Poneđeljak, 26. avgust 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21095 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
! RATU U UKRAJINI
PROBLEMATIČAN PUT DO CILJA: Blokada saobraćajnica sve češći vid građanskih protesta, turistički poslenici kažu da se time nanosi šteta sezoni, a pravnici da se na taj način ugrožavaju sloboda kretanja i bezbjednost
INTERVJU: Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam u Novom Sadu Izbori u glavnom gradu pokazaće kojim pravcem će nastaviti Crna Gora
Policija kojoj se prijavljuju protestna okupljanja morala bi da procjenjuje o svakom slučaju pojedinačno da li postoji razlog da se eventualno ti protesti ograniče ili da im se skrati vrijeme održavanja. Trebalo bi da se policija pozabavi time – kaže Veselin Radulović
Uz sve uvažavanje ljudi koji protestuju i njihovih problema, mislim da nije spojivo sa zemljom koja živi od turizma da se protesti dešavaju u jeku sezone. Turista koji je došao u našu zemlju na odmor, bio satima u koloni, sigurno iduće godine neće doći, a možda neće nikad više – kaže Žarko Radulović
STR. 7.
PROMJENA SNAGA:
manje
Zirojević: Odbor ne treba restrukturirati nakon ulaska BS u vlast
Što se pariteta u Odboru tiče, on je u skladu sa odnosom broja poslanika većine i opozicije. Vlast sada ima praktično 54 poslanika većine i prirodno je da raspored unutar Odbora bude ovakav – kazao je Nikola Zirojević
POBJEDA ISTRAŽUJE: Ko je dozvolio da se otpad iz nekadašnjeg brodogradilišta u Bijeloj tajno zakopava širom države umjesto da bude izvezen, kako je predviđeno projektom koji je nansirala Svjetska banka
STR. 2. i 3.
Direktor kotorske bolnice za psihijatriju Aleksandar Mačić kaže da rade u teškim uslovima
Sadašnja vlada treba da pokaže da li postoji građanski blok koji će Crnu Goru otrgnuti od uticaja Beograda ili će se taj blok i dalje kruniti, ili će uticaj Beograda toliko jačati da Crna Gora izgubi suverenost – ocijenio je Popov
STR. 2.
U bolnici za psihijatriju „Dobrota“ borave tri osobe po pravosnažnim presudama kojima je, uz kaznu zatvora, izrečena i mjera bezbjednosti, obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, kao i tri osobe koje su upućene na konzilijarni pregled u ovu ustanovu od ordinirajućeg psihijatra UIKS-a – saopštili su iz UIKS-a STR. 6.
JOŠ JEDAN APEL: Direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković pozvao građane da kupuju proizvode domaćih proizvođača
Inspekcija Uprave za pet mjeseci zabranila stavljanje u promet 300 tona hrane - saopštio je Đaković STR. 5.
INTERVJU: Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam u Novom Sadu
PODGORICA - Sadašnja vlada je prelazna varijanta i treba da pokaže da li postoji građanski blok koji će Crnu Goru otrgnuti od uticaja Beograda ili će se taj blok i dalje kruniti, ili će uticaj Beograda toliko jačati da Crna Gora izgubi suverenost – ocijenio je u intervjuu za Pobjedu Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada.
POBJEDA: Što će pokazati lokalni izbori u Podgorici 29. septembra?
POPOV: Vidjeće se koliko šanse imaju suverenisti, odnosno građanska opcija i kolika je šansa da Crna Gora zadrži subjektivitet i nezavisnost od Beograda. Biće veliki pritisak iz Beograda, vidjeli smo da su u Nikšiću djelovali čak i neki zvaničnici Srpske napredne stranke.
Poslije litija imali smo tri faze u odnosima Beograda i Podgorice - prvo je bio Zdravko Krivokapić koji je za godinu vlasti očuvao distancu i nezavisnost. Iako je bio amater u politici, nije ispunio nijedan ultimativni zahtjev Beograda. Dritan Abazović je bio prilično benevalentan i navijao je za ulazak Crne Gore u ,,Open Balkan“. Sada imate ovaj gemišt od kojeg boli glava: četnički vojvoda je na čelu parlamenta, PES se pocijepao i ne zna gdje je u Evropi ili u Beogradu, a građanske opcije liježu na rudu nacionalne opcije. Možda će podgorički izbori pomoći da se raščiste neke stvari i pokažu u kojem pravcu će ići Crna Gora.
POBJEDA: Vlada je nedavno rekonstruisana, ali svakodnevno isplivavaju afere. Posljednja je sa premijerom: bio je u Sen Tropeu, pa nije bio, pa se izvinio u direktnom TV prenosu. Da li to podsjeća na Vučićevo ponašanje?
POPOV: Da. Ali podsjeća i na nedosljednost, nedostatak dugoročne vizije i strategije. To je mutna situacija, jer PES treba da održi ono što je obećao Briselu da ostane na evropskom kursu i Brisel je IBAR-om dao podstrek za to.
Međutim, kao hladan tuš poslije IBAR-a odmah je došla
Rezolucija o Jasenovcu. Vidjelo se da je Podgorica podložna pravdanju i uticaju Beograda, a Beograd je uspješno kroz taj uticaj Crnu Goru još više vezao za sebe. To je jedna međufaza u raščišćavanju političke scene nakon litija i svega što je uslijedilo poslije 2020. godine. Dakle, ovo je neka prelazna varijanta gdje mora da se vidi da li postoji građanski blok koji će Crnu Goru otrgnuti od uticaja Beograda ili će se taj blok i dalje kruniti, ili će uticaj Beograda toliko jačati da Crna Gora izgubi suverenost.
POBJEDA: Zašto se u cijelom regionu kruni građanski blok?
POPOV: Građanski blok je doživio niz neuspjeha jer svuda u njemu imate ljude koji su se prodali. Na primjer, u Srbiji dobar dio vladajuće nomenklature čine prebjezi iz nekadašnje vlasti, mnogi od čelnih ljudi SNS-a su nekada bili demokrate. Dakle, preovladavaju interesi sa jedne strane, a sa druge postoji razočarenje da se išta može promijeniti i sa treće, ne dobijamo odgovarajuće ohrabrenje od onih od kojih se očekuje, EU i Zapada. Četvrti razlog je da oni koji su iznjedrili demokratiju i suverenistički blok sada više nijesu fizički tu, nijesu živi, a mladi, koji treba to da naslijede, odlaze glavom bez obzira iz zemalja regiona. U Crnoj Gori unutar građanskog bloka postoji podijeljenost – očekivalo se da će se DPS reformisati i biti okosnica građanskog bloka, ali to se nije desilo. I dalje ima mnogo animoziteta unutar građanskog bloka i to omogućava ovima na vlasti da rade ono što rade.
U Crnoj Gori unutar građanskog bloka postoji podijeljenost – očekivalo se da će se DPS reformisati i biti okosnica građanskog bloka, ali to se nije desilo. I dalje ima mnogo animoziteta unutar građanskog bloka i to omogućava ovima na vlasti da rade ono što rade
POBJEDA: Nakon zabrane ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću, kako će se odvijati dalji odnosi - prvo između Crne Gore i Hrvatske - Hrvati su rekli da posmatraju šta se dešava u Crnoj Gori pa će vidjeti da li će aktivirati i zabranu njihovog kretanja u okviru Šengena, a drugo, kako će se odvijati odnosi između država regiona? Hoće li malo splasnuti napetost ili ćemo i dalje imati konopac koji se povremeno zateže do pucanja?
POPOV: Puno toga zavisi od toga kako će se stvari odvijati u Crnoj Gori i koliko će ona dalje izvršavati neke naloge Beograda na svoju štetu, kao što je Rezolucija o Jasenovcu. Umjesto da je donese Beograd i kaže ovo je naš odgovor na Rezoluciju o Srebrenici, oni kao kukavičije jaje to podmetnu Podgorici koja to prihvati, na to legnu građanske opcije koje su pristale da glasaju za Rezoluciju o Jasenovcu znajući za posljedice.
Pročitao sam komentar u vašim novinama da to nijesu hrvatske mjere, već upozorenje EU Crnoj Gori, da je Hrvatska tu bila samo posrednik. Ukoliko se dalje budu povlačili potezi koji Crnu Goru udaljavaju od Evrope i koji su kontraproduktivni, slijediće još takvih odgovora poput ovog iz Hrvatske.
Crna Gora nije imala neke probleme sa Hrvatskom. Ondašnja vlast je našla neko solomonsko rješenje za Prevlaku, onda izvinjenje Đukanovića za Dubrovnik, učinjeno je puno dobrih stvari. Mislim da neće biti novog zatezanja u odnosima sa Hrvatskom osim ako ne bude nekog povoda. Hrvatska je možda reagovala prema instrukcijama iz Brisela u smislu da se lupi jedna packa i kaže ovo nije dozvoljeno ponašanje.
POBJEDA: Protesti protiv kopanja litijuma su svuda
PROMJENA SNAGA: Nakon što je Bošnjačka skupštinskom tijelu koje se bavi izbornim
PODGORICA - Nema potrebe da se restrukturira Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nakon što je Bošnjačka stranka postala dio vladajuće većine i ušla u Vladu – kazao je za Pobjedu član ovog tijela Nikola Zirojević (SD).
u Srbiji, a istovremeno se hapse njihovi učesnici. Da li to znači da se ljulja Vučićev režim ili je rano da se o tome govori?
POPOV: Režim je u panici jer vidi da je uletio u makazice i dao neka obećanja koja sada po svaku cijenu mora da ispuni. Preračunali su se. Vučić je na Svesrpskom saboru rekao da je objedinio sve Srbe, a on je objedinio svoje pristalice. Ali preko litijuma je konačno uspio da objedini sve građane koji razmišljaju svojom glavom bez obzira na ideološku, stranačku ili bilo koju drugu pripadnost. Zašto? Zato što je udareno u temeljne interese zemlje da ona bude kolonija i vlasništvo Rio Tinta… Ljudi iz režima pričaju o najvišim standardima ekološke zaštite oko Rio Tinta, pričali su i o zaštiti prirode kada su dolazile kineske kompanije. Sada znamo kakve standarde zaštite ispunjavaju kineske kompanije – sve je zagađeno gdje rade Majdanpek, Bor… Sa druge strane, sprovodi se histerična kampanja protiv nevladinih organizacija zato što male NVO na lokalu uspijevaju što ne uspijevaju sve stranke zajedno - da animiraju i izvedu toliko građana na ulice. Zar to nije znak za vlast da nešto ne štima. Vlast male NVO sa lokala optužuje da su plaćene od NED-a (koji važi za CIA fondaciju) da podrivaju režim. To je stara priča, čim nemate koga da optužite na udaru su nevladine organizacije. Ranije su bile na udaru jer ih plaća Soroš, ali sada je Soroš veliki prijatelj sa našim prvim čovjekom i sponzor ,,Otvorenog Balkana“ pa je zato izabran NED.
Prema Odluci o osnivanju, ovo tijelo je formirano krajem 2023. godine tako da u njemu bude isti broj poslanika vlasti i opozicije, po sedam. To bi značilo da bi, radi poštovanja te odluke, trebalo formirati novo tijelo. No, Zirojević ne smatra da taj princip treba da ostane i sada, kada je novi odnos snaga u Skupštini.
- BS ima pravo na člana Odbora, s obzirom da svaki klub poslanika delegira jednog člana. Tu se ne može i ne treba ništa mijenjati. Što se odnosa u tom odboru tiče, on je u skladu sa odnosom broja poslanika većine i opozicije. Vlast sada ima praktično 54 poslanika većine i prirodno je da raspored unutar Odbora bude ovakav – kazao je on za Pobjedu.
NEOPHODAN ODBOR
(NSD), Maja Vukićević (DNP), Nikola Rovčanin (Demokrate), Maja Vučelić (CIVIS) i Nikola Camaj (Albanski forum), dok su predstavnici opozicije Mihailo Anđušić (DPS), Nikola Zirojević (SD), Admir Adrović (BS), Ana Novaković-Đurović (Ura), Adrijan Vuksanović (HGI), te nezavisna poslanica Jevrosima Pejović (koja je u poslaničke klupe ušla sa izborne liste PES-a). Prema usvojenom aktu, zadatak Odbora je sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva koju treba da završi do kraja 2024. godine, a koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije o napretku i izvještaja OEBS/ ODIHR misije.
- Odbor bi trebalo da definiše prijedloge zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i zakona o registrima prebivališta i boravišta. Među zadacima je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama, uz eventualnu pripremu prijedloga izmjena i dopuna zakona – navedeno je u skupštinskim dokumentima.
PET SJEDNICA
Predsjednik Vučić kaže da svima ,,saspe sve u lice“ i da on jedini nema straha. Zanima me da li je šefu CIA, kada je bio u Beogradu, sasuo u lice da CIA preko NED-a pokušava da sruši režim u Srbiji?
Kako ističe, Odbor je neophodan i konačno mora početi da radi ono zbog čega je osnovan. - Bez obzira na to ko je vlast, a ko opozicija - kao i na to koliko poslanika je na jednoj, a koliko na drugoj strani - izborna reforma mora biti jedan od prioriteta u radu crnogorskog parlamenta. Nakon određivanja drugih članova Odbora, umjesto koleginica koje više nijesu poslanice, Odbor u novom sastavu i uz pridružene lanove koji su predstavnici NVO sektora i akademske zajednice, treba i dalje da postoji i funkcioniše – ističe on za Pobjedu. Ovo skupštinsko tijelo formirao je 29. decembra prošle godine. Tadašnja parlamentarna većina usvojila je odluku o osnivanju ovog tijela glasovima 41 poslanika, dok protiv i uzdržanih nije bilo. Glasanju nijesu prisustvovali poslanici opozicije. Istovremeno sa formiranjem, određeni su i članovi Odbora. Prema Poslovniku, čini ga 14
POBJEDA: Zvanično, Vilijam Berns, šef CIA, nije ni bio u Beogradu, jer ništa nije objavljeno. Nezvanično, svi znaju da je bio i komentarišu razlog dolaska.
Nikola Rakočević iz Demokratske partije soci-
POPOV: Berns je pokazao da od Dodika može da napravi umiljato pilence, da šefu u Beogradu može da stavi cibzar na usta, da u Prištini može da pacifikuje sve lokalne kabadahije. Meni je ključno pitanje zašto onda trajno ne urade nešto da region bude zona stabilnosti i perspektive - jer pokazali su da imaju moć za tako nešto. Violeta CVEJIĆ
Bo(PES), Simonida Kordić
Iako je opozicija još prije formiranja Odbora na plenumu izrazila ozbiljne sumnje u rad budućeg skupštinskog tijela, te najavila da neće učestvovati u njegovom radu, to se nije dogodilo. Od januara do početka aprila ove godine održane su četiri sjednice. Na trećoj od njih izabrani su i pridruženi članovi iz nevladinih organizacija i akademske zajednice, koji nemaju pravo odlučivanja. To su izvršni direktori Cen-
Bošnjačka stranka postala dio većine, opozicija u izbornim zakonodavstvom ima člana manje
BS ima pravo na člana Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s obzirom na to da svaki klub poslanika delegira jednog člana. Tu se ne može i ne treba ništa mijenjati. Što se odnosa u Odboru tiče, on je u skladu sa odnosom broja poslanika većine i opozicije. Vlast sada ima praktično 54 poslanika većine i prirodno je da raspored unutar Odbora bude ovakav – kazao je Nikola Zirojević
tra za demokratsku tranziciju i Saveza slijepih - Dragan Koprivica i Goran Macanović, te Ana Nenezić iz Instituta za društveno-politička istraživanja Analitiko, kao i profesori Zlatko Vujović i Nikoleta Đukanović
PITALI SMO EK: Je li posjeta visokog EU zvaničnika u vrijeme godišnjih odmora „alarm“ za Vladu
PODGORICA - Zvaničnici Evropske unije redovno dolaze u Crnu Goru kako bi razgovarali o pitanjima od zajedničkog interesa, odnosno o procesu pristupanja EU i Planu rasta. Tako u Evropskoj komisiji komentarišu posjetu visokog zvaničnika Evropske komisije Jana Kopmana, koji je u Crnoj Gori boravio u vrijeme dok su i članovi Komisije, ali i crnogorske Vlade na godišnjem odmoru.
Kada je u pitanju proces pristupanja, nakon značajnog napretka koji je obilježila Međuvladina konferencija u junu, Komisija i Crna Gora rade na tome da se zamah održi, fokusirajući se na tehnička poglavlja koja bi mogla biti zatvorena u kratkom roku – rekli su iz Komisije o Kopmanovoj posjeti
ra krajem juna, kopredsje2025
Odbor zatim nije zasijedao od 2. aprila do 29. juna, jer je dio opozicije nastavak rada uslovio povlačenjem prinudne uprave u Šavniku, što je i učinjeno 6. juna. Nakon pete sjednice Odbora krajem juna, kopredsjedavajući Rakočević predlžio je da se rok za rad ovog tijela produži za najmanje šest mjeseci, odnosno do sredine 2025. godine „zbog Vladinog nepravilnog rukovođenja izbornim sistemom, koje je zakočilo rad“. Takođe je kazao da su obojica kopredsjedavajućih, u direktnoj komunikaciji „uvjerili Brisel da će fokus rada biti na Zakonu o finasiranju političkih subjekata i izbornih kampanja“. Uz već redovno raspisane izbore u Gusinju 15. septembra i Kotoru 29. septembra, tokom prošlog i ovog mjeseca raspisani su vanredni za Podgoricu (29. septembar) i Budvu (17. novembar). Mnogi iz opozi-
Nikola Zirojević kaže da ne može ni pretpostaviti kada bi mogla biti sazvana naredna sjednica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. - Nažalost, ne sjećam se kada je neko iz reda parlamentarne većine ili izvršne vlasti pomenuo Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu. Njihovi prioriteti su jasni: rekonstrukcija Vlade i pretvaranje iste u najglomazniju - i najnefunkcionalniju - u Evropi, zatim izbor prvo jednog potpredsjednika Skupštine, pa onda izmjene Poslovnika kako bi se izabrao još jedan i time zadovoljile sujete i ambicije pojedinaca. Tu su i pokušaji izglasavanja zakona kojima će u bescijenje rasprodati državnu imovinu bez parlamentatne kontrole... Dakle, osim ako im ne bude nametnuto, ili u tome vide čist politički profit i interes, nijesam siguran da će se predstavnici vlasti previše baviti pitanjem rada ovog odbora – pojašnjava Zirojević. No, budućnost rada Odbora i dalje je neizvjesna, a novu sjednicu treba što prije zakazati. Kako je dodao, predstavnici opozicije imaju komunikaciju sa diplomatama u Crnoj Gori koji predstavljaju EU, njene države članice i druge prijateljske države. - U toj komunikaciji imamo mogućnost da ukažemo na sve nedostatke i neregularnosti prije i tokom izbornog procesa koje strane diplomate u Crnoj Gori i same mogu identifikovati – zaključuje sagovornik Pobjede.
cionih partija smatraju da bi posljedica izbora u Glavnom gradu bili novi izbori na državnom nivou krajem ove ili početkom naredne godine. A to
znači da će glasači u četiri opštine birati u skladu sa postojećim, lošim zakonskim rješenjima i nesređenim biračkim spiskovima. K. JERKOV
U Vladi ne vide ništa sporno u tome što je Kopman izabrao prošlu nedjelju za sastanak sa njenim zvaničnicima i da sa njima razgovara o Planu rasta, uprkos tome što su na godišnjem odmoru. Pobjedin izvor, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da je Komisija već počela sa radom, a da već danas počinje i Vlada. Sa briselskim zvaničnikom su, kako je rekao, razgovarali o infrastrukturnim projektima, ali i o sektoru za privlačenje stranih investicija iz EU. Govorilo se, kako je kazao, i o planu za zatvaranje poglavlja. Dosadašnja praksa bilateralnih posjeta nije podrazumijevala dolaske u avgustu, pa se čini da razlog za ovu, iznenadnu i dan ranije najavljenu posjetu visokog EU zvaničnika ima posebnu svrhu. Diplomatski izvori sa kojima je Pobjeda razgovarala tvrde da je razlog za posjetu, između ostalog, to što je rok za usaglašavanje verzije dokumenta koja bi bila spremna za dalju proceduru usvajanja od EK i država članica bio 25. avgust. Crna Gora je, kako nam je potvrđeno u Evropskoj komisiji, prije nekoliko nedjelja dostavila Prijedlog osnovnih reformskih mjera i koraka za reformsku agendu. U njoj, međutim, nije bilo izmjena poreskih zakona, koje je Vlada usvojila prije 10-ak dana i proslijedila ih Skupštini na usvajanje. Radi se o takozvanim ,,Evropa sad 2“ zakonima, čija je izmjena potrebna, kako bi ovaj plan Vlade stupio na snagu u oktobru. – U julu je poslat jedan paket mjera, a onda se pojavila ,,Evropa sad 2“ i zakoni koji iz nje proizilaze, pa je vrlo vjerovatno da Reformska agenda nije kompatibilna sa Nacrtom fiskalne strategije koju je Vlada predložila – rekao je Pobjedi izvor upućen u pregovore sa EU. Pojasnio je da ključne reforme koje država planira da iznese moraju biti kompatibilne sa dokumentom koji je poslat
Briselu, što, kako tvrdi, sada nije slučaj, jer su izmjene zakona za realizaciju Programa ,,Evropa sad 2“ naknadno usaglašene. U Briselu kažu da Komisija trenutno analizira Reformsku agendu koju su podnijeli Crna Gora i drugi partneri iz zemalja Zapadnog Balkana, a koja pokriva i socio-ekonomske reforme i reforme iz fundamentalnih oblasti, kako bi pristupila finansiranju u okviru Instrumenta za reformu i rast za Zapadni Balkan. – Kada je u pitanju proces pristupanja, nakon značajnog napretka koji je obilježila Međuvladina konferencija u junu, Komisija i Crna Gora rade na tome da se zamah održi, fokusirajući se na tehnička poglavlja koja bi mogla biti zatvorena u kratkom roku - rekli su iz Komisije o Kopmanovoj posjeti, ne precizirajući dalje šta je glavni razlog posjete. Potvrdili su da su dobili Plan reformske agende iz Crne Gore i, kako su kazali, ,,bilo je razmjene“ na relaciji Komisija –Vlada. Nijesu željeli da kažu na šta su se odnosile njihove sugestije, već su pojasnili da će uslovi plaćanja biti poznati nakon što se dokument usvoji. Nakon dvodnevne posjete Crnoj Gori, Kopman je u izjavi za Vladin servis rekao da Plan rasta za Zapadni Balkan može da podstakne rast u Crnoj Gori i da na bazi njega zemlja može da udvostruči svoju ekonomiju u narednoj deceniji. Sa predstavnicima Vlade razgovarao je, kako je rekao, o novom Planu rasta za Zapadni Balkan, a naročito o Reformskoj agendi Crne Gore koja predviđa veoma ambiciozan
plan ekonomskih reformi za naredne godine, sve do kraja 2027.
– Smatramo da ovaj plan rasta zaista može da podstakne rast u Crnoj Gori, smatramo da na bazi njega zemlja može da udvostruči svoju ekonomiju u narednoj deceniji i da će to imati transformativnu ulogu. U stvari, dovešće Crnu Goru do pozicije današnjeg prosjeka u EU državama članicama. Čine ga veoma značajne reforme u oblasti poslovnog ambijenta, vladavine prava, snaženja investicija, a prati ga i veoma ambiciozna investiciona strategija. Mi ćemo ga u značajnoj mjeri finansijski podržati - rekao je Kopman. Savjet EU je početkom maja dao konačno zeleno svjetlo za uspostavljanje Fonda za reformu i rast za Zapadni Balkan, novog instrumenta za podršku reformama u vezi sa EU i ekonomskom rastu u regionu. Države Zapadnog Balkana, da bi dobile novac, treba da podnesu reformske agende Evropskoj komisiji, a glavnu riječ u odobravanju finansijskih sredstava imaće države članice EU. Isplate će biti dva puta godišnje, pod uslovom da partneri ispune kvalitativne i kvantitativne korake navedene u njihovim Reformskim agendama. Plan rasta za Zapadni Balkan pokrivaće period između 2024. i 2027. godine. Plan je da se za zemlje regiona obezbijedi šest milijardi eura – dvije milijarde eura u obliku grantova, odnosno bespovratne pomoći, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa veoma povoljnim ratama. Jovana ĐURIŠIĆ
Piše: Željko PEROVIĆ ambasador
Kada se govori o odnosima Crne Gore i Srbije, važno je uvijek isticati dvije nepobitne činjenice.
Prva je bliski odnos dva naroda, crnogorskog i srpskog. Negirati bliskost tih odnosa, sličnost, uzajamne veze, slobodarska stremljenja kroz istoriju, težnju za boljom budućnošću, na kraju i bliskost jezika, koji svako naziva po imenu svoje države, mogu samo neprijatelji i jednog i drugog naroda.
Druga činjenica jeste da je od nastanka ,,moderne srpske države“ do danas evidentna asimilatorska pretenzija većine srpskih intelektualnih i političkih elita prema državi Crnoj Gori, kao i negiranje crnogorskog naroda, njegove crkve i jezika.
NAČERTANIJE
Srpski ministar unutrašnjih poslova Ilija Garašanin napisao je Načertanije prije više od 150 godina (1844) za potrebe vladalačke dinastije Karađorđević. Bio je to nacionalistički tajni program stvaranja velike srpske države, prvi put javno objavljen 1906, kojim Srbija prisvaja teritorije Crne Gore, Bosne i Hercegovine, djelove Kosova (danas bi to bila mala ,,velika Srbija“). Srpska vojska ga je u značajnoj mjeri sprovela u djelo kroz stvaranje Kraljevine SHS 1918. godine, takozvane prve Jugoslavije. Zapravo proširene Srbije, imajući u vidu moć sa kojom je srpska buržoazija raspolagala i vladala. Početkom Drugog svjetskog rata (1941) ideolog četničkog pokreta Stevan Moljević napisao je novo sočinjenije - Homogenu Srbiju, program stvaranja Velike Srbije, koja bi obuhvatala više današnjih država: Crnu Goru, BiH, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, kao i djelove Hrvatske, Albanije, Bugarske, Rumunije i Mađarske (prava velika Srbija). Pobjedom antifašista (1945) program se izjalovio. Za nekoliko decenija ,,bratstva i jedinstva“ i čvrste maršalove ruke, tokom postojanja socijalističke Jugoslavije, program je tihovao. Ne zadugo. Sredinom devedesetih godina akademici SANU napisali su nezavršeni memorandum. Nikad objavljen kao zvaničan dokument, poslužio je za otpočinjanje razaranja zajedničke države. Uz, do tada, neviđene žrtve i destrukciju razbijena je jugoslovenska država. Jedina zajednica u kojoj su svi Srbi
Iz dijela parlamentarne većine iskazuju zabrinutost zbog kašnjenja objavljivanja rezultata popisivanja stanovništva
Postoje dva pravca djelovanja nacionalističkointegralističkog pokreta prema Crnoj Gori. Prvi je pokušaj narušavanja dobrih odnosa Crne Gore sa svim susjednim državama. Drugi je razbijanje Ustavom utvrđenog građanskog karaktera države i pokušaj etnofederalizacije Crne Gore. Planski i smišljeno, zvanični Beograd, uz svesrdnu pomoć instalirane marionetske vlasti, per dno i sistematski u kontinuitetu djeluje prema određenim djelovima Crne Gore. To je najvidljivije u oblastima Vasojevića na sjeveru i Boke na jugu
živjeli u jednoj državi. I za sva vremena se od strane srpskih elita presudilo ,,istorijskoj zabludi stvaranja Jugoslavije“. Ali se program opet izjalovio.
ZLA RADIKALSKA KOB
Kontinuitet se, međutim, ne prekida. Samo narativ mijenja nazive. Ljeta 2024. usvaja se Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda. Kao zvaničan dokument vladâ Republike Srbije i Republike Srpske. (odličnu analizu Deklaracije dao je univerzitetski profesor dr Dragutin Papović, Analitika, 5. avgust 2024) ,,Zla radikalska kob“, koja se više od vijek i po nadvija nad Srbijom i potencijalnim ,,srpskim zemljama“ i vlada, sa kratkim prekidom, skoro četiri zadnje decenije, pomenutom deklaracijom ozvaničila je politiku Beograda prema svom susjedstvu. Agresivnu nacionalističku politiku ,,srpskog sveta“ koja, zadirući u suverenitet država u okruženju, prijeti i ugrožava dostignuti nivo dobrosusjedskih odnosa uspostavljen nakon četiti rata koje je zvanični Beograd vodio, tvrdeći da u njima nije učestvovao. Ali je zato razaranje Dubrovnika od strane srpske JNA, zajedno sa Vukovarom, najvećoj sramoti tokom agresije na Hrvatsku, vrlo jasno pripisao Crnoj Gori. I na tome se, pored drugih neistina, do danas insistira. Deklaracija je praktično plebiscitarno, kao nekada memorandum, prihvaćena od strane cjelokupnog srpskog društva, SPC, kao i skoro cjelokupne opozicije u Srbiji i Republici Srpskoj. Deklaracija se, važno je napomenuti, osim Srbije, odnosi i na pomenute ,,srpske zemlje“ - Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i djelove Hrvatske. Time se sasvim jasno najdirektnije prijeti pomenutim susjednim državama, poništava njihova istorija i ugrožava teritorijalni integritet i suverenitet. Crna Gora je zasigurno jedan od glavnih ciljeva Deklaracije. Po svemu što se dešava posljednje četiri godine, uz svesrdnu saradnju kompletne
crnogorske vlasti, nakon avgusta 2020, Srbija vrši otvorenu agresiju na Crnu Goru. Posebno ukazujemo na dva pravca djelovanja nacionalističko/integralističkog pokreta prema Crnoj Gori. Prvi je pokušaj narušavanja dobrih odnosa Crne Gore sa svim susjednim državama. Skoro pa svakodnevno svjedočimo aktima smišljenim da pokvare odnose sa zvaničnim, nama prijateljskim, Zagrebom i Sarajevom. Cilj je da Crna Gora postane zavađena sa svima, usamljena i okrenuta samo prema ,,srpskom svetu“. Zamišljeni cilj, očigledno je, ne ide po planu. Zahvaljujući prije svega ,,čitanju“ zlog nauma i razumijevanju prijateljskih susjednih zemalja. Drugi je razbijanje Ustavom utvrđenog građanskog karaktera države i pokušaj etnofederalizacije Crne Gore. Planski i smišljeno zvanični Beograd, uz svesrdnu pomoć instalirane marionetske vlasti, perfidno i sistematski u kontinuitetu djeluje prema određenim djelovima Crne Gore. To je najvidljivije u oblastima Vasojevića na sjeveru i Boke na jugu.
