Neđelja, 1. septembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21101 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
POLITIČKA SAMOVOLJA SAVJETA: Iako su i prethodna njegova imenovanja bila nelegalna, dosadašnji generalni direktor RTCG treći put izabran i to u odsustvu ostalih kandidata
Članovi Savjeta RTCG nijesu prihvatili zahtjeve preostalih osam kandidata za generalnog direktora Javnog servisa koji su tražili pauzu i provjeru ispravnosti svih prijava. Goran Đurović kazao je da je treći izbor Raonića posljednji korak u realizaciji plana Milojka Spajića kako bi se snizili kriterijumi za najodgovorniju funkciju u javnom medijskom servisu
Predsjednici Crne Gore i Srbije na GLOBSEC-u o proširenju EU Milatović tvrdi da Crna Gora može biti članica do 2028, Vučić da nema šanse
Tokom panela, govoreći o jeziku, predsjednik Srbije je dobacio da Milatović govori srpskim jezikom, na što je Milatović kazao: „Da, govorim. Jezik je lingvistički isti. Ljudi ga możda zovu različito, ali jeste srpski“, kazao je Milatović
STR. 3.
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Poznati muzičar dobio rješenje o kategorizaciji luksuznog objekta u Perastu Bregović počeo legalno
Školska godina počinje sjutra, u pojedinim ustanovama privremeno se neće odvijati nastava
Umjesto đačkog žamora čuće se građevinske mašine
ZA SVE ISTA CIJENA I BREND: U Crnoj Gori na lokalnom nivou pojedine škole pokrenule su projekat uniformisanja učenika, za sada izostaje inicijativa države da to učine sve obrazovne ustanove
Ideja o nekoj vrsti uniformi u budvanskoj školi potekla je od učiteljice V razreda. Roditelji učenika su je sa oduševljenjem prihvatili. Na majicama će pisati odjeljenje kojem pripadaju. Ideja je da se majice u različitim odjeljenjima razlikuju samo po boji – kazala je Nataša Radonić, dok psihološkinja Adriana Pejaković kaže da je važno da znamo da svaka inicijativa ima svoje razloge koji moraju biti obrazloženi, nikako nametnuti STR. 8. i 9.
NIKŠIĆ: Zbog nemarnih sugrađana vatrogasci non-stop na terenu
POGLED SA STRANE: Kome Crna Gora daje zlatna jaja
Piše: dr Dragan VESELINOV
1. septembar
INTERVJU: Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma
PODGORICA - Predsjednik Jakov Milatović, nakon sastanka sa predsjednicom EK, kaže da Crna Gora mora da iskoristi ponudu za ubrzani put koji joj se nudi i da se sastaje već deseti put sa Fon der Lajen. Lijepa izjava, ali kako je uklopiti u njegov govor na obilježavanju ,,oslobađajućeg 30. avgusta“ i sa Joanikijevim sastankom sa američkom ambasadorkom. Milatović još uvijek ima šansu da povede Crnu Goru ubrzano ka EU, ali to mora da radi potpuno drugačije - da prihvati i prizna pozitivne tekovine DPS-a i traži partnerstvo sa snagama koje mogu da mu pomognu u tom poslu. Siguran sam da ih ima u Crnoj Gori - kaže u intervjuu Pobjedi Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma.
P OBJEDA: Na izbore u Podgorici za sada samo dvije stranke izlaze samostalno - DPS i Bošnjačka stranka. Stranke koje čine vlast od 2020. godine izlaze u koalicijama, tu je i novi pokret Jakova Milatovića. Koliko će ti izbori biti samostalni s obzirom na uticaj koji Beograd ima na sadašnju vlast u Crnoj Gori?
VULETIĆ: Biće samostalni onoliko koliko to žele politički akteri koji učestvuju na izborima. Ako predsjedniku Milatoviću smeta samo klijentalizam Spajićeve vlade, koja je dobrim dijelom pod kontrolom Beograda, onda nema potrebe ni da izlazi na izbore. Prije dva mjeseca je dobro odreagovao na Spajićevo prihvatanje Mandićeve deklaracije o
Jasenovcu i izgradio šansu da povede proevropsku politiku u punom kapacitetu. Umjesto da podgoričke izbore iskoristi za obaranje vlade koju Mandić drži kao taoca, on se povlači u koaliciju sa kompromitovanim Abazovićem i time pokazuje neodlučnost. Juče je na obilježavanju ,,čuvenog“ 30. avgusta govorio o slobodnim institucijama i o oslobođenim građanima što je dodatni dokaz da je reakcija na Rezoluciju o Jasenovcu uz koaliciju sa Abazovićem ipak incident, nema tu suštinski drugačije politike od Spajićeve. Ostatak vladajuće koalicije će ponovo pokušati izanđalo zaklinjanje ,,nikad i ništa sa DPS-om“, čime ostavljaju DPS kao jedinu političku alternativu, a to je loše. Već pune četiri godine se na taj način urušava sve ono što je dobro uradio DPS na EU agendi i istovremeno usavršavaju sve one loše stvari koje im se i danas spočitavaju.
POBJEDA: Propala je smjena načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore - brigadnog generala Zorana Lazarevića. Kakva je igra u pitanju?
VULETIĆ: Zahtjev za smjenu vidim kao posljedicu dogovora Milatovića i Abazovića za zajednički izlazak na izbore. Potvrdu tome daje reakcija gospodina Filipa Adžića koji je jedini reagovao saopštenjem. Predsjednik, osim što je odbio prijedlog smjene, nije je ni detaljnije obrazlagao. Radi se o borbi za uticaj dva novonastala politička bloka iz nekada jedinstvenog. U svim takvim sukobima jedino Andrija Mandić izvlači korist, kako za sebe lično tako i političku korist za propalu politiku ,,srpskog sveta“, koja još uvek opstaje.
POBJEDA : Prije mjesec zabranjen je ulazak u Hrvatsku crnogorskim političarima - Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću. Hoće li Hrvatska kočiti Crnu Goru na daljem putu ka EU ili je ovo samo opomena za loše ponašanje?
VULETIĆ: Prije te odluke hrvatske vlade i predsjednik Srbije je na najgori mogući način ocijenio tu rezoluciju, kao mlaku i kao takvu uvredljivu za Srbe – što je politički filigranski dobra poruka crnogorskoj javnosti koja još uvijek ima razuman proevropski stav, ali i poruka premijeru Spajiću koji nije na tom spisku. U hrvatskoj vladi su procijenili da Spajić suštinski ne donosi takve odluke, ali ovo bi moralo da ga probudi iz demagoškog sna ukoliko zaista želi Crnu Goru u EU. Andri-
Veoma opasna Joanikijeva poruka pred izbore - da SPC čuva mir
POBJEDA: SPC se oglasila pred izbore: mitropolit
Joanikije sastao se sa američkom ambasadorkom Rajnke i rekao da Crkva ima značajnu ulogu u stvaranju i održavanju atmosfere mira. Kome je upućena poruka budući da je ustoličenje
Joanikija izazvalo velike
nerede na Cetinju?
VULETIĆ: Joanikije je činovnik beogradske politike, maskiran u mitropolita i dobrom dijelu građana Crne Gore je to jasno.
Zašto bi ambasadorka
SAD razgovarala sa njim, o čemu oni imaju da pričaju pred bilo koje izbore? Ono što je on rekao nakon
sastanka jeste slika poražene politike Srbije. On kaže da njegova crkva i činjenje imaju presudnu ulogu u održavanju atmosfere mira - zamislite tu ulogu! Joanikije hoće reći - ako me ne slušate, mi imamo i drugi kraj batine, možemo i da poremetimo mir. Ovo je veoma opasna
ji Mandiću i Kneževiću imponuje zabrana ulaska u Hrvatsku jer to korespondira sa njihovom magistralnom politikom koja se kreira u Beogradu da se opstruira Crna Gora. Najsimpatičnija mi je reakcija Alekse Bečića koji je začuđen što je njemu zabranjen ulazak u Hrvatsku. Na njegovu žalost u hrvatskoj vladi dobro razumiju njegovu ulogu od 30. avgusta 2020, za razliku od većine crnogorskih medija i dijela birača. Dakle, Crna Gora je, u pokušaju da zadovolji interese Beograda, nanijela sebi ogromnu štetu.
POBJEDA : Predsjednica Evropske komisije pohvalila je napredak Crne Gore ka EU nakon sastanka sa predsjednikom Milatovićem. Da li je Crna Gora realno sljedeća članica EU?
VULETIĆ: Kaže predsjednik Milatović, nakon sastanka sa
poruka Crnoj Gori. Premijer Spajić i predsjednik Milatović, bez obzira što su bili apostoli u Krivokapićevoj vladi, a danas na različitim stranama iste politike, morali bi ozbiljno da analiziraju otkud Joanikije sa ambasadorkom SAD, a posebno njegovu izjavu nakon sastanka. Lako je Joanikiju, on nije odgovoran građanima Crne Gore, a njih dvojica su apsolutno odgovorni.
predsjednicom EK, da Crna Gora mora da iskoristi ponudu za ubrzani put koji im se nudi i da se sastaje već deseti put sa Fon der Lajen. Lijepa izjava, ali kako je uklopiti u njegov govor na obilježavanju ,,oslobađajućeg 30. avgusta“ i sa Joanikijevim sastankom sa američkom ambasadorkom.
Milatović još uvijek ima šansu da povede Crnu Goru ubrzano ka EU, ali to mora da radi potpuno drugačije - da prihvati i prizna pozitivne tekovine DPS -a i traži partnerstvo sa snagama koje mogu da mu pomognu u tom poslu. Siguran sam da ih ima u Crnoj Gori. POBJEDA: Srbija je prva u regionu uvela zabranu ulaska narodnim poslanicima iz Crne Gore, pjevačicama, glumcima, posljednji u nizu takvih skandala se desio hrvatskoj pjevačici Severini… Zašto režim u Srbiji ima potrebu da ponižava ljude iz okruženja, a istovremeno govori kako je žrtva?
VULETIĆ: Nažalost, u Srbiji je to atraktivna dnevna politika. Spiskovi nepoželjnih su potpuni idiotizam ko god da ih je sastavljao. Danas se utrkuju Vulin lično i Vučić preko ,,hrabrih“ opozicionara koji njega optužuju da je izdiktirao te spiskove. Severina je reagovala gospodski i dostojanstveno. Braneći se rekla je olovnu istinu o Srebrenici, koju nikada nije rekao nijedan poslanik DS-a u vrijeme vlasti, uostalom kao
ni sada. Pominjem DS jer se od njih jedino očekivalo da tako nešto urade u vrijeme svoje vlasti. Danas javnost preko društvenih mreža od Severine pravi lidera opozicije, a kada dođu izbori umudre se i podržavaju kilavoradikalsku/ćutološku politiku koju vide kao jedinu moguću alternativu Aleksandru Vučiću.
Ne dobijaju medijski prostor ljudi i političari koji su spremni da kažu istinu društvu, a bez istine nema emancipacije jednog društva. Nema u tome sreće ni za Srbiju ni za region.
POBJEDA : Što je posjeta predsjednika Francuske Emanuela Makrona zaista donijela Srbiji?
VULETIĆ: Posjeta predsjednika Francuske je veoma značajna i lično me je obradovala jer je njegova najjasnija poruku da EU čeka Srbiju i drži nam širom otvorena vrata. To je velika promjena u odnosu na njegovu posjetu Srbiji iz 2019. kada je rekao da proširenje EU nije tema, a ta promjena je posljedica ruske agresije na Ukrajinu. EU je shvatila da mora mnogo ozbiljnije da kontroliše ruske potencijalne proksije, a Srbija sa Vučićem to svakako jeste. Najviše pažnje izazvao je ugovor o kupovini borbenih aviona ,,rafala“. Logično bi bilo da se takav ugovor tumači kao bitno okretanje Srbije ka EU i NATO. Ali da li je to logično sa ovakvim Aleksandrom Vučićem? Zapravo mislim sasvim suprotno. Njemu ne znači ništa bačenih tri milijarde eura iz budžeta kako bi ostavio utisak solidnog partnera Zapadu preko ugovora sa Francuskom. Ukoliko kupljeni ,,rafali“ ne budu funkcionisali u jedinstvenom sistemu bezbjednosti kroz EU i NATO, kako to vidi predsjednik Makron, to će biti za građane Srbije najbesmisleniji trošak. Centralna poruka predsjednika Vučića me navodi na taj zaključak, ponovio je više puta da ga zanima samo vječni put ka EU… Dodatnu depresiju stvara parlamentarna opozicija uz opozicione medije koji posjetu predsjednika Makrona vide isključivo kao podršku Vučiću, što je diletantski stav koji najviše pomaže upravo Vučiću potvrđujući mu mjeru srpskog društva.
Violeta CVejić
Neđelja, 1. septembar
PRAG- Predsjednik države Jakov Milatović rekao je da je Crna Gora predvodnik u procesu proširenja, ali da „smo umorni od trčanja i da bismo voljeli da dođemo do završne faze“.
-Sada je pred nama cilj da postanemo 28. država članica EU od 2028. To je cilj i ambiciozan je, ali se nadam da je to i realan cilj - rekao je Milatović na panelu na GLOBSEC forumu posvećenom Zapadnom Balkanu.
pozitivan signal
Milatović smatra da bi ulazak Crne Gore u EU od 2028. godine bio mnogo veća priča od Crne Gore jer bi, kako je rekao, to bio pozitivan signal svima ostalima da je pristupanje živo.
-Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije više od 10 godina - 2013. Dakle, sada je vrijeme, sada postoji zamah, postoji nova nada, postoji prozor i mislim da ovaj zamah treba iskoristitirekao je Milatović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da želi Crnoj Gori sve najbolje, ali misli da pri-
je 2030. neće biti širenja EU. -Svi uvijek vide neke šanse u svemu što vide, oživljavanje procesa i sve ostalo. Znate, ja u to ne vjerujem... Sve najbolje želim Crnoj Gori. Ne vjerujem da će oni biti dio Evropske unije 2028. Ne vjerujem da ćemo biti dio Evropske unije 2028, jer ima mnogo pitanja. Prije svega, ovdje imamo interes Evropske unije, koji se s vremena na vrijeme razlikuje od naših interesa. I vjerujem da ako neko od nas postane član EU, to se ne može desiti
prije 2030. godine, ali to je samo moja procjena. I to je vrlo brzo, to je sjutra. Što bi se moglo dogoditi u međuvremenu niko ne zna. Imamo različite ocjene o budućnosti EU, ali svi želimo da budemo dio EU. Ali nijesmo sigurni da li bi i kako bi izgledala situacija u zemljama članicama EU - kaže Vučić. Milatović je kazao da je u nacionalnom interesu Crne Gore da cijeli region postane dio EU. -Svaki uspjeh koji naprave Srbija, Hrvatska, Albanija, Bosna - uspjeh je Crne Gore.
Bivši predsjednik Crne Gore na GLOBSEC forumu
Ovako gledamo na komšiluk i mslim da svi ovako gledamo na komšiluk. Jer, na kraju krajeva, regionalna integracija je još jedan dio priče o EU integracijama. Mislim da svi zaboravljamo kako je ideja o EU započela regionalnom ekonomskom integracijom - naveo je crnogorski predsjednik. Milatović je kazao da su on i Vučić predsjednici dvije različite zemlje, na što mu je Vučić odgovoro da jesu, jer kako je rekao „Srbija nije uvela sankcije Rusiji“.
-Kao što vidite, ja to ne krijem, otvoreno to kažem i zato imamo svoju sopstvenu politiku. Oni koriste euro 20 godina, mi ne, mi smo ponosni na našu valtu i mislimo da je to naša prednost. Oni su dio NATO, mi ne, jer smo mi bombardovani od strane NATO - odgovorio je Vučić.
ko je u pravu
Na kraju je rekao da „mi nijesmo mala zemlja, nego smo najveći na Balkanu“.
-Mislim da sam realniji i iskusniji po ovim pitanjima. Imamo isti cilj, učlanjenje u EU, ali za mene je važnije što dobro mogu da uradim za moju zemlju - rekao je Vučić.
Vjerujem da sam ja u pravu, ali se nadam da je on u pravu - rekao je Vučić.
Upitan o vezama sa Putinom,
Đukanović: Proces pridruživanja Crne Gore
Evropskoj uniji na kraju može razočarati javnost
-Pridruživanje EU traje duže vrijeme i na kraju može rezultirati razočarenjem javnosti u pogledu postizanja tog cilja - ocijenio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. On je na GLOBSEC forumu kazao da su evropske vrijednosti više prihvaćene nego prije deset godina. Međutim, proces prilagođavanja evropskim vrijednostima je, kako je naveo, duži od procesa pregovaranja i pridruživanja.
- Postoje još uvijek oštri sukobi između dvije ideje - multietničke demokratije sa jedne i balkanskog nacionalizma sa druge strane - dodao je.
Balkanski nacionalisti su, objašnjava Đukanović, uvijek imali takve političke ideje, te ponavljali da multiektnička demokratija na Zapadnom Balkanu nije moguća i da zbog toga nećemo imati stabilnost. - Devedesetih godina su pod uticajem tih ideja pokušali da mijenjaju granice i teritorije - kazao je Đukanović, dodajući da je narativ bio da - homogenizacija donosi stabilnost, te da su takve ideje i dalje prisutne.
- Održava ih strani uticaj, prije svega ruski - naveo je bivši crnogorski predsjednik. Kina je, dodaje, postala
važan globalni igrač. - Kina je počela da gradi u jugoistočnoj Evropi prije 25 godina. Tada sam razogavaro sa jednim prijateljem iz Evropske banke za obnovu i razvoj. Pitao me je zašto prihvatamo inicijative Kine, na što sam mu odgovorio da prihvatamo ono što Evropska banka ne nudi. Ne pomažemo Kini da postane globalna ekonomska sila već želimo da evropske institucije prepoznaju da oni treba da obezbijede fondove za rekonstrukciju jugoistočne regije - naveo je Đukanović. Dodao je da - ako kineske kompanije u Evropi nude proizvode ispod tržišne
cijene - jasno je da Evropska unija i Evropska komisija treba da snose posljedice i odgovornost za to. - Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Hrvatska ne mogu da definišu same pravila trgovine - zaključio je. Đukanović se u Pragu sastao sa specijalnim izaslanikom za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom. -Crna Gora ima realne šanse da napravi dalje iskorake u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom (EU), što će prevashodno zavisiti od kvaliteta i dinamike ispunjavanja obaveza - ocijenjeno je tokom susreta nekadašnjeg predsjednika i Lajčaka.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saglasili su se da obojica govore srpskim jezikom.
Vučić je rekao da se nije čuo sa Putinom dvije i po godine, od kada je rat počeo.
-Za razliku od mnogih evropskih lidera, ja se nijesam čuo sa njim, ali vi iz nekog razloga potencirate da sam to ja, a ne neki drugi lideri. Ne postoje obje strane, mi smo na EU putu, ne stidim se odnosa sa Rusijom, koje postoje odavno, mi smo jedina evropska zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji i ne plašim se da to kažem. Osudili smo rusku agresiju na Ukrajinu više puta - rekao je Vučić. Milatović je rekao da svaka zemlja ima izbor.
partnerstvo sa sad
On se na marginama foruma sastao sa novim izaslanikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan Aleksandrom Kasanofom
- Ovo je bio prvi sastanak sa novim izaslanikom Sjedinjenih Američkih Država gospodinom Kasanofom. On je on skoro postavljen na tu funkciju umjesto Gabrijela Eskobara. Potvrđena je snažna saradnja i strateško partnerstvo između Amerike i Crne Gore. Mislim da je to važna porukakazao je Milatović.
Predsjednik je kazao da su se saglasili da bi SAD mogle dodatno da pomognu u promovisanju ubrzanja našeg evropskog puta.
- Znate da je američki glas u Briselu vrlo važan. Vađno je, kao i to što sam istakao tokom
-Mislim da je Srbija kao najveća ekonomija na Balkanu prirodno važna. Znate, mi svi govorimo praktično istim jezikomrekao je Milatović, na što je reagovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. -Srpskim jezikom. Ti govoriš srpski jezik- opomenuo je Vučić crnogorskog kolegu, na što je Milatović odgovorio potvrdno, dodajući da je to praktično lingivistički isti jezik. -Neki ga zovu drugačije, ali to nije problem - rekao je Milatović na što je Vučić ponovio da je to srpski jezik.
razgovora - da radimo dodatno na intenziviranju naše ekonomske saradnje, kroz dodatno stavljanje fokusa na ekonomski dijalog. Mislim da su to sve važna pitanja. Crna Gora je kredibilna NATO saveznica i mislim da Amerika to vrlo dobro zna - naveo je Milatović.
On je istakao da je sa Kasanofom razgovarao i o određenim izazovima na našem putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Svakako da imamo snažnu i tehničku podršku SAD, prije svega u dijelu vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i to će tako biti i u narednom periodu“, poručio je nakon sastanka Milatović. j.ĐuriŠiĆ
Zapad ovdje zapravo podržava kopiju ruskog svijeta
U našem regionu zapadnjaci zapravo podržavaju nešto što je ovdje kopija ruskog svijeta – razvoj srpske uloge u regionu Zapadnog Balkana – ocijenio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović gostujući na GLOBSEC forumu koji se ove godine održava u Pragu. On je ukazao na to da je važno da geopolitički vakuum ne postoji.
- Ako nemate dovoljan uticaj EU onda ćete imati uticaj Rusije. Rusija je to veoma uspješno iskoristila. Tako da možemo reći da su danas vrijednosti na Zapadnom Balkanu devastirane. Zato kažem da je situacija gora sada nego prije 10 godina – poručio je Đukanović. Zapadna politika danas apsolutno, kako je dodao, podržava jačanje retrogradne politike - što je paradoks. - U Ukrajini onemogućavaju razvoj „ruskog sveta“. Oko toga se vodi rat, a na Zapadnom Balkanu zapadna politika zapravo podržava nešto što je kopija „ruskog sveta“ – a to je razvoj srpske uloge u našem regionu i jačanje velikosrpskog nacionalizma – naveo je Đukanović
Neđelja, 1. septembar
Jedna koka danas nosi dva zlatna jajeta. Ta koka je država koja prodaje državljanstva za novac. I ona je ta koja ili iz budžeta naroda daje novac Crkvi ili koristi svoju poresku administraciju za sakupljanje internog crkvenog poreza vernicima. I jedno i drugo je i sporno, a i nije sporno. Sve zavisi od ideološkog i političkog ugla gledanja. Šta je zlatno jaje? To je jaje koje država daje korisnicima svoje milosti kao prividno manju vrednost od one koju od njih uzima. Ona daje parajlijama jedan administrativni papir o odobrenom stalnom boravku i državljanstvu, a oni državi daju mnogo više novčanog papira od njenog dokumenta. Ali oprez, nije tu država uvek na dobitku. Novac je đavolova igračka.
PRVO JAJE: NOVAC I
DRŽAVLJANSTVO
Crna Gora je zlatna jaja delila od 2018. do 2022. godine, a za nerešene podnete molbe u tom razdoblju možda i naknadno. Za obalske i kopnene nekretninske projekte i opšti fond razvoja u Crnoj Gori je stranac bio dužan da uplati od 350.000 do 550.000 eura. Strani dobitnik jajeta nije nikada morao stupiti na tlo Crne Gore, nije morao znati da kaže na crnogorskom ni dobar dan, a nije morao plaćati ni porez na dohodak, ni porez na nasledstvo niti porez na skupe poklone. To je rođeni Crnogorac ipak morao da plaća. Hipotetički, stranac izgradi hotel na obali, a posle mu država pokloni još jedno građevinsko zemljište, na koje on ne plati ni porez. Divno, mada ne znamo da li se to i zaista predviđalo. Tako stranac kroz oproštaj nekoliko poreza zaradi onaj novac koji je dao državi da kupi i izgradi nekretninu. Plus profit.
EVROPSKA UNIJA
NAPUSTILA ZLATNO
JAJE
Evropska unija se od 2022. godine oslobađa ovog tipa odobravanja državljanstva (ili samo stalne boravišne dozvole) u svojim zemljama članicama. Crna Gora je pravdala ovo
POGLED SA STRANE: Kome Crna Gora daje zlatna jaja
U ovim našim dvjema zemljama SPC je glavni korisnik zlatnog jajeta koje joj besplatno daje država. Jedina investicija Crkve u naše dvije države jeste da beogradskim nacionalističkim osvajačima poda podršku - koja se u njenom teološkom izražavanju zove blagoslov, da pokušaju da stvore Veliku Srbiju. A to Crkvu nimalo novca ne košta osim skupova u mrtvačnici, u podrumu Hrama Svetog Save u Beogradu. I zanimljivo, tamo Crkva osuđuje sataniste koji se noću okupljaju na grobljima za savez sa Vragom, dok to Patrijaršija isto čini kada u mračnom podzemlju hrama, uz Savinu kožu, parastosno pozdravlja mrtve koji su pali za njene vražje političke ciljeve
državljanstvo ili stalno pravo boravišta navodnim sakupljanjem novca da otplaćuje kineske kredite. Odbijena je u Briselu. Ali kada su pre 12 godina, 2012. godine, na vrhuncu dužničke budžetske krize mnogih država Evropske unije - posebno Grčke, Portugalije, Španije, Irske i drugih, ove države razvile sistem davanja stalnih boravišnih dozvola i državljanstava za investicioni novac stranaca, to je pozdravljeno kao jedan od izlaza iz dužničke krize. U Španiju, i druge mediteranske zemlje, ulivale su se milijarde eura. Cene nekretnina su otišle na nebo i onemogućile domaću mladu radnu snagu da stigne do svog gnezda. I kamate na stambene kredite su se neprekidno povećavale. Stan je postao san. Sećate se kako je Angela Merkel naterala grčku ,,Sirizu“ da prodaje ostrva i nekretnine u državnom vlasništvu? Glavni kupci su bili Kinezi i Rusi, ali i Amerikanci, Britanci i Nemci. To se dogodilo i u Crnoj Gori sa programom ,,Obala-kopno“. A dolazak Rusa u Crnu Goru, pre svega, uticaoje još pre 2018. godine da cene nekretnina krenu vrtoglavo nagore i gotovo da su do danas veće i za 65 odsto od predruske navale. Do skora su na udaru Brisela bili Kipar i Malta, ali su napadnute i Grčka, Portugalija i Španija. I sve su isprva smanjivale opseg koristi za strance i odricale se davanja državljanstva - koje je podrazumevalo i pravo glasa, i silazile su na stepen stalnih boravišnih dozvola. Portugalija je do 2024. godine požnjela 5,8 milijardi eura - ali je, zajedno sa drugim državama, razumela da zlatne boravišne dozvole podrazumevaju ne samo inflaciju, već i slobodno putovanje i zapošljavanje nove radne sna-
Srpska pravoslavna crkva u Srbiji i Crnoj Gori prima tajne i nekontrolisane dotacije iz državnog budžeta
ge u svim državama EU, sa budućom perspektivom dobijanja glasačkog državljanstva. I zbog toga se u svim državama EU razvilo podozrenje za unutrašnju političku stabilnost. U Španiji, gde petina domaćih zaposlenih nema veću platu od 1.190 eura, rastao je protest protiv stambene bede. Strah od produbljavanja socijalnog polariteta se pojačavao i zbog inostranog stvaranja nove buržoazije koja topi domaću buržoaziju i time gura evropske vlade da zaštite svoju socijalnu strukturu. I Evropska unija nije samo obustavila praksu emisije zlatnih pasoša unutar svoje teritorije, već je stala uvoditi vize građanima onih država koje
Njemačke crkve su javne korporacije, što znači da su dužne da daju i periodične i godišnje nansijske izvještaje o svom prilivu i odlivu novca. A to je toliko drugačije od naše situacije gdje Srpska pravoslavna crkva u Srbiji i Crnoj Gori prima tajne i nekontrolisane dotacije iz državnog budžeta, ne plaća porez na svoje prihode od ,,servicija“, ne plaća porez od prodaje svojih obrednih roba i literature, ne plaća porez na rentne prihode od nekretnina i tržišnih proizvoda i ne objavljuje podatke o svojim ulaganjima u vrijednosne papire i poziciji svojih rmi na tržištu kapitala
su to izvan nje nastavile da čine - i uživale bezvizni režim sa EU - i tako zlatnim bogatašima omogućavale bezvizni ulaz u briselski Šengen. To je 2022. godine krenulo sa kažnjavanjem pacifičke ostrvske države Vanuatu - ima stanovnika kao polovina Crne Gore, kojoj je oduzet bezvizni režim sa EU.
