ovo - kada dođe do prirodne i ratne katastrofe na obali i bilo gde u unutrašnjosti, autoritarna država brže reaguje od demokratske, jer joj ne stoje na putu parlamentarne procedure koje produžavaju nevolje i agoniju stanovništva. Ali zato diktatura, zbog samovolje, jednostrano rešava teškoće, a nerado ispravlja nedostatke. Na dugi rok, demokratija daje šire pozitivne rezultate.
EKOLOGIJE
U Srbiji je u poslednjih nekoliko godina ekologija iznenada otišla na stepen pretnje po stabilnost vlade. Otvoreno je ovo pitanje: da li je zahtev građana u Srbiji da se zabrani rudarenje litijuma prerastao u očima autokratskog režima kao sredstvo za njegovo nasilno rušenje, a ne kao ekološki cilj? Predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević brani rudarsku politiku kabineta predsednika Srbije optužbom da je cilj ekološke politike smrt Vučića, a ne novo zasađeno drveće. Ovim rečima je on opisao svoje shvatanje ciljeva ekoloških aktivista na njihovom mitingu u Beogradu 10. avgusta, 2024. godine - da su to ,,ekolozi koji ne sade drveće,
već kopaju rake i otvoreno i monstruozno prete smrću predsedniku Vučiću“ … ,,nećete ga uplašiti“! ,,A nećemo dozvoliti da ugrozite Srbiju zarad ličnih interesa koje podržavaju Kurti, ustaše i strane službe“, po listu Danas, 12. avgust 2024. godine. Dakle, šta da izaberemokralja ili narodni parlament? Možda i jedno i drugo, zajedno. To smo davno imali. A možda je dobro da to ni nemamo. Nova situacija u Beogradu to ne zahteva, ali zato daje moguć primer da je samo jednim društvenim pitanjem moguće egzistencijalno okupiti frontovske političke snage i smeniti odmetnutu vladu i poltronski parlament.
Vladu u Beogradu je uznemirilo to što je ekološko pi-
Vladu u Beogradu je uznemirilo to što je ekološko pitanje oko litijuma protestno privuklo demonstrante iz različitih ideoloških struja. Tu su i liberali, i monarhisti, i velikosrbi, i komunisti, i navodni četnici, i federalni regionalisti i centralisti, i izborni apstinenti, i zaposleni sa nezaposlenima, i penzionerski slojevi, omladina i stari, selo i grad, i Srbi i nacionalne manjine. To onda vodi ka dizanju cijelog naroda, a narodnu lavinu je teško zadržati instrumentima Vladine sile, jer se i ta sila iznutra cijepa od koristi slijepe poslušnosti ministrima policije i Vojske. Odjedanput ekološki narod ne reaguje na dosadašnje političke mantre kojima ga je Vučićeva vlada držala u pokornosti: Kosovo, ropstvo Srba u Crnoj Gori, licemjerna Evropska unija, američka mržnja Srbije, nevaljali medijski vlasnik, londonski milioner Šolak i kriminalna opozicija
tanje oko litijuma protestno privuklo demonstrante iz različitih ideoloških struja. Tu su i liberali, i monarhisti, i velikosrbi, i komunisti, i navodni četnici, i federalni regionalisti i centralisti, i izborni apstinenti, i zaposleni sa nezaposlenima, i penzionerski slojevi, omladina i stari, selo i grad, i Srbi i nacionalne manjine. To onda vodi ka dizanju celog naroda, a narodnu lavinu je teško zadržati instrumentima Vladine sile, jer se i ta sila iznutra cepa od koristi slepe poslušnosti ministrima policije i Vojske. Odjedanput ekološki narod ne reaguje na dosadašnje političke mantre kojima ga je Vučićeva vlada držala u pokornosti: Kosovo, ropstvo Srba u Crnoj Gori, licemerna Evropska unija, američka mržnja Srbije, nevaljali medijski vlasnik londonski milioner Šolak i kriminalna opozicija.
A tvrdoglavim nasiljem nad ekološkim demonstrantima, Vlada se sve više izoluje od naroda i preti joj pad. Po prvi put od dolaska ,,naprednjaka“ sa Nikolićem na vlast u Beogradu 2012. Godine, spontano je otkri-
veno pitanje na koje sadašnja Vučićeva vlada ne može da pruži pacifistički i pseudo-patriotski odgovor. I zbog toga se, za sada, brani propagandnom laži i policijsko-sudskom torturom nad omladinskim aktivistima. I zaprepašćena je što se sukobila sa amaterskim vođama pobune, a ne sa poznatim profesionalcima na čelu opozicionih partija i njihovim poslanicima. I odjedanput se na ulicama obrela brojna omladina koja nije viđena još od 5. oktobra 2000. godine. A opozicione partije su preko noći izgubile veliku težinu zbog čega je i raspored snaga u Skupštini postao manje važan od opšte solidarnosti naroda na ulici. Vladina nasilna politika u Beogradu je za svoj opstanak odabrala pogrešan postupak. To je dobro za budući narodni rasplet - ako ulica izdrži sa otporom. Sadašnji put službenog Beograda je put autodestrukcije autoritarne vlade. Vučićeva vlada može u parlamentu da se nosi sa opozicijom smicalicama sa kršenjem poslovnika o radu, proceduralnim kriminalom, nekulturom dija-
loga i propagandom laži, ali sa narodom na ulici ne može. Otuda će ona neprekidno pozivati da se ,,dijalog“ vlasti sa narodom premesti u parlament, jer ona tu vlada, a napolju ne. Pozivaće: ,,Vratimo se u institucije sistema“. To bi bila prevara. I ulica je deo demokratskog sistema.
ČUDNI NACISTI -
DEJSTVO EKOLOGIJE
Prve temeljne evropske zakone o zaštiti dobrobiti životinja su doneli nacisti u aprilu i avgustu 1933. godine u pruskom parlamentu koji je vodio Herman Gering - inače strasni lovac. Potom su, tokom narednih nekoliko godina, donosili i dodatne zakone o zaštiti kako domaćih, tako i divljih životinja. Ko bi ih prekršio bio bi poslat u koncentracioni logor Dahau koga su nacisti odmah po osvajanju vlasti punili prekršiocima zaštite životinja - a tek naknadno i svojim političkim protivnicima radi ,,prevaspitavanja“. Nacisti su zabranili kljukanje gusaka, kažnjavali vlasnike nepotkovanih konja, obustavili su kuvanje živih jastoga i kornjača, zabranili su komercijalno zamkarenje i lov na krzna, lov na konju i psećom poterom, zabranili su prvi na svetu lov na vuka (ionako ga više nisu imali, nadajući se prilivu iz Poljske), zabranili su trganje žabljih bataka sa žive žabe, jevrejsko beskrvno ,,košer“ klanje kao svirepost, stradalničko filmsko snimanje životinja, propisali su nežni transport životinja, zabranili su trovanje životinja, laboratorijske eksperimente i vivisekciju na životinjama (brzo su to promenili), uredili su način postupanja sa životinjama u zoološkim vrtovima i cirkusima, zabranili su i prekomernu seču šuma i svaku silu u držanju i dresuri životinja. Naravno, zabranili su ,,socijalnom ekologijom“ Jevrejima da idu u lov, da drže oružje i da imaju svojinu nad zemljom, i to isto učinili sa svim ,,nearijevskim“ rasama. Vrhunac nacističke ekološke politike je dostignut 1938. godine kada su zaveli prosvetnu programsku obavezu na svim školama i univerzitetima da brane predmet o dobrobiti životinja. I interesantno, samo se čini da su nacisti pre Eriha Froma uzeli stav da je lovac sinteza svih karakteristika koje čoveka čine spremnog za integralni život sa prirodom. Ne, nije to tako kod budućeg biofiličara Froma, Amerikanca. Njegov lovac je slo-
bodan čovek oslobođen od rasizma, arijevstva, od Boga i klasnog društva. Mi se sa Fromom i njegovim ,,zdravim društvom“ slažemo, ali sa nacističkom idejom zatvorenog i arijevskog društva, nikako. Kuriozitet nacističkih zakona nije samo u plemenitosti odnosa prema životinjama, već je i u tome što su nacističke zakone podržale sve progresivne i konzervativne političke organizacije u Nemačkoj, javne ličnosti i građani koji su inače bili protivnici politike Adolfa Hitlera Neke ekološke organizacije, poput ,,Prijatelja prirode“ su ipak bile raspuštene i to je baš bilo zbog suprotstavljanja Hitlerovoj političkoj ideologiji. I višijevska Petenova Francuska je podržala donošenje nacističkih ekoloških zakona uz svu omrazu okupiranog naroda prema germanskom osvajaču. I svi Hitlerovi ekološki zakoni sa manjim modifikacijama važe i danas u demokratskoj Nemačkoj, s tim što su iz njih u 1951 .godini uklonjeni rasistički i antidemokratski ideološki elementi. Sve stare fundamentalne odredbe su opstale i ušle čak u zakone o dobrobiti životinja i šuma u mnogim državama sveta. I kod nas je tako - recimo kod zabrane nasilnog kljukanja gusaka radi uvećane masne jetre, za paštetu - pod uticajem nemačkih ,,zelenih“, preko odredbi EU.
KO JE PRVI POČEO
Nisu nacisti prvi ekolozi. U Evropi se ipak uzima zdra-
vo za gotovo da je Žan Žak Ruso u 18. veku bio preteča savremene ekološke svesti i politike koja se svake godine 5. juna slavi kao Svetski dan ekologije. Po nama, to je preterano. Ruso nije obrazovao fundamente ekologije uprkos svom pozivu na povratak prirodi, ali je divnim romantizmom označio jedinstvo ljudskog roda i lepote prirode. On je tragao za rajskim zdravim društvom zbog kojeg je, kao i zbog svoje šizofrene naravi i manije gonjenja teško stizao, ali nije istraživao koji politički sistem neminovno daje čistu prirodu. Njegov glavni lek za zdravo društvo je bio uništenje privatne svojine, ali ne i za čistu pijaću vodu. I kako onda Rusoovu Evropu spojiti sa islamskom civilizacijom koja je Muhamedovim p ečatom u 7. veku, mnogo pre nastupa Prudona i pape Lava Trinaestog u 19. veku, proglasila privatnu svojinu za prirodno stanje ljudi? No, Muhamed je bio oprezan i od privatne svojine je izuzeo more, reke, vazduh, svetlost, vetar i neobrađeno zemljište - slično rimskom ager publicusu. I kako sprečiti obnovu privatne svojine što je posle sloma socijalizma i doživljeno - a
to Ruso nije mogao videti? I on nije odgovorio na pitanje kako je to uopšte moguće da vrlinasto početno prirodno stanje ljudi bude savladano njihovom ,,neprirodnom“ pohlepom, osim da su ljudi na to iz naivnosti i pristali. A to jeste kod njega naivno, a ne kod ljudi. Međutim, on jeste otvorio pitanje kako ljudi i priroda mogu ići zajedno kada se razori feudalna raspodela moći i ljudi oslobode aristokratije i Crkve. Otuda ga ističemo kao ličnost koja je, možda prva među nama, razumela da odbrana i unapređenje životne sredine zavisi i od političkog uređenja.
ČISTA I PRLJAVA
DRŽAVA
Diktatura daje prljavu državu, a demokratija čistu?! Ovakva bipolarnost ne može biti apsolutna. Japanski feudalizam je doneo kult vode i lične čistote vojne aristokratije dok u viteškoj Evropi nije. I imajmo u vidu, kurioziteta radi, da je u mongolskoj vojsci pod pretnjom smrtne kazne bilo zabranjeno vojniku da uzvodno mokri na reci. Vojnici nizvodno su se zbog toga bunili. A tek bi ih obuzela jarost zbog kupanja konja uzvodno. Papski Rim je tek 1425. godine sa naređenjem Martina Petog (Etsi in Cunctarum) zabranio rušenje antičkog urbanog i umetničkog nasleđa Rima i ugrožavanje života građana razgradnjom infrastrukturnih instalacija, što će Sveta Stolica širiti u bar 30 naredbi
u naredna četiri veka. Crkva je sa urbanom ,,ekologijom“ i smislom za očuvanje nasleđa krenula prva u Evropi. Naravno, Ruso je bio daleko iznad pojedinačnih ,,ekološih“ stavova mongolskog kana i rimskih papa. On nije uopšte verovao u izolovanu snagu i disciplinski bič kralja, kao ni i u isposničke higijenske dogme Crkve, već u opšti moral i vrline naroda u novom društvu. Tu zamisao je on prosvetiteljski otkopavao iz zaboravljenih grobova antičkih i srednjovekovnih filozofa pod mačem vitezova i Biblijom teologa. I stoga jeste shvatljivo zašto ga je revolucionarna Francuska sahranila u pariski Panteon 1794. godine.
PROBLEM SLOBODNE
OBALE
Mi smo ubeđeni da ekologija obuhvata i pravo građanina na slobodno uživanje prirodne datosti. U mnogim je državama tako. Građevine i hoteli su udaljeni od obale. Otuda se sledeće pitanje nameće: kako je država u Crnoj Gori sa stanovišta etike prirodnih ljudskih prava obdarila hotele da zauzmu deo obale za svoje goste sa isključenjem drugih posetilaca. To se, ipak, može, ma koliko nas to živcira. Jeste, to može, počev od rentiranja obale do prodaje obale ako je to u javnom interesu koji odgovarajući zakon obuhvata. Šta je javni interes?
Tu počinju podele u stavovima: u demokratskom
Mi smo ubijeđeni da ekologija obuhvata i pravo građanina na slobodno uživanje prirodne datosti. U mnogim je državama tako. Građevine i hoteli su udaljeni od obale. Otuda se nameće sljedeće pitanje: kako je država u Crnoj Gori, sa stanovišta etike prirodnih ljudskih prava, obdarila hotele da zauzmu dio obale za svoje goste sa isključenjem drugih posjetilaca. To se, ipak, može, ma koliko nas to živcira. Jeste, to može, počev od rentiranja obale do prodaje obale ako je to u javnom interesu koji odgovarajući zakon obuhvata. Što je javni interes?
ur eđenju se procena državnog javnog interesa vezuje za otvorenu inter- političku saglasnosti parlamentarne većine za razliku od diskretnog, tajnog i često koruptivnog ugovaranja ,,posla“ ministara iz autokratske vlade sa investitorom. Može li odbrana slobodnog pristupa crnogorskoj obali da ujedini političke snage u njoj? Danas, teško. Mi pri tome imamo u vidu da je obala već opterećena privatnom divljom i koruptivnom izgradnjom kuća, vila i hotela, i da je zauzeta. Mnoge plaže su okupirane. Sutra i planine?! Iz toga mi zaključujemo da je odbrana obale postala propuštena šansa za ujedinjenje svih raznorodnih političkih snaga u Crnoj Gori. More jeste delimično privatizovano, ma koliko se njegovo korišćenje nadziralo javnim inspekcijskim službama. Obala više nije prostor slobode svakog Crnogorca. Ima li drugog pitanja na kojem se narod u Crnoj Gori može ujediniti i obnoviti poverenje u Vladu? Ekologija obale i pravo na korišćenje mora države Crne Gore izgleda da nije to pitanje. Ima li onda drugog zajedničkog nespornog pitanja za ujedinjenje? Ima.
