Issuu

Na pomolu programsko rješenje za kontrolu popisnih podataka

Softver spreman, čeka se revizija

! TO THE WAR IN UKRAINE

PRIVILEGIJE KOJE BI OPTERETILE I BOGATIJE DRŽAVE: Nadoknade po prestanku funkcije za godinu i po državu koštale 3,3 miliona eura, analitičar Oleg Filipović ukazao da je to diskriminacija

I kad napuste ,,fotelje“, građane koštaju milione

Nakon Budve, proglašena epidemija morbila i u Podgorici

Registrovana tri nova slučaja malih boginja

Od tri registrovana slučaja, dva su u Podgorici i oba su epidemiološki povezana sa jednim od prethodno registrovanih slučajeva u ovoj opštini - saopšteno je iz IJZ. Broj djece oboljele od morbila tokom posljednjih pet mjeseci u Crnoj Gori porastao je na 19

Kompanija „Secnora Ou“, ako bude potvrđen njen izbor, dostaviće program za kontrolu koda do 7. septembra, nakon čega će se znati kada i koliko dugo će građani kontrolisati svoje podatke s popisa

Trebalo bi uvesti kontrolu rezultata funkcionera i na bazi njihovog konkretnog uspjeha eventualno dati neke bonuse. Isto tako, potrebno je postaviti pitanje ako neko ne daje rezultate. Šta ćemo sa nadoknadom ako se napravi minus kompaniji, a imaju pravo da je koriste godinu, za šta se onda oni plaćaju? Za to što nijesu

napravili rezultate – kazao je Filipović STR. 2. i 3.

RAZGOVOR: Dr Srećko Đukić iz Foruma za

Litijum

treba da podmiri interese

EU i SAD, a Vučić da kupi vlast za naredni period

Nevena Petković iz CZIP ističe da je još rano izvoditi zaključke o efektima upravljanja zaštićenim morskim područjima

Đukić je istakao da naklonost Zapada nije bezgranična, već je uslovljena građanskim mirom u Srbiji, dovođenjem do kraja rješenja Kosova i neupitnom cjelovitom BiH

ZDRAVLJE DJECE NA PRVOM MJESTU: Udruženje roditelja djece sa dijabetesom Beta saopštilo da su uvaženi njihovi zahtjevi uprkos pravnim preprekama

Crnogorski paraolimpijci ispraćeni na Igre u Parizu koje počinju 28. avgusta Hrabro i

ponosno u Gradu svjetlosti

BABOVIĆ

Nadamo se da će Ministarstvo zdravlja imati sluha i pomoći nam oko ovog problema, da bi FZO imao pravnu osnovu da pomogne djeci sa dijabetesom – kazao je Gulić

STR. 9.

Na jučerašnjoj ceremoniji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uručio je crnogorsku zastavu stonoteniseru Luki Bakiću i atletičarki Maji Rajković koju će nositi na svečanom defileu u Gradu svjetlosti. Crnogorski sport osoba sa invaliditetom, osim Bakića i Rajković, predstavljaće i stonoteniser Filip Radović i strijelac Milan Đinović

STR. 17.

More štite ljudi i institucije, legislativa je samo preduslov

Nije dovoljno uspostaviti određena pravila, zaštitne zone i u njima dozvoljene i zabranjene radnje, već napraviti kompromis u saradnji sa korisnicima prostora, koji nije nauštrb prirode, a omogućava da se tradicionalne aktivnosti i dalje sprovode. Na ovaj način, dok se ekosistemi održavaju zdravim, a morski resursi održivo koriste, benefiti za ljude su dugotrajniji i ekonomski značajniji – ističe Petković

međunarodne odnose u Beogradu

STR. 7.

STR. 13.

PODGORICA - Uprava za statistiku – Monstat zaokružila je proceduru tendera za reviziju koda softvera kojim će se kontrolisati podaci sa popisa stanovništva sprovedenog krajem prošle godine. U slučaju da tokom perioda monitoringa, koji se završava 27. avgusta, ne bude primjedbi, prvorangirana kompanija „Secnora Ou“ iz Estonije trebalo bi da završi posao do 7. septembra. Nakon toga bi, konačno, moglo biti poznato od kada i koliko dugo će građani moći da kontrolišu podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama, a samim tim i okvirni termin kada bi mogli biti objavljeni rezultati popisa.

Drugi tenDer Nakon prvog i, ujedno, neuspjelog, Monstat je 7. avgusta raspisao drugi tender za ponuđača koji će uraditi reviziju koda softvera koji će građani koristiti za kontrolu podataka koje su dali prilkom popisa stanovništva, domaćinstava i stanova sprovedenog od 3. do 28. decembra 2023. godine. Novi poziv, vrijedan 24.793,39 eura bez poreza na dodatu vrijednost (30.000 eura sa PDVom), bio je namijenjen isključivo IT kompanijama koje rade u Evropskoj uniji.

- Privredni subjekat treba da posjeduje iskustvo na kvalitetnom i uspješnom izvršavanju istih ili sličnih poslova iz oblasti predmeta nabavke u zemlji članici EU i po zakonodavstvu i pravilima EU, što se dokazuje sa najmanje pet potvrda izdatih neposredno od investitora, odnosno korisnika o pruženim uslugama, tokom prethodnih godina, ali ne duže od pet godina - navedeno je u tenderskom pozivu. Revizija mora biti završena najviše deset dana od puštanja u rad osnovnog softvera za kontrolu popisnih podataka. S druge strane, država će platiti usluge do 30 dana nakon što izabrani revizor koda dostavi izvještaj o kontroli.

- Rok za dostavljanje ponuda bio je 15. avgust ove godine. Nakon sprovedenog postupka ocjene i vrednovanja tri pristigle ponude, dvije su bile neispravne zbog nepotpune dokumentacije, a jedna je zadovoljila uslove zahtijevane tenderom. Nakon isteka zakonom definisanog roka za monitoring 27. avgusta - i u slučaju da ne bude dodatnih zahtjeva - pristupiće se potpisivanju ugovora sa izabranim ponuđačem, koji će raditi reviziju koda softvera – rečeno je Pobjedi iz Monstata.

JeDna ispravna ponuDa

Prema podacima CEJN-a, na drugi tender namijenjen kompanijama iz EU za reviziju softvera kojim će se provjeravati podaci o etničko-kulturološkim karakteristikama, stigle su tri ponude. Dostavile su ih „Secnora Ou“, „Gauss“ i „Verox“. Prema objavljenoj dokumentaciji sa tendera, firma „Gauss“, koju zastupaju Krešimir

Neđelja, 25. avgust 2024.

Na pomolu programsko rješenje za kontrolu popisnih podataka

Softver spreman, čeka se revizija

Reith, Mario Hrabar i Ivan Barišić, dostavila je neispravnu ponudu jer zaglavlje i pečati nijesu pripadali istoj kompaniji, već se pojavljivao i „Celero Cloud“.

Ni firma „Vertox“ – koja je dostavila zajedničku ponudu sa kompanijom „ViziBit“ i podugovračem „Syshead“ – nije ispunila uslove iz tendera, jer za vlasnika podugovaračke kompanije Denisa Dokleja nije dostavljena potvrda o nepostojanju sukoba interesa. U slučaju da do utorka u ponoć ovaj tender bez promjena završi proceduru, kontrolu softvera radiće „Secnora Ou“ iz Estonije. Ova kompanija, sa sjedištem u Haslavi, u čijem je upravnom odboru Marily Jahhu – Raveendradasan, dok je za softversko rješenje odgovoran Rajvarnan Raveendradasan. Kompanija je takođe dostavila potvrde da je već uspješno radila na projektima u Sloveniji, Njemačkoj i Hrvatskoj. „Secnora Ou“ je dala cijenu od 23.999 eura bez PDV-a (29.038,79 eura sa PDV-om), koja je neznatno manja od one naksimalne navedene u javnom pozivu. Osnovni softver Podgorička kompanija „Codepixel“, čiji su suvlasnici Nenad Pejović i Mihailo Raspopović, potpisala je 23. jula ugovor sa Monstatom o izradi softvera koji će građanima omogućiti pristup vlastitim podacima o etničko-kulturološkim karakteristikama sa prošlogodišnjeg popisa. Oni su izabrani na četvrtom tenderu kao jedina kompanija koja je dostavila kompletnu traženu dokumentaciju. Za svoj rad biće im isplaćena finansijska nadoknada od 24.000 eura bez PDV-a (29.040 sa PDV-om). Softverom će se kontrolisati pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori.

- Softver za kontrolu unešenih podataka popisa stanovništva je završen i isporučen u zakonski definisanom roku, koji je bio 16. avgusta ove godine – potvrđeno je Pobjedi iz Uprave za statistiku. Iz kompanije ,,Codepixel“ za naš list su kazali da „imaju obavezu da softver, njegovo testiranje i kontrolu u prvih 12 mjeseci korišćenja izvode u skladu sa važećim zakonskim propisima, normativima i standardima za ovu vrstu posla“. Posebno su istakli zaštitu privatnosti, kako priku-

s. vasiljević

pljenih podataka, tako i onih koji će željeti da koriste budući softver.

- Uz to, svi podaci, informacije i dokumentacija do kojih bi došli pri izvršenju posla predstavljaju poslovnu tajnu, te se kao takvi čuvaju i obezbjeđuju. Onoga trenutka kada dođemo do proizvoda, nakon svih kontrola i izvršenih izmjena, softver i neophodno okruženje će se instalirati na serveru u Upravi za statistiku. Pristup podacima imaće samo zaposleni Uprave u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike

- pojasnili su ranije iz kompanije koja će raditi na softveru za kontrolu dijela popisnih podataka.

Na pitanje može li doći do greške u prikazivanju podataka, iz kompanije „Codepixel“ ističu da su i unošenje podataka u bazu i njihova vjerodostojnost isključiva obaveza Monstata, te da ta uprava jedina nosi odgovornost za sve (eventualne) greške u prikazivanju popisnih podataka. - Kompanija nema nikakve veze sa zvaničnim podacima. Pristup njima ima isključivo Uprava za statistiku, pa kompanija ne može odgovarati za

Tek će se odlučivati koliko dugo će se kontrolisati podaci

U slučaju da izbor ponuđača bude potvrđen 28. avgusta i sa njim, potom, potpisan ugovor, softver za kontrolu koda trebalo bi da bude isporučen Monstatu do 7. septembra. - Nakon završenih svih aktivnosti vezanih za zahtijevanu tendersku proceduru, kao i sprovođenje same aktivnosti

pogrešno unesene podatke - zaključuju sagovornici Pobjede.

ob Javl JivanJe poDataka

Prvi, ujedno preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023 objavljeni su 25. januara ove godine.

Prikupljeni podaci odnose se na stanje koje je bilo 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, što se smatra referentnim momentom popisa. Dakle, na kraju oktobra prošle godine u

revizije koda, softver će postati funkcionalan za provjeru podataka od strane građana o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova –naveli su za Pobjedu. Ipak, nijesu bliže precizirali kada bi građani mogli početi kontrolu podataka

Crnoj Gori je živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe. - Praksa dosadašnjih popisa bila je da se prvo objave podaci o broju stanovnika i njihovim etničko-kulturološkim karakteristikama, zbog velike zainteresovanosti od strane šire javnosti. Nakon toga, sukce-

prikupljenih tokom popisa krajem prošle godine. Kada je riječ o definisanju koliko dugo će softver biti na raspolaganju – od čega zavisi i konačni termin objavljivanja rezultata popisa – iz Monstata su naveli da oni odlučuju o rokovima, te da će javnost biti blagovremeno obaviještena.

sivno su obrađivani i objavljivani ostali podaci: pol i starost lica, bračno stanje, državljanstvo, znanje stranih jezika, poznavanje rada na računaru, pitanja koja se odnose na invaliditet, ekonomska aktivnost stanovništva, podaci o stanovima, domaćinstvima i porodicama – kazali su ranije Pobjedi iz Monstata. S obzirom na to da su preliminarni rezultati popisa već poznati – a to su oni o broju stanovnika, domaćinstava, stanova i naselja - Zakon o popisu nalaže da svi nared-

Uskoro će biti poznato kada će građani moći da kontrolišu popisne podatke

Zakoni konačno izmijenjeni

Javno objavljivanje podataka prikupljenih na popisu stanovništva, domaćinstava i stanova dugo je bilo pod znakom pitanja. Problem su predstavljala neusklađena zakonska rješenja, zbog kojih Uprava za statistiku nije imala odobren pristup bazama podataka Ministarstva unutrašnjih poslova pa, samim tim, nije mogla da kontroliše eventualne unose podataka nepostojećih građana. Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović je sredinom jula o tome indirektno informisao pojedine poslanike Skupštine i poručio da će morati da objavi rezultate popisa u septembru, bez obzira da li će zakonska regulativa do tada biti izmijenjena. Posljednjeg radnog dana redovnog proljećnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, 31. jula, poslanici su konačno odobrili izmjenu sedam zakona direktno vezanih za podatke prikupljene tokom popisa prošle godine. Promjene su se našle na dnevnom redu u posljednjem trenutku, na prijedlog opozicione Demokratske partije socijalista (DPS). Kako je naveo predsjedavajući parlamenta Andrija Mandić, o izmjenama se glasalo „u skladu sa dogovorom koji je postignut na relaciji premijer (Milojko Spajić) – opozicija“. Promjene su usvojene uz potpunu saglasnost svih prisutnih poslanica i poslanika, a sa po jednim amandmanom koji je predložio Zakonodavni odbor. Takođe, promjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti pratio je amandman Odbora za ljudska prava, a o zdravstvenoj zaštiti amandman Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

ni podaci budu objavljeni kao konačni. Tako objavljivanje svih rezultata, u konačnom, zavisi od termina kada će softver za kontrolu pojedinih podataka početi da se koristi, te koliko dugo će građani moći da provjeravaju svoje podatke. Istina, to može potrajati jer su smjernice Evropske statističke agencije – Eurostata da se cijeli proces okonča 27 mjeseci od kraja godine u kojoj je popis sproveden. U slučaju Crne Gore, to bi bio kraj marta 2026. godine. K. JERKOV

Politički analitičar ocijenio da će buduća vlast u glavnom gradu zavisiti od novih lista koje pređu cenzus i opcije Jakova Milatovića

Kalezić: Ako aktuelna većina izgubi u Podgorici, izvjesni vanredni izbori

Danilo Kalezić očekuje da će izlaznost na izborima u Podgorici biti niska i kaže da je opoziciji zadatak da dođe do apstinenata

PODGORICA – Ukoliko dođe do pozitivnog rezultata na izborima u Podgorici za vladajuću koaliciju na državnom nivou, onda će taj rezultat DF-u, Demokratama i ostalim konstituentima vlasti dati „vjetar u leđa“ kako bi smanjili „kolač“ izvršne vlasti koji pripada PES-u. Ako rezultat bude negativan po vladajuću većinu, onda bi vanredni izbori bili izvjesni – kazao je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar, komentarišući predstojeće izbore u glavnom gradu.

Kalezić je ocijenio da će buduća vlast u Podgorici zavisiti od novih lista koje pređu cenzus i političke opcije Jakova Milatovića. Za opoziciju je, smatra on, važno da nađe način da dođe do apstinenata.

Prema njegovim riječima, koliko god vladajuća većina bila matematički brojna jer govorimo o 53 ili 54 poslanika, oni ipak djeluju i ponašaju se kao, kako je istakao, jedna vrsta raštimovanog orkestra.

NEMA JEDINSTVA

- Prilikom glasanja o nekim ključnim zakonskim prijedlozima, vidimo da tu ne postoji jedinstvo, čak ne između, nego unutar klubova. Negativan rezultat u Podgorici bi dodatno istančao te podjele. Međutim, nakon jednog, ipak plodotvornog, mandata gradonačelnika Vukovića, jer je Podgorica transformisana iz jedne evropske periferije, grada koji je bio socijal-realistički grad u moderan mediteranski glavni grad, sa kulturnim, društvenim sadržajima..., način na koji se gradom upravlja pod mandatom ove većine vidimo propadanje na svakom nivou. Politička logika nalaže da birači kazne to ponašanje. Logično je za očekivati da dominantan dio vladajuće većine sad ne bude dio vladajuće većine nakon izbora – istakao je Kalezić, dodajući da u suprotnom govorimo o jednoj totalnoj deformaciji političkog i demokratskog sistema. Kalezić je kazao da je pitanje kako treba da se vodi politika da bi građani imali refleks da kazne loše upravljanje gradom. Istakao je da opoziciji nominalno u prilog idu najmanje tri stvari – evidentna nesposobnost gradonačelnice i njenog tima da upravljaju

gradom, disharmonija u redovima vladajuće većine i njihova politička heterogenost. - Imali smo tu jedan bućkuriš svega i svačega u ideološkom smislu, i pokazuje se da to nije održivo. Ne samo da nije održivo u Podgorici, nego ni u drugim lokalnim samoupravama. Ni na državnom nivou, ali se to maskira jednim, kolokvijalno rečeno, „raskubanjem“ javnog sektora. Imamo multipliciranje ministarstava i organa javne uprave. Teže je nabrojati ministarstva i ministre u Crnoj Gori nego američke savezne države – kazao je Kalezić. Što se tiče izlaska na izbore nekoliko procrnogorskih partija, Kalezić je rekao da smatra da je taktički ispravnije odustajanje od modela zajedničkog nastupa.

- Opozicija je taj model parcijalno testirala na parlamentarnim izborima i to nije pokazalo sinergijski efekat. Karakter biračkog tijela u Podgorici zahtijeva jednu širu disperzovanu političku ponudu i to je nešto sa čim opozicija barata i vjerujem da zbog toga imamo ovakvu predizbornu kombinatoriku. Ono što je izazov opozicije jeste da dopre, ne nužno do birača koji glasaju velikosrpske i proruske partije, jer do njih teško mogu doprijeti. To su birači kojima ne smetaju ni komunalni problemi, ni kulturna i društvena zaostalost Podgorice pod ovim rukovodstvom, jer oni imaju drugi ideološki momenat. Ali u Podgorici kontinuirano imamo ogroman procenat apstinenata i zadatak opozicije jeste da nađe formulu da dopre do njih – istakao je Kalezić. Kazao je da smatra da su građani siti politike i da će izlaznost biti rekordno niska. - Opozicija ima mjesec i malo više da mobiliše jedan rezervoar glasača među apstinentima koji su nekad glasali za partije procrnogorske orijentacije ili možda nijesu nikad – kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, ono

Moguć i budvanski scenario

- Ne bih isključio ni onaj momenat da dođe do ponavljanja izbora, da dođemo u situaciju kao u Budvi i Beranama da partije trenutne vladajuće većine ne mogu da konstituišu vlast. Na kraju, to je i razlog zašto imamo vanredne izbore. Niko ne postavlja pitanje dovoljno jako –zašto mi imamo vanredne

što treba da brine opoziciju su prosuti glasovi.

- To je bio hronični problem DPS-a u dužem periodu. Najava tolikog broja lista povećava statističku šansu za neprolazak cenzusa, a samim tim bi to vodilo do prosipanja tzv. opozicionih glasova. To je jedna okolnost na koju opozicija mora da računa – kazao je Kalezić.

Poručio je da vlast, što se vidi i kroz izvještaje međunarodnih organizacija, nastavlja praksu zloupotrebe javnih resursa. Kazao je da je u Agenciji za sprečavanje korupcije revanšistički puč, te da će „oni preuzeti ASK i potpuno banalizovati kontrolne mehanizme“ u početku izborne kampanje. Kalezić je, na pitanje koja opcija ima veće šanse, rekao da,

izbore. Da li je razlog čisto interesno partijski Milatovićeve struje ili ipak govorimo o ideološkim mimoilaženjima? O tome javnost skoro da ništa ne zna – kazao je Kalezić Prema njegovim riječima, to što je, ipak, dolazilo do javnosti svjedoči o jednoj nezajažljivoj pohlepi i želji za moći.

kako sada stvari stoje, a pošto nemamo još relevantna istraživanja, na osnovu političkog osjećaja vjeruje da će buduća vlast u Podgorici zavisiti od novih lista koje pređu cenzus i političke opcije Milatovića. - Oni će biti faktor koji će odlučiti sudbinu nove koalicije. Tu su Preokret, lista Andreja Milovića, a prije svega blok Jakova Milatovića. On je napustio vladajuću većinu u Podgorici, svakodnevno kritikuje svoje bivše partijske kolege, i to sa različitih i političkih i ideoloških nivoa. Sa tog nivoa bilo bi teško objasniti da se ponovo vrati u zagrljaj bivših kolega, iako u crnogorskoj politici ništa nije nemoguće – kazao je Kalezić.

Rekao je da vjeruje da lista Evropski savez ima po -

Karakter biračkog tijela u Podgorici zahtijeva jednu širu disperzovanu političku ponudu i to je nešto sa čim opozicija barata i vjerujem da zbog toga imamo ovakvu predizbornu kombinatoriku. Ono što je izazov opozicije jeste da dopre, ne nužno do birača koji glasaju za velikosrpske i proruske partije, jer do njih teško mogu doprijeti. To su birači kojima ne smetaju ni komunalni problemi, ni kulturna i društvena zaostalost Podgorice pod ovim rukovodstvom, jer oni imaju drugi ideološki momenat. Ali u Podgorici kontinuirano imamo ogroman procenat apstinenata i zadatak opozicije jeste da nađe formulu da dopre do njih – istakao je Kalezić

- Nešto što odavno nijesmo gledali na političkoj sceni Crne Gore, a što su oni kao opozicija često kritikovali. Kritikovali su partitokratiju, povećanje javne uprave i sve pogrešne modele vladala, a oni su sad unaprijeđeni i služe interesima većeg broja konstituenata vlasti –kazao je Kalezić.

tencijal da stvori sinergijski efekat između konstituenata.

SINERGIJA

- Objedinjavanje socijaldemokratske opcije na svim nivoima je potrebno Crnoj Gori, jer prosto razlog raskola na dvije socijaldemokratske opcije je bio dominantno motivisan odnosom prema DPS-u. Sad tog tereta nema i ne vidim razlog da ne dođe do daljeg objedinjavanja te dvije opcije – kazao je Danilo Kalezić. Kazao je da partija Duška Markovića ima priliku da postavi novi narativ na političkoj sceni Crne Gore. - Vidimo da pokušavaju da se pozicioniraju kao centar u odnosu na DPS. Sad je na njima da o toj ideji komuniciraju sa biračima na isti način koji je zadatak DPS-a da sebe pozicionira i da zadrži ulogu stožera, ne samo unutar procrnogorskog bloka, jer je to suviše uzak manevarski prostor, nego unutar proevropskog bloka. To je ključni zadatak. DPS mora da insistira da je stožer, ne samo okupljanja crnogorskog bloka, nego svih suverenista i proevropskih snaga – dodao je Kalezić. I.KOPRIVICA

Danilo Kalezić

Gradonačelnik Cetinja kazao da smo „Rumiju žestoko platili“ jer je država

Đurašković: Dalje ruke od

Lovćena, nikakav „limeni naum“ ne može proći

PODGORICA – Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković poručio je da naum o eventualnom postavljanju limenog objekta na Lovćenu neće proći.

- Jednom je država ćutala i Rumiju smo „žestoko platili“. Ovi što krijući slijeću helikopterom po Lovćenu neka imaju na umu da drže dalje ruke od Lovćena, jer novu „limenu skalameriju“ ni po koju cijenu nećemo dozvoliti - podvukao je Đurašković na mreži Iks. Ovu informaciju juče je sa -

Glavni pregovarač saopštio da su sastanci sa predstavnicima EK potvrdili da je Crna Gora najnaprednija na evropskom putu

Zenović: Do kraja godine da zatvorimo bar četiri poglavlja

PODGORICA – Sastanci sa predstavnicima Evropske komisije potvrdili su da je Crna Gora najnaprednija na evropskom putu i prva naredna članica Evropske unije - saopštio je za Radio Crne Gore glavni pregovarač Predrag Zenović. Zenović očekuje da na Međuvladinoj konferenciji do kraja godine Crna Gora zatvori bar četiri poglavlja. Sa druge strane, iako su iz Evropske komisije stigle pozitivne poruke, profesorica Nikoleta Đukanović za Radio Crne Gore kaže da je pitanje imamo li kapaciteta da sva poglavlja zatvorimo 2026. godine. Primjećuje i da su se, nakon dobijanja IBAR-a, političari posvetili predizbornim aktivnostima, a ne reformskim procesima. - Nakon još svježeg uspjeha u ostvarenju IBAR-a, Vlada i Komisija su usaglasile kako da strukturišu dalje aktivnosti i smatram da smo došli do veoma operativnog plana za njihovu realizaciju u narednih nekoliko godina - poručio je u petak generalni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju Hert Jan Kopman Smatra da ovaj plan može da podstakne rast u Crnoj Gori, dodajući da na osnovu njega zemlja može da udvostruči svoju ekonomiju u narednoj deceniji, i da će to imati transformativnu ulogu. R. P.

opštio lider Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić ističući će pruži-

PODGORICA – Stranka evropskog progresa (SEP) predala je Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK) listu za izbore u Podgorici, koji su zakazani za 29. septembar. Nosilac liste je Ilija Mugoša.

- Naša lista predstavlja sinergiju iskustva i mladosti. Mladost nam je potrebna jer bolje razumije ono što nam se dešava, a iskustvo nam je potrebno za donošenje kvalitetnih odluka. Naša lista je ponuda svim građanima Podgorice. Želimo da Podgoricu napravimo gradom koji će odgovoriti potrebama svih građana Podgorice. A vidite da danas živimo u gradu u kojem vlada nered i javašluk. Vrijeme je za redistakao je Duško Marković, predsjednik SEP-a. Mugoša je istakao da mu je čast što predvodi listu „Vrijeme je za red“. - Svi smo svjesni da je Crnoj Gori potrebna promjena i zadovoljstvo mi je što smo dva

ti otpor ako bi neko pokušao da na Lovćen postavi limeni objekat.

Adžić je najavio da će lično, kao lider te partije, sa grupom pristalica učestvovati u akciji da se ukloni objekat. - No, ne basta im ga postaviti. Pa me hapsite, mada je sve zakonito, biće mi čast robijati za Crnu Goru. Valjda razum vlada, a ne ludilo! Apelujem na razum. U ime CEP-a kažem, nijedan objekat na Lovćen se stavljati neće i ne može zakonski. A i otpor ćemo lično dati na čelu sa mnom ako bi to neko pokušao. Zlotvori i okupatori evo nas, tu sam prvi jer nam basta! - poručio je Adžić. R. P.