RAT U UKRAJINI
OBUSTAVIO DUŽNIČKU KRIZU
Posle invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine, podigao se strah i od priliva novog talasa bogatih istočnjaka. Taj novac bi bio praćen i ratnim zločinačkim poreklom i on ne bi samo dodatno dizao cene nekretnina, već bi doneo i kriminalizaciju društva. Zbog toga, u ovom trenutku, sve se zemlje EU odriču programa zlatnih viza i državljanstva. I time je završena jedna kratka epopeja rešavanja dužničke krize u Evropi započete sa svetskim bankarskim slomom 2008. godine u SAD i na Dale-
kom istoku. Evropa je postala bivša zlatna koka, jer više ne deli papirnata zlatna jaja za papirnati novac, ali sve nedoumice zbog toga još nisu nestale. Možda je šteta što je Crna Gora zakasnila sa zavođenjem zlatnog programa, ali je ona imala jednu prednost nad drugim mediteranskim zemljamanije bila dužnički bolesnik. Bila je likvidna. Pristupala je Evropskoj uniji sa boljom finansijskom politikom od nekih unutrašnjih zemalja Unije. Šteta je što je od 2020. godine do danas izgubila u četiri godine čvrste osnove za dizanje njene zastave u Briselu.
DVOSTRUKO DRŽAVLJANSTVO
Padanje sistema zlatnih viza i boravišta u Crnoj Gori nema nikakve veze sa zahtevom prosrbijanske iredente i beogradskih velikosrpskih krugova da se Crnogorcima u Srbiji izda državljanstvo Crne Gore. Ali padanje tog sistema je ipak pomoglo da se odbije napad Velike Srbije. Kao i svi paradoksi, to je čudno. Da nije tako, Vlada Crne Gore bi bila kritikovana zašto strancima iz Pekinga za novac daje državljanstvo, a Crnogorcima u inostranstvu, u Srbiji recimo, to ne da - makar ovi nudili i novac. Zašto Kinez, Rus ili Arapin može da bude Crnogorac, a krvni Crnogorac, kao crnogorski državljanin u Srbiji, to ne može? Odgovor je jasan: stranci u Crnoj Gori su podigli cene nekretnina, ali nisu planirali slom države Crne Gore. To ne znači da, pre svega sa ruskom emigracijom, nisu stigli i lažni emigranti čiji cilj jeste da se destabilizuje Podgorica i Crnogorci stave pod čizmu Beograda i Moskve. A dvostruko masovno državljanstvo beogradskim Crnogorcima bi bilo čiste političke pozadine i cilj bi mu bio da sabotira crnogorsku zastavu i baci je u Bokokotorski zaliv pred Putinovu flotu. Međutim, na ovo sledeće pitanje je mnogo teže dati odgovor: zašto bi po Ustavu Crne Gore trebalo oduzeti crnogorsko državljanstvo građanima
Neđelja, 1. septembar
Crne Gore ukoliko su oni uzeli američko, nemačko, francusko, australijsko - i druga državljanstva u svetu, a patriote su? Kako njima oduzeti crnogorsko državljanstvo, a strancima dozvoljavati da dobiju crnogorsko državljanstvo, uz svoje originalno državljanstvo? Mi nemamo odgovor na to pitanje, a ono verovatno zahteva promenu Ustava Crne Gore sa dozvolom da Crnogorac može imati i strana državljanstva. A to ne sprečava vladu u Podgorici da potom i dalje sprovodi izbor kom Crnogorcu u Srbiji da podari državljanstvo njegovih predaka u Crnoj Gori, a kom da ne da. Vlada uvek ima diskreciono pravo da bira kog će stranca obdariti državljanstvom i dati mu priliku da se umeša u politički život Crne Gore.
ORBANOV INAT
Sada je krenuo Viktor Orban da se inati sa Briselom. On hoće da razvije usamljeni zlatni ,,Ruski program“ sa početkom od 2025. godine. Taj program je njegova politička demonstracija protiv kaznene politike EU prema Moskvi i nije izazvana ekonomskim neophodnostima Mađarske. Međutim, taj program nije lišen svih ekonomskih osobina evopske politike zlatnog jajeta, ali je u političkom smislu sličan mućku. U suštini, Orban hoće da pokupi kajmak zbog obustave zlatne politike u EU i da sve zainteresovane milionere privuče u Budimpeštu i osigura im slobodno kretanje i zapošljavanje u svih 27 država Evropske unije. Orban je vešt, on ne nudi samo bogatašima koristi od ulaganja u mađarske investicione poduhvate, već je ponudio i običnim građanima osam evropskih zemalja da već od jula ove godine od Mađarske dobijaju status ,,gosta-radnika“, i da u tom svojstvu prime mađarske lične karte sa kojima mogu bar dve godine da slobodno putuju po Šengenu i rade. Kada im dvogodišnja važnost lične karte istekne mogu ga obnoviti na još tri godine i potom neprekidno obnavljati svake naredne treće godine. Praktično to znači da u Evropu mogu bez viza i bilo kakvih ograničenja za useljavanje da uđu građani: Rusije, Belorusije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Ukrajine i Moldavije. Naravno da će ovaj Orbanov potez pozdraviti mnogi građani u pomenutim zemljama, ta-
ko i u Crnoj Gori, ali je taj potez već sada u Briselu ocenjen kao diverzija zajedničke evropske politike i on može voditi Budimpeštu ka izolacionim nevoljama. Orbanova podrška Trampu koji preti politici EU i njegov odlazak kod Putina je već navelo Ursulu fon der Lajen da obustavi saradnju komesara EU sa Mađarskom. To je tek početak obostranih nevolja.
DRUGO JAJE: CRKVENO ZLATNO JAJE
Još jedno zlatno jaje je u Evropi postalo mućak: Nemačka je posle više od sto godina od prve najave odmah posle Prvog svetskog rata rešila da na jesen 2024. godine ipak ukine praksu federalnih država da za priznate crkve na svojoj teritoriji sakupljaju obavezan crkveni porez ,,kirchensteuer“ vernika iz 1803. godine koji ona potom isporučuje tim kongregacijama. Taj porez je te godine uveden kao navodna kompenzacija verskim zajednicama za prethodne nacionalizacije crkava i manastira u versko-građanskim borbama u Nemačkoj. Do prošle, 2023. godine, taj porez je godišnje iznosio čak blizu zapanjujućih deset milijardi eura i plaćao ga je svaki punoletni Nemac po svom krštenju ili učlanjenju u odgovarajuću denominaciju. Taj porez je osam-devet odsto od prethodno oporezovanog prihoda građana. Njega je htela da Vajmarskim ustavom ukine socijal-demokratska vlada
Fridriha Eberta 1919. godine iako ga je upravo ona u čl.137 dozvolila. Taj član glasi: ,,Religijske asocijacije, koje su javne korporacije, opunomoćene su da zavode poreze uvrštene u građanski poreski spisak pod zakonskom podrškom država“ - misli se na nemačke federalne pokrajine. Ustvari, Ustav dozvoljava državama i da donesu poreski zakon u korist crkava, i da ga ne donesu. I kao i uvek, pravnici se spore oko pojma ustavne odredbe. U Nemačkoj su crkve privatna ,,javna preduzeća“, s tim što država nije obavezna da ih finansira niti da njima upravlja. Ovu vajmarsku odredbu o mogućem crkvenom porezu nije ukinuo ni Hitler uprkos svom preziru papske crkve i hrišćanske religije, već ga je Konkordatom potvrdio 1933. godine, a zaveo ga je i u Austriji posle Anšlusa 1938. godine, na 1,1 odsto od oporezovanog prihoda - i ostao je takav do danas. A i kada je 1949. godine stvorena Zapadna Nemačka, ona je ,,automatski“ prepisala u svoj ustav vajmarsku dozvolu naplate crkvenog poreza iz 1919. godine. Sada tu dozvolu napada, jer Vajmarski ustav definiše crkve kao ,,javne korporacije“ koje se mogu finansirati preko poreza, ali to nije ni izričito federalnim državama naređeno.
Filijala Srpske pravoslavne crkve u Nemačkoj nije imala prava na taj poreski servis države niti je iz sakupljenog budžeta mogla biti finansirana. Taj budžet nije državni - kako se
kod nekih naših komentatora to naziva. Država ga samo po federalnim pokrajinama sakuplja po dostavljenim spiskovima vernika iz njihovih crkava. I država ne snosi odgovornost za crkvenu potrošnju tog novca. A protestantske crkve i Rimokatolička crkva su prethodnoj poreskoj svoti na svoje račune još pride dodavale i budžetske ,,dotacije“ od oko 560 miliona eura godišnje za poduhvate oko kindergartena, javnih kuhinja, prihvatilišta za beskućnike i drugo. I na to su još naplaćivale i sve obredne ,,servicije“ vernicima počev od naknade za krštenje, venčanje, sahranjivanje, sveće, literaturu i za verske umetnine, obrednu predmetnu konfekciju i dobrovoljne priloge. Crkveno zlatno jaje je u Nemačkoj sjalo zlatom više nego igde na svetu.
Sada je u nemačkim crkvama krenula vidna uzbuna. Ona je prouzrokovana kako dramatičnim masovnim ispisivanjem vernika iz crkava tako i, sledstveno tome, padanjem obima crkvenog poreza. Ako sada i država prestane da ga sakuplja, onda će to morati da čine same crkve što neće biti efikasno kao kod državne poreske službe. Crkve i manastiri se prazne, ali se prazne i crkvene kase. Zdanja nemačkih crkava sve više postaju spomenici bivšeg značaja religije. Ne sprema se samo prestanak državnog uslužnog sakupljanja crkvenog poreza, već i obustava državnih dotacija crkvama za humanitarne poduhvate. Razmera sekularnog razlaza je ogromna.
No, još uvek nije jasno hoće li Bundesrat - parlament federalnih pokrajina, na jesen uspeti da ukine crkveni porez. Gradovi to hoće, ali ruralne provincije to neće, čak ni u protestantskoj Donjoj Saksoniji, što katolički Bavarci primaju sa radošću. Većina u Bundesratu - socijal-demokrate, liberali i zeleni, to hoće, ali demohrišćani to neće sa lakoćom dopustiti iako su u manjini. Ali čak i da to ne bude,
Odgovor je jasan: stranci u Crnoj Gori su podigli cijene nekretnina, ali nijesu planirali slom države Crne Gore. To ne znači da, prije svega sa ruskom emigracijom, nijesu stigli i lažni emigranti čiji cilj jeste da se destabilizuje Podgorica i Crnogorci stave pod čizmu Beograda i Moskve. A dvostruko masovno državljanstvo beogradskim Crnogorcima bilo bi čiste političke pozadine i cilj bi mu bio da sabotira crnogorsku zastavu i baci je u Bokokotorski zaliv pred Putinovu flotu
broj vernika se u Nemačkoj sa 70 odsto u stanovništvu do pre nekoliko decenija sada smanjio na 30 odsto, i strmoglavo nastavlja ka dnu. Nemačka se oslobađa od Hrista.
RAZLOG ZA ISTICANJE Želeli smo ovu situaciju u Nemačkoj da istaknemo ne jedino stoga što nam ona govori koliko je u toj sekularnoj državi bilo potrebno godina da se država zaista odvoji od crkvenih finansija, već i stoga što nam ona pruža jasan uvid u način finansiranja crkava. Nemačke crkve su javne korporacije što znači da su dužne da daju i periodične i godišnje finansijske izveštaje o svom prilivu i odlivu novca. A to je toliko drugačije od naše situacije gde Srpska pravoslavna crkva u Srbiji i Crnoj Gori prima tajne i nekontrolisane dotacije iz državnog budžeta, ne plaća porez na svoje prihode od ,,servicija“, ne plaća porez od prodaje svojih obrednih roba i literature, ne plaća porez na rentne prihode od nekretnina i tržišnih proizvoda i ne objavljuje podatke o svojim
ulaganjima u vrednosne papire i poziciji svojih firmi na tržištu kapitala. U ovim našim dvema zemljama SPC je glavni korisnik zlatnog jajeta koje joj besplatno daje država. Jedina investicija Crkve u naše dve države jeste da beogradskim nacionalističkim osvajačima poda podršku - koja se u njenom teološkom izražavanju zove blagoslov, da pokušaju da stvore Veliku Srbiju. A to Crkvu nimalo novca ne košta osim skupova u mrtvačnici, u podrumu Hrama Svetog Save u Beogradu. I zanimljivo, tamo Crkva osuđuje sataniste koji se noću okupljaju na grobljima za savez sa Vragom, dok to Patrijaršija isto čini kada u mračnom podzemlju hrama uz Savinu kožu parastosno pozdravlja mrtve koji su pali za njene vražje političke ciljeve.
PATRIJARSI I PROGON RUSKE CRKVE IZ
UKRAJINE
Po sebi se razume da će dva ista državna zlatna jajeta među crkvama - a to su srpska i ruska crkva, osuditi svoje političko slabljenje bilo gde u svetu. Sada se to događa sa ruskom crkvom u Ukrajini. Ona se tamo ne zove ruska crkva već se prevarno zove Ukrajinska pravoslavna crkva moskovskog patrijarhata sa ciljem ne samo da okuplja etničke Ruse u Ukrajini, već i da Ukrajince ubeđuje da su oni Rusi i da je njihova prestonica Moskva, i da im je predsednik Putin. To isto čini i Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, ona ubeđuje crnogorske Srbe da nemaju pravo na sopstvenu državu van Srbije. Kijevska Rada, kijevski parlament, poručuje ,,ukrajinskoj“ ruskoj crkvi da do maja 2025. godine mora prekinuti odnose sa patrijarhatom u Moskvi. U suprotnom, možda joj sledi zaplena imovine, gašenje u registru verskih organizacija i kadrovski izgon iz Ukrajine. I moskovska i beogradska patrijaršija su saveznički skočile na odluku ukrajinske Rade da uputi, 20. avgusta 2024. godine, veštačkoj ukrajinskoj (ruskoj) crkvi ultimatum Ukrajine. Vaseljenski patrijarh u Istanbulu to nije osudio, jer on za ukrajinsku crkvu jedino priznaje crkvu ukrajinskog naroda kojoj je 2019. godine i dao tomos. A i sa indignacijom odbacuje težnje Rusije da Moskvu predstavi kao novi hrišćanski Rim. Ali papa Franja jeste osudio Kijev sa tvrdom porukom da ,,crkve ne smeju biti dirane“, ali je i poručio da ,,svako ko počini zločin protiv svog naroda, biće kriv za to“.
Ovo poslednje će, na kraju, verovatno i biti. Nijedna država ne trpi diverziju spoljne crkve protiv svog naroda. Crkva je apsolutna politička ustanova i snosi odgovornost na Zemlji za svoju politiku, a na nebeskom sudu može da traži oproštaj. Na Zemlji, narod je Bog, a ne crkva, i ona nije nedodirljiva i nije iznad zakona. I zato nema zlatnih jaja crkvama bez pravde za narod. •
Poznati muzičar dobio rješenje o kategorizaciji luksuznog objekta u Perastu
Što se tiče nelegalnog izdavanja smještaja, lokalni turistički inspektori bar jednom sedmično obavljaju kontrole i konstatuju nepravilnosti iz ove oblasti. U toku ljetnje turističke sezone ovaj vid nepravilnosti je više zastupljen, pa sa sigurnošću možemo reći da je prilikom tih kontrola nepravilnost ustanovljena u 60 odsto slučajeva, gdje su inspektori izricali novčane kazne i preduzimali upravne mjere i radnje – kazao je Miro Anđelić
PERAST – Za luksuznu vilu poznatog muzičara Gorana Bregovića u Perastu Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj u Kotoru donio je rješenje o kategorizaciji 15. avgusta ove godine, upravo kada je Pobjeda objavila da se Bregovićeva vila nelegalno izdaje i oglašava smještajne kapacitete. Nelegalno izdavanje objekata masovno je u Perastu, pogotovo ljeti, a inspektori su, kako je Pobjedi rekao načelnik Službe za inspekcijske poslove Kotor Miro Anđelić, problem otkrili u 60 odsto slučajeva, u kojima su izricali novčane kazne.
Goran Bregović je, kako piše u rješenju Sekretarijata, 13. avgusta predao zahtjev za donošenje rješenja o kategorizaciji ugostiteljskog objekta na adresi Kotor-Perast, Velja ulica bb. Navodi se i da je objekat upisan u Centralni turistički registar za obavljanje ugostiteljske djelatnosti - pružanje usluge smještaja turistima u domaćinstvu, kuća za iznamljivanje sa devet kreveta sa tri zvjezdice. Rješenje, koje je dobio Bregović, važi tri godine.
Ovo nije jedini slučaj nelegalnog izdavanja smještaja u Perastu, koji je izazvao pozornost javnosti jer je riječ o vili poznatog muzičara.
Slična situacija je i sa javnosti manje poznatim izdavaocima smještaja. Miro Anđelić kaže za Pobjedu da je u toku ljetnje turističke sezone ovaj vid nepravilnosti u Perastu zastupljen u većem obimu. - Što se tiče nelegalnog izdavanja smještaja, lokalni turistički inspektori barem jednom sedmično vrše kontrole i konstatuju nepravilnosti iz ove oblasti. U toku ljetnje turističke sezone ovaj vid nepravilnosti je zastupljen u većem obimu, pa sa sigurnošću možemo reći da je, prilikom kontrola ove predmetne problematike, nepravilnost ustanovljena u 60 odsto slučajeva, gdje su inspektori izricali novčane kazne i preduzimali upravne mjere i radnje - navodi Anđelić.
Osim kontrole nelegalnog izdavanja smještaja, navodi
Anđelić, radi se niz kontrola iz oblasti Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, zatim kontrole iz oblasti Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju, kontrole iz oblasti Zakona o komunalnim djelatnostima, Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kao i iz oblasti propisanih važećim odlukama Opštine Kotor.
Anđelić ističe da je u Perastu tokom ljetnje turističke sezone povećan broj prekršaja iz različitih oblasti.
- Možemo konstatovati da je veliki broj prekršaja iz oblasti Zakona o komunalnim djelat-
nostima i Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, a koji se odnosi na nelegalno postavljanje, odnosno građenje privremenih objekata, njihovo korišćenje suprotno odluci o komunalnom redu. Od istaknutih prekršaja može se konstatovati da se pojavljuje pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga suprotno Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu, a koji se ogledaju u oglašavanju i reklamiranju turističkih usluga, bukiranju turističkih kružnih tura, angažovanju izletničkih plovnih vozila i tome slično - navodi Anđelić. Problem saobraćaja u Perastu, u toku ljetnje turističke sezone, takođe je jedna od problematika koja se nameće iz godine u godinu. - Ova problematika se ogleda u nepropisnom parkiranju, kontroli linijskog gradskog i prigradskog prevoza, korišćenju auto-taksi prevoza i slično. Povodom svih ovih problema i prekršaja koji su posebno izraženi tokom ljetnje turističke sezone, Služba za inspekcijske poslove vrši svakodnevno razmatranje primljenih inicijativa i u skladu sa prioritetima Službe i kadrovskim mogućnostima vrši se inspekcijski nadzor. Inspektori naše službe su zaduženi za pojedine oblasti tako da su kadrovski kapaciteti veoma ograničeni u odnosu na teritorijalnu površinu opštine - zaključuje Anđelić. Iv. K.
Neđelja, 1. septembar 2024.
PODGORICA- Savjet Radio-televizije Crne Gore juče je treći put izabrao Borisa Raonića za direktora te institucije. Pet od šest članova Savjeta glasalo je za Borisa Raonića, dok je jedan listić bio nevažeći - na njemu nije bio zaokružen ni jedan od devet kandidata. Raonić je izabran za čelnika Radio-televizije Crne Gore uprkos činjenici da Zakon o nacionalnom javnom emiteru ne dozvoljava da jedna osoba tri puta bude na toj funkciji.
Prethodne dvije godine su obilježili i brojni sudski sporovi, a presude Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda su pokazale da je Raonič 2021. godine bio nezakonito izabran. Takvo mišljenje je dala i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), koja je istakla da je bio u konfliktu interesa, ali i da nije ispunjavao još jedan uslov, a to je deset godina radnog iskustva u VII 1 obrazovnom stepenu. Izbor starog-novog direktora protekao je uz niz kontroverznih momenata, počevši od toga što su svi ostali kandidati - njih osam - odbili da dođu na intervju jer su smatrali da je Raonić favorizovan. Andrijana Kadija, Snežana Burzan-Vuksanović, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Vladimir Maraš, Žarko Božović, Časlav Vujotić i Srđan Čović su juče ujutro zatražili odgađanje intervjua sve dok nadležne institucije ne provjere i potvrde ispravnost pristiglih prijava. Direktor Media centra Goran Đurović je Pobjedi kazao da je treći izbor Borisa Raonića na funkciju generalnog direktora RTCG posljednji korak u realizaciji plana koji je započeo iznenandnom izmjenom prijedloga Zakona o RTCG od strane predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, kako bi se snizili kriterijumi za najodgovorniju funkciju u javnom medijskom servisu. -Tada je već bilo jasno da je zakon prilagođen partijskim potrebama Milojka Spajića, Andrije Mandića, Milana Kneževića a „nacrtan“ izbor Raonića koji je očigledno politički podoban svakoj vlastiporučio je Đurović.
On je dodao da politički kontrolisana većina u Savjetu RTCG na čelu sa Veselinom Drljevi-
PolitiČka samovolja savjEta
direktor Javnog servisa treći put izabran,
rtcg
Članovi Savjeta RTCG nijesu prihvatili zahtjeve preostalih osam kandidata za generalnog direktora Javnog servisa koji su tražili pauzu i provjeru ispravnosti svih prijava. Goran Đurović kazao je da je treći izbor Raonića posljednji korak u realizaciji plana Milojka Spajića kako bi se snizili kriterijumi za najodgovorniju funkciju u javnom medijskom servisu
ćem nije imala želju da ispuni zahtijev osam prijavljenih kandidata za funkciju generalnog direktora i sa Inspekcijom rada provjeri ispunjenost zakonom propisanih kriterijuma. -Problematično je što pravna služba RTCG, kao ni posebno formirana komisija, nije dala potvrdu da Raonić kao kandidat ispunjava uslov da ima pet godina radnog iskustva sa VII1 stepenom stručne spreme. Umjesto da se izbor odloži za nekoliko dana kako bi se dobilo mišljenje državnog organa, postupak je u velikoj žurbi okončan. Media centar nije
iznenađen današnjim postupkom izbora, kojim je zapravo upravljao sam Raonić, jer se radi o osobi koja je svjesna činjenice da ne ispunjava zakonom propisane uslove, konkurisao i dva puta do sada biran nezakonito. Zabrinjavajuće je to što, osim osoba bez integriteta koji su u Savjet RTCG imenovani kao navodni predstavnici NVO (Veselin Drljević, Naod Zorić, Amina Murić, Milica Špajak) u ovom tijelu sjede i još dvije osobe koje predstavljaju Uniju poslodavaca (Filip Lazović) i Univerzitet Crne Gore (Vladimir Dreka-
centar DPS: Tužilaštvo nastavlja da žmuri na nezakoniti rad Savjeta
-U ovoj državi se već četiri godine svaka procedura izbora svodi na vještinu manipulacije i pokušaj zaobilaženja zakona, u kojoj je najvažnije da neko nekog prevari i ostvari politički uticaj tamo gdje ne bi smio da bude prisutan, saopšteno je iz Medija centra Demokratske partije socijalista (DPS). Zato ne čudi, kako tvrde, da se izbor za prvog čovjeka RTCG sveo na ovo čemu danas svjedočimo – netransparentan
proces, pravni brlog u kome se silom, političkom moći i uticajem pokušava nametnuti rješenje za direktora Javnog servisa. - Pod ovom vlašću, koja tako lijepo već četiri godine „osvježava“ sve institucije, svaka stvar se svodi na izigravanje zakona i logike, pa tako i procedura izbora direktora RTCG. Jasno je da je vlast planirala da ovako izgleda ovaj proces, kao što je jasno da su se institucije, prije svega tužilaštvo,
namjerno pravile da ne vide ono što se mjesecima dešava u Savjetu RTCG, koji je politički postavljen da bude produžena ruka PES-a i bivšeg DF-a - naveli su iz DPS-a. Vjerujemo da će profesionalno tužilaštvo, kako su kazali, kad padom ove vlasti bude uspostavljeno, ispitati sva nepočinstva i prevare kojima su sve tri vlade, od 2020. uništavale i unižavale institucije – od policije do Javnog servisa.
