Utorak, 20. avgust 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21089 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
OPASNO PODRIVANJE INSTITUCIONALNOG PORETKA: Sve više zakonskih rješenja u Skupštinu stiže i usvaja se bez javne rasprave i obaveznog usklađivanja sa mišljenjem EK
Tokom dva vanredna zasijedanja Skupštine, u petak i subotu, posebno je došla do izražaja činjenica da vladajuća većina i Vlada predlažu zakone koje treba usvojiti po hitnom postupku, bez mogućnosti detaljnog sagledavanja posljedica koje će novi zakonski tekst imati po društvo, ali i po državnu kasu. U dnevni red je „ugurano“ bukvalno sve što se moglo, pa su sjednice radnih tijela organizovane „u hodu“
Mali drvoprerađivači tražili intervenciju Agencije za zaštitu konkurencije zbog, kako navode, diskriminacije na javnom pozivu Uprave za šume za redovnu sječu Žale se da su uslovi tendera za njih bili nemoguća misija
Ako je firma sa 100 radnika za kubik drveta davala 50, mali drvoprerađivači trebalo je, prema bodovnom sistemu, da ponude 120 eura za metar kubni drveta da bi dobili jednogodišnju koncesiju
Samo 21 dan do utakmice Crne Gore sa Velsom u Ligi nacija, a teren pod Goricom i dalje u vrlo lošem stanju
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Različiti stavovi Sindikata Željezare i Elektroprivrede o procesu zakupa proizvodnih pogona fabrike
Iz Elektroprivrede su naveli da je cjelokupni proces izdavanja u zakup ovog dijela imovine EPCG od početka do kraja sproveden potpuno otvoreno i praktično pred očima čitave crnogorske javnosti. Švajcarska kompanija 8B Capital, koja je na 50 godina zakupila proizvodne pogone EPCG - Željezara Nikšić, predstavila je juče reference partnerskih firmi koje će biti angažovane na zajedničkom pokretanju proizvodnje u tom nikšićkom preduzeću
Iz EPCG je saopšteno da su Sindikat i radnici Željezare spriječili predstavnike kompanije 8B Capital i njenih partnerskih firmi da, nakon sastanka u EPCG, obiđu pogone i postrojenja fabrike. Predsjednik Sindikata Željezare Ivan Vujović Pobjedi je saopštio da Sindikat EPCG - Željezare demantuje da su bilo kome zabranili ulazak u fabriku
STR. 3.
Istraga o dvostrukom „najavljenom“ zločinu na Cetinju i dalje traje Drecun i dalje jedini osumnjičeni za ubistvo Roganovića i Kaluđerovića
6.
Crnogorski glumac nagrađen na Sarajevo lm festivalu
Dragojević je to značajno priznanje dobio za ulogu u seriji ,,Znam kako dišeš”. Ova serija je apsolutni pobjednik nagrada za TV serije - pripalo joj je sedam nagrada. ,,Znam kako dišeš“ je kriminalistička serija iz 2023. godine kreatora Jasmile Žbanić i Damira Ibrahimovića
Rok za registraciju učešća na lokalnim izborima u Gusinju ističe sjutra, a u Podgorici i Kotoru za 14 dana
Pobjedi je iz nekoliko političkih subjekata, koji su najavili učešće na izborima u Gusinju, potvrđeno da će izborne liste izbornoj komisiji predati danas tokom dana ili eventualno sjutra pred samo isticanje roka. Iako se spekulisalo da će Bošnjačka stranka na podgoričkim izborima izaći u koaliciji sa Pokretom „Evropa sad“ i Demokratama, iz te partije je Pobjedi juče potvrđeno da će oni u glavnom gradu ipak nastupiti samostalno
STR. 2.
PODGORICA – Iako su učešće na lokalnim izborima u Gusinju, Podgorici i Kotoru, pojedinačno ili samostalno, najavile gotovo sve partije, izbornu listu kojom će se oprobati na predstojećem glasanju za sada je predao samo jedan politički subjekt.
Riječ je o Crnogorskoj građanskoj akciji koja je u petak svoj nastup na tamošnjim lokalnim izborima prijavila opštinskim izbornim komisijama u Podgorici i Kotoru.
CGA će na predstojećim izborima u ova dva grada, zakazanim za 29. septembar, kako su najavili, nastupiti samostalno i pod sloganom „U akciju, budi svoj, biraj CGA“.
Podsjećanja radi, rok za registraciju učešća na lokalnim izborima u Gusinju ističe sjutra u ponoć, a Podgorici i Kotoru već za 14 dana, odnosno 3. septembra u ponoć. Izbori u Gusinju zakazani su za 15. septembar. Pobjedi je iz nekoliko političkih subjekata, koji su najavili učešće na tamošnjim izborima, potvrđeno da će izborne liste predati danas tokom dana ili eventualno sjutra pred isticanje roka. Učešće na izborima u toj opštini najavio je, među prvima, novosnovani Bošnjački demokratski pokret koga čine bivši članovi Bošnjačke stranke. Na čelu tog pokreta je nekadašnji
Pravo glasa u tri opštine ima 169.063 građanina
Pobjedi je iz nekoliko političkih subjekata, koji su najavili učešće na izborima u Gusinju, potvrđeno da će izborne liste tamošnjoj izbornoj komisiji predati danas tokom dana ili eventualno sjutra pred samo isticanje roka. Iako se spekulisalo da će Bošnjačka stranka na podgoričkim izborima izaći u koaliciji sa Pokretom „Evropa sad“ i Demokratama, iz te partije je Pobjedi juče potvrđeno da će ta partija u glavnom gradu ipak nastupiti samostalno
predsjednik mladih te partije Sead Šahman Za koalicioni nastup na izborima u Gusinju juče su se odlučili Albanski forum i Demo-
Pravo glasa u tri opštine ima 169.063 građanina
Pravo glasa na predstojećim lokalnim izborima u Gusinju, Podgorici i Kotoru ima ukupno 169.063 građanina. Od toga je u biračkom spisku u Gusinju registrovano 4.617 punoljetnih osoba sa glasačkim pravom, u Podgorici 145.908, a u Kotoru 18.538.
kratska unija Albanaca.
Ranije je odlučeno da će Bošnjačka stranka u Gusinju nastupiti u koaliciji sa SD-om i SDP-om o čemu su te tri stranke još početkom ovog mjeseca sklopile sporazum.
Iako se spekulisalo da će Bošnjačka stranka na podgoričkim izborima izaći u koaliciji sa Pokretom „Evropa sad“ i Demokratama, iz te partije je Pobjedi juče potvrđeno da će ta partija u glavnom gradu ipak nastupiti samostalno.
Konačnu odluku o nosiocu liste Bošnjačka stranka će doni-
jeti na organima partije, a nezvanično nam je rečeno da su najbliži tome da to bude lider podgoričkog odbora stranke Edin Tuzović
Za samostalan nastup na predstojećim podgoričkim izborima priprema se i Demokratska partija socijalista čiju će listu, najvjerovatnije, predvoditi poslanik i lider podgoričkog odbora te stranke Nermin Abdić
U izbornu trku u Podgorici samostalno će ući i Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija
s. vasiljević
i Liberalna partija. Zvanično je potvrđeno da će listu Evropskog saveza predvoditi poslanik SD-a Boris Mugoša Samostalan nastup na izborima u glavnom gradu najavila je ranije i novoformirana Podgorička lista iza koje stoji doskorašnji ministar pravde i bivši visoki funkcioner Pokreta Evropa sad Andrej Milović Za samostalan nastup spreman je i Pokret Preokret koji predvodi Srđan Perić, kao i Crnogorska evropska partija čiji je nosilac podgorički advokat Boris Marinović Nastup na vanrednim izborima u Podgorici najavio je i novoformirani pokret Naprijed koji je osnovao aktuelni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić zajedno sa nekadašnjim ministrima pravde i finansija Markom Kovačem i Aleksandrom Damjanovićem. Njihovu listu, kako je najavljeno, predvodiće Kadić.
Učešće na izborima u Podgorici najavila je Stranka evropskog progresa, koju je osnovao bivši premijer i visoku funkcioner DPS-a Duško Marković
Pokret „Evropa sad“, koji je na minulim izborima nastupio samostalno i osvojio najviše glasova, ovaj put još nije donio odluku o tome u kom će svojstvu izaći na predstojeće vanredne izbore.
U slučaju samostalnog nastupa PES-a, kao mogući kandidat tog pokreta za budućeg gradonačelnika pominje se aktuelni ministar energetike
Saša Mujović
Spekuliše se, međutim, da će PES na ove vanredne izbore, s obzirom na pad rejtinga koji je zabilježio u međuvremenu, izaći u koaliciji koju bi mogle da čine još i Demokrate.
Iz Demokrata su nedavno na-
javili kako nastavljaju sa pripremama partijske infrastrukture za samostalan nastup, ali kako istovremeno razmatraju i potencijalne koalicione aranžmane. U slučaju da se ipak odluče za samostalan nastup, listu Demokrata predvodiće, kako su najavili, aktuelni ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović Koalicione nastupe na podgoričkim izborima potvrdili su Pokret za Podgoricu blizak šefu države Jakovu Milatoviću i Demokratska narodna partija Milana Kneževića Najavljujući formalan ulazak u izbornu kampanju, Knežević je istakao da će DNP nastupiti sa svojim tradicionalnim partnerima iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“, ali da su istovremeno otvoreni i za široku koaliciju koja bi, kako je rekao, branila rezultate parlamentarnih izbora iz 2022. godine. Pokret za Podgoricu će, sa druge strane, nastupiti u koaliciji sa Građanskim pokretom Ura i Pokretom za promjene. Da je načelan dogovor o tome postignut, potvrdila je nedavno potpredsjednika PZP-a Branka Bošnjak, koja je kazala kako o nosiocu liste još razmišljaju. Izlazak na izbore u Podgorici najavili su još Udruženje podstanara „Moj dom“ i Savez komunista Crne Gore. Osim u Podgorici, 29. septembra održaće se i izbori u Kotoru gdje su nastupe najavili Demokrate, Evropski savez i Demokratska alternativa. Za sada je zvanično potvrđeno da će listu Demokrata u Kotoru predvoditi aktuelni predsjednik te opštine Vladimir Jokić, a Evropskog saveza generalni sekretar SD-a Miloš Čelanović Đ. ĆORIĆ
Poslanik BS ocijenio da je priča o etnofederalizaciji Crne Gore opasna za bošnjački narod i njihove političke predstavnike
PODGORICA – Priča o etnofederalizaciji Crne Gore veoma je opasna podmetačina ovdašnjim Bošnjacima i njihovim političkim predstavnicima, ocijenio je šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović.
On naglašava i da su u toj partiji apsolutno sigurni da je ta priča izašla iz, kako je rekao, iste kuhinje paraobavještajnih, bezbjednosnih i političkih struktura iz kojih je izašla i ona o pokušaju otcjepljenja Sandžaka, koja je rezultirala akcijom kodnog naziva „Lim“ i u kojoj je, početkom 1994. godine, uhapšeno cijelo rukovodstvo Stranke demokratske akcije.
– A bošnjački narod politički obezglavljen i razbijen u trenutku najvećeg političkog jedinstva i snage – saopštio je Smailović.
One koji stoje iza narativa o etnofederalizaciji Crne Gore, Smailović je pozvao da odustanu od tog „opasnog nauma“, uz upozorenje da „ovoga puta neće ostati bez odgovora“. – Takođe, pozivamo nezavisne i zavisne intelektualce koji u ovome svjesno ili nesvjesno
učestvuju da to ne rade ako su prijatelji Bošnjaka kao što se predstavljaju. Pozivamo i onaj mali broj Bošnjaka, koji se instrumentalizuje za ovu opasnu i nečasnu rabotu, da se dozovu pameti i ne rade protiv svoje i budućnosti svog naroda – kazao je Smailović. Smailović ističe i da je jasna veza između optužbi za teritorijalno otcjepljenje djelova Crne Gore iz 1994. i etnofederalizacije iz 2024. godine.
– Baš kao što je jasna veza između jake SDA, koja je svojom političkom snagom stvarala mehanizme za izlazak Bošnjaka iz političke marginalizacije, i BS koja sada svojom snagom uzima u ruke mehanizme da značajno učestvuje u kreiranju procesa na način koji će demarginalizovati Bošnjake i konačno privredno osnažiti sredine u kojima žive, a koje su, ne znamo da li etnofederalistički ili etnodiskriminatorski, zapostavljane uvi-
jek kada Bošnjaci nijesu bili u vlasti. Zato poručujemo svima, akcije „Lim 2“ biti neće i nećete nas slomiti da biste vi politički jačali – zaključio je Smailović. Na ove navode reagovala je, objavom na platformi Iks, potpredsjednica Socijaldemokratske partije Amina Cikotić poručujući Smailoviću da je podmetačina zapravo jednačenje Bošnjaka i Bošnjačke stranke. – Koliko god puta da ponovi-
te tu tezu, ja ću vam je demantovati. Evo nas ima još slobodnomislećih i nikako vezanih za BS. Podmetačina je, kolega, to što ste se vi našli da određujete ko je prijatelj Bošnjaka, a ko ne. Ako mislite da ćemo ćutati na odluku koja definitivno šteti Crnoj Gori, njenim interesima i građanima, prevarili ste se. Dalje, podmetačina je to što pravdate ulazak u Vladu, doduše uvijeno, tezom o ugroženosti Bošnjaka – kazala je Cikotić. Ona je Smailovića pozvala i da se „okane ćoravog posla“. – Kad ste se već jednom obrukali, ne produbljujte osjećaj prezira kod građana – poručila je Cikotić. Đ. Ć.
PODGORICA - Poslanicima crnogorskog parlamenta sve češće na odlučivanje stižu zakoni za koje nije sprovedena javna rasprava. Riječ je o glavnom mehanizmu kojim građani, privrednici, kompanije i institucije direktno mogu iznijeti svoj stav i dati prijedloge na one akte koji direktno ili indirektno utiču na kvalitet života u zemlji u kojoj žive.
- Mehanizam javnih rasprava je u vrijeme aktuelne 44. vlade ne samo obesmišljen, nego i praktično poništen. Ovim se poništava i ono malo što smo imali od bazičnih demokratskih mehanizama, ali i sistemski radi na marginalizaciji svih aktera van kruga onih koji učestvuju u (re)distribuciji partijskog plijena. Upravo to opasno sužava prostor potrebne konsolidacije i evropeizacije, ali i podriva institucionalni poredak – rekli su tim povodom za Pobjedu iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
PRIJEDLOZI
Naime, u proteklih trinaest i po mjeseci aktuelnog sastava Skupštine Crne Gore, na dnevnom redu se našlo više od 130 prijedloga zakona. Od toga je njih 78 predložila Vlada, a samo za trećinu je sprovela javnu raspravu. Novi manir da vladajuća većina i Vlada predlažu zakone koje treba usvojiti po hitnom postupku, bez mogućnosti detaljnog sagledavanja posljedica koje će novi zakonski tekst imati po društvo, ali i po državnu kasu, posebno je došao do izražaja tokom dva vanredna zasijedanja Skupštine, u petak i subotu. U dnevni red je „ugurano“ bukvalno sve što se moglo, pa su sjednice radnih tijela, koja su
Sve više zakonskih rješenja u Skupštinu stiže i usvaja se bez javne rasprave i obaveznog usklađivanja sa mišljenjem Evropske komisije
Novi manir da vladajuća većina i Vlada predlažu zakone koje treba usvojiti po hitnom postupku, bez mogućnosti detaljnog sagledavanja posljedica koje će novi zakonski tekst imati po društvo, ali i po državnu kasu, posebno je došao do izražaja tokom dva vanredna zasijedanja Skupštine, u petak i subotu. U dnevni red je „ugurano“ bukvalno sve što se moglo, pa su sjednice radnih tijela, koja su morala dati svoj stav o predloženim zakonskim rješenjima prije plenuma, organizovane „u hodu“ –između rasprava ili glasanja
morala dati svoj stav o predloženim zakonskim rješenjima prije plenuma, organizovane „u hodu“, između rasprava ili glasanja.
U susret ovim sjednicama, Institut Alternativa je ukazao na
pomenute poražavajuće cifre o načinu na koji većina akata stiže pred poslanike. - Od početka rada 28. saziva, u skupštinsku proceduru predat je 131 prijedlog zakona, od čega je čak 40 odsto pod-
nijeto od strane poslanika i to prvenstveno od strane poslanika vladajuće većine (dvije trećine prijedloga). Samo 15 odsto poslaničkih zakona sadrži makar i pokušaj procjene finansijskog uticaja pro -
Vanredni izbori u Budvi, odlukom predsjednika države, zakazani za 17. novembar U biračkom spisku 19.169 građana
BUDVA – Pravo glasa na vanrednim izborima u Budvi, koje je šef države zakazao za 17. novembar, imaće 19.169 građana. To je juče saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova iz kojeg pojašnjavaju da je broj birača u biračkom spisku u opštini Budva, po kojem su održani prethodni lokalni izbori u tom gradu 26. maja, bio 19.034. – Dok je broj birača u zaključenom biračkom spisku za lo-
kalne izbore u opštini Budva na dan 17. avgust 19.169 – navedeno je u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova. Iz tog resora pojašnjavaju i da uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično na šalterima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Budva, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu, ili putem internet portala www.biraci.me. – Prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promje-
nu podataka upisanih u birački spisak – navode iz MUP-a. Pojašnjavaju i da na portalu www.biraci.me građani, unosom broja lične karte ili putne isprave, mogu provjeriti da li su u biračkom spisku i na kom biračkom mjestu glasaju. – S obzirom na to da je tačnost adrese na kojoj građanin živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošenja elektronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštine u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Takođe, građanin zahtjev za promjenu adrese može podnijeti i lično, na šalterima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Ministarstva unutrašnjih poslova, u opštini u kojoj ima prijavljeno prebivalište – ističe MUP.
Birači koji posjeduju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko in-
ternet portala e.servis.mup. gov.me, upotrebom sertifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu. Takođe, birači upotrebom sertifikata za elektronsku identifikaciju i sertifikata za kvalifikovani elektronski potpis, koji su ugrađeni u elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, putem tog internet portala mogu elektronskim putem izvršiti i promjenu adrese u okviru opštine u kojoj imaju prijavljeno prebivalište. – Napominjemo da je, kako bi građanin bio u mogućnosti izvršiti uvid u birački spisak na opisan način ili izvršiti promjenu adrese prebivališta upotrebom elektronske lične karte, neophodno prethodno izvršiti aktivaciju sertifikata u elektronskoj ličnoj karti. Uputstvo o načinu aktiviranju sertifikata nalazi se na internet stranici ca.elk.gov. me – navode iz MUP-a. Đ. Ć.
pisa. Od poslaničkih zakona, Vlada rijetko daje mišljenja na propise - iako je na to obavezuje Poslovnik - i do sada je dala mišljenja na tek petinu prijedloga poslanika, gotovo isključivo na one vladajuće većine – naveli su iz ove nevladine organizacije.
USVAJANJE
Usvajanje predloženih zakonskih rješenja o razvojnoj banci Crne Gore i o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, zatim dopuna Zakona o koncesijama, te izmjene i dopune Zakona o energetici, Zakona o unutrašnjim poslovima i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju po hitnom postupku, otvaraju brojne sumnje da će građani biti zadovoljni rezultatima nakon što oni stupe na snagu. Na to će se nadovezati i (očekivano) usvajanje izmjena seta zakona vezanih za program „Evropa sad 2“ koji treba da budu usvojeni takođe po hitnom postupku na novim vanrednim sjednicama zaka-
Najava iz Vlade
zanim za 30. avgust (zakoni o porezu na dodatu vrijednost, o porezu na dobit pravnih lica, o porezu na dohodak fizičkih lica, o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, o akcizama, o radu i rebalans budžeta za ovu godinu). - U jednom periodu, opravdanje Vlade bilo je da je takav pristup, bez javne rasprave, u usvajanju nacrta zakonskih, ali i strateških tekstova, imperativ radi dobijanja IBAR-a. Tako je izabrana brzina umjesto demokratije. Sada kada je IBAR prošao, više nema ni opravdanja. U svojoj bahatosti, i Vlada, i parlamentarna većina sve to primjenjuju kao uobičajeni modus operandi –zaključuju iz CGO. Kako su javne rasprave izostale za veći dio ovih tekstova, svoj protest u slučaju eventualnog usvajanja zakona već su iskazala brojna udruženja građana i privrednika. Ali vrata Vlade za njih su zatvorena. Barem za sada. Kristina JERKOV
Spajić se sjutra
obraća javnosti
PODGORICA – Premijer Milojko Spajić u srijedu će se obratiti javnosti, saopšteno je juče iz Vlade Crne Gore. U saopštenju Vlade nije precizirano šta je povod za Spajićevo obraćanje. Navedeno je samo da će se konferencija za medije, na kojoj će se premijer obratiti javnosti, održati u zgradi Vlade u 14 sati. Đ. Ć.
Predsjednik države odredio novi termin zasijedanja vrhovne komande
PODGORICA – Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost trebalo bi da bude održana u srijedu 28. avgusta.
To je novi termin zasijedanja vrhovne komande, koji je predsjednik države Jakov Milatović odredio juče nakon što je premijer Milojko Spajić najavio da na prethodno zakazanoj sjednici za 20. avgust neće prisustvovati.
Iz kabineta predsjednika juče je saopšteno da će članovi Savjeta razmatrati isti prijedlog tačaka predviđen za sjednicu planiranu 20. avgusta. Te tačke odnose se na stanje u Vojsci u prošloj godini, angažovanje jedinica vojske u međunarodnim misijama, kao i na prijedlog Ministarstva odbrane o postavljenjima, razrješenjima, imenovanjima i unapređenjima vojnih oficira. Đ. Ć.
Iz Regionalnog vodovoda saopšteno da je uspješno završena izgradnja privremene brane u koritu rijeke Morače Povećana izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre
PODGORICA - Ekipe preduzeća Zaštita prostora Crne Gore uspješno su završile izgradnju privremene brane u koritu rijeke Morače, smještene u drugoj zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, saopšteno je iz Regionalnog vodovoda.
Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić kazao je da je završen jedan od njihovih značajnih projekata, koji je u funkciji istraživačkih i razvojnih aktivnosti, a koji će imati dugoročne pozitivne efekte na vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja i očuvanje prirodnih resursa.
Prema njegovim riječima, taj projekat, iako privremenog karaktera, donosi značajne promjene u ekosistemu rijeke Morače i važan je korak u povećanju izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, koje obezbjeđuje nedostajuće količine pitke vode cijelom Crnogorskom primorju.
- Izgradnja brane u prošloj godini već je pokazala značajan pozitivan uticaj na korito rijeke Morače - kaže se u saopštenju. Navodi se da je nivo dna korita rijeke i vode uzvodno od brane znatno porastao, što je doprinijelo revitalizaciji biljnog i ribljeg fonda u rijeci. Lakušić je kazao da je izgradnja brane, osim što je donijela ekološke benefite, imala i
direktan uticaj na povećanje izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre.
- Taj projekat je nastao kroz proces naučnih istraživanja i omogućio je stabilno i povećano snabdijevanje pitkom vodom Crnogorskog primorja tokom prošle i ove godine, što je posebno značajno tokom ljetnih mjeseci kada je potražnja za vodom na vrhuncunavodi se u saopštenju. Primorskim opštinama, kako je rekao Lakušić, ove godine upućena je količina pitke vode od čak 804 litra u sekundi. Prema njegovim riječima, taj uspjeh ne bi bio moguć bez brane, koja je direktno doprinijela povećanju izdašnosti izvorišta.
- Iako je izgradnja privremene brane ove godine izvedena sa zakašnjenjem, ona će, ipak, poslužiti kao ključan element u okviru naučno-istraživačkih studija vezanih za utvrđivanje zona sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje sestre - kaže se u saopštenju.
Kako je naveo Lakušić, ta istraživanja pružila su podatke za pouzdane podloge za izradu projekata trajnih objekata, kaskadnih brana duž rijeke Morače, kako bi se izvršila njena rehabilitacija i ponovo uspostavili hidraulički odnosi koji su postojali prije otvaranja izvorišta, odnosno početka forsirane eksploatacije riječnog materijala. S. P.
