Issuu

IGRA POLITIKE SA ZAKONOM: Advokati turskog državljanina tvrde da je riječ o skandaloznoj odluci o izručenju, partije „ponosne“ na odluku Ministarstva pravde

Branioci

ČamgozaBinalijanajavili krivične prijave

Advokat Marko Radović kazao je da je ovo prvi put u istoriji da se poništava odluka i donosi druga u slučaju izručenja i najavio da će, osim insistiranja na odgovornosti, nakon što dobiju odluku, javnosti predočiti mnoge detalje vezane za slučaj Čamgoza

INTERVJU: Ministar odbrane u Vladi Crne Gore Dragan Krapović

Za danas najavljena sjednica Savjeta RTCG na kojoj će se razmatrati kandidature pristigle za izbor čelnika te medijske kuće

Monteput potpisao ugovor sa rmom iz Makedonije za idejni projekat saobraćajnice od Herceg Novog do Budve

Utvrdiće alternativne koridore brze ceste

Brojne partije i političari prisjetili se promjene vlasti 2020. godine

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović smatra da je „30. avgust bio prvi korak ka demokratskoj tranziciji vlasti, koja je nastavljena kroz podgoričke izbore i okončana 2023“, te dodao kako je zemlja danas „slobodnija, pravednija i bezbjednija“

Uvođenje akciza prijeti poslovanju kompanije Plantaže

INTERVJU: Ministar odbrane u Vladi Crne Gore Dragan Krapović

Generalu Lazareviću ispunjeni uslovi za prestanak službe

Crna Gora neće učestvovati u ratu u Ukrajini, ali će nastaviti da joj pruža podršku u koordinaciji sa Alijansom, našim saveznicima i partnerima.

Podsjećam i da su NATO zvaničnici, na čelu sa generalnim sekretarom, više puta istakli da Alijansa neće slati trupe u Ukrajinu, kaže Krapović

PODGORICA - Ministar odbrane Dragan Krapović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da ne vidi ništa sporno u odluci da na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost predloži razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, generala Lazarevića. Ministar je dodao da je predložio smjenu Lazarevića jer je ispunio uslove za prestanak službe u VCG, ali nije želio da otkrije ime kandidata koji bi ga mogao zamijeniti. - Svakako, o kome se radi, javnost će biti upoznata nakon ispoštovane procedure, odnosno kada se na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost usvoji moj prijedlog, u šta ne sumnjam da će se dogoditi uprkos pokušajima da se ovo pitanje iskoristi za dobijanje sitnih dnevno političkih poena - rekao je Krapović.

POBJEDA : Vaš prijedlog da bude razriješen načelnik Generalštaba nije prošao zbog protivljena predsjednika države Jakova Milatovića. Možete li nam reći zašto ste tražili smjenu generala Lazarevića?

KRAPOVIĆ: Moj prijedlog za razrješenje NGŠ potkrepljuje i činjenica da je trenutni načelnik Generalštaba VCG, brigadni general Zoran Lazarević, već ispunio uslove za prestanak službe u Vojsci koji su propisani članom 145 stav 1 tačka 15 Zakona o Vojsci Crne Gore, a u vezi sa članom 203 ovog zakona. On je te uslove ispunio i prije mog stupanja na dužnost ministra.

Iz tog razloga predložio sam njegovo razrješenje iako je nesporna činjenica da je bri-

Navedenim članom zakona u stavu 1 alineja 1 propisano je da „oficiru i oficiru po ugovoru, podoficiru i podoficiru po ugovoru služba u Vojsci traje do navršenih 35 godina staža

POBJEDA: Dnevni list Vijesti objavio je da ste predložili potpukovnika Vuksanovića za kandidata za novog načelnika Generalštaba VCG.

KRAPOVIĆ: Što se tiče va-

gadni general Lazarević, shodno odobrenju tadašnjeg rukovodioca radom Ministarstva odbrane Filipa Adžića, i dalje u službi u Vojsci, a nakon sticanja uslova za prestanak službe propisanih Zakonom o Vojsci Crne Gore kojima je propisano da sistema odbrane u cjelini.

zamolio da do kraja is-

na propisano da licu iz stava 1

na staža osiguranja i navršenih 55 godina života.

može, na prijedlog načelnika

janja službe u Vojsci, a

boljšanja efikasnosti ra-

ji ima sve uslove da preuzme komandovanje Vojskom i da svoj maksimalni doprinos u nastavku izvršenja obaveza, ali i poboljšanju uslova rada. Svakako, o kome se radi, javnost će biti upoznata nakon ispoštovane procedure, odno-

Od početka svog mandata, kao jedan od glavnih prioriteta koje sam sebi kao ministar odbrane postavio upravo jeste i poboljšanje uslova rada zaposlenih u sistemu odbrane, sa posebnim akcentom na modernizaciju i što bolju efika-

prijedlog, u šta ne

snost naše vojske. Pored niza aktivnosti, kao što je intenzivan rad na unapređenju kapaciteta Mornarice, na red je

tanju. Želim samo da istaknem da se radi o profesionalnom, odgovornom i časnom čovjeku ko-

se ovo pitanje iskoristi za dobijanje sitnih dnevno političkih poena.

skog kadra, kao i popuna nedostajućeg. Tim povodom uskoro ćemo

Na crnoj listi Hrvatske nijesu bili oni koji su mrzjeli šah zbog šahovnice i oni koji su jurišali na Dubrovnik

POBJEDA: Nove vlasti, kako tvrdi opozicija, nikako da uspostave kvalitetne odnose sa Hrvatskom. Da li na loše odnose utiče i to što je predsjednik DCG Aleksa Bečić, koji je i prvi potpredsjednik Vlade, nepoželjna osoba u toj državi?

KRAPOVIĆ: Odgovor na ovo pitanje zahtijeva razumijevanje šireg političkog konteksta i principa koji vode našu državu. Crna Gora je suverena zemlja s demokratskim institucijama i vladavinom prava, gdje se odluke donose u interesu svih građana Crne Gore, u skladu sa našim pravnim

poretkom i voljom građana Crne Gore. Politička odluka Hrvatske da stavi određene crnogorske zvaničnike na listu nepoželjnih, uključujući i prvog potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića, odražava stavove druge suverene države i ne pada mi na pamet da se u odluke drugih država na bilo koji način miješam. Ovdje je važno naglasiti da se na toj listi našao neko ko nikada nije narušio odnose s bilo kojom zemljom, i koji je dobio brojna priznanja od strane evropskih zvaničnika kao državnik koji je uvijek i na svakom mjestu isticao i promovisao demokratske

vrijednosti dostojne Evropske unije. Takođe, na toj listi nijesu se našli ni oni koji su mrzjeli šah zbog šahovnice, ni oni koji su jurišali na Dubrovnik, kao ni predstavnici stranaka koje su glasale za Rezoluciju o Jasenovcu. Ovakva selektivna priroda odluke ukazuje na dublje političke motive. Naša je odgovornost da čuvamo dostojanstvo Crne Gore, obraz crnogorskih zvaničnika i svih građana, te da nastavimo raditi na jačanju dobrosusjedskih odnosa zasnovanih na međusobnom poštovanju, uz očuvanje demokratskih vrijednosti i integriteta naše zemlje. U

EU idemo uzdignute glave, a ne kao otirač bilo koga i bilo koje zemlje.

POBJEDA: Sa Hrvatskom imamo i spornih pitanja poput broda ,,Jadran“, Rezolucije o Jasenovcu… Na koji način odnose sa prvim susjedom iz EU podići na viši nivo?

KRAPOVIĆ: Odnos između Crne Gore i Hrvatske je od izuzetne važnosti za obje zemlje, a svjesni smo da postoje određena pitanja koja su izazvala nesuglasice, poput broda ,,Jadran“ i Rezolucije o Jasenovcu. Ne želim se ponavljati, ali moj stav o brodu ,,Jadran“ je poznat i nepromjenljiv i u

njom kreće vrlo brzo, već na samom početku septembra, a javnost će o tome biti vrlo brzo informisana.

POBJEDA: Ministarstvo odbrane Crne Gore od-

će sagraditi francusko brodogradilište

žu da je riječ o dobrom poslu za Cr: Dosadašnji priorite-

rili su fokus sa razvoja Mornarice u

skladu je sa istorijskim, pravnim i kulturnim činjenicama. Brod je crnogorski. Naša je obaveza da kao odgovorna država težimo rješavanju svih pitanja kroz otvoreni dijalog i saradnju. Prvi korak ka poboljšanju odnosa je postizanje međusobnog razumijevanja i poštovanja. Potrebno je da kroz direktne razgovore i diplomatske kanale objasnimo naše stavove i čujemo njihove. Smatram da su stabilnost i dobri odnosi na Balkanu od ključnog značaja, ne samo za naše dvije zemlje, već i za cijeli region. U tom duhu naš cilj je da izgradimo odnose na osnovu međusobnog povjerenja i poštovanja, te da zajedno radimo na pitanjima koja nas spajaju, umjesto onih koja nas dijele.

prethodnim godinama. Predmetnom nabavkom patrolnih brodova se postiže potrebno povećanje sposobnosti Mornarice, kako bi se efikasno realizovale obaveze u dodijeljenim misijama i zadacima u uslovima savremenih bezbjednosnih izazova. Nabavkom novih patrolnih brodova, uvođenjem u operativnu upotrebu čamaca za brzo reagovanje, modernizacijom obalskih osmatračkih stanica, te uspostavljanjem razmjene klasifikovanih podataka sa saveznicima kroz Mornarički operativni centar (MOC) u novoj zgradi komande čija je izgradnja u toku, Mornarica VCG će dobiti novu sposobnost o svjesnosti i prisutnosti na moru i na taj način će biti u mogućnosti da zaštiti nacionalne interese Crne Gore na moru. Pored nacionalnih zadataka, u potpunosti bi se ispunile i preuzete NATO obaveze u pogledu ispunjenja kvantitativnih i kvalitativnih ciljeva sposobnosti, a koji su direktno uslovljeni posjedovanjem patrolnih brodova predviđenih karakteristika. Pored kontrole crnogorskog akvatorijuma, to bi podrazumijevalo i učešće u međunarodnim misijama i operacijama u širem akvatoriju Jadrana i centralnog Mediterana u složenim meteorološkim i drugim uslovima.

POBJEDA : Ima mišljenja poput bivšeg načelnika GŠVCG da taj posao nije dobar za Crnu Goru odnosno da se nije išlo preko tendera, tj. preko bilateralnog sporazuma sa francuskom kompanijom…

KRAPOVIĆ: Imajući u vidu značaj i kompleksnost nabavke patrolnih brodova, jer je neophodno obezbijediti kvalitetne i efektivne modularne platforme, koje u dugoročnom periodu mogu zadovoljiti sve potrebe za budućom nadogradnjom u životnom ciklusu broda 30+ godina, sproveden je postupak nabavke putem međudržavnog sporazuma sa Republikom Francuskom, sve u skladu sa zakonskom procedurom.

Tržište vojne opreme je specifično i ograničeno, što otežava izbor dobavljača i povećava rizik od zavisnosti od malog broja ponuđača. U sektoru odbrane i bezbjednosti, pouzdanost dobavljača ima direktnu korelaciju sa bezbjednosnim rizicima. Nepouzdani dobavljač ne samo da može izazvati kašnjenja i prekoračenja troškova, već može ugroziti i nacional-

Brojne partije i političari prisjetili se promjene vlasti 2020. godine

ispunjeni svi

u VCG

nu bezbjednost zbog mogućnosti kompromitacije povjerljivih informacija ili isporuke nekvalitetne opreme. Ovo čini izbor dobavljača kritičnim zadatkom sa ozbiljnim posljedicama. Zbog navedenih izazova, zakonom je prepoznata potreba za drugačijim pristupom u nabavkama u sektoru odbrane i bezbjednosti. Sprovođenje nabavki u oblasti odbrane, bez raspisivanja međunarodnog tendera, a u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, dalo je više mogućnosti Ministarstvu odbrane da u direktnim pregovorima sa zainteresovanim kompanijama postigne najbolji odnos cijene i tehničkih karakteristika brodova. Naime, kompanije imaju standardne platforme brodova koje proizvode i koje se mogu prilagođavati potrebama kupca jedino u neposrednim pregovorima. U slučaju da je Ministarstvo odbrane raspisalo tender za nabavku brodova, bili bismo ograničeni uslovima tendera i dostavljenim ponudama, kako u dijelu koji se odnosi na cijenu, tako i u tehničkim karakteristikama brodova. Bilo koja naknada izmjena predstavljala bi kršenje uslova tendera i stvorila bi osnov za žalbene postupke koji bi proces nabavke brodova odložio na neodređeno vrijeme, što bi dovelo do uvećanja cijena i nemogućnosti sprovođenja ove nabavke u okviru sredstava predviđenih Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu. Takođe, nabavke ove vrste omogućavaju brzu reakciju na promjenljive bezbjednosne situacije, što je od ključnog značaja u današnjem svijetu. Bitno je istaći da Crna Gora na ovaj način ne samo da efikasno osigurava potrebnu vojnu opremu, već i jača svoju poziciju unutar međunarodnih saveza, istovremeno smanjujući bezbjednosne rizike povezane sa nepouzdanim dobavljačima.

P OBJEDA: Crna Gora, po ocjenama saveznika, odgovorno pristupa članstvu u NATO, a budžet za odbranu po prvi put je preko dva odsto BDP-a. Da li je u planu kupovina još nekog naoružanja?

KRAP OVIĆ: Budžet za odbranu je prvi put prešao dva odsto BDP-a, što je donji prag definisan kao „NATO ravnomjerna podjela opterećenja“.

U s trukturu odbrambenih troškova ulaze personalni troškovi, operativni troškovi i troškovi za opremanje i mo-

dernizaciju u idealnom odnosu 50:30:20 odsto. Već sam kazao da naporno radimo na opremanju i modernizaciji vojske, stoga je ove godine oko 35 odsto odbrambenih troškova opredijeljeno za ovu namjenu.

Stoga nastavljamo sa već započetim projektima, među kojima su dalje opremanje vojske lako oklopnim borbenim vozilima sa integrisanim borbenim stanicama, minobacačima, protiv-oklopnim sistemima, zanavljanjem naoružanja malog i srednjeg kalibra, zaštitnom opremom i sl. Takođe pokrećemo nove projekte i dalje istražujemo tržišta. Namjera nam je da nastavimo sa realizacijom opremanja i modernizacije u skladu sa Dugoročnim planom razvoja odbrane 2019-2028, ali svjesni da se bezbjednosno okruženje znatno promijenilo, da je došlo do razvoja novih taktika, senzora, naoružanja i druge borbene i neborbene tehnike, u narednom periodu ćemo izvršiti reviziju strateških dokumenata te u skladu s njima nastaviti dalje opremanje i modernizaciju naše vojske u svim segmentima i domenima, shodno prioritetima i raspoloživim resursima. Naravno da ćemo o ovim koracima, kao i do sada, nastaviti blagovremeno da informišemo crnogorsku javnost poštujući sve propise.

POBJEDA: Kazali ste u intervjuu za beogradsku Politiku da Vojska Crne Gore neće učestvovati u ratu u Ukrajini. Ipak, najavljujete pojačano prisustvo na istočnom krilu u skladu sa novom transformacijom NATO. Što to konkretno znači?

KRAPOVIĆ: Upravo tako, Crna Gora neće učestvovati u ratu u Ukrajini, ali će nastaviti da joj pruža podršku u koordinaciji sa Alijansom, našim saveznicima i partnerima. Podsjećam i da su NATO zvaničnici, na čelu sa generalnim sekreta-

rom, više puta istakli da Alijansa neće slati trupe u Ukrajinu. Moram naglasiti da su aktivnosti NATO isključivo defanzivnog karaktera i da Savez kontinuirano radi na jačanju sopstvenog položaja odvraćanja i odbrane, posebno u kontekstu izmijenjene bezbjednosne arhitekture na evropskom tlu od 2022. godine. U tom smislu, nakon ruske agresije na Ukrajinu, saveznici su uspostavili četiri nove multinacionalne borbene grupe na istočnom krilu Alijanseu Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj, pored tada već postojećih u Estoniji, Litvaniji, Letoniji i Poljskoj. Kao što je javnost već upoznata, Crna Gora je uputila pripadnike Vojske Crne Gore u dvije multinacionalne borbene grupe, i to 2018. godine u Letoniju, a zatim 2023. godine u Bugarsku.

Dakle, raspoređivanje NATO snaga na istočnom krilu Alijanse, čiji je Crna Gora dio, znači da Savez radi na zaštiti svoje teritorije od direktnih prijetnji, te samim tim i građana zemalja članica. Ove snage šalju jasnu poruku da je Alijansa uvijek na oprezu, spremna i sposobna da odgovori na svaki izazov ili pokušaj ugrožavanja njenog integriteta. Shodno tome, kao konkretan izraz posvećenosti Crne Gore zadacima Alijanse, naše učešće će biti nastavljeno i u narednom periodu.

OBJEDA : Postoji trend u EU, nedavno i u regionu, uvođenja obaveznog vojnog roka. Da li ste i dalje protiv takvih rješenja?

KRAPOVIĆ: Uvođenje obaveznog vojnog roka nosi sa sobom izazove, kako za pojedince, tako i za društvo u cjelini. Dosta zemalja u okruženju, pa i saveznica u NATO-u razmatra ovo pitanje. Radi se o veoma kompleksnom pitanju koje iziskuje ozbiljnu analizu svih aspekata, uključujući potencijalne ekonomske troškove, uticaj na obrazovanje i zapošljavanje mladih, kao i etičke i moralne stavove građana.

Da bi se donijela konačna odluka biće neophodno sprovesti javne konsultacije, kako bi se čuo glas svih aktera, uključujući predstavnike mladih, stručnu javnost, nevladine organizacije i druge zainteresovane strane. Sa druge strane i Generalštab Vojske Crne Gore, kao ključna vojna institucija zadužena za sprovođenje ove politike, imao bi niz važnih obaveza i odgovornosti u pripremi svih relevantnih činjenica za donošenje konačne odluke na političkom nivou. Odluka o uvođenju obaveznog vojnog roka mora biti zasnovana na širokom konsenzusu i pažljivoj analizi svih potencijalnih posljedica. Do tada, Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Crne Gore i dalje će raditi na modernizaciji oružanih snaga i poboljšanju materijalnog statusa profesionalnih vojnika. Nenad ZEČEVIĆ

Knežević: Milatović i Abazović priznati, a ja nepriznati sin 30. avgusta

PODGORICA - Četvrta godišnjica izbora na kojima je dotadašnja vlast prvi put postala opozicija na državnom nivou, obilježena je juče panelom „30. avgust - četiri godine kasnije“, te izjavama brojnih političkih aktera.

- Mislim da je Crna Gora u demokratskom smislu počela da uči da hoda. Upravo ove stvari koje se dešavaju i sa kojima se suočavamo su proces učenjanavodi predsejednik države. Lider Građanskog pokreta Ura i nekadašnji premijer Dritan Abazović smatra da je pretposljednji dan avgusta najvažniji politički datum u Crnoj Gori, kada je „razbijen politički monopol“, a da do tada „nije postojao normalan život“.

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević kaže da su na panelu „trojica sinova 30. avgusta - dvojica priznatih i jedan nepriznati“, precizirajući da je on taj koji je drugačiji.

- Taj datum je donio novinu: oni koji nijesu učestvovali na izborima postali su ministri, a oni s najmanje glasova - premijeri - naveo je Knežević.

Podsjetio je kako je, nakon Zdravka Krivokapića, Crna Gora dobila vladu Dritana

Abazovića koja je najduže trajala u ostavci.

- Volio bih da budemo kao Italija, sve imamo za to: imamo mafiju, političare-mafiju, a i borimo se protiv kriminala – rekao je Knežević, i dodao kako se „ljudi više ne pritiskaju da moraju glasati ako žele da ostanu na svojim radnim mjestima“. On smatra da će osma godišnjica 30. avgusta biti obilježena ulaskom u EU. Komentarišući Kneževićeve izjave, Abazović je kolegu iz skupštine nazvao „ocem 30. avgusta“, čije je jedino dijete bio Krivokapić. Istakao je da je tehnička vlada radila besprekorno, a da je Temeljni ugovor potpisan „zato što je bio dio sporazuma“. Nekadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića smatra teretom za Demokratsku partiju socijalista.

- Mislim da su oni već srozani, a on će ih srozati dodatno. Rekao sam mu da ide u penziju, on nije htio, i Milatović ga je „rasturio“ u dva kruga – prisjetio se Abazović. Milatović navodi da je svaka vlada nakon 30. avgusta „sve manje ličila na ideje sa tih izbora“. No, Knežević smatra da bi „ono što su Milatović i Abazović re-

Vujović: Loše stvari postale su gore

Jedan od lidera Evropskog saveza i predsjednik Socijaldemokratske partije Ivan Vujović istakao je da su „promjene 30. avgusta 2020. godine loše stvari učinile gorim, a dobre urušile ili značajno oštetile“. - Brutalne zloupotrebe i usvajanje rigidnih anti-EU zakona uoči lokalnih izbora prava su slika tih promjena. Jednako kako su srušili onu vlast, građani sada treba da sruše i ovu, na čelu sa Mandićem - poručio je Vujović.

kli jedan o drugom, negdje bilo za zatvor“, ali da su oni danas u koaliciji za izbore u Podgorici. - Vi sada prestajete da budete predsjednik svih građana - bar Vas ja više tako ne doživljavam – kazao je Milatoviću. Predsjednik države, pak, smatra da nekoga u Crnoj Gori doživljavaju predsjednikom svih građana „samo onda kada misli kao oni“, te da u suprotnom to prestaje da bude.

- Trudim se da radim najbolje, ne zavisim ni od koga, pa čak ni od Beograda – zaključio je Milatović. Nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić pisao je o 30. avgustu na društvenoj mreži Iks. - Režim je pao. Desila se sloboda. Smjena 30-godišnjeg režima je bila pravi demokratski iskorak, a ne izdaja i rušenje koje su sproveli Abazović i Ura sa tzv. manjinskim strankama, ulazeći u savez sa DPS-om. Zato glas naroda mora biti snažniji i čujniji od glasa poslanika koje u stvarnosti biraju politički lideri – dodao je on. Na 30. avgust osvrnuo se i portparol Nove srpske demokratije Mirko Miličić, koji taj datum smatra kulminacijom tridesetogodišnje borbe za demokratsko, slobodno i društvo jednakih, te da je „tog dana osvojena sloboda u punom smislu te riječi, na kojoj danas gradimo bolju budućnost“.

Lider Demokrata Aleksa Bečić takođe je iznio svoje utiske. On je izrazio ponos „na godine i decenije teške gandijevske opozicione borbe i veliku žrtvu koja je dovela do pobjede“, te podsjetio da je bio jedan od prvih funkcionera novoizabrane vlasti. K. J.

Panel „30. avgust - četiri godine kasnije“

Skupština juče opet vanredno zasijedala

Inspekcije ponovo u okviru ministarstava

PODGORICA – Skupština je juče na vanrednoj sjednici ponovo usvojila izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru i više drugih zakona koji regulišu ovu oblast nakon što ih je predsjednik Jakov Milatović vratio na ponovno razmatranje. Time bi od 1. oktobra trebalo da prestane da postoji Uprava za inspekcijske poslove (UIP), a inspekcije će biti raspoređene po resornim ministarstvima.

U četvrtak je direktorica UIP-a Ana Vujošević kazala da su u ovoj godini postigli najbolje rezultate otkad ovaj organ postoji, dodajući da je Vladina odluka o ukidanju politička i ukazujući da se o sistemskom zakonu kao što je ovaj nije moglo odlučivati bez učešća stručne javnosti. Skupština je juče usvojila Prijedlog zakona o organizovanju tržišta u ribarstvu i akvakulturi, koji bi, prema riječima ministra poljoprivrede Vladimira

Jokovića trebalo da obezbijediti efikasnost funkcionisanja tržišta ribe i stvori uslove za označavanje proizvoda. Uticaće i na jačanje konkurentnosti proizvođača kroz formiranje organizacija uz adekvatnu kontrolu sprovođenja mjera uređenja tržišta. - Nepostojanje pravnog okvira u našem zakonodavstvu čini štetu profesionalnim ribarima i uzgajivačima, svim subjektima u sektoru ribarstva koji se bave preradom, distribucijom, prodajom ribe te potrošačima. Nepostojanje sistema za praćenje sledljivosti ribe onemogućava nadležne organe da na adekvatan način sprovode inspekciju i kontrolu - kazao je Joković.

Iako je na jučerašnjoj drugoj sjednici planirano razmatranje tehničkog rebalansa i seta zakona na osnovu kojih bi trebalo da bude implementiran program ,,Evropa sad 2“, dogovoreno je da se o ovim zakonima raspravlja u srijedu. M. Lk.

Iz EPCG poručeno da je elektroenergetska situacija stabilna U avgustu za uvoz struje

potrošeno 12,4 miliona eura

PODGORICA - Elektroe-

nergetska situacija u Crnoj

Gori je stabilna i pored činjenice da je proizvodnja struje iz domaćih izvora znatno manja u odnosu na potrošnju, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). - Visoke temperature doprinijele su da se, tokom avgusta, potroši oko 325 gigavat sati (GWh) električne energije, računajući i gubitke na mreži, odnosno 12 odsto više u odnosu na isti mjesec prošle godine - navodi se u saopštenju EPCG.

Oni su kazali da je najveća dnevna potrošnja zabilježena 13. avgusta, kada je iznosila 11,7 GWh.

Proizvodnja energetskih objekata EPCG u avgustu je elektroenergetskim bilansom projektovana na ukupno 205 GWh, dok je planirano da kupci struje u Crnoj Gori u istom periodu potroše 251 GWh. Iz EPCG su saopštili da će energetski objekti u njenom sastavu – termoelektrana (TE)

Pljevlja i hidroelektrana (HE) Piva u avgustu proizvesti oko 214 GWh.

- Smanjeni dotoci i redovni godišnji remont HE Perućice učinili su da najveći oslonac crnogorskog elektroenergetskog sistema tokom avgusta bude TE Pljevlja, koja je, uzimajući u obzir udio i dva vjetroparka - na Krnovu i Briskoj Gori, koji proizvode nezavisno od EPCG, proizvela čak 64 odsto ukupnih količina iz domaćih izvora - navodi se u saopštenju.

TE Pljevlja je proizvela 147

GWH struje, iako je elektroenergetskim bilansom njena proizvodnja bila projektovana na 135 GWh

TE Pljevlja je proizvela 147 GWH struje, iako je elektroenergetskim bilansom njena proizvodnja bila projektovana na 135 GWh. Podaci, takođe, ukazuju da je HE Piva bila gotovo na nivou projektovanih 70 GWh.

- Nedostajuće količine električne energije nadomješte-

PODGORICA - Crna Gora

je u prvih sedam mjeseci ove godine ostvarila suficit budžeta od 42 miliona eura, umjesto konzervativno planiranog deficita, što je 220,3 miliona eura bolje od plana, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

- Nastavlja se trend dobre naplate i pozitivnih fiskalnih kretanja, a došlo je do snažnog rasta prihoda budžeta u odnosu na plan i isti period prošle godine - navodi se u saopštenju Ministarstva.

Oni su dodali da su sedmomjesečni prihodi premašili plan za 6,5 odsto, te da je ostvaren suficit budžeta od 42 miliona eura ili 0,6 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

- Planiran je bio deficit od 178,3 miliona eura, što znači da je budžetski bilans bolji 220,3 miliona eura - rekli su iz Ministarstva i dodali da da su budžetski prihodi, izuzimajući one jednokratnog karaktera, porasli 237,2 miliona ili 18,2 odsto u odnosu na uporedni period.

Prihodi

Ukupni prihodi budžeta do kraja jula iznosili su 1,57 milijardi eura ili 22,3 odsto procijenjenog BDP-a.

- Kapitalni budžet je realizovan u iznosu od 78,6 miliona eura, što je pet odsto ukupne potrošnje, odnosno 84,3 odsto plana. To je 59,7 odsto više nego za sedam mjeseci prethodne godine - naveli su iz Ministarstva.

Oni su kazali da je za sedam mjeseci od poreza na dobit preduzeća prihodovano 197,6 miliona eura, 45,5 odsto više nego u uporednom periodu, a 35,6 odsto više nego što je planirano.

Evidentiran je snažan rast i po osnovu naplate poreza na dohodak građana, koji je iznosio 45,9 miliona, 19,9 odsto više od planiranog, a 45,8 odsto više nego u uporednom periodu.

- Doprinosi su iznosili 321 milion eura, što je 5,3 odsto više od plana, a 10,8 odsto više nego u uporednom periodu - navodi se u saopštenju.

Ostvaren od 42 miliona

Ministarstvo finansija

Planiran je bio deficit od 178,3 miliona eura, što znači da je budžetski bilans bolji 220,3 miliona eura, naveli su iz Ministarstva finansija i dodali da su budžetski prihodi, izuzimajući one jednokratnog karaktera, porasli 237,2 miliona ili 18,2 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine

(PDV), čime se osigurava stabilnost poslovnog ambijenta i utiče na ukidanje biznis barijera u privredi.

