Dnevni list Pobjeda 21.10.2021.

Četvrtak, 21. oktobar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20089 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

PLANIRANI ZLOČIN: Oružana pljačka transportnog vozila koje je prevozilo novac za poštu u Nikšiću

Ubijen radnik obezbjeđenja, razbojnici odnijeli 380.000 eura

IZA KULISA: Nova afera u vrhu bezbjednosnog sektora, premijer i ministar unutrašnjih poslova razmijenili ozbiljne međusobne optužbe na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Krivokapić neprimjereno uticao na konkurs za izbor direktora Uprave policije?!

STR. 3.

Formiran predmet po krivičnoj prijavi stečajne uprave Montenegro erlajnza, u Upravi policije kažu da su zaposleni To Montenegra obavljali redovne radove

Tužilaštvo istražuje jesu li ukradeni djelovi sa „čarlija“ KONTEJNER TO MONTENEGRA

» Ljubiša Mrdak (50) iz Nikšića teško je ranjen juče ujutro u oružanoj pljački, a povredama je podlegao u Kliničkom centru u Podgorici. » Napadači su radnike obezbjeđenja čekali u terencu bosanskih

RADNIK

AVION ,,ČARLI“

KONTEJNER TO MONTENEGRA

registarskih oznaka, a očito su imali informaciju o vremenu i tačnom mjestu dopreme novca. Nakon zločina, zapalili su vozilo koje su koristili i za sada su van dometa policijskih snaga STR. 10. i 11.

RADNIK

AVION ,,ČARLI“

STR. 6. i 7.

NAZADOVANJE ILI STAGNIRANJE: Brojne i različite reakcije na ocjene iz Izvještaja EK o napretku naše zemlje za ovu godinu

Poruka bivšeg funkcionera ANB Luke Bulatovića od javnog interesa, ali je laičkoj javnosti ostavljena velika enigma

Đukanović: Depresivna slika Crne Gore koja se pod hitno mora mijenjati

Snimak emitovan, kontekst nepoznat

Stručnjaci su saglasni da mediji poruke nijesu trebali da prećute, ali ni da jure za ekskluzivom bez objašnjavanja pozadine Reagovanje Tatjane Jovović, dekanke Filološkog fakulteta

Motiv hajke na mene: Empatija prema saradnicima ili dekanske ambicije

STR. 5.

M.BABOVIĆ

STR. 2. i 3.

Ministarstvo vanjskih poslova još ne reaguje adekvatno na učestalo maltretiranje poslanika na crnogorsko-srpskoj granici

STR. 8.

U MVP i dalje samo „ukazuju“ na skandalozno ponašanje Srbije

STR. 4.

2

Politika

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

NAZADOVANJE ILI STAGNIRANJE: Brojne i različite reakcije na ocjene iz Izvještaja EK o napret PODGORICA – Posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku naše zemlje na putu evropskih integracija depresivna je slika Crne Gore koja se pod hitno mora mijenjati, ocijenio je predsjednik države Milo Đukanović nakon što mu je juče šefica Delegacije Evropske unije u Podgorici Oana Kristina Popa uručila taj dokument.

– Ambasadorki EU sam, uz zahvalnost za uručeni izvještaj, prenio ocjenu o njegovoj objektivnosti i, nažalost, depresivnoj slici koju pod hitno moramo mijenjati – napisao je Đukanović na svom zvaničnom Tviter nalogu.

Predsjednik je, uz to, naglasio da evropska agenda mora biti apsolutni prioritet svake vlade.

– Zastoj u pregovaračkom procesu mora se prevazići konsolidovanjem pregovaračkih struktura i povratku izvršne vlasti neophodnoj dinamici pregovaračkog procesa – naveo je Đukanović.

Na nalaze iz posljednjeg izvještaja EK juče su reagovale brojne nevladine organizacije, ali i predstavnici političkih partija.

Đukanović: Depresivna slika Crne Gore koja se pod hitno mora mijenjati

RAST EKSTREMIZMA

Dok predstavnici vladajuće većine ističu da je posljednji izvještaj u skladu sa očekivanjima, te da je u njemu prvi put primijećena spremnost Vlade da se uhvati u koštac sa organizovanim kriminalom i korupcijom, iz civilnog sektora poručuju da je riječ o najgorem izvještaju u posljednjih šest godina, te da on jasno ukazuje na rast ekstremizma i to da političkom agendom u izvještajnoj godini nijesu dominirale reformske, već teme koje se tiču vjerskih zajednica, etničke pripadnosti i partijskih interesa.

- U izvještaju se na više mjesta ističu problemi političke polarizacije, tenzičnih odnosa i nepovjerenja, kao prepreka u dostizanju političkih kriterijuma. Kroz čitav izvještaj provijava poruka o izostanku djelovanja u javnom interesu i posvećenosti izlasku iz političke i institucionalne krize. U novom dokumentu EK čitamo jasno i direktno upozorenje zbog rastućeg ekstremizma desnice i etnonacionalizma u Crnoj Gori – ocijenio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica.

On je, komentarišući Izvještaj, naglasio da EK u njemu konstatuje ono što mnogi u

Šefica Delegacije EU Oana Kristina Popa i predsjednik Milo Ðukanović

Predstavnici vladajuće većine ističu da je izvještaj u skladu sa očekivanjima, te da je u njemu prvi put primijećena spremnost Vlade da se uhvati u koštac sa kriminalom i korupcijom. Iz civilnog sektora poručuju da je riječ o najgorem izvještaju u posljednjih šest godina, te da on jasno ukazuje na rast ekstremizma i to da političkom agendom u izvještajnoj godini nijesu dominirale reformske, već teme koje se tiču vjerskih zajednica, etničke pripadnosti i partijskih interesa Crnoj Gori pokušavaju da ignorišu ili relativizuju.

– Etnički i vjerski motivisani napadi, zločini iz mržnje i govor mržnje su u porastu. U dokumentu je skrenuta pažnja na izostanak aktivnosti vezanih za sveobuhvatnu izbornu reformu. Komisija, očekivano, konstatuje da u oblasti pravosuđa nije postignut napredak i da implementacija ključnih pravosudnih reformi stagnira. Ako to dosad nijesmo već znali, sad nam lijepo piše. Sudstvo i tužilaštvo su

Popa: U određenim oblastima se stagnira Šefica Delegacije EU u Podgorici Ona Kristina Popa ovogodišnji Izvještaj o napretku uručila je juče i predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću i Vlade Zdravku Krivokapiću, te uz ocjenu da Izvještaj prepoznaje oblasti u kojima je zabilježen napredak ukazala i da dokument jasno sugeriše ,,da je u određenim sferama djelovanja napredak ograničen ili da stagnira“.

Popa je tokom sastanka sa Bečićem kazala da je Skupština bitan partner EU, da evropske adrese cijene otvoreno partnerstvo koje je uspostavljeno sa najvišim zakonodavnim domom, kao i da će skupštinska dostignuća uvijek naići na podršku, ali je i sugerisala da snažna podrška koju građani Crne Gore daju EU traži da bude reflektovana u radu Skupštine.

Iz Krivokapićevog kabineta navode da je Popa ocijenila da je Crna Gora napredovala u nekim poglavljima, ali i da su najočitiji problemi vidljivi u oblasti vladavine prava, odnosno Poglavlju 23.

nam i dalje ranjivi na političko miješanje i blizu stanja „stečaja“. Situaciju nećemo promijeniti, niti ćemo ikoga ubijediti u napredak, ako jedan politički uticaj budemo mijenjali drugim – upozorava Koprivica.

EK je, kako podsjeća Koprivica, registrovala veliko učešće medija iz regiona tokom izbornih perioda u Crnoj Gori i ukazala na potrebu za dodatnim naporima kako bi se ograničili efekti dezinformacija i onlajn uznemiravanja i govora mržnje.

– CDT još jednom podsjeća da bi osnivanje parlamentar-

nog odbora za strane uticaje, po uzoru na INGE odbor u Evropskom parlamentu, moglo da bude dio odgovora na ove probleme – ističe on.

Koprivica kaže da EK nije promaklo ni ubrzano i neinkluzivno usvajanje Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojim su „sniženi kriterijumi za zapošljavanje na osnovu zasluga, kompetencija i nezavisnosti“, te da se u Izvještaju ističe da je reorganizacija uprave dovela do značajnih kadrovskih promjena, posebno kada je u pitanju iskusno osoblje, što ugrožava kapacitet Crne

Gore u procesu pristupanja EU.

NAJGORI IZVJEŠTAJ

I članica radne grupe za Poglavlje 23 Dina Bajramspahić naglašava da je riječ o objektivno najgorem izvještaju u posljednjih šest godina, te da to nije njen „subjektivni sud već matematička činjenica“.

- Kada sve ocjene za sva poglavlja pretvorimo u brojeve, a to je moguće jer postoji skala sa pet nivoa... dakle, kada se sve ocjene saberu i podijele sa brojem poglavlja, ukupna ocjena Crne Gore ove godine

je 3,03, što je najniža ocjena u posljednjih šest godina otkad postoje mjerenja – rekla je Bajramspahić za RTCG. Sa ocjenom da je riječ o najgorem izvještaju u posljednjih nekoliko godina saglasni su i brojni opozicionari, koji upozoravaju da Crna Gora sa aktuelnom vlašću ne može postati članica Evropske unije.

Bivši premijer Crne Gore Duško Marković kaže da je zabrinut ocjenama iz Izvještaja EK, ali ne i iznenađen, te da je taj dokument pokazao da su rezultati na polju integracije u mandatu Vlade koju je on predvodio bili bolji, a parametri mjerljivi.

– Zabrinut sam zbog ocjena iz Izvještaja EK za Crnu Goru.

Ali to za mene nije iznenađenje, već samo potvrda onoga što govorimo već godinu, da nova vlast nije uradila ništa na planu evropske integracije. U Izvještaju se nalaze direktne i nepovoljne formulacije, koje nijesu slučajnost već služe kao jasna poruka Vladi. Posebnu težinu daje okolnost da smo u devetoj godini pregovora i da nova vlast nije iskoristila priliku ni da pokaže drugačiji pristup, i zato je Izvještaj možda i najnepovoljniji do sada – saopštio je Marković.

POTVRDA NESPOSOBNOSTI

Poslanik DPS-a Predrag Bošković smatra da je Izvještaj EK samo još jedna potvrda nesposobnosti, bahatosti i neznanja Vlade koja je, kako je napisao na Tviteru, uništila sve čega se dotakla.

Na Tviteru se oglasila i njegova partijska koleginica i bivša ministarka nauke Sanja Damjanović ističući da je aktuelna vlast uspjela da degradira i progres najbolje ocijenjenog poglavlja 25, te da je Crna Gora u posljednjem izvještaju „Nauka i istraživanje“ izgubila 2xGood status.

Lider Socijaldemokratske partije Raško Konjević naglašava da je Vlada napravila korak unazad u procesu integracija i upozorava da Crna Gora hitno mora da dobije

Pisonero Hernandez: Izvještaji su zasnovani na činjenicama Izvještaji o napretku zemalja u okviru paketa proširenja stav su svih komesara i daju fer procjenu situacije, poručila je portparolka Evropske komsije Ana Pisonero Hernandez.

Ona je juče, odgovarajući na pitanja novinara u Briselu, podsjetila da je kolegijum komesara za proširenje Olivera Varheljija u utorak usvojio paket proširenja koji, kako je rekla, nudi detaljnu i strogu procjenu zasnovanu na činjenicama o tome gdje se svaka od zemalja iz procesa proširenja nalazi kada je riječ o

reformama na EU putu.

- Izvještaj oslikava i novu metodologiju koja jača fokus upravo na fundamentalne reforme kao što su vladavina prava, demokratske institucije, reforma javne administracije i ekonomske reforme. U pitanju su fer i stroge procjene uz preporuke o daljim prioritetima u reformskom procesu zemalja Zapadnog Balkana - navela je Pisonero Hernandez.

Portparolka EK je kazala da su u izradi izvještaja korišćeni i „indikatori drugih izvora“ kako bi se dalo još više detalja i prostora državama

članicama EU da donesu svoje zaključke o napretku u zemljama Zapadnog Balkana.

– Ovi indikatori su komplementarni sa procjenama EK. Naši izvještaji, na više od 120 strana po zemlji, su vrlo detaljni i daju vrlo jasnu procjenu gdje se koja zemlja nalazi – zaključila je Pisonero Hernandez.

Politika

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

tku naše zemlje za ovu godinu

AEM: Izvještaj EK potvrda da smo ostali profesionalni Evropska komisija je, u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2021. godinu, prepoznala da je Agencija za elektronske medije nastavila da izvršava sve nadležnosti na profesionalni način, saopšteno je iz AEM-a.

– EK je ukazala na poboljšanje operativne efikasnosti kroz nabavku softvera za monitoring elektronskih medija kao i da AEM, u skladu sa Direktivom o audiovizuelnim medijskim uslugama, uspješno realizuje aktivnosti koje se odnose na promociju medijske pismenosti. U skladu sa tim, istakli su činjenicu da je AEM u saradnji sa UN-om i Fakultetom političkih nauka Univerziteta Crne Gore, sprovela niz aktivnosti iz ove oblasti – navodi se u saopštenju AEM-a.

Iz te agencije dodaju i da je EK posebno istakla značaj nezavisnosti medijskog sektora od neprikladnog političkog uticaja kao i značaj garancije i zaštite nezavisnosti AEM-a i obezbjeđenja kapaciteta za dosljednu i kvalitetnu implementaciju pravnih tekovina EU. - AEM će i u narednom periodu nastaviti da svoj rad obavlja na odgovoran, transparentan i profesionalan način sa ciljem unapređenja tržišta elektronskih medija – zaključuje se u saopštenju AEM-a.

Nebojša Medojević krivi vlasnike Vijesti Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević kazao je da su vlasnici Vijesti najodgovorniji za, kako je rekao, najlošiji Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore na putu ka EU. - Vlasnici drugosrbijanskog tabloida „Vesti“ najodgovorniji su za najlošiji izvještaj EK o stanju u Crnoj Gori. Vlasnici „Vesti“ kontrolišu bezbjednosni sektor. Oni upravljaju i Ministarstvom odbrane, pravde, policije, kapitalnih investicija, državne uprave, spoljnih poslova, IRF-om, EU integracijama.

Oni blokiraju smjene u tužilaštvu i čuvaju glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Švercuju cigarete. Podržavaju lopova Mickeja Spajića u pljački zemlje. Željko Ivanović i Miško Perović su urnisali Crnu Goru i doveli je do anarhije i bezakonja – naveo je Medojević na Fejsbuku.

novu vladu koja će odblokirati pregovore i ubrzati put države ka EU. A da posljednji izvještaj EK nije samo jasan pokazatelj nesposobnosti nove vlasti, već i najbolji mogući argument zašto bi ova vlada trebalo što prije da padne, smatra i potpredsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović.

On je ocijenio da je Crnoj Gori neophodan „kompromis između progresivnih, evropskih i građanski orijentisanih političkih i društvenih struktura, koji bi rezultirao dogovorom o bližoj programskoj saradnji i manjinskoj/prelaznoj vladi, koja bi pripremila nužne vanredne izbore“.

U Demokratskoj partiji socijalista naglašavaju da je posljednji izvještaj EK dokaz da je i „zvanično otpočeo početak kraja ove Vlade“, te da negativne ocjene Brisela ukazuju na „svakodnevne manipulativne igre i beskrupulozne laži predstavnika vlasti da se Crna Gora kreće u pravom smjeru i da njen progres nije zaustavljen, nijesu ništa drugo sem prazno hvalisanje i potcjenjivanje inteligencije građana“.

– EK je bila i više nego jasna.

Za čelnike vlasti koji se prave da ne razumiju poruku: Vlado Crne Gore, sjedi (1) – navodi se u saopštenju DPS.

U SKLADU SA OČEKIVANJIMA

Sa druge strane, generalni sekretar Građanskog pokreta Ura Mileta Radovanić kaže da je Izvještaj EK u skladu sa očekivanjima i da je u njemu primijećena spremnost Vlade i bezbjednosnog sektora da se uhvate u koštac sa organizovanim kriminalom i korupcijom.

On, međutim, naglašava da valjane borbe protiv organi-

zovanog kriminala i korupcije nema sve dok pravosuđe ne doživi reformu i postane profesionalno, nezavisno i depolitizovano.

Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović smatra da je Izvještaj EK „relativno slabiji nego što bi svi u Crnoj Gori željeli“, ali i naglašava da za to postoje „realni razlozi“.

– Napredak Crne Gore je posljednjih nekoliko godina, dok je na vlasti bila DPS, bio praktično zaustavljen zbog neformalno aktivirane klauzule balansa. Tako da uopšte nije bilo formalnog napretka u pregovorima i godinama nijedno poglavlje nije zatvoreno – kazao je Radunović za agenciju Mina.

Naglasio je da bi EK trebala da bude tolerantnija prema novim vlastima, ali da „za ozbiljnije napredovanje treba jaka politička podrška jakoj vladi, koja će da bude sastavljena od ljudi koji imaju politički autoritet i mogu da vuku ozbiljnije i krupnije poteze nego što je to radila ova vlada, koja se više trudila da preživi nego što se bavila reformama“.

Juče je u Podgorici održana i plenarna sjednica Radne grupe za 23. poglavlje, na kojoj je šef te radne grupe Bojan Božović konstatovao da je Izvještaj EK detektovao izostanak napretka u oblasti pravosuđa, dok je u dijelu osnovnih prava postignut određeni napredak, posebno u pogledu ispunjavanja obaveza utvrđenih međunarodnim instrumentima i regulativom o ljudskim pravima.

Božović je najavio da će se truditi da poprave ocjene iz ovogodišnjeg Izvještaja, te da očekuju da će naredni ,,non pejper“ EK prepoznati napredak u oblasti pravosuđa. Đ. ĆORIĆ

3

IZA KULISA: Nova afera u vrhu bezbjednosnog sektora, premijer i ministar unutrašnjih poslova razmijenili ozbiljne međusobne optužbe na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Krivokapić neprimjereno uticao na konkurs za izbor direktora Uprave policije?!

PODGORICA - Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović razmijenili su ozbiljne međusobne optužbe na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koja je održana u ponedjeljak a koje uključuju i optužbe za neprimjereni uticaj na izbor direktora Uprave policije, saznaje Pobjeda.

Više izvora našeg lista saopštilo je da je na sjednici došlo do žestoke rasprave između Krivokapića i Sekulovića o konkursu za izbor direktora Uprave policije.

– Krivokapić je prvo optužio ministra Sekulovića, sa kojim je inače u jako lošim odnosima, da je u dogovoru sa Urom i NVO sektorom postavio Zorana Brđanina za direktora Uprave policije, na što je Sekulović uzvratio da je Krivokapić vršio neprimjereni uticaj prilikom polaganja pismenog ispita od strane njemu bliskog kandidata, nezadovoljan kako je taj kandidat uradio pismeni dio polaganja – kazao je jedan izvor Pobjede.

Drugi izvor Pobjede je saopštio, iako Sekulović nije pominjao konkretna imena, da se pretpostavlja da je u pitanju Zoran Braunović, kandidat kojeg je Krivokapić forsirao u prvom dijelu izbora za direktora Uprave policije.

– Krivokapić je želio da se poništi konkurs kada je vidio da njegov kandidat nije prošao, a kada je rađen pisani test govorio je da je njegov favorit neka druga osoba – rekao je drugi izvor Pobjede.

Izvori Pobjede saopštili su da su ostali članovi Vijeća bili neprijatno iznenađeni raspravom između Krivokapića i Sekulovića i da su ,,stekli utisak da je bezbjednosni sistem u rasulu“.

Pobjedi na pitanje o skandaloznoj raspravi na Vijeću nijesu odgovorili ni Krivokapić, ali ni Sekulović.

Iz Krivokapićevog kabineta

Netrpeljivost Krivokapića i Sekulovića traje još od događaja uoči ustoličenja mitropolita Crkve Srbije kada se ministar unutrašnjih poslova snažno usprotivio intronizaciji na Cetinju, a potom odbio obavezujuće uputstvo od strane premijera. Krivokapić je zatim zatražio prvo ostavku, pa potom i smjenu Sekulovića, ali je tačku na sukob stavio Dritan Abazović najavljujući rušenje Vlade ukoliko se smijeni ministar unutrašnjih poslova

Sa sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost

su Pobjedi kratko saopštili da je sjednica Vijeća bila zatvorena za javnost pa da ne znaju da li su tačne informacije o raspravi sa Sekulovićem.

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin je bio daleko najbolje ocijenjeni kandidat na konkursu za direktora Uprave policije.

Na konkurs se javio rekordan broj kandidata, ali su završnu fazu obilježile svađe u vladajućoj koaliciji, jer je Demokratski front javno izrazio nezadovoljstvo zbog toga što je iz trke za direktora odlukom Uprave za kadrove eliminisan njihov favorit advokat Dražen Medojević.

Netrpeljivost Krivokapića i Sekulovića traje još od događaja uoči ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joaniki-

ja Mićovića kada se ministar unutrašnjih poslova snažno usprotivio ustoličenju na Cetinju, a potom odbio obavezujuće uputstvo od strane premijera. Krivokapić je zatim zatražio prvo ostavku, pa potom i smjenu Sekulovića, ali je tačku na sukob stavio Dritan Abazović najavljujući rušenje Vlade ukoliko se smijeni ministar unutrašnjih poslova.

Sekulović je na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu kazao da je dobio obavezujuće uputstvo od premijera Zdravka Krivokapića, ali da nije mogao da postupi po tom uputstvu jer ono nije zakonito.

-Obavezujuća uputstva sa stanovišta pravnog poretka ne znače ama baš ništa. Ona

se zasnivaju na nekoj uredbi o Vladi. Uredba je uredba, zakon je zakon, uputstvo je uputstvo. Kako god, moramo da se naučimo da jedan ministar unutrašnjih poslova može da bude vrhunski inženjer, kuvar, astronaut, automehaničar i tako dalje, ali ne može operativno da komanduje policijom. Jedan predsjednik Vlade može da bude nobelovac iz književnosti, ali ne može operativno da komanduje policijom. Ja sam, pravo da vam kažem, zaboravio sadržaj uputstva, nisam ga sačuvao - naveo je Sekulović.

Obavezujuće uputstvo mu je uručila generalna sekretarka Vlade Žana Praščević-Milačić i rekla: ,,Od premijera“.

N. ZEČEVIĆ

Predsjednik Pokreta za promjene smatra da premijer ne može da uspostavi funkcionalni autoritet u Vladi

Medojević: Vrijeme je da premijer ode PODGORICA - Neodrživa je Vlada u kojoj ministar policije nije lojalan premijeru i u kojoj premijer ne može da smijeni svog službenika sa pozicije direktora policije, smatra predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Nebojša Medojević

On ističe da je upravljanje državom od strane „vlasnika drugosrbijanskog tabloida Vesti“ dovelo do paralize svih institucija sistema i du-

boke političke i bezbjednosne krize.

– Ako premijer ne može da uspostavi funkcionalni autoritet u Vladi, onda je vrijeme da podnese ostavku i otvori prostor za rješenje krize. Slaba Vlada i premijer bez autoriteta dovodi zemlju u opasnu situaciju da se politički procesi odvijaju spontano i bez kontrole. Mafija neće sjediti skrštenih ruku i sigurno će iskoristiti ovaj institucionalni nered i haos da ostvari svoje ciljeve – navodi Medojević.

On je kazao da je ugrožen mir i stabilnost i ustavni poredak.

– Krivokapić ne može da nosi toliki teret na svojim plećima. Vrijeme je da ode. Stanje u zemlji zahtijeva ozbiljne, hrabre patriote i državnike koji bi napravili opšti društveni konsenzus oko vitalnih nacionalnih interesa i obezbijedili neophodnu političku volju za radikalne reforme i obračun sa DPS mafijom – navodi u saopštenju Medojević.

R. P.

4

Politika

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Ministarstvo vanjskih poslova još ne reaguje adekvatno na učestalo maltretiranje poslanika na crnogorsko-srpskoj granici

U MVP i dalje samo „ukazuju“ na skandalozno ponašanje Srbije Aktivnosti Ministarstva i diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore dosljedno su usmjerene na zaštitu prava i interesa državljana Crne Gore u skladu s institucionalnim mogućnostima i postupanjima u okviru međunarodnog prava i Bečke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1961. godine – poručili su iz ove institucije M. BABOVIĆ

PODGORICA – Ministarstvo vanjskih poslova još ne reaguje adekvatno na učestalo maltretiranje poslanika Crne Gore na granici sa Srbijom, ako je sudeći po odgovoru koji su dostavili na upit Pobjede. Na pitanje koje smo postavili resoru Đorđa Radulovića, što planiraju da urade kako bi se prekinula praksa nepotrebnog zadržavanja i pretresanja članova crnogorskog parlamenta, odgovorili su da, „shodno nadležnostima, nastoje da jasno i blagovremeno ukažu na uvažavanje digniteta predstavnika Crne Gore i adekvatno postupanje prema njima“.

U nedjelju je, ponovo, predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović doživio neprijatnost od granične policije Srbije kada je, bez razloga, pretresan i zadržan više od sat i po.

Iz Bošnjačke stranke su ocijenili da je ovakva politika susjedne zemlje pokazatelj kakav odnos državni vrh Srbije preferira prema svim građanima Crne Gore, kao i da su ovakve provokacije i neprijat-

Ministarstvo vanjskih poslova

nosti pokazatelj da aktuelna vlada nema kapacitet da sačuava integritet legitimno izabra-

nih predstavnika naroda.

Pobjeda je pitala Ministarstvo vanjskih poslova da li su od

posljednjeg slučaja imali komunikaciju sa nadležnim organima Srbije o ovom slučaju,

ali nam nijesu odgovorili. Podsjetili su da su objašnjenje zatražili u prethodnim sličnim situacijima.

- Ministarstvo je posredstvom Ambasade Crne Gore u Beogradu zvanično tražilo odgovor od nadležnih organa Republike Srbije, istovremeno izražavajući zabrinutost u vezi postupanja na državnoj granici – naglasili su.

Oni su istakli da su više puta ponovili, naročito u slučaju podizanja krivične prijave protiv poslanice Demokratske partije socijalista Dragice Sekulić, da nekorektno ophođenje prema poslanicima Skupštine Crne Gore, nosiocima diplomatskih pasoša, ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima.

- Aktivnosti Ministarstva i diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore dosljedno su usmjerene na zaštitu prava i interesa državljana Crne Gore u skladu s institucionalnim mogućno-

stima i postupanjima u okviru međunarodnog prava i Bečke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1961. godine – poručili su iz ove institucije.

Podsjetimo, Ministarstvo je ranije dobilo odgovor od zvaničnih organa Srbije u kojem je navedeno da su pripadnici granične policije „postupali u skladu sa propisanim procedurama i uz uvažavanje ličnog dostojanstva i integriteta svih lica“.

Ovakav „tretman“ crnogorskih poslanika počeo je nakon što je u parlamentu izglasana Rezolucija o genocidu u Srebrenici, a zbog čega je ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin kazao kako bi svima koji su za nju glasali trebalo zabraniti ulazak u tu zemlju. Osim Ibrahimovića, neprijatnosti na granici doživjele su i poslanice Draginja Vuksanović-Stanković, Božena Jelušić, Suada Zoronjić, Dragica Sekulić i poslanik Damir Šehović. Ž. ZVICER

Zajedničko saopštenje generalnog sekretara SAD i šefa diplomatije EU

Potpredsjednik Vlade kazao da je sa američkim zvaničnicima razgovarao i o rekonstrukciji

Abazović: Najbliža opcija je Blinken i Borelj: Sve političke opstanak postojeće Vlade snage da očuvaju stratešku PODGORICA - Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je u intervjuu za Glas Amerike da je, prema njegovom mišljenju, najbliža opcija opstanak postojećeVlade. On je dodao da je sa američkim zvaničnicima razgovarao o potencijalnoj rekonstrukciji, ali nije otkrivao detalje.

– Po mom skromnom sudu, situacija je najbliža ostanku postojeće Vlade i nastavku rada postojeće Vlade. Ako neko sa ovom Vladom nije zadovoljan, postoje mehanizmi kako se to može provjeriti. Mislim da je to zaista fer, ali mislim da nije fer da se Vlada ucjenjuje, mislim da nije fer da se ucjenjuju građani Crne Gore kroz to da se eventualno neće glasati budžet Crne Gore i neki drugi akti koji su zaista zna-

Dritan Abazović

čajni za ukupan prosperitet društva – rekao je Abazović.

On je potvrdno odgovorio na pitanje da li je razgovarano i o rekonstrukciji.

– Jesam, ali ne bih sada iznosio detalje, mislim da je dobro da su i oni upoznati sa situacijom. Vidjećemo, ja mislim da ova Vlada treba da nastavi da radi u punom kapacitetu, to je jako važno, a da ako bude bilo nekih novih momenata, pošto sada jednostavno nemamo situaciju da smo blizu dogovora, ako bude bilo nekih novih momenata da zaista te momente predstavimo na najbolji mogući način, da pokušamo da u međusobnoj komunikaciji poboljšamo rad Vlade. Ali dok se to ne desi ja mislim da cijela Vlada, počevši od premijera, potpredsjednika do ministara, treba da radi u punom kapacitetu i

da daju gas vezano za mnoge stvari koje stoje pred nama kao izazovi – rekao je Abazović koji nije želio da komentariše saznanja da je Zapad protiv ulaska DF-a u Vladu.

– Ne bih zaista to komentarisao, mislim da smo imali jako produktivne sastanke, mislim da će iz ovoga gledaoci moći da zaključe o čemu je riječ i da je pozicija vrlo jasna i nedvosmislena. Tako da sam lično vrlo zadovoljan. Mi što zastupamo znamo zašto neke stavove zastupamo, kome to nije jasno neka traži objašnjenja na nekim drugim adresama.

Pošto je ovo političko pitanje, ja predstavljam takođe jednu političku stranku, mislim da su pozicije Građanskog pokreta Ura jasne, nedvosmislene i potpuno usklađene sa našim međunarodnim partnerima – zaključio je Abazović.

N. Z.

orijentaciju Crne Gore

PODGORICA - Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Žozep Borelj i američki državni sekretar Entoni Blinken u zajedničkoj izjavi naglasili su punu podršku procesu proširenja EU, uz poziv svim političkim snagama u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije zemlje.

- Pozivamo sve političke snage u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije koja odražava želju građana Crne Gore da postignu reforme neophodne kako bi njihove nade u budućnost u EU postale stvarnost - navodi se u saopštenju dvojice zvaničnika.

Ističu da pristupanje EU, koji je prioritet za čitav Zapadni Balkan, pomaže u konsolidaciji demokratskih institucija, zaštiti osnovnih prava i unapređenju vladavine prava.

- Ovaj region pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U ovom kontekstu, naglašavamo da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebalo da počnu bez odgađanja - navodi se u zajedničkoj izjavi.

Zvaničnici su naglasili važnost dijaloga uz posredovanje EU, koji je ključni mehanizam za

Entoni Blinken

Žozep Borelj

rješavanje sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova.

- Nakon posljednjih nedjelja napetosti na sjeveru Kosova, ohrabrujemo obje strane da se uključe u kontinuiranu i održivu deeskalaciju i izbjegnu akcije koje ugrožavaju stabilnost. Pozdravljamo i podržavamo angažovanje Kosova u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i ponavljamo da je nasilje nad civilima, novinarima, policijom ili drugim vlastima neprihvatljivo - ističe se u saopštenju.

Evropska unija i Sjedinjene Države, kako se navodi, ujedinjene su u čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu Bosne i

Hercegovine, kao i u zajedničkom radu na promociji izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija.

- Imamo ozbiljnu zabrinutost zbog sve veće retorike podjela u Bosni i Hercegovini. Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i preduzmu korake za napredak na putu integracije u EU - uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Države spremne su da olakšaju ove korake, kaže se i saopštenju Borelja i Blinkena.

Kako je naglašeno, nakon nedavnog sastanka visokog predstavnika EU Džozepa Borelja i američkog državnog sekretara Antonija Blinkena prošle sedmice u Vašingtonu, EU i Sjedinjene Države saglasile su se da dodatno ojačaju svoj zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u cilju podrške napretku regije na njeR. P. nom evropskom putu.

Pozivamo sve političke snage u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije koja odražava želju građana Crne Gore da postignu reforme neophodne kako bi njihove nade u budućnost u EU postale stvarnost - navodi se u saopštenju dvojice zvaničnika

U fokusu

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

5

Poruka bivšeg funkcionera ANB od javnog interesa, ali je laičkoj javnosti ostavljena velika enigma PODGORICA - Oproštajne video poruke bivšeg funkcionera Agencije za nacionalnu bezbjednost Luke Bulatovića, koje su emitovane preksinoć, prije svega na Javnom servisu, ali i na drugim televizijama, otvorile su mnoge dileme i pitanja.

Stručnjaci su saglasni da je poruke trebalo objaviti, ali problematizuju kontekst, odnosno njegov nedostatak prilikom emitovanja.

Analitičar medija i predsjednik Skupštine NVO Media centra Dragoljub Duško Vuković smatra da je definitivno postojao javni interes da se sazna što je Bulatović poručio javnosti i kolegama, ali da je objavljivanje video snimka oproštajne poruke trebao biti samo prvi korak, te da je ozbiljni medij, kao što bi Javni servis trebalo da bude, to trebao da iskoristi samo kao predložak za otvaranje ozbiljnog razgovora tim povodom.

– Oni to nijesu uradili i to je ozbiljan profesionalni propust.

Televizija Crne Gore je objavila snimak i poslije toga – ništa.

Ako medij dobije takav materijal i ako ga dobije na vrijeme, a čak i ako nije to bio slučaj, nijesu morali žuriti sa tim, onda su morali promisliti i sljedeći korak – kazao je on Pobjedi.

Javni servis je, smatra Vuković, morao imati specijalnu emisiju posvećenu cijelom slučaju odmah nakon emitovanja snimka.

– A, ako nijesu imali vremena da emisiju organizuju iste večeri, neophodno je bilo sačekati sa objavljivanjem narednog dana, pa otvoriti u specijalnoj emisiji razgovor tim povodom. Tako rade ozbiljni mediji. Ako su se bojali da će snimak objaviti neko

Snimak emitovan, kontekst nepoznat Da sam urednik nekog medija, vjerovatno ne bih mogao da ne objavim nešto o čemu cijela Crna Gora bruji. Ali, sa druge strane je jako važno staviti to u neki kontekst. Po meni je kontekst baš to – da ne možemo da uzimamo zdravo za gotovo nešto što govori čovjek koji je u tako teškoj psihičkoj situaciji. Svakako, nije prihvatljivo objavljivati takve snimke bez ikakvog konteksta – zaključio je Slobodan Kremenjak, stručnjak za medijsko pravo

Luka Bulatović ostavio oproštajni video-snimak u kojem se obratio crnogorskoj javnosti

drugi, u tom slučaju treba napomenuti da nije uloga Javnog servisa jurnjava za ekskluzivama i tim vrstama senzacionalističkog otkrivanja ovoga ili onoga. Naravno, ovdje nije riječ o nečemu što je trebalo prećutati, ali je pitanje kako i šta uraditi sa tim materija-

Milan Knežević zakazao sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu za petak povodom aktuelne bezbjednosne situacije u zemlji

Traže saslušanje Abazovića, Katnića, Burića i Radonjića Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević zakazao je za petak sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu na kojoj će se razmatrati inicijativa o kontrolnom saslušanju potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, v.d. vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića i rukovodioca Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića zbog aktuelne bezbjednosne situacije u zemlji.

Knežević je na konferenciji za medije istakao da bezbjednosna situacija može eskalirati sa nesagledivim posljedicama zbog čega očekuje hitno saslušanje nadležnih i reakciju svih kako bi se zaštitio suverenitet države.

Naveo je da saslušanje direktora Uprave policije Zorana Brđanina i ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića nije potrebno, ali da se inicijativa može izmijeniti ukoliko Odbor utvrdi drugačije.

Postoje osnovane sumnje, dodao je on, da je dio bezbjednosnih i pravosudnih struktura učestvovao u formiranju kriminalnih klanova, švercu cigareta i narkotika.

– Kada je došlo do podjele u klanovima, učestvovali su u izdavanju naloga za likvidacije, a plašim se da su neki i lično učestvovali u tim likvidacijama – rekao je Knežević i pojasnio da postoji institucionalna uvezanost Agencije za nacionalnu bezbjednost, tužilaštva, policije, sudova sa vođama kriminalnih klanova.

Najbolji dokaz da je ANB ili makar neki njeni djelovi u službi kriminalnih struktura je, kako je ustvrdio, i samoubistvo bivšeg funkcionera Agencije Luke Bulatovića.

Kao jedna od posljedica uvezanosti državnih struktura sa kriminalnim klanovima, kazao je Knežević, je i afera prisluškivanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, te podsjetio da je on u aprilu objavio pismo koje je dobio od službenika Apelacionog i Višeg suda o mogućoj umiješanosti Vesne Medenice i da se niko se nije oglasio, niti je reagovalo tužilaštvo i saslušalo ga.

Ustvrdio je i da je ANB sve vrijeme bila uključena u montiranje državnog udara i pozvao direktora Dejana Vukšića da skine oznaku tajnosti sa tog slučaja kako bi Milan javnost vidjela što se radilo protiv DF-a. Ž. Z. Knežević

lom – zaključio je Vuković.

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović primjećuje da je ipak riječ o nedorečenim i nejasnim porukama, pa najvećem dijelu laičke javnosti nije jasno na šta se konkretno odnose.

– Kad su u pitanju profesionalni standardi, vidljivo je da je pokojnik bar u videu koji je objavio Javni servis želio da se obrati najširoj javnosti, mada je i video koji su nešto kasnije objavile TV Vijesti takođe javnog karaktera. Zbog navedenog teško da se može u ovoj situaciji govoriti o povredi pri-

vatnosti ili povredi nekog drugog profesionalnog standarda – kazao je Vujović za Pobjedu.

Prema njegovim riječima, poruke koje su upućene u pomenutim video zapisima su od javnog interesa, iako prilično nerazumljive.

– Vjerujem da će istraga koja treba da uslijedi pomoći da se rasvijetli i široj javnosti smisao zagonetnih poruka koje su se odnosile na pitanja od javnog interesa, kakva bezbjednosna pitanja nesumnjivo jesu – zaključio je on.

Beogradski advokat, stručnjak za medijsko pravo i autor

Slobodan Kremenjak, kaže za Pobjedu da je specifično u ovoj priči to što obično ljudi iz bezbjednosne branše ćute i rijetko ostavljaju poruke, te da nije prihvatljivo objavljivati takve snimke bez ikakvog konteksta.

– Svakako je pitanje koje možemo postaviti koliko bi Bulatovićeve izjave bile relevantne da je živ. S druge strane, veoma je važno u kakvom je on bio psihičkom i emotivnom stanju ukoliko se već odlučio za takav korak kakav je samoubistvo, ako i koliko je uopšte primjereno objavljivati izjave čovjeka koji je bio u toliko lošem stanju da se odlučio da tako nešto uradi – kazao je on.

On je podsjetio na slučaj Vlajka Stojiljkovića, ministra unutrašnjih poslova u vrijeme Slobodana Miloševića, koji je 2002. godine izvršio samoubistvo na stepeništu tadašnje Savezne skupštine, koji je za sobom ostavio nekoliko pisama.

– Pitanje je koliko poruke koje neko ostavlja u takvoj situaciji, kada je na ivici svega, mogu da budu relevantne. Stojiljković je tada bio u Srbiji, koliko se sjećam priča, od mjesec, ili možda malo duže. Neki koji su bili na toj strani političkog spektra, Vojislav Šešelj i neke tvrde struje u SPS-u, probali su da tome daju neki veći značaj, ali se to zapravo brzo zabo-

Dragoljub Duško Vuković

Ranko Vujović

Slobodan Kremenjak

ravilo – kazao je Kremenjak.

Osnovna dilema, prema njegovim riječima, je iz kojeg se ugla posmatraju ovakvi slučajevi.

- Da sam urednik nekog medija, vjerovatno ne bih mogao da ne objavim nešto o čemu cijela Crna Gora bruji. Ali, sa druge strane je jako važno staviti to u neki kontekst. Po meni je kontekst baš to – da ne možemo da uzimamo zdravo za gotovo nešto što govori čovjek koji je u tako teškoj psihičkoj situaciji. Svakako, nije prihvatljivo objavljivati takve snimke bez ikakvog konteksta – zaključio je Kremenjak. D. MIHAILOVIĆ

Potpredsjednik Vlade poručio da je novi menadžment ANB-a spreman da otkrije sva nepočinstva, državni sekretar u MUP-u traži odgovore od specijalnog tužioca

Abazović pozvao službenike sektora bezbjednosti da progovore o nezakonitostima Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da sa žaljenjem konstatuje sve što se desilo bivšem funkcioneru ANB-a Luki Bulatoviću, uz poruku da je novi menadžment ove ustanove tu da otkriva i brojna nepočinstva.

– To se dešava od početka februara kada je pokrenuta velika afera vezano za ANB, dešava se i sada otkrićem jednog prislušnog aparata u kabinetu specijalnog državnog tužioca, koji je iz prethodnog perioda – da ne bude nikakve dileme, iz perioda prethodnog menadžmenta – kazao je Abazović za Glas Amerike.

Prema njegovim riječima, tek će se vidjeti da li su to povezani događaji.

– Mnogo mi je žao što smo došli u situaciju na koju smo mnogo puta kao političari upozoravali. Što smo upozoravali da ovo kako se strukture bezbjednosti koriste u političke svrhe, odnosno u cilju političkih zloupotreba, vraća se kao bumerang. Mislim da sada, nažalost, sa jednim tragičnim

završetkom imamo taj povratak tog bumeranga, koji je u prethodnom periodu pušten u etar – rekao je on i dodao da je to veoma loša stvar.

Pozvao je sve službenike ANB-a, Uprave policije, tužioce i ljude koji mogu da dovedu do nekih otkrića da ,,skupe hrabrosti“.

– Država će stati iza njih, oni samo treba da urade ono što je njihova i građanska i profesionalna dužnost, da obavijeste o nekim detaljima koji su važni za naše društvo, a o čemu oni imaju saznanja, ali se drže daleko od očiju javnosti – zaključio je Abazović.

Oglasio se i državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zoran Miljanić koji je poručio da Specijalno državno tužilaštvo i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić treba da odgovore na pitanje šta se desilo sa Lukom Bulatovićem i zašto je izvršio samoubistvo, jer je Katnić preuzeo taj slučaj, iako su, rekao je on, samoubistva u nadležnosti Višeg državnog tužilaštva.

- On (Katnić) je adresa od koje treba da dobijete sve informacije i šta se desilo sa Lukom Bulatovićem i zašto je izvršio samoubistvo, zašto je sistem prethodni bio takav, možemo slobodno reći nakrivo nasađen i ljudi su mislili da rade u interesu države, a to nije bio slučaj i to doznaju tek mnogo kasnije i onda dolazi do tragedije do kakve je došlo - kazao je Miljanić.

Prema njegovim riječima, Katnić je „došao na lice mjesta“ i preuzeo istragu i „treba da objasni građanima i javnosti kako je, na koji način i zašto je to njegova nadležnost“.

- Da bismo znali da li je ugrožena nacionalna bezbjednost sve je u rukama, što se tiče toga slučaja, specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića – kategoričan je bio Miljanić u izjavi za TVCG. Govoreći o oproštajnoj poruci Bulatovića, kazao je da je taj snimak tužan kraj čovjeka koji je čitav svoj radni vijek proveo u sistemu bezbjednosti.

- Nažalost, mislio je da radi za građane, u interesu građana i u interesu države. Prethodni sistem je, nažalost, bio sve, samo nije bio ni u interesu građana, velikim dijelom ni u interesu države, nego u interesu ličnih i pojedinih interesa ljudi koji su se u njemu nalazili, za razliku od građana koji su to sve nijemo posmatrali.

I onda čovjek na kraju svoje profesionalne karijere dođe do saznanja da sve ono što je radio i nije baš bilo u skladu sa zakonom – ocijenio je Miljanić.

Poručio je i da je to opomena svim časnim, poštenim pripadnicima službi bezbjednosti.

– To je crveni alarm da se oni koji spavaju probude, da sve ono što se dešavalo i u ranijem periodu, a što je bilo nezakonito, što je pokojni Bulatović i kazao, da ne dolaze u takvu situaciju, nego da obznane javnosti sva nepočinstva, sve nezakonitosti, sve ono što je „krasilo“ bivšu vlast da bi izbjegli ljudske žrtve – kazao je Miljanić. K. K.

6

Ekonomija

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Ministarstvo kapitalnih investicija traži da kompanije nad kojim obavlja nadzor do kraja godine izmijene stambene pravilnike

Ukinuti direktorske liste i povlastice PODGORICA - Ministarstvo kapitalnih investicija tražilo je da kompanije nad kojima obavlja nadzor do kraja godine izmijene stambene pravilnike i ukinu diskreciona ovlašćenja izvršnih direktora i članova borda prilikom dodjele stambenih kredita ili stambenog prostora.

Dopisi su poslati Elektroprivredi, Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu, Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), Rudniku uglja iz Pljevalja, cetinjskom Montenegro bonusu, Luci Bar, Monteputu, Željezničkom prevozu i Održavanju željezničkih voznih sredstava. Narednih dana ista preporuka biće upućena i ostalim kompanijama koje kontroliše MKI. - U velikom broju preduzeća u stambenim pravilnicima su posebna poglavlja koja daju diskreciona ovlašćenja direktorima i članovima borda da dodjeljuju stambene kredite ili stanove menadžerima od posebnog značaja za rad firme, a mimo kriterijuma koji važe za ostale zaposlene - navodi se u saopštenju i podsjeća da je takva praksa u nekim firmama trajala godinama, a u nekim decenijama.