SEP predao listu za izbore u Podgorici

Marković: Sinergija iskustva i mladosti

mjeseca od osnivanja dobili priliku da samostalno nastupimo na izborima. Biću podržan od iskusnih, kvalitetnih ljudi

sa integritetom. Mi smo kreirali jednu pristojnu političku alternativu - istakao je Mugoša. R. P.

Bolja povezanost doprinosi saradnji

PODGORICA – Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić i predsjednik Izvršnog odbora Mirsad Rastoder sastali su se sa generalnim se-

kretarom Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Emirom Zlatarom i predsjednikom Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća u Srbiji Fuadom Baćićaninom - sa-

Sozina i juče bila blokirana

Mještani Crmnice ne odustaju od zahtjeva

PODGORICA – Mještani

Crmnice i okolnih sela i juče su blokirali tunel Sozina na dva sata i poručili da od protesta neće odustati dok se ne pronađe rješenje za problem naplate putarine kroz tunel. Kako prenosi portal RTCG, oni su kazali da nijesu tačni medijski navodi da traže radna mjesta u Monteputu već samo ravnopravnost pri zapošljavanju. Mještani su naglasili da prote-

stima ne stvaraju problem turistima jer postoje alternativni putevi. Naredno okupljanje najavili su za četvrtak ispred Opštine Bar. Crmničani traže besplatan prolaz kroz tunel i poručuju da od zahtjeva neće odustati. Oni su pozvali Vladu Crne Gore da se hitno uključi u rješavanje ovog problema. Ranije su saopštili i da od Vlade ni nakon više mjeseci po dostavljanju inicijative sa više od 500 potpisa nijesu dobili odgovor. R. P.

Građanski pokret Ura ponovo predlaže usvajanje zakona o fondu „Stan za sve“ Država građanima da obezbijedi „krov nad glavom“ po povoljnijim uslovima

PODGORICA – Građanski pokret Ura ponovo će predložiti Skupštini usvajanje zakona o fondu „Stan za sve“, koji bi trebalo da omogući povoljnije uslove za rješavanje stambenog pitanja onima koji nemaju svoj stan, saopštila je potpredsjednica tog pokreta Milena Vuković.

opšteno je iz Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori. Tokom sastanka u Podgorici razmatrana su važna pitanja položaja i statusa Bošnjaka u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, i ukupno u regionu. - Ocijenjeno je da bošnjačka vijeća kroz svoj Ured za koordinaciju doprinose jačanju međusobne saradnje i unapređenja zaštite identiteta, kulture i jezičkih posebnosti, te ujedno doprinose boljoj povezanosti i saradnji država u kojima Bošnjaci žive - ističe se u saoštenju. U tom cilju, dodaje se, podržani su napori koji snaže ulogu Ureda i formiranja drugih oblika zajedničkog institucionalnog djelovanja u cilju artikulisanja potreba bošnjačkog naroda u zemljama regiona.

R. P.

Ona je kazala da prosječna cijena kvadratnog metra stana u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, iznosi 1.820 eura, što ukazuje na konstantan rast cijena nekretnina, kao i da su one prosječno 200 eura više u odnosu na prošlu godinu. - To je još jedan pokazatelj zašto država mora omogućiti brojnim građankama i građanima da dođu do svog krova nad glavom po povoljnijim uslovima od onih koji trenutno vladaju na tržištu - rekla je Vuković.

Podaci kotorske turističke organizacije U Kotoru oko devet hiljada turista

PODGORICA – U Kotoru

boravi 8.970 gostiju, saopšteno je iz kotorske turističke organizacije. U privatnom smještaju boravi 7.100 turista, među kojima su

Ona je dodala da se nada da će se ovoga puta poslanice i poslanici u Skupštini voditi isključivo interesima više od 100.000 građana, odnosno 40.000 porodica koje nemaju riješeno stambeno pitanje, a ne ličnim i partijskim, te da će podržati zakon. Vuković je podsjetila da to zakonsko rješenje u julu nije dobilo neophodnu podršku u Skupštini, jer je određeni broj poslanika opozicije i vlasti, bez obzira na podršku najavljenu tokom skupštinske rasprave, odlučio da glasa protiv ili da tokom glasanja ne bude u sali.

- Pružićemo im priliku da ponovo pokažu koliko im je zaista stalo do građana i rješavanja jednog od gorućih problema, pogotovo za mlade u Crnoj Gori - zaključila je Vuković. R. P.

najbrojniji državljani Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Francuske, prenosi Radio Kotor. U hotelskom smještaju boravi 1.550 gostiju, najviše iz Velike Britanije, Kanade, Turske, Francuske, Italije i Belgije. U hostelima je evidentirano 265 gostiju, a u kampovima 51 gost. Prema podacima Turističko informativnog centra, Kotor je protekle sedmice posjetilo 19.020 izletnika, među kojima su najbrojnije bile grupe iz Turske, Sjedinjenih Američkih Država, Poljske, Rusije, Francuske i Velike Britanije. R. P.

Predali izbornu listu OIK-u

Sastanak predstavnika bošnjačkih vijeća Crne Gore, Srbije i BiH

Crmničani i juče protestovali

Razmatrali važna pitanja o položaju Bošnjaka u regionu

Nikola Đurašković

PRIVILEGIJE KOJE BI OPTERETILE I BOGATIJE DRŽAVE: Nadoknade po prestanku funkcije za godinu i po državu koštale 3,3 miliona eura, ekonomski analitičar Oleg Filipović ukazao da je to diskriminacija

I kad napuste ,,fotelje“, građane koštaju milione

PODGORICA – Bivši funkcioneri, koji su nakon prekida ili isteka mandata tražili jednogodišnju naknadu koja im po zakonu i dalje pripada, građane ove države su za posljednjih godinu i sedam mjeseci koštali više od 3,3 miliona eura. Ekonomski analitičar Oleg Filipović kazao je za Pobjedu da su nadoknade po prestanku funkcije diskriminacija, te da u momentu završetka mandata, funkcioneri ne bi trebalo da prime više nijednu platu, kao što je slučaj sa bilo kojim drugim radnikom u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva finansija Pobjedi su saopštili da je, po osnovu prava na naknadu po prestanku funkcije, tokom 2023. godine isplaćeno 1.861.059 eura, dok je u prvih sedam mjese-

Trebalo bi uvesti kontrolu rezultata funkcionera i na bazi njihovog konkretnog uspjeha eventualno dati neke bonuse. Isto tako, potrebno je postaviti pitanje ako neko ne daje rezultate. Što ćemo sa naknadom ako se napravi minus kompaniji, a imaju pravo da je koriste godinu, za što se onda oni plaćaju? Za to što nijesu napravili rezultate – kazao je Oleg Filipović

ci ove godine po istom osnovu isplaćeno 1.464.299 eura. Broj bivših funkcionera, koji primaju ovu naknadu, mjesečno varira, a kretao se oko 70, koliko ih je bilo tokom tri mje-

seca prošle godine, pa do 144 koliko ih je ovo pravo ostvarilo u februaru ove godine. Preostalih mjeseci taj broj se nije spuštao ispod 100. Na pitanje Pobjede koliko njih je na ovu

Predlažu desetine zakona, ali ,,zaboravljaju“ da iniciraju ukidanje funkcionerskih nadoknada

PODGORICA – Studentima prve generacije CKB Akademije uručene su diplome o pohađanju programa tokom kojeg su učili vještine modeliranja, analize i vizualizacija podataka i njihovu primjenu u bankarstvu, saopšteno je iz Crnogorske komercijalne banke (CKB).

Član Upravnog odbora CKB-a i idejni tvorac Akademije Sergej Kapustin, koji je uručio diplome studentima, kazao je da je ideja bila da se među mladom generacijom izaberu najbolji koji će postati prva generacija data analitičara u Crnoj Gori.

- Procijenili smo da je najbolji način da dobijemo specijaliste da ih mi napravimo, a ne

naknadu imalo pravo, ali je nije tražilo, iz MF je rečeno da nemaju taj podatak. U javnosti se već dugo govori da je ova praksa nepoštena te da je potrebno izmijeniti zakonsku regulativu koja bivšim funkcionerima daje pravo da godinu nakon prestanka mandata primaju naknadu, bez obzira na to da li su bili na početku ili kraju, te na koji način im je mandat prestao. Iako brojne zakone Skupština usvaja po hitnoj proceduri, u posljednje vrijeme često i bez javne rasprave, zakon koji tretira ovo pitanje nikako da stigne na red. Ipak, iz MF kažu da su pokrenuli određene aktivnosti.

- U toku je izrada novog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, u okviru kojeg se, između ostalog, razmatra i član koji se odnosi na pravo na naknadu po prestanku funkcije – kazali su Pobjedi iz MF, odgovarajući na pitanje da li će ova praksa biti ukinuta ili ograničena na kraći period.

Prvoj generaciji CKB Akademije uručene diplome

Hrvatska ukinula nadoknade, Srbija ograničila

Crna Gora najdarežljivija je prema bivšim funkcionerima u odnosu na države u regionu, jer su one tu privilegiju ukinule ili je značajno ograničile u periodu i visini primanje takve naknade. Na primjer, u Hrvatskoj pravo na ovu naknadu nemaju funkcioneri koji su podnijeli ostavku ili su razriješeni sa funkcije, a u Srbiji je ta naknada tri mjeseca po prestanku funkcije, izuzev za poslanike koji to pravo imaju šest mjeseci. To je ranije saopštio Centar za građansko obrazovanje, koji je još prije dvije godine podnio inicijativu svim poslaničkim klubovima i skupštinskom odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu za izmjenu člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i člana 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Iz CGO su takođe ukazali da je to novac građana te da funkcioneri zbog visokih naknada nijesu ni motivisani da traže novi posao. Sa socijalnog aspekta je takođe problematično, imajući u vidu da „obični“ građani nemaju nikakvu podršku dok traže posao.

Da je u pitanju diskriminacija, smatra Oleg Filipović. Nadao se, kako je kazao Pobjedi, da će doći do smanjenja državne administracije i abnormalnih troškova, ali do toga nije došlo.

- Smatram da u momentu završetka mandata, funkcioneri ne bi trebalo da prime više nijednu platu, kao što je slučaj sa bilo kojim drugim radnikom u Crnoj Gori. Ne znam zašto bi neko imao prednost u odnosu na druge i zbog čega bi se pravila ekonomska diskriminacija između javnog i privatnog sektora. Bićemo jaka ekonomija tek kada privatni sektor bude jači od javnog. Treba ići u tom pravcu i kratiti sve nepotrebne troškove, a naknade to jesu - smatra Filipović. S druge strane, zalaže se za bonuse u slučaju izvanrednih re-

zultata, ali i odgovornost ako oni izostanu. - Trebalo bi uvesti kontrolu rezultata funkcionera i na bazi njihovog konkretnog uspjeha eventualno dati neke bonuse. Isto tako, potrebno je postaviti pitanje i ako neko ne daje rezultate. Ne mislim samo na izvršnu vlast nego i javne kompanije, jer se i na te funkcije dolazi po političkom ključu. Šta ćemo sa naknadom ako se napravi minus kompaniji, a imaju pravo da je koriste godinu, za šta se onda oni plaćaju? Za to što nijesu napravili rezultate. Ako neko od gubitaša napravi kompaniju sa pozitivnim rezultatom, apsolutno bi trebalo da bude adekvatno nagrađen. Dakle, po učinku, a ne po obavezi – kazao je Filipović. M. Lk.

Stekli novo znanje za doprinos bankarstvu

da ih uzimamo iz drugih organizacija. Odlučili smo da izaberemo najbolje od najboljih u mladoj generaciji, da im prenesemo svoje znanje i da dobijemo prvu generaciju data analitičara u Crnoj Gori - rekao je Kapustin. Iz CKB je saopšteno da je nakon programa osam studenata angažovano u banci. Njihova šestomjesečna obuka se, kako su objasnili, sastojala od tri modula, gdje su se u prvom studenti fokusirali na izgradnju čvrstih temelja u ključnim oblastima neop-

hodnim za analizu podataka. - Pored toga, studenti se se upoznali sa Python programskim jezikom, koji omogućava efikasnu manipulaciju i analizu podataka. Program je takođe uveo studente u Structured Query Language (SQL), moćan alat za upravljanje relacionim bazama podatakanavodi se u saopštenju banke. U drugom modulu, studenti su imali dinamičniji program nastave, jer je u toj fazi projekta osim obaveznih kurseva, uvedena i obavezna posjeta banci, kako bi se bolje upoznali sa

načinom rada i timom koji čini Sektor za upravljanje rizicima. Njihovi mentori su, kako je saopšteno, pratili njihov rad i napredak, i na osnovu ostvarenih rezultata izabrali su najbolje za sljedeći modul. U posljednjoj fazi CKB Akademije, trećem modulu, studenti su stekli značajno praktično iskustvo za karijeru u upravljanju rizicima, finansijama i analizama podataka. - Oni su se susreli sa stvarnim problemima i kompleksnim finansijskim izazovima. Imali su priliku da se upoznaju sa

Crnogorska komercijalna banka

načinom rada u međunarodnom okruženju, sarađujući sa profesionalcima koji su stica-

li svoja iskustva na nekim od najvećih tržišta na svijetu - zaključuje se u saopštenju. R. P.

Cetinjani i juče šetali za Ukrajinu i obilježili Dan nezavisnosti te zemlje, ista slika i u Podgorici

Podrška herojskom ukrajinskom narodu u njihovoj borbi za slobodu

PODGORICA - Na Dan nezavisnosti Ukrajine i dvije godine i šest mjeseci od početka sveobuhvatne ruske agresije na Ukrajinu građanke i građani Cetinja zajedno s Ukrajinkama i Ukrajincima su još jednom protestnom šetnjom pružili podršku herojskom ukrajinskom narodu u njihovoj borbi za slobodu, prenosi portal Analitika.

Glavne poruke Cetinjana bile su:,,Only Love Can Save The World“, i ,,Srce Ukrajine“, dok su građani u koloni nosili veliku ukrajinsku zastavu. Okupljeni su učestvovali u manifestaciji ,,Snaga u jedinstvu“ u organizaciji Udruženja Ukrajinaca u Crnoj Gori ,,Ukrainogorci“.

Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukrajine. Minutom ćutanja odata je počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu.

- Grupa građana Cetinja koja je od početka ruske agresije na Ukrajinu svakodnevno, a nakon sto dana, jednom mjesečno, svakog 24. u mjesecu organizovala protestne šetnje podrške Ukrajini, obavještava javnost da će zbog situacije u Crnoj Gori i crnogorskome društvu dosadašnje protestne šetnje organizovati svakog 21. u mjesecu – naveli su oni. Ova odluka je, kako su rekli, ,,motivisana očiglednom neozbiljnošću političke elite u Crnoj Gori koja svojim djelovanjem ugrožava suštinu građanskog društva i urušava te-

melje nezavisne Crne Gore“. - Trenutne političke elite permanentno i konstantno rade na urušavanju antifašizma, sekularizma i sklada multikonfesionalnog i multinacionalnog društva bez kojih nezavisnost Crne Gore nema smisla i ostaje prazna ljuštura bez istinskih vrijednosti. Zato je neophodno dići glas protiv političkih manipulacija i zloupotrebe zbunjenih građana od strane političke elite koja lične interese i interese centara moći van Crne Gore pretpostavlja i stavlja ispred interesa crnogorskih građana i njihovih potreba – istakli su oni.

Dodaju da kroz ove proteste, takođe, nastavljaju s podrškom Ukrajini i njenom narodu, kao i podrškom svim narodima i pojedincima u svijetu koji trpe represije i ugnjetavanja i koji se bore za slobodu i pravdu.

- Naša borba i naš glas ostaje isti jer svi slobodni pojedinci i slobodni narodi svijeta dijele iste vrijednosti – poručili su. Najavili su da koncept i rukopis okupljanja ostaje isti s tim što će protestnu šetnju simbolično završavati ispred Plavog dvorca – rezidencije predsjednika Crne Gore, puštanjem ukrajinske i crnogorske himne i minutom ćutanja za sve žrtve i borce pale u borbi za slobodu i pravdu. Sljedeći protest je 21. septembra.

Povodom Dana nezavisnosti Ukrajine podršku toj zemlji šetnjom su dali i Podgoričani. R.P.

Nevena Petković iz CZIP ističe da je još rano izvoditi zaključke o efektima

More štite ljudi i institucije, legislativa je samo

PODGORICA - Budući da je Crna Gora tek nedavno, kao posljednja zemlja Mediterana, proglasila svoja prva zaštićena područja na moru, još je rano izvoditi zaključke o rezultatima koje propisane aktivnosti i mjere zaštite u ovim zonama donose i koliko se za sada efikasno upravlja ovim područjima.

To je u razgovoru za Pobjedu ocijenila Nevena Petković iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, jedne od nevladinih organizacija koje su od starta bile uključene u podršku razvoju, odnosno očuvanju ovih cjelina.

- Da smo bili revnosniji u zaštiti morskih područja i proglasili ih nekih 15 godina ranije i imali kontinuitet planskog upravljanja, ovo vrijeme bismo možda iskoristili za uspostavljanje efikasne zaštite u praksi i sada bismo već mogli diskutovati o uspješnosti ili neuspješnosti upravljanja – navodi ona.

Podsjeća da, iako su informacije o stanju biodiverziteta mora i priobalja prikupljene kroz razne projekte i inicijative deceniju ranije, i kroz njih prepoznata biološka vrijednost morskih područja, Crna Gora je tek 2021. godine donijela odluku da prva područja u moru proglasi zaštićenim. Tako smo dobili tri nova zaštićena morska područja (Marine Protected Area - MPA): parkove prirode ,,Platamuni“, ,,Katič“ i ,,Stari Ulcinj“ - područja posebno vrijednog biodiverziteta, prirodnih i povezanih kulturnih cjelina, kojima je, da bi se očuvali, kaže Petković, neophodno efikasno upravljati.

Petogodišnji planovi upravljanja su na snazi od januara 2023. godine, a Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) imenovano je kao upravljač.

- Ono što raduje, a rijetko je slučaj sa zaštićenim područjima u Crnoj Gori, jeste da je upravljač relativno brzo imenovan, te da su prateće studije i planovi upravljanja donijeti i usvojeni, međutim, to je samo prvi, bazični korak u moru aktivnosti koje je potrebno sprovoditi u jednom zaštićenom području da bismo mogli tvrditi da se njime upravlja efektivno – kazala je sagovornica.

POBJEDA: Kod nas ne postoji posebna agencija ili ustanova koja u opisu posla ima zaštitu ovih područ-

ja, već su ona na upravljanje data Morskom dobru. Smatrate li da je to bilo dobro rješenje s obzirom na razuđen djelokrug nadležnosti koje ima ova institucija?

PETKOVIĆ : Uzimajući u obzir da je riječ o jednom od glavnih aktera na Primorju, koji više od tri decenije djeluje u oblasti upravljanja, korišćenja i zaštite morskog dobra, a da se radi o morskim zaštićenim područjima čija teritorija djelimično ili potpuno zalazi u zonu morskog dobra, logičan je odabir ovog preduzeća kao upravljačkog tijela. Trenutno, uspostavljanje novih preduzeća u ove svrhe se u praksi pokazalo kao dugotrajan i komplikovan administrativni proces, i to se ogleda u primjerima PP ,,Ulcinjska solana“, PP ,,Rijeka Zeta“, PP ,,Komovi“… Tako da je u ovom slučaju bolje imenovati već postojeću instituciju nego ostaviti zaštićena područja da čekaju godinama na upravljača. Svakako je neophodno da upravljač ima adekvatne kapacitete i da ispunjava uslove u pogledu kadra, organizacione sposobnosti unapređenja, promovisanja i održivog razvoja zaštićenog područja. Nedostatak kapaciteta i finan-

POBJEDA: Zaštićena područja i grebeni svuda u svijetu su prirodna mrestilišta riba, a time i nulta tačka od koje kreće oporavak populacije u široj zoni... Razmišlja li se kod nas o tim kategorijama i da li lokalna zajednica, institucije i država imaju strategiju da ono što je zapisano pretoče u opipljivu i efektivnu zaštitu?

PETKOVIĆ: Ključna je saradnja sa svim relevantnim akterima – dakle, od upravljača, donosilaca odluka, lokalnih samouprava, inspekcija, sudstva i tužilaštva, naučnih i obrazovnih institucija, do turističkih organizacija, ribara i brodara, lokalnog stanovništva. Krucijalno je jačanje saradnje sa lokalnom zajednicom i svim korisnicima prostora koji stalno

sija navode se kao ključni razlog za neadekvatno upravljanje, o ma kom zaštićenom području ili relevantnoj instituciji govorili. Posljedica je zaštita područja samo na papiru, donešena najčešće populistički i bez jasne vizije. S tim u vezi, kao jedno od ključnih aktivnosti da bi se dobro i kontinuirano upravljanje moglo uspostaviti jeste upravo jačanje kapaciteta JPMP, kako u pogledu broja zaposlenih u Službi za zaštitu i održivi razvoj, tako i kroz redovne obuke, koje se najčešće održavaju neplanski i povremeno, uglavnom u okviru različitih, u tom trenutku aktuelnih projekata. Dovodi se u pitanje broj angažovanih rendžera, aktivnosti malog broja zaposlenih u službi koje su u najvećoj mjeri fokusirane na Rezervat prirode ,,Tivatska solila“, dostupnost opreme neophodne za terenski rad, učestalost ciljanih edukacija poput pravilnog korišćenju opreme, metodama monitoringa, nadzora, komunikacije sa zainteresovanim stranama, posebno ribarskim udruženjima, itd. S druge strane, ohrabruje finansijska i ekspertska podrška koju JPMD kao državna institucija dobija, kao i prilika za obezbjeđivanje novih sredstava kroz brojne međunarodne projekte namijenjene upravo za MPA, a koje bi trebalo iskoristiti za navedene aktivnosti. Ovo je važno i iz ugla daljeg uspostavljanja novih zaštićenih područja u moru, poput spomenika prirode „Sopot“ i „Dražin vrt“ u Boki, a sa čime i obaveze upravljača rastu.

Građani šetnjom obilježili Dan nezavisnosti Ukrajine i u Podgorici

REDOVNE I PROAKTIVNE INTERVENCIJE KLJUČNE ZA OPSTANAK BIODIVERZITETA: Nevena Petković

UVIJEK SA UKRAJINCImA: Šetnja na Cetinju

Nakon Budve, proglašena epidemija morbila i u Podgorici

institucije, samo preduslov

Oaze koje moramo sačuvati

POBJEDA: Koji su to ključni ciljevi i benefiti od uspostavljanja zaštićenih područja na moru?

PETKOVIĆ: Zaštitom i upravljanjem morskim područjima štite se važna staništa i vrste, kako u moru tako i kopnenom pojasu, osigurava se biološka produktivnost i sprečava degradacija. Kao centri biodiverziteta, predstavljaju oaze za naučna istraživanja, ali i šansu za ostvarivanje prihoda kroz razvijanje ekoturističkih ponuda, održivi ribolov, birdwatching i slično. Tako je Buljarica, dio MPA ,,Katič“, sa svojim zaleđem prepoznata kao

gravitiraju područjem. Ukoliko su uključeni na pravi način u zaštitu, njihova uloga je nemjerljiva i prijeko potrebna, jer su to ljudi koji su na prvoj liniji odbrane i treba da osjećaju i razviju potrebu da štite prostor koji koriste. Ukoliko saradnja i razumijevanje izostanu, od samog početka procesa, lokalna zajednica zaštićeno područje doživljava prije svega kao teret i prepreku i umjesto zaštite, dešava se revolt, nelegalne aktivnosti su učestalije, a nepovjerenje prema institucijama veće. Ovo je nešto čemu nažalost svjedočimo u mnogim zaštićenim područjima, pa je lekcija koja bi se konačno trebala usvojiti, a načini komunikacije i uvažavanja sa zainteresovanim stranama poboljšati.

međunarodno stanište za boravak ptica (IBA), prvenstveno migratornih. More, obala, zaleđe i rijetka staništa poput morskih laguna predstavljaju utočište za brojne vrste: riđogrlog i crnogrlog morskog gnjurca (Gavia stellata i Gavia arctica), crnoglavog galeba (Larus melanocephalus), dugokljunu čigru (Thaasseus sendvicensis) na moru, ševarskog trstenjaka (Acrocephalus melanopogon) u trsci, veliku ušaru (Bubo bubo) na stijenama u zaleđu. Prisutne su i druge ugrožene i zaštićene vrste ptica: jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), srednji

Nije dovoljno samo uspostaviti određena pravila, zaštitne zone i u njima dozvoljene i zabranjene radnje, već napraviti kompromis u saradnji sa korisnicima prostora, koji nije nauštrb prirode, a omogućava da se tradicionalne aktivnosti i dalje sprovode. Na ovaj način, dok se ekosistemi održavaju zdravim, a morski resursi održivo koriste, benefiti za ljude su dugotrajniji i ekonomski značajniji. Što se strategije tiče, donošenjem Zakona o zaštiti morske sredine stvoren je zakonski mehanizam za ostvarivanje dobrog stanja morske sredine. Donešeni su i sastavni dokumenti buduće strategije zaštite morske sredine, poput programa monitoringa morske sredine Crne Gore, programa mjera za ostvarivanje

djetlić (Leopicus medius), crna žuna (Dryocopus martius), leganj (Caprmulgus europaes), dok su brojne vrste pataka registrovane na zimovanju, te ždralovi (Grus grus) na migraciji. Štiteći bogatstvo ornitofaune, drugih životinjskih i biljnih vrsta u okviru morskih zaštićenih područja stvaraju se preduslovi za održivi razvoj i benefiti koji mogu biti zaista veliki i za prirodu i za ljude - MPA pružaju niz koristi za ribarstvo, turizam, lokalnu ekonomiju i osjetljivi morski ekosistem čije je zdravlje krucijalno za opstanak i prirode i ljudi.

ili održavanje dobrog stanja morske sredine Crne Gore, početna procjena stanja morske sredine, karakteristike dobrog stanja morske sredine i ciljevi zaštite morske sredine Crne Gore…. Da nam legislative ne manjka, govore u prilog ovi i mnogobrojni drugi usvojeni dokumenti, ali cilj nije da ostanu samo mrtva slova na papiru, te je neophodno ,,uposliti ih“. Bez njihove efektivne, sistematične i sinergijske primjene u praksi u saradnji sa svim relevantnim akterima, održivo upravljanje i efikasna zaštita područja u moru neće biti moguća. Da bismo odgovorili na potrebe važnih, ugroženih i zaštićenih vrsta i staništa, redovne i proaktivne intervencije su od suštinskog značaja kako bi se osigurao opstanak

Pri sprovođenju monitoringa od krucijalne važnosti jeste da se on sprovodi kontinuirano i uniformno, kako bi prikupljeni podaci bili relevantni i na osnovu njih se pratilo stanje ekosistema, a i donijeli adekvatni zaključci i shodno njima mjere zaštite

biodiverziteta, a u krajnjem i nas ljudi.