SAVJETA: Iako su i prethodna njegova imenovanja bila nelegalna, dosadašnji generalni izabran, i to u odsustvu ostalih kandidata
lović). Ove organizacije je do promjena vlasti 2020. godine kontrolisao DPS a sada su promijenile gazdu pa njima upravljaju PES, NSD i DNP-upozorava Đurović.
Prema njegovim riječima ovaj proces pokazuje da su političke partije zadržale stare loše prakse, te da dok god političke partije imaju prostor za neprimjeren uticaj, RTCG neće biti istinski javni servis koji objektivno i uravnoteženo izvještava o svim važnim pitanjima.
RADNO ISKUSTVO
U pismu koje je osmoro kandidata uputilo Savjetu i Drljeviću ukazuje se da, s obzirom na presude protiv Raonića, on u najboljem slučaju ima tri godine i četiri mjeseca zakonitog radnog iskustva – što nije dovoljno za poziciju koju pokriva. Članovi Savjeta oglušili su se o njihov zahtjev i svakako održali sjednicu bez njihovog prisustva. Jedini kojeg su intervjuisali bio je upravo Raonić.
-Ako se neko od kandidata pojavi saslušaćemo njegov plan razvoja RTCG. Pravni eksperti su potvrdili da ne postoji zakonski osnov da se sjednica ne nastavi – kazao je juče na sjednici predsjednik Savjeta Veselin Drljević. Kazao je da su svi kandidati uredno pozvani i da su potvrdili učešće na intervjuima – zanemarivši činjenicu da su juče ujutro obavijestili i njih i javnost o svojem zahtjevu.
- Pošto je (Časlav) Vujotić odustao, pozvaćemo sljedećeg kandidata da se pojavi. Ako se neko pojavi bićemo spremni da saslušamo njegov plan razvoja RTCG, ako se ne pojavi: glasački listići su spremni i na njima se nalaze svi kandidati koji su podnijeli dokumentaciju, a Savjet je ustanovio da je ona valjana. Mi ćemo danas glasati kao da su oni prošli intervju jer zvanično nijesu odustali ukoliko su se prijavili, a uz to su potvrdili prisustvo - rekao je Drljević. Nemaju, kako je rekao, dileme da li će nastaviti sa sjednicom. -Na svakih pola sata ćemo se okupiti i prozvati sljedećeg kandidata - rekao je Drljević. Intervju sa Raonićem je počeo u 14 sati a Drljević je oko 17 sati saopštio da će svi kandidatibez obzira jesu li bili na intervjuu, biti na glasačkim listićma, te da će članovi Savjeta moći da glasaju za njih. Balša Milić iz pravne službe je rekao da „pravnih nedoumica nema“, te da „možemo reći da svi ispunavaju uslove za javni konkurs“. Milić je kazao da je Komisija koja je pregledala prijave napravila zapisnik koji je dostavila članovima Savjeta. On je rekao da su postojale i nedoumice oko prijava tri kandidata, ali da su široko tumačili pravila, kako nijedan od njih ne bi bio oštećen. Kod kandidata Božo-
Boris Raonić je juče tokom intervjua Savjetu RTCG kazao da Javni servis žele učiniti ponosom države i da bude najtransparentnija i najtransformisanija institucija. Rekao je, između ostalog, da program RTCG-a ima „veoma mjerljive“ rezultate i da je to medij kojem se najviše vjeruje.
Istakao je da su smanjili broj zaposlenih i prepolovili broj honoranih saradnika, te da su zarade povećane za 22 odsto i sad su veće od republičkog prosjeka. Pored tih uspjeha, kazao je i da je RTCG jedna od rijetkih institucija koja je imala pozitivne nalaze Državne revizorske institucije, te su i u kontrolnim revizijama, osim par sitnica, kako je rekao,
vića i Maraša je ustanovljeno da potvrde o radnom iskustvu nijesu bile naznačene za konkurs za generalnog direktora, ali da su prihvaćene, jer ih je izdao RTCG u kome oni i rade. Kandidatkinja Burzan-Vuksanović je umjesto potvrde o radnom iskustvu dostavila radnu knjižicu, koja je prihvaćena kao validan dokaz.
- Bili smo široki u tumačenju i uzeli činjenicu da je bila direktorica KIC-a 10 godina, te da je stekla potrebno radno iskustvo - rekao je Milić i dodao da ostali kandidati prijavama ispunjavaju pravno-formalne uslove konkursa.
ZLOUPOTREBA
POLOŽAJA
Potpredsjednica Savjeta RTCG Marijana Camović-Veličković je ranije saopštila da je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević zloupotrijebio svoj položaj i angažovao advokate sa ciljem favorizovanja kandidata Borisa Raonića, uprkos činjenici da je odluka o pravnoj valjanosti pristigle konkursne dokumentacije isključivo u nadležnosti Pravne službe RTCG i formirane komisije.
U pismu koje su juče ujutro dostavili Savjetu i javnosti, kandidati su naveli da nakon ispunjenja svih navedenih uslova s nestrpljenjem očekuju nove
imali uredne nalaze. Ipak, uprkos tim tvrdnjama, izvještaji DRI pokazuju drugačiju sliku. U martu je objavljen izvještaj o kontroli realizacije preporuka koje je DRI dala RTCG. Ustanovljeno je da RTCG od novembra 2022. godine još nije realizovala sve preporuke Državne revizorske institucije (DRI) iz uslovnog mišljenja na finansije i pravilnost poslovanja tokom 2021. godine, uključujući i onu kako treba urediti način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade generalnog i direktora Radija i Televizije. U tom izvještaju je konstatovano da je RTCG od ukupno 18, realizovala 12, a šest preporuka djelimično. Do 12. sepembra RTCG je
kao subjekt revizije dužna da dostavi novi Izvještaj o realizaciji šest preporuka, koje su ocijenjene kao djelimično realizovane.
A sitnice, kako ih je Raonić juče nazvao su, između ostalog i to da i dalje nije precizirano ko ocjenjuje, predlaže i odobrava uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu generalnog direktora, direktora RCG i direktora TVCG. Pravilnikom je propisano da generalnom direktoru RTCG može pripasti i uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu, najviše do iznosa tri prosječne neto zarade u RTCG, direktoru RCG i direktoru TVCG pored osnovne zarade može pripasti i uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu, najviše do iznosa
dvije prosječne neto zarade u prethodnom mjesecu, ostvarene u RTCG. Međutim, navedeni dodatak se isplaćuje svakog mjeseca u maksimalnom iznosu, bez ocjene učinka odnosno ostvarenih rezultata u radu, navodi se u izvještaju DRI. Na ovaj način je Raonić ostvarivao i do 4.000 eura mjesečne zarade. Nakon reakcija javnosti, on je od Savjeta tražio da mu se više ne isplaćuju tri, već samo dvije prosječne zarade uz njegovu osnovnu platu. Prosječna zarada u RTCG bila je oko 820 eura.
RTCG do kraja nije sprovela u djelo ni preporuku kojom se traži da RTCG uredi obračun zarada zaposlenih, način evidentiranja, sačinjavanja i dostavljanja izvještaja o ostvarenim časovima rada,
termine za predstavljanje nacrta planova razvoja RTCG. - U zavisnosti od daljih postupaka Savjeta i drugih navedenih državnih organa, u dalju proceduru uključićemo sve relevantne domaće i međunarodne organizacije i institucije - zaključili su u saopštenju. Marijana Camović-Veličković je tokom prvog dijela jučerašnje sjednice saopštila da kandidati smatraju da nemaju fer uslove, te da od TV prenosa intervjua sa kandidatima neće biti ništa jer neće imati ni što da se prenosi. Uprkos odluci ostalih kandidata da se ne pojave na intervjuima, predsjednik Savjeta Veselin Drljević je rekao da će kvoruma za
Zirojević: Savjet RTCG poprima obrise OKG
-Predsjednik Savjeta
RTCG-a Veselin Drljević je objasnio suštinu ovog suludog procesa - većinu
članova Savjeta uopšte ne zanima što bi ostali kandidati mogli da kažu tokom
intervjua, jer oni vide i čuju samo jednog - Borisa Raonića, saopštio je poslanik
Socijaldemokrata (SD)
Nikola Zirojević Kako dodaje, ti pusti „stručnjaci“ i „oslobodioci“
održavanje sjednice biti i da će nastaviti rad kako je i dogovoreno.
Amina Murić je kazala da nije saglasna sa prijedlogom Camović-Veličković. - Mi smo kandidate pozvali i zakazali intervju, na njima je da li žele da dođu na intervju ili ne. Saglasna sam da nastavimo sa sjednicom - dodala je ona. Camović-Veličković je ponovo ukazala da neće imati sa kim da obavljaju intervjue. Članica Savjeta Milica Špajak je kazala da je krajnje neozbiljno da na putu do sale dobijaju saopštenje da kandidati neće prisustvovati sjednici. Drljević je zaključio da niko ne može uslovljavati Savjet.
Crne Gore ne samo da ne vide ostale kandidate za direktora RTCG-a, već ne vide ni brojne presude crnogorskih sudova koje su jedinstvene u stavu da je Raonić nezakonito izabran na tu poziciju. - Valja dodati da za taj nezakonit izbor prima jednu od najviših plata u
- Vidjećemo da li opstrukcija može pobijediti Savjet i državu - dodao je on. Potpisnici dopisa problematizovali su i Raonićevo radno iskustvo u kvalifikaciji traženog nivoa obrazovanja, koje je izmjenama Zakona o RTCG-u u „pet do 12“ tokom usvajanja seta tzv. IBAR zakona sniženo sa 10 na pet godina amandmanima koji su pisani upravo u kabinetu generalnog direktora RTCG.
- Ko je Borisu Raoniću izdao i potpisao potvrdu da ima radno iskustvo od pet godina, s obzirom da član 5, tačka 8, Zakona o radu radno iskustvo definiše kao vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom
državi. Možda Savjet koji poprima obrise organizovane kriminalne grupe (OKG) sve ovo ne vidi, ali im garantujemo da će tužilački organi, nakon promjene vlasti, i te kako gledati što su radili. Pa možda tada budu gledali kroz rešetke - zaključuje Zirojević.
uključujući redovni, prekovremeni, noćni, rad u dane državnih i vjerskih praznika i dežurstva, sa jasno utvrđenim ovlašćenjima i odgovornostima svih zaposlenih koji sprovode proceduru.
Raonić je juče kazao članovima Savjeta da je u RTCG-u „bila praksa lažnih bolovanja“ te najavio i da će za koji dan biti i prvi otkaz zbog toga.
Na pitanje da li je broj zaposlenih održiv i neophodan, kazao je, između ostalog i da će nastaviti da smanjuju broj zaposlenih, ali i određene redakcije morati da povećavaju.
- Ima 10 odsto viška, ali isto tako oko 15 odsto manjka zaposlenih... Cilj je da svakako smanjujemo broj zaposlenih, vrlo malo, ali smo ga smanjili za tri godine - rekao je on.
osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno u stručnoj kvalifikaciji - navodi se u dopisu.
ZAKON NE POZNAJE TREćI mANDAT
Boris Raonić je od 2021. godine dva puta izabran za generalnog direktora RTCG, a jednom za v.d. U Zakonu o RTCG-u piše da mandat generalnog direktora traje četiri godine. - Isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta - piše u tom zakonu. Raonić je prvi put izabran 6. septembra 2021. godine, nakon čega su Nikola Marković i Srđan Čović podnijeli tužbe. Sudovi su odlučili da je nezakonito izabran. Savjet ga ponovo bira za direktora 2023 . godine. Nakon tog reizbora, podnešene su tužbe sudovima, ali i krivična prijava o kojoj trenutno odlučuje ODT. Ove godine je Raonić podnio ostavku, a Savjet je odlučio da on bude v.d. do izbora novog generalnog direktora. Uporedo, četiri kandidata za generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore i dva zaposlena u Javnom servisu podnijeli su krivičnu prijavu protiv doskorašnjeg generalnog direktora Borisa Raonića i više članova Savjeta RTCG-a, koji mu, kako su naveli, „služe omogućavajući nelegalno uzurpiranje funkcija i privilegija“. Kako su naveli u saopštenju, prijavu su podnijeli Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici (ODT) za kriminalno udruživanje i zloupotrebu službene dužnosti.
Podnosioci prijave su Srđan Čović, Tanja Šuković, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Slaven Knezović i Žarko Božović. m. JOVIćEVIćJ.mARTINOVIć
Uhapšen državljanin Albanije sa Interpolove potjernice
PODGORICA – Službenici NCB Interpola Podgorica uhapsili su državljanina Albanije koji se potraživao na međunarodnom nivou, saopšteno je iz Uprave policije.
- Slobode je lišen R. H. koga je potraživao NCB Interpol Brisel radi vođenja krivičnog postupka pred Sudom prve instance u Liježu zbog poku-
šaja ubistva više policijskih službenika u vršenju službenih dužnosti u mjestu Verlen. Za ovo krivično djelo u Belgiji je propisana kazna zatvora u trajanju do 20 godina - piše u saopštenju. Njemu je, kako se navodi, sudija za istragu odredio ekstradicioni pritvor i očekuje se razmjena informacija između ministarstava pravde Crne Gore i Belgije. r P.
S. Fi. verbalno napao suprugu i lomio inventar Državljanin Švajcarske
PODGORICA – Državljanin Švajcarske S. Fi. (34) osuđen je na novčanu kaznu u iznosu od 2.000 eura zbog verbalnog napada na suprugu i lomljenje inventara, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Dežurna sutkinja odjeljenja u Ulcinju Anka Kekić mu je izrekla kaznu nakon što je u postupku utvrđeno da je prethodne večeri na terasi jednog hotela na Velikoj plaži u Ulci-
nju najprije verbalno napao suprugu - oštećenu S.Fl., a potom kod nje izazvao i osjećaj lične nesigurnosti, tako što je lomio inventar koji se nalazio za stolom za kojim je sjedjela sa njihovim malodobnim sinom S. N. - piše u saopštenju. Uz kaznu mu je, dodaje se, izrečena i zaštitna mjera zabrane prilaska supruzi i malodobnom sinu na udaljenosti ne manjoj od 50 metara u trajanju od 90 dana na teritoriji Crne Gore. r. P.
CGO objavio priručnik za nastavu – Ratni zločini '90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa
Bavljenje bliskom prošlošću je imperativ
PODGORICA – Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je priručnik za nastavu – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa – namijenjen nastavnicima istorije u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, ali i drugima u prosvjeti koji ovaj materijal prepoznaju kao koristan za nastavu, kao i zainteresovanoj javnosti koja u njemu može naći sveobuhvatan presjek činjenica iz '90-ih godina prošlog vijeka koji je važan za razumijevanje novije istorije Crne Gore i njenih posljedica. - Priručnik pruža pregled međunarodnopravnog i istorijskog konteksta dešavanja 90-ih godina na prostoru Crne Gore. Dodatno je obrađen dio koji se odnosi na zastupljenost informacija o ratovima 90-ih u crnogorskom obrazovnom sistemu - kažu u CGO. Kako navode, konstatuje se da se u udžbeniku za IX razred napad na Dubrovnik spominje, kao i rat u BiH i Hrvatskoj, ali da ne postoji niti jedan pomen zločina koji su počinili crnogorski građani tokom tog perioda, čak ni na dubrovačkom ratištu. - S druge strane, u udžbeniku za IV razred gimnazije, raspad Jugoslavije je detaljnije obrađen.
Ipak, ni u njemu se ne spominje niti jedan ratni zločin počinjen na teritoriji Crne Gore, dok je napad na Dubrovnik pomenut uz objašnjenje da ga je napala JNA, a bez navođenja ikakve veze sa Crnom Gorom - dodaju iz CGO. Navode da su u ovoj jedinstvenoj publikaciji na detaljan i sistematičan način, kroz primjenu savremenih pedagoških metoda, autori obradili sve ratne zločine na teritoriji Crne Gore, kao i one u kojima su stradali civili crnogorskog državljanstva, a koji su dobili epilog pred domaćim sudovima i pravosnažno okončani. Radi se o sedam slučajeva – logor Morinj, deportacija, Bukovica, porodica Klapuh, Štrpci, Kaluđerski laz i Zmajević, dok je kratak osvrt dat i na slučaj Murino, kao i na učešće Crne Gore u napadu na Dubrovnik. Autori, istoričari Miloš Vukanović i Igor Radulović ocjenjuju da bavljenje bliskom prošlošću, što ratovi na prostoru bivše Jugoslavije 90-ih jesu, predstavlja imperativ, ali i „zahtijeva oprezan i odmjeren pristup“. Ističu i da „obaveza svakog nastavnika istorije mora biti da se bavi temama koje se često smatraju kontroverznim, jer će tako doprinijeti razbijanju predrasuda i stereotipa“. r.P.
ZA SVE ISTA CIJENA I BREND: U Crnoj Gori na lokalnom nivou pojedine uvođenja uniformi za đake, izostaje inicijativa države da to učine sve
PODGORICA – Godinama se u javnosti vodi polemika o uvođenju školskih uniformi. Najglasniji su stavovi da treba da se uvedu, jer podstiču ravnopravnost, uprkos tome, u svim crnogorskim vrtićima i školama ih i dalje nema. U praksi se bilježi da se pojedine škole odvaže i pokrenu projekat, ali bude kratkog daha.
Oči su uprte u nadležne, prvenstveno u Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i očekuje se da taj resor inicira ovako rješenje, za sve obrazovne ustanove. To se još ne dešava. I ne znamo hoće li se nešto promijeniti uskoro, jer nam još nijesu odgovorili na upućena pitanja o ovoj temi.
Vjeruju u sVoju inicijatiVu
Do tada, pojedine škole s vremena na vrijeme probude pažnju javnosti saopštenjem da školsku godinu počinju novinom da djeca nose školske uniforme. To je učinila Druga osnovna škola u Budvi odakle je saopšteno da od septembra – uvode školske uniforme za učenike V razreda. Direktorica ove ustanove Nataša Radonić kazala je Pobjedi da je Budva specifična sredina, pored ostalog, i po izraženim socijalnim razlikama. Rekla je da u školi od 1.800 đaka one dolaze do izražaja.
- Ideja o nekoj vrsti uniformi, potekla je od učiteljice V razreda. Roditelji učenika tog odjeljenja, sa oduševljenjem su prihvatili ideju. Na majicama će pisati odjeljenje kojem pripadaju. Kada su roditelji ovu inicijativu prenijeli u grupi Savjeta roditelja, naišli su na podršku ogromnog procenta roditelja.
Ideja o nekoj vrsti uniformi u budvanskoj školi potekla je od učiteljice V razreda. Roditelji učenika su je sa oduševljenjem prihvatili. Na majicama će pisati odjeljenje kojem pripadaju. Ideja je da se majice u različitim odjeljenjima razlikuju samo po boji – rekla je Nataša Radonić, dok psihološkinja Adriana Pejaković kaže da bez obzira da li smo pobornici uniforme ili ne, važno je da znamo da svaka inicijativa ima svoje razloge koji moraju biti obrazloženi, nikako nametnuti
Ideja je da se majice u različitim odjeljenjima, razlikuju samo po boji – kazala je Radonić. Nada se, kako dodaje, da će ova inicijativa zaživjeti i da će sljedeće polugodište svi početi u uniformama. Sličan projekat je ranije pokrenut i u podgoričkoj osnovnoj školi ,,Savo Pejanović“, ali je brzo obustavljen. Sadašnja direktorica te ustanove Milja Božović kaže Pobjedi da podržava projekat koji pokreće budvanska škola, ali misli da im neće uspjeti, jer je nužno da uniforme djeca nose u cijeloj zemlji. Prisjeća se, kada su se nosile uniforme u njihovoj školi, da se dešavalo da se djeca bune što ih nose, pa su komentarisali kako njihovi drugari iz drugih škola ne moraju.
Zabraniti i mobilne telefone u školama
Pejaković kaže da nošenje uniformi u školama nema mnogo smisla ako neka djeca budu donosila preskupe i nepotrebne mobilne telefone ili druge stvari na osnovu kojih mogu da ,,se izdignu“ iznad ostalih, a što može biti i osnova za vršnjačko nasilje.
- Moj stav je, inače, da u osnovnim školama ne bi trebalo dozvoljavati djeci da nose mobilne telefone, već mogu imati pametne satove za kontakt sa roditeljima što je i za njih čak i bezbjednije rješenje (satovi imaju i GPS) a u srednjim školama ne bi trebalo da telefoni budu dozvoljeni na časovima i škola ima obavezu da sama obezbijedi učenicima tehnološka sredstva za učenje, ako su potrebna – rekla je ona.
Djeca po prirodi, dodaje psihološkinja, žele da se istaknu na osnovu postignuća, doprinosa, žele da pomognu, ali odrasli su uzori na osnovu kojih djeca često zaključuju da im status i moć može obezbijediti, na primjer, mobilni telefon ili nešto slično.
-To je bio više kao namet djeci. Zato treba sve da se organizuje na nivou države, da bude pravilo u cijeloj zemlji – rekla je ona. Božović ističe da tada projekat kod njih i nije bio organizovan kako treba. Prisjeća se da su putem donacija, uz podršku tadašnjeg ministarstva, dobili uniforme – svako dijete po samo dvije majice, jednu kratkih i jednu dugih rukava. Nije bilo dogovoreno na koji način mogu da kupuju nove majice, pošto se dešavalo da ih djeca pocijepaju ili izrastu i postajale su im male.
- Lijepo je kada su djeca u uniformama. Zagovornik sam toga. Pokazuju da smo svi jednaki i nema razdvajanja kao sada,
pa djeca od malih nogu gledaju ko je koju majicu obukao, je li „armani“ ili „guči“. Projekat treba da bude na nivou države, a ne parcijalno škole da ga pokreću – smatra Božović. Roditelji na društvenim mrežama komentarisali su vijest o uvođenju uniformi u budvanskoj školi i mahom hvale takav potez. Kažu da tu praksu treba uvesti u sve škole, te navode pojedine primjere u primorskim obrazovnim ustanovama kao uspješne. - Treba ubrzati uvođenje uniformi u sve škole, obihvatiti i srednje, ako mislite da sačuvamo omladinu. Roditelj treba da kupi uniformu – jedna cijena za sve. Svi isti. Nadam se da će ministarka i ovu pametnu stvar
pojedine škole pokrenule su projekat obrazovne ustanove
Školska godina počinje sjutra, u pojedinim ustanovama privremeno se neće odvijati nastava
pokrenuti – neki su od komentara na grupi koja okuplja roditelje iz Crne Gore.
Ne SMIJe dA bUde NAMeTNUTO
Psihološkinja Adriana Pejaković kaže da bez obzira da li smo pobornici uniforme ili ne, važno je da znamo da svaka inicijativa ima svoje razloge koji moraju biti obrazloženi, prodiskutovani i nikako nametnuti. Navodi da za nošenje školske uniforme postoje razlozi i za i protiv, koje bi trebalo da razmotri školski odbor zajedno sa roditeljima i samim đacima. Pobornici nošenja školskih uniformi, dodaje ona, ističu nekoliko prednosti. Prva je jačanje osjećaja pripadnosti datoj školi i zajedničkog identiteta djece koja je pohađaju. Lijepo je, kaže Pejaković, kada neka škola ima i svoje simbole, što smo češće imali prilike da vidimo za Zapadu, pa tako škola, posebno srednja, ima svoj sportski tim sa posebnim obilježjima, logo i grb škole, kolokvijalne nazive za navijače, pripadnike određenih školskih sekcija... - Sve ovo može dovesti do jačanja grupne kohezije kod djece. Naravno, ta kohezija sama po sebi nema neku vrijednost ukoliko ne služi promovisanju određenih vrijednosti i tradicija škole. Osim usmjerenja date škole koje može biti medicinsko, umjetničko, matematičko, jako je važno da se promovišu određene vrijednosti pa tako neka škola može biti prepoznata kao škola gdje se njeguje: pomaganje drugima, tolerancija, ugledanje na np. postignuće poznate ličnosti po kojoj je škola dobila ime, postignuće i doprinos u društvu prepoznatih ljudi
koji su je pohađali – rekla je ona. Pejaković ističe da nije loše da se počne od vrijednosti, simbolike kao i kako će te vrijednosti biti prepoznate a uniforme mogu biti dio skolske ikonografije. - Djeci i mladima je jako važna pripadnost i u tom smislu je bitno da im škola može poslati poruku da su prihvaćeni, podržani i dio nečega čemu mogu dati i svoj doprinos. Dalje, školska uniforma može biti jedno od sredstava pomoći kojim se mogu smanjiti razlike u percipiranju materijalnog statusa, isticanja statusa na osnovu garderobe, što može olakšati učenicima i roditeljima, posebno kada nijesu u stanju da isprate trendove i cijene koje te trendove prate – rekla je ona. To sve, prema njenim riječima, znači da bi trebalo da škola promoviše vrijednosti ravnopravnosti, tolerancije i da obeshrabruje pokušaje isticanja na osnovu materijalnog statusa. -Uniforme u školama djeluju i kao bezbjednije rješenje jer je lako u školi ili školskom dvorištu primijetiti nekoga ko nije član škole jer nema uniformu. Podstiču ravnopravnost, svi su ravnopravni iako nijesmo jednaki, niti bi trebalo da budemo, već se razlikujemo po mnogim osobinama, polu, afinitetima, izgledu što sve ne bi trebalo da bude važno ni osnova za maltretiranje – kaže Pejaković. Dodaje da protivnici školskih uniformi smatraju da uniforma dovodi do gušenja individualnosti đaka i šalje poruku da je važno da se konformiramo, da svi budemo isti, da prihvatamo norme bez preispitivanja. - Čuju se i argumenti da se na ovaj način guši kreativnost djece, da se sputavaju u svom izrazu – rekla je ona. U srednjim školama garderoba, ističe Pejaković, ne mora da ima samo obilježja materijalnog statusa već i pripadnosti određenoj vršnjačkoj grupi na osnovu simbolike izražene kroz garderobu.
