Dnevni list Pobjeda 22.08.2024

Četvrtak, 22. avgust 2024. | Podgorica, Crna

! RATU U UKRAJINI

Predsjednik Vlade na burnoj vanrednoj konferenciji za medije saopštio da su napadi na njega i PES na društvenim mrežama organizovani, opozicija optužbama uzvratila na ocjene premijera

Spajić: Prate me dvije kriminalne grupe koje podržavaju

dvije

JOŠ JEDNA ŽRTVA FEMICIDA: Policija utvrđuje pod kojim okolnostima je došlo do zločina u podgoričkom naselju Masline

političke opcije

Premijer je ocijenio da su optužbe tviteraša bezazlene. Problem su nansije i logistika koje obezbjeđuju dvije kriminalne grupe, bezbjednosni sistem se bavi njima. Nemam problem da me ljudi slikaju, ali estradizacija političke scene prelazi mjeru - rekao je Spajić. Na Spajićeve navode reagovao je i šef podgoričkog kluba DPS-a Andrija Klikovac, koji je ironično zaključio da su najveći bezbjednosni izazov Crne Gore tviteraši koji objavljuju slike sa premijerovog Instagram naloga

Zakoni o zakonodavnoj i izvršnoj vlasti kao lijek protiv obesmišljavanja institucija

Bošković uhapšen zbog ubistva Pavićević

Kako saznajemo, žrtva je Boškovića prijavila policiji početkom avgusta, zbog čega je on prekršajno kažnjen. Sudija za prekršaje ga je opomenuo i odredio zabranu prilaska

NIKŠIĆ: Inspekcija rmi „MM Sistem“ naložila da premjesti otpad iz Straševine, mještani nezadovoljni

Gora | Godina LXXX / Broj 21091 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Predsjednik Vlade na burnoj vanrednoj konferenciji za medije saopštio da su napadi na njega i PES na društvenim mrežama organizovani, opozicija optužbama uzvratila na ocjene premijera

Spajić: Prate me dvije kriminalne

grupe

koje podržavaju dvije političke opcije

PODGORICA – Iza dijela naloga na društvenim mrežama i nekih ,,uticajnih“ tviteraša koji me napadaju i prate stoje dvije organizovane kriminalne grupe – saopštio je juče premijer Milojko Spajić na vanrednoj konferenciji za novinare.

Nije htio da precizira o kome se radi jer se, kako je naveo, time bavi bezbjednosni sistem.

– Optužbe tviteraša su bezazlene stvari. Problem su finansije i logistika koje obezbjeđuju dvije kriminalne grupe, bezbjednosni sistem se bavi njima, nema potrebe da se ide sa tim informacijama... Dvije kriminalne grupe su u pozadini tviteraša. Do 2020. kriminalne grupe su podržavale Demokratsku partiju socijalista, a od tada podržavaju najmanje dvije političke partije – rekao je Spajić. Na pitanje koje kriminalne grupe ga prate, te da li se osjeća bezbjedno, ponovio je da ,,uticajni“

tviteraši nijesu problem. – Svi građani imaju pravo da imaju naloge, to je legitimno i nemam problem sa tim. Problem su finansije, logistika. Te dvije kriminalne grupe..., bez-

bjednosni sistem se bavi njima, nema potrebe da se ide u javnost sa njima, dovoljno sam rekao. Nemam problem da me slikaju bilo gdje, osjećam se bezbjedno, ali je to problem bezbjednosnog

aspekta – rekao je Spajić. Upitan ukazuje li to da je bilo propusta u njegovom obezbjeđenju, odgovorio je da će da procijene relevantne službe i nađu najbolje rješenje.

Izvinjenje građanima zbog ljetovanja na Azurnoj obali

Objavljivanje njegovih fotografija iz Francuske, gdje je proveo odmor, nazvao je estradizacijom koja prelazi mjeru. – Što se tiče estradizacije političke scene, organizovane kriminalne grupe su u panici i mi to razumijemo. Politička konkurencija, nažalost, nema program, ni rezultate.

Navedite mi jednu ekonomsku reformu koju je uradila Dritanova vlada, a da ne pominjemo reforme DPS-a. Upravo zbog nedostataka rezultata u prošlosti, oni rade ovo. Svjedoci ste da je negativna kampanja protiv mene i mog tima počela decembra 2020. godine –istakao je on. Spajić se građanima izvinio

zato što je proveo četiri dana u Francuskoj.

– Svjestan sam da veliki dio građana ne može sebi da priušti ljetovanje van Crne Gore. Daćemo sve od sebe da povećamo standard građana kako bismo im to omogućili. Putovao sam ekonomskom klasom, nejjeftinijom. Platio sam to svojim novcem, nijesam uzeo cent

državnih para – kazao je Spajić.

Rekao je i da je u Crnu Goru došao bogat.

– Mogu da priuštim to putovanje, imam dovoljno novca da priuštim bilo koje putovanje pa i u Sen Trope i na bilo koju drugu destinaciju – kazao je Spajić.

Upitan zašto se opredijelio da ljetuje na Azurnoj obali, te da

Optužbe tviteraša su bezazlene. Problem su finansije i logistika koje obezbjeđuju dvije kriminalne grupe, bezbjednosni sistem se bavi njima. Nemam problem da me ljudi slikaju, ali estradizacija političke scene prelazi mjeru. Osjećam se bezbjedno, a da li je bilo propusta u obezbjeđenju tokom mog boravka u Francuskoj provjeriće nadležne službe - rekao je Spajić

Upitan koje stranke stoje iza tih kriminalnih grupa, Spajić je rekao: ,,Mislim da je očigledno“. – Ne želim da spekulišem, ne dijelim operativne informacije, kada Tužilastvo bude trebalo da reaguje ono će to uraditi, mi se time ne bavimo – dodao je Spajić. Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je kazao da su protiv njega oni koji su protiv napretka građana, protiv povećanja stan-

li je možda jeftinija od Crne Gore, rekao je da je svaki cent putovanja sam finansirao.

– Nijedan cent državnog novca nije potrošen. Išao sam na poziv prijatelja sa kojima sam studirao. U vašem pitanju ima dosta istine, 80 odsto porasta cijena se desilo za vrijeme 43. Vlade, inflacija više nije problem, bila je tri zarez nešto posto u julu. Mi smo skoro kao prosjek EU. Problem je

darda jer nije lako kupiti čovjeka koji prima platu od 1.000 eura. – Više nema ljudi koji mogu da se kupuju. Njima je problem što smo sve ono što smo obećali i ispunili. Ispunili smo obećanje o ,,Evropi sad 1“. Imali smo lažnu aferu koja je plasirana tri dana prije parlamentarnih izbora –rekao je Spajić, aludirajući na slučaj ,,Do Kvon“. On je apelovao na građane da

što su toliko porasle cijene, da i malo poraste cijena se osjeća kao veliki problem, a on se nije desio za vrijeme 42. ni 44. već za vrijeme 43. Vlade. Nije problem inflacija, moramo da proizvedemo deflaciju – rekao je Spajić. Ne sporeći da je riječ o globalnom problemu, istakao je da je najveći skok cijena i inflacija zabilježen za vrijeme Vlade Dritana Abazovića

NOVA AFERA: Doskorašnji ministar pravde aktuelnog premijera povezao sa osuđivanim britanskim državljaninom koji od 2017. godine živi

Milović: Džordž Kotrel finansirao i pomagao Spajića i PES

PODGORICA – Doskorašnji ministar pravde i visoki funkcioner Pokreta „Evropa sad“ Andrej Milović optužio je juče premijera

Milojka Spajića, tvrdeći da ga je finansirao i pomagao svjetski poznati prestupnik Džordž Kotrel, koji je hapšen i osuđivan u Sjedinjenim Američkim Državama zbog pranja novca, iznude i ucjene. Milović je to saopštio u objavi na platformi Iks, pozivajući se na informacije insajdera koji su, navodno, prisustvovali sastancima Spajića i Kotrela. Bivši ministar pravde tvrdi da je aktuelnog premijera sa Kotrelom upoznao njegov kum M.T. koji ga je, kako je naveo, spojio sa svjetskim kripto investitorima, od kojih su neki, poput Kotrela, sa one strane zakona. Tvrdi, takođe, da su novčane

donacije dogovarane u Podgorici i na Primorju, a da su se sastanci, uz prisustvo određenih arapskih investitora, održavali na jahtama u Luštici i Porto Montenegru. Kotrel je, naveo je Milović, posjećivao i prostorije PES-a, a sa svojim timom Spajića je pratio i tokom predaja lista za izbo-

Milovićeve tvrdnje potvrdili su juče i iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista u Bijelom Polju iz koga navode da je, tokom kampanje PES-a 2022. godine u tom gradu, Kotrel sa svojim timom pratio i finansirao promociju predaje liste PES-a

re u Pljevljima i Bijelom Polju. - Isti Kotrelov tim, koji je radio kampanju za Brexit Najdželu Faražu, radio je kampanju i Spajiću. Ono što je Spajić ostao dužan, jeste da upozna PES, Agenciju za sprečavanje korupcije i crnogorsku javnost, koliko je novca do sada primio od osuđenog prestupnika Kotrela, a što je sakrio i od članova PES-a, kao i koliko je dobio nenovčane pomoći od Kotrela u vidu opreme, snimanja, montaže i drugih usluga koje je Ko-

trelov tim radio. Prema insajderskim informacijama sa tih sastanaka, Kotrel i M.T. su postavili uslov Spajiću. Tražili su da imaju svog čovjeka u predsjedništvu PES-a, što je Spajić prihvatio, pa je Kotrelov zaposleni postao član predsjedništva PES-a, a kasnije i poslanik u crnogorskom parlamentu, a Kotrel nastavio da finansira Spajića - naveo je Milović. Uz konstataciju da je siguran da će Spajić i njegov šef kabineta Branko Krvavac „odmah

sve negirati“, Milović je na Iksu objavio i dvije fotografije premijerovih susreta sa Kotrelom. Na prvoj fotografiji, kako je pojasnio, dok Kotrelov tim snima Spajića, Krvavac razgovara sa ključnim Kotrelovim čovjekom za kampanje, britanskim medijskim konsultantom Gavejnom Tovlerom, koji je bio glavnokomandujući čovjek za Bregzit. Na drugoj slici vide se, kaže Milović, Tovler, Faraž i Kotrel, kao dokaz njihove veze.

- O svemu ovome pisali su Gardijan i drugi svjetski mediji, a sada imaju i ekskluzivnu fotografiju kao dokaz veze kontroverznog prestupnika Kotrela i Spajića. Kao i sve do sada, iznosim samo istinu i činjenice koje je moguće dokazati, istražiti i utvrditi, što ću nastaviti da radim, u zavisnosti od obaveza oko podgoričkih izbora - naveo je Milović.

Najavio je i da će, ukoliko Spajić bude negirao ove njegove tvrdnje, iznositi nove činjenice i tvrdnje.

- Je li vam sada jasno zašto su spriječili moje obraćanje u Skupštini - pitao je Milović u objavi na Iksu. Da su Milovićeve tvrdnje istinite potvrdili su juče i iz opštinskog odbora Demokratske partije socijalista u Bijelom Polju iz koga navode da je, tokom kampanje PES-a u tom gradu, Kotrel sa svojim timom pratio i finansirao promociju predaje liste tog pokreta na lokalnim izborima 2022. godine.

- Zabrinjavajuće je da se lokalni PES u Bijelom Polju ne ograđuje od optužbi za saradnju sa čovjekom koji se dovodi u vezu sa prljavim poslovima, za što je pravosnažno osuđivan. Da li je u pitanju prećutkivanje saradnje koja je rezultirala izdašnim

Andrej Milović

Milojko Spajić

grupe opcije

im sude prema rezultatima, a ne prema, kako je naglasio, prljavoj kampanji koja se vodi protiv njega i njegovog tima.

– Nama su građani dali zadatak za EU. Za sedam mjeseci dobili smo IBAR, mnoge vlade prije nas nijesu mogle to da odrade. Povukli smo rekordna sredstva iz EU za ulaganje u infrastrukturu, imate EBRD za auto-put, pogledajte sredstva za Željeznicu. EBRD učestvuje i u tenderu kako bi bila bolja transparentnost. Imamo plan rasta i rečeno nam je da nam je plan rasta najambiciozniji od svih zemalja Zapadnog Balkana – podsjetio je premijer.

SLUČAJ ,,KOTREL“

Predsjednik Vlade Milojko Spajić tvrdi da Džordž Kotrel nije finansirao kampanju Pokreta ,,Evropa sad“ (PES) za parlamentarne izbore, što je juče saopštio bivši partijski kolega i nekadašnji ministar pravde Andrej Milović – Nijesmo dobili nikakve finansije niotkud, nego smo podigli kredit od 250.000 eura koji smo vratili i tako smo finansirali kampanju. Svi podaci su javni, ne znam zašto Milović nije to podijelio prije, kada je izgubio fotelju počeo je da prijavljuje, prije je govorio da su to laži, sada to prijavljuje – rekao je Spajić upitan o sastanku koji je imao sa Kotrelom i saborcima iz PES-a.

Upitan da li je u ljeto 2022. u restoranu ,,Buka“ imao razgovor sa Džordžom Kotrelom,

živi i posluje u Crnoj Gori

pojedinačnim koristima, pa je to cijena njihovog ćutanja i poslovanja sa ljudima iz kriminalnog miljea, ostavljamo građanima da prosude. Očigledno je da iza patetike servirane narodu o „iznošenim patikama od vrtića do fakulteta“ i „branju borovnica“, stoje ozbiljni kriptoprevaranti. Dok funkcioneri PES-a i njihovi partneri sarađuju sa svjetskim kriptoprevarantima, iza kulisa patetičnih nastupa na političkoj sceni sakrivena je duboka socio-ekonomska kriza koja, zahvaljujući PES-u i partnerima, ove jeseni očekuje građane Crne Gore – navode iz bjelopoljskog ogranka DPS-a. Premijer Spajić je, sa druge strane, reagujući na Milovićeve navode tokom jučerašnje vanredne konferencije za medije, negirao da je Kotrel finansirao kampanju PES-a, tvrdeći da je ona pokrivena na osnovu kredita od 250.000 eura koji je isplaćen. Spajić se zapitao i zašto je Milović ove tvrdnje počeo da iznosi

DPS: Spajić je grobar razvoja Crne Gore, tviteraši

navodni bezbjednosni problem

Vanredna pres konferencija

Milojka Spajića donijela je novu seriju laži, neistina i prevara aktuelnog premijera, poručili su iz Demokratske partije socijalista.

– Ponavljajući ponovo isprazne brojke, koje u svakodnevnom životu ne znače ništa, jer je, po Eurostatu, životni standard danas na nižem nivou nego 2019. godine, usljed eksplozije cijena koje su direktna posljedica populističke Spajićeve politike – naveli su u reagovanju.

Iz DPS-a ističu i kako građani jako dobro pamte da su i 90-ih godina primali novčanice u iznosu od nekoliko milijardi, ali da su za taj iznos mogli da kupe kesu kafe i kilogram banana usljed divljajuće inflacije zbog eksplozije fiktivne potrošnje, na sličan način kako to, kako su naglasili, Spajić radi ovih dana.

– Ono od čega Spajić bježi su teme razvoja, jer za četiri godine od kad je na vlasti

Jakovom Milatovićem i Filipom Ivanovićem, rekao je da to ,,upravo govori o toj logistici i praćenju“.

– Ne želim da komentarišem, ako ima bilo šta problematično sa bilo kojim sastankom, ako mislite da sam se sastao sa bezbjednosno-interesantnim licem (BIL), djelujte prema bezbjednosnom sistemu i dobićete sve odgovore – podvukao je premijer.

SAVJET ZA ODBRANU

Predsjednik Vlade je dodao da je bio u Crnoj Gori 12. avgusta,

jedino što zna je da realizuje započete projekte DPS-a. Spajić, uprkos svojim tvrdnjama o navodnom uticaju u biznis svijetu, nije uspio za četiri godine da dovede nijednog investitora koji bi uložio bilo što i donio neku novu vrijednost državi –smataraju u DPS-u. Poručuju i da je jedini investitor kojeg je premijer doveo Džordž Kotrel koji je, prema navodima njegovih nekadašnjih saradnika, umjesto u Crnu Goru ulagao u crne fondove PES-a i privatne džepove Milojka Spajića. – Zbog svega navedenog, jasno je da je Spajić grobar razvoja Crne Gore i da je svaki dan njegovog opstanka kao premijera i ove vlade novi dan propadanja naše države – zaključili su u reagovanju.

Na Spajićeve navode reagovao je i šef podgoričkog kluba DPS-a Andrija Klikovac, koji je ironično zaključio da su najveći bezbjednosni izazov Crne Gore tviteraši

ali da je zbog neodložne privatne obaveze bio spriječen da prisustvuje sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost 18. avgusta (40-dnevni pomen njegovom ocu i 20. avgusta ostavinski postupak).

Saopštio je da nije dobio prijedlog predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića da Savjet za bezbjednost i odbranu odlučuje većinom, a ne konsenzusom te nije želio da se odredi po tom pitanju. – Ne želim da odgovaram na medijske navode jer je to neozbiljno. Vlada će se odrediti o tom

Ko je Džordž Kotrel?

Džordž Kotrel britanski je državljanin koji od 2017. godine, pod novim imenom, živi u Crnoj Gori u koju se preselio nakon što je iste godine u Sjedinjenim Američkim Državama odslužio osmomjesečnu zatvorsku kaznu, jer je na darknetu (skriveni dio interneta) nudio usluge pranja novca.

On se u Centralnom registru privrednih subjekata vodi kao vlasnik firme „Private Family Office“ koju je osnovao 23. januara 2020. godine u Tivtu i koja nudi kancelarijsko-administrativne usluge. Njegovo ime vezuje se i za ilegalni kriptomat koji su u junu 2023. godine, pretresom salona „Prive“ u Tivtu otkrili pripadnici Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala. Kotrel je nedavno, prema pisanju britanskog Dejli mejla, kockajući se u jednom kazinu u Budvi, za noć izgubio gotovo 19 miliona eura.

tek kada je „izgubio fotelju“ iako je ranije govorio da su to laži. Oglasio se i PES navodeći kako Milovićeve navode treba da ispita tužilaštvo, ističući da to očekuje i crnogorska javnost koja je „sita dnevnopolitičkog senzacionalizma“. - Iz razloga što je sebe predstavio kao jednog od ključnih ljudi za rezultat PES-a i naglašavao

aktivnu ulogu u svim kampanjama, ako je bilo sporno finansiranje, Milović nije trebao da ćuti, dok je bio u partiji. Interesantno je da se nakon što je smijenjen sa pozicije ministra pravde, bivši član PES-a prisjetio spornih detalja iz kampanje, koje je već sadašnja opozicija senzacionalistički problematizovala, a Milović ih nekada

koji objavljuju slike sa premijerovog Instagram naloga na kojima pije šampanjac od osam hiljada eura u tajkunskom društvu. – Zaista je ANB napravila ozbiljan propust. Nije obavijestila premijera da građani Crne Gore prate influensere iz Srbije – napisao je Klikovac u objavi na Iksu.

Reagovao je i Građanski pokret Ura poručujući da je Spajić nastavio sa komičnim nastupima koji su u krajnjoj suprotnosti sa istinom.

– Spajić je pogubio konce, nastavio da iznosi neistine, manipuliše i istovremeno zasmijava javnost. Tako je u moru svojih obećanja naveo i da će građani u narednim godinama od Podgorice do Beograda putovati za tri sata, a do Prištine za čak 90 minuta, što je zasmijalo svakog ko racionalno razmišlja. Istini za volju, Spajić ovoga puta nije saopštio kada će ispuniti ta data obećanja i koliko će ona koštati – saopštili su iz Ure. Spajića su iz te partije pozvali i da, poput poslanika Vasilija Čarapića, što više izlazi u javnost.

– To je najbolji način da sebi sroza i ovo malo podrške što mu je ostalo, baš kao i autoritet, kojeg odavno više nema – zaključuju iz Ure.

predlogu kada bude formalno upućen – rekao je Spajić i najavio da će doći na sjednicu Savjeta za bezbjednost i odbranu koja je zakazana za 28. avgust. Upitan kako će nastupiti na podgoričkim izborima, Spajić je rekao da još podgorički odbor nije preporučio model Predsjedništvu.

– Podržaćemo svaki model koji podrazumijeva programsko određenje i prati politiku pokreta kojem pripadam. Ima više modela i ubrzo će građanima biti sve jasno – rekao je Spajić. Jovana RAIČEVIĆ

smatrao neosnovanim i neozbiljnim napadima na predsjednika PES-a. Po navodima nekadašnjeg funkcionera PES-a, zaključilo bi se da je Kotrel imao potencijalno sporne krivične radnje i finansiranja, tek kada je Milović napustio političku partiju. Milović, ako je uvjeren u to što priča i smatra da je bilo krivičnih radnji, imao je posebnu odgovornost da kao ministar pravde sve procesuira, kao što je i imao običaj u nekoliko slučajeva do sada. Kao građanin, a pogotovo ministar pravde Milović je morao biti svjestan da prikrivanje krivičnog djela znači i krivičnu odgovornost, pa su se stekli uslovi da prilikom ovih navoda bude saslušan kod nadležnih organa – navedeno je u reagovanju PES-a. Iz tog pokreta ističu i kako je očigledno da Milović više ne krije da svoje političko djelovanje zasniva na kampanji protiv PES-a.

- A sve u sinhronizaciji sa mentorima i sponzorima bliskih DPS-u – zaključili su u regovanju. Đ.ĆORIĆ

Šef poslaničkog kluba Demokrata uputio zahtjev ministru unutrašnjih poslova Bogdanović traži podatke o angažovanju snajperista i ronilaca za potrebe domaćih štićenih ličnosti

PODGORICA – Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović zahtijevao je od svog partijskog kolege i aktuelnog ministra unutrašnnih poslova Danila Šaranovića da mu dostavi podatke o angažovanju snajperista i ronilaca za potrebe bezbjednosti štićenih ličnosti.

Koristeći svoje poslaničko pravo, Bogdanović je u dopisu dostavljenom Šaranoviću, postavio niz pitanja zahtijevajući da mu se traženi podaci dostave hronološki i statistički za svaku od štićenih ličnosti u Crnoj Gori. - Da li je u posljednjih 10 godina bilo slučajeva angažovanja protiv-snajperske zaštite Specijalne antiterorističke jedinice Uprave policije Crne Gore za potrebe bezbjednosti i zaštite domaćih štićenih ličnosti i, ako jeste, kada se to dešavalo, koliko puta i za potrebe kojih štićenih ličnosti. Da li je navedena zaštita pružana prema procjeni ANB-a,

zhtjevu šefa obezbjeđenja ili same štićene ličnosti. Da li je u posljednjih 10 godina bilo slučajeva angažovanja ronilačkog tima Specijalne antiterorističke jedinice za potrebe bezbjednosti i zaštite domaćih štićenih ličnosti i, ako jeste, kada se to dešavalo i za potrebe kojih štićenih ličnosti u Crnoj Gori. Da li je navedena zaštita pružana prema procjeni ANB-a, zahtjevu šefa obezbjeđenja ili same štićene ličnosti – naveo je Bogdanović u zatjevu upućenom Šaranoviću. Đ.Ć.

NSD zagovara široku koaliciju u Podgorici

PODGORICA - Parlamentarna većina, koja je ostala posvećena pobjedi ostvarenoj na sudbonosnim izborima 30. avgusta 2020. godine i koja je danas oličena i u izvršnoj vlasti, treba da izađe zajedno na lokalne izbore u Podgorici, ne bi li odbranila izbornu volju građana koji su tražili slobodu i promjene, saopštio je šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije Dejan Đurović. Đurović ističe da je NSD uvijek spremna da izađe pred sud

građana, ali da je u aktuelnoj političkoj situaciji, kada su prisutne brojne političke kombinatorike pojedinih aktera sa DPS-om, neophodno poslati snažnu poruku da izdaja volje naroda neće proći i da će većina koja je ostala dosljedna pobjedi od 30. avgusta znati da odbrani veliku tekovinu osvojene slobode. – Široka koalicija u Podgorici garantuje da neće doći do prekrajanja onoga za šta su građani glasali na lokalnim izborima 2022. godine – zaključio je Đurović. Đ. Ć.

Rok za registraciju učešća na izborima u Gusinju istekao sinoć u ponoć Liste predalo pet političkih subjekata

GUSINJE – Opštinskoj izbornoj komisiji u Gusinju predato je juče pet lista za učešće na predstojećim lokalnim izborima, zakazanim za 15. septembar. Liste su predali: grupa građana Pokret za Gusinje, koalicija „Srcem za Gusinje“ Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata i Socijaldemokratske partije, Demokratska Crna Gora, koalicija „Zajedno za Gusinje“ Albanskog foruma i Demokratske unije Albanaca, kao i Demokratska partija socijalista.Na

čelu liste grupe građana Pokret za Gusinje je Fadil Uljaj, dok listu koalicije „Srcem za Gusinje“ predvodi aktuelni predsjednik opštine Sanel Balić Izbornu listu Demokrata predvodi Minela Čekić, a koalicije „Zajedno za Gusinje“ Salih Đonbaljaj Na čelu liste DPS-a pod nazivom „Gusinje može bolje“ je Demir Bajrović.Rok za predaju izbornih lista u Gusinju istekao je sinoć u ponoć. Pravo glasa na tim izborima ima 4.617 građana. Đ.Ć.

Boris Bogdanović

Zakoni o zakonodavnoj i izvršnoj vlasti kao lijek protiv obesmišljavanja institucija

PODGORICA - Ministarstva i organi državne uprave pretvoreni su u „feude političkih partija“ kojima pripadnu u političkoj podjeli plijena, smatra advokat Miloš Vukčević, dok poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević aktuelnu situaciju u Skupštini smatra svojevrsnom „diktaturom parlamentarne većine“ za koju zakoni i Ustav Crne Gore ne važe. I, zaista, kada je riječ o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, teško da su svi dosadašnji primjeri kršenja zakona bili tako očigledni, i da su tako „daleko odmakli“, kao što je to bio slučaj u posljednjih skoro pola godine.

Usvajanje bitnih zakona praktično bez rasprave i po skraćenoj proceduri, zanemarivanje opozicije, ali i nepoštovanje svih poslanika, samo su neke od situacija u kojima se predstavnici građana svakodnevno nalaze praktično od konstituisanja aktuelnog, 28. saziva Skupštine Crne Gore. Stavovi koje skoro svakodnevno iznose predsjedavajući Andrija Mandić i premijer Milojko Spajić nerijetko su čak u suprotnosti za važećim zakonima. Nedavna izjava Mandića da bi odluke na Odboru za odbranu i bezbjednost, kao ključno kolektivno tijelo države koje čine isključivo predsjednici Crne Gore, njene Skupštine i Vlade, mogle da se donose većinom glasova, samo je još jedna u nizu najava koje dodatno urušavaju državu i njene institucije.

No, do sada ih niko nije pozvao na odgovornost. Naprotiv, nova vladajuća većina u proširenom sastavu sada postoji samo da bi se što prije usvojili svi akti koji su im potrebni za sprovođenje stranačkih politika. U tome im je dino povremeno stoji na putu izostanak potpisa predsjednika države Jakova Milatovića

OBESMIŠLJAVANJE

Da je stiglo krajnje vrijeme da Crna Gora dobije zakon o Skupštini ili sličan akt koji bi strogo definisao rad parlamenta i njenih članova, smatra opozicioni poslanik Nikola Zirojević (SD).

– Ponašanje pripadnika vladajuće većine, ali i izvršne vlasti, sad već ukazuje da oni preuzimaju stvar u svoje ruke. Oni sve dogovaraju između sebe, uključujući i način funkcionisanja Savjeta za odbranu i bezbjednost, najavljujući poteze koji su daleko od ikakvog pozitivnog primjera demokratije bilo gdje u svijetu – rekao je on za Pobjedu. Kako ističe, neophodni su i zakon o Skupštini i zakon o Vladi.

– Čini mi se da u proteklih tri-

Skupština „protočni bojler“, a Vlada „feud političkih partija“

deset i nešto godina, odnosno od uvođenja višepartijskog sistema, nikad nije bilo više očigledno koliko su ta dva zakona potrebna našoj državi. Iz prostog razloga što smo danas došli u situaciju da se u potpunosti obesmišljava postojanje jedne institucije. Nažalost, Skupština Crne Gore, osim u rijetkim slučajevima kao što je to bilo sa zakonom o državnoj imovini, koji nije usvojen, služi isključivo kao protočni bojler Vlade Crne Gore. Stvari se, narodski rečeno, uglavnom rade preko koljena. Kada su najvažniji zakoni i akti u pitanju, rukovodstvo Skupštine, podržano parlamentarnom većinom, trudi se da što manje vremena opredijeli za raspravu, kako bi uglavnom spriječili predstavnike opozicije da iznesu svu argumentaciju – napominje Zirojević.

Kao primjer navodi izmjenu Poslovnika Skupštine na van-

Kršenje Ustava Crne Gore i najznačajnijih zakona dešava se svakodnevno i vjerovatno će se nastaviti dok se ne podmire apetiti mnogobrojnih konstituenata aktuelne vlasti, smatraju sagovornici Pobjede

rednoj sjednici prošlog petka, te podsjeća da je sve učinjeno u skladu sa zahtjevima parlamentarne većine. – Tako smo dobili novog, drugog potpredsjednika iz reda manjinskih naroda. Daleko bilo da imam nešto protiv da manjinski narodi imaju dva potpredsjednika Skupštine, ali priznaćete da je smiješno kada vidimo da za predsjedavajućim stolom nema više mjesta da bilo ko sjedne. Kao i u Vladi. Ukoliko opozicija predloži svog potpredsjednika Skupštine, na što po Poslovniku do sada ima pravo, osim ako nam i to pravo ne oduzmu, fizički neće biti mjesta da sa predstavnikom Generalnog sekretarijata Skupštine svi sjede za

Opasne izmjene

Kada je riječ o neodržavanju sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost zbog nemogućnosti da se usklade slobodni termini svih njegovih članova, Nikola Zirojević smatra velikim problemom. Situacija za koju Mandić vidi rješenje tako što se odluke neće donositi opštim konsenzusom, već nekom većinom, kaže da predstavlja „opasnu situaciju“.

– To, nažalost, odgovara realnom šefu parlamentarne većine, predsjedniku Nove srpske demokratije i Skupštine Andriji Mandiću. Iako za javnost glumi reformisanog, evropeizovanog političara, on je sve suprotno od toga. On „po dubini“ i te kako rovari po sistemu Crne Gore i sa svojim kadrovima nanosi štetu ovoj državi – ukazuje naš sagovornik.

tim stolom – dodaje on.

On ne osporava pravo da onaj ko ima većinu vlada i donosi odluke, jer parlamentarizam upravo to podrazumijeva. Ipak, do danas niko to nije radio na ovakav način. Smatra da aktuelna većina u parlamentu svoju poziciju posmatra „kao da su iznad svakog zakona i iznad države“.

– Osvajanje većine na parlamentarnim izborima i formiranje vlade ne znači da imate apsolutnu moć i vlast u čitavoj državi, već da biste morali da se pridržavate nekih pravila i zakona, makar dok ih ne promijenite. U konačnom, morate da se pridržavate Ustava Crne Gore, koji je najviši pravni akt u državi. No, oni rade sve suprotno od toga. Uspjeli su da pogaze najvažnije zakone i Ustav više puta. Pa, ukoliko bismo bili kreativni, mogli bismo ovo na neki način da nazovemo diktaturom parlamentarne većine za koju zakoni i Ustav Crne Gore ne važe – zaključuje Zirojević za Pobjedu.

PODJELA PLIJENA

Na sličan način situaciju vidi i advokat Miloš Vukčević, ističući da niti jednoj vlasti ne odgovara donošenje zakona o Vladi i zakona o Skupštini, te da je građanima to sada jasno.

– Nijedna vlast ne želi da bude ograničena zakonom u pogledu strukture same Vlade, broja ministarstava, načina rada Vlade, nadležnosti ministarstava, organizacije i načina rada Skupštine, te njenog odnosa sa Vladom. Ministarstva i organi državne uprave pretvoreni su u feude političkih partija kojima pripadnu u političkoj podjeli plijena. Tako svaki put svjedočimo rekonstrukciji ili izboru Vlade koji se vrši uz kršenje Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave. Izborom pojedinih ministara, još nepostojećih ministarstava, vlast želi da politički dijeli ministarstva, uvodi nova i gasi postojeća. Bez ikakve strategije, dugogodišnjeg plana i cilja, a samo da bi se zadovoljili trenutni apetiti političkih partija i njihovog rukovodstva – napominje sagovornik Pobjede.

Kako je dodao, sjutra ćemo svjedočiti izboru novih ministara čija ministarstva još neće biti formirana.

– Nijesam optimista da će ova parlamentarna većina donijeti zakon o Vladi i zakon o Skupštini, kako su to obećali građanima u izbornoj kampanji, jer je nemoguće postojeću vladu od 26 ministarstava i sedam potpredsjednika uklopiti u zakon o Vladi. Takođe, svjesni

su da Evropska komisija nikad ne bi dala pozitivno mišljenje na takav zakon – dodaje Vukčević. Dalje podsjeća na činjenicu da je prethodna vlada svojevremeno utvrdila Nacrt zakona o Vladi, kojim je bilo predviđeno (samo) 14 ministarstava. – Takav zakon, po svemu sudeći, neće biti usvojen, jer je suprotan aktuelnoj vladi koja ima 32 člana. Da aktuelna vlada, eventualno, pošalje Evropskoj komisiji na mišljenje nacrt zakona o postojećoj vladi sa 32 člana, vjerovatno bi pomislili da je neka greška. Ili da je možda u pitanju akt o organizaciji Savjeta ministara EU, koji broji 27 članova – kazao je naš sagovornik. Za 30. avgust najavljene su dvije nove vanredne sjednice Skupštine na čijem će dnevnom redu, između ostalog, biti zakoni koji prate Program „Evropa sad 2“ i rebalans budžeta, te dva akta vezana za inspekcijski nadzor koje je Milatović vratio na ponovno odlučivanje. Bez potpisa predsjednika ostali su i sporni izmijenjeni zakoni o unutrašnjim poslovima, o energetici i Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, pa je Vlada zatražila da 4. septembra Skupština ponovo vanredno zasijeda i odlučuje o ovim aktima koji će, navodno, biti izmijenjeni u skladu sa preporukama. I sve to u susret lokalnim izborima u Gusinju, Kotoru, Podgorici i Budvi, koji će biti održani do sredine novembra. Kristina JERKOV

Nikola Zirojević

Miloš Vukčević

m. babović

PODGORICA – Vlada će na prvoj narednoj sjednici donijeti odluku kojom će ograničiti marže na veći broj artikala u odnosu na ranije, nakon što su građane konsultovali koje bi još namirnice trebalo da se nađu na toj listi. To je na jučerašnjoj konferenciji za medije saopštio premijer Milojko Spajić dodajući da će to biti iduće sedmice.

Spajić je poručio da je program ,,Evropa sad 2“ samo početak planiranih reformi koje će njegova Vlada implementirati, dodajući da će na kraju mandata standard građana biti mnogo veći nego što bilo ko može i da zamisli. Grube kritike Spajić je iznio na račun trgovačkih lanaca zbog visokih cijena, dodajući da država neće dozvoliti takvo ponašanje, ali i ukazao da je do najvećeg rasta cijena došlo za vrijeme vlade Dritana Abazovića – Supermarketi u mnogim evropskim zemljama su za određene kategorije hrane povoljniji nego kod nas. Inflacija više nije toliki problem, jer je u julu bila nešto preko tri odsto, tako da smo blizu prosjeka u EU. Problem je što su cijene već toliko porasle da se i mali dodatni rast osjeća kao veliki. To se nije desilo ni za vrijeme ove vlade, ni za vrijeme profesorove (Krivokapićeve) vlade, već Dritanove, kada je bilo 80 odsto povećanja cijena i mi sada to moramo da ispravljamo – poručio je Spajić pravdajući to ipak jednim dijelom ratom u Ukrajini i ostalim geopolitičkim dešavanjima. Srednjoročni plan Vlade je da napravi državno preduzeće i tako stvori konkurenciju postojećim trgovačkim lancima, dok je kao dugoročni plan Spajić naveo dovođenje inostranih kompanija, kako marže više ne bi bile toliko visoke. – Moramo da sredimo infrastrukturu, jer dok proizvod dođe u Crnu Goru, on je već skup, jer ih nije bezbjedno dovesti, zahtijeva puno vremena, pokvari se mnogo proizvoda dok dođe, malo je tržište, ne isplati se dovoditi velike količine proizvoda i zato je bitan razvoj infrastrukture što prije – kazao je Spajić.

22. avgust 2024.

Oštre kritike predsjednika Vlade Milojka Spajića na račun trgovačkih lanaca

Cijene hrane u mnogim evropskim marketima niže nego u Crnoj Gori

Srednjoročni plan Vlade je da napravi državno preduzeće i tako stvori konkurenciju postojećim trgovačkim lancima, dok je kao dugoročni plan premijer Spajić naveo dovođenje inostranih kompanija kako marže više ne bi bile toliko visoke

Crna Gora k’o SinGapur

Spajić je prezentovao mjere koje njegova Vlada planira da sprovede po uzoru na Singapur, državu koja je tokom vladavine jednog čovjeka prešla put od jedne od najsiromašnijih, do jedne od najbogatijih država. Tri koraka pomoću kojih je to uspjela, otkrio mu je, kako je naveo, premijer Singapura čiji je otac sproveo te reforme.

– Tri su ključne mjere koje država mora da sprovede, implementacija kreće odmah, neke od njih će biti vidljive kratkoročno, neke srednjoročno, a neke dugoročno. Ekonomski model Singapura je bio da se fokusiraju na ljude, jer nijesu imali nikakve prirodne resurse. Na svu sreću, mi nijesmo pritisnuti da budemo fokusirani samo na ljude, ali filozofija ove vlade i mene lično je uvijek fokus na ljude, a prirodne ljepote i zemljište su bonus, to nije primarni resurs, već su to ljudi –kazao je Spajić dodajući da će to pratiti poreska politika koja će smanjiti opterećenje na

rad na 16,2 odsto na prosječnu zaradu.

Druga mjera, kako je naveo, odnosi se na infrastrukturu, odnosno izgradnju 18 dionica brzih saobraćajnica i auto-puteva, a treća, dugoročna na ulaganje u prosvjetu i obrazovanje. Najavio je da će se realizacijom ovih projekata glavni grad približiti svim gradovima, pa će se do Andrijevice putovati 38 minuta, do Berana 45 minuta, do Bijelog Polja, Žabljaka i Rožaja sat, do Pljevalja sat i po, do Nikšića, Budve i Bara pola sata, do Herceg Novog 50 minuta. Do Beograda će se, kako je najavio Spajić, stizati za tri sata, do Sarajeva za dva i po sata, Zagreba za pet sati, a do Tirane i Prištine za sat i po, odnosno sat.

Favorizovanje

špekulanata

Upitan da prokomentariše to što je predsjednik Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje izmjene Zakona o državnoj imovini, Spajić je kazao da je to bio dio seta zakona kojim bi se

obezbijedio program Svjetske banke od 160 miliona eura, dodajući da je to bio njihov uslov da se usvoje zakoni u vezi obnovljivih izvora energije, čiji dio je i ovaj zakon. – Cilj je da Svjetska banka investitorima preporučuje Crnu Goru, a ne da budemo na njihovim neformalnim crnim listama – poručio je Spajić dodajući da oni ne žele da nas preporučuju kada se o koncesiji nad aerodromima ne odlučuje godinama. U vezi dugoročnog zakupa na 90 godina i plana da se investitorima dozvoli da na državnom zemljištu grade objekte koje bi mogli da prodaju, Spa-

Sprovedeno javno nadmetanje za dio imovine bivše fabrike ,,Radoje Dakić“

Glavni grad platio parcele za saobraćajnice 1,86 miliona eura

PODGORICA – Glavni

grad Podgorica ponudio je da za 1,86 miliona eura kupi dio imovine bivše fabrike ,,Radoje Dakić“ na kojima će biti sagrađene saobraćajnice u podgoričkom Siti kvartu.

