Issuu

PROPADANJE CRNOGORSKOG TURIZMA:

Profesor dr Rade Ratković upozorio da se smanjuje broj turista u Crnoj Gori

Gradimo stambene zgrade umjesto da se razvijamo kao turistička destinacija

Neophodno je zaustaviti dalju izgradnju stambenih zgrada, što se trenutno ignoriše. Umjesto toga, nastavlja se graditi stambeni prostor gotovo na svakom slobodnom mjestu, čime se dodatno pogoršava situacija

Našem turizmu potrebna je korjenita reforma. U skalnoj strategiji nije predviđeno ništa konkretno za turizam. Program nudi neka načela, ali ne adresira ključne probleme našeg turizma, niti nudi rješenja

KLERIKALIZAM ZAHVATIO DRUŠTVO: Istoričar i profesor na Univerzitetu Crne Gore Adnan Prekić kaže da je veliko povjerenje mladih u SPC posljedica nemoći institucija

Omladina je lak plijen za crkvu kad obrazovni sistem i država nemaju snagu

DA LI KRUZERI ZAGAĐUJU MORE: Referent za ekologiju i zaštitu životne sredine u AD Luka Kotor Božidar Vukšić kaže da se na savremenim brodovima poštuju stroga pravila

PREDIZBORNE ZLOUPOTREBE: Analitičar Danilo Kalezić kaže da se brojnih radnim mjestima u Glavnom gradu zadovoljavaju apetiti konstituenata vlasti

U toku je masovno zapošljavanje u Glavnom gradu, što predstavlja jedan od posljednjih zadataka odlazeće gradonačelnice Olivere Injac, a po partijskoj direktivi. U posljednja dva mjeseca raspisano je 69 internih i javnih oglasa za zapošljavanje u sistemu Glavnog grada, a od dana raspuštanja Skupštine bilo je čak 19 takvih oglasa – kaže Miloš Mašković

U Crnoj Gori nakon 2006. godine prvi put stasala je generacija koja je generalno manje obrazovana od svojih roditelja. SPC, ali i ostale vjerske zajednice prepoznale su taj prostor i iskoristile ga, zbog čega imamo još jedan paradoks: da su mladi konzervativniji od svojih roditelja - kaže Prekić

NE POSTOJE LISTE ČEKANJA: U

Prvi“ od januara urađeno 120 postupaka medicinski potpomognute oplodnje

Profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu kaže da ne može predvidjeti ishod američkih izbora, ali da raste podrška demokratama

Čuveni francuski umjetnik Alen Delon preminuo u 89. godini Vodeća filmska figura i glumac „lude harizme“

S. VASILJEVIĆ

bolnici „Danilo

Donald Tramp je etnički nacionalista i zalagaće se za podjelu Ukrajine i Kosova, sa dalekosežnim posljedicama na Balkan i šireupozorava Server STR. 3.

PREDIZBORNE ZLOUPOTREBE: Politički analitičar Danilo Kalezić kaže da brojni ugovori za radna mjesta u sistemu grada imaju cilj da zadovolje partijske apetite velikog broja konstituenata vlasti

Masovno zapošljavanje startna pozicija za izbore

PODGORICA – Otkad je došlo do promjene vlasti, broj zapošljenih u sistemu Glavnog grada znatno je povećan, najviše kroz ugovore o privremenim i povremenim poslovima, odnosno honorarno, a taj instrument je najpodložniji korupciji, jer ga je teško pratiti. Na njega se ne primjenjuju pozitivni propisi o zapošljavanju poput Zakona o javnim službenicima i namještenicima. Cilj tih postupaka je da se namire partijski apetiti velikog broja konstituenata vlasti. Uz to, obezbjeđuje se „startna pozicija“ za predstojeće izbore, što se u Podgorici očituje masovnim zapošljavanjem i u sistemu Glavnog grada i u lokalnim preduzećima – kaže za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar.

U susret lokalnim izborima, stranke koje čine aktuelnu vlast na državnom nivou, trude se da ostanu u trci za najviše funkcije i u opštinama. Najčešći princip da se do toga dođe je, i dalje, partijsko zapošljavanje.

Iako je i ranije bilo dodjeljivanja radnih mjesta u službama i preduzećima opština prije izbora za odbornike, ove godine je drugačije, jer se otvara mogućnost da svoj radni status obezbijedi 1.500, pa i više ljudi. I to uoči izbora u Podgorici, Kotoru i Gusinju. S obzirom na krupne lomo -

ve unutar Bošnjačke partije, te odlaska dijela njihovog članstva koji sada čini Bošnjački demokratski pokret, u Gusinju nema zvaničnih podataka o zloupotrebama u izborne svrhe. Slično je i u Kotoru, gdje su od raspisivanja izbora objavljeni oglasi za tri radna mjesta – dva komunalna inspektora i za sekretara sekretarijata za investicije - oba u punom mandatu od pet godina.

Podgoričke Pozicije Podgorica, kao najveći grad u kome trenutno živi 28 odsto stanovništva Crne Gore, sv akako ima različite primjere radnog angažovanja u susret izborima. Na ovu lošu praksu u kontinuitetu ukazuju predstavnici opozicije, a najglasniji je odbornik iz Evropskog saveza Miloš Mašković (SD). Kaže da opozicija u Glavnom gradu „kontinuirano ukazuje na sva nepočinstva odlazeće vlasti, pa tako i partijsko zapošljavanje“ u čemu, kako navodi, pr ednjači Pokret „Evropa sad“ na čijem je čelu premijer Milojko Spajić - Prema informacijama kojima raspolažem, u toku je masovno zapošljavanje u Glavnom gradu, što predstavlja jedan od posljednjih zadataka odlazeće gradonačelnice Olivere Injac, a po partijskoj direktivi. U posljednja dva mjeseca raspisano je 69 internih i javnih oglasa za za-

pošljavanje u sistemu Glavnog grada, a od dana raspuštanja Skupštine bilo je čak 19 takvih oglasa - precizira on za Pobjedu.

Smatra da upravo ovi podaci pokazuju bahatost koju PES ima prema javnim resursima. - Možemo konstatovati da su građani Podgorice, umjesto obećane meritokratije, dobili partitokratiju - dodaje Mašković.

Prema njegovim podacima, u sistemu Glavnog grada i preduzećima kojima on gazduje ima nekoliko stotina novozaposlenih. Konkretno, u preduzeću Putevi u prvih godinu rada odlazeće gradske uprave zapošljeno je 180 osoba. Jedna od ustanova namijenjenih najmlađima – vrtići „Đina Vrbica“, u avgustu su za još mjesec produžili ugovore na određeno za više od 120 radnika.

- Poseban problem predstavljaju ugovori o djelu, putem kojih se mahom zapošljava partijski kadar. Tako u Službi za građane, među angažovanima po osnovu ugovora o djelu, možete vidjeti i odbornika još aktuelnog saziva Skupštine Glavnog grada - navodi Mašković. Glavni pokazatelj, kako kaže, neplanskog trošenja novca iz podgoričkog budžeta upravo za potrebe različitog partijskog zapošljavanja vidi u 980.000 eura planiranih samo za honorarne angažmane tokom ove godine. Poređenja

radi, to je gotovo 300.000 eura više u odnosu na ista izdvajanja tokom 2023. godine. I to nije sve, jer se veći broj mjesta trajno popunjava.

- Zakon o finansiranju političkih partija i kampanja definiše da se zapošljavanja u toku predizborne kampanje ne mogu vršiti. Tu se prije svega misli na ugovore na neodređeno, a prostim uvidom u sajt Glavnog grada možemo vidjeti da se raspisuju oglasi upravo za radna mjesta na neodređeno. Odlazeća gradska uprava, svjesna kraja svoje vladavine, odlučila je da još jednom gazi preko crnogorskog zakonodavstva više vodeći računa o

partijskom, a ne javnom interesu - kaže Mašković. Takođe, podsjeća kako je parlamentu u Podgorici skraćen mandat, ali da on odbronicima traje do konstituisanja novog saziva. Objasnio je da je osnovni razlog taj što Skupština u kontinuitetu može nesmetano da donosi odluke, a to bi trebalo da budu samo one od kojih zavisi funkcionisanje grada, ne i zapošljavanje na svim gradskim pozicijama „po dubini“.

- Bez obzira na personalne promjene unutar Agencije za sprečavanje korupcije, ta institucija bi trebalo da nezavisno i nepristrasno preis-

pituje sve sklopljene ugovore - pogotovo u toku predizborne kampanje. Iskoristiću i ovu priliku da ih pozovem da provjere sve naše navode u vezi sa zapošljavanjem u predizbornoj kampanji i u skladu sa zakonom izreknu neophodne mjere - zaključuje Mašković. Politički analitičar Danilo Kalezić ističe kako je manir svih vlasti na svim nivoima od 2020. godine - masovna i sistematska zloupotreba javnih resursa. Kao očigledan primjer navodi zapošljavanje u lokalnim i državnim organima upravljanja, te firmama u većinskom vlasništvu države – poput EPCG-a i CEDIS-a. - Manir je u Podgorici identičan: otkad je došlo do promjene vlasti, broj zapošljenih u sistemu Glavnog grada je znatno povećan, pri čemu imamo okolnost da su ta zapošljavanja masovno vršena kroz ugovore o privremenim i povremenim poslovima, odnosno honorarno. To je instrument koji je najpodložniji korupciji, jer ga je teško pratiti. Na njega se ne primjenjuju pozitivni propisi o zapošljavanju poput Zakona o javnim službenicima i namještenicima – precizira sagovornik Pobjede. Kalezić ukazuje da je cilj tih postupaka „da se namire partijski apetiti velikog broja konstituenata vlasti“. Uz to, obezbjeđuje se „startna pozicija“ za predstojeće izbore, što se u Podgorici očituje masovnim zapošljavanjem i u sistemu Glavnog grada i u lokalnim preduzećima.

ZNaTNO POvEćaN BROj ZaPOšLjENIh U sIsTEmU GLavNOG GRaDa: Zgrada Opštine Podgorica

Danilo Kalezić

Miloš Mašković

zapošljavanje izbore

- Ono što posebno brine jeste to što aktuelna gradonačelnica Olivera Injac nije pokazala onu senzibilnost o kojoj su svi govorili tokom kampanje. Glavna kritika DPS-u bila je upravo usmjerena na partijsko zapošljavanje. Vidimo da su oni taj model ne samo preuzeli, već su ga i višestruko nadgradili. I možda je to najbolja slika promjene vlasti u Crnoj Gori: ne kritikujete vlast da biste bili bolji od nje, nego da dođete na njeno mjesto kako biste mogli da radite iste i gore stvari – dodaje Kalezić.

Uprava Glavnog grada ima sažet odgovor na sve optužbe o svim novim „uhljebima“ - sve je dio mnogo šireg plana. - Popune radnih mjesta se vrše isključivo shodno zakonu, kadrovskom planu, budžetu i važećim aktima o sistematizaciji, tako da nema mjesta kritici. Izbori nijesu bili dio našeg plana, pa s tim u vezi ni sama zapošljavanja nijesu u korelaciji s njima. Činjenica je da je Glavni grad usvojio kadrovski plan tek u martu 2024. godine, zbog reorganizacije u organima lokalne samouprave, te se sa oglasima započelo tek nakon 1. marta - njihov je stav.

DržavNI pOsaO

Više stotina zaposlenih u podgoričkoj lokalnoj upravi i institucijama može izgledati kao značajna brojka. Pritom, nadležne institucije i dalje ne reaguju ni na jedan od sklopljenih ugovora. Međutim, usvajanjem izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, otvara se mogućnost da, u predizbornom periodu u tri lokalne samouprave, počne popunjavanje skoro 1.500 stalnih radnih mjesta u policiji.

Prema izmjenama, svi oni bi mogli biti zaposleni praktično bez raspisanog javnog konkursa. Ako predsjednik Jakov Milatović potpiše zakon, taj akt stupiće na snagu najviše tri dana od usvajanja. Predviđa i da upražnjena mjesta treba odmah popuniti, čak i onim kandidatima koji nemaju odgovarajući policijski „bekgraund“. - Osnovni razlog što su predložene izmjene jeste potreba za stvaranje zakonskih pretpostavki koje će omogućiti popunjavanje kadrovskih kapaciteta Ministarstva unutrašnjih poslova, u cilju nesmetanog funkcionisanja i

Pokušaj da se izbjegne kontrola

Prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, u dijelu koji se odnosi na zapošljavanje i angažovanje radnika jasno se precizira pod kojim uslovima se mogu primati radnici na limitirani broj dana. Od raspisivanja do održavanja izbora radnici mogu biti honorarno zapošljeni samo ako to mjesto već postoji u sistematizaciji. U cijelom državnom sistemu, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je jedini organ koji nadzire i kontroliše, između ostalog, zapošljavanje u javnom sektoru. Zbog toga se sve odluke o zapošljavanju moraju njoj dostaviti najkasnije tri dana nakon donošenja odluke. U protivnom, pravna lica mogu se suočiti sa kaznama i do 20.000 eura.

Danilo Kalezić se poziva na izvještaj ODHIR-a koji u kontinuitetu ponavlja ocjene o zloupotrebi javnih resursa. Kaže da je to posebno vidljivonakon političke smjene direktorice ASK-a Jelene Perović - Postojao je pripremljen scenario smjene Perović, koja je revanšistički smijenjena, i to nakon pokušaja

daljeg razvoja ovog organa - naveli su iz Vlade u obrazloženju odluke koja može iz temelja da promijeni način zapošljavanja u Upravi policije

Promjene zakona sporne su u mnogim aspektima, a ključni je taj što se donose bez ikakvog kadrovskog plana. I pored obaveze da se on pravi uporedo sa državnim budžetom za svaku godinu, posljednji takav dokument Ministarstvo unutrašnjih poslova usvojilo je 2019, kao preduslov za raspisivanje konkursa i oglasa kojima se popunjavaju upražnjena radna mjesta. Danilo Kalezić ističe da treba s oprezom procijeniti motive zapošljavanja u ovom sektoru. - Evidentno je da je policiji potrebno kadrovsko osvježenje. Međutim, to ne opravdava tu vrstu hitnosti. Simptomatično je da ulazite u takav postupak uoči nekoliko lokalnih izbora i možda vanrednih parlamentarnih izbora. Ako je društvo moglo da čeka sve ove godine sa ovako struktuiranom policijom, ne vidim razlog zašto se to sada dešava naprečac, da ne možemo da čekamo još tri mjeseca ili pola godine koliko bi ta procedura trajala po važećem zakonu. Sve to unosi ozbiljnu sumnju u regularnost izbornog procesa – navodi on.

Kalezić dodaje još jedan izuzetno bitan aspekt zapošljavanja na mjestima za koje plate stižu iz državnog (ili opštinskog) budžeta.

- Posebno je važno da se kroz

Profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu kaže da ne može predvidjeti ishod američkih izbora, ali da raste podrška demokratama

da se uhapsi i na taj način kompromituje. Sve to je pokušaj da se prikrije ili izbjegne kontrola ne samo nad izbornim procesom u dijelu finansiranjakoji je sporan - već i u dijelu kontrole zapošljavanja i funkcionisanja oglasa, odnosno procesa prijema u radni odnos – naveo je on. U slučaju predstojećih izbora, dodaje, izostaće ključna uloga ASK-a, a to je da bude temeljni kontrolor. U tom slučaju, otvara se veliki manevarski prostor za kršenje zakona, a koje će se teže detektovati bez proaktivanog rada agencije.

- ASK jedno vrijeme neće imati direktora, ili će on –kada bude izabran – biti na fonu interesa partija vladajuće koalicije, kao u starim slučajevima. Onda smo opet u situaciji da nemamo nepristrasnu i nezavisnu kontrolu. To je posebno važno kada se uzme u obzir da je i laičkoj javnosti jasno da je broj ljudi kojije zapošljen u sistemu na državnom i lokalnom nivou toliki da ugrožava stabilnost javnih finansija – zaključuje Kalezić.

kršenje procedura i pozitivnih propisa pokušavaju „silom na sramotu“ izglasati zakoni iz takozvane „Evrope sad 2“ prije kraja septembra, kako bi 1. oktobra građani primili uvećane zarade. I to je, opet, jedna vrsta izbornog inženjeringa. Sve je stavljeno u funkciju stvari koje se u politici dešavaju određenom dinamikom. Kada krenete da ih mijenjate, jedini vaš interes je da to zloupotrijebite u svoju korist. Drugog interesa nema –dodaje Kalezić. Tako hiljadu i po stalnih radnih mjesta u policiji i oko stotinu u Glavnom gradu, te još koju stotinu honoraraca, mogu prilično izmijeniti pozicije stranaka koje su u vlasti na državnom nivou, poput PES-a i Demokrata (čiji je funkcioner Danilo Šaranović na čelu MUP-a). S obzirom na pad rejtinga obje stranke, ne treba čuditi da će iskoristiti sve (ne)zakonske metode da zadrže barem dio kolača vlasti u Glavnom gradu. Radnici sa stalnim angažmanom teško mogu ostati bez posla, čak i ako dođe do veće promjene u odnosu vladajućih partija. To istovremeno može značiti dugotrajniju podršku na budućim izborima.

Uostalom, svima je dobro poznato: rezultati u Podgorici su slika stanja na državnom nivou. I upravo bi izbori 29. septembra u Glavnom gradu mogli biti glavni razlog novog odmjeravanja snaga u Skupštini Crne Gore. K.jErKOv

Server: Sukobi na Balkanu su mogući ukoliko pobijedi Tramp

PODGORICA - Ukoliko

Donald Tramp pobijedi na predstojećim američkim predsjedničkim izborima, sukobi na Balkanu su mogući. On je etnički nacionalista i zalagaće se za podjelu Ukrajine i Kosova, sa dalekosežnim posljedicama na Balkan i šire - kaže u razgovoru za Pobjedu Danijel Server, profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu.

Na pitanje šta očekuje od izbora kaže da se ne bavi izbornim predviđanjima, ali mu se sviđaju poboljšane šanse da će demokrate pobijediti. Komentarišući kakva će biti politika prema regionu i može li se očekivati proaktivnija uloga SAD, kao i veća doza kritike prema Aleksandu Vučiću, Server još nema adekvatan odgovor.

- Zaista ne znam. Haris nema nikakvih izjava o Balkanu za koje ja znam. Ali može se očekivati da ona nije naklonjena etničkom nacionalizmu, a jeste liberalnoj ekonomiji - kazao je Server. Odgovarajući na pitanje da li veliki protesti protiv iskopavanja rude litijuma mogu da oslabe Vučića, da li je ovo početak njegovog kraja, Server još ne može dati potvrdan odgovor.

- Ekološki pokret u Srbiji je važan činilac, ali Vučić i dalje nema ozbiljne političke opozicije - kazao je američki analitičar.

KONTINUITET

U jednom od autorskih tekstova o američkim izborima Server je kazao da ga prijatelji na Balkanu pitaju što će za njih značiti kandidatura Kamale Haris.

- Postoji dragocjeno malo direktnih dokaza kako će se voditi politika, ali neke stvari su očigledne. Bajdenovo povlačenje nije bilo iznenađenje, a ni njegova podrška Kamali Haris, ali o njenom odnosu prema Balkanu se može nagađati. Kamala Haris je snažan pristalica borbe Ukrajine protiv ruske invazije. Željeće da vidi pobjedu Kijeva i poraz Moskve. Neće se lako zado -

Donald Tramp je etnički nacionalista i zalagaće se za podjelu Ukrajine i Kosova, sa dalekosežnim posljedicama na Balkan i šireupozorava Server

voljiti podjelom. Taj stav će se vjerovatno prenijeti i na Balkan. Ne bih želio da budem taj koji govori ženskom, crnom i indijskom predsjedniku da ljudi različitih nacionalnosti ne mogu da žive zajedno - piše Server. On podsjeća da će Kamala Haris imati agresivan stav prema Kini, kao Bajden i Tramp.

- Kosovo joj može izgledati kao Tajvan (i Ukrajina). To bi značilo da te teritorije treba štititi i braniti od teritorijalnih pretenzija od strane bivšeg suverena. Malo je vjerovatno da će biti naklonjena Zajednici opština sa srpskom većinom ili autonomiji Republike Srpske. Neko treba da je što ranije i češće savjetuje da su obje ideje losekaže Server.

UmIrIvaNjE jE prOpalO

Ističe da će se kampanje na jesen i izbori u SAD u velikoj mjeri baviti očuvanjem liberalne demokratije, odnosno demokratije zasnovane na jednakim individualnim pravima zaštićenim vladavinom zakona.

- Oni koji žele podršku njene administracije trebalo bi da se usklade sa tim ciljem. Etnički separatisti treba da

vode računa. Bajdenova administracija je usvojila politiku smirivanja prema Srbiji. Međutim, nema razloga zašto bi Kamala Haris to nastavila. Predsjednik Vučić je Beograd orijentisao na istok, svrstavajući se sa Kinom, Rusijom i drugim autokratijama, uključujući Azerbejdžan i Mađarsku. Srpske isporuke municije u Ukrajinu vrijede nešto, ali su vjerovatno poslate iz ekonomskih razloga čak i ako se prekine politika sjedjenja na dvije stolice. Umirivanje je očigledno propalo. Vrijeme je za tešku ljubav. To je nešto što će tvrdoglavi temperament Kamile Haris smatrati prihvatljivim - poručuje Server. On objašnjava da je malo vjerovatno da će predsjednica Haris potrošiti mnogo kvalitetnog vremena na Balkan. - Ljudi niže u birokratiji se računaju. Džim O′Brajan će očigledno ostati uključen u ova pitanja. Ne znam Kasanofa, ali njegovo iskustvo u Ukrajini bi moglo biti plus za one koji bi željeli da se ojačaju suverenitet i teritorijalni integritet svih sadašnjih balkanskih država. Osim toga, on je diplomirao na Univerzitetu Džons Hopkins/SAIS - zaključuje Server. mr. j.

Danijel Server

Najava ministra rudarstva

Šahmanović: Pripremamo poziv za istraživanje nafte i gasa

PODGORICA – U toku su pripreme javnog poziva za 3D istraživanje crnogorskog podmorja, a podatak da u jadranskom podmorju ima 1.300 bušotina jasno ukazuje da treba nastaviti istraživanja našeg dijela podmorja, saopštio je ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović.

On je u intervjuu za portal Bankar naveo da bi, u slučaju da se

pronađe nafta i gas, jedan od glavnih projekata bio Jadransko-jonski gasovod (IAP), jer je neophodno revidirati i razmotriti postojeće idejno rješenje i priključenje na južni gasni koridor, koji bi preko TAP-a (Transanadolijski gasovod) i IAP-a povezao istok i zapad Evrope. - Priključivanje na Jadransko-jonski gasovod omogućilo bi Crnoj Gori diversifikaciju izvora energije i omogućilo valorizaciju potencijalnih ga-

snih izvora u našem podmorju - kazao je Šahmanović. Kao strateški važan razvojni projekat koji će biti u fokusu rada Ministarstva ukazao je na stvaranje uslova za izgradnju LNG (prirodni tečni gas) terminala u Baru, jer bi nam LNG terminal omogućio pristup globalnom tržištu tečnog prirodnog gasa, pružajući veću fleksibilnost u snabdijeva-

nju energijom. Šahmanović je naveo i da je sektor rudarstva dugo bio u drugom planu, te da u javnosti vlada pogrešna percepcija da Crna Gora nema potencijala u ovoj oblasti, da je rudarstvo samo po sebi štetno po životnu sredinu i da nema nikakvu vrijednost za zajednicu, što je pogrešno, jer rudarstvo u Crnoj Gori ima značajne razvojne potencijale. r. P.

Predstavnik ES Aleksandar Ljumović kritikovao izmjene Zakona o akcizama

Vinari gurnuti u sivu zonu poslovanja

PODGORICA - Vlada je svjesno gurnula domaće vinare u sivu zonu poslovanja usvajanjem Izmjena i dopuna Zakona o akcizama - ocijenio je potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Aleksandar Ljumović On je objasnio da se rješenjem

koje je usvojeno bez javne rasprave i konsultacija sa crnogorskim vinogradarima predlaže uvođenje akcize na mirna vina, čija bi visina iznosila 25 eura po hektolitru.