-To je često svojevrstan znak prepoznavanja među mladima koji im nije lako oduzeti pa kada želimo da ukinemo jednu vrstu simbolike, moramo im ponuditi drugu. Prije svega, moramo ih pitati što o tome misle. Djeca su iskrena i neposredna, sve dok od nas ne nauče da to nije baš u odraslom svijetu uvjek isplativo. Zato moramo, ne da ih tome prilagođavamo, već da mijenjamo svijet. Ili makar mikrosvijet kroz lokalne inicijative usklađene sa njihovim potrebama – rekla je psihološkinja. U vremenu u kome živimo, uz puno agresije, izolacije, neprihvatanja u društvu, promovisanje prosocijalnih vrijednosti djeci mladima kao i borba za primjenu tih vrijednosti su veoma važne, poručuje ona. - Zato je dobro da kroz tu prizmu gledamo kada odlučujemo o bilo čemu što se tiče djece i mladih u školskoj sredini. Moramo početi od nas, da bismo bili dobri uzori za njih –zaključuje Pejaković. N. ĐURĐeVAC
PODGORICA – Školska godina počinje sjutra, ali se u nekim obrazovnim ustanovama nastava neće odvijati u njihovim objektima zbog toga što se realizuje višemilionski projekat rekonstrukcije. U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović nemaju precizne podatke o broju takvih obrazovnih ustanova.
– U školama u kojima su ranije predviđene izvjesne rekonstrukcije i adaptacije objekata, nastavni proces će se odvijati redovno, jer su uprave škola u saradnji sa školskim odborima i roditeljima, obezbijedile uslove za pohađanje nastave u drugim školama ili područnim odjeljenjima. Nemamo precizan podatak o broju takvih škola zbog toga što se negdje radi o sitnim, a negdje o krupnim radovima – kazali su Pobjedi iz tog Vladinog resora.
ONLAJN NASTAVA
Iz tivatske osnovne škole ,,Drago Milović“ i područne jedinice Donja Lastva ranije su najavili da će učenici od trećeg do devetog razreda do 15. septembra nastavu pohađati onlajn.
Učenici Gimnazije Cetinje obaviješteni su preko Fejsbuk profila škole da će početak nastave biti organizovan u prostorijama Osnovne škole ,,Njegoš“ sa početkom u 14.15 sati. Direktorica Osnovne škole ,,Lovćenski partizanski odred“ na Cetinju Danijela Bokan najavila je da će početak nastave biti odgođen za 9. septembar, te da će o načinu organizacije nastave, kao i o svečanom prijemu prvaka, roditelji i djeca biti blagovremeno obaviješteni.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Pobjedi je saopšteno da nemaju precizne podatke o broju obrazovnih ustanova u kojima nastava neće početi 2. septembra u matičnim objektima. Prema objavama na društvenim mrežama to su: OŠ ,,Drago Milović“ u Tivtu, zatim Gimnazija Cetinje i OŠ ,,Jugoslavija“ u Baru
Iz Ministarstva prosvjete nauke i inovacija je sredinom avgusta saopšteno da će se za đake dvije barske osnovne škole ,,Jugoslavija“ i ,,Srbija“ nastava odvijati u drugim objektima. U međuvremenu, iz OŠ ,,Jugoslavija“ najavili su da će đaci, dok traje rekonstrukcija, koristitit prostorije OŠ ,,Anto Đedović“ i ,,Meksiko“ i Srednje stručne škole.
Iz Ministarstva prosvjete zahvalili su se upravama škola i školskim odborima na trudu da se obezbijedi redovnost nastave, a roditeljima na razumijevanju i poručili da su zajedničkim zalaganjem učinili sve kako bi nastav-
ni proces, i pored mnogobrojnih izazova, počeo na vrijeme
MILIONSKI UGOVOR
Uprava za kapitalne projekte je 8. avgusta potpisala ugovor sa izvođačem radova Konzorcijumom Ld gradnja- Ramel Ening o adaptaciji devet srednjih stručnih škola.
Radovi će se sprovoditi na objektima: Srednja mješovita škola „Danilo Kiš“ Budva, Srednja stručna škola Bar, Srednja mješovita škola „Bećo Bašić“ Plav, Srednja stručna škola Rožaje, Srednja stručna škola Berane, JU Srednja stručna škola „Vukadin Vu-
MPNI: Nove prostorije za OŠ „Štampar Makarije“ početkom drugog polugodišta
Adaptacija prostora preko puta OŠ „Štampar Makarije“ u Podgorici počeće naredne sedmice, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). - Nove prostorije će biti na raspolaganju učenicima ove škole najkasnije od početka drugog polugodišta, čime će školski objekat biti rasterećen u smislu višegodišnjeg nedostatka prostorija. Na ovaj način škola će dobiti devet novih učionica sa toaletima i svim potrebnim sadržajima - navodi se u saopštenju. Vrijednost radova je
p O b j E da
270.000 eura bez opremanja, dok će i tender za opremanje biti uskoro raspisan
- kazali su iz MPNI. Ministarstvo je zahvalilo Ministarstvu rada, zapošlja-
OŠ ,,Štampar
Makarije“
kadinović“ Berane, JU Srednja stručna škola Cetinje, JU Srednja elektro-ekonomska škola Bijelo Polje i Škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“ Podgorica.
Program je dio projekta „Program unapređenja crnogorskog obrazovanja“ koji je vrijedan skoro 72 miliona, a koji sprovodi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija sa Evropskom investicionom bankom.
Procijenjena vrijednost radova je 5.938.700, eura bez PDV-a, a rok izvođenja 5 mjeseci od uvođenja izvođača u posao. I.R.
vanja i socijalnog dijaloga koje im je, kako navode, ustupilo pomenuti prostor kako bi riješili problemi JU OŠ ,,Štampar Makarije“ koja je jedna od najopterećenijih u gradu.
- Takođe, zahvaljujemo i kolegama iz Ministarstva unutrašnjih poslova koji su do sada koristili dio prostorija i koji su u prethodnom periodu učinili velike napore kako bi obezbijedili alternativne prostorije za svoje zaposlene i opremu koja se nalazila u ovom prostoru - zaključuje se u saopštenju.
NIKŠIĆ – Na Mislovom dolu, u Budošu, posljednjih dana nema otvorenog plamena i privodi se kraju zasipanje i posljednjeg platoa deponije na kojoj se odlaže komunalni otpad posljednje dvije decenije. Istina, u utrobi deponije požari još nijesu ugašeni, ali stručnjaci tvrde da će i to biti uskoro odrađeno, a za taj posao opredijeljeno je 400.000 eura.
Međutim, u posljednja nekolika dana vatrogasci su jedva stizali da gase požare na otvorenom i to u prigradskim naseljima. Prije dva dana je, istovremeno, bilo akativno pet požara i to u Humcima, Kličevu, Straševini, Gornjem Polju. Komandir nikšićke Službe zaštite i spašavanja Slavko Tadić kaže da je po srijedi ljudski faktor i velika nemarnost. – Očigledno, naši sugrađani su očekivali da padne najavljena kiša, pa su čisteći imanja izazvali požare na više lokacija istovremeno. Kiše nije bilo i sama je sreća što smo na vrijeme reagovali i vrlo brzo sve te požare lokalizovali, a nije pričinjena ni veća materijalna šteta, već je samo gorjela tra-
Neđelja, 1. septembar 2024.
NIKŠIĆ: Zbog nemarnih sugrađana vatrogasci non-stop na terenu
va i nisko rastinje. I juče smo imali više intervencija, suša je, a vjetar najčešće doprinosi brzom širenju vatre. Nažalost, imali smo ovog ljeta nekoliko
velikih požara – navodi Tadić. Izdvaja požar u kojem su potpuno izgorjele prostorije FK „Polet Stars“. Vatra je progutala sve što je taj klub imao – osim
objekta, ostali su bez opreme, dokumentacije... Nešto kasnije u naselju ,,Budo Tomović“ u požaru koji je krenuo od pomoćnih objekata izgorjele su
barake u kojima su četiri familije ostale bez doma. Prije tri dana vatrogasci su imali zahtjevnu intervenciju u Ozrinićima. Brzom intervencijom su uspjeli da zaustave širenje vatre na objekte u kojima je bilo lako zapaljivog materijala. – Svi ti požari su izazvani ne-
CETINJE: Više od tri decenije Društvo za zaštitu životinja „Feniks“ brine o napuštenim psima, volonteri apeluju na vlasnike da vode više brige o ljubimcima
CetINje - Prije nekoliko
dana uspješno je okončan tender za izgradnju upravne zgrade azila za napuštene životinje na Cetinju, te se očekuje da će vrlo brzo početi radovi na izgradnji azila - najavili su iz Prijestonice. Nakon toga biće stvoreni uslovi za početak rada prihvatilišta.
Sa druge strane na Cetinju, zahvaljujući entuzijazmu Juli-
je Milanović i još nekoliko njenih vremešnih sugrađanki, već tri decenije funkcioniše Društvo za zaštitu životinja „Feniks“.
-Nas 5-6 baba, bukvalno baba, jer naša najmlađa volonterka ima 50 godina, a najstarija 89, brinemo o trenutno 62 napuštena psa. Blizu ulaza u Cetinje, na Kruševom Ždrijelu uspjeli smo da improvizujemo privremeno prihva-
Udruženje za zaštitu životinja „Feniks“ funkcioniše po principu volonterizma. Finasiraju se zahvaljujući donacijama humanih ljudi i jednog broja društveno odgovornih kompanija, a prema riječima julije Milanović simboličnu pomoć imaju i od lokalnih vlasti. -Životinje prije smještanja u privremeno prihvatilište treba veterinarski obraditi - očistiti od parazita, vakcinisati, sterilisati. Kako mi takve akcije sprovdimo svakodnevno, imamo i popuste na sve veterinarske usluge. Često, moramo i iz svog džepa da pokrijemo neke troškove - kazala je Milanović.
tilište za napuštene životinje.
O tome kakvi su uslovi, posebno tokom zimskog perioda, najbolje govori činjenica da se nakon svakog obilaska i hranjenja pasa, vratimo kući „mokre do kože“ - kazala je Julija Milanović.
Prema njenim riječima broj životinja u improvizovanom azilu varira. Nekad tamo bude i više od 100 pasa. Najviše je napuštenih mješanaca, ali nerijetko tu su i rasni psi. Kako kaže, sa dozom tuge, ali i ironije u glasu, trenutno su „jako popularni belgijski ovčari“. Pse u ovom improvizovanom azilu veterinarski obrade, i nakon toga pokušavaju da udo-
me. Često su, kako je kazala Milanović, priče tih ostavljenih životinja nalik bajci. -Priča prljavog, gladnog i bolesnog psa često, zahavljujući naročito strancima, završi se kao bajka, i psi u novim domovima žive kao u hotelu visoke kategorije. Ipak nijesu svi iste sreće. Zahvaljujući društvenim mrežama, ali i
velikom broju turista koji posjećuju Crnu Goru uspijevamo da udomimo neke pse. Posebno bih istakla ljude iz nekadašnjeg Sovjetskog saveza, koji u naš azil dođu sa kesama hrane za, druže se sa psima, neke od njih često i udome. Ipak, sve ovo nije trajno rješenje ogromnog problema napuštenih životinja. Problem treba si-
Najstarija volonterka Udruženja „Feniks“ je 89-godišnja Vjera Đurović, profesorica latinskog jezika u penziji. Ispred vrata njene kuće uvijek stoje napunjene posude sa hranom i svježom vodom, za napuštene životinje.
Nas pet-šest baba, od kojih najstarija ima 89 godina, brinemo o napuštenim životinjama. Vrijeme je za sistemsko rješavanje problema. Prijestonica to zaslužuje - poručuje u razgovoru za Pobjedu predsjednica Društva za zaštitu životinja „Feniks“ Julija Milanović, koja o napuštenim životinjama u gradu pod Lovćenom brine već 31 godinu
marom. Apelujemo na sugrađane da vode računa o životnoj sredini i da nam pomognu da sa što manje posljedica ljetnju požarnu sezonu privedemo kraju – riječi su čelnika vatrogasno-spasilačke službe u Nikšiću Slavka Tadića. Ra. P.
stemski rješavati, i u to se mora uključiti čitava zajednicakaže Milanović naglašavajući da se iz goine u godinu ponavlja priča o dovoženju napuštenih pasa iz drugih opština, ne samo na Cetinje, već u sve one gradove koji imaju prihvatilišta.
Sa druge strane problematično je i ponašanje pojedinih vlasnika pasa, jer kako naglašava Julija, vlasnici često puste svoje pse da sami šetaju. Neminovna posljedica je neplansko parenje psa, i dobijanje legla mješanaca koje vlasnici „rasnih pasa“ ne mogu da unovče, i onda ih jednostavno spakuju u kutiju i ostave pored puta. -Često ljudi kupe rasno štene, kao igračku djeci, i onda kada pas malo poraste, djeci dosadi, ljudi ga jednostavno izbace na ulicu. To je problem koji se mora zakonski urediti. Ne treba ni napominjati da je adekvatna briga o životinjama jedan od preduslova za ulazak u EU - napominje Julija Milanović naglašavajući da su lokalni putevi prema seoskim područjima prepuni napuštenih pasa. Prema njenim riječima izgradnja azila za napuštene životinje nije trajno već privremeno rješenje, a nalaziće se na na kilometar i po od grada, u pravcu Budve. -Tamo će osim upravne zgrade, biti izgrađena i ambulanta, kancelarije i prostor za boravak zaposlenih, kuhinja, magacin, smještajni kapaciteti za oko 80 pasa. Planirano je da svi psi budu veterinraski obrađeni, i da se nakon toga udomljavaju. Priča o uspavljivanju, odnosno eutanaziji zdravih pasa je besmislicakaže Milanović. J.Đ.-P.
Neđelja, 1. septembar 2024.
BIJELO POLJE – Poljoprivreda predstavlja jednu od najvažnijih grana privrede na teritoriji bjelopoljske opštine. Zastupljeni su svi vidovi proizvodnje, a dobra klima i konfiguracija terena kojima Bijelo Polje obiluje za pojedine oblasti su preduslov za ozbiljno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.
Opštinski sekretar za poljoprivredu Kemal Alić saopštio je za Pobjedu da svake godine izdvajaju značajna finansijska sredstva za razvoj poljoprivrede.
– Ov e godine izdvojeno je 300.000 eura. Svakako treba da se trudimo da u narednom periodu ta sredstva uvećamo i dodatno pomognemo razvoju ove grane – kazao je Alić. Kao i svake godine, naveo je on, i ove se najvise sredstava izdvojilo za stočarstvo. – Svjesni smo činjenice da je stočarstvo možda i najteži vid poljoprivredne proizvodnje, pa mu se iz tog razloga želi posvetiti posebna pažnja. Cilj je zadržati ljude u ruralnim sredinama i omogućiti im što bolje uslove za bavljenje poljoprivredom, kao i smanjiti trend migracija stanovništva iz ruralnih u urbane sredine – ocijenio je Alić.
BIJELO POLJE: Poljoprivreda jedna od najvažnijih grana privrede
Za razvoj poljoprivrede izdvojeno je 300.000 eura, kroz 22 mjere. Treba obezbijediti siguran plasman poljoprivrednih proizvoda. Država mora pokazati odlučnost u rješavanju tog problema, odnosno dati prednost domaćem u odnosu na uvozni proizvod – kazao je opštinski sekretar za poljoprivredu Kemal Alić
Prema njegovim riječima, pored stočarstva, zastupljeni su i programi podrške za pčelarstvo, povrtarstvo, ratarstvo, voćarstvo kao i za organsku proizvodnju. Sredstva će poljoprivrednicima ove godine biti ponuđena kroz 22 podsticajne mjere. Programom je predviđeno 13 mjera a najviše novca - 177.000 eura, planirano je za podršku razvoju tržišne proizvodnje mlijeka, 30.000 eura za nabavku deficitarne mehanizacije, 20.000 za preradu sirovog mlijeka, 15.000 razvoju pčelarstva, a po 10.000 eura za povrtarsku i ratarsku proi-
zvodnju, nabavku zaštitne folije za plastenike i podršku organskim proizvođačima. Za upravljanje rizicima u poljoprivredi planirano je 8.000 eura, po 3.000 eura za nabavku opreme za navodnjavanje i zakup pijačnih tezgi. Za podsticaj ruralnog i održivog razvoja za podršku povrtarskoj proizvodnji u zaštićenim prostorima (plastenici) biće izdvojeno 50.000 eura, 40.000 eura za razvoj seoske infrastrukture, a za ublažavanje prirodnih hazarda (očuvanje broja grla stoke) 20.000 eura. Za zaštitu i unapređenje životne sredine i biodi-
Od 1.oktobra do 1. decembra biće sproveden popis poljoprivrede kojim treba da se obezbijedi realna slika o stanju poljoprivrede u Crnoj Gori, kao i međunarodno uporedivi podaci o strukturi poljoprivrede i poljoprivrednim gazdinstavima. Nosilac popisa je Uprava za statistiku – Monstat. To će biti četvrti popis poljoprivrede koji se organizuje u Crnoj Gori u posljednjih sto godina, a prvi sa novijom meto-
dologijam koju zahtijeva Evropska unija. Prvi podaci sa ovog popisa biće poznati u roku od 90 dana nakon njegovog završetka. Prvi popis poljoprivrede održan je 1931. godine za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a zatim 1960. u doba SFRJ, a posljednji 2010. godine. Prema planu iz 2010. godine, sljedeći popis poljoprivrede trebalo je da bude održan 2020. godine ali je odlagan zbog, kako je
obrazloženo, nedostatka kapaciteta. Popisom poljoprivrede obuhvataju se gazdinstva koja imaju najmanje – 5.000 m2 korišćenog poljoprivrednog zemljišta, 3.000 kvadrata oranica, 1.000 kvadrata zasada aromatičnog, ljekovitog i začinskog bilja, cvijeća i ukrasnog bilja, sjemena i rasada, 1.000 kvadrata pod zasadima voća, jagodičastog voća, orašastog voća, vinograda, maslinjaka, rasadnika
Uspješno sprovedena kampanja „Poveži se sa Crnom Gorom“
verziteta planirano je 10.000 eura, podršku investicijama u izgradnji eksploatacionih bunara 8.000 eura, 7.000 eura za promociju i edukaciju iz oblasti ruralnog i održivog razvoja, 6.000 za održivo korišćenje rječnih tokova. Hiljadu eura manje za podsticaj razvoja ruralnog turizma, a 4.000 eura biće utrošeno za podsticaj transportu voća i povrća. – Ove godine pomažemo u opremanju prostorija za proizvodnju sira i učestvujemo sa 50 odsto uloženih sredstava. Po prvi put imamo mjeru podrške u nabavci košnica za pčelare početnike, pa smo
i drugih višegodišnjih zasada. Obavezni popis je i za gazdinstva koja imaju najmanje 100 m2 pod plastenicima, 100 m2 prostora za uzgoj pečuraka, deset košnica i najmanje jedno takozvano uslovno grlo. Finansijskim planom predviđeno je da popis košta 900.000 eura, od čega će 800.000 biti potrebno ove godine, kada će se popis i sprovoditi, a po 50.000 u 2025. i 2026. godini kada će se obrađivati i analizirati podaci sa popisa.
kroz javni poziv ove godine dodijelili po pet košnica za 15 korisnika, uglavnom mladih ljudi. U okviru programa podsticajnih mjera, za razvoj pčelarstva ove godine izdvojeno preko 20.000 eura, a na javni poziv za dodjelu košnica prijavilo se 30 mladih pčelara. Znajući da poljoprivreda pred -
stavlja jednu od najkritičnijih grana privrede, i da štete koje mogu nastati mogu biti velikih razmjera i dovesti do potpunog uništenja uloženih materijalnih sredstava, odlučili smo da učestvujemo sa 20 odsto troškova od polise osiguranja. Inače, imamo evidentiranih oko 2.700 poljoprivrednih gazdinstava. Od 1. oktobra, po preporuci resornog ministarstva, krenuće novi popispoljoprivrednih gazdinstava pa će se onda znati tačan broj onih koji se bave ovom djelatnošću – kazao je Alić. Dodao je da se treba zalagati da se obezbijedi siguran plasman poljoprivrednih proizvoda i da tu država mora pokazati odlučnost u rješavanju ovog problema, odnosno dati prednost domaćem u odnosu na uvozni proizvod. – Sigurnost u plasmanu poljoprivrednih proizvoda povećalo bi interesovanje za širenje poljoprivredne proizvodnje – zaključio je Alić. B. ČOKOVIĆ
PODGORICA- Nacionalna turistička organizacija (NTO) i kompanija One Crna Gora, uz podršku Ministarstva unutrašnjih poslova, uspješno su na graničnim prelazima završili kampanju „Poveži se sa Crnom Gorom“.
Kampanja je obuhvatila dva granična prelaza - Debeli Brijeg, u trajanju od mjesec, i Dobrakovo od 16. jula do 31. avgusta. Iz NTO-a je saopšteno da je kampanja „Poveži se sa Crnom Gorom“ bila usmjerena na pružanje toplog dočeka
turistima uz prigodne poklone i informacije o destinaciji, čime je dodatno unaprijeđe-
no iskustvo gostiju na ulasku u Crnu Goru. Tokom trajanja kampanje, tu-
risti su na ovim graničnim prelazima dočekivani uz osvježenje i promo poklone, među kojima su bile i jednodnevne kartice sa pet gigabajta (GB) interneta kompanije One, voda koju je donirala kompanija „Aqua Bianca“ i pokloni koje je pripremila NTO, prenosi Mediabiro. Ovaj izraz dobrodošlice bio je ne samo gest gostoprimstva, već i korak ka afirmaciji Crne Gore kao poželjne turističke destinacije u Evropi i svijetu. Kampanja je uključivala nagradnu igru u kojoj su turisti mogli da učestvuju, dodatno ih motivišući da istraže sve što Crna Gora nudi.
Za sam kraj kampanje, NTO sa svojim marketing partnerom, kompanijom One, organizovala je poseban doček putnika uz dijeljenje vrijednih i utješnih nagrada. Pr edstavnica NTO Dragica Rašković izrazila je veliko zadovoljstvo reakcijama turista i domaće javnosti na kampanju „Poveži se sa Crnom Gorom“. - Glavni cilj ove kampanje bio je unapređenje iskustva turista, i sa ponosom mogu reći da su sve reakcije bile izuzetno pozitivne. Ovaj projekat ne samo da je podigao kvalitet dočeka naših gostiju, već je i potvrdio posvećenost Cr-
ne Gore u stvaranju boljeg turističkog iskustva. Nadamo se da ćemo naredne godine, uz dodatnu podršku drugih institucija, proširiti ovu aktivnost na druge granične prelaze naše zemlje, kako bi što veći broj turista mogao da doživi srdačnu dobrodošlicu koja odražava gostoprimstvo, duboko ukorijenjeno u našoj tradiciji - poručila je Rašković. Samostalni policijski inspektor Duško Veličković, ispred Sektor a granične policije Uprave policije, je kazao da je kampanja na graničnim prelazima protekla odlično, te da je ovo pravi način da pokažemo naše gostoprimstvo. Iz kompanije One su poručili da su izuzetno ponosni uspjehom kampanje „Poveži se sa Crnom Gorom“. Menadžerka za razvoj proizvoda Ljubica Popović je poručila da su i reakcije korisnika njihovih usluga bile vrlo pozitivne. R.P.
PODGORICA - Likovna publika u Podgorici 3. septembra u 20 sati u Kuslevovoj kući biće u prilici da pogleda izložbu radova ,,Zagreb in spe / Mali predmeti - velike priče“. Izložbu realizuju Muzeji i galerije Podgorice u saradnji sa kolegama iz Muzeja grada Zagreba. Pred ljubiteljima umjetnosti će biti postavka koja je koncipirana tako da bude dostupna svim posjetiocima i prilagođena osobama s invaliditetom, a prilikom pripreme vodilo se računa o određenim tehničkim standardima prilagođavanja.
S vi odabrani predmeti na izložbi izbor su iz velike količine arheološke građe koja se čuva u Muzeju grada Zagreba. Za ovu postavku odabrano je šest predmeta koji pokrivaju razdoblje od otprilike 5.000 ili nešto više hiljada godina. Pored arheološkog značaja, izložba skreće pažnju i na važnost prilagođavanja izložbi osobama sa invaliditetom i značajan je i vrijedan iskorak u približavanju umjetnosti svima, budući da u Crnoj Gori nemamo tako često priliko da svjedočimo ovakvim postavkama. Upravo se tako pokazuje inkluzija na djelu. O tome što će publika u glavnom gradu moći da pogleda na izložbi, te važnosti i izazovima prilagođavanja izložbi osobama s invaliditetom za Pobjedu su govorili muzejska savjetnica, voditeljica Pretpovijesne i Antičke zbirke, koordinatorka za pristupačnost u Muzeju grada Zagreba Aleksandra Bugar i kustos u Muzejima i galerijama Podgorice Dragan Radović.
PROŠLOST
Bugar je kazala da je izložba, prije svega, arheološke tematike, relativno mala, ali kompleksna, koncipirana kao pogled u daleku prošlost Zagreba, poput neke šetnje kroz vjekove, različite lokacije u gradu koje su arheolozi Muzeja grada Zagreba istraživali, svojevrsni mini portreti Grada.
- Namjera je bila pokazati da svaki, pa i najmanji predmet, može biti nositelj jedne priče - o određenom razdoblju, o lokalitetu u užem ili širem prostoru Zagreba, od praistorijskih razdoblja do ranog srednjeg vijeka. Poigrali smo se i nazivom izložbe - in spe se sa latinskog prevodi kao „u nadi, u očekivanju, ono što će tek postati“ - pa je tako „Zagreb in spe“ u prenesenom značenju Zagreb u nastajanju, „arheološki“ Zagreb, „pra-grad“... I ne na kraju, osmišljena je kao izložba koja je namijenjena svima, inkluzivna je i idejom i realizacijom - istakla je Bugar. Prema njenim riječima, želja je predstaviti „izložbu za sve“, da se na više nivoa obraća svima, i onima koji znaju puno i onima koji znaju malo, ali žele da saznaju, nauče i uživaju. - Izložba je i za videće osobe, za djecu, za odrasle, za slijepe
Neđelja, 1. septembar 2024.
Izložba ,,Zagreb in spe / Mali predmeti - velike priče“ u Podgorici ukazuje na važnost prilagođavanja postavki osobama s invaliditetom
BUGAR: Želja je predstaviti „izložbu za sve“, da se na više nivoa obraća svima, i onima koji znaju puno i onima koji znaju malo, ali žele da saznaju, nauče i uživaju
i slabovide, za gluve osobe, za osobe u invalidskim kolicima, za znatiželjne koji vole arheologiju i kulturu, za stručnjake... Izložba priča, nadamo se, zanimljive priče o arheološkom Zagrebu, pomoću originalnih predmeta, replika, izložbenih tekstova, ali i multimedije - filmovima sa brojnim fotografijama s arheoloških istraživanja lokacija s kojih predmeti potiču, ali i starim fotografijama tih lokacija - kazala je Bugar. Da bi ova izložba bila dostupna poštovani su određeni tehnički standardi prilagođavanja.