Ovo je prvi put da je stečajni upravnik ,,Radoja Dakića“ Miloš Popović raspisao javno nadmetanje za imovinu koju suštinski, imajući u vidu namjenu, jedino i može da kupi grad. Ovog puta opredijeljeno je 1,86 miliona eura za ukupno

5.541 kvadrat na kojima će se graditi saobraćajnice. Popović je, osim ovih šest parcela, ponudio još i 2.718 kvadrata vrijednosti 915,5 hiljada eura, ali je prodaja u ovom dijelu oglašena neuspješnom. Lokalni parlament je u maju donio odluku kojom je predviđena kupovina i preostale imovine za saobraćajnice, ali su za sada obezbijeđena sredstva samo za ovaj dio. Popović je ovu prodaju oglasio na osnovu nove procjene saobraćajnica, pa je cijena kvadrata znatno viša u odno-

su na ranijih 180 eura i iznosi 336 eura po kvadratu. Na nisku cijenu kvadrata, s obzirom na to da je riječ o luksuznom kvartu u Podgorici, ranije su ukazivali advokati bivših radnika, koji i dalje čekaju da se naplate.

Pojedinim radnicima taj proces su ubrzale odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu (ESLJP), pojedini su se već djelimično ili u potpunosti namirili, dok ima i onih koji još nijesu uspjeli da naplate ni jednu od 77 zarada koliko im je dosuđeno

pravosnažnim presudama. Na osnovu šest presuda ESLJP Ministarstvo finansija je nedavno isplatilo 4,75 miliona eura dijelu radnika, dok je država prethodno isplatila 1,5 miliona eura po osnovu presuda Ustavnog suda kojim je utvrđena povreda prava radnika na imovinu i suđenje u razumnom roku. Vlada do 18. oktobra mora da obezbijedi dodatna dva miliona eura kako bi izmirili obaveze prema još 88 bivših radnika čije je predstavke ESLJP takođe usvojio.

jić je kazao da je nepravedno da takvu mogućnost imaju samo turističke, a ne i druge djelatnosti.

– Odbijanjem ovakvog rješenja favorizujemo špekulante koji su tu na kratko, da zarade što više i odu iz Crne Gore. Moramo da damo šansu ljudima sa dugoročnom vizijom i sa niskim maržama. Kompanijama kao što su Lidl ili Aldi koje imaju niske marže i nizak godišnji povrat novca, potrebne su decenije da bi povratili investicije. Oni ne dolaze da otvore dva ili tri objekta, nego 20 ili 30 odjednom, jer im se ne isplati drugačije – kazao je Spajić.

Negirao je da će Fond PIO biti neodrživ i da će bilo kome biti smanjene penzije. Upitan da li je preko poslanika PES-a ,,poturio“ Skupštini Zakon o razvojnoj banci kojom će biti transformiran Investiciono-razvojni fond, Spajić je kazao da ne vidi ništa sporno u saradnji Vlade sa parlamentarnom većinom tvrdeći da nijesu izbjegavali javnu raspravu te da je u mišljenju Vlade ,,jezička formulacija nesrećno spakovana“ u dijelu u kojem se navodi da je Ministarstvo finansija napisalo prijedlog zakona, jer je ono samo dalo mišljenje na prijedlog. M. lekoviĆ

Kada će doći na red ostali radnici koji po pravdu nijesu išli u Strazbur, do sada nijesmo uspjeli da saznamo. Pobjedi je ranije iz Ministarstva finansija rečeno da je u pripremi akcioni plan kojim bi trebalo da bude utvrđen ukupan iznos

neisplaćenih potraživanja za sve radnike, kako bi se, kako su naveli, u razumnom roku i oni namirili. Imajući u vidu da prve presude datiraju još od 2005. godine, razuman rok propustile su sve vlade, od tada do danas. M. lk.

Milojko Spajić na jučerašnoj konferenciji za novinare

Bivša fabrika ,,Radoje Dakić”

PODGORICA - Izvršna direktorica nikšićke EPCG - Željezare Nevenka Janković podnijela je ostavku na tu funkciju. Ona je u zahtjevu za razrješenje navela da je kap koja je prelila čašu to što dio zaposlenih u ponedjeljak nije dozvolio investitorima iz Švajcarske da obiđu pogone Kovačnice i Čeličane, koje uzimaju u dugogodišnji zakup.

– Posljednja dešavanja bila su kap koja je prelila čašu i kao pravi profesionalac i osoba koja baštini sve moralne i poslovne kodekse, obraćam se zahtjevom Odboru direktora da me razriješi dužnosti, jer ne želim da budem izvršni direktor u kompaniji u kojoj sindikalci, umjesto da budu srećni što dolazi investitor i što se otvaraju poslovi koje oni toliko dugo čekaju, vrijeđaju i prijete investitoru s namjerom da ga otjeraju da bi nakon toga imali alibi kako bi oni radili, ali eto nema ko da im obezbijedi posao – rekla je Janković.

Ona je u zahtjevu navela da se na javno objavljenom konkursu za poziciju izvršnog direktora EPCG - Željezara Nikšić, objavljenom 6. decembra prošle godine, prijavila iz uvjerenja da svojim znanjem, radnim iskustvom u metalurgiji i organizacionim vještinama može doprinijeti da fabrika krene putem napretka i prosperiteta.

Opstrukcije

Janković je rekla da su je već prvog radnog dana sačekali dopisi sindikata koji su odisali intencijom da se učini sve da se predstavi protivnikom zaposlenih, a ne nekim ko je dobronamjerno došao da pomogne trasiranju putanje za

Kćerka kompanija Elektroprivrede ostala bez izvršne menadžerke

Direktorica Željezare podnijela ostavku

Dosadašnja direktorica Željezare Nevenka Janković predložila je Odboru direktora da za vršioca dužnosti imenuje Miloša Nikolića, trenutno raspoređenog na radno mjesto šefa službe za saobraćaj, održavanje prostora, objekata i zelenila, ali on to nije prihvatio

napredovanje Željezare. – Mislila sam da je to samo loš početak i pogrešna početna percepcija šefa sindikata i nekolicine zaposlenih okupljenih oko njega i da će to da prestane. Očekivala sam da će te loše navike i pogubne neposlovne prakse po Željezaru da prestanu. Nažalost, kako 9. januara tako i do današnjeg dana bila sam obasipana gomilom dopisa u kojima se ponavlja jedna te ista priča da zaposleni u Željezari žele da rade, ali im neko navodno smeta i ne pruža im dovoljno posla – navela je Janković. Ona je saopštila da je uradila sve u domenu svojih ingerencija i mogućnosti, a u uslovima blokiranih računa i dugova da uz podršku osnivača pokrene veliki broj poslovnih procesa, od izrade i montaže čeličnih konstrukcija za potrebe izgradnje solarnih elektrana, izrade betonskih blokova, renoviranja krovnih pokrivača na proizvodnim i pomoćnim halama, do adaptacije objekata za poslovne prostorije. – Umjesto da zaposleni u fabrici budu zadovoljni što su im

EPCG - Željezara

stvoreni uslovi da rade i zarađuju zarade koje su među najvećima u Crnoj Gori, oni su iz dana u dan iznalazili razloge da pišu dopise, da me zatrpavaju novim zahtjevima, a sve sa ciljem opstrukcije odvijanja bilo kog poslovnog procesa u kompaniji – saopštila je Janković.

Inženjeri: Od dolaska Janković dug uvećan za 1,2 miliona

Sindikat EPCG - Željezare demantovao je da su bilo kome zabranili ulazak u fabriku, dodajući da su investitori u utorak obišli postrojenja. Poručili su bivšoj direktorici da je ,,tužno da poslije svega“ ona ispada žrtva, iako svi znaju kako se ponašala prema radnicima. Tvrde da je Janković izmanipulisala javnost i predstavila sindikalce kao huligane i neradnike. U saopštenju inženjerskog i visokostručnog kadra EPCG - Željezare se navodi

PODGORICA - Kompanija

Plantaže planira da prodajom zemljišta vrati poreski dug koji, prema posljednjim podacima, iznosi oko 13,5 miliona eura, saopštila je direktorica sektora razvoja Sanja Radonjić. Ona je u Jutarnjem programu TVCG kazala da je riječ uglavnom o naslijeđenom dugu kompanije. – Prijedlog koji smo imali je-

da Janković za sedam mjeseci nije održala nijedan kolegijum niti sastanak sa njima, dodajući da se sve vrijeme krila iza radnih tijela i Odbora direktora. Podsjetili su je da je odabrana na ovu poziciju prije završetka konkursa te da su prihvatili njenu želju da se ne sastaje sa njima, smatrajući da ima ,,fantastičan“ biznis plan. Ipak, kako su naveli, niti je bilo plana niti sistematizacije, a radnici, kako tvrde, rade mimo zakona jer su pristali da rade poslove za koje

nijesu obučeni, jer žele da očuvaju fabriku. Kazali su i da je u maju urađena katastrofalna sistematizacija te da skoro nijedno mjesto ne odgovara stvarnom stanju. Visokoškolski kadar je i ukazao da je u momentu dolaska Janković na čelo kompanije dug bio 700.000 eura, a da je trenutno oko 1,9 miliona eura, jer nijesu isplaćivani porezi i doprinosi. U obraćanju javnosti, radnici Željezare su tražili od resornog ministra da se uključi u rješavanje problema.

Ona je kazala da je, uprkos tome, pokušavala da radi na rješavanju nagomilanih problema i kroz naporan rad ukaže jednom dijelu zaposlenih da se jedino radom mogu zaraditi plate i stvoriti uslovi za njihovu redovnu isplatu. – Jedan dio zaposlenih je prihvatio da radi i vukao ogroman dio posla i zahvaljujući njima uspjeli smo da odradimo dio planiranih poslova, ostvarimo prihode i isplatimo sve zarade za prvih sedam mjeseci ove godine. Paralelno sa razvijanjem tih poslovnih procesa vrijedno sam radila na pronalasku investitora koji bi pokrenuo proizvodnju čelika u Željezari i u tome sam zajedno sa EPCG, kao osnivačem, uspjela. I taman kada sam pomislila da dolaze bolji dani za Željezaru, opet su oni isti koji nemaju drugog posla osim da vrijeđaju, psuju, urliču i alkoholišu se, pokušali da uvredama i prijetnjama potencijalnom investitoru i njegovim poslovnim partnerima onemoguće ulazak u fabriku – rekla je Janković. Prema njenim riječima, ponašanje nekolicine sindikalnih predstavnika prilikom posjete

doprinose uz isplatu zarada, prenosi portal RTCG.

potencijalnog investitora Željezari u ponedjeljak bacilo je mrlju na Željezaru, Nikšić i Crnu Goru i poslalo poruku svim važnim činiocima u preduzeću da se zamisle da li takvo ponašanje grupice sindikalnih prestupnika potpomaže kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta ili čini državu nepovoljnom biznis destinacijom.

– Znam da u Željezari ima zaposlenih koji žele da rade i mogu da budu konkurentni na tržištu rada. Sigurna sam da će u fabrici vrlo brzo preovladati razum i da će rad pobijediti nerad. Uradila sam sve da zadržim radnike i da ih ne ostavim bez posla. Uspjela sam da isplatim sve zarade zaposlenima Željezare - navela je Janković.

Ona je saopštila da svojim profesionalnim odnosom prema poslovnim obavezama nije zaključila nijedan ugovor štetan za Željezaru, kao i da nije otuđila nijedan cent sa računa kompanije.

Ona je navela da od Odbora direktora zahtijeva da javno objavi sve troškove koje je napravila izvršna direktorica za sedam i po mjeseci

koliko je bila na toj poziciji. – Sa mjesta izvršnog direktora odlazim čista obraza i mirne savjesti, sa čvrstim dokazima da sam zaposlenima isplatila sve zarade, da u mom mandatu niko nije ostao bez posla i da je bilo sasvim dovoljno posla za sve koji su željeli da rade. Za sva buduća dešavanja u fabrici odgovornost će snositi oni koji su napravili skandal u ponedjeljak prilikom posjete predstavnika renomiranih kompanija Željezari – dodala je Janković.

Odbijanje

Janković je navela i da, u cilju nesmetanog odvijanja procesa i organizacije rada, predlaže bordu da za vršioca dužnosti izvršnog direktora bude izabran Miloš Nikolić, koji je trenutno šef službe za saobraćaj, održavanje prostora, objekata i zelenila. Iz borda nikšićke firme je juče saopšteno da Nikolić nije prihvatio prijedlog da bude vršilac dužnosti te kompanije. – Tokom razgovora sa Milošem Nikolićem u dva navrata u utorak, on nije prihvatio prijedlog da bude vršilac dužnosti direktora. Odbor direktora će u zakonskim rokovima odlučivati o vršiocu dužnosti, u cilju iznalaženja kvalitetnog rješenja – navodi se u saopštenju. Odbor direktora EPCG - Željezara Nikšić saopštio je da očekuje od nadležnih organa da ispitaju sve okolnosti koje su dovele do toga da potencijalni investitori ne mogu da obiđu zakupljenu imovinu. Prije nekoliko dana iz Elektroprivrede je saopšteno da je grupa radnika Željezare spriječila predstavnike kompanije 8B Kapital i njenih partnerskih firmi sa kojima planira pokretanje proizvodnje da obiđu fabriku. Švajcarska kompanija 8B Capital zakupila je proizvodne pogone EPCG - Željezara Nikšić u narednih 50 godina. Iz Sindikata Željezare saopštili su da nikom nijesu branili ulazak u fabriku. Pred dolazak zakupaca, Sindikat Željezare i Unija slobodnih sindikata poručili su da ugovorom o zakupu nije precizirano kakav je status, koja su prava i pod kojim uslovima zaposleni Željezare Nikšić prelaze kod zakupca, kao ni kakav je status 130 zaposlenih koje zakupac nije obavezan da preuzme. Iz Elektroprivrede su im odgovorili da nije i neće biti razmatrana statusna promjena za postojeće zaposlene u kćerki kompaniji EPCG - Željezara Nikšić. s pOpOViĆ / M. LekOViĆ

ste da mi taj problem pokušamo da riješimo prodajom zemljišta koje je isključivo gradsko-građevinsko, a ne poljoprivredno i tako planiramo da vratimo taj dug – na-

vela je Radonjić.

Ona je dodala i da je kroz reprogram duga kompanija uspjela da vrati 2,2 miliona eura, kao i da od ove godine redovno isplaćuju poreze i

– Tako da se trudimo da taj dug ne nagomilavamo – rekla je Radonjić. Ona smatra da će najavljeno uvođenje akciza na vino negativno uticati na poslovanje Plantaža. Radonjić je saopštila i da većina država EU koje imaju razvijenu proizvodnju vina nemaju akcize na vino.

– To neće uticati samo na poslovanje kompanija već na kompletan vinogradarski sektor. Evidentno je da će doći do rasta cijena na tržištu, naročito u tom nekom nižem cjenovnom segmentu, što će uticati na pad prodaje. Pad prodaje će dovesti do stvaranja viškova, što će posljedično dovesti do smanjenja površina pod zasadima – kazala je Radonjić.

Prema njenim riječima, vinski turizam je u porastu, a uvođenje dodatnih opterećenja neće dobro uticati na taj segment. Za aktuelnu berbu u Plantažama fali radne snage, a zarada, kako ističe Radonjić, zavisi od iskustva. Ona je kazala da Plantaže u ovoj godini imaju rast prihoda, ali da je još rano za predviđanje konačnih bilansa. r. e. Planovi kompanije Plantaže

Gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković najavio tužbu zbog pjesme i spota „Srce Srbije“

Besramna zloupotreba kulturnih dobara, simbola i nasljeđa Cetinja

CETINJE – Gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da će Podnijeti tužbu povodom pjesme i muzičkog spota „Srce Srbije“ kojima se vrijeđa kulturno nasljeđe i dostojanstvo Cetinja.

PODGORICA – Premijer

Milojko Spajić saopštio je juče da će konsultovati državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede Andriju Delića o detaljima nalaženja rješenja koje bi pomoglo da se obezbijede sirovine malim drvoprerađivačima nezadovoljnim uslovima prvog ovogodišnjeg javnog poziva za redovnu sječu koji je favorizovao velike firme sa više radnika.

Zbog tvrdnje da su bili otvoreno diskriminisani modelom vrednovanja ponuda za kupovinu drveta, na kojem ponuđena cijena nije bila presudna za kupovinu sirovina, mali drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore protestovali su prošle sedmice ispred Vlade, zahtijevajući poništavanje tendera i raspisivanje novog koji će dati jednaku šansu svima. Sa njima je ispred zgrade Vlade razgovarao državni sekretar Delić. Od njega su dobili uvjeravanje da taj resor, kao i ministar Vladimir Joković, u saradnji sa vladom Milojka Spajića, traži što hitnije, stručno i adekvatno rješenje za prevazilaženje pat pozicije, odnosno model prema kojem niko od malih drvoprerađivača neće ostati bez sirovine i posla. Spajić, sudeći prema odgovoru na konferencije za medije, nije upoznat sa detaljima, ali je obećao da će se informisati i blagovremeno izvijestiti o tome.

-Znam da je gospodin Delić potrošio puno vremena i da se založio za jedno takvo rješenje. Morao bih da ga pitam, tako da ću vam odgovoriti u pisanoj formi – odgovorio je Spajić juče na konferenciji za medije na pitanje Pobjede da li je na pomolu iznalaženje modela. Delić je predstavnicima malih drvoprerađivača iz Rožaja, Berana, Plava, Bijelog Polja i Pljevalja prošle srijede kazao da već postoje naznake rješenja problema.

- Razgovarajući sa ministrom dao mi je do znanja da će i on i članovi Vlade učiniti da vi ne ostanete bez sirovine. Petsto radnika zaslužuju da žive i zarade koru hljeba - jer znamo kako je na sjeveru zarađivati. U ovu situaciju se dospjelo jer je nedostajao dijalog i trebalo je pričati o ovom problemu prije nego je nastao da ne bismo došli do ovoga do čega smo došli. Akcenat ove vlade je na čuvanju sjevera i razvo-

– Prijestonica Cetinje će, u najkraćem roku, iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva i inicirati postupke pred nadležnim domaćim organima i međunarodnim tijelima protiv svih lica odgovornih za nastanak i objavu spota za “numeru” - “Srce Srbije”,

u izvođenju izvjesne Jovane Petrović. Spot na “YouTube” plaformi najgrublje vrijeđa dostojanstvo Prijestonice i njenih građana, te predstavlja besramnu zloupotrebu ne samo kulturnih dobara, već i najprepoznatljivijih simbola i nasljeđa Ceti-

nja – saopštio je Đurašković. Činjenicu da je spot objavljen i da je šteta već nastala, nažalost, ne možemo anulirati, ali, kazao je čelnik Prijestonice, možemo preduzeti sve pravne radnje da se, ubuduće, niko ne usudi zloupotrijebiti naše kulturno nasljeđe. C.G.

Mali drvoprerađivači još čekaju odgovor Vlade i resornog ministarstva na koji način će im biti obezbijeđene sirovine za poslovanje

Delić ponovo na potezu

Od državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Andrije Delića mali drvoprerađivači dobili su uvjeravanje da taj resor, kao i ministar Vladimir Joković, u saradnji sa Vladom Milojka Spajića, traži što hitnije, stručno i adekvatno rješenje za prevazilaženje pat pozicije, odnosno model prema kojem niko od malih drvoprerađivača neće ostati bez sirovine i posla zbog tendera koji je favorizovao velike firme

ju i ostanku ljudi na tim ognjištima, koja ostaju prazna. Zato ćemo učiniti sve da sačuvamo sjever i svaku naznaku njegovog razvoja - poručio je Delić.

Tender broj 2

Umjesto brzog rješenja na relaciji Ministarstvo - Vlada, malim drvoprerađivačima je stiglo obavještenje Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, kojim rukovodi Miloš Rajković, da će biti raspisan tender broj 2 za preostalu šumu koja nije prodata u prvom navratu.

Iz Uprave za šume su saopštili da će, „imajući u vidu pokušaj manipulacije zbog kriterijuma u vidu broja radnika, lokalnog faktora i lokalnog sjedišta privrednog društva“, javni poziv 2 imati samo jedan jedini uslov - a to je cijena.

-Ovim će se razotkriti da li je sve vrijeme iza protesta cilj rušenje ovog menadžmenta Uprave za gazdovanje šumama i lovištima zbog odgovornog rada i rezultata – tvrde u Upravi.

Tender je raspisan u petak, 17. avgusta. Nije precizirano da li takav potez Uprave ima veze sa najavljenim rješenjem na višem nivou ili je uslijedio nezavisno od pokušaja da se, kako je to saopštio sekretar Delić, na relaciji Ministarstvo poljoprivrede – Vlada nađe rješenje koje neće zaobići ni male privrednike i sačuvati njihovo poslovanje.

Aktivista koji zastupa drvoprerađivače iz Rožaja Ervin Kalač kazao je tada da najavljeni sistem vrednovanja ponuda za drugi javni poziv slikovito govori kakav je bio prethodni. -Ako su bili dobri uslovi prvog, što ih mijenjaju u drugom? Sami su potvrdili što su uradili ranije, kada je šuma prodata i po 30 eura nižoj cijeni od ponuđene. Sada ono što je preostalo, a nijesu po povlašćenim

Zbog tvrdnje da su bili otvoreno diskriminisani modelom vrednovanja ponuda za kupovinu drveta, na kojem ponuđena cijena nije bila presudna za kupovinu sirovina, mali drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore protestovali su prošle sedmice ispred Vlade

uslovima kupile velike firme, u vidu mrvica nude malim drvoprerađivačima da se grabimo po sistemu ko da jaču cijenukazao je tada Kalač Pobjedi.

Tražili zašTiTu

Uporedo, mali drvoprerađivači Rožaja i Berana uputili su Agenciji za zaštitu konkurencije zahtjev za intervenciju ka Upravi za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore povodom realizacije javnog poziva 1 za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, raspisanog 11. jula, kojim su, kako navode, jasno i nedvosmisleno u povlašćen i dominantan položaj stavljena preduzeća sa većim brojem radnika.

Iz pojašnjenja koje se navodi u obraćanju Agenciji, kao i obračuna po modelu bodovanja koji je ove godine primijenila Uprava za gazdovanje šu-

mama, proističe da je vlasnik malog preduzeća sa 10 radnika trebalo da ponudi dva i po puta višu cijenu da bi uopšte bio u prilici da kupi sirovinu. Ili, matematički rečeno, ako je firma sa 100 radnika za kubik drveta davala 50, mali drvoprerađivači trebalo je prema bodovnom sistemu da ponude 120 eura za metar kubni drveta da bi uopšte došli u priliku da dobiju jednogodišnju koncesiju. Potom bi im preostalo da aktiviraju mehanizaciju, posijeku drvo koje će, sljedstveno ugovoru sa Upravom za šume, preraditi u sopstvenom pogonu.

Ranije je čelnik Uprave za šume Miloš Rajković u nekoliko navrata obrazložio da je poenta ovogodišnjih pravila javnog poziva bila upravo stimulisanje razvoja drvoprerade i upošljavanja u tom sektoru, a pohvalio se da su postignute i

najbolje cijene do sada.

Kazao je pritom da je time razbijena navika da pojedine firme sa jednim radnikom ili oni koji rade pod tendama dobijaju sirovinu, a kasnije je preprodaju.

Epilog tendera je bio da je šuma prodata velikim firmama po cijeni višoj za euro od početne, ili početnoj, dok manji drvoprerađivači nijesu ispunili uslove konkursa iako su pojedini davali i po 30 eura višu cijenu od početne.

Kao primjer povlašćenog položaja velikih firmi na tenderu, mali drvoprerađivači su u obraćanju Agenciji za zaštitu konkurencije naveli odluku

Uprave za gazdovanje šumama i lovištima u kojoj se vidi da firma sa 17 radnika nije pobijedila na tenderu firmu sa 135 radnika iako je nudila oko 300.000 eura, dok je druga firma ponudila 100.000 eura manje.

Zahtjev Agenciji za zaštitu konkurencije mali drvoprerađivači su poslali uporedo s organizovanjem protesta koji je kulminirao i okupljanjem ispred Vlade prije dva dana, gdje je u r azgovoru sa državnim sekretarom u Ministarstvu poljopri -

vrede, vodoprivrede i šumarstva traženo poništenje tendera i organizovanje novog na kojem bi svi imali fer uslove za konkurisanje. Prema navodima malih drvoprerađivača, samim načinom bodovanja se jasno privileguju velika preduzeća, na način da je malim preduzećima onemogućeno da dođu do sirovine po cijeni koja je na tržištu konkurentna.

-Bodovanje na ovom tenderu za razliku od prethodnih godina je izmijenjeno i to bez saglasnosti nadležnog Direktorata za šumarstvo, na način da se umjesto 80 bodova koje nosi cijena i 20 bodova (10 uticaj na lokalnu ekonomiju i 10 broj radnika) koje nosi tehnička opremljenost, ove godine 55 bodova nosi cijena, a 45 bodova (10 uticaj na lokalnu ekonomiju i 35 broj radnika) nosi tehnička opremljenost. Dodatno je promijenjeno, kako ističu, što je umjesto ranijih godina, kada su sva preduzeća mogla dobiti maksimalno 250 kubnih metara po radniku, ove godine za preduzeća sa više od 10 radnika omogućeno da dobiju količinu od 450 metara kubnih po radniku.

novi proTesTi Kako ni sedam dana od protesta ispred Vlade nemaju odgovor, kao i činjenice da je u međuvremenu raspisan tender broj dva za preostale količine šume koja je, tvrde, lošijeg kvaliteta i nije za pilansku preradu, za 27. avgust su najavili nove proteste i blokadu puta šumskom mehanizacijom na Đurđevića Tari i na putu Berane – Rožaje.

Protest je prvobitno bio planiran u petak, 23. avgusta, ali je zbog ispunjavanja zakonskih pretpostavki i potrebe da ga zvanično najave pet dana prije održavanja odgođen za sljedeću sedmicu. i. periĆ

Državni sekretar Andrija Delić sa predstavnicima malih drvoprerađivača sa sjevera Crne Gore

Nikola Đurašković

PODGORICA - Plaža hotela ,,Hajat“ na Markovom rtu u Boki privremeno je zatvorena za korišćenje dok nadležne institucije ne eliminišu izvor problema koji je prije dva dana uzrokovao izlivanje mašinskog ulja u more, čije je širenje zaustavljeno intervencijom specijalizovanih plovila Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.

– Budući da nam je bezbjednost naših gostiju i zaposlenih na prvom mjestu, plaža je privremeno zatvorena za korišćenje dok nadležni aktivno rade na rješavanju ovog problema – naveo je za Pobjedu generalni direktor hotela Dejan Perić Prema njegovim riječima, usljed vremenske nepogode došlo je do kvara na cijevi u neposrednoj blizini hotela, što je izazvalo izlivanje određene količine motornog ulja na hotelsku plažu.

alarmirali službe

– Menadžment hotela je odmah obavijestio sve nadležne službe o nastaloj situaciji i po prijemu informacije na teren su izašli predstavnici Komunalnog preduzeća Kotor, Komunalne inspekcije, Komunalne policije Kotor, kao i ekološka inspektorka – naveo je Perić u odgovorima na upit Pobjede da li je konkretno utvrđeno kako je kontaminiran taj dio zaliva ispred prestižnog hotela.

„Hajat“ preventivno zatvorio kupalište

Prema riječima generalnog direktora hotela

Dejana Perića, vremenska nepogoda uzrokovala je kvar na cijevi u neposrednoj blizini ,,Hajata“, što je dovelo do izliva ulja. Prema nezvaničnim informacijama našeg lista, riječ je o zaostalom sadržaju iz starog tanka

– Uzorak morske vode sa ovog lokaliteta uzet je oko 20 sati (19. avgusta). Nakon dobijenih rezultata utvrdićemo u kom pravcu će postupak biti vođen – kazao je Anđelić. Uporedo, prema podacima koje je lokalnom radio emiteru Radio Kotor saopštila prije dva dana predsjednica Savjeta Mjesne zajednice (MZ) Prčanj Milana Andrić, dva dana ranije su registrovane otpadne vode nepoznatog porijekla koje se izlivaju na plaži na Markovom rtu koja, kako je kazala, „slovi za hotelsku plažu hotela ‘Hajat’“. Prema njenim riječima, radnici hotela su sadržaj prikupljali i nosili u potok koji se nalazi nešto niže, prema Kotoru.

Kako je ranije saopšteno iz UPSUL-a, širenje uljane mrlje koju je izazvalo curenje sa obale zaustavljeno je, a očišće-

– Kako je informisana MZ nakon prijave jednog od mještana, na lice mjesta je izašla Služba za inspekcijske poslove Opštine Kotor i naložila da se sadržaj iz potoka ukloni, nakon čega su isti radnici hotela to i pokušavali – navela je ona za Radio Kotor. Ocijenila je da su prije tri dana, vjerovatno zbog nevremena, dobili pritužbe od više mještana, stranih i domaćih gostiju, da taj sadržaj i dalje pliva po moru i lijepi se na tijela plivača. Iako su službe UPSUL-a specijalizovane za pomorske akcidente i saniranje izlivanja zagađujućih materija koji se dogode na moru, njihova efektiva je bila uključena budući da je to jedina služba opremljena odgovarajućim „upijačima“ za otklanjanje uljnih materija iz vode i sa obale. i. P. Stručne službe još utvrđuju uzrok izlivanja mašinskog ulja u more na Markovom rtu

no je i kupalište ispred rizorta. Prema podacima Pobjede, UPSUL je reagovao nakon što je dobio obavještenje od inspekcije sigurnosti pomorske plovidbe i Instituta za biologiju mora o tome da se na moru u zalivu pojavila zauljana fleka površine 350 sa 150 metara i počela se širiti zalivom u pravcu Kotora.

Kako je navedeno iz UPSUL-a, Pomorsko-operativni centar je po pozivu angažovao preko Mornarice Vojske Crne Gore čamac EKO-1, koji je korišćen u čišćenju zauljanih materija na površini. – U isto vrijeme naš spasilački čamac SAR-4 i SAR skuter su pristupili čišćenju samog kupališta, tako da je mala količina zauljanih materija brzo

i efikasno prikupljena sa morske površine – saopšteno je iz UPSUL-a.

Naveli su da su o svemu obavijestili inspekcijske službe da utvrde kako je došlo do ekološkog incidenta i preduzmu odgovarajuće istražne radnje. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, sumnja se da je ulje dospjelo do vode iz starog tanka nekadašnjeg hotel-

Nekoliko nevladinih organizacija najavilo da će se boriti protiv rješenja koje je usvojila Skupština da ministar ponovo bira direktore obrazovnih ustanova

Pitaju se čemu služe radne grupe kad se odluke donose naprečac

PODGORICA – Grupa nevladinih organizacija kritikuje što je Skupština usvojila izmijenjeni Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju gdje je propisano da ministar ubuduće bira direktore škola, a ne školski odbor i najavljuju da će njihova predstavnica u radnoj grupi resornog ministarstva insistirati da se vrati pređašnje rješenje.

Poslanički klub ,,Evrope sad“ predložio je izmijenjeni akt, a Skupština ga potom na vanrednoj sjednici usvojila. Međutim, ponuđene izmjene propisa je odbio da potpiše predsjednik države Jakov Milatović, te ih je vratio zakonodavnom tijelu ponovo na odlučivanje. Zamjerio je što se proces izbora direktora, kako je rekao, dodatno centralizuje, a njegova transparentnost smanjuje, što ga čini ranjivim i podložnim politizaciji. Kazao je i da usvojene izmjene

Nevladine organizacije HRA, Juventas, Roditelji, Prima, Forum MNE i CAZAS saopštile su da centralizovani izbor direktora škola ponovo omogućava dominaciju političke podobnosti u vaspitno-obrazovnom sistemu

predstavljaju korak unazad u odnosu na važeće rješenje za koje se očekivalo da bude dodatno unaprijeđeno jačanjem postojećeg mehanizma, a kri-

tikovao je i što nije bilo javne rasprave o ovom aktu, što je –neprihvatljivo. Grupa nevladinih organizacija podsjeća da su oni doprinije-

li da se 2023. godine usvoje izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i izmijeni ovlašćenje ministra da bira i razrješava direktore.

– Ukazujemo i da je u toku rad na izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i da se radna grupa, koju je oformilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, intenzivno od juna bavila pripremom nacrta izmjena. Postavlja se pitanje čemu onda služe stručne radne grupe i javne rasprave, kada se ovako ozbiljna zakonska rješenja mijenjaju naprečac u parlamentu, samo na osnovu političkih dogovora – saopštili su oni.

Oni najavljuju da će insistirati da se vrati rješenje, koje je

sko-rehabilitacionog centra Vrmac, na lokaciji na kojoj je kasnije podignut ,,Hajat“. Tu informaciju nijesmo uspjeli zvanično da potvrdimo. uzorkova N je Načelnik Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor Miro Anđelić kazao je da su preduzeli sve zakonom predviđene mjere i radnje.

aktuelno, da direktore biraju školski odbori.

– Insistiraćemo da se dodatno unaprijede odredbe koje će spriječiti opstrukcije školskih odbora koji ne smjenjuju direktore za koje prosvjetna inspekcija utvrdi kršenje zakona. Svjesni smo da u radu školskih odbora postoje brojni propusti i zloupotrebe. Međutim, ti se problemi mogu i moraju riješiti adekvatnim unapređenjem i preciziranjem zakonskih odredbi, umjesto vraćanja točka istorije unazad i nametanja prosvjeti nove političke kontrole – navode oni. Poslanici Pokreta ,,Evropa sad“ su objašnjavali u Skupštini da su predložili izmjene zakona upravo zato što ne funkcionišu školski odbori, što se dešava u praksi da inspekcija traži od njih da se smijene direktori zato što ne rade posao kako treba, ali da ta tijela to ne čine. Navodili su da su ministarki vezane ruke, ali su nevladine organizacije saopštile da to nije tačno. Iz CGO su kazali da ministar može da raspušti školski odbor, a pojedini poslanici su predlagali, takođe, da treba da se unaprijedi zakon, a ne da vraćaju rješenje da direktore bira ministar, koje se ranije pokazalo

lošim. Kada su predlagači zakona u Skupštini kazali da ponuđeno njihovo rješenje nije savršeno, ali da može da se unapređuje, pojedini poslanici su zatražili da ga povuku, ali se to nije desilo. Nevladine organizacije HRA, Juventas, Roditelji, Prima, Forum MNE i CAZAS saopštile su da centralizovani izbor direktora škola ponovo omogućava dominaciju političke podobnosti u vaspitno-obrazovnom sistemu.

– Omogućava se promocija partijskih poslušnika umjesto samostalnih stručnjaka koji bi morali da obezbijede konkurentnost novih generacija školovanih u Crnoj Gori u Evropskoj uniji – navode ove NVO. Ističu da je isto retrogradno rješenje uvela vlada pod vođstvom DPS-a 2010. godine, kao odgovor na višemjesečne proteste u cetinjskoj gimnaziji 2009. do kojih je došlo jer je ministar odbio da potvrdi odluku školskog odbora o izboru direktora.

– Nedostatke takvog rješenja posljednji put je pokazala odluka ministarke Vesne Bratić da smijeni oko 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova i da sudovi sada utvrđuju da su te smjene bile i nezakonite – naveli su oni. N. Đ.

Intervencija UPSUL-a na moru ispred Markovog rta

Država, odnosno građani plaćaju odštetu zato što je bivša ministarka Vesna Bratić razriješila nezakonito čelnike obrazovnih ustanova

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je po raznim osnovima u dosadašnjem periodu isplatilo 282.344,44 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori, rečeno je Pobjedi iz ovog resora.

Bivša ministarka Vesna Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donešene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije zato što nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. U presudama je ispisano da su oni zato razriješeni nezakonito.

Pošto su direktori dokazali na sudu da su ostali bez funkcije mimo propisa, država je u obavezi da im isplaćuje odštetu, odnosno zarade koje je trebalo da dobijaju do okončanja mandata.

Jedan postupak ,,težak“ 30.000 eura

Država je za sada najviše isplatila 18.000 eura smijenjenom direktoru, a u jednom postupku treba da se direktoru plati i oko 30.000 eura, kazao je Pobjedi nedavno advokat Mihailo Volkov koji zastupa više od 100 smijenjenih direktora škola.

– Država uredno isplaćuje iznose. Primjećuje se da to radi dobrovoljno. Ne ide se prinudno na izvršenje – kazao je Volkov.

Nedavno smo pisali o tome da je zabilježeno osam pravosnažnih presuda u korist smijenjenih direktora škola koji su tražili isplatu materijalne štete zato što ih je bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić nezakonito smijenila. Ti iznosi se, po presudama, kreću u rasponu od 400 eura do nekoliko desetina hiljada eura. Volkov je tada komentarisao

Smijenjenim direktorima do sada isplaćeno 282.000 eura

Visina naknade sa zateznom kamatom zavisi od slučaja do slučaja, koliko je direktoru ostalo do kraja mandata, je li prešao da radi na drugo mjesto ili je potpuno ostao bez posla. Pošto su direktori dokazali na sudu da su ostali bez funkcije mimo propisa, država je u obavezi da im isplaćuje odštetu, odnosno zarade koje je trebalo da dobijaju do okončanja mandata

da visina naknade sa zateznom kamatom zavisi od slučaja do slučaja, koliko je direktoru ostalo do kraja mandata, je li prešao da radi na drugo mjesto ili je potpuno ostao bez posla. Prvostepeni sudovi su odlučili u korist direktora da im se isplati novac u oko 30 slučajeva, ali je za sada pravosnažno njih osam, što su potvrdili viši sudovi u Bijelom Polju i Podgorici. – Najmanji iznos je 400 eura i ispod toga neće biti nijedna presuda, sve su od par hiljada do nekoliko desetina hiljada eura. Prije neki dan je bio predmet na 2.500 eura, pa 13.000 eura. Očekujem da će sve biti okončano u korist direktora, da će im se priznati šteta – rekao je Volkov. Na čekanju je još sto postupaka.

Razriješeni direktori su prije dvije godine na sudu dokazali da su im funkcije oduzete mimo propisa, a onda su pokrenuli sporove da im se nadoknadi materijalna šteta. Ranije smo pisali i o slučaju

smijenjenog direktora podgoričke škole ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.

Iz Ministarstva prosvjete je upozoravano nedavno da bi sudski postupci bivših direktora škola, koje je 2021. godine smijenila Bratić, državu mogli da koštaju najmanje 300.000 eura. Poručivali su da se u postupcima nastoje smanjiti troškovi na način što će se priznavati tužbeni zahtjev u kojima teče parnica, a nastali troškovi dobrovoljno isplaćivati na osnovu pravosnažnih presuda.

Volkov je tražio tada da se sporovi riješe mirnim putem, ali je, ipak, odlučeno na kraju za sudske sporove.

država propustila da prođe JeftiniJe

Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu,

odnosno Centar za rješavanje radnih sporova da se riješe problemi kako bi država imala manje troškove, odnosno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor.

– Država nije odgovorila pozitivno, nažalost, nije imala sluha i razumijevanja da su to postupci u kojima oni maltene nemaju ni izgleda da uspiju – kazao je Volkov.