- Vlada je na taj način ugrozila domaće proizvođače vina i što je najgore naše vinare svjesno gurnula u sivu zonu poslova-

Radnici nekadašnje Košute nastavljaju štajk

Danas ponovo na magistrali

PODGORICA – Radnici nekadašnje Košute nastavljaju protest danas na Kruševom Ždrijelu, gdje će blokirati putni pravac Cetinje – Podgorica od 11.30 do 12 sati, navodi Radio Cetinje.

U znak protesta zbog neizmirenih zarada, radnici će stajati pored magistrale, a nosiće i transparente kojima pozivaju Vladu Crne Gore da riješi njihov problem. r P.

Sozina i juče blokirana Crmničani ne odustaju od zahtjeva

PODGORICA - Mještani Crmnice i ove nedjelje blokirali su saobraćaj kroz tunel Sozina od devet do 11 sati.

Policija je na Jadranskoj magistrali, na raskrsnici ka tunelu, preusmjeravala saobraćaj preko Paštrovačke gore. Primorski portal objavio je da je na

protestu bilo oko 50 građana. Oni su poručili da Crmničani neće prihvatiti ništa dok se ne potpiše kvalitetan i pravno obavezujući ugovor koji će predstavljati trajno rješenje za problem naplate putarine kroz tunel Sozina. Jedan od zahtjeva je da dobiju besplatan prolazak kroz Sozinu. r. P.

nja - rekao je Ljumović.

On je naveo da su u okolnim zemljama akcize na vino nula eura, te da države tako štite svoje proizvođače vina.

- Crnogorski vinogradari su najbolji reprezenti države i njenog turističkog potencijala. Sa dugogodišnjim trudom koji je uložen u stvaranje vino-

Podaci Monteputa

grada, objekata za proizvodnju i degustaciju vina - rekao je Ljumović.

On je poručio da takvim potezom nanosimo štetu svojim domaćim proizvođačima vina, koji su opterećeni raznim finansijskim kreditima, a dodatan problem je i taj da ne mogu da se izbore sa plasiranjem proizvoda na šire međunarodno tržište. Vlada i Ministarstvo bi trebalo da, kako je dodao, pomognu crnogorsku proizvodnju i izvoz.

- Ovakvim potezom urušavamo domaćeg proizvođača i njegovu egzistenciju - zaključio je Ljumović. r. P.

Auto-putem od početka godine prošlo

više od milion vozila

PODGORICA – Auto-putem „Princeza Ksenija“ je od početka godine prošlo 1,78 miliona vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je od 11. do 17. avgusta iznosio 106.060.

Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila. Prioritetna dionica auto-puta BarBoljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj. Prvih sedam dana putarina

PROPADANJE

Gradimo stambene se razvijamo

PODGORICA – Crnogorski turizam je suočen s ozbiljnim izazovima i nalazi se u opasnosti od postepenog propadanja. Umjesto da se razvijamo kao prava turistička destinacija, godinama se gradimo kao destinacija za nekretnine, sa više od 74 odsto učešća objekata koji su sekundarni stanovi. Ovo je najlošiji scenario koji uništava našu destinaciju, stvara ozbiljne ekološke i socijalne probleme, te čini da čitavo Crnogorsko primorje bude označeno crvenom zbog nedostatka održivosti – kazao je za Pobjedu dr Rade Ratković, profesor Fakulteta za turizam i biznis u Budvi.

Sezona koja je u toku bilježi pad broja turista u odnosu na prethodnu godinu. Rade Rat-

je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura. Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela. Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo. Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat. r. P.

Iako smo avio-destinacija, ukinuli smo domaću kompaniju koja je imala slotove sa 45 evropskih destinacija. Takođe, nijesmo privlačni za niskotarifne kompanije i ne sarađujemo sa susjednim zemljama, poput Hrvatske i Albanije, koje uspješnije rešavaju te probleme. Država nije preduzela ništa kako bi stvorila uslove za organizovani turizam, niti smo infrastrukturno pripremljeni za rast - objasnio je Ratković

ković, u razgovoru za Pobjedu, osvrnuo se na uzroke ove situacije, ističući probleme u destinacijskom menadžmentu i nedostatak efikasne marketinške strategije. Iako susjedne zemlje, poput Albanije i Hrvatske, bilježe stabilan rast u turizmu, Crna Gora zaostaje, suočavajući se sa unutrašnjim sukobima i neadekvatnom infrastrukturom. Ratković upozorava na opasnosti koje prijete dugoročnoj održivosti crnogorskog turizma i poziva na hitne reforme kako bi se ovaj sektor vratio na pravi put. - Naše brojke su nepotpune, zastarjele i parcijalne, zbog čega ih moramo prihvatiti sa rezervom. Monstat objavljuje podatke samo za ,,kolektivni smještaj“, ali sa zakašnjenjem od mjesec-dva. Posljednji, službeno objavljeni podaci bili su za jun 2024. godine, a već smo 18 dana u avgustuističe on. Podaci pokazuju da je u prvih šest mjeseci stopa rasta ukupnog turističkog prometa kolektivnog smještaja iznosila oko tri odsto, od čega je domaći oko osam odsto, dok je inostrani oko dva odsto.

- Najveće učešće od 14,11 odsto ima domaće tržište (Crna Gora). Slijede Srbija (oko 13 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (oko osam odsto), Njemačka (oko osam odsto) i Francuska (oko sedam odsto), Poljska (oko četiri odsto), Bosna i Hercegovina (oko 3,8 odsto), itd - naveo je Ratković. razlozi

Ratković je naveo razloge zbog kojih je manje turista ove sezone.

- Loš je destinacijski menadžment turizma u posljednje tri i po decenije, a posebno u posljednje četiri godine.

Zadržati kontrolu nad aerodromima, koncesija nije rješenje

Ratković navodi da davanje aerodroma u koncesiju, prema mišljenju turističkih stručnjaka, nije u najboljem interesu naše zemlje.

- Umjesto toga, trebali bismo zadržati kontrolu nad aerodromima jer su oni ključna ulazna tačka naše destinacije i potencijalni izvor značajnog profita. Nažalost, ova važna pitanja su zanemarena,

dok se pažnja skreće na sporedne teme poput natpisa na policijskim vozilima i usvajanja rezolucija koje mogu narušiti odnose sa susjednim državama. Naš prioritet treba biti izgradnja dobrih odnosa sa svim susjedima, naročito sa onima koji se ne miješaju u naše unutrašnje poslove i podržavaju nas na evropskom putu - poručio je Ratković.

Admir Šahmanović

TURIZMA: Profesor Fakulteta za turizam i biznis Rade Ratković upozorio da se smanjuje broj turista zemlje sve privlačnije

stambene zgrade umjesto da razvijamo kao turistička destinacija

Problemi su brojni, a najznačajniji bi bili: neadekvatna turistička zakonska regulativa, posebno o upravljanju održivim turizmom, zastarjeli, nacionalizirani i politizirani model upravljanja destinacijom koji ne obavlja svoje suštinske funkcije (upravljačka integracija javnog i privatnog sektora), umrežavanje malih hotela, sprovođenje efikasne marketinške strategije, zanemarivanje integralne pripreme turističke sezone, podržavanje dramatičnih strukturnih disproporcija u sektoru smještaja i pogubno produženje razvoja sekundarnog stanovanja, zanemarujući organizovano evropsko turističko tržište i loš položaj crnogorskog turizma na najjačim emisionim tržištima u Evropi –smatra on.

Kako je istakao, potpuni je haos u funkcionisanju sistema. - Crnogorski turizam je suočen s ozbiljnim izazovima i nalazi se u opasnosti od postepenog propadanja. Umjesto da se razvijamo kao prava turistička destinacija, godinama se gradimo kao destinacija za nekretnine, sa više od 74 odsto učešća objekata koji su sekundarni stanovi. Ovo je najgori scenario koji uništava našu destinaciju, stvara ozbiljne ekološke i socijalne probleme, te čini da čitavo Crnogorsko primorje bude označeno crvenom zbog nedostatka održivosti - tvrdi Ratković. Po njegovim riječima hitno je potrebno donijeti sanacione planove i primjenjivati evropske zakone kako bismo za četiri do pet godina vratili situaciju u normalu.

- Ključno je transformisati određeni broj stanova u hotele kroz koncept integralnih

i difuznih hotela. Osim toga, neophodno je zaustaviti dalju izgradnju stambenih zgrada, što se trenutno ignoriše. Umjesto toga, nastavlja se graditi stambeni prostor gotovo na svakom slobodnom mjestu, čime se dodatno pogoršava situacija - tvrdi prof. Ratković. Hitno je, kako ističe, potrebno preduzeti konkretne mjere kako bismo očuvali Crnogorsko primorje kao održivu i atraktivnu turističku destinaciju za sadašnje i buduće generacije.

pogoršavanje

- Ako nastavimo ovako, situacija će se samo pogoršavati. Prvi put su turistički radnici javno progovorili o drama-

tičnoj situaciji u kojoj se našao crnogorski turizam. Zvanično je objavljeno da imamo sedam odsto manje gostiju nego prošle godine, što je ozbiljan znak da je vrijeme za dijalog i promjene. Našem turizmu je potrebna korjenita reforma. U fiskalnoj strategiji nije predviđeno ništa konkretno za turizam. Program nudi neka načela, ali ne adresira ključne probleme našeg turizma, niti nudi rešenja. Čini se da ćemo imati plan koji će postojati samo na papiru, bez stvarnog efekta. Nedostaje jasno usmjerenje i procjena trenutnog stanja, što je neophodno da bismo preokrenuli negativne trendove i spasili našu turističku privredu - smatra Ratković.

Našem turizmu je potrebna korjenita reforma. U fiskalnoj strategiji nije predviđeno ništa konkretno za turizam. Program nudi neka načela, ali ne adresira ključne probleme našeg turizma, niti nudi rješenja. Čini se da ćemo imati plan koji će postojati samo na papiru, bez stvarnog efekta. Nedostaje jasno usmjerenje i procjena trenutnog stanja, što je neophodno da bismo preokrenuli negativne trendove i spasili našu turističku privredu – kaže Rade Ratković

On navodi da mnogi mali hoteli već u septembru zatvaraju vrata i da je naša turistička industrija u neodrživoj poziciji, gdje hoteli čine samo osam odsto kapaciteta, što dodatno komplikuje situaciju sa kanalima prodaje. - Iako smo avio-destinacija, ukinuli smo domaću kompaniju koja je imala slotove sa 45 evropskih destinacija. Takođe, nijesmo privlačni za niskotarifne kompanije i ne sarađujemo sa susjednim zemljama, poput Hrvatske i Albanije, koje uspješnije rešavaju te probleme. Država nije preduzela ništa kako bi stvorila uslove za organizovani turizam, niti smo infrastrukturno pripremljeni za rast - objasnio je Ratković.

Glavni problem su nam, prema njegovim riječima, zakrčeni putevi, zajedno s onima koji

se popravljaju usred turističke sezone i stvaranje haosa. problemi

- To je kao da pozovete goste u svoju kuću, a zatim počnete da je krečite - jednostavno je nepristojno tako dočekivati posjetioce. Tendere za infrastrukturne projekte treba raspisivati na vrijeme, kako bi se radovi završili prije početka sezone. Na Primorju vlada haotična situacija koja sve više podsjeća na etno vašarište. Vlasti bi trebalo da preuzmu odgovornost za dugoročni razvoj destinacije, jer su za to plaćene. Nekada smo bili rame uz rame sa drugim mediteranskim zemljama, privlačeći isti kvalitet gostiju i ostvarujući rentabilno poslovanje. Budva je tada bila druga po nacionalnom dohotku u Jugoslavi -

Umrežiti male hotele

hoteli, po riječima Ratkovića, zbog svojih ograničenih resursa, ne mogu sami da opstanu na organizovanom tržištu.

- Država bi trebalo da umreži male hotele kako bi mogli raditi tokom duže sezone, od katoličkog Uskrsa do novembra, i tako osigurati stabilnost i održivost poslovanja - istakao je Ratković.

ji. Danas, međutim, Budva je preplavljena velikim zgradama koje nijesu primjerene našoj arhitekturi. Iako ima dobrih hotela, vizuelno to nije u duhu Mediterana. Povećanje cijena, koje je najavljeno kao dio povećanja PDV-a, nepromišljeno je iz perspektive organizovanog turizma jer se aranžmani ugovaraju godinu unaprijed. Sada bi bilo krajnje neozbiljno povećavati cijene u posljednjem trenutku - poručuje Ratković.

On ističe da su se turisti preusmjerili na Albaniju i Hrvatsku, jer te dvije susjedne države bolje upravljaju svojim turističkim destinacijama. - Drago mi je što su ove zemlje uspjele da izgrade stabilan i uspješan turistički sektor, sa konstantnim rastom k ako u kvantitetu, tako i u kvalitetu. Međutim, žao mi je što mi nijesmo uspjeli da pratimo taj trend. Za razliku od nas, oni su rasterećeni unutrašnjih sukoba i nemaju probleme s lojalnošću prema sopstvenoj državi. Njihove unutrašnje snage djeluju ujedinjeno i usmjerene su ka napretku, dok su naše podijeljene i stalno u sukobu oko karaktera države i njene strateške orijentacije - da li treba biti nezavisna ili zavisna od Srbije i Rusije, posvećena evropskim integracijama ili proevropskoj demagogiji, odnosno zastupanju tuđih interesa. Ova opterećenja blokiraju našu stabilnost, društveni mir i ekonomski napredak, kao i naš evropski strateški put, bez kojeg ne možemo postati stabilna, demokratska i prosperitetna država koja je održiva na dugi rok - rekao je Ratković. n. Kovačević

Mali

Rade Ratković

Podaci Instituta za javno zdravlje

Institut

U prvoj polovini

avgusta 442 slučaja korona virusa

PODGORICA - U Crnoj

Gori su, tokom prve polovine avgusta, zabilježena 442 slučaja korona virusa, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), dodajući da kovid-19 još ne prati jasne sezonske obrasce kao drugi respiratorni virusi.

Iz te zdravstvene ustanove agenciji Mina rekli su da je tokom prve polovine avgusta testirano 2.306 osoba.

- Od tog broja, pozitivan rezultat na prisustvo SARS-CoV u uzorku je bio kod njih 442. U istom periodu je u privatnim zdravstvenim ustanovama odrađeno testiranje 843 uzorka, od čega je njih 261 bilo sa pozitivnim rezultatomkazali su iz IJZ.

Oni su naveli da se od juna bilježi porast u broju laboratorijski potvrđenih infekcija SARS-CoV2 i dodali da se identičan trend bilježi i u toku prve polovine avgusta. Odgovarajući na pitanje može li se očekivati nova pandemija korona virusa početkom jeseni i tokom zime, iz IJZ su

rekli da virus koji izaziva kovid-19 nastavlja da se mijenja, konstantno mutira i da je za očekivati da sa tom osobinom nastavi i dalje. Iz IJZ su kazali da su mutacije uglavnom povećavale sposobnost virusa da se lakše prenosi sa osobe na osobu, kao i da zaobilazi prethodno stečeni imunitet.

- Iz iskustva stečenog tokom prethodnih godina jasno je da kovid-19 još ne prati jasne sezonske obrasce kao drugi respiratorni virusi (npr. grip) koji se aktiviraju tokom pozne jeseni, zime i ranog proljeća - rekli su iz IJZ.

Iz te zdravstvene ustanove kazali su da, kada je u pitanju aktivnost SARS-CoV-2, povećanje broja inficiranih može se dogoditi u bilo koje doba godine. Oni su poručili da će u skladu sa aktuelnom epidemiološkom situacijom davati preporuke za prevenciju i suzbijanje širenja kovida-19 koje će se redovno ažurirati.

Iz IJZ su rekli da je nezahvalno upređivati aktuelnu epidemiološku situaciju u Crnoj Go-

ri u odnosu na države regiona. - Iz razloga što je svaka zemlja u skladu sa svojim mogućnostima nastavila da vrši praćenje (nadzor) nad situacijom u vezi sa kovidom-19 - kazali su iz IJZ.

Iz te zdravstvene ustanove su naveli da je još jedan razlog za to što je, kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama regiona, broj oboljelih vjerovatno višestruko veći od registrovanog iz razloga što se značajan broj osoba, posebno onih koje imaju blaže simptome, ne testira na SARSCoV-2. Oni su rekli da je Svjetska zdravstvena organizacija u utorak objavila da se u čitavom svijetu registruje porast u broju inficiranih SARS-CoV-2.

- I da ove informacije o trendovima u broju prijavljenih novih slučajeva i smrtnih slučajeva treba tumačiti s oprezom zbog smanjenog broja testiranja i naknadnog ispitivanja karakteristika virusa (sekvenciranja), uz istovremena kašnjenja u izvještavanju od strane mnogih zemalja - kazali su iz IJZ. R. P.

Cetinje: Predstavnici CDPR-a gostovali na Ivanovim Koritima

Istoričar i profesor na Univerzitetu Crne Gore Adnan

PODGORICA- Država i njen obrazovni sistem, nemaju snagu i uticaj da mlade usmjere na prave vrijednosti, pa su za crkvu i njenu široku mrežu uticaja, mladi dosta lak plijen. Međutim i pored svih problema, nemam nikakvu sumnju da će klerikalizacija crnogorskog društva doživjeti poraz jer će stvarnost i neuspjeh neodgovornih politika najslikovitije pokazati besmislenost tih ideja u 21. vijeku - kaže u intervjuu Pobjedi istoričar i profesor na Univerzitetu Crne Gore Adnan Prekić.

Objašnjava da će, nažalost, cijena tog osvješćenja biti dodatno urušavanje demokratskih i građanskih vrijednosti crnogorskog društva.

POBJEDA: Već dugi niz godina, sva istraživanja javnog mnjenja govore da je SPC institucija od najvećeg povjerenja u Crnoj Gori i to za mlade, na kojima ovo društvo treba da počiva. Postavlja se pitanje zašto je to tako, jer je više nego očigledno da malo tih koji iskazuju povjerenje u SPC imaju dodira sa hrišćanskom dogmom i više je doživljavaju kao nosioca nacionalne i političke (hegemonističke) ideje. Je li i ovaj porast povjerenja proistekao iz politike, socijalnih prilika ili opšteg nezadovoljstva, kako se mladi tretiraju u crnogorskom društvu?

PREKIĆ: Mislim da je crkva jednostavno samo iskoristila nespremnost i nezainteresovanost države i njenih institucija i da je u kontinuitetu preuzimala prostor koji joj je država ostavljala nedjelovanjem. Poput populizma koji jača zbog nefunkcionalne demokratije, tako je i klerikalizacija društva reakcija i posljedica nefunkcionalne države. Crkva je to uspjela da iskoristi. Počeli su sa socijalnim i dobrotvornim radom, nastavili podrškom destruktivnim i zločinačkim politikama 90ih, da bi se posljednjih 15 godina fokusirali na etabliranje široke i centralizovane mreže crkvenih opština širom Crne Gore. Odustali su od duhovnosti, religije i asketizma i fo-

Omladina plijen za država nema

kus stavili na moć i uticajnost, vodeći eparhije kao menadžeri, sa jasnim biznis planovima, projekcijama i bilansima. Tako danas SPC u Crnoj Gori organizuje kulturne festivale, sajmove knjiga, naučne konferencije, osniva i finansira medije, škole, vrtiće, crkvene horove i dobrotvorna društva. Zbog svega toga, nakon 40 godina predanog rada i uz svesrdnu podršku države i njenih institucija bilo bi neobično da SPC u Crnoj Gori nema takav uticaj. U posljednjih nekoliko godina taj uticaj je dodatno učvršćen širokom mrežom or-

ganizacija i pojedinaca koji nijesu direktno povezani sa SPC, ali u javnom prostoru afirmišu njene ideje i dehumanizuju svakoga ko se usudi da kritički govori o djelovanu SPC u Crnoj Gori. U društvu koje ne baštini tradiciju racionalnog prosuđivanja, ideje koje žrtvuju budućnost zbog pozivanja na „slavnu“ prošlost, lako se primaju. Mladi to najčešće ne razumiju, a u nedostatku snažnih i utemeljenih obrazovnih politika, profesionalnih medija i slobodnih pojedinaca koji bi ukazivali na te procese, postaju konzumen-

CETINJE - Crnogorsko drustvo za borbu protiv raka (CDPR) predavanje o problemu pušenja održalo je djeci iz crnogorske dijaspore, koja tradicionalno borave u okviru ljetne škole jezika i kulture za djecu crnogorskih iseljenika u JU „Lovćen - Bečići“ Odmaralište na Ivanovim Koritima na Lovćenu. – Na temu štetnosti pušenja, a o koristima od zdravog načina života, kroz druženje sa

djecom u Odmaralištu razgovarao je aktivista CDPR-a M arko Ljuljđuraj . Djeci i mladima koji se tu odmaraju prije druženja je prezentovan rad CDPR-a u borbi protiv pušenja. Nakon osnovnih naznaka o štetnosti upotrebe duvanskih proizvoda, prisutni su kroz razgovor postavljali pitanja o problemu zavisnosti u njihovom uzrastu, ali i sami davali mišljenja i prijedloge kako ostaviti konzumiranje duvanskih proizvoda

ili kako još bolje ne započeti sa njim, na čemu mi insistiramo, ne samo na ovom predavanju, nego svih ovih godina – saopšteno je iz CDPR-a. Ljetnu školu jezika i kulture pod nazivom „Crna Gora moja postojbina“ koja je prvi put organizovana 2007. godine organizuju Uprava za saradnju sa dijasporom i Zavod za školstvo Crne Gore, a pohađalo je do sada preko 1.000 učesnika.

Polaznici škole koji borave na Ivanovim Koritima ove godine su 35 djece uzrasta od devet do 15 godina iz Srbije, Hrvatske, Italije, Njemačke, Belgije i Turske. C.G.

I pored svih problema, nemam nikakvu sumnju da će klerikalizacija crnogorskog društva doživjeti poraz jer će stvarnost i neuspjeh neodgovornih politika najslikovitije pokazati besmislenost tih ideja u 21. vijeku. Nažalost, cijena tog osvješćenja biće dodatno urušavanje demokratskih i građanskih vrijednosti crnogorskog društva

Sve više „salonskih“ vjernika u društvu koje nikada nije bilo religiozno

POBJEDA: Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici se tokom crkvenih praznika ne može prići. Stotine ljudi čekaju na pričešća u kripti hrama. Među njima je najviše mladih. Kada je crnogorsko društvo postalo toliko religiozno?

PREKIĆ: Nikada crno-

gorsko društvo nije bilo religiozno, niti je u Crnoj Gori bilo previše iskrenih vjernika. O tome svjedoče i zapisi putopisaca iz 17, 18. i 19. vijeka, a tu tezu još ubjedljivije afirmiše crnogorsko iskustvo sa religijom u 20. vijeku u kome smo imali nekoliko perioda u kojima su crnogorski gra-

za javno zdravlje

Adnan Prekić

Adnan Prekić kaže da je veliko povjerenje mladih u SPC posljedica nemoći institucija

je lak

crkvu kad nema snagu

U Crnoj Gori nakon 2006. godine prvi put stasala je generacija koja je generalno manje obrazovana od svojih roditelja. SPC, ali i ostale vjerske zajednice, bez izuzetka, prepoznale su taj prostor i iskoristile ga, zbog čega imamo još jedan paradoks: da su mladi konzervativniji od svojih roditelja. Naravno, u tome im pomaže opšti društveni ambijent u kome je skoro nemoguće kritikovati djelovanje SPC, i svako ko se odluči na taj korak izložen je šikaniranju i medijskom blaćenju - kaže Prekić

ti takvog djelovanja. Država i njen obrazovni sistem, nemaju snagu i uticaj da mlade usmjere na prave vrijednosti, pa su za crkvu i njenu široku mrežu uticaja, mladi dosta lak plijen. Međutim, i pored svih problema, nemam nikakvu sumnju da će klerikalizacija crnogorskog društva doživjeti poraz jer će stvarnost i neuspjeh neodgovornih politika najslikovitije pokazati besmislenost tih ideja u 21. vijeku. Nažalost, cijena tog osvješćenja biće dodatno urušavanje demokratskih i građanskih vrijednosti crnogorskog društva.

POBJEDA: Ako mladi vjeruju u dogmu, a ne u nauku - što to govori o obrazovnom sistemu u Crnoj Gori? Mogu li se te greške ispraviti ili se mora srušiti cijeli sistem da bi se gradio ponovo?