Manji tehnički kvar na avionu nacionalne avio-kompanije
PODGORICA - Na Aerodromu Podgorica juče je zabilježeno kašnjenje određenih letova, zbog, kako su saopštili iz nacionalne avio-kompanije Air Montenegro, manjeg tehničkog kvara na jednom od njihovih aviona.
U saopštenju Air Montenegra se navodi da je tokom pripreme jednog od aviona za let identifikovan manji tehnički kvar, kao i da se očekuje da će on biti otklonjen do kraja jučerašnjeg dana. Saopšteno je da će detektovani kvar uticati na jučeraš-
PODGORICA - Sindikalna organizacija EPCG – Željezara Nikšić i Unija slobodnih sindikata (USSCG) sa velikom zabrinutošću, kako su rekli njeni predstavnici, prate proces zakupa proizvodnih pogona Željezare Nikšić. Iz tih sindikalnih organizacija je saopšteno da od procesa zakupa zaposleni u EPCG – Željezara Nikšić, ali i ukupna javnost, konačno očekuju kraj agonije te nekada renomirane fabrike i kvalitetno rješenje za početak oporavka crnogorske privrede.
- Međutim, zabrinjavajuća je tajnost postupka koja prati cijeli proces nakon okončanja javnog poziva i zaključivanja ugovora o zakupu sa 8B Capital S.A. Lugano koji je potpisan 26. jula. Naime, tek poslije 20 dana od potpisivanja, nakon brojnih pisanih i usmenih obraćanja, Sindikalna organizacija EPCG – Željezara Nikšić dobila je na upoznavanje tekst ugovora o zakupunavodi se u saopštenju.
NeobaviješteNoSt
Oni su kazali da je prvo i suštinsko pitanje zbog čega predstavnici Sindikalne organizacije nijesu bili uključeni u ovaj proces, koji za njih i njihove porodice predstavlja egzistencijalno pitanje, kada poslodavca na to obavezuje Zakon o radu.
- Zakon propisuje da su poslodavac prethodnik i poslodavac sljedbenik, u ovom slu-
Iz Elektroprivrede su naveli da je cjelokupni proces izdavanja u zakup ovog dijela imovine EPCG od početka do kraja sproveden potpuno otvoreno i praktično pred očima čitave crnogorske javnosti
čaju zakupodavac i zakupac, dužni da, najkasnije 30 dana prije promjene statusa kod poslodavca, obavijeste sindikat kod poslodavca o datumu promjene poslodavca, razlozima za promjenu poslodavca, pravnim, ekonomskim i socijalnim posljedicama promjene poslodavca za zaposlene i svim predviđenim mjerama u pogledu zaposlenih čiji se ugovori o radu prenose - navodi se u saopštenju. Iz sindikata smatraju da je upravo njihovo izostavljanje iz tog procesa razlog što se predmetni ugovor o zakupu samo periferno, sa dva kratka pasusa, bavio pitanjem 280 zaposlenih u EPCG – Željezari Nikšić, koji nemaju odgovore na brojna pitanja, a koja pitanja su morala biti precizno definisana ugovorom.
- Tako iz ugovora o zakupu saznajemo da će zakupac u prvom mjesecu primiti 25 zaposlenih EPCG – Željezare Nikšić, a u preostalih pet mje-
seci još po 25 zaposlenih, te da je 150 konačan broj zaposlenih koje po ugovoru mora da preuzme. Koliko se „ozbiljno“ ugovor o zakupu bavio statusom zaposlenih najbolje govori konstatacija iz ugovora da će „ugovorne strane razgovarati i dogovarati aranžmane u vezi sa angažovanjem radnika fabrike od zakupca“?! Nije valjda da se ponavlja točak istorije kada je u pitanju privatizacija Željezare - dodaje se u saopštenju. Ugovorom, kako su naveli, nije precizirano kakav je sta-
Švajcarski 8B Capital predstavio reference partnerskih firmi
nji saobraćaj kompanije, te se očekuje da će svi planirani letovi biti realizovani uz određene izmjene u vremenu polijetanja, odnosno kašnjenja određenih letova.
Iz Air Montenegra su kazali da im je, kao odgovornoj kompaniji, sigurnost i bezbjednost putnika, posada i flote, uvijek na prvom mjestu. - U ovakvim i sličnim situacijama postupamo po najvišim standardima i propisanim procedurama, te se izvinjavamo našim cijenjenim putnicima i molimo za razumijevanje - navodi se u saopštenju. R. e.
Milutin Đukanović i Igor Šamis
Švajcarska kompanija 8B Capital, koja je na 50 godina zakupila proizvodne pogone EPCG - Željezara Nikšić, predstavila je juče reference partnerskih firmi koje će biti angažovane na zajedničkom
pokretanju proizvodnje u tom nikšićkom preduzeću, navedeno je iz EPCG. Predstavnik švajcarske kompanije Igor Šamis saopštio je da raspoloživa oprema u Željezari omogućava proizvodnju
više od 300 hiljada tona čelika.
- Ono što je važno jeste da se iskoristi proizvodni kapacitet Čeličane u skladu sa zahtjevima tržišta - kazao je Šamis.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović naveo je da će cjelokupan proces biti pod lupom javnosti, jer je Željezara jedno od najznačajnijih preduzeća u Crnoj Gori.
-Moraćemo da vodimo računa o ekologiji, da ne ugrozimo prava radnika, kao i da poštujemo njihova stečena prava. Od radnika, takođe, očekujemo da daju maksimum svog znanja - kazao je Đukanović.
tus, koja su prava i pod kojim uslovima zaposleni EPCG –Željezara Nikšić prelaze kod zakupca. Takođe, nije precizirano šta se dešava i kakav je status 130 zaposlenih EPCG – Željezare Nikšić koje zakupac nije obavezan da preuzme, ako znamo da se izdaju u zakup sva proizvodna postrojenja, mašine i prateća oprema Željezare.
- Takav odnos prema egzistenciji zaposlenih je krajnje nedopustiv. Nećemo dozvoliti realizaciju bilo kakvog pravnog posla sa imovinom Željezare dok ne budemo imali kristalno jasnu sliku o garanciji radnog statusa svih trenutno zaposlenih u EPCG – Željezara Nikšić. To je razlog zbog čega će Sindikalna organizacija, prije preduzimanja bilo kakvih aktivnosti, zahtijevati hitan prijem kod ministra energetike Saše Mujovića, kako bi razjasnili ovo suštinsko pitanje - navodi se u saopštenju. Sindikalna organizacija se, kako su precizirali, nije oglašavala tokom cijelog postupka po javnom pozivu za izdavanje u zakup Željezare, kako ne bi na bilo koji način ometala taj postupak i iskreno vjerujući u obećanje svih ključnih činilaca da je prioritet svih prioriteta očuvanje fabrike i statusa svih zaposlenih u njoj. - U svakom slučaju, zaposleni u EPCG – Željezara Nikšić nemaju drugog izbora osim da se grčevito bore i izbore za očuvanje fabrike i svojih radnih mjesta. Ni zbog zaposlenih, kao ni zbog početka oporavka crnogorske privrede, ne
smijemo dozvoliti novo posrnuće Željezare - zaključuje se u saopštenju.
TransparenTnosT
Iz Elektroprivrede su rekli da je više nego začuđujuća „velika zabrinutost“ sa kojom Unija slobodnih sindikata (USSCG) prati proces zakupa proizvodnih pogona nekadašnje Željezare Nikšić zbog, kako su naveli u jučerašnjem saopštenju, navodne tajnosti postupka.
- Vjerujemo da je ova „zabrinutost“ posljedica krajnjeg nemara i elementarne neobaviještenosti potpisnika ili stvarnih autora ovog saopštenja, a ne svjesna manipulacija u cilju dezinformisanja javnosti i širenja svojevrsne panike i neosnovanog uznemiravanja zaposlenih EPCG - Željezara Nikšić - navodi se u reagovanju na navode USSCG.
Radnici demantuju da su zabranili ulazak u fabriku
Iz EPCG je saopšteno da su Sindikat i radnici Željezare spriječili predstavnike kompanije
8B Capital i njenih partnerskih firmi da, nakon sastanka u EPCG, obiđu pogone i postrojenja fabrike.
Predsjednik Sindikata Željezare Ivan Vujović Pobjedi je saopštio da Sindikat EPCG - Željezare demantuje da su bilo kome zabranili ulazak u fabriku.
- Radnici su se samoinicijativno okupili da im se izvršna direktorica obrati i objasni njihov status i potpisani ugovor između EPCG i švajcarske kompanije. Iako je Sindikat više puta slao dopise i zatražio isto, niko nam se nije javljao i radnici su očekivali da će im se obratiti direktorica. Opet ponavljamo, nikome nijesmo branili ulazak i svako može da uđe kad god hoće što se radnika tiče – rekao je Vujović. M. Lk.
Iz EPCG su naveli da je cjelokupni proces izdavanja u zakup ovog dijela imovine EPCG od početka do kraja sproveden potpuno otvoreno i praktično pred očima čitave crnogorske javnosti i da je u tom pogledu EPCG uspostavila potpuno nove standarde transparentnosti poslovanja za koje je teško naći sličan primjer čak i u praksi razvijenijih država. Krajnje je, kako smatraju, nedopustivo da se javno licitira sa apsurdnim zaključcima koji proizilaze iz neukih pokušaja tumačenja odredbi ugovora i poslovnih planova EPCG. - Svi zaposleni u EPCG - Željezara Nikšić biće radno angažovani shodno zakonu, zak onitim opštim aktima, ugovorima o radu a na osnovu potreba procesa rada, a prema uslovima poslovno-tehničke saradnje sa zakupcem, kao i kroz diversifikaciju i dodatnu specijalizaciju proizvodnih procesa u samoj EPCG -Željezara Nikšić kao što je proizvodnja konstrukcija za solarne elektrane, izgradnja i puštanje u rad solarnih elektrana, PVC bravarija i betonske stubove - precizirali su iz EPCG s. popoVIĆ
Luka Bar raspisala javni tender
PODGORICA - Luka
Bar raspisala je javni tender za izbor renomirane konsultantske kuće koja treba da uradi komercijalnu i finansijsku dubinsku analizu (due diligence) Port of Adrije, prenosi portal Bankar.me.
Kr oz finansijsku dubinsku analizu mora se izvršiti – finansijski pregled bilansa uspjeha i stanja, tokova gotovine, poreskih i revizorskih izvještaja. Cilj je da se stekne dobro razumijevanje profitabilnosti namjeravanog preuzimanja 62,08 odsto njenih dionica (trenutno u vlasništvu Global Ports Holdinga –Turska), s obzirom na tržišnu poziciju i izglede Port of Adrije i finansijsku izvodljivost. - Posebnu pažnju kroz komercijalnu dubinsku analizu treba posvetiti analizi tržišta, poslovnim planovima, razvoju saobraćaja, bazi korisnika, prodajnoj/marketinškoj strategiji i investicionoj strategiji – precizirano je u tenderu. Kroz finansijsku dubinsku analizu mora se izvršiti – finansijski pregled bilansa uspjeha i stanja, tokova gotovine, poreskih i revizorskih izvještaja. Uz to, treba da se uradi analiza konkurencije u cilju utvrđivanja položaja Luke Bar u regionalnom okruženju tržišta
morskih luka, fokusirajući se na ključne karakteristike kao što su količine robe, veličina terminala, kao i logističke aktivnosti, glavne rute prevoza tereta i unutrašnje veze koje utiču na konkurentsku poziciju, uključujući identifikaciju operatera terminala, obrasce poziva brodova i tarife. Vrijednost nabavke sa uključenim PDV-om je do 200.000 eura, a tenderskom dokumentacijom se navodi i da j e p rocijenjena vrijednost predmeta nabavke, bez zaključivanja okvirnog sporazu-
ma, kao cjelina, 150.000 eura. Tender je otvoren do 4. septembra, za kada je zakazano i otvaranje ponuda.
Turski Global Ports je većinsko vlasništvo u nekadašnjim Kontejnerskim terminalima koji su bili dio Luke Bar (sada Port of Adrija) kupio početkom 2014. godine za osam miliona eura. Vlada premijera Dritana Abazovića je za 12 miliona eura kupila dodatnih 23 odsto akcije Luke Bar, kako bi imala više od dvije trećine akcija i mogla donijeti odluku o ponovnom spajanju sa
Iz Ministarstva finansija pojasnili zašto su predložili izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica
od igara na sreću bilo neopravdano izostavljeno
PODGORICA - Oporezivanje prihoda od igara na sreću je u prethodnom periodu bilo neopravdano izostavljeno iz sistema oporezivanja, zbog čega je Ministarstvo finansija, između ostalog, predložilo izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.
– Cilj ovog zakonskog rješenja je jednak i pravičan sistem oporezivanja, koji će omogućiti da se na ovaj način ne samo povećaju prihodi budžeta, već i da se obezbijede sredstva za prevenciju zavisnosti, odnosno zaštitu mentalnog zdravlja populacije koje se može narušiti usljed pretjerane izloženosti igrama na sreću i učestalog kockanja, naročito kod mladih ljudi – navodi se u saopštenju Ministarstva. Imajući u vidu da mlade generacije danas stasavaju u ambijentu u kojem je kockanje
legalno, lako dostupno, društveno prihvatljivo i sve više popularno kao jedan od načina rekreacije i provođenja slobodnog vremena, problem zavisnosti je postao sve izraženiji.
- Zavisničko kockanje je problem koji pogađa sve starosne grupe, ali posebno zabrinjava rastući trend broja mladih koji su se okrenuli ovom načinu zabave. Kockanje se danas odvija u različitim oblicima, uključujući klađenje na sportske događaje, lutrije, kazina i igre na sreću na internetu - rekli su iz Ministarstva.
Cilj Ministarstva finansija, koje se u obavljanju dužnosti iz svog djelokruga rada prvenstveno vodi društveno odgovornim postupanjem u interesu ukupne javnosti, jeste ne samo da se povećaju budžetski prihodi, već i da se doprinese rješavanju rastućeg društvenog problema - pro -
blema zavisnosti kod mlade populacije na kojoj svaka zajednica počiva.
U tom kontekstu, programom rada Vlade za ovu godinu predviđena je priprema novog zakona o igrama na sreću u skladu sa aktuelnim trendovima i najboljim stranim praksama u oblasti igara na sreću.
Na ovaj način Vlada, kako se dodaje, poklanja izuzetnu pažnju stvaranju preduslova za odgovorno igranje, kontroli regularnosti igara i naročito razvoju svijesti građana o socijalnom aspektu igara na sreću.
- Prihodi od igara na sreću biće raspoređivani u odgovarajućim procentima lokalnim samoupravama, finansiranju alimentacionog fonda, ali i za tribine i kampanje od bolesti zavisnosti od igara na sreću - zaključuje se u saopštenju. s. p.
Port of Adrijom i pokrenula je pregovore sa turskom firmom Global Ports koja ima 62 odsto akcija u ovoj privatnoj firmi. Iz Abazovićeve vlade je prošle godine saopšteno da razmatraju ekonomske i pravne aspekte kupovine Port of Adrije da će nakon te analize donijeti konačnu odluku. Nezvanično je saopštavano da su pregovori usporeni zbog negativnih bilansa kompanije i zakonskih ograničenja da se ne mogu restrukturirati – spajati kompanije sa negativnim bilansom. s p
Podaci Monstata za drugi kvartal Vrijednost građevinskih radova uvećana 2,8 odsto
PODGORICA - Vrijednost izvršenih građevinskih radova u drugom kvartalu veća je 2,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata. Vrijednost izvršenih građevinskih radova u drugom kvartalu je 2,3 odsto veća u odnosu na prvi kvartal. - Izvršeni efektivni sati ostvareni na gradilištima u drugom kvartalu veći su 1,2 odsto u odnosu na drugi kvartal prošle godine - navodi se u saopštenju. Izvršeni efektivni sati su 0,8 odsto veći u odnosu na prvi kvartal.
Iz Monstata je pojašnjeno da vrijednost izvršenih građevinskih radova uključuje troškove materijala, troškove rada, troškove rušenja, pripremu terena, troškove instalacija, opšte troškove i profit. U vrijednost nijesu uključeni troškovi nabavke zemljišta, projektovanja, nadzora i PDV-a. r. e.
Mali drvoprerađivači tražili intervenciju Agencije za zaštitu konkurencije zbog, kako navode, diskriminacije na javnom pozivu Uprave za šume za redovnu sječu
PODGORICA - Mali drvoprerađivači Rožaja i Berana uputili su Agenciji za zaštitu konkurencije zahtjev za intervenciju ka Upravi za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore povodom realizacije Javnog poziva 1 za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, raspisanog 11. jula kojim su, kako navode, jasno i nedvosmisleno u povlašćen i dominantan položaj stavljena preduzeća sa većim brojem radnika.
Iz pojašnjenja koje se navodi u obraćanju Agenciji, kao i obračuna po modelu bodovanja koji je ove godine primijenila Uprava za gazdovanje šumama, proističe da je vlasnik malog preduzeća sa 10 radnika trebalo da ponudi dva i po puta višu cijenu da bi uopšte bio u prilici da kupi sirovinu. Ili, matematički rečeno, ako je firma sa 100 radnika za kubik drveta davala 50, mali drvoprerađivači trebalo je, prema bodovnom sistemu, da ponude 120 eura za metar kubni drveta da bi uopšte došli u priliku da dobiju jednogodišnju koncesiju. Potom bi im preostalo da aktiviraju mehanizaciju, posijeku drvo koje će, sljedstveno ugovoru sa Upravom za šume, preraditi u sopstvenom pogonu.
Ranije je čelnik Uprave za šume Miloš Rajković u nekoliko navrata obrazložio da je poenta ovogodišnjih pravila javnog poziva bila upravo stimulisanje razvoja drvoprerade i upošljavanja u tom sektoru, a pohvalio se da su postignute i najbolje cijene do sada.
U dopisu upućenom Agenciji za zaštitu konkurencije iz udruženja malih drvoprerađivača Rožaja i Berana pojasnili su kakve su bile šanse firme sa 10 radnika da dobije sirovinu na Javnom pozivu 1 u konkurenciji sa preduzećem sa 100 radnika. Istakli su da pod pretpostavkom da im se sjedišta nalaze u gradu u kojem konkurišu za drvnu masu automatski dobijaju i jedno i drugo po 10 bodova za lokalnu ekonomiju, ali onda u bodovanju prednost nosi tehnička opremeljenost. Prema daljem obračunu,
U praksi se, međutim, događalo da šuma bude prodata velikim firmama po cijeni višoj za euro od početne, ili početnoj, dok manji drvoprerađivači nijesu ispunili uslove konkursa iako su davali i po 30 eura višu cijenu od početne. Kao primjer povlašćenog položaja velikih firmi na tenderu, mali drvoprerađivači su naveli odluku Uprave za gazdovanje šumama i lovištima u kojoj se vidi da firma sa 17 radnika nije pobijedila na natječaju firmu sa 135 radnika iako je nudila oko 300.000 eura, dok je druga firma ponudila 100.000 eura manje.
Zahtjev Agenciji za zaštitu konkurencije mali drvoprerađivači su poslali uporedo sa organizovanjem protesta koji je kulminirao i okupljanjem ispred Vlade Crne Gore prije dva dana gdje je u razgovoru sa državnim sekretarom u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva traženo poništenje tendera i organizovanje novog na kojem bi svi imali fer uslove za konkruisanje.
Cilj jedan, pravila druga U obraćanju malih drvoprerađivača Agenciji, u koji je Pobjeda imala uvid, ističe se da je Uprava oblikovala model vrednovanja ponuda uprkos proklamovanom cilju iz člana 2 samog javnog poziva kojim se definiše svrha davanja šuma na korišćenje. - Korišćenje šuma u državnoj svojini ima za cilj razvoj šumarstva i drvne industrije u Crnoj Gori, veću zaposlenost u ovim oblastima, podsticaj
kako navode mali drvoprerađivači, preduzeće sa 100 radnika, ako je iz opštine na kojoj se nalazila šuma, dobijalo je na račun lokalne ekonomije 10 bodova. Na broj radnika dobijalo je 35 bodova (što je maksimum koji dobija preduzeće sa najvećim brojem radnika, a ostalima se bodovi računaju kao odnos broja radnika podijeljeno sa brojem radnika najvećeg preduzeća koje je konkurisalo – a zatim se taj količnik množi sa 35). Preduzeće sa 10 radnika, po ovom obračunu, dobijalo je tri i po boda po radniku,
Ako je firma sa 100 radnika za kubik drveta davala 50, mali drvoprerađivači trebalo je, prema bodovnom sistemu, da ponude 120 eura za metar kubni drveta da bi dobili jednogodišnju koncesiju. Potom bi im preostalo da aktiviraju mehanizaciju, posijeku drvo koje će, sljedstveno ugovoru sa Upravom za šume, preraditi u sopstvenom pogonu, nakon čega proizvod ne bi bio konkurentan zbog visoke cijene
razvoju malih i srednjih preduzeća iz oblasti drvoprerade, podsticaj razvoju lokalnih ekonomija i eliminisanje izvoza drvnih sortimenata, tehničkog drveta (trupaca i sl.), iz Crne Gore – kaže se u citi-
ranom članu 2 javnog poziva. Prema navodima malih drvoprerađivača, samim načinom bodovanja se jasno privileguju velika preduzeća, na način da je malim preduzećima onemogućeno da dođu do sirovi-
odnosno 13,5 poena.
Ako je minimalna cijena na tom odjeljenju bila 50 eura po kubnom metru, i velika firma ponudi početnu cijenu, malom drvoprerađivaču sa 10 radnika bilo je potrebno 120 eura da pobijedi. Kako se navodi, ova računica se izvodi iz sistema bodovanja cijene, koja u ukupnom vrednovanju ponude nosi 55 bodova. Po tom sistemu, 55 bodova dobija preduzeće sa najboljom cijenom, a ostalima se bodovi računaju kao odnos cijene koju su ponudili podijeljeno sa najvišom cijenom.
Takav količnik se množi sa 55.
- Ukupno bodovanje (broj radnika +lokalna ekonomija+cijena) dolazi se do bodova za preduzeće sa 100 radnika: 35+10+22,90=67,90. Preduzeće sa 10 radnika koje bi ponudilo 120 eura po kubiku imalo bi sljedeći zbir bodova: 3,5+10+55=68,50 –naveli su iz udruženja malih drvoprerađivača. Ovo je bio jedini mogući scenario da neko parira velikim firmama – dva i po puta jača cijena za istu sirovinu –čime je, ističu, ishod tendera bio unaprijed modeliran.
ne po cijeni koja je na tržištu konkurentna. - Bodovanje na ovom tenderu je, za razliku od prethodnih godina, izmijenjeno i to bez saglasnosti nadležnog Direktorata ta šumarstvo, na način da se umjesto 80 bodova koje nosi cijena i 20 bodova (10 uticaj na lokalnu ekonomiju i 10 broj radnika) koje nosi tehnička opremljenost, ove godine 55 bodova nosi cijena, a 45 bodova (10 uticaj na lokalnu ekonomiju i 35 broj radnika) nosi tehnička opremljenost. Dodatno je promijenjeno, kako ističu, što je umjesto ranijih godina kada su sva preduzeća mogla dobiti maksimalno 250 kubnih metara po radniku, ove godine preduzećima sa više od 10 radnika omogućeno da dobiju količinu od 450 metara kubnih po radniku.
na stavak protesta Predstavnici udruženja malih drvoprerađivača sa sjevera, nezadovoljni uslovima pod kojima je realizovan javni po-
ziv za redovnu sječu, najavili su nova protestna okupljanja i blokadu saobraćajnica za 23. avgust i o tome obavijestili Upravu policije u propisanom zakonskom roku.
