Dnevni list Pobjeda 29.08.2024.

Četvrtak, 29. avgust 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21098 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI

INTERVJU: Ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore Maida Gorčević

Učinićemo sve da 2028. godine postanemo članica

Evropske unije

Optužbe da se zakoni usvajaju na brzinu, bez javne rasprave i konsultacija sa Evropskom komisijom potpuno su neutemeljene i proizašle iz politikantskih motiva. Naime, zakonski i strateški dokumenti koji su usvojeni tokom prve polovine 2024. godine rezultat su predanog rada zaposlenih u crnogorskoj administraciji i bliske saradnje sa Evropskom komisijom. Proces usklađivanja crnogorskih propisa sa evropskim standardima je ključni korak u ispunjavanju mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, a Crna Gora je, nakon niza godina stagnacije, konačno pokrenula proces evropskih integracija, kaže Gorčević STR. 2.

Vlada juče donijela odluku da ograniči marže na 66 proizvoda

Niže cijene za više od hiljadu artikala

Odluka će stupiti na snagu osam dana od objavljivanja u Službenom listu, a važiće do kraja januara sljedeće godine i odnosiće se na sve proizvode iz predviđenih kategorija bez obzira na proizvođača. Ova odluka se ne odnosi na male trgovine i markete čiji su objekti ispod 600 kvadrata

NEMA KOHABITACIJE: Predsjednik Crne Gore na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost odbio inicijativu vladajuće koalicije koju je formulisao ministar odbrane

Alarm zbog de cita kadra za jedan od ključnih predmeta u osnovnim i srednjim školama, nadležni poručuju da je nužna sveobuhvatna analiza

Nerijetko, posebno u školama na sjeveru zemlje, matematiku predaju i studenti koji polože svega nekoliko ispita, a manjak kadra utiče da se spas traži i u angažovanju nastavnika sa zvanjem koji su u penziji...

ALARM ZA SISTEM: Advokat i program koordinatorka NVO ANIMA o radu institucija u borbi protiv nasilja nad ženama

3.

INTERVJU: Ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore Maida Gorčević

Učinićemo sve da 2028. postanemo članica EU

podgorica - Ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore Maida Gorčević ocijenia je u intervjuu za Pobjedu da bi naša država sva pregovaračka poglavlja mogla zatvoriti 2026. godine.

-U kontinuitetu ističemo našu odlučnost da učinimo sve kako bi Crna Gora 2028. godine postala 28. članica Evropske unije. Da bismo uspjeli u tome, potrebno je do kraja 2026. da završimo kompletan posao, odnosno da sva pregovaračka poglavlja privremeno zatvorimo - rekla je Gorčević za Pobjedu. Ocijenila je i da uporedo sa izradom zakona, Vlada Crne Gore radi i na jačanju institucija i njihovom osposobljavanju za kvalitetno sprovođenje zakona.

-Svjesni smo da se Crna Gora decenijama suočava sa ograničenošću administrativnih kapaciteta, što nije problem koji se može riješiti u kratkom vremenskom roku - rekla je Gorčević.

poBJEda: Crna Gora je nakon nekoliko godina stagniranja na putu EU integracija napravila iskorak. Dobijen je pozitivan IBAR a najavljena je mapa puta za zatvaranje progovarčkih poglavlja. Koliko je realna procjena da bi sva pregovaračka poglavlja mogli da zatvorimo do 2026. godine?

gorČEViĆ: Vlada je odlučna da, zajedno sa ostale dvije grane vlasti, i uz podršku Evropske komisije, učini sve kako bismo ispunili taj cilj. Upravo na toj liniji smo nedavno imali i sastanak sa predstavnicima Generalnog direktorata EK za proširenje i susjedsku politiku na kom smo razgovarali o mapi

Optužbe da se zakoni usvajaju na brzinu, bez javne rasprave i konsultacija sa Evropskom komisijom, potpuno su neutemeljene i proizašle iz politikantskih motiva. Naime, zakonski i strateški dokumenti koji su usvojeni tokom prve polovine 2024. godine rezultat su predanog rada zaposlenih u crnogorskoj administraciji i bliske saradnje sa Evropskom komisijom. Proces usklađivanja crnogorskih propisa sa evropskim standardima je ključni korak u ispunjavanju mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, a Crna Gora je, nakon niza godina stagnacije, konačno pokrenula proces evropskih integracija, kaže Gorčević

puta čija će primjena osigurati da ovaj cilj, kojem svi zajedno težimo, ostvarimo uspješno i u rokovima koje smo zacrtali. Dakle, naša procjena jeste da do kraja 2026. možemo zatvoriti sva pregovaračka poglavlja i u tome imamo punu podršku naših partnera iz EK. Jedan dio poglavlja je već dostigao ili je blizu dostizanja unutrašnje spremnosti za zatvaranje. Nakon nedavno održanih izbora za Evropski parlament, EU institucijama je potrebno vrijeme za uspostavljanje nove strukture, što se može odraziti i na dinamiku privremenog zatvaranja poglavlja ove godine, ali će, bez sumnje, sagledati i notirati sve rezultate koje je Crna Gora ostvarila.

poBJEda: Da li je realna najava da bi do oktobra do deset poglavlja trebalo da bude spremno za zatvaranje? gorČEViĆ: U ovom trenutku najviši stepen spremnosti za zatvaranje bilježimo u poglavljima 7 – pravo intelektualne svojine, 10 – informatičko društvo i mediji, 20 – preduzetništvo i industrijska politika i 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Ministarstvo evropskih poslova, kao koordinator ovog važnog procesa, nastavlja da intenzivno radi, kako bismo u naredne dvije godine ispunili

naš cilj, transformisali društvo u skladu sa evropskim standardima i poboljšali kvalitet života naših građana. p o BJE da: Da li osim poglavlja 23 i 24 postoje još izazovnija poglavlja za zatvaranje, poput poglavlja 27 iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine? gorČEViĆ: Otvorena poglavlja predstavljaju grupe politika koje nijesu usklađene sa evropskom pravnom tekovinom, a svaki korak ka toj harmonizaciji predstavlja političko-institucionalni, a često i finansijski

izazov. Jasno je da se obim posla razlikuje po poglavljima. U većini pregovaračih oblasti je potrebno donijeti nove propise, osnovati nove ili osnažiti postojeće institucije, edukovati ljude za profesionalno obavljanje posla. Naravno, pojedina poglavlja, poput 23 i 24, su zahtjevnija jer obuhvataju sprovođenje politika i mjera koje podrazumijevaju sveobuhvatne reforme i iskorjenjivanje negativnih društvenih pojava. Osim njih, svakako da je veoma zahtjevno i poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu

Ne pokušavam nikoga da ,,kupim“, moji stavovi su zasnovani na uvjerenjima koje baštinim

poBJEda: proevropsku i prograđansku javnost u crnoj gori ste „kupili“ jasnim stavovima o Kosovu i Srebrenici. Kakav je Vaš stav o usvojenoj rezoluciji o Jasenovcu i da li nam je ona bila neophodna imajući u vidu stav Hrvatske?

podgorica - Nalazimo se na raskrsnici, u ključnom trenutku za naš grad i državu, za nas i generacije koje dolaze, kazao je Duško Marković predsjednik nedavno osnovane Stranke evropskog progresa predstavljajući juče listu

gorČEViĆ: U izražavanju javnih stavova nikada se ne vodim potrebom da ijedan dio građana ,,kupim“ ili pridobijem nečiju naklonost. Moji stavovi dosljedno su utemeljeni na uvjerenjima koje baštinim, a za koja smatram da su univerzalna i da nadilaze proevropski

ili prograđanski ideološki okvir kojem i sama pripadam.

Vjerujem da odnos prema svakoj rezoluciji koja ne pokušava da definiše istorijski kontekst i označava ikoga za zločinca, već se tiče stradanja nedužnih žrtava, treba imati jedinstven stav.

Rezolucije o osudi zločina nad žrtvama, uglavnom nemaju nikakve opipljive pravne posljedice, već isključivo artikulišu vrjednosni stav prema događajima i pojavama, pa kao takve njihovo donošenje ne može biti neophodno, ali ni suvišno.

i u okviru kojeg se veliki broj obaveza odnosi na lokalni nivo. Ispunjavanje mjerila u ovom poglavlju iziskuje dosta vremena, a važan faktor u brzini zatvaranja poglavlja su i troškovi za sprovođenje reformi, koji se u ovoj oblasti mjere u milijardama eura.

Međutim, ono što je važno jeste to da Crna Gora, u tom dijelu, osim sredstava iz budžeta, može računati i na značajnu podršku iz EU fondova, dok ćemo, za ispunjavanje svih, veoma kompleksnih obaveza, tražiti tranzicione periode od EK. poBJEda: Tokom prve polovine 2024. godine, donijet je veliki broj zakonskih i strateških dokumenata kojima se crnogorski propisi u velikoj mjeri približavaju evropskim čime se ispunjavaju mjerila za zatvranje poglavalja. Međutim, postoje kritike u dijelu javnosti da se ti zakoni usvajaju na brzinu, bez javne rasprave ali i obaveznih konsultacija sa EK. Kako gledate na te optužbe? gorČEV i Ć: Optužbe da se zakoni usvajaju na brzinu, bez javne rasprave i konsultacija sa

Stranka evropskog progresa Duška Markovića predstavila listu za podgoričke izbore

„Vrijeme je za red“ koja će nastupiti na izborima u Podgorici 28. septembra.

- Za nas ovo nije izborna trka, već borba za priliku da uredi-

mo Podgoricu o kojoj svi sanjamo, prepunu mogućnosti za sve – dodao je on. Kako je istakao, stranka na čijem je čelu nema misiju samo

da osvoji glasove, već je fokusirana na „buđenje nade građana i pokazivanje na djelu“. - Ovdje smo da pokažemo da politika može biti snaga dobra,

Svakako da je veoma zahtjevno i poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i u okviru kojeg se veliki broj obaveza odnosi na lokalni nivo. Ispunjavanje mjerila u ovom poglavlju iziskuje dosta vremena, a važan faktor u brzini zatvaranja poglavlja su i troškovi za sprovođenje reformi, koji se u ovoj oblasti mjere u milijardama eura

Evropskom komisijom potpuno su neutemeljene i proizašle iz politikantskih motiva. Naime, zakonski i strateški dokumenti koji su usvojeni tokom prve polovine 2024. godine rezultat su predanog rada zaposlenih u crnogorskoj administraciji i bliske saradnje sa Evropskom komisijom. Proces usklađivanja crnogorskih propisa sa evropskim standardima je ključni korak u ispunjavanju mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, a Crna Gora je, nakon niza godina stagnacije, konačno pokrenula proces evropskih integracija. Ovaj napredak prepoznat je i priznat od strane relevantnih evropskih institucija, prije svega kroz dobijanje IBAR-a, koji je jasno ukazao na kvalitetno obavljen posao. Stoga, ovakve optužbe treba posmatrati kao pokušaj destabilizacije procesa koji je ključan za evropsku budućnost Crne Gore, a ne kao legitimnu kritiku. poBJEda: Utisak je da Vlada u dijelu evropskih integracija korektno obavlja posao, Da li se to može reći i za institucije koje takođe moraju da donesu i implementiraju planska dokumenta? gorČEViĆ: Uporedo sa izradom zakona Vlada Crne Gore radi i na jačanju institucija i njihovom osposobljavanju za kvalitetno sprovođenje zakona. Svjesni smo da se Crna Gora decenijama suočava sa ograničenošću administrativnih kapaciteta, što nije problem koji se može riješiti u kratkom vremenskom roku. Međutim, Vlada je pokrenula točak promjena, postavljajući temelje za dugoročne reforme koje će omogućiti institucijama da efikasno implementiraju planska dokumenta. Sada je ključno da svaki segment sistema funkcioniše i doprinosi tome da se taj točak nastavi okretati, jer samo uz angažman svih institucija možemo osigurati uspješan put Crne Gore ka EU. Nenad ZEČEVIĆ

da politika ne znači progon i satanizaciju neistomišljenika, da politika služi ljudima, da u Podgorici možemo imati ne samo dobar, već izuzetan život – naveo je Marković. Rekao je i da se građani svakodnevno žale na nepostojanje uslova za pristupačno stanovanje, nedovoljno gradske infrastrukture, gužve u saobraćaju, a da je nivo čistoće zabrinjavajuće nizak, te da ljudi žele više socijalne pravde. Odgovo-

Maida Gorčević

NEMA KOHABITACIJE: Predsjednik Crne Gore na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost odbio inicijativu vladajuće koalicije koju je formulisao ministar odbrane

PODGORICA- Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zaustavio je razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića - kazao je sinoć ministar odbrane Dragan Krapović.

Krapović je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, rekao da je Savjetu za odbranu i bezbjednost, na današnjoj sjednici, predložio razrješenje Lazarevića, zbog potrebe službe.

-Takođe, na sjednici sam predložio postavljenje drugog oficira na dužnost načelnika Generalštaba VCG, rekao je Krapović.

On je rekao da je ta odluka posljedica njegove procjene da je VCG potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra.

-Tu je i čenjenica da je Lazarević ispunio uslove za prestanak službe u Vojsci koji su propisani članom 145 stav 1 tačka 15 Zakona o VCG, a u vezi sa članom 203 ovog zakona, naveo je Krapović.

Prema njegovim riječima, nesporna je činjenica da je Lazarević, shodno odobrenju tadašnjeg rukovodioca radom Ministarstva odbrane Filipa Adžića, i dalje u službi u Vojsci, a nakon sticanja uslova za prestanak službe propisane Zakonom o VCG kojim je propisano da profesionalnom vojnom licu prestaje služba u Vojsci ispunjenjem uslova iz člana 203 zakona.

On je rekao da su njegov prijedlog podržali predsjednik Skupštine Andrija Mandić i premijer Milojko Spajić - Milatović je bio protiv mog prijedloga da Lazarević bude razriješen dužnosti načelnika Generalštaba VCG - dodao je Krapović.

On je kazao da smatra da je potrebno upoznati javnost o tome, jer u saopštenju nakon sjednice Savjeta nije bilo informacije o tome niti činjenice da je Milatović odbio prijedlog.

-Cijenim da se radi o informaciji koja je svakako od značaja za ukupnu javnost i građane Crne Gore, i čudim se što se ova informacija, po mom sudu vrlo bitna, nije našla u saopštenju nakon sjednice Savjeta - rekao je Krapović. Sjednicu je sazvao i njome predsjedavao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a učestovali su i predsjednik Skupštine Andrija Mandić i predsjednik Vlade Milojko Spajić, kao i ministar odbrane Dragan Krapović, načelnik Generalštaba VCG brigadni general Zoran Lazarević, savjetnik predsjednika Mila-

re SEP-a na ova i druga pitanja, dodao je, daće naredne sedmice kada budu promovisali izborni program.

Nosilac liste Ilija Mugoša kazao je kako predstavljaju „reakciju na nered i sveukupnu devastaciju Podgorice“, te da „ne obećavaju kule i gradove“.

Krapović: Milatović odbio da podrži smjenu Lazarevića

Krapović je kazao da smatra da je potrebno da javnost to zna, jer u saopštenju nakon sjednice Savjeta nije bilo informacije o tome niti činjenice da je Milatović odbio prijedlog

- Cijenim da se radi o informaciji koja je svakako od značaja za ukupnu javnost i građane Crne Gore. Čudim se što se ova informacija, po mom sudu vrlo bitna, nije našla u saopštenju nakon sjednice Savjeta - rekao je Krapović

Savjeta za odbranu i bezbjednost

Crnogorski vojnici neće ići u Ukrajinu

Na sjednici je bilo riječi i o mogućem učešću pripadnika VCG u misijama vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM), a u okviru bilateralnog angažmana koji je potpisan sa Slovenijom.

- Posebno je naglašeno da će sve aktivnosti u okviru misije biti realizovane na teritoriji neke od zemalja

Evropske unije i da niti jedan pripadnik VCG neće ući na teritoriju Ukrajine – precizirano je na sjednici. Prijedlog odluke o ovom angažovanju crnogorskih vojnika biće dostavljen Skupštini Crne Gore, koja će dati konačnu odluku.

tovića Dejan Vukšić i savjetnik predsjednika Vlade Todor Goranović

To je prvi put da su se članovi ovog kolektivnog tijela sastali nakon 1. februara. Tri i po mjeseca trajale su međusobne optužbe Milatovića – s jedne strane, te Mandića i Spajića – sa druge strane da se termin sjednica namjerno bira onda kada neko od tri ključna člana ne može da im prisustvuje. To

- Realni smo i znamo što su prioriteti jednog grada u stanju u koje ga je protekle dvije godine dovela odlazeća vlast. Zato ćemo se fokusirati na i projekte koji se mogu izvesti i koji će vratiti red i uspostaviti temelje za dalji napredak. Dokazaćemo da se u politici mo-

je za posljedicu imalo izjavu šefa državnog parlamenta kako treba promijeniti Pravilik o radu savjeta tako da se odluke više ne donose jednoglasno. Jedan od zaključaka jučerašnje sjednice jeste neophodnost poboljšanja materijalno-finasijskog položaja zaposlenih u VCG, kao i povećanje starosne granice za ostanak u službi, što bi pomoglo da se popune trenutno upražnjena mjesta.

- Kao ključni izazov predstavnici Vojske istakli su nedostatak vježbovno strelišnog poligona na kojem bi se realizovala taktička uvježbavanja i vježbe sa bojevim gađanjima jedinica ranga čete, odnosno bataljona – saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore. Ovaj problem postoji već pet godina, nakon što je Sinjajevina (nezvanično) prestala da bude opcija za vojne vježbe. Planina je decenijama korišćena za iste namjene vojske nekadašnjih država, ali su 2019. godine vlasnici katuna i stanovnici sela protestovali, zbog čega je odlučeno da poligona tu neće biti. Pa, iako i aktuelna vlast tvrdi da Sinjajevina neće biti prostor za vojne vježbe, u nacrtu Prostornog plana stoji suprotno. Na jučerašnoj sjednici razmatrani su izvještaji za prošlu godinu o stanju u Vojsci i učešću vojnika u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i međunarodnim vježbama. K. J. -N.Z.

že raditi na dobrobit građana i biti pošten; da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. Mi ćemo se o svemu što je važno za život u gradu konsultovati s građanima i praviti Podgoricu boljim i ugodnijim mjestom za život svih nas i naše djece –precizirao je on. U ime liste „Vrijeme je za red“ govorili su još kandidati za odbornice i odbornike Milica Raičević, Božidar Božović, Dalibor Tomić, Minja Radivojević i Taida Salagić. R.P.

Vesko Raketić

Raketić predložen, ali

ne i izabran na čelo parlamenta

Sjednica prekinuta nakon kandidature nosioca liste „Vasojevićki pokret ujedinjenja“, a predlagači se više nijesu pojavili u Skupštini

ANDRIJEVICA - Skupština opštine Andrijevica ni juče nije dobila predsjednika pošto predlagači kandidata nijesu došli na sjednicu kada je na red došlo glasanje.

Vesko Raketić, nosilac građanske liste „Vasojevićki pokret ujedinjenja“, predložen je za novog predsjednika lokalnog parlamenta u Andrijevici. To je bilo ozvaničeno na početku jučerašnje sjednice Skupštine opštine, samo par sedmica prije isticanja roka za formiranje vlasti u toj opštini na sjeveru. Nakon toga, odbornici su otišli na pauzu sa koje se nijesu vratili upravo predlagači novog predsjednika parlamenta. Pred jučerašnju sjednicu Dejan Đurović, šef Poslaničkog kluba NSD-a u državnom parlamentu, na društvenim mrežama je objavio „da su pred finalnim dogovorom za formiranje vlasti, u kojem učestvuju partije sa državnog nivoa i grupa građana“. Tokom više rundi pregovora, čiji je glavni cilj bio da se predstavnici DPS-a ne vrate na čelo opštine, ključni problem bilo je kadrovsko rješenje za predsjednika opštine. Koalicija SNP-a i Demokrata tražila je da na tom mjestu

ostane Željko Ćulafić (SNP), ali su se tome protivile građanske liste. Novu upravu trebalo je da čini dio vlasti iz prethodnog mandata: Koalicija SNP-a i Demokrata koji su dobili osam odborničkih mjesta, Pokret Evropa sad sa osvojena četiri mandata, koalicija Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Prave Crne Gore i Slobodne Crne Gore koja ima tri odbornika, te Raketićeva lista koja je na izborima 2. juna dobila jedan mandat. Istovremeno, u opoziciji bi se našli Demokratska partija socijalista koja je osvojila 11 mandata, i Grupa građana „Za budućnost naše djece –Andrijevica“ sa tri mandata. Dogovor o formiranju vlasti u Andrijevici trebalo je da bude postignut do 4. avgusta. Međutim, navodna omaška Opštinske izborne komisije, koja je zvanične rezultate uputila na pogrešnu adresu, uticala je na to da konačni rezultati u Službenom listu budu objavljeni tek 16. jula. Tako je krajnji rok za novu upravu u Andrijevici 14. septembar, ali se sve dodatno komplikuje time što se sada postavlja pitanje ko može sazvati novu sjednicu Skupštine opštine. K.J.

DPS: Još jedna obmana

Oni koji se predstavljaju kao najglasniji branitelji izborne volje naroda, sprovode svojevrsne političke vratolomije isključivo kako bi se spriječio povratak na vlast DPS-a, saopšteno je iz opštinskog odbora ove stranke.

U saopštenju nakon jučerašnje sjednice, oni su potvrdili da je izbor predsjednika gradskog parlamenta bio na dnevnom redu, ali da se predlagači nijesu vratili sa pauze, te da je sve bila „još jedna obmana“, dok Andrijevicu „potresa nezapamćena politička kriza koja traje već mjesecima na štetu građana“.

- Dogovor pokušavaju da naprave oni koji su zajedno slabiji od naše partije, pokušavajući na taj način da izvrgnu osnovne demokratske principe da se vlast formira oko onog ko je ostvario najbolji rezultat. Zbog toga su uzalud pokušaji PES-a i SNP-a: vlast nećete formirati, jer je to suprotno onome što su građanke i građani tražili na izborima – zaključuju iz DPS-a.

Sa sjednice

Predstavljamo istraživanje Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) o regionalnoj trgovini

PODGORICA- Crna Gora je u periodu od 2018. do 2022. godine u prosjeku imala uvoz hrane koji je bio 16 puta veći od izvoza, dok je pokrivenost uvoza izvozom u 2022. iznosila samo 6,8 odsto, što jasno ukazuje na ozbiljnu neravnotežu, navodi se u studiji „Regionalna trgovina hranom i energijom – činjenice iz Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana“, koju je pripremio Institut za strateške studije i projekcije (ISSP).

-Studija otkriva značajnu neravnotežu u trgovini hranom širom Zapadnog Balkana. Srbija se izdvaja kao jedina zemlja u regionu sa suficitom u trgovini hranom, dok se Crna Gora i Kosovo suočavaju sa značajnim deficitima. Na primjer, Crna Gora je u periodu od 2018. do 2022. godine u prosjeku imala uvoz hrane koji je bio 16 puta veći od izvoza, dok je u slučaju Kosova taj odnos bio deset puta veći. Ovaj trgovinski deficit uglavnom je rezultat velike zavisnosti zemlje od uvoza hrane kako bi zadovoljila domaću potražnju, posebno tokom vrhunca turističke sezone. Pored strukturnih izazova, studija naglašava upravo uticaj turističkog sektora na uvoz hrane – kaže se u studiji ISSP-a.

Deficit u trgovini hranom

Navodi se da su korijeni deficita u trgovini hranom u Crnoj Gori višestruki. -Poljoprivredni sektor zemlje karakteriše fragmentacija, sa prosječno malim posjedima i ograničenim kapacitetom za proizvodnju u velikim razmjerama. Na primjer, stalni usjevi i obradiva zemlja čine samo 4,8 odsto ukupnog poljoprivrednog zemljišta, što dodatno ograničava produktivnost – piše u studiji. Analiza proizvodnje i trgovine energijom ukazuje na značajne regionalne razlike i potencijalne ranjivosti.

-Između 2018. i 2021. godine, primarna proizvodnja energije u regionu pokazala je različite trendove. Proizvodnja primarne energije u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji je bila prilično stabilna tokom tog perioda uz blaze fluktuacije, dok se Albanija suočila sa značajnim padom proizvodnje energije, nakon čega je uslijedio oporavak u 2021. godini. U Kosovu je zabilježen rast proizvodnje svake godine, pokazujući otpornost i potencijal za rast. S druge strane, Srbija i Bosna i Hercegovina su zabilježile značajnije fluktuacije – navodi se u studiji i dodaje da se podaci o trgovini energijom mogu povezati sa navedenim razlikama u proizvodnji. negativan bilans

Konstatuje se da trgovinski bilans energije u regionu ostaje negativan, pri čemu nijedna zemlja nije postigla status neto izvoznika.

-Stope rasta izvoza i uvoza

Crnogorski uvoz hrane u prosjeku 16 puta veći od izvoza

Izvoz energije Crne Gore pokazuje rast u prethodnom periodu, zbog novih infrastrukturnih projekata, što naglašava uticaj investicija u energetsku infrastrukturu na trgovinske kapacitete. Strateška geografska pozicija Crne Gore i njene rastuće sposobnosti u oblasti obnovljivih izvora energije nude značajne mogućnosti da se zemlja pozicionira kao ključni igrač u regionalnoj trgovini energijom – pokazala je studija ISSP-a o trgovini u regionu

energije tokom ovog perioda odražavaju osjetljivost regiona na globalne tržišne fluktuacije i unutrašnje faktore, kao što su investicije u infrastrukturu obnovljive energije. Srbija je uz Bosnu i Hercegovinu vodeći izvoznik energije u regionu, održavajući snažan i rastući izvozni sektor, dok je učešće ostalih zemalja, uključujući i Crnu Goru, na nižim nivoima. Ipak izvoz energije Crne Gore pokazuje rast u prethodnom periodu, zbog novih infrastrukturnih projekata, što naglašava uticaj investicija u energetsku infrastrukturu na trgovinske kapacitete – kaže se u studiji. Ističe se da zavisnost od uvoza ostaje ključno pitanje za sve zemlje Zapadnog Balkana, što ukazuje na njihovu ranjivost na spoljne izvore energije. -Srbija i Bosna i Hercegovina imaju velike količine uvoza energije, pokazujući da domaća proizvodnja nije dovoljna da zadovolji njihove energetske potrebe. Crna Gora, uprkos nižim količinama uvo-

za, ima značajan odnos zavisnosti, što sugeriše da postoji prostor za povećanje domaće proizvodnje, posebno iz obnovljivih izvora – piše u studiji ISSP-a. Indeks energetske samodovoljnosti kao odnos između proizvodnje primarne energije i bruto raspoložive energije ukazuje na to da među zemljama postoje određena odstupanja u pogledu dela potražnje za energijom koje zemlje mogu da podmire sopstvenom proizvodnjom.

-Ovaj indikator je za Crnu Goru iznosio 67-69 odsto u prethodnom periodu. Iako se indeks razlikuje u zemljama Zapadnog Balkana, on otkriva da se sve zemlje suočavaju s potrebom za poboljšanjima, bilo kada je u pitanju tehnološki napredak, ulaganje u nove izvore energije kao što je obnovljiva energija, ili promene u internim energetskim politikama koje imaju za cilj povećanje energetske samodovoljnosti – navodi se u studiji.

energetski čvor Pojašnjeno je da strateška geografska pozicija Crne Gore i njene rastuće sposobnosti u oblasti obnovljivih izvora energije nude značajne mogućnosti da se zemlja pozicionira kao ključni igrač u regionalnoj trgovini energijom. Studija ističe da Crna Gora, sa svojom opsežnom infrastrukturom elektroenergetske mreže i snažnim vezama sa susjednim zemljama, može postati potencijalni energetski čvor Zapadnog Balkana. Studija ukazuje na proizvodne kapacitete Crne Gore, napominjući da obnovljivi izvori energije već čine značajan dio ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. -Razvoj ovih projekata obnovljive energije je ključan ne samo za zadovoljenje domaćih energetskih potreba, već i za pozicioniranje Crne Gore kao vodećeg izvoznika čiste energije u region – piše u studiji.

Međutim, studija takođe naglašava izazove sa kojima se

Crna Gora suočava u realizaciji ovog potencijala.

-Jedan od glavnih prepreka je potreba da se nastave ulaganja u energetsku infrastrukturu, posebno u proširenje i modernizaciju elektroenergetske mreže kako bi s e prihvatio povećani nivo proizvodnje energije iz obnovljivih izvora – naglašeno je u studiji.

Studija ISSP-a naglašava ključnu ulogu regionalne saradnje u trgovini hranom i energijom i unapređenju bezbjednosti hrane i energetske sigurnosti kao i podsticanju održivog razvoja širom Zapadnog Balkana.

Zemlje u ovom regionu su međusobno povezane kako u trgovini hranom, tako i u trgovini energijom, a studija ističe važnost harmonizacije regulatornih okvira i povećanja integracije tržišta kako bi se maksimalno iskoristile ove međuzavisnosti.

Jedna od ključnih preporuka studije je potreba za jačom integracijom tržišta unutar

Zapadnog Balkana i kao i saradnja sa širim regionalnim tržištima.

-Usvajanjem energetskih standarda EU i usklađivanjem energetskih politika, zemlje Zapadnog B alkana mogle bi pojednostaviti energetske transakcije, smanjiti volatilnost cijena i osigurati stabilno i pouzdano snabdijevanje energijom. -Dinamika trgovine energijom unutar regiona naglašava potrebu za unapređenjem regionalne saradnje, diversifikacijom izvora energije i povećanjem investicija u obnovljive izvore energije kako bi se smanjila zavisnost od uvoza i ojačala energetska sigurnost u cijelom regionu. Korišćenjem svog potencijala u obnovljivim izvorima energije, Crna Gora bi mogla da se transformiše iz uvoznika energije u neto izvoznika, doprinoseći široj energetskoj bezbjednosti Zapadnog Balkana – kaže se u studiji. U sektoru hrane, studija naglašava potencijalne koristi od regionalne saradnje u rješavanju trgovinskih neravnoteža sa kojima se suočavaju zemlje poput Crne Gore i Kosova. Jačanje saradnje među poljoprivrednim proizvođačima u regionu i podsticanjem razvoja regionalnih lanaca snabdijevanja, zemlje Zapadnog Balkana mogle bi unaprijediti svoju prehrambenu bezbjednost i smanjiti zavisnost od uvoza. Jedna od preporuka je sprovođenje politika koje podržavaju razvoj udruženja proizvođača i klastera, što bi moglo pomoći malim farmerima da poboljšaju svoju konkurentnost i smanje zavisnost zemlje od uvoza hrane. Pored toga, studija poziva na reformske politike kako bi se ubrzala tranzicija ka niskokarbonskoj ekonomiji. Ova tranzicija je ključna ne samo za postizanje ciljeva održivosti životne sredine, već i za osiguranje dugoročnog ekonomskog rasta i stabilnosti u regionu.

-Usvajanjem energetskih s tandarda EU i usklađivanjem regulatornih okvira, zemlje Zapadnog B alkana mogu stvoriti integrisanije i otpornije energetsko tržište koje podržava rast obnovljivih izvora energije i smanjuje zavisnost od fosilnih goriva – dodaje su u studiji. Nalazi studije naglašavaju potrebu za koordinisanim pristupom regionalnoj saradnji, integraciji tržišta i održivom razvoju, što će biti ključno za osiguranje dugoročnog prosperiteta i stabilnosti Zapadnog Balkana. Studija je jedan od rezultata SMART Balkans projekta „Savršena oluja: Nesigurnost hrane i energije prijeti ekonomijama Zapadnog Balkana“, koji je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Norveške, a koji je realizovala grupa ekonomskih instituta iz regiona među kojima je ISSP. s. PoPoviĆ

Vlada juče donijela odluku da ograniči marže na 66 proizvoda

Niže cijene za više od hiljadu artikala

Odluka će stupiti na snagu osam dana od objavljivanja u Službenom listu, a važiće do kraja januara iduće godine i odnosiće se na sve proizvode iz predviđenih kategorija bez obzira na proizvođača. Ova odluka se ne odnosi na male trgovine i markete čiji su objekti ispod 600 kvadrata

PODGORICA – Vlada je donijela odluku da ograniči marže za 66 proizvoda odnosno preko 1.000 artikala kako benefite povećanja zarada, koje od oktobra donosi program „Evropa sad 2“, ne bi „pojeli isključivo trgovci“. To je na jučerašnjoj konferenciji za medije nakon sjednice Vlade, na kojoj je usvojena odluka o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, saopštio premijer Milojko Spajić dodajući da ovom odlukom čine da građani povećanje zarada dočekaju sa značajno nižim cijenama i na taj način omogućavaju realno povećanje plata i osjetno viši standard. Vlada će nastaviti sa ograničavanjem marži od pet odsto

se zadužuje deset miliona eura kod IRF-a za projekat Solari

Vlada je juče dala saglasnost i da Elektroprivreda uzme kredit od deset miliona eura kod Investiciono- razvojnog fonda za finansiranje projekta

„Solari 5000+ 70MW“ koji podrazumijeva posredovanje u finansiranju, nabavci i puštanju u rad fotonaponskih sistema domaćinstvima i poslovnim subjektima

u Crnoj Gori. Kredit će otplaćivati 96 mjeseci, ne uključujući grejs period od dvije godine uz kamatnu stopu od četiri odsto. Iz Vlade je saopšteno da je projekat 5000+ već počeo i instalisana je snaga od 11,268 kilovati (kw). -Takođe podaci pokazuju da je interesovanje veoma veliko sa prijavljenih preko

16.000 domaćinstava i pravnih lica. Vrijednost projekta može iznositi maksimalno 82 miliona eura i ukupna instalisana snaga može iznositi ukupno oko 70 MW – naveli su iz Vlade.

Dodaje se i da je Kreditno-garanti odbor IRF dao pozitivno mišljenje u vezi sa finansiranjem projekta.

Ministarka rada održala sastanak sa predstavnicima GIZ-a i PKCG-a

u veleprodaji i sedam odsto u maloprodaji za brašno, šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so.

IzabranI proIzvodI Na deset odsto u veleprodaji i maloprodaji biće ograničene marže na domaći sir, jogurt i mlijeko od 2,8 odsto masti, pavlaku, više vrsta mesa, tjesteninu, više suhomesnatih proizvoda, konzerve ribe i paštete, džemove, pastrmku, više vrsta voća i povrća i smrznutih proizvoda, maslinovo ulje i drugo. Trgovci će na dječju kozmetiku i kašice, na kozmetiku za odrasle, deterdžente i pojedina sredstva za čišćenje obračunavati maržu od deset odsto u veleprodaji, odnosno 15 odsto u maloprodaji. Iz Vlade je saopšteno da je poseban akcenat stavljen na domaće proizvode, što će dodatno osnažiti ekonomiju i podići konkurentnost domaće proizvodnje.

Spajić je naglasio da inflacija više nije problem, već visoke cijene, koje su, kako je ponovio, najveći skok doživjele tokom Vlade Dritana Abazovića, dok se, kako je naveo, samo mali dio povećanja desio tokom njegovog mandata. -Preuzeli smo taj vruć krompir od prethodne vlade i mi radimo na tom naslijeđenom problemu, a ova mjera će targetirati mnogo veći broj proizvoda nego do sada- kazao je Spajić

Odluka će, kako je najavio, stupiti na snagu osam dana nakon objavljivanja u Službenom listu, pozivajući građane da sami uporede trenutne sa cijenama koje će ova odluka donijeti.

PODGORICA- Od osam trajekata Morskog dobra, od ove sedmice u prometu su samo četiri, koja svakodnevno s jedne na drugu stranu Bokokotorskog zaliva prevezu preko 8.500 vozila.

Za bivše radnike KAP-a 1,15 miliona eura

Vlada je juče usvojila odluku o isplati 1,15 miliona eura za 88 penzionera Kombinata aluminijuma Podgorica koji su, kako je kazala ministarka rada Naida Nišić, sudski ostvarili pravo na ova sredstva jer su godinama zbog netačno obračunatih doprinosa primali manju penziju. -Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je utvrdilo da dugovanje neisplaćenih potraživanja iznosi 1.151.463,29 eura, a to na osnovu spiska povjerilaca kojima su priznata, a nijesu isplaćena potraživanja u cjelosti, budući da u stečajnoj masi trenutno nema sredstava za raspodjelu stečajnim povjeriocima - navodi se u informaciji koju je usvojila Vlada. Spajić je kazao da je ovo problem koji skoro 20 godina niko nije htio da riješi, dodajući da će se ova sredstva isplatiti iz budžetske rezerve.

Zbog prinudne naplate iz budžeta isplaćeno 11,5 miliona eura

Usvojena je i informacija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa za drugi kvartal, u kojoj se navodi da je iz budžeta od 1. aprila do 30. juna ove godine, zbog prinudne naplate isplaćeno preko 11,5 miliona eura, što je više nego cijele prošle godine. Od toga je između 1,8 i 3,6 miliona eura otišlo na naknade i nagrade advokatima, izvršiteljima, na kamate i provizije.

InflacIja Ministarstvo ekonomskog razvoja je, kako je saopštio ministar Nik Đeljošaj konsultovalo i građane u vezi sa pripremom nove liste proizvoda za koje će marže biti ograničene, ali kako je naveo, nije bio posebno zadovoljan njihovim odzivom na njegov poziv da im mejlom ili putem društvenih mreža predlože proizvode, dok su tokom juna i jula sprovodili istraživanja. Đeljošaj je saopštio da je u junu 2022. godine inflacija iznosila 13,5 odsto, dok je u junu ove godine bila svega 3,5 odsto. Kao osnov za ovu listu im je bila sindikalna potrošačka korpa koju kvartalno priprema Unija slobodnih sindikata. -Ukupno će biti 51 prehrambeni i 15 proizvoda za higijenu, ukupno preko 1.000 artikala. Ova odluka se ne odnosi na male trgovine i markete čiji su objekti ispod 600 kvadrata, kao što je bilo i ranije – kazao je Đeljošaj dodajući da će odluka biti na snazi do kraja januara iduće godine, te da će se odnositi na sve proizvode

iz predviđenih kategorija bez obzira na proizvođača. Očekuje, kako je naveo, ne samo stopiranje rasta cijena, već i njihovo smanjenje, jer izvještaji tržišnih inspekcija pokazuju da su trenutne marže puno veće od onih koje je Vlada ovom odlukom predvidjela. Đeljošaj nije precizirao kakav je bio stav trgovaca u vezi sa ovom odlukom, navodeći da su ih obavijestili preko Privredne komore Crne Gore (PKCG).