PREKIĆ: U zajednicama u kojima su znanje, obrazovanje i racionalno političko odlučivanje izuzetak, a ne pravilo, čini se da je ovakav rasplet neminovan. Živimo u vremenu post-istine, i mislim da su to ljudi u SPC mnogo bolje shvatili od političara. Za njih istina, posebno ona koja je vezana za

đani, u odnosu na religiju, išli iz jedne u drugu krajnost. Utisak o povećanoj religioznosti je posljedica sve više salonskih vjernika, koji su ukapirali da im u „oslobođenoj“ Crnoj Gori ta vrsta vjerske legitimacije može pomoći u ostvarenju nekih ličnih ciljeva. Naravno, to ne znači da treba umanjivati njihov uticaj na mlade jer je ideja o religiji, kao osnovi za nacionalnu identifikaciju, pomiješana sa simplifikovanim i dekontekstualizovanim

kritičku, naučnu istoriografiju, nije važna, jer su na vrijeme shvatili da je za njih mnogo važnija interpretacija tih činjenica. Upravo zbog toga, u Crnoj Gori već 40 godina slušamo teze o jednom narodu, jednoj religiji u jednoj državi. Mitologija i nenaučne istorijske konstrukcije za njih su osnova javnog djelovanja. Tako se samo u Crnoj Gori može desiti da SPC drži službe i da prisvaja ranohrišćanske objekte na Duklji, Zlatici i Svaču ili da osmansku tvrđavu iz 15. vijeka proglasi za mjesto navodnog rođenja Stefana Nemanje, iako su relevantna naučna i arheološka istraživanja više puta pokazala da je ta priča izmaštana i izmišljena. Međutim, istina, naučne činjenice i način dolaska do relevantnih naučnih saznanja nikada nijesu bili važni za ovu instituciju. Njima je samo važno da pošto-poto konstruišu istorijski kontinuitet savremene Crne Gore i Nemanjića i niza drugih mitova i legendi kojima se pokušava dati savremena ideološka funkcija.

POBJEDA: Bliskost toj vjerskoj organizaciji u Crnoj Go-

istorijskim događajima, veoma zavodljiva. Snažno antizapadno konzervativno jezgro SPC neće odustati od ovog narativa, što je paradoksalno dobra vijest za građansku i prozapadnu Crnu Goru. Apsolutno sam siguran da, bez obzira na trenutnu snagu i potencijal klerikalnih struja u Crnoj Gori i njihov uticaj na mlade, oni ne mogu ponuditi ni jedno održivo i racionalno rješenje za probleme sa kojima se suočava savremena crnogorska država.

Odustali su od duhovnosti, religije i asketizma i fokus stavili na moć i uticajnost, vodeći eparhije kao menadžeri, sa jasnim biznis planovima, projekcijama i bilansima. Tako danas SPC u Crnoj Gori organizuje kulturne festivale, sajmove knjiga, naučne konferencije, osniva i finansira medije, škole, vrtiće, crkvene horove i dobrotvorna društva. Zbog svega toga, nakon 40 godina predanog rada i uz svesrdnu podršku države i njenih institucija, bilo bi neobično da SPC u Crnoj Gori nema takav uticaj. U posljednjih nekoliko godina taj uticaj je dodatno učvršćen širokom mrežom organizacija i pojedinaca koji nijesu direktno povezani sa SPC, ali u javnom prostoru afirmišu njene ideje i dehumanizuju svakoga ko se usudi da kritički govori o djelovanu SPC u Crnoj Gori

ri je postala šansa za uspjeh i ima li to veze sa ovom „popularnošću“ crkve kod omladine?

PREKIĆ: Nijesam siguran da je ta popularnost generisana potrebom mladih za duhovnošću, već da odgovor na to pitanje treba tražiti u osmišljenom i planskom pristupu mladima od strane SPC. Iako u suštini konzervativna i zatvorena institucija, SPC u Crnoj Gori pokazala je mnogo više fleksibilnosti prema mladima kroz oblikovanje niza narativa sa kojima su mladi mogli da se identifikuju. Cijela mreža medija i programa, uz podršku pojedinaca i organizovanih grupa na društvenim mrežama, pažljivo su oblikovali je-

dan simplifikovan identitetsko-vjerski narativ, sa kojim su mladi mogli da se identifikuju. Čini se da je SPC kroz ove medije komunikacije uspjela da dođe do mladih i nametne teze o navodnoj dekadentnosti zapadnoevropske kulture i civilizacije, afirmišući narative da zapadna civilizacija i kultura uvodi vrijednosni sistem koji je suprotan „tradicionalnim vrijednostima Crne Gore“ Nažalost, u tome su uspjeli, a odgovor zašto je to tako možda treba tražiti u činjenici da je u Crnoj Gori nakon 2006. godine prvi put stasala generacija koja je generalno manje obrazovana od svojih roditelja. To se u Crnoj Gori dešava prvi put nakon više od stotinu godina, pa tako generacije koje odrastaju u Crnoj Gori manje znaju od svojih roditelja. SPC, ali i ostale vjerske zajednice, bez izuzetka, prepoznale su taj prostor i iskoristile ga, zbog čega imamo još jedan paradoks: da su mladi konzervativniji od svojih roditelja. Naravno, u tome im pomaže opšti društveni ambijent u kome je skoro nemoguće kritikovati djelovanje SPC, i svako ko se odluči na taj korak izložen je šikaniranju i medijskom blaćenju. Čini se da je više faktora uticalo na izraženu konzervativnost mladih, ali je to činjenica koju moramo prihvatiti.

POBJEDA: Državni establišment je redovno podržavao ovu vjersku organi-

zaciju. Trude se svi da budu prisutni i time zadovolje birače. Da li je to dokaz do kojeg stepena klerikalne tendencije oblikuju ovo društvo i neutrališu građanski koncept i karakter države? Jesu li mladi u stvari najveće žrtve ovih procesa?

PREKIĆ: Nema potrebe da o ulozi SPC na političke i društvene procese u Crnoj Gori govorimo na osnovu utiska, jer je na mnogo primjera taj uticaj potvrđen, jasan i nedvosmislen. Ne treba puno govoriti u ulozi SPC u političkim procesima 2020. godine i njihovom uticaju na formiranje Vlade Crne Gore, kao i kompletno kadrovanje u godinama koje su uslijedile. To su činjenice, koje mogu da vam se sviđaju ili ne, ali su one aksiom za objektivnu analizu uloge SPC u crnogorskom društvu. Međutim, mi imamo mnogo dublji problem, jer je političko djelovanje SPC u Crnoj Gori u direktnoj vezi sa politikom zvaničnog Beograda. SPC je ključni igrač u širenju uticaja zvaničnog Beograda na susjedne države, o čemu postoji niz konkretnih potvrda i dokaza. Uostalom, i u zvaničnim dokumentima Vlade Srbije (Strategija o saradnji matične države i Srba u regionu i dijaspori-2011; Povelja o srpskom kulturnom prostoru -2019) SPC je prepoznata kao „jedina integrativna ustanova i most između matične države i dijaspore“, koja uz podršku zvaničnog Beograda, treba da širi i zastupa interese Srbije u susjednim državama, a da „glavna čvorišta treba da budu parohije Srpske pravoslavne crkve“. Prema tome, u djelovanju SPC nema ništa nepoznato i nejasno. Njihova uloga u stvaranju onoga što trenutno zove „srpski svet“ je jasna i transparentna. To je, nažalost, politika kontinuiteta, jer ne možemo zaboraviti da su ratovi 90-ih počeli zbog toga što su srpske političke i nacionalne elite insistirale na konceptu objedinjavanja „istorijskih teritorija srpskog naroda“, i osporavanju granica i teritorijalnog integriteta jugoslovenskih republika. Uloga SPC u tim procesima bila je veoma važna i ne treba zaboraviti njihove stavove da “SPC i srpski narod nikada nijesu priznali vještačke i nelegitimne avnojevske unutrašnje granice, ustanovljene bez istorijskih ili etničkih osnova, samovoljom komunističke gerile“, kao i da „međurepubličke granice presijecaju živ organizam srpskog naroda“. Takva politika završila je na osuđeničkoj klupi tribunala u Hagu i optužbama za nateže zločine. Nije nepoznata teza da se istorija ponavlja zajednicama koje ne poznaju svoju prošlost i koje iz istorijskih procesa ništa nijesu naučile niti usvojile. Savremeno crnogorsko društvo, nažalost, tu tezu potvrđuje jer je istorija slična rijeci - teče u onom pravcu u kojem je to moguće.

Marija JOVIĆEVIĆ

Klerikalizacija društva reakcija i posljedica nefunkcionalne države

s. vasiljević

Nije bilo ekoloških incidenata

KOTOR – Savremeni kruzeri u potpunosti su ekološki bezbjedni ukoliko se poštuju pocedure i pravila koja važe na njemu – kaže za Pobjedu Božidar Vukšić, referent za ekologiju i zaštitu životne sredine, poručujući da do sada, kada je riječ o akvatorijumu koncesione zone Luke Kotor, a.d. Kotor, sa plovnih objekata koji koriste njihove usluge do sada nije bilo ekoloških incidenata. Intenzivni razvoj kruzing i jahting turizma u Crnoj Gori donio je i niz dilema i oprečnih mišljenja u vezi sa zaštitom životne sredine. O tome da li su kruzeri zagađivači mora, imaju li opremu za prihvat i tretman čvrstog otpada i fekalnih voda sa jahti i kruzera, kakva pravila i procedure sprovode u cilju sprečavanja zagađenja mora i zaštite životne sredine, odgovore smo tražili u kompaniji Luka Kotor a.d.

Božidar Vukšić objašnjava da se, zbog neupućenosti, često dešavalo da mediji objave tekstove o ispumpavanjima fekalija i zauljanih voda u zalivu, jer se pranje sidra i sidrenog lanca od naslaga mulja sa dna mora predstavljalo kao izlivanje fekalija sa broda.

PRAKSA

- Ovo je potpuno uobičajena praksa za sve svjetske brodove, gdje se mlazom morske vode ispiraju naslage mulja koje su pokupljene sa dna mora. Vrlo je mala vjerovatnoća da će brod izazvati ekološki incident i zagađenje mora iz razloga što to ne dozvoljava savremena tehnologija na brodu i stroge mjere koje se na njemu sprovode i koje se unose u brodski dnevnik. O tome govori i činjenica da godišnje veliki broj kruzera dođe u luku Kotor i da nema ekoloških incidenata. Pravila ponašanja i ekološka politika vrlo su strogi na savremenom kruzeru, o čemu govori i postojanje posebnog oficira za ekologiju na brodu koji brine samo o tome. Ono što je bitno napomenuti jeste da je brod u potpunosti zatvoreni sistem i da fekalne vode idu u posebne crne tankove gdje se procesom ubacivanja bakterija razlaže ova

vrsta otpada, a čvrsti ostatak materije se spaljuje - objašnjava Vukšić. Dodaje da Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama vodi brigu o eventualnim ekološkim incidentima u akvatorijumu, a monitoringom životne sredine se bavi Agencija za zaštitu životne sredine, koja preko svojih podizvođača (Centar za Ekotoksikološka istraživanja, Institut za Bilogiju mora itd.) vrši potrebna mjerenja kako bi ustanovili zagađenost i stanje okruženja.

Na pitanje da li je do sada zabilježen neki ekološki incident, Vukšić kaže da kada je u pitanju akvatorijum koncesione zone Luke Kotor a.d. Kotor, sa plovnih objekata koji koriste njihove usluge do sada nije bilo ekoloških incidenata i zagađenja životne sredine i mora. - Preventivno djelovanje se pokazalo ključnim kako ne bi uopšte dolazilo do zagađenja. S tim u vezi Luka Kotor je u cilju obezbjeđenja što većeg stepena sigurnosti i bezbjednosti ekološke zaštite okoline kao i što efikasnijeg rada u Luci Kotor, svim korisnicima

Brod je u potpunosti zatvoreni sistem i fekalne vode idu u posebne crne tankove gdje se procesom ubacivanja bakterija razlaže ova vrsta otpada, a čvrsti ostatak materije se spaljuje. Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama vodi brigu o eventualnim ekološkim incidentima u akvatorijumu, a monitoringom životne sredine se bavi Agencija za zaštitu životne sredineobjašnjava Božidar Vukšić

lučkih usluga ili onima koji se nađu na teritoriji i akvatorijumu Luke Kotor nametnula obavezu da poštuju preventivne mjere koje su ustanovljene od lučkih vlasti i naše kompanije - kaže Vukšić. Zapovjednik plovila se upoznaje sa Pravilima ponašanja i ekološke prevencije, jer potpisuje potvdu koja je dokaz da je upoznat sa važećim procedurama, a ti obrasci su dostupni na sajtu Luke Kotor. Plovila koja uplovljavaju u Luku Kotor su dužna da poštuju Pra-

vila ponašanja, mjere ekološke prevencije u luci (LKO 30). Vukšić pojašnjava da je, u skladu sa pravilnicima, zabranjeno ispuštanje u more prljave tečnosti (kaljuža, otpadne vode, sanitarne vode, mješavina goriva i ulja).

- Takođe, u marinskom dijelu luke Kotor gdje se vežu plovila sa sport i razonodu ( jahte, jedrilice, katamarani, gliseri) važe Pravila o redu u marinskom dijelu luke Kotor, što znači da su plovila ulaskom u ovaj prostor dužna pridrža-

vati ih se. Oni se nalaze na postavljenoj tabli u Marini luke Kotor, na sajtu kompanije i u ugovorima o vezu sa korisnicma. Korisnici veza su dužni pridržavati se važećih propisa u pogledu boravka i plovidbe u unutrašnjim morskim vodama, obalnom i teritorijalnom moru Crne Gore, kao i važećih propisa iz oblasti sigurnosti i bezbjednosti, zaštite od zagađenja, kao i propisanih zabrana u lukama Crne Gore. Ovdje bih napomenuo da su sva plovila dužna da najave predaju

brodskog otpada 48 sati prije dolaska (dokument: Notification of ship - generated waste (As per Article 6. of Directive 2000/59/EC as amended).

Kada je riječ o opremi za prihvat i rukovanje otpadom, pa i fekalnim, zakonska regulativa nalaže da korisnici luke posjeduju potrebnu opremu, u skladu sa međunarodnim i domaćim propisima. Shodno tome Plan upravljanja otpadom (br. 0306-2301 od 27.07.2022) definiše ove stavke.

OPREMA

- Ovdje se nalaze informacije o godišnje predviđenim količinama otpada koje prihvatamo sa brodova i kapacitetima lučkih postrojenja i opreme za ovu potrebu. Saglasnost na Plan je dobijena od Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama i Agencije za zaštitu životne sredine. Otpad koji nastaje na jahtama i sa njih, kao i sa drugih plovnih objekata obuhvaćen je ovim Planom upravljanja otpadom, pri čemu godišnje količine nastalog otpada zavise od broja jahti i drugih plovila koja borave u luci Kotor. Luka Kotor selektivno sakuplja otpad sa jahti i ostalih plovnih objekata, kao i otpad koji nastaje na prostoru same luke, privremeno ga skladišti na lokacijama njegovog nastanka, do momenta predaje ovlašćenom operateru koji posjeduje sva potrebna rješenja izdata od strane Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore za organizovano prikupljanje, transport, privremeno skladištenje i konačno zbrinjavanje (izvoz ili prerada) opasnog i neopasnog otpada, Hemosan d.o.o. Bar i Komunalno d.o.o. Kotor - kaže Vukšić. Prevoz opasnog otpada kao i sve ostale radnje koje su u vezi sa tim transportom od mjesta nastanka do privremenog i dalje do konačnog odlagališta vrši se u skladu sa Zakonom o prevozu opasnih materija. - Mi kao nosioci projekta (plana) dužni smo da postupamo u skladu sa pravilnikom o načinu vođenja evidencije otpada i sadržaju formulara o transportu otpada koji propisuje način vođenja evidencije (količine i vrste otpada), sadržaj

PODGORICA – Nivo Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja vijeka porasti 35 centimetara, što će ugroziti obalna područja, posebno područje Ade Bojane i

djelove Bokokotorskog zaliva, navodi se u Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene.

U dokumentu se ističe da su plaže i staništa na niskim dje-

lovima obale osjetljivi na obalne poplave, rast nivoa mora i rizik od nestanka.

- Projektovani porast nivoa Jadranskog mora, kao mora sa prirodnim bogatstvima, do kraja vijeka je 35 cm, što će uti-

cati na mogućnosti za rekreaciju na njegovim plažama koje postaju nedostupne ili neprivlačne zbog erozije - navodi se u Nacrtu. Uticaji se, kako se dodaje, proširuju na turističku infrastrukturu i stanovanje, što dovodi do gubitka privrednih dobara kao što su restorani, smještajni kapaciteti i plaže.

- Funkcionalnost vitalne infrastrukture kao što su luke, marine i brodogradilišta takođe je ugrožena, što kasnije smanjuje ukupnu turističku privlačnost primorskih regiona - konstatovano je u dokumentu. Projekcije ukazuju da su najugroženija područja Ulcinj (posebno Ada Bojana), Bar, Ti-

Važna prevencija zagađenja

Nacrt Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene

S. VASILJEVIĆ

Državljanin Poljske, jedna od najtraženijih osoba za kojima je raspisana međunarodna potjernica, iza rešetaka

incidenata

Uhapšen Roman Zimian

Zakonom o lukama

(Sl. list CG, br. 51/2008, 40/2011, 27/2013 i 18/2019) u skladu sa članom 26 Zakona, organ uprave, odnosno pravno lice i koncesionar obezbjeđuju ispunjavanje uslova utvrđenih međunarodnim i domaćim propisima kojima se reguliše sprečavanje zagađivanja životne sredine s brodova, zaštita morske sredine i priobalnog područja i civilna odgovornost za štetu izazvanu zagađenjem.

- Prema Uredbi o održavanju reda u lukama, Lučka kapetanija je ovlašćena da kontroliše lučka postrojenja, uređaje i opremu koji mogu ugroziti ljudske živote, plovidbu ili zagaditi obalu i vodu, a korisnik luke je dužan da čisti vodene površine i morsku obalu u luci i sidrištima od zauljanih i drugih materija. Inspekciju domaćih plovnih objekata pod zastavom Crne Gore kao Država-zastava (flag State) i stranih plovnih objekata kao Država-luka (port State) vrši Inspekcija sigurnosti plovidbe - kazao je vukšić Kontrola i nadzor

i način popunjavanja formulara o transportu i način sačinjavanja godišnjih izvještaja o otpadu Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine. U slučaju zauljenih i fekalnih voda preuzimanje otpada se vrši direktno sa broda, ubacuje se u specijalizovani kamion ili kamion-cisternu.

PRavila

Prevoz opasnog otpada kao i sve ostale radnje koje su u vezi sa tim transportom od mjesta nastanka do privremenog odlagališta i dalje do konačnog odlagališta vrši se u skladu sa

vat i djelovi Bokokotorskog zaliva (uključujući i Kotor).

U Nacrtu Nacionalnog plana navodi se da su djelovi obale od Bokokotorskog zaliva do ušća Bojane izloženi djelovanju talasa i poplavama.

Zakonom o prevozu opasnih materija - objašnjava Vukšić. - Privredno društvo Luka Kotor a.d. brine o sprovođenju procedura i postupaka dobijenih sertifikatom (ISO 14001)Sistem menadžmenta životne sredine (EMS) koji nam nalaže da sprovodimo procedure i postupke dobijene ovim sertifikatom. Kompanija uspješno implementira alate sistema kvaliteta menadžmenta prema zahtjevima ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015 koji se realizuje kroz zaštitu životne sredine. Ovo podrazumijeva preventivno djelovanje u cilju sprečavanja akcidenata na akvatorijumu luke, eliminisanje i smanjivanje štete u slučaju povrede procedura zaštite životne sredine, poštovanje pravila ponašanja i sprovođenje mjera protiv zagađenja. Kada je riječ o procedurama i obrascima primjenjuju se Lkp 13. Korišćenje i skladištenje opasnih materija; Lkp 25. Održavanje i kontrola čistoće; Lkp 26. Praćenje i mjerenje učinka zaštite životne sredine; Lkp 27. Preventivne i interventne mjere zaštite akvatorijuma; Lkp 28. Pripravnost za reagovanje u vanrednim situacijama i odgovor na njih; Lko.117 (P.28)/01 Plan reagovanja u vanrednim situacijama i odgovor na njih, a i Plan bezbjednosti Luke Kotor se bavi ovom temom - kazao je Vukšić. Sertifikaciju vrši renomirana međunarodna sertifikaciona kuća „Bureau Veritas“ Ltd. Nadzorna posjeta resertifikacije sistema menadžmenta kompanije prema zahtjevima novog standarda je potvrđena i validna od 5. novembra 2022. godine. Nakon ove sertifikacione nadzorne provjere, sertifikati Luke su produženi na period od još tri godine, uz obavezan godišnji pregled. Shodno važećim propisima i procedurama, službe kvaliteta i zaštite životne sredine vrše aktivnosti redovnog obavještavanja nadležnih organa Crne Gore, kao što je Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore kojoj prosljeđuju potrebne informacije u vezi sa istraživanjem o otpadu o čemu govori Godišnji izvještaj o otpadu (0301-466 od 28. 02. 2023). i. KOMNENiĆ

- Kombinacija intenzivnih talasa, morskih struja i rasta nivoa mora usljed klimatskih promjena ubrzava priobalnu eroziju i otežava održavanje prirodnih i izgrađenih nasipa na plažama i druge priobalne infrastrukture. To takođe povećava rizik od prodiranja morske vode, što dovodi do zaslanjivanja slatke vode i zemljišta - konstatuje se u Nacrtu. R. P.

PODGORICA – Državljanin Poljske, jedna od najtraženijih osoba za kojima je raspisana međunarodna potjernica, uhapšen je juče u Podgorici, saopštila je Uprava policije. Kako je objavljeno u medijima, u pitanju je Roman Zimian. Zimian se sumnjiči da je počinio krivična djela iz oblasti ekonomskog kriminala i to za težak oblik prevare u većem obimu, pranje novca, krađa i povreda zakona.

- Nakon višemjesečnih aktivnosti ciljanog traganja službenici Sektora za borbu protiv kriminala – FAST tim za ciljane međunarodne Interpolove po-

tjernice (NCB Interpol Podgorica), lišili su slobode državljanina Poljske R.K.Z. (51), jednog od najtraženijih lica za kojima je raspisana međunarodna potjernica, od strane dvije države, Poljske i Južne Koreje, navodi se u saopštenju Uprave policije. Sumnjiči se za krivična djela iz oblasti ekonomskog kriminala i to težak oblik prevare u većem obimu, pranje novca, krađa i povreda zakona, za koje je propisana kazna doživotnog zatvora u Južnoj Koreji.

R.K.Z. je jedan od osnivača i vlasnika fonda „Future net“ u čijoj je djelatnosti trgovina digitalnim i kriptovalutama i osumnjičen je da je zajedno sa

Odluka sudije za istragu

Andrijaševiću pritvor do 30 dana

PODGORICA – Sudija za istragu odredio je Mirku Andrijaševiću (27) iz Danilovgrada pritvor do 30 dana - piše portal CDM. Policija je uhapsila Andrijaševića 15. avgusta nakon što je kod njega pronađeno dva kilograma kokaina i pištolj sa izbrušenim brojem. On je is tog dana pobjegao iz policijskih prostorija za zadržavanje. Policija ispituje i odgovornost policijskog

službenika u ovom slučaju. Andrijašević je uhapšen u subotu u Piperima u blizini jedne osnovne škole.

- Tokom bjekstva logistiku mu je pružao njegov brat D. A. Policijski službenici su identifikovali više osoba za koje se sumnja da su pružale logistiku Andrijaševiću prilikom njegovog bjekstva i izvlačenja na bezbjedno mjesto kako bi bio nedostupan nadležnim organima za sprovo-

svojim partnerom S.M. oštetio veći broj lica sa teritorija Poljske i Južne Koreje, nanijevši im štetu u ukupnom iznosu od oko 21 milion američkih dolara. Njegov partner S.M. je lišen slobode u Grčkoj, a zatim u Republici Albaniji, dok je R.K.Z. 2022. bio uhapšen u Republici Italiji odakle je pobjegao iz kućnog pritvora. Kontinuiranim radom na utvrđivanju tačne lokacije osoba na Crnogorskom primorju, ali i Podgorici, službenici NCB Interpola Podgorica su ga juče locirali i lišili slobode u Master kvartu gdje se skrivao pod lažnim identitetom.