DVA KRILA
Ni ovaj cilj se ne ostvaruje zamišljenim planom. I kao ni prvi, neće i ne može se ostvariti. Jer Vasojevići i Boka su dva prirodna krila Crne Gore, srasla uz njeno biće i njen istorijski hod. Dva oslonca, dva stuba koja je čine kompaktnijom i sigurnom, svojom na svome. Boka je Crnoj Gori bila vrata u svijet, naslonjena na nju, kao što je i Crna Gora prirodno naslonjena na taj jedinstveni fjord. Svi crnogorski vladari smatrali su je neodvojivom i sljubljenom sa liticama Lovćena, a Lovćen bratski vezan za Orjen. To pobratimstvo je neraskidivo bilo vezano kroz istoriju, bez obzira kome je Boka pripadala: Veneciji, Austriji…Vladari iz dinastija Crnojevića i Petrovića ostavili su u Kotoru i Boki upečatljive tragove i istorijske pečate. Crnogorski vladari i ratnici bdili su nad Bokom kroz čitavu istoriju, kao i nad sobom. A Crna Gora Boku doživljavala
kao dio sebe, neraskidivo vezanu za njene prirodne masive. Pa je odgovor na pitanje, uz koga i sa kim Boka jeste danas i zauvijek, osim sa Crnom Gorom, vrlo jasan! Slično je i sa Vasojevićima, koji su kroz istoriju težili Cetinju i tamošnjim vladarskim dinastijama. Ta težnja nije skrivana ni u toku turske okupacije. Svi odreda vasojevićki prvaci utirali su taj put i mišlju i djelom bili i ostali uz Cetinje i Crnu Goru. Od Mojsija Zečevića, te najznačajnije istorijske figure, pa preko vojvode Miljana Vukova i njegovih sinova Gavra i Todora, te đenerala Vešovića, ratnika i komandanta svih važnijih crnogorsko-vasojevićkih ratnih pohoda i mirovnih misija, do heroja Drugog svjetskog rata braće Danila i Nikole Lekića. Kada Njegoš šalje Mojsija Zečevića na pregovore sa Huseinbegom Gradaščevićem u Bosnu, on u pismu kaže: Šaljem Vam oca Mojseja, što sa njim uglavite sa nama ste uglavili! Kako visoko povjerenje. Kroz to povjerenje stvarala su se sva druga povjerenja! Među ovim velikanima nemoguće je zaobići ime i djelo Mihaila Lalića i Radovana Zogovića, koji su bili jasni i svojim životom i djelom da su Crnogorci i da njihovo književno djelo pripada korpusu nacionalne crnogorske kulture i literature. Ovi svjetionici, koji su i te kako svijetlili kroz crnogorske velike istorijske tmuše i borbe koje su vođene za opstanak, danas bi trebalo da su Vasojevićima ideja vodilja i putokaz i da za njima idu. Oni i te kako svijetle. To su crnogorske svjetiljke koje nijedno vrijeme ne može zatamniti. Ako tmuše budu veće – oni će jače svijetliti!
Oba krila, i Boka i Vasojevići, za Crnu Goru su jednako značajna i bez njih ona ne bi mogla letjeti, a sa njima su njeni letovi visoki, sa njima je Crna Gora pokazala svu nadmoć ljudskosti i visina do kojih se uzdigla. Sa tih visina je niko ne može spustiti, kao što ne može ni odvojiti njena, prirodno izrasla i za njeno biće i tijelo srasla krila, između kojih ne postoji granica.
Tihomir Dragaš kazao da je Monstat zauzeo stav da ne objavi rezultate popisa dok se ne završi izrada so vera i revizija njegovog koda
PODGORICA – Poslanik
Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović kazao je da sjednica Odbora za praćenje popisa hitno treba da bude zakazana.
- Socijalistička narodna partija izražava duboku zabrinutost zbog kašnjenja u objavljivanju rezultata popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Popis stanovništva je od suštinske važnosti za budući razvoj naše države, jer predstavlja osnovni alat za kreiranje odgovorne i transparentne politike u svim oblastima društvenog životanaveo je Božović.
Nerazumljivo je, kako kaže, da se proces „ovako značajan za državu i njene građane“ suočava s ovakvim vrstama prepreka.
- Odugovlačenje u objavljivanju rezultata popisa šalje lošu poruku o sposobnosti institucija da sprovedu ovako važan proces na vrijeme i efikasno. Nijesu samo u pitanju rezultati etničkih i kulturoloških pitanja, već je u interesu svih građana da imaju pristup tačnim informacijama koje će omogućiti dalji ekonomski, socijalni i politički razvoj naše države. Pozivam kopredsjednike skupštinskog Odbora za praćenje popisa da u što kraćem roku zakažu sjednicu ovog tijela i pozovu predstavnike Monstata da pruže javnosti odgovore koji nas sve tangiraju - dodao je Božović. Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović napisala je na mreži Iks da odgađanje objavljivanja rezultata popisa stanovništva „jeste prevršilo svaku prihvatljivu mjeru“. Ona je na mreži Iks napisala da su potpuno opravdane sve češće reakcije i kritike na ovu temu.
- Monstat je po zakonu obavezan da objavi rezultate popisa - naglasila je.
Bilo kakvo nuđenje novih izgovora, smatra Borovinić-Bojović, ne može opravdati ovoliko kašnjenje.
- To bi samo bacilo novu sumnju na moguću opstrukciju. Poštujte zakon i objavite rezultate popisa - poručila je ona.
Reagovao je i funkcioner Pokreta Evropa sad Tihomir Dragaš, koji je član Komisije za specifikaciju softvera. On je kazao da je Uprava za statistiku - Monstat zauzela stav da ne objavi rezultate popisa dok se ne završi izrada softvera i revizija njegovog koda.
- Softver je izrađen, pa je ostala revizija koda - naveo je on. Napominje da su, po informacijama iz Monstata, pristigle tri ponude i da se provjerava njihova ispravnost.
Iz Demokratske narodne partije poručili su da izvršnog direktora Monstata Miroslava Pejovića treba smijeniti jer rezultati popisa stanovništva nijesu objavljeni već devet mjeseci.
- DNP sa čuđenjem primjećuje da je gospodin Tihomir Dragaš, osim funkcije predsjednika borda TO Montenegro, izgleda postao i portparol Monstata u odbrani namjerne opstrukcije u objavljivanju rezultata popisa – reagovali su iz DNP-a.
Portparolka DNP-a Jovana Todorović saopštila je da im nije jasno da li je stav Dragaša i stav Monstata, pošto se oglasio i kao član Komisije za specifikaciju softvera i reviziju koda.
- Koliko god zvučala impresivno još jedna u nizu funkcija gospodina Dragaša, građani, a ni javnost nijesu nimalo impresionirani ovakvim i sličnim objašnjenjima zašto ni nakon devet mjeseci nemamo objavljene rezultate popisa - navela je Todorović. R. P.
Poneđeljak, 26. avgust 2024.
PODGORICA - Tokom
ljetnjih mjeseci, Crna Gora se suočava s povećanim izazovima u oblasti bezbjednosti hrane, usljed pojačanog uvoza i intenzivne domaće proizvodnje voća i povrća. Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković naglašava da izvještaji laboratorija ukazuju na značajan broj vraćenih ili uništenih primarnih, odnosno svježih poljoprivrednih proizvoda, kao i znatne količine prerađene hrane biljnog i životinjskog porijekla. Saopštio je da je Inspekcija Uprave za pet mjeseci zabranila stavljanje u promet 300 tona hrane.
U nastojanju da očuva visoke standarde bezbjednosti hrane, Đaković apeluje na građane da kupuju domaće proizvode, jer time ne samo da podržavaju domaću ekonomiju već biraju proizvode koji su prošli manje tretmana prerade, što garantuje veći kvalitet i bezbjednost.
Pojačani nadzor - I uvoz i domaća proizvodnja su u toku ljetnjih mjeseci pojačani zbog činjenice da je tada i povećan broj ljudi koji borave u Crnoj Gori, kao i intenzivne primarne poljoprivredne proizvodnje voća i povrća. Kroz izvještaje o ispitivanju koje dobijamo od naših laboratorija možemo reći da je najviše bilo vraćenih ili uništenih primarnih (odnosno svježih) poljoprivrednih proizvoda, ali i značajne količine prerađenih kako biljnog, tako i životinjskog porijekla - kazao je Pobjedi Đaković, dodajući da zbog kontrole ljetnje turističke sezone, kao i povećanog broja kontrola u toku ljetnjih mjeseci izvještaje za ovaj period donose po okončanju kontrole turističke sezone pa će se što je prije moguće naći dostupni na sajtu Uprave, kao i do sada. UN procjenjuje da Crna Gora godišnje baci više od 50.000 tona hrane. Inspekcija Uprave je za pet mjeseci zabranila stavljanje u promet 300 tona hrane. Đaković građanima preporučuje da uvijek čitaju
JOŠ JEDAN APEL: Direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković pozvao građane da kupuju proizvode domaćih proizvođača
Inspekcija Uprave za pet mjeseci zabranila stavljanje u promet 300 tona hrane. U nastojanju da očuva visoke standarde bezbjednosti hrane, Đaković apeluje na građane da kupuju domaće proizvode, jer time ne samo da podržavaju domaću ekonomiju već biraju proizvode koji su prošli manje tretmana prerade, što garantuje veći kvalitet i bezbjednost
podatke sa etikete, pravilno rukuju i pripremaju hranu kod kuće, kao i da obavijeste Inspekciju u slučaju bilo kakvih nepravilnosti.
- Svi objekti koji posluju sa hranom u Crnoj Gori moraju biti upisani u registar naše uprave i samim tim tada postaju predmet naše kontrole. Plan službenih kontrola donosi se na osnovu procjene rizika za svaku grupu proizvoda koja se kontroliše, a na osnovu perioda godine kao i faktora rizika za tu grupu proizvoda, a u skladu sa zakonskim propisima. Za sve vrste proizvoda iz sva tri sektora naše uprave postoje različiti mehanizmi kontrole. Kontrola domaće proizvodnje kreće na početku procesa proizvodnje kroz sprovođenje obaveznih mjera iz programa zaštite zdravlja biljaka, sjemena i sadnog materijala, zatim programima zdravstvene zaštite
životinja, i programima bezbjednosti hrane koje sprovodi uprava sredstvima opredijeljenim iz budžeta, dok za uvozne proizvode kontrola počinje na samom graničnom prelazu shodno pravilima iz ovih programa - objasnio je Đaković.
Uprava ima širok dijapazon nadležnosti za svaki tip proizvoda, a na osnovu specifičnosti postoji definisan mehanizam kontrole i ispitivanja. Đaković napominje da su i većinu svojih propisa uskladili sa EU propisima i da bukvalno svakodnevno rade na tome jer je pregovaračko poglavlje 12 veoma zahtjevno.
zaštita
- U 2024, kao i prethodnih godina, Vlada je budžetom predvidjela više od dva miliona eura za programe obavezne zdravstvene zaštite životinja. Procedure obavezne
Potrebno više inspektora koji kontrolišu granicu i unutrašnji promet
Vladimir Đaković ističe da Uprava za bezbjednost hrane mora povećati broj svojih inspektora.
-Naši inspektori kontrolišu i granicu i unutrašnji promet. Kako se radi o specifičnom kadru prvenstveno mislim na doktore veterinarske medicine, ali i na kvalitetne inženjere prehrambene tehnologije i poljoprivredne inženjere. Teško je na tržištu pronaći ovaj kadar, ipak smo ove godine raspisali konkurse za nekoliko novih radnih mjesta. Preporuke svih misija EU, koje smo do sada imali
zdravstvene zaštite sprovode veterinarske ambulante na terenu. Saradnja sa Veterinarskom komorom Crne Gore je na veoma visokom nivou i sve procedure se sprovode uspješno. Realizacijom ovih programa obezbjeđujemo da naši poljoprivrednici uzgajaju zdrave životinje, a to znači i da imamo zdravo mlijeko i meso koje potiče sa domaćeg tržišta. Napomenuo bih i da je Specijalistička veterinarska laboratorija Crne Gore značajan partner naše uprave u borbi za zdravlje životinja - ističe Đaković. Pored toga, kako napominje, korisnici su brojnih programa koje finansira Evropska komisija, EFSA (Evropska agencija za bezbjednost hrane) FAO, Svjetska banka, kao i mnogi drugi. Uspješno ih sprovode pa se kao rezultat odgovornog odnosa prema tim sredstvima otvaraju i novi programi koje dobijaju iz godine u godinu.
- Navešću samo rezultat vakcinacije divljih životinja iz vazduha - u Crnoj Gori od 2012. nije zabilježen nijedan slučaj bjesnila ni kod divljih ni kod domaćih životinja pa je WOAH (Svjetska organizacija za zdravlje životinja) proglasila Crnu Goru zemljom slobodnom od o ve bolesti, a do kraja 2024. očekujemo da to učini i EK - naglašava Đaković.
Osim sa veterinarskim, veoma uspješnu saradnju imaju i sa drugim institucijama u ispitivanju kvaliteta i bezbjednosti hrane kao što su IJZ, CETI, Biotehnički fakultet i drugi koji svakodnevno u svrhu zaštite zdravlja građana rade veliki broj ispitivanja hrane i drugih uzoraka biljnog i životinjskog porijekla.
r egistri - Svi domaći proizvođači, bez obzira koju vrstu hrane proizvode, moraju biti upisani u naše registre ukoliko žele da plasiraju svoje proizvode na tržište i kao takvi ulaze u programe monitoringa naše uprave. Mogu se pohvaliti da nivo odgovornosti naših proizviđača raste iz godine u godinu. Naravno ima i onih koji nijesu na visini zadatka ili nijesu prošli odgovarajuće obuke pa se takvi proizvođači sankcionišu ili im se zabranjuje stavljanje proizvoda na tržište. Zabrana može biti i privremena do otklanjanja uočenih nepravilnosti - kaže Đaković.
A nepravilnosti, kako objašanjava, zavise od tipa proizvodnje, a tiču se prerade nepoštovanja dobre higijenske prakse, hladnog lanca, sledljivosti i drugih principa definisanih Dobrom higijenskom praksom (GHP) ili HACCP sistemom, dok se u biljnoj proizvodnji uočavaju problemi sa upotrebom sredstava za zaštitu bilja.
- Smatram, ipak, da su kvalitet i bezbjednost domaćih pr oizvoda veoma dobri. U određenim mjerama smanjili smo upotrebu pesticida na našem tržištu, ali sve je u odgovornosti proizvođača. Inspektori za hranu redovno obilaze i tržnice i pijace i uzimaju uzorke proizvoda i na taj način se vrši kontrola. Ponovo ističem da kontrola počinje još na njivi, od primarne proizvodnje - ističe Đaković. Ove godine, naglasio je, iz Crne Gore izvezene su velike količine voća i povrća, najviše grožđa, lubenice i mladog krompira, ali i drugih kultura. Uprava je prilikom izvoza uzimala uzorke svih ovih pro-
u okviru pretpristupnih aktivnosti jesu da moramo povećati broj zaposlenih u našoj upravi, pa smo samim tim i ušli u izradu novog akta o unutrašnjoj sistematizaciji koji će biti završen u naredna dva mjeseca - poručuje Đaković.
Ove godine iz Crne Gore izvezene su velike količine voća i povrća, najviše grožđa, lubenice i mladog krompira. Uprava je prilikom izvoza uzimala uzorke svih ovih proizvoda i nigdje nije registrovana prekomjerna upotreba pesticida, kao ni korišćenje nedozvoljenih sredstava – kaže Đaković
izvoda i nigdje nije registrovana prekomjerna upotreba pesticida, kao ni korišćenje nedozvoljenih sredstava. - Mislim da ovaj podatak dovoljno govori da odgovornost proizvođača raste. Preporučujem potrošačima da prehrambene proizvode kupuju isključivo u registrovanim objektima, kod registrovanih proizvođača i distributera jer samo na taj način mogu kupiti bezbjedan proizvod. Preporučujem da posjete ,,Kutak za potrošače“ Uprave i tamo nađu set dobrih savjeta u vezi sa bezbjednošću hrane. Apelujem na potrošače da svaku nepravilnost prijave našoj upravi i garantujem da ćemo postupiti po svakoj utemeljenoj prijavi - kaže Đaković. Moli građane da kupuju što više domaćih proizvoda i da na taj način pomažu jačanje domaće ekonomije i kupuju proizvode koji su prošli manje tretmana prerade, što garantuje i bolji kvalitet i bezbjednost ovih proizvoda. n. Kovačević
Direktor kotorske bolnice za psihijatriju Aleksandar Mačić kaže da rade u teškim uslovima, specijalna ustanova za pacijente iz Uprave za izvršenje sankcija još „na dugom štapu“
KOTOR - Specijalna bolnica za psihijatriju „Dobrota“ nema svoje obezbjeđenje, a zaposleni se suočavaju sa brojnim problemima i otežanim uslovima rada - saopštio je za Pobjedu direktor te ustanove Aleksandar Mačić i dodao da u bolnici boravi oko 70 pacijenata kojima su sudovi odredili mjeru obaveznog liječenja, te da samo oni mogu ukinuti tu mjeru. Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) Pobjedi su saopštili da u „Dobroti“ boravi šest osoba lišenih slobode, ali nijesu precizirali kada bi mogla biti završena izgradnja specijalne zdravstvene ustanove, čime bi se rasteretila kotorska bolnica za psihijatriju.
Mačić je takođe istakao da je na liječenju šest osoba iz UIKS-a zbog, kako pojašnjava, pojave poremećaja tokom boravka u zatvoru.
- Postoji u našoj bolnici Odjeljenje za sudsko-forenzičku
psihijatriju kapaciteta - 21 postelja, koje je obezbijeđeno od licencirane firme za pružanje takvih usluga. Ostali su smješteni na drugim odjeljenjima – istakao je on. Posebno problematizuje to što bolnica nema svoje obezbjeđenje, ali kaže da su ušli u komplikovani proces dobijanja dozvola koje bi im omogućile da ostvare pravo na sopstveno obezbjeđenje.
MANJE INCIDENATA
I pored izuzetno teških uslova u kojima zaposleni rade, direktor „Dobrote“ naglašava da incidenata među pacijentima ima mnogo manje nego što bi se moglo očekivati.
U „Dobroti“ trenutno borave tri osobe po pravosnažnim presudama kojima je, uz izrečenu kaznu zatvora, izrečena i mjera bezbjednosti, obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, kao i tri osobe koje su upućene na konzilijarni pregled u ovu zdravstvenu ustanovu od ordinirajućeg psihijatra UIKS-a i zadržane na bolničko liječenje – saopštili su iz UIKS-a
- Prepunjenost bolnice, manjak radnika, loša infrastruktura koja se praktično ne može primijeniti, otežavaju uslove života i rada, tako da su incidenti uvijek mogući i povremeno se dešavaju i u najidealnijim uslovima, pa tako i kod nas – podvukao je Mačić. Sprovođenje pritvorenih u
Specijalnu bolnicu za psihijatriju „Dobrota“ vrše službenici UIKS-a iz odsijeka sprovodničkog obezbjeđenja (sprovodnici). Ipak, oni obavljaju samo funkciju sprovođenja, ali ne i čuvanja tih osoba dok se nalaze na liječenju, pojašnjavaju iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Tvrde da, od početka godine, nijesu zabilježeni slučajevi agresivnog ponašanja pritvorenih lica niti incidenata poput pokušaja bjekstva tokom sprovođenja u bolnicu.
Iz UIKS –a je Pobjedi saopšteno da u „Dobroti“ trenutno boravi ukupno šest oso-
ba lišenih slobode, od čega tri po pravosnažnim presudama suda kojima je uz izrečenu kaznu zatvora, izrečena i mjera bezbjednosti, obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi.
Na liječenju su i tri osobe koje su upućene na konzilijarni pregled u pomenutu zdravstvenu ustanovu od strane ordinirajućeg psihijatra UIKS-a i zadržana na bolničko liječenje.
Na upit kako napreduju radovi na izgradnji Specijalne zdravstvene ustanove u kompleksu UIKS-a, nijesmo dobili u precizan odgovor.
Dio drvoprerađivača uputio oštre poruke vršiocu dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama
PODGORICA – Drvoprerađivači, nezadovoljni uslovima sprovedenog javnog poziva, pozvali su vršioca dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića da objasni da li je to najpošteniji i najtransparentniji javni poziv ,,kako ga vršilac dužnosti predstavlja u javnosti ili se možda u pozadini krije jedna od najvećih korupcija, a možda i nezapamćena do sada u Crnoj Gori“. - Pozivamo Rajkovića da objasni crnogorskoj javnosti, ako je potrebno jednom privrednom društvu koje zapošljava deset radnika u istoj opštini
da ponudi cijenu od 120 eura po metru kubnom da bi pobijedilo privredno društvo koje zapošljava 100 radnika, a ponudi cijenu od 50 eura po kubiku, da li je to najpošteniji i najtransparentniji javni poziv - naveli su u saopštenju. Iz Uprave su ranije saopštili da su protesti drvoprerađivača politički motivisani, prvenstveno, kako su kazali, iz razloga što su spriječene sve krađe u državnim šumama i nema više nelegalnih otkupa. Drvoprerađivači su u odgovoru pozvali da objasni kako je moguće da su tri do četiri firme, odmah po objavljivanju uslova javnog poziva broj I, napravile
raspodjelu odjeljenja po javnom pozivu I pozivajući izvođače radova oko detalja dogovora u vezi sa sječom i izvozom. - Po izjavi vršioca dužnosti Rajkovića da je javni poziv I najuspješniji, sa najvećim brojem prodatih drvnih sortimenata preko početne cijene, da pokaže crnogorskoj javnosti odluke za preduzeće Pelengić-trejd iz Bijelog Polja koje je otkupilo
najveću količinu sirovine po javnom pozivu i uvjeri javnost sa bar jednom odlukom za navedeno društvo preko početne cijene – navodi se u saopštenju drvoprerađivača. Rajkovića su pozvali da pokaže javnosti odluke za firmu Timberking iz Rožaja, te da uvjeri javnost o svojoj istini i nevinosti u javnom pozivu I, bar jednom odlukom za
Iz Uprave za gazdovanje šumama su ranije saopštili da su protesti drvoprerađivača politički motivisani, prvenstveno, kako su kazali, iz razloga što su spriječene sve krađe u državnim šumama i nema više nelegalnih otkupa
- U toku su radovi na specijalnoj zdravstvenoj ustanovi za izvršenje mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, obavezno liječenje narkomana i alkoholičara, kao i liječenje lica u UIKS-u, koja imaju akutno psihičko oboljenje, kao i radovi na multifunkcionalnom objektu predviđenom za vjerske, kulturne, sportske i rekreatine aktivnosti lica lišenih slobode, objektu za zatvor otvorenog tipa i objektu nove glavne prijavnice – zaključuju iz UIKS-a. Pobjeda se ovim povodom obraćala i Ministarstvu pravde, međutim, do zaključenja ovog broja nijesmo dobili odgovor.
ALARM ZA PROMJENE
Posljednji incident koji je pokazao duboke probleme u Specijalnoj bolnici za psihijatriju „Dobrota“ je slučaj Nikšićanina Radoša Lješkovića koji je 25. aprila pobjegao iz bolnice. Policija je za njim tragala više od mjesec, a uhapšen je u Nikšiću 4. juna ove godine. Lješković je višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela, među kojima i pokušaj ubistva. Prilikom pretresa, policija je u njegovom stanu pronašla i oduzela vozilo visoke klase, manju količinu kokaina, kao i djelove vatrenog oružja. Mjesec kasnije, Lješković je pretukao pritvorenika M.S. na Odjeljenju za forenzičku-sudsku psihijatriju u „Dobroti“. Tužilac je naložio pribavljanje medicinske dokumentacije oštećenog, dodajući da će se naknadno izjasniti o eventualnoj kvalifikaciji djela. Slučajevi poput ovog predstavljaju ozbiljan alarm za sistem, jer je Specijalna bolnica za psihijatriju u Kotoru praktično bez zaštite, kapaciteti prepuni, a zaposleni su primorani da rade u otežanim uslovima. Jovana RAIČEVIĆ
to preduzeće - preko početne cijene u opštini Rožaje.
- Izjava Rajkovića da su naši protesti politički motivisani je toliko neozbiljna i netačna da je suvišno i komentarisati i za razliku od Rajkovića, naša borba je isključivo usmjerena za opstanak naših privrednih društava i naših radnika - naglasili su drvoprerađivači. Dodali su da se upravo Rajković sa pozicije vršioca dužnosti direktora Uprave itekako bavi politikom pozivajući se na patriotizam i poštenje.
- Vi do sada nezapamćeno zloupotrebljavate zvaničnu stranicu Uprave kao i vaš položaj vršioca dužnosti. Za razliku od vas, mi nijesmo političari već privrednici i isključivi i jedini cilj je poslovna politika naših privrednih društava, obezbjeđivanje stabilne proizvodnje i redovnih izmirenja poreza i doprinosa prema Poreskoj upravi i državi Crnoj Gori. S
obzirom da ste mladi postavljeni na ovako ozbiljnu i odgovornu funkciju, možda ste umislili da vam je sve dozvoljeno da možete kako hoćete i dokle hoćete u donošenju odluka, ne pitajući nikoga u našoj državi. Rekavši da je javni poziv zacimentiran i da ga niko ne može promijeniti u Crnoj Gori, dali ste sebi za pravo da blatite po nama koji časno obavljamo svoju djelatnost – naveli su drvoprerađivači. Rajkoviću su poručili da ne iznosi neistine o njima u javnosti. – Obavještavamo crnogorsku javnost da je razlika između vršioca dužnosti i nas da se mi ne bavimo korupcijom i da nijesmo pokucali na ičija vrata da nudimo novac. Ako ne objasnite do detalja gore navedeno, vi ste šef koruptivnog javnog poziva I objavljenog 11. jula i kao takav ste šef šumarske mafije – poručili su drvoprerađivači. S. P.
PROBLEMATIČAN PUT DO CILJA: Blokada saobraćajnica sve češći vid građanskih protesta, turistički poslenici kažu da se time nanosi šteta sezoni, a pravnici da se na taj način ugrožava sloboda kretanja i bezbjednost
Policija kojoj se prijavljuju protestna okupljanja, morala bi da procjenjuje o svakom slučaju pojedinačno da li postoji razlog da se eventualno ta okupljanja ograniče ili da im se skrati vrijeme održavanja.
Trebalo bi da se policija pozabavi time, da uradi nešto u tom pravcu – kaže
Veselin Radulović
satima u koloni, sigurno
doći, a možda neće
Uz sve uvažavanje ljudi koji protestuju i njihovih problema, mislim da nije spojivo sa zemljom koja živi od turizma da se protesti dešavaju u jeku sezone. Turista koji je došao u našu zemlju na odmor, bio satima u koloni, sigurno iduće godine neće doći, a možda neće nikad više – kaže Žarko Radulović
PODGORICA – Blokadama saobraćajnica kao vidom protesta krše se brojna prava građana koji ne učestvuju u njima. Krši se pravo na slobodu kretanja, a ugrožava se i javna sigurnost, dakle bezbjednost saobraćaja – kaže za Pobjedu advokat Veselin Radulović, dok je suvlasnik hotelske grupacije Montenegro stars Žarko Radulović poručio da je protestima na putevima nanijeta nesaglediva šteta turističkoj sezoni. Svakodnevni protesti i blokade ključnih saobraćajnica, kao i nepregledne kolone automobila – slika su na crnogorskim putevima u jeku turističke sezone. Učestala okupljanja nezadovoljnih građana na ulicama širom Crne Gore koja su postala svakodnevica, narušili su osnovna ljudska prava, prvenstveno pravo na slobodu kretanja, ugrozila bezbjednost u saobraćaju i nanijela enormnu štetu turističkim privrednicima i državnom budžetu.
UGROŽAVANJE PRAVA
Advokat Veselin Radulović smatra da su protestima prekršena osnovna ljudska prava, ugrožena javna sigurnost i bezbjednost u saobraćaju.
- Učestalim protestima koji su na neki način postali uobičaje-
ni u Crnoj Gori, mislim na blokade saobraćnica, nesporno je da se krše brojna prava drugih građana koji ne učestvuju u njima. Krši se pravo na slobodu kretanja, a ugrožava se i javna sigurnost, dakle - bezbjednost saobraćaja. O tome bi trebalo da vode brigu nadležni organi, prvenstveno policija kojoj se prijavljuju ta okupljanja. Ona bi morala da procjenjuje o svakom slučaju pojedinačno da li postoji razlog da se eventualno ta okupljanja ograniče ili da im se skrati vrijeme održavanja. Mislim da bi trebalo da se policija pozabavi time, da uradi nešto u tom pravcu – kaže Radulović.
On ističe da protesti mogu da izazovu saobraćajne nezgode. Iako su zahtjevi demon-
stranata uglavnom opravdani i legitimni, nije dozvoljeno da ostvarivanjem svojih prava ograničavate ili kršite prava drugih osoba.
- Taj balans ili odnos srazmjernosti morala bi da procjenjuje država po svakom pojedinačnom slučaju i da reaguje u slučaju ako se prava drugih krše, ugrožava javna ili bezbjednost u saobraćaju, kao što se u ovim slučajevima dešava više puta – smatra Radulović.
Ističe da tokom ljeta ionako imamo saobraćajne gužve zbog loše infrastrukture, a da protesti pogoršavaju situaciju, što ugrožava bezbjednost i veća je opasnost da se dese saobraćajne nezgode – poručuje Radulović.
RJEŠENJE PROBLEMA
Rješenje problema vidi u promjeni načina i mjesta protestovanja.
- Policija ima tu mogućnost da svaki protest pojedinačno razmotri, da procijeni da li ih zabraniti na način na koji se do sada organizuju. Mi-
slim da taj način protesta nije dobar, jer on usmjerava bijes običnih građana prema onima koji protestuju, a oni kojima su prava ugrožena treba da idu ispred vrata onih koji su razlog i koji su doveli do ugrožavanja tih prava, a to su organi vlasti na državnom ili lokalnom nivou – smatra advokat.