- Visina izložbenih vitrina s originalnim predmetima je takva da i osoba u invalidskim kolicima ili djeca mogu dobro vidjeti predmet, mi ostali se trebamo samo malo sagnuti; replikama predmeta koje sli-
jepe osobe mogu opipati, ali i svi ostali, veličini slova i čitljivim fontom za slabovide, kraćim tekstovima na Brajevom pismu i u uvećanoj štampi, koji su aplicirani na kosine vitrina, kao i prevodom izložbenih tekstova na znakovni jezik na propratnom videu. I na kraju izložba je dvojezična, dakle i na engleskom je - rekla je Bugar.
Za ovu izložbu odabrano je šest predmeta, a naša sagovornica pojašnjava da je kao autorka odabrala pristup „manje je više“, pa je jedan predmet nosilac priče o jednom razdoblju.
- Muzeološki, interpretativno, predmeti ne moraju bi posebne estetske vrijednosti, ali ako u sebi nose priču, tada zapravo kroz tu priču razotkrivamo tajne, pokušavamo se približiti posjetiocu, ali i približiti naše
U cilju ostvarenja uslova za dostupnost urađene su pristupne rampe, lift i drugi načini prilagođeni potrebama osoba s invaliditetom
pretke koji su tu živjeli u davnoj prošlosti - istakla je Bugar. S obzirom na to da je od početka ideja bila da se izložba prilagodi osobama s invaliditetom, odabrani predmeti su relativno maleni, taman da stanu u ruku.
- I budući da svaki predmet simbolizuje određeno razdoblje i određenu lokaciju, svaki je dobio svoju vlastitu
vitrinu oblikovanu baš za ovu izložbu, svakom predmetu smo dali određenu težinu, „dignitet“. Pored svake vitrine je i legenda, tj. izložbeni tekst koji ukratko priča o predmetu i lokaciji na kojoj je nađen i raspliće tu muzeološku priču. Aplicirali smo i stare fotografije lokacija na kojima su predmeti u arheološkim istraživanjima pronađeni, kao ne-
„Pa to je izložba za slijepe osobe, da ne smetam...“
Odgovarajući na pitanje što su najveći izazovi u procesu prilagođavanja izložbi osobama s invaliditetom, Aleksandra Bugar je kazala da je važno da svi posjetioci
shvate da su to izložbe za sve.
- A ne da se okrenu na peti, kako sam vidjela jednog posjetioca slučajno kod nas u muzeju, pa kad sam ga pitala zašto
ku vrstu podsjetnika kako grad živi i dokumentira se vjekovima, a arheologija u 20. i 21. vijeku na tim poznatim mjestima pronalazi neke sasvim nove i nepoznate slojeve i razotkriva nove i nepoznate priče - istakla je Bugar.
RJEŠENJE
Bugar je naglasila da Muzej grada Zagreba već dugi niz godina radi na programima namijenjenima osobama s invaliditetom. Počelo je sa pedagoškim radionicama u kojima su učestvovali korisnici udruženja OSI, pa izložbama njihovih radova, potom obilježavanjem prigodnih datuma poput Međunarodnog dana bijelog štapa ili Međunarodnog dana OSI… - Uslijedilo je štampanje Vodiča kroz stalnu postavku za slijepe i slabovide osobe na Brajevom pismu, 2005. godine, prvi takve vrste u Hrvatskoj, za što je autorka, inače inicijatorka svih programa za OSI u našem Muzeju, Vesna Leiner, muzejska savjetnica, pedagoškinja, koja je u muzeju radila 40 godina, dobila i nagradu Hrvatskog muzejskog društva. Potom je započela program ,,Info taktilne točke - prilagodba stalnog postava slijepim i slabovidnim osobama“ s glavnim legendama u uvećanoj štampi, kraćim legendama na Brajevom pismu i replikom predmeta namijenjenog za opipavanje ne samo slijepim osobama, nego svima. Sve se odvijalo uz konsultacije s OSI, jer to jeste sadržaj koji je njima potreban - istakla je Bugar. Ona je podsjetila da u stalnoj postavci Muzeja grada Zagreba dopuštaju slijepim osobama da opipavaju i mnoge originale. - Naš muzej je prepoznat kao mjesto otvoreno za sve društvene grupe, koji sarađuje s različitim udruženjima i neprestano podstiče dostupnost osobama s invaliditetom. Iz tih je razloga 2020. godine Muzej grada Zagreba postao dio međunarodne muzejske zajed-
ne pogleda izložbu, on je rekao „pa to je za slijepe osobe, da ne smetam...“ Najveći izazov je videćim osobama prenijeti da je potreba prilagođavanja svih kulturnih sadržaja svima - demokratski proces, senzibilizirati ih za potrebe osoba s invaliditetom - smatra Bugar.
Neđelja, 1. septembar
re objekata kojima raspolažu Muzeji i galerije Podgorice i u kojima se realizuju pomenuti programi.
- U cilju ostvarenja uslova za dostupnost osobama s invaliditetom urađene su pristupne rampe, lift i drugi načini prilagođeni pomagalima i asistentima, odnosno potrebama osoba sa invaliditetom - rekao je Radović.
Koncertom grupe Makadam završen festival „Barski ljetopis“
nice COME-IN! koja podstiče ravnopravnost, pristupačnost i inkluziju pod sloganom ,,Muzej je mjesto za sve“ - kazala je Bugar.
Što se tiče toga koliko je tehnički zahtijevan proces prilagođavanja izložbi osobama s invaliditetom, Bugar smatra da je relativno zahtjevan u smislu poštovanja određenih standarda i pravila prilagođavanja, a u konačnom, kao što je slučaj kod planiranja bilo koje izložbe, zahtijeva i finansijski izdatak.
- Prilagođavanje ima nekoliko nivoa, sa izradom brajičnih tekstova, taktilnih predmeta itd., pa ako želimo da bude u kvalitetnijim materijalima, da izložba i vizuelno i sadržajno bude na visokom nivou - tada i prilagođavanje odnosi dio finansija. Alternativa su jeftiniji materijali i kreativno razmišljanje, što smo svi specijalizovali. Moguće je naći rješenja. Mislim da je cilj da u planiranju izložbi to ne smatramo nepotrebnim troškom, u nadi da će jednom postati standard - istakla je Bugar i naglasila da u Hrvatskoj u posljednje vrijeme ima dosta muzejskih ustanova koje osjećaju potrebu da prilagode svoje muzejske sadržaje OSI.
- Naravno, toga još nema dovoljno, ali bitno je da postoji sve više inicijativa - istakla je Bugar.
PRIORITETI
Radović je naglasio da je realizacija programa namijenjenih osobama s invaliditetom, odnosno programa koji su prilagođeni i dostupni osobama s invaliditetom jedan od prioriteta u radu Muzeja i galerija Podgorice.
- Programi se planiraju i realizuju u saradnji s udruženjima koja se bave realizacijom projekata koji imaju za cilj poboljšanje uslova za pristupačnost osoba s invaliditetom. U izradu i realizaciju programa uključene su stručne službe i stručnjaci koji rade u JU Muzeji i galerije Podgorice, koji su prošli stručne obuke i edukovani su za rad s osobama sa invaliditetom - kazao je Radović. Prema njegovim riječima, najvažniji uslov za prezentaciju artefakata osobama s invaliditetom, odnosno njihovo uključivanje u realizaciju likovnih i muzejskih sadržaja koji se realizuju u toj instituciji je fizička pristupačnost, odnosno prilagođavanje infrastruktu-
On je podsjetio da Muzeji i galerije Podgorice u kontinuitetu već godinama unazad pripremaju i realizuju programe koji su namijenjeni osobama s invaliditetom. Realizovane su izložbe, radionice, predavanja i drugi sadržaji koji su bili namijenjeni osobama sa različitim vrstama invaliditeta. U okviru tih aktivnosti realizovani su i različiti programi obuke zaposlenih u Muzejima i galerijama Podgorice za rad sa osobama s invaliditetom, u okviru kojih su prezentovana znanja i iskustva eminentnih stručnjaka i institucija iz zemlje i inostranstva. Takođe se kontinuirano ostvaruje saradnja sa nevladinim udruženjima i aktivistima koji se bave rješavanjem problema osoba s invaliditetom. Radović smatra da je veoma važno omogućiti osobama s invaliditetom da dožive likovnu umjetnost u okviru stalnih postavki i aktuelnih izložbi. - Osobe s invaliditetom su veoma važan dio publike koja svakodnevno prati dešavanja i dolazi na sve programe koje Muzeji i galerije Podgorice realizuju. Zato će i u budućnosti, odnosno u svim programima rada JU Muzeji i galerije Podgorice realizacija programa prilagođenih osobama s invaliditetom biti jedan od prioriteta - istakao je Radović. U prilog tome govori i činjenica da će izložba za slijepa i slabovida lica „Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović“ biti otvorena 4. septembra u 12 sati u Modernoj galeriji u Podgorici u saradnji s Umjetničkom galerijom „Nadežda Petrović“ u Čačku, Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske i Tiflološkim muzejom u Zagrebu. U okviru izložbe nalaze se posebno adaptirane i prilagođene taktilne reprodukcije četiri slike iz stalne postavke Umjetničke galerije „Nadežda Petrović“ u Čačku. Odabrana djela „Bavarac sa šeširom“, „More“, „Prizrenka“ i „Gračanica“ ujedno su i četiri slike koje na različite načine prikazuju razvojni opus Nadežde Petrović, njen umjetnički temperament, kontekst u kojem su djela nastala i različite faze koje je slijedila tokom razvojnog puta i umjetničkog formiranja. Sva djela su dopunjena objašnjenima na Brajevom pismu, audio-vodičima i taktilnim reprodukcijama. Publika će moći da pogleda i monodramu ,,Nenapisana pisma“, inspirisanu slojevitom ličnošću Nadežde Petrović, u izvođenju glumice Vanje Milačić. Monodrama će biti izvedena u 20 sati na Ljetnjoj sceni iznad Sastavaka. A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA - Koncertom „Makadam i prijatelji“ spuštena je zavjesa na 37. festival „Barski ljetopis“. Tokom 47 dana trajanja najveće smotre umjetnosti i kulture u gradu pod Rumijom prikazano je više od šezdeset raznovrsnih sadržaja u okviru književnog, muzičkog, pozorišnog, likovnog, filmskog, bARS i pratećeg programa.
Direktorica Kulturnog centra iz Bara Aleksandra Grabež je, tokom ceremonije svečanog zatvaranja festivala, navela da je u posljednjih nešto više od mjesec i po svaki kutak Bara bio ispunjen umjetnošću, kreativnošću i stvaralaštvom, te da je „Barski ljetopis“ još jednom pokazao svoju snagu, donoseći na scenu raznovrsne umjetničke forme i stvarajući prostor za susret kulture, umjetnosti i zajedništva. Koncert „Makadam i prijatelji“, koji je na izuzetan način zaokružio festivalska dešavanja, zasigurno će ostati upamćen po najprijateljskijoj atmosferi koja je ikad vladala na jednom ovakvom događaju u Baru. Posjetioci su, osim u hitovima koji su mnogima obilježili djetinjstvo i mladost, uživali u sjajnoj, opuštenoj atmosferi koja je vladala na Ljetnjoj sceni Doma kulture. „Da mi je znati“, „Moj cvijet iz kamena“, „Medene noći“, „Evo ima godina“, „Palo je sidro u more“, „Evo zora“ (Bo-
jana Bajramovića) samo su neke od pjesama nastalih tokom četrdeset petogodišnjeg trajanja legendarnog pop-rok sastava, a koje je izveo Mirsad Serhatlić sa novom vokalnom solistkinjom Milicom Kaluđerović-Kosić. Serhatlić je sinoć pjevao i sjedeći u publici, među prijateljima, članovima barskih bendova VIS BEŽ, Grimm, Akademija i Teom Šuftom sa kojima su na sceni, za kraj koncerta, otpjevane numere „Stara maslina“ i čuvena „Balerina“. Serhatlić je rekao da je čast i veliko priznanje za grupu Makadam da zatvori 37. festival „Barski ljetopis“. Uputio je zahvalnost gradu Baru, Kulturnom centru i svim dobrim
ljudima koji su, kako je kazao, vjerovali u njih i sve ono što su uradili za proteklih 45 godina. Naglasio je da je trenutno okupiran radom na novim pjesmama, da ostaju dosljedni stilu, ali će promijeniti pristup kad je komponovanje u pitanju. Barsku publiku Serhatlić smatra svojom jer puno vremena provodi u gradu pod Rumijom. Druži se, naglasio je, sa divnim ljudima, svojim prijateljima koji, kao i on, žive za muziku. Serhatlić (vokal) i bubnjar Josip Jozo Kestner jedini su članovi grupe Makadam iz njene prvobitne postave. Pored vokalne solistkinje, novi član grupe je i klavijaturista, aranžer Božidar Bole Marti-
nović. Na koncertu u Baru nastupili su u punom sastavu, sa duvačkom sekcijom, perkusionistima i pratećim vokalima. Prošle godine su, podsjetio je Serhatlić, izdali novi album „Spava moj grad“, koji je objavila barska izdavačka kuća „Mediteran Multimedia“, sa prepoznatljivom pjesmom „Stara maslina“, čiji je autor teksta Željko Milović, a aranžman je radio prof. Senad Gačević - Kao što je „Balerina“ jedinstvena, tako je jedinstvena i „Stara maslina“ - zaključio je Serhatlić ističući da je koncert u Baru za kompletan sastav Makadama bio nešto veliko te da očekuje da će ih biti još R. K.
Na Venecijanskom filmskom festivalu pažnju izazvao film „The Order“
PODGORICA - Holivudski glumac Džud Lo je izjavio da je njegov novi triler o zločinu „The Order“, koji se bavi istragom FBI o neonacističkoj terorističkoj grupi u ‘80-im godinama, „morao biti snimljen sada“.
Na konferenciji za novinare na Venecijanskom filmskom festivalu, kako prenosi Variety, Lo je govorio o važnosti filma u vrijeme kada krajnje desničarske ideologije ponovo jačaju. - Nažalost, relevantnost govori sama za sebe. Ovo djelo je sada trebalo da bude snimlje-
no. Uvijek je zanimljivo pronaći nešto iz prošlosti što ima značajnu povezanost sa sadašnjim vremenom – rekao je Lo. Film je zasnovan na stvarnim događajima i smješten je u 1983. godinu, u Ajdaho, gdje jedan agent FBI (Lo) prati niz sve nasilnijih pljački banaka i krađa automobila, shvatajući da su djelo opasne domaće neonacističke terorističke grupe, inspirisane radikalnim vođom Robertom Džejom Metjusom (Nikolas Hoult), koja planira rat protiv američke vlade. Film je zasnovan na knjizi „The Silent Brotherhood“ iz 1989. godine koju su napisali Kevin Flin i Gari Gerhard, a u njemu glume i Taj Šeridan, Džurni Smole, Alison Oliver i Odesa Jang. Režiser Džastin Kurzel je dodao da su paralele filma sa današnjim svijetom ono što ga čini toliko interesantnim za snimanje.
- Uvijek je izuzetno kada pronađete djelo iz prošlosti koje ima perspektivu koja može „razgovarati“ sa današnjom politikom. To je rijedak dragulj. Zato smo smatrali da se u filmu mnogo govori o današnjici – rekao je Kurzel. Glumac Taj Šeridan dodao je da je ovo „sjajno djelo koje istražuje kako se ljudima iz male zajednice može manipulisati ekstremnom ideologijom“.
- Odrastao sam u malom gradu sa populacijom od 1.200 stanovnika, tako da sam definitivno vidio određene stvari dok sam stasavao, gdje su ljudi vjerovatno postajali nasilni, posebno u ovim supkulturama. U SAD imate specifičnu ideologiju koja se prenosi generacijama unutar male zajednice bez ikakve izloženosti, tako da je to bila jedna stvar koja me zaista privukla ovom projektu – rekao je Šeridan, prenosi Variety.
Vertical planira da objavi „The Order“ u SAD u decembru, dok će „Amazon Prime Video“ distribuirati film u više međunarodnih teritorija. R. K.
Svijetla stranica istorije: Veljko Vlahović, revolucionar, heroj, vizionar
Tamo đe svoje gnijezdo i orao krije, đe se o oštre grebene razbijaju oblaci, đe se najprije dan od noći dijeli, tamo đe proljeće kasni, a zima vazda rano stiže, đe gora s gorom razgovore vodi, tamo je prije sto deset ljeta u kamenitim Rovcima, u Trmanju, selu na proplanku, drugog septembarskog dana rođen Velimir Veljko Milinkov Vlahović Čuvao je od zaranka ovce i jagnjad, poznavao vjetrove ljute trave i kamene glave od kamenika do Durmitora, brojao kao sva đeca zvijezde, učio na ognjištu prve stranice iz knjige života, krenuo u svijet uz prađedov amanet: ,,I u gori istinu zbori“.
Istorijska čitanka minulog vijeka bilježi: Veljko Vlahović, komunista, borac za slobodu i istinu, revolucionar, državnik, publicista, pisac... Životopis ispisan krupnim slovima za pamćenje, uzor i poštovanje. Davna godina - 1933, Veljko student i skojevac na crvenom Beogradskom univerzitetu. Štrajkovi, barikade, lanci u kazamatima Višegrada.
Tu su saborci Ivo Lolo Ribar, Svetozar Vukmanović Tempo, Dragiša Ivanović, Mirko Tomić, Vukman Kruščić, Cvijetin Mijatović, Đoko Kovačević ... Slijede novi štrajkovi, hapšenja, godine 1936. pogibije studenata Mirka Srzentića u februaru i kasnije, početkom aprila, Žarka Marinovića Ni studentska slobodarska krv ne tupi revolucionarnu oštri-
Živi u sjećanju gorostasna gura, toplina gorštačkog lica, iskrena, plemenita, poetska i nemirna riječ – Veljko Vlahović, simbol crnogorske slobodarske mladosti, skojevac antifašista, komunista, logoraš, španski borac, graditelj socijalizma i samoupravljanja, diplomata, državnik posebnog kova, Titov saborac, drug i prijatelj, rođen prije sto deset godina u Trmanju, selu među oblacima
cu i odlučnost u borbi za slobodu svih naroda. Zato putevi Veljka Vlahovića vode u Prag, nešto kasnije preko Pariza stiže u pomoć mladoj Španskoj republici. Na ratištima Gvadalahare i Brunete ,,polaže ispit iz velike lekcije istorije“, komesar je internacionalnog bataljona ,,Dimitrov“, na rijeci Harami ,,zarađuje“ teške rane, koje životom pobjeđuje. Zatim slijede novi frontovi, bez juriša i plotuna, srcem i perom, nadarenim umom, iskustvom i željom mladalačkom uz obećanje ,,pasaremos“ /,,proći ćemo“/
I prošao je Veljko sve što revolucija traži od svojih prvaka. Zato iz Španije stiže pod tvrdim pečatom karakteristika: ,,Veljko Vlahović, heroj u borbi, ideološki aktivan, komunista na koga treba računati“. Zatim ponovo Pariz, susret za Josipom Brozom Titom i drugarstvo za čitav život. Kasnije, tokom Drugog svjetskog rata, iz Moskve prve i prave vijesti o Narodnooslobodilačkoj borbi. Glas ,,Slobodne Jugoslavije“ - istina o borbi u kojoj ,,četiri jeseni i četiri zime na rodnim pločnicima mladost gine i četiri proljeća i četiri ljeta krv i želja za slobodom cvjeta“, kako je zapisao crnogorski pjesnik Petar Đuranović i na dan Veljkove smrti na talasima Radio Titograda objavio: ,,Umro je čovjek koji se čitav život borio protiv zla, protiv jada i beshljebnih dana, koji su, uprkos njegovoj velikoj borbi, bili česti pratioci njegova života“. U slobodi, društvena i držav-
nička aktivnost, afirmacija spoljne politike, u organizaciji Ujedinjenih nacija pravi predstavnik nove Jugoslavije. Uvijek stalni kontakti sa radnicima i studentima, sve bez protokola uz riječi pravog komuniste i revolucionara: ,,Mitologija priča kako je bogovima ukradena vatra. Vatru samoupravljanja mi nijesmo imali od koga da ukrademo. Sami smo je zapalili“, govorio je Veljko Vlahović. U skoro svakoj prilici imao je tihi savjet onima koji revoluciju nastavljaju. ,,Član partije mora znati da okolina ocjenjuje njegov rad. On mora imati čvrstu vezu sa ljudima“. Zato su u tom vremenu Savez komunista i samoupravna ideologija bili za Veljka Vlahovića revolucija koja traje, a njegove riječi ono što se pamti. Tako je bilo i 1968. godine kada su studenti tražili promjene i jedino sa Veljkom razgovarali. Ostali su za pamćenje savjeti
Slobodarsko ognjište kuće Milinka Vlahovića
Kao Crna Gora, Kolašin, Trmanje, tako i rodna kuća Veljka Vlahovića je vjekovima slobodarska. Otac Milinko bio je vojvoda Topličkog ustanka i komandant Rovačkog bataljona o kome je Veljko zapisao: ,,Moj otac i većina njegove generacije, koji su svim srcem bili za ujedinjenje sa Srbijom, veoma brzo su se razočarali. Iako su poku-
šavali, zbog nekog lažnog ponosa, da razočarenje sakriju, nijesu ga mogli sakriti. Ujedinjenje i položaj Crne Gore u široj zajednici, zamišljali su drugačije. Uz obespravljenost drugih naroda u ondašnjoj Jugoslaviji treba dodati i obespravljenost Crnogoraca“. U Drugom svjetskom ratu učestvovala je čitava Veljkova porodica - i majka
i poduke na 16.000 Veljkovih sabranih djela, među kojima je i savjet ,,sedmoj sili“ - novinar ne smije praviti kompromis sa zaostalom političkom sviješću ili sa primitivnim ukusom dijela čitalaca. Novinar je borac čija je dužnost da bocka uspavane savjesti i uznemirava misao. Naredne godine 7. marta navršiće se pola vijeka od kada je iz Ženeve stigla vijest da je narodni heroj Veljko Vlahović izgubio posljednju bitku. Za saborca i prijatelja Josip Broz Tito je rekao: ,,Komunisti moraju biti takvi komunisti kao što je bio Veljko Vlahović“. U posljednjim danima, sjećajući se zavičaja i Crne Gore, zapisuje: ,, Moje misli i prva saznanja rodila su se ovdje, između Kamenika, Komova, Prokletija i Durmitora. Kasnije sam ih neprekidno pronalazio širom svijeta. Nikada pronađene do kraja, te misli su se vraćale Crnoj Gori. Osjećao sam da svijetom nosim te-
Mijojka koja je bila po zatvora, zatim braća Branko i Dušan koji su poginuli u borbi sa četnicima i sestra Dunja i brat Mišo koji su rat preživjeli. Zato se i sada u novom vijeku, na spomenik Veljka Vlahovića u Trmanju, ispred, od države zaboravljene, njegove rodne kuće, vijore u dane susreta planinara i antifašista zastave - crnogorska i jugoslovenska, za koje se borilo slobodarsko ognjiše kuće Milinka Vlahovića.
ret rođenja - teret Crne Gore. Nositi neprekidno u sebi Crnu Goru je i dar i prokletstvo.“ Studentski prvak i španski borac, narodni heroj i graditelj socijalizma Veljko Vlahović, kojeg pamte generacije sa prostora nekadašnje Jugoslavije za čiju se slobodu borio, ali i Španija, Prag, Pariz, Njujork, Moskva, Beograd i brojni svjetski državnici Nikita Hruščov, Vili Brant, Če Gevara... sa kojima se srijetao, potom poznati intelektualci Miroslav Krleža, Koča Popović, Milo Milunović i mnogi drugi sa kojima se družio i posebno borci sa ratišta, među njima i slavna revolucionarka Dolores Ibaruri i njihovo zajedničko: ,,No pasaran“ - revolucionar koji nikada zavičaj nije zaboravljao, svuda je odlazio, ali kamenu rodnom se vraćao.
Crna Gora je država koja nije znala za državne granice, kao što nije znala za granice između života i smrti. Ona je trpeza siromaštva, tuga napuštenog ognjišta, nemirna vječnost, majka koja je đecu tjerala ispod svoga skuta i zbog toga čupala raspuštene kose. Njene su planine ljute i vesele, tužne i raspjevane. Ona je vječito otvoreni prozor slobode, koja neprekidno nosi raskinute lance ropstva, stalno u ranama, koje ispira kapljicama rose.
Na svijetloj stranici istorije i sada, sto deset godina od rođenja i skoro pola vijeka od odlaska, za generacije ostaje: Veljko Vlahović, revolucionar, heroj, vizionar iz Crne Gore koja je vječito otvoreni prozor slobode.
Katarina Džaferović, na premijeri rumunske lige, najzaslužnija za pobjedu Krajove
Sa tri efektna gola, u posljednjih pet minuta, srušila Slatinu
Katarina Džaferović je napokon dočekala svojih pet minuta, i to bukvalno, jer je u pobjedi Krajove nad Slatinom od 55. minuta postigla tri gola i pokrenula ekipu do premijerne pobjede od 31:30! Krajova je gubila 29:28, a Džaferović je sa tri gola pomogla saigračicama da se odlijepi na ,,plus dva“ (31:29).
Ljevoruka bivša rukometašica Budućnosti, koja je posljednji zvanični meč odigrala upravo za ,,plave“ 22. oktobra
2022. godine u LŠ protiv Đera i postigla četiri gola, pokazala je zbog čega je od najranijih rukometnih dana bila jedna od najtalentovanijih igračica. Sjajni bek je od marta 2021. godine, zbog problema sa koljenom, upisao samo četiri seniorske zvanične utakmice. Očigledno da su problemi sa povredama prošlost i da je ovo bio pravi potez 22-godišnje crnogorske rukometašice, koja se u Krajovi pridružila reprezentativki Dijani Mugoši A. M.
Povratak u Vardar nakon pet godina
Vuko Borozan (30) se vratio na mjesto uspjeha – crnogorski rukometaš novi je član Vardara. Lijevi bek sa Cetinja dogovorio je jednogodišnji ugovor sa skopskim klubom, uz opciju produženja saradnje. Borozan je sa Vardarom 2017. godine bio prvak Evrope, a osvojio je i tri titule šampiona
Sjeverne Makedonije, dva kupa i tri SEHA lige. U sezoni 2016/2017, kada je Vardar bio prvak Starog kontinenta, Borozan je postigao 49 golova, od čega osam na fajnal-foru u Kelnu (pet protiv Barselone i tri protiv PSŽ-a). Po odlasku iz Skoplja nastupao je za Vesprem, Al Arabi, Lovćen i Al Hadu. Ne. K.