- Nakon što je u komunikaciji

đenje zakona, a o čijoj će se eventualnoj krivičnoj odgovornosti nadležno tužilaštvo naknadno izjasniti - saopštila je Uprava policije.

U potragu za Andrijaševićem bili su uključeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad, a na raspolaganje je bilo stavljeno više službenika organizacionih jedinica Uprave policije – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, Sektora za borbu protiv kriminala, Sektora granične policije i Sektora policije posebne namjene, kao i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova. R. P.

MUP saopštio da su se usvajanjem izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima stekli uslovi za ,,osnaživanje policijskih redova“

Policajci pred penzijom moći će da nastave da rade, oni koji su napustili UP mogu da se vrate

PODGORICA – Imajući u vidu da je jačanje kadrovskih kapaciteta jedan od ključnih prioriteta u sveobuhvatnom reformskom procesu bezbjednosnog sektora, usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima stekli su se preduslovi da osnažimo policijske redove, posebno imajući u vidu višegodišnji problem nedostatka kadrova - saopštili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Na sjednici Skupštine Crne Gore, podsjećaju iz MUP-a, na prijedlog Vlade Crne Gore, odnosno tog resora, usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.

- Predloženi model zapošljavanja u Upravi policije u vanrednim okolnostima, kakva,

kako navode, jeste trenutni nedostatak od 1.500 policijskih službenika, omogućiće mladima koji su obavili stručno osposobljavanje u Upravi policije ili u nekom od drugih organa obavještajno-bezbjednosnog sektora da dobiju priliku da rade na poslovima za koje su se školovali - navode u saopštenju.

Dodali su da tako, između ostalog, čine dodatan napor da zaustave odlazak mladih iz Crne Gore, te da daju mogućnost da rade u interesu svoje države i građana.

- Takođe, svi bivši policijski službenici koji su iz egzistencijalnih razloga u proteklim godinama napuštali Upravu policije, moći će da se prijave na javne oglase i zasnuju radni odnos u Upravi policije. Na taj način, svojim znanjem i dugogodišnjim iskustvom daće veliki doprinos našoj zajedničkoj borbi, ne samo protiv kriminala i korupcije,

sa inostranim partnerima potvrđen identitet lica, izvršeni su pretresi na lokaciji gdje je traženo lice boravilo i tom prilikom službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Grupe za visokotehnološki kriminal i Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ su pronašli i oduzeli tehničke uređaje i predmete za koje se sumnja da proističu iz krivičnog djela i koji su privremeno oduzeti do okončanja ekstradicionog postupka. R.K.Z. će biti sproveden sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici u cilju određivanja ekstradicionog pritvora - saopštava Uprava policije. R. P.

Saobraćajni udes na putu PodgoricaKolašin

PODGORICA - Na putu Podgorica - Kolašin juče došlo je do saobraćajnog udesa u kojem je devet osoba povrijeđeno. U nezgodi su učestvovala dva auta, a sve se dogodilo na Crkvinama. Kako je Portalu Analitika potvrđeno iz OKC-a, među povrijeđenima je dvoje djece. Povrijeđeni, uključujući i djecu, transportovani su u KCCG. R. P.

U Pljevljima uhapšen državljanin Srbije

već i borbi da svaki pojedinac u Crnoj Gori bude bezbjedan - kazali su iz MUP-a. Kazali su i da će borbu za bezbjedno društvo nastaviti i policijski službenici koji ispunjavaju ili će uskoro ispuniti uslove za penzionisanje po povlašćenim uslovima. - Jer izmjene ovog zakona propisuju i prolongiranje roka za ostvarivanje uslova za penziju po povlašćenim uslovima do 31. decembra 2028. Izmjene i dopune krovnog zakona za Ministarstvo unutrašnjih poslova samo su jedan u nizu koraka koje menadžment preduzima u cilju unapređenja svih segmenata r ada. Svjesni i drugih nedostataka Zakona o unutrašnjim poslovima već u septembru pristupiće se sveukupnoj analizi, a zatim i radu na novom zakonskom rješenju - zaključuju iz MUP-a. R. P.

PLJEVLJA – Pljevaljska policija uhapsila je M.P. (39), državljanina Srbije sa stalnim boravkom u Pljevljima, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Kako je saopšteno iz Uprave policije, njihovi službenici su, u mjestu Glibaći u Pljevljima, pretresli kuću i druge prostorije koje koristi M.P. - Tom prilikom, u prostorijama koje koristi M.P. pronađeno je 111 komada biljaka kanabisa, lampe i električna aparatura za uzgajanje biljaka - kaže se u saopštenju. Navodi se da je o događaju upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je naložio da se M.P. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

- On je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu - kazali su iz policije. R. P.

NE POSTOJE LISTE ČEKANJA: Željko Lazović, načelnik Odjeljenja za humanu reprodukciju Opšte bolnice

Danilo Prvi, kaže da je u toj ustanovi od početka godine urađeno 120 postupaka medicinski potpomognute oplodnje

CETINJE - Na Odjeljenju za humanu reprodukciju, koje funkcioniše u okviru Opšte bolnice Danilo Prvi, od početka godine urađeno je oko 120 postupaka medicinski potpomognute oplodnje, a vjerujem da će ih do kraja godine biti oko 200 – kazao je za Pobjedu Željko Lazović, rukovodilac tog odsjeka, supspecijalista iz infertiliteta i steriliteta.

Lazović objašnjava da, ukoliko se par godina imaju nezaštićeni seksualni odnosi, a ne dođe do trudnoće, onda govorimo o neplodnosti (infertilitetu). - Neplodnost je procentualno u 40 odsto slučajeva zastupljena kod žena, u 40 kod muškaraca, u 10 odsto uzrok mogu biti oboje, a u deset je takozvani idiopatski infertilitet – kaže on.

UZROCI

Objašnjava da kod muškog infertiliteta, u više od 50 odsto slučajeva, ne mogu da ustanove uzrok.

– Kod muškaraca se jednostavnom metodom, koja se zove spermogram, može ustanoviti njegova plodnost. Metoda liječenja zavisi od toga

Timski rad

Željko Lazović objašnjava da njihov tim čine profesionalci koji parovima pomažu da se ostvare kao roditelji.

– Odjeljenje je počelo sa radom najviše zahvaljujući doktorici Tanji Motrenko i tadašnjem menadžmentu bolnice. Ja sam došao 2012. godine i nastavio ono što je doktorica Motrenko započela. Naš tim sada čini 11 zaposlenih – dva ginekologa, tri biologa-embriologa, glavna sestra koordinator za vantjelesnu oplodnju, te pet medicinskih sestara – kazao je Lazović. Dodaje da se ova oblast ginekologije razvija velikom brzinom, te da je neophodno konstantno usavršavanje.

– Moramo usvajati nova znanja da bismo bili u mogućnosti da pacijentima pružimo najbolju uslugu.

Uspjeh isključivo zavisi od timskog rada i svaki član kolektiva ima svoju ulogu. Moje je zadovoljstvo što sam na čelu odličnog tima i što se možemo pohvaliti time da smo za 16 godina rada usrećili veliki broj parova – rekao je Lazović.

Za 16 godina usrećili oko hiljadu parova

da li muškarac ima smanjen broj, smanjenu pokretljivost ili slabu morfologiju spermatozoida, ili uopšte nema spermatozoida u sjemenoj tečnosti. Taj poremećaj se zove azospermija. U tom slučaju, kolege urolozi rade hiruršku intervenciju koja se zove biopsija testisa. Onda se, ako u uzorku tkiva testisa pronađu spermatozoide, oni zamrzavaju i mogu se iskoristiti u postupku vantjelesne oplodnje – kazao je Lazović. Dodaje da je kod žena ispitivanje plodnosti drugačije. – Kod ženskog partnera se prvo sagleda anatomija i struktura genitalnih organa, zatim polni hormoni, da li postoji ovulacija – plodni dani, a nakon toga prohodnost jajovoda – objasnio je Lazović.

Neplodnost je procentualno zastupljena u 40 odsto slučajeva kod žena, u 40 kod muškaraca, a u 10 odsto uzrok mogu biti oboje. Takozvani idiopatski infertilitet prisutan je kod 10 odsto slučajeva. Veoma je važno voditi računa o reproduktivnom zdravlju još od tinejdžerskog doba - kazao je Željko Lazović

Lazović objašnjava da u Opštoj bolnici

Danilo Prvi na Cetinju, koja je jedina državna ustanova u kojoj se vrši medicinski poptpomognuta oplodnja, ne postoje liste čekanja, tako da parovi lako ulaze u postupak pod uslovom da imaju sve potrebne nalaze

Kada ljekar ustanovi razlog neplodnosti, to opredeljuje metodu liječenja. – Kod žena uzrok neplodnosti mogu biti - infekcije jajnika i jajovoda koje dovede do njihovog začepljenja, zatim endometrioza, izostanak ovulacije koji se najčešće javlja u sklopu sindroma policističnih jajnika. Razlog mogu biti i benigni tumori unutar materice, kao što su polipi i miomi, te oslabljena rezerva jajnih ćelija u godinama kada se to ne očekuje. U skladu sa ovim, istakao bih da se nakon 30, a posebno nakon 35. godine života žene plodnost smanjuje, samim tim i uspjeh liječenja. Svjedoci smo da se rađanje prvog djeteta pomjera u neku pozniju životnu dob, što takođe utiče na to da se onda teže i ostvari trudnoća – naveo je Lazović za Pobjedu.

PREVENCIJA

Ističe da je kod oba partnera važna briga o reproduktivnom zdravlju.

– Ona mora da započne još u ranim godinama puberteta. Takođe, mora da postoji i informisanost o tome šta su seksualno prenosive bolesti, kako se vrši njihova prevencija, ali i

šta su zdravi stilovi života. Tu prvenstveno mislim na ishranu, redovnu fizičku aktivnost i izbjegavanje loših navika kao što su duvan, alkohol i droge – kazao je načelnik odjeljenja cetinjske bolnice.

Dodaje da u Crnoj Gori ne postoji potpuna spremnost parova da o svom problemu otvoreno govore.

– Stanje je ipak bolje nego prije 10 ili 20 godina. Sada su mogućnosti dobijanja informacija iz te oblasti šire. Osim kod ljekara, parovi često potraže pomoć i na internetu ili putem društvenih mreža, gdje ne moraju otkriti svoj identitet –objasnio je Lazović. Sagovornik Pobjede objašnjava da u Opštoj bolnici Danilo Prvi na Cetinju, koja je jedina državna ustanova u kojoj se vrši medicinski poptpomognuta oplodnja, ne postoje liste čekanja, tako da parovi lako ulaze u postupak pod uslovom da imaju sve potrebne nalaze.

- U Crnoj Gori se godišnje uradi oko 700 ciklusa i to u državnom centru OB Danilo Prvi i tri privatne klinike sa kojima Fond zdravstva ima ugovor. Odgovorno tvrdim da se kvalitet usluge u našoj državi ne razlikuje od onoga što dobiju

pacijenti u razvijenim evropskim zemljama – naveo je Lazović za Pobjedu. Objašnjava da je od 2008. godine, otkad funkcioniše Odje-

ljenje humane reprodukcije, zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji rođeno oko 1.000 beba. – Uspjeh računamo brojem djece koja se rode iz postupka medicinski potpomognute oplodnje. Naravno, stopa uspješnosti zavisi najviše od godina žene. Ona se kreće od 35 do 40 odsto za žene mlađe od 35 godina, pa do 10 odsto za žene starije od 40 – kazao je Lazović.

Ističe da se Crna Gora nalazi u grupi zemalja koje izdvajaju značajna sredstva za podršku parovima koji se opredijele za medicinski potpomognutu oplodnju.

– Po Zakonu o liječenju neplodnosti postupcima medicinski potpomognute oplodnje, parovi o trošku Fonda imaju četiri pokušaja i to do 45. godine starosti žene. Što se tiče broja pokušaja, mislim da Crna Gora izdvaja čak i više nego neke ekonomski razvijenije zemlje. Ipak, ako postoje mogućnosti, svakako bih bio za povećanje tog broja. U svijetu samo Izrael i Srbija nude parovima neograničen broj pokušaja – kazao je Lazović.

I. RADONJIĆ

D. MIJATOVIĆ

Željko Lazović

JEdINA držAvNA uSTANOvA u KOJOJ SE rAdI mEdIcINSKI POTPOmOgNuTA OPLOdNJA: Bolnica „Danilo Prvi“

Ubijen poznati vehabija kod Novog Pazara Senad Ramović Becan pucao na policiju tokom hapšenja

BEOGRAD – U selu Hotkovo u blizini Novog Pazara, u subotu uveče, ubijen je vehabija Senad Ramović Becan koji je prilikom hapšenja pružao otpor i pucao na policiju, saopštio je juče srpski ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

- Ramović je odbio da se preda prilikom hapšenja i ispalio je tri, četiri hica na pripadnike policije - rekao je Dačić, prenosi Radio Slobodna Evropa. Dačić je naveo da Ramović nije zetečen u svojoj kući u Hotkovu, već u obližnjoj kući njegovog zeta Aldina Birčovića iz Novog Pazara koji se trenutno nalazi na odsluženju zatvorske kazne u Nišu. On je dodao da je Ramović i prilikom ranijih pretresa pružao otpor policiji. Dačić je rekao da je Ramović bio u bjekstvu nakon što se u junu desio teroristički napad ispred Ambasade Izraela u Beogradu i da se u jednom momentu krio na Kosovu.

- Ova akcija je nastavak akcija sprovedenih nakon terorističkog akta ispred Ambasade Izraela u Beogradu - rekao je Dačić.

On je dodao da je akcija hapšenja Ramovića sprovedena u koordinaciji Bezbjednosno-informativne agencije Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova i Višeg javnog tužilaštva u Novom Pazaru.

Ranije su vlasti Srbije Ramo-

Podaci iz Brisela

vića označile kao stanodavaca

Miloša Žujovića koji je 29. juna u Beogradu samostrijelom teško ranio policajca na obezbjeđenju Ambasade Izreala, koji je tom prilikom uzvratio i likvidirao napadača. Ramović je ranije, po presudi za terorizam u Srbiji, bio osuđen na trinaest i po godina zatvora. Uhapšen je 2007. zbog oružanog obračuna sa policajcima u selu Trnava kod Novog Pazara, kada je uhapšeno i 14 njegovih saradnika. Sudsko vijeće Posebnog odjeljenja Okružnog suda u Beogradu 12 optuženih iz te grupe osudilo je u julu 2009. na više od 60 godina zatvora za udruživanje radi protivustavne djelatnosti, terorizam i planiranje ubistva tadašnjeg glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji Muamera Zukorlića U presudi je tada navedeno da su osuđeni planirali napade na džamiju i policijsku stanicu u Novom Pazaru. Saopšteno je da su na planini Ninaji kod Novog Pazara sakrili velike količine oružja, hrane i ljekova i bili osposobljeni za specijalna teroristička i inženjerijska dejstva i protivtenkovsku borbu. Sud je u obrazloženju presude naveo da je tokom suđenja dokazano da su okrivljeni planirali terorističke akte krajem 2007. i početkom 2008. godine, sa velikom količinom naoružanja kako bi izazvali strah i nesigurnost kod građana.

Ukrajina pogodila još jedan ruski most u regionu Kursk

KIJEV – Ukrajinske vazdušne snage saopštile su da su napale još jedan most u ruskom regionu Kursk, prenosi Gardijan.

Snimci objavljeni na Telegram kanalu prikazuju napad na most u Zvanou, u Kursku, preko rijeke Sejm, prenosi Gardijan.

Ovo je ista rijeka preko koje je još jedan ključni most uništen ranije ove nedjelje. Vjeruje se da je ukrajinsko uništavanje infrastrukture u ovom području pokušaj da se prekinu ruske linije snabdijevanja.

- Minus još jedan most! Avijacija vazdušnih snaga nastavlja da poražava neprijatelja u logističkim mogućnostima sa preciznim napadima, što značajno utiče na tok neprijateljstva - naveo je komandant Mikola Oleščuk Ukrajinske snage spriječile su juče ujutru ruski raketni napad na Kijev, saopštile su gradske vlasti, dodajući da nema povrijeđenih i da nije bilo štete.

- Oko pet sati po lokalnom vremenu, neprijatelj je upotrijebio balističko oružje u raketnom napadu na Kijevsaopštile su kijevske vlasti na Telegramu, piše N1. Dodale su da je vrlo vjerovatno riječ o sjevernokorejskim balističkim projektilima tipa KN-23. Rakete su presretnute dok su se približavale Kijevu i nijesu postigle cilj. Protivvazdušna odbrana uništila je i ruske dronove koji su u isto vrijeme gađali ukrajinski glavni grad.

BRISEL - U Evropskoj uniji je broj kompanija, koje su proglasile bankrot u drugom tromjesečju, povećan 3,1 odsto u odnosu na prvi kvartal, dok je broj registracija novih firmi u istom periodu pao 2,1 odsto. Ako se analizira situacija po sektorima, najveći kvartalni porast broja stečajeva je zabilježen u građevinarstvu i to 3,8 odsto, finansijskim djelatnostima 2,6 odsto, trgovini 2,4 odsto i industriji 1,6 odsto, objavio je Eurostat. Nasuprot tome, broj bankrota u Evropskoj uniji je kvartalno pao u sektoru informa-

cija i komunikacija 4,8 odsto, transportu 1,6 odsto, ugostiteljstvu 1,1 odsto i obrazovanju i društvenim djelatnostima jedan odsto. Trend pada registracija novih kompanija u EU je zabilježen u svim sektorima, prenosi B92. Najveći kvartalni pad registracija novih firmi je u trgovini i iznosi 4,7 odsto, slijede industrija 3,6 odsto i obrazovanje i društvene djelatnosti 3,4 odsto.

Kako se navodi u izvještaju, najmanji kvartalni pad registracija od 0,7 odsto je zabilježen u finansijskim djelatnostima.

Spriječen raketni napad na Kijev

Trećina bjeloruske vojske poslata na granicu sa Ukrajinom U izraelskim napadima širom Pojasa Gaze ubijeno 19 osoba

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je juče da je gotovo trećina vojske te zemlje poslata na granicu sa Ukrajinom, a da je Kijev rasporedio više od 120.000 svojih vojnika duž granice. On nije precizirao koliko je beloruskih vojnika razmješteno na granici.

- Imajući u vidu njihovu

agresivnu politiku, mi smo na određenim tačkama i u slučaju rata postavili našu vojsku duž čitave granice - rekao je Lukašenko u intervjuu za rusku državnu televiziju Rusija, prenose mediji.

On je dodao da je bjelorusko-ukrajinska granica minirana kao nikada prije i da će ukrajinska vojska

pretrpjeti ogromne gubitke ako pokuša da je pređe, prenosi agencija Belta. Govoreći o ukrajinskom upadu u rusku Kursku oblast, bjeloruski predsjednik je rekao da će Rusija povratiti tu oblast po svaku cijenu, kao i da bi eskalacija konflikta mogla dovesti do uništenja Ukrajine kao države.

GAZA – U izraelskim napadima širom Pojasa Gaze ubijeno je u noći između subote i nedjelje 19 osoba, uključujući jednu ženu i njeno šestoro djece, u vrijeme kada državni sekretar SAD Entoni Blinken putuje u region u pokušaju da se sklopi sporazum o prekidu vatre poslije višemjesečnih pregovora.

Rano juče je u izraelskom bombardovanju pogođena kuća u centralnom gradu Deir al-Balahu, saopštila je bolnica Mučenika Al-Akse. U gradu Džabalija na sjeveru pogođena su dva

stana u stambenoj zgradi i poginula su dva muškaraca, jedna žena i njena ćerka objavilo je tamošnje ministarstvo zdravlja. U još jednom udaru na centralnu Gazu ubijeno je četvoro ljudi, rečeno je u bolnici Avda. Kasno u subotu poginulo je četvoro ljudi iz iste porodice, uključujući dijete žene, u udaru kraj južnog grada Kan Junisa, po podacima bolnice Naser. Izrael tvrdi da cilja samo ekstremiste i za smrt civila optužuje Hamas jer ta ekstremistička organizacija skriva borce, oružje, ulaze u tunele i rakete u stambenim područjima.

U višemjesečnom izraelskom bombardovanju ubijene su čitave porodice i hiljade djece ostalo je bez roditelja. Posrednici su u međuvremenu pokušavali da zaustave borbu i ta nastojanja su pojačana poslije ciljanih ubistava komandira libanskog Hezbolaha u Bejrutu i političkog vođe Hamasa u Teheranu.

Ta ubistva su pripisana Izraelu i izazvala su prijetnje osvetom Irana i proiranske ekstremističke organizacije u Libanu. To je podstaklo bojazan od sveopšteg rata širom Bliskog istoka. Jedan američki zvaničnik

rekao je u petak, poslije dvodnevnog sastanka pregovarača s izraelskom delegacijom u glavnom gradu Katara Dohi, da se oni pripremaju da primijene najnoviji prijedlog o prekidu vatre.

Kabinet premijera Izraela Benjamina Netanjahua izrazio je oprezni optimizam da se sporazum može postići. Izraelska delegacija bi, kako se očekuje, trebalo da otputuje danas u Kairo na dalje razgovore, a Blinken će se sastati sa Netanjahuom u ponedjeljak. Hamas, koji nije učestvovao u razgovorima u Dohi, ali se konsultovao sa pregovaračima, sumnja da je sporazum blizu i kaže da najnoviji prijedlog značajno odstupa od ranijeg koji je prihvatio u principu.

U ratu je do sada ubijeno više od 40.000 Palestinaca, raseljena velika većina od 2,3 miliona stanovnika Gaze i izazvana humanitarna katastrofa. Sada se upozorava na glad i izbijanje dječje paralize.

U napadu na jug Izraela 7. oktobra, kojim je izazvan rat, ubijeno je oko 1.200 ljudi i otet 251 talac, od kojih je oko 110 i dalje zatočeno u Gazi.

Detalj iz Ukrajine

Brisel

Čuveni francuski umjetnik Alen Delon, koga su obožavale brojne generacije, preminuo u 89. godini

Vodeća filmska figura i glumac „lude harizme“

PODGORICA - Legendarni francuski glumac i ikona svjetskog filma Alen Delon, koji je od 60-ih godina 20. vijeka igrao u više od 90 filmova, preminuo je 18. avgusta u 89. godini, javili su francuski mediji.

Delon je peminuo u svojoj kući u Dušiju, okružen porodicom. Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da je Delon bio francuski velikan. - Alen Delon je odigrao legendarne filmske uloge i učinio da cio svijet sanja o njima. Pozajmljivao je filmu svoje ne-

zaboravno lice i preokrenuo nam je živote. Melanholičan, popularan, tajnovit, bio je više od zvijezde: bio je francuski velikan - napisao je Makron na mreži X. Povodom smrti Delona oglasile su se njegove brojne kolege, među njima i filmska diva Klaudija Kardinale - Bal je završen. Tankredi je otišao da igra sa zvijezdama - rekla je Kardinale, a prenosi Ansa.

VELIKE ULOGE

Delon je bio slabog zdravlja posljednjih godina, a posljed-

nji put pojavio se javno, kako podsjeća portal SEEcult.org, na uručenju počasne Zlatne palme Kanskog festivala u maju 2019. godine. Tada je održao emotivan govor i praktično se oprostio od svijeta filma, u kojem je ostao zapamćen, između ostalog, po ulogama u ostvarenjima „U zenitu sunca“ (Plein soleil, 1960) Renea Klemana, „Roko i njegova braća“ (Rocco e i suoi fratelli, 1960)

Viskontija, s Ani Žirardo, „Pomračenje“ (L’eclisse, 1962) Mikelanđela Antonionija sa Monikom Viti, „Gepard“ (Il Gattopardo, 1963) Viskonti-

Večeras počinje studentski filmski festival na Skalinama

ja sa Bertom Lankasterom, „Samuraj / Bledoliki ubica“ (Le samouraï, 1967) ŽanPjera Melvila sa Natali Delon, „Borsalino“ (1970) Žaka Derea sa Žan - Polom Belmondom, „Crveni krug 2 (Le cercle rouge, 1970) Melvila sa Đan Marijom Volonte , „Žaca“ (Un flic, 1972) Melvila sa Katrin Denev, „Gospodin Klajn“ (Mr. Klein, 1976) Džozefa Lozija sa Žanom Moro, „Nedodirljivi“ (Parole de flic, 1985) Žozea Pinjeira sa Žakom Perinom Kan mu je dodijelio počasnu nagradu kao znak priznanja za njegovo izuzetno učešće u istoriji filma. Organizatori Kana istakli su tada da su ponosni i oduševljeni time što je Delon, koji je igrao u „Leopardu“ Lukina Viskontija - nagrađenog Zlatnom palmom 1963. godine, pristao da dobije počasno priznanje. Delon je dugo odbijao da primi počasnu Zlatnu palmu, jer je vjerovao da treba da dođe u Kan samo u slavu reditelja sa kojim je radio. - Govorimo o divu, živoj legendi i globalnoj ikoni - istakao je tada direktor Kanskog festivala Tjeri Fremo, navodeći da Delona izuzetno cijene i u dalekom Japanu, gdje je poznat kao Proljećnji samuraj. - Nebrojena remek-djela i superlativi testament su umjetničkog dostignuća i međunarodne aure čovjeka koji se probio na scenu ulogom u

krimi filmu „U zenitu sunca“ (1960). Takođe, oda su njegovoj nevjerovatnoj ljepoti. Rene Klemen otkrio je Delona ovim filmom. Neizbrušeni dijamant, imao je tada svega 25 godina - dodao je Fremo.