POSLJEDICE
Suvlasnik Montenegro stars hotel group Žarko Radulović kazao je za Pobjedu da su svakodnevni protesti širom zemlje nanijeli nesagledivu štetu turističkoj sezoni.
-Mi ove godine već trošimo iduću godinu. Ova godina nema ni trideset dana sezone, a iduće godine, daj bože, da se ne ponove ovoliki protesti –ističe Radulović. Kaže da se šteta ne može izmjeriti.
- Protesti utiču na imidž destinacije. Posljedice koje su nanijeli turističkoj sezoni vidjeće se kroz brojke jednog dana. Ionako smo u problemu sa saobraćajnom infrastrukturom, još dodatno svakodnevi štrajkovi, to je po meni nespojivo. Uz sve uvažavanje ljudi koji protestuju i njihovih problema, mislim da to nije spojivo sa zemljom koja živi od turizma, da se protesti dešavaju u jeku sezone. Turista koji je došao u našu zemlju na odmor, stajao satima u koloni, sigurno da iduće godine neće doći, a možda neće nikad više – kaže Radulović.
ZAKON
Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama definisao je da prostor na kojem će
Kola Hitne pomoći se teško probijaju kroz gužvu
Nerijetko smo svjedoci da kola Hitne pomoći ne mogu proći kroz gužvu na mjestima gdje se održavaju protesti, čime se ugrožava nečiji život.Izgleda da to organe vlasti ne dotiče. Oni koji su uzročnici problema, odnosno razlog tih okupljanja, ostaju daleko od očiju javnosti, njih to previše ne zanima.
Za funkcionere se ceste „čiste“
- Kada javni funkcioneri treba negdje da pođu, za njih se ceste „očiste“ i sva policija se stavi u službu njihovog nesmetanog prolaska, bilo da idu negdje službeno, bilo privatno. Njih najčešće ne zanimaju problemi koji su oni uzrokovali, što dovodi do toga da se masovno krše osnovna ljudska prava drugih u Crnoj Gori, smatra advokat Veselin Radulović.
biti organizovan protest mora biti prikladan, odnosno ne smije dovoditi do ugrožavanja ljudskih prava i sloboda, pored ostalog. - Prostor prikladan za javno okupljanje i javnu priredbu je javno mjesto za okupljanje ljudi čiji broj i identitet nije unaprijed određen i koje ne dovodi do ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih ljudi, njihovog zdravlja i bezbjednosti kao i imovine –propisano je Zakonom. Međutim, Zakonom nijesu pomenute saobraćajnice, ali zato su zaštićene institucije. - Za javno okupljanje i organizovanje javne priredbe navodi se da nije prikladan prostor koji se nalazi na udaljenosti 10 metara od objekta u kojem
je smještena Vlada Crne Gore, odnosno na udaljenosti 15 metara od objekata u kojima su smješteni Skupština Crne Gore, Predsjednik Crne Gore, i Ustavni sud Crne Gore –piše u Zakonu. Podsjetimo, godinu su obilježili četvoromjesečni protesti kod tunela Sozina, zatim protesti na putu Podgorica - Cetinje koji traju već pola godine, kao i protesti na magistrali u blizini granice sa Srbijom. Takođe, najavljena je i blokada auto-puta od strane drvoprerađivača. Time putovanje na sjever ili jug Crne Gore ostaje nemoguća misija. Do kada će takvo stanje trajati pitali smo ministarku turizma Simonidu Kordić, ali do zaključenja ovog broja Pobjede, odgovor nije stigao. Njegosava ŽIVANOVIĆ
U saobraćajnoj nesreći u Podgorici stradala žena Vozač nakon bjekstva uhapšen i određen mu je pritvor
PODGORICA – Podgoričanin Milanko Novaković (33) koji se sumnjiči da je u subotu veče usmrtio pješaka i pobjegao sa mjesta nesreće, uhapšen je i određen mu je pritvor do 72 časa.
- Osumnjičeni je upravljao vozilom, ne obrativši pažnju na pješaka M.Đ, koja je sa psom prelazila kolovoz. On je udario u nju i psa, usljed čega je nastupila smrt žene. Osumnjičeni se nije zaustavio da joj pruži pomoć - saopšteno je iz ODT.
U saobraćajnoj nesreći koja se u subotu oko 22.15 sati dogodila u Bulevaru Ivana Crnojevića u Podgorici poginula je M. Ð. koja je bila pješak, a Novaković, koji je udario vozilom, pobjegao je sa lica mjesta. R. P.
Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Bar uhapsili dva sedamnaestogodišnjaka Mladići teško povrijedili stranog
PODGORICA - Pripadnici
Odjeljenja bezbjednosti
Bar uhapsili su dva sedamnaestogodišnja maloljetnika osumnjičena za nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, saopšteno je iz Uprave policije. Iz policije su rekli da su maloljetnici, nakon kraćeg verbalnog sukoba, fizički napali stranog državljanina, dok su
se nalazili na autobuskom stajalištu u Sutomoru. Kako su naveli, maloljetnici su stranom državljaninu zadali udarce u predjelu glave i tijela i nanijeli mu teške tjelesne povrede, koje su konstatovane u izvještaju ljekara specijaliste. – Oni su u zakonskom roku privedeni postupajućem tužiocu za maloljetnike na dalju nadležnost – kaže se u saopštenju. S. P.
Cetinjska policija uhapsila osamnaestogodišnjaka
PODGORICA - Cetinjska policija uhapsila je M.L. (18), osumnjičenog za silovanje, saopšteno je iz Uprave policije. Iz policije su rekli da se M.L. tereti za krivično djelo silovanje u sticaju sa krivičnim djelom neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka na štetu maloljetne osobe stare 16 godina. - Po nalogu višeg državnog tužioca, koji je upoznat sa događajem, M.L. je uhapšen - navodi se u saopštenju. S.P.
Više osoba narušilo javni red i mir na Žabljaku Uhapšen mladić
zbog napada na policajca
PODGORICA - Službenici policije uhapsili su na Žabljaku A. P. (19) iz Podgorice, osumnjičenog za napad na policajca, saopšteno je iz Uprave policije. Navodi se da su pripadnici žabljačke policije juče oko jedan sat i 35 minuta, prilikom obilaska užeg gradskog jezgra, primijetili da na Trgu durmitorskih ratnika više osoba narušava javni red i mir verbalnom raspravom, a nakon toga i guranjem. – Policijski službenici su tim osobama izdali upozorenje, a onda i naređenje da prekinu sa svađom i odlože staklene flaše koje su držali u rukama, međutim, one su se oglušile o naređenje i nastavile sa guranjem – kaže se u saopštenju. Iz policije su rekli da je nakon toga jedna od njih udarila flašom u glavu drugu osobu, a po-
PODGORICA - U Plužinama rano juče dvije osobe su parkirale automobil na ulaz u zgradu Hitne pomoći u tom gradu i oštetile vrata, a sumnja se da je jedna od tih osoba na kratko oduzela i vozila sanitetsko vozilo.
To je saopštio direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) Vuk Niković, navodeći da je brzom reakcijom policije u kratkom roku omogućen nesmetan rad ekipe Hitne pomoći u Plužinama. Niković je kazao da je do incidenta došlo oko tri sata juče ujutro.
– Dva N. N. lica su prvo parkirala auto na sami ulaz Hitne pomoći i oštetile vrata, a sumnja se da je jedna osoba čak i u kratkom periodu uzela sanitetsko vozilo Hitne pomoći i vozila ga kroz grad – naveo je Niković u saopštenju.
On je rekao da su mu zaposleni kazali da u tom periodu nije bilo pacijenata, a ni kućnih posjeta. – Uposleni su bili na svojim radnim mjestima. Razlog ovakvog incidenta za sada je nepoznat – dodao je Niković. Kako je kazao, Uprava policije i Tužilaštvo preduzimaju sve zakonske radnje prema počiniocima tog incidenta. – Naložio sam izuzimanje video nadzora jedinice, GPS signala kretanja vozila, kao i snimak prednje kamere u vozilu koji će biti predati tužilaštvu - istakao je Niković. On je naglasio da će, kao di-
PODGORICA - Uprava policije apelovala je juče na vozače da odgovornim ponašanjem i strpljivom vožnjom doprinesu svojoj i ukupnoj bezbjednosti u saobraćaju i smanjenju broja nezgoda sa najtežim posljedicama.
Incident u Plužinama
rektor Zavoda, preduzeti sve zakonske radnje iz svoje nadležnosti, kako bi se počinioci najoštrije sankcionisali i omogućio nesmetan rad medicinskim radnicima. Niković je naveo da se i u jedinici Hitne pomoći Danilovgrad juče oko jedan sat dogodio incident na nivou verbalnog ekscesa, koji je promptnom reakcijom policije riješen. – Ovim putem odajem v eliku zahvalnost Upravi policije koja shodno svojim o vlašćenjima omogućava nesmetan rad uposlenima
ZHMP - rekao je Niković. On je najavio da će uskoro biti pokrenut pilot projekat obezbjeđenja svih jedinica Zavoda uz podršku Uprave policije, Ministarstva zdravlja, Fonda zdravstva i posebnog sistema nadzora i obezbjeđenja objekata. S. P.
Uprava policije uputila apel vozačima da budu odgovorni
Za 24 sata na crnogorskim putevima stradale tri osobe
tom i policijskog službenika, nakon čega je pobjegla.
- Tu osobu sustigli su policijski službenici, identifikovan je A. P. (19) iz Podgorice i uhapšen - navodi se u saopštenju. Iz policije su rekli da je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima kvalifikovao krivično djelo – napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti u sticaju sa krivičnim djelom laka tjelesna povreda.
Kako su kazali, A. P. je uz krivičnu prijavu priveden na dalju nadležnost postupajućem tužiocu.
- Policija preduzima dalje mjere i radnje u odnosu na cjelokupni događaj, u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti i eventualne odgovornosti ostalih učesnika koji su identifikovani - navodi se u saopštenju. S. P.
-Pored pojačanih aktivnosti i prisustva saobraćajne policije na putnim pravcima, preventivnih, ali i pojačanih represivnih mjera prema učesnicima u saobraćaju i brojnih apela, na putevima u Crnoj Gori samo u protekla 24 časa dogodio se veći broj saobraćajnih nezgoda, u kojima su život izgubile tri osobe, od čega dva pješaka u Podgorici. Uzimajući u obzir da je vrhunac se-
zone u toku, te da je na našim putevima prisutan višestruko veći broj vozila, policijski službenici ulažu velike napore da obezbijede nesmetano odvijanje saobraćaja, bez većih zastoja, ali i u okviru realnih mogućnosti, prvenstveno da svojim preventivnim, ali i represivnim aktivnostima utiču na smanjenje broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama – poručeno je iz Uprave policije. S.P.
PODGORICA – Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) razvila je mobilnu aplikaciju koja omogućava korisnicima slanje poziva u pomoć direktno sa njihovih mobilnih uređaja, koristeći GPS tehnologiju za precizno određivanje geografske pozicije. Kako je saopšteno iz UPSUL-a, aplikacija SafeSea.me trenutno je dostup -
na za preuzimanje na Google Play Store platformi, uskoro će biti i dostupna i na platformi App Store. - Cilj je da korisnici, kada se nađu u nevolji na moru, preko aplikacije SafeSea.me pozovu pomoć, čime će se omogućiti automatsko generisanje njihove geografske pozicije i slanje nadležnim službama za traganje i spašavanje. Korisnici preko nje mogu direktno pozvati broj 129 za hitne
slučajeve - naveli su. Kako su kazali, aplikacija pruža detaljnu vremensku prognozu i ažurirane oglase za pomorce, osiguravajući sve potrebne informacije za sigurnu plovidbu crnogorskom obalom. Takođe, preko aplikacije SafeSea.me korisnici mogu prijaviti prekršaje u pomorskom saobraćaju, doprinoseći na taj način boljoj sigurnosti na moru. - Registracija korisnika je oba-
vezna kako bi se osigurala efikasna komunikacija u hitnim situacijama. Aplikacija je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku, a više informacija korisnici mogu pronaći na sajtu www.safesea.me - navodi se u saopštenju. SefaSea.me je projekat Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, uz podršku Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore.
POBJEDA ISTRAŽUJE: Ko je dozvolio da se otpad iz nekadašnjeg brodogradilišta u Bijeloj tajno zakopava širom države umjesto da bude izvezen, kako je predviđeno projektom koji je finansirala Svjetska banka
NIKŠIĆ – U priču o nekoliko stotina, a možda i hiljada tona otpada među kojim ima i grita koji je deponovan u Straševini u Nikšiću moraće, po svemu sudeći, da se uključi Specijalno državno tužilaštvo. Nakon što su Nikšićani, krajem jula, zabrinuti za svoje i zdravlje životne sredine slučaj prijavili lokalnoj upravi, Agenciji za zaštitu životne sredine i Upravi za inspekcijske poslove, saznajemo da je otpad slične sadržine deponovan na još nekoliko lokacija u toj opštini (kod Gračanice), zatim kod izvorišta Bolje sestre u Podgorici, u Mokrinama i Podima kod Herceg Novog... te da se takve aktivnosti sprovode tokom proteklih godinu-dvije.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kojim od jula ove godine rukovodi Damjan Ćulafić, nijesu se oglašavali ovim povodom. Iz Agencije za zaštitu životne sredine, na čijem je čelu Milan Gazdić, saopšteno je da nijesu izdali dozvolu za deponovanje otpada u Straševini.
JESTE GRIT, NIJE GRIT Početna dilema nakon što su mještani prijavili slučaj inspekciji i Agenciji da li je otpad deponovan u Straševini grit - riješena je: potvrđeno je da jeste. Potvrđeno je i da je riječ o gritu koji potiče iz nekadašnjeg Brodogradilišta Bijela. Međutim, nema odgovora na pitanje kako je tolika količina otpada prošla kroz kapije te firme i ko je ucrtao lokacije na kojima će biti zakopan. Da posla nijesu čista potvrđuje više Pobjedinih sagovornika koji su posredno učestvo-
Stotine tona otpada tajno je zakopano na nekoliko lokacija u Nikšiću, Podgorici, Herceg Novom... Specijalno državno tužilaštvo treba da zakuca na vrata Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za inspekcijske poslove, kompanije „Valgo Montenegro“, koja je realizovala projekat, i austrijske „Inter Geo“, koja je bila nadzorni organ, nekih NVO, CETI-ja i svih pojedinaca koji „šićare“ na račun našeg zdravlja. Put do istine vodi preko njih – konstatuje sagovornik Pobjede
vali u realizaciji tog ključnog ekološkog projekta, značajnog i za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27. – Da su posla čista zar bi se stotine tona tog otpada pod velom tajne razvozile po Crnoj Gori i deponovale na više lokacija, neke udaljene više od stotinu kilometara bez znanja mještana, opštine, a kako se sada predstavlja i države, što je nemoguće. Neko je to morao znati, odobriti, nijesu firme koje su ga razvezle same pošle u Bijelu, utovarile ga, ucrtale lokacije gdje da ga zakopavaju – kaže jedan od sa-
Predstavnici naselja Straševina i Kličevo danas će o problemu deponovanog otpada razgovarati sa predsjednikom opštine Markom Kovačevićem. Zahtijevali su da sastanku prisustvuju predstavnici Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za inspekcijske poslove.
Podsjetimo, mještani ta dva naselja su u dva navrata protestovali kod Budoša blokadom sao-
braćaja prema Podgorici. Zahtijevaju da se otpad ukloni ne samo iz Straševine, već iz Nikšića jer je Uprava za inspekcijske poslove naložila firmi koja ga je tu deponovala da ga premjesti. Informisani su, nezvanično, da se nova lokacija nalazi pored Gračanice.
– Znači, neće da rješavaju problem, već ga samo premještaju. Nećemo dozvoliti da se otpad seli iz Nikšića u Nikšić. Nećemo da ga proslijedimo komšijama – poručili su mještani.
govornika.
Podsjeća da je u martu 2021. godine veliku buru izazvala tvrdnja Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) da je u saradnji sa Regionalnom mrežom za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije (OCCRP) došla do saznanja da se krajem 2019. godine skoro 4.000 tona toksičnog grita iz Crne Gore nalazilo u ukrajinskoj luci Herson. – Dodatni je problem bila tvrdnja da je riječ o opasnom gritu iz kompleksa Porto Montenegro u Tivtu, jer projektom koji finansira Svjetska banka taj
otpad nije obuhvaćen. Tadašnje ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma demantovalo je da je riječ o gritu iz Porto Montenegra, jer je, kazali su, fizički razdvojen pa nije moglo doći do miješanja, da otpad nije opasan te da je do nesporazuma došlo zbog administrativne greške i neadekvatne analize u Ukrajini. Priča je nakon toga zamrla. O gritu ni MANS ni niko drugi nije ni pisao ni pričao. Sve do sada, kad su se pobunili mještani Straševine i Kličeva – navode sagovornici Pobjede. Očekuju, kažu, da država rea-
guje i da sve ne stane na dva-tri novinska članka i blokade Budoša. Uostalom, pitaju svi, ako materijal nije opasan - zašto se negdje bliže Bijeloj ne odlaže i zašto nije sve propraćeno odgovarajućom dokumentacijom.
– Ova priča je više od toga i ne smije se staviti pod tepih. Ovaj ekološki projekat vijeka je zapravo prevara vijeka. Zamislite otpad zakopan pored vodoizvorišta Bolje sestre sa kojeg se vodom snabdijeva cijelo Crnogorsko primorje! Nadležni moraju da kažu o čemu se radi. Kako su ustvrdili prije godinu da je kompletan otpad izvezen, a sad stotine i stotine tona zakopavaju širom Crne Gore? Otkud ovaj otpad, zašto ćute? Ova priroda i zemljište su zajednički, ne truju samo Straševinu, Gračanicu, otrov kroz zemlju ide do podzemnih voda, a njima do rijeka. Očigledno je da će istinite odgovore dati samo ako se uključi Specijalno državno tužilaštvo. Treba SDT da zakuca na vrata resornog ministarstva, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za inspekcijske poslove, kompanije „Valgo Montenegro“, koja je realizovala projekat, i austrijske „Inter Geo“, koja je bila nadzorni organ, nekih NVO, Centra za ekotoksikološka ispitivanja i svih pojedinaca koji su „ušićarili“ na
Grit je klasifikovan kao opasna vrsta otpada. Nastaje nakon antikorozivnih intervencija na brodskim čeličnim površinama - pjeskarenjem, kada se abrazivom pod jakim vazdušnim pritiskom skidaju sa njih obrasline, stara boja i korozija.
Analiza CETI-ja je pokazala da otpad zakopan u Straševini nije opasan. Mještani, međutim, sumnjaju u tu analizu i najavljuju da će raditi novu. Sagovornik Pobjede podržava njihov naum. -Uzorci za analizu su uzeti sa površine zemlje ili sa male dubine. Prethodno je opasni grit pomiješan sa zemljom. Sve je to urađeno namjerno kako bi analiza pokazala da nije opasan. Inače, Zakon o upravljanju otpadom zabranjuje miješanje različitih vrsta opasnog otpada i miješanje opasnog sa neopasnim otpadom. Pod miješanjem opasnog otpada smatra se i razrjeđivanje opasnih materija – ukazuje Pobjedin sagovornik.
račun našeg zdravlja. Ne tvrdim da su svi krivci, ali put do istine svakako vodi preko njih. Umjesto da se oslobodimo jedne crne ekološke tačke, dobili smo ih više – konstatuje jedan od sagovornika Pobjede.
KREDIT SVJETSKE BANKE
Projekat remedijacije u nekadašnjem Brodogradilištu Bijela u Herceg Novom počeo je 2018. godine, a posao je povjeren francuskoj kompaniji „Valgo“. Riječ je o segmentu projekta ,,Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, koji iz zajma Svjetske banke realizuju Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja iz kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj vrijednog 50 miliona eura. Iz Agencije za zaštitu životne sredine saopšteno je da je u februaru 2022. godine ,,nakon izrade projekta remedijacije i sprovedenog međunarodnog tendera, izvezeno 62.425 tona grita od ukupno 68.073 tone“. Izvoz grita je okončan u februaru 2022. godine, a kontaminiranog zemljišta u julu 2023. U toku projekta izvezeno je i 400 tona zauljanog otpada, 2.368 tona azbesta, 72 tone zauljanog čvrstog otpada i jedan kontejner velikih vreća u kojima je bio upakovan grit. Za posao u Bijeloj Svjetska banka je opredijelila 23 miliona eura, prvobitno je trošak za taj posao bio procijenjen na 12,7 miliona eura. Ratko PERošEVIć
PODGORICA - Crna Gora, sa jedinstvenim geološkim resursima i spektakularnim prirodnim formacijama, predstavlja još nedovoljno neotkriveni dragulj za ljubitelje geoturizma. Od dramatičnih vrhova Prokletija do dubokih kanjona Tare i kristalnih jezera Durmitora, Crna Gora nudi fascinantne geološke fenomene koji čekaju da ih otkriju zaljubljenici ovog vida turizma. Kako, u razgovoru za Pobjedu, ističe prof. dr Velibor Spalević - Crna Gora je pravo blago za one koji žele dublje da razumiju snagu prirode koja oblikuje našu planetu.
Geoturizam ovdje nije samo putovanje kroz predivne predjele, već i kroz vrijeme, kroz priču o Zemlji o kojoj još učimo. Ovaj vid turizma omogućava putnicima ne samo da vide, već i da razumiju prirodne procese koji su oblikovali našu planetu. To je putovanje koje povezuje ljepotu i znanje, pružajući posjetiocima dublje razumijevanje i omogućuje divljenje prema svijetu oko nas.
Bogata priroda - Dok istražujete pećine okićene stalaktitima, kada se umivate kristalno čistim vodama gorskih očiju naših jezera ili prolazite skrivena krška polja, shvatate da je Crna Gora mjesto gdje priroda tokom stvaranja nije škrtarila, a da sa istorijom diše zajedno, stvarajući iskustvo koje ostavlja bez daha. Ovdje, svaka stopa zemlje, svaka stijena čuva još neispričane priče o milenijumima evolucije, pružajući posjetiocima priliku da se povežu
Island, Španija,
Novi
Zeland - kao primjer
Prema riječima prof. dr Spalevića, Island je poznat po svojoj uspješnoj primjeni geoturizma kroz obilaske vulkanskih područja, geotermalnih izvora i spektakularnih geoloških formacija, što je postalo ključna atrakcija i ekonomski pokretač za ovu zemlju. - Španija, sa Geoparkom Las Loras, koristi geološke resurse za privlačenje turista kroz edukativne ture i očuvanje prirodnih resursa. Takođe, Novi Zeland nudi geoturističke ture kroz vulkanska područja i geotermalne zone, što pokazuje uspješan model integracije geoturizma u širi turistički sektor - ističe Spalević
sa nečim mnogo većim od sebe, usisavajući dobru energiju ovog prostora. Geoturizam u Crnoj Gori nije samo uživanje u predivnim pejzažima – to je poziv na avanturu, istraživanje i očuvanje prirode, prilika da se približimo prirodi na način koji istovremeno edukuje i inspiriše - poručuje Spalević. Dodaje da je istraživačima neka pećina, planina ili dolina, ne samo uživanje već i neprestano učenje sa porukom kako ih sačuvati za buduće generacije. - Ova posebna vrsta turizma otkriva čarobnu sinergiju prirode i nauke, nudeći posjetiocima jedinstveno iskustvo koje se kasnije pamtiti cijeli život - poručuje Spalević, koji navodi ključne geolokacije njegovih istraživanja, kao što su Prokletije, Gornje Polimlje, Šekular i Gornja Sela. Po njegovim riječima, Nacionalni park Durmitor i kanjon Tare nude spektakularne geološke formacije, uključujući duboke kanjone i glacijalna jezera, dok Skadarsko jezero, najveće na Balkanu, pruža uvid u složene hidrološke i sedimentne procese.
stijene i pećine
- Boka Kotorska fascinira raznovrsnošču, vertikalno uzdignutim stijenama koje se ogledaju u vodama Jadrana, nadvijajući se nad uskim pojasom obale. Dok pećine poput one nad Vražjim firovima, te Lipa i pećina Vrelo nude na uvid i uživanje oka impresivne speleološke formacije. Ove lokacije pružaju jedinstvene mogućnosti za istraživanje i razumijevanje geobaštine Crne Gore - kaže Spalević. On objašnjava da je geoturizam specifična vrsta turizma koja se fokusira na istraživanje i uživanje u geokarakteristikama i prirodnim formacijama, kao što su stijene, pećine, u nekim zemljama i vulkani i fosili, uvijek sa naglaskom na očuvanje i edukaciju o njima. Pogled se usmjerava na geoprocese, sedimentne slojeve i mineralne depozite, pružajući posjetiocima mogućnost razumijevanja geoloških fenomena. Edukacija i interpretacija, putem vodiča i interpretativnih centara, ključne su komponente, dok geoturizam teži očuvanju prirodnih resursa kroz održivo upravljanje. Takođe, može se kombinovati sa ekoturizmom, arheoturizmom, kulturnim i avanturističkim turizmom, nudeći sveobuhvatan doživljaj prirodnih i kulturnih aspekata. Razvoj geoturizma može donijeti ekonomske koristi lokalnim zajednicama kroz stvaranje radnih mjesta i unapređenje infrastrukture. Spalević objašnjava da se geo-
Geoturizam u Crnoj Gori nije samo uživanje u predivnim pejzažima – to je poziv na avanturu, istraživanje i očuvanje prirode, prilika da se približimo prirodi na način koji istovremeno edukuje i inspiriše - poručuje Spalević
turizam razlikuje od drugih oblika turizma fokusiranjem na geokarakteristike i procese, dok ekoturizam obuhvata širi spektar prirodnih fenomena i biološke raznovrsnosti.
- Za razliku od vidova turizma koji istražuju kulturne i istorijske aspekte, geoturizam se specifično bavi prirodnim geoosobitostima, a može biti povezan sa kulturnim elementima ako su geolokaliteti koje istražujemo dio kulturne baštine. Dok avanturistički turizam nudi fizičke izazove kao što su planinarenje i rafting, geoturizam se fokusira na istraživanje i razumijevanje geoloških fenomena. Ukratko, geoturizam pruža jedinstven uvid u prirodne procese koji su oblikovali Zemlju, omogućavajući posjetiocima da istraže i cijene prirodne geoljepote i značajobjašnjava Spalević.
Geoturizam kako je istakao je kod nas u sjenci masovnog turizma, ali je u uzletu, s obzirom na prirodne georesurse i atrakcije koje naša zemlja nudi.
- U posljednjim godinama, geoturizam postaje važan segment turističke ponude, sa fokusom na očuvanje prirodnih resursa i pružanje edukativnih iskustava posjetiocima. Geoturisti u Crnoj Gori mogu uživati u raznovrsnim aktivnostima koje omogućavaju istraživanje prirodnih i geofenomena. Za promociju geoturizma u Crnoj Gori mo-
Ekonomske koristi za opštine
Spalević navodi da bi geoturizma donio značajne ekonomske koristi za lokalne zajednice, uključujući povećanje prihoda kroz turističke aktivnosti i ulaznice, stvaranje novih radnih mjesta u sektorima poput vođenja tura, ugostiteljstva i zanatskih djelatnosti, kao i podršku malim preduzetnicima koji nude lokalne proizvode i usluge. - Povećani prihod od turizma može biti reinvestiran u poboljšanje infrastrukture, dok povećana potražnja za lokalnim proizvodima može stimulisati poljoprivredu i proizvodnju hrane - smatra Spalević.
gu se organizovati različite inicijative, naučni skupovi i projekti koji će povećati vidljivost, privući posjetioce i unaprijediti iskustvo geoturista - smatra Spalević.
Važno je, po njegovim riječima, raditi na razvoju edukativnih tura i edukovanju vodiča. Organizovati specijalizovane edukativne ture i vođene obilaske kroz ključne geolo-
kalitete, uključujući pećine, kanjone, jezera i kraške formacije. Angažovati stručnjake iz oblasti geo-prirodnih nauka, poznavaoce geologije i speleologije, koji će posjetiocima pružati detaljne informacije o geofenomenima i procesima. geoBa ština
Ovim bi kako Spalević naglašava, povećali svijest o geobaštini i obogatili iskustvo posjetilaca kroz obrazovne sadržaje. - Potrebno je kreirati tematske turističke rute, koje povezuju različite geoturističke lokacije u Crnoj Gori. Na primjer, kombinovana ruta koja uključuje obilazak pećina, kraških formacija i kanjona. Ove rute
svog novog geoturističkog identiteta
mogu biti označene i dostupne u obliku mapa i aplikacija za mobilne telefone. Cilj je da ovim olakšamo planiranje putovanja i povećamo pristup različitim geoatrakcijamaobjašnjava Spalević dodajući i da je organizovanje geoturističkih manifestacija i festivala jedan od vidova promocije. - Komunikacija turističkih agencija sa stručnjacima iz oblasti geonauka, blogerima i medijima je jedan od bitnih koraka razvoja geoturizma. Ovo bi značajno pospješilo promociju geoturizma u Crnoj Gori. Korisno je organizovati pres putovanja, promotivne kampanje i saradnju sa influenserima koji mogu pomoći u širenju informacije o geoturističkim atrakcijama. Uporedo sa tim, potrebno je uvođenje održivih praksi u organizaciji geoturističkih aktivnosti, kao što su očuvanje prirodne sredine, minimiziranje uticaja na ekosistem i edukacija posjetilaca o očuvanju prirode - tvrdi Spalević, dodajući i da je potrebno uspostaviti sistemsku podršku lokalnim zajednicama u razvoju turističkih usluga povezanih sa geoturizmom, uključujući tu obuke za lokalne vodiče, razvoj izrade suvenira i paralelno gastronomskih ponuda koje odražavaju geoturističke teme.
- Geoturizam koji je u povoju u Crnoj Gori suočava se sa nekoliko ključnih izazova, uključujući potrebu za očuvanjem
prirodnih resursa, nedostatak adekvatne infrastrukture i nedovoljnu edukaciju vodiča. Prekomjerno posjećivanje pojedinih specifičnih lokacija može dovesti do oštećenja geoformacija, dok nedostatak označenih staza i informativnih centara otežava pristup i bezbjednost posjetilaca - smatra prof. Spalević dodajući da finansijska ograničenja mogu usporiti razvoj potrebne infrastrukture, dok loša promocija smanjuje prepoznatljivost destinacija.
