NARKOMANIJA UZIMA MAHA: Sudski vještak u borbi protiv narkomanije Dušan Raspopović upozorio da raste broj maloljetnika koji koriste psihoaktivne supstance
Djeca uzimaju drogu već sa 12 godina
Do narkotika se vrlo jednostavno dolazi, dostupni su na ilegalnom tržištu, najčešće u blizini škole ili na djeci poznatim mjestima, gdje znaju da mogu da ih kupe – kazao je Raspopović, ističući da su uličnim dilerima vrlo često ciljna grupa upravo maloljetnici i da ih oni nerijetko „regrutuju“ i zloupotrebljavaju STR. 9.
INTERVJU: Boris Mugoša, kandidat za gradonačelnika i nosilac liste Evropskog saveza na podgoričkim izborima
Izbori u Podgorici
početak kraja
ALARMANTNI PODACI: Predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Nebojša Kavarić smatra da zbog nemara društva strijepimo od novih slučajeva malih boginja
Nije
imunizovana ni trećina najmlađe djece
parlamentarne većine
Jasno je da će građani, pored opredjeljenja u vezi sa lošim vođenjem našeg grada, imati priliku da pokažu i što misle o podmirenoj državnoj vlasti sa 32 člana Vlade, 54 državna sekretara, desetinama potpredsjednika Vlade i Skupštine, „divljanju cijena“, odnosno drastičnom rastu troškova života, nestabilnoj socijalnoj i društvenoj situaciji – kazao je Boris Mugoša
STR. 2. i 3.
Mural solidarnosti sa Palestinom, umjetnika Miša Joskića, oslikan u Ulici Mitra Bakića
Razmotriće se preporuka da djeca prime drugu dozu MMR vakcine najmanje mjesec nakon primanja prve, s obzirom na to da se potpuno vakcinisanima smatraju samo osobe koje su primile dvije doze. Takođe, u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, preporučiće se primanje prve doze vakcine već u uzrastu od šest do 12 mjeseci. Za osobe koje nijesu potpuno vakcinisane ili nemaju dokaz da su preležale morbile preporučuje se da izbjegavaju putovanja u oblasti sa registrovanim slučajevima obolijevanja - kaže Kavarić
DANAS POČINJE ŠKOLSKA GODINA: Besplatni udžbenici ne smanjuju znatno nansijski pritisak na roditelje
Cijena školskog pribora, uključujući sveske, pernice i ostali školski materijal, može varirati između 30 i 70 eura, zavisno od kvaliteta i brenda. Osim toga, roditelji često moraju da izdvoje sredstva za novu odjeću i obuću, užinu i vannastavne aktivnosti –kažu iz Udruženja Roditelji
STR. 6.
Ministarstvo odbrane
Hrvatske: O budućoj saradnji tek kad bude vrijeme za to
Crna Gora je preko svojeg vojnog izaslanika komunicirala sa hrvatskim ministarstvom odbrane i zamolila za prijem trojice pripadnika VCG na ove ugledne vojne škole, ali je dobila negativan odgovor. Ovo je još jedan potez koji je zvanična Hrvatska povukla kao odgovor na usvajanje Rezolucije o Jasenovcu
STR. 2.
JOŠ JEDNA OPOMENA IZ ZAGREBA: Hrvatska odbila molbu da dvojicu kadeta Vojske Crne Gore primi na Hrvatsko vojno sveučilište
STR. *.
JOŠ JEDNA OPOMENA IZ ZAGREBA: Hrvatska odbila molbu da dvojicu kadeta Vojske Crne Gore primi na Hrvatsko vojno sveučilište, tamošnje Ministarstvo odbrane poručilo
O budućoj saradnji kad bude vrijeme za to
PODGORICA - Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske odbilo je molbu da dvojicu kadeta Vojske Crne Gore primi na školovanje na Hrvatskom vojnom sveučilištu. Odbijen je i zahtjev da jednoga kandidata upiše u Hrvatsku ratnu školu. Tu informaciju juče je objavila Antena M, a Pobjedi je u hrvatskom ministarstvu odbrane ona potvrđena.
- Ministarstvo odbrane donijelo je takvu odluku, a o budućoj saradnji na tom području izvijestićemo kada za to dođe vrijeme - saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva odbrane Hrvatske.
Ministarstvo odbrane donijelo je takvu odluku, a o budućoj saradnji na tom području izvijestićemo kada za to dođe vrijeme - saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva odbrane Hrvatske
Prema pisanju Antene M, Crna Gora je preko svojeg vojnog izaslanika komunicirala sa hrvatskim ministarstvom odbrane i zamolila za prijem trojice pripadnika VCG na ove ugledne vojne škole, ali je dobila negativan odgovor. Ovo je još jedan potez koji je zvanična Hrvatska povukla kao odgovor na usvajanje Rezolucije o Jasenovcu.
Prethodno je Zagreb Andriju Mandića, Aleksu Bečića i Milana Kneževića proglasio personama non grata. Spekuliše se i da je Hrvatska u Savjetu EU blokirala sredstva za Crnu Goru namijenjena modernizaciji Vojske kroz Evropski mirovni program. Ministar odbrane Dragan Krapović nedavno je u intervjuu Pobjedi, govoreći o odnosima sa Hrvatskom, kazao da
su oni od izuzetne važnosti za obje zemlje.
- Svjesni smo da postoje određena pitanja koja su izazvala nesuglasice, poput broda ,,Jadran“ i Rezolucije o Jasenovcu. Ne želim se ponavljati, ali moj stav o brodu ,,Jadran“ je poznat i nepromjenljiv i u skladu je sa istorijskim, pravnim i kulturnim činjenicama. Brod je crnogorski. Naša je obaveza da kao odgovorna država težimo rješavanju svih pitanja kroz otvoreni dijalog i saradnju - naveo je Krapović. Kazao je i da je prvi korak ka poboljšanju odnosa postizanje međusobnog razumijevanja i poštovanja. Potrebno je da kroz direktne razgovore i diplomatske kanale objasnimo naše stavove i čujemo njihove. -Smatram da su stabilnost i dobri odnosi na Balkanu od ključnog značaja ne samo za naše dvije zemlje, već i za cijeli region. U tom duhu naš cilj je da izgradimo odnose na osnovu međusobnog povjerenja i poštovanja, te da zajedno radimo na pitanjima koja nas spajaju umjesto onih koja nas dijele - rekao je crnogorski ministar. Ipak, čini se da hrvatska strana nije raspoložena za međusobno uvažavanje, jer posljednjim akcijama koje preduzima protiv Crne Gore jasno stavlja do znanja zemlji koje su posljedice neizbježne zbog potrebe parlamentarne većine da se dodvori Srbiji i usvoji Rezoluciju o Jasenovcu. Jovana ĐURIŠIĆ
Kritike bivšeg predsjednika na račun odnosa Zapada prema regionu
PODGORICA - Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kritikovao je odnos Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država prema Zapadnom Balkanu, navodeći da ta politika nikada nije ušla u kabinet državnog sekretara Entonija Blinkena. -Vidim da smo sada u trećoj fazi odnosa Zapada prema Zapadnom Balkanu. I u ovoj trećoj fazi, ne vidim Evropu kao ključnog nosioca odgovornosti. Na nivou narativa, oni kažu da Evropa vodi politiku, a drugi podržavaju Evropu. Ne, Stejt department vodi ovu politiku, ali ne iz Blinke-
novog kabineta. Ta politika se vodi sa srednjeg nivoa SD. Nikad nije ušla ni u Bijelu kuću, i to je pogrešno - ocijenio je Đukanović tokom panela na GLOBSEC-u. Evropa, prema njegovim riječima, slijedi tu politiku SAD i zato smo tu gdje jesmo. - Evropa mora da preuzme odgovornost na mnogo jasniji način za određene ključne interese svih djelova Evrope. A Zapadni Balkan je dio Evrope i ako oni dozvole da svako ko želi bude tu, to je katastrofa za Evropu koja neće biti konkurentna na geopolitičkom nivou - zaključio je Đukanović. R.P.
INTERVJU: Boris Mugoša, kandidat za
Izbori u Podgorici kraja parlamentarne
Jasno je da će građani, pored opredjeljenja u vezi sa lošim vođenjem našeg grada, imati priliku da pokažu i što misle o podmirenoj državnoj vlasti sa 32 člana Vlade, 54 državna sekretara, desetinama potpredsjednika Vlade i Skupštine, „divljanju cijena“, odnosno drastičnom rastu troškova života, nestabilnoj socijalnoj i društvenoj situaciji – kazao je Boris Mugoša
PODGORICA – Vjerujem da će izbori u glavnom gradu biti početak kraja ovako skrojene parlamentarne većine kojoj su jedini kohezioni faktor fotelje po dubini, širini i visini – kazao je u intervjuu Pobjedi Boris Mugoša, kandidat za gradonačelnika i nosilac liste Evropskog saveza na podgoričkim izborima.
Mugoša je istakao da je „odlazeća vlast uspjela da za manje od godinu i po ozbiljno dovede funkcionalnost sistema glavnog grada u pitanje“.
POBJEDA: Rekli ste da vjerujete da će Evropski savez biti najprijatnije iznenađenje predstojećih izbora u Podgorici. Možete li precizirati što očekujete i na čemu bazirate optimističan stav?
MUGOŠA: Prije svega na izuzetno pozitivnim reakcijama već u prvim danima kampanje. Na štandovima smo npr. dobili veliki broj potpisa i iskrenu podršku naših sugrađana. Takođe, u svakodnevnoj intenzivnoj komunikaciji koju imamo sa građanima dobijamo značajnu podršku apstinenata, odnosno onih koji nijesu izlazili na prethodne izbore, kao i onih koji su glasali za neke druge političke subjekte, a sada žele nama da daju povjerenje.
Ono što je za nas u Evropskom savezu veoma značajno, dobili smo i dobijaćemo podršku od istaknutih nestranačkih pojedinaca iz našeg grada, od kojih je dio njih i na našoj izbornoj listi za podgoričke izbore. Uostalom, na predaji liste govorio je i nestranački kandidat Vuk Pejović, što je, budući da se radi o mom sjajnom sugrađaninu, izazvalo već izuzetno pozitivne reakcije. Kao što sam više puta istakao, naša kampanja će biti pozitivna i okrenuta potrebama građana Podgorice, a pristojnost, razum i stručnost su naša vizija i misija, što takođe nailazi na ogromnu podršku. Snaga i energija koju osjećamo ovih dana u Podgorici siguran su pokazatelj odličnog rezultata. Duboko vjerujem da će Evropski savez biti okosnica buduće vlasti, a kad tako bude, garantujem vam da će Podgorica biti grad za primjer, odnosno primjer kulturnog, stabilnog, progresivnog i prosperitetnog grada. POBJEDA: Sa kim bi Evropski savez ušao u eventualnu postizbornu koaliciju? MUGOŠA: Evropski savez se opredijelio za nastup u ovom modelu, jer smatramo optimalnim da pred građane Podgorice izađemo sa jasnom političkom i programskom platformom i kandidatkinjama i kandidatima koji su dosadašnjim radom pokazali da mogu preuzeti odgovornost za vođenje Glavnog grada. Zbog toga je nezahvalno danas pričati o postizbornim koalicijama, jer je prioritet za nas da Savez ostvari što bolji rezultat. Kroz Evropski savez želimo otvoriti vrata svim ljudima, bez obzira na ime i prezime, porijeklo, nacionalnu i vjersku pripadnost. Važno je
Postizborna saradnja je jedino moguća na bazi jasnog i preciznog programskog dogovora o svemu onome što je potrebno uraditi u narednom četvorogodišnjem periodu kako bi Podgorica bila grad za primjer. Naravno, ko nema emociju prema potrebi njegovanja autentičnih vrijednosti Titograda i dinamičnog razvoja savremene Podgorice, ko ima negativan odnos prema sportskim simbolima grada, ko ne afirmiše kulturu dijaloga i međusobnog uvažavanja i slično - ne može biti naš saveznik
Crnogorski vojnici
Podgorici biće početak parlamentarne većine
da vole Podgoricu, imaju dobre namjere, iskrene želje, znanje i iskustvo da svi zajedno mijenjamo Podgoricu nabolje. Postizborna saradnja je jedino moguća na bazi jasnog i preciznog programskog dogovora o svemu onome što je potrebno uraditi u narednom četvorogodišnjem periodu kako bi Podgorica bila grad za primjer. Naravno, ko nema emociju prema potrebi njegovanja autentičnih vrijednosti Titograda i dinamičnog razvoja savremene Podgorice, ko ima negativan odnos prema sportskim simbolima grada, ko ne afirmiše kulturu dijaloga i međusobnog uvažavanja i slično - ne može biti naš saveznik.
POBJEDA: Što će pokazati izbori u Podgorici? Mogu li dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora?
Odlazeća vlast partijskim kadriranjem sistem Glavnog grada učinila nefunkcionalnim
POBJEDA: Kako komen-
tarišete intenzivno
partijsko zapošljavanje uoči izbora u glavnom gradu?
MUGOŠA: Odbornik
Evropskog saveza u Podgorici Miloš Mašković veoma je činjenično i jasno više puta pokazao kako je odlazeća vlast partijskim kadriranjem i lošim kadrovskim rješenjima sistem Glavnog grada učinila nefunkcionalnim zbog čega posljedice trpe brojni građani. On je veoma argumentovano govorio i o više stotina zaključenih ugovora o djelu, ugovora o povremenim i privremenim poslovima i ugovora o radu i zajedno sa ostalim kolegama upozoravao npr. na namjeru gradske uprave da uvećanjem iznosa opredijeljenog za ugovore o djelu sa 600.000 eura na 980.000 slijedi serija partijskog zapošljavanja,
MUGOŠA: Rezultati izbora u Podgorici će pokazati raspoloženje naših sugrađana u gradu gdje živi više od 30 odsto stanovnika Crne Gore. Jasno je da će građani pored opredjeljenja u vezi sa lošim vođenjem našeg grada imati priliku da pokažu i što misle o podmirenoj državnoj vlasti sa 32 člana Vlade, 54 državna sekretara, desetinama potpredsjednika Vlade i Skupštine, „divljanju cijena“, odnosno drastičnom rastu troškova života, nestabilnoj socijalnoj i društvenoj situaciji. Naznake odgovora su već dobili i u Budvi, a u Podgorici će odgovor vjerujem biti još snažniji, jer sam siguran da naši sugrađani žele da žive u gradu za primjer i u glavnom gradu moderne i uspješne evropske države. Vjerujem da će izbori u glavnom gradu biti početak kraja ovako skrojene parlamentarne većine kojoj su jedini kohezioni faktor fotelje po dubini, širini i visini. POBJEDA: Što najviše zamjerate prethodnoj vlasti i u čemu vidite najveće probleme Glavnog grada?
što se očigledno ispostavilo kao tačno. Ukazivali su i da su u sistemu Glavnog grada, po osnovu ugovora o djelu angažovani i pojedini odbornici iz vladajuće većine koji su i sami glasali za uvećanje iznosa opredijeljenog za ugovore o djelu. Sa druge strane, dobili smo potvrdu da je npr. jedno gradsko preduzeće za samo prvih godinu nove gradske uprave zaposlilo više od 180 ljudi. Kada je riječ o raspisivanju internih i javnih oglasa uoči vanrednih lokalnih izbora, od kraja prošlog mjeseca, kada je skraćen mandat Skupštini glavnog grada raspisano je na desetine internih i javnih oglasa. Zato smo i pozvali Agenciju za sprečavanje korupcije i druge relevantne institucije da pomno prate zapošljavanja u Glavnom gradu i obezbijede fer i transparentnu izbornu trku.
MUGOŠA : Odlazeća vlast uspjela je nažalost da za manje od godinu i po ozbiljno dovede funkcionalnost sistema Glavnog grada u pitanje. Danas u Podgorici mnogo toga ne funkcioniše, dinamika realizacije kapitalnih projekata je nikada sporija, gotovo da i ne postoje nove investicije,
Stav
rastu cijene usluga gradskih preduzeća koje nijesu posljedica poboljšanja uslova za njihovo pružanje. Dakle, gdje se god okrenemo - možemo vidjeti primjere nesnalaženja, kao i neznanja i/ili loše namjere. Da ne pričam o (ne) čistoći jer smo često svjedoci slika grada koje ozbiljno zabrinjavaju, o saobraćajnim zagušenjima, o tome da na određenim mjestima upravljanja u gradskoj upravi, institucijama i preduzećima su ljudi bez adekvatnih kvalifikacija i radnog iskustva, što sve ima ogromne negativne posljedice na brojne segmente funkcionisanja grada i nailazi na svakodnevne osude velikog broja građana.
POBJEDA: Što nudi Evropski savez građanima Podgorice i koji će vam biti prioriteti ukoliko postanete dio lokalne vlasti?
MUGOŠA: Mi ćemo građanima ponuditi konkretna rješenja kako bi Podgorica bila grad za primjer, odnosno kako bi Podgorica bila čistiji, zeleniji, komunalno opremljeniji, saobraćajno sređeniji, kulturno bogatiji grad; kako bi se unaprijedili socijalni servisi i pružila adekvatna podrška ranjivim kategorijama, poboljšala efikasnost administracije koja mora biti istinski servis građana; kako bi Podgorica imala bolje javno zdravstvo i obrazovanje; kako bi se unaprijedila sportska infrastruktura, izgradila nova dječja igrališta i šetališta; kako bismo njegovali staro i autentično podgoričko, odnosno titogradsko, a razvijali novo i savremeno; da struka, znanje i iskustvo nadjačaju uskopartijske apetite; da se konstantno unapređuje poslovni ambijent, stimuliše preduzetništvo i razvija poljoprivreda; da se mladima gradski ambijent učini boljim za rad i za provod, a najstarijima pruže uslovi života koje zaslužuju. Naša rješenja će se odnositi i na probleme određenih djelova grada, naselja, kvartova i sl. U koncipiranju rješenja dosta nam pomažu građani koji nam svakodnevno dostavljaju razne sugestije, dok smo u određenim oblastima (kultura, sport, arhitektura, turizam, preduzetništvo, položaj OSI i dr.) konsultovali ljude prepoznate po konkretnim rezultatima iz tih oblasti. Zato je i naš slogan - Podgorica za primjer, a ona danas zbog navedenih problema u funkcionisanju aktuelne vlasti nažalost to nije. I. KOPRIVICA
Piše: Nikola GEGAJ
Vlast
se pokazala e kasnom jedino u totalnoj destrukciji svih vrijednosti
Uvjeren sam da bi smjena vlasti u Podgorici bila snažan zamajac za promjenu vlasti i na državnom nivou! Poznato je da lokalna vlast u Podgorici ne samo da nije uspjela zaokružiti nijedan kapitalni projekat, nego nije bila u stanju da gradu ponudi elementarnu čistoću i funkcionisanje lokalne infrastrukture
Očekivani poraz aktuelne vlasti ne predstojećim izborima u Podgorici 29. septembra svakako će staviti pod znak pitanja i vlasti na državnom nivou. Aktuelna vlast se na svim nivoima pokazala efikasnom jedino u totalnoj destrukciji svih mukotrpno izgrađivanih vrijednosti. Tako će, nadamo se, biti završena lakrdija u kojoj samo vladajuća većina vidi u sebi političare, dok svi ostali u toj grupaciji mogu prepoznati jeftine lakrdijaše koji uveseljavaju neupućene ljude i nalogodavce čiji projekat i jeste urušavanje države Crne Gore i njeno dovođenje na nivo okruga susjedne države sa vazalnim statusom i uređenjem. Ogromna šteta je već napravljena u svim državnim segmentima, ekonomskim, naučnim, zdravstvenim, bezbjednosnim... Ipak, Crna Gora kao relativno mali državni organizam u stanju je da se vrati samoj sebi mnogo brže nego što bi to bio slučaj sa glomaznim velikim sistemom u nekoj puno većoj državi. Zato je ovu cirkusijadu obmana, kojima se umjesto osude aplaudira pod jeftinom klerikalnom cirkuskom šatrom, moguće zaustaviti jedino na novim parlamentarnim izborima, u svakom slučaju najbolje vanrednim!
Uvjeren sam da bi smjena vlasti u Podgorici bila snažan zamajac za promjenu vlasti i na državnom nivou! Poznato je da lokalna vlast u Podgorici ne samo da nije uspjela zaokružiti nijedan kapitalni projekat, nego nije bila u stanju da gradu ponudi elementarnu čistoću i funkcionisanje lokalne infrastrukture. Takvoj vlasti mandat je uskraćen i dijelom glasova vladajuće većine, što najslikovitije govori o samoj nefunkcionalnosti takve vlasti, čije je „vezivno tkivo“ bila prosta žudnja za vlašću, a ne projekti koji bi vodili ka prosperitetu grada. Tome svjedoče i narušeni odnosi unutar grupacije saveznika iz 2020. godine: raskol u PES-u, raspad DF-a izlaskom PZP iz te političke grupacije, a sve ima tendenciju daljeg usitnjavanja ovih političkih subjekata, čemu u prilog idu i gotovo svakodnevne ostavke, napuštanje partija, do juče njihovih značajnih političara.
Uspjeh neke vlasti u jednom mandatu mjeri se i time da se gradonačelnik, pogotovu ako mu je to bio prvi mandat, istakne kao nosilac liste na narednim izborima, što se nije desilo u slučaju Olivere Injac, a svakako je pokazatelj nesposobne i neuspješne vlasti čiji rezultati su samo propadanje na svim nivoima.
Isticanjem novog nosioca liste aktuelna vlast pokušava samo „prepeglati“ niz neuspjeha vidljivih i najvećem političkom laiku. Ovo postaje još očiglednije ako se osvrnemo na vlast koju je činio DPS sa tradicionalnim koalicionim partnerima. Za vrijeme te vlasti na čelu sa prof. dr Ivanom Vukovićem, Podgorica je doživjela potpuni preobražaj, od grada evropske periferije do modernog mediteranskog grada sa svim kulturnim i društvenim sadržajima, koji ga čine prepoznatljivim u regionu, pa i šire.
Boris Mugoša
INTERVJU: Minela Čekić, nosilac liste „Demokrate, jer čuvamo svoju zemlju“
Učinićemo sve da zadržimo ljude u Gusinju
Nećemo praviti nikakve postizborne aranžmane sa onim politikama koje nijesu doprinijele razvoju Gusinja, ističe za Pobjedu Minela Čekić, nositeljka liste „Demokrate, jer čuvamo svoju zemlju“.
U razgovoru za naš list ona ističe da će Demokrate 15. septembra prvi put – i to samostalno - nastupiti na lokalnim izborima u Gusinju.
- Jedna smo od rijetkih opština koja nema benzinsku i autobusku stanicu, ali ni dom zdravlja - sve ono što je elementarno za rad i život ljudi u jednoj lokalnoj zajednici
– navela je Čekić i dodala da takođe žele kvalitetniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, uz poboljšanje ekonomsko-socijalnog stanja sugrađana.
- Glavni pokretač razvoja lokalne zajednice su ljudi i moramo učiniti sve da ih zadržimo u Gusinju – zaključuje Čekić.
POBJEDA: Zbog čega su Demokrate odlučile da samostalno nastupe na ovim izborima?
ČEKIĆ: Demokrate prvi put nastupaju na lokalnim izborima u Gusinju, a naša izborna lista okupila je tim časnih i marljivih građana, koja predstavlja Crnu Goru u malom. Želimo da proširimo i osvježimo političku ponudu u našem gradu i promovišemo istinske građanske vrijednosti koje baštinimo, a to su politike pobjeda nad svim oblicima podjela među komšijama, braćom i sestrama. Različitosti koje Crna Gora ima su nje-
Ovo je jedna od rijetkih opština koja
nema benzinsku i autobusku stanicu, a ni dom zdravlja, navodi Čekić
Želimo da proširimo i osvježimo političku ponudu u našem gradu i promovišemo istinske građanske vrijednosti koje baštinimo, a to su politike pobjeda nad svim oblicima podjela među komšijama, braćom i sestrama - kazala je Čekić
no bogatstvo, a nikako slabost, i samo ujedinjeni u različitostima možemo razvijati naše lokalne zajednice, a samim tim i državu.
POBJEDA: Što su glavne teme na kojima će se bazirati predizborna kampanja liste „Demokrate, jer čuvamo svoju zemlju“ ?
ČEKIĆ: Sve one teme koje su „lična karta“ naše partije po -
PODGORICA – Predsjednik DNP-a Milan Knežević rekao je da je bio protiv
ulaska Bošnjačke stranke u Vladu dok ne revidira svoj odnos sa DPS-om. Istakao
je da su iz BS-a saopštili da će do kraja godine da napuste koaliciju sa DPS-om u Bijelom Polju, ali ako to ne urade, kako je rekao, premijer Spajić ima obavezu
POBJEDA: Koji su ključni problemi koji nijesu riješeni u protekle četiri godine?
ČEKIĆ: I pored vraćanja statusa opštine, usudila bih se reći da Gusinje i dalje stagnira i da dosadašnje lokalne politike nijesu dovoljno uradile. Iseljavanje mladog, radno sposobnog stanovništva i nezaposlenost su veliki problemi. Tako gubimo glavnu biološku supstancu, a to su ljudi. Takođe, skromna zdravstvena zaštita, nedovoljna ulaganja u infrastrukturu, loša saobraćajna povezanost sa drugim opštinama… Jedna smo od rijetkih opština koja nema benzinsku i autobusku stanicu, ali ni dom zdravljasve ono što je elementarno za rad i život ljudi u jednoj lokalnoj zajednici. Ponudićemo modalitete da se ovi problemi riješe u korist svih naših sugrađana.
POBJEDA: Što treba da bude glavni pokretač razvoja Gusinja u naredne četiri godine?
ČEKIĆ: Glavni pokretač razvoja lokalne zajednice su ljudi. Moramo učiniti sve da ih zadržimo u Gusinju. Tim koji predvodim odlučio je da, i pored teških uslova, živi u Gusinju i pokrene njegov razvoj sa mrtve tačke. Šanse su veliki turistički potencijal, koji krase i prirodne ljepote, te naša dijaspora koja, iako daleko od zavičaja, uvijek u srcu nosi i čuva svoje Gusinje. Takođe, velike mogućnosti su u razvoju poljoprivrede, privatnog preduzetništva, domaće radinosti, očuvanju i promociji prepoznatljivih vrijednosti ovoga kraja.
kušaćemo da pretočimo i na lokalnom nivou. To su, između ostalog, stvaranje uslova za kvalitetniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, poboljšanje ekonomsko-socijalnog stanja naših sugrađana, te poboljšanje infrastrukture, kvaliteta zdravstvene zaštite, turističke ponude, populacione politike, kao i bolja saradnja sa našom dijasporom.
POBJEDA: U slučaju povoljnog rezultata na narednim izborima, da li biste – i sa kime – formirali postizbornu koaliciju?
ČEKIĆ: Naše čiste ruke i iskrene namjere preporučuju nas građanima i potvrda su da ćemo biti aktivni sudionici buduće vlasti. Ono što je sigurno jeste da nećemo praviti nikakve postizborne aranžmane sa onim politikama koje nijesu doprinijele razvoju Gusinja. K. J.
Poneđeljak, 2. septembar
Gorčević
Više poglavlja spremno za zatvaranje u decembru
PRAG - Ministarka Maida Gorčević sastala se juče, na marginama Globsec foruma 2024. u Pragu, sa državnim ministrom za Evropu, Sjevernu Ameriku i prekomorske teritorije Ujedinjenog Kraljevstva Stivenom Dautijem i državnim sekretarom u Ministarstvu za evropske poslove Kraljevine Švedske Kristijanom Danijelsonom.
- Zatvaranje pregovora do 2026. godine je ambiciozan, ali izvodljiv plan. Pred nama je mnogo posla kako bi se sprovele sve neophodne reforme u Crnoj Gori, a takođe očekujemo i nastavak podrške EU institucija i svih država članica - kazala je Gorčević. Ona je sagovornike upoznala da Vlada Crne Gore i Ministarstvo evropskih poslova rade na pripremi određenih poglavlja za zatvaranje u decembru, u toku mađarskog predsjedavanja Savjetom EU. Kako je kazala, poglavlja koja su najbliža zatvaranju su 7 – Pravo intelektualne svo -
jine, 10 – Informatičko društvo i mediji, 20 – Preduzetništvo i industrijska politika i 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. - Privremenim zatvaranjem poglavlja 31, Crna Gora će zatvoriti i klaster 6 – Vanjski odnosi, što bi ujedno bio i prvi put da neka država zatvori klaster u skladu sa novom metodologijom - objasnila je Gorčević.
Državni ministar Dauti rekao je da je jedan od ključnih prioriteta nove Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i posebno njegovog resora veća uključenost u regionu Zapadnog Balkana. On je kazao da je Ujedinjeno Kraljevstvo na raspolaganju Crnoj Gori za svaku podršku i ponudio saradnju u oblastima odbrane, bezbjednosti, borbe protiv dezinformacija, trgovine ljudima i nelegalnih migracija.
Državni sekretar Danijelson je kazao da je pred Crnom Gorom još mnogo posla, ali da sve reforme koje nas očekuju u krajnjem imaju za cilj bolji kvalitet života crnogorskih građana. R.P.
Predsjednik DNP-a kazao da su iz BS-a saopštili da će do kraja godine da napuste koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista u Bijelom Polju
da inicira smjenu ministara iz Bošnjačke stranke. Knežević je na svom Fejsbuk profilu podijelio snimak sa panel diskusije gdje je govorio sa liderom Ure Dritanom Abazovićem i predsjednikom Crne Gore Jakovom Milato-
vićem. Knežević je kazao da ostaje da se vidi hoće li BS održati riječ, ali i da li će to uraditi Spajić. On je rekao da je predsjednik Milatović neko ko je zagovarao ulazak BS u Vladu, a da je sada promijenio mišljenje.
- Prvi put sada nekome smeta što su u Vladi Srbi, Bošnjaci, Albanci, sve nacionalne zajednice, a problem je što smo mi u koaliciji sa Spajićem, ali da je na čelu Vlade Abazović ili Milatović, to ne bi bio problem - kazao je Knežević.
On je rekao da je Ura srušila vlast u Podgorici jer misli da će tako izazvati prijevremene parlamentarne izbore. - To je legitimno, nemojte da me ubjeđujete da je to nešto najbolje što se desilo Podgorici - rekao je on. R. P.
Milan Knežević
Minela Čekić
Kristijan Danijelson i Maida Gorčević
Ekonomski analitičar Oleg Filipović ocijenio da će se vrlo brzo otkriti cilj formiranja finansijske institucije, o čemu Skupština ponovo odlučuje 12. septembra
Razvojna banka morala bi biti pod regulativom CBCG
PODGORICA – Ako je cilj formiranja razvojne banke Crne Gore zaista razvoj države, tu ideju podržavam, ali ako je cilj nešto drugo, to će se vrlo brzo otkriti – kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Oleg Filipović dodajući da je od ideje do realizacije mnogo koraka i nepoznanica.
Filipović je problematizovao više pitanja u vezi sa RBCG o čijem formiranju bi poslanici ponovo trebalo da se izjašnjavaju 12. septembra, imajući u vidu da je predsjednik Jakov Milatović odbio da potpiše zakon nakon prvog izglasavanja. Filipović se pita na koji način će se transformisati Investiciono-razvojni fond (IRF) u RBCG, sa kojim kadrom, kako će se formirati različiti sektori, ko će nadzirati rad banke te da li će se poremetiti konkurencija bankarskog sektora.
- Saglasan sam da treba da postoji banka koja će pokušati spustiti cijene kredita, koja će promijeniti poslovnu bankarsku aktivu, jer trenutno imamo samo klasične hipotekarne kredite koji se uglavnom izdaju građanima koji rade u javnom sektoru. Mi nemamo investiciono finansiranje u bankama na pravi način, jer se i ono pokriva kroz hipoteke, a nedostaje i projektno bankarstvo – kazao je Filipović. Ipak, navodi da bez biznis plana koji javnosti nije prezentovan ne možemo znati na koji način će RBCG doći do novca, mimo preuzimanja osnivačkog kapitala od 90 miliona eura od IRF-a.
- Ne znamo detalje, imamo samo neke medijske najave da će banka ići na emisiju retail obveznica kako bi prikupili sredstva, koja su u ovom momentu u komercijalnim bankama i to u iznosu od 300 do 500 miliona eura – kazao je Filipović. Zbog trenutnih uslova u banakama kojima se novac može ,,prodati“ po kamati od oko dva odsto, RBCG bi, smatra Filipović, da bi privukla novac,
Prema odredbama predloženog zakona, Fond za zaštitu depozita ne bi garantovao za položene depozite u razvojnoj banci – kazao je direktor Fonda Vojin Vlahović. CBCG smatra da bi ovakvim zakonskim rješenjem mogla biti narušena stabilnost finansijskog sektora
morala ponuditi barem četiri odsto na štednju.
- Onda se postavlja pitanje koliko će koštati krediti odnosno koliko će iznositi kamate i kako će se ostale banke vratiti na normalno poslovanje, imajući u vidu da su cijene njihovih usluga previsoke – kazao je Filipović.
Smatra da bi RBCG morala biti pod regulativom Centralne banke Crne Gore (CBCG), bez obzira što je riječ o državnoj banci.
- CBCG mora kontrolisati osnivački kapital, ljude koji će biti u Upravnom odboru, mora vidjeti biznis plan, jer se za sada samo bavimo nagađanjima – kazao je Filipović dodajući da će biti dobro ukoliko bude realno investirala u privredu i uticala na cijene komercijalnih banaka, ali da je trenutno previše otvorenih pitanja na koje nema odgovora u profesionalnom smislu.
Mišljenje
ćina inicijalno podržala.
CBCG je ocijenila da bi ovakvim prijedlogom zakona RBCG bila u povlašćenom položaju što bi moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora. Problematizovano je pitanje uzimanja depozita, platnog prometa te načina izbora rukovodstva RBCG. Deponentni ne bi bili zaštićeni na način na koji su zaštićeni kod komercijalnih banaka, a ocijenjeno je i da bi to, što će RBCG imati veću aktivu od šest banaka i osnivački kapital iznad ukupnog kapitala osam banaka, moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora i likvidnost banaka.
CBCG mora kontrolisati osnivački kapital, ljude koji će biti u Upravnom odboru, mora vidjeti biznis plan, jer se za sada samo bavimo nagađanjima – kazao je Filipović
Iako je Savjet CBCG još početkom avgusta usvojio mišljenje u vezi sa ovim zakonom, ono je javnosti prezentovano tek prije nekoliko dana. To su, kako su objavili na svojoj internet stranici, uradili zbog pojačanog interesovanja javnosti, dodajući da podržavaju osnivanje RBCG jer će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika. S druge strane, CBCG je problematizovala više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke. Ovo mišljenje, kako je Pobjedi nezvanično rečeno, nije bilo prezentovano poslanicima prilikom glasanja o ovom zakonu koji je vladajuća ve-
CBCG je ocijenila da bi trebalo da bude uključena u imenovanje članova organa RBCG, dodajući da bi njihovo djelovanje kroz stručan i profesionalan pristup u cilju procjene ispunjenosti uslova bilo od presudnog značaja za zaštitu svih povjerilaca i deponenata, kao i državnog budžeta. Osim toga, ukazali su da je potrebno pribaviti mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
Bez zaštite depozita
Fond za zaštitu depozita ne bi garantovao za položene depozite, jer, kako su Pobjedi objasnili, ovim zakonom nije predviđeno da RBCG bude dio uspostavljenog sistema zaštite depozita. To su problematizovali i u CBCG.
- Postavlja se pitanje da li će deponenti koji nijesu dovoljno informisani biti u mogućnosti da razlikuju RBCG od ostalih kreditnih institucija u koju će plasirati sredstva motivisani očekivano većim kamatnim stopama, rukovo-
deći se time da je riječ o državnoj kreditnoj instituciji gdje su im depoziti garantovani, ne znajući da nemaju pravo zaštite depozita odnosno da za njihove depozite neće garantovati Fond za zaštitu depozita – stoji u mišljenju. Direktor Fonda Vojin Vlahović Pobjedi je objasnio da se Zakonom o zaštiti depozita uređuje sistem zaštite depozita položenih kod kreditnih institucija, te da u to spadaju ,,depoziti položeni kod kreditne institucije prije ili na dan nastanka zaštićenog slučaja, u eurima i/ili u valuti koja nije euro, a čija se isplata garantuje u skladu sa ovim zakonom“. - Odredbama Prijedloga zakona o RBCG nije jasno definisano o čijim odnosno kojim depozitima se radi – jesu li to depoziti fizičkih ili pravnih lica ili depoziti državnih organa ili drugih subjekata. Pored toga, članom 4 Prijedloga zakona predviđeno je da država jemči za obaveze RBCG, osim za depozite, dok je članom 9 stav 5 Prijedloga zakona propisano da primanje, raspolaganje i zaštitu depozita propisuje Vlada Crne Gore, iako je to materija koju treba regulisati zakonom. Dakle, prema odredbama predloženog zakona, RBCG ne bi bila dio uspostavljenog sistema zaštite depozita, niti bi Fond za zaštitu depozita garantovao za položene depozite - kazao je Vlahović Pobjedi.
KritiKe
Da je riječ o tempiranoj bombi u finansijskom sektoru, nedavno je izjavio predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević, imajući u vidu da će se baviti svih poslovima kojima se bave i komercijalne
banke. Ocijenio je nevjerovatnim da niko iz opozicije, CBCG ili stručne javnosti nije digao glas protiv tog zakona, koji je, kako tvrdi, pripremljen van Crne Gore, najvjerovatnije u režiji finansijskih spekulanata iz okruženja premijera Milojka Spajića - Ta ,,monstrum“ banka će moći da prikuplja depozite od građana i privrede i da ih plasira na bankarskom kreditnom tržištu, ali i da ih ulaže u berzanske transakcije, osnivačke uloge preduzeća i druge instrumente na finansijskom tržištu – kazao je Medojević. Ukazao je da je riječ o državnoj banci koju osniva Vlada, te da nije garantovana politička odgovornost, imajući u vidu način imenovanja rukovodstva.
- Spajić, dakle, u nadzorni odbor i upravu može postaviti svoje školske drugove, kao i takozvane nezavisne članove. Ono što tog ,,monstruma“ čini opasnim po finansijski sistem i javne finansije, kao i sigurnost depozita građana i privrede, jeste činjenica da se na tu klasičnu komercijalnu banku u državnom vlasništvu neće primjenjivati Zakon o bankama i kreditnim institucijama – naveo je ranije Medojević problematizujući nedostatak kontrole nad njenim radom.
Smatra da bi RBCG trebalo da bude ograničena po pitanju plasmana novca u hartije od vrijednosti čiji izdavač nije država, međunarodna finansijska organizacija ili EU, kao i plasmana novca građana u rizične finansijske derivate, posebno kriptovalute.
- Ovako su Spajić i njegova družina dobili skupu igračku kojom će se igrati novcem
poreskih obveznika, bez ikakve institucionalne, političke i lične odgovornosti, lišeni uobičajenih eksternih mehanizama kontrole – kazao je Medojević.
Da je problem to što se RBCG poistovjećuje sa komercijalnim bankama te što je isključena iz sistema kontrole bankarskog sistema, ukazao je i predsjednik Jakov Milatović koji je odbio da potpiše ukaz o ovom zakonu koji je izglasalo 44 poslanika. I on je stava da je neophodno mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima. - Mišljenja sam da se u ovako definisanom modelu postavlja pitanje sigurnosti i zaštite prava deponenata. Nadalje, zakon nedovoljno jasno definiše i druga važna pitanja, kao što su javnost rada RBCG, uloga CBCG u kontroli njenog poslovanja i izvještavanja, kao i u imenovanju članova organa upravljanja ovom institucijom. Napominjem da nedovoljan stepen kontrole CBCG, kao regulatora, nad radom RBCG ne doprinosi transparentnosti niti usklađenosti sa domaćim i evropskim propisima. Ovako definisan način poslovanja može dovesti u pitanje finansijsku stabilnost i efikasnost ove institucije. Zbog svega navedenog, vraćam zakon na ponovno odlučivanje i apelujem na Skupštinu Crne Gore da pažljivo razmotri predloženo rješenje kako bi jedna važna institucija, kao što je RBCG, bila utemeljena na zakonu koji je donijet na transparentan način i usaglašen sa najboljim evropskim praksama – zaključuje se u Milatovićevom obrazloženju. M. lk.
Oleg Filipović
Vojin Vlahović
UDAR NA PORODIČNI BUDŽET: Besplatni udžbenici ne smanjuju finansijski pritisak na roditelje uoči početka školske godine
Opremanje đaka za školu i na rate
Cijena školskog pribora, uključujući sveske, pernice i ostali školski materijal, može varirati između 30 i 70 eura, zavisno od kvaliteta i brenda. Osim toga, roditelji često moraju da izdvoje sredstva za novu odjeću i obuću, užinu i vannastavne aktivnosti – kažu iz Udruženja Roditelji, dok iz ZUNS-a ističu da cijene udžbenika nijesu mijenjane
PODGORICA - Iako udžbenici nijesu finansijski teret za osnovce, ukupni troškovi za početak školske godine su znatni, posebno u kontekstu porasta cijena. Zbog toga je, smatraju u Udruženju Roditelji, od suštinske važnosti da postoje subvencije i oblici pomoći kako bi se smanjio finansijski pritisak na roditelje. Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva kažu za Pobjedu da su i ove godine cijene kompleta udžbenika na nivou prošlogodišnjih, ali i da su sa sindikalnim organizacijama potpisali ugovore kojima je omogućena kupovina na rate njihovim članovima.
Nova školska godina počinje danas. Uprkos činjenici da su knjige za osnovce nekoliko godina besplatne, ovaj period godine je veoma izazovan u finansijskom smislu, jer su udžbenici samo jedna stavka na dugom spisku stvari koje su potrebne đaku. Mnogi roditelji moraju da kalkulišu i razmišljaju na čemu mogu uštedjeti. Država je obezbijedila besplatne udžbenike za osnovce, ali su pre-
Podrška ugroženim porodicama, još 200 učenika treba opremiti
Udruženje Roditelji već 14 godina organizuje humanitarnu akciju ,,Podijelimo, jer zajedno možemo više“, u toku koje građani, privatne firme i kompanije svojom podrškom pomažu da se ublaže troškovi školovanja porodicama koje žive u siromaštvu. - Ove godine smo se usmjerili na podršku najugroženijim porodi-
ostali troškovi za školu izuzetno opterećujući za mnoge porodice.
- Cijena školskog pribora, uključujući sveske, pernice i ostali školski materijal, može varirati između 30 i 70 eura, zavisno od kvaliteta i brenda –kazali su Pobjedi iz Udruženju Roditelji i dodaju da su troškovi za školski pribor, odjeću, obuću i užinu naročito izazovni za porodice sa više đaka.
TERET
Za roditelje sa više đaka, kojima je kupovina knjiga i ostalog
cama iz svih opština i to u saradnji sa centrima za socijalni rad. Zahvaljujući humanim ljudima, više od 1.200 učenika je već dobilo svoj školski pribor. Akcija je trajala do 30. avgusta, a preostalo je još nešto više od 200 učenika, uglavnom iz Podgorice, koje treba opremiti. Veliki broj roditelja se ove godine obratio za pomoć, uključujući i
školskog pribora prevelik teret, na raspolaganju su polovne knjige koje se mogu kupiti u centru grada ili na društvenim mrežama. Cijene variraju u odnosu na to koliko su knjige očuvane kao i za koji razred se kupuju.
Iz Udruženja Roditelji ocjenjuju da su ukupni troškovi za početak školske godine značajno veliki izdatak za roditelje.
- Pored toga, roditelji često moraju da izdvoje dodatna sredstva za novu odjeću i obuću, užinu i vannastavne aktiv-
Iako udžbenici nijesu finansijski teret za osnovce, ukupni troškovi za početak školske godine su znatni, posebno u kontekstu porasta cijena. Zbog toga je od suštinske važnosti da postoje subvencije i oblici pomoći kako bi se smanjio finansijski pritisak na roditelje, naročito one sa nižim prihodima - kažu u Udruženju Roditelji
ALARMANTNI PODACI: Predsjednik smatra da zbog nemara čitavog društva
Nije imunizovana trećina najmlađe
one koji ranije nijesu imali finansijske problemenavode iz Udruženja i dodaju da su u pitanju djeca koja odrastaju u ekstremnom siromaštvu kao i diskriminaciji. Ovom akcijom, dodaju, žele da pošalju jasnu i važnu poruku – sva djeca u Crnoj Gori moraju imati iste mogućnosti i jednake šanse za obrazovanje.
nosti. Iako udžbenici nijesu finansijski teret za osnovce, ukupni troškovi za početak školske godine su značajni, posebno u kontekstu porasta cijena. Zbog toga je od suštinske važnosti da postoje subvencije i oblici pomoći kako bi se smanjio finansijski pritisak na roditelje, naročito one sa nižim prihodima - kažu u Udruženju Roditelji.
ISTE CIJENE
Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS) kažu da su uradili sve da i ove godine cijene kako pojedinačnih naslova, tako i udžbeničkih kompleta, budu na nivou prošlogodišnjih.
- Cijene knjiga su iste za osnovnu i za srednju školu, tačnije gimnaziju, iako svjedočimo svakodnevnom porastu cijena na tržištu – navode u ZUNS. Naglašavaju da su u duhu olakšica kupovine i ove godine sa zainteresovanim sindikalnim organizacijama u zemlji potpisali ugovore kojim je omogućena kupovina na rate njihovim članovima.
- Takođe, napominju da se može kupovati na rate preko bankovnih kartica koje to omogućavaju. Novina ove godine je i EYCA – Evropska omladinska kartica, koja omogućava 10 odsto popusta na cjelokupan asortiman u svim knjižarama ZUNS-a – navode u odgovorima na pitanja Pobjede. Podsjetimo, kalendarom je predviđeno da nastavna godina u Crnoj Gori počinje danas, a završava se 13. juna 2025. godine.
Tamara POLEKSIĆ
- Djeca rođena 2018. godine imaju obuhvat 83 odsto, za generaciju 2019. obuhvat je 76,7 odsto, a među djecom koja su 2020. godište obuhvat je 69,7 odsto. Što su djeca mlađa, a time i osjetljivija na male boginje, obuhvat MMR vakcinom je nepovoljniji tako da među djecom rođenom 2021. godine je 55,4 odsto, među onom rođenom 2022. obuhvat je 32,1 odsto, a među djecom rođenom u prvih sedam mjeseci prošle godine obuhvat iznosi 13,8 odsto - kaže Kavarić
PODGORICA - Epidemija morbila u Crnoj Gori izuzetno je opasna po zdravlje i živote najmlađih građana. S obzirom na razloge koji su doveli do epidemije, a time i ugrožavanja zdravlja naše djece, opasnost ima još veći značaj jer definitivno se može zaključiti da nemar i nebriga, površnost, indolentnost čitavog društva prema veoma lošim obuhvatima vakcinacije protiv morbila može i dovelo je do toga da ovog dana strepimo od novih slučajeva malih boginja - ocijenio je za Pobjedu predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore Nebojša Kavarić
PODACI
Prema podacima IJZ, ističe doktor Kavarić, ukupni trenutni obuhvat imunizacijom jednom dozom MMR vakcine među predškolskom djecom je nešto manji od 60 odsto. - Djeca rođena 2018. godine imaju obuhvat 83 odsto, za generaciju 2019. obuhvat je 76,7 odsto, a među djecom koja su 2020. godište obuhvat je 69,7 odsto. Što su djeca mlađa, a time i osjetljivija na male boginje, obuhvat MMR vakcinom je nepovoljniji tako da među djecom rođenom 2021. godine je 55,4 odsto, među onom rođenom 2022. obuhvat je 32,1 od-
sto, a među djecom rođenom u prvih sedam mjeseci prošle godine obuhvat iznosi 13,8 odsto - kaže Kavarić. Ističe da ništa preče i vrednije nije od dječje zdravstvene sigurnosti i bezbjednosti. Dodaje da bi svima preporučio vakcinu, te da ne osuđuje one koji su protiv vakcine. - Roditelji su roditelji, i jedni i drugi. Siguran sam da su uvjereni da rade najbolje za svoju djecu. Samo što u slučaju roditelja koji nijesu vakcinisali djecu pogrešan postavljen pristup imunizaciji, zasnovan na pogrešnim osnovama, daje porazan rezultat da su u jeku epidemije prinuđeni da strepe za zdravlje i život svog djeteta. Samo budite roditelji i štitite i zaštitite svoju djecu. Od svih opasnosti. Pa i od zaraznih opasnih bolesti kakvi su morbili. Sve drugo je jednostavno i sastoji se od nekoliko koraka do najbližeg doma zdravlja - poruka je roditeljima. IJZ, kaže doktor, dao je jasne preporuke iza kojih stoji medicinska stručna zajednica u Crnoj Gori. - Razmotriće se preporuka da djeca prime drugu dozu MMR vakcine najmanje mjesec nakon primanja prve, s obzirom na to da se potpuno vakcinisanima smatraju samo osobe koje su primile dvije doze. Takođe, u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, prepo-
Male boginje su akutno, zarazno, virusno oboljenje
Cijene udžbenika na prošlogodišnjem nivou
Asocijacije za preventivnu pedijatriju Nebojša Kavarić društva strepimo od novih slučajeva malih boginja
imunizovana čak ni najmlađe djece
Radionice za roditelje nevakcinisane djece
Dom zdravlja Podgorica organizovaće radionice za roditelje nevakcinisane djece kako bi ih motivisao i ukazao na značaj redovne vakcinacije.
- Trećeg i petog septembra, u terminu od 18 do 18:45 sati, u zdravstvenom objektu Nova varoš, u savjetovalištu za mlade,
Dom zdravlja Podgorica organizovaće radionicu za roditelje i staratelje djece koja nijesu primila sve vakcine iz redovnog kalendara imunizacije. Cilj radionice je da se dobiju sve potrebne informacije o značaju redovnog vakcinisanja djece i rizika, ukoliko se iste ne daju pravovremeno
ili se odbijaju - saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
Apeluju na sve roditelje i staratelje da se odazovu u što većem broju i da razriješe sve dileme koje imaju u vezi sa MMR vakcinom i donesu odluku koja je u najboljem interesu njihovog djeteta, a to je, kako kažu, redovna vakcinacija. Takođe, organizovali su i vakcinaciju vikendom za djecu, bez zakazivanja.
ručiće se primanje prve doze vakcine već u uzrastu od šest do 12 mjeseci. Za osobe koje nijesu potpuno vakcinisane ili nemaju dokaz da su preležale morbile, preporučuje se da izbjegavaju putovanja u oblasti sa registrovanim slučajevima obolijevanja - kaže Kavarić.
PRENOŠENJE
Male boginje su akutno, zarazno, virusno oboljenje koje izaziva virus malih boginja (Morbilli virus). Od malih boginja mogu oboljeti osobe koje nijesu preležale ovu bolest ili nijesu vakcinisane. Iako se male boginje smatraju dječjom bolešću, mogu oboljeti osobe svih uzrasta ako su nevakcinisane i osjetljive. Imunitet nakon preležane bolesti kao i nakon potpune vakcinacije se smatra dugotrajnim, najčešće doživotnom, ističe Pobjedin sagovornik. Virus malih boginja, dodaje, brzo i lako se širi kao požar, sa zaraznih na osjetljive osobe. Najčešće putem vazduha – preko kapljica koje nastaju prilikom kašljanja i kijanja ili direktnim kontaktom sa nosnim ili ždrijelnim sekretom zaraženih osoba. Rjeđe se bolest prenosi preko predmeta koji su svježe zagađeni
nosno-ždrijelnim sekretom. Kolektivni boravci djece su idealni za širenje morbilasmatra Kavarić.
MIJENJATI ZAKON
Institut je preporučio da djeca koja nijesu vakcinisana ne idu u vrtić i škole, ali zakon ne poznaje tu odrednicu. Kavarić smatra da bi zakonsku i podzakonsku regulativu trebalo dopuniti i unaprijediti. - Kao i svi profesionalci iz ove oblasti, smatram da obaveznost vakcinacije pa i protiv morbila mora biti suštinska, a ne deklarativna i Asocijacija za preventivnu pedijatriju Crne Gore, na čijem sam čelu, snažno se zalaže upravo za suštinsku obaveznost imunizacije. Nijesam pristalica represivnih mjera u medicini pa i kad je vakcinacija u pitanju. Stimulativne i motivišuće mjere bi bio pravi naziv, a i cilj tih navedenih mjera. Zakonsku i podzakonsku regulativu treba dopuniti i unaprijediti na takav način da kontinuirano i brzo podigne obuhvat vakcinacijom, po ugledu na zemlje u kojima je u ovom trenutku obuhvat vakcinacijom, pa i protiv morbila, preko 95 odsto - ocjenjuje on. Mjere koje su napisane u dokumentima, kako kaže, odgo-
Kandidati za funkciju generalnog direktora reagovali nakon odluke Savjeta RTCG
Raonić projektovani direktor zbog kojeg
se mijenjao zakon
PODGORICA - Izbor
Borisa Raonića za generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG) potvrda je da je on bio već ranije projektovani direktor Javnog servisa, zbog kojeg se nedavno mijenjao zakon i umanjivali kriterijumi kako bi mogao aplicirati na konkurs - saopštili su Andrijana Kadija, Snežana Burzan-Vuksanović, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Vladimir Maraš, Žarko Božović, Časlav Vujotić i Srđan Čović, koji su takođe konkurisali za funkciju generalnog direktora.
varajuće su i primjerene, međutim, kako dodaje, njihova praktična primjena i djelovanje su posebni izazov i mogući razlog za nepovoljni razvoj epidemioloških prilika kad je aktuelna epidemija morbila u Crnoj Gori u pitanju. - Ponoviću, epidemija morbila u Crnoj Gori je izuzetno negativan događaj od nacionalnog značaja za našu državu. Nadam se da su svi u Crnoj Gori, od baze do vrha, to shvatili i da će tako i djelovati i da ćemo to i vidjeti i osjetiti kroz svakodnevnu prisutnost apela, poziva i edukativno motivišućih sadržaja u medijima, kao i kroz aktivnost i podršku, usmjerenu ka onima koji imunizaciju i kontrolu epidemije treba da omoguće i sprovedu. To su pedijatrijski timovi u domovima zdravlja sa jedne strane i roditelji sa druge strane - poručuje on.
APEL
Poziva širu akademsku zajednicu, sve javne ličnosti iz svijeta kulture, sporta, biznisa, civilni sektor, vjerske zajednice, sve dobre ljude da javno podrže mjere i pozovu roditelje na vakcinaciju. - Ništa preče nema od dječjeg zdravlja - zaključuje Kavarić. Njegosava ŽivaNović
Oni su u zajedničkom saopštenju naveli da se u prethodnom trogodišnjem periodu, zbog podobnosti Raonića određenim strukturama, nijesu sprovodile dvije sudske odluke. Kako su saopštili, tužilaštvo nije nalazilo vremena da razmatra krivične prijave, „ali je zato Savjet RTCG imao i ‘znanja i sposobnosti’ da ga bira i biraće ga, kako je krenulo, sve dok Raonić bude htio“.
- Zašto? Zato što je ovo dogovoreni, namješteni i nezakoniti konkurs na kojem je izabran kandidat koji ne ispunjava uslove - navodi se u saopštenju. Oni su, pojašnjavajući svoje
IMCG: Savjet RTCG u službi politike
PODGORICA – Način Raonićevog reizbora u potpunosti je ogolio prirodu aktuelnog Savjeta RTCG i potvrdio sumnje da je takav ishod rezultat političkih pogodbi, a ne istinske volje da najvažnija medijska kuća u državi doprinese izgradnji povjerenja u institucije sistema i vladavinu prava – saopštili su iz Instituta za medije (IMCG) povodom načina reizbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića. Dodaju da je jednoglasjem prisutnih članova Savjeta, sa časnim izuzetkom potpredsjednice Savjeta Marijane Camović-Veličković, dajući Raoniću treći mandat, bez obzira na ranije presude sudova o nezakonitom izboru na dužnost generalnog direktora, Savjet uvrijedio sve dobronamjerne građane i građanke koji izdvajaju oko 20 miliona eura za rad Javnog servisa. Nepoštovanjem odluka
sudova i reizborom Raonića na koga se te odluke odnose, kako se dodaje, i ignorisanjem opravdanog revolta javnosti u odnosu na aktuelno rukovodstvo i način rukovođenja najvažnijom medijskom kućom u državi, Savjet je potpuno otrgnut od javnosti kojoj treba da služi. - Stavio se na raspolaganje određenim političkim centrima moći, što je loše po budućnost te medijske kuće i slobodu medija u Crnoj Gori - naveli su iz IMCG.
Kako su dodali, predstavom za javnost u kojoj protivkandidati nijesu imali šansu građani su svjedočili nemoći institucija sistema. - Takva praksa ih udaljava od težnje i potrebe za uspostavljanjem pravednijeg sistema zasnovanog na jednakim šansama, meritokratiji i poštovanju zakona, a ne na moći i kontroli - zaključuje se u saopštenju IMCG.
navode, rekli da postoji samo jedna dilema - ili je Raonić tri puta imenovan na tu funkciju, što Zakon o RTCG ne dozvoljava, ili nema ni tih pet godina traženog iskustva. - Ako je državi Crnoj Gori na njenom evropskom putu potreban ovakav izbor u Javnom servisu i ako su malverzacije i politička trgovina preporučeni model ponašanja, onda iskrene čestitke na izborunavodi se u saopštenju. Kandidati za generalnog direktora RTCG su kazali da o kakvom je Savjetu Javnog servisa je riječ najbolje ilustruje primjer sa prenosa sjednice. - Tokom prenosa sjednice obmanjivali su javnost da su svi prijavljeni kandidati izuzev Raonića odustali od intervjua, bez riječi objašnjenja da se osam kandidata obratilo i njima i javnosti sa zahtjevom da se odgode dok se ne provjeri da li svi kandidati ispunjavaju konkursom tražene uslove - naveli su kandidati.
Oni su poručili da neće prihvatiti izbor Raonića kao transparentan i pravedan, već da će iskoristiti sve pravne mehanizme da dokažu svoje tvrdnje.
- O svemu što se događa u RTCG i jučerašnjoj farsi u narednim danima ćemo informisati domaće zvaničnike te predstavnike ambasada i međunarodnih organizacija - istakli su juče kandidati za generalnog direktora RTCG. Kako su naveli, RTCG ne može ostvariti svoje ciljeve kao medijski javni servis ukoliko se na ovaj način vrši izbor prvog čovjeka te medijske kuće. - Upravo suprotno, RTCG ovakvim zloupotrebama nema kredibilitet da kritikuje rad drugih javnih institucija te podstiče i traži odgovornost javnih funkcionera, već postaje pokrovitelj negativnih pojava protiv kojih treba da se bori - navodi se u saopštenju. R. P.
Kandidati za generalnog direktora RTCG
Nebojša Kavarić
Lovćen nam je oltar sveti – mi smo spremni
CETINJE – Grupa građana
Cetinja postavila je u subotu na kružni tok na ulasku u prijestonicu transparent na kojem piše: „Lovćen nam je oltar sveti – Mi smo spremni“.
Na lijevoj strani transparenta, prije teksta, nalazi se stara crnogorska krstaš-zastava, a na
kraju transparenta je slika aktuelnog državnog grba.
Na mejlove nekoliko redakcija crnogorskih portala sinoć je stigla i poruka kojom se objašnjavaju motivi postavljanja transparenta: Povodom saznanja i najava izvođenja radova na kapeli i postavljanja krstova na po -
dručju Lovćena, slobodni crnogorski građani poručuju: – Mi smo spremni! Vidimo se 5. septembra na Lovćenu –poručuje grupa građana. Kako ističu izvori Portala E TV, grupa građana Cetinja revoltirana je nezvaničnim najavama na društvenim mrežama koje šire ljudi bliski Srpskoj pra-
Let iz Podgorice za Beograd kasnio čak pet i po sati
Air Montenegra tvrde da je bio manji tehnički kvar
PODGORICA - Avion koji je iznajmila crnogorska avio-kompanija Air Montenegro poletio je juče iz Podgorice za Beograd sa pet i po sati zakašnjenja. Po redu letjenja avion je trebalo da poleti u 7.30 časova, ali je prema Beogradu krenuo u 13.05. Iz kompanije su CdM-u kazali da je riječ o manjem tehničkom kvaru. U pitanju je ukrajinski avion UR-EMA, koji je Air Montenegro iznajmio za ljetnju sezonu.
BAR - Mještani Crmnice su i juče blokirali tunel „Sozina“ i poručili - dosta je bilo. Iako je bilo planirano da blokada traje od 10 do 12 sati, trajala je sat kraće. Na jučerašnjem okupljanju bilo je oko 50 građana. Tim povodom uputili su medijima saopštenje.
-Moramo podsjetiti na našu izjavu od ranije, a to je da „znamo da riječi mnogih političara (čast izuzecima) nemaju neku težinu“, pa tako posmatramo bilo čija obećanja, ali, naravno, dajemo šansu svima da nešto što su i sami javno priznali kao propust isprave i konačno urade pravu stvar, za dobrobit svih. Ne želimo da koristimo priliku za demanti nekih netačno navedenih izjava u medijima, želimo da idemo naprijed, dalje, da nastavimo borbu za nešto što smatramo da je ispravno, pravno i pravedno, ljudski da rješavamo probleme, jer su nam na prvom mjestu djela, a ne riječi, iako znamo da se do djela dolazi i riječima, zbog čega smo i pristali na sastanak sa predsjednikom opštine Bar prilikom našeg protesta ispred
-Radilo se o manjem tehničkom kvaru koji je brzo otklonjen i zbog toga je let kasnio. Bezbjednost putnika kompanije Air Montenego je na prvom mjestu - kazali su CdM-u iz ove kompanije. Juče nije realizovan let Air Montenegra iz Podgorice za poljski grad Radom.
-Riječ je o čarter letu. On će biti realizovan dan kasnije i putnici su na vrijeme obaviješteni - saopštili su CdM-u iz Air Montenegra. Ove neregularnosti u letjenju stvaraju putnicima neprijatnosti, a samoj kompaniji eventualne ogromne odštetne troškove koje će biti dužna da podmiri putnicima ukoliko budu tražili odštetu.
R.P.
voslavnoj crkvi i prosrpskim strankama – da se 5. septembra planira, na treću godišnjicu ,,helikopterskog“ ustoličenja mitropolita Joanikija Mićovića, postavljanje metalnog krsta na guvno u produžetku Mauzoleja na Lovćenu. Prema istim najavama, krst većih dimenzija se radi sedmicama u
Bijeloj, gdje su nedavno aktivisti srpskih stranaka i pristalice Srpske pravoslavne crkve
Rafteri na Tari nezadovoljni prihodima Sezona raftinga znatno lošija nego prošle godine
NIKŠIĆ - Tara je mnogim posjetiocima sjevera naše države nezaobilazna destinacija. Ipak, ove godine je manja posjeta, kažu rafteri sa Šćepan Polja, navodi se u prilogu TVCG. Najznačajniji turistički proizvod Plužina, rafting na Tari, i ove godine privlači brojne
turiste iz različitih krajeva svijeta. Sve je veći broj gostiju iz regiona, koji uglavnom odu sa puno utisaka. - Vrlo smo zadovoljni svime što smo vidjeli ovdje, uslugom, doživljajem, prirodom, sve je kako treba - kaže jedan turista.
- Kad čovjek dođe ovdje, shvati kako živi na pogrešnom mjestu, u gradu - iskren je drugi rafter. - Iz Beograda smo, bilo je super i doći ćemo i sljedeće godine - priča jedan od anketiranih turista.
- Ovdje sam već 25-26 godina. Sve je dobro i hrana i rafting i skiperi - kaže on. Gosti iz regiona rado dolaze na Taru, ali ukupan broj raftera u poređenju s prošlim godinama ne idu u prilog vlasnicima kampova.
- Sezona je od prethodne znatno lošija što se tiče noćenja i samog bukinga. Zavisimo dosta od mora, a i sezona tamo je ove godine podbacila dosta - kaže Nikola Vujović iz rafting kampa na Tari.
- Pa mnogo je lošije od prijašnjih sezona - dodaje njegov kolega Slobodan Gagović. R.P.
Ne odustaju od zahtjeva
zg rade Opštine- porčuju mještani.
Ističu da nijesu sastančili zbog priče, već zbog toga što su smatrali da je to neophodno, jer su i oni i dalje dio opštine Bar, a smatraju rukovodstvo i dalje odgovornim za mnoge nagomilane probleme na području Crmnice, pa i samog grada Bara. - Oteti resursi u Crmnici, iseljavanje, nedostatak osnovnih životnih sadržaja, godinama zatvorene apoteke, a u Baru - neizgradnje par pasarela i podvožnjaka, kojima bi se riješili saobraćajni kolapsi u Šušanju i Sutomoru, kao i mnogi drugi novi i naslijeđeni problemi i paradoksi, ponavljamo ne lično, već kao nekog ko je prvi predstavnik te institucije, za koju smo više puta rekli (iako se u medijima nekako preskoče te naše pozitivne riječi, a ističe često i izvlači iz konteksta). Nešto što kao takvo izvuku može biti negativno protumačeno, da je jedna velika administ-
racija, sa mnogo timova i sekretarijata, gdje sigurno, kao što je to slučaj u cijeloj našoj Crnoj Gori, rade, pored onih koji su neopravdano istaknuti, a daleko od toga da su najbolji, i daleko od toga da bi bili junaci u bilo kojoj priči, bajci ili da ne kažemo basni, i svi oni divni ljudi koji ne dolaze do izražaja, a zaslužuju. I pored brojnih pokušaja da se sve svede na lični nivo i
priče koja ukazuje da su boljke starih sistema, a nažalost i novih, gdje se na konstruktivnu kritiku reaguje sa „što ti imaš protiv mene“ stavom, mi nastavljamo složno, ne obaziremo se na sve ono nazadno što pokušava da nas sputa od prvoga dana. Sa svih strana, dosta smo trpjeli posljedice loših odluka raznih aktera političke scene, dosta smo bili taoci tih kreatora, odnos-
no konstruktora vremeplova, vraćanja 100 godina unazad, dosta smo dozvolili otete resurse, status građana drugog reda, kojih se sjete samo pred izbore. E pa, dosta je bilo-poručuju mještani.
Još jednom pozivaju Vladu Crne Gore (od koje ni nakon više mjeseci po dostavljanju inicijative sa preko 500 potpisa nijesu dobili odgovor) da se hitno uključi u rješavanje ovog problema, jer mogu pomisliti, a to misle kada su u pitanju sve odgovorne strane, da se nekome ne žuri, te za navodne „negativne efekte“ ovih protesta, oni, zajedno sa ostalim neažurnim stranama, snose krivicu.
-Među onima koji snose krivicu je i Opština Bar, čak na prvom mjestu, zbog čega smo i održali protest ispred zgrade Opštine, gdje, iako su mediji prenijeli na takav način, nije pos tignut nikakav dogovor, osim da se hitno uputi dopis nadležnim institucijama na državnom nivou
i nas tave aktivnosti radne grupe. Međutim, iako smo očekivali da će nas neko već narednog dana pozvati, to se nije desilo, pa pozivamo cjelokupnu crnogorsku javnost da se obrate odgovornim stranama i pitaju ih zašto protesti Crmničana i dalje traju, što su uradili da do toga ne dođe, a kad je već došlo, što su uradili da se pitanje hitno riješi. Podsjećamo, radna grupa već postoji, i prije mjesec je napravljen nacrt ugovora, koji je od strane Opštine Bar i „Monteputa“ na neki način stavljen pod tepih i nije više pominjan. Mi možemo imati i 20 radnih grupa, ali ako ne postoji iskrena namjera donosioca odluka da se ovo pitanje hitno riješi, onda su te radne grupe samo karnevalska maska ili bolje rečeno „fantomska maska“, a Crmničani maske ne vole, koriste ih samo ponekad, kad prskaju loze, a duva „nečesovi đao“ odnosno vjetar - ističu u saopštenju. R.P.
postavile, bez dozvole gradskih vlasti, na brdu iznad grada veliki metalni krst. R. P.
Avion Air Montenegro
Sve manje raftera na Tari
NARKOMANIJA UZIMA MAHA: Sudski vještak u borbi protiv narkomanije Dušan Raspopović upozorio da raste broj maloljetnika koji koriste psihoaktivne supstance
PODGORICA – Maloljetnici počinju vrlo rano da koriste psihoaktivne supstance. Imali smo situacije kada su neki sa 12 i 13 godina već u problemu zavisnosti – kazao je za Pobjedu Dušan Raspopović, sudski vještak sa decenijskim iskustvom u borbi protiv narkomanije, dodajući da je broj maloljetnih osoba koje koriste psihoaktivne supstance u porastu, te da je veliki problem što se do njih vrlo lako dolazi.
Raspopović je istakao da ne postoji tačan podatak o broju mladih koji konzumiraju narkotike i naglasio da su psihoaktivne supstance lako dostupne na ilegalnom tržištu, najčešće u blizini škole.
- Do narkotika se vrlo lako dolazi, dostupni su na ilegalnom tržištu, najčešće u blizini škole ili njima poznatim mjestima gdje znaju da mogu da ih kupe – kazao je Raspopović.
Opasn O st O d uličnih dilera drO ge
Upozorava da su uličnim dilerima vrlo često ciljna grupa upravo maloljetnici te da ih oni nerijetko „regrutuju“ i zloupotrebljavaju.
Djeca uzimaju drogu već sa dvanaest godina
- Čak ih i angažuju u nekim primorskim opštinama, gdje ih i zaduže da nose određene pošiljke na određena mjesta, na taj način izbjegavajući da oni budu lišeni slobode. Računaju da će maloljetnici bolje proći zato što su tu kazne mnogo blaže, da će eventualno, zbog manje količine, oni biti kažnjeni samo prekršajno. Oni će za potrebe dilera prodavati drogu, a zauzvrat dobijati količinu droge koju oni upotrebljavaju – kazao je Raspopović. Posebno zabrinjava, kako ističe, što ulični dileri ne biraju da li su to dječaci ili djevojčice, jer se oni ne libe da bu-
Maturske ekskurzije potencijalna prijetnja
Sudski vještak u borbi protiv narkomanije naglašava da uskoro počinju maturske i polumaturske ekskurzije i napominje da se treba posebno pripremiti i razgovarati sa mladima, kako unutar porodice, tako i u školama. Ocjenjuje da upravo takvi događaji mogu biti potencijalna prijetnja za adolescente. - Te ekskurzije traju više dana i to u drugim drža-
Mogući poremećaji u vodosnabdijevanju
du u blizini škola i školskih dvorišta gdje će pokušati da što veći broj mladih „namame“ i dostave im psihoaktivne supstance. U tom smislu, kaže, došlo je do hapšenja nekih uličnih dilera na Crnogorskom primorju i najavljuje da će se takve akcije u narednom periodu in-
vama, pa treba obratiti pažnju i upozoriti mlade da ne dolaze u kontakt sa ljudima koji mogu da im ponude i pribave psihoaktivne supstance i tako, osim opasnosti po zdravlje, potencijalno dođu u problem sa zakonom u nekoj stranoj zemlji – poručio je Dušan Raspopović
tenzivirati. Raspopović posebno apeluje na roditelje i prosvjetare da obrate naročito pažnju na adolescente i maloljetnike.
- I da, ako bilo ko primijeti da se nešto čudno dešava, odmah obavijeste nadležne policijske službe da bi na pravi način reagovali i spriječili posljedice i da mladi mogu da se vrate na pravi put. Važno je da se preventivno djeluje kako mladi ne bi bili žrtve dilera i trgovaca psihoaktivnih supstanci –napominje on.
Na upit koliko mladih traži pomoć i odlazi na liječenje, Raspopović navodi da je, nažalost, to rijetkost, te da oni izbjegavaju medicinsku pomoć.
- Nažalost, maloljetnici vrlo rijetko traže pomoć, osim u nekim izuzetnim situacijama, odnosno kada im pozli, pa bu-
Do narkotika se vrlo jednostavno dolazi, dostupni su na ilegalnom tržištu, najčešće u blizini škole ili na djeci poznatim mjestima, gdje znaju da mogu da ih kupe –kazao je Raspopović, ističući da su uličnim dilerima vrlo često ciljna grupa upravo maloljetnici i da ih oni nerijetko „regrutuju“ i zloupotrebljavaju
du odvedeni u Hitnu pomoć ili Urgentni centar i eventualno nakon toga budu smješteni u neku zdravstvenu ustanovu –kazao je Raspopović.
S obzirom na to da veoma rano počinju da konzumiraju narkotike, prema riječima Raspopovića, mladi pokušavaju da prave neke „pauze“ pa tako koriste jedne supstance, a onda druge, kombinuju ih i u tom njihovom eksperimentisanju prođe dugi niz godina.
- Kad traže pomoć za rehabilitaciju i liječenje, to već bude dugogodišnji staž u pogledu konzumacije supstanci – naglašava ekspert.
e dukacija i preventiva
Raspopović problematizuje činjenicu da je posljednjih godina primjetan vrlo mali broj kampanja u borbi protiv narkomanije.
- Mladi su praktično prepušteni sami sebi, informišu se putem društvenih mreža i sumnjivih sajtova. Ako nemamo kvalitenu preventivu, ako nemamo dobru razvijenu preventivnu mrežu na svim nivoima, onda prepuštamo mladu populaciju nekim drugim in-
formacijama i ljudima koji mogu da im naštete – upozorava on.
Zato apeluje na medije i obrazovne ustanove da se pojača broj edukativnih predavanja o štetnosti psihoaktivnih supstanci.
- Važno je i da mediji preventivno djeluju i šalju prave poruke mladima. Veoma je bitno da mladi imaju istinite i prave informacije o štetnosti psihoaktivnih supstanci i o tome kako i na koji način ljudi, koji uđu u svijet droge, obično upadnu u veliki problem kao individue, ali to veoma utiče i na njihove porodice – kazao je Raspopović.
Smatra da su mediji veoma moćno oružje te da moraju voditi računa šta i kako saopštavaju.
- Jer mladi mogu svakodnevno da pročitaju neke novinske članke o kriminalnim grupama, zaradama većih količina novca.. to može biti mač sa dvije oštrice, nekima opomena, a nekima izazov. Zato apel sedmoj sili da bude što više edukativna jer su mladi ljudi osjetljiva grupa – istakao je Raspopović. jovana raičeviĆ
BAR - Regionalni vodovod nije u mogućnosti da obezbijedi potrebne količine vode za Bar, te su mogući poremećaji u vodosnabdijevanju, saopšteno je iz Vodovoda i kanalizacije Bar.
- Preduzeće Regionalni vodovod Crnogorsko primorje d.o.o. smanjilo je količine vode koje naše Društvo preuzima iz njihovog sistema.
D.o.o. Vodovod i kanalizacija Bar radi zadovoljenja potreba naših korisnika preu-
zimao je 160 l/s iz sistema Regionalnog vodovoda i sve obaveze ka ovom preduzeću, koje svakako nijesu male, izmirivali redovno - navode u saopštenju. Baru su iz preduzeća Regionalni vodovod, kako navode, isporučili smanjene količine vode.
- Posljednja dva dana zaprimamo 50 l/s manje od potrebne količine koju smo zahtijevali od Regionalnog vodovoda. Upravo iz tog razloga je došlo do poremećaja vodosnabdijevanja užeg gradskog jezgra
Bara, naselja Žukotrlica, Donji Šušanj, Ilino, Bjeliši, Ahmetov Brijeg i Polje - stoji u saopštenju.
Ističu da o navedenim potezima nijesu bili blagovremeno obaviješteni.
- Iz preduzeća Regionalni vodovod Crnogorsko primorje d.o.o. smo tek danas dobili, na naše interesovanje, šturu informaciju da je ovo preduzeće smanjilo količine vode koje isporučuje Baru radi isporuke vode drugim primorskim opštinama kojima su očigledno potrebne dodatne količine vo-
de, te da količine vode neće biti u mogućnosti da nam povećaju narednih deset dana - dodaju u saopštenju. Podsjećaju da i pored uvjeravanja iz Regionalnog vodovoda kako će imati dovoljne količine vode da zadovolje potrebe svih korisnika tokom ljetnjih mjeseci, evidentno je, navode dalje, da to nije slučaj iako je d.o.o. Vodovod i kanalizacija Bar redovno upućivalo zahtjeve ovom preduzeću za povećanje količina vode kako bi obezbijedili stabilno snabdijevanje.
Iz Vodovoda i kanalizacije Bar mole svoje korisnike za razumijevanje. - Naglašavamo da su mogući poremećaji u vodosnabdi-
jevanju
rezultat trenutne nemogućnosti isporuke dovoljne količine vode iz sistema Regionalnog vodovoda - naveli su u saopštenju. r.p.
Dušan Raspopović
Ulaganja na mjestu starog kopa Rudnika uglja nijesu opravdala očekivanja
Ulje lavande još čeka kupce
P l JEV l Ja - Priča o plantaži lavande na mjestu starog kopa Rudnika uglja i o mogućoj turističkoj atrakciji nije dugo trajala. Već poslije tri godine novi menadžment tvrdi da nema ekonomske računice za uzgoj aromatičnog bilja. Bivše rukovodstvo međutim brani tu investiciju. Projekat sadnje lavande i drugog aromatičnog bilja na bivšim rudarskim kopovima koji je počeo 2021. pokazao se neprofitabilnim, kažu u novom rukovodstvu Rudnika uglja Pljevlja. Iako je kompanija
u obavezi da rekultiviše devastirani prostor, dosadašnja ulaganja nijesu opravdala očekivanja. -U taj projekat je uloženo dva miliona i sedamdeset devet hiljada eura. Trenutno imamo nekih 12 hektara pod zasadom lavande i od toga u protekle tri godine smo prihodovali oko 150 litara ulja od lavande koje nam se trenutno nalazi u magacinu. To bi moglo da se valorizuje u nekom iznosu od 300 do 500 eura po litru - kazao je izvršni direktor Rudnika uglja Nemanja Laković S druge strane, Milan Lekić,
koji je bio načelnik Rudnika kada je pokrenut projekat, opravdanost investicije brani studijom koja je pokazala da je profit neminovan.
- Ko god posmatra prihode u prve dvije godine kada je u pitanju ljekovito bilje, taj onda ne razumije mnoge stvari. Siguran sam da će, u najmanju ruku, taj višak radne snage biti opravdan što će se baviti ovim poslom u odnosu na rekultivaciju kada je u pitanju sijanje djeteline - istakao je bivši direktor Rudnika uglja Milan Lekić. Novi menadžment ipak ak-
cenat stavlja na ekonomsku opravdanost projekta. Novoformirana služba za re -
kultivaciju broji dvadesetak radnika, tu su i troškovi za sezonce, ulaganje u mehaniza-
Slovo o proizvođaču prijatelj Stva: Sve ono što može samo Branislav Mili Šćepanović
kolašin - Bio je jul 1975. godine. Branislav Mili Šćepanović je u 21. godini završio služenje vojnog roka u Kraljevu. Toga posljednjeg dana obukao je „civilku“, pozdravio se sa vojnicima i starješinama i krenuo do kapije, gdje ga je čekao otac Boro sa automobilom i prijateljima. Krenulo se ka Titogradu, krenule su i vojničke priče, ali i informacije što se dešava u Maslinama, gdje su Šćepanovići imali kuću, čiju je izgradnju pomogao đed iz Amerike.
Jednoglasno je donesena odluka da se kupi pečenje i da se ručak organizuje u nekom lijepom prirodnom ambijentu. Prošao se Kolašin i pogled je na Crkvinama krenuo lijevo - ka rijeci Pčinji. Livada, hladovina, blizu izvor i rijeka.... - Kako bi bilo lijepo ovdje kupiti plac - kazao je Boro Šćepanović. Baš kada se ručak u prirodi završavao, naišao je mještanin koji je kazao da je to livada njegove porodice i da se može kupiti plac. Već narednog dana Boro Šćepanović je sa svojim komšijom Kekovićem došao na Crkvine i kod
Jedan čovjek, dva telefona, hiljadu prijatelja...
Na majstorstvo auto-servisera dodao je majstorstvo u prijateljstvu. Sa prijateljima se samo ne druži, već im i pomaže. Poznat je po pozivima „svojim ljekarima“ kada treba pomoći ostaloj „planeti“ prijatelja
Lazara Medenice kupili su dva placa. Tako je počelo da nastaje „titogradsko-podgoričko“ vikend-naselje na Crkvinama kod Kolašina. Boro je sa sinovima napravio svoje „krovove“ na Crkvinama, a prirodni raj preko puta rijeke Pčinje postao je njihova „druga kuća“. Svaki slobodan trenutak - kroz Platije, pa do Crkvina. Sada auto-putem, pa do Crkvina. Blaže zime koje su „na snazi“ posljednjih godina takođe se koriste da se i u
tom periodu bude pored rijeke Pćinje...
Skoro pola vijeka od prvog susreta sa livadom na Crkvinama, koja je postala druga adresa Šćepanovića, Mili je okupio svoje prijatelje iz Kolašina da 22. avgusta obilježi 70. rođendan. Odziv je bio stopostotan jer rođendan slavi neko ko je zaslužio, zadužio, obavezao. Prijatelji su imali i dosta prijedloga: „Da imaš manje posla u auto-servisu, mogao bi napisati udžbenik o prijateljstvu“.
Ko je prijatelj Milija Šćepanovića ne mora u životu da brine za dvije važne stvari – za zdravlje i automobile. U vjerskim kalendarima postoji Lazareva subota, a u kalendarima njegovih prijatelja postoji „Milijeva subota“ – dan kada je sve drugačije, ljepše, „prijateljskije“ i kada je Mili sa suprugom Persom, sinovima Bobanom i Goranom, snahom Draganom, unukom Nađom, unucima Borislavom i Lukom, na Crkvinama i u Kolašinu...
Branislav Mili Šćepanović je već decenijama vlasnik, ali i glavni majstor u poznatom auto-servisu u Maslinama, u Podgorici. U ovom tehničkom poslu, kao i u ostalim životnim poslovima, primjenjuje pravilo – duše. Svaki automobil ima svoju „dušu“ i mora se otkriti da bi joj se znanjem, alatom, djelovima, omogućio „merak“, odnosno popravka. Ovakav odnos prema automobilima je zapravo odnos prema njihovim vlasnicima, koji na ta četiri točka koja prođu „Milijevu majstorsku dušu“ voze sebe i svoje porodice. Na ovom iskrenom Milijevom receptu su nastala brojna prijateljstva koja traju decenijama. Na majstorstvo auto-servise-
ra, Mili Šćepanović je uspješno nadovezao i majstorstvo u prijateljstvu. On je taj koji organizuje, poziva, zakazuje, okuplja, čašćava. Pravi domaćin je i u svom servisu, svojoj kući, kafanama i restoranima Podgorice, „Kod Vojke“ u Kolašinu, u svojoj vikendici na Crkvinama. Naravno, prijatelji uzvraćaju koliko mogu, ali svi priznaju da prijateljstvo sa Milijem Šćepanovićem ne liči ni na koje drugo. Mili ne želi sa prijateljima samo da se druži, on im pomaže, želi im biti na usluzi. Poznat je po pozivima prijateljima-ljekarima kada treba pomoći ostaloj „planeti“ prijatelja... Društvo iz Kolašina, utemeljeno tokom „Milijevih subota“, u ovom gradu je odlučilo da obilježavanje 70. rođendana ima i originalnih detalja. Odazvali su se na poziv prijatelja Nano, Rašo, Dačo, Nenad, Bracan,
Slaven, Milan, Balša. Uživali u hladovini i raznovrsnosti trpeze koju su pripremili supruga Persa i snaha Dragana, dok su unuci Boki i Luka „lećeli“ kao konobari. Bili su tu i brat Dragi Šćepanović, komšije Kekovići i Ivanovići Milutin Popović sa gitarom i njegova supruga Suzana su probranim pjesmama, gdje je dominirala „Lavanda“, stvarali pravu atmosferu. Muziku su nakratko prekinuli rođendanska čestitka i uručenje poklona. Prijatelji iz Kolašina su poklonili Milijev portret koji je radio Slavenko Rakočević. Uz njega je bila i ilustracija Darka Drljevića, gdje Mili u kafanskoj stolici razgovara na dva telefona. I riječi ispod ilustracije: „Jedan čovjek, dva telefona, hiljadu prijatelja...“ I ovo uopšte nije teška asocijacija: Branislav Mili Šćepanović... Dr.Drašković
ciju i opremu, a nijedan litar eteričnog ulja još nije stigao do kupaca. r P.
Rudnik uglja u Pljevljima
uobičajena Slika u kolašinu: Branislav Mili Šćepanović
Protest u Beogradu sa zahtjevom da RTS izvještava o protestima zbog rudarenja litijuma u Srbiji
Javni servis ima rok od
sedam dana da ispuni zahtjev
BEOGRAD- Protest sa zahtjevom da Radio-televizija Srbije (RTS) informiše javnost o problemima u životnoj sredini održan je 1. septembra pred zgradom javnog medijskog servisa u Beogradu. Sa skupa u organizaciji pokreta Eko straža zatraženo je da RTS omogući predstavnicima ekoloških organizacija da se javnosti obrate u centralnoj informativnoj emisiji Dnevnik.
-RTS ima rok od sedam dana da ispuni zahtjev. Ukoliko to ne učini, iskoristićemo sva pravna sredstava prema odgovornim licima- saopštila je u nedjelju Eko straža. Protest je održan pod naslovom „Sigurnost je u brojevima“, kako je saopštila Eko straža, u znak podrške građanskim aktivistima koje je policija privodila na protestima zbog rudarenja litijuma u Srbiji. Ta organizacija navela je da je privedeno petoro njenih aktivista, da im je policija pre-
Preminuo Budimir Lončar
Odlazak
vrhunskog
diplomate i intelektualca
ZAGREB- Hrvatski diplomata Budimir Lončar preminuo je u 101. godini.
- Budimir Lončar, diplomata, partizan, svjetski državnik, moj prijatelj, preminuo je danas u Preku, mjestu u kojem je rođen 1. aprila 1924 - objavio je hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina na svom Facebook profilu, koji je ujedno i autor Lončarove biografije „Budimir Lončar: Od Preka do vrha svijeta“. Lončar je bio bivši jugoslovenski i hrvatski diplomata.
Obavljao je visoke dužnosti u vrijeme bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije te je bio njen posljednji ministar vanjskih poslova, kao i u Hrvatskoj od njenog osamostaljenja, kao i savjetnik dvojice hrvatskih predsjednika – Stjepana Mesića i Iva Josipovića. Bio je posebni savjetnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za Pokret nesvrstanih, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U Narodnooslobodilačkoj borbi je „s ponosom učestvovao dajući svoj skromni doprinos tome da su u Hrvatskoj danas i moj Zadar, i Rijeka, Istra i ostrva, te da je Hrvat-
ska na kraju Drugog svjetskog rata bila na pobjedničkoj strani“.
- Prošlost o kojoj govorim uključuje i poslijeratni razvoj i međunarodnu afirmaciju Jugoslavije, a time i Hrvatske, u čemu sam imao ne malog udjela. I, napokon, ta prošlost uključuje već gotovo tri decenije postojanja samostalne Republike Hrvatske u čemu sam takođe ostavio trag. Objektivni istoričari procijeniće moju ulogu u svemu tome. Zapjenjeni hajkači – ne - ranije je poručio Lončar.
Zgrade srpskih institucija na sjeveru Kosova blokirane tri dana
Pojačano prisustvo Kfora na mostu
PRIŠTINA - Zgrade srpskih institucija u četiri opštine na sjeveru Kosova i Metohije i dalje su blokirane, a ispred njih je kosovska policija. Kfor je pojačao prisustvo na glavnom mostu u Kosovskoj Mitrovici.
- Akcije policije na sjeveru Kosova utiču na bezbjednost, stabilnost i mir - poručila je misija UNMIK, poslije razgovora predstavnika Srpske liste sa
šeficom te misije na Kosovu Karolin Zijade. Srpska lista je zatražila hitnu akciju međunarodnih predstavnika.
- NATO je veoma razočaran akcijama na sjeveru Kosova koje nijesu koordinisane sa Kforom - navela je portparolka Alijanse Fara Daklala, prenosi RTS.
Državni vrh Srbije ocjenjuje da je na dijelu pokušaj da se isprovocira reakcija i poručuju da je izbor politička borba.
tresla stanove i oduzela mobilne telefone i računare.
-Zahtijevamo da se sprovede disciplinski postupak protiv tužilaca koji su narušili ljudska prava, kao i da se privedenima hitno vrate oduzeti lični uređaji- objavila je Eko straža. Aktivistkinja Nina Stojanović rekla je da je protest organizovan zbog porasta represije prema građanima koji se bore za čistu životnu sredinu.
-Procjene su da je od 30 do 60 aktivista privedeno u protekla dva i po mjeseca. Ovdje smo
da zaštitimo ljudska prava i budemo jedni uz druge- izjavila je Stojanović. Bojan Simišić, iz Eko straže, rekao je da RTS nije prenio nijednu vijest o hapšenju ekoloških aktivista poslije beogradskog protesta 10. avgusta. -Mi plaćamo televizijsku pretplatu. RTS bi trebalo da bude servis građana, a ne Srpske napredne stranke- izjavio je Simišić.
Ivan Milosavljević, aktivista sa Homolja na istoku Srbije, rendžer koji se bori za spas Homolja, rekao je u ob-
raćanju okupljenima da dobija prijetnje smrću.
-Sinoć smo privedeni u policiju u Žagubici pod optužbom da smo kamenicama gađali radnike na istražnim bušotinama. Nas koji ukazu-
jemo da se raseljavaju sela pored Bora, da ista sudbina čeka istočnu Srbiju, nazivaju stranim plaćenicima i optužuju za rušenje ustavnog poretka- rekao je Milosavljević.
Ukrajina napala dronovima više regiona u Rusiji, jedan dron oboren u zoni ra nerije na e kod Moskve, gdje je izbio požar
Ukrajinske snage odbile
čak 52 ruska napada
KIJEV/MOSKVA - Napadi dronovima zabilježeni su u više regiona Rusije, a jedan je oboren i u zoni rafinerije nafte kod Moskve, gdje je izbio požar. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se najteže borbe vode na Pokrovskom frontu u Donjeckoj oblasti. Sa druge strane, Rusija je zatražila od Ujedinjenih nacija i međunarodne zajednice da osude ukrajinski napad na grad Belgorod, u kojem je stradalo pet osoba, a oko 50 ih je povrijeđeno.
Britanski obavještajci primjećuju da se ubrzalo napredovanje ruskih okupacionih trupa u pravcu grada Pokrovska, izvještaj je britanskog ministarstva odbrane koji prenosi Ukrajinska pravda. Napomenuto je da su u proteklih sedam dana ruske kopnene snage ubrzale napredovanje ka Pokrovsku. Obavještajni podaci sugerišu da se okupaciona vojska Ruske Federacije nalazi na 10 kilometara od periferije grada.
- Brzina napredovanja će vjerovatno usporiti kada ruske kopnene snage uđu u stambeni dio Pokrovska - prenosi ukrajinski medij. Obavještajni izvori ističu da Pokrovsk služi kao ključno logističko čvorište za Donjecku oblast i da bi, ako bude zarobljen, vjerovatno proširio i izmijenio postojeće ukrajinske linije snabdijevanja. U ukrajinskom napadu na Belgorod povrijeđeno je 11 osoba, među kojima je i dvoje dece, izjavio je regionalni guverner Vjačeslav Gladkov
- Danas je u Belgorodu i Belgorodskoj oblasti, kao posljedica napada Oružanih snaga Ukra-
jine, povrijeđeno 11 civila, među kojima dvoje djece - napisao je Gladkov na Telegramu. Naveo je da su vatrogasne ekipe ugasile zapaljeni automobil u dvorištu stambene zgrade, kao i požar na balkonu u jednom od stanova. Prema riječima guvernera, nad Belgorodom i Belgorodskom oblasti popodne je aktiviran PVO sistem, a nekoliko vazdušnih ciljeva je oboreno. Kako je prenijela agencija RIA Novosti, tokom granatiranja Belgoroda teško je ranjena majka dvoje male djece. U napadu je ranjeno i njeno jednoipogodišnje dijete. Eksplozija se dogodila u blizini prodavnice prehrambenih proizvoda i obližnje prodavnice auto-djelova. Ruska vojska je pogodila i Harkov, javlja šef vojne oblasti
Oleg Sinegubov na Telegramu. Ističe da je pogođeno mjesto koje svakodnevno posjećuje stotine stanovnika Harkova i nazvao napad terorističkim. Sinegubov navodi da je povrijeđeno više od 40 ljudi, a među njima petoro djece, dva medicinara i dva spasioca.
ODGOVOR KREMLJA Rusija će izvršiti promjene u svojoj nuklearnoj doktrini kao odgovor na akcije Zapada po pitanju sukoba u Ukrajini, citirao je Tas zamjenika ministra spoljnih poslova Sergeja Rjabkova Rjabkov je rekao da je odluka ,,povezana sa eskalacijom kursa naših zapadnih protivnika“ kada je riječ o ,,specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini“. Rusija već odgovara na napad
Oružanih snaga Ukrajine na Kursku oblast, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. - To se već dešava - rekao je Peskov u intervjuu za TV Rusija-1 odgovarajući na pitanje kada će Rusija odgovoriti na napade Ukrajine na pogranične regione. On je istakao da nema sumnje da će odlučne akcije ruskih oružanih snaga biti nastavljene, prenosi Interfaks. Ukrajinske snage počele su 6. avgusta napad na Kursku oblast u Rusiji. Peskov je izjavio i da sumnja da Donald Tramp, ako bude izabran za predsjednika Sjedinjenih Država, ima čarobni štapić da riješi ukrajinski sukob u roku od 24 sata. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je danas da je ruska vojska preuzela kontrolu nad naseljima Ptičje i Vijemka u Donjecku.
NAPAD DRONOVIMA
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći oboreno 158 dronova koje je lansirala Ukrajina. Devet dronova koji su letjeli ka Moskvi oboreno je tokom protekle noći, izjavio je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin On je prethodno rekao da je dron oboren u zoni rafinerije nafte u Moskvi. Rojters javlja da je tamo izbio požar. Načelnik gradskog okruga Kašira Mihail Šuvalov izjavio je da je pokušan napad sa tri drona na Državnu elektranu Kašira u Moskovskoj oblasti, ali da nije bilo povrijeđenih niti materijalne štete, prenosi Interfax. Tokom noći je oboreno i 26 dronova iznad Brjanske oblasti, više od deset iznad Voronješke, tri iznad Tulske i dva iznad Kurske oblasti, navodi RIA Novosti.
Priredila: Mr. J.
Budimir Lončar
Britanci tvrde da ruske okupacione snage brže napreduju
Sa jučerašnjeg protesta ispred RTS-a
PODGORICA – Kada se 2006. godine popeo na pozorišnu scenu u Mostaru, igrajući u predstavi „Višnjik“ Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, glumac Drago Malović znao je da je to njegov konačni oproštaj od publike, koja je hrlila u pozorište samo da bi bar nakratko vidjela ovog dramskog umjetnika koji joj je donosio toliko smijeha i radosti.
Aplauz koji je dobio na kraju predstave pronosio je zahvalnost za sve ono što je ovaj crnogorski glumac decenijama mukotrpno gradio u pozorištu, filmu i na televiziji. Simbolično, njegovo posljednje igranje dogodilo se izvan Crne Gore, u Bosni i Hercegovini, taman negdje po sredini mape bivše Jugoslavije, zemlje koju je Malović svojom čuvenom ulogom Radosava u seriji „Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo“ decenijama iznova ujedinjavao, brisao granice i bar nakratko ispisivao novu istoriju naroda koji se razumiju u duhu i smijehu. - Publika me je voljela i poštovala. Velika je satisfakcija za glumca kada u osmoj deceniji doživi podršku i gromoglasne aplauze – govorio je Drago Malović u davnašnjem intervjuu za Pobjedu.
NEIZBRISIV TRAG
Ove godine, kada se obilježava stotinu godina od rođenja i deset godina od smrti ovog jedinstvenog glumca, može se sa sigurnošću konstatovati da je Malović ostavio neizbrisiv trag u jugoslovenskoj i crnogorskoj pozorišnoj, televizijskoj i filmskoj umjetnosti, stvarajući nasljeđe koje služi kao inspiracija i uzor budućim generacijama dramskih umjetnika. Njegova karijera, koja je trajala više od šest decenija, primjer je kako se, kroz stalan rad, radoznalost, entuzijazam i upornost, mogu dostići najviše visine u umjetnosti.
Njegove kolege su svjedočile da je Malovićev pristup glumi bio temeljan i strpljiv, a svaku ulogu je prihvatao sa ozbiljnošću i posvećenošću, bez obzira na njen obim ili značaj. U svakoj ulozi, bilo da je riječ o pozorišnoj predstavi, televizijskoj seriji ili filmu, Malović je donosio dio sebe, unoseći autentičnost i dubinu koje su prepoznavali i cijenili publika i kritika. - Čim sam stupio na scenu, osvojen sam glumom. Kad bih mogao da se vratim u mladost, opet bih uradio isto – govorio
Poneđeljak, 2. septembar
PODSJEĆANJE: Stotinu godina od rođenja i deset godina od smrti velikog crnogorskog
Samo je Radosav
sve ostalo su naše
Niko bolje od njega nije pogađao suštinu crnogorskog mentalitetskog prostora. Njegova interpretacija Radosava u seriji „Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo“, u režiji Živka Nikolića, postala je ne samo simbol crnogorskog humora, već i dubokog razumijevanja narodne duše, mentaliteta i načina života
je Malović u intervjuu Pobjedi. Ovaj osobeni dramski umjetnik bio je i ostao čovjek iz naroda i za narod. Njegova sposobnost da pronađe zajednički jezik sa svim slojevima društva, od najobičnijih ljudi do intelektualne elite, činila ga je jedinstvenim umjetnikom i osobom. Njegova prirodna toplina, skromnost i jednostavnost omogućile su mu da uspostavi iskrene i duboke odnose s ljudima iz svih sfera života.
Prije pozorišta, a ubrzo nakon odsluženja vojnog roka, Malović se u Nikšiću zaposlio u Gradskom narodnom odboru, u sektoru za trgovinu i snabdijevanje.
- Bio sam nekakav mlađi planer i izdavao građu za obnovu kuća porušenih u ratu. Sve smo mi, omladinci i omladinke, to radili. Dobili bismo po sendvič sa salamom i čitav dan radili. Veseli smo bili i pjevali iz svega glasa. Ništa nam nije falilo. Ljepota božja! To je najsrećnije vrijeme moga života – govorio je Malović. Svoju glumačku karijeru Malović je takođe počeo nakon Drugog svjetskog rata, pridruživši se Kulturno-umjetničkom društvu „Radoje Dakić“ i dramskoj sekciji „Zahumlje“.
tokom posljednjeg
Njegova prva profesionalna pozorišna iskustva vezana su za Nikšićko pozorište, gdje je 1949. godine počeo karijeru koja će trajati više od šest decenija.
Malović je igrao u mnogim predstavama, kao i u filmovima renomiranog crnogorskog režisera Živka Nikolića. Angažmani u Nikolićevim filmovima pripremile su teren za njegovu životnu ulogu – Radosava u seriji „Đekna“, koja će ga učiniti prepoznatljivim širom Jugoslavije.
Bio je jedan od ključnih stubova razvoja Crnogorskog narodnog pozorišta, čije je osnivanje i rast pomogao kroz svoj neumorni rad i posvećenost dramskoj umjetnosti. Nakon zatvaranja Nikšićkog pozorišta 1965. godine, Malović je kratko radio u kragujevačkom pozorištu, a potom se preselio u Podgoricu, gdje je postao član titogradskog Gradskog narodnog pozorišta, koje će kasnije postati Crnogor-
Pili rakiju iz čokanja, a kriške hljeba umakali u papar i so
Drago Malović i Veljko Mandić u seriji „Đekna“ bili su sin i otac, a u privatnom životu kumovi.
Iste su godine rođeni, ali je Mandić imao tu nesreću da sa ovoga svijeta ode već 1988, u 64. godini. Malović je do same smrti njegovao
uspomene na svoga kolegu, kuma i velikog crnogorskog glumca. U ranijem intervjuu za Pobjedu ispričao je i jednu kafansku anegdotu. - Volio sam da pođem u kafanu, ali sam umio da se zaustavim u piću. Kada bismo Veljko i ja, zajedno sa
još nekim ljudima, sjedjeli u hotelu „Javorak“ u Nikšiću, znali smo se i zapiti. Pili smo rakiju iz čokanja, a kriške hljeba bismo umakali u papar i so, jer nijesmo imali para za što drugo. Ja bih se ubrzo digao i krenuo kući da ručam, a usput bih prošao pored stana Veljka Mandića.
Na prozoru njegova majka, pita me: „A Drago, đe mi je Srećo?“ „Eto ga u kafani“, rekao bih joj ja. „E blago tebi i tvojoj majci“, viče ona za mnom. Pred veče ja opet u kafanu, a Veljko i društvo sjede. Nijesu ni ustajali – prisjetio se Malović u intervjuu Pobjedi.
sko narodno pozorište. Njegov doprinos ovom teatru nije bio samo u brojnim ulogama koje je odigrao na sceni, već i zbog toga što je utjelovio likove koji su postali simboli crnogorske kulture i identiteta. Njegova ostavština je i u načinu na koji je tim ulogama pristupao, s ljubavlju prema glumi i nepokolebljivom željom da doprinese kulturnoj baštini svog naroda. - Igrao sam uglavnom glavne ili epizodne uloge. Ne bih rekao da ima neki lik koji sam mnogo želio da igram, a nijesam imao priliku. Tada su se radili različiti komadi domaćih i stranih pisaca. Najviše Rusa. U pozorištu u Kragujevcu, gdje sam igrao tri godine, brzo sam stekao veliki ugled i publika je masovno dolazila na predstave. U to vrijeme gotovo da nije bilo krize u pozorištu. Ljudi su bili željni priča sa pozornice. Momci su specijalno šili odijela, a žene kostime, samo da bi se pojavili na premijeri. Tad i obuku, pa čuvaju po ormarima do sljedeće premijere – govorio je Malović.
RAZUMIJEVANJE
Sa druge strane, niko bolje od njega nije pogađao suštinu crnogorskog mentalitetskog prostora. Njegova interpre-
tacija Radosava u seriji „Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo“, u režiji Živka Nikolića, postala je ne samo simbol crnogorskog humora, već i dubokog razumijevanja narodne duše, mentaliteta i načina života. Ova serija, koja i danas privlači ogromnu pažnju široke publike, svjedočanstvo je o jednom vremenu, ali i o univerzalnim temama koje su uvijek prisutne u crnogorskom društvu - porodične veze, tradicionalni običaji, te stalna borba između starog i novog. Malović je, kroz lik Radosava, uspio da prenese sušti-
Drago Malović
intervjua za Pobjedu 2011. godine
Drago Malović kao Radosav u seriji „Đekna“
POSLJEDNJA ULOGA: Malović u „Višnjiku“
pravi,
maske
nu jednog arhetipskog Crnogorca, čovjeka ukorijenjenog u svojoj zemlji, tradiciji i vrijednostima.
- Kada se „Đekna“ pojavila, u početku su bile dosta negativne kritike na račun serije i moje uloge. Svi su mi zamjerali, pogotovo moji Drobnjaci i rođaci, što sam prihvatio da igram takav jedan karakter. A činjenica je da se svako pronalazio u likovima iz „Đekne“, a ako se neko i stidio toga, onda se stidio sebe – govorio je Malović.
Radosav je lik koji je u isto vrijeme i komičan i tragičan, simbolizujući tvrdoglavost, isključivost, ali i oprost i mudrost crnogorskog čovjeka. On je oličenje crnogorske ironije, nevjerovatne upornosti, ali i sklonosti ka fatalizmu, koja je toliko prisutna u narodu. Malović je kroz Radosava dao glas jednom cijelom narodu, govoreći kroz humor i dramu o stvarima koje su bliske svakom Crnogorcu, ali i univerzalno razumljive.
- Svako od nas negdje nosi Radosava u sebi. Da nije bilo „Đekne“, ostao bih zaboravljen. Radosav me drži podalje od anonimnosti. Tada sam se uživio u tu ulogu, a i danas živim sa njom – govorio je Malović u intervjuu Pobjedi.
Sa tom ulogom prošao je cijelu ondašnju Jugoslaviju i pola Evrope, izgovarajući na pozorišnim scenama odlomke iz „Đekne“. Teško je ko, uoči početka snimanja serije, vjerovao da će ovaj projekat biti toliko popularan. Malović je uvijek isticao da u reditelju Živku Nikoliću vidi čovjeka koji ga je izvukao na površinu, dajući mu epizodne uloge u filmovima, a naposljetku i jednu od glavnih u „Đekni“.
- To je sudbina svih glumaca: možeš da igraš čitav život
Kako je propao pokušaj da zaigra balkanskog
Don Kihota
i opet ostaneš nezapažen, a nekad je dovoljan samo jedan čovjek da bi ti omogućio da dosegneš najljepše trenutke u karijeri – govorio je Malović.
OGLEDALO ŽIVOTA
„Đekna“ je serija koja je oslikavala svakodnevni život u jednom zabačenom crnogorskom selu, ali je njena poruka bila mnogo šira. Kroz Radosava i druge likove, Malović i glumačka ekipa prikazali su univerzalne istine o ljudskim odnosima, moralnim dilemama i vječitoj borbi između tradicije i modernizacije. Svaka epizoda serije bila je ogledalo života, protkano humorom, ali i kritikom društvenih normi. Prvobitno, Radosava je trebalo da igra Mima Karadžić, ali Živko Nikolić nije htio da pristane na taj plan producenata serije.
- Rekao je: „Ako ćete da ja režiram Đeknu, niko drugi neće igrati Radosava osim Drago Malović“. Tako me je ta uloga zapala. I rodio se Radosav – govorio je Malović u intervjuu Pobjedi.
Hrvatski glumac Boris Dvornik, kada je vidio kako Malović igra Radosava, rekao je: „Di je bija taj glumac dosad?! Pa on ne glumi, on potire glumu. On prirodno igra“.
- Dvornik je došao u Split da me vidi. Suština našeg zanata jeste da budeš prirodan na sceni – govorio je Malović.
U početku se teško borio sa popularnošću uloge i serije, ali se, po sopstvenom priznanju, kasnije navikao. Godilo mu je.
- Tokom gostovanja u Sarajevu sa mnom je bila moja supruga Kosa. Kad je vidjela gomilu ljudi koja nas je dočekala pred Zetrom, samo je zabrinuto rekla: „Mora da je neko poginuo!“ A ono narod čekao Radosava. Nijesam mogao ući u tu salu, a da me ne vuku, dozivaju i dodiruju... Gdje god sam bio publika me je dobro dočekivala – govorio je Malović.
Poznavaocima naše kinematografije i opusa reditelja Živka Nikolića poznata je njegova američka epizoda tokom devedesetih godina prošlog vijeka, kada je pokušavao da u Njujorku prokrči novi filmski put, ali izvan crnogorskog ambijenta i prostora koji mu je bio preokupacija, a koji ga je na kraju tako surovo iznevjerio i izdao. Živko je na Menhetnu kovao plan i za nove uloge Draga Malovića i Zefa Dedivanovića - Dok je bio u Americi, Nikolić me preko doktora Dušana Kosovića nagovarao da i ja tamo dođem i u njegovom filmu igram balkanskog Don Kihota. Sanča Pansu bi, prema njegovoj zamisli, igrao Zef Bato Dedivanović. Međutim, tada mu je sve krenulo nizbrdo i nije uspio da započne mnoge projekte koje je planirao – govorio je Malović u intervjuu Pobjedi.
Supruga Kosa bila je njegova velika podrška. Ona je bila Malovićeva ljubav iz mladosti. - Upoznali smo se na nikšićkom korzou i brzo se zaljubili. Četiri godine smo se zabavljali i vjenčali 1953. godine. Podigli smo troje djece: kćeri Ljiljanu i Senku i sina Miomira. Umrla je 2003. godine, taman uoči naše zlatne svadbe. Mnogo mi je značila. Gradila je stabilnost u našoj porodici. Nikad nije bila ljubomorna. Imala je razumijevanja za moj posao i česta odsustva. Kao mlada je bila izuzetno lijepa i veliki čovjek –govorio je sa sjetom Malović.
SIMBOL
Popularnost serije „Đekna“ i danas traje, i to ne samo među starijim generacijama koje se s nostalgijom sjećaju vremena kada je prvi put emitovana, već i među mlađima, koji tek otkrivaju njenu vrijednost. Malovićev Radosav postao je kultni lik, simbolizujući mnogo više od samog protagoniste jednog komičnog serijala. On je postao personifikacija crnogorskog čovjeka – sa svim njegovim vrlinama, manama, ali i neizostavnom duhovitošću. I upravo zato, „Đekna“ ostaje trajno relevantna, a Drago Malović jedan od najvećih simbola crnogorskog teatra i crnogorske kinematografije.
J. NIKITOVIĆ
Predstava „Edip“ JDP-a najbolja na Festivalu mediteranskog teatra u Tivtu
Dubok uvid u dramu društva i pojedinca
TIVAT – Svečanom dodjelom nagrada i završnom predstavom „Putujuće pozorište Šopalović“ u režiji Jagoša Markovića, produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, završen je 19. Festival mediteranskog teatra „Purgatorije“.
Ovogodišnji festival okupio je deset najboljih pozorišnih ostvarenja iz regiona, a stručni žiri, u sastavu glumica Ljiljana Blagojević iz Srbije, dramaturškinja Željka Turčinović iz Hrvatske i reditelj Zoran Rakočević iz Crne Gore, imao je težak zadatak da odabere najistaknutije među njima. Jednoglasnom odlukom žirija, nagrada za najbolju predstavu otišla je u ruke ekipe Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda za predstavu „Edip“. Ova predstava, u režiji Vita Taufera, donosi znakovitu reinterpretaciju antičke drame, osvježavajući je novim konotacijama, a pritom ne gubeći iz vida tragičnu sudbinu glavnog lika. U obrazloženju žirija istaknuto je kako predstava pruža dubok uvid u pojedinca i društvo, težeći istini bez obzira na njenu kobnu prirodu. Metafora krčme/kafane, koja se provlači kroz predstavu, postaje simbol društva u kojem se potraga za istinom često pretvara u tragediju, kako pojedinca, tako i čitave zajednice. Nagrada za najbolju režiju „Jagoš Marković“, većinom glasova, dodijeljena je rediteljki Tatjani Mandić-Rigonat za režiju predstave „Mirandolina“, u produkciji Centra za kulturu Tivat. Žiri je pohvalio Mandić-Rigonat za njeno dinamično i vehementno čitanje ovog klasičnog komada, pri če-
mu je krčmarica Mirandolina stavljena u fokus kao snažna, mudra žena koja prelazi granice dopadljivog ženskog Erosa i postaje simbol ženskog aktivizma i feminizma. Jednoglasnom odlukom žirija, nagrada za najbolju žensku ulogu pripala je Katarini Marković za interpretaciju Mirandoline u istoimenoj predstavi. U obrazloženju žirija istaknuto je da Marković donosi autentičnu, mudru i savremenu interpretaciju ovog lika, izbjegavajući sve zamke jeftine erotike i površnosti. Milan Marić je takođe jednoglasnom odlukom žirija osvojio nagradu za najbolju mušku ulogu za svoj nastup kao Edip u istoimenoj predstavi. Njegov lik je ocijenjen kao duboko emotivan, napet i upečatljiv, a Marić je uspješno balansirao između antičkog i savremenog, donoseći Edipa kao modernog, brzog i arogantnog čovjeka vlasti, koji je spreman da za moć žrtvuje sve.
Predstava „Moj muž“ Dramskog teatra Skoplje iz Sjeverne Makedonije osvojila je nagradu za glumačku bravuru, koju je žiri jednoglasno dodijelio za kolektivnu igru ansambla. Glumci su, prema riječima žirija, uspjeli da kroz sinhronizovanu igru prenesu surovost savremenosti i međuljudske odnose, te su pokazali izuzetno razumijevanje i posvećenost svojim ulogama. Specijalna nagrada za najuspješniju vizuelno-tehničku inovaciju dodijeljena je predstavi „Obraćanje naciji“ Ateljea 212 iz Beograda. Ova predstava, prema riječima žirija, uspijeva da kroz jasan i zaokružen rediteljski koncept otvori nove paradigme pred publikom, prikazujući mračnu distopijsku sliku savremenog društva. Tradicionalna plaketa „Ivana Tomičić“, koju Centar za kulturu iz Tivta dodjeljuje za poseban doprinos festivalu, uručena je glumcu Momčilu Otaševiću R. K.
„Filmovi pod zvijezdama“ u Njegoševom parku
PODGORICA - Septembarski program „Podgoričkog kulturnog ljeta“ otvoriće revija „Filmovi pod zvijezdama“, koja će biti organizovana danas i sjutra, u 21 sat, u Paviljonu u Njegoševom parku. Prve večeri biće prikazan italijanski film „Porok nade“, reditelja, scenariste i producenta Edoarda de Anđelisa. To je priča o teškom porođaju u čijoj je pozadini trgovina djecom u Castel Volturnu, predgrađu Napulja, poznatom kao jedno od područja najvećeg bezvlašća u Italiji. Film je osvojio brojna priznanja: nagradu publike na Festa del Cinema u Rimu, kao i za najboljeg reditelja i najbolju glavnu glumicu na Međunarodnom film-
skom festivalu u Tokiju; jednu nagradu David di Donatello, dvije Ciak d’Oro i tri Nastro d’Argento.
Sjutra veče, u 21 sat, biće prikazana slovačka drama „Lini-
ja“, reditelja Petera Bebjaka Film govori o 35-godišnjem Adamu Krajnjaku, vođi slovačko-ukrajinske bande, koja se bavi švercom cigareta. Približavanjem ulaska Slovačke u šengenski prostor, priprema se veliko pooštravanje graničnih kontrola i raste tenzija između krijumčarskih grupa. Zbog slučajno spriječenog krijumčarenja, Adam nije u stanju da vrati dug moćnom ukrajinskom mafijašu Krulu i protivi se njegovim planovima za šverc teških droga. Tako događaji dobijaju veoma neočekivani preokret... Reviju „Filmovi pod zvijezdama“, Sekretarijat za kulturu organizuje u saradnji s Evropskom kućom u Podgorici. R. K.
Scena iz predstave „Edip“
Malović kao mlad glumac
Dnevno pregledali 200 pacijenata u ambulanti
Visoke temperature i vrućina tokom ljetnjih mjeseci nepovoljno utiču i na zdrav organizam, a naročito su opasne za zdravlje osjetljivih grupa u koje spadaju hronični bolesnici, djeca, trudnice, starije osobe.
Uprkos tome što je protekla dva mjeseca bio veliki broj veoma toplih dana, ali i noći, nije primijećen porast broja hroničnih bolesnika kojima je bila potrebna hitna medicinska pomoć. Medicinski timovi HMP u Podgorici tokom jula su pregledali 5.162 pacijenta u ambulanti, obavili 1.117 kućnih posjeta, 297 transporta. U periodu od 1. do 27. avgusta imali su 5.132 pacijenta u ambulanti, nešto više od 1.000 kućnih posjeta i 236 transporta. Jedinica HMP u Podgorici u prosjeku dnevno ima oko 200 pacijenata u ambulanti i 40-50 kućnih posjeta. Broj pacijenata neznatno je manji u odnosu na jul i avgust prošle godine. Najčešće su se žalili na tegobe koje su izazvane prekomjernim izlaganjem suncu i visokim temperaturama –sunčanicu, stomačne tegobe, a uobičajeni pacijenti su i hronični bolesnici. Usljed visokih temperatura i vrućine otežan je rad zaposlenih Za-
voda za hitnu medicinsku pomoć, najviše vikendom, kada imaju povećan broj pacijenata.
LIJEČENJE
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć izjavili su da visoke temperature i vrućina nepovoljno utiču i na zdrav organizam, a naročito su opasne za zdravlje osjetljivih grupa u koje spadaju hronični bolesnici, djeca, trudnice, starije osobe.
Kako navode, tokom prethodna dva mjeseca ipak nije primijećen značajniji porast broja hroničnih bolesnika kojima je bila potrebna hitna medicinska pomoć.
- Medicinski timovi Hitne pomoći u Podgorici tokom jula
su pregledali 5.162 pacijenta u ambulanti, obavili 1.117 kućnih posjeta/terena, 297 transporta i zbrinuli 95 povrijeđenih iz saobraćajnih udesa. U periodu od 1. do 27. avgusta imali su 5.132 pacijenta u ambulanti, nešto više od 1.000 kućnih posjeta, 236 transporta i 40 povrijeđenih u saobraćajnim udesima. Broj pacijenata neznatno je manji u odnosu na jul i avgust 2023. godine – poručuju iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć CG, uz napomenu da jedinica HMP u Podgorici u prosjeku dnevno ima oko 200 pacijenata u ambulanti i 40-50 kućnih posjeta.
Zavod za hitnu medicinsku pomoć zbrinjava pacijente svih uzrasta. U tom smislu, kako navode, nema odstupanja u
Timovi Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici tokom jula su pregledali 5.162 pacijenta u ambulanti, obavili 1.117 kućnih posjeta, 297 transporta. U periodu od 1. do 27. avgusta imali su 5.132 pacijenta u ambulanti, nešto više od 1.000 kućnih posjeta i 236 transporta – poručuju iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, uz napomenu da je broj pacijenata neznatno manji nego u julu i avgustu prošle godine
odnosu na standard i ne bilježe povećan broj mlađih pacijenata koji bi ukazao na bilo kakve zabrinjavajuće trendove. - Pacijenti su se najčešće žalili na tegobe koje su izazvane prekomjernim izlaganjem suncu i visokim temperaturama – sunčanicu, stomačne tegobe, uobičajeni pacijenti su i hronični bolesnici. Simptomi zbog kojih pacijenti traže hitnu medicinsku pomoć su i
glavobolje, bolovi u grudima, otežano disanje, malaksalost – poručuju iz Zavoda. Tokom ljetnjih mjeseci redovno obavještavaju građane da izbjegavaju boravak vani i izlaganje suncu tokom najtoplijeg dijela dana (od 10 do 17 časova).
- Preporuka je redovan unos tečnosti, prije svega vode, više od dva litra dnevno, izbjegavanje naporne fizičke aktiv-
Apeluju na pacijente sa simptomima prehlade, gripa, stomačnog virusa da idu kod izabranog ljekara
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć navode da su njihove ambulante često prva adresa i pacijentima sa simptomima prehlade, gripa, stomačnog virusa. - Godinama apelujemo na građane da se sa takvim i
sličnim simptomima javljaju izabranim ljekarima u domovima zdravlja (primarni nivo zdravstvene zaštite), u skladu sa načinom na koji je uređen zdravstveni sistem u Crnoj Gori. Naši ljekari zbrinjavaju pacijenate čije
zdravstveno stanje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Medicinski timovi spašavaju živote, izlaze na teren u slučaju povreda i saobraćajnih akcidenata, zbrinjavaju infarkte i ostala zdravstvena stanja koja mogu biti opasna po
život – poručuju iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, uz podsjećanje da su njihovi medicinski timovi u posljednje vrijeme bili izloženi verbalnim i fizičkim napadima, o čemu su već obavještavali javnost.
Usljed visokih temperatura i vrućine otežan je rad zaposlenih Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, a najviše vikendom, kada imaju povećan broj pacijenata
nosti, nošenje lagane odjeće, a uz to zaštititi glavu kapom ili šeširom, boraviti u rashlađenim prostorijama (preporučena razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature je 10 stepeni) – navode iz Zavoda.
TERENI
U jedinici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore u Podgorici u svakom trenutku rade četiri ljekara i sedam ili osam medicinskih tehničara. - Jedan ljekar radi u dispečeru, dvoje u ambulanti i jedan na terenu. Ukoliko je potrebno, ljekar iz ambulante takođe izlazi na teren, pa u slučaju većih akcidenata u svakom trenutku imamo tri ekipe koju mogu otići na teren. Kako je hitna medicinska pomoć građanima dostupna 24/7, medicinski timovi Zavoda rade u dvije smjene koje traju po 12 sati – navode iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Broj medicinskih timova koji su u svakom trenutku dostupni građanima, dodaju oni, dovoljan je za glavni grad ukoliko bi njihovi ljekari tretirali samo stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, a to su ugrožen srčani rad i disanje i saobraćajni traumatizam. - Međutim, situacija je takva da naši medicinski timovi često tretiraju i pacijente čije zdravstveno stanje ne zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, već se može riješiti na primarnom nivou zdravstvene zaštite – poručuju iz Zavoda. Rad zaposlenih Zavoda za hitnu medicinsku pomoć svakako je otežan usljed visokih temperatura i vrućine. - Najteže je vikendom, kada imamo povećan broj pacijenata. Takođe, saobraćajne gužve otežavaju posao ekipama hitne medicinske pomoć u Podgorici, što je situacija svojstvena velikim gradovima. Ipak, ove otežavajuće okolnosti uspješno se prevazilaze – zaključuju iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. I.MITROVIĆ
– objavljeno je na FB stranici gradskog preduzeća Čistoća. Do kraja septembra, kako dodaju, očekuju isporuku još dva vozila.
Nakon tenderske procedure, a u skladu sa planiranim nabavkama za ovu godinu, prethodne sedmice su gradskom preduzeću Čistoća Podgorica, od odabranog
dobavljača, isporučena četiri komunalna vozila.
- Naš vozni park je bogatiji za četiri vozila auto-smećar i to - ,,ford“ troosovinac zapremine 22 kubna metra, ,,daf“ dvo-
osovinac zapremine 16 kubika i dva auto-smećara marke ,,daf“, dvoosovinci zapremine 14 kubnih metara, čija ukupna vrijednost iznosi 581.996 eura (sa uračunatim PDV-om)
- Shodno istom ugovoru o nabavci, kako navode, sredstva za nabavku svih šest komunalnih vozila (970.000 eura, sa uračunatim PDV-om) obezbijeđena su iz budžeta Glavnog grada – poručuju iz Čistoće. I. M.
Vozni park Čistoće bogatiji za četiri komunalna vozila
Broj pacijenata neznatno je manji nego u julu i avgustu prošle godine
Tokom avgusta imali više od hiljadu kućnih posjeta
Pokret solidarnosti sa Palestinom sinoć je pred nekoliko stotina građana svečano predstavio mural solidarnosti sa Palestinom, koji je umjetnik Mišo Joskić naslikao na fasadi zgrade u Ulici Mitra Bakića, pored glavne autobuske stanice.
Organizatori i učesnici ovoga skupa poručili su da su se okupili još jednom kako bi pokazali da su ostali dosljedni ideji u borbi za istinu i pravičnost. Najavili su da će tokom ovog mjeseca organizovati veliki skup ispred Skupštine Crne Gore, te da će još jednom od poslanika zatražiti da usvoje rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini.
PODRŠKA
Iskazujući ogromnu zahvalnost autoru murala Mišu Joskiću , u ime organizatora Pokreta solidarnosti sa Palestinom obratio se Denis Mekić koji se zahvalio građanima, volonterima, predstavnicima Glavnog grada i svima ostalima koji su pomogli realizaciju ovog projekta.
- Veliko hvala čovjeku koji je uradio ovaj mural, na koji može da se ugleda cijeli region i svijet i vide da su Crnogorci, kao i uvijek kroz istoriju, za istinu, pravdu, na strani antifašizma. Želimo da se zahvalimo i stanarima ove zgrade koji su nam dozvolili da uljepšamo i oplemenimo ovaj dio grada. Hvala direktoru gradskog preduzeća Zelenilo Petru Krivokapiću, koji je dao doprinos sa svojom ekipom da se uredi ovaj mural. Veliko hvala i jednom od rijetkih javnih funkcionera iz Glavnog grada, zamjeniku gradonačelnice Luki Rakčeviću koji nas je podržao, iako su nas njegove kolege ignorisale – kazao je Mekić. Najavio je da će ovog mjeseca organizovati veliki protestni skup ispred zgrade Skupštine Crne Gore.
- Borićemo se do kraja, dok naši poslanici ne usvoje rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini – zaključio je Mekić. Autor murala, umjetnik Mišo Joskić kazao je da je ovo djelo rezultat zajedničke volje, truda i energije prijatelja, volontera, građana i predstavnika Glavnog grada. Ispričao je i kratku priču o
Mural solidarnosti sa Palestinom, umjetnika Miša Joskića, oslikan u Ulici Mitra Bakića
Pravo na život imaju i palestinska djeca
Organizatori i učesnici ovog skupa poručili su da su se okupili još jednom kako bi pokazali da su ostali dosljedni ideji u borbi za istinu i pravičnost. Najavili su da će tokom ovog mjeseca organizovati veliki skup ispred Skupštine Crne Gore, te da će još jednom od poslanika zatražiti da usvoje rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini
d. malidžan
mravu, čime je objasnio značaj i poruku ovoga djela.
- Mrav je nosio kapljicu vode dok je šuma gorjela. Dok su svi drugi bježali, on je išao prema vatri. Pitali su ga zašto nosi tu malu kapljicu kad je požar ogroman, jer ona ništa ne znači. On je odgovorio - znam da ne mogu ugasiti požar, ali mi je važno da se zna na kojoj sam strani – ispričao je Joskić, uz napomenu da je ovaj mural njihov glas i poruka solidarnosti i podrške.
PRAVDA
Kustoskinja Natalija Vujošević iskazala je žal zbog toga što je nedavni odnos prema prijedlogu o rezoluciji o osudi zločina Izraela u Palestini učinio da se po ko zna koji put stidimo postupaka naših po-
litičara, jer svjedočimo dehumanizaciji jednog naroda. Neznanje i gledanje svog posla, kako je naglasila, predstavljaju saučesništvo koje oblikuje zastrašujuću budućnost i sramnu ostavštinu za buduće generacije.
- Kao što je Angela Dejvis poručila u Zagrebu, borba za slobodu i mir u Palestini naš je moralni lakmus papir i pokazatelj svih naših kapaciteta
za razumijevanje i borbu protiv kapitalizma, imperijalizma i patrijarhata – poručila je Vujošević.
Dugogodišnja crnogorska aktivistkinja i novinarka Radmila Stojanović zahvalila se umjetniku Mišu Joskiću i svima koji su učestvovali u izradi ovog murala, jer je na taj način pružena prilika da pokažemo koliko su nam bitne sloboda i pravda.
Mrav je nosio kapljicu vode dok je šuma gorjela. Dok su svi drugi bježali, on je išao prema vatri. Pitali su ga zašto nosi tu malu kapljicu kad je požar ogroman, jer ona ništa ne znači. On je odgovorio - znam da ne mogu ugasiti požar, ali mi je važno da se zna na kojoj sam strani – ispričao je Joskić, uz napomenu da je ovaj mural njihov glas i poruka solidarnosti i podrške
Alhantouli: Još jednom ste potvrdili da su građani Crne Gore na strani pravde
U ime palestinskog naroda okupljenima se obratio ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabii Alhantouli
- Ovim umjetničkim djelom i vašim prisustvom večeras u Podgorici još jednom potvrđujete da su građani Crne Gore na strani čovječanstva, pravde, na strani palestinskog naroda – kazao je Alhantouli.
Zahvalio se svima koji su bili uključeni u izradi murala, a posebno autoru Mišu Joskiću i Pokretu solidarnosti sa Palestinom.
- U Palestini je u toku genocid Izraela nad palestinskim narodom. Više od 40.000 Palestinaca je ubijeno, od čega je više od 17.000 djece. Oko 30.000 djece ostalo je bez udova, 25.000 njih su siročad, ne mogu da opišem bol. Mogu samo da vas zamolim da ne prestajete sa dizanjem glasa, da nastavite da individualno i kolektivno radite sve što možete da prestane ovaj genocid, jer u Palestini se ne ubija samo palestinski narod, nego cjelokupne ljudske vrijednosti – poručio je Alhantouli.
- To je nešto što mi smatramo našom nacionalnom karakteristikom, smatramo da je to crta naše duge istorije. Hvala što ste nam dali priliku da izrazimo svoje zgražavanje nad genocidom koji se događa nad Palestincima u Gazi i masovnom pomoru ljudi na okupiranoj zapadnoj obali i u istočnom Jerusalimu, na rušenju svega što je ljudska ruka i priroda stvorila. Ovaj mural je od izrazite važnosti, ne samo zato što nas je stavio na mapu svjetske solidarnosti sa Palestincima, nego i zbog zoga što se on otvara u vrijeme najkrvavije borbe Palestinaca za njihovu slobodu… Ova palestinska đeca, koja se smiju u ruševinama svojih kuća, sela i gradova, budućnost su Pealestine.
Plaža na Vranićkim njivama prije dva dana osvanula zatrpana komunalnim otpadom
Najeli se, napili i ostavili smeće
Jedno od omiljenih kupališta Podgoričana, plaža na Vranićkim njivama, uz rijeku Zetu, osvanula je prije dva dana zatrpana smećem. Uz drvo, nekoliko metara od rijeke, bila je velika količina limenki, plastičnih i staklenih boca, kesa, gajbi i raznog drugog otpada. Prazne kese od grickalica bile su razbacane na nekoliko mjesta okolo, kao i u samoj rijeci. Oko roštiljnice na
izbetoniranom platou, nekoliko metara iznad, ostavljeni su plastični tanjiri, kese, kartoni, boce... Tokom ovog ljeta nekoliko puta pisali smo o ovom kupalištu, kao i o ostalima u gradu. Ove sezone na Vranićkim njivama uvijek je bio veliki broj posjetilaca, među kojima i stranaca. Međutim, ovako neodgovorno ponašanje pojedinaca, koji za sobom ostavljaju gomile
Znamo da Palestinci ne odustaju i ne predaju se i da nema toga ko će da zaustavi palestinsku borbu za slobodu. Znamo da će doći dan kada će Palestina biti slobodna – zaključila je Stojanović, iskazujući zadovoljstvo zbog toga što su sinoć okupljeni još jednom pokazali da su u društvu krema miliona ljudi širom svijeta koji već godinu protestuju i bore se za prestanak genocida nad Palestincima i slobodu palestinskog naroda. Na platou ispred murala bila je postavljena i kutija za donacije, gdje su građani donirali novac za podršku palestinskom narodu. Tokom sinoćnjeg skupa nastupili su KIC pop hor, bend Rudolf i Stefan Pantović. I. MITROVIĆ
smeća, u velikoj mjeri ruži sliku ovog kupališta, ali prije svega zagađuje životnu sredinu. Krajem aprila 2021. godine plaža na Vranićkim njivama dobila je potpuno drugačiji izgled, zahvaljujući projektu koji je Glavni grad realizovao u okviru inicijative Mikro 020, a uz značajnu podršku kompanije Bemaks. Riječ je o donaciji ove kompanije čiji su predstavnici, uzimajući u obzir da je navedena lokacija popularna izletnička zona građana, izrazili želju da u potpunosti učestvuju u njenoj adaptaciji i modernizaciji. Ukupna vrijednost ove investicije koja se realizovala u okviru projekta Mikro 020 premašila je tada 200.000 eura. I. M.
Gomila smeća ostavljena blizu rijeke
Podrška Palestini: Mural u Ulici Mitra Bakića
Sutjeska dobila pojačanje
Korsi
za jaču odbranu
Nikšićana
Francuz Nejtan Kruse Korsi novi je član Sutjeske. U pitanju je 20-godišnji štoper, visok 197 centimetara, koji je minule sezone igrao za hrvatsku Goricu. Ranije je igrao za ekipu Mladost Ždralovi i francuske timove Air Bel i Ažaksjo. Sutjeska je novu sezonu otvorila ispod očekivanja, a Francuz koji je već neko vrijeme u Nikšiću, pokušaće da se nametne i pojača odbranu „plavih“… R. P.
Premijer (3. kolo): Liverpul pokazao Mančester junajtedu ljepotu fudbala
Salah je ,,đavo“
Mančester junajted se ,,prosuo“ u derbiju, Liverpul je slavio 3:0, Holanđanin Erik Ten Hag je ponovo na ,,tankom ledu“. Počeo je derbi svečano, predstavljen je Manuel Ugarte, pojačanje od 50 miliona eura iz Pariza – najbolji defanzivac francuske lige, a onda je uslijedio potop i to u režiji Mohameda Salaha
Prvo je gostima VAR poništio gol zbog ofsajda Egipćanina, koji je u 35. minutu odlično proigrao, nakon greške Kazemira, Luisa Dijasa za 1:0. Na novi šok za domaće navijače nije se dugo čekalo, ponovo je Kazemiro pogriješio, tačnije Dijas mu je ukrao loptu, proslijedio je Salahu, koji
je ponovo Kolumbijcu asistirao za 2:0 u 42. minutu.
Od odmora domaćin je krenuo ofanzivnije, ali Liverpul je znao juče kako se postižu golovi. Ponovo je uz velike greške gost stigao do gola. Mladom Meinu je Soboslai ukrao loptu i proslijedio Salahu... Egipćanin je bio nepogrešiv za 3:0.
Upravo je napadač stavio tačku na derbi i to sedmim golom na „Old Trafordu“!
Sa dvije asistencije i golom Salah je postao noćna mora za Junajted, a do velike pobjede stigao je trener Arne Slota koji je zemljaku iz Holandije na klupi slavnog kluba pokazao kako se dolazi do bodova. Liverpul se nakon tri kola na tabeli izjednačio sa Sitijem –
bodova,
je 14.
boda. U preostalim mečevima Čelzi je odigrao neriješeno (1:1) sa Kristal Palasom koji je osvojio prvi bod u sezoni. Njukasl je
Utakmicama šestog kola Meridianbet 1. CFL završen prvi mini-ciklus, Budućnost u dobrom ritmu, Sutjeska daleko od forme, Mornar razočarao
PODGORICA – Utakmicama šestog kola Meridianbet 1. CFL završen je prvi mini-ciklus, slijedi pauza, a onda drugi dio prvog kruga. Iako je odigrano samo šest kola, već sada se neke stvari naziru – Budućnost će biti jača nego lani, Dečić će ponovo voditi bitku za vrh, a može li neko da se umiješa u trku – vidjećemo.
Za sada dobar početak imaju Petrovac i debitant Otrant, a ako je suditi po prvim mečevima, čini se da Sutjeska ni ove sezone neće biti konkurentna u borbi za trofeje. Kada je u pitanju Evropa, vodiće se velika bitka, a najveće razočaranje je svakako Mornar, koji ima samo jedan bod. Iako je trener Zoran Đurašković govorio da je cilj opstanak, nakon izdanja na evropskoj sceni, te pojačanja, jasno je bilo da Mornar želi opet da se bori za Evropu. Međutim, početak nije dobar.
SAMO BOD ZA „PLAVE“ Budućnost je pred odlazak na pauzu remizirala sa Otrantom (1:1) na „DG areni“. ,,Plavi“ su u dosadašnjem dijelu pokazali najviše, ali protiv Ulcinjana nijesu djelovali tako, zbog čega je i bod pozitivan. – Došli smo u situaciju kada smo psihofizički istrošeni od Evrope. Moramo imati u vidu da smo još 11. jula počeli sa zvaničnim utakmicma i vidjelo se da je ekipa dosta teška i da nas ne sluša lopta. Uz to, jedan Otrant, izuzetno opasan, fizički spreman, sjajno igra u oba pravca sa dobrim individualcima i nevje-
Početak koji već daje smjernice
rovatnom taktičkom disciplinom. Dali su nam gol, bili su prilično bolji u prvom poluvremenu. Mučili smo se i u nastavku, možda je remi zaslužen, ali moramo priznati da je Otrant makar za nijansu bio bolji – kazao je Ivan Brnović, trener Budućnosti. Sa druge strane, Otrant je pokazao na startu da ima čemu da se nada u eliti. Protiv timova koji su bili na prve tri pozicije minule sezone osvojio je bodove (Mornar, Dečić i Budućnost), čime je nagovijestio velike ambicije... - Mislim da možemo biti zadovoljni dosadašnjim učinkom. Ako smo ostali neporaženi protiv Dečića i Budućnosti, onda je jasno da možemo biti konkurentni i da imamo tim koji može da se nosi sa svima. Naravno, sezona je tek počela, biće mnogo izazova, ali svakako da početak raduje. Igrali smo hrabro protiv Budućnosti i mislim da smo zasluženo stigli do remija, a neopreznost i pad koncentracije su nas koštali trijumfa – rekao je ofanzivac Ulcinjana Anđelo
Rudović
DEČIĆ GAZI KA VRHU
Dečić je savladao Jezero (1:0), iskoristio kiks Budućnosti, pa sada ima tri boda manje od Bu-
dućnosti uz meč manje, čime je, praktično, neutralisao zaostatak. Upravo zbog toga u Tuzima nakon trijumfa nad Plavljanima osjeća se zadovoljstvo. – Velika pobjeda za nas. Bilo je važno da odemo zadovoljni na pauzu i da zadržimo dobar ritam. Nije bilo lako u ovom prvom ciklusu, ali opet smo odradili dobar posao. Jezero je tradicionalno nezgodno za nas, ali uspjeli smo da ispunimo cilj – kazao je vezista Andrej Bajović. Mjesto u vrhu zauzima i Pe-
Detalj sa meča Budućnost - Otrant
trovac, koji je pobjedom protiv Jedinstva (3:1) nastavio pozitivan niz – peti vezani meč bez poraza. - Vjerovali smo da možemo do pobjede. Dobro smo se spremali za meč, znali smo dobro na šta moramo da obratimo pažnju kada je Jedinstvo u pitanju i kada se sve sabere, definitivno smo zasluženo slavili. Napravili smo mini-seriju, tako da u dobrom raspoloženju čekamo pauzu, sa željom da pozitivni niz nastavimo i sačuvamo mjesto u
vrhu – naglasio je vezista Petrovca Danilo Bakić
MUČENJE SUTJESKE
Sutjeska nikako da uđe u pravi ritam. Nakon šest odigranih mečeva Nikšićani imaju šest bodova i nalaze se na sedmom mjestu na tabeli. Pred odlazak na pauzu Sutjeska je osvojila samo bod protiv Mornara (1:1).
- Momci su dali sve od sebe, bili dosta bolji. Ali kad ne možemo da postignemo gol, onda nas protivnik kazni. Bili smo dosta dobri, imali smo dosta šansi... Teško je bilo šta drugo reći – rekao je nakon meča trener Sutjeske Miljan Radović Sutjeska u narednom kolu, nakon reprezentativne pauze, gostuje Otrantu.
- Jedva smo čekali pauzu, jer uvijek neko nedostaje, nijesmo kompletni. Teško je to za ovu ekipu. Ali to smo nadoknadili borbenošću, požrtvovanjem, znanjem. Dali smo jedan gol, ne više i to nije bilo dovoljno za tri boda – rekao je Radović. Proteklo kolo biće upamćeno i po prvom prvoligaškom bokeškom derbiju – Arsenal je bio pred pobjedom, ali je Bokelj u posljednjoj sekundi došao do boda (1:1).
- Odigrali smo odličnu utakmicu. Kažnjeni smo za naše propuštene šanse. Dobra fudbalska predstava, ali nije nam se dalo.Čestitao sam igračima u svlačionici kao da su dobili, jer su bili na visokom nivou. Ako ovako pristupamo svakoj utakmici, bićemo u vrhu tabele. I nama će pauza dobro doći. Fudbaleri su umorni. Dobro ćemo se odmoriti i pokušati da se vratimo na nivo na kojem smo sada – istakao je šef stručnog štaba Arsenala Radisav Dragićević R. P.
kod kuće savladao Totenhem 2:1, a tri boda domaćinu je donio Isak u
Favoriti sigurni
PODGORICA – Utakmicama četvrtog kola nastavljeno je takmičenje u Drugoj ligi. Rudar, nakon što je neplanirano zastao u prošlom kolu, vratio se pobjedama – Pljevljaci su savladali Iskru u Danilovgradu 2:0. Strijelac oba pogotka bio je internacionalac iz Sjeverne Makedonije Antonio Božinoski Prvo je 32. minutu iskoristio „odbitak“ i iz neposredne blizine pogodio, da bi u 83. minutu, preciznim udarcem po zemlji postavio konačan rezultat. Pobjedu je ubilježio još jedan doskorašnji prvoligaš, Mladost DG. Tim iz Lješkopolja je kao domaćin slavio identičnim rezultatom protiv Grblja (2:0). Pobjedu domaćina kreirali su rezervisti. Lazar Lambulić je desetak minuta nakon što je ušao u igru (39. minut) kaznio neopreznost odbrane gostiju i sa sedam metara pogodio pod prečku za 1:0. Konačnih 2:0 postavio je Branislav Kocić u 68. minutu, dva minuta nakon što je zaigrao i to nakon duplog pasa sa Anđelkom Jovanovićem. Ibar je protiv Koma upisao prvi trijumf (2:0). U 29. minutu Bralić je iskoristio centaršut Murića i glavom matirao Milovića - 1:0. Nakon što su Zlatičani prokockali šansu, preko Radonjića, Ibar je u 73. minutu riješio meč. Ueda je asistirao Magdeliniću, koji je zaobišao golmana Koma i lako plasirao loptu za 2:0. Pobjedu je ostvario i Lovćen protiv Igala - 1:0, a gol odluke postigao je Božidar Bujiša. R.P.
Egipćanin je postigao gol i upisao dvije asistencije
devet
a Junajted
sa tri osvojena
78. minutu. A. M.
Druga liga (4. kolo)
,,Sokoli“ počeli pripreme za start Lige nacija:
Nema kukanja, želimo da se nadigravamo
Fudbaleri Crne Gore počeli su juče pripreme za mečeve s Islandom i Velsom na početku Lige nacija, a selektor Robert Prosinečki suočio se sa novim problemima – vezista Juventusa Vasilije Adžić definitivno je otpao za duele u Rejkjaviku 6. septembra i tri dana kasnije u Nikšiću, a male su šanse da u konkurenciji bude štoper Rubina Igor Vujačić, koji je juče zamijenjen u prvom poluvremenu.
- Adžić je povrijeđen odranije, Janković i Kuč takođe. Vjerovatno će i Vujačić otpasti. Nadam se da će ostali ostati zdravi. Raduje nas što je Marušić igrao drugo poluvrijeme za Lacio, Vešović je bio u timu Karabaga, ima dakle i dobrih stvari – rekao je Prosinečki uoči prvog treninga. Stevan Jovetić je i ovog ljeta bez kluba i takmičarskih mečeva, kao 2023.
- Trenirao je s Arsenalom, posljednjih sedmica u Budućnosti, tako da tu ne vidim problem. Bio bi problem da pet, šest igrača nema uopšte minutažu u klubovima. Ovako manje-više svi igraju, imaju takmičarski ritam – naveo je selektor.
NOVA RJEŠENJA U VEZNOM REDU
Okosnica veznog reda Marko Janković – Edvin Kuč je van stroja, zato će Prosinečki pokušati da nađe novu dobitnu kombinaciju.
U reprezentaciji su opet Novica Eraković i Ilija Vukotić, pozvan je i Milan Vukotić iz Budućnosti kao potencijalni debitant.
- Eraković i Ilija Vukotić igraju standardno. Vuković je konstantan u Boavisti, u jakoj portugalskoj ligi, to znači da ima kvalitet, a malo je drugačiji od drugih. Eraković se vratio poslije teške povrede i igra odlično za Omoniju. Gledao sam ga protiv Zire u pobjedi od 6:0 u kvalifikacijama za Ligu konferencija, u revanšu takođe, vidjelo se da je povreda prošlost. I Vukotić iz Budućnosti je specifičan igrač i može da riješi neke utakmice, da donese nešto reprezentaciji – naveo je popularni Robi. Viktor Đukanović je iz Hamarbija otišao na pozajmicu u Standard, ali ni u Liježu još nema značajnu minutažu. - Đukanović se još traži, Standard je novi izazov za njega, u Belgiji se igra drugačiji fudbal nego u Švedskoj. Pozvali smo
ga zbog mladosti i kvaliteta – objasnio je naš ,,izbornik“.
MOŽEMO SA SVIMA
Legendarni Hrvat vodio je Crnu Goru na četiri prijateljska meča – upisao je pobjede nad Bjelorusijom (2:0) i Sjevernom Makedonijom (1:0), te poraze od Belgije (2:0) i Gruzije (3:1).
- Kroz četiri prijateljske utakmice vidjeli smo što je dobro, a što moramo da popravimo. Očekujem da u naredna dva meča napravimo dobar rezultat. Imamo kadrovskih problema, ali ne kukamo, to je tako u sportu – istakao je Prosinečki. Što ,,sokole“ čeka u dalekom Rejkjaviku?
- Island je čvrsta ekipa, igra u sistemu 4-4-2, pobijedio je Englesku u prijateljskom meču. Agresivni su i dobri, naročito kad igraju kod kuće i sigurno neće biti nimalo lako. Imaju igrače u dobrim klubovima, pokazali su kvalitet i u plejofu za Evropsko prvenstvo iako su eliminisani od Ukrajine. Imaju, ipak, i mane i to ćemo pokušati da iskoristimo – naveo je Veliki Žuti. Prosinečki je po dolasku na klupu Crne Gore najavio da će reprezentacija igrati ofanzivnije nego ranije, da će pokušati da diktira ritam. Ne
Perišić u praškoj Slaviji:
On je budućnost crnogorskog fudbala
Kakvo ljeto za Vladimira Perišića – mladi napadač, koji je protekle sezone igrao na pozajmici u drugoligašu Komu, u minulih mjesec i po postao je standardan član prvog tima Budućnosti, zaslužio poziv u A reprezentaciju, a kao ,,šlag na tortu“ došao je transfer u Slaviju iz Praga. Dvadesetogodišnji fudbaler juče je sa tribina ,,Fortuna arene“ posmatrao meč češkog velikana i narednih dana potpisaće ugovor sa ,,crveno-bijelima“.
- Znači nijesam samo ja vidio kvalitet kod njega, a Slavija je veliki klub – prokomentarisao je selektor Crne Gore Robert Prosinečki
- Pratio sam Budućnost sve vrijeme, vidjelo se da Perišić posjeduje kvalitet, ne plaši se, zna da primi loptu, da postigne gol... I u Evropi i u domaćem prvenstvu pokazao je da je vrlo interesantan fudbaler i predstavlja budućnost crnogorskog fudbala – naveo je Prosinečki.
odustaje od toga, iako se pokazalo da će ,,sokoli“ često morati da budu u podređenom položaju. - Dobri smo kad smo zdravi. Imamo ekipu koja može da igra sa svima, želimo to da pokažemo i na Islandu. Razmišljam mnogo, ali još ne znam kako ćemo izaći u Rejkjaviku, vjerovatno isto kao u prethodnim mečevima – sa željom da stalno pokušavamo da igra-
mo. Imamo kvalitet, vidjećemo kako ćemo sve uklopiti –podvukao je Prosinečki.
POKAZATELJ ZA
KVALIFIKACIJE
Crna Gora do sada nije umjela da iskoristi prohodnost koju je Liga nacija donosila u baraž za Evropsko prvenstvo. Iz najmlađeg Uefinog takmičenja za reprezentacije biće komplikovano stići do Mun-
dijala kao narednog velikog takmičenja, ali Prosinečki poručuje da Crna Gora mora da doživi Ligu nacija maksimalno ozbiljno. - Ne znam drugačije osim da igram do kraja i na pobjedu. Liga nacija će biti pokazatelj za ono što slijedi – kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. Svaka utakmica nam je važna da se što bolje pokažemo. Poslije Islanda igraćemo sa
Velsom, koji je takođe eliminisan u baražu za Euro. Turska nas je sve iznenadila na EP, gdje je igrala izvanredno. Sa Vinćencom Montelom na klupi promijenili su dosta stvari, imaju igrače u velikim klubovima. Liga nacija je interesantno takmičenje, bolje da se borimo za nešto nego da igramo prijateljske utakmice – poručio je Prosinečki. N. KOSTIĆ
Prosinečki s igračima na jučerašnjem treningu
Talentovani košarkaš ostaje „student“
Đurović potpisao profesionalni ugovor sa SC Derbijem
Mladi Podgoričanin Luka Đurović potpisao je prvi profesionalni ugovor sa SC Derbijem, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
Osamnaestogodišnji košarkaš rođen je 30. marta 2006. godine, visok je dva metra, igra na pozicijama beka i krila. – Prethodne sezone sa „studentima“ je nastupio na ABA U19 šampionatu gdje je sa ekipom zauzeo drugo mjesto. Takođe, bio je član ekipe koja je nastupila na Evroliginom Adidas Next Generation turniru gdje je SC Derbi zauzeo treće mjesto. Sa seniorskom ekipom je odigrao osam mečeva u crnogorskom prvenstvu, bilježeći u prosjeku 5,1 poen, dva skoka i jednu asistenciju – navodi se u saopštenju SC Derbija.
Z ajedno sa Davidom Mirkovićem, Đurović je u avgustu prošle godine u Vroclavu učestvovao na 20. izdanju NBA – FIBA kampa ,,Košarka bez granica“, koji je okupio mlade košarkaše iz Evrope, koji su učili od sadašnjih i bivših igrača. – Bio sam privilegovan i bila je čast učestvovati na prestižnom NBA – FIBA kampu kroz koji su prošla velika imena evropske i svjetske košarke, ali i neki NBA igrači. Potrudio sam se da opravdam poziv, što mislim da sam i uradio. Dobro je znati da je neko zapazio moje igre. Uglavnom su to bili NBA treninzi sa NBA trenerima po pet sati na dan. Radili smo na svakom košarkaškom segmentu, a najviše vježbali kontrolu i čuvanje lopte od pritiska. To je meni kao plej-
mejkeru i igraču koji je najviše sa loptom najviše i trebalo. Lijepo iskustvo. Koliko god da smo naporno trenirali, nije bilo pritiska, a bilo je zadovoljstvo biti među 40 najboljih momaka iz Evrope – kazao je, između ostalog, Đurović prošle godine za Pobjedu. Đurović je u aprilu 2022. godine, kao član juniorskog tima SC Derbija, u pobjedi protiv Šušnja u Prvoj B ligi, meč završio sa 34 poena, 15 skokova, osam asistencija i sedam ukradenih lopti, za indeks korisnosti 51, što je bio novi sezonski rekord seniorske Prve B lige. Tada je nadmašio saigrača Davida Mirkovića, koji je 13. marta u pobjedi protiv Montenegra imao indeks 50 (za 40 minuta ubacio 32 poena, imao 18 skokova i sedam asistencija). S. J.
Košarkašice Budućnost Bemaksa danas počinju pripreme
Nova
PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa danas počinju pripreme za novu sezonu. Pod vođstvom novog trenera
Petra Stojanovića ,,plave“ će danas krenuti sa radom, spremajući se za nove izazove kako na domaćoj sceni tako i u regionalnom takmičenju.
Istina, ,,plave“ su se okupile prije dvije nedjelje, ali zbog reprezentativnih obaveza, ,,vučice“ će tek danas biti na okupu i zvanično krenuti u novu misiju.
Za razliku od minule sezone Budućnost je osim u stručnom doživjela i promjene u igračkom kadru – Dragana Domuzin prešla je u Orlove, Lana Vukčević školovanje i košarkaško usavršavanje nastavlja na koledžu u Americi, dok je Ksenija Šćepanović doživjela tešku povredu tokom nastupa za reprezentaciju i odsustvovaće cijele sezone. Sa druge strane, stigle su Amerikanke Singlton i Brigs, a prvom timu priključena je i juniorska reprezentativka iz Podgorice Janja Dragišić. Nakon dužeg vremena WA-
BA liga promijenila je format – nema više grupne faze, igra se jedinstvena liga, a očekuje se nikad jače takmičenje – vratili su se hrvatski klubovi (prvak i viceprvak Raguza i Trešnjevka, te Zagreb), nakon duže pauze ponovo je u WABA ligi Beroe, tako da učestvuje pet šampiona. Budućnost je još ranije zakazala šest provjera. Već 11. septembra crnogorski šampion putuje za Beograd, gdje će igrati protiv Mege i Montane iz Bugarske, dok će u Novom Sadu igrati sa Vojvodinom, a na kraju rival će
Stigli Ćaćić
PODGORICA – Za manje od tri sedmice do prvog od dva meča protiv zagrebačke Mladosti, u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, Odbojkaški klub Budva je kompletirao sastav. Aktuelni šampion Crne Gore je dobio da velika pojačanja, doskorašnjeg kapitena naše reprezentacije Vojina Ćaćića (objavio je kraj reprezentativne karijere) i srednjeg blokera nacionalnog tima Luku Babića
Obojica su potpisali otvorene ugovore, što znači da mogu da idu ako u međuvremenu dobiju ponudu iz inostranstva, ali je sigurno da će odigrati prva dva evropska meča Budvana… Ćaćić se nakon decenije vraća u crnogorsku odbojku, pošto je 2014. godine otišao iz Budvanske rivijere. Nakon toga je igrao u Francuskoj, Iranu (dva kluba), Turskoj (tri kluba), Grčkoj, Njemačkoj i Saudijskoj Arabiji. Babić je u sezoni 2015/16. igrao za Budvansku rivijeru, prije toga u Budućnosti, gdje je ponikao, a inostranu karijeru je gradio u Kataru, Švajcarskoj, Češkoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Indoneziji i Ukrajini… – Dolazak Vojina Ćaćića i Luke Babića znači dosta za našu ekipu u predstojećem evropskom takmičenju – kazao je za Pobjedu Miljan Bošković, trener Budvana. Prije Ćaćića i Babića, u Budvu su stigli korektor Miloš Ćulafić, srednji bloker Stefan Janković (Bosna i Hercegovina) i talentovani primač servisa iz Budućnosti Vuk Stanojević Ugovore su produžili tehničar crnogorske reprezen-
tacije Rastko Milenković i srpski libero Lazar Močić. Od iskusnijih, pod ugovorom su kapiten Balša Radunović i tehničar Nikola Radonić, kao i mladi Vasilije Milenković Trogodišnje ugovore potpisali mladi i perspektivni Vukota Čelebić, Petar Živković i Filip Milosavljević
Budvu su napustili korektor Aleksandar Minić, te reprezentativci M atija Ćinćur (otišao u slovenački Salonit) i Benjamin Hadžisalihović, dok je Ivan Ječmenica odlučio da završi igračku karijeru… – Zadovoljan sam prelaznim rokom, a svjestan da će iskusni igrači koji su došli biti ve-
biti Kraljevo. Nakon turneje po Srbiji, Budućnost Bemaks će 21. i 22. septembra igrati na turniru u Sarajevu, gdje u okviru polufinala igra protiv
Raguze, dok drugi polufinalni par čine Plej-of iz Sarajeva i Crvena zvezda iz Beograda. Novom treneru Petru Stojanoviću saradnici će biti tre-
neri Smiljana Milatović i Miroslav Škara, kondicioni trener Miljan Dautović, dok je fizioterapeut Petar Stojović
R. P.
i Babić
liki podstrek za mlađe igrače, jer će imati priliku da budu u istom timu sa igračima koji posjeduju svjetska iskustva –dodao je Bošković. Budva će prvi meč protiv Mladosti igrati 18. septembra u Mediteranskom sportskom centru, a revanš je 26. septembra u Zagrebu. Ako preskoči
Mladost, Budva će u drugom kolu igrati sa boljim iz dvomeča u kojem se sastaju mađarski Kapošvar i austrijski Hipo Tirol… Ako ispadne u prvom kolu kvalifikacija za LŠ, Budva će igrati u prvom kolu CEV kupa (8. i 15. oktobar) protiv finske Valepa Sastamale. S. JONČIĆ
Lekler nadmašio dvojac
iz
PODGORICA – Šarl
Lekler poslije pet godina trijumfovao je u Monci, u uzbudljivom finišu trke vozač Ferarija je bio brži od Oskara Pjastrija! Još jedan iz Meklarena, koji je startovao sa pol-pozicije – Lando Noris stigao je do podijuma. Karlos Sains završio je četvrti.
Vozači iz Meklarena startovali su iz prvog reda, a Pjastri je već u prvoj krivini zaobišao Norisa. Ali strpljivi su bili i vozači Ferarija, konkretno
Lekler koji je pretekao Španca u 45. krugu. U Ferariju su rizikovali, iako su u Meklarenu očekivali nešto drugačiju priču, ali pobjednik VN Italije ni-
Paraolimpijske igre u Parizu
Bakić i Đinović bez borbe za visok plasman
Crnogorski paraolimpijac Luka Bakić nije uspio da se plasira u četvrtfinale stonoteniskog turnira na Paraolimpijskim igrama u Parizu. U osmini finala kategorije S10 poražen je od Japanca Mahira Funajame 3:0 (11:7, 11:9 i 11:5).
Duel osmog i devetog stonotenisera svijeta, odigran pred punim tribinama, zasluženo je pripao japanskom stonoteniseru, koji je iskoristio lošije izdanje Bakića i zasluženo slavio.
– Baš mi je krivo, više zbog pristupa nego zbog poraza. Najmanje je bitno hoću li pobijediti ili izgubiti, već kako se odigra. Bio sam na veoma lošem nivou, nijesam mogao da nađem ri-
tam. On je to iskoristio i zasluženo slavio – rekao je Bakić. Bronzani iz Tokija Filip Radović, kao drugoplasirani igrač na Svjetskoj rang-listi, bio je slobodan u osmini finala. U četvrtfinalnom meču, vrijednom bronzanog odličja, sjutra u 17.45 sati čeka ga Čileanac Manuel Ečaveguren, koji je na startu bio bolji od Španca Hozea Manuela Ruiza Rejesa 3:1.
– Prvi meč i odmah za medalju. Neće biti lako, treba se izboriti sa pritiskom. Prvi put ću igrati u ovakvoj atmosferi, dvorana je konstantno puna. Nadam se da ću to iskoristiti u pozitivnom smislu i pobijediti – rekao je Radović. Milan Đinović nije uspio da
Debitant do prve pobjede na Vuelti
se plasira u finale streljačkog turnira na Paraolimpijskim igrama, u disciplini vazdušna puška SH1. Kvalifikacije je završio na 26. mjestu sa 629,3 kruga. Plasman u finale izborilo je osam najboljih, a za posljednje mjesto koje vodi u borbu za medalje bilo je dovoljno 633,8 bodova. Đinovićev lični rekord iznosi 635,1 krug. U kvalifikacijama nastupilo je 35 strijelaca. – Generalno sam zadovoljan svojim nastupom. Moglo je to i mnogo bolje. Potrudićemo se naredni put više i trenirati malo bolje. Konkurencija je bila izuzetno jaka. Bilo je i treme, uticala je i ona da rezultat ne bude bolji – rekao je Đinović. R. A.
Kastriljo srušio favorite
PODGORICA – Vuelta, 15. etapa – bila je u znaku Pabla Kastrilja. Španac je iznenadio jer je ovo njegovo prvo učešće na grand tur trci, a na posljednjem usponu pokazao je snagu i prvi prošao kroz cilj u maglovitom Valgrandeu.
Meklarena
je mijenjao pneumatike što se na kraju isplatilo. Vozač iz Monaka stigao je do šeste pobjede u karijeri, a do druge u Monci nakon 2019. godine. – Kakva emocija. Kao 2019. godine, Monako i Monca su mjesta na kojima bih volio svake godine da osvajam trke. Osjećaj je nevjerovatan. Mislio sam da druga pobjeda neće biti toliko posebna kao prva, ali sam pogriješio – kazao je 26-godišnji vozač Ferarija. Razočaran nakon trke bio je Noris koji je dobio bod za najbrži krug. Deset najboljih kompletirali su još Luis Hamilton, Maks Ferstapen, Džordž Rasel, Serhio Peres, Aleksandar
Albon i Kevin Magnusen U generalnom plasmanu vodi aktuelni šampion Maks Ferstapen sa 303 boda, Noris ima 241, Lekler 217… Narednog vikenda Formula 1 se seli u Azerbejdžan. Trka će se voziti na ulicama Bakua. A. M.
Etapu dugu 143 kilometra završio je za tri sata, 45 minuta i 51 sekundu. Aleksandar Vlasov kasnio je 12 sekundi za pobjednikom, a treći je bio Pavel Sidakov koji je čak 31 sekundu bio slabiji od Španca. Ben Okonor i dalje je vlasnik crvene majice, ali je Slovenac Primož Roglič (Bora) nastavio
da smanjuje razliku koja sada iznosi minut i 21 sekundu. Enrik Mas je najbliži najboljima, u zaostatku je dva minuta i 23 sekunde... Poredak za zelenu majicu je jasniji, Belgijanac Vut Van Art (Visma) ima čak 291 bod, Australijanac Kejden Grouvs 182, Harold Tehada 95... R. A.
za Marka Markesa
PODGORICA – Savršen vikend za Marka Markesa Višestruki šampion Moto GP šampionata na stazi u Aragonu je ostvario prvi trijumf od prelaska u Gresini. Dan ranije Španac je slavio i u sprintu, a do prve pobjede, 86. u karijeri, došao je nakon tri godine. Španci su potpuno izdominirali, a trku je obilježio incident između Frančeska Banjaje i Aleksa Markesa. Italijan je bio u problemima od starta, bio je neko vrijeme na šestoj poziciji, da bi iskoristio kikseve drugih vozača i brzo došao do četvrtog mjesta. Borbu oko podijuma (za treće mjesto) vodio je sa Aleksom Markesom, ali su obojica izletjela sa staze. Horhe Martin je osvojio drugo mjesto i znatno uvećao bodovni saldo u odnosu na drugoplasiranog Italijana, dok je nesmotrenost iskusnih vozača u finišu trke iskoristio Pedro Akosta i prigrabio treće mjesto. Bred Binder je bio četvrti, Enea Bastijanini peti (sa 14. mjesta je došao do vrijednih bodova), a među deset su završili Franko Morbideli, Fabio Diđanantonio, Marko Beceli, Džek Miler i Aleks Rin A. M.
Vaterpolisti Crne Gore izgubili od Španije na startu EP za juniore
Kobna
PODGORICA – Juniorska vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je od Španije 8:6 na startu Evropskog prvenstva, koje se održava u Burgasu.
Naš tim je odlično ušao u utakmicu i nakon prve četvrtine je vodio 3:1. Iako su Španci brzo uhvatili rezultatski priključak, „ajkule“ su do finiša meča imala prednost (4:3, 5:4, 6:5), da bi rival prvi put poveo 7:6 na dva i po minuta prije kraja. Bilo je prilika da se izbjegne poraz, ali napad je zakazao kada je bilo najvažnije – u završnih osam minuta naš tim nije postigao gol. Posljednja šansa propuštena je sa igračem više. Španija je imala 40 sekundi da sačuva gol prednosti, a u posljednjim trenuci-
ma i došla je do konačnih 8:6. Tri gola za Crnu Goru postigao je Balša Vučković, po jedan Srđan Janović, Tim
PONOVO U BUDVI: Vojin Ćaćić i Luka Babić
Perov i Nikola Petrović U 2. kolu naša selekcija danas od 13.15 sati igra protiv Mađarske. A. M.
Formula 1: Monca u znaku Ferarija
FORMULA
O DJETINJSTVU I STARIM PORODIČNIM FOTOGRAFIJAMA
Crno-bijele fotografije su dublje, snažnije, slojevitije
Sve do momenta kad je svako mogao posjedovati foto aparat, pojedinačno i porodično fotografisanje radili su isključivo profesionalni fotografi. (Anastas Jovanović (18171899), prvi srpski fotograf. Bio je dvorski fotograf Obrenovića, a 1851. godine u svom bečkom ateljeu napravio je talbotipski portret, jedino fotografsko svjedočanstvo o Petru Petroviću Njegošu.) Trenutak kada su porodica, bratstvo i prijatelji na okupu, bio je najzgodniji povod za tako nešto. Važne porodične svečanosti – ženidba, udadba, rođendani, ispraćaj u vojsku, narodne svetkovine – to su dragocjene uspomene u trenutku kada sjećanje jednog dana počne da blijedi, a fotografija kao svjedočanstvo, ima ogromnu emotivnu i sentimentalnu vrijednost. Na takvim fotografijama sadržan je čitav jedan univerzum emocija, način života, svijet malih skrivenih detalja, koji govore više nego likovi. Takva, na prvi pogled, površinska običnost, pretvara slike u izvanredne dokumentarne izvore o društvenim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim uslovima u kojima je nastala fotografija.
Za razliku od ovakvih fotografija, odlazak kod fotografa, ili njegov dolazak u dom porodice, predstavlja poseban dramsko-scenski, ali i psihološki ritual, najsličniji probi neke pozorišne predstave. Svaki kon-
Odlazak kod fotografa, ili njegov dolazak u dom porodice, predstavljao je poseban dramskoscenski, ali i psihološki ritual. Svaki kontakt sa njim imao je svoju priču lišenu spontanosti, budio je tremu i podsticao maštu. U toj običajnoj tradiciji grupnog snimanja, sva porodična radost, sloga i sreća nalazile su se u jednom foto-zapisu
takt sa njim imao je svoju priču lišenu spontanosti, budio je tremu i podsticao maštu. U toj običajnoj tradiciji grupnog snimanja, vrijednoj života, sva porodična radost, sloga i sreća nalazile su se u jednom foto-zapisu. Znajući da su ljudi najteži subjekti za slikanje, svaki fotograf je, uz svoju scenu, priču, pa i kostimografiju, imao i svoj uobičajeni scenario; snimanje zahtjeva disciplinu, estetsko obrazovanje, dobro oko i sigurnu ruku. Takvi rituali nisu mogli biti spontani, već odglumljeni, sa skrivenim identitetom, jer krvni sudovi ne stižu da prate nalete unutrašnjih tokova. „Malo lijevo, ispravi ramena, skloni kosu sa čela, podigni glavu, skupite se, ti pređi u drugi red, nasmiješi se“. „Ne mogu, ne smijeje mi se“, bilo je iskrenih i iskričavih upadica. U očekivanju željenog efekta, pojedini su imali osjećaj da sjede na nekom minskom polju, a posebno mlađa djeca. Trik nije bio u tome da se likovi i karakteri umilostive svojom poniznošću, nego da se zbune svojom važnošću. Osmijeh je bio u funkciji obećanog porodičnog ponosa, instrument sreće, predmet ljepote, dok je sve zagonetno ostalo sakriveno. Bez spontane emocije, bila je to igra poremećenih
dimenzija, jer se tražilo i očekivalo da vizuelnost zasijeni duhovno-mentalnu naraciju. Nije bitno kako se ko osjeća i šta misli, već šta se želi i kako drugi to vide; važnije je da koža bude zategnuta, nego što im je misao ispeglana. Bila je to čitava jedna filozofija života ili, kako jedan fotograf reče: „Svaka fotografija je knjiga od hiljadu strana“. Ovakav ili sličan ritual fotografisanja dugo je prenošen sa generacije na generaciju. Nekadašnje porodične zadruge imale su veliki broj članova, čak i po pet generacija. Iz tog vremena sačuvano je dosta porodičnih fotografija, na kojima se nalazi po nekoliko pokoljenja. Ovakvi snimci čuvaju horizonte našeg iskonskog prostora, duhovnu običajnu vertikalu, koja se duž porodičnog rodoslova spušta ka istorijskom pamćenju i arhetipskim znamenjima. Svako vrijeme ima svoje vrijednosti, mjeru, svoj stil, svoje kulturne sadržaje, jednako onoliko koliko su i mnogi željeli da ostave fotografski trag svog lica, zavičaja i djetinjstva, odrastanja, školskog i vojničkog života, zrelog doba a, kasnije, sa unucima, i svoje starosti. Tom tematsko-motivskom i vremenskom aspektu pripada i ono što je vidljivo na fotografijama, a danas nezamislivo u odijevanju: od kape do opanka, sve je bio ručni rad, i to u kombinaciji vune i konoplje, a kasnije i nešto pamučne odjeće. Rural-
no izolovani život i ogoljeno ljudsko postojanje, svijet ograničenih mogućnosti i patrijarhalnih običaja, oživljavaju požutjele crno-bijele fotografije, u čijoj pozadini je, najčešće, visila neka izatkana tkanina, ili ćilim, ako ga je bilo, dok je na otvorenom to uljepšavao dvorišni ili vrtni cvjetni aranžman. Od naizgled beznačajnih detalja i ponekad bizarnih motiva, iz svakodnevnog života (fotografisanje sa domaćim životinjama ili omiljenim mezimcima, pored „fiće“, ili nekog većeg automobila, obično američke proizvodnje), svaka fotografija ima svoju priču, intimu, okvir jednog ili više života, čime uspijevaju da svoju dramatiku pretvore u uzvišena razmišljanja o smislu i prolaznosti života. U takvoj stvarnosti i egzistencijalnoj osnovi, najvažnije je ostaviti trag o svom postojanju, važnije i od samog postojanja.
Sa dubokim razumijevanjem za ljudske sudbine, takve, stare porodične fotografije daju dostojanstvo životu. U njih su ljudi useljavali svoju radoznalost, prkos, tajnu, kreativnost, tragalaštvo i kosmogonijski šapat, koji je najlakše podijeliti sa sobom samim.
(Fotografija Ljuba Čupića, narodnog heroja, sa osmijehom na strijeljanju, postala je najprkosnija slika ne samo sa ovih područja.)
One su glas intimnosti, ispunjen snagom, voljom, željom
Nedavno je objavljeno novo djelo Ramiza Hadžibegovića „Dodir nepovrata“ (Čigoja štampa), iz kojeg ćemo, kao i iz njegovih prethodnih knjiga, u više navrata objavljivati eseje. U ovom krugu donosimo eseje „Djetinjstvo, alhemijska čar igre“ i „Stare porodične fotografije, vjerni svjedoci prošlosti“
i žarom, koji aktivira i čini živim cjelinu vjekova, vremena i prostora. Takve fotografije su najčešće portreti žena i djece. Lik majke je, skoro na svakom zapisu, izvanredan. Njihovo lice, ruke, pogled, prkos i ponos, bolni su otisci života i slikovit prototip žrtve, balkanske žene. Koliko u tim vizuelnim naracijama ima iskrenog vapaja, muke, nježnosti, ljepote, težine i surovosti života! Uprkos tome, one sa osmijehom nastoje da prevare svoju prirodu, koju je na slikama nemoguće prevariti, pozirajući kao tvrdoglave individualistkinje. Kao poetska partitura emocija i činjenica, ti portreti su svjedočili jezikom nedovršenosti, ostavljajući nam nedoumicu o tome gdje se njihova radost i sreća krije, kao da svaka slika ima više lica. Iako se na mnogima može uočiti autentična nota romantičarske rafiniranosti, naše bake i majke bile su savršena kombinacija nježnosti, stila, manira domaćice i dame. Djetinji portreti, čija se ljepota nalazi u istini, najbogatiji su, najiskreniji, najoriginalniji, jer su odraz psihologije sa manjkom života i želje za njim. Iako je prva fotografija u koloru urađena još 1861. godine, kod nas su crno-bijele slike dominirale sve do druge polovine dvadesetog vijeka. Kao vjerni pratioci života, one zauzimaju dominantno mjesto u našim domovima i foto albumima, omogućavajući budućim
Lik majke je, skoro na svakom zapisu, izvanredan. Njihovo lice, ruke, pogled, prkos i ponos, bolni su otisci života i slikovit prototip žrtve, balkanske žene. Koliko u tim vizuelnim naracijama ima iskrenog vapaja, muke, nježnosti, ljepote, težine i surovosti života! Uprkos tome, one sa osmijehom nastoje da prevare svoju prirodu
pokoljenjima da prošlost vide onakvu kakva je nekad stvarno bila. Ti foto zapisi, kao svojevrsni realizam, posebnog arhetipskog karaktera i profila, gdje caruje svjetlost tame i u koji je ugrađen identitet zajednice, kao da su stvoreni da se preko njih „pretura“ po prošlosti. „Crno bijele fotografije su jednostavno dublje, slojevitije, misterioznije i njhova priča je snažnija. Kada se oduzme boja, nekako u tom crno bijelom svijetu ostane samo istina“, komentariše Goran Boričić, istaknuti fotograf. Kako bi se fotografijama omogućilo da žive zajedno sa svojim domaćinima, one su uramljene i postavljene na zidove soba. (Nastavlja se)
Autor: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ
Antonije Marić sa porodicom
Crnogorci
Petar II Petrović Njegoš (Anastas Jovanović, talbotipija)
“Velikosrpske elite (gotovo bez razlike) jednako imperatorski i s visoka doživljavaju i Crnu Goru, i Hrvatsku, i Bosnu i Hercegovinu po pitanju njihove jezičke samostalnosti. A ta srpska maksima glasi otprilike, da je “jezik isti i zajednički” pod uslovom da je srpski. Inače idu opomene iz Beograda da si ustaša, balija, milogorac. Jedino ljigavije je submisivno prihvatiti tu laž zdravo za gotovo na način kako Milatović to radi.“
Na međunarodnom GLOBSEC forumu koji se ove godine održava u Pragu predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović nije propustio priliku da se pred cijelim svijetom prikaže kao neharizmatični beskičmenjak kome Vučić upada u riječ, soli pamet i čita jezičku bukvicu. Doduše, budimo iskreni, niko ti to ne može uraditi ako sam ne želiš i mizeriji stremiš. Nezgodno je samo kad si predsjednik jedne navodno nezavisne zemlje, a maštaš i voliš drugu. To se zove kombinacija podaništva i kompleksa niže vrijednosti. Jako zajebana kombinacija!
Jezik je zajednički, ali nikad nije Crnogorski? Pa se tako narečeni predsjednik Crne Gore Jakov Milatović složio sa srpskim Demijurgom da obojica govore srpskim jezikom. Preciznije, ovako je zborio bogobojažljivi Milatović:
„Mislim da je Srbija kao najveća ekonomija na Balkanu prirodno važna. Znate, mi svi
Milatoviću, je l’ i ti misliš da Crnogorski jezik ne postoji?
Zamislite da je sve ovo Vučić rekao Đukanoviću - ne mogu ni ja! Ali, prije kraja, razmislite samo ili pokušajte zamisliti situaciju u kojoj bi Vučić samo na momenat pokušao prekinuti Mila Đukanovića, a kamoli natuknuti mu svoj velikosrpski jezički stav. Ne možete? E o tome se radi!
govorimo praktično istim jezikom“. Na stranu sad što Srbija NIJE najveća balkanska ekonomija (pogledati Google na par sekundi), ali se ovdje otvorilo lingvističko podaništvo koje je avansirao Vučić.
Naime, on je dobacio Milatoviću, ne časeći ni časa kako se zapravo zove taj “zajednički jezik”.
„…Srpskim jezikom. Ti govoriš srpski jezik“, opomenuo je Vučić crnogorskog nesretnog kolegu na šta je Milatović odgovorio potvrdno dodajući da je to praktično lingvistički isti jezik.
„Neki ga zovu drugačije, ali to nije problem“, rekao je dotučeni Jakov na šta je Vučić ponovio da je to srpski jezik. Šta je sve mogao, a nije znaosmio-mogao ili htio reći Jakov Milatović to je za priču staru
četiri godine koja ispisuje crnogorsku propast i nanovo padanje u velikosrpske kandže. Poenta je, međutim, na drugom mjestu.
Dakle, velikosrpske elite (gotovo bez razlike) jednako imperatorski i s visoka doživljavaju i Crnu Goru, i Hrvatsku, i Bosnu i Hercegovinu po pitanju njihove jezičke samostalnosti. A ta maksima glasi otprilike, da je “ jezik isti” pod uslovom da je srpski. Inače idu opomene da si ustaša, balija, milogorac…jedino ljigavije je submisivno prihvatiti tu laž na način kako Milatović to radi.
I odista, vi ste “dobar momak” dok ne imenujete taj “isti jezik”. Može se zvati Ubuntu, eskimski, može se zvati bezimeni, ali ne smije biti Hrvat-
ski, Crnogorski ili Bosanski, gluvo bilo. Ako ga kojim slučajem tako zazovete, postajete antisrbin zadojen “lokalnim nacionalizmom“ jer je “isti jezik” isti samo pod uslovom da je ispod neimenovanog sloja onaj srpski. Perfidno! E ako to nije lokalni imperijalizam, ne znam šta je.
Šta kaže struka? Ali, pustimo mene, da čujemo šta o ovome kaže struka i to baš u ovom konkretnom slučaju. Lingvistkinja Sanja Orlandić je na mreži X glede Milatovićevog submisivnog i neukog ponašanja napisala sljedeće:
“Lingvistički najpodesniji termin za jezik na prostoru Crne Gore, Bosne, Srbije i Hrvatske bio bi štokavski. Ali taj je ter-
min ograničen isključivo za naučne radove u kojima se izučavaju neke osobine na tome prostoru. Standardizacija jezika uvijek je dio jezičke politike države i svaka od pomenutih država ima pravo da svoj jezik nazove svojim imenom i da ga standardizuje. Tako je svaka i uradila. Tvrditi da su hrvatski, bosanski i crnogorski nekakvi politički jezici, a srpski to kao nije- je glupost. Takođe, tvrditi da su u nekim od tih standarda neki oblici nacionalistički, dok u srpskom ništa nije nacionalističko je izraz isključivo srpskog nacionalizma. Svođenje bosanskog na bošnjački je takođe izraz nacionalizma, s ciljem da ne bude jezik Bosne nego da se svede na Boš-
njake. Nekadašnji srpskohrvatski takođe je bio politički jezik, standardizovan da pomiri razlike na širokom terenu. Tvrditi da je on bio savršen i nepolitički izraz je neznanja. Tvrditi da su jotovani oblici u crnogorskom izmišljeni da se odvoji od srpskog, a ne uvedeni da se stvarni govor približi standardu, što bi trebao biti cilj svakog standarda, samo je elitistička zabluda. Toliko od mene o popisu i jeziku.”
Hvala, ne bih vas više zadržavao, kako se kaže kod nas u Bosni. Sanja je objasnila. Najbukvalnije!
Zamislite da je sve ovo Vučić rekao Đukanoviću-ne mogu ni ja! Ali, prije kraja, razmislite samo ili pokušajte zami-
sliti situaciju u kojoj bi Vučić samo na momenat pokušao prekinuti Mila Đukanovića, a kamo li natuknuti mu svoj velikosrpski jezički stav. Ne možete? E o tome se radi! Inače, koga interesuje Đukanović je bio na ovom forumu i između ostalog je kazao: “U Ukrajini onemogućavaju razvoj ‘ruskog sveta’. Oko toga se vodi rat, a na Zapadnom Balkanu zapad podržava nešto što je kopija ‘ruskog sveta‘”. Pa onda nije samo ni do nas, ni do nesretnog Jakova, ni do lingvista, niti čak do Vučića-njemu se može… ima i do onih koji gaje izmaštano zajedništvo na velikosrpskim korijenima, dok borave u raskošnim lokalnim ambasadama.
Piše: Dragan BURSAĆ
Sa GLOBSEC foruma
SLOBODNA RADNA MJESTA
PODGORICA
TEL.: 020/406-800, 020/406-801
STOMATOLOŠKA AMBULANTA ,,VANE“
Adresa: MIRKA BANJEVIĆA 19
Tel.: 067-619-124
Oglašava potrebu za: 1. STOMATOLOŠKA/I SESTRA TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Stomatološka sestra
Rok za prijavljivanje: 7 dana 2. STOMATOLOŠKA/I SESTRA/ TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Stomatološka sestra Rok za prijavljivanje: 10 dana
UNIVERZITET CRNE GORE
EKONOMSKI FAKULTET
Adresa: JOVANA TOMAŠEVIĆA 37
Tel.: 020-241-138
Email: ekonomija@ucg.ac.me
Na osnovu člana 104 stav 3 Statuta Univerziteta Crne Gore. dekan Ekonomskog fakulteta raspisuje
KONKURS
Za izbor
SARADNIKA/CA U NASTAVI za oblast Makroekonomija -2 (dva) izvršioca. na period od 1(jedne) do 5 ( pet) godina,odnosno do sticanja odgovarajućeg akademskog stepena ( Master iz odgovarajuće oblasti ili Doktor nauka iz odgovarajuće oblasti) u skladu sa članom 75 Zakona o visokom obrazovanju i članom 104 stav 3 Statuta Univerziteta Crne Gore.
Uslovi: Visoko obrazovanje odgovarajućeg studijskog programa - doktor nauka, student magistarskih/master ili doktorskih studija, bez obzira na radno iskustvo.
Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa utvrđenih Zakonom o radu, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove utvrđene Zakonom o visokom obrazovanju i čl. 105 Statuta Univerziteta Crne Gore (koji su dostupni na sajtu www.ucg.ac.me).
Potrebna dokumentacija:
- Prijava na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae (CV), - Uvjerenje o dr~avljanstvu, - Fotokopija li ne karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku li nu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već fotokopiju biometrijske lične karte), - Uvjerenje o zdrastvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta (koje nije starije od 6 mjeseci).
- Diploma ili uvjerenje o zavraenom nivou i vrsti obrazovanja, - Potvrda o studiranju za kandidate koji su studenti magistarskih/master/doktorskih studija, - Uvjerenje nadle~nog suda da se protiv kandidata ne vodi krivi ni postupak za krivi no djelo za koje se gonjenje preduzima po slu~benoj du~nosti (koje nije starije od 6 mjeseci).
Sa kandidatima će se obaviti razgovor – intervju.
Prijava i potrebna dokumentacija dostavljaju se u orginalu ili u ovjerenoj kopiji na adresu: Ekonomski fakultet u Podgorici. Bulevar Jovana Tomaševića br 37 . 81000 Podgorica.
Rok za prijavljivanje kandidata - osam dana od dana oglašavanja prijave o slobodnom radnom mjestu. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.
Kontakt podaci poslodavca: Telefon: 020-241-138
E-mail: ekonomija@ucg.ac.me
UNIVERZITET CRNE GORE EKONOMSKI FAKULTET U PODGORICI
Na osnovu člana 104 stav 3 Statuta Univerziteta Crne Gore. dekan Ekonomskog fakulteta raspisuje
KONKURS Za izbor
SARADNIKA/CA U NASTAVI za oblast Mikroekonomija-4 (četiri) izvršioca. na period od 1 (jedne) do 5 (pet) godina odnosno do sticanja odgovarajućeg akademskog stepena ( Master iz odgovarajuće oblasti ili Doktor nauka iz odgovarajuće oblasti) u skladu sa članom 75 Zakona o visokom obrazovanju i članom 104 stav 3 Statuta Univerziteta Crne Gore.
Uslovi: Visoko obrazovanje odgovarajućeg studijskog programa - doktor nauka, student magistarskih/master ili doktorskih studija, bez obzira na radno iskustvo.
Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa utvrđenih Zakonom o radu, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove utvrđene Zakonom o visokom obrazovanju i čl. 105 Statuta Univerziteta Crne Gore (koji su dostupni na sajtu www.ucg.ac.me).
Potrebna dokumentacija: Prijava na slobodno radno mjesto, -Curriculum Vitae (CV), -Uvjerenje o dr~avljanstvu, -Fotokopija li ne karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku li nu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već fotokopiju biometrijske lične karte), -Uvjerenje o zdrastvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta (koje nije starije od 6 mjeseci), -Diploma ili uvjerenje o zavraenom nivou i vrsti obrazovanja, -Potvrda o studiranju za kandidate koji su studenti magistarskih/master/doktorskih studija, -Uvjerenje nadle~nog suda da se protiv kandidata ne vodi krivi ni postupak za krivi no djelo za koje se gonjenje preduzima po slu~benoj du~nosti (koje nije starije od 6 mjeseci).
Sa kandidatima će se obaviti razgovorintervju.
Prijava i potrebna dokumentacija dostavljaju se u orginalu ili u ovjerenoj kopiji na adresu: Ekonomski fakultet u Podgorici. Bulevar Jovana Tomaševića br 37 . 81000 Podgorica.
ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI
OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG
ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE
UPRAVE:
Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);
Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.
DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:
• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;
• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);
• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;
Rok za prijavljivanje kandidata - osam dana od dana oglašavanja prijave o slobodnom radnom mjestu.
Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.
Kontakt podaci poslodavca: Telefon: 020-241-138
E-mail: ekonomija@ucg.ac.me
DOO VODOVOD I
KANALIZACIJA PODGORICA
Adresa: ZETSKIH VLADARA B.B. Tel.: 020-440-341 Email: vikpg@t-com.me
Oglašava potrebu za: 1. ARHIVAR/KA ZA POTREBE KORISNIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja. - pored ispunjenja opštih uslova, kandidat treba ispuniti i posebne uslove, a to su: dokaz o završenoj školskoj spremi,dokaz o radnom iskustvu,ljekarsko uvjerenje sa rokom vazenja ne duze od 6 mjeseca, kopija licne karte.
BAR
TEL.: 030/313-048
ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA CRNE GORE
AD PODGORICA
Adresa: Trg Golootočkih žrtava 13 Tel.: 020/441-356
Oglašava potrebu za:
1. OTPRAVNIK/CA VOZOVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Bar
Uslovi: Tehničar željeznickog saobraćaja (IV SSS)
Rok za prijavljivanje: 3 dana
Napomena:
* Stručni ispit za rad na železnici
* Odgovarajuća zdravstvena grupa
* Uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi ( ne starije od 6 mjeseci )
• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);
• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;
• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.
Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.
Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.
BIJELO POLJE
TEL.: 050/432-422
JU ŠKOLA ZA OSNOVNO MUZIČKO OBRAZOVANJE
Adresa: ul. Muniba Kučevića br.17
Tel.: 050/ 432-442
Raspisuje konkurs za:
1. PEDAGOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Pedagog Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: Uslovi:VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacije,podnivo jedan odnosno podnivo dva(240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajuće oblasti (prifil) obrazovanja;
Potrebna dokumentacija:
-Prijava na slobodno radno mjesto -Uvjerenje o državljanstvu -Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte(kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu,nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu,već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte) -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
-Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad.
-Diploma o završenom stepenu obrazovanja(U slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore nostrifikaciju diplome).
-Uvjerenje o položenom stručnom ispitu odnosno licenca za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama.
Adresa: UL.SLOBODE BR.5
Tel.: 050/484-810
Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Bijelo Polje
Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Služba komunalne policije Opštine Bijelo Polje raspisuje oglas za prijem na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci jedan izvršilac-pripravnik -kandidat treba da ispunjava opšte uslove predviđene Zakonom o državnim službenicima i namještenicima: -da je državljanin Crne Gore -da je punoljetno -da je zdravstveno sposobno -da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja -da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut postupak po službenoj dužnosti 2.Kandidat treba da ispunjava posebne uslove -IV -1 nivo kvalifikacije obrazovanja Oglas traje 15 dana
DANILOVGRAD
TEL.: 020/812-864
JU UMJETNIČKA KOLONIJA
Adresa: TRG IX DECEMBAR
Tel.: 020-811-038
Email: colonija@t-com.me
Oglašava potrebu za: 1. ORGANIZATOR/KA PROGRAMA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Danilovgrad
Uslovi: VSS , Engleski jezik -Nivo B 2, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: Organizator/ka programa, 1 izvršilac na neodredjeno vrijeme.
Uslovi: Kvalifikacija visokog obrazovanja, VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, 240 kredita CSPK) Filozofski fakultet, najmanje jedna godina radnog iskustva
Svi kandidati,osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Prijavu sa dokumentacijom koja je navedena u konkursu dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa,u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno napisati:Ime i prezime podnosioca prijave sa tačnom adresom i kontakt telefonom, na sledeću adresu: JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje,ul.Muniba Kučevića br.17 SLUŽBA KOMUNALNE POLICIJE OPŠTINE BIJELO POLJE
Poneđeljak, 2. septembar 2024.
Posebni uslovi: znanje engleskog jezika (nivo B2), poznavanje rada na računaru, radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima.
Uz prijavu na javni oglas, kandidati su u obavezi da dostave sledeću dokumentaciju: - CV
- ovjerena kopija biometrijske lične karte - uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti ( uvjerenje donosi primljeni kandidat) - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja ( u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja)
Prijavu i dokaze o ispunjenosti opštih i posebnih uslova, kandidati podnose u originalu ili ovjerenoj kopiji u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: JU Umjetnička kolonija, Trg 9. decembra bb Danilovgrad. Sve informacije povodom oglasa zainteresovani kandidati mogu dobiti na broj telefona: 020 811 038.
TECH LIVE DOO
Adresa: HERCEGOVAČKA 90 Tel.: 067-667-687
Email: techlive@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA NA STOVARIŠTU GRAĐEVINSKOG MATERIJALA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Danilovgrad
Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: Kontakt telefon:068-330-410; 067-667687; 020-215-255; 020-220-400
E-mail: techlive@t-com.me, baumix. cg@gmail.com
HERCEG NOVI
TEL.: 031/323-711
JU DNEVNI CENTAR ZA DJECU
SA SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA
U RAZVOJU
Adresa: JADRANSKA 35, SUTORINA
Tel.: 068/846-177
Email: dnevnicentarigalo@t-com.me
Oglašava potrebu za:
1. MEDICINSKA/I SESTRA TEHNIČAR , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada
1. OPERATIVAC/KA SMJENE POVJERENIH POSLOVA PREMJEŠTANJA VOZILA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno
vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada
Herceg Novi
Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru
Rok za prijavljivanje: 3 dana
Napomena: - 1 izvršilac na određeno vrijeme od vrijeme od 3 mjeseca - IV nivo kvalifikacije obrazovanja -najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva - poznavanje rada na računaru i MS Office programskom paketu
Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto i CV ( u slobodnoj formi), -Fotokopija lične karte, -Uvjerenje o državljanstvu ili Izvod iz matične knjige rođenih (nije potrebno za biometrijsku ličnu kartu)
-Uvjerenje o radnom iskustvu, -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, -Diploma ili uvjerenje i potrebnom nivou kvalifikacije obrazovanja, -Uvjerenje nadležnog Suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti
-Dokaz o poznavanju rada na računaru i MS Office programskom paketu
NAPOMENA: Sva dokumentacija mora biti dostavljena u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, ne starija od 6 mjeseci. Oglas objaviti na sajtu Zavod za zapošljavanje CG u trajanju od 3 dana. Dokumentaciju dostaviti na email: parkinghn@t-com.me ili u kancelarije Društva. Kandidati su dužni da u prijavi za slobodno radno mjesto specifikuju dokumentaciju navodeći broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje uz prijavu.
DOO UKROPINA
Adresa: Ulica trešanja Kuti- Zelenika
Tel.: 068/109-311
Email: ukropinajd@gmail.com
Oglašava potrebu za: 1. KONOBA/ICA-ŠANKER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana
KOLAŠIN
TEL.: 020/860-030
JU OSNOVNA ŠKOLA „DR RADOSLAV JAGOŠ VEŠOVIĆ“
BARE KRALJSKE
Adresa: BARE KRALJSKE
Tel.: 069-356-068
Raspisuje konkurs za:
1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Kraljske Bare
Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama
Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena:
Uslovi: Kandidat za direktora/icu mora da ispunjava sljedeće uslove:
1. Ima najmanje VII -1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave,odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju;
2. Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno licencu za rad; 3. Ima sedam godina radnog iskustva u nastavi;
4.Državljanin je Crne Gore; 5. Ima opštu zdravstvenu sposobnost Kandidat je dužan da, uz prijavu na konkurs, priloži i program razvoja Ustanove.
Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim što se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove. Izbor se vrši na period od četiri godine. Prijave sa dokumnetacijom dostavljaju se na adresu : JUOŠ “Dr Radoslav Jagoš Vešović” Bare Kraljske ,Kolašin u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.
ROŽAJE
TEL.: 051/271-343
OPŠTINA ROŽAJE - ORGANI LOKALNE UPRAVE
Adresa: ROŽAJE Tel.: 271-134
Vrši ispravku oglasa objavljenog u dnevnoj štampi 28.08.2024.godine, za naziv radnog mjesta: SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA I ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZAKONODAVNE I NADZORNE FUNKCIJE SKUPŠTINE ,1 izvršilac. Ispravka se odnosi na naziv radnog mjesta i glasi: SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA I ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZAKONODAVNE I NADZORNE FUNKCIJE SKUPŠTINE, a ne kako je objavljeno. Ostali dio teksta ostaje isti. Ispravkom oglasa rok za prijavljivanje kandidata teče od dana objavljivanja ispravke.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
POTREBNI radnici za rad u magacinu. Plata povoljna.
Tel. 069/032-380
BAR, BJELIŠI, prodajem placeve od 300, 360, 480 m2 , uknjiženi, uz put.
Tel. 069/332-332
UNIVERZITET CRNE GORE
MEDICINSKI FAKULTET
OBJAVLJUJE
Da se doktorska disertacija pod nazivom „Uloga faktora rizika i infekcije humanim papilomavirusima u nastanku skvamoznih cervikalnih intraepitelnih lezija“ kandidata dr med Milene Lopičić, studentkinje doktorskih studija Medicinskog fakulteta u Podgorici, kao Izvještaj Komisije za ocjenu doktorske disertacije, u sastavu:
-Prof. dr Aleksandra Vuksanović Božarić, redovna profesorica Medicinskog fakulteta
Univerziteta Crne Gore;
-Prof. dr Gordana Mijović, redovna profesorica Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore;
-Prof. dr Aleksandra Knežević, redovna profesorica Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu stavlja na uvid javnosti. Primjerak doktorske disertacije, Izvještaj Komisije i Izvještaj Odbora za doktorske studije o provjeri predmetne doktorske disertacije putem softvera za utvrdjivanje plagijata, se nalazi može se pogledati u Univerzitetskoj biblioteci Biblioteci Medicinskog fakulteta. Eventualne primjedbe se dostavljaju Vijeću Medicinskog fakulteta, u roku od 15 dana od dana objavljivanja.
UNIVERZITET CRNE GORE
MEDICINSKI FAKULTET
OBJAVLJUJE
Da se doktorska disertacija pod nazivom „Medjusobna korelacija gustine tumor-infiltrišućih limfocita CD4 i CD8 pozitivnih limfocita i PD-L1 ekspresije i njihova povezanost sa patološkim prognostičkim parametrima u molekularnim podtipovima ranog karcinoma dojke“ kandidata mr sc Jelene Vučinić, studentkinje doktorskih studija Medicinskog fakulteta u Podgorici, kao i Izvještaj Komisije za ocjenu doktorske disertacije, u sastavu:
-Prof. dr Filip Vukmirović, redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore; -Prof. dr Ljiljana Vučković, redovna profesorica Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore; -Prof. dr Dragana Tegeltija, vanredna profesorica Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu stavlja na uvid javnosti. Primjerak doktorske disertacije, Izvještaj Komisije i Izvještaj Odbora za doktorske studije o provjeri predmetne doktorske disertacije putem softvera za utvrdjivanje plagijata, se nalazi može se pogledati u Univerzitetskoj biblioteci Biblioteci Medicinskog fakulteta. Eventualne primjedbe se dostavljaju Vijeću Medicinskog fakulteta, u roku od 15 dana od dana objavljivanja. S E K R E T A R I J A T
UNIVERZITET CRNE GORE
MEDICINSKI FAKULTET
OBJAVLJUJE
Da se doktorska disertacija pod nazivom „Primjena regresionih modela u analizi trenda umiranja od malignih neoplazmi u Crnoj Gori, 1990-2018. godine“ kandidata dr med Mirjane Nedović Vuković, studentkinje doktorskih studija Medicinskog fakulteta u Podgorici, kao i Izvještaj Komisije za ocjenu doktorske disertacije, u sastavu:
-Prof. dr Mileta Golubović, redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore; -Prof. dr Zoran Bukumirić, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu; -Prof. dr Dragan Laušević, redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore; -Prof. dr Milica Martinović, redovna profesorica Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore; -Doc. dr Tanja Boljević, docentkinja Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore stavlja na uvid javnosti. Primjerak doktorske disertacije, Izvještaj Komisije i Izvještaj Odbora za doktorske studije o provjeri predmetne doktorske disertacije putem softvera za utvrdjivanje plagijata, se nalazi i može se pogledati u Univerzitetskoj biblioteci Biblioteci Medicinskog fakulteta. Eventualne primjedbe se dostavljaju Vijeću Medicinskog fakulteta, u roku od 15 dana od dana objavljivanja.
Poneđeljak, 2. septembar 2024.
Dana 31. avgusta 2024. u 84. godini preminuo je naš dragi
92
НИКОЛА Гојка ДАКОВИЋ
Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 2. септембра од 11 00 до 16 00 часова и 3. септембра од 11 00 до 13 30 часова. Сахрана ће се обавити на Новом гробљу под Требјесом у 14 00 часова.
ОЖАЛОШЋЕНИ:
кћерке СМИЉАНА, НИНА и МАРИЈА, син СЛАВКО, сестре ВИДОСАВА, ЈОКА и МАРИЈА, снаха НЕВЕНКА, унучад ИРЕНА, МАША, КОСТА, ФИЛИП, ЛУКА, БОРИС, ДРАГО и ЂОРЂЕ, праунучад ВАЊА и ДУЊА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина
Dana 1. septembra 2024. poslije kraće i teške bolesti umro je u 77. godini
SLOBODAN Dragov KOVAČEVIĆ
Porodica će primati saučešće u gradskoj kapeli u Danilovgradu 1. septembra od 12 do 18 časova i 2. septembra od 10 do 14 30 časova. Sahrana će se obaviti 2. septembra u 15 časova na gradskom groblju u Danilovgradu.
Ožalošćeni: supruga ZVEZDA - ZENA, sin DEJAN, snaha NATAŠA, unuka MARIJA, sestre od strica SEKA i STANKA, sestrić MILJAN, sestrična MIRJANA, braća i sestre od ujaka, sestre od tetke i mnogobrojna rodbina KOVAČEVIĆ
SPASOJE – ŠORO Milov POPOVIĆ
Po želji pokojnika sahrana je obavljena 1. septembra u krugu porodice na seoskom groblju Han Garančića
Ožalošćeni: supruga SAVA, kćerke DRAGANA i SVETLANA – SEKA, sin MIHAJLO – BAĆKO, sestra ROSA, unuci PETAR, LUKA, JAKOV, LAZAR i ostala rodbina POPOVIĆ
Dana 1. septembra 2024. u 62. godini iznenada je preminuo naš dragi
ŽARKO Nikov DRAGIĆEVIĆ
Saučešće primamo u kapeli u Straševini 2. septembra od 11 00 do 16 00 časova i 3. septembra od 11 00 do 15 00 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini. Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENI:
sinovi ALEKSANDAR i STEFAN, brat MOMIR, snahe VESNA i SANJA, unuk LUKA, unuka EVA, bratanične MARIJA, SARA i ANĐELA, bratanići NIKOLA i VUK, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina DRAGIĆEVIĆ i MAGOVČEVIĆ
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 28. avgusta 2024. u 59. godini iznenada preminuo naš voljeni
SYLVAIN SLAVCO FONTANA
Saučešće ćemo primati u kapeli na Čepurcima u poneđeljak 2. septembra od 10 do 12 30 časova, kada se kreće na Novo groblje, đe će se obaviti sahrana u 13 časova.
Оžalošćeni: majka KOVILJKA, supruga JELENA, sestre SYLVI i NATALI, braća od tetaka, braća od ujaka, bratanići, bratanične i ostala mnogobrojna rodbina FONTANA i STANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom zetu
VESKU RADULOVIĆU
Čuvaćemo te od zaborava.
GOJKO ČIZMOVIĆ
90
СТЕФАН, ФИЛИП и СТЕФАН, стрина СЛОБОДАНКА, браћа и сестре од стричева, браћа и сестре од тетке и остала многобројна родбина
Posljednji pozdrav dragom kumu
VESKU RADULOVIĆU
Prerano je prestalo da kuca tvoje plemenito srce. Hvala ti za svaki lijepi trenutak, savjet i podršku.
Ponosan sam što si baš ti bio moj kum.
Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.
NIKOLA MARUŠIĆ
Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku
VESKU RADULOVIĆU
Počivaj u miru.
BAJA, BOSA, VUK i IVA ČIZMOVIĆ
104
Posljednji pozdrav našem voljenom suprugu i ocu
VESKU RADULOVIĆU
Tata, hvala ti za sve što si učinio za nas. Nadamo se da ćeš se ponositi nama, kako smo ti i obećali. Prati odozgo svaki naš korak, a mi ćemo znati da si tu uvijek.
Puno te vole tvoji: SEKA, ANDRIJA i STRAHINJA
Posljednji pozdrav
88
VESKU
DRAGAN ČOLAKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom kumu
VESKU RADULOVIĆU
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
ZORAN i ĐILE MARUŠIĆ
Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku
VESKU RADULOVIĆU
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. MILKA, NIKOLA i IVAN NEDOVIĆ
OBAVJEŠTENJE
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
109
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
107
Posljednji pozdrav mnogo voljenom
VESKU RADULOVIĆU
Dragi naš kume, tvoje srce je prestalo da kuca, ali tvoja dobrota, iskrenost i pažnja, kao i svi lijepi trenuci provedeni sa tobom ostaju vječno u našim mislima i najljepšim uspomenama.
Tvoji: DRAGAN, VASILJKA i MARKO ŠEKARIĆ
Posljednji pozdrav kumu
VESKU RADULOVIĆU
Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.
110
Posljednji pozdrav
IVANU PAUNOVIĆU
Čuvaćemo te od zaborava.
Baba MIRA i ujak SAŠA IVANIŠEVIĆ
Posljednji pozdrav
IVANU PAUNOVIĆU
Počivaj u miru, anđele naš.
Tetka OLJA SIMOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
MILANU ŽIVANOVIĆU
Hvala ti na kratkom, ali plemenitom prijateljstvu... Počivaj u miru.
IVAN MARTINOVIĆ sa Cetinja
pozdrav dragom
Od starih komšija iz Njegoševe. Porodici iskreno saučešće u njihovom bolu.
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
2. septembar
Posljednji pozdrav voljenom
Bez tebe više ništa nije isto. Nedostaješ…
Tvoji: NATALIJA, VESNA i BAĆKO sa porodicama
Godinu dana je od smrti našeg voljenog strica
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. DADO i SONJA
Posljednji pozdrav bratu i ujaku
Počivaj u miru. MILEVA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kumu
Počivaj u miru, dobri kume.
i SONJA MITROVIĆ sa porodicom
Nadam se da ćeš naći mir i sreću u nekoj ljepšoj i nježnijoj verziji svijeta. Mi u ovom, dok nas ima, čuvamo te od zaborava. KSENIJA i SRĐAN
Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku KALEZI
Nikada te nećemo zaboraviti.
Sestra MIRJANA sa porodicom
87
Osam godina je od smrti moje majke
DARE P. PETRIČEVIĆ
Vrijeme prolazi, a sjećanja ostaju zauvijek. Tvoja ljubav i dobrota vječno će ostati u našim srcima.
Tvoji: LJILJA, MIĆO i SLAVKO PAVLIČIĆ
IN MEMORIAM
DRAGICA NIKOLIĆ rođ. IVANOVIĆ
Danas je pet godina od kada nas je napustila.
Ćerka LJUBICA, sestra OLGA i ostala rodbina
DRAGANA SIMONOVIĆA
DRAGAN SIMONOVIĆ
Posljednji
VESKU
MIRA i DANJA
106
BLAGOTA MARTINOVIĆ
Bagi naš dragi!
U srcima nosimo najljepše uspomene i sjećanja na tebe. Nedostaješ!
Tvoje sestre: MERA, ANA i NADA
Godinu dana od kako nije sa nama naš
BOJAN FRANOVIĆ
Prijatelj kao Ti se pamti i žali cijelog života.
RASLA JANKOVIĆ
Prošlo je četrdeset dana od kada si otišla na neko bolje mjesto u vječnosti.
Ne mogu reći da mi nedostaješ sada, da sada osjećam tugu i prazninu, već se taj osjećaj nikada promijeniti neće.
Kao što si ti vječna za mene, tako je i moja tuga za tobom, u mom srcu i duši neprolazna.
Ponosan sam na tebe bio uvijek i biću zauvijek.
Na tvoj pošteni, časni, dostojanstveni, a nimalo lak životni put.
Kao prava, stamena crnogorska majka sve si uradila i izdržala zarad svoje djece.
Za sve ti vječno HVALA.
Ovim putem posebno želim da se zahvalim Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, mojim komšijama ljekarima KBC, i prijatelju Vladu Jovićeviću, koji su za vrijeme bolesti moje drage majke pružili profesionalnu i ljudsku pomoć i podršku.
Pola godine od rastanka sa našim voljenim đedom
DRAGOLJUBOM
Otišao si tiho bez pozdrava. Ostavio si tragove koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede i tugu koju vrijeme ne liječi. Čuvamo te u srcu.
te vole NINA i MIRKO ANDRIJAŠEVIĆ 112
BRANO, MILAN, KSENIJA , VELJKO, VIKTOR i KARLO
BOŽIDAR Pavića PEJOVIĆ 1954–2024.
Sedamdeset je godina od kada se 2. septembra 1954. godine u Puli, zapalio i srušio mlazni avion kojim je upravljao moj brat Božidar, tom prilikom je i poginuo. Ostale smo tri sestre i majka, ožalošćene i u tuzi provele cijeli život, nijesmo nikada ni zapjevale ni zaigrale. Teško je živjeti bez bratske ljubavi i zaštite. Naša majka je bila najbolja i najosjetljivija majka na svijetu, do zadnjeg dana svog života trudila se da nam nadoknadi nedostatak brata i oca kojeg ne pamtimo, hvala joj na tome. Tvoja neutješna sestra
DESANKA ČELEBIĆ
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem te nema. Počivaj u miru, uvijek voljen i nikad zaboravljen, dragi naš Bato. Tvoje sestre BISERKA, NATAŠA i BILJANA 81