Oni su u srijedu na protestnom skupu ispred Vlade zatražili poništavanje tendera koji je Uprava za gazdovanje šumama i lovištima raspisala 11. jula, za koji ističu da je bio diskriminatoran i unaprijed koncipiran da ide naruku velikim firmama iz ove oblasti, zbog čega očekuju da se raspiše novi na kojem bi svi imali jednake šanse. U protivnom, najavili su nastavak i radikalizaciju protesta jer, kako navode, nemaju drugi način da se bore za opstanak posla i egzistenciju. Kako je Pobjedi potvrđeno iz ovih udruženja, ukoliko se do navedenog datuma nešto ne promijeni, Pljevljaci planiraju blokadu magistralnog puta Pljevlja - Đurđevića Tara u periodu od 15 do 16 sati. - Skup je planiran u vidu mirne šetnje, a magistralni put biće zatvoren šumskom mehanizacijom – naveli su u najavi upućenoj policiji. Sličan protest za isti dan planirali su mali drvoprerađivači Berana i Rožaja, blokadom magistralnog puta između ova dva grada u mjestu Kalače u intervalu od 15 do 15.30 sati. Mali drvoprerađivači su u sri-
jedu na protestu ispred zgrade Vlade od sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Andrije Delića dobili uvjeravanje da taj resor, kao i ministar Vladimir Joković u saradnji sa Vladom Milojka Spajića traže što hitnije, stručno i adekvatno rješenje za prevazilaženje pat pozicije, odnosno model prema kojem niko od malih drvoprerađivača neće ostati bez sirovine i posla.
Delić je najavio brzi zajednički, usaglašeni stav koji će biti saopšten drvoprerađivačima.
TENDER ZA
PREOSTALU SIROVINU
Pola sata nakon završetka protesta objavljeno je obavještenje Uprave za šume kojom rukovodi Miloš Rajković, da za 15. avgust planiraju raspisivanje tendera broj 2 za preostalu šumu koja nije prodata u prvom navratu.
Iz Uprave za šume su saopštili da će, imajući u vidu pokušaj manipulacije zbog kriterijuma u vidu broja radnika, lokalnog faktora i lokalnog sjedišta privrednog društva, Javni poziv 2 imati samo jedan jedini uslov - a to je cijena, što je i precizirano u pozivu objavljenom 17. avgusta.
- Ovim će se razotkriti da li je sve vrijeme protest imao za cilj rušenje ovog menadžmenta Uprave za gazdovanje šumama i lovištima zbog odgovornog rada i rezultata – tvrde u Upravi.
U saopštenju nije precizirano da li takav potez Uprave ima veze sa najavljenim rješenjem na višem nivou, ili nastupaju nezavisno od pokušaja da se, kako je to saopštio sekretar Delić, na relaciji Ministarstvo poljoprivrede – Vlada nađe rješenje koje neće zaobići ni male privrednike i sačuvati njihovo poslovanje. Na upit poslat direktoru Uprave za šume Milošu Rajkoviću da razjasni polazište, odnosno otkloni ove dileme, prije dva dana nijesmo dobili odgovor. Predstavnici malih drvoprerađivača nepodijeljeno su ocijenili da je najava Uprave za šume o raspisivanju dodatnog javnog poziva za dodjelu preostalih sirovina za redovnu sječu zapravo – ne samo lošija od prethodnog rješenja, već i da otvoreno vrijeđa i ponižava sve firme i radnike koji su tokom prvog tendera bili oštećeni i uskraćeni za kvalitetnu sirovinu. I. PERIĆ
Član radne grupe, koja je radila na izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kaže da se prvi put ovim aktom prepoznaje nasilje i uznemiravanje koje trpe zaposleni
PODGORICA – Nacrtom
izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put se prepoznaje nasilje i uznemiravanje koje zaposleni, a posebno nastavnici doživljavaju od učenika ili roditelja. Predviđeno je da je obrazovna ustanova u obavezi da pokrene zakonski postupak protiv učinilaca tog djela.
To je rekao Pobjedi član radne grupe i potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković
Ponuđeno zakonsko rješenje trebalo bi uskoro da bude na javnoj raspravi.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija najavili su da će odgovoriti na pitanja koja smo poslali o ovoj temi. U izmjenama zakona, dodaje Drašković, navedeno je da je u ustanovi zabranjen svaki oblik nasilja i zlostavljanja od strane djeteta, odnosno učenika ili njegovog roditelja ili drugog lica nad djetetom, odnosno učenikom, nastavnikom i drugim zaposlenim u ustanovi.
- Protiv lica koja vrše nasilje i zlostavljanje iz stava 1 ovog člana pokreće se prekršajni, odnosno krivični postupak, u skladu sa zakonom.
Sadržaj i način sprovođenja preventivnih aktivnosti, uslove i način procjene rizika, zaštite od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja propisuje Ministarstvo.
- Ono što je jako bitno jeste da se u zalaganju za eliminisanje bilo koje vrste nasilja u vaspitno-obrazovnim ustanovama prvi put prepoznaje nasilje i uznemiravanje koje zaposleni, a posebno nastavnici, doživljavaju od strane pojedinih učenika ili roditelja – kaže Drašković.
MATERIJALNA ŠTETA
Nacrtom se, dodaje on, pokušava doći i do veće odgovornosti roditelja za ispunjavanje obaveza njihove djece. - Roditelji su ovim prijedlogom dužni da redovno prate rad svoje djece, da snose troškove za pričinjenu materijalnu štetu uzrokovanu od strane njihovog djeteta. Ustanova je dužna da obavijesti Ministarstvo i nadležne institucije u slučaju zanemarivanja praćenja obaveza djece od strane roditelja – naveo je Drašković. Jedna od izmjena tiče se i propisivanje preciznih kriterijuma za zapošljavanje nastavnika, što je, takođe, jedan od zahtjeva Sindikata. Drašković kaže da se zakonom uvode, a kriterijume za zapošljavanje će propisati Ministarstvo prosvjete.
Uvažen je i njihov prijedlog da se izjednače u ostvarivanju prava svi nastavnici koji provedu 35 godina u nastavi. - Kao član radne grupe za izmjenu i dopunu Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, u ime Sindikata prosvjete Crne Gore, mogu istaći umjere-
no zadovoljstvo onim što je usaglašeno kao Nacrt prijedloga, uz određenu izmjenu koja je dogovorena, ali se još nije našla u samom tekstu. Radna grupa je imala više sastanaka tokom ljeta. Kako sam jedini član radne grupe koji je trenutno u nastavi očekujem tokom javne rasprave, koja će uskoro uslijediti, angažovanje zaposlenih u obrazovanju, koji će svojim prijedlozima i sugestijama doprinijeti da zakon nakon izmjena bude što kvalitetniji – rekao je on.
Uvjeren je da ponuđenim izmjenama treba da se postigne poboljšanje kvaliteta obrazovanja, bolje planiranje i kvalitetnija evaluacija postignutog, kao i adekvatna odgovornost svih koji su dio obrazovnog sistema.
- Za neke naše prijedloge, za koje nijesmo imali saglasnost na radnoj grupi, očekujemo da tokom javne rasprave, uz dodatna obrazloženja i prijed-
Ono što je jako bitno jeste da se u zalaganju za eliminisanje bilo koje vrste nasilja u vaspitno-obrazovnim ustanovama prvi put prepoznaje nasilje i uznemiravanje koje zaposleni, a posebno nastavnici, doživljavaju od strane pojedinih učenika ili roditelja – kaže Drašković
loge, dođemo do najkvalitetnijih rješenja – istakao je on. Sindikat prosvjete je i ranije tražio da ove izmjene budu početak sistemskih promjena, da taj proces bude otvoren, kako bi sve uočene manjkavosti na vrijeme uklanjali, a kvalitetne prijedloge ugrađivali, ne samo u ovaj, već i ostale zakone iz oblasti obrazovanja i vaspitanja.
Ove godine smo pisali o slučaju u kom je jedan učenik tokom časa fizički nasrnuo na nastavnika u jednoj podgoričkoj školi. Taj incident su učenici snimili i kasnije dijelili na društvenim mrežama. Stručna javnost učestalo je poručivala da ih brine ophođenje đaka, ali i roditelja prema nastavnom kadru i da je to dugogodišnji problem koji se ne rješava.
Sindikat prosvjete je prošle godine uradio istraživanje prema kome je jedna četvrtina prosvjetnih radnika kazala da je iskusila neki oblik nasilja, verbalnog ili fizičkog, od strane učenika, roditelja. Tada se komentarisalo da su ti podaci poražavajući, a da je epilog skoro svakog tog nasilja da se slučaj – zataška.
PRIJETNJE ZBOG
VEĆE OCJENE
Anketirano je 1.300 zaposlenih, među kojima su nastavnici, vaspitači i nenastavno oso-
blje. Istraživanje je urađeno tokom školske 2022/23. godine. Došli su do saznanja da profesori rijetko govore o nasilju u školi, trpe da bi zaštitili reputaciju ustanove, ali ne nailaze ni na razumijevanje uprave.
Podaci su pokazali da pritisak da se povećaju ocjene dolazi od roditelja, djece.
Prema istraživanju, nastavni kadar osjeća najveći pritisak od roditelja koji traže da se povećaju ocjene, u 42 odsto. Takvi primjeri su najviše zabilježeni u gimnazijama.
Jedna nastavnica je u istraživanju prokomentarisala da je zvala jedna majka nakon ispitivanja njenog djeteta i zaprijetila da će joj biti oduzeta licenca za rad, jer joj dijete nije dobilo peticu. Đaci od profesora najčešće neprimjereno zahtijevaju da im se poveća ocjena. Ismijavaju ih, nazivaju ih pogrdnim imenima, viču na njih, podstiču druge učenike protiv njih…
Jednu profesoricu je učenik gađao olovkom prilikom izrade testa, jer mu je oduzela telefon koji je koristio za prepisivanje.
- Učenik me je na ulici gurnuo u jarak – navela je druga nastavnica u istraživanju.
NAPAD DA BUDE KRIVIČNO DJELO
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nedavno je iniciralo da se napad na prosvjetne radnike tretira kao krivično djelo. Vlada je usvojila informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja obavljaju djelatnost obrazovanja i vaspitanja kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore. Izvršna vlast se pozvala na istraživanja koja kažu da je svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neku vrstu nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog, a vjeruju da si stroža regulativa uticala i na prevenciju i odvraćanje potencijalnih počinilaca od napada. - Ovo je prvi korak ka vraćanju dostojanstva profesorskoj profesiji. Počinje proces vraćanja prosvjetnog radnika u status koji je nekada uživao u društvu – saopštila je tada ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović N. ĐURĐEVAC
CGO kritikuje usvojene izmjene zakona prema kojima će direktore obrazovnih ustanova - ponovo da bira resorni ministar
PODGORICA – Izmijenjeni zakon, prema kome direktore škola ubuduće ponovo bira ministar prosvjete, a ne školski odbor, ne priliči demokratskom sistemu, rekla je viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović. CGO je u više navrata apelovao na Skupštinu da ne usvaja predloženo zakonsko rješenje poslaničkog kluba Pokret Evropa sad, ali je akt prošao na vanrednoj sjednici ovog vikenda.
Predlagači izmijenjenog zakona su objašnjavali da je nužna ovakva promjena, jer školski odbori ne rade posao kako treba, da inspekcija traži da se pojedini direktori razriješe, ali da ova tijela to ne čine i da su ministru ,,vezane ruke“. Iz nevladine organizacije CGO poručuju da to nije tačno i da je Ministarstvo već imalo mehanizme da kontroliše školske odbore.
IzabralI lakšI put - Ministar je već imao solidnu zakonsku mogućnost intervencije. Član 75 Opšteg zakona o obrazovanju propisivao je da ministar može raspustiti školski, odnosno upravni odbor javne ustanove ukoliko se isti ne sastaje ili ne vrši svoju funkciju, a na prijedlog direktora ili nadležne inspekcije, i odrediti rok za konstituisanje novog, odnosno ako se u tom roku ne konstituiše novi odbor, ministar ga imenuje, ali najduže za period do šest mjeseci – rekla je Kaluđerović. Ističe da je zakonski okvir za kontrolu i sankcionisanje (ne) rada školskih odbora postojao. - A to potire sve ključne argumente za vraćanje starog rješenja koje su poslanici vlasti iznijeli. Primjena tog rješenja je zahtijevala transparentnost i predstavljala teži put kojim vlasti nijesu htjele ići, a sve zarad disciplinovanja ,,nepo-
slušnika“ i jačanja partijskih uticaja, kako u susret predstojećim lokalnim, tako i potencijalnim vanrednim izborima –kaže Kaluđerović.
očekIvanje Dodaje da je CGO vjerovao da se izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju iz maja 2023. godine počinje ići u pravcu razumijevanja dokazano opasnog mehanizma partijskog uticaja u školama, uz napomenu da treba bolje urediti kriterijume za izbor članova u školskim odborima kako bi se omogućilo njihovo valjano funkcionisanje.
- Umjesto da je postojeći mehanizam unaprijeđen kroz jačanje određenih zakonskih odredbi i preciziranje ovlašćenja i obaveza školskih odbora, kao i kaznenih odredbi ako krše Ustav, zakonske i podzakonske norme, očito je ,,isplativije“ bilo da se vrati rješenje kojim se obrazovni sistem pretvara u monetu za partijsko potkusurivanje čime se nastavlja njegovo devastiranje – navela je Kaluđerović. Ona podsjeća da je istovremeno Prosvjetna inspekcija vraćena pod kontrolu Ministarstva prosvjete, kao drugostepenog organa, čime se zaokružuje apsolutni uticaj ministra prosvjete, bez mogućnosti transparentnosti i kontrole kadriranja u oblasti koja mora biti zasnovana na zdravoj kompeticiji. Kaže i da glasanje parlamentarne većine za ovo rješenje nije iznenađenje, ali treba podsjetiti na ,,neprincipijelnost političkih subjekata“. - Jedan broj poslanika sadašnje vlasti, a nekadašnje opozicije, ovim je demonstrirao gaženje ranijih stavova i principa o ovom pitanju. Ovo se naročito odnosi na Demokrate, koji su ne tako davno, uz krilaticu ,,Časti mi!“ obećavali da će obezbijediti da školski odbori kao stvarni predstavnici zapo-
Istraga o dvostrukom „najavljenom“
slenih, đaka i roditelja biraju rukovodioce obrazovnih ustanova, kako bi zaustavili partijske izbore. No, fotelje su učinile da se to brzo transformiše u „časti mi partiju kvotom direktorskih mjesta u školama i odustajemo od principa“ - rekla je Kaluđerović.
CGO podsjeća da je za demokratizaciju sistema ključno da direktore javnih obrazovnih ustanova ne bira ministar, već školski odbor, uz precizno definisane nadležnosti i odgovornosti. Da to može biti ,,opasno“ po zatvoren partijski sistem opomenuo je još, podsjeća Kaluđerović, 2010. godine slučaj gimnazije na Cetinju. Uvidjevši moć školskih odbora, tadašnje vlasti su se opredijelile da stave pod kontrolu prosvjetu zarad partijskog i izbornog inžinjeringa tako što su zakonski tu nadležnost prebacili na ministra.
CGO se od tada zalagao da direktora javnih ustanova obrazovanja ne treba da imenuje i razrješava ministar prosvjete. - Navodili smo i primjere da ministri često nijesu htjeli da postupaju po sudskim odlukama, niti po prijedlozima za razrješenje Prosvjetne inspekcija koji nijesu odgovarali njihovim partijskim interesima. Takođe, izričito smo bili i protiv ministrove nadležnosti da diskreciono odlučuje o kandidatu za direktora, jer je praksa pokazivala da rijetko najbolji kandidat dobije tu funkciju, što je vodilo urušavanju povjerenja u instituciju konkursa od strane zapošljenih u ovom sistemu – rekla je ona.
e skIvaža javne rasprave
Predlagači usvojenih izmjena zakona nijesu u Skupštini ubijedili opozicionare da je ovo rješenje dobro za obrazovni sistem iako tvrde da prilikom izbora neće biti partijskog uticaja. Pojedini poslanici opozicije su ostali pri stavu da će se kroz izbor direktora dijeliti funkcije po partijskoj pripadnosti. Predlagači izmjena akta su pozvali poslanike da javno objave sve podatke ako ministarka Jakšić-Stojanović bude kršila zakon. Kritikovalo se predloženo rješenje poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad i zbog toga što su u toku izmjene ovog zakona u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija. Govorili su da je jasno da se ovaj akt pisao u Vladi, ali da ga predlože poslanici, a ne Ministarstvo, jer se tako izbjegava obaveza održavanja javne rasprave o ovom važnom pitanju. n. Đ.
PODGORICA – Cetinjanin Nikola Drecun jedini je osumnjičeni za dvostruko ubistvo Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića i ranjavanje tri osobe na Cetinju 20. juna.
To je potvrđeno Pobjedi iz Višeg državnog tužilaštva koje je donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv Drecuna zbog dvostrukog ubistva. - Predmet se nalazi u fazi istrage tokom koje se u kontinuitetu preduzimaju neophodne mjere i radnje. Tužilaštvo je donijelo naredbe za sva neophodna vještačenja od kojih su neka još u toku, saslušana su određena lica, a preduzimaju se i druge radnje neophodne za potpuno rasvjetljavanje predmetnog krivičnog djela i donošenja dalje odluke u predmetu, kazali su Pobjedi su iz Višeg državnog tužilaštva. Cetinjanin Petar Kaluđerović (20) i njegov sugrađanin, bivši bokser Dragan Roganović (36), stradali su oko 9 sati na Cetinju, kod Sportskog centra, na sedamdesetak metara od osnovne škole, kada je daljinskim upravljačem aktivirana eksplozivna naprava, nakon što su se parkirali i izašli iz blindiranog „mercedesa“. Tom prilikom su teško povrijeđeni njihovi prijatelji i sugrađani Tanasije Taso Jovanović (46) i Mihailo Borozan (29), ali i slučajna prolaznica Desanka Vujović (63), koja se zatekla u blizini eksplozije.
Kaluđerović je preminuo odmah, a Roganović na putu do bolnice. Jovanović je zbog teških povreda prevezen u Klinički centar Crne Gore. Nekoliko sati nakon dvostrukog ubistva na konferenciji za medije čelnici policije ocijenili da su očekivali da će doći do zločina, ali nijesu saopštili da li su o tome obavijestili tada potencijalne žrtve ili saslušavali određene osobe za koje su sumnjali da planiraju egzekuciju.
Prema evidencijama bezbjednosnih službi, Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan slove za osobe bliske škaljarskoj kriminalnoj grupi. Izvori iz istrage sumnjaju da je meta napada bio Jovanović. Operativci koji rade na rasvjetljavanju zločina sumnjaju da je egzekutor „iznajmljen“, a da su ključnu ulogu imali „domaći“ logističari. Kako navode, sve je do tančina isplanirano, a na to ukazuje i praćenje žrtve duži period. Egzekutor i logi-
Predmet se nalazi u fazi istrage tokom koje se u kontinuitetu preduzimaju neophodne mjere i radnje. Tužilaštvo je donijelo naredbe za sva neophodna vještačenja od kojih su neka još u toku, saslušana su određena lica, a preduzimaju se i druge radnje neophodne za potpuno rasvjetljavanje predmetnog krivičnog djela i donošenja dalje odluke u predmetu, kazali su Pobjedi iz Višeg državnog tužilaštva
stičari jasno je, pratili su kretanje žrtve i znali njegove navike, ali i dalje nije poznato ko je osim Drecuna, kojeg su označili kao neposrednog izvršioca, učestvovao u ovom zločinu. Kako su nam saopštili, sumnja se da se napadač popeo na drvo i na sedam metara visine postavio eksploziv koji je usmjerio prema vratima teretane, a onda, sa bezbjedne razdaljine posmatrao, čekao i daljinskim upravljačem aktivirao napravu u trenutku kada su se Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan sastali. Roganović je i ranije bio meta napadača. Izvori iz istrage navode da je upravo zbog toga koristio blindirani mercedes i angažovao Kaluđerovića da ga obezbjeđuje. Zbog posljedica povreda ranjavanja Roganović je bio u kolicima i koristio vozilo za posebne potrebe. Tanasije Taso Jovanović ranjen je 2013. godine na Cetinju, takođe kada je krenuo u teretanu. On je tada zadobio teške povre-
de opasne po život, a maskirani napadač je pobjegao automobilom.
Jovanović je ranjen u ruke, noge i stomak sa pet hitaca. Pucnjava se dogodila kod Sportskog centra.
Godinu kasnije, Jovanović je priveden i saslušan zbog sumnjivog paljenja automobila na Cetinju. Njega je cetinjska policija ispitala u vezi sa podmetanjem požara na automobil Ivana Latkovića. Jovanović je 2015. godine osumnjičen da je oko podneva ispred Osnovne škole „Njegoš“ u ovom gradu, pucao u pravcu sugrađanina Neđeljka Perovića, ali ga nije pogodio. Taso Jovanović uhapšen je početkom 2019. godine jer je dva mjeseca ranije ponovo pucao na Neđeljka Perovića, a ranio i Aleksandra Jabučanina. Za njim je zbog ranjavanja bila raspisana potjernica, ali se on sam predao policiji, priznao krivično djelo i osuđen je na četiri godine i osam mjeseci zatvora.
Cetinju i dalje traje
Eksplozija u kojoj su stradali Borozan i Roganović dogodila se na nepunih 100 metara od Osnovne škole „Njegoš“ i u tom trenutku u sali su u toku bili treninzi za mlađe grupe. Nedaleko od mjesta zločina se nalazi i šalter Vodovoda. Nekoliko sati nakon zločina, organizovana je konferencija za medije na kojoj je saopšteno da set obavještajnih podataka već duže govori o tome da je obračun kriminalnih grupa u toku.
Tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Aleksandar Radović ocijenio je da cijeli tok događaja „daje sjenku na dobre rezultate koje je policija imala u prethodnom periodu“.
- Ovo je crvena linija. Crna Gora ne smije sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka, ali država će pobijediti. Koristim ovu priliku da pozovem sve donosioce odluka, i u Vladi i poslanike, da daju konkretan i maksimalan doprinos. Ovaj dan ne smije više nikad da se ponovi - podvukao je Radović.
V.d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala Lazar Šćepanović saopštio je da su osobe koje su učestvovale u planiranju ovog djela pratile navike žrtava. - Lica koja su učestvovala u planiranju ovog djela pratila su navike oštećenih lica i koristila prednost u odnosu na njihova specijalna vozila na koji način su pokušali da se zaštite od suprotstavljenih kriminalnih
Saobraćajna nesreća na magistralnom putu Herceg Novi - Debeli brijeg
HERCEG NOVI – Jedna osoba poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se desila na magistralnom putu Herceg Novi
grupa - kazao je Šćepanović. Do danas nijesu prikupljeni dokazi ko su osobe koje su pratile kretanje žrtava.
- Set obavještajnih podataka već duže govori o tome da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su, takođe, bila sukob organizovanih kriminalnih grupa - saopštio je v.d. direktora Uprave policije Aleksandar Radović. Imali su, kaže, obavještajne podatke - da može doći do ovoga. - Nažalost, ostvarilo se - dodao je on.
Podsjetimo, u Baru je 27. februara ujutro nešto poslije devet sati ubijen Edmond Mustafa koji je tužilaštvu nudio da bude svjedok saradnik. On je bio član škaljarskog klana, koji je, prema njegovim tvrdnjama, zbog veze sa djevojkom pripadnika iste grupe i prijatelja, postao meta ove kriminalne organizacije. Policija je znala da mu je život u opasnosti, zbog čega su inspektori pratili njegovo kretanje.
Nepuna dva mjeseca kasnije, 3. aprila, oko 18.40 sati na magistralnom putu Podgorica – Cetinje ubijen je Radovan Marković (29), koji je, prema evidenciji policije, bio član škaljarske grupe. Ubijen je dok je sa članovima škaljarskog klana Berancem Harisom Kočanom (29) i državljaninom Bosne i Hercegovine V. B. (32) pokušavao da ubije članove suprotstavljene kriminalne organizacije kavačkog klana Nikolu Drecuna i Igora Mašanovića. Ista grupa škaljaraca tereti se i da je u novembru prošle godine ispalila granatu iz ručnog bacača u pravcu vozila u kojem su se nalazili Drecun i Mašanović. Mašanoviću, Mariju Miloševiću i Vukanu Vujačiću sudi se pred Višim sudom u Podgorici zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine na Cetinju. Drecun se tereti da je pripadnik 23-člane kriminalne organizacije koju su formirali Radovan Mujović i Vasilije Rafailović, a koja se tereti za više krivičnih djela.