- Sezonske varijacije i zavisnost o vremenskim uslovima mogu uticati na broj posjetilaca. Kako bi se ove prepreke prevazišle, potrebno je investirati u održivu infrastrukturu, obuke za vodiče, efikasne marketinške strategije i integraciju lokalnih zajednica u razvoj geoturizma - poručuje Spalević. Ističe da bi lokalne zajednice mogle prepoznati ekonomsku korist u vidu povećanja prihoda i zapošljavanja, kao i unapređenja infrastrukture i očuvanja prirodne baštine.
- Međutim, postoji i zabrinutost zbog mogućih negativnih uticaja na prirodu, kao što su oštećenje ekosistema kao i nedostatak uključivanja lokalnih stanovnika kod donošenja odluka. Ključ za uspjeh leži u balansiranju ovih interesa kroz transparentan pristup, održive turističke prakse i aktivnu saradnju sa lokalnim zajedni-
cama kako bi se osigurala ravnoteža između koristi od turizma i očuvanja prirodnih i kulturnih resursa - kaže naš sagovornik.
Prof. dr Velibor Spalević smatra da treba raditi na razvoju i održavanju veb stranica i mobilnih aplikacija. - Ovim bi učinili pristupačnim informacije o geoturističkim lokacijama, rutama, dostupnim aktivnostima i vođenim turama. Ovdje bi mogli uključiti interaktivne karte, multimedijalne sadržaje i opcije za onlajn rezervacije. Cilj je povećati vidljivost geoturističkih ponuda i omogućiti lakši pristup informacijama za potencijalne posjetioceporučuje Spalević.
Geoturizam, kako naglašava, može doprinijeti očuvanju prirodnih resursa i okoline. - Očuvanje prirodnih resursa može se sprovesti kroz edukaciju posjetilaca o značaju prirodne baštine, promociju održivih turističkih praksi, kao i kroz podršku uspostavljanju zaštićenih područja. Povećanje svijesti o očuvanju, razvoj zaštićenih područja, kao i korišćenje prihoda od turizma za projekte očuvanja, pomažu u očuvanju prirodnih resursa. Saradnja sa lokalnim zajednicama osigurava da se prirodni i kulturni resursi adekvatno zaštite, dok promocija ekoloških tehnologija smanjuje negativan uticaj turizma na okolinu. Kroz ove pristupe, geoturizam može balansirati turističke aktivnosti sa očuvanjem prirodnih resursa doprinoseći dugoročnoj zaštiti prirodne baštine Crne Gore - smatra Spelavić.
Objašnjava da se obrazovanje i obuka vodiča i stručnjaka za geoturizam osiguravaju kroz specijalizovane programe i kurseve u saradnji sa univerzitetima i turističkim organizacijama, a obuke i sertifikacije, kao i terenske obuke pružaju praktično iskustvo. - Organizovanje radionica i seminara omogućava kontinuirano usavršavanje i razmjenu znanja, dok saradnja sa stručnjacima iz oblasti geonauka i ekologije doprinosi dubljem razumijevanju lokalnih karakteristika. Takođe, razvijanje edukativnih materijala i implementacija sistema za praćenje i evaluaciju performansi pomažu u održavanju visokih standarda i unapređenju kvaliteta turističkog iskustva - poručuje Spalević. Navodi i da se geoturizam uspješno integriše sa drugim vrstama turizma, kao što su ekoturizam, arheo i kulturni turizam, stvarajući sveobuhvatan turistički doživljaj. - Kombinovanjem geoturizma sa ekoturizmom omogućava se posjetiocima istraživanje prirodnih geoloških fenomena uz očuvanje biološke raznovrsnosti i ekoloških vrijednosti. Kada se integriše sa kulturnim i arheoturizmom, geoturizam može uključivati i aspekte lokalne kulturne baštine povezane sa geolokalitetima, kao što su istorijski značaj geoloških formacija ili kulturne priče o prirodnim resursima. Ova sinergija obogaćuje turističku ponudu i doprinosi održivom razvoju, omogućavajući posjetiocima dublje razumijevanje kako prirodnih tako i kulturnih aspekata destinacije - poručuje Spalević. Što se tiče strategija navodi da bi trebale da obuhvate integraciju geoturizma u širu turističku ponudu kroz saradnju sa ekoturizmom, arheo i kulturnim turizmom, razvoj edukativnih programa i interpretativnih centara, te unapređenje infrastrukture za posjetioce. Spalević ističe da bi geoturizam značajno doprinio naučnim istraživanjima geofenomena u Crnoj Gori tako što će vremenom uticati na poveća-
Za razliku od vidova turizma koji istražuju kulturne i istorijske aspekte, geoturizam se specifično bavi prirodnim geoosobitostima, a može biti povezan sa kulturnim elementima ako su geolokaliteti koje istražujemo dio kulturne baštine. Dok avanturistički turizam nudi fizičke izazove kao što su planinarenje i rafting, geoturizam se fokusira na istraživanje i razumijevanje geoloških fenomena. Ukratko, geoturizam pruža jedinstven uvid u prirodne procese koji su oblikovali Zemlju, omogućavajući posjetiocima da istraže i cijene prirodne geoljepote i značaj - objašnjava Spalević
nje interesa i sredstava za proučavanje geolokaliteta i ovih fenomena.
IstražIvanja - Posjeta ovih lokacija omogućava prikupljanje podataka i uzoraka koji mogu biti korišćeni u naučnim istraživanjima, dok edukativne ture i interpretativni centri pružaju platformu za širenje znanja o geološkim procesima. Povećana pažnja koju geoturizam donosi može podstaći razvoj novih istraživačkih projekata i saradnju između naučnika, lokalnih zajednica i turističkih organizacija, čime se unapređuje razumijevanje i očuvanje geobaštine. Na kraju ističem da je na Univerzitetu Crne Gore u toku doktorsko istraživanje sa temom valorizacije arheo i geolokaliteta u Crnoj Gori u vezi sa pristupom i metodologijom vrednovanja kroz ulaganja i promociju s akcentom na UGAM i GAM metode, gdje sam jedan od mentora na ovom kompleksnom naučnom radu - navodi Spalević. Dodaje da je geoturizam most između prirodne baštine i ljudskog istraživanja, nudeći posjetiocima priliku da razumiju geološke procese koji oblikuju našu planetu, dok se istovremeno angažuje u očuvanju tih dragocjenih resursa. - Ovaj vid turizma se razlikuje od drugih oblika turizma po svom fokusiranju na geološke karakteristike i fenomene, pružajući specifičan uvid u prirodne ljepote koje često ostaju neistražene. Geoturizam nije samo prilika za istraživanje prirode, već i za učenje i očuvanje, nudeći balans između uživanja u prirodnim ljepotama i odgovornosti prema njihovom očuvanju – zaključio je prof. dr Velibor Spalević. n. KOvaČEvIĆ
U Bijelom Polju rade dvije narodne kuhinje, broj korisnika se povećava
BIJELO POLJE – U Bijelom Polju rade dvije narodne kuhinje, jedna pod patronatom Crkvene opštine i druga u okviru Medžlisa islamske zajednice.
Narodna kuhinja ,,Mileva Vojvodić“ nedavno je obilježila mini jubilej, pet godina rada. Koordinator tog humanog projekta prota Darko Pejić saopštio je za Pobjedu da je za to vrijeme podijeljeno oko 130.000 obroka.
NEMAŠTINA
– Narodna kuhinja dnevno isporuči između 80 i 100 obroka što na mjesečnom nivou iznosi oko 3.000, a na godišnjem oko 30.000. Obroci se svakodnevno dostavljaju korisnicima narodne kuihinje od Ravne Rijeke, Ribarevina, preko grada, do Oluja i Sutivana i na još nekim područjima opštine i šire – kazao je prota Pejić.
Naveo je da se trude i brinu za one koji nemaju, dodajući da nijesu u pitanju uvijek oni koji nijesu u stanju da se izbore sa nemaštinom, već ima onih koji se u ovom teškom vremenu jednostavno ne snalaze.
– Ima onih kojima date bilo šta, ali ne umiju sa tim da raspolažu. Nažalost, sve se pretvorilo samo u razmišljanje da ima da se pojede. Teška su vremena – ističe prota Pejić.
Dodaje da je problem što sa područja bjelopoljske opštine odlaze mladi i što stari i nemoćni ostaju prepušteni sami sebi.
– Topli obrok koji im donesemo čini da oni dan provedu zadoljni što ih je neko posjetio i što nijesu gladni. Najvažniji nam je zadatak da ljudi imaju krov nad glavom i da nijesu gladni. Trudimo se koliko god možemo da to održimo i tako svakoga dana ode-
mo do oko 100 korisnika, kako na gradskom, tako i prigradskom području kojima odnesemo kuvano jelo. Nastojimo da pomognemo i u formi druge potrebne pomoći – kaže Pejić.
On upućuje zahvalnost lokalnim dobrotvorima, onima iz Crne Gore, kao i onima koji žele da ostanu anonimni, a žive u Njemačkoj i pomažu rad narodne kuhinje. – Imamo i 100 porodica, od kojih je desetak sa područja Mojkovca, kojima pomažemo periodično u vidu paketa sa osnovnim životnim namirnicama i sredstvima za higijenu. Svakih nekoliko mjeseci stižemo do takvih, inače veoma siromašnih, porodica. Trudimo se da pomognemo svakome kome je pomoć potrebna i nadamo se da ćemo u ovoj našoj humanoj misiji istrajati. Inače, sve je ozbiljnija situacija i sve nam je teže da kom-
pletiramo godišnji plan kada je pomoć u pitanju. Narodna kuhinja radi u zakupljenom prostoru. Čeka se na izgradnju duhovnog centra gdje bi se smjestila i narodna kuhinja. Tada bismo imali mjesto gdje bi se spremala hrana, ali i dolazili oni koji mogu i treba im topao obrok – zaključuje prota Pejić.
,,POMOZI ME“
U okviru Medžlisa islamske zajednice Bijelo Polje u džematu Potkrajci četvrtu godinu realizuje se projekat ,,Pomozi me“. Koordinator i realizator projekta Aldin Pilavac saopštio je za Pobjedu da njihova narodna kuhinja isporuči od 30 do 40 obroka dnevno.
– U pitanju su starije osobe u stanju socijalne potrebe kao i djeca bez roditeljskog staranja. U početku smo imali osam, dok sada imamo 36 ko-
Spužani ukazali na brojne probleme i zatražili njihovo rješavanje
Mještani Grba hoće
risnika sa trendom povećanja. U našem radu, koji je humanitarno volonterskog karaktera, značajnu podršku imamo od dijaspore koja donira novac, a mi kupujemo potrepštine. Trenutno nijesmo u mogućnosti da svima, kojima je ta pomoć potrebna, izađemo u susret jer, osim stalnih korisnika, postoji interesovanje još najmanje njih 40 za ovakvom vrstom pomoći. Inače, hrana se svakodnevno, specijalnim vozilom, distribuira na adresu stanovanja korisnika – kazao je Pilavac. Dodao je da su svega jednom dobili simboličnu novčanu pomoć od lokalne uprave, ali da je, što se tiče humanitarne pomoći, država potpuno zatajila.
– Dnevni trošak je oko 150 eura, što na mjesečnom nivou iznosi preko 4.000 eura. Osim distribucije hrane koja je dostupna svima kojima je potrebna, angažovali smo volontere medicinske struke koji obilaze, uglavnom, starije osobe na području opštine, mjere im pritisak i nivo šećera i pružaju i druge vidove medicinske pomoći iz svoje struke. Takođe se trudimo da onima koji žive u teškim uslovima obezbijedimo i ogrijev, a nastojaćemo da skromnim stipendijama stimulišemo i studente – zaključio je Pilavac.
OPŠTINA
Narodne kuhinje sada opstaju zahvaljujući entuzijazmu onih koji su ih otvorili i dobrotvora koji obezbjeđuju namirnice. Sagovornici Pobjede kažu kako je neophodan siguran sistem finansiranja.
Da li Opština Bijelo Polje planira da otvori narodnu kihinju, iz lokalne uprave nijesmo uspjeli da saznamo – rečeno nam je da su službenici koji imaju odgovor na to pitanje na godišnjem odmoru.
B. ČOKOVIĆ
Direktor cetinjskog vodovoda Radovan Krunić kazao da su obustave vode u prijestonici ,,sporadične“ iako je nepovoljna hidrološka situacija
CETINJE - Obustave vodosnabdijevanja u prijestonici ovog ljeta, imajući u vidu ekstremno visoke temperature koje su nas pratile, a samim tim i enormno povećanje potrošnje vode, bile su sporadične, isključivo zarad dopunjavanja gradskih distributivnih rezervoara i to u kasnim večernjim satima - kazao je za Pobjedu Radovan Krunić, direktor Vodovoda na Cetinju.
Kako je naglasio, na taj način sačuvan je kontinuitet snabdijevanja gradskog područja u toku dana.
RjEŠENjE
- Vjerujem da će sanacijom sekundarne vodovodne mreže i problem sa obustavama biti riješen. Svjedočimo i tome da je hidrološka situacija na teritoriji cijele Crne Gore u ljetnjem periodu bila vrlo nepovoljna, pa su problemi sa urednim vodosnabdijevanjem bili prisutni i u ostalim djelovima Crne Gore - naglašava Krunić. Prema njegovim riječima, dotrajalost cjevovoda i neophodnost rekonstrukcije mreže su identifikovani kao osnovna boljka funkcionisanja sistema vodosnabdijevanja.
DANILOVGRAD - Formiranje mjesne zajednice Grbe neophodno je kako bi tamošnji, ali i mještani ostalih sela varošice Spuž, lakše rješavali svoje brojne probleme, dogovoreno je na skupu mještana u subotu.
- Riješili smo da se orga -
nizujemo radi stvaranja boljih uslova života o kojima niko ne brine. Nezadovoljni opštom situacijom u mjestu Grbe, okupili smo se kako bismo odredili prioritete buduće mjesne zajednice. Definisali smo ključne probleme koje treba što prije rješavati, kao što su – nesnosni ne-
prijatni mirisi koji se šire od Farme svinja i klanice Primato koja životinjsku krv ulijeva u rijeku Zetu, poručeno je sa skupa.
Ukazali su na lošu putnu infrastrukturu, uske ulice, pa su se dogovorili da od Opštine Danilovgrad traže postavljanje ležećih usporivača na
put, jer je, kako kažu mještani Grba, krajnje vrijeme da se sačuvaju životi i pješaka i vozača.
Ističu i na to da često nemaju signal mobilne telefonije koji je uzrokovan postavljanjem ometača u UIKS -u.
Stoga je formiranje mjesne zajednice bitno kako bi lakše počeli rješavati svoje probleme, poručeno je sa skupa mještana.
Dogovoreno je da se češće sastaju i pozivaju ostale zainteresovane iz Spuža da im se pridruže i svi zajedno izbore za podršku nadležnih institucija. R. P.
- Cijevi su postavljene osamdesetih godina prošlog vijeka i apsolutno ,,zrele“ za kompletan remont. Rekonstrukcija vodovodne mreže na teritoriji prijestonice počela je izradom projekta koji predviđa pet faza/zona izvođenja i terenski je započeta krajem prošle godine. Ono što je važno istaći, a vezano je za finansijski apekt projekta - preko Nacionalne jedinice za implementaciju projekata u oblasti komunalnih djelatnosti i zaštite životne sredine - Procona, početkom 2024. godine pripremljena je i procesuirana aplikacija za projekat ,,Unapređenje sistema snabdijevanja vodom u prijestonici Cetinje“, koja je i prihvaćena i usvojena na strateškom odboru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u toku jula mjeseca, čime je dobijeno 12,6 miliona eura bespovratnih sredstava za realizaciju ovog projekta. Nakon stvaranja preduslova za zaključivanje ugovora o grantu i obezbjeđivanja ostatka sredstava preko EIB-a i prijestonice, očekujemo da sistem bude kakav i prijestonica zaslužuje - najavio je Krunić.
Dug ZA sTRuju 12 MIlIONA
Prema njegovim riječima, najveći problemi sa kojima se suočava Vodovod na Cetinju su
brojni i svakodnevni, počevši od duga za električnu energiju koji je izazvan specifičnošću sistema vodosnabdijevanja Cetinja. Ovo preduzeće za utrošenu struju duguje 12 miliona eura. Prema riječima direktora Vodovoda, razlog za nagomilani dug su niske cijene usluga dugi niz godina, ali i veliki mjesečni računi za električnu energiju za napajanje pumpi, koji pojedinih mjeseci dostižu cifru od 100.000 eura. - Voda se pumpi iz vodoizvorišta u Podgoru, koje je dio opštine Bar, sa kote od 125 metara nadmorske visine i doprema do kote od preko 700 metara nadmorske visine, do prekidne komore Lašor. Konstantan rad pumpi uzrokuje izuzetno visoke račune za električnu energiju i predstavlja skoro pa nerješiv problem za uredno poslovanje - kazao je Krunić, naglašavajući da je jedno od rješenja ovog problema izgradnja solarne elektrane koja bi podmirila potrebe za električnom energijom potrebnom za nesmetan rad sistema. Kako naglašava Krunić, starost mreže je usko povezana i sa gubicima na njoj, koji su izuzetno visoki, prema nekim podacima taj gubitak je iznosio i do 80 procenata, ali u Vodovodu očekuju da rekonstrukcijom koja je započeta, ta brojka bude prepolovljena. - Jedan od gorućih problema, na koje stalno ukazuje i Udruženje vodovoda Crne Gore, kao krovna asocijacija vodovodnih društava, jeste i upitna Metodologija za utvrđivanje cijena usluga, kojom nije na pravi način tretirano poslovanje preduzeća, a i činjenica da se cijena usluge utvrđuje do 30. aprila tekuće za narednu kalendarsku godinu, što zbog inflatornih udara i povećanja cijena repromaterijala, direktno ugrožava naš rad - kazao je Krunić, naglašavajući da ono što raduje jesu povećani procenti naplate i odgovornost građana u tom segmentu da redovnim plaćanjem računa direktno utiču na bolji kvalitet iste, što je naša želja i obaveza. j. Đ. P.
Ukrajinski predsjednik o novim vojnim dostignućima te zemlje
– Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su nova vojna dostignuća Ukrajine, posebno raketa ,,paljianjicija“, od ključnog značaja za djelovanje zemlje usred kašnjenja u donošenju odluka nekih od njenih međunarodnih partnera. - Dogodila se prva i uspješna borbena upotreba našeg novog oružja. Apsolutno nova klasa oružja ukrajinskog raketnog drona ,,paljianjicija“. Pripremamo neka mo ć nija
rješenja - poručio je on juče. Zelenski je takođe naglasio tekuće širenje odbrambenih sposobnosti Ukrajine i pozvao partnere da pokažu isti nivo posvećenosti. On je pozvao ukrajinske pristalice da izvrše pritisak na saveznike da do-
Visoki američki zvaničnici u kontinuiranoj komunikaciji sa izraelskim partnerima
VAŠINGTON - Portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Sean Savit rekao je juče da američki predsjednik Džozef Bajden ,,pomno prati događaje u Izraelu i Libanu“.
- Bio je angažovan tokom cijele večeri sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost - rekao je Savit, prenosi The Times of Israel.
On je naveo da su, po nalogu Bajdena, visoki američki zvaničnici u kontinuiranoj komunikaciji sa izraelskim partnerima.
- Nastavićemo da podržavamo pravo Izraela na samoodbranu i nastavićemo da radimo na regionalnoj stabilnosti - istakao je Savit. Libanska grupa Hezbolah objavila je juče ujutru da je pokrenula napad na Izrael kao odgovor na ubistvo visokog komandanta grupe Fuad Šukre prošlog mjeseca i pogodila 11 izraelskih vojnih lokacija.
Hezbolah je kasnije objavio da je završena ,,prva faza“ napada na Izrael i da je više od 320 raketa i veliki broj dronova
ispaljeno na ciljeve na sjeveru Izraela. Izraelski ministar odbrane Joav Galant objavio je da je proglasio vanredno stanje, a predstavnik Izraelskih od -
Od 7. oktobra ubijeno 40.405 Palestinaca
Još najmanje 71 Palestinac ubijen je u izraelskim napadima na Pojas Gaze u protekla 24 sata, čime je
broj ubijenih od 7. oktobra povećan na 40.405, saopštilo je Ministarstvo zdravlja u toj enklavi.
brambenih snaga kontraadmiral Daniel Hagari rekao je da desetine izraelskih ratnih aviona sada napadaju mete u različitim područjima južnog Libana.
Iz Ministarstva su rekli da je, u protekla 24 sata, ranjeno 212 osoba. Tako je broj ubijenih Palestinaca od početka izraelskih napada povećan na 40.405, a broj ranjenih na 93.468, prenosi Anadolija.
povrijeđeni, jedan
Dvojica novinara su povrijeđena, a jedan se vodi kao nestao nakon ruskog granatiranja Kramatorska, kada je pogođen hotel u kojem su bili smješteni, saopštilo je regionalno tužilaštvo Donjecke oblasti u Ukrajini. Istovremeno, agencija Rojters saopštila je da je član njihove ekipe koja prati rat u Ukrajini nestao, a da su dvojica novinara
zvole Ukrajini da koristi oružje dugog dometa protiv ruskih vojnih ciljeva unutar Rusije. U maju su SAD dozvolile Ukrajini da koristi višecijev-
iz ekipe hospitalizovana nakon raketiranja hotela u Kramatorsku. U saopštenju novinske agencije je navedeno da je hotel „Safir“, gdje je boravila šestočlana ekipa Rojtersa, pogođen raketnim udarom u subotu. Kako prenosi Ukrinform, povrijeđeni u Kramatorsku su novinari – državljani Ukrajine, SAD i Velike Britanije, a za jednim od novinara stranih medija i dalje se traga pod ruševinama.
Na Telegram kanalu pres službe donjeckog regionalnog tužilaštva navedeno je da su novinarima konstatovane višestruke povrede – nagnječenje mozga, prelom noge, kontuzija i
ne raketne bacače HIMARS, GMLRS rakete i artiljeriju protiv ruske teritorije u blizini ukrajinske granice. Međutim, SAD i Velika Britanija
posjekotine po tijelu i da im je ukazana hitna medicinska pomoć. - Istraga je utvrdila da su ruske trupe pogodile grad Kramatorsk vjerovatno raketom ,,iskander-M“. Okupatori su gađali stambeni kvart u kojem su u lokalnom hotelu povrijeđena dva novinara jednog stranog medija, starosti 38 i 40 godina… Pod ruševinama je vjerovatno još jedan njihov kolega - navedeno je u saopštenju. Gradonačelnik Kramatorska Oleksandr Gončarenko objavio je na Telegramu da je jedan od novinara koji je povrijeđen u raketnom napadu u teškom stanju.
i dalje zabranjuju Ukrajini da koristi rakete ATACMS američke proizvodnje i britanske projektile Storm Shadow za udare dublje unutar Rusije.
Napadač se predao policiji nakon 24 sata od napada u Solingenu
BERLIN – Osumnjičeni, koji je identifikovan kao napadač u Solingenu, predao se policiji. Ministar unutrašnjih poslova NRV Reul je izjavio da ,,imaju osumnjičenog koga su tražili cio dan“ - piše Špigel.
Osumnjičeni napadač u Solingenu je uhvaćen, nešto prije 23 sata, a više od 24 sata pošto je nožem izvršio napad u tom gradu, piše Špigel.
Sirijac Isa al H . predao se policijskoj patroli u subotu uveče, prema informacijama Špigla. Odjeća mu je bila
PARIZ – Francuska policija je saopštila da je uhapsila osobu osumnjičenu da je podmetnula požar i izazvala eksploziju ispred sinagoge na jugu Francuske, prenio je BBC. Ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanin rekao je da je „navodni počinilac“ priveden u subotu. On je dodao da je policija pokazala „veliki profesionalizam“. Francuski mediji javili su da je na osumnjičenu osobu pucala i ranila ga policija, nakon što je otvorio vatru na policajce koji su krenuli da ga uhapse u gradu Nim. Ranije u subotu, jedan policajac je povrijeđen u eksploziji ispred sinagoge Bet Jakov
prljava i umrljana krvlju, rekli su izvori iz policije ovom listu.
Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Reul (CDU) potvrdio je hapšenje nešto kasnije za ARD „Tagesthemen“.
U vezi sa pretresom u izbjegličkom smeštaju u Solingenu, Reul je rekao: „Cio dan pratimo vruće tragove i mogu vam reći da smo prije samo nekoliko minuta uspješno završili ovu potragu“.
Prema informacijama Špigla, 26-godišnji Isa al H. rođen je u sirijskom gradu Deir al-Sor. U Njemačku je došao krajem
decembra 2022. i podnio zahtjev za azil u Bilefeldu. Godinu kasnije dobio je takozvanu supsidijarnu zaštitu, koju često dobijaju izbjeglice iz zemalja zahvaćenih građanskim ratom. On je sunitski musliman.
Prema informacijama Špigla, on od ranije nije bio poznat bezbjednosnim vlastima kao islamistički ekstremista. Podsjećamo, tri osobe su ubijene, a osam je ranjeno u napadu nožem koji se dogodio u večernjim satima 23. avgusta na Festivalu diverziteta kojim se obilježava 650. godišnjica osnivanja grada Solingena.
Francuska policija riješila slučaj
u obližnjem primorskom ljetovalištu La Grand-Mot blizu Monpeljea. Eksploziju su izazvala dva automobila koja su bila zapaljena ispred. Osumnjičeni, koji je navodno nosio palestinsku zastavu, zapalio je i nekoliko ulaznih vrata sinagoge. Policijski izvori saopštili su francuskim medijima da se u jednom od vozila nalazio skri-
veni kanister za gas. Pet osoba, uključujući rabina, nalazilo se u tom trenutku u sinagogi, saopštile su vlasti. Lider lokalne jevrejske zajednice Jonatan Arfi rekao je da je incident bio „pokušaj ubistva Jevreja“ i da je izgleda bio tempiran za subotu ujutro kada jevreji proslavljaju Šabat.
INTERVJU: Emilija Gašić, režiserka i scenaristkinja filma „78 dana“, koji je prikazan na Hercegnovskom
HERCEG NOVI - Ako ste pogledali „78 dana“ režiserke i scenaristkinje
Emilije Gašić, izvjesno je da vam „Nebeska udica“ (Ljubiša Samardžić, 2000) više neće biti jedina jaka filmska asocijacija na NATO bombardovanje 1999. godine. Filmova koji se ove teme tiču svakako je malo, ali njen dugometražni debi, prikazan u okviru takmičarskog programa Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala, poseban je i zbog unikatne forme i perspektive koje nudi.
U „78 dana“, NATO bombardovanje prikazano je iz vizure djeteta, a 82-minutni film koncipiran je kao sadržaj VHS kasete sa kućnim snimcima iz djetinjstva, koju ste zaturili negdje prije 25 godina... I onda je pronašli i ostali zatečeni njenim sadržajem, nesvjesni koliko ste sve te događaje zaboravili ili potisnuli.
Ideju da film snimi Gašić je dobila nakon što je otvorila kutiju sa starim VHS kasetama i pogledala porodične snimke iz Vrnjačke Banje, koji su većinom nastali u periodu bombardovanja, kada je imala samo osam godina. Priču o tome što su sa tih snimaka potisnuli ili zaboravili ona i njena generacija pretvorila je u intimnu pripovijest o tri sestre, koje su sjajno iznijele debitantkinje Milica Gicić, Tamara Gajović i Viktorija Vasiljević, uz „roditeljsku“ podršku iskusnih kolega, Gorana Bogdana i Jelene Đokić Nakon crnogorske premijere u Novom, sa Gašić razgovaramo o radu sa glumcima, VHS formatu, specifičnom načinu snimanja, gostovanju na festivalima, ličnim filmskim fascinacijama, ali i odlukama koje je morala da donese da bi „78 dana“ ispao onakav kakav jeste – izvanredan found footage film o odrastanju u vanrednim okolnostima.
POBJEDA: Od svjetske premijere u Roterdamu do crnogorske u Herceg Novom,
Nijesam željela da ulazim u politiku. U filmu o NATO bombardovanju zanimala me je ljudska perspektiva i činjenica da u takvim situacijama ljudi ginu. To je moj jedini stav: nema veze ko si, gdje si i sa koje si strane... Ako ljudi ginu, to nije u redu
film „78 dana“ prate emotivne reakcije gledalaca. Na Paliću ste osvojili i priznanje publike, uz glavnu nagradu Zlatni toranj. Jeste li očekivali takve reakcije i od gledalaca van ovih prostora, kojima uopšte nije poznat period NATO bombardovanja?
GAŠIĆ: Od starta smo se trudili da prevaziđemo lokalno, da ta priča bude univerzalna i da komunicira i sa stranom publikom. Naši ljudi, naravno, temu dublje osjećaju, ali ima mnogo ljudi koji su mi prilazili i iz drugih krajeva svijeta, koji su znali da mi kažu da je to tu, u mom filmu, prikazano nešto što im se dogodilo i što prepoznaju kao svoje.
POBJEDA: Događaji u filmu prikazani su iz intimne perspektive, kao spoj found footage i coming of age filma, gdje nema mjesta bilo kakvoj politici i zauzimanju stava prema NATO-u. Da li Vam je neko od publike sa naših prostora, vrlo ostrašćenog kada je ova tema u pi-
Perioda bombardovanja sjećam se upravo na taj način, sa zabrinutim izrazima lica roditelja koji se trude da održe neku normalnost, ali to prosto ne ide. Niti smo pričali mnogo o tome, niti nam je neko nešto objašnjavao. Sjećam se samo momenata kada mi ne bi dozvolili negdje da odem ili kad bi nam rekli da ćemo spavati u podrumu
tanju, zamjerio na „manjku konkretnog stava“?
GAŠIĆ: Za sada nije bilo takvih reakcija. Nijesam htjela da ulazim u politiku, u „78 dana“ zanimala me je ta ljudska perspektiva i činjenica da ljudi u takvim situacijama – ginu. To je moj jedini stav: nema veze ko si, gdje si i sa koje si strane... Ako ljudi ginu, to nije u redu. Sve što se sada dešava u svijetu ne bi trebalo da se događa u 21. vijeku. I tada smo mislili da je nemoguće da se takvo nešto desi, ali eto što se dogodilo. Ne znam što da kažem tim povodom sem da se nadam da ćemo jednom biti bolji i pametniji.