Nezavisna Crna Gora je jedino pitanje koje sada može ujediniti sve političke snage željne slobode i svojom masovnošću poraziti kvislinške i iredentističke organizacije. To je po kvalitetu sasvim drugačije pitanje od onog trenutnog u Srbiji. Tamo je u ovom trenutku to ekologija litijuma, a u Crnoj Gori je to pitanje zastave na Lovćenu. Zar to nije čudesno, da tako različita pitanja u dvema sagraničnim državama mogu ujediniti političku volju građana? A oba su progresivna! To je značajan istorijski trenutak, jer rešavanje tih pitanja u obe države može ustanoviti čvrste demokratske vlade. I može obnoviti poljuljanu evropsku i atlantsku perspektivu Podgorice i Beograda. Nama je ekologija u ovom traktatu bila sredstvo da kažemo da se samo u pojedinim istorijskim trenucima pojavljuju opštenarodni zahtevi koje političke organizacije mogu iskoristiti kako za progresivni iskorak, tako i za civilizacioni regres - zelena obalska revolucija u Crnoj Gori posle 1971. godine protiv zelene revolucije nacista 1933. godine. Opštenarodno pitanje je u Srbiji sada u 2024. godini postao litijum, a pitanje nezavisnosti Crne Gore se otvorilo posle avgusta 2020. godine. Želimo narodu sreću da te dve opšte šanse za napredak iskoristi u obe države.•
KOLAŠIN: Na sat blokiran put Berane - Kolašin preko Bjelasice, mještani tvrde da saobraćaj na tom pravcu nije bezbjedan
KOLAŠIN – Više od 200 mještana Smajlagića Polja i okolnih naselja okupilo se juče na raskrsnici ka željezničkoj stanici i putu ka Bjelasici i blokadom saobraćaja od 11 do 12 sati upozorili na sve rizike koje donosi odvijanje saobraćaja od Berana ka Kolašinu preko Bjelasice.
Kako je kazao Radomir Minić, upućena je građanska ini-
cijativa koja ukazuje na brojne probleme nastale odvijanjem saobraćaja pored kuća, imanja, dvorišta, neprilagođenom brzinom, bez ikakvih saobraćajno-tehničkih uslova. - Još nema odgovora nadležnih institucija. Želimo ovom blokadom da upozorimo i Vladu i Ministarstvo saobraćaja da se hitno uključe u rješavanje ovog problema. Rizično je i za nas koji tu živimo, ali i za vozače i učesnike u saobra-
ćaju. Ne smijemo čekati neki tragični događaj. Ovaj protest, blokada i naši zahtjevi nijesu usmjereni protiv stanovnika Berana, Rožaja, Plava i ostalih koji koriste ovu magistralu. Hoćemo da put bude bezbjedan za sve. Ako je premijer Spajić otvorio put i tunel Klisuru, neka sada obezbijedi i bezbjedno odvijanje saobraćaja - kazao je Minić. Neuslovni put kroz Smajlagića Polje do Bjelasice, bez širi-
ne, signalizacije, pratećih tehničkih detalja, očigledno nije i za putnička i teretna vozila i za autobuse. Saobraćaj sa Bjelasice ugrožava i gradske ulice. Uskoro počinje i školska godina pa su i rizici veći. Vladan Bulatović ističe da se moraju spriječiti tragične posljedice.
- Bezbjednosni rizik je visok i o tome je trebalo voditi računa kada je otvoren tunel „Klisura“. Da se na vrijeme nastavilo sa izgradnjom auto- puta Mateševo - Andrijevica, ovaj put ne bi bio regionalni već turistički i ne bilo ovakvih problema - kazao je Bulatović. Problemi koje je donijelo otvaranje tunela „Klisura“ prisutni su u cijelom gradu, ukazao je Miljan Čogurić.
- Ugroženi su životi djece. Potrebno je više policajaca, saobraćajnih znakova, ispitivača brzine. Očekujemo da nam se pomogne - poručio je Čogurić. - Gradom se odvija tranzitni saobraćaj i do toga je dovelo otvaranje ovoga puta - kazao je Miodrag Vlahović, dodajući da hitno treba projektnom dokumentacijom planirati zaobilaznicu koja će povezati Bjelasicu i priključni put za auto-put Mateševo - Kolašin. D R . D.
NIKŠIć: Vodovod napravio plan racionalizacije
Kiša
NIKŠIĆ – U pojedinim krajevima nikšićke opštine počele su restrikcije u snabdijevanju vodom, a naredne sedmice, ukoliko ne bude kiše, bez vode će, naizmjenično, ostajati i prigradska naselja.
Vode na vidrovanskom izvorištu je sve manje, ali rade sve pumpe, baš kao i pumpa u Blacama i još sredinom prošlog mjeseca aktivirani su svi bunari u Pokloncima.
Prema riječima v. d. direktora Vodovoda Nikšić Nebojše Delića, iako je velika suša, do sada, nijesu imali većih problema.
– Već od 15. jula u kompletan sistem uključena su pumpna postrojenja iz Poklonaca, ali na Vidrovanu je sve manje vode. Prognostičari najavljuju da bi za nekolika dana moglo
Ljubav Crnogorca i Portorikanke, rođena u Kataru, nastaviće da živi u Crnoj Gori
KOLAŠIN - Ima li što ljepše nego kada se život razigra. Kada se život rastrči. Kada je mladima oslonac i trajanje. Kada se životom hvale i ponose oni koji se najviše vole. Kada je život ljubav.... On je Jovan Gačević iz Mojkovca, iz Crne Gore. Ona je je Ami Anrade iz Portorika. Proteklih mjeseci boravili su zagrljeni na prostoru nekadašnje Jugoslavije, od Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore... Rastrčali su se da pokažu kakva ljubav nastaje kada se u dalekom Kataru, sretnu rukometaš iz Crne Gore i pravnica iz Portorika...
Jovan Gačević, supertalentovani rukometaš iz Mojkovca je prije 11 godina otišao u Katar. Lopta života i talenat igre i nadigravanja, odveli su ga u nepoznatu i organizovanu zemlju koja bezrezervno poštuje rukomet. Prošao je sve selekcije od pionira, kadeta, juniora i seniora. Trenutno nastupa za Al Duhail sport klub sa kojim je tri puta osvojio Azijsku ligu šampiona i četiri puta bio prvak Katara. Najvećim uspjehom smatra učešćće na Svjetskom rukometnom prvenstvu u Poljskoj, gdje je bio jedan od najmlađih, ali i najzapaženi-
jih reprezentativaca Katara. Ami Anrade je završila osnovnu školu u Portoriku. Seli se za Panamu gdje završava srednju muzičku školu. Pravni fakultet je završila u Majamiju, na Univerzitetu Florida. Nakon završenih studija je na geografskoj karti zaokružila – Katar. Prvi korak je gotovo bila šala jer se sa drugaricama prijavila na konkurs za stjuardese za kompaniju Katar ervejz. Nakon par sedmica su im stigli rezultati i Ami je jedina od svojih drugarica prošla na konkursu za stjuardese. Avionska nesreća u kojoj je srećno prošla učinila je da više ne radi kao stjuardesa. Trenutno se kao pravnik bavi nekretninama u jednoj američkoj kompaniji i to na onlajn način. Jovan Joco Gačević je u svemu bio poseban pa i u ovom odabiru ljubavi svoga života. Iskreno i ponosno se prisjeća prvog susreta s Ami... - Upoznali smo se u Dohi za vrijeme korone. Ispostavilo se
da slučajni susreti na ulici mogu da imaju ambiciju da traju cijeli život. Odmah sam u Ami osjetio neku energiju i znao sam da je to – to. Na naše zbližavanje je pozitivno uticao i karantin koji je tada nametala korona. Živimo skladno i srećno, kao prava porodica. U Kataru imamo dosta prijatelja iz bivše Jugoslavije pa nam je sadržajnije i zanimljivije. Njen posao trenutno traži da je stalno pored laptopa dok sam ja na treninzima. Na kraju dana nalazimo vrijeme jedno za dru-
go i za prijatelje - ističe Jovan Gačević.
Sa zadovoljstvom prepričava ljetošnji odmor s Ami koji je bio najljepši ali „najprostraniji“ jer su obišli skoro cijelu nekadašnju Jugoslaviju. Najviše su se zadržali kod prijatelja u Bosni i Hercegovini.
- Avionom smo stigli do Zagreba gdje nas je sačekao prijatelj Mirza. Sa njim je počela naša „avantura“ po BiH, od zapada pa ka istoku, od Cazina ka Goraždu. Svima smo bili zanimljivi, svi su se trudili da nas ugoste i zaista im dugujemo veliku zahvalnost jer nam je bilo prelijepo. Osjećali smo se kao kod kuće, ipak, Crna Gora je Crna Gora.... Takvu emociju prilikom susreta sa Crnom Gorom osjetila je i Ami Andrade, Jocova đevojka i izabranica. Priznaje da je sve ljepše i od onoga kako je njen Jovan-Joco opisivao Crnu Goru.
zahladiti, pa se nadamo da će makar biti smanjena potrošnja vode, da će se manje koristiti za zalivanje, te da ćemo ljeto „izgurati“ bez značajnijih restrikcija. Istina, već smo napravili plan kako da naredne sedmice počnemo s isključenjima i sigurno ćemo prvo početi sa prigradskim naseljima. No, možda padavine promijene sve. Bogetići već trpe, pa sela na nižim nadomorskim visinama od nikšićkog polja svaki drugi dan su bez vode, dok u Župi imamo tri grupe i po nekolika sela, naizmjenično, svaki treći dan su pod restrikcijama. Nadamo se da će nas kiša spasiti – optimista je Delić. Voda se svakodnevno kontroliše i bakteriološki je ispravna, a dva puta sedmično iz Nikšića se šalje uzorak i Institutu za javno zdravlje. Ra. P.
- Putovala sam cijelim svijetom kao stjuardesa, ali nikada nijesam vidjela ovoliko prirodne ljepote na malom prostoru kao u Crnoj Gori. Pogotovo je nestvarno lijep ovaj sjeverni dio sa planinama, rijekama, jezerima. Svaki dan koji smo bili u Crnoj Gori, Jovan me vodio da vidim nešto novo. I svaki put je bilo baš novo, neočekivano, drugačije, što se pamti za sva vremena. Od ovog ljeta je Crna Gora moj drugi dom - iskreno nam je kazala Ami Andrade. Mojkovačka buduća snaha iz Portorika je prihvaćena punim plućima i srcem. Ponosni su bili Jovanov otac Boško i majka Milanka, sestre Nina i Branka. Upoznali su je i brojni prijatelji porodice Gačević u Mojkovcu i van Mojkovca. Upoznavanje je brzo prelazilo u oduševljenje obje strane, kao i prijatelja koji su vidjeli kako se Joco i Ami vole i kako je ona i komunikativna i prirodna i lijepa. Ali i Ami je iz jednog drugog svijeta brzo uočila i naučila kako je uvažena i prihvaćena i kao izabranica Jovana Gačevića i kao mlada i moderna đevojka koja iz „bijelog svijeta“ počinje da upoznaje i voli Crnu Goru. I da uči crnogorski jezik jer je taj zadatak odmah dala sebi. Prošlog četvrtka su se Jovan i Ami vratili u Katar. Da nastave svoje sportske i poslovne karijere, da se još više potvrde u rukometu i u pravno-poslovnom biznisu. Ambicije ovo dvoje mladih ljudi, imaju i jasnu narednu odluku – porodica će se stvarati i podizati samo u Crnoj Gori. Sad su Mojkovac i Portoriko tu.... Dr. DRašković
Neđelja, 18. avgust 2024.
TEHERAN/TEL AVIVPrema informacijama iz američkih izvora, napad na Izrael može se očekivati svakog dana. Islamska Republika Iran i pripadnici „Osovine otpora“, koju čine palestinski militantni pokret Hamas, šiitski pokret Hezbolah u Libanu, milicije pod iranskom kontrolom u Siriji i Iraku, te jemenski hutisti postigli su dogovor i sada se radi na političkoj odluci.
Spirala nasilja pokrenula se kad je Hezbolahova raketa krajem jula ubila 12 djece Druza na dijelu Golanske visoravni koji je okupirao Izrael. Vlada premijera Benjamina Netanjahua iskoristila je taj zločin da bi u odmazdi ubila prvo visokorangiranog zapovjednika Hezbolaha u Bejrutu, glavnom gradu Libana, a onda je izvela spektakularnu likvidaciju u Teheranu, gdje je ubijen Ismail Hanije, politički lider Hamasa.
TeokraT sko vodsT vo Teokratsko vodstvo Irana još jednom je osramoćeno jer se potvrđuje da izraelski agenti švrljaju po glavnom gradu, i to u trenutku inauguracije novog predsjednika, dok su u posjeti inostrani gosti. „Foreign Policy“ je imao interesantno zapažanje navodeći da ne treba isključiti podršku izraelskom djelovanju od strane dijela iranskog stanovništva koje je nezadovoljno teokratskom vlasti, lošim uslovima života i gušenju u krvi svih protesta, uključujući i posljednji koji je organizovan zbog smrti djevojke u policiji koja ju je privela jer nije pokrila kosu u skladu s religijskim pravilima. Vrhovni religijski vođa Ali Hamenei je, svjestan tinjajućeg nezadovoljstva – tokom protesta se često pojave transparenti u kojima se traži prestanak pomoći Palestincima i ostalim članicama „Osovine otpora“, jer se na njih troše velika finansijska sredstva - dozvolio da na predsjedničkim izborima pobijedi Masud Pezeshkian, civil, iako je time zakomplikovao prenos vlasti kad umre. Teheran je minule nedjelje objavio saopštenje u kojem stoji da „Iran nastoji uspostaviti stabilnost u regiji, ali do toga će doći samo kažnjavanjem agresora i stvaranjem odvraćanja od avanturizma cionističkog režima (Izraela)“, prenosi „Reuters“, dodajući da je akcija neizbježna. Iranska je vlast svjesna da mora reagovati na ubistvo Haniyeha jer bi bilo kakav drukčiji scenario doveo u pitanje snagu režima, što je u modelu odnosa koje definiše politika sile opasno. Soufan centar, dobro informisana obavještajna kompanija, piše da vijesti „sugerišu namjeru Irana i ,Osovine otpora‘ da se Izraelci strateški opterete razdobljem iščekivanja i neizvjesnosti“.
-Ova strategija ima za cilj da
Američki mediji pišu da je otvoreni sukob Irana i Izraela realan
iskoristi nemire unutar Izraela, pojačavajući pritisak na njegovo vodstvo- dodaju. Obavještajna kompanija tvrdi da Iran i saveznici nedavne izraelske napade doživljavaju kao eskalaciju radi izazivanja šireg regionalnog sukoba pod izraelskim uslovima. Cilj je ili uvući Iran u direktan sukob s Izraelom, za koji se izraelski premijer Benjamin Netanjahu nada da će takođe podstaknuti uključivanje SAD, ili prisiliti Iran i njegove vazale na povlačenje, čime se ponovo uspostavlja regionalno odvraćanje koje je Izrael uživao prije 7. oktobra, kada je Hamas izveo teroristički napad na jug Izraela. Nije tajna da Iran ne želi eskalaciju sukoba zbog unutrašnjih previranja koja bi se mogla oteti kontroli u slučaju ulaska u širi rat, piše Jutranji list. Stratezi u Teheranu svjesni su da ne mogu računati na podršku saveznika, Rusija je vezana agresijom na Ukrajinu, a Narodna Republika Kina se ne želi miješati u bilo koji rat i ni na čijoj strani. Otvoreni sukob s Izraelom koji dobija podršku SAD mogao bi biti poguban i za vazale, osobito najjačeg među njima Hezbolah, koji bi se našao pod snažnim američkim udarima. Slabljenje Hezbolaha, možda čak i na nivou na kojem je sada Hamas, predstavljalo bi pad iranskog uticaja u strateški važnom Libanu, koji Teheranu osigurava izlazak na Mediteran, te Siriji, gdje podržava režim Bašara al-Asada.
o reol moći
Ako ne bi uspio da pobijedi Izrael, Iran bi izgubio oreol moći i snage koju sada ima u regiji, te bi mu vjerojatno leđa okrenuli postojeći arapski saveznici, a na prvo bi mjesto mogla stupiti Saudijska Arabija, posebno ako sklopi savez sa SAD i Izraelom. Izraelska vlada želi takav ishod i smatra se da je Netanjahu zbog toga i pokrenuo niz likvida-
cija, čime je istovremeno u drugi plan bacio pregovore o primirju u pojasu Gaze, budući da u ime Hamasa sada nema ko da pregovara. Palestinski militantni pokret traži osobu koja bi naslijedila Haniyeha, a navodno bi to mogao biti Khaled Mashaal, kojeg je Izrael već jednom pokušao ubiti.
„Blumberg“ piše da je otvoreni rat između Izraela i Irana ponovo realna mogućnost, a Izrael je spreman za napad Irana, koji je obećao da će uzvratiti za ubistvo političkog šefa palestinske grupe Hamas 31. jula u Teheranu. Kako se navodi, sukob između Izraela i Irana je decenijama tinjao, a dvije strane su napadale jedna drugu, uglavnom, ograničeno ili preko proksija.