Nakon dvije operacije u sedam i po mjeseci, Marta Batinović je stala na gol, što je dobra vijest za našu reprezentaciju
PODGORICA – Marta
Batinović je na golu. Istina, još uvijek zvanično nije debitovala u dresu Magure Ćisnadie, ali brani na treninzima, a ono što je najbitnije koljeno je ne boli. Iz druge, nove operacije u julu vratila se jača. Samouvjerena, mada našoj reprezentativki optimizma nikada nije falilo. U decembru se na Svjetskom prvenstvu povrijedila, uslijedila je operacija prednjih ukrštenih ligamenata, oporavak, pa novo pucanje meniskusa i drugi operativni zahvat.
– Od ponedjeljka sam u Rumuniji, skroz sam počela sa rukometom i čini mi se da se bliži kraj potpunog oporavka. Na dobrom sam putu, mada još uvijek, što je normalno, osjećam strah, ali je najvažnije da me koljeno ne boli – kazala je Batinović. Golmani mnogo brže od igrača ulaze i izlaze iz priče oko oporavka.
- Manje je kod nas tih promjena i kretnji. Golmani se jednostavnije uklapaju sa ekipom. Ja sam se vratila gdje sam i bila do povrede, ništa mi nije novo, radim svoj posao najbolje što mogu. Ulazim u sve ovo korak po korak, a ono što ne mogu da uradim od vježbi – preskočim i to je to. Imala sam dvije operacije u sedam i po mjeseci i nadam se da je sve ovo što je bilo od decembra iza mene. Ako sve bude kako Marta planira, mogla bi otprilike za mjesec da krene u ozbiljniju takmičarsku priču. Što je lijepa vijest i za reprezentaciju koju 29. novembra očekuje prvi
meč na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj.
- Već sam na golu, imam i pokoju odbranu, tu sam i želim da 100 odsto budem spremna. Mogu to sigurno, branim i gore, dolje i poluvisoko, samo što još ne radim špagu, jer ništa neću da forsiram.
Vidi Marta lijepu priču na EP. Ali, i gleda daleko, u pravcu Los Anđelesa. Samouvjerena je i po pitanju narednog učešća ,,lavica“ na Olimpijskim igrama. A možda i od Debrecina krene bolja priča nakon što je u proljeće naš tim ostao bez olimpijske vize za Pariz.
- Bio je to veliki šok. Nijesmo otišli u Pariz, ali brzo nam dolazi Evropsko prvenstvo. Iskreno da vam kažem, na sve ovo što nas čeka gledam kao na četvorogodišnji ciklus. Mislim da nas na narednom takmi-
Za Martu nije bilo mjesta u Tokiju, povrijedila se u decembru na SP i nije mogla da pomogne ekipi ni u kvalifikacijama za Pariz…
čenju niko neće potcijeniti, a Crna Gora je, još sa povratkom Đine Jauković, svima konkurentna. Vidim i sve više mladih igračica, koje su i sada i koje će u budućnosti biti dio našeg tima. Varniči kada se izgovori 2028. godina. Na samo dvije riječi LA, Marta ,,ujeda“ kao lavica. - To je to, isto mislim kao i prošle i ranijih godina. Davno sam vam kazala, i prije Pariza, idem tim putem. To su još četiri godine, uostalom, mlada sam i biću strpljiva. Marta je i tokom oporavka bila na meti mnogih klubova. Iako ima još sezonu ugovora sa rumunskom ekipom, između
ostalog, i Budućnost je bila raspoložena da je angažuje. - Imala sam ponuda, ali imala sam i ugovor. Uradiću sve da u ovoj sezoni pomognem ekipi, da se što prije vratim u formu, a onda ću od decembra, januara, kada se potpisuju novi ugovori, razmišljati o daljem angažmanu. Istina je da sam imala poziv od Budućnosti, koja je moja druga kuća, kao i moja Crna Gora. Suludo je postaviti pitanje da li bih se vratila, zato mislim da čovjek nikada ne treba da kaže ,,nikad“. Zaista, na Budućnost gledam kao na svoj drugi dom – zato, zašto da ne... Nikad se ne zna – kazala je Batinović. A. MARKOVIĆ
PODGORICA - Japanac
Mahiro Funajama je odličan stonoteniser, ali nije nepobjediv, kazao je crnogorski paraolimpijac Luka Bakić, koji će danas u Parizu odigrati prvi meč osmine finala.
Biće to treći ovogodišnji duel osmog i devetog stonotenisera svijeta u kategoriji S10. U finalu Mastersa u Linjanu slavio je Bakić 3:2, dok mu se Funajama revanširao u Kosta Bravi (3:2). - Žrijeb je korektan, sastajao sam se nekoliko puta sa njim. Znam šta i kako igra. Želim da
kom centru u Šateruu“, kazao je Đinović. Početak kvalifikacija zakazan je za 9.30 sati, dok je finale tri i po sata kasnije. Đinović je za nastup u Parizu dobio specijalnu pozivnicu Bipartitne komisije Međunarodnog paraolimpijskog komiteta. Nedavno ga je na Evropskom prvenstvu u Granadi samo 0,1 krug dijelio od plasmana na Paraolimpijske igre u Parizu. Prošle godine četiri puta potvrdio je minimalnu kvalifikacionu normu za Paraolimpijske igre u Parizu. R. A. Stonoteniser Luka Bakić i strijelac Milan Đinović optimisti pred današnji nastup na Paraolimpijskim igrama
odigram najbolje što znam, a vidjećemo hoće li to biti dovoljno za neke velike stvari. Japanac je dobar, mlad igrač, ali svi smo mi pobjedivi. Sistem takmičenja ne ostavlja pravo na grešku i jako je bitno početi turnir fokusiran i u što boljem stanju. Bolji iz duela Bakića i Funajame, za plasman na pobjedničko postolje igraće u poneđeljak protiv finaliste iz Tokija, Francuza Matea Bohasa ili
Rusa Ivana Karpova
Bronzani iz Tokija Filip Radović, kao drugoplasirani igrač na Svjetskoj rang-listi, slobodan je u osmini finala. U četvrtfinalnom meču čekaće ga bolji iz duela Hozea Manuela Ruiza Rejesa i Manuela Ečavegurena, sedmog i desetog igrača sa svjetske liste. U ostalim mečevima osmine finala danas će se sastati Klaudio Masad – Kristijan Gardoš,
Lian Hao – Alabi Alufemi i Banpot Silapakomg – Igor Mištal
Za 2. septembar zakazani su četvrtfinalni mečevi, dan kasnije na programu su polufinalni, dok će 4. septembra biti poznat osvajač zlatne medalje u kategoriji S10. I Parastrijelac Milan Đinović kazao je da nema pritisak rezultata uoči debija na Paraolimpijskim igrama, ali da že-
li finale i plasman među osam najboljih na svijetu. Đinović će se danas takmičiti u disciplini vazdušna puška, u kategoriji SH1 - R3. - Rasterećen sam, nema pritiska rezultat, ali je želja da se izbori finale velika. Konkurencija je izuzetno jaka, prijavljeno je 35 takmičara. Zadovoljan sam treninzima i rezultatima ostvarenim tokom pripremnih gađanja u nacionalnom streljač-
1.
Fudbalska reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u Podgorici i odraditi prvi trening uoči mečeva s Islandom i Velsom u Ligi nacija.
,,Sokoli“ će 6. juna gostovati u Rejkjaviku, tri dana kasnije dočekaće ,,zmajeve“ u Nikšiću.
U grupi B4 još je Turska. Na spisku selektora Roberta Prosinečkog za predstojeće duele su: Golmani – Milan Mijatović (Budućnost), Danijel Petković (Liepaja, Letonija), Igor Nikić (Dečić); odbrambeni igrači – Stefan Savić (Trabzonspor, Turska), Marko Vešović (Karabag, Azerbejdžan), Risto Radunović (FCSB, Rumunija), Igor Vujačić (Rubin, Rusija), Marko Vukčević (Borac Banja Luka, BIH), Slobodan Rubežić (Aberdin, Škotska), Andrija Vukčević (Kartahena, Španija), Marko Tući (Gangvon, Južna Koreja); vezisti – Adam Marušić (Lacio, Italija), Vladimir Jovović (Sogidana, Uzbekistan), Marko Bakić (OFI, Grčka),
Driton Camaj (Kišvarda, Mađarska), Viktor Đukanović (Standard Lijež, Belgija), Novica Eraković (Omonija, Kipar), Vasilije Adžić (Juventus, Italija), Ilija Vu-
Naši napadači strijelci u Italiji i Južnoj Koreji
Leće, Mugoša motor Inčona
kotić (Boavista, Portugal), Miloš Brnović, Milan Vukotić (Budućnost); napadači – Stevan Jovetić, Stefan Mugoša (Inčon junajted, Južna Koreja), Milu-
Prvi pogodak Nikole
Krstovića i prva pobjeda
Lećea u novoj sezoni Serije A – crnogorski fudbaler bio je jedini strijelac u duelu ,,đalorosa“ sa Kaljarijem na domaćem terenu.
Krstović se našao na pravom mjestu i sa pet metara odlično reagovao na asistenciju glavom Kialonde Gaspara u 26. minutu.
Patrik Dorgu je u nadoknadi prvog poluvremena dobio crveni karton, ali je tim crnogorskog internacionalca odbranio tri boda.
Leće je na startu sezone izgubio oba meča – kao domaćin od Atalante (4:0) i na gostovanju Interu (2:0).
Juče je dobru formu potvrdio Stefan Mugoša koji je bio strijelac u pobjedi Inčona nad Teguom (2:1). ,,Crno-plavi“ su do trijumfa stigli nakon preokreta jer je domaćin vodio od 18. minuta preko In-Či Jeonga
Mugoša je donio izjednačenje u 50. minutu snažnim volej-udarcem iz sredine šesnaesterca – crnogorski reprezentativac je sa 14 pogodaka na vrhu liste strijelaca južnokorejskog šampionata. Konačan rezultat postavio je Kim Do-Hjeok u 64. minutu. Ne. K.
tin Osmajić (Preston, Engleska), Nikola Krstović (Leće, Italija), Vladimir Perišić (Budućnost).
U A diviziju Lige nacija plasiraće se pobjednici sve če-
tiri grupe B ranga, a novost u odnosu na prethodna izdanja ovog takmičenja je što će drugoplasirani igrati baraž protiv trećeplasiranih selekcija iz divizije A.
Premijer (3. kolo): Arsenalu samo bod Čudesni
Ju-
za
meč sa Romom jer još nije spreman da zaigra nakon povrede. To znači da izvjesno neće biti na raspolaganju
Prosinečkom za duel s Islandom
Iz divizije B ispašće posljednjeplasirane reprezentacije u grupi, a trećeplasirane očekuje baraž s ekipama koje zauzmu druga mjesta u diviziji C. N. KOSTIĆ
Čudesan je golgeter Erling Haland – napadač Mančester sitija je moć u protivničkom šesnaestercu pokazao i het-trikom na gostovanju Vest Hemu, gdje je njegov tim slavio 3:1. Impresivan je učinak Norvežanina – od dolaska iz Borusije Dortmund odigrao je 69 utakmica u Premijer ligi i postigao 70 golova. ,,Građani“ su jedini tim sa maksimalnim učinkom nakon tri kola, s tim da će Liverpul moći da ga stigne danas kada igra derbi sa Mančester junajtedom u gostima (17 h). Siti je poveo u Londonu, kada je Haland u 10. minutu iskoristio grešku Pakete i pogodio na pas Bernarda Silve Mogli su ,,građani“ da udvostruče vođstvo preko De Brujnea i Griliša, a onda šok – autogol za 1:1. Ruben Dijaš je u 19. minutu nespretno reagovao na centaršut sa desne strane. Ipak, Siti je nastavio da igra kako umije, pa je Haland u 30. minute efektno vratio vođstvo.
Opet je moglo da dođe do izjednačenja jer je Kudus pogodio stativu, a onda je Siti dočekao šanse da prelomi meč – uradio je to Haland u 83. na asistenciju Nunjesa Arsenal je vodio protiv Brajtona golom Kaija Haverca, potom je na startu nastavka Deklan Rajs dobio drugi žuti karton, da bi Žoao Pedro u 58.
minutu donio bod Brajtonu. Bornmut je do 87. minuta gubio 2:0 od Evertona u Liverpulu, na kraju slavio 3:2. Brentford je bio bolji od Sautemptona (3:1), Aston Vila u gostima nadigrala Lester (2:1), dok je u duelu Ipsviča i Fulama, odnosno Notingem foresta i Vulverhemptona bilo 1:1. Ne. K.
Odigrani mečevi 6. kola Meridianbet 1. CFL: Remi Budućnosti i Otrant Olimpika
PODGORICA - Fudbaleri
Budućnosti zaustavljeni su nakon tri uzastopne pobjede u Meridianbet Prvoj crnogorskoj ligi – lider prvenstva odigrao je 1:1 s Otrant Olimpikom.
Prednost nad prvim pratiocima se smanjila – Petrovac i Dečić prišli su „plavima“ na tri boda zaostatka, Tuzani imaju i meč manje.
Aktuelni šampion je savladao Jezero na Kampu FSCG (1:0). Jedini pogodak dao je Luka Malešević u 38. minutu, i to kakav – bek Dečića zatresao je mrežu „bombom“ sa skoro 30 metara udaljenosti. Petrovac je savladao Jedinstvo (3:1), Arsenal remizirao sa Bokeljom (1:1), dok je duel Sutjeske i Mornara završen remijem (1:1), što je za Barane prvi bod u sezoni.
LIDERU SAMO BOD
Budućnost protiv Otranta nije izgledala dobro kao u prethodnih pet utakmica u CFL, bila je nesigurnija u pasu, sporija... Čak je u prvom poluvremenu bila bez ijedne velike šanse, dok su gosti od dvije prilike iskoristili jednu. Prvo je u 10. minutu Nišimura šutirao pored gola na dodavanje Valentina Rudovića, da bi do promjene rezultata došlo u 40. i ponovo su u žiži bili Nišimura i Rudović, ali ne Valentin, već Anđelo. Lopta je nakon skok-duela Japanca i štopera Budućnosti Serikova došla do nekadašnjeg člana PSV Ajndhovena, koji ju je primio, namjestio na lijevu nogu i efektno s linije šesnaesterca savladao Milana Mijatovića. „Živnula“ je Budućnost u drugom poluvremenu i na vrijeme izjednačila, u 55. minutu. Miloš Brnović je izveo korner, odbrana Otranta loše reagovala, a desni bek Dragan Grivić na drugoj stativi dobio duel i spretno pogodio glavom. Igra „plavih“ međutim nije bila dovoljno uvjerljiva i dobra da bi došlo do preokreta. Jedinu šansu do kraja imali su u 84. minutu, i to veliku – rezervista Petar Grbić glavom je sa sedam-osam metara šutirao iznad gola.
Sudija Nikola Vođević u nadoknadi je mogao da pokaže crveni karton Lazaru Mijoviću, jer je protivničkog igrača uhvatio za vrat nakon što ga je ovaj faulirao, ali je povratnik među „plave“ dobro prošao –dobio je samo žuti.
Otrant Olimpik je pokazao da umije protiv velikih favorita – u prošlom kolu zaustavio je Dečić (2:2).
MAJSTORIJA
MALEŠEVIĆA
Dečić zadovoljan odlazi na pauzu – Tuzani su zahvaljujući evrogolu Luke Maleševića savladali Jezero – 1:0. Bilo je jasno da Dečić mora ići na pobjedu kako ne bi dozvolio Budućnosti da napravi dodatni bijeg. I, od samog starta Tuzani su krenuli ofanzivno.
Bojan Matić bio je blizu prvog gola u sezoni, pokušao je glavom, ali je golman Stefan Kastratović odbranio, da bi zatim Vuk Striković pogodio prečku. Tuzani su imali novu šansu poslije fantastične akcije Puleja i Drešaja, kapiten je šutirao, ali je Ermin Alić sjajno izblokirao.
Novu priliku Dečić je imao 26. minutu. Pulejo je bio raspoložen za igru, nakon kontranapada je probao u dalji ugao, ali je dobro postavljen bio Kastratović. Mogli su Plavljani da kazne brojne promašaje domaćih. Srđan Bošković je lijepo plasirao loptu, ali je završila tik pored lijeve stative. Ipak, Dečić je poveo u 38. minutu. Fantastičan udarac Luke Maleševićasa 25 metara za 1:0.
I u nastavku je Dečić bio konkretniji, a u finišu Plavljani su mogli do boda, ali je Petar Pavlićević, nakon asistencije Krnića, pogodio stativu – 1:0.
PETROVAC U SERIJI
Petrovac je seriju bez poraza produžio na pet mečeva. Poslije dva remija stigla je pobjeda za „nebo-plave“ – pod Malim brdom opravdana je uloga favorita protiv Jedinstva (3:1).
„Nebo-plavi“ su poveli u 33. minutu, kada je Rodrigo Faust prelijepo pogodio iz okreta, a 2:0 bilo je 11 minuta kasnije – Argentinac je odložio loptu do Aleksandra Kapisode, koji je iskosa sa 15 metara poslao loptu u suprot-
ni ugao. Jedinstvo je smanjilo u 53. preko Žarka Koraća nakon odlične role Mušovića, ali je to bilo sve od bjelopoljskog tima. Golubović je u 84. prošao po lijevoj strani, Adnan Bašić imao vremena da se namjesti i pogodi za konačnih 3:1.
„Nebo-plavi“ imaju tri pobjede, dva remija i poraz, dok je Jedinstvo izgubilo četvrti put ove sezone, a ima i dva trijumfa.
BOKELJ U 98. DO BODA
Fudbaleri Arsenala i Bokelja igrali su neriješeno (1:1) u premijernom meču 6. kola Meridianbet 1. CFL. Arsenal je bio pred pobjedom, a onda je u nadoknadi viđeno mnogo toga – dva crvena kartona i gol Kotorana, kojim su se gosti izvukli i izbjegli poraz u prvom bokeškom derbiju u Prvoj ligi. Domaćin je u 59. minutu preko Šaleta Kordića uspio da povede 1:0.
U nadoknadi vremena je bila velika nervoza, tenzija i drama. Prvo su viđena dva crvena kartona, koje su zaradili
Bismark Apija kod domaćina i Igor Poček kod gostiju. Dugo je trajala ta pauza, a posljednju priliku na meču fudbaleri
Bokelja imali su nakon kornera, nakon kojeg su i uspjeli da dođu do pogotka. Nakon centaršuta Lazara Pajovića, najviši u skoku bio je Fatih Muković, koji postiže gol za veliki bod gostiju – 1:1.
Arsenal Bokelj
Zogović
4- Nišimura (Otrant)
3 – Bulatović (Budućnost), Augusto (Dečić), Šimun (Petrovac), Janjić, Kalezić (Sutjeska)
BARANI KAZNILI
SUTJESKU
Sutjeska je imala i igru i prednost, ali je na kraju remizirala protiv Mornara (1:1), koji je tako upisao prvi bod u novoj sezoni. Od samog početka imali su domaći inicijativu, ali je to rezultiralo tek u 38. minutu, kada je Šaletić sa lijeve strane uposlio Kalezića, koji loptu prosljeđuje glavom iza leđa Pavličiću – 1:0. Ipak, sve do kraja prvog poluvremena nije viđeno mnogo šansi, a u nastavku su gosti zaprijetili preko Zorića i to u 55. minutu. Ipak, nešto prije toga, te tri minuta kasnije Vukčević je na drugoj strani imao odlične prilike da udvostruči prednost i vjerovatno već tada riješi pitanje pobjednika. Za Nikšićane je više nego dobru priliku imao i Miranović u 64. minutu. Nije bilo ofsajda, iskoristio je grešku odbrane Mornara, šutnuo, a golman Pavličić zakačio tu loptu vrhovima prstiju i ona pogodila prečku, ali ni na „odbitak“ se fudbaler nikšićkog
Ličina Perović (od 60.Muković)
Poček
Suva (od 60. Pepić)
M.Čavor
V. Čavor
Bumbar
Vukotić (od 70.Šipovac)
Pajović
Vilotijević (Uod 75.Sklender)
Kordić (od 70. Ćetković)
sastava nije snašao najbolje. Gosti su „hladan tuš“ priredili Sutjesci u 77. minutu. Đorđević je kreirao brzu akciju, Zorić pokušao, ali Giljen odbranio, a onda na odbijenu loptu natrčao rezervista Vujačić i pogodio za izjednačenje. I u posljednjih dvadesetak minuta tim Miljana Radovića napadao je, ređale su se prilike Đinovića, Janjića... Ali, rezultat je ostao nepromijenjen. Ne.K. – R.P. – Ra.P.
PODGORICA – U tri termina danas će biti odigrane četiri utakmice četvrtog kola Druge lige. Duel u Danilovgradu, gdje igraju Iskra i Rudar, privlači posebnu pažnju i predstavlja derbi runde. Nekadašnji prvoligaši i predstavnici na evropskoj sceni sada vode bitku za bodove u drugoligaškoj konkurenciji. Nakon tri uvodne runde Rudar je bez poraza, dok je Iskra upisala samo pobjedu, ali svakako da se očekuje neizvjestan i zanimljiv duel. Identičan učinak kao Rudar (dva trijumfa i remi) ima i Igalo, koje večeras (20 h) na zatvaranju ove runde gostuje Lovćenu. Cetinjani i ove sezone igraju van prijestonice, a večeras će biti domaćini u Podgorici i to na terenu Titograda. Lovćen je u dosadašnjem dijelu odigrao dva meča (pobjeda i remi), pa se svakako očekuje zanimljiv meč.
Bez poraza u novoj sezoni je i Mladost (koja kao i Lovćen ima meč manje), a koja če ugostiti Grbalj. Kolo otvaraju Ibar i Kom (16.30 h).
Rožajci su nakon dva poraza osvojili važan bod protiv favorita, ekipe Rudara, pa sa dosta motiva čekaju Kom, koji je ove sezone bez boda i postignutog gola. R. P.
BIJELO POLJE – Basket turniri nedjeljama „šetaju“ Crnom Gorom, regionom i Evropom. Svako veliko košarkaško ime je vrata košarke otvorilo basketom. „Tri na tri“ je bio način da se košarka zavoli i da se pravila igre „3 na 3“ unaprijede u ono što traži košarka. Igra na dva koša morala je sačuvati nešto od basketa – igre na jednom košu. I danas se velika košarkaška finala rješavaju nekim detaljem koji je naučen u basketu. Uz sve to, igra „tri na tri“ dobila je i olimpijski status…
Prošlog vikenda basketaši su bili gosti košarkaški uvijek ambicioznog Bijelog Polja. Na turniru „Kraljevi basketa“ u igri „tri na tri“ učestvovalo je 16 seniorskih ekipa, a tu su bile i tri pionirske da osjete čari takmičenja. Pobjednik turnira je ekipa Termosistema koja je u finalu slavila protiv ekipe Bloka. Glavni posao je Termosistem završio u polufinalu protiv jedne od najboljih ekipa Grafomateksa od koje je izgubio u nadmetanju u grupi. Grafomateks je borbi za treće mjesto savladao Fire Net. Turnir „Kraljevi basketa“ imao je dosta pratećih, zanimljivih i originalnih sadržaja koje su osmislili košarkaški sudija i posvećenik Boris Raičević i direktor Centra za sport i rekreaciju Marko Maslovarić. Posebno emotivno, nadahnuto uspomenama, bilo je takmičenje „Martinova trica“ u šutiranju trojki. Taj precizni šut sa 6,75 pripadao je Martinu Šćekiću, košarkašu mlađih selekcija KK Jedinstvo. Bilo je to sjećanje na momka koji je volio „košarkašku“ visinu, ali je nepravedno i prerano otišao ka nebeskim visinama. Po ovom odlikašu i u školi i u košarci ustanovljeni su takmičenje i nagrada „Martinova trica“ za najboljeg trojkaša, a nagradu obezbjeđuje njegova porodica. Nagradu „Martinova trica“ ovoga puta je osvojio Matija Ilić iz Grafomateksa. Bila je to još jedna potvrda njegove „meke ruke“, a najbolji je i potpisao dres malenom Igoru Femiću Prema riječima Borisa Raičevića, bjelopoljski „kraljevi
basketa“ su imali misiju da ukažu na važnost igre, kulture sjećanja, ali i humanosti. Uplata od kotizacija je usmjerena Dnevnom centru „Tisa“ za izgradnju drugog sprata. – Htjeli smo da ovim basket-danom spojimo dosta toga i mislim da nije bilo ravnodušnih, da su svi koji su nas u manjoj ili većoj mjeri pratili bili ispunjeni i zadovoljni. Stigli su i naši prijatelji iz KK Gorštak iz Kolašina i KK Lim iz Berana da uz domaćine Jedinstvo i Centar budu akteri ovog festivala košarke. Pokušavamo da vratimo brend basketa po kome je nekada Bijelo Polje bilo prepoznato. Igrao se basket, navijalo se, ali je bilo i igara za publiku. Podijelili smo lopte, majice, vaučere za večeru. Ponosni smo što smo u saradnji sa JU „Kuća Rista Ratkovića“ podijelili i knjige. Originalni smo bili u dodjeli nagrade za fer-plej koja je pripala Goranu Gogiću, advokatu iz Bijelog Polja, koji je „zaradio“ jedinu tehničku grešku na turniru, pa smo htjeli da je „uramimo“. Sjetili smo se i Sabahudina Kurtaja, našeg Bućka, koji je svojim
volonterizmom i sportskim srcem uvijek uz Jedinstvo, i da obriše parket u hali „Nikoljac“ i donese stolice „kraljevima basketa“ – objašnjava Boris Raičević. Dio originalne bjelopoljske basket-priče bio je i zid gdje su svi učesnici napisali poruke. Urađeni su i košarkaški murali, a na jednom je bila i poruka: „Pogodi, sanjaj, ponovi“. Kažu da je već narednog dana većina basket-igrališta u Bijelom Polju bila zauzeta... D. DRAŠKOVIĆ
PODGORICA – Selektor omladinske reprezentacije Crne Gore Goran Perišić objavio je spisak igrača koji konkurišu za nastup na Memorijalnom turniru ,,Stevan Ćele Vilotić“ u Srbiji.