SIMBOL MUŽEVNOSTI

Delonovo troje djece (Alain Fabien, Anouchka, Anthony) izrazilo je duboku tugu povodom njegove smrti, pominjući da je tužan i njegov pas (Loubo). Parizijen ga je nazvao legendom filma, a Liberasion ga je opisao kao „vodeću filmsku figuru“, simbola muževnosti i glumca „lude harizme“

Njegova porodica nedavno se našla na naslovnim stranama medija u Francuskoj, u kojima su njegova djeca iznijela niz međusobnih uvreda, optužbi i tajnih snimaka. To je uključivalo i njihove nesuglasice o njegovom liječenju. Sud je u aprilu ove godine stavio Delona pod „pojačano starateljstvo“, što je značilo da više nije imao punu slobodu da upravlja svojom imovinom. Delon se pojavio na naslovnim stranama i u februaru ove godine kada je francuska policija zaplijenila 72 komada vatrenog oružja i 3.000 komada municije iz njegove kuće, a prema navodima tužilaštva, nije imao dozvolu za oružje. U njegovoj vili pronađena je i streljana. R. K.

Reditelj i scenarista ,,Nestvarni grad“ koja

Duh stare dočarati

PODGORICA – Odložiti mobilni telefon na dva sata, prošetati uličicama budvanskog Starog grada, u jednom trenutku izuti obuću i pod tabanima osjetiti kamen star preko dvije hiljade godina, razgledati fotografije davnašnjih Budvana koji su prolazili tim istim uskim prolazima, u jednoj od uličica sa kanapa uzeti cjeduljicu koja sadrži poruku iz prošlosti, ispisati razglednicu koja je djelo nekog budvankog umjetnika i adresirati je na svoje ime...

PODGORICA - Trodnevni festival „Filmovi uz Moraču“ počinje večeras u 21 sat na Skalinama uz rijeku Moraču, na lokaciji Plažnog bara Sastavci, premijernim prikazivanjem filma „Nikad ne pričamo“ reditelja Davida Todorovića. Organizatori festivala, koji će trajati do 21. avgusta, jesu reditelj David Todorović i producent Pavle Korać, u saradnji sa Culture Club Podgorica. Ovo je prva godina održavanja festivala, a organizatori se nadaju da će ovaj događaj postati tradicija koja će svake godine pružati priliku da se prikažu novi studentski filmovi iz Crne Gore i regiona. Prve večeri biće prikazani i filmovi „El Dorado“ Matije Jovanovića, „Sve ono između nas“ Anje Kečalović, „Sunce majkino“ Kaće Žarić i „F63.1“ Stefana Radovića Nakon projekcija od 22.30 sati posjetioci će moći da uživaju u muzičkom nastu-

pu DJ Jovana Krivokapića Drugi dan festivala rezervisan je za internacionalne kratkometražne filmove koji će se prikazivati od 21 sat: „Reflejos Comunes“ Valerije Salas Montero (Kostarika), „Tree Sky Window“ Pouy-a Eshtehardi-a (Iran/Malezija), „Ha-

va“ Joonyoung-a Kim-a (Južna Koreja/Mađarska) i „Kad zaboraviš Juli“ Sare Radusinović (Bosna i Hercegovina). Nakon filmskih projekcija od 22.30 sati nastupiće DJ FM Mirda Završnog dana, 21. avgusta u 21 sat, biće prikazani filmovi

„Stranac“ Milorada Milatovića, „Pas koji se upiškio od sreće“ Ilije Zekovića, „Žuti“ Itane Vukosavljević, „Provizorijum“ Alekse Bujišića i „Sklonište“ Jakše Minića Posjetioci će, nakon projekcija, od 22.30 sati moći da uživaju u nastupu tria „Park Life Inc“.

Festival uz Moraču je otvoren za sve posjetioce, a ulaz je slobodan. Organizatori su osmislili ovaj događaj kao revijalni festival koji promoviše mlade filmske stvaraoce i spaja ljubitelje filma i muzike u jedinstvenom ambijentu Skalina uz Moraču. A. Đ.

Sve pomenuto samo je dio predstave ,,Nestvarni grad“ Vuka Ršumovića, koja je premijerno izvedena na ovogodišnjem festivalu Grad teatar. Glas naratora vodič je kroz višemilenijumsku istoriju grada. Avantura počinje u biblioteci na gradskoj tvrđavi Citadela. U publici je uvijek 12 osoba koje su glavni protagonisti predstave. Osim naratora, kroz staru Budvu publiku vode i snimljena sjećanja šest starobudvana - Jerolima i Ljerke Dragičević, Dalibora Antoniolia, Dragana Stefana, Marije Pjerotić i Slobodana Mitrovića. Obilazak se završava na mjestu koje Budvani zovu ,,Ispod fratara“, pod bedemom. Tamo je postavljena crno-bijela fotografija Starog grada ispod koje učesnici za kraj prave zajedničku fotografiju. Sve ovo je istovremeno i svojevrstan podsjetnik na najuniverzalnije vrijednosti Budve, ali i na njeno arhitektonsko-građevinsko pustošenje posljednjih decenija. Tako je čitav budvanski Stari grad, makar nakratko, postao pozornica – grad teatar u pravom smislu te riječi. Predstava je odigrana 28, 29. i 30. jula, a od 22. do 25. avgusta biće ponovo izvedena, u terminu od 19 sati. Ršumović je srpski režiser, scenarista, dramaturg i univerzitetski profesor. Napisao je 16 scenarija za kratkometražne igrane i animirane filmove, radio je kao scenarista na četiri sezone emisije ,,Survajvor Srbija“. Autor je scenarija odnosno adaptacija za 110 epizoda popularne serije ,,Andrija i Anđelka“. Za svoj debitantski dugometražni igrani film ,,Ničije dete“, koji je prikazan na preko 50 festivala, osvojio je preko 35 domaćih i internacionalnih nagrada, uključujući FIPRESCI nagradu na Filmskom festivalu u Veneciji. On je za Pobjedu govorio o motivima za rad na ,,Nestvar-

Alen Delon na Kanskom festivalu 2019. godine

scenarista Vuk Ršumović za Pobjedu o predstavi u formi vođene šetnje koja je ove godine premijerno izvedena na Gradu teatru

stare Budve treba dočarati modernoj publici

Ja sam već dosta znao o Budvi, dolazim tu preko 30 godina, ali zapravo tek kroz ovaj proces rada sam otkrio i upoznao mnoge ljude koji su kasnije postali učesnici, a upoznao sam i staru Budvu i njenu istoriju. Kroz ovaj proces sam shvatio kakav je duh prave stare Budve i šta on zapravo znači – kazao je Ršumović

NAJVEĆI DIO PREDSTAVE BIO JE ISTRAŽIVANJE: Vuk Ršumović

nom gradu“, budvanskom Starom gradu kao pozornici, inverzivnom teatru, istraživačkom procesu koji je prethodio realizaciji predstave...

P OBJEDA: Kako ste došli na ideju da radite ovu predstavu?

RŠUMOVIĆ: Inicijativa za predstavu je potekla od Grada teatra. Konkretno u jednom razgovoru koji smo Milena Lubarda i ja vodili ona je rekla kako bi voljela da na neki drugi način oživi Stari grad i da bi zapravo voljela da to bude u formi vođene šetnje. Meni se ta ideja dopala, odmah sam je prepoznao i onda je, između ostalog, rekla da bi bilo fenomenalno da ja to radim, zato što tačno razumijem i znam šta je to što ona zapravo želi. Tu je ona bila vrlo jasna da ne želi da to bude ni na koji način jedna turistička razglednica, da nema ni na koji način takvu formu već da to bude samosvojno umjetničko djelo. Nakon toga sam dosta razmišljao i tražio određeni ugao, odnosno temu kojom bih se bavio u tom kontekstu i tim okvirima koji su mi dati. Znao sam da moram da nađem neku temu koja je meni lično važna i inspirativna i koja mene emotivno pokreće. Na kraju sam shvatio da je zapravo tema sjećanje i da ako već pričamo priču o Sta-

rom gradu i staroj Budvi, zapravo to jeste tema koja i te kako odgovara tom ambijentu.

POBJEDA: Kakvu odgovornost Stari grad Budva nosi kao pozornica?

RŠUMOVIĆ: Ja sam već dosta znao o Budvi, dolazim tu preko 30 godina, ali zapravo tek kroz ovaj proces rada sam otkrio i upoznao mnoge ljude koji su kasnije postali učesnici, a upoznao sam i staru

Budvu i njenu istoriju. Kroz ovaj proces sam shvatio kakav je duh prave stare Budve i šta on zapravo znači. To otkriće je bilo jako dragocjeno jer sam shvatio da je to jedan od ciljeva ovog projekta - da nekako duh stare Budve, koji je možda izgubljen ili se krije samo još u ponekim starosjediocima, stanovnicima Starog grada, da to nekako treba iznijeti i dočarati modernoj publici. POBJEDA: ,,Nestvarni grad“ je svojevrsna šetnja kroz dvomilenijumsku istoriju grada, pa da li je priprema za predstavu podrazumijevala određena istraživanja?

RŠUMOVIĆ: S obzirom na činjenicu da je u pitanju vrsta projekta koja podrazumijeva dosta dokumentarne građe, u ovom slučaju najveći dio rada se sastoji u istraživanju. To istraživanje su činili razgovori sa ljudima koji poznaju život stare Budve, koji su proveli cijeli zivot u staroj Budvi, a takođe i kroz čitanje različitih knjiga koje se bave istorijom ili duhom stare Budve. Dobar dio tog materijala, intervjua koji su vođeni, postao je integralni dio predstave. To je inače nešto što ja mnogo volim i koristim, šta god da radim - bilo da su u pitanju igrani filmovi ili kao u ovom slučaju jedan ovakav, jako mnogo polažem na istraživanju zato što je to nešto što i meni pomaže

da uđem u duh i pokušam da shvatim suštinu nekog mjesta, ljudi i da na neki način to nešto, ta svoja saznanja i emocije prenesem budućim gledaocima.

POBJEDA: Na koji način ste selektovali priče i sjećanja Budvana koje su postale osnova za naraciju?

RŠUMOVIĆ: Vodio sam se, naravno, nekim ličnim kriterijumima, birao sam one priče koje su na mene ostavile najjači utisak, koje su emotivne, intimne, koje govore ili se tiču sjećanja mojih sagovornika i

koje opet dovode u vezu njihova sjećanja sa Starim gradom i životom stare Budve i, naravno, nekim važnim događajima u istoriji ovog grada.

POBJEDA: Koliko je bilo izazovno integrisati u predstavu elemente savremene tehnologije s obzirom na ambijent i arhitekturu Starog grada?

RŠUMOVIĆ: Ovo jeste projekat koji u sebi sadrži određene tehničke aspekte koji su dio tog iskustva i zato je za sve nas to bio izazov. Pogotovo je bio izazov zbog toga što pominjete, a to je konfiguracija Starog grada. S obzirom na to da je to grad koji je sav u kamenu i koji je isprepletan nizom uskih ulica, a nama dosta toga zavisi od prijema, od te radio-tehnologije kojom se

Svjetska premijera filma ,,Među bogovima“ na SFF-u

POBJEDA: Možemo li u budućnosti od Vas očekivati još teatarskih angažmana ili ćete se vratiti kinematografiji?

RŠUMOVIĆ: Zapravo se trudim kroz cijelu svoju umjetničku karijeru da održavam taj balans između pozorišta i filma. Naravno da sam mnogo posvećeniji TV i filmskom stvaralaštvu u posljednje vrijeme, evo konkretno moj novi film ,,Među bogovima“ će imati svjetsku premijeru na Sarajevo film festivalu 22. avgusta.

Volim pozorište, pozorište je moja prva ljubav, zato sam i upisao studije dramaturgije. Dugo godina sam radio na BITEF festivalu, gdje sam gledao mnoštvo fantastičnih predstava, a u pozorištu stalno radim sa svojom suprugom, ali ovo jeste u svakom smislu jedan jedinstven projekat. Nakon ovog iskustva i nakon svih reakcija koje sam dobio imam i neke nove ideje šta bi sve to moglo da se radi još u domenu inverzivnog teatra i generalno u domenu pozorišta.

prenosi signal. Zapravo se jesmo time dosta bavili, na kraju smo odabrali jednu varijantu koja je najjednostavnija, koja možda najmanje koristi neke nove digitalne stvari, analogna je u svojoj suštini. Mislim da je to prikladno uzimajući u obzir temu i ambijent u kojem se nalazimo.

POBJEDA: Kako je publika do sada reagovala na ovakav oblik performansa iliti kako je odigrala svoju ulogu?

RŠUMOVIĆ: Publika su zapravo ljudi koji su ujedno i učesnici samog događaja s obzirom na to da nema glumaca u pravom smislu te riječi. Tačno je da dosta zavisi od toga na koji način će publika biti uvedena u našu naraciju, da li će prihvatiti naš poziv na igru i kako će zapravo odreagovati na sve što slijedi. Ono što ja mogu da kažem, s obzirom na to da sam prisustvovao nekim našim izvođenjima i razgovarao sa ljudima iz publike koji su prošli kroz ovo naše iskustvo, mislim da smo postigli ono što smo htjeli. Bilo je uspješno u tom smislu da je to sve nekako novo i uzbudljivo publici, ono što mi je jako interesantno je da publika potpuno različitih generacija reaguje sjajno na to iskustvo, nekako se sve to završi sa punim utiscima. U toku same šetnje oni se ismiju i dožive neke vrlo emotivne trenutke.

POBJEDA: Da li će ,,Nestvarni grad“ nastaviti da se igra i ubuduće?

RŠUMOVIĆ: Nastaviće da se igra i ubuduće, to je želja svih nas koji smo učestvovali u kreiranju ovog projekta, da što više ljudi doživi Budvu na jedan nov način, iz jednog potpuno novog ugla. Namjera nam je da nastavimo i nakon ovogodišnjeg festivala da se potrudimo da ova naša šetnja potraje u septembru, kao i naredne godine, tako da što više ljudi ima priliku da sve to doživi. To je moje obećanje.

POBJEDA: Koliko je u regionu prisutna ovakva vrsta savremenog, eksperimentalnog pozorišta?

RŠUMOVIĆ: Ono što znam jeste da je svakako sve više prisutno nešto što se zove inverzivnim teatrom. Bilo je i ima tih projekata koji se rade u regionu, konkretno u Srbiji postoje određene trupe koje se bave specijalno tom vrstom umjetničkih projekata. To je nešto što je dosta uzbudljivo, novo, gdje se zapravo potpuno mijenja ta klasična pozicija gledaoca u jednom klasičnom teatru - gdje imate scenu i četvrti zid i gledate nešto kao potpuno pasivan posmatrač. U tom smislu to jeste jako intrigantno, uzbudljivo, da publika postaje aktivna, da su članovi publike protagonisti predstave, da zapravo njihov lični doživljaj kreira to iskustvo. Mislim da je to jedno polje koje je svakako ogromno i koje treba istraživati i kao što sam rekao, u regionu se već radi dosta takvih projekata, a u svijetu da i ne govorim. A. RADOVIĆ

Učesnici predstave „Nestvarni grad“ na premijeri u Budvi

,,Trofej Podgorice“ ušao u završnu fazu, pobjednik će biti poznat u četvrtak

Iz noći u noć sve je više gledalaca na tribinama Stadiona malih sportova

Ovu lijepu fudbalsku priču, koja postaje prepoznatljiva za Podgoricu tokom ljeta, polako privodimo kraju. Iz noći u noć dolazi sve više ljudi da gleda mečeve – kazao je organizator turnira Miloš Antić

PRIJAVLJENE 64 EKIPE: Sa Stadiona malih sportova

Kako turnir ,,Trofej Podgorice“ odmiče, na Stadionu malih sportova pod Goricom iz večeri u veče sve je više ljubitelja malog fudbala.

U samu završnicu takmičenja stiglo je osam najboljih, od ukupno 64 ekipe koliko je prijavljeno ove godine. Prva dva četvrfinalna meča su odigrana sinoć, gdje su odmjerili snage ekipe Pljevlja 04 DC Light Systems – Valter (20:30 sati), kao i Dadi -

Young Boys (21:30 časova). Večeras, ukoliko to dozvole vremenske prilike, sastaće se ekipe Murić Company – Karabuško (20:30), dok će u 21:30 snage odmjeriti Expo Commerce – Qbik. Polufinalni okršaji su rezervisani za srijedu, a meč za treće mjesto i veliko finale planirani su u četvrtak veče. Organizator ,,Trofeja Podgorice“ Miloš Antić, navodeći da je ovo treći po redu turnir koji organizuju, iskazao je zadovoljstvo zbog toga što iz go-

Glavni grad Pogrebnim uslugama donirao vozilo, koje je bilo socijalni servis

„Komšom“ prevoze građane na gradskom groblju Čepurci

Na inicijativu DOO Pogrebne usluge Podgorica, Glavni grad je ovom gradskom preduzeću donirao vozilo, ranije poznato pod nazivom „Komšo“, koje je služilo kao socijalni servis, a koje sada na gradskom groblju Čepurci prevozi građane koji posjećuju grobna mjesta. Iz Pogrebnih usluga su saopštili da je ovaj servis uveden prethodne sedmice, prije svega zbog građana koji imaju neki invaliditet ili su u poznim godinama, ali da je

dostupan i svim ostalima. Fokus je, kako navode, na licima sa invaliditetom, starijim sugrađanima, licima sa otežanim kretanjem, ali i svima onima kojima je potrebna pomoć prevoza do grobnog mjesta. Vozilo je dostupno građanima svakog dana od osam do 14 časova, a polazi sa glavnog ulaza. Kreće se kroz groblje i uz instrukcije posjetilaca, vozi ih do odredišta. Oni koji imaju pitanja ili nedoumice u vezi sa ovim servisom mogu se obratiti gradskom preduzeću Pogrebne usluge. H. P.

dine u godinu vlada sve veće interesovanje. - Ove godine prijavile su se 64 ekipe, 16 više u odnosu na prošlu godinu, odnosno duplo više u odnosu na prije dvije godine. Veoma smo zadovoljni, sve je prošlo bez ijednog incidenta. Ovu lijepu fudbalsku priču, koja postaje prepoznatljiva za Podgoricu tokom ljeta, polako privodimo kraju. Iz noći u noć dolazi sve više ljudi da gleda mečeve, to nas ohrabruje i daje nam vjeru da možemo i u organizacionom smislu sa-

mo da rastemo – kazao je Antić, koji se još jednom zahvalio na podršci generalnim pokroviteljima turnira, Glavnom gradu i Sekretarijatu za sport, kao i ostalim sponzorima kojih je iz godine u godinu sve više. Navodeći da su mečevi za prvo i treće mjesto rezervisani za četvrtak, pozvao je sve ljubitelje fudbala da budu na Stadionu malih sportova od 19 časova do 23 časa, kada se očekuje pravi fudbalski spektakl, ali i bogat zabavni program, dodjela nagrada i sl, o čemu se zainteresovani mogu informisati i putem Instagram i Fejsbuk stranica Trofeja Podgorice. Podsjećamo, treće izdanje jednog od najpopularnijih sportsko-rekreativnih događaja u Podgorici, koji realizuje FK Centar uz podršku Sekretarijata za sport Glavnog grada, ,,Trofej Podgorice“, počelo je 18. jula i trajaće do 22. avgusta. Rekordne 64 ekipe nadmeću se za pehar, prestiž i nagradni fond u iznosu od 10.000 eura. Uz takmičarski, treće izdanje manifestacije, poput prethodna dva, ima humanitarni karakter. Naime, sav prihod od kotizacija, ukupno 9.000 eura, biće preusmjeren na račune dva nevladina udruženja – Ljubičasti prijatelji i Niste sami. NVU Ljubičasti prijatelji bavi se poboljšanjem uslova liječenja osoba sa epilepsijom, dok se NVU Niste sami bavi unapređenjem sistema inkluzije i položaja osoba sa autizmom, čime su organizatori ,,Trofeja Podgorice“ još jednom dokazali društvenu odgovornost. I. M.

Prepreke za vozače na Bulevaru Veljka Vlahovića

Umjesto znakova upozorenja, rupe na cesti prekrili daskama

Iako je zvanično još uvijek na snazi zabrana saobraćaja za sve vrste motornih vozila na dijelu Bulevara Veljka Vlahovića, od raskrsnice sa Zmaj Jovinim bulevarom do kružnog toka Put Radomira Ivanovića, ovom dionicom se svakodnevno vozi, jer nema nikakvih znakova ili barijera koje bi onemogućile vozače da prolaze. Stoga oni koji tuda prolaze stotinjak metara, od raskrsnice sa Ulicom put Radomira Ivanovića, moraju voziti preko rupa po makadamu, a u lošem stanju je i dio saobraćajnice koji vodi dalje do raskrsnice sa Zmaj Jovinim bulevarom. Opasnost po vozače, naročito noću, predstavljaju i rupe na novoizgrađenoj bulevarskoj traci, koja vodi prema Bulevaru Pera Ćetkovića na drugoj strani, tj. na mjestima na kojima su slivnici za atmosfersku kanalizaciju. Tu nema nikakvih znakova upozorenja, nego su preko rupa postavljene daske, od kojih neke polomljene, a iz rupa raste samoniklo rastinje. Iz Glavnog grada su krajem prethodnog mjeseca saopštili da je raspisan tender za nasta-

Padavine olakšale posao pripadnicima Službe zaštite i spašavanja

vak izgradnje Bulevara Veljka Vlahovića. Iskazali su nadu da će u najkraćem roku dobiti kredibilnog izvođača koji će nakon četiri godine čekanja konačno dovršiti Bulevar Veljka Vlahovića i zahvalnost Vladi Crne Gore i Upravi za kapitalne projekte zbog napora koji su uložili da bi došli do rješenja za ovo vrlo složeno pitanje. Podsjećamo, Glavni grad je sredinom februara raskinuo ugovor sa dotadašnjim izvođačem radova, a sve zbog nepoštovanja rokova nakon čega se krenulo u ispunjavanje složenih procedura da bi se stvorile pretpostavke za nastavak radova. U aprilu je završen kružni tok prema Tuzima, a sredinom juna asfaltirana je kraća dionica Bulevara Veljka Vlahovića, kako bi se omogućilo normalno funkcionisanje u tom dijelu. Za nastavak izgradnje Bulevara Veljka Vlahovića opredijeljeno je oko četiri miliona eura sa uračunatim PDV-om. Ponuđeni rok za završetak radova ne može biti kraći od 180, niti duži od 210 kalendarskih dana od uvođenja izvođača u posao. Ponude se dostavljaju do 26. avgusta. I. M.

Kiša ugasila sve požare na teritoriji glavnog grada i opština Tuzi i Zeta

Kiša, koja je pala juče ujutro, ugasila je sve požare koji su bili aktivni na teritoriji glavnog grada, kao i opština Tuzi i Zeta koje takođe pokriva Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada.