Međutim, izbijanje rata između Izraela i Hamasa, u oktobru 2023. intenziviralo je neprijateljstvo dvije strane, pa je tako u aprilu došlo i do direktnog raketnog i napada dronovima Irana na Izrael, zbog prethodnog udara izraelskog vazduhoplovstva na iranski konzulat u Damasku, u kom je ubijeno 16 ljudi, od čega osam visokorangiranih oficira Iranske revolucionarne garde.
Iako je iranski napad prouzrokovao „minimalnu štetu“ i izazvao ograničen povratni napad, direktni udari doveli su sukob između Izraela
i Irana u opasniju fazu, piše američki list.
ko je u prednosT i Prema navodima „Blumberga“, izraelske snage imaju ogromnu tehnološku prednost u odnosu na iranske, što je djelimično i rezultat vojne i finansijske podrške SAD, koje već duže vrijeme pokušavaju da osiguraju prednost Izraela u regionu.
Tako, je npr. Izrael jedina država na Bliskom istoku koja je kupila borbeni avion F-35 kompanije „Lokid Martin“, koji važi za najskuplji sistem naoružanja ikada napravljen. Takođe se vjeruje da Izrael ima nuklearno oružje, iako to nikada nije priznao.
Nasuprot tome, nastavlja američki list, sankcije i politička izolacija otežale su Iranu pristup stranoj vojnoj tehnologiji, podstičući ga da razvije sopstveno naoružanje, uključujući rakete i dronove koje je lansirao na Izrael u aprilu.
Slaba tačk a Irana je Ratno vazduhoplovstvo, čiju okosnicu čine borbeni avioni MiG-29 i F-14 „tomket“. Teheran je zbog toga sa Moskvom ugovorio nabavku višenamjenskih aviona Su-35, međutim nije poznato koliko će i kada ovih letilica biti isporučeno.
Što se nuklearnog naoružanja tiče, već duže vrijeme postoje pretpostavke da Iran planira
da iskoristi svoj nuklearni program za razvoj istog, što je Teheran više puta negirao. Procjenjuje se da je Iran do sada akumulirao dovoljno obogaćenog uranijuma da napravi nekoliko nuklearnih bombi, ukoliko se odluči za njegovo obogaćivanje na 90 odsto čistoće, što je neophodno kako bi se uranijum iskoristio za izradu nuklearnog naoružanja. Iako je u tehnološkom nedostatku i za sada zvanično ne posjeduje nuklearno naoružanje, smatra se da iranska vojska ima značajne zalihe balističkih i krstarećih raketa, kao i jeftinih bespilotnih letilica, tj. dronova, koje je koristila u napadu na Izrael. Kako piše „Blumberg“, u tom napadu Iran je saznao da je prodor u gustu mrežu PVO Izraela veliki izazov jer moraju najprije da se prođu borbeni avioni izraelskog vazduhoplovstva, a zatim i sistemi PVO kao što su „davidova praćka“, „hec“, „gvozdena kupola“, koji su zajedno sa američkim i drugim savezničkim snagama presreli „99 odsto od više od 300 dronova i raketa koje je Iran lansirao“.
Sa druge strane, navodi se da Oružane snage Irana, između ostalog, na raspolaganju imaju sisteme PVO poput S-300 i domaćeg sistema za presretanje balističkih raketa „arman“. Obje zemlje sposobne su i za sajber ratovanje. Tako je prije više od jedne decenije, softver poznat kao „stuknet“ ugrozio rad u iranskom postrojenju za obogaćivanje nuklearnog materijala, tokom operacije za koju se sumnja da su izveli SAD i Izrael.
sa jber raTovanje Istovremeno, prema procjeni američke Odbrambene obavještajne agencije (DIA) od 11. aprila, Iran je sposoban za „niz sajber operacija, od informacionih do destruktivnih napada na vladine i komercijalne mreže širom sveta“. Takođe se navodi, da je Teheran hakerskim napadima pokušao da onesposobi rad računara i protok vode u dva okruga Izraela. Izraelski vazdušni napad na postrojenja iranskog nuklearnog programa bili bi jedan od najekstremnijih odgovora na novi iranski napad, a poznato je da je Izrael prethodno tu prijetnju „rezervisao“ isključivo za trenutak kada Iran dođe do ivice razvoja nuklearnog oružja. Glavni problem u ovom domenu za Tel Aviv, jeste to što su iranska nuklearna postrojenja brojna i raštrkana širom ove velike države. Osim toga, najvažnija postrojenja premještena su ispod zemlje, upravo radi zaštite od potencijalnih napada.
Međutim, ovaj potez nije zaustavio manje sabotaže koje se pripisuju Izraelu. Tako se smatra da je upravo Izrael odgovoran za ubistva pet iranskih naučnika koji su radili na nuklearnom programu od 2010. godine, kao i za eksploziju u ključnom postrojenju za obogaćivanje. Zbog prijetnji od izraelskih napada, visoki vojni zvaničnik, odgovoran za zaštitu iranskog nuklearnog programa, rekao je u aprilu da će njegova zemlja propisno uzvratiti ako izraelske snage budu gađale postrojenja. On je nagovijestio i da bi prijetnja da će to učiniti mogla natjerati Iran da preispita svoju politiku „miroljubivog nuklearnog programa“, piše američki list. save Z ni C i i reakC ija arap ski H dr Ž ava Najvažniji saveznici Irana su šiitske militantne grupe u Libanu, Jemenu, Iraku i Siriji koje podržava finansijskim sredstvima, oružjem i obukom. Od svih grupa, Hezbolah bi sigurno imao najznačajniju ulogu u direktnom sukobu dvije zemlje, s obzirom na bogato iskustvo koje ovaj pokret ima u borbama protiv izraelske vojske. Osim toga, Hezbolahov arsenal sadrži više od 70.000 raketa i projektila, uključujući precizno vođene i rakete dugog dometa, piše „Blumberg“ pozivajući se da podatke izraelskih obavještajnih službi. Jemenski Huti vjerovatno bi bili željni da učestvuju u većem ratu, budući da su od početka rata između Izraela i Hamasa, pored napada na komercijalne brodove u Crvenom moru, lansirali balističke rakete i dronove na Izrael. Što se država regiona tiče, list navodi da je jedini iranski saveznik Sirija, ali da je malo vjerovatno da će vlada predsjednika Bašara el Asada previše uticati na tok sukoba, jer i dalje nastoji da uspostavi kontrolu nad čitavom zemljom.
Pored Sirije, Iran ima i dobre odnose sa Rusijom i Kinom, mada je malo vjerovatno da će se ove dvije države direktno uključiti u sukob s Izraelom. Sa druge strane, Izrael ima SAD i Veliku Britaniju na svojoj strani, a poznato je da su avioni dvije države presrele i uništile dio raketa i dronova koje je Iran lansirao u aprilu. Očekujući novi iranski napad na Izrael, američka vojska je najavila korake kako bi pojačala svoje prisustvo na Bliskom istoku i poslala dodatne brodove, borbene avione i plovila sposobna za odbranu od balističkih raketa. Kada su u pitanju ostale arapske države, „Blumberg“ navodi da iako su četiri zemlje (Bahrein, UAE, Sudan i Maroko) sklopile sporazume o normalizaciji sa Izraelom, tj. Abrahamske sporazume, malo je vjerovatno da bi bilo koja arapska država stala uz Izrael u sukobu p rotiv jedne muslimanske zemlje, naročito ako je moćna poput Irana. mr. j.
PODGORICA - Koncertom Gradskog hora „Jadran“ iz Tivta 12. avgusta završeno je prvo izdanje Tivatskog muzičkog festivla (Tivat Music Festival). Tokom osam nedjelja trajanja ove manifestacije, održan je 21 koncert na 11 lokacija i ugošćeno je preko 550 izvođača iz 21 države.
Kako je na zatvaranju festivala kazala umjetnička direktorica TMF-a Dragana Jovanović, programi manifestacije obuhvatili su djela klasične muzičke umjetnosti, koja su izvodili umjetnici sa svjetskih scena, kao i djela iz žanra džeza i pop muzike. Prvo izdanje Tivatskog muzičkog festivala održano je na više lokacija u Tivtu i Bokokotorskom zalivu, od 18. juna do 12. avgusta, a Dragana Jovanović, inače dirigentkinja i profesorica na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u intervjuu za Pobjedu rezimira ključna dostignuća ove novoosnovane manifestacije koja je dijelom realizovana u koprodukciji sa Međunarodnim festivalom KotorArt.
POBJEDA: Koliko ste zadovoljni odazivom publike, ali i izvođača na prvom izdanju Tivatskog muzičkog festivala?
JOVANOVIĆ: Tivatski muzički festival zamišljen je kao platforma za umjetničku prezentaciju, ali i istraživanje najrazličitijih individualnih i kolektivnih stvaralačkih mu-
Neđelja, 18. avgust 2024.
Umjetnička direktorica Tivatskog muzičkog festivala Dragana Jovanović u razgovoru realizacijom prvog izdanja ove muzičke manifestacije
Estetski i istorijski raspon prostora opštine Tivat – na moru i kopnu, kao i intrigantna zajednica koju čine Tivćani i njihovi stalni i privremeni gosti, svakako su idealna pozornica za ostvarenje dublje komunikacije mnogostrukih kulturoloških izraza. Da smo na pravom putu, ukazuje mi upravo činjenica da su svi festivalski događaji koje smo do sada realizovali naišli na veliko interesovanje publike i veoma afirmativna reagovanja – kazala je Jovanović
zičkih praksi u kulturnoj stvarnosti savremenog svijeta. Nadam se da pominjanje svjetske kulture ne zvuči pretenciozno, budući da je riječ o sasvim novom festivalu koji je upravo „napunio“ svoj prvi mjesec života. Riječ je o tome da je koncept koji je osmislio, a sada već mogu da kažem i realizovao kreativno-produkcijski tim festivala, snažno usmjeren ka susretu najrazličitijih kutura i subkultura, lokalnih i globalnih. Estetski i istorijski raspon prostora opštine Tivat – na moru i kopnu, kao i intrigantna zajednica koju čine Tivćani i njihovi stalni i privremeni gosti, svakako su idealna po-
zornica za ostvarenje dublje komunikacije mnogostrukih kulturoloških izraza. Da smo na pravom putu, ukazuje mi upravo činjenica da su svi festivalski događaji koje smo do sada realizovali naišli na veliko interesovanje publike i veoma afirmativna reagovanja i profesionalne i najšire javnosti. Programi koje smo ponudili obuhvatili su djela elitne muzičke umjetnosti, ali i kompozicije iz žanra popularne muzike. Naročitu pažnju poklanjamo stvaralaštvu za najmlađe, a poseban prostor želimo da omogućimo autorima i interpretatorima iz Tivta i Boke Kotorske.
POBJEDA: Jesu li svi ti segmenti profunkcionisali unutar umjetničke zajednice Tivta i ostatka Boke?
JOVANOVIĆ: Čini se da je TMF kroz ove četiri najvažnije programske linije pogodio potrebe Tivta i okoline, što me posebno raduje, budući da smo se susreli sa izazovom već razvijene festivalske sredine i auditorijumom sa izgrađenim ukusom. Za dalja razmišljanja u pogledu razvoja festivala, svakako su me motivisali i razgovori sa našim gostima – internacionalnim izvođačima, kompozitorima, studentima muzike, pjevačima amaterima i uopšte – po-
POBJEDA: Koje su ključne tačke na koje biste željeli da se fokusirate u narednim izdanjima festivala?
JOVANOVIĆ: Muzika, Boka i prijateljstvo za mene su bili glavni idejni pokretači, a onda i tri ključna pojma u strukturi
platforme kakvu smo željeli za Tivatski muzički festival. Godine mog najprisnijeg života sa muzikom već su bitno preuzele dominaciju nad mnogim drugim sadržajima. Ipak, bliskost sa novim, mladim festivalom stvorila je, na neki način
poznato, a ipak drugačije uzbuđenje. Radujem se i uživam u boravku u Boki prema kojoj mi je posebnu ljubav razvila moja profesorka, prijateljica i još mnogo toga, Darinka Matić-Marović, prva i najčuvenija dirigentkinja sa naših prostora. Slučaj
ili nešto više, učinili su da upoznam i zavolim i mnoge druge Bokelje i ljubitelje Boke, i upravo sa nekima od njih krenula sam u avanturu stvaranja TMF-a. Zahvalna sam na toj prilici i nadam se povoljnim vjetrovima na našem putu!
svećenicima muzici u najširem smislu... Ističući upravo uspostavljanje dobre energije sa publikom kao primaran utisak nastupa, ohrabrili su me u nadi da savremeni čovjek još uvijek ima potrebu za intenzivnijim povezivanjem i da je usamljenički individualizam 21. vijeka, možda ipak samo faza koju muzika može da prevaziđe. Zbog toga mi se sada, u završnoj fazi festivala, čini da TMF mogu da sagledam kao kompleksni skup pojedinačnih događaja koji zajedno dostižu i „dodatni“ smisao. Taj smisao počiva u ideji da je moguće predložiti kvalitetan a komunikativan program koji kroz otvaranje ka „drugom“, tj. različitom, promoviše zajedničke vrijednosti i životni stil dostojan savremenog čovjeka.
POBJEDA: Kako ste uspjeli da uspostavite tako raznovrsan program koji uključuje simfonijske orkestre, horove, kamerne sastave i soliste?
JOVANOVIĆ: Savremene svjetske festivalske forme sve više promovišu druželjubivu atmosferu, oslanjaju se na ideju otvorenosti ka multikulturalnosti i sebe vide kao graditelje mostova između različitih kultura. Takav je i naš TMF, a to pokazujemo i ličnim primjerom – najuže jezgro tima čine Tivćanka, Zagrepčanin i Beograđanka! Andrea Orladno-Tripović je direktorka fondacije i dirigent Gradskog hora „Jadran“, Tomislav Novačić je menadžer festivala, dok sam ja preuzela angažman umjetničke direktorke. Dolazimo iz divergentnih sredina pa smo sa sobom ponijeli čitavu paletu raznoraznih znanja, vještina, poznanstava, iskustava... Sa druge strane, sličnost u načinu vrednovanja i sklonost ka timskom radu otvorila nam je vrata ka drugim inostranim, regionalnim i lokalnim partnerima. U programskom i produkcijskom smislu najviše smo se oslonili na drage prijatelje i pouzdane saradnike iz festivala KotorArt. Njihova dugogodišnja praksa i volja da najkompleksnije programe realizujemo u koprodukciji bila je od presudne važnosti.
POBJEDA: Kako vidite ulogu festivala u promovisanju kulturnog dijaloga između lokalne zajednice i međunarodnih umjetnika?
JOVANOVIĆ: Razvoj publike jeste jedan od glavnih ciljeva Tivatskog muzičkog festivala. Sa druge strane, kako sam i sama čest gost regionalnih i međunarodnih manifestacija ovog tipa, sa sigurnošću mogu da tvrdim da su festivali kao mjesta okupljanja većeg broja umjetnika, veoma važni u procesu obogaćenja individualnih umjetničkih iskustava. Inicirajući međusobnu razmjenu umjetničke izuzetnosti između pripadnika različitih nacionalnih kultura i prenošenje znanja između već rutiniranih profesionalca i mladih kolega na pragu karijere, a naročito kroz programe rezidencije kojima se u budućnosti veoma nadam i u okviru TMF-a, festivali omogućavaju umjetnicima da borave i rade u novim kontekstima i da kombinuju svoje vlastito iskustvo sa lokalnim. Ukoliko je moguće da publika koja prisustvuje događajima aktivno učestvuje u njima, stvara se pozitivan primjer integracije. Jedan dio naših događaja realizovan je na najvišem umjetničkom nivou i na tradicionalan način gdje je recepcija pažljivo biranih kompozicija predložena u standardnim scenskim uslovima.
POBJEDA: Što je u svemu tome bio najveći izazov?