- Ta naslijeđena diskreciona ovlašćenja su indikator ničim kontrolisane vlasti koji otvara

Odredba o diskrecionim pravima za dodjelu stanova u pravilniku Monteputa

prostor brojnim nepravilnostima, pa i moguće korupcije, zbog čega predlažemo da ih što prije ukinete na način što ćete staviti van snage sporni pravilnik ili njegov dio i ukinuti posebnu menadžersku listu - navodi se, između ostalog, u preporuci kompanijama iz Odjeljenja za borbu protiv korupcije MIK-a. Od pojedinih preduzeća su tražene detaljne informacije o novcu u stambenom fondu, kako je trošen u protekle četiri godine, da li su bivši izvršni direktori imali diskreciono ovlašćenje da raspolažu tim novcem bez prethodno pribavljenih saglasnosti sindikata i da li postoji i koliki dug S. P. prema stambenom fondu.

Komisija za kontrolu privatizacije usvojila zaključke u vezi sa Rudnicima boksita

Ispitati poslovanje firme MN Prominent

Formiran predmet po krivičnoj prijavi stečajne upra u Upravi policije kažu da su zaposleni To Montenegr Stečajna uprava MA dopunila je krivičnu prijavu video materijalom, koji objavljuje Portal Pobjede, na kojem se vidi kako više lica pristupaju avionu 4O-AOC i kontejnerima državne aviokompanije

PODGORICA - Skupštinska komisija za kontrolu privatizacije usvojila je juče zaključke u vezi sa privatizacijom nikšićkih Rudnika boksita. Između ostalog, navedeno je da je neophodno ispitati poslovanje podgoričke firme MN Prominent, čiji je osnivač DPS. | - Osnovna djelatnost MNB Prominenta je bila snabdijevanje gorivima i mazivima Rudnika boksita. Kako je u međuvremenu formiran predmet

od Specijalnog državnog tužilaštva, potrebno je dobiti informaciju dokle se stiglo sa tom istragom - navodi se u saopštenju Skupštine.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata ovo preduzeće, koje je bilo osnovano 2002. godine, je likvidirano. V.d. direktor bio je Slavenko Jovanović, predsjednik borda Miodrag Ivanović, a članovi Veselin Grbović i Aleksandar Pavićević.

Komisija je zaključila i da

kompanija CEAC nije poštovala ugovor o koncesiji, odnosno nije eksploatisala rudu u skladu sa kvalitetom i standardima ,,rudarskog plana“ po pitanju količine otkrivke, kada je riječ o površinskim kopovima.

- U tom smislu je od Ministarstva kapitalnih investicija potrebno dobiti informaciju na koji način se koristila i plaćala koncesija do i nakon 2012. godine, radi utvrđivanja realnog stanja i dalje eksploatacije rude - kaže se u saopštenju. S. P.

Stečajna uprava MA podnijela je 15. oktobra krivičnu prijavu protiv više nepoznatih počinilaca zbog sumnje da su izvršili krivično djelo teška krađa navodnim otuđenjem djelova sa aviona „embraer 195“, registarskih oznaka 4O-AOC. Oni su tri dana kasnije dopunili krivičnu prijavu video materijalom koji su sačinili u noći između 17. i 18. decembra, kada su na podgoričkom aerodromu snimili više osoba kako pristupaju tom avionu.

- U toku je postupak izviđaja u kojem se prikupljaju obavještenja, podaci i dokazi potrebni za donošenje dalje odluke, posebno u pogledu otkrivanja identiteta počinilaca – rekao je Radonjić.

Kamere postavljene na hangaru MA, koji se nalazi na aerodromu, su u noći između 17. i 18. oktobra, kako tvrde u stečajnoj upravi, snimile više lica kako neovlašćeno pristupaju avionu 4O-AOC, skidaju djelove sa njega i nose ih u kontejnere koje koristi To Montenegro.

Stečajna uprava MA dostavila je Pobjedi dio snimka sa kamera hangara, koje objavljuje naš portal, a na kojem se vide osobe u fluoroscentnim radnim prslucima kako se kreću od

Ona je objasnila da će korisnicima u prvoj „statičkoj“ fazi primjene 5G

KONTEJNER TO MONTENEGRA

RADNIK

AVION ,

Snimak skidanja djelova sa ,,čarlija“ na podgoričkom aerodromu 18. oktobra 2021.

aviona do kontejnera državne avio-kompanije.

- Višesatni video-materijal pokazuje kretanje više NN lica sa baterijskom lampom ispod desnog krila aviona 4O-AOC, gdje se nalazi motor, zatim prema kontejnerima To Montenegra, a potom i ka avionu 4O-AOB, koji je u vlasništvu državne avio-kompanije – rečeno je Pobjedi u sektoru bezbjednosti MA u stečaju.

To kretanje, kako dodaju, trajalo je više od četiri sata, a svjetla koja su inače upaljena ispred aviona AOB i AOC isključena su prije početka aktivnosti NN lica.

- Nakon što su završili aktivnosti na avionima, upalili su svjetla. Te večeri smo zbog toga zvali policiju i obezbjeđenje aerodroma, koji su ih identifikovali - ukazali su u stečajnoj upravi.

Iz Uprave policije Pobjedi je juče saopšteno da su, nakon poziva radnice MA u stečaju, izašli na lice mjesta gdje su za-

Na pitanje Pobjede da li su mehaničari To Montenegra koristili djelove ,,čarlija“ za popravku jednog od dva aviona iz njihove flote, registarskih oznaka 40-AOB, iz državne

5G za brži internet i efikasnije društvo izgledati kao da imaju brži internet i mrežu koja će omogućiti korišćenje naprednih servisa koji nijesu bili mogući sa ranijim tehnologijama, ali da će primjenom dijeljenja mreže koji omogućava 5G ona donijeti benefite u drugim industrijama, koje nijesu samo tradicionalni telekomunikacioni servisi.

- U narednim fazama primjene 5G-a, djelovi mreže će postati interaktivni

RADNIK

tekli i legitimisali četiri osobe za koje je utvrđeno da su zaposleni To Montenegra koji su popravljali avion državne kompanije.

- U obavljenom razgovoru su objasnili da su avioni tokom dana u operativnoj upotrebi, te da se održavanje vrši tokom noći, što su radili i tokom prethodnog perioda i što je bila praksa svih avio-kompanija do sada kada je to zahtijevala dinamika i priroda posla - istakli su iz Uprave policije.

Identifikovana lica, kako kažu u policiji, nijesu zatečena u vršenju krivičnog djela, niti su kod njih pronađeni bilo kakvi djelovi aviona.

- Konstatovano je da su oni, u skladu sa ovlašćenjima i prirodom posla, obavljali redovne poslove održavanja vazduhoplova u nadležnosti kompanije To Montenegro, a za šta posjeduju izdate dozvole, odnosno ID kartice - naveli su u Upravi policije.

Stečajnoj upravi MA, sa dru-

U To Montenegru ranije kazali da nijesu koristili sporne djelove

Predstavnici M-tela ukazali na korist od mreže najnovije generacije

PODGORICA - Tehnologiju 5G ne bi trebalo posmatrati samo kao brži internet i mrežu, jer će ta tehnologija donijeti benefite i drugim industrijama, a društvo će postati efikasnije, saopštila je direktorica Sektora za strategiju i upravljanje rizikom u M-telu Aleksandra Radojević.

KONTEJNER TO MONTENEGRA

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet po krivičnoj prijavi stečajne uprave Montenegro erlajnza (MA) protiv nepoznatih počinilaca za krivično djelo teška krađa, saopštio je Pobjedi portparol ODT Vukas Radonjić.

VIDEO SNIMAK

Sa sjednice Komisije

Tužilaštvo jesu li ukr djelovi sa

i ,,dinamički“ što će omogućiti brojna end-to-end rješenja. Vi ćete imati mogućnost da u određenoj industriji, mimo onoga što sad imate mrežu koja je dostupna svima, imati mrežu koja je prilagođena za određene servise u proizvodnji, energetici i transportu.

To će dovesti do toga da ćete moći bolje da upravljate brojnim uređajima, a nećete imati toliko kašnjenje - rekla je Radojević.

S. P.

avio-kompanije su kazali da to nijesu radili.

- Nije tačno da za popravku AOB koristimo djelove aviona AOC – odgovorili su iz To Montenegra Pobjedi 15. oktobra.

Zbog velikog interesovanja EPCG produžila per PODGORICA - Elektroprivreda je zbog velikog interesovanja produžila do 1. novembra rok za promjenu vlasništva nad brojilima koja se vode na preminule osobe. Podsjetili su i na pet hiljada korisnika koji su na listi objavljenoj na sajtu EPCG, a koji osim što nijesu prevedeni na nove vlasnike, imaju dug za potrošenu

Novi rok d električnu energiju.

- Broj potrošača koji nijesu izvršili promjenu naziva kupca, a što je njihova zakonska obaveza bez obzira na redovnost plaćanja računa, je mnogo veći - rekli su iz EPCG i dodali da se

Ekonomija

ave Montenegro erlajnza, ra obavljali redovne radove

o istražuje radeni a „čarlija“ AVION ,,ČARLI“

,,ČARLI“

. godine

ge strane, sporno je to što se neovlašćeno pristupa avionu kodnog naziva „čarli“, za čije stanje i održavanje njegov vlasnik, brazilska BNDES banka, i dalje smatra odgovornim MA. U stečajnoj upravi, kako su kazali našem listu, strahuju da bi svaka eventualna šteta načinjena tom avionu mogla da padne na njihov teret.

NIJE PRODAT

„Čarli“ je već duže u neplovidbenom stanju zbog nedostatka motora i parkiran je na vojnom dijelu aerodroma u Podgorici, gdje čeka da se riješi pitanje vlasništva. Njega je, po osnovu ugovora o finansijskom lizingu sa brazilskom BNDES bankom ranije koristio MA. Kako MA nije platio posljednje četiri rate za njega, nije stekao pravo vlasništva nad njim.

Nakon prizemljenja flote MA, sa Brazilcima su o otkupu „čarlija“ pregovarali predstavnici To Montenegra, kojima je Vlada u junu odobrila njegovu kupovinu, ali do nje nije došlo. Da ovaj avion nije prodat To Montenegru, potvrdio je 18. oktobra advokat Saša Vujačić, koji je pravni zastupnik BNDES-a.

- Nemamo saznanja da je pomenuti avion prodat, već da su u toku pregovori oko njegove kupovine sa Vladom Crne

Aerodromi CG: Imali su ID kartice Iz Aerodroma CG je Pobjedi juče saopšteno da su njihove službe u ponedjeljak oko ponoći informisane od graničnih policajaca da se određena lica nalaze u blizini parkiranih aviona.

- Nakon daljeg obavještenja policije i njenog izlaska na teren, ustanovljeno je da lica imaju ID kartice bez kojih se ne bi ni mogli naći u toj zoni, te dalje nije obavještavala osoblje Aerodroma o identitetu lica koja su bila pored aviona - kazali su iz Aerodroma.

Oni napominju da nije neuobičajeno da se, kako preko dana, tako i tokom noći, vrši popravka vazduhoplova ili njegova provjera spremnosti za uzlijetanje.

- Ukoliko bude potrebno, informisaćemo nadležne organe o ovom slučaju u domenu informacija kojima raspolažemo - naveli su iz Aerodroma.

Gore, koji su trenutno na čekanju. Nemamo potvrdu ni da je bilo kome dozvoljen pristup navedenom vazduhoplovu – navodi se u dopisu Vujačića stečajnoj upravi MA, u koji je Pobjeda imala uvid.

Vujačić je početkom avgusta tražio od Privrednog suda i stečajne uprave MA da odobre pristup avionu radnicima koje angažuje vlasnik, kako bi se obavili radovi održavanja.

- U saznanju smo da se na predmetnom vazduhoplovu ne obavljaju radnje radi tehničkog održavanja, te da usljed toga može doći do štetnih posljedica – naveo je tada Vujačić.

Iz To Montenegra prethodno su kazali Pobjedi da nijesu koristili djelove „čarlija“ za popravku aviona 4O-AOB, koji već neko vrijeme ima probleme sa motorom zbog čega ne B. D. saobraća.

riod za promjenu vlasništva nad brojilima

do 1. novembra potrebna dokumentacija može skenirati i poslati na mejl adrese regionalnih naplatnih centara.

- Kada se na osnovu dostavljene dokumentacije pripremi novi ugovor o snabdijevanju, potrošači će biti

pozvani da dođu i potpišu ga - objasnili su iz kompanije i naglasili da će onima koji podnesu zahtjev za promjenu imena kupca i ne zaključe ugovor o snabdijevanju u naznačenom roku isključiti struju.

R. E.

PODGORICA – Tokom ljetnje sezone u julu i avgustu Uprava za inspekcijske poslove obavila je ukupno 9.304 pregleda u kojima je konstatovala 3.000 nepravilnosti, saopštio je direktor ove institucije Ilir Harasani na konferenciji za novinare.

Istakao je da je 30 odsto privrednika radilo nelegalno ili polulegalno u početku.

- U julu i avgustu radili smo pojačan nadzor sa 70 inspektora.

Izdato je prekršajnih naloga u iznosu od 1,38 miliona eura i donijeto 168 rješenja o zabrani rada - saopštio je Harasani.

Naveo je da je pojedinačno po djelatnostima kontrolisano 17.000 zaposlenih. Izdato je prekršajnih naloga u iznosu od 254.000 eura, dok je zatečeno 399 neprijavljenih radnika, od kojih 79 domaćih i 320 stranih državljana - precizirao je Harasani.

Objasnio je da su kontrolisali 502 kupališta, a nepravilnosti su konstatovane kod 203. Izdato je 175 prekršajnih naloga u iznosu od 88.000 eura, a utvrđeno je da je deset kupališta radilo bez odobrenja.

Kontrolisano je 293 hotela i nepravilnosti su utvrđene kod njih 105. U ovom je segmentu izdato prekršajnih naloga u iznosu od 42.000 eura.

Kontrolisano je 1.820 ugostiteljskih objekata, utvrđeno je 279 nepravilnosti i izdato prekršajnih naloga u iznosu od 71.000 eura. Donijeto je osam rješenja o zabrani rada i 11 rješenja o pečaćenju objekta.

Tržišna inspekcija je kontrolisala 3.480 objekata i utvrdila 1.230 nepravilnosti.

- Prekršajnih naloga je izdato u iznosu od skoro 400.000 eura, a zatvoreno je 11 objekata. Što se tiče prijava građana, pogotovo kod zaštite potrošača, 80 odsto je riješeno u korist građana - rekao je Harasani dodajući da je, nakon preventivnih mjera UIP-a, privreda u 80 do 90 odsto slučajeva ušla u legalne tokove.

- Iako smo budžetu doprinijeli

7

M.BABOVIĆ

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Sa jučerašnje konferencije za medije

Predstavljeni rezultati rada Uprave za inspekcijske poslove tokom ljetnje turističke sezone

Zakon kršilo 30 odsto firmi

UIP je u julu i avgustu radila u pojačanom nadzoru sa 70 inspektora. Izdato je prekršajnih naloga u iznosu od 1,38 miliona eura i donijeto 168 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti

Strani državljani prvi put privođeni u Sud za prekršaje Harasani je naveo da je UIP ove sezone uvela neke novine, između ostalih da su strani državljani, koji su vodili biznis u Crnoj Gori i bavili se trgovinom, prvi put privođeni u Sud za prekršaje zbog neplaćanja kazni.

- Nemamo ništa protiv stranih državljana, ali kada sam stupio na funkciju došao sam do informacija da većina nije plaćala poreze, doprinose na zarade i PDV. Na kraju sezone bi i uveli firmu u stečaj i sljedeće godine bi došli sa istim ljudima, ali drugom firmom - objasnio je Harasani.

sa 1,5 miliona eura preko kazni, mislim da smo puno više doprinijeli na indirektan način - smatra Harasani i podsjeća da nadležnost UIP-a nije samo

kontrolisanje epidemioloških mjera, već suzbijanje sive i crne ekonomije i uvođenje privrede u legalne tokove.

- Jedna od novina je i ta što su u

UIP-u bili jako fleksibilni, preventivni i senzibilni pogotovo u julu. U julu smo bili maksimalno fleksibilni i uvodili privredu u legalne tokove, dok smo u avgustu bili malo represivni, za one koji su se oglušili - rekao je Harasani poručujući da je i novina što ove sezone nije bilo ,,crvenih ili crnih listi“.

- Na osnovu mojih neformalnih informacija, saznao sam da su prethodnih godina postojale ,,crne liste“, koje su značile da inspektori nijesu smjeli da ulaze u te objekte. Ove godine nije bilo privilegovanih niti favorizovanih subjekata nadzora - zaključio je Harasani.

N. K.

Revizija završnog računa budžeta Opštine Šavnik za 2020. godinu

Uručeno manje od trećine rješenja za porez na nepokretnosti PODGORICA – Državna revizorska institucija dala je pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na finansijski izvještaj i uslovno na pravilnost poslovanja Opštine Šavnik za prošlu godinu kada je na mjestu predsjednika bio Vlatko Vuković, koji je u februaru ove godine podnio ostavku.

ODSTUPANJA

- Utvrđena odstupanja iznose 2.550,38 eura, što ne predstavlja materijalno značajan iznos, tako da finansijski rezultat na osnovu nalaza revizije iznosi 19.085,15 eura – stoji u izvještaju kolegijuma DRI kojim je rukovodio Zoran Jelić sa članom Nikolom N. Kovačevićem.

Ipak, značajnih odstupanja ima kada je riječ o usklađenosti sa zakonima o lokalnoj samoupravi, o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, o zaštiti i spašavanju, o radu, o državnoj imovini te sa više uredbi i pravilnika. Zbog toga će revizori sa ovim izvještajem upoznati Vladu, ministarstva finansija i javne uprave, skup-

štinski odbor za ekonomiju i Zajednicu opština.

- Za rukovodioce organizacionih jedinica nijesu raspisivani javni konkursi, već su imenovani vršioci dužnosti na periode duže od šest mjeseci. U pojedinim slučajevima, ta lica nijesu ispunjavala uslove propisane za glavnog administratora, odnosno radno mjesto visokog rukovodnog kadra za koje su određeni. Za 2020. godinu, kao ni za ranije godine, nije vršeno ocjenjivanje rada lokalnih službenika i namještenika. Opština nije donijela program razvoja sistema zaštite i spašavanja i

Šavnik

nije vršila periodične provjere psihofizičkih sposobnosti komandira i zamjenika komandira službe zaštite i vatrogasacaspasilaca – stoji u izvještaju.

POREZ

Revizori su utvrdili da se porez na nepokretnosti plaćao u gotovini poreskom izvršitelju prilikom uručenja rješenja i kod službenika u Upravi lokalnih javnih prihoda uz priznanicu, ali da opština nema elektronsku evidenciju tih uplata. Od 6,8 hiljada rješenja o porezu na nepokretnost ostalo je neuručeno 4,8 hiljade rješenja za fizička

lica, zbog, kako je navedeno, netačne ili nepoznate adrese ili jer nije vođen ostavinski postupak.

Iako je zakonom predviđeno javno objavljivanje, ako dostava nije moguća, to je urađeno samo u jednom slučaju.

- Stanje nenaplaćenih potraživanja iz prethodnih perioda iznosi 731 hiljadu, a ukupno zaduženje u 2020. godini je 302,5 hiljada eura, od čega se na firme odnosi 210,2 hiljade, a 92,3 hiljade na fizička lica. U istoj godini naplaćeno je 220,7 hiljada eura - stoji u izvještaju.

Revizori su utvrdili da je ukupan dug za porez na nepokretnosti 812,8 hiljada eura, što je uvećanje za 81,8 hiljada eura u odnosu na godinu ranije. Opština Šavnik je lani prihodovala 2,7 miliona eura, što je 88 odsto u odnosu na plan. Od toga je najviše bilo transfera i donacija 1,17 miliona, od otplate kredita 917,2 hiljade i 602,5 hiljade eura tekućih prihoda.

U ovoj opštini su zaključivali ugovore o privremenim i povremenim poslovima na period preko 120 dana u godini za sistematizovana radna mjesta. Izvještaj o popisu nije dostavljen predsjedniku opštine u roku, a nije obračunata ni amortizacija i revalorizacija imovine o kojoj podaci nijesu dostavljeni Upravi za imovinu do kraja marta za prošlu godinu. Opština nije odredila limite M. Lk. za potrošnju goriva.

8

Društvo

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Reagovanje Tatjane Jovović, dekanke Filološkog fakulteta

Motiv hajke: Empatija prema saradnicima ili dekanske ambicije Vijeće Filološkog fakulteta je u takozvanim „spornim“ slučajevima, tj. u vezi sa kandidatima kod kojih je nemoguć dalji zakoniti ugovorni angažman, ignorisalo i karikiralo norme i glasalo rukovodeći se simpatijama i empatijama i pozivajući se na predimenzioniranu socijalnu ugroženost kolega

nastavna baza Filološkog fakulteta. Jedna od mnogih spornih tvrdnji iz saopštenja je ona da je jedna saradnica doktorirala „samo dva dana poslije završetka konkursa“, a jedna će „možda za pet mjeseci“. I laiku je jasno da se u toku trajanja konkursa uzima aktuelno stanje, a ne projektovano. Konkursi su raspisani u nekom posljednjem zakonskom momentu, kako bi se produžio rok za potencijalnu odbranu doktorskih teza. Samo zahvaljujući tome poneko od saradnika je stekao pravo na produžetak ugovora. Što se tiče rektorovog naloga da poništim ponovo raspisan konkurs za tri mjesta, jer prethodni nije završen, naglašavam da u ovim slučajevima zbog neispunjenosti uslova konkursa nisam predložila kandidate, pa je bilo logično da se konkurs ponovi. Na isti način je u analognim slučajevima postupao Filozofski fakultet sa kojim sam se konsultovala.

ono što nije tako crno

Filološki fakultet u Nikšiću

Tatjana Jovović

Tatjana Jovović dekanka Filološkog fakulteta reagovala je na informacije koje je objavila Pobjeda u tekstu „Jovović otpušta doktore nauka, a zapošljava studente“.

Reagovanje dekanke Jovović prenosimo u cjelosti.

- Nisam iznenađena načinom na koji je pod parolom „borbe za saradnike“ najavljena jedna kandidatura za izbor dekana Filološkog fakulteta, a ni beskrupuloznošću sa kojom se određena interesna grupa obrušila na mene. U kakofonično naslaganom, za sada anonimnom „saopštenju profesora i saradnika“ zlonamjerno se degradira moj profesionalni i lični integritet.

Prećutkuju se relevantna pravila koja po sili zakona okončavaju mogućnost produženja saradničkih ugovora, a koja ni prije mog mandata niko nije dovodio u pitanje. Isti ti zakoni su do sada nedvosmisleno tumačeni i primjenjivani.

Pravila o angažovanju

Ovako stoje činjenice: 1. Saradnici u nastavi se angažuju po ugovorima na određeno vrijeme, čije je trajanje oročeno, a produžavanje ugovora uslovljeno je njihovim pravovremenim izvršavanjem obaveza na postdiplomskim studijama.

2. Ti rokovi su više nego duplo duži od idealnih, tako da po-

drazumijevaju razne nepredviđene okolnosti.

3. Prema članu 75 Zakona o visokom obrazovanju saradnik može biti student master ili doktorskih studija, a takođe i doktor nauka. Sve tri kategorije imaju jednako zakonsko pravo da konkurišu za ova mjesta. Statutom UCG definisani su bliži uslovi, način i postupak izbora saradnika.

4. Konkursi su javni, dakle nije inkriminišuća radnja ako ih bilo ko pomene.

5. Dekan ima pravo da konačno predloži saradnike, a na nekim fakultetima komisije čak samo konstatuju ispunjenost formalno-pravnih okvira, dok dekan vrši izbor. Dekan nije talac komisija i vijeća.

6. Doktori nauka na univerzitetu nisu egzotika, nego standard. Svoje znanje i sposobnosti mogu valorizovati i van univerziteta, što često i čine.

Vijeće Filološkog fakulteta je u takozvanim „spornim“ slučajevima, tj. u vezi sa kandidatima kod kojih je nemoguć dalji zakoniti ugovorni angažman, ignorisalo i karikiralo norme i

glasalo rukovodeći se simpatijama i empatijama i pozivajući se na predimenzioniranu socijalnu ugroženost kolega. Izgovarajući vrlo često i to „da se zakon ne mora slijepo slušati“, da on ne valja i da ga treba promijeniti. Bilo je vrlo očigledno da je protivkandidatkinja uz još nekoliko kolega situaciju sa saradnicima stavila u službu sopstvene samopromocije.

Kako je sve to izgledalo, znaju oni koji su bili prisutni. Zbog svega navedenog, uz asistenciju Pravne službe bila sam prinuđena da ponovo pažljivo pretresem materijale, kako ne bi došlo do očiglednih i grubih povreda zakona.

Inače, saradnički status je dinamičan proces, u kojem su se u praksi tradicionalno, kao jedna vrsta stimulansa za dalji naučnoistraživački rad angažovali najbolji studenti. Ako vremenom ispune sve uslove za izbor u akademsko zvanje i ako postoji potreba za novim kadrom, za njih se raspisuje konkurs za izbor u docenta. Jedino redovni profesor ima ugovor na neodređeno vrijeme.

Slučaj Saradnika Sa doktoratom

Zbog politike neplanskog zapošljavanja, konkurentnosti i sticaja drugih okolnosti dešava se da i za saradnike sa doktoratom koji imaju potrebne uslove jednostavno nema prostora za prelazak u drugačiji status. Istini za volju, neki od njih su se prijavljivali na raspisane konkurse za izbor u zvanje, ali ih recenzentska komisija nije pozitivno ocijenila, tj. prednost je data drugima.

Pojedini i poslije osamnaest godina rada nemaju uslov za izbor u zvanje. Ima slučajeva da su saradnici stariji od profesora na čijim predmetima izvode vježbe. Ministarka

I dalje mislim da akademska sredina treba da promoviše izvrsnost kao osnovni naučni i etički princip. Zbog spremnosti da rješavam probleme na isključivo zakonit način i donosim odluke koje niJEsu atraktivne u populističkom smislu imala sam mnogo neprijatnosti, ali kako nikada nisam djelovala politički nego isključivo profesionalno - rekla je Jovović

U kakofonično naslaganom, za sada anonimnom „saopštenju profesora i saradnika“ zlonamjerno se degradira moj profesionalni i lični integritet. Prećutkuju se relevantna pravila koja po sili zakona okončavaju mogućnost produženja saradničkih ugovora, a koja ni prije mog mandata niko nije dovodio u pitanje.

Isti ti zakoni su do sada nedvosmisleno tumačeni i primjenjivani MPNKS je zakonsku odredbu da oni mogu biti angažovani „do pet godina“ pokušala, upravo na zahtjev istih ovih „spornih“ saradnika, da protumači na način kako nigdje ne piše da ne može i poslije tog perioda da se sklopi novi ugovor, ali se i ogradila, navodeći da to ipak treba razraditi u izmjenama Zakona o visokom obrazovanju. Rektor je svoje tumačenje zasnovao pozivajući se na njeno, a kako sam ja jedino odgovorno lice u ovom slučaju, ovakva tumačenja niti su obavezujuća, niti mi obezbjeđuju pravnu sigurnost i aboliraju me od odgovornosti.

Mišljenje ministarke je izdato na konkretan zahtjev dvije zainteresovane strane, pa to otvara pitanje pristrasnosti, a nametanje mišljenja prije konkursa može da se tumači i kao povreda autonomije univerziteta i fakulteta i prejudiciranje rezultata konkursa.

Više puta, pa i u posljednjem propratnom aktu uz odluke o izboru saradnika, predlagala sam da se problem tri zaposlena koji imaju uslov za izbor u zvanje (nije dovoljno samo biti doktor nauka, već su bitni i naučni radovi i rokovi) riješi njihovim izborom na nematičnim organizacionim jedinicama Univerziteta, umjesto da se dalje opterećuje zagušena

Za kraj, u vrijeme mog mandata sedam saradnika je izabrano u prvo akademsko zvanje, jedan je u završnom dijelu tog procesa, a za još dva treba da se pokrene procedura. Svi oni su nedvosmisleno ispunjavali tražene uslove. Kada sam preuzela dekansku poziciju, dočekala me prazna kasa i nekoliko hiljada eura neplaćenih računa, a sada Fakultet zahvaljujući domaćinskom poslovanju raspolaže sa oko 120.000 eura. Poslovna kultura podignuta na ozbiljan nivo, funkcionalnost administracije, sređena i redefinisana sistematizacija, investicije u kompjutersku opremu za osavremenjivanje nastave i seminarske biblioteke, intenzivirana internacionalizacija (Filološki fakultet je apsolutni lider u broju realizovanih akademskih mobilnosti na Univerzitetu), otvaranje prostora za neprivilegovane društvene grupe, podrška značajnim projektima koje realizuju profesori – sve to i mnogo drugog uticalo je na moderniju fizionomiju Fakulteta u toku mog mandata, opterećenog svim vrstama prepreka i loših okolnosti.

rezime

I dalje mislim da akademska sredina treba da promoviše izvrsnost kao osnovni naučni i etički princip. Zbog spremnosti da rješavam probleme na isključivo zakonit način i donosim odluke koje nisu atraktivne u populističkom smislu imala sam mnogo neprijatnosti, ali kako nikada nisam djelovala politički nego isključivo profesionalno, sigurno je da ni sada neću praviti kompromise na račun zakonitosti i svoje savjesti.

neka druga mišljenja

Iz Centra za građansko obrazovanje (Vijesti, 16. 06. 2021) smatraju da je krovni propis u oblasti visokog obrazovanja jasno propisao ograničenje od pet godina, po čijem isteku se donosi rješenje o prestanku radnog odnosa po sili zakona, osim ako nije započet proces izbora u akademsko zvanje, kao i to da je UCG autonomna ustanova i da „mišljenje ministarke nije obavezujuće“.

Takođe smatraju da jedino Ministarstvo može kao predlagač precizirati izmjene uslova u novom zakonskom tekstu, a do tada niko ne može svojim interpretacijama mijenjati važeće propise. j.m.

Institut za javno zdra

Od poče PODGORICA - U Crnoj Gori od posljedica korona virusa preminulo je još osam osoba i to po troje iz Nikšića i Pljevalja i po jedna iz Danilovgrada i Bara. Najmlađi pacijent imao je 54, a najstariji 88 godina.

Od početka mjeseca korona je odnijela 122 života, što je na nivou od prošlog mjeseca.

Ukupan broj preminulih od kovid infekcije do sada je 2.050.

Kada je u pitanju broj novozaraženih, Institut za javno zdravlje je na uzorku od 2.991 evidentirao 459 novih slučajeva i to iz Podgorice 192, Nik-

Ministarstvo ekonom Inspekcije u slučaju im

Žalba je neo

PODGORICA – Ministarstvo ekonomskog razvoja zaključilo je da je neosnovana žalba Media centra na obavještenje Inspekcije rada da nemaju nadzor nad odlukom Savjeta Javnog servisa da Borisa Raonića izaberu za generalnog direktora te medijske kuće.

Direktor ove NVO, Goran Đurović obratio se resoru na čijem je čelu Jakov Milatović, jer je smatrao da su proces izora čelnog čovjeka Javnog servisa pratile brojne nepravilnosti.

Požalio se ovom resoru, kao drugostepenom upravnom organu na to što je Uprava za inspekcijske poslove, kao prvostepeni organ donijela odluku da nemaju pravo da utiču na imenovanje generalnog direktora Javnog servisa. Iz Inspekcije su rekli da jedino što mogu da poruče je da svi koji smatraju da je bilo propusta u tom postupku mogu da se obrate sudu. To su i učinila dva Ronićeva protivkandidata – Nikola Marković i Srđan Čović.

odluka

Ministarstvo ekonomskog razvoja, kako je rečeno juče Pobjedi, po ovom pitanju je konsultovalo Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija u čijoj je nadležnosti Zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore.

Radio i Televizija Crne Gore

Društvo

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

9

avlje saopštio da je evidentirao još 459 novih slučajeva i osam preminulih

šića 70, Bara 32, Bijelog Polja 24, Berana 19, Herceg Novog 19. U Budvi je registrovano 17 novozaraženih, Danilovgradu 13, Pljevljima 12, u Kotoru, Mojkovcu i Plužinama po 10, u Kolašinu i Tivtu po sedam, Cetinju pet, Ulcinju četiri, u Andrijevici, Plavu, Šavniku i Tuzima pod dva slučaja.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 19. oktobar je iznosio 15,34 odsto.

- Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi

5.063. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 139.066 - navode iz IJZ. Najviše aktivnih slučajeva infekcije korona virusom na 100 hiljada stanovnika, registrovano je u Plužinama, Pljevljima i Podgorici. U Plužinama je registrovan 1.531 aktivni slučaj na 100 hiljada stanovnika, u Pljevljima 1.455, Podgorici 1.002, Nikšiću 1.000, Tivtu 989.

U Kolašinu su registrovana 982 aktivna slučaja na 100 hi-

s.v.

četka mjeseca korona odnijela 122 života

ljada stanovnika, Mojkovcu 887, Danilovgradu 793, Budvi 757, Beranama 747, na Cetinju 731, u Herceg Novom 719,

mskog razvoja potvrdilo rješenje menovanja generalnog direktora RTCG

MEK je donio odluku da kao neosnovanu ocijeni žalbu Media centra, te je taj resor potvrdio mišljenje Inspekcije koja ne želi da se miješa u izbor generalnog direktora Javnog servisa

- U mišljenju navedenog Ministarstva ukazano je da je u cilju nezavisnosti rada Savjeta, navedenim zakonom propisan način njegovog izbora, kao i da im se istim garantuje nezavisnost u radu tog vrhovnog tijela javnog servisa, i da se sve nezadovoljne strane mogu obratiti samo sudu - ističu iz MEK-a.

Cijeneći mišljenje resora kojim rukovodi Tamara Srzentić, MEK je zaključilo da je „podnesena žalba neosnovana, sa razloga što navedeni zakon članovima Savjeta, kao vrhovnom tijelu Javnog servisa, garantuje nezavisnost u radu, a sve nezadovoljne strane za-

štitu svojih prava mogu tražiti pred nadležnim sudom.“ - MEK se vodio činjenicom da je RTCG medijski javni servis, na čije zaposlene se primjenjuje Zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore, koji im obezbjeđuje institucionalnu, uređivačku i finansijsku nezavisnost. Kako je Savjet - organ upravljanja RTCG, to je ovim zakonom utvrđena nadležnost istog, koja se ogleda u imenovanju i razrješenju generalnog direktora RTCG, nakon sprovedenog javnog konkursa i zaključenje ugovora o radu sa istim - navode iz MEK-a.

Dodaju da se i nezavisnost članova Savjeta ogleda u tome što ne predstavljaju institucije ili organizacije koje su ih predložile, već svoju dužnost obavljaju samostalno, nezavisno i po sopstvenom saznanju i savjesti, radi ostvarivanja interesa javnosti, u skladu sa zakonom, Statutom RTCG i drugim opštim aktima RTCG.

IzboR

Početkom prošlog mjeseca Raonića je Savjet izabrao za čelnka Javnog servisa, a njegova kandidatura izazvala je pažnju javnosti jer je ranije bio poslovno povezan sa čak četiri člana Savjeta koji su i gasali za njegov izbor, a uz to ni on ni

Prema podacima kineskog sata Worldmeteres Crna Gora je izbila na prvo mjesto u svijetu po ukupnom broju slučajeva zaraze korona virusa na milion stanovnika pokazuju podaci kineskog sajta Worldmeters.

Po broju smrtnih slučajeva peti smo na svijetu, a po broju novootkrivenh naša zemlja zauzima 41 mjesto. Ispred nas su Peru, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Bugarska.

Prvu dozu vakcine do sada je primilo je 253.936 osoba ili 41 odsto, a drugu 234.725 ili 37,9 odsto ukupnog stanovništva.

Sl.R.

Nekadašnji načelnik Generalštaba i nosilac Partizanske spomenice u 101. godini podlegao posljedicama korona virusa

a Media centra osnovana

Boris Raonić

Šavniku 706, na Žabljaku 617, u Kotoru 576.

U Baru je registrovano 575 aktivnih slučajeva na 100 hi-

ljada stanovnika, Andrijevici 567 Bijelom Polju 512, Tuzima 469, Ulcinju 262.

U Plavu je registrovano 168 aktivnih slučajeva 100 hiljada stanovnika, Rožajama 113 i u Petnjici 38.

A broj hospitalizovanih u odnosu na broj aktivnih slučajeva dupliran je u odnosu na avgust. Tada smo u prosjeku imali 3,5 odsto, dok sada taj procenat iznosi sedam. U crnogorskim bolnicama prema posljednjim podacima liječi se 354 osobe, od čega u Kliničkom centru 130. U toj zdravstvenoj ustanovi za život se bore 54 osobe.

Nikola Marković nijesu imali dovoljno radnog iskustva pod VII-1 nivoom kvalifikacije obrazovanja za tu poziciju.

Direktor NVO Media centar Goran Đurović je reagovao na to i poslao Inspekciji rada inicijativu da provjere postupak imenovanja generalnog direktora te medijske kuće, da provjere da li kandidati zadovoljavaju uslove konkursa, ali i da prekontrolišu zapošljavanje u toj kući od juna 2018. godine.

Iz Inspekcije rada tada su Pobjedi rekli da nijesu nadležni da provjeravaju prijave kandidata za generalanog direktora Javnog servisa. Đurović se požalio na ovakvu odluku Inspekcije drugostepenom organu - Ministarstvu ekonomskog razvoja, koje je naložilo Inspekciji rada da uradi novi nadzor i utvrdi da li kandidati za generalnog direktora Javnog servisa, Nikola Marković i Boris Raonić ispunjavaju uslove za tu funkciju.

Inspektori rada su, postupajući po nalogu ovog resora, na dan kad je Savjet birao generalnog direktora, prošlog mjeseca, postjetili tu medijsku kuću, i razgovarali sa predsjednikom Savjeta RTCG Veselinom Drljevićem.

- Inspekcija rada neće proveravati da li je izbor generanog direktora u skladu sa zakonom, jer je Zakonom o nacionalnom javnom emiteru RTCG propisano da je imenovanje i razrješenje direktora u nadležnosti Savjeta RTCG, i da niko nema prava da na bilo koji način utiče na rad člana Savjeta RTCG, niti je član Savjeta dužan da slijedi bilo čije instrukcije, osim odluka nadležnog suda - pojasnili su ranije iz Inspekcije.

Naveli su da tom prilikom nijesu izuzeli nikakvu dokumentaciju kandidata po ovom konkursu, te da neće više ništa preduzimati po tom pitanju.

K. J.

Preminuo admiral Branko Mamula PODGORICA - Nekadašnji načelnik Generalštaba Jugoslovenske narodne armije, savezni sekretar za Narodnu odbranu i admiral flote Branko Mamula preminuo je juče u Tivtu u 101. godini, saopšteno je iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Admiral Mamula je preminuo od posljedica korona virusa.

Nosilac je brojnih jugoslovenskih, crnogorskih i stranih odlikovanja. Autor je nekoliko zapaženih knjiga sa vojno-političkom i strategijskom polemikom, odnosno o Narodnooslobodilačkoj borbi i raspadu Jugoslavije.

Branko Mamula je bio jedan od veterana partizanskog pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu. Rođen je 30. maja 1921. godine u Slavskom Polju, kod Vrginmosta u centralnoj Hrvatskoj.

Nakon završenoga školovanja zaposlio se kao namještenik. U Savez komunističke omladine (SKOJ) se učlanio 1940. godine, a 1941. se pridružuje partizanima. Godine 1942. ustaše su mu ubile majku, dvije sestre i brata. Iste te godine učlanio se u Komunističku partiju Jugoslavije (KPJ). Iz rata izlazi kao potpukovnik.

Završio je Višu pomorsku akademiju, tečaj operatike i tečaj za visoke dužnosti u Jugoslovenskoj ratnoj mornarici.

Osim Partizanske spomenice 1941, nosilac je Ordena za vojne zasluge s velikom zvijezdom i Ordena bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem.

Od 1979. do 1982. bio je načelnik Generalštaba Jugoslovenske narodne armije. U najviši vojni čin admirala flote (četiri generalske zvjezdice) unaprijeđen je 1983. godine. Na dužnosti Saveznog sekretara za narodnu odbranu admiral Mamula se zadržao sve do 1988. godine, kada je penzionisan. On je govorio da poslije smrti Josipa Broza Tita ,,nitko od generala nije vjerovao u Predsjedništvo SFRJ“.

Admiral Mamula je 1988. godine utvrdio da SR Slovenija i SR Srbija pokreću mehanizam raz-

Branko Mamula

bijanja SFR Jugoslavije, smatrajući ih jednako odgovornim. Admiral Mamula je sa dijelom generala JNA smatrao da Slobodan Milošević nije najpogodnija osoba za realizaciju planova JNA o reunitarizaciji zemlje, te da ga je potrebno ukloniti ako se želi sačuvati SFR Jugoslavija.

Za admirala Mamulu Miloševićeva politika je bila isuviše prosrpski nastrojena, te kao takva neprihvatljiva za SFR Jugoslaviju kao cjelinu.

Admiral Mamula je bio pripadnik tvrdolinijaške komunističke generalske struje u JNA. Jedan je od osnivača ,,SKJ – Pokreta za Jugoslaviju“, tzv. generalske stranke koja je na 14. vanrednom kongresu SKJ trebala zamijeniti propali SKJ kao vodeća snaga SFR Jugoslavije.

Početkom 1960-ih proveo je preko dvije godine na dužnosti vojnog savjetnika u Vladi Republike Sudan, odmah po oslobođenju te države.

Admiral Mamula je u Podgorici 2000. godine objavio knjigu Slučaj Jugoslavija u kojoj sebe vidi kao unitarnog Jugoslovena.

Admiral Branko Mamula, koji je posljednje dvije decenije živio u Crnoj Gori, sahranjen je u krugu najuže porodice na groblju Brdište u J.M. Tivtu.

Crna Gora je moj drugi zavičaj - Odluku da se preselimo u Crnu Goru moja supruga i ja donijeli smo poslije razbijanja SFRJ i uspostave totalitarne vladavine u ostatku Jugoslavije, kada je Crna Gora odlučno krenula u borbu za svoju punu nezavisnost. Cijenili smo da se u Crnoj Gori brane one vrijednosti za koje smo se i moja supruga i ja, svako na svoj način, za svo vrijeme nastajanja i trajanja Jugoslavije svim svojim kapacitetima zalagali.

Uostalom, već u vrijeme NOB-e ratovao sam i družio se s mnogo Crnogoraca i nastavio i neposredno poslije rata na raznim funkcijama.

U Mornarici vršio sam dužnost politkomesara, a sedam politkomesara Mornarice bili su Crnogorci. S nekima od njih stvorio sam istinske prijateljske odnose – Dragišom Ivanovićem, Vuletom Mićunovićem, Vladom Šćekićem... Ostali smo prijatelji do kraja njihovih života. Prijateljevao sam i s drugim Crno-

gorcima, posebno onima mlađe generacije.

Ne treba izgubiti iz vida ni to da je porodica Mamula nosila ime Banjanin kada se doselila u Liku. I to je poveznica s Crnom Gorom.

U Crnoj Gori smo supruga i ja izvanredno dobro primljeni. Mijat Šuković, Branko Pavićević i Dragan Vukčević ne samo da su nam izrazili dobrodošlicu nego i podržali u našim prvim snalaženjima u Crnoj Gori. I danas čuvam toplo prijateljsko pismo Mijata Šukovića s kojim sam zajedno radio u Vladi SFRJ. Dugi niz godina prijateljevao sam i zajedno radio s Vidojem Žarkovićem s kojim sam u Mornarici proveo nekoliko lijepih godina. SUBNOR Crne Gore od samog početka primio me kao svog vlastitog člana i birao u adekvatna rukovodstva. Antifašizam, kao temelj Crne Gore, koji je ona očuvala i učvrstila i izvan svojih granica, u regionu, snažno nas je vezao za Crnu Goru – rekao je ranije Mamula za Pobjedu.

Hronika

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Ruske vlasti dostavile podgoričkom Višem sudu dokumentaciju za osumnjičenog koji se tereti za organizovanje ubistva

Telman Ismailov

Dostavljen dio molbe za izručenje Telmana Ismailova PODGORICA – U Viši sud u Podgorici stigao je dio molbe za izručenje azerbejdžanskog biznismena Telmana Ismailova Ruskoj Federaciji radi krivičnog gonjenja, kazala je za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Muzurović.

Ismailov je uhapšen 1. oktobra po međunarodnoj potjernici koju su za njim raspisale ruske vlasti zbog organizacije ubistva dvojice preduzetnika -Stigao je dio molbe za izručenje, ali ne i kompletna dokumentacija – saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.

Iz Vrhovnog suda Crne Gore ranije je rečeno da zahtjev za izručenje Ismailova, vlastima Crne Gore mora biti dostavljen najkasnije 40 dana od dana hapšenja, ili će u suprotnom on biti pušten na slobodu.

Advokat Miloš Vuksanović, branilac Ismailova, ranije je za Pobjedu kazao da su hapšenje i određivanje pritvora azerbejdžanskom milijarderu neosnovani, imajući u vidu činjenicu da se Ismailov nalazi u postupku dobijanja azila.

Advokat Vuksanović je ustvrdio da je Ismailov školski pri-

mjer političkog i ekonomskog progona Ruske Federacije, o čemu je pripremljena obimna dokumentacija koja će biti predata u postupku po zahtjevu za dobijanje azila.

-Činjenica da je zatražio azil i zaštitu države Crne Gore isključuje opasnost od bjekstva na kojoj se insistira u rješenju o određivanju pritvora – kazao je Vuksanović.

Ismailov i njegov brat Vagif nalaze se na međunarodnoj potjernici, a u Rusiji su optuženi za ubistvo i ilegalnu trgovinu oružjem.

Prema istražiteljima, Telman Ismailov je sa svojom braćom Rafikom i Vagifom osmislio plan ubistva, po kom je 15. maja 2016. godine Mekhman Kerimov pucao i likvidirao dva preduzetnika u Moskvi – Vladimira Savkina i Jurija Bryleva.