- Tako je na kraju jula po osnovu PDV-a prihodovano 655,4 mililiona eura ili 2,1 odsto više od plana, a 15,3 odsto više nego u uporednom periodu. Povraćaj PDV-a je iznosio 60,9 miliona, što je 10,6 odsto više nego u uporednom periodu - rekli su iz Ministarstva.

Zabilježen je rast i u kategoriji ostali prihodi i to 8,5 odsto u odnosu na plan.

ne su iz uvoza. Na taj način je obezbijeđeno 126 GWh, za šta je izdvojeno 12,4 miliona eura. Međutim, iako je tokom avgusta potrošeno 30 GWh električne energije više u odnosu na isti period prošle godine, zahvaljujući nižoj jediničnoj cijeni i efektima koje su uspjeli da postignu zaposleni u Direkciji za upravljanje energijom, trošak uvoza 2,2 miliona je manji u odnosu na uporedni period - navodi se u saopštenju EPCG. Iz te kompanije su kazali da su već ugovorili nabavku nedostajućih količina energije za septembar, što će, uz tradicionalno dobru pogonsku spremnost i pouzdanost proizvodnih objekata, doprinijeti elektroenergetskoj stabilnosti i urednom snabdijevanju potrošača u Crnoj Gori i tokom trećeg kvartala. S. P.

Iz Ministarstva su saopštili da je kontinuiranim aktivnostima

Poreske uprave (PU) značajno ubrzana dinamika povraćaja poreza na dodatu vrijednost

Oni su dodali da je zabilježen i značajan rast prihoda od akciza, koji su na kraju jula iznosili 195,1 milion eura, 13,7 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, a 0,5 odsto više nego što je planirano.

- Snažan rast prihoda budžeta zabilježen je i tokom jula, pa iznose 260 miliona eura ili 25 odsto više nego u uporednom periodu, odnosno 8,4 odsto više od plana. Dakle, u julu je ostvaren suficit budžeta od 11,5 miliona, a bio je projektovan deficit od 24,9 miliona eura - kazali su iz Ministarstva. Oni su dodali da tokom jula gotovo sve kategorije prihoda budžeta bilježe rast u odnosu na plan i na uporedni period. Akcize su na gotovo istom nivou kao u julu prošle godine, dok je u odnosu na plan

Rezultati poreske inspekcije od početka maja

Izrekli 2,06 miliona eura

PODGORICA - Poreski inspektori su od početka maja do nedjelje obavili 3.080 provjera regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili 450 nepravilnosti, na osnovu kojih su izdali 614 prekršajnih naloga i izrekli novčane kazne od ukupno 2,06 miliona eura.

Iz Poreske uprave (PU) su saopštili da zaduženje po osno-

vu izrečenih novčanih kazni iznosi 1,19 miliona eura od čega je naplaćeno 962.710 ili 81 odsto.

Naplata se, kako su objasnili, odnosi na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i u roku od osam dana platili izrečene kazne umanjene za trećinu prema Zakonu o prekršajima.

Iz PU su naveli da je, u skladu sa ovlašćenjima iz Zako-

na o poreskoj administraciji, u izvještajnom periodu privremeno zabranjeno obavljanje djelatnosti 29 poreskih obveznika.

- Rezultati pokazuju da je sa manjim brojem kontrola utvrđeno više nepravilnosti. Razlog je što se poreski inspektori analizom rizika posebno pripremaju za ciljane kontrole obveznika kod kojih su tokom prošle godine utvrđeni prekr-

Sa jučerašnje sjednice

Termoelektrana Pljevlja

suficit miliona eura

zabilježeno odstupanje od 8,1 odsto.

- Za sedam mjeseci je ostvarena niža realizacija izdataka u odnosu na planirane, 7,6 odstorekli su iz Ministarstva i naveli da država sve pristigle obaveze realizuje u realnom vremenu, te da trenutno nema obaveza koje su stigle na naplatu.

IzdacI

Prema podacima Ministarstva finansija u odnosu na isti period prethodne godine, izdaci su veći 17,9 odsto, a najveće odstupanje zabilježeno je kod izdvajanja za isplatu prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, dominantno usljed povećanja minimalne penzije, transfera institucijama i značajnije kod institucija javnog zdravlja, kao i rasta izdvajanja za bruto zarade, što je posljedica usvajanja granskih kolektivnih ugovora kojima su povećane zarade zaposlenih u javnom sektoru u prošloj godini - navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su kazali da je, ukoliko se posmatra struktura budžeta, tekući za sedam mje-

seci iznosio 1,45 milijardi eura, odnosno 95 odsto ukupne potrošnje.

- Izdaci u tekućem budžetu u ovom periodu iznose 595,9 miliona eura, što je 92,6 odsto plana, a niže ostvarenje je zabilježeno dominantno kod bruto zarada, rashoda za materijal i tekuće održavanje, kao i ostalih izdataka. Takođe, kamate bilježe niže izvršenje u odnosu na plan od 8,5 miliona eura, što je usklađeno sa dinamikom otplate duga - saopštili su iz Ministarstva.

Transferi za socijalnu zaštitu iznosili su 571,9 miliona eura, što je skoro 12 miliona eura niže od plana i odnosi se na prava iz oblasti socijalne zaštite i penzijskog i invalidskog osiguranja, koja se realizuju u skladu sa stvarnim obračunom koji je niži od inicijalno planiranog. - U julu izdaci iznose 248,4 miliona eura i manji su 6,1 odsto od plana, a odstupanje se dominantno odnosi na niže ostvarenje za rezerve 9,3 miliona i transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru od 3,4 miliona - kazali su iz Ministarstva.

Transferi za socijalnu zaštitu iznosili su 88,66 miliona eura, što je 2,69 miliona više od plana, a dominantno se odnose na izdatke po osnovu liječenje van sistema javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori kod Fonda za zdravstveno osiguranje. Kapitalni budžet u julu ostvaren je na nivou od 18,7 miliona eura, što predstavlja 91 odsto plana.

- Ministarstvo finansija nastojaće i da u ostatku godine, odgovornim upravljanjem i racionalnim izvršenjem državnog budžeta, nastavi pozitivne trendove i nadmaši sopstveni konzervativni plan prihoda, čuvajući stabilnost javnih finansija i obezbjeđujući neophodne fiskalne rezerve za predstojeću godinu - zaključuje se u saopštenju. S. POPOVIĆ

Uvođenje akciza prijeti poslovanju kompanije Plantaže

PODGORICA – Ukoliko

Skupština usvoji izmjene Zakona o akcizama kojima Vlada predlaže da se na „mirna vina“ uvede akciza od 25 centi po litru, to će kompaniju Plantaže godišnje koštati oko milion eura, što će, kako su kazali Pobjedi, ugroziti njihovo poslovanje i konkurentnost na tržištu. Da je takav scenario izvjestan, kako su naveli, govori i podatak da je nakon uvođenja akcize na prirodne rakije, prodaja ovog proizvoda opala za čak 85 odsto.

Poslanici će naredne sedmice započeti raspravu oko više zakona u cilju realizacije programa ,,Evropa sad 2“, među kojima je i Zakon o akcizama, kojim bi trebalo da se obezbijede dodatni prihodi za budžet, kako bi se finansirao deficit Fonda PIO zbog smanjenja doprinosa na račun uvećanja minimalnih zarada na 600 i 800 eura. Ti zakoni predstavljeni su u Nacrtu fiskalne strategije, a i pored brojnih kritika, iz Vlade su jedino uvažili, i to djelimično, zahtjeve malih vinara, pa će u odnosu na Plantaže plaćati duplo nižu akcizu, odnosno 12,5 centi po litru.

VeĆe cIjene Plantaže godišnje proizvedu oko devet miliona litara vina i sa preko 2.000 hektara vinograda čine 90 odsto ukupnih vinogradarskih površina, dok preostalih 116 registrovanih vinarija ukupno godišnje proizvede oko 400.000 litara. Ukazujući na značaj ove kompanije za Crnu Goru, iz Plantaža navode da su zbog rasta troškova već planirali da povećaju cijene, ali da nijesu očekivali dodatno povećanje na račun akciza.

- Uvođenje akciza na mirna vina od 25 eura po hektolitru imaće negativan uticaj na poslovanje naše kompanije. Ova mjera će neminovno dovesti do povećanja cijena vina u maloprodaji, što će uticati na našu konkurentnost na tržištu i dovesti do pada prodaje. Procenat povećanja cijena zavisiće od zapremine boce, jer će svaka boca biti različito opte-

Cijena vina će se uvećati od 14 do 20 odsto

Uz već postojeću obavezu za akcize na rakiju koja ih godišnje košta oko pola miliona eura, još dodatni milion

Plantaže bi morale da obezbijede za ovaj namet. U zavisnosti od zapremine ambalaže, cijene će se uvećati od 14 do 20 odsto, a najveće povećanje osjetiće potrošači jeftinijih vina, kažu iz Plantaža

Plantaže godišnje proizvedu oko devet miliona litara vina

rećena iznosom akcize. Kompanija najviše prihoduje na domaćem tržištu, pa bi porast cijene od 30 centi po litru odnosno 20 centi za 0,75 l značajno uticao na povećanje cijena proizvoda niže cjenovne kategorije do pet eura. Preciznije, efekat obaveze plaćanja akcize na mirna vina bi bio veći od 25 centi po litru, jer akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a. Imajući to u vidu, uvođenje akcize na vino dovešće do uveća-

nja cijena za 14 do 20 odsto, u zavisnosti od zapremine ambalaže, što predstavlja značajno procentualno uvećanje – navode iz Plantaža dodajući da će najveće povećanje cijena osjetiti potrošači vina nižih cjenovnih kategorija.

RaSt tROškOVa

Vinska industrija se, kako kažu, posljednjih godina na globalnom nivou, srijeće sa rapidnim rastom troškova pro-

Najviše akcize u regionu za rakiju

Da je ovo već viđen scenario, kako ukazuju iz Plantaža, govori i efekat uvođenja akciza na prirodne rakije.

šaji ili za koje je poreski organ u saznanju da ne evidentiraju promet i ne izdaju račune korisnicima usluga - navodi se u saopštenju.

Cilj PU je, prema riječima njenih predstavnika, unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza, što podrazumijeva

prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima.

Iz PU su dodali da građani u velikoj mjeri mogu pomoći kreiranju pozitivnog ambijenta na tržištu Crne Gore i doprinijeti suzbijanju sive ekonomije prijavljivanjem nepravilnosti pozivom na broj telefona kol centra 19707 i platforme ,,Budi odgovoran“. R.e.

- Tada je u roku od svega nekoliko godina obim prodaje višestruko opao, a to je bio segment na kome

Julski podaci Monstata

su Plantaže temeljile svoju profitabilnost. Količinski, u posljednjih 20 godina, od uvođenja akcize, prodaja prirodnih rakija Plantaža je opala za čak 85 odsto. U poređenju sa zemljama okruženja kod nas je akciza najveća. Za rakiju 40 odsto

alkohola na 0,7 l akciza iznosi 1,20 eura, u Hrvatskoj 2,24 eura, dok je kod nas ta akciza 3,50 eura –kazali su iz Plantaža čija se vina sa pedesetak etiketa svih kategorija prodaju po cijenama od 1,31 euro do 125 eura.

izvodnje zbog inflacije, geopolitičke i klimatske situacije. Sve to dovodi do niže profitabilnosti ove grane poljoprivrede i smanjenja površina vinograda u svijetu, a ni u Crnoj Gori situacija nije bolja. - Konstantan rast troškova proizvodnje, dominantno, repromaterijala i energije, stvara pritisak na povećanje prodajnih cijena, pa bi dodatni trošak, na već rastuće troškove proizvodnje, uvećao otežavajuće faktore poslovanja, koji su prisutni na tržištu već nekoliko godina. To će, svakako, najviše uticati na Plantaže, kao nosioca kompletnog sektora u Crnoj Gori – ukazuju iz Plantaža. Uz već postojeću obavezu za akcize na rakiju koja ih godišnje košta oko pola miliona eura, još dodatni milion Plantaže bi morale da obezbijede za ovaj namet. Osim toga, dodatni teret bi im stvorilo i to što moraju imati instrumente obezbjeđenja plaćanja akciza na nivou prosječne vrijednosti jednodnevnih zaliha u prethodnoj godini. - Uvođenje obaveze za akcizu iziskuje višemilionske obaveze po ovom osnovu. Upravo su ovo i razlozi zbog čega zemlje koje su proizvođači vina uglavnom nemaju akcize na vino ili imaju simbolično niske akcize, jer se time stvara dodatni pritisak domaćim proizvođačima koji čine značajan dio ukupnog izvoza zemlje. Pad prodaje, posljedično, može dovesti i do nastajanja viškova proizvedenog vina u Crnoj Gori, što neminovno dovodi i do smanjenja zasada pod vinovom lozom i, na kraju, ne ide u prilog promovisanja Crne Gore kao vinske destinacije pred ulazak u EU – upozoravaju iz Plantaža.

M. LekOVIĆ

PODGORICA - Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u julu je, prema podacima Monstata, iznosila 851

euro i bila je 1,6 odsto veća u odnosu na jun. Prosječna neto zarada u julu je u odnosu na isti mjesec prošle

godine zabilježila rast od 6,8 odsto. Prosječna bruto zarada u julu je iznosila 1.067 eura. - Ako se ima u vidu da su potro-

šačke cijene u julu u odnosu na jun zabilježile rast od 0,4 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period porasle 1,2 odsto - navodi se u saopštenju Monstata. R. e.

Tokom prethodnih sedam dana registrovana dva nova slučaja obolijevanja od malih boginja

Manifestacija oboljenja

Broj inficiranih morbilima

popeo se na 21

U IJZ upozoravaju da će početkom nove školske godine rizik od daljeg širenja morbila dodatno porasti

PODGORICA - Dva nova slučaja obolijevanja od morbila zabilježena su tokom prethodne sedmice, čime je broj ukupno registrovanih slučajeva u Crnoj Gori, tokom posljednjih pet mjeseci, porastao na 21, saopšteno je iz IJZ.

-Jedan je registrovan u Rožajama a drugi u Budvi. Slučaj obolijevanja u Rožajama je importovan i epidemiološki povezan sa epidemijom morbila u Srbiji, dok je slučaj u Budvi epidemiološki povezan sa prethodno registrovanim slučajem iz te opštine. Oba novoregistrovana slučaja su nevakcinisane osobe, uzrasta mlađeg od šest godina – naveo je IJZ. Prema podacima te ustanove, od ukupnog broja registrovanih slučajeva, 20 je laboratorijski potvrđeno (na osnovu PCR testa i/ili serološkog testa - prisustva specifičnih antitijela na morbile), dok je jedan na osnovu epidemiološke povezanosti i tipične kliničke slike klasifikovan kao potvrđen slučaj. riZik

U IJZ upozoravaju da će početkom nove školske godine, rizik od daljeg širenja morbila dodatno porasti.

-IJZCG u kontinuitetu poziva roditelje da iskoriste redovne i dodatne termine za vakcinaciju, koje određeni domovi zdravlja organizuju vi-

kendom, te da vakcinišu djecu bez odlaganja, a da nevakcinisanu djecu ne šalju u kolektive (predškolske i školske ustanove, igraonice, rođendaonice, sportsko-rekreativne objekte, izlete, ekskurzije...) - navode u IJZ.

Podsjećaju da potvrda za pohađanje predškolskih ustanova koju izdaju domovi zdravlja sada sadrži informaciju o vakcinalnom statusu koja se automatski generiše iz sistema, kao i precizan savjet/preporuku roditeljima.

Ministarstvo zdravlja je prije nekoliko dana saopštilo da će razmotriti uvođenje mjera koje bi smanjile obim prava određene starosne grupe ukoliko se odziv na vakcinaciju protiv morbila ne poveća.

upoZorenje

U MZD su ukazali da je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisana obaveznost vakcinacije, kao i kaznene odredbe za neizvršavanje obaveza propisanih zakonom i da Ministarstvo čvrsto stoji iza politike obavezne vakcinacije.

PODGORICA – Predsjednik Savjeta RTCG-a Veselin Drljević sazvao je za danas sjednicu tog tijela koje bi trebalo da odlučuje ko će biti izabran za generalnog direktora Javnog servisa u punom mandatu, kao i o imenovanju ombudsmana RTCG.

To su dvije od ukupno sedam tačaka dnevnog reda sjednice čije su održavanje obilježile brojne primjedbe, krivične prijave i apeli dijela kandidata, nevladinih organizacija da ih nije pratila transparentnost. Ukazano je i da se sjednica održava u sjenci kršenja pravila i zakona, čemu je, kako je navedeno doprinijela i inercija pravosuđa, ali i inspekcijskih organa počev od 2021. godine i tadašnjeg izbora Borisa Ranića za čelnika RTCG-a. Pored Raonića, Komisija za pregled prijava podnesenih po osnovu javnog konkursa za izbor generalnog direktora RTCG-a utvrdila je da su kandidati za generalnog direktora RTCG-a su Časlav Vujotić, Snežana Burzan, Boris Raonić, Slaven Knezović, Andrijana Kadija, Žarko Božović, Sabrija Vulić, Vladimir Maraš i Srđan Čović. Generalni direktor RTCG-a bira se većinom glasova članova Savjeta na period od četiri godine.

Zakon ne poZnaje treći mandat

Na to je uoči današnje sjednice ukazalo sedmoro kandidata za generalnog direktora RTCG-a koji su pisali Savjetu Javnog servisa uz upozorenje da novi zakon ne dozvoljava treći izbor.

Za danas najavljena sjednica Savjeta RTCG na kojoj će kandidature pristigle za izbor čelnika te medijske kuće

Hoće li Raonić na čelo Javnog

Raonić, koji nakon biranja u dva mandata trenutno obavlja funkciju v. d. generalnog direktora, ponovo se prijavio na konkurs, uprkos činjenici da zakon ne dopušta da ista osoba više od dva puta pokriva tu poziciju. Na to je, uoči današnje sjednice, ukazalo sedmoro kandidata za generalnog direktora RTCG koji su pisali Savjetu Javnog servisa uz upozorenje da novi zakon ne dozvoljava treći izbor

neralnog direktora RTCG, a je dnom za v.d. U Zakonu o RTCG-a piše da mandat generalnog direktora traje četiri godine.

ostavku, a Savjet je odlučio da on bude v.d. do izbora novog generalnog direktora.

krivične prijave

- Ministarstvo zdravlja je u saradnji sa državnim institucijama i partnerima iz međunarodnog i nevladinog sektora kreiralo čitav niz pozitivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na roditelje kako bi se povećao odziv na vakcinaciju djece koji u ovom trenutku nije zadovoljavajući, posebno zbog okolnosti početka nove školske godine. Ukoliko te mjere u najskorijem periodu ne budu dale rezultate, Ministarstvo će biti primorano da razmotri uvođenje mjera koje bi smanjile obim prava određene starosne grupe – upozorili su oni u odgovorima za portal ETV. Kažu da sa Institutom za javno zdravlje i zdravstvenim ustanovama pripremaju aktivnosti kako bi zdravstveni sistem bio spreman za sve moguće scenarije u narednom periodu. r.d.

Smatraju da je sporno i njegovo radno iskustvo jer se, kako kažu, iz priloženih dokumenata lako uočava da je Raonić stekao VII1 stepen u aprilu 2018. godine, te da su Osnovni, Viši, Vrhovni sud i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) potvrdili da su njegova imenovanja bila nelegalna, tako da u najboljem slučaju ima tri godine i četiri mjeseca zakonitog radnog iskustva.

Boris Raonić je od 2021. godine dva puta izabran za ge-

PODGORICA - Izostaju sistemski napori i posvećenost da se sve prisilno nestale osobe tokom devedesetih godina prošlog vijeka pronađu i identifikuju, odnosno da se utvrde sve okolnosti i ishod njihovog nestanka, a porodicama omogući pravo da znaju sudbinu svojih najbližih.

To je poručio Damir Suljević iz Centra za građansko obr azovanje (CGO) povodom Međunarodnog dana

- Isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta - piše u tom zakonu.

Raonić je prvi put izabran 6. septembra 2021. godine, nakon čega su Nikola Marković i Srđan Čović podnijeli tužbe. Sudovi su odlučili da je nezakonito izabran. Savjet ga ponovo bira za direktora 2023. godine. Nakon tog reizbora, podnešene su tužbe sudovima, ali i krivična prijava o kojoj trenutno odlučuje ODT. Ove godine je Raonić podnio

Uporedo, četiri kandidata za generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore i dva zaposlena u Javnom servisu podnijeli su krivičnu prijavu protiv doskorašnjeg generalnog direktora Borisa Raonića i više članova Savjeta RTCG-a, koji mu, kako su naveli, „služe omogućavajući nelegalno uzurpiranje funkcija i privilegija“. Kako su naveli u saopštenju, prijavu su podnijeli Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici (ODT) za kriminalno udruživanje i zlou -

potrebu službene dužnosti. Podnosioci prijave su Srđan Čović, Tanja Šuković , Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Slaven Knezović i Žarko Božović.

U prijavi koja je podnešena ODT-u, kao nezakonit čin je naveden i izbor ombudsmana RTCG po, kako su istakli, ličnim preferencama predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića. Time ni izbor ombudsmana Javnog servisa nije prošao bez ostavki i neriješenih pitanja. čekajući Za štitnika Dva konkursa su već propala, prvi jer nijedan kandidat nije dobio potreban broj glaso-

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na nestale osobe CGO ukazao da izostaju sistemski napori i posvećenost Porodice

nestalih osoba – 30. avgusta. Iz CGO navode da i na ovu godišnjicu spisak nestalih, sa ukupno 51 imenom, ostaje nepromijenjen, uz nezvaničnu najavu da bi se jedan slučaj

mogao zatvoriti do kraja ove godine. Ukazuje se da najveći broj nestalih, prema podacima Vladine Komisije za nestale, datira iz 1999. godine - njih 35.

-Šest osoba nestalo je tokom 1993 . godine, četiri osobe tokom 1998. godine, a tri osobe tokom 1992. godine. Tokom 1995. godine nestale su dvije osobe, a jedna tokom 1991

Pitanje zakonitog izbora generalnog direktora tri godine opterećuje rad Javnog servisa

servisa?

Popović i Božović povukli kandidaturu za ombudsmana

Dosadašnja ombudsmanka RTCG Danijela Popović i kandidat za tu poziciju Žarko Božović uputili su dopis Savjetu Javnog servisa da povlače kandidaturu u korist Vesne Pejović, jedne od kandidatkinja. -Smatramo da koleginica Pejović, sa kojom dijelimo iste svjetonazor, svojim intelektualnim i profesionalnim kvalitetima, kao i velikim iskustvom koje ima u novinarstvu, zaslužuje posao zaštitnice prava slušalaca, gledalaca i čitalaca (portala) Radiotelevizije Crne Gore. U obrazloženju su naveli

va, a na ponovljeni se ponovo prijavio Todor Brajković, sportski novinar dnevnih novina Dan, koji je tom prilikom i izabran. Nakon njegovog izbora, kandidati za to mjesto su pisali svim relevantnim medijskim tijelima, stranim diplomatskim predstavništvima i on je podnio ostavku nakon nekoliko dana. Osim toga što je u pitanju novinar u štampanom mediju, problematizovane su i njegove lične veze sa predsjednikom Savjeta Veselinom Drljevićem, jer je riječ o generalnom sekretaru Udruženja sportskih novinara Crne Gore, čiji je predsjednik sam Drljević. Brajković je u ostavci naveo da zahvaljuje na ukazanom povjerenju, ali da ne želi da „iko od njih zbog mene i zbog mog izbora osjeća bilo koju vrstu neprijatnosti“. Istakao je da je važno da se Savjet

godine. Među nestalima, 44 osobe su muškog, a sedam ženskog pola, prosječne starosti od 47 godina. Najmlađa nestala osoba je Agron Beriša, koji je imao svega 17 godina, dok su najstarije nestale osobe Murat Hasić i Binak Joljaj, obojica starosti od 81 godine. Od 51 nestale osobe, 39 je nestalo na teritoriji Kosova, devet u Bosni i Hercegovini, a tri na prostoru Hrvatske – govore zvanični podaci. Iz CGO napominju da spisak nije konačan, iako je zvani-

Odbor za prosvjetu, nauku i kulturu podržao ponuđene Vladine izmjene zakona prema kojima se povećavaju pripravničke plate, stipendije i studentski krediti

PODGORICA – Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport podržao je predložene izmjene Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, koji je ponudila Vlada, a prema kojem pripravnička plata treba da bude 600 eura, umjesto dosadašnjih 450.

Odbor je usvojio i ponuđeno rješenje da se uvećaju studentski krediti i stipendije. Studentske stipendije su uvećane sa 225 na 300 eura, a krediti, koji su bili od 112 do 150 eura, na 161 do 214 eura.

Moraće neko da kontroliše

da je Pejović dugogodišnja novinarka-urednica u TVCG, autorka brojnih emisija, serijala i jedna od autorki i potpisnica novinarskog Kodeksa. Podsjećaju da je kao predsjednica Nezavisnog sindikata novinara bila jedna od inicijatorki osnivanja Novinarskog samoregulatornog tijela u okviru kojeg je četiri godine bila zadužena za praćenje i analize rada elektronskih medija, a podatke o tome jednom mjesečno iznosila na konferenciji za novinare na kojoj su akcentovani ključni primjeri kršenja etike i kodeksa.

RTCG zaštiti od neosnovanih napada.

Prema uslovima konkursa, traženo je da ombudsman RTCG ima deset godina iskustva u vizuelnim medijima, što on nema jer je godinama sportski novinar štampanih novina „Dan“. Takođe, problematičan je još jedan uslov, a to je da na to mjesto ne mogu biti imenovana lica koja su zaposlena ili radno angažovana, a imaju interesa u pravnim licima koja se bave audiovizuelnim medijskim uslugama i onlajn medijima, jer bi to moglo da dovede do konflikta interesa.

To Brajkovića nije spriječilo da se ponovo prijavi na konkurs, treći za tri mjeseca. Prijavili su se i dosadašnja ombudsmanka Danijela Popović, Milutin Stijepović, urednik TV 777 i dugogodišnji novinari RTCG Vesna Pejović i Žarko Božović. I.P. / J.M.

čan, a neka nestala lica nijesu uključena, iako su bili crnogorski državljani ili su njihove porodice kasnije svoju životnu sudbinu vezale za Crnu Goru. Tomislav Adžić i Halit Nurković nijesu na spisku nestalih lica za kojima traga Komisija u Crnoj Gori. -Od nadležnih ne očekuju sažaljenje, već pravdu, istinu i dostojanstvo za njihove najbliže, pri čemu i „samo saznanje da se aktivno traga za njihovim nestalim članom donosi neku utjehu“ – naveo je Damir Suljević iz CGO. R.D.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović je obrazlagala ponuđeni akt koji se tiče pripravničkih zarada, te je saopštila da planiraju da unaprijede ovaj program, jer su u praksi zapazili razne zloupotrebe. Niko od poslanika se nije javio da diskutuje na ovu temu. Podržali su ponuđeno rješenje većinom glasova.

Ministarka Jakšić-Stojanović podsjetila je da je prošle godine u program uključena 12. generacija polaznika. Iznijela je podatke da je 50.226 mladih ljudi učestvovalo u realizaciji programa, da je 2024. godine raspisano 15.300 mjesta, te da je učestvovalo 2.236 svršenih studenata. Kazala je da bilježe izuzetno interesovanje poslodavaca, -Preko 50 studneta koji su bili uključeni nastavili su angažman kod istog ili drugog poslodavca. Ovaj program zaista ima dobre strane koje u narednom periodu treba unapređivati – rekla je ona.

Pomenula je da planiraju u saradnji sa ministarstvima rada i socijalnog staranja i finansija i poslodavcima da definišu loše strane programa. -Treba da se uspostavi mehanizam kontrole. Uočili smo da postoje slučajevi zloupotrebe programa, da se nekada program ne realizuje kako je zamišljeno i definisano pravilnicima. Pripremamo drugačije mehanizme, da se stiču bolja znanja i kompetencije – kazala je ministarka prosvjete. Istakla je da je ranije ona bila mentor svršenim studentima na fakultetu i da je tu bilo izuzetnih ljudi.

Odbor je podržao i prijedlog Vlade gdje se u sklopu izmjena Zakona o visokom obrazovanju reguliše iznos stipendija i studentskih kredita. Ministarka Jakšić-Stojanović je objasnila da im je inicijativa bila da se mjesečne nadoknade ne vezuju za minimalnu zaradu, već da se svake godine utvrđuje iznos odlukom Vlade, a na prijedlog resornog Ministarstva, u zavisnosti od raspoloživih budžetskih sredstava. Razgovarali su, međutim, sa predstavnicima Studentkog parlamenta Univerziteta Crne Gore koji su dali sugestiju da se, ipak, u pomenutom aktu nađe minimalni iznos stipendija i kredita. Ministarka je rekla da su na strani studenata, te su se saglasili sa pri-

Anđela Jakšić-Stojanović

jedlogom i uputili amandman. Studentske stipendije su uvećali sa 225 na 300 eura, a krediti, koji su bili od 112 do 150 eura, sada će iznositi od 161 do 214 eura.