POBJEDA: Kada se režiseri poigravaju formatom, nekad to može da ispadne više forma nego suština, a u „78 dana“ forma jeste suština, pa film zaista budi osjećaj koji ste željeli. Jeste li se možda plašili da će pojedinim gledaocima, koji možda imaju mnogo strašnija sjećanja na taj period, Vaša filmska priča biti mnogo bolnija nego što biste željeli?
GAŠIĆ: Film, naravno, nije autobiografski, ne nudi neku apsolutnu istinu, ali jesam počela da razmišljam o tome kada sam se odlučila za VHS format. Tada sam poželjela da vidim i snimke drugih ljudi, da provjerim šta se snimalo u tom periodu. Naišla sam na kratki film „On krstari, ja krstarim“, snimljen baš za vrijeme bombardovanja, i to baš tom istom kamerom. Snimio ga je dečko koji je tada studirao režiju, bio je u Beogradu, odlučio je da upali kameru i to mu je bila vježba na fakultetu. Tada sam osjetila da sam na pravom putu, jer sam već u svom scenariju imala neke stvari koje sam vidjela u tom filmu. Kasnije su ljudi počeli da mi šalju svoje snimke i vidjela sam da se svi na neki način slično sjećamo tog perioda. I
„Gospodar prstenova“ u Vrnjačkoj Banji
POBJEDA: Sjećate li se tačnog momenta kada ste osjetili prvu fascinaciju filmskom umjetnošću i poželjeli da uzmete kameru u ruke?
GAŠIĆ: Jedan od prvih filmova koje sam gledala na VHS-u bio je „Borba titana“ („The Clash of the Titans“, 1981). Gledala sam ga do besvijesti. Onda mi je sestra, kada sam imala nekih šest-sedam godina, čitala „Gospodara prstenova“. S obzirom na to kako sam ja sve to zamislila, poslije kada sam gledala film, sa nekih devet-deset godina, osjećala sam se kao da mi je Piter Džekson otvorio glavu i stavio to što sam ja zamislila na platno. Konkretno mislim na scenu sa Frodom, Pipinom i Merijem, kada se kriju ispod stabla drveta od Crnog jahača, kao da je iz moje glave izvučena.
Poslije toga sam pitala majku ko su ti ljudi koji prave filmove, jer baš hoću to da radim. S obzirom na to da nemam nikoga u porodici ko se prije mene bavio filmom, mislim da je možda to taj neki momenat kada je filmska opsesija krenula. Uvijek se znalo da se ide kod mene poslije škole, da se gledaju filmovi, morao je da se gleda „Gospodar prstenova“.
Piter Džekson je tu cijelu ekipu doveo kod sebe kući u Velington na Novom Zelandu kad je krenuo da snima taj prvi dio filma... I tako sam ja, poslije toliko godina, filmsku ekipu „78 dana“ dovela u svoju Vrnjačku Banju. (smijeh)
tu sam vidjela da smo na isti način i palili kamere i birali što snimamo. Tačno se znalo što se snima, što sada nije slučaj, jer sada se sve snima. Tada su se kamere palile na proslavama, na rođendanima, kada postoji konkretan povod. A ako bismo ih i upalili onako, kroz kuću, bez ikakvog povoda, svi ukućani bi osjetili potrebu da nešto urade ili kažu u kameru. Pogledala sam sate i sate materijala, i kod svakoga je bilo tako, i to mi je bilo baš fascinantno.
POBJEDA: Nešto slično zaključili ste i zahvaljujući leksikonu sa pitanjima u vezi sa bombardovanjem, koji Vam je poslužio za istraživanje tokom rada na scenariju, a popunilo ga je više od 200 osoba. No, da li je bilo nekih priča koje su Vam bile interesantne, ali nijeste mogli da ih uključite?
G AŠIĆ: Naravno, bilo ih je mnogo. Snimili smo mnogo toga, ali jednostavno nijesu sve mogle da stanu u film. Ipak je trebalo izmontirati to da djeluje kao da je kaseta, kao da je improvizovano, kao da je spontano, kao da se tu stvarno dešava život. Bilo je nekih scena koje su mi postale jako drage, ali morali smo da ih izbacimo.
Za te se stvari uvijek vadim onom pričom Voltera Merča, montažera koji je radio na „Apokalipsi sada“ (1979). U knjizi „U treptaju oka“ piše kako su imali jednu desetominutnu scenu sa helikopterima koja je bila nevjerovatna, ali su na kraju morali da je isijeku. Odlična je bila, mnogo im je novca odnijela, ali štrčala je, morali su da je uklone. E, rekla sam sebi, ako je on morao da izbaci nešto takvo, onda moram i ja. (smijeh) Tako da, bilo je tu nekih stvari koje su bile i emotivne, i smiješne, i dobre, ali morale su da budu žrtvovane da bi film funkcionisao kao cjelina.
POBJEDA: Tu ste, čini mi se, pronašli pravu mjeru između scena u kojima se „nešto“ događa i koje imaju direktne veze sa bombardovanjem, i onih drugih snimaka u kojima vidimo prva zaljubljivanja, svađe između sestara, kartanje, crtanje, igre... Ti snimci u kojima se ništa „konkretno“ ne događa zapravo pokazuju da bombe mogu da padaju i svašta može da se događa, ali život se nastavlja. I uvijek pronađe način da se nastavi, zar ne? GAŠIĆ: Upravo tako. I to je nešto što sam naučila iz tog upitnika; ljudi su mi pisali o svojim ljubavnim iskustvima, o žurkama po Beogradu, o svemu i svačemu. To je bio period intenzivnih emocija kada su mnogi, naročito tinejdžeri,
razmišljali o tome hoće li sjutra biti živi i htjeli su da iskoriste i taj period – da žive.
Naši roditelji i starije generacije, kao i oni koji su bili mobilisani, preživljavali su taj period na potpuno drugačiji način. Kada si dijete, mislim da mora da postoji neki defanzivni, odbrambeni mehanizam da biste uspjeli da preživite takav period. Na primjer, kada sam pričala sa jednom režiserkom iz Ukrajine, nakon što je pogledala film, rekla mi je, recimo, da je tako sada u Kijevu.
POBJEDA: Da, zbog djece u vihoru nečega od čega imamo potrebu da ih sačuvamo, nameće se i paralela sa Gazom.
GAŠIĆ: Nažalost, to je tako. I užasno mi je žao što je tako. Prilazili su mi ljudi iz različitih zemalja, iz Angole, iz Ukrajine, iz Gruzije, iz različitih zona konflikta i svi pričaju o tome kako mogu da se povežu sa filmom.
Život definitivno uvijek pronađe put, to mi je fascinantno. Ljudi se na sve naviknu i prilagode različitim okolnostima zbog toga što, jednostavno, ne znaju koliko će trajati.
POBJEDA : Još jedan jak momenat filma tiče se roditelja: mobilisanog oca i majke koja ostaje kući i pokušava da održi privid normalnosti, ne bi li zaštitila tri kćerke, a sama je na ivici pucanja, i djeca to i te kako osjećaju i vide. Čini li Vam se da odrasli često potcjenjuju intuiciju djece i njihovu sposobnost da se nose sa realnošću i teškim temama?
GAŠIĆ: To mi je definitivno bila jedna od misli. Perioda bombardovanja sjećam se upravo na taj način, sa zabrinutim izrazima lica roditelja koji se trude da održe neku normalnost, ali to prosto ne ide. Niti smo pričali mnogo o tome, niti nam je neko nešto objašnjavao. Sjećam se samo momenata kada mi ne bi dozvolili negdje da odem ili kad bi nam rekli da ćemo spavati u podrumu. I to je to.
POBJEDA: Festivalski život filma traje već nekoliko mjeseci, a u četvrtak kreće i bioskopska distribucija. Što dalje? Imate li ideje za naredni film?
GAŠIĆ: Imam nekoliko ideja, među kojima je još jedan film o odrastanju, ovog puta u Kraljevu. Na drugoj ideji radim već godinama, a tiče se žene u menopauzi. Riječ je o komediji-hororu, jer jako volim da miješam žanrove. Prosto, život nikad nije jedna stvar. S obzirom na to da uvijek tražim nešto novo, što ranije nigdje nijesam vidjela, biće mi potrebno malo vremena. A onda možda u jednom trenutku na red dođu i vampiri... Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
PODGORICA - Globalno poznati crnogorski gitarista Miloš Karadaglić nastupio je u subotu 24. avgusta pred nekoliko desetina hiljada ljudi, u sklopu „Prinsengraht“ koncerta, najvećeg koncerta klasične muzike otvorenog za javnost u glavnom gradu Holandije, koji je ujedno i kruna ljeta u ovom jedinstvenom gradu.
Kako je saopšteno iz fondacije koja nosi ime našeg gitariste, Karadaglić je nastupio sa letonskom harmonikašicom Ksenijom Sidorovom i britanskom saksofonistkinjom
Džes Gilam, a uz pratnju ansambla Fuse. To je ujedno bilo i prvi put da se na ovom koncertu, sa preko 40 godina dugom tradicijom, čuju ta tri instrumenta u solo izvođenju. Koncert je održan na privremenoj pozornici pozicioniranoj direktno na vodi kanala ispred hotela „Pulicer“, dok je publika, smještena u čamcima, uživala u jedinstvenoj večeri koju ni kiša nije mogla da poremeti. Tradicionalno, veče je zatvoreno vjerovatno najpoznatijom pjesmom posvećenom glavnom gradu Holandije „Na
Miloš Karadaglić pred više hiljada ljudi nastupio u Amsterdamu
amsterdamskim kanalima“. Karadaglić je rekao da je Amsterdam jedan od njegovih
omiljenih gradova zbog intimne atmosfere kojom odiše, ali i jer osjeća da u tom gradu
Društvo prijatelja Njeguša obilježilo dvije decenije trajanja
PODGORICA - Dvadeset godina rada Društva prijatelja Njeguša obilježeno je 24. avgusta u dvorištu kuće kralja Nikole, na Njegušima. Na samom početku svečanosti brojnim zvanicama aktivista Ljubo Vulovć je predstavio više nego bogati rad ovog udruženja, koji je po aktivnostima i ostvarenim projektima nadmašio u mnogo čemu i neke veće gradske sredine. Nezaobilazna uloga u dugogodišnjem radu pripada svakako i entuzijasti i pregaocu Lazaru Božoviću. Nakon podsjećanja na dvodecenijske aktivnosti, promovisana je knjiga priređivača, publiciste i pisca Veselina Konjevića „Dragan Kujović, ime za pamćenje - misli, citati-izreke“. O knjizi su govorili priređivač Konjević i prof. dr Radovan
Radonjić. Ovu priliku organizatori su iskoristili da u ime
Društva zahvale svima koji su doprinijeli da ova manifestacija kulture i tradicije bude zapažena u mnogo širim okvirima od lokalnih. Dodijeljena su priznanja u vidu plaketa i zahvalnica kulturnim i javnim radnicima, aktivistima, sponzorima. Plakete, kako je naznačeno, onima „koji su svojim ugledom, znanjem i stvaralaštvom doprinijeli da Njeguši sačuvaju svoje jedinstveno i nezamjenjivo mjesto u trajanju Crne Gore“ dobili su: Radovan Radonjić, Slobodan Marunović, Vesna Vičević, Sreten Vujović, Branka Šćepanović, Vladimir Perović i princ Nikola Petrović Njegoš. U sklopu programa, doajen CNP Slobodan Marunović je govorio insert iz „Potonje ure Njegoševe“. Pla-
kete za angažovanje, pregalaštvo i stvaralaštvo su dobili: Marjan - Mašo Miljić , Adnan Čirgić, Čedomir Bogićević, Dragan Mitov Đurović, Miomir Maroš, Branko Kovačević , Rajko Radović , Turistička organizacija prijestonice, Stevo Čavor, Gojko Kustudić, Ljubo Vulović i Lazar Božović. U kontekstu dvadesetogodišnjeg rada, organizatori nijesu zaboravili ni dobrotvore ove manifestacije: „Niksen trade“ d.o.o., MB „Batrićević“, kafane „Zora“, „Kod Pera na Bukovicu“, konobu „Kod Radonjića“, kafanu „Njeguška sijela“, Milenu Popović i Draga Ševaljevića Zahvalnice su dodijeljene aktivistima Dušku Popoviću i Zlatku Latkoviću. Da „konac djelo krasi“ pokazalo je i druženje uz bogatu domaću njegušku trpezu u restoranu „Bastadur“ i guslarsko poetski nastup Rajka Radovića i mlade recitatorke Milice Radović, koja je emotivno nadahnuta recitovala kolaž patriotskih pjesama. R. K.
ljudi istinski razumiju i osjećaju njegov rad. - Kao muzičar imam privile-
giju da se povezujem s ljudima, a svaki put kad sam nastupao u Amsterdamu, osjećao sam zahvalnost publike. Ovaj grad ima poseban način kojim iskazuje istinsku ljubav prema muzici. Neizmjerno sam srećan i ponosan što sam bio gost ovogodišnjeg „Prinsengraht“ koncerta, koji je bio pozornica mnogih slavnih muzičara u višedecenijskoj istoriji - naveo je Karadaglić. U međuvremenu, zauzet je i fondacijom koja nosi njegovo ime, a koja talentovanim umjetnicima sa Zapadnog Balkana pruža mentorsku i finansijsku podršku.
- Ponosan sam što mogu da najavim da nakon uspješno završenog prvog privodimo kraju pripreme za naredni ciklus stipendija i da ćemo ubrzo objaviti konkurs za dodjelu čak šest stipendija - kazao je Karadaglić. A. Đ.
Nova knjiga reditelja Gorana Markovića predstavljena u Herceg Novom
PODGORICA - Knjiga „Zavod“ proslavljenog reditelja Gorana Markovića predstavljena je u Dvorani „Park“, u okviru pratećeg programa 37. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala.
Poznati reditelj, pisac „Beogradskog trija“, i u ovom romanu ispričao je intrigantnu priču o poznatim žiteljima Beograda, služeći se pritom i riječju i slikom. Glavni protagonisti su psihijatar i pozorišni reditelj Hugo Klajn, pijanistkinja i muzikolog Stana Đurić i vlasnik i direktor Politike Vladislav Ribnikar – priča o njihovim isprepletanim odnosima utoliko je zanimljivija što im se sudbine i karijere prelamaju kroz dvije različite epohe, prije i poslije Drugog svjetskog rata. - U pr ethodnoj knjizi koja je imala dosta uspjeha, „Beogradski trio“, bila je riječ o trouglu i sagledavanju tog fenomena kao što je Goli otok. I sada se kroz ljubavni trougao sagledava drugi dio naše istorije, poslije Prvog svjetskog rata do oslobođenja. Meni se sviđa taj naoko ljubavni zaplet koji zapravo priča priču o nama, o našoj istoriji. Ja sam se potrudio da mnoge stvari saznam i da prenesem u toj knjizi, o ličnostima koje uopšte nijesu poznate, pored tri junaka koja su poznata, i mislim da će ljudi otkriti
nešto što nijesu znali – kazao je Marković, prenosi agencija CGnews.
Marković, s obzirom na to da mu je primarna djelatnost režija, sve što napiše, prvo vizualizuje. Ima tu, kako je rekao, jedna zamka.
- Mnogi, naročito mladi pisci i scenaristi, uhvate se za nešto što je jako interesantno i počnu to da rade zdušno, nadajući se da će kraj nekako sam po sebi da se pojavi. Ali, to je ogromna zamka. Morate prije nego sjednete da napišete da imate kompletnu stvar u glavi, viziju, konstrukciju cijele priče. Ne smijete da prepustite da dođe samo po sebi, kao, valjda će se pojaviti. Neće. Ispašće muka i na kraju ćete odustati - poručio je Marković.
Dramski pisac i predsjednik Savjeta festivala Stevan Koprivica kazao je da je poetika Gorana Markovića poetika pobune.
- To je čovjek koji se dosljedno u svim svojim filmovima i romanima, a pretpostavljam i u ovome bavi pobunjenim čovjekom, bio on mali spram velikog sistema, ili neko ko pripada tom sistemu pa se buni – kazao je Koprivica.
Na promociji su sve knjige prodate, što govori o tome koliko je ovaj umjetnik cijenjen i kako sve novo što on stvori, bili to scenario, režija ili knjiga, izaziva veliku pažnju i prije nego ga ljudi vide/pročitaju.
R. K.
Uprava za kapitalne projekte potpisala ugovor sa izvođačem radova Konzorcijumom Ld gradnja - Ramel Ening za adaptaciju devet srednjih stručnih škola na teritoriji Crne Gore, među kojima je i SSŠ ,,Sergije Stanić“
Projektom je planirana izrada termoizolacione fasade, zamjena sanitarija i bolja funkcionalna organizacija sanitarnih čvorova, sanacija podova, zidova i plafona, unutrašnja i spoljašnja bravarija, popravka krova, zamjena osvjetljenja, adaptacija fiskulturne sale – poručili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija
Uprava za kapitalne projekte potpisala je ugovor sa izvođačem radova Konzorcijumom Ld gradnjaRamel Ening za adaptaciju devet srednjih stručnih škola na teritoriji Crne Gore, među kojima je i SSŠ ,,Sergije Stanić“ iz našeg glavnog grada.
Vrijednost radova na trgovinskoj školi je oko 1,8 miliona, a rok za izvođenje posla 15 mjeseci. Riječ je o opsežnoj adaptaciji čime će se dobiti objekat savremenog sadržaja sa svim tehničkim uslovima za nastavu.
ULAGANJE
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su izjavili da je Uprava za kapitalne projekte potpisala ugovor sa izvođačem radova Konzorcijumom Ld gradnja - Ramel
E ning za adaptaciju devet srednjih stručnih škola na teritoriji Crne Gore.
- Procijenjena vrijednost radova je 5.938.700 eura, bez
PDV-a, a rok izvođenja je 15 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao – navode iz MPNI.
Navodeći da je među devet škola, gdje će se izvoditi radovi, i Škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“ iz Podgorice, kazali su da je vrijednost radova na ovoj školi oko 1,8 miliona. - Riječ je o opsežnoj adaptaciji školskog objekta čime će se dobiti škola savremenog sadržaja sa svim tehničkim uslovima za nastavu. Rok izvođenja radova je 15 mjeseci, upravo iz razloga da se nastava može odvijati nesmetano, tj. kako bi izvođač imao na raspolaganju dvije ljetnje sezone kako bi mogao da rasporedi dinamiku radova – poručuju iz Ministarstva. Narednih dana, kako dodaju, održaće sastanak sa nadzornim organom, izvođačem radova i upravom škole na kojem će napraviti dogovor o dinamici izvođenja radova, kako ni u jednom momentu ne bi bio ugrožen nastavni proces. - Projektom je planirana izra-
Narednih dana biće održan sastanak sa nadzornim organom, izvođačem radova i upravom škole, na kojem će napraviti dogovor o dinamici izvođenja radova, kako ni u jednom momentu ne bi bio ugrožen nastavni proces
da termoizolacione fasade, zamjena sanitarija i bolja funkcionalna organizacija sanitarnih čvorova, sanacija podova, zidova i plafona, zamjena unutrašnje i spoljašnje bravarije, sanacija dijela krova, zamjena postojećeg osvjetljenja, adaptacija fiskulturne sale – poručili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
ČEKANJE
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u februaru ove godine su izjavili da je Uprava za kapitalne projekte u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija objavila tender za odabir izvođača radova na rekonstrukciji devet srednjih stručnih škola, a sve kroz projekat koji se sprovodi sa Evropskom investicionom bankom (EIB). Kako su tada naveli, SSŠ ,,Sergije Stanić“ će biti najveći korisnik projekta. Podsjećamo, Ministarstvo prosvjete je još u februaru 2020. godine najavilo da je znatan dio aktivnosti usmjeren u obnavljanje školske infrastrukture u Crnoj Gori, a da je posebna pažnja posvećena stručnim školama. U prilog tome, navodili su tada, govori podatak da je planirano da će najvjerovatnije u toku te godine u opremanje srednjih stručnih škola mobilijarom i
Glavni grad planira uređenje zapuštene parcele između ulica
Dalmatinske i Blaža Jovanovića
opremom za kabinete praktične nastave, kroz projekat sa Evropskom investicionom bankom biti uloženo nekoliko miliona eura. Međutim, u međuvremenu su građevinski materijal i cijena izvođenja radova poskupjeli, pa smo došli do cijene od skoro šet miliona eura. Prije četiri godine je bilo najavljeno da će jedna od škola, u kojoj će biti znatno poboljšani uslovi, biti Srednja stručna škola „Sergije Stanić“. - Kompletna škola, koju pohađa značajan broj đaka, a koja proizvodi neke od najboljih stručnih kadrova u Crnoj Gori, uskoro će dobiti novi izgled. Naime, u školu će, kroz projekat sa Evropskom investicionom bankom, biti uloženo 800.000 eura – izjavili su u februaru 2020. godine za Pobjedu iz Ministarstva prosvjete, uz napomenu da bi škola time trebalo da dobije novo lice. Taj odgovor bio je praćen napomenom da je ,,nedavno rekonstruisan krov na toj školi, za što je utrošeno oko 30.000 eura“, od čega je dio bila investicija Ministarstva prosvjete, a ostatak je finansirala sama škola. Tu investiciju pratila je i rekonstrukcija krova nekadašnjeg Narodnog univerziteta ,,Milun Božović“ (objekta koji sada pripada školi ,,Sergije Stanić“) u koji je investirano oko 24.000 eura.
Zbog veoma lošeg stanja u kome se nalazi trgovinska škola i u februaru ove godine obišli smo prostorije i dvorište ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove čiji učenici osvajaju prestižna takmičenja iz oblasti kulinarstva, ugostiteljstva... I tada smo skrenuli pažnju na oronule toalete sa čučavcima i propalim plafonima, vlagu u pojedinim učionicama, polomljene oluke, dijelom i rasvjetu, podignute pločnike oko višedecenijskih platana u dvorištu, opale djelove farbe u hodnicima, fasadu dijelom prefarbanu u žutu boju, a dijelom i dalje prekrivena starom, narandžastom... Sudeći po primjeru SSŠ ,,Sergije Stanić“ odgovor se nameće sam po sebi - uslovi u kojima rade učenici trgovinske škole, koji su budući nosioci turizma i ugostiteljstva Crne Gore, na koje se toliko polaže u našoj zemlji, daleko su ispod onih koje zaslužuje bilo koje dijete jedne razvijene zemlje na kraju prve četvrtine 21. vijeka i trebalo bi ih rješavati po hitnom postupku. I. MITROVIĆ
Na sedam hiljada kvadrata biće sadržaja za odmor i rekreaciju svih generacija
Na zapuštenoj parceli od oko sedam hiljada kvadratnih metara, između ulica Dalmatinske i Blaža Jovanovića (pored TC Bazar u Bloku pet), planirana je izgradnja parka, sportskih terena, dječjeg igrališta i drugih sadržaja za rekreaciju i odmor građana svih generacija.
Navodeći da je gradsko preduzeće Zelenilo prethodne sedmice zatražilo i formalnu saglasnost za ovaj projekat, zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević poručuje da će odmah nakon odobrenja raspisati neophodne tendere i krenuti sa realizacijom ovog projekta.
PLANIRANJE
- Nakon četiri mjeseca pripreme – izrade geodetskih podloga i projekta, sa ponosom mogu reći da smo na korak od realizacije jedne prelijepe ideje, koja je prijeka potreba građana blokova pet i šest i Momišića – objavio je Rakčević na svom FB profilu. Podsjetivši da je na prostoru današnjeg TC Bazar postojao poligon izgrađen 2000. godine na kome je boravilo na desetine i stotine djece iz gore navedenih naselja, Rakčević navodi da je izgradnjom tržnog centra taj poligon uklonjen i nikada nije dobio svoju zamjenu.
UŽIVANJE
- Umjesto te ledine, na prostoru između Dalmatinske i ulice Blaža Jovanovića, uskoro ćemo dobiti terene za košarku, odbojku i pomoćne terene, veliko dječje igralište, sa trampolinama, toboganima i drugim brojnim sadržajima za djecu, teretanu na otvorenom, stolove za šah – ušuškane u hladovini, stolove za stoni tenis i druge sadržaje. Prostor će imati i dvije javne česme, parking za bicikl, a ostavljena je mogućnost i izgradnje mini kafeterije, kao prostora za predah i odmor. Čitava parcela biće ograđena čeličnom ogradom, kako bi boravak u parku (posebno djece) bio bezbjedan i osiguran – objavio je Rakčević. Navodeći da je gradsko preduzeće Zelenilo prethodne sedmice zatražilo i formalnu saglasnost za ovaj projekat, poručuje da će odmah nakon odobrenja raspisati neophodne tendere i krenuti sa realizacijom.
- Vrijeme je da ispravimo nepravdu stariju od decenije i da građanima ovog dijela grada vratimo sadržaje koji su im potrebni – zaključio je zamjenik gradonačelnice Podgorice. I. M.
Zbog toga su, kako dodaje, krajem aprila ove godine započeli projekat kultivisanja ogr omnih gradskih parcela u nastavku Bazara, koje se prostiru na skoro 7.000 kvadratnih metara, a koje decenijama zjape kao neuređena ledina i divlji parking za kamione i automobile.
Najbolji crnogorski i regionalni skakač ,,laste“ Evald Krnić zalaže se za ponovnu organizaciju takmičenja sa skakaonice visoke 23 metra na Morači
Godinama se ne održavaju takmičenja u skokovima sa Vezirovog mosta, a siguran sam da svi ljubitelji ovog sporta i Podgoričani željno iščekuju povratak tog spektakla. Svuda u regionu se organizuju takmičenja, žalosno je da toga više nema u Podgorici, jer to je i svojevrsna turistička atrakcija –smatra najbolji crnogorski i regionalni skakač ,,laste“ Evald Krnić
Podgorica i Crna Gora su uvijek bile prepoznatljive po dobrim skakačima. Svjetski kup se održavao sa Vezirovog mosta još u vrijeme bivše Jugoslavije. Mi smo bili centar svijeta kad su u pitanju skokovi u vodu. U visinskim skokovima sa Vezirovog mosta učestvovao je i čuveni Kolumbijac Orlando Duke – započinje razgovor za Pobjedu najbolji crnogorski i regionalni skakač ,,laste“, tridesetogodišnji Evald Krnić.
Hrabri i talentovani Tuzanin, koji je sa skakaonice visoke 23 metra na Vezirovom mostu prvi put skočio prije četiri godine, kako bi se kvalifiko-
Čistoće
vao za takmičenje sa čuvenog Mostarca gdje je dva puta zaredom osvojio zlatnu medalju i ove godine dijelio prvo mjesto, smatra da naš glavni grad zaslužuje da mu se vrati takmičenje u visinskim skokovima u vodu. - Godinama se ne održavaju takmičenja sa Vezirovog mosta, a svi ljubitelji ovog sporta i starosjedioci Podgorice željno iščekuju da se takmičenje u skokovima u vodu ponovo
vrati. Svuda u regionu se organizuju takmičenja, čak i u malom mjestu Gacko. Žalosno je da toga više nema u Podgorici. Glavni grad i Turistička organizacija treba da podrže tu priču, jer to je turistička atrakcija, odnosno skokovi su sportski turizam kroz tradiciju. To bi privuklo i veliki broj turista – poručuje Krnić, koji je tokom prethodne četiri godine, prepoznatljivom ,,lastom“, osvojio sve što se mo-
glo osvojiti na regionalnim takmičenjima.
Podsjetivši da je u julu ove godine učestvovao u radu sa mladima na trening kampu koji je organizovan u Bosni i Hercegovini, najbolji regionalni skakač ističe da u našoj zemlji ima veliki broj talentovanih skakača. - Prvi put sam radio trening kamp, u saradnji sa Igorom Arsenićem iz Banjaluke, koji me je pozvao da budem trener. Kamp je trajao šest dana, jedan dan u Banjaluci i pet dana u Mostaru, gradu koji je sinonim za skokove u vodu. Sa mnom su pošla četiri omladinca iz Crne Gore, jer je fokus bio na mladima. Posljednjeg dana trening kampa, sedamnaestogodišnji Matija Pajović iz Podgorice osvojio je prvo mjesto, dok je Amer Ćetković iz Tuzi osvojio treće mjesto. To dovoljno govori koliko Crna Gora ima potencijala i talentovanih takmičara za skokove u vodu – poručuje Krnić.
Smatra da bi trebalo stvoriti uslove za profesionalno bavljenje skokovima u vodu na gradskim bazenima, koji rade u okviru SC ,,Morača“. Evald Krnić počeo je da se takmiči u skokovima u vodu prije četiri godine i od tada je osvojio veliki broj regionalnih
Evald žali što Matija nije bio sa njim na pobjedničkom postolju
Evald Krnić prije dvije sedmice po treći put zaredom osvojio je zlatnu medalju na takmičenju u Prijepolju, sa skakaonice visoke 16 metara. Prethodne sedmice je u Višegradu sa skakaonice visoke 12 metara još jednom osvojio zlatni pehar, odnosno od tri učešća dva puta je bio prvi i jednom treći.
Najbolji regionalni skakač ,,laste“ iskazuje žal što se sa njim na tronu nije našao sedamnaestogodišnji Podgoričanin Matija Pajović, kome je ovo bilo prvo zvanično takmičenje, a koji je na kampu za mlade takmičare, ljetos održanom u Mostaru, osvojio prvo mjesto.