- Očekujemo od PKCG ideje koje ćemo sagledati. Mi smo ovdje da podržimo privredu, da omogućimo fer i korektne uslove privređivanja u državi, ali istovremeno da brinemo o standardu građana i njihovom porodičnom budžetu. Vlada sprovodi mjere u saradnji i u dijalogu sa privredom, a ako bude boljih prijedloga, mi smo tu da razgovaramo – kazao je Đeljošaj poručujući da tržišna inspekcija ima mehanizme da isprati poštovanje ove odluke te da je ovo jedini način da se utiče na cijene, time što će ograničiti profit trgovcima. M. lEKovIĆ

Podaci preduzeća Morsko dobro

PODGORICA-Radna

verzija Nacrta zakona o stalnom sezoncu biće predstavljena u oktobru, saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Nakon toga će, kako je dogovoreno na sastanku u Ministarstvu, uslijediti konsultacije sa svim akterima radne gru-

pe, predstavnicima privrede, socijalnih partnera, kao i zainteresovane javnosti. Resorna ministarka Naida Nišić sa svojim saradnicima održala je sastanak sa predstavnicima njemačke agencije za međunarodnu saradnju (GIZ) i Privredne komore (PKCG), na temu Nacrta zakona o stalnom sezoncu. -Donošenjem toga zakona

urediće se pitanje stalnog sezonca kojim se želi unaprijediti institut sezonskog zapošljavanja, lakši pristup tržištu rada za vrijeme obavljanja sezonskih poslova, prava stalnog sezonca za period kada se ne obavlja sezonski posao i u krajnjem veća uključenost domaće radne snage za vrijeme sezone - navodi se u saopštenju. r.E.

Poslovođa Aleksandar Crvenko , rekao je za Novski portal da promet varira i da je obično četvrtkom, petkom i subotom uvećan u odnosu na ostale dane.

-Za sada se dnevni promet kreće u prosjeku između 8.500 i 8.800 vozila, kao i čitavog avgusta. Nadamo se da više neće biti velikih gužvi, moguće još

predstojećeg vikenda - rekao je Crvenko. Prvi put ove godine zabilježeno je više vozila u noćnoj smjeni, pa se uoči vekenda i za vikend promet uveća i na devet hiljada vozila.

-Riječ je o povratku tranzitnih putnika sa odmora, koji rade u Evropskoj uniji (EU). Oni sve češće na trajektni prelaz dolaze poslije dva sata ujutru do šest. Pretpostavljam da

je to zbog graničnog prelaza. Ranijih godina, udarni su bili petak i subota, a ove u avgustu su najudarniji termini bili četvrtak i petak, a subota i nedjelja nešto opušteniji - dodao je Crvenko. Prema procjenama, avgust bi trebalo po prometu da bude pet odsto bolji u odnosu na prošlogodišnji isti mjesec, ali i bolji od ovogodišnjeg jula. r.E.

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Direktor Media centra Goran Đurović ističe da se „crtanjem izbora“ generalnog direktora RTCG nastavlja politička kontrola Javnog servisa koji plaćaju građani

Raonić po mjeri partijskih dilova, doprinos svemu dalo

i tužilaštvo

PODGORICA - Direktor

Media centra Goran Đurović ocijenio je da će se u subotu na sjednici Savjeta RTCG vjerovatno obistiniti tvrdnje i upozorenja nevladinog sektora da su se promjenama Zakona o RTCG željeli stvoriti uslovi za izbor unaprijed dogovorenog novog/starog generalnog direktora RTCG

Prema njegovim riječima, posljedica takvog imenovanja biće nastavak uređivačke politike koja neće smjeti da kritikuje vlast, a kako je kazao, čitavom ishodu doprinijela je i inercija tužilaštva, koje ni nakon godinu nije donijelo odluke povodom prijava Media centra za zloupotrebu položaja prilikom ranijeg izbora Raonića. -Konkurs za izbor novog generalnog direktora RTCG je obična farsa jer je ishod već poznat, a novi/stari generalni direktor će biti Boris Raonić. To je plod dogovora Milojka Spajića (predsjednika PES-a), Andrije Mandića (predsjednika NSD-a i predsjednika Skupštine Crne Gore), Milana Kneževića (predsjednika DNP-a) i Borisa Raonića, koji je dva puta nezakonito izabran na funkciju generalnog direktora – naveo je Đurović.

To što među prijavljenim kandidatima na konkursu ima dosta prepoznatljivih imena koja zaslužuju poštovanje, prema njegovim riječima, „neće uticati na članove i članice Savjeta osim, naravno, Marijane Camović-Veličković“.

prilaGođavanje

-Ovim izmjenama se Zakon o RTCG prilagodio jednom čovjeku, Borisu Raoniću, jer je on VII1 stepen kvalifikacije stekao 2018. godine i nije mogao biti ni do sada biran na funkciju generalnog direktora, što su potvrdile pravosnažne i prvostepene sudske presude – naveo je Đurović.

Prema njegovim riječima, novi Zakon o RTCG treba da do-

Dometi imenovanja

prinese većoj profesionalizaciji RTCG i ispunjenju zakonom propisanih ciljeva, pa nije logično da se do boljeg upravljanja u RTCG može doći ukoliko se u Savjet i za generalnog direktora imenuju ljudi koji imaju manje radno iskustvo. Uporedo, smatra da je Spajić izmjenama Zakona o RTCG obesmislio rad na medijskim zakonima koji je trajao skoro 30 mjeseci, sve što je dogovoreno u radnoj grupi koja je radila na zakonima i svojim partijskim interesima prilagodio izbor poslušnika na funkciji generalnog direktora RTCG. Đurović u saopštenju, između ostalog, navodi da je izbor generalnog direktora RTCG dobio na ubrzanju jer se želi preduhitriti izbor novih članova Savjeta RTCG u junu sljedeće godine po novim/boljim procedurama (koje ponovo daju slobodu samim NVO da izaberu svoje predstavnike).

-Već sada je izvjesno da se kao predstavnici NVO više nikad neće u ovom tijelu naći osobe bez imalo integriteta kao što su Veselin Drljević, Naod Zorić, Amina Murić i Milica Špajak Veselin Drljević i Naod Zorić su direktni predstavnici Andrije Mandića i Milana Kneževića, dok su Amina Murić i Milica Špajak predstavnice Borisa Raonića, a svi su zajedno imenovani 2021. godine, kada je većina kredibilnih NVO bojkotovala proces izbora jer nije željela da o njihovom izboru odlučuju partije u Adminstrativnom odboru – naveo je Đurović. Istakao je da ne postoji dilema da „će ova četiri člana/ice Savjeta glasati u subotu ponovo za Raonića“.

-Jedina dilema je da li će glasati predstavnici COK-a, Univerziteta Crne Gore, Unije poslodavaca, tj. koje će objašnjenje imati zašto su podržali osobu koja je, svjesna činjenice da ne ispunjava zakonske kriterijume, insistirala da bude izabrana na funkciju generalnog direktora u dva navrata – saopštio je Đurović.

Alarm zbog deficita kadra za jedan od ključnih predmeta školama, nadležni poručuju da je nužna sveobuhvatna

Prema njegovim riječima, posljedice ovakvih imenovanja i zadržavanje partijskog uticaja na RTCG su da od 2021. godine i nezakonitog imenovanja Raonića, ovaj javni medij ne smije kritikovati rad bilo koje lokalne ili državne institucije, uključujući rad 42, 43. i 44. vlade. -Nezakonito imenovani generalni direktor Raonić nije ni smio da dozvoli kritiku onih koji vrše vlast jer je bio ucijenjen, dok su sa druge strane na nezakonito imenovanje Raonića u dva navrata i nepoštovanje pravosnažnih sudskih odluka ćutali skoro sve partije i institucije (PES, NSD, DNP, URA, Demokratska Crna Gora, Bošnjačka stranka, SD, predsjednik Crne Gore…). Valja podsjetiti da su imali drugačiji pristup dok su bili opozicija – kazao je on. Đurović smatra da je RTCG zahvaljujući nezakonito izabranom generalnom direktoru „postala megafon partija, a površni gledaoci, kojih je razumljivo najviše, kao i same političke partije, sasvim su zadovoljni što u emisijama informativnog programa mogu sada vidjeti predstavnike različitih političkih partija i omiljenih predstavnika NVO“.

UloGa sDt i vDt

Đurović smatra da je doprinos ovakvom stanju i farsi u vezi s izborom generalnog direktora RTCG dalo Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje cijelu godinu nije moglo da završi izviđaj po krivičnoj prijavi Media centra.

-Da je pokrenut krivični postupak protiv predsjednika, članova i članica Savjeta zbog nepoštovanja sudskih presuda i zloupotrebe službenog položaja, kao i krivični postupak protiv Raonića i šefa pravne službe zbog podstrekavanja na vršenje krivičnog djela, sada bi moguće situacija bila drugačija. Zabrinjavajuća je uloga VDT Milorada Markovića u vezi sa (ne)radom državnog tužilaštva i štetom po državni budžet zbog nezakonitih imenovanja, kao i ćutanje Tužilačkog savjeta i ODT, koje je preuzelo predmet od SDT-a – naveo je Đurović. Na taj način je, kako je istakao, tužilačka organizacija samo ohrabrila Spajića i koalicione partnere da vrše prilagođavanje zakona jednom čovjeku. -Posljedica prilagođavanja zakona jednom čovjeku i farsično sprovođenje zakona, zbog kojeg reaguje Media centar, za posljedicu će imati neprofesionalan rad RTCG jer će usluga partijama koje su ga dovele na funkciju morati da se vraća. Do sada je nezakonito imenovani generalni direktor RTCG morao da pazi da se ne zamjeri političkim subjektima vlasti i opozicije, kako ne bi ukazivali javno na njegov nezakoniti izbor. Od njegovog novog imenovanja svi koji nijesu po volji Spajića i njegovih koalicionih partnera će osjetiti „profesionalizam“ – naveo je Đurović. i. p.

Matematiku predaje 218 nastavnika nijesu matematičari

Nerijetko, posebno u školama na sjeveru zemlje, matematiku predaju i studenti koji polože svega nekoliko ispita, a manjak kadra utiče da se spas traži i u angažovanju nastavnika sa zvanjem koji su u penziji...

PODGORICA – Podaci Informacionog sistema crnogorskog obrazovanja (MEIS) pokazuju da u osnovnim i srednjim školama 218 nastavnika matematike nema stručno zvanje iz oblasti matematike. Na početku školske godine, njih 12, starijih od 65 godina, koji su te struke, bilo je angažovano u obrazovno-vaspitnim ustanovama, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Kažu da crnogorski obrazovni sistem godinama ima nedostatak kadra iz prirodnih nauka, što je hronični problem našeg društva.

– Kako bi se ovaj problem riješio, neophodno je analizirati ga, ispitati uzroke i pronaći na-

čin kako bismo motivisali studente da izaberu zvanje profesora – kažu oni.

Pored redovnih stipendija koje se dodjeljuju najboljim studentima, kako bi mlade dodatno motivisali, dodjeljuju i stipendije koje su namijenjene studentima iz oblasti prirodnih nauka.

Pribjegli su, kako navode, i angažovanju profesora koji su u penziji, kako bi obrazovni sistem ,,što manje trpio“.

,,Diplomci sa UDG-a

DUblje Ulaze U prosvjetU“

Profesor matematike Mato Kankaraš, koji radi u podgoričkoj Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“, kaže da je situacija veoma loša. On je rekao da opštu krizu prenebregavamo

Na državnom fakultetu 11 studenata na master studijama

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da prema podacima Univerziteta Crne Gore, na studijskom programu Matematika na master studijama ima 11 studenata i osam studenata na specijalističkim studijama. Na Univerzitetu Donja Gorica u akademskoj 2023/24. godini na studijskom programu Matematika na Fakultetu primijenjene nauke je 66 studenata na svim godinama studija.

masovnim angažovanjem nedovoljno stručnih kadrova, često i studenata.

- Ovo je tim dramatičnije na sjeveru naše države đe nije neuobičajeno da neko sa nekoliko položenih ispita predaje matematiku ili fiziku. Takođe, diplomci matematike sa privatnih fakulteta poput UDG-a, čiji je program značajno nižeg kvaliteta od državnog, sve dublje ulaze u prosvjetu. Ovo nije rješenje već simulacija kojom se odgađa katastrofa – rekao je on Pobjedi. Smatra da bi se jedino ovo moglo riješiti na način da se na nivou Univerziteta Crne Gore uspostave nastavni smjerovi i da se ova profesija učini atraktivnijom generacijama koje dočekujemo u društvo. - U opštoj komodifikaciji, golom visinom zarade to nije moguće uraditi jer se teško možemo nadmetati sa privatnim sektorom u tome, ali bitne olakšice u rješavanju stambenog pitanja, podizanja kredita i slične subvencije bi bio adekvatan odgovor jedne ozbiljne države – rekao je Kankaraš. Iz Udruženja nastavnika matematike u Crnoj Gori upozoravaju da je poseban problem što mladi ljudi koji završe matematičke studije radije biraju posao van prosvjete - banke, računske centre i slično, zbog

KaKo do PRIJEKo PoTREBNoG KadRa: Udžbenici čekaju đake i nastavnike

Goran Đurović

predmeta u osnovnim i srednjim sveobuhvatna analiza

predaje koji matematičari

većih mogućnosti, boljih plata i uopšte uslova rada.

Članica Upravnog odbora u ovom udruženju prof. Danijela Jovanović, koja predaje matematiku u podgoričkoj OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, ističe da je u manjim sredinama u našoj zemlji problem deficita ovog kadra izraženiji, jer svršeni studenti matematike, ukoliko se odluče za rad u nastavi, radije biraju veće sredine zbog većih mogućnosti.

- Poput većine kolega matematičara u učionici sam, jer volim ovaj posao. I dalje se borim za zaštitu ugleda nastavnika koji je prilično narušen, jer dok god mladi ljudi gledaju u kakvom su položaju njihovi nastavnici, sigurno neće birati za svoje buduće zanimanje da budu u učionici – rekla je ona. Smatra da treba raditi i na poboljšanju materijalnog položaja nastavnika.

- Za deficitaran kadar razmotriti neki dodatak na platu i rješavanje stambenog pitanja kako bi se svršeni studenti matematike privukli da idu u škole, a ne neke u druge ustanove. Jedno od mogućih rješenja su i stipendije kako bi se studenti koji završe matematiku zaposlili u škole. Naime, korisnici stipendija bi nakon svršenih studija imali obavezu da neko vrijeme odrade u nastavi – kazala je ona.

Iz Ministarstva ističu da u zavisnosti od regije, u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, deficitarni su kadrovi iz oblasti matematike, ali i iz oblasti fizike i hemije. Jedan od razloga je, kako navode, što se učenici koji završavaju srednju školu radije odlučuju da studiraju društvene ili humanističke nauke prije nego prirodne ili tehničke.

- Pored rada u školi, matematičari mogu da nađu zaposlenje u IT sektoru, bankama, privredi i drugim sektorima – navode oni.

Nedostatak stručnog kadra, kako zaključuju, predstavlja širi društveni problem, pa ga tako treba posmatrati i rješavati.

Materijalni status probleM, profesori odlaze

Profesor Kankaraš kaže da je zanimljivo vidjeti da se kadrovska politika oko angažovanja profesora ništa promijenila nije.

Iz Udruženja nastavnika matematike u Crnoj Gori upozoravaju da je poseban problem što mladi ljudi koji završe matematičke studije radije biraju posao van prosvjete - banke, računske centre i slično, zbog većih mogućnosti, boljih plata i uopšte uslova rada

- Možemo podići uzbunu na nacionalnom nivou, jednoj školi može faliti deset profesora iste branše i dalje će se postojeći kadrovi razvlačiti ugovorima na određeni rok, a konkursi raspisivati duboko u školsku godinu. Ministarstvo i dotična škola međusobno će se optuživati za neodrživo stanje, dok vi izvisite. Obratite se Upravi za inspekcije, ona čak i donese rješenje u vašu korist, ali nema tu institucionalnu snagu da sprovede svoju odluku. Kako sam i sam u takvoj situaciji, obratio sam se Ministarstvu rekavši kako bi trebalo makar prije godine sprovesti te konkurse, ali evo ništa od toga – rekao je Kankaraš. Podsjeća i na podatak da je prije dvije godine u isto vrijeme otišlo u penziju pedesetak nastavnika matematike.

- Možemo očekivati da se isti trend nastavi, kako je priroda profesije takva da je većina profesora sličnih generacija, te se penzionišu u slično vrijeme. Međutim, nije to jedini razlog odliva kadrova iz prosvjete. Konkretno, u mojoj školi, samo u prethodnoj godini čak troje profesora je odlučilo da obustavi svoj stalni radni angažman. Razlog u sva tri slučaja bio je isti, i to je bolji materijalni status. Čak i kad priđete prosvjeti iz svojih plemenitih pobuda, ne čini vam se da ste u njoj dobrodošli. Rad koji uložite u školovanju novijih generacija niti je nagrađen u novčanom smislu, niti u smislu društvenog statusa – rekao je Kankaraš. Pobjeda je i ranije u više navrata pisala o problemu deficitarnog kadra u školama koji se ne rješava. Neke škole godinama ne mogu da nađu stručni kadar. Pojedini direktori su nam tada ispričali da se na oglas ne javljaju matematičari 15-20 godina, a da raspisuju konkurs svakog mjeseca. Kako se na oglase ne javljaju stručnjaci iz te oblasti, matematiku onda predaju studenti PMF-a, inženjeri, učitelji, profesori engleskog... Na okruglom stolu ranije se od pojedinih predstavnika institucija čuo stav da u suštini ne vide na pomolu rješenje. Pričalo se i da se na vrijeme nije reagovalo, te da će sada trebati oko deset godina da se normalizuje stanje. nada ĐurĐeVaC

Iz resora Vojislava Šimuna upozoravaju da je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisana obaveznost imunizacije, kao i kaznene odredbe za njeno neizvršavanje

PODGORICA - Ministarstvo zdravlja (MZD) će biti primorano da razmotri uvođenje mjera koje bi smanjile obim prava određene starosne grupe ukoliko se odziv na vakcinaciju protiv morbila ne poveća.

To je portalu E TV rečeno iz resora Vojislava Šimuna na pitanje je li im Institut za javno zdravlje (IJZCG) predložio izmjenu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kako bi se nevakcinisanoj djeci ograničio boravak u školama i vrtićima, kao i drugu opciju: uvođenje privremenih mjera u opštinama u kojima je prijavljena epidemija malih boginja.

U MZD su ukazali su da je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisana obaveznost vakcinacije, kao i kaznene odredbe za neizvršavanje obaveza propisanih zakonom i da Ministarstvo čvrsto stoji iza politike obavezne vakcinacije.

- Ministarstvo zdravlja je u saradnji sa državnim institucijama i partnerima iz međunarodnog i nevladinog sektora kreiralo čitav niz pozitivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na roditelje kako bi se pove-

Ako se odziv na vakcinaciju MMR-om ne poveća, razmatraju uvođenje privremenih mjera

ćao odziv na vakcinaciju djece koji u ovom trenutku nije zadovoljavajući, posebno zbog okolnosti početka nove školske godine. Ukoliko te mjere u najskorijem periodu ne budu dale rezultate, Ministarstvo će biti primorano da razmotri uvođenje mjera koje bi smanjile obim prava određene starosne grupe – upozorili su oni.

Kažu da sa Institutom za javno zdravlje i zdravstvenim ustanovama pripremaju aktivnosti kako bi zdravstveni sistem bio spreman za sve moguće scenarije u narednom periodu.

- Jer nam je zdravlje stanovništva, a posebno djece kao najranjivije kategorije jedan od glavnih prioriteta u djelovanju – dodali su u Ministarstvu zdravlja.

Cijeli sistem, kažu, u kontinuitetu radi na podizanju svijesti o važnosti vakcinacije MMR vakcinom, organizuje dodatne i vanredne vakci-

nacije, edukuje roditelje i čini sve da bi obuhvat bio na nivou kolektivnog imuniteta koji štiti zdravlje građana i građanki Crne Gore.

- I pored toga, molimo roditelje da shvate ozbiljnost situacije i da vakcinišu svoju djecu što prije. Iskustva koja smo stekli tokom pandemije kovida su nas naučila da su represivne mjere pogubne po cje-

lokupno, a posebno mentalno zdravlje stanovništva, ali i po ekonomiju zemlje – naglasili su u MZD. Još jednom mole roditelje da poslušaju struku, budu društveno odgovorni i dovedu svoju djecu na vakcinaciju kako bi smanjili rizik od širenja epidemije i svih neželjenih posljedica širokog spektra djelovanja. r. d.

Novi snimak najugroženijeg morskog sisara Mediterana zabilježen na Crnogorskom primorju

Medvjedica posjetila morske pećine u Baru

PODGORICA - Nakon prošlogodišnjeg snimka morske medvjedice (Monachus monachus) u opštini Ulcinj, najugroženiji morski sisar Mediterana ponovo je uočen na Crnogorskom primorju, tačnije u opštini Bar. Snimak morske medvjedice napravio je Đorđe Kovjanić iz „Mediteranskog centra za ekološki monitoring- MedCem“, organizacije koja se godinama bavi pručavanjem potencijalnih staništa morske medvjedice.

- Ovaj rijedak i dragocjen susret dodatno naglašava hitnost potrebe za zaštitom našeg morskog područja - poručuju iz Instituta za biologiju mora. Prisustvo morske medvjedice u Crnoj Gori, dodaju iz IBM, jasno ukazuje na važnost nastavka napora za očuvanje ove vrste.

-Ukoliko primijetite ovu predivnu životinju, ne treba joj prilaziti jer se na taj način dodatno uznemirava - poručuju iz Instituta.

Novi snimak medvjedice uslijedio je nakon što su krajem juna u organizaciji Mediteranskog centra za ekološki monitoring (MedCem) i Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) postavljene kamere u pećinama duž stjenovite obale na jugu Primorja u koji-

ma se, prema procjenama, moglo očekivati prisustvo ovog rijetkog morskog sisara. Kako je Pobjedi ranije kazao ekolog, ronilac i reditelj Dušan Varda iz MedCem-a, kamere su postavljene na osnovu zvaničnog odobrenja od Agencije za zaštitu životne sredine, kako bi se utvrdilo da li se pojedinačni primjerci medvjedice, kakva je lani u avgustu zabilježena kamerom, zadržavaju duž Crnogorskog primorja. - Postavljanje kamera i monitoring, koji će uslijediti, trebalo bi da rezultiraju prikupljanjem podataka na osnovu kojih bi se dalje radile procjene o potencijalnim zonama koje posjećuju medvjedice, identifikaciji jedinki i drugim nalazima. To bi u perspektivi bilo polazište da se obezbije-

di neka vrsta zaštite tih lokacija od uznemiravanja i narušavanja – kazao je tada Varda. Istraživanje se obavlja u sklopu šireg trogodišnjeg projekta koji povezuje Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju pod pokroviteljstvom fondacije Monk seal Alliance, koju je u svrhu zaštite donedavno kritično ugrožene vrste tuljana osnovao princ Albert Drugi od Monaka. Riječ je o krovnoj organizaciji koja je uvezala dosadašnje parcijalne napore da se oporavi populacija sredozemne medvjedice, vrsti tuljana čija je populacija sredinom prošlog vijeka bila svedena na svega 500 jedinki i uvrštena na IUCN crvenu listu kritično ugroženih vrsta životinja. Decenije napora i angažova-

Ukoliko primijetite ovu predivnu životinju, ne treba joj prilaziti jer se na taj način dodatno uznemirava - poručuju iz Instituta

nja stručnjaka doprinijele su da se populacija oporavi, a kako Varda navodi, grčki stručnjaci procjenjuju da trenutno, uključujući i veliku koloniju na atlantskom ostrvu Kabo Blanko, medvjedica ima oko 900 jedinki. To je rezultiralo i skidanjem sa liste „kritično ugroženih“ i sada se vodi kao ugrožena. U Evropi, odnosno na Mediteranu postoje pojedinačne grupe ovih sisara koje su najbrojnije u Grčkoj i Turskoj, dok se u drugim djelovima, uključujući i Jadran, povremeno uoči njihovo prisustvo. Prvi dokumentovani nalaz da medvjedica ponovo pliva Jadranom zabilježio je upravo Varda kamerom prošle godine nakon dojave ulcinjskog ribolovca Nagiba Kurtija i to tri dana od momenta kada je primijetio, što je potvrdilo da se zadržavala na istom mjestu. - Radilo se o mladunčetu, teškom između 30 i 40 kilograma. Mimo toga, u proteklih godinu dana bilo je više prijava da su medvjedice, čak i u paru duž naše obale, ali nije registrovan nijedan dodatni snimak ili fotografija – naveo je Varda. i. p.eriĆ

Vakcinacija znači odgovornost prema sebi i drugima

Jedan od ranijih snimaka MedCema

Na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost usvojen godišnji izvještaj o radu Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora

Ocijenili da je bezbjednosna situacija u zemlji stabilna

PODGORICA - Bezbjednosna situacija u zemlji je stabilna, saopšteno je na jučerašnjoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.

Sjednici su pored članova Vijeća prisustvovali po pozivu glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, šef kabineta Branko Krv avac , savjetnik predsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost Todor Goranović, direktor Uprave policije Zoran Brđanin , v.d. pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv krimi -

nala Lazar Š ćepanović Kako su saopštili, na sjednici je razmatrana trenutna bezbjednosna situacija u zemlji s osvrtom na turističku sezonu i aktivnosti na sprečavanju ilegalnih migracija i krijumčarenja ljudi preko naše teritorije, izvještaj o radu Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora za period od 7. decembra 2023. do 7. juna 2024. godine, te prijedlog inovirane liste nacionalnih prioriteta u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala. Sjednici je prisustvovala većina članova Vijeća, što je, navo-

di se, omogućilo validno donošenje odluka. - Konstatovano je da je bezbjednosna situacija u zemlji stabilna, da se preduzimaju mjere i aktivnosti na poboljšanju bezbjednosti i zaštite državne granice, da je obezbjeđivanje sigurnosti boravka turista tokom turističke sezone bio izazov koji je uz koordinisani rad svih bezbjednosnih službi uspješno sproveden, kao i da treba raditi na poboljšanju saobraćajne infrastrukture kojim će se riješiti problem saobraćajnih gužvi i povećati bezbjednost svih učesnika u saobraćaju. Usvo-

Hercegnovska policija podnijela prijave protiv tri osobe

jen je izvještaj o radu Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora za period od 7. decembra 2023. do 7. juna 2024. godine - kazali su iz Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Usvojen je i prijedlog inovirane liste nacionalnih prioriteta u borbi protiv organizovanog i teškog kriminala koji obuhvata devet oblasti.

- Lista obuhvata sljedeće oblasti: djelovanje visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, krijumčarenje narkotika, korupciju sa posebnim fokusom na korupciji na visokom nivou, ilegalne migracije i trgovinu ljudima, krijumčarenje akcizne robe, sajber kriminal, terorizam i ekstremizam, nasilje i zloupotrebu vatrenog oružja i novi nacionalni prioritet - ekološki kriminal kao specifičan bezbjednosni izazov u Crnoj Gori, koji je tokom prethodnog perioda kroz ekspanziju nelegalnih aktivnosti u oblastima sječe šuma, bespravne gradnje i nelegalne eksploatacije šljunka iz rječnih korita, uz propratne koruptivne aktivnosti, prouzrokovao ne samo ekonomske, već i krupne ekološke probleme koji su bitno uticali na devastaciju životne sredine i stanje biodiverziteta - navodi se u saopštenju. A. R.

Terete ih za krađu bakarnih cijevi,

kupatilske galanterije, novac...

HERCEG NOVI - Sprovodeći planske aktivnosti službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi rasvijetlili su više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta. Kako su saopštili iz Uprave policije, lociran je i uhapšen D. S. (25), koji je zajedno sa V. R., koji je prethodno procesuiran i nalazi se u UIKS-u, 20. juna izvršio tešku krađu u mjestu Zelenika.

- Oni su upotrebom podesnog sredstva demontirali veću količinu bakarnih cijevi sa rashladnih uređaja i prodali ih na otpadu sekundarnih sirovinasaopšteno je iz Uprave policije. Tokom jula, dodaju iz UP, osumnjičeni su počinili još dvije teške krađe u mjestu Meljine. Nasilno su otvorili ulazna vrata jednog objekta iz kojeg su ukrali veći broj komada kupatilske galanterije,

Određeno zadržavanje dvojici muškaraca

kao i bakarne obloge i okove. - Sve to su otuđili na način što su prethodno podesnim sredstvima polomili predmete u okviru kojih su otuđeni djelovi stajali. Tako je prilikom oštećenja na jednoj od česama istekla voda pod pritiskom te je došlo do poplave u ovom objektu i na taj je način pričinjena veća materijalna šteta. Otuđene predmete osumnjičeni su prodali na otpadu se-

kundarnih sirovina - navodi se u saopštenju. Osim toga, hercegnovska policija rasvijetlila je krađu. Osumnjičeni V. H. (24) iz Nikšića ukrao je 500 eura iz jednog vozila u Igalu.

- Novac je pronađen i vraćen vlasniku, dok će krivična prijava protiv osumnjičenog biti podnijeta u redovnom postupku - ističe se u saopštenju. A. R.

Zadržavanje Podgoričaninu

PODGORICA - Osnovno

državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata V. R. i A. LJ. zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

- Osumnjičeni V. R. je emotiv-

nu partnerku čupao za kosu i udarao pesnicama u predjelu rebara, a osumnjičeni A. LJ. je ugrozio sigurnost emotivnoj partnerki prijeteći da će napasti na život i tijelo nje i njenog djeteta - saopštili su iz Osnovnog državnog tužilaštva.

A. R.

PODGORICA - Osumnjičenom I. M. (55), koji je uhapšen zbog sumnje da je 24. avgusta iz apoteke, uz prijetnju nožem, ukrao 310 eura, određeno je zadržavanje do 72 sata. - Ušao je maskiran u apoteku u Podgorici i držeći nož u desnoj

ruci uputio prijetnje zaposlenoj, nakon čega je iz kase otuđio iznos od 310 eura, a potom se udaljio u nepoznatom pravcu - navodi se u saopštenju ODT-a. Dodaju da je osumnjičeni višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela protiv imovine. A. R.

ALARM ZA SISTEM: Advokat i program ženama loš, a nasilnici se nedovoljno

Radulović: isključivo

njihovom

PODGORICA – Kazne koje sudovi izriču u slučajevima femicida neprihvatljive su i nerazumljive, kazao je za Pobjedu advokat Veselin Radulović. On je posebno problematizovao rad Apelacionog suda koji, kao drugostepeni, nerijetko ionako blage kazne dodatno ublažava.

- Takvom kaznenom politikom sigurno se ne ostvaruju ciljevi generalne i specijalne prevencije, već se prije daje podstrek nasilnicima da i ubuduće vrše krivična djela – upozorava Radulović. Njegovo mišljenje dijeli i program koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) Ervina Dabižinović, koja naglašava da (ne)rad sudova svakodnevno uzima svoj danak.

- Riječ je o deregulaciji zbog koje ćemo na kraju početi sami da uzimamo pravdu u svoje ruke. Gdje god se to dogodi pojavljuju se ekstremno nasilni činovi. Prisjetimo se naših, regionalnih i svjetskih primjera. Samo nemojmo ponovo o nevjerici kao da nam nije jasno gdje živimo. Govoriti o sudovima znači govoriti o svima nama – istakla je Dabižinović za Pobjedu.

FEMICID KAO TEŠKO

KRIVIČNO DJELO

Advokat Radulović napominje da porast slučajeva nasilja

nad ženama nameće potrebu ozbiljnog razmatranja izmjena pravnog okvira koji bi prepoznao femicid kao posebno teško krivično djelo. Međutim, kako je istakao, ako praksa ostane ista, neće se postići ništa ako do izmjena zakona i dođe.

-Institucije bi zato prvenstveno morale da se pozabave promjenom prakse na način koji će pokazati da postoji nulta tolerancija na nasilje i koji će svim nasilnicima poslati jasnu poruku da će svaki pokušaj ili najava nasilja kroz prijetnje biti najstrože sankcionisani. Nažalost, institucije do sada nijesu pokazale tu spremnost i upravo je to ključni razlog zbog čega nam se ponavljaju slučajevi sa tragičnim posljedicama, kojima je prethodio poziv žrtava institucijama za zaštitu i pomoć – ukazao je Radulović.

Nije optimista kada je riječ o eventualnim promjenama sve dok su na čelu institucija osobe koje nijesu spremne da preuzmu ni objektivnu odgovornost.

- Po pravilu, na ovakve tragedije reaguju isključivo saopštenjima da u njihovom radu nije bilo propusta – kazao je advokat Radulović za Pobjedu. Tako je bilo i u posljednjem slučaju femicida. Život je tragično izgubila Biljana Pavićević, koju je na svirep način nožem ubio bivši suprug Mi-

Veselin Radulović

m. babović

Sa sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost

program koordinatorka NVO ANIMA ocjenjuju da je rad institucija u prevenciji i borbi protiv nasilja nad nedovoljno i blago sankcionišu

Nakon zločina reaguju saopštenjima da u radu nije bilo propusta

Institucije bi prvenstveno morale da se pozabave promjenom prakse na način koji će pokazati da postoji nulta tolerancija na nasilje i koji će svim nasilnicima poslati jasnu poruku da će svaki pokušaj ili najava nasilja kroz prijetnje biti najstrože sankcionisani, ocijenio je Veselin Radulović

ljan Bošković, kojeg je samo tri sedmice ranije prijavila policiji za nasilje i prijetnje smrću. Tužilac se tada izjasnio da u njegovom postupanju nema elemenata krivičnog djela i izrekao samo mjeru zabrane prilaska. Ponovo su crnogorske institucije pale na ispitu, jer nijesu uspjele da zaštite još jednu ženu koja je tražila pomoć. Nakon još jednog u nizu slučaja sa tragičnim ishodom, ponovo se otvorila i hitna potreba ozbiljnog razmatranja izmjena pravnog okvira koji bi prepoznao femicid kao posebno teško krivično djelo.

NVO sektOr jediNi glas bOrbe prOtiV Nasilja

Dabižinović naglašava da su ženske nevladine organizacije jedini glas u prevalenciji i saniranju posljedica nasilja te da svojim akcijama i aktivnostima vrše pritisak da sistem profunkcioniše i da se primjenjuju međunarodni pravni akti. - Svaki put se iznenadim kako slučaj femicida građane/

ke, medije i ostale ostavi zatečenim i u nevjerici. Ptice na grani već znaju da je Crnoj Gori u kontinuitetu sezona lova na žene, nasilje ne jenjava. Vjerujem da svako od nas ima komšiju koji je vrli sin patrijarhata koji fizički i psihološki ubija svaku mrvicu života u svakoj sa kojom živi ili ne živi za koju misli da može da joj presudi baš on, da ima tapiju na njen život. Radi to neometano jer su životi žena jeftini. Nema zaštite, nema regulacije, nema institucije koja staje iza njih. Tako nam kontekst odgovara – podvukla je ona. Pomak vidi u tome što su žene naučile da prijave nasilje te da je primjetan napredni nivo povjerenja koje imaju kada se obraćaju institucijama. Nažalost, odgovor izostaje. - Nož, revolver, visoka tolerancija na nasilje, razumijevanje nasilnika, loš tretman nasilja, neodgovornost. U pravosuđu kakvo je naše, u kojem između ostalih problema koji stalno destruiraju institucije, sjede ljudi za koje se može reći da ne samo da ne razumiju ili nijesu

osviješćeni, već su i nasilnici, ne žele da vide i znaju. Kadija te tuži, kadija ti sudi – kazala je Dabižinović za Pobjedu. Zbog toga, kako dodaje, ne čudi što institucije zataje u većini slučajeva. -Smrtovnice femicida su na njihovom stolu. Odgovornost izmiče. Nažalost, biće još ovakvih primjera jer oni koji bi trebalo da zaštite i izvrše regulaciju odbijaju, nijesu kažnjeni, nije utvrđena odgovornost i ne trpe posljedice vlastitog (ne)činjenja. Kako neko cijeni koliko je neko opasan u zemlji u kojoj je toliko žena usmrćeno, gdje je to postalo pa redovan događaj? Kako neko cijeni koga ima pred sobom

kada za takvo nešto treba detaljna ekspertiza? Gdje su te ekspertize, ko se zove da to procjenjuje? – upitala je program koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje. Smatra da odgovornost donosioca odluka u potpunosti izostaje.

- Zar je neophodno pritiskati i ubjeđivati tužioce koji su ocijenili ovako situaciju ( da se ne radi o opasnosti po život) da odu sa tih mjesta! Zašto bi još trebalo da govorimo o nevjerici! Kako da se obrati bilo ko takvim tužiocima? Kako da se o tužilačkoj organizaciji misli sa povjerenjem u odnosu na sve što se dešava

kod nas. Govorimo već o pravilu da ujutru kada otvorimo portale ugledamo informaciju da su djeca, porodica žrtve ostali bez svog člana! Počinilac - onaj koji bi trebalo da je najbliži – pojašnjava Dabižinović.

OdNOs Vlasti

Advokat Radulović ističe da je odnos vlasti i poslanika prema ovako ozbiljnim problemima loš i da sve ono što ne mogu na neki način iskoristiti u partijskom ili ličnom interesu funkcionera nije ni predmet njihovog interesovanja.

-Istovremeno, ljudima koji rukovode institucijama pozicija će uglavnom biti ugrožena jedino ako ugroze partijske i

Ubijeno 16 žena u proteklih pet godina

U Crnoj Gori je od početka 2019. godine do danas ubijeno 16 žena, a počinioci su supružnici, emotivni partneri, bivši partneri ili članovi porodice, pokazuju podaci Uprave policije (UP).

-U razdoblju od 1. januara 2019. do 31. decembra 2023. godine evidentirano je 13 ubistava gdje su žrtve bile ženskog pola, koje su ubili supružnici, emotivni partneri, bivši partneri, članovi porodice, a ima i slučajeva gdje je ženu usmrtila osoba sa kojom nije bila ni u emotivnoj ili rodbinskoj vezi - rekli su u Upravi policije. U 2019. godini evidentirano je pet ubistava žena, dvije žene su ubijene u Nikšiću i po jedna u Rožajama, Cetinju i Bijelom Polju.