-Obezbjeđujemo sredstva za 450 stipendija i 3.400 kredita – rekla je ministarka. Povećanje iznosa za kredite i stipendije je 33 posto, na godišnjem nivou, što znači da se uvećava iznos za kredite sa četiri i po miliona na šest, a za stipendije sa million i 89.000 na milion i po. Jakšić Stojanović iznijela je podatak da su spremili uvećanja i za sufinansiranje školarine za master studije. Prema ponuđenom rješenju, taj iznost, za master studije uvećavaju sa 500 na 750 eura, a za doktorske, sa 1.000 na 1.500 eura.

Komora fizioterapeuta Crne Gore saopštila da im je sporna odluka Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja kojom je akreditovana privatna visoka medicinska škola u Kotoru

Nije bilo konsultacija sa strukom, izdata licenca za rad

PODGORICA – Komora fizioterapeuta Crne Gore kritikovala je odluku Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja kojom je akreditovana Visoka medicinska škola ICEPS u Kotoru, odnosno dva studijska programa među kojima je i program - primijenjena fizioterapija. Kažu da će tamo da se školuje kadar spornog kvaliteta. Komora fizioterapeuta ukazuje na to da u Komisiji za akreditaciju nije bilo eksperata sa Medicinskog fakulteta UCG i nije im jasno zašto niko nije konsultovan iz te struke. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazali su Pobjedi da u sklopu njihove nadležnosti nijesu akreditacije, već isključivo licenca za rad. - Komora fizioterapeuta ukazuje na to da u Komisiji za akreditaciju nije bilo eksperata sa Medicinskog fakul-

teta Univerziteta Crne Gore. Zbog toga bi trebalo da se obratite Agenciji u čijoj nadležnosti je postupak akreditacije kako bi pojasnili na koji način su birali akreditacioni tim. Nadležnosti Ministarstva nijesu akreditacije, već isključivo licence za rad – kazali su iz Ministarstva.

Licencu za rad, kako dodaju, ova privatna škola je dobila. Agenciji smo poslali pitanja i očekujemo odgovore na ovu temu.

Komora fizioterapeuta Crne Gore saopštila je da je strukovna organizacija koja ima obavezu da štiti interese fizioterapeuta kao zdravstvenih radnika, te se pitaju zbog če-

ga je donijeta odluka kada je u pitanju studijski programprimijenjena fizioterapija, s obzirom da u Crnoj Gori ne postoji deficit kadra u oblasti fizioterapije.

- Zbog čega, prije donošenja navedene odluke, nije konsultovan niko sa Univerziteta Crne Gore, preciznije sa Studijskog programa - primijenjena fizioterapija u Igalu, kao ni sa katedre za fizikalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Podgorici? Napominjemo da godinama unazad na Studijskom programu u Igalu se na redovne studije upisuje po 45 kandidata, bez naknadnog proširenja liste kako se ne bi pojavio veći broj kadra na Zavodu za zapošljavanje Crne Gore – saopštili su oni. Pitaju se i da li će novoakreditovana ustanova upisivati kadar koji nije zadovoljio uslove za upis na UCG, kao i kadar koji se nije, niti mogao prijaviti na UCG budući da nijesu za-

Poslanici se nijesu javljali da diskutuju ni o ovoj tački dnevnog reda. Prije dvije godine Skupština je podržala prijedlog da se pripravničke plate povećaju na 450 eura. I tada su poslanici diskutovali o brojnim zloupotrebama koje se pojavljuju u praksi, i pominjali su da je nužno da se unaprijedi program. Predlagali su da se koncipira novi program stručnog osposobljavanja, jer nije dobro da država ima nova izdvajanja. Stava su bili da poslodavci participiraju u ovom projektu sa makar 30 odsto, a ne samo država, kao što je sada slučaj. Pojedini poslanici smatrali su da bi tada bili motivisani poslodavci da pripravnike zaista osposobe za rad.

N. ĐURĐEVAC

dovoljavali potrebne norme o prethodno završenoj gimnaziji, odnosno srednjoj stručnoj školi zdravstvenog profila. - Zbog čega nije prethodno konsultovan niko od poslodavaca u Crnoj Gori prije donošenja odluke, ovdje prije svega mislimo na Institut „Dr Simo Milošević“ u Igalu, kao i KCCG? Da li je moguće da se odluke donose bez konsultovanja poslodavaca, a što je jedan od glavnih zadataka u okviru pristupnih pregovora CG za ulazak u EU – saopštili su oni. Osvrnuli su se na navode što se kao nastavne baze navode KBC Kotor, SB Risan, kao i SB „Dobrota“, u kojima je, sa izuzetkom bolnice ,,Vaso Ćuković“, fizikalna terapija na simboličnom nivou, kao i broj zaposlenih fizioterapeuta u pomenutim ustanovama. - I dok zaista nemamo ništa protiv davanja akreditacije za otvaranje Osnovnih primijenjenih studija - zdravstvena njega ICEPS u Kotoru, smatramo neophodnim da dobijemo adekvatne odgovore zbog čega je donesena ova odluka koja će imati nesagledive posljedice za fizioterapeutsku struku u maloj Crnoj Gori kako kvalitativno, tako i kvantitativno na ZZZCG – zaključili su u saopštenju. N. Đ.

VAŠINGTON – Demokratska kandidatkinja Kamala Haris vodi ispred republikanca Donalda Trampa sa 45 prema 41 odsto u anketi Rojtersa/Ipsosa, koja je pokazala da je aktuelna potpredsjednica SAD pokrenula novi entuzijazam među biračima i resetovala trku uoči izbora 5. novembra. Prednost od četiri postotna boda među registrovanim biračima je povećana jer je krajem jula imala prednost od jednog boda, takođe u anketi Rojtersa/Ipsosa.

Nova anketa - koja je sprovedena u osam dana zaključno sa srijedom i ima marginu greške od dva postotna boda - pokazala je da je Haris uspjela da dobije veću podršku među ženama i Hispanoamerikancima. Haris vodi ispred Trampa s

Haris povećala prednost nad Trampom

49 prema 36 odsto - ili 13 postotnih bodova - i među ženama glasačima i među biračima Hispanoamerikancima. U če-

tiri ankete Rojters/Ipsos provedene u julu Haris je imala devet bodova prednosti među ženama i šest bodova pred-

Srbiji i Vučiću se isplatilo balansiranje

BRISEL – Francuski predsjednik Emanuel Makron i njegov srpski kolega Aleksandar Vučić začepili su nakratko uši u četvrtak veče kako bi, ignorišući buku spoljašnjeg svijeta, potpisali niz sporazuma vrijednih više milijardi eura, piše briselski Politiko.

Važni dogovori postignuti su uprkos zabrinutostima u vezi sa činjenicom da Pariz prihvata Beograd, koji održava bliske odnose i sa Moskvom i Pekingom, ali i protestima velikih razmjera u Srbiji zbog najava otvaranja rudnika litijuma. Dvojica lidera potpisali su 11 bilateralnih sporazuma, uključujući unosan ugovor za 12 borbenih aviona francuske proizvodnje Rafale, prodaju kritičnih sirovih minerala kao što je litijum i razvoj civilnog nuklearnog programa zbog sve veće potrebe Srbije za energijom.

- Sporazum potpisan danas je istorijski važan – rekao je Makron i dodao:

- Vidim da se mnogi ljudi ljute zbog činjenice da Srbija ima odnose sa Rusijom i Kinom, ali poštujem suverenitet Srbije –rekao je Makron. mlaznjaka.

Ugovor za avione

Prema ugovoru potpisanom sa Dassault Aviation, Srbija će dobiti avione zajedno sa pratećim logističkim paketom i rezervnim djelovima u vrijednosti od 2,7 milijardi eura. - Ovo je veliki posao za nas. To će doprinijeti značajnom povećanju operativnih sposobnosti naše vojske – rekao je Vučić novinarima. Dodatne sporazume potpisali su predstavnici Électricité de Francea i Francuske razvojne agencije.

U međuvr emenu, Vučić je spremno dočekao pitanja francuskih novinara u vezi sa njegovim odnosima sa Pekingom i Moskvom.

- Neću da se izvinjavam zbog toga... Znam da bi Emanuel želio da uvedem sankcije Rusiji. Ali mi to nismo uradili i ne stidimo se svoje odluke, poručio je srpski lider.

Politiko podsjeća da je tokom decenije na vlasti, Vučić imao bliske odnose sa Moskvom, posebno sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je dva puta posjetio Beograd u posljednjih 10 godina.

Dodaje se i da Vučić ima bliske odnose sa kineskim predsjed-

nosti među Hispanoamerikancima.

IGRA POLITIKE SA ZAKONOM: Advokati skandaloznoj odluci o izručenju, partije

nikom Si Đinpingom, koji je bio u specijalnoj posjeti Srbiji u okviru svoje prve posjete Evropi poslije kovida-19. Kineski državni mediji nazvali su njihov bilateralni odnos „gvozdenim prijateljstvom“, kategorijom rezervisanom za zemlje koje Peking zaista cijeni.

Makronova posjeta takođe dolazi nakon velikih protesta protiv litijumskog projekta koji podržava EU u Srbiji. Kada su njemački kancelar Olaf Šolc , šef EU Zelenog dogovora Maroš Šefčovič i Vučić prošlog mjeseca potpisali sporazum kojim se formalizuje podrška EU rudniku, ključna poruka bila je da se ovim projektom Srbija približava evropskom bloku.

Ipak, potpisivanje je stavilo Vučića u tešku poziciju, reanimirajući masovni pokret protiv rudnika za koji demonstranti tvrde da će Srbe osuditi na ekonomsku eksploataciju i zagađenje životne sredine, a zapadne standarde ostaviti i dalje van domašaja.

Vučić je u odgovoru optužio demonstrante da planiraju njegovo svrgavanje – uz podršku Zapada.

Vlada, predvođena Vučićevim SNS-om, pokušala je da uguši rasprostranjeno nezadovoljstvo ciljajući na nezavisne novinske kuće u zemlji, i priznala je da je sastavljala „spiskove neprijatelja Srbije“, pa čak i postavljala anonimne političke pokrete kako bi se ojačala podrška rudniku, podsjeća Politiko.

Poseban Prijatelj

- Francuska vas voli kao što ste vi voljeli nju - kazao je Makron tokom svoje posljednje posjete glavnom gradu Srbije 2019. godine.

Tramp vodi među bijelim biračima i muškarcima, u oba slučaja sa sličnom prednošću kao i u julu, iako je njegovo vođstvo među biračima bez fakultetske diplome smanjeno na sedam bodova u najnovijem istraživanju, što je pad u odnosu na 14 bodova u julu.

Rezultati pokazuju kako se predsjednička trka u SAD promijenila tokom ljeta. Predsjednik Džo Bajden (81) odustao je od kampanje 21. jula nakon katastrofalne rasprave protiv Trampa, koja je izazvala pozive njegovih kolega demokrata da odustane od pokušaja ponovnog izbora. Od tada je Haris zadobila prednost protiv Trampa u nacionalnim anketama, ali i u nekim od kritičnih „swing“ država.

Ovoga puta, ofanziva šarma bila je još snažnija. Uoči dvodnevne posjete zemlji, Makron je srpskim dnevnim novinama poslao pismo od 1.400 riječi, još jednom lirično o snazi i vitalnosti veza koje Francuze i Srbe ujedinjuju. Dodaje i da je posjeta namijenjena ,,njegovanju i produbljivanju tako dragocjenog prijateljstva“.

- Posjeta je nesumnjivo od velikog značaja za Srbiju, kaže za Politiko spoljnopolitički analitičar Boško Jakšić Politiko podsjeća i kako je predsjednik Makron prihvatio da bude zaštitnik Srbije kao jedan od ključnih lidera Evropske unije... i često je podržavao Vučićevu politiku uprkos tome što je Vučić bio predmet kritika Evropske unije zbog svog autokratskog stila rukovođenja.

U svom pismu, ali i tokom njihovog zajedničkog obraćanja u četvrtak, Makron je preuzeo ulogu prijateljskog kritičara koji pokušava da nježno gurne Srbiju u pravom smjeru.

- Često se slažemo, ali i kada se ne slažemo, uvijek se poštujemo, rekao je Makron na konferenciji za novinare u Palati Srbije.

I to je, kako je kazao, osnova za prijateljstvo između dva naroda, koje je pokrenuto kroz rat i borbu za Evropu.

- Naši su se narodi uvijek držali zajedno, poručio je Makron.

On je podsjetio da Francuska i Srbija zaista imaju bliske odnose još od srednjeg vijeka, sa srpskim kraljevima koji su se vjenčavali sa francuskim plemstvom.

Makron je naveo da je danas preko 80 odsto francuskih investicija na Balkanu u Srbiji, dok preko 100 francuskih kompanija u Srbiji zapošljava oko 12.000 radnika.

Politiko napominje da je u cijeloj priči najvažnije to što je Srbija računala na Francusku da će je podržati kad god je drugi evropski narodi satjeraju u ćošak.

Priredio: b. Đ.

Branioci Čamgoza najavili krivične

PODGORICA – Branioci turskog državljanina Binalija Čamgoza, advokati Miloš Vuksanović i Marko Radović pokrenuće postupak pred nadležnim institucijama i podnijeti prijave zbog, kako su naveli, skandalozne odluke Ministarstva pravde da se poništi prethodna odluka ministra pravde, donese nova kojom je obezbijeđeno izručenje toj zemlji.

Čamgoz je u četvrtak veče, kako su to saopštili ministar pravde Bojan Božović i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović izručen Turskoj pod jakim mjerama bezbjednosti. Oni su saopštili da je ovaj bjegunac, koga je tražila Turska, bio prijetnja za našu državu, ali nijesu konkretno naveli što bi se dogodilo sa Crnom Gorom da je ostala na snazi odluka bivšeg ministra pravde Andreja Milovića

Radović je kazao da je ovo prvi put u istoriji da se poništava odluka i donosi druga u slučaju izručenja i najavio da će, osim insistiranja na odgovornosti, nakon što dobiju odluku, javnosti predoočiti mnoge detalje vezane za slučaj Čamgoza. - Binali Čamgoz se ne može vratiti, ali mi kao advokati imamo profesionalnu obavezu da ukažemo da je prekršen zakon - izričit je Radović, naglašavajući da je prekršen Zakon o međunarodno-pravnoj pomoći. Naveo je i da nemaju informaciju gdje je njihov branjenik, ali imaju bojazan da u Turskoj neće imati dobar tretman, jer su i ranije to isticali, što je i prethodni ministar pravde Andrej Milović potvrdio u obrazloženju odluke da odbije izručenje Čamgoza Turskoj. Na vanrednoj konferenciji u četvrtak veče saopštena je informacija suprotna onoj koja je navedena u saopštenju na-

Ostalo je nejasno da li je izvršen pritisak na crnogorske državne institucije ili je novoizabrani ministar odlučio da ,,preispita“ odluku njegovog prethodnika. U svakom slučaju, narednih dana biće poznato ko će odgovarati za slučaj Čamgoza

Politiko analizirao Makronovu posjetu Beogradu

Rezultati posljednjeg istraživanja

Marko Radović

Makron i Vučić juče u Beogradu

Advokati turskog državljanina tvrde da je riječ o partije „ponosne“ na odluku Ministarstva pravde

Čamgoza krivične prijave

Nema upravnog spora ni

ustavne žalbe protiv rješenja

ministra pravde

-Protiv rješenja ministra pravde ne može se pokrenuti upravni spor u smislu Zakona o upravnim sporovima. Isto tako, isključeno je i podnošenje ustavne žalbe u smislu člana 149 st. 1 tač.3 Ustava Crne Gore – navodi se u tački 10 Komentara zakona o međunarodno-pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.

U sljedećoj tački objašnjeno je da, ,,osim rješenja da se izdavanje dozvoli ili da se izdavanje ne dozvoli, ministar može donijeti rješenje da se izdavanje odloži (što pretpostavlja daje prethodno donijeto rješenje da se izdavanje dozvoli), zato što je kod domaćeg suda u toku postupak protiv stranca, čije se izdavanje traži, zbog drugih krivičnih djela, ili se stranac nalazi na izdržavanju kazne u Crnoj Gori“.

kon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost – da je Crna Gora ugrožena zbog neizručivanja Čamgoza. Takođe, saopšteno je da je skinut embargo ulaskom Čamgoza u avion kojim je otputovao za Istanbul. Ostalo je nejasno da li je izvršen pritisak na crnogorske državne institucije ili je novoizabrani ministar odlučio da ,,preispita“ odluku njegovog prethodnika. U svakom slučaju, narednih dana biće poznato ko će odgovarati za slučaj Čamgoza. Odluku da se Čamgoz izruči Turskoj ekspresno je u četvrtak veče pozdravio PES. Nekoliko minuta nakon završetka konferencije iz PES-a su poručili da je jasno da je ovom akcijom suzbijanja kriminala i ispunjavanja međunarodnih obaveza, Crna Gora eliminisala visokorizičnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost. - Nakon višegodišnjeg odu-

govlačenja i opstruisanja procesa, Binali Čamgoz, turski bjegunac, izručen je svojoj matičnoj državi. Po rješenju Ministarstva pravde, profesionalnom akcijom Uprave policije - sektora za kriminalistiku, specijalnih jedinica, granične policije, uz logistiku ANB-a sprovedeno je izručenje ovog međunarodno traženog lica. Za Čamgozom je raspisana potjernica zbog stvaranja kriminalne organizacije i pokušaja ubistva. Oni su naveli da je Čamgoz, osim optužbi za najteža krivična djela u Izmiru, Turskoj, javnosti poznat i po sumnji da je falsifikovao lična dokumenata tokom boravka u Crnoj Gori i uspostavio saradničku mrežu sa crnogorskim organizovanim kriminalnim grupama. - Prioritet rada 44. vlade i bezbjednosnog sektora mora biti ostvarivanje vladavine prava i slanje jasne poruke da krimi-

nalne strukture više nikada ne smiju imati institucionalnu podršku ili zaštitu. PES i Vlada će nastaviti sa misijom stvaranja funkcionalnog, slobodnog i sigurnog društva. Takvim pristupom, Crna Gora više nikada neće biti oaza za lica sa međunarodnih potjernica. Nakon ove partije, i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je na mreži Iks pozdravio ,,odgovornu odluku ministra pravde“ koja će, kako je ocijenio, doprinijeti jačanju vladavine prava u našoj zemlji i očuvanju dobrih bilateralnih odnosa sa Turskom. Na istoj mreži, sa istom porukom oglasio se i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić koji, kako je kazao, nema sumnje da smo izručenjem Čamgoza poslali jasnu poruku da je Crna Gora posvećena vladavini prava i očuvanju i jačanju bilateralnih odnosa sa Turskom.

Aleksa Bečić, zamjenik premijera i koordinator Biroa za oper ativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK), ocijenio je da izručenje Čamgoza još jednom potvrđuje odličnu saradnju i koordinaciju unutar bezbjednosnog sektora, kao i sa drugim nadležnim institucijama i međunarodnim partnerima. Iz Ure su poručili da je Spajićeva vlada priznala da je ugrozila unutrašnju i nacionalnu bezbjednost i da neko mora da odgovara za to.

- Spajićeva vlada je odbila početkom godine da Turskoj izruči Binali Čamgoza uprkos upozorenjima koja su mjesecima stizala od Abazovića i Adžića, ali i brojnih drugih

Porodica i prijatelji ubijenog policijskog inspektora obilježili 19 godina od zločina Šaranović

- Binali Čamgoz se ne može vratiti, ali mi kao advokati imamo profesionalnu obavezu da ukažemo da je prekršen zakon - izričit je Radović, naglašavajući da je prekršen Zakon o međunarodno-pravnoj pomoći

ljudi iz sektora bezbjednosti i nevladinog sektora. Time su ugrozili unutrašnju i nacionalnu bezbjednost Crne Gore jer je Čamgoz lice koje je optuženo za više teških krivičnih djela, među kojima su ubistva, otmice i iznude. Pored toga, Spajićeva vlada se oglušila o odluke sudova koji su cijenili da postoje svi uslovi da traženo lice bude izručeno Turskoj, saopštili su iz Građanskog pokreta Ura. Iz Ure su istakli da je naknadnom pameću Spajićeva vlada samo potvrdila sve ono što su Abazović i Adžić govorili, kao i to da se radi o visoko koruptivnom poslu koji je odrađen na štetu unutrašnje i nacionalne bezbjednosti Crne Gore, ali i narušavanja međudržavnih odnosa sa Turskom.

- Ovo je još jedan u nizu poteza koji predstavlja diletantizam ove vlade i do sad neviđeno urušavanje institucija za koje neko osim političke, mora snositi i krivičnu odgovornost - poručuju iz Ure. Oni su zaključili da je nakon svakodnevnih afera, bahatosti i neozbiljnosti, vlada Milojka Spajića pokrenula i rubriku ,,naknadna pamet“ kojom je konačno priznala da ne zna šta radi, niti kakve štetne odluke donosi.

Iz Albanske alijanse su naveli da je izručenjem Čamgoza Crna Gora pokazala povjerenje u pravosudni sistem Turske i poštovanje prema njenom zdravstvenom sistemu, s kojim godinama sarađujemo. Prije svega, pokazala je povjerenje u dobre odnose između dvije države.

- Uvjereni smo da su se Ministarstvo pravde i MUP striktno vodili zakonima i propisima o ekstradiciji stranih državljana, čime su dokazali funkcionisanje pravne države i pravedne države koja teži stabilnosti i razvoju u regionu i brzom uključivanju u EU - naveli su. Čamgoz je uhapšen 6. jula 2022. godine u Podgorici. Iz Uprave policije tada je saopšteno da je kod sebe imao falsifikovani pasoš u kom je upisano ime Mehmet Alibajhan Bivši ministar pravde je ranije pojasnio da se radi o licu za koje je vještak medicinske struke jasno upozorio što bi za njega značio bravak u turskom zatvoru.

- Taj predmet je za mene ad akta. On ne može biti izručen Turskoj jer sam već donio odluku i taj prijedlog je ad aktakazao je ranije Milović. A. RAIČKOVIĆ

PODGORICA - Porodica i prijatelji policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića zapalili su preksinoć u 00.50 sati svijeće ispred njegove kuće u podgoričkom naselju Tološi, gdje je prije 19 godina ubijen. Ni poslije skoro dvije decenije, ne zna se ko je naručio Šćekićevo ubistvo, a nema ni pravosnažne presude okrivljenima za ovaj zločin.

Na obilježavanje godišnjice ubistva Šćekića došli su i predsjednik Skupštine Andrija Mandić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Oni su poručili da je dužnost svih da se što skorije utvrdi ko je nalogodavac Šćekićevog ubistva. – Kroz ubistvo Šćekića se pokušala ubiti i ona Crna Gora koja je bila spremna položiti svoj život za pravdu, pravedno i dekriminalizovano društvo. Oni koji stoje iza ovog ubistva znali su da će udariti na ono što je bilo najsvetije u Crnoj Gori, a to su ljudi za koje vjerujemo da i dan-danas postoje u Crnoj Gori, koji su spremni dati svoje živote da bi zaštitili buduće generacije i pokoljenja. Moralna je i profesionalna dužnost svih nas da učinimo sve da Šćekićeva žrtva ne bude zaboravljena, ali i da izvršioci i nalogodavci budu otkriveni i privedeni pravdi –poručio je Šaranović. Mandić je poručio da sudski procesi moraju biti dovedeni do kraja i da se mora utvr-

diti ko je i zbog čega naredio ubistvo policijskog inspektora Šćekića. – Znamo da svaka mafija na vrhu svoje piramide ima i nalogodavca. Ono što je važno za Crnu Goru jeste da su i u tom teškom vremenu postojali ljudi u policiji i državi koji nijesu pristajali da budu sluge mafiji i organizovanom kriminalu. Neki od njih su glavama platili to nepristajanje da služe mafiji, kao što je to platio inspektor Slavoljub Šćekić – rekao je Mandić. Sestra ubijenog Šćekića, Slavica Šćekić podsjeća da pravda još nije zadovoljena. Slučaj će se ponovo naći pred Apelacionim sudom 30. septembra, a od oktobra će pred sudijama biti svake srijede. Inspektor Šćekić ubijen je 2005. godine, u noći između 29. i 30. avgusta. - Sudski postupak je pred Apelacionim sudom. Pod velikim sam stresom i u strahu da će optužene za ubistvo mog brata pustiti na slobodu. Moja poruka nadležnima je da povedu novi postupak i da se otkrije i procesuira osoba koja je naredila ubicama da ubiju mog brata - poručila je Šćekić. Optuženi za ubistvo Slavoljuba Šćekića su Saša Boreta, Ljubo Bigović, Ljubo Vujadinović, Milan Šćekić i Alan Kožar. Oni su u više navrata osuđivani na po 30 godina zatvora, ali su drugostepena vijeća obarala te presude. A. R.

U Osnovnom državnom tužilaštvu saslušani osumnjičeni za porodično nasilje

Zadržavanja zbog napada na partnerku, kćerku i suprugu

NIKŠIĆ - Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću odredilo je zadržavanje F. S. osumnjičenom za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici. Protiv M.R. tužilaštvo je podnijelo predlog za određivanje pritvora zbog osnovane sumnje da je izvršio dva krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

- Postoji osnovana sumnja da je M.R. dana 25. avgusta 2024. godine u Nikšiću, prekršio mjere zaštite od nasilja u porodici koje mu je izrekao sud i što je u avgustu 2024 godine, prijetnjom da će napasti

na život i tijelo supruge i kćerki, ugrozio njihovu sigurnost. Kako je saopšteno iz nikšićkog ODT-a, sumnja se da je F. S. 26. avgusta u Nikšiću, primjenom nasilja, povrijedio partnerku u intimnoj vezi.

- Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, nakon saslušanja, donio je rješenje o zadržavanju F. S. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, navodi se u saopštenju.

Dan ranije, nikšićko tužilaštvo donijelo je rješenje o zadržavanju za pet osoba zbog nasilja u porodici. A. R.

Binalija Čamgoza odvode na suđenje pod

Prijestonica usvojila zahtjev Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i Udruženja boraca NOR-a i antifašista

Heroji Bitke na Košćelama dobiće spomenik na Cetinju

CETINJE – Prijestonica je prihvatila zahtjeve Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja za podizanje spomenika u slavu Bitke na Košćelama koja se odigrala 15. jula 1941. godine, odnosno narodnim herojima borcima stradalim u ratu i revoluciji, žrtvama rata i svim učesnicima NOR-a 1941–1945. godine.

U obrazloženju se navodi da se na taj način, trajno čuvaju uspomene na ljudske ideale, odaje počast borcima za slobodu, njeguje kultura revolucionarne misli i potvrđenog herojstva u oslobodilačkim i antifašističkim težnjama naroda Crne Gore te sjećanja kao izraza nacionalnog ponosa.

PREDVEČERJE 13. JULA

Naglašava se da se time neizostavno podiže svijest o značaju Bitke na Košćelama za istorijski, državni, društveni i kulturni razvoj naše države, a posebno za Prijestonicu Cetinje. – Najviše okupacione vlasti u Cetinju - civilni guverner i komanda italijanskih okupacionih trupa za Crnu Goru - bile su iznenađene organizovanošću, širinom i zamahom ustaničkih akcija i efektima njihovih borbenih dejstava od 13. jula. Po obavljanju najhitnijih poslova neprijatelj je predveče, 13. jula, otpočeo izviđanje iz vazduha Rijeke Crnojevića i prostora Dobrska ploča - Košćele, tukući jakom artiljerijskom vatrom sa pravca Cetinja ovaj prostor i zaselak Donji Kraj u Ceklinu. Radi jačanja svojih vojnih snaga u gradu, naređeno je djelovima divizije „Mesina“, lociranim u Podgorici, da hitno upute bataljon kao pojačanje garnizonu u Cetinju. Neprijateljska komanda nije ni pomišljala da taj bataljon neće obaviti dobijeni zadatak. Neprijatelj je izvršio pokret iz Podgorice u pravcu Cetinja 12. jula oko 15 časova, u već poznatom štimungu fa-

Ljubav Cetinjana prema Crnoj Gori i njenoj slobodi je i u Drugom svjetskom ratu krvlju ispisala stranice istorije. Dovoljno je reći da je 49 boraca Cetinjskog sreza proglašeno narodnim herojima Jugoslavije maja 1975. godine, a Cetinje, kolijevka junaka, gradom-herojem – piše, pored ostalog, u obrazloženju programa za podizanje spomen-obilježja

šističke bahatosti i drskosti. Međutim, kod Carevog Laza ustanici iz sela Rvaša i Bobije napali su taj bataljon i presjekli mu kretanje prema Cetinju. Započela je borba koja je bez prestanka trajala tog dana i sjutradan sve do oko 23 časa. Do 20 časova neprijatelj je uspio da sa početnih položaja potisne naše odrede i svojim prednjim djelovima stigne do sela Rvaša, pretrpjevši pritom osjetne gubitke (oko 40 mrtvih i ranjenih). Zato je hitno naređen pokret još jednog bataljona iz Podgorice u pravcu Cetinja. Oko jedan sat, 15. jula 1941. godine, pojavila se dobro naoružana neprijateljska kolona, predvođena motociklima i kamionima, na prostoru Crkvice i Opočne glavice. Ustanici su bili raspoređeni u streljačkom lancu dugom oko 800 metara, koje je sakrivao polumrak vedre ljetne noći. Preko 50 automatskih oruđa i

stotine neprijateljskih pušaka istovremeno je stupilo u dejstvo. Oko 11 časova neprijatelj je priznao poraz, kod Crkvice, gdje se nalazio komandant ovog već unakaženog fašističkog bataljona, pojavila se bijela zastava. Time je označen i kraj borbe u Košćelama – piše u dokumentu.