Tužilaštvo ovu grupu povezuje sa pokušajem ubistva, sada ubijenog Dragana Roganovića, na Cetinju 2017. godine, napad na ugostitelja Branka Rafailovića, napad na lokal „Tani“ 2019. vlasnika Ranka Radulovića, podmetanje požara na pet vozila Miloša Đuričkovića i Igora Vušurovića, planiranje ubistva Marka Ljubiše Kana. A. RAIČKOVIĆ
- Debeli brijeg, u mjestu Igalo.
- Do nesreće je došlo u 14.40 časova, a policija vrši uviđaj. Saobraćaj je bio u prekidu -
kazali su iz OKC-a Uprave policije. Podsjećanja radi, dvije osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se juče uju-
tro dogodila na magistralnom putu Kotor – Risan, u mjestu Kamp. U nedjelju u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila oko 18 časova na putu Podgorica - Kolašin povrijeđeno je devet osoba u mjestu Crkvine. A. R.
PODGORICA - Hrvatska protiv Milivoja Katnića ne vodi niti je ikada vodila bilo kakav postupak za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva ili za bilo koje drugo krivično djelo, saopštio je branilac bivšeg glavnog specijalnog tužioca, advokat Marjan Marković
On je reagovao na, kako je naveo, neistinitu izjavu potpredsjednika Vlade Alekse Bečića u Skupštini Crne Gore u subotu, u kojoj navodi „da Republika Hrvatska tereti Katnića za ratni zločin počinjen na teritoriji Hrvatske“, što bi trebalo da znači da se u Hrvatskoj protiv Katnića vodi odgovarajući krivični postupak. - Država Hrvatska protiv Milivoja Katnića ne vodi niti je ikada vodila bilo kakav postupak za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva ili za bilo koje drugo krivično djelo. Činjenica da su nadležni organi Hrvatske postupili po zamolnici STD Crne Gore i saslušali jednog svjedoka nikako ne znači, kako to pokušava prikazati potpredsjednik Vlade, da država Hrvatska protiv Milivoja Katnića vodi postupak zbog krivičnog djela ratni zločin.
Branilac bivšeg specijalnog državnog tužioca poručio da se radi o klasičnom političkom procesu i progonu
Ta radnja je preduzeta shodno Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, kazao je Marković. On je podsjetio da je to ranije potvrdio i zagrebački advokat Anto Nobilo u javnom nastupu pred crnogorskim medijima, a sve u svojstvu savjetnika odbrane okrivljenog Milivoja Katnića.
Marković poručuje da sama činjenica da država Hrvatska ne vodi bilo kakav postupak protiv Milivoja Katnića za navedeno krivično djelo, a da je država Crna Gora takav postupak pokrenula nakon 32 godine od navodno počinjenog djela, te da je takvu izjavu dao potpredsjednik Vlade, i to na skupštinskom zasijedanju, ukazuje samo na jedno –da se radi o klasičnom političkom procesu i političkom progonu Milivoja Katnića. S njim je saglasan i Nobilo koji
U Zelenici uhapšene dvije djevojke zbog nedozvoljenog držanja droge i pomaganja u skrivanju narkotika
Devetnaestogodišnjakinju
terete za uličnu prodaju kokaina, ekstazija, marihuane
HERCEG NOVI – Devetnaestogodišnjja E. A. uhapšena je zbog sumnje da se bavila uličnom prodajom narkotika, dok je protiv njene godinu mlađe prijateljice podnijeta krivična prijava zbog skrivanja droge. - Službenici hercegnovske policije su sprovodeći planske, operativno-taktičke aktivnosti u cilju suzbijanja ulične prodaje opojnih droga, došli do sumnje da se E. A. (19) bavi uličnom prodajom narkotika i lišili je slobode - navodi se u saopštenju.
Policija je pretresom prostorija koje koristi E. A. u naselju Zelenika pronašla 157 grama biljne materije zelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, 46 komada tableta esktazija, 13 sjemenki indijske konoplje kanabis, 3,3 grama kokaina, pribor za pakovanje droge, dvije vage za precizno mjerenje, kao i novac u iznosu od 1.435 eura za koji se sumnja da
potiče od prodaje narkotika. Takođe, sprovodeći aktivnosti na rasvjetljavanju svih činjenica u vezi sa pronalskom droge policijski službenici su protiv N.K. (18), nakon konsultacija sa višim državnim tužiocem u Podgorici, podnijeli krivičnu prijavu u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršila krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.
- Ona je ovo djelo izvršila na način što je iz prostorija koje E. A. koristi sklonila suvu biljnu materiju za koju se sumnja da je opojna droga marihuana težine 47 grama kako je policijski službenici ne bi pronašli tokom pretresa - navode iz policije. Droga će, kako je navedeno, biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru u Danilovgradu.
- E.A . je uz krivičnu prijavu privedena tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici - navodi se u saopštenju Uprave policije. A. R.
je 26. jula posjetio Katnića u Istražnom zatvoru.
Nobilo je u intervjuu za portal Standard ocijenio da je motiv postupka protiv Katnića čisto politički.
Pojasnio je da se radi o osveti političkih struktura koje je Katnić optužio za pokušaj terorističkog napada u oktobru 2016. godine. Optužnicom su bili obuhvaćeni ruski i srpski državljani, kao i lideri proruskog Demokratskog fronta - sadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije članice vladajuće koalicije. Prvostepenom presudom su svi bili osuđeni na višegodišnje kazne zatvora, ali je Apelacioni sud naknadno proces vratio na početak. Optuženi za pokušaj terorizma su 12. jula oslobođeni kri-
vice odlukom Višeg suda u Podgorici, navodeći u obrazloženju da nije bilo dokaza za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Tri mjeseca prije oslobađajuće presude, Katnić je uhapšen zajedno sa nekadašnjim visokim policijskim funkcionerom Zoranom Lazovićem zbog osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Njima su lisice stavljene 14. aprila, kada je portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić saopštio da je do hapšenja bivšeg čelnika Specijalnog tužilaštva i bivšeg pomoćnika direktora policije, došlo na osnovu saradnje tužilaštva sa EUROPOL-om, Agencijom Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona. A. R.
Rasvijetljen napad na plaži Mogren 1 u Budvi, krivična prijava protiv maloljetnika
Budva
Srpski državljanin napao vršnjaka iz Nikšića
BUDVA – Srpski državljanin (17) uhapšen je zbog sumnje da je nanio teške tjelesne povrede vršnjaku iz Nikšića na plaži Mogren 1. Kako je saopšteno iz Uprave policije, medicinski radnici iz Hitne medicinske pomoći Budva su ih obavijestili da se na ukazivanje ljekarske pomoći javilo maloljetno lice staro 17 godina iz Nikšića i da su mu konstatovane teške tjelesne povrede. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je nakon uvida u spise predmeta kvalifikovao krivično
djelo teška tjelesna povreda. - Nakon više sprovedenih mjera i radnji iz nadležnosti policije, dobijenih obavještenja od oštećenog, izvršenih terenskih provjera, uvida u više video-nadzora, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su identifikovali lice za koje se sumnja da je oštećenom nanio povrede, a riječ je o maloljetniku starom 17 godina iz Republike Srbije - navodi policija u saopštenju. Po nalogu postupajućeg tužioca, on je lišen slobode i biće u zakonskom roku uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu. A. R.
CETINJE – Uprkos kiši, radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta sa Cetinja i juče su blokirali put Cetinje – Podgorica, od 11.30 do 12 časova, a zahtijevaju isplatu zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Procijenjeno je da bi za to bilo potrebno 2,8 miliona eura.
Oni na ulazu u Cetinje, u mjestu Kruševo Ždrijelo protestu-
ju već pola godine. Kako su najavili, neće odustati od svojih zahtjeva. Jedna od bivših radnica Košute Nada Banović kaže da su ih zaboravili i država i Prijestonica.
– Tužno je i jadno, ostavljeni smo sami. Očekivali smo od gradonačelnika Nikole Đuraškovića da će nas on podržati, ipak smo mi njegovi sugrađani, praktično on je vlast u našoj opštini. Kad on nije uz
KOTOR: U Starom gradu otvorena savremena neurofidbek radionica
RODITELJI ODAHNULI: Savremena oprema
KOTOR - Djeci sa smetnjama u razvoju od juče je u Starom gradu na raspolaganju radionica opremljena u Crnoj Gori rijetkim neurofidbek (neurofeedback) uređajem, kojim se mjeri aktivnost moždanih talasa kod djece koja pate od različitih problema sa pažnjom i drugim mentalnim procesima. Otvaranje radionice je ozvaničio predsjednik Opštine Vladimir Jokić – U adaptiranom opštinskom prostoru, osim neurofidbek postupka, održavaće se interaktivne edukativne radionice prilagođene potrebama djece, logopedski i oligofrenološki tretmani te somatopedske obuke za roditelje i terapeute. Svi tretmani biće besplatni – rekao je Jokić. Kancelarija za međunarodne projekte Opštine, kroz evropski projekat „Digitalni inovacioni hub (DIH)“, rekonstruisala je prostor sa dvorištem, dok je, zahvaljujući projektu „Socijalna inkluzija u Crnoj Gori“, koji je finansijski podržala italijanska regija Friuli Venecija Đulija, obezbijedila neurofidbek uređaje sa pratećom opremom.
radnike, uz svoj narod, šta da očekujemo od drugih – kazala je Banović. Ona smatra da je za to, što se niko od nadležnih iz Vlade Crne Gore nije obratio vremešnim bivšim radnicima Košute, kriva politika.
– To je zato što smo mi sa Cetinje, to je moje mišljenje – kazala je Banović. Kako je riječ o saobraćajnici Podgorica - Cetinje - Budva tokom protesta formira-
ne su ogromne kolone vozila. Radnici su najavili da će se narednog nedjelja okupiti na
istom mjestu. Fabrika Košuta je otvorena 1961. godine. Stečajni postu-
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove
PODGORICA - Pregledom feromonskih klopki i direktnim pregledom biljaka utvrđeno je da u Crnoj Gori nema štetnog organizma japanski gundelj (Popillia japonica) – sopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Japanski gundelj nalazi se na listi prioritetnih štetnih organizama čija bi pojava i širenje na bilju u Crnoj Gori pričinili velike gubitke, kako u poljoprivrednoj proizvodnji tako i u životnoj sredini.
Od 2014. godine taj štetni insekt je prisutan u Italiji, gdje se rapidno širi, pa predstavlja veliki rizik u čitavoj Evropi. U Crnoj Gori poseban nadzor sprovodi se od prošle godine zahvaljujući donaciji klopki dobijenoj od GIZ-a
đu kojima su brojne voćne, ukrasne i povrtarske kulture - najviše javore, brijest, kesten pitomi, kesten divlji, brezu, platane, topole, šljive, trešnje, ruže, vrbe, lipu... Od 2014. godine prisutan je u Italiji, gdje se rapidno širi, pa predstavlja veliki rizik u čitavoj Evropi.
djece na području Kotora je usmjereno u odgovarajući obrazovni program, a neka zbog ozbiljnih smetnji ne pohađaju školu 47
Kotorska NVO Kreni – Promijeni na konkursu je dobila sredstva od Opštine Kotor kako bi se obezbijedio dodatni stručni kadar za širenje aktivnosti u ovoj radionici, dok su predstavnici Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“ u Zagrebu obavili obuku za rad na neurofidbek aparatu. Na području Kotora 47 djece je usmjereno u odgovarajući obrazovni program, a neka zbog ozbiljnih smetnji ne pohađaju školu. Roditelji su do sada odvodili djecu u Podgoricu na tretmane, čime je izostajao puni terapeutski učinak zbog specifičnosti metode. Ukupna vrijednost projekta, uključujuću nabavku opreme i angažman stručnog kadra za naredne dvije godine, iznosi 85.000 eura. C. G.
DONIRANA OPREMA
Napada 300 biljnih vrsta, me-
Iz Uprave objašnjavaju da se u Crnoj Gori poseban nadzor sprovodi od prošle godine zahvaljujući značajnoj
donaciji entomoloških feromonskih klopki koju je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove dobila od GIZ-a. Nadzor realizuju stručnjaci entomološke laboratorije Biotehničkog fakulteta postavljanjem specifičnih feromonskih klopki i njihovim redovnim pregledima. Klopke su postavljene od 15. juna do 1. jula na lokalitetima: Centro Garden, Kuće Ra-
Japanski gundelj napada oko 300 biljnih vrsta, među kojima su brojne voćne, ukrasne i povrtarske kulture - najviše javore, brijest, kesten pitomi, kesten divlji, brezu, platane, topole, šljive, trešnje, ruže, vrbe, lipu...
kića (Tuzi), Rasadnik/vrtni centar Mondoverde (Radanovići), Vrtni centar Zožeta (Igalo), Granični prelaz Debeli brijeg, Vrtni centar Kalia (Baru), Veletex (Golubovci), Vrtni centar Green In i rasadnik Ekoplant (Podgorica). Istovremeno, izvršen je vizuelni pregled biljaka u rasadnicima i vrtnim centrima (voćne i ukrasne vrste) na prisustvo simptoma oštećenja koje izaziva imago P. japonica Tipični simptomi oštećenja nijesu uočeni.
PREGLED KLOPKI
Pregledi feromonskih klopki urađeni su od 6. do 11. jula. U klopkama nije bilo jedinki vrste Popillia japonica, a hvatao se mali broj različitih vrsta insekata, dominantno Cetonia aurata. Na pregledanim biljkama nije uočeno prisustvo karakterističnih oštećenja koje izaziva imago štetnog organizma prilikom ishrane. Sljedeći pregledi feromonskih klopki urađeni su od 18. d o 26. jula uz istovremene preglede biljaka. Na lokalitetima na području Herceg Novog i Tivta, gdje su prvo postavljeni feromoni, urađena je njihova zamjena. U klopkama gotovo da nije bilo hvatanja nikakvih vrsta insekata. Na pregledanim biljkama nije uočeno prisustvo karakterističnih oštećenja koje izaziva imago štetnog organizma prilikom ishrane – navedeno je u informaciji Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
C. G.
sjednica Skupštine opštine aktuelnog saziva
KOTOR - Sjednica Skupštine opštine Kotor, sazvana po hitnom postupku zbog neophodnosti usvajanja nekoliko tačaka, a ujedno i posljednja u mandatu aktuelne vlasti u Kotoru, održana je juče iako vladajuća većina nije imala potreban kvorum od 17 odbornika, već su kvorum obezbijedili odbornici opozicije DPS i LP, koji su potom i glasali za predložene odluke. Vladajuća većina imala je u sali 14 odbornika.
– Dajemo vam kvorum jer ga nemate. Bićemo konstruktivni i podržaćemo ovu odluku, ali samo iz suštinskih razloga, da ne bismo pravili veću štetu od već napravljene. Ali građani moraju znati da je ova vlast izgubila legitimitet i da odavno nema većinu – kazao je Željko Avramović (DPS).
DOKUMENTACIJA
Odbornici su usvojili, odnosno potvrdili odluku o potvrdi odluke o utvrđivanju lokacije za izgradnju vodovodnog i kanalizacionog sistema u zoni bulevara Tivat – Jaz, na dionici od kružnog toka Kotor –Tivat – Radovići – Budva, na dionici od kružnog toka do naselja Lukavci, kao i dalje do Lastve Grbaljske.
Inicijativu za donošenje odluke podnio je Sekretarijat za investicije. Objašnjeno je da je rekonstrukcija magistralnog puta (izgradnja bulevara Tivat – Jaz) započeta prošle godine, a da se u tom dijelu nalaze instalacije vodovoda i kanalizacije koje je potrebno izmjesti-
Av RA mOvić: Vlast je prespavala godinu i nije donijela određene akte. Bićemo konstruktivni, daćemo kvorum, glasati za odluku, ali građani moraju znati da je vlast izgubila legitimitet i odavno nema većinu
DRA š KOvić: To što je sjednica zakazana u roku od tri dana potvrda je nerada parlamentarne većine u protekle četiri godine. Rad vlasti u Kotoru pokazuje kakav je ovo bio raštimovani orkestar
ti, za završetak radova bilo je neophodno donijeti odluku o izgradnji lokalnog objekta od opšteg interesa. Predsjednik Opštine Vladimir Jokić je pojasnio da bi se odgađanjem donošenja odluke kasnilo sa izmještanjem kanalizacionih i vodovodnih cijevi, pa postoji realna opasnost da postojeće vodovodne instalacije budu uništene, usljed čega
bi znatan broj stambenih i poslovnih objekata na ovom području ostao bez vodosnabdijevanja, odnosno izvođač bi zbog navedenog morao da obustavi izvođenje radova, što bi prouzrokovalo ispostavljanje odštetnog zahtjeva izvođača sa milionskim iznosima. Ova odluka je inače dostavljena SO Kotor 22. marta ove godine, ali se sjednice Skupštine
Kraj sjednice Skupštine opštine obilježila je polemika između koalicionih partnera aktuelne vlasti u Kotoru, odbornice GP Ura
Adele Barbe i potpredsjednika Opštine Siniše Kovačevića oko nedavnog izbora predsjednika Odbora direktora Luke Kotor, kada je, umjesto dosadašnje predsjednice Ljiljane Popović-Moškov (Ura), izabran Kovačevićev kadar, Đorđije Radanović iz Kotorskog pokreta, nove političke partije u Kotoru. – Pokazali ste kakav ste i koliko ste kvalitetan politički partner u koaliciji. Maske su odavno pale. Hvala, ćeraćemo se još, ako Bog da – kazala je Barba.
Bijelo Polje: Radionica Kluba za starija lica Crvenog krsta
BIJELO POLJE – U okviru Kluba za starija lica, u prostorijama opštinskog Crvenog krsta Bijelo Polje, održana je radionica pod nazivom „Riznica uspomena“. Polaznici su imali priliku da kroz fotografije – čuvare prošlosti i uspomena, bolje upoznaju jedni druge, pričaju o svojim iskustvima te da ta sjećanja prenesu na mlađe generacije.
Socijalna radnica u opštinskom Crvenom krstu i voditeljica radionice Ivana Bulatović kazala je da razgovor o prošlosti može pružiti olakšanje starijim osobama i pomoći im da ponovo prožive aktivnije i srećnije dane.
– Nostalgija je dragocjen resurs za starije osobe jer joj se može pristupiti u bilo koje vrijeme. U nostalgiji starije osobe upravljaju budućnošću razmišljajući o prošlosti. Govoreći o prošlosti, stariji poboljšavaju svoje komunikacijske vještine, povećava se njihovo samopoštovanje jer se osjećaju slušanima pričajući o prošlosti – kazala je Bulatović.
Jedna od polaznica radionice, Rosa Veličković kazala je da sa nestrpljenjem očekuje svaku radionicu i da joj mnogo znače zajednička druženja i aktivnosti u kojima učestvuje. – Za mene je ovo druga porodica. Kada dođem zaboravim na sve probleme, odmorim se i zabavim. Za nas starije osobe ovakve aktivnosti su nepresušan resurs zabave i razonode,
nijesu održavale, pa je Jokić privremeno donio odluku, kako, objasnio je ne bi ugrozio život građana i imovine. Avramović je tokom diskusije ukazao da se prije godinu i više znalo da će se raditi bulevar i potrebnu lokalnu infrastrukturu.
– Tada je rečeno da je sve u redu i da izgradnja bulevara neće kasniti. Jokić je pritisnut od nad-
– Vi nešto prijetite, ćeraćemo se, nećemo se ćerati. Mi smo Bokelji miran narod, nemamo namjeru da se ćeramo. Izbori su 29. septembra, sve ćemo vidjeti i nikakva tragedija neće biti ako ne budete vi ovdje ili ja – odgovorio je Kovačević.
ležnog ministarstva i izvođača radova, a nije mogao da sazove Skupštinu jer nije mogao obezbijediti većinu i sad treba reći da je ova lokalna uprava prespavala godinu i nije donijela blagovremeno određene akte – kazao je Ognjenović. Sekretar sekretarijata za investicije Ognjen Vukasović demantovao je navode Avramovića da taj sekretarijat snosi krivicu, odnosno odgovornost jer su, kako je istakao odluku dostavili Skupštini još u martu.
– Nijedna aktivnost nije zakasnila. Oštro demantujem da radovi zaostaju zbog izgradnje lokalne vodovodne i kanalizacione infrastrukture – kazao je Vukasović.
– Sve je jasno, ova vlast ne funkcioniše odavno. Trguje se pojedinim odlukama i kolegama odbornicima, jer ih za neke odluke pridobijate – uzvratio je Avramović.
PORUKA GRAĐANIMA
Odbornik Liberalne partije Vido Drašković kazao je da, s obzirom na to da je sjednica zakazana u roku od tri dana, to je potvrda nerada parlamentarne većine u protekle četiri godine.
– Sinhronizacija rada izvršne i zakonodavne vlasti u Kotoru u proteklom periodu pokazuje kakav je ovo bio raštimovani orkestar. Tako da - građani, pamet u glavu – kazao je Drašković, aludirajući na predstojeće lokalne izbore u Kotoru koji će se održati 29. septembra. Odbornik Željko Aprcović (DPS) ocijenio je da odluka ima manjkavosti i da suštinski ne daje odgovore na tri važna pitanja.
– Recimo, ide se do Radanovića prema Lastvi, a nijesmo sagledali prostor sa lijeve i desne strane puta, zatim, u odluci piše da će se raditi fazno, pa se pitam, zašto nijesu raspisani tenderi za izradu projektno-tehničke dokumentacije – kazao je Aprcović i poručio vladajućoj „većini“, „da nije strašno priznati da nema većinu i da nemate kvorum da izglasa odluku“. Iv. K.
BAR: Dogovor
Opštine i mPNi Za zakup vrtića 30.000
BAR - Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević sa saradnicima sastao se sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija, Anđelom Jakšić-Stojanović i direktoricom JPU „Vukosava Ivanović Mašanović“, Ivanom Milenković.
Teme sastanka odnosile su se na potpisivanje ugovora o donaciji između Opštine Bar i Ministarstva kojim barska lokalna uprava opredjeljuje 30.000 eura za zakup poslovnih prostora s ciljem obezbjeđenja sredstava za sveobuhvatni prihvat i smještaj djece u vrtić „Vukosava Ivanović Mašanović“ u Baru, za školsku 2024/25. godinu. C. G.
A N dR ijeV ic A: Subvencije Opštine Podrška za adaptaciju
ANDRIJEVICA – Opština je pozvala poljoprivredne proizvođače da predaju zahtjeve za finansijsku podršku za adaptaciju koliba i štalskih objekata.