Kada su u pitanju požari, povoljnost je i to što je jaka kiša najavljena i za danas, koja će osvježiti teren i smanjiti mogućnost izbijanja novih požara. Međutim, s obzirom na to da je najavljena mogućnost obilnijih padavina i jak vjetar, postoji bojazan od poplava i drugih problema koji mogu

nastati usljed jake kiše, grmljavine i vjetra, zbog čega bi vatrogasci-spasioci, kao i njihove kolege iz drugih gradskih preduzeća, mogli imati pune ruke posla. Vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Zdravko Blečić izjavio je za Pobjedu da je juče ujutro palo dovoljno kiše da ugasi sve požare koji su bili aktivni na području glavnog grada, kao i opština Tuzi i Zeta. - Svi požari su ugašeni. Danima, tačnije od prošle nedjelje bio je aktivan požar u Lješanskoj nahiji, koji se proširio na

cetinjsku i danilovgradsku opštinu. Takođe, bilo je požara i u Malesiji i Zeti, naše ekipe su danima izlazile na teren da gase vatru. Pomagali su nam mještani, kolege iz drugih opština, kao i avion Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore i helikopter Vojske Crne Gore – kazao je Blečić. Iskazuje zadovoljstvo zbog toga što je kiša najavljena za danas, ali pomalo i zabrinutost zbog mogućih obilnih padavina, grmljavine i jakog vjetra. - Kad su suša, visoke temperature i vjetar onda je velika opasnost od izbijanja požara.

Prema tome, ova kiša, osim što je ugasila požare, doprinosi i smanjenju mogućnosti za izbijanje novih požara. Očekujemo da je mirniji period pred nama, kada je u pitanju požarna sezona, ali najavljena je mogućnost obilnijih padavina i jakog vjetra. Nadamo se da ipak neće biti veliko nevrijeme, jer to bi značilo da iz akcija gašenja požara, na kojima smo djelovali do juče, idemo odmah u akcije saniranja šteta od poplava – kazao je Blečić, uz napomenu da su njihove ekipe pripravne i spremne da odgovore svim izazovima. I. M.

Opasnost po vozače na Bulevaru Veljka Vlahovića

Najbolje prolaze lubenice i grožđe

Na zelenoj pijaci Pobrežje proteklog vikenda bila je veoma raznovrsna ponuda voća, povrća, mliječnih proizvoda... Prema riječima prodavača najbolje prolaze grožđe, lubenice, smokve, breskve, nektarine, šljive, krastavci, paradajz, paprike... Kupci su zadovoljni kvalitetom voća i povrća, nemaju primjedbe na cijene.

VOĆE I POVRĆE

Prodavačica Ljiljana Đurišić kaže da na njenoj tezgi proteklih dana najbolje prolaze lubenice, grožđe i breskve. - Kilogram lubenice je euro, biće je do kraja septembra, a možda i u oktobru. Uzimam lubenice vrhunskog kvaliteta, uvijek su sočne i slatke, malo su skuplje, ali ljudi znaju što kupuju i rado mi se vraćaju. Mogu da kupe i polovina ili četvrtinu, jer neke teže i oko 20 kilograma – kazala je Đurišić. U ponudi je imala nekoliko sorti grožđa. - ,,Vranac“ iz Komana je tri, a ,,rozaklija“ pet eura. Imam i sortu ,,rivijer“, sa plantaže u Tuzima, koje košta tri, kao i bijelo grožđe, koje je pet eura. Podgoričani vole da kupe ,,rozakliju“ za jelo, jer se ona ne prska. Ranije je dosta staropodgoričana u dvorištu imalo ,,rozakliju“, sada ga nema previše u ponudi, uglavnom su to

Sa zelene pijace na

sorte ,,kardinal“ ili ,,vranac“ –kazala je Đurišić, koja je šljive ,,požegače“ prodavala po euro i po za kilogram, pipun euro i po, grejfrut, limun i pomorandže po dva i po eura, smokve i kruške po tri, breskve, nektarine i kajsije po tri, jabuke i banane po dva, a jagode 15 eura. Ova iskusna prodavačica požalila nam se da joj je posljednjih dana posao drastično opao. - Ne znam jesu li na odmore ili spremaju djecu za školu, ali baš je opao posao. Inače je ova sezona lošija. Nema ni strana-

Tegla meda 20 eura

Milanka Dakić na tezgi je imala i med iz Pipera, koji vrca njen suprug Željko, a koji je prodavala po 20 eura.

- Na sjeveru ga prodaju i 25 eura. Cijena mu je skočila

prije pet – šest dana. Ova godina je izuzetno slaba, bilo je dosta kiše na proljeće, a ljeto je sušno sa dosta požara. Sve to je uticalo da ove godine ima veoma malo meda. Neki pčelari

Samostalni odbornik u Skupštini glavnog grada i član nestranačke Građanske inicijative ,,21. maj“ Aleksandar Saša Zeković pozvao je Upravu za inspekcijske poslove da uspostavi komunalni red u naselju Siti kvart. - Stanari nekoliko zgrada u Siti

kvartu samoorganizovali su se preko svojih etažnih skupština i porušili o svom trošku kontejnersku površinu na parkingu u Ulici Veselina Đuranovića. Na taj korak su se odlučili nakon priličnog strpljenja i tolerisanja nerada gradskih inspekcijskih službi povodom otpadne komercijalne ambalaže i otpa-

ca kao što je znalo da ih bude ranije. Ali i cijene proizvoda su previsoke, mada mi ih formiramo na osnovu nabavne cijene – zaključila je Đurišić.

DOMAĆI DŽEMOVI

Marta Rašović požeške šljive iz Morače prodavala je po euro i po za kilogram.

- Šljive imam u ponudi već pet – šest dana. Za sada ljudi ih uglavnom kupuju za jelo, još ne uzimaju veću količinu za džem. Slabo je rodila šljiva i ove godine, tako da ne vjeru-

imaju tek toliko koliko da ostave pčelama da prezime – kazala je Milanka, uz napomenu da je med koji ima u ponudi sa područja Pipera, odnosno reona od Rogama do Kamenika gdje sele pčele, a gdje ima dosta izuzetno kvalitetnog bilja.

jem da će joj cijena padati – kazala je Rašović, uz napomenu da se od 10 kila šljiva, na što ide pola kila do kilogram šećera, može napraviti šest - sedam tegli džema.

Rajka Krunić u ponudi je imala razne džemove i domaće sokove.

- Ljudi ne znaju da cijene domaće proizvode. Gledaju što jeftinije, nije im toliko bitan kvalitet. Kod nas nijedan džem nema želatin ili pektin, koji se inače koriste da bi se zgusnuo sadržaj. Sve je potpuno prirodno. Ovih dana kupci najviše traže džem od borovnica, manja tegla košta četiri i po eura, ali na tu cijenu imam veoma malu zaradu, jer dodajem vrlo malo šećera. Imam i džemove bez šećera. Tegla džema od šipurka je tri eura manja, a šest eura velika – kazala je Krunić.

Kako je istakla, u ponudi ima i povrće koje uzgaja na Pivskoj

Bojanović:

Strancima se najviše sviđa podgorička mocarela

U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda bila je veoma raznovrsna ponuda sireva i kajmaka. Prodavačica Julija Bojanović kaže da ovih dana dobro prolaze i mladi i stari sirevi. Kako navodi, najbolje prolaze kučki i pljevaljski, kao i lisnati kolašinski sir.

- Kilogram kolašinskog sira je 12 eura, starog sira iz Kuča devet, koliko košta i pljevaljski. Mladi sirevi su po šest i po eura, a mladi kajmak 15 eura – kazala je Bojanović. Iz ponude je izdvojila i domaću mocarelu koja se, kako navodi, proizvodi u novootvorenoj fabrici u našem gradu.

- Strancima se baš sviđa mocarela, baš ova koja se proizvodi u Podgorici – kazala je Bojanović, uz napomenu da kilogram ovog sira košta 12 eura.

planini, a koje ne tretira nikakvim hemijskim sredstvima.

- Ništa nije prskano. Tikvice su euro i po kilogram, boranija tri eura, a bijeli luk šest eura – kazala je Krunić, uz napomenu da je u ponudi imala i grašak, cveklu i mrkvu.

Prodavačica Milanka Dakić domaći krompir iz Nikšića prodavala je po euro, bijeli luk pet, crni euro i po i dva, a crmnički dva i dva i po eura.

- Celer i paškanat su po četiri eu-

Stanari o svom trošku porušili kontejnersku površinu u Siti kvartu

ra, šargarepa dva, klasovi od 50 centi do euro komad, u zavisnosti od veličine i kvaliteta, krastavac sa glatkom korom je dva i po eura, sorta ,,sunčani potok“ i obični su po dva eura, paradajz od dva do dva i po eura, grožđe sorta ,,vranac“ je tri, ,,rozaklija“ tri i po, boranija je tri i po, mladi kupus euro, patlidžan dva i po, tikvica euro i po, paprike šilje po dva i po, babure dva i po - tri eura – kazala je Dakić. I. MITROVIĆ

da koji prati rad ugostiteljskih objekata. Nepropisno odstranjivanje otpada nepovoljno se odražavalo po interese stanara okolnih zgrada, na njihovo zdravlje i pravo na zdravu životnu sredinu - saopštio je Zeković. Prema njegovim riječima, u ovom dijelu Siti kvarta, na 12 stambenih zgrada, od kojih svaka u prosjeku ima po 100 stanova, trenutno je dostupna samo jedna površina sa dva polupodzemna kontejnera za odlaganje otpada. Kako ističe, to je nedovoljno pa će se situacija sa otpadom u Siti kvartu ek-

stremno pogoršati zbog čega je nužna najbrža moguća reakcija Sekretarijata za komunalne poslove Glavnog grada, posebno u dijelu davanja saglasnosti na predložene lokacije. - Do konačnog određivanja lokacija i postavljanja na njima odgovarajućih posuda za odlaganje komunalnog otpada, stanovnicima Siti kvarta i tamošnjim preduzetnicima neophodno je na raspolaganje staviti dodatnu privremenu lokaciju za propisno odlaganje otpada. To može biti, privremeno, i na površinama na kojima

se planira izgradnja obrazovnih i zdravstvenih ustanova u tom dijelu grada - poručuje Zeković. Smatra da je neophodno narednih dana i sedmica da se pojača inspekcijski nadzor, a stanari i preduzetnici blagovremeno informišu o lokacijama za odlaganje otpada kako bi se spriječilo formiranje divljih deponija. - Smeće se već ostavlja na trotoarskim i zelenim površinama, jer građani i osoblje poslovnih prostora su lijeni, odnosno nijesu raspoloženi da po naselju traže posudu za smeće,

nego računaju da će njihov otpad na odgovarajuće mjesto odnijeti savjesniji komšija ili radnik gradske Čistoće – ističe Zeković. Poziva vlasnike kompanija ,,Zetagradnja“ i ,,Čelebić“ koji su bivši investitori svih zgrada, ali i dalje vlasnici kompletnog zemljišta na kojima se one nalaze, da postanu dio rješenja za probleme stanovnika naselja što može podrazumijevati da im konačno, poslije toliko godina, trajno ustupe vlasnička prava nad zemljom na kojoj se nalaze stanovi, poslovni prostori i zelene površine o kojima upravo i isključivo oni sami brinu. - Zbog situacije sa komunalnim otpadom i zaštitom životne sredine u Siti kvartu, neophodno je pristupiti organizovanju zbora građana - zaključio je Zeković. H. P.

Pobrežju

I. MITROVIĆ

Podgorička mocarela kod Julije Bojanović

Rušenje kontejnerske površine u Siti kvartu

PODGORICA – Ratko Rudić se oprostio od vaterpola.

Jedan od najtrofejnijih trenera u istoriji ovog sporta, koji je sa tri selekcije osvojio četiri olimpijska zlata, okupio je na Korčuli sami krem svjetskog vaterpola.

Zlatna hrvatska olimpijska generacija iz Londona 2012. igrala je protiv reprezentacije svijeta, rezultat je bio nebitan (13:13), a veliki broj zvijezda se oprostio od trenerske veličine.

Hrvatska je igrala u sastavu

Pavić, D. Burić, Bošković, Dobud, Joković, Buljubašić, Muslim, Bušlje, Sukno, Barač, Hinić, Obradović i Vićan, a za reprezentaciju svijeta su nastupali crnogorski asovi Aleksandar Ivović i Boris Zloković. Tim svijeta vodio je Igor Milanović A. M.

Aktuelni šampion Frančesko Banjaja pobjednik je VN Austrije - aktuelni šampion je dan ranije bio najbolji u sprintu.

Na podijumu je zavšio vozač Pramaka Horhe Martin , a treći je bio Enea Bastijanini na drugom Dukatiju.

Od Marka Markeza se očekivalo više, loše je startovao, a nakon kontakta sa Frankom Morbidelijem, obojica su izgubili do tada dobre pozicije. Šansu je čekao Enea Bastijanini koji popravio pozciju i stigao do trećeg mjesta. Bastijanini nije mogao da pokvari plasman vodećem dvojcu u generalnom plasmanu. Banjaja je majstorski vozio, a zanimljivo je bilo šta se dešava iza leđa vodeće trojke.

Ratka Rudića ispratile svjetske zvijezde

Drugi remi kadetkinja na SP za rukometašice

Tragičar je bio Džek Miler koji je nakon što je pretekao Breda Bindera i stigao do četvrte pozicije napravio grešku i završio padom trku. Markez je do kraja trke, a nakon startne greške, uspio da koliko toliko popravi plasman i završio je kao četvrti. Peto mjesto osvojio je Binder, šesto je bio Beceki, a bodove su osvojili još Maverik Vinjales, Aleš Espargaro i Franko Morbideli na Pramaku koji je finišu pretekao Aleša. Šampion je ostvario sedmu pobjedu u sezoni i na taj način izjednačio najbolji učinak u karijeri u jednoj kalendarskoj godini. Italijan je i lider u generalnom plasmanu. Moto GP šampionat se nastavlja 30. avgusta - domaćin je Aragona. R. A. MOTO

Peta pobjeda u karijeri Novozelanđanina

PODGORICA – Crna Gora je na startu glavne runde Svjetskog prvenstva odigrala neriješeno (19:19) sa Švedskom, a protiv Srbije u utorak će se boriti za četvrtfinale Svjetskog šampionata za rukometašice do 18 godina.

Sreća nije bila uz naše kadetkinje na startu glavne runde Svjetskog prvenstva u Kini. Rivalke su se u posljednjoj se-

kundi spasile poraza, pa su izabranice Tatjane Jeraminok osvojile samo bod, kao i u posljednjem kolu grupne faze sa Hrvatskom. ,,Lavice“ sada imaju dva boda, kao i Srbija, sa tri boda Hrvatice čekaju duel sa Šveđankama koje imaju samo bod. Očekivalo se da će crnogorske rukometašice odigrati bolji meč protiv reprezentacije koja je u glavnu rundu došla bez bodova. Ali ne samo da Šveđan-

Kakav četvrt nalni meč u Sinsinatiju

PODGORICA - Arina Sabaljenka se nije proslavila na Olimpijskim igrama u Parizu, ali u Sinsinatiju blista i mogla bi da napravi dobar zalet za posljednji grend slem turnir sezone. Bjeloruskinja je u četvrtfinalu

bila bolja od Ige Svojntek, a pod kolikim pritiskom je odigrala meč sa najboljim na svijetu pokazuje da joj je bilo potrebno 10 meč lopti da dođe do pobjede od 6:3, 6:3. Ofanzivni tenis Bjeloruskinje nije legao Poljakinji, koja se, takođe, u Parizu nije proslavi-

Vuelta prija Grouvsu

Kejden Grouvs osvojio je drugu etapu 79. izdanja „Vuelta Espanje“. Zanimjivo je da je ovo peta pobjeda na trećem grand turu godine za ovog Novozelanđanina.

Prošlogodišnji osvajač zelene majice prešao je 194 kilometra od Kaskaiša do Ourema za pet sati, 12 minuta i 55 sekundi. Grouvs je pretekao Belgijanca Vuta van Arta, lidera u gene-

ralnom plasmanu, u završnici etape. Sa 65 bodova, Novozelanđanin je lider u plasmanu sprintera. Sa hronometrom Van Art ima vrijeme 5:25:27. Amerikanac Brendon Meknalti,

PODGORICA – Ivana Vujadinović iz Rudara (filijala ŽRK Budućnost) je prešla u Partizan, nekadašnja juniorska reprezentativka se odlučila za novi korak u karijeri sa željom da napreduje.

Lijevo krilo sa velikim uspjehom je branilo boje podgorič-

ke ekipe, bilo je dio Budućnosti i prošlo sve mlađe crnogorske reprezentativne selekcije. Đura Nađ je trener beogradske ekipe, a prvi utisci naše rukometašice su pozitivni. Najvažnije je da je liga jaka, tako da joj kvalitetnih utakmica faliti neće. A. M.

ke nijesu bile slabije već su na šest minuta do odmora vodile 9:5. Na sreću, naše đevojke su pogodile tri puta i približile se na gol zaostatka. Dobar zalet u finišu prvog imao je naš tim sve do posljednjeg napada kada je Maja Ceklić pogodila na 15 sekundi prije kraja za ,,plus jedan“... Nina Ramusović je bila najefikasnija sa pet golova, dok su Ksenija Kuzman i Ksenija Gašević postigle po tri. Lucija Jovanović je imala osam odbrana. A. M.

la. Sabaljenka će od danas biti druga teniserka na WTA listi, što znači da se sa Poljakinjom u Njujorku ne može sresti prije finala.

Bjeloruskinji će rivalka biti Džesika Pegula koja je bila maksimalna protiv Paule Badosa A. M.

Mlada rukometašica promijenila sredinu

pobjednik prve etape, kasni tri sekunde, a Matijas Vaček pet.

Čeh je imao peh kada se na 23 kilometra do cilja sudario sa gledaocem, uspio je da se vrati i odbrani „bijelu majicu“. R. A.

Crnogorske košarkašice u noći između ponedjeljka i utorka protiv Novog Zelanda otvaraju nastup u Meksiku u pretkvali kacijama za Svjetsko prvenstvo

Dosta nepoznanica, ali želja nosi „crvene“

Meksiko predstavlja svjetski fenomen zbog nadmorske visine, a baš na 2.240 metara crnogorske košarkašice pokušaće da ispišu istoriju.

Naša ženska seniorska reprezentacija sjutra (odnosno u noći između nedjelje i ponedjeljka u 1.30 h) protiv Novog Zelanda započinje nastup u pretkvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Pretkvalifikacioni turnir u Meksiku biće prilika za našu podmlađenu reprezentaciju da u debitantskom nastupu u borbi za Mundobasket stekne dodatno iskustvo. Selektorka Jelena Škerović za ovu akciju nije

mogla da računa na Amerikanke (Natašu Mek i Taju Rajmer), Jelenu Vučetić, Sofija Živaljević je tek izašla iz povrede... Ali nakon mjesec priprema, naša reprezentacija spremno čeka početak pretkvalifikacija. – Možemo biti zadovoljni odrađenim za ovo kratko vrijeme priprema, a s obzirom na to da smo trenutno podmlađeni i da našu ekipu sačinjava dosta mladih igračica, koje su na brz način morale da se prilagode i igri i novim ulogama. Mislim da su to dosta dobro odradile i da je, kao i uvijek, prisutna velika želja i motiv da se igra za reprezentaciju i da se što bolje sve to prikaže na tere-

nu – kazala je kapitenka Crne Gore Milica Jovanović, koja već ima sedam prvenstva Evrope sa seniorskom selekcijom, a sada će biti lider podmlađenog tima koji će imati šansu da se prvi put bori za Mundobasket. Izabranice Jelene Škerović tokom ovih priprema odigrale su četiri meča – dva poraza u gradu Zreče od Slovenije (72:65, 86:57), Crna Gora ostvarila je polovičan učinak u Podgorici u dvomeču protiv Mađarske. Naše košarkašice prvo su upisale pobjedu 45:39, a zatim su poražene od Mađarica 78:52... – Imale smo četiri pripremne utakmice, kroz koje smo uvidjele dosta nekih stvari koje smo morale da popravimo. Mi-

slim da smo u ovom periodu nakon mečeva u Sloveniji u tome i uspjele i da smo spremne za početak turnira. Jaki mečevi protiv Mađarske i Slovenije svakako da su koristili, a sigurna sam da ćemo na ovom turniru djelovati bolje i da će sve funkcionisati na većem nivou – dodala je Jovanović. Crna Gora će u Meksiku igrati od 19. do 25. avgusta pretkvalifikacije za Mundobasket. Naša selekcija je u grupi B, gdje su Meksiko, Novi Zeland i Mozambik. Grupu A čine: Južna Koreja, Mali, Češka i Venecuela. Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik turnira plasirati u kvalifi-

kacije za Svjetsko prvenstvo.

Po našem vremenu Crnogorke će igrati u noći između ponedjeljka i utorka (1.30), a razlika od čak osam sati, te dug put sigurno će dosta uticati na njih. Drugog dana turnira biće slobodne, zatim ih 22. avgusta (takođe u 1.30) čeka meč protiv Mozambika, zatim slijedi meč protiv domaće selekcije (4.30).

– Sigurno da nije lako nakon dugog putovanja odmah se adaptirati na vremensku razliku. Ali nema izgovora, sada smo fokusirani na Novi Zeland, koji je naš prvi protivnik – kazala je Jovanović. Novi Zeland je igrao Mundobasket samo 1994. godine,

Potreban veliki oprez

Meksiko je odavno poznat kao grad sa najvećom stopom kriminala. Odmah po dolasku u hotel, upoznali su nas sa situacijom i upozorili da je gotovo nezamislivo šetati sam i da je uvijek potreban oprez. Naravno, lokalci smatraju da je tako u svakom gradu za strance, ali osjeća se da je Meksiko zaista specifičan i ukoliko niste u društvu sa nekim iz lokalnog stanovništa preduge šetnje nema, a za bilo kakav transfer najsigurnija varijanta je taksi.

Meksiko je poznat i kao grad gdje su održane Olimpijske igre 1968, dok je bio domaćin Svjetskog fudbalskog prvenstva dvije decenije kasnije (1986. godine). Ipak, kada je u pitanju FIBA pretkvalifikacioni turnir za Mundobasket organizacija je daleko od idealne – za sve detalje uglavnom vam je potrebno poznavanje španskog jezika, česte promjene mjesta održavanja treninga, pa i sama satnica, što totalno remeti planove svih reprezentacija.

tri puta bio na Olimpijskim igrama, a posljednjih desetak godina uvijek je u vrhu FIBA Azijskog kupa, prošle godine osvojio je četvrto mjesto. – Nemamo puno informacija o Novom Zelandu, jer su tokom pripremnog perioda nastojali da zaključaju svaki mogući video, pa čak i statistike. Ali naš stručni štab nastojao je da nas pripremi, mi ćemo nastojati da to sprovedemo u djelo na najbolji mogući način. Vjerujem da ćemo se tokom utakmice adaptirati na njihov stil košarke i da ćemo turnir otvoriti pobjedom – objasnila je Jovanović. R. PEROVIĆ

PRIŽELJKUJU DOBAR START: Košarkašice Crne Gore

Balić potpisao prvi poraz ,,svog“ Bokelja

Dečić je upisao prvu pobjedu, Bokelj prvi poraz u 19. sezoni Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige – aktuelni šampion je u derbiju trećeg kola slavio u Kotoru (1:0) pogotkomSaše Balića, igrača rođenog u drevnom gradu. Tim iz Tuza ima četiri boda, tri manje od prvoplasirane Budućnosti koja je odigrala meč više. Bokelj je ispred Dečića, ostao je na šest bodova, koliko imaju i Petrovac i Otrant Olimpik. Prvi zanimljiv pokušaj na stadionu pod Vrmcem imao je iskusni vezista gostiju Draško Božović kada je u petom minutu šutirao pored gola.

Do kraja poluvremena sadržajnije je bilo pred golom gostiju. U 17. minutu Juma Suva je sa 18 metara poslao loptu pored stative, u 21. je golman Igor Nikić bio primoran da interveniše nakon što je lopta zakačila Mašovića poslije centaršuta Vasilija Čavora Bokelj je dobro parirao aktuel-

nom šampionu, nije se mnogo vidjela razlika u kvalitetu između povratnika u elitu i šampiona države, a prvi dio utakmice zaključio je pokušaj Lazara Pajovića sa 25 metara.