JOVANOVIĆ: U produkcijskom smislu, najveći izazov svakako je bio koncert renesansne muzike na Ostrvu Gospe od milosti u izvođenju renomiranog italijanskog ansambla Mare nostrum. Ipak, jedinstvena atmosfera koncerta u sred mora, koju upotpunjuje pogled na manastir iz 15. vijeka i premijerno izvođenje nekoliko arija iz opera pisanih na libreto Don Krsta Ivanovića, rođenog Budvanina koji je djelovao kao kanonik Crkve Svetog Marka u Veneciji tokom 17. vijeka, vrijedjelo je svakog truda!
POBJEDA: Na koji način mislite da festival doprinosi kulturnom turizmu Tivta i Boke Kotorske?
JOVANOVIĆ: Razmišljajući o imenu novog festivala, kreativni tim je prolazio kroz brojne prijedloge, ali na kraju smo se odlučili za najjednostavniju varijantu koja jasno iskazuje ideju da je u središtu interesovanja festivala želja da Tivat, kao bitna vazdušna i pomorska luka Crne Gore, postane i prepoznatiljiva muzička luka. Pri kreiranju programskog koncepta uvažili smo mogućnost razvoja kulturnog turizma i shvatili festival kao pažljivo odabranu „kolekciju“ lijepih trenutaka koje treba podijeliti sa što većim brojem ljudi. Žanr vokalne muzike kao arhetipski muzički princip, nametnuo se kao dominantan u ideji da ozvučeni dah umjetnika lako pronalazi put do uha i srca slušalaca. Zbog toga je glas sveprisutan u našim programima, a moj, intimni podnaslov TMF-a – Duh i dah Tivta. Kada kažem Duh, zapravo mislim na potencijal festivala da postane dio identiteta ovog prostora, da bude izraz lokalne zajednice a da se istovremeno obraća globalnim temama. U tom smislu, očekujem da će festival izaći iz okvira najuže turističke sezone i da će, uz pomoć lokalnih institucija, uspjeti da se svojim participativnim i edukativnim sadržajima nametne najširoj javnosti i tokom cijele godine.
POBJEDA: Koliko su Vam lokalne vlasti i institucije pomogle u organizaciji festivala i koliko je važna njihova podrška ovakvim manifestacijama?
JOVANOVIĆ: Ni podrška lokalne samouprave nije izostala i mi smo veoma zadovoljni kako je Opština Tivat prigrlila TMF. Na prvom mjestu, naš pokrovitelj je Centar za kulturu Tivat, a u rješavanju mnogih izazova pomogla su nam opštinska komunalna preduzeća. Uspostavljamo sve bolju komunikaciju sa lokalnim ugostiteljima od kojih očekujemo razumijevanje za dijeljenje „zvučnog prostora“ kada izvodimo delikatne umjetničke programe... Podržavaju nas i Porto Montenegro u Luštica bej čije lokacije smo takođe uvrstili u mapu festivalskih događaja. Naišli smo na veoma pozitivne reakcije brojnih uglednih članova tivatske zajednice, a posebno bih istakla saradnju sa institucijama koje su nam omogućile proširenje aktivnosti na neke od najatraktivnijih opštinskih destinacija. Prostor Gornje Lastve smo ozvučili zahvaljujući partnerstvu sa društvom „Napredak“, a crkvene zajednice omogućile su da muziku okrenutu duhovnom i konteplativnom smjestimo u Crkvu Svetog Save i na ostrvo Gospe od milosti.
POBJEDA: Kako ste savladavali izazove koji su zasigurno nastajali organizacijom programa na najrazličitijim ambijentalnim i drugim scenama?
JOVANOVIĆ: Potencijali scenskih prostora u Tivtu i okolini su zaista raskošni, a lokacije više nego inspirativne. Ipak, produkcijski i tehnički uslovi su neujednačeni – što su ambijenti uzbudljiviji, to su uslovi za izvođenje izazovniji. Mislim da smo uspjeli da obezbijedimo optimalne standarde za nesmetani rad i komforan osjećaj umjetnika, a kako nam iskustvo i govori – najveći umjetnici bili su i najfleksibilniji po pitanju organizovanja proba i koncerata. Ove godine smo na pozicijama asistenata produkcije imali desetak djevojaka i mladića iz Tivta, kojima radno ljeto na festivalu znači radi sticanja dodatnih vještina, širenja kontakata, ali i dobrog provoda u zdravoj sredini. Ipak, dobro bi bilo sistemski razvijati lokalne kapacitete u oblasti menadžmenta u kulturi jer to svakako nedostaje. Kao muzičar, svakako bih najsnažnije podržala inicijativu da Tivat dobije koncertni klavir. Dobar instrument bi bio garant odaziva vrhunskih pijanista na nekom od naših budućih festivalskih izdanja, a vjerujem da bi bio i nadahuće nekom ovdašnjem učeniku muzičke škole da mašta o svojim daljim usponima.
POBJEDA: Da li već imate ideje ili planove za umjetnike i izvođače koje biste željeli da dovedete na sljedeće izdanje festivala?
JOVANOVIĆ: Po završetku premijernog izdanja TMF-a slijedi kratak predah, a već u septembru zakazana je svojevrsna sedmodnevna „konferencija“ šireg tima radi usaglašavanja snova koje već sanjamo sa objektivnim zadatostima koje nas čekaju. Veoma smo nestrpljivi da utvrdimo perspektivu festivala sa jasnim identitetom koji podrazumijeva kvalitet ali i moć da iznenadi, izazove... Sigurno je da će muzika ostati u centru našeg interesovanja, ali bismo imidž festivala željeli da obogatimo i drugim partnerstvima, na primjer sa Festivalom vjetra i udruženjem „Operosa“.
POBJEDA: Da li postoji mogućnost da festival u budućnosti obuhvati i druge umjetničke discipline?
JOVANOVIĆ: Voljela bih da napravimo iskorak u program savremene muzike koja podrazumijeva interdisciplinarni pristup stvaralaštvu. Vjerujem da bi kompozitorski jezik i invencija Nine Perović bili razumljivi i prijemčivi za publiku TMF-a u avanturi uspostavljanja inovativne i originalne muzičko-scenske programske linije festivala. Svakako, umjetnička misija festivala jeste i ostaće predstavljanje i tradicionalnih i novih umjetničkih formi.
J. NIKITOVIĆ za Pobjedu istakla zadovoljstvo
Premijerom filma „Nakon ljeta“ otvoren Sarajevo film festival
PODGORICA - Jubilarni, 30. Sarajevo film festival (SFF) svečano je otvoren u Narodnom pozorištu uručenjem Počasnog Srca Sarajeva palestinskom reditelju Eliji Sulejmanu u znak priznanja za njegov izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, te svjetskom premijerom fima bosanskohercegovačkog reditelja Danisa Tanovića „Nakon ljeta“. Pr emijerom filma „Nakon ljeta“, u kojem glavne uloge imaju Anja Matković i Uliks Fehmiu, ujedno je počeo i program SFF-a u Mostaru i Tuzli. Riječ je o filmskoj priči o mladoj ženi koja dolazi na udaljeno ostrvo kako bi riješila pitanje porodičnog nasljedstva. Direktor SFF-a Jovan Marjanović istakao je trodecenijsku posvećenost SFF-a prikazivanju najkvalitetnijih filmova, dok ujedno služi kao ključna platforma za razvoj regionalne kinematografije.
- Svijet oko nas nažalost nije bolji, nije onakav kakav smo zamišljali da može biti kada je Festival nastajao, međutim naše iskustvo u proteklih 30 godina pokazuje da refleksija na najteža vremena kroz dijalog i umjetnost nije samo važna, već i neophodna ako želimo da mir prevlada - poručio je Marjanović, dodajući da je misija SFF-a od samih početaka bila i ostalagledajući u prošlost graditi mostove i stvarati bolju budućnost. Marjanović je uručio uoči projekcije Tanovićevog filma prvo Počasno Srce Sarajeva jubilarnog SFF-a, a prema riječima
laureata, nagrađivanog palestinskog reditelja Elije Sulejmana, ovo je pravi trenutak za to priznanje, jer živimo u teškim vremenima i moramo omogućiti kinematografiji da svijet učini manje nasilnim. - Potrebno je da dijelimo srca i ljubav. Kada dođem kući, transplantiraću ovo srce - rekao je Sulejman, uz koga će počasnu festivalsku nagradu dobiti i Aleksander Pejn, Džon Torturo i Meg Rajan Na 30. SFF-u će do 23. augusta biti prikazano 247 filmova i serija iz 70 zemalja, raspoređenih u 20 festivalskih programa. U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva su 53 dugometražna igrana, dugometražna dokumentarna, kratka i studentska filma, od kojih će čak 19 imati svjetsku premijeru. Crnogorska kinematografija i ove godine će biti predstavljena na festivalu. Van konkurencije, svjetsku gala premijeru imaće crnogorska manjinska koprodukcija „Majka Mara“, prema scenariju i u režiji Mir-
jane Karanović, crnogorskog koproducenta Nemanje Bečanovića. „Majka Mara“ je koprodukcija Srbije, Švajcarske, Luksemburga, Slovenije, Bosne I Hercegovine i Crne Gore, a podržana je od Filmskog centra Crne Gore. U programu „Open Air“ svjetsku premijeru će imati crnogorska manjinska koprodukcija „Gym“ reditelja i scenriste Srđana Vuletića, crnogorskog koproducenta Željka Sošića. Film je koprodukcija Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske, a podržan je od strane Filmskog centra Crne Gore. U takmičarskoj selekciji za studentske filmove je i kratki film „Ništa lično, tata“, rediteljke i scenaristikinje Tamare Pavićević, koji će na 30. Sarajevo Film Festivalu imati svjetsku premijeru. Film je nastao u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, a prethodno je na konkursu za podršku studentskim filmovima podržan i od Filmskog centra Crne Gore. R. K.
PODGORICA - Predstava „Laž“ Beogradskog dramskog pozorišta odigrana je na Ljetnjoj sceni Doma kulture pred više od šest stotina gledalaca, što je rekord svih do sada realizovanih programa ovogodišnjeg festivala „Barski ljetopis“. Ova višeslojna drama iz miljea bračne tematike, djelo je francuskog autora Florijana Zelera, a režiju potpisuje Nikola Ljuca.
Radnja se odvija između dva para, usmjeravajući se na teme bračne vjernosti i izdaje, povjerenja i ljubomore, činjenica i njihovog krivljenja. Priča se gradi na postepenom iščezavanju istine, pravljenju psiholoških zamki između parova, ali i prijatelja, igri sa mogućnostima stvarnosti koja otkriva nepreglednu složenost i zamršenost ljubavnih i prijateljskih odnosa.
Uloge, pod svojim imenima, igraju Miloš Biković, Tamara Krcunović, Jelisaveta Teodosić i Miodrag Radonjić koji su, sudeći po reakcijama publike koja ih je sa scene ispratila ovacijama, uspjeli da ostvare namjeru reditelja Ljuce da, uz pažljivi odabir glumaca, napravi predstavu koja živi u trenutku, koja zavede publiku da gleda jednu zabavnu i provokativnu komediju o savremenom životu. „Istina je da je sve laž“ rečenica je koja je nekoliko puta izgovorena tokom predstave i koja je njen moto.
- Kada se izbriše ta granica, kad čovjek više ne može da se orijentiše gdje je lijevo, a gdje desno, to je stanje do kojeg su došli junaci u ovom pozorišnom komadu. Ova se tema tiče svakoga i pripada svačijem životu podjednako, te svako može da se prepozna u nekom trenutku, zato je i aktuelna - kazao je Biković, savjetujući onima koji na pred-
stavu dolaze u paru, da ne razgovaraju o njoj. Reditelj Ljuca zapitao se: „Koliko mi sebe i nama najbliže lažemo? Da li to radimo iz želje da zaštitimo voljenu osobu ili da bismo sebe sačuvali?” - Ovako nabrojano to djeluje poprilično prozaično iako nudi mogućnost za samodovoljnu refleksiju lake komedije. Scena je realistično bogata, stan srednje klase. Glumci se fizički i emotivno do kraja prepuštaju svojim strahovima, neurozama i igrama. Na trenutke treba da djeluje kao mješavina savremenog bulevarskog pozorišta i sitkoma. Međutim, kako tekst sam sebe počne da dekonstruiše i vješto otkriva prave namjere likova tako se i sam postupak mijenja ka nečemu što je duboki psihološki realizam, koji je čak i isuviše stvaran. Rediteljski postupak pojačava idejne potke drame i ogoljava samu suštinu pozorišne (životne) igre - kazao je Ljuca. A. Đ.
Poraz odbojkašica Crne Gore u Letoniji na startu kvali kacija za EP
Letonija 3
Crna Gora 2
Zemgales olimpijski centar ,,Jelgava“. Sudije: Laurenciju (Rumunija) i Piana (Italija). Rezultat po setovima: 26:24, 25:19, 24:26, 23:25, 15:9. Poeni iz napada: Letonija 70, Crna Gora 45. Poeni iz bloka: Letonija 11, Crna Gora 17. Poeni iz servisa: Letonija 9, Crna Gora 7. Greške protivnika: Letonija 23, Crna Gora 31.
LETONIJA: Ozola 6, Katrina Struka, Levinska 33, Dambrehte 6, Grundmane (libero), Dolotova 1, Šimkuse (libero), Kramena 2, Nečiporuka 12, Rita, Jurdža 17, Vagele 1, Reknere, Karmen Struka 14.
CRNA GORA: Đurović 10, Tvrdišić, Cenović (libero), Šušić, Jovović, Vuković 12, Džaković 11, Petranović 10, Vukčević 13, Rakočević, Budrak, Đukić, Krunić (libero), Dragović 13. Ženska odbojkaška reprezentacija Crne Gore bila je na korak od preokreta na gostovanju Letoniji na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine. Uprkos zaostatku 2:0 u setovima i tri meč lopte rivala, djevojke Milorada Krunića uspjele su da se izbore za taj brejk, ali ne i da slave - bilo je 3:2 (26:25, 25:19,
24:26, 23:25, 15:9) u Jelgavi. Vrlo zanimljiv meč odigran je u Zemgales olimpijskom centru, što je moglo da se nasluti na osnovu prvog seta u kojem se igralo u egal ritmu, a mini serijom naš tim došao je do prednosti 22:20, ali je nije sačuvao, već je prvi set pripao domaćinu 26:24. Ispuštena prednost u finišu prvog seta kao da je poremetila izabranice Milorada Krunića, koje su tokom cijelog drugog seta jurile zaostatak od tri, četiri poena, a Letonija je došla do 2:0 u setovima sa maksimalnih +6. Kontrolisale su domaće igru i u trećem setu, u kojem su naše odbojkašice jurile zaostatak do 24:21
Bod za „lavice“ u derbiju sa Hrvatskom na SP za igračice do 18 godina
i tri meč lopte za domaćina. Tada je uslijedio veliki preokret na servis Dijane Vuković i značajni poeni na mreži - serijom 5:0 Crna Gora je uspjela da se vrati u meč. Ponovo se, kao u test duelu sa Austrijom, ključnim pokazao ulazak Nevene Vukčević sa klupe. Nošene sjajnim povratkom naše djevojke su preuzele kontrolu nad igrom u trećem setu u kojem su Letonke znale da odgovore, pa su stizale i tri poena zaostatka. Ipak, u ključnim trenucima zaustavljena je korektorka domaćina, Marta Levinska, a u zanimljivoj završnici Danijela Džaković i saigračice sa 25:23 izborile su taj brejk
i osvojile bod koji bi mogao da bude od velikog značaja za plasman na EuroVolej. U petom setu, nažalost, Crna Gora nije uspjela da održi nivo iz trećeg i četvrtog - Letonija je povela 4:1, na promjeni strana imala 8:2, i na kraju dobila meč sa 15:9, iskoristivši treću meč loptu. Upravo je u petom setu ponovo proradio napad Letonije preko ljevoruke Levinske, koja je meč završila sa 33 poena, a u našem nacionalnom timu svih pet naših igračica koje su se upisale u poentere bile su dvocifrene. Nevena Vukčević je sa klupe doprinijela sa čak 13 poena, koliko je imala i Mina Dragović, od čeka osam iz bloka. Dijana Vuković meč je završila sa 12 poena, Danijela Džaković osvojila je 11, Simona Petranović i Saška Đurović po 10 poena.