-U dva slučaja sin je ubio majku, u jednom slučaju riječ je o emotivnom partneru, u jednom slučaju o poznanicima koji nijesu bili u emotivnoj vezi i u jednom slučaju žrtvu je lišila života bivša supruga sadašnjeg partnera – saopštilii su Poobjedi iz policije.

lične interese onih koji imaju vlast ili političku moć. Ugrožena bezbjednost građana do sada nije bila razlog da neko od njih snosi bilo kakve posljedice. Tako će biti sve dok se ne demontira partitokratski sistem koji je uzročnik svega lošeg u crnogorskom društvu –poručuje Radulović. Dabižinović, sa druge strane, kaže da su političari zaposleni vlastitim uhljebljenjem, privilegijama, moći. Problematizuje i to što crnogorske političarke ne pokazuju nikakvu inicijativu kojom bi se ovi problemi regulisali. -Evo i sada se spremaju izbori, ljudi će ponovo glasati svoje favorite, neće ni trepnuti o odgovornosti. Možemo da vapimo za institucijama kojih više nema i za vlastitim životima koji su nebezbjedni. Svi pomalo uništavaju institucije, ali su političari najodgovorniji zbog toga što su nas pretvorili u kupleraj u kojem se prostituiše sve, a znanje i sposobnost definišu suvišnim. Onaj ko zna i ko umije biti odgovoran taj je suvišan. Izgleda da uporno odbijamo da vidimo da smo svi bacili kamen na instituciju, svako u dijelu svoje odgovornosti. Smrti žena nam svaki dan skaču za vrat – upozorava ona.

Korifeji patrijarhata, prema njenim riječima, crne su rupe koje se šire i uzimaju danak. - Nasilje je samo posljedica ovakvog patrijarhalnog bezumlja. Ali smo svi sa suzama u očima i uzdrhtalih duša kada se spomenu himna, zastava i nacija. To je dovelo do sistema koji radi onako kako nasilnik hoće – istakla je Dabižinović za Pobjedu. Pozvala je medije da se ozbiljnije pozabave pitanjem femicida, a ne samo kada se desi događaj sa tragičnim posljedicama.

-Provjerite ih svakodnevno ne samo kada sahranjujemo jednu od nas. Ganjajte ih svakog jutra sa pitanjem što su uradili po pitanju femicida. Grmite pred njima. To je vaša tema i vaš rad nijesu one koji nam oni nameću. Riješimo li odnos između muškaraca i žena doći ćemo do zelene grane - to je pitanje koje je tako duboko. Vidim da za to nema raspoloženih, a ni mediji ne znaju što im je činiti pa su od političara napravili zvijezde sa crvenog tepiha. Evo nam ih sada svima zajedno – navela je Dabižinović.

Dodaje da su donosioci odluka odgovorni za smrt žena u Crnoj Gori.

-Ta bratija, ta profiterska politika kojoj se rijetki odupru, zapravo od Crne Gore kreira bordel u kojem je žensko meso najjeftinije i nema naznake da će u dogledno vrijeme biti bolje. Svi su odgovorni za smrti žena. Neka me demantuju! Mada vjerujem da svemu jednom ipak dođe kraj – zaključuje Dabižinović. jovana raiČeViĆ

Ervina Dabižinović

Sa privođenja Miljana Boškovića

T IVAT: U toku javna rasprava o projektu nove pijace i parkinga

Tržnicu će graditi u blizini Šetališta Pine

Lokacija na kojoj je predviđena izgradnja je devastiran i zapušten prostor između zgrada, sa pomoćnim objektima za stanare, neprimjeren za centar grada. Stanje stambenih objekata nije na zavidnom nivou te je potrebna sanacija fasada u skladu s arhitekturom koju su prvobitno predstavljali –navedeno je u nacrtu programskog zadatka

TIVAT – Opština planira da gradi gradsku pijacu sa pripadajućom infrastrukturom na lokaciji iza hotela ,,Pine“ i stambenih blokova u Njegoševoj, Ulici palih boraca i Trga od kulture. Do 4. septembra traje javna rasprava o nacrtu programskog zadatka. Gradska tržnica se sada nalazi

PLAV – Polaganjem kamena temeljca počela je izgradnja centra za rendgen i ultrazvučnu dijagnostiku u okviru Doma zdravlja. Početak realizicije projekta koji je vrijedan više od pola miliona eura ozvaničili su ministar zdravlja Vojislav Šimun, direktor Doma zdravlja Plav Armen Pejčinović i predsjednik opštine Nihad Canović. Šimun je kazao da će zahvaljujući toj investiciji, koja se realizuje kroz kapitalni budžet Mi-

u podzemlju poslovno-stambenog kompleksa na Trgu magnolija u centru grada.

ETAŽE, GARAŽA

Parcela predviđena za izgradnju je ukupne površine 3.885 kvadrata i po aktuelnom DUP-u ,,Tivat-centar“ namijenjena je za objekte komunalne infrastrukture. Od

ukupne površine, 1.040 kvadrata je namijenjeno za pijacu koja će imati jednu nadzemnu etažu maksimalne površine 956 kvadrata i dvije podzemne sa parking garažom kapaciteta 66 mjesta (četiri za osobe s invaliditetom) i prateće tehničke prostorije u funkciji pijace. Gotovo kompletno zemljište

na toj lokaciji je u vlasništvu Opštine. Plan lokalne uprave jeste da osim izgradnje gradske tržnice taj prostor obogati dodatnim javnim sadržajima i hortikulturno ga oplemeni. – Morfologija okolnih objekata formira prostor svojstven trgu, u dvorištu atrijumskog tipa koji obrazuju okolne zgrade, a koji predstavlja dobar osnov za razvoj javnih sadržaja značajnih za lokalno stanovništvo. Lokacija planom predviđena za javnu garažu trenutno predstavlja devastiran i zapušten prostor između zgrada, sa pomoćnim objektima za stanare, neprimjeren za centar grada. Neophodno ga je kultivisati i valorizovati pažljivim planiranjem u cilju dobijanja atraktivnog i ograničeno izgrađenog prostora –navedeno je u dokumentu.

ZGRADE ZAPUŠTENE

Naglašava se i da okolni prostor zahtijeva intervenciju. – Stanje stambenih objekata nije na zavidnom nivou te je potrebna sanacija fasada u skladu s arhitekturom koju su ovi objekti prvobitno predstavljali. Na lokaciji se nalazi i nekoliko stabala visokog rastinja i jedna palma. Osim toga, u samom centru grada prepoznat je problem postojeće pijace koja se nalazi ispod Trga magnolija u zatvorenom, neuslovnom prostoru koji ne budi interesovanje ni građana ni turista – navodi se u nacrtu programskog zadatka.

U tom dokumentu ukazano je i da će lokalna uprava raspisati i sprovesti javni konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja nove gradske tržnice. U gradskom budžetu za tu je namjenu ove godine predviđeno 50.000 eura.

CETINJE – Počela je rekonstrukcija Njegoševe ulice. Posao realizuje Sekretarijat za stambeno komunalne poslove i saobraćaj Prijestonice Cetinje, a izvođač radova je Bombeton d. o. o. – Radovi podrazumijevaju demontažu oštećenih kamenih i ugradnju ploča od prirodnog kamena, izgleda po uzoru na postojeće, kao i druge intervencije na infrastrukturi kako bi se unaprijedili bezbjednost i kvalitet kretanja svih građana i posjetilaca Cetinja

– saopšteno je iz Prijestonice. Cilj rekonstrukcije je, dodaju, poboljšanje infrastrukture i uređenje gradskog jezgra Cetinja, čime će se stvoriti ugodniji ambijent za sve korisnike javnog prostora. Radovi se izvode u okviru tendera ,,Radovi na održavanju pješačkih zona u gradskom jezgru“, a projekat se realizuje kroz Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2024. godinu i finansira iz kapitalnog budžeta predviđenog Zakonom o Prijestonici. C. G.

H ERCE g NOVI: Oktobarska nagrada i Povelja

septembra

HERCEG NOVI – Skupština opštine raspisala je javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu Oktobarske nagrade i Povelje opštine. Rok za slanje prijedloga je 15. septembar. – Oktobarska nagrada dodjeljuje se fizičkim i pravnim licima sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji opštine Herceg Novi. Nagrada se može dodijeliti i pojedincima koji ne žive na području opštine Herceg Novi ako njihova ostva-

renja imaju poseban značaj za ovu opštinu. Ista nagrada i Povelja istom licu može se dodijeliti samo jedanput za istu vrstu ostvarenja – propisano je u javnom pozivu. Prijedlozi moraju biti dostavljeni u pisanoj formi, sa detaljnim i konkretnim obrazloženjem i dokumentacijom. Pravo predlaganja imaju preduzeća, mjesne zajednice, institucije i ustanove, kao i organizacije, udruženja i grupe građana iz svih oblasti života i rada. I.R.

RASPISAN KONKURS: Zgrada Opštine

često kvari i da je veoma otežano nabavljanje RTG filmova za rad.

nistarstva zdravlja zaposleni u Domu zdravlja, koji godinama rade na zastarjeloj opremi i aparatima, dobiti savremene uslove za rad, a pacijenti blagovremenu i savremenu dijaganostiku te kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu. – Objekat će obezbijediti veći komfor i smanjiti potrebu za putovanjima u veće okol-

ne zdravstvene centre i samim tim značajno olakšati građanima ostvarivanje zdravstvene zaštite – poručio je Šimun. On je istakao da zaposleni na radiološkom odjeljenju, uz angažman radiologa iz KBC Berane dnevno obave oko 55 dijagnostičkih usluga i najavio jačanje kadrovskih kapaciteta. – Dva ljekara su na specijaliza-

ciji iz oblasti radiologije i nakon njihovog povratka, 2025. odnosno 2027. godine, Dom zdravlja će obezbijediti sopstveni kadar za ovaj segment zdravstvene zaštite. Pored toga, Ministarstvo zdravlja je, kroz godišnji plan specijalizacija za 2024. godinu, odobrilo četiri specijalizacije za plavski dom zdravlja i to dvi-

je iz porodične medicine i po jedna iz interne i medicine rada – kazao je Šimun.

Armen Pejčinović je istakao značaj izgradnje novog radiološkog centra koji će kako je kazao, umnogome poboljšati kvalitet rada i podići ga na viši nivo, imajući u vidu da je RTG kabinet i RTG aparat koji je sada u funkciji zastario, da se

– Ovaj objekat će sadržati moderne prostorije po evropskim standardima u radiologiji i imaće jednu prostoriju za rad ultrazvučnog aparata, jednu za rad RTG aparata i prostoriju za rad mamografa – kazao je Pejčinović. Nihad Canović je kazao da je unapređenje dostupnosti zdravstvenih usluga ključno za poboljšanje kvaliteta života u lokalnoj zajednici. C.G.

OSIM PIJACE BIĆE JOŠ JAVNIH SADRŽAJA: Lokacija na kojoj je planirana izgradnja

FASADE ZAPUŠTENE: Zgrade u blizni buduće tržnice

BIĆE LJEPŠA I BEZBJEDNIJA: Radovi u Njegoševoj ulici

Svečanom sjednicom obilježen Dan opštine, vlast zadovoljna učinkom

Uvjereni da se za Kolašin kupuju povratne karte

PERSPEKTIVAN

Opštinske nagrade

Na svečanoj sjednici Skupštine opštine uručene su opštinske nagrade. Plaketu Opštine dobili su Goran Šćepanović i posthumno pjesnik Ljubo Bojić. Dodijeljene su i nagrade Milici Perišić, najboljem studentu završne godine fakulteta, Mariji Dožić, najboljem učeniku završnih razreda, Anastasiji Vukićević, najboljem učeniku završnih razreda osnovnih škola, Milici Popović, najboljem učeniku niže muzičke škole i Balši Daniloviću najboljem mladom sportisti.

BIJELO POLJE - Aktivisti

NVO Euromost prijavili su inspektoru za vode ekološki incident u rijeci Lim. U saopštenju dostavljenom medijima navode da su u koordinaciji sa bjelopoljskim ribolovcima snimili mjesto – cijev u industrijskoj zoni iz koje se, tvrde, posljednjih 15 dana svakodnevno ispušta nepoznata bijela tečnost u rijeku Lim.

Uz saopštenje su dostavili video-zapis koji potvrđuje njihove navode, a koji je načinjen u srijedu u 12.45 h. – Nije prvi put da se kroz istu

cijevi ispušta bijela tečnost. Nekoliko puta smo prijavljivali takve pojave, ali se uprkos tome dešavaju. Dodatni je problem to što je vodostaj mali, a temperature vazduha visoke – navode u saopštenju. Iz NVO Euromost apeluju na privrednike da se odgovorno ponašaju da ne zagađuju rijeku, a na građane, posebno one koji se bave poljoprivredom, da za navodnjavanje ne koriste vodu Lima jer će tako ugro-

KOLAŠIN – Obilježavamo dan ponosnog, odvažnog, perspektivnog i turističkog Kolašina, grada koji će sve više šansi davati svojim građanima, ali i onima koji će tek postati stanovnici Kolašina. Vjerujemo u ,,povratne karte“ za Kolašin, vjerujemo da živimo i radimo na adresi koja ima potencijal za bolju budućnost i bolji život svojih građana – kazao je Petko Bakić, predsjednik opštine, na svečanoj sjednici SO povodom 28. avgusta - Dana opštine. Bakić je istakao da se takva vjerovanja zasnivaju i na učinku lokalne uprave u posljednjih godinu.

BUDŽET

– Uspjeli smo da očuvamo stabilnost lokalnih finansija i povećamo budžet na preko osam miliona eura. Završen je tender i izabran izvođač radova

Uspjeli smo da očuvamo stabilnost lokalnih finansija i povećamo budžet. Ispunili smo administrativne zahtjeve za projekat prečišćavanja otpadnih voda, vrijednosti 13 miliona. U toku je rekonstrukcija spomen–doma, a ulaganja od preko 120.000 eura usmjerena su prigradskom i seoskom području – kazao je predsjednik opštine Petar Bakić

za prve četiri faze u sportskoj zoni koje obuhvataju košarkaške, odbojkaške i teniske terene, kao i fudbalski stadion sa atletskom stazom. Očekujemo raspisivanje tendera za sanaciju gradske deponije kao i za saobraćajnicu na Brezi koja će spojiti sve turističke komplekse, koji nastaju na Brezi, sa centrom grada. Opština će nastaviti izgradnju šetališta koje će biti veza sportske zone i Breze. U toku je izrada petogodišnjeg programa privremenih objekata koji će sa izmjenama PUP-a omogućiti valorizaciju određenih lokacija da kroz javno - privatno partnerstvo riješimo infrastrukturne probleme kao što su autobuska stanica, pijaca, gradska garaža – istakao je Bakić.

Podsjetio je i da je osposobljen bazen u Dulovinama, a počeli su radovi na osnježavanju skijališta na Bjelasici. – Potpisali smo ugovore sa ski centrima Kolašin 1450 i Kolašin 1600 gdje smo prihode od komunalija kompenzovali za izgradnju saobraćajnih zaobilaznica kroz ova naselja, vrijednih oko 7.000.000 eura. Ispunili smo administrativne zahtjeve za projekat prečišćavanja otpadnih voda, vrijednosti 13 miliona. U toku su radovi na rekonstrukciji spomen–doma, a ulaganja od preko 120.000 eura usmjerena su

prigradskom i seoskom području – kazao je Bakić.

SAOBRAĆAJ

Podsjetio je da završena hidro-tehnička infrastruktura u ulicama ,,Boška Rašovića“ i dijelom ,,Milivoja Bulatovića“. – Na zaobilaznici smo završili atmosfersku kanalizaciju i kompletno asfaltiranje. Asfaltirana je Ulica 13. jula kao i više ulica u naseljima Smajlagića Polje, Breza, Šljivovica, Dulovine. Gradske ulice su dobile nove trotoare i horizontalnu i vertikalnu signalizaciju. Radi se na tehničkoj dokumentaciji puta od tunela Klisure do restorana ,,Savardak“ kao i na dokumentaciji za put od mosta Vladoš do ulaska u naselje Gornji Pažanj – kazao je Bakić. Predsjednik Skupštine opštine Vasilije Bulatović je kazao da Kolašin postaje sve bolje mjesto za život. – Činimo napore da zadržimo sjaj grada i bogatstvo njegove prirode i kulture – poručio je Bulatović. Svečanu sjednicu su obilježili nastupi KUD-a ,,Mijat Mašković“, učenica Škole za osnovno muzičko obrazovanje Tare Bulatović i Anastasije Vukićević, kao i nastup muzičkog dua Danijela i Maja. Muzučku podlogu za film o tradiciji i potencijalima Kolašina dala je gitaristkinja Nađa Grdinić D. DRAŠKOVIĆ

PLJEVLJA – Regionalna izložba meda, pčelinjih proizvoda i pčelarske opreme biće održana 13. put u petak na gradskom šetalištu, a počinje u 10 časova. Manifestaciju organizuju Sekretarijat za privredu, Pčelarsko udruženje Matica i NVU Sve za pčele, pčele za sve.

Organizatori najavljuju da program obuhvata izložbu i prodaju meda, pčelinjih proizvoda, ljekovitog i medonosnog bilja, izložbu i prodaju pčelarske opreme i čas pčelarstva za učenike osnovnih škola.

– Ova manifestacija ima za cilj promovisanje pčelarstva kao i popularizaciju meda i pčelarskih proizvoda. Manifestacija će pružiti priliku za uspostavljanje bliže saradnje između pčelara i pčelarskih udruženja, kao i bolju povezanost proizvođača i potrošača, što će doprinijeti većoj proizvodnji i realizaciji pčelarskih proizvoda na lokalnom i regionalnom tržištu. Edukativno predavanje će doprinijeti popularizaciji pčelarstva, početnom motivisanju mladih (učenika osnovnih škola) da se zainteresuju za ovu plemenitu djelatnost i da steknu osnovna znanja o njoj – saopštili su oni.

ziti svoje i zdravlje sugrađana koji kupe njihove proizvode. – Činjenica da je vodostaj rijeke mali, a 5.000 kanalizacionih izliva ulazi u Lim na području Bijelog Polja, govori da je rizično koristiti vodu iz Lima za nadvodnjavanje usjeva – pojasnili su. Takođe, upozoravaju lokalnu upravu i Upravu za vode da su obavezni da izvrše analizu vode rijeke Lim na području opštine. C. G.

Udruženja pčelara i individualni proizvođači, koji su zainteresovani da učestvuju kao izlagači na manifestaciji, treba da se prijave do 5. septembra radi obezbjeđivanja štandova i planiranja drugih aktivnosti. – Na manifestaciji mogu biti izloženi med, pčelinji proizvodi, ljekovito, medonosno bilje i organski proizvodi za koje izlagač garantuje kvalitet. Proizvodi moraju biti upakovani sa naznačenom etiketom i deklaracijom. Pozivamo sva nacionalna i lokalna udruženja pčelara, individualne proizvođače meda i pčelinjih proizvoda iz Crne Gore i regiona, proizvođače pčelarske opreme, predstavnike lokalnih uprava (nadležne sekretarijate za oblast poljoprivrede, stručne službe, inspekcijske službe i dr.) iz Crne Gore i regiona i ostale ljubitelje i poštovaoce manifestacije – poručili su organizatori. Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. I. R.

I ODVAŽAN GRAD: Sa svečane sjednice

Crnogorska glumica Lidija Kordić u filmu

„Diva Futura“, koji će biti prikazan u Veneciji

Emotivno i nestrpljivo

iščekuje premijeru

PODGORICA – Crnogorska glumica Lidija Kordić, otkako je stekla diplomu na Odsjeku za glumu Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, kontinuirano niže uspjehe.

Kako piše portal Aldžazira Balkan, nakon nekoliko zapaženih uloga u projektima domaće produkcije, ova mlada glumica je svoje glumačko umijeće demonstrirala u nekoliko internacionalnih projekata. Poslije uloge u seriji „Ataturk“, koja je doživjela veliki uspjeh u Turskoj, italijanska rediteljka Đulija Luiz Štajgervalt povjerila joj je jednu od glavnih uloga u filmu „Diva Futura“, koji će premijerno biti prikazan u takmičarskom programu Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji. „Diva Futura“ je, prema najavama sa svjetskih festivala, biografski film koji prikazuje rađanje italijanske porno industrije ‘80-ih i ‘90-ih godina: Rikardo Šiki i Diva Futura revolucionizuju kulturu sa svim najvećim zvijezdama tog vremena, Ćićolina je izabrana da bude u parlamentu sa dvadeset hiljada glasova, Moana Pozi se kandiduje za gradonačelnicu. A tu je i Debora, „obična“ djevojka sa stambenim kreditom, koja ulazi u agenciju misleći da će to biti privremeni posao, ali ostaje tamo deset godina, pronalazeći drugu porodicu... - Film „Diva Futura“ u kojem igram će imati premijeru u septembru na Venecija film festivalu i zbog toga sam još u

šoku. Nijesam osoba od velikih, masovnih druženja, pojavljivanja, prilično me sve to plaši, ali isto tako znam koliko je značajno i veliko za mene biti u glavnom takmičarskom programu takvog festivala –kazala je Kordić koja je u ovom filmu stala rame uz rame sa Pjetrom Kastelitom, Deniz Kapeza, Barbarom Ronki i Tesom Litvan O samom filmu i radu na ovom projektu još nije mogla da govori za Aldžaziru, ali je priznala da veoma emotivno i nestrpljivo iščekuje premijeru. U kratkom razgovoru za Aldžaziru, Kordić je otkrila da prije Akademije u Sarajevu u dva navrata nije bila primljena na Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju. - Onda sam tu drugu godinu stigla na prvi rok u Sarajevu, primljena i sve ostalo je istorija. Ništa ne bih mijenjala. Sarajevo je moja ljubav, naučila sam, prošla svašta, odrasla… sve je tu. Planiram ostati još neko vrijeme jer ne mogu zamisliti da još odem za stalno –rekla je Kordić koja se, pored glume, bavi i pjevanjem. R. K.

Zatvaranje Filmskog festivala Herceg Novi Dodjela nagrada

PODGORICA - Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom filma „Čuvari formule“, u režiji Dragana Bjelogrlića, večeras u 21 sat, na Kanli-kuli biće zatvoreno 37. izdanje Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala. Nagrade u takmičarskoj selekciji dodijeliće žiri koji čine reditelji Lordan Zafranović, Pjer Žalica i Pavle Simonović. U takmičarskoj selekciji dokumentarnog filma o nagradama će odlučivati reditelji Ajat Najafi, Urška Đukić i

Šovinistički stavovi suočavanja sa prošlošću

KOLAŠIN – Reditelj i direktor Internacionalnog festivala alternativnog teatra „Korifej“ Zoran Rakočević odbacio je optužbe koje su se prethodnih dana širile društvenim mrežama, nazivajući ih zlonamjernim i politizovanim pokušajima da se obesmisli ovogodišnja produkcija „Korifeja“.

Uprkos negativnim komentarima i kritikama usmjerenim na festival, Rakočević je naglasio da su organizatori, simboličnim gestom „Otvorenih vrata“, željeli da otvore prostor za konstruktivnu debatu, ali se nijedan kritičar nije odazvao pozivu da suoče argumente u javnoj diskusiji. Ispostavilo se da su kritičari samo aktivni i samo „moćni“ preko društvenih mreža, jer se niko od njih nije odazvao pozivu da se oko „Korifeja“ suoče različiti argumenti kao što je i ovogodišnji festival imao temu – suočavanja.

KRITIKE

Prethodnih dana je bilo dosta negativnih komentara na ovogodišnju produkciju „Korifeja“, a prva u planu „kritike društvenim mrežama“ bila je predstava „Smrt u Dubrovniku“, u režiji Petra Pejakovića. Pojavio se snimak istrgnut iz konteksta predstave na kojem se vidi obnaženi glumac. Tražile su se reakcije crkve i drugih institucija koje bri-

nu o javnom moralu. Ovogodišnji „Korifej“, koji se održao deseti put, dobio je preko društvenih mreža određenja da je „antisrpski“, da promoviše „ustašluk“. Stigle su i optužbe o načinu finansiranja festivala...

Rakočević je kazao da su nažalost društvene mreže objavile komentare sa puno zlonamjernosti, optužbi za „politizaciju“ i sa ciljem da

se obesmisli ovogodišnja produkcija „Korifeja“.

- Kritikovali su nas oni koji nikada nijesu došli ni na jednu predstavu „Korifeja“ u ovih deset godina koliko traje festival. Formirali su mišljenje na osnovu jednog kratkog i neovlašćeno napravljenog snimka kojim su „raspalili mase“. Kada smo ih pozvali da otvoreno i argumentovano pričamo o svemu – evo, nema ih.

Napali su i naš način finansiranja iako su naše finansije transparentne i vođene od nadležne agencije sa sertifikatom. Svaki konkurs na kojem je naša NVO dobila sredstva je javan i transparentan. Ove godine festival je finansiran preko računa Opštine, na zahtjev Ministarstva kulture, pa organizatori nijesu ni raspolagali sredstvima – rekao je Rakočević.

PRIMITIVNO

Koncepciju festivala, prema njegovim riječima, određuje grupa dramskih umjetnika iz Kolašina koji su školovani za tu oblast. - Ako se pojavi neko u Kolašinu ko to može bolje od njih, odmah ćemo prihvatiti. Zlonamjerne su neistine da je „Korifej“ antisrpski jer je godinama najviše programa iz Srbije - istakao je Rakočević.

Promovisana knjiga „Bar: Svjetionici jednog vremena“ Božidara Boška Miloševića, nekadašnjeg

PODGORICA - Završno veče segmenta bARS, koji je brojao osam programa, bilo je posvećeno jednom od utemeljivača novinarstva u Baru - Božidaru Bošku Miloševiću i knjizi njegovih reportaža o Baranima pisanih za Pobjedu i Politiku između 1961. i 1979. godine, a koja nosi naziv „Bar: Svjetionici jednog vremena, knj. 1“.

K.

novinarka Tanja Šuković U takmičarskoj selekciji studentskog filma odlučivaće režiser Bojan Vuletić, dramaturškinja Maja Todorović i montažer Luka Živković Nagradu Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana - FEDEORA za najbolji film dodijeliće žiri u sastavu: Mikelanđelo Mesina, Zlatko Vidačković i Marija Ivanović-Nikičević. Uz ove, biće dodijeljene i nagrada „Milan Žmukić“ za doprinos Festivalu i plaketa „Zoran Živković“ za Grand Prix Festivala. R.

U knjizi su sabrane reportaže, kroki zapisi i emotivni tekstovi o Baranima, o „malim ljudima“ čije je životne sudbine Milošević želio da zabilježi, a što je, prema riječima njegovih savremenika, izvanredno radio. Moderator večeri, novinar Radomir Petrić, kazao je da Miloševićeva knjiga može biti predstavljena na nekoliko načina. - Kao dokaz i svjedok jed -

Galerija likova koji treba

novi život

nog osebujnog novinarskog i pripovjedačkog talenta, kao svojevrsni sociološki zlatni presjek jednog doba, kada su drugovi bili gospoda u najplemenitijem značenju te riječi i kao felinijevski kaleidoskop u kojem je autor sa neskrivenom ljubavlju, plemenitošću i pažnjom predstavljao ljude i procese u podrumijskom kraju, zabilježio ih i spasio od zaborava, na čemu treba da mu budemo zahvalni - kazao je Petrić. Glavni i odgovorni urednik Radio Bara, novinar i publicista Milan Vujović, istakao je da je Milošević bio čovjek od integriteta, novinar sa sta-

vom kojeg je, bez obzira na to da li je sasvim u pravu, branio po svaku cijenu. Zato je, prema riječima Vujovića, često bio na meti onih koji nijesu držali mnogo do transparentnosti.

- Fanatično je bio odan svojoj profesiji, živio u stalnoj trci za pouzdanom i pravovremenom viješću i bio nesklon kompromisima koji su zadirali u dušu koja mu je uvijek bila važnija od svakodnevnih blagodeti do kojih se dolazi sa manje ili više kompromisa - kazao je Vujović, podsjećajući da je od smrti Boška Miloševića prošlo trideset godina. Boško i Bar su za Miroslava

Stojanovića, nekadašnjeg zamjenika glavnog i odgovornog urednika Politike, dva neodvojiva pojma. Stojanović smatra da niko prije Boška nije tako osjećao damare ovog grada i pomno, seizmički precizno, bilježio, kao neposredni svjedok, sve mijene i promjene grada i to ne kroz brojke, već kroz ljude sa imenom i prezimenom, kroz njihove sudbine i kroz ono što su činili i učinili za Bar.

- Knjiga je dvostruko i dragocjeno otimanje od zaborava, još jedno sjećanje na nezaboravnog Boška i podsjećanje na priče o njegovim junacima koje bi, da nijesu ukoričene,

Lidija Kordić

Scena iz predstave „Smrt u Dubrovniku“, koja je zloupotrijebljena

Reditelj i direktor festivala Zoran Rakočević

stavovi zbog prošlošću

Kritikovali su nas oni koji nikada nijesu došli ni na jednu predstavu u deset godina trajanja festivala. Formirali su mišljenje na osnovu jednog kratkog, neovlašćeno napravljenog snimka. Pozivaju „crkvu da pomogne“, a ne znaju da smo imali najviše pozorišne produkcije upravo iz Srbije - kazao je Rakočević

Glumica i koordinatorka za rad sa djecom i mladima u NVO „Korifej teatar“ Anđelija Rondović kazala je da su kritičari preko društvenih mreža izbjegli „suočavanje“ koje je inače tema ovogodišnjeg festivala. - Željeli smo da imamo dijalog i suočavanje, postavljena su nam neka pitanja i htjeli smo da odgovorimo na njih. Uskraćeni smo za dijalog. Nakon predstave „Smrt u Dubrovniku“, kao učesnica autorskog tima, shvatila sam da je pozorište i dalje moćno i to u prisustvu puno moćnijih medija. Našim „suočavanjem“, bavili smo se ‘90-im godinama prošlog vijeka. To je dočekano sa šovinističkim stavovima baziranim na pretpostavkama koje ne žele da provjere. Ne žele informaciju, a hoće da imaju stav. Mislim da bi najbolji potez Opštine i lokalne uprave bio da predstava „Smrt u Dubrovniku“ ponovo bude odigrana u

saradnika Pobjede

Kolašinu -kazala je Rondović. Snimak je primitivno i zlonamjerno izvučen iz konteksta, izazvao je opasne i neprikladne komentare koje su, nažalost, imali i neki crnogorski glumci, istakao je glumac Đorđije Tatić, jer po njemu kritičarima nije smetala estetika, već tema predstave „Smrt u Dubrovniku“. - Radi se o primitivnim komentarima koji su opasniji od dosadašnjih etiketiranja i predrasuda koje su bile usmjerene prema festivalu „Korifej“. Tokom dvije decenije postojanja amaterskog pozorišta u Kolašinu smo izdržali dosta, ali je ovo prevršilo svaku mjeru. I sada nema tih „junaka“ da izgovore svoje argumente. Borimo se da svoj rodni grad učinimo boljim, a ti „junaci“ nas smatraju neprijateljima grada. Nažalost, takve stavove su podržali i neki poznati glumci iz Crne Gore - poručio je Tatić, glumac i direktor NVO „Korifej teatar“. Dr. D.

čamile u dokumentacijama novinskih kuća. Tekstovi su građeni od čvrstog građevinskog materijala, neki od njih su antologijski primjeri onog što se u književnosti označava kao kratka priča. Novinarstvo i literatura koji se, inače, ne trpe, u Boškovom slučaju, kako to biva kod novinara osobenog kova, sklopile su savez i uspostavile harmoniju. Nimalo slučajno, jer je studirao knji-

Roman Simović završio svjetsku turneju, nastupao u Sao Paolu, Edinburgu i Berlinu

Potvrdio se kao vodeći

violinista Evrope i svijeta

PODGORICA - Crnogorski violinista Roman Simović otvorio je jedan od najvećih festivala umjetničke muzike u Evropi i svijetu, čuveni Musikfest u Berlinu, a u saradnji sa producentskom kućom Festšpile (Festspiele Berlin). Simović je nastupio kao solista uz Državni simfonijski orkestar Sao Paola iz Brazila, koji je ovom turnejom proslavio 70 godina postojanja.

Svirao je izuzetno zahtjevan koncert za violinu i orkestar Alberta Đinastere, op. 30, kao i Karmen fantaziju Franca Vaksmana, jedno od najvirtuoznijih djela ikada napisanih za violinu, a sve to uz dirigentsku palicu jednog od najvećih dirigenata današnjice, maestra Tjerija Fišera iz Švajcarske.

Turneja sa istim orkestrom i dirigentom je započeta u Sao Paolu u Brazilu, nastavljena je na čuvenom međunarodnom festivalu u Edinburgu, nastupom u njihovoj najznačajnijoj dvorani Ašer holu (Usher hall). Debijem u velikoj sali Berlinske filharmonije, Roman Simović je doživio stajaće ovacije i još jednom se potvrđuje kao vodeći violinista Evrope i svijeta.

- Simović, zadivljujuća i genijalna figura lidera soliste, snažno ulazi u prvi stav, noseći đavolski težak solo... Si-

mović je volio svaki trenutak ovog jurišnog izazova i donio je razigrano raspoloženje...jedan je od izvoda iz kritike theQR.co.uk. Nakon uspješno završene turneje na nekim od najvećih festivala u Evropi i svijetu, Simović nastavlja sa koncertima u Grčkoj, na Kipru, u Španiji, Njemačkoj, Srbiji, Hrvatskoj, Franscuskoj, Mađarskoj, Velikoj Britaniji... Tokom ove godine LSO live label kuća će izdati dva nova Romanova CD-a, a promocija prvog diska je zakazana za 6. novembar. Na njemu se na-

laze koncert za violinu i orkestar Mikloša Rože, kao i Bele Bartoka (violinski koncert br. 2), uz pratnju Londonskog simfonijskog orkestra i uz dirigentsku palicu Sajmona Retla. Na sljedećem disku se nalazi komplet šest solo sonata za violinu solo Ežena Isaija Briljantna virtuoznost Romana Simovića i urođena muzikalnost, pokretana bezgraničnom maštom, odvele su ga širom svih kontinenata, na kojima je nastupao u mnogim vodećim svjetskim dvoranama. Simović je dobitnik nagrada na brojnim međunarodnim ta-

kmičenjima. U ulozi soliste Simović je nastupao sa vodećim svjetskim orkestrima. Pozivan je i kontinuirano nastupa na različitim istaknutim festivalima. Gostujući je profesor na Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Londonu, FMU u Beogradu i na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i posjeduje široko pedagoško iskustvo. Nalazi se na poziciji koncertmajstora Londonskog simfonijskog orkestra od 2010. godine. Svira na violini Antonija Stradivarija iz 1709. godine, koju mu je ustupio na korišćenje Džonatan Moulds. A. Đ.

Upire prstom na naše gluposti i nepočinstva

PODGORICA - Knjiga satire crnogorskog autora Velizara Radonjića ,,Gluva dolina“ promovisana je na „Nušićijadi“ u Ivanjici. Dom kulture Ivanjica i „Nušićijada“ su ovu knjigu izdali kao nagradu Radonjiću za osvojeno prvo mjesto na konkursu za najbolju neobjavljenu satiričnu priču na „Nušićijadi“ prošle godine.

ževnost – kazao je Stojanović. Priređivač, urednik i izdavač knjige, novinar i publicista Željko Milović je, uz pomoć Vladimira Miloševića, Boškovog sina, prikupio priče i objavio ih. Ideja o ovoj knjizi, kao galeriji zaboravljenih likova koji treba da dobiju novi život, stara je, kazao je Milović, desetak godina, a proces sakupljanja priča počeo je prije godinu. A. Đ.

Knjigu su promovisali direktor Doma kulture Ivanjica, izdavača knjige, Milan Krunić, praunuk Branislava Nušića - osnivač i upravitelj „Nušić fondacije“ Nebojša Nušić i autor. Odlomke iz knjige kazivao je glumac i direktor „Korifej teatra“ iz Kolašina Đorđije Tatić Promociju je ,,otvorio“ Tatić kazivanjem Velizarovog aforizma - ,,Na početku bješe mrak. Onda reče Bog: Neka

bude svjetlost. I bi svjetlost. I opet reče Bog: Neka budu izbori. I bjehu izbori. A mi smo glasali. I nasta mrak“. Ovim aforizmom počinje i knjiga. Njime nas autor uvodi u šetnju Gluvom dolinom i podsjeća kako je nastao naš mrak. Krunić je podsjetio da je Radonjić jedan od najtrofejnijih satiričara ,,Nušićijade“. Na njegovoj „kartici“ u arhivi

Nušićijade piše da je na osam prethodnih festivala dva puta izborio plasman među najbolje, čije priče su objavljene u zbornicima; dva puta je osvojio treću nagradu. Prošle godine, Radonjić je za priču ,,Izbori za cara“ nagrađen prvom nagradom i izdavanjem knjige satire. Nušić je na promociji ponovio ono što je napisao u uvodnim napomenama ,,Gluve doline“. - Velizarovo oštroumno zapažanje socijalnih prilika koje se odražavaju na međuljudske odnose koje je pretočio u svoje nagrađene satirične priče obogaćuju našu ,,Nušićijadu“ i čine je sadržajnijim kulturnim događajem. Vrijeme u kome živimo prepuno nedostatka etike, empatije i logike čini pisanu riječ Velizarovu kao melem na nas, vrlo često zatečenim događajima koji nas okružuju. Velizar je postao ,,doktor“

socijalne medicine na našoj ,,Nušićijadi“, s tim da granice ove naše saradnje njegovoj poruci nijesu preprekakazao je Nušić. Uz podsjećanje da je imao sreću da mu se ,,desila Nušićijada“, Radonjić je istakao da je knjiga ,,Gluva dolina“ zbirka satiričnih priča, aforizama i satiričnih pjesama. - Ali, ne bilo kakvih priča, aforizama i pjesama. Ovo je jednim dijelom i zbirka prestižnih nagrada na festivalima humora i satire... na „Nušićijadi“ u Ivanjici, danima „Vuko Bezarević“ u Pljevljima, Crnogorskom festivalu humora i satire u Danilovgradu..., a sve to za samo sedam godina koliko se bavim stvaranjem satire... Na kraju knjige sam dodao i dramski tekst „Krst sa petokrakom“. U ovoj drami, između scila i haribdi i uz Golgotu svakodnevice, nosim krst sa petokrakom kao predskazanje - kazao je Radonjić. On je naglasio da je ova knjiga stvarana da upire prstom u naše gluposti i nepočinstva, da nam otvara oči i bude antidot, protivotrov, odnosno melem za sve naše omraze i čegrsti... A. Đ.