Perišić je pozvao 21 igrača –golmani: Ivan Božinović (Grbalj), Ognjen Milović (Kom); odbrana: Matija Mijović (Iskra), Bojan Damjanović (Mladost Lob.bet), Bodin Tomašević (Budućnost), Zarija Kumburović, Miloš Vračar (Podgorica), Denis Koldžić (Herta, Njemačka), Lazar Šekularac (Jedinstvo Franca), Lazar Maraš (Dečić Admiral
bet); vezni red: Stefan Đukanović, Andrej Camaj, Lazar Savović (Budućnost), Danilo Vukanić, Pavle Ćetković (Podgorica), Vuk Vlahović (Dinamo Zagreb, Hrvatska), Lazar Zlatičanin (Mornar), Danilo Ćetković (Iskra); napad: Andrej Kostić (Budućnost), Marko Tadić (Partizan, Srbija), Filip Perović (Iskra). Rivali „sokolima“ biće Srbija, Portugal i Mađarska. Na startu turnira, 5. septembra od 16.30 časova, sastaju se Crna Gora i Portugal. Dva dana kasnije, u istom terminu, ,,sokoli“ igraju sa Srbijom, dok će 10. septembra od 15 časova naša selekcija odmjeriti snage sa Mađarskom. R. P.
PODGORICA – Lando Noris osvojio je pol-poziciju na stazi u Monci. Za vozače Meklarena bila je ovo savršena subota, jer je Oskar Pjastri osvojio drugo mjesto, ispred Džordža Rasela Za Britanca je ovo bio drugi uzastopni pol, a čak treći na posljednje četiri trke. Aktuelni šampion Maks Fer-
stapen nije se proslavio jer je završio na sedmoj poziciji. A iza vodećih bili su vozači Ferarija Šarl Lekler i Karlos Sains. Šesto mjesto je pripalo Luisu Hamiltonu, a među deset najboljih završili su Serhio Peres, Aleksander Albon i Niko Hulkenberg Trka za Veliku nagradu Italije kreće danas od 15 sati. A. M.
Moto GP: Španac pokazao klasu na „Aragonu“
PODGORICA – Marku
Markesu je krenulo, višestruki šampion je slavio prvi put u sprintu i to na „Aragonu“ ispred zemljaka Horhea Martina i Pedra Akoste Španac je upisao i prvu pobjedu u novom timu Gresinija! Šampionski geni su „proradili“ od starta trke, nakon pol-pozicije u kvalifikacijama, Španac je bio dominantan i podsjetio zbog čega je na ovoj stazi čak pet puta bio najbolji u Hondi. Dan nije bio aktuelnom šam-
pionu Frančesku Banjaji –startovao je sa treće pozicije, ali zbog problema sa gumama, brzo je „skliznuo“ do šestog mjesta. Šampion je na kraju završio kao deveti i Martinu prepustio čelnu poziciju u generalnom plasmanu.
Na četvrtoj poziciji je završio Aleks Markes, peti je bio Migel Oliveira, šesti Bred Binder, a deset najboljih kompletirali su još Enea Bastijanini, Fabio Kvartararo, Banjaja i Marko Beceki. Glavna trka je zakazana sa danas (14 sati). A. M.
PODGORICA – Crnogorski kik-bokser Viktor Dukić osvojio je titulu juniorskog prvaka svijeta! Na šampionatu u Budimpešti, Dukić je u finalu kategorije preko 91 kilograma, disciplina lou kik, savladao Elaja Balćija iz Turske sa 3:0.
U polufinalu slavio je protiv Luke Zečića iz Hrvatske. Dukić je tako donio zlato Crnoj Gori u juniorskoj konkurenciji nakon 10 godina. Naša reprezentacija nastup je završila sa tri medalje. Bronzanim odličjima okitili su se Sultan Imeri (lou kik, -54 kg) i Jovan Lipovina (lou kik, -57 kg). Crnu Goru su na prvenstvu svijeta predstavljali još Nikola Jovetić, Ishak Agović, Fariz Dacić, Ehad Dautović i Isah Tarhaniš Selektor Gor an Radonjić kazao je da je ostvaren veliki uspjeh. – Isplatilo se ono za šta smo se spremali tokom godine. Rezultat u Mađarskoj je potvrda dobrog rada u kontinuitetu. Viktor Dukić je dokazao da je najbolji junior u superteškoj kategoriji. Odradio je dobar meč u polufinalu, dok
je u borbi za zlato bio odličan i dominantno stigao do pobjede – započeo je selektor Radonjić.
– Veliki potencijal potvrdili su Sultan Imeri i Jovan Lipovina koji su osvojili bronze. Malo je falilo da osvojimo još nekoliko
medalja, nijanse su odlučile. Veoma smo zadovoljni nastupom na Svjetskom prvenstvu – zaključio je Radonjić. R. P.
Počinje juniorsko prvenstvo Evrope za vaterpoliste
PODGORICA – Juniorska (U19) vaterpolo reprezentacija Crne Gore odigraće danas (16 sati) sa Španijom prvi meč na Evropskom šampionatu u Bugarskoj.
Naša selekcija u grupi A igraće još protiv Mađarske (sjutra od 14.15 sati) i Hr-
vatske (3. septembar, 17.45).
U grupi B su Grčka, Njemačka, Srbija i Italija, grupu C čine Francuska, Holandija, Turska i Malta, a u grupi D takmičiće se Slovenija, Rumunija, Bugarska i Češka. Direktan plasman u četvrtfinale izboriće po dvije najbolje ekipe iz grupa A i B. Treće-
plasirani timovi iz grupa A i B igraće u osmini finala sa drugoplasiranim iz grupa C i D, dok će pobjednici grupa C i D igrati protiv četvrtoplasiranih ekipa iz A i B grupa za prolaz među osam najboljih. Trener Miodrag Mirović računa na 15 igrača. Boje Crne Gore braniće Du-
šan Vuković, Andrija Bjelica , Tim Perov , Đorđe Pejović , Meldin Hadžić , Andrija Roganović, Nikola Petrović, Strahinja Gojković, Ognjen Moračanin, Srđan Janović, Balša Vučković, Danilo Stupar, Draško Samardžić, Miloš Milinić i Stefan Vraneš U stručnom štabu, pored trenera Mirovića, jesu pomoćni treneri Nikola Mijanović i Uroš Čučković, ljekar Petar Milić, video-analitičar Vasko Vučković i tim-lider Mlađan Janović U Burgasu je i naš sudija Andrija Đurašković A. M.
Autor: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ
STARE PORODIČNE
FOTOGRAFIJE, VJERNI
SVJEDOCI PROŠLOSTI
U dramatičnoj stvarnosti brzih promjena, u vremenu ekspanzije novih tehnologija sa nesagledivim potencijalima, čovjek je izložen agresivnom pohodu digitalne fotografije, koja je postala nezamjenljiva, jednako kao i mobilni telefon koji se, svakodnevno koristi za raznovrsne potrebe. Dok se ljudi prilagođavaju tehnologiji više nego što bi trebalo, ona ne prepoznaje ni etiku, ni duhovno nasljeđe, pa ni samog čovjeka. Slike postaju najsnažniji segment savremene kulture i socijalne komunikacije. Mladi danas ne ispuštaju iz ruku ajfone, ajpode, tablete. Drže ih sa dvije spojene šake kao što se nekada držala sveta knjiga pri molitvi na krilu, ili peškir preko koljena, dok se objedovalo za sofrom. Tako prenatrpana, agresivna, digitalna i virtuelna stvarnost ima za posljedicu otuđenost i među onima koji bi trebalo da budu najbliskiji. Predajemo se u ruke tehnologiji, očekujemo više od nje nego jedni od drugih. Ovakva tehnologija pruža priliku svakom pojedincu da vodi dnevnik o svom životu i da sakrije pravo i istakne svoje drugo, poželjno lice. Ogromna većina ovih tvorevina kratko traje i nestaje bez traga. A samo prije nekoliko decenija, u vrijeme naših baka i djedova, fotografije su, naizgled sasvim običnom ljudskom životu davale poseban smisao i značenje. Od kolikog su značaja čovjekov duh, znanje, priča i ljepota prirode, umjetnički predmet koje je čovjek stvorio, toliko su i fotografije o raznim aspektima ljudskog trajanja bile dragocjene, jer imaju nemjerljivu ulogu u dokumentovanju stvarnosti, prenosu poruka i umjetničkom izražavanju. Bez njih, čovjek ne bi mogao rekonstruisati ljudski hod i njegov trag. U pitanju je
Riječ fotografija potiče od grčkih riječi photos i grafein što, u prevodu, znači svjetlost i crtež. Ona je otkriće umjetnosti devetnaestog vijeka. Termin je prvi upotrijebio Francuz Herkil Florans 1833. godine. Prema relevantnim izvorima, prvu fotografiju je napravio Žozef Nijeps 1826. godine, a prvu kolornu Džejms Maksvel 1861.
vrijedan korpus kulturne baštine vjekovnog trajanja, koji čini značajan dio civilizacijske recepcije, iz domena kulture, istorije i antropologije. U fotografskoj memoriji, kao svojevrsnom hologramu, u kojoj se množe vremena bremenitog značenja, gdje se u slici, tragu i vremenu istovremeno skrivaju i otkrivaju poznato i nepoznato, kao u živom kaleidoskopu, ređaju se događaji i epohe. One vode u baštinu kolektivnog pamćenja, u davninu; u riznicu temeljnih vrijednosti kako nacionalne, tako i kulture lokalne zajednice, porodice i pojedinca. Fotografija je fenomen koji na razne načine prožima život čovjeka, kako u prošlosti, tako i danas. Ima bogatu i dugu,
mitsku i stvarnu istoriju. Riječ fotografija potiče od grčkih riječi photos i grafein što, u prevodu, znači svjetlost i crtež. Ona je otkriće umjetnosti devetnaestog vijeka. Termin je prvi upotrijebio Francuz Herkil Florans 1833. godine. Prema relevantnim izvorima, prvu fotografiju je napravio Žozef Nijeps 1826. godine, a prvu kolornu Džejms Maksvel 1861. godine
(Kompanija Kodak proizvela je prvu kameru za široku upotrebu 1888. godine. Inače, izumitelj kamere opskure, bio je arapski naučnik Alhazen (Ibn al Haitama.))
Ne osporavajući značaj umjetničkog djela, prije svega slikarstva, fotografija je s pravom postala dominantan način dokumentovanja značajnih društvenih i prirodnih pojava. Obilježila je jedno novo, moderno doba, u kojem se njihov interpretativni potencijal pokazao kao značajan i nemjerljivo dragocjen. U svom kulturološkom, etnološkom, antropološkom i sociološkom smislu, fotografije, kao nematerijalno nasljeđe, kao vrijednosna činjenica, kriju snagu potencijala za izučavanje baštine i kulture sjećanja. Kao neiscrpna riznica izuzetnih tema, fotografije skrivaju i otkrivaju, spajaju i razdvajaju, a ponekad govore više nego što je pjesnik u stanju da kaže. Uostalom, ne postoji kultura sjećanja bez fotografskih zapisa. Sigurne u svoj put, koji se ni sa kojim drugim ne bi mogao zamijeniti, one otkrivaju, ne samo ljudsku prirodu i njegov karakter, već uljepšavaju lice čovječanstva. Tragikom svog postojanja, nijeme i nemoćne,
postaju izvor novih interpretacija i reinterpretacija pružajući, pritom, beskrajne mogućnosti tumačenja raznih tematsko motivskih zagonetki i naučnih istina. I kroz nezaobilaznu sopstvenu komponentu, iako izgledaju kao tipološki obrazac, fotografije su duhovna vertikala koja seže iz dubine prošlosti i traje do dan danas, a oblikuje kulturnu tradiciju i kulturnu samosvijest. Sazdane prema ljubavi i životu, bliske kao sjećanje, fotografije razotkrivaju i jednu nijansu ljudske poročnosti. Svako onaj ko se dohvatio kvalitetnog fotoaparata postao je njegov zarobljenik i zavisnik. Budući da o ovoj temi nije moguće reći sve, ovaj esej o starim porodičnim fotografijama, govori o onome o čemu se može dovoljno ispričati u jednom kraćem uradku. Iako za mnoge spadaju u efemerne artefakte, u njima je utkan magični realizam i višestrano zanimljiv narativni tok, koji upotpunjava ambijent jednog davno prošlog vremena. Daleko od velikih narativa i značajnih tema, za čime vizuelna etnologija i antropologija tragaju, porodične fotografije su, u najplemenitijem smislu, samosvojna tvorevina koja na svoj neponovljiv način uvijek ima nešto važno da kaže i o velikim pitanjima
tradicije, običaja i kulture naroda u kojem su nastale. Male intimne slike, zamrznute u vječnosti, umiju da nas usreće i obraduju dok nas vraćaju u prošlost bezbrižnih prikaza iz djetinjstva, a to je cio jedan lavirint sjećanja i najljepših uspomena. Kao simbol jednog vremena, u kojem se naglašava dokumentarnost, svaka porodična fotografija sadrži bogatstvo poruka, skrivenih značenja; svaka sa zasebnom pričom podsjeća i ukazuje na nešto, na ljude, na život, njegove dileme i radosti. U svojoj bogatoj memorijskoj mapi, sadrže toliko topline, životne energije, neispričanih priča, ali i spiritualnu tajnu poruku koju je lako ispustiti ako im se ne priđe sa izvjesnim uvažavanjem i razumijevanjem. U njima je pohranjeno arhetipsko i metaistorijsko iskustvo kulture; istina o stvarima i pojavama koja se prenosi s generacije na generaciju; posjeduju moć da održe prisutnost sa prošlim, dalekim, i da sve to bude ono što doživljavamo kao blisko i saznajno. Sa onim što se vidi i ne vidi, što je manjim dijelom izrecivo, a većim neizrecivo; one su vjerna slika naših predaka.
Nekada su porodice u svom domu posjedovale po nekoliko fotografija, koje su pravili pro-
Nedavno je objavljeno novo djelo Ramiza Hadžibegovića „Dodir nepovrata“ (Čigoja štampa), iz kojeg ćemo, kao i iz njegovih prethodnih knjiga, u više navrata objavljivati eseje. U ovom krugu donosimo eseje „Djetinjstvo, alhemijska čar igre“ i „Stare porodične fotografije, vjerni svjedoci prošlosti“
fesionalni fotografi. Osim njih, foto aparate su posjedovali i veoma rijetki zaljubljenici tog zanata. Organizovanje fotografisanja podrazumijevao je čitav niz radnji i postupaka, ako to nije neki radostan događaj koji zaslužuje da se spontanim fotografisanjem sačuva od zaborava. Treba istaći da su pojedine imućne familije, prije pojave fotoaparata, imale svoje porodične portrete u vidu slikarskog djela, koje su radili lokalni ili poznati umjetnici.
(Istorija portretisanja počinje sa nastankom ljudske zajednice. Slikanje portreta bilo je popularno u drevnom Egiptu, u antičkoj Grčkoj je usavršen prikaz ljudskog lica, dok su Rimljani zaslužni za realističnost cijele figure. Portretisanje dostiže vrhunac u doba renesanse, kada nastaju najpoznatiji portreti.) Slikari su mogli da predstave nešto što nisu uočili, dok objektiv kamere nalaže novu istinu.
(Pet najpoznatijih svjetskih portreta: „Mona Liza“ – Leonardo da Vinči; „Djevojka sa turbanom“ – Johanes Vermer; „Portret Arnolfinijevih“ – Jan van Ajk; „Njemački car Rudolf II“ – Đuzepe Arčimboldo i portret „Adele Bloh Bauer“ – Gustav Klimt.) Pojavom fotografije, ovaj vid portretisanja je skoro nestao, jer je snimanje bilo jednostavnije, vjerodostojnije i dostupno svim društvenim slojevima. Pored toga, fotografisanje je omogućilo svakom pojedincu da posjedovanjem svoje slike dokaže svoje postojanje, svoj lični i porodični identitet. (Nastavlja se)
,,Po knjigama, koje Smajilbeg Osmanagić iz riječi i po zapovijedi svojega vezira ne prestavaše pisati i posilati glavarima u naša mjesta, radeći da se učini mir među nama i Turcima, otpravismo mi gospodina Savu Plamenca, serdare i vojvode i druge glavare i pri njima okolo šest stotina ostalijeh Crnogoracah na sastanak, na koji i od strane skadarskoga vezira biše poslani prvo njegov hazandar Bećir aga Serdarević, Ismajil beg Osmanagić i proči birani Turci od gradova, s kojijema bješe također ne malo ostalijeh Turaka. I tako budući obje strane blizu pristupile, dođoše na granicu na mjesto od njih zabilježeno, blizu grada Žabljaka, nazivajemo Kupi-Duh i tu se sastadoše 21 čisla tekućega junija i mir učiniše…Sve ovo biti će utvrđeno riječima i vjerom božjom od obije strane i ostajemo mi svikolici Crnogorci i Brđani u dužnosti sveto i nepokolebimo sahranjivati i držati ovi mir tvrdo. Toga radi vam u sve nahije i u sva plemena i knežine pošiljemo ovo pismeno objavljenije, neka svaki čuje i lijepo razumije, kako je i na koji način mir učinjen, da ga imate držati bez ikakve zađevice i smutnje.“ Poslanica crnogorskog gorostasa epskih razmjera Svetog Petra Cetinjskog, upućena ratobornim Crnogorcima i Brđanima 27. juna 1808. sa Cetinja, podsjeća na značajnu stranicu vrijedne, rijetke knjige, koja istrgnuta odleprša u beskrajni univerzum i ostavi oblak zlatnog praha i konture markantne figure naše povijesti, serdara Sava Plamenca U vremenu kada neuništivi obelisk slobode – Crna Gora, poput svjetionika u magli daruje sunce slobode, osvajački, tmurni oblaci žele ugasiti taj aristokratski, državotvorni sjaj. Od silovitih udara nesalomljivih mačeva crnogorskih vitezova u strašnim megdanima i velikim pobjedama bljesnuše diplomatske iskre i napokon, razgoreše luču crnogorske diplomatije, osvijetliše nestvarne puteve koji ne trpe vojničku čizmu, već elegantni, salonski korak, kojim odlučno, mudro i odano hodi serdar Savo Plamenac iz Crmnice. Pronosi veličanstveni zor Crne Gore i pisane poruke crnogorskog vladara Petra I Petrovića, od Austrijske monarhije do daleke Ruske imperije. Delikatne diplomatske misije, tajanstvena pisma, razgovori s ličnostima zavidne reputacije, čak i s ruskim carem, u njegovom patriotskom umu i visprenim mislima imali su sigurno utočište i beskrajnu lojalnost voljenoj zemlji, nepokornoj Crnoj Gori, u svirepom obruču kolosalnog Osmanskog i snažnog Habzburškog carstva. I dok je zlokobni huk s obala Boke Kotorske pronosio osvajačke usklike nepobjedivih armija silovitog Napoleona, koje ostavljaju pustoš, dominiraju kontinentnom, a njihovi oficiri u kitnjastim regendotima uznose neprijateljske poglede ka neosvojivom Lovće-
U vremenu kada neuništivi obelisk slobode – Crna Gora, poput svjetionika u magli daruje sunce slobode, osvajački, tmurni oblaci žele ugasiti taj aristokratski, državotvorni sjaj. Od silovitih udara nesalomljivih mačeva crnogorskih vitezova u strašnim megdanima i velikim pobjedama bljesnuše diplomatske iskre i napokon razgorješe luču crnogorske diplomatije
nu, vladarsko žezlo sa Cetinja postojano je čuvalo samobitnost i krvavo stečenu crnogorsku nezavisnost. Rijetki bjehu saveznici Crnogoraca na bojnom polju, skoro nepoznanica, jedino su bitisali u romantičnom zanosu sentimentalnih duša orlovskog krša i zamišljenim pogledima u daljinu.
Obrisi ujedinjenih vojski velikih sila Evrope, nagovještaj Vaterloa i nepolazne slave nenadmašnog vojskovođe Velingtona - oslobodilački orkan razorne snage koji će pregaziti okupatora Starog kontinenta, tek su trebali da zauzmu nedostižna mjesta istorijskih čitanki. Do tada, zajednička dejstva i solidarnost antinapoleonovske koalicije djeluju u jednom kutku Sredozemlja, krasnom
zalivu južnog Jadrana. Gizdava, silna flota nadmoćne Britanske imperije krstari maglovitim svjetskim morima i okeanima, ali i Mediteranom đe odjekuju ratni plotuni. Izolovan od svijeta, stiješnjen nemilosrdnim neprijateljama sa svih strana, crnogorski vladar Sveti Petar Cetinjski obdaren mudrostima s mističnih lovćenskih visova i slobodarskim genima hrabrih predaka od praiskona, vođen raskošnim raciom i nepogrešivom intuicijom i državničkom mišlju o opstanku nacije i njenom napretku, ubijeđen je da pravda mora pobijediti i slomiti francuskog imperatora. Sljedstveno, znakoviti su susreti hrabrih Crnogoraca sa čuvenim engleskim plemićima i emisarima, pogotovo od
aprila do juna 1813, kada je oficirski salon britanskog broda ,,Mitford“ sigurno savezničko gnijezdo, ukrašeno sjajem crnogorske narodne nošnje serdara Sava Plamenca, koji je vodio povjerljive razgovore s admiralom Frimentlom, nastavljajući konspirativnu komunikaciju s pukovnikom Danezom I kako nalažu pravila vanredne međunarodne komunikacije i pouzdane diplomatske korespondencije, serdar Savo Plamenac, u razgovorima s britanskim predstavnicima, rukovodio se precizno naznačenim instrukcijama iz dokumenta ,,Trebovanije“, ispisanog svetim perom vladike Petra I, iznjedrenog iz zdenca genijalnosti i oštroumnosti lovćenskog kamenog mo-
Vladika Petar I Petrović u pismu ruskom caru
8. maja 1817 naglašava: „Englezi, negda silni na Adriatičnom moru, počitovali su nas na prijateljski način, i mojim pasportom Crnogorce i druge trgovce slobodno puštali. I načalnici ove flote ne samo da su
sposobnosti ovog naroda u svako vrijeme i jedinomišljenju sadašnjega obrtaja svijeta i sva obštekoristna namjeravanja vašeg imperatorskog veličestva i vašije saveznika, Crna Gora ima puno pravo nadati se bezbjednosti svoje nezavisimosti u odnošenju nasprama inostranije država, koje sastavljaju današnju evropejsku sistemu.“ Pismo vladike Petra I
jednom imali konferenciju, no i u svakom vidu uvažavali su našu nezavisimost. I najposlje Englezi su nama 1813. god. pomogli Provinciju bokeljsku od Francuza osloboditi i istu su ostavili pod savršenom crnogorskom upravom. Po ovom vidu i pokazanoj
ra, koje je darovalo stamenost i srebreninu otmjenosti, i te kako prijemčivu tom vremenu! U tom vrijednom dokumentu provijava očinski senzibilitet, odveć je upečatljiva državnička briga ,,da bi crnogorski narod stanovitu uzdanicu imao“ ukoliko bi ,,neprijatelj u ove strane usilio i objačao, da se mi ni pod koji način ne bi mogli održati, da bi i tada Velikobritanski Dvor nas ne ostavio neprijateljem na žrtvu, nego da bi se na svoje brodove narod primio, da se preseli u njegovu državu ili Rusiju… Za slučaj takve seobe u Veliku Britaniju engleska vlada bi bila obavezna da Crnogorcima osigura pravo da u mjestima prebivališta sagrade crkve, koliko im je potrebno bilo i držat svoje svještenike i zakon i slobodno ispovijedanje vjere, i bez svakoga pritjesnjenija“. Jedrenjacima flote najmoćnije imperije svijeta, jedan epski svijet dubokih korijena tradicije, kulture, ratne slave i nepobjedivosti, toplim strujama Mediterana doplovio bi do hladnih voda Atlantika, ostavio svoja vjekovna slobodarska ognjišta, naselio nepoznatu, daleku zemlju Gordog Albiona, dok bi zvuci junačkih pjesama s gusala, uz opjevane strašne bojeve i megdane, uzdizali tonalitete sjete i tuge za rodnom grudom biblijskih razmjera. Nepokolebljiv i odlučan bješe vladika Petar I Petrović, dostojan plejade dotadašnjih zetskih, crnogorskih gospodara. Britancima upućuje jasan plan ,,po kojemu on nahodi da bi dobro bilo postupiti protiv sveopštega neprijatelja Francuzov u Bokešku provinciju.“ Ubrzo prijeko potrebnu municiju i dio oružja Velika Britanija upućuje savezničkoj Crnoj Gori. Tajnovita, ujedno i odvažna diplomatska misija u vremenu nacionalnog pokreta za objedinjavanje Crnogoraca i sjedinjenje teritorija s državnim autoritetom s Lovćena, ovjerena je pečatom nezavisnosti i suverenosti oktobra 1813. kada je crnogorska vojska predvođena glavarima Savom Petrovićem i Vukom Radonjićem, pod vrhovnom komandom Svetog Petra Cetinjskog, razbila Napoleonovu armadu na utvrđenoj Španjoli, oslobodivši Herceg Novi, docnije i drevni Kotor, đe je bila usidrena britanska korveta ,,Bachante“ sa kapetanom Hostom, logistička podrška imperijalne sile slobodarskim vitezovima ponosnih gora. Vrela ratnička krv, svjetonazori državnika, crnogorska znamenja u svoj punoći i heraldičkoj ljepoti i aura vanvremenskog pjesnika uzdižu i napajaju Petra II Petrovića Njegoša koji maja 1848. piše stanovništvu Boke Kotorske: ,,Boka je i Crna Gora tako spojena kao duša i tijelo, jedan narod i duh, jedan običaj i jezik, i jedan bez drugoga ne može ni živjeti ni umrijeti, i zato vas ja u srcu ne razlikujem od Crnogoraca i gotov sam vazda s vama zlo i dobro dijeliti“. (Autor je crnogorski diplomata)
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 30. аvgusta 2024, u 68 godini preminula naša draga
и НОВАК, сестре ДАРИНКА и ВИНКА, снахе МИЛКА, ВИЈОРКА и МИРЈАНА, синовци ДРАГАН и МЛАДЕН, синовице, сестрићи, сестричне, унучад и остала многобројна родбина БОРОВИЋ и ујчевина СПАЈИЋ
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
Saučešće se prima u mjesnoj kapeli Vrbice 31. avgusta od 10 do 17 časova i 1. septembra od 10 do 16 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Vrbice.