Rafik Ismailov odveo je Kerimova s mjesta zločina, a zatim su mu saučesnici pomogli u bijegu, saopštio je ranije Istražni komitet Ruske Federacije (ICRF).

Kerimov je osuđen na 13 godina zatvora, a Telmanu, ukoliko bude izručen i osuđen, prijeti doživotna robija.

Rusija traga i za njegovim bratom Vagifom.

B.R.

Početak suđenja optuženom za ubistvo Zorana Pavićevića odgođen za 1. decembar

Jovanović nije u stanju da iznese odbranu PODGORICA – Početak suđenja Zlatku Jovanoviću, optuženom za teško ubistvo Zorana Pavićevića krajem prošle godine, u restoranu „Obala“ u Danilovgradu, juče je u podgoričkom Višem sudu odgođen za 1. decembar kako bi se u međuvremenu utvrdilo da li je okrivljeni sposoban da prati tok sudskog postupka.

Jovanović je juče pred sudom saopštio da nije u stanju da iznese odbranu i zatražio odlaganje.

-Nijesam u stanju da danas iznesem odbranu. Molim sud da odloži suđenje, imam diskus herniju, plućni sam bolesnik i pijem antidepresive. Javljao sam se zatvorskom ljekaru i zbog psihičkih problema i jer mi se oduzimaju stopala zbog čega ne mogu da stojim – ustvrdio je optuženi.

Sudija Predrag Tabaš je prihvatio zahtjev Jovanovića i naložio da se pribavi medicinski karton optuženog iz Istražnog zatvora u Spužu i angažuje vještak sudske medicine koji će utvrditi da li je optuženi Jova-

nović procesno sposoban da prati tok glavnog pretresa.

Prema navodima optužnice, Jovanović se tereti da je između 23. i 24. novembra prošle godine, oko ponoći u Danilovgradu, na svirep način iz koristoljublja sa umišljajem ubio Pavićevića u restoranu „Obala“, gdje je radio kao stražar.

Jovanović je Pavićeviću zadao tri uboda nožem i najmanje 19 udaraca u glavu.

U optužnici se navodi da je Pavićević trpio bolove i strah jakog intenziteta.

Jovanović je iz restorana, sa šanka, uzeo 70 eura u metalnim apoenima. Šest dana nakon zločina policija je uspjela da identifikuje ubicu Pavićevića.

Izviđajnim radnjama istražitelji su utvrdili da su se ubica i Pavićević poznavali. Pavićević je otvorio vrata picerije koja se nalazi pored rijeke Zete i dočekao Jovanovića.

U lokalu su proveli nekoliko sati zajedno, što je potvrđeno mnoštvom tragova koje je ubica ostavio.

Pavićević je godinama radio kao stražar i važio je za mirnu, skromnu osobu.

B.R.

PLANIRANI ZLOČIN: Oružana pljačka transportnog vozila koje je prevo

Ubijen radnik obezbj razbojnici odnijeli 380 Napadači su radnike obezbjeđenja čekali u terencu bosanskih registarskih oznaka, a očito su imali informaciju o vremenu i tačnom mjestu dopreme novca. Kada se kombi namijenjen prevozu novca i dragocjenosti primakao zgradi pošte, tada su naoružani napadači iskočili iz džipa i hitro krenuli ka zadnjim vratima vozila NIKŠIĆ – Radnik obezbjeđenja firme „Security Guard Montenegro“ Ljubiša Mrdak (50) iz Nikšića ubijen je juče ujutro u oružanoj pljački, na parkingu iza nove zgrade Pošte, u gradu pod Trebjesom.

Napadači su odnijeli sa sobom oko 380.000 eura, a nakon zločina su zapalili vozilo bosansko-hercegovačkih tablica koje su koristili. Za sada su van dometa policijskih snaga koje za njima intenzivno tragaju.

Mrdak je preminuo od posljedica povreda grudnog koša koje su mu razbojnici nanijeli iz automatske puške. Preminuo je u Kliničkom centru Crne Gore.

Do zaključenja broja lista istražitelji su pokušavali da identifikuju počinioce zločina, ali kako nam je nezvanično saopšteno, za sada niko nije uhapšen.

Razbojnici su se odvezli u naselje Grebovice na periferiji Nikšića i zapalili vozilo bosanskih registarskih oznaka za koje istražitelji vjeruju da je „nisan“. U požaru je uništeno oružje, kao i ostali tragovi.

MUNJEVITA AKCIJA

Pljačka se dogodila u Ulici Jola Piletića, naočigled prolaznika.

Radnika obezbjeđenja i dvojicu njegovih kolega napala su trojica maskiranih i naoružanih (automatskim puškama) muškaraca oko 9 sati, kada su se dovezli službenim kombijem sa novcem, namijenjenim isplati penzija.

Razbojnici su ukrali vreće sa novcem u kojima je, prema prvim nalazima istrage, bilo

R. PEROŠEVIĆ

10

Mjesto gdje je ubijen radnik obezbjeđenja

oko 380.000 eura. Napadači su radnike obezbjeđenja čekali u terencu bosanskih registarskih oznaka, a očito su imali informaciju o vremenu i tačnom mjestu dopreme novca. Kada se kombi namijenjen prevozu novca i dragocjenosti primakao iza zgrade pošte, tada su naoružani napadači iskočili iz džipa i hitro krenuli ka zadnjim vratima vozila.

Kako nezvanično saznajemo, Mrdak je, uvidjevši da je pljačka u pitanju, pokušao da se suprotstavi, ali tada je ispaljeno nekoliko hitaca, a jedan ga je pogodio u grudi.

Ostalu dvojicu njegovih kolega razbojnici su kundacima izudarali, isprskali biber sprejem, prebacili novac u svoje vozilo i munjevitom brzinom pobjegli. Ubrzo nakon toga

policajci su u naselju Grebovice pronašli uništeni kombi koji su koristili počinioci.

Sve se odigralo vrlo brzo, kao u krimi filmovima, pa istražitelji vjeruju da je pljačka duže planirana i uvjereni su da su izvršioci sa strane i da su u čitavom slučaju ključnu ulogu odigrale osobe iz Nikšića koje su pružale logistiku.

ORGANIZACIJA

Izvori iz istrage uvjereni su da mnoštvo činjenica ukazuje da je u pljački učestvovalo više osoba koje dobro poznaju rutinu radnika obezbjeđenja koji se bave transportom novca. Po nalogu tužioca, izuzeti su snimci sa nadzornih kamera kako bi inspektori koji rade na ovom slučaju pokušali da dođu do počinilaca.

Policija je brzo blokirala sve izlaze iz grada, ali su razbojnici uspjeli da umaknu, sa vrećama sa novcem.

Kako tvrde Pobjedini sagovornici, tragovi i predmeti koji su poticali iz krivičnog djela su u potpunosti uništeni u požaru vozila. Takođe, tragovi od izvršilaca su uništeni u požaru (otisci i DNK iz vozila).

Istražitelji sumnjaju da su izvršioci iz Bosne i Hercegovine, na što ukazuju tablice na vozilu i pravac bjekstva, a organizatori i ,,tiperi“ pljačke iz Nikšića.

Zapaljeno vozilo pronađeno je na sporednom putu, u naselju G re b ov i c e, n e d a l e ko o d Krupačkoj jezera i Poklonaca, u blizini novoizgrađene zaobilaznice koja vodi ka Plužinama i Šavniku.

Operativci koji rade na rasvjet-

Danilovgrađanin osumnjičen za ratne zločine u Foči

Peković zadržan do 72 sata PODGORICA – Slobodanu Pekoviću (51) iz Plužina, nastanjenom u Danilovgradu, danas je nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnji da počinio ratni zločin tokom rata u Bosni i Hercegovini početkom 90-ih godina, potvrdila je za Pobjedu advokatica Adrijana Razić.

Odluku o zadržavanju donijela je specijalna tužiteljka Lidija Vukčević.

-Peković je iznio odbranu kojom je negirao optužbe SDT-a i odgovarao na sva pitanja tužioca. Ostale detalje u vezi ovog slučaja ne mogu otkrivati jer je na predmet stavljena oznaka tajnosti – kazala je advokatica Razić.

Peković je uhapšen nakon

Sa privođenja Slobodana Pekovića

višemjesečne razmjene podataka između tužilaštava Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Tokom istrage koja je vođena u Bosni i Hercegovini prikupljeni su dokazi koji ukazuju na sumnju da je Peković kao

pripadnik Vojske Republike Srpske počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Foči.

Peković je uhapšen u ponedjeljak po nalogu specijalne tužiteljke Lidije Vukčević, koja

rukovodi ovom istragom.

Kada je u pitanju procesuiranje izvršilaca krivičnih djela ratnih zločina, do sada je crnogorsko pravosuđe procesuiralo sedam slučajeva.

Tužiteljka Vukčević je prije nekoliko mjeseci na okruglom stolu „Šest godina primjene Strategije za istraživanje ratnih zločina u Crnoj Gori“ kazala da je u svih sedam slučajeva došlo do podizanja optužnica i da je došlo do sudskog epiloga u svakom od tih predmeta.

Ona je istakla da u prethodnom periodu nije postojala dovoljna politička i javna volja da se svi slučajevi ratnih zločina procesuiraju i navela da pored rada Specijalnog tužilaštva treba postojati i podrška od strane svih drugih nadležnih organa.

B.R.

Hronika

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Potvrđena optužnica za zločin u ugostiteljskom objektu „Krstac“ u Mojkovcu

ozilo novac za poštu u Nikšiću

jeđenja, 0.000 eura

Zapaljeno vozilo

Mrdak je bio primjer časnog i hrabrog čovjeka Povodom razbojništva koje se juče dogodilo u Nikšiću, oglasio se i predsjednik Opštine Marko Kovačević. On ističe da je Mrdak bio primjer časnog i hrabrog čovjeka, koji je to svojim životom svjedočio do posljednjeg časa.

-Iskreni patriota i porodični čovjek koji je bezrezervno davao sebe svojoj porodici i svom narodu, kazao je Kovačević, pozivajući nadležne organe da učine sve kako bi otkrili počinioce ovog zločina.

- Ova zemlja mora pokazati da je dostojna sinova kakav je bio Mrdak, navodi predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević.

ljavanju ovog zločina sumnjaju da su počinioci imali informaciju da će otići sa većim plijenom. U trenutku pljačke, prema njihovim informacijama radnici obezbjeđenja trebali su da imaju million i 200 hiljada, ali nijesu prikupili sav novac iz banaka i pošti koji je bio namijenjen raspodjeli penzija.

TRAGIČNA SMRT

Teško povrijeđeni Ljubiša Mrdak je odmah dovezen u nikšićku Opštu bolnicu, bio je životno ugrožen i sa lošim vitalnim parametrima zbog čega je, nakon manje hitne intervencije u bolnici, prevezen u Klinički centar Crne Gore.

Direktor bolnice Marko Mitrović kazao je da je pacijent zadobio prostrelnu ranu u predjelu grudnog koša, da je imao veliko krvarenje, te da je u predjelu grudi imao veliko prisustvo krvi i vazduha.

Uviđaj je trajao do popodnevnih sati. Iza Pošte u Nikšiću je juče ujutro bilo na stotine znatiželjnih prolaznika. Malobrojni očevici nijesu željeli da kometarišu događaj.

Dugogodišnji operativci koji rade na rasvjetljavanju razbojništava i pljački tvrde da je ovo prvi slučaj koji je izvršen organizovano i koji je imao tešku posljedicu – ubistvo radnika obezbjeđenja. R.PEROŠEVIĆ

Nikšićka policija reagovala povodom narušavanja javnog reda i mira i fizičkih napada

Jedna osoba prijavljena za uznemiravanje đece, druga za prijetnje NIKŠIĆ - Policija je u Nikšiću postupila po prijavi građana od 18. oktobra, da u Ulici Josipa Sladea nepoznato lice uznemirava djecu prilikom izlaska iz privatne obrazovne ustanove.

Policija je zatekla D. M. (52) koji je nakon toga doveden u policiju, ali se tužilac izjasnio da nema elemenata krivičnog djela. Nekoliko dana ranije policija je postupala po prijavama građana u odnosu na narušavanje javnog reda i mira i nedolično ponašanje od D. M . Jedna osoba prijavila je 14. oktobra da je napadnuta u Ulici Josipa Sladea. Istog dana još jedno lice je prijavilo da je napadnuta u ugostiteljskom objektu u Ulici Josipa Sladea. Protiv D. M. je podnijeta prekršajna prijava zbog izvršenog prekršaja fizički na-

11

pad. Dežurnoj službi Centra bezbjednosti Nikšić telefoom je 16. oktobra jedna osoba prijavila da je u trgovinski objekat u kojem je zaposlena došlo nepoznato lice koje joj je uputilo prijeteće riječi i prijetilo joj oštrim predmetom.

Istoga dana prijavljeno je nepoznato lice da je u jednoj poslastičarnici u Ulici Alekse Backovića prijetio oštrim predmetom jednom maloljetnom licu.

- Policijski službenici su operativnim putem došli do saznanja da se radi o licu M. G. (52) iz Nikšića, koji je pronađen i doveden u službene prostorije. O navedenom događaju je upoznat državni tužilac u Nikšiću koji je naložio da se M. G. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti – navodi se u saopštenju.

C.H.

Pantovića terete za ubistvo Ašanina, a Ljujića za pomaganje BIJELO POLJE - Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu koju je VDT podiglo protiv Gorana V. Pantovića (43) iz Mojkovca, nastanjenog u Herceg Novom, zbog teškog ubistva Zorana Ašanina i nedozvoljenog držanja oružja. Istim aktom potvrđena je optužnica i protiv Velimira J. Ljujića (66) iz Mojkovca, zbog krivičnog djela pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.

Pantović je, prema navodima optužnice, 25. aprila ove godine oko 13.50 časova u mjestu Krstac, u istoimenom ugostiteljskom objektu u opštini Mojkovac, na podmukao način lišio života vlasnika objekta Ašanina.

Kako je precizirano, Pantović je došao u konobu, gdje je Ašanin sjedio sa dvije osobe i sjeo za njihov sto. Nakon izvjesnog vremena pošao je sa Pantovićem u drugu prostoriju, kafe – bar, gdje su sjeli i naručili piće.

U jednom momentu između njih je izbila svađa, ali je ubrzo utihnula i nastavili su razgovor.

Restoran Krstac

Pantović je dao Ašaninu svoj telefon i iskoristio je taj trenutak i povjerenje oštećenog, jer su bili u prijateljskim odnosima, pa je kroz vrata separea otišao prema toaletu.

-Nakon nekoliko minuta se vratio i kada oštećeni nije očekivao da će biti napadnut, niti je bio u mogućnosti da pruži otpor i da se brani, iz pištolja nepoznate marke kalibra 9 milimetara, koji je neovlašćeno držao i nosio, ispalio je osam metaka i sa četiri projektila ga pogodio u predjelu glave i jed-

nim projektilom u predjelu spoja lijevog ramena i vrata.

Zatim mu je prišao sa prednje strane i iz neposredne blizine ispalio još jedan metak koji projektil ga je pogodio u predjelu nosa, kojom prilikom mu je nanio teške tjelesne povrede usljed čega je nastupila smrt – navodi se u optužnici.

Dodaje se da je usljed razaranja moždanog tkiva duž kanala strijelnih rana kod oštećenog nastupila smrt. Okrivljeni je nakon počinjenog ubistva uzeo telefon iz ruke oštećenog

i pobjegao iz ugostiteljskog objekta.

Ljujić se tereti da je istog dana oko 14 časova, u mjestu Krstac, pomogao okrivljenom Pantoviću da nakon počinjenog ubistva omogući da se krije i da ne bude otkriven.

On ga je vozilom „mercedes“ (HN AN 499), kojim ga je dovezao do ugostiteljskog objekta i čekao u vozilu, prevezao do mjesta Uloševina, opština Mojkovac, gdje je Pantović izašao iz vozila i pobjegao u nepoznatom pravcu.

B. Č.

Sud prihvatio da provede dokaze odbrane optuženog Neđeljka Gardaševića za zloupotrebu ovlašćenja prilikom privatizacije hotela ,,As“ u Perazića dolu

Stepavoj pozvan da pojasni kako je dobio spornu garanciju Sberbanke PODGORICA – Viši sud prihvatio je prijedlog odbrane Neđeljka Gardaševića da u postupku koji se vodi protiv njega za falsifikovanje bankarske garancije od 3.000.000 eura, prilikom privatizacije hotela „As“ u Perazića dolu, a za koliko je oštećen budžet Crne Gore, svjedoči Aleksandar Stepavoj koji je posredovao u dobijanju sporne garancije.

Branilac Gardaševića, advokat Miloš Vuksanović je i prilikom kontrole optužnice, a potom i u sudskom postupku, predložio da se sasluša direktor predstavništva „Mont Investa“ u Rusiji – Aleksandar Stepavoj, koji je preko brokerske agencije „Miraž“ pribavio spornu bankarsku garanciju plativši za njeno dobijanje proviziju od sedam odsto ili 195.000 eura.

Gardašević je prilikom davanja odbrane ispričao da je ponudio garancije Ministarstvu turizma 2013. godine i da je do direktora predstavništva ,,Mont Investa“ u Rusiji Aleksandra Stepavoja došao preko svojih veza.

-Uspio sam da dođem do bro-

Hotel „As“

kerske agencije ,,Miraž“ koja može obezbijediti traženu garanciju kod Sberbanke – kazao je Gardašević.

On je naveo da sporna garancija ima potpis i vodeni žig i naveo nekoliko mogućih razloga zbog kojih je Sberbanka odbila da je isplati.

-Sberbanka najvjerovatnije nije zavela ili ,,Miraž“ nije platio na način na koji je trebalo.

Naveo bih i da se poslije krimske krize Crna Gora pridružila sankcijama Rusiji, zbog čega vjerujem da direktor Sberbanke nije imao hrabrosti da Crnoj Gori isplati tri miliona eu-

ra – kazao je ranije Gardašević Sud je prihvatio i prijedlog odbrane da se u sudskom postupku provede i dokumentacija koja se odnosi na okolnosti pribavljanja sporne garancijem a koji potvrđuju navode Gardaševića koju je iznio u odbrani.

Jedan od dokumenata koji je predložila odbrana je i uplata provizije u iznosu od 195.000 eura u rubaljskoj protivvrijednosti brokerskoj agenciji „Miraž“, koja je bila zadužena da, prema propisima Ruske Federacije, pribavi spornu garanciju.

Hotel ,,As“ prodat je prije 17

godina rusko-crnogorskoj kompaniji „Nega turs“ za pet miliona maraka, od čega je država prihodovala tri, a „Budvanska rivijera“ dva miliona maraka. Ugovorom je bilo predviđeno da se u hotel uloži 22 miliona maraka i da bude izgrađen do kraja 2003. godine.

Nesuđeni kompleks sa pet zvjezdica dobio je još jednu šansu od Vlade 2014. godine kada je potpisan aneks ugovora uz bankarsku garanciju ruske Sberbanke od 3.000.0000 eura da će dovršiti hotel „As“.

Kada je zbog neispunjavanja obaveza, kako se navodi u optužnici, Vlada Crne Gore preko Ambasade u Ruskoj Federaciji 26. januara 2016. godine dostavila tu garanciju, ona nije mogla biti realizovana s obzirom na to da je neistinite sadržine.

Iz Sberbanke u Moskvi saopšteno je da kompaniji ,,Montena invest“ sa Kipra nikada nijesu izdali garanciju u iznosu od 3.000.000 eura, čime je ova kompanija prema stavu Specijalnog tužilaštva pribavila imovinsku korist u ovom iznosu na štetu crnogorskog B.R. budžeta.

Podgoričanin uhapšen u Tivtu

Držao 97,7 grama heroina PODGORICA - S. E. (56) iz Podgorice uhapšen je u ponedjeljak u Tivtu nakon što

je policija pretresom njegovog stana pronašla 97,7 grama heroina – saopšteno je

iz Uprave policije.

S. E. je uhapšen po nalogu višeg državnog tužioca

zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

C.H.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

HERCEG NOVI: Sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić-Pištalo

Tvrđave su simboli prepoznatljivosti grada

U fokusu našeg interesovanja uglavnom su četiri tvrđave: Forte mare, Kanli kula, Španjola i Mamula.

Međutim, u novskoj opštini imamo još tvrđava, manje poznatih javnosti, ali koje kroz promociju treba da postanu dostupne kako Novljanima, tako i turistima – kazala je sekretarka za kulturu i obrazovanje

Forte mare

HERCEG NOVI – Hercegnovska lokalna uprava nastoji da kroz razne vidove promocije i projekte finansirane iz fondova Evropske unije promoviše utvrđenja, kao kulturno-istorijsku ponudu grada.

Sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić-Pištalo podsjeća da je Opština Herceg Novi kroz Studiju za zaštitu kulturnih dobara, pripremljenu 2018. godine za potrebe Prostorno urbanističkog plana, jasno naznačila smjernice, neophodne da se u konzervatorskom pogledu zaštite sva utvrđenja.

Kanli kula

– U fokusu našeg interesovanja uglavnom su četiri tvrđave: Forte mare, Kanli kula, Španjola i Mamula. Međutim, u novskoj opštini imamo još tvrđava, manje poznatih javnosti, ali koje kroz promociju treba da postanu dostupne kako Novljanima, tako i turistima, a među njima su tvrđave na Luštici – navodi ona.

NOVA IZDANJA

Zambelić-Pištalo navodi da je Radojica Pavićević objavio knjigu „Austro-ugarska utvrđenja na teritoriji Boke kotorske“, koja je podržana kroz izdavačku djelatnosti Sekretarijata. Autor trenutno

radi na novom izdanju, a riječ je o knjizi posvećenoj turskim tvrđavama.

– U tom kontekstu, kroz izdavačku djelatnost, poseban fokus stavili smo upravo na utvrđenja. Nedavno je promovisan i film „Tvrđava Boka“, koji je radila NVO Kod, koji je naša Opština podržala, jer su u filmu, koji će u narednom periodu biti promovisan i Novljanima, tretirane i tvrđave koje se nalaze na području opštine Herceg Novi – kazala je Zambelić-Pištalo.

Ona je podsjetila da je Opština Herceg Novi učesnik međunarodnog projekta zaštite utvrđenja „Fortitud“ (Fortitude),

čiji je cilj razvijanje novih segmenata na istorijskim tvrđavama kako bi se obogatila kulturno-turistička ponuda.

- Nedavno je u Karlovcu održana radionica koja je za temu imala turističku valorizaciju utvrđenja i kroz koju smo dobili smjernice, odnosno upoznati sa pozitivnim praksama iz Evrope i svijeta o dostupnosti tvrđava kroz različite forme. Zajednički zaključak je da iskoristimo modele koje nam pružaju kulturne rute Evrope koje Savjet Evrope promoviše još od 1987. godine.

Nadamo se da će nam organizacija „Forte Cultura“, koja je strateški partner EFFORTA-a, u tome svestrano pomoći - ka-

zala je Zambelić-Pištalo.

Naredne godine u aprilu u Herceg Novom bi trebalo da bude održana manifestacija „Noć tvrđava“.

SARADNJA

- Pokušaćemo da određena dešavanja organizujemo i na Luštici. Vjerujemo da će taj događaj biti dodatna poveznica kada je regionalna saradnja svih naših partnera u ovom projektu u pitanju i da će se kroz redovno održavanje ove manifestacije i neki drugi gradovi sa utvrđenjima pridružiti - kazala je Zambelić-Pištalo.

Obnova Citadele je projekat koji je Opština kandidovala za

Monografija U okviru programa povodom Dana Opštine promovisana je monografija „Herceg Novi – grad monumentalnih tvrđava“ autora lazara Seferovića i Mateja Pašete, a koja je posvećena prijemu Herceg Novog u Evropsku federaciju gradova i odbrambenih fortifikacija (EFFORTS). Na promociji je saopšteno i da je Herceg Novi dobio nagradu EFFORTS-a za uspješno poslovanje i dugogodišnje uspješno vođenje i održavanje ljetnih programa na tvrđavama Herceg Novog.

Učlanjenjem u EFFORTS Herceg Novi još jednom potvrđuje da su prioriteti lokalne uprave briga o utvrđenjima koja su neprocjenjiv dio kulturne baštine, umrežavanje sa drugim evropskim gradovima, kao i organizovan pristup mogućnostima finansiranja i zajedničkog djelovanja na zaštiti i očuvanju istorijskog naslijeđa.

sredstva iz državnog budžeta, a očekivanja su da će u saradnji sa resornim ministarstvom tvrđava Forte mare biti konačno upisana na Unesko listu u okviru nominacije Venecijanskih utvrđenja od 16. do 17. vijeka. U narednom periodu trebalo bi da se radi sanacija klizišta na području gdje se nalazi Kanli kula, nakon čega bi uslijedila i sanacija tvrđave.

- Opština Herceg Novi nema dovoljno sredstava za realizaciju svih tih velikih zadataka, tako da očekujemo podršku države, ali isto tako istrajno radimo kroz aplikacije za određene pretpristupne fondove navela je sekretarka za kulturu i obrazovanje. Ž. K.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

TIVAT: Dodijeljen prvi dio sredstava za podršku ženskom preduzetništvu

PODGORICA – CEDIS nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

DANIlOVGRAD od 8 do 15: dio Studenog / CEtINjE od 7:30 do 18: Lipovik, Čukovići , Dujeva, Zajčina, Mihailovići, Poseljani i Zaštek; PlužINE od 8 do 15: Goransko, FEP; NIkšIć od 8 do 15: Mrkajići, Usputnica; od 9 do 13: Vasiljevići; BAR od 10 do 12: Tomba, Aragana, Perčobići, donje Zaljevo, Kamenolomi Put Bar i Kamenolom ZIB-a; od 8 do 16: Koštanjica, Tejani, Gornja i Donja Briska i Livari; od 8 do 14: Gluhi Do, Limljani, Litine, Karuče i Pozanje i vodovodne pume Velje oko i Malo oko; kOtOR od 10 do 11: Vatrogasnica, naselje oko nje, dio Njegoševe ulice; od 9 do 12: Studentski dom i naselje oko doma, Gornji Morinj - Bakoči, Bunovići; od 8 do 10: Zlatne Njive i Mečerov Brijeg (dio prema Zlatnim Njivama); HERCEG NOVI od 8 do 15: Podi - Matkovići, Kameno, Mokrine, Kruševice, Vrbanj, Žlijebi, Ubla, Navarinsko polje, Grabi, potrošači oko stare vile Margot; BIjElO POljE od 8 do 16: Reljin Kament, Ravna Rijeka, Majstorovina, Božovića Polje, Slijepač Most, Bojišta, Mijatovo Kolo, Pali, Jabučina, Gevčina,

tIVAt – Za podsticaj ženskom preduzetništvu Opština Tivat je u budžetu za ovu godinu opredijelila 20.000 eura, a nakon prvog javnog konkursa Sekretarijata za privredu, Komisija za raspodjelu sredstava sa ukupno 7.600 eura podržala je dva projekta.

Isključenja u 16 opština Za dva projekta 7.600 eura Okladi, Babića Brijeg, Zaimovića Livade, Rijeka, Ćukovac, Gornja Lipnica, Lješnica, Banje Selo, Goduša – Rebronje, Pavino Polje, Čokrlije, Mahala, Krstače, Pavino Polje, Bijeli Potok, Grubješići, Kičava, Biokovac, Grab, Kovren, Vergaševići, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer, Pali, Osmanbegovo Selo, Voljavac, Femića Krš, Biokovac – Sadici, Ličine - Korita; od 11 do 17: Potoci, Žurena, Laholo, Kostići, Kaševari, Dubovo, Brestovik, Pašića Polje, Femića Krš, Brzava, Prijelozi, Zagrad, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Sipanje, Korita, Ličine, Moravac, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Osmanbegovo Selo, Lazovići, Čampari, Sušica, Đalovići, Sokolovac, Dupljaci, Poda, Bioča, Trubina, Srđevac, Lozna, Jagoče, Crniš; od 9 do 15: Cerovići, Muslići, Selakovići, Grančarevo, Ujniče, Tomaševo, Drndari, Glibavac, Potrk, Obod, Žaljevo.

Lijeska, Galica, Sokolac, Pisana Jela, Šljemena, Barice, Čokrlije, Mahala, Krstače, Pavino Polje, Bijeli Potok, Grubješići, Kičava, Biokovac, Grab, Kovren, Vergaševići, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer; od 9 do 15: Sutivan (Dio naselja od škole prema Kneževićima); od 15 do 19: Bistricacentar, Kostenica; MOjkOVAC od 9 do 15: Pobrsijevići; od 9 do 13: Stevanovac; kOlAšIN od 9 do 15: Ravni, Moračka Bistrica, Lug

Vukićevića; od 8 do 16: Babljak, Bojići; BERANE od 8:30 do 14:30: Zaostro, Crljevine, Skakavac, Rijeka Marsenić, Lukavica, Štitari, Bubanje, Rujišta, Izbjeglička naselje Rudeš i dio naselja Taluma; ANDRIjEVICA od 8:30 do 14:30: Selo Jošanica, Kralje, Peovac, Oblo Brdo, Kralje, Sjenožete, Gnjili Potok, Trešnjevik i katuni: Štavna, Rudo Brdo i Gradišnica; ROžAjE od 9 do 14:30: Sređani, Baćevac, Seošnica, Kalače, Gusnice, Đuranovića Luke, Farma, Motel Turjak, Ski-lift, Dedeići, Baza, Mujevići-Duga, Skarepača, Bogaje, Koljeno i Bralići; PlAV od 9 do 14:30: dio sela Vusanje; žABljAk od 8 do 17: Gradina; od 9 do 18: Tepca, Reciklažni Centar, Kovačka Dolina, Prisoje, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, objekat Vojske na Štuocu, Štuoc - Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora; PljEVljA od 8 do 17: Odžak, Alići, Vilići, Zekavice - moguća kratka isključenja na početku i kraju radova; od 8 do 17: Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče; od 9 do 17: Gradac, Pupovići - moguća kratka isključenja na početku i kraju radova; od 9 do 17: Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica; od 9 do 15: Ljutići, Ćirovići, Vrulja, Vlaovina, Breza, Zelena Stijena, Podborova.

C. G.

Kseniji Kankaraš je za biznis plan pod nazivom „Femme fatale Miss“ dodijeljeno 4.000 eura, a sa 3.600 podržan je biznis plan Marine Vujović pod nazivom „Unapređenje poslovnih procesa i bolje lokalno i ino tržišno pozicioniranje kroz primjenu standarda ISO 9001:2015

- Sistem menadžmenta kvaliteta i ISO14001:2015 - Sistem menadžmenta životnom sredinom“.

Opština Tivat treću godinu zaredom pruža podršku biznis planovima preduzetnica, a za preostalih 12.400 eura uskoro će biti raspisan drugi javni konkurs.

Sl. K.

TIVAT: Odmah nakon krečenja ispisani grafiti na Domu kulture u Gradiošnici

Vandali se ponovo ,,oglasili“

tIVAt – Pod okriljem mraka, u noći između utorka i srijede, nepoznati počinilac iscrtao je i ispisao poruke na zidovima Doma kulture „Anto Počanić“ i objektu područnog odjeljenja OŠ „Drago Milović“ u Gradiošnici. U kukastom krstu iscrtana su četiri ocila, a uz poruku „Ne možete da brišete, koliko mi možemo da pišemo“ ispisano je i „Kosovo je Srbija“, „Stara garda 1389“, „Kosmet večno zemlja naša“ i „Arkanovi tigrovi“.

- Zidovi su i ranije bili iscrtani sličnim amblemima i porukama - kazao je predsjednik MZ Gradiošnica Veselin Vuković.

On je naglasio da se novi slučaj vandalizma desio dan nakon što su radnici Komunalnog prekrečili prethodno ispisane grafite.

- Ovakve poruke ne priliče na-

Dio ispisanih grafita

šem mirnom i kulturnom gradu koji njeguje različitosti po kojima je i prepoznatljiv širom Crne Gore. Mi treba da budemo primjer, a ne da se ovakve stvari dešavaju kod nas. Većina građana ispašta zbog pojedinaca za koje ne možemo da tvrdimo da su iz našeg grada - rekao je Vuković.

Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti i Komunalne policije bili su na licu mjesta, ali nijesu pronašli nikakve dokaze koji bi ih usmjerili na počinioca ili počinioce ovog vandalskog čina, dok su radnici Komunalnog ponovo prekrečili zidove na Domu i školi. SL. KRSTOVIĆ

Crnom Gorom

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Policijska akademija u Danilovgradu obnovila sporazum o saradnji sa Evropskim policijskim koledžom

PLJEVLJA: Uklonjene tri brane na rijeci Vezišnici

Očekuju još intenzivniju razmjenu iskustava DANILOVGRAD - Vršilac dužnosti direktora Policijske akademije Svetomir Knežević i izvršni direktor Evropskog policijskog koledža (CEPOL) Detlef Šreder obnovili su juče sporazum o saradnji koja traje još od 2011. godine.

- Poznato je da je Policijska akademija jedinstvena u Crnoj Gori kada je u pitanju obrazovanje pripadnika bezbjednosnih službi. Svjesni izazova koji se konstantno postavljaju pred policijsku profesiju, ne prestajemo da unapređujemo postojeće obrazovne programe uzimajući regionalnu i međunarodnu pamet i iskustvo.

Naše partnerstvo sa CEPOLom već deceniju uspješno se realizuje kroz razne aktivnosti, na obostrano zadovoljstvo.

Na tom polju značajan broj nastavnika, policijskih službenika, službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, tužilaca i

13

Uklanjanje brane na Vezišnici

Primjer uspješne saradnje opštine, ministarstva i NVO

Potpisivanje sporazuma o saradnji

sudija, učestvovao je u praktičnim obukama i radnjama koje je sprovodio CEPOL. Ove obuke se realizuju onsajt i onlajn, a posebno važno mjesto u

navedenim aktivnostima zauzima sadržajan program razmjene koji počinje svake godine u martu. Platforma CEPOL-a je bez pretjerivanja

Svečani prijem polaznika 15. generacije U sportskoj dvorani Policijske akademije upriličen je svečani prijem polaznika 15. generacije mladića i djevojaka, koji će se naredne četiri godine školovati za zanimanje policajac/ka.

Novih 67 akademaca pozdravio je v.d. direktora Akademije Svetomir Knežević, poručujući im da su izabrali tešku i zahtjevnu profesiju bez koje građani Crne Gore ne bi mogli da imaju stabilnu, bezbjednu i sigurnu zemlju.

- Ukoliko budete predano radili na sticanju

znanja i neophodnih kompetencija, uz harmonične odnose sa nastavnicima i zaposlenima u ovoj ustanovi i naravno uz razvijanje empatija prema drugima, imaćete privilegiju da doživite poseban osjećaj za brigu o drugima i da ste uvijek spremni da im priskočite u pomoć kazao je Knežević.

Dobrodošlicu akademcima poželjeli su i direktor Uprave policije Zoran Brđanin i državni sekretar u MUP Zoran Miljanić.

jedna od najboljih, ako ne i najbolja u Evropi kada govorimo o obukama za bezbjednosni sektor - rekao je Knežević.

Izvršni direktor CEPOL-a kazao je da će taj koledž ponuditi sve raspoložive resurse Akademiji, kao i da stoje na rasplaganju i za neke specifične obuke.

- Novi sporazum potpisali smo u nadi da će saradnja između CEPOL-a i Akademije, a samim tim i razmjena iskustava među policijskim službenicima iz Crne Gore, regiona i Evropske unije, u godinama koje dolaze biti intenzivnija i sadržajnija – kazao je Šreder.

B. KADIĆ

Bilješka iz Kolašina

PLJEVLJA – Uklanjanjem tri nefunkcionalne, vještačke pregrade, juče su napravljeni prvi koraci ka vraćanju života Vezišnici, jednoj od najvažnijih i ribom najbogatijih pritoka rijeke Ćehotine.

- Pozdravljamo inicijativu uklanjanja zastarjelih, nepoželjnih i nefunkcionalnih barijera iz rijeka te smo se rado pridružili pozivu koji su uputile nevladine organizacije. Na taj način Opština Pljevlja i šira zajednica direktno doprinose ostvarivanju ekoloških ciljeva, kako nacionalnih tako i međunarodnih, a posebno u kontekstu unaprjeđenja ekološkog statusa rijeka - istakao je potpredsjednik Opšine Pljevlja Mervan Avdović.

Uklanjanjem pregrada iz rijeka u njima se ponovno uspostavlja prirodna dinamika protoka vode, omogućava se kretanje ribama i drugim vrstama koje žive u rijekama uzvodno i nizvodno, te se u značajnoj mjeri smanjuje opasnost od poplava, kao i procesi koji mogu dovesti do snižavanja nivoa podzemnih voda koje se koriste kao izvori pitke vode.

- Opština Pljevlja prepoznala je priliku za uklanjanjem tri brane na Vezišnici te se priključila pozivu koji je WWF Adria uputila opštinama i javnim ustanovama u Crnoj Gori i Hrvatskoj.

S obzirom da uklanjanjem ove tri brane na Vezišnici ona ponovno postaje rijeka slobodnog toka, posebno nam je drago da je upravo ona lokacija prvog uklanjanja pregrada u regionu.

Slične uspjehe želimo ponoviti u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i nastaviti s dobrom saradnjom u Crnoj Gori, gdje je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izrazilo želju za zajedničkim radom na ovoj temi - kazala je koordinatorka inicijative za uklanjanje barijera u WWF Adria Branka Španiček.

Poboljšanje ekološkog statusa rijeke Vezišnice zajednički realizuju WWF Adrija, Opština Pljevlja, NVU Da zaživi selo, Eko-tim i organizacija TNC (The Nature Conservancy) i Sportsko-ribolovni klub ,,Lipljen - Pljevlja“, uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

A.S.

BAR: Raspisan javni poziv za uređenje parka Topolica - Bjeliši

Opština raskinula ugovor sa kompanijom ,,Grand dizajn“ Mijunovi čajevi KOLAŠIN - Nije sve reklama i marketing. Ne mora svaki savjet da ima takav tretman.

Nešto su i sugestije, spontane i dobrodušne. Još kada se radi o podršci zdravlju u ovim vremenima, kada se sa svih strana juriša na njega...

Mijun Popović nije običan konobar. Sa pozicije struke on je vrhunski profesionalac sa međunarodnim iskustvom.

Njegova interesovanja se, međutim, ne završavaju konobarskim poslužaonikom i ljubaznošću. Njegov hobi, koji mu posljednjih godina uzima sve više vremena, ali i traži sve više posvećenosti i ulaganja je – ljekobilje...

Mijun čita, prati, nalazi najljekovitije vrste, kupuje potrebnu opremu, pravi i ljekovite

Mijun Popović

tinkture, ali u ovoj bilješci ostajemo na – čaju. Preskačemo sve ostale vrste i ostajemo na šipuraku i borovnici. Uberu se, osuše, samelju i - evo ih na tacnama u restoranu „Dobre vode“, gdje Mijun inače radi kao konobar. Inače, branje, sušenje i prerada su proces koji traje mjesecima...

Mijunovi čajevi su prijatno, ali i zdravo iznenađenje za sve goste „Dobrih voda“. I nije poruka ove foto-bilješke da se bilo ko reklamira, već da možda svi krenemo stazom našeg ljekobilja. Da svaki dan toj priči posvetimo onoliko vremena koliko, gledajući televiziju, posvetimo neumoljivim i napadnim farmaceutskim reklamama...

Da nemamo samo Mijunove, nego i naše čajeve...

Dr. DRAŠKOVIĆ

BAR - Opština Bar raspisala je novi javni poziv za izvođača radova za uređenje površine javne namjene, park Topolica-Bjeliši, u neposrednoj blizini OŠ ,,Jugoslavija“.

Tender je raspisan nakon jednostranog raskida ugovora Opštine sa firmom ,,Grand dizajn“, izvođačem radova po ranijem tenderu, koji nije ispunjavao svoje ugovorne obaveze.

Iz Opštine je saopšteno da su se na ovakav korak odlučili zbog neispunjenih ugovorenih obaveza koje se odnose na

Budući izgled parka

dinamiku i kvalitet izvođenja radova, koje je izvođač bio dužan dovršiti u roku od 60 dana

od uvođenja u posao.

- Kvalitet do sada izvedenih radova kao i njihova dinamika,

nedvosmisleno ukazuje na to da izvođač neće okončati radove na uređenju parka u predviđenom roku, niti na dovoljno kvalitetan način ispuniti svoju obavezu po osnovu već izvedenih radova – navedeno je u obrazloženju odluke o raskidanju ugovora.

Izvođač je, shodno tom ugovoru, dužan da na svoj teret preuzme sve potrebne mjere i aktivnosti kako bi se izvedeni radovi zaštitili od propadanja, a Opština će aktivirati i garanciju za dobro izvršenje ugovora u iznosu od 10 odsto vrijednosti ugovora.

V.K.V.

KOTOR: Śutra i prekośutra Sajam domaćih proizvoda u ŠC ,,Butiko“ u Radanovićima

Smotra autentične domaće radinosti KOTOR - U Šoping centru ,,Butiko“ u Radanovićima śutra i prekośutra će biti održan Sajam domaćih proizvoda.

- Na sajmu će biti predstavljeni predmeti domaće radinosti, autentični prehrambeni proizvodi, ručno rađeni suveniri, umjetnička djela, kao i ručno rađen nakit.

Sajam će imati veoma bogatu ponudu tako da će svi posjetioci imati priliku da

pronađu nešto po svom ukusu - saopštila je pi-ar Sajma Jovana Todorović.

Cilj organizatora ove manifestacije je očuvanje tradicionalnih vrijednosti svih krajeva Crne Gore kroz autentične zanate i proizvode rađene po tradicionalnoj recepturi.

- Zadatak nam je da ovakva prezentacija domaćih proizvoda postane tradicionalna, jer raznolikost i bogatstva svih kraje-

va Crne Gore treba tek pokazivati, ali i uticati na potrošače da kupuju domaće proizvode i na taj način podrže male proizvođače, kao i da turistima predstavimo najbolje iz naše zemlje – kazala je Todorović.

Sajam je izložbenog i prodajnog karaktera, biće otvoren od 10 do 20 sati, a zbog aktuelne epidemiološke situacije biće preduzete sve mjere zaštite.

C. G.

14

Svijet

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Generalni sekretar NATO-a smatra da su odnosi tog saveza sa Rusijom najgori od Hladnog rata

Stoltenberg: Moskva postaje sve agresivnija

VAŠINGTON - Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da su odnosi NATO-a i Rusije na najnižem nivou još od Hladnog rata. Povodom najave šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova da će suspendovati diplomatsku misiju pri Sjevernoatlantskoj alijansi, Stoltenberg je rekao da u njoj nijesu radile diplomate, već obavještajci. Šef NATO-a smatra da je Rusija postala sve agresivnija kako kod kuće, tako i u inostranstvu. Stoltenberg je rekao i da mu je žao što je Rusija donijela odluku da suspenduje svoju misiju u NATO-u.

Naveo je da Rusi koji su radili u toj misiji u NATO-u nijesu bili diplomate, već obavještajci.

Stoltenberg je ocijenio i da su odnosi između Rusije i NATO-a na najnižem nivou od Hladnog rata.

Ministar Lavrov rekao je

Ruski opozicionar dobio nagradu Evropskog parlamenta za slobodu misli

Alekseju Navaljnom 50 hiljada eura iz Strazbura

prethodno da će ta zemlja povući svoju diplomatsku misiju, kao i da će ruske vlasti ukinuti akreditacije osoblju kancelarije NATO-a u Mo-

Dvije mine raznijele vojni autobus u Damasku

Najmanje 13 ljudi stradalo, više povrijeđenih DAMASK - Najmanje 13 ljudi je poginulo, a više ranjeno nakon eksplozije koja je uništila vojni autobus u sirijskoj prijestonici Damasku. Dvije mine aktivirane su dok se autobus nalazio na mostu Hafez al Asad, a treća naprava je deaktivirana od strane vojne inžinjerijske jedinice.

Sirijska državna televizija prikazala je snimke ugljenisanog autobusa i saopštila da su se eksplozije dogodile tokom špica kada su ljudi išli na posao i u školu.

Takvi napadi u Damasku bili su rijetki posljednjih godina nakon što su vladine snage zauzele predgrađa koja su nekada držali pobunjenici.

Građanski rat u Siriji traje od proljeća 2011. godine i prema podacima UN u njemu je poginulo najmanje 350.000 ljudi dok je više od polovine stanovništva te zemlje raseljeno, uključujući pet miliona izbjeglica u inostranstvu.

skvi. NATO je prethodno protjerao osam ruskih diplomata, navodeći da su radili kao obavještajci.

Moskva neće nastaviti da se

pretvara da su moguće bilo kakve promjene u njenim odnosima sa Alijansom u skorijoj budućnosti, upozorio je Lavrov.

Predsjednik Vladimir Putin odobrio prijedlog Vlade

Osam neradnih dana u Rusiji zbog kovida-19 MOSKVA - Predsjednik Vladimir Putin odobrio je prijedlog vlade o neradnim danima od 30. oktobra do 7. novembra, uz očuvanje plata radnicima.

Vladimir Putin

Predsjednik Giljermo Laso proglasio vanredno stanje u Ekvadoru

Razlog povećan broj ubistava i trgovina narkoticima KITO - Predsjednik Ekvadora Giljermo Laso proglasio je vanredno stanje u toj zemlji u trajanju od 60 dana u cilju suzbijanja krijumčarenja i upotrebe droge. Laso, konzervativac koji je na dužnost stupio u maju, rekao je da je taj potez odgovor na povećanje broja ubistava širom zemlje i drugih zločina povezanih sa zapljenom narkotika. U toj andskoj zemlji je tokom ove godine zaplijenjeno 147 tona droge.

Giljermo Laso je u obraćanju na televiziji izjavio da na ulicama Ekvadora postoji samo jedan neprijatelj - trgovina drogom.