U toj borbi, koja je trajala skoro deset časova, borci ustaničkih odreda iz Ljubotinja i Gornjeg Ceklina njih 48, koliko ih je bilo na njenom početku, pojačani u toku borbe sa oko 35 drugih odreda do nogu su potukli i prisilili na predaju ojačan bataljon moderno opremljene i do zuba naoružane italijanske fašističke vojske.

Gubici neprijatelja bili su katastrofalni.

– Na bojištu neprijatelj je pretpio ogromne gubitke - oko 80 mrtvih, 110 teško i oko 300 lakše ranjenih neprijateljskih vojnika i oficira. Od njih 800 više od polovine je bilo izbačeno iz stroja. Ustanici su zaplijenili oko 50 automatskih oruđa - teških mitraljeza „breda“ i puškomitraljeza, šest teških bacača, četiri pješadijska topa, oko 1.200 pušaka, preko 100 pištolja, velike količine municije, odjeće, obuće i druge opreme, kao i 48 kamiona i desetak motocikla. Na vozilima se nalazila hrana bataljona za nekoliko dana, nešto sanitetskog i hirurškog materijala i drugo. To

je bila velika pobjeda – navedeno je u obrazloženju.

U obrazloženju zahtjeva za podizanje drugog spomenika - narodnim herojima, borcima stradalim u ratu i revoluciji, žrtvama rata i svim učesnicima NOR-a 1941–1945. godine navodi se da je ,,ljubav Cetinjana prema Crnoj Gori i njenoj slobodi i u Drugom svjetskom ratu, krvlju ispisala stranice istorije“- 49 boraca Cetinjskog sreza proglašeno je narodnim herojima Jugoslavije maja 1975. godine, a Cetinje, kolijevka junaka, gradom-herojem.

Autori dokumenta, pored ostalog, podsjećaju da je nakon aprilskog sloma i kapitulacije Jugoslavije 1941. godine na Cetinju formiran dobrovoljački bataljon.

– U partiji na Cetinju je, uoči Trinaestojulskog ustanka, bilo 175 članova KPJ i više od 400 u SKOJ-u. Iskusni članovi partije, formirali su preko 50 gerilskih grupa u Cetinjskom srezu u jačini od 1.300 boraca. Kad je pukla prva ustanička puška, od 18.000 stanovnika Cetinja i okoline, preko 2.000 je ušlo u borbu protiv okupatora. U toku rata taj broj je narastao do 5.000 ljudi, od kojih su život za slobodu dala 1.414 stanovnika, žrtava rata bilo je 511, a njih 2.000 prošlo je strahote koncentracionih logora. U prvim danima ustanka cijeli srez je oslobođen, izuzev Cetinja i Njeguša. Fašisti su pretrpjeli ogromne gubitke u ljudstvu i oružju. U strahu od gerilskih napada, Italijani su Cetinje opasali bodljikavom žicom visine šest metara, alarmima, bunkerima, mitraljeskim gnijezdima, kulama – navedeno je u informaciji. U ustanku je oslobođeno Čevo, nakon što je uništena italijanska posada koja je bila smještena u ovom selu. Bor-

Kad je pukla prva ustanička puška, od 18.000 stanovnika

Cetinja i okoline, preko 2.000 je ušlo u borbu protiv okupatora. U toku rata taj broj je narastao do 5.000 ljudi, od kojih su život za slobodu dala 1.414 stanovnika, žrtava rata bilo je 511, a njih 2.000 prošlo je strahote koncentracionih logora

Mojkovac: Lokalna uprava će sufinansira uljepšavanje grada

Za uređenje fasada i krovova do 2.000 eura

MOJKOVAC – Opština je raspisala javni konkurs za sufinansiranje i obezbjeđenje otplate kredita za adaptaciju zajedničkih djelova stambenih zgrada za kolektivno stanovanje. Pravo učešća imaju organi upravljanja stambenim zgradama koji su obrazovani u skladu sa Zakonom o održavanju stambenih zgrada. Prihvatljive su investicije koje se odnose na adaptaciju krovova i fasada (popravka ili zamjena).

Opština odobrava sredstva po zahtjevu organa upravljanja stambenim zgradama. Sufinansiranje iznosi 20 odsto ukupne predračunske vrijednosti radova iskazanih u ponudi ovlašćenog izvođača radova, u zavisnosti od visine ponude ne više od 2.000 eura. Takođe, obezbjeđuje garanciju za otplatu kredita do šest godina. Konkurs je otvoren 30 dana. C.G.

BUDVA - Iz Sekretarijata za društvene djelatnosti pozvali su učenike koji imaju prebivalište ili boravište u Budvi, a koji pohađaju srednje škole u susjednim opštinama, da podnesu zahtjev za participaciju troškova u međugradskom saobraćaju u visini od 80 odsto od cijene đačke mjesečne karte, za vrijeme školske godine –10 mjeseci.

be protiv fašista su se nizale na Košćelama, Brajićima, Rijeci Crnojevića, Dobrskoj ploči, Čekanju, Pavlovoj strani, Lovćenu. Uspješnost otpora okupatoru, koji je imao preko 3.000 stradalih vojnika, punila je ustaničke redove novim borcima za slobodu.

REPRE sALiJE Okupatorska vojska odgovorila je teškim represalijama. Palili su kuće, pljačkali sela. Veliki broj ustanika zlostavljan je i ubijen, mnogi su poslati u logore u Albaniji. U namjeri da oslabe ustanak fašisti su hapsili muško stanovništvo od 16 do 60 godina. – Po okrutnosti tokom rata poznat bio je zatvor u Bogdanovom kraju. Cetinjani nijesu klonuli ni u trenucima kada su bili ispred streljačkog voda. Na pritisak kvislinga, četnika i nacionalista da stanovništvo priđe okupatoru, odgovorili su čuvenom rezolucijom stanovnici sela Bajica: …„po cijenu života naših, naših porodica i našeg imetka nećemo uzimati oružje i boriti se protiv ustanika“. Uslijedio je fašistički odgovorhapšenja i interniranja u logore Albanije i Italije. Ogromne žrtve partizana i stanovnika ovog kraja uticale su na to da se tokom cijelog rata u legendarni Lovćenski odred slijevaju rijeke dobrovoljaca. Početkom 1942. godine, uprkos zastrašivanju i zločinima okupatora, ovaj odred imao je 3.500 boraca. Slomom ustanka i povlačenjem partizana u Bosnu, veliki broj boraca ovog odreda proslavio se u najtežim borbama, posebno tokom presudne 1943. godine. Cetinje je u tim ratnim godinama disalo kao jedan, spremno na borbu za slobodu do kraja. Grad će 13. novembra 1944. godine nakon 16 dana žestokih borbi, konačno biti otrgnut iz ruku neprijatelja – navedeno je u obrazloženju. Sredstva za podizanje spomenika obezbijediće Prijestonica, a rok za podizanje/ izgradnju je jul 2025. godine. D.ŠAKOViĆ

Budva: Podrška učenicima putnicima

Opština plaća 80 odsto đačke karte

Postupak ostvarivanja participacije troškova đačkog prevoza pokreće se zahtjevom na obrascu koji se može preuzeti na sajtu Opštine Budva, na pisarnici Opštine i u Sekretarijatu za društvene djelatnosti

opštine (TQ plaza V sprat), Zahtjevi sa svom pratećom dokumentacijom predaju se na na pisarnici Opštine Budva. Dodatne informacije se mogu dobiti na broj 033/697697 i 033/696-697. C.G.

Spomen-ploča u Košćelama

HERCEG NOVI – Monteput je potpisao ugovor, sa kompanijom „Građevinski Institut Makedonija“ AD Skoplje, za izradu idejnog rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve, prelazak preko Bokokotorskog zaliva.

Vrijednost ugovora je 175.329 eura sa PDV-om, a rok za završetak posla je pet mjeseci. početak trase

– Cilj izrade idejnog rješenja je ispitivanje alternativnih koridora brze saobraćajnice i njenog povezivanja sa ostalim djelovima glavne putne mreže – kazali su iz Monteputa. Početak brze saobraćajnice je u zoni Debelog Brijega, zatim preko zaleđa Herceg Novog dolazi do Tivta ili Kotora, i vezuje se na dionicu čiji je koridor jedinstven od zone Bratešića ka Budvi. Prilikom izrade rješenja posebna pažnja mora biti posvećena očuvanju prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kako bi se očuvala njegova izuzetna univerzalna vrijednost u skladu sa svjetskom baštinom.

– Ta dokumentacija će poslužiti kao osnov za konačno opredjeljenje položaja ovog koridora u Prijedlogu Prostornog plana Crne Gore kao najvažnijeg strateškog planskog dokumenta kojim se određuju državni ciljevi, pravila i mjere prostornog razvoja, u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem države – pojašnjeno je iz Monteputa. Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2030. godine nema konačno rešenja brze ceste između primorskih gradova koja bi omogućila smanjenje gužvi. Most kod Veriga je jedna od potencijalnih opcija, ali su o njoj oprečna mišljenja. Dru-

Monteput potpisao ugovor sa firmom iz Makedonije koja će izraditi idejni projekat saobraćajnice od Herceg Novog do Budve

Utvrdiće alternativne koridore brze ceste

ga mogućnost je da se brza saobraćajnica od Tivta nastavi preko poluostrva Luštica, i da na hercegnovsku stranu pređe kod Kumbora.

stat U s 18 proJ ekata Vlada je, podsjećaju iz Monteputa, utvrdila pet razvojnih koridora: autoput Bar – Boljare, Jadransko-jonski auto-

Ti VAT: Akcija FK Arsenala u OŠ ,,Drago Milović“

Dvorište

TIVAT – Fudbalski klub Arsenal pokrenuo je ekološku akciju, u okviru koje su Osnovnoj školi ,,Drago Milović“ područna jedinica Donja Lastva poklonili pet sadnica maslina i četiri eko klupe.

Akciji su prisustvovali zaposleni u školi, svi fudbaleri prvog tima, šef stručnog štaba Radisav Dragićević i predsjednik kluba Dejan Kandić, koji je kazao da Arsenal poklanja veliku pažnju društveno odgovornom ponašanju i ekologiji.

– Akciju smo realizovali sa OŠ ,,Drago Milovič“ i Komunalnim preduzećem Tivat, a ovakvih akcija će biti još u budućnosti. Ovako pravimo dobar uvod u kom-

RTHN

SiMBOLiČNA AkCiJA: Kordić i Abdulahi

šijski derbi u subotu protiv Bokelja – rekao je Kandić. Simbolično prvu maslinu zasadili su napadači Šaleta Kordić i Abdulsamed Abdulahi I.r.

put, brza saobraćajnica duž crnogorskog primorja; brza saobraćajnica Bijelo Polje –Pljevlja – granica sa BIH; i brza saobraćajnica Podgorica –Nikšić – Žabljak – Pljevlja. Tih pet koridora razvijeno je kroz 18 dionica autoputeva i brzih saobraćajnica, koje predstavljaju zasebne građevinske i funkcionalne cjeline.

Za put Mateševo – Andrijevica (procijenjene vrijednosti 500 miliona eura) završeno je idejno rješenje i idejni projekat, u toku je tender za glavni projekat i izvođača radova. Za Smokovac – Tološi (150 miliona), Andrijevica –Crnča (470 miliona) i Crnča – Boljare (415 miliona) završena su idejna rješenja, tender

Saobraćajnica počinje u zoni

Debelog Brijega, zatim preko zaleđa Herceg Novog dolazi do Tivta ili Kotora, i vezuje se na dionicu čiji je koridor jedinstven od zone Bratešića ka Budvi. Nacrt

Prostornog plana

Crne Gore do 2030. godine nema konačno rješenje brze ceste

za idejni projekat biće raspisan u septembru ove, a za glavni projekat i izvođača radova 2026. godine.

U toku je revizija idejnog rješenja za put Tološi – Bar (procijenjena vrijednost projekta milijardu eura), raspisivanje tendera za idejni projekat najavljeno je za 2026. a tendera za glavni projekat i izvođača radova za 2027. godinu.

U toku je tender za izradu

Nikšić: Počele restrikcije u prigradskim naseljima

idejnog rješenja za put Bar –Ulcinj – granica Albanije (420 miliona). Iduće godine biće raspisna za idejni proijekat, a 2027. za glavni projekat i izvošača radova.

Završena su idejna rješenja i u toku je revizija za puteve Gradac-Grahovo (615 miliona) i Grahovo-granica BiH (225 miliona). Iduće godine biće raspisan tender za idejni projekat a 2027. za glavni projekat i izvođača radova.

Iz Monteputa navode da su u toku tenderi za idejno rješenje puteve Jaz – obilazncia Budva – autoput Bar – Boljare (400 miliona), Jaz – granica sa Hrvtaskom ( 1.075 milijardi), Andrijevica – granica sa RKS (480 miliona), Pljevlja – Crnča (900 miliona), Pljevlja – granica sa BiH (400 miliona), Podgorica – Nikšić (700 miliona), Smokovac – Tuzi (240 miliona). Za idejne projekte biće raspisani tenderi u novembru a za glavni projekat i izvođača radova od 2026. do 2029. godine. U novembru ove godine najavljeno je raspisivanje tendera za izradu idejnog rješenja za put Nikšić – Šavnik (495 miliona), Šavnik – Žabljak ( 310 miliona) i Žabljak – Pljevlja,Vrulja (535 miliona). Tokom 2026. biće raspisan tender za izradu idejnog projekta a 2029. godine za glavni projekat i izvođača radova. I.r. – C.G.

Česme suve svaki četvrti

NIKŠIĆ – Sve je manje vode na vidrovanskom izvorištu, pa su od juče na snazi restrikcije u vodosnabdijevanju, a suve česme, naizmjenično, svakog četvrtog dana, biće u nikšićkim prigradskim naseljima.

Iz preduzeća Vodovod podsjećaju na loše hidrološke prilike, da je sušno ljeto bilo, ali i da se voda neracionalno troši, te da su već prošle sedmice bili spremili plan isključenja. Od sedam do 19 časova bez vode su juče bila prigradska naselja Kočani, Poljica, Vitalac, Štedim, Crnodoli, Grebice, Mokra Njiva (osim bolnice Brezovik), Glibavac, Miločani, Zavrh. Danas vode neće biti u Dragovoj Luci, Ćemencima, Humcima, Oštrovcu, Rubežima i Dragovoljićima, a u nedjelju u Ozrinićima, Bršnu, Straševini, Gornjem Po -

Za naselja zahvaćena restrikcijama obezbijeđeno je vozilo sa cisternom koje doprema vodu za piće, a Nikšićani se mogu informisati na broj telefona 067 608 146

lju, Šipačnu, Orahu, Šumama i Lukovu. U četvrtoj grupi su Kličevo i Bogetići i oni će bez vode biti u ponedjeljak. Za naselja zahvaćena restrikcijama obezbijeđeno je vozilo sa cisternom koje doprema vodu za piće, a Nikšićani se mogu informisati na broj telefona 067 608 146. Iz Vodovoda apeluju da se racionalno troši voda, jer to je

jedini način da se bez još rigoroznijih restrikcija izađe iz ljeta. Još od sredine jula sve bunarske

su uključene, a restrikcije će biti na snazi do daljnjeg.

Mapa izgrađenih i planiranih autoputeva i brzih saobraćajnica

pumpe na Po -

kloncima

r.p.

VODE SVE MANJE: Izvorište Vidrovan

KIC ,,Budo Tomović“ za septembar pripremio bogat kulturni program

80-ih

Izložbe, predstave, filmovi i vikend alternativne kulture

PODGORICA – Raznovrsni kulturni sadržaji biće upriličeni tokom septembra u KIC-u „Budo Tomović“. Početak mjeseca obilježiće veče pod nazivom „Čarolija poezije i tradicionalne muzike“ koje književni program KIC-a organizuje u okviru međunarodne saradnje umjetnika i promocije hrvatske kulture. Gosti programa 4. septembra biće poznati pjesnik Ivan Herceg, world music diva Dunja Knebl i jedna od najcjenjenijih hrvatskih kantautorki mlađe generacije Nina Romić. Izložba „Foto-priča – Dom omladine osamdesetih“ o instituciji koja je kako tih 80ih godina tako i sada kao KIC „Budo Tomović“ bila centar i pokretač mnogih aktivnosti i kulturnih manifestacija biće otvorena 9. septembra. Retrospektivna izložba kroz foto-objektiv istaknutog dokumentariste Momira Matovića omogućiće publici da pogleda osvrt na jedno veoma značajno razdoblje. Koproducentski projekat KIC-a „Budo Tomović“ i Kraljevskog pozorišta Zetski dom, komad „Serdarski triton“, čiji tekst i režiju potpisuje Jovana Bojović biće izveden 19. septembra. Riječ je o predstavi koja postavlja pitanje kompromisa u umjetnosti, ali i kompromisa koje smo prinuđeni da pravimo u svakodnevnom životu.

Promocija stvaraoca iz svih oblasti djelovanja biće nastavljena zahvaljujući tribini „Podgoričke priče“. Svoj osvrt kroz prostor i vrijeme o počecima, karijeri, rodnom gradu, ali i o aktuelnostima 23. septembra sa publikom će podijeliti akademska slikarka Ivana Stanić. Jedna od najposjećenijih predstava u regionu „Magična komedija“ u izvođenju mađioničara Strahinje Tadića jedinstven je i nesvakidašnji šou koji će u KIC-u premijerno biti izveden 18. septembra. Publika će moći da prisustvuje i vikendu alternativne kulture „KICk of the Beat“ u okviru kojeg će biti organizovan sajam nosača zvuka, muzičke literature i muzičkih uređaja, nastupi di-džejeva, ali i koncert benda Gospoda Glembajevi.

Komedija kao žanr i ove godine će se promovisati kroz reviju „Zlatne komedije“ koja će biti posvećena slavnom britanskom filmskom komičaru i glumcu Piteru Selersu. Deseto jubilarno izdanje od 23. do 25. septembra obuhvatiće projekciju filmova u kojima glavne uloge tumači svjetski poznati komičar, a među njima su „Pucanj u tami“ (1964), „Zabava“ (1968) i „Povratak Pink Pantera“ (1975).

Na KIC-ovoj Velikoj sceni 20. septembra gostovaće i poznati makedonski Nacionalni ansambl za narodne igre i pjesme „Tanec“. A. Đ.

Sedmica italijanske kulture u Kotoru

PODGORICA – U okviru programa ,,Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori“, u četvrtak, 5. septembra u sali Crkve Svetog Duha u Kotoru, Unija Zajednica Italijana Crne Gore sa gradskim horom ,,Nikola Đurković“ i klapom ,,Gašler“ iz Kotora ugostiće hor Zajednice Italijana iz Umaga ,,Fulvio Tomizza“. Gostovaće i njihov pozorišni ansambl koji će, na dijalektu istro-veneto, izvesti numeru ,,Un Istriano a New York“. Program, koji će voditi Dolores Fabian, počeće u 20 sati. Dan kasnije, u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore, u 12 sati, biće upriličeno otvaranje izložbe djela poznatog italijanskog umjetnika Đanija Marana, pod nazivom ,,Semo una carne sona“. Istog dana u 19 sati, u samostanskom kompleksu Svetog Nikole na Prčanju, biće održana konferencija posvećena dvadesetogodišnjici od osnivanja Zajednice Italijana u Crnoj Gori. Otvaranje izložbe ,,Sinergija Vode i Kamena“, umjetnice Sandre Bošković, biće upriličeno 7. septembra u Galeriji centra za kulturu na Cetinju, sa početkom u 12 sati. R. K.

Likovne umjetnice Lidija Delić i Ana Aleksić za Pobjedu o izložbi koja je otvorena u Novom Sadu

PODGORICA - Izložba radova likovnih umjetnica iz Crne Gore – Lidije Delić i Ane Aleksić, naslovljena ,,Fleksibilne granice“, otvorena je u likovnom salonu Kultnog centra Novog Sada, u okviru međunarodnog multimedijalnog festivala savremene umjetnosti ,,Dunavski dijalozi“. Ono što povezuje Aleksić i Delić je to što u radu koriste pejzaž i prostor kao temu.

Umjetnice istražuju različite fizičke i mentalne prostore, ali i one unutar umjetničkog djela preispitujući granice koje ih definišu, kao i njihovu fleksibilnost. Delić je za Pobjedu kazala da je interesantno da su Ana i ona rođene u Nikšiću, da obje trenutno žive u Beogradu i pripadaju različitim generacijama. - Ovaj dijalog predstavlja, i formalno pokazuje, kako granice u svim pogledima, pa i tom generacijskom mogu biti dinamične, balansirane i fleksibilne i da su saradnje, posebno međugeneracijske, neophodne za kreiranje novih prostora - istakla je Delić. Sa njom se slaže i Aleksić koja je za Pobjedu podsjetila da je kustoskinja izložbe Slavica Žarković predložila ,,Fleksibilne granice“ za naziv izložbe, polazeći od toga da su Lidija i ona rođene u istom gradu u Crnoj Gori, ali imaju (različita) iskustva selidbi i da sada žive u istom gradu u Srbiji. - Našla je da naše slično iskustvo i naše umjetničke prakse, koje se bave prostorom i pejzažom, čine te granice nestabilnim - rekla je Aleksić.

ISTRAŽIVANJE

Delić je istakla da fleksibilne granice upućuju, kako na geografiju gdje živimo i kako se krećemo, tako i na pojam pejzaža, i istraživanje značenja pojma pejzaža danas.

- Takođe, fleksibilne granice upućuju i na refleksiju radova unutar postavke i preplitanja njihovih motiva. Krećući se između ova dva značenja, i Ana i ja istražujemo različite fizičke i mentalne prostore,

Umjetnost može na ekološke probleme

Ovaj dijalog predstavlja i formalno pokazuje kako granice u svim pogledima, pa i tom generacijskom mogu biti dinamične, balansirane i fleksibilne i da su saradnje, posebno međugeneracijske, neophodne za kreiranje novih prostora - istakla je Delić

ali i one unutar umjetničkog djela, konstantno preispitujući granice koje ih definišu, kao i njihovu fleksibilnost i propustljivost u cilju uspostavljanja odnosa, komunikacije i novih konteksta – istakla je Delić.

Ona se na izložbi predstavila sa dvije slike velikog formata pod nazivima „Posmatranje biljaka“ (Observing the plants) i „Rast“ (Growth) koje su dio projekta „Still, Life“. Pojasnila je da u posljednjh nekoliko godina u njenim radovima priroda ima svoje različite manifestacije i nju često predstavlja kao kultivisan, uređen vrt, prirodu koja tako stoji u odnosu na i u zavisnosti od čovjeka.

- Na primjer, u Njujorku sam odabrala jednu zastakljenu

baštu u samom centru Menhetna, u poslovnoj zgradi Ford fondacije, i u tome leži paradoks. Ovdje je priroda najviše uređena, u potpunosti prilagođena čovjeku, sa štampanim napomenama kako treba

da se odnosimo prema njoj da bi je doživjeli i konzumirali na ispravan način, kao da ona ne bi tu postojala da nema čovjeka, što je apsurdno. I kasnije u radovima pokušala sam da se poigram sa tim pitanjima,

PODGORICA – Venecijanski filmski festival obožava svoje filmske zvijezde, a Anđelina Džoli bila je zvijezda večeri u Italiji u četvrtak. Glumica je zaplakala tokom osmominutnog aplauza dok su je gledaoci pozdravljali na premijeri filma „Maria“ u Teatro Sala Grande, biografske drame Pabla Lareina o grčkoj operskoj pjevačici Mariji Kalas.

Ovaj izliv ljubavi i emocija, kako piše Variety, podsjeća na

sličan aplauz u Veneciji koji je pokrenuo oskarovsku kampanju za Brendana Frejzera u

filmu „The Whale“, dok je jecao kroz aplauz koji je označio njegov povratak na scenu

2022. godine. Džoli je bila podjednako ganuta reakcijom publike, brišući suze i ponekad okrećući lice od aplauza, obuzeta emocijama. Zagrlila je Lareina i ekipu filma, koji će sigurno biti kandidat za Oskara, stavljajući Džoli po prvi put u trku za najbolju glumicu nakon 15 godina (nominovana je 2009. godine za ulogu u filmu Klinta Istvuda „Changeling“, a osvojila je Oskara za najbolju sporednu glumicu 2000. godine za film „Girl, Interrupted“. Netfliks će kasnije ove

Rad Ane Aleksić

Ana Aleksić

Lidija Delić

M. Ba B o

Anđelina Džoli kao Marija Kalas

Ovacije za Anđelinu Džoli u Veneciji, nakon premijernog predstavljanja filma o Mariji Kalas

U planu i izložba fotografija o Domu omladine

da utiče probleme

Rad Lidije Delić „Observing the plants“

koja su mi i dalje vrlo interesantna, disonantnošću i apsurdom odnosa priroda – čovjek – grad – kazala je Delić. Ona r adovima ukazuje na brojne probleme, promjene, nestabilnosti i neravnoteže u okviru različitih društvenih i ekoloških pitanja.

– Neosporna je antropocentričnost u mojim radovima, ali o tome ne govorim afirmativno, niti nastojim da je opravdam, i sigurno da umjetnost može ukazati na ekološke probleme bar pokretanjem pitanja koje se tiču ovih tema – kazala je Delić.

Odgovarajući na pitanje šta umjetnost može da učini za ekologiju i koliko može da pomogne u borbi protiv ubrzane ekološke destrukcije, Delić je istakla vjeruje da kao pojedinci, osim umrežavanja, podizanja svijesti i osviješćenosti i ne možemo mnogo da učinimo.

FLEKSIBILNOST

Aleksić u umjetničkoj praksi ispituje, prije svega, prostor digitalni i fizički, prostor koji je okružuje, prostor umjetničkog djela i mjesto na kom je samo djelo postavljeno. U radu koji je izložila u Novom Sadu Aleksić se bavi opažanjem prirodnih i urbanih pejzaža, a digitalne fotografije je

za Oskara

godine prikazati film „Maria“. U Veneciji, fanovi Džoli su započeli okupljanje čak 24 sata prije premijere filma „Maria.“ Grupa Italijana kampovala je cijelu noć u srijedu s šatorima i kišobranima, podnoseći temperature od 40 stepeni kako bi se našli u prvom redu i sreli svog idola na crvenom tepihu. Kada je Džoli stigla u pozorište, savjesno je potpisivala autograme i slikala se sa fanovima. Čak je srela jednog fana sa bolešću lomljivih kostiju, kojeg su dovezli do cr-

Crnogorski gitaristi Srđan Bulatović i Darko Nikčević nastupili u Španiji

Fuzija ritmova i melodija, od Balkana do Andaluzije

PODGORICA – Crnogorski gitaristički duo, koji čine Srđan Bulatović i Darko Nikčević, nastupio je na Međunarodnom festivalu gitare u španskoj opštini Peniskola.

transformisala do neprepoznatljivosti.

- Rad izložen u Kulturnom centru Novog Sada je in-situ djelo sačinjeno od nekoliko već postojećih radova. Ti radovi su već bili izlagani u različitim prilikama, samostalno i grupno, a dio su serije digitalnih radova započete 2020. godine. Proces počinje opažanjem transformacija prostora: prirodnih i urbanih pejzaža, toponima, teritorije... – kazala je Aleksić. Prema njenim riječima, svaki rad koji služi kao materijal za početnu tačku ima fotografiju iz lične arhive koja je u programima izmijenjena do apstraktnog pejzaža.

– On nema za cilj ilustrovati tu promjenu, već je pokušaj da se ona razumije i istraži. Taj proces takođe istražuje digitalnu sliku, digitalni prostor i njegov odnos sa fizičkim prostorom. Ovaj rad ide korak dalje, te radove uzimajući kao početnu tačku, deformiše ih, cjepka na komade i pravi nove pejzaže da bi postavila ista pitanja u odnosu na prostor galerije KCNS i radove Lidije Delić. Njime se digitalni radovi vraćaju u fizički prostor i pokušava njime da ga osvoji, topeći se i šireći po zidovima – pojasnila je Delić. A. ĐOROJEVIĆ

venog tepiha na krevetu, i kleknula je pored njega dok ga je pozdravljala, u sred bliceva fotoaparata.