Simović u Sao Paolu

Naslovnica knjige Velizara Radonjića

Knjiga satire Velizara Radonjića ,,Gluva dolina“ promovisana na „Nušićijadi“

Sa promocije knjige u Baru

O DJETINJSTVU I STARIM PORODIČNIM FOTOGRAFIJAMA

Djeca se danas odgajaju po obrascu poluminutne pažnje

Autor: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

DJETINJSTVO, ALHEMIJSKA ČAR IGRE

Sve rjeđe se viđamo, kao da smo svi jedni drugima komšije, sve manje ulažemo energije u održanje svojih kontakata. Ljudi imaju problem u međusobnim komunikacijama, čak i onda kada se zajednički ćuti, tiho hodi i njeguje svaka zajednička tajna. Iako se na svakom koraku glorifikuje otvorenost i društvenost, ipak mnogo je introvertnih osoba koje se teško uklapaju u društveno zadane okvire ili, prosto, „iskaču iz njih“. Uskraćeni za bliskost, nismo u stanju da napipamo ni ono što smo tražili, za čim smo tragali. Bez posvećenosti životu, empatiji i ostavarivanju međusobnih veza, naša svijest i savjest sve više postaju zatravljene, odsutne, zamrle, prigušene, ako ne i ugušene. Ovo neprirodno ponašanje se nametnulo kao prirodno, a savremeni čovjek postao je biće straha i samoće. I mladost i starost znaju za samoću, ali to nisu iste samoće, niti govore istim verbalnim i tjelesnim jezikom. Jaz između svijeta kakav je i onog kakav je bio, veći je nego ikada ranije. Dokaz za to nisu samo pojedinačne priče i običaji već i trajanje jednog fenomena koje je vrijeme skoro prebrisalo. Svako djetinjstvo je čudesno. To je jedino životno doba potpune slobode. Kakvo god bilo, najgore ili najsiromašnije, ono je najljepše doba života. Zato je ovaj esej rekonstrukcija i apoteoza malih ljudi u njihovom malom svijetu, i oda njihovoj dobroti, plemenitosti i lucidnosti, kroz koju se vide poodavno zamakli uzori neprolazne otmjenosti, ali i narativ koji otkriva zapostavljenu smislotvornu nit koja, naizgled, ljudskom životu daje poseban smisao i značenje. Donedavno, naše kuće, u kojima je živjelo više generacija, bile su tvrđave ljubavi i fenomen familijarne ljepote, jezgrovitosti i inspirativnosti. Bio je to svijet ograničenih mogućnosti, patrijarhalnih običaja, vrijeme velike lične skromnosti i siromaštva. Djeca su imala toplinu svakodnevnog majčinskog zagrljaja, očevu sigurnost, bezbrižnost i autoritarnost. Nikad nisam čuo ni vidio nesretnu djecu u familiji sa više djece. U zajednicama, koje i nisu baš srećno rješenje, ona su u fokusu opšte brižljivosti. Kao esencija duhovne vertikale, naše samosvijesti i tradicije, ljubav, sloga i međusobno povjere-

Danas je nekim novim klincima teško opisati i objasniti sadržinu, smisao, ljepotu i dinamiku igara u djetinjstvu starijih generacija. Bez socijalne izolovanosti i usamljenosti, bez današnje tehnologije i svake druge komocije, odrastanje prošlih generacija bilo je kao „najljepša slika koju su mogle da upamte samo dječje oči“

nje bili su razboj na kojem se plela narodna kultura, vaspitanje, etičke vrijednosti, navike, najljepše šare u kompoziciji običaja. U takvom ambijentu dijete je emancipovano biće, a jednostavnost kojima su odisale takve zajednice govori o skromnom životu njihovih stanovnika. To je brod koji porodicu i nove potomke uvijek bezbjedno dovede do obale. Bio je to zajednički ram snage, mira, tolerancije, tišine, bliskosti i osjećajnosti; učilo se lijepom ponašanju, moralu, dostojanstvu, ali se i njegovala bliskost, srodnost i prisnost. U dugim zimskim noćima, djed izbrazdanog čela držao je svoje unuke na krilu, o svemu im besjedio, ponajviše o prošlosti familije, bratstva, plemena. Druge noći, sa glavom u krilu svojih baka, djeca su satima slušala bajke, basne, zagonetke, mozgalice, lirski ili epski deseterac, kazivan toplo i neposredno, onom umjetnošću pričanja koja je oduvijek bila prepoznata kod naših starica. Bile su to tople, mudre, bezvremene pripovijesti. Ovakva kazivanja su ulazila u sluh novog naraštaja zajedno sa melodijom maternjeg jezika, sa mirisom dunje i orahovog drveta, sa narodnom pjesmom što je dopirala iz sokaka varošice.

Takva patrijarhalna organizacija života imala je višedecenijsko pozitivno iskustvo i zato se održala sve do najnovijih vremena, kada su je nagla urbanizacija i savremen način

života potisnuli u drugi plan, a sela ostala bez žitelja, ognjišta i dima, pjesme i molitve. Porodica je urušena, dezorjentisana, roditelji ne znaju šta će sa sobom, a kamoli sa svojom djecom. Mališani se danas odgajaju po obrascu poluminutne pažnje. Naše kuće prestaju da budu prostori intimnosti i postaju mjesta gdje smo sami zajedno, gdje članovi domaćinstva žive sa svojim telefonima i kompjuterima. Srušen je stari sistem vrijednosti, a sa njim i voljene figure majke i oca. Svako doba i svaka kultura imaju svoj stil, svoje prefinjenosti, svoje ljepote, jednako kao što i svako djetinjstvo nosi odraz vremena. Odrastanje je najvažniji životni period svakog pojedinca. Svijet djetinjstva, posmatran iz globalnog ili lokalnog, urbanog ili

ruralnog ugla, ni u prošlosti, a ni i danas, nikada ne može biti idealan, čak ni onda kada su, u srećnijim vremenima, stariji mladima išli u susret, stimulisali ih, bili ljubazni, usmjeravali ih ka nadi, bili proaktivni. Jedino u sjećanjima može biti kao u najljepšoj uspomeni. Ne postoji ispravna verzija stvarnosti, bilo to porodična, društvena, filozofska, antropološka ili sociološka. Dječja fascinacija životom uvijek je, prije svega, strast za slobodom, potreba za prostorom bez granica, a takvo društvo još nije pronađeno. U filozofskom prikazu odrastanja, uvijek se susrijeću igra i vrijeme, ograničenje i sloboda, čime se nemilosrdno ogoljava ljudska priroda.

„Djetinjstvo je uvijek čudesno, niko ne može da ga ocijeni, jer

čak i najgore djetinjstvo ostaje u nama kao najljepše doba našeg života. Bio sam besmrtan i sve je bilo moguće. Moje djetinjstvo je još uvijek uz mene, kao pokretačka snaga mog stvaralaštva, kao podloga svakog mog djela. Da je ono nestalo, ne bih mogao da napravim nijedan film“, zabilježio je čuveni režiser Andrej Tarkovski

Danas je nekim novim klincima teško opisati i objasniti sadržinu, smisao, ljepotu i dinamiku igara u djetinjstvu starijih generacija. Oni ne mogu da prepoznaju utemeljenu istinu jednog vremena i svijeta živopisnih slika, skrivenih u gustini života dječje stvarnosti koja će za njih biti nedostupna i nepoznata. Bez socijalne izolovanosti i usamljenosti, bez današnje tehnologije, i svake druge komocije, odrastanje prošlih generacija bilo je kao „najljepša slika koju su mogle da upamte samo dječje oči“. Radost druženja i igre, bila je neopisiva radost za svakog mališana. Nažalost, to se ne može reći za današnju djecu koja imaju neuporedivo veći standard i druge uslove života.

„Traži se ono vreme, traži se onaj slatki čas, kad nismo imali ništa, jeli uglavnom hleb i mast. Čim zagrizeš jabuku, daj jedan griz, kad ližeš sladoled, daj jedan liz, kad neko puši, daj jedan dim, kad voziš bicikl, daj jedan krug, ko ima loptu, dodaj, budi drug. Traži se ono vreme, traži se onaj slat-

ki čas, kad nismo imali ništa sem grada, ulica i nas“, nostalgično besjedi Momo Kapor Pozivi za ručak i večeru dolazili su sa prozora ili balkona. „U prvo vrijeme praviš se da ne čuješ, ali kad glas postane prejak, moliš za milost za još pet minuta“. U surovoj školi života i odrastanja, niko im nije uskraćivao dječačke zabave. Potreba za igrom oduvijek je postojala, ali je njen smisao zavisio od okolnosti, podneblja, vremena, civilizacijskog nivoa. Djetinjstvo je bilo dragulj neuporediv sa današnjim; bilo je to utočište i škola svega što je lijepo, dobro, uzvišeno. Ima li ljepše igre od njihove igre, koja čini život lijepim i uzbudljivim, koja podstiče njihov kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj, pospješuje maštu i kreativnost, pomaže da razvijaju svoju logiku i emocionalnu inteligenciju, koja ima moć uticaja na formiranje dječjeg-čovjekovog karaktera; začinje i razvija misao, donosi radost, a bez toga nema života. („Bili smo dobra i vaspitana djeca. Pozdravljali starije i poštovali roditelje. Nismo znali za riječ neću. Vječito svi na ulici, zajedno srećni i bezbrižni. Slobodno šetali po mraku i bili zadovoljni bez televizije. Kad nečija majka pravi kolače, svi smo jeli zajedno. Bili smo svi isti, kako u gradu, tako i u selu“, reči su jednog djeda „koji danas rijetko viđa svoje unuke“.)

(Nastavlja se)

Karting

Podgorička đeca, 1920. godina

Cetinjska đeca na Balšića pazaru

NVU Biciklo.me večeras organizuje jubilarnu 80. manifestaciju Critical Mass ulicama glavnog grada

Nevladino udruženje Biciklo.me večeras organizuje jubilarnu grupnu vožnju (Critical Mass) biciklima ulicama Podgorice.

Osamdeseta po redu vožnja krenuće sa Trga nezavisnosti u 20 časova. Ljubitelji dvotočkaša još jednom će skrenuti pažnju javnosti da ih ima dovoljno u glavnom gradu, ali i na to da je za ljepši i zdraviji grad, sa manje automobila i saobraćajnih gužvi, neophodna jasna vizija i ulaganje u infrastrukturu.

PODSTICAJ

- Ova organizacija na taj način zagovara gradnju biciklističke infrastrukture i afirmiše korišćenje bicikla kao alternativnog prevoza, ali i poštovanje saobraćajnih propisa. Na taj način istovremeno podstiče zdrave i ekološkoj državi primjerene stilove života. Sve ovo doprinosi i podstiče smanjenje saobraćajnih gužvi i karbonski otisak – poručuju iz NVU Biciklo.me, uz napomenu da će ovom prilikom prijatno iznenaditi neke od učesnika vožnje. Takođe, pozivaju sve učesnike da budu adekvatno osvijetljeni, naprijed bijelim, a pozadi crvenim svjetlom, kako je predviđeno saobraćajnim propisima.

U susret jubilarnoj, 80. zajedničkoj vožnji, iz ovog udruženja su podsjetili da su po nalogu Sekretarijata za saobraćaj prije osam mjeseci uklonjene tri biciklističke trake u glavnom gradu. Ocjenjujući to kao korak unazad, kada je u pitanju razvoj biciklizma u glavnom gradu, ističu da još nijesu dobili alternativne staze niti ih bilo ko pominje Uzimajući u obzir smanjenje biciklističkih koridora u gra-

Pozivaju bicikliste na zajedničku vožnju

Na ovaj način zagovaramo gradnju biciklističke infrastrukture i afirmišemo korišćenje bicikla kao alternativnog prevoza, ali i poštovanje saobraćajnih propisa. Istovremeno podstičemo zdrave i ekološkoj državi primjerene stilove života. Sve ovo doprinosi i podstiče smanjenje saobraćajnih gužvi i karbonskog otiska – poručuju iz NVU Biciklo.me, uz napomenu da će ovom prilikom prijatno iznenaditi neke od učesnika vožnje

du, kažu da ne možemo očekivati povećanje broja biciklista i smanjenje saobraćajnih gužvi. Kako pojašnjavaju, mora se stvoriti bezbjedna i kvalitetna infrastruktura, pa tek onda očekivati da ljudi voze bicikla i da imamo manje automobila na podgoričkim ulicama.

Objava na FB profilu gradskog preduzeća Čistoća

Neki kao da ne vide kontejnere

Na FB profilu gradskog preduzeća Čistoća juče je objavljen snimak koji su, kako navode iz tog preduzeća, na terenu napravili njihovi službenici.

- U naselju Stari aerodrom, pored Doma zdravlja, kolege su uklonile dvije kiperske tu-

re otpada koji su neodgovorni pojedinci nepropisno odložili oko praznih kontejnera, a ista situacija je zatečena i na Malom brdu – kod Lovćen stanova - navodi se u objavi. Podsjetili su građane da je pravilno odlaganje otpada osnovna obaveza svakog od nas. H. P.

VIZIJA

- Potrebna je jasna vizija na koji način treba da se razvija glavni grad. Imamo plan održive urbane mobilnosti gdje imamo jasnu viziju kako Podgorica treba da izgleda. Grad sa visokim kvalitetom života, gdje se ljudi kreću aktivno, a mi danas imamo situaciju gdje

se ljudi kreću pasivno, odnosno vozeći automobile, a sve je to poljedica političkih odluka da mi želimo da podstaknemo motorni saobraćaj, a ne ulažemo dovoljno u alternativne vidove prevoza. Biciklističke staze su uklonjene prije osam mjeseci i to je korak unazad. Biciklistička infrastruk-

Ljubljana kao dobar primjer

U susret 80. vožnji Critical Mass, na FB stranici NVU Biciklo.me objavljeno je koliko je Ljubljana zatvaranjem centra za saobraćaj dobila i kako glavni grad Slovenije sada u stručnim krugovima širom svijeta služi kao primjer uspješne transformacije urbanog centra.

- Kada je 2007. počelo zatvaranje centra Ljubljane za motorni saobraćaj, mnogi su bili skeptični. Neki su čak i prijetili

tura se vrlo lako može sprovesti ukoliko postoji volja, ali nje nema i imamo situaciju kakvu imamo danas. Gradska uprava treba da obrati mnogo više pažnje na održivi saobraćaj i da se usmjeri na rješenja koja će ovaj grad odvesti u pravcu održive budućnosti, to je ulaganje u javni prevoz, u aktiv-

tadašnjem i još uvijek aktuelnom gradonačelniku Zoranu Jankoviću. Mislili su da će centar zamrijeti, da će se ugasiti biznisi. A desilo se sasvim suprotno, grad je danas prepun ljudi, koji uživaju u miru i čistom vazduhu, dok trgovine i ugostiteljski objekti ubiraju ogromne prihode. Ljubljana sad u stručnim krugovima širom svijeta služi kao primjer uspješne transformacije urbanog centra – navode iz NVU Biciklo.me, uz napomenu da se u anketi sprovedenoj prije nekoliko godina čak 97 ljudi izjasnilo da želi da centar bude bez automobila.

nu mobilnost, odnosno korišćenje bicikla i pješačenje i, naravno, projektovanje grada da bude prilagođen čovjeku, a ne automobilima – poručuju iz Udruženja Biciklo. me, koje je prvu vožnju Critical Mass ogranizovalo 29. juna 2012. godine. I.MITROVIĆ

Zajednica NVO i pojedinaca nastupa kao posrednik između građana i nadležnih organa

Zajednica nevladinih organizacija i građana, koji se bore za zaštitu životinja u Crnoj Gori, odnedavno nastupa kao posrednik između građana i nadležnih organa u prijavljivanju slučajeva mučenja životinja i bilo kojeg vida nesavjesnog vlasništva.

Kako navode, na ovaj korak odlučili su se jer je do sada jedan od najvećih kamena spoticanja bilo to to što građani neće da prijave one koji zlostavljaju životinje što iz straha, zbog toga što nijesu znali kome treba prijaviti ili zbog nereagovanja nadležnih organa, pa je ogroman broj slučajeva ostajao potpuno nezapažen. Zbog toga su odlučili da građani prijave i snimke mogu slati na mejl zlostavljanjezivoti-

njacrnagora@gmail.com ili na FB stranici Zlostavljanje životinja u Crnoj Gori, a oni će prijavljivati nadležnim organima u svoje ime, kako bi garantovali anonimnost građanima. - Ovo ne znači da će nadležni organi postupati po našim prijavama i nije garancija da će išta biti riješeno, ali jeste garancija da ćemo objelodaniti hiljade i hiljade ovakvih slučajeva širom Crne Gore i otvoriti oči javnosti do koje mjere je sistem truo i koliko ljudi iz naših džepova plaćamo u državnoj upravi da ne rade svoje poslove. Sve o svakom slučaju će biti objavljivano na gore navedenoj FB stranici i kompletna javnost će biti upućena u postupanje odnosno nepostupanje po prijavama – poručili su iz Zajednice. Uz navođenje da su u posljednjih sedam dana dobili četiri snimka o zlostavljanju životinja i prijavili ih policiji, naglasili su da se na anonimnosti insistira zbog toga što se mnogo puta dešavalo da ih ljudi pozovu, ali pod uslovom da oni nešto preduzmu jer je zlostavljač životinje npr. komšija. Dio ove priče su NVO Ruka šapi, ,sPas, Kuća životinja, Ta divna stvorenja, Srcem za šapice i Zaštitimo životinje, koje su pozvale i ostale NVO i građane da im se pridruže u ovoj humanoj misiji. I.M.

Sa prošlogodišnje ,,Oranžijade“, 71. vožnje Critical Mass

m. babović

Detalj sa Starog aerodroma

Da zlostavljanje životinja ne ostane nezapaženo

Svi su već pobjednici

PODGORICA - Sedamnaeste Ljetnje paraolimpijske igre otvorene su sinoć u Parizu. Crnogorsku zastavu na svečanom defileu nosili su atletičarka Maja Rajković i stonoteniser Luka Bakić Ceremonija otvaranja održana je na Trgu Konkord i u aveniji Jelisejskih polja.

- Veoma sam ponosna što sam imala čast da nosim zastavu svoje države na svečanom otvaranju Igara – kazala je Rajković i iznijela očekivanja od takmičenja.

- Dobro sam se spremila, ali u mojoj kategoriji sve zavisi od stanja tijela na dan takmičenja. Bez obzira što će se pojaviti svi najbolji svjetski takmičari, nadam se dobrom plasmanu. Želim da u Parizu budem na najvišem nivou i da dam maksimum – rekla je Rajković.

Ona će debitovati na Paraolimpijskim igrama, a nastup je obezbijedila osvajanjem četvrtog mjesta na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Parizu.

Nositeljka je bronzane medalje sa Evropskog prvenstva u Bidgošću 2021. godine. U Parizu će se takmičiti u bacanju koplja, u kategoriji F 54 (bacanja iz specijalizovane stolice). Bakić, koji drugi put nastupa na POI, istakao je da je ponosan što je bio crnogorski barjaktar na svečanom otvaranju. - Velika je čast i privilegija za svakog sportistu da nosi zastavu na ceremoniji svečanog otvaranja Paraolimpijskih igara. Tako je i za mene, mnogo sam srećan što sam imao čast da nosim zastavu. U Tokuju su je nosili Filip Radović i Mari-

Strahuje se da je pokidao ukršteni ligament koljena

od najtalentovanijih defanzivnih vezista planete pokidao ukršteni ligament koljena. Povredu je Bernal zadobio u pobjedi u Rajo Valjekanu 2:1 u 3. kolu španske Primere. U samoj završnici meča tinejdžer se povrijedio, a nije potom mogao da se osloni na nogu.

jana Goranović. Nevjerovatan osjećaj i prelijepo iskustvo – rekao je Bakić. Na svečanoj ceremoniji našli su se sportisti iz 186 država. Za nastup na Igrama akreditovano je 4.400 takmičara koji će se nadmetati u 549 različitih takmičenja u 22 sporta.

Crnogorski sport osoba sa invaliditetom predstavljaće stonoteniseri Filip Radović i Luka Bakić (kategorija S10), atletičarka Maja Rajković i strijelac Miloš Đinović. Rajković će se takmičiti u bacanju koplja, u kategoriji F54, a Đinović u disciplini vazdušna

Potencijalno najveće iznenađenje do kraja prelaznog roka

Darvin Nunjez lobira za transfer u Arsenal

PODGORICA - Darvin Nunjez (25) do kraja transfer roka ove sedmice mogao bi pojačati Arsenal, vijest je koja je iznenadila fudbalsku javnost na Ostrvu. Kako su prenijeli londonski mediji, urugvajski napadač ovih dana lobira za transfer iz Liverpula u redove ,,tobdžija“.

Nunjez smatra da u vicešampionu Premijer lige može dobiti veću minutažu, u klubu koji ima veće šanse za tron na Ostrvu u novoj sezoni.

Nunjez je svjestan da će se teško izboriti za status startera kod novog menadžera Liverpula Slota. Za ,,redse“ je u sezoni za nama postigao 11 golova u 36 mečeva u PL (18 golova u svim takmičenjima). Međutim, ocjena u klubu je da nije pouzdano rješenje za startnog napadača, pogotovo u derbijima. Arsenalu je potreban novi napadač u rotaciji, a za sada nije poznato koliko bi obeštećenje moglo da iznosi za ovaj transfer. R. A.

puška, u kategoriji SH1 - R3. Bakić i Đinović prvi će od naših predstavnikana na borilište – 1. septembra. Radovića i Bakića, ukoliko opravda očekivanja i prođe osminu finala, dan kasnije očekuju četvrtfinalni mečevi.

Za 3. septembar zakazani su polufinalni dueli, dok će dan kasnije biti poznat olimpijski šampion u kategoriji S10. Rivale će saznati na žrijebu u petak. Posljednja će od crnogorskih sportista na borilište Maja Rajković, koja će nastupiti 7. septembra. N.KOSTIĆ

PODGORICA - Mark Bernal (17), veliki talenat Barselone, doživio je težu povredu i strahuje se da je već završio sezonu. Po pisanju španskih medija, u katalonskom klubu čekaju analize ljekara, da li je jedan

Barsa je na vrhu Primere, jedina sa maksimalnim skorom nakon tri kola. Ipak, iz kluba su poručili da zbog Bernalove povrede nije bilo radosti u timu nakon trijumfa u gostima. Katalonac Bernal, jedan od najvećih talenata u klubu, ove godine je debitovao za seniorski tim. Ljevonogi igrač ima izuzetne fizičke karakteristike, ali i tehniku kada je pasigra u pitanju. R. A.

PODGORICA - Ajven

Toni (28) do vikenda bi ipak mogao pojačati Čelzi, koji je spremio ponudu za engleskog napadača ove sedmice. Za engleskog reprezentativca Brentford sada traži oko 65 miliona eura. Po pisanju londonskih medija, izvjesno je da ponuda ,,plavaca“ neće biti tolika. Veliki londonski klub želi da angažuje napadača dokazanog na vrhunskom nivou, a uprava ima plan da iskoristi to što je

Brentfordu potreban novac ovog ljeta. Saudijski klubovi takođe su zainteresovati za Tonija, koji ima ambiciju da karijeru nastavi u nekom od najjačih klubova Premijer lige. Veliki borac i igrač izuzetnih fizičkih karakteristika Toni je prošle sezone odslužio osmomjesečnu suspenziju zbog ilegalnog onlajn klađenja. Potom se vratio na teren u januaru i do kraja sezone postigao četiri gola na 17 nastupa u PL. R. A.

Šansa za Brentford da zaradi na prodaji napadača

Crnogorski napadač drugi put u četiri i po mjeseca dao tri gola u jednom meču za Preston

Milutin Osmajić –igrač za het-trikove

PODGORICA - Fudbaleri

imaju običaj da nakon postignutog het-trika loptu sa utakmice zadrže kao uspomenu, a u kolekciji Milutina Osmajića od dolaska u Englesku prošlog ljeta već su dvije.

Zanimljivo, između ta dva poduhvata 25-godišnji Nikšićanin imao je golgeterski post –u aprilu je kao rezervista sa tri pogotka za sedam minuta donio trijumf nad Hadersfildom u Čempionšipu, da bi prije dvije noći nakon četiri i po mjeseca napunio mrežu četvrtoligaša Harogejta i vodio Preston do pobjede od 5:0 i trećeg kola EFL kupa.

Crnogorski reprezentativac izborio je jedanaesterac kojim su gosti poveli 2:0, pa krenuo u kanonadu – dao je dva gola do poluvremena (projektil, pa rutinska realizacija) i još jedan u 83. minutu kada je sjajno pogodio suprotni ugao.

- Želim još het-trikova, više lopti u kolekciji – rekao je Osmajić

- Veoma sam srećan jer je ova ekipa mnogo dobra. Momci su odlični i bez njihove podrške ne bih mogao da postignem het-trik – dodao je Mili (eng. Milly), kako ga zovu na Ostrvu. Osmajiću je sinoćnji meč bio četvrti ove sezone. U Čempionšipu je odigrao dva, oba nakon što je ušao sa klupe.

- Ovo mi je drugi het-trik, prvi ove sezone, i želim ovako da nastavim. Kada sam postigao prvi gol, kao i prošli put kada sam upisao het-trik, želio sam još jedan, pa onda još jedan. Svaki put je tako – poslije prvog pogotka želim još jer sam napadač i živim od golova – istakao je Milutin. Prije osam dana dobio je novog trenera Pola Hekingbotoma, nakon što je nedavno Rajan Lou sporazumno raskinuo ugovor sa klubom sa „Dipdejla“, a dvije utakmi-

ce je na klupi kao privremeno rješenje sjedio Majk Marš - Vrijedno sam trenirao i dobio minutažu. Hvala treneru što sam igrao u prvoj postavio i postigao het-trik. Prošle sedmice sam bio bolestan, sada sam se vratio. Malo sam umoran, ali kada postignete hettrik ne osjećate umor, samo sreću – naglasio je Osmajić. Hekingbotom je nakon utakmice pohvalio igru Osmajića. - Mili je vrlo direktan igrač koji igra na posljednjeg čovjeka, gdje ga i želimo. Ne smeta mi

ako ne radi ništa drugo, njegova uloga je bitna. Vjerovatno bi igrao prethodne subote da je bio spreman. Zadovoljan sam njime. Ima još mnogo toga što treba da se poboljša i kod njega i kido ostalih igrača, ali mislim da je najveća stvar biti nagrađen za naporan rad i uživati u fudbalu – zaključio je trener Prestona.

Kultni engleski klub u subotu će gostovati Oksford junajtedu u četvrtom kolu Čempionšipa. Obje ekipe imaju po tri boda. Ne. K.

PODGORICA - Mornar je ostao bez prvog golmana – Stefan Popović (31) napustio je barski klub i potpisao ugovor sa srpskim superligašem Novim Pazarom. Nekadašnji član Jezera, Petrovca, Dinama iz Vranja, Grblja, Dečića... bio je jedan od

ključnih igrača Mornara i među zaslužnijima za istorijski plasman u kvalifikacije za Ligu konferencija, gdje je takođe pružao sjajna izdanja. - Iza mene su prelijepe dvije godine, bila je čast biti dio Fudbalskog kluba Mornar i dio istorije kluba koji ću uvijek doživljavati kao svoju drugu kuću. Velika zahvalnost na svemu svim ljudima u klubu, a posebno predsjedniku Miću Peroviću na primjeru kako klub može da funkcioniše familijarno, bez tenzija, i kad je dobro i kad je loše. Velika zahvalnost i struč-

nom štabu na slobodi koju sam imao u posljednjih godinu, a najveća zahvalnost saigračima, ujedno drugovima i prijateljima, jer u ovakvoj atmosferi nikad nijesam igrao i samo oni znaju kroz što smo sve proš-

Kadeti remizirali u prvom od dva kontrolna meča u Sloveniji

Dobar ritam ,,crvenih“

Slovenija 3

Crna Gora 3

PTUJ - Gradski stadion. Sudija: Blaž Bezjak (Slovenija).

Golovi: Hočevar u 12, 1:1 Đukić u 20, 2:1 Hočevar u 29, 2:2 Jovanović u 62, 3:2 Koren u 69, 3:3 Delić u 80. minutu. SLOVENIJA: Handanović, Meško (od 81. Kaluder), Kujraković (od 57. Premri), Novak, Šimnovec (od 75. Kumner), Varmaz (od 57. Blaško), Viher, Koren, Hočevar (od 75. Mehle), Letonja (od 57. Jurić), Videnović. Crna Gora: Lekić, Glendža (od 46. Lesjak), Perišić (od 73. Fatić), Maraš (od 73. Delić), Anđelić (od 73. Mahmutović), Ražnatović (od 60. Anđić), Jovanović, Pavićević, Đukić (od 60. Zečević),

li da bismo došli do jednog od najvećih uspjeha u istoriji našeg fudbala. Znam da ekipa neće na ovome stati, a što se tiče moje karijere vrijeme je za novi korak – naveo je Popović.

Ne. K.

Đokaj (od 60. Bubanja), Fabris (od 46. Radulović). Kadetske reprezentacije Slovenije i Crne Gore odigrale su zanimljiv meč u Ptuju, koji je završen rezultatom 3:3. Domaćin je tri puta vodio, ,,sokoli“ su tri puta stizali vođstvo, ali su i promašili nekoliko odličnih šansi. Slovenija i Crna Gora u četvrtak sa početkom u 11 časova odigraće drugi prijateljski duel. R.P.

PODGORICA - Selektori

Islanda i Velsa Age Hareide i Kreg Belami saopštili su spisak igrača za početak Lige nacija. Island će 6. septembra ugostiti Crnu Goru, dok će Vels tri dana kasnije biti rival naše selekcije u Nikšiću. Hareide, iskusni norveški stručnjak, odlučio se za 24 fudbalera.

Pozvani su: golmani - Elias Olafson (Mitjiland), Hakon Valdimarson (Brentford), Patrik Gunarson (Kortrajk); odbrambeni igrači – Alfons Sampsted (Birmingem), Valgeir Fridrikson (Heken), Gudlaugur Palson (Plimut), Kolbein Finson (Utreht), Sverir Ingason (Panatinaikos), Hjertur Hermanson (Karareze), Daniel Leo Gretarson (Senderjiske), Logi Tomason (Stremsgodset); vezisti – Johan Gudmundson (Al Oroba), Arnor Sigurdson (Blekburn), Gilfi Sigurdson (Valur), Arnor Traustason (Norśeping), Jon Dagur Torsteinson (Herta), Hakon Haraldson (Lil), Vilum Vilumson (Birmingem), Stefan Tordarson (Preston), Mikael Elertson (Venecija), Mikael Anderson (Arhus), Isak Johaneson (Fortuna Diseldorf); napadači – Ori Oskarson (Kopenhagen), Andri Gudjonsen (Gent).

Selektor Velsa, nekada odlični ofanzivac Kreg Belami, pozvao je takođe 24 igrača: golmani – Deni Vord (Lester), Adam Dejvis (Šefild junajted), Karl Darlou (Lids). odbrambeni igrači - Ben Dejvis (Totenhem), Oven Bek (Blekburn), Džo Rodon (Lids), Kris Mefam (Bornmut), Ben Kabango (Svonzi), Neko Vilijams (Notingem forest), Konor Roberts (Barnli).

vezisti – Džordan Džejms (Ren), Itan Ampadu (Lids), Džoš Šihen (Bolton), Aron Ramzi (Kardif), Oli Kuper (Svonzi), Sorba Tomas (Nant); napadači - Kifer Mur (Šefild junajted), Luis Kumas (Stouk), Brenan Džonson (Totenhem), Hari Vilson (Fulam),

Danijel Džejms (Lids), Mark Heris (Oksford), Liam Kulen (Svonzi), Rabin Matondo (Rendžers). Kao i ranije, u A diviziju Lige nacija plasiraće se pobjednici sve četiri grupe B ranga, a novost u odnosu na prethodna izdanja ovog takmičenja je što će drugoplasirani igrati baraž protiv trećeplasiranih selekcija iz divizije A. Iz divizije B ispašće posljednjeplasirane reprezentacije u grupi, a trećeplasirane očekuje baraž s ekipama koje zauzmu druga mjesta u diviziji C. Ne. K. Liga

JOŠ JEDNA LOPTA KAO USPOMENA NA HET-TRIK: Osmajić nakon meča sa Harogejtom

nacija: Poznato koji ,,ribari“ čekaju ,,sokole“

FK Mornar ostao bez golmana

Potpisivanjem trogodišnjeg ugovora, centar Kenan Kamenjaš svoju blisku budućnost vezao za Budućnost Voli, u razgovoru za Pobjedu poručuje:

Želim da pobjeđujemo i da budem u službi tima

PODGORICA – Kenan

Kamenjaš je već tri godine stanovnik Podgorice, tokom kojih je po sezonu i po proveo igrajući u SC Derbiju i Budućnost Voliju. Kakav je utisak ostavio igrajući za dva podgorička košarkaška tima, posebno u prošloj sezoni (13,2 poena, 8,3 skoka i 1,9 asistencija po meču), u kojoj je prvu polovinu proveo u SC Derbiju, a drugu, na pozajmici u Budućnosti, najbolje govori odluka crnogorskog šampiona da bosanskohercegovačkom centru ponudi trogodišnji ugovor. Iako je imao i drugih ponuda, iako je Trapani, novi član italijanske elite, nudio 350.000 eura za njega, a podgorički klub odbio, Kamenjaš je prihvatio ponudu „plavih“, ubijeđen da je Budućnost za njega najbolja sredina za dalji napredak i afirmaciju. - Drago mi je da smo našli zajednički jezik i da sam potpisao novi ugovor. Čast mi je što ću ponovo braniti boje Budućnosti i nadam se, ako bog da, da ćemo ostvariti sve ciljeve koji su ispred nas – kaže Kenan Kamenjaš za Pobjedu.

MOMCI ŽELJNI RADA I NADMETANJA Kamenjaš se juče sa saigračima vratio iz Slovenije, gdje je tim Andreja Žakelja odigrao tri kontrolne utakmice, u ranoj fazi priprema za novu sezonu, pobijedivši Dubai i Krku, dok je poražen od Cedevita Olimpije.

Anastasija Drobnjak, bek šuter

- Ja sam se posljednji priključio pripremama i ono što sam mogao da primijetim jeste da su svi momci željni rada i nadmetanja. Mislim da smo odradili tri dobre utakmice protiv kvalitetnih ekipa i sigurno da je bilo dobrih stvari, ali i loših, koje moramo da popravimo. Ali, u ovom periodu je to nor-

malno, jer smo tek počeli sa radom – nastavlja Kamenjaš. U Budućnost je ovog ljeta stiglo pet novih igrača, a Kamenjaš je jedan od sedmorice koji su prošle sezone igrali u dresu „plavih“.

- Igrači koji su došli su dobri momci, sa dobrim karakterom, a onda i kvalitetni igra-

Adut za budućnost

PODGORICA - Crnogorska ženska reprezentacija nije uspjela da osvoji turnir u Meksiku, tako da je priča o Mundobasketu završena u pretkvalifikacijama. Ipak, prvi put ženska reprezentacija imala je priliku da bude u igri za Svjetsko prvenstvo. Turnir u Meksiku osvojila je Češka. Ipak, četiri meča, te tri pobjede i poraz od Južne Koreje donijeli su i neke dobre strane, a prvi utisak je da smo na turniru u Meksiku dobili igračicu čije vrijeme tek dolazi –Anastasiju Drobnjak.

Bek šuter Budućnost Bemaksa bila je uvijek startna petorka, a po minutaži je četvrta igračica našeg tima, koja je na četiri utakmice pogodila deset trojki.

-Nije bilo lako, imali smo četiri meča u pet dana i to četiri utakmice i četiri totalno različita stila košarke. Prvi put imamo priliku da igramo protiv selekcija sa drugih kontinenata, tako da je za

sve nas ovo neko novo iskustvo – istakla je na početku Drobnjak.

Crna Gora je u grupnoj fazi savladala Novi Zeland, Mozambik i Meksiko, a onda je

u polufinalu zaustavljena od Južne Koreje.

-Mislim da smo u grupnoj fazi iznenadili mnoge. Došli smo u oslabljenom sastavu, bez Amerikanki i sigurno da nas

je malo ko vidio kao kandidate da osvojimo prvo mjesto u grupi. Ali, odigrali smo dobro, upisali dva ubjedljiva trijumfa, a onda u dramatičnom meču zaustavili i Meksiko. Ispunili smo cilj plasmanom u polufinale, ali ostaje žal jer je ovo za sve nas bio san – dodala je Drobnjak. Članica Budućnosti imala je posebnu ulogu, dobila šansu, a trojkama pokazala koliko može biti bitna za ovaj tim. Svakako da je njena trojka protiv Meksika za pobjedu nešto posebno.

-Imala sam veliki motiv i zaista sam željela da ostavim što bolji utisak. Igrati za reprezentaciju je posebna čast. Biti dio ovog tima znači i naravno da sam srećna što sam imala ovu šansu – naglasila je Drobnjak. Ipak, vremena za odmor nema – već u ponedjeljak biće na pripremama Budućnosti. -Budućnost je pod vođstvom novog trenera počela pripreme, ali s obzirom da su gotovo sve bile u reprezentaciji, bićemo na okupu tek od ponedjeljka. Tako da slijedi mini odmor, a onda i nove obaveze, gdje ćemo pokušati da budemo na što višem nivou – zaključila je Drobnjak. R.P.

Rad na defanzivi i tranziciji

Kenan Kamenjaš je u SC Derbiju već imao priliku da prođe pripremni period pod trenerskim vođstvom Andreja Žakelja, pa je dobro upoznat sa stvarima na kojima slovenački stručnjak insistira u pripremi za sezonu. - U ovom periodu su u fokusu bazične pripreme. Ali, radimo i na defanzivnim principima, a vježbamo i dosta tranzicije, što je ono što Žakelj preferira – rekao je Kamenjaš.

či. Mislim da su ljudi iz stručnog štaba pažljivo birali i da su odabrali prave igrače, koji će nam pomoći u zajedničkom ostvarivanju ciljeva.