Istakao je da je rok prolongirao i nauštrb svojih stranaka, nadajući se da će njegov prijedlog biti prihvaćen.

Protiv Bratić je podnijeto i nekoliko krivičnih prijava Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).

U januaru prošle godine objedinjene su dvije koje su podnijete zbog zloupotrebe službenog položaja – jednu je podnio advokat Volkov, a drugu Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi, iako to nije

bilo predmet krivično-pravnog postupka. Napisao je i da smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kojem bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.

regresna tužba protiv bratić

Protiv Bratić su u procesu i regresne tužbe koje je u februaru prošle godine podnijela zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović. Njima se traži da Bratić isplati državi štetu koja je nastala zbog toga što je mimo zakona smijenila direktore vaspitno-obrazovnih ustanova.

U tužbi u koju je Pobjeda imala uvid nije precizirano koja tačno suma se potražuje od bivše ministarke. Navedeno je da će to odrediti vještak finansijske struke.

Bivša ministarka Bratić je reagovala na podnošenje tužbi i kazala da je ,,nečuveno i presedan“ da su pokrenute protiv nje zbog izgubljenih 300.000

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo da se školska godina završava 13. juna 2025. godine

PODGORICA - Školska 2024/25. godina počinje u ponedjeljak, 2. septembra, a završava u petak, 13. juna 2025, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

- Zbog nepotpisivanja i vraćanja izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju na novo odlučivanje, Školski kalendar će biti objavljen početkom školske

godine, u skladu sa zakonskom regulativom - naveli su oni. Iz Ministarstva kažu da nastavljaju rad u cilju unapređenja obrazovno-vaspitnog sistema u okviru kojeg će škole biti savremeno opremljeni objekti u kojima će znanje sticati zadovoljni učenici, a obrazovati ih kompetentni i zadovoljni nastavnici.

Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja da su ostali bez funkcije zato što nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. U presudama je ispisano da su oni zato razriješeni nezakonito

eura u postupku protiv smijenjenih direktora.

Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to nužno bilo kako bi se depolitizovao obrazovni sistem. No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama. n đurđevaC

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju predviđeno je da ubuduće postoje dva klasifikaciona perioda umjesto četiri. Nakon što je na prijedlog poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad taj akt usvojen u Skupštini, predsjednik države Jakov Milatović nije potpisao ponuđeni propis i vratio ga je parlamentu na ponovno odlučivanje. n.đ.

Vesna Bratić

Čekanje zakonske procedure ne utiče na redovan start

Bošković uhapšen zbog ubistva Pavićević

Kako saznajemo, žrtva je Boškovića prijavila policiji početkom avgusta, zbog čega je on prekršajno kažnjen. Sudija za prekršaje ga je opomenuo i odredio zabranu prilaska

PODGORICA - Podgoričanin Miljan Bošković (37) uhapšen je zbog sumnje da je juče oko 15.30 sati ubio nevjenčanu suprugu Biljanu Pavićević (33) u podgoričkom naselju Masline, saopšteno je Pobjedi nezvanično iz policije.

Prema informacijama, osumnjičeni je suprugu ubio nožem.

K ako saznajemo, žrtva je Boškovića prijavila policiji početkom avgusta, zbog čega je on prekršajno kažnjen. Sudija za prekršaje ga je opomenuo i odredio zabranu pri-

laska.

Crnogorska tužilaštva svakodnevno imaju prijave za porodično nasilje, a nemali broj je povratnika. Podsjetimo, prije četiri mjeseca u podgoričkom Višem sudu Ilir Đokaj je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 40 godina zbog ubistva iz niskih pobuda nevjenčane supruge Š ejle Bakije ( 19 ), ranjavanje njenog oca Šabana i nedozv oljenog držanja oružja, na Karabuškom polju u Tuzima 30 . septembra 2021. godine. Bakija je Đokaja prijavljiva-

U Baru, u mjestu Zupci, pretresena kuća bračnog para iz Njemačke

la policiji i, kako je dokazano u sudskom postupku, ubijena je jer je bivšem nevjenčanom suprugu rekla da ne želi da obnovi vezu i da ga ne voli. Nakon ubistva devetnaestogodišnje Bakije organizovan je protest građana, koji su tražili od Uprave policije, Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i tadašnjeg potpredsjednika Vlade za bez-

Jedino Stevović reagovala na femicid

Juče povodom zločina u Maslinama oglasila se Maša Stevović, potpredsjednica OO SNP Podgorica.

- Femicid, kao najekstremniji oblik nasilja prema ženama, predstavlja duboko ukorijenjen problem u crnogorskom društvu, koji zahtijeva hitnu i odlučnu akciju. Svaki život izgubljen zbog rodno zasnovanog nasilja je tragedija ne samo za porodice, već za čitavu zajednicu. Femicid nije izolovan slučaj, to je sistemski problem koji odražava duboko ukorije-

bjednost Dritana Abazovića pokretanje hitne istrage o ovom slučaju nasilja, koje se završilo tragičnim gubit-

njene patrijarhalne norme, rodnu neravnopravnost i toleranciju prema nasilju nad ženama. Danas smo, nažalost, svjedoci još jednog u nizu takvih slučajeva u Crnoj Gori. Naša država bilježi zabrinjavajući broj slučajeva femicida - navela je Stevović. Ona je kazala da se ovaj problem rješava zakonskim mjerama, ali i promjenom društvene svijesti i stavova koji opravdavaju i minimalizuju nasilje prema ženama.

- Država, institucije i društvo moraju preuzeti odgo-

kom mladog života, uprkos činjenici da je nasilje prijavljivano policiji i pravosuđu. Više desetina okupljenih gra-

Krivična prijava za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju u produženom trajanju

vornost i osigurati da se zakoni striktno sprovode, da se nasilnici adekvatno kazne i da se prevencija rodno zasnovanog nasilja stavi u centar svih politika. Svaka žrtva je pokazatelj našeg neuspjeha kao društva da zaštitimo one najranjivije među nama. Zabrinjavajuća statistika ukazuje na hitnu potrebu za reformom pravnog sistema, jačanjem podrške žrtvama nasilja i pokretanjem širokih kampanja za podizanje svijesti o opasnostima rodno zasnovanog nasilja - poručila je ona.

đana nosilo je transparente na crnogorskom i albanskom jeziku. Nosili su i fotografije Šejle i natpise sa porukama

Menadžera tri lokala sumnjiče

za krađu 17.000 eura

PODGORICA - Protiv I. K. (41) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je zloupotrijebivši položaj kao menadžer tri ugostiteljska objekta ukrao više od 17.000 eura.

Njemu se na teret stavlja krivčno djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u produženom trajanju.

BAR - Osam stabljika marihuane, osam drobilica, kao i mini-laboratorija za kućne uslove gajenja marihuane pronađeni su u kući koju koristi njemačka državljanka P. S. i njen suprug u mjestu Zupci u Baru. Kuću bračnog para pretresli su službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Bar,

u saradnji sa službenicima Sektora granične policije. Oni su koristili službene pse koji su im pomogli u otkrivanju droge. Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu P. S. uhapšena zbog sumnje da je izvršila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. A. R.

-I. K. se sumnjiči da je kao zaposleni u jednom pravnom licu u Podgorici, kao menadžer tri ugostiteljska objekta na teritoriji Crne Gore, iz pazara ovog pravnog lica, kao i od depozita, u više navrata, a zloupotrijebivši poziciju na kojoj je bio radno angažovan i pristupa novcu koje je vlasništvo navedenog pravnog lica, iz sefa koji se nalazi u sjedištu pravnog lica, preuzimao

novac koji je bio namijenjen za uplatu pazara, bez znanja i odobrenja odgovornih lica u pravnom licu, čime je sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist, a na štetu pravnog lica u ukupnom iznosu od 17.059 eura - saopštila je policija. Kako su dodali, nakon što bi preuzeo novac namijenjen za uplatu pazara od prethodnog dana i novac od depozita, umjesto da ga uplati u poslovnu banku gdje pravno lice ima otvoren račun, zadržavao ga je za sebe. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu protiv I. K. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u produženom trajanju. A. R.

BRUTALNO PREKINUT ŽIVOT MLADE ŽENE: Sa uviđaja u Maslinama

Biljana Pavićević

Osnovno državno tužilaštvo

podgoričkom naselju Masline Osumnjičenog za porodično nasilje saslušao tužilac u Bijelom Polju

Uprava policije: Ubistvo nakon verbalnog sukoba

Uprava policija saopštila je sinoć da se ,,sumnja da je M. B. (37) danas oko 15.20 časova upotrebom hladnog oružja – noža lišio života bivšu suprugu u naselju Masline, nakon verbalnog sukoba“.

Naveli su da su policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica lišili slobode lice osumnjičeno za krivično djelo teško ubistvo u naselju Masline. -Policija je odmah nakon prijave događaja uspostavila blokadu šireg lica mjesta iz razloga što se izvršilac nakon počinjenog krivičnog djela dao u bjekstvo, gdje je u veoma kratkom roku lociran i lišen slobode. Na licu mjesta je uz prisustvo višeg državnog tužioca izvršen uviđaj, te je pronađeno hladno oružje za koje se sumnja da je sredstvo izvršenja krivičnog djela – saopšteno je iz policije.

M. B. će, kako su naveli u saopštenju, uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost. - Napominjemo da je protiv M. B. bivša supruga koju je danas lišio života podnijela prijavu policiji 1. avgusta zbog prijetnji koje joj je uputio. Policijski službenici su tada, odmah po zaprimljenoj prijavi, preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti te ovo lice doveli u službene prostorije, od njega prikupili obavještenja i sa događajem upoznali tužioca koji se izjasnio da se u radnjama ovog lica ne stiču elementi krivičnog djela - rečeno je iz policije. Protiv njega su, dodaje se, policijski službenici tada podnijeli prekršajnu prijavu zbog prekršaja iz člana 36 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i on je uhapšen. - Osim toga, policijski službenici su izvršili i pretres stana i drugih prostorija koje on koristi u naselju Konik, kojom prilikom nijesu pronađeni predmeti i tragovi koji potiču iz krivičnog djela. Nakon privoda ovog lica kod sudije za prekršaje izrečena mu je zaštitna mjera zabrane približavanja oštećenoj na udaljenosti manjoj od 50 metara koju je danas prekršio i počinio navedeno krivično djelo - stoji u saopštenju policije.

Takođe saopštavaju da, osim te prijave, u prethodnom periodu oštećena osumnjičenog nije prijavljivala policiji, odnosno nema registrovanih krivičnih djela iz člana 220 Krivičnog zakonika Crne Gore – nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici počinjenih na njenu štetu.

„Učite sinove da žene nijesu objekti“, „Pravo na život bez nasilja“, „Pravda ponekad spava, ali nikad ne umire“,

„Juče Šejla, danas ti“, „Ovdje nema sigurnosti, ni kuća više nije sklonište“.

A. RAIČKOVIĆ

Bjelopoljcu osumnjičenom da je prebio suprugu i sina zadržavanje do 72 sata

BIJELO POLJE - Protiv E. DŽ. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je 17. avgusta ispred porodične kuće u Bijelom Polju ošamario suprugu i maloljetnog sina. Na teret mu se stavlja krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

-Iz krivične prijave i priloga uz istu proizilazi da je osumnjičeni E. Dž. dana 17. avgusta 2024. godine, opština Bijelo Polje, ispred porodične kuće,

TIVAT - G. S. (40) uhapšen je zbog krivičnog djela trgovina ljudima.

-On je ovo krivično djelo izvršio na štetu jednog državljanina Bosne i Hercegovine na način što je u periodu od 26. maja do 16. avgusta, uz prijetnju po život i tijelo oštećenog, dovodeći ga u zabludu, zadržavanjem njegovih ličnih isprava i držeći ga u položaju zavisnosti, nad njim imao kontrolu u cilju eksploatacije za rad u jednom ugostiteljskom objektu u Tivtu koji je u vlasništvu izvršioca. Na početku zaposlenja G. S. je doveo u zabludu oštećenog i oduzeo mu pasoš kada je kao razlog za to naveo sačinjavanje ugovora o radu za ovo lice, što nije učinio do dana prijave, saopštila je policija.

lako tjelesno povrijedio članove svoje porodice, suprugu – oštećenu M. DŽ., na način što joj je nakon kraće prepirke prišao i udario otvorenom šakom u predjelu lica, kao i svog maloljetnog sina, kada ga je dva puta udario otvorenom šakom u predjelu lica, navodi tužilaštvo.

Državni tužilac je nakon saslušanja osumnjičenog donio rješenje kojim mu je određeno zadržavanje u trajanju do 72 sata. A. R.

Policija u Tivtu uhapsila osumnjičenog za trgovinu ljudima

Terete ga da je državljaninu Bosne i Hercegovine oduzeo pasoš i primoravao ga na rad

Dodaju da je G. S. 3. avgusta oko 23 časa odveo oštećenog u šumski predio u mjestu Luštica i držeći u rukama podesno sredstvo uputio mu više riječi prijeteće sadržine. -Tom prilikom je od ovog lica oduzeo i ličnu kartu i vozačku dozvolu. Osim toga, izvršilac oštećenom nije isplatio mjesečnu zaradu za jul, na taj ga način dovodeći u položaj zavisnosti -

saopštila je policija. Policija je prikupila obavještenja od više građana, izvršila pretrese na više lokacija i preduzela niz mjera i radnji iz svoje nadležnosti, što je rezultiralo hapšenjem G. S., koji će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost. -Od izvršioca su oduzeta lična dokumenta na ime ošteće-

nog, koja su mu vraćena - navodi policija. Ističu da nastavljaju aktivnosti sa ciljem suzbijanja svih oblika trgovine ljudima, a koje su prepoznate u posljednjem izvještaju Stejt departmenta i međunarodnih partnera, gdje je Crna Gora uklonjena sa liste zemalja koje su pod nadzorom i prepoznata kao država koja ulaže velike napore na tom polju. A. R.

Tivatska policija podnijela krivične prijave protiv šesnaestogodišnjakinje iz Podgorice i maloljetnika iz Bosne i Hercegovine zbog zloupotrebe narkotika

TIVAT - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, OB Tivat, u nastavku intenzivnih aktivnosti na suzbijanju ulične prodaje narkotika podnijeli su krivične prijave protiv dvije osobe zbog zloupotrebe narkotika.

U mjestu Porto Montenegro, pripadnici tivatske policije su kontrolisali maloljetno lice staro 16 godina iz Podgorice kod kojeg je tom prilikom pronađeno manje pvc pakovanje sa sadržajem bijele praškaste materije za koju se sumnja da je kokain.

Tom prilikom kontrolisan je i M. M. (30) iz Kotora, kod kojeg su pronađena tri komada tableta ekstazija.

-Od njih su prikupljena obavještenja na zapisnik, te je policija došla do sumnje da

je maloljetnica u zamjenu za novčanu naknadu licu M. M. dala pomenute tablete, te da je preostalu opojnu drogu koja je kod nje pronađena takođe imala namjeru da proda - navedeno je u saopštenju Uprave policije. Protiv šesnaestogodišnjakinje je po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Sa događajem je upoznat i Centar za socijalni rad u Tivtu radi preduzimanja radnji iz njihove nadležnosti. Takođe, službenici OB Tivat su u mjestu Verige kontrolisali vozilo u kojem su se nalazila dva punoljetna i tri maloljetna lica iz Bosne i Hercegovine.

-Ovom prilikom maloljetnik star 17 godina predao je policijskim službenicima manje pvc pakovanje sa sadržajem opojne droge marihuana - navela je policija. Od svih pet osoba prikupljena su obavještenja na zapisnik u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Tivat, te su policijski službenici nakon preduzimanja aktivnosti iz svoje nadležnosti došli do sumnje da je maloljetnik omogućio uživanje opojne droge marihuana. Sa događajem je upoznat Centar za socijalni rad Tivat, kao i nadležni tužilac po čijem je nalogu protiv sedamnaestogodišnjaka podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga. Osim toga, službenici OB Ti-

vat su od početka avgusta podnijeli prijave protiv sedam lica zbog prekršaja iz Zakona o

sprečavanju zloupotrebe droga. Kod ovih lica su u odvojenim događajima pronađene

manje količine narkotika –marihuana, kokain i ekstazi. A. R.

Tivat

Viši sud u Bijelom Polju

Amandmani Zajednice opština na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu

Precizno urediti odnose između različitih kolektivnih ugovora

PODGORICA – Zajednica opština uputila je set amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, koji će se pred poslanicima Skupštine Crne Gore naći na sjednici zakazanoj za 30. avgust. Generalna sekretarka te asocijacije Mišela Manojlović kaže kako je glavni razlog zbog kojeg su inicirali izradu izmjena i dopuna Zakona o radu i učestvovali u procesu njihove pripreme - regulisanje načina potpisivanja i primjene kolektivnih ugovora, s obzirom na njihov uticaj na finansijsko funkcionisanje opština

– Predlažemo brisanje odredbe po kojoj se kolektivni ugovor primjenjuje neposredno zato što je to u direktnoj koliziji sa sistemskim Zakonom o lokalnoj samoupravi, kojim je utvrđena nadležnost skupština opština da donose odluku o zaradama lokalnih službenika i namještenika. Kada su u pitanju zarade lokalne administracije, sistem lokalne samouprave ne poznaje kolektivni ugovor kod poslodavca već o tome odlučuje skupština opštine, a pravna snaga skupštinskih odluka je nesporna u odnosu na kolektivne ugovore jer se crpi iz sistemskog zakona – navodi Manojlović.

DEROGACIJA

U praksi se, objašnjava, dogodilo da nakon donošenja osporenog Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa i Granskog kolektivnog ugovora za stambeno-komunalnu oblast tokom 2023. godine opštine nijesu vršile njihovo usklađivanje sa skupštinskim od-

KOLAŠIN – Tenderima koji su nedavno završeni omogućena je rekonstrukcija više desetina kilometara seoskih puteva kao i postavljanje javne rasvjete na mostu Vladoš, odnosno „plavom mostu“. Potpredsjednik opštine Vasilije Ivanović najavio je da će ubrzo početi i radovi kako bi se lakše putovalo ka selima i sigurnije prolazilo mostom Vladoš.

On ističe važnost postavljanja javne rasvjete na tom mostu. Radi se o važnom objektu saobraćajne infrastrukture koji je u funkciji duže od decenije, ali nije imao javnu rasvjetu. – Most spaja Jadransku magistralu sa putem Kolašin –

Predloženo je brisanje odredbe po kojoj se kolektivni ugovor primjenjuje neposredno zato što je to u direktnoj koliziji sa sistemskim Zakonom o lokalnoj samoupravi. U cilju rasterećenja građana od nepotrebnih troškova prilikom konkurisanja za posao, treba propisati da samo kandidati koji dobiju radni angažman dostave uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, a ne svi koji apliciraju za radno mjesto, kao što je to sada slučaj

lukama zbog rizika od tužbi zaposlenih i neizvjesnog stava suda po tom pitanju. Primjenjivale su ih neposredno i bez odlaganja i tako derogirale sopstvene odluke u periodu do sprovođenja procedure njihovog usvajanja u skupštini opštine, koja je zahtjevna i traje, te vršile rebalans budžeta, uz dalju eskalaciju problema finansiranja svojih poslova. – Zajednica predlaže da se precizno uredi odnos između različitih vrsta kolektivnih ugovora, uvažavajući specifičnost sistema lokalne samouprave, propiše zakonski rok od šest mjeseci za njihovo usklađivanje i uslovna a ne automatska primjena. Predložene su i odredbe kojima se precizira ovlašćenje jedinice lokalne samouprave da sa socijalnim partnerima potpiše granski kolektivni ugovor kojim reguliše zarade i druga primanja zaposlenih u lokalnoj administraciji i u privrednim društvima čiji je osnivač, kako se ne bi ponovio slučaj da usljed pogrešnog tumačenja zakona Vlada potpisuje granske kolektivne ugovore u ime opština – objašnjava Manojlović. Ona ističe kako je važno ukazati da pitanje zarada i drugih primanja zaposlenih u lokalnoj administraciji regulišu tri zakona koji su u međusobnoj koliziji.

– Sistemski (Zakon o lokalnoj samoupravi), opšti (Zakon o radu) i lex specialis (Zakon o zaradama zaposlenih u jav-

nom sektoru). Pored toga, zarade reguliše i Granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa. U ovakvim slučajevima, u skladu sa ustavnim načelom ujednačenosti pravnog poretka, mjerodavna su rješenja sistemskog zakona, sa kojim moraju biti usklađeni i opšti i posebni zakoni, a naravno i akti niže pravne snage u koje spadaju i kolektivni ugovori –navodi Manojlović.

RADNI SPOROVI

Jednim amandmanom Zajednica opština predlaže da se u cilju rasterećenja građana od nepotrebnih troškova prilikom konkurisanja za po-

sao, propiše da samo kandidati koji dobiju radni angažman dostavljali uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, a ne svi koji apliciraju za radno mjesto, kao što je to sada slučaj. Uvjerenje bi sadržalo ocjenu o zdravstvenoj sposobnosti kandidata za obavljanje poslova radnog mjesta, bez bilo kakvih podataka o zdravstvenom stanju kandidata, a moralo bi se dostaviti poslodavcu najkasnije u roku od osam dana od dana prijema odluke o izboru, ili bi u suprotnom odluka bila poništena. Amandmanom kojim se popunjavaju pravne praznine i precizno reguliše procedura

izbora kandidata za izvršnog direktora privrednih društava i ustanova čiji je osnivač država ili opština, po ocjeni Zajednice opština, prevenirali bi se brojni radni sporovi koje su do sada pokretali i dobijali kandidati prijavljeni na konkurse, a zbog nepostojanja odluke o izboru kandidata. Jedan od amandmana odnosi se na otklanjanje procesne smetnje vezane za dostavu akata zaposlenima, koje su predstavljale formalni razlog zbog koga su poslodavci često gubili radne sporove. Dio amandmana odnosi se na produženje rokova zastare pokretanja i vođenja disci-

Kolašin: Završeni tenderi za puteve i javnu rasvjetu, vrijedni više desetina hiljada eura

Zajednica opština predlaže da Zakon o radu sadrži definiciju državne funkcije kao svake funkcije koja se obavlja profesionalno na utvrđeni mandat na državnom i lokalnom nivou. Mišela Manojlović objašnjava kako taj prijedlog dolazi iz potrebe da se institut mirovanja prava i obaveza iz rada i po osnovu rada funkcionerima za vrijeme trajanja mandata, odnosi i na dio lokalnih funkcionera koji nijesu obuhvaćeni Prijedlogom zakona, a koje prepoznaje Zakon o lokalnoj samoupravi. – Ovim je povrijeđeno ustavno načelo ravnopravnosti i jednakosti građana pred ustavom i zakonom, pa je odredbi potrebno utvrditi retroaktivno dejstvo – ocijenila je Manojlović.

plinskog postupka u slučajevima objektivnih okolnosti ili zloupotrebe prava iz radnog odnosa koje se često vrše u praksi a zbog kojih se postupak ne može voditi. - Budući da je Zakonom o radu uređena procedura utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze, ali da su izosostavljena mnoga procesna pitanja o kojima postoji pravna praznina, predlaže se odredba kojom se upućuje i na odgovarajući procesni zakon po kome će se u tim slučajevima postupati – pojasnila je Manojlović. D.Š.

Mateševo koji je priključni put do auto-puta Mateševo – Kolašin. Spaja dvije kolašinske mikrolokalcije – Žuti i Strelički krš. Saobraćaj njime je frekventan a neosvijetljen ugrožava bezbjednost saobraćaja. Prema tenderskoj dokumentaciji vrijednost radova je blizu 76.000 eura a planirana je i ugradnja tridesetak LED sijalica. Kada most Vladoš ili zasija sa kompletno postavljenom rasvjetom, biće i bezbjedniji za saobraćaj ali biće i jedna vrsta infrastrukturnog ukrasa u večernjim sa-

tima – kazao je Ivanović. Sredstva dobijena od Minstarstva poljoprivrede, nakon što su završeni tenderi, biće usmjerena za rekonstrukciju seoskih puteva. Održavanje nekategorisanih puteva je veliki izazov za prostranu kolašinsku opštinu jer jer njihova ukupna dužina preko 500 kilometara. – Radiće se na putu od Javorja do planine Lole u dužini od 12 km i popravka će, prema tenderskoj dokumentaciji, koštati 20.000 eura. Takođe će se raditi na putu od Vratla ka

Sinjavini i to preko Grkova i Potrka Mandića, a vrijednost radova je 20.000 eura. Planirana je sanacija puta ka katunu Ljuban na Komovima gdje će biti uloženo 19.000 eura. Predviđena je i rekonstrukcija puteva u Prekobrđu, gdje će uložiti 21.000 eura. Sredstvima iz opštinskog budžeta finansiraju se radovi na izmještanju dijela puta na relaciji Jezerine – Vranjak –Raskrnica – Planinarski dom. Taj put će nakon toga biti i kvalitetniji i kraći. – kazao je Ivanović. Dr.D.

O Prijedlogu Skupštna rasravlja 30. avgusta

NIKŠIĆ – Uprava za inspekcijske poslove naložila je privrednom društvu „MM Sistem“ d.o.o. Nikšić da u roku od 15 dana premjesti otpad koji je deponovalo u naselju Straševina – saopšteno je Pobjedi iz tog državnog organa.

U rješenju navode da otpad, među kojem ima i grita, treba premjestiti na lokaciju dozvolom odobrenu za skladištenje i preradu otpada, ili na drugu za koju postoji odgovarajuća dozvola Agencije za zaštitu životne sredine u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom. Nije navedneo da li je ta nova lokacija određena i gdje se nalazi.

– Pri uklanjanju otpada ukloniti i otpad sa okolnog zemljišta, ukoliko je prisutan kao posljedica aktivnosti pravnog lica ,,MM Sistem“ d.o.o. Nikšić na ovoj lokaciji – navedeno je u rješenju.

PRIJAVA

Na problem nelegalno odloženog otpada (nekoliko stotitina tona) ukazali su mještani koji su krajem jula podnijeli prijavu protiv N.N. lica. Osim što je to urađeno bez njihovog znanja i saglasnosti negodovali su i zato što su pretpostavljali da u otpadu ima i grita, za koji su strahovali da je opasan. Iz Opštine je tada saopšteno da nijesu informisani o deponovanju otpada, a iz Agencije za zaštitu životne sredine koja je nadležni organ za to - nijesu izdali dozvolu za deponovanje otpada. Iz Uprave za inspekcijske poslove objašnjavaju da je ekološka inspekcija izvršila nadzor 1. avgusta postupajući po infromaciji koja se odnosila na nasipanje zemljišta u naselju Straševina i postojanje sumnje građana da se radi o opasnom otpadu, kao i nakon dobijene potvrde o navedenim aktivnostima od strane Komunalne policije Opštine Nikšić, na lokaciji u blizini objekata ,,Monteživ“. – U toku inspekcijskog nadzora utvrđeno je da materijal nasut na lokaciji po boji odudara od zemljišta i podsjeća na materijal od pjeskarenja i zemljišta. Tokom nadzora na lokaciji su bili pripad-

Nikšić: Ekološka inspekcija završila nadzor po prijavi mještana dva naselja i izdala rješenje firmi „MM Sistem“

Otpad iz Straševine mora se premjestiti za 15 dana

Izvršni direktor firme, koja je zakopala otpad, tvrdi da je materijal koji su nasipali nastao kao proizvod prerade otpada i da to više nije otpad, ali nije stavio na uvid rješenje Agencije za zaštitu životne sredine koje to potvrđuje. Sa druge strane, nalaz CETI-ja potvrđuje da je u pitanju neopasan otpad – saopšteno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove

nici Uprave policije koji su sprovodili aktivnosti shodno svojim nadležnostima i ovlašćenjima, i nalogu dežurnog tužioca iz ODT-a Nikšić. U toku nadzora pravnom licuCentar za ekotoksikološka ispitivanja upućen je zahtjev da izvšri uzorkovanje materijala i zemljišta sa predmetne lokacije u cilju utvrđivanja karaktera istog, odnosno da li se radi o otpadu, i tada je dobijena informacija da ovo pravno lice već ima zahtjev po tom pitanju od Agencije za zaštitu životne sredine – objašnjavaju iz Inspkecije. CETI je to uradio dan kasnije

u prisustvu izvršnog direktora „MM Sistem“ d.o.o. Nikšić. Prema izvještaju CETI-ja od 12. avgusta, deponovani materijal je klasifikovan kao - otpad od pjeskarenja te da je po karakteru neopasan otpad.

NADZOR

Iz Uprave za inspekcijske poslove dalje saopštavaju da je izvršni direktor „MM Sistem“ d.o.o. Nikšić na zapisnik o inspekcijskom nadzoru dao izjavu da je na zahtjev/molbu mještanina koji ima imanje u mjestu Straševina nasut put shodno ugovoru o donaciji i da je materijal kojim je na-

Mještani: Nećemo grit da proslijedimo komšijama, danas blokada sat i po

Mještani Straševine i Kličeva saopštili su na protestu, koji su sinoć održali kod tunela Budoš, da nijesu zadovoljni rješenjem Uprave za inspekcijske poslove, te da će nastaviti blokade saobraćaja ka Podgorici. Milan Nikčević kazao je kako su informisani da je kompaniji „MM System“ koja je deponovala otpad naloženo da ga ukloni – odnosno premjesti na drugu lokaciju, ispod Trebjese, ali da oni to neće dozvoliti.

– Nećemo da se desi da otpad iz Nikšića završi u Nikšiću. Nećemo da ga proslijedimo komšijama. Nastavljamo proteste, svakodnevnu. U četvrtak ćemo saobraćaj ka Podgorici blokirati sat i po, u petak dva sata, pa se vraćamo na sat, tako smo najavili – kazao je Nikčević. On apeluje na sve državne institucije koje su nadležne da se angažuju i da daju odgovore na pitanja koja im upučuju preko medija. – Pitamo – ko je dozvolio

da otpad iz Bijele izađe i da se kod nas deponuje. Očekujemo i sastanak sa predsjednikom opštine Markom Kovačevićem Predali smo inicijativu predsjedniku Mjesne zajednice da organizuje zbor mještana mjesnih zajednica Straševina i Kličevo. Zbor treba zakazati što hitnije, a da mu prisustvuju predstavnici Opštine, Uprave za inspekcijske poslove, Agencije za zaštitu životne sredine. Ponašanje svih do sada je neodgovorno. Prošao je

sipanje izvršeno nastao preradom neopasnog materijala koji je dodatno pomiješan sa frakcijama kamenog agregata i da je to sada nije otpad već - građevinski materijal koji služi za nasipanje puteva, izradu betona, raznih betonskih elemenata, asfalta, ivičnjaka. Takođe, isti je izjavio da je otpad koji su prerađivali neopasan materijal i da za to imaju prateću dokumentaciju, odnosno izvještaje o ispitivanju koji su sačinjeni od strane CETI d.o.o. Podgorica, te da su preradu otpada vršili po dozvoli Agencije za zaštitu životne sredine.

Na problem nelegalno odloženog otpada (nekoliko stotitina tona) u Straševini ukazali su mještani krajem jula. Osim što je to urađeno bez njihovog znanja i saglasnosti negodovali su i zato što su pretpostavljali da u otpadu ima i grita, za koji su strahovali da je opasan. Iz Opštine je tada saopšteno da nijesu informisani o deponovanju otpada, a iz Agencije za zaštitu životne sredine da nijesu nikome izdali dozvolu

– Izvršni direktor privrednog društva dao je izjavu da je materijal koji su nasipali u mjestu Straševina nastao kao proizvod prerade otpada i da to više nije otpad. Ali, u toku nadzora 15. avgusta nije mogao staviti na uvid odgovarajući akt – rješenje Agencije za zaštitu životne sredine, a koje treba da posjeduje shodno odredbama Zakona o upravljanju otpadom kojim se dokazuje da ovaj materijal više nema status otpada, ostavljen mu je rok od četiri dana da dostavi rješenje Agencije. Kako to nije uradio, rješenjem mu je naloženo da skladištenje otpada koji je kategorisan

mjesec a još ima pitanja bez odgovora – rekao je Nikčević. Mještani nijesu, kaže, sigurni u nalaz CETI-ja da je

otpad neopasan. – Radićemo nezavisnu analizu uzoraka otpada koji je iskipan i zakopan kod nas – rekao je Vukčević.

kao neopasan, kao i drugi materijal pomiješan sa tim otpadom, uskladi sa dobijenom dozvolom za preradu otpada od Agencije za zaštitu životne sredine, odnosno da ga premjesti – kazali su iz Uprave za inspekcijske poslove.

ŽELJEZNICA

Iz Željezničke infrastrukture Crne Gore Pobjedi je ranije saopšteno da su zaposleni tog preduzeća na desnoj strani na 30 - 40 m od pruge, a u dužini od 150 m, primijetili deponovani materijal. – Nadležne službe Sektora za građevinske poslove su pregledom nasipa utvrdile da se on dijelom nalazi na zemljištu ŽICG, što predstavlja očigledan vid uzurpacije zemljišta kojim upravljamo. O ovom slučaju ŽICG će obavijestiti glavnog inspektora za željeznički saobraćaj, koji će sprovesti dalju proceduru – navedeno je iz ŽICG.

Grit je industrijski otpad koji nastaje pjeskarenjem brodova i skidanjem farbe, može biti opasan i bezopasan. Zakonom o upravljnaju otpadom je zabranjeno da se odlaže na deponiju komunalnog otpada. Takođe, zabranjeno je i miješanje otpada. U okviru projekta remedijacije iz nekadašnjeg brodogradilišta Bijela od 2018. do 2023. godine izvezeno je oko 68.000 tona grita. R. PEROŠEVIĆ

Milan Nikčević

Sporna lokacija

NEćE OTPAD U kOMšiLUkU: Sinoć kod Budoša

Povodom Dana nezavisnosti Ukrajine u KIC-u izložba djela ukrajinskih umjetnika

Život pod bombama

PODGORICA - Izložba radova ukrajinskih umjetnika ,,Generacija rata. Treća godina“ biće otvorena sjutra u 12 sati u izložbenom holu KIC-a ,,Budo Tomović“.

Na otvaranju će biti prisutni organizator izložbe, predsjednica Asocijacije za razvoj međunarodnih odnosa ADRUM Tatjana Kolesničenko, predstavnici Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori, autori crteža iz Ukrajine, crnogorski kulturni poslenici i ukrajinska dijaspora Crne Gore. Izložba sadrži 68 radova Ukrajinaca različitih generacija - od djece do starih, koji već treću godinu proživljavaju rat.

- Iza svakog rada stoji priča. Tu su slike vojnika koji su trenutno na prvim linijama fronta, djece čiji se roditelji bore, koja su nestala, Ukrajinaca koji su živjeli pod bombama tokom cijelog rata i Ukrajinaca koji su otišli u druge zemljesvako je na svom mjestu svaki dan stvarajući Ukrajinu i boreći se za svoju državu - ističe se u najavi.

Izložba je dio velikog Međunarodnog festivala umjetnosti ,,MAЛЮЙ.UA.WAR“ (IZVUCI.UA.RAT). Festival je počeo prvih dana rata i planirano je da se održi do pobjede. Projekat je umjetnička terapija za Ukrajince, posebno za djecu. Takođe, prikuplja umjetničke dokaze o ratu i pokazuje ih svijetu. U ratu je predstavljeno oko 40 izložbi u 16 zemalja svijeta. Projekat ,,Generacija rata. Treća godina“ je već predstavljena u Ukrajini, Poljskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Maleziji, Pakistanu i Japanu, a sada je došla u Crnu Goru za Dan nezavisnosti Ukrajine, koji se obilježava 24. avgusta. Umjetnička djela odražavaju svjetonazor ljudi koji već treću godinu žive u teškim ratnim uslovima, ali uprkos teškim iskušenjima nastavljaju da stvaraju lijepe stvari. Sublimacija bola i tuge u umjetnost je velika sposobnost ljudi da strahotu izazvanu ratom pretoče u kreativnost, koja svojom energijom podržava volju, nadu i sam život. A. Đ.

Glumac Sergej Trifunović gost u ,,Tarantinu“

„Stovarište“ u Podgorici

PODGORICA - Glumac Sergej Trifunović predstaviće debitantski roman „Stovarište“ u klubu „Tarantino“. Promocija će početi u 18 sati, a Trifunović će podijeliti svoja viđenja i iskustva o knjizi uz podršku Itane Kaluđerović-Perišić. „Stovarište“ je knjiga koja spaja autobiografske elemente sa putopisima i introspektivnim

refleksijama, istražujući emotivne i kreativne dubine autora. Ovaj događaj je prilika da se iz prve ruke čuje o inspiraciji i procesu stvaranja djela koje je već privuklo značajnu pažnju. Nakon promocije, zabava će se preseliti na Sastavke, gdje će od 21 sat Sergej Trifunović preuzeti DJ pult i zabavljati goste uz svoj energični set. A. Đ.

Direktor Festivala lutkarstva Davor Dragojević za Pobjedu o jedanaestom

PODGORICA - Jedanaesti Međunarodni festival lutkarstva biće održan od 4. do 8. septembra u KIC-u „Budo Tomović“, u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta. Festival će u 20 sati u Velikoj sali KIC-a otvoriti predstava ,,Jan Bibijan“ Pozorišta za decu i mlade iz Kragujevca.

Za razliku od prethodnih izdanja, kada je ulaz na sve sadržaje bio besplatan, ove godine će se za predstave u Podgorici naplaćivati, a cijena karte će biti četiri eura. Ulaznice će biti dostupne na biletarnici KIC-a od 2. septembra. Ulaz na sve predstave koje se igraju na sjeveru Crne Gore je besplatan, a ulaznice će biti dostupne sat prije početaka predstava, na biletarnicama centara za kulturu.

Direktor festivala, glumac i reditelj Davor Dragojević, za Pobjedu je kazao da će se na festivalu predstaviti pozorišta iz šest zemalja: Španije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Rumunije i Crne Gore. Predstave će se, osim u Podgorici, igrati u još četiri grada na sjeveru Crne Gore: u Andrijevici, Plavu, Mojkovcu i na Žabljaku. Na festivalu će biti izvedeno devet predstava - osam u konkurenciji i jedna u pratećem programu.

PROGRAM

Što se tiče Podgorice, predstave će se igrati u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. Već 5. septembra u 18 i 20 sati publiku očekuje još jedna predstava Pozorišta za decu i mlade iz Kragujevca - ,,Stara planina“. Broj mjesta za gledaoce je ograničen na 100.

- Narednog dana u 10 i 12 sati gostuje Pozorište lutaka u Mostaru sa predstavom ,,Bilo jednom jedno jaje“, a istog dana u 18 i 20 sati igraće se predstava ,,Tarzan, gospodar džungle“ Gradskog pozorišta iz Podgorice. U subotu u 10 i 12 sati dolazi Pozorište za djecu i mlade Merlin iz Temišvara sa predstavom ,,Neka nova Crvenkapa“, a u 18 i 20 sati gostuje Pozorište lutaka iz Niša sa predstavom ,,Bajka o ribaru i ribici“. U nedjelju u 10 i 12 sa-

Djeca na pet dana postaju građani svijeta

Predstave će se, osim u Podgorici, igrati u još četiri grada na sjeveru Crne Gore: u Andrijevici, Plavu, Mojkovcu i na Žabljaku. Na festivalu će biti izvedeno devet predstavaosam u konkurenciji i jedna u pratećem programu, a od ove godine ulaznice će se naplaćivati

ti imamo pozorište iz ŠpanijeAbun teatar (Vitoria-Gasteiz) sa predstavom ,,Bebi - sfera“. Predstava nema tekst, a broj mjesta za gledaoce je ograničen na 100. Istog dana u 18 sati imamo i predstavu ,,Sretna kućica“ Kazališta lutaka iz Rijeke. Nakon proglašenja pobjednika u 20 sati ta predstava će se opet igrati - najavio je Dragojević. Što se tiče Andrijevice, publika će 4. septembra u Centru za kulturu i sport moći da pogleda predstavu ,,Patkica Žutkica“ Pozorišta lutaka iz Niša, koja je van konkurencije.