„Maria“ ponovo spaja Lareina i scenaristu Stivena Knajta, čiji je posljednji projekat „Spencer“ prikazan u Veneciji 2021. godine. Film priča „burnu, lijepu i tragičnu priču o životu najveće operske pjevačice na svijetu, prepričanu i ponovo zamišljenu tokom njenih posljednjih dana u Parizu 1970-ih.“ „Maria“ je treći film u Lareinovoj trilogiji o ikoničnim ženama, nakon „Spencera“ i „Jackie“ iz 2016. godine, o Džeki Kenedi nakon atentata na njenog supruga JFK-a. R. K.

- U Gotičkoj sali se osjetio miris Mediterana, a „vjetar“ nije dolazio s mora, već od gitara (jedna klasična, druga flamenko) Srđana Bulatovića i Darka Nikčevića. Fuzija ritmova i melodija, od Balkana do Andaluzije, sve komponovane od strane samih muzičara, natjerala je publiku da ih isprati na nogama. Nezaboravna mediteranska noć – objavio je španski portal elperiodic.com.

Odsjek za kulturu Opštine Peniskola, sumirajući ovogodišnji festival, saopštio je da je raznovrsnost muzičkih stilova predstavljala novi napredak i privukla novu publiku na ovu manifestaciju. Festival, koji je održan krajem avgusta, premašio je očekivanja i ciljeve za ovo izdanje 2024. godine, kako je izjavio sam direktor Karles Pons, naglašavajući značaj muzičkog eklekticizma festivala.

Zabilježen je eksponencijalni rast prodaje pretplata za sve koncerte, „što pokazuje da sve više postoji vjerna publika koja poznaje muzičku ponudu, kao i pridobijanje nove publike koja je zainteresovana za nove ideje

koje se uvode iz godine u godinu“. Festival je započeo koncertom gitariste iz Andaluzije Paka Seka

- Virtuoznost i osjetljivost su se spojili u njegovim rukama, omogućavajući da andaluzijska muzika bude odličan početak Festivala. Publika, koja je salu ispunila do posljednjeg mjesta, nije prestajala da aplaudira i slavi maestrovu andaluzijsku umjetnost –navodi elperiodic.com. Drugo veče je bilo rezervisano za crnogorske muzičare,

a dan kasnije nastupio je The Early Guitar Duo, iznenadivši prisutne sa instrumentima koji su vrlo malo poznati. Radilo se o dvije stare gitare, sa početka 19. vijeka, manje, sa žicama od crijeva i „mekim“ zvucima. - Italijani su očarali svojim originalnim interpretacijama iz 19. vijeka, zvukom i kvalitetom izvedbe koji nikoga nijesu ostavili ravnodušnim. Posebno treba istaći njihovu bliskost s publikom, jer su nakon koncerta prišli publici, objašnjavajući, po-

kazujući i odgovarajući na pitanja o svojim gitarama –navodi elperiodic.com. Završni pečat Festivala stavili su Sakri Delfino, sa električnom gitarom, izvodeći džez muziku, Karles Pons, sa klasičnom gitarom, i na kraju u duetu, sa dvije gitare, srodne, ali veoma različite, električnom i klasičnom. - Publika je izašla sa koncerta „zadovoljna što je vidjela i čula nešto drugačije, a istovremeno izuzetno zahtjevno i virtuozno – zaključio je Pons. J. N.

Poigrao se sa žanrovima

PODGORICA – Istaknuti crnogorski pijanista Vladimir Domazetović održao je koncert kojim je označen završetak muzičkog programa 37. „Barskog ljetopisa“. Virtuozno izvođenje djela čuvenih svjetskih kompozitora nije ostavilo ravnodušnom publiku u Domu kulture „Vladimir Popović Španac“.

Domazetović se predstavio repertoarom koji je, kako je kazao, pažljivo biran za ovu priliku, a opredijelio se za djela Mocarta, Šopena i Rahmanjinova - Kroz tridesetogodišnju karijeru sam volio da se poigram sa žanrovima što, u neku ruku, jeste zahtjevno, ali je upravo ta vrsta izazova kod mene i dalje prisutna. Nijesam protivnik žanrovski tipskih programa, ali za večeras sam želio da obuhvatim period od klasike do kasnog romantizma – istakao je Domazetović.

On je izrazio posebnu radost i ushićenje što nakon šest godina nastupa u rodnom gradu. - Koncert je finalni proizvod onoga što se mjesecima prije radi u vježbaonici, a to što je ovaj večerašnji priređen u Baru ostavlja poseban utisak, ali iziskuje i posebnu odgovornost, pogotovo zbog činjenice da sam se upravo u ovoj sali prvi put pojavio pred publikom

kao desetogodišnjak. Uz to, osjećam odgovornost i prema ljudima koji su me uvažili pozivom da nastupim na ,,Ljetopisu“ - kazao je Domazetović. Domazetović je ponikao u ŠOMO „Petar II Petrović Njegoš“, Muzičku akademiju u Titogradu je upisao kao, u to vrijeme, najmlađi student Univerziteta Crne Gore, a danas je vanredni profesor na

Muzičkoj akademiji na Cetinju. Naglasio je da, po nekom ustaljenom prosjeku, u grupi koja broji od osam do deset studenata, jedno ili dvoje budu ono što je i sam bio – vanserijski talenti. - Iskreno volim pedagogiju i drago mi je što među studentima kojima predajem imam i jednog posebno talentovanog koji, doduše, nije iz Bara, ali će se veoma brzo predstaviti široj publici u Crnoj Gori - kazao je Domazetović.

On je podsjetio i da je u posljednjih nekoliko godina imao značajne nastupe u inostranstvu.

- Radi se o festivalskim i nastupima na akademijama na kojima sam držao master klas predavanja. Istakao bih Akademiju u Gdanjsku koja je, nakon mog prošlogodišnjeg gostovanja, dobila nagradu za najbolju muzičku akademiju u Evropi, što me je prijatno iznenadilo - kazao je Domazetović. A. Đ.

Srđan Bulatović i Darko Nikčević na koncertu u Španiji

Sa koncerta Domazetovića u Baru

Pijanista Vladimir Domazetović nastupio na ,,Barskom ljetopisu“

Vjerujemo da će problem pod Goricom svima otvoriti

PODGORICA – Fudbalski savez Crne Gore u situaciji je koja mu je do sada bila nepoznata, mada je očekivana – UEFA je u utorak potvrdila da meč sa Velsom u Ligi nacija 9. septembra ne može da se igra na stadionu pod Goricom jer je teren duže od mjesec u očajnom stanju, pa je duel sa ,,zmajevima“ premješten u Nikšić.

U gradu pod Trebjesom podloga je dobra, nedavno je otvorena moderna zapadna tribina, ali ipak je mnogo organizacionih izazova.

Koji su najveći?

- Najveći izazov je vrijeme. U samo deset dana moramo dovesti u red obje tribine Gradskog stadiona u Nikšiću. Primarno je opremanje svlačionica koje koriste reprezentacije i službena lica, zatim upodobljavanje i opremanje prostora za rad medija, numeracija sjedišta, postavljanje nedostajućih stolica na istočnoj tribini, uređenje prostora oko terena, kao i određenih prostora van stadiona. Ipak, Fudbalski savez, Opština Nikšić i FK Sutjeska daće sve od sebe da se svi poslovi završe na vrijeme i da stadion bude u

Fudbalski savez je prilikom objavljivanja odluke o promjeni mjesta odigravanja zbog lošeg stanja terena na Gradskom stadionu u Podgorici uputio apel nadležnim organima za što hitnije rješavanje ovog problema i stvaranju uslova da reprezentacija novembarske mečeve igra na našem najvećem stadionu – rekli su iz Kuće fudbala

potpunosti spreman za odigravanje utakmice sa Velsom i adekvatan smještaj svih gledalaca – saopšteno je Pobjedi iz Fudbalskog saveza Crne Gore.

KAPACITET 5.555

MJESTA

Za mečeve u Nikšiću koje su Mornar i Dečić nedavno igrali u trećem kolu kvalifikacija za Ligu konferencija u upotrebi je bila samo zapadna tribina. Drugačije će biti 9. septembra u Ligi nacija.

- Za utakmicu sa Velsom u funkciji će biti obje tribine, sa ukupnim kapacitetom od 5.555 mjesta. Navijači gostujuće reprezentacije imaće svoj sektor, biće smješteni u skladu sa propisima Uefe i biće im obezbijeđeni svi potrebni uslovi za ugodan boravak i praćenje utakmice na Gradskom stadionu u Nikšiću – naveli su iz FSCG. Iz Kuće fudbala je rečeno da nijesu razmatrali odigravanje utakmice van granica Crne Gore ili zamjenu do -

maćinstva sa Velšanima. - Odluka o mjestu odigravanja utakmica Lige nacija, kvalifikacija za Evropsko i Svjetsko prvenstvo u isključivoj je nadležnosti Evropske fudbalske asocijacije. U intenzivnoj komunikaciji sa predstavnicima Uefe tokom prethodnih dvadesetak dana nije se ozbiljnije razgovaralo na temu odigravanja utakmice van Crne Gore, što je bila posljednja opcija za rješenje ovog problema. Prioritet je bio rad na oporavku terena u Podgorici i njegovo osposobljavanje za odigravanje utakmice – kazali su iz asocijacije kojom rukovodi Dejan Savićević - Kroz svakodnevni kontakt Uefa je bila u potpunosti upoznata sa radovima i stanjem terena u Podgorici, konstantno prateći oporavak terena. Nažalost, i pored svih napora JP „Sportski objekti“, oporavak terena nije išao željenom dinamikom i Uefa je na osnovu izvještaja inspekcije obavljene od strane eksperta za

Dopunjen spisak za mečeve u Ligi nacija, među njima dvojica debitanata

održavanje terena odlučila da se utakmica odigra u Nikšiću. Promjena mjesta odigravanja utakmice iziskuje, kao što je već rečeno, dodatne radove na Gradskom stadionu u Nikšiću i mijenja organizacione planove, ali je time izbjegnut scenario koji bi predstavljao poraz za kompletnu državu.

IMA VREMENA ZA PROMJENU TERENA

Uefa je izrazila zabrinutost i za mečeve u novembru, kada će u Crnoj Gori gostovati Island i Turska.

Kakav je stav FSCG, iako nema nadležnost nad terenom pod Goricom: da li odmah krenuti u potpunu zamjenu podloge i ponovo igrati van Podgorice ili sačekati da li će se teren oporaviti?

- Preporuka je hitna promjena podloge na Gradskom stadionu. Preporuku je dao ekspert za održavanje terena koji je dva puta obavio inspekciju terena u Podgorici. Stadion u Nikšiću predstavlja jednokratno rješenje, za utakmicu sa Velsom, i to uz puno razumijevanja od strane Uefe za situaciju u kojoj se našao Fudbalski savez zbog stanja terena u Podgorici. Vremena za promjenu terena ima jer, kao što zna-

te, reprezentacija u oktobru gostuje Turskoj i Velsu, pa će prve sljedeće utakmice nacionalni tim kao domaćin igrati tek u novembru – stoji u odgovoru. - Fudbalski savez je zbog toga,

Četvorica iz Budućnosti, na spisku i golman Dečića

PODGORICA

a na njemu su četvorica iz Budućnosti i jedan iz Dečića.

Osim standardnog golmana ,,sokola“ Milana Mijatovića i veziste Miloša Brnovića koji je debitovao u martu, Prosinečki je iz Budućnosti pozvao debitante, vezistu Milana Vukotića (21) i napadača Vladimira Perišića (20). Perišić je prošle sezone bio na pozajmici u Drugoj ligi, a u tekućoj je do sada postigao četiri pogotka i potpuno iskoristio šansu u prvom timu.

I Vukotić igra sjajno ove sezone i njegovo ime na spisku je logičan slijed događaja.

Iz Dečića je drugi put na spisku golman Igor Nikić Gostovanje na Islandu na programu je 6. septembra, tri dana kasnije je meč sa Velsom u Nikšiću Ne. K.

PODGORICA – Naša kadetska fudbalska reprezentacija učestvovaće od 4. do 9. septembra na turniru ,,Sirenka kup“ u Poljskoj.

Selektor Radovan Kavaja za taj turnir pozvao je 22 igrača –golmani: Edin Lekić (Dečić Admiral bet), Dimitrije Minić (Spartak Subotica, Srbija); odbrana: Marko Glendža (Grbalj), Aleksa Perišić, Andrija Anđelić, Novak Fatić (Budućnost), David Maraš (Zeta), Aleksandar Radulović (Stari aerodrom), Edi Nikočević (Dečić Admiral bet); vezni red: Petar Ražnatović, Viktor Lesjak (Arsenal), Vuk Pavićević (Mladost Lob. bet), M ark Đokaj (Dečić

Admiral bet), Đorđe Fabris ( Budva), Viktor Bubanja (Budva), Jovan Anđić (Budućnost), Radovan Zečević (Sutjeska); napad: M atija Jovanović (Budućnost), Darvin Đukić (Dečić Admiral bet), Andrija Vukoje (Grbalj), Kristijan Jovović (Legija, Poljska).

Osim Crne Gore i Poljske, na turniru učestvuju i Norveška i Rumunija. U prvom kolu, 4. septembra od 16 časova, ,,sokoli“ igraju sa domaćinom. Dva dana kasnije, sa

Crnogorski internacionalac karijeru nastavlja u Bosni

Janketić u Slobodi

PODGORICA – Crnogorski internacionalac Velizar Janketić novi je član tuzlanske Slobode.

Janketić je na Tušanj stigao iz ekipe Igman Konjic, a tokom svoje karijere nastupao je za Kom, Rudar, Dečić, Budućnost i Petrovac. Sloboda je Podgoričanina predstavila kao veliko pojačanje, uz napomenu da će im donijeti neophodno iskustvo u predstojećoj sezoni. – Izuzetno mi je drago što

VRIJEME NAJVEĆI IZAZOV: Predsjednik FSCG Dejan Savićević

D. MALIDŽAN

Radovan Kavaja pozvao 22 igrača Kadeti na

Vladimir Perišić

problem terena otvoriti oči

Savićević i generalni sekretar Momir Đurđevac

prilikom objavljivanja odluke o promjeni mjesta odigravanja zbog lošeg stanja terena na Gradskom stadionu, uputio apel nadležnim organima za što hitnije rješavanje ovog problema i stvaranju uslova

da seniorska reprezentacija novembarske mečeve igra na našem najvećem stadionu.

VRATA FSCG SU OTVORENA ZA SARADNJU

Fudbalska reprezentacija ne može da igra na najvećem stadionu u državi, prvi put u svom postojanju.

To bi moralo da upali alarm, da bude posljednje upozorenje o stanju fudbalske infrastrukture u državi, ali pitanje je da li će se išta promijeniti. Na potezu su opštine i državne vlasti.

- Fudbalski savez bio je i biće na raspolaganju Glavnom gradu i nadležnim službama za rješavanje problema na Gradskom stadionu. Naša reprezentacija zaslužuje da ima najbolje moguće uslove za odigravanje utakmica i na tome svi zajedno moramo raditi. Vrata Fudbalskog saveza otvorena su za saradnju i vjerujemo da će problem terena na Gradskom stadionu, sa kojim smo se suočili ovog ljeta, svima „otvoriti oči“ i ubrzati proces zamjene podloge na našem najvećem stadionu – zaključili su iz Fudbalskog saveza Crne Gore. N. KOSTIĆ

PODGORICA – Ilija Vukotić ponovo u ,,A“ reprezentaciji Crne Gore – skoro tri godine od debija za pamćenje i pogotka protiv Holandije pod Goricom (2:2) u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2022, a 27 mjeseci od posljednjeg nastupa u dresu ,,sokola“.

Fudbaler Boaviste dobio je poziv selektora Roberta Prosinečkog za duele s Islandom i Velsom na početku Lige nacija.

- Najljepše je igrati za reprezentaciju. Teško išta može da premaši osjećaj kada sam debitovao protiv Holandije i postigao pogodak. To je nešto najbolje što sam do sada doživio u karijeri. Odlično se sjećam svega, evociram uspomene s posebnom emocijom. Tada su mi se otvorila vrata, ušao sam u igru i dao gol, a ostvarili smo i dobar rezultat, što je u svemu najvažnije. Sve se poklopilo –rekao je Vukotić za Pobjedu.

- Svaki poziv u nacionalni tim mi je mnogo drag i bitan, srećan sam, zadovoljan i jedva čekam okupljanje.

OMILJENI POZIV

Dvadesetpetogodišnji vezista naknadno je uvršten na spisak igrača iz inostranstva za septembarsku akciju reprezentacije.

MEĐU ,,SOKOLIMA“ POSLIJE 27 MJESECI: Vezista Boaviste Ilija Vukotić naknadno dobio poziv Roberta Prosinečkog

Nije važno jesam

li pozvan prvi ili posljednji, igrati za reprezentaciju je najljepša stvar

igrača

turniru u Poljskoj

početkom u 13 časova, Crna Gora se sastaje sa Norveškom, dok će u posljednjem kolu, 9.

Bosni i Hercegovini

Slobodi iz Tuzle

sam postao dio Slobode. Ovo je fudbalski grad, a ja sam spreman dati sve od sebe kako bih opravdao povjerenje koje mi je ukazano – rekao je Janketić nakon potpisivanja ugovora.

R. P.

septembra od 11 časova, naša selekcija igrati sa Rumunijom.

R. P.

- Ne interesuje me da li sam pozvan prvi, drugi ili treći, da li naknadno ili posljednji. I da su me zvali dan ranije ili dan-dva poslije okupljanja ne bi se promijenilo to da mi je poziv u reprezentaciju – omiljen poziv. Kad god se desio, isto ga doživljavam – istakao je Cetinjanin koji je u martu 2015. kao član Grblja sa 16 godina, dva mjeseca i 14 dana postao najmlađi strijelac u istoriji crnogorske lige. ,,Sokoli“ će 6. septembra gostovati u Rejkjaviku, tri dana kasnije dočekati Vels u Nikšiću. Biće to prvi takmičarski mečevi u mandatu Roberta Prosinečkog.

Rivali su ozbiljni, ali čini se ne (mnogo) iznad nivoa Crne Gore.

- Iako imam tri nastupa, doživljavam sebe kao nekog ko je novi u reprezentaciji i ne bih davao prognoze dok se ne okupimo. Sa nekim igračima ću se prvi put i sresti. Ono što je sigurno je da želim da uživam jer je najljepši osjećaj biti u državnom timu, jedva čekam da budemo na okupu, a kao vječiti optimista vjerujem da nemamo razloga za strah – poručio je Vukotić.

OPRAVDANO ME NIJE

BILO NA SPISKU

Visoki, ljevonogi fudbaler odigrao je dva meča u kvalifikacijama za SP u Kataru – protiv Holandije i Turske (1:2) u novembru 2021. Bio je starter na gostovanju Finskoj 7. juna 2022. u Ligi nacija (poraz 2:0) i od tada ga nije bilo u državnom timu.

- Poslije mečeve sa Holan-

U Portugalu mi sve odgovara

Ilija Vukotić je dugo na Pirinejima, u Portugal se preselio kao tinejdžer i u potpunosti mu odgovara tamošnji stil života i fudbala.

- Imao sam 18 godina kad sam došao u Benfiku i ovo mi je osma sezona u Portugalu. Prošao sam mlađe selekcije Benfike, igrao sa generacijom

dijom i Turskom povrijedio sam prednju ložu, potom se oporavio, pa se povrijedio sedmicu pred novo okupljanje reprezentacije i nijesam mogao da dođem. U junu 2022. igrao sam protiv Finske u Ligi nacija, a poslije više nijesam bio u kombinaciji. Imao sam u narednih godinu minutažu u Boavisti, ali realan sam prema sebi i mislim da nijesam bio na dovoljnom nivou. Kuburio sam sa povredama, pa sa samopouzdanjem, nekako se

1999. godište iz koje je ,,izašlo“ mnogo dobrih igrača od kojih je klub zaradio ogroman novac. Potom sam nastupao u ligi za igrače do 23 godine, pa dvije godine za B tim u drugoj portugalskoj ligi. Od 2021. sam u Boavisti, prve sezone kao pozajmljen igrač, potom sam potpisao dugoročan

trenutak nije poklopio i mislim da u tom periodu nijesam bio spreman da igram za reprezentaciju, tako da je bilo potpuno opravdano što nijesam pozivan – iskreno će Vukotić. - Prošle sezone sam odigrao 31 utakmicu, istina, nijesam uvijek bio standardan, a u aktuelnoj sam do sada u svakoj bio starter. Sigurno je to uticalo da dobijem poziv selektora – dodao je Ilija. Ovo bi mogla da bude sezona u kojoj će Vukotić defini-

ugovor, i ovo mi je već četvrta sezona u ovom klubu – naveo je Vukotić. - Dopada mi se ovdje, Portugal je zemlja fudbala, ljudi žive za ovaj sport. Klima je ugodna, odomaćio sam se, naučio jezik, jednostavno sve mi odgovara – poručio je reprezentativac Crne Gore.

tivno postati jedan od stubova igre ,,crno-bijelih“ iz Porta. Onda bi i pozivi za reprezentaciju postali redovna pojava... - Najvažnije je da cijele sezone budem zdrav. Počeo sam da igram standardno, raste mi samopouzdanje. Portugalska liga je jaka, među šest-sedam na svijetu, ima mnogo oscilacija i promjena, ali nadam se da ću se ove sezone potpuno ustaliti – poručio je Ilija Vukotić. N. KOSTIĆ

PODGORICA – Današnjim mečevima šestog kola Meridianbet 1. CFL biće zaključen prvi ciklus elitnog ranga nakon kojeg slijedi petnaestodnevna pauza zbog reprezentacije.

Pet mečeva biće odigrano u četiri termina – rundu otvaraju Arsenal i Bokelj (16.45 sati), a to će biti prvi prvoligaški bokeški derbi. Dečić ima imperativ protiv Jezera, Budućnost je na ispitu protiv Otranta, novajlije u elitnom rangu, dok će Sutjeska tražiti prvi trijumf na svom terenu protiv Mornara, koji je još bez boda u novoj sezoni...

LIDER ILI DEBITANT

Budućnost je novu sezonu ušla dominantno – pet utakmica, četiri pobjede i remi, uz gol-razliku 11:2. Rival lideru u posljednjem meču pred pauzu biće Otrant, koji, iako debitant, već sada pokazuje ozbiljne ambicije. – Otrant je dokazao da ima kvalitet, to govori i njihova pozicija na tabeli, ali i odlične partije. Znamo da igraju čvrsto, odgovorno, uporno, imaju trenutno najboljeg strijelca lige Nišimuru, a protiv nas će sigurno igrati rasterećeno, bez pritiska, ali sa željom da nam „uzmu skalp“ i još jednom prirede sreću svojim navijačima. Tako je najlakše i najljepše igrati. Ali znamo svoj cilj. Pobjeda bi nas ostavila na prvoj poziciji koju definitivno zaslužujemo, i po igri i po kvalitetu. Lijepo bi bilo da na pauzu odemo kao lideri bez poraza – kazao je Andrija Bulatović, vezista Budućnosti.

BOKEŠKI DERBI ZA

ISTORIJU

Šesto kolo Meridianbet 1. CFL otvoriće Arsenal i Bokelj s obzirom na to da Tivat nema reflektore, pa će se igrati u dnevnom terminu (16.45). Bokeški derbi biće istorijski, jer će biti prvi duel dva tima u Prvoj ligi. Arsenal je dobro otvorio sezonu, mada je u dosadašnjem dijelu čak tri puta bio domaćin, a na svom terenu upisao je samo trijumf protiv Jedinstva. – Sigurno da nas očekuje jed-

Novajlija testira lidera, trenutak istine za Mornar

na teška i zahtjevna utakmica protiv organizovane ekipe Bokelja, koja je u uvodnim utakmicama nove sezone pokazala kvalitet. S druge strane, mi smo koncentrisani na našu igru i mislim da iz kola u kolo pokazujemo lice jedne prave takmičarske ekipe. Maksimalno smo fokusiran i vjerujem da uz pravi pristup možemo ostvariti pozitivan rezultat. S obzirom na to da je ovo komšijski derbi, vjerujem da će utakmica biti kvalitetna i da će gledaoci moći da uživaju u dobrom fudbalu –rekao je golman Arsenala Bojan Zogović

Kotorani su u lošoj seriji, jer imaju tri vezana poraza i susret sa Tivćanima biće prilika

da je prekinu.

- Arsenal je u zaletu. To su uvijek neizvjesne utakmice i imaju posebnu draž. Neće biti lako, liga je takva da svako svakoga može dobiti, ali nadamo se pozitivnom rezultatu i da prekinemo seriju poraza –rekao je trener Bokelja, Slobodan Drašković

SUTJESKA ŽELI

PRVIJENAC KRAJ

BISTRICE

Fudbaleri Sutjeske nijesu ušli u novu sezonu kako su se nadali. Ipak, ubjedljiv trijumf protiv Bokelja u Kotoru popravio je situaciju. Ali Nikšićani će večeras protiv Mornara imati priliku da upišu prvu pobjedu na svom terenu, a sa-

Naše omladinke remizirale u drugom meču na Kosovu

PRIŠTINA – Trening centar FS Kosovo. Sudija: Rita Vehapi (Kosovo)

KOSOVO: Mehmeti, Mulići, Januzi, Orana, Cakoli, Mahmuti, Beriša (od 57. Imeraj), Šabani (od 63. Hodža), Paci, Kalaba, Sinani (od 46. Zogaj).

CRNA GORA: Žugić, Zarubica, Pavlović, Frljučkić (od 46. Janković), Bralić (od 75. Milošević), Radević, Čađenović, Milović, Čižek, Doknić, Nikčević. Ženske omladinske reprezentacije Kosova i Crne Gore remizirale su u drugom prijateljskom duelu. Na terenu

Trening centra FS Kosovo u Prištini nije bilo golova. – Djevojke su odigrale veoma dobru utakmicu. Falilo nam je malo sreće, a i snage u završnici da postignemo gol. Sve u svemu, zadovoljan sam prikazanim u ovoj utakmici, ali i u prethodnoj – kazao je selektor Mirko Marić R. P.

mim tim i vežu dva pozitivna rezultata.

- Mornar je ekipa koja još nije osjetila slast pobjede, a mi smo, napokon, slavili prije nekoliko dana. Ta pobjeda nam je bila prijeko potrebna, nadigrali smo Bokelj i sad očekujem da iz utakmice u utakmicu podižemo formu. Ne smije nas zavarati to što su Barani bez bodova, jer znamo da imaju iskusnu i kvalitetnu ekipu – kaže trener Sutjeske Miljan Radović Novajlija u dresu Sutjeske Ivan Vukčević je optimista bez obzira na to što je i te kako svjestan kvaliteta novog rivala. - Znamo kakao je Mornar igrao ovog ljeta na međunarodnoj sceni i logično je da što

prije žele da počnu nizati dobre rezultate, ali i mi smo loše startovali. Mislim da je meč s Bokeljom i ubjedljiva pobjeda koju smo ostvarili prekretnica i da Sutjeska što prije može i mora stići do vrha tabele. Nećemo ponovo biti u najjačem sastavu, ali imamo mladih momaka željnih dokazivanja i siguran sam da će svi koji dobiju priliku da je iskoriste na pravi način – naglasio je Vukčević.

Mornar će nakon četiri vezana poraza pokušati da osvoji prvi bod, a Nikšićanin Darko Zorić pokušaće protiv svog matičnog kluba da pogura Barane do uspjeha.

- Očekuje nas teško gostovanje. Sutjeska nije otvorila sezonu na pravi način, biće pod imperativom, a sa druge strane nama je svaki meč sada od posebnog značaja. Imamo dosta kadrovskih problema, dobro će nam doći pauza, ali ćemo pokušati da ostanemo neporaženi i prekinemo niz poraza – naglasio je Zorić.

IMPERATIV DEČIĆA

Šampion nakon pet kola (istina uz utakmicu manje) ima pet bodova manje od lidera ekipe Budućnosti. Baš zbog toga, Dečić sa imperativom čeka Jezero, definitivno najnezgodnijeg rivala, protiv kojeg tradicionalno Tuzani teško izlaze na kraj.

- Očekuje nas zahtjevan meč. Međutim, sa dosta motiva čekamo meč protiv Jezera. Ne razmišljamo šta je sve bilo i kako smo tradicionalno teško izlazili na kraj sa Plavlja-

Prvu grupu čini 27 mladih fudbalerki

(Petrovac), Abdulahi (Arsenal), Kalezić (Sutjeska)...

nima, već smo fokusirani na meč koji slijedi. Neće biti lako, ali želimo da na pauzu odemo zadovoljni, odnosno, nakon pobjede. Vjerujem da se dižemo iz utakmice u utakmice, tako da očekujem da ćemo uz dobru igru uspjeti da stignemo do pozitivnog ishoda – rekao je Andrej Bajović, vezista Dečića.