- Kada trgovina drogom raste, rastu i ubistva, pljačke domova, vozila, robe i ljudi. Naše vojne i policijske snage će se snažno osjetiti na ulicama - rekao je Laso.

Vanredno stanje u trajanju od 60 dana omogućiće vojsci da

Giljermo Laso

se pridruži operacijama oduzimanja droge i oružja u devet od 24 provincije u zemlji, uključujući Guaijas. Patrole će trajati 24 sata, dok će u ostatku zemlje policija pojačati patro-

STRAZBUR - Evropski parlament dodijelio je ruskom opozicionaru Alekseju Navaljnom ovogodišnju nagradu „Saharov“ za slobodu misli.

Iz Evropskog parlamenta su poručili da se Navaljni godinama unazad borio za ljudska prava i osnovne slobode u Rusiji što ga je „koštalo slobode, a umalo i života“.

- U ime Evropskog parlamenta pozivamo na njegovo momentalno oslobađanje. Sva uznemiravanja i napadi na opoziciju i civilno društvo i medije od strane ruske administracije moraju da se okončaju - poručeno je u EP. Saharov nagrada je najznačajnija nagrada Evropskog parlamenta koja se dodjeljuje pojedincima ili organizacijama kao priznanje za njihovu borbu za ljudska prava i slobodu mišljenja.

Nagrada se dodjeljuje od 1988. godine, a nosi ime po ruskom naučniku i disidentu Andreju Saharovu, prenosi Tanjug.

Dosadašnji dobitnici nagrade „Saharov“ u iznosu od 50.000 eura bili su predsjednik Južnoafričke Republike Nelson Mandela, demokratska opozicija Venecuele i pakistanska obrazovna aktivistkinja Malala Jusufzai.

le i kontrolisati javna mjesta.

Više od 70 odsto nasilnih smrti u provinciji Guaias ,,na neki način“ je povezano sa trgovinom drogom, rekao je Laso.

U zatvorima je, takođe, pora-

stao broj nasilnih smrti. Prošlog mjeseca 119 ljudi je poginulo u neredima u zatvoru u Guaijakuilu, za koji vlada okrivljuje borbu između narko-bandi.

Laso je naveo da će sponzorisati zakonodavstvo koje će podržati snage bezbjednosti u borbi protiv kriminala i stvoriti entitet za odbranu policajaca koji su optuženi zbog toga što su ,,jednostavno obavljali svoju dužnost“.

- Ova vlada će pomilovati sve one koji su nepravedno osuđeni zbog obavljanja svog posla rekao je predsjednik Ekvadora i zatražio od sudija da ,,garantuju mir i red, a ne nekažnjivost i zločin“.

Državni sekretar SAD Entoni Blinken izjavio je da je od Lasa dobio uvjerenje da će se vlada Ekvadora tokom vanrednog stanja pridržavati svih demokratskih principa i standarda.

- Trenutno je posebno važno obuzdati vrhunac novog talasa pandemije. I s tim u vezi, uzimajući u obzir trenutnu situaciju, podržavam prijedloge za uvođenje neradnih dana ši-

rom zemlje u periodu od 30. oktobra do 7. novembra, uz očuvanje plata za radnike - kazao je on na sastanku s članovima kabineta, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tas. Putin je odobrio vladin prijedlog s ciljem suzbijanja uznemirujućeg porasta broja novozaraženih i smrtnih slučajeva od kovida-19.

U Rusiji su prethodnih dana ,,obarani rekordi“ u broju novozaraženih i smrtnih slučajeva od kovida-19.

Ukupan broj novih slučajeva dostigao je 8.094.825, broj umrlih od početka pandemije sada je 226.353, a broj pacijenata koji su na liječenju popeo se na 802.760.

Poruka mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta

Centralna Azija ključna za evropsku bezbjednost BUDIMPEŠTA – Krajnje je vrijeme za Brisel da shvati da je centralna Azija ključna za evropsku bezbjednost, s obzirom na to da 30.000 do 35.000 migranata svakodnevno napušta Avganistan, rekao je juče mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

Ministar Sijarto je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa tadžikistanskim kolegom Sirodžidinom Muhridinom ukazao na to da ako su zemlje centralne Azije odlučile da otvore svoje granice za migrante, Evropa će se suočiti sa još većim migrantskim talasom od onog koji je bio 2015. godine, prenijela je agencija MTI. - Kao rezultat toga, predavanja o ljudskim pravima treba konačno da budu napuštena, a stvarnu podršku treba pružiti susjednim zemljama Avganistana kako bi im se pomoglo u čuvanju granica - rekao je Sijarto, javlja Tanjug.

Peter Sijarto

Sijarto je dodao da se predlaže da Evropska unija barem udvostruči 20 miliona eura izdvojenih za ovu namjenu, kao i da će se ta podrška prenijeti zemljama regiona što je prije moguće.

Tadžikistan štiti 1.344 kilometra granice sa Avganistanom i krajnje je vrijeme da EU obezbijedi efikasnu podršku, rekao je on.

Sijarto je istakao da je krajnje vrijeme da Evropa, Brisel i nevladine organizacije shvate da zaštita granica nije pitanje ljudskih prava, već da predstavlja pitanje bezbjednosti.

Priredila: Bojana Prelević

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Marketing

15

Kultura

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Direktorica NB „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar upozorava na loše uslove ustanove na Cetinju

PODGORICA - Direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar kazala je da je bibliotečki fond, koji se čuva u centralnom depou ustanove na Cetinju, ugrožen zbog prodora vode, višedecenijskog nezagrijavanja i velike koncentracije vlage.

U intervjuu za Cetinjski list, Lompar je objasnila da je najveći dio fonda smješten u objektu depoa koji je podignut na kompleksu bivšeg Italijanskog poslanstva 80-ih godina prošlog vijeka.

- To je objekat na sedam nivoa, od kojih su dva ispod zemlje. On je u nekoliko navrata pretrpio velike poplave, a najveća je bila 1986. godine kada je stradao fond jugoslovenskih novina – kazala je Lompar za Cetinjski list.

Objekat do dana današnjeg, prema njenim riječima, nije saniran na način da je potpuno bezbjedan od prokišnjavanja i od prodora vode iz podrumskog dijela.

- Stoga svake jeseni i zime imamo velikih problema, čije rješavanje zahtjeva značajna investiciona ulaganja, slobodno mogu reći kapitalna ulaganja. Na ovaj problem se godinama ukazuje nadležnom ministarstvu, jer u prostoru koji je predviđen za smještaj i trajno čuvanje bibliotečke građe ne postoje optimalni mikroklimatski uslovi, predviđeni međunarodnim standardima – kazala je Lompar.

CETINJSKI LIST

Bibliotečki fond ugrožen zbog vode, nezagrijevanja i vlage

Direktorica Nacionalne biblioteke Dragica Lompar

Ona je ukazala na potrebu rekonstrukcije objekata u kojima se nalaze bibliotečki fondovi, bivše Italijansko i Francusko poslanstvo.

- Italijansko poslanstvo je ugroženo od prodora vode sa krova, dotrajala je spoljašnja stolarija, a velikih problema imamo i sa zagrijavanjem prostorija. U Francuskom poslanstvu je takođe dotrajala stolarija, neki prozori se ne mogu, niti smiju otvarati, enterijer je zaista u lošem stanju i potrebna bi bila kompletna restauracija cijelog enterijera i eksterijera, fasade, parkova.

U pitanju su velike investicije za koje mislim da bi svima donijele benefite u budućnosti, kako biblioteci kao instituciji u cilju bezbjednosti fondova i objekata, tako i ukupnoj turističkoj i kulturnoj ponudi Cetinja i Crne Gore – rekla je Lopmar za Cetinjski list. R. K.

„Sampas“ u Dodestu PODGORICA – Roman „Sampas“, crnogorskog pisca Ilije Đurovića, biće predstavljen podgoričkoj publici večeras u 20 sati, u sali Dodest.

O romanu će sa autorom razgovarati pisac i novinar Brano Mandić, a kako je o „Sampasu“ zapisao Bojan Krivokapić, besprijekoran stil kojim je ovaj roman napisan čini da ne poželimo da je kraj.

- Od prve do posljednje stranice ove knjige, od Ade Bojane, preko Bokokotorskog zaliva pa do Podgorice, Ilija Đurović rafiniranim književnim stilom pred nas postavlja slike i situacije cijelog jednog života, života kao traganja za boljim, života kao kolopleta milih i nemilih okolnosti i događaja – zapisao je, između ostalog, Krivokapić.

Ilija Đurović rođen je 1990. godine u Podgorici, a piše prozu, poeziju, drame i filmska scenarija. Priče su mu objavljene u domaćim i stranim antologijama.

Svi koji budu prisustvovali promociji, kako napominju iz KIC-a, u obavezi su da poštuju mjere Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

S. V.

„Poetika zemlje“ večeras u knjižari „Karver“ PODGORICA – Prvi program iz ciklusa „Poetika zemlje – Moja Crna Gora“, posvećen pjesničkom stvaralaštvu Mladena Lompara, biće održan večeras u 18 sati u sali Banja knjižare Karver, koja u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu i sport Glavnog grada organizuje ovaj događaj.

O književnom stvaralaštvu Mladena Lompara govoriće direktorica NBCG „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar, profesorica jezika i književnosti Andrijana Deletić-Mila-

čić i glumica Varja Đukić.

Poetika zemlje – Moja Crna Gora www.poetikazemlje.me, naslov je programa projekta koji je Sibila d.o.o. Knjižara „Karver“ realizovala unazad četiri godine u saradnji sa Ministartvom kulture i Ministarstvom prosvjete.

U toku oktobra, novembra i decembra mjeseca programi Poetika zemlje – Moja Crna Gora biće posvećeni Mihailu Laliću, Mirku Kovaču, Ristu Ratkoviću, Sretenu Asanoviću, Miodragu Vukoviću, Ćamilu Sijariću, Miodragu Bulatoviću.

B. B.

Potpredsjednik Sindikata kulture Marko Simović o aktivnostima i pro

Stanovi na Cetinju raspodijeljeni, u Podgorici još čekaju rješenje Trenutno se gradi 65 stanova na Cetinju, gdje je poslije Podgorice najveća koncentracija kulturnih radnika. Kao i svaku stambenu izgradnju socijalnog tipa, finansira je Vlada – to su u suštini kvalitetna rješenja prethodne, a ova je zadržala kontinuitet socijalne politike, što je dobro – kazao je Marko Simović PODGORICA – Za zaposlene u kulturi u Prijestonici, prvi put u Crnoj Gori, obezbijeđeno je 65 stanova, čiji je otkup omogućen po povoljnim uslovima. Sličan plan Sindikat kulture ima i za zaposlene u Podgorici, a kao neke od gorućih problema iz ove organizacije izdvajaju i nepovoljan status zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, te i djelatnika koji ne obavljaju umjetničke poslove.

I. M.

16

Kako je za Pobjedu kazao potpredsjednik Sindikata kulture Marko Simović, dosadašnje raspodjele stanova u kulturnim djelatnostima uvijek su se odnosile na rukovodeći kadar, a ovo je prvi put da će pitanje egzistencije moći da riješe i zapsoleni u kulturi.

- Trenutmo se gradi 65 stanova na Cetinju, gdje je poslije Podgorice najveća koncentracija kulturnih radnika. Kao i svaku stambenu izgradnju socijalnog tipa, finansira je Vlada – to su u suštini kvalitetna rješenja prethodne, a ova je zadržala kontinuitet socijalne politike, što je dobro. Učesnik u projektu je i Prijestonica, koja je obezbijedila plac i oslobodila ga plaćanja komunalija.

To je dovelo do mogućnosti da po veoma povoljnim uslovima ljudi mogu da kupe stan u novogradnji, što je danas praktično nemogće – kazao je Simović.

Marko Simović

PLANOVI

Grubi radovi na zgradi, kako je objasnio Simović, su gotovi, useljenju se nadaju u toku naredne godine, budući da je korona usporila proces rada.

- Sindikalne organizacije u svojim institucijama su same vršile raspodjele prema svojoj procjeni potreba. Bio je raspisan i konkurs. Narodni muzej je dobio 18 stanova, Zetski dom dva, što je zavisilo od broja zaposlenih. Konkurs je važio samo za zaposlene na Cetinju.

Ukoliko neko odustane od Cetinja, a iskaže interesovanje neko ko radi na Cetinju, a putuje iz Podgorice, postojaće prostor. Stanovi su raspodijeljeni prije više mjeseci, a do sada nijesmo imali žalbi. Oni nijesu besplatni, a jesu povoljni budući da kvadrat košta manje od 600 eura – rekao je Simović.

Sličan plan sindikalna organizacija ima i za Glavni grad, od čije su administracije do sada, kako je istakao Simović, imali hladan odnos, koji bi sada mogao da se promijeni.

- Trenutno imamo malo afirmativnije tonove iz Opštine Podgorica, nego što je bilo ranije. Prethodno smo postigli jedan nivo dogovora sa Slavoljubom Stijepovićem, koji nažalost nova administracija nije nastavila. Sada postoje obećanja da bi to pitanje moglo da se riješi. Iznijeli smo prijedloge koje je teško odbiti.

Ponudili smo u jednom momentu da i otkupimo plac od Opštine Podgorica, pod povoljnim uslovima, pa i da napravimo određenu kompenzaciju prema interesovanju Glavnog grada. Mislim da u tim okolnostima možemo naći

nešto što će zadovoljiti egzistencijalno pitanje – rekao je Simović.

Pozitivno mišljenje dobili su i od predstavnika Vlade.

- Evidentan je kontinuitet kvalitetne socijalne politike koju smo ispregovarali sa prethodnom Vladom. Imamo sporazum koji se poštuje, a on je oročen do 2023. godine. Važno je da se taj odnos zadrži, a svakako da ćemo probati to da unaprijedimo – rekao je on.

Dodao je da su Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta uputuli zahtjev o povećanju plata zaposlenima sa srednjom stručnom spremom za 20 posto.

- U razgovoru sa državnom sekretarkom Milicom Kadović dobili smo uvjerenje da će to da bude razmatrano. To su ljudi čija je plata oko 280-290 eura. Ne mora nikom da se obašnjava da je sa tim novcem teško obezbijediti elementarno egzistencijalni minimum.

Takođe, razgovarali smo o izjednačavanju koeficijenata stručnim i umjetničkim grupama poslova. I jedni i drugi su završili isti fakultet i trebalo bi da imaju isti start. Biće sigurno negativnih tonova od kolega koji su u umjetničkoj grupi, ali moramo da shvatimo da su godinama ljudi sa istom fakultetskom diplomom, istim zalaganjem i ne manjom odgovornošću bili u malo slabijem položaju. I u tom smislu imamo razimije-

Art radionice za cetinjske osnovce, prvi projekat Fondacije Kreativne žene Crne Gore

Osnove umjetnosti za najmlađe CETINJE – Nekoliko umjetničkih radionica za cetinjske mališane, realizovano je proteklog vikenda u organizaciji Fondacije Kreativne žene Crne Gore.

Riječ je prvom projektu, humanitarnog karaktera, kojim se Fondacija predstavila domaćoj javnosti, a osim učenika dvije gradske osnovne škole, učesnici Art radionica bili su i đaci seoskih škola „Šunjo Pešikan“ iz Trešnjeva i „Boro Vukmirović“ iz Rijeke Crnojevića.

Ukupno 40 mališana osnovnih

škola učestvovalo je u dvodnevnom kreativnom radu, ovladavajući osnovama glume, pokreta, muzike i slikanja, uz mentorstvo članica Fondacije: glumica Ivane Mrvaljević i Ane Vujošević, profesorice muzike Petre Ivanović, slikarke Danijele Darmanović i fotografkinje Nade Vojinović.

Budući da su pandemijski uslovi pohađanja škole u proteklom periodu nametnuli roditeljima i veliki izdatak da, zbog onlajn praćenja nastave, djeci obezbijede savremene tehnološke uređaje, koje svi ne mogu

priuštiti, na kraju radionice učesnici su od Fondacije na poklon dobili tablet uređaje.

Izvršna direktorica Fondacije Milica Marković, kazala je da ih je pozitivna reakcija učesnika tokom Art radionica podstakla da ovaj projekat realizuju i u drugim gradovima za djecu iz seoskih škola. Najavila je i da će Fondacija Kreativne žene Crne Gore početkom decembra organizovati koncert humanitarnog karaktera.

- Takođe, za kraj godine Fondacija priprema i muzičko-scensko djelo pod radnim nazivom

„Muzikalije“. Riječ je o kompozicijama koje će biti premijerno izvedene u Crnoj Gori. Sigurni smo da ćemo posebno privući pažnju publike koja do sada nije bila u prilici da sluša orkestarsku muziku – kazala je Marković.

Napomenula je da je Fondacija Kreativne žene Crne Gore osnovana s ciljem da pokaže i ukaže na snagu ženske inicijative, energije, duha i preduzetništva.

Osnivanje Fondacije donacijom je podržala naučnica Sanja Damjanović.

B. B.

Kultura

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

oblemima kulturnih radnika

17

Međunarodna lingvistička zajednica povodom smrti Milorada Nikčevića

Bio je pravi graditelj mostova

PODGORICA - Vijest o smrti Milorada Nikčevića, akademika i profesora, potresla je ne samo njegove saradnike iz Crne Gore i matične katedre u Osijeku, već i široku lingvističku zajednicu koja se oglasila sa svih meridijana.

Njegove kolege, saradnici i prijatelji iz regiona i svijeta, kako prenosi Antena M, oglasili su se s poštovanjem i prijateljskom uspomenom na život i djelo uglednoga naučnika.

VELIKI GUBITAK

Idejno rješenje zgrade za radnike u kulturi na Cetinju

Moguća dobra priča sa novim kadrovima u Muzičkom centru Kada su u pitanja kadrovska rješenja u Muzičkom centru, kao član Crnogorskog simfonijskog orkestra, Simović je kazao da to može da bude dobra priča. Podsjetimo, Vlada je nedavno razriješila poslovnog direktora Muzičkog centra Željka Šofranca i umjetničku direktoricu Mirku Šćepanović, a na njihova mjesta imenovala Isidoru Damjanović i Mirjanu Živković.

- Nova imenovanja mogu da budu veoma obećavajuća, posebno kada je u pitanju umjetnička direktorica Mirjana Živković.

Ona je univerzitetska profesorica i ima veliko iskustvo u struci.

Vrijeme je najbolji pokazatelj. Sa druge strane, tačno je ono što se navodi u obrazloženju o razrješenju prethodne umjetničke direktorice Mirke Šćepanović. Nijesmo izlazili sa tom pričom u medije, pokušali smo to da riješimo unutar kuće, ali jesmo pisali Ministarstvu – kazao je Simović.

vanje od strane Ministarstva – kazao je Simović.

KADROVI

Prema mišljenju Simovića, sindikati bi mogli aktivnije da se uključe u rješavanje kadrovskih pitanja, kada su rukovodeća mjesta u kulturi u pitanju.

- Nije to naš dio interesovanja, ali bi mogli da damo veći doprinos – objasnio je Simović.

Neophodno je, kako je istakao, da se revidiraju i sastavi savjeta u javnim institucijama u Crnoj Gori i da se na takva mjesta postavljaju ljudi koji imaju dodirnih tačaka sa tom institucijom – kroz prethodni rad ili struku.

- Mi smo prije pet-šest godina podnijeli zahtjev o izmjeni Zakona o kulturi. Postojeći važeći Zakon o kulturi je prevaziđeni akt, koji mora da se unaprijedi u odnosu na trenute zahtjeve društva. Skoro sva-

ki član može da pretrpi određene izmjene i dopune.

Najosnovnije je pitanje kadrovskih rješenja, jer se i ranije često dešavalo da pogrešni ljudi dođu na prava mjesta – kazao je Simović.

On je i pohvalio reizbor predsjednika jednog od Sindikata u Crnogorskom narodnom pozorištu Boža Marinovića, koji, kako je kazao, daje veliki diprinos radu Sindikata kulture.

- U Crnogorskom narodnom pozorištu je specifična situacija. Postoje dva sindikata a jedan od njih djeluje pod okriljem Sindikata prosvjete.

Nadamo se u perspektivi da će se to promijeniti, možda bi bilo interesantno da se oni ujedine, pa pod kapom Sindikata kulture svi da djelujemo. Nijesu sporna dva sindikata, samo je važno da svi zajedno činimo bolje – kazao je Simović.

S. VIŠNJIĆ

Akademik Stjepan Damjanović, (HAZU, Zagreb) se podsjetio na Nikčevićevu proslavu 70. rođendana i zbornik „Između dviju domovina“ (objavljen u Osijeku 2011) koji su mu priredili njegovi učenici tim povodom.

- Uvijek mi je malo smetao izraz „između“ jer je Milorad Nikčević uvijek i cio bio i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj. Nije on svojim osjećajima i djelima bio sad malo u jednoj pa onda u drugoj, on je stalno bio u obje.

Naravno, osobito su mu bile mile teme o dodirima i prepletanjima dviju kultura, bio je pravi graditelj mostova - zapisao je Damjanović.

Dr Eled Dudaš sa Univerziteta u Budimpešti istakao je da je smrt prof. Milorada Nikčevića veliki gubitak za montenegristiku, ali i za cijelu slavističnu nauku, pošto je preminuo čovjek kojega smatraju utemeljivačem savremene montenegristike.

- Kao književni istoričar i teoretičar autor je više stotina bibliografskih jedinica. Bio je jedan od inicijatora za osnivanje Instituta za crnogorski jezik i književnost koji se 2014. g. transformirao u Fakultet za crnogorski jezik i književnost

na Cetinju. Uvijek je promovirao crnogorski jezik i književnost na našim prostorima i po svijetu takođe – zapisao je Dudaš.

Dr Mječislav Đekonjski iz Erfurta se podsjetio da je Nikčevića upoznao na Filološkim danima na Cetinju.

- O braći Nikčević, Vojislavu i Miloradu, njihovom staranju da crnogorskom jeziku i kulturi izbore status kakav zaslužuju sve savremene kulture slušao sam i puno ranije od svojega mentora emeritusa Emila Tokaža.

Poznanstvo i saradnju s Miloradom Nikčevićem pamtim po njegovoj silnoj životnoj energiji, bogatstvu znanja i upućenosti u mnogo šire polje naučnih disciplina od onih kojima se primarno bavio. Takvih naučnika sve manje je u slavistici – prisjetio se Đekonjski.

POTPORA SVIMA

O Nikčeviću su, nakon što su čuli tužne vijesti, pisali prof. dr Alen Kalajdžija sa Univerzi-

Prof. dr Amira Turbić-Hadžagić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli se prisjetila jednog od svojih prvih susreta sa profesorom Miloradom Nikčevićem na Cetinju.

- Čim smo se upoznali, plasirao je nekoliko književno-istorijskih epistola o montenegristici entuzijastično i revno, kao da se godinama poznajemo. Pojašnjavao je svoje stavove: bez nametanja autoriteta i bez pozivanja na hijerarhiju. Razvila se rasprava: prof. Nikčević o montenegristici, a ja o bosnistici. Njegova pažljivost i briga, njegovo znanje za druge događali su se iz istinskog altruizma. Na kraju je razgovora rekao: Dobro je i važno je da ste tu, a ne: Drago mi je da ste tu ili možda Dobro došli! A, mogao je i ne reći ništa – zapisala je Turbić-Hadžagić i između ostalog dodala: „Iako Vas nisam upoznala kao tihog, otišli ste tiho“.

teta u Sarajevu, prof. dr Milica Lukić sa Filozofskog fakulteta u Osijeku, prof. dr Diana Stolac sa Filozofskog fakulteta u Rijeci, akademik Emil Tokaž i drugi.

Lukić je istakla da je bio potpora kako studentima, tako i kolegama i asistentima.

- Pamtićemo ga kao čovjeka visokih moralnih vrijednosti i građanske hrabrosti, vedrog i

Crnogorski umjetnik Nikola Marković u subotu izlaže u Berlinu

Detalj iz postavke Nikole Markovića

Simboli djetinjstva u galeriji ,,ForA“

Najmlađi na slikarskoj radionici

Otišao tiho, iako nije bio tih

PODGORICA - Izložba radova crnogorskog umjetnika Nikole Markovića, pod nazivom ,,Untitled Toys“, biće otvorena u subotu u galeriji „ForA“ u Berlinu. Riječ je o Markovićevoj tridesetoj samostalnoj izložbi koja je posvećena simbolima djetinjstva.

Umjetnik kombinuje razičite umjetničke prakse - od jedinstvenih kosmičkih igračaka, crteža, skulptura od metala i porcelana do izuzetno velike zidne instalacije i site specific

crnog oltara sa setom kružnih minijaturnih lutaka iz perioda prije Prvog svjetskog rata, pod nazivom ,,Untitled Toys of Happy Silence“. To pokazuje igračke koje su ostale ,,nezaražene“ ratnim psihološkim uticajima koji su kasnije obilježili 20. vijek. Izložbu prati umjetnički video film sa muzikom koju je snimio sam autor. Postavka uključuje crteže koji predstavjaju nacrte za igračke budućnosti i poliptih minijaturnih crteža koji prikazuju metamorfoze Mikija Mausa

kroz vizije skulpturalnih iskustava i kreacija. Ovo djelo se sastoji od jednog ranog umjetnikovog rada, nastalog u djetinjstvu 1976. godine, i drugih crteža koji su nastali u periodu od 1996. do 2016. godine.

Podsjetimo, Međunarodni umjetnički centar „ForA“ u sklopu podrške programa Art Week 2020, upriličio je 9. septembra otvaranje izložbe „The Artists and modern Life“. Među djelima 19 uvaženih stvaralaca sa međunarodne likovne scene, po prvi put na ovakav način berlinskoj publici predstavili su se i poznati crnogorski umjetnici Nikola Markov i ć , Mijo Mijušković i Dragoslav Šćepanović. Tom prilikom Marković je izložio diptih koji čini mozaik crteža pod nazivom „Mortimer's Metamorphosis“ i skulpturu u metalu „Un pettit Pinocchio“.

Galerija „ForA“ nalazi se u strogom centru zapadnog Berlina u prostoru renomirane Berlinske kuće umjetnosti, koja datira od 1897. godine, a uspješno je vodi jedan od najvećih i najznačajnijih kolekcionara savremene umjetnosti Timo Miettinen. Kao mecena u umjetnosti, on uspješno vodi i jednu od najvećih finskih kompanija EM Group. U okviru svog kolekcionarskog projekta, Miettinen je osnovao i muzejski prostor čuvenog galerijskog brenda savremene umjetnosti pod nazivom „Robert Grunenberg“. A. Đ.

energičnog, uvijek prijateljski raspoloženog. Pamtit ćemo ga kao graditelja mostova među ljudima i kulturama, napose svojim dvjema domovinama – Crnom Gorom i Hrvatskom.

Milorad Nikčević je preminuo 13. oktobra. Komemorativna sjednica njemu u čast je održana na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.

D. E.

„Dante i njegovo vrijeme“ u Podgorici PODGORICA – Naučna tribina na temu „Dante i njegovo vrijeme“, povodom 700 godina od smrti velikog italijanskog pjesnika, biće održana danas u 12 sati na privremenoj lokaciji CANU-a, u Multimedijalnoj sali Muzičkog centra Crne Gore. Na tribini će govoriti prof. dr Mirka Zogović, redovni profesor u penziji.

Zogović je rođena u Beogradu, gde je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomirala je prvo na grupi za ruski jezik i književnost, a potom na grupi za italijanski jezik i književnost gdje je i magistrirala i doktorirala.

Osnovna polja njenog istraživanja su: istorija italijanske književnosti (period i stilske odlike baroka), komparativne studije, sa posebnim osvrtom na pitanja metrike i jezika, kao i fenomen plurilingvizma - književnost Dubrovnika i Boke Kotorske.

Pored prevoda i brojnih radova u prestižnim časopisima i drugim publikacijama, autorka je više knjiga. B. B.

18

Hronika Podgorice

Završena dionica puta Šipčanik - Karabuško Polje

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Kompanija Voli donirala DZ Podgorica 20.000 eura za nabavku ultrazvučnog aparata i ginekološkog stola

Zamijeniće ultrazvuk star više od 20 godina Ova donacija je benefit damama našeg grada i zdravstvenim radnicima i ljekarima koji će imati bolje uslove za rad – kazao je direktor DZ Podgorica Jokić Otvaranje dionice Šipčanik – Karabuško Polje

Olakšano kretanje svim stanovnicima Malesije Opština Tuzi završila je asfaltiranje puta Šipčanik – Karabuško Polje, dužine 2.230 metara i širine pet i po metara u vrijednosti 182.637 eura.

- Ovaj put neće služiti samo stanovnicima Šipčanika i Karabuškog Polja, već i svim građanima Malesije, olakšavajući njihovo kretanje u ovom dijelu grada - saopšteno je iz Opštine Tuzi.

Predsjednik Tuzi Nik Đeljošaj kazao jz da je veoma srećan što se iz dana u dan ostvaruju ciljevi za razvoj putne infrastrukture na cijeloj teritoriji opštine Tuzi.

Nj.B.

Zabrana saobraćaja Zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila na dijelu Ulice braće Ribar, od raskrsnice sa Ulicom Marka Mašanovića do raskrsnice sa Ulicom Ivana Gorana Kovačića, kao i na dijelu Ulice Marka Mašanovića, od raskrsnice sa Ulicom braće Ribar do raskrsnice sa Ulicom Georgi Dimitrova, radi izvođenja radova na izgradnji sekudarne kanalizacione mreže.

- Zatvaranje važi do 21. novembra ove godine – saopštavaju iz Sekretarijata za saobraćaj, uz napomenu da će za vrijeme zatvaranja saobraćaja linija L 4 i L 5 saobraćati ulicama Braće Ribar, Ivana Gorana Kovačića, Branka Radičevića, Bulevarom Pera Ćetkovića i dalje uobičajenom tarasom.

H.P.

Kompanija Voli donirala je Domu zdravlja Podgorica 20.000 eura za nabavku ultrazvučnog aparata i ginekološkog stola – prenosi Mediabiro.

Podsjetivši da je kompanija Voli prepoznatljiva po svom odnosu prema široj društvenoj zajednici i najranjivijim segmentima društva i Sistema, marketing menadžerka Olivera Lakonić je podsjetila da ova kompanija već dugi niz godina kontinuirano pomaže crnogorsko zdravstvo, i na taj način podstiče modernizaciju zdravstvenih ustanova.

- Uvažavajući potrebe Doma zdravlja, koji pruža usluge primarne zaštite za veliki broj stanovnika Podgorice, s posebnim senziblitetom za zdravstvenu uslugu namijenjenu ženama, Voli je finansijski podržala projekat unapređenja usluge kroz nabavku novog ultrazvučnog aparata i ginekološkog stola, donacijom od 20.000 eura – kazala je Lakonić iskazujući posebno zadovoljstvo što

PRIMJER DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI: Olivera Lakonić predaje donaciju Danilu Jokiću

uručuje donaciju u cilju obezbjeđivanja ovog savremenog dijagnostičkog uređaja koji omogućava prevenciju, praćenje toka trudnoće i očuvanja reproduktivnog zdravlja žena.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić je zah-

valio kompaniji Voli na donaciji za nabavku novog ultrazvučnog aparata koji će, kako je naveo, biti korišćen na gineloškom odjeljenju.

- Taj aparat će zamijeniti prethodni koji je star više od 20 godina - rekao je Jokić.

Iskazao je zadovoljstvo što je

kompanija Voli, u vremenu pandemije, prepoznala da je i taj esencijalni dio zdravstvene zaštite jako važan.

- Ova donacija je benefit damama našeg grada i zdravstveneim radnicima i ljekarima koji će imati bolje uslove za rad – zaključio je Jokić. I.M.

,,BrainOBrain Montenegro“ treći put organizovalo humanitarnu akciju za pomoć socijalno ugroženim porodicama

I empatiji se đeca uče od malih nogu I. MITROVIĆ

Akciju je podržao veliki broj đaka ,,BrainOBrain Montenegro“, zajedno sa svojim roditeljima, zahvaljujući čemu je prikupljena velika količina garderobe, školskog pribora, igračaka i drugih stvari, kojima su juče napunili kombi Centra za socijalni rad, a koje će njihovi zaposleni uručiti socijalno najugroženijim porodicama U cilju obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv siromaštva, 17. oktobra, ,,BrainOBrain Montenegro“, kao društveno odgovorno preduzeće po treći put organizovalo je humanitarnu akciju „Budi human/a“.

Akciju je podržao veliki broj njihovih đaka, zajedno sa svojim roditeljima, zahvaljujući čemu je prikupljena velika količina garderobe, školskog pribora, igračaka i drugih stvari, kojima su prije dva dana napunili kombi Centra za socijalni rad, a koje će njihovi zaposleni uručiti socijalno najugroženijim porodicama.

VELIKODUŠNOST: Donirali pun kombi garderobe, obuće, školskog pribora, igračaka...

HUMANOST

Osnivačica i master franšize BrainOBrain programa u Crnoj Gori, Tanja Perović navodi da je u pitanju program koji se sprovodi u 43 zemlje svijeta već 18 godina.

- Pored programa koji radimo, đeci sve vrijeme fino obikujemo ličnost, tu ulaze i ekologja i empatija – kazala je Perović.

Kao društveno odgovorno preduzeće, poručuje ona, sa velikim zadovoljstvom učestvuju u humanitarnim akcijama. Podsjetivši da BrainO-

ZA PRIMJER: Sa uručenja donacije

Brain u Crnoj Gori postoji četiri godine, ističe da je ovo treća godina kako organizujemo humantarnu akciju, - Na ovaj način svake godine obilježavamo Svjetski dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar. Donacije su prikupili naši đaci i njihovi roditelji.

Osnovna ideja je da roditelji kod kuće i mi u školi tražimo od djece da razumiju da neki komad garderobe ili obuće koji im je mali ili igračku sa

kojom više neće da se igraju, treba da je poklone nekome ko nema, ali da to urade drage volje i sa zadovoljstvom, a ne kroz suze i ne da to uradi majka krišom kad dijete ode u krevet. Svaku donaciju donijelo je dijete i reklo: ,,evo ja ovo predajem đetetu koje nema“ – ispričala je Perović, uz napomenu da zdrave ličnosti treba graditi od malih nogu, jer jedino tako ćemo praviti kvalitetnije društvo.

PAŽNJA

Među donacijama, primijetili smo, bilo je i novih stvari, sa etiketom, a neko je donirao i bicikl, koji će nekoga posebno obradovati.

- Roditelji veoma vode računa da to ne budu stvari koje onima kojima se doniraju neće koristiti. Neki od njih donijeli su potpuno nove, tek kupljene stvari – istakla je Perović.

Napominjući da već drugi put donaciju predaju Centru za

socijaln rad, direktorica BrainObrain je iskazala zadovoljstvo zbog dobre saradnje koju imaju sa njima.

Mirjana Vuksanović iz Centra za socijalni rad poručuje da im je ova donacija od izuzetne pomoći.

- Već smo verifikovali porodice kojima je potrebna podrška. Dio donacije ćemo već danas podijeliti nekima od socijlano ugroženih porodica.

S obzirom da se radi o različi-

tim donacijama, najvažnije nam je da prvo obezbijedimo đecu kojoj je potrebna odjeća i obuća, koja im je potrebna za školu, jer idu hladniji dani.

Ali, đeci će dobro doći i školski pribor, kao i igračke, jer je dosta onih kojima roditelji to ne mogu obezbijediti – kazala je Vuksanović i pozivala i ostale društveno odgovorne kompanije i građane da podrže ovakve akcije.

I.MITROVIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

19

Gradonačelnik Vuković, sa saradnicima, obišao je završene radove u Ulici Miodraga Bulatovića Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je juče završene radove na rekonstrukciji Ulice Miodraga Bulatovića, jedne od važnijih saobraćajnica kada je riječ o Starom aerodromu.

Posjetio je i Zmaj Jovinu ulicu, mjesto gdje se spajaju budući bulevari - Zmaj Jovin i Veljka Vlahovića, gdje je još jednom podsjetio da je još u martu uputio apel da će realizacija ova dva projekta biti zaustavljena ukoliko Vlada što prije ne usvoji budžet, a zbog čega je zaustavljena izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića.

Bolji izgled jedne od najvažnijih saobraćajnica na Starom aerodromu

RADOVI

Podsjetivši da su rekonstrukciju ove važne saobraćajnice započeli prošle godine, kada su temeljno rekonstruisali njen prvi dio, Vuković je naveo da su nakon toga kolege iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice nastavile dalje i juče završile rekonstrukciju drugog, značajno dužeg, dijela Ulice Miodraga Bulatovića.

Kako je istakao, ukupna vrijednost investicije premašuje 330.000 eura.

- Na ovaj način dobili smo ne samo kvalitetnu saobraćajnicu, nego i kompletnu infrastrukturu koja je ispod zemlje, kao i novu rasvjetu – poručio je Vuković. Iskazao je zadovoljstvo zbog pozitivnih reakcija građana i podsjetio da je Glavni grad Starom aerodromu itekako posvećen.

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Srđan Raičević je naveo da je u drugoj fazi rekonstruisana ulica u dužini od 320 metara, gdje je urađena kompletna infrastruktura, atmosferska kanalizacija, nove vodovodne i tk instalacije, kao i javna rasvjeta.

POSVEĆENOST

Tokom posjete Starom aerodromu, Vuković je obišao i Zmaj Jovinu ulicu, mjesto gdje se spa-

USPORENO: Izgradnja Zmaj Jovinog bulevara

ZAVRŠENO: Sa posjete Ulici Miodraga Bulatovića

Još u martu sam uputio apel da će realizacija ova dva projekta biti zaustavljena ukoliko Vlada što prije ne usvoji budžet. Desilo se ono na što sam upozoravao. Izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića nije plaćena na vrijeme i radovi na izgradnji ovog velikog bulevara su stali, nakon čega smo se mi fokusirali na izgradnju Zmaj Jovinog bulevara, sa istim zahtjevom, i opet nije bilo nikog da nas čuje – poručio je gradonačelnik Ivan Vuković jaju budući bulevari - Zmaj Jovin i Bulevar Veljka Vlahovića.

- Riječ je o velikom naselju koje se intenzivno razvija i meni

Pomoćnik sekretarke za kuturu i sport Miloš Antić ugostio predstavnike Centra za sport i rekreaciju Sarajevo

Razmjenom iskustava do kvalitetnije saradnje

Pomoćnik sekretarke za kuturu i sport Miloš Antić primio je tokom vikenda predstavnike Javne ustanove „Centar za sport i rekreaciju Sarajevo“, direktora Mirzu Muzurovića i predsjednika Upravnog odbora Senada Kapetanovića.

- Zadovoljstvo nam je što smo imali priliku da ugostimo naše prijatelje iz Sarajeva, razgovaramo o brojnim problemima i izazovima sa kojima se srijećemo, kao i da najavimo mogućnost uspostavljanja saradnje na brojnim projektima vezanim za sport, posebno u predškolskom i školskom uzrastu – poručio je Antić.

Gosti iz Sarajeva su, kako prenosi PG biro, obišli i Sportske objekte DOO, gdje ih je izvršni direktor Vojislav Marković upoznao sa načinom funkcionisanja ovog privrednog društva.

- Izuzetno su nam značili razgovori sa ljudima koji upravljuju sportom u Podgorici. Razmijenili smo iskustva, a način funkcionisanja i sve ono sa čim raspolaže Glavni grad kada su u pitanju infrastrukturni objekti, je zaista impresivan. Siguran sam da ćemo u perspektivi imati saradnju na visokom nivou – kazao je Muzurović.

JU Centar za sport i rekreaciju Sarajevo je ustanova koja upravlja i održava Olimpijskim stadionom Koševo i svim sportskim sadržajima na teritoriji Opštine Centar Sarajevo, ali i pruža usluge u oblasti sporta, stvara uslove za bavljenje sportom i organizuje sportska takmičenja.

I.M.

Sa sastanka

je žao što naši partneri u Vladi do kraja ne razumiju značaj projekata koji se realizuju u ovom dijelu grada, jer da razu-

miju sigurno ne bi stajali radovi na izgradnji Zmaj Jovinog bulevara i Bulevara Veljka Vlahovića - poručio je Vuković,

uz napomenu da su u pitanju dvije kapitalne investicije, ne samo za ovaj dio grada, nego i za Podgoricu u cjelini.

Gradonačelnik je, kako prenosi Mediabiro, istakao da je Zmaj Jovin bulevar važan i zbog podzemnih instalacija jer je, kako je naveo, ispod zemlje planirana izgradnja ozbiljne kolektorske mreže.

- Investitor u oba slučaja je Vlada Crne Gore, a Glavni grad je pomogao u mjeri mogućeg da se pripremi teren i da se krene u realizaciju ova dva projekta, međutim, što se tiče finansiranja to je obaveza Vlade - kazao je Vuković.

Podsjetio je da je još u martu uputio apel da će realizacija ova dva projekta biti zaustavljena ukoliko

Vlada što prije ne usvoji budžet.

- Desilo se ono na što sam upozoravao. Izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića nije plaćena na vrijeme, i radovi na izgradnji ovog velikog bulevara su stali, nakon čega smo se mi fokusirali na izgradnju Zmaj Jovinog bulevara, sa istim zahtjevom, i opet nije bilo nikog da nas čuje. Zatim smo ukazali na činjenicu da je kapitalnim budžetom bila predviđena izgradnja nastavka Bulevara Save Kovačevića, iskoristili smo taj novac kako bi se platilo izvođač – zaključio je prvi čovjek Podgorice, uz napomenu da je posljednju urgenciju uputio prije sedam dana, te da i dalje čeka na odgovor iz Ministarstva.

I.M.

Gradonačelnik Vuković podnio Skupštini prijedlog odluke o organizaciji novogodišnjih praznika

Pretpraznična čarolija mogla bi da počne već 15. novembra Ukoliko Skupština Glavnog grada usvoji Prijedlog odluke gradonačelnika, pretprazničko raspoloženje uoči novogodišnjih praznika moglo bi da počne već 15. novemra.

Gradonačelnik Ivan Vuković je Skupštini Glavnog grada, koja je zakazana za 29. oktobar, podnio prijedlog odluke o organizaciji novogodišnjih praznika 20212022. godine, kako bi bila usvojena po hitnom postupku. Glavni grad je, navodi prvi čovjek Opštine, pratio razvoj epidemiološke situacije i nije predlagao donošenje ove odluke dok nije konstatovano kroz presjeke stanja koje objavljuje Institut za javno zdravlje Crne Gore da opada broj dijagnostifikovanih novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Prijedlogom te odluke predviđeno je da održavanje novogodišnjih praznika traje od 15. novembra ove do 15. januara naredne godine, da organizatori budu Glavni grad i Turistička organizacija Podgorice, uz učešće gradskih službi. U prijedlogu odluke piše da će posebna komisija koju obrazuje gradonačelnik sprovoditi konkurs za davanje na korišćenje, bez naknade, montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije novogodišnjih praznika, kao i da se kućice postavljaju u skladu sa elaboratom koji donosi gradonačelnik. Sekretarijat za komunalne poslove, piše u prijedlogu odluke, odobriće postavljanje kućica, bez naknade. Članom šest predviđa se obaveza organizatora da

PRATIĆE EPIDEMIOLOŠKU SITUACIJU: Sa proslave Nove godine prije dvije godine na Trgu nezavisnosti

postupa u skladu sa mjerama koje donose nadležni državni organi za suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa. Zavisno od razvoja epidemiološke situacije u glavnom gradu, navodi se u dokumentu, organizatori ove manifestacije će donositi odluke u pogledu vremena održavanja i druge odluke koje budu neophodne za poštovanje epidemioloških mjera.

- Predlažemo da se ova odluke donese po hitnom postupku. U tom smislu, Glavni

grad pratio je razvoj epidemiološke situacije i nije predlagao donošenje ove odluke dok nije konstatovano kroz presjeke stanja koje objavljuje Institut za javno zdravlje Crne Gore da opada broj dijagnostifikovanih novopozitivnih slučajeva infekcije SARSCoV-2. Imajući u vidu navedeno, predlažemo da Skupština Glavnog grada donese odluku o organizaciji novogodišnjih praznika 2021-2022 – napisao je gradonačelnik I.M. Vuković u prijedlogu odluke.

Arena

20 Košarka

Košarkaši Mornara savladali holandski Lajden u drugom kolu grupe E FIBA Evrokupa i upisali prvu pobjedu u sezoni

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Košarkaši Budućnost Volija slavili u gostima p

Barani probili led „Plavi“ krenuli Nakon šest poraza, četiri u ABA ligi i dva u Evropi, Mornar je, konačno, upisao pobjedu – Barani su prvijenac u ovoj sezoni ostvarili u „Topolici“ protiv holandskog Lajdena (87:74), u drugom kolu grupe E FIBA Evrokupa.

VODIO MORNAR DO PRVE RADOSTI: Trej Luis

Košarkaši Budućnost Volija upisali su prvu pobjedu u gostima u sezoni, i to na otvaranju takmičenja u Evrokupu – izabranici Aleksandra Džikića su savladali njemački Ulm 86:79, u prvom kolu grupe B.

Ekipa, koju je sa klupe vodio pomoćni trener Vaso Milović (prvi trener Mihailo Pavićević zbog bolesti trenutno ne može da vodi ekipu), do pobjede je došla zahvaljujući odličnoj posljednjoj četvrtini, zapravo odličnih posljednjih sedam minuta, koje je barski tim riješio u svoju korist parcijalom 23:8.

ČESTE PROMJENE VOĐSTVA

Timovi su se smjenjivali u vođstvu u prvoj četvrtini, koje nije bilo veće od pet poena.

Mornar je prvi stigao do takve prednosti, imao je u dva navrata (11:6, 15:10), dok je Lajden u drugoj polovini kvartala preokrenuo i serijom 10:0 poveo 20:15, i tu prednost sačuvao do kraja (28:23). Barani su imali samo četiri promašaja iz igre (9-7 za dva, 4-2 za tri), ali su ponovo bili slabiji u skoku od rivala (6-9), koji je imao čak pet skokova u napadu.