U Plavu će istog dana u Centru za kulturu biti izvedena predstava ,,Neka nova Crvenkapa“, na Žabljaku će publika istog dana u Centru za kulturu moći da pogleda predstavu ,,Bebi-sfera“. Izvođenje pred-

stava zakazano je za 12 sati. U Centru za kulturu u Mojkovcu 5. septembra u 12 sati biće izvedena predstava ,,Bilo jednom jedno jaje“.

Festival je takmičarskog karaktera, a o nagradama će odlučivati međunarodni stručni žiri, ali i dječji žiri sastavljen od podgoričkih osnovaca. Predsjednik stručnog žirija je dramaturg Stevan Koprivica, a članovi su Zoran Đerić, direktor Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, i Lucija Prstec-Smolčec, umjetnička direktorka i producentkinja ,,InPuT“ festa iz Hrvatske.

- Ove godine smo u čast velikog i dobrog čovjeka Gorana Bulajića, koji je bio ozbiljna podrška festivalu od samog osnivanja i predsjednik žirija, odlučili da nagrada za najbolju režiju ponese njegovo ime. Po-

red ove, biće dodijeljene i Gran pri za najbolju predstavu u cjelini, nagrada ,,Dragan Radulović“ za najbolju dramaturgiju, nagrada za najbolju scenografiju, nagrada za najbolju originalnu muziku i nagrada za najbolje estetsko i tehnološko rješenje lutaka. Imamo i pet ravnopravnih nagrada za glumačko majstorstvo. Tu je i nagrada dječjeg žirija koji čini desetak mališana iz Podgorice - kazao je Dragojević.

ZNAČAJ

Dragojević je kazao da je jedan od ciljeva festivala da se omogući crnogorskoj publici da se upozna sa najvrednijim i umjetnički najrelevantnijim lutkarskim ostvarenjima iz međunarodne i domaće produkcije za djecu. - Cilj je i da se doprinese promociji novih i afirmaciji nekih ostvarenih kulturnih vrijednosti na međunarodnom planu, kao i zbližavanje raznih naroda i očuvanje specifičnosti i različitosti svake kulture kao izvora našeg zajedničkog bogatstva. Tu je i promocija Crne Gore, njenog kulturnog nasljeđa i prirodnih ljepota. Djeca treba da čuju neke druge jezike, vide neke druge kulture i na taj način će znati da treba da cijene svoj jezik i svoju kulturu. To nas vodi i tjera da budemo istrajni u ovom radu. Ovo je jedanaesti festival i en-

Međunarodni pijanistički festival otvoren u Kotoru koncertom Siprijena Kacarisa

KOTOR - Međunarodni pijanistički festival ostvarenje je sna da Crna Gora postane mjesto susreta vrhunskih umjetnika, mladih talenata i ljubitelja klasične muzike, a narednih dana publika će imati priliku da bude dio inspirativnog svijeta klavirske muzike, a mladi umjetnici na idealnoj pozornici imaće prostor za iskazivanje potencijala.

To je poruka iz Kotora, sa otvaranja Međunarodnog pijanističkog festivala u Crnoj Go-

ri, koji je počeo koncertom čuvenog pijaniste Siprijena Kacarisa Izvršna direktorica Međunarodnog pijanističkog festivala u Crnoj Gori i pijanistkinja mr Vasilisa Lopušina poručila je da je Kotor, sa bogatom inspiracijom i kulturnim nasljeđem, idealna pozornica za događaj koji slavi ljepotu muzike i umjetnosti. - Veoma sam ponosna što će naš festival pružiti platformu za mlade talente i što ćemo ugostiti neke od najeminentnijih pijanista iz svijeta

- kazala je Lopušina, prenosi PR centar. Umjetnički direktor festiva-

la Pablo Galdo istakao je da je veoma srećan što je festival počeo koncertom proslavlje-

Direktor festivala Davor Dragojević

Sa koncerta u Kotoru

Detalj sa postera izložbe

izdanju manifestacije

Viktor Dlabač proživio festival i potpisao vizuelno rješenje

Zanimljiva priča prati autora plakata ovogodišnjeg festivala Viktora Dlabača - On je završio Srednju likovnu školu ,,Petar Lubarda“ na Cetinju i upisao je studije u Mađarskoj. To je zaista darovit mladić sa darovitim rješenjima. On je već bio učesnik festivala - bio je član dječjeg žirija na dva festivala, a igrao je i u predstavi ,,Snežana i sedam patuljaka“, koja je bila izvedena u čast nagrađenih na zatvaranju festivala. Tako da je učestvovao i kao član žirija i kao glumac, a, evo, sada i kao autor vizuelnog rješenja festivala. Fantastično je uradio svoj posao - on je neko ko je proživio festivalkazao je Davor Dragojević.

tuzijazam ne opada - istakao je Dragojević.

On je podsjetio da je do sada na festivalu učestvovalo više od 300 umjetnika iz 18 zemalja sa tri kontinenta.

- Tako da su djeca znatno bogatija zahvaljujući ovom festivalu, a pored Podgorice, predstave su igrane i u drugim gradovima - Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Nikšiću, Cetinju... Djeca koja dolaze u pozorište rastu u dobre ljude.

Učesnici pričaju o nevjerovatnoj publici na našem festi-

valu. Često govore o energiji koju im djeca šalju dok traje predstava. Želimo da djeci priuštimo da makar tih pet dana budu građani svijeta, to nas tjera da idemo dalje - kazao je Dragojević. Jedanaesti međunarodni festival lutkarstva se održava uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu glavnog grada Podgorica, KIC-a „Budo Tomović“, te ostalih sponzora, donatora i prijatelja. A. ĐOROJEVIĆ

Premijerno izvođenje predstave „Ućutkivanje Sokrata“ večeras u Tivtu

I dalje ne znamo da li je važnije javno ili privatno

PODGORICA - Predstava

„Ućutkivanje Sokrata“, u režiji Nebojše Bradića, premijerno će biti izvedena večeras, u 21 sat, u Velikoj sali Centra za kulturu u Tivtu, u okviru Festivala mediteranskog teatra Purgatorije. Riječ je o četvrtoj premijeri tivatskog Centra za kulturu u okviru ovogodišnjeg izdanja festivala, a rađena je u koprodukciji sa Bitef teatrom iz Beograda. Direktor CZK Tivat Goran Božović, kako prenosi agencija CGnews, kazao je da je u pitanju respektabilan komad, filozofska drama koja je višeslojna i koja se temelji na ozbiljnom dramskom tekstu i glumačkim bravurama sa minimalističkom scenografijom. - Pitanja koja tretira ovaj komad su veoma savremena iako je radnja smještena u davno vrijeme, 400 godina prije nove ere. Dakle pitanja društva su gotovo ista. Vjera ili sumnja, svetogrđe ili preispitivanje, što je važnije porodica ili država, kako se formiraju različiti sistemi vrijednosti, da li izabrati čast po cijenu života ili korupciju... Brojna pitanja, vrlo interesantna i aktuelna i vjerujem da će svaki gledalac biti potaknut na razmišljanje - kazao je Božović. Predstava je rađena po tekstu Hauarda Brentona, koji nas vodi u antičku Atinu, u vrijeme kada je demokratija bila još fragilna i krhka i kad je postavljanje pitanja bilo smrtni

grijeh, pojasnio je reditelj Nebojša Bradić. - Ta pogubna navika, kao i nemogućnost da isključi svoj kritički duh, Sokrata je odvela na gubilište. Govoreći o dobu prije nove ere, „Ućutkivanje Sokrata“ neupitno referiše na vrijeme sadašnje, kad se i dalje ne zna što je pravda, što je važnije - javno ili privatno, kako se demokratija može sačuvati od populizma, kako se odbraniti od „lake izvjesnosti“ – kazao je Bradić. Ovaj komad Bradić vidi kao revitalizaciju jedne velike klasične priče, ali priče koja na svoj način može da se tiče svakog od nas.

- Komad se bavi idejama i on je cijela partitura ideja koje su i filozofske i religiozne i razne druge, ali on ima i nečeg što je meni jako drago da smo uspjeli da pronađemo, ima i tog finog humora koji se uspješno prepliće i mislim da će prijati publici – kazao je Bradić. Glumac Bojan Dimitrijević istakao je da je rad na predstavi i ulozi Sokrata nešto što ga, smatra, uveliko prevazilazi. - Na neki način sam vrlo zahvalan zbog toga što imam priliku da istražujem jednu osobu koja je postavila neke standarde i vrijednosti koje mi eto skoro dvije i po hiljade godina kasnije ne možemo i dalje

ni da dotaknemo. Samim tim je meni kao umjetniku to vrijedno i važno zato što je proces i rad naporan, težak i konstantno me suočava sa mojim ograničenjima i limitima – kazao je Dimitrijević. U predstavi pored njega igraju i Jelena Stupljanin, Jugoslav Krajnov i Sanja Ristić-Krajnov. Kostimografkinja je Marina Vukasović-Medenica, kompozitorka Aleksandra Vrebalov, lektorka Dijana Marojević Kupovina ulaznica moguća je na blagajni Centra za kulturu u Tivtu od 10 do 14 sati i na blagajni Ljetnje pozornice od 19 do 22 sata. R. K.

Na festivalu Grad teatar nastupile sopran Petra Radulović i pijanistkinja Jelena Šiljeg Publiku

nog pijaniste Kacarisa, jednog od najvećih pijanista na svijetu.

- Srećan sam i zbog toga što se festival održava u Kotoru, koji može da ugosti sve velike talente. Pokušali smo da pomognemo studentima tako što smo osmislili festival koji ima master klasove. Iskreno se nadam da ćete svi uživati - poručio je Galdo.

Direktorica Direktorata za kulturno i umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija Crne Gore dr Jelena Jovanović-Nikolić naglasila

je da Ministarstvo prepoznaje zalaganje i napor da se putem ovog festivala promoviše klasična muzika, te da se jedan od najvećih pijanista XX i XXI vijeka predstavi publici u Crnoj Gori. Otpravnik poslova francuske ambasade Johan Unres rekao je da je ovo izuzetna inicijativa i tradicija da muzika odzvanja prostorom kulturne baštine, a Stari grad Kotor je jedan od najboljih primjera za to.

Crnogorski kompozitor i član žirija Senad Gačević smatra da Međunarodni pijanistički festival u Crnoj Gori ima perspektivu ukoliko bude entuzijazma kakav je na početku i ukoliko kvalitetni ljudi budu sarađivali sa festivalom. A. Đ.

PODGORICA - Muzički program festivala Grad teatar nastavljen je u Crkvi Santa Maria in Punta, koncertom pod nazivom „Opera e Amore“. Veče je bilo posvećeno ljubavi i operi, a sopran Petra Radulović i pijanistkinja Jelena Šiljeg oduševile su budvansku publiku izvanrednim izvođenjem.

Publika je imala priliku da uživa u arijama iz najljepših opera klasičnog repertoara, uključujući Mocartove „Figarovu ženidbu“, „Don Giovanni“ i „Magičnu frulu“, Donicetijeve „La Pasquale“ i „Kći Pukovnije“, kao i Verdijev „Rigoletto“ i Pučinijeve „La Bohème“. Moćnim glasom i emotivnom interpretacijom, Radulović je prenijela svu strast i dubinu ovih velikih muzičkih djela, dok je Šiljeg virtuoznim sviranjem na klaviru dodala posebnu čar svakoj izvedbi. Poseban šarm večeri dali

su gosti koncerta, violončelista Kosta Popović i pijanista Petar Popović, koji su izveli „Špansku svitu“ Manuela de Fale. Njihova izvedba unijela je dašak španskog temperamenta u crkvene zidove, što je publika pozdravila snažnim aplauzom. Šiljeg je prvi solistički koncert imala upravo na festivalu Grad teatar 1996. godine. Kako je

istakla, brojne uspomene je vežu za ovaj festival.

- Divno je imati priliku da iznova nastupamo ovdje. I prošle godine je trebalo da nastupimo Petra i ja, ali ona se, nažalost, razboljela, pa nije mogla da pjeva. Ideja da Petra govori između arija je stvarno izvrsna. Mnogo je zanimljivije slušati takve recitale nego dva sata čiste muzike. Birale smo

njen repertoar prvenstveno, a ja sam se tu prilagođavala, prezadovoljne smo - istakla je Šiljeg.

Radulović je, nakon koncerta, izjavila da joj je drago što je bila u prilici da publici priušti ovaj koncert. - Ovaj koncert je bio odložen i konačno smo došli do realizacije. Godinama razgovaram sa kolegama o tome kako naša publika nije dovoljno edukovana, kako nemamo operu, kako ljudi nemaju priliku da vide i čuju operu. Shvatila sam da mora da krene od nas, operskih pjevača iz ove zemlje, da mi treba da edukujemo publiku korak po korak. Razgovarala sam sa Jelenom, koja je bila moja profesorka, i došle smo na ideju da to isprobamo ovdje. Solistički koncert je u pitanju, pa bi bilo lijepo da ljudi ne slušaju samo ariju za arijom, već da znaju o čemu se radi, da uđu malo dublje i zato sam htjela između arija da im približim radnju - objasnila je Radulović. A. Đ.

Plakat ovogodišnjeg festivala, koji je uradio Viktor Dlabač

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Sa koncerta na festivalu Grad teatar Grad teatar

Udruženje pedijatara Crne Gore ukazalo na veliki rizik niskog obuhvata djece vakcinacijom

Zbog neopravdanog odlaganja imunizacije prijeti nam prava epidemija

Svojim kolegama uputili su odlučan poziv da vakcinaciju sprovode uz jasne preporuke roditeljima, bez davanja prostora za neosnovana dvoumljenja, a donosiocima odluka poručili su da ozbiljno razmotre izmjenu zakonske regulative, tako da vakcinacija postane obavezna u punom obimu i u pravom smislu te riječi

Udruženje pedijatara Crne Gore (UPCG) saopštilo je juče da se zdravstveni sistem suočava sa velikim izazovom niskog obuhvata vakcinacijom, posebno kada je riječ o vakcinaciji protiv morbila, zauški i rubele, što za posljedicu već sada ima pojavu epidemije morbila u pojedinim crnogorskim opštinama.

- U o vom trenutku, među predškolskom djecom uzrasta od jedne do šest godina, MMR vakcinom imunizovano je svega 59,7 odsto, a ukupan broj nevakcinisane djece uzrasta od jedne do 18 godina koja nijesu primila nijed-

nu dozu MMR vakcine, iznosi 28.000. Ističemo da posebno zabrinjava trend neopravdanog odlaganja vakcinacije, što se najbolje očitava u najnižem obuhvatu među najmlađima.

Naime, u kohorti djece starosti godinu dana (2023. godište) vakcinisano je samo 13,8 odsto, a među djecom rođenom 2022. godine samo 32,1 odsto - istakli su iz UPCG-a.

OBUHVAT

Navode da je od djece rođene 2021. godine vakcinacijom obuhvaćeno 55,4 odsto, kod rođenih 2020. samo 69,7 odsto, dok kohorta djece rođene 2019. godine ima obuhvat od 76,7 odsto. Posebno

zabrinjava činjenica da je među ovogodišnjim đacima prvacima prvom dozom vakcinisano svega 83 odsto djece. - Takođe, procenat vakcinacije drugom dozom vakcine je u opadanju, a poznato je da se potpuna zaštita postiže primjenom dvije doze vakcine u pravilnom razmaku. Da bi cjelokupna dječja populacija bila u potpunosti zaštićena od malih boginja, obuhvat vakcinacijom u svim uzrasnim grupama koje mogu da se vakcinišu, dakle nakon uzrasta od navršenih 12 mjeseci, mora biti veći od 95 odsto – naglasili su iz Udruženja pedijatara. Zbog neopravdanog odlaganja imunizacije vakcinom

protiv malih boginja, u našoj zemlji se pojavljuje sve više slučajeva ove opasne infektivne bolesti. S obzirom na njenu izuzetnu zaraznost, s početkom nove školske godine može se očekivati znatan skok broja oboljelih, pa i prava velika epidemija.

- Morbili, male boginje nijesu nimalo bezazlene, komplikacije su česte i ozbiljne, a sa smrtnošću od jedan do dva slučaja na hiljadu oboljelih, u slučaju veće epidemije sa više hiljada zaraženih, cijenu zabluda roditelja životom bi platila nedužna djeca. Takav scenario je za Udruženje pedijatara Crne Gore apsolutno neprihvatljiv – dodaje se u saopštenju.

U tom kontekstu, UPCG snažno i nedvosmisleno poziva roditelje da bez odlaganja vakcinišu djecu svim vakcinama iz redovnog kalendara. Ističu da prvu dozu MMR vakcine dijete treba da primi odmah nakon prvog rođendana, bez bilo kakvog oklijevanja i od-

59,7

odsto djece predškolskog uzrasta (do šest godina) imunizovano je MMR vakcinom

laganja (ukoliko dijete nema medicinske kontraindikacije precizno navedene od strane nadležnog ljekara).

- Smatramo da djeca koja nijesu vakcinisana ne bi trebalo da pohađaju kolektive ( predškolske i školske ustanove, objekte za zabavne i sportsko-rekreativne aktivnosti, izlete, ekskurzije) jer su nezaštićena, lako se mogu inficirati i neki od njih mogu ozbiljno oboljeti, a kao takvi predstavljaju opasnost i za druge koji iz opravdanih razloga ne mogu biti vakcinisani. Smatramo da je boravak u vrtiću djece koja nijesu primila vakcinu protiv malih boginja, izuzetno rizičan, kako za njih same, tako i za svu nevakcinisanu djecu s kojima dolaze u kontakt – upozorili su iz Udruženja pedijatara Crne Gore.

POZIV

Svojim kolegama uputili su odlučan poziv da vakcinaciju sprovode uz jasne preporuke roditeljima, bez davanja prostora za neosnovana dvoumljenja, a donosiocima odluka poručili da ozbiljno razmotre izmjenu zakonske regulative, tako da vakcinacija postane obavezna u punom obimu i u pravom smislu te riječi.

- Vakcinacija je civilizacijska tekovina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, primjenom vakcine protiv morbila u posljednih 50 godina spriječeno je blizu 94 miliona smrtnih ishoda, odnosno spašeno 94 mi-

Vanredna vakcinacija u subotu i neđelju

Dom zdravlja Podgorica saopštio je juče da će predstojećeg vikenda (24. i 25. avgusta) biti organizovani vanredni termini za vakcinaciju djece, u zdravstvenom objektu ,,Stara varoš“ na Pobrežju, u terminu od osam do 14 sati. - Pravovremenom vakcinacijom štitite svoju djecu od morbila, zauški, rubele, difterije, pertusisa, dječije paralize, invazivnih oboljenja koje izaziva hemofilus influence tip B, tetanusa, hepatitisa B i drugih. Kako nam se bliži početak polaska mališana u predškolske ustanove, početak školske godine i kolektivnog boravka u istim, zbog epidemiološkog značaja apel je na statusu imunizacije vakcinama koje sadrže komponente protiv difterije, tetnusa, pertusisa, morbila, zauški i rubele. Molimo sve roditelje i staratelje čija djeca nijesu uredno vakcinisana po kalendaru obaveznih imunizacija da za dane vikenda iskoriste mogućnost i bez prethodnog zakazivanja vakcinišu svoju djecu – apelovali su iz Doma zdravlja Podgorica.

liona života – podsjetili su u saopštenju.

Na kraju, stojeći iza naučne istine da vakcina protiv malih boginja ne izaziva ni autizam ni druge poremećaje razvoja, članovi Udruženja pedijatara Crne Gore jednoglasno su pozvali roditelje čija su djeca navršila godinu dana da prevaziđu svoje strahove i zablude i da bez odlaganja zakažu termin za vakcinaciju kod izabranog pedijatra. - Zdravlje svakog djeteta je neprikosnoveno, kao i njihovo pravo da budu zaštićeni od bolesti. ,,Junaštvo je braniti sebe od drugoga, a čojstvo čuvati druge od sebe“ – zaključili su iz Udruženja pedijatara. H. P.

Glavni grad će i ove godine obezbijediti besplatan linijski prevoz za učenike osnovnih i srednjih škola

Za učenike osnovnih i srednjih škola sa teritorije Podgorice i tokom predstojeće školske godine Glavni grad će obezbijediti besplatan gradski prevoz. Iz Gradskog linijskog pre-

voza su saopštili da učenici koji već posjeduju mjesečne karte za prevoz od prošle godine mogu da ih produže, počev od 2. septembra, na šalteru u zgradi Skupštine glavnog grada i to svakog radnog dana i subotom

od osam do 15 sati. Oni koji prvi put uzimaju kartice dužni su da prilože zahtjev za izdavanje, koji se podnosi lično i fotografišu se na licu mjesta, zatim fotokopiju lične karte, pasoša ili izvoda iz matične knjige rođe-

nih, originalnu potvrdu iz škole, kao i uvjerenje o prebivalištu ili potvrdu o stalnom boravku na teritoriji Podgorice. Kako dodaju, penzionerima su već odobrene povlastice, a uz uvjerenje iz Fonda PIO ta povlastica će trajati duže, a cijena mjesečne karte za njih je 20 eura. I.M.

Brojke ukazuju na zabrinjavajući trend

Četvrtak, 22. avgust 2024.

U toku je implementacija projekta sakupljanja otpadne ambalaže iz ugostiteljskih objekata na teritoriji glavnog grada, koji Sekretarijat za komunalne poslove realizuje u saradnji sa gradskim preduzećem Deponija.

U tom resoru od ovog projekta očekuju da doprinese kvalitetnijem održavanju komunalnog reda u cijelom gradu, pa tako i u Siti kvartu, koji je proteklih dana dospio u žižu pažnje javnosti upravo zbog problema sa odlaganjem otpada. U tom dijelu grada građani su, naime, prije nekoliko dana samoinicijativno uklonili nadzemne kontejnere i betonske niše iz dvorišnog dijela Ulice Veselina Đuranovića zato što su se često stvarale velike količine komunalnog otpada oko njih.

NADLEŽNOST

Iz Sekretarijata za komunalne poslove podsjetili su na član 17 Zakona o komunalnim djelatnostima, kojim je tretirano uništavanje, oštećivanje i neovlašćeno korišćenje komunalnih objekata, infrastrukturne opreme i sredstava. - Kršenje odredbi navedenog člana sankcioniše Komunalna policija. Navedenim zakonom propisana je i obaveza korisnika komunalne usluge da ne ometa druge korisnike, ne ugrožava životnu sredinu, objekte i uređaje koji su u funkciji obavljanja komunalne djelatnosti. Vlasnici, odnosno korisnici nepokretnosti na kojoj se nalazi komunalna infrastruktura ne smiju da obavljaju radove na tim nepokretnostima koji bi mogli da ugroze funkcionalnu ispravnost komunalne infrastruk-

Sekretarijat za komunalne poslove ukazao da je u Siti kvartu došlo do kršenja odredbi Zakona o komunalnim djelatnostima

Za rješenje potrebna i Komunalna policija

Zakonom je propisana obaveza korisnika komunalne usluge da ne ometa druge korisnike, ne ugrožava životnu sredinu, objekte i uređaje koji su u funkciji obavljanja komunalne djelatnosti. Vlasnici, odnosno korisnici nepokretnosti na kojoj se nalazi komunalna infrastruktura ne smiju da obavljaju radove na tim nepokretnostima koji bi mogli da ugroze funkcionalnu ispravnost komunalne infrastrukture ili ometaju obavljanje komunalne djelatnosti – naveli su iz Sekretarijata

ture ili ometaju obavljanje komunalne djelatnosti – naveli su iz Sekretarijata. Imajući ovo u vidu, najavili su, Uprava za inspekcijske poslove preduzeće sve neophodne mjere i radnje prema vršiocu komunalne djelatnosti i korisnicima komunalne usluge, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima. - Sekretarijat za komunalne poslove, u vezi sa za problematikom sakupljanja i odlaganja komunalnog otpada u naselju Siti kvart, nema nadležnost utvrđivanja lokacija za posude za sakupljanje komunalnog otpada. Članom 10 odluke o održavanju čistoće na teritoriji glavnog grada Podgorice „Službeni list Crne Goreopštinski propisi“, br. 009/20 od 4. 3. 2020) propisano je da ,,tipove posuda za sakupljanje komunalnog otpada (kontejneri, posude za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, korpe i sl.) koji se postavlja-

ju na javnim površinama, njihov broj i mjesto postavljanja određuje Privredno društvo za održavanje čistoće, elaboratom o postavljanju posuda za sakupljanje komunalnog otpada“. Naznačenim članom je propisano da na elaborat saglasnost daje organ uprave Glavnog grada nadležan za komunalne poslove – poručili su iz Sekretarijata. Međutim, u konkretnoj situaciji ovakav elaborat nije izrađen i dostavljen Sekretarijatu, pa on nije ni bio u mogućnosti da izda predmetnu saglasnost. - Sekretarijat ne odlučuje o određivanju i uređenju lokacija, već se saglasnost ovog organa odnosi isključivo na usklađenost dokumenta sa važećim propisima. U cilju prevazilaženja sve izraženije problematike vezano za lokacije za posude za sakupljanje komunalnog otpada, Sekretarijat je u prethodnom periodu nadležnim institucijama ukazivao

na mogućnost zakonskog rješenja kojim bi se investitorima prilikom izgradnje stambeno–poslovnih objekata predvidjela obaveza da u svojoj projektnoj dokumentaciji planiraju lokacije za odlaganje otpada –podsjećaju iz Sekretarijata za komunalne poslove.

OČEKIVANJA

Katnić: Riječ je o opstrukciji komunalnog reda

Pomoćnik direktora gradskog preduzeća Čistoća Vojin Katnić kazao je da je rješavanje komunalnog problema u Siti kvartu u nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove. On je za Gradsku RTV podsjetio da je jedna skupština etažnih vlasnika u Siti kvartu, početkom maja ove godine, samoinicijativno i bez odobrenja investitora donijela odluku o uklanjanju niše sa posudama za otpad, čime je primarno prekršen Zakon o upravljanju otpadom.

- Ovih dana desio se sli-

čan scenario - drugom odlukom etažnih vlasnika uklonjena je i druga niša sa posudama, gdje su ukupno na ove dvije lokacije uklonjeno dvije niše i deset posuda. Radi se o svojevrsnoj zloupotrebi ili opstrukciji komunalnog reda – kazao je Katnić. On je podsjetio da je Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno i da su vlasnici ugostiteljskih objekata u obavezi da imaju posebne posude za odlaganje ocjednih ulja i masti i da posjeduju ugovor sa ovlašćenim sakupljačem.

tim i to je, da kažem opet,

On smatra da je to posao poslove, jer je kršenje je uputio poziv da obiđu objekte brzne hrane.

- Da se ovo dešavalo, kao što nije, taj prostor ne bi bio uzurpiran otpadom i odlaganjem ulja i masti, on bi bio sasvim pristojan, međutim i to je, da kažem opet, opstrukcija komunalnog reda – ocijenio je Katnić. On smatra da je to posao za Upravu za inspekcijske poslove, jer je kršenje zakona evidentno, pa im je uputio poziv da obiđu sve restorane, kafiće i objekte brzne hrane. Katnić je dodao da bi trebalo brzo reagovati, kako bi u Siti kvartu građanima

bio obezbijeđen nesmetan pristup kontejnerima za odlaganje otpada.

Najavljena izgradnja privremenog parkinga iza istočne tribine Gradskog stadiona pod Goricom, kojom bi trebalo da bude obezbijeđeno još 70 par-

Iz tog resora gradske vlasti naglasili su da je u toku implementacija projekta sakupljanja otpadne ambalaže iz ugostiteljskih objekta na teritoriji glavnog grada, koji realizuju u saradnji sa gradskim preduzećem Deponija. - U narednom periodu, shodno planiranoj dinamici realizacije projekta počeće aktivnost sakupljanja otpadne ambalaže iz ugostiteljskih objekata u Siti kvartu. Na ovaj način znatno će se smanjiti količina odloženog otpada u posude za sakupljanje komunalnog otpada. U prilog ovome ide i činjenica da se na lokacijama u blizini ugostiteljskih objekata iz kojih se svakodnevno sakuplja otpadna ambalaža, u postojeće posude odlaže znatno manja količina otpada – zaključuju iz Sekretarijata za komunalne poslove, uz napomenu da su kao odgovoran organ lokalne sa-

mouprave na raspolaganju da zajedno sa Glavnim gradom, nadležnim službama, preduzećima i naravno mještanima ovog djela grada urade sve kako bi u što kraćem roku bilo pronađeno rješenje za navedeni problem. Podsjećamo, stanari nekoliko zgrada u Siti kvartu prethodne sedmice su se samoorganizovali preko svojih etažnih skupština i porušili o svom trošku kontejnersku površinu na parkingu u Ulici Veselina Đuranovića. Na taj korak su se odlučili nakon priličnog strpljenja i tolerisanja nerada gradskih inspekcijskih službi povodom otpadne komercijalne ambalaže i otpada iz ugostiteljskih objekata. U ovom dijelu Siti kvarta, na 12 stambenih zgrada, od kojih svaka u prosjeku ima po 100 stanova, trenutno je dostupna samo jedna površina sa dva polupodzemna kontejnera za odlaganje otpada, što nije dovoljno, pa se situacija sa otpadom može pogoršati, zbog čega je nužna najbrža moguća reakcija nadležnih iz Glavnog grada. I.M.

king mjesta u ovom dijelu grada, izazvalo je reakciju Nevladinog udruženja Biciklo.me.

Iz tog NVU navode da će nova mjesta za parkiranje u centar

grada privući još 70 automobila, kao i izvjestan broj nesavjesnih vozača koji ostavljaju automobile gdje im se ukaže bilo kakav slobodan prostor. - Ovo će dodatno opteretiti po-

stojeću infrastrukturu i povećati gužve u saobraćaju. Više prostora za automobile privlači još motornih vozila, a bolji i pouzdaniji gradski prevoz motiviše više građana da ga koriste, čime se rasterećuje putna infrastruktura i smanjuju gužve – objavili su na svojoj Fejsbuk stranici NVU Bivciklo.me. I.M.

Mjesto sa kojeg su uklonjeni betonska niša i nadzemni kontejneri

Pripremni radovi na izgradnji privremenog parkinga

Vojin Katnić

Robert Prosinečki sjutra saopštava spisak za start

Lige nacija, najtalentovaniji crnogorski fudbaler debituje u A selekciji

Došlo je vrijeme – Adžić prvi put među ,,sokolima“

PODGORICA - Vrijeme je za Vasilija Adžića – selektor ,,A“ reprezentacije Crne Gore Robert Prosinečki trebalo bi sjutra da saopšti spisak za mečeve s Islandom i Velsom na startu Lige nacija i izvjesno je da će se kao potencijalni debitant na njemu naći fudbaler Juventusa.

,,Sokoli“ će 6. septembra gostovati ,,ribarima“ u Rejkjaviku, tri dana kasnije dočekaće ,,zmajeve“ u Podgorici (ili negdje drugo) – biće to prilika za prve minute Adžića u seniorskom nacionalnom timu.

Najtalentovaniji crnogorski fudbaler 12. maja proslavio je 18. rođendan i ovog ljeta zvanično postao član Juventusa,

nakon što je rekordan transfer iz našeg prvenstva dogovoren još u januaru.

Selektor Prosinečki namjeravao je da Adžića pozove u A selekciju za prijateljske mečeve odigrane u prvoj polovini godine, ali je vezista iz Nikšića imao ograničenu minutažu i pad forme u dresu Budućnosti.

Odmah po dolasku u redove italijanskog velikana pokazao je o kakvom se talentu radi – novinari koji prate ,,staru damu“, što je najvažnije i novi trener Juventusa

Tijago Mota hvalili su Adžića, koji je putovao sa prvim timom na pripreme u Njemačku, igrao prijateljske mečeve protiv Nirnberga i Bresta i nagovijestio da bi i u takmičar-

skim utakmicama šansu mogao da dobije ranije nego što je planirano.

Zbog povrede nije bio u timu za posljednje kontrolne duele ,,bjankonera“ uoči starta Serije A, zbog čega je postojala i dilema hoće li ga Prosinečki pozvati za septembarske utakmice u Ligi nacija.

Srećom, oporavio se brže od očekivanog i prema informacijama s Apenina moguće je da se već sjutra nađe u protokolu za utakmicu koju ekipa do 23 godine, Juventus Next Gen, igra u Seriji C.

- Vasilije Adžić je veoma interesantan igrač, vrlo sam srećan zbog onog što sam vidio do sada. Mlad je, ali godine mi nijesu toliko bitne. Trenira dobro, fizički je jak, ima dobru

tehniku i vidi se da je mentalno spreman. Vidjećemo da li će igrati za nas ili ćemo morati da sačekamo. Ali prvi utisak je da može postati važan igrač za nas – rekao je nedavno TijagoMota, trener Juventusa. Adžić bi odmah mogao da postane jedan od ključnih igrača u sistemu Prosinečkog, naročito jer legendarni Hrvat za naredna dva meča ne može da računa na Marka Jankovića koji će pauzirati nekoliko sedmica.

Crna Gora u veznom redu nema igrača Adžićevog profila i talenta, nekog sa kim ,,sokoli“ mogu da igraju direktan, čak i atraktivan fudbal, sa takozvanim vertikalnim pasovima ka napadačima – to je ono čemu teži Prosinečki.

PODGORICA - Futsaleri

Titograda pobjedom su počeli nastup na turniru preliminarne runde Lige šampiona. Crnogorski šampion bio je bolji od prvaka Andore, ekipe Rendžersa (4:2). Duel u Skoplju nije dobro počeo za Titograd jer je Adnan

Kalajdžić u 12. minutu postigao autogol. Naš prvak je preokrenuo u posljednjem minutu prvog poluvremena – stijelci su bili Marko Spasojević i Filip Marković Uloga favorita potvrđena je u nastavku pogocima Gorana Delića u 25. i Filipa Markovića u 27. minutu.

Pol Porsel Arvales ublažio je poraz Rendžersa.

Titograd danas od 17.30 sati igra sa Blu Medžikom iz Republike Irske. U grupi je još i domaća Forca.

Samo prvoplasirana ekipa izboriće plasman u glavnu rundu Lige šampiona.

Ne. K.

- Iako ima samo 18 godina, već je spreman za prelazak u A reprezentaciju - zvao bih ga i ranije, čuli smo se u dva navrata nakon što sam preuzeo reprezentaciju, ali nijesam imao priliku da ga odgledam svih 90 minuta, jer tih dana nije igrao puno za Budućnost - rekao je Prosinečki o Adžiću prije 20 dana za Tutosport.

- On je najveći talenat crnogorskog fudbala – impresivan

Poslije godine provedene u Barseloni Gondogan ponovo među ,,građanima“

PODGORICA - Dosadašnji fudbaler Barselone Ilkaj Gundogan dogovorio je jednogodišnji ugovor sa Mančester sitijem, prenose britanski mediji.

Gundogan (33) je u Barselonu stigao prošle godine, pošto mu je istekao ugovor sa Mančester sitijem. On je prethodno sedam sezona igrao za engleski klub.

Njemački fudbaler je prošle sezone odigrao 51 meč za Barselonu i postigao je pet golova,

ali je poslije dogovora sa čelnicima katalonskog kluba i menadžerom Mančester sitija Pepom Gvardiolom odlučio da se vrati u redove ,,građana“. Gundogan je imao ugovor sa Barselonom do 30. juna 2026. godine, ali je dogovoreno da njemački fudbaler pređe u Mančester siti bez obeštećenja. Britanski mediji navode da šampion Engleske ima kadrovskih problema, pošto je Hulijan Alvares otišao u Atletiko Madrid, dok će Oskar

PODGORICA - Portugalski fudbaler Žoao Feliks je potpisao za Čelzi, saopštio je londonski klub. Ističu, da je, 24-godišnji krilni napadač sa čelnicima Čelzija potpisao

ugovor do juna 2030. godine uz opciju o dodatnoj sezoni. Kako su prenijeli engleski i španski mediji, cijena transfera je 50 miliona eura. Feliks se tako vratio u klub za

je. Radi se o kompletnom veznom igraču - pokretljivom i raznovrsnom – istakao je Prosinečki, nekada fantastični vezista.

- Jak je fizički i tehnički, dobar u postavljanju, okretanju, šutiranju... Zaista se radi o momku koji je budućnost Crne Gore, naravno ako bude mudro vođen kroz karijeru – dodao je Robert Prosinečki. N. KOSTIĆ

Bob zbog povrede odsustvovati oko četiri mjeseca van terena, zbog čega je dogovoren povratak njemačkog fudbalera u Mančester siti. Gundogan je prije nekoliko dana objavio da je završio reprezentativnu karijeru u selekciji Njemačke i da će se u budućnosti posvetiti klupskom fudbalu. R.A.

koji je u drugom dijelu sezone 2022/23. igrao kao pozajmljeni igrač. Portugalac je tad odigrao 20 utakmica za ,,plavce“ u postigao četiri gola. Reprezentativac Portugala je 2019. godine prešao iz Benfike u Atletiko Madrid za 120 miliona eura. Uprkos činjenici da se nije najbolje snašao u Madridu, za Atletiko je u svim takmičenjima dao 34 gola na 131 utakmici. Osim na pozajmici u Čelziju, bio je pozajmljen i Barseloni za koju je prošle sezone odigrao 44 utakmice u svim takmičenjima i postigao 10 golova. R.A.

Budućnost čuva vrh, Dečić ostavio Mornar na dnu

DVOSTRUKI STRIJELAC ZA PLAVE: Ivan Bojović u zagrljaju svojih saigrača

PODGORICA - Budućnost je predvođena Milanom Vukotićem i IvanomBojovićem savladala Bokelj (4:0) i sačuvala prvo mjesto na tabeli Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige, dok je Dečić upisao drugu uzastopnu pobjedu, još jednu rezultatom 1:0.

Aktuelni šampion slavio je u derbiju četvrtog kola protiv Mornara i ostavio Barane na dnu tabele, bez ijednog boda iz tri meča.

Duel u Podgorici riješio je Augusto Šagas pogotkom iz jedanaesterca i odveo Dečić na diobu drugog mjesta sa Petrovcem, koji je u nadoknadi izbjegao poraz od Jezera (1:1) i ima sedam bodova, tri manje od Budućnosti.

Dečić ima utakmicu manje od lidera i „nebo-plavih“. Sutjeska je nakon dva remija vezala dva poraza, oba kod kuće – u Nikšiću je slavio Arsenal (2:1).

Jedinstvo je bilo bolje od Otrant Olimpika (1:0) i sada obje ekipe imaju po šest bodova.

ODLUČIO

JEDANAESTERAC

rival aktuelnom šampionu, na momente možda i bolji, ali nedorečen pred protivničkim šesnaestercem.

Prednost Baranima mogao je da donese Trifunović u 30. minutu – iskosa s lijeve strane poslao je loptu pored dalje stative.

Goste je skupo koštala greška Mitrovića samo četiri minuta kasnije. Defanzivac Mornara rukom je zaustavio centaršut Puleja, sudija Vujisić nije imao dilemu, a Kaike Augusto Koreja Šagas bio je siguran izvođač jedanaesterca – 1:0.

Zanimljiv pokušaj imao je Đurišić tek što je počelo drugo poluvrijeme – sa 25 metara šutirao je iznad prečke. Pulejo je u 58. uprskao priliku da Dečić udvostruči vođstvo. Savršeno ga je u kontru lansirao Augusto, ali je Argentinac poslao pogrešan pas u šesnaestercu.