POBJEDA: Monitoring životne sredine i praćenje efekata primijenjenih mjera zaštite u MPA trebalo bi da budu redovna aktivnost. Da li se tako nešto realizuje, sem aktivnosti koje je u pripremi radio Institut za biologiju mora, posebno ako se ima u vidu da budžetskim sredstvima za Agenciju za zaštitu životne sredine nije predviđena stavka koja bi, makar ove godine, bila namijenjena monitoringu zaštićenih područja na moru?

PETKOVIĆ: Pre svega, važno je naglasiti da je pri sprovođenju monitoringa od krucijalne važnosti da se on sprovodi kontinuirano i uniformno, kako bi prikupljeni podaci bili relevantni i na osnovu njih pratilo stanje ekosistema, donijeli adekvatni zaključci i shodno njima mjere zaštite. U idealnom scenariju svaki upravljač ima oformljene stručne službe sa dovoljno zaposlenih biologa koji se bave monitoringom prioritetnih staništa i vrsta, po unaprijed određenim protokolima, i planiraju sredstva neophodna za ovaj posao.

Međutim, to najčešće nije slučaj, te u cilju redovnog monitoringa biodiverziteta je neophodno, i potpuno razumljivo, uspostavljanje prakse da se ovakav monitoring radi u saradnji sa relevantnim institucijama, u ovom slučaju Institutom za biologiju mora, Agencijom za zaštitu životne sredine, Univerzitetom Crne Gore, nevladinim organizacijama ili pak angažovanjem eksternih stručnjaka. U tom smislu, veoma je važno stalno imati obezbijeđena sredstva kako bi monitoring mogao nesmetano i kontinuirano da se obavlja, ali i zaposliti i obučiti postojeći kadar za vršenje monitoringa. I rendžeri koji gravitiraju područjem bi trebalo da budu obučeni za praćenje stanja u ekosistemu u skladu sa svojim obrazovanjem, recimo monitoringa određenih prijetnji (zagađenja, invazivne vrste, ilegalne gradnje). Ovo bi moralo biti ispraćeno sprovođenjem zakonske regulative u oblasti zaštite prirode od strane inspekcija, sudstva i tužilaštva, kako bi nedozvoljene radnje bile zaustavljene, počinioci kažnjeni i zaštita područja zaista efikasna u praksi. I. PERIĆ

Registrovana tri nova slučaja malih boginja

PODGORICA – Epidemija morbila juče je proglašena i u Podgorici – saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Registrovana su tri nova slučaja obolijevanja tokom prošle sedmice, od kojih su dva iz glavnog grada, te ih je ukupno 19. To je druga opština, nakon Budve, u kojoj je proglašena epidemija malih boginja.

- Tokom prethodne sedmice, od 17. do 23. avgusta, registrovana su tri nova slučaja obolijevanja od morbila, čime je broj ukupno registrovanih slučajeva u Crnoj Gori, tokom posljednjih pet mjeseci porastao na 19 - saopšteno je iz IJZ.

Navode da od tri novoregistrovana slučaja, dva su u Podgorici i oba su epidemiološki povezana sa jednim od prethodno registrovanih slučajeva u ovoj opštini.

- Na ovaj način ispunjeni su kriterijumi za prijavu epidemije morbila u Podgorici - saopštio je IJZ.

To je, kako su objasnili, druga opština u Crnoj Gori u kojoj je registrovana epidemija

morbila, nakon što je prethodno prijavljena u Budvi. Svi do sada registrovani slučajevi u Crnoj Gori su laboratorijski potvrđeni (na osnovu PCR testa i/ili serološkog testa - prisustva specifičnih antitijela na morbile).

- Sa početkom nove školske godine, rizik od daljeg širenja morbila će dodatno porasti. IJZCG u kontinuitetu poziva roditelje da vakcinišu djecu bez odgađanja, a da nevakcinisanu djecu ne šalju u kolektive (predškolske ustanove, igraonice, rođendaonice, sportsko-rekreativne objekte, na izlete, ekskurzije...) - navodi se u saopštenju. Potvrda za pohađanje predškolskih ustanova koju izdaju domovi zdravlja sada sadrži informaciju o vakcinalnom statusu koja se automatski generiše iz sistema, kao i precizan savjet/preporuku roditeljima. Takođe, svi roditelji djece koja nijesu vakcinisana potrebnim brojem doza vakcine u skladu sa uzrastom, a koja imaju validan broj telefona u elektronskom kartonu, dobili su obavještenje i putem SMS poruke. R. P.

Ministarstvo zdravlja raspisalo tender za izradu glavnog projekta

Gradiće se dom zdravlja, škola i vrtić u Siti kvartu

PODGORICA – Ministarstvo zdravlja Crne Gore raspisalo je tender za izradu glavnog projekta za dom zdravlja u Siti kvartu. Osim doma zdravlja, objavljen je tender za glavni projekat škole u tom naselju, a raspisan je i tender za odabir obrađivača glavnog projekta za vrtić u tom dijelu grada, prenosi Portal RTCG. Ministar zdravlja Vojislav Šimun poručio je početkom avgusta da se konačno ide u pravcu izrade glavnog projekta.

- Vjerujem da će svaka naredna procedura biti brža i efikasnija, kako bismo stigli do konačne realizacije – izgradnje najsavremenijeg i najvećeg doma zdravlja u glavnom gradu i Crnoj Gori - izjavio je Šimun tada.

On je naveo da je rok za izradu glavnog projekta šest mjeseci, nakon čega se, kako je kazao, planira i početak gradnje

u narednoj godini. Nedavno je i Uprava za kapitalne projekte objavila tender za izradu glavnog projekta za izgradnju objekta osnovne škole u naselju Siti kvart u Podgorici, vrijednosti 210.000 eura.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija podsjećaju da je nedavno Uprava raspisala tender za odabir obrađivača glavnog projekta i za novi vrtić u Siti kvartu.

- Na ovaj način smo korak bliže rješavanju pitanja školske infrastrukture u ovom dijelu Podgorice. Vjerujemo da će, nakon uspješne tenderske procedure, odabrani ponuđači efikasnim radom na ovim projektima omogućiti da se u ovoj godini raspiše tender za izvođače radova na ovim objektima koji se finansiraju kroz kreditni aranžman sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (EIB) - kazali su iz resora kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović. R. P.

Neđelja, 25. avgust

Boškoviću određen pritvor do 30 dana

PODGORICA - Miljanu Boškoviću, osumnjičenom za ubistvo bivše

PODGORICA - Osumnjičeni E. R. (26) i A. N. (18) uhapšeni su juče zbog sumnje da su oteli dva pakistanska državljanina u Tuzima, saopšteno je iz Uprave policije.

supruge Biljane Pavićević određen je pritvor do 30 dana nakon čega je sproveden u Istražni zatvor u Spužu. Bošković je osumnjičen da je

21. avgusta ubio suprugu nožem. Njega je bivša supruga 1. avgusta prijavila policiji za nasilje zbog čega mu je izrečena mjera zabrane prilaska. - Policijski službenici su tada, odmah po zaprimljenoj prijavi, preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti te ovo lice doveli u službene prostorije, od njega prikupili obavještenja i sa događajem upoznali tužioca koji se izjasnio da se u radnjama ovog lica ne stiču elementi krivičnog djela - kazali su iz policije. Protiv njega su, kako dalje navode, policijski službenici tada podnijeli prekršajnu prijavu zbog prekršaja iz člana 36 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i on je uhapšen.

A. R.

PODGORICA - Državljanin Poljske M. D. A. (47) poginuo je u sudaru koji se juče oko 11.30 minuta dogodio na putu Cetinje – Čevo, kod raskrsnice za Ćekliće. On je upravljao motociklom marke „BMW“, a u sudaru je učestvovalo putničko vozilo „folksvagen pasat“ ukrajinskih registarskih oznaka kojim je upravljala V. DŽ. (27) iz Ukrajine.

Motociklista je nastradao na licu mjesta, a V. DŽ. i njena saputnica I. DŽ. (46) zadobile su lakše tjelesne povrede, prenosi Cetinjski list. Po nalogu osnovnog državnog tužioca V. DŽ. je uhapšena zbog osnovane sumnje da je počinila krivično djelo protiv bezbjednosti saobraćaja. Saobraćaj je bio u prekidu do 14 časova, a uviđaj je obavio ODT u prisustvu vještaka saobraćajne struke. R.P.

U naselju Zlatica Podgoričanka

Uprava policije podnijela krivičnu prijavu protiv E. R. i A. N.

Osumnjičeni da su oteli dva Pakistanca

PODGORICA - Podgoričanka J.S. (74) preminula je u Kliničkom centru u Podgorici, od posljedica povreda zadobijenih u saobraćajnoj nesreći u podgoričkom naselju Zlatica, potvrđeno je iz policije.

Saobraćajna nesreća dogodila se oko 8.30 sati juče ujutru kada je na J.S, koja je bila pješak, naletio automobil, prenosi Portal Analitika. R. P.

Pokret Preokret traži reforme zbog još jednog ubistva žene u Podgorici, kritikuje što donosioci odluka ,,sjede skrštenih ruku”

Može da se spriječi nasilje nad ženama

- Sumnja se da su E. R. (26) i A. N. (18) izvršili krivično djelo otmica na štetu dva pakistanska državljanina na način što su oko 17 časova, dok su se nalazili u svom vozilu, na jednom autobuskom stajalištu u Tuzima primijetili grupu lica koju su upitali da li im je potreban prevoz, što su isti odbili, nakon čega su osumnjičeni dva lica iz te grupe, protivno njihovoj volji, smjestili u vozilo - naveli su u saopštenju.

je tada ukrao 50 eura. Za to vrijeme drugoosumnjičeni se nalazio, takođe, u vozilu.

E. R. je, kako se sumnja, zadao više udaraca u predjelu glave i tijela devetnaestogodišnjem oštećenom od koga

- Tokom ovog događaja oštećeni su u jednom trenutku uspjeli da otvore vrata od vozila i da ga napuste, dok su se za njima, trčećim korakom

Policija na Cetinju podnijela krivičnu prijavu protiv V. M.

PODGORICA - Policija na Cetinju podnijela krivičnu prijavu protiv V.M. kod kojeg je pretresom pronađen pištolj s izbrušenim brojem. - Pripadnici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Cetinje, u sklopu aktivnosti usmjerenih na pojačanoj kontroli lica i sprečavanju izvršenja krivičnih djela, izvršili su pretres stana i drugih prostorija koje koristi V.M. u mjestu Krnji Do. Pretresom je policija pronašla pištolj marke „crvena zastava M88“ kalibra 9 mm sa izbrušenim fabričkim brojem, kao i 29 komada pištoljske municije nepoznatog kalibra – saopštili su iz policije. Dodaju da je pr onađena i vazdušna puška marke „hat-

son“ model 125. Nadležni tužilac je upoznat o ovome slučaju, te je kvalifikovao krivično djelo i protiv V.M. podnijeta je krivična prijava u

redovnom postupku, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. R.P.

uputili i E. R. i A. N. Međutim, nijesu uspjeli da ih sustignu. E. R. i A. N. su lišeni slobode i biće uz krivičnu prijavu privedeni postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - zaključuju iz policije. R.P.

Akcija barske policije Krivična prijava zbog nanošenja teških povreda

PODGORICA – Pripadnici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Bar, rasvijetlili su krivično djelo teška tjelesna povreda. Policija je došla do sumnje da je 19. avgusta oko 4 sata u Sutomoru, došlo do fizičkog sukoba između O.R. (21), V.R. (24) i M.V. (25), s jedne, i E.Ć. (20), I.K. (30) i I.O. (20) sa druge strane. Tom prilikom, kako se sumnja, O.R. je E.Ć. zadao udarac podesnim sredstvom u predjelu glave, nanoseći mu tešku tjelesnu povredu u vidu preloma kostiju lobanje - saopštili su iz UP. Kako dodaju, protiv O.R. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda. R. P.

Snažno se zalažemo za reformu krivičnog zakonodavstva, pooštravanje kazni, uspostavljanje odgovarajućih i efikasnih servisa podrške žrtvama nasilja

PODGORICA - Nakon nedavnog ubistva naše sugrađanke u Podgorici, postalo je jasno da država mora hitno da uspostavi sistemski odgovor na nasilje nad ženama i nasilje u porodici, koje sve češće poprima fatalne posljedice. Prvi korak u tom pravcu treba da bude donošenje sveobuhvatne strategije zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u porodici, saopšteno je iz Pokreta Preokret. Istakli su da je nedopustivo da donosioci odluka sjede „skrštenih ruku“ ili urade neke male, kozmetičke izmjene u zakonskoj regulativi i na tako nedopustiv način se odnose prema sve učestalijem fizičkom, ali i verbalnom nasilju koje trpe žene. -Snažno se zalažemo za reformu krivičnog zakonodavstva, pooštravanje kazni, uspostavljanje odgovarajućih i efikasnih servisa podrške žrtvama nasilja, kao i za rad sa počiniocima nasilja, koji bi uključivao i psihološki tretman. Na taj način bi se mogli preduprijediti brojni slučajevi rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici – naveli su oni.

Zalažu se i za reformu svih institucija koje se bave pružanjem podrške žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u porodici, uključujući lokalne centre za socijalni rad, kao i za utvrđivanje odgovornosti svih službi u lancu zaštite od nasilja koje pokažu nezakonito postupanje i propuste. -Dosadašnja analiza je pokazala da se žrtve nasilja nad ženama i nasilja u porodici često obraćaju nadležnim organima, ali nedavni slučaj femicida jasno govori da razumijevanje, kao i pravovremeno i pravilno postupanje svih institucija u sistemu zaštite i prevencije ovakve vrste nasilja nije na odgovarajućem nivou – saopštili su. Dodaju da se mora paralelno raditi i na podizanju svijesti i suštinskom razumijevanju rodno zasnovanog nasilja. -Kao društvo moramo biti svjesni da je nasilje nad ženama najčešće uzrokovano duboko uvriježenim normama i shvatanjima o odnosima među polovima, i preduzimati djelotvorne radnje kako bismo spriječili patnju i fatalne posljedice uzrokovane rodno zasnovanim nasiljem – zaključuju u saopštenju. R.P.

Privođenje Miljana Boškovića

Pronađeno oružje

Neđelja, 25. avgust 2024.

ZDRAVLJE DJECE NA PRVOM MJESTU: Predsjednik Udruženja roditelja djece sa dijabetesom Beta Nebojša Gulić saopštio da je Fond za zdravstveno osiguranje uvažio njihove zahtjeve uprkos pravnim preprekama

PODGORICA - Fond za zdravstveno osiguranje uvažio je sugestije Udruženja roditelja djece sa dijabetesom Beta i obećao da će pokušati jedno vrijeme da refundira Libre senzore, uprkos pravnim preprekama, rekao je Pobjedi predsjednik ovog udruženja dr Nebojša Gulić.

Proteklih dana su pojedini roditelji negodovali i navodili da imaju informacije da će im nadležni ukinuti refundaciju za senzor Libre, te su najavili da će pokrenuti peticiju, jer njihova djeca godinama mjere šećer u krvi uz pomoć tog senzora čijim kvalitetom i jednostavnom upotrebom su zadovoljni i ne žele da prelaze na drugi. Isticali su i da je riječ o jednom od najjeftinijih senzora.

Novi se N zori osporavaju refu N daciju Gulić je, detaljnije obrazlažući situaciju, naveo da je Fond za zdravstveno osiguranje pokazao veliko razumijevanje za probleme djece s dijabetesom, podsjećajući na pozitivan korak da je prošle godine pomjerio dostupnost senzora za starije od 18 godina, koji nastavljaju redovno školovanje, a najkasnije do 26. godine. Novim pravilnikom, kako objašnjava, predviđene su dodatne kategorije za senzore, tačnije da se na listi nađe pet različitih senzora, od kojih su tri indicirana za djecu, a dva za starije od 18 godina. Senzori su, ističe doktor, medicinska sredstva, koja su promijenila tretman dijabetesa tip 1. Djeci koja su se morala prilagođavati svom dijabetesu dali su, kaže on, priliku da žive punim plućima s dijabetesom kao pratiocem i odrastu u produktivne članove društva, a ne osobe koje su korisnici invalidske penzije.

- S obzirom na to da na tržištu nije bilo dostupnih senzora, FZO CG je refundirao senzore, koje su roditelji nabavljali u inostranstvu. Sad, kad su se na tržištu pojavili registrovani senzori, javio se problem refundacije. Međutim, većina roditelja u Crnoj Gori je korisnik senzora Libre, proizvođača Abbott. Libre senzor je, za razliku od ostalih senzora, najjednostavniji za korišćenje. Samim tim je jednostavan za upotrebu i roditeljima, koji nijesu tehnološki napredni. Ostali senzori traže da se napravi interakcija između mobilnog telefona i senzora, što zahtijeva određeno tehnološko znanje – rekao je Gulić. Dodaje da je dijabetes stanje koje ne bira hoće li roditelj biti tehnološki napredan ili ne.

FZO obećao da će refundirati Libre senzore

Crna Gora nije interesantna mnogim proizvođačima ljekova i medicinskih sredstava, pa se ta sredstva uvoze u Crnu Goru preko interventnog uvoza, po odobrenju Ministarstva zdravlja. Nadamo se da će resorno ministarstvo imati sluha i pomoći nam oko ovog problema, da bi FZO CG imao pravnu osnovu da pomogne djeci s dijabetesom – kazao je Nebojša Gulić

Potrebna edukacija nastavnika i vaspitača

Poseban problem predstavlja i vrijeme koje dijete sa dijabetesom provodi u školi ili vrtiću, izvan nadzora roditelja.

- Iz pozitivnog iskustva je neophodno da se izvrši edukacija nastavnika i vaspitača za postupanje s djecom koja imaju dijabetes, da bi bila sigurna i bezbjedna. Jedan od projekata Udruženja roditelja djece oboljele od dijabetesa je bila edukacija u školama i vrtićima. S edukacijom je pokriven određeni broj škola i vrtića u Crnoj Gori, ali bi to trebalo biti sistemski projekat, a ne stvar entuzijazma pojedinaca – istakao je on. Rekao je da je problem i diskriminacija djece s

- Iz iskustva okolnih država, gdje se na listi nalazi više proizvođača senzora, pokazalo se da svaki senzor ne odgovara svakom djetetu. Zbog različitosti potkožnog tkiva, načina života... Ukoli-

dijabetesom u obrazovnim ustanovama, gdje se obeshrabruju za pohađanje vrtića, kao i za sve vannastavne aktivnosti u školama.

- Takođe, tu je i nerazumijevanje nastavnika za potrebe djeteta s dijabetesom, kao što su neograničen pristup toaletu, čista prostorija za davanje insulina, uzimanje hrane i pića za vrijeme nastave i slično. Trebalo bi sistemski raditi i na uklanjanju stigme, jer neki roditelji i djeca odbijaju modernu tehnologiju jer se vidi, a time čine kontrolu dijabetesa lošijom i riskiraju sve komplikacije koje nosi sa sobom – kazao je Gulić

ko jedan senzor nekome odgovara, ne znači da će odgovarati drugima. Takođe, ako jednom djetetu odgovara Libre senzor, teško je očekivati da roditelji prisilno prevedu dijete na senzor drugog pro-

izvođača, koji mu možda neće odgovarati i izloži dijete životno ugrožavajućim oscilacijama šećera, samo da bi se ispunila forma – ističe on. Kaže da je Fond uvažio njihove sugestije i obećao da će pokušati jedno vrijeme refundirati Libre senzore, uprkos pravnim preprekama. Crna Gora, kao mala država, objašnjava on, nije interesantna Abbottu i zato se Libre senzori još ne nalaze na našem tržištu. - Istovremeno, Crna Gora nije interesantna mnogim proizvođačima ljekova i medi-

dacija, pošto 1.800 eura godišnje je prilično velika cijena za prosječnu crnogorsku porodicu.

- Imamo primjer iz Srbije, gdje nikad nije bilo refundacije. Roditelji su uzimali neadekvatan senzor i prodavali ga na crnom tržištu za besmisleno malu cijenu, da bi bar jedan dio novca skupili za kupovinu adekvatnog senzora u inostranstvu. Smatramo da je odlično što su se pojavili i drugi senzori na tržištu, ali istovremeno mislimo da bi trebalo da svi senzori prođu sud tržišta. Ukoliko se pokažu adekvatnim, roditelji će preći na te senzore, jer je lakše uzimati senzore na recept, nego nabavljati iz inostranstva i refundirati –naveo je Gulić.

p oteškoće rodite L ja koje se N e prepoz N aju

Kada pričamo o položaju djece s dijabetesom u Crnoj Gori, moramo se, prema njegovim riječima, osvrnuti na pozitivne primjere iz okruženja. Roditelj djeteta s dijabetesom mora voditi računa o šećeru 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji, bez pauze i odmora. Dijabetes je, p odsjeća Gulić, povezan s teškim hipo i hiperglikemijama, koje mogu trajati cijelu noć.

cinskih sredstava, pa se ta sredstva uvoze u Crnu Goru preko interventnog uvoza, po odobrenju Ministarstva zdravlja. Nadamo se da će Ministarstvo zdravlja imati sluha i pomoći nam oko ovog problema, da bi FZO CG imao pravnu osnovu da pomogne djeci s dijabetesom. Kada imate dobro kontrolisano dijete, zahvaljujući Libre senzoru, teško je očekivati da roditelji prihvate da iznenada pređu na senzor koji ne poznaju, na koji se moraju privikavati i time riskiraju lošu kontrolu djetetove bolesti uz mogućnost da u konačnici, djetetu isti senzor ne odgovara – rekao je on.

Libre N ajjefti N iji se N zor

Dodaje da, osim toga, Libre senzor je jedan od najjeftinijih senzora, koji su dostupni na tržištu.

- Tako da ne predstavlja dodatni trošak za budžet FZO CG. Sigurno bi svakom roditelju bilo lakše nabavljati senzore u Crnoj Gori. Ali ako imate roditelja, čijem je djetetu Libre senzor promijenio život nabolje, taj roditelj ne smatra nabavku u inostranstvu problematičnom – kaže Gulić. Ističe da je problem refun-

- Teško je očekivati da takav roditelj bude produktivan na poslu, sljedeći dan. Iz tog razloga, u Hrvatskoj, jedan roditelj djeteta s dijabetesom ima pravo na rad s pola radnog vremena dok dijete ne navrši 16 godina. Primjer je očekivanje da dijete od npr. osam godina s insulinskom pumpom samo određuje koliko insulina će dati, dok su oba roditelja na poslu. Takođe, u Hrvatskoj postoji kategorija inkluzivnog dodatka od 480 eura, koji dobijaju djeca s dijabetesom, gdje je prepoznato da djeca s dijabetesom imaju posebne prehrambene potrebe koje su opterećenje za prosječnu porodicu – kaže on. Nedavno smo pisali da se od izmijenjenog pravilnika za medicinska pomagala očekuje da bude i u korist adultnih pacijenata koji imaju dijabetes tipa 1. Udruženje Dijabetes ekipa DOB, koje štiti njihova prava, tražilo je da pravo na senzore imaju i odrasli, od 19 godina ili 27, te očekuju u septembru dobru vijest od nadležnih i da će od prvog januara naredne godine moći besplatno da dobijaju senzore. Udruženje je ranije pokrenulo peticiju koju je potpisalo više od 6.000 ljudi, te su donosioci odluka tada saopštili da ne mogu da im ispune zahtjev, jer nemaju novca, ali da će nastojati da riješe problem. Za ovu kategoriju pacijenata, kako je saopšteno, potrebno je da se izdvoji oko tri miliona eura. N. Đ.

Nebojša Gulić

POGLED SA STRANE: Prednost svih slovenskih jezika jeste da padežnim izgovaranjem prezimena

Ne, nije ovde u naslovu slučajna gramatička greška. Ovo je žalba svim novinarima i novinarkama u Crnoj Gori i Srbiji, koji od našeg jezika čine gramatičkog invalida povodeći se za novosadskom ultra-feminističkom terminologijom kojom se iz muških prezimena žena briše neraskidiva veza subjekta i predikata po rodu i padežu. Tako Brnabićeva više nije Brnabićeva, već je Brnabićeva deevoluirala u ,,Brnabić je rekla“, ,,Marković je otišla u bioskop“ i ,,Jovanović je stigla“. Tako ne govori nijedan slovenski narod, niti smo mi, Crnogorci i Srbi, ikada tako govorili. Niti se naše žene zaista stide očevog porekla, niti muške pretke drže odgovornim što su im ćerke petrovićeve, đurišićeve, vučkovićeve, danilovićeve, stojanovićeve, balšićeve i sve druge. Seksistički ispad feministkinja na sufiks ,,va“ nije ništa drugo do poništavanje njihove pravedne borbe za polnom jednakošću koja ne pobeđuje patrijarhalizam degeneracijom jezika, već promenom smisla govora. Ultra-feministkinja neće da se za ženu kaže ,,danilovićeva“, ali ako nosi žensko prezime po majci - Mari, onda će poštovati gramatiku i kazati za sebe ,,ja sam Marina“. Sufiks ,,a“ je tada opravdan, ali sufiks ,,va“ nije. To je, ipak, revanšistička segregacija feministkinja. O ovom predmetu smo u jednom od svojih prošlih priloga u Pobjedi već istakli stav. Ne nameravamo ga sada širiti, već ga samo želimo vezati za Vukov Srpski rječnik istolkovan itd…, koji je 1818. godine izdao on, kada se u Austriji zvao Wolf Stephanson. Sada je njegov primerak Srpskog rječnika 18. avgusta 2024. godine prodat u SAD za 215.000 dolara. A njegov lingvistički doprinos se sastoji i u odlučnom napadu na uobraženi veštački i egzibicioni antinarodni govor nekadašnje crkve i dela stare srpske učene buržoazije u Vojvodini. Vuk je napisao i Gramatiku srpskoga jezika čime je utvrdio pravila govora celog našeg jednogovornog naroda i iz nje nije isključio socijalni istorijat. Jezik se pre svega menja spontanitetom razvoja, mada ga, posebno u doba diktatura i sile, oblikuju i mišići uticajnih krugova, ali i neopreznosti dobronamernih uticajnih ličnosti.