Tek narednog ljeta Crna Gora će nastaviti kvalifikacije, utakmicom sa Letonijom kod kuće, pošto je treća selekcija u grupi D, Bosna i Hercegovina, odustala od takmičenja i duel u Bijelom Polju, planiran za 25. avgust, neće biti odigran.
Crna Gora je osvojenim bodom u Jelgavi napravila važan korak ka prvom plasmanu na Evropsko prvenstvo, na kojem će u ljeto 2026. godine igrati selekcije četiri zemlje domaćina, Turske, Češke, Švedske i Azerbejdžana, još osam selekcija na osnovu plasmana sa EuroVoleja 2023, kao i pobjednici sedam kvalifikacionih grupa i još pet najboljih drugoplasiranih reprezentacija. R. A.
Evropsko prvenstvo za rukometaše do 18 godina
Crna Gora je zauzela pretposljednje, 23. mjesto na Evropskom prvenstvu za rukometaše do 18 godina u Podgorici.
U duelu koji nije imao rezultatski značaj jer su oba tima izgubila status člana elitnog ranga evropskog rukometa, generacija koju predvodi trener Filip Popović savladala je Ukrajinu (29:23) u dvorani „Verde“.
Crna Gora je na smotri 24 najbolje selekcije kontinenta u našem glavnom gradu imala očajan učinak – upisala je samo jednu pobjedu, dva remija i pet poraza, pa će za dvije godine kroz B diviziju pokušati da se vrati u elitu.
DaniloGutić je protiv Ukrajine bio najefikasniji sa deset golova, dok je AleksaKnežević meč završio sa šest. Ne. K.
Neđelja, 18. avgust
PODGORICA – Pouke i poruke bile su dragocjene tokom jučerašnjeg razgovora sa Mihaelom Vidererom, predsjednikom Evropske rukometne federacije.
Prvi čovjek rukometa u Evropi cijeni, jer prepoznaje napore, prije svega ono što Rukometni savez Crne Gore radi na promociji sporta. Ima visoko mišljenje oko organizacija takmičenja u našoj državi, za koja kaže da su besprekorna. Istakao je Viderer i da je Crna Gora od obnove nezavisnosti jedna od najaktivnijih članica EHF. Priželjkuje snažan muški klub iz naše države u nekom od evropskih takmičenja.
- U tom kontekstu bilo bi mi drago da ponovo vidim muški klub iz Crne Gore koji će igrati u najvažnijim evropskim takmičenjima. Jer se dobro sjećamo što je Lovćen bio u evropskom rukometu, dok, nažalost, sada nemamo klub koji je na tom nivou – kazao je Viderer.
CRNA GORA ČLANICA EHF U PUNOM KAPACITETU
Nijeste prvi put u Crnoj Gori, kako se osjećate?
- Crna Gora je od trenutka obnove nezavisnosti jedna od aktivnijih članica Evropske rukometne federacije koja redovno učestvuje na takmičenjima u muškoj i ženskoj konkurenciji i koja, osim rezultata i izdanja na tim takmičenjima, pokazuje izuzetne organizacione sposobnosti. Zato je Crna Gora, zaista, članica EHF u punom kapacitetu.
Crna Gora je zemlja rukometa, da li se slažete?
- Da, definitivno možemo da kažemo da je Crna Gora zemlja rukometa. Rezultati ženske reprezentacije, ali i Budućnosti u Ligi šampiona to potvrđuju. Crna Gora je mala država, sa malom bazom, ali rezultati su uvijek na najvećem nivou. To je najbolja potvrda da se do izuzetnih rezultata može dolaziti zahvaljujući entuzijazmu i posvećenosti ljudi.
Crna Gora je osvojila olimpijsku i evropsku medalju, što to govori?
u mlađim kategorijama. U kolikoj mjeri ste zadovoljni organizacijom?
PODGORICA – Ženska kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore odigrala je 18:18 sa Hrvatskom u derbiju posljednjeg kola grupne faze Svjetskog prvenstva za igračice do 18 godina u Kini.
To je prvi remi crnogorskih rukometašica na šampionatu, nakon dva startna trijumfa.
Do remija su ,,lavice“ došle golom Ksenije Gašević osam sekundi prije kraja utakmice.
Bolje su u meč ušle naše igračice, vodile su 9:4 u 26. minutu, ali su rivalke do kraja prvog poluvremena zaostatak smanjile na samo gol – 9:8. Nina Ramusović je u 35. minutu pogodila za 10:9, što je bilo i posljednje vođstvo našeg tima. Igračice iz Hrvatske krenule su bolje da igraju, vodile su do samog finiša, ali se crnogorske kadetkinje nijesu predavale, pa su golom Gašević došle do boda.
Najefikasnija u našem timu je bila Elena Mitrović sa pet golova, dok je Teodora Rončević upisala deset odbrana.
U novoformiranoj grupi glavne runde Srbija će imati dva, Crna Gora i Hrvatska po bod, dok Švedska nije prenijela bodove iz grupne faze.
A. M.
- Potrebna je edukacija mladih igrača i igračica kako bi se pravilno razvijali u karijerama, a, naravno, i posvećenost. Takođe, potreban je entuzijazam kako bi se i dalje ostvarivali veliki rezultati i na klupskom i reprezentativnom planu. U tom kontekstu bilo bi mi drago da ponovo vidim muški klub iz
Crne Gore koji će igrati u najvažnijim evropskim takmičenjima. Jer se dobro sjećamo šta je Lovćen bio u evropskom rukometu, dok, nažalost, sada nemamo klub koji je na tom nivou. To bi, naravno, bilo dobro i za mušku reprezentaciju jer sada igrači zavise od transfera koji će napraviti u inostranstvu. To je definitivno tema o kojoj treba razmišljati u budućnosti Rukometni savez Crne Gore posljednjih godina je redovni domaćin takmičenja
- Organizacione sposobnosti su, zaista, izuzetne, to možemo da kažemo na osnovu iskustva u partnerstvu u organizaciji prethodnih takmičenja u Crnoj Gori. Sada imamo takmičenje u Podgorici sa 24 reprezentacije koje se održava u tri dvorane i ponovo je sve organizovano na najbolji način. Crna Gora ima mali Savez, ali ljudi imaju iskustvo i zahvaljujući tome organizacija je moguća na ovako visokom nivou.
Kakva je saradnja sa crnogorskim savezom i predsjednikom Petrom Kapisodom?
- Petar ima zavidno iskustvo u liderskim sposobnostima i to je pokazao u periodu kada je izabran za predsjednika Saveza. Takođe je Predrag Bošković odlukom kongresa EHF izabran za visoku poziciju u okviru EHF. To je još jedna potvrda da je Crna Gora prepoznata kao rukometna zemlja. A takođe i potvrda dobrih od-
Mihael Viderer, predsjednik Evropske rukometne federacije Crna
nosa sa drugim federacijama, ali i sa Evropskom rukometnom federacijom. Upravo to im daje mogućnost da ponovo budu izabrani za tako odgovorne pozicije. Kapisoda je bio vrhunski rukometaš i nas, u okviru EHF, raduje kada takva rukometna imena i nakon završetka karijere daju doprinos razvoju našeg sporta. Zato i mi u EHF imamo aktivnosti kao što je ,,Poštuj svoj talenat“ u okviru koje dajemo mogućnost mladim igračima da razgovaraju sa nekadašnjim legendama i uče od njih. Petar je odličan primjer sportiste od koga dosta mogu naučiti mlađe generacije. EHF Euro 2022, u okviru kojeg je jedna grupa održana u Crnoj Gori, bio je, možda, najveći organizacioni izazov, ali je Rukometni savez Crne Gore, zahvaljujući izuzetnom radu, na pravi način odgovorio tom zadatku koji mu je povjeren. Savez je malobrojan, ali očigledno da svi ljudi znaju svoj dio posla, pa možemo da konstatujemo i da tako kompleksne izazove ispunjavaju na pravi način
ŽELJA, ENTUZIJAZAM I POSVEĆENOST
Predsjednik ste EHF i vjerovatno najvažnija ličnost u rukometu imajući u vidu koliko dugo služite ovom sportu. Koliko je teško raditi ovaj posao? - Nije toliko komplikovano. Bio sam generalni sekretar EHF, a sada sa pozicije predsjednika nastojim da radim na razvoju i napretku rukometa u Evropi i mijenjam određene stvari. Potrebno je uvezati sve strukture u EHF kako bismo svi zajedno radili na istom cilju. Imamo veoma otvorenu komunikaciju sa našim federacijama i to je jedan od prioriteta Izvršnog odbora čiji je član Bošković koji Vam navedeno može potvrditi na osnovu svog osmogodišnjeg iskustva u tom tijelu. Suočavamo se sa nekim izazovima zbog situacije na globalnoj sceni kao što je pitanje Rusije ili Ukrajine – sve je to izazov za globalno društvo, ali i sport, a time i za rukomet. Ali kada imate zajedničku platformu, onda imate i rješenje za prevazilaženje tih izazo-
va. To su izazovni trenuci, ali ne i toliko komplikovani kada znate kako da reagujete u svakoj situaciji. Svakog dana u sjedištu EHF imamo neko novo pitanje, ali imamo želju, entuzijazam i posvećenost da sve te situacije rješavamo na tom nivou.
Da li imate još mnogo projekata koje treba da uradite? - Mnogi projekti su u fazi realizacije i imaju za cilj dalji razvoj rukometa u svim uzrastima. A radimo i na marketingu i promociji u cilju popularizacije i veće vidljivosti našeg sporta u Evropi. Naš najvažniji zadatak je da nađemo balans između najvećih rukometnih sila i onih koje nijesu u tako zavidnoj finansijskoj situaciji. Jer ako se fokusirate samo na najuspješnije, izgubićete fokus na one koji nijesu na tom nivou razvoja i mogućnosti. Male federacije imaju svoje probleme koji možda ne pogađaju najveće, ali naš zadatak je da nađemo balans kako bi svi igrali važnu ulogu u procesima u evropskom rukometu. Tako ćemo i ove godine po prvi put
Bošković i ja u IHF imamo aktivan doprinos sa fokusom na mlađe igrače i igračice
Koliko su mladi rukometaši i rukometašice važni u EHF priči?
– Predrag Bošković i ja smo članovi Izvršnog odbora IHF i davali smo aktivan doprinos u diskusijama u čijem fokusu je bio razvoj rukometa u mlađim kategorijama. Na SP ili OI – Evropa igra glavnu ulogu, a veliki doprinos tome daje činjenica da imamo prvenstva Evrope u uzrastima već od 17 godina. Jer je to prilika da se mladi igrači razvijaju već od tog uzrasta. Zato i ljudima iz IHF uvijek ponavljamo da evropske igračice i igrači nijesu slučajno na tom nivou kada dođu u seniorski uzrast. Već zbog činjenice da su na prvenstvima Evrope mlađih kategorija imali na desetine utakmica na najvećem nivou. Kada uzmemo u obzir broj turnira i prijateljskih mečeva i prvenstava Evrope u mlađim uzrastima govorimo o broju više od 100 mečeva na međunarodnoj sceni koji su temelji seniorske karijere. Zato, afričke selekcije, koje na svom kontinentu nemaju takav nivo kvaliteta između SP, ne mogu da pariraju evropskim selekcijama koje u kontinuitetu svake godine imaju prvenstva mlađih kategorija. I u mlađim kategorijama smo povećali broj učesnika sa 16 na 24, da bi neke nacije – kao što je Italija, dobile priliku da igraju na najvećoj sceni.
– Naš najvažniji zadatak je da nađemo balans između najvećih rukometnih sila i onih koji nijesu u tako zavidnoj nansijskoj situaciji. Jer ako se fokusirate samo na najuspješnije, izgubićete fokus na one koji nijesu na tom nivou razvoja i mogućnosti
– Petar Kapisoda je bio vrhunski rukometaš i nas, u okviru EHF, raduje kada takva imena i nakon završetka karijere daju doprinos razvoju našeg sporta
imati Evropsko prvenstvo za žene sa 24 reprezentacije. Na taj način dajemo šansu i manjim državama da se kvalifikuju i budu na najvećoj sceni. To će dati novu dimenziju ženskom prvenstvu kao što je učešće Farskih Ostrva ili Gruzije na muškom Euru donijelo novi kvalitet tom takmičenju. Naš najveći kvalitet nije kada imamo četiri-pet reprezentacija koje se izdvajaju na najvećoj sceni, nego da dobijemo što širi krug zemalja koje mogu da budu konkurentne. Zato i želimo da rukomet proširimo na nova tržišta, učinimo ga vidljivim u što većem broju zemalja, ne želimo zatvoren krug u kojem će biti samo najveći i najbogatiji. Tako je i ženska reprezentacija Crne Gore i dalje veoma blizu najboljim nacijama u Evropi, iako nacionalna televizija nema te finansijske mogućnosti da odgovori u tom smislu onome što su mogućnosti na tržištu najvećih javnih emitera u Evropi. Sigurno da bi bilo bolje i kada bi reprezentacije kao što su Izrael ili Turska bile na višem ni-
vou i kada bi i ta tržišta davala doprinos u prodaju TV prava. Koja bi bila poruka sportistima?
- Sada imamo igrače koji i u poznim godinama – blizu ili više od 40 igraju zapaženu ulogu na međunarodnoj sceni. Katrine Lunde je izvanredan primjer za to. Ugovori su sada bolji nego što je to nekada bilo, a takođe i ambijent i okruženje su bolji nego ranije. To je i razlog zašto karijere vrhunskih igrača traju duže nego ranije. Edukacija je, takođe, veoma važna. Sada im dajemo veće mogućnosti u smislu poslova i angažmana koje mogu da imaju po završetku karijera. Situacija nije kao nekada da se pitaju sa 27 ili 28 godina šta će da rade kada završe karijere, jer nemaju perspektivu u tom trenutku i to je bilo zabrinjavajuće za njih. Poruka broj jedan je – brinite o svojim karijerama, a broj dva – brinite se o edukaciji tokom karijere kako bi se stekle kompetencije da ostanete u sportu i rukometu nakon karijera. Kakvu poruku možete da
pošaljete Rukometnom savezu Crne Gore i našim ekipama, igračima, igračicama? - Želimo i muške klubove koji će biti na najvećem nivou. To bi bilo dobro za vašu federaciju i reprezentaciju. Međutim, svjedoci smo da nemamo toliki kvalitet u balkanskim klubovima i bilo bi lijepo narednih godina da vidimo jak kub u evropskim takmičenjima. Druga poruka je da nastavimo da razvijamo saradnju koja je zaista u ovom trenutku izvanredna.
Posljednje, ali ne manje važno pitanje – sljedeća godina je izborna godina, da li očekujete turbulencije u tom procesu?
- Naredne godine će se birati 70 ljudi u različitim komisijama i tijelima Evropske rukometne federacije. Najveći broj ljudi koji je izabran na prethodnom kongresu odlično sam upoznao u prethodnom periodu. Ne očekujem veće turbulencije jer je EHF zaista dobro organizovana organizacija – zaključio je Viderer. Ana MARKOVIĆ
Uzbudljiv dan u Meridianbet Prvoj crnogorskoj ligi – Budućnost je savladala Arsenal u gostima (2:0), Mornar izgubio kod kuće od Jedinstva (2:1) i pokazao da mu nedostaje snage nakon evropskog nastupa, a bez pobjede u prvenstvu i dalje je i Sutjeska koja je u Nikšiću poražena od Petrovca (2:0).
Otrant Olimpik je u Petrovcu bio bolji od Jezera (3:1).
BUĐENJE NAKON ISKLJUČENJA
Budućnost je lider 1. CFL , makar do večerašnjeg susreta maksimalnog Bokelja (šest bodova) i aktuelnog prvaka Dečića u Kotoru (20 sati), nakon što je prije duela u Tivtu pobijedila Petrovac (2:1) i remizirala sa Sutjeskom (1:1).