- Matija je veliki talenat i po mojoj procjeni budući šampion. Nakon prve serije skokova, on i ja dijelili smo prvo mjesto. Nakon druge serije, nažalost, završio je peti. Mislim da je ponovio skok da bi se našao na pobjedničkom podijumu sa mnom – kazao je Evald Krnić.
takmičenja. Ušao je u istoriju kao prvi Crnogorac koji se popeo na pobjednički tron u Mostaru, a zahvaljujući dobroj pripremljenosti i iskustvu nastavio je da niže uspjehe na
godine trening kamp organizuju u Crnoj Gori
Trening kamp za skakače u vodu, naredne godine, biće organizovan u našoj zemlji, najavio je Evald Krnić - Očekujemo da će biti
više od 100 kandidata iz regiona. Planiramo da kamp organizujemo na kupalištima na Cijevni, gdje imamo odlične uslo-
ve za skokove sa stijene ,,Osmanaga“, na Morači sa Vezirovog mosta, ali i negdje na Primorju. Plan je da se trening kamp uveže
sa takmičenjem jer bismo na taj način dodatno promovisali Crnu Goru kao turističku destinaciju –poručuje Krnić.
tom i ostalim takmičenjima. Mladić koji je u proteklih 25 godina skočio sa gotovo svih stijena u kanjonu Cijevne i danas, kad god ima vremena, ide na kupanje u ovoj bistroj rijeci i, što bi se reklo, skače kao malo dijete sa raznih pećina. Sa đedom Hajdarom je kao dječak od tri i po godine počeo da osvaja kupališta i uči skokove u kamenitom kanjonu Cijevne, sa čijim ljepotama sada upoznaje i svog, tri mjeseca starog, sina Armina I. MITROVIĆ
Ekipe gradskog preduzeća Čistoća d. o. o. Podgorica od sredine prethodnog mjeseca obavljaju poslova pranja ulica, bulevara, trgova i trotoara, koje je planirano godišnjim programom obavljanja komunalnih djelatnosti.
Do sada su, kako navode iz ovog gradskog preduzeća, oprani svi gradski bulevari, mostovi, veće saobraćajnice, neke lokacije čak i po nekoliko puta čime su, kako ističu, obezbijedili visok stepen čistoće saobraćajnica i javnih površina. - Tokom prethodne dvije sed-
mice ovim poslovima obuhvaćeno je 65 saobraćajnica, a površina opranih ulica iznosi 685.880 kvadratnih metara (ukupna dužina pranja, u jednom pravcu saobraćajnica, iznosi 45.232 metra). Napominjemo da se poslovi obavljaju nakon 22 sata, brzina realizacije poslova zavisi od nekoliko faktora - primarno od frekvencije saobraćaja, ali i okolnosti koje otežavaju realizaciju, kao što je parkiranje vozila uz saobraćajnice – poručuju iz Čistoće. I. M. Radnici Čistoće
Rukometašice Budućnosti osvojile turnir u Debrecinu i najavile lijepe stvari za Ligu šampiona
- Igrale smo timski, osjetila se ta pozitivna energija, stav i karakter, koji je bio prisutan u obje utakmice. Što me jako raduje. Svaka djevojka je dokazala da može da igra i da će biti od velike pomoći kada krene Liga šampiona - istakla je Ivana Godeč, pivotkinja Budućnosti
PODGORICA - Prve dvije ozbiljnije i posljednje provjere pred start Lige šampiona za rukometašice Budućnosti bile su pun pogodak. U mađarskom Debrecinu ,,plave“ su osvojile turnir, poslije velike pobjede nad moćnim FTC-om, slavile su u finalu, nakon sedmeraca, i protiv norveškog Vajpersa.
Očigledno je bilo da su izabranice Bojane Popović bile motivisane i opuštene sa favoritima, a ozbiljnosti u oba pravca nije falilo. Turbulentan period oko sudbine kluba, kao i to što su pripreme kasnije počele od predviđenog roka, nijesu uticali na igru koja ohrabruje pred start elite i prvi meč
8. septembra u Bukureštu sa Rapidom.
- Stvarno nam pobjede previše znače poslije svega što se izdešavalo sa klubom. Naravno, prije svega za samopouzdanje i da dokažemo da možemo sa svima da igramo - istakla je Ivana Godeč, pivotkinja Budućnosti.
Podgorička ekipa nije gubila glavu kada je bila u minus fazi, naprotiv, odgovornost je bila maksimalna, što je najbolje osjetio FTC, jedan od favorita za plasman na fajnal-for Lige šampiona.
- Igrale smo timski, osjetila se ta pozitivna energija, stav i karakter, koji je bio prisutan u obje utakmice. Što me jako raduje. Svaka djevojka je dokazala da može da igra i da će bi-
ti od velike pomoći kada krene Liga šampiona.
Oba rivala ,,plavih“ individualno i na papiru su bila favoriti. Ali, ko zna koji put se pokazalo da je timska igra glavni adut.
- Pa džaba sve i individualci ako nema timske igre. Što se tiče prvog meča protiv FTC-a - možda je bilo negdje i očekivano da nas pobijede, a da je realno bilo da osvojimo turnir - i nije. Ali smo pokazale da se unaprijed nikada nikome nećemo predati. Kako na pripremnim utakmicama, tako u Ligi šampiona.
Podgorička ekipa će do starta LŠ odigrati, kako je kazala Godeč, još jednu, dvije utakmice.
- Fokus je trenutno na našoj igri i tako će biti tokom cijele sezone. A.M.
U drugom pripremnom meču u Sloveniji Podgoričani slavili protiv novog člana ABA lige
PODGORICA - Istim rezultatom kojim su poraženi od Cedevita Olimpije, košarkaši Budućnost Volija su pobijedili Dubai sa 93:83 (16:15, 24:24, 27:22, 26:22), u drugom kontrolnom meču u Sloveniji, u sklopu priprema za novu sezonu.
Dubai je poveo na startu sa 4:0, što je bila najveća prednost tima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok su izabranici Andreja Žakelja vodili najviše u finišu meča sa 13 razlike (91:78)
Kenan Kamenjaš je bio najefikasniji u redovima „plavih“ sa 18 poena (10-7 šuta za dva poena), a imao je i sedam sko-
kova. Rašid Sulejmon je dodao 17 poena, Mekinli Rajt 11 poena i osam asistencija, a Flečer Megi 10. U strijelce su se upisali još i Jogi Ferel (9), Nikola Tanasković (8), Đorđije Jovanović (8), Džuvan Morgan (7), koji je imao i 11 skokova, te kapiten Aleksa Ilić (4) i Andrija Slavković (1).
U ekipi Dubaija, novog člana ABA lige, najefikasniji su bili
Leon Radošević sa 17 i Danilo Anđušić sa 16 poena. Bivši košarkaš Budućnost, Džakori Vilijams je upisao četiri poena.
Za razliku od meča sa Cedevita Olimpijom, Budućnost je ovoga puta bila bolja u skoku
od rivala (38-27), pa i ofanzivnom (16-13), bolje je šutirala za dva poena (61,8 – 55,6 odsto), a slabije za tri (33,3 – 34,5 odsto). Kao u prethodnom meču, „plavi“ su promašili 10 slobodnih bacanja (40-30). Nakon meča sa Dubaijem, Budućnost na slovenačkoj turneji očekuje i meč sa Krkom (utorak), a nakon toga povratak u Podgoricu, gdje će crnogorski šampion u „Morači“, 8. i 10. septembra, odigrati kontrolne mečeve protiv Jeniseja i SC Derbija. Budućnost će posljednje provjere imati 13. i 14. septembra na turniru u Širokom Brijegu, gdje još učestvuju Široki, Zadar, Cibona… S. J
KRAJ SNOVA: Crnogorske košarkašice zaustavljene u polu nalu pretkvali kacionog turnira za Svjetsko prvenstvo u Meksiku
Crnogorske košarkašice nastup u Meksiku na pretkvalifikacionom turniru za Mundobasket završile su u polufinalu porazom od Južne Koreje 88:66.
Naša reprezentacija nije mogla da parira fizički jačoj selekciji, koja je imala sjajne procente šuta (za tri poena Koreja je imala 45%), tako da je selekcija koja je 13. na svijetu bila prevelik zalogaj za tim koji je uz dosta problema i sastavio roster od 12 igračica. Ali, za našu podmlađenu reprezentaciju koja nema iskustvo na ovom nivou svakako je polufinale uspjeh, a sam nastup biće sigurno od velikog značaja, posebno za igračice čije vrijeme tek dolazi i koje su tokom četiri utakmice nagovijestile potencijal... Sa druge strane, Koreja je pokazala zašto je redovan učesnik Olimpijskih igara i svjetskih prvenstava, a razlika u kvalitetu i iskustvu bila je evidentna. Nekad želja i srce, jednostavno, nijesu dovoljni. Reprezentacija u kojoj je većina igračica iz Budućnosti, neke još nemaju klub, bez pomoći Amerikanki, možda nije bilo realno ni da ostvari maksimalan skor u grupnoj fazi, zbog čega je turnir u Meksiku svakako pozitivna priča. Sam početak donio je izjednačen meč - Crna Gora je posljednji put povela nakon tri i po minuta igre, kada je Leković pogodila za 7:5. Onda je uslijedila serija Koreje, koja je na polovini prve dionice vodila 12:7, a na 3,24 prije kraja prvog kvartala Park je kompletirala seriju 14:4 za prvo dvocifreno vođstvo 19:9, a na kraju prve četvrtine bilo je 25:13.
Crna Gora pokušala je zonom da zaustavi rivala, ali je Koreja osim brze tranzicije pokazala da ima sjajne šutere i sa četiri trojke u drugom kvartalu već do poluvremena otišla na ogromnih 52:31. Na 47 sekundi prije odlaska na odmor nakon pet vezanih poena Drobnjak za samo desetak sekundi naše košarkašice su uspjele da smanje zaostatak na 47:31, ali je Koreja uspjela , ipak, na kraju prvih 20 minuta da ode na velikih +21 (52:31).
Veliki broj promašenih zicera, otvorenih šuteva, loša komunikacija u odbrani do-
Kovačević 2 Živaljević 3 Pašić –Vukčević 2
2 Živković 7 Ilić -
11 Šćepanović –Leković 17
11 Jovanović 11
FIBA Koreji dozvolila upotrebu
kiseonika?!
Neposredno prije utakmice stručni štab naše reprezentacije uložio je žalbu delegatu utakmice, jer je Koreja iza klupe za rezervne igrače imala boce sa kiseonikom, kako bi igračice mogle bolje da podnesu napor tokom utakmice. Iako se to smatra dopingom, objašnjeno je da je zbog činjenice da se prvi put igra na nadmorskoj visini kakav je Meksiko Siti (2.300) to dozvoljeno…
prinijeli su da se ne može parirati Koreji, koja je djelovala kao svjetska velesila, a s obzirom na to da je Li šutirala 5/5 trojke, LisulKang 4/5, a Julim Kang 2/2, bilo je nemoguće pratiti takav ritam… Naša reprezentacija je u trećoj dionici zaigrala bolje u odbrani, ali je imala loša rješenja u napadu, slabu realizaciju, tako da je Koreja uporno bila na 20 i više poena, četvrtinu je zaključila Li poenima za 68:45. Koreja je djelovala fizički
Škerović: Veliko iskustvo za nas
Crnogorske košarkašice nakon dosta peripetija stigle su do Meksika, a nastupom na pretkvalifikacionom turniru opravdale su očekivanja, stekle neko novo iskustvo, tako da iako nijesu došle do pozicije da nastave borbu za Mundobasket, što nije ni realno, imaju dosta pozitivnih stvari…
-Nažalost nijesmo uspjeli da stignemo do finala. Imali smo šanse, ali druga četvrtina je odredila tok utakmice, kada smo pravili greške u odbrani, nije bilo komunikacije, nijesmo se pridržavali
spremnije, a uz agresivnu odbranu i dobar šut bile su očigledno prevelik zalogaj za „crvene“. U 31. minutu, nakon poena Jovanović, Crna Gora je nazad bila na minusu ispod 20 (70:51), ali samo na kratko, jer je Koreja uzvratila serijom 7:0 i potvrdila ubjedljiv trijumf. Na kraju, veliko slavlje Koreanki, a suze naših igračica, koje su, čini se, napravile rezultat i iznad realnog kvaliteta i objektivnih mogućnosti… R.PEROVIĆ
plana i to je Koreja šutevima za tri poena veoma dobro iskoristila. Idemo dalje - ovo je bio dobar turnir za nas i veliko iskustvo nakon što smo osjetile drugačiji stil košarke i igrale mečeve sa jakim reprezentacijama... Radujemo se narednim ciljevima koji su ispred nas - poručila je selektorka Jelena Škerović
Crna Gora upisala je pobjede protiv Novog Zelanda, Mozambika i domaćina Meksika, ali protiv selekcije koja je 13. na svijetu i koja 60 godina nije preskočila nijedan Mundobasket nije
mogla do senzacije. -Čestitam Južnoj Koreji na prolasku, odigrala je odličnu utakmicu... Polufinale je riješeno u drugoj četvrtini, jednostavno nijesmo uspjele da se naviknemo na njihov stil igre. Imale smo dosta problema u komunikaciji u odbrani i dozvolile smo rivalu mnogo otvorenih šuteva za tri poena - istakla je Škerović.
Pokušavala je Crna Gora u nastavku, ali Koreja je uvijek imala odgovor, tako da se zaostatak nije mogao svesti na jednocifrenu brojku.
-Nakon loše druge četvrtine bilo je teško da se vratimo jer je Koreja veoma iskusna ekipa. Nijesmo ispoštovale određeni dogovor, bila je očigledna i razlika u fizičkom smislu - objasnila je Jelena Škerović. Uskoro Crnu Goru očekuju nove akcije i bitke za plasman na osmi Eurobasket zaredom.
-U novembru i februaru igramo kvalifikacije za Evropsko prvenstvo i vjerujemo da ćemo izboriti plasman na završni turnir. Meksiko Siti je bio veliko iskustvo za naš tim za ono što nas očekuje u narednom periodu – podvukla je Škerović.
Dragana Živković bila je vidno razočarana nakon meča… -Nijesmo imali rješenja za Koreju, odnosno za njene šutere, ali zaista sam ponosna na ovaj tim,
jer smo na ovom turniru pokazali da možemo da igramo i sa ovako jakim selekcijama i sigurno da će nam ovo iskustvo mnogo značiti. Nije lako pričati nakon poraza, ali mislim da je za nas ova turneja uspješna, jer su neke mlade igračice pokazale potencijal i sigurno je da ćemo u novembru biti jači – kazala je Živković.
PODGORICA - ,,Enfild“ je ovacijama dočekao Arnea Slota pred njegov prvi takmičarski meč na domaćem terenu, a aplauza je bilo i na kraju – Liverpul je savladao Brentford (2:0).
,,Redsi“ nakon dva kola imaju šest bodova, još nijesu primili pogodak i za sada sve djeluje dobro. Danas je bilo uvjerljivije nego na premijeri jer, za razliku od meča sa Ipsvičem, nije bilo ,,praznog hoda“.
Liverpul je dominirao od starta i poveo u 13. minutu. Domaći su krenuli u kontru poslije kornera gostiju, Diogo Žota povukao loptu i asistirao Luisu Dijasu
Brentford je na početku nastavka imao zicer koji je odbranio Alison Beker, a dileme
o ishodu otklonio je Mohamed Salah u 70. minutu. Dijas je bio asistent. Prvu pobjedu upisao je Čelzi, i to kakvu - ,,plavci“ su u gostima deklasirali Vulverhempton (6:2).
Čelzi je dva puta vodio u pr-
PODGORICA - Fudbaleri
Rudara remizirali su sa Ibrom u trećem kolu Druge crnogorske lige (1:1), ubjedljive pobjede upisali su Lovćen i Podgorica, dok je minimalan trijumf zabilježila Iskra.
Rudar je nakon dva trijumfa neočekivano zastao protiv sastava iz Rožaja – gosti su vodili od 35. minuta pogotkom Riada Bralića, izjednačio je Milija Golubović u 50. Lovćen je deklasirao Grbalj u Donjoj Sutvari – bilo je 4:0 za najstariji crnogorski klub. Pogotke su dali Lazar Stanišić u 50, Balša Radusinović u 58. i 79, te Hinata Sakamaki u 67. minutu.
Grbalj je meč završio s igračem manje jer je u finišu me-
ča isključen Đorđe Stešević U malom gradskom derbiju Podgorica je na terenu Kam-
pa FSCG bila bolja od Koma – 4:0.
Danilo Vukanić je u 29. naja-
vio trijumf Podgorice, Danilo Bracanović u 42. povisio na 0:2, a pet minuta kasnije Kristijan Radunović nije iskoristio jedanaesterac.
U 72. je mrežu zatresao Pavle Ćetković, da bi šest minuta kasnije Nikola Pavlićević pogodio sa bijele tačke. Pogodak kapitena Jovana Popovića u 39. minutu donio je Igalu trijumf nad Iskrom (1:0).
U ovom kolu slobodna je bila Mladost Donja Gorica.
TABELA: Rudar 7, Igalo 7, Lovćen 4, Mladost 4, Podgorica 4, Iskra 3, Grbalj 3, Ibar 1, Kom 0 bodova.
U narednom kolu (1. septembra) sastaće se: Ibar – Kom, Iskra – Rudar, Lovćen – Igalo, Mladost – Grbalj.
Ne. K.
Šarkića, koji je tri godine bio na golu Vulvsa.
vom poluvremenu, preko Nikolasa Džeksona i Kola Palmera, domaćin dva puta izjednačavao – strijelci su bili Mateuš Kunja i Jorgen Larsen
U nastavku je igrao samo jedan tim. Noni Madueke je postigao het-trik, sva tri puta mu je asistirao Palmer, a na kraju se upisao i Žoao Feliks Bornmut i Njukasl remizirali su 1:1. Markus Tavernije bio je strijelac za domaćina, za remi je pogodio Entoni Gordon Ne. K.
Bundesliga (1. kolo)
La Liga (2. kolo): Rezervisti ovjerili trijumf Reala
PODGORICA - Kilijan Mbape odigrao je prvi meč za Real Madrid pred domaćom publikom, nije se upisao u strijelce, ali ,,merengesi“ imaju dovoljno aduta – na ,,Santjago Bernabeuu“
savladan je Valjadolid (3:0). Federiko Valverde je u 50. minutu na asistenciju Rodriga donio prednost Realu, da bi Valjadolid kod gola zaostatka imao šanse za izjednačenje. Nije ih iskoristio, nije ni Mba-
pe svoju za 2:0, a onda su sve riješili rezervisti.
Brahim Dijas je u 88. pogodio za 2:0 na asisteniju Militaoa, potom je u 96. na debiju pogodio Endrik, 18-godišnji supertalenat iz Brazila. Dijas je bio asistent.
Realu je ovo prva pobjeda u novoj sezoni La Lige, na premijeri je remizirao sa Majorkom u gostima (1:1).
Ne. K.
PODGORICA - Bajern je bio na velikim mukama na startu nove sezone u Bundesligi, ali po običaju se dueli sa Volfsburgom završavaju uspješno za Bavarce – tim Vensana Kompanija slavio je u gostima rezultatom 3:2. Velikan iz Minhena neporažen je u posljednjih 19 prvenstvenih duela sa ,,vukovima“, pobijedio je u 17 i u prosjeku davao dva pogotka po meču. U meču sa dva preokreta Bajern je poveo u 20. minutu preko Jamala Musijale, da bi Volfsburg izjednačio, pa poveo preko Lovra Majera – hrvatski interna-
cionalac pogađao je u 47. iz jedanaesterca i 56. minutu. Bavarci su izjednačili autogolom Jakuba Kaminskog u 65, a tri boda donio im je Serž Gnabri u 82. Prethodno su veliki posao odradili Tomas Miler i Hari Kejn Miler je juče ušao u istoriju jer je upisao 709. nastup za vicešampiona Njemačke i izjednačio se sa legendarnim golmanom Sepom Majerom Takođe, Miler je postao rekorder po broju utakmica za Bajern u Bundesligi – odigrao je 474. meč i time preskočio Majera na vječnoj listi. Ne. K.
PODGORICA - Fudbaleri
Budućnosti zadržali su odličan ritam na startu Meridianbet Prve crnogorske lige – tim Ivana Brnovića rutinski je pogocima Dragana Grivića i Vladimira Perišića savladao Mornar u Baru (2:0) i upisao četvrtu pobjedu u pet kola. ,,Plavi“ imaju 13 bodova, a naruku su im išli i rezultati prvih pratilaca. Najveći konkurent za titulu, Dečić, u drami na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“ remizirao je s Otrant Olimpikom (2:2) i na ,,minus 5“ je od lidera, kao i Petrovac, koji je odigrao neriješeno s Arsenalom (1:1).
Tuzani su odigrali meč manje. Sutjeska je savladala Bokelj u Kotoru (3:0) i upisala prvi trijumf u sezoni, kao i Jezero protiv Jedinstva (1:0).
,,TOPOLICA“ LAKO OSVOJENA
Budućnost je zasluženo uzela tri boda na ,,Topolici“, bila je bolja od starta i to krunisala u 33. minutu. Oliver Šarkić je brzo izveo slobodan udarac, desni bek Dragan Grivić umakao odbrani rivala i u padu pogodio za 0:1.
Dva minuta kasnije sporna situacija – Mitrović je kao posljednji igrač odbrane faulirao Bojovića, koji je išao sam na golmana Popovića, a sudija Miloš Bešović pokazao je (samo) žuti karton defanzivcu Mornara.
Barski tim zaprijetio je prvi put u 42. minutu – Vušurović je nakon kornera loše šutirao glavom.
I u Mornaru su smatrali da su oštećeni, tražili su penal nakon duela Andrije Bulatovića i Zorića, ali i ti protesti bili su uzaludni.
Budućnost je tri boda osigurala pola sata prije kraja meča. Grivić je sjajno proigrao Ivana Bojovića, koji je dodao za Vladimira Perišića, a mladom napadaču ostalo je samo da ubaci loptu u mrežu. Mornaru se ukazala šansa da vrati neizvjesnost, u prilici se našao Zorić, ali je golman Mijatović kao i uvijek bio na pravom mjestu.
Na drugoj strani Bojović nije u pogodak pretvorio odličan pas Đukanovića i to je bilo sve od uzbuđenja na ,,Topolici“ – gosti su u posljednjih 20-ak minuta bez ikakvih problema odbranili četvrtu prvenstvenu ,,trojku“ ove sezone. Ni traga od Mornara iz evropskih nastupa – Barani su poslije odlične odrađenih kvalifikacija za Ligu konferencija potonuli na domaćoj sceni jer nakon četiri meča nemaju ni bod! Ako ovako nastave, realnija će biti borba za opstanak nego za novi izlazak na međunarodnu scenu.
DRAMA U PETROVCU
Remi, dvije pobjede, remi – aktuelni šampion Dečić priželjkivao je bolji učinak na startu 1. CFL.
Sastav Milorada Pekovića gubio je od Otrant Olimpika, pa imao trijumf ,,u džepu“, na
4 – Nišimura (Otrant Olimpik)
3 – I. Bulatović (Budućnost), Augusto (Dečić), Šimun (Petrovac), Janjić (Sutjeska)
2 – Bojović, Perišić (Budućnost), Boljević (Petrovac), Abdulahi (Arsenal), Kalezić (Sutjeska)...
kraju uzeo samo bod (2:2). Viđen je triler u drugih 45 minuta, nakon mirnijeg prvog poluvremena u kojem su pokušavali Nišimura i Muharemović kod domaćih, Božović i Striković kod gostiju. Otrant je poveo u 61. nakon što je Tomašević faulirao Nišimuru, a Valentin Rudović sigurno izveo jedanaesterac. Tuzani su uzvratili u 76 - Kajević je izveo prekid sa desne strane, fudbaler Otranta Marstjepović u želji da otkloni opasnost pogodio sopstvenu prečku, a lopta se odbila do IljiraCamaja, koji je donio izjednačenje.
Odlično igra Kaike Augusto Koreja Šagas ovog ljeta. Postigao je spektakularan pogodak na startu protiv Sutjeske, u prošlom kolu iz penala donio trijumf nad Mornarom, a sinoć ponovo ,,odradio posao“ za TV špice – u 88. mi-
Budućnost 1
Đurišić, Đorđević (Mornar), Orahovac, Vuković (Budućnost)
Popović Stevanović (od 62. Trifunović) Mitrović Ljutica Seratlić (od 46. Vukotić) Kaluđerović (od 81. Radojević) Đurišić Vušurović (od 62. Vuković) Kolundžić (od 46. Kiši) Zorić Đorđević
Mijatović Grivić Orahovac Serikov Gašević A. Bulatović Savović (od 72. Mirković) Šarkić (od 62. Đukanović) Bojović (od 83. Vuković) I. Bulatović (od 83. Mijović) Perišić (od 72. Grbić)
NAJAVIO TRJUMF BUDUĆNOSTI: Dragan Grivić
U narednom kolu (31. avgusta) sastaće
se: Petrovac - Jedinstvo, Dečić - Jezero, Budućnost - Otrant, Sutjeska - Mornar i Arsenal - Bokelj.
nutu je na odbijenu loptu šutirao iz koljena sa 18 metara i golmana Dragojevića učinio nemoćnim.
Nije, međutim, bilo dovoljno za trijumf. Otrant je do boda stigao u 90. minutu.
AnđeloRudović je izveo slobodan udarac, lopta se odbila do Marstjepovića, koji ju je vratio u šesnaesterac, gdje je od noge fudbalera Dečića stigla do AjumeNišimure – Japanac je donio veliku radost ekipi DejanaVukićevića
BUĐENJE SUTJESKE
Konačno je pobijedila Sutjeska, poslije dva remija i dva poraza. Nije izgledalo tako jednostavno za Nikšićane protiv Bokelja jer je domaćin bio bolji
Gradski stadion u Beranama Gledalaca: 400.
Sudija: Nikola Vođević (Podgorica)
Gol: 1:0 Ćuković u 2. Žuti kartoni: Ćuković, Krnić (Jezero), Obradović, Perošević, Čepić (Jedinstvo)
Kastratović
Ćuković
Perović
(od 62. Raičević)
Đoljaj (od 87. Šabović)
Okamoto
Alić
Boričić (od 62. Bošković)
Pavlićević (od 71 Krnić)
Osmanović
Kontić
Julević (od 71 Milić)
Aković
Obradović
Čepić
(od 79 Perošević)
Muzurović
A. Cvijović
(od 57. Bogdanović)
Vlaović (od 57. Kovačević)
Banda
Đ. Cvijović (od 67. Kolić)
Bošnjak (od 67. Mušović)
Riskul
Korać
u prvom poluvremenu, imao nekoliko šansi i opasnih pokušaja, da bi gosti sve riješili od 52. do 56. minuta. Sastav Miljana Radovića poveo je poslije dobro izvedenog slobodnog udarca Vaska Kalezića i udarca glavom Marka Đukanovića¸a prednost udvostručio takođe nakon prekida – iz kornera je centrirao Nikola Janjić, na prvoj stativi odlično se snašao Vasko Kalezić. Sjajno je igrao iskusni ofanziMeridianbet 1.
Stadion u Parku Gledalaca: 350.
Sudija: Miloš Savović (Podgorica)
Golovi: 1:0 Abdulahi u 2, 1:1 Šimun u 44. Žuti kartoni: Zogović, Manojlović, Abdulahi, Kordić (Arsenal), Kastanjeda, Pešukić, Stanišić (Petrovac)
Zogović
Dakić Manojlović
Merdović (od 33. Petović)
Pešukić (od 90. Kašćelan) Imamović (od 46. Montenegro)
Mugoša (od 69. Kordić) Ćetković Abdulahi Šahman Apija
Kordić
Pešukić (od 80. Dedić)
Kapisoda Boljević
Franeta
Šimun (od 90. Pupović)
Popović (od 60. Kastanjeda)
Bakić
Carević (od 60. Golubović)
Zvrko (od 80. Stanišić) Faust
vac i u nadoknadi stavio pečat na slavlje Nikšićana – Kalezić se varkom oslobodio dva igrača i preciznim udarcem pogodio za 0:3.
PRVI TRIJUMF JEZERA
Arsenal i Petrovac odigrali su neriješeno 1:1. Domaćin je u Tivtu poveo već u drugom minutu, kada je na sjajan pas Alekse Ćetkovića sa centra terena mrežu Petrovca rutinski zatresao AbdulsamedAbdulahi
Gradski stadion u Kotoru Gledalaca: 500. Sudija: Mladen Knežević (Berane) Golovi: 0:1 Đukanović u 52, 0:2 Kalezić u 56, 0:3 Kalezić
,,Nebo-plavi“ su do izjednačenja i boda stigli u 44. Nakon auta za goste NemanjaCarević je glavom prebacio loptu ka petercu, Rodrigo Faust spustio na prvu stativu, gdje je precizan bio Marko Šimun Rano je ,,pao“ i gol u Beranama, takođe u drugom minutu, s tim da je u ovom slučaju bio odlučujući – Mitar Ćuković donio je Jezeru trijumf nad Jedinstvom, prvi prvenstveni ove sezone. N. KOSTIĆ
PODGORICA - Armand
Duplantis ponovo je nadmašio sebe - švedski atletičar postavio je novi svjetski rekord u skoku motkom na mitingu Dijamantske lige u Hožovu u Poljskoj.
Duplantis je preskočio šest metara i 26 centimetara i za jedan centimetar popravio sopstveni svjetski rekord koji je postavio na Olim -
pijskim igrama u Parizu. On je od 2020. godine svjetski rekorder, a u Hožovu je 10. put postavio svjetski rekord. Na istom mitingu je Norvežanin Jakob Ingebrigtsen oborio svjetski rekord na 3.000 metara, koji je bio star čak 28 godina! Ingebrigtsen je pobijedio u vremenu sedam minuta i 17,55 sekundi. Prethodni rekord držao je Kenijac Danijel Komen (sedam minuta i 20,67 sekundi).
Bejzbol dres Njujork Jenkisa dva i po puta je skuplji nego Majkla Džordana
Ingerbrigsten je dvostruki olimpijski šampion na 1.500 metara u Tokiju i 5.000 metara u Parizu. Na stazi u Hožovu, Norvežanin je pobijedio Etiopljanina Berihua Aregavija (sedam minuta i 21,28 sekundi), koji je postavio novi lični i nacionalni rekord. Njegov sunarodnik Jomif Kejelča završio je na trećem mjestu sa vremenom od 7 minuta i 28,44 sekundi. S. J
PODGORICA - Dosad najskuplji dres koji je prodat na nekoj aukciji bio je onaj koji je nosila košarkaška legenda Majkl Džordan u finalu NBA lige 1998. godine. Taj dio opreme prodat je 2022. za 10,1 miliona dolara - ali je rekord upravo oboren, i to na nestvaran način.
Naime, dres koji je nosio Bejb Rut, koga mnogi smatraju najvećim igračem bejzbola svih vremena, prodat je na aukciji za čak 24,12 miliona dolara. Dres koji je Rut nosio tokom treće utakmice Svjetske serije 1932, kada je postigao pogodak za Njujork Jenkise protiv Čikago Kabsa, postao je tako najskuplji dio sportske opreme prodat na nekoj aukciji. - Da je riječ o umjetničkom djelu, ovo bi bilo kao da ste kupili Mona Lizu - rekao je direktor sportskih aukcija u kući „Heritidž okšens“ Kris Ajvi A ko je bio Bejb Rut?