- Ovu mjeru prvi put realizuje u cjelosti Opština Andrijevica kako je predviđeno Planom mjera za podsticaj razvoja poljoprivrede za 2024.godinu. Maksimalna podrška za ovu mjeru iznosi 50 odsto budžetske podrške ili do 1.000 eura prihvatljive investicije – navedeno je u pozivu. Kriterijumi za dobijanje podrške su da podnosilac zahtjeva ima registrovano gazdinstvo, da ima od 18 do 60 godina (prednost imaju oni koji žive na selu) i prebivalište na teritoriji Andrijevice. Zahtjevi se predaju do 23. avgusta 2024. C. G.
sticanja novih prijateljstava, mjesto gdje se osjećamo sigurno, zaštićeno i osnaženo da starost posmatramo iz druga-
čije, pozitivnije perspektive –navela je Veličković. Iz Crvenog krsta je najavljeno da će nastaviti da realizuju ak-
U „Zetskom domu“ počele probe za opersku predstavu „Jedino lice sreće“
PODGORICA - U Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju počele su probe za opersku predstavu „Jedino lice sreće“, rađene po idejnom konceptu i muzičkoj dramaturgiji operske pjevačice i profesorice sa Fakulteta dramskih umjetnosti Sare Vujošević-Jovanović, a u koprodukciji sa Univerzitetom Crne Gore. Premijerno izvođenje zakazano je za 14. septembar u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, dok je reprizno igranje predviđeno narednog dana. Riječ je o istorijskom muzičko-scenskom projektu koji u čast jubileja, 140 godina od postavljanja kamena temeljca Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ i 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore, spaja tri žile kucavice umjetnosti i kulture u Crnoj Gori: Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet likovnih umjetnosti i Muzičku akademiju sa Cetinja. Inicijativa u okviru projekta, kako je saopšteno iz Zetskog doma, ima izuzetan značaj jer prvi put ujedinjuje napore profesora, alumnista i studenata svih cetinjskih fakulteta Univerziteta Crne Gore. Ova umjetnička sinergija stvara scensko-muzički dijalog koji za rezultat ima svojevrsnu premijernu operu jednočinku crnogorskog akademskog stvaralaštva. Projekat ,,Jedino lice sreće“ predstavlja omaž braći Hajdn, vješto povezujući fragmente kantate ,,Ovacije“ i djelove po-
znatih simfonija starijeg, planetarno poznatog kompozitora Franca Jozefa Hajdna, sa izuzetnim muzičko-scenskim ostvarenjem - njemačkom komičnom operom ,,Kontrabasista iz Vergla“ koju je komponovao njegov mlađi brat Johan Mihael Hajdn Za idejni koncept i muzičku dramaturgiju ove operske predstave pobrinula se Sara Vujošević-Jovanović, dok je za režiju zadužena Minja Novaković, alumnista Fakulteta dramskih umjetnosti iz klase profesorke Radmile Vojvodić. Scenografija je povjerena profesorima i studentima studijskog programa vajarstvo sa Fakulteta likovnih umjetnosti. Na projektu rade profesori Željko Reljić i Adin Rastoder, zajedno sa studentima Milutinom Kasomom, Evgenijom Popović, Ivom Tripković, Vasilijem Anđušićem i Bobanom Vlahovićem. Takođe, na izradi scenografije je radio i poznati umjetnik iz Srbije Milan Marković. Operski solisti su Sara Vujošević-Jovanović (sopran) i Dimitrije Grinih (bariton), a dirigent je Aleksej Molčanov, prof. sa Muzičke akademije, Cetinje. Sastav orkestra čine profesori, alumnisti i studenti Muzičke akademije sa Cetinja, kao i istaknuti umjetnici izvođači iz Rusije i Ukrajine. Učestvuju studenti i alumnisti sa Fakulteta dramskih umjetnosti, sa studijskog programa Gluma. Za koreografiju i scenski pokret zadužena je Tamara Vujošević-Mandić, dok je kostimograf Jelena Roganović. A. Đ.
Izložba u galeriji „Miodrag Dado Đurić“
Kompozitor Milivoje Pićurić povodom predstavljanja autorskih kompozicija
PODGORICA - Crnogorski kompozitor mlađe generacije Milivoje Pićurić predstavio se poklonicima muzičke umjetnosti, u okviru festivala „Barski ljetopis“. Na Maloj sceni u Starom gradu, publika je imala priliku da čuje pet autorskih kompozicija koje su nastale u posljednje tri godine.
„Air“ za gudački kvartet, „Eleusa“ za violinu i klavir, „More moje“ za meco-sopran i klavirski kvintet, „Titex Intro“ za gudački kvartet i, premijerno, „Crveno sunce“ za klarinet i klavir izveli su neki od najdarovitijih crnogorskih muzičara: Novak Pavličić (klavir), Igor Pejović (violina), Stefan
Imamo kompozitora i izvođača više nego ikad. Trebalo je, ipak, preživjeti prošlo vrijeme, izdržati da se klasikom bavimo ovdje gdje se sve svodilo na zbjegove, intelektualce, ljude koji stvaraju za sebe. Muzika bi trebalo da čovjeka čini nježnijim, a ljudi su ovdje nemuzikalni – rekao je Pićurić
Pavićević (klarinet), Marija Mitrović (klavir), Lorena Janković (mecosopran) i gudački kvartet u sastavu Dušan Obrenović, Luna Kostadinović, Uroš Lapčević i Vladimir Drobnjak.
GDJE SMO
Moderator večeri, kompozitor Aleksandar Perunović je istakao da bi o muzici trebalo više da se razgovara, te da bi događaji poput ovog treba-
lo da budu praksa.
- Nije suština samo u izvođenju kompozicija, već moramo imati svijest o tome gdje smo, šta radimo, imamo li publiku, za koga radimo i kakva je perspektiva muzike - kazao je Perunović.
U djelima Milivoja Pićurića, Perunović je uočio stilsku raznolikost - od postminimalizma, preko neoklasicizma do smirenijeg zvuka, tj. ultrastatičnosti. On pravi paralelu iz-
među svog i rada Milivoja Pićurića, te za sebe smatra da je agresivac i muziku ’hvata za vrat’, dok je Pićurić lirska varijanta koja, i kad ima kulminaciju, nema agresiju, kontroliše sve kako treba. Pićurićeva muzika, po njegovim riječima, ide na varijantu intuitivnog, spontanog, dok je on strogi formalista, konzervativac i ’strukturalista’.
- Milivoje je harmoničar, njegova vertikala je jako interesantna, on vrlo često pridaje važnost melodijskoj liniji, aspektu koji je meni u drugom planu, i to je, obično, posljedica sticaja okolnosti, a ne pravljenja djela. Dobro je što ne pišemo svi isto, jer bismo postali epigoni trenutnog stilskog opredjeljenja, podražavaoci trenutnih tekovina - zaključio je Perunović. Milivoje Pićurić otkrio je da je pisanje minimalističkih kompozicija imalo za cilj približavanje publici jednom dramaturgijom koja traje od početka do kraja, te da je to otvoreno pitanje kojim se treba baviti. Što se stanja u muzici tiče, smatra da je bolje nego ikad. - Imamo kompozitora i izvođača više nego ikad. Trebalo je, ipak, preživjeti prošlo vrijeme, izdržati da se klasikom bavimo ovdje gdje se sve svodilo na zbjegove, intelektual-
Četvrta likovna kolonija „Grad na Tari“ završena izložbom u Kolašinu
Inspiracija koja treba ovom prostoru
- Kolege su i ovoga ljeta bile vrijedne i inspirativne i ostavile još jedan kvalitetan umjetnički trag likovne kolonije „Grad na Tari“. Sigurno je da na ovaj način gradimo mani-
festaciju koja ima potencijala da se širi i da postaje originalna turistička adresa i kada je u pitanju Crna Gora, ali i region. Sa pozicije domaćina i organizatora činimo sve da učesni-
cima obezbijedimo potrebne uslove i na taj način podržimo inspiraciju i kreaciju sa kojom dođu u Kolašin da budu učenici likovne kolonije „Grad na Tari“ - kazao je Obrenović.
PODGORICA - Izložba „Prapovijest i antika na šibenskom području: Velištak i Velika Mrdakovica“, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore i Muzeja grada Šibenika, biće otvorena večeras u 19 sati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Autori izložbe su muzejski savjetnici iz Muzeja grada Šibenika, arheolozi Emil Podrug i Toni Brajković. Izložbom Muzej grada Šibenika prezentuje dio terenskog istraživanja svog Arheološkog odjeljenja dva arheološka nalazišta - Velištak i Velika Mrdakovica. Arheološko nalazište Velištak otkriveno je 2007. godine. Riječ je o naselju iz razdoblja kasnog neolita, odnosno hvarskog lončarskog stila koji je bio rasprostranjen na većem dijelu istočne obale Jadrana i njenog zaleđa. Osnovano prije sedam hiljada godina, Velištak je najranije poznato nalazište hvarske faze neolita.
KOLAŠIN - Prigodnom izložbom u holu Doma kulture završena je još jedna likovna kolonija „Grad na Tari“. Umjetnici su na raznovrsne načine obrađivali motive koje daje kolašinsko okruženje, koji su bili nadgradnja njihovoj inspiraciji i senzibilitetu kreativnog izraza.
A. Đ.
Likovnu koloniju „Grad na Tari“, kao dio svojih programskih aktivnosti, organizovao je Centar za kulturu. Na koloniji su učestvovali Radun Marsenić, Ljubodrag Mrdović, Vildana Kilijan, Dijana Lazović, Mladen Blažević, Milijana Istijanović, Anđelija Bulatović, Saša Dulović i Goran Ćetković. Koordinator kolonije bio je akademski vajar Zoran Obrenović
ce, ljude koji stvaraju za sebe. Muzika bi trebalo da čovjeka čini nježnijim, a ljudi su ovdje nemuzikalni. Doduše, muzika nije ni mogla da se razvije u zemlji koja je bila zemlja ratnika, odbrane, gladi... Razvili su se književnost i slikarstvo za koje su potrebni olovka i kist, dok je za ovo bilo neophodno zanatsko obrazovanje i infrastruktura - naglasio je Pićurić.
FALI KRITIKA
Pićurić je dodao da je period SFRJ bio muzički bogatiji. - Svi smo bili zajedno, bila je to velika država, sa beogradskom, ljubljanskom, zagrebačkom, sarajevskom scenom koje su imale ono socrealističko u muzici. Jugoslovenska pop scena je imala veliki značaj, stvari su bile direktnije, životnije. Danas je sve to nekako apstraktno, udaljeno, hermetično... Klasična muzika bi trebalo da bude slika života običnog čovjeka, ali danas tu ima neke distance. Ono što najpri-
je treba da uradimo je da izađemo iz koncertnih sala - poručio je Pićurić. Prema njegovim riječima, danas nema ni osnovne kritike muzike.
- Ne obraća se pažnja na dešavanja u muzici, ne uočavaju se bitni detalji, ima prikaza koncerata, ali bez kritike, zbog čega je onemogućen napredak kad je umjetnička muzika u pitanju - kazao je Pićurić. Pićurić je rođen u Podgorici 1985. godine. Osnovne studije kompozicije završio je na Cetinju u klasi prof. Žarka Mirkovića. Specijalističke studije je pohađao u Ljubljani u klasi prof. Pavela Mihelčića, a master u Beogradu kod prof. Srđana Hofmana. Njegov dosadašnji opus obuhvata kompozicije za solo instrumente, kamerne, horske i kompozicije za orkestre, koje su izvođene na više festivala u zemlji i inostranstvu. Bavi se primijenjenom i džez muzikom. A. Đ.
Crnogorski glumac nagrađen na Sarajevo film festivalu
PODGORICA - Crnogorskom glumcu Lazaru Dragojeviću uručena je nagrada ,,Zvijezda u usponu“ na Sarajevo film festivalu. On je to značajno priznanje dobio za ulogu u seriji ,,Znam kako dišeš”.
Ova serija je apsolutni pobjednik nagrada za TV serije - pripalo joj je sedam priznanja. ,,Znam kako dišeš“ je kriminalistička serija iz 2023. godine kreatora Jasmile Žbanić i Damira Ibrahimovića. Režiseri su bili Alen Drljević i Nermin Hamzagić, a scenario su pisale Elma Tataragić i Jasmila Žbanić. Svjetska premijera serije održana je na 80. Venecijanskom festivalu, u okviru Glavnog programa. Od 29. oktobra do 3. decembra 2023. godine, serija se emitovala na MY TV platformi BH Telecoma, kao i na FTV-u.
Dragojeviću je nagradu juče čestitala i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, navodeći da je riječ o najboljem predstavniku nove generecije dramskih stvaralaca i dokaz potencijala naših mladih umjetnika, našeg teatra i kinematografije. Dragojević je rođen 1997. godine u Podgorici. Diplomirao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. U pozornicu i glumu zaljubio se u najranijoj dobi. Ostvario je razne uloge u nekoliko uspješnih studentskih filmova i pozorišnim predstavama, te u nizu krat-
kih i igranih filmova. Uspon u karijeri i veću prepoznatljivost donijela mu je glavna uloga u filmu o odrastanju ,,Take me Somewhere Nice“ (2019). Igrao je jednu od uloga u Netflixovoj seriji ,,FERIA“ (2022). Dodjela nagrada Srce Sarajeva za TV serije 30. Sarajevo Film Festivala održana je u Hotelu Hills, a nagrade Srce Sarajeva za TV serije dodijeljene su u dvije kategorije: za dramske serije i za komedije. „Znam kako dišeš“ osvojila je sedam nagrada ,,Srce Sarajeva“ za TV serije: za najbolju dramsku seriju, za najbolju glavnu glumicu (Jasna Đu-
rčić), za epizodnu glumicu (Jelena Kordić-Kuret), epizodnog glumca (Mirvad Kurić), zvijezdu u usponu (Lazar Dragojević), scenario (Jasmila Žbanić i Elma Tataragić), te režiju (Nermin Hamzagić). ,,Srce Sarajeva“ za najboljeg glavnog glumca posthumno je pripalo Žarku Lauševiću (1960-2023), za ulogu Živojina Mišića u seriji „Vreme smrti“. ,,Srce Sarajeva“ za najbolju komediju osvojila je serija „Princ iz Eleja“ kreatora Elme Tataragić, Dušana Vranića, Enesa Zlatara i Amre Bakšić-Čamo. Ova je serija u kategoriji Komedija osvo -
jila i ,,Srce Sarajeva“ za najboljeg glavnog glumca (Alen Muratović) i za scenario (Elma Tataragić, Dušan Vranić, Enes Zlatar). „Radio Mileva“, serija kreatora Nebojše Garića, osvojila je tri ,,Srca Sarajeva“ u kategoriji Komedije - za najbolju glavnu glumicu (Olga Odanović), zvijezdu u usponu (Kris Gavrić) i režiju (Elmir Jukić). Za nagrade ,,Srce Sarajeva“ za TV serije Sarajevo Film Festivala glasao je strukovni žiri sastavljen od više od 500 filmskih profesionalaca iz regije, a ove je godine bilo nominovano osam serija u 14 kategorija. A. Đ.
Jedan od učesnika kolonije bio je i Goran Ćetković, uspješni akademski slikar koji živi i radi u Baru. Kaže da uvijek nađe vremena da bude učesnik i promoter likovne kolonije „Grad na Tari“. - Prva moja likovna interesovanja su nastala za vrijeme školovanja u rodnom Kolašinu. Sada mi je zanimljivo da sa ove vremenske distance uočim teme koje su me zanimale kada sam kao dječak činio te prve likovne korake. Zavičajne inspiracije uvijek imaju dodatnu energiju i neku posebnu obavezu da dobiju originalan umjetnički izraz. Zbog toga vjerujem da će likovna kolonija „Grad na Tari“ da se razvija i likovno prepoznaje vrijednosti ovoga prostora, ovih ljudi i njihove tradicije - kazao je Ćetković. Dr. D.
PODGORICA – Predstavljanje knjige „Ništa ne stiže na vrijeme“ Jovanke Vukanović biće priređeno večeras u 20 sati, u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Budvi. O knjizi će, pored autorke, govoriti: Radoman Čečović, pjesnik i književni kritičar i Natalija Đaletić, filolog. - Dominantna pozicija lirskog subjekta u zbirci „Ništa ne stiže na vrijeme“ je helderinovska zapitanost. Pitanje koje je Helderin sebi postavio Wohin denn ich? – A kuda bih sada ja?, očajan i zamišljen nad prizorom božanskog odsustva, jeste isto pitanje koje pjesnički subjekt u ovoj zbirci konstantno sebi postavlja – zapisala je Natalija Đaletić. R. K.
PODGORICA - Međunarodni pijanistički festival počeće večeras u 20 sati, u Crkvi Svetog Duha u Kotoru, koncertom francusko-kiparskog pijaniste Siprijena Kacarisa. Festival će, kako je kazala direktorica festivala Vasilisa Lopušina, obogatiti kulturnu ponudu države, a ljubiteljima klasične muzike pružiće nezaboravna iskustva. Ona je, gostujući ranije na Televiziji Prva, najavila da će festival trajati do 28. avgusta i da će okupiti neke od najemi-
nentnijih pijanista iz svijeta. - Festival se sastoji od tri ključna segmenta: masterklas radionica, pijanističkog takmičenja i dva ekskluzivna koncerta. Dovodimo svjetske pijaniste u našu državu - navela je Lopušina, prenosi PR centar.
Prema njenim riječima, među gostima festivala ističe se francusko-kiparski pijanista
Siprijen Kacaris, koji će prvi put nastupiti u Crnoj Gori. - Njegov koncert biće održan 20. avgusta u Crkvi Svetog Duha u Starom gradu, dok će drugi ekskluzivni koncert, na kojem će nastupiti najpoznatija turska pijanistkinja Gilsin
Onaj biti održan 25. avgusta. Ulaznice za ove događaje su dostupne na platformi Gigstix
i u svim Tobacco trafikamakazala je Lopušina. Istakla je da će pored Katsarisa, masterklas radionice voditi i Gülsin Onay, kao i španski virtuoz Pablo Galdo - Takmičenje, koje je zakazano za 26. i 27. avgust, okupiće mlade pijaniste iz različitih starosnih kategorija, a žirijem će predsjedavati istaknuti crnogorski kompozitor Senad Gačević. Festival je osmišljen tako da podrži mlade talente i doprinese kulturnom životu Crne Gore, kao i pijanističkoj sceni u regionu - naglasila je Lopušina. Ukazala je da je posebna pažnja posvećena izboru lokacije za festival - Starom gradu Kotoru - koja dodatno doprinosi posebnosti ovog festivala. - Predivna lokacija i svjetski pijanisti čine naš festival jedinstvenim - rekla je Lopušina, dodajući da događaj ima potencijal da postane tradicionalan kako među domaćim posjetiocima, tako i među turistima.
Festival su podržali Ministarstvo kulture i medija, Elektroprivreda Crne Gore, kao i ambasade Francuske i Turske. R. K.
STRAZBUR - Evropski parlament usvojio je juče Rezoluciju u kojoj je osuđen napad od 24. septembra prošle godine u Banjskoj, a od Evropske unije se traži da ukine sankcije Kosovu i da uvede sankcije Srbiji ukoliko se dokaže njena povezanost sa navedenim napadom, dok je Brisel potrebno da promijeni pristup dijalogu.
Evropski poslanici opisali su napad u Banjskoj kao užasan teroristički napad dobro organizovanih srpskih paravojnih formacija.
Ovom Rezolucijom evropske institucije pozivaju se da preduzmu restriktivne mjere protiv Srbije, ukoliko istrage pokažu direktnu vezu između države Srbije i napada u Banjskoj, ili ako vlasti u Beogradu ne pokažu volju za punu saradnju u istražnom procesu.
Traže i kaznu za radoičića
Evropski parlament takođe traži uvođenje sankcija protiv destabilizujućih aktera na sjeveru Kosova i lidera glavnih mreža organizovanog kriminala. U tom kontekstu upućuje se poziv da se slijedi primjer Amerike i sankcioniše Milan Radoičić U Rezoluciji se podsjeća da je u Srbiji proglašen nacionalni dan žalosti, a izražava se duboko žaljenje što su trojica poginulih terorista prikazani kao heroji koji su se borili za srpsku stvar, što je kao rezultat, navodi se u tekstu, snažno povećava političke tenzije u regionu.
Evropska unija pozvana je da podrži istrage o ovom slučaju, a naglašava se važnost pozivanja počinilaca ovih napada na odgovornost i suočavanja sa pravdom. Kosovske vlasti po-
Usvojena Rezolucija Evropskog parlamenta o oružanom sukobu u Banjskoj 24. septembra
Ovom rezolucijom evropske institucije pozivaju se da preduzmu restriktivne mjere protiv Srbije, ukoliko istrage pokažu direktnu vezu između države Srbije i napada u Banjskoj ili ako vlasti u Beogradu ne pokažu volju za saradnju u istražnom procesu
zvane su da iznesu sve dokaze u vezi sa incidentom, dok se od Srbije traži da u potpunosti sarađuje u istragama i da privede pravdi odgovorne osobe koje se nalaze u Srbiji, uključujući i njihovo izručenje Kosovu. Osuđuje se pojačano prisustvo srpske vojske u blizini granice Kosova, a od Srbije se traži da se ubuduće uzdrži od podrške bilo kojoj terorističkoj grupi na sjeveru Kosova. Takođe, kritikuje se i ono što je opisano kao oštar huškački jezik koji se u Srbiji koristi za Kosovo i Albance, a koji po riječima evroposlanika podstiče tenzije.
žal jenje zbog nasTavka kampanje U Rezoluciji se izražava žaljenje zbog ponašanja vlasti Srbije, na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koje destabilizuje cio region. Međutim, izražava se žaljenje zbog nastavka kampanje Srbije za povlačenje priznanja Kosova i prepreka za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama.
Evropska unija pozvana je da igra proaktivniju ulogu u dijalogu kako bi Kosovo i Srbija
Evropski parlament
sproveli sve tačke Sporazuma u pravcu normalizacije. Rezolucijom se od evropskog medijatora traži da predloži nov, inovativan i izbalansiran pristup medijaciji između strana, sa ciljem prevazilaženja po-
stojećeg ćorsokaka i vraćanja povjerenja u proces.
U Rezoluciji se pozivaju Kosovo i Srbija da djeluju na smanjenju tenzija, da se uzdrže od retorike ili radnji koje bi mogle povećati tenzije i da djeluju na
Američki državni sekretar povodom pregovora o okončanju sukoba između Izraela i Hamasa
VAŠINGTON - Ovo je ,,odlučujući trenutak“ u pregovorima o prekidu vatre u Pojasu Gaze, izjavio je američki državni sekretar Entoni Blinken, povodom najnovijeg diplomatskog pritiska Vašingtona da se postigne sporazum između Izraela i Hamasa o okončanju sukoba. Blinken je izjavio uoči sastanka sa izraelskim predsjednikom Isakom Herzogom da je ovo ,,vjerovatno najbolja, možda posljednja prilika“ da se izraelski taoci vrate kući. Najviši američki diplomata naglasio je da Sjedinjene Države rade i na tome da osigura da ne dođe do regionalne eskalacije u vezi sa mogućim napadom Irana na Izrael nakon ubistva lidera Hamasa Ismaila Hanije u Teheranu u julu. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je u nedjelju da se ,,usmjeri pritisak na
Hamas“ i osudio njihovo ,,tvrdoglavo odbijanje“ sporazuma o primirju u Pojasu Gaze, neposredno pred posjetu Blinkena Izraelu. - Hamas ustrajava u svom odbijanju i nije poslao ni predstavnika na pregovore u Dohi. Zato pritisak treba usmjeriti prema Hamasu i njegovom vođi Jahji Sinvaru, a ne prema izraelskoj vladi. Snažan vojni i diplomatski pritisak jedini
su načini da se oslobode naši taoci - rekao je Netanjahu, saopštila je njegova kancelarija, prenosi AFP. Izraelski pregovarači razgovarali su u četvrtak i petak u Dohi sa katarskim, egipatskim i američkim posrednicima o prekidu vatre u Pojasu Gaze i oslobađanju talaca. Na povratku su Netanjahuu izrazili svoj ,,umjereni optimizam“, navodi njegova kancelarija.
- Postoji nada da će značajan pritisak Sjedinjenih Država i posrednika na Hamas da omogući ukidanje protivljenja Hamasa američkom prijedlogu, koji uključuje elemente prihvatljive Izraelu, navodi se iz kancelarije premijera.
Hamas je objavio u petak da odbacuje ,,nove uslove“ u ovom prijedlogu, osuđujući ,,američki diktat“.
Rat u Gazi je počeo nakon što je Hamas, na popisu Sjedinjenih Država i Evropske unije kao teroristička organizacija, upao u južni Izrael 7. oktobra i pobio oko 1.200 ljudi te oteo 250 talaca.
Nakon Hamasovog pokolja, većinom civila, Izrael je pokrenuo ofanzivu na Gazu. U borbama je, prema Ministarstvu zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa, poginulo više od 40.000 ljudi. Na toj palestinskoj teritoriji živi oko 2,3 miliona ljudi.
rasvjetljavanju svih činjenica u vezi sa napadom u Banjskoj. Međutim, evroposlanici traže da se liberalizacija viznog režima za Kosovo ne dovodi u pitanje i da se ovo pitanje ne vezuje za dijalog Kosova i Srbije.
-Podsjećamo da sporazum o liberalizaciji viznog režima za Kosovo nije i ne treba da bude vezan za dijalog i da treba da stupi na snagu najkasnije do 1. januara 2025. godine - navodi se u usvojenoj rezoluciji.