DA OPRAVDA POVJERENJE

Na pitanje kakve lične planove ima za narednu sezo-

nu, Kamenjaš, kao i uvijek, u prvi plan stavlja ekipu. - Prije svega želim da tim pobjeđuje. Moj lični plan je da budem u službi tima i da opravdam ono zbog čega sam produžio ugovor, kako bi trener i ljudi u klubu bili zadovoljni. Ponavljam, najvažnije je da tim pobjeđuje. Budućnost je prošle godine ostavila mnogo bolji utisak u ABA ligi, gdje ne bi bilo nezasluženo da je prošla u finale, dok je podbacila u Evrokupu, u kojem se nije domogla ni plej-ofa.

- Mislim da je ove sezone u ABA ligi cilj polufinale, i da onda probamo da skinemo skalp nekom od favorita. Što se Evrokupa tiče, tu želimo da doguramo što dalje – zaključio je Kamenjaš. Budućnost će u narednom periodu trenirati u Podgorici, gdje će, 8. i 10. septembra, odigrati kontrolne mečeve protiv Jeniseja i SC Derbija. Crnogorski šampion će posljednje provjere imati 13. i 14. septembra na turniru u Širokom Brijegu, gdje učestvuju još i Široki, Zadar, Cibona.

S. JONČIČ

Odbijen zahtjev proslavljenog plejmejkera Vestbruk nema

PODGORICA - Rasel Vestbruk (35) nije dobio dozvolu uprave Denver Nagitsa da u novom klubu nosi ,,nulu“ na dresu. Po pisanju lokalnih medija, velika NBA zvijezda i plejmejker Vestbruk je tražio od novog saigrača Kristijana Brauna da odustane od broja na dresu, što je Braun odbio. Potom je slavni Amerikanac prihvatio da na dresu u sezoni pred nama nosi broj ,,četiri“. Tokom karijere broj ,,nula“ na dresu Vestbruk nije nosio samo u jednoj sezoni. ,,Četvorku“ je nosio u Vašingtonu sezoni 2020-21. Nekada prvi strijelac lige, košarkaš koji je u čak četiri sezone imao jedinstven tripl-dabl prosjek, imao je lošu sezonu za nama u Klipersima. Za kalifornijski tim bilježio je 11,1 poen, pet skokova i 4,5 asistencija po meču. Očekuje se da u Denveru, jednom od kandidata za titulu, bude specijalista za igru u odbrani i organizaciju igre. Devetostruki učesnik Ol-star mečeva bio je zvanično najbolji NBA igrač 2017. godine. R. A.

ŽELI DA OPRAVDA OČEKIVANJA KLUBA: Kenan Kamenjaš

Vaterpolo plivački klub

Primorac predložio

Veljka Uskokovića za predsjednika VPSCG

PODGORICA – Vaterpolo plivački klub Primorac predložio je Veljka Uskokovića, kapitena slavne generacije ,,ajkula“ koja je u Malagi 2008. godine osvojila zlatno odličje, te nosioca zastave u Pekingu na prvom učešću Crne Gore na Olimpijskim igrama, za predsjednika Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore.

- Smatram da je vrijeme da se u VPSCG pokrenu nužne promjene, jer nam je svima jasno da ovako više ne funkcioniše. Uz razumijevanje i najiskrenijim željama za brzim oporavkom aktuelnog predsjednika VPSCG Đura Marića , mi u VPK Primorac smatramo da se stvari moraju poče-

ti mijenjati što prije, te stoga javno ističemo kandidaturu našeg proslavljenog vaterpoliste Veljka Uskokovića za novog predsjednika VPSCG. Više smo nego sigurni da će gospodin Uskoković donijeti novu energiju i svježinu u radu Saveza, kako bi se postavio, uskladio i usmjeravao sistem vaterpolo sporta u Crnoj Gori, neposredno i stručno pratio rad klubova, ali i predlagala rješenja u cilju uspješnog i efikasnog funkcionisanja VPSCG - kazao je predsjednik šampiona Crne Gore Siniša Kovačević U saopštenju iz kotorske ekipe ističe se da su promjene neophodne nakon završenih Olimpijskih igara i isteka mandata selektoru Vladimiru Gojkovi-

Mlade ,,ajkule“ otputovale u Bugarsku na Evropsko prvenstvo

Spremni za izazove

PODGORICA - Juniorska (U19) vaterpolo reprezentacija Crne Gore otputovala je u Burgas (Bugarska), gdje će od 1. do 7. septembra učestvovati na Evropskom prvenstvu. Trener Miodrag Mirović računa na 15 igrača. Boje Crne Gore braniće Dušan Vuković, Andrija Bjelica, Tim Perov, Đorđe Pejović, Meldin Hadžić, Andrija Roganović, Nikola Petrović, Strahinja

Gojković, Ognjen Moračanin, Srđan Janović, Balša Vučković, Danilo Stupar, Draško Samardžić, Miloš Milinić i Stefan Vraneš U stručnom štabu, pored trenera Mirovića, su pomoćni treneri Nikola Mijanović i Uroš Čučković, doktor Petar Milić, video analitičar Vasko Vučković i tim lider Mlađan Janović Naša selekcija igraće u grupi

A protiv Hrvatske, Španije i Mađarske. Prvi duel je protiv Španije 1. septembra (16 sati), narednog dana rival je Mađarska (14.15), a posljednji meč u grupi je protiv Hrvatske (3. septembar - 17.45).

U grupi B su Grčka, Njemačka, Srbija i Italija, u C grupi Francuska, Holandija, Turska i Malta, a u grupi D Slovenija, Rumunija, Bugarska i Češka. Direktan plasman u četvrtfi-

nale izboriće po dvije najbolje ekipe iz grupa A i B. Trećeplasirani timovi iz A i B grupa igraće u osmini finala sa drugoplasiranim iz grupa C i D, dok će pobjednici grupa C i D igrati protiv četvrtoplasiranih ekipa iz A i B grupa za prolaz među osam najboljih. Na putu za Burgas je i naš sudija Andrija Đurašković koji će suditi na Evropskom prvenstvu. A.M.

ću, kao i da sada aktuelno rukovodstvo VPSCG nije imalo potrebnu većinu za održavanje zakazane redovne sjednice Skupštine VPSCG.

Legenda crnogorskog vaterpola Veljko Uskoković ističe da je iznenađen prijedlogom Primorca, ali i da ne bi mogao da odbije mjesto prvog čovjeka VPSCG.

- Prijatno sam iznenađen kandidaturom ispred Primorca. To je nešto što ne može da se odbije. Ukoliko budem izabran na mjesto presjednika pokušaću da naš savez i naš vaterpolo podignem na još viši nivo.

Uskoković smatra da vaterpolo, uz rukomet, treba da bude proglašen za nacionalni sport i da tako budu tretirani.

BICIKLIZAM: Vuelta

- Ali, nemam čarobni štapić. Uvijek sam bio timski igrač pa će tako biti i ako budem izabran na mjesto budućeg predsjednika Saveza. Ipak, ne želim trčati pred rudu, i dalje sam trener u mlađim selekcijama VPK Primorac - zaključio je Uskoković. Predstavnici Primorca Kovačević, kao potpredsjednik VPSCG i Mirza Krcić , kao predsjednik Skupštine VPSCG, podnijeli su ostavke na te funkcije zbog, kako su naveli, nezadovoljstva načinom funkcionisanja i odnosima u VPSCG.

Aktulenom rukovodstvu Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore mandat ističe 2026. godine A.MARKOVIĆ

Pobjeda karijere Edija Danbara

PODGORICA - Edi Danbar pobijedio je u 11. etapi biciklističke Trke oko Španije, dok je Primož Roglič donekle smanjio zaostatak za vodećim u generalnom plasmanu Benom O’Konorom Slovenac zaostaje 3,16 minuta, ali ima čemu da se nada s obzirom na to da će neke od narednih 10 etapa biti sa velikim usponima. Danbar je ostvario prvu etapnu pobjedu na Grand turu. Drugi je bio Belgijanac Kvintan Erman, a treći Britanac Maks Pul Dvanaesta etapa voziće se danas od Orenea do Manzanede. R. A.

PODGORICA - Logan Sardžent (23) više neće voziti za Vilijams u Formuli 1, nakon dugog niza razočaravajućih rezultata.

Amerikanac je od početka 2023, kada je dobio šansu, samo jednom završio u zoni bodova na trkama ,,najbržeg cirkusa“. Takođe, za cijeli taj

period, ni na jednoj trci nije završio ispred timskog kolege Albona u kvalifikacijama. Bio je i akter brojnih incidenata na stazama.

P rošlog vikenda u holandskom Candvortu bio je akter incidenta koji je tim koštao čak 1,5 milion eura. Pred trkački vikend u italijanskoj Monci ekspresno mu je uručen otkaz. Odlučeno je da ga do kraja godine u F1 mijenja argentinski vozač Franko Kolapinto, koji se prethodno dokazao u Formuli 2. Biće prvi Argentinac u šampionatu nakon 23 godine, što je vijest koja je posebno odjeknula u njegovoj domovini. R. A.

LEGENDA PRVI ,,PIK” KOTORANA: Veljko Uskoković

U Pragu na Evropskom prvenstvu za mlade Crna Gora sa 15 predstavnika

Dostojni reprezenti države

U toku je pojedinačno Evropsko prvenstvo u Pragu za mlade na kojem Crna Gora ima 15 predstavnika među više od 1.200 učesnika iz skoro svih zemalja starog kontinenta, a koji su raspoređeni u šest starosnih kategorija.

Četiri kola prije kraja turnira, bez obzira na njihov konačni učinak, treba istaći da oni dostojno reprezentuju svoju državu i ŠSCG tim prije jer su svi veoma odgovorni i disciplinovani za tablom i mimo nje, i u svakoj partiji pružaju maksimum. Istina, neki plaćaju danak neiskustvu i padu koncentracije, ali u suštini stavljaju do znanja šahovskoj javnosti

da ne treba da brinemo za šahovsku budućnost.

To je za Pobjedu potvrdio njihov trener i vrsni pedagog FIDE majstor Miloš Pečurica ne krijući zadovoljstvo na račun dobre atmosfere među dječacima i djevojčicama. – Ponosan sam na odnos prema igri ambizioznih i talentovanih takmičara, kao i na slogu koja vlada tokom nastupa i za vrijeme pauze. Lišeni svake sujete, međusobno nesebično dijele savjete u pripremama pred partiju, dok nakon završetka mečeva, na izlasku iz sale za igru nestrpljivo čekaju svoje saigrače i bodre ih i u pobjedama i porazu - rekao je Pečurica kome u radu pomaže selektor na-

U Tbilisiju završen prvi Grand Prix za dame Kahlinskoj zlato

Pobjedom u posljednjem kolu nad Marijom Muzičuk, Alina Kahlinskaja je uspjela da se domogne titule na prvom Grand Prix turniru za dame koji je održan uTbilisiju.

Za ovaj uspjeh ambicioznoj Poljakinji bilo je dovoljno šest poena, tačnije tri pobjede i šest remija. Drugo mjesto pripalo je Bibisari Asanbajevoj iz Kazahstana sa pola poena manje dok se bronzanom medaljom oki-

Muzičuk 0– 1 Kahlinskaja

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Nf6 5.0–0 Be7

šeg seniorskog sastava Dragan Kosić Miloš naglašava i ogromnu podrčku i korisne savjete desetostrukog šampiona Crne Gore velemajstora Nikole Đukića, čija je ćerka učesnica ovog prestižnog takmičenja. - Za nama je pet rundi i slijedi finiš koji može dosta toga da promijeni po pitanju bodovnog salda. U petom kolu posebno nas je obradovala izvrsna pobjeda Sofije Milović u konkurenciji do 12 godina protiv vršnjakinje iz Izraela Ester Galmidi. To je treća Sofijina jedinica sa kojom prednjači u našoj ekspediciji sa najvećim šansama za visok plasman. Takođe, zablistao je i David Pavlović protiv

tila Grkinja Stavroula Tsolakidou sa pet poena.

Zatim slijede: Ana Muzičuk i Nana Džagnidze sa po 5, Marija Muzičuk sa 4,5, Aleksandra Kostenjuk i Vausal Ramešbabu sa po 4, Lela Javakašvili sa 3,5 i Sarasadat Kademaršal sa 2,5 poena.

Inače, nova serija prestižnih takmičenja za pripadnice ljepšeg pola sastoji se od tri turnira sa 20 amazonki koje se bore za plasman koji garantuje uastup na narednom turniru kandidatkinja za prvakinju svijeta. Sljedeće okupljanje je zakazano početkom oktobra u Kazahstanskom Šimkentu.

Nc6 24.Nxe4 Nxd4 25.Qc3 Bxe4

26.Rxe4 Nb3 27.Rae1 Nc5

28.Rd4 Qc8 29.a5 Ne6

30.Rde4 Nxf4 31.Rxf4 Qe6 32.Rfe4 Rad8 33.Kh2 Qf5 34.f3 Rd5 35.g4 Qd7 36.Kg3 Bc5 37.R1e2 Rd3 38.Qc2 Qd5 39.Kg2 Rxe5

40.Qc1 Rxe4 41.Rxe4 Rd2+ 42.Be2 Qd3 (dijagram) 43.Qe1 Rxb2 44.h4 c3 45.g5 h5 46.Kg3 Qd6+

47.Kh3 Qd7+

aktuelnog prvaka Evrope, Azerbejdžanca Kazimzade Muhamada. David na ovom turniru prikazuje sjajnu igru i trenutno ima 2,5 poena, a poražen je od Leonida Ivanovića iz Srbije, koji je šahovskoj publici postao poznat kada je kao najmlađi igrač u istoriji drevne igre primorao na kapitulaciju jednog velemajstora. Sigurni smo da će David u daljem toku turnira nastaviti sa još boljim rezultatima, a podatak da trenutno zarađuje čak 65 rejting poena dovoljno govori o njegovom znanju i želji da se dokazuje! Isti učinak ima i Đorđe Žižić sa jednom pobjedom i tri remija. Naš najbolje rejtingovani kadet i prvak do 16 godina, Mi-

hailo Pušara je sakupio dva poena, kao i Simeona Vukotić i Milena Mosurović I dok su Sofija i Mihailo došli na turnir kao naše najveće uzdanice, od kojih se po njihovom rangu i očekuje dobar rezultat, Đorđe i Milena su svojom igrom pokazali da je trenutni rejting koji imaju skromniji od njihovih mogućnosti, pa su sada u plusu 37, odnosno 54 poena - ističe Pečurica u analizi dosadašnjeg učinka naših šahista, ali i nastavlja.

- Vrijedan pomena je i nešto slabiji rezultat po bodovima Miloša Kršikape, koji ima 1,5 poena. Miloš međutim zarađuje čak 37 rejting poena, s obzirom na to da igra u najja-

U Sent Luisu završeni turniri u rapidu i blicu

čoj konkurenciji i da nije bio miljenik žrijeba. Oduševljava cijelu ekipu svojim pristupom pripremama i profesionalizmom koji ga odlikuje, uprkos svojoj mladosti. Prve pobjede upisali su Katarina Đukić, Nikolina Dževerdanović, Ilija Milović, Zejn Agić i Jelizaveta Dorfman, dok je Toman Perić tri partije remizirao i to će im nadam se dati novi podsticaj za naredne okršaje. Jedan poen uknjižila je Jana Tadić, a nema sumnje da ćemo uskoro vidjeti i prve poene Damjana Dževerdanovića - zaključio je presjek dosadašnjeg šampionata Miloš Pečurica. Kadetski šampionat u Češkoj završava se u subotu.

Firouzja ukupni pobjednik

Poslije devet odigranih kola na prestižnom rapid turniru u Sent Luisu, tri igrača su završila takmičenje sa istim učinkom - sa po 5,5 osvojenih poena. Ipak, najviše se radovao Rus Jan Nepomnjašći kome je pripalo laskavo priznanje zahvaljujući boljem buholc koeficijentu u odnosu na Francuze Alirezu Firouzju i Maksima Lagrava Zatim slijede: Levon Aronjan sa 5, Perez Domingez, Hikaru Nakamura i Vesli So sa po 4,5, Fabijano Karuana i Nodirbek Abdusatorov sa po 4 i Ramešbabu Pragnanadha sa 2 poena.

Na kraju treba istaći da su vrhunski matadori, na zadovoljstvo ljubitelja drevne igre bili veoma ,,ratoborni“ do posljednje runde, jer je u 21 partiji upisan trijumf jednog od protivnika dok su 24 završene miroljubivo.

U blicu slavio je Firouzja sa 12 poena pa je na osnovu sabranih rezultata sa oba turnira, naturalizovani Francuz proglašen za ukupnog pobjednika ovog grandioznog takmičenja.

Dominguez 0 Firouzja 1

1.e4 c6 2.d4 d5 3.Nc3 dxe4 4.Nxe4 Nf6 5.Nxf6+ exf6

6.c3 Bd6 7.Bd3 0–0 8.Qc2 Re8+ 9.Ne2 h5 10.0–0 Na6 11.Bd2 h4 12.h3 Nc7 13.Rae1 Ne6 14.f4 Bc7 15.f5 Ng5 16.Bf4 Bd7 17.Qc1 c5 18.dxc5 Bc6 19.Nd4 Qd5 20.Nxc6 bxc6 21.Bxc7 Qxd3 22.b4 Qc4 23.a3 Re4 24.Bf4 Rxe1 25.Qxe1 Ne4 26.Rf3 Rd8 27.Kh2 Rd3 28.Qe2 Rxc3 29.Qxc4 Rxc4 30.Bc7 g5 31.fxg6 fxg6 32.Rd3 Kf7 33.Bb8 a6 34.Rd1 g5 35.Bc7 f5 36.Rb1

Na završnom ceremonijalu kada je Firouzja podigao šampionski pehar i dobio novčanu nagradu od 40.000 američkih dolara, stigla mu je i ponuda od tamošnjih menadžera da se preseli u postojbinu Bobija Fišera. U istom gradu u toku je i čuveni Singfild Kup, a Firouzja ima najveće šanse

f4 37.a4 Rc2 38.Kh1 Ng3+ 39.Kg1 Ne2+ 40.Kh1 Nd4 41.Be5 Nf5 42.b5 cxb5 43.axb5 axb5 44.Bd6 Ke6 45.Re1+ Ne3 46.Bc7 Rxc5 47.Bb6 Rc3 48.Rb1 Nf5 49.Rxb5 Rc1+ 50.Kh2 Ng3 51.Bg1 Rc2 (dijagram) 52.Rxg5 f3 53.Rxg3 hxg3+ 54.Kxg3 Rxg2+ 0:1

da se domogne još jedna titule. Naime, on je trenutno, poslije sedam rundi na vodećoj poziciji sa pet poena, jednim više od prvog pratioca Fabijano Karuane i vjerovatno će, s obzirom da pruža dobre partije i da je u odličnoj formi, zadržati prvo mjesto u preostala dva kola.

Priredio:

Traži se sponzor za brendiranje Sportskog centra ,,Morača“

PODGORICA - Po uzoru na velike arene, kako fudbalske tako i one za dvoranske sportove, poput Emirejts stadiona u Londonu, Mercedes-Benc stadiona i Porše arene u Štutgartu, Etihad stadiona u Mančesteru, te Štark arene i MTS dvorane u Beogradu, i Sportski centar „Morača“ u Podgorici uskoro bi mogao da dobije ime po nekom od sponzora.

Naime, Sportski objekti Podgorice d.o.o. čiji je osnivač Glavni grad, raspisali su javni konkurs za brendiranje Sportskog centra „Morača“, ne bi li koliko-toliko popravili zatečenu lošu finansijsku situaciju u preduzeću, te nedostajuća sredstva iz budžeta koja ovom društvu nijesu povećavana već nekoliko godina.

Ovo je drugi put da Sportski objekti objavljuju javni poziv tim povodom, a na prvi nije bilo odziva. Ovog puta umjesto perioda od pet godina, promjena imena dvorane pred-

viđena je na rok od tri godine, a zakupac bi godišnje morao za to da izdvoji 120.000 eura (bez PDV-a), uz plaćanje unaprijed za svaku godinu.

Odbojkaški reprezentativac ponovo u rodnom gradu

Radević se vratio u Mornar

PODGORICA – Nakon četiri godine, odbojkaški reprezentativac Crne Gore Stefan Radević se vraća u Mornar. - Stefan se našem klubu priključuje poslije odrađenih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo i biće veliko pojačanje za naš tim - saopšteno je iz barskog odbojaškog kluba.

Radević je prethodne tri sezone proveo u Budućnosti, a osim za Mornar 24-godišnji primač servisa je igrao i Bar volej, Dunav volej, Jedinstvo iz Bijelog Polja i kratko za Bečej. Prije Radevića, u Mornar je stigao i član mlade reprezentacije, primač servisa Lazar Cimbaljević, bivši igrač Galeba i Jedinstva. S. J.

Takođe, u to bi bilo uključeno i reklamiranje na Stadionu malih sportova. Brendiranje objekata je sastavni dio odluke koju je usvojila Skup-

ština glavnog grada, a kojom se predviđaju načini kako da Sportski objekti nadoknade minus iz prethodne godine. S. JONČIĆ

Nakon tri godine naš odbojkaš odlazi iz Slovenije

Dukić

PODGORICA – Nakon tri godine igranja u Sloveniji Nemanja Peruničić mijenja zemlju – crnogorski odbojkaški reprezentativac će naredne sezone nositi dres srpskog superligaša - Takova iz Gornjeg Milanovca, u kojem će u ulozi prvog trenera

debitovati naš stručnjak

Pavle Drecun

Peruničić je ponikao u Budućnosti, u kojoj je igrao šest godina, a 2021. godine je otišao u Sloveniju, gdje je igrao za ACH volej (osvojio duplu krunu i MEVZA ligu), Merkur Maribor i Triglav.

Peruničić je ovog ljeta odradio pripreme sa seniorskom

reprezentacijom, ali nije bio na užem spisku igrača koji su odigrali prva dva meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, protiv Norveške i Češke. Bio je član seniorske selekcije koja je 2019. i 2021. godine igrala na prvenstvima Evrope u Holandiji i Češkoj. S. J.

PODGORICA - Crnogorski kik bokser Viktor Dukić plasirao se u finale Svjetskog juniorskog prvenstva u Budimpešti. Dukić je u polufinalu kategorije preko 91 kilogram, disciplina lou kik, pobijedio Luku Zečića iz Hrvatske. Protivnik u meču za zlato biće mu Elaj Balći iz Turske.

Na korak od medalje zaustavljeni su Nikola Jovetić (lou kik, -67 kg) i Ishak Agović (lou kik, -75 kg). Jovetić je poražen od Ukrajinca Davida Kobžijeva. Naš borac prethodno je bio bolji od Kanana Isajeva iz Azerbejdžana. Agović, koji je u prvom kolu savladao Poljaka Nikode-

ma Kučarskog, u četvrtfinalu eliminisan je od Onura Bala iz Turske.

Danas će se za plasman u finale boriti Sultan Imeri (lou kik, -54 kg) i Jovan Lipovina (lou kik, -57 kg). Imerija čeka okršaj sa Maksimom Penžeskim iz Kazahstana. Crnogorski borac je u četvrtfinalu pobijedio Poljaka Patrika Rožalskog i osigurao bronzano odličje. Lipovini će rival biti Tarik Rašljanin iz Srbije. Do polufinala Lipovina je došao pobjedom nad Adamom Mirgom iz Slovačke. Ranije, na startu takmičenja eliminisani su Ehad Dautović, Fariz Dacić i Isah Tarhaniš R.P.

U Brnu od 31. avgusta do 2. septembra 19. Evropske dječije atletske igre

Mina

Lukolić brani boje

Crne Gore

PODGORICA - Članica

Atletskog kluba ,,Sanja“ iz Bara Mina Lukolić, učestvovaće na 19 ,,European Kids Athletics Games“, atletskom takmičenju za mlađe kategorije, koje će se održati u češkom gradu Brno od 31. avgusta do 2. septembra.

Mina će nastupiti u tri discipline i to: na 60 m gdje ima 1 89 prijavljenih takmičarki iz preko 20 zemalja Evrope, u trci na 800 m, u kojoj će nastupiti 139 takmičarki i u skoku udalj, gdje ima 166 prijavljenih.

Mina je jedini predstavnik Crne Gore na ovom takmičenju i sa njom će u Češku putovati i trenerica AK „Sanja“ - Sanja Ðurnić. R.P.

Crnogorski kik bokser napravio sjajan rezultat

POTREBNI radnici za rad u magacinu. Plata povoljna. Tel. 069/032-380

Iv.br.932/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Doo “Komunalno” Berane, sa sjedištem na adresi ul.Dragiše Radevića bb, protiv izvršnog dužnika Radomira Gojkovića, Pesca bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 28.08.2024 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radomira Gojkovića, sa zadnje poznatom adresom Pesca bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.932/24 od 23.07.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 27.08.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Poslovni broj: I. br. 1315/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Asović Slavica iz Bara, koje zastupa Lejla Nasufović, advokat iz Bara, protiv izvršnog dužnika Krulanović Tomislav iz Bara, Žukotrlica bb, na osnovu izvršne isprave –pravosnažnog izvršnog rješenja Osnovnog suda u Baru, I.br. 229/22 od 05.07.2024. godine, radi nenovčanog potraživanja, dana 28.08.2024. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povje- rioca, protiv izvršnog dužnika Krulanović Tomislav iz Bara, Žukotrlica bb, na osnovu izvršne isprave – pravosnažnog i izvršnog rješenja Osnovnog suda u Baru, I.br. 229/22 od 05.07.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu Rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 01.08.2024. godine, zaključak o izlasku na lice mjesta od 01.08.2024. godine i od 28.08.2024. godine, koje je lice mjesta ponovo zakazano za dan 06.09.2024. godine u 12,00 časova, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.08.2024. godine

UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE OBAVJEŠTAVA

javnost da se doktorska disertacija kandidata mr Erola Vrevića pod nazivom: „Razlike u stepenu uhranjenosti nivou fizičke aktivnosti kod adolescenata koji žive u urbanim i ruralnim oblastima Crne Gore“ i Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije, u sastavu:

1.Prof. dr Milovan Ljubojević, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta

Crne Gore

2.Prof. dr Danilo Bojanić, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore

3.Prof. dr Rašid Hadžić, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore

4.Doc. dr Aldijana Nokić, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore

5.Prof. dr Izet Bajramović, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu nalaze se u Univerzitetskoj biblioteci na uvid javnosti, u trajanju od 15 dana od dana objavljivanja.

Poslovni broj: Iv.3507/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ‘’Vodovod Kanalizacija’’, Ulcinj, PIB 02877449, protiv izvršnog dužnika Gondže Kraja, Pinješ bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.386,77 eura, dana 28.08.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Gondže Kraja, Pinješ bb, Ulcinj u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.3507/23 od 30.11.2023.godine i rješenje o troškovima od 28.08.2024. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzeću „BRAND HOTELS” d.o.o. iz Budve donijeto rješenje broj: 03-UPI-1118/21 od 20.08.2024. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje objekta Apart hotela 4* na urbanističkoj parceli UP 610, koju čine katastarske par- cele broj 2635/3 i 3983/2 KO Žabljak I, u okviru izmjena DUP-a „Žabljak”, opština Žabljak.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje objekta Apart hotela 4* urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove za projekat izgradnje objekta Apart hotela 4* realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na:

•Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dana 24. avgusta 2024 iznenada je ispustio svoju plemenitu dušu u 78. godini naš brat

RAJKO Gigojev BEGOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu svoje familije 28. avgusta u Zadru.

Ožalošćeni: brat PUCO BEGOVIĆ i sestra BOŽANA RADONJIĆ sa porodicama

28. avgusta 2024. u 78. godini života preseli na Ahiret

BESIM - BELI Šefka DIZDAREVIĆ

Hatar će se primati u srijedu 28. avgusta od 18 do 21 čas i u četvrtak od 9 do 16 časova u gradskoj kapeli gasulhani. Dženaza polazi u četvrtak ispred gasulhane, a pokop će se obaviti na mezarju Loznice. Rahmetullahi alejhi rahmeten vasiah.

Ožalošćeni: sinovi SEAD i EMIR, kćerke AMRA i ALMA, sestre EMISA - MISA i SABINA, snahe, zetovi, unučad, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Tužnim srcem javljamo da je dana 28. avgusta 2024. u 50. godini tragično preminuo naš voljeni

RADIVOJE Petrov ADŽIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 29. avgusta od 10 do 15 časova, kada se polazi za Glibavac, gdje će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u 16 časova.

OŽALOŠĆENA PORODICA: sin ALEKSANDAR, ćerka TAMARA, majka SAVA, sestre NEVENKA, STANKAĆAKA i BRANKA, sestrići, sestrične, braća od stričeva, braća i sestre od ujaka, tetaka i ostala mnogobrojna rodbina ADŽIĆ i GRGUR

Dana

Наша

преминула

Dana 28. avgusta 2024 u 86 godini preminuo je naš dragi i nikada prežaljeni

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu 28. avgusta od 13 do 20 časova i 29. avgusta od 9 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Mojkovcu.

Po želji pokojnika vijenci i cvijeće se ne prilažu. Kuća žalosti: Ulica Svetozara Drobnjaka br. 17, Mojkovac.

Ožalošćena porodica: supruga RADA, sinovi BOŠKO i SAŠA, ćerke SNEŽANA i SVETLANA, brat MLAĐEN, sestra NOVKA, snahe SNEŽANA, MAJA, LJUBINKA, MILIJANA i RANKA, unučad, sinovci, sinovice, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina BOŠKOVIĆ

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

1250

Posljednji pozdrav suprugu naše drage koleginice Ljilje, poštovanom

IVANU KRAČKOVIĆU

Porodici iskreno saučešće.

KOLEGINICE

Posljednji pozdrav dragom kolegi

IVANU KRAČKOVIĆU

Neizmjerna tuga i neprebol u našim dušama, muk i tišina u režiji i studiju.

Počivaj u miru, naš dobri Ivane

Tužni pozdrav našem

Surova bolest prerano te je zauvijek otrgla od nas. Previše boli, ostaješ vječno u našim mislima.

LJILJA, SARA i JOVAN

1249

KOLEKTIV RADIJA DANILOVGRAD

Juče nas je napustio naš voljeni

Težak je oproštaj, bio si brižan otac, dostojanstven do posljednjeg časa.

1248

1258

Posljednji pozdrav dragom komšiji

IVANU KRAČKOVIĆU

Otišao je još jedan divan čovjek, dobar komšija i izuzetan prijatelj. Ivane, doživotno ćemo čuvati sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu. S dubokim poštovanjem, tvoje komšinice: MILODARKA, ŽELJKA i NADEŽDA VUJAŠKOVIĆ

1236

Vole te Tvoji

SARA I JOVAN

NEĐELJKO - NEĐO BOŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav

KOLEKTIV RESTORANA „SALAŠ 23“

1240

NEĐO BOŠKOVIĆ

Zahvalni smo što smo te imali. Ponosni jer smo tvoji. Naučio si nas da mir i poštovanje rađaju porodičnu ljubav i povjerenje i da se tako čuvamo. Jedan otac znači više od stotinu učitelja. Hvala ti, oče, đede, i nek ti je laka crnogorska zemlja.

Tvoji: sin BOŠKO, snaha MAJA, unučad MARA, FILIP i BOGDAN

Posljednji pozdrav voljenoj

Sa neizmjernom tugom i dubokim žaljenjem opraštamo se od naše drage kume.

Tvojim odlaskom otišlo je puno ljubavi, dobrote i pažnje, ali je ostalo puno uspomena da te nikad ne zaboravimo. Počivaj u miru

ALEKSANDAR i IRENA NEDOVIĆ

Riječi su suvišne za svu bol koju osjećam zbog odlaska moje Vojke... Naše dugogodišnje iskreno i pravo prijateljstvo, mjereno decenijama, ostaje trajno... živjećeš dok živim..

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Ostala sam bez voljene, plemenite i hrabre sestre

VOJKE BOGETIĆ

Sa neizmjernom tugom čuvaću je u srcu do kraja života. RADMILA MARINOVIĆ

VOJKA BOGETIĆ

S ljubavlju i tugom se opraštamo od naše drage sestre Vojke. Počivaj u miru. DUŠKO i NEVENA KALEZIĆ

Posljednji pozdrav majki naše kume Nevene

VOJKI BOGETIĆ

Neka u tišini tvog vječnog doma počiva tvoja duša i srce u kojem je bilo mjesta za sve Porodica pok. VESKA ŠOFRANCA

1259

Napustila nas je moja kuma

VOJKA

VOJKI

1254

Posljednji pozdrav mojoj miloj sestri

VOJKI

Napustila si me brzo i neočekivano i otišla u zagrljaj Batu i Sonji. Ostavila me u bolu i nevjerici da te više nikad neću vidjeti. Tuguje za tobom tvoja sestra

MARINA VULIKIĆ

Nije lako reći zbogom velikom čovjeku, prijatelju naše porodice nakon 40 i više godina

1256

kumi VOJKI

Nebo je bogatije za tebe, a mi siromašniji za plemenitu i iskrenu dušu koja zauvijek ostaje utkana u naše živote. Čuvaju te od zaborava

tvoji kumovi ĐUROVIĆI: DRAGI, VUKICA, MILENA i NEVENA

1239

Sa neizmjernom tugom i nevjericom da je to istina rastajem se od moje dobre sestre

Ostavi mi sjećanje na lijepo vrijeme koje smo provodile zajedno, na duge razgovore, ispričane ili nedovršene priče, na tvoje radovanje u mojoj radosti i na veliku podršku i razumijevanje u teškim trenucima. Dok živim patiću za tobom.

Tvoja ZOKA

Sa tugom se opraštamo od naše drage i poštovane kume

VOJISLAVE – VOJKE Bajove BOGETIĆ

Iskreno žalimo i učestvujemo u bolu porodice Bogetić za divnom i časnom kumom Vojkom. Tužni zbog njenog odlaska kumovi Vlahović: MILIJA, BRANKA, DANIJELA i ALEKSANDAR sa porodicom

VOJKA R. BOGETIĆ rođena RADULOVIĆ

Sa tugom i bolom smo primili vijest da je naša draga Vojka iznenada preminula. Ostaće nam u lijepom sjećanju u našim mislima i srcima. Nedostajaćeš nam. Strina ŽELJKA, brat i sestra od strica ŽARKO i DUBRAVKA, snaha VIOLETA i bratanići BALŠA, VUKAN i MARKO

na našeg dragog i voljenog supruga i oca

DUŠANA – DUDA Jošovog RADUNOVIĆA 1. 11. 1931 ‒ 29. 8. 2016.

Uvijek ćeš biti sa nama u našim mislima i sjećanjima. Mnogo nam nedostaješ!

Postoji nešto što nikada umrijeti neće, a to su ljubav, ponos i sjećanje na tvoj vedri lik, osmijeh, tvoje plemenito srce, mudar savjet i podrška za sve.

Sedam godina nedostajanja

VOJKA

Prođe nam i ti, a sa tobom i dio nas koji si uljepšavala svojom blagorodnošću i osmijehom koji grije dušu. Nesebično si nam dijelila pažnju i bila podrška u važnim trenucima naših života.

Čuvaćemo od zaborava tvoj topli i dragi lik.

Tvoji PAVLE, OGNJEN, IVAN, BOJANA, MILOŠ, DUNJA, BOGDAN, ALEKSANDAR, IVANA, JOVANA i ANA 1243

Tvoji: STANKA, DARKO i BILJA sa porodicama 1252

SRĐAN Nikolin DABANOVIĆ

Čuvamo te kao najveće blago, skriveno u srcu. Tamo zaborav ne zalazi.

TVOJI NAJMILIJI

Sjećanje

Tetka mila

U petak 30. avgusta četrdeset je dana od kako nije sa nama naša

JOSIPA - MUCA BRNOVIĆ

Prolaze dani, ali ne i bol za tobom i tvojom divnom anđeoskom dušom.

Uvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoji:

sinovi SAŠA i GORAN, snaha SANDRA i unučad IVANA, STEVAN i ANJA

PREDRAGA PEĐE ĐONOVIĆA

Fali tvoj osmijeh, blaga priroda koja je spremna da sasluša i bratska ljubav.

Vrijeme prolazi a mi te i dalje čuvamo u najljepšim sjećanjima.

Mir tvojoj duši.

MILORADU MIĆU PAVLIĆEVIĆU Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

TVOJA PORODICA

Danas se navršavaju 23 godine od smrti

STOJANKE GRBOVIĆ

29. 8. 2013 ‒ 29. 8. 2024.

Iznova prizivam sjećanja.

PREDRAGA - PEĐE ĐONOVIĆA

S ljubavlju i ponosom te pominjemo. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i najljepšim uspomenama. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Kum NEŠO, VOJO i MILA

Četrdeset je dana prošlo od kada sa nama nije naš kum

Mnogo nam nedostaješ.

Tvoji: ITANA, MARTA, MILAN i DADO

Draga majko, Nikada neće izblijeđeti sjećanje na tebe, tvoju dobrotu, nježnost i poštovanje za svoju porodicu.

DUŠKO GRBOVIĆ sa porodicom

PREDRAG PEĐA ĐONOVIĆ

Svako sjećanje na tebe je bol u duši i tuga u srcu za tvojim preranim odlaskom. Nedostaje tvoja plemenitost, dobrota, požrtvovanost kojima si nas okupljao, dočekivao i ispraćao.

Draga sejo

MARE KALUĐEROVIĆ rođena STANIŠIĆ

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Tvoja LJUBA sa porodicom

si časno i dostojanstveno. Ponosni smo što smo te imali. Čuvaćemo te od zaborava jer si vječno u našim srcima. Muž BRANKO, sin STEVICA, ćerka DANIJELA sa porodicama

DRAGAN

Moja baba

MARICA VUKOVIĆ

NEVENA

godine od kada nas je napustila naša voljena MARE Brankova KALUĐEROVIĆ

Stanišić

Godina dana od smrti našeg voljenog

Strina ANKA, sestre MIRJANA, DUBRAVKA i MILICA sa porodicama

1229

Prošla je tužna godina dana od kada nije sa nama naš

Strina VUKICA i brat LUKA sa porodicom

Godina dana je od smrti našeg kuma

1944 - 2024

Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima – počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.

Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 29. avgust 2024. • broj 437.

INTERVJU: Lordan Zafranović, režiser

Pravim film o zlu danas i ovdje

„Zlatni rez 42“ nije istorijski lm o Jasenovcu. Tu temu uzeo sam da bih predstavio sve što se sada nalazi oko nas. I danas nas okružuje jedna isto tako opasna stvar kao 1941. godine, samo je pitanje kada će se ponoviti

Str. 4, 5. i 6.