U najvećem dijelu druge četvrtine Mornar je popravio igru u oba pravca, naročito defanzivno, a koristio je sve prilike da poentira iz reketa. Serijom 6:0, Barani su za nešto više od minut povratili vođstvo (31:28), a onda su nepuna tri minuta prije odmora, nakon trojke Luisa, prvi put stigli i do dvocifrene prednosti (34:33). Mornar nije iskoristio dva napada na 45:35 da dodatno uveća prednost, što su Holanđani kaznili i u preostalih minut i po smanjili zaostatak na četiri poena (45:41)…

UBRZANJE U POSLJEDNJEM KVARTALU

Mornar je odlično otvorio drugo poluvrijeme, Mihailović, Gordić i Smit su koševima vratili dvocifrenu prednost (51:41), a nedugo zatim je Miković trojkom donio i najveću prednost Baranima do tog trenutka –54:43. Umjesto da nastavi u istom ritmu, domaćin je stao, pa je do kraja četvrtine, za sedam i po minuta igre, ubacio samo osam poena. Lajden je prvo serijom 13:0, do polovine

kako su željeli

Dvorana: ,,Topolica“ Gledalaca: 300 Sudije: Stojka, Praksč i Sančes Siksto

Mihailović Luis Mićović Dejvis Jeremić Živanović Smit Gordić Rakočević Lazić Marljukić Miković

13 13 20 12 9 4 3 6 7

87

74

(25:28, 20:13, 17:23, 25:10)

53% (17-9) 51% (35-18) 45% (31-14)

za 1 za 2 za 3

87% (15-13) 42% (48-20) 35% (20-7)

38 (13+25) Skokovi 43 (18+25) Blokade 7 6 Asistencije 24 18 9 Ukradene lopte 7 15 Izgubljene lopte 18 Faulovi 18 15

Mikalauskas Bouvkneht Mitgord De Vint Ververs De Jong Tubutis Tjon Afo Džonatan Dan Van Bre

8 27 5 10 2 11 11

LUIS: Velika pobjeda za nas Trej Luis, bek Mornara, nakon meča je kazao da je ekipi „trebala ova pobjeda“.

- Ovo je velika pobjeda za nas – rekao je Luis, i nastavio: Ovo je prva utakmica u kojoj smo spojili dvije dobre polovine.

Obično smo na prethodnim utakmicama dobro počinjali i na kraju loše završavali utakmicu. Ali smo večeras odlučili da se zajedno držimo do kraja, da u punom intenzitetu igramo čitavu utakmicu. Ova pobjeda je rezultat takvog pristupa tokom 40 minuta – zaključio je američki košarkaš.

četvrtine, preokrenuo na 56:54, a na trojku Jeremića (57:56) su gosti odgovorili novom serijom od 8:0 za prednost od 64:57. Mornar se trgnuo u finišu dionice, i zaostatak sveo na posjed (64:62).

Zahvaljujući dvijema trojkama Mićovića, Mornar je nakon četiri minuta igre u posljednjoj četvrtini vratio vođstvo (70:66), a nakon poena Dejvisa (3) i Luisa (2), Barani su poveli devet razlike (75:66), na skoro četiri i po minuta prije kraja. Tačku za prvu pobjedu Mornara u ovoj sezoni stavio je

Dejvis sa dvije uzastopne trojke za nedostižnih 81:68, nepuna tri minuta prije kraja meča, a prednost domaćih košarkaša je išla i do „plus 15“ (87:72)…

Strahinja Mićović je bio najefikasniji kod domaćih sa 20 poena, Trej Luis i Vladimir Mihailović su dodali po 13, a Kori Dejvis 12.

Kod gostiju je najbolji bio Ajsbern Mitgord sa 27, dvocifreni su bili i Džonatan Dan i Luk van Bre sa po 11.

Mornar u narednom kolu, 3. novembra, dočekuje grčki Iraklis.

S. J.

Podgoričani su zasluženo slavili u Njemačkoj, jer su vodili tokom većeg dijela meča, čak i 19 razlike u 26. minutu (64:45), a 13 razlike nepuna četiri minura prije kraja. Međutim, opuštanje u finišu je moglo je skupo da košta Podgoričane.

Naime, Ulm je serijom 10:0 na 82:79 imao šansu i da izjednači, ali je Per Ginter 53 sekunde prije kraja promašio trojku.

Dileme oko pobjednika je otklonio Džastin Kobs košem sa poludistance, 34,9 sekundi prije kraja (84:79), a tačku na meč sa linije penala stavio je Džejkob Vajli…

ULM VODIO SAMO NA STARTU Ulm je samo u prvoj četvrtini vodio, i to zbog pet pogođenih trojki iz devet pokušaja. Domaćin je prvo nakon tri i po minuta igre stekao šest poena prednosti (10:4), a onda je nešto više od tri minuta prije kraja kvartala vratio vođstvo (19:15) koje je bio izgubio nakon serije Budućnosti od 7:0 (11:10).

Budućnost je uzvratila sa 11:0 (26:19) i to je bio nagovještaj u kom pravcu će se odvijati meč u nastavku.

Podgoričani su kontrolisali oba reketa (imali su tokom meča 15 ofanzivnih skokova), imali su

Ratiofarm Arena Gledalaca: 2.500 Sudije: Difalah, Van der Brek i Lavruhin

Kriston Felisio Blosomgejm Ginter Stol Filips Herkenhorf Klepajs Krimer Dialo Jalou Žugić

14 12 17 5 9 2 11 – 2 4 3

79

86

(21:26, 20:22, 17:21, 21:17)

79% (14-11) 61% (31-19) 37% (27-10)

za 1 za 2 za 3

74% (23-17) 52% (46-24) 44% (16-7)

Skokovi 38 (15+23) 25 (6+19) Blokade 1 Asistencije 18 17 Ukradene lopte 6 5 12 Izgubljene lopte 11 Faulovi 22 19

3-0

Kobs 18 Atić 6 Šehović Micov 7 Barović Sili 15 Z. Nikolić Jagodić-Kuridža 6 Drobnjak 5 Vajli 16 Popović 2 Rid 11

je skor u pobjedama u korist Budućnosti protiv Ulma, računajući i dva trijumfa u prošloj sezoni Evrokupa, 77:73 u gostima i 73:68 u „Morači“

bolji šut sa distance nego na prethodnim mečevima, pa su „plavi“ u drugoj četvrtini kontrolisali rezultat. Budućnost je, nakon koša Vajlija, stigla do dvocifrene prednosti (42:31), nešto više od četiri minuta prije poluvremena. Ulm je priprijetio 30-ak sekundi prije odmora, kada je prišao na 45:41, ali je Kobs trojkom vratio solidnu prednost (48:41)...

„PLAVI“ VODILI I 19 RAZLIKE Budućnost je defanzivno najbolje odigrala treći kvartal, u kojem je primila 17 poena, ali i stigla do najveće prednosti na meču, nakon pet i po minuta igre (64:45). Ulm je do kraja kvartala uspio zaostatak da smanji na 11 poena (69:58), ali

ni tada nije izgledalo da može da ugrozi pobjedu „plavih“.

Ulm je prišao na 71:63 na osam minuta do kraja, ali su Vajli sa dva i Denis Džerom Sili sa pet poena povećali prednost na sigurnih 13 razlike (78:65), koliko je bilo i početkom 37. minuta, kada je Marko JagodićKuridža pogodio samo drugo od dva bacanja za 82:69. Tada su gosti, vjerovatno, pomislili da je kraj, a poslovično uporni Njemci se nijesu predavali, pa su koševima Blosongejma, Jaloua i Kristona prišli na samo posjed zaostatka i mogli čak i da izjednače da je iskusni Ginter pogodio. Nakon tajmauta Džikića, Kobs je „ubio“ i posljednju nadu domaćinu...

Amerikanac sa crnogorskim pasošem je bio najbolji sa 18

Sedmu godinu zaredom na vrhu Forbsove liste

Niksi najskuplji klub u NBA Njujork Niksi su klub koji najviše vrijedi na berzi u NBA ligi, po procjeni magazina Forbs – čak 5,8 milijari američkih dolara.

Njihova vrijednost je u odnosu na prošlogodišnju listu skočila čak 16 procenata. Sedmu

godinu zaredom Niksi su na vrhu liste, a vrijednost brenda samo raste iako klub iz najvećeg grada u Sjedinjenim Američkim Državama bilježi loše rezultete.

Golden Stejt Voriorsi su drugi na ovoj listi – procijenjeni na 5,6 milijardi dolara. Slijede

Los Anđeles Lejkersi (5,5 milijardi), a potom Čikago Bulsi (3,6) i Boston Seltiksi (3,5 milijardi američkih dolara).

Prvi put od kad Forbs pravi ove liste, od 1998. godine, tri kluba imaju procijenjenu vrijednost veću od pet milijardi američkih dolara.

R. A.

NBA: Baksi silni protiv Bruklina na startu sezone, poraz Lejkersa od Golden Stejta

Liga Evrope (3. kolo)

Leteći start šampiona Milvokija

Zvezda u Dinamo u

NBA prvak je od starta odlučio da pokaže da je titula osvojena u julu zaslužena – na početku nove sezone Milvoki Baksi su održali lekciju po mnogima najvećim konkurentima za titulu, Bruklin Netsima, 127:104.

Skor u drugom poluvremenu bio je čak 61:45 za ,,jelene“, koji su očigledno bolje fizički pripremljeni i imaju više opcija u rotaciji. Vođstvo je šampion imao praktično tokom cijele utakmice.

Janis Adetokumbo, aktuelni MVP finala, je obilježio meč sa 32 poena, 14 skokova, sedam asistencija i dvije blokade. Grk je šutirao 25-12 iz igre, proveo

manje od 31 minut na parketu i sveukupno bio ključna karika u rutinskom trijumfu. Midlton i Konaton su dodali po 20, a Nvora 15 poena za Bakse.

Bruklinu očigledno nedostaje velika zvijezda Kajri Irving, koji je suspendovan jer i dalje odbija da se vakciniše. Kevin Djurent je za 30 minuta na parketu ubacio 32 poena uz 11 skokova i četiri asistencije i šut 25-13 iz igre. Harden je dodao 20 poena, po osam skokova i asistencija, Mils je postigao 21 poen a Klekston 12 poena.

Netsi su se mučili sa slobodnim bacanjima (23-13) a nije im pomogao dobar šut za tri poena (32-17).

Na svom terenu Los Anđeles

Lejkersi izgubili su od Golden Stejt Voriorsa 121:114. Preokret je režiran od završnice treće dionice, a ,,jezerdžije“ su samo pokazale da im se problemi iz mečeva pripremnog perioda nastavljaju.

Odlični Voriorsi su imali brojne raspoložene šuterske opcije, dijelili su odgovornost a Stefon Kari je bio najefikasniji sa 21 poenom, uz po deset skokova i asistencija. Pul je dodao 20 poena a Nemanja Bjelica odigrao je odlično sa 15 poena, 11 skokova i četiri asistencije. Li je postigao 15, Vigins i Igudala po 12 poena.

Za domaćina u Los Anđelesu, kao da su igrali Samo Lebron Džejms i Entoni Dejvis.

,,Kralj“ Džejms je pored 34 poena imao 11 skokova i pet asistencija, centar Dejvis dodao je 33 poena... Vestbruk je sveden na svega osam poena uz pet skokova i četiri asistencije,

dok je Entoni dodao devet poena i četiri skoka.

Prvog dana nove NBA sezone odigrana su samo ta dva meča – tradicionalno, sezonu otvara po derbi u konferencijama. R. A.

Crvena zvezda je u odličnoj poziciji pred večerašnje gostovanje Mitjilandu (18.45 h) u trećem kolu Lige Evrope. Šampion Srbije ima maksimalnih šest bodova u grupi F i bio bi zadovoljan i bodom u Danskoj, naročito jer će igrati bez najboljeg igrača Aleksandra Kataija, te Milana Pavkova, Rišaira Živkovića i Veljka Nikolića.

- Činjenica da smo uspijevali da ostvarimo uspjehe uprkos svim dosadašnjim problemima je pohvala momcima – nije ista Zvezda, a pravimo rezultat. Za-

Arena

protiv Ulma u prvom meču grupe B Evrokupa

DŽASTIN KOBS: Na kraju smo uradili ono što smo morali Plejmejker Budućnost Volija Džastin Kobs je nakon meča izjavio da je „odlučujući trenutak bio finiš utakmice“.

- U početku smo imali veliko vođstvo, ali smo dozvolili da nam izmakne. Međutim, uspjeli smo da „zaključamo“ pobjedu. Dozvoli smo protivniku da određemo vrijeme igra dobro u tranziciji, ali smo na kraju uspjeli da uradimo ono što smo morali – rekao je Kobs.

Jaka Lakovič, trener Ulma, čestitao je Budućnosti i treneru Džikiću na zasluženoj pobjedi.

- Dobro smo počeli, ali smo usporili, prepustili se ritmu koji su oni željeli da igraju. Imaju igrače sa iskustvom i kvalitetom i ako im date ritam, ako čekate šta će se dogoditi, oni će vas kazniti i danas su nas kvalitetno kaznili.

U trećoj četvrtini su stekli veliku prednost, ali kada smo počeli da igramo brže, pritiskajući, igrajući brzo u napadu i igrajući malo više sa našim prednostima, a to su brzina, agresivnost i intenzitet, vratili smo se u igru. Imali smo priliku da izjednačimo, ali izuzev toga Budućnost je zaslužila pobjedu – rekao je Lakovič.

poena i šest asistencija, Vajli ga je pratio sa 16, Sili sa 15, a Vili Rid sa 11 poena.

U poraženom timu najbolji su

bili Blosomgejm sa 17 i Kriston sa 14 pogodaka, dok je Fedor Žugić protiv bivšeg kluba pogodio jedan od četiri šuta za

Aleksander Isak (22), švedski napadač i reprezentativac, ima na stolu konkretne ponude velikih evropskih klubova.

Mladi napadač Real Sosijedada na cijeni

Isaka love Arsenal, Atletiko i Barsa može dovesti za malo obeštećenje već u januaru. U klubu iz San Sebastijana je započeo treću sezonu, a prethodno se afirmisao u Viljemu II u Holandiji.

Interesantno, na šest uvodnih mečeva nove sezone Primere, Isak se nije upisao u strijelce.

U prethodnoj sezoni strijelac je bio 17 puta, na 34 utakmice španskog šampionata. R. A.

Mančester junajted je tonuo ka porazu od Atalante, trećem uzastopnom meču bez pobjede u svim takmičenjima i ishodu koji bi mu stvorio glavobolju oko plasmana u osminu finala Lige šampiona.

Italijanski predstavnik vodio je 2:0 na poluvremenu pogocima Marija Pašalića i Meriha Demirala poslije očajnih reakcija odbrane ,,crvenih đavola“, a onda se u nastavku dogodio scenario iz snova na ,,Teatru snova“ – završeno je 3:2.

Ole Gunar Solskjer nije mijenjao ništa između dva poluvremena i ispostavilo se da je bio u pravu. Kristijano Ronaldo je na startu imao zicer, što je bio uvod u opsadu gola Atalante.

Genijalan pas Bruna Fernandeša lijepom realizacijom krunisao je Markus Rašford i iskupio se za promašaj u prvom dijelu. Gosti su bili na mukama, kadrovski deficitarni u defanzivi upali su u dodatne probleme dobivši tri žuta kartona u tri minuta, a onda je Hari Megvajer u 75. dočekao šansu da se iskupi za loše postavljanje kod prvog gola Atalante. ,,Boginja“ je imala priliku da vrati prednost, ali je David de Hea u jednom napadu sjajno odbranio dva šuta.

I omogućio Junajtedu da preokrene. Uloga junaka pripala je, naravno, Kristijanu Ronaldu – Portugalac je u 81. sjajno skočio i pogodio na centaršut Luka Šoa. ,,Crveni đavoli“ imaju šest bodova i sada su lideri grupe F. Atalanta ima četiri, koliko i Viljareal koji je u gostima deklasirao Jang Bojs – 4:1.

Barselona je protiv kijevskog Dinama imala ,,mač iznad glave“ i preživjela – pobijedila je 1:0 i osvojila prve bodove u ovoj sezoni Lige šampiona.

Prvi pogodak za Barselonu u aktuelnom izdanju elitnog takmičenja postigao je Đerar Pike u 36. minutu, kada se iskrao odbrani gostiju i iz prve zatresao mrežu.

Imala je Barselona prije toga četiri šanse da povede, po dvije preko Desta i De Jonga, kao i nekoliko prilika u nastavku da uveća vođstvo.

Fati i Kutinjo bili su u centru pažnje...

Dinamo nije uputio nijedan šut u okvir gola i zasluženo je došao na posljednje mjesto grupe E. - Ovaj rezultat nas je ostavio u životu i zahvaljujući ovoj pobjedi sada je sve moguće.

Ali morali smo ranije da zatvo-

FK CRVENA ZVEZDA

Za mladu zvijezdu Real Sosijedada se konkretno interesuju giganti Primere Barselona i Atletiko Madrid, ali i Arsenal koji već dugo želi da ga dovede u Premijer ligu.

U tim klubovima Isaka vide kao izuzetnu opciju koja se

tri i imao asistenciju...

Budućnost Voli će u narednom kolu, 27. oktobra, ugostiti Valensiju.

S. J.

u Danskoj, u Austriji dovoljan sam jer je tako. Igrači na svoj način brane boje. Ne znamo kako će proći utakmica, ali želimo da učestvujemo u svakoj, da se pitamo. Da budemo u kontroli meča, da kad dođe do 50:50, da prevagne na našu stranu. Dosta smo iskusniji i stariji od Mitjilanda. Naši igrači imaju iskustva u ovakvim duelima. Otvorili smo dobro grupnu fazu i nema razloga da ne nastavimo tako, ali da će biti teško – biće. Rival je dobra ekipa, sa kvalittetnim mladim igračima i neće biti lako, ali

Sportski miks

iskustvo je na našoj strani – rekao je Zvezdin strateg Dejan Stanković.

I zagrebački Dinamo ima ka-

drovskih problema pred meč trećeg kola. ,,Modri“ u grupi H gostuju bečkom Rapidu i uprkos svemu imaju ulogu

favorita.

- Rapid je zahtjevan protivnik, koji je u prethodne dvije utakmice zadovoljio igrama, ali

21

Liga šampiona (3. kolo): Juve nadomak osmine finala, veliki preokret Junajteda protiv Atalante

,,Đavoli“ ne umiru, Barselona je živa Kristijano Ronaldo donio pobjedu Junajtedu

UEFA

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Rezultati i tabele GRUPA E Barselona - Dinamo K. Benfika - Bajern M.

1:0 (1:0) 0:4 (0:0)

GRUPA G Salcburg - Volfsburg Lil - Sevilja

3:1 (1:1) 0:0

1. Bajern 3 3 0 0 12:0 9 2. Benfika 3 1 1 1 3:4 4 3. Barselona 3 1 0 2 1:6 3 4. Dinamo 3 0 1 2 0:6 1 U narednom kolu (2. novembra) sastaće se: Dinamo - Barselona, Bajern Benfika.

1. Salcburg 3 2 1 0 6:3 7 2. Sevilja 3 0 3 0 2:2 3 3. Lil 3 0 2 1 1:2 2 4. Volfsburg 3 0 2 1 2:4 2 U narednom kolu (2. novembra) sastaće se: Volfsburg - Salcburg, Sevilja - Lil.

GRUPA F Man. junajted - Atalanta Jang Bojs - Viljareal

GRUPA H Čelzi - Malme Zenit - Juventus

3:2 (0:2) 1:4 (0:2)

4:0 (2:0) 0:1 (0:0)

1. Man. junajted 3 2 0 1 6:5 6 2. Viljareal 3 1 1 1 7:5 4 3. Atalanta 3 1 1 1 5:5 4 4. Jang Bojs 3 1 0 2 3:6 3 U narednom kolu (2. novembra) sastaće se: Atalanta - Man. junajted, Viljareal - Jang Bojs.

1. Juventus 3 3 0 0 5:0 9 2. Čelzi 3 2 0 1 5:1 6 3. Zenit 3 1 0 2 4:2 3 4. Malme 3 0 0 3 0:11 0 U narednom kolu (2. novembra) sastaće se: Malme - Čelzi, Juventus Zenit.

rimo meč. Utakmice poput ove dobijaju se 3:0 ili 4:0. Kad imate napadače koji nemaju pravi kvalitet, ne možete od njih zahtijevati sjajnu završnicu. Ali imamo vrhunske napadače i njihov posao je da završe ovakve utakmice.

Barselona je klub koji traži od vas da pobjeđujete, da igrate dobro, postižete golove. Ima stvari u kojima moramo da napredujemo. Zadatak je bio da pobijedimo Dinamo, koji nije uradio apsolutno ništa, nijednom nije zaprijetio – rekao je trener ,,blaugrane“ Ronald Kuman.

Neprikosnoveni lider grupe E je Bajern Minhen, kojem su poništena dva gola na gostovanju Benfiki, a onda je Leroj Sane evrogolom iz slobodnog udarca u 70. otvorio put

ka ubjedljivoj pobjedi – 4:0.

Bajern ima devet bodova, Benfika četiri, Barsa tri, Dinamo jedan.

Dejan Kuluševski je pogotkom glavom u 86. donio Juventusu veliki minimalac na gostovanju Zenitu i gotovo ovjeren plasman u osminu finala. ,,Stara dama“ je na koti devet u grupi H, dok tri boda manje ima Čelzi čija pobjeda nad Malmeom nijednog trenutka nije dolazila u pitanje – 4:0.

Sevilja je remizirala treći put zaredom. Nula na gostovanju Lilu ostavila ju je na trećem mjestu G grupe, sa bodom ispred ,,mastifa“ i Volfsburga, koji je poražen od Salcburga (3:1).

Austrijski tim ima sedam bodova.

Ne. K.

izostao je rezultat. Ali mi smo se u analizama fokusirali na igru, moraćemo uložiti puno htjenja i truda da dođemo do našeg cilja, a došli smo po još jednu pobjedu – rekao je Damir Krznar, trener Dinama, koji ima tri boda, koliko i Genk.

Lacio našeg Adama Marušića u grupi E dočekuje Marsej.

Situacija na tabeli je zanimljiva – Galatasaraj ima četiri, Lacio tri, Marsej bod manje, dok je moskovska Lokomotiva osvojila jedan.

Raspored i tabele: Grupa A: Sparta Prag - Lion (21 h), Rendžers - Brondbi (21).

Tabela: Lion 6, Sparta 4, Brondbi 1, Rendžers 0 bodova.

Grupa B: Šturm - Real Sosijedad (21), PSV - Monako.

Tabela: PSV 4, Monako 4, Sosijedad 2, Šturm.

Grupa C: Spartak Moskva -

Lester 3:4, Napoli - Legija (21).

Tabela: Legija 6, Lester 4, Spartak 3, Napoli 1.

Grupa D: Fenerbahče - Antverp (21), Ajntraht - Olimpijakos (21).

Tabela: Olimpijakos 6, Ajntraht 4, Fenerbahče 1, Antverp 0.

Grupa E: Lacio - Marsej (18.45 h), Lokomotiva M. - Galatasaraj (21).

Tabela: Galatasaraj 4, Lacio 3, Marsej 2, Lokomotiva 1.

Grupa F: Mitjiland - C. zvezda (18.45), Ludogorec - Braga (18.45).

Tabela: C. zvezda 6, Braga 3, Ludogorec 1, Mitjiland 1.

Grupa G: Seltik - Ferencvariš 2:0, Betis - Bajer L. (18.45).

Tabela: Bajer 6, Betis 6, Seltik 3, Ferencvaroš 0.

Grupa H: Rapid Beč - Dinamo (18.45), Vest Hem - Genk (21).

Tabela: Vest Hem 6, Dinamo 3, Ne. K. Genk 3, Rapid 0.

Arena

ŠAH GM Nikola Đukić opravdao rejting i titulu na X Memorijalu „Obrad Manojlović“

Lijepa uvertira za EP Deseti jubilarni Memorijal „Obrad Manojlović“, koji je minulog vikenda održan u Herceg Novom, protekao je u znaku višestrukog seniorskog prvaka Crne Gore i reprezentativca Nikole Đukića koji je sa 12 osvojenih poena ubjedljivo slavio u konkurenciji 47 igrača iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Ukrajine i zemlje domaćina.

Na taj način standardni prvotimac Podgoričke Budućnosti je opravdao titulu i rejting i da kojim slučajem nije u četvrtom kolu poražen od Aleksandra Tomića, koji se okitio srebrnom medaljom sa 9,5 poena, ostvario bi Fišerovski rezultat.

Isti učinak na trećoj poziciji imao je i velemajstor Dragiša Blagojević. Među nagrađenima su i Blažo Kalezić i Savo Vujović sa po 8,5 te Milan Draško, Zoran Runić, Andrej Šuković, Vuk Miletić i Miomir Savić sa po 8 poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese najboljeg klupskog predstavnika Mašana Bubanje sa 6,5, zatim najuspješnijeg veterana Branka Pejovića sa 7 i jednog od najperspektivnijih omladinaca Danila Pobora sa 8 poena.

Kako je turnir bio rejtingovan, najviše uspjeha po tom pitanju imao je Vasilije Krstonijević koji je lični ELO uvećao čak za 83,2 poena, dok je najprijatnije iznenađenje ovog prestižnog međunarodnog takmičenja mladi i perspektivni majstorski kandidat sa Cetinja – Savo Vujović.

-U saradnji sa ŠSCG i uz veliku podršku opštine, zatim ŠK „Herceg Novi 1949“ i porodice Manojlović, još jednom smo evocirali drage uspomene na doajena i legendu crnogorskog šaha, vrsnog sudiju i neumornog organizatora čika Obrada, koji je za života pružio nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji drevne igre u rodnom mjestu i šire, rekao je direktor turnira Miloš Bubanja i posebno se zahvalio personalu hotela „Play“ na gostoprimstvu i uloženom trudu da sve protekne u naj-

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

KIK BOKS SAVEZ CRNE GORE

22

Svjetsko prvenstvo u kik boksu

Đukić Kostić

22.Rxc8 Rxc8 23.b3 Rg8 24.Nf5 Bf8 25.Rc1 Qb4 26.g3 Qb7 27.Rc6 Qd7 28.Rxa6

Rg5 29.Ne3 f5 30.Ra8 Qf7 31.f4 (dijagram) exf4 32.Qd4+ Kg8 33.Qxf4 Qe7 34.h4 Rg6 35.Nxf5 Qe1+ 36.Qf1 Qxf1+ 37.Kxf1 Rf6 38.g4 h5 39.Kg2 hxg4 40.Ne3 Rf4 41.Ra4 Rf7 42.Rxg4+ Kh7 43.Nc4 Rf5 44.Rd4 Rf7 45.a4 Rb7 46.Rd3 Kg6 47.Na5 Re7 48.Nc6 Re2+ 49.Kf3 Ra2 50.Kg4 Bh6 51.h5+ Kg7 52.Ne7 Kf7 53.Nf5 Bf8 54.Rf3 Kg8 55.Kg5 Rd2 56.Kg6 Rxd5 57.Re3 Rd1 58.Re8 Rg1+ 59.Kf6 1:0

gu“ uknjižio devet od mogućih jedanaest poena na drugoj tabli, pri čemu je sedam partija riješio u svoju korist i četiri remizirao.

-Prva liga centralne Srbije je bila izuzetno uspješan turnir za mene, kako pojedinačno, tako i ekipno. Raduje me odličan rezultat, s obzirom na to da sam sa 9 iz 11 bio najuspješniji igrač na drugoj tabli, a veoma sam zadovoljan i kvalitetom igre u većini partija. Najvažnije od svega je da je i klub za koji sam nastupio – ŠK „Požega“, ispunio cilj i osvajanjem prvog mjesta se plasirao u Prvu ligu Srbije. Sjajna atmosfera u ekipi tokom čitavog takmičenja imala je velikog udjela u tom uspjehu, kao i izvanredna igra mladog Velimira Ivića, koji je na prvoj tabli osvojio fenomenalnih 9,5 poena iz 11 partija. Dobra igra u Bajinoj Bašti je lijepa uvertira za predstojeće Ekipno prvenstvo Evrope, koje će se igrati

u Termama Čatež (Slovenija) od 11. do 22. novembra. Naša reprezentacija nastupiće u nešto izmijenjenom sastavu u odnosu na prethodna velika takmičenja, a najveća promjena je što će funkciju selektora i trenera obavljati proslavljeni as svjetskog formata Ivan Sokolov, što će nesumnjivo biti veliki motiv svim igračima da pruže svoj trenutni maksimum. Želim da čestitam svim kolegama na pozivu u nacionalni tim, a posebno Nikoli Potpari, kome će ovo biti prvi nastup za reprezentaciju. Vjerujem da će Nikola u potpunosti opravdati poziv i unijeti novu energiju u našu ekipu. Nadam se da ćemo imati dobru atmosferu u timu i biti tvrd orah svima i zato priželjkujem plasman bolji od našeg trenutnog rejtinga, nije krio Đukić optimizam uz konstataciju da je sastav reprezentacije ovoga puta izmijenjen.

1 0

1.e4 c5 2.Nf3 e6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 Nc6 6.Ndb5 d6 7.Bf4 e5 8.Bg5 a6 9.Na3 b5 10.Bxf6 gxf6 11.Nd5 f5 12.Bd3 Be6 13.0–0 Bg7 14.Qh5 Rc8 15.c4 bxc4 16.Nxc4 Bxd5 17.exd5 Nb4 18.Qxf5 Nxd3 19.Qxd3 0–0 20.Ne3 Kh8 21.Rac1 Qb6 boljem redu uz strogo poštovanje epidemioloških mjera.

SPREMAN ZA EP Da je u odličnoj formi i da je potpuno spreman za nove izazove na internacionalnoj sceni, popularni Đuka je potvrdio i na cugeru u Herceg Novom i desetak dana ranije na ekipnom Prvenstvu centralne Srbije na kojem je pružio nemjerljiv doprinos sastavu „Požege“ u osvajanju titule.

- Prezadovoljan sam igrom na brzopoteznom turniru, mada moram priznati da mi je u nekim partijama i kaisa bila naklonjena. Sve u svemu memorijal je ispunio očekivanja domaće šahovske javnosti po pitanju kvaliteta, masovnosti i jake konkurecije uz tradicionalnu posvećenost organizatora svim učesnicima, kao i uvijek objektivan je Đukić.

Naš sagovornik je za „Pože-

Danas u Podgorici počinje prvenstvo za dame

Aleksandra Milović brani titulu U prostorijama NVO ŠK „7.oktobar“ u Podgorici danas počinje pojedinačno seniorsko prvenstvo Crne Gore za dame.

Na listi učesnica su Nikolina Koljević, Mateja Popović, Milena Mosurović, Selena Zindović, Neda Bojović, Tara Ivanović, Nastasija Roganović i Aleksandra Milović koja će nastojati da opravda najveći rejting i odbrani prošlogodišnju titulu. Turnirskim pravilnikom je predviđeno da se odigra sedam kola po bergerovom sistemu, sa tempom igre od 90 minuta za 40 poteza, sa dodatkom od pola sata do kraja partije i bonifikacijom od 30 sekundi za svaki odigrani potez. ŠSCG kao organizator ovog takmičenja obezbijedio je novčani nagradni fond, pehare i medalje.

Svečano otvaranje šampionata obaviće se u 16 časova a prvo kolo startuje pola sata kasnije. Suđenje je povjereno nacionalnom šahovskom arbitru Milanu Radonjiću.

Vujović osigurao bronzu PODGORICA - Crnogorski kik bokser Miroslav Vujović osigurao je bronzanu medalju na Svjetskom prvenstvu u Italiji.

Vujović je u četvrtfinalu superteške kategorije discipline K1 prekidom nakon prve runde savladao Pirka Suksija iz Finske. Prethodno je slavio protiv Hasana Eripaka iz Turske, takođe prekidom. Za plasman u finale boriće se danas protiv Anta Širića iz Hrvatske.

Drugi crnogorski reprezentativac – Remzija Dacić, u četvrtfinalu lou kika, kategorije do 75 kilograma, poražen je od Ukrajinca Svjatoslava Hašiuka 3:0.

Dacić je krajem prve runde

Odigrani mečevi devetog kola Kadetske lige

Podgorica gazi redom Sutjeska Arsenal

0 2

NIKŠIĆ - Pomoćni teren stadiona kraj Bistrice. Gledalaca: 20. Sudija: Lazar Čađenović.

Strijelci: Đinović u 85. i 90.+1 minutu. Žuti kartoni: Vukićević, Milinković (Sutjeska), Borovnica, Đuričić (Arsenal).

SUTJESKA: Rabrenović, Radojević, Vukićević, Perošević (Dubljević), Milinković (Rudović), Pićurić, Eraković, Damjanović, Ćalasan, Abazović (Žižić), Jovanović (Vučić).

ARSENAL: Brkan, Baštrica, Novaković, M. Labović, S. Labović (Šparović), Kuč (Kašćelan), Đinović, Đuričić, Hagen, Borovnica, Čukić (Pavićević).

Podgorica Mladost DG

6 1

PODGORICA - Pomoćni teren stadiona ,,DG arena“. Gledalaca: 30. Sudija: Miloš Bracanović. Strijelci: Radonjić u 3, Vušurović u 14, Laličić u 63, 70. i 88, Vračar u 78. (Pod-

Priredio: B. KADIĆ

primio nedozvoljeni udarac od protivnika, koji je umnogome uticao na dalji ishod meča, saopšteno je iz Kik boks saveza Crne Gore.

Na prvenstvu u Lido di Jezolu upisao je jedan trijumf, na startu protiv Kanađanina Džefa Brejka.

- Vujović je opravdao ulogu favorita i dominantno stigao do pobjede, još jednim prekidom na šampionatu. Odradio je bolji meč nego u osmini finala. Nadamo se da će biti na željenom nivou i sjutra u polufinalu. Očekuje ga veoma jak i nezgodan protivnik iz Hrvatske, ali vjerujemo u kvalitet i formu našeg takmičara.

Dacić je izgubio od veoma dobrog borca iz Ukrajine. U prvoj rundi primio je jak i neregularan udarac koji ga je poremetio. Prije ovog takmičenja dugo je bio bez amaterskih mečeva, što je uticalo na trenutnu formu. Ipak, veoma sam zadovoljan njegovim nastupom na šampionatu – rekao je selektor Goran RaR. A. donjić.

gorica), Kostić u 37. minutu (Mladost DG). Žuti kartoni: Delić (Podgorica), Vukotić (Mladost DG).

PODGORICA: Bobičić (Ivanović), Mudreša (Ćetković), Vušurović, Mrvaljević, Delić (Stojović), Kostić (Vukašinović), Vukčević (Draganić), Piperović, Badnjar, Radonjić (Laličić), Vračar.

MLADOST DG: Peruničić, Filipović, Miranović (Đukanović), Durković (Mugoša), Ćupić, Lašić (Todorović), Bojić, Vukotić (Delibašić), Cvetković, Kostić, Caković.

Zeta Rudar

5 0

GOLUBOVCI - Pomoćni teren stadiona ,,Trešnjica“. Gledalaca: 20. Sudija: Miloš Ćupić.

Strijelci: Šoć u 21, 32. i 50, Kovačević u 29, Matanović u 55. minutu. Žuti kartoni: Bjelobrković (Zeta), Marjanović (Rudar).

ZETA: Asanović, Đurović (Stijepović), Matanović (Kukuličić), Bjelobrković, Vukčević (Škatarić), L. Kovačević, Kaluđerović

Arena

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Sportski miks

Đurđina Jauković, poslije operacije prednjih ukrštenih ligamenata, u utorak stiže u Crnu Goru na oporavak

Vjeruje crnogorskim fizioterapeutima PODGORICA - Operacija prednjih ukrštenih ligamenata je uspješno obavljena.

Doktor iz Danske je u Brestu dva i po sata operisao Đurđinu Jauković, a prije dva dana izašla je iz bolnice.

Mitrom Vujovićem i Andrijom Damjanovićem.

Sjajni lijevi bek pokidao je ligamente koljena na meču Bresta sa Merinjakom sredinom septembra. Šok je to bio za sve, ali je Đina namjestila glavu i spremna je za mjesece i mjesece rada.

- Ne želim da se pitam zašto se baš meni ovo dogodilo. Prihvatila sam stvari onako kako je najbolje.

Sjajna prva sezona i početak druge je iza naše reprezentativke u dresu Bresta. Možda i ostane naredne godine.

- Moram do decembra da odlučim za sljedeću godinu, mada nijesam ni razmišljala, jer sam ovaj period posvetila operaciji. Ali, u Brestu se odlično osjećam, a na meni je da odlučim.

A. M.

Kaže da je rana ne boli i da je redovno obilazi medicinsko osoblje. U utorak se vraća kući i čeka je šestomjesečni oporavak.

- Meniskus nije dirao, samo prednje ukrštene ligamente, sve je prošlo kako treba, a doktor je već poslao plan oko daljeg rada. U Crnoj Gori ću biti dva i po mjeseca, a onda ću da vidim gdje ću dalje. Klub me podržao, šta god da odlučim uz mene je i tako su mi dosta olakšali oporavak. Radiću sa našim fizioterapeutima

Naši kadeti danas ponovo igraju protiv Malte

Novi test Mlađa kadetska reprezentacija Crne Gore odigraće danas drugi pripremni meč protiv selekcije Malte. ,,Crveni“ su prije dva dana savladali Maltu sa čak 7:3, a nova provjera biće prilika za igrače da se dokažu i nametnu pred naredne reprezentativne obaveze. U prvom duelu, sa čak četiri gola postignuta za manje od pola sata igre, ,,sokolići“ su na-

Levalea 2010 bolja od Rudara u 2. kolu rukometašica

javili u kojem smjeru će se kretati utakmica. Iako su Maltežani u drugom poluvremenu prišli na dva gola zaostatka, ubrzo je uslijedio odgovor naše selekcije i pobjeda nije dolazila u pitanje.

U drugoj utakmici očekuje se da više prostora dobiju igrači koji su u prvom duelu imali manju minutažu.

Revanš meč Crna Gora i Malta odigraće danas, na stadionu FK Kom na Zlatici, sa početkom u 12 časova.

R. P.

Šutović i blok presudili Katarina Šutović riješila je derbi zaostalog 2. kola SBbet Prve lige rukometašica.

Igračica Levalee 2010 iz deveterca, a po isteku vremena, postigla je gol za slavlje svoje ekipe (26:25) protiv Rudara.

Istina, gošće nijesu imale sreće jer se lopta odbila od bloka.

Rudar ima za čim da žali jer je imao prednost od pet golova u posljednjih deset minuta. Ali, gošće su prokockale priliku da

se osame na vrhu tabele sa četiri pobjede, a domaće su iskazale veću upornost i želju, što im je donijelo na minut i 40 sekundi prije kraja neriješen rezultat.

U finišu bolje su se snašle Šutović i drugarice.

Nataša Vuković (6-6) i Jelena Kuzman (7-6) postigle su najviše golova za domaći tim, a sa šest (sdmerci 3-3) u Rudaru (filijala Budućnost Bemaxa) istakla se Jelena Vukčević. A.M.

Rezultati i tabela

Sa utakmice Podgorica - Mladost

(Nicaj), Šoć (Markuš), Mugoša (Šišević), M. Kumburović (Batrović), B. Kumburović (A. Kovačević).

RUDAR: Bećović, Marjanović (Drobnjak), Milinković, Golubović, Bajčetić (Starčević), Leovac, Alispahić (Popović), Jašović, Pupović, Čepić (Golubović), Kljajević.

Jezero Titograd

2 2

PLAV - Gradski stadion. Gledalaca: 20. Sudija: Sanjin Hajdaragić. Strijelci: Šekularac u 31, Rakonjac u 84. (Jezero), Skrobanović u 13, Stijepović u 70. minutu. Žuti kartoni: Stijepović, Popović, Turović (Titograd).

JEZERO: Mulić, Redžepagić, Feratović (Gutić, Marković), Tomović (Mehović), Šekula-

rac, Kojić, Spahić, Rakonjac, Mulić, Međedović, Durović (Kojić).

TITOGRAD: Milović, Stijepović, Popović, Rajković, Mijović, Zogović, Skrobanović (Mujović), Krivokapić (Borović), Lopičić (Kiković), Martinović, Turović (Debeljević).

Iskra Dečić

5 3

DANILOVGRAD - Pomoćni teren stadiona Braće Velašević.

Gledalaca: 30. Sudija: Luka Pejović. Strijelci: Kostić u 4, Šćepanović u 14. i 49, Perović u 56, Mitrić u 75. (Iskra), Aj. Đoković u 38. i 90.+3 iz jedanaesterca, Dedivanović u 67. minutu (Dečić). Žuti kartoni: Rovčanin, Raičević, Šćepanović (Iskra), Majić (Dečić).

Crveni karton: Luka Šćepano-

vić (Iskra) u 90.+3 minutu.

ISKRA: Prelević, Kostić (Šćepanović), Konatar (Raičević), Šćepanović, Jelušić (Perišić), Jovanović (Mitrić), Rovčanin, Perović, Karadžić, Makočević (Antović), Savić.

DEČIĆ: Camaj, D. Đoković (Fetić), Aj. Đoković, Camaj (Dedivanović), Ad. Đoković (Niković), Adrović (Micakaj), Majić (Đurašaj), Adžović, S. Đoković (Đokaj), Orahovac (Bauković), Pepeljak.

Budućnost Polet stars

6 0

PODGORICA - Pomoćni teren Budućnosti. Gledalaca: 30. Sudija: Goran Vidaković.

Strijelci: Adžić u 16. iz jedanaesterca, Camaj u 19, 54. i 74, Krivokapić u 47, Ljuljanović u

1. Podgorica 9 9 0 0 44:8 27 2. Mornar 9 7 2 0 29:14 23 3. Arsenal 9 6 2 1 31:14 20 4. Titograd 9 6 1 2 37:8 19 5. Kom 9 5 3 1 29:11 18 6. Budućnost 9 5 2 2 49:15 17 7. Polet stars 9 5 2 2 16:15 17 8. Sutjeska 9 5 1 3 18:11 16 9. Iskra 9 4 2 3 27:18 14 10. Mladost DG 9 4 1 4 31:32 13 11. Berane 9 4 1 4 17:21 13 12. Brskovo 9 4 1 4 14:23 13 13. Zeta 9 3 3 3 24:24 12 14. Budva 9 3 0 6 23:23 9 15. Dečić 9 2 3 4 23:25 9 16. Grbalj 9 2 1 6 11:15 7 17. Jezero 9 2 1 6 10:24 7 18. Rudar 9 1 0 8 16:57 3 19. Igalo 9 0 0 9 6:51 0 20. Petrovac 9 0 0 9 3:49 0 U narednom kolu (23. oktobra) sastaće se: Polet stars - Petrovac, Berane - Budva, Kom - Mornar, Arsenal - Grbalj, Dečić Sutjeska, Titograd - Iskra, Rudar - Jezero, Mladost DG - Zeta, Igalo - Podgorica, Budućnost - Brskovo.

82. minutu. Žuti kartoni: Tomašević (Budućnost), Đurišić (Polet stars).

BUDUĆNOST: Nenezić (Damjanović), Camaj (Kumburović), Krivokapić (Perović), Mugoša, Camaj (Vukčević), Đukanović (Pavićević), Maraš (Ljuljđuraj), Tomašević (Ljuljanović), Adžić (Mićković), Vukanić (Bojović), Škuletić.

POLET STARS: Sjekloća, Vujačić, Nikolić, Ećo (A. Đilas), Bulajić, Jelić, Malović (Poček), Đurišić, Đurđevac (Todorović), Vukotić (D. Đilas), Đurđevac (Roganović).

Brskovo Igalo MOJKOVAC - Gradski sta-

4 2

23

Crnogorske fudbalerke danas (14h) u Podgorici dočekuju Azerbejdžan u 3. kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo

Željom do novog podviga Crnogorske fudbalerke nikad nijesu bile u većoj euforiji nego posljednjih mjesec.

Dugo se čekala pobjeda na najvećoj sceni, stigla je prošlog mjeseca, kada su naše dame savladale selekciju Bosne i Hercegovine u gostima. Baš zbog toga sada se na kvalifikacije ne gleda kao ranije, već je svaki meč prilika za novu senzaciju i šansa da se dodatno promoviše ženski fudbal u Crnoj Gori.

Da Crna Gora ima čemu da se nada u grupi E naše dame mogu pokazati već danas (14h), jer će na terenu kampa Fudbalskog saveza Crne Gore na Starom aerodromu ugostiti Azerbejdžan, gdje će tražiti šansu za drugu pobjedu u borbi za Mundijal. Bila bi to nova senzacija, ali i definitivno najljepša fudbalska priča u posljednje vrijeme, kada je u pitanju reprezentativni fudbal…

-Mi smo ona reprezentacija koja je kvalifikacije krenula iz posljednjeg šešira, tako da nijednog trenutka ne možemo pomisliti da smo pobjedom protiv Bosne i Hercegovine napravili nešto i da sada možemo da se opustimo protiv Azerbejdžana. Siguran sam da ćemo uraditi sve da što bolje uđemo u dion. Gledalaca: 20. Sudija: Amir Šulović. Strijelci: Ljiljanić u 2, Grdinić u 4. iz jedanaesterca, Vujisić u 23. i 56. (Brskovo), Kulinović u 17. iz jedanaesterca i 37. minutu (Igalo). Žuti kartoni: Zindović (Brskovo), Vujović (Igalo).

BRSKOVO: Vujisić (Vlahović), Ljiljanić, Vuković, Zejak (Jovanović), Grdinić, Bulatović, Vujisić, Raonić, Jokić, Zindović, Lašić.

IGALO: Đurić, Joksimović, V. Krivokapić (Saiti), Stanišić, Goranović, Vasiljević (Goncić), Bijelić, Kulinović, Borovnica, Vujović, F. Krivokapić.