Tim IvanaBrnovića slavio je protiv ,,tobdžija“ iako je skoro cijelo drugo poluvrijeme imala igrača manje. Trijumf su potpisali Ivan Bulatović i Milan Vukotić, pa Budućnost u posljednja tri meča s Arsenalom ima maksimalan učinak uz gol razliku 12:0.
Po sparnom vremenu i na lošem terenu, u prvih 45 minuta utakmice na Stadionu u Parku nije bilo nijednog uzbuđenja.
Mnogo sadržaniji bio je nastavak. Budućnost je u 52. minutu ostala s igračem manje jer je Miloš Brnović nasjeo na provokaciju Abdulsameda Abdulahija i udario ga bez lopte. Sudija Dalibor Vujisić bio je blizu i nije imao dilemu – reprezentativac Crne Gore dobio je crveni karton. Isključenje odličnog veziste nije poremetilo goste koji su u 55. minuti imali veliku šansu preko Andrije Bulatovića čiji je šut u zicer poziciji izblokiran, potom su tražili i penal nad Grivićem, da bi u 65. krunisali bolju igru u drugom poluvremenu.
Ivan Bojović je prošao po desnoj strani i u petercu pronašao IvanaBulatovića koji je rutinski pogodio mrežu svog bivšeg kluba.
Arsenal je mogao do izjednačenja – golman MilanMijatović je u 67. minuti bio na prvom mjestu poslije udarca iz gužve, a u 69. je Šaleta Kordić usamljen šutirao glavom pored stative. Brzo je stigla kazna i pogodak
koji je riješio meč. Ivan Bulatović je sačuvao loptu i dodao do Milana Vukotića, a potencijalni A reprezentativac naše države odlično pogodio s ivice šesnaesterca.
MAJSTORIJA ŠIMUNA
Sutjeska je još bez pobjede ove sezone. Poslije remija u derbijima sa Dečićem i Budućnošću, tim Miljana Radovića kraj Bistrice je poražen od Petrovca (2:0).
Nikšićani su diktirali tempo od početka, imali veći posjed, čak 12 kornera, ali bilo je uzalud... ,,Nebo-plavi“ su poveli u 13. minutu pogotkom argentinskog fudbalera DijegaKastanjede. Velike zasluge idu na račun Danila Bakića koji je prvo uklizao i osvojio loptu, a onda poslao savršen centaršut ka saigraču koji je iz prve zatresao mrežu domaćeg tima. Dva minuta kasnije isti fudbaler imao je dobar pokušaj, ali ovog puta čuvar mreže domaćih nije se dao prevariti. Igralo se potom uglavnom na polovini gostiju, najozbiljnije prilike imali su Krstović i Petar Vukčević, da bi u finišu prvog poluvremena Kapisoda nakon kornera i velike gužve ispred gola „plavo-bijelih“ pokušao da udvostruči prednost,
ali Guzina je glavom sa gol linije vratio loptu.
Petrovac je do 0:2 stigao majstorijom Marka Šimuna u 52. minutu. Nemanja Carević je vukao loptu sa svoje polovine, dodao do novog igrača ,,nebo-plavih“ koji ju je efektno primio, pa dva puta ,,zalomio“ rivala i desnom nogom savladao Giljena
Janjić je probao da unese neizvjesnost u meč, ali Kordić je fantastično intervenisao, baš kao i kad je Petar Vukčević sjajno šutirao iskosa sa velike udaljenosti.
,,MORNARI“ BEZ DAHA
Mornar je očigledno ,,istrošen“ od sjajnog evropskog nastupa jer je izgubio i drugi meč u domaćem prvenstvu, ponovo na svom terenu. U Baru je slavilo Jedinstvo, ekipa koja je bila bez boda – 2:1.
Gosti su poveli u 34. minutu kada je Brandao izveo korner, a Žarko Korać pogodio glavom pored loše postavljene odbrane Mornara. Tim Zorana Đuraškovića izjednačio je u 49. pogotkom Darka Zorića na asistenciju Kišija, ali nije uspio da zadrži ni remi – Brandao je u 79. nakon duplog pasa sa Koraćem donio veliku pobjedu Jedinstvu.
Rezultati i tabela
Stadion: Topolica. Gledalaca: 500. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica) Golovi: 0:1
OTRANT MOŽE MNOGO
Otrant Olimpik je još jednom nagovijestio da će kao debitant igrati značajnu ulogu u Prvoj ligi. Sastav Dejana Vukićevića lako je pobijedio Jezero (3:1), koje je i dalje na nuli. Ulcinjani su do prednosti stigli u 14. minutu kada je Ajumu Nišimura iskoristio poklon domaće odbrane, da bi na 0:2 povisio Baba Musa u 22. Internacionalac iz Gane kru-
nisao je sjajnu akciju u kojoj se Muharemović poigrao sa protivničkim igračima i upisao asistenciju nakon kombinacije sa Marstjepovićem. U 28. minutu je Marko Bugarin
PREMIJER (1. KOLO): Pobjeda Brajtona na debiju najmlađeg trenera u istoriji lige, trijumf Njukasla i Aston Vile
Kao i Mančester junajted dan ranije, Arsenal i Liverpul pobjednički su krenuli u potjeru za krunom koju drži Mančester siti.
,,Tobdžije“ su u prvom kolu Premijer lige pobijedile Vulverhempton, istim rezultatom kojim su ,,redsi“ slavili na gostovanju Ipsviču – 2:0. Arsenal je poveo pogotkom Kaija Haverca u 25. minutu, potom izdržao napade ,,vukova“ početkom drugog poluvremena, da bi u 74. stavio tačku na utakmicu – strijelac je bio Bukajo Saka, asistent kod prvog gola.
Uspješno je počela era Liverpula bez Jirgena Klopa na klupi – Arne Slot je upisao trijumf na takmičarskom debiju nakon dobre igre u drugom poluvremenu meča sa Ipsvičem. U prvih 45 minuta nije bilo šansi, u nastavku su ,,redsi“ bili mnogo kreativniji i konkretniji.
Prvu šansu propustio je Salah, Žota je promašio zicer, ali se brzo iskupio. Salah je u 60. dobio pas od Aleksander-Arnolda, izbjegao ofsajd zamku i asistirao Žoti.
Pet minuta kasnije Liverpul je udvostručio prednost. Salah je odigrao dupli pas sa Dominikom Soboslaijem i deveti put pogodio na startu Premijer lige. Veliku pobjedu upisao je Brajton – na debiju 31-godišnjeg trenera Fabijana Hircelera (najmlađi u istoriji Premijer lige) savladao je Everton u gostima (3:0). Prva tri boda u sezoni donijeli su Kaoru Mitoma, Deni Vel-
bek i Simon Adingra Njukaslu je pogodak Žoelintona u 45. minutu bio dovoljan za pobjedu nad Sautemptonom. ,,Svrake“ su od 28. minuta imale igrače manje. Notingem forest je kao doma-
DRUGA FUDBALSKA LIGA (2. KOLO)
Liverpul se probudio u drugom poluvremenu
ćin vodio protiv Bornmuta od 23. minuta zahvaljujući Krisu Vudu, a izjednačio je Antoan Semenjo u 86. Aston Vila je u gostima bila bolja od Vest Hema (2:1). Amadu Onana u četvrtom i Džon Du-
ran u 79. bili su strijelci za Vilu, Lukas Paketa u 37. iz jedanaesterca dao je jedini gol za ,,čekićare“.
Danas igraju Brentford – Kristal Palas (15 h) i Čelzi – Mančester siti (17.30). N. KOSTIĆ
Fudbaleri Rudara upisali su drugu pobjedu u svojoj prvoj drugoligaškoj sezoni.
Nekadašnji šampion Crne Gore slavio je na gostovanju Podgorici na ,,DG areni“ – bilo je 3:0 za sastav iz Pljevalja. Aleksandar Šofranac doveo je Rudar u vođstvo u 10. minutu, a do kraja je dva pogotka postigao Vanja Vućićević – u 56. i 68.
Iza Rudara su Mladost Donja Gorica i Igalo sa po četiri boda. Igalo je u gostima nadigralo Ibar (2:0) – pogotke su postigli Boško Dujović u 32. i Nikola Kosać u 45. minutu. Mladost je remizirala sa Lovćenom na terenu Kampa FSCG. Ekipa najstarijeg crnogorskog kluba povela je u 89. preko Balše Radusinovi-
ća, da bi u dramatičnom finišu bod Mladosti donio iskusni napadač Bogdan Milić u petom minutu nadoknade. Iskra je protiv Grblja stigla do prvog trijumfa u sezoni – 3:1.
U Danilovgradu je goleadu otvorio Filip Perović u 47, a nastavio Ognjen Rolović u 57. i 86. minutu. Utješan pogodak za goste dao je Andrija Vukoje u 90.
U drugom kolu slobodni su bili fudbaleri Koma. TABELA: Rudar 6, Mladost 4, Igalo 4, Grbalj 3, Iskra 3, Lovćen 1, Podgorica 1, Kom 0, Ibar 0 bodova. Ne. K.
Inter je odbranu titule u Seriji A počeo kiksom – ,,nerazuri“ su uzeli samo bod na gostovanju Đenovi (2:2), gdje nijesu slavili treću sezonu zaredom. Aktuelnog šampiona šokirao je pogodak u 96. minutu – postigao ga je Žunior Mesijas Prvo je promašio penal, ali mu se lopta nakon odbrane Jana Zomera odbila na desnu no-
gu i drugi put nije pogriješio. Zomer je pogriješio u 20. minutu kada je Alesandro Voljaćo donio prednost Đenovi, ali je Markus Tiram sa dva pogotka preokrenuo i doveo Inter na prag pobjede. Ipak, Đenova se nije predavala i dobila je penal u nadoknadi zbog igranja rukom Biseka Parma i Fiorentina su takođe odigrale neriješeno (1:1). Ne. K.
Crnogorski napadač pogodio u porazu Inčona
Inčonu junajtedu ne ide dobro u južnokorejskom šampionatu, ali Stefan Mugoša je u golgeterskoj formi i najveća nada ,,crno-plavih“ da mogu izboriti opstanak.
Crnogorski fudbaler bio je strijelac u porazu od Tedžona (2:1) poslije kojeg njegov tim ima samo dva boda više od posljednjeplasiranog tima prvenstva, a između njih su dvije ekipe. Mugoša je u 61. minutu lijepo pogodio glavom za 1:1, ali Inčon
nije mogao da izbjegne treći poraz u posljednja četiri meča. Presudio je Vladislavs Gutkovskis u 96.
Mugoša je bio strijelac na tri od posljednja četiri meča Inčona i na vrhu je liste strijelaca K lige – dao je 13 pogodaka, jedan više od Stanislava Iljucenka iz Seula.
To je dobra vijest za selektora Crne Gore Roberta Prosinečkog pred start Lige nacije i utakmica s Islandom 6. septembra i Velsom tri dana kasnije. Ne. K.
Evropsko
PODGORICA - Muška kadetska reprezentacija Crne Gore osvojila je peto mjesto na B prvenstvu Evrope u Skoplju.
Kadeti su posljednjeg dana šampionata u meču za peto mjesto savladali Slovačku 77:55. Slovačka je bolje ušla u meč povela 10:6, ali je Crna Gora se-
rijom 12:0 uspjela da do kraja prve dionice preokrene - 18:10, da bi u 12. minutu prvi put imali dvocifrenu razliku (22:11). Idealan period zaključio je Mićković, koji je trojkom pogodio za 37:21. Slovačka se nije predavala, a u 25. minutu izašla je iz dvocifrenog minusa - 42:35. Međutim, izabranici Demira
Evropsko prvenstvo za košarkašice do 16 godina
PODGORICA – Ženska
kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je od Finske 97:54 u okviru 2. kola D grupe na Evropskom prvenstvu u Miškolcu.
Naše košarkašice, nakon poraza od Slovenije, poražene su i od Finske, koja je bila ubjedljiva, pa će u posljednjem kolu upravo protiv Slovenije igrati za prvo mjesto u grupi.
Crna Gora je na startu povela
4:3, Finska brzo preokrenula, a već u 8. minutu imala 16:8, da bio na kraju prve dionice bilo 19:9. Imala je naša reprezentacija dosta problema sa realizacijom, Finska je u prvih četiri minuta druge dionice stigla do ,,plus 16“ (27:11), a u 19. minutu nakon poena Pasanen i DO ,,plus 20“ (39:19). Razlika u kvalitetu bila je evidentna, u nastavku je tako sve bilo stvar rutine, pa je Finska bez problema došla do ubjed-
Kalića brzo su odreagovali, a trojkom Stankovića stigli su do 58:41, nakon čega je sve bilo stvar rutine.
Dušan Stanković bio je najefikasniji sa 21, uz 8 skokova, Miloš Veković postigao je 20 poena, uz po tri asistencije i ukradene lopte, Jakša Mićković postigao je 9, uz pet skokova, Balša Mugoša imao je isti košgeterski učinak, uz tri uhvaćene lopte, Đorđe Đukanović dodao je 8, a imao je 13 skokova, Vuk Ivelja tri poena i četiri skoka, Vuk Radović, Marko Popović i Maksim Brnović po dva, Lazar Bajčeta jedan. R.P.
Košarkašice Crne Gore doputovale u Meksiko, gdje u na pretkvalifikacionom turniru za Svjetsko prvenstvo
Nakon ukupno 16 sati leta i gotovo 24 časa od kada su napustile hotel ,,Cue“ u Podgorici, košarkašice Crne Gore stigle su u Meksiko.
Dug put, velika vremenska razlika (osam sati), ali i prilično loša organizacija domaćina, učinili su da naše reprezentativke bez mnogo odmora dočekaju prvi trening u glavnom gradu Meksika. Već po dolasku na Aerodrom ,,Benito Huarez“ pojavili su se prvi problemi za crnogorsku ekspediciju – više od sat zbog loše organizacije, tim atašea tražio je autobus, a kada se konačno krenulo ka hotelu ,,Holidej in“, stigao je novi šok. Na recepciji je objašnjeno da će naša reprezentacija morati da čeka oko tri sata da bi se smjestila. To je izazvalo veliki revolt kod predsjednice Jelene Dubljević, koja je obavijestila FIBA i vrlo brzo našlo se rješenje, pa su se crnogorske košarkašice umjesto u 13 u 11 časova konačno smjestile... Uslijedio je kratak odmor, a zatim i trening u olimpijskoj dvorani ,,Huan de la Barera“, koji je poslužio više da se djevojke istrče nakon napornog putovanja.
ljivog trijumfa. U našoj selekciji samo su dvije igračice bile dvocifrene – Milena Vujović sa 15 i Maša Praščević sa 10, uz 6 skokova, 3 ukradene lopte i 2 asistencije. U strijelce su se upisale još Marija
Vaterpolista Marinić Kragić nakon ispadanja Hajduka iz Evrope
Vaterpolo reprezentativac
Hrvatske Jerko Marinić Kragić, koji je nedavno na OI osvojio srebrno odličje, kao vatreni navijač splitskog Hajduka, razočaran je onim što je vidio. Nakon neočekivanog odlaska Ivana Perišića, Splićani su eliminisani i iz Evrope. Tim koji sa klupe predvodi Đenaro Gatuzo ispao je od slovačkog Ružomberoka. – Prateći hrvatski fudbal već duži period, a pritom svjestan popularnosti samog sporta, jer i za mene je fudbal sport broj jedan, i bez ikakve že -
lje za upoređivanjem (jer je nemoguće uporediti), mogu reći da hrvatski vaterpolo postiže vanzemaljske rezultate. Toliko velike da nas deprimira srebro na Olimpijskim igrama (iako se i slažem da treba) – piše u objavi na društvenim mrežama.
Sekulović 9, uz 8 skokova, Vanja Kaluđerović 8, Nađa Dubljević 5, Mia Bajpo 4, Milena Bijelović 2, Sara Šekularac 1. Crna Gora će večeras (20.30 h) igrati protiv Belgije posljednji meč grupne faze. R. P.
– Pred nama je veliki i značajan turnir, možemo slobodno reći istorijski, jer ovo je prvi put da Crna Gora ima šansu da se bori za Mundobasket. Osjećamo veliki motiv, prilično smo motivisane i svakako da smo ponosne da imamo priliku da budemo ovdje i samim tim dio priče iz koje kreće bitka za Svjetsko prvenstvo – kazala je Dragana Živković, crnogorska reprezentativka.