Kotorani su u glavni grad došli da se nadigravaju, možda su zbog toga zaslužili makar jedan pogodak, a na kraju su primili četiri.

Bojović je u 16. pogodio stativu nakon šuta Vukotića i odbrane

Ličine, koji je u 33. paradom zaustavio sjajan šut Mijovića Minut kasnije je iskusni golman pogriješio i omogućio šansu Griviću nakon kornera, da bi u 37. na drugoj strani VasilijeČavor sa 30-ak metara poslao loptu pored stative. Budućnost je do vođstva došla u jedinom minutu nadoknade poluvremena. Milan Vukotić je odigrao pas za Ivana Bojovića, koji je ušao u sredinu i pogodio suprotni ugao. Nakon toga je sve bilo lakše za tim IvanaBrnovića

1 1

Arsenal 1

Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 800

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica)

Golovi: 1:0 Janjić u 2, 1:1 Abdulahi u 21, 1:2 Imamoviž u 56. Žuti kartoni: Đurović, I. Vukčević, Miranović, Đukanović, Šaletić (Sutjeska), Zogović, Imamović, Pešukić, Ćetković (Arsenal) Crveni karton: Nikola Jovićević (Sutjeska) u 35.

SutjeskaArsenal 2

Giljen

Đurović

Jovićević

Šaletić

Krstović

Pajović (od 70. Begdadi) P. Vukčević

I. Vukčević

(od 37. Đukanović)

Đurković

(od 54. Miljanić)

Janjić

Kalezić (od 46. Miranović)

Zogović

Manojlović

Imamović

Dakić

Merdović

Mugoša (od 70. Montenegro)

Abdulahi

(od 80. Maraš)

Pešukić

Šahman

Macanović (od 46. Ćetković)

Apija (od 75. Kordić)

LISTA STRIJELACA

3 – I. Bulatović (Budućnost), Nišimura (Otrant), Janjić (Sutjeska)

2 – Bojović (Budućnost), Boljević, Šimun (Petrovac), Augusto (Dečić)...

Petrovac 1 0 PetrovacJezero

1 Jezero 0

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 400. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica) Golovi: 0:1 Perović u 80, 1:1 Bašić u 95. Žuti kartoni: Pešukić, Golubović (Petrovac), Ilić, Bojović, Asanović (Jezero)

Kordić Pešukić (od 55. Bašić) Dedić Kapisoda Boljević (od 84. Stanišić) Bakić Šimun (od 65. Popović) Golubović Carević (od 84. Dragović) Kastanjeda Faust

Asanović Ilić (od 46. Okamoto) Ćuković Alić Đoljaj (od 64. Bošković) Kontić Bojović Martinović (od 33. Boričić) Krnić (od 77. Raičević) Pavlićević (od 64. Milić) Perović

Potpunu opsadu gola Tivćana vidjeli smo nakon izjednačenja, ređale su se odlične prilike Šaletića u 30. minutu, Kalezića u 32, Đurković umalo nije zatresao mrežu... Ipak, nakon pola sata igre domaći su ostali bez Jovićevića, koji je dobio crveni karton i time su počele muke za Nikšićane. Kraj Bistrice je viđena revija efektnih pogodaka jer je i gol Armina Imanovića za preokret u 55. bio za TV špice - boMERIDIANBET 1. CFL (4. KOLO): Sutjeska još bez pobjede, trijumf Jedinstva, remi u Petrovcu

Gradski stadion u Bijelom Polju Gledalaca: 500. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Gol: 1:0 Mušović u 80. Žuti kartoni: Korać, Banda (Jedinstvo), Harada (Otrant Olimpik)

Aković Bošnjak (od 75. Kovačević) Čepić Obradović Muzurović Branda (od 5. Riskul), A. Cvijović Vlaović (od 75. Mušović) Korać Banda (od 60. Kolić) Đ. Cvijović

Dečić je na terenu Kampa FSCG imao dvije šanse u uvodnih devet minuta, obje glavom. U šestom se Milić našao u velikoj prilici nakon što je golman Popović ,,zaplivao“ nakon kornera, potom je Striković šutirao pored stative. Mornar je bio ravnopravan

Još jednu šansu da prelomi meč domaći tim prokockao je u 81. Tek što je ušao na teren Božanović je mogao da se nađe u ulozi asistenta – pas za Matića nije bio najprecizniji. Ostalo je 1:0 – Dečić je prebolio srceparajuću eliminaciju iz Evrope, Mornar je u problemu nakon sjajnog nastupa u kvalifikacijama za Ligu konferencija.

,,PLAVI“ PO NOTAMA

VUKOTIĆA I BOJOVIĆA

Budućnost je na ,,DG areni“ preslišala Bokelj i učvrstila se na vrhu.

Poslije samo pet minuta u nastavku bilo je 2:0. Šarkić je glavom odigrao u prostor za Bojovića, krilni napadač ,,plavih“ prošao pored Pajovića i zatresao mrežu.

Vukotić je ponovo bio raspoložen, dirigovao igrom Budućnosti i možda ,,ovjerio“ poziv u A reprezentaciju Crne Gore. Upisao je dvije asistencije do kraja utakmice – u 66. je proigrao 16-godišnjeg LazaraSavovića koji je obišao golmana i lijepo pogodio, a samo dva minuta kasnije Ivan Bulatović se upisao u strijelce nakon kombinacije sa Vukotićem.

MUKE ZA SUTJESKU

Sutjeska je pri dnu tabele –ima samo dva boda iz četiri utakmice.

Tim MiljanaRadovića poveo je protiv Arsenala već u drugom minutu prelijepim golom Nikole Janjića, koji je primio loptu na oko 18 metara od gola, prebacio je na lijevu nogu i efektno poslao uz dalju stativu. Nije dugo trebalo Arsenalu da izjednači, 1:1 je bilo u 21. DamjanMugoša je sjajno prošao po lijevoj strani i asistirao AbdulsameduAbdulahiju, kojem je ostao lakši dio posla.

sanskohercegovački fudbaler perfektno je izveo slobodan udarac sa 17 metara.

PETROVCU BOD U 96. Jezero se pomjerilo sa začelja i u Petrovcu upisao prvi bod. Izgledalo je da će sva tri jer je vodilo do 96. minuta. Vođstvo ekipi iz Plava donio je Mihailo Perović u 80. kada je pogodio od prečke nakon što je sa zemlje veliki posao odradio MilivojeRaičević Čekao se posljednji zvižduk sudije, gosti su bili nadomak pobjede, ali posljednju riječ imao je Adnan Bašić – najbolje se snašao u gužvi i donio izjednačenje Petrovcu u dubokoj nadoknadi.

U isto vrijeme kada je Jezero povelo, riješen je meč u Bijelom Polju. Jedinstvo je upisalo drugu vezanu pobjedu – na sjeveru Crne Gore ,,pao“ je Otrant Olimpik. Loše je u 80. reagovala odbrana Otranta, odlično se snašao

iskusni Žarko Korać i dodao do slobodnog Aldina Mušovića, koji je pogodio suprotni ugao.

Ne. K – Ra. P.

Sutjeska

22.

Osvrt književnika Božidara Proročića na novu knjigu velemajstora Božidara Ivanovića ,,64 ŠAHOVSKE PRIČE“

Ta drevna magija Cetinja, grada bogate istorije i kulture, prepoznatljiva je kroz poetsko-proznu, likovnu, filmsku i pozorišnu umjetnost. Cetinje je uvijek bilo mjesto đe se spajaju tradicija i inovacija, a ta jedinstvena energija odavno je poznata širom svijeta.

MAGIJA NA 64 CRNOBIJELA POLJA

Ništa manje značajna nije ni magija na 64 crno-bijela polja, gledana kroz oči velemajstora Božidara-Bonje Ivanovića, čiji su korijeni čvrsto vezani za naš istorijski grad. Nit i dar pisanja, koje je naslijedio od oca Aleksandra-Lesa, omogućili su mu ne samo šahovski ples i slavu širom svijeta, već i izuzetna dostignuća u publicističkom smislu. Upravo je ta kombinacija šahovskog genija i literarnog talenta stvorila djelo koje je proslavilo i autora i njegov rodni grad.

Ovih dana, svjetlost dana ugledala je njegova treća po redu knjiga, „64 šahovske priče“, monografija koja je svojim sjajem zablistala nad nebom Evrope. Ova luksuzno urađena i opremljena monografija posvećena je nepokorenom šampionu svijeta Robertu-Bobiju Fišeru (1943-2008), jednom od najvećih šahista svih vremena. Sa željom da se izbori u često nepravednom svijetu u borbi za istinu, velemajstor Ivanović je brižljivo, strpljivo, precizno, sa puno žara i ljubavi, punih šest godina pripremao ovu vrijednu i dragocjenu publikaciju. Ova knjiga nije samo omaž Bobiju Fišeru, velikanu šaha, već je i svojevrsna priča o šahu kroz prizmu i iskustvo proslavljenog velemajstora. Cetinje, kao neiscrpna inspiracija i Ivanovićeva duhovna baza, imalo je značajnu ulogu u oblikovanju njegove kreativne energije i jedinstvenog pogleda na svijet šaha. U ovom djelu, spoj šahovske igre i kulturne tradicije Cetinja dolazi do punog izražaja, čineći ga ne samo šahovskom, već i kulturnom baštinom koja će ostati vječiti svjetionik za buduće generacije.

Božidar Ivanović, poput drevnih titana, uspio je na 461 stranici bogato ilustrovati i publikovati neke od najljepših šahovskih ljepotica (partija) koje su nastale širom svijeta. Vodeći se iskrenom parolom Gens una sumus (jedan smo rod), Ivanović je prikupio i prenio neke od najljepših šahovskih i životnih priča i anegdota. Iako su mnogi od njegovih junaka već poodavno prešli na drugu stranu obale vječnosti, Ivanović ih

Svjetski šampioni šaha i života

oživljava kroz ono što su bili i kroz to kako je svijet šaha, ali i intelektualnih snaga, nekada izgledao. Dar pisanja omogućio je Ivanoviću da svojim perom zabilježi ne samo šahovske bitke, već i refleksije o životu.

DREVNA SAGA O

VJEČITIM BORBAMA

Monografija „64 šahovske priče“ je drevna saga o vječitim borbama na 64 crno-bijela polja. To je priča o velikim šampionima koji su svojim duhom, stavom, mudrošću i anegdotama nadmašivali Evropu i svijet, ostavljajući trag u istoriji svojim briljantnim umovima. Ivanović, kao vješti sudionik i učesnik mnogobrojnih turnira, uspio je da prenese sve te priče i priredi monografiju dostojnu svjetskih šampiona ne samo šaha već i života. Svaka šahovska partija u knjizi je brižljivo analizirana i predstavljena, sa ljubavlju i preciznošću koje su karakteristične za velikane ove igre. Kao majstor riječi i strategi-

je, Ivanović nas vodi kroz lavirint šahovskih kombinacija, otkrivajući tajne poteza koji su promijenili tok istorije na šahovskoj tabli. Svaki pokret figura nosi priču o ljudskoj upornosti, genijalnosti i neprestanoj borbi za prevlast, ali i o prijateljstvu, rivalstvu i poštovanju među igračima. Lajoš Portiš, mađarski velemajstor je davno rekao da je šah najljepši poklon ljudima. A ja mogu da kažem da je šah više od igre – to je ogledalo života, u kojem se odražavaju sve naše vrline i mane, naši trijumfi i porazi. Ivanovićeva monografija nam to savršeno pokazuje, jer ona nije samo zbirka priča o šahu, već i duboka refleksija o ljudskoj prirodi, o borbi za prevlast i o trajnoj vrijednosti mudrosti i strategije. Šah, kao univerzalni jezik, povezuje ljude širom svijeta, a Ivanovićeva monografija je most između generacija. Ona nas podsjeća da su šahovske partije više od puke igre – one su metafora života, izazova sa kojima se suočavamo i za od-

luke koje donosimo. U toj igri na 64 polja ogleda se svijet u svom najsloženijem obliku, a kroz stranice ove knjige Ivanović nas poziva da taj svijet istražimo i razumijemo kroz oči šahovskih genija.

U SUBOTU DAN

ROĐENJA IVANOVIĆA Za nekoliko dana je, preciznije 24. avgusta, dan rođenja proslavljenog šahovskog asa i velemajstora, čovjeka čijim se uspjesima i danas ponosimo. Ovaj datum nije samo običan dan, već je to prilika da se sjetimo velikih koraka koje je učinio ne samo na 64 crno-bijela polja, već i na svjetskoj šahovskoj areni. Zato, uz njegov jubilej, neka svijet šaha, a posebno njegov i naš rodni grad Cetinje, razvije jednu zastavu, zastavu koja će svjetlucati poput njegovih briljantnih poteza u čast šampiona i legende koji i danas ponosno korača ulicama Prijestonice. Cetinje, naš grad ispunjen istorijom i tradicijom, zna da prepozna veličinu. Zna da prepozna one koji su svojom mudrošću, vje-

štinom i strpljenjem ispisali stranice ne samo šahovskih, već i životnih uspjeha. Ovaj jubilej je više od proslave – to je priznanje trajnoj vrijednosti, neumornom radu i strasti koja ga je vodila kroz sve te godine.

Naša Prijestonica, sa njenim starim ulicama i ponosnim zdanjima, danas će odisati posebnim sjajem, jer nije mala stvar hodati među velikanima. Hodati među onima koji su kroz šah pronašli svoj put, svoj način da razumiju svijet i prenesu tu mudrost drugima. Neka na taj dan, zastava koja se razvije u čast našeg šampiona ne bude samo simbol njegovih uspjeha – to je simbol snažne strasti prema igri, prema životu, prema svemu onome što Cetinje i njegovi ljudi predstavljaju. Neka svaki stanovnik Cetinja, svaki šahovski entuzijasta, zastane na trenutak i podsjeti se koliko je važno sljediti svoje snove, baš kao što je to činio naš velemajstor. Neka se tog dana ponosno sjetimo da je naš grad iznjedrio jed-

64 priče

Sa istom snagom, harizmom i željom, Ivanović je zabilježio sljedeće priče: Život, san i šah; Bobi traži pravdu; Botvinnik i sveti Marko; Šahovska uzbuna u Moskvi; Dvostruka opklada na Hvaru; Proljeće u Podmoskovlju; Taljev poziv na ručak; „Zavjera“ protiv Matulovića; Sovjetski Šerlok Holms; Zamka za predsjednika; Avio-karta za „Pnom Pen – Kalifornija“; Svjetski šampioni u baru; Ima li boga?; Svjetlost i tama šahovskog neba; Golišava dama i maestro; Karakter ili čovjekova sudbina; Bugojno - inspiracija za Mic.; Cijena prijateljstva; KingKong u Parizu; Ćutanje je zlato; Igra nade i stres; Mudrost, nervi, sreća; Mačak na usijanom krovu; St. John pozdravlja Talja; Jugokriza i šah; Veselo u uzbudljivom Geografskom; Bljesak Kasparova u Nišu; Maestro u „Maestralu“ (1985); Bobi - glasine i mitovi; Fišer u svom svijetu; Monsun, policijski čas, zemljotres...; Skice za portret Mihaila Talja; Moralna misija šaha; Olimpijske igre i tenkovi; Od slave do agonije; Tragedija genija; Šahovsko-policijske priče; „Heroji“ našeg doba; Napoleon i šah; Prijateljstvo i profesija; Nesuđena žrtva dame; Njegovo veličanstvo – kralj; Ljudi i potezi koji se pamte; Dama je izbjegla zamku; Šah, FIDE, MOK; Velike ličnosti i šah; Život i šahovske sudbine; Čudo na Svetom Stefanu; Božanski dar i ruka đavola; Šahisti juče, danas, sjutra; Njujork je zaboravio...; Italijanska renesansa i šah; Borac do posljednjeg daha; Strategija iskusnog mačka; Slikar i Taljev portret; Drž’te lopova!; Romantika francuskog šaha; Corona u šahovskom izdanju; Zlatni dječak iz Zlatousta; Errare humanum est; Veliki i mali; Misaona inteligencija i mašinski šah; Sa šahom u dobru i zlu; Robert James Bobby Fischer.

nog od najznačajnijih umova šahovskog svijeta i neka ta misao bude vodič za sve nas – da uvijek težimo ka višem, da uvijek tražimo nove izazove i da nikada ne zaboravimo koliko je važna ljubav prema onome što radimo. Neka ovaj dan bude ispunjen toplinom i ponosom, neka Cetinje diše ritmom šaha, neka bude mjesto đe se prošlost i sadašnjost prepliću u harmoniji. U čast šampiona, u čast igre, u čast života.

Božidar Ivanović sa kapitalnim djelom

Crnogorski odbojkaši nakon poraza u Norveškoj žele da protiv Češke ostave bolji utisak

Traži se reakcija

PODGORICA - Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore loše je otvorila novi kvalifikacioni ciklus. Naši odbojkaši poraženi su od Norveške 3:0 (25:19, 28:26, 25:20) na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine. Naš tim mora da se oporavi od teškog poraza u Arendalu za susret drugog kola grupe C, u kom će u subotu, 24. avgusta, dočekati Češku u Kolašinu.

- Mislim da nam neće biti teško da se pripremimo za utakmicu protiv Češke, jer iz poraza se najbolji uči, a mi smo pretprjeli težak poraz u Norveškoj – kazao je Ivan Ječmenica , crnogorski reprezentativac.

Početak utakmice u „Sparebanken Sor Amfi“ dvorani nagovijestio je da neće biti lako – usljed greške našeg tima sa početnom postavom, ušlo se u konfuziju, pa smo domaćinu poklonili mnogo poena, jurili zaostatak od šest poena, koji je rastao do dvocifrenog pri rezultatu 23:13, kada je konačno proradio naš servis, kada smo serijom od pet poena ublažili zaostatak, ali ne i zaprijetili Norveškoj, koja je na prvu pauzu otišla sa 25:19. I u naredna dva seta bili smo konstantno u minusu, mada je u drugom ekipa Ivana Joksimovića imala tri prilike da poravna, međutim ponovo su greške bile presudne – Norveška je dobila set sa 28:26.

Odbojkašice nastavljaju u 2025.

Odbojkašice Crne Gore trebalo je da u nedjelju nastave kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, ali će naredni takmičarski meč odigrati tek naredne godine.

Kao što je poznato, Bosna i Hercegovina je odustala od takmičenja i duel u Bijelom Polju, planiran za 25. avgust, neće biti održan. ,,Crvene“ su na startu kvalifikacija izgubile od Letonije rezultatom 3:2 u setovima.

- Očekujem da pružimo maksimum, da prikažemo svoju najbolju igru i sve ono što smo radili na pripremama, jer definitivno to nijesmo radili u Norveškoj. Daleko od toga da je sve gotovo. Češka je vrlo kvalitetan i atraktivan protivnik i mislim da imamo jako dobru priliku da popravimo utisak iz Norveške i da se nadamo pozitivnom rezultatu, koji bi nam značio u daljem nastavku kvalifikacija. Prvi dio kvalifikacija Crna Gora će zaključiti duelom sa Češkom u subotu, 24. jula, od 18 sati u Kolašinu, a pet dana kasnije Norveška će gostovati Češkoj. R. PEROVIĆ

Čeh slavio u petoj etapi Vuelta a Espanja

Budućnost Voli predstavila Rašida Sulajmona

Spreman da uradi sve što trener traži

PODGORICA - Košarkaški klub Budućnost Voli najavio je dolazak u svoje redove još jednog novog igrača - Rašida Sulajmona. Tridestogodišnjak iz Hjustona, sa velikim iskustvom u Evropi, pričao je za klupski sajt o razlozima dolaska u Podgoricu.

-Slušao sam o Budućnosti ranije. Klub je pun istorije, uvijek se takmiči u vrhu Evrokupa i ABA lige. Nakon razgovora sa trenerom, mogu reći da smo ostvarili odličnu saradnju kada smo prvi put pričali. Razgovarali smo još nekoliko puta prije moje odluke i mislim da je glavni razlog bio istorija kluba, kao i razgovor sa glavnim trenerom. Plan koji ima za mene, plan koji ima za ekipu, njegova ambicija, klupska ambicija. Ja želim da budem dio kluba koji ima velike ambicije i kompetitivnost da se takmiči za sve titule- rekao je Sulajmon.

Teksašanin je već sedmu godinu na Starom kontinentu. Nakon školovanja na univerzitetima Djuk i Merilend, 2017. je došao u Dižon, za koji je nastupao u dva navrata, dok je u Francuskoj nosio još dresove Metropolitana i Burga. Put je američkog beka vodio u špansku Saragosu, turski Konjaspor i litvanske Vulvse, ali na kratko i u kineske Hong Kong

Bulse. Na pitanje koja mu je omiljena destinacija, Sulajmon je odgovorio: -Pariz je sigurno teško poraziti. Kao i Španiju koja ima mnogo lijepih destinacija i mjesta. Osjećam kao da na svakom mjestu gdje sam bio uzmem po mało lokalnog „blaga“ sa sobom. Dolazim iz Amerike, nijesam mogao toliko da putujem i sada sam zbog igranja košarke dobio šansu da vidim i druge djelove svijeta. Nosim „blaga“ sa svakog mjesta i jedva čekam da pronađem to svo-

je „blago“ ovdje u Crnoj Gori - . Sulajmon je govorio o očekivanjima u plavom dresu. -Očekujem da dam sve od sebe u svakoj utakmici. Ne volim puno da pričam da ćemo uraditi određene stvari. Mislim da svi znaju da imamo veoma talentovan tim, imamo odličnog glavnog trenera. Očigledno je da imamo ambiciju i želje da osvajamo i od toga smo počeli od prvog dana priprema. Vjerujem da, ukoliko radimo jako svakog dana i pokušamo da izgradimo he-

Evropsko prvenstvo za košarkašice do 16 godina

PODGORICA - Seviljski sprint odlučio je fotofiniš. Pavel Bitner pobjednik je pete etape Vuelte e Espanje - od 177 kilometara koja je startovala iz Fuente del Maestrea a završila u Sevilji. Dvadeset jednogodišnji Čeh iz

DSM-a u vrlo tijesnom sprintu - presudio fotofiniš, savladao je Belgijanca Vouta van Aerta koji je tako došao do još jednog drugog mjesta u karijeri. Poslije pet trka, u generalnom plasmanu nema značajnijih promjena. Slovenac Primož Roglič je lider sa crvenom majicom, a zatim slijede Žoao Almeida i Enrik Mas Vuelta a Espanja nastavlja se danas šestom etapom, dugom 185 kilometara. R.A.

miju, donesemo pozitivnost, da možemo da se takmičimo sa svima i da postignemo svaki cilj koji imamo. Od Amerikanca navijači mogu očekivati... -Strast. Ja sam veliki takmičar. Neki ljudi kažu da teško podnosim poraze, mrzim da gubim tako da pokušavam da dam sve od sebe, svaku utakmicu. Poznat sam po postizanju poena, ali mislim da je jedan od najpotcjenjenijih djelova moje igre mogućnost dodavanja lopte. U napadu se osjećam kao da sam dinamična prijetnja, postižem poene sa loptom ili bez nje. U odbrani sam veoma raznovrstan u branjenju bekova, mogu čuvati pozicije 1, 2 i 3. Radim što god treneru, timu i navijačima treba od mene. Kao što rekoh, ne radi se o meni već o imenu na prednjoj strani dresa. Što god treba da nam pomogne da pobijedimo ja ću uraditi - poručio je Sulajmon.

Imao je i poruku za navijače. -Hvala vam na dočeku. Pokušajte da dođete na svaku utakmicu da nas podržite. Potrudićemo se da napravimo odličan šou za vas i da vas učinimo ponosnim - zaključio je Rašid Sulejmon. Budućnost su, pored Sujemona, ovog ljeta pojačali Đorđije Jovanović, Džuvan Morgan, Mateo Drežnjak i Judoka Azubike. R.PEROVIĆ

Kadetkinje poražene od Izraela, slijedi borba za opstanak

PODGORICA - Ženska kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je od Izraela 81:74 na startu borbe za plasman od 9. do 16. mjesta Evropskog prvenstva, tako da će do kraja šampionata u Miškolcu igrati za plasman od 13. do 16. mjesta, što znači da će morati da ostvari oba trijumfa kako bi sačuvala mjesto u A diviziji.

Duel Crne Gore i Izraela donio je zanimljivu i izjednačenu borbu, u kojoj je Izrael uglavnom bio u prednosti. Izraelke su u sedmom minutu imale 18:12, a na kraju prve dionice takođe +6 (25:19). Na startu druge četvrtine Izrael je poenima Karmi stigao i do osam poena viška (27:19), ali to nije poremetilo naše mlade košarkašice, koje su trojkom Maše Praščević u 15.

minutu uspjele da stignu do preokreta – 31:29, dok smo nakon poena Bajo imali vođstvo 36:33, ali je na poluvre-

menu Izrael ipak bio u vođstvu – 42:40. U trećoj dionici viđena je velika borba, a poslije trojke Mi-

lene Vujović naše kadetkinje su u 25. minutu vratile prednost (50:49), dok je u 28. minutu bilo 58:55. I, onda prava drama u finišu, gdje je Izrael održavao prednost uglavnom do šest poena, ali kada je Kanic pogodila trojku za 81:72 na 40 sekundi prija kraja - bilo je sve odlučeno... Marija Sekulović postigla je 15 poena, a imala je 10 skokova, Maša Praščević takođe 15, uz sedam skokova i tri asistencije, a 15 poena upisala je i Mia Bajo. Dvocifrene su bile još Milena Vujović 13 (imala je i šest asistencija i četiri skoka) i Mila Kovačević 12, uz 11 asistencija i pet uhvaćenih lopti. Ana Jovović dodala je četiri poena. Na startu faze za plasman od 13. do 16. mjesta naša selekcija igraće u petak protiv poraženog iz meča Švedska – Srbija. R.P.

Rašid Sulajmon

KAKO JE PRIJE ŠEST DECENIJA CRNU GORU VIDIO BRAJEN ELDIS

Postoji nešto neizlječivo južnoameričko u Titogradu

Žene su u komunističkim zemljama slične ženama bilo gdje drugo na svijetu. Jednog smo dana rekli jednoj gospođi da smo posjetili fabriku Zastava, a ona nam je rekla: - Ali fabrike su tako dosadne! – Idućeg smo dana naišli na gospođu koju smo upoznali u Beogradu, a koja je imala sasvim drukčije mišljenje; bilo nam je drago što smo se sreli i začas nas je počela nagovarati da posjetimo X. S iskrenim ushićenjem u glasu rekla nam je: - U svakom slučaju morate tamo otići! Upravo su otvorili odličnu fabriku bicikala s najasvremenijom opremom i već uspostavljenim izvrsnim Radničkim vijećem. Fascinantno je koliko je toga postignuto za tako kratko vrijeme! Nekada bi mi se ovakav entuzijazam prema fabrikama činio neljudskim, ali to je bilo u danima kad nijesam znao drukčije. Naposljetku, bilo mi je vrlo drago da vidim kako je naša prijateljica smatrala da smo se toliko identifikovali s jugoslovenskim idealima da bismo se mogli oduševiti njihovom fabrikom u njihovo ime. Istina je da fabrike za manje bogate zemlje predstavljaju rast ljudskog zadovoljstva na mnogo načina; mi smo na Zapadu sa svojom podužom istorijom industrijalizacije vidjeli i drugu stranu medalje pa smo skloni da zaboravimo da prva strana uopšte postoji. Uprkos svemu tome, u svojoj sam priči slijedio instinkte i dao manje prostora fabrikama – tim zalozima budućnosti – a više spomenicima iz moje prošlosti. Moji će se jugoslovenski prijatelji možda naljutiti, molim ih da mi oproste,

Britanski SF pisac Brajen V. Eldis

(Brian W. Aldiss) boravio je sa suprugom 1964. godine šest mjeseci u nekadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji, iz čega je nastala putopisna knjiga „Cities and Stones” (1966). Eldisovo djelo je u Hrvatskoj objavljeno 2006. godine pod naslovom „Oxford – Ohrid”, a u prevodu Irene Rašete. U knjizi se opisuje i boravak u Crnoj Gori

ali moje se mušterije ipak nalaze na Zapadu. Spomenuću ipak da je u Crnoj Gori – koja se na talijanskom kaže Monte Negro, odakle je potekao i engleski naziv – industrijalizacija danas vitalni faktor razvoja. U ovoj najmanjoj i najdivljijoj od šest republika postojale su samo dvije fabrike prije rata; sada ih je sve više i više. Jedan od najambicioznijih projekata, koji se sve više pokazuje kao trn u finansijskom mesu, gradnja željezničke pruge od Bara, obalnoga gradića koji bi trebalo da se razvije u prvu crnogorsku luku, do Beograda. Dio od Bara do Titograda već je napravljen, a i neke su druge etape već poprilično napredovale, kao što smo vidjeli blizu Čačka u Srbiji gdje su organizovani veliki radovi na iskopavanju tunela. Trasa bi trebalo da bude puštena u pogon 1970. Njen će veliki dio od Titograda do Titovog Užica prolaziti barijeru za barijerom planina. Poduhvat koji golica maštu, ako ne i smisao za humor, izgradnja je Titograda. Prije rata na mje-

stu gdje danas stoji Titograd stajao je mali grad Podgorica, s nekih trinaest hiljada stanovnika. Podgoricu su okupirali Talijani, a nakon talijanske kapitulacije Njemci su je teško bombardovali i gotovo potpuno uništili. (Eldis očito nije posjedovao pravi podatak: Podgoricu su bombardovali saveznici, prim. prir.) Dana 19. decemra 1944. partizani su umarširali u Podgoricu, a 1946. gradu je zvanično promijenjeno ime u Titograd te je proglašen glavnim gradom Crne Gore, oduzevši taj naslov Cetinju.

Iako je do sada gradnja već uzela maha, obilno poduprta federalnim fondovima, ništa ne može sakriti činjenicu da je Titograd nedovršen, ako ne i nedovršiv grad. Ovdje postoji jedna vrsta sirove urbane neudobnosti, kakvu opisuju romanopisci proizašli iz škole Grema Grina, a koja se uzdiže iz pustinje u kakvoj nebitnoj južnoameričkoj republici. Postoji nešto neizlječivo južnoameričko u Titogradu, u njegovoj ogoljeloj, raskuštranoj okolini okruženoj planinama.

Među šljunkom i turobnim čupercima trave počinje prvi blok stambenih zgrada; usamljen i udaljen od ceste, samo sa skupinom kanti za smeće kao društvom. Dječaci i djevojčice zbijaju se jedni uz druge, bezvoljno sjedeći na sjenovitoj strani stepenica. U gradu su neke zgrade

bolje od ovih, a neke gore; nekada je teško reći urušavaju li se ili se grade. Najveće avenije svode se na najjadnije trgove, gdje nema adekvatne građevine koja bi stala iza zapanjujuće količine bijele prašine i betona. Pločnici iznenada završavaju rupama koje zjape ili oblikuju divovske grebene prema cesti kojoj nedostaje prometa da je oživi. Svaka je sumorna perspektiva posvećena dosadnom, zbunjujućem i pečenom promatraču. Prilikom razgovora s jednim zvaničnikom o izgradnji Titograda pitao sam, boreći se s poplavom statistike, ima li među mnogim poteškoćama koje su kočile razvoj ovoga grada koju smiješnu priču. Ali ne, nije imao nijednu smiješnu priču; odmah postaje jasno da je riječ o ozbiljnom poslu. Tvrdio je da grad nema problema sa snadbijevanjem. Opeke i malter proizvode se lokalno, a kamen dolazi iz obližnjih kamenoloma. Cijeli projekat zapošljava lokalne ljude. S druge je, pak, strane problem snadbijevanja bolna tačka jer je Crna Gora planinska zemlja: barijere koje je štite od svijeta, ujedno je i odsijecaju od njega. Jednom smo željeli da telefoniramo u Beograd u osam ujutro, ali su nam rekli da ne očekujemo da ćemo se probiti prije dva sata poslijepodne jer ima „puno poteškoća” na liniji. U glavnoj je knjižari i papirnici na glavnoj ulici Margaret pokušala da kupi koverte za avionsku poštu, ali su joj rekli da ih nemaju u zalihama; tada je pitala može li dobiti obične koverte, no ni njih nijesu imali. (Nastavlja se)

Otvaranje spomenika na Gorici, Titograd, 1957. godina

Titograd pedesetih godina

Pogled od hotela „Crna Gora“ prema Blažovom mostu

Podgorica, decembar 1944, u pozadini srušena zgrada

Monopola duvana

Novinski članak o promjeni imena Podgorice u Titovgrad

Žrtve tražio po školi, u vrijeme zločina u zgradi bilo učenika

U krvavom piru

Vukalić je ubio direktora škole, profesoricu engleskog jezika i sekretaricu TROSTRUKO UbiSTvO U giMNAziji: Detalj sa uviđaja

Potopljena jahta kod Sicilije

Pronađena

tijela pet osoba

SICILIJA - Tijela pet osoba pronađena su u potopljenoj jahti kod obale Sicilije. Ronioci su najprije pronašli dva tijela u jednoj prostoriji broda, a ubrzo kasnije objavljeno je da su pronađena još tri tijela na brodu koji je u ponedjeljak pogodila jaka oluja. Na jahti je, između ostalih, bio i Majk Linč, preduzetnik koga su nazivali i ,,britanskim Bilom Gejtsom“.

U nesreći kod Sicilije šest osoba vodilo se kao nestalo, nakon što je jahtu „Bayesian“, dugu 56 metara, pogodila jaka oluja. Potonula je za nekoliko minuta, piše N1.

Rojters citira izvor blizak operaciji potrage koji je kazao da su dva od šest nestalih putnika locirana unutar broda. Kasnije istog dana, BBC je prenio da su tijela četiri osobe pronađena na potopljenom brodu i da su iznijeta na obalu. Ubrzo je pronađeno i peto.

Italijanske vlasti nijesu potvrdile identitete tih osoba. Odmah poslije nesreće u ponedjeljak, saopšteno je da je jedna osoba poginula a da se traga za još šest. Nađeno je samo tijelo brodskog kuvara. Petnaest osoba je preživjelo.

SANSKI MOST – Pomoćni radnik Opšte gimnazije u Sanskom Mostu Mehmed Vukalić ubio je juče direktora te škole Nijaza Halilovića, profesoricu engleskog jezika Gordanu Midžan i sekretaricu Nisvetu Kljunić. Nakon trostrukog ubistva, Vukalić je pokušao samoubistvo i u teškom stanju je prevezen u bolnicu u Banjaluci.

Amel Kozlica, direktor uprave policije Unsko-sanskog

Ratni zločinac Radovan Karadžić tužio Vladu Velike Britanije za nečovječno postupanje

Traži 50.000

funti jer mu nije dozvoljeno da

drži laptop u ćeliji

LONDON - Presuđeni ratni

zločinac Radovan Karadžić tužio je Vladu Velike Britanije, gdje trenutno boravi na doživotnoj zatvorskoj kazni, za nečovječno postupanje jer mu nije dozvoljeno da laptop drži u ćeliji. Radovan Karadžić (79), koji se nalazi u zatvoru Albany na britanskom ostrvu Wight, traži 50.000 funti zbog, kako prenosi Dejli mejl, kršenja ljudskih prava, a takođe tvrdi da mu je zabranjeno da komunicira na maternjem - srpskom jeziku.

On se prošle sedmice pojavio na sudu putem video veze kako bi tužio državnog sekretara za pravosuđe Shabanu Mahmood Ako pobijedi, britanski porezni obveznici bi mu morali isplatiti novac, kao i platiti druge pravne troškove. Ovo dolazi nakon što je njegova kćerka Sonja Karadžić-Jovičević 2021. godine tvrdila da je držan u „nezdravim“ i „necivilizovanim“ uslovima nakon što je preseljen na britansko ostvro.

Ona je za agenciju Srna rekla: „Što se tiče fizičkog stanja objekta u kojem je smješten, to je neprihvatljivo. Ako tome dodamo i činjenicu da se nalazi u zgradi punoj kancerogenog azbesta koji je zabranjen u cijelom svijetu, jasno je u kakvom će stanju biti“. Takođe je tvrdila da je premještanje presuđenog ratnog zločinca u Britaniju učinjeno namjerno, u inat njegovoj porodici.

Rekla je: „Moj otac je u vrlo

kantona, rekao je u obraćanju medijima da se u prostorijama Opšte gimnazije u deset sati i šest minuta dogodilo trostruko ubistvo, a da je počinilac nakon toga pokušao da oduzme život i sebi, ali da u tome nije uspio.

Kazao je da je zločin u Sanskom Mostu počinjen automatskom puškom, a da će kriminalističkom obradom biti utvrđeni motivi događaja.

- Ovo je bilo automatsko oružje Možemo reći da ono nije vidno unešeno u prostorije Opšte gimnazije - rekao je Kozlica.

Krvavi pir

On je rekao i da je u trenutku krvavog pira bilo učenika u školi, ali nije želio ni da potvrdi, niti da negira da li su se djeca nalazila u blizini prostorija gdje je napadač usmrtio troje radnika.

- Popravni ispiti su u toku, bio je određeni broj učenika u školi, to su dvije zasebne zgrade, odnosno škole, koje su spojene i omogućen je prolazak iz jedne u drugu - naveo je Kozlica.

Adnad Habibija , ministar unutrašnjih poslova USK kazao je da je ovo crni dan za ovaj kanton.

- Svi smo u šoku i nevjerici da je ovako nešto moglo da se dogodi u Sanskom Mostu, koji je mirna sredina. Ali, građani ne treba da budu uznemireni, ovo je jedan izolovani slučaj koji se

završio tragično - rekao je Habibija i dodao da policija drži sve pod kontrolom.

- Nemojte biti u strahu. Uradićemo sve da se ovako nešto nikada više ne bi dogodilo – rekao je Habibija.

Danas o nastavKu šKolsKe goDine

Denis Osmanagić, ministar obrazovanja, kulture, nauke i sporta USK istakao je da je tragedija u Sanskom Mostu sve pogodila, te da će ministarstvo pružiti svu neophodnu podršku porodicama.

- Sjutra ćemo odrediti da li ćemo školsku godinu prolongirati ili ćemo krenuti normalno - naveo je Osmanagić. Prema izjavama očevidaca pomoćni radnik ušao je naoružan u objekat Gimnazije gdje je ciljano tražio određene ljude.

Ubica je, prema prvim informacijama iz istrage, imao odr eđene neriješene radno-pravne odnose sa institucijom u kojoj je radio, te je navodno ranije razgovarao sa upravom škole o radnom statusu, odnosno disciplinskom postupku koji je prema prvim informacijama vođen protiv njega, a ljudi koji su upucani bili su dio komisije koja ga je suspendovala. Potpune motive ovog stravičnog zločina policija će saopštiti po okončanju istrage.

Drugi dan demokratske nacionalne konvencije u Čikagu

necivilizovanoj situaciji, a što se njegove porodice tiče, njegovo preseljenje na jug Engleske je namjerno napravljeno kako bi ga držao podalje, mimo pravila Rezolucije Ujedinjenih nacija koju je usvojilo Vijeće sigurnosti. Biće nam jako teško fizički, finansijski i proceduralno, zbog viza, imunizacije tokom pandemije, pa čak i nakon toga, da ikada odemo tamo i posjetimo ga“.

Dejli mejl podsjeća da je Karadžić odgovoran za neke od najgorih zločina počinjenih u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata, uključujući masakr nad više od 8.000 muškaraca i dječaka u genocidu u Srebrenici.

Prvobitno je osuđen na 40 godina zatvora u Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu, a potom mu je kazna povećana na doživotnu.

Zatvorenici kojima presudi ovaj sud Ujedinjenih nacija raspoređuju se između država članica.