Grbalj Kom

1 1

RADANOVIĆI - Stadion ,,Donja Sutvara“. Gledalaca: 30. Sudija: Mladen Gospić.

Strijelci: Pima u 55. (Grbalj), Jovanović (ag) u 47. minutu (Kom). Žuti kartoni: Pima, Kljajević, Jašović (Grbalj), Maliković, Prelević, Ćetković (Kom).

GRBALJ: Božinović, Jovanović, Stanišić, Baštrica, Radulović, Pima (Ercegović), Jovićević, Balević, Radević (Jašović), Kljajević, Vujović.

KOM: Mišurović, Bulatović, Krivokapić, Maliković, Babović (Kojović), Atanasković (Dulović), Prelević (Božović), Ivanović (Musić), Pavićević, Adžić (Pejović), Ćetković (Popović).

meč, da će sve djevojke dati maksimum, a činjenica je da ne smijemo dozvoliti da bilo ko ima veću želju od nas. Mora se dosta stvari poklopiti da bi napravili još jedan dobar rezultat, ali siguran sam da će sve ovo uticati da djevojke budu dodatno motivisane – kazao je selektor Crne Gore Mirko Marić, objašnjavajući da je lijepo raditi u ženskom fudbalu, uvjeren da su rezultati skrenuli pažnju na širu javnost.

-Nadam se da je ova lijepa priča imala odjeka, da ćemo imati i veću podršku publike, a da ćemo mi navijačima uspjeti da se odužimo zalaganjem, igrom, pa i pobjedom – dodao je Marić.

Iako su godinama uglavnom gubile, često i zbog nedostatka sreće, crnogorske fudbalerke svaki meč su odigrale srcem, borbeno, nijesu gubile nadu da će se situacija promijeniti...

Meč sa Azerbejdžanom, koji je na startu izgubio od Danske i Rusije, favorita grupe, prilika je da navijači podrže djevojke na putu ka drugoj pobjedi.

- Očekivanja su velika poslije pobjede nad Bosnom i Hercegovina. Taj trijumf je zaista mnogo značio na psihološkom planu.

Atmosfera je sjajna, to je uticalo i da slavimo u prošom kolu, a vjerujem da će i sada biti prevaga, tako da možemo do novog trijumfa – rekla je Slađana Bulatović, kapitenka Crne Gore.

Nakon dva kola u grupi E, Danska i Rusija imaju po šest bodova, Crna Gora tri, Bosna i Hercegovina i Malta po jedan, a Azerbejdžan je bez bodova.

R. P.

Mornar Berane

2 2

BAR - Teren SRC ,,Topolica“.

Gledalaca: 70. Sudija: Jovica Bojović. Strijelci: Nišavić u 1, Škrijelj u 29. (Mornar), Jukić u 47. i 70. minutu iz jedanaesterca. Žuti kartoni: Anđić (Berane).

MORNAR: Peraj, Konatar, Nišavić, Dabanović, Dacić, Hadžispahić (Velović), Leković, Škrijelj (Knežević), Duraković, Šekularac (Zlatičanin), Ljutica.

BERANE: Folić, Obradović, Kuč, Adrović, Anđić, Babačić, Celić, Popović, Jukić, Rmuš (Đekić), Zlajić (Imeri).

Budva Petrovac

11 2

BUDVA - Teren na Jazu. Gledalaca: 20. Sudija: Kostantin Dragović. Strijelci: Šćepanović u 28, 72. i 88, Bojanić u 37. i 74, Sukara u 43. i 81, Dragović u 63. iz jedanaesterca, Krezović u 64, Bubanja u 68, Milošević u 77. (Budva), Vujović u 75, Dragišić u 90. minutu. Žuti karton: Vujović (Petrovac).

BUDVA: Čegar (Božović), Šćepanović, Bečić (V. Bubanja), A. Bubanja, Sukara, Pavlović, Lepetić (Milošević), Bojanić, Petričević (Smani), Dragović, Šćekić (Krezović).

PETROVAC: Kršić, Radović, Muja, Pelinković, Malokraja, Vujović, Šišević, Jovanović, Dragišić, Popović, Nenadović.

Priredio: N. KOSTIĆ

24

Feljton

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

HRONIKA JEDNOG ISTRAŽIVANJA U BLIZINI OBLUNA

7.3.

Skrivena zelena oaza među golim krševitim uzvišenjima » Piše: Slobodan ČUKIĆ

Na Gornje i Donje Lapoviće me nije upućivala ni konfiguracija terena. Jer, kada se sa Obluna gleda prema brdima đe su ostaci ta dva sela, stiče se utisak da je to samo goli krš, drača i šikara. Isto je kad se to područje posmatra sa istoka, iz pravca rijeke Morače. Dakle, ništa nije ukazivalo na postojanje selišta među kamenitim uzvišenjima, koja iz daljine izgledaju kao prostor bez uslova za egzistenciju jednog naselja. Nakon čitanja Peličićevih „Zapisa o Zeti“ uvidio sam da još jednom moram obići to područje. Trebalo je sve još jednom ispitati.

Iz Peličićevog opisa bilo je jasno da se Gornji i Donji Lapovići nalaze na potezu od Obluna do Miran-glavice, udaljenih međusobno oko jedan kilometar. Saznanje da je u Lapovićima postojala drevna crkva sa pratećim građevinama u kojima su „vjerovatno boravili kaluđeri“ dobilo je značaj urgentnog pitanja - pored ostalog i zbog toga što su i na Oblunu i na Miran-glavici postojali ostaci drevnih crkvenih objekata. Ono što je pokazalo terensko istraživanje prevazišlo je sva očekivanja.

TERENSKI IZVJEŠTAJ I

Ilija Peličić je locirao Gornje i Donje Lapoviće u kotlini između brda Milen, Trebešnica, Oblun, Markova glavica i Kapa.

Ali, ničim nije nagovijestio da su se ta sela nalazila u skrivenoj zelenoj oazi. Krenuo sam u potragu i ne sluteći da ću podno Milena i Obluna naići na dugačku i pitomu udolinu, sa obiljem kultivisanog i plodnog zemljišta.

Bilo je to 18. marta 2020. godine. Procijenio sam da mi je najlakše da prema Lapovićima krenem sa asfaltnog puta koji od Grbavaca vodi ka izvorištu Boljesestra i Gornjem blatu.

Penjem se asfaltnim putem uzbrdo i zaustavljam na polovini

Sa panoramske tačke se lijepo vidi okolina. Prema zapadu je Oblun, udaljen oko 200 metara. Ispod njega se vidi okrajak Vukovačkog polja – odatle se kroz prolaz Biota, podno Obluna, brzo stizalo do jezera Gornje blato. Sa mjesta na kome stojim jasno se vidi da lapovićka udolina ima produžetak prema Oblunu. Na nju se iza obližnje glavice nadovezuje plato, koji se prostire do samog Obluna

Put ka skrivenoj udolini

Stare međe pored puta

Gornji i Donji Lapovići nalazili su se na potezu od Obluna do Miranglavice, udaljenih međusobno oko jedan kilometar. Saznanje da je u Lapovićima postojala drevna crkva sa pratećim građevinama u kojima su „vjerovatno boravili kaluđeri“ dobilo je značaj urgentnog pitanja pored ostalog i zbog toga što su i na Oblunu i na Miran-glavici postojali ostaci drevnih crkvenih objekata rastojanja od Grbavaca prema Gornjem blatu. Odatle krećem pješice između kamenitih uzvišenja, nizastranu, kozjom stazicom prema jugu. Staza me nakon 300 metara dovodi do omanjeg dola prekrivenog osušenom travom. U sredini je poveća rupa prečnika 3 metra, zatrpana kamenjem – reklo bi se da je u pitanju davno urušeni ubao. Svuda okolo dola je goli krš. Obrćem nadesno, uz blagu padinu, držeći pravac ka Oblunu.

Oko 150 metara dalje slijedi prvo iznenađenje. Nailazim na široki makadamski drum, pored koga je dugačka međa, a iza nje šumica. Makadamski put dolazi sa istoka, iz pravca Morače i Miran-glavice i nastavlja ka zapadu, prema Oblunu. Ovo nijesam očekivao. Odakle takav put u ovakvom kršu?

Kako bilo, sada mi je znatno lakše. Krećem tom džadom prema Oblunu. Ubrzo slijedi novo iznenađenje, jer nailazim na zeleni šumski pojas. Put je u tom dijelu ograđen međom, a između krošnji se naziru zaravnjene livade, prošarane stijenama, kako to biva u kraškim predjelima. Sve je dobro

Skrivena udolina

Lapovići su u dalekoj prošlosti bili sastavni dio oblunskog podgrađa.

Oblunski suburbium je, inače, opšte mjesto u stručnoj literaturi, kad je riječ o životu antičkog i srednjovjekovnog grada Obluna, čiji ostaci stoje na vrhu i po padinama istoimenog uzvišenja. Ali, pozicija podgrađa se obično vezuje za obližnje Vukovačko polje i obalu Gornjeg blata, a ne sa obližnjom i skrivenom lapovićkom udolinom! pritisla šikara, ali se jasno vide tragovi dugotrajne kultivacije.

Predio svakim korakom postaje sve pitomiji.

Nakon 200 metara stižem do najzapadnijeg dijela udoline.

To je i najpitomiji dio. Prostrana prostorija sa travnatim terasama. Rajski prizor. Potpuno je drugačije od onoga što sam očekivao. Ovo je pitomina koja vas namah oraspoložuje i navodi da zapjevate iz glasa. Kiše su hiljadama godina spirale zemlju sa Milena i okolnih uzvišenja i taložile je u podnožju, stvarajući zelenu oazu. Gore je kamenita golet, dolje su travnate terase. Takav se kontrast može viđeti i sa druge strane Milena, na obali Gornjeg blata, đe se nalaze ostaci sela Skupo.

Terase su prostrane i bez podzida na rubovima. Donekle su deformisane zbog starosti, ali se jasno prepoznaje prvobitan oblik.

Krećem kroz udolinu ka sjevernom kraju, pa unaokolo.

Milina. Ovo je kutak u kojem bih mogao provesti ostatak života. Tu su bili skriveni Donji Lapovići. Da nijesam naišao na Peličićevu bilješku ne bih ovo nikada vidio. Kakav paradoks! A bio sam više puta u neposrednoj blizini! Još jedan veliki nauk koji mi je priredio (nepredvidivi) kraški teren.

Tik iznad ovog zelenila, s južne strane, uzdiže se izbrazdana stjenovita gromada. Duga je tridesetak metara i prostire se ukoso po brdskoj strani. Krećem uz tu golu stijenu da bih se domogao visine s koje mogu osmotriti udolinu. Poslije 10 minuta izbijam na panoramsku tačku sa koje se lijepo vidi okolina. Prema zapadu je Oblun, udaljen oko 200 metara. Ispod njega se vidi okrajak Vukovačkog polja – odatle se kroz prolaz Biota, podno Obluna, brzo

stizalo do jezera Gornje blato.

Ova panoramska pozicija donosi i jedno iznenađenje. Sa mjesta na kome stojim jasno se vidi da lapovićka udolina ima produžetak prema Oblunu. Na nju se iza obližnje glavice nadovezuje plato, koji se prostire do samog Obluna. To znači da se iz Donjih Lapovića do Obluna stizalo vrlo brzo, za samo dvadesetak minuta.

Sve je ovo vrlo iznenađujuće i potpuno drugačije od onoga što sam zamišljao. Cijeli taj kameniti predio iz daljine izgleda negostoljubivo, ali je izbliza situacija drugačija. Ispod Obluna i Milena su očito postojali povoljni uslovi za život. Osim toga, nijesam ni slutio da je postojao tako lak pristup Oblunu s brdske strane.

Ova prohodnost nameće nove zaključke. Očito je da su Lapovići u dalekoj prošlosti bili sastavni dio oblunskog pod-

Suvomeđno kućište u Donjim Lapovićima

građa. Oblunski suburbium je, inače, opšte mjesto u stručnoj literaturi, kad je riječ o životu antičkog i srednjovjekovnog grada Obluna, čiji ostaci stoje na vrhu i po padinama istoimenog uzvišenja. Ali, pozicija podgrađa se obično vezuje za obližnje Vukovačko polje i obalu Gornjeg blata, a ne sa obližnjom i skrivenom lapovićkom udolinom! Ko je ovakvo nešto mogao očekivati!?

Ovakva situacija ne znači da nije bilo naselja u polju i na obalama jezera. Poenta je u tome da je konfiguracija obližnjeg brdskog područja takva da je i tamo bilo naselja i puteva, što bitno mijenja predstavu o tom predjelu u davnini.

Sa panoramske tačke dugo i pažljivo osmatram lapovićku prostoriju. Držim se rezona da su seoske kuće bile smještene na prisojnoj strani, poviše zelenih terasa i plodnog zemljišta, pri stijenama. Polazim odmah ka kamenitim padinama na zapadnom rubu udoline đe su bili Donji Lapovići. Tamo u gustoj šikari nalazim staro suvomeđno kućište, dimenzija 6 x 5 metara i zidovima širokim 80 centimetara. Tridesetak metara dalje nailazim na još jedno načinjeno od krupnog kamenja, dobro zahvaćeno rastinjem.

Uvlačim se kroz ulaz i zalazim par metara ne bih li naišao na kakav detalj. Nema ničega što bi bilo vrijedno pomena.

Sa te tačke uočavam još jedan kameni objekat na sjevernoj strani udoline. Krećem ka njemu kozjom stazom, po stijenama tik iznad seoske međe.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Mali oglasi NEKRETNiNE CENTAR do ugla Hercegovačke i ulice Slobode, savremenA poslovna zgrada 730m2 (na vrhu penthaus 155 m2) sa 6+4 privatna parkinga. Mnogo bitnih prednosti. Prodajem. Objekat je vrhunske arhitekture.

Reprezentativan.

Tel.069/867-791 1 CENTAR Hercegovačka – poslovni prostor 410m2 sa 4 privatna parkinga. Savremen, prostran sa visinama, veliki izlozi, više prilaza svim vozilima i pješacima, nekorišćen.

Prodajem.

Tel. 069/756-194 2

đubrivo 15eur kubik I prodajem tegle sa poklopcem velike i male 0,80 i 0,15.

Tel. 067/659-338 6

oglasNo oDJElJENJE “PoBJEDa” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

ZAPISNIK FINALNO IZVLAČENJE NAGRADA U NAGRADNOJ IGRI „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ 1 x ECOVACS DEEBOT N8 robot usisivač Podgorica, 19.10.2021. TC City Mall u 12h, Cosmetics – mjesto izvlacenja nagrada u okviru nagradne igre „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ za koju je izdata saglasnost br. 03/1-424/21-1233/2 dana 26.09.2021. Način izvlačenja: iz kompjuterske baze računa koji zadovoljavaju kriterijume iz pravila.

Dobitnik nagrade 1 x ECOVACS DEEBOT N8 robot usisivač 1.LUČIĆ MILICA, NIKŠIĆ Komisija: 1.MIRA DUBAK 2.DANICA KRIVOKAPIC 3.TIJANA TERZIC

PRODAJEM kuću na Starom aerodromu, prva faza, preko puta novog vrtića, ul. Cvijetna.

Tel. 069/528-955 3

RazNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 4 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 5 PRODAJEM kravlje pregorelo

e-mail: oglasno@t-com.me

25

26

Oglasi i obavještenja

Iv. broj 1395/21 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika “SMS PETROL” DOO, Spuž, Danilovgrad, PIB: 02461447, radi naplate novčanog potraživanja – v.s. 22.475,06 €, na osnovu vjerodostojne isprave - obracuna kamata od 27.09.2021. godine, dana 20.10.2021. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “SMS PETROL” DOO, Spuž, Danilovgrad, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv. broj 1395/21-2, od 30.09.2021. godine, kojim je isti obavezan da na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 22.475,06 €.Izvršni dužnik “SMS PETROL” DOO, Spuž, Danilovgrad, može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja rješenja o izvršenju Iv. broj 1395/21-2, od 30.09.2021. godine.

Upozorava se izvršni dužnik “SMS PETROL” DOO, Spuž, Danilovgrad, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Dana 20. oktobra 2021. u 85. godini preminuo je naš dragi

27

Posljednji pozdrav dragom

TOMISLAVU VUČETIĆU BOŠKO Božov ĐUKANOVIĆ

Shodno epidemiološkoj situaciji pokojnik će biti izložen u gradskoj kapeli u Nikšiću, dana 20. oktobra od 12 do 15 časova, kada krećemo za Lukovo gdje će se obaviti sahrana u 15.30.

Otišao je čovjek velikog srca i plemenite duše, pridružio se svojoj odanoj supruzi i svojoj najmlađoj mezimici.

Opaka bolest je u kratkom vremenu srušila idilu srećne porodice.

Nikada više onog toplog prijateljskog dočeka i ugodnog razgovora.

S ponosom i tugom čuvaćemo te od zaborava.

MILKA i VESO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Ožalošćeni: ćerke NADA PEJOVIĆ i RADMILA VUČKOVIĆ sa porodicama, braća ILIJA i BLAGOJE, sestre MICA, MILEVA i GARA, snaha SLAVICA i ostala rodbina ĐUKANOVIĆ

1230

Dana 20. oktobra 2021. godine, poslije kraće bolesti, napustila nas je naša najdraža

1222

Dana 20. oktobra 2021. u 87. godini života preminula je naša draga

BRANKA – CICA Božidarova VIDENOVIĆ Rođena Vukazić Shodno epidemiološkoj situaciji sahrana će se obaviti dana 21. oktobra u 14 časova na groblju Sveti Jovan u Sutomoru.

ZORKA Markova TATAR Ožalošćeni: Sin ALEKSANDAR, brat MIHAILO, snaha NANCY, unuk STEFAN, snaha LJUBINKA, bratanac BOŽIDAR sa porodicom i ostala rodbina

Saučešće primamo 20. oktobra u porodičnoj kući Lalevići do 15 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 15.30 časova na gradskom groblju u Danilovgradu.

Ožalošćeni: sin ZORAN – ZOĆO BURIĆ, ćerka RAJKA, snahe OLJA i LJUPKA, đeveričići DRAGOMIR, BRANO, MIĆO i ZORAN, bratanići SLOBO, RATKO i SVETO, sestre MILENA, DARA, STANA, ROSA i DANICA, đeverične, sestrići, sestrične, bratanične, unučad, praunučad i ostala rodbina BURIĆ i TATAR

1244

1219 Posljednji pozdrav našem dragom

BRANKA – CICA VIDENOVIĆ

ĐURU TINTORU

Draga majko, Hvala ti na nesebičnoj ljubavi, požrtvovanju i toplini.

Tvoja plemenitost i brižnost zauvijek će biti dio naših života.

KOMŠIJE IZ ULAZA TRG NIKOLE KOVAČEVIĆA br. 11 Tvoj sin ALEKSANDAR sa sinom STEFANOM i suprugom NANCY

1241 S tugom se opraštamo od

1243 Godina dana je od smrti naše voljene majke, babe i svekrve

ĐURA TINTORA S ljubavlju sjećaćemo se njegove dobrote i vedrine.

HAJRIJE F. ĐEČEVIĆ rođene Padović

S poštovanjem Porodica ĐUROVIĆ 1245

Tvoj dostojanstveni život, požrtvovanost, dobrota i ljubav kojom si nas darivala čitavog svog života su naš ponos ali i bol i sjeta za tobom i za našim najmilijima sa kojima si našla vječni mir.

Mi vas nosimo u našim srcima doživotno sa mnogo ljubavi i poštovanja.

Tvoji: sin ABLAH – BAO, unuci ENIS i FAZLIJA, snahe ELVIRA i JASMINA, praunuke ASJA i HANA 1242

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Posljednji pozdrav dragom bratu

Dana 20. oktobra 2021. u 51. godini, nesrećnim slučajem od podmukle ruke, preminuo je

Naš

BOŠKU ĐUKANOVIĆU

LJUBIŠA Vladimirov MRDAK

sestra GARA

Pokojnik će biti izložen u kapeli pod Trebjesom, dana 21. oktobra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.

1236 Posljednji pozdrav dragom bratu

BRANKO MAMULA Admiral Flote JNA – SFRJ

Ožalošćeni: supruga SLAVICA, sin ANDRIJA, kćer ANDREA, brat ALEKSANDAR – SAŠA, sestra SANJA, unuka BOGDANA, snaha ALEKSANDRA, stričevi RADOMIR i STEVAN, tetke ROLA, PEJKA i ZAJA, strine MILKA, MARA i BORKA, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka i ostala brojna rodbina MRDAK i ujčevina KNEŽEVIĆ 1233

BOŠKU

preminuo je iznenada 19. oktobra 2021. u 101. godini života.

sestra MILEVA DELIBAŠIĆ sa porodicom

Sahranjen je u najužem krugu porodice u Tivtu.

Дана 20. октобра 2021. године преминуо је наш драги

1237 Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu

NJEGOVI NAJMILIJI

БРАНИСЛАВ Илијин ЉУМОВИЋ 1928 – 2021.

BOŠKU S poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj lik

1234

BLAGOJE, SLAVICA i NINA

Сахрана ће се обавити у кругу породице дана 21. октобра у 14 часова, у родном мјесту Копиље – Пипери.

1238

Кућа жалости: ул Бул. Саве Ковачевића бр. 58.

Časno je vijek proživio revolucionar i slobodar

Dana 18. oktobra 2021. godine preminula je naša draga

Ожалошћени: супруга МИЛЕВА и остала родбина

1232

BRANKO MAMULA nosilac Partizanske spomenice 1941.

Sa čitavom porodicom borac iz prvog stroja Titove partizanske kolone, uglednik Jugoslovenske narodne armije, zapaženi hroničar i stvaralac, istaknuti član naše Organizacije.

SAVEZ UDRUŽENJA BORACA NOR-A I ANTIFAŠISTA CRNE GORE

JELKA Veljkova KONTIĆ rođ. Andonović 6. 8. 1929 – 18. 10. 2021.

Tužnim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je u 82. godini, dana 20. oktobra 2021. iznenada preminuo naš voljeni

Zbog epidemiološke situcije saučešće se prima 22. oktobra od 12 do 14 časova na groblju u Poviji.

Sahrana će se obaviti istog dana na groblju Povija – Nikšić.

Ožalošćeni: sinovi ZORAN, BORO i SAŠA, sestra MARIJA, snahe MIRA, ALMA, MINKA, ANA i SONJA, zaova STANA, unuci MIJO, FEDOR, LAJLA, ANIKA i LUKE i ostala mnogobrojna rodbina KONTIĆ i ANDONOVIĆ

1225

Dana 20. oktobra 2021. iznenada je preminula u 67. godini života naša voljena

1231

ĐURO TINTOR

Uz poštovanje epidemioloških mjera sahrana će biti obavljena u krugu najuže porodice.

Posljednje zbogom dragom stricu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” STANKA Jankova RAKOJEVIĆ

Ožalošćeni: supruga BRANKA, sin MARKO i ćerka TANJA sa svojim porodicama

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

rođena Kuzman Pokojnica će biti izložena u gradskoj kapeli u Nikšiću, dana 21. oktobra od 11 do 13 časova.

Sahrana će se obaviti na groblju u Lukovu u 14 časova.

BOŠKU

ANA VUKOTIĆ sa porodicom

Ožalošćeni: brat MILORAD – MIŠKO, sestre SENKA i LIDIJA – BEBA, snaha DANICA, đeveričići PREDRAG, PETAR i MILJAN, đeverične, zaova ĐURĐA, jetrva BOSA, braća od strica MIODRAG – MIKOTA, MILOŠ i RAJKO, sestra od strica RADA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina RAKOJEVIĆ i KUZMAN 1240

1111 1239

e-mail: oglasno@t-com.me

1212

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Posljednji pozdrav hrabrom kolegi

LJUBIŠI MRDAKU

Počivaj u miru.

SECURITY GUARD MONTENEGRO

1235

29

30 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav našoj voljenoj

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Četrdeset je dana od smrti naše voljene sestre i tetke

Na današnji dan, prije dvije godine, napustio nas je naš mili i dragi

LJILJANI BARANIN rođenoj Zarubica

VJERE Rajkove VUKOVIĆ

Teško je prihvatiti istinu da si nas napustila i otišla na vječni počinak.

Hvala ti na svemu. Tvoju dobrotu i ljubav prema nama nikada nećemo zaboraviti.

Počivaj u miru nebeskom.

Vole te: MILORAD, GINA, MIODRAG, MILANKA i ANA 1226 Posljednji pozdrav dragoj koleginici

Moja voljena sestro, naš posljednji susret nije ličio na posljednje zbogom.

Znala si koliko te volimo, ali ne možeš znati koliko nam nedostaješ.

U svakoj mojoj situaciji, lijepoj i teškoj, uvijek sam imala tvoju podršku.

Bila si moja mirna luka kojoj sam se uvijek vraćala.

Bila si sestra koja se rijetko ili nikad ne rađa.

Samo mislim kad bih mogla još jednom da te vidim i zagrlim kako smo mi to samo znale, ali nažalost to je samo moja pusta želja.

Bog nam je dao tu sreću što smo te takvu imali, a sada veliku bol što nam te prerano uze.

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju najbolja dušo, a mi ćemo te čuvati od zaborava dok kucaju naša srca.

Pretežak je ovaj pozdrav, moja posebna sestro.

Sestra RAJKA sa porodicom

MILKICI

pozorišni reditelj

Bili smo šezdeset godina skladna i topla porodica, što predstavlja pravo ljudsko bogatstvo.

Njegovim odlaskom ostala je velika praznina, koju liječimo divnim uspomenama, svjesni njegove trajne dobrote, umnosti i plemenitosti.

Sa tugom i doživotnom ljubavlju njegovi BOBA, NEVEN, NATAŠA, DUNJA, sestre MILJA i VIDA, kao i ostala naša draga rodbina i prijatelji

1227

Otišla si, draga Milkice, ali si ostavila dubok trag u našim srcima.

Nikada nećemo zaboraviti tvoju dobrotu, plemenitost, podršku, iskrene i prijateljske savjete.

NIKOLA VAVIĆ

Четрдесет дана је од смрти наше вољене сестре, заове и тетке

STANKA, SONJA, MAJA, SNEŽA, VESNA, SANIJA, RANKA, MILIJANA, SEKA i BISERA 1229

1215

ВЈЕРЕ Рајкове ВУКОВИЋ рођене Шофранац

VESKO VUJAČIĆ Napustio nas je iznenada naš mnogo poštovani zet i prijatelj porodice.

Ostaju lijepe uspomene na zajedničke trenutke i ponos na njegov častan život.

Danas su tri godine od smrti naše voljene majke i babe i jedanaest godina od smrti našeg dragog oca i đeda

Вријеме не лијечи ране, јер како оно пролази све је теже. Надиру успомене, не блиједе лијепа и мила сјећања. Љубав коју си свима несебично давала, ведар и насмијан лик остаће заувијек у нашим душама. Сјећање и туга коју тихо носимо у срцима дубока је као твоја љубав према нама. Знала си колико те волимо, али нећеш никад знати колико нам недостајеш. Почивај у миру и нека те анђели чувају, анђеле наш.

1223

РАЈКО, СЛОБОДАНКА, МИЛИЦА, МИЛЕНА и ЈОВАН ШОФРАНАЦ

VELIKA

BOŽO

rođ. Janković

PEJOVIĆ

VOJO i VOJA LEKIĆ sa djecom Četrdeset dana je od smrti

1213

Ponosni na Vaš časni životni put i zahvalni za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju ste nam pružali uvijek ćete biti dio naših najljepših uspomena. Sjećanje na Vas koje neizmjerno volimo je uvijek prisutno a ljubav vječna.

Počivajte u miru, dragi naši roditelji.

POMENI SJEĆANJE 21. 10. 1991 – 21. 10. 2021. na našeg dragog

VJERA Rajkova VUKOVIĆ Tek si otišla a nama već mnogo nedostaješ, tvoj osmijeh, blagorodnost i sve ono što nas je činilo srećnim u vremenu provedenom sa tobom.

Draga seko, ne postoje riječi kojima se može opisati tvoja požrtvovanost za mene i moju djecu, kojima si bila druga majka u danima kada nam je bilo najteže.

Počivaj u miru, naš anđele i vječita tugo naša.

VASA Mirčetinog VUKIĆEVIĆA

Porodica PEJOVIĆ 1214 SJEĆANJE na moje drage roditelje

BORKA, MAJA i PEĐA 1218 Voljena

S ljubavlju i poštovanjem

VELIKA PEJOVIĆ

BOŽO PEJOVIĆ

21. 10. 2018.

24. 11. 2010.

S ljubavlju, ponosom i tugom.

NJEGOVA PORODICA

TETO Otišla si, ali si ostavila najljepša sjećanja, rijeku ljubavi u nama.

Otišla si, a tvoj osmijeh, humor, tvoja veličina uvijek će živjeti u nama.

Sestrične TAMARA i SANDRA 1228

1217 Сјећање на наше драге

DRAGICA MUHADINOVIĆ sa porodicom 1221 Dana 21. oktobra 2021. navršava se godina od smrti naše majke

SJEĆANJE 21. 10. 2020 – 21. 10. 2021.

HAJRIJE ĐEČEVIĆ АРСЕНИЈЕ 2008

ДРАГОЉУБ ЈОВЕТИЋ

Године пролазе, а бол и туга су све већи. Почивајте у миру, вољени наши. ВАША ПОРОДИЦА 1220

1993

LJUBICA Brankova MRKAIĆ Prošla je tužna godina otkad nije sa nama naša majka, baba, prababa i svekrva.

Krasila te vedrina, optimizam i radost u malim stvarima.

Volimo te i uvijek ćeš biti u našim srcima.

Sjećanje na tvoj dragi lik zauvijek će nas grijati.

1224

TVOJA PORODICA

Majko, da ti je znati koliko nam nedostaješ. Fali nam tvoj topli osmijeh, tvoj pogled, tvoj stisak ruke koji govori više od riječi, tvoj mudri majčinski savjet i tvoja briga za sve nas. Čuvaćemo te od zaborava, pričajući sa tobom i o tebi.

Tvoje ćerke DETA i IZETA sa porodicama 1216

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs”) Poslovni broj Ivm.br.1157/2020 U izvršnoj stvari izvršnog povjerioca AD ,,PRVA BANKA CRNE GORE” - osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, Podgorica, PIB: 02096099, koga zastupa punomoćnik advokat Đukanović Dragoljub iz Podgorice, Moskovska br. 169 Protiv izvršnog dužnika ANĐELIĆ DRAGANA, Bijela Školjka B 4/67, Herceg Novi, JMBG: 0809978295030 Javni izvršitelj u smislu odredbe čl.7 i 45.ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM U izvršnom postupku u predmetu Ivm.br.1157/2020, izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenja o izvršenju Ivm.br.

1157/2020 od 30.09.2020.godine i rješenja o izvršenju Ivm. br.1157/2020 od 04.01.2021.godine, sa predlogom i prilozima.

Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul Bijela Školjka B 4/67, vrši se dostavljanje pismena iz stava I, javnim objavljivanjem.

Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedene dokumentacije.

Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju rješenja o izvršenju Ivm.br.1157/2020 od 30.09.2020.godine i rješenja o izvršenju Ivm.br.1157/2020 od 04.01.2021 .godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Osnovnog suda u Herceg Novom, a navedena dokumentacija smatra se uredno dostavljenom istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoi tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 20.10.2021. godine

Javni izvršitelj Marko Đaković

Poslovni broj : I.br.1842/21 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Gojcaj Angjella iz Tuzi, Sukuruć bb, koga zastupa Marija Bujišić advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Camaj Đeke Vaselja, iz Tuzi, Sukuruć bb, adresa, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 1.300,00 eura u smislu člana 45 ZIO-a dana 19.10.2021.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

Da se izvršni dužnik Camaj Đeke Vaselj, sa adresom Sukuruć bb, Tuzi, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istim uručilo Rješenje I.br.1842/21 od 27.09.2021.godine sa predlog i prilozima.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica 19.10.2021.godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

Iv.br.1597/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul.

M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI “Alter Modus” DOO Podgorica, Studentska bb, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Vučević Olge i dr, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 2.272,89€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 20.10.2021 godine,

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vučević Olge, sa zadnje poznatom adresom Novo Naselje bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1597/21 od 06.09.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 20.10.2021. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

31

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

I.br.1061/2016 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul.

M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III SPrat, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Vađon Zorice, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 40.260,33€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 20.10.2021 godine, vrši

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vađon Zorice, sa zadnje poznatom adresom ul. 29 Novembra bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje zaključka o prodaji nepokretnosti od 22.09.2021. godine, zapisnik od 27.08.2021. godine, zapisnik od 2.10.2021. godine i poziv za 12.11.2021. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Marketing

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 21. oktobar 2021. • broj 293.

ili: zbog čega je film ,,The Last Duel“ dokaz da Ridli Skot i u devetoj deceniji umije da opipa puls moderne publike Str. 7, 8. i 9.

Viteška drama u kojoj pobjeđuju žene

2

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

A cappella

Kliker P

omenuh nekoj djeci prije neki dan, uzrasta okvirno šest do osam godina, kako smo nekad igrali klikere, bušili petom rupe oko zgrada, škola, kroz podgoričke parkove, ama đe god smo stigli.

Vi koji se sjećate tih vremena, znate da se ni na školsku priredbu nije išlo bez omiljenog troperca ili desetoperca, staklenca i ostalih ponosa i dika koji su se iznosili iz kuće samo za posebne prilike – turnire, pokazne vježbe pred djevojčicama ili za ugovorene vikend dvoboje pored škole. Elem, to je i bila poenta druženja, zabave ali i mentalni trening u smislu sazrijevanja. Naučiti da izgubiš, kada igraš u omiljeni kliker i čestitajući protivniku na pobjedi pošteno ga predaš, bila je životna poenta, da ne kažem važna škola koja nas je socijalizovala i činila boljim ljudima.

Piše: Vladimir MARAŠ

*** Za početak, ovo novo vrijeme donijelo je nove standarde koji se bazično okreću digitalnom načinu života. Telefoni, razni drugi gedžeti postali su dominatan vid zabave kod djece. Od njih desetak s kojima sa razgovarao, pola je znalo za klikere, a polovina od njih okvirno znala kako se klikeri igraju, dakle, znali su pravila. Priznajem da sam i sam pozaboravljao podosta izraza, ali pravila su kroz prisjećanje navirala. Djecu je ipak to zanimalo, ali shvatio sam da pojma nemaju oko tehnika igranja, ili jednostavnije, ne znaju ni kako se kliker drži u ruci.

Nekada, kad ti na megdan dođe nepoznati igrač, po prvom izbačaju i poziciji klikera u njegovoj ruci, moglo se naslutiti o kakvom profilu igrača se radi. Zvuči možda smiješno, u najmanju ruku kao pretjerivanje, ali zaista je tako. Slično tako, po prvom šutu nekog košarkaša ili prvom kontaktu fudbalera s loptom, možeš da provališ o čemu se radi.

Već nakon nekog vremena u kome su klikeri bili glavna takmičarska zanimacija u Podgorici (Titogradu), znalo se ko su najbolji, iz koje škole, kad su im smjene i kako ih izazvati na dvoboj. Dvoboje su najčešće gledali prijatelji iz škole, ako ne i cijela odjeljenja. Pored Osnovne škole ,,Sutjeska“ u koju sam išao, bio je veliki zemljani dio koji je u svako doba školske godine (izuzev ljeta svakako) bio spreman da primi na desetke klikeraša, koji su grabili čak i male odmore između časova u školi da odigraju makar jednu brzu partiju.

I zarade (ili izgube) neki klikeraški raritet od

Ono što je bio jasan znak i pokazatelj kućnog vaspitanja (o kome se svakako vodilo računa mnogo više nego danas) bio je trenutak u kome „na svoje oči“ vidite da gubite partiju, dok svijet staje u trenutku dok se protivnik sprema da zada posljednji udarac, kojim će vaš omiljeni troperac postati njegovo vlasništvo

konkurencije. To je bila želja za druženjem, socijalizacija na najvišem nivou, u to vrijeme.

Ono što je bio jasan znak i pokazatelj kućnog vaspitanja (o kome se svakako vodilo računa mnogo više nego danas) bio je trenutak u kome „na svoje oči“ vidite da gubite partiju, dok svijet staje u trenutku dok se protivnik sprema da zada posljednji udarac kojim će

vaš omiljeni troperac postati njegovo vlasništvo. Reakcije na to su najčešće bile sportske, fer i u skladu sa lijepim vaspitanjem.

Pala je ponekad i pokoja suza ali je taj osjećaj bio potpuno razumljiv. U malom broju, bilo je i onih koji su tom, kritičnom trenutku prenosa vlasništva nekog jako dobrog klikerskog primjerka pribjegavali muvanju, malverzacijama i zašto ne reći, duhovitim lažavinama. Prestup, ne može se metalnim klikerom na staklenca, najavljen je jedan udarac a odigran drugi i slično… Bilo je duhovitosti, smijeha, tuge, radosti, suza, navijanja… Bili su to praznici druženja i detalji iz života koji ostaju urezani za sva vremena.

To me natjeralo da pogledam po starim fiokama, albumima i sjećanjima koja su dokumentovana i ostala negdje tamo, na raznim lokacijama, u raznim paketima i kesama. Tražeći neke druge stvari i sitnice iz prošlosti, nabasao sam na kesu punu klikera. Tačnije na pola kese klikera, pažljivo uvezane kroz „uši“ kese. Odmah sam zaboravio razlog zbog kojeg sam i krenuo u prevrtanje prošlosti i posvetio se činu otvaranja te kese, kao da se radi o Svetom gralu. I radi se, ako ćemo pravo.

*** Svaki od sedamdesetak klikera koliko sam ih tu zatekao, pažljivo sam provrtio kroz prste, čisteći ih od zamišljene prašine i gledajući ih sa svake strane, ako klikeri uopšte imaju strane.

Gledajući tako u svaki od njih, pokušavao sam da prizovem kroz sjećanje svaku tu situaciju u kojoj su učestvovali, svaki pojedinačno.

Naravno da se nijesam mogao sjetiti ni mnogo važnijih stvari u životu koje su se događale prije 30 ili 35 godina, ali potreba da naiđem na neki koji će me podsjetiti na neku „jako važnu“ partiju iz dvorišta bila je dovoljna da tu izgubim skoro sat. A onda sam shvatio da su klikeri u stvari prisjećanje na mladost, što neumitno ukazuje na neminovni dolazak starosti. Ali i podsjećanje da su to prirodni životni procesi od kojih nema odbrane. A nema potrebe ni da ih bude, jer svijet i čovjek funkcionišu tako odvajkada.

Učite djecu da igraju klikere, za onlajn svakako imaju dovoljno vremena. Probušite im neke rupe u zemljanom dijelu dvorišta, petom cipele ili ih naučite kako da sami to urade. Opraće se patike, ali sjećanja na klikere nikada se neće oprati. I dobro je što neće.

3

4

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

U FOKUSU

Gledali smo na Festivalu slovensko

imdb.com

Tehnič dotjeran energič bizarno

imdb.com

Jaki i jednostavni motivi ,,tranzicionog hrišćanstva“ centralna tema filma

U opisu radnje navedeno je da se film, prikazan premijerno u Lokarnu, bavi pozicioniranjem vjere u tranzicionom društvu nakon 50 godina komunizma, ali Dragojević se tu dotiče i brojnih drugih stvari iz sfera politike, filozofije morala, pa i umjetnosti Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

Š

ta se dogodilo sa Srđanom Dragojevićem, autorom kultnih filmova (i jednog televizijskog specijala) s kraja 20. veka?

Naslovi ,,Mi nismo anđeli“ (1992), ,,Lepa sela lepo gore“ (1996), ,,Rane“ (1998) i ,,Dva sata kvalitetnog TV programa“ (1004) nastali su u jednom drugom vremenu i režimu, prema kojem nije bilo teško biti otvoreno kritičan, ili se makar bespoštedno sprdati s njim. Šta se desilo kada su na vlast došli oni koje smo zvali „našima“?

Upadljivo i detaljno Nikola Pejaković u interesantnoj ulozi Belog Maga

Dogodili su se ,,Mi nismo anđeli 2“ (2005), sasvim lišeni politič-

kog konteksta i svedeni na tipičnu američku, lagano prostačku, a ipak povremeno smešnu, tinejdžersku komediju. Dogodio se projekat ,,Sveti Georgije ubiva aždahu“ (2009) iza kojeg je stao dobar deo državnog i kompletan kulturni establišment. Dogodila se ,,Parada“ (2011) koja govori o važnoj temi, ali nesuptilno, i gde nametnuta struktura filma ceste nikada ne zaživi, ali je makar zaigrala u Berlinu i pokupila neke nagrade, što će reći da je internacionalnoj publici bolje „sela“ nego lokalnoj. Dogodio se i ,,Atomski zdesna“ (2014) i na videlo izbacio paradoks da je Srđan Dragojević svojim šatro-satiričnim traktatom protiv kapitalizma napravio jedan omanji regionalni hit i verovatno jedini tržišno odr-

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

5

og filma: Dugo iščekivana ,,Nebesa“ u režiji Srđana Dragojevića

čki na i čna ost

danas.rs

Savršena korupcionaška ispovijed: Bojan Navojec i Miloš Samolov

imdb.com

živi film iz post-jugoslovenskih zemalja te godine.

Dogodili su se i scenariji za treći deo ,,Anđela“ (je li zaista izvodljivo uništiti klasičnu premisu ,,Kraljevića i prosjaka“?), za ,,Montevideo“, prvi deo, kao i za seriju. Serija ,,Kljun“ obećava.

Iz te perspektive, čak ni izjava da su mu ,,Nebesa“ verovatno najbolji uradak u novom milenijumu nije baš toliko jaka i zapravo više govori o konkurenciji nego o samom filmu. Prvi utisak je da su ,,Nebesa“ sasvim bizaran film, ali makar (rano-)dragojevićevski energičan, vrlo upadljivo i detaljno dizajniran, te tehnički doteran.

U opisu radnje navedeno je da se film bavi pozicioniranjem vere u tranzicionom društvu nakon 50 godina komunizma, ali Dragojević se tu dotiče i brojnih drugih stvari iz sfera politike, filozofije morala, pa i umetnosti.

Upadljivi oreol za Stojana (Goran Navojec), ključnog protagonistu filma

,,Nebesa“ su zapravo inspirisana trima kratkim pričama francuskog pisca Marsela Ajmea, doduše temeljno rekontekstualiziranim za podneblje Beograda i Srbije i dramaturški vešto povezanih u relativno kompaktan triptih.

Prva priča se odvija 1993. godine u izbegličkom naselju na periferiji Beograda. Tamo živi Stojan (Goran Navojec), izbeglica odnekud iz Hrvatske, dobar, ali pomalo blesav Nastavak na sljedećoj stranici

Iščašen pogled na teološke motive od kojih se mnogi ,,gube u prevodu“

imdb.com

Neonski oreol

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

imdb.com

6

imdb.com

Neki od postera filma za strano tržište

lu. Gojkove slike, međutim, imaju moć da nahrane ljude, posebno siromašne, među kojima su i Nada i njen sadašnji partner, a nekoć zatvorski čuvar Smrda (Radoslav Milenković). Država, međutim, te „hranljive“ slike proglašava svojim dobrom i naređuje konfiskaciju.

Personifikacija te države je opet Stojan, još uvek s oreolom na glavi.

Dragojevićeve stavove i iz devedesetih i iz ranih godina prve decenije veka, a i iz sadašnjih vremena, uglavnom znamo, što iz filmova, što iz javnih nastupa, što s društvenih mreža, tako da nam on tu ne daje ništa posebno novo u tom nekom moralnom i etičkom smislu, iako tome sve podređuje. Njegovi likovi su redom stereotipi i karikature, replike dijaloga su dosta često parole, dodatno podvučene vizuelnom simbolikom.

U tom širokopoteznom ključu je i gluma, što nekad postiže željeni efekat (u slučaju Gorana Navojca i Ksenije Marinković čija je razmena u prvom delu filma skoro pa impresivna), a nekad odlazi do nivoa groteske i eksploatacije (Bojan Navojec u drugoj priči, Radoslav Milenković i Srđan Todorović kao dekadentni slikar i profesor u trećoj i ničim izazvana govorna mana koju „vozi“ Nataša Marković takođe u trećoj priči).

ZERKALO

Na rubu iritacije

čovek kojim komanduje dominantna supruga Nada (Ksenija Marinković).

Dok je Nada površno religiozna, zapravo više sujeverna, Stojan se još nije odrekao svoje komunističke i ateističke prošlosti. Usled nesreće sa strujom, Stojan dobija neonski anđeoski oreol na glavi.

Oreol se ne može skinuti ni tradicionalnim, ni „alternativnim“ sredstvima, pa čak ni molitvom. Dok Stojan misli da je reč o zabuni (jer kako komunista koji ne ide u crkvu može biti u Božjoj milosti), Nada je uverena da reč o potencijalno opasnoj grešci, pa poveruje savetu televizijskog vidovnjaka da Stojana treba naterati na greh, pa će oreol sam spasti.

Nada uzima sebi u zadatak da Stojana natera na više „manjih“, nekako „ljudskijih“ grehova kao što su proždrljivost i zavist, što joj trk delimično polazi za rukom. Iako oreol i dalje stoji, Stojan se sve više „navlači“ na greh, pa počinje da vara lakoverne, da izaziva Boga, da mlati Nadu i spopada komišinicu Borku (Nela Mihajlović), pa čak i da u opa-

snost dovodi kći Juliju koja mu je pre toga bila sve na svetu.

Čuvar Smrda

Druga priča smeštena je u 2001. godinu i u njoj pratimo još jednog nesnađenog lika, Gojka (Bojan Navojec). Za njega kažu da je zaostao, ali je zapravo shizofreničar koji je ubeđen da mu se sveta Petka javlja preko mobilnih telefona, tada još uvek donekle raritetnih statusnih simbola, zbog čega će ubiti arogantnog biznismena (Miloš Timotijević) i njegovu suprugu i biti osuđen na smrtnu kaznu na čije će izvršenje čekati u zatvoru - u kojem je upravnik niko drugi nego Stojan. Nakon posete korumpiranog sveštenika (Miloš Samolov) i ispovedi njemu, Gojko će, čudom Božjim, dobiti sasvim novu šansu.