Pljevlja spremno dočekuju učesnike Međunarodne brdske auto-trke Memorijal ,,Nikola Asanović“, u znak sjećanja na tragično preminulog velikog šampiona, saopštili su organizatori manifestacije.
Trka će biti bodovana za šampionat Centralno-evropske zone (CEZ), koji okuplja sportske vozače iz 14 država centralne Evrope i za prvenstvo Auto i karting saveza Crne Gore. Domaćini iz pljevaljskog Auto-moto sportskog kluba AP Sport najavili su učešće 70 takmičara koji će svoje umijeće za volanom iskazati na atraktivnoj stazi Rudnica - Dajevića Han dugačkoj 4.350 metara. Uz 59 crnogorskih automobilista učestvovaće i deset inostranih koji će se boriti za evropske bodove. Memorijal ,,Nikola Asanović“ je peta trka ovogodišnjeg šampionata Crne Gore nakon Šavnika, Kotora, Kolašina i Njeguša.
u Pljevljima počinje Memorijal
Očekuju se novi dueli članova pljevaljskog kluba, koji je dominirao na sve četiri dosa-
Učestvovaće MOTO GP: Velika nagrada Austrije
Aktuelni dvostruki svjetski šampion Frančesko Banjaja je slavio u sprint trci pred glavnu trku za Veliku nagradu Austrije.
Vozač Dukatija je pobijedio u vremenu 20:59,768 minu-
noći između poneđeljka i utorka započinju nastup prvenstvo
Po našem vremenu crnogorske košarkašice igraće u noći između ponedjeljka i utorka (1.30 h), a razlika od čak osam sati, te dug put sigurno da će dosta uticati na njih. Drugog dana turnira biće slo-
Memorijal ,,Nikola Asanović“
bodne, zatim ih 22. avgusta (takođe u 1.30) čeka meča protiv Mozambika, zatim slijedi meč protiv domaće selekcije (4.30). – Već uveliko se spremamo za meč protiv Novog Zelan-
da. Imali smo naporne pripreme, odigrali četiri meča koja su nam koristila da popravimo neke stvari i vidimo trenutne mogućnosti. Stručni štab skupio je dosta informacija o rivalu, znamo šta nas čeka i sigurno da ćemo nastojati da odradimo što bolje ovaj meč – dodala je Živković.
Crna Gora će u Meksiku igrati od 19. do 25. avgusta pretkvalifikacije za Mundobasket. Naša selekcija je u grupi B, gdje su Meksiko, Novi Zeland i Mozambik. Grupu A čine: Južna Koreja, Mali, Češka i Venecuela. Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik turnira plasirati u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo.
– Cilj je da pokušamo da prođemo grupu, doguramo što dalje i pokažemo da nijesmo slučajno dobili ovu šansu da se borimo za najjačim selekcijama. Prvi put igramo protiv timova sa drugih kontinenata i sigurno da će to biti veliko iskustvo za našu podmlađenu selekciju. Ali vjerujem da možemo napraviti pozitivnu priču – podvukla je Živković. R. PEROVIĆ
dašnje trke i Kotora, koji je u prethodnih 14 sezona bio državni ekipni prvak. Trka, koja
Karlos Alkaras se izvinio javnosti zbog toga što je polomio reket u Sinsinatiju, nakon što je doživio šokantan poraz od Galea Monfisa u trećem setu drugog kola.
PODGORICA – Aleks Adetokumbo, mlađi brat Janisa, Tanasisa i Kostasa Adetokumbo, novi je košarkaš Podgorice Bemaks. Aleks, koji je sa 203 centimetra najniži od braće Adetokumbo, u maju 2020. godine je diplomirao i odlučio da kroz Evropu stekne iskustvo. Prvi bek među
braćom izabrao je Evropu prije NCAA, iako je nekoliko univerziteta bilo zainteresovano. Adetokumbo je prethodne sezone bio u Litvaniji, gdje je igrao za Mažeikai, a na 12 utakmica je imao prosjek od 8,3 poena. Tokom karijere igrao je za Univerzitetu Viskonsin Herd, a u NBA ljetnjoj ligi za
Sakramento i Reptorse 905, dok je u Evropi bio igrač španske Mursije. Adetokumbo je sedmo pojačanje Podgorice za novu sezonu. Prije njega stigli su Džek Golke, Džošua Skot, Mihailo Mušikić, Pavle Đurišić, Balša Živanović i Vasilije Milović R. P.
Košarkaši Sutjeske počeli pripreme za novu sezonu
Ekipi su se tokom priprema priključili i juniori kako bi pokušali da se nametnu prvom timu.
Sutjeska će i ove sezone, osim u Prvoj crnogorskoj, igrati i u NLB ABA 2 ligi.
se sastoji od dvije vožnje, biće svečano otvorena u 10.45 sati.
R. A.
- Izvinjavam se zbog mog ponašanja, to nije bilo u redu i to je nešto što ne bi trebalo da se radi na terenu. I ja sam čovjek, mnogo sam se nervirao i nekada je teško iskontrolisati sebe pod tolikim nabojem. Radiću naporno da mi se to ne ponovi. Vrijeme je da misli prebacim na Njujork – kazao je španski teniser.
PODGORICA – Košarkaši Sutjeske počeli su pripreme za novu sezonu.
ta i to ispred Horhea Martina iz Pramaka (4,673 sekunde je zaostao) koji je startovao sa pol pozicije, ali je dobio kaznu – dug krug jer je nedozvoljeno stekao prednost prilikom preticanja, što ga je koštalo skoro četiri sekunde. Na podijumu je završio Aleš Espargaro iz Aprilije (zaostatak od sedam i po sekundi).
Enea Bastijanini bio je četvrti, a peti Džek Miler iz KTM-a. Šestostruki šampion Mark Markes nije završio trku.
Banjaja i Martin (ima pobjedu manje) su u vrhu generalnog plasmana sa 250 bodova, Bastijanini je treći (198), a Mark Markes četvrti (179).
Trka za Veliku nagradu Austrije zakazana je za danas (14 sati).
R. A.
Uprava kluba je tokom ljeta radila na formiranju tima za predstojeće izazove i na vrijeme uspjela da zadrži okosnicu ekipe, koju čine momci iz Nikšića. Tako su ugovor sa Sutjeskom produžili: Radosav Spasojević, Andrej Vulević, Miloš Vujović, Jovan Vojinović, Đorđe Otašević i Vu-
kota Pavić Ugovore od prošle sezone su imali Filip Barović, Bogdan Bojić, Vladimir Tomašević, Stefan Mitrović, Ognjen Gutović i Maksim Vujović Klub su pojačali Milić Starovlah, Ostin Luk i Kobi Vebster, a, kao što je poznato, trener od ove sezone je Dragan Bajić
Tim su napustili Nikola Kočović, Radoš Vuković, Pavle Đurišić, Miloš Jović i Vasilije Vušović
U ABA 2 ligi će biti 16 timova, ali nakon četiri godine više neće biti „balona“, već će ekipe igrati utakmice kod kuće i na strani. Po četiri ekipe će biti podijeljene u četiri grupe (A, B, C i D). Sutjeska je u grupi B sa Vojvodinom, Bosnom i Rabotničkim.
Nakon prve grupne faze po dva tima iz svake grupe prolaze dalje, u top 8 fazu, gdje se formiraju dvije nove grupe –E i F. Iz grupa E i F po dva tima će se plasirati u polufinale, koje se igra na dvije pobjede. I finale se igra na dvije pobjede. Takmičenje u NLB ABA 2 ligi kreće 24. septembra, a ekipa na startu gostuje Rabotničkom. R. P.
Autor: Slobodan ČUKIĆ
Andrija Jovićević pripovijeda da je crnogorska vojska po dolasku u Lješkopolje krajem februara 1832. godine udarila na turske kule koje su se nalazile u Mratinji, na području današnje Donje Gorice. Crnogorci su nekoliko dana opsijedali Turke u „zatvorima“ (utvrđenim kućama), a kad je Njegoš saznao za tešku situaciju Ivana Vukotića u Zeti, ostavio je jedan dio vojske da napada na kule, a sam sa većim dijelom udario na Podgoricu.
U narodnoj pjesmi koju je zabilježio Marko Miljanov kaže se da Njegoš „doša bješe na Krušnu glavicu“ („Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi“, Knjiga druga, 1967, 93).
(Krušna Glavica, koja danas nosi naziv Kruševac, je uzvišenje na desnoj obali Morače, naspram podgoričke Stare varoši, na kojoj je knjaz Nikola Petrović kasnije izgradio dvor).
U jednom trenutku Njegoš je krenuo sa dijelom vojske prema Vezirovom mostu u namjeri da pređe na lijevu obalu Morače i preko Livada napadne Podgoricu.
Andrija Jovićević piše da su Crnogorci i Lješkopoljci kad su se približili Momišićima pozvali tamošnje seljake (muslimane) na predaju: „I premišljajući se hoće li se predati ili ne, jedan Turčin opali pušku i ubije jednog cr-
„Tada Crnogorci navale na Vezirov most na utvrđene kule, odakle je straža branila prelazak. I poslije očajne borbe, uspjeli su da se preko mnogih mrtvih i ranjenih prebace na drugu stranu. U toj borbi poginuo je pod barjakom Andrija Stojov Raičević“
nogorskog barjaktara. Tada Crnogorci navale na Vezirov most na utvrđene kule, odakle je straža branila prelazak. I poslije očajne borbe, uspjeli su da se preko mnogih mrtvih i ranjenih prebace na drugu stranu. U toj borbi poginuo je pod barjakom Andrija Stojov Raičević “ (A. Jovićević, „Zeta i Lješkopolje“, 1999, 172). Ilija Peličić navodi da su nakon prelaska vojske preko mosta vojvoda Ilija Piletić sa Piperima i serdar Bošković sa Bjelopavlićima zauzeli brdo Goricu više Podgorice da čuvaju prelaz crnogorske vojske preko Vezirova mosta („Zapisi o Zeti II“, 2011, 17). Poslije toga je iz pravca Ve-
zirovog mosta uslijedio juriš Crnogoraca i Lješkopoljaca prema Podgorici preko prostrane gole ledine, Livada, na kojima se pola vijeka ranije odigrao boj bega Zotovića, Brđana i Crnogoraca sa vojskom skadarskog vezira. Kad su se Crnogorci i Lješkopoljci prebacili preko Vezirovog mosta na drugu stranu Morače „potjeraju Turke i zatvore ih u varoš“, pripovijeda Andrija Jovićević. „Kuči su s druge strane jednovremeno napali i prodrli u varoš i jedan njen dio zapalili i opljačkali“ („Zeta i Lješkopolje“, 1999, 172). Prodor Kuča odvijao se pravcem preko Drača.
Rade Turov Plamenac piše da je crnogorska vojska iz Lješkopolja napala „preko Vezirova mosta na Podgoricu jurišem do rijeke Ribnice, a tako isto i Brđani preko
Nakon prelaska crnogorske vojske preko Vezirovog mosta vojvoda Ilija Piletić sa Piperima i serdar Bošković sa Bjelopavlićima zauzeli su brdo Goricu više Podgorice. Iza toga je iz pravca Vezirovog mosta uslijedio juriš Crnogoraca i Lješkopoljaca prema Podgorici preko prostrane gole ledine
Zagoriča prema Crnogorcima do Ribnice“ („Memoari“ 1997, 432-423).
Crnogorci i Lješkopoljci su u silovitom naletu stigli sve do korita Ribnice, đe su zapalili nekoliko vodenica i valjaonica.
Jovićević pojašnjava da su u trenutku kada je napad započet skoro svi podgorički Turci bili u Zeti, u Golubovcima, i napadali Ivana Vukotića koji se bio zatvorio u kući Popovića, dok su Podgoricu branili mahom postariji Tur-
Podgorički Turci, koji su u Golubovcima napadali Vukotića pohitali su Podgorici u pomoć. Kad su se povratili iz Zete dadoše snažan otpor Crnogorcima oko Podgorice i poslije jake borbe suzbiju ih i prebace natrag preko Vezirova mosta, i Crnogorci napuste Lješkopolje
ci, koji su bili ostali. Njima su pomagali, kako se priča i žene i đeca („Zeta i Lješkopolje“, 1999, 172). Ilija Zlatičanin o toj odbrani donosi još detalja. Kaže da je „užasni strah natjerao podgoričke Turke te su naredili svojim ženama da poređaju tiganje po bedemu kako bi Crnogorci mislili da su to vojničke glave“ („Hronike“, Kulturno-prosvjetna zajednica Podgorice, Podgorica, 1999, 138).
Jovićević pripovijeda da su u momentima crnogorskog napada na Podgoricu krajem februara 1832. godine „žene udarale u sahane i tepsije da se čuje neka buka, a djeca su nosila po sokacima barjačiće i izlazila da se vide, pa da pomisle Crnogorci da je varoš puna Turaka i da je odbrana jaka. Crnogorci su napadali s livada, ali je taj položaj bio otkriven, pa im se zato napredovanje usporilo i ulazak u varoš usporio“ („Zeta i Lješkopolje“, 172).
Dalje kaže da je napad Crnogoraca na Podgoricu sa strane Vezirovog mosta „silno odjeknuo u Zeti, zbog čega su podgorički Turci, koji su u Golubovcima napadali Vukotića napustili Zetu i pohitali Podgorici u pomoć“. Riječ je o udaljenosti od 12 kilometara. „Kad su se povratili iz Zete dadoše snažan otpor Cr-
nogorcima oko Podgorice i poslije jake borbe suzbiju ih i prebace natrag (potjeraju) preko Vezirova mosta, i Crnogorci napuste Lješkopolje, ostavivši oko Podgorice dosta mrtvih glava. Govore da je Alija Arović sa Kruševca pristigao u Lješkopolju nekog ranjenog popa iz Ljubotinja i posjekao ga“ („Zeta i Lješkoplje“, 1999, 172-173).
Ilija Peličić piše da su krajem februara 1832. godine „oko Gorice i Vezirova mosta bile borbe između Turaka i Crnogoraca. Na Vezirovom mostu poginuo je barjaktar Lješkopolja Andrija Stojov Raičević, sa više ljudi iz svog plemena. Neki Alija Arović posjekao je na Vezirovu mostu glave dvojici crnogorskih ranjenih popova. Tih dana u Podgorici je duvao jak sjeverni vjetar, pa su vojnicima tokom prelaska mosta kape padale u Moraču. Poslije su se Turci rugali Crnogorcima kada su ovi prelazili preko mosta, te su vikali jedan drugome: Drž’ kapu – pade most“ („Zapisi o Zeti II“, 2011, 18-19).
Peličić navodi da se od podgoričkih Turaka koji su učestvovali u odbrani Podgorice po junaštvu najviše istakao Mašo Fazlijukić („Zapisi o Zeti“, 268). Takođe pominje i Mahmuta Kinkovića, koji je zbog junaštva nazvan „podgorička sablja” (isto, 259). Prema Peličiću „u buni Zećana protiv Turaka poginula su 182 Crnogorca. Nije poznato koliko je poginulo Turaka“ („Zapisi o Zeti II“, 2011, 18-19). ***
U Podgorici, ispod Gorice, nalazi se prastara crkva Sv. Đorđa. Sa istočne strane crkve je zapušteno groblje, koje se prostire podnožjem brda u dužini od 150 metara. Nedaleko od crkve nalazi se grobnica pod kupolom (baldahinom). Riječ je o kamenom kovčegu s visokim uzglavnikom. Na vrhu uzglavnika je krst, a pod krstom natpis:
Zvanični narativ u povodu obilježavanja 110. godišnjice Cerske bitke u Srbiji kaže da je to bila bitka koja je počela 15. avgusta 1914, trajala je do 20. avgusta i završila se „briljantnom pobjedom srpske vojske nad mnogo nadmoćnijom austrougarskom armijom.“
Dalje se navodi kako je to bitka koja se odigrala na planini Cer i kako je bila prva saveznička pobjeda u Prvom svjetskom ratu, a njena važnost nadilazi vojničku strategiju.