PETROVAC ZA

NASTAVAK NIZA

Petrovac je poražen na startu sezone, a onda je napravio niz od četiri meča bez neuspjeha. Petrovac je pokazao da se podiže i da je spreman da se bori za gornji dio, a idealan niz može krunisati pred pauzu, jer pod Malim brdom dočekuje Jedinstvo. – Sa puno motiva očekujemo ovaj meč. Pauzu svi čekaju da se dodatno spreme, a bilo bi idealno kada bi pred pauzu upisali novu pobjedu. Svjesni smo da je Jedinstvo ponovo napravilo dobar tim, da će biti teško, ali spremali smo se za ovaj meč i nadam se da možemo do pobjede – rekao je vezista Danilo Bakić

PODGORICA – Prva grupa kandidatkinja za pionirsku reprezentaciju Crne Gore boraviće od 1. do 4. septembra na pripremama u Beranama. Na pripreme je pozvano 27 igračica – golmanke: Ilda Oraho-

vac (Budućnost), Nevena Žarić (Zora), Anđela Dašić (Cveteks); odbrana: Vanja Guzina, Jana Kecojević, Ana Gardašević, Jana Žugić (Ekonomist), Tina Janketić (Ilarion), Arijana Asović (Zora), Milena

Čukić (Akademija Berane); vezni red: Teodora Cebalović (Ekonomist), Elena Damjanović, Jovana Bošković, Sofija Pajović (Ilarion), Sofija Vlaović (Breznica), Nikolina Mozer, Bruna Benić (Budućnost), Katarina Knežević (Mladost); napad: Adelina Orahovac, Iva Spajić, Lejla Alković (Mladost), Slađana Jeremić, Minja Sošić (Borac), Maša Perunović (Adrenalin), Lejla Hodžić (Cveteks), Jovana Jovanović (Ilarion), Tamara Jovović (Budućnost).

Druga grupa pripreme će odraditi od 4. do 7. septembra, takođe u Beranama. R. P.

Sa utakmice Dečić - Mornar u Baru

Osjećam i znam da je povratak blizu i jedva čekam

PODGORICA – To se cijeni – kvalitet, zbog toga ne čudi što je Bukurešt spreman da čeka koliko god je potrebno da se Đurđina Jauković vrati na teren. Naša rukometna reprezentativka je prije tri sedmice stigla u glavni grad Rumunije, nakon što je devet mjeseci individualno radila sa fizioterapeutom i trenerom od operacije prednjih ukrštenih ligamenata. Drugi put ,,stradalo“ je isto koljeno, ali optimizam od operacije nije napuštao igračicu koja u oba pravca može vrhunski da odgovori zadacima. Jauković je u razgovoru, na-

kon što je uzela papire iz Budućnosti (zbog finansijske nestabilnosti i problema u kojima je bio klub odlučila je da mijenja sredinu), predočila klubu situaciju, trener Hele Tomsen je dala zeleno svjetlo i upravo ova Dankinja svakodnevno ranije dolazi u dvoranu kako bi odradila individualni set treninga sa našom ,,lavicom“.

- Počela sam da se priključujem odbrambenim zadacima, onoliko koliko procijeni trener i često kada želim još više da pružim ili da nastavim, zaustave me. Znači, apsolutno me niko ne forsira, radim bez pritiska, postepeno sve ide i po dogovoru. Kako se bliži po-

vratak na teren, srećnija sam, a nakon devet mjeseci individualnog rada ova velika promjena mi prija. Srećna sam jer sam okružena grupom ljudi –samo da više ne radim ,,jedan na jedan“. Iskreno, falilo mi je sve ovo. Uz to nemam osjećaj da sam nova igračica ili da sam povrijeđena. Gledaju me kao da sam tu duži period, a i sa dosta njih sam igrala i dobro ih poznajem – istakla je Jauković.

Stigla je u sredinu koja je apsolutno rukometna. Ekipa je respektabilna, prošle sedmice je osvojila Superkup. Bukurešt je sa pobjedom startovao u domaćem šampionatu. - Ovo je bila olimpijska godina

i desilo nam se da smo odradili tri zajednička treninga pred polufinale i finale Superkupa. Nema vremena da se ekipa uigra, a dosta je novih igračica – bekova. Kada su novi krila i pivoti, lakše se uklopiti, ali bekovi imaju najveću odgovornost, najviše je lopta u njihovim rukama, pa će trebati malo vremena da sve „legne“. Mislim da je ekipa izuzetno kvalitetna, da će imati odgovor na svaku odbranu i odbranu za svaki napad. Može dosta stvari da se miksa, ali je potrebno vrijeme. Kroz neke laganije utakmice, kao što je bila prva prvenstvena, gledaćemo da se što bolje spremimo. Naredne sedmice kreće Liga šampiona, vjerujem da ćemo polako podizati formu, da ćemo se povezati i da će vrlo brzo sve da dođe na svoje mjesto.

Uželio se Bukurešt završnice Lige šampiona. Ovaj moćni tim godinama nije uspije-

Propao transfer Austrijanca iz Lensa

vao da se približi trofeju – od sezone 2015/16. kada je prvi put osvojen.

- Cilj je dupla kruna, osvojen je Superkup, a potajni san je F4 Lige šampiona. Stvarno mislim da možemo, ali duga je sezona, ispred nas je puno utakmica, a najbitnije je da ostanemo zdrave. Naša reprezentativka izuzetno cijeni što joj se posvetila Tomsen koja je već imala jedan mandat kao prvi stručnjak Bukurešta.

- Zna kako stvari funkcionišu, trenirala je dosta igračica, već ima iskustvo, a mogu da kažem da cijenim što je od prvog dana uz mene. Dolazi 45 minuta ranije da radi individualne treninge sa mnom. Zaista želi da me prvo sačuva, ne vrši pritisak da nešto moram ili da imam određeni rok do kada da se vratim. Stvarno je moja velika podrška, što puno znači u ovom trenutku. Znam da dajem sve od sebe i sve ide

kako treba. Kad me priključuje ekipi, tačno zna koliko treba da učestvujem u radu i ono najbitnije – dobijem informaciju šta treba da radim. Kada se očekuje povratak na teren?

- Ne želim da se opterećujem datumima. Pričali smo da bih mogla od oktobra da krenem polako sa utakmicama. Ali i kada se vratim na teren, moraću sve postepeno da radim. Konkretno, finte nijesam radila 10 mjeseci, a koljenu treba vremena da se navikne i prilagodi promjenama. Vodim računa i oni vode računa, jer su svjesni situacije. Kada sam pregovarala sa njima, rekla sam da ne želim da žurim. Zato, iskreno, ne želim jedan odsto nedoumice oko pitanja jesam li spremna. Ali ono što mogu sada da kažem je da osjećam i znam da je povratak blizu i da jedva čekam – kazala je Jauković.

A. MARKOVIĆ

PODGORICA – Kevin

Danso (25) neće pojačati Romu, jer nije prošao ljekarske preglede pred potpisivanje ugovora u

PODGORICA – Sofijan

Amrabat konačno je obezbijedio transfer iz Fiorentine, naredne sezone igraće na pozajmici u Fenerbahčeu.

Veliki klub Superlige Turske je platio dva miliona eura pozajmicu odličnog marokanskog

defanzivnog veziste. Takođe, dogovorena je obaveza otkupa ugovora narednog ljeta, za oko 16 miliona eura. Prošle sezone Amrabat je bio pozajmljen Mančester junajtedu, a igrao je izuzetno u meču za trofej FA kupa u maju. Ipak, ostrvski gigant klubu iz Serije A nije bio spreman da plati željeno obeštećenje. Veliki borac se idealno uklapa u sistem igre slavnog trenera Žozea Murinja. Njegovim dolaskom Fenerbahče jasno ističe šampionske ambicije u Superligi Turske, a klub želi da igra što bitniju ulogu u evropskim takmičenjima. R. A.

rimskom klubu. Propao je transfer defanzivca iz francuskog Lensa vrijedan oko 20 miliona eura – a rimska ,,vučica“ ostala bez važne opcije za borbu u Seriji A. Kako se navodi, ljekari su otkrili potencijalnu srčanu manu, koja Dansu može da značajno zakomplikuje dalju karijeru.

Austrijski reprezentativac je prethodno igrao odlično u tri sezone u francuskoj Ligi 1. Ima iskustvo igranja i u njemačkim i engleskim klubovima.

pomogne kao kratkoročno rješenje. A Mamardašvili je u dugoročnim planovima, za budućnost. Ne očekujem bilo kakvu dramu kad je naš transfer rok u pitanju. Naravno, uvijek pratimo tržište i tražimo priliku da reagujemo... Zadovoljan sam kako smo trgovali i kakav tim imam na raspolaganju – poručio je Slot. Italijanski reprezentativac Kjeza plaćen je Juventusu svega oko 15 miliona eura, a očekuje se da bude važna opcija u rotaciji po desnoj strani napada. R. A. Odlični Marokanac karijeru nastavlja u

Štoper ima 23 nastupa za reprezentaciju, porijeklom je iz Gane, a ove sezone odigrao je već tri takmičarska meča Lens. Za francuski klub nastupio je već 102 puta u Ligi 1. R. A.

Menadžer Liverpula zadovoljan transfer rokom

PODGORICA – Arne Slot je poručio da je zadovoljan što je Liverpul za ovu sezonu u klub doveo samo italijansko krilo Federika Kjezu.

Menadžer ,,redsa“ nakon preuzimanja tima ovog ljeta radi praktično sa istim timom iz prethodne sezone Premijer lige. Gruzijski golman Mamardašvili iz Valensije je takođe kupljen, ali će ekipu pojačati tek narednog ljeta. – Kjeza je neko ko može da nam

Đurđina Jauković dijeli autograme

Azubuki: Očekujte igrača sa velikom energijom

PODGORICA – Novi cen-

tar Budućnost Volija Judoka Azubuki posljednji se priključio ekipi, zbog toga nije igrao mečeve na turneji po Sloveniji. Očekuje se da debitije u dresu „plavih“ 8. septembra u „Morači“, na kontrolnom meču protiv Jeniseja, a, kako kaže, navijači podgoričkog kluba od njega u predstojećoj sezoni mogu da očekuju „igrača sa velikom energijom“.

- Igraću sa puno entuzijazma i biće veoma zabavno – rekao je Azubuki u videu Budućnost Volija na klupskim kanalima na društvenim mrežama.

Momak rođen u Lagosu (Nigerija), s američkim i nigerijskim pasošem, završio je srednju školu „Piter Haus“

iz Džeksonvila, gdje je na prvoj utakmici čuvao Džoela Embida

- Sjećam se igranja protiv njega. Embid je bio veoma talentovan igrač – dodaje Azubuki. Sudbina je htjela da Azubuki krene upravo Embidovim stopama na univerzitet Kanzas, gdje će nositi dres Džejhoksa u programu poznatom po dobrom radu sa centrima.

Iz srednje škole je izašao kao regrut sa maksimalnih pet zvijezdica. Na koledžu se profilisao u igrača kojem je akcenat prije svega na defanzivi. U posljednjoj sezoni u Kanzasu imao je 13,7 poena, 10,5 skokova i 2,6 blokada po meču, pa je 2020. godine izabran kao 27. pik na draftu od strane Jute Džez, a u NBA stigao sa

Kariju za godinu 63 miliona dolara

PODGORICA – Stef Kari

je od Golden Stejt Voriorsa dobio novi ugovor vrijedan čak 63 miliona dolara za godinu. Kari će pod ugovorom sa Voriorsima biti do ljeta 2027. godine.

Kari se na ovaj način pridružio Lebronu Džejmsu i Kevinu Djurentu kao tek treći

igrač koji je od košarke zaradio preko 500 miliona dolara. Stef Kari je sa Univerziteta Dejvidson došao u NBA ligu 2009. godine kada je biran sa 7. pozicije u prvoj rundi. Sin Dela Karija je u NBA ligi ostavio dublji trag od oca i smatra se jednim od najuticajnijih košarkaša svih vremena, a sa Vo-

Nakon

titulom najboljeg defanzivca

NCAA lige.

- Kanzas je imao dobar sistem rada i tradiciju sa odbranom.

U Juti, u kojoj je u najboljoj sezoni bilježio 4,7 poena i 4,2 skoka po meču, imao je priliku da, prije svega, bude ispomoć za, sada već četvorostrukog najboljeg defanzivca lige Rudija Gobera, i da uči od njega.

- Rudi je veoma dobar defanzivac. Pažljivo sam ga gledao na svakom treningu i trudio se da učim od njega, to je za mene, svakako, bilo dobro iskustvo. Posljednju, prošlu NBA sezonu je proveo u Finiks Sansima igrajući pored ostalih, sa superstarom Kevinom Durentom

- Ti momci mnogo vole da igraju košarku i veliki su takmičari, kako na treningu, tako i na utakmicama – zaključio je 24-godišnji Judoka Azubuki, 212 cm visok momak, kome će Budućnost da bude prvo iskustvo van Sjedinjenih Američkih Država.

S. J

riorsima je čak četiri puta bio šampion i ima dvije MVP titule i titulu MVP finala. R. A.

u razgovoru za Pobjedu poručuje

Treba znati

PODGORICA – Iako je od kraja prošle sezone i tokom početka ljeta razgovarao sa Budvom oko nastavka saradnje na još jednu godinu, nakon perioda razmišljanja, i odigranih posljednjih utakmica u dresu reprezentacije, crnogorski odbojkaš Ivan Ječmenica je, ipak, odlučio da je bilo dosta. Jedan od onih igrača kojeg su svi treneri i selektori željeli i voljeli da imaju u timu, zbog maksimalne ozbiljnosti i pristupa treningu i utakmicama, uvijek spremnog da sebe ne štedi u korist tima, nakon 17 godina profesionalne karijere, na poziciji srednjeg blokera, završio je igračku karijeru. Iako je sa 34 godine mogao još da igra, jer mu je fizičko stanje to dozvoljavalo, kod Ječmenice je prevagnula želja da se posveti porodici – supruzi Jeleni (eks Rosić, bivšoj odbojkašici i reprezentativki, takođe na poziciji srednjeg beka), kćerki Sari i sinu Aleksi – Treba znati kada stati. Imao sam želju da odigram još jednu sezonu, ali se, jednostavno, nije poklopilo. U dogovoru sa porodicom donio sam odluka da je kraj, tako da je vrijeme da budem tata svaki dan, a ne na određeno vrijeme – uz osmijeh kaže za Pobjedu Ivan Ječmenica.

MLADI OBEĆAVAJU Ječmenica se ovog ljeta vratio u reprezentaciju, na poziv selektora Ivana Joksimovića, kako bi pomogao mladom timu na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Posljednji meč u karijeri odigrao je 24. avgusta u Kolašinu, u dresu reprezentacije Crne Gore, kada je naša selekcija poražena 3:1, a šanse za EP je, prije svega, umanjila maksimalnim porazom na startu u gostima protiv Norveške, protiv koje je problem u prvom setu donijela i greška u postavi naše selekcije. - Zaista sam bio jako motivisan pred ove pripreme, vratio sam se u reprezentaciju i sama činjenica da sam najstariji me je obavezivala da budem na najvećem mogućem nivou i da budem primjer mlađim igračima, iako sam znao da mi je ovo posljednja akcija. Jedino mi je žao što nijesmo bili na maksimumu na meču sa Norveškom. Ne bih rekao da je pogrešna postava uticala na ishod meča, jed-

Španac senzacionalno poražen od Botika van de Candšlup, 74. igrača svijeta, u 2. kolu US opena

Alkaraz: Greške su me skupo

PODGORICA - Karlos

Alkaraz senzacionalno je poražen od Botika van de Candšlupa 6:1, 7:5, 6:4 u 2. kolu US opena – poraz od 74. igrača planete je šok za četvorostrukog grend slem šampiona.

Meč je trajao svega 140 minuta, a Španac je djelovao nemoćan i bez rješenja. Vimbldonski šampion očigledno ni fizički ni mentalno nije bio spreman za njujorški grend slem, nakon poraza u olimpijskom finalu. Sa dru-

ge strane, Holanđanin je briljirao, igrao jedan od mečeva karijere.

- Mislim da je Botik igrao sjajno, zaista dobar tenis. Mislio sam da će mi dati da osvojim više poena. Reći ću besplatnih poena, znate... Nije pravio mnogo grešaka koje sam očekivao. Pa sam bio zbunjen. Nijesam znao kako da se nosim sa tim. Nijesam mogao da podignem moj nivo igre. Pravio sam mnogo grešaka. Kada sam htio da se vratim, bilo je prekasno – rekao je Alkaraz.

Ove godine je osvojio dva grend slema, tako da je sezona svakako izuzetno uspješna za velikog talenta.

Senzacija zvana Botik Van de Candšlup (28) je samo nekoliko sedmica prije velikog trijumfa nad Karlosom Alkarazom 6:1, 7:5, 6:4 u 2. kolu US opena nagovještavao skori kraj takmičarske karijere.

O teškim danima i mjesecima govorio je nakon senzacionalnog trijumfa. Sada je 74. igrač planete želio da opiše koliko je život profesio -

nalnog tenisera težak i nepredvidiv.

- Nakon Rolan Garosa uzeo sam slobodno nekoliko sedmica, nijesam igrao u nekom periodu. Teniski turniri su teški, ako nijeste nosilac može da vam dođe neko kao Siner u prvom kolu, pa na narednom turniru opet neko kao Siner, bude preteško i ako ste u dobroj formi... A meni su bile potrebne pobjede za samopouzdanje. Morao sam tokom ljeta da igram i čelindžere... To je najteži period za mene, pao sam sa 25. na

završio igračku karijeru,

kada stati

Ime Pljevalja pored imena je uvijek

bila dodatna obaveza

Ivan Ječmenica je, interesantno, jedini Pljevljak u istoriji seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore.

- Gdje god sam se pojavio, uvijek sam sa ponosno

isticao ko sam i odakle sam. Pogotovo jer u Pljevljima već dugi niz godina ne postoji muški odbojkaški klub i znam koliko je teško bilo iz takvih uslova stići do reprezen-

tacije. Ime grada pored mog imena i prezimena je za mene uvijek bila dodatna obaveza da se predstavim u najboljem mogućem svjetlu – rekao je Ječmenica.

Žalim što se ranije nijesmo plasirali na Evropsko prvenstvo

S obzirom na to da odbojka nema snagu nekih drugih crnogorskih sportova na međunarodnoj sceni, igranje na dva evropska prvenstva, osvajanje Evropske lige i igranje finala treće divizije Svjetske lige je nešto što će Ječmenica

nostavo je bio takav dan. Što se tiče Češke, mislim da smo pružili dobru igru, borili smo se, ali, jednostavno, u ovom trenutnku oni su kvalitetniji tim. Svakako da sam želio da završim sa pobjedom, ali, šta je, tu je, nije uvijek kako se planira – dodaje Ječmenica. Oproštajem od reprezentacije Ječmenice i Vojina Ćaćića u istom trenutku, reprezentacija Crne Gore će iduće godine biti dodatno oslabljena i podmlađena u nastavku kvalifikacija. Pošto je, realno, teško očekivati da mogu da izbore EP, naši mladi odbojkaši će kroz nove mečeve sa Norveškom i Češkom početi da stiču dodatno iskustvo, koja će im poslužiti u budućnosti, u nadi da će se Crna Gora brzo ponovo naći na velikom takmičenju.

- Same pripreme mi zaista ulivaju nadu da se možemo na-

pamtiti do kraja života. - Za svakog igrača igranje na velikom takmičenju je kruna karijere. Dugo smo jurili plasman na Evropsko prvenstvo i to je bila, zaista, ispunjenje snova za sve nas. Jedino što žalim jeste što se nijesmo plasirali,

dati brzom povratku na veliku scenu. Ekipa je jako mlada, i najbitnije da budu zdravi, da budu standardni u svojim klubovima i da imaju što više utakmica.

SVAKI KLUB PRIČA ZA

SEBE

Ječmenica je u karijeri igrao u šest klubova. Počeo je u matičnom Rudaru iz Pljevalja, nakon čega je igrao u Studentskom centru, Budućnosti, Budvanskoj rivijeri, najduže u francuskom Kabreu (sedam godina), i na kraju sezonu u Budvi, koju je zaključio sa duplom krunom. - Počeo sam kao klinac u rodnim Pljevljima iz čistog zadovoljstva i druženja. Mogu da kažem da su mi dvije godine u Studentskom centru, zaista, mnogo pomogle i da sam tu vidio da, možda, mogu i ozbiljnije da se bavim odbojkom.

Ispala i Osaka

70. mjesto na svijetu. Dođeš u situaciju da budeš srećan što uopšte igraš – rekao je Botik. Osvrnuo se i na izjave da ozbiljno razmišlja o penziji, posao je težak i stresan. - Naravno da je bila istina kada sam to rekao. Tako su se stvari odvijale... Prošle godine imao sam težu povredu. I dalje imam probleme zbog toga. Postojala je realna šansa da prestanem da igram. I dalje razmišljam o tome, pružiću sve od sebe do kraja godine, pa ćemo vidjeti – dodao je Van de Candšlup.

Naomi Osaka zaustavljena je već u 2. kolu US opena, poražena je od Karoline Muhove 6:3, 7:6. Proslavljena Japanka, četvorostruka grend slem šampionka, i dalje je van

možda, koju godinu ranije, jer mislim da smo mogli dosta više da uradimo na najvećoj smotri. Ali osvajanje Evropske lige i potom igranje Svjetske lige smatram svojim najvećim uspjehom u karijeri – rekao je Ječmenica.

Svaki klub, svaka sezona je priča za sebe. Uvijek ima lijepih i teških momenata, ali na kraju samo pamtim najljepše. Svakako pamtim prvu titulu sa Budvanskom rivijerom i nastupe u Ligi šampiona. Nije uvijek bilo rezultatski onako kako se očekivalo, ali sam uvijek davao maksimum i nikad nijesam žalio upravo zbog toga, jer sam znao da sam sve uradio. Ono što sam isticao mnogo puta do sad jeste Francuska koja je definitivno obilježila moju karijeru. Na kraju, najljepše od svega jesu uspomene, brojne anegdote, putovanja i prijateljstva koja život čine bogatim. Ječmenica ističe da bi „želio da ostane u odbojci“.

- Da prenesem svoje iskustvo na mlađe, a kroz koji oblik će to da bude, vidjećemo uskoro – zaključio je Ječmenica. S. JONČIĆ

Njegov najbolji plasman karijere bilo je 22. mjesto na svijetu u avgustu 2022. godine. Najbolji grend slem rezultat je četvrtfinale US opena 2021. U singlu nije osvajao trofeje, ima jednu titulu u dublu.

forme, poražena je nakon 96 minuta igre. Očigledan je veliki trud i naporan rad koji je uložila da se vrati vrhunskom tenisu nakon porođaja, ali je i dalje daleko od toga. Od januara 2021. japanska zvijezda nije uspjela da dođe do grend slem trofeja, a od tada ne postiže ni izbliza tako dobre rezultate.

U noći između četvrtka i petka po našem vremenu plasman u naredno kolo izborio je i DanilMedvedev pobjedom nad Fabijanom Marožanom – 6:3, 6:2, 7:6. R. A.

Paraolimpijske igre u Parizu

Bakić protiv Funajame, Filip Radović dobio potencijalne rivale

PODGORICA - Crnogorski stonoteniser LukaBakić u osmini finala paraolimpijskog turnira u Parizu igraće protiv Japanca Mahira Funajame, odlučeno je jučerašnjim žrijebom.

Duel osmog i devetog stonotenisera svijeta u kategoriji S10 biće odigran u nedjelju od 17 sati.

Bronzani iz Tokija Filip Radović, kao drugoplasirani igrač na Svjetskoj rang-listi slobodan je u osmini finala. U četvrtfinalnom meču, vrijednom bronzanog odličja, čeka ga bolji iz duela Španca Hosea Manuela Ruisa Rejesa i Čileanca ManuelaEćavegurena, sedmog i desetog igrača sa svjetske liste. Bakić će, ukoliko eliminiše Funajamu, za plasman na po-

bjedničko postolje igrati protiv finaliste iz Tokija, Francuza MateaBoasa ili Rusa IvanaKarpova U ostalim mečevima osmine finala sastaće se Brazilac KlaudioMasad – Austrijanac KristijanGardoš, Kinez Lian Hao – Nigerijac AlabiAlufemi i Tajlanđanin BanpotSilapakomg – Poljak IgorMištal Trener VladimirMarić je, govoreći o Bakićevom protivniku u osmini finala, kazao da je Funajama najteži mogući rival u prvoj rundi takmičenja. On je podsjetio da su se Bakić i Funajama dva puta sastali ove sezone – u finalu Mastersa u Linjanu slavio je Bakić 3:2, dok mu se Funajama revanširao u Kosta Bravi (3:2). - Očekuje nas težak i neugodan meč. U eventualnom četvrtfinalu Bakić bi se sastao sa

pobjednikom duela između domaćeg borca Bohasa i Karpova iz Rusije. Vjerujem u Bakića, njegov kvalitet i plasman u četvrtfinale - kazao je Marić. Komentarišući potencijalne rivale Radovića, Ruisa Rejesa i Ećavegurena, kazao da je crnogorski stonoteniser imao i malo sreće u žrijebu. – To ne mora ništa da znači. Očekuje ga ozbiljan turnir. Radović je u Tokiju bio bronzani, ali po svojim kvalitetima lično vjerujem da on može da ode korak više, da dosanja veliko finale – rekao je Marić. Radović i Bakić drugi put nastupaju na Paraolimpijskim igrama – Radović je u Tokiju osvojio bronzanu medalju, dok je Bakić zaustavljen u četvrtfinalu. Na korak od medalje stali su i u ekipnom dijelu. R. A.

Vudsu etapa, Roglič se primakao O’Konoru

Kanadski biciklista Majkl Vuds (Premijer Tek) pobjednik je 13. etape španske Vuelte, vožene od Luga do Puerto de Ankaresa, u dužini od 176 km. Međutim, najveći dobitak ostvario je Slovenac Primož Roglič (Red Bul – Bora), koji je nadoknadio gotovo dva minuta zaostatka u ukupnom poretku. Roglič je u ovu etapu ušao sa tri minuta i 16 sekundi zaostatka za vodećim Australijancem Benom O’Konorom (AG2R), a nakon etape je taj zaostatak smanjio na minut i 21 sekundu. Trostruki osvajač Vuelte je svu prednost u odnosu na O’Konora napravio na posljednjem usponu dana, dužine 7,5 km s prosječnim nagibom 9,3 odsto. Glavna grupa je pustila u bijeg veliku grupu biciklista koji nijesu konkurenti za ukupnu po-

bjedu, tako da niko od vodećih u ukupnom poretku nije razmišljao o etapnoj pobjedi. Bilo je izvjesno da svi čuvaju energiju za posljednji uspon. Rogličev napad je bio očekivan, uprkos tome njegovi konkurenti nijesu mogli da odgovore na njega kada je 34-godišnji Slovenac pojačao tempo, a to je bilo otprilike na 4,5 km od cilja, gotovo na istom mjestu s kojeg je Majkl Vuds krenuo po etapnu pobjedu, odvojivši se od ostale četvorice „bjegunaca“. Vuds je pobijedio u vremenu četiri sata, 19 minuta i 51 sekund. Drugoplasirani Švajcarac Mauro Šmit (Jajko Alula) zaostao je za 45 sekundi, a treći je bio Španac Mark Soler (UAE Emirejts) sa zaostatkom od minut i 11 sekundi. Primož Roglič je zauzeo 16. mjesto i za pobjednikom eta-

pe zaostao za 10:54 minuta, ali je bio daleko ispred svih konkurenata za ukupnu pobjedu. Ben O’Konor je bio 33. sa 12:49 minuta zaostatka za Vudsom. Danas je pred biciklistima nešto lakša etapa što se tiče uspona, ali je najduža na ovogodišnjoj ruti Vuelte. Vozači će proći 200,5 km od Viljafrance del Bierzo do Viljablina. S. J.

Trener Vladimir Marić i Luka Bakić

Od Luga do Puerto de Ankaresa vožena 13. etapa španske Vuelte

Hronika Podgorice

Ekipe gradskog Zelenila uređuju površine u Ulici Oktobarske revolucije, iza zgrade ,,Pejton“

Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo nastavile su uređenje zelenih površina u Ulici Oktobarske revolucije iza zgrade ,,Pejton“.

Prostor kod Prirodnjačkog muzeja, površine skoro 920 kvadratnih metara, biće preuređen sa ciljem da se poboljša njegova estetika i funkcionalnost. Biće izgrađene nove šetne staze, postavljen moderni mobilijar i formiran travnjak, a sve zelene površine biće pokrivene savremenim sistemom za navodnjavanje. Iz Zelenila poručuju da je cilj ovog projekta da ovo područje pretvori u prijatniju i zeleniju zonu.

Radnici Zelenila priveli su kraju ugradnju sistema za navodnjavanje, ravnanje zemljane površine i postavljanje daske za šalovanje šetnih staza. Slijedi obnavljanje travnjaka, postavljanje novih klupa i kanti za otpatke, kao i novih sadnica kojima će ovaj prostor biti dodatno oplemenjen.

RADOVI

Da podsjetimo, u Ulici Luke Boljevića (dvorišni dio iza zgrade ,,Pejton“), u produžetku parcela koje se trenutno uređuju, prije tri godine radnici Zelenila izgradili su igralište za djecu i uredili zelenu površinu. Prostor je ograđen zaštitnim ogradama, na novoj tartan podlozi postavljene su sprave za igru (tobogan, ljuljaška, njihalica), dok se u drugom dijelu igrališta nalaze

Za vikend sunčano, do 36 stepeni

Za danas je najavljeno pretežno sunčano. Poslijepodne slab razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, sjeveroistočni, povremeno i pojačan. Jutarnja temperatura vazduha 26 stepeni, najviša dnevna 36. Za neđelju je prognozirano pretežno sunčano uz slab razvoj oblačnosti tokom popodneva. Vjetar slab do umjeren, uglavnom sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha 26 stepeni, najviša dnevna 36. H. P.