Ukrajina naredila evakuaciju porodica sa djecom iz Pokrovske
Imaju dvije sedmice da bezbjedno napuste grad
POKROVSK - Ukrajinske lokalne vlasti naredile su porodicama sa djecom da se hitno evakuišu iz grada Pokrovska jer ruska vojska brzo napreduje ka tom mjestu na istoku zemlje.
U naredbi se navodi da su porodice obavezne da napuste Pokrovsk i druge obližnje gradove, prenosi AP. - Ruska vojska napreduje brzim tempom. Svakim danom sve je manje vremena da se civili spakuju i evakuišu ka bezbjednijim oblastima - upozorili su zvaničnici prošle sedmice, rekavši da su ruske snage samo deset kilometara od predgrađa Pokrovska.
Zvaničnici su rekli da stanovnici Pokrovska imaju samo dvije sedmice da bezbjedno napuste grad. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da se Pokrovsk i
drugi obližnji gradovi u regionu Donjecka „suočavaju sa najintenzivnijim ruskim napadima“. Sporo napredovanje ruskih trupa širom Donjecka ove godine je, mjereno gubicima u ljudstvu, bilo skupo, ali su dobici u teritoriji sve veći. Pokrovsk, koji je prije rata imao oko 60.000 stanovnika, jedno je od glavnih odbrambenih uporišta Ukrajine i ključno logističko čvorište u regionu Donjecka.
Pad tog grada u ruke Rusa ugrozio bi odbrambene sposobnosti Ukrajine i rute snabdijevanja što bi Moskvu približilo cilju da zauzme cijeli Donjeck. Stanovnicima Pokrovska je ponuđeno sklonište u zapadnoj Ukrajini, gdje će biti smješteni u spavaonicama i kućama pripremljenim za njih.
Francuska traži novog selektora za U21 selekciju
PODGORICA – Bivši
francuski reprezentativac
Tijeri Anri napustiće funk-
ciju selektora fudbalera do 21 godine, poslije osvajanja srebrne medalje sa selekci-
jom Francuske na Olimpijskim igrama u Parizu. F rancuski fudbalski savez saopštio je danas da je Anri odlučio da prekine ugovor koji je trebalo da traje do juna 2025. godine, navodeći lične razloge. Predsjednik Fudbalskog saveza Filip Dijalo je pohvalio rad Anrija sa mladim fudbalerima.
– Žalimo zbog Anrijeve odluke jer je postigao cilj sa srebrnom medaljom na Olimpijskim igrama, 40 godina poslije olimpijske medalje u Los Anđelesu – rekao je Dijalo. On će narednih dana pokrenuti proceduru izbora novog selektora za mlade fudbalske nade. R. A.
Doskorašnji kapiten objavio kraj reprezentativne karijere
PODGORICA – Doskorašnji kapiten fudbalera Njemačke Ilkaj Gundogan (33) objavio je kraj reprezentativne karijere.
– Poslije nekoliko nedjelja razmišljanja, donio sam odluku da je vrijeme da završim reprezentativnu karijeru. Sa velikim ponosom gledam na 82 utakmice za domovinu, broj koji nikada nijesam mogao da zamislim kad sam debitovao za seniorsku reprezentaciju 2011. godine. Moj vrhunac je očigledno bila ogromna čast što sam uspio da predvodim tim kao kapiten na Evropskom
prvenstvu – stoji u objavi sad već bivšeg kapitena „pancera“. Gundogan je za Njemačku debitovao prije 13 godina, ali zbog povrede nije bio dio tima koji je 2014. godine u Brazilu postao svjetski prvak. Na 82 utakmice za Njemačku dao je 19 golova. R. A.
Samo 21 dan do utakmice Crne Gore sa Velsom u
PODGORICA - Samo 21 dan je do utakmice fudbalskih reprezentacija Crne Gore i Velsa, a teren Gradskog stadiona u Podgorici – jedinog u državi na kojem igraju ,,sokoli“ – i dalje je u lošem stanju i veliko je pitanje da li će na njemu moći da se igra meč Lige nacija 9. septembra.
Evropska fudbalska unija (UEFA) suspendovala je teren pod Goricom krajem jula i zabranila da se na njemu igraju revanši drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencija između Dečića i Dinama iz Batumija, i Budućnosti i CSKA 1948 iz Sofije.
Zbog katastrofalnog stanja podloge, koja je više ličila na oranicu nego na fudbalski teren, Dečić je protiv Gruzina igrao na Kampu FSCG, a Budućnost – kao i Mornar – na ,,DG areni“.
Tuzani i Barani su revanše trećeg pretkola LK igrali u Nikšiću, na stadionu gdje je tek zvanično otvorena rekonstruisana glavna tribina.
U međuvremenu, Budućnost kao domaćin u Prvoj crnogorskoj ligi i dalje igra na ,,DG areni“ i tako će ostati najmanje do septembra.
UEFA DALA SMJERNICE
Posljednji meč na stadionu pod Goricom odigran je 18. jula kada je Budućnost ugostila Mališevu.
Velika je bojazan da li će nacionalni tim duel sa Velsom u Ligi nacija igrati na našem najvećem stadionu – odavno oronulom, jednom od lošijih u cijeloj Evropi na kojem se održavaju mečevi seniorskih reprezentacija pod okriljem Uefe. ,,Sportski objekti“, preduzeće koje je ispred Glavnog grada zaduženo za održavanje terena, u trci je sa vremenom. U Podgorici je početkom avgusta boravio Uefin ekspert za održavanje terena koji je suge-
risao da se podloga hitno promijeni, ali to nije bilo moguće zbog nedostatka vremena i duge procedure oko nabavke. Ništa novo u Crnoj Gori... Dobijene su preporuke za održavanje, tačnije oporavak terena kako bi bio spreman za utakmicu ,,sokola“ tri dana nakon gostovanja Islandu 6. septembra – date su smjernice o načinu zalivanja, sijanju, košenju.
Svemu onome što prati redovno održavanje.
Urađeno je vertikuliranje (uklanjanje odumrle trave sa površine travnjaka), posađena nova trava, i na nekim djelovima terena – na primjer, uz aut liniju ispod istočne tribine – vidi se napredak. Međutim, sasvim je drugačija situacija na sredini igrališta, djelovima blizu dva šesnaesterca...
ŠTO AKO PONOVO ,,UPEČE“?
U Podgorici je juče padala kiša, možda će i danas, što doprinosi oporavku terena. Takođe, i dani su sve kraći pa ,,zeleni“ pravouganik nije izložen suncu kao tokom jula i u prvoj polovini avgusta, ali što će se dogoditi ako temperatura ponovo bude iznad 35 stepeni? Vremenska prognoza tre-
nutno pokazuje da bi to moglo da se dogodi krajem mjeseca... Da bi se 9. septembra utakmica Crna Gora – Vels održala pod Goricom ključno je da trava na djelovima terena gdje je počela da raste bude dovoljno gusta. Nezvanično nam je rečeno da ukoliko ,,oštećenja“ ostanu na prostoru od ,,samo“ nekoliko kvadrata, to bi moglo da se reguliše i ,,sokoli“ bi igrali u svom domu.
SELIDBA U SKADAR?
Problem je što u cijeloj priči ima mnogo ,,ali“ i ,,što ako“. Fudbalski savez moraće da donese odluku na vrijeme i pokušaće da ,,diplomatskim“ vezama u Uefi, prije svega predsjednika Dejana Savićevića, izdejstvuje da se utakmica odigra pod Goricom ako za to bude minimalnih uslova. O svemu na vrijeme mora da bude obaviješten i Fudbalski savez Velsa kako bi organizovao put u Podgoricu – ili negdje drugo. Gdje bi igrala crnogorska fudbalska reprezentacija ukoliko suspenzija Uefe ostane na snazi i stanje oko fudbalske infrastrukture u našoj državi dostigne najnižu tačku? Nažalost, teško da bi takav scenario išta promijenio.
Kada bi reprezentacija morala da se ,,seli“ iz Crne Gore, logična opcija bio bi odlazak u Skadar, na stadion ,,Loro Borići“ koji je renoviran 2016. godine. Dobra stvar za nas je, koliko god to čudno i nevjerovatno zvučalo, što selekcija Albanije tih dana neće biti domaćin u Skadru, već u Tirani. Došlo je vrijeme da se i o tome razmišlja.
O svemu ovome ne bi se brinulo da se, na primjer, stadion na Cetinju ne ,,gradi kao Skadar na Bojani“, ili da je na primjer postojala normalna komunikacija unutar Glavnog grada ili između Glavnog grada i FSCG. Prema informacijama Pobjede, prošle godine odbijen je prijedlog da se u okviru gradskog budžeta izdvoji novac za obnovu terena na Gradskom stadionu, a navodno u Glavnom gradu nijesu ni odgovorili na dopis Fudbalskog saveza iz kojeg su tražili sastanak u vezi sa terenom i ,,čuvenom“ izgradnjom istočne tribine. N. KOSTIĆ
Kadetkinje igraju sa Kosovom
PODGORICA – Selektor ženske kadetske fudbalske reprezentacije Mirko Marić objavio je spisak igračica za prijateljske utakmice sa Kosovom.
Na Marićevom spisku je 19 igračica – golmanke Teodora Jovetić (Ilarion), Senita Kalač (Ekonomist); odbrana: Ana Vlahović (Ilarion), Ena Spahić (Breznica), Tijana Džankić, Danica Reljić (Mladost); vezni red: Andrea B ućković (Cveteks), Jovana Radović (Breznica), Sara Tadić, Vjera Bulajić, Andrea Banjević (Ekonomist), Anđela Bešović (Mladost), Iva Miličković, Sara Đorđević (Ilarion); napad:
Darija Čižek (Ekonomist), Nađa Rašović (Mladost), Tajra Tahlović (Breznica), Azra Duraković (Cveteks), Ana Anastasija Barać (Zora). Mečevi sa Kosovom na pro-
PODGORICA – Selektor mlađe kadetske fudbalske reprezentacije Crne Gore Minja Ljumović objavio je spisak igrača za prijateljske mečeve sa Bugarskom. Na spisku su 22 igrača - golmani Bogdan Borilović (Lovćen), Danilo Koljčević (Stari aerodrom); odbrana: Stefan Nedić , Petar Boš -
Karlo Anćeloti nije bio zadovoljan igrom Reala na otvaranju Primere
PODGORICA – Trener Real Madrida Karlo Anćeloti nije bio zadovoljan poslije remija u prvom kolu Primere.
Nijesu novopečeni „galaktikosi“ na pravi način startovali novu sezonu u La Ligi, iako su poveli sa 1:0, fudbaleri Majorke su uspjeli da dođu do gola, čak su mogli i do preokreta, ali na kraju nije bilo pobjednika. – Dobro smo počeli utakmicu, imali smo prednost, a mogli smo i do drugog gola. U drugom poluvremenu nam je nedostajalo ravnoteže u igri. Čak smo mogli i da izgubimo
jer nijesmo imali potreban balans. Napadačka smo ekipa, ali zato je bitno da u odbrani budemo jednako dobri. Taj balans između linija je ključna stvar – rekao je trener Reala. Anćeloti tako prvi put od 2008. godine nije uspio da pobijedi na utakmici prvog kola, u nekoj od „liga petice“, gdje je slavni trener radio.
– I prošle sezone smo imali neke neriješene utakmice, ali sam uglavnom mogao da budem zadovoljan tim bodom. Protiv Majorke nijesam. Mislim da smo mogli mnogo više da uradimo i ne želim
izgovore. Morali smo da budemo odlučniji i da više želimo pobjedu. Moraćemo da
izvučemo pouke iz ove utakmice jer nam je ukazala na probleme koje imamo. Do balansa u igri se dolazi samo kada svi igrači razmišljaju isto. Ako smo u situaciji da treba povratiti posjed, to je moguće samo kada cio tim razmišlja na isti način. Ne može neko da misli da je to problem samo onih u napadu ili samo veznog reda ili odbrane. Protiv Majorke ekipa nije uspjela da prepozna šta je bio ključni aspekt i da moraju svi da misle na isti način. Bili smo dobri u napadu, ali je Majorka bila bolja u odbrani i zato je neriješen ishod ravnopravan – zaključio je Karlo Anćeloti. R. A.
ković, Petar Radomirović, Luka Marković (Stari aerodrom), Petar Pavićević (Mladost Lob.bet), Lazar Popović, Aleksa Đurišić (Budućnost), Darko Mijović (Dečić Admiral bet); vezni red: Mark Đokaj (Dečić Admiral bet), Mateja Sekulić (Rudar), Lazar Grbović, Nemanja Ajković (Stari aerodrom), Pe-
tar Rešetar, Petar Vujović (Budućnost); napad: Andrej Vučković, Luka Vušurović, Bogdan Bjelić, Aleksa Caušević (Budućnost), Vuk Jovović (Kom), Nikola Vukoje (Grbalj). Obje utakmice Crne Gore i Bugarske igraće se u Beranama – danas 20. i u četvrtak, sa početkom u 17 sati. Ne. K.
PODGORICA – Rafael
Nadal zatražio je od novog fudbalera Real Madrida Kilijana Mbapea da mu pokloni dres poslije utakmice sa Majorkom.
Nekadašnji prvi teniser svijeta Rafael Nadal u društvu novopečenog košarkaškog penzionera Rudija Fernandesa pratio je duel Majorke i Real Madrida koji je na veliko iznenađenje okončan neriješenim ishodom.
Poslije utakmice, Nadal, koji je i bivši suvlasnik kluba sa poluostrva odakle i on potiče, sačekao je Francuza od kojeg je zahtijevao da mu pokloni dres. Tu želju je Mbape ispunio Nadalu i tako je Španac dobio veliki poklon od Francuza koji ove sezone igra u ekipi Reala i bez sumnje najveće zvijezde La Lige. R. A.
Atletičarka
PODGORICA – Plasman na Paraolimpijske igre i nastup na njima san je svakog sportiste sa invaliditetom, kazala je paraatletičarka Maja Rajković, navodeći da je ona svoj cilj ostvarila. Rajković, koja će sa Lukom Bakićem nositi crnogorsku zastavu na svečanom defileu, istakla je da na Paraolimpijskim igrama u Parizu očekuje svoje najbolje izdanje u karijeri.
– Naporno smo radili i pripremali se. Daću svoj maksimum i očekujem svoje najbolje izdanje u Parizu. Želim da na najvećoj sceni ostvarim svoj najbolji rezultat u karijeri – rekla je Rajković Agenciji MINA.
Ona je naglasila da je zadovoljna uslovima i radom na pripremama u Pljevljima.
- Imamo zaista izvanredne uslove za rad. Prije podne bacamo na stadionu, a poslije podne predviđen je rad u teretani – rekla je Rajković.
Crnogorska paraolimpijka najavila je da će, nakon Pljevalja i kratkog odmora, nastaviti sa radom u Podgorici, do puta za Pariz. - Završni dio odradićemo u Pa-
rizu. Period do mog nastupa, 7. septembra, iskoristiću da se aklimatizujem i odradim završni dio priprema – rekla je Rajković.
Rajković će debitovati na Para-
olimpijskim igrama, a nastup je obezbijedila osvajanjem četvrtog mjesta na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Parizu. Nosilac je bronzane medalje sa Evropskog prvenstva u Bi-
Minulog vikenda u Pljevljima održan Memorijal „Nikola Asanović“
PODGORICA – Podgorički automobilista Tihomir Aćimić sveukupni je pobjednik trke, koja je u okviru Memorijala „Nikola Asanović“ minulog vikenda vožena u Pljevljima.
Trka je bodovana za šampionat Centralno-evropske zone, prvenstvo Auto i karting saveza Crne Gore i Kup Pljevalja, a okupila je više od 60 automobilista iz sedam država. Član podgoričkog kluba ,,Aćimić rejsing tim“ je na stazi Rudnica – Dajevića Han, dugoj 4.350 metara, trijumfovao u vremenu dva minuta, 26 sekundi i 82,5 stotinki. On je, sa prototipom ,,Global“ i mnogo manje snage, bio brži od Mađara Lasla Saza sa formulom Rejnard.
– Zadovoljan sam kako me je „Global“ služio i vožnjom, jer nije mala stvar nadvisiti višestrukog šampiona CEZ-a. Ni manja kiša na samom kraju trke nije me poremetila u pokušaju da se oprobam protiv jačih mašina – poručio je Tihomir Aćimić. Svoj dan u Pljevljima imao i Kotoranin Milan Jakšić sa Hondom 2000. Zabilježio je novi trijumf, ukupno četvrti u šampionatu, u kojem učestvuju sportski vozači iz
14 država centralne Evrope i postavio novi rekord klase –dva minuta, 32 sekunde i 97,6 stotinki.
– Nastavio sam seriju pobjeda na oba fronta. Dobra trka, a i vrijeme nas je poslužilo. Vodim u klasi i u CEZ-u i u do-
maćem šampionatu, ali moram biti na ovom nivou i na predstojećim trkama – kazao je Jakšić.
On je bio najbrži od svih crnogorskih automobilista. Brži od njega bio je samo gost iz Srbije Aleksandar Vidosavljević sa Micubiši lanserom (2:29,474). Jakšić je pobijedio u kategoriji 1 ispred Jovana Perunovića (Podi) i trećeplasiranog člana AP Sport iz Pljevalja Mila Malovića. Odličan je bio i Mirko Vujačić (Crmnica) koji je bio četvrti, a zabilježio je novu pobjedu u klasi.
Nije proglašen plasman u klasi 1400 H, zbog prigovora Lazara Mujovića (Podi) na vozila pobjednika Baćka Vujovića (AP Sport) i Milivoja Bulatovića (Gorštak), koji je bio drugi. Nijesu, međutim, predati ni pehari za ekipni plasman, iako su Pljevljaci imali pet prvih mjesta u ostalim klasama. – Zadovoljni smo i kao domaćini i kao organizatori. Čekamo nalaz pregleda tehničke komisije i ovlašćenog servisa, ali ponovo smo pokazali da smo u ovoj sezoni najbolji – rekao je predsjednik
AMSK AP Sport iz Pljevalja Mirhad Plakalo Naredna, šesta trka šampionata Crne Gore biće vožena u Podima 6. oktobra. R. A.
je napravljen dobar potez dolaskom na pripreme u Pljevlja i da su izbjegnute tropske vrućine u Podgorici.
- Stadion nam pruža odlične uslove za trening, pretežno ujutru bacamo, a poslije podne radimo u teretani. Ima dosta detalja na koje se mora obratiti pažnja tokom trenažnog procesa, jer vrsta invaliditeta Maje Rajković utiče na njenu funkcionalnost. Sve pažljivo analiziramo i donosimo odgovarajuće odluke u trenažnom procesu – rekao je Čegar. Prema njegovim riječima, cilj je da se Rajković dobro pripremi i da takmičenje dočeka maksimalno spremna.
dgošću 2021. godine. U Parizu takmičiće se u bacanju koplja, u kategoriji F 54 (bacanja iz specijalizovane stolice).
Trener atletske reprezentacije Veljko Čegar istakao je da
- Za sada još ne znamo konkurenciju, jer još nijesu izašle startne liste i konačan spisak učesnika. Očekujemo da ćemo to saznati za nekoliko dana. Znamo da će biti između 11 i 13 takmičarki – rekao je Čegar. On je naglasio da je izvjesno da u kategoriji F54 može nastupiti 11 takmičarki, a iz spojene kategorije F53 jedna. - Postoji mogućnost da nastupe i neke takmičarke koje su izborile nastup u drugim disciplinama, prije svega u kugli. Imaju mogućnost da nastupe i u koplju – rekao je Čegar. On je naglasio da će se potruditi da Rajković nastup u Parizu dočeka u životnoj formi. – Da se na najljepši način predstavi u Gradu svjetlosti i da na najljepši način predstavi svoju državu, klub i populaciju osoba sa invaliditetom – zaključio je Čegar. R. A.
BICIKLIZAM: Vožena treća etapa 79. izdanja „Vuelta Espanje“ Van
PODGORICA – Belgijanac
Vut van Aert pobjednik je treće etape na Vuelti. Biciklista tima Visma sjajno je finiširao u posljednjih 500 metara i tako je po deseti put u karijeri pobijedio na jednoj grand tur etapi. Sprinterska tura od Louse do Kastelo Branka bila je duga 191,2 kilometra, a Van Aert je na cilj stigao u vremenu 4,40:42 sata. Na 1,6 kilometara prije kraja povukao je snažno Viktor Kampernets, ali ga je peloton ubrzo sustigao i bilo je jasno da će se trka rješavati u posljednjim metrima. Van Aert je u finišu žestoko pojačao i na kraju prvi prošao kroz cilj. Drugi je bio Kejden Grovs, a treći Jon Aberasturi – Vrijedjelo je biti strpljiv. Odavno nijesam podigao ru-
ke zbog pobjede, osećaj je odličan. Danas sam se zamijenio sa Grovsom, riješio sam da krenem ranije u sprint. Mislim da sam ga iznenadio. Krenuo sam na nekih 500 metara do kraja, za mene je to bio savršen sprint, blago uzbrdo. Vrijeme je bilo još toplije nego juče. Tim je bio jak, kontrolisali smo trku, imao sam dovoljno samopouzdanja da sve završim kako treba – rekao je poslije trke Van Aert. Belgijanac nosi crvenu majicu kao najbolji u generalnom plasmanu sa vremenom 10,05:59 sati. Brendan Meknalti je drugi sa 13, a Čeh Matijas Vacek treći sa 15 sekundi zaostatka. Naredna četvrta etapa vozi se danas, a u pitanju je staza dužine 170,5 kilometara od Plasensije do Piko Viljuerkasa. R. A.
OZVANIČENO: Povratak klupske legende na Škver
PODGORICA – Ozvaničeno je ono što je bilo izvjesno od početka ljeta – Vladimir Gojković novi je trener vaterpolista Jadrana. Gojković se i zvanično vratio na Škver, gdje je počeo trenersku karijeru i na klupi matičnog kluba bio od 2012. do 2019. godine.
Naslijedio je Petra Radanovića, koji je ovog ljeta otišao u Grčku.
Gojković je po završetku Olimpijskih igara u Parizu poslije devet godina napustio kormilo crnogorske reprezentacije.
Jadran je formirao jak tim za narednu sezonu – stigli su Aleksandar Ivović, Vuk Milojević, Đorđe Lazić i Dimitrije Obradović
Ugovore su produžili Vasilije Radović, Darko Đurović i Jovan Vujović
Jadran će u kvalifikacijama za Ligu šampiona igrati u grupi A, a protivnici će mu biti Jug, Barselona, Dinamo iz Bukurešta i Banja Luka. Ako Novljani preskoče kvalifikacije igraće u grupi C, gdje se nalaze Barseloneta, Marsej i Vašaš. Ne. K.
PODGORICA – Košarkaški klub Budućnost Voli angažovao je centra – novi član podgoričkog sastava je bivši NBA igrač Judoka Azubuki
– Momak rođen u Lagosu (Nigerija), s američkim i nigerijskim pasošem, završio je srednju školu „Piter Haus“ iz Džeksonvila, gdje je na prvoj utakmici čuvao ni manje ni više nego Džoela Embida. Sudbina će namjestiti, tako da će krenuti upravo Embidovim stopama na Univerzitet Kanzas, gdje će nositi dres Džejhoksa u programu poznatom po dobrom radu sa centrima – saopšteno je iz Budućnosti. – Treba napomenuti da je iz srednje škole izašao kao regrut sa maksimalnih pet zvjezdica. Na koledžu će se profilisati u igrača kojem je akcenat prije svega na defanzivi. Njegov raspon ruku na koledžu je iznosio 231 cm, drugi najveći poslije Moa Bambe. Posljednje sezone u Kanzasu imao je 13,7 poena, 10,5 skokova i 2,6 blokada po meču, pa je 2020.