Ovih dana biće obilježena 110. godišnjica ove bitke u Srbiji, a uz srbijansko rukovodstvo, na svečanosti će biti prisutna i vrhuška Crkve Srbije i rukovodstvo bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, što će se, pokazaću, ispostaviti kao potpuni istorijski apsurd.
- Cerska bitka je simbol hrabrosti i izdržljivosti srpskog naroda, koji se, uprkos ogromnim gubicima u prethodnim ratovima i suočavajući se sa nadmoćnijim neprijateljem, nije povukao pred izazovom - navodi se u prorežimskim Večernjim novostima. I to je u suštini tačno, da nije jednog velikog – ali.
No, krenimo od početka.
Nijesmo mi Švabe, mi smo srbi!
Odavno je poznata priča da su se u osvit Velikog rata 1914. u Zemunu i okolini srbijanski vojnici preko Dunava i Save dovikivali i prepirali sa austrougarskim vojnicima ne bi li verbalno (za početak) napakostili jedni drugima. Sa južne, srbijanske strane, srpski vojnici su dovikivali Austrougarima: „Švabe, predajte se!“, a austrougarski vojnici su im odgovarali: „Nijesmo mi, jado, Švabe – mi smo Srbi iz Like. Gdje si vidio da se Srbi predaju“.
Gle čuda! Ispostavilo se da sa na obje strane, u rovovima i Austro-Ugarske i Srbije, bore Srbi.
Osim Srba iz Hrvatske, u Zemunu je među Austrougarima bilo i mnogo Srba iz Bosne iz gradova Tuzle, Bijeljine i Brčkog. Sve ovo se navodi u memoarima Gojka Nikoliša Korijen, stablo, pavetina, objavljenim u Zagrebu 1980. viŠe od 100.000 srba u austrougarskoj agresiji Na srbiju Precizniji podaci, koje iznosi Goran Vasin, srpski istoričar i redovni univerzitetski profesor u Novom Sadu, sa Odsje-
Sa južne strane, tog avgusta 1914, srpski vojnici su dovikivali
Austrougarima
„Švabe, predajte se!“; austrougarski vojnici iz Zemuna su im odgovarali:
„Nijesmo mi, jado, Švabe – mi smo Srbi iz Like“
ka za istoriju, govore o pravim razmjerama učešća Srba na stani Austro-Ugarske monarhije u agresiji na Srbiju. Ovi podaci su sustavno sve ove godine i decenije gurani pod tepih kako bi se sačuvao mit o zajedničkom svevremenskom stremljenju svih Srba ka jednoj državi. U svojoj knjizi Prečanski Srbi u Velikom ratu, iz 2019. godine, profesor Vasin kaže, između ostalog, da se na Srbe u austrougarskoj vojsci zaboravilo, posebno na njihove velike uspjehe na Soči, iz razumljivih razloga politike Kraljevine SHS između dva svjetska rata. Čini se čini, taj „zaborav“ se protegao sve do današnjih dana.
Zapravo, toliko se protegao da jedan Milorad Dodik omalovažava baš Srbe i to bosanske Srbe koji su se borili na strani Monarhije protiv Srbije.
Nekoliko pitaNja za dodika
Podsjetiću, prije dvije godine, čestitajući dan primirja u Velikom ratu, Milorad Dodik se zahvalio srpskoj vojsci. - Sa ponosom i posebnim pijetetom treba da čuvamo uspomenu na sve naše žrtve, civile i ratnike, koji su junački stradali od 1914. do 1918. godine… Nikada niko, ni danas ni sutra, ne smije da dozvoli da se ostvare razni pokušaji revizije istorije i da se fokus za krivi-
cu rata prebaci sa osvajačke na srpsku, oslobodilačku vojsku kako to zagovaraju određeni svjetski politički krugovi. Srpski narod je platio visoku cijenu da bi se neko danas igrao sa našim žrtvama, jer je skoro trećina srpskog stanovništva dala život za otadžbinu, ali i za našu slobodu danas - naveo je Dodik.
E sad, postavlja se pitanje da li pod „srpskom vojskom“ Dodik ubraja i gotovo 58.000 Srba u stalnoj službi Beča i gotovo 120.000 mobilisanih koji su išli na Srbiju i koji su se borili na strani Austro ugarske? Da li pod „našim žrtvama“ ubraja i ove ljude od kojih je većina nastradala od Srbije do Soče?
Da li su „neprijatelji srpstva“, primjerice, Miloš Crnjanski i mnogi drugi koji su se mobilisani borili na strani Austro ugarske?
Da li je upravo to što on radi revizija istorije, dok je spočitava drugima?
Srpski narod je platio visoku cijenu da bi se neko danas igrao sa našim žrtvama, jer je skoro trećina srpskog stanovništva dala život za otadžbinu, ali i za našu slobodu danas - naveo je Dodik. E sad, postavlja se pitanje da li pod „srpskom vojskom“ Dodik ubraja i gotovo 58.000 Srba u stalnoj službi Beča i gotovo 120.000 mobilisanih koji su išli na Srbiju i koji su se borili na strani Austro ugarske? Da li pod „našim žrtvama“ ubraja i ove ljude od kojih je većina nastradala od Srbije do Soče? Da li su „neprijatelji srpstva“, primjerice, Miloš Crnjanski i mnogi drugi koji su se mobilisani borili na strani Austro ugarske?
I zapravo, ključno pitanje jeste: zašto je ova tema do dana današnjeg tabuizirana?
A tabuzirana je do apsurda jer su preci i Dodika, i Vučića, i Vulina, i velikog broja glavešina srpskog sveta bili podanici Austro-Ugarske monarhije, a mnogi su baš pod tom zastavom atakovali na Srbiju. I onda u istorijskoj pervertiji ispada da su proslavu pobjede Srbije u Cerskoj bici organizovali potomci građana Austro-Ugarske monarhije. To samo po sebi uopšte nije tragično. Naprotiv, svjedoči o potpunom apsurdu ratovanja kroz istorijsku prizmu, ali jeste licemjerno kada se čuje današnji narativ o nekakvoj pansrpskoj, pa još viševjekovnoj zajedničkoj borbi protiv okupatora, ako se zna da su baš Srbi bili jedni od najboljih boraca u Velikom ratu i to baš na strani tog okupatora.
srbiji NepozNat feldmar Šal svetozar borojević
Historičar Goran Vasin dalje navodi kako su Srbi iz Hrvatske, a posebno sa prostora nekadašnje Vojne granice, imali zapaženu ulogu u jedinicama Habsburške vojske – posebno u Galiciji i na Soči. I kako su bili mahom pouzdani i sposobni vojnici Borojevićevih jedinica.
A ko je Borojević? Svetozar Borojević? O njemu i njegovom životu bi bilo malo 10 tekstova napisati. Riječ je o jedinom južnoslavenskom feldmaršalu u Austro-Ugarskoj monarhiji. Riječ je o Srbinu (pravoslavne vjeroispovijesti) po rođenju, koji se izjašnjavao kao Hrvat, a koji je rođen 1856. godine u selu Umetići u blizu Kostajnice u Hrvatskoj. Svoj život je posvetio vojnoj karijeri. Tako je, samo ukratko, 1895. postao pukovnik (Oberstleutnant), a 1897. brigadir (Oberst); 1904. proizveden je u general-majora (Generalmajor) i tako je postao glavni zapovjednik u Hrvatskom domobranstvu. Austrougarski car i kralj Franc Jozef I mu je 1905. godine dodijelio vrlo prestižnu ugarsku plemićku titulu „von Bojna“. A 1908. godine Svetozar Borojević je dobio čin general-pukovnika (Feldmarschallleutnant), a 1913. godine dobija čin generala (General der Infanterie). Na početku Prvog svjetskog rata učestvuje u mahom uspješnim vojnim operacijama Treće austrougarske armije na Istočnom frontu prema Rusiji. Nakon prvih poraza austrougarskih trupa na Istočnom frontu i gubitka grada Pšemisla, smijenjen je koman-
dant Istočnog fronta, a na čelo Treće armije i na položaj komandanta fronta postavljen je general Svetozar Borojević von Bojna.
srpske kosti od galicije do s oluNa zahtijevaju da se o Njima priča
Za pokazano junaštvo u borbama 1916. godine on je dobio najviši generalski čin, postao je general pukovnik (Generaloberst), a sljedeće godine preuzeo je zapovjedništvo nad cijelim Jugozapadnim frontom. I na kraju, Svetozar Borojević von Bojna 1918. godine postaje feldmaršal, što je bio najveći mogući čin u austrougarskoj armiji tog vremena. Hoće li se njegovo ime spominjati ili će ga tretirati kao „srpskog izdajnika“ upravo oni čiji su se potencijalni preci borili pod Borojevićem u Velikom ratu?
Ili će se 110 godina poslije konačno otvoriti priča o učešću Srba u austrougarskoj vojsci, priča koja je velika i tragična kao uostalom sve ratne priče?
I bitna je jedino ako se ispriča, a ne gura pod stoljetni tepih zaborava.
Ti ljudi i njihove kosti od Galicije, preko Soče i Kobarida do Soluna, zaslužili su svoju priču. •
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
Neđelja, 18. avgust 2024. Oglasi
Тужним срцем јављамо да је 17. августа 2024. послије дуге и тешке болести, у 73. години, преминуо наш драги
родбина
Tužnim srcem javljamo da je 17. avgusta 2024. godine, poslije kraće bolesti, u 71. godini, preminuo naš voljeni
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru u nedjelju, 18. avgusta od 10 do 15 časova i u ponedjeljak, 19. avgusta od 10 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju Sveti Vid – Bar.
DOO PODGORICA
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
Саучешће примамо у
на
гробљу Чепурци 18. августа од 9 до 15 часова и 19. августа 2024. од 9 до 11.30 часова. Сахрана ће се обавити у 12 часова на
• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
Ožalošćeni: supruga DUŠANKA, sinovi MARKO i MLADEN, unučad MIA, MARIO, RIKO i ANDRIJA, sestra MARINA, sestrići JOVAN i DRAŠKO i ostala rodbina „Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
od smrti naše snahe, jetrve i strine
Vrijeme prolazi, ali bol i tuga zbog tvog preranog odlaska ostaju isti. Počivaj u miru. Ostaješ vječno u našim srcima sačuvana od zaborava. ŽELJKO, VANJA, VASILIJE, MILICA i VLADIMIR
Pet bolnih godina
MIĆA
Sine moj. Suze, bol, tuga... Zauvijek. Do ponovnog susreta.
MAJKA
MIĆA
Vrijeme nije lijek, već tiha patnja i vječita bol.
Sestra STANKA sa porodicom
MILO Špirov JABUČANIN
18. 8. 2019-18. 8. 2024.
Vilo moja, nedostaješ Cetinju, a kamoli nama običnim smrtnicima MIRKO sa porodicom
Dana 18. avgusta 2024. navršavaju se šest mjeseci od kada nije sa nama
MILIVOJE Blažov MARTINOVIĆ
Iako nijesi više sa nama, živjećeš u našim sjećanjima dok budemo postojali.
Tvoji NAJMILIJI
Četrdeset dana od smrti našeg dragog brata i ujaka
RADULA KEKOVIĆA
Čuvaju te od zaborava
Tvoja sestra STANKA LOPIČIĆ sa porodicom
Četrdeset dana je od smrti našeg
BAĆA MEĐEDOVIĆA
Uvijek ćeš ostati u našim srcima
Porodica BARADA 835
OGLASNO
ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Neđelja, 18. avgust 2024.
Danas je pet godina od kada si nas napuštio
Kažu da vrijeme liječi, da će biti lakše, ali nije. Mi nikako da prihvatimo da te više nema.
Još uvijek se nadamo da ćeš sa osmijehom, onako kako samo ti znaš, ući u naš dom i prigrliti nas sve u topli zagrljaj.
Bio si nam oslonac, sigurna luka, naš štit.
Danas si naš putokaz, naša zvijezda vodilja.
Najviše boli što nijesi sa nama dočekao uspjehe, kojima bi se ti najviše radovao.
Boli sve ono što smo trebali zajedno proživjeti, a nijesmo.
Nedostaješ nam sve više. I ako nijesi tu sa nama fizički, jesi dušom više nego ikad prije. Ti si naš ponos.
Volimo te i mnogo nam nedostaješ.
Tvoji: MIRJANA, DANICA, KSENIJA, VUK i ŠPIRO
ĆEĆANOVIĆ
Mnogo mi nedostaješ, draga moja sestro.
Brat MUJA
MILO JABUČANIN
Brate, voljeni ne umiru dok ga se živi sjećaju.
VJERA M. ĆEĆANOVIĆ 19. 8. 2023 – 19. 8. 2024.
Počivaj u miru, i laka ti crna zemlja.
Sestra VASILJKA sa porodicom 837
VJERA ĆEĆANOVIĆ
Godina dana prođe, a bol i tuga za tobom ne prođe.
Sestra ZORICA sa đecom
RAŠO NENADOVIĆ sa porodicom
831 Pola godine je otkad nije sa nama naša draga sestra
Počivaj u miru, anđele naš, ostaćeš zauvijek u našim srcima. BEBA i DRAGAN sa porodicom
Neđelja, 18. avgust 2024.
Godina dana je otkako nije sa nama naš voljeni otac i suprug
847
- BUDO RADUSINOVIĆ
Nedostaju nam tvoji zagrljaji, topli osmijeh i podrška. Zauvijek ćemo te čuvati u srcu i mislima. Ponosni što si bio naš otac i suprug, volimo te.
U nedjelju, 18. avgusta, uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.
Tvoji: MINA, ANA, JOVAN i DANILO
Dvije godine otkad nije sa nama naša draga
Uskratila si nas ljubavi i nježnosti kakvu si samo ti znala da pružiš.
Ne postoji vrijeme koje može učiniti da naše sjećanje na tebe izblijedi.
Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoji: ZORAN, KAROLINA i ALEKSA
Dana 18. avgusta i 14 godina od smrti navršava se 10 godina našeg oca od smrti naše majke
STANKE Branka BRANKA Ilije KNEŽEVIĆ KNEŽEVIĆA
Vrijeme prolazi, a porodica vas čuva od zaborava. Počivajte u miru.
Vaši sinovi: SAVO, BOŽIDAR i RADOVAN sa porodicama
Kad san pun čežnje na vašem pragu osvane, prigrlim vas snažno i trag vašeg osmijeha ponesem u novi dan…
828 18. 8. 2010 – 18. 8. 2024. 26. 10. 1996 –
ŽIVKO OLGA GRGUROVIĆ GRGUROVIĆ
Progovori vaša mudrost i blaga riječ u našim porodičnim dešavanjima, razgovorima, životnim odlukama, radovanjima… Osmjehnemo se sjetno i ponekoj suzi koja se iskrade zbog ove konačnosti…
S ljubavlju i ponosom,
Vaša unučad ANDRIJA,
Godina dana bez
Mrgudova RADUSINOVIĆA
Godina bola, tuge, sjećanja, traženja….
Nema te!
Prerano, brate!
Hvala ti što si đecu svoju vaspitao u starom crnogorskom duhu. Crnogorac! Nema zaborava.
Tvoji:
Bratanična JELENA, snaha VESNA, braća BANO i NANO
850
Prolaze dvije godine od tvog odlaska, ali vedar duh i plemenitost kojim si nas nadahnjivala ostaju sa nama.
Tvoji NAJBLIŽI
SVETOZAR Nikolin PEJKA DURUTOVIĆ DURUTOVIĆ
Ljubav ne prestaje odlaskom, niti sjećanje vremenom. Lalki moj, hvala ti za svu bratsku pažnju i podršku kojom si me nesebično darivao, a našoj majci Pejki za toplinu roditeljskog doma i očuvanog porodičnog ognjišta.
Sa tugom i ponosom Vaša KOVILJKA sa porodicom
SJEĆANJE na mog milog oca
DUŠANA – DUŠKA PRIBILOVIĆA 18. 8. 1984 – 18. 8. 2024.
Vječno u mome srcu i mislima.
DANICA sa porodicom 827
826
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
POTREBAN vozač C kategorije radno iskustvo 2 godine.
POTREBNI radnici za slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380