Stvaraju još jedan zeleni kutak

Još su tu staze na mjestu gdje je nekad bilo igralište. Vidim da ovih dana uređuju prostor kod Prirodnjačkog muzeja, tamo gdje je prije nekoliko godina izgrađeno igralište za đecu. Nadam se da ni nas neće zaboraviti, nego da će na isti način urediti i ove zelene površine – kazao je Husein Ceno Lekić

oblice za penjanje i igru školice. Na preostalih 250 kvadrata formiran je travnjak i zasađeno drveće, a kompletna površina pokrivena je sistemom za navodnjavanje. Prostor je dodatno opremljen parkovskim mobilijarom – klupama i korpama za otpatke.

No, da bi zelene površine u ovom kvartu u potpunosti bile uređene valjalo bi oplemeniti i zapuštenu zelenu površinu od nekoliko stotina kvadratnih metara pored ovog igrališta, kao i zelenu površinu udaljenu stotinak metara, iza zgrade ,,Pištolj“ (koja

je prednjom fasadom okrenuta na Ulicu kralja Nikole i Trg Bećir-bega Osmanagića). Riječ je o parceli površine oko 450 kvadratnih metara, na kojoj je nekada već bilo igralište koje je u nekoliko talasa vandalizma u potpunosti uništeno.

OČEKIVANJA

I stanari ovog kvarta smatraju da ne bi trebalo ,,preskakati“ zelene površine u dvorišnom dijelu zgrada i ispred stambenih objekata, nego na isti način opelemeniti i taj dio kvarta. Staropodgoričanin Husein Ceno Lekić, koji živi u ovom

Parking u Ulici Luke Boljevića, iza zgrade ,,Pejton“ poprilično je zapušten. S obzirom na to da je prije nekoliko godina uređen parking i pristupne saobraćajnice ispred zgrade (u Ulici Oktobarske revolucije), valjalo bi na isti način urediti i parking prostor iza zgrade, kako bi ovaj kvart bio u cjelosti uređen.

dijelu Ulice Luke Boljevića, podsjeća da je prije tridesetak godina na zelenim površinama iza zgrade bilo igralište za djecu.

– Još su tu staze na mjestu gdje je nekad bilo igralište. Vidim da ovih dana uređuju prostor kod Prirodnjačkog muzeja, tamo gdje su prije nekoliko godina izgradili igralište za djecu. Nadam se da ni nas neće zaboraviti, nego da će na isti način urediti i ove zelene površine. Na igralištu koje se tu nalazilo podigla su nam se đeca, pa bi bilo lijepo da nam se śutra i unučad tu poigraju –kazao je Lekić, uz napomenu da u ovom dijelu kvarta ima dosta djece. I. MITROVIĆ

U prvih osam mjeseci na gradskim bazenima zabilježen veći broj posjetilaca nego prethodne dvije godine

Zadovoljni dosadašnjim dijelom ljetnje sezone

Na otvorenom olimpijskom bazenu u okviru

Sportskog centra ,,Morača“ do 27. avgusta ove godine bilo je 22.832 korisnika, što je za oko sedam odsto više nego za isti period prošle godine.

Još veći rast broja posjeta ostvaren je na unutrašnjem vaterpolo bazenu, koji je od početka godine koristilo 34.217 građana/ki, oko 9,3 odsto više nego lani.

VIŠE POSJETILACA

S obzirom na porast broja posjeta ove sezone, zamjenik di-

rektora gradskog preduzeća Sportski objekti, koje gazduje gradskim bazenima, Emir Kajević kazao je za Pobjedu da su zadovoljni dosadašnjim dijelom ljetnje sezone na otvorenom olimpijskom bazenu, kao i brojem posjeta na zatvorenom vaterpolo bazenu.

- Zaključno sa 27. avgustom ove godine otvoreni olimpijski bazen posjetilo je 22.832 korisnika. Prošle godine je bilo 21.281, a 2022. godine 20.586. Znači, na otvorenom olimpijskom bazenu tokom ljetnje sezone do sada je u 2024. godini bilo oko sedam

odsto više korisnika u odnosu na 2023. godinu, odnosno, oko devet procenata više u odnosu na 2022. godinu – naveo je Kajević, uz napomenu da će otvoreni bazen raditi do 1. oktobra. Zatvoreni vaterpolo bazen bilježi još veći porast broja posjeta od početka godine do sada.

- Ove godine imali smo 34.217 korisnika, u istom periodu prošle godine 31.283 korisnika, a 2022. godine 30.064 korisnika. U procentima, 2024. godine do sada je bilo oko 9,3 odsto korisnika više nego lani, dok je u odnosu na 2022. godinu bilo više oko 13,8 korisnika – naveo je Kajević.

NATKRIVANJE BAZENA

Odgovarajući na pitanja Pobjede, zamjenik direktora Sportskih objekata je kazao da je natkrivanje otvorenog olimpijskog bazena planirano kroz kapitalni budžet, za naredne godine. Navodeći da je u prethodnom periodu bilo predloženo i odobreno natkrivanje otvorenog bazena pneumatskom halom, podsjeća da je taj prijedlog upra-

Cijene ulaznica ostaju iste

Sportski objekti d.o.o. Podgorica su uradili finansijsku analizu rada oba bazena i planirano je bilo povećanje cijene ulaznice, ali to nije dobilo zeleno svjetlo Skupštine glavnog grada. - Formirana je komisija koja je ispitala finansijsku opravdanost postojećih cijena. Na osnovu analize postojećih cijena, broja korisnika i postojećih troškova, da bi se eliminisali finansijski gubici na bazenu, komisija je

va ovog društva eliminisala, te da je predat prijedlog za zatvaranje bazena tvrdom konstrukcijom. - Nadležne službe Glavnog grada će se u narednom periodu opredijeliti po pitanju projekta natkrivanja otvorenog olimpijskog bazena. To bi imalo veliki značaj u rasterećenju broja termina, kako za korisnike slobodnih termina, tako i za škole plivanja, vaterpola, ostale organizovane grupe koje imaju želju da se bave rekreacijom kroz posjete bazenima. S obzirom na to da je Plivački-vaterpolo

konstatovala da je potrebno minimalno povećati cijene ulaznica na četiri eura. U prethodnoj godini bazeni su proizveli gubitak od oko 200.000 eura. Na ovaj prijedlog Skupština glavnog grada nije dala pozitivno mišljenje i za sada nije ponudila rješenje o subvencioniranju prikazanog gubitka, tako da će za sada cijene ostati nepromijenjene – kazao je pomoćnik direktora Sportskih objekata Emir Kajević

klub ,,Budućnost“ formirao seniorsku ekipu, koja će ove sezone igrati Jadransku A2 ligu u vaterpolu, te da omladinske vaterpolo ekipe PVK Budućnost igraju sva nacionalna takmičenja, ovaj projekat bi bio od velikog značaja za Podgoricu i popularizaciju vodenih sportova u glavnom gradu. Isto tako, omogućio bi se razvoj i proširenje baze plivača, kao i organizaciju plivačkih i vaterpolo takmičenja u preostalom dijelu godine (od oktobra do juna) – zaključuje Kajević. I. MITROVIĆ

Ekipe Zelenila na zadatku

Površina iza zgrade ,,Pištolj“ koju bi trebalo urediti

Otvoreni olimpijski bazen

O DJETINJSTVU I STARIM PORODIČNIM FOTOGRAFIJAMA

Autor: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

Posvećenost kolektivnoj igri, koja se graniči sa opsesivnošću, bio je njihov iskreni dijalog sa stvarnošću. Bilo je to prirodno stanje slobode ličnosti, u kojoj je svako imao svoju malu-veliku ulogu. Po mjeri svoje djetinje mašte i inspiracije sakrivene u dnu duše, igre su im bile spontan izbor. Znali su pravila svake zabave, u kojoj nije bilo mjesta prevari. U aktivizmu koji samo mladost može da iznese, oni su kroz svoju socijalnu interakciju izlazili iz sebe, shvatajući da postoji i neko drugi, sa kojim treba da dijele ljepotu plavog neba, zelene livade, rodnog voćnjaka. Razmišljanje o pojmu dobra i zla, hrabrosti i straha, zajedničkog i kolektivnog, činilo ih je bogatijim i spremnim da razumiju svaku različitost. Tako su izgradili svoj mali svijet traganja i stvaranja, otkrića, svijet dobrote, ljubavi, istine i duhovnosti.

Svakodnevno kroz igru, međusobni razgovor i razna iskušenja, sublimirali su moć emocije i empatije, personalni identitet, iskazivali svoj prirodni potencijal i skriveni aspekt svog bića. Povjerljivi prema svojoj nezrelosti, a istovremeno euforični i skoro uvijek uzbudljivo raspoloženi, tražili su ljepotu u svakom atomu života. Njima je smisao bio važniji od sreće, jer pronalazeći smisao, čekala ih je sreća. Disali su svjetlost, poštovali starije, maštom obavijali svoje biće, a ljubav dobijali, jer su učeni da vole, da budu voljeni, da imaju empatiju i razumijevanje za tuđa osjećanja. Njihovo druženje bilo je u direktnoj vezi sa okolnostima života, detaljima njihove stvarnosti i porodične situacije. „Kad smo bili klinci, često smo gledali u nebo. U stankama između trčanja i penjanja na drvo, sakrivanja po žbunju i „građenja kuće“, ležali bismo na travi ili na razvaljenoj klupi u parku i prepuštali se zavodljivom nebeskom svodu. Na njemu – ptice ili zvezde, sunce ili mesec, oblaci raznih boja i oblika. Plovimo u nepoznatom pravcu, svi zajedno –

Ležali bismo na travi i gledali u nebeski svod

Najstarija djeca su u mnogo čemu vodila računa o svojoj mlađoj braći i sestrama. Svakodnevno se indukovala ljubav, sloga, bliskost i povjerenje. Svako je nastojao da gradi svoj svijet. Svuda je odzvanjao zdrav i vedar osmijeh. U svom odrastanju, na takav način, djeca čuvaju djecu u sebi

mi na zemlji, oni iznad nas“ - Aleksandra Pavićević, Čipovanje neba, „Politika“, Kulturni dodatak, maj 2023). Tako se, uz slobodu i interaktivne igre, razvijao refleks djeteta prema životu. Kako se u našem narodu kaže: Ne služi baba da spriječi unuka da padne na zemlju, već da ga podigne kad padne.

Mladima su se nudili provjereni kriterijumi vrijednosti, počev od porodice, škole, ulice, sportskih i drugih društvenih organizacija. Razvijanje sopstvene odgovornosti, osjećaj zahvalnosti i poniznosti, obrazovanje, pravda, istina, dobrota, ponašanje na ulici, govor, briga o životnoj sredini bili su ljudski i kulturni kodeksi od kojih se nije odstupalo. U kući se spontano i opušteno razgovaralo o svemu, problemi se istinski dijelili, međusobno se u svemu ispomagali,

preuzimali odgovornost i poslove koje su mogli sami obaviti bez nadzora starijih. Svaki razgovor sa ocem, majkom, babom ili djedom, koji su uvijek bili prisebni i prisutni u svemu, imao je svoju mjeru i cijenu, značaj, dubinu i snagu. Strogost kojom su se koristili roditelji, naročito očevi, kao najveći autoriteti u kući, bila je dio tradicionalnog porodičnog modela.

(„U tim bezbrižnim vremenima kriju se tajne, mnoge lepe priče, sećanje na bližnje od kojih smo nasledili neprocenjive uspomene... Bio sam ušuškan, bezbrižan i uživao u valjanim stvarima, počevši od kućnog vaspitanja, kvalitetnog obrazovanja, izuzetnog tv programa, dobre muzike, filmova, kulture i umetnosti toga doba, pa do duha prijateljstva i čovečnosti“ - Stevan Aleksić, prof. Fakulteta savremenih umetnosti u Beogradu.)

„Ako nas otac i majka pogledaju mrko, u raznim prilikama, to smo shvatali kao upozorenje, da ćutimo ili da kažemo šta treba reći“.

Nije bilo familije u kojoj se svake večeri nije čula bar jedna od sljedećih kovanica: Imaš li ti kuću, dijete drago? Da te nisam čula da kažeš neću; Halo, skrati malo taj jezik; Ko je koga rodio, ti mene ili ja tebe? Dok ti ja kupujem, oblačićeš se tako.

Ako hoćeš da budeš moderan, idi pa zaradi svoje pare; Samo da ne nađeš nekog sa dugom kosom i minđušom „Bilo je to vrijeme drugo, kad su roditelji bili pravi“, zapisa u jednoj svojoj pjesmi Vesko Milović. Uprkos okolnostima koje nisu idealne, bile su to obične porodice čiji materijalni stub drži sve pod kontrolom. Najstarija djeca su u mnogo čemu vodili računa o svojoj mlađoj braći i sestrama. Svakodnevno se indukovala ljubav, sloga, bliskost i povjerenje. Svako je nastojao da pomjeri svoje granice i da gradi svoj svijet. Svuda je odzvanjao zdrav i vedar osmijeh. U svom odrastanju, na takav način, djeca čuvaju djecu u sebi. Zato u zabavama mogu biti nemilosrdni i nježni, vragolasti i surovo ozbiljni; iste stvari su ih zabavljale i istima se podsmijevali. Vukući za sobom nasljeđe raznih igara, naučili su važne životne lekcije, a ponajviše šta je pobjeda, a šta poraz. Svaku igru mladi osjećaju kao dio svog skrivenog bića koje u toj magiji dobija priliku da se iskaže, i tako uzimaju zalet, kako bi jednom, s dovoljno snage i hrabrosti, mogli da se otisnu i zakorače u neka nova prostranstva izazova i provokacije. Ponekad njihova uznesena stanja dodiruju vradžbinu, stvaraju atmosferu u kojoj

Svaku igru mladi osjećaju kao dio svog skrivenog bića koje u toj magiji dobija priliku da se iskaže i tako uzimaju zalet, kako bi jednom mogli da se otisnu i zakorače u neka nova prostranstva izazova i provokacije. Znali su da u svojim igrama mogu prekoračiti dozvoljene granice, koje će im stariji tolerisati kao manji ispad i nesmotrenost

se teško misli i rasuđuje. U tom čudnom performansu mašte, gdje je bilo nanosa zarudjele istine, mladi oslobađaju nagomilanu energiju, prave iskrena prijateljstva, potvrđuju sopstveno biće, improvizuju igru u širem smislu, nastojeći da afirmišu svoju subjektivnost, kao najbitniju odliku ljudskog stvaralaštva. Oni su znali da u svojim igrama mogu prekoračiti dozvoljene granice, koje će im stariji tolerisati kao manji ispad i nesmotrenost. Cilj takve aktivnosti je kultura sazrijevanja uma, profilisanje ličnosti i odrastanje karaktera, uvećanje vještine i osjećanje zadovoljstva i radosti, težnja ka socijalnoj inteligenciji i sopstvu, koje dijele sa drugima. Niko od njih ne može saznati sebe, dok je zatvoren u sebe. U igri se najbolje pokazuje hrabrost i altruizam, slabost, kukavičluk, sebičnost i plemenitost.

„U Ljubišu su se deca rađala kao mali ljudi i odmah su dobijali neke poslove koja su mogla da rade – vrlo važne, pa je to moje detinjstvo takođe jedan od izvora mojih ubeđenja“, priseća se pisac Ljubivoje Ršumović O vaj univerzalni narativ o odrastanju, čija se sjenka djetinjstva nadvija nad nama svom težinom i često nas vraća nazad, dokazao je svoju vitalnost i nezamjenjivost. Vremenom, i djetinjstvo se umorilo od takvog života – otelo se ljudima i tako postalo nešto drugo od onoga što je bilo.

(„Kako mogu da želim da se vratim u detinjstvo, kad nikad nisam ni odrastao u svim tim mojim životima“, Mika Antić)

Nedavno je objavljeno novo djelo Ramiza Hadžibegovića „Dodir nepovrata“ (Čigoja štampa), iz kojeg ćemo, kao i iz njegovih prethodnih knjiga, u više navrata objavljivati eseje. U ovom krugu donosimo eseje „Djetinjstvo, alhemijska čar igre“ i „Stare porodične fotografije, vjerni svjedoci prošlosti“

Polako i tiho, nestaje najautentičniji horizont našeg romantičnog iskustva iz kojeg su potekla neizbrisiva sjećanja, i posljednji smisao života, a sa njim i sve ono što je prirodno, normalno, uljudno. Bilo je to slatko doba životne nevinosti i naivnih pohoda u osvajanje slobode, koja nosi auru životnog temperamenta, čulnosti, pričljivosti, glasnog smijeha i prijateljstva koja su ostajala vječna. Čo vjek, koji se sjeća sebe kao djeteta, jasno se određuje prema sopstvenom sazrijevanju i konačnosti. Koliko bi malih tajni trebalo da se ispriča, koliko djetinjih snova da se odsanja, koliko igara da se odigra, koliko radosti i sreće, smijeha i suza da se razlije, da bi se u našim dušama i uspomenama, u najljepšem smislu, sačuvao samo dio slike našeg djetinjstva i odrastanja.

(Nastavlja se)

Crnogorska đeca

Nekadašnja Podgorica

Djetinjstvo

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG“, br 75/18)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta “Bijeli brijeg” d.o.o., iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, za projekat proizvodnja vina u vinariji Bijeli brijeg, koja je locirana na katastatskoj parceli broj 2103 KO Cerovica, u Podgorici.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom projektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj - Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Primjedbe mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao na e-mail: milena.becic@podgorica.me.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Upravi za vode Crne Gore donijeto rješenje broj: 03-UPI1352/26 od 14.08.2024. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat obaloutvrde –regulacije obale rijeke Tare na lokaciji Moračko Trebaljevo u dužini od 400 m, katastarske parcele br. 402/2, 410, 411, 412, 413, 415 KO Moračko Trebaljevo i 626/1 i 195/1 KO Rovačko Trebaljevo, Opština Kolašin.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat obaloutvrde – regulacije obale rijeke Tare na lokaciji Moračko Trebaljevo u dužini od 400 m, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za projekat obaloutvrde – regulacije obale rijeke Tare na lokaciji Moračko Trebaljevo u dužini od 400 m, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Na osnovu člana 149. i člana 151 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020”) i člana 53. Statuta, Odbor direktora Filmskog preduzeća “Zeta film” AD Budva saziva VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA

za 02.10.2024. godine u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska 4 sa početkom u 8,00 časova;

D N E V N I R E D

1.Upoznavanje prisutnih sa jedinstvenim spiskom akcionara koji se vodi kod Centralno klirinško depozitnog društva AD Podgorica (CKDD), kao i sa brojem prisutnih na Vanrednoj skupštini akcionara i izboru radnih tijela;

2.Razmatranje i donešenje Odluke o povećanju osnovnog kapitala Filmskog preduzeća “Zeta film” AD Budva;

3.Odluka o emisiji akcija s pravom preče kupovine postojećim akcionarima “Zeta film” AD Budva; 4.Odluka o usvajanju izmjena i dopuna Statuta “Zeta film” AD Budva. –Akcionari i njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara, dužni su da se prijave Sekretaru Društva najkasnije dva sata prije održavanja Skupštine radi identifikacije i evidencije.

–Identifikacija akcionara utvrđuje se na osnovu lične isprave. –Ovlašćeni punomoćnik, sa ovjerenim punomoćjem na način propisan Zakonom, prilaže svoju ličnu ispravu i ličnu ispravu ili fotokupiju iste vlasnika akcija koji ga je opunomoćio –Za donošenje odluka po tačkama 2, 3 i 4 dnevnog reda potrebno je da na Skupštini prisustvuju akcionari ili njihovi punomoćnici koji posjeduju najmanje dvije trećine akcija.

–Sve, Zakonom propisane informacije o održavanju skupštine nalaze se na sajtu Društva www.zetafilm.me

–Materijali za Skupštinu, kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje, nalaze se u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska br.4 i biće na raspolaganju akcionarima 20 dana prije održavanja Vanredne skupštine akcionara, od 8 do 11 časova.Telefon: 033/451-656

PREDSJEDNIK

ODBORA DIREKTORA, Đorđe Mićunović s.r

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić

Ul.Slobode,Bijelo Polje

Iv.br. 1138/24

Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca DOO MFI MONTECREDIT DOO sa sjedištem u Podgorici protiv izvršnog dužnika Radice Damjanović iz Bijelog Polja radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca,u smislu čl.45 ZIO-a, donio je dana 30.08.2024. godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniiku Radici Damjanović iz Bijelog Polja sa poslednjom poznatom adresom Živka Žižića br.12 vrši se dostavljanje pismena: Rješenja o izvršenju od 20.06.2024. godine sa prilozima, Rješenja o troškovima izvršnog postupka od 12.08.2024.godine. Izvršni dužnik se može obratiti Javnom izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnici u ostavljenom roku ne preuzmu pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim,a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 30.08.2024.godine JAVNI IZVRŠITELJ

CRNA GORA

OPŠTINA TIVAT

Sekretarijat za uređenje prostora

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta Direkcija za investicije Opštine Tivat podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na Jadranskoj obali, faza V, komponenta 2 – Tivat, Kotor, Herceg Novi, za projektnu mjeru TV 10 Rekonstrukcija glavnog kanalizacionog kolektora u Donjoj Lastvi i Seljanovu, opština Tivat. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Opštine Tivat, Sekretarijat za uređenje prostora, Trg magnolija br. 1, radnim danima od 8 do 11 časova (srijedom od 8 do 14 časova), kao i na veb-sajtu Opštine Tivat www.opstinativat.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja, u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, je do ponedeljka 09.09.2024.godine.

Broj: 09-322/24-upI-67/1

Sekretarka Sekretarijata Tivat, 29.08.2024. godine

Milica Manojlović, dipl.ing.arh.

Z A P I S N I K

FINALNO IZVLAČENJE NAGRADA nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ Putovanje za dvoje – SICILIJA

Podgorica, 22.08.2024. godine u 15h Cosmetics market u Ulici Ilije Plamenca bb na Zabjelu – mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA - Putovanje za dvoje – SICILIJA za koju je izdata saglasnost br. 01424/24-1214/2 od strane Uprave za igre na sreću, dana 24.05.2024. Način izvlačenja: iz kompjuterske baze računa koji zadovoljavaju kriterijume iz pravila. Dobitnik nagrade: DELIĆ DRAGICA, MOJKOVAC Komisija:

1.MIRA DUBAK ____________________________

2.DANICA KRIVOKAPIC____________________________

3.TIJANA TERZIC____________________________

Podgorica, 22.08.2024.

Poslovni broj: I. 155/15

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja

Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore-Osnovana 1901.godine AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika Fana Shaipa iz Ulcinja, Kodre bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 127.922,09 eura, dana 30.08.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, Fana Shaipa iz Ulcinja, Kodre bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo zaključak o prodaji javnog izvršitelja Ana Nikić Petričević iz Ulcinja I. 155/15 od 30.08.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Subota, 31. avgust 2024.

Iv.br.834/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić-FC Snabdijevanje”, sa sjedištem na adresi ul. Vuka Karadžića br. 2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Gojka Lončara, iz Berana, Beranselo bb,radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 30.08.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Gojka Lončara, sa zadnje poznatom adresom Beranselo bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.834/24 od 16.07.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 28.08.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN

POTREBNI radnici za rad u magacinu. Plata povoljna.

Tel. 069/032-380

BAR, BJELIŠI, prodajem placeve od 300, 360, 480 m2 , uknjiženi, uz put. Tel. 069/332-332

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzeću „Martex invest” d.o.o. iz Cetinja donijeto rješenje broj: 03-UPI761/26 od 22.08.2024. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje poslovno-stambenog objekta u okviru površina za stanovanje srednjih gustina i centralne djelatnosti na urbanističkoj parceli UP 236 (zona B2, blok 8), na katastarskim parcelama broj 1546/2 1546/3, 1546/4, 1546/1, 1545/3, 1545/4, 1528/3, 1528/4 i 1533/3 KO Cetinje I, u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana ,,Aerodrom - izmjene i dopune“, Prijestonica Cetinje.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje poslovno-stambenog objekta urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za projekat izgradnje poslovno-stambenog objekta realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na:

•Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Broj: 19-3

Datum: 30.08.2024. godine

Na osnovu člana 47 Zadružnih pravila Stambene zadruge zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore “Odbrana” od oktobra 2017. godine, i Odluke Upravnog odbora SZ “Odbrana” broj 19-2 od 30.08.2024. godine, Stambena zadruga „Odbrana“ raspisuje

KONKURS

ZA IZBOR DIREKTORA/ICE STAMBENE ZADRUGE „ODBRANA“

OPIS POSLA

Naziv zanimanja: direktor/ica SZ „Odbrana“

Stručna sprema: fakultet društvenih nauka ili vojna akademija 240(CSPK) kredita, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja

Radno mjesto: Upražnjeno

Broj izvršilaca: 1

Radno vrijeme: puno

Radno iskustvo: 3 godine

Vrsta radnog odnosa: mandat u trajanju od 5 godina Broj radnih sati u nedjelji: 40 časova

Radno vrijeme: od 7-15 časova

Smještaj: Nije predviđen

Ishrana: Nije organizovana

Prevoz: Nije obezbjeđen

Provjeru radnih sposobnosti: Provjeru vrši poslodavac Kandidat mora da ispunava sljedeće uslove: -visoko obrazovanje u obimu od 240(CSPK) kredita, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja; -završen fakultet društvenih nauka ili vojna akademija; -najmanje tri godine radnog iskustva; -poznavanje rada na računaru.

Uz prijavu na konkurs dostaviti i dokaze o ispunjavanju uslova konkursa: -dokaz o stečenom obrazovanju; -dokaz o radnom iskustvu.

Pored dokaza o ispunjavanju uslova konkursa, kandidat dostavlja i sljedeće dokaze: -Biometrijsku ličnu kartu -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti -uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak. Prijave i ostalu dokumentaciju dostaviti na adresu: Stambena zadruga „Odbrana“, Ul.Vaka Đurovića 55, Podgorica, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Konkurs je objavljen 31.08.2024. godine.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Izbor direktora po raspisanom konkursu, izvršiće se u zakonskom roku. Kontakt telefon: 067/655-808

PREDSJEDNICA UPRAVNOG ODBORA Maida Šendelj

AD „ZETATRANS“, LOGISTIČKE USLUGE PODGORICA PREDLOG ODLUKE SKUPŠTINA AKCIONARA

03.10.2024.

Na osnovu člana 133 stav 1 tačka 3 i člana 149 stav 1 tačka 2 podtačka d Zakona o privrednim društvima („Službeni list CG“, br. 65/20, 146/21 i 4/24) i člana 35 stav 1 tačka 3 i člana 49 stav 1 tačka 2 podtačka d Statuta Društva, te predloga odluke broj 1408 od 30.08.2024. godine Odbora direktora, Skupština Društva na vanrednoj sjednici održanoj dana 03.10.2024. godine, donijela je ODLUKU br. O IZBORU ČLANOVA ODBORA DIREKTORA AKCIONARSKOG DRUŠTVA „ZETATRANS“, LOGISTIČKE USLUGE PODGORICA

-Za članove Odbora direktora biraju se:

1.______________________________, član

2.______________________________, član

3.______________________________, član

4.______________________________, nezavisan član

5.______________________________, nezavisan član

-Članovi Odbora direktora biraju se na period utvrđen Statutom Društva. -Ova odluka stupa na snagu danom donošenja na Skupštini akcionara. -Ova odluka će se registrovati u CRPS. Obrazloženje

Član Odbora direktora Marko Rems dana 07.08.2024. godine podnio je ostavku na članstvo u Odboru direktora zbog izbora u članstvu nadzornog odbora u AD Intereuropa Kopar. Član 171 stav 1 tačka 3 Zakona o privrednim društvima i član 62 stav 1 tačka 3 Statuta propisuje da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a stavom 6 istog člana i Zakona i stavom 5 istog člana i Statuta da se prestanak članstva u odboru direktora registruje u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti prestanka mandata u članstvu odbora direktora. U skladu sa navedenim u CRPS je evidentirana ostavka u članstvu Odbora direktora gospodina Marka Remsa dana 22.08.2024. godine, kao dana podnošenja zahtjeva Društva za registraciju iste ostavke. Takođe stav 7 istog člana i Zakona i stav 6 istog člana i Statuta predviđa da se u slučaju prestanka članstva u odboru direktora bira novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora, shodno čemu je potrebno razriješiti i ostale članove Odbora direktora prije isteka mandata. U skladu sa iznijetim Skupština akcionara je prethodno razriješila dosadašnje članove Odbora direktora, prije isteka njihovih mandata i izvršila izbor novih članova Odbora direktora. Član 158 stav 4 Zakona i član 53 stav 4 Statuta Društva propisano je da pravo predlaganja kandidata za članove Odbora direktora imaju akcionar, odnosno akcionari, koji zajedno imaju najmanje 5% osnovnog kapitala, u skladu sa kojom odredbom su kandidati predloženi. Za članove Odbora direktora izabrani su predloženi kandidati koji su dobili najveći broj glasova zastupanih akcionara.