Džordž Herman „Bejb“ Rut (6. februar 1895 - 16. avgust 1948) bio je američki profesionalni igrač bejzbola, koji je u MLB ligi proveo 22 sezone, od 1914. do 1935. Sa nadimcima ,,Bambino“ i „Sultan udarca“ harao je ovim sportom kao igrač Njujork Jenkija, iako je karijeru zapravo počeo u taboru velikog rivala, Boston Red Soksima. Tokom čudesne MLB priče
ostvario je čak 714 ,,houm ran“ udaraca (slanja loptice udarcem palice van terena, čime on i saigrači koji su već na ,,bazama“ - mogu mirno da „odšetaju“ po poen/e), sedam puta je bio šampion, a vlasnik je i mnogih drugih rekorda. R.A.
Odbojkaši Crne Gore prvu polovinu kvalifikacija
sa dva poraza i jednim osvojenim setom, selektor
PODGORICA – Kada je sredinom jula za Pobjedu govorio o svom četvrtom učešću na Olimpijskim igrama, proslavljeni crnogorski odbojkaški trener Igor Kolaković, inače selektor Srbije, između ostalog je kazao da muška reprezentacija Crne Gore u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, u konkurenciji Češke i Norveške, „ima jako težak zadatak“.
- Mislim da bismo napravili podvig ako bismo se plasirali na EP. Češka je apsolutni favorit u grupi, a Norveška ima određeni kvalitet i igrače koji su u evropskim klubovima. Koliko znam, Crna Gora će da podmladi sastav i to će biti dosta težak posao za mušku reprezentaciju. Međutim, možda će im to olakšati put, jer ako ih opteretimo učešćem na EP, kao da je to normalna stvar, mislim da će tek onda biti u problemu. Ponavljam, moraju da naprave podvig da bi se našli na Evropskom prvenstvu – kazao je prošlog mjeseca Kolaković. Iskusni i trofejni stručnjak nije pogriješio u prognozi, jer je Crna Gora nakon prve polovine kvalifikacija na nuli u grupi C. Nakon maksimalnog poraza od Norveške u gostima, tim Ivana Joksimovića je u Kolašinu protiv Češke odigrao bolje nego na premijeri, dobio je prvi set, mogao je i treći, kojim bi osigurao barem bod. Međutim, „crveni“ su u trećem setu ispustili pet poena prednosti, odnosno vođstvo od 21:18 u finišu, a pali su i u finišu četvrtog seta nakon što su uspjeli da izjednače na 20:20, pa su na kraju poraženi od favorita grupe sa 3:1, što bi moglo skupo da košta našu selekciju u borbi za četvrti plasman na EP… - Mislim da je presudilo iskustvo Češke. Imali smo, realno, treći set u rukama, i četvrti, kada je sve krenulo nizbrdo, kad
Do kraja ovogodišnjih kvalifikacija u grupi C ostaje da se odigra još meč između Češke i Norveške, koji je na programu 29. oktobra u Taboru, nakon kojeg će sve ekipe u grupi imati po dva odigrana meča
je mene izblokirao češki dizač u zoni „četiri“, pa su nam pala dva asa. To su neke greške koje nakon 20. poena sebi ne smijemo da dozvolimo – kazao je kapiten Vojin Ćaćić, koji je bio najbolji pojedinac u našoj selekciji sa 18 poena, od čega osam u prvom setu, koji je Crna Gora i dobila. Crna Gora je pošteno namučila Čehe, pa našoj selekciji ostaje da žali što nijesu osvojili makar bod, ili što, prije sve-
BICIKLIZAM: Deveta etapa španske Vuelte
ga, nijesu bolje odigrali protiv Norveške, bolje rezultatski prošli jer bi imali veće šanse da naredne godine u preostala dva meča izbore plasman na šampionat Starog kontinenta. - Sigurno da ostaje neki žal što, možda, nije učinjeno više. Ali, upoređujući meč sa Češkom sa onim protiv Norveške, mogu da budem zadovoljan. Vidjelo se na terenu mnogo mladih igrača, to je naša budućnost i negdje sam u dubi-
Jejts prvi stigao u Granadu
PODGORICA - Adam Jejts (UAE Emirejts) pobjednik je devete etape 79. španske Vuelte. Britanac je dionicu od Motrila do Granade, u dužini od 178,5 km, prešao za četiri časa, 42 minuta i 28 sekundi, za prvi etapni trijumf u karijeri na posljednjem gran turu u godini. Sa troneđeljnih turnira ima još jednu pobjedu, na prošlogodišnjem Tur d’ Fransu. Pošto je savladao tri teška uspona, 32-godišnjak iz Berija kraj Mančestera osvojio je tačkastu majicu za najboljeg „brdaša“. Ekvadorac Ričar d Karapas (EF edjukejšn) je za pobjednikom etape kasnio minut i 39 sekundi, dok je lider Ben O’Konor (Australija, AG2R) bio tri minuta i 45 sekundi sporiji od Jejtsa. Ipak, drugo mje-
sto olimpijskog pobjednika u Tokiju 2021. ga je lansiralo na treću poziciju u generalnom plasmanu sa 4:32 zaostatka. Primož Roglič (Bora) stigao je na cilj zajedno sa O’Konorom i razmak između prve dvojice u generalnom plasmanu ostao je nepromijenjen. U toj grupi stigla su desetorica vozača. Slovenac je izgubio tačkastu majicu,
pošto Jejts ima 22 boda u toj konkurenciji. Roglič i Francuz David Godi (FDŽ) imaju po 18 poena. Ništa se nije mijenjalo ni u poretku za zelenu majicu. Poneđeljak će biti dan odmora za vozače, a Vuelta se nastavlja u utorak, kada je na programu 10. etapa (160 km) od Ponteareasa do Bajone. S. J.
Evropsko prvenstvo završili Joksimović istakao
Ćaćić: Treba da čekamo da
Da je osvojila bod protiv Češke, uz maksimalnu pobjedu kod kuće protiv Norveške iduće godine, Crna Gora je, realno, mogla da se nada da može da bude među pet najboljih drugoplasiranih selekcija u sedam kvalifikacionih grupa koje će izboriti plasman na Evropsko prvenstvo. Ovako, set protiv Čeha. uz pobjedu od 3:0 protiv Norveške, ako Skandinavci ne uzmu set Česima u oba meča, može biti dovoljan za drugo mjesto u grupi, ali pitanje je da li može da donese i plasman na EP. Stoga će našim odbojkašima iduće godine trebati i dobra partija i dobar rezultat u gostima protiv Češke, po mogućnosti pobjeda protiv favorita, ili barem osvojen bod koji je izmakao u Kolašinu, kako bi naša selekcija bila u konkurenciji da bude jedna od pet najboljih drugoplasiranih reprezentacija…
mladi momci steknu iskustvo
Nakon meča sa Češkom selektor Ivan Joksimović najavio je da su reprezentativnu karijeru završila dvojica najiskusnijih, dugogodišnji kapiten Vojin Ćaćić i srednji bloker Ivan Ječmenica, što znači da će Crna Gora naredne godine
ni duše zadovoljan, a sa druge strane i tužan što nijesmo valorizovali taj kvalitet koji, objektivno, posjedujemo
nastaviti kvalifikacije u još mlađem sastavu, osim ako se u tim ne vrati neko do iskusnijih koji se nijesu oprostili, a nijesu bili u ovoj akciji, kao što je, recimo, Marko Bojić - Ekipa je mlada, u toku je podmlađivanje reprezen-
– rekao je selektor Ivan Joksimović.
Crna Gora će naredni meč odigrati 13. avgusta 2025. godi-
tacije, to je dugotrajan proces. Biće, sigurno, godina kada neće biti nekih rezultata i to, jednostavno, mora da se istrpi. Treba da čekamo da ti mladi momci steknu neko iskustvo i budu temelj za budućnost –rekao je Ćaćić.
ne u gostima protiv Češke, a tri dana kasnije će dočekati Norvešku…
S. JONČIĆ
PODGORICA - Crnogorska delegacija danas putuje u Pariz na Paraolimpijske igre koje će svečano biti otvorene 28. avgusta, a stonoteniser Filip Radović i strijelac Milan Đinović vjeruju da će se i u Gradu svjetlosti pisati nova stranica u istoriji crnogorskog sporta.
Radović je drugi put na Paraolimpijskim igrama, nakon što je u Tokiju 2021. godine bio bronzani. Takmičiće se u kategoriji S10, u kojoj će se za medalje boriti 14 stonotenisera.
Đinović je debitant, a nastupiće u disciplini vazdušna puška, u kategoriji SH1 – R3. Radović je rekao da postoji sportska nervoza uoči najvećeg takmičenja, ali da nju osjećaju svi svjetski sportisti.
- Neće biti lako igrati u Parizu, ali nijesam prvi put na Igrama. Već sam imao takvih iskušenja i sličnih. Iskusniji sam i nadam se da ću uspjeti da se izborim sa tom vrstom pritiska i odigram turnir na visokom nivou – rekao je Radović. U Pariz putuje nakon dobrih priprema.
- Odradili smo pripreme na Žabljaku i u Zrenjaninu, imao sam dobre sparing partnere. Odradio sam kvalitetan pripremni period i nema potrebe da sumnjam u sebe – dodao je Radović.
Cetinjanin je istakao da je, u odnosu na POI u Tokiju, konkurencija slična i da su to manje-više gotovo isti igrači.
- Tada sam uspio da osvojim bronzanu medalju. Ovoga puta idem kao drugi stonoteniser svijeta, biću povlašćen na žrijebu. Borio sam se za to drugo mjesto da bih bio slobodan u osmini finala. Prvi meč biće mi ujedno i za medalju – istakao je Radović. Naveo je da se ne opterećuje
Vozač Meklarena pobjednik trke Formule 1 za Veliku nagradu Holandije
finalom i da o njemu trenutno ne razmišlja.
- Cilj mi je da se pripremim za taj prvi meč, da pobjedom obezbijedim medalju. Naravno da se neću zadovoljiti time i da ću pokušati da idem što dalje – rekao je Radović. Đinović, koga je nedavno na Evropskom prvenstvu u Granadi samo 0,1 krug dijelio od direktnog plasmana na Paraolimpijske igre, rekao je da vjeruje da mu sada finale u Parizu neće izmaći.
- Imajući u vidu dosadašnje iskustvo, znanje i spremnost, mislim da sam dostigao svoj trenutni maksimum. Zadovoljan sam kako sam odradio pripreme u matičnom klubu Berane, imao sam podršku članova kluba, sparing partnera, trenera i pomoćnih trenera.
Zadovoljan sam i rezultatima koje sam pucao na kontrolnim takmičenjima, a svi ti rezultati biće visoko kotirani u Parizu – rekao je Đinović. Podvukao je da je spreman, ali da u streljaštvu sve staje u jedan dan i da jedan loš pucanj može sve da pokvari. - U mojoj kategoriji prijavljeno je 35 strijelaca, prejaka je konkurencija i svi najbolji biće u Parizu. Bez obzira na to, vjerujem da mogu da otpucam rezultat koji može da me odvede u finale. Najboljih osam ide u finale, a moj cilj je da bude među njima – rekao je Đinović. Crnogorsku zastavu na otvaranju Igara 28. avgusta nosiće atletičarka Maja Rajković i stonoteniser Luka Bakić Ne.K.
PODGORICA - Lando
Noris je prekinuo niz od tri pobjede Maksa Ferstapena na ,,Zandvortu“ za Veliku nagradu Holandije - vozač Meklarena, koji je startovao sa pol pozicije, izgubio je vođstvo na startu trke nakon što ga je pretekao Ferstapen iz Red Bula, ali je dobrom vožnjom uspio da se vrati na čelo i ostvari drugu pobjedu u karijeri. Njegovo pobjedničko vrijeme je bilo 1:30:45,519 sata… - Sjajan je osjećaj. Ne bih rekao da je trka bila savršena, ponovo zbog prvog kruga, ali i dalje je bila prelijepa. Tempo je bio jak, bolid je bio nevjerova-
tan. Mogao sam da „guram“ i da preteknem Maksa (Ferstapena). Teška trka, ali za uživanje - rekao je Noris poslije trke. Britanski vozač osvojio je i dodatni bod za najbrži krug trke. - Od početka, od šestog ili sedmog kruga, očekivao sam da će Maks ubrzati i napraviti prednost, ali to nije uradio. Od tada sam vidio da sam u borbi. Činilo se da pada, a moj tempo se popravljao – dodao je Noris, koji je smanjio zaostatak za Ferstapenom na 70 bodova u generalnom plasmanu, pošto vozač Meklarena sada ima 225 bodova, a Ferstapen 295. Ferstapen je zauzeo drugo mjesto u svojoj 200. trci u karijeri, sa 22,896 sekunde zao-
statka, a treći je bio Šarl Lekler iz Ferarija, koji je bio 25,439 sekunde sporiji od pobjednika.
- Uvijek se nadate da ćete moći bolje. Dobro sam startovao i pokušao sam sve što sam mogao, ali jasno je da nijesam bio dovoljno brz. Pokušao sam da budem drugi, da vozim svoju trku - rekao je trostruki uzastopni šampion. Lekler nije mogao bolje od trećeg mjesta.
- Veoma sam iznenađen. Nijesam često zadovoljan trećim mjestom, ali današnjom trkom mogu da budem izuzetno zadovoljan, imali smo savršenu strategiju. Izašli smo ispred dvojice konkurenata, a posli-
je toga smo uspjeli da ih zadržimo iza nas. Ovo je bila zaista jaka trka ekipe. Nijesam ni pomislio da mogu da budem na postolju poslije tako teškog vikenda - rekao je Lekler. Vozač Meklarena Oskar Pja-
stri bio je četvrti, peti je bio Karlos Sains iz Ferarija, a šesti Serhio Peres iz Red Bula. Vozači Mercedesa Džordž Rasel i Luis Hamilton zauzeli su sedmo i osmo mjesto. Vozač Alpina Pjer Gasli bio
je deveti, a 10. mjesto zauzeo je Fernando Alonso iz Aston Martina. Naredna trka u šampionatu vozi se 1. septembra u Monci za Veliku
Nasuprot Ulcinju nalazi se utvrđeni Sv. Stefan koji današnjim turistima služi kao moralna pouka. Samo nekoliko kilometara dalje uz obalu nalazi se Bar. Bar je sve ono što Ulcinj nije. Ulcinj stagnira, za Bar postoje planovi. U Baru se gradi luka: bijela crnogorska nada. U budućnosti će od Bara preko Titograda pa sve do Beograda ići željeznica, ali u ovom trenutku
Bar pruža malo znakova srpskog poleta, a mnogo crnogorskog kamena. S puno je truda bio sagrađen mol. U obližnjim kamenolomima jure i riču divovske kamenožderačke mašine. Odsječeni kameni blokovi leže na napuštenim pristaništima. Iz zarđalih mašina dječaci iskaču iz svojih pantalona pa se bacaju u prazne zalivske vode. Ovdje sam imao osjećaj jednak onom u Titogradu, da uzvišeni i pesimistični Crnogorci odviše preziru trgovinu da bi mogli doći u saglasje s industrijalizovanim svijetom. Bar nas je i namučio. Trebalo je da popravimo jednu gumu, ali smo nakon završene popravke imali osjećaj da smo pokradeni, a i dugo smo čekali dok se ta krađa odvijala. Prošetao sam se malenim glavnim trgom prekrivenim šljunkom i niz prašnjavu glavnu ulicu; na puno malenih tamnih radionica stajala je riječ koja je po vrelom danu samo izazivala frustraciju: BAR.
Ostrvo je kraj rata dočekalo sa samo nekolicinom ribarskih porodica. Neko vrijeme tamo su bila smještena ratna siročad. Tada su porodice preseljene, a za njih su na kopnu izgrađene kuće. Neko je dobio ambicioznu ideju da obnovi kuće i cijelo ostrvo pretvori u veliki hotel
Otišao sam dalje niz ulicu do male ambulante. Tamo je bila Margaret sa stopalima i gležnjevima u zavojima. Ljekar joj je izbušio bolne plikove koje je zadobila od ulcinjske trave „ljudožderke”. Dobro su se pobrinuli za nju - i nijesu joj naplatili ni penija - ali bilo nam je drago što možemo otići.
Cesta koja ide uz obalu ovdje se spušta i skreće. Jednoga će lijepog dana biti povezana s
ostatkom Jugoslavije cestom s dvije trake; zasad se ne može stići daleko u jednom danu. Dalje uz obalu, gdje je velika Jadranska magistrala već puštena u promet, moguće je brže voziti.
Ovdje imam namjeru da na brzinu opišem neka mjesta uz obalu, jer iako su različitosti među njima zapravo vrlo iznenađujuće, postoji i puno sličnosti, tako da bi opis svakog od njih bio zamoran. U ovaj opis moram uključiti Petrovac. Tamo smo bili vrlo srećni, iako je Margaret još uvijek imala problema sa svojim gležnjevima. U Petrovcu smo proveli kratke ljetnje p raznike ne radeći ništa ili
plivajući i sunčajući se s prijateljima koje smo upoznali u kampu. Uz pomoć nekih prijatelja izvršili smo remont našeg automobila koji je cvilio te smo usput naučili nešto o istoriji Petrovca – kako su za vrijeme rata ljudi bili hrabri ili kako je Moša Pijade bio tajanstveno prokrijumčaren iz grada u unutrašnjost.
Sada se Petrovac bori za proširenje. Ovaj ribarski gradić ima ljupku uvalu. Nad njom su se već nadvila dva nova hotela, kao i veliki restoran i uvijek korisni supermarket. Kino se nalazi na otvorenom, a program se mijenja svake druge večeri. Petrovac ne teži za izdvajanjem; vjerovatno je zbog
Otišao sam dalje niz barsku ulicu do male ambulante. Tamo je bila Margaret sa stopalima i gležnjevima u zavojima. Ljekar joj je izbušio bolne plikove koje je zadobila od ulcinjske trave „ljudožderke”. Dobro su se pobrinuli za nju - i nijesu joj naplatili ni penija
toga toliko privlačan: podsjeća na primorske gradiće bilo gdje u svijetu, osim što su njegove noći uvijek blage i miomirisne. Podsjetio nas je na Mošćeničku Dragu blizu Opatije, jer je kamp dobro integrisan u mjesto tako da se onaj ko u njemu odsijeda osjeća saživljen sa seoskim životom. Sami kamp nije imao nikakvih zgrada s uslužnim djelatnostima, ali atmosfera je bila ugodna, a kamperi ispod starih stabala maslina bili su izuzetno prijateljski nastrojeni. S puno smo oklijevanja napustili Petrovac kako bismo otišli na sjever do Sv. Stefana. Ali, već je prvi pogled na ovo maleno, utvrđeno kameno ostrvo, povezano s kopnom uskim zemljouzom, dovoljan da probudi očekivanja koja se, čudesno, nikada ne iznevjere. Sv. Stefan prekrasno izgleda na plakatima, a u stvarnosti je još ljepši. Ostrvo je kraj rata dočekalo sa samo nekolicinom ribarskih porodica. Neko vrijeme tamo su bila smještena ratna siročad. Tada su porodice preseljene, a za njih su na kopnu izgrađene kuće iz kojih mogu posmatrati svoj stari dom – koji je prolazio kroz tretman uljepšavanja. Neko je dobio ambicioznu ideju da obnovi kuće i cijelo ostrvo pretvori u veliki hotel u kojem bi pojedinačni bungalovi služili kao odvojeni apartmani. Rezultat toga je najraskošnije ljetovalitše u Jugoslaviji koje je imalo prekrasan pogled uz i niz obalu prema Budvi i dalje, te svoju privatnu plažu. Zidovi bungalova su debeli, a
Britanski SF pisac
Brajen V. Eldis (Brian W. Aldiss) boravio je sa suprugom 1964. godine šest mjeseci u nekadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji, iz čega je nastala putopisna knjiga „Cities and Stones” (1966). Eldisovo djelo je u Hrvatskoj objavljeno 2006. godine pod naslovom „Oxford – Ohrid”, a u prevodu Irene Rašete. U knjizi se opisuje i boravak u Crnoj Gori
sobe tamne i hladne. Vani se nalazi plamteće nebo i more. A cvijeće, rascvjetalo grmlje, kaktusi i drveće rasplamsali su se između kućica i duž uličica. Na najvišem vrhu ostrva nalazi se crkvica koja postojano stoji, naravno, uz restoran gdje se može sjesti na terasu široku poput pramca broda. Srećom, hrana je odlična; doručak je bio vrhunski, te sam čak mogao da pojedem moje omiljeno jelo: riblju čorbu. Posluga je šarmantna i ljubazna. Samo nebo zna koliko sam gunđao zbog jugoslovenskih hotela, ali za Sv. Stefan imam samo pohvale. Ovdje je dobar čak i podvodni pejzaž, a ne može se zaobići ni zgodan mali bar. (Nastavlja se)
“Port of Bar” JSC Bar, Obala 13. jul br. 2, TIN 02002558, on the basis of the Decision on the sale of coal through a public call of the Board of Directors of “Port of Bar” JSC No. OD/267-12-1 of 20.08.2024, announces
a PUBLIC CALL for the collection of bids for the sale of coal
I SUBJECT OF SALE AND INITIAL PRICE:
Subject of sale:
-Coal in the amount of 2,479 tons in accordance with the Study on Works Performed in the Field dated 18.05.2024. and Test Report No. 1929/24 of 15.05.2024.
The final quantity of the subject of sale will be determined by measuring-weighing at the seller`s weighbridge, in the presence of the representative of the selected bidder - the buyer and the seller’s representative, or in another mutually acceptable way depending on the shipping model.
The subject of sale cannot be purchased partially, but only in its entirety – the total quantity related to the subject of sale. Initial price of the subject per tone is: -129,15 €/t, i.e. 320.162,85 € in total.
Initial prices are expressed without VAT.
II TIME, PLACE AND METHOD OF SUBMISSION OF BIDS
The sale of coal is done by collecting bids in sealed envelopes with the indication: “Bid for the purchase of coal– do not open”.
Bids shall be submitted within 30 days from the date of publication of the public invitation, every working day from 7 a.m. to 3 p.m., by registered mail to the address: “Port of Bar” JSC Bar, Obala 13.jula br. 2 Bar or directly to the office of “Port of Bar” JSC Bar every working day starting from August 26th 2024. as the day of publication of the public invitation and ending on September 25th 2024, at 2:00 p.m.
Subject of sale is located in the area of “Port of Bar” JSC, at the Terminal for Bulk, Special and Liquid Goods.
Insight can be carried out on the spot on weekdays from 11 a.m. to 2 p.m., starting from August 26th 2024, and ending on September 25th 2024. at 2 p.m.
Insight into the Study on Works Performed in the Field dated 18.05.2024. and Test Report No. 1929/24 of 15.05.2024. can be obtained in the premises of the Commercial Department (contact: Igor Hrvatin 030/ 300- 453), during the period of the Public Call, every working day from 11 a.m. to 2 p.m.
The name and address of the bidder should be indicated on the back of the envelope with the bid.
Received bids are registered in “Port of Bar” JSC Bar according to the date and time of their receipt and are submitted to the Sales Committee (hereinafter: Committee).
Once a bid has been submitted, it cannot be changed or supplemented. The bid may be withdrawn no later than three days before the day of the opening of bids by submitting a written notice of withdrawal.
Incomplete, untimely and bids that are not prepared in accordance with the terms of the Public Call will not be considered. Untimely bids are returned unopened to the bidder.
III CONTENT OF THE BID
Bids can be submitted by domestic and foreign legal entities.
All bidders are required to pay a deposit of €5,000.
The bid should include:
-the name of the bidder,
-address,
-tax identification number (for bidders whose head office is in Montenegro) or the appropriate unique identification number (for bidders from abroad),
-the name of the commercial bank and the number of the bank account through which transactions related to this Public Call would be carried out,
-name and surname of the contact person, his/her contact phone number and e-mail address, -offered price expressed in EUR/tonne without VAT.
The following documentation must be submitted with the bid:
-A copy of the registration certificate and the certificate on the TIN (for bidders whose head office is in Montenegro) or an excerpt from the official register of business entities in the country where the bidder ’s head office is located, with the bidder’s registration number
-A receipt for the payment of a deposit in the amount of 5.000 €.
The bid is submitted in the language in official use in Montenegro.
The minimum offered price cannot be lower than the initial price.
IV THE SELLER’S OBLIGATION are as follows:
-upon the conclusion of the Contract on Purchase and Sale, and in accordance with the written announcement of the authorized person representing the selected bidder - buyer (the content of the announcement must be harmonized with the procedures for approval of entry into the Port Area), the seller is to provide access to authorized representatives of the selected bidder- buyer and vehicles they use;
-in the event of a request, to allow interested parties to take over a quantity of a maximum of 10 kg of goods free of charge for the purpose of sampling and examining the object of sale;
-to provide the selected bidder – buyer with a location, free of charge, for the storage of goods for a period of 60 days from the date of conclusion of the Contract on Purchase and Sale.
V BUYER’S OBLIGATION
- to conclude a Contract on Purchase and Sale of coal with “Port of Bar” JSC within 15 days from the date of adoption of the Decision on the selection of the most advantageous bid
- to make an advance payment equal to the multiply sum of the estimated amount of coal that is the subject of sale (2,479 t) and the agreed sale price, within 5 working days from the date of issuance of the advance invoice
- to bear the costs of handling of coal at the time of its shipment, which will be defined in a separate commercial contract
VI DEPOSIT
The deposit must be paid no later than September 25th 2024, with the submission of proof of payment. Deposits by the bidder whose head offices are in Montenegro can be made to the seller ’s bank accounts (“Port of Bar” JSC) at:
NLB bank 530-16657-94
Addiko bank 555-2586-54
Crnogorska komercijalna banka 510-334-08
Hipotekarna banka 520-160130-29
Deposits by bidders whose head offices are located abroad are made to the foreign currency account of the seller (“Port of Bar” JSC) according to the following payment instructions: NLB Banka AD Podgorica
(IBAN: ME25530005030005018008 SWIFT: MNBAMEPG)
Addiko Bank AD Podgorica 9000980525
(IBAN: ME25555000900098052554 SWIFT: HAABMEPG)
Crnogorska komercijalna banka acc. 2321011 – 2002558; (IBAN: ME25510000000000033408 SWIFT: CKBCMEPG)
The deposit is returned to the bidder whose bid is incomplete, untimely, withdrawn or not accepted within 15 days from the date of making the decision on the selection of the most favorable bid. Deposit is included in the price to the bidder whose bid is accepted as the most advantageous . If the bidder whose bid has been accepted does not sign the contract or does not make the payment of the sale price within the agreed period, he loses the right to a refund of the deposit. In this case, the second-ranked bid will be treated as the most advantageous.
VII TIME AND PLACE OF BIDS OPENING
The public opening of bids will be carried out by the Committee on October 2nd 2024 at 12:00 in the building “Port of Bar” JSC Bar, Obala 13. jula br. 2, large hall on the ground floor.
The opening of bids may be attended by bidders, their representatives or attorneys as per submitted power of attorney, whose identification is made by inspecting the identity card/passport.
VIII RANKING AND SELECTION OF THE MOST ADVANTAGEOUS OFFER
Ranking and evaluation of bids is done on the basis of the criterion - the highest price offered.
The Tender Committee shall rank the bids that have been received in a timely manner, which are formally correct and financially acceptable, and shall determine the ranking list.
If more bidders have offered exactly the same price, the advantage shall be given to the bidder who has submitted a bid to the Company’s office prior to other bidders, according to the order of arrival, (according to the registration number, date and time of submission of the bid).
The Committee shall make a decision on the selection of the most favorable bid within five days from the date of opening the bids. The concerned decision shall be delivered to the bidders within three days from the date of its adoption. Bidders have the right to object to the Decision on the selection of the most favorable bid within three days from the date of delivery of the Decision. The decision on the complaint shall be made by the CEO within three days from the date of submission of the objection. The CEO’s Decision is final.
IX OTHER
The Contract on Purchase and Sale shall be concluded with the most favorable bidder, the draft of which is attached to this Public Invitation.
After concluding the Contract on Purchase and Sale, the selected bidder – buyer is obliged to pay an advance payment equal to the multiply sum of the estimated quantity of coal that is the subject of the sale (2,479 t) and the contracted sale price, within 5 working days from the date of issuance of the advance invoice.
This Public Call will be published in one print medium (daily newspapers distributed in Montenegro), as well as on the seller’s website (www.lukabar.me).
All questions related to the Public Call should be sent to the Committee, and the contact details are:
-e-mail: vaso.vucinic@lukabar.me; tel.: +382 30 300 453;
-e-mail: dino.ramic@lukabar.me;
-e-mail: igor.hrvatin@lukabar.me;
Concluded between: “PORT OF BAR”JSC, BAR, ul. Obala 13. jula br 2, Bar, represented by CEO Ilija Pješčić (hereinafter: SELLER), TIN 02002558 VAT 20/31-00059-1 and _____________________________________________________ (hereinafter BUYER), TIN _______ VAT ________
The Contracting Parties agree on the following: Article 1.
The subject of this Contract is the sale of coal in the quantity of 2.479t, based on the following: SELLER’s Decision on sale No. OD/267-12-1, dated August 20th 2024, Public Call for the Collection of Bids for the Sale of coal dated August 26th 2024, the Bid of the BUYER No. _____, dated _______2024, as well as on the Decision on selection of the most advantageous bid number _______, dated 2024: Article 2.
The BUYER accepts the obligation to pay the SELLER the price in the amount of ___€/tonne + 21% VAT, for the (estimated) amount of 2.479t of coal, after conclusion of Contract in question, within 5 working days from the day of issuance of advance invoice.
Article 3.
The goods are sold as in seen condition with no right to complain.
The shipping of the cargo will be charge to the BUYER.
The conditions for the use of port resources (technical and human), necessary for the dispatch of cargo, will be defined in a commercial contract, which will be concluded immediately after the payment of the advance invoice.
The SELLER shall provide the BUYER with a storage location for the goods, free of charge, for a period of 60 days, starting from the date of conclusion of the Purchase and Sale Contract.
Article 4.
Immediately after signing this Contract, the SELLER shall issue to the BUYER an advance invoice for the quantity of goods referred to in Article 2 of this Contract.