NOVINARI

NAPUSTILI VUKA

Vuk Stefanović Karadžić nije bio patrijarhalan, a ro-

Ana Brnabić je rekao - protest u ime Vuka

Svim novinarima, a ultra-feministkinjama posebno, koje se stide svojih muških predaka u svojim prezimenima i kojima se čini da će se sa patrijarhatom uspješno istorijski obračunati deformacijom slaganja muških prezimena žena po rodu i padežu - poručujemo da su naivne, a da su neki novinari koji ih slijede samo neoprezni sljedbenici pomodarne deformacije naše, a i cjeloslovenske gramatike

mansa njegove ćerke slikarke Vilhelmine - Mine, i pesnika Branka Radičevića koji joj je u spomenar posetilaca u Vukovom domu u Karlovcima ostavio poruku ,,Pevam danju, pevam noću“ to toplo nagoveštava. To je bio početak njihove vrele platonske himne o strasnoj nesputanoj ljubavi. A da je Vuk bio patrijarhalac, njegova nevenčana Mina bi teško noću u snovima bila zajedno sa Brankom. Nema u Vukovom Rječniku ničega što žene drži u ropstvu. Što su onda egzibicioni novinari ustali protiv njegove jezičke odbrane naroda, njegovog govora? Gde su kod njega našli ,,Đurović se udala“? A kako nam zvuči ,,Milka Đurović se venčao“? Što i to ne može, a možda će i to biti? Što ne može iz nereda da bude novi red? Znamo da ćete se sada nasmejati i kazati da ovo što sledi nije moguće, ali ko kaže da jednog dana mi muškarci neće-

mo progovoriti ovako: ,,Petar Petrovićeva se oženila“. Ih, gadno je.

NAŠA PORUKA

Svim novinarima, a ultra-feministkinjama posebno, koje se stide svojih muških predaka u svojim prezimenima, i kojima se čini da će se sa patrijarhatom uspešno istorijski obračunati deformacijom slaganja muških prezimena žena po rodu i padežu - poručujemo da su naivne, a da su neki novinari koji ih slede samo neoprezni sledbenici pomodarne deformacije naše, a i celoslovenske gramatike. Na svu sreću, niko još tako u crnogorskom narodu ne govori, osim ,,fensi“ novinara i novinarki - a ako se neko čak i u Pobjedi nađe uvređenim našim stavom, možda će odgovoriti. I nadamo se da Crnogorci i Srbi neće nikada progovoriti takvom stilskom ružnoćom, jer tako ne samo da ne govori nijedan slovenski na-

rod, već se ni u govoru feministkinja u evro-američkom svetu nije čulo da se ijedna žena odrekla svog prezimena po očevim precima: Gustafson, Stivenson, Vilijams, Johanson, Peterson, De Luka, Di Alberto i mnoga druga data i po profesiji, i po zemljopisnom području, i po fizičkim osobinama, i po karakternoj naravi, i drugim. Prezimena u Evropi se osobito razvijaju tek u poznom srednjem veku, a naročito posle italijanskog prezimenjačkog talasa od 1400. godine nadalje, ali kod nas još pre toga, već u 11. veku. Bila su najvećma patrimonska - po muškom pretku, iako je bilo i matrimonskih prezimena - kao Marić, Stanić, Jelić, Ružin, po udovicama ratnika i umrlih supružnika. Kao i danas. A u Šumadiji je 1851. godine knez Aleksandar Karađorđević naredbom osigurao davanje prezimena svoj deci i svim ljudima po starim precima. I zbog toga možemo biti po-

nosni na svoju istoriju, ne jedino oko jasnoće izražavanja kod porodičnog porekla, već i oko zaštite od neželjenog rodoskrvnuća. Dar je, i prednost je svih slovenskih jezika da padežnim izgovaranjem prezimena žene bez pomena njihovog ličnog imena sagovornik odmah zna da li mu se obraća muškarac ili žena. Zar to nije divno? Ništa gnevnim crnogorskim i srpskim feministkinjama ne stoji na putu da odu kod matičara i promene svoje prezime u koje god drugo žele i tako odbace neželjenog oca i mrsku patrijarhalnu civilizaciju istorije sveta, ali im mi odričemo razlog da zbog svog žustrog shvatanja istorijskog kolapsa patrijarhata povređuju crnogorski i srpski jezik, jer je on kičma našeg istorijskog identiteta. Ne može se regresom braniti progres. I, pri tome, mi odlučno podržavamo širenje, rodno obogaćivanje, jezika unošenjem imena profesija i imenica u

ženskom rodu. I divimo se požrtvovanosti i žrtvama koje su mnoge žene podnele za svoja socijalna prava u postpatrijarhalnom industrijskom društvu. I nije tu sve završeno.

CRKVA SADA BRANI ŠTO JE NEKADA NAPADALA

I te kako mnogi novinari i novinarke razumeju da je Crkva najveći protivnik crnogorske države. Srpska iredenta u Crnoj Gori je filijala Patrijaršije i filijala je srbijanske nacionalističke vlade. Ali sada je došlo do paradoksa: dok je Crkva sa delom srpske inteligencije u Vojvodini branila u 18. i 19. veku veštački ,,srpski“ jezik na štetu narodnog jezika, ona sada dobija priliku da brani narodni i pravopisni govor Crnogoraca i Srba protiv antigramatičkog ekstremizma radikalnih feministkinja i njihovih poštovalaca u žurnalističkoj profesiji. Sada - slobodno to možemo rećideo elite novinarske profesije u Crnoj Gori i Srbiji napada sopstveni jezik i izlaže se optužbi da oštećuje nacionalni identitet naroda! A to je istina! Naravno, feministička distorzija narodnog jezika neće bitno oslabiti u političkom raspoloženju independističkih Crnogoraca otpor protiv Crkve i agresivne beogradske vlade. Neće odsustvo sufiksa ,,va“ kod Rakočevićeve spaliti crnogorsku zastavu, ali će doprineti učvršćivanju uverenja u stanovništvu da je Crkva branilac jezika, a da progresivna i anti-velikosrpska opozicija i žurnalistika u Crnoj Gori to nije! I Crkva je to odmah uočila. I zajedno sa pojedinim lingvistima - i to posebno iz novosadske Matice srpske, kao i sa drugim lingvistima iz Beograda, odlučno napada i stiče političke poene protiv ultra-feminističkih jezičkih seksističkih reformatora na svojim ,,naučnim skupovima“. A Crkva ne napada biblijski patrijarhat. A voleli bismo kada bi se jezički reformatori bacili u vatru jezičke borbe i osudili beogradsko proganjanje ijekavice i latinice. Ne sme Crnogorac u Beogradu ne samo da progovori svojim ijekavskim jezikom, nego ne sme ni da kaže da je Crnogorac. A Vuk je ne samo branio ijekavicu, već je učestvovao sa Ko-

Piše: dr Dragan VESELINOV

Protiv patrijarhata se ne možemo boriti deformacijom slaganja muških prezimena žena po rodu i padežu

prezimena žene, bez pomena njenog ličnog imena, sagovornik odmah zna da li mu se obraća muškarac ili žena

rekao Vuka

pitarom i u formiranju naše latinice. Nije ona baš do kraja ispala uspešna, ali neka je neko, bolji od njih, sada poboljša. Ne bi se oni srdili.

GRAMATIKA

JE I

POLITIČKO PITANJE

Gramatika je političko pitanje kad se i preko nje uređuju socijalni odnosi. Otuda pitanje jezika nije samo pitanje jezičkog ukusa, već je u Crnoj Gori - a u Srbiji manje - to i pitanje ko će u rvanju između Podgorice i velikosrpskih nacionalista dobiti novi politički poen. Doduše, ne budu li crnogorski žurnalisti branili svoj sopstveni jezik od neumerenog feminizma - neće Crna Gora samo zbog toga pasti - ali će pokloniti ,,srpskom svetu“ novi komad političke popularnosti. I žurnalisti neće moći da se od toga odbrane, jer će ,,srpski svet“ biti u pravu! Ne vodi to velikoj drami, ali bespotrebno vodi žrtvovanju jednog crnogorskog pešaka na šahovskoj tabli sa Patrijaršijom. I tu još nije kraj, Crkva svoj napad na dekadenciju jezika koristi da ga proširi i na ono što je neosporno u feminizmu dobro, a to je rodno obogaćivanje dosadašnjih imeni-

ca u muškom rodu u ženski rod, gde god je to prikladno i prijatno za čuti. To se ne sme zaustaviti. I stoga bi sa olakšanjem bilo u našoj žurnalistici prihvaćeno jače dizanje glasa iz oba lingvistička odeljenja beogradske i podgoričke akademije nauka, filoloških fakulteta, udruženja književnika, ministarstava prosvete i kulture, i drugih ustanova narodne kultureda se deformacija jezika zaustavi pre nego što preraste u nepopravljivu farsu. Zašto je moguće da lektori i odgovorni urednici u našim medijima ne brane pravopis, već učestvuju u njegovom ismejavanju i nameću izolovani, zastranjeni i zlovoljni antipatrijarhalni ukus jedne uske ideološke grupe na štetu istorijske jezičke kulture naroda? Ne dirajmo Vuka, veliki je.

JE NAŠ IZBOR

Na osnovu dosadašnjih reči Kamale Haris i Donalda Trampa, mi bismo pre birali nju za predsednika SAD nego Trampa. Pre osam godina smo bili za Trampa zbog njegovog suprotstavljanja nelojalnoj kineskoj ekonomskoj konkurenciji, zbog depresijacije juana, zbog pekinške krađe intelektualne svojine, zbog kineske antiekološke industrije, zbog kineske zabrane sindikata, zbog slabog dotadašnjeg anti-imigracionog programa Baraka Obame, zbog zahteva da NATO države ispune svoje budžetske obaveze prema ovoj atlantskoj organizaciji i zbog podrške pravu građanina na civilno oružje. Kada ga je Bajden nasledio 2020. godine, on nije želeo da okrnji nijednu od ovih tačaka iako je pokušao osporiti izvesna prava građanina na oružje. To nije mogao zbog jasne prevlasti republikanskih ustavnih sudija u Vrhovnom sudu. Od tada naovamo, Tramp se upustio u anti-abortus kampanju, postao je u međunarodnim odnosima pretnja pravednom političkom raspletu teškoća u Ukrajini, ali i na Balkanu i Bliskom istoku, a nekulturom govora je uveo ulicu u Belu kuću stilom srpskih ,,naprednjaka“ i besprizornih lumpenproletera. A kada dekadentni govor postane formula za ubeđivanje, onda je pakao blizu. Tramp je po odnose Crne Gore i Srbije postao nepoznanica ne zato što on verovatno malo zna o Balkanu, već zato što je postao sklon podršci jačeg protiv slabijeg. Njegov način razmišljanja nas plaši. On odaje utisak da je stao na stazu topovnjača pred Prvi

svetski rat, pri čemu će posle nasilnog razrešenja raznih evropskih i svetskih teškoća da se povuče u udobni mir nedohvatljivog Vašingtona. To je Ameriku koštalo sramote u Perl Harburu, ali joj je potom i dalo silan podsticaj da postane glavni svetski distributer mesta svake države u raspodeli moći na Zemlji. Mi mislimo da bi u svetu došlo do većih nevolja od ovih dosadašnjih ukoliko bi se SAD povukle sa dosadašnjih spoljnopolitičkih pozicija. Ni diktatorska Rusija niti jednopartijska komunistička Kina ne mogu da zamene Ameriku, a sa stanovišta kulture i nauke, odlazak Amerike u autoizolaciju bi bio gubitak i za nju i za ceo svet. Evropska unija bi se u 24 časa zatresla, jer ona još uvek ne može da zastupa ,,evropske vrednosti“ bez kišobrana SAD. Evropska unija nema centralnu vojsku i bila bi prinuđena na sklapanje internih paktova.

OPASNOST TRAMPA

Iako svi žudimo za mirom u Ukrajini, mi ne možemo da podržimo tamošnji mogući rasplet potpunim teritorijalnim slomom Kijeva koji, izgleda, Tramp zagovara. Putin i velikoruski osvajači bi time nastavili svoj ratni pohod i protiv drugih država - od Baltika do Moldavije i bivših islamskih republika SSSR-a. Putin ne može biti obnovitelj moskovskog gospodstva nad manjim narodima. Onda bi se i sve druge velike sile mogle vratiti u Afriku, Aziju i ponegde u Latinsku Ameriku. Pretnje atomskom bombom tu imaju ograničeni uticaj jer bi njihova upotreba označila kraj svih nas. Otuda mi podržavamo borbu Ukrajine za očuvanje države i ra-

A voljeli bismo kada bi se jezički reformatori bacili u vatru jezičke borbe i osudili beogradsko proganjanje ijekavice i latinice. Ne smije Crnogorac u Beogradu ne samo da progovori svojim ijekavskim jezikom, nego ne smije ni da kaže da je Crnogorac. A Vuk je ne samo branio ijekavicu, već je učestvovao sa Kopitarom i u formiranju naše latinice. Nije ona baš do kraja ispala uspješna, ali neka je neko, bolji od njih, sada poboljša. Ne bi se oni srdili

zumemo zašto je 20. avgusta 2024. godine zakonom predvidela gašenje Ruske pravoslavne crkve na svojoj teritoriji. Častan izlazak Ukrajine iz rata sa Rusijom je uslov da se obustave dalje pretnje ruskog vršljanja po Evropi i Aziji, i uslov da 144 miliona Rusa i nacionalnih manjina shvata da oni nisu velika sila - ekonomski posebno.

BOSANSKI

TRAMP - DODIK

Bosanski Tramp, Milorad Dodik bi vatrometom proslavio pobedu svog miljenika u novembru ove godine. U uzastopnim koracima bi išao na secesiju Republike Srpske u korist Srbije. I to bi bio signal da Srbija još jače krene na Crnu Goru. A tada ništa ne bi ni Kosovu stajalo na putu da ono uzme deo Makedonije. A šta ako Rumunija krene da uzme vlaški deo istočne Srbije, a Mađarska krene na Vojvodinu, svoju stoletnu teritoriju? Kako bi se bez Amerike oko toga ponašale vodeće zemlje EU? Muči nas zebnja da bi se pre razdvojile nego ujedinile. Sada će 30 godina provere dejtonske sposobnosti EU da svojom prinudom vodi dve bosanske enklave ka zajedničkom životu, i nije tome danas bliža uspehu od dana Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine. Sa Trampom bi se možda začela beskrajna svetska eksponencijalna dezintegracija koja bi se zaustavljala i obnavljala neprekidnim novim političkim blokovima i protivblokovima po svim kontinentima. To zaista miriše na politiku topovnjača Evrope u 19. i 20. veku. Otuda nam je potreban svetski sudija, ali i promoter univerzalnog napretka. Nije vreme da Amerika ode u penziju.

ŠTO NUDI KAMALA HARIS

Iskreno, još nije dovoljno jasno šta je predsednički program Kamale Haris. On će se sigurno ubrzano izgrađivati u narednim nedeljama. Nama se dopada njena beskompromisna podrška Kijevu, a to znači i NATO-u, i dopada nam se težnja Demokratske stranke da poboljšava

Dobro je to što je Harisova miješanog nacionalnog porijekla i što će to ulivati povjerenje imigraciji da će se imigraciona politika Vašingtona postavljati na jasnim kongresnim zakonskim odredbama. Ako Harisova pobijedi, to bi moglo pomoći Crnoj Gori da ojača svoju nezavisnost, jer ona ne pokazuje, bar za sada, bilo kakvu naklonost promjeni postojećih granica na Balkanu

komplikovani sistem američkog zdravstvenog osiguranja. Dopada nam se njena vedrina i bliskost sa svim ženama koje očekuju zaštitu prava na abortus - iako Vrhovni sud tu neće braniti njenu politiku, već će braniti individualne odluke svake američke države, ma kakve god da budu. Dobro je to što je Harisova mešanog nacionalnog porekla i što će to ulivati poverenje imigraciji da će se imigraciona politika Vašingtona postavljati na jasnim kongresnim zakonskim odredbama. Ako Harisova pobedi, to bi moglo pomoći Crnoj Gori da ojača svoju nezavisnost, jer ona ne pokazuje, bar za sada, bilo kakvu naklonost promeni postojećih granica na Balkanu.

ŠTO JE CRNOGORSKA TEŠKOĆA

A nezavisnost Crne Gore je, između ostalog, bila oslabljena i u rivalitetu Vlade Crne Gore sa Crnogorskom mitropolijom koja je kulminirala uklanjanjem DPS-a sa vlasti 2020. godine. Ali to nije bilo samo zbog sukoba sa Crkvom, nemojmo se zavaravati, već i u nedostacima Đukanovićeve unutrašnje politike. Vlada je godinama vodila politiku opreznog novčanog i drugog pomaganja Mitropolije radi slabljenja njene prosrpske politike, dok je Mitropolija težila da mitropolit Radović preuzme dužnost patrijarha, a pojača jedinstvenu autonomnu pravnu poziciju Mitropolije u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. U tom rivalitetu, Vlada Crne Gore nije uspela da obuzda iredentističku politiku Mitropolije, a Mitropolija je prevarno stradala u Patrijaršiji padom njenog pravnog značaja u Crkvi sa umnožavanjem novih mitropolija kako bi se Cetinje obesnažilo. Srbijanci su potukli Radovića. I izgubile su u odnosu na Beograd obe crnogorske snage, i Vlada i Mitropolija, i Đukanović i Radović. Obojica Crnogoraca su poražena. I niko u Crnoj Gori ne bi trebalo da se time naslađuje. Vi ovo vidite drugačije? No, do 5. novembra 2024. godine, do dana izbora predsednika SAD, biće programske razlike između kandidata mnogo poznatije i dati nam priliku da tome posvetimo novu pažnju. Sačekajmo nove dane. Možda će biti dobri po Crnu Goru.

HARISOVA

Vuk Stefanović Karadžić je branio ijekavicu

Balkan se nada da će na izborima pobijediti Kamala Haris

Nikad duža vožnja od Svetog Stasija do Škaljara

KOTOR - U Kotoru je prije nekoliko dana počeo probni rad „pametnih“ semafora koji su postavljeni na četiri nove raskrsnice u okviru druge faze implementacije projekta integrisanog saobraćaja. Iako je iz Opštine Kotor najavljeno da će „ovo dodatno unaprijediti kvalitet saobraćaja i ubrzati kretanje kroz uže gradsko jezgro“, proteklih dana u Kotoru je nastao do sada neviđeni saobraćajni kolaps, višesatni zastoji, nepregledne kolone automobila duž glavne magistrale od Svetog Stasija do Škaljara i kroz tunel Vrmac, donjim putem kroz Dobrotu, ali i kroz mjesta Muo i Prčanj.

Jednoglasna ocjena velikog broja građana je da su puštanjem u rad „pametnih semafora“ dodatno pogoršane uobičajene saobraćajne gužve tokom ljetnje sezone u ovom gradu.

Op ŠtInA zADOVOljnA Međutim, iz Opštine Kotor tvrde da će ovaj projekat dodatno unaprijediti kvalitet saobraćaja i ubrzati kretanje kroz uže gradsko jezgro, te da će se nakon testiranja i prikupljanja podataka o frekventnosti kretanja vozila i pješaka,

KOLAŠIN - Novi program privremenih objekata koji je u pripremi osporiće inicijativu da se u parku preko puta hotela Bjanka gradi magacin ili hangar površine 610 kvadrata i visine 15 metara. To je potvrđeno i na nedavnoj sjednici Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalmo stambenu djeatnost koji se bavio ovom problematikom. Ocijenjeno je da objekat takvih gabarita i magacinske namjene nije adekvatan za II zonu planskih dokumenata i za ambijent parka koji je dio okruženja prestižnog hotela Bjanka.

Skupštinski odbor čiji je predsjednik Miličko Bulatović, predsjednik odborničkog kluba PES-a, bavio se u posljednje vrijeme aktuelnim kolašinskim temama kao što su: intenzitet i spratnost gradnje, magistralni saobraćaj, gradske ulice, očuvanje gradskog zelenila. Na red je došao i program privremenih objekata kao važan dokument čija je priprema u toku i koji bi trebalo da se na javnoj raspravi nađe tokom narednog mjeseca. Potencijalni privremeni objekat koji je privukao najviše pa-

zaokružiti sistem regulacije saobraćaja čija je prva faza počela sa radom prošle godine. - Saobraćajni zahtjevi iz godine u godinu postaju sve veći. Neprestano povećanje broja vozila, povećan obim turističkog prometa dovode do zagušenja saobraćaja na glavnom i jedinom putnom pravcu kroz grad. Protekle godine Opština

Kotor investirala je u semaforizaciju raskrsnica i pješačkih prelaza u centru Kotora, od kružne raskrsnice sa Njegoševom ulicom do raskrsnice kod otvorenog bazena. S obzirom na to da je uvođenje pametnih tehnologija značajno povećalo protok vozila u centralnoj zoni grada, ove godine semaforima su regulisane još četiri no-

ve raskrsnice u cilju dodatnog poboljšanja saobraćaja od tunela Vrmac do Dobrote - saopštili su iz Opštine. Od sredine avgusta semafori i bolje kanalisanje vozila inoviranom horizontalnom signalizacijom usmjeravaju saobraćaj na raskrsnici u Dobroti gdje se III put uključuje na magistralu, zatim na kružnoj raskrsnici Njegoševe ulice i magistrale, potom na r askrsnici u Škaljarima u blizini autobuskih stajališta i na raskrsnici kod pumpe INA, neposredno nakon tunela Vrmac.

- Na većini raskrsnica primijenjena su rješenja koja neće biti novost ni za pješake niti za vozače, ali je rješenje na kružnom toku nekonvencionalno i nalikuje onom iz tokijskog kvarta Šibuja koji omogućava da se pješaci kreću istovremeno u svim pravcima u zoni kružnog toka. Pješaci prelaze raskrsnicu u periodu zelenog signala dok je saobraćaj za vozila zaustavljen iz sva tri pravca koja gravitiraju kružnom toku. Vrijeme i dužinu trajanja zelenog vremena za pješake reguliše pametna tehnologija koja simultano kalkuliše pojedinačne podatke sa svih mjernih mjesta u sistemu pametnog saobraćaja kroz Kotor - saopštili su iz Opštine Kotor.

Uporedo sa početkom rada novih semafora, pušta se u probni rad i saobraćajni informacioni sistem, koji kako navode iz Opštine, nema svoju ulogu u regulisanju saobraćaja već vozačima daje ažurne informacije o stanju na putu i pomaže im u donošenju odluka o daljoj vožnji.

leD DIsplejI -Posredstvom informacionih LED displeja vozači će biti informisani o intenzitetu saobraćaja, zastojima i drugim događajima važnim za dalje putovanje. Ovaj sistem zahvata veći prostor od onog obuhvaćenog semaforima. Portal je postavljen prije tunela Vrmac na putu Budva - Kotor, a mali LED displeji na poluportalima u Dobroti prije III puta, u Njegoševoj ulici kod Bolnice, kod kružne raskrsnice i u Škaljarima prije pumpe INA. Učesnici u saobraćaju mogu u skladu sa dobijenim informacijama da nastave planiranim putem, izaberu alternativni put, parkiraju vozilo ili donesu drugu za njih u datom trenutku prihvatljiviju odluku. Nakon završetka bulevara Budva - Tivat, biće postavljen još jedan veliki LED displej prije stadiona OFK Grbalj. Kamere za automatsko prepoznavanje registarskih

KOLAŠIN: Prethodni program privremenih objekata ostavio brojne dileme

tabilica (ANPR) postavljenje su da bi se pratio saobraćajni tok u realnom vremenu. Konačni rezultati analize podataka sa ANPR kamera prikazivaće se na LED displejima. Takođe, na svakoj raskrsnici postavljene su i rotirajuće PTZ kamere pomoću kojih se prate uslovi odvijanja saobraćaja u realnom vremenu - saopštili su iz Opštine Kotor. Od 21. avgusta počela je primjena novog režima saobraćaja u Ulici Iva Brkanovića u Škaljarima, koja se proteže od Gradskog groblja do Njegoševe ulice. Novi režim podrazumijeva da se jednosmjerni tok u ovoj ulici odvija od bazena „Zoran Džimi Gopčević“ do Gradskog groblja. Iz Opštine Kotor navode da je analizom kao kritična tačka nagomilavanja vozila identifikovana kružna raskrsnica kod nekadašnjeg Vračara, usljed „konstantnog pritiska vozila iz pravca Mula. Iz Opštine kažu da se ovom izmjenom postiže smanjenje obima saobraćaja iz pravca naselja Muo i Prčanj prema kružnom toku. Vozila koja se kreću iz pravca Mula prema tunelu neće morati da idu na kružni tok, već navedenom ulicom, a vozila koja su kretanjem iz pravca tunela prema centru koristila ovu ulicu kao prečicu da uđu u kružni tok i time prouzrokovala dodatnu gužvu, ovom izmjenom režima saobraćaja bi bila onemogućena. Međutim, u proteklih nekoliko dana probnog rada pametnih semafora, pokazalo se nešto sasvim drugačije, o čemu svjedoče brojne burne reakcije i kritike kotorske javnosti, prije svega građana, ali i pojedinih partija. Iv. KOMnenIĆ

žnje je magacin – hangar koji bi se gradio u parku preko puta prestižnog hotela Bjanka. Inicijativu za izgradnju tog privremenog objekta pokrenuli su iz kompanije „Bepler and Džejkobson“ koja je i vlasnik hotela i zemljišta na kojem bi se gradio privremeni objekat. Iz ove kompanije nijesu htjeli da se oglašavaju povodom toga, a njihovom inicijativom za izgradnju privremenog objekta bavio i skupštinski odbor za uređenje i planiranje prostora i komunalno stambenu djelatnost.

Kristina Bulatović, glavni gradski arhitekta, kaže da je na njenu adresu stigao zahtjev za davanje saglasnosti na idejno rješenje za postavljanje privremenog objekta, montažne hale – hangara na katastarskoj parceli br. 278 KO Kolašin, odnosno na lokaciji broj 36 u okviru II zone izmjene i dopuna programa privremenih objekata na teritoriji opštine Kolašin. - Čim sam dobila zahtjev, obavijestila sam rukovodstvo op-

štine kako bi se ova problematika tretirala na pravi način i kako bi se i javnost uključila u najavljenu izgradnju hangara u parku koji je i dio ambijenta centra grada. Odnedavno sam na poslu glavnog arhitekte i ne znam kako se u prethodnom programu privremenih objekata, na toj lokaciji našao objekat – hangar od 610 kvadrata u osnovi i sa visinom 16 metara. U ovoj situaciji cilj mi je da svi zajedno nađemo najbolje rješenje i da sačuvamo park, vlasništvo hotela Bjanka, od izgradnje ovoga i sličnih objekata u našem gradu. Upavni postupak u vezi sa davanjem saglasnosti na idejno rješenje je u toku, pa ne mogu dati više informacija, posebno imajući u vidu da se investitor nije izjasnio na rezultate ispitnog postupka. U toku je priprema novog programa privremenih objekata koji treba da prepozna i riješi probleme i spiječi sve zloupotrebe tako da se u proces njegovog donošenja i odredbi koje će donijeti mogu uključiti svi koji su zain-

teresovani - istakla je Kristina Bulatović.