Na osnovu navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE

Izvršni direktor Andrej Cergolj

Subota, 31. avgust 2024.

AD „ZETATRANS“, LOGISTIČKE USLUGE PODGORICA PREDLOG ODLUKE SKUPŠTINA AKCIONARA 03.10.2024. godine

Na osnovu člana 133 stav 1 tačka 4 i člana 149 stav 1 tačka 2 podtačka d Zakona o privrednim društvima („Službeni list CG“, br. 65/20, 146/21 i 4/24) i člana 35 stav 1 tačka 4 i člana 49 stav

1 tačka 2 podtačka d Statuta Društva, te predloga odluke broj 1407 od 30.08.2024. godine

Odbora direktora, Skupština Društva na vanrednoj sjednici održanoj dana 03.10.2024. godine, donijela je

ODLUKU br. O RAZRJEŠENJU ČLANOVA ODBORA DIREKTORA AKCIONARSKOG DRUŠTVA „ZETATRANS“, LOGISTIČKE USLUGE PODGORICA

1.Razrješavaju se članovi Odbora direktora: 1.Aleš Klavžar, član, koji obavlja i funkciju predsjednika Odbora direktora, 2.Marko Rems, član

3.Matjaž Ujčič, član

4.Iva Asanović, nezavisan član

5.Mitar Bajčeta, nezavisni član.

2.Ova odluka stupa na snagu danom donošenja na Skupštini akcionara.

3.Ova odluka će se registrovati u CRPS. Obrazloženje

Član Odbora direktora Marko Rems dana 07.08.2024. godine podnio je ostavku na članstvo u Odboru direktora zbog izbora u članstvu nadzornog odbora u AD Intereuropa Kopar.

Član 171 stav 1 tačka 3 Zakona o privrednim društvima i član 62 stav 1 tačka 3 Statuta propisuje da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a stavom 6 istog člana i Zakona i stavom 5 istog člana i Statuta da se prestanak članstva u odboru direktora registruje u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti prestanka mandata u članstvu odbora direktora.

U skladu sa navedenim u CRPS je evidentirana ostavka u članstvu Odbora direktora gospodina Marka Remsa dana 22.08.2024. godine, kao dana podnošenja zahtjeva Društva za registraciju iste ostavke.

Takođe stav 7 istog člana i Zakona i stav 6 istog člana i Statuta predviđa da se u slučaju prestanka članstva u odboru direktora bira novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora, shodno čemu je potrebno razriješiti i ostale članove Odbora direktora prije isteka mandata i zabrati novi Odbor direktora.

Odbor direktora Društva je utvrdio prijedlog ove odluke i dostavio je Skupštini akcionara na razmatranje i donošenje, koja je odlučila kao u izreci iste.

PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE Izvršni direktor Andrej Cergolj

Sekretarijat za uređenje prostora, komunalno-stambene poslove, imovinu privredu Opštine Šavnik, na osnovu člana 5 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (,,Službeni list CG”, broj 44/10) i člana 2 Odluke o raspisivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda radi prodaje pokretnih stvari (,,Sl. list CG - opštinski propisi” broj 38/24), o b j a v lj u je J A V N I P O Z I V za prikupljanje ponuda radi prodaje pokretnih stvari u vlasništvu opštine Šavnik IPredmet javnog poziva je prikupljanje ponuda radi prodaje sljedećih pokretnih stvari u vlasništvu opštine Šavnik, i to: 1.Gusani radijatori za centralno grijanje, ukupne mase 3431,53 kg, po početnoj cijeni od 480,39 €; 2.Bešavne čelične cijevi različitih dimenzija i debljine zida za sistem centralnog grijanja, po početnoj cijeni od 12,60 €; 3.Rashodovani elementi od lima i limene cijevi, po početnoj cijeni od 2,10€; 4.Stari rashodovani reduktor sa elektro motorom, nepravilnog oblika, polomljen i van upotrebe, po početnoj cijeni od 3,50 €; 5.Dva kruga od punog željeza, ukupne mase cca 80,12 kg, po početnoj cijeni od 11,21 € i željezna rešetka, ukupne mase cca 20,07 kg, po početnoj cijeni od 2,80 €; 6.Aluminijski prozori sa staklom dimenzija 1260x1250 mm – 21 komad i aluminijski prozori sa staklom dimenzija 1260x680 mm -9 komada, po početnoj cijeni 90,00 €; 7.Stare stolice (metalni ram stolica), po početnoj cijeni željeza od 5,60 €.

Početna cijena gore navedenih pokretnih stvari, određena je na osnovu Nalaza mišljenja sudskog vještaka mašinske struke, Nikole Vuksanovića, dipl.ing.maš. iz Podgorice, od 26.06.2024. godine, zavedenog kod Opštine Šavnik, pod brojem 08-01-082/24-1888, od 28.06.2024. godine.

IIPravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizička lica.

Učesnici javnog nadmetanja su dužni da uz prijavu dostave lične podatke za fizičko lice (ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša), a za pravna lica naziv i sjedište, potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica.

IIIUčesnici javnog nadmetanja su dužni da u postupku javnog nadmetanja uplate iznos depozita i to 10% od početne cijene u korist računa SO Šavnik broj 535-1141-51, koji se vodi kod Prve banke CG, sa naznakom ,,učešće na javnom nadmetanju” da dokaz o uplaćenom depozitu podnesu zajedno sa prijavom u zapečaćenoj koverti.

IVPrijave po Javnom pozivu podnose se u zapečaćenom omotu Komisiji za otvaranje i vrednovanje pomuda Opštine Šavnik, najkasnije do dana 13.09.2024. godine, do 9:00 časova isključivo na arhivi opštine Šavnik, sa obaveznom naznakom ,,Ponuda po javnom pozivu (prikupljanje ponuda) za prodaju pokretnih stvari– ne otvaraj”. V Javno otvaranje ponuda, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači, biće održano dana 17.09.2024. godine sa početkom u 11:00 časova u prostorijama opštine Šavnik. VIPod najpovoljnijom ponudom smatraće se od strane ponuđača najveće ponuđena cijena izražena u eurima koja ne može biti manja od početne.

U slučaju da je ponuđena jednaka cijena za istu pokretnu stvar od strane više ponuđača, među tim ponuđačima će se sprovesti postupak javne licitacije.

Komisija će izvršiti rangiranje ponuda u skladu sa dostavljenom dokumentacijom i utvrditi rang listu.

Obavještenje o najpovoljnijem ponuđaču dostaviće se učesnicima postupka u roku od 5 dana od dana sprovođenja postupka.

Učesnici javnog poziva za prikupljanje ponuda imaju pravo prigovora na Odluku, Komisije u roku od 5 dana od dana dobijanja obavještenja o rezultatima provedenog javnog poziva.

Učesniku javnog poziva za prikupljanje ponuda koji ne uspije u postupku, uplaćeni iznos depozita će povratiti u roku od 8 dana od dana isteka roka za prigovor.

Učesniku javnog poziva, sa najpovoljnijom ponudom, uplaćeni iznos depozita će se uračunati u cijenu predmetnih pokretnih stvari.

Učesnik javnog poziva, koji je izabran kao najpovoljniji ponuđač za kupovinu pokretnih stvari je obavezan da isplati cjelokupni iznos kupoprodajne cijene da zaključi ugovor o kupoprodaji pokretnih stvari u roku od 5 dana od dana konačnosti Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti razgledanje pokretnih stvari koje su predmet javnog poziva, u periodu od 02.09. 2024.godine do 06.09.2024. godine, svakog radnog dana od 10,00 do 13,00 časova.

VIISva bliža obavještenja informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti na telefon 040 266 - 108 ili neposredno u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora, komunalno-stambene poslove, imovinu i privredu, ulica Šavnička III, broj 5.

O P Š T I N A Š A V N I K

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA, KOMUNALNO-STAMBENE POSLOVE, IMOVINU I PRIVREDU

Subota, 31. avgust 2024.

I.br.155/15

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, kancelarija u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901. godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, protiv izvršnog dužnika Fana Shaipa iz Ulcinja, Kodre bb, na osnovu izvršne isprave-presude Osnovnog suda u Ulcinju P.br.382/10 od 28.04.2011.god., donio je dana 30.08.2024.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE treća prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u:

Listu nepokretnosti br.153 KO Gornji Štoj, označene kao katastarska parcela br.887/6 po kulturi šume 3.klase u površini od 2.000m2.

II Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 16.09.2024.godine u 14,00 časova u kancelariji Javnog izvršitelja u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

III Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem od 05.07.2017.god.

IV Na trećoj javnoj prodaji usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog povjerioca. V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 520-21903-35 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Ulcinj, 30.08.2024.godine

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Dana 29. avgusta 2024. godine preminula je naša voljena

RADMILA Dušanova PETROVIĆ

rođena MARAŠ 1945 – 2024.

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice 30. avgusta na seoskom groblju Kosor-Kuči.

Оžalošćene porodice PETROVIĆ i MARAŠ

Dana 29. avgusta 2024. godine poslije kratke i teške bolesti, u 45. godini, umrla je naša voljena

BILJANA

Draganova STANKOVIĆ

rođena Varović

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 30. avgusta od 12 do 16 časova i 31. avgusta od 9 do 13 časova kada se kreće za seosko groblje Svetog Lazara u Đuravcima, đe će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni:

Subota, 31. avgust 2024.

Majka BORKA, suprug DRAGAN, sin ANDRIJA, kćerka DANICA, tetka LJUBINKA sa porodicom, svekrva ANA, đeveri: STANKO i PAVLE sa porodicom i ostala rodbina 1393

синовци

унучад,

Dana 30. avgusta 2024. u 87. godini života preminula je naša draga

BOSILJKA Lukina DAPČEVIĆ rođena KAVAJA

saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 31. avgusta od 12 do 15 časova i 1. septembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: Sinovi DRAGAN i RAJKO, snaha TAMARA, unučad LUKA, IGOR i KRISTINA i ostala rodbina DAPČEVIĆ i KAVAJA

… Tako će vek tvoj biti manje samotan, zao, sa manje briga, ružnoće, plača, i straha i tuge. I svaki put kad budeš komadić sebe dao i svoje snove svetu po vetrovima slao, ličiće jutro na tebe više nego na druge.

Dana 30. avgusta 2024. u 72. godini života preminuo je naš dragi

BOŽIDAR – KALEZA Jovov KAPA

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 31. avgusta od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: supruga SANJA, sin GORAN, kćerka MAJA, brat RAJO, sestra MIRJANA, snahe TINA i VESNA, unuk KOSTA, sinovične, sestrić, sestrične, braća i sestre od strica i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

Prerano se vinuo u nebo naš anđeo

IVAN

MIJO i NICA sa porodicom

Posljednji pozdrav

Dragi naš

IVANE

Prerano si otišao. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Ujaci PRLE i BANJA IVANIŠEVIĆ sa porodicama

Počivaj u miru.

IVANU KRAČKOVIĆU

Kumovi RADE i RATKA MIJUŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

VIDOSAVI MARKOVIĆ

Od JELENE i VANJE VUJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav VIDOSAVA MARKOVIĆ

Porodica pok. NEŠA VULAŠA

Posljednji pozdrav dragoj strini

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

VIDOSAVI MARKOVIĆ

Sestra RADMILA PAVLIĆEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav prijateljici

Opraštamo se od naše drage

RADMILE Dušanove PETROVIĆ rođ. MARAŠ

RADMILI PETROVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

LJILJA PAVKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom bratu i daju

BELOM DIZDAREVIĆU

Pamtićemo njenu ljubav koju je nesebično darivala. Sa ljubavlju i poštovanjem što smo je imali za sestru, zaovu i tetku.

Brat ZORAN MARAŠ, sestre DRAGICA MARJANOVIĆ i STANKA-ĆANA BRAJOVIĆ sa porodicama

Hvala na ljubavi, pažnji, plemenitosti koju si nam nesebično pružao. Uvijek ćemo pamtiti razgovore pune topline, širinu i osmijeh kojima si nas dočekivao. Zauvijek tvoji SABINA, SAMIR, BELMA, NERMA, SEMIR i AMELA

Posljednji pozdrav dragoj tetki

RADMILI

Počivaj u miru. Tvoji: PETAR, JELENA i MILENA

Hvala

Sa poštovanjem opraštamo se od naše

RADMILE Dušanove PETROVIĆ rođene MARAŠ

Nikada nećemo zaboraviti dobrotu koju je nesebično pružala zajedno sa njenim mužem Dušanom.

zet BORISLAV BRAJOVIĆ sa porodicom

SRĐAN DAMJANOVIĆ

Ljubavi, Nema ničeg bolnijeg od saznanja da smo te izgubile. Znaš ti koliko nam fališ, nećemo dati ni minut da prođe bez tebe. Kako živjeti dalje, a koračati bez tebe. Oprosti nam suze koje nijesi želio nikad da puštimo. Nijesi nas ostavio same, osjećamo da nas i dalje bodriš, čuvaš i grliš nježno dobrim srcem svojim. I mi ćemo tebe čuvati i voljeti beskrajno i zauvijek.

Tvoje ANA i NINA

1354

Draga tetka

RADMILA PETROVIĆ

ti za svu ljubav koju si nam pružila.

SRĐA, SANJA i TANJA

VIDI

NIKOLA VUJOVIĆ s porodicom

NIKOLA

Moj neprebolu! Bio si oličenje dobrote i plemenitosti, raširenih ruku i čistog srca svakoga si dočekao i svakom pomogao, bio si i zauvijek ćeš biti moj ponos. Počivaj u miru u carstvu nebeskom. Neka ti majkine suze ne remete vječni mir.

Tvoja majka SLAVKA

Deset godina je od smrti moga brata i ujaka

SLAVKO ILIĆ

Boli me praznina koja nikad neće biti popunjena. Boli me stara tužna majka, Aki moja i brat koji živi bez podrške koju smo od tebe uvijek imali.

ANĐELA, BOŽO, FILIP, MARIJA

SLAVKO ILIĆ

Ne znam ko je rekao da vrijeme liječi sve, ali mislim da je u ovom slučaju pogriješio.

Boli i dalje što nema tvog osmijeha i blagih plavih očiju.

Sa nama si i dan-danas za svakim ručkom i na svakom okupljanju. Dok je nas, nikad nećeš biti zaboravljen!

Volimo te.

ALEKSANDRA sa porodicom

1347

Navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš voljeni brat

MIĆO ŽIŽIĆ Počivaj u miru.

Tvoji MILORAD i RAJKO

1379

Četrdeset je dana od smrti našeg BANJA

Čuvaćemo te od zaborava.

RAJKA, NIKOLA, NEMANJA i BORIS

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Voljeni brate

Ljeto, nemilosrdni 31. avgust , trajni pečat na našim srcima, brate

NIKOLA

Ne vjerujemo da nijesi više sa nama, jer te svakog dana, u svakom minutu vidimo i čujemo.

Tvoj osmijeh, tvoj glas, tvoja dobrota i ljubav su svuda oko nas. Sa nama si i bićeš dok smo živi, niko i ništa te neće otrgnuti iz našeg zagrljaja. Neka u tišini vječnog mira prati te naša ljubav, jača od vremena i zaborava. Počivaj u miru, jer to zaslužuješ i neka te anđeli čuvaju dok se opet ne sretnemo. Tvoja sestra LJILJANA BAJOVIĆ sa porodicom

D. BEZMAREVIĆ

Bol i tuga za tobom ne mogu se opisati riječima. Godina dana je prošla a teško se pomiriti sa istinom da te više nema.

Ostaje nam sjećanje na tvoju beskrajnu dobrotu koje vrijeme neće izbrisati.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Sestra OLIVERA sa porodicom 1339

Godina od kada je život stao, od kada umjesto tebe grli nas bol, i u tom zagrljaju pokušavamo koračati, a na svakom koraku su sjećanja... U njima si ti, najbolji otac i suprug, ljubav i sigurnost. „U njima si ti onakav kakav si uvijek bio i mi onakve kakve nikada više nećemo biti“

Nedostajanje i bol razaraju svaki naš udisaj, spoznaja da smo nemoćni u igri života obeshrabruje, ne pronalazimo smisao ali znamo da te niko ne može oteti od nas, sa nama si u svakom trenutku do vječnosti, čuvamo te od zaborava a ti čuvaj nas.

1396

12 godina je od smrti našeg voljenoga

MIRČETE ĐUKANOVIĆA

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje na koje nema tebe.

Zauvijek ćeš biti dio nas, a mi zauvijek tvoji.

Tvoji: OLGA, NIKOLA i LIDIJA sa porodicom

Hvala ti za iskreno prijateljstvo, ljubav i poštovanje koje smo dijelili svih ovih godina.

MILICA, VUKO i DUŠANKA

Četrdeset dana od tužnog odlaska našeg

SRĐANA

Praznina od tvog iznenadnog odlaska neće proći.

Uspomenu na drugovanja i sazrijevanje uz tebe čuvaću zauvijek u srcu.

DUŠAN VUKOTIĆ sa porodicom

1383

Četrdeset dana je od bolnog odlaska našeg

Uspomenu na tebe čuvaćemo od zaborava.

Tvoje

BILJANA, VARJA i NAĐA

1388

Četrdset dana otkada nijesi sa nama

Beskrajno nedostaješ, brate.

NENO i GAGA sa porodicama

DULI

Navršava se 40 dana od smrti dragog brata

MIĆA ŽIŽIĆA

Počivaj u miru s anđelima, plemenita dušo.

Sestra od strica DRAGICA BARANIN sa porodicom

SRĐANE

SRĐANA

DEJANA SAMARDŽIĆ

NIKOLA

MILINKO ŽIŽIĆ

Šinko, uvijek ćeš biti nešto najbolje što smo imali i najbolje što je Bog pozvao sebi.

Vječno ćeš živjeti u nama, jer ljudi kao ti nikad ne umiru. DALIBOR, IVANA, PAVLE i JOVAN

Dragi ujače

MIĆKO „DEBELI“ ŽIŽIĆ

Nikada te nećemo zaboraviti. Hvala ti za svu ljubav i pažnju. Tvoji: BORIS, MAŠA i BOŽICA

Navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš dragi

MILINKO ŽIŽIĆ

Prolaze dani, prolazi život, ali bol za tobom ostaje zauvijek. Stric MILETA, brat DANIJEL, snaha JELENA i bratanična ELENA

Četrdeset je dana kako nije sa nama naš dragi

MILINKO-MIĆO ŽIŽIĆ

Ponosu naš, što nam te zla sudbina ovako rano uze. Imao si previše svega za ovaj svijet, časti, dobrote i dostojanstva. Počivaj u nebeskom carstvu a naše suze neka ti ne remete vječni mir.

Tetka KOSA sa porodicom

Dragi brate

Prođe 40 dana, a ja i dalje ne vjerujem da te nema. Tvoj glas i osmijeh mi još odzvanja, ali uzalud. Surova je sudbina što nam te uze iz zagrljaja. Hvala ti za svu pažnju i dobrotu. Ponosna sam što si bio moj veliki brat, a tužna što te rano izgubismo.

Tvoja sestra OLGA-LOLA sa porodicom

Sedam godina od smrti oca deset godina od smrti majke

JAKOV Dragov VUJOVIĆ RAJKA Jakova VUJOVIĆ

Vrijeme prolazi, živite u nama i našim sjećanjima. Sin ŽELJKO sa porodicom

Draga bako

40 je dana od kako nijesi sa nama. Prolaze dani, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Ostavila si veliku prazninu u mom srcu tvojim odlaskom, ali i ljubav beskonačnu koju si mi pružala svih ovih godina odrastanja sa tobom. Bila si stub i oslonac i ponos cijele porodice. Živjećeš u mom srcu zauvjek.

Voli te i ljubi tvoj unuk VANJA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

U nedjelju 1. septembra 2024. navršava se šest mjeseci od kada je u rajskim poljima naša

IRENA OBRADOVIĆ

Ne, ti nijesi od nas otišla, svaki tren si u našim mislima, u našim srcima. Ponosni smo na svako tvoje djelo, jer oni koji donose svjetlost u nečije živote, nikada ne hodaju u mraku. Sunce naše, nastavi da sijaš.

Voli te tvoj brat IGOR PAVIĆEVIĆ sa porodicom

1338

S ljubavlju, beskrajnim poštovanjem, śećanje na moje drage

VLADO LJUBICA BORO 1994-2024 2010-2024 2004-2024

MIJUŠKOVIĆ

Godine prolaze, ostaju śećanja, ljubav i moja tuga. Počivajte u miru, voljeni moji. Vaša ćerka i sestra CICA sa porodicom

40 je dana od kada nije sa nama draga majka

DANICA ĆOLE BRAJUŠKOVIĆ

Moja majka spava ne ustaje više nit se s nama smije, nikad više neće biti kao prije. Umorno je srce prestalo kucati, ne mogu joj više nikad reći hvala za sve što je učinila i što mi je život dala.

A moje je srce još i danas voli i za njenu dušu dragom bogu moli.

S ljubavlju, Ćerka MIKA sa porodicom

Brate moj!

BOĆA MIJUŠKOVIĆ 2004 – 2024

Ni danas poslije 20 godina, bol je ista, suze same teku, duša jeca a srce boli!!! Živiš sa nama u našim uspomenama, svakoj priči u svakom trenutku mog života! Tvoja plemenitost, humanost, čestitost je oličenje tvoje nezaboravne dobrote, PONOSU MOJ!

Beskrajno te voli tvoja sestra MIĆA sa porodicom

1345

1369

1370

ĆOLE

MILINKO-MIĆKO ŽIŽIĆ

1363

Voljenoj našoj baki

JOŠI

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoja unučad NAĐA i NIKOLA

1364

Četrdeset je dana od smrti naše voljene majke

JOVANKE MRVALJEVIĆ

Nedostaješ. Počivaj u miru.

Tvoji: KATARINA, MARIJA, VELIBOR i MILOŠ

1362

Navršava se 40 dana od kada nas je napustila naša voljena

JOVANKA Nikole - Šunje MRVALJEVIĆ

U nedjelju 1. septembra 2024. u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću na starom groblju u Kočanima.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Dana 31. avgusta navršava se 18 godina od smrti naše voljene

SANJE Baćkove KOKOTOVIĆ

Prođe 18 godina od kada si nas napuštila. Bila si naš veliki oslonac.

Tvoj anđeoski lik lebdi pred našim očima, a neizmjerna ljubav živjeće u našim srcima zauvijek. Ostavila si veliku prazninu koju niko ne može popuniti. Na svakom uglu vrebaju suze, oči odaju tugu za tvojom mladošću i dobrotom. Snagu za budućnost nalazimo u djeci.

Tvoji sinovi PETAR i PAVLE i ostala porodica KOKOTOVIĆ

Dragi đede

Zahvalni za sve što nam je pružala,

Đeveričić LJUBOMIR LEKOVIĆ sa porodicom

BOŽIDARE

Hvala ti za bezgraničnu ljubav i pažnju.

Tvoj unuk NIKOLA

1374

Četrdeset dana je od smrti mog strica

BOŽIDARA – BOŠKA DELIBAŠIĆA

Dragi striko, otišao si na put bez povratka. Počivaj u miru, a mi ćemo te se uvijek rado sjećati i čuvati od zaborava.

DEJAN DELIBAŠIĆ sa porodicom

Pola godine je prošlo otkad nijesi sa nama, voljena naša majko

MILENA Vukašinova TOMOVIĆ

Vrijeme koje potiče bez tebe obilježeno je sjećanjima, tugom, podsjećanjem na tvoje mudre savjete, kao i ponosom na tvoj časni i dostojanstveni život. Nema te da ti sve ispričamo, da ti se povjerimo, da nas ohrabriš i posavjetuješ. Nosimo te u srcima i zahvaljujemo ti za sve što si uradila za nas.

Počivaj u miru, posebna naša mama.

U nedjelju, 1. septembra posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Tuguju za tobom tvoja djeca:

PREDRAG, VERA, NATAŠA i DRAGANA sa porodicama

1361

Osamnaest je godina Osam godina od kada bola i tuge nas je napuštio naš voljeni i za tvojom prerano nikad prežaljeni ugašenom mladošću

SANJA LJUBO KOKOTOVIĆ VULETIĆ rođena VULETIĆ

Živite kroz najljepše uspomene koje bolno sjećaju na vas.

Nedostajete u svemu što je prošlo i što dolazi.

BOŽIDAR DELIBAŠIĆ

Bio si mi oslonac i podrška, moja snaga, radost i ponos moga roda. Bez tebe su tužne moje noći, a još tužnija moja svitanja.

Tvoja SAŠA sa porodicom

Navršava se četrdeset tužnih dana od kada nas je napustio naš voljeni

BOŽIDAR DELIBAŠIĆ

Vrijeme prolazi, sve više nam nedostaje tvoja ljubav, blaga riječ i zagrljaj. Bolna je istina da smo te zauvijek izgubili.

Živiš u našim mislima i srcima, postojiš i postojaćeš u svakom trenutku naših života. Ponosni na tebe, čuvaćemo te od zaborava.

U nedjelju, 1. septembra 2024. godine u 9 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću.

TVOJA PORODICA

Navršava se 40 dana od smrti

SOFIJE LEKOVIĆ

VAŠI NAJMILIJI

Navršava se 40 tužnih dana od kada nas je napustio voljeni suprug i otac

BRANIMIR BACKOVIĆ

U nedjelju 1. septembra održaćemo četrdesetodnevni pomen i posjetiti njegovu vječnu kuću.

Porodica BACKOVIĆ

Godina u kojoj ga čuvaju, majka Rajna i stari Petrašin-Peki

IVAN KASALICA – brat

Prije godinu dana najbolji brat se pridružio našim roditeljima.

Godina neprebola, tuge bez granica, mračnog bezdana bez odgovora zašto?

Počivaj u miru, Dobri moj i oprosti što nijesam uspjela da te spasim. Dala bih život da te vratim porodici, ali toj matematici ni ti ni ja nijesmo vjerovali, jer u njoj nema ni Boga, ni univerzuma, ni razuma, ni ljubavi, ni hrabrosti.

Dragi moj brate, neka bude da su ti Rajna i Peki, stric Sava, ujak Nikola i tetke Tonka, Radmila i Marica pomogli da nađeš spokoj.

I neka ti je naš nikad-prežaljeni-sjajni zet Goran (Radonjić) pokazao kako da pomognemo tvojoj divnoj porodici, slijedeći tvoje vrijednosti morala kao krš stamenog, čovječnosti kao okean velike i ljudskovine iz srca u svakom trenutku. Čuvaj nam Buśu, biće da ti je potrčala u zagrljaj. MILA

BAJO JOVANOVIĆ

Brzo je prošla godina od kada si nas napustio, naš dobri zete i tetak.

Beskrajno Ti hvala na svemu što si uradio za naš rod.

Vječna Ti slava.

ANĐA i DJECA

Godina dana je od iznenadne smrti našeg voljenog supruga, oca, đeda i svekra

RADISAVA – BAJA JOVANOVIĆA

Ti živiš i dalje i živjećeš zauvijek kao dio nas jer naša srca kucaju za Tebe.

U našim si mislima, pričama i svemu što nam se događa, jer si neodoljivi dio našeg bića.

Bio si nam veliki oslonac za sve, a tvoja zaštićenost se nikada više ne može nadoknaditi.

Nastojimo da slijedimo vrijednosti koje si Ti posjedovao, najblagorodnija dušo.

Za tvoja učinjena ljudska djela ne postoje riječi.

Sebe si mnogo trošio i davao za neke nebitne stvari, ali to si Ti…

Rado bismo te probudili iz tog vječitog sna, ali nažalost to je samo jedna od naših želja. Ponosni smo na Tebe na pomen tvoga imena.

U Tvom vječnom spokoju pratiće te naše misli i vječita ljubav.

Tvoji najmiliji: NADA, PREDRAG – PEĐA i VLADAN

RADISAVA – BAJA JOVANOVIĆA

Tata, krasile su te sve osobine koje čovjeka čine velikim. Vrijeme prolazi, ali uspomene na tebe, tvoju ljubav, dobrotu i bezuslovnu pažnju i dalje žive u srcu i sjećanju na tvoju plemenitu dušu. Sve više nam nedostaješ.

Tvoj sin VLADAN, unuke ANJA i MIA i snaha IVANA

Tata, deda

RADISAV – BAJO JOVANOVIĆ

Nema zaborava , ti si naša zvijezda koja sija, sa nama si, pamtimo sve tvoje tople riječi i zagrljaje, ne brini djeca su svakog dana onakva kako si ih učio, dobri ljudi. Prođe godina. Volimo te uvijek i zauvijek.

Sin PEĐA, unuk ALEKSANDAR i unuka KLARA JOVANOVIĆ

Bolna je godina od smrti moga oca

Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima – počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.

Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.

godina

1944 - 2024