BRAZILSKI DŽIU-DŽICU: ADCC Montenegro open 2024.
godine izabran kao 27. pik na draftu od strane Jute Džez –naveli su iz podgoričkog kluba. Dodaje se da je Azubuki u NBA stigao sa titulom najboljeg defanzivca NCAA lige. – U Solt Lejk Sitiju imao je priliku da bude prije svega ispomoć za sada već četvorostrukog najboljeg defanzivca lige Rudija Gobera, ali je sva-
PODGORICA - Podgoričkom klubu brazilske džiu-džice Mata Leao pripalo je prvo mjesto u generalnom plasmanu na ADCC Montenegro openu koji je proteklog vikenda održano u Sutomoru.
Četvrto ljetnje izdanje ovog takmičenja okupilo je 130 boraca iz 14 klubova iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije, Kanade, Albanije, Kosova, Hrvatske, Ukrajine, Poljske, Austrije, Kolumbije, Bjelorusije i Crne Gore. Mata Leao je osvojio 34 medalje - 19 zlatnih, sedam srebrnih i osam bronzanih. Drugo mje-
sto pripalo je, kako organizator navodi, velikom iznenađenju, ekipi Zmajeviti - Bar koju većinom čine takmičari iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, dok je treće mjesto zauzeo Brotherhood iz Sarajeva. Pehar za najboljeg seniorskog takmičara turnira otišao je u ruke Nikole Perovića (Mata Leao), osvajača dvostrukog zlata - u kategoriji profesionalaca do 98 kg i apsolutnoj (open).
Najbolji mladi takmičar je Petar Džudović (Mata Leao).
- Može se sigurno reći da je ovaj turnir potvrdio da regionalna scena ima novu senzaciju, a to
je najbolji takmičar iz intermediate divizije Vuk Džudović (Mata Leao) koji je blistao i u profesional diviziji, zatvorivši kategoriju sa klupskim drugom Perovićem. Najbolji u ,,ligi“ početnika bio je Sarajlija Imad Jojić iz kluba Brotherhood – saopštili su organizatori.
U redovima najuspješnijeg kluba, Mata Leao, zlatne medalje osvojili su đeca i juniori Dimitrije Jovićević, Oleg Ilin, Nikša Đurović, Dobrivoje Janković, Petar Ilin, Vasilije Stojović, Petar Džudović, Vuk Raičković, Luka Đukanović, Milana Joviće-
vić, Elena Jovanović (dva zlata), a kod odraslih Aleksa Rašović, Vuk Džudović, Branka Mujović, te Jelena Jovanović i Nikola Perović po dva zlata. Srebrni u konkurenciji đece i juniora bili su Stefan Jovanović, Uroš Tomić, Balša Sinđić, Milana Jovićević, kod odraslih Miljan Marić, Vuk Džudović i Migel Giraldo Bronzu su uzeli Oleg Ilin, Nikša Đurović, Boris Ilin, Andrija Lekić, Aleksa Šuković, Marijan Boljević, Vuk Džudović i Darko Brkanović - Iza nas je možda najkvalitnije izdanje ovog takmičenja sa borbama za koje tvrdim da su svjetske klase. Posebnu pažnju privukle su borbe Perović (Mata Leao) - Nurmagomedov (Universal Fighters), Vuk Džudović (Mata Leao) - Aleksandar Mihailović (MTT), Vuk Džudović (Mata Leao) - Magomed Omarov (Zmajeviti) i dječji trileri Jovićević (Mata Leao) - Pavićević (MTT), Janković (Mata Leao) - Miakišev (Ratiborets Beč), Stojović (Mata Leao) - Babailov (Ratiborets). Čestitam svim takmičarima jer su svi zajedno doprinijeli da ovo bude praznik ovog prelijepog i korisnog sport –izjavio je trener pobjedničke ekipe Mladen Jokmanović. R. A.
ku priliku koju dobije gledao da iskoristi. Nakon tri godine prelazi iz Jute u Finiks Sanse, gdje je igrao prošle sezone, u ekipi koja je nakon trejda Deandre Ejtona promijenila koncept i okrenula se više niskoj petorci.
– U najboljoj sezoni, kao član Jute bilježio je 4,7 poena i 4,2 skoka po meču. Naš tim će mu
biti prvi van SAD i nadamo se da će 212 cm visoki momak, koji i dalje ima samo 24 godine, biti strah i trepet za svakoga ko pomisli da uđe u reket –poručili su iz Budućnosti. Budućnost je prethodno dovela Rašida Sulejmona , Đor đija Jovanovića , Džuvana Morgana i Matea Drežnjaka N. KOSTIĆ
Osnivač „Amazona“ zainteresovan za Boston Seltikse
PODGORICA – Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Džef Bezos zainteresovan je za kupovinu Boston Seltiksa. Bezos, osnivač „Amazona“, čija se imovina procjenjuje na gotovo 200 milijardi dolara, planira da preuzme vlasništvo nad aktuelnim šampionom NBA lige. Cijena se kreće otprilike oko šest milijardi dolara, što je za dva više nego što je Met Išbija platio za Finiks Sanse.
Trenutni vlasnik Irving Grusbek kupio je ovu franšizu tokom sezone 2002/03. za tada rekordnih 360 miliona dolara. Franšiza se trenutno procjenjuje na više od pet milijardi dolara. Bezosovo ime se spominjalo i u priči oko kupovine NFL tima Vašington Komandersa. Takođe, spominjalo se i da je zainteresovan da preuzme Sijetl Sihokse kada je vlasnik Pol Alen umro 2018. godine. R. A.
Gradski linijski prevoz putnika od juče se odvija po redovnom redu vožnje
Gradski linijski prevoz ponovo se odvija po redovnom redu vožnje.
Nakon privremenih izmjena, uvedenih početkom jula zbog smanjenog protoka putnika tokom ljetnjih mjeseci, gradski autobusi od juče ponovo primjenjuju redovni red vožnje na svim linijama. Gostujući na Gradskoj RTV, pi-ar Gradskog linijskog prevoza Jelena Pejović najavila je i uvođenje novih gradskih
linija, uz modifikaciju postojećih.
- Aktivno se radi na planiranju novih linija kako bi se olakšala svakodnevna putovanja korisnicima gradskog prevozakazala je Pejović. Ona je dodala da će i ove godine biti obezbijeđen besplatan prevoz za učenike osnovnih i srednjih škola.
- Učenici koji posjeduju mjesečne karte za prevoz od prošle godine mogu ih produžiti od 2. septembra na šalteru u zgra-
di Skupštine glavnog grada i to svakog radnog dana i subotom od 8 do 15 sati. Oni koji prvi put uzimaju kartice dužni su da zahtjev predaju lično i fotografišu se na licu mjesta - kazala je Pejović, uz napomenu da će povlastice za gradski saobraćaj, tj. mjesečnu kartu po cijeni od 20 eura, biti obezbijeđene i za penzionere. Od 1. jula gradski linijski saobraćaj odvijao se redukovano na sedam linija (L1, L9, L10, L7/15, L19, L20 i L21), na kojima su radnim danima saobraćala po dva autobusa (na 40 minuta umjesto na uobičajenih 20), dok je subotom i neđeljom saobraćao po jedan. Iz gradskog preduzeća Putevi, u čijoj nadležnosti je gradski linijski prevoz putnika, odluku o redukciji broja polazaka donosili su i početkom ove godine (od 9. do 22. januara), s tim što su tada odluka odnosila na sve linije u gradskom saobraćaju. Obrazloženje je tada bilo da je usljed školskog raspusta broj korisnika autobuskog prevoza gotovo prepolovljen u odnosu na uobičajeni. H. P.
Problemi zbog odlaganja otpada u Siti kvartu prijete
Naša očekivanja su da kontejnere postave s druge strane zgrada, uz bulevar, makar na dva mjesta, kako bi smeće mogli da odlažu stanari ovog dijela Siti kvarta. Mislimo da bi bilo praktičnije da ugrade polupodzemne kontejnere, ali neka urade kako misle da treba samo da ih bude dovoljno da zadovolje potrebe ovog dijela kvarta – kazao je jedan od predstavnika stanara Siti kvarta
Stanari Siti kvarta prethodnih su dana o svom trošku uklonili nadzemne kontejnere i betonske niše iz dvorišnog dijela ovog naselja u Ulici Veselina Đuranovića, zato što su se često stvarale velike količine komunalnog otpada oko njih.
Od nadležnih iz Glavnog grada očekuju da što prije obezbijede makar nove dvije lokacije, prema bulevaru, kako bi se zadovoljile potrebe za odlaganjem otpada za ovaj dio nase-
lja u kome u 12 zgrada ima više od 1.000 stambenih jedinica.
OČEKIVANJE
Nekoliko predstavnika stanara ovog dijela kvarta juče je za Pobjedu reklo kako su saglasni da neće dozvoliti njihovo ponovno vraćanje, jer im je to donosilo puno više štete nego koristi – uvijek puno smeća okolo, širenje neprijatnog mirisa i ružnu sliku mjesta u kojem žive. Predstavnici stanara nijesu
htjeli da im se objavljuje ime, ali su rekli da su kontejneri koje su uklonili bili na parceli koja je u vlasništvu etažnih vlasnika, a ne državna imovina, te da su na to imali pravo. Naglasili su da su u posljednja četiri mjeseca nekoliko puta nadležnima ukazivali na problem nepropisnog odlaganja otpada u njihovom kvartu, ali da na to niko nije reagovao, zbog čega su se odlučili da sami riješe ovaj problem tako što su uklonili kontejnere. - Od smeća oko kontejnera i neprijatnih mirisa nije se moglo normalno živjeti niti funkcionisati. Na 12 zgrada u ovom dijelu Siti kvarta, u kojima ima po više od stotinu stanova, bila su ta tri nadzemna kontejnera u dvorišnom dijelu, a od njih se pravila deponija po cijeloj ulici. To nije bilo dobro rješenje. Nijesmo mogli više da trpimo taj problem, jer su nam ti kontejneri donosili daleko više štete nego koristi, pa smo se na nivou skupština stanara dogovorili da ih uklonimo – izjavio je za Pobjedu je-
Treće izdanje manifestacije ,,PG ping-pong – tenis stoni u tvojoj zoni!“
Treće izdanje manifestacije ,,PG ping-pong – tenis stoni u tvojoj zoni!“ biće održano od 14. septembra do 5. oktobra – na četiri lokacije takmičiće se po 16 takmičara i takmičarki, podijeljenih u četiri grupe. Iz Sekretarijata za sport, koji je organizator manifestacije, saopšteno je da se planira i
održavanje osam individualnih kvalifikacionih turnira, šest za muškarce i dva za žene. Nagradni fond manifestacije uvećan je u odnosu na prošlu godinu i iznosiće 2.000 eura: 1.000 je namijenjeno ekipi koja osvoji prvo mjesto, 600 drugo, a 400 treće mjesto. - Finalni turnir će biti ekipnog karaktera - po završetku kvali-
fikacionih takmičenja, organizatori će upriličiti žrijeb, putem kojeg će se formirati osam ekipa sa po četiri člana (dva muškarca i dvije žene). Ekipe će biti podijeljene u dvije grupe po četiri, a takmičiće se ,,svako protiv svakoga“, a po dvije najbolje će se plasirati u polufinale. Potom će biti održan meč za treće mjesto i veliko finale - poja-
dan od predstavnika stanara. Navodeći da sada odlažu otpad u kontejnerima koji su u blizini TC Big fešn i marketa Voli, on kaže da od nadležnih u Glavnom gradu očekuju da što prije postave nove kontejnere.
- Naša očekivanja su da kontejnere postave s druge strane zgrada, uz bulevar, makar na dva mjesta, kako bi smeće mogli da odlažu stanari ovog dijela Siti kvarta. Mislimo da bi bilo praktičnije da ugrade polupodzemne kontejnere, ali neka urade kako misle da treba samo da ih bude dovoljno da zadovolje potrebe ovog dijela kvarta – kazao je predstavnik stanara, uz napomenu da neće dozvoliti postavljanje kontejnera u dvorišnom dijelu.
Smatraju da ovu situaciju treba rješavati po hitnom postupku jer je to prioritetnije nego to da li na nekim mjestima fali drvo, mjesta za parkiranje i sl.
NADLEŽNOST
Zbog ovog problema samostalni odbornik u Skupštini
U dijelu Siti kvarta prema Studentskoj ulici, koji sijeku ulice Maša Đurovića, Dr Pera Šoća i Radoja Dakića, postoje dva polupodzemna kontejnera u dvorišnom dijelu. Jedan od stanara kazao nam je da on i komšije iz njegove zgrade koriste ta dva kontejnera sa komšijama iz još pet okolnih zgrada. Navodeći da u tom dijelu kvarta ima još četiri nad-
glavnog grada i član nestranačke Građanske inicijative ,,21. maj“ Aleksandar Saša Zeković, koji živi u ovom kvartu, pozvao je Upravu za inspekcijske poslove da uspostavi komunalni red u naselju Siti kvart. - Stanari nekoliko zgrada u
zemna kontejnera, on je kazao da je to nedovoljno, s obzirom na veliki broj poslovnih prostora i ugostiteljskih objekata iz kojih se odlažu velike količine otpada. - Ne znam zašto po obodima kvarta ne ugrade još polupodzemnih kontejnera jer je evidentno da fali kontejnera, a uveče se otpad odlaže i oko njih – zapitao se ovaj stanar Siti kvarta.
Siti kvartu samoorganizovali su se preko svojih etažnih skupština i porušili o svom trošku kontejnersku površinu na parkingu u Ulici Veselina Đuranovića. Na taj korak su se odlučili nakon priličnog strpljenja i tolerisanja nerada gradskih inspekcijsklih služ-
snili su organizatori. Pravo da se prijave za nastup na kvalifikacionim turnirima imaju svi građani i građanke koji su navršili 16 godina, uz uslov da se ne nalaze među 50 najbolje rangiranih takmičara na domaćoj ili internacionalnim stonoteniskim rang-listama. U prijavi, koja se vrši isključivo putem imejla pingpongpodgo-
rica@gmail.com, potrebno je navesti ime i prezime takmičara/ke, datum i godinu rođenja, kontakt telefon i lokaciju na kojoj osoba želi da se nadmeće. Prijave traju dok se za svaki turnir ne prijavi 16 takmičara, odnosno, takmičarki. Prijavljene takmičare će organizator putem telefona obavijestiti o programu i satnici turnira. H. P.
bi povodom otpadne komercijalne ambalaže i otpada koji prati rad ugostiteljskih objekata. Nepropisno odstranjivanje otpada nepovoljno se odražavalo po interese stanara okolnih zgrada, na njihovo zdravlje i pravo na zdravu životnu sredinu - naveo je Zeković.
On je istakao da bi se situacija sa otpadom u Siti kvartu mogla ekstremno pogoršati zbog čega je nužna najbrža moguća reakcija Sekretarijata za komunalne poslove, posebno u dijelu davanja saglasnosti na predložene lokacije.
- Do konačnog određivanja lokacija i postavljanja odgovarajućih posuda za odlaganje komunalnog otpada, stanovnicima Siti kvarta i tamošnjim preduzetnicima neophodno je na raspolaganje staviti dodatnu privremenu lokaciju za propisno odlaganje otpada. To može biti, privremeno, i na površinama na kojima se planira izgradnja obrazovnih i zdravstvenih ustanova u tom dijelu grada – predložio je Zeković. Smatra da je neophodno narednih dana i sedmica da se pojača inspekcijski nadzor, a stanari i preduzetnici blagovremeno informišu o lokacijama za odlaganje otpada kako bi se spriječilo formiranje divljih deponija.
- Smeće se već ostavlja na trotoarskim i zelenim površinama jer su građani i osoblje poslovnih prostora lijeni, odnosno, nijesu raspoloženi da po naselju traže posudu za smeće nego računaju da će njihov otpad na odgovarajuće mjesto odnijeti savjesniji komšija ili radnik gradske Čistoće – ističe Zeković. Pobjeda se povodom komunalnih problemima u Siti kvartu pitanjima obratila Glavnom gradu, Sekretarijatu za komunalne poslove i Upravi za inspekcijske poslove, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovore. I. MITROVIĆ
- 14. septembar (subota) – Njegošev park (dva muška turnira)
- 15. septembar (neđelja) – sportsko-rekreativna zona ,,13. jul“ pored kružnog toka na Starom aerodromu (muški i ženski turnir)
- 21. septembar - Blok pet (stolovi u sklopu igrališta pored vrtića ,,Sunce“ (muški i ženski turnir)
- 22. septembar – Pobrežje, park pored Doma zdravlja (dva muška turnira)
- 5. oktobar - finalni turnir – Bemaks park (Tološka šuma)
Ljetnji pljusak juče oko 13 sati donio dugo očekivano osvježenje
Najavljeno nevrijeme, srećom, nije juče donijelo posebne probleme u glavnom gradu. Pravi ljetnji pljusak, koji je trajao tridesetak minuta, donio je samo toliko očekivano osvježenje, pa je bilo i onih kojima nije predstavljalo veći problem to što su se malo skvasi-
li. Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, temperatura vazduha u 13 sati bila je 24 stepena – čime se i ostvarila prognoza da će se dnevna temperatura u kratkom vremenskom intervalu s tropskih visina spustiti i petnaestak stepeni. H. P.
Počela izgradnja privremenog parkinga iza istočne tribine Gradskog stadiona
Na prostoru iza istočne tribine Gradskog stadiona počela je izgradnja privremenog parkinga. Na toj lokaciji planirana je ugradnja grebanog asfalta, postavljanje rampe i kućice na ulazu/izlazu, a izgradnja privremenog parkinga sa 90 mjesta trebalo bi da bude završena do 1. septembra. Plan je da ovaj parking donekle rastereti prebukirani postojeći parking iza stadiona i bar malo olakša odvijanje saobraćaja u Ulici 19. decembra. Direktor gradskog preduzeća Sportski objekti Aleksandar Vučković kazao je da radove izvode gradska preduzeća Putevi i Parking servis, sa kojima su dogovorili podjelu prihoda. H. P
Priprema terena za izgradnju privremenog parkinga
Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Blizna; Sarajevska, 8. jula, Zetskog odreda i Franca Rozmana; dio Gradca; Mosorska; dio Buronja, Gola Strana, dio Stare Zlatice; - od 8 do 18: kompletno područje Kuča; - od 8.30 do 9.30: dio Zlatice prema strelištu; ,,Holandske sestre“ i zgrade oko njih, dio park-šume Zagorič i dio naselja oko groblja u Zagoriču. H. P.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Ah, da vide svjeta puci ostali Iz nizinah, od kud vida nema, Krst ov’ slavni, nepobjeđen igda, Vrh Lovćena što se k nebu diže...
Ne bi trome prekrstili ruke Dok vi za krst podnosite muke.“
(M ažuranić, „Smrt Smail-age Čengića“)
Nema toga ko poznaje „krst ovi slavni vrh Lovćena što se k nebu diže,“ koji neće priznati svetu i čistu istorijsku istinu, da je Crna Gora bila vazda nepobjeđena i nezavisna država. Nezavisnost Crne Gore i njeno viteštvo, koje, kao što je rekao veliki Gledston, prevazilazi tradicije viteštva Termopilskih i Maratonskih junaka, sve će se više slaviti i sve će više udivljavati svijet, što se taj svijet bude bolje upoznavao s njenom istorijom. Meni nije, dakle, namjera ovđe dokazivati kakvim osobitim dokazima nezavisnost Crne Gore, jer dokazivati ono, što je najslavnijim djelima dokazano, bilo bi suvišno. Ja ću samo privesti ovđe, što je rekao o toj nezavisnosti jedan od najznamenitijih ruskih državnika, - državni kancelar knjaz A. Čartorijski
Godine 1788. zaratila je Rusija s Turskom. Uzrok ovome ratu bio je taj, što se Rusija počela miješati u poslove Gruzije, koja je izjavila, da želi stupiti u podanstvo Rusije; a i zato, što je Rusija uzela u zaštitu Moldavskoga gospodara Mavrokordata. Rat je Rusiji objavio sultan Selim III, koji se je pri tome nadao, da će pomoću Ingleške zavladati Krimom. U ovome ratu stupila je u savez s Rusijom i Austrija, u kojoj je vladao tada car Josif II Prilikom ovoga rata događa se jedna novost u istoriji Crne Gore. Poznato je, da su od vremena Petra Velikoga ruski vladaoci šiljali crnogorskim vladaocima i narodu gramate za razne zgode, a u
vrijeme ratova za ratovanje; ali ovoga puta i to, koliko mi je poznato, prvi put šilje u Crnu Goru poslanika i gramatu car austrijski Josif II. Ta je gramata napisana po formi onih, koje su šiljali ruski vladaoci. I u njoj se poziva car Josif „на похвалиую ревность и изрядную храбрость съ
коіомъ мужественый народъ Черногорскій всегда се подвизавао вѣру и славу свою бранити и защищавати.” I u njoj car Josif govori, da ratuje za oslobođenje hrišćana „odъ tiranstva Otomanskія vlasti“. Gramata je pisana i potpisana u Beču 17. aprila 1788. godine. No i ako je gramata cara Josifa
zbog blizine mjesta prije došla u Crnu Goru, no gramata carice Ekaterine II, opet se Ekaterina II prije Josifa II sjetila Crne Gore; jer je ona izdala i potpisala svoju gramatu Crnogorcima 14. marta 1788. godine. Ova gramata poslata je u Crnu Goru s pismom Zaborovskoga tek u maju 1788. godine. S gramatom poslati su u
Nema toga koji neće priznati svetu i čistu istorijsku istinu, da je Crna Gora bila vazda nepobijeđena i nezavisna država. Nezavisnost Crne Gore i njeno viteštvo, koje, kao što je rekao veliki Gledston, prevazilazi tradicije viteštva Termopilskih i Maratonskih junaka, sve će se više slaviti i sve će više udivljavati svijet
Crnu Goru pukovnik Tutolmin i prvi major Drašković; a pri svršetku pisma kaže se, da će biti priposlan i major Rafailo Petrović Crna Gora odazvala se pozivu dva moćna vladaoca, i Gospodar crnogorski, Vladika Petar I, digao je sve listom Crnogorce u rat protivu Turske; a počeli su se buniti i okolni Crnoj Gori hrišćani: Srbi zetski i hercegovački. Austrija u ovome ratu nije imala ratne sreće. Turci su kod Slatine održali potpunu pobjedu nad austrijskom vojskom i odstupili su s takvom brzinom, da u malo što nije i sam car Josif pao u ropstvo. No ni Rusi nijesu u početku rata bili dobre sreće. Tek na godinu dana pošto je započet rat uzeli su Očakov. Poslije su šljedovale znamenite pobjede, koje su održali Suvorov i knjaz Koburški kod Fokšana i Rimnika. Poslije toga uzet je Izmail i gotovo uništena vojska serašćera Ajdosa-Mehmeda. Poslije tih slavnih ruskih pobjeda Turska je bila prinuđena iskati mir, koji je i bio zaključen u Jašu 29. decembra 1791. godine. Rusija se lijepo koristovala ovim ratom. Turska se obvezala u tačnosti ispuniti sve tačke traktata Kučuk-Kajnardžijskoga od 10. julija 1774. godine. Priznala je
Donosimo članak „Dva akta o vjekovnoj nezavisnosti Crne Gore”, istoričara Marka Dragovića, objavljen u cetinjskom književnom listu Luča, broj 3, od marta 1896. godine
vlast rusku nad Krimom. Ustupila je Rusiji sve zemlje među rijekom Bugom i Dnjestrom. Kao što su pobjede ruske prinudile Tursku, da traži mir, tako su pobjede turske prinudile Austriju, da još prije svršetka rata traži mir, i Austrija je ostavila u ratu oba saveznika, Rusiju i Crnu Goru, a zaključila zaseban mir sa Turskom, koji je potpisan u Svištovu 4. avgusta 1791. godine. Tu je Austrija, nagnana možda teškim ratnim položajem, učinila tešku jednu istorijsku nepravdu, naročito prama svojoj tadašnjoj saveznici Crnoj Gori. Car Josif II, zaključujući taj traktat mira, zaboravio je riječi svoje gramate, u kojoj, pozivajući Crnogorce u rat, gleda, tako reći, pred sobom odlično junaštvo, s kojim je junački narod crnogorski „vazda branio svoju vjeru i slavu, a slava ta i sastojala se najviše u tome, što su Crnogorci vazda i vječno sačuvali svoju nezavisnost. U prvome članku toga traktata mira izmefu Austrije i Turske govori se, kako se povraća vječni mir među obje države i na suvu i na moru i na rijekama; takođe i među njihovim podanicima i vazalima, povraća se družba istinita i iskrena, savez potpuni i tijesni i amnestija potpuna i sveopća; prekraćenje svijeh neprijateljstava, nasilja, uvreda učinjenih u tečaju ovoga rata od obje države, ili od njihovih podanika i vazala, koji su primali učešće u ratu uz jednu ili drugu državu, a osobito žiteljima Crns Gore (!), Bosne, Srbije, Vlaške i Moldavske. Po sili te amnestije, oni se mogu vratiti u svoja prva boravišta ili vladavine; vraćaju im se sva prava i u miru oni se mogu koristovati njima, da ih niko ne uznemirava, niti vrijeđa, i nikakve kazne da im ne bude za to, što su se pokazali kao protivnici svoga sopstvenoga suverena (?), ili za to, što su ukazali čast (hommage) imperatorskome i kraljevskome dvoru, kao svome gospodaru. Dakle, ovđe vidimo čisto i jasno, da je austrijska vlada uvrstila Crnu Goru u red turskih vazala. Doista velika istorijska pogreška. (Nastavlja se)
List Cajt objavio je veoma opširnu reportažu iz Srbije koju potpisuje novinarka Franciska Činderle. Ona započinje susretom s porodicom Filipović koja, kako se navodi, već pet generacija žive u dolini Jadra. „To područje je poznato po dobroj vodi za piće, uzgoju svinja i poljoprivredi. A možda uskoro i po najvećem rudniku litijuma u Evropi”, piše autorka. U tekstu se zatim podseća da „Evropska unija, koja želi da bude pionir klimatske neutralnosti, veoma zavisi od sirovina iz Kine. Rukovodstvo iz Pekinga već godinama sledi jasnu strategiju, sklapajući dugoročne ugovore s rudarskim kompanijama u Australiji i Čileu, i kontrolišući velike delove lanca snabdevanja, sve do gotove baterije. Evropa sada želi da učini nešto da se tome suprotstavi.”