Marko Rakočević radi na izradi programa prijevremenih objekata i kaže da je izgradnja hale ili hangara koje je predvidio prethodni program privremenih objekata moguća tek u zoni III što ovdje nije slučaj več se radi o zoni II i ne zna, kaže, kako se objekat takvih gabarita mogao predložiti u toj zoni.

- Nije sporno da na zemljištu koje je privatno vlasništvo po-

stoji neki privemeni objekat, nešto što je vezano za turizam i ugostiteljstvo, otvoreni šank sa terasom, zatvorena bašta kao ugostiteljski objekat i to u nekim pristojnim gabaritima i u skladu sa programom privremenih objekata, uz saglasnost glavnog gradskog arhitekte i određenu reviziju projekta. Usvajanje programa privremenih objekata ima dosta „filtera“, od Ministarstava turizma i urbanizma, agencija za zašttu životne sredni i za za-

štitu kulturnih dobara, Uprave za saobraćaj, lokalnih sekretarijata, glavnog gradskog arhitekte a krovna je saglasnost Vlade, podsjetio je Rakočević. Tokom rasprave na sjednici Odbora za uređenje i planiranje prostora i komunalno stambene djelatnosti, pokrenuto je i preisptivanje na koji načina je na hotel „Bjanka“ upisano sticanje imovine parka. Božidar Pižurica, zaštitinik imovinsko-pravnih interesa opštine Kolašin, kazao nam je da je postupio po inicijativi i zatražio od Uprave za nekretnine, područne jedinice Kolašin, hronologiju upisa ove parcele. Pribaviće i spise predmeta iz Privrednog suda o postupku stečaja bivšeg DD Ski centar Bjelasica. Ako se utvrdi da je riječ o imovini koja je bila dobro u opštoj upotrebi, shodno Zakonu o državnoj imovini, cjelokupna dokumentacija biće proslijeđena Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, na postupanjekazao je Pižurica. Dr. DRAŠKOVIĆ

Park preko puta parkinga Hotela Bjanka predviđen za magacin

Nepregledne kolone automobila kroz Kotor

RAZGOVOR: Dr Srećko Đukić iz Foruma za međunarodne odnose u Beogradu

Litijum treba da podmiri interese EU i SAD, a Vučić da kupi vlast za naredni period

BEOGRAD - Litijum je ona moneta koja treba da podmiri interese EU i SAD u Srbiji, da sadašnja vlast kupi vlast za naredni period. Tako bi u Srbiji bile namirene sve velike sile, zatvoren krug, a vlast bi mogla da ubira plodove kupljene naklonosti Zapada – kazao je za Pobjedu dr Srećko Đukić iz Foruma za međunarodne odnose i nekadašnji ambasador

Đukić je, na pitanje da li je zbog litijuma promijenjena geopolitička situacija i Vučić kupio naklonost EU i SAD, odnosno postao im poželjan partner, istakao da naklonost Zapada nije bezgranična, već je uslovljena građanskim mirom u Srbiji, dovođenjem do kraja rješenja Kosova i neupitnom cjelovitom BiH. Ocjenjujući da je sve mnogo komplikovanije i globalna i regionalna geopolitička situacija i stanje stvari oko litijuma, koji bi mogao da se kopa, prema čvrstim obećanjima vlasti u Srbiji, ali da tu i nastaju problemi, Đukić podsjeća da su građani većinski protiv njegovog rudarenja.

Što je sve prodato - Protiv kopanja litijuma i pretvaranja zemlje u rudarsku koloniju prvi put su ustala i sela i varošice, a ne samo gradovi širom Srbije. Vlasti kao da nije dovoljno što je zemlja postala kineska rudarska kolonija, dajući Kinezima istočnu Srbiju da kopaju bakar i zlato i da rude dragocjenih metala izvoze u svoju zemlju. Srbiji ostaje rudna renta od tri odsto i kupovina i sopstvenog bakra i zlata od Kineza. Ko to još radi, a da nije novokolonizovana zemlja? Kinezi su i najveći zagađivači prirode sa svojom tehnologijom. Arapima je prodata najplodnija vojvođanska zemlja. Tamo su i Kinezi podigli i najveću fabriku guma u Evropi!? Rusima su dati izvori srpske nafte i gasa i sada dolazi na red da se namiri Njemačka, odnosno Zapad rudarenjem litijuma, a Srbiji opet da ostanu koske – naveo je Đukić.

Upitao je ima li granice novom kolonijalizmu, zagađivanju životne sredine i uništavanju i trovanju prirodne okoline. Đukić je podsjetio da je Srbija i bez novih zagađivača ekološki ugrožena zemlja, jer veći dio zemlje pati od nestašice vode. Kazao je da će se tek vi-

Sastanak sa ruskim ambasadorom postao je skoro uobičajena praksa u Srbiji - da se poslije visokog zapadnog zvaničnika odmah prima ruski ambasador. Namjerno ili ne? Delikatna diplomatija vodi računa da takve stvari ili ne čini javnim ili da takve susrete održava kasnije ili na drugom nižem nivou. Razumljivo je da Zapad odmah mora pomisliti da ,,sve što je rečeno već je na stolu u Moskvi“. To naravno ne mora biti tako, ali prvi utisak svakog pažljivog diplomate upravo je takav. Zašto to Beograd uporno demonstrira, zaista nije jasno – kazao je Đukić

djeti kako će se sudar građana sa samovoljom vlasti završiti i da će posljedice biti trajne. duboko previranje u svijetu

Ocijenivši da se svijet nalazi u procesu dubokog previranja, da je demokratija ugrožena jer nadiru autoritarni i militantni režimi i da ovako duboke globalne podjele nijesu postojale u vrijeme Hladnog rata, jer su, kako je rekao, međunarodni odnosi tada počivali na pravilima, Đukić je naglasio da se danas sve ruši.

- OUN je gurnuta u stranu. Ako se tako dešava na globalnom planu, a dešava se, ruska invazija u Ukrajinu, rat u Gazi, najupečatljivije su potvrde haosa koji nameću autoritarni režimi u međunarodnim odnosima. Sve se to odražava i na nedovršeni mirovni projekat regiona Zapadnog Balkana, sa svoje dvije izrazito neuralgične tačke, Kosovo i Bosna i Hercegovina. A one su opet spojnim sudovima povezane sa Srbijom – kazao je Đukić.

ruski vez

Dr Srećko Đukić

Emanuel Makron dolazi zbog neriješenih

međunarodnih obaveza

- Iz iskustva ranijih godina znamo da se međunarodne obaveze ne otpisuju, ne zaboravljaju i to je kredit sa visokom kamatom. Dakle, moraće sve da se plati. Pošto nije juče i danas, platiće se sjutra sa zateznom kamatom. To umanjuje međunarodni kredibilitet zemlje, povjerenje u nju i njene institucije. I veliki prijatelj Srbije, kako predstavljaju Makrona, traži da se riješi slučaj Banjske, drugi traže da se riješi i problem povrijeđenih vojnika KFOR-a. A bar bi Makron mogao svom prijatelju u Srbiji „da progleda kroz prste“?! Dat

Prema njegovim riječima, Srbija je, osim sa Zapadom, povezana i sa Rusijom i Putinom, i ne zna se gdje se opredijelilaVučić je jedan dan sa Borisom Ruge, pomoćnikom generalnog sekretara NATO, sjutradan sa ruskim ambasadorom. - Pri današnjoj srpskoj vladi, srpski čamac je čvrsto vezan za ruski brod. To je posljednji vez koji bi mogao da se odveže. Vlast javno počiva na proruskom diskursu i antizapadnom narativu i sva istraživanja javnog mnjenja to potvrđuju. Naravno, to se svakodnevno podgrijava i bilduje od vlasti i njihovih medija koji dominiraju u javnosti i zato alternativu „ruskim bajkama“ neće čuti široka publika - objašnjava Đukić. Podsjećajući da zvanična Srbija odavno ponavlja mantru da je na evropskom putu, jer joj je to ekonomski korisno, a mi, kako kaže, vidimo da je to samo simuliranje evropskih integracija i nemogućeg članstva u EU, Đukić naglašava da se Srbija snažno opredijelila za Rusiju i Kinu, što se vidi na svakom koraku, ali Vlada u Beogradu respektuje i zapadne sile, SAD, EU, Nemačku i Francusku naročito.

mu je aerodrom u Beogradu, metro u glavnom gradu, a sada dolazi da zaključi ugovor o prodaji francuskih „Rafala“, više milijardi eura vrijedan za novu srpsku ratnu flotu. Ali znate kako se kaže - ljubav za ljubav, a jare za pare –kaže Srećko Đukić Podsjetio je da je akumuliralo ,,čitavo klupko kosovskih i nekosovskih problema“.

- Vlast uspijeva godinama da ih drži „pod tepihom“, netransparentno, da odgađa, ali oni će jednog, ne tako dalekog, dana nesumnjivo isplivati na površinu – dodao je Đukić.

susrete održava kasnije ili na drugom nižem nivou. Razumljivo da Zapad odmah mora pomisliti da ,,sve što je rečeno već je na stolu u Moskvi“. To naravno ne mora biti tako, ali prvi utisak svakog pažljivog diplomate upravo je takav. Zašto to Beograd uporno demonstrira, zaista nije jasno. Od toga može imati koristi samo Moskva – kazao je Đukić.

Fingiranje

poznate takve vlade u drugim zemljama. Ali Srbija je i tu posebna - navodi Đukić. Podsjećajući da je Berns član Bajdenovog kabineta, dugogodišnji diplomata i obaveštajac, Đukić njegovu posjetu Srbiji vidi kao tek jednu u nizu posljednjih godina. - Dugo nema tako značajnih posjeta iz Vašingtona koje „sve“ objedinjuju. To znači da na agendi nijesu bile samo obavještajne i bezbjednosne stvari, koje su nesumnjivo važne za ukupne odnose sa Srbijom i regionom, nego i krupne političke „dileme“ koje opterećuju region Zapadnog Balkana. Već je bilo riječi da su dvije neuralgične tačke u regionu Kosovo i BiH. Vidjeli smo da je u Sarajevu separatizam Milorda Dodika ugašen za tren oka (pitanje je koliko će to potrajati), ali jasno je da je podrška cjelovitoj i suverenoj BiH neupitna - ističe Đukić. On naglašava da je i pitanje o čemu se razgovaralo u Beogradu kada još nijedna riječ nije objavljena i ocjenjuje da su posrijedi bile mnogo složenije i krupnije stvari koje se tiču odgovornosti Srbije za stanje u regionu, posebno na Kosovu i u BiH.

- U slučaju srpske spoljne politike se ispunjava deviza - i ovce

na broju i vukovi siti. Sastanak sa ruskim ambasadorom je postao skoro uobičajena praksa, da se poslije visokog zapadnog zvaničnika odmah prima ruski ambasador. Namjerno? Nenamjerno? Delikatna diplomatija vodi računa da takve stvari ili ne čini javnim ili da takve

Zbog slijeda događaja pitanje je gdje Srbija fingira, a sa kim zaista sarađuje: potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin je 15. avgusta bio u Moskvi, sedam dana poslije u Beograd je došao Vilijam Berns, šef CIA – zvanično ne znamo ništa o tome, ali Zdravko Ponoš (penzionisani general Vojske Srbije, a sada predsjednik stranke SRCE (Srbija centar)) - tvrdi da je Vladimir Orlić, šef BIA bio u sjedištu CIA… Komentarišući ovakva dešavanja, Đukić je kazao da je bilo tokom te posjete i niz drugih važnijih susreta. - Mislim da su u fokusu sastanci sa ruskim zvaničnicima iz sfere bezbjednosti. U srpskoj vladi se ustalila praksa da postoji grupa proruskih ministara koji se isključivo bave Rusijom i vezama sa njom. Nijesu

berns zna Što radi srbija - Srbija ima moć da destabilizuje i jednu i drugu kriznu tačku Zapadnog Balkana. Ona je to dokazala, ali isto tako ima još veću moć da podrži i održi stabilnost u regionu, i to je pokazala – kazao je Đukić i zaključio da je odgovornost Srbije najveća. Srbija zna šta radi u regionu, istakao je, ali zna i Berns, u detalje. To nijesu bili razgovori u rukavicama, pogotovo kada je Srbija izgubila praktično svaki uticaj na Kosovu, kada Priština bez pardona sprovodi ,,kosovizaciju“ ili suverenizaciju svega srpskog što je tamo preostalo. Uz to, Vlada u Beogradu tvrdi da se odrekla Ohridske agende što znači da ona traži nove pregovore. Ako je u regionu za SAD nešto važno, onda su to Kosovo i BiH – istakao je Đukić. violeta CvejiĆ

Žiška hrabrio bratski zavjet o nepokornosti Crnogoraca

PODGORICA - Gusle i guslari, kao simboli crnogorske muzičke tradicije, našli su svoje mjesto i na evropskim operskim scenama zahvaljujući interesovanju brojnih kompozitora iz 19. vijeka, koji su, iako često bez direktne veze sa Crnom Gorom, bili inspirisani njenom bogatom kulturnom baštinom.

Profesorica muzike Dobrila Popović, kroz dugogodišnje istraživanje, otkrila je da su evropski romantičari sa posebnom pažnjom istraživali i preplitali narodnu umjetnost malih naroda u svojim djelima, što je rezultiralo prisustvom crnogorskih motiva u velikim muzičkim ostvarenjima. Na nedavnom predavanju u okviru Međunarodnog etno kampa „Dr Zlata Marjanović“ u Kolašinu, Popović je detaljno prikazala kako su guslari i gusle postali neizostavan dio evropske muzičke scene, posebno kroz ulogu koju su imali u operama značajnih kompozitora.

- Muzička baština malih naroda na periferiji evropskog kulturnog prostora svojom svježinom i karakterističnom narodnom melodikom postala je privlačna znatnom broju muzičkih stvaralaca koji su se nadahnjivali otkrivajući nove tonske boje i zvučne mogućnosti. Jedna od romantičarskih težnji je bila napajanje zdravim sokovima narodnog stvaralaštva, svježim idejama i inspiracijama poniklim iz narodnih predanja i legendi, iz epova i bajki, pa je u tom kontekstu i Crna Gora postala zanimljiva mnogim evropskim umjetnicima – rekla je Popović u intervjuu za Pobjedu. Direktan povod za nastanak niza umjetničkih djela, kako je objasnila, bilo je svečano spajanje dinastija Savoja i Petrović 1896. godine, kada se italijanski prestolonasljednik Vitorio Emanuele vjenčao sa crnogorskom princezom

Jelenom Petrović Njegoš

- Uticaj braka na javno mnjenje ne samo Italije, već i Evrope bio je toliko snažan da je podstakao mnoge umjetnike onog vremena da stvaraju djela inspirisana Crnom Gorom. Mnoga od njih u naslovu imaju i posvetu njenom kraljevskom visočanstvu Jeleni Savojskoj - istakla je Popović. Rad koji je Popović predstavila na Etno kampu u Kolašinu imao je dodirne tačke sa njenim istraživanjem guslarske tradicije u Crnoj Gori, objavljenim u publikaciji ,,Gusle moje, glasovita svirko: Pjevanje uz gusle“.

- Moja ideja je bila da kroz svoje istraživanje stvaralaštva evropskih kompozitora nadahnutih Crnom Gorom povežem narodno stvaralaštvo sa umjetničkom muzikom, od-

nosno da ukažem na činjenicu da je folklor ishodište umjetničkog stvaralaštva – kazala je Popović.

POBJEDA : U fokusu Vašeg predavanja je pet opera, a ono što ih povezuje je činjenica da je glavni lik ili jedan od likova upravo guslar. Kako su guslari u operama izvodili svoju ulogu?

POPOVIĆ: Da, za prikaz uloge guslara u operama odabrala sam pet romantičarskih opera nastalih u rasponu jednog vijeka, od 1849. do 1939. Operski pjevači u ulozi guslara, uglavnom muški glas bas, imaju zapaženu ulogu, stupaju na scenu uz veliku počast, učestvuju u scenama gdje su okruženi narodom, a na sceni su to horski pjevači. Njihova numera, rečitativ, odvija se tako što dok pjevanjem saop-

Operski pjevači u ulozi guslara, uglavnom muški glas bas, imaju zapaženu ulogu, stupaju na scenu uz veliku počast, učestvuju u scenama gdje su okruženi narodom, a na sceni su to horski pjevači - kazala je Popović

štavaju tekst glume da sviraju gusle. Orkestar za to vrijeme izvodi uglavnom jedan ležeći ton, a zvuk gusala imitira viola ili violončelo. Treba razumjeti da su gusle netemperovani instrument i da je njihov zvuk teško spojiv sa zvukom orkestarskih instrumenata tako da su kompozitori imitirali zvuk gusala nekim temperovanim gudačkim instrumentom.

POBJEDA: Možemo li reći da su gusle evropskim kompozitorima služile kao kod za dešifrovanje jednog naroda?

POPOVIĆ: Možemo i tako tumačiti pojavu gusala kao svojevrsnog simbola jednog naroda. U zemlji sa razvijenom usmenom tradicijom one su bile oličenje kulture, instrument uz koji su pjevali svoje epske, junačke pjesme i prenosili ih s generacije na generaciju. U prilog tome ide podatak da su na naslovnicama opera česti prikazi Crnogoraca u nošnji, u krševitom predjelu, sa crtežima džeferdara, kubure i gusala.

POBJEDA: Prva za sada poznata opera sa tematikom Crne Gore ,,Les Montenegrins“ (,,Crnogorci“) djelo je belgijskog kompozitora Armana Mari Limnandera. Premijerno je izvedena 1849. godine u Nacionalnom teatru u Parizu. Glavni lik u ovoj operi je Žiška - crnogorski guslar, a njegova uloga u operi je vrlo važna. Zbog čega?

POPOVIĆ: Crnogorski bard Žiška, kako ga je jedan od kompozitorovih libretista Žerar de Narval nazvao, pojavljuje se kao glavni lik opere. Da bismo razumjeli ulogu guslara, moramo poznavati sadržaj opere, a on se odnosi na zavjeru koju su brđani, Crnogorci,

spremali protiv francuskih vojnika koji su 1807. osvojili Boku. U strahu da ne krenu na njihova brda, spremaju se da ratuju i odbrane ,,bratski zavjet da će biti nepokorni“. Guslar ih tokom okupljanja hrabri pjevajući o slavnim bitkama i precima koji sa ,,Rimljanima jašu“. Pjevajući o istorijskim događajima i herojskim podvizima hrabri svoje sunarodnike da ne posustaju pred većom i snažnijom silom.

POBJEDA: Opera ,,Černohorce“ (,,Crnogorci“) Karla Bendla, češkog kompozitora, premijerno je izvedena 1881. godine na pozornici Novog pozorišta u Pragu. O tome koliko je značajna uloga guslara u ovoj operi možemo vidjeti čak i na naslovnoj strani plakata za operu. POPOVIĆ: U središtu radnje ove opere je otmica kneza, a zatim i jedne Crnogorke koje su Turci na prevaru uhvatili i otkup koji Crnogorci moraju da pripreme. Dramski zaplet opere odvija se u stjenovitom krajoliku, na granici Crne Gore i Turske. Na naslovnoj strani opere, pored krševitih stijena, dominira i crtež starog guslara Ilije, jednog od likova opere, tako da je njegov značaj i vizuelno istaknut. U svojoj naraciji guslar nagovještava nemile događaje alegorijom, slikovitim načinom, kroz skri-

veno značenje upućuje poruke slušaocima.

POBJEDA: Da li je tačno da je partitura ove opere bila zagubljena više od jednog vijeka? Ko je pronašao?

POPOVIĆ: Da, manuskript opere ,,Černohorce“, za koji se sumnjalo da je trajno izgubljen u požaru Narodnog pozorišta u Pragu 1881, pronađen je 2021. Tokom višegodišnjeg istraživanja nailazila sam na podatke koji su ukazivali na njeno postojanje, a moja upornost i pomoć kolege, muzikologa Tomaša Slavickog, dovela je do toga da konačno pronađemo partituru. Ubrzo nakon otkrića segmenti ove opere premijerno su izvedeni u Crnoj Gori na festivalu KotorArt 1. jula 2022. godine. POBJEDA : S obzirom na to da je autor libreta opere Jozef Otokar Veseli porijeklom iz Herceg Novog, da li u ovoj operi možda ima nekih bokeljskih napjeva?

POPOVIĆ: Veza kompozitora Bendla sa Crnom Gorom je bila kompleksnija, libreto za njegovu operu jeste napisao Jozef Otokar Veseli, za koga se pretpostavlja da je rođen u Herceg Novom, ali Bendlovu zainteresovanost za tematiku vezanu za slovenski narod na jugu pobudilo je prijateljstvo sa slikarom Jaroslavom Čermakom. Čermak je priredio kostime i scenografiju za

POBJEDA: S obzirom na to da se godinama bavite crnogorskim muzičkim nasljeđem, kako komentarišete to što u Crnoj Gori nemamo institucije za očuvanje muzičke baštine kao što su etnomuzikološki i muzikološki institut?

POPOVIĆ: Nažalost, istraživanje muzičke baštine na naučnoj osnovi u Crnoj Gori danas odvija se van državnih institucija. Istraživačka stanica ,,Etno kamp Kolašin“ već deset godina sprovodi opsežna terenska istraživanja narodnog stvaralaštva na teritoriji Crne Gore, obra-

đuje ih i sistematizuje. Udruženje Paštrovića ,,BAUO“ je takođe veoma aktivno u prikupljanju i obradi podataka baštine primorske regije. Ove djelatnosti po pravilu struke trebalo bi da obavlja etnomuzikološki institut. Sa druge strane, ,,Istraživačka jedinica“ kao segment

festivala KotorArt, nastala nakon dužeg promišljanja uloge i funkcije koju dinamična i savremena kulturna scena treba da ima, bavi se prikupljanjem podataka o umjetničkom stvaralaštvu domaćih autora, ali i stranih, koji su stvarali djela inspirisana Crnom Gorom. Bogato i kompleksno kulturno nasljeđe, po svoj prilici, moraće da sačeka neka bolja vremena za institucionalna rješenja.

Naslovna strana opere ,,Černohorce“

Naslovna strana partiture opere ,,Les Montenegrins“ Privatna

profesorica muzike Dobrila Popović

premijeru Bendlove opere u Pragu, nažalost, nije dočekao njenu premijeru. Što se tiče napjeva, u operi se pojavljuje nekoliko obrada bokeljskih pjesama koje je Bendlu, najvjerovatnije, sugerisao Veseli.

POBJEDA: Opera ,,La Montagne Noire“ (Crna planina) francuske kompozitorke irskog porijekla Auguste Olmes prvi put je izvedena 1895. u Operi Garnije u Parizu, a u januaru ove godine premijerno u Operi u Dortmundu. Da li imate saznanja o ovom izvođenju?

POPOVIĆ: Sa velikim profesionalnim uzbuđenjem sam primila informaciju da je opera koja je bila predmet mog istraživanja postavljena na scenu Opere u Dortmundu. Prisustvovala sam jednom od izvođenja i bila u prilici da čujem muziku, ponovo oživljenu nakon premijere u Parizu prije 130 godina. Priču o bratimljenju dva druga, fatalnoj ljubavi koju je jedan od njih imao i njihov tragičan završetak autorka je sama pretočila u libreto. Impresiju simfonijskim zvukom orkestra, bogatom horskom bojom, izvanrednim solistima upotpunila je i uloga guslara. Hrabrim rediteljskim zahvatom na sceni se pojavila žena, guslarka Bojana Peković, koja je u živom izvođenju na guslama i interpretacijom epske pjesme, u vidu uvertire, uvela auditorijum u operu. Autentični zvuk gusala, scena sa prizorom krševitih brda, stilizovani kostimi crnogorske narodne nošnje bili su elementi koji su potvrdili tvrdnju da je Crna Gora bila u fokusu Evrope krajem 19. vijeka i da su je umjetnici romantičari doživljavali kao specifičan, gotovo egzotičan prostor.

POBJEDA : Opera „Balkanska carica“ italijanskog kompozitora Dionizija de Sarno San Đorđa izvedena je u Kotoru, a zatim i u Trstu 1891. godine. Njeno integralno, scensko izvođe-

Svevremene poruke nacrtanog Vitovog lika

KOLAŠIN - Besmrtni pjesnik Vito Nikolić dobio je i zvanično još jednu formu svoga „vječnog trajanja“. Na još jedan način traju njegovi stihovi kao pravila, kao principi, kao ljubavi, kao sjećanja. Kao pokušaj da čovjek obnavlja sebe i traži u nekim narednim vremenima.

nje odigralo se prvi put na Cetinju 2008. godine. U njoj je, kao i u prethodnim operama, guslar važna ličnost. Kakva uloga mu je ovdje dodijeljena?

POPOVIĆ: „Balkanska carica“ kralja Nikole Petrovića je drama sa patriotskim nabojem u kojoj je izražena strasna ljubav prema domovini. De Sarno je tekst drame priredio za glas i klavir, a segmenti opere izvođeni su u Kotoru, Trstu i Petrogradu. U muzičko-scenskom izvođenju na Cetinju 2008, za koje je orkestraciju uradio Radovan Papović, mogao se čuti autentičan zvuk gusala. Uloga guslara u ovoj operi je delikatna, on kritikuje Stanka, mlađeg sina Ivana Crnojevića, a kroz metafore upućuje moralne pouke i pronicljivo nagovještava sudbonosne događaje.

POBJEDA : Opera ,,Jovana“ češkog kompozitora Jaroslava Vogela izvedena je 1939. godine u Ostravi. Osnova libreta opere je tužna priča ,,Žena vjenčanog muža“ koju je napisao Mićun Pavićević - crnogorski etnograf, pisac i diplomata. Da li je tematika ove opere aktuelna i danas? Da li bi se mogla naći na repertoaru?