A cappella

Do čepa

Znate

ono kad odete na benzinsku pumpu i slavodobitno naložite da vam se natanka rezervoar sopstvenog vozila do vrha, pa kažete „do čepa“. Ta radnja, u suštini, proizvede ugodan osjećaj jer je pred vama najčešće put iz zadovoljstva… odmor, dragi ljudi, neki drugi predjeli… „Do čepa“ podrazumijeva pozitivnu aktivnost koja je pred vama. Međutim, okolnosti koje živimo takođe su došle ,,do čepa“. Ali u drugom, negativnom kontekstu. Do čepa nam je problema, dilema, neznanja, zloupotrebe moći, profesionalnog amaterizma i mnoštva drugih stvari koje čine naše živote, svakodnevno i u produženom trajanju. Taj nevjerovatni i začarani krug moraće da se nekako prekine, jer u suprotnom, naše dno dobiće novu kotu – nižu od postojeće.

Na primjeru institucije koja treba da bude ogledalo društva i primjer transparentnosti, nacionalnog Javnog servisa, lako ćemo utvrditi sve aktivne društvene anomalije. Od potpune netransparentnosti i ignorisanja ostalih grana vlasti pa do potpune inferiornosti prema finansijerima (građanima i građankama), sve to preko jasnog „boljenja uva“ zbog svega ovoga.

Prolaze skoro dvije sedmice od kada je završen konkurs za generalnog direktora RTCG, na kojem sam prijavljen, a javnost je tek prije nekoliko dana obaviještena o konačnoj listi kandidata. Samo po sebi to uliva nepovjerenje u cijeli proces i čini ga fiktivnim, moguće namještenim, odavno riješenim, kako god. Savjet RTCG, kao najveće tijelo u tom sistemu, umjesto da čini sve da institucija od najvećeg javnog značaja bude primjer transparentnosti u crnogorskom društvu, radi drugačije. Možda u njihovom sistemu vrijednosti tu nema nikakvih problema, možda, ali ako je zaista tako, onda je sve pogrešno. I crnogorska Skupština bi trebalo da se zapita da li su ti procesi ali i ljudi u tom tijelu dostojni obaveze koja je pred njima. Izostanak kritičke misli i građanskog neslaganja ne postoji. Ili postoji, marginalno, bez ikakvog značajnijeg uticaja koji bi donio promjenu nabolje. Kako se naziva sistem u kome kada konkurišete na neko radno mjesto, vi unaprijed

Piše:

Vladimir MARAŠ

Na primjeru institucije koja treba da bude ogledalo društva i primjer transparentnosti, nacionalnog Javnog servisa, lako ćemo utvrditi sve aktivne društvene anomalije

znate ishod? Tako je, to je političko upravljanje sistemom, a reklamirate ga kao institucionalno nezavisno. To je obična šarada i vrijeđanje inteligencije građana.

Savjet Javnog servisa ima samo jednu obavezu – da sve procese od javnog interesa učini javnim i transparentnim. Kad već ne gledaju evropske i regionalne javne servise, kako bi vidjeli jasnu razliku između RTCG i HRT ili RTS, da ne pominjem BBC ili drugi evropski servis sa globalnom pokrivenošću. Da to rade, kao elitni predstavnici crnogorskog društva bi, u skladu sa ovlašćenjima, mogli da pitaju zašto nam televizijski novinari ćuteći „vise“ u

živom programu na Prvom programu nacionalne televizije u „prime time“ terminu. Pa kako je moguće da urednik nacionalnog Dnevnika ne zna razliku između termina Olimpijada i Olimpijske igre, kako je moguće da RTCG godinama ne prijavljuje muzička autorska djela koja koristi u svim svojim programskim sadržajima čime direktno krši Zakon o autorskom i srodnim pravima. Kako je moguće da u redakciji za narodnu muziku Radija Crne Gore za nekoliko godina neće imati ko da radi osnovnu djelatnost te redakcije – čuvanje nacionalne i regionalne etno muzičke baštine… Nedostatak proizvodnje te iste baštine posebna je tema. I svi zadovoljni…

Nedavno održani jubilej „100 godina Radio Beograda“ bi trebalo da bude motiv svim članovima Savjeta RTCG da se zapitaju – „Šta mi radimo ovdje, koja je naša uloga u ovom sistemu?“ Ubrzo slijedi proslava 80 godina RTCG pa shodno tome, biće zanimljivo vidjeti kakvim programskim dostignućima ćemo se podičiti. Ono što sigurno znam je da će svi koji zatvaraju oči pred činjenicom da naš Javni servis ne proizvodi ni blizu dovoljno kvalitetnog sadržaja biti prezadovoljni i naći će hiljadu i jednu političku okolnost da bi odbranili postojeće stanje. Oni drugi, kojima i sam pripadam, slijepi još nijesu i svjesni su da bez preuzimanja odgovornosti neće biti promjene, zbog toga sam i lično zainteresovan za ovaj proces, kao kandidat.

Da podsjetim, suština djelovanja Javnog servisa je objektivno i nepristrasno informisanje građana i građanki, bez milosti prema bilo kojoj interesnoj grupi u društvu - političkoj, sociološkoj, institucionalnoj. Javni servis trebalo bi da bude zaštitnik interesa građana i motor proizvodnje kulture i umjetnosti. Jedino tako se možemo nadati nečemu. Postojeći Savjet Javnog servisa ima svoju istorijsku šansu – da prekine devastirajući niz političkog uticaja na tu kuću i odabirom kandidata sa potpuno suprotnim preferencijama omogući crnogorskom Javnom servisu novu, možda i posljednju šansu. Jer nam je svima došlo do čepa.

u

fokusu

INTERVJU: Lordan Zafranović, režiser

Pravim film o zlu

Razgovarala:

Marija

Ljudska istorija – istorija je beščašća, a malo je koji režiser hvatao grehove naših ljudi i sa naših prostora kao Lordan Zafranović. „Okupacija u 26 slika“ (1976), „Pad Italije“ (1981) i „Večernja zvona“ (1986), dokumentarci „Krv i pepeo Jasenovca“ (1983) i „Zalazak stoljeća/ Testament“ (1994) – filmovi su kroz koje je suočio čovjeka sa sopstvenim pogledom u ogledalu, pokazao mu iskvarenu nutrinu fašizma i nacizma, pozvao ga da tom neizrecivom zlu stane na kraj... Da se ne bi ponovilo.

Ubijeđen u to da ne učimo iz grešaka, da smo osuđeni na to da ih ponavljamo, ali i da dobro ipak pronađe način i otvori put – Zafranović već 40 godina pokušava da završi svoje posljednje upozorenje. Njegovo testamentarno djelo o stradanju u logoru Jasenovac, jedan je od najiščekivanijih filmova godine, decenije, ako ne i jednog cijelog vremena.

Film „Djeca Kozare“, koji je u međuvremenu dobio ime „Zlatni rez 42“ - ali i proširenu verziju u formatu mini-serije, trenutno je u fazi montaže. Zafranović nije želio da govori o datumu premijere, ali smo u Novom, gdje boravi u svojstvu člana žirija dugometražne igrane selekcije Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala – popričali o drugim detaljima u vezi sa krunskim projektom njegove karijere.

OBJEKTIV: Odavno nijeste bili u Herceg Novom. Kako Vam sada djeluje grad?

ZAFRANOVIĆ: Herceg Novi mi se sada čini kao Sen Trope. (smijeh) Bio sam ovdje onih davnih godina kad je sve skupa djelovalo mnogo skromnije. Sada se grad obnovio, vidi se da

se ulagalo sa svih strana, da su došli stranci, da se sve promijenilo u nešto što uglavnom ne volim. Ali eto, to je neka faza koja se mora proći. Ipak, moram priznati da je ono, što se tiče hotela, plaža, čuda, restorana, sada sve na jednom prilično visokom nivou.

OBJEKTIV: Odluka o pobjedničkom naslovu, koju ste donijeli sa kolegom Pjerom Žalicom i direktorom Crnogorske kinoteke Pavlem Simonovićem, biće poznata tek večeras, pa ne možemo pričati o konkretnim filmovima koji Vam se jesu ili nijesu dopali. No, možete li podijeliti opšti utisak o selekciji, ali i radu novih generacija režisera koji stvaraju u regionu?

ZAFRANOVIĆ: Ja sam 30 godina mimo kinematografija s ovih prostora, i sada sam se „sudario“ sa programom na festivalu. Mogu reći da je film, u globalu, pao ovdje u regiji. Jedno vrijeme je, naravno, isteklo; došlo je novo, ali video nije doprinio da se prave kvalitetni filmovi. Mislim da se sve radi vrlo brzo, prave se filmovi koji nemaju kino-vrijednost. Kino je nekada bio zakon, zahtijevao je ozbiljan rad da bi se gledaocima pružila neka satisfakcija, a sada je to lako. I to je dosta velika promjena. Nije to samo ovdje, tako je u cijeloj Evropi, ali nekako se posebno osjeća taj prilično veliki pad kompletne kinematografije na cijeloj teritoriji bivše Jugoslavije.

OBJEKTIV: Ipak, mladi režiseri i filmski autori s ovih prostora polako osvajaju prestižne filmske festivale, dobijaju nagrade i dopiru do internacionalne publike...

ZAFRANOVIĆ: Ali ne radi se seriozno, ne radi se ozbiljno. Radi se brzo, nijesam navikao na to.

OBJEKTIV: Naziv filma na kojem radite dugo, više od 40 godina, sada glasi „Zlatni

rez 42“. Odnosi li se na zlatni presjek u umjetnosti, tj. na njegovu primjenu u samoj strukturi filma? Ili je, pak, riječ o drugoj vrsti simbolike?

ZAFRANOVIĆ: Zlatni rez ima više značenja. Bavio sam se sa tom unutrašnjom formom filma, gdje zapravo imam dvije forme: onu koja se vidi, sa tom unutrašnjom dramaturgijom koja je za gledaoca, a imam i drugu formu ispod, koja se ne vidi, od koje je sagrađena konstrukcija filma. U toj konstrukciji imam zlatni rez, idealne krugove, idealni kvadrat, idealnog čovjeka kao kod Leonarda

Na temelju tih geometrijskih struktura gradi se unutrašnja konstrukcija filma, tako da kadrovi nijesu slučajni, da imaju određeno trajanje, da se pomalo smanjuju ili povećavaju, i da tako dobijemo jednu harmoničnu cjelinu koju gledalac ne vidi, ali je osjeti, jer sve ide u određenom pravcu. Ono što vidite nešto je sasvim drugo. Vidite dramu, vidite glumce, vidite likove i njihove sukobe, vidite epohu i atmosferu. Važnija od svega toga je ta harmonična forma iznutra, koja film vodi ka kraju koji ima. To je zlatni rez.

IvanovIć-nIkIčevIć

Lordan Zafranović: Smatra da je kvalitet regionalnog filma znatno opao

FFHN-MFF/ Vanja

Berberović

zlu danas i ovdje

Zlatni rez je iznutra, a izvana se pravi – zlatni nož. Taj zlatni nož ima zlatni rez. Tako da imamo dvostruko značenje: formalno kao kod Leonarda da Vinčija, i imamo zlatni rez zaista konkretan koji se pojavljuje u filmu. Zbog toga je nazvan „Zlatni rez 42“, ali to ne znači da će to biti finalni naziv filma. Vjerovatno će se promijeniti, zato što film ide mnogo šire od toga.

OBJEKTIV: Do koje ste faze stigli sa filmom i mini-serijom?

ZAFRANOVIĆ: Sada smo u montaži, treba da završimo seriju „Djeca Kozare“, a tako-

đe montiramo i film „Zlatni rez 42“, koji bi trebalo prilagoditi na neku razumnu dužinu za kina. Tu su veliki problemi, jer sada od sedam sati serije koju smo snimili treba da uradimo film koji se sužava, i da napravimo određene operacije. Prvi put radim na takav način i vrlo je zanimljivo.

OB JEKTIV: U Vašem projektu igraju, između ostalih, Aleksej Bjelogrlić, Leon Lučev, Milan Marić, Miki Manojlović, Anica Dobra, Irfan Mensur... Više puta ste rekli u intervjuima da je tema veoma teška i

„Zlatni rez 42“ nije tipični istorijski film o Jasenovcu. Tu temu uzeo sam da bih predstavio sve što se sada nalazi oko nas. I danas nas okružuje jedna isto tako opasna stvar kao 1941. godine, samo je pitanje kada će se ponoviti

zahtjevna, te da nijeste sigurni da će publika moći da izdrži gledanje do kraja.

Kako su snimanje podnijeli glumci? Kako je tekao proces rada sa njima, na koji način ste ih usmjeravali dok su se hvatali ukoštac sa zahtjevnom temom?

ZAFRANOVIĆ: To su sve moje dileme koje su logične kada se radi ovakva, odgovorna vrsta filma. Jasenovac je tema koja boli cijelu regiju, cijelu Evropu. To je bio logor smrti koji je sada manje-više zaboravljen, to je tema koja se ne otvara, a zahtijeva veliku pažnju.

Zbog toga je film r ađen toliko precizno, toliko jasno, s određenom porukom koja treba da bude nešto nalik posljednjem upozorenju i koji bi trebalo da donese neku vrstu katarze kada je riječ o zlu iz Drugog svjetskog rata na ovom području. Jer, nacionalizam je vrlo opasan, pogotovo za narode u čije se ime radilo to zlo.

Ov aj film je moja završna analiza zla. Zlo je, isto kao i dobro, nešto što je na momente veličanstveno, naročito za ubice. Međutim, u

svakom filmu, pa i u ovom na neki način, dobro je ono koje pomiče civilizaciju dalje.

OBJEKTIV: Jasenovac je bio jedini logor za djecu tokom Drugog svjetskog rata. Istoričari i istraživači holokausta tvrde da je između ustaša i nacista postojala bitna razlika: prvi su uživali u ubijanju, a drugi su imali fabriku smrti i likvidirali su sistematično, protokolarno, pretvorili su sve u posao; priča se da su čak i oni bili šokirani zvjerstvima viđenim u NDH. Ako je Hana Arent nacističko zlo nazivala banalnim, kako onda možemo opisati ustaško? Do kakvog ste zaključka došli kad je riječ o prirodi tog zla?

ZAFRANOVIĆ: Mnogo puta govorio sam o tome kako zlo pos toji u svima nama. Kada dođe do ozbiljnih poremećaja, ratova, užasa koji bude mržnju i situacije u kojima može da počne ubijanje, kada počne da se propagira – a propaganda je vrlo opasna, naročito s ovim novim medijima – pr avljenje ove vrste filma uvijek je posljedica straha da se zlo ne ponovi. Ne pravim istorijski film o Jasenovcu, nego film o zlu danas i ovdje. Ta istorijska tema uzeta je da bi se prezentiralo što se sada nalazi oko nas. I danas nas okružuje jedna isto tako opasna stvar kao 1941. godine, samo je pitanje kada će se ponoviti. Propaganda mržnje prisutna je do te mjere da sve puca po stadionima, mladi ljudi izgledaju kao da su spremni da sve ponove. Stoga, ovaj film koji radimo nije rekonstrukcija Jasenovca, nego rekonstrukcija jednog logora koji je moguć sjutra. O BJEKTIV: Jasenovac je u Crnoj Gori i regionu, ko -

ji nažalost gori od nacionalizama, tema koja služi skoro isključivo za politička potkusurivanja Da li ste ispratili tenzije oko usvajanja Rezolucije o logorima

Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, zbog koje je došlo i do narušavanja „dobrosusjedskih odnosa“ između Crnogoraca i Hrvata?

ZAFRANOVIĆ: Ne pratim politiku, mimo sam svega toga, pa mi neke stvari uopšte nijesu jasne. Zašto je neko za, zašto je neko protiv, zbog čega je ta R ezolucija uopšte nastala... Ništa mi od toga nije jasno, sem da sve to pripada jednoj propagandi mržnje koja je vrlo opasna i koja stvara razdor koji je vrlo opasan.

O Jasenovcu moramo govoriti zrelo, a to se ne radi. Takozvane „zavađene strane“ zapr avo su nepomirljive i traže razloge za sukob. Svaki put kada dođe do proslave proboja u Jasenovac – naoštre se noževi, govori se i puni energijom mržnje. I to je tako, to ostaje kao nešto što će biti vječno, sve dok predstavnici naroda, čiji su predstavnici pravili to zlo, ne sjednu i ne kleknu i ne zamole za oprost u ime tih strahovitih žrtava koje su izgubile živote.

OB JEKTIV: Koliko je tačna tvrdnja istraživača holokausta da su i ustaše uništile arhivske zapise i većinu dokumenata, a komunisti sve gurnuli pod tepih, tako da obim žrtava nikada n e bude preciziran i da se ta tema samo zatvori, bez mogućnosti iskupljenja prema žrtvama?

ZAFRANOVIĆ: To su opšta mjesta, to je trajalo skoro 80 godina i događale su se razne stvari. Ta tema uglavnom se nije otvarala zbog politike bratstva i jedinstva, gdje se pazilo da se neki od tih naroda ne dovede u situaciju da b ude prognan. To je dovelo do toga da se to nije raščistilo, da je to postala tabu tema, a tabui uvijek prave određene probleme koji se prenose sa generacije na generaciju. Tako je ostalo do dan-danas, pa zato niko ne preuzima odgovornost.

O BJEKTIV: Kako vidite Titovu ulogu u svemu tome? I što mislite o tome š to nikada nije posjetio Aušvic?

ZAFRANOVIĆ: Ne znam zašto Tito nešto jeste, a nešto nije uradio. Tu su istoričari i ljudi koji se time bave, a ja se bavim jednom emocijom i filmom, ne bavim se ni istorijom, niti političarima.

Ziceraški na homofobiju

Ovogodišnja igrana takmičarska selekcija Sarajevo Film Festivala bila je svetskim premijerama najsiromašnija u poslednjih ohoho godina, kao da se ne radi o jubilarnom, 30. po redu izdanju najveće regionalne smotre filmova.

OB JEKTIV: Nažalost, političari su voljeli da se bave Vama i Vašim filmovima. Poslije dokumentarca „Krv i pepeo Jasenovca“ (1983) Franjo Tuđman proglasio Vas je za državnog neprijatelja. Jedan od ljudi koji su Vam tada pomogli bio je i Ćano Koprivica?

ZAFRANOVIĆ: Da, pomogao mi je kada sam emigrirao. Ćano Koprivica bio je moj izuzetan prijatelj i vrhunski čovjek kojem imam da zahvalim na čitavom jednom filmu koji se zove „Testament“, odnosno „Zalazak stoljeća“, u kojem sam analizirao ustašstvo. Bio je jedan od tih zaista izuzetnih ljudi koje sam upoznao baveći se filmom.

Takođe, kao sponzor, podržao je stvaranje filma „Večernja zvona“ koji sam režirao po scenariju Mirka Kovača i po njegovom romanu „Vrata od utrobe“. Imali smo u Nikšiću veliku premijeru, nakon toga ostali smo veliki prijatelji sve do Ćanove smrti. Zaista je bio jedan od posebnih sponzora umjetnosti, izuzetan čovjek, ne samo biznismen, već i čovjek kulture, velikog znanja i erudicije, poznavalac književnosti... Ćano je imao sve ono što ne biste očekivali da pronađete u glavi i tijelu jednog biznismena.

Možda se programski tim baš zbog toga odlučio na proverene festivalske naslove iz regije koji su svoje premijere imali nedavno na festivalima u Kanu, Njujorku (,,Tribeka“) ili Lokarnu, ili, pak, nešto ranije – u Berlinu. U takvoj konkurenciji, pobedio je film s najprominentnijom svetskom premijerom, u glavnom takmičarskom programu Kana. Cinici bi rekli, očekivano. U pitanju je film ,,Three Kilometres from the End of the World“ rumunskog prevashodno glumca, a sada i režisera Emanuela Parvua. Reč je tu o tipičnom predstavni -

Razgovor tokom Filmskog festivala u Herceg Novom

Sarajevski pobjednik ,,Three Kilometres from the End of the World“

Ziceraški osvrt homofobiju

Parvuovo stvaranje ne donosi ništa naročito novo čak ni u sferi savremenog rumunskog filma, a o nekom globalnom planu je izlišno i govoriti. Sve smo to već vidjeli, i to više puta, pa nema iznenađenja

ku ,,rumunskog novog talasa“ čije izdanke već dvadesetak i više godina pratimo po svetskim festivalima. Uz ipak nekakve stilske varijacije u odnosu na klasike Munđiua, Porumbojua, Kalina Petera Necera ili Pujua, teme Parvuovog filma očekivano su iste...

Mladić Adi ( Ćiprijan Čujdea) prebijen je na povratku kući iz jedinog diska u zabitom selu na delti Dunava odakle je on sam i gde provodi letnji raspust nakon završene srednje škole u obližnjem gradu Tulči. Inicijalna reak-

cija njegovog oca ( Bogdan Dumitrače , zvezda brojnih rumunskih filmova) je da je prebijanje zapravo poruka njemu da vrati dug lokalnom bogatašu. Pa slučaj prijavljuje policiji, odnosno lokalnom

šefu (Valeriu Andriuca) koji mu savetuje da proba da postigne dogovor.

Ali, kada dozna da Adi nije prebijen zbog očevog duga, već zbog svoje seksualne orijentacije (viđen je kako se ljubi s turistom iz Bukurešta), priča se okreće na drugu stranu... Svi bi u selu najrađe okrenuli glavu od problema

homofobije i zataškali slučaj, a otac i majka (Laura Vasiliu) bi sina „izlečili od bolesti“, zbog čega upomoć zovu i sveštenika (Adrian Ticijeni) čije molitve liče na egzorcizam. Dok se svi trude da nekako „izbalansiraju“ situaciju kako se ne bi pročulo do grada, na Adijevoj strani stoji jedino prijateljica Ilinka (Ingrid Beresku), i to u skladu sa svojim skromnim mogućnostima... Homofobija, lokalna korupcija i toksični uticaj raspomamljene crkve standardna su tema savremenih rumunskih realističkih filmova i ,,Three Kilometres from the End of the World“ tu nije nikakav izuzetak. U Parvuovom filmu čuju se odjeci klasičnih autora koji su mu svakako poslužili kao uzor. Razlika je prisutna donekle u miljeu (močvarna delta Dunava je prilično specifično područje), koloritu (leto zahteva žive boje nasuprot sivkastih kojima obično pribegavaju rumunski novotalasni autori) i načinu snimanja. Umesto kamere iz ruke koja prati protagonistu, ovde po pravilu imamo seriju dužih kadrova statičnom kamerom u nešto širem planu, što gledaoca stavlja na distancu i omogućava mu da sagleda celu situaciju.

Glumački, film je dobar, što se i moglo očekivati s obzirom da Parvu poznaje snimanje filmova i iz te perspektive. On glumce vodi sigurnom rukom i omogućava im da ostvare vrlo dobre uloge, dok je Bogdan Dumitrače, očekivano, impresivan kao otac koji se našao u nebranom grožđu po nekoliko pitanja. Valeriu Andriuca kao šef policije i Adrian Ticijani kao sveštenik uspevaju da ostvare pamtljive epizode, a mladi Ćiprijan Čujdea da izazove kod gledaoca empatiju za nepravednu sudbinu koja je njegov lik zadesila.

Opet, ,,Three Kilometres from The End of the World“ ne donosi ništa novo čak ni u sferi savremenog rumunskog filma, a o nekom globalnom planu je izlišno i govoriti. Sve smo to već videli, i to više puta, pa nema iznenađenja. Sasvim je jasno da Emanuel Parvu ovde puca zicere koje pogađa jer ih je zapravo teže promašiti. (Da li bi iko pri zdravoj pameti „navijao“ za ludog popa ili ljigavog šefa policije?) Zbog toga dobijamo solidan, dobro urađen film, ali ništa više od toga i ništa što bi zavređivalo festivalsku slavu.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.1/5

Glumački performansi na visini zadatka

Radnja smještena u konzervativnu zajednicu dunavske delte

zerkalo Gledali smo u Herce G Novom: „Porodična

Piše: Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Dvanaest

takmičarskih naslova, koji ostaju sa vama dugo nakon gledanja, zavrtjelo se na 37. izdanju Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala. Sa Marijom Mašom Labudović , Markom Janketićem i Radem Šerbedžijom učili smo o pronalasku ljubavi na potpuno neočekivanim mjestima u zabavnoj i toploj romantičnoj komediji „Pontonovo srce“ Seada Šahmanovića. Među „ostrvima“ eksperimentalnog „Supermarketa“ Nemanje Bečanovića pronašli smo i Kjubrika, i Danijela Defoa, i mnogo apsurda na koje nas je nasukao kapitalizam... a prateći dešavanja na eksplozivnoj primorskoj svadbi u dramediji „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića, nijesmo se samo merački smijali, nego i dobro zamislili nad svim stvarima koje nam nameće tradicija i koje već na rođenju dobijemo na „dar“.

Za red smijeha i red krvi pobrinula se, pak, simpatična zombi-komedija „Šalša“ Dražena Žarkovića, koji se nasmijao u brk svakom nacionalističkom „živom mrtvacu“ s ovih prostora, ali i pružio rijetku priliku Momčilu Otaševiću da zablista na komičnom terenu. O nacionalizmu, ratu i tom malom, običnom čovjeku zaglavljenom u mašineriji zla, proganjajuće jako i bez ijednog suvišnog kadra, govorila nam je „Proslava“ Bruna Ankovića; eho NATO bombardovanja 1999. osjetili smo iz unikatne dječje perspektive, kroz intimnu priču o tri sestre u „78 dana“ Emilije Gašić, a Rajko Grlić pokazao nam je da možda postoji nada da jednom dođemo glave tajkunima, političarima i svim našim korumpiranim sistemima uopšte, u trileru „Svemu dođe kraj“. Filmski zalog za budućnost u kojoj niko neće patiti zbog „bijelih privilegija“ napravio je i Goran Stolevski baveći se marginalizacijom Roma i pripadnika LGBTIQ+ zajednice u

PORODIČNA TERAPIJA: Neočekivano zabavan „obračun“ sa slovenačkim novobogatašima variety.com

O staklenim i kućama

okviru sasvim (ne)obične izabrane porodice u nezaboravnoj drami „Domaćinstvo za početnike“... a privilegije, ovog puta klasne, te očajanje, poniženost i razulareni bijes onih sa društvene margine, dotakao je i Mladen Đorđević u brutalno-haotičnoj i nasilnoj žanrovskoj mućkalici „Radnička klasa ide u pakao“, premijerno prikazanoj u Torontu. Već smo pisali o ovim filmovima, kroz recenzije i intervjue u Objektivu i Pobjedi, kao i o Bjelogrlićevim „Čuvarima formule“, koji će večeras, u 21 sat, na Kanli Kuli, nakon svečanog proglašenja pobjednika,

zatvoriti ovogodišnje izdanje festivala. No, nijesmo i o dva vrlo zanimljiva naslova koja, pak, imaju i jaku simboličku poveznicu: motiv sina čiji dolazak/ odlazak vodi do oslobađanja inhibicija i ličnih preobraženja. Riječ je o društvenoj satiri „Porodična terapija“ Sonje Prosenc i drami „Majka Mara“ Mirjane Karanović, oba prikazana u konkurenciji u Novom nakon igranja i na Sarajevo film festivalu.

Zapaljeni automobil

Film Sonje Prosenc (slovenački kandidati za Oskara „The Tree“, 2014; „History of Lo -

ve“, 2018) dočekao je svjetsku premijeru na njujorškom Trajbeka film festivalu, a već od prvog kadra jasno vam je i zbog čega. Sa šmekom koji vuče kako na Rubena Ostlunda, tako i na Jorgosa Lantimosa, pa i na Pjer Paolo Pazolinija i Mihaela Hanekea - „Porodična terapija“ (Slovenija, Italija, Norveška, Srbija, Hrvatska, 122’) jedna je od satira oko kojih se filmske manifestacije otimaju.

Priča počinje sa dvije porodice od kojih je jedna više, a druga očigledno mnogo manje privilegovana. Patrijarh prve je Aleks ( Marko Mandić ), pi -

Četvrtak, 29. avgust 2024.

„Porodična

terapija“ Sonje Prosenc i „Majka Mara“ Mirjane Karanović

staklenim ljudima od stakla

sac „od jednog romana“, koji neobjavljivanje niti jednog slova nakon te jedne-jedine hit-knjige opravdava kreativnom blokadom. Njegova supruga Olivija (Katarina Stegnar), takođe umjetnica, više ga smatra „piscem u pokušaju“, a kćerka-tinejdžerka Agata (Mila Bezjak) ne ferma ga uopšte. Ili tako izgleda makar na početku, dok prosipa pasivnu agresiju pri susretu sa (ne) očekivanim gostom... Taj gost zove se Žulijen (Aljoša Šnajder ), ima 25 godina, Aleksov je sin sa drugom ženom, vidno je drugačiji od svih članova porodice Kralj...

a u kojoj je mjeri drugačiji, jasno je već na početku, kada Aleksova 3+1 porodica, pri povratku s aerodroma i u skupocjenom automobilu sa sve Žižekom koji odjekuje sa radija, projuri pored one druge, manje privilegovane familije, čiji se jeftini četvorotočkaš zapalio usred vožnje. I Žulijen bude jedina osoba u automobilu koja barem i pomisli da bi trebalo pomoći tim nesrećnim roditeljima sa malim djetetom pokraj puta.

Ko su ti ljudi puni love, moći i privilegija, koji bi stvarno mogli pomoći onima u nevolji, a ipak biraju da nastave svoje ži-

vote bez te vrste „drame“ – to je pitanje koje postavlja Sonja Prosenc, a odgovor pokušava da dobije uvodeći u njihov život potpunog stranca koji će ih staviti u blender i dovesti u pitanje sve što misle da znaju i o sebi, i jedni o drugima. Taj odgovor je nedovoljno fokusiran, pa samim tim - donekle i frustrirajući, dok režiserka načinje, pa napušta i/li ne produbljuje niz tema, od imigrantske politike i jaza između bogatih i siromašnih, preko „praznoće“ savremene umjetnosti (ni manje ni više nego uz gostovanje Konstrakte ), do intimnih

Sa šmekom koji vuče na Ostlunda i Lantimosa, „Porodična terapija“ jedna je od eat the rich satira oko kojih se festivali otimaju, a „Majka Mara“ neočekivano emocionalno obuzdan pogled u svijet majke koja je izgubila sina jedinca

identitetskih kriza i otuđenih porodičnih odnosa. I to sve vrijeme odbijajući da „sudi“ svojim protagonistima.

Otac u svemiru

Prosenc hvata „kašikom“ od svega pomalo, kako od tema, tako i od različitih filmskih uticaja, od Pazolinijeve mnogo provokativnije „Teoreme“, na koju i pokušava da pruži neku vrstu komičnog odgovora, preko Lantimosovog suvog humora (još se oporavljamo od scene sa zecom i najfensi baštenskom lopaticom koju smo ikada vidjeli), do Ostlundovih obračuna s umjetnicima i bogatašima. Mali incidenti ređaju se od početka do kraja, ali ne eskaliraju, ne grade jaču širu sliku. Zasebni djelići ostaju jači od cjeline, ali opet, uprkos manama, film ostaje interesantan od prvog do posljednjeg kadra.

„Porodična terapija“ nije tipična eat the rich satira kojima nas zasipaju posljednjih godina (i na velikom platnu, i na malim ekranima), već film čija se autorka toliko ne smije bogatima, koliko se smije sa njima... I koliko – od sebe, od nas, od njih samih – za privilegovane traži neku vrstu razumijevanja i saosjećanja. Nevjerovali ili da, čak i za očigledno grešnog oca i muža koji, umjesto da radi na odnosu sa kćer-

MAJKA MARA: Priča o žaljenju, krivici, propuštenim šansama i životu koji se odvija negdje drugdje

kom i suprugom i novopridošlim sinom, mašta o osvajanju „savršenog puta za savršenu porodicu“, ni manje ni više nego o – putovanju u svemir. Jer, toliko je otuđen od stvarnosti, da je za njega „idealna familija“ samo trofej, samo priznanica, samo prestižna nagrada koju treba osvojiti.

Koliko su i patrijarh Aleks i cijela porodica Kralj, pak, zapravo otuđeni od života, režiserka i scenaristkinja najbolje pokazuje gradeći njihov luksuzni dom, smješten u srcu jedne predivne šume. Kuća od stakla za familiju na staklenim nogama do te mjere je promišljena da postaje jedan od glavnih protagonista Sonjine filmske terapije.

Dašak svježine Sve u kući Kralj miriše na rojalnost, na stalež, na paru, na život stavljen pod apsolutnu kontrolu i pravila, ne bi li prestao da se opire i prkosi razumu. Taj dom i nije dom, nego salon iz kataloga, stakleni balon, terarijum u kojem njegove živuljke imaju sve što im je potrebno da opstanu – i ne pada im na pamet mogućnost da iz te sigurnosti iskorače. Život lišen svega što ga životom čini, to je taj prostor omeđen staklenim zidovima među kojima oni žive.

Na vizuelnom planu, „Porodična terapija“ je film koji ostavlja bez daha. Statična kamera Mitje Ličena , u kombinaciji sa ponavljajućom glavnom muzičkom temom dua Silence ( Primož Hladnik i Boris Benko), božanstveno naglašava apsurdne odnose u kući i ključna je za uspostavljanje cjelokupne atmosfere i crnohumornog tona. Kostimi Gilde Venturini i Dubravke Skvrce čine čuda za karakterizaciju, pa je tako, recimo, u onoj potencijalno iritantno klišeiziranoj pobunjenoj tinejdžerki Agati, ipak lako prepoznati tužnu porculansku lutku i žrtvu pretjerano zaštitničkih roditelja.

Glumačka ekipa sa Mandićem na čelu, takođe je izuzetna, onako spremna da zatraži i opravda to traženje „pomilovanja“ za novobogataše koji, prema svim pravilima, ne bi mogli da v am se dopadnu. No, ponajveći doprinos

ubjedljivosti cijele priče daje - scenografija. Filmski festival u Novom nema ustanovljenu nagradu za tu kategoriju, ali da takvo priznanje postoji – sigurno bi otišlo u ruke Tatjane Čanić-Stanković. Upravo je zbog njenog rada šteta što se ta metafora o pucanju života pod staklenim zvonom ili u staklastom balonu, u završnoj trećini filma pomalo i natrljava na nos i bukvalizuje, te što Prosenc ne uspijeva da izgura karakterizaciju do kraja. Odatle i utisak da je „Porodična terapija“, sa likovima od kojih je svaki ponaosob dobio svoj intimni prostor za razvoj, ipak mogla da traje duže, a da istovremeno imate osjećaj i da je mogla da se završi ranije.

Od brojnih simbola koji prožimaju „Porodičnu terapiju“ neki rade bolje, neki slabije, ali svakako – Sonjina posvećenost detaljima za divljenje je i poštovanje, a i za više gledanja filma. Jer, na prvo, moguće je i propustiti neke sjajne vizuelne detalje poput pažljivo odabranih umjetnina na zidovima kuće, među k ojima se, recimo, nalazi i jedna slika sa djevojkom koja zauzima istu „neprirodnu“ pozu u kojoj smo prethodno vidjeli i Agatu u njenoj sobi. Tih i takvih „igrarija“ mnogo je u „Porodičnoj terapiji“ koja se, na koncu, završava mnogo optimističnije nego što je iko mogao predvidjeti, naročito nakon scene kada se ona „druga“ porodica sa zapaljenim autom pojavi na vratima porodice Kralj, budeći osjećaj da će taj „home invasion“ momenat u jednom trenutku malo jače prizvati i Hanekea. No, Sonja Prosenc ipak je svoj čovjek; željela je drugačiju društvenu satiru i slobodno se može reći da ju je dobila. Iako njena „Porodična terapija“ zasigurno nije ispala epohalna, jes te unijela dašak svježeg vazduha u sobu krcatu modernim (don’t) eat the rich naslovima.

Erotika i crnina

Ako je kod Prosenc dolazakokidač i pokretač tektonskih promjena u jednoj porodici, onda je to kod Mirjane Kara-

nović – odlazak jednog sina. U filmu „Majka Mara“, korpodukciji Srbije, Luksemburga, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Švajcarske i Crne Gore („VHS“, Nemanja Bečanović), naslovna junakinja gubi tlo pod nogama nakon iznenadne smrti dvadesetogodišnjeg Nemanje (Pavle Čemerikić). I, dok joj svi govore da nije normalno da ne plače, da ne tuguje, da se pravi kao da se ništa nije dogodilo, pokušava da pronađe svoj način da se izbori sa tragedijom. Marin gubitak dodatno je otežan osjećajem da sina jedinca uopšte nije poznavala, da nije znala ko je i kakav je bio kada nije bio pored nje. Sada kada Nemanje nema, svjesna je da mu je dala mnoge stvari o kojima samohrane majke samo mogu da sanjaju za svoju djecu, poput skupocjenih stvari, luksuzne kuće od stakla, školovanja u Londonu... ali krivica je razara zato što mu ipak nije pružila ono što je djetetu najpotrebnije. Ganjajući advokatsku karijeru i brinući o svojoj i njegovoj materijalnoj sigurnosti, lišila ga je svojeg vremena i pažnje. Marin osjećaj krivice počinje da raste nakon što joj u advokatsku kancelariju, pod izgovorom da mu je potrebna pravna pomoć, ušeta Milan (Vučić Perović) i kaže joj da želi baš nju, jer mu je njen sin rekao da je najbolja. Tu, ruku pod ruku sa Nemanjinim navodnim drugom, počinje njen „način tugovanja“ koji se baš i ne odobrava na ovim prostorima, đe su mnogo „poželjniji“ suze, jauci i crnina.

Što više Mara saznaje o Nemanji i što dublje zalazi u intimni, er otski odnos sa Milanom, to se brže oslobađa svojih inhibicija, polako shvatajući koliko je užitka, radosti i ljepote propustila brinući o stvarima tako dalekim, „operisanim“ od života. I želeći da taj život, u mladosti propušten, konačno doživi... ako nije kasno već?

Kada pređu određene godine, recimo, četrdesetu, žene često postaju nevidljive, i na filmu i u životu. Ne može se ni Holivud, a kamoli naši filmski prostori pohvaliti sa previše dubinskih preispitivanja njihovih stremljenja, boli i želja, naročito ne mimo

terena tipične melodrame. Srećom, „Majka Mara“, čiji scenario potpisuju Karanović, Maja Pelević i Ognjen Sviličić (kao konsultant naveden je i Srđan Koljenović ), daleko je od bilo čega očekiv anog kada je riječ o tretmanu traume glavne junakinje. Štoviše, zauzdanost emocija njen je najjači adut, makar u prvoj polovini.