Karadžić je avionom iz Holandije u Veliku Britaniju prebačen 2021. godine.

Obama

o Haris: Snažna žena koja nudi stabilnost

ČIKAGO - Bivši predsjednik SAD Barak Obama dospio je u centar pažnje u Čikagu, zatvarajući drugu noć demokratske konvencije zajedno sa svojom suprugom Mišel, piše Politiko. Obamin govor ponudio je nešto poput prelaza između Bajdenovog pozdravnog obraćanja, koje se u velikoj meri fokusiralo na njegova četvorogodišnja dostignuća zajedno sa Kamalom Haris, i posljednje dvije večeri programa. To je, takođe, ponovo potvrdilo njegovu ulogu kao možda najefikasnijeg i najomiljenijeg glasnika stranke – zajedno sa Mišel, koja je održala uzbudljiv govor povezujući entuzijazam višenedjeljne kampanje

Haris sa istom nadom koju je njen muž Barak inspirisao tokom svog prvog, istorijskog izbornog kruga. Pred prepunom arenom u kojoj je veliki broj delegata ostao na nogama tokom njegovog 35-minutnog govora, Obama je portretisao republikanskog kandidata kao „78-godišnjeg milijardera koji ne prestaje da kuka o svojim problemima otkako se vozio svojim zlatnim pokretnim stepenicama prije devet godina“. Obama je predstavio Haris i njenu kandidaturu kao isječenu iz tog istog kalupa, snažnu ženu koja nudi stabilnost i sigurno utočište uzdrmanoj, još polarizovanoj zemlji.

Radovan Karadžić

Priredila: r u-i

Bivši predsjednik podržao kandidatkinju demokrata

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ CRNOM GOROM Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA NIKOLA SEKULIĆ HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

22. avgust 2024.

До Пјешивачки у 15 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ: ћерка ДУШИЦА,

Posljednji pozdrav dragoj

ANI RADUNOVIĆ - STOILJKOVIĆ

Počivaj u miru, prelijepi anđele.

Bila je privilegija imati te za komšiju i prijatelja. Čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoj plemeniti lik, draga Vera.

DRAGICE BULAJIĆ

Otišla je tiho, kao što je i živela, s puno ljubavi i topline. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. KOLEKTIV VRTIĆA „BAMBINO“

933 Dana 22. avgusta 2024. četiri je godine od smrti moje sestre

VUKICE MRVALJEVIĆ

Velikim srcem i plemenitom dušom zaslužila si vječnu ljubav i doživotno sjećanje.

Brat MILO MRVALJEVIĆ sa porodicom

Dvije godine bez Vas

STANISLAV–STANKO ANA 22. 8. 2022. 17. 9. 2022 RATKOVIĆ

Bili ste svijetlo u našim životima pod kojim smo rasli i postajali bolji ljudi. Preteško je shvatiti da vas nema. Za vašu ljubav, plemenitost i energiju samo je nebo granica. Živjećete u našim srcima sve dok kucaju. Mnogo nam nedostajete.

938

Draga

DANILO, BILJANA, IVAN i IVA MIROTIĆ

KOMŠIJE IZ UL. MOSKOVSKE 16

Mir i spokoj tvojoj duši DAVOR, DIJANA, LAZAR i ITANA DRAGOJEVIĆ

Dušo moja draga dani prolaze a bol u duši i srcu ne prestaje. Nedostaju mi tvoj plemeniti lik tvoja bezgranična ljubav, tvoj zagrljaj. Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu Tvoj ILIJA

Vaši ZLATKO i VANJA sa porodicama

923 22. 2. 2024 - 22. 8. 2024.

VESNA Z. LEKOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga zbog tvog preranog odlaska ostaju isti. Nedostaje tvoja pažnja i briga za sve, koju si pokazivala i u najtežim trenucima.

Ostaješ vječno u našim srcima sačuvana od zaborava.

Tvoje sestre NEVENKA, STANKA i SNEŽANA

Sestra NEVENKA sa porodicom 937

Zahvalni za ljubav, posvećenost, sigurnost koje si ti znala nesebično da daruješ, fališ i falićeš. Čuvaćemo te od zaborava i nositi u srcima

936

Pola godine je od smrti naše drage

VESNA LEKOVIĆ

Pola godine je od smrti moje drage tetke

VESNA LEKOVIĆ

Posljednji pozdrav

Danas je godina od smrti naše voljene

BEBE-ĐINE Božidarove PAJOVIĆ

Draga naša Đina, Slike tvog života nikad neće izblijediti, jer si nam ostavila u amanet kako se čuvaju prave porodične vrijednosti.

Živjećeš vječno u našim srcima.

930

Suprug BOŽIDAR i sin BOBAN PAJOVIĆ sa porodicom 931

Danas je godina od smrti naše voljene

BEBE-ĐINE Božidarove PAJOVIĆ

Draga naša, Bole uspomene koje nas tapšu po leđima i tjeraju da gledamo unazad, a tebe više nema. Bol koji ne nestaje. Ljubav vječna.

Kćerka TANJA CEKOVIĆ sa porodicom

22. 8. 2016 – 22. 8. 2024 SNEŽANA

Nejo moja, moj anđele. Ko onaj dan, ko danas osam godina tuge i bola. Svaki dan sve teži. Živim bez tebe, a ne znam kako. Moj ponose, moja dušo. Odmaraj u vječnom miru. Voli te tvoja MAJKA

16. 8. 2021 – 16. 8. 2024

KSENIJA SEKULIĆ

Ni nakon tri godine ne zaboravljamo tvoj divan lik ni ljubav koju si nam pružila.

SNJEŽANA, DINO i SLAVEN sa porodicama

Tužno sjećanje na našu voljenu sestru

DUDU 22. 2. 2024 - 22. 8. 2024

Tvoje postojanje je bilo oslonac i naša snaga, a tvoje ime naš ponos. Ne postoji vrijeme zaborava, postoji samo tuga i bol za tobom.

Vole te sestre: VESNA i VANJA

BEBA-ĐINA Božidarova PAJOVIĆ

Voljena sestro, godina je tuge za tobom.

Sestra ŠAJA sa porodicom

2009-2024

IVO IVANIŠEVIĆ

Bolne godine što prolaze ne mogu odnijeti uspomene i sjećanje na tebe. Nedostaješ mi jednako kao prvoga dana kad si me zauvijek napuštio.

Tvoja NANA

Prošlo je šest dugih i bolnih mjeseci od kada je zauvijek sklopila najtoplije i najnježnije oči plemenita

DUŠKA Borova LJESAR rođena ĆETKOVIĆ

Časnim životom si ostavila široki trag ljudskosti, dobrote i blagorodnosti, kojim si dodirnula srca i duše svih koji su te poznavali. Meni si dala sve što se može dati i na tome ću ti biti vječno zahvalan, kao što će biti vječna uspomena na tvoju neponovljivu, anđeosku ličnost.

Tvoj BORO

925

Vole te najviše oči tvoje JELENA, TEODORA, MIA, DAŠA i VANJA 926

Prođe šest mjeseci bez tvog glasa, poljupca i zagrljaja

DUŠKA ĆETKOVIĆ

Bila si posebna i jedinstvena. Tvoja ljepota, otmenost, širok osmijeh i veliko srce su zvijezda vodilja osobama koje si najviše voljela. Zato je i bol svakim danom sve veća, a teško živjeti bez tvoje ljubavi.

MAJKO

Uvijek si bila i zauvijek ostaješ simbol Ljubavi, simbol Snage, simbol Ponosa. Jedan susret sa tobom svakom je bio dovoljan da prepozna tvoju anđeosku dobrotu i najveći osmijeh o kojem svi pričaju. Svako jutro... Crnogorko moja... Hvala ti na svoj podršci, bezrezervnoj ljubavi, i svim razgovorima koji se nikad neće završiti. Mnogo te V.

Tvoja MILENA sa porodicom

942

Najbolja osobo

ili

kako je Fede Alvarez ulio

svježu „kiselu“ krv u lice

čuvenoj saj-faj franšizi Ridlija

Skota pakujući

: „najveće hitove“, ali i novitete u lmu „Alien: Romulus“

Četvrtak, 22. avgust 2024. • broj 436.

Povratak iz kriogenog sna

22. avgust 2024.

A cappella

Mjerenje

Kako

se mjeri marketinški uticaj na neko tržište? Ili, još preciznije rečeno, kako se globalnim marketinškim alatima mjeri vrijednost dolaska u Crnu Goru, recimo, Medžika Džonsona, Valterija Botasa, Dejvida i Viktorije Bekam ili Oskara Pjastrija?

Njihove objave na društvenim mrežama dođu do višemilionskog auditorijuma. Za toliki doseg tih objava običan smrtnik morao bi da investira desetine hiljada eura, pa čak i tako, to nikada ne bi bio taj prirodno generisani uticaj. Samim tim, ti ljudi su nekim čudnim sticajem okolnosti vidjeli Crnu Goru na mapi destinacija koje treba obići ili posjetiti, i hopa – eto ih u Crnoj Gori. Neko na jahti, neko na hajkingu od Kotora prema Njegušima, neko na biciklu kozjim stazama... Ljudi svjetske reputacije, sa desetinama i stotinama miliona dolara na svojim računima, dolaze u Crnu Goru.

Nijesam siguran da velike zvijezde dolaze zahvaljujući jasnoj turističkoj promo-strategiji; prije će biti da do Crne Gore stignu slučajnim guglanjem, možda po nečijoj preporuci, ali zaista, šta god da je u pitanju, znamo li koliko vrijedi njihovo dijeljenje nevjerovatnih fotografija sa našeg primorja i njegovog zaleđa?

Veliki Medžik Džonson ostavio je jedan od najdubljih tragova u istoriji svjetske košarke i ne postoji čovjek koji ne zna za njegovu bogatu zaostavštinu. Naravno, uz sve to, da naglasimo da taj čovjek već dva puta u relativno kratkom vremenskom periodu posjećuje Crnu Goru. Još jedna svjetska košarkaška legenda sa NBA biografijom, Vlade Divac, bio mu je nedavno domaćin na večeri na uređenom ostrvu Mamula. Sve to Crnoj Gori koristi, a opet, sve to nekako prolazi pored nas. Zato se pitam, da li je moguće da ne možemo u taj kontekst, kontekst animacije svjetskih faca u bukvalno svakom domenu, staviti u funkciju svog nacionalnog interesa. Da li možemo napraviti paket VIP turizma za takve, posebne svjetske face i zadovoljiti njihove visoke standarde? Postoji li mapa lokacija koje su sposobne da pruže taj nivo usluge?

Piše:

Vladimir MARAŠ

Siguran sam da Valteri Botas ima dovoljno novca da priušti sebi jahtu po želji, jastoge u ovom ili onom sosu, kao i sve što mu može biti po bijelom svijetu. Ali ipak, on je odlučio da sa pratiocima podijeli fotogra je crnogorskih ovaca i pejzaža

posjete tih i takvih ljudi - biti svakodnevica u Crnoj Gori. Isto tako, kako će sve to biti jedan novi zamajac ne samo turističke privrede, već i najboljeg PR paketa koji ova ljepota od zemlje zaslužuje. No, da se premnogo ne odamo maštanju – prije neki dan nam je od Bara do Podgorice, za nekih pedesetak kilometara, bilo potrebno skoro tri sata vožnje automobilom, naravno, u presporoj koloni. Od Tivta do Budve, isto prije nekoliko dana, više od dva sata vožnje. I najmanji saobraćajni incident, a na nivou te saobraćajne frekvencije, oni se, dakle, mogu dogoditi – napraviće saobraćajni čvor koji će se raspetljavati satima.

Sudeći po drugom vozaču „Mercedesa“ iz njihove najplodnije faze F1 takmičenja, reklo bi se da je Valteri sasvim zadovoljan dok vozi bicikl po crnogorskim gudurama, usput uživajući u prizorima stada ovaca, pored kojih se čak i fotografisao. Siguran sam da ima dovoljno novca na računu da sebi priušti jahtu po želji, jastoge u ovom ili onom sosu, kao i sve drugo što mu može biti po bijelom svijetu. Ali ipak, on je odlučio da sa svojim pratiocima podijeli fotografije crnogorskih ovaca i pejzaža.

Ne znam za vas, ali kao građanin, baš sam se lijepo osjećao gledajući te fotografije na društvenim mrežama, razmišljajući kako ipak nije predaleko dan kada će

To su jednostavno, naše velike mane i ponavljaju se iz godine u godinu. Očigledno manji broj turista nego prethodne godine čini ove činjenice još nezgodnijim. Naravno, treba pohvaliti sve novotarije koje nam, makar van ljetnje turističke sezone, olakšavaju živote, ali opet, mislim da smo mi predaleko od evropskog standarda turističke usluge. Za to nijesu potrebni samo maestralni uslovi u hotelima, već i infrastruktura koja prati te zvjezdice.

Na fotografijama koje objavljuju Botas, Medžik ili Piastri, ne vidimo te mane. Na njihovim fotografijama iz Crne Gore vidi se neskriveno oduševljenje prirodnim ljepotama naše zemlje, kao i sve one zdrave aktivnosti koje je moguće realizovati na našim manje frekventnim drumovima. Sav taj doseg koji te njihove objave ostvare u virtuelnom prostoru donosi neki benefit – koliki, teško je reći. Ali možda to nije loša stvar – avgust bi bio idealna prilika da se, na primjer, pozove svih 20 vozača F1 karavana na trodnevni, besplatni boravak u Crnoj Gori. Da taj boravak plati država Crna Gora. I da im obezbijedi sve što im treba u tom periodu, u sklopu velike promo turističke kampanje. Vjerovatno bi u ta tri dana makar milijardu ljudi vidjelo ime Montenegro. Koliko to košta? Teško je izmjeriti, ali... dok ne probamo, nećemo znati, zar ne?

u fokusu Senad Šahmanović za Objektiv uoči svjetske

Čeka vas iskren i emotivan koji odiše lokalnom

Razgovarala:

Njen centar svijeta bio je u pozorištu, a njegov – na auto-otpadu. I nikada se ne bi ni sreli ta mlada glumica i taj grubi majstor sa srcem oldtajmera, da nije bilo drugog oldtajmera – đedovog „pontona“. No, kada je predugo nemaženi i nepaženi četvorotočkaš ušao u igru, počeli su da uče i o automobilima, i o ljudima, i o sebi, i jedno o drugom... i prvenstveno o tome da se ljubav često može pronaći na neočekivanim mjestima, kada joj se najmanje nadate.

Marija Maša Labudović i Marko Janketić lekciju o bliskosti, pod budnim okom „đeda“ Rada Šerbedžije, vrlo su slatko spakovali u romantičnoj komediji „Pontonovo srce“ Senada Šahmanovića, čija nas svjetska premijera čeka sjutra, u 21 sat, na Kanli kuli, na otvaranju 37. izdanja Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala. Šahmanovićev film, rađen u originalnoj produkciji Radio-Televizije Crne Gore, do kraja godine dočekaće i „produžetak“ u obliku mini-serije. S obzirom na to da smo, ljubaznošću režisera, njegovu simpatičnu komediju već pogledali, popričali smo o obje „verzije“ „Pontonovog srca“, glavnim likovima, radu sa glumcima, budućim planovima... I, naravno, o pjesmi koju je za film napisao Random

OBJEKTIV: Poslije filmova o posljedicama krvne osvete („Umir krvi“, 2015), zločina u Štrpcima ( „Sirin“, 2023)

i filmskom velikanu kojem (još) nijesmo odali adekvatno priznanje („Živko Nikolić – nedosanjani san“, 2023), slijedi lagana romantična komedija... Što Vam bi?

ŠAHMANOVIĆ: Izazovi su me uvijek privlačili, tako da je ovaj projekat bio veliki izazov za mene i moj rediteljski stil.

Za razliku od kompleksnih tema kojim sam se bavio u prethodnim djelima, ova priča je laganija, ali samo na papiru. Tu postoje brojni elementi koji imaju mnogo toga zajedničkog sa mojim ranijim filmovima, ali su tretirani na drugačiji način.

OBJEKTIV: Šalu na stranu, jer nije „Pontonovo srce“

Ovaj film bio je veliki izazov za mene i moj rediteljski stil. Za razliku od kompleksnih tema kojim sam se bavio u prethodnim djelima, ova priča je laganija, ali samo na papiru

baš potpuno lagano, a posebno prelagana nije romantična komedija kao žanr. Štoviše, teško je napraviti dobru i komunikativnu komercijalnu komediju koja ne potcjenjuje inteligenciju gledalaca. Što Vas je najviše brinulo, tj. koji Vam je bio najveći izazov dok ste snimali?

ŠAHMANOVIĆ: Kada je pravljenje filma u pitanju, ništa nije lagano, ali zato je i poseban osjećaj kada se sve završi. Želio sam da napravim nepretenciozan, iskren, emotivan film, koji odiše lokalnom autentikom, a razumljiv i zanimljiv i gledaocima van Crne Gore. Sudeći prema prvim reakcijama, mislim da smo se približili tom cilju. Ovdje bih istakao, da je ovaj film kompletna crnogorska produkcija, i da je 95 odsto kreativaca iz Crne Gore. Na tu činjenicu sam posebno ponosan. Izazova je bilo mnogo, ali nam nije falilo vjere, znanja i entuzijazma da se sa njima izborimo. Prijao mi je novi žanrovski „teren“; nije bilo lakše, ali mogu reći da jeste bilo jednostavnije i nepretencioznije, iako je,

Senad Šahmanović: Ponosan na to što su 95 odsto filmske ekipe

sačinili kreativci iz Crne Gore

Duško

Miljanić

komedije „Pontonovo srce“

emotivan film

autentikom

sa druge strane, izazov praviti ovakav film. Još ako bude dobar, onda će moje zadovoljstvo biti još veće i bez ustručavanja možemo reći da smo svi skupa napravili sjajan posao.

OBJEKTIV: Postoje li neke komedije koje su Vam poslužile kao inspiracija?

ŠAHMANOVIĆ: Kada je ovaj film u pitanju, nisam imao tačne reference na koje bih se oslanjao. Smatrao sam da je važno, da se ne preskoči granica dobrog ukusa, te da situacije u kojima se nalaze karakteri budu neobične, ali vjerodostojne, uvjerljive. Prema tome, bilo je važno likovima udahnuti pravi život, da ne budu jednodimenzionalni, već da glumačke boje budu raznovrsne, da probamo da dođemo svi zajedno do nekih svjetova, za koje možda ni sami nismo znali da postoje.

OBJEKTIV: „Pontonovo srce“ dočekaće svjetsku premijeru u Herceg Novom, gdje su prikazani i Vaši filmovi „Sirin“, „Živko Nikolić – nedosanjani san“, „Umir krvi“ i „Mašina za pisanje“ (2012). Zbog čega Vam je festival u Novom bitan?

ŠAHMANOVIĆ: Taj festival posjećujem još od vremena kada sam se pripremao prijemni ispit za upis na studije filmske i TV režije. Maštao sam da će se jednog dana moji filmovi zavrtjeti na magičnom mjestu, kakvo je hercegnovska Kanli kula. Kao autoru iz Crne Gore, jako mi je važno da moji filmovi budu prikazani na Montenegro film festivalu, kao manifestaciji od nacionalnog značaja koja treba da bude centralno mjesto okupljanja filmskih stvaralaca iz naše zemlje, regiona i svijeta.

OBJEKTIV: Što biste voljeli da, vozeći se uz „Pontonovo srce“, osjeti publika na Kanli kuli?

ŠAHMANOVIĆ: Prije svega, vjerujem da će publika prepoznati iskrenu emociju filma; cijela ekipa trudila se da taj zadatak ispuni. Posebno mi je drago što je to pravi domaći film koji su napravili ljudi iz Crne Gore, i što možemo računati da će takvih filmova biti više. Vjerujem da će publika otići zadovoljna, da će

kako zaintrigirati gledaoca, a ne otkriti previše? „Pontonovo srce“ zvuči nesvakidašnje, i mislim da se lako upamti. Ono što je najbitnije jeste da koristi ideji filma. Zapravo, sva se priča vrti oko tog oldtajmera, on je uzrok svih događaja, glavni je motiv da se to dvoje ljudi približe jedno drugom. Tačno je da to srce pripada muškim oldtajmerima, ali ključne korake pravi jedna hrabra, odlučna djevojka. Ona je ta koja ozbiljno zakorači u taj „muški svijet“, pokaže zube i promijeni mnogo stvari i kod sebe, ali i kod drugih.

OBJEKTIV: Scenario je napisao hrvatski autor Antonio Gabelić, najpoznatiji po radu na serijama poput „Bitange i princeze“ i „Žigosani u reketu“. Kako je teklo stvaranje skripta i prilagođavanje lokalnom, crnogorskom kontekstu?

ŠAHMANOVIĆ: Antonio je vrlo dobro posložio dramaturški scenario. Tokom proba, odabira lokacija, kasnije i snimanja, mnoge stvari smo prilagođavali lokalnim autentičnostima. Bio je prisutan na snimanju, tako da smo u hodu neke stvari mijenjali i dorađivali. Prepoznao je stil koji sam odabrao, vjerovao je da je to dobar pravac, imao povjerenja u ekipu. Kada bude pogledao film na velikom platnu, znaću da li je zadovoljan.

OBJEKTIV: U filmu ima mnogo pogođenih lokalnih detalja, ali cijeli film nosi univerzalni sentiment koji se, ukratko, može nazvati nostalgičnim. Tito, Šerbedžija, „ponton“ – svi su sinonimi za YU nostalgiju. Da li je u našem vremenu, u kojem se i giganti poput Netfliksa sve više okreću nostalgičnim „sjećalicama“, lako „prodati“ nostalgiju?

barem na trenutak zaboraviti na probleme, i da će posvetiti više pažnje osobama koje se bave filmom, a koje godinama na najljepši način prezentuju svoju zemlju u svijetu.

OBJEKTIV: Naslovno srce ne pripada čovjeku, nego automobilu. Ili možda, ipak, pripada čovjeku – i muškim „oldtajmerima“ u filmu, i simbolično svakome od nas, ako ga shvatimo metaforički?

ŠAHMANOVIĆ: Naslovi filmova često znaju biti izazov:

ŠAHMANOVIĆ: Lijepo je čuti da smo pogodili lokalne detalje, to nije nimalo jednostavan zadatak. Lično, imam sentiment prema prošlim vremenima. Zahvalnost, vjerovatno dugujem odrastanju u onoj velikoj zemlji, koja je imala problema, ali su neke stvari bile bolje posložene, posebno kada je kultura u pitanju. Film, muzika i druge umjetnosti imale su posebno mjesto u nacionalnoj strategiji razvoja; onaj ko

Plakat filma čija premijera slijedi 23. avgusta u Herceg Novom

Srđa Dragović

je bio kvalitetan i kreativan, mogao je računati da će dobiti priliku za napredak. Mladi su imali šta da vide i nauče, imali su i od koga.

Mi smo željeli da taj sentiment podijelimo sa publikom, ali da ne pretjeremo i da ne isturimo to u prvi plan, već da to bude jedan od nivoa filma, lijepi spoj savremenog i klasičnog. Netfliks sigurno posvećuje posebnu pažnju projektima s elementima nostalgije, s obzirom na to da su se takve serije i filmovi pokazali gledanim i uspješnim. Mi ipak nismo razmišljali o tim stvarima, već smo prirodno pratili biografije naših likova i na taj način strukturisali scenario. U mini-seriji biće više nostalgičnih elemenata, posebno u scenama koje prate đeda Maksima.

OBJEKTIV: Đeda igra Rade Šerbedžija, sublimirajući osjećaj koji imamo prema najvažnijim starijim figurama u formativnim godinama. Kako je tekao proces rada sa Šerbedžijom, kako je shvatio ulogu?

ŠAHMANOVIĆ: Lik đeda želio sam da ispunim i kreiram različitim nijansama, koje pripadaju arhetipski Crnoj Gori, ali da ključne stvari budu univerzalne, nisam želio da to bude stereotipna uloga. Prije svega drago mi je što je Šerbedžija pristao da bude dio projekta. Bilo je lijepo čuti od nekoga ko ima takvu umjetničku biografiju, lijepe riječi o mojim prethodnim radovima. Izgradili smo profesionalan

odnos, iz kojeg smo svi izašli sa nadgrađenim filmskim znanjem. Sve zahvaljujući Šerbedžiji.

Posebno bih istakao njegov entuzijazam, te nesebičnu želju da se scenario dodatno unaprijedi i ispuni autentičnim detaljima, često radeći i do kasno u noć, spremajući scene za sljedeći dan. Svi smo bili oduševljeni njegovim pristupom, posebno mladi glumci, kojima je nesebično pomagao i davao savjete.

OBJEKTIV: Marko Janketić tumači zahtjevnu glavnu mušku ulogu, mladića sa dušom „oldtajmera“, kojeg uopšte nije lako voljeti i razumjeti. Koliko mislite da su mu u karakterizaciji pomogli crnogorski korijeni?

ŠAHMANOVIĆ: Sa Markom sam sarađivao na samom početku njegove i moje karijere. Tada se već govorilo da će imati veliku karijeru poput oca, a taj zadatak nije lako ispuniti. Markov glumački habitus izuzetno je zanimljiv; poznavanje života mnogo mu pomaže u kreiranju likova koje tumači. Nesumnjivo, crnogorski korijeni bili su mu od ključne važnosti za izgradnju lika, mislim da mu je to i bio dodatni motiv. Nije bilo lako izgraditi lik mladića, koji na prvi pogled djeluje bahato i nepristupačno, a zapravo je to sve maska iza onoga što stvarno nosi sa sobom: toplinu, ljubav, intelekt, istančan senzibilitet... No, životne okolnosti usmjerile su ga da bude takav, jer možda

Buntovne i lirske note kod Randoma

OBJEKTIV: Uoči premijere, objavljen je spot za pjesmu „Oldtimer“ Randoma i Knowhere2Run, koja je urađena za film. Za ovakvu romantičnu komediju bi se možda prije očekivao i neki muzički „oldtajmer“, a ne moderni i neodoljivo pečobrazni crnogorski rep. Što je Random pružio filmu a što nije mogao da učini niko drugi?

ŠAHMANOVIĆ: Najbolja preporuka za Randoma bila je njegova muzika. Nakon prvog razgovora shvatio sam da nam razmišljanja idu u sličnom smjeru, tako da sam mogao da pretpostavim da će uraditi kreativnu, autentičnu, kvalitetnu muziku i pjesmu.

U Randomovim tekstovima ima bunta, kritike društvenih anomalija i paradoksa, ali i lijepe lirske, romantične note. Tako da je sve skupa bila lijepa preporuka za saradnju. To je ispalo jako dobro, jer se kao autor, uvijek trudim da izbjegnem stereotipe, i pokušavam da spojim očekivano sa neočekivanim, da se poigram i da na kraju dobijem zanimljiv proizvod.

nikad nije mogao dobiti pravu šansu, kao i mnogi ljudi koji nisu mogli doći do izražaja iz ovog ili onog razloga.

OBJEKTIV: Od domaćih glumačkih snaga, najveće otkrovenje zasigurno je Marija Maša Labudović u glavnoj ženskoj ulozi. Što nam o saradnji sa njom možete reći?

ŠAHMANOVIĆ: Jako važnu stvar ste naveli, kada je u pitanju Maša, vjerujem da će joj ova uloga mnogo značiti. Prema njenim riječima, iskustvo i znanje koje je stekla na ovom snimanju, neprocjenjivi su. Ponosan sam na to što je napravila jako dobru ulogu, stekla iskustvo i sampouzdanje da se odlučnije otisne u glumački svijet. Vjerujem da je ovo samo početak i da ćemo u budućnosti imati priliku da je vidimo u mnogim regionalnim filmovima.

Izuzetno je važno da naši glumci dobijaju prilike u filmovima i serijama domaće produkcije. S obzirom na to da smo mala kinematografija, zemlja niskih produkcionih kapaciteta, domaće snage rijetko imaju priliku da snimaju, pa samim tim imaju i ograničene mogućnosti za napredak i sticanje iskustva za dalje angažmane. Jednostavno, nemaju često priliku da pokažu što znaju. Tako da je kontinuirana produkcija važna, između ostalog, i zbog svih ljudi koji se bave filmom. Jer, što više imaju prilike da rade i unapređuju se, to će prije i podići kvalitet budućih filmova u svakom smislu.

OBJEKTIV: „Pontonovo srce“ dobiće „produžetak“ u obliku mini-serije. Koje no-

ve likove, glumačke i narativne dodatke publika može da očekuje?

ŠAHMANOVIĆ: Tokom priprema za snimanje filma, prepoznao sam da ovaj scenario ima potencijal i za mini-seriju od četiri-pet epizoda, pa smo odlučili da to i realizujemo. Krenuli smo da pišemo nove epizode, ali ne kao prošireni scenario dugog filma, već da epizode imaju svoj smisao. Sudeći po snimljenim materijalima, ta odluka je bila pun pogodak.

Pored glumačkih imena koja su angažovana na filmu, zapažene uloge ostvarili su i: Dubravka Drakić, Branimir Popović, Momčilo Pićurić, Slavko Kalezić... Epizode su zamišljene tako da troje glavnih likova dobije više prostora, da ih što bolje upoznamo kroz njihove životne rutine, a da opet budu neobično povezani. Potrudićemo se da do kraja godine krenemo s emitovanjem na RTCG, a ono što sada mogu pretpostaviti, jeste da će taj projekat sigurno imati i svoj regionalni život.

OBJEKTIV: Što slijedi nakon filma/serije „Pontonovo srce“?

ŠAHMANOVIĆ: Slijedi finalizacija dugometražnog kreativnog dokumentarnog filma „Vud, ti si pobijedio“ o našem oskarovcu Dušanu Vukotiću . Spremam i jedan scenario, čiji se dio priče, nekih 30 odsto, odvija u inostranstvu. Prvobitna ideja za snimanje je Pariz, ali može i neka druga zemlja, tako da ću se u narednom periodu, između ostalog, baviti i ovim izazovnim projektom. •

Rade Šerbedžija i Marija Maša Labudović u „Pontonovom srcu“

Mlada crnogorska glumica i Marko Janketić dočaravaju (ne)običnu romansu

Duško

Miljanić

Senad Šahmanović

CELULOID

Osim

što piše scenarije i režira filmove u kojima se najviše bavi mračnim, brižljivo čuvanim tajnama (pojedinih slojeva) austrijskog društva, Urlih Zajdl je i producent koji omogućava drugim autorima da se ispolje. Možda nije toliko čudno da je poznati filmski autor lansirao karijere (sada već bivše) supruge Veronike Franc i nećaka Severina Fiale („Goodnight Mommy“, 2014; „The Lodge“, 2019), ali imao je on i još jedno veliko otkriće – mladu autorku Kurdvin Ajub

Interesantno, ove godine na Berlinalu duo Franc-Fiala predstavio je novi film, folk-horor „The Devil‘s Bath“, ali ni Ajub nije sedela skrštenih ruku. Njen drugi dugometražni uradak „Moon“ premijerno je prikazan u glavnom takmičarskom programu Lokarna, gde je i nagrađen specijalnim priznanjem žirija, a regionalna publika mogla je da ga ulovi na Sarajevo film festivalu, u okviru programa „U fokusu“.

Čudna pravila

Film „Moon“ („Mond“) na neki način nadovezuje se na dugometražni igrani prvenac kurdsko-austrijske autorke. U „Sun“ („Sonne“, 2022), Kurdvin Ajub bavila se miljeom koji dobro poznaje – kurdskom, mahom radničkom dijasporom u Beču, i ostvarila do koske iskren, pitak, ali ne i plitak generacijski film. U njenom novom ostvarenju, pak, perspektiva je malo drugačija, možemo da kažemo komplementarna, budući da je u fokusu Austrijanka koja odlazi „na rad“ u Jordan. Moguće je povući neke poveznice sa diptihom „Rimini“-„Sparta“, ali se u dramaturgiji oba Ajubina filma ipak ne uspostavlja toliko formalna veza kao kod Zajdla.

Naša protagonistkinja i tačka gledišta je Sara ( Florentina Holcinger u prvoj filmskoj ulozi), nekadašnja MMA borkinja koja je nakon kraja sportske pokušala da napravi trenersku karijeru. U njoj je, pak, dobacila samo dotle da bude instruktorka borilačkih

Moon

Elegantnom i elokventnom završnicom, mlada autorka Kurdvin

Ajub poručuje nam da na nju možemo računati i u budućnosti

veština u nekoj bečkoj lokalnoj teretani, od čega baš i ne može da se živi, na šta je konstantno podseća njena srećno udata sestra. Zbog toga Sara prihvata poziv od „prestolonaslednika“ bogataške familije iz Amana da njegovim mlađim sestrama bude personalna instruktorka. Čini se kao boza od posla za dobru platu koja, pritom, dolazi sa benefitima plaćenog života u luksuznom hotelu i mnogo slobodnog vremena, ali... Kao prvo, devojke baš i nisu zainteresovane za trening, već više za šoping, gledanje televizije i naročito za pozajmljivanje njenog mobilnog telefona kako bi koristile internet. Onda, i pravila kuće su malo čudna. Sara ne sme ništa fotografisati ili snimati, niti komunicirati sa

bilo kim iz kuće, a pristup joj je ograničen na podrum gde je teretana i prizemlje, dok u sobe na spratu ne sme da uđe. Sluganski poslovi Kako vreme odmiče, sve se više čini da će se Sara uplesti u unutrašnje borbe tog „dvorca“ na osami. Jasno, ona je tu zapravo angažovana kao neka vrsta dadilje sa zadatkom da uposli devojke da se nečim „bave“, ali one u njoj vide priliku za bekstvo iz „zlatnog kaveza“. Pritom, one o tom bekstvu imaju različite vizije i spremne su na različite nivoe rizika, čak i kada najbrižljivije čuvana kućna tajna izađe na videlo. Hoće li se Sara u to uplesti? Želi li to i do koje mere? Koliki je rizik spremna da preuzme?

Ugao gledanja u „dijalogu“ s onim iz Ajubinog prethodnog filma svakako je jedan od zanimljivijih aspekata filma „Moon“, i autorka ga sasvim fino gradi, od upozorenja maskiranih u politički nekorektne šale njenih prijatelja ili cimera u uvodnom delu, do pogleda u Sarine dnevne rutine jednom kada se preseli u Jordan. Opet, u poređenju sa „Sun“, čini se da je Ajub ovde tek zagrebala po površini istražujući milje uskospecijalizovanih zapadnjačkih gastarbajtera na „sluganskim“ poslovima za bliskoistočne bogataše. Nema tu mnogo mesta čuđenju, jer je to ipak milje koji autorka poznaje tek ovlaš i tu postupa na osnovu pretpostavke. Ipak, Kurdvin Ajub se iz nebranog grožđa vadi ne samo nepatvorenim ženskim zapadnjačkim uglom gledanja na odnose moći, već i pažljivim dizajnom lokacija u doslednom novobogataškom bliskoistočnom stilu, ali i infuzijom trilerski napete atmosfere. A elegantnom i elokventnom završnicom, mlada autorka poručuje nam da na nju možemo računati i u budućnosti.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.8/5

Zanimljiv, iako neprodubljen pogled u svijet bliskoistočnih bogataša

zerkalo

Piše: Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Nije za Osmog putnika („Alien“) potreban neki specijalan uvod; njegova je odvratna njuška odavno stvar filmske istorije. Ridli Skot , scenarista Den O’Banon i veliki H. R. Giger su, naprosto, te 1979. stvorili perfektno filmsko čudovište, sinonim za deep-space terror i saj-faj klasik ispod čijeg će šinjela, natopljenog slinama i kiselinom, izmiliti čitave generacije režisera opsjednutih ksenomorfom koji je promijenio sve. Jednoj takvoj generaciji pripada i Fede Alvarez, urugvajski režiser proslavljen iznenađujuće uspjelim hororom „Evil Dead“ (2013), jednim od boljih rimejka u istoriji kinematografije. Tako da nije ni čudo što je poželio i što mu je aminovano da uplete prste u Skotovu franšizu koja ipak, budimo realni, za 45 godina nije viđela vrhunskog filma. I opasno luta, od režisera do režisera, od koncepta do koncepta, još od drugog dijela „Aliens“ (1986) Džejmsa Kamerona.

Robovi korporacije

Tom lutanju na kraj želio je da stane i Nil Blomkamp („District 9“, 2009; „Elysium“, 2013; „Chappie“, 2015), ali nije mu se dalo da „Alien: Awakening“ pretoči u realnost, promijeni sudbine nekoliko „obezglavljenih“ likova i napravi drugačiji „most“ između

Svježa „kisela“ krv ulivena u lice franšizi

Ridlija Skota u hitu „Alien: Romulus“

Povratak kriogenog

Alvarez je pronašao pravu mjeru između „greatest hits“ kompilacije i dobrih saj-faj noviteta u iznenađujuće uspjeloj, iako dobro poznatoj priči o borbi za opstanak u dubokom svemiru, gdje niko ne može da vas čuje kada vrištite

Finčerovog „Alien 3“ (1992) i „Alien Resurrection“ (1997) Žan-Pjer Ženea. Izbor za premošćavanje ipak je pao na Alvareza, koji je „Alien: Romulus“ zamislio kao neku vrstu međunastavka, sa radnjom koja se odvija između „Alien“ (1979) i „Aliens“ (1986), dva najvoljenija filma franšize. Pokazala se ta odluka (ne)očekivano dobrom; do te mjere, da gledajući „Romulus“ imate osjećaj da je usnulu franšizu probudio iz dubokog, kriogenog sna, pronalazeći pravu mjeru između „greatest hits“ kompilacije i ponekog dobrog saj-faj iznenađenja, sve do kraja još jedne hororistične priče o borbi za opstanak u dubokom svemiru, gdje niko ne može da vas čuje kada vrištite.

Radnja počinje 2142. godine, na rudarskoj koloniji Jackson’s Star, kojom upravlja korporacija Vejland-Jutani. Prema procjenama, potrebno je još 50 godina da bi bila teraformirana i potpuno spremna za naseljavanje, pa oni koji rade na tome - obavljaju zadatke, razbolijevaju se i umiru u nehumanim uslovima. Jedna od njih je i Rejn (Kejli Spini iz filmova „Priscilla“, Sofija Kopola, 2023; i „Civil War“, Aleks Garland, 2024), djevojka u dvadesetim zaposlena u sektoru za ratarstvo. Njeni roditelji već su umrli od trovanja u rudniku, ostavljajući je samu sa bratom Endijem (Dejvid Džonson, odličan u seriji „Industry“ i rom-komu „Rye Lane“, Rejn Alen-Miler,

Ksenomorfi, klasna borba i AI

Prva serija iz franšize „Osmi putnik“ stiže na male ekrane kao Fox on Hulu projekat negdje sredinom naredne godine, zove se „Alien: Earth“, a jednim od „najiščekivanijih TV događaja 2025“ ne čini je toliko ime franšize, koliko njenog kreatora. Jer, ovog puta ksenomorfima će se pozabaviti Noa Holi, čovjek koji nam je dao serije „Fargo“ i „Legion“. Sa radnjom koja se prvi put u istoriji ne odvija u dubo-

kom svemiru, već na Zemlji, koncept koji je tizerovao Holi već obećava brda i doline. Prvenstveno zbog toga što će ksenomorfi biti samo povod da se vrli autor pozabavi nekim od gorućih tema našeg vremena, od klasne borbe i tiranije velikih korporacija nad običnim ljudima, do vještačke inteligencije, meta-ljudi i etičkih dilema koje sa sobom nosi čovjekovo igranje Boga. I glumačka ekipa takođe

podgrijava očekivanja: uz obožavanog Timotija Olifanta, tu su i Sidni Čendler, sjajna u mini-serijama „Sugar“ i „Pistol“, kao i u filmu „Don’t Worry Darling“ (Olivija Vajld, 2022), ali i Aleks Louter, ključni sastojak jedne od najboljih epozoda antologije „Black Mirror“ („Shut Up and Dance, S03E03), proslavljen fenomenalnom Netfliksovom serijom „The End of the F***ing World“.