U trećoj priči smeštenoj u 2026. godinu u kojoj su razlike među klasama dobile distopijske razmere, Gojko je „ludi“ ulični slikar čiji će rad privući pažnju Stojanove kćeri Julije (Nataša Marković), sada galeristkinje za snobovsku klijente-

Međutim, zahvaljujući upadljivom dizajnu i veštoj, vrlo agilnoj režiji, Nebesa makar nisu dosadan film ma koliko povremeno plesala na rubu iritacije.

Potkradaju se Dragojeviću i poneke faktografske greške u tom dizajnu, recimo mešanje „tekovina“ ranih i kasnih devedesetih u prvoj priči, ali najveći problem su neki teološki elementi koji se gube u prevodu od originala preko intelektualnih „tropa“ do filma. Naime, koncepti greha i milosti (što su i nazivi prva dva poglavlja) su slični u svim „školama“ hrišćanstva, a zlatno tele (naslov trećeg poglavlja) jasan je biblijski element. Čudo kao vezivno tkivo je takođe osnovni element svake vere.

Do razilaženja dolazi u poimanju oprosta i koncepta jurodivosti (i Stojan i Gojko u obe inkarnacije su zapravo jurodivi, „svete budale“). Ovo potonje je koncept značajan za rusko pravoslavlje i tamošnja narodna verovanja, što je, recimo, Kiril Serebrenikov sjajno ukomponovao u svoj film ,,(M)učenik“ (,,The Student“, 2016). Ali se ne prevodi toliko glatko u srpski kontekst i deluje pomalo ekscesno.

Dragojeviću svakako cilj nije bio da uvredi verujuće ljude, što zapravo i ne čini, mada jasno targetira određene verske strukture, posebno u sprezi s državnima. Problem je u tome što je Dragojević očito više pazio na te verujuće ljude nego što je on sam verovao svojoj filmskoj publici koju je „nahranio“ parolama i šokovima, u nečemu što je na kraju samo bizaran film.

Ocjena: 2.7/5

Jasnoća autorske vizije i majstorstvo direktora fotografije Dariuša Volskog se, pak, najbolje vidi u nekim od situacionih planova kojima, kao na romantičarskim slikama, dominiraju dramatični zamkovi i tmurno nebo

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

7

Viteška drama u kojoj pobjeđuju žene

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

P

re 44 godine, dizajner reklama i televizijski reditelj Ridli Skot debitovao je na velikom ekranu sa istorijskim spektaklom ,,The Duelists“. Film se pojavio dve godine posle prelomnog naslova ,,Barry Lyndon“ (1975) u režiji Stenlija Kjubrika i od njega preuzemo realistični, „dark & gritty“ dizajn, ali ne i strukturu koja potpuno verno imitira literaturu određene epohe.

Skoro pola veka kasnije, Skot metaforički zatvara krug još jednom istorijskom dramom s vitezovima i njihovim duelima, ,,The Last Duel“, koja savršeno jasnim jezikom komunicira i sa, odnosno prevashodno sa, današnjom publikom.

Kosmologija i politika

Ako Skot nešto zna, to je pogađanje pulsa publike, dok se sa kritikom ponekad i razmimoilazio. Snimio je čak 26 dugometražnih filmova, što je respektabilna brojka, ali implicira i „štancerski“ tempo. Skot

se ponekad kačio na trendove, pa je tako snimio i prigodni ,,1492: Conquest of Paradise“ (1992) za jubilej otkrića Amerike ili nastavak kultnog filma ,,The Silence of the Lambs“ (Džonatan Dem, 1991) pod naslovom ,,Hannibal“ (2001), ali ih je još češće sam uspostavljao.

Sa ,,Osmim putnikom“ (,,Alien“, 1979) je po prvi put u A-produkciji spojio horor i naučnu fantastiku, sa ,,Istrebljivačem“ (,,Blade Runner“, 1982) je uspostavio SF-noar kao podžanr, a ,,Thelma & Louise“ (1991) se može smatrati prelomnim feminističkim komercijalnim filmom koji je do sada zasluženo dostigao status apsolutnog klasika.

Znao je, dakle, Skot i da eksploatiše i da eksperimentiše, često čak u istim filmovima, setimo se samo „prequela“ ,,Osmog putnika“ ,,Prometheus“ (2012) i ,,Alien: Covenant“ (2017), s promenjivim uspehom kod publike i kritike. A kada već pomislimo da je rekao sve što je imao, znao je da nas iznenadi s nečim monumentalnim poput ,,All the Money in the World“ (2017) ili

zabavnim poput filma ,,The Martian“ (2015).

Jedna stvar, međutim, obeležava većinu Skotovih filmova. Putovao on u bližu ili dalju prošlost, u budućnost, ili čvrsto ostajao u sadašnjosti, uvek je dosta pažnje poklanjao mehanizmima po kojima funkcionišu ti različiti svetovi. Zanimala ga je, dakle, kosmologija i istorija, a u okviru njih politika, kako ona eksterna, tako i interna ili poslovna. Sve od navedenog možemo naći i u ,,The Last Duel“ koji čak može poslužiti kao nekakva sistematizacija celokupnog Skotovog režiserskog opusa.

Stogodišnji rat

,,The Last Duel“ je adaptacija romana Erika Džagera baziranog na istinitim događajima oko poslednjeg viteškog dvoboja u Francuskoj 1386. Godine, na kojem su se sudarili vitez Žan de Karuž i štitonoša Žak le Gri. Tačka spora bila je čast Žanove supruge Margerit, odnosno njena tvrdnja da ju je le Gri napastvovao i silovao u njenom domu dok je de Karuž bio odsutan.

theringer.com

,,The Last Duel“: Dokaz da Ridli Skot i u devetoj deceniji umije da opipa puls moderne #MeToo publike

Silovanje se tada tretiralo kao napad na imovinu, žena je praktično bila vlasništvo svog gospodara, pa njene optužbe ili svedočenje nisu smatrani verodostojnim samo po sebi. Dvoboji su bili formalno zabranjeni nekoliko godina ranije, a specijalnu dozvolu da bi se tako nešto ipak dogodilo morao je da izda kralj lično, nakon saslušanja strana u sporu pred Kraljevskim parlamentom, koji je u Francuskoj imao ulogu vrhovnog suda, a ne skupštine.

Radeći po scenariju Meta Dejmona i Bena Afleka (u istoj funkciji nagrađenih Oskarom za ,,Good Will Hunting“ (1997) Gasa Van Santa) i Nikol Holofcener (nominovane za istu nagradu za film ,,Can You Ever Forgive Me?“ Marijel Heler iz 2018. godine), Skot slaže „rašomonsku“ priču gde se na jedan te isti događaj (i ono što mu je prethodilo) gleda iz tri ugla: Žanovog, Žakovog i Margeritinog.

U pozadini te priče o zločinu, rivalstvu, narušenom prijateljstvu i Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

disneyplusinformer.com

8

Komer, Drajver, Dejmon i Aflek: Blokbaster ekipa za vrhunsku srednjovjekovnu igru

borbi dva muška ega, pak, moći ćemo da vidimo mehanizme moći u kući, na dvoru, u zemlji i u crkvi. I to sve dok besni krvavi Stogodišnji rat između Engleske i Francuske, vojska gine, a kmetovi grcaju pod jarmom raskalašnih feudalaca čiju pažnju zaokupljaju interni animoziteti i spletke.

Prijatelji i rivali

Skot film otvara scenom u kojoj sluškinje odevaju Damu Margerit (Džodi Komer, izvrsna) prisiljenu da strepi za muževljevu, ali i za svoju sudbinu. Naime, ako njen muž izgubi u dvoboju, to će se smatrati Božjom voljom i Božjom pravdom, čime će njeno svedočenje o silovanju postati lažno, a ona biti proglašena vešticom i kao takva spaljena na lomači. U sledećoj sceni konferansije dvoboja čita pravila o tome koliko i kakvog oružja učesnici smeju da imaju pri sebi i duel počinje: dvojica se na konjima, jedan na belom, drugi na crnom, s isukanim kopljima i podi-

gnutim štitovima zaleću jedan na drugog.

Prvo poglavlje filma ispričano je iz vizure Žana de Karuža (Met Dejmon) i počinje jednom od retkih bitki u filmu u kojoj on i njegov prijatelj Žak le Gri (Adam Drajver), tada obojica samo štitonoše, zajedno sa svojim ljudima brane grad Limož od opsade Engleza i domaćih izdajnika. De Karuž naređuje napad na istureni deo neprijateljske vojske, sledi krvava i haotična bitka u kojoj francuska vojska gubi, a De Karuž Le Griju spasava život. Iako poraženi, vraćaju se kući gde de Karuž čeka da po porodičnoj tradiciji preuzme komandu nad kapetanijom koju trenutno drži njegov otac.

Kako njihov vlastelin, Grof Pjer od Alensona (Ben Aflek), zahteva dažbine čak i na gladnu godinu, De Karuž se mora bogato oženiti kako bi nastavio da ih plaća od miraza.

Margerit, kći Ser Roberta od Tibovila, je možda mlada, zdrava i lepa, uz to još i dolazi s pozamašnim mirazom. Ali, njen otac je kao

bivši izdajnik osramoćen, pa su mu nametnute još i veće dažbine zbog kojih mora grofu predati i svoj letnjikovac, prethodno obećan mladoženji. De Karuž ulazi u sukob s grofom i tuži ga sudu, a Le Gri dobija status grofovog blagajnika i miljenika, prijateljstvo između njih dvojice postaje rivalstvo i de Karuž, nespretan u politici barem onoliko koliko je spretan na bojnom polju, u tom sporu gubi.

Usudni događaj se dešava nakon neuspešnog vojnog pohoda u Škotskoj gde je De Karuž ipak uspeo dobiti unapređenje u viteza. Dok je on na putu da pokupi platu u Parizu, Le Gri uspeva da uđe u njegov zamak i, po rečima Margerit, napastvuje je dok je tamo bila sama. Vitez veruje svojoj vernoj ženi, pa je spreman stvari terati preko sudova sve do dvoboja do smrti s le Grijem.

Cjelovita istina

Drugo poglavlje filma ispričano je iz Le Grijeve vizure i svodi se na uglavnom iste događaje, ali onako

kako ih on vidi. Naime, Le Gri je grofov miljenik ne zbog svojih vojničkih sposobnosti, već kao jedan od retkih pismenih i obrazovanih, ali i voljnih da se svom gazdi pridruži u salonskim orgijama s dvorskim damama. Kada sazna da je Margerit takođe pismena i obrazovana, on će postati zainteresovan za nju i videti povezanost između sebe i nje koja svakako prevazilazi njenu povezanost s nepismenim i sirovim vojnikom De Karužom.

On će njene signale pristojnosti protumačiti kao poziv.

Treće poglavlje ima i intervenciju u naslovu: sva tri počinju sintagmom „Istina po...“, a u poglavlju koje je ispirčano iz Margeritine vizure reč „istina“ izbledi brže od ostalih slova, kontra-intuitivno sugerišući da će u njemu biti ispričana celovita i prava istina. Osim muškaraca, poput očajnog oca i slično pritisnutog muža, na njen život utiču i žene, poput prijateljice Mari (Talula Hadon) koja je jedna od dvorskih dama kod blazi-

9

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

ranog grofa, ali i De Karužove majke Nikol (Harijet Volter) koja je u borbi za internu moć u kući ostavlja samu i nezaštićenu tog usudnog dana. I pored toga, ona nije oduševljena idejom svog muža da sukob tera do kraja, do dvoboja, i da njihovu sudbinu stavlja u Božje ruke.

Film se završava nastavkom početka, dakle dvobojem u prolongiranoj, sjajno montiranoj i napetoj sceni borbe. Borbi i bitaka zapravo ima relativno malo, posebno za budžet filma od 100 miliona dolara, ali one su makar spektakularne.

Estetika drmusave kamere u tim scenama funkcioniše kao retko kada, doprinoseći realističnom utisku koji stičemo o rizičnom, gotovo prekarnom vojničkom životu.

Jednako furiozne, ali na sasvim drugi, nekako lepršaviji način, su i dvorske scene strogih ceremonija i raskalašnih zabava, a one podvlače razlike u karakterima i senzibilitetima dvojice sukobljenih. Jasnoća Skotove vizije i majstorstvo

direktora fotografije Dariuša Volskog se, pak, najbolje vidi u nekim od situacionih planova kojima, kao na romantičarskim slikama, dominiraju dramatični zamkovi i tmurno nebo.

Grijeh dosade

Takvi estetski akcenti govore u prilog tome da je ,,The Last Duel“ više istorijska drama nego istorijski spektakl, iako je prilično spektakularan kad i gde treba. Skot se zapravo više bavi karakternim razlikama i razlikama u izboru karijernih puteva dvojice sukobljenih bivših prijatelja, ali i drugim mehanizmima po kojima je funkcionisao život u Srednjem veku. Režiser zapravo propituje paradigmu feudalizma kao krajnje ne-meritokratskog uređenja, gde se rođačke veze i personalni afiniteti (De Karužov greh prema grofu je to što je „dosadan“) cene više nego nečiji trud i doprinos, a propituje i crkvene dogme koje se uzimaju kao naučni dokazi („silovanje ne može rezultirati

užitkom, pa samim tim ni plodom“), narodna verovanja i dodeljene uloge u domaćinstvima... Pa je film, iako se bavi određenim istorijskim periodom, temeljno u skladu s #MeToo vremenima.

Stoga ne treba da čudi da u ovom „dve trećine“ muškom filmu ipak glumačku pobedu odnose – žene.

Džodi Komer izvrsno kombinuje idealizovanu eteričnost i smernost jedne srednjevekovne dame s oštroumnošću njenog lika spremnog da, u granicama dozvoljenog, preuzme inicijativu. Izvrsna je i Harijet Volter kao ogorčena majka koja misli da njena snaha „ne obavlja svoje ženske dužnosti“ i da gura nos tamo gde joj nije mesto, dok je Talula Hadon korektna kao bleskasta dvorska dama.

Plava perika

Kod muškog dela postave, neke stvari su ipak stvari kompromisa.

Jedan od ko-scenarista Met Dejmon je više nego solidan kao vojnički tip De Karuž, odnosno kao

čovek čijim postupcima upravljaju moralne kategorije časti i poštovanja, ali i tvrdoglavost.

Opet, drugi koscenarista Ben Aflek kao da na smenu mesečari i šmira kao dekadentni Grof od Alansona, a ni neprirodna plava vlasulja ne popravlja utisak. A Adama Drajvera kao Le Grija možemo da kupimo i kao salonskog intelektualca i bonvivana među štitonošama, i kao manipulatora, pa i kao silovatelja, ali ne i kao duelistu koji može da se nosi s prekaljenom vojničinom. Delom je i do izgradnje lika kroz scenario, a delom i do registra u kojem Drajver igra lik, pa promena tog tona na kraju deluje suviše oštro.

Opet, ,,The Last Duel“ je dostojan film jednog postojanog i pouzdanog veterana filmske režije. Skot, međutim, ne planira nikakvu pauzu, a kamoli penziju. ,,House of Gucci“ nam izlazi krajem novembra, pa će velikan možda imati čak dva filma u konkurenciji u sezoni nagrada.

Ocjena: 8.3/10

10

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

celuloid

Dokumentarac ,,The Velvet Underground“: Prva

imdb.com

Jedna dobra karika njujorškog kvarteta

Promo materijal za dokumentarac u stilu konce rtnog

J

ri decenije od raspada benda koji je u muzici sinonim za riječi ,,protopank“, ,,avangardu“, ,,art rok“ – nije snimljen visokobudžetni film ili dokumentarac o njima. Jedan od razloga za to što su oni prosto odbijali pred kamere. Ili to što su u dugoj fazi karijere prosto bili interesantni krugu od nekoliko desetina ili stoti-

twitter.com

edan postmoderni koncept: savršene priče zaslužuju da nemaju posljednju stranu. Da uvijek budu otvorena knjiga, sa velom misterije i likovima koji će očarati primamljivim, a opet različitim i suštinski neuklopljivim svjedočanstvima. Takva je priča benda The Velvet Underground.

Nikad do sada, više od četi-

postera

Film otvara citat velikog i dekadentnog pisca 19. vijeka Šarla Bodlera: ,,Muzika je ono što nebu uzima mjeru“.

Iz te, na svojstven način pretenciozne tačke, autor Tod Hejns gradi urnebesnu i žestoku igru pokretnih slika i osedlane buke. Potom pravi novu, vjerovatno i ključnu grešku, silazi u prostor glorifikovanja

na ljudi u cijeloj milionskoj džungli Njujorka... Vizuelno, ili na svaki način, Lu Rida, Džona Kejla, Niko i ekipu je bilo užasno teško upakovati. I upravo takvi su bili savršeni – strogo u svetačkom i viteškom ratu protiv forme i jasne odrednice. Takve ih je i želio veliki umjetnik Endi Vorhol, po mnogo čemu kreativni mastermajnd benda.

Opasne Barbike

Džon Kejl, ključna kreativna figura benda The Velvet Underground, dominantno u fokusu

U jednačinu je konačno upao, u današnjem vremenu mnogo bitni režiser, Tod Hejns. Iskopao to što se o The Velvet Underground moglo iskopati, bio toliko uvjerljiv i šarmantan da popriča sa onim živima svjedocima vremena i trajanja benda... Za dokumentarac ,,The Velvet Underground“, na čiji bi se vizual, montažerski vic, ludu paletu – En-

diju Vorholu danas sigurno nasmijao brk.

Za dokumentarac koji samim nazivom pretenduje na to da je upravo on ta, prava, realna i ako hoćete jedina, slika benda The Velvet Underground - valja odmah reći da je velika ambicija očigledna. Da je Ted Hejns junački zasukao rukave i prišao temi sa makar željom da zaviri u svaki kutak ,,somotnog podzemlja“. Istovremeno – jasno je da je to bukvalno borba sa vjetrenjačama, prevelik zalogaj i zaludan posao. Jer umjetnost zvana The Velvet Underground i sada, godinama nakon smrti Niko i Lua Rida, odbija da se jasno i jednoznačno odredi. Ta muzika je mnogo toga, horizont od cijelog jednog neba – a kao cjelina suštinski mnogo veća od pojedinačnih djelova. Zato je i umjetnost.

Hejnsa valja posebno predstaviti: najpoznatiji po filmu ,,Carol“ (2015), hitu sa Kanskog festivala sa Kejt Blančet i Runi Marom u zabranjenoj lezbo ljubavi pedesetih, i sam homoseksualac... Tod Hejns je ipak mnogo opasniji i bitniji autor nego što samo taj film pokazuje. Na primjer, kontroverzni kratki film, debi ,,Superstar: The Karen Carpenter Story“ (1987) je ispričana istinita priča o tragičnoj smrti glumice – tako da glavni ,,likovi“ Barbi lutkice! Dugometražni debi ,,Poison“ (1991) je trodjelna percepcija i subverzija kvir kulture u eri zamaha AIDS pošasti.

Vrijedan projekat

Na tragu ovog novog dokumentarca bio je još 1998. sa filmom ,,Velvet Goldmine“ (sasvim pristojan i vizuelno

11

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

a, vizuelno potentna hronika kultnog benda previše fokusirana na Džona Kejla

a

artforum.com

Četvorka benda u jednom od kadrova filma

raskošan, inovativan omaž glem-rok eri sedamdesetih, Dejvidu Bouviju, Igi Popu i naravno Lu Ridu). ,,Far from Heaven“ (2002), inspirisan filmovima Daglasa Sirka, ipak je njegov ključni film: melodrama o domaćici koja saznaje da joj je muž homoseksualac, prije nego se zaljubi u tamnoputog baštovana. Uz nelinearnu filmsku biografiju Boba Dilana ,,I’m Not There“ (2007), za koju je Kejt Blančet već zavrijedila nominaciju za Oskara, Hejns je zaslužio reputaciju bitnog američkog arthaus tipa, prepoznatog u Holivudu.

Sa saznanjem o širini njegovih interesovanja i autorske vizije, jasno je zbog čega je Tod Hejns želio da bend The Velvet Underground predstavi kao nešto više od rok benda; već kao odlično osmišljavan i u puritanskim teorijskim krugovima realno vrijedan umjetnički projekat. Tu negdje se prvi put

sapleo u dokumentarcu, jer se ono osnovno, ona rok-ljuštura grupe koja tavori po ćoškovima njujorške noći, malo izgubila.

Osedlana buka

Dokumentarac ,,The Velvet Underground“ otvara citat velikog i dekadentnog pisca 19. vijeka Šarla Bodlera: ,,Muzika je ono što nebu uzima mjeru“. Iz te, na svojstven način pretenciozne tačke, autor Hejns gradi urnebesnu i žestoku igru pokretnih slika i osedlane buke. Potom pravi novu, vjerovatno i ključnu grešku – silazi u prostor glorifikovanja. Prostor lične fascinacije autora je takav, da skoro ne ostavlja ni minimum kritike i preispitivanja.

Treća greška je ona na koju je film bio praktično osuđen od početka snimanja: previše je sa fokusom na Džona Kejla. Tip iz Velsa je suštinski bio glavna kreativna žica

benda, promišljena i senzitivna faca koja je grupi pružila tu bitnu, neodoljivo umjetničku crtu. Sa druge strane, Lu Rid, sami đavo koji je u sebi nosio to ludo pogonsko, erotsko i energetsko gorivo benda, već odavno nije među živima.

Nije ni Niko, ta njemačka rok Valkira i proročica strašne sudbine, koju su svi voljeli. Pa ni, naravno, Endi Vorhol, lik koji je suštinski ,,producirao“ njihove albume – iako se tek na mahove petljao sa smjernicama za stvaranje. Samo je, dakle, Džon Kejl imao priliku da stane pred Hejnsovu kameru. A autor filma je očaran njegovom pojavom, pričom i ličnošću.

Ako bi bend The Velvet Underground opisali poput kultnog romana ,,Aleksandrijski kvartet“ Lorensa Darela, onda bi dokumentarac Toda Hejnsa već mogli lako odrediti kao dobru, odličnu sliku jedne od te četiri važne karike njujorškog kvarteta.

Dakle, Hejns je ispričao mnogo, sve to skuvao i zači-

nio autorski vješto, promišljeno i sa iskrenim osjećajem... Ali film će vas ostaviti sa ukusom, da ste u priču zvanu The Velvet Underground tek zagrebali. I da bi bila (donekle) cjelovitija, kada bi Niko ili Lu Rid mogli stati pred kameru. A zaista teško je zamisliti da bi to oni htjeli da urade, i da su živi...

Pa sve da je režiser sam Endi Vorhol, a ne Tod Hejns.

Vitez postmoderne

Zato dokumentarav treba gledati prije svega kao poziv, da iz onog dostupnog materijala, i prije svega muziku (naravno uključujući solo karijere svakog od bitnih muzičara), pokušate izgraditi neku sliku, što za vas znači The Velvet Underground. A bend je koncipiran upravo tako, da ostavlja prostor za jake subjektivne senzacije. Sasvim u skladu umjetnosti postmoderne, kojoj su prije oko pola vijeka bili potcijenjeni, ali važni vitezovi.

Naravno, pored ubjedljivog vizuala i sili potpuno novog

materijala koji će rok publika znati da cijeni, tu su i neki važni i sočni momenti, maltene ekskluzive iz života članova benda. Na primjer, svjedočanstvo sestre Lu Rida o famoznim elektroškovima koje je kao tinejdžer morao da trpi, jer su navodno roditelji željeli da ,,ispravljaju“ dječakove homoseksualne impulse. I sve ono što prati bilo koji veliki i dugotrajni umjetnički projekat, naročito rok-bend: obrti, svađe, rastanci, mirenja... Čak i tada, Hejns je previše blag i staje na stranu Džona Kejla. Na način, da praktično pretrči njihov najveći album, nezaboravnit treći ,,The Velvet Underground“ na kojem ga je Dag Jul zamijenio... Tada dokumentarac djeluje i malo ogorčeno i kao da se sveti mrtvom Lu Ridu. A on i Niko, naravno tvrdoglavo ćute. Ili, šapuću ključnu istinu: da je najljepša istina o bendu The Velvet Underground ono neizrecivo i neuhvatljivo.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 3,8/5

12

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Dopesick

rottentomatoes.com

serije

Huluova nova Multinarativne priče nisu rijetkost na filmu i one mogu biti vrlo zanimljivije kada se dobro režiraju. Ovo je rijetka prilika vidjeti Kitona kako se uhvatio u koštac s televizijskim projektom Piše: Davor PAVLOVIĆ

F

I tablete ubijaju, zar ne?

armaceutska industrija je jedna od najjačih na svijetu, u što se možemo uvjeriti i trenutno, u vrijeme pandemije korona virusa, ali i ako pogledamo statističke podatke koliko ljudi uzima antidepresive ili ljekove protiv bolova.

Nekada od ove industrije možemo imati koristi, a nerijetko više štete. Primjer za to su oksikodini, oksikontini ili hidrokodini, sve ,,pejnkilersi“ koji su povezani sa drastičnim brojem smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama, zbog prekomjernog uzimanja. Posebno se to odnosi na Zapadnu Virdžiniju.

Jedan od tragičnog nastradalih od ovih lijekova je i glumac Hit Ledžer, koji je umro od prekomjerne doze. „Purdju farma“ je dvije decenije proizvodila oksikontin koji se zloupotrebljavao kao droga i na nakon mukotrpne borbe je kažnjena. A izrečena joj je najveća kazna nekoj farma-

Majkl Kiton na sjajnom posteru mini-serije televizije Hulu

13

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

a drama razotkriva uznemirujuću priču o zloupotrebi opijata u Americi kako se uhvatio u koštac s televizijskim projektom.

On je dirljiv kao Finiks i tip koji će svake noći svratiti u dom pacijentkinje kako bi se uvjerio da je uzela ljekove i čini sve da osjećamo agoniju žaljenja za njegovim postupcima.

rottentomatoes.com

ceutskoj kompaniji u istoriji, od 3,54 milijarde dolara, kao i oduzimanje imovine stečene kriminalom u vrednosti od dvije milijarde dolara.

Sistemski užas Nova serija na servisu Hulu od osam dijelova (pogledane tri epizode), pod nazivom ,,Dopesick“ koju je kreirao Deni Strong, a režirao Beri Levinson, inspirisana je baš tim događajem, kao i bestselerom Bet Mejsi iz 2018. i bilježi zapanjujući opseg američke opioidne krize i sizifovsku bitku za rušenje kompaniej ,,Purdue Pharma“. Neki smatraju da je rast zavisnosti od opijata u SAD ,,zločin vijeka“, što je ujedno i naslov dokumentarnog filma televizije HBO, autora Aleksa Gibnija, koji se bavi tom temom i koji je nedavno ugledao svjetlost dana. Ova serija nije dokumentarni film, ali nam donosi vjeran prikaz užasnog stanja sistema koji se borio protiv toga.

Firma ,,Purdue Pharma“ je porodično preduzeće i mora biti spremna na sve kako bi preživjela u surovom kapitalizmu. Ričard Sakler (Majkl Stulberg) tjera porodicu i kolege da puste novi opioidni lijek protiv bolova u što veću distribuciju, čak i tamo gdje su najstroži zakoni.

Ovaj lijek najlakše svoj put pronalazi do potrošača tamo gdje se rade najteži poslovi, poput rudarskih gradića u Zapadnoj Virdžiniji. Od početka su u igri i prodavači kojima su samo dolari u glavi i koji ljekove guraju naivnim doktorima.

Kada ,,igra“ ode predaleko u nju se umiješa i DEA. ,,Dopesick“ ovu priču prati kroz nekoliko vremenskih linija i neprestano skače od 1996. do 2003. godine, pa se mora biti skoncentrisan kako bi se pratila.

U jednoj priči pratimo doktora Samjuela Finiksa (Majkl Kiton), udovca, koji liječi stanovnike od mnoštva tipičnih bolesti. Među njegovim pacijentima je i

Kitonova hemija

Lik Rozario Doson potpuno viška i nepotreban u projektu

Betsi Malum (Ketlin Diver), koja zadobija tešku povredu leđa. Finiks joj, koji je upravo bio upoznat sa novim lijekom oksikontinom, od prodavača Bilija (Vil Poulter), prepisuje taj lijek.

Bez pobjednika Druga priča nas vodi u 2003. godinu u kojoj federalna vlada, predvođena Rikom Mauntkastlom (Piter Sarsgard), glavnim tužiocem Ministarstva pravosuđa i Bridžit Mejer (Rozario Doson), žilavim agentom službe za borbu protiv narkotika DEA, otvara istragu. Naravno, to je prekasno, jer su hiljade pojedinaca već podlegle zavisnosti i predoziranju.

Svi znamo što nas čeka do kraja i da tu nema pobjednika, već da su svi gubitnici, ali priča ipak nekom može biti škola za budućnost.

Za ljubitelje teških tema ispričanih na još teži način, ,,Dopesick“ će biti poslastica, dok oni koji vole lakši sadržaj uz koji će moći da tipkaju na telefon, mogu slobodno da je preskoče.

Ovdje je priča ispričana kroz nekoliko narativnih linija u periodu od dvije decenije, od stvaranja oksikontina početkom devedesetih i prikazivanje početka određene marketinške

ideje, do različitih pravnih izazova u prvoj deceniji 21. vijeka i scene sudnice u kojoj branioci pokušavaju lagati o onome što je publika upravo vidjela. Multinarativne i multilinearne priče nijesu rijetkost na filmu i one mogu biti vrlo zanimljivije kada se dobro režiraju.

Ovdje je to nekad bio slučaj, a nekad ne. Dešavanja su se događala i unazad, što je zbunjujući i nepotreban element priče. Linearna naracija bi mnogo više pristajala ovoj temi, nego ova na koju su se odlučili autori.

Sastrugana rđa Što se tiče same teme, serija ni ne ublažava, a ni preuveličava na bilo koji način ono što se desilo, a to najbolje znaju oni koji su pogledali gore navedeni Gibnijev dokumentarac.

Ona uspijeva sastrugati svu rđu koja nagriza američki sistem i u njoj niko nije pošteđen, od krajnjih korisnika koji su masakrirani i bili spremni učiniti sve da bi došli do oksija, preko doktora koji su nasjeli na priču o opijatu koji ne izaziva zavisnost i prodavača kao učesnicima u ubistvima, a kojima je samo bogaćenje bilo u glavi. Naravno, do glavnih ubica koji su stajali iza svega i države koja je

bila slijepa i kasno shvatila s čim ima problem.

U prvim epizodama imamo bogatstvo informacija koje treba pohvatati. One nijesu loše upakovane i u dinamičnom okruženju sa iskusnim glumcima i u solidnoj režiji ih nije teško pratiti.

S druge strane imamo nekoliko takvih scena u kojima likovi isporučuju te informacije robotski, poput onih kao da čitate knjigu, nekinematografskih i koje razbijaju ritam. One mnogo ne utiču na vješto pripovjedanje, koje se kreće od ličnih priča do globalnih tema, što je glavni oslonac serije. Postoje i naleti adrenalina koji su presjekli neke dosadnije dijelove, ali vezivanje za priču i likove postaje sve jače kako epizode odmiču.

Svi glavni likovi u seriji su multidimenzionalni, a to im je obezbijedio zaplet i epizode koje traju preko sat vremena. To im je dalo prostor da se razviju. Ričard Sakler je jeziv lik i nedostatak emocija koje iskazuje je strašan. Stulbarg kao on je najuzbudljiviji za gledati, jer njegova motivacija za tim što radi sa svim sukobima i zavjerama kao pokretačima je nevjerovatna.

Na drugoj strani, ovo je rijetka prilika vidjeti Kitona

On želi najbolje i Betsi, koja je sve više zavisna. Diver je sjajna kao mlada rudarka koja se bori sa zavisnošću i nedostatkom prihvaćanja od strane svoje porodice jer je gej. Kiton i sa Poulterom ima privlačnu hemiju.

Njihov poslovni odnos izgrađen je na laži, koliko god se Bili bio rastrzan između onog šta je pravedno i šta je zbog ljubavi spreman učiniti.

Sarsgard je takođe sjajan kao borac protiv vjetrenjača, koji ne može pronaći ništa zanimljivo za uhvatiti se, dok je dio price Rozario Doson besmislen i njen lik se mogao potpuno izrezati da se ne izgubi ni jedna informacija, ni drama.

Podršku daje naturalizovana kamera, gdje dominiraju krupni kadrovi i atmosfera, koja ni uljepšava ni pogoršava stanje. Vješto je uklopljen i saundtrek, pa tako u malom rudarskom mjestu slušamo Džonija Keša, dok violinski koncerti prate svaki sastanak akcionara porodice Sakler.

Sve ovo nabrojano zajedno ,,Dopesick“ postavlja na Vong-Bejkerovoj skali ocjenjivanja boli na ,,osmici“.

Ili, u prevodu, vrlo bolnim, ali gledljivim i potvrđuje humani karakter mini-serije. Iako nije dokumentarac, djeluje kao primjer za populaciju koja zaslužuje više informacija o epidemiji opijata. Svi bi u svijetu trebali znati što je ,,Purdue Pharma“ znala o oksikontinu i koliko su profitirali od njega. ,,Dopesick“ nije serija koju bi ljudi trebali gledati kako bi se zabavili, već je to serija koju bi ljudi trebali pogledati da bi se naljutili i ne ponovili istu grešku.

Ocjena: 3.7/5

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

serije

K

ada se serija ,,You“ prvi put pojavila na Netfliksu 2018. godine, činilo se da je izvjesni momak sa stalkerskim tendencijama, koji jako voli knjige, otkrio najnoviju opsesiju.

Ovo je bila serija koja nije samo priznala inherentnu jezivost romanesknog žanra, već je čitav žanr okrenula naglavačke. Postepeno je pretvorila protagonistu iz slatkog, simpatičnog momka u neumoljivo čudovište - a društvene mreže u glavno oruđe u njegovom uvrnutom arsenalu.

Stakleni kavezi

Nakon druge sezone koja je, donekle uspješno, ponovila zamisao iz prve, ova izopačena drama je uspjela da se ponovo pronađe i vrati nešto drugačija - dovoljno da nam opet junački drži pažnju. Treća sezona ,,You“ je bračna terapija umotana u ubistva, laži i još više staklenih kaveza. U pitanju je deset epizoda izvan vaših najluđih, krvlju natopljenih snova, savršenih za jedan binge vikend. Ukoliko je ovo nešto što volite da gledate, naravno.

Serija nastavlja tačno tamo gdje je stala, i narativno i tematski. Prošla sezona završila se tako što je Džo (Pen Bedžli) bio na ivici ubistva bivše opsesije - u tom trenutku djevojke Love (Viktorija Pedreti), da bi mu ona u posljednjem trenutku saopštila da je trudna. Kako saznajemo već u prvoj epizodi treće sezone, ta je vijest bila dovoljna da je Džo pusti da živi i da prihvati ozloglašeni bračni život u predgrađu.

Ali, Džo se vrlo brzo vraća starim navikama. U iskrivljenom univerzumu serije ,,You“ to znači da se ljuti na suprugu i vreba komšinicu, Natali (Mikalea Mekmanus). Tek nakon što se serija vrati u uobičajeni tempo, Sera Gembl i Greg Berlanti ponovo okreću scenario naglavačke.

Bez previše spoilovanja, sve što treba da znate jeste da Viktorija Pedreti dominira ove sezone. Sjećate li se kako je ubila dadilju koja je zlostavljala njenog brata, a onda potom i Džoovu komšinicu Dilajlu (Karmela Zumbado)? To nije bilo slučajno.

Love je zaista neobuzdana kao i Džo i stvara dinamiku koja je tako bogato napeta da je prezabavna. U njoj, Džo je sasvim slučajno pronašao savršenog partnera. Love je gotovo pa ogledalo supruga, sa istim izopačenim osjećajem lojalnosti i uvijek dobrim izgovorom za puštanje krvi usputnog prolaznika. Ipak,

You Naracija je na nivou, gluma je jača nego u ranijim sezonama, a sada kada Bedžlijev Džo ima dostojnog protivnika, neke obrte u narativu nećete uspjeti ni da naslutite

Treća sezona izopače collider.com

14

umjesto da dozvoli sebi da prihvati da je možda našao osobu koja ga konačno može u potpunosti razumjeti, Džo ima problem sa egom.

Rezultat je konstantan sukob tokom sezone; težak, otrovan brak između savršeno jednakih koji često izgleda kao da dva tigra kruže oko plijena.

Ipak, ono što čini ovu dinamiku zaraznom jeste performans Viktorije Pedreti. Do sada smo svi upoznati sa Bedžlijevim neodoljivim lažnim osmijehom i grimasom koju pravi dok u sebi konstatuje da je najpametnija osoba (u bilo kojoj prostoriji).

Bogata napetost

Ali Viktorijino tumačenje Love Kvin unosi novu dozu manijakalne energije. Najjednostavnije rečeno, Love, a ne Džo, je ono što bi ste očekivali od serijskog ubice. Njeni najbrutalniji zločini posljedica su strasti i jezivih ispada, što je daleko od Džoa i gotovo konstantnih proračuna. Čak i kada Love pokuša da razmišlja smireno o zločinima, njene postupke definiše haos. Zataškavanja su često osuđena na propast, i Džo je rijetko u toku dok zločin već nije obavljen. Pedreti sve ovo uspjeva da prikaže sa nevi-

Bračna te umotana u

15

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

denofgeek.com

enog televizijskog hita zabavnija i uvrnutija nego ikad

Roditeljstvo važan motiv u uvrnutom spektaklu

erapija ubistva Love (Viktorija Pedreti) i Džo (Pen Bedžli) savršen iščašeni bračni par zločinaca

nim, slatkim osmijehom dok se krije iza savršenih mafina i malih preukusnih pita kojima vaše oči ne mogu odoljeti.

Ovakav performans uspjeva da razbjesni Bedžlijevog Džoa, stvarajući tak beskrajno zabavan ciklus smrti, bijesa i uznemirenosti, uz tek povremeni oproštaj.

U svijetu ubica, stvarnih i izmišljenih, često je žena prikazana kao proračunata a muškarac onaj koji je okarakterisan kao bezobrazan. Obrnuti dinamiku i poslužiti se ovim ekstremima fascinantno je ispitivanje rodnih uloga. Love je ovdje dozvoljeno da u potpunosti prigrli bijes emociju koja je tipično muški kodirana - dok je, zahvaljujuć i Džou, muškarac primoran da se ugrize za jezik i pretvara da je srećan. I, kao što Džo postepeno otkriva slojeve ,,dobrog momka“ koji je zapravo krajnje zlokoban i proračunat, Love, s druge strane, oslobađa nagomilani bijes koji ovdje definiše njenu ženstvenost i majčinstvo.

Odlični dodaci

Ono što vas drži prikovane pred malim ekranima jeste što ova dinamika nudi sjajno iskrivljeno ispitivanje odnosa uopšte. Kako se Džo i Love stalno sukobe, jedino što spašava njihov brak je bolje razumijevanje sebe. Postoje momenti stvarnog pomirenja (sjajnih nekoliko epizoda kad idu zajedno na terapiju), kao i prihvatanja prošlih trauma i činjenice da neko, ipak, može da ih voli i tako izopačene.

Ali, i to je sve kratko i na klimavim nogama. Samo jedan pogrešan

potez (da ne kažemo pogled osobe suprotnog pola) mijenja dinamiku, i vraća nepovjerenje. Nova lica treće sezone, poput Šeri (Šalita Grent), Kerija (Trevis Van Vinkl) i Tea (Dilan Arnold), odlični su dodaci glumačkoj ekipi.

Za razliku od nekih nerazrađenih likova iz prethodnih sezona koji su bili previše tanki i neoriginalni, likovi u trećoj sezoni doprinose zanimljivim zapletima. Što je još važnije, doprinose i moralno dvosmislenoj prirodi šoua, jer osjećate kako se i oni mijenjaju. ,,You“ je u početku postala hit zbog vrhunskog razumijevanja kulture milenijalaca, sjajnih performansa i krajnje iskrivljenih očekivanja.

Upravo to nudi i treća sezona zahvaljujući kojoj je, prije nego što je uopšte i prikazana, već potvrđena četvrta! Naracija je na nivou (Pen tu ne može da omane), gluma je jača nego ikad, a sada kada Bedžlijev Džo ima dostojnog protivnika, neke obrte u narativu ne uspijete ni da predvidite. Jasno je da je treća sezona najbolja do sada, ali, iako se svi radujemo četvrtoj sezoni i promjeni okruženja (ovog puta će radnja ili bar dio nje biti smješten u Parizu) ne možemo da se otmemo osjećaju da bi bilo savršeno da se serija i završi sa narednom sezonom.

Bilo kako bilo, u ovome do sada ćete definitivno uživati. Ukoliko ste spremni da zaronite u svijet ljubavnih opsesija, sociopata i impulsivnih mašina za ubijanje, bez imalo želje za iskupljenjem, treća sezona serije ,,You“ je savršena za vas.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.6/5

16

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

ANIME PLANET

Sakugan

Potentna avantura oca i kćerke u podzemnom svijetu budućnosti

U lavirintu odrastanja

obre anime su po pravilu uvijek pametnije nego što se to na prvi pogled čini. Takav je ,,Sakugan“, slika odrastanja u apokaliptičnom svijetu jedne budućnosti, u kojoj je čovječanstvo satjerano u gigantske katakombe i gradove podzemlja.

Potencijalno ključna mana za ,,Sakugan“ je uvodna premisa – tiče se velike avanture koja se raspliće i dešava dublje i dublje pod površinom zemlje. A mana je u tome što ovakva postavka radnje nije originalna; suštinski prati matricu već kultnog ,,Made in Abyss“, serijala koji je zaista u najužem krugu najbitnijih u anime svijetu u deceniji za nama. Da mnogi žele da se naslone na ,,Made in Abyss“ nasljeđe, dokaz je i ,,Deep Insanity: The Lost Child“ koji je takođe premijerno ,,uzletio“ ove jeseni... Ipak, obje su serije na prvu loptu pokazale da zaslužuju pažnju publike, pogotovo u malo starijoj, ,,seinen“ demografiji.

vezuje raštrkane ljudske kolonije. U takvom svijetu, komunikacija između kolonija skoro da ni ne postoji, a naravno ekskluziva je za najbolje neustrašive avanturiste među markerima... Treba li uopšte doda-

to, da mala Memempu sanja samo o tome da postane jedna od njih?

Već u uvodnoj epizodi, na vrlo surov način, postavlja se igra u kojoj će otac i djevojčica, voljno ili ne, ući u veliku avanturu magičnim

Učmale katakombe

Važan adut za ,,Sakugan“ su likovi koje ćete vrlo brzo doživjeti kao autentične.

Devetogodišnja Memempu živi u maloj rudarskoj zajednici jedne od podzemnih kolonija; već uveliko svjesna da odrasta praktično ,,na dnu lanca ishrane“ i u uskom manevarskom prostoru učmale i mukotrpne profesije oca. Sa druge strane, tata Gagumber odlično prepoznaje da je upravo u takvom miljeu sigurnost za oboje.

Kao potpuni kontrast u odnosu na rudarsku svakodnevicu u neuglednim robotima-rovokopačima, figurira uloga ,,markera“.

Njihovi roboti su već pravi meha-ratnici, a u suštini istraživači su uzbudljivog podzemnog svijeta koji po-

da to djeluje vizuelno posebno. Okruženje je važan adut kojim će vas ,,Sakugan“ kupiti – a tek nakon toga ćete se nagledati sjajno osmišljenih borbi Meha-robota (humanoidni mobilni roboti, za sve one koji nikada nijesu gledali ,,Robotech“ ili ,,Evangelion“, na primjer).

Igra je ekspresno postavljena na način da će vam u uvodne dvije epizode biti jasno, da se radi o potencijalno velikom hitu. Ključno je pažljivo dekonstruisanje odnosa djeteta i roditelja, koji će brzo učiti i razvijati ličnosti. I, vrlo važno, oboje na svoj način odrastati podzemnim lavirintom. U odnosu na strogo tehnološki svijet (ne tako) bezbjednog grada, bliješti raskoš užasno primamljive i prijeteće prirode. Baš kao u ,,Made in Abyss“, s tim što su se autori zaista potrudili

Životna lekcija

anime-planet.com

D

Poster neočekivane jesenje anime poslastice

Tako ,,Sakugan“ ekspresno postavlja igru na način da će vam biti jasno, da se radi o potencijalno velikom hitu. Ključno je pažljivo dekonstruisanje odnosa oca i kćerke, koji će u uvodne dvije epizode već brzo učiti i razvijati ličnosti. I, vrlo važno – oboje na svoj način odrastati. Naročito Gagumber, kojem jedan avanturista stiže da odbrusi: ,,Roditelj si, a tek imaš toliko da naučiš i tako malo znaš o životu“.

Van zone komfora negdje treperi uloga majke – koja je možda, ali samo možda, jedna od najvećih ,,markerskih“ faca u velikom lavirintu podzemlja. I tu serijal može upasti u zamku kopiranja premise ,,Made in Abyss“ (velika potraga djevojčice u podzemnom svijetu za davno izgubljenom majkom), o čemu će nam izvjesno mnogo reći već i naredne epizode.

U modernom anime svijetu i u često rigidnoj postavci narativnih i vizuelnih motiva, autentičnost se najčešće svodi na dobro osmišljene likove, temeljno i (surovo) realno isplaniran put njihovog sazrijevanja i moćan vizual. ,,Sakugan“ ima sve adute da bude i mnogo više – neočekivano, kao jedna od dvije ili tri nove anime koja zaslužuje najviše pažnje u udarnoj jesenjoj sezoni. Za veliku avanturu kćerke i oca koja će vas vrlo brzo kupiti.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 4/5

17

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

PREPORUKA

Bojan Uzelac, novinar, urednik stranice Radioaktivni komarac i autor podkasta Ubod kulture

Potražite remek djelo Đorđa Lebovića Milorad Stokin

stao jeste grupa The Smashing Pumpkins.