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
Ožalošćeni: suprug DRAGO – DRAGAN, sin MILAN, ćerke JASMINA i JELENA, brat MLADEN, snahe NEVENKA i DRAGANA, zet MITAR, bratanac RIK, bratanična KSENIJA, unučad MILENA, IRINA, LUKA, NASTASIJA, DALIJA, STEFAN, IVAN, ANĐELA, kao i mnogobrojna ostala rodbina VUKOVIĆ i VUKMIROVIĆ
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Neđelja, 1. septembar
Dana 31. avgusta 2024. iznenada u 69. godini preminuo je naš dragi
Kuzmanov ŽIVANOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 1. septembra od 10 do 16.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 17 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.
Ožalošćeni: sinovi: MILOŠ i MILJAN, ćerka MIRJANA, sestre: RATOMIRKA, JADRANKA i OLIVERA, snahe, zetovi, unučad i ostala rodbina
Dana 31. avgusta 2024. u 73. godini preminuo je naš dragi
VESELIN-MAKSO Špirov SAMARDŽIĆ
Saučešče primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, 1. septembra od 12 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju - Cetinje. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: sin MARKO, šćer MARIJA, unuka EMA, sestra VASILJKA, brat od strica NENO, sestra od strica MIKICA, sinovci, sinovične i ostala rodbina SAMARDŽIĆ i JOVIĆEVIĆ
Posljednji pozdrav našoj dragoj
MILKI VELJOVIĆ
S poštovanjem i zahvalnošću. Porodica PAVIĆEVIĆ
Voljeni naš
Prođe još jedna sedmica kako nijesi sa nama. Samo je ova bila najbolnija jer je ubila svako nadanje da ćemo sve četvoro biti na okupu. Preko noći se „biće dobro, doći će“ pretvorilo u „nema ga “. I dok na smjenu razgovaramo sa tvojom slikom, znaj da smo sve tvoje riječi zapamtili i da te nikad nećemo zaboraviti. Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružio i što si bio najbolji otac i suprug.
Tvoji NATAŠA, ALEKSEJ i ANDREJ
Sedam dana ne vjerujemo da te nema, da nema tvoje ljubavi, dobrote i ljepote. Svakim danom sve je teže, bol i tuga su sve veći. Hvala ti za brigu, pažnju i ljubav.
Tvoje neutješne majka MILKA i sestra DACA
Posljednji pozdrav zetu
DEJANU VUČEVIĆU
Dobri i čestiti čovječe, hvala ti što si bio dobar suprug, prijatelj i oslonac, u svim prilikama, mojoj Nataši. Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava i pričati tvojim sinovima kakvog su oca imali.
VERA BOŠKOVIĆ
Dragi
NEŠKILE
Tvoja dobra duša će nastaviti da diše, u miru. Volimo te zauvijek, bilo gdje da si. Nosićemo te u našim srcima.
Voljeni tata
Danima slušamo i ponavljamo biće tata dobro. A tate više nema. Hvala ti za sve predivne uspomene i ljubav koju si nam dao. Nedostajaćeš nam za sve što dolazi, za prvi polazak u prvi razred, za prve ljubavi, za prva razočarenja, za prve uspjehe i prve neuspjehe. Čuvaćemo jedan drugog onako kako si nas učio, i bićeš ponosan na nas.
Tvoji ALEKSEJ i ANDREJ
Sa velikom tugom te pozdravljaju: LUKA, ELENA i TAMARA VOJVODIĆ
55
Posljednji pozdrav dragom ocu
MAKSU
Stari moj, nijesi imao više vremena čekati me. Oprosti, moj život je takav kakav je. S poštovanjem, ljubavlju i željom da te još samo jednom zagrlim ostaje žal do kraja moga života.
Tvoj sin MARKO
Voljeni
DEJAN
Nijesmo se ovako dogovorili, ali ti ne bi bio ti bez nekih iznenađenja. Uvijek i zauvijek VTNNS
Tvoja SOFI
Neđelja, 1. septembar 2024.
Voljeni sinovče i brate naš
Tvoju dobrotu, blagorodnu narav, dobru dušu i prelijep osmijeh pamtićemo zauvijek. Teško je prihvatiti da te više nema, a ovu ljubav ni smrt ne može prekinuti. Počivaj u miru.
Tvoji: stric BOGDAN, brat ANDRIJA i sestre MARIJANA i ANĐELA
Posljednji pozdrav
NEBOJŠI
Prerano nas napusti, neka te anđeli čuvaju. JELENA, ĐORĐE i MIRJANA BOŽOVIĆ
56
Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu
MAKSU
Dragi moj oče, hvala ti za moje bezbrižno djetinjstvo, hvala što si me naučio sve što i jesam danas. Moja si rana neprebolna. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.
Tvoja kćer MARIJA, unuka EMA i zet ACO
69 Posljednji pozdrav bratu
SAMARDŽIĆU od NENA sa porodicom
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
17
47
18
Posljednji pozdrav dragom NEBOJŠI VOJVODIĆU Nijemi od bola i tuge DRAGO i SAŠA LATKOVIĆ sa porodicama
54
Posljednji pozdrav dragom bratu
VESKU
Dragi moj i mili brate, posljednji pozdrav da ti odam i da se svaku noć nadam da ćeš mi doći. Počivaj, rano moja, i neka ti je laka crna zemlja.
Tvoja sestra VASILJKA
Posljednji pozdrav dragom svaku i tetku
MAKSU
Ako je Bog mogao dati blagu dušu dao je tebi dragi naš tetak. Cijeli život si bio tu za nas četvoro, a našu majku poštovao i volio kao sestru. Zadnji pozdrav tebi dragi naš Makso pada nam svima teško. Obećavamo ti da ćemo kao i do sad nas šestoro čuvati i pomagati jedno drugo. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.
Tvoji: svastika RAKE, ANDRIJA, MARIJA, JELENA i MILENA sa porodicama
57
Neđelja, 1. septembar 2024. Oglasi
Posljednji pozdrav dragom
NEBOJŠI
Neka tvoja blaga duša nađe vječni mir koji neće remetiti naše suze i bezbroj pitanja na koja nema odgovora.
Tetak ZELJO i tetka RAJKA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
NEBOJŠI
U bolu i nevjerici opraštamo se od tvoje prerano ugašene mladosti.
Porodica pokojnog SLOBA LATKOVIĆA
Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru, stricu
S tugom i bolom prihvatismo tvoj odlazak na vječni počinak.
Neka tvoja duša počiva u miru. Čuvaćemo uspomenu na tebe.
RAJO, VESNA, SANDRA i IVANA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
Od osoblja VINSKE KUĆE
Posljednji pozdrav dragom
SLOBODANU BOROVIĆU
Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoj NOVAK sa porodicom
NEBOJŠA VOJVODIĆ
Prerano si otišao. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.
Posljednji pozdrav dragom stricu
MILANU
Počivaj u miru.
GORAN GOJKOVIĆ sa porodicom
NEŠO, ANA, MARIO i JELENA VOJVODIĆ
Posljednji pozdrav dragom
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
SENKA GOJKOVIĆ
Neopisiva je tuga koju osjećamo zbog tvog odlaska. Svaki tren proveden sa tobom za nas je bio dar. Svom unuku si pružio ljubav kakvu samo najbolji đed može dati, o tome će od nas kroz život slušati puno. Počivaj u miru, a mi ćemo te ljubavlju čuvati od zaborava.
TINA i KOSTA
Posljednji pozdrav
Tvoju plemenitost i dobrotu pamtićemo zauvijek.
SAVO, NADA, FILIP, ANA, MARIJA, SANDRA i JOVANA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
Porodica pokojnog NOVA PAVIĆEVIĆA
Počivaj u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava
Posljednji pozdrav od
supruge SANJE, sina GORANA, ćerke MAJE, snahe TINE i unuka KOSTE
Posljednje zbogom
ŽELJKO KALUĐEROVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj snahi, tašti i ujni
MILIJANI Velimirovoj MARKOVIĆ rođena KOČANOVIĆ
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Zaova MARGITA – MIRA RADONJIĆ sa porodicom
24
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav sestri BOSI
Od brata VIDA sa porodicom
51
Posljednji pozdrav dragoj strini
BOSI DAPČEVIĆ
Počivaj u miru.
ĐORĐE, SVETLANA i MILENA
71
Posljednji pozdrav dragoj snahi, tašti i ujni
Neđelja, 1. septembar
MILIJANI Velimirovoj MARKOVIĆ rođena KOČANOVIĆ
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Zaova MARGITA – MIRA RADONJIĆ sa porodicom
Dana 2. septembra su četiri godine od kada nas je zauvijek napustio naš dragi i nikad prežaljeni
BLAGOTA F. DAMJANOVIĆ iz Kočana kod Nikšića
Bajo, živimo sa tugom i bolom i danas kao prvog dana. Sjećanjem na tvoju dobrotu, ljubav, plemenitost čuvamo te u najljepšoj uspomeni. U neđelju, 1. septembra 2024. godine u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću.
Tvoji: supruga BORKA, sin ŽELJKO, šćeri MARIJA i IVANA, snaha BILJANA, unučad NINA, MIJA, TIJANA, VELJKO, MILICA i TEODORA, braća RADOVAN i MILOŠ sa porodicama, sestra ANKA VLAHOVIĆ sa porodicom i porodice pok. sestara ZORKE MRVALJEVIĆ i DARE DAMJANOVIĆ
Danas se navršava 40 dana od smrti voljenog brata, strica, ujaka i đevera
Voljeni naš brate, danas ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću, u krugu uže porodice i zaliti je suzama.
Bio si naš ponos i dostojanstvo!
Tvoja plemenita duša, neizmjerna dobrota, zaslužuju vječno poštovanje i sjećanje.
Naš voljeni brate Grujo, neka ti je laka ova tvoja crnogorska zemlja, koju si neizmjerno volio.
OŽALOŠĆENA TVOJA PORODICA GARDAŠEVIĆ
Mili moj đever
Živi u mom sjećanju i najljepšim uspomenama
Neđelja, 1. septembar 2024.
Navršava se godina dana od smrti naše voljene
DRAGE Nika PIĆAN rođene MASLOVAR
Živjećeš zauvijek u našim srcima i sjećanjima. Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru.
Tvoji NENAD, TANJA, NAĐA i PAVLE
U srijedu 4. septembra 2024. godine u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću i služiti parastos u Crkvi Svetog Stefana-Krimovice.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Voljenom ocu i đedu
MIHAILO Tomanov JANKOVIĆ
Vrijeme nije lijek, samo svjedok tuge i bola, ostaješ u najljepšim sjećanija, sačuvan od zaborava. Počivaj u miru, znaj da ćemo te uvijek voljeti i da ćeš zauvijek živjeti u našim srcima.
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog brata, đevera, strica i đeda
MIHAILA Tomana JANKOVIĆA
U nedjelju 1. septembra 2024. godine, navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog supruga, oca, brata, đeda i prađeda
62
MIHAILO Tomanov JANKOVIĆ
Počivaj u miru plemenita dušo. Plemenitom dušom, dostojanstvenim i poštenim životom, zaslužio si da te pamtimo i čuvamo od zaborava. Pomen će se obaviti u krugu uže porodice.
Ožalošćena porodica JANKOVIĆ 63
Voljeni naš đede
MIHAILO Tomanov JANKOVIĆ
Možda vrijeme brzo prolazi od kada nijesi tu, ali ga mi četo usporimo zajedničkim uspomenama. Tješi nas misao da one ne blijede. Znaj da nam neizmjerno nedostaješ.
Tvojim odlaskom bude se sjećanja na naše bratsko druženje, naše radosti i tugovanja i sve one izazove što život donosi.
Tvoj život je bio težak, ali častan i dostojanstven.
Svoje brige si nosio sam, a svoja radovanja dijelio sa drugima.
Svi smo te voljeli i uvijek se radovali susretu sa tobom. Zato ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima uvijek voljen i nikad zaboravljen.
VERA i DIMO JANKOVIĆ sa porodicom
MIHAILA JANKOVIĆA
Istina je bolna, tuga beskrajna, riječi malo, a bola mnogo da bih rekla koliko mi nedostaješ. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, ja sam tvojim odlaskom uskraćena za tvoju veliku ljubav i čvrst oslonac. Nedostaješ, tata. Tvoja BRANKA sa porodicom
Tvoje unuke KRISTINA i KATARINA
MIHAILO T. JANKOVIĆ
Odmori svoju dušu. Od zaborava sa poštovanjem te čuvaju Tvoji PEJOVIĆI
Sestrić LJUBO sa porodicom i sestrična DESE
Navršava se 40 dana bez našeg dragog brata i ujaka
MIHAILA MIŚA Tomanovog JANKOVIĆA
Bol i tuga se ne mogu opisati riječima. Teško je naći riječi, pomiriti se sa istinom da te više nema. Sa ponosom i tugom čuvaćemo uspomenu na tebe. Počivaj u miru, dragi naš Miśo.
Tvoja tužna sestra MILEVA i sestrić MOMO
Dvije godine su prošle od kada nijesi sa nama, naša draga
ANKA VUJOVIĆ
Vrijeme prolazi, ali uspomene na tebe ne blijede. Tvoje veliko srce zaslužuje vječno sjećanje koje ćemo čuvati od zaborava. Počivaj u miru.
Tvoji: ćerka NATALIJA, zet SRETEN, unuk MILIVOJE, unuka BRANKA sa porodicom
Tužno sjećanje na našu majku brata
ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
JELENA Milorada BOJANIĆ
Najljepšim uspomenama čuvamo te od zaborava.
TVOJA PORODICA
Navršava se godina dana kako nije sa nama naš dragi BORIS Viktora KEILJ
Dragi naš Boro, i poslije 51 godine našeg zajedničkog života prođe i ova godina, ali ni jedan dan ne prođe da ne pomislim na tebe. Uz našu dobru djecu, posebno unučad, koja te često pominju lakše podnosim ovaj vječni rastanak. Čuvamo te od zaborava. U nedjelju, 1. septembra 2024. godine u 10 časova uža porodica će posjetiti Borovu vječnu kuću.
Ožalošćena porodica KEILJ
28
Navršava se 40 dana od smrti naše drage majke, babe i prababe
DANICA - ĆOLE BRAJUŠKOVIĆ
Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja. OŽALOŠĆENA PORODICA
VUKČEVIĆU
Bio si dobar i iskren prijatelj. Hvala ti na svemu. Od porodice ILIĆ
Četrdeset dana od kada si nam otišao
DRAGO
Dani prolaze, nijedan bez sjećanja na tebe. Nedostaješ u svakom osmijehu, suzi, riječi, tišini. Neka tvoja duša počiva u miru, mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.
Tvoji KOKE, DEJAN, ZORAN, IGOR, LJILJANA, ZORICA
Navršilo se šest godina od smrti našeg voljenog brata
DANKA Stevana PEJOVIĆA
Zauvijek ožalošćeni brat PREDRAG i sestra VESNA
MILOVAN - MIKA PEROVIĆ
Dana 31. avgusta 2024. godina dana od tvog odlaska, najduža i najteža u našim životima.
Neka nas tvoja duša bodri sa rajskih visina da nastavimo dalje!
Ponosni što smo tvoji, najbolje naše!
Volimo te beskrajno,
porodica PEROVIĆ
Voljenom bratu i ujaku
Četrdeset dana prođe od kada te ne čujem i ne vidim, ponosu moj. Previše me boli tvoj tragični, iznenadni odlazak, mili brate.
A pričao si: ,,Samo smo mi ostali“... Nijesmo više, Drago, sama sam i tužna bez vas. Preostalo mi je samo ovo da ti pišem, da te pominjem, da se sjećam naših dana, tvoje bratske ljubavi, da te ne dam zaboravu.
Volim te beskrajno, mnogo, sunce moje!
BRANKA sa djecom
Dragom kumu
DARKU VUJOVIĆU
Tvoj prerani odlazak neće izbrisati sjećanje na tebe. Uvijek ćeš biti u našim srcima. MIKO, MAJA, KSENIJA, TAMARA i NIKOLA
Dragi ujače
BOŽIDAR – BOŠKO DELIBAŠIĆ
Hvala ti na ljubavi, toplini i osmijesima sa kojima si nas dočekivao. Počivaj u miru.
RAŠKO VUKČEVIĆ sa familijom
30 Neprežaljenom đedu
DRAGU Naša mala srca kucaće za tebe, voljeni đede. Tvoja unučad ANĐELA, NAĐA, LANA, ANDRIJA i VUK
Dana 1. septembra navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša draga majka
Nedostaješ nam mnogo, svakim danom sve više.
Tvoji: sinovi MILISAV i MILOŠ
Neđelja, 1. septembar 2024. Oglasi
Navršava se 40 dana od kada je preminula draga
ACO M. VUKOVIĆ ÐINA VUKOVIĆ
1. 9. 1992 - 1. 9. 2024. 4. 7. 2017 - 1. 9. 2024.
Četrdeset je dana od smrti našeg brata
Braća MILORAD i RAJKO ŽIŽIĆ
S ponosom i tugom,
Vole vas: LJILJA, SMILJKA, DAVOR, DEJAN i MAŠA
Osam je godina od kada me je napustila moja voljena majka
RUŽICA RADONJIĆ
Zauvijek si moja snaga i ljubav i moja najveća bol. A ja ti se, majko, i dalje nadam…
Volim te!
Tvoja NAÐA
Voljena naša RUŽICE
Nedostaješ… neizmjerno nedostaješ. Tvoji ANA, IVA, LUKA i RATKO
1
MRVALJEVIĆ
Draga Jovanka, uvijek ćemo Te se sjećati.
DRAGAN i LJUBINKA KUSTUDIĆ sa porodicom
Godina dana je od smrti naše
MILEVE – TARE KALEZIĆ
Baki, godina prođe, a bol ne jenjava.
Kažu vrijeme liječi, ali ne rekoše koliko vremena treba da prođe. Hvala ti za svu ljubav koju si nam davala.
Čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji: ARSENIJE – CAKO, MARIJA, UROŠ i JANA
Prošlo je osam godina od smrti moje voljene supruge
RUŽICE RADONJIĆ
Vrijeme prolazi, tuga ostaje.
Tvoj RATKO
RUŽICA Radoslavova RADONJIĆ
Osam je dugih godina od kada si nas posljednji put zagrlila i poljubila. Nije nam vrijeme zaliječilo rane, ali ljubav koju si utkala u naša srca i našu porodicu nam daje snagu. Nedostaješ.
Navršava se osam godina od kada nas je napustila naša voljena majka i baba RUŽICA
Nedostaješ…
Vole te tvoje: MARIJA, VEDRANA i ANĐELA
Bakice
RUŽICA
Nedostaješ.
Tvoja VEDRANA
Dragi tata
Tvoja PORODICA
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
ČEDOMIR OBRADOVIĆ
Počivaj u miru.
SNEŽANA i SONJA
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
POTREBNI radnici za rad u magacinu. Plata povoljna.
Tel. 069/032-380
BAR, BJELIŠI, prodajem placeve od 300, 360, 480 m2 , uknjiženi, uz put.
Tel. 069/332-332
Na osnovu člana 149. i člana 151 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020”) i člana 53. Statuta, Odbor direktora Filmskog preduzeća “Zeta film” AD Budva saziva
VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA
za 02.10.2024. godine u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska 4 sa početkom u 8,00 časova;
D N E V N I R E D
1.Upoznavanje prisutnih sa jedinstvenim spiskom akcionara koji se vodi kod Centralno klirinško depozitnog društva AD Podgorica (CKDD), kao i sa brojem prisutnih na Vanrednoj skupštini akcionara i izboru radnih tijela;
2.Razmatranje i donešenje Odluke o povećanju osnovnog kapitala Filmskog preduzeća “Zeta film” AD Budva;
3.Odluka o emisiji akcija s pravom preče kupovine postojećim akcionarima “Zeta film” AD Budva;
4.Odluka o usvajanju izmjena i dopuna Statuta “Zeta film” AD Budva. –Akcionari i njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara, dužni su da se prijave Sekretaru Društva najkasnije dva sata prije održavanja Skupštine radi identifikacije i evidencije.
–Identifikacija akcionara utvrđuje se na osnovu lične isprave.
–Ovlašćeni punomoćnik, sa ovjerenim punomoćjem na način propisan Zakonom, prilaže svoju ličnu ispravu i ličnu ispravu ili fotokupiju iste vlasnika akcija koji ga je opunomoćio
–Za donošenje odluka po tačkama 2, 3 i 4 dnevnog reda potrebno je da na Skupštini prisustvuju akcionari ili njihovi punomoćnici koji posjeduju najmanje dvije trećine akcija.
–Sve, Zakonom propisane informacije o održavanju skupštine nalaze se na sajtu Društva www.zetafilm.me
–Materijali za Skupštinu, kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje, nalaze se u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska br.4 i biće na raspolaganju akcionarima 20 dana prije održavanja Vanredne skupštine akcionara, od 8 do 11 časova.Telefon: 033/451-656
PREDSJEDNIK
ODBORA DIREKTORA, Đorđe Mićunović s.r
Od 15. oktobra 2024. godine izmijeniće se uslovi ugovoreni pretplatničkim ugovorom za korisnike kablovskih i mobilnih usluga. To će značiti da će korisnici u narednom periodu dobijati više resursa i imati unaprijeđene usluge, i to na sljedeći način:
KABLOVSKE USLUGE
Migracija BOX paketa koji su van komercijalne ponude:
• Paketi BOX duo 1 i BOX duo 1+ migriraju u paket BOX 2.1
• Paket BOX duo 2 migrira u paket BOX 2.2
• Paket BOX duo 3 migrira u paket BOX 2.2
• Paket BOX trio 1 migrira u paket BOX 3.1
• Paket BOX trio 2 migrira u paket BOX 3.1
• Paket BOX trio 2+ migrira u paket BOX 3.1
• Paket BOX trio 3 migrira u paket BOX 3.2
• Paket BOX all 4 migrira u paket BOX 4.1
• Paket BOX2B 1 migrira u paket BOX2B 1.1
• Paket BOX2B 2 migrira u paket BOX2B 2.1
• Paket BOX2B 3 migrira u paket BOX2B 3.1
• Paket BOX2B 4 migrira u paket BOX2B 4.1
Migracije Flash paketa koji su van komercijalne ponude:
• Paket Flash M migrira u paket Flash 1
• Paket Flash XL migrira u paket Flash 2
• Paket Flash 50 M migrira u paket Flash 4
Migracija Osnovnog TV paketa koji ja van komercijalne ponude:
• Paket TV Osnovni M migrira u paket TV Plus
Povećanje pretplate za kablovske pakete, uz povećanje resursa u skladu sa potrebama korisnika i stanjem na tržištu:
• Pretplata za paket TV Plus mijenja se sa 14,17 eura na 15,9 eura (ugovor na 24 mjeseca) i sa 16,35 eura na 17,9 eura (ugovor na 12 mjeseci)
• Pretplata za paket TV Mini Osnovni mijenja se sa 8,72 eura na 9,9 eura (ugovor na 24 mjeseca) i sa 9,9 eura na 11,9 eura (ugovor na 12 mjeseci)
• Pretplata za paket Tel BOX 1 mijenja se sa 7,53 eura na 9,9 eura (ugovor na 24 mjeseca) i sa 7,53 eura na 9,9 eura (ugovor na 12 mjeseci)
• Pretplata za paket BOX 2.1 mijenja se sa 27,26 eura na 28,9 eura (ugovor na 24 mjeseca) i sa 31,63 eura na 32,9 eura (ugovor na 12 mjeseci)
MOBILNE USLUGE
Migracija paketa iz domena mobilne telefonije koji su van komercijalne ponude:
• Paket DIAMOND NET migrira u paket Urban NEO 4
• Paket m:tel 5 migrira u paket Urban NEO 3
• Paket m:tel 10 migrira u paket Urban NEO 1
• Paket m:tel 20 migrira u paket Urban NEO 3
• Paket m:tel 30 migrira u paket Urban NEO 4
• Paket m:tel 40 migrira u paket Urban NEO 5
• Paketi m:tel 5 surfer i m:tel 10 surfer migriraju u paket Urban NEO 1
• Paket m:tel 20 surfer migrira u paket Urban NEO 3
• Paket m:tel 30 surfer migrira u paket Urban NEO 4
• Paket m:tel 40 surfer migrira u paket Urban NEO 5
• Paket m:tel surf 1 migrira u paket SURF S
• Paket m:tel surf 2 migrira u paket SURF M
• Paket m:tel surf 3 migrira u paket SURF L
• Paket m:tel surf 10 migrira u paket SURF XL
• Paket m:tel 20 surfer migrira u paket SURF L
• Paket My m:tel 5 migrira u paket Urban NEO MINI
• Paket My m:tel 10 migrira u paket Urban NEO 1
• Paket My m:tel 20 migrira u paket Urban NEO 3
• Paket My m:tel 30 migrira u paket Urban NEO 4
• Paket My m:tel 40 migrira u paket Urban NEO 5
• Paket Neo Z migrira u paket Urban NEO 3
• Paket Odaberi 12 migrira u paket Urban NEO 1
• Paket Odaberi 18 migrira u paket Urban NEO 3
• Paket Odaberi plus 10.8 migrira u paket Urban NEO 1
• Paket Odaberi plus 14.8 migrira u paket Urban NEO 1
• Paket Odaberi plus 24.8 migrira u paket Urban NEO 4
• Paket Odaberi više 8.9 migrira u paket Urban NEO 1
• Paket Odaberi više 18.9 migrira u paket Urban NEO 3
• Paket Odaberi više 28.9 migrira u paket Urban NEO 4
• Paket Odaberi više 38.9 migrira u paket Urban NEO 5
• Paket Odaberi više 58.9 migrira u paket Urban NEO 5
• Paket Odaberi više 78.9 migrira u paket Urban NEO 5
• Paket Start NET migrira u paket Start NET 2
• Paketi Urban S i Urban S+ migriraju u paket Urban NEO 1
• Paket Urban M migrira u paket Urban NEO 2
• Paket Urban L migrira u paket Urban NEO 4
• Paket Urban NEO S migrira u paket Urban NEO 1
• Paketi Urban NEO M i Urban NEO M+ migriraju u paket Urban NEO 3
• Paket Urban NEO M + promo migrira u paket Urban NEO 3 promo
• Paket Urban NEO L migrira u paket Urban NEO 4
• Paket Urban NEO 3 promo 24 10,99 eura migrira u paket Urban NEO 3 promo 24 12,99 eura
Sve navedene cijene su sa PDV-om. MTEL d.o.o.