The SELLER shall enable the undertaking of the goods referred to in Article 2 of this Contract, upon presentation of proof of payment, with calculated VAT.
Permission to undertaking the goods means the undertaking the goods by the BUYER (through his authorized representative-forwarder) for the purpose of shipping the goods.
The BUYER is obliged to undertake the goods within 60 days from the date of signing this Contract.
Article 5.
The SELLER shall enable the BUYER to weigh the coal on the weighbridge scale, free of charge, in the case of dispatch of cargo by trucks.
Weighing is carried out in the presence of authorized representatives of the SELLER and the BUYER, who sign the weight note (weight sheets), which are created during each weighing.
In the case of dispatch of goods from the port by railcars, the relevant quantities are determined by measuring on a railway scale, while in case of dispatch of goods by ship, the quantities are determined by measuring the draft of the ship.
In addition to the above paragraph of this Article, the SELLER and the BUYER may agree on a mutually acceptable combined method of determining the relevant quantities, which does not deviate from the standard procedures for the handover of goods in port operations.
If, after the final determination of the quantity of coal to be sold, according to the models mentioned in the previous paragraphs of this Article, it is determined that there is a difference between that measured quantity and the quantity specified in Article 2 of this Contract, the SELLER shall issue an invoice in accordance with the finally determined quantity.
Article 6.
The Buyer is obliged to make the payment of the advance invoice within 5 working days from the date of its issuance to one of the banking accounts of the SELLER, as follows:
If the BUYER has its head office in the territory of Montenegro, payments can be made to the banking accounts of the SELLER in :
-NLB bank 530-16657-94
-Addiko bank 555-2586-54 -Crnogorska komercijalna banka 510-334-08 -Hipotekarna banka 520-160130-29
If the BUYER has its head office abroad, payments can be made to the SELLER’s foreign currency accounts according to the following payment instructions:
-NLB Bank JSC Podgorica (IBAN: ME25530005030005018008 SWIFT: MNBAMEPG)
-Addiko Bank JSC Podgorica 9000980525 (IBAN: ME25555000900098052554 SWIFT: HAABMEPG)
- Crnogorska komercijalna banke acc. 2321011 – 2002558; (IBAN: ME25510000000000033408 SWIFT: CKBCMEPG)
Article 7.
All possible disputes under this Contract shall be amicably resolved by the contracting parties, and if this is not possible, the Commercial Court of Montenegro will have jurisdiction.
Article 8.
This Contract shall enter into force on the day of its signing.
Article 9.
This Contract is made in 4 (four) identical copies out of which each party keeps 2 (two) copies.
SELLER BUYER
“PORT OF BAR“ JSC BAR CEO
Ilija Pješčić, LL.B.
Poneđeljak, 26. avgust 2024. Oglasi
„Luka Bar“ AD Bar, Obala 13. jula br.2, PIB 02002558, na osnovu Odluke o prodaji uglja putem javnog poziva Odbora direktora “Luka Bar” AD broj OD/267-12-1 od 20.08.2024.god., objavljuje
JAVNI POZIV za prikupljanje ponuda radi prodaje uglja
I PREDMET PRODAJE I POČETNA CIJENA: Predmet prodaje: -Ugalj u količini od 2.479 tona shodno Elaboratu o izvršenim radovima na terenu od 18.05.2024.god. i Izvještaju o ispitivanju broj 1929/24 od 15.05.2024.god. Konačna težina predmeta prodaje utvrdiće se mjerenjem-vaganjem na kolskoj vagi kod prodavca, uz prisustvo predstavnika odabranog ponuđača - kupca i predstavnika prodavca, ili na drugi obostrano prihvatljiv način u zavisnosti od modela otpreme. Predmet prodaje nije moguće kupovati parcijalno, već isključivo kao cjelinu – ukupna količina vezana za predmet prodaje. Početna cijena predmeta po toni iznosi: -129,15 €/t odnosno ukupno 320.162,85€ Početna cijena izražena je bez PDV-a. II VRIJEME, MJESTO I NAČIN PODNOŠENJA PONUDA Prodaja uglja se vrši prikupljanjem ponuda u zatvorenim kovertama s naznakom: “Ponuda za kupovinu uglja – ne otvaraj”. Ponude se podnose u roku od 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva, svakog radnog dana od 7-15 časova, poštom preporučeno na adresu: “Luka Bar” AD, Obala 13.jula br.2 Bar, ili neposredno na arhivu “Luka Bar” AD svakog radnog dana počev od 26.08.2024.god. kao dana objavljivanja javnog poziva i zaključno sa 25.09.2024.god., do 14 časova. Predmet prodaje se nalazi u području “Luka Bar” AD, na Terminalu za rasute, specijalne i tečne terete. Uvid na licu mjesta može se izvršiti radnim danima u terminu od 11-14 časova, počev od 26.08.2024.god. do zaključno sa 25.09.2024.god. do 14 časova. Uvid u Elaborat o izvršenim radovima na terenu od 18.05.2024.god. i Izvještaj o ispitivanju broj 1929/24 od 15.05.2024. god. može se izvršiti u prostorijama Sektora komercijale (kontakt: Igor Hrvatin 030/300-453), u periodu trajanja Javnog poziva, svakim radnim danom u terminu od 11-14 časova. Na poleđini koverte sa ponudom navodi se naziv adresa ponuđača. Prispjele ponude zavode se u “Luka Bar” AD prema datumu času prijema i dostavljaju Komisiji za prodaju (u daljem tekstu: Komisija).
Jednom podnesena ponuda ne može se mijenjati ni dopunjavati. Ponuda se može povući najkasnije tri dana prije dana otvaranja ponuda dostavljanjem pisanog obavještenja o povlačenju. Nepotpune, neblagovremene i ponude koje nisu pripremljene u skladu sa uslovima Javnog poziva neće se razmatrati. Neblagovremene ponude vraćaju se neotvorene ponuđaču. III SADRŽINA PONUDE
Ponude mogu da podnesu domaća i strana pravna lica. Svi ponuđači su u obavezi da uplate depozit u iznosu od 5.000 €. Ponuda treba da sadrži: -naziv ponuđača, -adresu, -PIB (za ponuđače čije je sjedište u Crnoj Gori) ili odgovarajući jedinstveni identifikacioni broj (za ponuđače iz inostranstva), -naziv poslovne banke i broj žiro računa preko kojeg bi se vršile transakcije vezane za ovaj javni poziv, -ime i prezime lica za kontakt, njegov kontakt telefon i e-mail adresu, -ponuđenu cijenu u €/t bez PDV-a. Uz ponudu se obavezno dostavlja i sljedeća dokumentacija: -Kopiju rješenja o registraciji i rješenja o PIB-u (za ponuđače čije je sjedište u Crnoj Gori) ili izvod iz zvaničnog registra privrednih subjekata u zemlji u kojoj je sjedište ponuđača, sa navedenim registracionim brojem ponuđača -Potvrdu o uplati depozita u iznosu od 5.000 €. Ponuda se podnosi na jeziku u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Minimalna ponuđena cijena ne može biti niža od početne cijene. IV OBAVEZA PRODAVCA -da, nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji, a shodno pisanoj najavi ovlašćenog lica koje predstavlja izabranog ponuđača - kupca (sadržaj najave mora da bude usklađen sa procedurama odobrenja ulazaka u Lučko područje), omogući pristup ovlašćenim predstavnicima izabranog ponuđača - kupca i vozilima koje oni koriste; -da u slučaju zahjeva zainteresovanim licima omogući da u svrhu uzorkovanja i ispitivanja predmeta prodaje, preuzmu količinu od maksimalno 10 kg robe bez naknade. -da izabranom ponuđaču – kupcu obezbijedi lokaciju, bez naknade, za skladištenje robe na period od 60 dana od dana zaklučenja Ugovora o kupoprodaji.
V OBAVEZA KUPCA
-da sa “Luka Bar” AD zaključi Ugovor o kupoprodaji uglja, u roku od 15 od dana donošenja Odluke o izboru najpovoljnije ponude -da izvrši uplatu avansa jednakog proizvodu procijenjene količine uglja koji je predmet prodaje (2.479 t) i ugovorene cijene prodaje, u roku od 5 radnih dana od dana izdavanja avansne fakture -da snosi troškove pretovara uglja u trenutku njegove otpreme, koji će biti definisani posebnim komercijalnim Ugovorom VI DEPOZIT
Depozit se uplaćuje najkasnije do 25.09.2024.god., uz podnošenje dokaza o uplati. Uplate depozita od strane ponuđača čije je sjedište u Crnoj Gori mogu se izvršiti na žiro račune prodavca (“Luka Bar” AD) kod: NLB banke 530-16657-94
Addiko banke 555-2586-54 Crnogorske komercijalne banke 510-334-08 Hipotekarne banke 520-160130-29
Uplate depozita od strane ponuđača čije je sjedište u inostranstvu mogu se izvršiti na devizne račune prodavca (“Luka Bar” AD) prema sljedećim instrukcijama za plaćanje: NLB Banka AD Podgorica (IBAN: ME25530005030005018008 SWIFT: MNBAMEPG) Addiko Bank AD Podgorica 9000980525 (IBAN: ME25555000900098052554 SWIFT: HAABMEPG) Crnogorske komercijalne banke rn. 2321011 – 2002558; (IBAN: ME25510000000000033408 SWIFT: CKBCMEPG) Depozit se vraća ponuđaču čija je ponuda nepotpuna, neblagovremena, povučena ili nije prihvaćena u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnije ponude. Ponuđaču čija je ponuda prihvaćena kao najpovoljnija depozit se uračunava u cijenu. Ukoliko ponuđač čija je ponuda prihvaćena ne potpiše ugovor ili ne izvrši uplatu prodajne cijene u ugovorenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju, kao najpovoljnija tretiraće se drugorangirana ponuda. VII VRIJEME I MJESTO OTVARANJA PONUDA Javno otvaranje ponuda izvršiće Komisija dana 02.10.2024.god. u 12 časova u Upravnoj zgradi “Luka Bar” AD, Obala 13.jula br.2 Bar, Velika sala u prizemlju. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuđači, njihovi zastupnici ili punomoćnici po priloženom punomoćju, čija se identifikacija vrši uvidom u ličnu kartu/pasoš. VIII RANGIRANJE I IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE Rangiranje i ocjena ponuda vrši se na osnovu kriterijuma - najviša ponuđena cijena. Komisija vrši rangiranje ponuda koje su blagovremeno pristigle, formalno ispravne i finansijski prihvatljive i utvrđuje rang listu. Ukoliko više ponuđača ponudi istu cijenu, prednost će imati ponuđač koji je po redosledu prispijeća ranije dostavio ponudu na arhivi Društva (shodno zavodnom broju, datumu vremenu predaje ponude). Komisija donosi Odluku o izboru najpovoljnije ponude u roku od pet dana od dana otvaranja ponuda. Odluka se dostavlja ponuđačima u roku od tri dana od dana donošenja. Ponuđači imaju pravo prigovora na Odluku o izboru najpovoljnije ponude u roku od tri dana od dana dostavljanja Odluke. Odluku po prigovoru donosi Izvršni direktor u roku od tri dana od dana podnošenja prigovora. Odluka izvršnog direktora je konačna. IX OSTALO Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se Ugovor o kupoprodaji čiji nacrt je u prilogu ovog Javnog poziva. Nakon sklapanja Ugovora o kupoprodaji, izabrani ponuđač – kupac je u obavezi da izvrši uplatu avansa jednakog proizvodu procijenjene količine uglja koji je predmet prodaje (2.479 t) i ugovorene cijene prodaje, u roku od 5 radnih dana od dana izdavanja avansne fakture.
Ovaj Javni poziv biće objavljen u jednom štampanom mediju (dnevni listovi koji se distribuiraju u Crnoj Gori), kao i na internet sajtu prodavca (www.lukabar.me).
Sva pitanja u vezi sa Javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji, a kontakt podaci su:
-e-mail: vaso.vucinic@lukabar.me; tel.: +382 30 300 453; -e-mail: dino.ramic@lukabar.me; -e-mail: igor.hrvatin@lukabar.me;
UGOVOR O KUPOPRODAJI
Zaključen između: “Luka Bar” AD, ul. Obala 13. jula br 2, Bar, koju zastupa Izvršni direktor Ilija Pješčić (u daljem tekstu: PRODAVAC), PIB 02002558 PDV 20/31-00059-1
i _____________________________________________________ (u daljem tekstu KUPAC), PIB _______ PDV ________
Ugovorne strane su saglasne u sljedećem:
Član 1.
Predmet ovog Ugovora je prodaja uglja u količini od 2.479t, na osnovu Odluke PRODAVCA o prodaji uglja putem javnog poziva broj OD/267-12-1 od 20.08.2024.godine, Javnog poziva za prikupljanje ponuda radi prodaje uglja od 26.08.2024.godine, Ponude KUPCA broj _____ od _______2024. godine, kao i Odluke o izboru najpovoljnije ponude broj _______od ________2024.godine.
Član 2.
KUPAC prihvata obavezu da plati PRODAVCU cijenu u iznosu od ___€/toni + 21% PDV-a, za (procijenjenu) količinu od 2.479t uglja, nakon zaključenja predmetnog Ugovora, u roku od 5 radnih dana od dana izdavanja avansne fakture.
Član 3.
Roba se kupuje u viđenom stanju bez prava reklamacije.
Otprema tereta pada na teret KUPCA. Uslovi korišćenja lučkih resursa (tehničkih i ljudskih) neophodnih za otpremu tereta biće definisani komercijalnim ugovorom, koji će biti zaključen odmah nakon izvršene uplate avansne fakture.
PRODAVAC će KUPCU obezbijediti lokaciju za skladištenje robe, bez naknade, na period od 60 dana od dana zaključenja Ugovora o prodaji.
Član 4.
PRODAVAC će odmah nakon potpisivanja ovog Ugovora izdati KUPCU avansnu fakturu za količinu robe iz čl.2 ovog Ugovora.
PRODAVAC će omogućiti preuzimanje robe iz čl.2 ovog Ugovora, nakon prezentacije dokaza o izvršenoj uplati sa PDV-om.
Pod dozvolom preuzimanja robe podrazumijeva se preuzimanje robe, od strane KUPCA (preko njegovog ovlašćenog predstavnika-špeditera) radi otpremanja robe.
KUPAC je obavezan da robu preuzme u roku od 60 dana od dana potpisivanja ovog Ugovora.
Član 5.
PRODAVAC će KUPCU omogućiti vaganje uglja na lučkoj kolskoj vagi, bez naknade, u slučaju otpreme tereta kamionima.
Vaganje se vrši u prisustvu ovlašćenih predstavnika PRODAVCA i KUPCA, koji potpisuju odvage (vagarske listiće), koji se formiraju prilikom svakog vaganja.
U slučaju otpreme robe iz luke vagonima, mjerodavne količine se utvrđuju mjerenjem na željezničkoj vagi, dok se u varijanti otpreme robe brodom, količine utvrđuju mjerenjem gaza broda.
Uz navedeno u prethodnom stavu ovog člana, PRODAVAC i KUPAC mogu usaglasiti i neku obostrano prihvatljivu kombinovanu metodu utvrđivanja mjerodavnih količina, koja ne odudara od standardnih postupaka primopredaje robe u lučkom poslovanju.
Ukoliko se, nakon izvršenog konačnog utvrđivanja količine uglja koji je predmet prodaje, prema modelima pomenutim u prethodnim stavovima ovog člana, utvrdi postojanje razlike između te količine i količine navedene u čl.2 ovog Ugovora, PRODAVAC će izdati fakturu shodno konačno utvrđenoj količini.
Član 6.
KUPAC je dužan da izvrši uplatu avansne fakture u roku od 5 radnih dana od dana izdavanja, na jedan od žiro – računa PRODAVCA, i to:
Ukoliko KUPAC ima sjedište na području Crne Gore uplate se mogu izvršiti na žiro račune PRODAVCA kod:
-NLB banke 530-16657-94
-Addiko banke 555-2586-54
-Crnogorske komercijalne banke 510-334-08
-Hipotekarne banke 520-160130-29
Ukoliko KUPAC ima sjedište u inostranstvu uplate se mogu izvršiti na devizne račune PRODAVCA prema sljedećim instrukcijama za plaćanje:
-NLB Banka AD Podgorica (IBAN: ME25530005030005018008 SWIFT: MNBAMEPG)
-Addiko Bank AD Podgorica 9000980525 (IBAN: ME25555000900098052554 SWIFT: HAABMEPG)
- Crnogorske komercijalne banke rn. 2321011 – 2002558; (IBAN: ME25510000000000033408 SWIFT: CKBCMEPG)
Član 7.
Sve eventualne sporove po ovom Ugovoru, ugovorne strane će rješavati sporazumno, a ukoliko to nije moguće, biće nadležan Privredni sud Crne Gore.
Član 8.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja.
Član 9.
Ugovor je sačinjen u 4 (četiri) istovjetna primjerka od kojih svaka strana zadržava po 2 (dva) primjerka.
PRODAVAC KUPAC
“LUKA BAR“ AD BAR
Izvršni direktor
Ilija Pješčić, dipl. pravnik
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poneđeljak, 26. avgust 2024.
Dana 25. avgusta 2024. godine poslije kraće i teške bolesti u 65. godini preminuo je naš voljeni
1129
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu 25. avgusta od 14 do 18 časova i 26. avgusta od 10 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Danilovgradu u 15 časova.
Ožalošćeni: sin RADULE, brat STANKO, sestre MARIJA, MILANKA i STANKA, snahe OLJA, SMILJANA, LJUBICA i MIRA, unučad ITANA, RELJA i INES, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna porodica PAVLIČIĆ i KALUĐEROVIĆ
Napustio nas je naš najvoljeniji
Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i poznanike da je naš dragi
iznenada preminuo 25. avgusta 2024. u 46. godini. Saučešće primamo u porodičnoj kući u selu Botun 25. i 26. avgusta do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Srpska - Zeta. Vijenci se ne prilažu.
Ožalošćeni: majka RADMILA, otac ŽARKO, supruga JADRANKA, sin BOGDAN, brat PREDRAG, stričevi BRANKO, RANKO, VASKO, MILENKO, ČEDO i MILAN, ujak SLOBODAN, tetke SLAVICA, RADOJKA i MILICA, snaha ANDRIJANA, bratanične LORENA i MATEA, braća i sestre od ujaka, tetaka i stričeva i ostala mnogobrojna rodbina BAŠANOVIĆ i STOJANOVIĆ
Srećo naša, ponosu naš, teško je nastaviti dalje bez tebe. Tvoju ljepotu i hrabrost čuvaćemo od zaborava, ponosni na to kako si živio i na sve što nam ostavljaš iza sebe.
Počivaj u miru, najvoljeniji naš.
Tvoja supruga JADRANKA i sin BOGDAN
Tužnim srcem obavještavamo rodbinu i prijatelje da je naša draga majka, žena, baka, snaha, sestra i veliki prijatelj preminula 24. avgusta 2024. godine u 76. godini poslije duže i teške bolesti
DRAGICA JOVOVIĆ rođena BRENJO
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 26. avgusta od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14.30 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.
Ožalošćeni: suprug BRANISLAV, sin ANDREJ, kćerka DANIELA, snaha MILJANA, unučad STAŠA i MAKSIM, brat SLAVKO, zaove LIDIJA i SONJA i ostala mnogobrojna rodbina JOVOVIĆ i BRENJO
1132
Dana 25. avgusta 2024. preminula je u 77. godini naša draga
Saučešće primamo u kapeli u Spužu 25. avgusta od 17 do 20 časova i 26. avgusta od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.
Ožalošćeni: suprug SLOBODAN, sin DARKO, kćeri MILENA i DANIJELA sa porodicama , unučad ANĐELA, VASILIJE, JELENA, ŽIVKO i STEFAN, sestre SLAVA i ZORA sa porodicama
Posljednji pozdrav voljenom bratu, stricu i đeveru
Tužna srca se opraštamo od tebe, ponosu naš. Rano naša neprebolna. Bio si u svemu poseban, odgovoran, pouzdan. Bio si bratu najveći oslonac. Nedostajaće Loreni i Matei tvoji zagrljaji i poljupci kojima si ih svakodnevno obasipao. Kako da objasnimo Loreni da njenog Goje više nema. Neka ti je laka crna zemlja kojom si časno i pošteno hodao.
Brat PREDRAG, snaha ANDRIJANA i bratanične LORENA i MATEA 1126
Posljednji tužni pozdrav
DRAGINJA Komnena ĐUKIĆ rođena PILETIĆ
Saučešće primamo u kapeli Čepurci 25. avgusta od 10 do 14 časova i 26. avgusta od 10 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na groblju u Zagoriču.
Ožalošćeni: ćerke VOJISLAVA i SAŠA, snaha MIRJANA, sestrične DRAGICA i IVANKA, unučad TAMARA, MARKO, DAJANA i HANA.
Teško je reći zbogom. Tvoj prerani odlazak nanio je neopisivu bol našim srcima. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
Stric ČEDO i strina VUKA sa porodicom
Posljednji pozdrav najvoljenijem brataniću
IGORU
Ne postoje riječi utjehe za tvoj prerani odlazak. Bio si i ostaćeš radost i ponos našeg doma.
Tvoji stričevi BRANKO i RANKO
Poneđeljak, 26. avgust 2024. Oglasi
1167
Posljednji pozdrav voljenom bratu
IGORU
Gile naš, ovo nije oproštaj, ovo je samo pozdrav.
Ono što je lijepo nikad ne prođe jer nam u srcu ostavlja lijepa sjećanja.
Brat MILOŠ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom bratu
IGORU
Mili moj, smrt nas ne može razdvojiti, vrijeme nas dijeli samo na čas. Vidimo se u nekom boljem svijetu.
Tvoja sestra MILENA BEČIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom bratu, stricu i đeveru
IGORU
Posljednji pozdrav najvoljenijem sinu
IGORU
Prvo čedo naše, neprebolu naš, kako ćemo dalje bez tebe?
Vole te tvoji: majka RADMILA i otac ŽARKO 1168
Diko naša, izvojevao si najteže bitke, i sada kada je trebalo da uživaš sa svojim Bokijem otišao si, tiho i iznenada.
Živjećeš u nama dok postojimo.
Vječna tugo i neprebolu naš, rano koja nikad zacijeliti neće, teško je nastaviti dalje bez tebe. Čuvaćemo te od zaborava.
Brat DEJAN, snaha SANJA, bratanične KRISTINA, KATARINA, BOGDANA i TEODORA ŠĆEPANOVIĆ
Dragi naš IGORE
Neizmjerno tužni i nijemi od bola, čuvaćemo sa ponosom i ljubavlju tvoj vedri lik od zaborava.
Tuguju za tobom tetak VELJKO i tetka RADOJKA sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom sestriću
IGORU BAŠANOVIĆU
Gile naš, boli praznina koju si ostavio, bole riječi koje ti nijesmo rekli, bole suze, bole uspomene. Znaj, gdje god da si, anđele naš, da ćemo te čuvati od zaborava dok god živimo.
Tvoj ujak SLOBODAN, ujna SNEŽANA, brat MILOŠ, snaha ANDREA, DAVID i NIKOLINA STOJANOVIĆ
Posljednji pozdrav najvoljenijem bratu
IGORU
Najdraži moj Gile, Ljepoto moja, Ponosu moj.
Ne mogu da se pomirim sa činjenicom da mi više nećeš doći.
Da mi više nećeš biti oslonac i podrška.
Da više nećemo voditi razgovore u kojima si za mene uvijek imao najbolje savjete.
Mirno spavaj, anđele moj.
Voli te tvoja sestra DRAGANA
Posljednji pozdrav dragom bratu
IGORU
Pamtićemo tvoj vedri i radosni duh i čuvati te od zaborava. Počivaj u miru.
Sestra od strica DANKA sa porodicom
Sa nevjericom i tugom opraštamo se od našeg dragog
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Vječno ćemo te čuvati od zaborava. Stric MIKO, strina VESNA i sestra MILENA
1163
1161
Posljednji pozdrav
IGORU Žarkovom BAŠANOVIĆU
S nevjericom i bolom opraštamo se od tebe, naš voljeni kume.
sa porodicom
Najdraži i najbolji đede, pišem ti sa dubokom tugom u srcu, ali sa radošću i zahvalnošću što sam provela toliko vremena sa tobom. Zauvijek ću ti biti zahvalna na najtoplijim riječima, ljubavlju i razumijevanju. U životu ti je bilo najznačajnije moje prisustvo, a najvažnija moja sreća. Za života neću uspjeti da ti se zahvalim i odužim na svemu što si uradio za mene. Tvoje oči su za mene bile dom, a tvoje riječi beskrajna toplina. Trudiću se da živim onako kako bi ti želio pa će time i tvoja duša naći mir.
Posljednji pozdrav našem dragom ĐORĐIJU ŠOFRANCU
Tvoja plemenita duša i častan život zaslužuju naše vječno sjećanje i poštovanje. PAJO MILIČKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu i đeveru
ĐORĐIJU ŠOFRANCU
Zahvalni što smo te imali u našem životu. Čuvaćemo uspomenu na tebe dok smo živi.
ŠĆEPAN i MILEVA
Opraštamo se od prve sreće naše sestre od tetke Rade
IGORA Žarkovog BAŠANOVIĆA
Dragi Igore, mnogo si nas rastužio tvojim iznenadnim odlaskom.
SLAVKA, BRANKA, ĆAKA i MIJO
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici STOJANI JOKSIMOVIĆ
od porodice VUJOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom kumu
IGORU BAŠANOVIĆU
ĐUROVIĆ IVAN
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Ovo nije oproštaj jer ti samo fizički nijesi sa mnom već si otišao u vječnost u kojoj ćemo se ponovo zagrliti, a do tada ćeš biti moj anđeo čuvar, jer tvoja čista i plemenita duša mora naseliti rajsko naselje. Oprosti mi što nijesam više uradila za tebe.
Lako ti bilo, tvoj ANJO
Našem voljenom stricu
ĐUKI
Zauvijek zahvalni što smo te imali. Što si bio dio našeg odrastanja i životašto smo sa tobom uvijek dijelili sve u životu.
Nedostajaćeš nam za sve što dolazi.
Vole te tvoji: MARTINA, JOVANA, SULE, SADO i MILOVAN
ĐORĐIJA ŠOFRANAC
Dragi naš Đoko, neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
Tvoji: ANA, SAŠA i JOVE
Posljednji pozdrav našem dragom
Posljednji pozdrav dragom bratu PINJELU
od KIĆA i VASKE sa djecom
Hvala za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao. Zauvijek ćeš imati posebno mjesto u našim životima.
Vole te tvoji SUKI, IGOR, DAMJAN i NIKŠA
ĐORĐIJU ŠOFRANCU
Komšije: POPOVIĆI, JOVANOVIĆI, LEKOVIĆI, ŠĆEPANOVIĆI, JANKOVIĆI i
Posljednji pozdrav voljenoj babi KOSI RADOMAN
Neka te anđeli čuvaju kao što si ti čuvala nas. Bila si naš izvor mudrosti i ljubavi koji nas je vodio kroz život. Tvoj osmijeh i nježnost ostavili su neizbrisiv trag u našim srcima. Nebo je dobilo najsjajniju zvijezdu koja će nam obasjavati put. Neka tvoja čista duša počiva u miru.
Tvoji: unuk FILIP i unuka ZORANA
Posljednji pozdrav
MILANU M. MARKOVIĆU
Posljednji pozdrav dragom, bratu, šuri i ujaku
MIĆU PAVLIČIĆU
Bio si oličenje bezgranične ljubavi, dobrote, plemenitosti i pažnje.
Nikada nećeš biti zaboravljen, dragi Mićo, jer voljeni ne umiru.
MILANKA, SLOBO, DEJAN i DARKO sa porodicama
1155
1156
Voljenom prijatelju đedu i prađedu
MILAN Mirkov MARKOVIĆ
Zauvijek ćemo pamtiti tvoj osmijeh i čuvati te od zaborava. Neka tvoja duša nađe mir. Počivaj u miru.
BOŽIDARKA, LJUBO, MILICA, NIKOLETA i ANA
Sjećanje na tvoju dobru i plemenitu dušu živjeće zauvijek.
Tvoji: ZORICA NENAD i ANĐELA
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav
Vječno smo ti zahvalni na nezaboravne trenutke koje smo proveli zajedno.
Nedostajaće nam tvoj veseli i radosni duh. Počivaj u miru.
Tvoji drugovi MAJO, MIJO, BOBO, DAJO, DARKO, VANJA, IKA, MIŠO, BAGZI, BOLE, MINGI, MIFA, PEĐA, SLAVKO, SIMO, BORKO, NEBOJŠA, FRATELO, PAJO, SVETO, SRĐA i DARKO
26. 8. 2022 – 26. 8. 2024 SJEĆANJE
VUKOTA Blažov GVOZDENOVIĆ
Dragi naš Vuko, Dvije su godine otkad nijesi sa nama, ali u našim srcima i mislima bićeš uvijek. Vječni spokoj tvojoj duši Tvoji MATIJA, IVANA i DARIJA GVOZDENOVIĆ
Fali tvoj čvrsti zagrljaj, blagi osmijeh i topla riječ. Onaj osjećaj sigurnosti da si tu, da nas paziš, da ne daš na nas. Zauvijek ćeš biti u našem srcu i mislima.
NEDOSTAJEŠ...
Tvoja ŽELJKA sa porodicom
26. 8.1979 – 26. 8. 2024
Dragi sine, danas je tvoj 45 rođendan! I ovaj kao i proteklih 20 - dočekaćemo sa suzama i sjećanjem na tvoj kratki život sa nama.
U tišini ćemo plakati i ljubiti tvoju sliku, jer nam je samo ona od tebe ostala.
Počivaj u miru, anđele naš, a mi ćemo te nositi u srcima i dušama dok budemo živi.
Vole te: majka SONJA, sestre MARIJA i MILICA, zet SAVO, sestrići NAĐA, SAŠA i LUKA
ACO MILOVIĆ
Trideset tri godine tuge i bola. Srce će me vječno boljeti A ja ću te vječno voljeti. Nikad zaboravljen
Majka MILKA
Dana 26. avgusta 2024. navršava se godina otkako nas je napustio naš voljeni
Bio si nam oslonac, podrška, naša sigurnost. Emotivan, iskren, hrabar i nježan. Primjer kako da živimo časno. Nedostaješ.
Tvoji NAJMILIJI