Bez katarze

Vizuelno, prva režija Mirjane Karanović nakon debija „Dobra žena“ (2016) koncipirana je tako da svaki kadar odiše hladnoćom koju emituje glavna junakinja. Sve u filmu, od kostima Laure Loher i scenografije Dragane Baćović (i ovdje imamo, nimalo slučajno, sterilnu kuću koja puca od skupoće), do statične fotografije Igora Mandića – svedeno je i „sterilisano“ do te mjere, da imate osjećaj da je iz geometrije Marinog staklastog svijeta apsolutno isisan život.

Na početku, taj i takav pristup i te kako rade i čine film neobično interesantnim. Očekivanja samo rastu dok posmatrate mikrokosmos „ledene“, „bezizražajne“, žene „kamenog srca“, što za sinom nije zaplakala... I čekate katarzu i izbijanje potisnutih emocija dok se pita jedno od najstrašnijih pitanja koje može i mora da postavlja svaki roditelj: „Koliko zapravo svoje dijete poznajem?“. Kasnije se, nažalost, ta ciljana narativna i estetska hladnoća - okreću i protiv filma, i protiv glavne junakinje. Karanović i Perović imaju hemiju i odličnu podršku regionalnih velikana poput Borisa I sakovića i Jasne Žalice , ali ne izvlače puni potencijal iz scena u kojima emocije izlaze na vidjelo i maske konačno počinju da padaju, te postaje očigledan i Milanov „komad“ krivice u cijeloj priči, ali i razlog zbog kojeg je završio u krevetu nečije mame. Tako da, na koncu, „Majka Mara“ postaje solidna drama o gubitku, traumi, žaljenju i mogućnosti da se život počne ispočetka, ali ne i priča koja bi vas mogla, zajedno sa svojom (ne) inhibir anom junakinjom, odvesti do katarze. •

festivali

Vampirske poslastice u SFF programu „Kinoscope“

Vrijeme nemrtvih

Ove godine su dominirale teme smrti, samoubistva i nemrtvih, što je bio više nego dovoljan razlog da se festivalski dani završavaju kasno-večernjim projekcijama u kinu ,,Meeting Point“

Akose neke stvari i politike Sarajevo Film Festivala menjaju iz godine u godinu, makar se uvek možemo pouzdati da će nam revijalni ,,Kinoscope“ program doneti relevantni pregled filmova sa drugih festivala koji su ostavili ili će ostaviti nekakav trag.

To posebno vredi za njegov ,,Surreal“ potprogram posvećen art-žanrovskim filmovima. Ove godine su njime dominirale teme smrti, samoubistva i nemrtvih, što je bio više nego dovoljan razlog da se festivalski dani završavaju kasno-večernjim projekcijama u kinu ,,Meeting Point“. Pošto se jedne noći projekcija filma ,,For Night Will Come“ preklopila sa specijalnom projekcijom Šrederovog ,,Oh, Canada“ (prevagu su odnele razasute gerijatrijske misli), u ovom tekstu ćemo se pozabaviti sa druga dva „vampirska“ filma.

Nestanak struje

Ozbiljniji od njih, ,,Handling the Undead“ norveške autorice Tee Hvistendal, zapravo se teško može i nazvati žanrovskim filmom, jer je u pitanju pre nešto što možemo opisati kao mračnu psihološku dramu zasnovanu na fantastičnoj premisi. Ta premisa će ući u priču negde na trećini, a do tada imamo mračnu i sumornu ekspoziciju u kojoj vidimo tri porodice koje tuguju za izgubljenim voljenima: starija gospođa za svojom partnerkom, deda za unukom i otac sa dvoje svojih tinejdžera za suprugom/majkom koja je poginula u saobraćajnoj nesreći.

Onda, nakon jednog neplaniranog nestanka struje, mrtvi oživ-

ljavaju. Ovo treba shvatiti vrlo uslovno, jer tu nemamo neka standardna natprirodna bića poput vampira i zombija sa pripadajućom mitologijom, već naprosto (jedva) žive leševe čiji su znaci života koje daju minimalni poput sporog disanja, nevoljnih pokreta, grčeva i stiskova. Kako će se oni zaista živi snaći u toj situaciji, ako u obzir uzmemo to da su njihovi najmiliji preminuli prerano, ili makar nenadano, tako da oni nisu stigli da se s njima oproste... Prva asocijacija na film je svakako ,,Let the Right One In“, što zbog skandinavskog porekla, što zbog subvertiranja gledaočevih očekivanja, ali ,,Handling the Undead“ i po tome zapravo više podseća na ,,A Ghost Story“

Dejvida Laurija. Tema tugovanja i (ne)mogućnosti nastavka života im je zajednička, baš kao i gusta, na momente nepodnošljiva atmosfera koja će nepripremljenog gledaoca smrviti svojom težinom. Zajedno sa zagasito-sivim bojama i muzikom na tragu postMetallica faze benda Apocalyptica, ,,Handling the Undead“ je izuzetno nepri-

jatno gledalačko iskustvo, ali zbog toga nikako nije loš film.

Fantastični svijet

Sa drugim otvarenjem u ovom bloku, kanadskom vampirskom dramedijom o odrastanju, ,,Humanist Vampire Seeking Consenting Suicidal Person“, stvari su ipak dosta manje realistične, dakle fantastičnije i, ako je to prava reč, vedrije. Makar nemamo iluzija da se radi o potpuno „pomerenom“, fantastičnom svetu. Naslovna junakinja filma Arian Lui-Sez je Saša, mlada vampirica koja ne želi da lovi, povređuje i ubija ljude, već, kao i svaka tinejdžerka (ipak joj je tek 68 godina) uzima „gotovu“ hranu,

odnosno krv iz vrećica. Iako je otac štiti, majka je rešena da je natera da odraste tako što će je izbaciti iz kuće i preseliti kod rođake Deniz ( Noemi O‘Ferel) koja joj neće donositi vrećice. Ideali su kod Saše toliko čvrsti da ona neće tek tako pokleknuti, čak ni kad je planirana žrtva potpuna šupčina od čoveka. Stvari se, doduše, menjaju kad upozna suicidalnog momka Pola (Feliks-Antoan Benar), a naročito kad se njemu od druženja s njom povrati želja za životom, i to onim vampirskim... Sa jedne strane, film je najjači u svom početku kada Lui-Sez gradi svoj svet nizom dražesno-bizarnih, a opet sasvim logičnih detalja poput vampirskih zubara i psihijatara. Sa druge, pak, u celini deluje kao potencijalni početak intrigantnog, pomalo stripovski intoniranog serijala o Sašinim avanturama s ljudima i vampirima. Dizajn filma je upadljiv i interesantan, režija solidno razigrana da pokrije rupe koje povremeno iskaču u scenariju, a gluma simpatično auto-ironična. Film bi, u teoriji, mogao biti urnebesno smešan, ali čini se kako se autorica zadovoljava hihotom ispod glasa i osećajem dragosti, što takođe nije nimalo loša opcija. M. STOJILJKOVIĆ

Arian Lui-Sez u lmu ,,Humanist Vampire Seeking Consenting Suicidal Person“ neonrated.com thecrimson.com

,,Handling the Undead“ je mračna norveška psihodrama

CELULOID

,,The Crow“ Ruperta Sandersa - konfuzan, nedorečen

Vrana u cipelama

Vranesu popile pamet Bilu Skarsgardu i svima onog momenta kad su mislili da se Brendonu Liju može pružiti dostojan omaž tako što će se u 2024. snimati nova verzija ,,The Crow“. Ovo nije nikakav omaž, nego ,,John Wick“ sa superherojem koji je, eto, i živi mrtvac.

Ako je Šveđaninu Skarsgardu neka satisfakcija što je, eto, uspio da u glavnoj roli živ i u jednom komadu pretekne četiri mjeseca snimanja ove muke - i tako ,,razbije prokletstvo“ kultnog filma Aleksa Projasa iz 1994. na čijem je kraju snimanja poginuo Brendon Li, sin Brusa Lija – pa dobro, okej druže... Ali to ti, mile (Bile!), baš, ali baš nema nikakve veze sa filmom i umjetnošću.

Gomila igračaka

Najžešći usud koji se Skarsgardu desio sa ,,The Crow“ je to što je režiserska stolica zapala Ruperta Sandersa. A taj Rupert, gospoče iz londonskog epicentra Vestminstera, proslavio se prije deceniju i po sa nekoliko nabudženih reklama. Pa dobio priliku da buca par još nabudženijih filmova – fantaziju ,,Snow White and the Huntsman“ (2012), adaptaciju bajke braće Grim – i ,,Ghost in the Shell“ (2017), adaptaciju distopijskog manga klasika. U oba slučaja ponašao se kao dijete koje ne zna đe udara u gomili novih igračaka. I kao autor koji nije netalentovan, ali koji od nekih šljaštećih tuđih djelova ne vidi ni prst pred nosem, a kamoli cjelinu ili neku suštinu. I evo ga treći put sa ,,The Crow“ – i opet žešći mućak.

Što je žešća ironija, da taj i takav Sanders radi novi ,,The Crow“ – imajući vidu kakav je i šta je sve Projasov film bio prije tri decenije i šta jeste. A to je mnogo više od tragedije smrti Brendona Lija na snimanju petog filma karijere, u mo-

Bil Skarsgard i muzičarka FKA Twigs glavni akteri konfuzne i nekoherentne fantazijske akcije

nedorečen

i zbrda-zdola snimljen rimejk kultnog klasika

cipelama Džona Vika

Bil Skarsgard je taj koji je bio spreman da žešće radi kako bi ovdje razvuko cijelu paletu od emocija. Samo što ćete se teško, ali baš jako teško oteti utisku, da je njegov ,,Vrana“ pljunuti Džoker, onako kako ga tumači Džered Leto. To mu je samo takva kora od banane

mentu kad su mu se sva vrata u Holivudu otvarala i kad je već dobro potvrdio talenat. O pucnju iz pogrešno očišćenog pištolja u završnici snimanja i svoj toj misteriji i priči o ,,prokletstvu Brusa Lija i njegovog sina“, sigurno, znate još od tinejdž fascinacije...

A mnogo vrednije od toga je pogledati Projasov ,,The Crow“. Tamo gdje nema neke suštine (priča o muzičaru kojeg su sa vjerenicom ubila četiri razbojnika, pa ga godinu kasnije mitska Vrana oživi – a on sa superherojskim moćima krene u osvetnički pohod) – mnogo je estetike, kinetike, energije. Ta ,,Vrana“ 1994. je bila poput one evolutivne karike koja nedostaje u razvoju distopijske fantastike – iako joj žanrovski na prvu lopu ne pripada. Sa svim tim grandžerskim vajbom ,,na pupku“ te kratke muzičke ere, estetikom koju je Projas pozajmljivao i naslonio i na nasljeđe klasika od Verhuvenovog ,,Robocap“ do Skotovog ,,Blade Runner“... Ali, sa apsolutno svojim, vihornim i nepredivo orkanskim filmskim jezikom, prostrtim po jednom mračnom i prljavom Detroitu. I tako jasno nagovještavajući i najavljujući, konačno, ono što će Vačovskiji spakovati u ,,The Matrix“ (1999). Dakle, evolutivni skok iz osamdesetih do kraja devedesetih, u jednom potezu. Ma, klasik mračnjačkog futurizma koji makar svaki pošten grandžer treba da odgleda. Pa potom i briljantni, prelijepi Projasov

saj-faj ,,Dark City“ (1998) i sasvim solidnu adaptaciju priče Isaka Asimova ,,I, Robot“ (2004) sa Vilom Smitom. Dakle, ako ste pomislili da u Objektivu trošimo prostor za osvrt na novi ,,The Crow“ kako bi reklamirali Projasov film od prije tri decenije i ono što je kasnije snimao... Apsolutno ste u prvu. Najbolje što ,,The Crow“ Ruperta Sandersa, u bioskopima od prethodne srijede, može da učini – je da vas usmjeri u tom pravcu.

Krive Drine

A Sanders je, u suštini, probao da novi ,,The Crow“ malo ogoljenije i direktnije oslika kao priču o gubitku i načinu kako da se sa njim nosimo i pomirimo. Samo što su Skarsgard u ulozi Erika/Vrane (to je i ime junaka u stripu Džejmsa O’Bara iz 1989) i velika britanska muzička zvijezda FKA Twigs u roli Erikove vjerenice Šeli – sada i bjegunci sa rehabilitacije... Koji baš ne znaju šta i kako žele od života, osim što ih eto progoni krimi-mafiozo kingpin Vinsent Rog (Deni Hjuston)... Pa im u jednom momentu ipak uspije do’akati i postanu žrtve brutalnog ubistva. Pa ta famozna Vrana

Erika oživi nakon vremena, da iskali bijes pravednika na sve one koji su se o njega i Šeli ogriješili... I da proba da ispravi neke krive Drine (čitaj: da nađe način da Šeli ipak oživi).

Tamo gdje je jednostavan predložak za superherojsku i mračnjačku fantazijsku priču, Sanders je uspio da za -

komplikuje, taman kao i scenarista Zak Bejlin. Pa par koji je stalnom strahu i u bjekstvu od mafijaša - lagano ide sa prijateljima na neko rizort-jezero. Pa Šeli u jednom momentu mašta o ,,tome kako bi se sklonila u neku osamu daleko od grada i vreve i svih gradskih problema“ – ali je, eto, uskoro vidimo, opet na viđelu svim krimosima, u sred neke urbane žurke... Uglavnom, gomila likova ima neke ciljeve i radi nešto, a da nam ni izbliza nijesu dotaknuti njihovi motivi ili okidači.

FKA Twigs? Otprilike, u akutnom ,,Šta ću, takva sam“ modu – i tako, konstantno u pozi smješkanja i seksi šaputanja... Ali, za komad manje karakterna, zanimljiva i raskošna, u odnosu na bilo koji od njenih živih nastupa, gomilu možete vidjeti na Jutjubu. Hjuston kao glavni negativac? Bukvalno, lik mjesečari u roli tog Roga - kao da mu neđe između ušiju sjedi neki čovječuljak i vozi ga kao neku drvenu lutku kroz taj film.

I to je šteta i sve je to nepravda prema Bilu Skarsgardu, koji se, kukavac i grešnik žešće trudi, da oslika lika suočenog sa razarajućim gubitkom. Još žešće, kao lika koji je bio u mračnom ambisu smrti – da bi se probudio u svijetu lišenog osobe koju voli i koji je samo svijet osvete. Dakle, Bil je taj koji je bio spreman da žešće radi kako bi ovdje razvuko jednu cijelu paletu od emocija. Samo što ćete se teško, ali baš jako teško oteti utisku, da je njegov ,,Vrana“ pljunuti Džoker, onako kako ga tumači Džered Leto. To mu je samo takva kora od banane. Vizuelna estetika? Direktor fotografije Stiv Enis je žešće talentovan lik, spreman da se uhvati u koštac sa predivnim kadrovima u tom kovitlacu od akcije. Još je cijela autorska ekipa javno najavljivala da

će sve to biti kao neka ,,muzika od akcije, koja je tu da prije svega oslika karakter i emocije junaka“... Dakle, ima tu mnogo sočnih detalja, ali koji kao cjelina, prosto, ne rade. Pa ćete se komotno, iz trka u trk između vizuelno neujednačenih i nedosljednih scena, pitati – da li ste, prosto, vi tu nešto propustili. Ali nijeste – jer režiser Sanders je to sve zbrda-zdola posložio.

Prežvakani momenti

I da – akcija koja je suštinski naslonjena mnogo više na ,,John Wick“ akcioni serijal, ali koja joj estetski, duhom, ni po potentnosti glavne ideje i onog ,,veći od života“ efekta Kijanu Rivsa – nije ni primaći. Makar je sa ovim ,,The Crow“ lako prepoznati taj trend, da će gomila tih novih kinetičkih filmova imati taj ,,džonvikovski šmek“. Nije neka vajda, taman kao i soundtrack sa gomilom na papiru jakih a opet opštih i prežvakanih momenata koji pretjerano objašnjavaju tu radnju.

Za kraj – makar jedna trivia za jaku ,,John Wick“ konekciju. Kada je nesretni Brendon Li 1994. na filmskom setu poginuo – u onim preostalim scenama u kojima je Li trebao glumiti upao je kaskader, kojem je potom kompjuterski ,,montirano“ Brendonovo lice. Taj kaskader bio je niko drugi nego Čad Stahelski – potom i dubler Kijanu Rivsa u akcionim scenama ,,The Matrix“ franšize... I mnogo kasnije, režiser sva četiri ,,John Wick“ filma, koji su revitalizovali i Rivsovu karijeru, taman kao i pravi, čistokrvni, smisleni i pametno estetizovani akcioni film!

Kamo sreće da je Stahelski ovaj ,,The Crow“ režirao, pa da se konačno krug zatvori i zatvorimo knjigu o misteriji jednog filmskog prokletstva. S. S. Ocjena: 2/5

SERIJE Industry Važan iskorak u trećoj sezoni

,,Billions“ generacijuza Z

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Ako i dalje ne možete da spavate zato što je serija „Billions“ završila, nudimo vam riješenje u vidu „Industry“. Ova HBO serija koja je krenula sa trećom sezonom (pogledane tri epizode), nakon što je tinjala na periferiji kvalitetne drame o intrigama u prve dvije, sada je ušla u najveću brzinu.

Projekat nudi zanimljiv sadržaj kakav samo mogu da ponude najbolje finansijske serije. „Industry“ još nije dobro poznata široj javnosti, ali sa ovom sezonom to bi mogla postati veliki hit, a i novi glumac, zvijezda Kit Harington, bi takođe mogao privući neke nove gledaoce.

Nove avanture

Središnja tačka serije je grupa finansijskih brokera koji rade u Londonu. U prve dvije sezone pratili smo novokvalifikovane finansijere u njihovom svakodnevnom životu u prestižnoj investicionoj, izmišljenoj banci „Pierpont & Co.“, u kojoj se svi takmiče ko će donijeti više novca. Kombinacija oštrog dijaloga, brzog tempa i mlade ekipe čija su imena postala ličnosti koje se redovno viđaju na holivudskom velikom platnu, donijele su joj pohvale.

Jasmin Kara Hanani ( Marisa Abela ), Robert Spiring (Heri Lovti) i posebno Harper Štern ( Mihala ) bore se da osvoje prilike i razbiju paradigme koje su uspostavili veterani Keni Kilbejn (Konor Maknil), Erik Tao (Ken

Leung) i drugi koji ne žele odstupe ni od inča pred novajlijama. Čak i između majstora i učenika, kolega i partnera, postoji rivalstvo i privlačnost u jednakoj mjeri. Međutim, nema puno smisla gledati je, ako ste propustili prvu i drugu sezonu, kako bi zaista saosjećali s likovima, znali šta ih pokreće i, prije svega, razumjeli malo više o njihovim odnosima.

Treća sezona počinje sa Jasmin na odmoru na moru, na jahti oca, finansijera Čarlsa (Adam Levi), gdje je kokain u velikim hrpama posvuda, ali stvari ne idu glatko. Kada joj u jednom trenutku zatreba mali predah i siđe u sobu, zatiče trudnu konobaricu na brodu kako sjedi na očevoj glavi, dok jedno drugom pružaju oralno zadovoljstvo. Nakon toga, u malom vremenskom skoku od šest mjeseci, vraćamo se u London, gdje je divlje love paparaci i razne podle tabloidne publikacije, a otac joj je počinio pronevjeru i pobjegao. Put ka uspjehu možda vreba odmah iza ugla s ekološkom energetskom kompanijom ,,Liumi“ i njenim šefom Henrijem Mukom (Harington). Postoji haos u vezi sa listingom ,Liumija“, gdje sve ide po zlu, a svi moraju učiniti sve i više, da osiguraju da obje kompanije ne pretrpe katastrofalne gubitke. Sa druge strane, nakon što je napustila ,Pierpont“, Harper pokušava karijeru usmjeriti u kompaniju ,,FutureDawn“. Ne baš harmoničan odnos sa šefom, daje joj povoda za razmišljanje da li je uopšte na pravom mjestu. Međutim, to traje samo dok novopridoš -

la portfolio menadžerka Petra (Sara Goldberg) ne uvidi Harperovu istaknutu intuiciju za finansije. Tu je i sredovječni Erik koji ozbiljno sumnja u svoje seksualne sposobnosti i stalno se preispituje da li je jednako dobro kao mladić. Ne morate raznišljati mnogo da biste prepoznali sve znakove galopirajuće krize srednjih godina.

Puls našeg vremena Prve tri epizode su nevjerovatno intenzivne. Likovi su utvrđeni, a najgore dječje bolesti nestale su i sada je serija u zenitu. Posjeduje i britansku svježinu, koja se ne libi otići korak dalje nego što se Amerikanci usuđuju, čak i pod okriljem HBO. Sposobna da generiše anksioznost, energiju i ludnicu kao malo šta na televiziji, serija koju su kreirali Miki Daun i Konrad Kej, dva bivša bankara, pokazuje da ima puls sve konkurentnije kulture modernog tržišta rada, gdje se miješaju lične i profesionalne tenzije i gdje je sve manje prostora za mlade.

Nije neobično da epizoda prođe kroz naraciju za koju bi drugim serijama bila potrebna cijela sezona da se odmotaju, a iza koje stoji desetak uvjerljivih priča. To ne znači da nema ni mirnije trenutke, čak naprotiv. Postoji kontinuitet važnih tema koje su joj postale vizit karta, kao što su klasa, muškost, identitet, kapitalizam, pohlepa, ambicija. Sa druge strane, uprkos recikliranju starih žanrovskih motiva, poput kokaina koji se šmrka u kancelariji ili sveopšteg seksa, srce koje kuca leži

„Industry“ još nije dobro poznata široj javnosti, ali sa ovom sezonom to bi mogla postati veliki hit. A i novi glumac, zvijezda Kit Harington, bi takođe mogao privući neke nove gledaoce

u poremećenom egu agenata, čiju etiku, pa čak i monstruoznost ona nemilosrdno dovodi u pitanje. Zajednička nit ove sezone je IPO (inijalna javna ponuda), međutim, ona ne podstiče nikakav politički diskurs u priči. To je samo znak da prikaže brzinu kojom operacija izmiče kontroli i razotkriva kontradiktornosti finansija. Ne mora se ništa znati šta je IPO, da bi se pratila serija, jer je psihološka i emocionalna stvarnost svake scene savršeno razumljiva u tekstu, uz pomoć glumačke ekipe. Jasno se može osjetiti da ide sve do intimne sfere kada su likovi najranjiviji ili najizloženiji. Likovi su gurnuti do krajnjih granica i moraju donositi trajne nemoguće izbore kako bi preživjeli. U ovom slučaju sa prestižem, moći i novcem, jer je najgore za Jasmin, Roberta, Erika i Harper i društvo da ostanu siromašni i sami.

Brzi voz Činjenica da je „Industry“ takođe ansambl serija, gdje gotovo svaki član glumačke

ekipe dobija svoju epizodu. Abela se sada nalazi u ulozi više nego sposobne glavne glumice uz Mihalu, kao najbolji prenosilac emocija.

One su, više nego magnetne na ekranu i od suštinskog su značaja za balansiranje serije sa Daunovim i Kejevim tekstom, koji zajedno sa timom talentovanih scenarista, nika-

da ne ,,zaglupljuju“ nijedan dijalog i ubacuju žargon koji ni glumci ne razumiju u potpunosti. A scenario je takav da se nijednom liku ne može vjerovati.

Jasmin koristi tijelo i seksepil, Riši Ramdan ( Sagar Radia ) je sa prevelikim ukusom za rizik, a Harper je toliko osvetoljubiva da se postavlja pita-

nje hoće li uništiti sebe. Složen odnos između Roberta i Jasmin postaje složeniji kako „Pierpoint“ i „Lumi“ postaju bliži. Lovti izvlači veliki dio zajedno s Haringtonom, jer kontrastne društvene razlike između njih, postaju dio bogatog teksta za oba glumca. Ova kolekcija novčanih i drugih afera, seksa i droge, zara-

dila je poređenja sa najuspješnijim serijama HBO, poput „Succession“ i „Billions“, što u svojoj trećoj sezoni na neki način opravdava. Ako već niste uskočili u ovaj finansijski voz, uradite to odmah, jer „Industry“ postaje sve bolja i bolja, a s takvim razvojem, ko zna gdje joj je kraj. Ocjena: 4.3/5

Likovi utvrđeni i gurnuti do krajnjih granica u dinamičnoj drami

PREPORUKA

Nikola Zdravković, muzičar

Lumetovo zadirkivanje

temama rasne nepravde, identiteta i samospoznaje, Lamar nudi introspektivan i oštar pogled na suvremeno društvo. „Currents“ studijski album benda Tame Impala, predstavlja značajan zaokret od psihodeličnog rok zvuka sa prva dva albuma prema sofisticiranijem miksu popa, elektronike i dansa.

način na koji Vilnev majstorski koristi kinematografiju i zvuk da bi stvorio atmosferu koja je istovremeno napeta i introspektivna. Ovaj film pogodan je za sve ljubitelje SF-a, koji traže više od uobičajenih akcijskih blokbastera. Preporučujem i „Dune“ (2021), „Blade Runner 2049“ (2017), a za ljubitelje „apstraktne“ umjetnosti „Enemy“ (2013).

Film „Everything Everywhere All at Once“ (Danijel Kvan i Danijel Šejnert, 2022) uzbudljivo je putovanje kroz različite dimenzije, žanrove i životne perspektive. Nevjerovatan je ne samo zbog inventivnosti i vizualne ekstravagancije, već i duboke emotivne povezanosti s publikom.

TV

„Kid A“ benda Radiohead predstavlja radikalni zaokret u njihovom zvuku. Odbacujući gitarski rok za eksperimentalne i elektronske zvukove, na ovom albumu kombinuju elemente ambijenta, krautrocka, džeza i klasične muzike. Album izaziva slušatelje da se upuste u kompleksan, ali duboko zadovoljavajući muzički svijet.

„Odbrana i poslednji dani“ legendarni album Idola, je nešto jedinstveno sa naših prostora, i mislim da ovakvom unikatu svako treba dati priliku.

Charli XCX - ,,BRAT“. Čarli je poznata po naprednom i eksperimentalnom pristupu pop muzici, miješanju žanrova, što je čini jedinstvenom. U albume unosi karakterističan vizuelni i tematski stil.

ZAOBIĐI

FILM

ZGRABI

FILM

Remek djelo Sidnija Lumeta „12 Angry Men“ (1957), predstavlja vrhunski primjer filmske umjetnosti koja duboko zadirkuje ljudsku psihu i moralne dileme. Ono što ovaj film čini izuzetnim nije samo njegova minimalistička postavka, već dubina koju postiže kroz dijaloge i karakterizaciju. Ovo je vrlo vjerovatno moj omiljeni film svih vremena. Način na koji

je Lumet uspio da predstavi dinamiku između 12 porotnika, od kojih svaki ima svoje predrasude, motive i razloge zašto želi ili ne želi da bude tu, a samo jedan čovjek je na strani mladića, čini dijalog emocionalnim i ostavi nas razmišljajući o pravdi, predrasudama i snazi pojedinca da utiče na ishod. Velika preporuka, ostaviće vas bez daha! Preporučujem film „Arrival“ (2016), ali i sve od Denija Vilneva, najboljeg „novog“ režisera današnjice. Ono što „Arrival“ čini izuzetnim nije samo njegova priča, već i

„Ted Lasso“ osvojila je cijeli svijet toplinom, izvrsnim smislom za humor i iznenađujućom dubinom svojih likova. Na prvi pogled djeluje kao serija o sportu, međutim brzo saznajemo da je to i još mnogo stvari.

Bavi se pitanjima kao što su timski duh, prijateljstvo, gubitak i suočavanje sa sopstvenim manama. Istovremeno bude smiješna i dirljiva, sa scenarijima koji vas mogu nasmijati do suza u jednom trenutku, a zatim vas duboko ganuti. Ako tražite superherojsku seriju koja se odvaja od uobičajenih narativa, „The Boys“ je savršen izbor. „It’s Always Sunny in Philadelphia“ je briljantna komedija koja se izdvaja jedinstvenom mješavinom crnog humora i beskompromisnih likova.

MUZIKA

Lamarov „To Pimp a Butterfly“ redefinirao je hip-hop žanr. Pjesmama koje se bave

Nove ,,Marvel“ i ,,Star Wars“ filmove. Takođe se nadam da ćemo sve manje i manje imati priliku da vidimo rijaliti šoue.

TV

Nove ,,Star Wars“ i ,,Marvel“ serije.

MUZIKA

Ne izbjegavate ništa. Postoje mnogo bolje pop izvođačice od Tejlor Svift, koje zaslužuju njenu popularnost. Slušajte ono što volite i ono što vas čini srećnim. Ne mora svaka pjesma da bude „Stairway to Heaven“ ili „Bohemian Rhapsody“. Uživajte, i ne marite da li se pjesma koja se vama sviđa dopada i ljudima oko vas. Što bi velika Lejdi Gaga rekla: „Just Dance“.

Nikola Zdravković: Deni Vilnev je najbolji ,,novi“ režiser današnjice

DZUBOKS v Fontaines DC

Bačen na milost i nemilost svojih osjećanja, Grian Čaten je spakovao ne samo najprijemčiviju – nego najbolju kolekciju pjesama Fontaines DC.

Šta da očekujete od dablinske senzacije na četvrtom albumu: ,,Romance“ je i velika ekspanzija sa postpank teritorije u mnogo šire žanrovske vode. Takođe je i njihova najvedrija muzika, pa komotno jedno ,,Into the darkness, again“ izgovoreno na samom početku shvatite kao navođenje na kriv trag. Suštinski, to je bend u sasvim drugačijem ruhu od onog koje vam je na senzaciji od albuma ,,Dogrell“ prije pola decenije žestoko šamarao talasima svih ličnih i irskih velikih ambicija. Čaten je sve to pakovao u suptilnu autoironiju i to je ključni kvalitet njegove poezije – i sad, kad je na terenu i u lavirintu romanse. Konkretno, negdje na tankoj liniji između čežnje i putene žudnje, uz diskretno servirane trice i kučine neke moderne

Magdalena Bay Romance

poliamorije, u kojoj se Grian nit’ snalazi, niti to krije.

To što sada sve zvuči malo sunčanije i ,,dnevnije“, ne znači da su Fontaines DC stilski pretrpjeli nekakve sonične promjene. Naprotiv, iz postpank oblande su se prirodno širili ka nekim indie, shoegaze ili čak sint-rok i britpop rukavcima. Muzika im je šira u onoj mjeri, u kojoj suštinski i svakodnevno znači odluka da napuste Dablin i žive i stvaraju u Londonu. To što moderne romanse Grian poredi sa horizontima nekog distopijskog svijeta otuđenja i propadanja je interesantno, samo da čujete kako se to lomi u futurističkoj ,,Starbuster“ (,,I wanna take the thruth without a lens on it“). Za bend koji se toliko u prošlosti hvatao nu-metal uzora, nije čudo to što su upravo tu pjesmu opisivali kao mali lični Deftones omaž. Ipak, za nekog ko to ne

žuje neke hip-hop inspiracije. Vrlo ekspanzivan, čak orkestarski rok u ,,In the Modern World“ je taj epski armagedon od pokušaja života u ljubavnom trouglu. Pa i formom: od The Verve, Echo & the Bunnymen do nešto što bi čak zvučalo kao Coldplay u najboljim izdanjima. Ipak, ploča je vrijedna u onoj mjeri u kojoj ima divan kraj: ,,Favourite“ je pjesma koje se

,,Ah, it makes sense when you understand – the misery made me another marked man“. Za lika koji je, sa 28 godina, već prihvatio sve lične ožiljke kao biljeg dragocjenog iskustva. Sasvim optimistično i uzbudljivo – za najavu nekih ludo nepredvidivih i zrelig Fontaines DC budućnosti.

S. S. Ocjena: 82/100

Imaginal Disk

Zamislite album koji počinje otprilike kao Kjubrikova ,,Odiseja 2001“: momentom evolutivnog skoka od majmuna do čovjeka. Gdje se, prosto, nekakav vanzemaljski ,,laserski disk“ instalira u primatske lobanje... Jasan vam je koncept, koji furaju duo iz Los Anđelesa Mika Tenenbom i Metju Levin: da je muzika taj vanzemaljski čin, koji čovjeka čini dostojnim tog imena. Malo je reći da su u pop svijetu ovog avgusta njih dvoje digli mnogo prašine, sa pločom ,,Imaginal Disk“. Jedna raskoš ideja i zvuka, neki prigušeni fank potom ojačan i klavijaturama i cijelim gudačkim orkestrima... Za pjesme pjevljive i skoro himnične u stilu

boljeg Džordž Majkl kataloga – pa sve uz referenciranje mančesterskih rok senzacija devedestih! Ma, ludilo... Levin institira da je vakat da ih u muzičkom svijetu dožive kao dijelom alternative a ne popa – ali džaba, tako glatko klize te melodije i tako hvataju na prvu loptu. Pa nije čudo što je Magdalena Bay ovog ljeta dio kataloga neke gimnazijske pametnice – jednako kao i starih garažnih pankera Kalifornije.

re“ i modularnog bisera ,,Vampire in the Corner“. Tenenbom tu zvuči često kao glas savjesti, ali često i kao totalna čudakinja, vanzemaljka koja treba da sprovede komplikovanu i nimalo ugodnu proceduru ,,očovječavanja“ onim đa’oljim diskom.

šećerleme ,,Love is Everywhe-

Iznad svega je utisak da su se Metju i Mika dobro zezali i zabavljali radom na ovim pjesmama, od poziva da se nađe lift za neke nove lične visine u ,,That’s My Floor“ do fanki šećerleme ,,Love is Everywhe-

Na kraju u sve upane i jedan meta-koncept ,,The Ballad of Matt & Mica“, kao neka mitologija sebe samih sa hepiendom. Ono, otkačeno, da vas dobro začudi šta se tu tačno sve desilo – ali, i da vam svakako razvuče osmijeh za jedno pop đuskanje. Samo da im je zeru svijet manje hermetičan – jer ,,Imaginal Disk“ je u krajnjoj liniji, opet, eskapizam i bijeg u internu muzičku školjku, kojoj nije lako šifru provaliti. S. S. Ocjena: 78/100

naj-

kataloga

Početak

iz naučne fantastike. Nigdje na internet horizontima nećete naći, negdje je to promaklo, zašto su oni baš Denis & Denis. Bilo je potrebno da nam Marina Perazić, negdje pred ponoć na Bedem festu, otkrije tu saj-faj tajnu. Najbolji vremeplov u gradu. Nekih pola sata kasnije, sa visine one pozornice na tvrđavi, već smo lansirani. I to, tu pred nama, više nije bila neka faca iz ko zna kojih rijaliti sezona naše balkanštine... A jedna djevojka u prvom redu grlila je omot sa vinilom na kom je pisalo ,,Čuvaj se!“ i isto ono Denis & Denis; pod gandalfskim srebrom od meke kose Davor Tolja hvatao je bit za najveći elektro-pop jedne zemlje... Tu, za Marinu. ,,Zbog toplih jastuka gdje sam te sakrila noćas zaboravljam da sam izgubila... Baš je dobro, noćas sve je toplo a ja sam lažljiva“.

- A, to je Davor kriv... Davor je čitao ,,Sirius“, onu ediciju i magazin sa pričama naučne fantastike i tu je to našao, dva imena i dva lika... Meni je to bilo neprihvatljivo u tom trenutku! Smatrala sam da je eto u redu što je možda našao dva ista imena, Denis može biti i muško i žensko ime... Ali zašto to ,,D“, pa Duran Duran su se koji mjesec prije pojavili, oni su naša generacija – počinje Marina priču o našem i tom vremenu. I spaja ih na Bedem festu.

Šta reći ženi koja u brk tu na Bedem festu kaže da je rokenrol nikad nije privlačio? Davor svakako nije za priču u bekstejdžu, samo ti pokaže –,,Eno menadžer, a eno je Marina“ – ali ona tu nikom ne ostane dužna. I za svaku pjesmu je imala na bini neku dužu priču. Pa se to nekom liku pod gasom u prvim redovima nije dopalo – a ona mu odmah skresala i prstom pokazala: ,,E, momak, ja sa ovdje pitam. Ako ti se ne sviđa, eno ga izlaz tamo“. I kako su samo sve te žene, u tom momentu, ispred bine tad stale kao njena armija.

I koliko se tu žena, u tom plesu od ,,Sobe 23“ do ,,Program tvog kompjutera“, samo otkrilo i oslobodilo. U toj Marini:

Jedna festivalska noć

za savršenu

Kosmički talas tvrđave do Sirijusa

ista ona studentkinja, pa inžinjerka građevine (!) koja je sve to i svoju inžinjersku karijeru, u vojoj Rijeci, prije četiri decenije ostavila po strani – jer je znala da pripada muzici.

I stvarno, ne bilo kakvoj muzici. Već zbog one za koju je sa pokrićem nekome reći i da je rokenrol neinteresantan. Jer Denis & Denis možda nijesu bili baš pioniri (jesu tu negdje), ali jesu njen najbitniji i najpopularniji momenat elektro-popa i sint-popa. Alo, ta ploča u rukama jedne Nikšićanke iz prvog reda, koja tad nije ni bila rođena – ta ,,Čuvaj se!“ je te lude 1984. i u epicentru muzičkih osamdesetih – bila jugoslovenski album godine. U svim izborima. Jer se našla jedna studentkinja građevine i lik koji je volio istu muziku kao ona – da sviraju baš tu, nekakvu novu, kompjutersku muziku...

- Ta djevojka je prvo shvatila da je pogriješila, da je upisala krivi fakultet. Za mene je bio izazov, završila sam ga u roku i sa ljubavlju, ali sebe nijesam vidjela tu... Takav život bi me ugušio. Godinama sam već bila Davorova prijateljica. On je počeo komponovati, a kad sam tražila da tu nešto otpjeva to je bilo – katastrofa! I tražila sam da ja otpjevam pilot, pa pričala sa tekstopiscima. On introvert, a ja sa puno priča... Jako dobro je znao šta volim. Godinama već je bio diskofil, nabavljao ploče, meni snimao na kasete. I svaka pjesma je pravljena – onako, po mom ukusu, kako ja to volim. Tačno je znao koji zvuk volim a šta ne. A nisam ti se baš ustručavala da prigovaram. Nikad mene nije privlačio taj rokenrol, pored svih riječkih rok bendova... – govori Marina. I je li to tu, ta žena, koja je u sred snimanja i ugovora za pr-

vi album odrađivala pripravnički građevinske inžinjerke – neka koju možeš vezati za ,,farme“ i ,,rijalitije“? I ,,Nebo donosi dan i drobi noć u ruci, u sobi dvadeset tri“ – sa bedema je tutnjio kosmički talas, sve do Sirijusa.