POPOVIĆ: Priča koju je zapisao Mićun Pavićević je potresna, govori o odnosu između muškarca i žene i sukobu između bračnog zavjeta i želje za potomstvom. Jovana ne može da podari dijete svome mužu pa se odriče ljubavi prema njemu i ostavlja ga da bi njegova želja za očinstvom mogla da se ostvari sa drugom ženom. Uvodni vokalni dio opere povjeren je guslaru koji na scenu stupa uz pratnju primitivno držanog tona na violi deklamujući svoj rečitativ. Guslar dočarava atmosferu nalik snu, upozorava, ukazuje na onaj izgled koji se ne manifestuje pojavno, na nešto tajnovito i uznemirujuće. Guslar prorok je jedna od funkcija koja se sreće i u drugim operama. A. ĐOROJEVIĆ

Lik Vita Nikolića bio je tema 9. Međunarodnog festivala karikature „Kolašin 2024“, čija je završna izložba otvorena u petak veče u Domu kulture u Kolašinu. Kao što smo već objavili, prva nagrada je pripala Gabrielu Rusuu iz Rumunije, druga Ivailu Tsvetkovu iz Bugarske, a treća Huangu Ronghaiu iz Kine. Otvorena je izložba najboljih radova na temu „Vito Nikolić“, dodijeljeno je sedam specijalnih nagrada. Na temu „Moja najsmješnija karikatura“ prva nagrada pripala je Muhamedu Đerleku iz Srbije. Dominantno ime svjetske karikature, rođeni Kolašinac Darko Drljević, svojim autoritetom i sa dobrim timom saradnika „gradi“ Međunarodni festival karikature koji postaje prepoznatljiv ne samo u regionu, nego i šire. - Posljednja dva festivala su imala poseban koncept tako što smo ih umjesto nekim temama posvetili poznatim i originalnim imenima kulture Crne Gore. Prošle godine svijet je „crtao“ slikara

Uroša Toškovića, a ove godine pjesnika Vita Nikolića. Takvu praksu ćemo nastaviti jer je to kvalitetan i trajan način da se svijet upozna sa bardovima crnogorske kulture za koje je prije našeg festivala premalo znao. Jer kada nekoga upoznaju karikaturisti i kada nekoga predstave karikaturisti, onda cijeli svijet zna za njega - kazao je Drljević.

On je podsjetio da lokalna uprava Kolašina Međunarodni festival karikature pomogne sa 6.000 eura, ali da je to nedovoljno za ovako ambiciozan kulturni projekat i događaj. - Da je više sredstava festival bi dobio na značaju i omogućio da najpoznatiji svjetski karikaturisti dođu u Kolašin. Sredstva su potrebna za nagrade, ali i za to da pobjednici

dođu u Kolašin, a to je trenutak kojim se stvara promocija grada za pamćenje i za trajanje. Imam ideju da naredne godine u okviru festivala organizujemo izložbu djela belgijskih umjetnika i da tako svijet dovedemo u Kolašin. Ovakvi događaji u svijetu koštaju više stotina hiljada eura sa značajnim nagradama koje finansiraju poznati brendovi - podsjetio je Drljević.

Dragan Mitov Đurović ocijenio je da je ovim festivalom Kolašin zasijao na mapi svijeta ne samo kao slobodarska i turistička, već i kao metropola svjetske karikature.

- Probrana kolašinska publika je srčano pozdravila izložbu i odanost svom Kolašincu kojim se ponose – Darku Drljeviću. Nažalost, festival je potvrdio crnogorsku kulturnu zbilju u kojoj sredstava ima koliko treba za pjevanje po trgovima jer narodu treba „hljeba i igara“. Dobro prolaze zvijezde iz regiona i neki domaći umjetnici. Festival je podržala lokalna uprava uz dobru organizaciju Centra za kulturu. Radovi nikoga nijesu ostavili ravnodušnim, gledali smo Vitove likove, slušali i prisjećali se Vitovih pjesama, stigla je i skulptura Vita Nikolića od poznatog umjetnika Slavenka Rakočevića. Sve su to novi potencijali ovoga Međunarodnog festivala karikature koje treba iskoristiti - poručio je Đurović. Dr. D.

PODGORICA - Pod sloganom „Sve boje filma“, 37. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival otvorio je glumac Rade Šerbedžija, dok je takmičarski program počeo crnogorskim filmom „Pontonovo srce“

Senada Šahmanovića. Nagradu „Milan Žmukić“, koju festival dodjeljuje za izuzetan doprinos regionalnoj i evropskoj filmskoj umjetnosti, ove godine dobio je Rade Šerbedžija, legendarni glumac koji je obilježio kinematografiju ovog

prostora i ostvario svjetsku karijeru. - Dobre su nagrade, dobro je proslavljati dane kada je sve oko nas tako crno, da se bar malo smijemo. Kažu da sam snimio više od 200 filmova, a ja se nadam da su neki od njih zaslužili ovu nagradu. Radio sam sa toliko svjetskih reditelja, od Stenlija Kjubrika do ne znam kojih sve imena, radio sa našim božanstvenim rediteljima. I moram reći da sam bio jedan od sretnih glumaca - kazao je Šerbedžija na otvaranju i dodao da ne može mirno spavati u svijetu u kojem se odvijaju strašni ratovi. Prvi put, otvaranju je prethodila šetnja crvenim tepihom u srcu grada, od Trga Nikole Đurkovića do Belaviste. Voditelji svečanog otvaranja bili su glumci Sanja Popović, Andrija Kuzmanović i Milan Marić

Predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je na otvaranju da je na razvija-

nju Hercegnovskog festivala radila čitava plejada stvaralaca i umjetnika. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da su se neki od festivala u našem regionu izdigli na globalnoj sceni, poput Sarajeva, koji je postao svjetski brend od koga se može učiti.

- Ali, naš festival u Herceg Novom ima svoju posebnu čaroliju, on je nepretenciozan i svoj, a opet dovoljno snažan da ostavi dubok trag na sve nas – rekla je Vujović. Takmičarsku selekciju dugometražnog igranog filma otvorio je film „Pontonovo srce“ crnogorskog reditelja Senada Šahmanovića , rađen u produkciji Radio-televizije Crne Gore. Donosi nam nesvakidašnju ljubavnu priču u kojoj se muškarac pomalo asocijalnog ponašanja, grubog i bezobraznog stila ophođenja sa svojim klijentima zaljubljuje u mladu glumicu u usponu. R. K.

Tri nagrađene karikature i skulptura Vita Nikolića

GUSlE Kao oliČEnJE KUlTURE: Dobrila Popović

Evropsko prvenstvo za košarkašice do 16 godina

Crna Gora

bez A divizije

PODGORICA - Ženska

kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore nije uspjela da ostane u A diviziji. U meču odluke naše kadetkinje poražene su od Hrvatske 59:56. Naš tim vodio je 55:43 u 33. minutu, ali do kraja nije postigao koš iz igre. Nakon polovičnog učinka sa linije bacanja Marije Sekulović na 3.18 do kraja imali smo +10 (56:46), ali je naš tim imao loša rješenja u finišu, ostao bez poena, a Hrvatska serijom 13:0 okrenula meč i stigla do pobjede u utakmici za 13. mjesto na šampionatu Evrope u Miškolcu, koje je garantovalo opstanak u A diviziji. U prvom poluvremenu viđen je izjednačen meč, ali je Crna Gora uglavnom imala prednost. Nakon poena Marije Se-

kulović u 26. minutu prvi put smo imali dvocifrenu razliku 42:32, a u 28. minutu poslije trojke Kovačević bilo je 45:35. Identičnu prednost imali smo i 32. minutu, kada je Sekulović realizovala jedno od dva bacanja za 53:43, a onda je članica Budućnost Bemaxa pogodila i za najveću razliku (55:43). Međutim, u finišu su naše kadetkinje totalno stale i kao da su se prepale od trijumfa... Milena Vujović postigla je 19 poena, imala 10 skokova, dok je Marija Sekulović ubacila 15, a ostvarila je 12 skokova, dok je Miloj Kovačević nedostajao skok za dabl-dabl - 10 poena, 9 skokova, uz pet asistencija i tri ukradene lopte, Maša Praščević 8, uz pet skokova i četiri asistencije, dok je Mila Bajo dodala 4, uz pet uhvaćenih lopti. R.P.

Košarkaši Budućnost Volija protiv Cedevita Olimpije izgubili prvi kontrolni meč u pripremnom periodu

Žakelj: Sve očekivano za prvu utakmicu, ima mnogo rezerve

PODGORICA – Nakon nekoliko dana rada u Podgorici, košarkaši Budućnost Volija promijenili su bazu za pripreme za novu sezonu, a boravak u Kranjskog Gori je predviđen i za odigravanje prvih kontrolnih mečeva. Tim Andreja Žakelja je u prvom pripremnom duelu poražen od Cedevita Olimpije 93:83, u meču u kojem su „plavi“ bili efikasniji, ali defanzivno nijesu bili na željenom nivou, što i ne čudi s obzirom na to da je u pitanju početna faza priprema, sa nekoliko novih igrača u timu. Podgoričani su imali dobre procente šuta za tri poena (40,7 odsto, 27-11), a bolje su šutirali za dva poena od tima koji vodi naš Zvezdan Mitrović (51,9 – 51,1 odsto). Cedevita je bila preciznija za tri poena (24-11), imala je bolji skok (37-32), pa i ofanzivni (15-10), više asistencija (26-18) i ukradenih lopti (9-4), a manje izgubljenih (12-17). Budućnost je promašila i 10 slobodnih bacanja (32-22), pet više od Ce-

Rukometašice Budućnosti najbolje na turniru u Debrecinu

devita Olimpije (/17-12)… - Mislim da je sve bilo očekivano za prvu utakmicu. Vidi se da smo se kasnije okupili, da su neki igrači tek došli, računajući i Kamenjaša, tako da tu ima mnogo, mnogo rezerve. Na prvoj utakmici odnos je bio na pravom nivou i energija je bila prava. Vidi se umor zbog priprema, ali to je tek prva utakmica, mislim da neke pozitivne stvari moramo da prenesemo na sljede-

ću utakmicu i, normalno, da radimo na svim ostalim stvarima – kaže trener „plavih“ Andrej Žakelj. Budućnost će danas u Sloveniji odigrati i drugi kontrolni meč protiv novog abaligaša –Dubaija.

- Treba da imamo stepljenje, ali za prvu utakmicu mislim da je bilo normalno sve što se desilo. Čeka nas još mnogo posla i naredna utakmica u nedjelju – dodao je Žakelj.

Nakon meča sa Dubaijem, Budućnost na slovenačkoj turneji očekuje i meč sa Krkom (utorak), a nakon toga povratak u Podgoricu, gdje će crnogorski šampion u „Morači“ 8. i 10. septembra odigrati kontrolne mečeve protiv Jeniseja i SC Derbija. Budućnost će posljednje provjere imati 13. i 14. septembra na turniru u Širokom Brijegu, gdje još učestvuju Široki, Zadar, Cibona… S. JONČIĆ

Poslije ljetnje pauze danas se trkom za Veliku nagradu Holandije nastavlja šampionat Formule 1

Norisu pol pozicija,

Ferstapen kreće drugi

PODGORICA - Lando Noris startovaće sa pol pozicije u današnjoj trci Formule 1 za Veliku nagradu Holandije - vozač Meklarena je bio najbrži u kvalifikacijama, a do pol pozicije je došao rezultatom 1:09,673 minuta.

Drugi je bio domaći vozač, aktuelni svjetski šampion Maks Ferstapen iz Red Bula, sa 0,356 sekundi zaostatka, nakon što je na stazi u Zandvortu bio na pol poziciji u prethodne tri godine.

PODGORICA - Rukometašice Budućnosti osvojile su trofej na turniru ,,Kerman kup“ u mađarskom Debrecinu. Pobjeda protiv norveškog Vajpersa, nakon izvođenja sedmeraca - 28:27, u regularnom toku bilo 24:24, za prvo mjesto na jakom turniru je naja-

va da ,,plave“ spremno dočekuju početak Lige šampiona. Norveški tim je u posljednjim sekundama izbjegao poraz u regularnom toku meča, a u penal seriji naše đevojke su bile sjajne. Sakura Hauge je odbranila dva sedmerca, sve đevojke su bile precizne, pa Ivona Pavićević i saigračice sa

osvojenim trofejom i sa puno optimizma očekuju početak Lige šampiona. U regularnom dijelu meča Jelena Vukčević je bila najefikasnija sa pet golova, dok su Tanja Ivanović i Jelena Radivojević postigle po četiri. Armel Atingre i Hauge imale su po osam odbrana. A.M.

Sa trećeg mjesta startovaće vozač Meklarena Oskar Pjastri, sa četvrtog Džordž Rasel iz Mercedesa, a sa petog Serhio Peres iz Red Bula. Šesto mjesto u kvalifikacijama zauzeo je Šarl Lekler iz Ferarija, sedmo Fernando Alonso iz Aston Martina, a osmo Lens Strol iz Aston Martina. Prvih 10 su kompletirali Pjer Gasli iz Alpina i vozač Ferarija Karlos Sainc. Vozač Mercedesa Luis Ha-

milton kažnjen je sa tri pozicije i startovaće sa 15. mjesta, pošto je ometao Peresa iz Red Bula tokom kvalifikacija. Kako je saopšteno iz Formule 1, Hamilton je tokom prvog dijela kvalifikacija blokirao Peresa u krivini broj devet, zbog čega je vozač Red Bula izgubio vrijeme. Meksički vozač je, ipak, u narednom krugu uspio da ostvari dobar rezultat i plasira se u drugi dio kvalifikacija, koje je završio na petom mjestu. Vozač Vilijamsa Aleksander

Albon diskvalifikovan je iz kvalifikacija i trku će početi sa začelja, pošto pod njegovog bolida nije prošao tehničke provjere. Albon je kvalifikacije završio na osmom mjestu, ali će sada zajedno sa timskim kolegom Loganom Sardžentom, koji nije vozio kvalifikacije zbog sudara na trećem treningu, startovati sa začelja. Trka za Veliku nagradu Holandije, prva poslije ljetnje pauze u šampionatu Formule 1, vozi se danas od 15 časova. S. J.

Crnogorski paraolimpijci ispraćeni na Igre u Parizu koje počinju 28. avgusta

Hrabro i ponosno u Gradu svjetlosti

PODGORICA - Uvijek jedinstveni, hrabri i ponosni – crnogorski paraolimpijci ispraćeni su na Igre u Parizu koje će biti otvorene 28. avgusta.

Crnogorski sport osoba sa invaliditetom, osim Bakića i Rajković, predstavljaće i stonoteniser Filip Radović i strijelac Milan Đinović - Hrabrošću, nepokolebljivošću i svojim primjerom svjedočite da ne postoje prepreke i da je moguće bez obzira na okolnosti, zalaganjem i upornošću, prevazići svako iskušenje i ostvariti snove – kazao je Milatović.

Predsjednik države naglasio je da je mogućnost da se predstavlja svoja država na Paraolimpijskim igrama trenutak

Sve ovo što smo decenijama stvarali u POK-u stvorili smo zajedno, zato što smo porodica i tim. Iz tog razloga, zbog onih koji su tabali trnovite staze, od Sava Blagojevića, Draga Tomovića, legendarnog Čarlija Nikolića, Veselina Vukovića, Marijane Goranović, Radmila Baranina i svih vas, ali i zbog Iskre, Igora i Nikole i budućih generacija, moramo dalje zajedno. Zato i u Parizu, Los Anđelesu i Brizbejnu, sa nama i poslije nas, idemo dalje zajedno – naveo je Tomić

koji će ostati upisan ne samo u istoriji crnogorskog paraolimpizma, već i kao jedan od najponosnijih trenutaka u karijeri i životu.

- Svjesni smo da uloženi trud i postignuti rezultati zahtijevaju izuzetnu posvećenost iza koje stoje godine mukotrpnog rada i odricanja, ali i trenuci sumnje. Međutim, vaša odlučnost, podrška tima, porodice, vjera u sebe i prevazišli su sve te izazove. Zbog toga je i obaveza države da prepozna probleme sa kojima se suočavate, da vas podrži i unaprijedi sportsku infrastrukturu, kako biste mogli da razvijate svoje vještine i postižete vrhunske rezultate – naveo je Milatović.

- Draga Majo, dragi Luka, zastava koju vam uručujem u ime Crne Gore, neka vam bude na ponos i inspiraciju, da vas podstakne da date sve od sebe, ostvarite svoj cilj i sve nas obradujete. Dragi naši paraolimpijci, Majo, Luka, Filipe i Milane, samo učešće na Paraolimpijskim igrama je već veliko ostvarenje i satisfakcija i kada izađete na borilišta, nastupajte hrabro i odvažno, braneći boje naše Crne Gore, a mi ćemo vas svim srcem pratiti i podržavati – rekao je Milatović.

TOMIĆ: SVE SMO

STVORILI ZAJEDNO

Predsjednik Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić zahvalio je svima koji su doprinijeli

da paraolimpijski tim spremno, kako je kazao, možda nikada spremije, otputuje na POI. - S ovog mjesta želim, ne zbog društvene odgovornosti, kurtoazije i zahvalnosti, da vam odam posebno priznanje. Vi ste dokazali ne kao rukovodioci i kompanije, već kao ljudi kako se borite za ovaj pokret i naše prijateljstvo, kako kao društveno odgovorna porodica mislite o ovim stvarila i kako nam olakšavate put ka zvijezdama kakve su Igre u Parizu – kazao je Tomić. Predstavnicima na Igrama poželio je da ostvare svoje najbolje rezultate i na dostojan način, kao i uvijek do sada, r eprezentuju svoju državu.

Tomić je Filipu Radoviću, vlasniku paraolimpijske bronze iz Tokija 2021, poručio da u Parizu bude motiv sebi, ali i ostalim članovima paraolimpijskog tima.

- Sve ovo što smo decenijama stvarali u POK-u stvorili smo zajedno, zato što smo porodica i tim. Iz tog razloga, zbog onih koji su tabali trnovite staze, od Sava Blagojevića, Draga Tomovića, legendarnog Čarlija Nikolića, Veselina Vukovića, Marijane Goranović, Radmila Baranina i svih vas, ali i zbog Iskre, Igora i Nikole i budućih generacija, moramo dalje zajedno.

Zato i u Parizu, Los Anđelesu i Brizbejnu, sa nama i poslije nas, idemo dalje zajedno – naveo je Tomić.

ČAST I PONOS

Debitantkinja na Paraolimpijskim igrama Maja Rajković kazala je da je za nju velika čast što će sa Bakićem nositi zastavu na svečanom defileu.

- To je velika čast za mene i

moju porodicu, presrećna sam. Radili smo naporno i zadovoljna sam formom. Ima još nekoliko stavri koje treba da se poslože da sve bude u redu. U mojoj kategoriji sve zavisi od stanja tijela na dan takmičenja - rekla je Rajković. Dodala je da vjeruje u sebe i svoj najbolji rezultat.

- Gdje će to da me dovede, odnosno za koji plasman će to da bude dovoljno, vidjećemo u Parizu - dodala je Rajković. Bakić drugi put nastupa na Paraolimpijskim igrama i oduševljen je što će u Parizu nositi crnogorsku zastavu na ceremoniji otvaranja.

- Da mi je neko rekao prije deset godina kazao da ću nositi zastavu na otvaranju Igara, rekao bih mu da je lud. Konkurencija je izuzetno jaka, očekuje me kvalitetan turnir. Što se tiče očekivanja, želim da odigram dobar turnir i svoj najbolji stoni tenis – rekao je Bakić.

Crnogorska delegacija u ponedjeljak iz Tivta, preko Beča, putuje za Pariz. N. KOSTIĆ

Poraz i od Češke, Crna mogla i morala barem do

Crna Gora 1

Češka 3

KOLAŠIN – Dvorana: SC „Kolašin“. Gledalaca: 350. Sudije: Aleksandar Petrović (Srbija), Siniša Ovuka (Bosna i Hercegovina). Rezultat po setovima: 25:20, 18:25, 22:25, 21:25. Poeni iz napada: Crna Gora 44, Češka 53. Poeni iz bloka: Crna Gora 5, Češka 11. Poeni iz servisa: Crna Gora 6, Čepka 7. Greške: Crna Gora 24, Češka 31.

CRNA GORA: Dubak, Ćinćur 4, Babić 1, Zvicer 7, Peruničić, Ćaćić 18, M. Joksimović 1, A. Joksimović (libero 1), Milenković 1, Jovović 12, Đurović, Ječmenica 9, Radević (libero 2), Pavićević.

ČEŠKA: Hadrava 2, Zajiček 10, Monik (libero 2), Sabrt, Bartunek 3, Vašina 20, Licek 12, Čeh 1, Kovarik (libero 1), Briknar, Indra 16, Polak, Klajmon 7, Drahonovski. Odbojkaši Crne Gore su prvu polovinu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo završili sa oba poraza – nakon izgubljenog meča u gostima od Norveške, sa maksimalnih 3:0, izabranici Ivana Joksimovića su poraženi i u Kolašinu od Češke sa 3:1, u drugom kolu grupe C, pa su se dodatno udaljili od četvrtog uzastopnog plasmana na šampionat Evrope. I pored boljeg izdanja, u većem dijelu meča, u odnosu na duel sa Norvežanima, naši odbojkaši nijesu uspjeli da iznenade prvog favorita grupe, ili makar da dođu do boda koji je mogao mnogo da im znači u borbi za barem drugo mjesto u grupi i eventualan plasman

na EP (na završni šampionat ide pet najboljih drugoplasiranih selekcija).

A mogli su „crveni“ barem do tog boda, da u finišu nijesu prokockali vođstvo u trećem setu, u kojem je Crna Gora imala i pet poena prednosti. Ovako, osvojen set iz duela sa Česima bi mogao da ima uticaja na borbu za drugo mjesto u grupi, sa Norveškom, pod uslovom da naša selekcija iduće godine kod kuće porazi Norvežane sa 3:0, i da se nada da Skandinavci neće osvojiti ni set u dva meča protiv Češke (prvi je 29. avgusta u Taboru). Crnoj Gori iduće godine predstoji i meč u gostima sa Češkom, ali će tada trebati podvig za pozitivan rezultat...

DOBAR POČETAK

U odnosu na meč sa Norveškom, selektor Ivan Joksimović je izvršio dvije izmjene uz startnoj postavi, pa su meč počeli tehničar Marko Joksimović (umjesto Danila Dubaka) i srednji bloker Matija Ćinćur (Luka Babić). Ostatak startera je bio isti kao u prvom kolu – primači Vojin Ćaćić i Ivan Zvicer, srednji bloker Ivan Ječmenica, korektor Đorđe Jovović, te libero Marko Joksimović Prvi set je obećavao drugačiji epilog, jer je naša selekcija odigrala odlično, predvođena nepogrešivim kapitenom Ćaćićem (osam poena, šest iz napada).

Do 8:8 se igralo poen za poen, a onda je Ćaćić sa dva poena u nizu (drugi iz servisa), donio vođstvo od 10:8, i primorao Čehe na prvo tajm-aut. Zahvaljujući mnogo boljem prijemu servisa od gostiju, odličnoj rea-

lizaciji napada (71 odsto u ovom setu), i dobroj organizaciji igre mladog Marka Joksimovića, Crna Gora je nastavila u dobrom ritmu, pa je Ćaćić prvo donio vođstvo od pet poena (16:11), a onda i od maksimalnih šest (18:12). Priprijetila je Češka u finišu, prišla na 23:20, ali su Ječmenica (četiri poena u ovom setu) i Ćaćić blokom donijeli vođstvo od 1:0 u setovima. Iako je imala bolji prijem servisa nego u prvom setu, Crna Gora je relativno lako izgubila drugi set, u kojem su i Česi

bolje primali servis, a imali su i po tri poena iz bloka i servisa, dok Crna Gora iz tih elemenata nije osvojila ni poen. Uz to, realizacija napada i kontranapada Crne Gore je pala na 50 odsto (Česi 71%), domaćin je imao dvostruko više grešaka (10*5), pa su gosti imali olakšan put do izjednačenja. Već od 4:1 za Češku je bilo jasno u kom pravcu će da se odvija set, iako je Crna Gora uspjela da drži priključak do 14:17. Česi su tada napravili seriju od 5:0 za nedostižnih 22:14.

ŽAL ZA TREĆIM SETOM

Dugo će Crna Gora žaliti za trećim setom, u kojem je imala bolji prijem od Čeha (58-44 odsto pozitivni, 32-22 % idealni), te dva asa više (3-1). I pored još slabije realizacije napada i kontranapada (39 odsto), Crna Gora je vodila od početka seta, najviše do pet poena, prvo na 14:9, nakon bloka Jovovića, a posljednji put na 17:12. Crna Gora je čuvala prednost do 21:18, ali je onda ušla u probleme sa prijemom i napadom, pa je Češka to iskoristi-

la i prvo stigla do izjednačenja na 21:21, a onda i do preokreta i osvajanja seta, uz četiri poena iz bloka od posljednjih pet poena. Šokirani epilogom prethodnog seta, naši odbojkaši u četvrtom setu nijesu uspjeli nijednom da povedu, stalno su jurili minus, ali su uspjeli da u finišu izjednače na 20:20. Međutim, Češka je tada iskoristila konfuziju u igri naše selekcije, osvojila je četiri poena u nizu i osigurala pobjedu... S. JONČIĆ

Slovenački biciklista imao uspješan dan na španskoj Vuelti

Slovenac Roglič

PODGORICA - Slovenački biciklista as Primož Roglič (Bora) pobjednik je osme etape 79. španske Vuelte, koja je vožena od Ubede do Kasorle, u dužini od 159 km. Trostruki osvajač (2019 - 2021) posljednjeg gran tura u godini prošao je kroz cilj u vremenu tri časa, 38 minuta i 34 sekunde. U finišu paklenog uspona, 34-godišnjak rodom iz Tr-

bovlja bio je brži od Španca Enrika Masa (Movistar), koji je stigao tik iza njega. Treći je kroz cilj prošao Landa Mikel (Kvik-step) – još jedan domaći takmičar, koji je za najbržim tandemom ka-

Sa jučerašnje utakmice u Kolašinu

Gora do boda

Ivan Joksimović:

Odlučili mali detalji

Selektor odbojkaša Ivan Joksimović je nakon meča kazao da je utakmica sa Češkom bila potpuno drugačija nego ona u Norveškoj.