Dečić je poveo pomalo neobičnim pogotkom. Božović je u 57. minutu izveo korner, nakon odbitka lopta je stigla do Alena Mašovića koji ju je vratio u šesnaesterac, gdje se Balić

Nikšićani nakon tri kola 1. CFL imaju samo dva boda

Sutjeska

U trećem ovosezonskom meču, baš kad se očekivalo da upišu prvu pobjedu, fudbaleri Sutjeske ostali su bez ijednog boda jer im je Petrovac očitao lekciju iz koje su mogli naučiti kako se mudro brani od ekipe koja konstantno napada, ali i kako se koristi i najmanja greška protivnika. Gosti su imali samo dvije prilike i obje iskoristili, a u svim segmentima, od posjeda lopte, broja pasova, kornera, prilika... izabranici MiljanaRadovića imali su apsolutnu dominaciju. Pamti se, ipak, samo rezultat – 0:2.

Poznavaoci fudbala rekli bi da je možda i bolje što se „plavo-bijelima“ ovo desilo sada, tim prije što imaju mlad sastav i na vrijeme su da analiziraju svoju i igru rivala. Ne mogu se fudbaleri Sutjeske makar ovoga ljeta „vaditi“ na umor od evropskih utakmica, a reklo bi se da su na vrijeme i oformili ekipu, za razliku od prethodnih sezona, odigrali su i brojne kontrolne mečeve, ali... Istina je da im se ne može zamjeriti ni na zalaganju, ali nije na odmet ni da, kad splasne nervoza, odgledaju kako je nekoliko posljednjih minuta meča, koliko je i dobio šansu, odi-

grao mlađani TodorMiljanić. Priznaje strateg Sutjeske da su njegovi fudbaleri pravili greške, ali i da se protivniku posrećilo da iskoristi obje ozbiljnije šanse.

- Imali smo mnogo više prilika, ali nijesmo uspjeli ovog puta. Prethodna dva meča smo dobro odigrali, ni rezultatima ne mogu biti nezadovoljan, a nakon svega sam sa momcima mnogo pričao, upozoravao ih... Možda sam i dosadan kad ponavljam da su mladi, da očekujem ove sezone oscilacije, ali moramo i da učimo iz grešaka – zaključio je nakon meča s Petrovcem Miljan Radović. Nakon tri kola Nikšićani su u dnu tabele, sa svega dva boda iz remija protiv Budućnosti i Dečića. U narednom kolu Sutjeska će odmjeriti snage s Arsenalom iz Tivta. Ra. P.

,,iskrao“ loše postavljenoj odbrani Bokelja i glavom iskusno i spretno savladao Ličinu Iz poštovanja prema matičnom klubu nije slavio gol, prvi koji je Bokelj primio ove sezone.

Ni nakon toga nije bilo mnogo kvalitetnog fudbala u Kotoru, ali mogao je domaćin do izjednačenja. Dejan Perović je nakon driblinga šutirao sa 20 metara pored stative, a posljednju

Vratio se napadač Boban Đorđević

Nikića. N. KOSTIĆ

Mornar doveo pojačanje, trener Đurašković smatra da je umor uzrok lošeg starta u prvenstvu

Fudbalski klub Mornar iskoristio je pravo da nakon isteka prelaznog roka angažuje igrača koji ovog ljeta nije bio pod ugovorom – na ,,Topolicu“ se juče vratio napadač Boban Đorđević. Đorđević je rođen 1997. godine, a tokom karijere je promijenio mnogo klubova. Ponikao je u Igalu, nastupao za češke klubove Usti nad Labem, Teplice i Dobrovice, Arsenal iz Tivta, Grbalj, kazahstanski Aktobe... Po povratku u crnogorski fudbal 2021. nastupao je za Mor-

nar, da bi početkom ove godine iz Arsenala otišao u Metalurg Bekabad iz Uzbekistana. Odigrao je 12 mečeva i postigao jedan pogodak.

Đorđević je sa Mornarom potpisao jednogodišnji ugovor.

Tim Zorana Đuraškovića imao je sjajan evropski debi jer je stigao do trećeg kola kvalifikacija za Ligu konferencija, ali u prvenstvu nije krenuo dobro – kod kuće je izgubio od Otrant Olimpika (1:0) i Jedinstva (1:1).

- Veliki umor je evidentan, emotivno pražnjenje od jakih

evropskih duela je takođe kumovalo ovakvom startu. Na sve to nadovezali su se novi problemi i povrede sa golmanom Popovićem i Vukotićem na zagrijavanju uoči utakmice sa Bjelopoljcima. Uz to, već na početku utakmice i povreda Batrovića umnogome je poremetila zamišljenu koncepciju. Nažalost, sve to je uticalo na ishod meča sa Jedinstvom. Ipak, i pored svih problema stvorili smo priličan broj šansi, dosta smo se ispromašivali i na kraju smo kažnjeni za to – rekao je Đurašković za Radio Bar. Ne. K.

šansu imao je isti igrač u 87. kada iz dobre pozicije iskosa desno nije savladao odličnog

našli rješenje za Čelzi

Prvi derbi pripao Sitiju

Prvi derbi Premijer lige ove sezone pripao je aktuelnom šampionu.

Mančester siti je bio bolji od Čelzija u gostima (2:0), u meču koji je pokazao dvije stvari – ,,građani“ su i dalje najmanje jedan nivo iznad ,,plavaca“, a tim iz Londona moraće mnogo da napreduje da bi se umiješao u borbu za vrh. Tri boda Sitiju donijeli su ErlingHaland u 18. minutu i MateoKovačić u 84.

Norvežanin je postigao 91. gol za klub sa ,,Etihada“, a danas je odigrao 100. meč – upisao se u strijelce na asistenciju Bernarda Silve i poslije sjajne reakcije pored LivajaKolvila i Marka Kukurelje

Siti je prijetio šutevima KevinadeBrujnea i ŽeremijaDokua, dok je Čelzi pokušavao da izjednači preko KolaPalmera poslije čijeg šuta je NikolasDžekson zatresao mrežu, ali je bio ofsajd.

Čelzi je bolje lice prikazao u drugom poluvremenu, ali nije to krunisao – šansu utakmice propustio je kada je atraktivan pokušaj Džeksona sa pet me-

tara sjajno zaustavio Ederson Siti je dočekao šansu da riješi meč – sve je sam uradio Mateo Kovačić. Prošao je pored MojzesaKaiseda i EncaFernandesa i sa oko 18 metara efektno pogodio. - Nijesam očekivao ovo. Daleko smo od najboljih izdanja, zato je ova pobjeda vrlo dobra vijest. Loša vijest je što je pred nama 65 utakmica. Prednost je što nam je ovo deveta zajednička sezona zaredom i dobro se poznajemo. Naravno da ima greška koje treba ispraviti, ali pričamo o tome, ono što nas je izdvajalo kao šampione je naš govor tijela, ono kako smo se ponašali u određenim situacijama, odnosno, kada nije išlo dobro. To je ono što pravi razliku, a malo ko priča o tome. Jedno vrijeme nijesmo mogli da pobijedimo na ,,Stemford bridžu“, tako da je ovo veliki korak – rekao je Pep Gvardiola, menadžer Mančester sitija. U prvom jučerašnjem meču Brentford je kod kuće pobijedio Kristal Palas (2:1). Večeras od 21 sat igraće Lester – Totenhem. Ne. K.

Ilkaj Gindoan spreman da napusti španskog giganta

Ne prija mu klima u Barseloni

Njemački fudbaler Ilkaj

Gindoan želi da napusti Barselonu - trener Hansi Flik se nada da se to neće dogoditi, ali vezista ima neke druge planove.

Dani Olmo je, ustvari, glavni razlog zbog čega Njemac na ljeto odlazi iz španskog kluba. Smatra da je njegov uticaj na igru znatno manji, a španski

mediji smatraju da je Gindoan pokazao od svih najmanju spremnost da se podredi timu. Čelnici španskog giganta nemaju ništa protiv odlaska veziste, koji ima 33 godine, a mogli bi da zarade 15 miliona eura.

Gindoan je prošle sezone odigrao 41 utakmicu, postigao četiri gola i imao 14 asistencija. R. A.

Debi Kontea

PODGORICA - Antonio

Konte što prije treba da zaboravi debi na klupi Napolija. Italijanski legendarni stručnjak je sa svojim novim klubom doživio ubjedljiv poraz u gostima od Verone 3:0.

Prvo poluvrijeme nije nagovještavalo ovakav epilog, jer nije bilo golova do odmora. A onda je u 50. minutu Dailon Livramento najavio katastrofu velikana sa juga. Za debakl gostiju zaslužan je rezervista Danijel Moskera -

Kolumbijac je za 17 minuta postigao dva gola, a prvi samo dva minuta nakon što je ušao na teren.

Bolonja i Udineze su na startu šampionata podijelili bodove. Domaćin je iz penala u 57. minutu preko Orsolinia prvi stigao do vođstva, a 11 minuta kasnije Udineze je imao priliku, takođe iz penala, da izjednačiTovan je bio neprecizan, ali je Skorupski loptu izbacio u korner, nakon čega su gosti postigli gol. Đaneti je donio remi gostima, a tim rezultatom je završena utakmica. R. A.

Najbolji crnogorski futsal

sudija DraženVukčević dijeliće pravdu na turniru preliminarne runde Lige šampiona.

Vukčević će u Austriji suditi u grupi F koju čine domaćin Diamant Linc, atinski AEK, prvak Kipra AEL iz Limasola i škotski Aberdin. Pored crnogorskog arbitra, u Lincu će još suditi Oliver Balinger iz Engleske, Slovak PeterBudak i Letonac Ingus Purins Turnir u Austriji održaće se od 20. do 25. avgusta.

SERIJA A: Verona šokirala Napoli

Ubjedljiv poraz naših odbojkaša u Norveškoj na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Što prije da se okrenu Češkoj

Norveška 3

Crna Gora 0

ARENDAL – ,,Sparebanken Sor Amfi“. Sudije: Luts (Belgija) i Sirakov (Bugarska). Rezultat po četvrtinama: 25:19, 28:26, 25:20. Poeni iz napada: Norveška 36, Crna Gora 36. Poeni iz bloka: Norveška 13, Crna Gora 8. Poeni iz servisa: Norveška 5, Crna Gora 1. Greške protivnika: Norveška 17, Crna Gora 18.

NOR

VEŠKA: Kvalen 14, Ekeland, Olsen, Espeland 19, Ostvik 7, Loftesnes, Henriksen, Hetervik, Takvam 3, Olsen (libero), Bergum (libero), Kavli 9, Mol 1, Bjeland. CRNA GORA: Dubak 1, Ćinćur 2, Babić 1, Zvicer 11, Peruničić, Ćaćić 14, M. Joksimović, A. Joksimović (libero), Milenković, Đ. Jovović 12, Đurović, Ječmenica 3, Radević, Pavićević 1. Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore izgubila je od Norveške u gostima 3:0 na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine. Naš tim mora da se oporavi što prije od teškog poraza u Arendalu za duel drugog kola grupe C, u kojem će u subotu dočekati

Češku u Kolašinu. Početak utakmice u ,,Sparebanken Sor Amfi“ dvorani nagovijestio je da neće biti lako – bilo je mnogo grešaka kod

početne postave, ušlo se u konfuziju i domaćinu su poklonili mnogo poena. Jurili su igrači selektora Ivana Joksimovića zaostatak od šest poena, koji je

rastao do dvocifrenog, a kod rezultata 23:13 konačno je proradio naš servis. Serijom od pet poena naš tim je smanjio zaostatak, ali nije ugrozio vođstvo

domaćina do konačnih 25:19. U drugom setu naši igrači pokazali su bolju igru, ali Norveška je bila sigurnija i lako dolazila do zalihe. Prednost

rivala je bila od poena do tri, ali je, ipak, Crna Gora bila ta koja je prva došla do set lopte. Tri prilike su propuštene da se dođe do pobjede u drugm setu, a ponovo su presudile greške što je domaćin znalački kaznio do 28:26. Nažalost, u trećem, ispostavilo se posljednjem, setu nije došlo do reakcije ,,crvenih“, a iako je selektor izvršio nekoliko rotacija, nije uspio da promijeni stanje na terenu. Predvođena Espelandom Norveška je sredinom seta stekla ,,plus pet“, nakon četiri vezana poena za 17:12 i rutinski privela meč kraju. U našem timu Ćaćić je bio najefikasniji sa 14 poena, koliko je na drugoj strani imao, takođe kapiten, Jonas Kvalen. Korektor Jovović je imao 12 poena, 11 je osvojio primač servisa Zvicer. Espeland je sa sjajna dva seta bio igrač utakmice – osvojio je 19 poena, od čega čak sedam iz bloka, korektor Kavli devet, srednji bloker Zakse Takvam četiri poena. Prvi dio kvalifikacija Crna Gora će zaključiti duelom sa Češkom u subotu od 18 sati u Kolašinu. Pet dana kasnije Norveška će gostovati Češkoj. R. A.

Poraz u Norveškoj, protiv Češke moraju da poprave utisak

MOSTU

Podgoričani su most i dalje zvali starim imenom

Autor: Slobodan ČUKIĆ

POKUŠAJI

LAGUMANJA

Ilija Zlatičanin navodi da je za vrijeme vladike Petra II Petrovića Vezirov most lagumao Jovo Lisičić iz Podgorice s namjerom da prekine komunikaciju Podgorice sa Spužem, Nikšićem i drugim mjestima. Lisičić u tome nije uspio. Sa istom svrhom potrudio se da ovaj most lagumiše Petar Nešov iz Pipera, za vrijeme knjaza Nikole Petrovića. Bilo je to tokom Veljeg rata, krajem ljeta 1876. godine, nakon bitke na Fundini, kada se u okruženju Podgorice, na Trijepču, odigrala žestoka bitka. Turskom vojskom je zapovijedao Derviš-paša. Iza toga okršaji su se prenijeli prema Spužu i Martinićima. Da bi otežao manevrisanje i odstupnicu turskoj vojsci, vojvoda Ilija Plamenac je odlučio da se laguma Vezirov most. O tome je načinio bilješku u memoarima:

„Ja odma pođi u Ćeliju (Pipersku) kod Gospodina Boža (Petrovića) te mi tu naredi jednoga Nijemca iz Njemačke su njekolika Rogamjanina iz Pipera i dadni i’ pedeset oka dinamide ako mogaše da lagumaju Vezirov most. I tako ovizi poše (pođoše). Primakoše se ali je teško zakopat u most dinamidu jer su dvije kule na dva kraja od mosta pune nizama koi čuvaju most. I tako oni stavi dinamidu u jedno pomanje okno ali onako otvo-

Andrija Lainović je 1938. pisao o potrebi da se što brže podigne projektovani most preko Morače koji bi „već jednom unekoliko odmijenio i rasteretio stari turski Vezirov most koji popravljen, upravo zakrpljen poslije miniranja od strane austrijske vojske, još i danas časno vrši svoju dužnost“

reno i stavi miću i pobjezi. I zapali se dinamida i strahoviti potres bi na četiri sahata puta ču se jako” (Vojvoda Ilija Plamenac, „Memoari”, CID, Podgorica, 2004, 120-121).

Udaljenost od „četiri sahata puta“ iznosila je oko 20 kilometara.

O ovome događaju postoji zapis i u novosadskom ilustrovanom kalendaru „Orao“. U bilješci se govori o pruskom dobrovoljcu kapetanu Hatoru, koji se 1876. nalazio u crnogorskoj vojsci koja je operisala oko Meduna i Fundine. Dopisnik „Orla“ u svom izvještaju piše i o pokušaju rušenja Vezirovog mosta, s namjerom da se prekine veza

Da bi otežao manevrisanje turskoj vojsci, vojvoda Ilija Plamenac je 1876. odlučio da se laguma Vezirov most. „Ja odma pođi u Ćeliju (Pipersku) kod Gospodina Boža (Petrovića) te mi tu naredi jednoga Nijemca iz Njemačke su njekolika Rogamjanina iz Pipera i dadni i’ pedeset oka dinamide ako mogaše da lagumaju Vezirov most“

između Derviš-pašine vojske koja se nalazila oko Spuža i Podgorice. Kaže se da su Vezirov most danonoćno čuvale jake turske straže, te da je vojvoda Božo Petrović naredio da se „napravi jedan fišek dinamita težak 20-30 oka, koga pruski kapetan Hator u društvu piperskih orlova prenese pod samu kulu tursku, zapale dinamit pod samim stubom mosta“. Turci su se razbježali u paničnom strahu, preplašeni eksplozijom. Prema dopisniku, taj pokušaj nije sasvim uspio, a kaže se da je „most s kraja na kraj ciknuo“ (Svetozar Piletić, „Saga o Podgorici“, 1995, 245-246).

PRVI I DRUGI SVJETSKI RAT

„Kad je austrougarska vojska pošla iz Podgorice 1918. godine, oni su bombardovali ovaj most sa najsavršenijim spravama - piše Ilija Zlatičanin. Ali,

sve to nije dejstvovalo da most poruši, što zbilja svjedoči da je bilo nešto osobito što ga je napravilo trajnim“. Na fotografijama iz 1919-1920. godine vidi se da je Vezirov most bio oštećen pri sredini. Ta „rana“ je sanirana i most je nastavio svoj život. Andrija Lainović je 1938. godine pisao o potrebi da se u Podgorici što brže podigne „projektovani most preko Morače“ koji bi „već jednom unekoliko odmijenio i rasteretio stari turski Vezirov most, koji popravljen, upravo zakrpljen poslije miniranja od strane austriske vojske pri povlačenju, još i danas časno vrši svoju dužnost“ (list „Slobodna misao“, br. 26, izdanje od 10. jula 1938).

Vezirov most je bio oštećen, pa „zakrpljen“, ali ipak nije odolio. Porušen je 17. decembra 1944. godine prilikom povlačenja njemačke vojske iz Podgorice, neposredno pred njeno

oslobođenje. O tome svjedoče i fotografije mosta obavijenog oblakom prašine, snimljene iz vazduha. Imamo i fotografiju na kojoj se vidi osnova porušenog luka.

Nakon 1945. godine na mjestu starog mosta podignut je novi most sa dvije saobraćajne trake, što je zadovoljavalo potrebe tog doba. Novi most je dobio ime po narodnom heroju Vaku Đuroviću, ali ga je stanovništvo Podgorice i dalje zvalo starim imenom.

Sve do 1990-ih most je bio uzan. Osim njega, u tom dijelu grada su obale nekoliko decenija spajali još samo raskošni Blažov most i pješački „Viseći most“. Krajem 1990-ih saobraćajna situacija u Podgorici bila je na ivici kolapsa – što se bitno izmijenilo već početkom novog milenijuma. Tih godina je izgrađen most Junion bridž (Union bridge), a Vezirov most je rekonstruisan i znatno proširen, tako da je dobio četiri trake. Iza toga je izgrađen most Milenijum, a poslije njega i pješački Ruski most. ***

Vezirov most stoji nad stijenama i bukovima. Morača je na tom mjestu divlja, duboka, pjenušava, bučna, prijeteća. Ispod mosta se još može viđeti poneki obrađeni kameni blok, koji vjerovatno potiče od prvobitnog mosta, izgrađenog po zapovijesti Mehmed-paše Bušatlije Krajem 2019. godine objavljen je članak o inicijativi da se most nazove Bratonožićki most.

Na fotografijama iz 1919-1920. godine vidi se da je Vezirov most bio oštećen pri sredini. Ta „rana“ je sanirana i most je nastavio svoj život. Vezirov most je ipak porušen 17. decembra 1944. godine prilikom povlačenja njemačke vojske iz Podgorice

„Članovi Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova izjasniće se danas o predlogu da se Vezirov most na Morači sa pripadajućom ulicom preimenuje u Bratonožića most. Inicijativa za preimenovanje mosta potekla je od građana, a predlog su podržali i Fond za razvoj Kuča „Marko Miljanov” i NVO „Vojvoda Radonja Petrović”, kaže se u članku („Vezirov da bude Bratnožića most“, PortalAnalitika, 9.12.2019).

Već sjutradan, objavljena je vijest da od prijedloga neće biti ništa.

„Članovi savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova odbili su da prihvate inicijativu grupe građana Bratonožića da Vezirov most sa pripadajućom saobraćajnicom bude preimenovan u Bratonožića most“ (članak „Vezirov most neće postati Bratonožića most“, Portal Pobjeda, 10.12. 2019). (Kraj)

Vezirov most

Oštećeni Vezirov most, 1919. godina

Rušenje Vezirovog mosta 1944. godine

Porušeni Vezirov most, 1944. godina

Dodikovih pola milijarde eura: Pare koje će pasti sa neba

Ima ona stara narodna, pogruba, ali pokazalo se to bezbroj puta, istinita narodna mudrost, bolje reći – doskočica: „Što fukara može namisliti, niko ne može platiti.“ Ili, da je moderniziramo i aktueliziramo u današnje vrijeme: „Što Milorad Dodik može obećati, ni Jeff Bezos, Bill Gates, Mark Zuckeberg, Bernard Arnault, Warren Buffett, Elon Musk… zajedno sa svojim stotinama milijardi ne mogu ispuniti, pa da su tri puta veći finansijski genijalci nego što jesu“. I da, odmah da se razumijemo: aktuelni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska nije (finansijska) fukara, naprotiv. Bilo je „dirljivo“ gledati fotografiju nastalu prije nekoliko dana u Stambolu na Bosforu i pročitati objavu na društvenim mrežama kako je Dodik „finalizirao razgovore u vezi s izgradnjom dionice autoputa i brze ceste Beograd – Sarajevo, i to od Donjeg Vardišta do Istočnog Sarajeva, dužine 130 km, kao i kroz Brčko distrikt u dužini od 33 kilometra“. Očekuje, kako piše, da će biti „završene sve neophodne procedure kako bi radovi mogli početi sljedeće godine.

JEDNOSTAVNA

IZBORNA „LOGIKA“ –

ŠTO MASNIJE LAŽI I

OBEĆAVAJ

Kasnije će „nadograditi“ objavu za bh. medije kako je „obezbijedio“ više od 500 miliona eura preko jedne turske banke (mora ostati u „ilegali“, naravno), „finansijski uslovi za nas prihvatljivi […] u razgovorima je učestovala i kompanija u ime turske države“. Sve super,

sve pet, reklo bi se, a onda baciš pogled na fotku snimljenu na terasi nekog istanbulskog kafića i „zalediš“ se kad vidiš koji su to građevinski i svaki drugi giganti sklopili, za bh. prilike, posao desetljeća. Dodika svi znamo, šta i kako može, bliže mu se moguće i sudbonosni lokalni izbori u oktobru, a izgubi li slučajno sunovrat će se dogoditi vrlo brzo. Da ne zna „mentalitet“ naroda ne bi (nad njim) vladao dva desetljeća i svjestan je da se, suprotno svakoj logici, do bola primio princip da što masnije slažeš, više obećaš i pojačaš nacionalističku retoriku bolje prolaziš na izborima. Ko su mu u pohodu na 500 miliona eura bili u delegaciji? Entitetski premijer Radovan Višković, ministrica finansija entiteta Republika Srpska Zora Vidović, državni ministar finansija i trezora i novi favorit njegovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Srđan Amidžić?

Svi su oni ostali kod kuće, da ubjeđuju narod kako kasa nije prazna, kako entitet finansijski odlično stoji, da „kauboji u američkoj ambasadi u Sarajevu, kojima treba reći ‘pa, pa i goodbye’, kleveću i lažu“, da pojasne kako neko nije dobio platu, socijalna primanja ili mu nije uplaćeno zdravstveno i penziono osiguranje posljedica „greške u knjiženju“ ili sličnih birokratskih začkoljica… Zar nema u entitetu Republika Srpska kvalitetnih ekonomista, privrednika, bankara, građevinaca, eksperta za investicije, transfere? Sigurno da ima, ali očito da nisu sposobni (čitaj: podobni) za kapitalne projekte vrijedne stotine miliona eura, ali moguće da ne trebaju, jer će te pare pasti sa neba.