Eto ga tu, pred tobom, taj sarajevski (beogradski?) lik rođen istog decembarskog dana – pa se ugrizeš za jezik da ga odmah baciš na lični test, je li papak ili makar malo raja... Ono, da vidiš kako će reagovat ako ga prvo pitaš - ,,Je li, boga ti, kako je to večeras spremati nastup kaver benda one grupe Seja Sexona?“.

Ali eto, ima Dr Nele Karajlić u Nikšiću dovoljno kredita da ga tog pitanja štedimo. Recimo, zbog jednog nastupa prije pet godina, kad se 2019. i nekih sedam-osam godina nakon

Denis & Denis servirali šou sint-pop nostalgije

Stojan Stamenić festivali

vožnju vremeplovom Bedem festa

talas od

Sirijusa

infarkta, koji je jedva pretekao – pentrao na vrh bine u sred nastupa, da uhvati najviši i najljepši pogled sa Bedem festa. Pa ono, Nele boga ti, planiraš li večeras opet neke slične akrobatike, da znamo treba li odma vatrogasce da zovemo ako te bude trebalo skidat odozgo... - E, moram da provjerim, nisam ti siguran dal’ još imam onih 21 ili 22 godine – skonta on foru.

Pa je sve to na Bedem festu, zbog čega se vratio, nazvao –nekom fantastičnom scenografijom. I istorijom koja tu živi, na nikšićkoj tvrđavi.

- Ovakvo jedno mjesto, pa ga još sastaviš sa svim ovim ljudima ispred i iza bine, festivalom, muzikom... To ti je živa kultura jedne zemlje – veli Nele i već se zahuktava, nešto kao isteže iza bine, ko da će da skoči na olimpijskog konja sa hvataljkama a na na koncertnu binu.

I ozbiljno, od Zabranjenog pušenja, pjevao je samo one pjesme koje su on ili njegov pokojni brat napisali. Seja nije pominjao. Lansirao se pred mikrofon sa ,,Šeki is on the road again“ - pa nakon druge pjesme već se držao za leđa i pitao se ima li neki kiropraktičar u publici.

Ali, eto ti njega, koji minut potom, opet u pentranju, na vrh konstrukcije od bine! I eto ga objašnjenje, mnogo starije od pet godina...

- Isto sam ovo, prije 40 godina u Nikšiću, na prvoj svirci u ovom gradu uradio! Pa da vidimo, jesam li taj isti – smije se, ruga, zadirkuje Nenad Janković.

I stvarno, eto ga tu neđe onaj Nele iz ,,Das ist Walter“ i iste one 1984. u kojoj su uzletjeli i Pušenje i Denis & Denis... I da, kad se zatraži totalni mrak za još jednu i ko zna koju nedjelju kad je otišao Hase, to više nije bitno, čije su to istine i jesu li to Sejove ili Neletove pjesme –nego samo naše: ,,BBC na mome radiju a Oslobođenje u mojim rukama“...

* * *

Znate šta je fora sa Bedem festom? Što se tako poklope, u par godina, neke zvijezde tako da je svako ko izađe na binu u jednoj festivalskoj bini jednako hedlajner. I jedna Bjelopoljka Romana Slačala iz Artan Li-

li - jedno dijete iz bjelopoljske osnovne muzičke koje sad mazno začikava ,,Maca uvek dobija ono što poželi“. I svaki joj pokret pod tom mjesečinom na bedemu šapuće jednu istinu, da ,,sve sam uvek želela samo srcem celim“.

I Romana, i Davor i Marina, i Nele – i neka đevojačka radost

iz prnjavorskog (!) Demunitiva koje je sa bine publika ispratila ovacijama. I koje su iz rukava i iz ćoška od osmijeha izvukle jednu čvrstinu od pjesme - ,,Bedem“!

- E, odavno je imamo napisanu, i dugo nismo znale šta ćemo sa njom, ali kad je stigao sa Bedem festa, bilo nam je jasno da je momenat da je prvi put izvedemo – otkriva nam basistkinja Aleksandra Ćirić.

Pa se jednom u par godina stvarno poklopi ta festivalska noć, otkrića i priznanja. Evo ga još jedno: koji minut pred svirku, Marina Perazić govorila je o njenom Trsatu i Rijeci i jednoj kuli poput ove na nikšićkom bedemu. Pa je otkrila i ovo: da su ona i njene dvije kćeke posljednji direktni potomci – Stefana Mitrovog Ljubiše I eto ga, opet, taj elektro-pop i priča o dva lika iz ,,Siriusa“, jednog zagrebačkog saj-faj magazina sa imenom najsjajnije zvijezde na nebu. I jedan se pulsar, kosmički talas, sa bedema, lansira sve do Sirijusa. BBC na mome radiju. Oslobođenje u mojim rukama. Baš je dobro, noćas sve je toplo...

Sve mačkaste istine Romane Slačala i benda Artan Lili

Stojan Stamenić

Stojan Stamenić

Dr Nele Karajlić na nikšićkoj festivalskoj bini

Film koji Vas čini srećnim?

- Možda će zvučati otrcano i kao opšte mesto, ali film koji me čini srećnim kad god ga pogledam je verovatno „Forrest Gump“ (Robert Zemekis, 1994). Emotivan, slojevit, zabavan, životan. Možda bih tu ubacio i „Almost Famous“ ( Kameron Krou, 2000) jer mi je to jedan od najpozitivnijih filmova o odrastanju i posle tog filma sam ispunjen srećom i verom u ljude.

Nemanja Vojinović, režiser i ,,Almost Famous“ je filmski recept za vjeru u ljude 33 OBRTAJA

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nisam još došao do tog nivoa netolerancije J ali ima puno i precenjenih reditelja i precenjenih filmova. Možda će se neko uvrediti, ali me u poslednje vreme jako nervira Ves Andreson sa svojom reciklažnom rigidnošću.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- U principu sam uporan gledalac, volim da gledam „mind-bending“ filmove, čak i više puta ukoliko me neki film baci u rebus. Za sad mi pada na pamet jedan nezavisni američki SF film, koji je sjajan, ali sam se baš mučio – „Primer“ Šejna Karuta (2004). Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Imamo toliko bogatu istoriju na ovim prostorima, da je skoro pa nepresušan izvor potencijalno novih filmova. Plus imamo toliko dobre književnosti koja nije ekranizovana. Ja bih voleo neke epske epohe, od srednjeg veka pa skoro do modernih dana. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Na prvu loptu rekao bihborba sa medvedom u „The Revenant“ (Alehandro Gonzales Injaritu, 2015) ili jahanje pustinjskog crva u drugom delu „Dune“ Denija Vilene-

va. I pustinjski crvi su životinje, zar ne?

Omiljeni filmski rivali?

- Malik El Džebena ( Tahar Rahim) i Cezar Lućani (Nils Arstrup) u jednom od mojih omiljenih filmova „Un prophete“ ( Žak Odrijar , 2009). Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Uglavnom su to citati iz filmova Srđana Dragojevića , „Mi nismo anđeli“ ili „Lepa

sela, lepo gore“ (1996) mada mi se sad po glavi motaju citati jednog od mojih omiljenih negativaca u jugoslovenskom filmu, lik Relje Bašića u partizanskom filmu „Most“ (Hajrudin Krvavac, 1969).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Uh, uh. Baš teško pitanje. Trudim se da se setim, ali nisam siguran. Ja sam više bio dete VHS-a i video rekorde -

ra, tako da je moja dečija filmska edukacija počivala na video-klubovima i presnimavanju filmova sa televizora. Znam da sam od malena bio opčinjen filmovima Džekija Čena, da sam obožavao da u njegovim filmovima vidim odjavnu špicu gde su paralelno išli snimci „iza kamere“, gde sam bio fasciniran količinom ljudi koja je iza kamere, koja se ne vidi, a zapravo pra-

Nemanja Vojinović: Serija ,,Ally McBeal“ podsjeća na djetinjstvo

i producent Famous“ recept ljude

vi film. Mislim da sam zbog Džekija Čena i poželeo da se bavim filmom.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Iskren da budem, ne pratim toliko animirani film.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Snatch“ (2000) Gaja Ričija ili „Trainspotting“ (Deni Bojl, 1996).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Hmm. Možda Tajland i „The Beach“ (Deni Bojl, 2000) kad sam bio klinac. Ali prva stvar koja mi je pala na pamet je ruski SF film „Teško je biti Bog“ (Aleksej German, 2013) posle kog sam siguran da nikako ne bih voleo da živim u srednjem veku. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Ovo je baš dobro pitanje i njega sam ostavio za kraj da bih mogao dobro da se zamislim. U prvom preseku bih poveo Krstu Škanatu, i to na dobru rakiju, što je zicer. Poveo bih još jednog pokojnog dokumentaristu Majkla Glavogera i to na neko craft pivo, s obzirom na to da je bio veliki pivopija. Poveo bih i Alfonsa Kuarona na malo gorčine, na neki pelinkovac ili gorki list. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Jedina stvar koja je dovoljno epska da bi se Tarantino uhvatio u koštac je verovatno partizanski film. Verujem da bi to bilo na tragu Veljka Bulajića gde nije bilo limita za snimanje, ali da bi se igrao istorijom i pravio alternativne narative. Ja bih to gledao. J

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Dog Days Are Over“, Florence and the Machine. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „This is the End“, The Doors.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Born Sleepy“, Underworld. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Ena“ Darka Rundeka ili „Gile šampion“ Zabranjenog pušenja.

29. avgust 2024.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Potraži me u predgrađu“, Meri Cetinić. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Možda NAS i pesma „Bridging the Gap“ u loop. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Bilo mi je jako žao kad je preminula Ejmi Vajnhaus, neposredno posle koncerta u Beogradu. Ili pre par godina kad je umro Kulio ili DMX

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Đogani „Idemo na Mars“. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Eminema i 50 Centa. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Sto posto. Čovek je već par puta obrnuo igricu.

TVSerija idealna za kišni vikend?

- „Fleabag“ ili „Better Call Saul“.

Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Ally McBeal“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Netfliksov „Mindhunter“. Serija koju nikada nijeste završili?

- Jako se retko desi da nešto ne završim do kraja, jer obično uradim istraživanje pre nego što nešto pogledam, pa vršim trijažu da li gledam ili ne. Tako da su mi visoki procenti završavanja serija.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Ozark“ je fantastična serija, ali poslednja epizoda poslednje sezone mi je pokvarila generalni utisak i baš sam bio besan na scenariste i kreatore. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije/filma?

- Bacač plamena nakon Tarantinovog „Once Upon a Time in Hollywood“ (2019).

Usvijet dugometražnog dokumentarnog filma režiser i producent Nemanja Vojinović zakoračio je filmom „Daljine“ (2017) o kubanskoj glumici koja u potrazi za boljim životom odlazi u Ameriku. Prethodne godine iznjedrio je još jednu priču o marginalcima, koja je raznježila i publiku i kritiku. „Flašaroši“, ovjenčani brojnim priznanjima, oduševili su i posjetioce ovogodišnjeg Underhill festivala. Ono što je trebalo da bude storija o konzumerističkom načinu života, nemaru o drugima, životnoj sredini, pretvorilo se u duboko promišljanje o preživljavanju, borbi, egzistiranju u deponiji naše svakodnevice. Opservacioni dokumentarac o Vinči, arheološkom nalazištu nadomak Beograda, Vojinović je snimao sedam godina, najprije fotografišući ono u što se pretvorila. Gomilu đubreta – deponiju, drugu po veličini u Evropi a desetu u svijetu. Na toj deponiji odvija se život, biznis, drama. Tu rade Flašaroši – sakupljači plastičnih boca koji na taj način zarađuju i opstaju. Ovaj višeslojni portret ljudskih sudbina, pa i cijelog društva, nije bez razloga nagrađen i na Sarajevo film festivalu.

Radujemo se Nemanjinim naednim projektima i društveno odgovornom senzibilitetu, a do narednog filmskog iskustva čitajte njegove „Obrtaje“. Putovali smo od mračnog srednjeg vijeka, jašući pustinjske crve stigli do tajlandske plaže i jednog starog majstora.

Najdraži par iz serije?

- Lili i Maršal iz „How I Met Your Mother“ ili Klarens i Alabama u „True Romance“. Zbog međusobne kompatibilnosti, humora i bezuslovne ljubavi.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Džeri! M. ČAVIĆ

kalendar Besonov klasik ,,Leon: The

Kako omekšati srce

Huan Moreno i Erera Himenez , nama poznatiji kao Žan Reno, francuski glumac španskog porijekla, imao je mnogo toga u planu kad se kao mladić zaputio iz Maroka za Pariz i iskrcao na željezničkoj stanici Gar di nor... Gluma nije bila jedna od njih.

Nakon što je, kao uslov za francusko državljanstvo, odslužio četvorogodišnji vojni rok, bez formalnog obrazovanja i bez novca, prihvatao je svaki posao koji je mogao da nađe. Radio je kao dostavljač, vozač, pomoćni radnik na pijaci, potom u carinskoj službi, a neko vrijeme i kao kurir. Gluma ga je zainteresovala tek kad je pogledao Godarov klasik ,,Do posljednjeg daha“ (,,A bout de souffle“, 1960) sa Žan-Pol Belmondom . Upisao je časove glume, a prve angažmane dobio već nakon nekoliko mjeseci.

Prva uloga

Isprva je glumio sitne propalice i nasilnike, ali krajem sedamdesetih uslijedila su i neka važnija ostvarenja. Glavni preokret desio se nakon susreta s francuskim režiserom Lik Besonom koji mu je ponudio ulogu Enca Molinarija u filmu ,,Le grand bleu“ (1988), izuzetno nagrađivanom i kako se kasnije ispostavilo, jednom od najgledanijih filmova osamdesetih. Na talasu tog uspjeha Beson je 1990. godine

Scena u kojoj

Matilda na vratima

preklinje Leona da je pusti unutra, uvijek će vas, bez obzira na to koliko ste puta gledali film, natjerati da i vi poželite da viknete da joj otvori

angažovao Renoa i za sljedeće ostvarenje ,,La Femme Nikita“(1997), u kome je glumio uz An Parijo. Uloga Viktora donijela mu je samo pohvale, a Besona, autora koji je tad polako dobijao titulu evropskog Spilberga, inspirisala je za film ,,Profesionalac (,,Léon: The Professional“).

Termin ,,klasik“ često može biti subjektivan i zavisi od različitih faktora, uključujući kulturni uticaj, dugovječnost, kritičku recepciju i naklonost publike. ,,Léon: The Professional“ je za 30 godina, koliko je prošlo od premijere, zahvaljujući neprekidnoj popularnosti, performansu troje fantastičkih glumaca u različitim fazama karijere, kao i trajnom uticaju na filmsku umjetnost i popularnu kulturu. zaslužio status kultnog akcionog trilera. Klasika koji je proizvod svog vremena, ali i bezvre -

mensko istraživanje ljudskih odnosa i moralnih složenosti. Ovo je bilo moguće samo zato što je priča građena isključivo oko likova. U filmu nema pretjerano akcije; postoji scena na početku, finale i montaža u sredini, ali ako poredite ovo s onim što je standard za žanr, jasno je da je vrlo malo filma potrošeno na trčanje i puškaranje. Umjesto toga, temeljno upoznajemo neobičan tandem na koji je usredsređen film, Leona (Žan Reno) i Matildu (Natali Portman), dobijamo uvid u njihove živote prije i sad, njihov odnos, karaktere, razloge zašto su tu gdje jesu i zašto toliko znače jedno drugom.

Od samog početka saosjećamo sa likovima i, bez obzira na dobro pisanje, jasno je da je za ovo ipak najzaslužnija gluma. Natali Portman je tokom sad već dugogodišnje karijere briljirala na filmskom platnu više puta, ali je malo gdje dotakla visinu performansa koju je imala u prvoj (!) ulozi dvanaestogodišnje Matilde, gdje je linija između lika i glumice bila potpuno izbrisana.

Ples Džina Kelija Gari Oldman je nevjerovatno harizmatičan negativac kog je Beson sa velikim razlogom volio da provlači u filmovima i kome je polazilo za rukom nešto što ne ide svakom - da iz petnih žila navijamo protiv njega, ali da smo istovremeno oduševljeni njegovim glumačkim umijećem. Slična stvar je i sa Žan Renom; Reno je uspio da u ulogu unese takvu nevinost da je teško zamisliti bilo koga u istoj ulozi. Prvo što naučimo o liku Leona jeste da je ,,hitmen“ – da zarađuje ubijajući druge ljude, pa ipak, potrebno je svega desetak minuta filma da primijetite i njegovu ljudskost. Jedna scena u bioskopu i oduševljenje

Džinom Kelijem dok pleše na ekranu dovoljni su da shvati-

mo da je naš ,,čistač“ ubica mekog srca. Scena u kojoj Matilda na vratima preklinje Leona da je pusti unutra uvijek će vas, bez obzira na to koliko ste puta gledali film, natjerati da i vi poželite da viknete da joj otvori. Ulozi scene su vrlo jasni, Leon ima specifičnu egzistenciju koju može zauvijek da uništi ako pusti Matildu unutra, a ipak, zna da bi ako joj to ne dopusti to značilo da će ona umrijeti. Ljudskost je tu ono što prevlada i tog trena i počinje humanizacija profesio -

Gari Oldman zaslužio divljenje za rolu harizmatičnog negativca imdb.com

Četvrtak, 29. avgust 2024.

The

Professional“ prikazan prije tri decenije

srce plaćenog ubice

nalnog ubice Leona. I glavni razlog što je film u godinama koje su uslijedile kupio sve više i više simpatija.

Popularnosti filma, nažalost, obrnuto je proporcionalno poštovanju prema Liku Besonu koje smo postepeno gubili kako smo što saznavali o njegovom životu. Beson je započeo karijeru kao nezavisni režiser, ali se kad se napokon probio, u holivudskom maniru, zažmurilo na štošta. Između ostalog, i na činjenicu da je sa trideset dvije godine počeo da izlazi sa

petnaestogodišnjom francuskom glumicom Mejven koju je godinu kasnije i oženio nakon što je ostala trudna, a onda je 1997. godine ostavio zbog Mile Jovović koja je u tom trenutku imala dvadeset jednu.

Znajući to, činjenica da Matilda u filmu ima 12, onoliko koliko je Mejven imala kad su se upoznali, mnogo je jezivija nego kad gledate film bez tih informacija. I, tu dolazimo do vječite dileme - da li odvajati djelo od ličnosti, je li to uopšte

moguće i šta raditi s problemom dvostrukih aršina koji je u ovim situacijama nekako uvijek prisutan.

I lik i djelo

Vudija Alena nije bilo teško prekrižiti nakon što je oženio usvojenu ćerku, zato što je ljudima uvijek bio pomalo jeziv i antipatičan, ali ćete za Kevina Spejsija i dalje čuti komentare da bi mu valjalo progledati kroz prste jer ,,ipak je to jedna glumčina“. Muziku Majkla Džeksona možemo da sluša-

mo jer je previše dobra da to ne radimo, a i on nije tu da se brani, ali Čarlsa Mensona nikad nećete čuti na radiju jer je mesijanskog vođu kulta smrti primjereno slušati samo u privatnosti svoga doma. Problematiku je, svjesno ili ne, riješila Džej Kej Rouling kada je na mrežama podijelila kontroverzno mišljenje o transrodnim osobama. Veliko djelo, u nekom trenutku, postane veće i od samih autora. Tako jedan Hari Poter, čarobnjak s kojim su odrasle generacije i generacije klinaca ne može nestati niti biti manje voljen zbog nečega što je rekla ili uradila žena koja ga je napisala. Leon, profesionalni ubica koji je volio samo dvije stvari na ovom svijetu - svoju biljku i Matildu zbog koje je na kraju i žrtvovao život, nikada joj ne bi naudio. To je sve što nam je potrebno da prelomimo i odvojimo lik od djela u ovom slučaju. Da li se ovim voditi za svaku sličnu, narednu situaciju… Plašimo se da je nešto na šta nemamo odgovor i da se ova odluka kao i mnoge druge dodaje svakodnevnim mukama sa kojima moramo da se nosimo.

Matilda u jednoj od najupečatljivijih scena u filmu pita Leona ključno pitanje: „Je li život uvijek ovako težak ili samo dok si dijete?“. ,,Uvijek“. odgovori Leon. Ne možemo reći, da nam nijesu rekli šta nas čeka. Biljana MARTINIĆ

Nezaboravni tandem - Žan Reno i Natali Portman na početku karijere

kalendar ,,Stop Making Sense“, ploča sa nezaboravnog

Odijelo dostojno

Ovako su pjesmu ,,Girlfriend is Better“ opisivali i svu tu muziku: kao momenat u kom su Talking Heads konačno uspjeli da pomire bjelački pop i fank tamnoputih. Kad je Dejvid Bern snimio, kad je dočekao takve reakcije, znao je da je dostojan onog velikog odijela. Da je pravi baja u velikom biznisu. I da od toga može da nastane veliki štos

Sve je veće na pozornici. Sve što iznesemo, je veće na sceni. U tišini japanskog Noh teatra, na putovanju između dvije koncertne turneje, Dejvid Bern pobožno je ćutao – od te mimike, te razrasle groteske i ljepote. Onda se sjetio šta mu je prijatelj, modni dizajner Jirgen Lel rekao. ,,Sve je veće...“. Svake se godine, u januaru i na samom prazničnom kraju, u ,,Astor“ teatru u Melbunu, neki likovi u mnogo velikim odijelima okupe za ples. I svaki put tu bude projekcija filma ,,Stop Making Sense“ (1984) Džonatana Dema . To je je-

dina filmska publika, koja na ulazu dobije jasne instrukcije: preporučivo je da uz film đuskate i plešete. I da učestvujete zajedno u svemu tome. Kostimirani u odijela za neke veće, muzici dostojnije ljude, od ovih savremenih.

Japanski teatar Ima nešto u muzici, što tijelo razumije i reaguje prije glave. Dejvid Bern je to tako razumio, tog dana u Noh teatru prije više od 40 godine; dok je svaki pokret i šum nesrazmjernih kimona tu šaputao i plesao, nešto veće i bitnije i od samih glumaca. Nešto veće od života.

Svako ko je jednom slušao Talking Heads svjedočio je, koliko je ta muzika veća od Dejvida Berna i od svih njih na sceni i od svih nas ispred scene. U kojoj mjeri je Dejvidova pojava, tijelo, svaki pokret – u grču i magnovenju i nekom drhtaju i muci, da dostigne sfere onog ritma koji sebi zada, koji od sebe traži. Pa u tom podvigu –to tijelo postane i veće, dostigne srazmjere tog silnog duha i te muzike. U jednom velikom odijelu. I uz prve taktove ,,Girlfriend Is Better“ i samo u filmu ,,Stop Making Sense“. Tamo gdje je sve veće, na pozornici jednog koncertnog fil-

ma. i i sa Hon

A želio je samo, kao, da mu glava ispande manja. Tako je makar Dejvid govorio; ,,najlakši način da učinim da mi tijelo izgleda veće je da nabacim veće odijelo. A zašto, pa zato što je muzika tako ‘fizička’ i tijelo sve to bitno razumije i reaguje i prije glave“... Sve je stalo u četiri noći svirki u ,,Pentidžis teatru“, Holivud, L. A. Džonatan Dem bio je tad već žestoko proslavljen i poštovan režiser sa dramedijom ,,Melvin and Howard“ (1980), nagrađenom sa dva Oskara –pa još jednom dramedijom, Kurtom Raselom i Goldi - ,,Swing Shift“ (1984). I sve je jako brižljivo planirao sa Bernom i bendom Talking Heads: da se četiri koncertne noći, od 13. do 16. decembra, iskoriste za snimanje koncertnog filma. Da, recimo, jedna

noć tu bude samo za snimanje širokih kadrova iz daljine – kako bi se izbjegle smetnje drugih kamera na sceni. Mislio je da snimi još jedan šou u praznoj dvorani radi kvalitetnijeg zvuka; a bend to nikako nije dao. Talking Heads su bili jasni: njima je bitna energija a toga nema bez publike. Ta prokleta energija: i Dejvid Bern i svi ostali iz benda su potom govorili i još govore, da su te svirke za film ,,Stop Making Sense“ najlošije u njihovoj karijeri! Evo zašto: da bi dobio dobre snimke publike, Dem je zahtijevao da u dvorani bude više svjetla nego što je to normalno za bilo koji koncert. Pa je sve to ubilo vajb fanova ispred bine i odrazilo se, naravno, na gušt i damar samih muzičara. Ali nije da se osjeća na filmu... Počinje ovako: Dejvid, u sasvim normalnom, onako štreberskom, pripravničkom ili prosto neostvareničkom odijelu, izađe na scenu. Sa sobom ponese jedan kasetofon i kaže da će tu da pusti nešto što mu je podloga za pjesmu. I kao upali kasetofon, kaseta se zavrti (a to se, u suštini, oglašava ritam sa jednog ,,Roland TR808“... I počinje ,,Psycho Killer“. Sam on, razapet o svoju očuđenost i nedoraslost životu, na sceni. I neki bitovi poput pucnja, od kojih Bern već tu, na početku, ,,umire“ kao ŽanPol Belmondo u Godarovom ,,Do posljednjeg daha“...

Igra paradoksa

I ne brinite, tek je početak. U svakoj narednoj od pjesama, Bernu se na sceni pridružuje neko od muzičara. U pozadini se pojavljuju radnici koji razvlače kablove, kulise, pripremaju pojačala, pedale. Silna oprema se tu dotura ,,na točkiće“, a Dejvid pjeva, dok se na sceni rađaju i pojavljaju basistkinja Tina Vejmut na ,,Heaven“, pa bubnjar Kris Franc

Famozno odijelo motiv i na omotu albuma i na filmskom posteru

29. avgust 2024.

natčovjeka

na ,,Thank You for Sending Me an Angel“, pa gitarista i klavijaturista Džeri Herison na ,,Found a Job“... I sve to raste, ta muzika i ti ljudi, kroz te lude ritmove i neke paradokse od pjesama i hitove poput ,,Burning Down the House“ i ,,Once in a Lifetime“. I tek treba da se desi ,,Girlfriend is Better“ i Dejvid u onom velikom odijelu. Na početku ovog septembra su četiri decenije od uzleta jednog od ključnih, označiteljskih koncertnih albuma osamdesetih - ,,Stop Making Sense“. Suštinski, to je ista ona muzika sa Demovog filma, koji će festivalsku premijeru imati već krajem aprila 1984, a bioskopsku početkom oktobra... Na omotu ploče – isto ono razraslo, rasplesano odi-

jelo. Kao i na posteru filma. I u krajnjoj liniji – kolekcija najvećih Talking Heads hitova. Sa epicentrom na kraju A strane i blizu kraja filma, sa ,,Girlfriend is Better“.

Prije toga izašao je album ,,Speaking in Tongues“, u junu 1983 – i na njemu ta pjesma. Ovako su je opisivali, i svu tu muziku – kao momenat u kom su Talking Heads konačno uspjeli da pomire bjelački pop i fank tamnoputih. Kad je Dejvid Bern snimio takvu pjesmu, kad je dočekao da čuje takve reakcije – znao je da je dostojan onog velikog biznis odijela. Da je pravi baja u velikom biznisu. I da od toga može da nastane veliki štos. Pjesma ,,Girlfriend is Better“ je suštinski priča o tome šta život muzičara znači za jednu

zvijezdu. Tamo negdje, daleko od tog svijeta, je neka savršena cura koja možda čeka, a možda ne – a on na pozornici živi i proživljava neki život i neke noći koje su i uzbudljivije i veće i bitnije od svega toga van scene i van svirke... A možda i nijesu. I sve je tu varka, taman kao što nam se čini da je ono odijelo Dejvidu Bernu stvarno groteskno preveliko, dok ne krene pjesma; a onda, samim ritmom, plesom, on uspijeva da ga ispuni, da pokaže da ga je dostojan. I bude jedan ostvareniji, ponosniji, čovjek budućnosti, nadčovjek... Pa makar bilo to do kraja pjesme. I do kraja muzike.

Zato je i ta pjesma po kojoj se najviše pamti film ,,Stop Making Sense“ i sam film – po -

sveta Dejvida Berna onom, što za njega znači nastup, koncert, performans. Šta sve dobija i šta gubi sa tim. Kako pleše sa prolaznošću, kako od nje bježi, kako se prolaznosti plaši... I kako, na koncu, uspijeva da je namagarči; jer šta je taj snimak Dejvidovog plesa i nastupa u ,,Girlfriend is Better“ iz filma ,,Stop Making Sense“ – nego jedna karta za vječnost. Znamo to dobro nakon 40 godina.

Prejako svjetlo

Ali, eto, oni su iz benda ta četiri nastupa radi Demovog filma mrzjeli i smatrali najlošijim u karijeri; što mi ne znamo i ne možemo znati i u filmu se ne osjeti... A ona publika, mučena prejakim svjetlom u dvorani, vidi se na filmu samo u jednoj, posljednjoj pjesmi. Kad nakon obrade ,,Take Me to the River“ Al Grina nastupi smiraj u ,,Crosseyed and Painless“.

Demovi razlozi, zašto je to tako: prvo, zato što je u cijeloj toj postmoderni od nastupa, u kom je jedno odijelo čas veliko, a čas nije, a Dejvid čas nedorastao muzici, a čas je dostojan – režiseru bilo glupo i varka da slaže kadrove publike kao što to rade u drugim koncertnim filmovima. U kojima skoro nikad kadrovi fanova nijesu i oni koji zaista prate tu, konkretnu pjesmu. Drugi razlog, mnogo bitniji: više od svih koncertnih filmova, ,,Stop Making Sense“ je onaj koji slavi performans. I koji, u perfektnoj montaži, izuzetnoj igri svjetla i savršeno osmišljenim uglovima kadriranja, koji su opet mnogo više ,,bernovski“ i u skladu sa duhom benda Talking Heads nego ,,demovski“ – pružaju film na oltar slave jednog muzičkog, autorskog nastupa. Da oslika i urami taj put – na kom je samo pjesma dovoljna, da jedan stidljivi, očuđeni Dejvid Bern postane besmrtni. A jedno odijelo mnogo više od toga – simbol autorstva. I sve to mora i može muzika, na razmeđu popa i fanka, koncerta i mjuzikla – i šta više i šta manje tražiti od nje?

S. STAMENIĆ

Dejvid Bern u nastupu života na ,,Girlfriend is Better“ u filmu ,,Stop Making Sense“

Feliksov Grahovac v PODGORICARENJE

Možete

zamisliti kako su izgledali prvi ilustrovani časopisi na svijetu: svaka slika bila bi tu malo remek djelo, igra mašte i stvarnosti, realizma i romantike, egzorike i fantazije... Recimo, u lajpciškom ,,Illustrirte Zeitung“.

E, toj njemačkoj redakciji, jednoj od prvih u istoriji novinarstva koja je željela da radi magazin sa gomilom velikih ilustracija – Crna Gora bila je fascinacija. Još od Njegoševog doba!

Postojao je i sjajan razlog za to: Lajpcig, veliki grad umjetnosti i kulture, bio je tada jedno od

središta Kraljevine Saksonije. Tada jedne od najmoćnijih njemačkih država, koje će se tek nekoliko decenije kasnije ujediniti. A saksonski kralj Fridrih Drugi Avgust je u maju 1838. napravio evropsku senzaciju –odlukom da posjeti kontinentu tada malo poznato Cetinje i njenog markantnog vladara, pjesnika i vladiku... Za posjeta je ostavila decenijski odjek u Saksoniji; a ,,Illustrirte Zeitung“ počeo je da izlazi 1843. godine. Cijela je gomila fantastičnih crteža izašla u tom časopisu o Crnoj Gori. Uglavnom u doba knjaza Danila, pa periodu kada je kontinentom odjeknula velika pobjeda nad Osmanskim Carstvom na Grahovcu 1858... Na skoro svim tim ilustracijama, izvještajima i putopisima jedan je potpis: Feliks Kanic. Genijalna i karakterna ličnost, kojoj mnogo dugujemo.

Neki crteži Cetinjskog manastira, pa Biljarde, crnogorskih planina, pa budvanske tvrđave, sve to u tekstovima ,,Illustrirte Zeitung“ – vežu se još za period

1853. godine, nakon napada Omer-paše Latasa. Feliks, mađarski Jevrej, bogataško dijete iz Pešte koje se lagodnosti odreklo – tada je imao samo 23 godine. I već tada namjerio, da u jednom mnogo surovijem svijetu od njegovog, otkrije nešto važno za sebe. U mađarskim i austrijskim hronikama, ili u čuvenom izdanju ,,Jevrejske enciklopedije“ iz 1906. godine – taj Feliks se pominje kao etnolog, arheolog, putopisac, reporter, slikar! Znamo da je umjetnost studirao na Bečkom univerzitetu sa samo 17 godina, od 1846. Pa to napustio, radi onih dugih putovanja i ekspedicija, uglavnom po Balkanu... I uvijek je birao krizna vremena i prostore: u Crnoj Gori ponovo je bio neposredno nakon Bitke na Grahovcu. I značajno uticao, da glas o njoj odjekne Evropom. Njegovo kapitalno djelo ,,Putne bilješke iz Crne Gore“ bavi se upravo tim periodom. I crtao je detaljno: scene bitke po opisima učesnika i nakon posjete njenom poprištu. Pa doček naših ratnika na Cetinju, pa ratnu skupštinu, dolazak jedne međunarodne komisije za utvrđivanje novih granica u Boku, neke pejzaže sa Skadarskog jezera, tvrđave u Boki... Posebno dragocjeni njegove su ilustracije prikaza svakodnevnog života na našim prostorima. Jednako bitno kako je opisivao život našeg ratnika – ili detaljno oslikavao susret sa

knjazom Danilom, dočeka u Biljardi, crnogorsku odjeću, običaje, svakodnevno ponašanje, ordenje...

I da, koliko je bitan, iz ugla umjetnosti, taj momenat objavljivanja jednog ilustrovanog magazina sa takvim izvještajima. Prema ilustracijama Feliksa Kanica potom su izrađivanje sjajne litografije, sada neprocjenjive vrijednosti... Među njima, recimo, i jedan knjažev portret – ali i detalji života ,,običnih“ Crnogoraca koji su Evropi u tom periodu, sredinom 19. vijeka, bili tako mnogo interesantni.

I da – od te mladalačke fascinacije, Feliks Kanic napravio je djelo koje je svjedočilo o istraživačkoj strasti koja se nije mogla ugasiti. Pune četiri decenije on je putovao, zapisivao, crtao – od Dalmacije, preko Crne Gore, Hercegovine i Srbije, sve do Bugarske! Negdje usput je postao i hrišćanin, a u zrelim godinama i prvi kustos Antropološkog muzeja u Beču. Sada, sa distancom od 150 i više vjekova, najpozvaniji među balkanskim istoričarima lako zaključuju: Feliks Kanic je prvi pouzdani etnograf Južnih Slovena. U tim crtežima i tim redovima lako je prepoznati i sada – mjeru, detaljnost, jedan pogled objektivnosti. Koje nam toliko sada fali, a koju je jedna mladost iz peštanske gospode imala ovdje i za nas, prije više od vijek i po.

Stojan STAMENIĆ

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

Kanicova ,,Crnogorska ratna skupština“ canupub.me

U potrazi za utočištem

V iše od petnaest aktivnih vojnih sukoba imamo sada na svijetu, pa ne treba da nas iznenađuje činjenica da je prema posljednjem is traživanju, upravo tema trenutnih i potencijalnih konflikata treća najčešća debata u nekoj društvenoj grupi ljudi, nezavisno od toga kojem godištu pripadaju.

Od višegodišnjeg rata između

Izraela i Palestine, rata u Jemenu, internih konflikata u Sudanu, Mijanmaru i Etiopiji, do rata u Ukrajini – pregršt je opcija koje nas mogu dovesti do potpunog mentalnog sloma. I dok razmišljamo kako bismo se mi ponašali u scenariju u kojem ti ljudi žive, umjetnici pronalaze načine da podsjete ali i upozore da većina nas ne

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Posjetioci izložbe ,,Sanctuary City“ brzo nakon ulaska u glavnu prostoriju ostali su bez teksta, kada su se susreli sa minijaturnim staklenim replikama nekih od najvažnijih istorijskih i savremenih zgrada na svijetu

ska u glavnu prostoriju ostali bez teksta, kada su se susreli sa minijaturnim staklenim replikama nekih od najvažnijih istorijskih i savremenih zgrada na svijetu. Instalacijom su umjetnici željeli da ukažu na osnovnu ljudsku potrebu za sigurnošću i zaklonom, u vremenu sve većih sukoba i društveno-ekonomske nejednakosti.

razumije i ne čini dovoljno da pronađe rješenje. Grupa mladih umjetnika je u južnoj londonskoj Serpentinskoj galeriji u Hajd parku ove sedmice pronašla jednostavan i ekspresivan način da definiše važnost ,,skloništa“ kao trenutno jednog od najvažnijih globalnih pojmova, kroz izložbu ,,Sanctuary City“. Posjetioci su tako vrlo brzo nakon ula-

Umjetnici su izabrali građevine u odnosu na njihovu društvenu ulogu i značaj za sve one kojima je bilo potrebno utočište nakon bijega od rata, gladi, prirodnih katastrofa i nasilja. Ali, isto tako i one građevine čija je uloga kroz istoriju bila krajnje diskutabilna. Posjetioci su tako imali prilike pogledati makete ,,Notr Dam“ katedrale u Parizu, ,,Amensty International“ zdanja u Londonu, sjedište UN u Njujorku i hotela ,,Des Mille Collines“ u Ruandi u kojem su se krile izbjeglice tokom genocida devedestih u toj zemlji.

Svjetleće građevine iz tamne sobe Serpentinske galerije brzo su u prethodnih nekoliko dana pronašle put do više hiljada postova na društvenim mrežama. U nadi, da će ovo podsjećanje na odgovornost, doći do onih koji donose ključne odluke. Tekst i foto: Leila

MURSELJEVIĆ

Marija

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Makete na izložbi jasno uputile na čovjekovu potrebu za utočištem

Iz tamne sobe Serpentinske galerije

Model pariske ,,Notr Dam“ katedrala