- Prvi meč nije pokazao realnu sliku o našem kvalitetu i perspektivi koju, evidentno, posjedujemo. Pokazali smo da možemo da igramo protiv najvećih, da imamo perspektivu, što je jako bitno, što je i bila ideja prilikom okupljanja. Na utakmici sa Češkom su odlučili mali detalji, bili smo na korak od velikog rezultata. Treba gledati na pozitivne stvari u ovom porazu, ne treba tugovati, iako je bilo teško poslije Norveške, ali smo pokazali dobar timski duh, karakter i izašli smo još jači iz poraza u prvom kolu. Protiv Češke smo se prikazali na izuzetno visokom nivou. Žal ostaje, ali moramo da vjerujemo u ovu ekipu kada je njena budućnost u pitanju – rekao je Joksimović.

Oproštaj Ćaćića i Ječmenice

Meč protiv Češke je bio posljednji u dresu reprezentacije za dugogodišnjeg kapitena Vojina Ćaćića i Ivana Ječmenicu. Obojica su pristali da pomognu ekipi u ovom dijelu kvalifikacija, ali su nakon meča odlučili da završe reprezentativnu karijeru.

- Želio bih da izrazim ogromnu zahvalnost Ivanu Ječmenici. Za neupućene, svoju karijeru na klupi reprezentacije sam počeo s njim, debitovao je kod mene 2012. godine u Pljevljima, u pretkvalifikacijama za Olimpijske igre. Mogu da izrazim veliku žal što on više neće biti sa nama, ali sam i pono-

san na njega, jer je bio primjer na treninzima mladim momcima, koji su imali šta da nauče od njega. On nam je bio vodilja kroz kvalifikacije, da shvatimo kako treba da se ponaša jedan igrač u reprezentaciji – rekao je Joksimović

Selektor je i za Ćaćića kazao da je „dao ogroman doprinos“. - Radi se o ogromnoj ljudskoj gromadi. Ćaćić je bio lider, pokazivao je kako treba da se ponaša na treningu. Iza njih dvojice, sigurno, ostaje jedna rupa, ali, vjerujte, ima ko da ih naslijedi. Imamo perspektivnu ekipu, interesantne mlade igrače, koji će u narednoj sezoni biti nosioci igre u svojim klubovima, gdje će nakupiti određeni nivo iskustva i zamijeniti ljudske gromade kao što su Ječmenica i Ćaćić – dodao je Joksimović.

Iako su bile na pragu maksimalnog poraza, odbojkašice Crne Gore osvojenim bodom u Letoniji napravile veliki korak ka prvom plasmanu na EP

Krunić: Sreća prati hrabre, ali se mora i zaslužiti

PODGORICA – Od ponora do prihvatljivog poraza

snio 14 sekundi. U generalnom poretku, Roglič se primak ao vodećem Benu O’K onoru (AG2R) na 3:49 minuta zaostatka. Osim što je smanjio razliku u poretku za

crvenu, Slovenac je osvojio tačkastu majicu. Roglič sada ima 18 bodova i prestigao je Belgijanca Silvena Monikea (Loto), koji je ostao na 16. mjestu. Italijan Filipo Zana (Džejko) je treći sa 11. Slovenac je sa 18. „skočio“ na četvrtu poziciju u poretku bodova, sa ukupno 58. Prva trojka ostala je nepromijenjena – Vut van Art (Belgija, Visma) 203, Kejden Grouvs (Australija, Alpesin) 169 i Pavel Bitner (Češka, PostNL) 81. Naredna etapa je danas, a pred vozačima je 178,5 km od Motrila do Granade.

S. J.

- put je koji su prošle odbojkašice Crne Gore u Jelgavi protiv Letonije, na startu kvalifikacija za Evropsko prvenestvo. Izabranice Milorada Krunića bile su na pragu maksimalnog poraza, jer su gubile 2:0 u setovima (26:24, 25:19) i 17:10 u trećem, u kojem je domaćin imao i tri meč lopte na 24:21. Međutim, uspjele su naše odbojkašice da se poput feniksa dignu iz pepela i vrate u meč, dobiju treći sa 26:24, a onda i četvrti set (25:23), da bi na kraju pale u petom setu (15:9). Ipak, bod iz Letonije bi mogao i trebalo da bude ključan u borbi za prvi plasman na Evropsko prvenstvo… - Vrlo sam zadovoljan tim rezultatom koji će nam u konačnom puno značiti za plasman na Evropsko prvenstvo – kaže za Pobjedu selektor Milorad Krunić.

- Nije bilo nimalo lako. U prvom setu, koji je bio potpuno otvoren, mi smo imali kontru na 22:20 za nas. Da smo je realizovali, to bi bio gotov set, ali nijesmo uspjeli, pa smo ga izgubili. A koliko je značio taj prvi set vidjelo se po tome koliko smo teško igrali drugi set, i trebalo nam je puno vremena da se vratimo, da budemo svjesni da možemo da se vratimo u igru. Bilo je teško i u većem dijelu trećeg seta, ali sam ponosan kako su cure uspjele da se vrate u tom setu nakon vo-

Imam grupu sjajnih cura

S obzirom na to da se kvalifikacije nastavljaju tek iduće godine, od krucijalnog značaja će biti da naše odbojkašice idućeg ljeta budu zdrave i da imaju dobre sezone u svojim klubovima.

- To je jako bitno da djevojke rastu individualno, jer ćemo tako rasti kao reprezentacija. Skoro sve cure imaju klubove za narednu sezonu, i to pristojne. Imam grupu sjajnih cura, nijedna nije prestara da ne bi mogla da odigra još jedan ciklus kvalifikacija. Najstarije i najiskusnije su Danijela Džaković i Melisa Cenović, a sve ostale su dovoljno mlade da mogu da odigraju još po dva-tri ciklusa kvalifikacija za EP. Tu vidim našu šansu da trajemo godinama. Najteži je ovaj prvi korak, plasirati se prvi put na Evropsko prvenstvo, ali mislim da smo na dobrom putu, s obzirom na to da poznajem situaciju, pošto sam sa djevojkama odradio treće ljeto na vrlo visokom nivou što se svega tiče – kaže Krunić

đstva Letonije od 17:20 – dodaje Krunić. Selektor Crne Gore ističe da je ponosan i na sebe zbog riječi koje je, kako kaže, izgovorio na tajm-autu u trećem setu kod 17:10 za Letoniju. - Većina bi osula paljbu, a ja sam, ipak, nekako uspio da budem potpuno miran, dao sam nekoliko savjeta, a glavni su da ne odustajemo, da smanjimo greške i da vjerujemo jedni drugima, jer od tog trenutka smo mogli samo bolje da igramo. Tada kao da se upalilo svjetlo, proigrali smo, dobili smo prvo taj treći set, pa onda i četvrti, na način što smo smanjili greške i skupili se kao ekipa. Jednostavno, vjerovali smo jedni u druge, jer je teško tamo dobiti Letoniju, koja ima igra-

čicu koja pravi razliku, Martu Levinsku, napadača kojeg mi nememo, koja je dobila 70 lopti. I znali smo da će lopte da idu na nju, pomjerali smo blok na nju, ali ona, jednostavno, smečuje iz toliko visoke tačke da je preteško braniti. I pored izgubljenog petog seta, a s obzirom na činjenicu da sa Letonijom imamo revanš kući, ja sam curama rekao da sam ponosan i da će nam taj bod, gotovo sam siguran, donijeti Evropsko prvenstvo – kaže Krunić. Pošto je u međuvremenu Bosna i Hercegovina, treći rival u grupi, odustala od kvalifikacija, ispada da bi jedna pobjeda u kvalifikacijama idućeg ljeta kod kuće protiv Letonije bila dovoljna za prvo mjesto u grupi i plasman na Evropsko

prvenstvo. Ipak, Krunić ne isključuje mogućnost da se Bosni i Hercegovini iduće godine omogući da, ipak, odigra kvalifikacije. - Postoji opcija da Evropska odbojkaška konfederacija vrati BiH u kvalifikacije, da se njihove utakmice sa nama igraju sljedeće godine. Ali, u bilo kom scenariju bod iz Letonije je za nas veoma važan. Jeste Bosna i Hercegovina došla iz prvog šešira, Letonija iz trećeg, a mi iz drugog, ali je Letonija u ovom trenutku najozbiljnija ekipa u grupi, koja raste godinama, italijanski selektor je tamo već četiri godine, rade puno sa mlađim kategorijama. Mladi su, visoki, selektor ima podršku, iako radi neki čudni sistem, i sigurno će se u naredna dva-tri ciklusa plasirati na EP. Bosna i Hercegovina je, sa druge strane, u nekoj smjeni generacija, pa i ako se uključe u kvalifikacije, mislim da ćemo iz tih mečeva izaći kao pobjednici. Prethodnih godina smo odigrali četiri kontrolne utakmice, i tri smo dobili. Mislim da smo kvalitetniji od njih, i ostaje nam što je u današnjem sportu najteže – da vjeruješ u to što radiš, da vjeruješ ljudima koji rade, da vjeruješ curama pored sebe. To je ono što nam malo fali, malo više jedinstva u tim teškim momentima. A to smo savršeno pokazali u Letoniji, nijesmo se raspali u tom trećem setu. Možete da zamislite što je meni bilo u glavi na 2:0 i 17:10 u trećem setu za Letoniju. Ali, jedna pogrešna riječ može dovesti po potpunog kolapsa, ali smo se mi skupili. Kažu da sreća prati hrabre, ali se sreća mora zaslužiti. Mislim da smo mi odnosom tokom svih ovih godina i poštenim radom, bez afera i svađa, zaslužili da nam se to vrati. Da u gotovo izgubljenoj utakmici izvučemo veoma važan bod –zaključio je Krunić. S. JONČIĆ

Bundesliga (1. kolo)

Novi biser donio trijumf Borusiji

Borusija iz Dortmunda pobjedom je krenula u pohod na ,,salataru“ – na ,,Signal Iduna parku“ savladan je Ajntraht (2:0) u prvom kolu Bundeslige. Nuri Šahin imao je uspješan debi na klupi ,,milionera“ i za to zahvalnost duguje novom ,,kapitalcu“ nekadašnjeg šampiona Evrope, dvostrukom strijelcu Džejmiju Bajno-Gitensu, ali i Faresu Šaibiju koji je u 71. minutu imao epski promašaj.

Odmah je stigla kazna. Bajno-Gitens, 20-godišnji Englez od čijeg će obeštećenja Borusija sigurno mnogo da zaradi, poslao je ,,bombu“ pod prečku u 72, a u 93. rutinski ovjerio trijumf ,,milionera“.

Andrej Kramarić je sa tri pogotka donio pobjedu Hofenhajmu nad novajlijom u Bundesligi, Holštajn Kilom (3:2), a tri gola dao je i Frajburg protiv Štutgarta (3:1). Antonio Nusa bio je junak

Druga fudbalska liga (3. kolo)

Rudar želi

treći trijumf

pobjede RB Lajpciga nad Bohumom (1:0), a dva meča završena su neriješeno – između Augsburga i Verdera (2:2), odnosno Majnca i Union Berlina (1:1).

Bajern Minhen danas gostuje Volfsburgu (15.30), dva sata kasnije Zankt Pauli dočekaće Hajdenhajm.

Aktuelni šampion Bajer Leverkuzen u petak je bio bolji od Borusije u Menhengladbahu (3:2). Ne. K.

PODGORICA - Rudar

je u prva dva kola Druge lige nagovijestio da bi poslije samo jedne sezone mogao da se vrati u elitni fudbalski rang Crne Gore.

Pljevljaci su pobijedili Kom (1:0) i Podgoricu (3:0)‚ a veliki su favoriti i pred meč treće runde – pod Golubinjom će danas ugostiti Ibar koji je još bez pogotka i boda.

Mladost DG i Igalo imaju po četiri boda – Lješkopoljci su slobodni u trećem kolu, dok ekipa sa Primorja dočekuje Iskru koja ima bod manje. Grbalj će igrati s Lovćenom u Donjoj Sutvari, dok će se na terenu Kampa FSCG sastati Kom i Podgorica.

Sva četiri meča počinju u 17 sati.

TABELA: Rudar 6, Mladost 4, Igalo 4, Grbalj 3, Iskra 3, Lovćen 1 (meč manje), Podgorica 1, Kom 0 (meč manje), Ibar 0 bodova. Ne. K.

Budućnost kao u Baru – je li Mornar najbolji kad je

PODGORICA - Čak 10 bodova razdvaja fudbalere Budućnosti i Mornara na tabeli Meridianbet 1. CFL nakon četiri kola, s tim da su Barani odigrali meč manje pred večerašnji okršaj dva tima na ,,Topolici“ (20 h).

Djeluje nestvarno da su Barani na prvenstvenoj nuli nakon sjajnog evropskog ljeta u kojem su stigli do trećeg kola kvalifikacija za Ligu konferencija, korak više od onog što su napravili ,,plavi“ u istom takmičenju.

Derbi petog kola nova je prilika da tim suspendovanog trenera Zorana Đuraškovića počne da skuplja bodove. Tek je start sezone, ali konkurenti za Evropu mogu prerano da odmaknu.

Dečić iz takođe tri meča ima sedam bodova – večeras u Petrovcu gostuje Otrant Olimpiku (20.45 h) koji je sakupio šest, kao i još tri tima. Petrovac je s aktuelnim šampionom na diobi drugog mjesta, a u 17 sati otvoriće peto kolo gostovanjem Arsenalu.

Sutjeska je još bez trijumfa, ima samo dva boda i prvu pobjedu tražiće protiv Bokelja u Kotoru. U istom terminu, od 20 sati, u Beranama će igrati Jezero – Jedinstvo. Plavljani imaju samo bod, od njih je lošiji jedino – Mornar. - Neprijatan je pogled na tabelu. Poslije bajkovitog evropskog ljeta došlo je naše

Australijanac Gut Gut (16 godina) 100 metara istrčao za 10,2 sekunde

Usein Bolt dobija nasljednika

PODGORICA - Niko nikada

nije trčao kao Usein Bolt. Ali, Jamajčanin najbrži sprinter svih vremena možda dobija atletskog nasljednika. Na to su mnogi pomislili kada su vidjeli trku na atletskom šampionatu Kvinslenda, u Australiji. Naime, momak koji ima samo 16 godina, po imenu Gut Gut (roditelji su mu iz Sudana, a on je na svijet upra-

vo došao u ,,zemlji kengura“) zapanjio je planetu brzinom. U prvih 40-ak metara bio je poravnat sa konkurencijom. A onda kao da je bio ,,ispaljen iz topa“ - ostavio je rivale daleko, daleko iza sebe i kroz cilj protrčao samo 10,2 sekunde od starta. Ponovićemo, sa samo 16 godina. Gut Gut nije samo sada zapanjio javnost. Naime, on je

prošle sezone postavio novi australijski rekord za juniore na 200 metara. U Brizbejnu je na Juniorskom prvenstvu Australije u atletici istrčao tu dionicu za 20,87 sekundi, i to kao 15-godišnjak. Taj rezultat je za samo nešto manje od tri desetinke sporiji od rezultata koji je Usein Bolt imao na 200 metara kada mu je bilo 15 godina. R.A.

FSCG LISTA STRIJELACA

3 – I. Bulatović (Budućnost), Nišimura (Otrant), Janjić (Sutjeska) 2 – Bojović (Budućnost), Boljević, Šimun (Petrovac), Augusto (Dečić)...

prvenstvo koje nas je dočekalo nespremne u smislu da je mnogo igrača povrijeđeno tokom i poslije kvalifikacija. To nas remeti jer da smo kompletni, mnogo bolje bismo počeli prvenstvo. Ali što je – tu je, u fudbalu ne postoji alibi, poslije vrlo dobrog utiska u Evropi sada u domaćem šampionatu moramo da se vadimo. Idemo na tri boda, a znamo da će biti teško, Budućnost je u naletu, igra vrlo dobro i očekuje nas paklen meč – rekao je vezista Mornara Andrija Kaluđerović Zabrinutost u Mornaru, zadovoljstvo u Budućnosti – 10 bodova iz tri meča dobar je učinak ekipe Ivana Brnovića - Igramo dobro na startu sezone, koncentrisani smo samo na prvi naredni meč jer želimo da nastavimo u istom ritmu. Iskreno, žao mi je što nemamo maksimalan učinak jer mislim da smo i protiv Sutjeske zaslužili tri boda. Bili smo bolji u tom derbiju –rekao je Ivan Bojović, 23-godišnji ofanzivac Budućnosti,

dvostruki strijelac protiv Bokelja u prošlom kolu. Dok se Mornar muči da sastavi tim, Budućnost nema tih problema. Brnović može da ,,pretumba“ tim, a da ne brine za rezultat – kao protiv Bokelja (4:0). - Budućnost i Dečić imaju luksuz da posjeduju bukvalno dva tima i u tom smislu su

Džejmi Bajno-Gitens postigao oba gola za ,,milionere“

Sutjeska u Kotoru, derbi se igra u Baru

kao lider

Mornar je najteže?

PAROVI (5.KOLO)

TIVAT: Arsenal – Petrovac (17.00)

KOTOR: Bokelj – Sutjeska (20.00)

BAR: Mornar – Budućnost (20.00)

BERANE: Jezero – Jedinstvo (20.00)

PETROVAC: Otrant Olimpik – Dečić (20.45)

U narednom kolu (31. avgusta) sastaće

se: Petrovac - Jedinstvo, Dečić - Jezero, Budućnost - Otrant, Sutjeska - Mornar i Arsenal - Bokelj.

spremniji za ovakav start sezone. Koga god da izvedu na teren ne mogu da pogriješe s izborom igrača, dok je naš sastav dosta ,,sužen“. Ipak, igrači koji su čekali šansu spremno su je dočekali i nadam se da ćemo svi zajedno iskoristiti priliku, pokazati karakter koji je do sada bio na visokom nivou i doći do povoljnog rezul-

tata – naveo je Kaluđerović. Budućnost u Bar putuje motivisana kao da je u pitaju direktan duel za prvo mjesto, a ne okršaj lidera i posljednjeplasirane ekipe. - Mornar je u Evropi pokazao sav svoj potencijal i kvalitet, znamo koliko mogu da budu opasni i neće nas zavarati činjenica što su loše otvo-

rili sezonu. Pored toga, Bar je znao često da bude nezgodan za nas, prije svega zbog nešto lošijeg terena, što se nadam da sada neće biti slučaj. Poštujemo Mornar, vicešampioni su države, ali mi se držimo svog pristupa, svoje igre i želimo da nastavimo niz pobjeda - naglasio je Ivan Bojović. N. KOSTIĆ

Kazablanka dobija najveći stadion na svijetu

PODGORICA - Nije daleko novi Mundijal, ali ne na njemu, već na Svjetskom prvenstvu 2030. igraće se na najvećem fudbalskom stadionu na planeti Zemlji. U pitanju je projekat za

sportski objekat u Maroku. Tačnije u Kazablanki.

Prema zamislima arhitektonskog tima stadion će biti nalik ogromnom šatoru, u skladu sa dugom tradicijom korišćenja šatora u tom sjevernoa-

Premijer (2. kolo): Pobjede Sitija i Arsenala, Brajton šokirao Junajted

PODGORICA - Tri tima imaju po šest bodova nakon subotnjih mečeva drugog kola Premijer lige – Mančester siti, Arsenal i Brajton. ,,Građani“ su kod kuće gubili od Ipsviča pogotkom Semija Smodiča u sedmom minutu, ali je odgovor Sitija bio ekspresan i ,,brutalan“. Već u 12. izjednačio je Erling Haland iz jedanaesterca, da bi u 14. preokrenuo Kevin de Brujne poslije velike greške Arijaneta Murića , nekadašnjeg golmana crnogorske mlade reprezentacije. Haland je u 16. povisio na 3:1, a u 88. kompletirao het-trik. Ni na ,,Vila parku“ nije bilo iznenađenja. Arsenal je slavio protiv Aston Vile 2:0 i upisao drugi trijumf u novoj sezoni Premijer lige, nakon što je na premijeri bio bolji od Vulverhemptona (2:0).

Nova tri boda ,,tobdžijama“ donijeli su Leandro Trosar i Tomas Parti Iznenađenje dana priredio je Brajton, koji je u 95. šokirao Mančester junajted (2:1).

Nekadašnji igrač Junajteda Dani Velbek doveo je Brajton u vođstvo u 32. minutu, izjednačio je Amad Dialo u 60, ali Junajted je u nadoknadi ostao bez ičega – Žoao Pedro donio je veliku pobjedu domaćinu, još jednu nakon

Haland opet sije strah

sjajnog izdanja na gostovanju Evertonu (3:0).

Sjajno igra i Totenhem koji je deklasirao upravo Everton (4:0), Notingem forest

Aston Vila se oprostila

Lijep gest Aston Vile uoči prvog meča na svom terenu ove sezone – klub iz Birmingema odao je poštu crnogorskom golmanu Matiji Šarkiću Aston Vila je bila prvi Šarkićev klub u Engleskoj. Reprezentativac naše zemlje preminuo je 15. juna u 27. godini.

Minut aplauza (takav je običaj na Ostrvu) na ,,Vila parku“ bio je posvećen i bivšem igraču Aston Vile Janu Hamiltonu, kao i nekadašnjem fudbalera gradskog rivala Vest Bromvič Albiona Kregu Šeks-

je u gostima savladao Sautempton (1:0), Vest Hem je nadigrao Kristal Palas (2:0), a Fulam nadigrao Lester (2:1). Ne. K.

od Šarkića

piru. Od Šarkića se tokom prvog meča u ovoj sezoni oprostio i njegov posljednji klub Milvol, dok je minut

aplauza za danas (15 h) na meču sa Čelzijem najavio Vulverhempton, čiji je član bio od 2020. do 2023.

fričkom području (i ne samo tamo).

Unutar ovog stadiona postojaće bašte, tribine će biti na pet nivoa, stolice za sjedenje čekaće čak 115.000 navijača... R.A.

Duel Kaluđerovića i Vukotića na ,,Topolici“ prošle sezone

PRVI HET-TRIK U SEZONI: Erling Haland

KAKO JE PRIJE ŠEST DECENIJA CRNU GORU VIDIO BRAJEN ELDIS

Muzej u kojem se osjeća miris starog kraljevstva

Njegoševo veliko djelo Gorski vijenac puno toga duguje njegovom prijatelju Vuku Karadžiću koji je sakupio srpske narodne pjesme. Gorski vijenac oslikava muke crnogorskog života, čarke s Turcima, opisuje mladu hrišćanku koja pobjegne kako bi se udala za Turčina itd. Gusle sviraju, pleše se kolo. Glavna je tema ove poetske drame pitanje što će biti s Crnogorcima koji su prihvatili islamsku vjeru, jer se vjera često miješala s narodnošću. U svom lijepom, osebujnom stilu poema završava gozbom na kojoj stari Vuk Mandušić lamentira zbog svog slomljenog džeferdara, odnosno muskete:

„Više žalim pusta džeferdara / No da mi je ruku okinula”. Ova duga poema koja je bila prevedena na mnoge evropske jezike prvi je put objavljena u Beču 1847. Tri godine nakon toga veliki Njegoš je umro. Umro je u trideset osmoj godini od turbekoloze. Da je poživio ... nema smisla pokušavati završiti ovakvu rečenicu. Umro je i sada leži u grobnici na samom vrhu Lovćena, najvišem vrhu toga kraja i ne predaleko od svoje kamene citadele. Na Cetinju smo pali u ruke „njegošolozima” i saznali puno o ovom usamljenom i romantičnom liku iz prošlosti. Proveli smo nekoliko

Sjećam se bidea u kupaonici svoje sobe u cetinjskom hotelu Grand koji je ispuštao mlaz vode tri metra uvis. Isto se tako sjećam lipa u cvatu iz tih julskih dana. Uvijale su večeri i noći u svoj ljupki miris baš kao što su to vjerovatno činile i u vrijeme dinastije Petrović-Njegoš

Proveli smo nekoliko dana na Cetinju šetajući se prekrasnim i bogatim muzejima od kojih bih posebno preporučio Umjetničku galeriju - nalazi se u zgradi u kojoj je nekada bilo Britansko poslanstvo, kao i Narodni muzej

dana šetajući se prekrasnim i bogatim muzejima od kojih bih posebno preporučio Umjetničku galeriju - nalazi se u zgradi u kojoj je nekada bilo Britansko poslanstvo, te već spomenuti Narodni muzej. U njemu posjetilac može da osjeti miris starog kraljevstva – možda i osjećajući određenu količinu tuge dok stoji ispred konopca na ulazu u Kinesku sobu – te skrenuti pogled sa svilenih zmajeva naslikanih na pregradama prema kamenim planinama kroz prozor, kršu koji se gotovo iz svih uglova nadvija nad krovovima kuća i starih poslanstava. U Narodnom se muzeju nalazi neuredna, ali lijepa biblioteka u kojoj nam je bilo dozvoljeno da sjedimo i nekoliko dana čitamo iz knjiga koje se teško mogu nabaviti u Engleskoj. Srećom, na Cetinju se može naći ugodan smještaj. Jedini se hotel zove Grand; iako je u ruševinama, posluga je tradicionalno odlična, pomalo podsjećajući na istrošeni korzet

koji još uvijek služi svojoj svrsi. Knjaz Nikola – ili kralj Nikola, kako se proglasio na svoj zlatni jubilej – potakao je gradnju Granda, zbog čega ga ovaj zahvalno pamti iako je u mnogo čemu riječ o starom pokvarenjaku. Britanski romanopisac Džojs Keri odsjeo je u Grandu 1912. Doputovao je kako bi se pridružio Crnogorcima u bici protiv Turaka na Skadarskom jezeru.

Na Cetinju je mirno, čak i previše mirno zbog preovladavajućeg osjećaja da njegovom sudbinom sada s drugog mjesta upravljaju autoriteti koji nemaju previše saosjećanja prema vladikama – biskupima. Poput Titograda koji je uzurpirao njegovu moć, poput većine Crne Gore, poput samog velikog Njegoša, Cetinje odiše osjećajem nedovršenog posla, kao da je ljude koji su savladali Turke savladala njihova vlastita zemlja. Međutim, na Cetinju ovaj osjećaj nije neugodan; nosimo lijepa sjećanja na njega i

njegove „njegošologe”, te učene ljude koji su odbacili Đilasa, ne iz političkih razloga, nego stoga što nije bio – poput književnog kritičara – dovoljno objektivan. Ujedno se sjećam bidea u kupaonici svoje hotelske sobe koji je ispuštao mlaz vode tri metra uvis; isto se tako sjećam lipa u cvatu iz tih julskih dana, uvijale su večeri i noći u svoj ljupki miris baš kao što su to vjerovatno činile i u vrijeme kad je dinastija Petrović-Njegoš ovdje vladala.