Zato je, piše Cajt, „nemački kancelar Olaf Šolc otputovao sredinom jula u Srbiju, zajedno sa potpredsednikom Evropske komisije Marošem Šefčovičem, da tamo potpiše sporazum o strateškom partnerstvu u sirovinama sa tom zemljom. Evropski, a posebno nemački proizvođači automobila žele da smanje zavisnost od Kine uz pomoć rudnika u Srbiji”, piše nemački list i pritom posebno navodi kompaniju Mercedes-Benc, čiji su predstavnici takođe bili tada u Srbiji.
POSVAĐANO SELO
„Rudnik će biti izgrađen nedaleko od Gornjih Nedeljica, malog sela sa oko 800 stanovnika u kojem živi i porodica Filipović”, navodi nemački list. Ali, „problem litijuma je zabio klin u malo selo. Komšije koje su nekada zajedno slavile svadbe i druge proslave više ne razgovaraju jedni s drugima i međusobno se nazivaju izdajicama. Priča se da su se čak i dvojica sveštenika pravoslavne crkve posvađala oko toga da li litijum treba da ostane u zemlji ili da bude eksploatisan.”
„Čini se da je selo podeljeno u dve grupe. Oni koji su se dogovorili s Rio Tintom i prodali im svoje kuće i njive, i oni koji to odbijaju. Porodica Filipović pripada drugoj grupi. Kompanija im, kažu, još nije dala ponudu, ali je jasno da će je oni odbiti. ‘Nećemo prodati naše njive. Mogu samo na silu da nam ih uzmu’, kaže Zoran Filipović.”
OBEĆANJA RIO TINTA
Spor oko litijuma izaziva nemire i u čitavoj zemlji, piše Cajt. „Pre nekoliko godina u Beogradu i drugim gradovima Srbije održane su velike demonstracije protiv rudarskog projekta. Posle posete kancelara Šolca sredinom jula, desetine hiljada ljudi ponovo je izašlo na ulice. Mnogi strahuju da bi rudnik mogao da zagadi vodu za piće u regi-
Litijum iz Srbije je „blago za njemačku automobilsku industriju“, ali tu je i pitanje „zašto Njemačka sama ne kopa svoj litijum“, piše list „Cajt“. Kako se navodi, tu postoji „i politička komponenta“
onu i izazove štetu po životnu sredinu.”
„O ovom projektu moramo da pričamo na osnovu činjenica”, kaže Emil Atanasovski, predstavnik Rio Tinta s kojim je novinarka razgovarala u Beogradu. On tvrdi da „niko nije primoran da proda svoju kuću” i obećava: „Posle 40 godina vratićemo zemlju ljudima onakvu kakva je danas.”
Međutim, kako piše nemački list, „Srbija je sve samo ne pionir energetske tranzicije. Zemlja proizvodi većinu električne energije iz uglja, a ulaganja u elektrane često su dolazila iz Kine. Na ulicama često prolazite pored bilborda kompanije za prirodni gas Gasprom s kojih se apeluje na srpsko-rusko prijateljstvo. I sada od svih mesta, ta zemlja treba da postane motor evropske elektromobilnosti?”
Tome se nada predstavnik Rio Tinta Atanasovski. On za Cajt kaže: „Želimo da izgradimo najmoderniji rudnik litijuma u Evropi. To će podići standarde za sve rudnike u Evropi.”
ZAŠTO NJEMAČKA
SAMA NE KOPA LITIJUM?
„U dolini Jadra, međutim, ljudi ne razumeju zašto oni da plaćaju cenu za novu tehnologiju. ‘Zašto Nemačka sama ne kopa litijum?’, pita se Vladimir Filipović.
Cajt piše: „Tačno je da Nemačka ima nalazišta litijuma, ali do danas ne postoji rudnik, postoje samo takozvani istraživački projekti, uključujući one u Rudnim gorama u Saksoniji ili u Altmarku (u Saksoniji Anhalt). I tamo raste otpor ruda-
renju, između ostalog i zbog zabrinutosti da bi voda za piće i zemljište mogli da budu kontaminirani.”
„Upravo to je ono što brine i ljude iz doline Jadra”, piše Cajt, ali i dodaje da Rio Tinto „obećava ljudima u dolini Jadra da će moći da nastave da obrađuju svoja polja oko rudnika.” Kompanija „isključuje mogućnost da će se toksične otpadne vode ispuštati u reke i da polja više neće moći da se obrađuju, kako strahuju stanovnici.”
Cajt je o planovima razgovarao i sa stručnjacima nemačkog Saveznog zavoda za geologiju i prirodne resurse. Njihova procena je da je „proces rudarenja u podzemnom rudniku u principu uporediv s drugim podzemnim rudnicima, na primer sa iskopavanjem kalijumove soli u Nemačkoj. I tamo poljoprivreda može i dalje da se odvija na površini, iznad podzemnih rudnika i u blizini rudnika”, navode nemački stručnjaci i naglašavaju: „Svaki
rudnik je u krajnjoj liniji industrijski objekat gde se moraju preduzeti odgovarajuće mere za zaštitu životne sredine.”
EU I NJEMAČKA SE „OTVARAJU ZA UCENE” Rudarski projekat u Srbiji ima ujedno još jednu, političku komponentu, piše Cajt. I postavlja pitanje: „Kolika je cena koju plaćaju Nemačka i EU?” Zatim navodi: „Predsednik Aleksandar Vučić sve autoritarnije vlada Srbijom, slično kao Viktor Orban u Mađarskoj, ali s tom razlikom što Srbija nije deo EU, već kandidat za članstvo. Strogo govoreći, država bi trebalo da pokrene reforme, ali se dešava suprotno. Poslednji parlamentarni izbori u decembru 2023. protekli su u senci optužbi za manipulaciju glasanja.”
Autorka je po tom pitanju komentar potražila od Vedrana Džihića, politikologa sa Univerziteta u Beču. On kaže: „Olaf Šolc u Srbiji pravi istu
grešku kao što je to svojevremeno uradila Angela Merkel s Rusijom. Oni se oslanjaju na promene kroz trgovinu i nadaju se da će moći da vežu autoritarni režim za Zapad kroz bliske ekonomske veze. Ali, to je zabluda. Otvarate se za ucene”, upozorava Džihić za Cajt. POTVRDA IZ MERCEDESA
„Vučić u svakom slučaju može mnogo da dobije i može da poveća svoj ugled širom Evrope”, piše list i navodi da je „‘Krem de la krem evropskog biznisa’ došao da potpiše ugovor o sirovinama, uključujući i predstavnike Mercedes-Benca.” Predstavnica Mercedesa za Cajt je potvrdila da je ta nemačka automobilska kompanija već u pregovorima s Rio Tintom. Nije želela da komentariše detalje, ali je rekla da je reč o „mogućnosti dobijanja litijuma iz srpskog rudnika u jadarskom kraju”.
„Sasvim je moguće da će Mercedes-Benc u jednom trenutku napajati svoje automobile litijumom koji se nalazi duboko ispod njiva porodice Filipović. Oni za sada i dalje sede pod hrastom u svom dvorištu, za stolom na kojem su domaća šljivovica i slatko od smokava i raspravljaju šta dalje. Rio Tinto je ponudio poljoprivrednicima u dolini kredite za kupovinu poljoprivredne opreme, a obećao je i da će im otkupiti urod. Ali, Filipovići ne veruju da će to povrće ubuduće moći da se jede”, zaključuje svoju reportažu iz doline Jadra nemački list Cajt.
„PRLJAVI POSAO”
Litijum u Srbiji tema je i za berlinski list Tagescajtung, koji u svojoj rubrici „Debata” donosi tekst Aleksandera Roterta. Za njega se navodi da je „politikolog koji od 1991. istražuje bivšu Jugoslaviju, radio je 20 godi-
na za UN, NATO, OEBS, OHR i EU, uglavnom na sprovođenju mira na Zapadnom Balkanu, a kao potpukovnik nedavno je radio kao savetnik za interkulturalne operacije Bundesvera za strane misije”. U tekstu pod naslovom „Fatalna politika smirivanja”, Rotert, između ostalog, ocenjuje da je „Šolcov litijumski dogovor pogrešan, jer je Beograd počeo da sprovodi Miloševićev velikosrpski plan”. Jadarit iskopan kod Loznice„Svi argumenti koje iznose zagovornici ovog ‘prljavog posla’ se ili mogu opovrgnuti ili su lažni, jer srpske rezerve litijuma predstavljaju oko jedan odsto svetskih. EU bi mogla da uvozi litijum iz ‘neproblematičnih’, demokratskih država kao što je Australija. Dakle, ne mora da podržava jednog od poslednjih agresivnih autokrata u Evropi”, piše autor. I još: „Nemačka bi takođe mogla da kopa sopstvene rezerve litijuma, ali to verovatno ne bi bilo preporučljivo s obzirom na zagađenje životne sredine i predstojeće izbore. Ali, Srbija deluje kao da je veoma daleko i Berlinu očigledno nije stalo do veoma aktivnih i hrabrih srpskih aktivista za zaštitu životne sredine.”
„VELIKOSRPSKI PLAN”
Za autora je bila „zanimljiva i smirena reakcija ambasadora Rusije u Srbiji Aleksandra Bocana Harčenka na nemačko-srpski litijumski sporazum: ‘Nikada nisam čuo ništa od predsednika Srbije Aleksandra Vučića što bi nas navelo da pretpostavimo da će Srbija da promeni svoju politiku’. Toliko o onima koji misle da mogu da kupe Vladu Srbije”, piše Rotert uz opasku da „i dalje ima nemačkih i evropskih predstavnika vlasti koji su mišljenja da je Vučić garant stabilnosti na Balkanu i da ga treba podržati.” Autor u svom komentaru podseća na ratove devedesetih koje je „započeo Vučićev prethodnik i bivši šef, predsednik Srbije Slobodan Milošević”. Navodi da su, iako je „kao i u svakom oružanom sukobu, bilo ratnih zločina na svim stranama, svi izvori, od nevladinih organizacija za ljudska prava kao što su Amnesti internešenal ili Hjuman rajts voč, pa do Komisije eksperata Ujedinjenih nacija za ratne zločine i američke obaveštajne službe CIA, došli do zaključka da su tokom rata preko 80 odsto ratnih zločina u Bosni počinili Srbi izvršioci, s namerom da se osvojene oblasti ‘očiste’ od nesrba. Ta ‘etnička čišćenja’, odnosno masovna ubistva, uključujući i genocid, nisu bila ‘nusproizvod’ agresivnog ratovanja, već njegov cilj”, smatra nemački politikolog. On postavlja i pitanje: „Zašto je ovo i dalje relevantno 30 godina kasnije?” I na njega odgovara ovako: „Zato što je srpska vlada u Beogradu počela da sprovodi Miloševićev velikosrpski plan u delo.”
Na kraju, zaključak Aleksandera Roterta glasi: „Sve to bi trebalo da navede kancelara Šolca da razmisli o tome s kim sklapa ‘dilove’ i šta je sve u igri”.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Crna Gora
Vlada Crne Gore
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosiocu projekta „SKY TOWERS INFRASTRUCTURE“ doo iz Podgorice donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1513/5 od 14.08.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat infrastrukture za mobilnu telefoniju (antenski stub i elektroenergetsko napajanje za mobilnu telefoniju) na lokaciji „BA44 – Lovnica“, na dijelu katastarske parcele broj 331, KO Donja Lovnica, opština Rožaje.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
žUputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije za zaštitu životne sredinu, a preko ovog organa
Utorak, 20. avgust 2024.
Iv.br. 496/24; 1106/24; 1108/24; 1109/24; 1381/24; 1382/24; 1386/24; 1531/24; 1533/24; JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CRNOGORSKI TELEKOM’’ AD Podgorica, Moskovska br.29, koga zastupa Dejan Vuković, advokat u Vuković i partneri AOD, protiv izvršnog dužnika Piperović Đorđija iz Podgorice i drugih, dana 19.08.2024. godine, shodno članu 45 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donijela je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Pozivaju se izvršni dužnici: 1. Piperović Đorđije iz Podgorice, ul. Studentska br.16, 2. Vučinić Tihomir iz Podgorice, Partizanski put bb, 3. Sandić Ivana iz Podgorice, ul. X Crnogorske brigade bb, 4. Filipović Dušanka iz Podgorice, ul. Save Kovačevića bb Ramada, 5. Radulović Davor iz Podgorice, ul. Pilota Cvetkovića i Milojevića br.10, 6. Delić Milivoje iz Podgorice, ul. Casn-a br.13, 7. Ražnatović Predrag iz Podgorice, ul. Anvoja br.68, 8. Petričević Ivana iz Podgorice, ul. Admirala Zmajevića br.42, 9. Mirotić Filip iz Podgorice, ul. Srednjoškolska br.15, da se u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrate postupajućoj javnoj izvršiteljki na adresi 13. jula br.18, Podgorica ili pozivom na broj telefona 067/500-840, radi uručenja rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima sledećih poslovnih oznaka: Iv.br. 496/24; 1106/24; 1108/24; 1109/24; 1381/24; 1382/24; 1386/24; 1531/24; 1533/24 kao i rješenja o troškovima od 02.08.2024 .godine istih poslovnih oznaka. Ukoliko se izvršni dužnici u ostavljenom roku ne obrate postupajućoj Javnoj izvršiteljki, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi same stranke, odnosno izvršni dužnici.
Podgorica, dana 19.08.2024. godine
POTREBAN vozač C kategorije radno iskustvo 2 godine.
POTREBNI radnici za slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380
JAVNA IZVRŠITELJKA
Snežana Pavličić s.r
Utorak, 20. avgust 2024.
Dana 19. avgusta 2024. u 39. godini, zaspala je naša ljubav, naš osmijeh
ANA RADUNOVIĆ - STOILJKOVIĆ
21.2.1986 – 19.8.2024.
Sahrana će biti obavljena u krugu porodice i Aninih najbližih prijatelja, na Novom bežanijskom groblju u Beogradu.
Ožalošćeni:
suprug MARKO, ćerka ANDREA, majka BILJANA, otac ŽELJKO - CAJA, sestra MIA i brat NIKOLA sa porodicama, baka STANKA, baka MILA, tetke VESNA i ALEKSANDRA sa porodicama i ostali članovi porodica RADUNOVIĆ i STOILJKOVIĆ
Dana 19. avgusta 2024. preminula je naša draga
DARA Mišova MRVALJEVIĆ rođena RAIČKOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli na Cetinju 20. avgusta od 11 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju - Cetinje.
Ožalošćena porodica:
ćerke ZORICA, IVANKA - MILKA i NADA, brat RATKO, kao i ostala rodbina MRVALJEVIĆ i RAIČKOVIĆ
U neizmjernom bolu i tuzi opraštamo se od naše drage sestrične
Prelijepa, hrabra i neponovljiva Ana, ostaćeš zauvijek u našim srcima.
Porodici iskreno saučešće.
Tetke SLOBODANKA MIJAJLOVIĆ i SLAVICA MILOŠEVIĆ sa porodicama
Dana 17. avgusta 2024. umrla je
TEREZA Đokova MASLOVARIĆ rođena BRACI profesor
Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice, 18. avgusta 2024. u selu Božiće - Andrijevica.
Kuća žalosti: Jadranski put 35 - Budva
OŽALOŠĆENA PORODICA
Dragi prijatelju
Počivaj u miru
LELA i VESO IVANOVIĆ
872
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav
Sa tugom se opraštamo od naše jetrve i strine DARE
Njen dragi lik zauvijek će nam ostati u najljepšem sjećanju.
ZORICA, IVANA, JOVANA i ANA 900
Draga
DEJO, BRANKA, MIJO i RAŠO
Draga naša majko
Uvijek ćemo te se sjećati kao nekoga ko je bio oličenje poštenja, dobrote i ljubavi. Počivaj u miru. BOJAN, BOBAN i JOVANA BOGAVAC
Voljena naša
Sve si nam bila i dom i rod, uzdanica i snaga naša. Bogatstvo je bilo imati te, ljepoto naša. Bez tebe biće sve drugačije. Blagoslovena da si anđeoska dušo, u vječnom miru sa našim neprebolom.
Kćerke ZORICA, IVANKA i NADA
Godinu dana je otkad nije sa nama naša baba i svekrva
LJEPOSAVA ĆOROVIĆ
Čuvamo te od zaborava.
899
Posljednji pozdrav
Višedecenijsko prijateljstvo, protkano najfinijim, prvo najbližim komšijskim, a kasnije i kumovskim odnosima mlađih generacija, napravilo je od naše dvije porodice, jednu.
Zato i mi tugujemo, ali ćemo te se sa posebnim pijetetom uvijek rado sjećati...
Dostojanstvena i odmjerena, tiha i nenametljiva, časna sutkinja, požrtvovana supruga i majka... dobar čovjek.
Tako otmena žena se rijetko rađa, a kao takva do samog kraja, još rjeđe umire...
Porodica SIMONOVIĆ
896
Hvala ti na nesebičnom žrtvovanju i najljepšim uspomenama koje si nam ostavila da te po njima pamtimo.
LJEPOSAVA ĆOROVIĆ
Nedostaješ za sve što je prošlo. Nedostaješ za sve što dolazi. Tvoja posvećenost i neumorna briga za sve nas ostavila je neizbrisiv trag u našim životima. Sa nama si u našim sjećanjima, susretima sa porodicom i prijateljima. Čuvamo te sa puno ljubavi u srcu i mislima, beskrajno zahvalni na svemu
Tvoji: ZORICA i GORAN
Ćerka GAGA sa porodicom 888
Porodica tvoga sina BORA
Prije godinu dana, na današnji dan otišla je u nezaborav naša majka, svekrva, baba i prababa
LJEPOSAVA Obrenova ĆOROVIĆ
Ljubav i briga kojom nas je obasipala obavezuju nas na vječno sjećanje i ponos što smo je imali.
Sin DRAGAN, snaha ZORICA, unučad IVANA, JANKO i MILICA i praunučad VJERA, BJANKA, ĐINA i PETAR
Dana 20. avgusta 2024. godine navršava se godinu dana od kada je umrla naša draga
LJEPOSAVA Obrenova ĆOROVIĆ rođena JANJUŠEVIĆ
Njen častan život ispunjen ljubavlju, požrtvovanjem i brigom za sve nas ostaće nam kao svijetao putokaz u budućnosti.
Ožalošćeni: sin DRAGAN, kćerka DRAGICA, brat RADOMIR, sestre NJEGOSAVA i KOSARA, snahe OLIVERA, ZORICA, RADOJKA i LIDIJA, unučad, praunučad, bratanići, bratanična, sestrić, sestrične i ostala rodbina ĆOROVIĆ i JANJUŠEVIĆ
MIŠKO KONTIĆ
Moj voljeni Miško, danas je tvoj 79. rođendan. Teško je reći „srećan ti rođendan”, jer nijesi pored mene. Neka ti nebeski anđeli čestitaju jer si među njima, ali u mojim tužnim mislima si uvijek pored mene. Počivaj u miru i spokoju i znaj da te volim. Tvoja supruga MAJA
Utorak, 20. avgust 2024.
Godina i dvije godine od kada nijesu sa nama
NIKICA DARKO VUJOŠEVIĆ VUJOŠEVIĆ
Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje, ne liječi tugu i ne umanjuje prazninu koja je ostala vašim odlaskom. Kao što smo obećali držimo se zajedno i pazimo na djecu. Počivajte u miru.
Vaši: LJILJANA, DRAGANA, DUBRAVKA, GAVRILO, ŠPIRO, JELENA, UNA, OGNJEN i NINA
873
Jedno tužno sjećanje na prerano ugašenu mladost, na našeg
875
1978 – 2017
Dragi Ugo, tvojim odlaskom ostavio si nam čežnju da nas kroz život prati, ali naša ljubav, ponos i sjećanje na tebe nikad prestati neće.
U vječnom bolu za tobom tvoji NAJMILIJI
MILODARKA VUKAŠIN – BELO ĐUROVIĆ
Navršavaju se tri godine od smrti moje drage tetke i 19 godina od smrti dragog tetka. Uvijek ću se rado sjećati i čuvati Vas od zaborava Vaša LINA sa porodicom
Sestri i sestriću
ANĐI i RATKU
Vaš trag u našim životima je toliko snažan da ćete zauvijek biti dio nas VLADO
879
Godinu je dana od smrti našeg dragog prijatelja
NIKICE VUJOŠEVIĆA
Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava, dobri i plemeniti čovječe. Hvala ti za divno i iskreno prijateljstvo. Prijatelji MIRKOVIĆI
SJEĆANJE
STEVKA MAROVIĆ
20.8.2010 – 20.8.2024
Zahvalni za divna sjećanja na ljubav i sigurnost kojima si nas darivala. Volimo te Tvoja PORODICA
874
2017 – 2024.
LJ. ROGANOVIĆ
Nije lako živjeti sa bolom, tugom i uzaludnim nadanjima! Voli te tetka NADA VUKIĆ sa porodicom
876
Dragi naši
ANĐE i RATKO
Zauvijek su sa nama vaša dobrota i dostojanstvo LJUBO sa porodicom
20. 8. 2016 23. 8. 2005
ANĐA RATKO supruzi i majci sinu i bratu
Ljubav i tuga se vašim imenima zovu. Zaborava nema BRANKO i RADA 883
Sedam je godina od kada nas napusti naš
Ljuba ROGANOVIĆ
S ljubavlju te pominjemo, po dobru pamtimo i u srcu čuvamo.
VESNA BOŠKOVIĆ sa porodicom
Pet godina je od smrti našeg voljenog NIKOLE
Vrijeme koje prolazi ne može ublažiti bol i tugu za tobom. DUJO, ZLATE, NIKO, NATAŠA, NOVAK i ANA
Sedam godina je prošlo od kada nijesi sa nama
VELJKO Ljuba ROGANOVIĆ
U našim srcima čuvamo te od zaborava. VOJISLAV ROGANOVIĆ sa porodicom
NIDŽO
Vrijeme ne liječi ništa samo te dovoljno smiri da prihvatiš ono što moraš. Ponosu moj. Stric SRĐA sa porodicom
891