PUT USPJEHA –OBESMISLIŠ I UNIŠTIŠ JAVNI SERVIS, IZGUBIŠ OBRAZ

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska je očit primjer kako političari i politikanti svih fela, s osmijehom na licu i „optimističnim“ porukama, nekažnjeno poručuju da ne mora značiti da se „onaj ko se posljednji smije – najslađe smije“

Priča o Dodikovih 500 miliona eura i ambicioznoj gradnji auto - puta Sarajevo – Beograd, koji su Turci obećali nansirati / kreditirati / graditi još prije osam godina, samo su podsjetnik kako se politika, bez obzira na entitet, nacion, ideologiju u Bosni i Hercegovini svela uglavnom na preambiciozna i preuveličana obećanja i sumnjivu ili nikakvu realizaciju

Zato je u Istanbulu asistent bio Dodikov nerazdvojni pratilac i otvarač vrata na službenom crnom Mercedesu Brane Okuka, osamdesetih jedan od simpatičnijih honorarnih uposlenika tombole („štele“). Početkom rata, u aprilu sigurno, bio je jedan od kontrolora i provjeravao je ko se vozi sarajevskim tramvajem od Ilidže do Energoinvesta (pod srpskom kontrolom), obučen u maskirnu uniformu, s beretkom na glavi i grbom sa četiri „c“ (ovdje moram biti ličan: prema meni je bio korektan i nisam primijetio da maltretira nekoga čija je (lična) karta bila „pogrešna“).

Još jedan nezaobilazni Dodikov trabant na tuskoj turneji bio je Siniša Mihailović, neka-

dašnji urednik informativnog programa Radio-televizije Republike Srpske i bh. konzul u Istanbulu. Uostalom, o kakvoj se osobi radi slikovito je opisao profesor sociologije i novinar Srđan Puhalo: „Zamislite, obesmisliš i uništiš javni servis, izgubiš obraz, poništiš se kao novinar i završiš kao konzul u Turskoj. Za pravog Srbina kakav je Mihailović je to poniženje… Čovjek koji je naručio i odobrio bezbroj priloga o islamskom terorizmu, ‘zelenoj transferzali’, doveo Matu Đakovića kao novinara i promovisao [Dževada] Galijaševića u analitičara teško će funkcionisati među takvim i tolikim muslimanima“, E, taj se Mihailović vratio u Istanbul da gazdi pomogne da „finalizira“ pola milijarde eura.

Priča o Dodikovih 500 miliona eura i ambicioznoj gradnji autoputa Sarajevo – Beograd, koji su Turci obećali finansirati / kreditirati / graditi još prije osam godina, samo su podsjetnik kako se politika, bez obzira na entitet, nacion, ideologiju u Bosni i Hercegovini svela uglavnom na preambiciozna i preuveličana obećanja i sumnjivu ili nikakvu realizaciju. Zašto još na bh. teritoriju nije „zakopana nijedna lopata“ budućeg autoputa ka Beogradu (osim nekoliko kilometara

pripremnih radova na dionici Rača – Bijeljina) priča je koja ima više pravaca i rukavaca.

SRBIJA NEŠTO GRADI, A ŠTA JE S BOSNOM I HERCEGOVINOM?

Ranija najava Recepa Tayyipa Erdogana da će njegova zemlja direktno investirati 15 do 20 posto sredstava, a da će ostatak biti „pokriven“ kreditima urušila se zbog finansijske krize u Turskoj, žestoke devalvacije lire, pandemije, pa ruske agresije na Ukrajinu, ali i „očekivanja“ bh. političara i zvaničnika da će turski investitori, kompanije i građevinari „onako“ doći u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i početi graditi autoput. Kompanije iz Turske duže od desetljeća značajno učestvuju na gradnji dionica Koridora 5c u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, što je jasan pokazatelj šta žele i hoće: dogovorimo se, ugovore potpišemo, vi platite, mi gradimo. U Federaciji BiH se o „turskom“ autoputu sve manje govori, a jedan od razloga je vjerovatno insistiranje na dovršetku dijela Koridora 5c do izlaza na sjever zemlje, odnosno rijeke Save, do kraja 2026. godine. Istovremeno se radi i gradi na dionicama od Bradine do Počitelja, na jugu, uključu-

jući pripremu za tunel „Prenj“, dug 10,5 kilometara. U entitetu Republika Srpska sve su oči uprte u strane (uglavnom evropske) kredite i grantove, kojih je sve manje, te kineska obećanja da će graditi, ali kada vide novac, a njega nema. Kad ga (i ako ga) bude eto kineskih građevinaca na dionici Banja Luka – Prijedor, čiji je ugovor o gradnji već godinama jedna od najbolje čuvanih tajni. Srbija na ovom planu stoji mnogo bolje, finišira dionicu od Kuzmina do Rače, na granici dvije zemlje, finansira dalje gradnju autoputa prema Bijeljini. No, više je to politički, nacionalni, (pro)srpski interes povezivanja entiteta Republika Srpska s maticom nego intenzivno i od velikog značaja za obje zemlje spajanje modernim saobraćajnicama dva glavna grada. Nekorektno bi bilo apriori tvrditi kako vlast u Beogradu, kakva god bila (a dobro znamo kakva je) želi saobraćajno povezivanje sa susjednom Bosnom i Hercegovinom (zlo)upotrijebiti za neke „pogrešne“ ciljeve, ali to nećemo ni saznati ako se konačno ne pređe sa potpisivanja memoranduma, pisama namjere i ostalih feasibility studija na konkretnu akciju: izvedi teške mašine i radnike na trasu i gradi autoput.

„KAD NESTANE NOVCA, RJEŠENJE JE DA SE ULOŽI JOŠ NOVCA“ Pregrijale su se društvene mreže nakon objave sa Bosfora, a mora se priznati da je bilo i duhovitih opaski i poruka. Smiješnih sigurno nije bilo, jer nije smiješno ono što nekoga vrijeđa, pravi od njega amorfnu masu koja se lako mijesi i koristi kao glasačko tijelo i objekt manipuliranja i zloupotrebe. Milorad Dodik je u ovom slučaju samo očit primjer kako političari i politikanti svih fela, s osmijehom na licu i „optimističnim“ porukama „vrijednim“ pola milijarde eura, nekažnjeno poručuju da ne mora značiti da se „onaj ko se posljednji smije – najslađe smije“.

Kad nestane novca, kaže jedna (zapadno)hercegovačka novokomponirana uzrečica, rješenje je da se uloži još novca. Zvuči nerealno, neostvarivo, naopako, čak i nemoguće – kako uložiti još više onoga čega ti nedostaje? No, ako je projekt u koji se ulaže kvalitetan, imate realne procjene i kvalitetne „proračune“ da će kad se okonča biti stabilan i potentan, onda vrijedi tražiti nove investitore, bankare, finansijere, pozajmice, kredite…

A može se i „skoknuti“ do Istanbula, „finalizirati“ 500 miliona eura za projekt koji nije ni počeo i, da završim s narodnim umotvorinama, potvrditi kako je „obećanje ludom radovanje.

Piše: Fuad KOVAČEVIĆ

Milorad Dodik

SLOBODNA RADNA MJESTA

PODGORICA

TEL.: 020/406-800, 020/406-801

Br: 02-100/24-2283/5 Podgorica, 19.08.2024. godine

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

objavljuje

JAVNI OGLAS

za potrebe

Osnovnog suda u Bijelom Polju

1. Savjetnik/ca -

- Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme

- VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet

- poznavanje rada na računaru (word) - položen pravosudni ispit

- najmanje tri godine radnog iskustva

2. Savjetnik/ca - u Službi besplatne pravne pomoći

- Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet

- poznavanje rada na računaru (word) - položen pravosudni ispit - najmanje tri godine radnog iskustva

Potrebna dokumentacija:

- obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za ljudske resurse), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Diploma ili uvjerenje o stečenom nivou i vrsti obrazovanja Ukoliko je oglasom ili konkursom za radno mjesto propisan VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, a kandidat posjeduje diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu Bachelor (BSc) i diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu specijaliste (Spec. Sci) ili diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu master (MSc), neophodno je da dostavi obje diplome ili uvjerenja, kako bi se iste vrednovale u odnosu na propisane uslove

Takođe, kandidat je u obavezi da dostavi i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave i izjednačavanju kvalifikacija, ukoliko je obrazovanje stekao van Crne Gore.

Uvjerenje ili potvrda o radnom iskustvu

Uvjerenje ili potvrda o propisanom radnom iskustvu, obavezno treba da sadrži sljedeće podatke: - Period (od…do…) u kojem je lice steklo radno iskustvo kod poslodavca; - Zvanje i poslovi na kojima je radilo; - Nivo kvalifikacije obrazovanja koji se traži za vršenje poslova koje je lice obavljalo.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za ljudske resurse dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za ljudske resurse za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj do-

kumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za ljudske resurse (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave zaljudskeresursewww.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Zaposleni kome je isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država. odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu države uprave, u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine.

Zaposleni kome je isplaćena otpremina po osnovu prestanka potrebe za njegovim radom u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, osim zaposlenog koji je lice sa invaliditetom, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu državne uprave u periodu od godine dana od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19, 08/21 i 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za ljudske resurse www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za ljudske resurse (www.uzk. gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime,

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG

ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE

UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);

Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu:

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Osnovnog suda u Bijelom Polju Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Marko Vujošević (marko.vujosevic@hrma. me) tel: 067/489-125; Rad sa strankama 10h - 13h www.gov.me/uzk

NOVOCARD NOVOSEL PZU

Adresa: OKTOBARSKE REVOLUCIJE 130 Tel.: 020-624-203,069-069-009 Email: novocardnovosel@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinska sestra Rok za prijavljivanje: 10 dana

SINDIKAT PROSVJETE CRNE GORE

Adresa: VOJVODE MAŠA ĐUROVIĆA 17 Tel.: 020-511-020

Email: spcg@spcg.me

Vrši ispravku oglasa objavljenog u dnevnim novinama i na sajtu ZZZCG od 14.08.2024.godine za radno mjesto samostalni/a savjetnik/ca za pravna pitanja I . Ispravka se odnosi na vrstu radnog odnosa i glasi –na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, a ne kako je bilo objavljeno. Sve ostalo u tekstu oglasa ostaje isto.

ZENOBIA MONTENEGRO DOO HOTEL PODGORICA

Adresa: SVETLANE KANE RADEVIĆ 1

Tel.: 020-402-510

Email: bojan.madzgalj@hotelpodgorica. co.me Oglašava potrebu za: 1. ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -prijave sa fotografijom slati na e-mail:bojan.madzgalj@hotelpodgorica.co.me

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

BAR

TEL.: 030/313-048

JZU OPŠTA BOLNICA BLAŽO ORLANDIĆ - BAR

Adresa: Podgrad Stari Bar Tel.: 030/342-215

Vrši se izmjena oglasa obajvljenog dana 16.08.2024. za radno mjesto SPECIJALIZANT/KINJA IZ OBLASTI

RADIOLOGIJE u djelu naziva ,umjesto specijalista treba da piše specijalizant, u nazivu i napomeni . Ostali dio teksta ostaje nepromijenjen.

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE BAR

Adresa: VAKA ĐUROVIĆA BB Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me

Oglašava potrebu za:

1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručnipripravnički ispit, mjesto rada Bar

Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 3 dana

BIJELO POLJE

TEL.: 050/432-422

DOO VODOVOD BISTRICA

Adresa: UL MUHA DIZDAREVIĆA 8 Tel.: 050/ 432- 239

Oglašava potrebu za:

1. MAGACIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Bijelo Polje

Uslovi: SŠS-IV

Rok za prijavljivanje: 7 dana

Napomena: Posebni uslovi: SSS - IV stepen stručne spreme, 1 godina radnog iskustva. Uz prijavu se prilažu sledeća dokumenta: -original ili ovjerena kopija svjedočanstva odnosno diplome o završenoj školi -original ili ovjerena kopija potvrde ili uvjerenja o radnom iskustvu -kopija biometrijske lične karte -uvjerenje od nadležnog Suda da se pro-

tiv kandidata ne vodi krivični postupak -uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti

Kandidati se prijavljuju na javni oglas pisanom prijavom koja mora biti svojeručno potpisana , a koja uključuje: ime i prezime kandidata , adresu, mjesto prebivališta, kontakt telefon, naznaku radnog mjesta ili radnih mjesta na koje se prijavljuje , kraće biografske podatke. Rok za podnošenje prijava je 7 dana od dana objavljivanja oglasa. Kandidati su dužni da kompletnu dokumentaciju i dokaze dostave u originalu ili ovjerenoj kopiji u zatvorenoj koverti , na adresu : DOO Vodovod “Bistrica” , Bijelo Polje, Ul. Muha Dizdarevića br.8 Svi učesnici oglasa biće obaviješteni o izboru kandidata u roku do 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave. SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI

2. TEHNIČKI/A REFERENT/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SŠS-IV

Rok za prijavljivanje: 7 dana

Napomena: Posebni uslovi: SSS - IV stepen stručne spreme, 1 godina radnog iskustva, poznavanje rada na računaru.

Uz prijavu se prilažu sledeća dokumenta: -original ili ovjerena kopija svjedočanstva odnosno diplome o završenoj školi -original ili ovjerena kopija potvrde ili uvjerenja o radnom iskustvu -kopija biometrijske lične karte -uvjerenje od nadležnog Suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak -uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti

Kandidati su dužni da kompletnu dokumentaciju i dokaze dostave u originalu ili ovjerenoj kopiji u zatvorenoj koverti , na adresu : DOO Vodovod “Bistrica” , Bijelo Polje, Ul. Muha Dizdarevića br.8

Svi učesnici oglasa biće obaviješteni o izboru kandidata u roku do 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave. SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE

USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI

JU DOM STARIH BIJELO POLJE

Adresa: BIJELO POLJE

Tel.: 050/486-336

Oglašava potrebu za:

1. FIZIOTERAPEUT/KINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje

Uslovi: Bachelor primijenjene fizioterapije, Primijenjena fizioterapija – stepen stecijaliste

Rok za prijavljivanje: 7 dana

Napomena:

Prijavu za javni oglas mogu podnijeti lica koja pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa,ispunjavaju i sljedeće posebne uslove:

-Kvalifikacija završenog visokog obrazovanja (obima 180 ili 240 kredita CSPK-a), fakultet primijenjene fizioterapije -1 godina radnog iskustva -položen stručni ispit

Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju i sljedeće dokaze:

-Diplomu o završenom visokom obrazovanju

-Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.

-Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak. -Uvjerenje o državljanstvu ili kopija lične karte.

Dokaze uz prijavu kandidati dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji.Prijave se podnose na adresu: JU Dom starih-Bijelo Polje,ul.Medanovići br.3 u roku od sedam dana od dana objavljivanja. 2. SERVER/IRKA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno,

bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola), SSSIII, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana

Napomena:

Prijavu za javni oglas mogu podnijeti lica koja pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa,ispunjavaju i sljedeće posebne uslove:

-Kvalifikacija završenog osnovnog obrazovanja ili srednjeg opšteg obrazovanja (obima 180 ili 240 kredita CSPK-a)

Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju i sljedeće dokaze:

-Diplomu o završenoj srednjoj školi ili svjedočanstvo o završenoj osnovnoj školi

-Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak.

-Uvjerenje o državljanstvu ili kopija lične karte.

Dokaze uz prijavu kandidati dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji.Prijave se podnose na adresu: JU Dom starih-Bijelo Polje,ul.Medanovići br.3 u roku od sedam dana od dana objavljivanja.

3. SPREMAČ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola), SSSIII, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana

Napomena: Prijavu za javni oglas mogu podnijeti lica koja pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa,ispunjavaju i sljedeće posebne uslove: -Kvalifikacija završenog osnovnog obrazovanja ili srednjeg opšteg obrazovanja (obima 180 ili 240 kredita CSPK-a)

Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju i sljedeće dokaze:

-Diplomu o završenoj srednjoj školi ili svjedočanstvo o završenoj osnovnoj školi

-Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.

-Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak. -Uvjerenje o državljanstvu ili kopija lične karte.

Dokaze uz prijavu kandidati dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji.Prijave se podnose na adresu: JU Dom starih-Bijelo Polje,ul.Medanovići br.3 u roku od sedam dana od dana objavljivanja.

4. NJEGOVATELJ/ICA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Bijelo Polje

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola), SSSIII, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana

-6 mjeseci radnog iskustva

Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju i sljedeće dokaze: -Diplomu o završenoj srednjoj školi ili svjedočanstvo o završenoj osnovnoj školi

-Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak.

-Uvjerenje o državljanstvu ili kopija lične karte

-Dokaz o radnom iskustvu Dokaze uz prijavu kandidati dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji.Prijave se podnose na adresu: JU Dom starih-Bijelo Polje,ul.Medanovići br.3 u roku od sedam dana od dana objavljivanja.

5. NJEGOVATELJ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno,

sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola), SSSIII, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana

Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka zaposlenog sa bolovanja.

Prijavu za javni oglas mogu podnijeti lica koja pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa,ispunjavaju i sljedeće posebne uslove: -Kvalifikacija završenog osnovnog obrazovanja ili srednjeg opšteg obrazovanja (obima 180 ili 240 kredita CSPK-a) -6 mjeseci radnog iskustva Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju i sljedeće dokaze: -Diplomu o završenoj srednjoj školi ili svjedočanstvo o završenoj osnovnoj školi -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak. -Uvjerenje o državljanstvu ili kopija lične karte.

-Dokaz o radnom iskustvu

Dokaze uz prijavu kandidati dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji.Prijave se podnose na adresu: JU Dom starih-Bijelo Polje,ul.Medanovići br.3 u roku od sedam dana od dana objavljivanja.

CETINJE

TEL.: 041/236-064, 041/236-065

JU LOVĆEN BEČIĆI

Adresa: Balšića pazar 2 Tel.: 041-230-530 Oglašava potrebu za:

1. KURIR/KA-VOZAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme

puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Cetinje

Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju, Vozački ispit za “C” kategoriju, Vozački ispit za “D” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana

NIKŠIĆ

TEL.: 040/214-162

JU DNEVNI CENTAR ZA DJECU SA SMETNJAMA U RAZVOJU I OSOBE SA INVALIDITETOM

Adresa: VI CRNOGORSKA BB

Tel.: 040/244-420

Raspisuje oglas za prijem u radni odnos sledećeg izvršioca:

Sociolog/škinja, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno Uslovi: VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja iz oblasti društvenih nauka-sociologija; jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII-1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja; licenca za rad u oblasti socijalne i dječije zaštite.

Pored dokaza o ispunjenosti uslova iz oglasa, kandidati/tkinje treba da dostave uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta. Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Prijave sa radnom biografijom i pratećom dokumentacijom dostaviti na adresu JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom Nikšić, ul. VI crnogorske b.b. Nikšić, radnim danima u periodu od 11 do 13 časova.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati. Kontakt tel. 040/244-420

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

19. avgust

Obavještavamo da je 18. avgusta 2024. godine preminula naša voljena

OLIVERA RADONJIĆ

rođena MILETIĆ 1936. god. dipl. pravnica – sudija

Sahranili smo je u krugu porodice na groblju Čepurci, pored supruga Milorada i svekrve Gorde sa kojima je provela pola vijeka u ljubavi i slozi. Adresa za telegrame: Moskovska 16, Podgorica.

Ožalošćeni: sin DRAGAN, ćerka ANA, unuka MIA, sestra MIRJANA FILIPOVIĆ sa porodicom

LJUBOMIR PERIŠIĆ

Dragi brate, odlaziš u zagrljaj svome Zoranu i Dragici, da nađeš svoj vječni mir. Ostaćeš u našim srcima zauvijek.

VESKO, ZORICA, NIKOLA, MILICA i DANIJEL PERIŠIĆ

Posljednji pozdrav dragom

MILIJI MIŠU BAJIĆU

Opraštamo se od Tebe s poštovanjem, čuvajući uspomenu na Tvoj plemeniti lik.

Počivaj u miru.

DRAGAN BOKAN sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav suprugu naše koleginice

S poštovanjem se opraštamo od Vas.

858

Danas se navršavaju dvije godine od smrti našeg dragog

M. GRBAVČEVIĆA

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava. Tvoji: BOSA, BOŠKO, TANJA, TINA i JELENA

Dvije godine su od smrti

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol i tugu za tobom. Ćerka TANJA, zet MILOVAN, unučad DANIJEL, JOVANA, TAMARA i FILIP VUJOŠEVIĆ

859

DRAGANA

DRAGANA M. GRBAVČEVIĆA

MILIJI MIŠU BAJIĆU

KOMPANIJA VOLI

Napustila nas je naša

OLIVERA MARIJA

Jedina sestra i tetka s kojom smo proveli cijeli život i koju ćemo uvijek nositi u srcu zbog ljubavi, mirnoće i dostojanstva koje nam je podarila do posljednjih dana.

Njeni MIRJANA, MARINA i PEĐA FILIPOVIĆ s porodicama

Posljednji pozdrav najdražoj teta

Uvijek ćeš biti u našim srcima. MIKO, NAÐA i MINA

Navršava se jedanaest godina od smrti naše drage

ZORKE KONTIĆ

S ljubavlju i ponosom te pominjemo i čuvamo uspomene na tebe…

Zauvijek u našim srcima.

861

Prošle su godine od kad me napustiše moji voljeni

roditelji i brat

ĐINA i NIKOLA DRAGAN

Neprekidno prisutni u mom srcu i mislima.

Vaša VENERA sa porodicom

Danas se navršavaju četiri godine od kada nijesi sa nama

BRANKA BOGDANOVIĆ

Sjećanje traje duže od života. Nedostaje nam tvoja podrška i ljubav.

Tvoji SAŠA, FILIP, MILENA i TADIJA

Mom jedinom sinu

Tvoja neutješna majka MAJA 863

860 19. 8. 2024.

DARINKA Vitana PEJOVIĆ

Sine moj, danas ti je rođendan, srećo moja, tugo moja, doživotna rano. Majka će zagrliti hladnu ploču, poljubiti tvoju sliku, čestitati, ali me nećeš čuti.

Prolaze dani, utjehe nema, zaborava nema, samo tuga i bol.

Tvojim iznenadnim odlaskom odnio si dio mene. Počivaj u miru kod tvoga tate, a ja Vas čuvam u srcu, dok dođem kod Vas.

Godinu dana je, radosti naša, od tvog odlaska. Svaki dan si u našim mislima i srcima. Volimo te.

867 SJEĆANJE

VOJO STANKA – BELA ĐURANOVIĆ ĐURANOVIĆ 7. 3. 2024. 20. 8. 2024.

Kroz uspomene, sjećanje, priču i tišinu živjet ćete u našim mislima.

Vaša djeca NATAŠA, OLJA i MLADEN sa porodicama 870

MUJO, MILA i NAĐA PEJOVIĆ 862

VERI

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ

ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA

BROJ: IVM-2787/2015

KOTOR, 14.08.2024.GODINE

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca CKB BANKA AD PODGORICA, protiv izvršnog dužnika NIKOLA JOKSIMOVIĆ ,KOTOR ,RAKITE 5/2/1 ,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca CKB BANKA AD PODGORICA, protiv izvršnog dužnika NIKOLA JOKSIMOVIĆ ,KOTOR ,RAKITE 5/2/1, a istome nije bilo moguće uručiti dopunska rješenja o izvršenju posl.br. IVM2787/2015 od 12.10.2018. godine i od 31.10.2018.godine.

Izvrsenje je određeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 11.929,84 eura na ime glavnog duga, sa zakonskom zateznom kamatom shodno rješenju ,sa troškovima izvršnog postupka ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.

Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja dopunskih rješenja o izvršenju posl.br. IVM-2787/2015 od 12.10.2018. godine i od 31.10.2018.godine.

Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

POTREBAN vozač C kategorije radno iskustvo 2 godine.

POTREBNI radnici za slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380

DEJAN VUKOVIĆ

Frankfurtske priče

Jedna od neizostavnih vrijednosti ove knjige ogleda se i u činjenici da ona praktično objedinjuje Crnu Goru, predstavlja njenu višenacionalnu i multikulturalnu stvarnost. U tekstovima ove knjige našli su se naši ljudi u Njemačkoj rodom od Rožaja do Herceg Novog i od Pljevalja do Ulcinja. Sve njih povezuje zajednička nit - zavičajna čežnja i privrženost Crnoj Gori. Diplomatskom finoćom i neposrednošću, zavičajnom toplinom, otvorenošću i vrlinama čovjeka, Dejan Vuković snažio je patriotska osjećanja naših zemljaka koji su se sticajem okolnosti rasuli diljem Njemačke. Iz druženja, službenih i prijateljskih kontakata, Vuković pravi svojevrsnu galeriju ličnosti ljudi sa naših prostora, aktera njegovih priča, o kojima piše s poštovanjem i pohvalno.

Salko Luboder

Primjerak ovog izdanja možete kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede u Podgorici, Bulevar revolucije 15, kao i na online knjižari www.cgknjizara.me

Cijena 7 €