KOTOR I

CRNOGORSKA OBALA

Jugoslovenska obala, bogata i obdarena poput kralja prosjaka, gubi polet samo u posljednjim kilometrima svoga naglog prodora na jugozapad. Konačno nestaju planine, a počinju močvare koje se protežu preko granice ka Albaniji. Na rubu ovog pomalo depresivnog kraja stoji Ulcinj. Nekih pet kilometara južno od Ulcinja nalazi se kamp u kojem se kamperi

Britanski SF pisac Brajen V. Eldis (Brian W. Aldiss) boravio je sa suprugom 1964. godine šest mjeseci u nekadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji, iz čega je nastala putopisna knjiga „Cities and Stones” (1966). Eldisovo djelo je u Hrvatskoj objavljeno 2006. godine pod naslovom „Oxford – Ohrid”, a u prevodu Irene Rašete. U knjizi se opisuje i boravak u Crnoj Gori

bore s mnogobrojnim divljim životinjama koje gmižu i lete iz smjera močvara. Mrava ima u izobilju. Još jedna zanimljivost ovog kraja je „trava ljudožderka” o kojoj nam je pričao lokalni ljekar.

Mnogi Evropljani koje smo tamo upoznali bili su razočarani tako slabom uslugom u mjestu do kojeg su vozili stotine kilometara kako bi ga posjetili. Karakteristika ulcinjskog kampa - moram još dodati da sam na putu za stražarsku kućicu, koja je svim muškarcima u kampu služila kao toalet, naišao na lijepu malu zmiju otrovnicu s crnom kapicom koja je bi-

la u potrazi za vodom. Izašla je kroz svoj privatni ulaz i nestala u rupi ispod obližnjeg telegrafskog stuba. Putniku koji stiže iz unutrašnjosti Ulcinj predstavlja posljednju granicu muslimanskog svijeta – malenu Tursku na moru. Jedino se još ovdje na obali mogu vidjeti džamije, minareti, vrećaste pantalone i želja za pokrivanjem donjeg dijela lica u blizini muškaraca, kulturološko i neurotično nasljeđe islama. Ljudi ujedno predstavljaju veličanstvenu mješavinu rasa. Još je čudnije kada odete na lijepu, malu pješčanu plažu i tamo pronađete jednog crnog fotografa; rekli su nam da je umišljen zato što sve gospođe žele da se slikaju s njim. Prekrasna crnačka djeca gotovo gola trče ulicama. Ovi ljudi čine jedinu jugoslovensku crnačku koloniju. Postoji više priča o tome kako su se oni našli tamo, ali etnolozi s kojima smo razgovarali rekli su nam da su najvjerovatnije potomci Afrikanaca koje su zarobili Turci. Riječ je o tome da je Ulcinj bio gusarski grad. Odavde se kretalo u pljačkanje brodova koji su plovili uz obalu i bogatstava koja su bila na putu za Veneciju i Dubrovnik. (Nastavlja se)

Čuveni Ulcinjanin Rizo Šurla

Pogled na Lovćen

Pogled na Biljardu iz Manastira, Cetinje, 1960.

Nekadašnji hotel Grand na Cetinju

Piše: dragan bursAć Mišljenja

U Sarajevu se već šale, da će se laktaški vožd

Dodik pretvoriti u američkog savjetnika za Balkan ako Burns još samo jednom dođe u BiH

Prije nešto manje od dva mjeseca, čelnik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik izjavio je kako su vlasti tog entiteta izradile prijedlog sporazuma o „mirnom razdruživanju“ Bosne i Hercegovine po kojem bi ta država trebala prestati postojati.

„Dokument predviđa da se BiH politički razdruži i da se formiraju dvije nezavisne političke i teritorijalne cjeline koje će živjeti i funkcionirati u skladu sa sporazumom nastalim na bazi toga“, kazao je tada Dodik u intervjuu za srpsku redakciju ruske agencije Sputnjik.

I onda, kažem, ni puna dva mjeseca nakon ove, ko zna koje po redu najave secesije, uslijedila je nenadana posjeta prvog čovjeka CIA-e William Burnsa Sarajevu i BiH. Burns se sastao sa članovima Predsjedništva i Željkom Cvijanović, naravno. Burns se nije sastao, a što je bitnije, sa Miloradom Dodikom. Ipak, izdvojio je određeno vrijeme da porazgovara za Cvijanovićevom, što je u roku od odmah rezultiralo sljedećom Dodikovom izjavom: „Republika Srpska nikada nije osporavala suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine u skladu s Dejtonskim sporazumom, a secesija nikada nije bila naša politika.“

CIA, sn A jk A!

Ili da uprostim i jezikom balkanske filmske pop-kulture kažem, CIA snajka! Mitska agencija najveće sile svijeta

Bursać: CIA vratila Milorada Dodika na fabrička podešavanja

koja zna sve, operiše na svim svjetskim meridijanima i ima svakoga ili gotovo svakoga u šaci, kako je definisano u legendarnom Kovačevićevom Balkanskom špijunu. Za sve ostale ne znam, ali je William Burns izvadio svoj „mali crni rokovnik“ i šapnuo par stvari Željki Cvijanović koja je imala ulogu kurirke i koja je onda prenijela tih „par stvari“ Dodiku. A te „stvari“ su prilično jasne svakom onom ko ima tu (ne)sreću da zadnje tri decenije prati izbliza i in vivo politiku laktaškog vožda.

Od A mer I čkO g dA šk A svježeg vjetr A d O ustA jA lO g vO njA rus I je

Dodik, taj američki „dašak svježeg vjetra“, kako ga je prozvala američka država sekretarka Madeleine Albright, taj klasični personalizirani produkt američke zone uticaja, taj mladi prozapadni pionir koji se verao po američkim nosačima aviona, koji je govorio da je Karadžiću i Mladiću mjesto u Haagu i da je u Srebrenici počinjen genocid, oteo se svojim političkim babicama i akušerima kontroli i u međuvremenu postao Putinov mali od palube. Nije, međutim, rijetka stvar da se američki produkti otmu kontroli, da prepravljeni i modifikovani budu čak i sredstvo u borbi protiv Amerike, ali je jedno sigurno – nema besplatnog ručka kod Uncle Sama, pogotovo za stalne konzumente američke menze, a posebno za one koje je Amerika preko svojih agencija stvorila i u njih dolare uložila. E takav je bio Milorad Dodik, taj mladac koji je onomad agitovao za zajednice ekonomskih opština sve sa Tuzlom, Banjalukom i Osijekom, a sad agituje za pretvaranje dobrog dijela BiH u Donbas. I to je moralo prestati!

Prostije rečeno, oni koji su ga stvorili dali su mu direktnu poruku, da ne može biti direktnija, i to preko glavnog operativca na terenu i u svijetu da se Miloradu zatvaraju vrata čak i za Rusiju ako nastavi putem beznađa na koji je poveo đuture bosanske Srbe. „Borba protiv terorizma je obaveza cijelog slobodnog svijeta i tom kontekstu je značajna posjeta direktora CIA-e gospodina Williama Burnsa Bosni i Hercegovini“, napisao je Dodik na svom nalogu na mreži X u tonu na kojem bi mu pozavidjeli mnogi zadrti amerikanofili diljem svijeta.

Od ‘smr A dA’ d O g O sp O d I n A

Nema ništa od klasičnog „čašćenja“ na Dodikov način. Podsjetiću vas, prošlog maja je Milorad Dodik nazvao ame-

Kako smo svi zajedno sa Dodikom za pedesetak dana prešli put od „političkog razdruživanja RS-a“ do toga da „RS nikad nije ni željela secesiju od BiH“? Odgovor je samo jedan i skriva se iza akronima CIA, koji se čita kao Central Intelligence Agency, odnosno u prevodu na naše jezike, Središnja obavještajna agencija. Ili da uprostim i jezikom balkanske filmske pop-kulture kažem, CIA snajka! Mitska agencija najveće sile svijeta koja zna sve, operiše na svim svjetskim meridijanima i ima svakoga ili gotovo svakoga u šaci, kako je definisano u legendarnom Kovačevićevom Balkanskom špijunu

ričkog ambasadora „smradom“. Tek tako. Ipak, William Burns i agencija koja stoji iza njega nisu za takve riječi, jer takve riječi dokidaju – u najblažem slučaju – političke karijere. Zna to vrlo dobro, odlično Milorad Dodik, a u Sarajevu se već šale, da će se laktaški vožd pretvoriti u američkog savjetnika ako Burns još samo jednom dođe u BiH. Ako dođe dva puta, Dodik će nosati američku zastavu po glavnom gradu države od koje se, do juče, mislio otcijepiti.. Jasno je to svima, pogotovo nakon prošlog dana, Milorad Dodik se uplašio i za svoju političku karijeru koja je ionako u slobodnom padu, ali i za mjesto sa ove – šire strane zatvorske ćelije, jer ga samo i jedino politička moć drži na slobodi. A koliko on to zna, još bolje to znaju Amerikanci, pardon CIA.

nI je dO d I k vješt, neg O upl A šen!

I zato je najpogrešnije moguće tumačenje ovakvog Dodikovog servilnog poteza nekakvim njegovim političkim umijećem, lukavstvom i iskustvom. Dodik, najjednostavnije kazano, postupa u maniru preplašene seoske varalice

koja strepi za svoj novčanik i još više za svoju slobodu. Ništa više i ništa manje od toga!

Ili kako je to odlično formulisao pozorišni reditelj Dino Mustafić: „Najsmješnije je što mnogi Balkanci misle da je ova politika laži i petljavina izraz političke vještine i mudrosti, a u biti je to obični seljakluk nedostojan ozbiljnih ljudi…“ Milorad Dodik je politički mrtav čovjek. Ono što mu je ostalo jeste da se bori za svoju slobodu i to kao građanin Bosne i Hercegovine, jer sa ovakvim razvojem situacije u svijetu teško da može biti slobodan građanin Rusije i još teže da će ga Vučić trpjeti kao političkog azilanta u Beogradu.

p r I stAO je , b I će sve štO h O ćete…

A to za Dodika znači samo jedno – pristaće na sve, pogotovo na sve ono što mu nude oni koji se pitaju u Washingtonu. A nude mu jako malo – da sačuva svoju političku kožu. Ako i toliko.

Očajan čovjek je spreman na očajne postupke, a očajni Dodik je spreman da pogazi svoje ionako bezvrijedne riječi koje ispaljuje plebsu gladnom obećanja. Problem je što je

taj plebs sve više i bukvalno gladan i što taj plebs osjeća da američke sankcije idu sa lošeg na gore. A najveći problem je što je plebs po prvi put u ko zna koliko godina pravilno locira da je za većinu problema odgovoran Dodik, a ne nekakva svjetska zavjera.

Ili kako je to najbolje sublimirao vojvođanski političar Nenad Čanak na mreži X: „Godinama govorim da Mile Dodik sve redom za***va, i da ga ne treba ozbiljno shvatiti. Jedino je šteta koju pravi ozbiljna. I lopovluk.“

pA mt I te g A p O pjesm A m A njeg Ov I m I najvjerovatnije će Milorad Dodik tako i ostati upamćen u ovom dijelu svijeta, kao čovjek koji nije mogao da prevaziđe svoj provincijalizam i primitivizam, kao čovjek koji je pjevao po šatorima, kao čovjek koji nije imao snage da povede bosanske Srbe put civilizovanih naroda u okviru BiH i koji je na koncu zarad svoje komocije te iste bosanske Srbe pretvorio u najsiromašniju evropsku populaciju, koja se umjesto napretka nada ruskim tenkovima na Dunavu. Bizarno da ne može bizarnije. •

Vilijam Berns

ВУКОСАВА-ВУКЕ Драга ШОФРАНАЦ рођена РАЖНАТОВИЋ Саучешће примамо на сеоском гробљу Бобија 24. августа од 10 до 17 часова и 25. августа 2024. године од 9 до 14 часова када ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: синови ГОЈКО и МИЛОРАД, ћерке СЕНКА и СЛАВКА, снахе СНЕЖАНА и АНКА, јетрва ЉУБИЦА, унучад, братанићи, братаничне, ђеверичићи, ђеверичне и остала многобројна родбина ШОФРАНАЦ и РАЖНАТОВИЋ

Dana 24. avgusta 2024. u 94 godini preminuo je naš dragi

MILAN Mirkov MARKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, 24. avgusta od 12 do 15 časova i 25. avgusta 2024. od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga MILICA, brat BRANKO, sinovi RADOMIRMAKO i RADIVOJE - BEĆO, snahe STANKA - CAJA i NADA, unučad, praunučad i ostala porodica MARKOVIĆ

Dana 24. avgusta 2024. preminula je naša draga majka, sestra i tetka

ŠTEFICA Nikole RAJOVIĆ

rođena KRALJ

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice u porodičnoj grobnici u Spužu.

Ožalošćeni:

ćerka LIDIJA, brat IVAN, sestrična SNEŽANA, sestrić GORAN sa porodicom i ostala rodbina

Voljeni naš tata i đede

MIHAILO - MIDO Ristov VUJOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav, pažnju, podršku i bezbrižnost koju si nam pružio. Nadostajaćeš u odrastanju svojih unučadi kojima ćemo pričati kakav si čovjek bio. Uspomenu na tebe čuvaćemo zauvijek u našim srcima.

Vole te tvoji: DRAŽEN, NIKOLETA, DANILO i BJANKA

Posljednji pozdrav našem dragom kumu MIDU VUJOVIĆU

Posljednji pozdrav ocu naše drage koleginice Đurđice, poštovanom

JOVU ĆORIĆU

Porodici iskreno saučešće.

KOLEGINICE i KOLEGE IZ POBJEDE

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Bratu

Dragi brate, počivaj u miru pored naše đece Śava i Dragana.

Tvoj brat BRANKO

Voljenom ocu, svekru, đedu i prađedu

Plemenitost i dobrota koje su te krasile zaslužuju vječnu ljubav, sjećanje i poštovanje.

Tvoj sin RADIVOJE - BEĆO sa porodicom

MIRJANI

MOŠTROKOL

Nedostajaće Vaš osmijeh i dostojanstvena pojava. Počivajte u miru.

Voljena ženo, Još uvijek ne mogu da prihvatim da te više nema.

Tvoj suprug DEJAN

Draga mama

Još uvijek smo mali da prihvatimo da tebe više nema.

Tvoji sinovi JOVAN i STEFAN

Neđelja, 25. avgust 2024.

Posljednji pozdrav poštovanom suprugu

MILAN Mirkov MARKOVIĆ

Počivaj u miru.

Tvoja supruga MILICA

Voljenom ocu, svekru, đedu i prađedu

Počivaj u miru. Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Tvoj sin RADOMIR - MAKO sa porodicom

MILAN Mirkov MARKOVIĆ

Živio si časno i dostojanstveno što priliči takvom tetku kojeg smo sa ponosom imali. Počivaj u miru.

MIŠKO, SNEŽANA, MIRKO i ŽARKO

Posljednji pozdrav đeveru i stricu

MILANU MARKOVIĆU

Neka tvoja plemenita, topla duša počiva u miru, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava... Hvala za sve. Snaha BOSE, bratanične MIKICA, SNEŽANA i ANA

Lave naš, hvala ti na osmijesima, ljubavi, dobroti i divnim uspomenama koje ćemo zauvijek čuvati. Dobri ljudi žive vječno među anđelima. Šujo naš, volimo te.

Opraštamo se od

Posljednji pozdrav dragom kumu

MILANU MARKOVIĆU

Od RAJKA MILJENOVIĆA sa porodicom

MILANA Mirkova MARKOVIĆA

Iskrenog prijatelja naše kuće i čovjeka velikog srca. MITAR JOVANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom

MILAN Mirkov MARKOVIĆ

Sa ponosom i tugom čuvaćemo te od zaborava. Hvala ti na svemu. ZORAN, DRAGANA i KATARINA

KOMŠIJE IZ ULAZA BORSKA 2 D 1106

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

GOGI

Tvoji: TANJA, DRAGAN i PETAR

IVAN, LJILJA, FILIP i STEFAN 1116

Posljednji pozdrav đedu

MILANU

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo sjećanje na tebe. MIRKO, IVANA, DIJANA, LJILJA i KSENIJA

Posljednji pozdrav dragom stricu

Počivaj u miru.

RAŠO Milovanov sa porodicom

GOGA

MILANU Mirkovu

MILANU

MILAN Mirkov MARKOVIĆ

Neđelja, 25. avgust 2024.

1123

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

MILANU Mirkovom MARKOVIĆU

MIJO PARAČA sa porodicom

Tri tužne godine od prerane smrti našeg voljenog sestrića

BALŠE BAKRAČA

Premalo je riječi, a previse tuge da ti kažemo koliko nedostaješ.

Porodica pok. LJUBA ŠEVALJEVIĆA

NADA Veliše TATAR

Mila naša majčice, ne vjerujemo da više nijesi sa nama, jer te svakoga dana u svakom trenutku vidimo i čujemo. Živjela si za nas, a mi sad živio od sjećanja na tebe. Tvoji: MIODRAG, ALEKSANDAR i MILICA

Dok smo živi, živjećeš i ti u nama. Volimo te i zauvijek čuvamo od zaborava.

Brat VLADO, snaha SNEŽA, bratanići KATJA i DANILO

Vedrina i dobrota kojima si plenio ostaviće dubok trag u našim srcima. Večno ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Stric DADO, strina ŽANA, brat VUK i sestra ANĐELA

Navršava se godinu dana od smrti

IVANA Petrašina KASALICE

Sa tugom i poštovanjem pamtićemo njegovu dobrotu i nesebičnu iskrenost.

Godina prođe, al’ bol ista brate moj. Kao i uvijek, tako i danas, pa i zauvijek, znaj, đe god bio, uvijek imaš brata. Misliću na tebe, zauvijek braća.

Voli te brat VLADO

IVANE

Prošla je godina, ali ne i tuga zbog tvog preranog odlaska. Svako sjećanje na tebe nas podsjeti na tvoju dobrotu, staloženost i plemenitost. NEDA i BORIS KADOVIĆ sa porodicom

1122

S ljubavlju i tugom sećanje na tebe čuvaju.

Navršava se godina dana bez tvog osmijeha

Zauvijek ćemo te pamtiti nasmijanog i veselog, i kao takvog čuvati u srcima. Nedostaješ nam i uvijek ćeš nedostajati previše. Volimo te.

Stric ŚATA, strina JULKA, sestre SANJA i TAMARA i sestričina NIKA

Tvoji najmiliji sin DADO, snaha ŽANA, unuk VUK i unuka ANĐELA 1088

Vrijeme koje prolazi neće umanjiti bol i tugu koju osjećam zbog vašeg odlaska. Tetka i kćerka ROSKA sa porodicom

1082

Tri godine od smrti

KOSA Branka RUDONIĆ

Mislima i pričom o tebi počinje i završava svaki naš dan. Sin SLAVKO sa porodicom

Četrdeset dana je od smrti dragog

RADOVANA VELIMIROVIĆA

VASKO i MIJO sa porodicama

Još uvijek nevjerica da te više nema, da sa tobom nema ni šale ni smijeha, a bol za tobom biće sve veća. Tvoja plemenitost, toplina i dobrota zauvijek će ostati u našim srcima. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: NELA, MERICA i DINO sa porodicama

Godina je dana od smrti mojih voljenih

RAKA

VELIKE POPOVIĆ

BORO ĐUKIĆ sa porodicom

Mom bratu

RAKU

Godina dana kako te nema, voljeni naš

RAKO

RAKITO

Godina dana je od smrti našeg dragog

RAKA

Godina dana tuge za vama

RAKO

VELIKA POPOVIĆ

MARKO, VASO, NINA i JELENA VULANOVIĆ

1078

Godina dana je od smrti moje majke

VELIKE POPOVIĆ

Prošlo je

dana od kada nas napusti naš voljeni ujak

POLJE

TUŽNO SJEĆANJE

1081

SAVO Mitra LAZOVIĆ

Sjećanje na tvoju dobru i plemenitu dušu živjeće zauvijek.

Ćerka ANA sa porodicom

Prošla je godina dana od smrti

NADE Vasove VUJOVIĆ

NADA, BRANKO, MIRA, RISTO, ANA

Lete dani prođe godina.Teško nam je da se okrenemo put vaše kuće koja je odisala gostomprimstvom i veseljem. Puno nam fališ.

Sa poštovanjem, RADIVOJE i SENKA sa porodicom

Mome ocu

Četrdeset dana prođe kao tren. Koliko samo nedostaješ...

ĐOKU

Možda na tom mirnom mjestu osjećaš prazninu koju nosim u srcu od kad si nas napustio. Fališ i falićeš za sve što dolazi.

Bio si gospodin u svakoj životnoj borbi, pa i u ovoj najtežoj.

Dostojanstven, tih, kakav si bio cijelog svog života.

Počivaj u zasluženom miru s anđelima.

Tvoja NELA

Voljenom ocu

ĐOKU

Svuda oko nas su tvoji tragovi, tvoj smijeh i tople riječi. Praznina, tuga i bol koju si ostavio svojim odlaskom sve je veća. FALIŠ... Svakim danom sve više. ,,Očevi ne umiru, oni zauvijek ostaju kraj svojih kćeri“. Ti si u mom srcu i uvijek ćeš biti. Tvoja NADA sa porodicom

22.12.1955-25.8 2020. 17.3.1924-2.2.1998.

SENKA MARKO

15.1.1929-14.8.2010.

ROSE MARTINOVIĆ

U neđelju, 26. avgusta 2024. porodica će posjetiti vaš vječni dom, zaliti ga suzama i okititi cvijećem.

Vaša FAMILIJA

Godina dana je od smrti

Neđelja, 25. avgust 2024.

NADE VUJOVIĆ

Teško je pomiriti se sa sudbinom da te više nema, da nema tvog vedrog lika, pažnje i oslonca, Sve što je lijepo, časno i plemenito u jednoj ljudskoj duši, bilo je u tvojoj. Nedostaješ... Tvoja sestra RADA DARČEVIĆ sa porodicom

Navršava se 40 tužnih dana od kada nas je napustio naš voljeni suprug, otac, đed i prađed

ĐORĐIJE - ĐOKO R. STOJANOVIĆ

Vrijeme prolazi, sjećanja naviru, bol ne jenjava. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav koja je jača od zaborava. Porodica će 25. avgusta u 9 časova, posjetiti tvoju vječnu kuću. Supruga VINKA, šćeri NELA, NADA i ŽELJKA sa porodicama

TATA

Fali tvoj čvrsti zagrljaj, blagi osmijeh i topla riječ. Onaj osjećaj sigurnosti da si tu, da nas paziš, da ne daš na nas. Zauvijek ćeš biti u našem srcu i mislima. NEDOSTAJEŠ...

Tvoja ćerka TANJA sa porodicom

Dragi naš

ĐEDE

Dani prolaze, a vrijeme kao da je stalo od kad si nas napustio. Sa tobom je sve bilo posebno, svaki razgovor, osmjeh, zagrljaj, a svaki trenutak ispunjen radošću. Ponosni smo što si bio baš ti naš đed. Zauvijek ćemo te pamtiti.

VOLE TE TVOJA UNUČAD: MILOŠ, DANILO sa porodicom i KSENIJA sa porodicom

25. 8. 2020 - 25. 8. 2024.

SENKA

MARTINOVIĆ

Bila si posebna i jedinstvena. Tvoja dobrota, veliko srce bili su vodilja onima koje si najviše voljela. Teško je živjeti bez tvoje ljubavi, zato je bol za tobom svakim danom sve veća.

Dana 25. avgusta 2024. navršava se 17 godina od smrti našeg dragog

IBRA ĐOZGIĆA

Tebe nema, ali nikad neće umrijeti ljubav i vječno sjećanje na tebe i tvoju plemenitu dušu.

1075

Tvoja PORODICA

Tvoji NAJMILIJI

Voljenoj našoj

NADI

Neđelja, 25. avgust 2024.

NADA VUJOVIĆ

Draga majko, Prošla je bolna godina od kada nijesi među nama. Učinjela si sve da te pamtimo kao najbolju majku i babu. Neka tvoja plemenita duša počiva pored našeg voljenog oca.

Tvoje ćerke IVANKA, MIRA, SVETLANA i DRAGANA

MEMORIAM

Prim. dr MIRJANA VELISAV-MIĆA KNEŽEVIĆ KNEŽEVIĆ rođena GRBIĆ diplomirani pravnik spec. ginekolog 1935 - 2020 1935 - 2001

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na naše brižne roditelje.

Sin MIRKO i kćerka SNEŽANA

Dana 26. avgusta navršava se pet godina od smrti naše

MIRJANE - MIKE IVANOVIĆ

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Godina dana prođe, dobrota tvoga srca i poštenja, tvoja duša zaslužuje poštovanje i vječno sjećanje.

Hvala ti za svu ljubav i brigu koju si mi pružila.

Zaova ANĐELIJA TANOVIĆ

Danas se navršava tri godine od smrti

MAKSIMA Novaka VOJINOVIĆA

Nije istina da vrijeme liječi sve. Vrijeme samo prolazi, a tuga i bol postaju sve veći. Počivaj u miru.

Tvoja supruga SENKA

Tvoja PORODICA

Godina dana je od smrti voljene sestre i tetke

RADOJKE RAIČEVIĆ

Svojim časnim životom, velikim srcem u kome je bilo mjesta za sve nas i plemenitom dušom, zaslužila si da te pamtimo i da sa ponosom i ljubavlju čuvamo uspomene na tebe.

STOJANKA, NAĐA i DUŠAN

Godina dana je od kada nije sa nama naša voljena majka

RADOJKA Žarkova RAIČEVIĆ

Svaki dan probudi neko lijepo sjećanje na tebe, ali i tugu što zajedno ne možemo stvarati nove uspomene. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom i prazninu u duši.

IVAN, BORKO i BOJANA sa porodicama

DRAGICA Milutina JANKOVIĆ 2021 - 2024.

Majko… prođoše tri godine bez tebe… i dalje te volim najviše na svijetu.

Tvoj sin BLAŽO

12 godina od kada godina dana otkako nije sa nama naš počiva u vječnom miru suprug, otac, đed naš plemeniti đever i stric i svekar

MILORAD Jovanov Jovanov VUJOVIĆ VUJOVIĆ

Vječna vi slava i hvala

Porodica pok. VELJKA VUJOVIĆA

NADA VUJOVIĆ

VELJKO

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

POTREBAN vozač C kategorije radno iskustvo 2 godine.

POTREBNI radnici za slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380

Moj Bog

Pitajte popa

Dragan Veselinov

Cijena 20 €

Nova knjiga u izdanju Pobjede

drugo dopunjeno izdanje