2023), da se radi, muči i sanja o boljem životu na nekoj drugoj planeti. Prilika za to javlja se nakon što Rejn ispuni dogovorene radne sate, a korporacija joj samo duplira zadatu cifru, čineći da može da napusti koloniju tek za pet-šest godina. Nakon što shvati da će zauvijek ostati njihov rob, prihvata prijedlog bivšeg momka Tajlera ( Arči Reno ) da sa njegovom sestrom Kej (Izabela Mersed), rođakom Bjornom (Spajk Fern) i rođakovom curom Navaro (Ejlin Vu) ukrade brod, otputuje na obližnju svemirsku stanicu i opskrbi se gorivom i potrepštinama za putovanje do Ivage, gdje su uslovi za život mnogo bolji, a čak se može i vidjeti Sunce...

Praktični efekti

Pogađate, nakon što stupe na napuštenu svemirsku stanicu Renaissance, ništa što je šestorka zamislila neće ići po planu. Jer, u prologu smo vidjeli da je grupa naučnika baš tu pohranila ksenomorfa kojeg je Ripli ( Sigurni Viver ) šutnula u svemir u finišu „Aliena“. Tako da, lica bivaju „zagrljena“, prsa počinju da pucaju, a litre i litre kiseline nagrizaju i metal i ljudsko meso... Jedna od najvažnijih stvari koje treba da znate o filmu: „Alien: Romulus“ je funkcionalan, jednostavan i čist po -

iz sna

REŽIJA:

Fede Alvarez

ULOGE:

Kejli Spini,

Dejvid Džonson, Arči Reno, Spajk Fern, Ejlin Vu

TRAJANJE: 119 min

vratak ikonografiji i space terror idejama koji su „Osmog putnika“ i lansirali pravo u partenon naučne fantastike. No, ujedno je i pristupačan za gledaoce koji uopšte nijesu ispratili kanon, te koji se možda prvi put (koliko god to nevjerovatno zvučalo) susreću sa fejshagerima, čestbasterima i ksenomofrima. Atmosfera i ton prvog dijela filma, stoga, apsolutno odgovaraju jezivom sporogorećem ritmu Skotovog „filma koji je promijenio sve“, a druga polovina nabijena je krvlju, akcijom i grozmorom karakterističnom za „Aliens“ Džejmsa Kamerona kojem se, inače, Alvarezov koncept dopao, pa mu je, iako nepotpisan, poslužio kao konsultant.

Alvarez se u „Alien: Romulus“ vratio praktičnim efektima, minimalnoj upotrebi kompjuterski generisanih slika i retro-futurizmu, od ko -

jeg je u „Prometheus“ (2012) i „Alien: Covenant“ (2017), dva posljednja dijela franšize koji su žestoko podijelili publiku i kritiku, odstupio i sami Ridli Skot. Ta odluka nije opravdana samo vremenskom linijom kojoj njegov film, na međi između prvog i drugog dijela, pripada, već i samim tim što takvoj estetici više vjerujete. Iako je Alvarez bez sumnje mogao da iskoristi tehnologiju koju Skot i Kameron onomad nijesu imali, nije to učinio. Jer, vizuelni kontinuitet za ovu vrstu franšiza bitan je koliko i narativni: ako ga nemate, ako mijenjate „pravila“ i unosite promjene po svom ćefu, onda tako šaljete poruku publici da taj svijet produkt fikcije, da

nije stvaran, da nije istinit, da je to samo priča sa filma. No, zadržite li isti set pravila, nastavku tako dajete kredibilitet. I samo dodatnu potvrdu da je taj ksenomorfni svijet postoji i prijeti, tu neđe sa ruba našeg kosmosa.

Stoga, da ironija bude veća, ne samo što scenografija ne djeluje „prastaro“ i „već viđeno“ (iako smo je toliko puta vidjeli do sada), nego je uposlena tako da djeluje prijeteće i klaustrofobičnije nego ikada, a nešto slično važi i za ksenomorfa koji je trpio i pretrpio razne promjene tokom godina, u pokušaju da se učini što organskijim. No, činjenica je da sada, vraćen na Gigerova „biomehanička podešavanja“,

ponovo djeluje strašnije nego ikada.

To se, nažalost, ne može reći za jedno drugo staro lice, koje Alvarez vraća iz mrtvih uz pretjeranu i sasvim nepotrebnu CGI „feštu“, smještajući lice Ijana Holma (preminuo 2020) preko Danijela Bejtsa, ne bi li kroz Ruka oživio čuvenog Aša iz filma iz 1979. godine. Namjera je jasna, ali ekspozicija ne može biti izgovor. Sigurno je postojao pametniji i manje vještački način za otkrivanje istorijata stanice.

Rimska simbolika

Od kanona, Alvarez je uzeo i pristup likovima, pa je četvoro sporednih igrača vrlo lako

Spoj „greatest hits“ kompilacije i ponekog dobrog saj-faj iznenađenja

povezati s arhetipima koje su igrali, recimo, Džon Hert ili

Hari Din Stenton. I „Alien: Romulus“ striktno je fokusiran na karakterizaciju dva lika, glavne junakinje Rejn i njenog brata Endija, koje Spini i Džonson (on posebno) iznose vrhunski, bez grešaka u koracima, snažno doprinoseći tome da se ni noseča heroina, ni njen Sančo Pansa – ne shvate kao bilo čiji klon, ponajmanje čuvene Ripli.

Kroz dileme i trileme koje pri susretu sa neizrecivim prožimaju Rejn i Endija, inače, neispravnog androida i njenog usvojenog „brata sa smeća“, tretira se i noseća tema – odnos između braće i sestara. Jer, ono „Romulus“ iz naziva ne odnosi se na ime broda kao svaki dosadašnji dio franšize, a nije samo ni naziv jednog krila svemirske stanice na kojoj se odvija gro radnje. Veze između likova većinom su bratsko-sestrinske, bile biloške ili uslovljene, pa se većina pitanja koje Alvarez postavlja vrti oko bratoubistva iz dobro poznate rimske storije o Romulu i Remu, te tako postavlja pitanje što smo za brata/ sestru (ne) spremni da uradimo kad stvar počne da se lomi.

Iako sama tema nije bogzna kako produbljena, dovoljno je jaka da bi to pitanje bratsko-sestrinske (ne)vjere unijelo tenziju i učinilo radnju uzbudljivom makar koliko i vanzemaljska prijetnja sa kojom se protagonisti rvu na stanici. A odluke koje likovi donose, naravno, paralelno

otvaraju prostor Alvarezu da spakuje svježu jezu u akcionim sekvencama, bila to ona najbombastičnija u samom finalu, ili pak „beščujna“ scena sa fejshagerima, u kojoj kao da „namiguje“ i samom sebi („Don’t Breathe“, 2016), i serijalu hit-filmova „A Quiet Place“ Džona Krasinskog U suštini, sa sedmim dijelom franšize (ako ne računamo dvije nepomenice u kojima se Osmi putnik tuče sa Predatorom), Alvarez je ušao na staro, dobro poznato „igralište“ i uspio da iskopa i poneku novu igračku koja pomjera i unosi nemire. Rejn i Endi ispali su likovi sasvim dostojni kanona, kao i čudovišna abominacija, koja je prava zvijezda posljednje trećine filma, a kroz koju je uspio da „Romulus“ uveže s „Alien Ressurection“ i „Prometheus“, budući da izgleda kao „beba“ Riplinog nesrećnog „čeda“, ksenomorfa i „mliječnog“ Inženjera sa kojim nas je 2012. upoznao opaki Dejvid (Majkl Fasbender).

Ključna uzdanica

O Dejvidu i njegovoj vezi s ovim „tajmlajnom“, pak, kod Alvareza nema ni riječi, što će možda i razočarati fanove kojima se ipak sviđa filozofičniji smjer koji je Skot odabrao u filmovima „Prometheus“ i „Covenant“. To ne znači da konekcija neće biti uspostavljena u nekom od idućih filmova, koje sigurno možemo očekivati, s obzirom na to da se „Romulus“, shodno kanonu, takođe završava sa kriogenim snom,

fESTIVALI Glasan

dnevničkim unosom i otiskivanju na put koji za sada jedina preživjela ne zna može li preživjeti.

Za sada je ipak dobro što je Alvarez napravio odmak od Skotovih „velikih ideja“ pokupljenih sa svakakvih strana, od Miltonovog „Izgubljenog raja“, preko vjerovanja Asteka, do Vagnera i petljanja sa Erihom fon Denikenom, kosmičkim astronautima i teorijom da su vanzemaljci kreirali život na Zemlji. Iako u tim i takvim referencama nema previše spornog, fakat je da režiser nije uspio da ih razradi (iako je imao pomoć i od jednog Dejvida Lindelofa ), te da su ih pojeli i „zasjenili“ predvidljivi zaplet, premoderni dizajn produkcije i likovi koji boluju od manjka zdravog razuma. Suštinski, opasni način na koji je Dejvida iznio Majkl Fasbender, kombinujući androidsku strah i trepet iz Skotovog drugog klasika, vječnog „Blade Runner“ (1982) i čudnovatost Dejvida Bouvija iz „The Man Who Fell on Earth“ (Nikolas Roug, 1976) - ispao je jedino opravdanje za postojanje filmova „Prometheus“ i „Covenant“. Što će sa njegovim likom i franšizom biti, vidjećemo, ali jednom se nadamo... Da će Fede Alvarez ostati dio ove priče. Sa filmom „Romulus“ opravdao je očekivanja, vratio „kiselu“ krv u lice posustaloj franšizi i pokazao da bi mogao da bude jedna od glavnih kreativnih uzdanica bandoglavo-neuništivog Ridlija Skota. Ocjena: 7/10

Najčešće stariji, a po pravilu površni pripadnici korpusa „zabrinutih dobrih građana“ vole da krivicu za sve prebace na uvozne (čitaj: zapadne, čitaj: američke) standarde koji su u naše „devičanske“ krajeve došli preko medija (čitaj: holivudskih filmova). Takvo razmišljanje je pogrešno na mnogo nivoa, pa da počnemo od kraja. Holivud poslednjih nekoliko decenija čak i ne fingira utisak bilo kakve povezanosti sa realnošću, i to je očito. Film, takođe, nije više toliko uticajan medij, da bi uzimao za realnost i standard.

Ljutite rivalke

Realnost i standarde kroje neki drugi mediji, što informativni, što zabavni; u tome su agresivni, ali oni tu realnost nisu sami stvorili, već su je augmentirali iz onog postojećeg. Neko će u tome videti zapadni i američki „modus operandi“ ali, ako ga je uopšte bilo, on je u

Rejn (Kejli Spini) nije samo prosti klon čuvene Ripli

Litvanska drama „Toxic“ nagrađena Zlatnim leopardom u Lokarnu

Glasan vrisak generacije

prolazu kroz veliki broj „ruku“ do sada potpuno izmenjen. Uostalom, ljudska nedostatnost i na momente gadost nisu nikakva novotarija, već su iskonska pojava, samo se sada brže i bolje vide. Kao ogledni primer možemo uzeti film „Toxic“, dugometražni prvenac mlade litvanske autorke Saule Bliuvaite koji je upravo pobedio u zvaničnoj takmičarskoj konkurenciji Lokarna i tamo uzeo Zlatnog leoparda, a prikazan je i u Sarajevu. U centru pažnje imamo dve trinaestogodišnje devojke u propalom industrijskom gradiću iz kojeg svako pri zdravoj pameti želi da pobegne. Ono što one vide kao mogućnost za izlaz je već i na prvi pogled sumnjiva manekenska agencija čije glavešine obećavaju poslove u Njujorku, Parizu i Tokiju ako devojke ispune nerealne standarde koji se tiču smanjenja telesne mase. I, naravno, ako za časove i prva probna snimanja same pla-

ćaju, i to progresivno sve veće svote novca.

Interesantno, njih dve isprva nisu prijateljice, nego ljute rivalke, a to rivalstvo nije povezano s agencijom kojoj će kasnije prići. Marija ( Vesta

Matulite) je došljakinja koju je majka ostavila babi na brigu. Pritom je „idealna meta“ za lokalne i školske siledžije zato što šepa i nosi tip kupaćeg kostima za mlađe devojčice. Sa druge strane, Kristina (Jeva Rupejkaite) je oniža, energična i dečački gruba domaća cura koja voli košarku i među prvima je da pokrene sprdnju na Marijin račun. Slučaj ukradenih farmerki dovešće do tuče, a novi zajednički interes za manekenstvo do mirenja i kovanja gotovo sestrinski bliskog prijateljstva.

Očuvanje nevinosti

Opet, manekenstvo je prilično toksična rabota, čak i na elitnom nivou, a kamoli u „pasivnim krajevima“ na rubu Evropske unije, pa su pred curama nemogući zadaci koje treba ispuniti da bi se dobila obećana nagrada. Neki benefiti, doduše, stižu odmah na početku: Marijino šepanje se popravlja do nivoa jedva vidljivog, a sređena Kristina počinje da dobija pažnju momaka. Doduše, tempo ulaganja treba pratiti, pred devojkama su sve veći izazovi, pa se svaka dovija kako zna i ume dok se njihova

Manekenstvo je toksična rabota, a autorka to uspijeva da pokaže stilski konciznom režijom u kojoj se spajaju „luzerski“ milje na tragu Šona Bejkera, glasna muzika i nadahnuta gluma dvije mlade glumice

nevinost i naivnost sudaraju sa mnogo moćnijim, žešćim i brutalnijim svetom odraslih. Saule Bliuvaite sa prvencem koji je, prema njenim rečima, baziran na nekim od ličnih iskustava, pokušava da sroči i kaže koju reč o uslovima u kojima je odrastala njena generacija, a i sve generacije posle. Da, sredina u svakom smislu te reči, od lokalne, preko poslovne, sve do medijski diktirane globalne, jeste toksična i postaje sve toksičnija. U njoj je opstanak bilo kakve vrste nevinosti nemoguća misija, a otrov pritom sam sebe hrani i povećava dozu, pa je izlazak iz tog začaranog kruga sve teži. Autorka to uspeva da pokaže i izvede stilski konciznom režijom u kojoj se spajaju „luzerski“ milje na tragu radova Šona Bejkera, glasna muzika i nadahnuta gluma dve mlade glumice. Fotografija Vitautasa Katkusa, koji je režirao nekoliko kratkih filmova, tu svakako pomaže u naglašavanju kontrasta između ružnoće sredine i lepote mladosti, pa „Toxic“ postaje jedan difuzan, ali zato glasan vrisak generacije. Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.9/5

Kadar iz ubjedljivog debija mlade autorke

Režiserka Saule Bliuvaite sa priznanjem u Lokarnu Locarno

Iz Sarajeva: Marko Stojiljković

Režiser

Danis Tanović

otvara Sarajevo film festival drugim ostvarenjem zaredom. Pre tri godine, to je obavio sa „Deset u pola“ (2021), dok je ovog avgusta predstavio „Nakon ljeta“. Prvi zaključak koji na osnovu toga možemo izvući jeste da je „slavni oskarovac“, oko čijih su se filmova otimali veliki festivali, sada malo smanjio ambicije i počeo da igra za regionalnu publiku, i to na domaćem terenu na kojem još uživa visok ugled, nedavno čak i osvežen serijom „Kotlina“, čija je druga sezona takođe lansirana u Sarajevu u okviru programa „Pretpremijere“.

Bevanda i marihuana

No, sličnosti između Tanovićeva dva poslednja filma zapravo sežu malo dublje od puke koincidencije ili igranja na očito, da se njima otvara „domaći“ mu SFF. Za početak, i prethodnik i njegov naslednik su filmovi koji spajaju romansu, komediju i (melo)dramu, uzdajući se pritom u lokalni (hm, lokalizovani?) humor mentalitetskog tipa oslonjen na neke od klišea. Shodno tome, oba filma zapravo igraju za širu regionalnu publiku željnu malo smeha, malo suza i malo sračunato iscimanih emocija, dok su za „široki svet“ oni uglavnom nezanimljivi u svojoj mehanici, a makar delimično neprevodivi u svom egzoticizmu.

Kako nam se nabrzinu smućkani, na prejakoj vatri i prebrzo ispečeni ćevapi u „Deset u pola“ baš i nisu svideli, možda bi bilo bolje da se pozabavimo „bevandom“ presečenom sa ponekom rakijom i dimom marihuane na plaži u filmu „Nakon ljeta“. Za početak, recimo da je projekat pažljivije pripremljen, sniman u široj koprodukciji (Hrvatska, BiH, Rumunija, Slovenija, Srbija), produkcijski zahtevniji i uspeliji, te da ga njegova letnja „vibra“ čini popriličnim repertoarskim favoritom za kraj

Gledali smo u Sarajevu: „Nakon ljeta“

Iscimavanje emocija ćaknutim ostrvljanima

Tanović ne može da isprati početni komični tempo, pa film od polovine počinje da liči na „sapunicu“ u kojoj se preostalo humorno „gorivo“ dijeli na porcije taman dovoljne da se prethodno razgaljeni i zabavljeni gledalac ne smori

(ili malo posle kraja) letnje sezone po balkanskim prestonicama dok su uspomene na le-

tovanje na moru još sveže. U tom smislu, Tanović, njegov kreativni tim i produkcijska ekipa tu imaju nužan sastojak za uspeh sa kojim je teško uprskati – milje dalmatinskog otoka.

Naša protagonistkinja Maja ( Anja Matković , Tanovićevo otkriće u „Deset u pola“, ovde i koscenaristkinja) dolazi na neimenovano ostrvo (kao kulisa poslužio je Prvić) sa jasnom misijom: da dokaže da je vanbračna kći pokojnog uglednika, kapetana Jakše, te da pokupi komadić nasledstva za koji misli da joj pripada. Kako taj proces može i da potraje, a neveliki smeštajni kapaciteti su u tom periodu, pri kraju sezone, prilično popunjeni, ona nema izbora, nego da prihvati posao konobarice kod vlasnika jedinog ostrvskog „pojila“, a usput i gradonačelnika Iće (Goran Navojec).

Dok Ićin partner u raznim aktivnostima i jedini ostrvski majstor Nediljko ( Mario Knezović ) pokušava da joj „utrči u kazneni prostor“, Maja na radnom mestu upoznaje i polako se zaljubljuje u Sašu ( Uliks Fehmiu ), povratnika iz Amerike i pisca u pokušaju. Njega je na ostrvo dovukla nostalgija za bezbrižnim letovanjima u detinjstvu i mladosti, a kuća koju obnavlja služi kao metafora nedovršenih priča u životu. Ali, Saša krije još nešto, što Maju tera da razmišlja kako da ne ponovi istoriju koju je već ispisala njena majka.

Krave i policija

Osim toga, ne bi trebalo zaboraviti ni na ćaknuti otočki duh u kojem su svetinje Devica Marija, drug Tito, Hajduk i gazdin golf-autić; u kojem se sporovi između komšija vode

Uliks Fehmiu i Anja Matković grade romansu koja ne doseže puni potencijal

oskarovca Danisa Tanovića

emocija sa ostrvljanima

oko toga čije krave pasu u čijoj tuđoj bašti; gde se policija koja mora da dođe sa kopna ne zove da na površinu ne bi

isplivale neke javne tajne; gde stara partizanka zna da pripuca ako čuje muziku koja je asocira na fašizam; gde u kafiću ide red partizanskih, red kubanskih i red „Bela ćao“; gde se stabljikama marihuane tepa „deca“, a piće s etiketom „eksperiment“ je bolje ne piti... Baš su šašavi ti ostrvljani!

Iznevjereni start

Zapravo, dok je više komedija nego drama, romantična ili „čista“, odnosno dok može da egzistira u nabijenom tempu brzopoteznih humornih „provala“, „Nakon ljeta“ je plitak i zabavan film. Improvizovana gluma, po pravilu „u tipu“ pojedinih glumaca, ima smisla, naročito u korelaciji sa nepredvidljivom energijom Anje Matković čija „ruka“ na scenariju takođe pomaže. Ako se u obzir uzmu i fotografija Miloša Jaćimovića (lagano lelujava kamera iz ruke može se tumačiti kao preslikavanje „fjakastog“

stanja uma likova, što domaćih, što došljaka koji su navike preuzeli), pa i izuzetne produkcijske vrednosti, detalji koji dodaju na utisku autentičnosti i poneko „uskršnje jaje“ - možemo pomisliti da smo konačno dobili jedan univerzalno do -

padljiv letnji hit koji cilja odraslu, iako ne nužno zahtevnu publiku.

Nevolja je u tome što Tanović taj tempo ne može da isprati, a još manje da ga prevede u jedan sasvim drugi žanrovski ključ melodrame, pa film od polovine počinje da liči na „sapunicu“ u kojoj se preostalo humorno „gorivo“ deli na porcije taman dovoljne da se prethodno razgaljeni i zabavljeni gledalac ne smori. Tu su čak i glumci ostavljeni da se snalaze sami sa sobom jer se stiče utisak da jake emocije dolaze iz eksternog izvora (scenarija), ali ne i iz organskog razvoja likova i njihovih odnosa. Ponovno pojačavanje tempa i humora u završnici pomaže taman toliko da se sve to privede kraju.

Na kraju, „Nakon ljeta“ je gledljiv film koji ne dostiže puni potencijal, ne postaje urnebesno zabavan, niti čini da gledaocima nakon njega bude puno srce. Šteta, jer je početak ipak obećavao više.

Ocjena: 2.8/5

tangajproduction.com

Dio filmske ekipe na svjetskoj premijeri u Sarajevu

Sarajevo Film Festival

Kadrovi iz „ljetnjeg hita“ koji cilja manje zahtjevnu publiku

tangajproduction.com

„Fargo“ u havajskoj košulji

Glumca

Vinsa Vona u posljednje vrijeme sve rjeđe viđamo na ekranima, osim kada asistira drugu Lariju Dejvidu u satiričnim poslasticama poput „Curb Your Enthusiasm“. Našavši ga, pak, u glavnoj roli u Eplovoj novoj seriji „Bad Monkey“ - možemo reći da je pravi pogodak. Von je besprijekoran kao Endru Jansi, detektiv iz Majamija koji je pao u nemilost šefova nakon što je uradio nešto glupo. Sada je van dužnosti i opušta se na svojoj ležaljci sa pivom u ruci, ali ipak sanja o povratku na posao.

Tajanstvena ruka

Povratak će uslijediti nakon što mu bivši poslodavac ponudi novu misiju. Ribari su upecali ljudsku ruku u okeanu, a Endru ima zadatak da je stavi u hladnjak i preveze do ambulante.

Brzo saznajemo da je pomenuta ruka pripadala sumnjivom biznismenu i da je njegova mlada udovica sve samo ne ožalošćena. Pritom, Endru se ne zadovoljava time da bude samo kurir, pa počinje istragu na svoju ruku, uz pomoć forenzičarke Rose (Natali Martinez), kako bi dokazao za što je sposoban.

Sa druge strane vode, na ostrvu Bahami, živi mladić Nevil (Ronald Pit), čija sudbina preslikava Jansijevu. Poput heroja iz Floride, on je opušteni tip koji zaista samo želi da živi svoj život u granicama podnošljivosti, ali i njegov mir narušava incident za koji se ispostavlja da je dio Jansijevog

Piše: Davor Pavlović

Vins Von, apsolutno neodoljiv kao brbljivi detektiv Endru Jansi

crnohumorne krimi-dramedije u kojoj svu pažnju krade Vins Von

U prvoj epizodi stiče se utisak da je Von na laganom autopilotu, ali već u drugoj ubrzava i vraća se njegova karakteristična lakoća u ispucavanju fraza kao iz puške

slučaja. Dvije priče se prepliću, sat otkucava, misija se zahuktava...

Bil Lorens, poznat po hit-dramediji „Ted Lasso“, snimio je ovu seriju po bestseleru Karla Hiasena , koji je napisao i knjigu što je poslužila kao osnova za film „Striptease“ (Endru Bergman, 1996) sa Demi Mur. Njegov „Bad Monkey“ funkcioniše kao film noar, ali s antiherojem koji nije nimalo nalik depresivcima kao što su Filip Marlou ili Sem Spejd. U njoj ima mnogo ubistava i pucnjave, ali preovladava zabavna atmosfera.

Film noar „održiv“ je već 75 godina, otkako je ušao u filmsku istoriju. Detektiv odmetnik sa dubokim glasom, misteriozna fatalna žena i ubistvo su sve njegove karakteristike. No, kada se pojavi u modernom ruhu, poput serije „Monsieur Spade“ sa Klajvom Ovenom, rijetko postoje velika očekivanja, jer je vrlo teško biti originalan. „Bad Monkey“ je zato lako mogla biti generička, prosječna striming serija, ali ona to zasigurno nije.

Tropska zabava

Postoji nešto posebno u stilu Lorensovog pričanja priče. Prva epizoda ne oduševljava, ali to je vjerovatno karakteristika njegovog humorističnog pristupa, s obzirom na to da ni pilot sjajne „Ted Lasso“ nije odmah osvojio srce, ali je nakon toga serija razvalila. Nadamo se da će slično biti i ovdje, zato što je već u drugoj epizodi izražen mnogo bolji humor, a prate je i mnogo ubjedljiviji dijalozi i Endruovi citati.

Nakon tri pogledane epizode, jedna stvar brzo postaje jasna: kriminalistička radnja u Eplovoj seriji „Bad Monkey“ samo je marginalno važna. Nije toliko bitno ko ima veze sa nekim drugim i zašto, već je glavno pustiti Endrjua Jansija da dođe u kontakt sa čitavom armadom čudnih likova i pokaže talenat za apsurdno i blesavo. Još jedan adut serije su vizuali. Lorens se uspješno oslanja na kolorit inspirisan nekadašnjim krimi-hitom „Dexter“, koji opasnu Floridu prenosi u gledaočevu dnevnu sobu, a uz to ništa ne izgleda preskupo, kao što to je to često slučaj sa projektima s etiketom „Apple TV+“.

Osim opsesivno svijetlih vizuala, „Bad Monkey“ naučiće gledaoce, mnogo više nego što bi očekivali, i o ekosistemu kornjača. Najsimpatičnija stvar u vezi sa serijom jeste to što se njen autor ne ponaša kao da u njoj postoji išta preozbiljno ili važnije od ležerne zabave sa dobrim glumačkim ansamblom, a sve to ispred sunčane i tropske pozadine. Takođe, odlična ideja je uvođenje naratora (Tom Novicki ), koji generalno umije da smeta, ali nas ovdje uvodi u događaje, komentariše ih i opisuje glavnog lika i njegova

razmišljanja, kao da je u pitanju pravi noar. Naravno, ako išta smeta u vezi sa „Bad Monkey“, to je to što je serija previše zamršena i davi se u podzapletima koji se tiču zaštite životne sredine, korupcije i rasprodaje u raju, ali za sada ostaju na periferiji narativa. Nesputani brbljivac Vins Von, kao glavna zvijezda serije, pokušava da radi samo ono što najbolje radi: potišteno gleda idiote dok koluta očima i uzdiše, a između toga isporučuje neke ljutite monologe začinjene prostim riječima. On jednostavno igra tipičnog lika koji ima mnogo toga da kaže i „ne ide mu dobro sa ćutanjem“, kako sam kaže u seriji. I fakat je da nam više od toga nije potrebno; Vins Von uvijek je zabavan na svoj način. U prvoj epizodi stiče se utisak da igra na laganom autopilotu, ali već u drugoj ubrzava i vraća se njegova karakteristična lakoća u ispucavanju fraza kao iz puške.

Natali Martinez kao Rosa i Mišel Monahan kao Boni, objekti su herojeve naklonosti i brzo steknu simpatije. Preostali glumci imaju tendenciju da nestanu u pozadini, iako rade sve što mogu da izgledaju dobro. Kako se radnja raspli-

će, negativce postaje sve lakše i lakše prezirati, zahvaljujući predstavama koje ih oživljavaju. Meredit Hagner blista kao neka vrsta američke psiho-verzije i nemilosrdno manipuliše svojim jadnim momkom.

U prikrajku je i Skot Glen , dok seriju takođe obilježava glumački debi Šarlot Lorens Međutim, pravci djelovanja koji su navedeni na početku daleko su od kraja. Novi likovi stalno ulaze na scenu; podzapleti ne prestaju da se otvaraju; do kraja finalne, desete epizode – svašta se može desiti.

Ne može se reći da ova krimi-komedija ima mnogo pametnog sadržaja ili neku dubinu radnje, ali šetajući između krvoprolića i humora, sa Vinsom Vonom kao policajcem u nesputanom brbljanju, donosi idealan materijal za opuštanje i odvraćanje pogleda od teških tema. „Bad Monkey“ je „guilty pleasure“ u havajskoj košulji za kasno ljeto, a njegova privlačnost je ili ugodna ili vrlo razočaravajuća, zavisno od očekivanja. Malo je vjerovatno da će dobiti neke pohvale kritike, ali za sada se čini da je vrijedi pogledati do kraja.

Ocjena: 3.8/5

U jakom ansamblu ističe se i Natali Martinez kao forenzičarka Rosa

SERIJE The Umbrella Academy Superzabavni likovi bačeni

Oproštaj koji se

Tokom marketing kampanje za najavu četvrte, finalne sezone Netfliksove serije „The Umbrella Academy“ objavljen je, između ostalog, i Jutjub video u kojem glumci prepričavaju događaje iz prethodne tri. Klip, očigledno usmjeren na to da pojača neizdrž i veliko iščekivanje finalne instalacije, nažalost, nije uspješno obavio svoj zadatak. Osim što se glumci i sami zbune prepričavajući što se sve dogodilo (pri čemu ni Netfliks recap ne odradi ništa bolji posao), nakon onako slabe treće sezone bilo je svakako teško osjetiti bilo kakvo uzbuđenje zbog najave nove.

Štoviše, malo nam je čak i pobjegao osmijeh kad je objavljeno da je četvrta sezona ujedno i posljednja, te da je stiglo vrijeme da se priča konačno završi. Sa druge strane, saznanje da ćemo umjesto standardnih deset ovog puta dobiti samo šest epizoda jeste izazvalo reakciju, a evo i zašto.

Trupa dosadnjakovića Znajući tempo serije, ogroman broj likova kojima se treba jednako posvetiti, novi problem koji treba da se pojavi, isprati i razriješi do kraja sezone; količinu još neodgovorenih pitanja na koje bi lijepo bilo dobiti odgovor, kao i činjenicu da su glavni akteri posljednji put kad smo ih vidjeli ostali bez moći (koje su ključne za narativ) - znali smo da odlična finalna sezona nije izvodljiva.

Sada kada je posljednjih šest epizoda postalo dostupno na Netfliksu, nakon odgledanog cijelog kompleta, možemo da potvrdimo da su strahovi bili opravdani.

Prva epizoda četvrte sezone počinje pet-šest godina nakon događaja u trećoj, kada su braća i sestre Hargrivs izgubili moći zbog bijega u drugu vremensku liniju. Sada ih srijeće-

U poslednje dvije

epizode dođe do nekoliko odluka koje se tiču glavnih likova i mogu vam se dopasti ili ne, ali kada je u pitanju zaokruživanje priče, čini se da nijedan ne dobije kraj kakav istinski zaslužuje

mo gotovo nepodnošljivo normalne, dok dobijamo kratak uvid u njihove novootkrivene, dosadne živote.

Diego (David Kastanjeda) radi kao poštar, u braku je sa Lajlom (Ritom Arjom), imaju i kćerku – i odmah se akcentuje da su oboje ušli u rutinu i da im ne odgovara ovaj način života. Viktor (Eliot Pejdž) je postao vlasnik paba i čini se, barem na tren, da je jedini iz ekipe uspio da pronađe mir, dok sa druge strane Luter (Tom Hoper) radi kao striper i vidno je očajan koliko god da mu ide dobro. Alison (Emi Rejver-Lamas)

pokušava da pokrene glumačku karijeru, ali uporno dobija samo glupe reklame, dok joj kćerku bejbisituje Klaus (Robert Šihan) koji je za promjenu trijezan, prvi put za četiri

sezone, i zbog toga je toliko anksiozan, da je postao germofob.

Bena ( Džastin H. Min ) posmatramo dok izlazi iz zatvora u kojem je (navodno) bio zbog kripto-prevare, a Five (Ejdan Galager), osim što je glumac i dalje najmlađi, najslađi i najtalentovaniji u glavnoj ekipi), jedini radi nešto što je svojstveno njemu: tajni je CIA agent i pokušava da sazna što više o tajnoj organizaciji/ sekti po imenu „Čuvari“.

Protraćeni glumci Njihovi novi životi nijesu neočekivani samo za njih, već i za nas pred malim ekranima, naviknutim na drugačiju dinamiku koja je „The Umbrella Academy“ (naglašavamo da mislimo isključivo na prve dvije sjajne sezone) učinila jednim od najzabavnijih

Obožavani likovi iznevjereni zbrzavanjem i skraćivanjem sezone na samo šest epizoda

Čak ni sjajni Nik Oferman i Megan Malali ne „prodaju“ glavne negativce

22. avgust 2024.

se ne oprašta

TV projekata sa superherojskom tematikom. Stoga, nova dinamika u prvoj epizodi djeluje čak neobično potentno, kao potencijalno dobra ideja za zaokruživanje karakterizacije dragih likova i zalog za još

bolje razumijevanje onoga što prolaze i različitih načina na koji se svako od njih izborio s onim što se dešavalo.

Nažalost, taj početni potencijal brzo se gubi i malo je reći da ostaje neiskorišćen do „veli-

kog“ finala. S obzirom na to da je cijelu novu priču, zajedno s „odjavom“ cjelokupne serije, trebalo spakovati u samo šest epizoda (ovo i dalje ne možemo oprostiti), ekipa brzo dobije moći nazad (nećemo reći kako) i onda se vraćamo na ono što je već dobro ustanovljena tema svake sezone - još jedna apokalipsa i još jedno spašavanje svijeta (koji, ako pitate većinu protagonista, uopšte nije zaslužio spašavanje).

Ovoga puta, glavni negativci su pripadnici „Čuvara“, organizacije/ sekte na čijem čelu stoje Džin i Džin Tibado (sjajni Nik Oferman i Megan Malali), bračni par ubijeđen da živi u „pogrešnom tajmlajnu“ i da mora pronaći sve Hargrivse ne bi li „resetovala“ svijet i vratila se u pravi vremenski rukavac.

Međutim, koliko god da se obradujete glumcima i očigledno otkačeno zamišljenim likovima, te bez obzira na to što Oferman i Malali zaista rade sve što je u njihovoj moćine osjećate ih i ne shvatate ozbiljno kao antagoniste. Da ne govorimo o tome da ne stignemo lijepo ni da ih upoznamo kao likove, pa su do kraja i njihov talenat i reputacija blago protraćeni.

Problematične odluke

Ono što smo saznali u prošloj sezoni jeste da je hemijski element marigold zaslužan za njihove supermoći, a u četvrtoj doznajemo i za durango , njegov kontra-element, koji se u priču uvodi kroz lik Dženifer (Viktorija Saval) i koji, u kombinaciji sa prvim, ima moć da uništi sve oko sebe. Ali, ne brinite. Uništenje ili „Čišćenje“ kako ga zovu Čuvari samo je fensi ime za dobru, staru apokalipsu koje smo se već dobro nagledali.

Priča ide ubrzano i puna je rupa, pa nova sezona negdje sve-

ukupno ostaje na nivou treće: nije ni mnogo bolja, niti gora, već samo drastično slabija u odnosu na prve dvije sezone zbog čijeg je kvaliteta (sasvim opravdano) i eksplodirala popularnost serije.

U poslednje dvije epizode dođe do nekoliko odluka koje se tiču nekih od likova i mogu vam se dopasti ili ne, ali kada je u pitanju zaokruživanje priče, čini se da nijedan ne dobije kraj kakav istinski zaslužuje. Najbliži tome je, zapravo, na iznenađenje svih, Viktor, koji je u startu bio najproblematičniji.

Sa druge strane, likovi poput Alison i Dijega skoro su uništeni, a Klausa nakon svega što je prošao ostavljamo onakvog kakvog smo ga i sreli - kao zavisnika od droge i alkohola. Tu je i Luter koji od početka tapka u mjestu sa daddy issues momentima i porodičnom traumom, pa od njega nijesmo mnogo ni očekivali... a Five je možda i najtužniji od svih. Na kraju ostaje usamljeniji čak i odnosu na početak serije, kada smo ga upoznali kao čovjeka zarobljenog u tijelu dječaka koji je poslednjih 45 godina proveo sam u distopijskoj budućnosti u kojoj mu je jedino društvo bila lutka sa ženskim likom.

Sami kraj je tužan i gorak, ali ne možemo reći da, kao takav, nije bio očekivan ili da je ovako spetljana priča mogla da se završi drugačije. Ostaje nada da je u nekoj od drugih vremenskih linija serija „The Umbrella Academy“ dobila zasluženih deset epizoda, smisleniji oproštaj od likova koje smo toliko zavoljeli, da smo samo zbog njih i ostali do kraja... a ko zna, možda i bolje rješenje za sprečavanje apokalipse od porodičnog harakirija (spoiler alert).

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 2/5

Viktorija Saval, novo lice zaduženo za ne tako interesantnu Dženifer tvtime.com

PREPORUKA

ZGRABI

FILM

Kroz snolike avanture svojih protagonista, mahom odvažnih i plemenitih devojčica, jedan od osnivača studija Ghibli i najcenjeniji stvaralac anime, Hajao Mijazaki, na predivan način ukazuje na neraskidivu vezu čoveka i prirode, kao i na opasnosti koje tehnologija nosi, ukoliko zdrava ljudska ambicija preraste u pohlepu. Prožeti prisustvom magičnih bića, uglavnom predstavljenih u obličju dobrih duhova prirode, ovi animirani filmovi podsećaju da je čarolija zaista oko nas i da za njom vredi tragati. „My Neighbor

Luna Kostadinović, violinistkinja

Pomjeranje granica sa Linčom

seur pour l’échafaud“ („Lift za gubilište“, Luj Mal, 1958)

hattan“, 1979) i, uz fantastičan saundtrek, dobro se nasmeje

Totoro“ (1988), „Princess Mononoke“ (1997), „Spirited Away“ (2001) i „Howl’s Moving Castle“ (2004) samo su neki od naslova koje toplo preporučujem.

Filmovi francuskog „novog talasa“, osim društveno-političke angažovanosti i neospornog uticaja na kinematografiju 20. veka, odišu slobodom, šarmom i spontanošću koji će vas svaki put nadahnuti da se izno-

va zaljubite u život i romansu.

sa maestralnim saundtrekom Majlsa Dejvisa

Svako ko uvidi da sebe (i svoje ljubavne jade) počinje da shvata preozbiljno, trebalo bi da čekira opus Vudija Alena („Play It Again, Sam“, 1972; „Annie Hall“, 1977; „Man-

na sopstveni račun.

su prve dve sezone postavile

standarde i šablon na koji se oslanja većina serija tog i

sličnih žanrova poslednjih 30 godina, treća „Twin Peaks: The vizije kakvu znamo. S obzirom

Return“ pomera granice telena to da su reči nedovoljne da prenesu utiske o ovom

tako da ću navesti kompoziciju koju slušam u ovom trenutku: Ludvig van Betoven, „Gudački kvartet br. 15, op. 132 u a-mollu“.

audio-vizuelnom remek-delu, Dej-

primetiću samo da nam je vid Linč još jednom otvorio glavu. Hvala mu.

ra i obrazovno-zabavnih emi-

Smatram da bi bilo kakvo žanrovsko opredeljenje u pop muzici bilo reduktivno, pa bih izdvojila autore koji mi u poslednje vreme daju vetar u leđa: Dejvid Bouvi, Dejvid Birn (albumi grupe Talking Heads, a ponajviše brodvejski šou „American Utopia“, koji je za koncertni film 2020. adaptirao Spajk Li), Jarboli („Dobrodošli“, „Suvišna sloboda“, „Zabava“), Djuk Elington („The Pianist“)...

Džim“, 1962) i „Tirez sur

Takođe su dobar podsetnik da se sa minimum sredstava može napraviti veliko i inspirativno umetničko delo. Teška srca izdvajam samo nekoliko naslova: „Jules et Jim“ („Žil i le pianiste“ („Pucajte u pijanistu“, 1960) Fransoa Trifoa; Godarov „Pierrot le fou“ („Ludi Pjero“, 1965) i, meni posebno drag, „Ascen-

Ljubitelj sam britanskog humosija televizije BBC, a od onih preporučujem „QI (Quite Interesting)“, „8 Out of 10 Cats“ i „Taskmaster“.

koje se trenutno emituju preporučujem „QI (Quite

Kostadinović: Ako

ljubavnih

ZAOBIĐI

FILM / TV / MUZIKA

MUZIKA

Uprkos uvreženom mišljenju o klasici kao nepristupačnoj i elitističkoj muzici, smatram da je to zapravo jedini žanr koji može naći put do svakog pojedinca. Glupo bi bilo izdvajati bilo koje pojedinačno delo ili kompozitora iz viševekovne

tradicije,

Regularni TV program prestala sam da pratim zbog prevelike komercijalizacije, izostajanja ikakvog obrazovnog programa i autentične produkcije. Televizija je i dalje medij koji ima veliku moć, ali odgovornost, koju takva moć sa sobom mora da nosi, više ne postoji. Postala je isključivo marketinško sredstvo konzumerizma i politike. Na moju veliku žalost, ogroman potencijal ovog medija ne samo što je sve manje i manje ispunjen kvalitetnim sadržajem, već i postoji bojazan da je taj silazni trend nepovratan.

Luna

imate

jada, gledajte Vudija Alena François Fleury

DZUBOKS v

Ako je neko zaslužio viralnu hitčinu, to je svih ovih godina bila r’n’b alternativka Tinashe. Punu je deceniju čekala da joj se desi „Nasty“ i da ta pjesma, kao raketnim gorivom, lansira album „Quantum Baby“. Da je dobro čuju.

Nikako joj se nije posljednjih godina sviđalo, to što su je u muzičkom svijetu najčešće opisivali kao potcijenjenu.

Jedinstvena cura: tata joj je iz Zimbabvea, rođena je u Leksingtonu u bluegrass i kantri meki Kentakija – a odrasla u Los Anđelesu i Kaliforniji... Sa sve crnim pojasom u tekvondou, da. I nudila je, svih ovih godina, nešto direktno, osobeno, bez oblandi. Istovremeno svjesna da slika o njoj i tom kerozinskom karakteru pred publikom idu ispred onog što je tu stvarno bitno –ispred muzike.

Otprilike, Tinashe je prva zvijezda koja suštinski grabi na onom r’n’b talasu koji

Tinashe Škofja Loka

Quantum Baby

je, još na Super bol spektaklu tokom zime, zacrtao i pokazao Usher. A to je, da je muzičkom svijetu prijeko potrebna svježina i lakoća onog tako rasplesanog, seksi zvuka sa kraja devedesetih i sa početka vijeka. To je ono što „Quantum Baby“ čini i mnogo više jasnijim i sjajnijim

na pop horizontu, u odnosu na njene prethodne projekte. Kroz osam pjesama, Tinashe se kreće uglavnom u okviru postavljenih pravila igre; otprilike je „No Broke Boys“ i idealan „parnjak“ i saputnik za udarnu pjesmu. A ključni momenat ipak je „Getting No Sleep“, neumorno elek-

tro-pop jedrenje nekim otvorenim drumom urbane kalifornijske noći i njena definicija – što znači to „voljeti sebe, na prvom mjestu“. Na ploči nema dovoljno materijala da se Tinashe razmahne i zgrabi neke raznovrsnije i kompleksnije narativne rukavce. Prosto, ovo je njen prodor u zvjezdane pop sfere, pa na albumu „Quantum Baby“ nema prostora za bilo šta što bi manje strpljiva ili manje temeljna publika doživjela kao teret. Tinashe je i opisala novi album kao skupinu pjesama su joj se „javile“ za volanom, a pomenuta „Getting No Sleep“ idealan je primjer. Na drumu – a sa plesnim podijumom na umu, uz nokaut momenat serviran u „Thirsty“... Gdje, otprilike, ta vihorna pop ofanziva od albuma i dočekuje ostvarenje. Samouvjerena prekretnica karijere, ako ne i momenat koji će se pretjerano dugo pamtiti – za već nostalgičnu i paperjasto laku muzičku svježinu poznog ljeta. S. S.

Ocjena: 74/100

Ljubim ti dušu

Cijeloj armiji sjajnih mladih muzičara u Beogradu jednose memljivo ljeto i doba đuska. Radošću promijeniti svijet je otprilike deviza za sve, a samo da čujete kako to čini ekipa benda Škofja Loka. U epicentru muzičkog projekta uokvirenog imenom jedne znane i neznane slovenačke varoši su Nataša Gvozdić i Milica Kaličanin E, njihova pozitiva ne da je iskrena, ne da je nepopravlji-

va – nego, prosto, nepobjediva od prvog refrena. Recimo, „Ljubim ti dušu“, naslovna pjesma s albuma koji je savršena injekcija ljetnjeg optimizma.

Jedan trubački marš u „Nikad niko“, refren najavljen zavodljivim „odvedi me preko granice“, jasno smješta njihovu muziku u zvuk koji je nepogrešivo beogradski... A ipak, sve to između „Dobro veče“ na početku i „Laku noć“ na kraju jeste mnogo više od reference na Darkwood Dub ili neke prepoznatljive soul i regedab oblande na muzičkom autoputu od Beograda do Zagreba.

To što je ploča onako primjetno „operisana“ od basa je, sasvim očigledno, savršen tease muzičkih zavodnika iz benda Škofja Loka, kako će

tek dobru i kompletnu zabavu i ushićenje da pružaju na svirkama. Tako da je, recimo i to – Škofja Loka onaj noviji bend za koji nam je najžalije što ga već ovog ljeta nijesmo imali priliku upoznati na nekoj od crnogorskih festivalskih bina. Bili bi ne samo najprijatnije iznenađenje, već i najbolja plesna poslastica servirana onda kada joj se najmanje nadate.

Sve što od Škofja Loke treba da očekujete prije prvog slušanja staje knap u naslov ploče: to „Ljubim ti dušu“ je jedan zavjet da svaka komunikacija bude zalog darovanja sreće i osmijeha. I vjerujte, to radi, od početka do kraja ove radosti od albuma. Pa i u gomili jurišnih parola za armiju od jedne osobe u „Osmeli se“ i jednu djetinju molitvu „Okinawa san“. Do kraja pjesme ćete već i sigurno poželjeti da nekom pod hitno kažete „budi moja Okinava“ – i može li više i bitnije od jednog ljetnjeg albuma? S. S. Ocjena: 84/100

pitchfork.com

33 OBRTAJA Boban Savković, glavni i odgovorni

Pas je bio ubica!

Uokeanu

Film koji Vas čini srećnim?

- Uvek mi je bilo interesantno kako se, u razgovorima o najboljim filmovima koje sam imao, više puta, naravno u šali, kao najbolji 11. naslov na svim listama pojavljivalo, ne toliko poznato ostvarenje, sada već sa kraja prošlog veka, „Midnight Run“ ( Martin Brest , 1988). Takozvani „road movie“ koji počinje na Istočnoj obali i, preko aviona, putničkih vozova, autobusa, automobila, teretnih vozova preko indijanskih rezervata, vodi

portala svakojakih sadržaja, koji često pokvare dan i probude neprijatne osjećaje, postoji internet adresa koja može da vam stabilizuje srčani ritam. Portal pulse.rs napuni dušu ljubavlju, nahrani mozak, izliječi od stvarnosti. Njegov osnivač i glodur, arhitekta i urbanista

Boban Savković, izgradio je tvrđavu koja opstaje u inat senzacionalizmu, dezinformacijama, dnevnoj politici.

nas do Zapadne obale u svojevrsnoj trci sa vremenom. Film bez pretenzija da bude velik, delikatnim humorom uspeva da bude antidot „film tableta“ puna seratonina, endorfina i dopamina. I zaista se može bi-

Neprofitno utočište za umjetnost i kulturu nastalo 2009. godine, broji hiljade tekstova o filmu, muzici književnosti, slikarstvu, stripu, filozofiji, psihologiji, sociologiji, religiji, istoriji, itd. na srpskom, engleskom i francuskom jeziku.

Po struci arhitekta i urbanista, Savković je učestvovao u izradi mnogih urbanističkih i regulacionih planova, uključujući i Generalni plan

ti sretan, makar „just one day“. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Frensisa Forda Kopolu zbog trećeg dela trilogije „The Godfather“. Priča o Majklu Korleonu briljantno je završe-

Prištine i Regulacioni plan centra Prištine. Bio je član rukovodstva Salona urbanizma Srbije. Autor je nekoliko projekata i izvedenih objekata, osvajač brojnih nagrada.

Ovom prilikom odajemo mu priznanje za lavirint od riječi i ljepote kojim hodamo 15 godina, a vas pozivamo da pročitate kako je zavrtio našu pitalicu. Garantujemo da ćete uživati!

na u drugom, a Kopola je dodatno želeo da ga kazni, pa je snimio film u kome Majkl više nije bio onaj Majkl; gde nema Toma Hejgena (Robert Duval); gde je umešao masonske lože i afere Vatikanske banke

Boban Savković: Poslije filma „Urga“ poželio da otputuje u Mongoliju

Luna Jovanović

portala za umjetnost i kulturu „P.U.L.S.E“

ubica!

da bi, možda sa teretom lične porodične tragedije, istu nemetnuo i Majklu, ostavivši ga, u poslednjem preuređenju, da živi što duže da bi duže i patio. Potpuno nepotreban nastavak koji je mogao da funkcioniše kao samostalan film.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Inland Empire“ ( Dejvid Linč, 2006).

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Suočavanje sa ratnom prošlošću u kojem neće svi drugi biti krivci a „mi“ nevini.

Omiljeni filmski rivali?

- Mišel Lonsdejl i Edvard Foks u filmu „The Day of the Jackal“ (Fred Cineman, 1973).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Suočavanje Entonija Hopkinsa sa medvedom u filmu „The Edge“ ( Li Tamahori , 1997). Takođe, i scene sa psom (mislim da je za svoju „ulogu“ dobio i nagradu u Kanu) u filmu „Anatomy of a Fall“ (Žastin Trije, 2023). Za psa verujem da je bio ubica J, dajući sebi pravo koje nam je dato epilogom filma, da se opredelimo u skladu sa svojim uverenjima.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Pitaj učiteljicu.“ („Lepa sela lepo gore“, Srđan Dragojević, 1996).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Patak Dača. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Butch Cassidy and the Sundance Kid“ (Džordž Roj Hil 1969). Bilo je to nešto poput „prvi put s ocem na jutrenje“, neke 1969-1970. godine. Večito sam ostao zahvalan režiseru što je zamrznuo poslednji ka-

dar, pa i dan-danas verujem da su njih dvojica ostali živi. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Goodfellas“ (Martin Skorseze , 1990). Neverovatno je koliko je u tom filmu značajnih pesama.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- U Mongoliju posle filma „Urga“ (Nikita Mihalkov, 1991). Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Skorseze, Kopola i Linč. Uz mineralnu vodu u „Srpskoj kafani“, Martina bih pitao kako je uspeo da snimi scenu kokainske zavisnosti Henrija Hila u segmentu sa helikopterom, kao i ulazak u Kopakabana bar u „Goodfellas“; Kopolu kako je uspeo da u sedam-osam godina tokom sedamdesetih snimi četiri remek-dela filmske umetnosti a posle toga četiri decenije ništa vredno... a Linča da mi jednom zauvek objasni šta se dešava u „Lost Highway“ (1997). Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Pretpostavljam da bi se bolje upoznao o svim događajima tokom proteklih vekova na Balkanu i da bi, posle toga, shvatio da ni on ne može dočarati toliko brutalnosti, krvi, uvrnutosti i budalaština, te bi odustao.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Freedom! ‘90“, Džordž Majkl. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Eleanor Rigby“, The Beatles.

Vaša pjesma za karaoke?

- „More Than This“, Roxy Music. Verovatno zbog Bila Mareja i filma „Lost in Translation“ (2003).

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- The Beatles. Podigli su letvicu suviše visoko za sve druge. Često govorim da je verodostojna misija umetnika da nateraju ljude da bar malo cene što su živi. A kada me pitaju da li znam nekog umetnika koji je to izveo, odgovaram: „Bitlsi su to uradili“.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Većina njih. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Džona Lenona . Njegova smrt je faktički značila i „smrt“ rok muzike i onoga što je ona značila šezdesetih i sedamdesetih godina. Ostali su njeni derivati koji su sada dovedeni do ivice neslušljivosti. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Nemam pojma.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Džima Morisona. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Manji deo hoće.

Na silu spojeni, u stvarnom braku i sa decom u tuđoj zemlji, na kraju su se, ipak, zaljubili jedno u drugo.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Peyton Place“ – Gradić Pejton. Pa po toj seriji davani su nazivi kvartovima u gradovima Jugoslavije.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Better Call Saul“. Kao spinoff serije „Breaking Bad“ uspela je nezamislivo... da u mnogim segmentima nadmaši prethodnika.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Twin Peaks“. Proteklih decenija više puta sam pokušavao da je odgledam i uvek sam odustajao posle nekoliko epizoda. Nije toliko zbog Linča, s obzirom na to da neke njegove filmove smatram izuzetnim („Eraserhead“, 1977; „The Elephant Man“, 1980; „The Straight Story“, 1999) nego, jednostavno, nije mi išlo. I da... pamtim uvodnu muziku Anđela Badalamentija. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Sve serije koje su meni odlične imale su i odlične završetke.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Bio je to RV kamper koji se, koliko se sećam, zvao „The Krystal Ship“ u seriji „Breaking Bad“. Plavi met not included.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Wish You Were Here“, Pink Floyd. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „A Whiter Shade of Pale“, Procol Harum.

Serija idealna za kišni vikend?

- „Magpie Murders“. Najdraži par iz serije?

- Elizabet (Nadežda) i Filip (Miša) iz „The Americans“.

- Kancelarije u potkrovlju, Anri, Mari-Žan, Marina, Mag, Siseron i Gijom Debajie na poslu špijunaže u najboljoj seriji koju sam gledao – francuskom „Birou“ („The Bureau“, „Le bureau des légendes“). Ne zbog špijunaže koliko zbog socijalne inteligencije, posvećenosti, prilagodljivosti i sposobnosti preživljavanja u svetu čija su iskušenja uvek bila manje-više ista, nevezano za epohu.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma, naravno. M. ČAVIĆ

kalendar

Četvrt vijeka otkačene

fantazije

„Being John

Šta bi dao da si na

Zašto ja? Zašto ne jebeni

Tom Kruz? – pitao je u čudu uhvaćeni Džon Malkovič

A Čarli Kaufman nije imao što da mu kaže osim da mu je to isto, za Toma Kruza, već rekao i Frensis Ford Kopola , kada je na stolu velikog režisera završio scenario na kom je pisalo: „Being John Malkovich“.

Previše, ludački hrabro bi bilo, da Džon Malkovič prihvati tu ulogu; još hrabrije bilo bi da ju je odbio.

Onda mu je Kaufman rekao, da ni Kruz ni svi ti holivudski likovi, nemaju taj kvalitet glumca koji je više od glumca, koji „radi“ kao enigma. I da to „Being John Malkovich“, kada se ponovi mnogo puta, baš dobro zvuči. Kao da tu ima nešto više od naslova. Naziv kao mit i on, lik veći od života. Među gomilom nekih tipova, čiji životi ne vrijede ni pišljivog boba.

Lutkar i marionete

U krajnjoj liniji, i nema to neke veze sa Džonom: „Being John Malkovich“ je priča o liku koji se zaljubio u nekoga koga ne može imati. U osobu za koju vjeruje da je nije dostojan. Taj neko u filmu je Džon Kjuzak, koji je završio na kastingu nakon što je agenta zamolio ,,da mu donese najluđe ludilo od nesnimljivog scenarija koje može da zamisli“.

E da, u filmu njegova žena je Kameron Dijaz, iz perioda kada je bila najveća slatkica Holivuda, a u „Being John Malkovich“ svedena na neprepoznatljivost od jedne sluđene i neurotične običnosti. A žena u koju se Džon zatreskao je Ketrin Kiner, prelijepa i božanstvena u svom cinizmu. I ne ferma tog Kjuzakovog lika, ni kapi jedne. I dobro, đe je tu Malkovič? Polako... Strašan momenat: Kopola, taj nevjerovatni titan među režiserima 20. vijeka, krajem devedesetih nikako nije htio da

To mjesto na kojem Kjuzak pronađe ključaonicu ka svijesti i životu Džona Malkoviča, taj „sedmi i po sprat“ jedne zgrade – dovoljno je za cijelu deceniju karijere Monti Pajton trupe ili nekoliko stotina stranica Murakamijevog romana

snima nekakvu apstrakciju i fantaziju od lika zatreskanog u žensku kojoj nije do koljena. Pa je taj scenario tutnuo –mnogo talentovanom momku, koji je u tom trenutku bio dečko njegove kćerke Sofije Kopole! Čisto da pretpostavite, što je stari Frensis možda mislio o Sofijinoj vezi sa Spajkom Džonzijem. Mnogo prije nego će njih dvoje, naravno, vezu raskantati, ona snimiti i autorski se proslaviti sa „Lost

in Translation“ (2003) – a Spajk dočekati još veću režisersku slavu, pa joj sve raskidne račune podnijeti u saj-faj cinizmu „Her“ (2006) sa Hoakinom Finiksom... Svu tu priču vjerovatno i znate – ali ne i to, da vjerovatno nikad Džonzi ne bi dobio priliku za „veliku ligu“, da mu stari Kopola nije proslijedio onaj Kaufmanov scenario. Pa mu još i sredio, da taj đaolji tekst dođe do Džona Malkoviča.

Kako je samo Spajk tu priliku iskoristio!

Nego, o čemu se tu radi: Kjuzak glumi Krega, nezaposlenog lutkara čijih se grotesknih marioneta i djeca i odrasli uglavnom groze; Kameron Dijaz je tu Lote, njegova supruga, šizika koja je stan pretvorila u prodavnicu ili svratište za kućne ljubimce... Kreg se zatreska u koleginicu-poznanicu Maksin (Kiner), koja ne da mu ne uzvraća, nego ima taj beskrajni talenat da svakom uzme mjeru i propisno ga ponizi u dvije sekunde. Pa njihov prvi sastanak ispadne ovako: „Čime se baviš? Lutkar? Đe je konobar, račun, molim...“ I on se još na takvo odbijanje dodatno primi.

Smisleni paradoksi

Uglavnom (i konačno!), u zgradi i odajama nekakvog ekscentrika, doktora Lestera (Orson Bin ), naš Kreg završi u prostoriji koja ga direktno vodi u svijest i „za volan“ života velikog glumca Džona Malkoviča. Ali na samo 15 minuta! I u bilo kom momentu može to da proživi. I što mu padne na pamet? Naravno, da kao Malkovič fino smuva tu nadobudnu Maksin. Koja, naravno, na prvu loptu padne na pojavu i svijet holivudske face. I tu film tek počinje... Četvrt vijeka nakon svjetske premijere, 2. septembra 1999. u Veneciji, „Being John Malkovich“, prema svim pravilima savremenog filma našeg vremena, i dalje je totalna, luda inventivnost od umjetnosti. Ma, to je cijeli vodopad od svježih ideja, inovacija, ludih obrta i još luđih a sasvim smislenih paradoksa! Kada ste posljednji put gledali film u kom vas

Hiljade Džonovih lica kao maske za neke neostvarene ljude

imdb.com

22. avgust 2024.

John Malkovich“ Spajka Džonzija

na mom mjestu

autor, recimo, posljednjih 20 minuta ili pola sata, jednako iznenađuje kao na početku? I to na način na koji, apsolutno, to ne biste mogli očekivati... I još otvara cijelu gigantsku biblioteku od pravih pitanja, ideja, teza, taman kao u svijesti jednog realno velikog glumca! Znate li što je najbolje u svemu tome? Što je Spajk Džonzi ispao tako dobar režiser i takav znalac, da se kroz tu gustu šumu od đavolski ukusnih ideja kretao potpuno lagano i komotno. U svakom momentu, izbjegao je priliku da se za neku od tih tema ili motiva zakači, da je upeca ili da se na nju baci, kao režiserska zvjerka na lovinu. Naprotiv, bio je vrlo strpljiv i pustio je da se svaki od njegovih obroka fino ukrčka, da publiku ne prejede, ili joj išta tutne pod nos. Jer, „Being John Malkovich“ je jedan cijeli i raskošni švedski sto na kom sve

skom traumom. Otprilike, da se na kraju dobro zapitate ko vam je kriv za koje spoticanje u životu i ima li, uopšte, izlaza iz tog lavirinta.

Crnogorsko porijeklo

osjećaj za mjeru, kao rijetko ko među modernim američkim autorima... U ostvarenju, koje jednostavnim filmskim jezikom uspijeva da otvori toliko bitnih vrata i ponudi toliko dobrih odgovora, da bi ih bilo dosta i za desetak sasvim dobrih filmova! I opet, u filmu koji vas ne stiska, ne nameće, ne potcjenjuje, ne pravi se pametnijim nego što jeste.

Izlaz iz lavirinta

ima svoje mjesto, i za kojim se nijedan filmski sladokusac ne osjeća zatrpano ili prejedeno. Na kraju je, bre, ispalo, ono što se Kopola sigurno nije nadao od svog nesuđenog zeta – da taj

Dovoljno je samo da vidite to mjesto na kom Kjuzak pronađe ključaonicu ka svijesti i životu Džona Malkoviča, taj „sedmi i po sprat“ jedne zgrade – da znate da bi sve to bilo dovoljno za cijelu deceniju karijere Monti Pajton trupe ili nekoliko stotina stranica Pinčonovog, De Lilovog romana.

I da, to je samo vrh ledenog brijega, iza kojeg se krije podsvijest – neostvarenog muškarca, pa Kjuzaka, Kaufmana... I, naravno, Džona Malkoviča.

Neke od vrhunskih fora filma: recimo, kad Maksin nekako shvati da je to Kjuzak u Malkovičevom tijelu –pa ga natjera da drugim ljudima naplaćuje „iskustvo kako je to biti Džon Malkovič“. Ne treba ni reći da će sve to da pođe po zlu za jadnog Krega, što će na kraju da podrazumijeva jednu sočnu lezbejsku vezu, njegovu samoću – i jedno dijete žestoko kledaddy i transgeneracij-

Sam Džon Malkovič tu dođe kao trešnja na vrhu autorske torte; ne igra on tu sebe, nego jednu blago teatralnu i pompeznu, distanciranu, tihu, zamišljenu verziju sebe ili sliku sebe u javnosti. Da odlično znate, zbog čega je u startu skontao da bi grdno pogriješio da je propustio da u tom filmu glumi. Gdje njegov život i svijest postanu, u jednom trenutku, cijela saobraćajna gužva i zastoj od gomile likova koji žele da budu on, makar na 15 minuta. Na mjestu gdje i jedna Lote (Kameron Dijaz, od svih žena na svijetu!) poželi da da postane muškarac i da počne da voli druge žene. Mislite da je konfuzno? Ma ne; svaka sekunda Džonzijevog filma savršeno je logična... Jer je, naravno, sve to jedan veliki svijet neostvarenih lutkara i neurotičnih prodavaca kućnih ljubimaca – a neko je, uz svu tu igru ega i superega, igru gluvih telefona nekih osoba sa žestokim davnim traumama i povredama, napravio i top alegoriju bilo kog autorstva. Pa je ispalo, da je tad još neostvarenom kćerkinom dečku, Kopola podario najljepši od svih poklona... A Malkovič? Iz hodnika i lavirinta te svijesti (kakav je samo briljantan momenat kada on sam konačno prođe kroz ona vrata i nađe se u... svom mozgu!) lako se mogao vidjeti horizont one zrele briljantnosti, koju će dotaći, na primjer, u Sorentinovoj mini-seriji „The New Pope“. Pa bi, recimo, bilo prikladije da su mu Crnogorci prošle godine na tivatskom gostovanju, umjesto serviranja klimave priče o porijeklu iz naše zemlje – pustili nešto poput „Šta bi dao da si na mom mjestu“ ili, recimo, „Pristao sam biću sve što hoće“... Može bit da bi ga nasmijalo taman kao onda kada se prvi put zatekao na „sedmom i po spratu“ jednog nebodera od filma... koji nikad i nikako ne može pripadati nekom Tomu Kruzu, nego samo Džonu Malkoviču. S. STAMENIĆ

momak Džonzi ima autorski Murakamijevog

Briljantni performans - trešnja na vrhu genijalnog lma

kalendar

Imao je 14 godina i teško da možete zamisliti da je neko mogao imati manje samopouzdanja, da curu u toj anglikanskoj Sent Vilfrid školi u Krauliju, zaboravljenom gradu na engleskom jugu – pita da zajedno rade dramski skeč za priredbu – od Roberta Smita. Mnogo kasnije, ona će stati u „Lovesong“.

Svadbeni poklon za Meri Pul Cijela je decenija bila potrebna, da Robert skupi petlju i napiše direktnu, jednostavnu ljubavnu pjesmu. Stvarno, nije znao što da joj drugo pokloni, osim jedne pjesme, koju je nazvao jeftinom, malom, neuglednom a opet radosnom...

Kašika i kašičica

Vjenčali su se, nakon 15 godina veze i onda kada su oboje znali da se znaju duže od pola života, tog 13. avgusta – a na ludoj rok žurci sa gomilom gotičara, te večeri Robert je bio di-džej. Onda je, sedam dana kasnije, „Lovesong“ i kao singl uzletjela, ljeta i avgusta 1989, prije 35 godina za cijeli svijet. Nego, znate koliko strašna može nekome biti ona tvrdnja, da su sve velike rok pjesme i albumi napisani i snimljeni prije nečije 30. godine? Zbog toga je Robert Smit sa The Cure namjerio da snima nešto što je više od albuma, što je i sami mit... „Disintegration“. I tu je morala biti i „Lovesong“.

I bili su slični. Kao velika i mala kašika, definicija srodnih duša u onoj mjeri u kojoj svi gotički cinici to mogu dozvoliti...

Sve što o Robertu Smitu i The Cure znate je nepotpuno dok ne vidite neku njegovu fotografiju sa Meri. E, grešni princ rok i pop gotike je polovina, samo dio onog što je potpuno tek kada u jednačinu upadne ona; medicinska sestra koja je dugo radila sa djecom sa poremećajem u razvoju, povremeno i model... Jedna toplina od osmijeha koji se pružao sve od Londona do njihovog Kraulija - a koja je, eto, znala i da se ponekad usred noći preruši u vješticu pa straši djecu u njihovom gradiću i kvartu. Pa je onda znala da se „obuče“ i u

Pjesma „Lovesong“, klasik romantične

Čuvarka snova paukovih mreža

Sve što o Robertu Smitu znate ostaje nepotpuno dok ne vidite neku njegovu fotografiju sa Meri Pul. E, grešni princ rok i pop gotike je polovina, samo dio onog što je potpuno tek kada u jednačinu upadne ona

samog Roberta Smita, pa da to ispadne još strašnije i smješnije i slađe.

E, da, što se Meri više godinama upinjala da Roberta odvrati od nekih misli o velikom muzičkom uspjehu i slavi – to je on više upirao da to postigne. I našli su strašan i štosan način da jedno drugo motivišu. Govorila mu je da nema poente i da je uvreda da on, već slavni muzičar, govori i pjeva nešto o tome kako je život težak, jer o tome, naravno, nema pojma...

I naravno – cijelo to vrijeme s iskustvom onog, što je proživljavala i o čemu je brinula na poslu.

Za vjeki vjekov

Meri Pul je bila ta, koja je Roberta Smita vraćala na pravi kurs kad bi ga talasi mašte ili autodestrukcije odvajali predaleko od sigurne obale. I razlog da napiše, ponovo, neku pjesmu, pa opet... I kako onda da joj ne napiše „Lovesong“?

I kako onda da jedno „Whenever I’m alone with you, you make me feel like I am whole again“ ne postane lice i naličje gotičke romantike sa kraja osamdesetih, tad i za vjeki vjekov?

Nego, za „Lovesong“ je potrebna i jedna šira slika, šira i od zajedničkog portreta Meri Pul i Roberta Smita. Na primjer, onaj momenat, kada Kajl iz serije „South Park“ sasvim jasno i pravednički izjavi ko -

etsy.com

ji je za njega „the best album EVER!“... a to je The Cure i to je, naravno, „Disintegration“ (1989). A da bi se ta ploča desila, i da bi na njoj završila „Lovesong“, bilo je i potrebno da se Robert Smit suoči sa prostom činjenicom da uskoro puni 30 godina. Pa mu se učinilo, da je sve što je u nekoliko godina unazad, što je The Cure već proslavilo kao gotičarski fenomen u pop svijetu – bilo malo foliraža i izdaja. Ukratko, želio je da se vrati sebi i svojima. Da snimi album rok gotike koja će biti i mračnjačka i destruktivna, i seksi i opasna,

i svašta još nešto – otprilike, da se vrati onom grubom i neprskanom intenzitetu sa ploče „Pornography“ (1982). I kakva je onda samo ironija upala, da je njihova najslađa, najromantičnija, ma najveselija pjesma „Lovesong“ uletjela upravo na taj „Disintegration“ album! Svadbena zvona Dakle, onaj čovjek-pauk, prokleti Spider-Man u „Lullaby“ koji se Robertu prikrada u pola noći, nije niko drugi nego on sam – tridesetogodišnji, pakleni, cinični... A sa druge strane je ono lično sidro, koje

romantične gotike benda The Cure, slavi 35. rođendan

snova od mreža

ga ne da i ne pušta da se uplete u bilo kakvu paukovu mrežu, a to je naravno - Meri Pul. I zato „Lovesong“ pripada istom albumu na kom su i „Last Dance“, „Fascination Street“ i, recimo, „The Same Deep Water as You“. Da nije nje, ploča bi bila više jednosmjerna, jednoznačna; ovako joj to radosno skretanje ne pruža samo živosti – već i stvarnog karaktera. Bez mrve foliraže.

Pa se onda desi i taj momenat, da ti tipovi pod teškom tamnom šminkom, ispilili iz postpank podzemlja i ko zna kakve gotike, krenu u galop u jednom sasvim neočekivano brzom ritmu... A da Robert tu začas opali rafal od svega onog, što mu je značila žena koju će uskoro oženiti. I sasvim jednostavna progresija u A-molu, ka G, F, pa spuštena u E mol – prije nego potpuno oživi, rascvjeta i razbukti se u jedan C osmijeh na kraju hora. E to, tu, na samom kraju refrena i u jednom C – to je Meri Pul glavom i bradom, to je jedan od onih portreta iz „Pictures of You“.

Nikad The Cure neće više pronaći tu lakoću i taj duh pjesama, kao sa ploče „Disintegration“, objavljene 2. maja prije tri i po decenije. Nikad kao tada, sa 29 godina i na pragu tridesete i pred svadbena zvona, Robert Smit neće ulaziti u studio mrk, natušten, nedostupan i nedodiriv – i nikad se to sve neće tako prosipati u osmijeh i predavanje drugoj osobi, kao na snimanju refrena „Lovesong“.

Pa ipak – sve svoje zavjete Robert Smit i Meri Pul čuvali su i čuvaju; jedan par rok gotičara

koji ove godine pamti i cijelih pola vijeka od onog stidljivog pitanja za dramsku sekciju i školsku priredbu... I ponovo založiti jedno drugom, za beskraj od onih refrena iz A-mola koji se slivaju u radost zajedničkih dana. Pa će se opet Meri prerušavati u Roberta i strašiti djecu u komšiluku, a Robert u Meri - u toj jednoj jedinoj radosnoj pjesmi, bez koje „Disintegration“ ne bi bio potpuna, ni velika, ni vječna referenca za bilo kog rokera, a kamoli gotičara...

I da, opet će je Adel posvetiti mami na nekom koncertu u najljepšoj od svih obrada; a onaj Čovjek-pauk ostati bez noćnog plijena, jer Meri Pul čuva san jednom Robertu Smitu... Dovoljno za jedno prosto, malo, ubogo priznanje od radosti, ništa više i ništa manje od „Lovesong“. S. STAMENIĆ

Meri Pul i Robert Smit, fotografija iz njegovog ličnog albuma

Omot ploče objavljene 1989.

Vasov Napoleon v PODGORICARENJE

Nad oblacima i nad crnogorskom vojskom u rovovima Balkanskog rata nadgledao je Napoleon. Razglednica, sasvim romantičarska – kombinacija fotografije i crteža. Malo umjetničko djelo. I natpis, riječ onog što je nad bojem i savjest i briga: „Ovo su ljudi!“.

Djelo Vasa Radulovića bitnije je od puke činjenice da je fotografijom pružio dragocjenu hroniku crnogorske vojske iz posljednjih pobjedničkih, balkanskih ratova. I bitnije je reći ono što je profesorica Maja Đurić još prije više od decenije podvukla u sjajnom radu „Fotografi balkanskih ratova“: Podgoričanin je vjerovatno prvi crnogorski foto-reporter. Dakle – Vaso je bitna konekcija crnogorske umjetnosti i novinarstva. Dovoljno je nekoliko pogleda u ono sačuvano, što je i kako stvarao – pa da znate koliko je bitno za naše kulturno nasljeđe. Vasu ne znamo ni godinu rođenja, ni smrti. Znamo

toliko, da je kao dobrovoljac fotograf bio na frontu balkanskih ratova; pa da je aktivno učestvovao i u Prvom svjetskom. Da je još u doba turske vladavine snimao u Beranama, bavio se prvo obilježjima i motivima ljudi i predjela naših krajeva... A da je u prve dvije decenije 20. vijeka stvarao u Podgorici, da je imao i studio u Peći. I tu dolazimo do bitnog momenta: Crna Gora je prije više od vijeka imala ratnog foto-reportera. I posao je radio izuzetno pedantno: na ratnim fotografijama, na primjer, na poleđini je bio udaren pečat njegove radnje. A potom je detaljno ispisivao legende, kao opis događaja. Izvještaj pravo sa prve borbene linije! Kao saradnik, Vaso je bio angažovan u međuratnom listu Ilustrovana ratna kronika, kao i u beogradskom Ratnom žurnalu. Na jednoj izložbi 1912. bio je i nagrađen... Ovako je naslovljavao neke od svojih fotografija: „Crno-

Zaglavi se

gorski mitraljezi 500 metara od turske pozicije“; „Produženje borbe iz prvog osvojenog šanca na Bardanjotu“; „Mitralješka četa očekuje Turke“... I naravno, uz sve to išla je i gomila fotografija iz ratnih logora, smiraja borbi, života jedne vojske u ratnom zaleđu. Sve to je brižno dokumentovao, a brojne od tih fotografija poslužile su i kao motivi na razglednicama.

Profesorica Đurić je važno poglavlje djela „Istorija fotografije Crne Gore od 1840. do 1940. godine“ (2013) posvetila Vasu Raduloviću. Pa tako, na primjer, znamo i to da je Vojni muzej u Beogradu još 1937. otkupio od autora 140 ratnih snimaka... Ne treba mnogo mašte pa shvatiti, od kolike su vrijednosti za naše kulturno i istorijsko nasljeđe. Neke su i u sjajnoj kolekciji Jovana Vuksanovića Podgoričanin je zbog posvećenosti poslu foto-reportera završio – i u zatvoru... Zbog jedne fotografije iz Peći, u vrijeme predratnih pograničnih sukoba crnogorskih četa sa Rugovcima. U znak odmazde, glava jednog crnogorskog

junaka, ubijenog u boju, bila je izložena u tada turskoj Peći. I kada su se zemljaci odvažili da glavu zemljaka sahrane, Vaso Radulović bio je tu da fotografiše... Zbog te jedne slike je crnogorski foto-reporter od turskih vlasti bio osuđen na čak 15 godina robije, eto koliko je tada bila opasna. Pa oslobođen nakon tri mjeseca, diplomatskom intervencijom!

I nijesu to bile samo fotografije ratne strahote. Tu je i romantičarski zanos pobjede, momenti kad Kuči proslavljaju slavu na frontu, pa dočeka kralja, pa male propagandne razglednice...

A koliko je Vaso Radulović vjerovao u stradanje crnogorske mladosti na frontu balkanskih ratova, u kojoj mjeri ga je vidio kao uzvišenu žrtvu – najbolje svjedoči ona fotografija sa nacrtanim Napoleonom, gore na oblacima. A u onom „Ovo su ljudi!“, prije više od 110 godina, stalo je sve što je jednom Podgoričaninu značio rat – ali, prije svega, što mu je značila fotografija i koliko je u nju vjerovao.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Fotogra ja na kojoj Napoleon „izgovara“: „Ovo su ljudi!“

22. avgust 2024.

LONDON CALLING

Šonibarin dodir

Britanac nigerijskog porijekla Jinka Šonibara, jedan od eminentnih članova Kraljevske akademije umjetnosti, na prelazu između rodnog Londona i Lagosa, već 30 godina radovima „komentariše“ zapetljanosti u relacijama između Afrike i Evrope, naročito u kontekstu ekonomske i političke istorije. Oni koji su nedavno iskoristili priliku da posjete izložbu „Suspended States“ na jugu Londona, mogli su da vide njegova djela koja su stigla kao rezultat istraživanja rase, klase i konstrukcije kulturnog identiteta.

U okviru prve Šonibarine solo izložbe nakon 20 godina, ljubitelji umjetnosti mogli su da vide i neke njegove ranije radove, uključujući i slike sa kojima je, pozajmivši neke od značajnjih istorijskih motiva, želio da resetuje debatu o na-

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Posjetioci izložbe „Suspended States“ mogli su da pogledaju radove koji su stigli kao rezultat umjetnikovog istraživanja rase, klase i konstrukcije kulturnog identiteta

cionalnom identitetu u kontekstu globalizacije. Očekivano, najveću pažnju na izložbi zaokupirale su statue iz segmenta „dekolonizovane izgradnje“, koje reflektuju posebnu vezu između težnje da istoriju krunišemo tako što ćemo napraviti javne spomenike značajnih figura i njihove ključne uloge. S obzirom na to da smo na britanskom tlu, ne čudi što su neke od vodećih skulptura ser Robert Klajv (britanski imperijalistički administrator Bengala), Herbert Kičener (komandant britanske armije u Egiptu), premijer Vinston Čerčil i Kraljica Viktorija

Ipak, u kontekstu goruće globalne debate u vezi sa tim da li javno izložene statue kontroverznih figura treba ukloniti, Šonibara nije želio da dijeli lekcije. „Učinio sam statue ljepšim promijenivši im karakter, odnosno istorijat njihovog karaktera“, objasnio je. Umjesto da se poigra moralnim suđenjem, umjetnik je pokušao da pozove na diskusiju: „Ne smatram da bi statue trebalo uništiti. Javnost treba da ih vidi, ali kao dio posebnog muzeja kako bi ljudi naučili i razumjeli što su kroz istoriju ovi ljudi radili“. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Vinston Čerčil, samo jedna od istorijskih figura koje je „obojao“ Šonibara

Detalj s izložbe „Suspended States“