Zaobiđi FILM

Bojan Uzelac: Fascinirala ga uloga dječaka Zaina u libanskom filmu ,,Capernaum“

Zgrabi FILM Preporučiću dva filma Đuzepea Tornatorea, jedan stariji -„Cinema Paradiso“ (1988) i „The Best Offer“ (2013) sa maestralnim Džefrijem Rašom u glavnoj ulozi. Prvi je pravi omaž bioskopima i ljubavi prema filmu, prikaz tog vremena i prijateljstva kinooperatera i dečaka. Svi elementi fima su fantastični, kraj jedan od najboljih u istoriji, a muziku je komponovao Enio Morikone.

Drugi je potpuno neizvestan - zanimljivi obrti, odlični glumci i neočekivani kraj.

Nedavno sam gledao libanski „Capernaum“ (Nadin Labaki, 2018), koji me je oduševio i osvestio po pitanjima kako ljudi žive,

a naročito deca. Dečak Zain al Rafia je naturščik i baš kao njegov lik, sirijska izbeglica. Njegova gluma je fascinantna i sigurno jedna od najboljih dečjih uloga u istoriji. Spomenuo bih i južnokorejski film „Spring, Summer, Fall, Winter... and Spring“ (2003), nedavno preminulog režisera Kim Ki-duka. Glavni akteri su budistički monah i njegov učenik, ali film nije samo budistički, već predstavlja pravu vanvremensku filozofiju o suštini života. Sve prethodno navedeno su filmovi za udubljivanje, a ko hoće da se opusti preporučujem francuski „The Intouchables“ (Olivije Nakaš, 2011), teška, istovremeno topla i zabavna istinita priča.

TV Na televiziji gledam jedino emisije o životinjama poput

„Rečnih čudovišta“ sa hrabrim i zanimljivim Džeremijem Vejdom ili bilo šta vezano za Dejvida Atenboroa, a posebno dokumentarce „The Blue Planet“ i „Planet Earth“. Preporučujem „Mad Men“, možda i najbolju dramsku seriju svih vremena - savršen prikaz američkog društva šezdesetih sa dobro isprofilisanim likovima. Preporuka i za „Black Miror“, zastrašujuću viziju budućnosti u kojoj tehnologija ovladava čovekom. Neke od njih se nažalost već ostvaruju, ostaje nada da mnoge neće.

Takođe „The Shield“ kod nas prevedena kao „Prljava značka“, o korumpiranosti policije. Za sve koje vole akciju - prava priča.

Svakako bih prednost dao knjigama ispred televizije, a preporučio bih „Semper Idem“, Đorđa Lebovića,

prvo objavljeno remek delo u ovom veku kada su u pitanju pisci sa naših prostora (svakako ne jedino) i „Papilon“, Anrija Šarjera.

Neverovatna životna priča o bekstvu iz zatvora nepravedno osuđenog čoveka.

Hese - sve.

Ne volim da pričam o onome što ne preporučujem, jer to nažalost takođe predstavlja reklamu za te stvari. Ali mogu da kažem ponešto u želji da ljudi ne protraće dragoceno vreme.

Filmovi poput „The Counselor“ (Ridli Skot, 2013), u kome glume tolika zvučna imena, a realizacija nikakva.

To je deifinitivno najgori film koji sam gledao u poslednje vreme. Ne volim zatrpavanje velikim imenima sa samo jednim ciljem, a to je zarada.

TV Previše politike, premalo kvalitenog sadržaja. Posebno izbegavam da gledam poltičke emisije, jer su licemerne i jednostrane, pa mi samo izazivaju gađenje i bes.

MUZIKA

MUZIKA

Odrastao sam uz rokenrol i bluz. Sada mi sve više prija soul i izvođači poput Marvina Geja, Otisa Redinga, Al Grina, Ajzaka Hejsa, Sema Kuka, Bilija Vitersa, Roberte Flek, Nine Simon... Omiljena grupa iz detinjstva su mi RHCP. Preporučio bih njihov živi CD „Live at Slane Castle“.

To je bio omiljeni poklon na dečijim rođendanima u osnovnoj školi. Volim da otkirvam za mene nove bendove, a neko ko mi je promakao dok sam odra-

U vremenu kada ljudi imaju Jutjub i ostale platforme na kojima je dostupna sva muzika ikada komponovana, mnogi se odlučuju za ono što nije muzika, nego projekat zaglupljivanja masa - naša autotjun scena.

Autotjun sam po sebi nije problem, jer je to program koji se pojavljuje u različitim žanrovima, problem je njegova zloupotreba. Ovde konkretno mislim na IDJ produkciju, a najstrašnije od svega je što postoji kanal IDJ Kids.

18

ada Džejms Blejk napravi pitak, tradicionalan, malo konvencionalniji i vrlo prijemčiv album, onda je prirodno da dobar dio publike reaguje – negodovanjem.

Oktobarski vjetar Tip se proslavio odbijanjem jasnih struktura, formi, linearnih kretnji u tkanju muzičke priče, pa su hitovi poput genijalne ,,Limit to Your Love“ ili ,,Meet You in the Maze“ obično singulariteti, rijetke zvjerke u džungli od šuma i aritmičnog bita. Na taj način je, recimo, žestoko uticao na bitne face u industriji (Bijonse najočigledniji primjer) i praktično im iscrtao mapu, kako da skockaju konceptualni album a dobro ga prodaju.

Sa novom pločom ,,Friends That Break Your Heart“ maestro pop i soul minimalizma je očigledno odlučio da spusti loptu, nizom omamljujućih i vrlo ritmičnih balada kojima je teško tražiti zamjerku.

Ni publika ni sam Blejk očigledno ne mogu da shvate, kako u ovih deceniju i kusur Džejms nije postao muzički superstar. To što je sve udaljeniji od pop epicentra mu, makar verbalno, ne smeta: ,,I’m OK with the life of the sun-

Veliki britanski autor ponovo istražuje teme rastanka

Blejk se potrudio da na albumu ,,Friends That Break Your Heart“ nastupi sa devizom: ,,Hajde da vas upoznam sa nekim novim Džejmsom“.

I tu veliku ulogu ima njegova partnerka, glumica i aktivistkinja Džamila Džamil – da dotakne emocionalnu direktnost i čvršći, stabilniji zvuk nego bilo kada do sad u karijeri flower. And I’m OK with the life of a meteor shower“ efektno poentira na ,,Say What You Will“. Tako uspijeva da pokrije forsirane i kičaste momente poput ,, I’ll come out of my shell, ’cause I want the cake and I wanna eat it as well“ na ,,Funeral“. Sve u svrhu nekih novih početaka: ,,You’re the last, you’re the last of my old things. The cast from my broken limbs“, stihovima koji se jesenjim kapima sliva niz sintisajzerske dirke u ,,Famous Last Words“.

Mnogo je toga u Džejmsovom glasu što će savršeno pratiti prvi oktobarski vjetar. I podsjetiti vas na, recimo, iznova skupo učenu lekciju o vezama na daljinu u pjesmi ,,Life is Not the Same“. U suštini, Blejk se potrudio da na albumu ,,Freinrs That Break Your Heart“

nastupi sa devizom: ,,Hajde da vas upoznam sa nekim novim Džejmsom“. I tu veliku ulogu ima njegova partnerka, glumica i aktivistkinja Džamila Džamil – da dotakne emocionalnu direktnost i čvršći, stabilniji zvuk nego bilo kada do sad u karijeri. Ako je Džejms tražio način da joj pokaže u kojoj mjeri mu je utemeljenje i oslonac, onda je to samom muzičkom formom ploče uspio.

Muzička paleta Ključna tema albuma su (naravno, kako i doliči heroju vaskolikog hipsteraja među milenijalcima) – rastanci. A teza je jednostavna i nazire se već u samom naslovu ploče: da je u raskidu najteže to što gubite bliskost najboljeg prijatelja.

I da je mnogo lakše neokrnjeno se

izvući iz nečeg što se tiče isključivo privlačnosti. Muzička paleta je topla i u duhu prethodnog albuma, planetarno voljenog i hvaljenog ,,Assume Form“. Iznad svega je tuga, gotovo kao refleks i deviza, još spakovana u vrlo ciljano jesenji milje koji će vas u nekoliko navrata nervirati kao previše forsiran.

Konačno, jasno je zašto Džejms Blejk nije velika zvijezda ovog vremena i zašto, recimo, pripada nekoj muzičkoj eri od prije deceniju i kusur. Isuviše zapleten u komorama ranjivog (ako ne slomljenog) srca, nesposoban da suštinski izađe iz te čaure čak i kad se obraća onoj ,,pobjegulji iz njegovog slomljenog rebra“. Do završnice u ,,If I’m Insecure“ sa stihovima ,,If this is what we always wanted, how’s the signal so weak?“ još će vam se činiti, da je Džejms Blejk sam svjestan da za suštinsku promjenu nije dovoljan samo zaokret u pukoj muzičkoj formi. Ovakav, nikad prijemčiviji i lakši za proživjeti već na prvu loptu, Blejk kao da se, u velikoj borbi za prijatelje, previše jeftino odrekao nekih bitnih aduta.

S. S.

Ocjena: 71/100

nme.com

Jesenja tuga kao refleks i deviza J

K

am es Bla

Maestro minimalizma servirao najprijemčiviji materijal karijere jamesblake.store

d ž uboks

ke

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

19

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Li ttle Simz

lan motiv i inspiracija za album u muzici – naročito modernoj. Ali je isporučeno tako da muzičkim svijetom odzvanja izuzetno rezonantno.

Produkcijska raskoš i grandiozna drama pulsiraju na albumu ,,Sometimes I Might Be Introvert“

Afrobit tornado iskrenosti

Simbiatu Ađikavo je majstorica da u privatne teme uplete aktuelni politički kontekst. Kada, na primjer, oslikava potpuno jednostavne i razorne slike ,,mothers burying sons, young boys playing with guns“ ili ,, You use me, confuse me... It’s truly - a movie“ to čini na način, da ćete ostati zatečeni utiskom o kako se inteligentnoj osobi radi

L

ako je naletjeti na koru od banane na prostoru između javnog nastupa i privatnosti, ili između lične slike o sebi i onog što drugi misle o nama. Reperka Little Simz u

tom rascjepu pronalazi – grandioznu dramu. Poput orkestracija za veliku glavnu temu Džejms Bond filma.

Cijela jedna armija za soul hor, seksi retro semplovi, nepitchfork.c om

odoljivi afrobit sedamdesetih... Sve je to Simbiatu Ađikavo, alijas Little Simz, spakovala na ploči ,,Sometimes I Might Be Introvert“, bijesnoj, sočnoj i opako privlačnoj muzičkoj gozbi u 19 pjesama.

Nigerijka u Londonu

Na izvjestan način, Simz je na ovom albumu, realno najraskošnije produciranom od svih objavljenih od početka godine, iznijela ono najopasnije i najranjivije što ima. ,,Introvert“ je ploča koja blista u kontrastima, koja pronalazi dobar balans za sirov bas i drhtavu flautu. Za stiho-

nytimes.com

Rep zvijezda iz Londona otkriva ono najjače i najranjivije

Vrtložan gruv

ve poput ,,I’m a Black woman and I’m a proud one“ i ,,I’m guilty, it’s a little self-centred“, razdvojene u svega nekoliko taktova...

Londonka porijeklom iz Nigerije je album javno opisala kao ,,način da pronađe ličnu snagu u činjenici da je stidljivi introvert“. Nećete povjerovati da neko može govoriti o stidljivosti na ovako kul, jezivo privlačan način. Naravno da je sve to ego igra, emocionalni tornado osobe koja pred ljudima prosipa najdublje strahove, kako bi u iskrenosti pronašla utemeljenje za jedno samopouzdanje. I nije to pretjerano svjež i origina-

Little Simz je majstorica da u privatne teme uplete aktuelni politički kontekst. Kada, na primjer, oslikava potpuno jednostavne i razorne slike ,,mothers burying sons, young boys playing with guns“ ili ,, You use me, confuse me... It’s truly - a movie“ to čini na način, da ćete ostati zatečeni utiskom o kako se inteligentnoj osobi radi. Simbiatu se potom na ,,The Rapper Who Came To Tea“ smije i svom sirotinjskom, imigrantskom miljeu i svim aristokratama Londona. Na ,,I Love You, I Hate You“ flertuje i sa referencama devedesetih i osamdesetih, a ,,Protect My Energy“ je pjesma koje se, vjerujte, ne bi postidjela Madona u najplodnijem pop periodu osamdesetih. I sve to je uvod za čudo od života u ,,Kill“ i ,,Point“, koje nosi dubok, vrtložan afrobluz gruv!

Naravno, sve to su dokazi zbog čega je, recimo, veliki Kendrik Lamar odlučio da Simz označi kao ,,jednu od najjopakijih faca danas na sceni“, a Lorin Hil da je povede na turneju. Pri tome je beskrajno samokritična, poput ,, I bottle up and then spill it in verses“ na ,,Introvert“. Ili poruke pulici i dragom: ,,Don’t be so obsessed with me you think you what’s best for me“ na ,,Standing Ovation“... Naravno, najmanje što ovom albumu je potrebno da bude pretjerano izvikan (a vjerujte, sa obje strane Atlantika ga tako već mjesec razvlače). Istina je i to da nije pretjerano originalan, da očekivana ekstrovertna i katarzična eksplozija stiže možda desetak minuta prekasno u drugoj polovini razvučenog albuma... Ali svejedno, ,,Sometimes I Might Be Introvert“ će vas šarmirati, uzbuditi i angažovati nekom silom od iskreno iznijetog života.

Uživaćete podjednako u ovom otvaranju, koliko je njegovo stvaranje bilo ljekovito i inspirišuće za samu Little Simz.

S. S.

Ocjena: 84/100

20

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

33 OBRTAJA

Mehmed Begić, pjesnik iz Bosne i Hercegovine

film

Kroz prodavnicu cipela do savršenog dvorišta Obje verzije, i francuski original i američki rimejk. Ili još bolje, Altmanov „McCabe & Mrs. Miller“ (1971). Uh, kakvu muziku taj film ima, od one uvodne špice pa do samog kraja!

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „Havana“ sa Robertom Redfordom i Lenom Olin (Sidni Polok, 1990) Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Čarli Kofman, Miranda Džuli, Džon Voters. Počeo bih sa vodkom marke „Tito“, a inače, neka pije ko šta hoće.

Kafana koju imam na umu je malo skrivena, moraš znati da postoji, proći kroz prodavnicu cipela da nađeš ovo savršeno dvorište – grad je Santo Domingo.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Tarantinovski. Ne mislim da bi Tarantino mijenjao svoj proces samo zato jer snima na

Balkanu ili negdje drugo. Žešći je igrač od bilo koje lokacije. A nismo ni mi toliko posebni.

mu

ika

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Razgovor na samom početku filma „Partizanska eskadrila“ (Hajrudin Krvavac, 1979). „Imam za tebe radosnu vijest, druže majore. Po odluci vrhovnog komandanta, Druga Tita, postavljen si za komandira Partizanske eskadrile.“ „Čega?!“ „Za komandira Partizanske avijacije.“ „Prvi put čujem da imamo avijaciju.“ „I nemamo.“ Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Magare iz „Šreka“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Prvi kojeg se sjećam je „La Bamba“ (Luis Valdes, 1987).

Bilo je to u Ljetnom kinu u Čapljini. Film koji je odredio određene poglede i afinitete u mojoj budućnosti.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Muzika iz filma „Do posljednjeg daha“ (,,Breathless“, Žan-Lik Godar, 1960).

z

Film koji Vas čini srećnim?

- „Cry-Baby“ (Džon Voters, 1990). Volim pedesete, draga mi je zajebancija na račun stvari koje volim. Dok sam to prvi put gledao kao klinac, oduševila me je ideja da je Igi Pop nečiji djed.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Vrijeme izgubljeno na neke grozne filmove niko mi nikad neće moći vratiti. Odgovorne sam ubio tako što sam im zaboravio imena i prezimena.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Hmm, padaju mi na pamet dva. Oba mi mnogo draga i režirao ih je isti čovjek. Zove se Šejn Kerat, a filmovi su „Primer“ (2004) i „Upstream Color“ (2013). Toliko ih ne shvatam da sam se u njih zaljubio. Šta to govori o meni?

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Ne mislim da je stvar teme, koliko je bitna realizacija iste.

Bilo koja tema je dobra.

Milčo Mančevski je napravio fenomenalan vestern „Prašina“ (,,Dust“, 2001), bez problema smještajući dobar dio radnje u Makedoniju. Ali, evo da odgovorim na pitanje, u tom kontekstu, obradovao bi me dobar detektivski film.

Omiljeni filmski rivali?

- Mogu li rivali ujedno biti i omiljeni partneri? Mogu?! E onda, definitivno, Rast Kol i Marti Hart (serija „True Detective“, prva sezona).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Uvod u „The Long Goodbye“ (Robert Altman, 1973) sa mačkom Morisom.

Eliot Gold kao Marlou i taj njegov divni ludi izbirljivi mačak... Iz istog filma pamtim i ovo: „Imam dva prijatelja na cijelome svijetu; jedan je mačak, drugi je ubica“ - Filip Marlou.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „A Bunch of Lonesome Heroes“, Lenard Koen. „This Magic Moment“, Lu Rid. Ili „Great Balls of Fire“, Džeri Li Luis.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Hotellounge (Be the Death of Me)“, grupa dEUS. Može taj njihov kompletan debitantski album „Worst Case Scenario“.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Energijom biram Placebo „Every You Every Me“.

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

21

Privatna arhiva

Mehmed Begić: Uživao je u ,,Prašini“, savršenom balkanskom vesternu u režiji Milča Mančevskog

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Seems So Long Ago, Nancy“, Lenard Koen.

Vaša pjesma za karaoke?

- Ako ćemo karaoke zamijeniti pjevušenjem ispod tuša, onda imam dvije omiljene na repertoaru – „Suspicious Minds“ (Elvis Prisli) i „Opium Tea“ (Nik Kejv).

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Koena mogu čitati i usput pjevušiti... Dakle, neka za note bude zadužen – Koltrejn.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Obožavani su precijenjeni, to je skoro pa pravilo.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Smrt Lase de Sele. Čekao sam njen novi album kad su javili da je umrla. Još ga čekam.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Previše je pjesama da bismo voljeli loše. Toliko dobrih neću stići nikada da čujem.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Zvijezda je Elvis, a bend je The Clash.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- I da li je to dar ili je prokletstvo?

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Becker“, sitkom sa Tedom Dansonom. I serijal „Jesse Stone“ filmova. Tom Selek u glavnoj ulozi.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Ne znam kakvu publiku ima „Happy!“ (u glavnim ulogama su Kristofer Meloni i plavi jednorog), ali kolika god da je, nije dovoljna.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Breaking Bad“, „Peaky Blinders“, „Aquarius“. Namjeravam ih dovršiti, „Aquarius“ definitivno!

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Stranger Things“. Osim što je odlična serija, ima toliko detalja koji slave filmove, serije, muziku iz osamdesetih. Poseban pomen za pjesmu „Should I Stay Or Should I Go“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Californication“. Koliko sam uživao u prvim sezonama, toliko mi je bilo muka od završnice.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Sat i košulju koje nosi Hoper u trećoj sezoni serije „Stranger Things“. I ne samo da sam ih poželio, već ih upravo i nosim.

Najdraži par iz serije?

- Doktor Flajšman i divna svestrana Megi O’Konel. Život na sjeveru!

oezija Mehmeda Begića „elegantno P korača“ između ljubavi i fikcije. U toj sprezi uvijek ima mjesta za muziku – pa pisanoj riječi prodruži note i glas.

Ovog puta, autor je tekstova na engleskom jeziku za aktuelni album „Seven Lessons“ dvojca Basheskia & Edvard EQ koji čine Nedim Zlatar i Leonardo Šarić. „Sedam lekcija“, stvaranih tokom pandemičnog ljeta minule godine, dostupne su na svim digitalnim servisima, a vaše je samo da odaberete omiljenu muzičku platformu.

Begić već desetak godina, nakon rodne Čapljine, Mostara (gdje je bio jedan od osnivača časopisa „Kolaps“), Sarajeva, Barselone i Managve živi u ljetu koje ne prestaje, u Dominikanskoj Republici. Iako kaže da ga je inspiracija napustila, sa drugarima stvara album nadahnut djelom i životnim putem Viktora Hare.

Do još jednog albuma kojem ćete se sigurno vraćati, Meša šalje pozdrave sa karipskog ostrva Hispaniola. Čijim likom i zaostavštinom je naš gost takođe fasciniran, saznajte u nastavku. Mali nagovještaj i preporuka za čitanje neka budu njegovi prevodi izabrabnih pjesama naslovljeni „Moj život u umjetnosti“, jednog voljenog kanadskog autora...

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Život koji ima disk džokej Kris Stives! Život na sjeveru,

drugi put. Ili Kafić „Uzdravlje“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Uvijek za gubitnika.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

KALENDAR

Nadrealna igra ,,K-PAX“: Duboka kritika rac

Le gala gn Ovo je vrlo optimističan film.

Propovijeda nadu o pobuđenoj i razbuktaloj ljudskosti čak i u samom ,,Pontiju Pilatu“, Bridžisovom doktoru Pauelu, onda kad bude učio na nekim skupim lekcijama. I ispisuje predivnu posvetu jednom totalnom trijumfu mašte, fenomenološkom pogledu na svijet, kakav možemo podsvjesno ili svjesno birati na planeti i u zajednici koja nas je po mnogo čemu iznevjerila

O

krutni peti prokurator Judeje, konjanik Pontije Pilat, je u toj noći pred izmučenim odrpancem sigurno razmišljao o granici između deluzije, ludila - i nečeg što je prosto samo jako malo, užasno malo vjerovatno. Prije nego će oprati ruke od onog kojeg je pratila priča i presuda, da je Sin Božiji.

Psihoza i istina

Kevinu Spejsiju je u filmu ,,K-PAX“ (Ian Softli, 2001) prvo ponuđeno da bude Pilat, prije nego će sletjeti u hristoliku ulogu, Vilu Smitu prvobitno namijenjenu. A ulogu strašnog presuditelja, onog koji odbija da povjeruje pred onim očima nevidljivim, pred ljudskošću koja traži način da se ostvari, preuzeo je Džef Bridžis. Pilat je u filmu lik doktora Marka Pauela; on je psihijatar koji je ostao zatečen pred ,,najvećom i najubjedljivijom deluzijom koju je ova ludnica ikad vidjela“. Preko puta je hristoliki prot (ne Prot, protu je jako bitno da mu ime velikim slovom ne počinje), lik koji mrtav ‘ladan tvrdi da je

vanzemaljac. Sa nekakve planete K-PAX. I to čini mnogo, mnogo uvjerljivo.

Kevin Spejsi. ,,K-PAX“ se trudi da efektno i odlično pokaže, što je jednom liku potrebno da se desi pa da tvrdi da je iz nekog svijeta od nas udaljenog 1.000 svjetlosnih godina.

Kada to prvi put čujete, jasno će vam biti da je sve to strašna kritika naše zajednice, našeg karaktera, isključivosti ili odbijanja da da svaku istinu iznova i iznova preispitujemo. Tako je doktor Mark Pauel, Bridžisov lik, od početka do kraja savršeno uvjeren da je taj Spejsijev prot pod užasnom, ogromnom psihozom. Bilo kakva varijanta u kojoj prot zaista jeste vanzemaljac, za doktora Pauela bi značila mnogo više od prosto izmijenjene slike o svijetu. Udarila bi na temelj njegovog ostvarenja, profesije, svega onog za što se svakodnevno u toj ludari bori. Ipak, Bridžisov lik je odlično nijansiran i sjajno iznijet; tu je prije svega osoba, koja je duboko uvjerena da je pacijentu protu potrebna pomoć.

Prot? Lik sposoban da ispriča žestoko dobru priču. Dok ga drugari-pacijenti, ili grupa ljekara, ili čak grupa astronoma bukvalno budu gledali kao Isusa pred apostolima, božanstvo, proroka, glavnog baju koji treba da ih prevede preko životne pustinje – shvatićete koliko je svijet oko nas suštinski posan. Koliko je, do pucanja, zasićen racionalnim. Za Spejsijevog prota je tako lako navijati; da dobije sve male šahovske i igre žmurke u verbalnim duelima sa svojim doktorom Pauelom...

Kvalitet scenarija, ali i lika kojeg je grešni Spejsi tako dobro osjetio, je u tome što suštinski vrlo brzo znate da prot, kakva god misterija stajala iza njega, suštinski ne može doživjeti da ga jednog dana prate milioni, ili čak samo desetine ljudi. U ovom vremenu nema mjesta za nekog novog Isusa i to je jedna od jakih teza zabavnog i gorko-slatkog filma.

Lešinarski pogled

Tako efektan tekst režiser, Britanac Ian Softli praktično ni ne pokušava (ili ne umije) zasititi bilo kakvim

očiglednim autorstvom.

Samo nas pušta da čujemo jednu dobru priču... Recimo, o vanzemaljcu koji očigledno može vidjeti i ultraviolentne zrake, koji je potpuno rezistentan na ljekove i čiji pritisak varira kao biciklisti blizu alpskog vrha na Tur de Fransu. U ljudskoj

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

23

cionalnosti sa Kevinom Spejsijem i Džefom Bridžisom slavi 20. rođendan

et iznad aktičkog nijezda prirodi je da, gotovo lešinarski, pokuša da objasni, demistifikuje, uklopi u šablon. U jednom momentu, gotovo manično, tako postupa i Pauel. Jedna duboka terapija hipnozom nesalomivog protovog duha nagovijestiće korjen traume. Ali i tada, režiser Sotfli ne želi da svog

čudesnog lika liši onostranog i misterije. Jedino tako film i do kraja može funkcionisati; strogo po linijama bestseler knjige ,,K-PAX“ koju je napisao Džin Bruer.

Iskreni optimizam

Mnogi su, nakon premijere prije dvije decenije, potrčali

da filmu ,,K-PAX“ nadjenu epitet razvodnjene kopije klasika Miloša Formana ,,Let iznad kukavičjeg gnijeza“ (,,One Flew Over the Cuckoo’s Nest“, 1975). I zaista, likovi u sanatorijumu su na podjednak način iščašeno zabavni i autentični kao u Formanovom remek-djelu.

Posebno Bes (vrlo interesantna Melani Marej), koja do kraja neće progovoriti ni riječ, ali će za prota odigrati jednu ključnu ulogu u dostojanstvenom i finalnom izbjeglištvu od zemaljskog besmisla.

Ovaj let iznad galaktičkog gnijezda je, ipak, svoj i vrlo optimističan film. Propovijeda nadu o pobuđenoj i razbuktaloj ljudskosti čak i u samom Pilatu, onom Bridžisovom Pauelu, onda kad bude učio na nekim skupim lekcijama. I ispisuje predivnu posvetu jednom totalnom trijumfu mašte, fenomenološkom pogledu na svijet, kakav možemo podsvjesno ili svjesno birati na planeti i u zajednici koja nas je po mnogo čemu iznevjerila. Fascinacija režisera Softlija knjigom je totalna i očigledna, i

Kevin Spejsi je idealan za ulogu lika koji uvjerljivo tvrdi da je vanzemaljac

lako je shvatiti zbog čega je želio da njegov dodir i rad ovdje budu relativno nevidljivi, skoro stereotipni.

U nastavku autorske karijere Softli je uglavnom bio u slobodnom padu, koji je započet u još jednom visokobudžetnom projektu ,,The Skeleton Key“ (2005), nadnaravnoj gotskoj priči u Nju Orleansu sa Kejt Hadson, Đinom Roulends i Džonom Hertom koja je, pošteno je reći, bila potpuno promašena priča. Nakon toga nije uspio zakučiti ni ozbiljniji projekat ni iole bitnije glumačko ime pa da to uspije da plasira ili proda.

Samar na leđima

Prot je ipak totalni pobjednik, jer je iz jednog sanatorijuma od planete, koja ga svodi na puku formu i fizičku ljušturu, ipak pronašao jedan sebi dosljedan i pravedan izlaz. I uspio da se provuče ka onom svjetlu što dolazi kroz ključaonicu, na način na koji to sigurno ne umije niko čija je svijest okovana fizičkim i racionalnim limitima.

Protova planeta K-PAX zato je morala biti od nas udaljena 1.000 svjetlosnih godina, dio je svijeta koji ne prihvata gravitaciju od socijalnih normi, sve te silne samare koje smo mi sami sebi na leđa navukli, a da to više ni ne primjećujemo.

Da je tako, dokaz je momenat kada jednu ranjivu, duboko senzitivnu dušu, jedan nazovi humani ljekar Pauel suočava sa sjećanjem na najdublju tragediju – samo zato da bi dokazao poentu. I samo zato da bi sačuvao sliku svog, strogo geometrijskog, ,,vrlog novog svijeta“.

Zato je finalni odgovor koji film nudi – suštinski nedokaziv. I zato je jedini ispravan, jer vas tjera da makar na sekund iskoračite iz zone komfora onog što je u ovom svijetu zavedeno ili nametnuto kao normalno i tačno.

Ili da makar poželite, da odatle izađete na način na koji je to jedan prot umio...

Onako kako je to samo vanzemaljcu Kevina Spejsija moglo biti, u letu iznad galaktičkog gnijezda.

Stojan STAMENIĆ

24

popsugar.com

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

KALENDAR Osam letećih decenija Diznijevog animiranog klasika ,,Dumbo“

Neodoljiv ušati uzlet P

ogledajte zemlju čuda koju ste prvi put vidjeli na stranicama knjige. Dame i gospodo, pogledajte ,,Dambo“, film koji nikada neće zaboraviti. Možda mislite da lajemo malo glasnije nego što smo trebali. Ali vjerujte razmišljamo vrlo trijezno - stajalo je na prvoj stranici Njujork Tajmsa.

Jedan animirani film našao se na Tajmsovoj naslovnici kasnog oktobra 1941. godine, dok preko Atlantika borbe uveliko traju. Samo nekoliko mjeseci prije nego će Sjedinjene Američke Države ući u Drugi svjetski rat, bioskopska vrata otvorena su za animirani pozitivu Volta Diznija i reditelja Bena Šarpstina.

Šampanjski trip

Autor je predivnu priču o slonu sa velikim ušima ,,pozajmio“ od Helen Aberson i Harolda Perla. Tako je ,,Dumbo, the Flying Elephant“, napisan 1939. godine, postao šezdesetominutni animirani cirkuski san, ,,Dumbo“.

Četvrti film Diznijeve produkcije, nakon istorijski značajnih ,,patuljaka“ i finansijskih problematika koje su nosili naslovi ,,Pinocchio“ i ,,Fantasia“, objavljeni 1940. godine, malo je ,,lakšeg“ i edukativnijeg karaktera. Priča o ,,glupom“ slončiću Džambu, preimenovanom u Dambo zbog velikih ušiju, na prvi pogled možda izgleda kao simplicifirana fabula o ljubavi. Kontekst i poruka ipak mnogo su kompleksniji i dobijaju sasvim novu razmjeru kada Dizni pretvori stereotipni animozitet u beskrajno prijateljstvo. Susret Damba i miša Timotija i njihove pustolovine kroz bajkoviti ali katkad turbulentni svijet upotpunio je animacijske kombinatorike tog vremena.

Ipak, Dizni nije pobjegao od svog uobičajenog pečata pa i u ostvarenju ,,Dumbo“ imamo čudnjikave vizuelne segmente koji možda i nijesu svojstveni animaciji ovog tipa. Naravno, govori-

imdb.com

Priča o ,,glupom“ slončiću Džambu, preimenovanom u Dambo zbog velikih ušiju, na prvi pogled možda izgleda kao simplicifirana fabula o ljubavi. Kontekst i poruka ipak mnogo su kompleksniji i dobijaju sasvim novu razmjeru kada Dizni pretvori stereotipni animozitet u beskrajno prijateljstvo

Slonče Dambo i miš Timoti u neodoljivom letu prijateljstva

mo o trenutku nakon što Dambo slučajno popije šampanjac umjesto vode i ,,trip“ može da počne.

Kanska potvrda

Danas bi ovo izvjesno imalo značajne izmjene, pa je jako interesantno ako uzmemo u obzir da je ova animacija stara cijelih 80 godina. Tu su oni vizuelno ,,negativniji“ segmenti koji se rado posmatraju kao ,,transformacija animacije u čistu umjetnost“, poput slikovitog požara, jake kiše i zatvora u kojem je bila smještena Dambova mama.

Bez obzira što Akademija nauka i umjetnosti nije imala kategoriju animiranog filma sve do 2001. godine, ostvarenje ,,Dumbo“ nagrađeno je Oskarom u kategoriji najbolje muzike, dok je bilo nominovano i kategoriji najbolje pjesme, ,,Baby Mine“. Interesantno, nakon rata, na Kanskom filmskom festivalu ova animacija zaslužila je specijalnu nagradu za ,,najbolju animaciju“, i to cijelih

Cirkuski motiv na posteru filma starom 80 godina

šest godina nakon što je napravljena.

Iako je Dizni, tehnički, lansirao ,,Damba“ da bi povratio finansijsku stabilnost, i ubijedio investitore da još uvijek ima ,,animaciju u rukama“ - ostvarenje je dokazalo da kada je kreativnost prisutna, i kada neki projekat morate da ubrzate, ne

znači da neće imati uspjeha. Naprotiv, jedini Diznijev film u kojem glavnim protagonista ne izgovara ni jednu riječ i nakon osam decenija ima svoju publiku, i mladu i stariju. Jesmo li očekivali da ćemo se zaljubiti u slona? Nijesmo. Jesmo li se zaljubili? Jesmo.

Leila MURSELJEVIĆ

25

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Istinita oda teksaškoj zabiti

primavideo.com

Jubilej Bogdanovičevog vizionarskog ostvarenja ,,The Last Picture Show“

Nakon ovog filma Bogdanovič je potvrdio da jeste vizionar, a najveći dobitnici koji su iz ovog monohromnog projekta izašli su bez sumnje Džef Bridžis i Sibil Šepard, čija je popularnost (čitaj: karijera) uzletjela preko noći oga bi, na prvi pogled, početkom sedamdesetih u Holivudu zanimao film o grupi srednjoškolaca u nekom zabačenom gradiću u Teksasu, u koji sigurno ne biste svratili ni da vam fali goriva da nastavite dalje?

Nepostojeća ljepota Tako su vjerovatno razmišljali i filmofili, prije nego su prije pet decenija krenuli u bioskope na putu ka oktobarskoj premijeri komada ,,The Last Picture Show“ Pitera Bogdanoviča.

Ipak, ispostavilo se da se do bioskopa te noći valjalo dovući, jer je mladi Amerikanac bio spreman za ozbiljnu režisersku borbu.

Dok se Bogdanovič, Njujorčanin jugoslovenskog porijekla, borio sa teškom

Džonsonova minijatura za Oskara Ne čudi odluka da se Oskari za sporednu žensku i mušku ulogu 1972. dodijele Kloris Licman i Benu Džonsonu, koji interesantno na početku nije ni želio da bude dio ovog projekta!

Da stvar bude kompleksnija, ovaj Džonsonov Oskar je ujedno i istorijski - nagrada u ovoj muškoj kategoriji je stigla za najkraći ,,performans“, od svega nekih desetak minuta. Slavni rodeo kauboj Džonson će tada osvojiti jedinu nagradu Akademije u karijeri.

porodičnom situacijom, radio je na ovom izuzetno komplikovanom filmskom naslovu. I to je vjerovatno direktno uticalo na rad na filmu, koji će, ispostaviće se, biti i njegov najbolji do danas.

Slatka drama o disfunkcionalnoj grupi mladih ljudi koji traže nepostojeću ljepotu u jednom malom gradu, u kojem je život iz više uglova relativno limitiran, fascinantan je prikaz ,,praznine“. Bez obzira na to što drame poput ovih nose upravo akteri o ono što će reći, što osjećaju - način na koji je legedarni Oskarovac i fotograf Robert Surtis snimio ovaj komad u monohromatskoj tehnici (na nagovor Orsona Velsa, šuška se) direktno diktira u srce relativno jednostavnog melanholičnog skripta.

Kao neko ko je imao samo par filmskih ,,projekata“ iza sebe, a čije ime se provlačilo isključivo kroz prizmu nekog ko ,,samo piše

of filmu“, Bogdanovič je za ovu priliku uzeo izuzetno kompleksan komad.

Inteligentni režiser je krenuo od izvora, I taj izvor zaposlio – ,,The Last Picture Show“ adaptacija je istoimenog romana koji je napisao legendarni američki pisac i scenarista Leri MekMartri pet godina ranije. Režiser i pisac sjeli su, zasukali rukavi i pretvorili ovu ,,odu o Teksasu“ u zanimljivo vizuelno ,,crno-bijelo“ štivo, čija jednostavnost kadrova pjeva kompleksno sociološko istraživanje jednog američkog ćoška.

Opstrukcija slike Nakon ovog komada Bogdanovič je potvrdio da jeste vizionar, a najveći dobitnici koji su iz ovog monohromnog projekta izašli, su bez sumnje Džef Bridžis i Sibil Šepard, čija je popularnost (čitaj: karijera) uzletjela preko noći.

Bogdanovič je filmsko djelo ,,poveo“ na dodjelu

Poster neočekivano uspješne tinejdžerske drame

Oskara ali ostao kraktih rukava – ,,The Last Picture Show“ bio je nominovan u osam kategorija, u okviru kojih je autor potpisao režiju i scenario. Te nagrade su otišle u ruke mnogo popularnijeg i eksplozivnijeg komada, ,,The French Connection“ Vilijama Fridkina. Ipak, interesantno, Akademija je jasno dala do znanja koliko je bitno Bogdanovičevo djelo, odnosno u kojoj mjeri su njegov naslov iznijeli glumci. Na koncu, sedamdesetih

se u Sjedinjenim Američkim Državama ovakav film mogao uspješno ,,prodati“ publici. Danas, to sigurno ne bi bio slučaj, a da film indirektno (a i direktno) ne bude etiketiran kao ,,tinejdžerski nonsens“.

Ljepota Bogdanovičevog djela upravo leži u tome da direktno opstruira tu sliku, provlačeći kulturološke probleme kroz lica srednjoškolaca. Šteta, danas bi mladi sineasti imali pregršt materijala za inspiraciju…

L. MURSELJEVIĆ

throughthereels.blogspot.com

K

Sibil Šepard i Timoti Botoms u jednoj od čuvenih scena Bogdanovičevog filma

26

PODGORI č ARENJE

P

Sofija na Cetinju

rotokol na Vili Gorica u Titogradu tog juna bio je samo formalnost; holivudska diva je željela da vidi istoriju, da osjeti ulicu... Cetinjska djeca su za njom trčala niz Njegoševu sve do Državnog muzeja. A jedno ,,Sofija, Sofija“ iz djetinjih usta je podsjetilo na njen Napoli...

Ili je tako, makar, rekla u intervjuu. Priča o Sofiji Loren u Crnoj Gori može isključivo biti svjedočanstvo o dvije žene. Prvo, za Pobjedu je tog juna 1969. to bila mega ekskluziva; danas, uoči 77. rođendana najstarijeg dnevnog lista u državi, sjajan podsjetnik na vrijednosti koje je medij i prije više od pola vijeka njegovao.

Prva novinarka Konkretno, emancipacija; uz vrlo simboličan momenat, da intervju sa Sofijom Loren radi prva novinarka u Crnoj Gori, Zagorka Berkuljan. Zagorka, insprisacija i onaj lik, sa jedne od najpoznatijih slika našeg velikog umjetnika, njenog supruga Gojka Berkuljana.

Samo kratko o emancipaciji: Sofija Loren je od sredine 50-ih bila simbol seksualnog oslobođenja u italijanskoj sredini, pata-pata patrijarhalnoj (ako ne i više) od naše. Zvijezda koja je osvojila prvi Oskar za glumu u nekom filmu van engleskog govornog područja, je istovremeno, konkretnim potezima, žestoko odbijala da se identifikuje kao feministkinja. Maloljetna se udala za mnogo starijeg milionera i producenta; u braku sa Karlom Pontijem vrlo javno i ciljano gradila imidž tradicionalne supruge...

Tu negdje upala je i afera sa Kerijem Grantom, čisto da pokaže svijetu da je u bilo koju oblandu i kontekst ne mogu upakovati. Tako je Sofija jurila neku svoju slobodu. I te 1969. godi-

Zaglavi se

ne, kada je došla u Crnu Goru, bila mnogo veća planetarna zvijezda nego bilo koja od, recimo, modernih ikona Holivuda.

I takvoj Sofiji se dopalo i njen izbor je bio, da ipak da jedan intervju za list u maloj jugoslovenskoj republici. Najprije, impresionirala je Zagorka Berkuljan: intelektualka sa jednog crnogorskog krša, gorda i sjetna gospodska ljepota, novinarka i prevoditeljica sa znanjem tri jezika... Pobjedina urednica tako je dobila svjetsku i rijetku ekskluzivu; a Sofija Loren, na cetinjskoj terasi, govorila o jednostavnim, porodičnim stvarima...

Tako je Sofija Zagi otkrila da je srećnom čini to što radi posao u kom uvijek potpuno uživa, pa i da se snima 24 časa bez prekida. Da mužu uživa da kuva, da nigdje ne putuje bez njega jer se ne osjeća sigurnom. Da, nakon prvog djeteta, želi ponovo da postane majka. Da će uskoro snimati ,,Suncokrete“ velikog Vitorija de Sike, u prvom zapadnjačkom filmu rađenom u Sovjetskom Savezu.

Poklon na moru Sa druge strane, da je rad ili putovanja bilo gdje van njenih domova u Rimu i Napulju rastužuju, jer samo želi kući... I da i dalje nema dom na moru; da je dirnuo poklon, plac koji je crnogorsko rukovodstvo njoj i Karlu poklonio na Svetom Stefanu. I eto prilike za još jedan dom; a mnogo toga je u ,,ljupkom gradiću“ Cetinju na njenu kuću podsjetilo.

Sofija Loren kasnije nikada nije zvanično boravila u Jugoslaviji. Jasno je, da je posjeta Crnoj Gori bila prije svega marketinški sjajan potez Karla Pontija, koji je tražio novo tržište za

Crta: Srđan Ivanović

Arhiva Pobjede

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

Isječci iz Pobjede 12. juna 1969. godine

snimanje ,,iza Gvozdene zavjese“... A da je vlastima socijalističke republike šansa da ugoste megazvijezdu Holivuda bila sjajna ideološka poruka o jugoslovenskoj otvorenosti prema Zapadu, otvaranju i prosperitetu u Crnoj Gori.

Pa ipak, neka priča o Sofiji Loren, uoči 77. rođendana Pobjede, bude jedan primjer kako je do svjetskih ekskluziva prije više od pola vijeka dolazio jedan crnogorski medij. I neka bude povod, za istraživanje karijere i ličnosti naše prve novinarke Zagorke Berkuljan. Počev od onog čuvenog portreta, koji je njen Gojko naslikao.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 21. oktobar 2021.

27

,,October Cocktail Month“ omiljeni jesenji provod za mlade Londonce

LONDON CALLING

Koktelska bajka Nakon izuzetno teške godine za barove i restorane, koji zbog globalne krize nijesu uspjeli da nadoknade težak minus bez obzira na pomoć Vlade, ovaj mjesec prvi je ozbiljan pokušaj buđenja ,,industrije gostoprimstva“

J

edna stvar je sigurna – kada dođe na red kišni oktobar, Londonci znaju da je vrijeme za opuštanje.

Iako je tokom sedmice za nama u britanskoj metropoli bilo pregršt inovativnih opcija za chill, od izložbi do blokbastera u bioskopima, dileme ustvari nije bilo. Oktobar je tradicionalno postao mjesec kad se pijucka, pa su Londonci bacilli sidro u neki od 250 barova, ko-

Egzotika sa šmekom održivog razvoja

ji su bili dio ,,koktelske kampanje“.

Ono što je 2010. godine osnovano kao ,,Koktelska oktobarska sedmica“, sada je s lakoćom prešlo u ,,mjesec“.

Nakon izuzetno teške godine za barove i restorane zbog globalne krize, koji nijesu uspjeli da nadoknade težak minus bez obzira na pomoć Vlade, ovaj mjesec prvi je ozbiljan pokušaj buđenja ,,industrije gostoprimstva“. Organizatori ,,October

Sve mjere ukinute u zemlji sa visokim procentom vakcinisanih

Cocktail Month“ okupili su vlasnike više od 250 barova u Londonu i za ovaj mjesec spremili pravu koktelsku bajku. Posjetioci su mogli za 15 funti kupiti mjesečnu kartu, koja bi im dozvolila da za pet funti probaju bilo koje koktelsko majstorstvo, koje na nekim mjestima košta i više od 20 funti…

Očekivano, najpopularniji kutak za pijanski šareniš bila je oblast uske prve zone. Od Oksford strita

Uživanje u barovima nakon teških pandemijskih mjeseci

do Liverpul strita, barovi su iskoristili kišoviti oktobarski period da privuku Londonce da sjednu, pijuckaju i ćakulaju o teškoj godini za njima. A kako su sve mjere ukinute već mjesecima, uslijed velikog procenta vakcinisanih ljudi, chill je bilo jednostavno dostići.

Najinteresantije narudžbe koje su Londonci vrlo često koristili bila su takozvana ,,koktelska stabla“ – devet istih koktela koji su na interesantan ,,stepenasti“ način servirana, oduševila su mlade Londonce.

Tu su bili i zanimljivi miksevi sa džinom ili votkom, koji su za ovu priliku imali i ,,zdravi“ faktor. Kokteli su napravljeni od sastojaka koji su došli sa ,,održivih“ mjesta.

Za one koji nijesu imali prostora ni vremena da shetkaju po barovima, saradnja organizatora sa kompanijom ,,The Drinks Drop“ urodila je plodom. Tako su ljubitelji koktela mogli naručiti kutiju od dva ili šest koktela direktno od jednog barova koji su uzeli učešće.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić