Dnevni list Pobjeda 05.09.2024.

Četvrtak, 5. septembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21105 | Prvi

INTERVJU: Viši direktor za Evropu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država Majkl Karpenter

Podržavamo Crnu Goru

bez obzira ko je u Vladi

Sjedinjene Države će raditi sa Crnom Gorom na unapređenju naših zajedničkih interesa. Veoma cijenimo naše odnose sa premijerom Spajićem i predsjednikom Milatovićem i nastojaćemo da nadogradimo sve što smo do sada postigli, poručio je Karpenter

Ministarstvo odbrane komandantu Vojske uručilo rješenje o prestanku vojne službe Šef države i Vrhovna komanda

informacije o statusu generala

Lazarevića dobijaju iz medija

Apeli stručnjaka, dodatni termini za imunizaciju i edukacija ne utiču na roditelje da zaštite djecu MMR vakcinom

Iz Ministarstva zdravlja su istakli da će, ukoliko mjere u najskorijem periodu ne budu dale rezultate, biti primorani da razmotre uvođenje onih koje bi ograničile prava određene starosne grupe

Ni tri godine od petoseptembarskih događaja nije utvrđena institucionalna, politička niti krivično-pravna odgovornost za represiju prema građanima koji su izrazili bunt zbog nipodaštavanja Crne Gore i Cetinja

Prema mišljenju vojnih lica sa kojima je Pobjeda razgovarala ovim povodom, prvo je Savjet za odbranu i bezbjednost morao donijeti odluku o razrješenju Lazarevića sa mjesta načelnika Generalštaba, a tek onda je moglo biti donijeto rješenje o prekidu službe Panel u organizaciji predsjednika države Jakova Milatovića

Portparol DPS-a objavio fotografiju za koju tvrdi da predstavlja dokaz da je nosilac liste PES-a i Demokrata u Podgorici bio član i glasač njegove stranke

Mujović Nikolića optužio da manipuliše i uputio ga na Dragicu Sekulić

Mujović je objasnio i da je fotografija, na koju se Nikolić poziva, nastala u jednom podgoričkom hotelu na skupu na kome je učestvovao kao član akademske zajednice i na poziv nekadašnje ministarke ekonomije i funkcionerke DPS-a Dragice Sekulić koju, kako je naveo, poznaje od srednjoškolskih i fakultetskih dana

PODGORICA – Reagujući na tvrdnje lidera zajedničke izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata u Podgorici Saše Mujovića da nikada nije glasao i bio član Demokratske partije socijalista, portparol te stranke Miloš Nikolić objavio je juče fotografiju koja, prema njegovim navodima, potvrđuje da Mujović nije bio samo glasač, već i dugogodišnji aktivista partije sa tridesetogodišnjim vladajućim stažom.

Fotografija na kojoj se, među ostalima, vidi i Mujović je prema Nikolićevim tvrdnjama nastala u jednom od štabova DPS-a uoči lokalnih izbora u Podgorici 2022. godine. Uz objavljenu fotografiju Nikolić je zaprijetio i da će, ukoliko Mujović nastavi da „laže“, crnogorsku javnost obavijestiti i o tome kakva vrsta štaba je u pitanju, ko ga je vodio, gdje su održavani sastanci i kakav je doprinos Mujovića bio izbornom rezultatu koalicije ,,Svi za naš grad“. Nikolić tvrdi i da Mujović, kada je u pitanju DPS, ima duži

glasački staž od njega. - Ja sam biračko pravo prvi put iskoristio 2012. godine sticanjem punoljetstva, a Mujović još od ranih 2000-ih aktivno i sa strašću glasa DPS. Finalno, tužno je posmatrati dekana Elektrotehničkog fakulteta kako na ovaj način prlja besprekornu biografiju i srozava svoj ugled u javnosti. Saša, sačuvaj barem malo integriteta i prestani da potpisuješ saopštenja koja ti uvaljuju i da slušaš komunikacione savjete Demokrata. Možeš ti i bolje od toga – poručio je Nikolić Mujoviću. Na njegovu objavu reagovao je Mujović, tvrdeći da je riječ o manipulaciji. Mujović je objasnio i da je fotografija, na koju se Nikolić poziva, nastala u jednom podgoričkom hotelu na skupu na kome je učestvovao kao

član akademske zajednice i na poziv nekadašnje ministarke ekonomije i funkcionerke DPS-a Dragice Sekulić koju, kako je naveo, poznaje od srednjoškolskih i fakultetskih dana.

- Kao član Savjeta za naučnoistraživačku djelatnost pri Ministarstvu nauke, izabran u ime akademske zajednice, a ne po partijskom ključu ili, ne daj bože, kao vaš simpatizer ili član, imao sam posebno zaduženje da se bavim izradom Strategije pametne specijalizacije – Oblast Energije (S3 Strategija). Kakav je i koliki moj doprinos bio na tom polju možete konsultovati i bivšu ministarku i bivšu članicu vaše partije gospođu Sanju Damjanović. Pomenuta strategija predstavljena je nekadašnjem premijeru Dušku Markoviću na sjednici Ko -

U polemiku se ubrzo uključio i bivši funkcioner PES-a i doskorašnji ministar pravde Andrej Milović koji je, u objavi na platformi Iks, podsjetio da je u utorak veče rekao kako postoje dokazi da je Mujović radio izbore za DPS i glasao za Ivana Vukovića

Milović: Saša budi kao

Olivera

Injac

Andrej Milović je svog doskorašnjeg partijskog kolegu Sašu Mujovića pozvao da bude kao gradonačelnica Podgorice Olivera Injac koja se, kako je naveo, ne stidi što je bila kadar Veselina Veljovića i Duška Markovića u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

- Ona se ne stidi što je radila izbore za DPS, što je skupljala potpise i na Zabjelu i Univerzitetu Donja Gorica agitovala i radila „Siguran glas“ za DPS. Sem ako i u nju, u međuvremenu, nije ušao duh Milojka Spajića, kao izgleda u tebe, pa negira opštepoznato. Profesore, ovo do sad je čista nula poena, ali imaš popravni, nije kasnoporučio je Milović Mujoviću.

ku od vas, ja poštujem granice između državnih projekata i partije, jer istinska demokratija i transparentnost nemaju ništa sa partijskim interesima – naveo je Mujović u odgovoru Nikoliću. U polemiku se ubrzo uključio i bivši funkcioner PES-a i doskorašnji ministar pravde Andrej Milović koji je, u objavi na platformi Iks, podsjetio da je u utorak veče rekao kako postoje dokazi da je Mujović radio izbore za DPS i glasao za Ivana Vukovića

misije za ekonomsku politiku i finansijski sistem – objasnio je Mujović u reagovanju. Dodao je i da bi se tom pozivu odazvao da mu je bilo ko, nezavisno od partijske ili bilo koje druge pripadnosti, tražio konsultacije na temu iz domena struke koju pokriva.

- Jer to smatram obavezom univerzitetskog profesora i građanina zainteresovanog za napredak svoje zemlje - naveo je Mujović.

Napominje da nije unaprijed znao ko će učestvovati na skupu, te objašnjava da su među prisutnima bili bivši državnici i ministri, te univerzitetski profesori i privrednici.

Tema skupa je, kaže, bila politička zbog čega ga je, tvrdi, napustio odmah po tom saznanju.

- Da DPS manipuliše fotografijom može potvrditi gospođa Sekulić. A da nijesam pristalica vaše politike valjda vam je bilo jasno i kada sam odbio da se, u ime akademske zajednice prije 30. avgusta, obratim na vašem partijskom skupu. Neću dozvoliti da se moje ime, rad i napori iskoriste za vaše manipulacije. Za razli-

Podržavamo bez obzira

PODGORICA - Bez obzira na to ko čini Vladu, Sjedinjene Države će raditi sa Crnom Gorom na unaprjeđenju naših zajedničkih interesa, iako smo zabrinuti zbog izjava i postupaka kojima se umanjuje globalna podrška Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije, odbrana i bezbjednost NATO i principi dobrosusjedskih odnosa.

To je, u intervjuu za Pobjedu, poručio viši direktor za Evropu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost SAD Majkl Karpenter

On nije želio da komentariše oslobađajuću presudu optuženima u slučaju ,,državni udar“, ali naglašava da se sprovodi niz zlonamjernih kampanja uticaja širom Evrope, posebno na Zapadnom Balkanu. - Kremlj i njegovi zastupnici nastoje da destabilizuju region, uključujući Crnu Goru, da odvrate pažnju od tekuće agresije Rusije na Ukrajinu, da potkopaju međunarodne saveze i partnerstva, što sve ugrožava bezbjednost Evrope - poručuje američki diplomata.

- Danas je Saša Mujović izjavio da je to laž, ali je nakon toga izašao jedan od dokaza, fotografija sa sastanka DPS-a. Neko laže, ili Saša Mujović ili fotografija. Ili kao kod Dina Merlina kod njih postoje „istine dvije“ - zaključio je Milović u objavi na Iksu. Potom se ponovo oglasio novom objavom pozvavši Mujovića da „bude čovjek“ i prizna da je „dvije decenije bio u DPS-u“.

- Sramota je da obmanjuješ građane Podgorice i Crne Gore da nisi bio u DPS-u, kad postoje dokazi i svjedoci svih kampanja koje ste radili zajedno. Saša, budi čovjek, nemoj Spajićevim lažavim stopama da ideš, ne priliči ti, jer si profesor. Sve ovo što negiraš gledaju i čitaju tvoji studenti. Nemoj da im daješ loš primjer i da padaš u njihovim očima, a već rapidno padaš. Ne smije politika biti iznad profesure, tj. političke laži iznad istine. Kaži: Bio sam u DPS-u, nijesam više, promijenio sam političko mišljenje, jer svako ima pravo na to, i idemo dalje. To je ljudski, to je vaspitano, to očekuju građani od jednog profesora, da ne bude politikant – poručio je Milović. Đ. ĆORIĆ

POBJEDA: Crna Gora je nedavno dobila novu – staru Vladu, u kojoj su sada političari iz bivšeg Demokratskog fronta, za koje su SAD ranije više puta upozoravale ,,da im nijesu partneri“. Kako gledate na ova dešavanja i kako će to uticati na saradnju sa SAD?

KARPENTER: Kao saveznik i blizak partner, Sjedinjene Države podržavaju crnogorsku demokratiju, prosperitet, nezavisnost i kontinuiranu integraciju u evroatlantske institucije. Vjerujemo da je

Učešće na kotorskim izborima

KOTOR - Rok za predaju izbornih lista za lokalne izbore u Kotoru istekao je u utorak u ponoć, a predsjednica Opštinske izborne komisije Anka Perović kazala je Pobjedi da je do sada potvrđeno devet lista. To su: „U akciju - Budi svoj! Biraj CGA!“, „Lista za Kotor“, „Čuvari grada“, „Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) –Zasjat’ će Kotor“, zatim, „De-

Fotografija koju je objavio Miloš Nikolić

direktor za Evropu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država Majkl Karpenter

Podržavamo Crnu Goru obzira ko je u Vladi

Sjedinjene Države će raditi sa Crnom Gorom na unapređenju zajedničkih interesa. Veoma cijenimo naše odnose sa premijerom Spajićem i predsjednikom Milatovićem i nastojaćemo da nadogradimo sve što smo do sada postigli, poručio je Karpenter

pristupanje Crne Gore NATO, koje su Sjedinjene Države snažno podržavale, bila ključna tačka preokreta koja je zemlju i Alijansu učinila sigurnijim. Bez obzira ko čini Vladu, Sjedinjene Države će raditi sa Crnom Gorom na unapređenju naših zajedničkih interesa. Veoma cijenimo naše odnose sa premijerom Spajićem i predsjednikom Milatovićem i nastojaćemo da nadogradimo sve što smo do sada postigli.

POBJEDA: Imate li manje

povjerenja u Vladu, sada kada znate da se u njoj nalaze i ljudi za koje se tvrdi da su otvoreni protivnici članstva u NATO i pristalice Putinovog režima?

KARPENTER: Na naš bilateralni odnos sa Crnom Gorom gledamo iz perspektive bliskog saveznika. U tom cilju, Sjedinjene Države će nastaviti da podržavaju cilj Crne Gore za pristupanje EU, njen multietnički karakter i demokratske vrijednosti, kao i njen važan doprinos NATO. Po -

OIK-u prijavilo 12 političkih subjekata

nosni smo što smo saveznici i na mnoge oblasti naše saradnje, od saradnje u provođenju zakona do pitanja mladih. Naravno, zabrinuti smo zbog izjava i postupaka kojima se umanjuje globalna podrška Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije, odbrana i bezbjednost NATO i principi dobrosusjedskih odnosa.

POBJEDA : Lideri nekadašnjeg DF-a su oslobođeni svih optužbi za državni udar, a tim povodom podsjetila bih i na izjavu bivšeg

Utvrđivanje zbirne liste najkasnije u ponedjeljak

mokratska alternativa - dr Davor Kumburović - DA se Kotor pita“, „Za budućnost Kotora - Grad svih nas“, „HGI na bedemu mediteranske Crne Gore“, ,,Kotor prije svega! - Neđeljko Moškov“ i „Kotorski pokret - Siniša Kovačević“. Perović je navela i da su OIK-u posljednjeg dana predate još tri izborne liste, a to su: „Vladimir Jokić - Dobar glas - Za gradonačelnika – Demokra-

te - PES“, „SNP – DSS - Odgovorno“ i „Grbaljska lista - Tvoja, moja, naša“. - Nakon provjere ove tri liste, slijedi utvrđivanje zbirne liste, a nakon toga ide žrijebanje za brojeve lista, zatim, žrijebanje po kvoti za biračke odbore, predsjednike biračkih odbora, kao i naše redovne procedure, te priprema za dan lokalnih izbora u Kotoru 29. septembra. Zbirnu izbornu listu OIK jav-

no objavljuje najkasnije 15 dana prije datuma određenog za održavanje izbora, odnosno najkasnije do 13. septembra, ali mi ćemo je svakako ranije objaviti, pretpostavljam, već u petak ili ponedjeljak - kazala je Perović. Na posljednjim parlamentarnim izborima 2023. godine broj upisanih birača u Kotoru iznosio je 18.403, dok birački spisak za ove izbore još nije zaključen. Iv.K.

Međusobno priznanje

Srbije i Kosova osnova za regionalni mir i prosperitet

POBJEDA: Dijalog Beograda i Prištine povremeno nailazi na prepreke, a SAD često kritikuju odluke koje donosi zvanično Kosovo. Kakav razvoj očekujete kada je u pitanju dijalog i budućnost Kosova, čiji je Srbija susjed, a koja ga ne priznaje?

KARPENTER: Sjedinjene Države ostaju posvećene podršci nezavisnom, demokratskom i suverenom Kosovu da zauzme mjesto koje mu pripada u evroatlantskoj zajednici. Takođe snažno podržavamo članstvo Srbije u Evropskoj uniji. U tom cilju, i dalje vjerujemo da je dijalog uz posredovanje EU najsigurniji put ka postizanju normalizacije odnosa Srbije i Kosova. Sjedinjene Države podržavaju eventualno međusobno priznanje obje zemlje kao osnovu za regionalni mir i prosperitet.

POBJEDA: Predsjednik Bajden se povukao iz izborne trke i ulogu kandidata prepustio potpredsjednici Haris. Što svijet može da očekuje u novembru?

KARPENTER: U novembru će Amerikanci iskoristiti svoje pravo glasa na slobodnim i poštenim izborima. Za dodatna pitanja o potencijalnim politikama, uputio bih Vas na kampanje kandidata.

Evrope, posebno na Zapadnom Balkanu, ali i u drugim djelovima kontinenta. O nekima od ovih operacija se detaljno diskutovalo u NATO. Kremlj i njegovi zastupnici nastoje da destabilizuju region, uključujući Crnu Goru, da odvrate pažnju od tekuće agresije Rusije na Ukrajinu, da potkopaju međunarodne saveze i partnerstva, što sve ugrožava bezbjednost Evrope. Neću komentarisati pravni proces koji je u toku u Crnoj Gori.

nog Balkana. Mislim da je veoma značajno što Crna Gora ima potencijal da postane najnovija članica EU, što će otvoriti nove ekonomske mogućnosti za sve u zemlji. A u međusobno povezanom regionu kao što je Balkan, uspjeh jedne zemlje može unaprijediti uspeh, mir, bezbjednost i prosperitet svih.

potpredsjednika SAD Majka Pensa, koji je tokom boravka u Crnoj Gori rekao da je Rusija pokušala da silom prekroji granice na Balkanu, a moskovski agenti htjeli da ubiju premijera i zaustave put Crne Gore u NATO. U tom smislu, smatrate li problematičnom odluku državnog tužilaštva u Crnoj Gori da oslobodi lidere DF-a, ali i ruske državljane?

KARPENTER: Nije tajna da Rusija sprovodi niz zlonamernih kampanja uticaja širom

POBJEDA: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je i blizak saveznik dijela aktuelne vlasti u Crnoj Gori. Da li mislite da je ovo otvoren put za srpski uticaj u Crnoj Gori i koliko to može biti problematično u kontekstu regionalne stabilnosti?

KARTPENTER: Prepustio bih Srbiji i Crnoj Gori da govore o njihovom odnosu. Ali vjerujem da obje zemlje mogu da imaju koristi od dobrosusjedskih odnosa i ekonomske saradnje, jedna sa drugom i sa ostatkom regiona Zapad-

POBJEDA: Susjedna Hrvatska je nedavno proglasila trojicu crnogorskih političara personama non grata, zbog poteza koje Hrvatska smatra neprijateljskim. Kako će to uticati na crnogorski put ka EU, imajući u vidu dosadašnje napore Hrvatske na tom polju?

KARPENTER: Opet bih prepustio Hrvatskoj i Crnoj Gori da govore o njihovom odnosu. Nastavljamo da pozivamo crnogorske lidere da daju prioritet pristupanju EU, što Sjedinjene Države u potpunosti podržavaju, i da vjeruju da će ih snažniji odnosi i saradnja sa regionalnim partnerima učiniti sve sigurnijim i sigurnijim. Jovana ĐURIŠIĆ

izborima

Majkl Karpenter

Ministarstvo odbrane komandantu Vojske uručilo rješenje o prestanku vojne službe

Šef države i Vrhovna komanda informacije o statusu generala

Lazarevića dobijaju iz medija

Prema mišljenju vojnih lica sa kojima je Pobjeda razgovarala ovim povodom, prvo je Savjet za odbranu i bezbjednost morao donijeti odluku o razrješenju Lazarevića sa mjesta načelnika Generalštaba, a tek onda je moglo biti donijeto rješenje o prekidu službe

PODGORICA - Načelniku

Generalštaba Vojske Crne Gore Zoranu Lazareviću uručeno je rješenje na osnovu koga mu je juče prestala vojna služba, saznaje Pobjeda.

Rješenje, koje je potpisao ministar odbrane Dragan Krapović , Lazarević treba da do stavi Fondu penzionog i invalidskog osiguranja, koje će donijeti rješenje o penziji, ukoliko Lazarević uopšte bude ispunjavao uslove za nju.

Prema mišljenju vojnih lica sa kojima je Pobjeda razgovarala ovim povodom, prvo je Savjet za odbranu i bezbjednost morao donijeti odluku o razrješenju Lazarevića sa mjesta načelnika Generalštaba, a

tek onda je moglo biti donijeto rješenje o prekidu službe. Krapović je, prema saznanjima Pobjede, poništio rješenje koje je potpisao tadašnji vršilac dužnosti ministara odbrane Filip Adžić, a prema kojem je Lazarević trebalo da ostane na dužnosti do juna 2025. godine

Na današnjoj sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, Krapović je kazao da je predložio razrješenje Lazarevića, jer smatra da treba da dođe do smjene generacije i podmlađivanja oficirskog kadra. On je podsjetio da na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu nije došlo do smjene Lazarevića, jer je protiv bio predsjednik države Jakov Milatović

Komentarišući odluku Milatovića, Krapović je kazao da je u Savjet za odbranu i bezbjednost „ušla dnevna politika zbog predstojećih izbora u Podgorici“.

Rješenje o penzionisanju generala Lazarevića, u skladu sa članom 130 Ustava, mora

da potvrdi Savjet za odbranu i bezbjednost kojim predsjedava upravo šef države. Milatović je juče rekao kako ni on ni Savjet za odbranu i bezbjednost, kojim predsjedava, nijesu dobili bilo kakav zvaničan dokument u vezi sa statusom generala Lazarevića.

U parlamentu ponovo izglasane izmjene akta o unutrašnjim poslovima

Milatović

Većina njih je vraćena zbog nepoštovanja osnovnih procedura koje su predviđene za jedan zakonodavni proces u demokratskoj zemlji, a to je održavanje javne rasprave, rečeno je Pobjedi iz kabineta predsjednika države

PODGORICA - Tri zakona, od kojih je predsjednik Jakov Milatović dva vratio na ponovno odlučivanje, usvojena su juče na osmoj vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore. Prilikom glasanja, opozicija je napustila plenarnu salu. Uz izmjene Zakona o energetici, juče se ponovo glasalo o izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima će biti omogućeno da oko 1.500 ljudi u što kraćem roku dobije stalna radna mjesta u Upravi policije. U obrazloženju vraćanja zakona Skupštini, Milatović je naveo da je „uveden pose-

ta pokrenuto pitanje razrješenja Lazarevića.

- Nijesmo dobili zvaničnu informaciji, ni dokument u odnosu na ovo što sam mogao da pročitam iz medija. Kada dobijem to, ja ću se jasno odrediti - rekao je Milatović u izjavi za medije.

Potvrdio je, međutim, da je na prethodnoj sjednici Savje-

- Predsjednici Vlade i Skupštine pohvalili su čovjeka tokom diskusije pa sam pitao zašto se razrješava. Kada dobijem dobru argumentaciju, odrediću se i u odnosu na to - rekao je Milatović. Šef države je, takođe, upozorio da se čestim izmjenama u Vojsci šalje loša poruka. Govoreći o odluci Krapovića da poništi rješenje prethodnog ministra i Lazarevića de facto penzioniše, Milatović je pojasnio da je aktuelni čelnik resora odbrane time zapravo preuzeo ulogu Savjeta za odbranu i bezbjednost. Milatović je dodao i kako nema informaciju da je Krapović obavijestio Lazazevića da mu se završava radni odnos u Vojsci.

- Mogu da imam saznanja u odnosu na formalni dokument koji dođe u kabinet predsjednika države ili u Savjet - rekao je Milatović, te dodao da Lazarević „nije bilo kakav oficir, već načelnik Generalštaba VCG“. J. ĐURIŠIĆ

za godinu Skupštini vratio 11 zakona

ban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana“. Takođe je precizirano da ministar formira komisiju za izbor kadra, čime mu je „dato diskreciono pravo da donosi odluke o prijemu u radni odnos velikog broja policijskih službenika“, pa da postoji „visoki stepen rizika od dodatne politizacije MUP-a i policije“.

- Imajući u vidu važnost predloženih izmjena i dopuna, smatram neprihvatljivim što predmetni Zakon nije prošao javnu raspravu – stav je šefa države. Ipak, oba vraćena zakona sa jučerašnjeg dnevnog reda su samo dio paketa od čak 11 zakona za koje je predsjednik Milatović uputio parlamentarcima na ponovno odlučivanje, od konstituisanja aktuelnog 28. saziva

Skupštine, 27. jula prošle godine, odnosno dva mjeseca nakon što je počeo da obavlja funkciju šefa države.

- Većina njih je vraćena zbog nepoštovanja osnovnih procedura koje su predviđene za jedan zakonodavni proces u demokratskoj zemlji, a to je održavanje javne rasprave. Iako odsustvo javnih rasprava nije novost za donošenje zakona,

ipak treba istaći da ima posebnu težinu kada se radi o donošenju zakona kojima se uvode krupne promjene u načinu funkcionisanja državnih organa koje finansiraju građani. Dakle, oni koji finansiraju rad institucija se isključuju iz procesa koji određuje kako će te institucije izgledati, ko će u njima raditi, kako će i da li će uopšte biti kontrolisane – rečeno je Pobjedi iz kabineta predsjednika Milatovića. Čak šest akata vraćeno je nakon posljednjeg redovnog zasijedanja parlamenta, koje je završeno 31. jula. Kako su za naš list kazali iz Milatovićevog kabineta, vraćeni zakoni imali su brojne nedostatke i predviđali značajne izmjene. Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, kao i zakoni o unutrašnjim poslovima, o energetici i o finansiranju lokalne samouprave podrazumijevaju promjene načina zapošljavanja i imenovanja, te raspolaganja državnim finansijama davanjem veće ili isključive nadležnosti Vladi ili Skupštini. Takođe, izmijenjenim Zakonom o nacionalnom javnom emiteru „drastično je smanjen kriterijum za direktorske pozicije“.

- Vraćenim zakonima su takođe bile predviđene značajne izmjene, često i bez mišljenja struke ili međunarodnih partnera, poput gašenja postojećih institucija Zakonom o inspekcijskom nadzoru (ponovo usvojen 30. avgusta) ili uspostavljanja novih Zakonom o Razvojnoj banci Crne Gore – stoji u odgovoru Pobjedi, uz podsjećanje da će se o drugom aktu ponovo glasati 12. septembra. S druge strane, dodaju, bilo je i zakona čije su odredbe upitne sa aspekta ustavnosti, poput zakona o privrednim društvima i o Sudskom savjetu i sudijama. Uz to, neki nijesu u skladu sa stavovima Evropske komisije (Zakon o elektronskim komunikacijama).

- Sve zajedno, posebno kada se sprovodi u netransparentnom procesu, opravdano stvara sumnju u pokušaj uspostavljanja političke kontrole nad državnim institucijama. Ustav je s razlogom obezbijedio pravo predsjedniku države da u određenoj mjeri utiče na zakonodavni proces kroz vraćanje zakona na ponovno odlučivanje – zaključili su iz kabineta šefa države. Kristina JERKOV

General Zoran Lazarević

Skupština Crne Gore

Četvrtak, 5. septembar 2024.

PODGORICA – U mnogim državnim preduzećima u Crnoj Gori se decenijama ne upravlja na efikasan i transparentan način, a uplivi partikularnih partijskih interesa i prakse neracionalnog zapošljavanja su i dalje prisutni – poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na jučerašnjem panelu o korporativnom upravljanju u crnogorskim državnim kompanijama koju je organizovao u okviru platforme ,,Razgovor s predsjednikom“.

Kazao je da ova preduzeća upravljaju imovinom čija je vrijednost ekvivalentna jednom godišnjem BDP-u te da Crna Gora ima najveće učešće državnih kompanija u ekonomiji u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi.

-Kada se na to doda često nedovoljna kompetentnost partijski raspoređenih kadrova, onda dobijamo značajno ugroženi potencijal ovih preduzeća da doprinesu ekonomskom razvoju naše zemlje i pružanju kvalitetnih javnih usluga – poručio je Milatović dodajući da se samo deklarativno vodi računa o troškovima i neželjenim posljedicama zloupotreba u državnim kompanijama.

efikasnost

Dodao je da je u Crnoj Gori državno vlasništvo koncentrisano u visokorizičnim sektorima, poput prerađivačke industrije, energetike i infrastrukture, u kojima se putem vrijednih koncesija i krupnih projekata javnih nabavki, javni i privatni sektor prepliću. -Svjedoci smo da u našem sistemu možemo govoriti ili o nepostojanju korporativnog upravljanja kakvo poznaju razvijene ekonomije ili o njegovoj lošoj kopiji. Da bi napravili otklon od starih praksi kojima svjedočimo i danas, od ključnog značaja je da prepoznamo potrebu za suštinskim reformama u upravljanju državnim preduzećima kako bi se osigurala njihova efikasnost i održivost – kazao je Milatović dodajući da će uputiti inicijativu o dobrom upravljanju u državnim preduzećima svim relevantnim akterima.

U organizaciji predsjednika države održan panel „Korporativno upravljanje u državnim preduzećima u Crnoj Gori“

Sistem pretvoren u mašineriju za kupovinu glasova

Broj zaposlenih je u šest državnih energetskih kompanija od 2018, kada ih je bilo 3.340, porastao na 5.009, koliko ih je bilo na kraju prošle godine

Učesnici panela, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mijat Jocović, predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić i izvršni direktor BIRN Crna Gora Vuk Maraš bili su saglasni u stavu da bi malo koja privatna kompanija birala odbore direktora na način na koji se biraju u crnogorskim državnim preduzećima te da je ključno uvođenje sistema odgovornosti.

Jocović je objasnio da je poenta korporativnog upravljanja, između ostalog, da svakom da ono što mu pripada, i većinskom i manjinskim akcionarima, koji najčešće imaju različite interese. Dodao je da se u praksi često stvara pogrešan utisak da je suština u ispunjavaju interesa većinskog vlasnika. Drakić je ukazala da je prošle godine 50 državnih kompanija ostvarilo prihod od 1,19 milijardi eura, te da je u prosjeku zapošljavalo 13.577 radnika. Od toga je 36 kompani-

ja ostvarilo ukupnu dobit od 138,6 miliona eura, a preostale gubitak od 22,5 miliona eura. Navela je da rezultati jednog istraživanja pokazuju da su više od polovine članova bordova direktora političari, ocjenjujući da to što nema jasnih kriterijuma za njihov izbor, direktno utiče na kvalitet rada kompanija.

,,Ratni plijen“

Maraš je kazao da su političke elite shvatile da im državne kompanije pripadaju kao ratni plijen i time pogazile sve principe korporativnog upravljanja. Kazao je da je njihovo istraživanje na primjeru Elektroprivrede, CEDIS-a, CGES-a, Solar gradnje, Želje-

Poslovni rezultati Morskog dobra od maja prošle godine

Od

ne, dok je nakon toga ta suma išla na 1,4 miliona, pa 1,9 miliona, dok je prošle godine to palo na 1,3 miliona eura. -Ljudi koji sjede u tim kompanijama su dužni da rade u interesu društva, a ne u interesu partija koja ih je dovela. Pretvorili smo sistem u mašineriju za kupovinu glasova, koji je i ranije bio takav, ali je problem što to nijesmo unaprijedili, već ga učinili gorim. Ja imam problem što su na čelo kompanije doveli nekoga ko je radio godinu ili dvije u jednom lokalnom preduzeću, kome je glavni posao u partiji bio da piše nacrte saopštenja, dakle ne ni finalne verzije, i onda takvu osobu postavimo na čelo najveće energetske kompanije u Crnoj Gori – kazao je Maraš dodajući da bi malo ko to uradio u svojoj privatnoj kompaniji, ali da je u državnom preduzeću to potpuno prihvatljivo. Maraš je ukazao i na duple aršine u tretiranju odgovornosti pominjući propali pokušaj bivšeg direktora, a sada predsjednika borda Rudnika uglja Milana Lekića da u ovoj kompaniji pokrene uzgoj aromatičnog bilja što je bio projekat vrijedan milion eura. -N e možemo imati jedan princip kada pričamo o bivšoj direktorici Plantaža Verici Maraš kada je pravila fabriku briketa i napravila štetu kompaniji, a onda u Rudniku uglja za tu istu stvar da bude nikome ništa, jer šteta je šteta – kazao je Maraš ocjenjujući da je jedini način da se uvede odgovornost za pričinjenu štetu.

zare i Rudnika uglja u periodu od 2018. do 2023. godine upravo to pokazalo, dodajući da se brojni podaci kriju te da je Rudnik uglja sve što im je traženo, proglasio tajnom. -Kompanije iz energetskog sektora su samo prošle godine imale prihod preko 800 miliona eura. Broj zaposlenih i to samo onih koji imaju ugovore o radu, bez angažovanih po konsultantskim i ugovorima o djelu, u ovim kompanijama se od 2018. do 2020. godine kretao oko 3.340, dok je nakon toga taj broj skočio na 4.300, a samo godinu kasnije na 5.009 – kazao je Maraš. Ipak, ti podaci se, iako ih nema u zvaničnim dokumentima, kako je naveo Maraš, mo-

gu naći među rashodima za naknade i zarade.

-Od 2018. do 2022. godine na naknade i zarade je odlazilo između 66 i 68 miliona eura, 2021. godine oko 73 miliona, 2022. godine oko 87,7 miliona, dok je prošle godine na naknade i plate potrošeno 115,6 miliona eura - ukazao je Maraš. Problematizovao je i sponzorstva i donacije koje su se masovno dijelile bez kriterijuma i kontrole vjerskim zajednicama, raznim udruženjima, javnim ustanovama te i bivšem premijeru Dritanu Abazoviću za novogodišnji koktel. Kazao je da su ta sredstva iznosila između 800 i 930.000 eura do 2020. godi-

Jocović nije konkretno odgovorio na pitanje da li su članovi bordova u državnim kompanijama kompetentni za te poslove.

-Mi smo često skloni da komentarišemo kompetencije drugih ljudi, sklon sam da se toga udržavam, više bih gledao rezultate ljudi. Ali ako me to pitate, ne vjerujem da bi većinu ljudi koji su u menadžmentima državnih kompanija izabrale privatne kompanije da njima upravljaju – ocijenio je Jocović dodajući da se, ukoliko članovi borda ne odgovaraju za eventualnu štetu koju su prouzrokovali, ne može govoriti o praksama korporativnog upravljanja. M. lekoViĆ

trajektne linije prihodovali 12,66 miliona

PODGORICA - Od 5. maja prošle godine, kada je Morsko dobro počelo naplatu karata na trajektnoj liniji Kamenari - Lepetane, plovila ove kompanije prevezla su 1,1 milion vozila, a prihodovano je 12,66 miliona eura, saopšteno je na konferenciji za novinare, na kojoj su sumirani dosadašnji rezultati, prenosi portal RTHN. Poslovođa pomorskog saobraćaja u Morskom dobru Aleksandar Crvenko je ka-

zao da svi parametri ukazuju da će ovo biti rekordna godina, jer je u maju ove godine zabilježen rast od 77 odsto u odnosu na isti period prošle godine. – U junu smo imali rast od 15 odsto, u julu 4,49 odsto i sada u avgustu 4,47 odsto. Što se tiče para, od prvog januara do sada prihodovali smo 6,37 miliona eura – rekao je Crvenko. On je obrazložio zbog čega je bila isplativa kupovina i remont plovila „30. avgust“ i „Ruka pravde“.

– Za remont „Ruke pravde“ utrošeno je 52.000 eura.Od 1. juna do 1. septembra taj brod je prevezao 170.739 vozila, što je u parama 939.000 eura, „30. avgust“, čiji je remont koštao 480.000 sa dodatnim radovima, ušao je u vožnju 14. jula, a do 1. septembra prevezao je 57.301 vozilo, u novcu to iznosi 315.000 eura – precizirao je Crvenko. Iako su gužve bile evidentne tokom ove ljetnje sezone, za što Crvenko krivi lošu infrastrukturu, čekanja na

ukrcaj, kako je kazao, bila su znatno kraća zbog kapaciteta dva nova plovila u floti Morskog dobra. -Kada je riječ o troškovima, uz remont plovila, tu spadaju gorivo i plate radnicima, koji su angažovani na trajektima, jer biletarnica, pravna služba, redari i kontrolori plate dobijaju iz budžeta Morskog dobra. Što se tiče potrošnje goriva, za jun i avgust ukupno za svih osam brodova u intervalima je 290.603 litra. Kada se to podijeli na osam brodo-

va za ovaj vremenski period, vidi se da je potrošnja minimalna. Kada se odbiju plate i sve, čista dobit je sigurno preko 40 odsto – istakao je Crvenko. On je dodao da je do sada obavljen remont trajekata „Kamenari“, „Lepetane“, „Ruka pravde“, „30. avgust“, dok će „Igalo“ na remont 10. septembra, a „Perast“, „Risan“ i „Teodo“ biće odrađeni do maja naredne godine. Najavio je i rekonstrukciju pristaništa, ograđivanje tra-

jekte trake na magistrali stubićima, za što je Uprava za saobraćaj dala dozvolu, kao i ograđivanje parkinga i postavljanje rampi, a ideja da se izgrade dva kružna toka, zbog vozila koja dolaze iz pravca Risna sa jedne i iz pravca Stoliva sa druge strane. U ovom sektoru angažovano je 120 radnika, kako posade, tako i administracije, uz određeni broj sezonaca, za koje će, kako je najavljeno od naredne godine tražiti ugovore na šest mjeseci. R. e.

Sa jučerašnjeg panela

Izvještaj zaštitnice imovinsko-pravnih interesa za drugi kvartal 2024. godine

Zbog neodgovornog ponašanja državnih organa, milioni se odlivaju iz budžeta

PODGORICA – Ni pored višegodišnjih apela, praksa državnih organa da ne postupaju po pravosnažnim presudama se ne mijenja, zbog čega je za pola godine prinudno iz državnog budžeta naplaćeno ukupno 11,5 miliona eura – ukazala je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović u izvještaju za drugi kvartal ove godine koji je Vlada nedavno usvojila.

Samo tokom drugog kvartala, na ovaj način je potrošeno 5,5 miliona eura, dok je u prvom kvartalu iz budžeta otišlo nešto preko šest miliona eura. U istom periodu država za dobi-

PODGORICA – Prijedlog zakona o potrošačkim kreditima zasnovan je na tržišnom principu i njime se ne vrši administrativno ograničavanje kamatnih stopa, već se, na ovaj način, utiče samo na ekstremno visoke kamatne stope i osigurava viši stepen zaštite potrošača, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).

-Evropska komisija je, u julu 2024. godine, dala pozitivno mišljenje na Prijedlog zakona o potrošačkim kreditima u cjelosti, čime je i inicijativa CBCG prema Ministarstvu ekonomskog razvoja, kao predlagaču predmetnog zakona, potvrđena kao dobra evropska praksa – kazali su iz CBCG. U ponedjeljak je saopšteno da je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj proslijedio Vladi

Za pola godine prinudno je naplaćeno 11,5 miliona eura, dok je država za taj period dobila presude vrijednosti 14,3 miliona eura

jene sporove naplatila 2,3 miliona eura, dok je taj iznos u prvom kvartalu premašivao 12 miliona.

Tako institucije i dalje dobrovoljno ne isplaćuju nagrade advokatima, vještacima, tumačima i ostalim stručnim licima u postupcima, zbog čega se ti troškovi uvećavaju zbog prinudne naplate, čime se nanosi direktna šteta budžetu. Radni sporovi, koji godinama bude pažnju javnosti zbog višemilionskih iznosa, ne jenja-

vaju, pa je i u drugom kvartalu pristigao veliki broj tužbi, najviše protiv ministarstava unutrašnjih poslova i odbrane. Najveći broj tužbi odnosi se na prava po osnovu rada i iz radnog odnosa radi naknade na ime faktičkog, prekovremenog, noćnog i rada u vrijeme vjerskih i državnih praznika, neiskorišćenih godišnjih odmora, neisplaćenih toplih obroka i dnevnica.

- Ti sporovi i dalje dobijaju epilog pred sudom iako je u

pogledu istih do sada utvrđena sudska praksa, na koji način se prouzrokuje dodatni odliv novca u vidu sudskih troškova, kamata i troškova prinudne naplate, a u odnosu na koje treba tražiti rješenje u pogrešnom obračunu zarada zaposlenima, te nepostupanju obračunskih službi u skladu sa zakonom. Na ovo zaštitnik ukazuje bezuspješno u svim svojim kvartalnim i godišnjim izvještajima – navela je Ćirović u izvještaju.

Osim toga, kako je ukazala, brojne su tužbe i zbog neisplaćenog specijalnog dodatka za faktički rad na predmetima organizovanog kriminala i korupcije, za koji nijesu donijeta rješenja da im se to pravo priznaje. Ti iznosi su, kako je navela Ćirović, prilično visoki. Od aprila do juna primljeno je 2.787 tužbi za koje se postupci vode pred osnovnim sudovima, te Privrednim i Vrhovnim. Najviše predmeta dobila je kancelarija u Podgorici 1.317, u Bijelo Polje ih je stiglo 1.072, a u Kotoru 398. Time je broj primljenih tužbi u drugom kvartalu u odnosu na prvi veći za preko 100 posto, a u odnosu na drugi kvartal prošle godine za skoro 300 posto. Već sada je premašen ukupan broj tužbi u odnosu na prošlu godinu kada ih je bilo ukupno 3.764. Zaključno sa junom ove godine zaštitnica je primila 4.112 tužbi. M. Lk.

Stav CBCG o Prijedlogu zakona o potrošačkim kreditima

Nakon što je predsjednik države vratio parlamentu akt

Ponovo

prijedlog zakona o potrošačkim kreditima, koji će, kako je najavio, biti usvojen ove sedmice i poslat u skupštinsku proceduru. On je najavio da će ključne prednosti za potrošače uključivati, između ostalog, ukidanje naknada za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita, ograničavanje kamatnih stopa, procjenu kreditne sposobnosti, zaštitu u slučaju poteškoća i bolju informisanost. Iz CBCG su podsjetili da je vrhovna monetarna institucija u februaru 2024. godine izradila

analizu kretanja kamatnih stopa na crnogorskom tržištu, koja je pokazala tendenciju rasta kamatnih stopa na kredite, uključujući i potrošačke kredite. -Imajući u vidu izazove sa kojima se suočavaju potrošači, kao slabija ugovorna strana pri zaključivanju ugovora o kreditu sa kreditorima, a vodeći računa o njihovoj adekvatnoj zaštiti, CBCG je inicirala da se novim zakonom o potrošačkim kreditima utvrdi najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite, u skla-

du sa najboljim praksama država članica Evropske unije –rekli su iz CBCG. Dodaju da je nakon detaljnog sagledavanja uporednih rješenja koja se primjenjuju u državama članicama EU, a vodeći računa o karakteristikama crnogorskog finansijskog tržišta CBCG je predložila da najviša efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite ne smije biti veća od prosječne ponderisane efektivne kamatne stope svih potrošačkih kredita, uvećane za 100 posto. S. P.

PODGORICA - Skupština je juče ponovo usvojila izmjene i dopune Zakona o energetici. Taj zakon je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.

Skupština je taj zakon usvojila na sjednici 17. avgusta, a Milatović ga je tri dana kasnije vratio na ponovno odlučivanje, obrazlažući da predloženo rješenje predstavlja nastavak politizacije institucija. Milatović je ranije, govoreći o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o energetici, naveo da su predloženim amandmanskim djelovanjem uvedene suštinske promjene u

načinu izbora članova i predsjednika Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisanje komunalne djelatnosti. Kako je ukazao Milatović, Skupština preuzima direktnu ulogu u imenovanju članova Odbora, dok se ukida dosadašnja Komisija sastavljena od sedam članova koje su predlagali Vlada, Crnogorska akademija nauka, Univerzitet Crne Gore, Privredna komora i Skupština na prijedlog Administrativnog odbora. On smatra da je nedopustivo da se kroz najavljeno tehničko prilagođavanje Zakona vrše suštinske promjene, tako što se mijenja način izbora članova Odbora Regulatorne agencije. S.P.

Sastanak čelnika Ministarstva rudarstva i Zavoda za geološka istraživanja

Jonuz Mujević i Admir Šahmanović

Potrebna modernizacija opreme i ulaganje u usavršavanje kadra

PODGORICA -Zavod za geološka istraživanja, kao najstarija naučno-istraživačka institucija te vrste u Crnoj Gori, zavređuje veću pažnju i podršku države, ocijenili su ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović i direktor Zavoda Jonuz Mujević.

Oni su na sastanku ocijenili da Zavod zavređuje veću pažnju posebno imajući u vidu da rezultati istraživanja kojima se bave, služe kao osnova za privredni razvoj Crne Gore. Razgovarali su o konkretnim mjerama koje će doprinijeti unapređenju rada Zavoda, uključujući modernizaciju opreme, unapređenje istraživačkih metoda, kao i ulaganje u stručno usavršavanje kadrova.

Ova institucija, kao okosnica geološke djelatnosti u Crnoj Gori, osnovana je 31. avgusta 1945. godine, kao Republički zavod za geološka istraživanja.

Mujević je predstavio aktivnosti koje je u proteklih godinu, zajedno sa svojim saradnicima, sproveo, najprije na opremanju laboratorija i stvaranju boljih uslova za rad, ali i na optimizaciji i boljoj organizaciji funkcionisanja Zavoda. Navedeno je da je zahvaljujući svestranim geološkim proučavanjima koja su stručni timovi Geološkog zavoda realizovali, stvorena pouzdana slika geološkog stanja Crne Gore u cjelini. -Rezultati rada sadržani su u brojnim publikovanim geološkim kartama raznih vrsta, razmjera i namjena i njihovim tumačima, potom studijama, monografijama, publikovanim naučnim i stručnim radovima, kao i brojnim elaboratima i izvještajima koji se nalaze u raznim fondovima stručne dokumentacije i u stručnim bibliotekama - navodi se u saopštenju. R.E.

Bojana Ćirović

Podgoričanin uskoro na optuženičkoj klupi zbog više krivičnih djela porodičnog nasilja

Prijetnjama suprugu vratio kući, pa je silovao

PODGORICA – Podgori-

čanin N. I. uskoro će se naći na optuženičkoj klupi Višeg suda jer uz prijetnje smrću prisilio suprugu da povuče krivičnu prijavu protiv njega za nasilje i vrati se u porodičnu kuću gdje ju je krajem februara silovao.

Prema navodima optužnice koju potpisuje Viša državna tužiteljka Ana Kalezić, N. I. je u periodu od početka februara do 26. februara 2024. godine, ,,upotrebom sile i prijetnjom oštećenu – svoju suprugu I. T., u više navrata prinudio na obljubu i sa obljubom izjednačen čin“.

pRijava

U optužnici se navodi da je N. I. narušio tjelesni i duševni integritet supruge kada joj je u više navrata uputio pri-

jetnje da će ubiti i nju i njenu porodicu. Zbog nefunkcionalnog odno-

sa sa supružnikom koji se svodio na trpljenje nasilja, I. T. je 26. januara ove godine protiv

njega podnijela prijavu policiji i napustila zajednički dom. Nekoliko dana nakon odla-

Beograd tražio opozicionog aktivistu zbog izdržavanja zatvorske kazne

Dragan Vidaković izručen Srbiji

PODGORICA - Opozicioni aktivista iz Srbije

Dragan Vidaković Mrki (43) izručen je juče Republici Srbiji po međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisala kancelarija Interpola u Beogradu.

Vidaković koji pored srpskog državljnstva ima i pasoš Bosne i Hercegovine potraživao se radi izdržavanja

Saobraćajna nezgoda na magistralnom putu Nikšić - Podgorica

kazne zatvora od šest mjeseci, po presudi Osnovnog suda u Jagodini zbog krivičnog djela pokušaj ucjene, kao i naloga Višeg suda u Beogradu od 12. jula 2023. godine, radi vođenja krivičnog postupka protiv ovog lica, zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

On je uhapšen 6. decembra prošle godine na Graničnom prelazu Šćepan Polje, prilikom ulaska u Crnu Goru, nakon čega mu je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio ekstradicioni pritvor.

Vidaković je juče izručen nadležnim organima Republike Srbije na graničnom prelazu Dobrakovo. B. R.

NIKŠIĆ - H. A. (38) i B. A. (39) sa Kosova povrijeđeni su u saobraćajnom udesu koji se dogodio juče u zoru u mjestu Stubica, na magistralnom putu Nikšić - Podgorica, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije

Portal RTNK navodi da je do udesa došlo u 4.55 časova kada je vozilo BMW registarskog broja SO158710 udarilo u stijenu pored puta. Vozilom je upravljao H . A. (38) sa Kosova, a na mjestu suvozača bio je njegov brat B. A. (39).

Portalu RTNK je rečeno da je jedna osoba zadobila lakše tjelesne povrede, dok kod drugog lica, dok se ne obave detaljni pregledi, za sada je konstatovano da povrede nijesu ozbiljnije. Dionica puta Nikšić-Podgorica je nakon ovog događaja zatvorena za saobraćaj. B.R.

ska, I. T. su na njen broj počele da stižu glasovne i tekstualne poruke u kojima joj je suprug prijetio smrću – da će joj baciti bombu i da će joj ubiti porodicu na njene oči ukoliko ne povuče prijavu protiv njega. I. T. je iz straha poklekla pred prijetnjama i 6. februara se vratila suprugu u zajedničku porodičnu kuću. Povratak I. T. u kuću označio je za nju samo nastavak prijetnji i nasilja.

pRijetnje

Sredinom februara 2024. N. I. je, noseći nož u ruci, prišao supruzi i zaprijetio joj da će je tim nožem ubiti.

I. T. je pored ogromnog straha uspjela da pobjegne u kupatilo gdje se zaključala.

Suprug je lupanjem šakom po vratima pokušao da natjera I. T. da ih otvori, ali je prestao

kada je naišla njegova majka. I. T. je u istrazi otkrila i da joj je suprug zabranio da kontaktira sa svojom majkom, a kada bi je uhvatio da razgovara sa porodicom, slijedilo je preživljavanje nasilja. – N. I. je u dva navrata sredinom februara 2024. godine, jer je oštećena sa svojom majkom razgovarala telefonom, što joj je okrivljeni zabranio, oštećenu snažno čupao za kosu, davio je rukama oko vrata, bacao na pločice i šutirao nogama – navodi se u optužnici.

U istom periodu N. I. je od supruge u više navrata zahtijevao da imaju seksualne odnose. Pošto bi ga odbila, N. I. je suprugu snažno čupao za kosu, šamarao, stezao za vrat, daveći je, snažno štipao u predjelu ruku, zubima grizao po vratu, te joj prijetio da će je ubiti i da će nakon toga pozvati njene roditelje na video-poziv kako bi je vidjeli mrtvu. N. I. 26. februara nije prihvatio odbijanje supruge i silovao je. Tri nedjelje kasnije N. I. je uhapšen, a tužiteljka Kalezić je u optužnici koju je podnijela Višem sudu predložila da se ovom optuženom produži pritvor. B. R.

Akcija budvanske policije

Nikšićanin uhapšen zbog silovanja strane državljanke

BUDVA - Budvanska policija uhapsila je Nikšićanina I. N. (46) zbog sumnje da je prekjuče silovao stranu državljanku u tom gradu, saopšteno je iz

Uprave policije (UP). -Dežurna služba budvanske policije obaviještena je u utorak da je nad jednom ženskom osobom, stranom dr-

žavljankom, izvršeno silovanje. Preduzete mjere i radnje iz nadležnosti policije rezultirale su identifikacijom I. N. iz Nikšića – kazali su iz policije. Pošto su policajci o preduzetim radnjama u ovom slučaju upoznali tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici on je naložio da se I. N. uhapsi. B.R.

Krivična prijava protiv Ulcinjanina

ULCINJ - Ulcinjska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv E. S (20), koji je kao zaposleni u jednom automat klubu iz kase uzeo 13.000 eura.

On se sumnjiči za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

- E. S. se sumnjiči da je kao zaposleni u jednom automat klubu zloupotrijebio svoj položaj na način što je drugom licu koji je koristio usluge tog kluba iz kase dao 13.000 eura, omogućivši mu da na taj način pribavi protivpravnu

imovinsku korist – precizirali su iz policije. Dodaju da su službenici kriminalističke policije preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti, prikupili potrebna obavještenja i dokaze u vezi sa navedenim događajem, nakon čega su o svim okolnostima upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju. - Nakon uvida u spise predmeta tužilac je kvalifikovao krivično djelo te je protiv E. S. podnijeta krivična prijava – navode iz policije. B. R.

Sa mjesta udesa

Viši sud u Podgorici

Dragan Vidaković

Apeli stručnjaka, dodatni termini za imunizaciju i edukacija ne utiču na roditelje da zaštite djecu MMR vakcinom

Porazna statistika otvorila vrata epidemiji

Iz Ministarstva zdravlja su istakli da će, ukoliko mjere u najskorijem periodu ne budu dale rezultate, biti primorani da razmotre uvođenje onih koje bi ograničile prava određene starosne grupe

PODGORICA – Epidemija malih boginja (morbili) proglašena je u Podgorici, Budvi i Rožajama, a Institut za javno zdravlje je tim povodom dao preporuku da djeca koja nijesu vakcinisana ne idu u vrtiće i škole. Ta preporuka nije obavezujuća, a uprava nema zakonsku osnovu da ne primi nevakcinisano dijete i da ga isključi iz kolektiva. U vaspitnoj ustanovi „Đina Vrbica“ je više od 80 procenata nevakcinisane djece, a prekjuče su saopštili da su iz vrtića vraćali isključivo djecu čiji roditelji nijesu donijeli potvrdu ili ugovor, te da to što dijete nije vakcinisano nije bila prepreka da boravi u vrtiću. - Izabrani doktor može da napiše da se ne preporučuje boravak nevakcinisanoj djeci, ali mi svako dijete primimo. Sve dok je to zakonom neuređeno mi ne možemo nikoga isključiti iz kolektiva, jer nemamo zakonsku osnovu. Naš osnovni zadatak je da tu kampanju podržimo i sugerišemo roditeljima da vakcinišu djecu – saopšteno je iz vrtića „Đina Vrbica“.

Mali brojevi, velika opasnost

Prema podacima IJZCG, imunizovano je manje od trećine najmlađe djece. Djeca rođena

2018. godine imaju obuhvat 83 odsto, za generaciju 2019. obuhvat je 76,7 odsto, a kod rođenih 2020. godište 69,7 odsto. - Što su godišta mlađa, a time i osjetljivija na male boginje, obuhvat MMR vakcinom je nepovoljniji tako da je među djecom rođenom 2021. godine 55,4 odsto, među onom rođenom 2022. obuhvat je 32,1 odsto, a među djecom rođenom u prvih sedam mjeseci prošle godine obuhvat iznosi 13,8 odsto – rekao je dr Nebojša Kavarić, predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore. Zasad pozitivne mjere i nemaju neki efekat, sudeći prema statistici Instituta za javno zdravlje, koje uključuju apele, edukacije roditelja, saradnju institucija, otvaranje dopusnkih termina za vakcinaciju, vakcinalne punktove... I dalje je oko 60 odsto predškolske djece nevakcinisano.

Kavarić je Pobjedi ranije kazao da je neophodna izmjena zakonske i podzakonske regulative, te da se Asocijacija za preventivnu pedijatriju Crne Gore zalaže za suštinsku obaveznost imunizacije.

Iz Ministarstva zdravlja su istakli da će, ukoliko te mjere u najskorijem periodu ne budu dale rezultate, biti primorani da razmotre uvođenje mjera

koje bi ograničile prava određene starosne grupe.

izMjene zakona na čekanju

Institut za javno zdravlje je predložio Ministarstvu da se iniciraju promjene zakona kojim bi se obaveznost vakcinacije strože odredila. Do tih prijedloga izmjena zakona još nije došlo.

U posljednjih pet mjeseci u Crnoj Gori zabilježena su 23 slučaja malih boginja, a svi oboljeli su bili nevakcinisani, osim jedne starije osobe koja je djelimično vakcinisana.

Pobjedi je iz resora kojim rukovodi dr Vojislav Šimun rečeno da redovno prate situaciju te da zajedno sa Institutom za javno zdravlja i zdravstvenim ustanovama pripremaju aktivnosti kako bi zdravstveni sistem bio spreman za sve moguće scenarije u narednom periodu.

- Zdravlje stanovništva, a posebno djece kao najranjivije kategorije, jedan je od glavnih prioriteta u djelovanju – kazali su iz tog ministarstva. Ističu da se radi na podizanju svijesti o važnosti vakcinacije MMR vakcinom, organizuju dodatne i vanredne vakcinacije, edukuju roditelje i čine sve da se obuhvat podigne na nivo kolektivnog imuniteta koji šti-

ti zdravlje građana i građanki Crne Gore. Ministarstvo nije Pobjedi odgovorilo da li će preduzimati represivnije mjere, s obzirom na činjenicu da kampanja, edukacija i vandredni punktovi za vakcinaciju ne daju rezulrate, jer je oko 70 odsto djece mlađe od dvije godine i dalje nevakcinisano. Ponavljaju apele i mole roditelje da shvate ozbiljnost situacije i da vakcinišu svoju djecu što prije.

- Iskustva koja smo stekli tokom pandemije COVID 19 su nas naučila da su represivne mjere pogubne po cjelokupno, a posebno mentalno zdravlje stanovništva, ali i po ekonomiju zemlje – kazali su iz tog resora.

plati i nevakciniši

Podsjetili su da je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisana obaveznost vakcinacije, kao i kaznene odredbe za neizvršavanje obaveza propisanih zakonom i da Ministarstvo čvrsto stoji iza politike obavezne vakcinacije.

- S tim u vezi, Ministarstvo zdravlja je u saradnji sa državnim institucijama i partnerima iz međunarodnog i nevladinog sektora kreiralo čitav niz pozitivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na roditelje kako bi se povećao odziv na vakcinaciju djece koji u ovom trenutku nije zadovoljavajući, posebno zbog okolnosti početka nove školske godine – pojašnjavaju akcije koje se preduzimaju u

Savjet RTCG bez prisustva nije dobio većinu glasova,

PODGORICA - Na posljednjoj sjednici Savjeta RTCG, koja je održana u subotu 31. avgusta, osim što se odlučivalo o generalnom direktoru, za što je bio obezbijeđen TV prenos, razmatrale su se i kandidature za ombudsmana, ali bez prisustva javnosti ili medija.

sprečavanju širenja epidemije, ali i povećanja broja vakcinisane djece.

Djeca najugroženija

Od ukupnog broja zaraženih (23), 13 čine djeca mlađa od pet godina, i sva su nevakcinisana. Četvoro oboljelih između pet i devet godina je takođe nevakcinisano, kao i jedno oboljelo u uzrasnoj grupi od 10 do 14 godina. Jedan nevakcinisani je inficiran, a pripada starosnoj grupi od 20 do 29 godina, a oboljelih preko četrdeset je četvoro, od čega je troje nepotpuno vakcinisano, a jedan je nevakcinisan.

Potpuna vakcinacija podrazumijeva primanje dvije doze vakcine, pri čemu u redovnim okolnostima prvu dozu treba dati što prije nakon navršenih godinu dana života, a drugu prilikom sistematskih pregleda pred polazak u školu.

kazne blage

A Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisuje da je roditelj, usvojilac, odnosno staratelj dužan da djetetu predškolskog i školskog uzrasta omogući vršenje vakcinacije protiv 10 zaraznih bolesti (tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječje paralize, malih boginja, epidemijskih zaušaka, rubele, virusnog hepatitisa B i hemifilusa influence tipa B), osim u slučaju pos tojanja medicinske kontraindikacije koju utvrđuje doktor medicine odgovarajuće specijalnosti ili stručni tim za kontraindikacije. Tim zakonom propisano je, između ostalog, da će se novčanom kaznom u iznosu od 100 do 2.000 eura kazniti za prekršaj fizičko lice, kao i roditelj, usvojilac ili staratelj maloljetnika ako odbije i ne omogući djetetu predškolskog i školskog uzrasta vakcinaciju protiv ovih bolesti, osim u slučaju postojanja medicinske kontraindikacije koju utvrđuje doktor medicine ili stručni tim. Crnogorski sudovi tokom prethodne tri godine, kako su ranije objavili mediji, kaznili su novčano 94 roditelja zbog odbijanja da vakcinišu djecu, a najveća izrečena kazna iznosila je 800 eura. Iz Inspekcije su Pobjedi ranije kazali da je jedno od ograničenja u adekvatnoj primjeni Zakona visina propisane kazne. Kada inspektori podnesu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, sudovi izriču minimalnu kaznu, a često roditelj prođe samo uz opomenu. j. MartinoviĆ

Nakon cjelodnevne sjednice, šarade najava intervjua sa osmoro kandidata, koji su prethodno iz protesta zbog netransparentnosti odbili da se pojave pred Savjetom, izabran je jedini intervjuisani Boris Raonić. Nakon toga TV prenosa nije bilo, ali ni obavještenja medijima da će se raspravljati o još jednoj tački dnevnog reda, a to je izbor ombudsmana.

Da se o tome ipak odlučivalo, svjedoči saopštenje Savjeta od 2. septembra, kojim je tri dana nakon sjednice obavijestio javnost da su prijave razmatrane, ali da nijedan od kandidata nije dobio potrebnu većinu glasova. Konkurs će biti ponovljen – četvrti put za dva mjeseca.

p rijave i o D ustajanje

Dan uoči sjednice, Danijela Popović i Žarko Božović povukli su svoje kandidature u korist Vesne Pejović, dugogodišnje novinarke i urednice te medijske kuće. Osim njih, na konkurs su se prijavili i Milutin Stijepović, ali i Todor Brajković, koji je izabran na prethodnom konkursu, ali je zbog pritiska javnosti podnio ostavku nekoliko dana nakon izbora. Ranije je ukazivano da ne ispunjava uslove po dva kriterijuma, jer nema traženo iskustvo u audio-vizuelnim medijima i zaposlen je kao sportski novinar u dnevnim novinama Dan, što ga diskvalifikuje po propoziciji da ombudsman ne mogu biti „lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa, zaposleni ili lica koja su radno angažovana po drugom osnovu, a imaju interesa u pravnim licima koja se bave audio-vizuelnim medijskim uslugama i online medijima, tako da bi članstvo takvog lica u Savjetu moglo da dovede do konflikta interesa“. Br ajković je i u mogućem konfliktu interesa jer je poslovni saradnik sa predsjednikom Savjeta RTCG Veselinom Drljevićem, sa kojim rukovodi Udruženjem sportskih novinara, što ga nije spriječilo da uzme učešća u glasanju. Ovo je treći konkurs na koji se Brajković prijavio, a koji je neuspješan. Kada je podnosio ostavku, Brajković je kazao da zahvaljuje Savjetu na ukazanom povjerenju, ali da ne želi da iko od njih zbog njega i njegovog izbora „osjeća bilo koju vrstu neprijatnosti“. Ista-

Vakcine su bezbjedne, poručuju epidemiolozi

Četvrtak, 5. septembar 2024.

prisustva javnosti u subotu glasao o ombudsmanu, nijedan kandidat glasova, dio njih pisao evropskim institucijama

Brajkoviću ni treći konkurs nije donio sreću

Pejović, Popović i Božović napisali su da na ovaj način Javni servis bez ikakve zadrške može građane da izvrgne ruglu, da nesmetano optuži za bilo što, da izvlači riječi i montira rečenice po nečijoj volji, bez ikakve bojazni da ga bilo ko za to može prozvati ili sankcionisati

kao je da je važno da se Savjet RTCG zaštiti od neosnovanih napada. To ga nije spriječilo da se nakon podnijete ostavke, mjesec kasnije, prijavi za istu poziciju.

Pismo kandidata

Zbog načina izbora ombudsmana i činjenice da već tri mjeseca niko nije imenovan na to mjesto, kandidati posljednjeg, trećeg konkursa

Vesna Pejović, Danijela Popović i Žarko Božović obratili su se Kancelariji Evropske komisije u Crnoj Gori

Toninu Piculi, zastupniku u Evropskom parlamentu, izvjestiocu za Crnu Goru, Programskoj kancelariji Savjeta Evrope u Podgorici, Misiji OEBS -a u Crnoj Gori, direktoru medijskog programa misije OEBS -a u Crnoj Gori

Evanu Eberleu i Radki Bečevoj iz Evropske unije emitera (EBU).

Ovo troje kandidata su u saopštenju za javnost istakli da zaštitnika prava gledalaca,

slušalaca i čitalaca nema voljom Savjeta RTCG. - Treći konkurs za ovo odgovorno mjesto je, očigledno po automatizmu, poništen, a obrazloženje je da nijedan od kandidata nije dobio dovoljan broj glasova.

Istine radi, jedini kandidat koji je ostao u konkurenciji poslije povlačenja kandidatura i neispunjavanja uslova dvojice kandidata (Stijepović odbijen zbog tehničkog propusta) je Vesna Pejović, dugogodišnja urednica te kuće, koja je i inicijator osnivanja samoregulacije, prve u Crnoj Gori, i jedan od autora Kodeksa novinara Crne Gore – piše u saopštenju.

Kazali su da „sramni Savjet“ nema hrabrosti da javno saopšti da ona nije po njihovom ukusu te da je „navodno glasanje, ukoliko ga je uopšte bilo, obavljeno bez prisustva novinara kojima je saopšteno da sjednica Savjeta ostaje otvorena“.

- Zna se i razlog zašto ne že-

le Pejović jer bi njenim angažovanjem ubrzo bila razobličena lažna idilična slika o navodnom najgledanijem mediju sa izbalansiranim izvještavanjem, koja se konstantno plasira iz te kuće. Ostala je i enigma da li je iko od članova Savjeta imao trunčicu razuma da se ne pridruži većini - piše u obraćanju troje kandidata.

Ističu da na ovaj način Javni servis bez ikakve zadrške može da građane izvrgne ruglu, da nesmetano optuži za bilo što, da izvlači riječi i montira rečenice po nečijoj volji, bez ikakve bojazni da ga bilo ko za to može prozvati ili sankcionisati.

- Tako je u tišini prošla himna bez tona. Osakaćena su pitanja i komentari profesora i bivšeg člana Savjeta. Bez reakcije prošla je i emisija „Naše decenije, Satelitski program“, kada su drastičnim skraćivanjem iz cijele priče dvije bivše urednice te kuće izvrgnute ruglu jer je obesmišljeno

Milatović: Ima li iko da ne misli da je izbor direktora bio namješten?

Prvi put je izbor generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića, koji je od 2021. godine do danas biran ukupno tri puta - komentarisao neki crnogorski zvaničnik.

- Postoji li iko u Crnoj Gori ko smatra da izbor direktora RTCG nije bio namješten - odgovorio je juče predsjednik države Jakov Milatović na pitanja novinara. - Zakon su promijenili prije mjesec dana. Pričali su nam kako je pet godina radnog iskustva bolje nego deset. Da li razumijete kako se teze trenutno izvrću? Izmjene tog zakona u posljednjem trenutku parlamentarna većina je prodala javnosti kao dio IBAR zakona, što nije tačno – rekao je Milatović.

Raonić je izabran prvi put na konkursu 2021. Zatim je reizabran prošle godine, nakon sudskih presuda kojima je njegov izbor proglašen nezakonitim. Sudovi su presudili da je Raonić izabran nezakonito jer je u trenutku kandidovanja i postavljenja 2021. godine bio u konfliktu interesa, jer je bio član Savjeta Agencije za elektronske medije. Sudski savjet je prošle godine našao solomonsko

rješenje da ga razriješi, pa na istoj sjednici ponovo izabere, jer u tom trenutku više nije bio u konfliktu interesa.

Nakon daljih presuda u kojima je dokazano da nije imao ni potrebno radno iskustvo u VII1 stručnoj spremi (jer je diplomrao 2018, a u momentu izbora 2021. važio je zakon po kome je morao imati 10 godina radnog iskustva pod odgovarajućom stručnom spremom), Raonić ove godine podnosi ostavku Savjetu, koji ga istog dana bira za vršioca dužnosti. U međuvremenu, kabinet Milojka Spajića mijenja Zakon o RTCG, pa se sada za generalnog direktora traži pet, a ne deset godina radnog iskustva. Komentari na zakon koji je radna grupa tesala dvije godine su Direktoratu za medije dostavljeni mejlom, sa logom RTCG, pa ispada da su pisani zapravo u Raonićevom, a ne premijerovom kabinetu.

Nakon toga, Raonić se ponovo prijavio na konkurs raspisan u junu ove godine. Biva ponovo izabran iako prema Zakonu o RTCG ista osoba može biti birana dva puta (2021. i 2023).

Sramni bahati Savjet će prolongirati izbor dok ne uspije da konačno ugura unaprijed određenog prijatelja predsjednika Savjeta, zbog koga su promijenjeni uslovi pa i zakon, koji ovu tragikomediju, bez trunčice stida, upotpunjava prijavom i povlačenjem prijave – napisali su Pejović, Božović i Popović

njihovo pojavljivanje – napisali su oni.

Ističu da je poduži spisak te da će biti još duži.

- Sramni bahati Savjet će prolongirati izbor dok ne uspije da konačno ugura unaprijed određenog prijatelja predsjednika Savjeta, zbog koga su promijenjeni uslovi pa i Zakon, koji ovu tragikomediju, bez trunčice stida, upotpunjava prijavom i povlačenjem prijave – napisali su Pejović, Božović i Popović.

Podsjetili su i na njihovo prvo obraćanje, nakon kojeg je i Brajković podnio ostavku na mjesto ombudsmana tri dana nakon izbora, i istakli da to nije naišlo na bilo kakvu reakciju nadležnih institucija u zemlji izuzev ombudsmana Siniše Bjekovića, koji se oglasio kao nenadležan iako nijesmo tražili da štiti nas nego prava građana. - Predsjednik države vjerovatno nije razumio naš crnogorski, a premijer se umorio baveći se izmjenama zakona.

Za resorno ministarstvo takođe možemo naći opravdanje zbog zanimanja ministarke. Jedino nema opravdanja za Direktorat za medije, na čijem čelu je naš bivši kolega, koji smatra da se iskupio javnom objavom da je bio protiv izmjena zakona, ali ga to nije smetalo da zadrži fotelju koja je bitnija od ličnog i profesionalnog ugleda – napisali su oni i dodali da „sramnom Savjetu možemo da poručimo njihovim jezikom: „Ćeraćemo se još“ i nećemo odustajati.

- U međuvremenu dobro bi bilo da pojedini njegovi članovi, pored smišljanja kako ugurati prijatelja, prouče i gramatiku jer je intervju za generalnog direktora pokazao ozbiljne praznine-kratere u njihovom obrazovanju. Takvim likovima dato je pravo da odlučuju i neograničena moć da se poigravaju ugledom Javnog servisa –zaključili su u saopštenju za javnost.

Na tri neuspjela konkursa za

ombudsmana, prijavljivali su zaposleni u Javnom servisu Slavica Kruščić-Vasović, Žarko Božović, Danijela Popović (dosadašnja ombudsmanka), Todor Brajković. Brajković je bio jedini od kandidata koji ne dolazi iz Javnog servisa. Sportski je novinar u dnevnim novinama Dan, ali i generalni sekretar Udruženja sportskih novinara Crne Gore, čiji je predsjednik Veselin Drljević, koji je i predsjednik Savjeta RTCG. Drljević je u više navrata relativizovao činjenicu da je njegov kolega radio u štampanim medijima tvrdeći da on nema ugovor o radu sa dnevnim novinama Dan, već sa firmom „Jumedia mont“, koja u svom vlasništvu osim dnevnih novina ima i dvije radio stanice i portal, te da su svi koji su sa tom firmom imali ugovore bili u obavezi da rade za svaki od tih medija, te da iz toga proizilazi da Brajković ima potrebno iskustvo iz audio-vizuelnih medija. J.maRtinoViĆ

Savjet RTCG održao sjednicu u subotu, o ombudsmanu odlučivali bez znanja javnosti

Ni tri godine od petoseptembarskih događaja nije utvrđena institucionalna, politička niti krivično-pravna

PODGORICA - Ni tri godine poslije nemamo institucionalnu, ni političku, niti krivično-pravnu odgovornost za ono što se dešavalo na Belvederu, a opozicija je propustila šansu da nametne bar formiranje anketnog odbora koji bi se bavio tom temom – kazao je Pobjedi Danilo Kalezić, politički analitičar, a gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković istakao je da su belvederski događaji 2021. godine još jednom pokazali da je duh Cetinja neuništiv i da su građani spremni da, uz poštovanje demokratskih principa, brane prava vjerujućih Crnogoraca na slobodu vjeroispovijesti i svoju CPC.

Danas su tri godine od brutalne akcije jakih policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe SPC da ustoliči Joanikija za mitropolita u Cetinjskom manastiru. Ogromnim količinama suzavca i šok bombama povrijeđeno je više desetina golorukih demonstranata, a mitropolit Joanikije i patrijarh Porfirije su dovedeni helikopterom i pod jakim obezbjeđenjem i punom oružanom opremom sprovedeni u Manastir na Cetinju. Posljedice nikad viđenog ustoličenja i represije osjećali su se danima na Cetinju, a refleksije ovog događaja imale su i krupne posljedice na političku scenu, ali i ukazale na dvojake tendencije: pojačanu klerikalizaciju i ujedno građansku reakciju na takve veze i uticaj crkve na državni establišment. Belveder nije pao, poručivali su tog 5. septembra građani. Pala je nedugo potom vlada Zdravka Krivokapića, koja je upravljala „desantom na Cetinje“, potpisan je nakon godinu Temeljni ugovor sa SPC, koji je kasnije ipak skupo koštao Dritana Abazovića i njegove uloge čuvara građanske Crne Gore.

Što je Crna Gora dobila 5. septembra – svijest da postoje građani, da će se pružati otpor klerikalizaciji, te da ni SPC svojim oktroisanim odlukama iz Beograda nije mogla da spasi apostolsku vladu. Dobila je Crna Gora nakon Belvedera i poruke prijatelja da im je jasno

Belveder je vaga kojom svi crnogorski uzroci

Ima neke duboke simbolike koju predstavlja Belveder, kako onaj 1936. godine, koji je predstavljao znak otpora zbog potlačenosti crnogorskog naroda u tadašnjoj državi, tako i Belveder od 5. septembra 2021, koji je upozorenje građanske Crne Gore na opasne tendencije vraćanja zemlje unazad i ogrtanje u klerikalni mrak. Otuda i nova talasanja na godišnjicu, jer država glasno ćuti i ne pruža uvjeravanje da će odlučno spriječiti novo, potencijalno narušavanje simbola Crne Gore kroz vjerske poruke i glasine o helikopterskim desantima na Lovćen

da je pod jakim uticajem Rusije i Srbije.

Snažan otpor koji je pokazan tih dana na Cetinju građanske partije nažalost nijesu uspjele da cijene i iskoriste, političari su pojeli energiju i povjerenje, što se pokazalo na posljednjim parlamentarnim izborima. Crna Gora je u međuvremenu postala društvo koje, prema ispitivanjima, najviše vjeruje SPC, mladima koji su tradicionalniji od svojih roditelja i jakoj klerikalizaciji, koja je omogućila i bujanje nacionalizma i slabljenje antifašističkog nasljeđa i tekovina 13. jula, kojim se Crna Gora ponosila. Danilo Kalezić je kazao da insistiranje na odgovornosti polako pada u drugi plan. - I tadašnja i sadašnja većina generišu toliko afera da je nemoguće ispratiti sve njih, ali je dužnost i zadatak svih suverenističkih partija da njeguju sjećanje na te događaje i dane i istraju na političkoj, ali prije svega krivično-pravnoj odgovornosti, jer ako se ta priča ne dovede do kraja, ubrzo ćemo doživjeti novi Belveder – kazao je Kalezić. Istakao je da je otpor koji su građani Crne Gore pružili ne samo tadašnjoj vladajućoj eliti, već velikosrpskom nacionalizmu, jedan od događaja koji u istorijskoj vertikali predstavlja vododjelnicu i koji je, kao takav, formativan za razvoj nacionalne državne svijesti Crnogoraca.

- Mi ćemo tek u budućnosti moći adekvatno da analiziramo i kontekstualizujemo ono što su vrijednosti i zaostavština Belvedera – smatra Kalezić.

ZAVRŠETAK

Dodaje da je godišnjica događanja na Belvederu ujedno i tužan dan za Crnu Goru jer je toga dana, kako je kazao, formalizovan završetak državnog udara, koji je počet nasilnim protestima 2015. protiv ulaska u NATO.

- To je jedan fragment u trajanju od nekoliko godina, koji je finalizovan onog trenutka

kada su suspendovani ustavni poredak i komandovanje bezbjednosnim sektorom i kad je bezbjednosni aparat naše države predat u vaninstitucionalne ruke onih koji Crnoj Gori ne misle dobro. Dakle, formalizovan je završetak državnog udara – istakao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, ta matrica rušenja ustavnog poretka, nepoštovanje Ustava i države dominantan je modus operandi svih vladajućih elita nakon 2020.

- Zadatak je svih suverenističkih partija da istraju na odgo-

vornosti, a u istorijskom i ideološkom smislu to je jedan od formativnih događaja koji definišu karakter jedne nacije. Potrebno je da prođe još puno vremena da zaista razumijemo koliko je taj otpor bio značajan, iako se nije završio onako kako su mnogi željeli. Istovremeno, taj događaj je pokazao da institucije Crne Gore ne postoje i da se Crnom Gorom komanduje iz Beograda i Moskve, a da na teritoriji Crne Gore SPC ima vandržavni status i da može da čini što god joj je volja. To je njihov trijumf, nadam se samo, privremen – kazao je Kalezić.

DosTojAnsT VEni u sTAVoVimA Gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković Pobjedi je kazao da belvederski događaji iz 2021. godine i protesti povodom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija predstavljaju jedan od ključnih događaja savremene crnogorske političke i društvene istorije. - Kao gradonačelnik prijestonice Cetinje, želim da izrazim poštovanje prema svim građanima Cetinja i Crne Gore koji su na miran i dostojanstven način iskazali svoje stavove i

Policija sa dugim cijevima obezbjeđuje Joanikija Mićovića i kler SPC ispred Cetinjskog manastira

Cetinjanka prkosi policiji u Ivanbegovoj ulici

Policija privodi Raja Miša Čelebića u Njegoševoj ulici

kojom se mjere uzroci i posljedice

brigu za očuvanje našeg identiteta, kulturnih vrijednosti i tradicije – kazao je on Pobjedi. Đurašković je istakao da je Cetinje kroz cijelu svoju istoriju uvijek bilo i ostaje mjesto gdje se brane civilizacijske vrijednosti, ideali slobode, primjer bezuslovnog patriotizma i odbrane svoje države, imena i naroda. - Belvederski događaji prije tri godine su još jednom pokazali da je duh Cetinja neuništiv i da su građani spremni da, uz poštovanje demokratskih principa, brane prava vjerujućih Crnogoraca na slobodu vjeroispovijesti i svoju Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Cetinje će nastaviti da bude centar slobodarskih ideja, građanske hrabrosti i tolerancije, poštujući sve svoje građane i njihovo pravo na slobodno izražavanje svojih uvjerenja – kazao je Pobjedi Đurašković.

Presuda za Prekomjernu silu

Da je crnogorska policija 5. septembra upotrijebila prekomjernu silu nad građanima, potvrđuje i nakon dvije i po godine donijeta presuda Osnovnog suda u Nikšiću u predmetu Dragana Todorovića protiv Crne Gore, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova. Pred crnogorskim sudovima ima još predmeta koji čekaju okončanje. Sutkinja Iva Petrović je u obra-

zloženju napisala da država „nije dokazala da je poslove obezbjeđenja javnog okupljanja vršila u skladu sa zakonom“. - Nije dokazano da je postojala zakonitost i srazmjernost u primjeni ovlašćenja... niti da su ista bila srazmjerna i opravdana, a cijeneći da je obaveza policijskih službenika - služenje ljudima, poštovanje zakonitosti i suzbijanje nezakonitosti, ostvarivanje ljudskih prava, nediskriminacija prilikom izvršavanja policijskih zadataka, a konkretnom prilikom okupljeni građani, među kojima je i tužilac, koristili su svoje Ustavom zagarantovano pravo na mirno okupljanje – piše u presudi. U presudi se naglašava i da tuženi, odnosno država i Ministarstvo unutrašnjih poslova, nijesu dokazali „da je postojalo ugrožavanje bezbjednosti lica i imovine, zdravlja, prava drugih lica, stvarna ili neposredna opasnost od nasilja, uništavanja materijalnih dobara ili drugih oblika narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, opasnost po život i zdravlje učesnika javnog okupljanja ili drugih lica, koja je opravdavala prekid javnog okupljanja, nije dokazala da je traženo od okupljenih da se mirno okupljanje prekine i da se okupljeni mirno raziđu, te u tom smislu da je postojao osnov da se preduzmu potrebne i nužne

Lovćen da ne bude Rumija

Grupa građana Cetinja, revoltirana nezvaničnim najavama da se planira postavljanje metalnog krsta na guvno kod Mauzoleja na Lovćenu, organizuje danas veliki građanski skup pod sloganom „Mi smo spremni – 5. 9. svi na Lovćen“. Ovaj skup je istovremeno i obilježavanje treće godišnjica belvederskih događaja. Već danima se preko društvenih mreža pozivaju građani na skup koji će biti održan na Lovćenu, iako se nigdje ne navodi precizno ime pojedinaca ili nazivi organizacija koje stoje iza okupljanja. Sa druge strane, više puta je tokom prethodnih dana, kako u medijima, tako i na društvenim mrežama, najavljena mogućnost da SPC ili neko blizak njima postavi metalni krst na guvno kod Mauzoleja. Organizatori, u objavama, pozivaju na dostojanstveno okupljanje. Na skupu, kažu, neće biti slavlja, muzike ni govora, ali ni partijskih obilježja niti ikak-

mjere za razilaženje učesnika mirnog okupljanja“.

Belveder Pamti

vih drugih podjela. - Na skupu nema prvaka, nema partijskih obilježja niti ikakvih podjela. Na skupu neće biti slavlja, muzike ni govora jer smo sve već ispričali evo četiri godine. Radi bezbjednosti svih, centralno okupljanje je u četvrtak na Platou u 18 sati odakle će se poslati poruka. Crna Gora i Lovćen iznad svih i svega. Da je vječnanavodi se u pozivu koji je objavljen na društvenim mrežama. Komentarišući nezvaničnu najavu da se planira postavljanje metalnog krsta kod Mauzoleja na Lovćenu i najavu protesta grupe građana tim povodom, Danilo Kalezić je kazao da nije novost da se pojavljuju očekivanja i spekulacije o tome da se sprema novi desant na Lovćen. - Pokušava se pokoriti još jedna crnogorska planina na način na koji je to urađeno sa Rumijom. Koliko god je poželjno da se pokaže taj otpor, ako se on ne pojavi kroz institucije, jer one treba da zaustave poništavanje cr-

Belveder pamti i 88 godina od kada su 26. juna 1936. tadašnje vlasti presrele narod koji je krenuo na Cetinje da izrazi nezadovoljstvo uslovima u kojima je živio u tadašnjoj državi i tražio da Crna Gora ima ravnopravan tretman u Kraljevini Jugoslaviji, kao što imaju ostale članice zajednice. Ubijeno je šest, a ranjeno više od 20 Crnogoraca.

nogorskog državnog i nacionalnog dostojanstva, onda će taj otpor biti kratkotrajan – istakao je Kalezić. Prema njegovim riječima, Crnogorci pate od jedne sistemske falinke, a to je upornost i istrajnost.

- To hronično nedostaje crnogorskom i nacionalnom biću i koliko god bio taj protest emotivan i reaktivan, ne može proizvesti željeni rezultat. Pred crnogorskom nacijom i državom je dugi put odbrane onoga što je „osvojeno“ 2006, ali je dug put i do kompletiranja onoga što se u teoriji zove „nation building“, odnosno izgradnja nacije. Crnogorci i dalje nijesu završili proces nadgradnje nacije i ovi događaji mogu da budu, koliko god bili gorki, i stimulativni da se otvori ta debata. Često pozivam na objedinjavanje intelektualne elite koja treba da promišlja o onome što su budući zadaci nacionalne državne politike – kazao je Kalezić.

Pamti i ove posljednje tri godine od kako su tri dana građani protestovali zbog želje Srpske pravoslavne crkve da se mitropolit Joanikije ustoliči upravo na Cetinju – u proceduri čiji je cilj bilo pokazivanje nadmoći Beogradske patrijaršije

nad crnogorskom državom, mimo volje naroda i građana. Poručivali su da on može postati mitropolit u svakoj crkvi, ali ne i u Cetinjskom manastiru. Otpor nekoliko hiljada građana, barikade na Belvederu, lomljene jakim policijskim snagama, suzavcima, dimnim bombama, lažnim vijestima Javnog servisa da je „pucano na policiju“, ali i gumeni meci, kako su tvrdili ljekari i građanska kontrola policije, bile su scenografija za nikada viđeno ustoličenje – Joanikije i Porfirije su dovedeni helikopterom i pod jakim obezbjeđenjem sprovedeni u Manastir na Cetinju. Ima neke duboke simbolike koju predstavlja Belveder, kako onaj 1936, koji je predstavljao znak otpora zbog potlačenosti crnogorskog naroda u tadašnjoj državi, tako i Belveder od 5. septembra prije tri godine, koji je upozorenje građanske Crne Gore na opasne tendencije vraćanja zemlje unazad i ogrtanje u klerikalni mrak. Otuda i nova talasanja na godišnjicu, jer država glasno ćuti i ne pruža uvjeravanje da će odlučno spriječiti novo, potencijalno narušavanje simbola Crne Gore kroz vjerske poruke i glasine o helikopterskim desantima na Lovćen. j martinoviĆ/ j. ĐukanoviĆ-PetroviĆ foto: s.vasiljeviĆ

Građani posmatraju barikadu u plamenu na Kruševom ždrijelu, jutro 5. septembra 2021.Policija rašćeruje građane u Ivanbegovoj ulici

Policija zasipa Cetinje suzavcem sa platoa oko manastira tokom ustoličenja Joanikija Mićovića

C E tinJE : Okončan tender za nabavku električnog vozila

Penzionere će voziti besplatno kroz grad

CETINJE – Okončan je tender za nabavku električnog vozila, odnosno mini-busa koji će, poput nekad podgoričkog ,,Komša“, besplatno prevoziti starije građane kroz grad.

Iz Prijestonice je Pobjedi saopšteno da je vozilo vrijedno 65.000 eura bez PDV-a, te da će u funkciji biti uskoro. Kako navode, u toku je i realizacija tendera za nabavku brze punionice, a nakon potpisivanja ugovora uslijediće njena montaža. Na Cetinju postoje dvije spore punionice sa po dva mjesta za punjenje, koje trenutno nijesu u funkciji.

To je, kažu, za sada, jedino električno vozilo u Prijestonici, a posjeduju još hibridno marke ,,tojota korola“.

EFIKASNOST

Skupština je usvojila Lokalni plan energetske efikasnosti (2024–2033). Predviđa realizaciju 12 mjera ukupno vrijednih 9,34 miliona eura. Jedna se odnosi na nabavku električnih vozila za potrebe Prijestonice. Procijenjena vrijednost te investicije je 150.000 eura. Za to vrijeme uštedjeće 55 MWh električne energije, te smanjiti za 15 tona indirektnu emisiju CO₂.

– Prvi korak u sprovođenju ove mjere je donošenje odluke kojom će se regulisati nabavka novih električnih vozila, kako bi sva nova vozila koja će nabavljati Prijestonica imala smanjenu emisiju CO₂. Planirane uštede energije i smanjenje emisija CO₂, te vrijednost ukupne investicije baziraju se na pretpostavci da će se do 2033. godine 50 odsto vozila koja su u direktnom vlasništvu Prijestonice zamijeniti novim električnim vozilima sa smanjenom emisijom gasova staklene bašte. Cilj je, prije svega, promocija električnih vozila i predstavljanje javno-

Vozilo vrijedno 65.000 eura bez PDV-a biće uskoro u funkciji. Vozni park svih gradskih službi čini 30 automobila. Prijestonica planira da do 2028. godine nabavi pet električnih automobila čime će uštedjeti 55 MWh električne energije, te smanjiti za 15 tona indirektnu emisiju ugljendioksida

sti primjera dobre prakse. Od devet funkcionalnih vozila, predviđa se zamjena njih pet vozilima sa električnim pogonom. U 2033. godini u Prijestonici bi bilo pet električnih automobila što bi bio udio od 50 odsto u ukupnom voznom parku. Takođe, usljed razvoja e-mobilnosti očekivao bi se i porast broja turista u koji dolaze električnim automobilima. Trošak ove mjere podrazumijeva i sprovođenje aktivnosti Prijestonice u cilju promocije e-mobilnosti: organizacija informativnih događanja, edukacije za razne učesnike (korisnike električnih vozila, ugostitelje, itd.), provođenje jednostavnih administrativnih mjera za podsticanje e-mobilnosti (rezervacija parking mjesta), promocija Prijestonice kao turističke destinacije koja ulaže napore u pristupač-

nost gostima s električnim vozilima i slično.

VOZNI PARK

Inače, Prijestonica Cetinje, odnosno, sve gradske službe zajedno posjeduju 30 automobila. Četiri kombi vozila „ford tranzit“ i ,,iveco deili“, koje koristi Komunalno d.o.o., ,,citroen džamber bas“, dat na korišćenje Osnovnoj školi „Njegoš“, i ,,mercedes sprinter“, dat na korišćenje osnovnoj školi u Zeti. Služba zaštite i spašavanja koristi specijalna vozila marke ,,mercedes“, ,,magerus“, ,,ford“, ,,tojota“, ,,daćia logan“, ,,tam“, ruske sanke, četvorotočkaš „grizli“. Služba za zajedničke poslove raspolaže sa vozilima ,,dacia“, dva ,,renoa“, ,,tojota“, ,,mazda“, ,,ford“, ,,opel“. Nabavljena su od 1985. godine do 2024. godine. – Službena vozila se koriste za

automobila ima Prijestonica Cetinje, odnosno sve gradske službe zajedno

potrebe službi i sekretarijata Prijestonice. Mjesečna potrošnja goriva je oko 2.000 litara. Održavanje se vrši direktnim prihvatanjem faktura, odnosno, najnižom od tri ponude, a servisiranje vozila koja su u garanciji u ovlašćenim auto-kućama – kazali su iz Prijestonice. Napominju da ,,niko od rukovodilaca ne koristi službena vozila van radnog vremana, već su sva vozila parkirana na parkingu pored zgrade gradske uprave“. J. Đ.-P.

Šavnik: Kanjon Nevidio ove godine posjetilo 15 odsto više turista nego lani

5. septembar

Mještani Župe nikšićke tvrde da je na rudokopu Bunić juče zakopano više od 50 krava zaraženih „Q“ groznicom

Radulović: Sve učinjeno tajno, pod ,,blagoslovom” lokalne

uprave

NIKŠIĆ – Mještani Župe tvrde da je u nekadašanjem rudokopu Bunić, u Župi nikšićkoj, juče zakopano više od 50 krava, zaraženih „Q“(kju) groznicom.

Predsjednik NVO „Župa u srcu“ Jovo Radulović zbog toga je juče podnio i krivičnu prijavu, potvrdio nam je da je saslušan u policiji i čeka da se nadležni tužilac izjasni.

Radulović nam je sinoć rekao da je sve učinjeno tajno, te da su životinje zakopane na svega stotinu metara od jezera Liverovići i, kako je saznao, riječ je o 51 govečetu, koje je zaraženo u Nikšiću ili Danilovgradu.

Tvrdi i da je to uradilo Komunalno preduzeće iz Nikšića, ali podsjeća i da ono za svoje postupke direktno odgovara prvom čovjeku grada Marku Kovačeviću -Kontaktirao sam veterinarsku inspektorku Slavicu Sudžum i tražio informaciju da li su prije zakopavanja životinja imali saglasnost da upravo ova lokacija bude odabrana i dobio sam odgovor da je „sve odradila Opština Nikšić“ – kazao je Radulović sinoć za Pobjedu.

Kaže da, koliko on zna, zaražene životinje se zakopavaju na poseban način.

-Da ne kažem, pa i betonskim pločama, da mjesto mora biti obilježeno, jer u narednih deset godina predstavlja opasnost po život ljudi... Neću ni pominjati da se to ne smije činiti u blizini vodotoka, bilo kakvih voda, a svi znamo da kad voda na Liverovićima „poraste“ da se to dešava i na Buniću. Toliko o tome da li su te vode povezane -rekao je Radulović.

Kaže da su Župljani zgranuti tim postupkom, smatraju da je riječ o bezočnom činu. -Tim prije što se svi trudimo da ovaj kraj turistički oživimo, kazao je sinoć kasno za Pobjedu Jovo Radulović, podsjećajući da mještani ne isključuju mogućnost da sva uginula grla čak izvade s Bunića i dopreme ih ispred zgrade SO Nikšić.

Na fotografijama koje smo dobili na uvid jasno je da je angažovana bila mehanizacija nikšićkih javnih preduzeća. Podsjećanja radi, prije nekoliko dana na nekoliko farmi u Spužu i Nikšiću registrovano je na desetine goveda zar aženih „Q“ groznicom. Samo u Nikšiću, na jednoj farmi 70-ak, a bolest je zarazna, prenosiva na ljude. R.PEROšEVIć

Narednog ljeta bolji uslovi za posjetioce

ŠAVNIK – Nevidio je ove godine posjetilo oko 15 odsto više turista nego lani. Jedan od najljepših kanjona i posljednji otkriveni u Evropi do sada je posjetilo oko 2.800 turista iz cijelog svijeta, a Park prirode ,,Komarnica – Dragišnica“ 3.000 ljubitelja prirode. Vodostaj je nizak, što je uobičajeno za ovo doba godine.

Direktor PP ,,Komarnica –Dragišnica“ Danilo Tomić očekuje da će i u septembru

imati dobru posjećenost. – Najviše turista imali smo u julu i avgustu, ali i u septembru očekujemo dobru posjetu. Naravno, tek ćemo naredne sezone očekivati rekordne turističke rezultate, jer je u toku izgradnja cijelog kompleksa na ulazu u selo Komarnica i kanjon Nevidio. Grade se upravna zgrada, centar za posjetioce, suvenirnica, svlačionice, ljetnjikovci, prostori za roštiljanje, parkinzi... Sve to koštaće gotovo pola miliona eura, a prethodilo je nekoliko

tendera i, napokon, ovog ljeta zaokružićemo tu priču. Dakle, narednog ljeta svi posjetioci imaće veći komfor i mislim da će se mnogo rađe dolaziti u Šavnik i naš park prirode, pa samim tim i u Nevidio – riječi su Tomića. Cijena ulaznice za Nevidio nije se mijenjala ni ove sezone, što znači da svi turisti plaćaju 11 eura, a euro izdvajaju za izletničku taksu koja se opredjeljuje lokalnoj turističkoj organizaciji.

Ra. P.

RaDOvi vRiJEDni viŠE OD POLa MiLiOna EURa: Plato kod kanjona Nevidio

U FUnkCiJi SaMO tOkOM RaDnOG vREMEna: Službeno vozilo Prijestonice

PODniJELi kRiviČnU PRiJavU: Mjesto u Župi nikšićkoj gdje mještani kažu da su zakopane krave zaražene kju groznicom

5.

Ozvaničen početak rekonstrukcije regionalne saobraćajnice Bar – Kamenički most – Krute

Put kroz Mrkojeviće biće završen do oktobra 2026. godine

BAR – Rekonstrukcija puta Bar – Kamenički most – Krute, odnosno od Bara do Ulcinja kroz Mrkojeviće počela je juče. Radove su ozvaničili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja

Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović, te predsjednici opština Bar i Ulcinj.

Predviđeno je da budu okončani u oktobru 2026. godine.

MANJE GUŽVE

Vukićević je, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja, kazala da će se rekonstrukcijom tog puta značajno rasteretiti put Bar – Ulcinj i smanjiti saobraćajne gužve kroz Dobre Vode, Utjehu i Ulcinj. – Takođe, postojeći putni pravac Bar – Kamenički most – Krute tehničkim karakteristikama nije omogućavao bezbjedno kretanje vozila, naročito u toku ljetnjih mjeseci, kada je ovim putnim pravcem tranzitirao veliki broj vozila ka granici i od granice na Sukobinu. Nakon rekonstrukcije dobićemo put koji će obezbijediti veću protočnost saobraćaja, podići nivo bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i omogućiti bolju turističku valorizaciju ovog kraja – kazala je Vukićević.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je da je to put prijateljstva i jedinstva, te zahvalio lokalnom stanovništvu i dijaspori na podršci. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je podvukao da je upravo početak radova odabrao za prvi susret sa kolegom iz, kako je kazao, „bratske opštine Bar“. Juče nije navedeno ko izvodi

O saobraćajnici koja će povezati Crnu Goru s Albanijom pričalo se godinama. Put je dugačak blizu 15 kilometara, od čega se 10,5 km nalazi na teritoriji Bara, a preostali dio na teritoriji Ulcinja. Posao je vrijedan 12 miliona eura

POČELI RADOVI: Juče u Baru

radove niti koliko će koštati. Ranije je saopšteno da je vrijednost investicije 12 miliona eura.

Maja Vukićević je najavila naredne projekte u Baru. – Imamo u planu izgradnju bulevara od raskrsnice za tunel Sozina do uklapanja u postojeći bulevar, adaptaciju puta Bar – Ulcinj i kao najznačajniji i najzahtjevniji projekat izgradnje auto-puta od Podgorice do Bara i dalje preko Ulcinja do granice sa Republikom Albanijom. Samo sa ovako razvijenom putnom infrastrukturom možemo podići nivo turističke ponude ovog dijela Crnogorskog pri-

Foto-bilješka iz Virpazara

PODGORICA – Kadrovi na fotografijama koje smo dobili od čitalaca zabilježeni su u Virpazaru, u zoni Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“. Obično za takva ,,djela“ osuđujemo nemarne posjetioce koji iza sebe ostave nered.

U ovom slučaju nije tako –kante za otpatke su prepune, pa su posjetioci smeće morali ostaviti – pored. Zašto menadžment NP „Skadarsko jezero“ ne održava ambijentalnu higijenu? Je li to uračunato u cijenu ulaznice koja iznosi pet eura? I. R.

morja, kao i omogućiti punu valorizaciju i učiniti konkurentnom Luku Bar – kazala je Vukićević.

STATUS PUTA

Put Bar – Kamenički most –Krute dugačak je blizu 15 kilometara, od čega se 10,5 km nalazi na teritoriji barske, a preostali dio na teritoriji opštine Ulcinj. Na inicijativu Opštine Bar Vlada Crne Gore je u novembru 2019. godine donijela odluku kojom je taj pravac dobio status regionalnog puta.

O rekonstrukciji tog puta koji povezuje Crnu Goru s Albanijom godinama se govori. Mje-

Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je podvukao da je upravo početak radova odabrao za prvi susret sa kolegom iz, kako je kazao, „bratske opštine Bar“

štani Bara i Ulcinja koji gravitiraju trasom puta u nekoliko navrata su protestovali, zahtijevajući da se raspiše tender i radovi počnu. C. G.

H ERc E g NOVI: Gradski vodovod zaključio ugovor sa Regonalnim

Voda iz Boljih sestara za Kamenare i Bijelu

HERCEG NOVI – U toku je restrikcija vode zbog obustave dotoka sa Bilećkog jezera preko Trebinja cjevovodom do Plata i kroz Konavle do Filter stanice u Mojdežu. Trajaće do okončanja remonta u hidrotehničkom tunelu Gorica – Plat.

Tokom obustave dotoka vode sa Plata potrošači će dobijati vodu iz lokalnog izvorišta Opačica, koje raspolaže sa 120 litara u sekundi, zatim izvorišta Karasovići u Konavlima sa oko 40 litara i prvi put ove sezone iz sistema Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Tehnički direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija Goran Simović kazao je za RTHN da će iz regionalnog sistema preuzimati 50 litara u sekundi. – Voda preko Regionalnog vodovoda sa izvorišta Bolje sestre će se zbog tehničkih mogućnosti i određenih količina (dolaziće maksimalno 50 litara u sekundi) biti samo za potrošače Kamenara i Bijele. Možda ćemo uspjeti i da dio Baošića snabdijevamo tom vodom, što zavisi od potrošnje. Radimo na tome, sve zavisi od potrošača – ukazuje Simović. Regionalni vodovod Crnogorsko primorje nije, kaže on, u mogućnosti da isporučuje veće količine vode Herceg Novom, jer snabdijeva ostale opštine, a njihovi kapaciteti su ograničeni zbog drastičnog pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre, usljed nelegalne eksploatacije šljunka u koritu Morače. – Regionalni vodovod već ima

ugovorene obaveze i prema Kotoru i Tivtu, te dvije opštine preuzimaju oko 320 litara vode u sekundi. Ako bi nama transportovali veće količine, onda bi morali njima da smanje dotok – objašnjava Simović.

Restrikcije će trajati do 8. septembra. Simović ističe da, ako se voda bude racionalno koristila, postoji mogućnost da se satnice vodosnabdijevanja produže, te da to isključivo zavisi od potrošača. Prema planu restrikcije naselja od Sutorine do Savine imaće vodu od sedam do devet i od 19 do 21 sat, mještani na području od Meljina do Bijele od pet do sedam i od 17 do 19 časova, kao i mještani naselja Podi, Čela i Topla. Naselja Bijela i Kamenari će imati kontinuirano vodosnabdijevanje iz Regionalnog vodovoda uz mogućnost prekida u kasnim večernjim satima od jedan do pet sati. Potrošači naselja Ratiševina vodu će ima po tri časa, od šest do devet i od 18 do 21 čas. Ulica Sušćepanska, odnosno, potrošači koji su priključeni na potisni cjevovod rezervoara Stanišića dubrava će imati vodu u onom vremenskom periodu kada se vrši punjenje rezervoara, a naselje Žvinje će se snabdijevati cistijernom po potrebi, kao i druga naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobiti vodu. Iz Vodovoda su apelovali na vlasnike bazena za plivanje da u ovom periodu ne obavljaju punjenje ili dopunjavanje bazena vodom iz sistema, jer to stvara velike hidraulične udare, koji remete sistem i kada je normalno stanje. I. R.

KONAČNO

SUŠA SMANJILA IZDAŠNOST: Izvorište Opačica

Festival internacionalnog alternativnog teatra biće održan od 6. do 15. septembra u Podgorici

Odgovor na posrnuće civilizacije

Navikli smo da se uvijek ,,kuburi“ s budžetima i sa statusom FIAT-a, s institucionalizacijom i svim tim problemima, koji su i dalje tu – rekla je direktorica FIAT-a Ana Vukotić Sa konferencije za novinare juče u Podgorici

PODGORICA – Festival internacionalnog alternativnog teatra (FIAT) biće otvoren izvođenjem domaće predstave „Smrt i njeni hirovi“, u režiji Lidije Dedović, sjutra veče u 19 sati, na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Iste večeri, u 21 sat, u dvorištu Kuslevove kuće publika će biti u prilici da u OFF selekciji odgleda multimedijalni projekat „Ja, lutka“, autorke Marine Bukvički, u produkciji Instituta za umjetničku igru iz Srbije.

- Ove godine selekcija Festivala internacionalnog alternativnog teatra (FIAT) je motivisana civilizacijskim posrnućem i na neki način tema, odnosno nešto što je zajedničko svim predstavama i projektima, nažalost, ipak jeste smrt, jesu nasilje i zločin. To je nešto sa čime ozbiljno moramo da se suočimo i nešto na što moramo da reagujemo i da preuzmemo odgovornost – kazala je juče na konferenciji za no-

vinare selektorka programa FIAT-a Ana Vujošević.

PROGRAMI

Prema njenim riječima, ovogodišnje izdanje FIAT-a do 15. septembra krasiće devet uzbudljivih predstava. Pored predstave „Smrt i njeni hirovi“ Crnogorskog narodnog pozorišta, iz Litvanije će gostovati ,,Hamlet mašina“ reditelja Arturasa Areima, iz Italije ,,Medeja, žudnja“ Fabija Toledija, iz Francuske ,,Duel“ kompanije Un loup pour l’Homme, sa Kosova stiže predstava ,,Mirovni pregovori“ u režiji Blerta Neziraja - Iz Sjeverne Makedonije imamo dvije predstave - ,,Nema struje za električnu stolicu“ u režiji Dejana Projkovskog i ,,Here, Kitty Kitty“ u režiji Filipa Petkovskog. Iz Hrvatske imamo predstavu ,,Kill B.“, iz BiH ,,Gidionov čvor“ Selme Alispahić, iz Srbije ,,Vrpcu“ Aleksandre Arizanović - kazala je Vujošević. Direktorica FIAT-a Ana Vukotić kazala je da su ove godi-

FIAT podržao kampanju „Stop kockanju i klađenju“

Ovogodišnje izdanje FIAT- a prati kampanja „Stop kockanju i klađenju“ koja se realizuje uz podršku Vlade. Potpredsjednik Vlade i predsjednik Koordinacionog tijela za zaštitu i unapređe-

ne za 10 festivalskih dana spremili 30 programa iz različitih umjetničkih oblasti. - Osim predstava koje su u glavnoj selekciji, imamo i devet predstava nezavisne scene iz Crne Gore, na što sam veoma ponosna – kazala je Vukotić. Što se tiče književnog programa, Vukotić je najavila promocije dvije knjige: ,,Sabrana djela“ Ljubomora Đurkovića i ,,Posijecite visoko drveće“ Nikole Nikolića. Urednik filmskog programa FIAT-a Vladimir Vučinić kazao je da su u duhu ideje pod kojom je rađena selekcija ovogodišnjeg

Preminuo poznati muzičar i pjesnik Bora Đorđević

PODGORICA - Srpski rok muzičar, pjevač i tekstopisac Borisav Bora Đorđević preminuo je juče u Ljubljani u 72. godini, objavila je Riblja čorba, čiji je bio frontmen, glavni vokal i tekstopisac od osnivanja 1978. Kako prenosi SEEcult, Đorđević je preminuo u bolnici u Ljubljani, gdje su se posljednjih dana ljekari borili za njegov život, nakon što je dobio upalu pluća. Poznat kao Bora Čorba, Đorđević je rođen 1. novembra 1952. godine u Čačku. Pohađao je Petu beogradsku gimnaziju u Beogradu, a potom upisao Pravni fakultet, a poslije dvije godine studija, pokušao je da upiše Fakultet dramskih umjetnosti. Nije primljen na glumu, ali je uspio da upiše pozorišnu organizaciju, gdje je dugo bio u statusu apsolventa. Među albumima Riblje čorbe, čiji je osnivač sa

Mišom Aleksićem, Rajkom Kojićem i Miroslavom Milatovićem, ubrajaju se: „Kost u grlu“, „Mrtva priroda“, „Istina“, „Ujed za dušu“, „Labudova pesma“, „Trilogija“... Autor je hitova tog benda kao što su „Lutka sa naslovne strane“, „Dobro jutro“, „Pogledaj dom svoj, anđele“, „Ostani đubre do kraja“, „Kad padne noć“, „Dva dinara, druže“, „Kad sam bio mlad“, „Amsterdam“, „Kad hodaš“, „Al Kapone“, „Avionu, slomiću ti krila“, „Jedino moje“, „Ljubav ovde više ne stanuje“... Đorđević je dobitnik nagrade Akademije „Ivo Andrić“ za knjigu poezije „Pusto ostrvo“. Prije osnivanja Riblje čorbe bio je član grupa Suncokreti i Rani mraz. Nakon izdavanja albuma „Koza nostra“ 1990. godine, kako podsjeća RTS, Đorđević je bio optužen zbog „vrijeđanja radničke klase Jugoslavije“, ali su optužbe od-

bačene. Bio je član Gradskog odbora Demokratske stranke Srbije u Beogradu, a poslije političkih promjena u Srbiji, bio je savjetnik ministra kulture, ali je poslije godinu dao ostavku. Vijest o njegovoj smrti ispratili su svi regionalni mediji, koji nijesu propustili priliku, pogotovo u Hrvatskoj, da skrenu pažnju i na Đorđevićev politički radikalizam i devedesete, kada je širio zapaljive izjave i ratno stanje komentarisao ponekad i podilazeći Slobodanu Miloševiću R. K.

nje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću Momo Koprivica kazao je da su zabrinjavajući podaci i brojke koje pokazuju istraživanja, te da je namjera da kroz umjetnost i kulturu

festivala odabrali dva filma. - Oba filma na određeni način promišljaju o smrti. To su filmovi ,,Leteći cirkus“ Fatosa Beriše i ,,Eskort“ Lukasa Nole – rekao je Vučinić. Urednik muzičkog programa Damir Murseljević najavio je muzičare koji će nastupiti u sklopu ovogodišnjeg FIAT-a, među kojima su Ivan Marović, Ronaldo Maximum, Skoveche, kao i sastavi Vrpca, Petrikor, Roadmen, Pojačano prisustvo...

STATUS

Vukotić je istakla da se FIAT ove godine država u ,,nikada

pošalju snažnu poruku o potrebi za promjenom. - U partnerstvu sa Vladom pokreće se kampanja ,,Stop klađenju“, koja ima za cilj da skrene pažnju na alarmantne podatke kockanja u našoj zemlji i svim onim problemima koje taj fenomen izaziva – rekao je Koprivica.

težim finansijskim uslovima“. - Navikli smo da se uvijek ,,kuburi“ s budžetima i sa statusom FIAT-a, sa institucionalizacijom i svim tim problemima, koji su i dalje tu – rekla je Vukotić. Ona je prokomentarisala inicijativu da FIAT postane festival od nacionalnog značaja za kulturu Crne Gore koja je pokrenuta prošle godine. - Svjesni smo da se promijenila vlast, da smo dobili novu ministarku kulture i novu sekretarku za kulturu glavnog grada... To je, prosto, teška boljka našeg društva - da sva-

ka nova garnitura kreće od početka i da ne postoji nikakav kontinuitet da novi ljudi koji dođu nastave neke važne stvari koje su započete –kazala je Vukotić, dodajući da je važno da stvore instituciju i izađu iz forme nevladinog sektora.

V. d. direktorke Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija Jelena Jovanović-Nikolić rekla je da u Ministarstvu prepoznaju da je FIAT prerastao trenutne načine sufinansiranja po konkursnoj liniji podrške umjetničkim festivalima i manifestacijama. Vukotić i Jovanović-Nikolić potvrdile su da su razgovori na ovu temu obnovljeni i da se traži najbolji mogući legitimitet za FIAT kao festival od posebnog značaja.

Jelena Đurđić iz podgoričkog Sekretarijata za kulturu kazala je da nam FIAT ,,nudi priliku da doživimo i razumijemo umjetnost izvan standardnih okvira i da kroz to iskustvo rastemo kao zajednica“. An. R.

Na otvaranju „Ratkovićevih večeri poezije“ iznova ukazano na vrijednost opusa znamenitog pjesnika

BIJELO POLJE - U hramu bjelopoljske kulture, rodnoj kući Rista Ratkovića, otvorena je 54. književno-poetska manifestacija „Ratkovićeve večeri poezije“. Otvarajući ovogodišnju pjesničku svetkovinu ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da festival dočekujemo sa ponosom. - Zato što smo očuvali sjećanje na Rista Ratkovića, ali i nasljeđe njegovog stvaralačkog opusa koji poput Lima teče morem, teče savremenom poezijom i ne prestaje da inspiriše pjesnike i pjesnikinje. U narednom periodu očekujemo da će „Ratkovićeve večeri poezije“ nastaviti sa svojim bogatim programskim sadržajima tokom cijele godine, da čine književni život u Crnoj Gori sve bogatijim, a da će ova poetska čitanja i pjesnički susreti inspirisati i postati uzor mnogima - poručila je Vujović. Predsjednik opštine Petar

Smolović kazao je da je Bijelo Polje grad ‘posrećen’ rođenjem velikog pjesnika Rista Ratkovića i plejadom drugih stvaralaca iz oblasti umjetnosti. - Ova tradicionalna kulturna manifestacija međunarodnog dosega govori o kulturnoj moći i respektu književnog stvaralaštva, koje ima univerzalne vrijednosti. Ta duhovna veza spaja, snaži i sinergično djelu-

je na umjetnički i opšti sveljudski procvat - kazao je Smolović. Direktor JU „Ratkovićeve večeri poezije“ Kemal Musić kazao je da je ova manifestacija mjesto ukrštanja poetika, gdje snagom umjetnosti nastaju djela neprolazne vrijednosti. Ovogodišnji nagradu „Risto Ratković“, podsjetimo, dobila je crnogorska pjesnikinja Jovana Bojović B. Č.

Ministarka Vujović govori na otvaranju „Ratkovićevih večeri poezije“ m K m

Direktorica Međunarodnog pijanističkog festivala Vasilisa Lopušina za Pobjedu o prvom izdanju ove manifestacije

Svjetski pijanisti za duboke emocije

PODGORICA - Međunarodni pijanistički festival u Kotoru, koji je trajao od 20. do 28. avgusta, zatvoren je uz izuzetno pozitivne ocjene organizatora i učesnika. Festival je okupio neke od najeminentnijih svjetskih pijanista, pružajući publici nezaboravna iskustva i postavljajući visoke standarde za buduća izdanja. Festival je otvoren 20. avgusta koncertom renomiranog pijaniste Siprijena Kacarisa u Crkvi Svetog Duha, dok je tokom narednih dana publika imala priliku da uživa u nastupima velikih imena poput Gilsin Onaj, kao i da prati takmičenje mladih pijanista koji su imali priliku da na masterklasovima uče od Kacarisa, ali i od Pabla Galda Sada, kada su utisci sumirani, direktorica festivala i pijanistkinja Vasilisa Lopušina u intervjuu za Pobjedu osvrće se na postignute rezultate i izazove s kojima su se suočili, ali i otkriva viziju za dalji razvoj festivala, koji ima ambiciju da postane tradicionalni događaj od međunarodnog značaja.

POBJEDA: Kako biste ocijenili ovogodišnji festival sada kada je završen? Da li je ispunio očekivanja?

LOPUŠINA: Ovogodišnji Međunarodni pijanistički festival u Kotoru premašio je naša očekivanja. Festival je okupio vrhunske umjetnike, mlade talente i ljubitelje klasične muzike iz cijelog svijeta, stvarajući jedinstvenu atmosferu ispunjenu emocijama i umjetničkom inspiracijom. Posebno smo ponosni na kvalitet programa i izuzetno pozitivan

odaziv publike.

POBJEDA: Koji su ključni momenti festivala koje biste posebno izdvojili kao najznačajnije?

LOPUŠINA: Ključni momenti ovogodišnjeg festivala bili su nastupi velikih pijanista poput Siprijena Kacarisa i Gilsin Onaj, koji su oduševili publiku virtuozitetom i emotivnim izvedbama. Takođe, izdvojili bismo i takmičenje mladih pijanista, koje je pokazalo izuzetno visok nivo talenta i posvećenosti. Radionice i masterklas časovi bili su nevjerovatno inspirativni, pružajući mladim muzičarima priliku da uče od najboljih.

POBJEDA: Kakve su bile reakcije publike i učesnika tokom festivala, posebno na koncerte velikih pijanista poput Siprijena Kacarisa i Gilsin Onaj?

LOPUŠINA: Reakcije publike i učesnika bile su izuzetno

Cilj

je da festival postane

dio kulturnog kalendara

POBJEDA: Na koji način planirate da unaprijedite festival u budućim izdanjima? Da li već imate ideje za sljedeću godinu?

LOPUŠINA: Uvijek težimo ka unapređenju festivala i pružanju još bogatijeg iskustva našoj publici i učesnicima. Već razmatramo nove ideje za sljedeću godinu, uključujući raznovrsnije programe i dodatne edukativne sadržaje. Naš cilj je da festival postane stalni dio kulturnog kalendara Crne Gore i da iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetilaca i učesnika.

pozitivne. Koncerti Kacarisa i Onaj izazvali su oduševljenje i duboke emocije kod svih prisutnih. Bilo je očigledno da su njihovi nastupi ostavili trajan utisak, pružajući publici nezaboravno iskustvo. Učesnici su takođe izrazili zahvalnost za priliku da budu dio ovakvog događaja i da se druže sa re-

nomiranim pijanistima.

POBJEDA: Kako ocjenjujete učešće mladih pijanista na takmičenju i njihov nivo talenta? Da li ste zadovoljni njihovim nastupima?

LOPUŠINA: Izuzetno smo zadovoljni nastupima mladih pijanista na ovogodišnjem takmičenju. Njihov nivo talen-

ta, tehničke vještine i muzička interpretacija pokazali su da postoji svijetla budućnost za klasičnu muziku. Posebno smo ponosni što su naši mladi muzičari imali priliku da pokažu svoj potencijal na međunarodnoj sceni i nadamo se da će ovo iskustvo dodatno motivisati njihov dalji razvoj.

POBJEDA: Koji su izazovi sa kojima ste se suočili tokom organizacije festivala i kako ste ih prevazišli?

LOPUŠINA: Organizacija festivala ovakvih razmjera uvijek donosi izazove, ali uz timski rad, posvećenost i podršku naših partnera, uspjeli smo da ih prevaziđemo. Svaki detalj, od logistike do programiranja, bio je pažljivo planiran kako bi se osiguralo da festival protekne bez problema. Zahvaljujući zajedničkom trudu i entuzijazmu svih uključenih, ostvarili smo uspješan i nezaboravan događaj.

POBJEDA: Koliko je važno za Kotor, ali i za Crnu Goru u cjelini, da se ovakav kulturni događaj održi i postane tradicija?

LOPUŠINA: Održavanje Međunarodnog pijanističkog festivala u Kotoru od izuzetnog je značaja ne samo za Kotor, već i za cijelu Crnu Goru. Ovaj festival doprinosi jačanju kulturnog identiteta naše zemlje, promovisanju klasične muzike i pružanju prilike mladim talentima da se razvijaju i inspirišu. Naša vizija je da festival postane tradicionalni događaj koji će privlačiti posjetioce iz cijelog svijeta i dodatno obogatiti kulturnu scenu Crne Gore. J. NIKITOVIĆ

Dobar prijem filma „Queer“ na Venecijanskom festivalu, u kojem je Danijel Krejg ostvario sjajnu ulogu

PODGORICA - Glumac Danijel Krejg pružio je vjerovatno najbolju izvedbu u karijeri u romantičnoj drami Luke Gvadanjina „Queer“, igrajući američkog gej iseljenika u Meksiko Sitiju pedesetih godina. Drama, sa eksplicitnim ljubavnim scenama, oduševila je prepunu salu na svojoj svjetskoj premijeri na Filmskom festivalu u Veneciji u utorak veče, zaradivši devetominutne ovacije. Kada su počeli aplauzi, Krejg je izgledao uzbuđeno i sa suzama u očima dok je grlio Gvadanjina. Publika je skandirala „Luka! Luka! Luka!“ dok su ovacije trajale, a svaki glumac je silazio niz stepenice teatra Sala Grande i pojedinačno se klanjao. Kako piše Variety, baziran na romanu iz 1985. istog nazi -

va autora Vilijama S. Barouza, „Queer“ prati Lija (Krejg), američkog iseljenika koji „provodi svoje dane skoro u potpunoj samoći, osim povremenih kontakata sa drugim članovima male američke zajednice“, prema zvaničnom sinopsisu filma. „Njegov susret sa Judžinom Alertonom (Dru Starki), mladim studentom koji je tek stigao u grad, prvi put mu pokazuje da je možda konačno moguće uspostaviti blisku vezu sa nekim.“ Iako film počinje konvencionalno, prateći ho-

će-neće ljubavnu priču između likova Krejga i Starkija, narativ na kraju skreće u psihodelične vode, uključujući halucinacije i imaginaciju na način koji je bliži Gvadanjinovom natprirodnom hororu „Suspiria“ nego romantičnoj drami „Zovi me svojim imenom“. Tokom projekcije za štampu ranije tokom dana, desetine gledalaca su napustile dvoranu, ali se publika na premijeri činila zadovoljnom i ostala na svom mjestu. Gvadanjinov saradnik na filmu „Challengers“, Džastin Kurikes, napisao je scenario, a u filmu glume i Džejson Švarcman, Lesli Manvil , Henri Zaga , Dru Drog, Ariel Šulman, Kolin Bejts, Ronja Ava, Perla Ambrosini i Sajmon Riconi. „Queer“ označava Krejgov prvi

„Next“ u bioskopu „Zeta“

DANILOVGRAD - Predstava ,,Next“, prvi pozorišni projekat Centra za kulturu iz Danilovgrada, biće premijerno izvedena večeras u 20 sati, u Velikoj sali bioskopa „Zeta“. Predstava je rađena po motivima teksta „Sljedeći“, autora Terensa Meknila, libretiste i scenariste, jednog od najvećih savremenih dramatičara. U predstavi će igrati Danica Rajković i Slaviša Grubiša. Stručni saradnik je pozorišni reditelj Mirko Radonjić Ulaz je bespletan, a rezervacija mjesta se može obezbijediti na broj tel: 068/290-444.

B. K.

„Iskra iz kamena“ na Cetinju

PODGORICA - Festival rodoljubne poezije i umjetničkog programa „Iskra iz kamena“ biće održan večeras, u 20 sati, na Ljetnjoj pozornici na Cetinju. Nastupiće pjesnici: Bojana Vušurović, Nikola Čelebić, Nataša Karadžić, Goran Popović, Aida Orahovac-Kuč, Danijela Jovanović, Momčilo Zeković i Rajka Mugoša. U muzičkom dijelu programa učestvuju: AKUD „Mirko Srzentić“ iz Podgorice, guslar Balša Čogurić, Branka Šćepanović, Marijana Martinović-Marković, Dejan Škuletić i Tanja Šeter

Manifestacija će biti organizovana uz podršku Prijestonice Cetinje. R. K.

„Sekretarijat“

Kadar iz filma „Queer“

nastup na Filmskom festivalu u Veneciji, iako je ranije snimao scene za film o Džejmsu Bondu „Kazino Rojal“ u ovom istorijskom italijanskom gradu. Takođe, ovo je i debi na festivalu za relativno novog glumca Drua Starkija . R. K.

PODGORICA - Satirična komedija „Sekretarijat za sufinansiranje žirafa“, po tekstu i u režiji Dragana Koprivice, biće izvedena večeras, u 20 sati, u Centru za kulturu „Nenad Rakočević“ u Mojkovcu. Ulaz je besplatan.

U glavnim ulogama se pojavljuju Mihaela Živković-Batrićević i Marija Đuranović, a u ostalim Sanja Veličković-Radonjić, Ljudmila Vorobjova i Emir Tičić. Majstor tona i svjetla je Dražen Milić, a majstor scene Željko Jovanović Ova komedija predstavlja apsurdnu, satiričnu viziju sukoba moćnika iz kulture, postavljenih po partijskom ključu, i pjesnika koji uvijek zavise od resornih institucija kulture, u kojim često sjede pogrešni ljudi, predstavnici birokratije po dubini. R. K.

Vasilisa Lopušina

Sa nastupa Siprijena Kacarisa u Crkvi Sv. Duha

Privatna arhiva

Ministarstvo pravde SAD podnijelo krivične prijave

Optužnica protiv šest lidera Hamasa

VAŠINGTON - Američko ministarstvo pravde podnijelo je krivične prijave protiv najviših čelnika Hamasa zbog njihove uloge u napadima u južnom Izraelu 7. oktobra, što neki vide uglavnom kao simboličan potez protiv palestinske organizacije.

Šest optuženih, od kojih su trojica ubijena, navedena su u tužbi koja je objavljena u utorak, prenosi Al Džazira.

OpTuŽENIcI

Preminuli su bivši politički vođa Hamasa Ismail Hanije, koji je ubijen u julu u Teheranu, Mohamed Deif, koji je ubijen u izraelskom vazdušnom napadu na Gazu u julu, i Marvan Isa, za kojeg je Izrael rekao da ga je ubio u napadu u martu. Ostala trojica su Hamasov novi vođa Jahja Sinvar, za kojeg se vjeruje da je u Gazi, Kaled Mešal, koji se nalazi u Dohi i vodi kancelariju grupe za dijasporu i Ali Baraka, visoki zvaničnik Hamasa sa sjedi-

štem u Libanu. - Ti optuženici – sa oružjem, političkom podrškom i finansiranjem od strane vlade Irana, kao i podrškom Hezbolaha, predvodili su Hamasove napore da uništi državu Izrael i ubije civile u prilog tom cilju - rekao je američki državni tužilac Merik Garland Američki tužioci podigli su optužnice protiv šestorice muškaraca u februaru, ali su tužbu zadržali pod pečatom u nadi da će uhvatiti Hanijea, piše novinska agencija Rojters, pozivajući se na informacije zvaničnika ministarstva pravde. Nakon ubistva Hanijea u iranskoj prijestonici u atentatu za koji se okrivljuje Izrael, ministarstvo pravosuđa odlučilo je javno iznijeti optužbe, prenosi britanska agencija.

KO JE ODGOVORAN

Američke optužbe dolaze u trenutku kada Bijela kuća tvrdi da sa svojim egipatskim i katarskim kolegama razvija novi prijedlog o prekidu vatre i za-

robljenicima kako bi pokušala okončati borbe u Gazi.

Rami Kuri, istaknuti saradnik na Američkom univerzitetu u Bejrutu, rekao je za Al Džaziru da odluka SAD-a da optuži najviše čelnike Hamasa šteti njegovoj ulozi posrednika u pregovorima.

- SAD snažno i entuzijastično podržava Izrael u njegovim trenutnim akcijama u Gazi –u onome što UN naziva mogućim genocidom. I dugo se suprotstavlja grupama poput Hamasa i Hezbolaha, označavajući ih terorističkim - rekao je Kuri za Al Džaziru iz američkog grada Bostona.

Potez da se optuži palestinska grupa takođe pokazuje da ,,SAD snažno želi da smatra Hamas odgovornim za svoje postupke, ali nema sličnu želju da drži Izrael odgovornim za njegove“”, rekao je Kuri. - U očima većine svijeta, stoga, SAD nije pošten posrednik, već saučesnik u izraelskom genocidu - u Gazi - dodao je on, prenosi Al Džazira.

Zelenski o rekonstrukciji vlade

KIJEV – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebna „nova energija“,

zbog čega će izvršiti rekonstrukciju vlade, prenijele su agencije. Šestoro ministara, uključuju-

Počela akcija Uprave policije, Komunalne policije i Uprave za inspekcijske poslove

Juče

Zajedničkim snagama u suzbijanju saobraćajne nekulture u centru grada

Pripadnici Komunalne policije i Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada, u saradnji sa kolegama iz Uprave policije, juče su započeli zajedničku akciju suzbijanja nepropisnog parkiranja u centru grada.

ći šefa ukrajinske diplomatije Dmitra Kulebu, podnijelo je ostavke.

Parlament je prihvatio ostavke četiri ministra, navodi Rojters. – Potrebna nam je nova energija i ti koraci su vezani isključivo za jačanje naše države u različitim pravcima – poručio je Zelenski.

Očekuje se da će parlament u četvrtak razmatrati ostavku Kulebe.

Ostavke su u utorak podnijeli potpredsjednica Vlade Ukrajine za evropske integracije Olga Stefanišina, ministar strateške industrije Oleksandar Kamišin, ministar pravde Denis Maljusik, ministar zaštite životne sredine i prirodnih resursa Ruslan Strilc i šef Fonda državne imovine Vitalij Koval

Priredila: R. u.-I.

Ovo je odgovor nadležnih na sve učestalije kršenje saobraćajnih propisa, koje ozbiljno narušava bezbjednost učesnika u saobraćaju, ometa kretanje pješaka i doprinosi stvaranju saobraćajnih gužvi. Cilj ove akcije je podizanje svijesti vozača o važnosti poštovanja saobraćajnih pravila i očuvanja reda u saobraćaju. Tokom njenog trajanja, policijski službenici, komunalni inspektori i policajci obavljaće pojačane kontrole na kritičnim tačkama u centru grada, sa posebnim fokusom na najfrekventnije ulice i pješačke zone. Vozače nepropisno parkiranih vozila sankcionisaće u skladu sa važećim zakonskim propisima, a po potrebi sprovodiće i uklanjanje vozila. Akcija će trajati dok se ne postignu željeni rezultati, biće proširena i na ostale djelove grada, a nadležni organi nastaviće sa redovnim kontrolama i nakon njenog završetka.

SARADNJA

Menadžer Glavnog grada Luka Đukanović zahvalio je Upravi policije, Komunalnoj policiji i Upravi za inspekcijske poslove Glavnog grada na adekvatnom odgovoru.

- Siguran sam da će akcija biti uspješna. Aktuelni propisi nijesu adekvatni, tj. svaka služba ima određene nadležnosti. Do sada nijesmo bili u mogućnosti da promijenmo tu zakon-

sku regulativu, pa smo zbog toga morali da angažujemo sve tri službe istovremeno –kazao je Đukanović, uz napomenu da će ova akcija trajati najmanje mjesec u užem centru grada, a da će se odvijati dva puta dnevno. Bahatost i nekultura pojedinih vozača, kako ističe, stvaraju ružnu sliku centra grada. - Razumijemo da nema dovoljno parking mjesta u centru, ali to ne može da bude opravdanje za parkiranje u pješačkoj zoni. Svjedoci smo da je često blokirana sama rampa na ulazu u Njegoševu ulicu, što blokira vozila Čistoće da priđu kontejnerima na početku ulice. Da ne govorimo koliki je to problem u slučaju da mora proći vozilo Hitne pomoći ili vatrogasci. Velika je nekultura, potrudićemo se da riješimo nepropsino parkiranje u užem centru gada, a onda idemo i u ostale djelove grada – poručio je Đukanović, uz napomenu da se paralelno sa ovim akcijama mora raditi i na povećanju broja parking mjesta.

NADLEŽNOSTI

Inspektori Uprave za inspekcijske poslove Emir Ramović, Komunalne policije Mirko Vuković i Uprave policije Eldin Pecić jučerašnju akciju oko 11 časova započeli su upravo u pješačkoj zoni, na raskrsnici ulica Bokeške i Njegoševe. S jedne i druge strane rampe na ulazu u Njegoševu ulicu naišli su na dva nepropisno parkirana vozila.

Inspektor Ramović napisao je prekršajni nalog i ostavio ga ispod vjetrobranskog stakla automobila koji je bio parkiran na trotoaru, dok je vlasniku drugog nepropisno parkiranog

automobila koji je ubrzo došao, prekršajni nalog napisao policajac Pecić.

- Ovakve akcije su specifične zato što specijalno motorno vozilo ,,pauk“ ne može da priđe ovim lokacijama – kazao je inspektor Ramović. Navodeći da je kazna za nepropisno parkiranje na trotoaru 60 eura, a premještanje vozila ,,paukom“ čak 125, kaže da se ona umanjuje za trećinu ukoliko se plati u roku od osam dana.

- Najveće gužve i nepropisno parkiranje je primjetno u Ulici slobode, zato što je najfrekventnija, a imamo problema i u bočnim ulicama. Međutim, završetkom rekonstrukcije Ulice Balšića i Trga Balšića i one su prilično rasterećene – kazao je Ramović. Komunalni policajac Mirko Vuković pojašnjava da je u njihovoj nadležnosti kontrola i sankcionisanje nepropisnog parkiranja na zelenim i drugim javnim površinama. - Kazna za taj prekršaj je 100 eura, a ukoliko se plati u roku od osam dana onda je 67 eura. Najviše takvih primjera nepropisnog parkiranja u centru imamo na površinama u dvorišnom dijelu nedaleko od zgrade Višeg i Specijalnog tužilaštva, u Beogradskoj ulici, kod Ministarstva održivog razvoja i turizma na Bulevaru Ivana Crnojevića… na tim lokacijama svakodnevno sankcionišemo one koji se nepropisno parkiraju – poručuje Vuković. I juče su uputili zajednički apel svim vozačima da se pridržavaju saobraćajnih propisa, izbjegavaju nepropisno parkiranje i na taj način doprinesu očuvanju reda i bezbjednosti u našem gradu. I. MITROVIĆ

na uglu Bokeške i Njegoševe

Među optuženima je i novi vođa Hamasa Jahja Sinvar

Volodimir Zelenski

Glavni grad potvrdio pisanje Pobjede i najavio mogućnost ukidanja povoljnosti u linijskom saobraćaju

Preispitaće odluku o besplatnom prevozu

Iz Glavnog grada juče je saopšteno da je Agencija za sprečavanje korupcije potvrdila kako je odluka o besplatnom prevozu putnika u linijskom saobraćaju tokom septembra donesena u skladu sa mišljenjem koje su dobili od ASK-a. U saopštenju se potvrđuje i kako su obaviješteni o tome da ASK ima namjeru da revidira prethodno mišljenje u vezi sa Odlukom o besplatnom prevozu koji je tokom septembra obezbijeđen za sve korisnike linija kojima upravlja gradsko preduzeće Putevi.

MOTIVI

Uz podsjećanje na pozitivne reakcije na sličnu odluku (nešto kraćeg trajanja) donesenu septembra 2023. godine, povodom Evropske neđelje mobilnosti, te na pribavljeno pozitivno mišljenje ASK-a, iz Glavnog grada su ukazali i na ,,pojedine odluke koje govore u prilog tome da je i ranije postojala praksa u okviru lokalnih samouprava, koja je primjenjivana u godinama kada su bili lokalni izbori, a koje za posljedicu nisu imale nikakvu reakciju ASK-a“.

Iz Glavnog grada su ukazali i na ,,pojedine odluke koje govore u prilog tome da je i ranije postojala praksa u okviru lokalnih samouprava, koja je primjenjivana u godinama kada su bili lokalni izbori, a koje za posljedicu nijesu imale nikakvu reakciju ASK-a“

- Uprkos dobroj namjeri, koja nije bila politički motivisana, žalimo što smo zbog revidiranog mišljenja ASK-a dovedeni u situaciju da preispitamo Odluku o besplatnom prevozu. Ističemo da je cilj političkih subjekata, koji svaku korisnu stvar upotrebljavaju isključivo za političke obračune i preispituju sve ono što je usmjereno na interes građana, što se ne može reći da rade i kada je u pitanju njihov partikularni politički interes. Samim tim, konstatujemo da im nije stalo što će zbog njihovih političkih manipulacija ukidanjem ove vrste pogodnosti onemogućiti brojnim građanima da koriste besplatan prevoz, a posebno đacima osnovnih i srednjih škola, budući da je odluka kojom bi im se omogućile subvencije za mjesečne karte, zbog složene političke situacije, i dalje na čekanju – poručili su iz Glavnog grada.

Saopštenje Glavnog grada potkrijepljeno je skeniranim dopisom koji su iz ASK-a dobili 29. avgusta, a u kojem je navedeno da ,,...u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ne postoje ograničenja za realizaciju navedenog“ (donošenje odluke o besplatnom prevozu).

DILEME

U svemu ovome ne bi bilo ništa posebno novo u odnosu na ono što je Pobjeda objavila u jučerašnjem tekstu na ovu temu, da na kraju dopisa ASK-a ne stoji pečat te institucije – i potpis v. d. direktora Dušana Drakića! To, moguće, objašnjava zbog čega ASK nije udovoljio molbi Pobjede za dostavljanje zahtjeva Glavnog grada i odgovora Agencije. Naime, nedavno postavljeni čelnik ASK-a, u odgovoru na pitanje Pobjede o stavu te agencije

u ovom slučaju, izričito je naglasio da je ,,propustom službenika“ prvobitno pozitivno odgovoreno na dopis Glavnog grada. S obzirom na to da je i Drakić službenik Agencije za sprečavanje korupcije (iako v. d. direktora), a da je on potpisao saglasnost Glavnom gradu, logično je izvući zaključak kako je jasno ko je napravio propust u toj komunikaciji i ko je odgovoran za posljedice. Stoga, ostaje samo pitanje zašto je pokušao da sopstvenu odgovornost prikrije navodnom nemarnošću nekog drugog. Osim toga, Drakić je u odgovoru Pobjedi nastavio rečenicom kako je ,,nakon dodatne analize, 2. septembra, donio konačnu odluku o pokretanju postupka povodom ovoga zahtjeva, u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja“. Kao da nije riječ o istom Zako-

nu na čije odredbe se pozvao kada je samo koji dan ranije potpisao pozitivno mišljenje Glavnom gradu. Ako se na ovo dodaju druge kontroverze koje su pratile proces Drakićevog izbora za v. d. direktora ASK-a, više je nego dovoljno razloga da se pod lupom javnosti nađe rad institucije na čijem je čelu. A što se tiče besplatnog prevo-

Rad nastavnom osoblju i učenicima na početku školske godine otežavaju velike vrućine

za – ko bi smio da se kladi da će gradska vlast u jeku predizborne kampanje povući ,,odluku donesenu u javnom interesu, koja se pokazala kao odličan način da se naši građani podstaknu da više koriste javni gradski prevoz i kojom se izašlo u susret brojnim građanima koji su upućivali zahtjeve za besplatne mjesečne karte“? N. SEKULIĆ

Zar su klima-uređaji u učionicama luksuz?

Zbog (ne)uobičajeno visokih temperatura za ovo doba godine, a nemogućnosti rashlađivanja učionica zbog nedostatka sistema za hlađenje, u brojnim školama u glavnom gradu ovih dana nastava se na početku školske godine odvija u otežanim uslovima.

Direktorica OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ Milica Vuković, navodeći da su im djeca u prvom planu, tražila je od MPNI da im pomogne u prevazilaženju ove situacije, jer se nastavni proces ne može održavati normalno.

- Naišli smo na razumijevanje i podršku ministarke Anđele Jakšić-Stojanović i MPNI nam je odobrilo određena sredstva. Već se krenulo u proceduru nabavke klima-uređaja, po skraćenom postupku, kako bi se prevazišao ovaj problem. Mislim da će biti ugrađen 21 klima-uređaj. Očekujemo da budu postavljeni naredne sedmice i da dugoročno riješimo ovaj problem –kazala je Vuković. Navodeći da u školi ,,Milorad Musa Burzan“ imaju 33 učionice, a da u nekima već imaju ugrađene klime, Vuković ka-

že da će, ukoliko sve učionice ne budu pokrivene sistemom za klimatizaciju, nastojati da taj problem riješe zajedno sa Savjetom roditelja. Iako je dosta vruće u pojedinim učionicama, kaže da se nije dešavalo da nekome od djece zbog toga pozli. - Niko nije pretpostavljao da će biti ovakve vrućine u septembru. Sačekalo nas je veoma toplo vrijeme, a nabavka sistema za hlađenje za škole bio bi veliki izdatak za Ministarstvo, koje je već izdvojilo značajna sredstva za rekonstrukciju mnogih škola. Ali treba gledati da riješimo i ovaj problem i izbjegnemo neželjene posljedice – zaključila je direktorica OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, uz napomenu da je slična situacija u dosta podgoričkih škola. Da je tako potvrđuje i primjer OŠ ,,Vlado Milić“, na koji su našoj redakciji ukazali roditelji nekih učenika. Na naše interesovanje za ovu situaciju, direktorica škole u Donjoj Gorici Ivana Milić kazala je da joj nije prijavljeno da je nekome od djece pozlilo usljed velike vrućine u učionicama. Od nabavke sistema za hlađenje koji bi im koristio

dvadesetak dana tokom godine, smatra ona, u ovom trenutku mnogo su im potrebniji širenje prostornih kapaciteta, nabavka školskog inventara, kompjutera, izgradnja ograde, staza, platoa… - Klime su nam potrebne možda dvadesetak dana jer ne bude septembar uvijek ovako topao… Nastava u našoj školi se odvija relativno normalno, za učionice na južnoj strani nabavili smo zavjese. U ovoj školi sam tri i po godine. Zatekla sam problem nedostatka prostora, grijanja… Ne mogu da budem nezahvalna. Škola u Grbavcima je bila u totalno oronulom stanju, prozori nijesu mogli da se zatvore, zidovi su bili crni od vlage... Zamolila sam Ministarstvo i oni su renovirali, koštalo je više od 50.000 eura. U školi u Farmacima smo prošle godine riješili problem grijanja. U matičnoj školi u Donjoj Gorici imamo 14 učionica i nedostaje nam prostora. Učenici idu u tri smjene, a cijela generacija prvog razreda pohađa školu u Farmacima. Izdejstvovali smo dogradnju škole. Potrebni su nam i namještaj, ograde, staze, plato –poručila je Milić. I. MITROVIĆ

Dopis ASK-a Glavnom gradu

OŠ ,,Milorad Musa Burzan“

OŠ ,,Vlado Milić“

NESVAKIDAŠNJA SITUACIJA, OSTAVKA PA KONFERENCIJA ZA NOVINARE:

Miljan Radović, nakon odlaska iz Sutjeske, ,,otvorio dušu“

Uprava se miješala u moj posao, pet mjeseci se predsjednik nije pojavljivao

PODGORICA – Da trener nakon otkaza organizuje konferenciju za novinare priznaćete nije baš svakidašnji slučaj.

Ipak, Sutjeska je postala klub gdje se diže dosta prašine nakon što se uruči otkaz treneru. Nakon čuvenog slučaja sa Nenadom Brnovićem, sada je Miljan Radović, dan nakon odlaska iz kluba odlučio da se obrati javnosti.

-Imao sam potrebu zbog sebe, svih Nikšićana i navijača Sutjeske da se obratim javnosti, da kađem što se dešavalo tokom mog boravka u Sutjesci. Neke stvari, koje sam u otkaznom papiru dobio nijesu istinite. Pravi razlog mog otkaza nijesu rezultati. Kad sam došao, probao sam da pomognem, a ljudi iz kluba su tražili da pokušamo da se plasiramo u Evropu, jer se znalo da smo u velikom zaostatku za konkurentima. Napravili smo dobru seriju i onda su krenule stvari koje se nijesu svidjele ni meni, ni stručnom štabu. Bio je veliki pritisak da moraju da igraju određeni igrači na pozicijama na kojima ja smatram da ne treba da igraju. Tu kreće silazna putanja naše komunikacije – sa dijelom Upravnog odbora i predsjednikom kluba. Imali smo veliki nalet, u jednom trenutku bili drugi i baš u tom momentu, slučajno ili ne, nijesu isplaćene dvije premije, jedna plata je kasnila. To kažem, jer je te momke trebalo podržati - rekao je Radović na konferenciji za novinare. Radović je iskoristio priliku da demantuje pojedine medije da je on bio glavni za transfer po-

litiku, kako mu je ljetos nuđeno da bude sportski direktor, nakon odlaska Igora Ćulafića. -Oni su to meni ponudili, ali nisam prihvatio. Ne smatram da transfer politika treba da bude ovakva kakva je sad. Da neki igrač treba da ima potpisan ugovor da mora da igra 70 minuta svaku utakmicu, to je direktno miješanje u moj rad. To nije korektno ni prema tom momku, ni prema ostalim igračima. On je u ugovoru imao da će igrati 70 minuta svaku utakmicu. U suprotnom mu se moraju ispoštovati stvari iz ugovora. To je bio naš prvi sukob. Rekao sam da to u fudbalu ne smije da postoji. Te stvari nijesam radio, zato sam danas tu. Meni su htjeli da daju ugovor da potpišem da sam glav-

ni za transfer politiku, što nijesam htio da potpišem – ni to, ni da sam sportski direktor“. Tokom prelaznog roka, Sutjeska je ostala bez jednog od najboljih bekova lige ( Dragan Grivić prešao je u Budućnost), mladi reprezentativac Dušan Vuković prešao u zagrebačku Lokomotivu. Došlo je dosta novajlija, a onda se pojavila Evropa kao ambicija. -Priča da mi moramo da igramo Evropu nije tako meni prezentovana i tu se najviše negdje nalazim prevarenim. Nijesmo tako pričali. Budžet je mali, plate igrača su na drugoligaškom nivou, ali sam prihvatio da budemo konkurentni u našoj ligi sa mladim igračima. Grivić je otišao u Budućnost, otišao je i Vuković, tako da priča o

Povratak Milije Savovića

Milija Savović novi je trener Sutjeske. Baš kao i 2021. godine naslijedio je Miljana Radovića, koji je dobio otkaz. Savović se na taj način vraća u Sutjesku, sa kojom je u sezoni 2021/2022. osvojio titulu šampiona Crne Gore. Savović je u prvom mandatu vodio Sutjesku u 51 utakmici (26 pobjeda, uz 13 remija, 12 poraza). Tokom karijere Savović je vodio Kom, OFK Bar, Zabjelo, Bratstvo, Iskru, Dečić, Mladost Lješkopolje, Otrant, Jezero, Sutjesku, Al-Itihad Tripoli i Arsenal.

Sa Savovićem u Nikšić stiže i pomoćnik Dejan Jelenić, jer je dosadašnji član stručnog štaba Dragoslav Poleksić otišao iz kluba zajedno sa Radovićem.

Evropi nije imala smisla. Sa predsjednikom kluba imao sam korektan razgovor, ali se nijesmo složili oko ovih detalja o kojima pričam. Ja i ljudi iz stručnog štaba se nikad prema Sutjesci ne bismo ponašali na nekom negativnom nivou –objasnio je Radović.

Nakon toga, stavljen je poseban akcenat na Upravu, odnosno pojedine članove. -Ono što sam od svih tražio je vrijeme. Imamo jedan od najmlađih timova u ligi. Pokušali smo da dovedemo talentovane igrače, koji bi došli da igraju za manju platu, što bi značilo da poštuju ime Sutjeske, da će oni da prosperiraju kroz ovaj klub. To nam je bila ideja i to je išlo normalnim putem, dok nijesam imao konkretne razgo-

vore sa članovima Upravnog odbora Nikolićem i Zejakom, uz predsjednika kluba, gdje su tražili da igraju određeni igrači. Ja to u svojoj karijeri ne mogu da dozvolim. To se dešavalo poslije prvog kola – prisjetio se Radović. Radović trvdi da se predsjednik kluba Marko Mitrović, nije pojavio ni na prozivci pred novu sezonu.

-Niko se nije pojavio pet mjeseci, ni na prozivci kad smo počeli, ni prije toga. Predsjednik se nije pojavljivao. Zamolio sam ga i insistirao da dođe i došao je prije utakmice sa Arsenalom. U posljednje vrijeme nijesmo imali komunikaciju zbog tih nesuglasica. Radim svoj posao najbolje što mogu i ako tih 11 najboljih treba da počne uta-

kmicu, onda oni treba da počnu. Poslije posljednje neriješene utakmice nijesmo imali komunikaciju, ni prije toga, kad smo pobijedili Bokelja. I onda sam dobio poruku od predsjednika. Na osnovu te poruke i otkaza ja pričam sve ovo, jer ne mogu da dozvolim da neke stvari budu, najblaže rečeno, neistinite – naglasio je bivši trener Grblja, indijskog Šivajansa, indonežanskog Persiba, Dečića i sjevernomakedonskog Voska sporta, koji je zatim objasnio da njegove želje u prelaznom roku nijesu ispunjene.

-Traženo je da se pravi mlada ekipa, da stariji igrači odlaze, da se smanjuje budžet i da probamo da nekog igrača prodamo. Kad ja ili bilo ko predloži nekog igrača da dođe, moramo doći do predsjednika da on to potvrdi – da li igrač dolazi ili ne. Predlagao sam neke igrače, ali nije bilo novčanih sredstava ili nekih drugih razloga. Svaki transfer mora da odobri predsjednik, jer klub daje pare. Kod transfera Vukovića i Grivića se nijesam pitao – klub je morao od nečega da živi, to je bilo objašenjenje. Radović je nakon svega tražio sporazumni raskid ugovora, ali to nije dobio, već jednostrani raskid saradnje. -Čitavog života pokušavam da budem profesionalac. Mislim da je ova ekipa mogla da raste i da sportistima treba ostaviti sport. Na kraju bih iskreno želio sve najbolje klubu i tim momcima. Sutjeska nije privatni klub. Smatram da je to klub svih nas i tako ću ga uvijek doživaljavati - zaključio je Miljan Radović. R. PEROŠEVIĆ

Miljan Radović

Četvrtak, 5. septembar

Crna Gora i Island do sada igrali samo jednom, prije 12 i po godina

Kad je Joveta majstorijama ulovio ,,ribare“...

PODGORICA - Utakmica

Islanda i Crne Gore sjutra na startu Lige nacija biće tek drugi međusobni duel ovih selekcija.

Jedini koji su do sada odigrali bio je – prijateljski. Okršaj ,,sokola“ i ,,ribara“ 29. februara 2012. sa tribina stadiona pod Goricom pratilo je 5.500 gledalaca, a odlučio ga je Stevan Jovetić, igrač koji je nosio kapitensku traku Crne Gore, kao što će biti slučaj i sjutra u Rejkjaviku.

Ekipa tadašnjeg selektora Branka Brnovića pobijedila je 2:1 zahvaljujući pogocima maestra iz Podgorice.

Za Crnu Goru meč su počeli Mladen Božović, Stefan Savić, Miodrag Džudović, Milan Jovanović, Vladimir Božović, Elsad Zverotić, Nikola Drinčić, Marko Ćetković, Si-

mon Vukčević, Jovetić i Dejan Damjanović U drugom poluvremenu na teren su ušli Fatos Bećiraj, Luka Pejović, Mitar Novaković, Andrija Delibašić, Dragan Bošković i Mirko Vučinić Naša reprezentacija povela je u 56. minutu kada je Jovetić sjajno reagovao glavom na asistenciju Vladimira Božovića s lijeve strane. Gosti su izjednačili u 79. golom Alfreda Finbogasona poslije lijepe varke, a najljepši i odlučujući momenat utakmice dogodio se u 88. Jovetić je primio loptu na 30ak metara od gola i poslije nekoliko dodira fantastično je poslao iza leđa Stefana Magnusona

Iz tadašnjeg tima Islanda među pozvanima za novi duel sa Crnom Gorom je legendarni Gilfi Sigurdson Ne. K

Strateg Islanda Age Hareide

LIGA NACIJA: ,,Sokoli“ danas putuju u Rejkjavik, Marko Tući uprkos brojnim izostancima vjeruje u pobjedu nad Islandom

Biće fajterska utakmica

PODGORICA – Duže od dana trajao je put Marka Tućija i Stefana Mugoše od Južne Koreje do Crne Gore.

Tek što su se aklimatizovali, slijedi nova velika promjena – današnji put do Islanda od pet i više sati, pa povratak u subotu. Utakmica sa Velsom je u ponedjeljak, a onda će tandem crnogorskih fudbalskih reprezentativaca ponovo put Azije. Sve to u samo desetak dana. – Poslije puta iz Koreje ovo do Islanda nije ništa – rekao je Tući uoči sjutrašnjeg puta za Rejkjavik.

– Putovanje će biti malo teže, ali nadam se da neće uticati na našu spremu i nastup – dodao je štoper ,,sokola“.

Crna Gora sjutra od 20.45 sati gostuje Islandu u prvom kolu B4 grupe Lige nacija. ,,Ribari“ su favoriti, ali ne veliki. – Sigurno smo spremni za start. Baš danas smo analizirali Island i vidjeli da su disciplinovana ekipa. Forsiraju duge pasove, dobri su i na ,,drugoj lopti“... Takođe, vidjeli smo njihove mane koje ćemo, nadam se, iskoristiti – naveo je član Gangvona.

Selektor Robert Prosinečki u Rejkjaviku će upisati takmičarski debi na klupi Crne Gore nakon što je u prvoj polovini godine naš nacionalni tim odigrao četiri prijateljska duela – savladane su Bjelorusija i Sjeverna Makedonija, a upisani porazi od Belgije i Gruzije. Liči li Island na neku od tih selekcija?

– Igrao sam dvije od te četi-

ri utakmice. Možda je Island najsličniji Bjelorusiji ili Gruziji... Imaju ozbiljan kvalitet u ofanzivnoj liniji tima. Mi svakako idemo na pobjedu, uradićemo to što selektor želi od nas i nadamo se pozitivnom rezultatu – naveo je 25-godišnji defanzivac. – Mislim da će biti fajterska utakmica. Imamo i mi kvalitet prema naprijed, nadam se da ćemo to iskoristiti i osvojiti važna tri boda. ,,Sokoli“ su oslabljeni neigranjem Stefana Savića, Edvina Kuča, Igora Vujačića,

Pamti Bećirajev gol na ,,Parkenu“, pod Goricom gubio i pobjeđivao

PODGORICA - Age Hareide, rođen u mjestu Hareid prije skoro 71 godinu, u petak će četvrti put kao selektor za protivnika imati fudbalsku reprezentaciju Crne Gore. I to sa trećim nacionalnim timom – jednom je protiv ,,sokola“ vodio nacionalni tim svoje Norveške, dva puta Dansku, a sjutra će Crnu Goru dočekati kao selektor Islanda u prvom kolu Lige nacija (20.45 sati). Do sada ima negativan bilans –pobjedu i dva poraza.

FILIPOVIĆ USPJEŠNIJI

Hareide je Crnu Goru prvi put za protivnika imao 26. marta 2008. godine u Podgorici, kada je sa Norveškom gostovao u prijateljskoj utakmici. Naša selekcija je pred 10.500 gledalaca pobijedila 3:1. Strijelci za Crnu Goru, koju je vodio Zoran Filipović, bili su Igor Burzanović u sedmom,

Branko Bošković u 37. i Radomir Đalović u 60. minutu. Jedini pogodak za Norvešku dao je Džon Kerju, nekadašnji napadač Valensije, Rome, Bešiktaša, Liona, Aston Vile, Stouka i Vest Hema, a sada glumac. Bio je to jedan od posljednjih mečeva Hareidea na klupi ,,lavova“ – mandat koji je počeo krajem 2003. završio je u decembru 2008. nakon što reprezentaciju nije odveo ni na jedno veliko takmičenje. Prije tog posla, Hareide je vodio Molde, Helsingborg, Brondbi i Rozenborg, a poslije otkaza u reprezentaciji Norveške bio je na klupi Ergritea, Vikinga, privremeno u Helsingborgu, pa Malmeu, da bi 2016. preuzeo kormilo Danske.

SA DANCIMA NA SP ,,Crveno-bijele“ je odveo na Mundijal 2018. u Rusiji, gdje su Danci pod njegovim vođstvom

zauzeli drugo mjesto u grupi. Eliminisani su u osmini finala od Hrvatske nakon penal serije. Na putu do tog SP iza sebe su ostavili Crnu Goru, od koje su 11. oktobra 2016. u Kopenhagenu izgubili 1:0. Strijelac je bio Fatos Bećiraj na asistenciju Stevana Jovetića Od igrača koji su tada bili u timu, za crnogorsku reprezentaciju još igraju Adam Marušić, Stefan Savić, Marko Vešović, Milan Mijatović, Danijel Petković, Marko Bakić, Stefan Mugoša i Vladimir Jovović Uzvratni meč dvije reprezentacije igrale su 5. oktobra 2017. u Podgorici. Danska je pogotkom Kristijana Eriksena u 16. minutu slavila 1:0 i raspršila snove Crne Gore o odlasku na Mundijal. Hareide je predvodio Dansku i u kvalifikacijama za Euro 2020. Nakon toga je objavljeno da će ga nakon EP naslijediti Kasper

Hjulmand, ali je turnir zbog korona virusa odgođen za 2021, a Hareideov ugovor u međuvremenu istekao.

U trenutku kad je napustio klupu Danske, imao je niz od 34 meča bez poraza u regularnom toku. Posljednji je upisao baš protiv Crne Gore, na ,,Parkenu“ oktobra 2016. U avgustu 2020. drugi put je došao u Rozenborg, u septembru 2022. izabran kao privremeno rješenje za klupu Malmea, a selektor Islanda postao je 14. aprila 2023.

KONTRADIKTORAN

Age Hareide jedan je od prvih Norvežana koji je igrao profesionalni fudbal u Engleskoj –nastupao je za Mančester siti (1981-82) i Norič (1982-84).

U domovini je nastupao za Hed i Molde, u kojem je završio karijeru. Dres reprezentacije oblačio je 50 puta. Bio je defanzivac.

Marka Jankovića, Marka Bakića, Vasilije Adžić mora da sačeka novu šansu za debi... – Sigurno veliki peh za nas. To su standardni igrači, možda i naši najbolji reprezentativci. Ali mi koji smo tu, probaćemo da odradimo sve što je do nas da pobijedimo – istakao je Tući, koji bi sa Slobodanom Rubežićem trebalo da čini štoperski tandem na Islandu. Osim Islanda i Velsa, u grupi je i Turska. – Grupa nije laka, ali možemo da igramo sa svima. Turska, možda, malo odskače, ali i sa

njom možemo da igramo – naveo je Tući. Crna Gora će u Rejkjaviku igrati na stadionu „Laugardalsvelur“, kapaciteta 9.800 mjesta.

Našu ekspediciju čeka velika temperaturna razlika – u trenutku odigravanja utakmice neće biti više od 10 stepeni. – Nadam se da to neće igrati važnu ulogu. Svakako je bolje da idemo negdje gdje je hladnije, nego eventualno još toplije. Mislim da neće biti problema – poručio je Marko Tući. N. KOSTIĆ

Kao trener je bio šampion u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj. Dva puta je odveo Malme u Ligu šampiona. Norveški pisac, nastavnik i bivši fudbaler Arild Stavrum objavio je 2018. biografiju Age Hareidea. - Knjiga razotkriva i pozitivne i negativne strane potpuno izvanredne karijere i kako

je Hareide postigao ono do čega mu je najviše stalo – da pobjeđuje. Arild Stavrum daje portret najveće skandinavske trenerske ličnosti, kontradiktorne i osobe vrijedne pažnje. On je intelektualac, a poletan; načitan, ali voli da psuje. Crno i bijelo. Dobro i loše. Pobijediti ili izgubiti – navela je izdavačka kuća. Ne. K.

ima negativan bilans kao selektor iz tri duela sa Crnom Gorom

Age Hareide na meču Crna Gora – Danska u oktobru 2017.

Marko Tući

Jovetić slavi pogodak za pobjedu protiv Islanda 2012.

Crnogorski internacionalac nakon epizode u Sarajevu karijeru nastavlja u Mađarskoj

Matanović u Kišvardi

PODGORICA – Marko

Matanović novi je član mađarske Kišvarde. Poslije zapaženih partija u dresu Sutjeske 24-godišnji vezista nije uspio da se nametne u dresu Sarajeva, tako da će pokušati u Mađarskoj. – Iskoristivši posljednje sate domaćeg transfer-tržišta, uspjeli smo da angažujemo

Lijevi bek Čelzija ima priliku da potpiše ugovor u Fenerbahčeu

Čilvelu Murinjo spašava karijeru

PODGORICA – Ben Čilvel (27) bi naredne sedmice trebalo da potpiše za Fenerbahče i tako konačno dobije priliku za pristojnu minutažu u ambicioznom klubu. Jedan od najboljih ofanzivnih lijevih bekova Premijer lige u godinama za nama već duže se muči sa posljedicama povreda. U Čelziju nema mjesta za njega u startnoj postavi. Već mjesecima je pokušavao da obezbijedi transfer, ali nije bilo odgovarajućih ponuda. Sada je defanzivac u situaciji da spašava karijeru u velikom klubu Superlige Turske, koji sa klupe vodi bivši menadžer i legenda Čelzija Žoze Murinjo Po pisanju londonskih medija, Čilvelu se dopada projekat istanbulskog kluba, iako preferira ostanak u PL. Takođe, imao bi jasno profilisanu ulogu tokom sezone. Engleski reprezentativac (21 nastup za nacionalni tim od debija 2018. godine) prošle sezone je nastupio u 21 utakmici u svim takmičenjima za Čelzi. R. A.

Crnogorca, koji je ranije igrao za mladu reprezentaciju – potvrdili su od strane mađarskog drugoligaša. Riječ je o pozajmici do juna 2025. godine, a Matanović je sa Sarajevom vezan ugovorom do juna 2026. godine. Kišvarda je prošle sezone, pomalo neočekivano, ispala u niži rang takmičenja, ali već za ovu

takmičarsku godinu planira rapidni povratak u elitu. Matanović je, osim za Sutjesku i Sarajevo, nastupao za Jezero i OFK Titograd. R. P.

Sve više rasizma u toj zemlji

Vinisijus traži da se Španiji

oduzme Mundijal

PODGORICA - Vinisijus Žunior (24), zvijezda Real Madrida, poručio je da Španiji treba oduzeti organizaciju Svjetskog prvenstva 2030. godine ako se u toj zemlji ne popravi situacija u vezi sa rasizmom na tribinama.

Već godinama proslavljeni brazilski reprezentativac je u Španiji meta rasističkih uvreda, na skoro svakom meču. Iako je često bio dio i javnih kampanja da sramne rasističke uvrede ne smiju biti dio fudbalskog spektakla – situacija na mečevima Primere se nije popravila. Naprotiv, čini se da je javnim angažmanom u ovoj temi samo postao još više

meta skandaloznih vrijeđanja. U intervjuu za američki CNN, po mnogima najbolji igrač šampiona Primere i kontinenta je kazao da jasno treba uzeti u razmatranje da se Španiji oduzme organizacija Mundijala, ako se pokaže da nema napretka u borbi protiv rasima. Španija je organizaciju Mundijala 2030. godine dobila sa Portugalom i Marokom, a još nije odlučeno u kojoj od tri zemlje bi trebalo da se odigra finale. Od 2018. Vinisijus Žunior je u Realu, za ,,kraljevski klub“ je na 269 mečeva postigao 84 gola, a u posljednje tri sezone pokazuje konstantan napredak. Sa klubom je osvojio tri titule u Primeri i dvije kontinentalne. R. A.

Članica AK Sanja imala zapažen nastup na Evropskim dječijim atletskim igrama

Rukometašice Budućnosti u neđelju gostuju Rapidu

Dometi nepoznati, tim željan dokazivanja

PODGORICA – Svaka utakmica biće derbi – na ovaj način je trener Bojana Popović objasnila kakvi protivnici čekaju ŽRK Budućnost u Ligi šampiona, konkretno od prvog kola i meča sa Rapidom koji je zakazan za neđelju u Rumuniji. ,,Plave“ će u grupi B igrati još sa Đerom, Esbjergom i Bitighajmom, prošlogodišnjim učesnicima i osvajačem Lige šampiona. Rivali su još Vajpers, Odenze i Brest, a najbolje četiri ekipe iz obje grupe ostaće u igri za plasman na završni turnir. Konkretno – prva dva tima (ukupno četiri) će izboriti direktan plasman u četvrtfinale, a u osmini finala će razigravati ekipe plasirane od trećeg do šestog mjesta. Naš najtrofejniji klub, dvostruki osvajač Lige šampiona, pripreme je počeo 30. jula, kasnije od prvobitnog dogovora, bio je pred gašenjem, ali je otišao u ruke Glavnog grada, samim tim i ovosezonski problemi su riješeni. Nažalost, a u međuvremenu dok je sudbina kluba bila pod znakom pitanja, neka od pojačanja su pronašla novu sredinu. Ostale su golmanka Sakura Kametani, pivot iz Švedske – Klara Monti Danijelson i povratnica, desno krilo Nina Bulatović, crnogorska reprezentativka. Ekipi su se po završetku kadetskog šampionata svijeta priključili bekovi Elena Mitrović, Nina Ramusović, pivot Anđela Guberinić i golmanka Teodora Rončević - Poslije svih problema uspjeli smo da odigramo turnir u Mađarskoj i iskoristili obje utakmice na pravi način. Jedva smo čekali mečeve i uživali smo na terenu. Bili smo zadovoljni rezultatom iako nije bio u prvom planu. Cilj je bio da iskoristimo svaki minut, da se uigramo i spremimo za start Lige

PODGORICA – Članica AK Sanja iz Bara Mina Lukolić zauzela je 5. mjesto u finalu trke na 60 metara u kategoriji djevojčica rođenih 2012. godine, na 19. Evropskim dječijim atletskim igrama u Brnu. Zanimljivo je da je sa novim ličnim rekordom 8,42 sekunde medalja Mini Lukolić izmakla za samo tri stotinke. Mina je nastupila i u trci na

800 metara gdje je pored peha sa „sprintericama“, ipak, završila trku bosa kao 11. u grupi. U posljednjoj disciplini u skoku udalj koja se održala odmah nakon trke na 800 metara, Mina je skokom od 4,50 metara ostvarila 9. rezultat i tako ostala bez finala u koje se plasiralo osam najboljih takmičarki iz četiri kvalifikacione grupe. S obzirom na to da je na ovom takmičenju nastupilo 2.500 ta-

kmičara iz preko 20 zemalja Evrope, Mina je opravdala očekivanja i još jednom pokazala da je djevojčica čije vrijeme tek dolazi. Sa njom je na takmičenju bila trener Sanja Ðurnić R. P.

šampiona – kazala je ljevoruka Tanja Ivanović Budućnost možda nije u krugu najozbiljnijih favorita za plasman na završni turnir, ali stručni štab ima provjerene igračice sa iskustvom i one koje bi mogle, bez opterećenja, da odigraju sezonu snova. - I ove sezone imamo mlad tim željan utakmica, dokazivanja i pobjeda. Ono u što niko ne može da sumnja je da ćemo uvijek davati maksimum. Znamo da će biti teško, jer nam je i grupa takva, ali nećemo odustajati. Podgorički klub ima odličnu startnu postavu i još nekoliko djevojaka koje bi mogle, kao i na turniru u Debrecinu, da do nekih iznenađenja dođu na gostujućim terenima. Konkretno, kroz ofanzivnu igru kakva je i bila u prvoj pripremnoj utakmici u Debrecinu kada su savladale FTC 34:32. Naravno, bez jake odbrane i raspoloženja sa gola, naš tim ne može da računa na ozbiljnije stvari u elitnom takmičenju. Upravo će u neđelju biti pred ispitom jer gostuju moćnom, napadačkom timu. - Jedva čekamo da počne meč sa Rapidom koji je i jak i kvali-

Da se ne ponovi

Rukometašice Budućnosti prošle godine nijesu prošle grupnu fazu, a bila bi velika šteta za igračice da i ovu sezonu završe 22. februara. Poznato je da ,,plave“ ne igraju domaću ligu, samo finala, pa je pitanje u kakvoj formi i raspoloženju bi

Odbojkaši Jedinstva pripremaju se za start nove sezone, iako

od

PODGORICA – Odbojkaši Jedinstva su prošle sezone igrali finale Kupa Crne Gore (izgubili od Budve) dok su u prvenstvu zastali u polufinalu plej-ofa, u kojem je Budućnost bila bolja sa 2-0 u seriji. Predstojeća sezona biće puna izazova zbog velikih promjena u rosteru, pošto je Jedinstvo napustila skoro cijela prva postava. Otišli su startni srednji blokeri Nikola Đurović i Srđan Petrović, koji su otišli u Hrvatsku, zagrebačku Mladost, odnosno, Marsoniju, kineski

tehničar Ženg Jang, srpski korektor Milan Zečević, te primač servisa Lazar Cimbaljević (prešao u Mornar). Primač Milan Rovčanin je na probi u Sloveniji, pa Bjelopoljci čekaju da vide šta će biti sa njim.... - Evidentno je da ćemo krenuti od nule, jer su to velike promjene. Sve što smo bili napravili prošle godine, posebno od naših momaka što smo stvorili, otišlo je. Dakle, bukvalno krećemo od početka – kaže za Pobjedu Darko Prebiračević, trener Jedinstva. Od prošlosezonskih starte-

S. IVANOVIĆ

Tanja Ivanović vjeruje da je ključ u dvorištu Budućnosti

nepoznati, ali je dokazivanja

ponovi prošlogodišnja

sačekale neke od narednih reprezentativnih obaveza. A do narednih klupskih u Ligi šampiona morale bi da čekaju skoro sedam mjeseci. Ovako, ako bi prošle grupu, imale bi dovoljno vremena da se do prvog meča osmine finala 22. marta spreme

Đer sa 14 strankinja!

Vjerovali ili ne, a činjenice se ne mogu pobiti, Đer za ovu sezonu računa na 14 strankinja! Jednu manje ima Rapid gdje igra Milena Raičević, a u stručnom štabu je Igor Marković, Bitighajm, Bistrice (za ovaj klub nastupa nekadašnja igračica Budućnosti Nikolina Vukčević) i Bukurešt naše Đurđine Jauković ima 12, Krim trenera Dragana Adžića, igračica Jovanke Radičević, Itane Grbić i Tatjane Brnović u LŠ će sa 11 internacionalki... Budućnost ima četiri, Podravka tri (stigla je Matea Pletikosić), a Storhamar samo jednu strankinju.

sezona

i ko zna, možda bi mogle da preskoče ovu prepreku i dočekaju april (četvrtfinale) u evropskim snovima. Idealna varijanta je da osvoje jedno od dva mjesta koje vodi direktno u četvrtfinale i na taj način bi sve brige prebrodile.

PODGORICA - Juniorska (U19) vaterpolo reprezentacija Crne Gore plasirala se u četvrtfinale Evropskog prvenstva i igraće danas (15 sati) sa Srbijom za polufinale.

,,Ajkule“ su u dramatičnoj utakmici prve nokaut faze nakon peteraca bile bolje od Holandije - 16:15 (2:1, 3:2, 5:4, 1:4, 5:4). Naš tim je prokockao sigurnu prednost iz treće četvrtine (9:6 i 10:7) i kroz peterce je strahovao za plasman među osam najboljih.

Heroj je bio golman Andrija Bjelica, koji je u petoj seri-

,,Ajkule“ u četvrtfinalu protiv Srbije

ji penala odbranio šut Fabija Jukića, a prethodno je zaustavio i posljednji šut rivala u regularnom dijelu meča.

Nakon prilično izjednačene dvije četvtine, mladi crnogorski vaterpolisti su u završnom dijelu trećeg perioda stekli

tetan. Očekujem dobru utakmicu u punoj dvorani. Analiziramo ih, kao i svakog rivala, znamo šta nas čeka, ali je fokus na našu igru od koje sve zavisi – jasna je Ivanović.

Reprezentativka Crne Gore kaže da Budućnost nema pritisak, a da je cilj da se kroz prvi i naredne mečeve uigravaju.

- Imamo volju i želju i znam da možemo puno. Sigurna sam da ćemo u svakoj utakmici da uživamo i dajemo maksimum. Mlad smo tim, ima još dosta prostora za napredak i koristićemo svaku šansu da iz utakmice u utakmicu rastemo. Vjerujem da kao tim možemo mnogo – poručila je Ivanović. A. MARKOVIĆ

PODGORICA – Umjesto

u Grčkoj, Jovan Delić će iduće sezone igrati u Bosni i Hercegovini, u ekipi Domaljevca.

Delić je drugi dio prošle sezone proveo u Budućnosti, jer zbog teške povrede lakta u pripremnom nije uspio ni da debituje za Kifisijas, pa je odlučio da se kroz igranje u podgoričkom klubu vrati na teren, što mu je i uspjelo. Imao je ugovor sa grčkim Kifisijasom i za narednu sezonu, ali su dvije strane, ipak, odlučile da ne nastave saradnju, pa je Delić odlučio da pređe u Domaljevac.

tri gola prednosti, ali uporni i borbeni Holanđani su sa dva gola u posljednjoj zaprijetili i približili se na 10:9. Na dva minuta prije kraja pokazali su da se ne šale i da vjeruju da mogu do iznenađenja. Postigli su i treći gol u nizu za 10:10, a nakon novog vođstva našeg tima, Holandija je ponovo došla do izjednačenja, a imala je i posljednji napad za senzaciju. Četiri gola za Crnu Goru, računajući i peterce, postigao je Balša Vučković, tri Srđan Janović, po dva Draško Samardžić, Danilo Stupar i Tim Perov, a po jedan Danilo Roganović, Strahinja Gojković i Nikola Petrović. A. M.

krune. Zahvaljujući tim rezultatima, 2017. i 2018. godine je izabran za najboljeg odbojkaša Crne Gore. U sezoni 2018/19. je bio član Budve, sa kojom je osvojio duplu krunu, a nakon Mladosti iz Brčkog je otišao u Švedsku, u Halmstad gdje je osvojio šampionsku titulu. U pretprošloj sezoni igrao je u Izraelu, u dresu Makabija Hašaron, a prvi dio prošle sezone je pauzirao zbog povrede. Delić je sa seniorskom reprezentacijom Crne Gore 2019. godine osvojio zlatnu medalju na Igrama malih zemalja Evrope u Budvi, a prošle godine je nastupio i na Evropskom prvenstvu, u grupi koja je igrana u Skoplju. Ove godine nije bio u sastavu selekcije koja je igrala dva meča u kvalifikacijama za EP. S. J. Naš odbojkaš se nakon tri godine vraća u Bosnu i Hercegovinu

Domaljevac je prošle sezone bio treći u ligaškom dijelu prvenstva Bosne i Hercegovine, dok je u polufinalu plej-ofa zaustavljen od šampiona Radnika, a igrao je i finale Kupa BiH. Delić je već dvije godine igrao u

iako će nastupiti u potpuno izmijenjenom sastavu, trener Prebiračević optimističan

ra, čekajući rasplet sa Rovčaninom, trenutno su u klubu primač Vladan Stojanović i libero Ljubomir Popović, a vratio se iskusni primač Stefan Bugarin - Sve ostao su naši klinci. Mi smo u potrazi za dvojicom igrača, na pozicijama tehničara i korektora, a u pitanju su stranci. Biće dobro ako to uspijemo da realizujemo. Ako ne, onda ćemo igrati sa domaćim igračima – dodaje Prebiračević, koji se ekipi priključio 2. septembra, nakon kratkog odmora po završetku obaveza u stručnom

štabu seniorske reprezentacije. Kada su ciljevi i ambicije Jedinstva za narednu sezonu u pitanju, trener nekadašnjeg

šampiona i osvajača Kupa Crne Gore kaže: - Ako dovedemo pojačanja na pozicije tehničara i korekto-

Bosni i Hercegovini, s velikim uspjehom, jer je od 2019. do 2021. godine nosio dres Mladosti iz Brčkog i osvojio dvije duple krune.

Ovaj 31-godišnji korektor, koji igra i na poziciji primača servisa, ponikao je u Budućnosti, ali je pažnju na sebe skrenuo u Studentskom centru, u kojem je proveo tri sezone, pri-

je nego je otišao u srpski Đerdap, a potom Novi Sad, odakle se 2013. godine ponovo vratio u Budućnost.

Nakon sezone u Podgorici, Delić je ponovo otišao u Đerdap, a onda u Novi Pazar, gdje je proveo sezonu 2015/2016, prije nego je stigao u Bijelo Polje, u Jedinstvo, u kojem je igrao dvije sezone i osvojio dvije duple

Đurovića i Petrovića pustili da se igrački dalje razvijaju

S obzirom na to da su bili pod ugovorom, Bjelopoljci su i zaradili neki simboličan novac (za evropske prilike) na transferima nekih igrača i posebno Nikole Đurovića Međutim, novac, svakako, nije bio motiv zbog čega se Jedinstvo odreklo usluga mladih i talentovanih srednjaka Đurovića i Srđana Petrovića – Nijesmo htjeli da ih sputavamo u razvoju i htjeli smo da im izađemo u susret i kako bi odbojkaški razvoj nastavili u drugim sredinama. To se posebno odnosi na odlazak Đurovića u Mladost, koja je, ipak, ozbiljan klub – rekao je Darko Prebiračević

ra, to će biti ekipa za prva tri mjesta. Vjerovatno ne za prvo, za koje je Budva apsolutni favorit, ali da se bori za drugo ili

treće mjesto. U suprotnom, to će biti borba za treće ili četvrto mjesto, možda i peto. Jer pored Budve i Budućnosti, tu je i

pojačani Mornar, a vraća se i Sutjeska koja će biti sastavljena od nekih starih igrača. Dok mi ponovo imamo kadete i pionire u sastavu, i to je baš teško. Do početka sezone, odnosno, Superkupa koji Jedinstvo igra 29. septembra protiv Budve u Nikšiću, Bjelopoljci će odigrati i nekoliko kontrolnih mečeva. - Treniramo u Bijelom Polju, kod nas imamo sve što nam treba. Odigraćemo meč protiv Budućnosti, skoknućemo standardno i do Srbije, odigrati utakmicu u Užicu i Novom Pazaru. Protiv Budve u Superkupu ne možemo ništa, jer je u ovom trenutku puno jača, pa ćemo i taj meč iskoristiti u sklopu priprema za start prvenstva –zaključio je Prebiračević. S. J.

Juniori Crne Gore na EP savladali Holandiju nakon peteraca

Ispit za ispitom

U Češkoj završeno Evropsko prvenstvo za mlade u pojedinačnoj konkurenciji

Uzdignuta čela iz Praga

Predstavnici crnogorske šahovske ekspedicije koji su nastupili na Evropskom prvenstvu za mlade u Pragu i njihov trener i pedagog, FIDE majstor Miloš Pečurica, te velemajstori Nikola Đukić i Dragan Kosić vratili su se uzdignuta čela sa ovog prestižnog takmičenja.

Naše nade su među više od 1.200 učesnika iz skoro svih zemalja Starog kontinenta, raspoređenih u šest starosnih kategorija, pokazale da mogu ravnopravno da se nadmeću sa vršnjacima iz mnogo razvijenijih država, ali da bi rezultati bili znatno bolji da su imale više iskustva i samopouzdanja. Ovu konstataciju potvrdio nam je i desetostruki seniorski šampion Đukić. - Nijesam u idealnoj poziciji da komentarišem nastup naše djece na prvenstvu Evrope u Pragu, budući da sam tamo boravio u svojstvu Kaćinog tate i trenera, dok sam sa drugim našim mladim šahistima imao manje kontakata. Iako je šest od petnaest naših predstavnika u Pragu bilo iz ŠK Budućnost, ŠSCG očigledno nije

dovoljno cijenio moje trenerske kvalitete da me učini i zvaničnim dijelom naše delegacije, ali sam izuzetno zahvalan omladinskom selektoru Milošu Pečurici, koji mi je dopustio da budem uključen u proces priprema članova Budućnosti. Nikola, međutim, ističe da je Miloš obavljao najveći dio posla, a da je njegova uloga uglavnom bila savjetodavna. – Moram da pohvalim Miloševu posvećenost i uloženi trud, koji se očigledno isplatio, jer su sva djeca iz Budućnosti popravila svoj rejting na ovom turniru. Mladim crnogorskim šahistima je u Pragu pomagao i selektor seniorske reprezentacije Dragan Kosić. Što se tiče rezultata naših mladih talenata, oni su bili bolji nego prethodnih godina, ali smatram da ne treba da se zadovoljavamo time da imamo samo dva predstavnika u gornjoj polovini tabele. Velemajstor Đukić ističe da je bilo više nego očigledno koliko je našoj djeci značila podrška trenera na samom takmičenju, ali da bismo ostvarili neki ozbiljniji napredak, potrebna je trenerska podrška tokom čitave godine.

Lijep uspjeh Nebojše Nikčevića u Pireju

Naš velemajstor Nebojša Nikčević (2347) ostvario je lijep uspjeh na prestižnom međunarodnom takmičenju u grčkom Pireju, osvojivši treće mjesto sa 6,5 poena nakon devet odigranih kola. Nebojšin rezultat je za svaku pohvalu ako se zna da je u turnirsku tabelu upisan tek kao osmi nosilac. Takođe, ako se tome doda činjenica da je standardni prvotimac ŠK Herceg Novi 1949 nastupio, praktično, bez priprema i da je poražen u prvoj rundi, onda mu treba čestitati na izvanrednoj igri i osvojenoj bronzanoj medalji. – Napravio sam grub previd protiv indijskog intermajstora Čakrabortija Majanka koji je ispunio velemajstorsku normu i mogao sam da predam poslije svega desetak poteza. Međutim, nastavio sam da se

borim, ali moji napori da spasim makar pola poena ostali su uzaludni. Nakon tog neprijatnog poraza nijesam se obeshrabrio, naprotiv, uspio sam da stabilizujem formu, pet partija riješim u svoju korist i tri remiziram što je bilo dovoljno da se prvoplasiranom predstavniku zemlje domaćina Dimitrosu Aleksakisu (7,5) i Majanku (7) pridružim na pobjedničkom postolju –objektivan je Nikčević, koji

– Ne možemo gotovo sav teret razvoja talenata prebacivati na klubove, neophodno je da se i na nivou Saveza organizuje redovan rad, po mogućnosti individualan, sa našim najboljim i najperspektivnijim mladim šahistima, kako bismo evropska i svjetska takmičenja dočekivali mnogo spremniji. Treba mnogo raditi i na promjeni mentaliteta, jer imam utisak da većina naše djece previše lako prihvata ulogu autsajdera na turnirima ovakvog tipa, pa često bojažljivo ulazi u duele sa protivnicima sa većim rejtinzima, iako za njima ne zaostaju po talentu, a često ni po objektivnoj snazi - nastavlja analizu šampionata u Pragu Đukić. Ako bi pojedinačno analizirao učinak naših takmičara, Đukić ističe Đorđa Žižića i Sofiju Milović, koji su osvojili po pet poena iz devet kola. - Zanimljivo je da je Đorđe sve partije odigrao protiv igrača sa rejtingom preko 100 poena, većim od njegovog, ali nijednog trenutka nije bio inferioran i čak je po pozicijama mogao da ostvari i znatno bolji skor, dok je ratoborna Sofija bez ijednog remija pet partija

riješila u svoju korist i četiri izgubila. Značajno bolje od svog trenutnog rejtinga je odigrala i Katarina Đukić, koja je osvojila četiri poena, kao i Milena Mosurović i Toman Perić, koji su turnir završili sa skorom od 3,5 poena. Raduju solidni plasmani najmlađih Simeone Vukotić i Zejna Agića, koji su na međunarodnom debiju osvojili 4,5, odnosno, 4 poena, što nagovještava svijetlu budućnost ako se sa njima bude pravilno radilo. Šteta je što je David Pavlović popustio u finišu i završio sa skromna tri poena, ali njegov odličan start i posebno pobjeda protiv prošlogodišnjeg prvaka Evrope, Azerbejdžanca Kazimzadea, pokazuju da može mnogo, uz uslov da se još ozbiljnije šahovski usavršava. Žao mi je što Mihailo Pušara nije imao bolji nastup, sigurno

ima kvalitet za mnogo više od 3,5 poena, ali djeluje da nije bio dovoljno dobro psihološki pripremljen, što je, takođe, vrlo važan aspekat u razvoju mladog igrača. Reklo bi se da je psihološke čvrstine falilo i Iliji Miloviću koji je u istoj grupi osvojio tri poena. Miloš Kršikapa i Damjan Dževerdanović su se hrabro borili u najstarijoj grupi, ali nije lako sa 18 godina debitovati na evropskom prvenstvu, pa skor od 2,5, odnosno, dva poena, ne treba da ih obeshrabri. Zaista je šteta što je Peko Đurović propustio priliku da nastupi u toj grupi, mislim da bi mu okršaji sa evropskom elitom njegovih vršnjaka mnogo značili u daljem razvoju. Debitovale su i Jana Tadić i Jelizaveta Dorfman, koje su nedavno počele da se bave šahom, pa rezultat od tri, odnosno, 2,5 poena, uz

dosta propuštenih šansi, možemo nazvati solidnim početkom. Nikolina Dževerdanović sredinom turnira imala odličnu seriju od pet partija bez poraza, a ukupan skor od 3,5 poena je blago iznad očekivanog, a za više bi morala da poradi na repertoaru otvaranja – prokomentarisao je Đukić nastupe i učinak pionira i kadeta. – Ukupan utisak je da naša djeca imaju dosta potencijala, ali da bi to pokazivala u kontinuitetu i da bismo igrali značajniju ulogu na međunarodnoj sceni, potrebno je da se radi mnogo više i sistematičnije. Mnogo toga zavisi od njih i njihove volje i spremnosti da posvete vrijeme i trud ozbiljnom radu na šahu, a na nama je da im u tome damo što veću podršku, kako bismo ih motivisali da istraju na zahtjevnom putu –zaključio je Đukić. B. KADIĆ

je turnir završio sa odličnim performansom od 2.567 i lični rejting uvećao za 27 ELO. U partiji iz petog kola sa glavnim pretendentom na velemajstorski bal Rašidom Harikrišnanom (2468) iz Indije, Nikčević je iznenadio protivnika razmjenom fijanketiranog lovca za skakača, što je neuobičajeno u ranoj fazi igre, ali je u ovom slučaju bila veoma poučna i opravdana. B. K.

Harikrišnan 0-1 Nikčević

Rekord Lagrava

Francuski velemajstor Maksim Vašje Lagrav postavio je novi rekord po broju uzastopnih remija u klasičnom šahu. On je u čak 25 partija podijelio poen sa protivnicima, a ovaj nevjerovatni rezultat ostvario je tokom Sinkfild kupa u Sent Luisu. Naime, tek u posljednjem kolu turnira Lagrav je prekinuo svoju dugu seriju neriješenih ishoda, pobijedivši svjetskog prvaka Dinga Lirena. Prethodni rekorder po broju uzastopnih remija u klasičnom šahu bio je norveški velemajstor, nekadašnji planetarni korifej Magnus Karlsen sa 21 miroljubivom partijom. B. K.

Crnogorske šahistkinje i šahisti u Pragu

PROŠLOST PODGORICE DO OSMANSKOG DOBA

Hidrografija Zetske ravnice tokom stoljeća se mijenjala

PALEOHIDROGRAFIJA

U stvaranju slike o drevnim naseljima na tlu Zetske ravnice veliki značaj ima paleohidrografija. Prije svega treba imati u vidu da je nivo Skadarskog jezera u antičkom dobu bio znatno niži od današnjeg, a površina upola manja. Tokom protekla dva milenijuma jezerski nivo je znatno porastao, zahvatajući velike zemljišne površine na strani Zetske ravnice. Na tom potezu voda je otela ravničarsko-šumski pojas u dužini od 7-8 kilometara. Kad se to pomnoži sa širinom Zetske ravnice u tom dijelu (oko 12 km) proizilazi da je jezero otelo preko 100 kvadratnih kilometara. Taj poplavljeni dio se lijepo vidi na satelitskim snimcima.

Zbog ovoga se mora dozvoliti mogućnost da je drevni emporion o kojem je govorio Mate Suić, bio smješten u tom pojasu i da su njegovi tragovi kriju pod vodom i debelim slojem mulja.

Veliki ilirski grad u Starim Matagužima nalazi se u blizini granice močvarno-plavne zone do koje jezerska voda dopire zimi kada je visok vodostaj. Nije u pitanju samo nekadašnji nivo Skadarskog jezera, već i uloga koju su u daljoj prošlosti imali pojedini rječni tokovi u Zetskoj ravnici. Anton Mayer i Pavle Mijović su u više navrata govorili o „starom toku rijeke Cijevne“ koji je išao kroz današnju Zetu i u čijoj je blizini podignut labeatski grad u Starim Matagužima. Izgleda da je taj nekadašnji tok Cijevne uticao na izbor lokacije velikog ilirskog naselja. Cijevna odavno ne teče tim starim koritom i nije lako odrediti istorijski momenat kada je došlo do

Anton Meyer i Pavle Mijović su u više navrata govorili o „starom toku rijeke Cijevne“ koji je išao kroz današnju Zetu i u čijoj je blizini podignut labeatski grad u Starim Matagužima. Izgleda da je taj nekadašnji tok Cijevne i uticao na izbor lokacije velikog ilirskog naselja

promjene toka. U samoj Zeti je o tome postojalo živo predanje, a stariji Zećani su pokazivali staro korito Cijevne, koje i danas postoji i više liči na manji kanal. Andrija Jovićević je o tome naširoko pisao prije jednog stoljeća u knjizi „Zeta i Lješkopolje“ (1926), uočavajući da je nekadašnji tok Cijevne presudno uticao na položaj i formiranje zetskih sela. Osim „starog toka Cijevne“, paleohidrografska istraživanja moraju uzeti u obzir značaj koji su imale manje zetske rječice, Plavnica, Zetica i Gostiljska rijeka. Ove su rijeke u prošlosti bile mnogo duže, jer u obzir treba uzeti da je pove-

ćanje nivoa Skadarskog jezera skratilo njihove tokove. Pojedine rječice su bile i plovne – poznato je da su Turci u 19. stoljeću imali pristan na Zetici. Posebno pitanje su manji rječni tokovi u jugozapadnom dijelu ravnice, na potezu između Ponara, Žabljaka Crnojevića i Dodoša. Tu se, skriveno među kamenitim brdima, nalazi jezero Malo blato (ili Gornje blato). Iz tog malenog jezera ističe rijeka Biševina koja je duga samo 600 metara. Naime, iz pravca obližnjih Ponara dolazi rijeka Šegrtnica, koja teče ka Žabljaku Crnojevića i prima u sebe Biševinu. Od te tačke (zbirna) rijeka se naziva

Karatuna. Karatuna nastavlja prema Dodošima i uliva se u Skadarsko jezero. U daljoj prošlosti, kada je nivo jezera bio niži, Karatuna se ulivala u Crnojevića rijeku.

LABEATI I DOKLEATI

Na jugu Zetske ravnice prije oko 2300-2200. godina, u dobu kada je nivo jezera bio znatno manji, živjelo je ilirsko pleme Labeati. Labeati su na raspolaganju imali mnogo više zemljišnih površina nego što ih je danas u Zeti. Na tom potezu se nalazilo više njihovih naselja od kojih su neka vjerovatno već stoljećima pod vodom. Autor ovih redova je u privatnom razgovoru saznao da je pokojni arheolog Milan Pravilović izgleda bio otkrio ostatke drevnih sojenica, ali ga je u daljem istraživanju omela smrt. Labeatima je pripadala Skodra (Skadar) koja je, kako je zapisao Tit Livije „bila najutvrđenija u zemlji Labeata“. Pripadala im je bez sumnje i gradina

Samobor, kao i grad Basanija čije je ostatke nedavno otkrio poljski arheolog Pjotr Diček i to samo desetak kilometara južno od Skadra, na području sela Bušata.

U selu Donji Gostilj u Zeti je 1956. godine otkrivena velika labeatska nekropola, a njeno istraživanje je (1956-1958.) sproveo bosanskohercegovački arheolog Đuro Basler. U momentu kada se odvijalo to istraživanje još uvijek se nije znalo za ostatke velikog grada u Starim Matagužima, na čije postojanje Livije ni na koji način nije ukazao. Đuro Basler je u Donjem Gostilju iskopao preko 130 grobova i na osnovu bogatih nalaza zaključio da se u blizini nekropole moralo nalaziti veliko labeatsko naselje. Bilo je to senzacionalno otkriće. Pavle Mijović je na osnovu toga početkom 1970-ih već pisao da su u momentu nastanka tog ravničarskog naselja, ilirske gradine na okolnim brdima dobile

ulogu zaštitnog fortifikacionog prstena.

Ovo je, konačno, potvrđeno otkrićem ostataka velikog labeatskog grada u Starim Matagužima početkom 1980-ih. Tokom prvih istraživanja tog lokaliteta 1985. godine, otkriveni su i primjerci labeatskog novca iz perioda poslije Gencijevog pada.

U samoj Zeti je o nekadašnjem toku Cijevne postojalo živo predanje, a stariji Zećani su pokazivali staro korito, koje i danas postoji i više liči na manji kanal. Andrija Jovićević je o tome naširoko pisao prije jednog stoljeća, uočavajući da je nekadašnji tok Cijevne presudno uticao na položaj i formiranje zetskih sela

Ova otkrića su pokazala zonu prostiranja Labeata, kao i stepen njihovog kulturnog uspona. Labeatsko područje (Labeatida) se prema zapadu i sjeveru najvjerovatnije prostiralo do rijeke Morače. Od Morače se, na drugoj strani, prema sjeveru, širilo područje ilirskog plemena Dokleata. Ovaj dodir labeatske i dokleatske teritorije nalazio se upravo na mjestu đe je danas smješteno uže gradsko područje Podgorice. Baš u toj dodirnoj zoni, 1959. godine, na desnoj obali Morače, na početku Lješkopolja, u ravnom polju ispred sela Momišića, otkrivena je ilirska nekropola (zaravnjena zemljana gomila) sa bogatim grobnim prilozima. Ta nekropola nalazila se u blizini mjesta đe je danas zgrada Crvenog krsta u Podgorici. Nekropola je otkrivena prilikom pripreme terena za gradnju obližnje stambene zgrade, a istraživanje je sproveo arheolog Stanko Roganović. Nekropola je najvjerovatnije pripadala Dokleatima. Arheološki autoriteti Dragoslav Srejović , Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović i Olivera Velimirović-Žižić smatraju da je prvobitno plemensko središte Dokleata, u periodu prije dolaska Rimljana, bilo 10-20 kilometara zapadnije, na ravničarsko-planinskom području od Spuža ka Danilovgradu. Olivera Velimirović-Žižić drži da je ilirska gradina na Malom brdu takođe pripadala Dokleatima, kao i da je na prostoru Momišića postojalo dokleatsko naselje. O Dokleatima, u odnosu na Labeate, ima mnogo manje podataka. Rimljani su 168. godine p.n.e. porazili ilirskog kralja Gencija u Trećem rimsko-ilirskom ratu. Poznato je da je grad Basanija tokom rata bio na strani Rima. Nedavno otkriće ostataka Basanije na samo deset kilometara od Skadra prema jugu, na tlu sela Bušata, ukazuje da je taj grad pripadao Labeatima. Labeati su nakon Gencijevog pada bili u povoljnom položaju i mogli su da kuju sopstveni novac. (Nastavlja se)

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Đuro Basler

Anton Mayer Pavle Mijović

Ostaci labeatskog grada u Starim Matagužima

Andrija Jovićević

Iv.br.833/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić-FC Snabdijevanje”, sa sjedištem na adresi ul. Vuka Karadžića br. 2, protiv izvršnog dužnika Marjana Raičevića, iz Berana, Praćevac bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 04.09.2024 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Marjana Raičevića, sa zadnje poznatom adresom Praćevac bb, Berane.Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.833/24 od 16.07.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 03.09.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Poslovni broj: Iv 3835/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika KRSTIĆ TIJANA, ILINO BB., ŠUŠANJ, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 162,74 eura, dana 04.09.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik KRSTIĆ TIJANA iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3835/24 od 01.08.2024. godine rješenje o troškovima od 04.09.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Zastupnik stečajne mase u stečajnog dužnika AD“Dekor, Rožaje , na osnovu Rješenja Privrednog suda CG u Podgorici, poslovne oznake St.br. 106/19 od 24.11.2022. godine, a u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 53/2016) oglašava prodaju imovine kao dijela stečajne mase stečajno dužnika Javnim prikupljanjem ponuda,i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce,sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo kao i sva druga zainteresovana lica.

Predmet prodaje je imovina koja se nalazi u Rožajama,LN 210 KO Rožaje,Zeleni bb, to:

I:Predmet prodaje: V-list:Elektroenergetski objekat -Trafo stanice(MBTS 10/0,4kV,2x1000VA) površine 68m2 broj zgrade 1 na katastarskoj parceli broj 1412/33;A-list: katastarska parcela broj 1412/33 površine P=331m2-Neplodna zemljišta-početna cijena-14.186,00€;(procijenjena vrijednost-70.930,00€);

II-Predmet prodaje: Zemljište-parcela 1412/34, LN 210 ,zemljište uz privrednu zgradu 362m2 ispod objekta 1.092m2, ukupno-P=1.454m2-početna cijena-----------8.846,13€;(procijenjena vrijednost-44.230,68€) 2-Uslovi postupak prodaje:Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se vrši javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3.Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) ,koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu : PRIVREDNI SUD CRNE GORE , Podgorica,ulica IV Proleterske brigade br. 2, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte-preporučenom pošiljkom sa naznakom AD ’’DEKOR - u stečaju’’- Rožaje - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ, st.br.106/19 . Razmatraće se ponude koje prispiju na naznačenu adresu ,odnosno koje se lično dostave do 30.09.2024.god. do 10,30 časova.Otvaranje ponuda obaviće se dana 30.09.2024.god. sa početkom u 12,00 časova u kancelariji broj 30 Privrednog suda Crne Gore.Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici.Ponude otvara stečajni upravnik. 3-Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna fizička lica koja blagovremeno dostave ponudu u zatvorenoj koverti ,koja mora da sadrži: Za pravna lica:Potvrdu o registraciji od nadležnog registra(ne stariju od tri mjeseca),ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje(sa tačnim nazivom predmeta prodaje ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom),naziv pravnog lica sjedište i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne vrijednosti.

Za fizička lica:Potpisanu ponudu(sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom),ime i prezime,adresa stanovanja,JMBG ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne vrijednosti. Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ponuđena cijena izražava se za predmet prodaje(I,II) tj.ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu za imovinu sa tačnim nazivom iz oglasa sa cijenom u eurima.Neblagovremene i nekompletne ponude neće se razmatrati.Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu odstupale od vrijednosti tj. ako budu niže od oglašene početne cijene.U slučaju da ponuđači ponude iste cijene za iste djelove imovine koji su predmet prodaje ,stečajni upravnik će ponuđačima dati mogućnost da u razumnom roku ,na licu mjesta ,daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama ili će prodaju oglasiti bezuspješnom raspisati novi oglas o prodaji imovine. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne makar jedna pisana ponuda. Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili ne odabere ponuđača po ovom oglasu,u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8(osam)dana od dana javnog otvaranja ponuda.Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajne mase, koji se vodi kod NLB Montenegro banke AD Podgorica, broj 530-166644-19.

4-Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje,bez prava na naknadnu reklamaciju.Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji.Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Imovina se može razgledati svakog radnog dana u vremenu od 11,00 do 14,00 časova počev od dana oglašavanja u dnevnim listovima do dana predaje ponuda, po prethodnoj najavi stečajnom upravniku. 5-Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena, a koja nije niža od oglašene početne cijene,tj predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu.Ponude niže od početne cijene se neće razmatrati. 6-Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 20(dvadeset) dana od dana prijema odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača od strane istog,sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu(umanjenu za depozit),u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude pa će prodaju oglasiti bezuspješnom i raspisati novi oglas o prodaji imovine. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita.

Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od deset dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji.Stečajni upravnik će u roku od 15(petnaest)dana od dana otvaranja ponuda svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

7- Svi troškovi koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac,dok troškove bankarskih provizija na vraćene depozite snose ponuđači. sa ovom prodajom, zaključenjem i ovjerama Ugovora padaju na teret kupca.

Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon stečajnog upravnika broj 069 019 757.

Na osnovu člana 23 Zakona o obrazovanju odraslih (“Službeni list Crne Gore”, br. 020/11 od 15.04.2011, 047/17 od 19.07.2017) i Rješenja o izdavanju licence Ministarstva prosvjete UPI – 1050303 – 604/20-851 i UPI 060-13/2017-2 JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ raspisuje

O G L A S za pohađanje progama obrazovanja za :

1.Sticanje stručne kvalifikacije Poslovno-tehnički/a sekretar/ka Osnovni obrazovni zahtjev za upis:

-Kvalifikacija nivoa obrazovanja IV1

-Trajanje programa: 248 časova

Kreditna vrijednost programa: 15 kredita Cijena obuke 480e, broj kandidata 20. Prijave dostaviti lično ili poštom na adresu JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović “, Kralja Nikole broj 95, Podgorica do 13.09.2024. godine.

Detaljnije informacije, kontakt tel. 020 622 202

Poslovni broj: Iv 3874/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika DRAŠKOVIĆ DRAGO, ZELENI POJAS BB., Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 50,57 eura, dana 04.09.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DRAŠKOVIĆ DRAGO iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3874/24 od 02.08.2024. godine i rješenje o troškovima od 04.09.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: Iv. br. 1172/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “2 Decembar” Bar, Beogradska 2, PIB 02063859, protiv izvršnog dužnika “Mirox Company” doo Bar, Jovana Tomaševića G-9, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.09.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika “Mirox Company” doo Bar, Jovana Tomaševića G-9, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 15.07.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 04.09.2024. godine.

AD,, MEHANIZACIJA I PROGRAMAT,, NIKŠIĆ

Na osnovu odluke Odbora direktora AD,, Mehanizacija i programat,, Nikšić oglašava JAVNU LICITACIJU

za prodaju putničkog automobila marke TOYOTA tip-model AVENSIS MY17 2.0 D-4D SD M/T6, reg.oznaka NK-CK 256, , broj šasije je SB1BT76L40E024562, zapremina motora je 1995/105, boja CRNA METALIK, godina proizvodnje je 2017, sa pređenih 195 000 km, registrovan je do 13.12 2024 godine, po početnoj cijeni 15 000,00 eura. Putnički automobil se prodaje u viđenom stanju i može se razgledati svakog radnog dana od 10 do 15 sati u periodu trajanja oglasa , a nalazi se u krugu upravne zgrade AD u ulici Voja Deretića b.b. u Nikšiću.

Pravo učešća imaju pravna i fizička lica koja uplate 10% od početne cijene . Kaucija će se uplaćivati na blagajni u upravnoj zgradi AD u Nikšiću do dana zaključenja oglasa.

Kupac je obavezan da ugovorenu cijenu uplati u ukupnom iznosu na dan licitacije, a ukoliko odustane gubi pravo na povratak kaucije .

Porez na promet ostale dažbine plaća kupac.Kaucija će se vratiti učesnicima koji nijesu izlicitirali, narednog dana po izvšenoj licitaciji.

Oglas je otvoren 8 dana uključujući dan oglašavanja.

Licitacija će biti održana 13.09 2024 godine u 10 sati u kancelariji direktora Finansijsko-komercijalnog sektora u upravnoj zgradi AD u Nikšiću.

Sve informacije se mogu dobiti na telefon 067-272-112, svakog radnog dana od 10 do 15 sati.

5. septembar 2024.

Ivm. broj 1612/20-58

Danilovgrad, 04.09.2024. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA

CRNE GORE” ad, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE jedanaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, suvlasničkog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, u obimu prava 1/2, upisanih u LN 43, KO Stabna, Plužine, KP 225, pašnjak 5. klase, površine 3028 m²; KP 226, livada 7. klase, površine 10990 m²; i KP 227, pašnjak 5. klase, površine 1439 m².

Vrijednost suvlasničkog dijela nepokretnosti iznosi 10.952,00 €. Na jedanaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.095,20 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Jedanaesto ročište za prodaju predmetnog suvlasničkog dijela nepokretnosti održaće se dana 25.09.2024. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ

Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

I. broj 1540/17-140 Danilovgrad, 04.09.2024. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE trideset i četvrta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad: -katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m², -katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m². Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €. Na trideset i četvrtom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Trideset i četvrto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 25.09.2024. godine, u 12.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Ivm. broj 1667/18-126

Danilovgrad, 04.09.2024. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Barović Dijane, ul. Blaža Mrakovića bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 20.542,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 2118168 od 21.07.2017. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE dvadeset i osma prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 234, KO Glavica, Danilovgrad, označenih kao KP 2000/1, broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, PD 0, spratnosti PP1, površine 98 m2 i KP 2000/1, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, spratnosti PP1, površine 148 m2. Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 43.047,00 €.

Na dvadeset i osmom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 4.304,70 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Dvadeset i osmo ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 25.09.2024. godine, u 13.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Broj:04/24-7

Datum:04.09.2024. godine

JU OŠ,, Orjenski bataljon’’ Bijela raspisuje

JAVNI POZIV za prikupljanje ponuda za organizovanje izvođenje višednevne ekskurzije za učenike IX razreda za školsku 2024/25

Planirana destinacija za ekskurziju učenika IX razreda je Crna Gora i Srbija. Ekskurzija će se realizovati u mjesecu oktobru 2024. godine. PONUDA TREBA DA SADRŽI : -Cijenu i uslove plaćanja U ukupnu cijenu ponude je potrebno uračunati troškove prevoza, smještaja i dnevnice za 3 nastavnika/ce za vrijeme trajanja putovanja -Gratis jedno dijete na svakih 20 učenika, a gdje su blizanci ili dvoje djece iz porodice popust 50% na drugo dijete -Sve takse, drumarine i PDV za autobus u Srbiji -Maršuta i destinacije koje se obilaze (Bijela-trajekt-Podgorica-Zlatibor (Drvengrad i šarganska osmica), posjeta Tršiću (muzej i rodna kuća Vuka Karadžića)-Novi Sad (obilazak Petrovaradina i baroknog gradića Sremski Karlovci)-Beograd (Kalemegdan, Knez Mihailova ulica, Zoo vrt)-Prijeljina-Zlatibor-Pljevlja- Bijela. -ručak u Tršiću, -ručak u Pljevljima, -1 pansion u Novom Sadu, -1 pansion na Zlatiboru, -1 pansion u Beogradu, -1 polupansion u Novom Sadu -ulaznice za Drvengrad, Zoo vrt, Tršić, Šarganska osmica, -večernje zabave i posjete kulturno istorijskim spomenicima, -sva razgledanja i obilasci predviđeni prorgamom, -putničko osiguranje, -zdrastveno osiguranje, -organizacija i realizacija programa, -pratilac grupe. -Prevoz mora biti organizovan tehnički ispravnim autobusima(klima, audio I video ozvučenje) -Prevoznik mora da posjeduje licencu za i obavljanje prevoza u međunarodnom drumskom prevozu putnika -Hotel sa najmanje tri zvjezdice -Unaprijed rezervisan smještaj USLOVI UČEŠĆA Pravo učešća na Javnom pozivu ima turistička agencija koja dostavi sljedeće dokaze: 1.Rješenje o upisu u sudski registar; 2.Rješenje nadležnog organa o ispunjavanju uslova za vršenje djelatnosti; 3.Licencu za organizaciju turističkog putovanja izdatu od strane Ministarstva turizma I zaštite životne sredine u Vladi Crne Gore; 4.Reference- 3 potvrde o uspješno izvšenim ekskurzijama za predhodne 3 godine; 5.Uvjerenje o registraciji - PIB broj; 6.Dokaz o izmirenim poreskim obavezama; a.Uvjerenje Poreske uprave o izmirenju poreza doprinosa ne starije od 3 mjeseca od danadostavljanja ponude; 7.Dokaz o sopstvenim prevoznim kapacitetima ili ugovor o poslovno - tehničkoj saradnji sa prevozničkim organizacijama

8.Prevoznik čije se usluge koriste mora ispunjavati uslove utvrđene propisima kojim se uređuje oblast bezbjednosti u saobraćaju na putevima i to dokazuje sljedećim dokazima: -Potvrda o registraciji vozila; -Potvrda da je izvršen šestomjesečni tehnički pregled za autobus; -Licenca prevoznika i Izvod iz licence. 9. Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt nadležnog organa izdato na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj ovlašćeno lice tog privrednog subjekta ima prebivalište, radi utvrđivanja uslova da učestvuje samo privredni subjekat III КRITERIJUM ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJE TURISTIČКE AGENCIJE — Visina cijene aranžmana; -gratis na svakog 21. učenika; - blizanci ili dvoje djece iz porodice popust 50% na drugo dijete.

IV PODNOŠENJE PONUDA Ponude sa naznakom „PONUDA ZA IZVOĐENJE EКSКURZIJE UČENIКA IX RAZREDA - NE OTVARAJ” predaju se u koverti na protokol škole ili preporučenom poštom na adresu:JU OŠ,,Orjenski bataljon’’ Bijela, Prva bijeljanska 13, 85343 Bijela. Otvaranje ponuda će biti 17.09.2024. godine u 12 h. Rok za podnošenje prijava je 10 dana od dana objavljivanja javnog poziva .Nepotpune i neblagovremene ponude neće se razmatrati. Izabrana Agencija plaća troškove objave Javnog poziva.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Četvrtak, 5. septembar 2024.

Iv.br. : 1345/24: 1346/24; 1347/24; 1348/24; 1349/24; 1352/24; 1354/24; 1358/24; 1359/24; 1504/24; 1527/24; 1800/24; 1801/24; 1802/24; 1804/24; 1805/24; 1806/24; 1809/24; 1810/24; 1811/24; 1921/24; 1923/24; 1925/24; 1929/24; 1930/24; 1931/24; 1932/24; 1934/24; JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „CRNOGORSKI TELEKOM“ A.D. Podgorica, Moskovska br.29, koga zastupa Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Ljačević Dušana iz Podgorice i drugih, dana 03.09.2024. godine, shodno članu 45 Zakona o izvršenju obezbjeđenju, donijela je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Pozivaju se izvršni dužnici: 1. Ljačević Dušan iz Podgorice, ul. CASNO-a bb, 2. Bogojević Čedomir iz Podgorice, ul. Spasa Nikolića br.52, 3. Milutinović Ivan iz Podgorice, ul. Radnička br.40, 4. Radojičić Radivoje iz Podgorice, ul. Fruškogorska bb, 5. Dimnik Luka iz Podgorice, ul. Branka Miljkovića br.20 6. Varagić Tatjana iz Podgorice, Bulevar Save Kovačevića br.6, 7. Krkotić Stefan iz Podgorice, Balabani bb, 8. Balić Fejzo iz Podgorice, ul. Bracana Bracanovića br.37, 9. „TERMORAD“ D.O.O. Podgorica, ul. Nikole Tesle br.54, 10. Zejak Dejan iz Podgorice, ul. 6 Zelenika (Dajbabska gora) br.30, 11. Dimitrije-Mitar Marković iz Podgorice, II ulica Mahala br.11, 12. Milović Ivan iz Podgorice, ul. 1 Maja br.144, 13. Šuković Milimir iz Podgorice, ul. Crnogorskih Serdara br.19, 14. Pavičević Milica iz Podgorice, ul. Svetozara Markovića br.23, 15. Mirković Jelena iz Podgorice, naselje Budo Tomović F9, 16. Smaković Erol iz Podgorice, ul. Vlada Martinovića 2G, 17. Žarić Mladen iz Podgorice, ul. Spasoja Raspopovića br.47, 18. Šljivić Miroslav iz Podgorice, Bulevar Vojvode Stanka Radonjića ulaz B, 19. Begović Anastasija iz Podgorice, ul. Radosava Burića br.111, 20. Marković Bojana iz Podgorice, Kakaricka Gora bb, 21. Pejković Ljiljana iz Podgorice, Malo Brdo bb, 22. Perović Dajana iz Podgorice, ul. Miloša Obilića br.49, 23. Kruščić Snežana iz Podgorice, Bulevar Save Kovačevića br.52, 24. Krutaj Aida iz Podgorice, Bulevar Vojvode Stanka Radonjića br.40, 25. Kastratović Marko iz Podgorice, ul. Goričani br.2, 26. Kovačević Dušan iz Podgorice, ul. Miloša Obilića br.18/10, 27. Kuč Viktorija iz Podgorice, ul. Radosava Burića br.13, 28. „ASIA CHEMICAL“ D.O.O. Podgorica, ul. Dositeja Obradovića br.16, da se u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrate postupajućoj javnoj izvršiteljki na adresi 13. jula br.18, Podgorica ili pozivom na broj telefona 067/500840, radi uručenja Rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima, i to: Iv.br. 1345/24: 1346/24; 1347/24; 1348/24; 1349/24; 1352/24; 1354/24; 1358/24; 1359/24; 1504/24; 1527/24; 1800/24; 1801/24; 1802/24; 1804/24; 1805/24; 1806/24; 1809/24; 1810/24; 1811/24; 1921/24; 1923/24; 1925/24; 1929/24; 1930/24; 1931/24; 1932/24; 1934/24, kao i Rješenja istih poslovnih oznaka od 03.09.2024. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. Ukoliko se izvršni dužnici u ostavljenom roku ne obrate postupajućoj Javnoj izvršiteljki, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi same stranke, odnosno izvršni dužnici. Podgorica, dana 03.09.2024. godine

JAVNA IZVRŠITELJKA Snežana Pavličić

POTREBNI radnici za rad u magacinu. Plata povoljna.

Tel. 069/032-380

BAR, BJELIŠI, prodajem placeve od 300, 360, 480 m2 , uknjiženi, uz put.

Tel. 069/332-332

5.

БОЖИДАР - МИКИЦА Бошков ВУЧИНИЋ 1956 ‒ 2024.

Сахрана је обављена у кругу породице на градском гробљу у

4. септембра

жалости: Улица Шеста црногорска бр. Т

RADMILA VUŠUROVIĆ

Preminula je 1. septembra 2024. Sahranjena je 2. septembra u krugu najuže porodice.

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da je dana 4. septembra 2024, poslije kraće bolesti, u 62. godini preminula naša draga i voljena

VESNA Rajka BIGOVIĆ rođena STANIŠIĆ

Saučešće primamo u mjesnoj kapeli u Risnu 5. septembra od 10 do 19 časova i 6. septembra od 10 do 16 časova, kada pogrebna povorka kreće prema Manastiru Banja, gdje će se obaviti sahrana.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Obavještavamo da je 2. septembra preminuo naš voljeni

SVETOZAR - ZARO Dušanov VUJOVIĆ

Sahranili smo ga u krugu porodice na groblju Komarno - Virpazar. Sad je našao mir u zagrljaju majke i ostale porodice. Adresa za telegrame: Ulica Svetozara Markovića br. 26.

Ožalošćeni: supruga BRANKA, đeca ANA, MARIJA i DUŠAN, unuka NORA, sestra MIRJANA, zet ROŽE i ostala rodbina VUJOVIĆ, POPOVIĆ, CEROVIĆ i STAMATOVIĆ

Ožalošćeni: suprug RAJKO, sinovi NIKOLA i MARKO, majka MILENA, brat ZORAN sa porodicom, sestra ZORICA ILIĆ i sestrična ANETA, đever MATO sa porodicom, zaova NADA sa porodicom, striko DEJAN sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina

177

Dana 3. septembra 2024 godine umrla je naša voljena

Sahrana je obavljena u krugu porodice na Starom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENE PORODICE DELIĆ i IVANIŠEVIĆ

SENKA Milana DELIĆ

Naša draga

OŽALOŠĆENA PORODICA

Posljednji pozdrav

STANKU TOMIČIĆU

Kao predsjednik dao je veliki doprinos u radu i razvoju našeg Udruženja. Stankov odlazak veliki je gubitak za fudbal u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori.

UDRUŽENJE FUDBALSKIH TRENERA CRNE GORE

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav

STANKU TOMIČIĆU

Ponosni smo što smo te imali kao kolegu, saradnika. Tvoj lik i djelo obavezuju na vječno sjećanje.

KOLEKTIV FK BOKELJ

Posljednji pozdrav nekadašnjem članu Izvršnog odbora FSCG

STANKU TOMIČIĆU

Napustio nas je čovjek koji je svoj život posvetio fudbalu. Sa pijetetom ćemo pamtiti našeg velikog prijatelja i pouzdanog saradnika.

FUDBALSKI SAVEZ CRNE GORE

Posljednji pozdrav dragom, voljenom i nikad zaboravljenom kumu

MIKICI

Bila nam je čast imati te za kuma i velikog prijatelja naše kuće.

174 Sa tugom se opraštamo od kuma

MIKICE VUČINIĆA

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. MILJO PEJOVIĆ sa porodicom

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba,

Tvoji ĐUKIĆI

Posljednji pozdrav dragom Mikici Vučiniću

RADE i NADA SLAVICA, NENAD, NIKOLA i TIJANA

175 Poslednji pozdrav Mikici Vučiniću, našem kumu i dobrom čoveku

193

176

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

PEKO i DUŠICA VUJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj kumi SENKI

u miru

svojim

Dragi naš Tata

SVETOZAR - ZARO VUJOVIĆ

Srce je slomljeno, duša prazna, a tuga neopisiva.

Nedostajaćeš nam svakog dana, svakog trenutka, ali znamo da si sada na mjestu gdje nema boli, gdje si miran i slobodan.

Tvoj odlazak nije kraj, već samo privremeno zbogom. Vjerujemo da ćemo se ponovno sresti jednog dana, u nekom boljem i svjetlijem svijetu.

Do tada, nosićemo te sa sobom u svakom otkucaju srca.

Nastavićemo širiti ljubav i dobrotu koje si nesebično davao svima oko sebe. Zauvijek ćeš biti naš anđeo čuvar, naša svjetlost u tami.

Pamtićemo te s ljubavlju i zahvalnošću za svaki trenutak koji smo proveli zajedno.

Počivaj u miru, Tata.

Volimo te beskrajno i zauvijek

BRANKA, ANA, MARIJA i DUŠAN

5. septembar 2024.

40 je dana od tužnog, iznenadnog i preranog odlaska

MARKA ŽIVKOVIĆA

Počivaj, naš Migo, a mi ćemo te samo po dobru pamtiti.

Tetak DRAGAN sa porodicom

190

Tužno sjećanje 2 godine 1 godina i pet mjeseci

BOŽO VLADO RADULOVIĆ

Prolazi vrijeme, ali ne prolazi tuga i bol za mojoj braćom. U srcu nosim najljepše uspomene i sjećanja na vas.

Sestra BRANKA sa porodicom

Prošlo je 40 bolnih dana od kada si me ostavio

MARKO

...i nijesi došao na Momčilov prvi rođendan, nijesi, a rekao si da ho-

ćeš i čekao te, znaš Čekam te i ja, Migane, svaki dan, uzalud. Otišao si na neko ljepše i pravednije mjesto, nasmijan, čistog srca i iskrene duše, kako si samo ti znao.

Dobra dušo moja, meni ostaju sve naše uspomene da ih pamtim, čuvam i nikada ne zaboravim.

Voli te beskrajno tvoja sestra NEVENA sa porodicom

SJEĆANJE na sestru i brata od ujaka

KSENIJA Borislavova SEKULIĆ GORAN Borislavov SEKULIĆ

5. 9. 2023 – 5. 9. 2024. 2.12. 2021 – 2.12. 2024. Kroz sjećanja na davne dane s tugom vas spominjemo LJILJANA i DIJANA

Pola godine je od kada nije sa nama naš voljeni

DRAGOLJUB Đorđijin TOMAŠEVIĆ

A sve nam tvoje fali i topla blaga riječ, savjeti, priče, osmijeh i šala i toplina tvoje plemenite duše. Vjerujemo da si našao spokoj i mir pored tvoje i naše Vesne.

Pola je godine od smrti Ćika

Tvoja PORODICA

DRAGOLJUBA

Prolazi vrijeme, ali tuga za tobom ne prolazi. Nedostaješ nam.

Tvoji: ĆIKA, JELENA i MILOŠ

Godina dana je od smrti mog brata

RISTA Đurovog BOGOJEVIĆA

Vrijeme prolazi, sjećanja naviru, bol ne jenjava. Fali tvoj čvrsti zagrljaj, blagi osmijeh i topla riječ.

Tvoja sestra DANICA sa porodicom

Danas je godina dana od smrti

Dvije godine od kako nije sa nama naša voljena majka, baba i prababa

Vladova VULETIĆ

Bila si pravi primjer roditeljske ljubavi, brige i požrtvovanosti.

Hvala ti za svaki trenutak koji si nam posvetila. Mnogo nam nedostaješ. Čuvamo te u našim srcima.

TVOJA FAMILIJA

169

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

192 5. 9. 2015 - 5. 9. 2024.

DRAGICA – CICA NIKOLIĆ

I dalje te pronalazimo svuda pomalo i pravimo paralele sa prošlošću, evociramo neke davne slike i tople mirise, dok sazrijevaju nove misli, ali i strahovi i sumnje. I dalje živimo u nadi da ćemo se jednog dana ponovo sresti, ali neka tada bude za „zauvijek“.

VASILISA, VIKTORIJA i GAGA

PORODICA 171

Godina je prošla, ali trag koji si ostavio u našim životima je vječan.

Mnogo nedostaješ!

Sa nama si u svakom danu, razgovoru, sjećanju i srcu.

Ponosni što smo tvoji!

183

Dana 5. septembra navršava se godina dana otkad nije sa nama

MILKA Moćova KOVAČEVIĆ rođena RADULOVIĆ

Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe. Vječno ćeš nam nedostajati.

TVOJA PORODICA

PETRANA

Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima – počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.

Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.

godina

1944 - 2024

zbog čega je lm ,,Phantosmia“ iskren pokušaj slavnog Filipinca Lava Dijaza da dekonstruiše posljedice patrijarhalnog

odgoja

Kako se kalio fašizam

A cappella

Kritična tačka

Jeste, nalazimo se u limbu, u nekom nedefinisanom međuprostoru u kome nemoguće postaje moguće, a ono sto je moguće, normalno i očekivano, postaje nemoguće. Nalazimo se u vrtlogu imaginacije, prolazimo kroz iskušenja koja su teško objašnjiva bilo kome van ovih prostora.

U veoma čestoj komunikaciji s poslovnim partnerima u Evropi i Sjedinjenim Državama, prateći njihove ideje i razmjenjujući misli i zamisli, vrlo često shvatim da im je skoro pa nemoguće objasniti šta se u suštini dešava u Crnoj Gori. Vrlo često mi kažu da imaju osjećaj da pomalo i pretjerujem u odnosu na to što im kažem kao svoj stav. Ne znaju, nepojmljivo im je to. A kako da im kažem da im čak i ne govorim sve, jer me je pomalo i sramota od podosta stvari koje se dešavaju oko nas.

Izbori su. Kreće žurka, politička, društvena… Nikada veći izbor političkih partija… od Vlade, Skupštine pa sve do lokalnih parlamenata, kada sve prebrojimo, na najboljem smo putu da u roku od 7-10 godina više ljudi bude u državnoj upravi nego onih van nje. Da li je održivo ili nije, vidjećemo. Ali tako nam je to. Umjesto da smo kroz ovu limbo fazu prolazili od dvijehiljaditih naovamo, sada bismo imali kudikamo društvenu sliku. Ne znam da li bi bolja ili lošija, ali bi bila jasnija.

Nedavno završen izbor za generalnog direktora Javnog servisa pun je kontroverzi, sa razlogom. Manje je bitno o kome izabranom kandidatu se radi. Ovdje se radi o procedurama i tijelu koje bi trebalo da upravlja tim procesima. A tijelo dobija zeleno svjetlo od osnivača Javnog servisa, od parlamenta. Tu je na snazi omerta. Niko iz skupštinskog administrativnog odbora zaduženog za ovu oblast, ni da nazove dobar dan. Da li je kompletna procedura izbora, vođena rukom onih koji sada ćute a trebalo bi su najglasniji, u saglasju sa njihovim interesima - ili ja živim u zabludi da bi interes svih nas trebalo da bude isti? Makar na nivou poštovanja pravila procesa. Ovako, ostaje gorak ukus kod svakog građanina i građanke i još jedan politički igrokaz u zemlji koja je, navodno, na

Piše: Vladimir MARAŠ

RTCG je i dalje, u produženom

trajanju, poligon za treniranje političkoposlušničke strogoće, a o svemu tome, nadležne institucije imaju univerzalnu reakciju. Ćutnju, kao odabrani model saglasja

pragu ulaska u društvo evropskih naroda, koji se čudu ne mogu načuditi šta mi ođe činimo. Zbog toga, dragi moji, gajim ozbiljan skepticizam u vezi sa tim našim napretkom, makar na polju poštovanja zakona i procedura. A RTCG jeste lakmus papir tih procesa.

Na malim stvarima možete vidjeti velike probleme. Ono što bi trebalo da bude praznik demokratije, koliko god ta fraza zvučala otrcano, pretvara se u sistemski stid. Nacionalni Javni servis bi trebao da je institucija koju je najlakše voditi, jer se radi o javnom interesu koji se finansira iz svakog pojedinačnog džepa u ovoj državi. Da li mi, kao građani, finansiramo i time legitimišemo bezakonje, izvrga-

vanje ruglu svakog normalnog demokratskog procesa, ili smo pak prevazišli tu užasnu trodecenijsku praksu? Ne da je nismo prevazišli, nego smo preko noći dobili apgrejdovanu softversku verziju u kojoj je „kontent“ nula, ali je zato rezolucija ekrana posljednji tehnološki krik. U toj činjenici ogledaju se sve naše zablude. RTCG je i dalje, u produženom dakle trajanju, poligon za treniranje političko-poslušničke strogoće, a o svemu tome, nadležne institucije imaju univerzalnu reakciju – ćutnju, kao odabrani model saglasja. Samo mi nije jasno, sa kojim motivima se njeguje takav način funkcionisanja kada je on osuđen na propast, prije ili kasnije. Doduše, što kasnije propadne, ostaviće više štete, ali i vremena za namirivanje svih pojedinačnih i partitokratskih apetita, a ima ih komad. Dakle, ništa novo, nažalost. * * *

Kako se izlazi iz limba? Kako se dohvatiti prihvatljive i pristojne realnosti? Da li mi kao građani ove zemlje imamo uopšte potrebu za tim, ili smo jednostavno oguglali na sve anomalije u crnogorskom društvu?

Generacije mladih snaga dolaze, a mi im serviramo model ponašanja koji ne samo što nije dobar za društvo u cjelini, već nije dobar ni za njih same. Kako im to objasniti? Kako im objasniti da je muzika koju vole da slušaju i u kojoj uživaju do krajnjih granica, u stvari mjerna jedinica propasti ovog društva?

Zahvaljujući odavno datim dozvolama za nacionalne frekvencije medijima koji su kao neka tiha bolest ušli u nervni sistem crnogorske države, sami smo legitimisali takvo stanje, ne uvidjevši da je nečija politička korist u tom trenutku postala sušta suprotnost za dugoročne interese građanskog društva, za koje smo se, makar formalno zalagali. Činjenica da se decenijama unazad pisalo i upozoravalo na pogubnost takve medijske slike, sada ne pomaže mnogo. Previše generacija podleglo je, a nije im ni čudo, jer taj pritisak bi bio neizdrživ i za mnogo uređenija društva. Dosadilo mi je da živim u limbu.

u fokusu ,,Phantosmia“ Lava Dijaza: Iskren pokušaj slavnog

Ovogodišnji Venecijanski filmski festival vrvi od interesantnih naslova u zvaničnoj, ali vantakmičarskoj selekciji.

U njoj se prikazuju najnovija ostvarenja Marka Belokija (prvo i drugo poglavlje ,,May I Say?“), ,,Wolfs“ Džona Votsa, ,,Allegorie Citadine“ Aliče Rorvaher i RJ-a, ,,Finalement“ Kloda Leluša, ,,Cloud“ Kurosave Kjošija, ,,Babi Invasion“ Harmoni Korina , ,,Broken Rage“ Takeši Kitana, ,,Maldoror“ Fabris du Velca, oba poglavlja ,,Horizon. An American Saga“ Kevina Kostnera , ,,Il tempo che ci vuole“ Frančeske Komenčini, ,,Beetlejuice, Beetlejuice“

Tima Bartona, ,,L’ Orto Americano“ Pupi Avatija - i poslednja, četvoročasovna drama ,,Phantosmia“ filipinskog reditelja Lava Dijaza

Fantomski njuh

Jedan od Dijazovih do sada najpitkijih filmova gledaocu oduzima ,,svega“ četiri sata života, koji prođu mnogo brže od očekivanog. Da li će to biti slučaj i sa naredna dva koja se nalaze u post-produkciji (,,Kawalan“ i ,,Henrico’s Farm“), ostaje da se vidi - jer njihova minutaža još nije obelodanjena.

Bilo bi neiskreno tvrditi kako filmu ,,Phantosmia“ ne bi prijala bolja montaža, koja bi ,,ošišala“ makar sat, jer postoji prilična doza neiskrene, isforsirane repetitivnosti bez koje se može i koja je postala neka vrsta Dijazove trejdmark mušičavosti. Na primer, slava filipinskom pesniku i pinoj rok muzičaru Dongu Abaju koji u filmu tumači lik ezoteričnog, uvrnutog Marla, ali dva njegova duga recitala uz maksimum binskog testosterona i minimum glumačke veštine su već previše. Između ostalog.

Naslov filma je polazna tačka radnje. Kod penzionisanog oficira filipinske vojske i legendarnog rendžera Hilariona Zabala (Roni Lazaro) je dijagnosticiran poremećaj čula mirisa poznat kao fantosmija, za koji njegova psihijatrica misli da je izazvan traumama koje je Zabala doživeo za vre-

Kako se kalio

me službe, kao svedok nekoliko krvavih masakra. Sve više pritisnut nesnošljivim smradom koji ga stalno prati, on je spreman da učini sve ne bi li ga se oslobodio, kao i marame koju stalno drži preko nosa.

Ne znajući da ni njen pacijent nije baš bio mimoza, psihijatrica misli da je jedini lek za ovaj nezgodan problem re-suočavanje sa prošlošću u sredini koja je ukoliko ne identična, onda slična onoj iz starih vremena. To je lakše rečeno nego sprovedeno u delo. Da bi uopšte bilo moguće doći do takve destinacije a da čitava stvar urodi plodom, Zabala od duplo mlađeg kapetana kome je ranije bio starešina mora da iskukumavči šansu da se reaktivira u vojsci, i to u bilo kakvom nameštenju. On na početku čak radi i kao kuvar u vojnoj kanti-

Film iz vantakmičarske selekcije

Venecijanskog filmskog festivala, koji smo ekskluzivno imali priliku da vidimo, teče iznenađujuće pitko budući da traje četiri sata, iako bi mu mirne duše bolja montaži mogla ,,ošišati“ makar sat

ni, ali naposletku dobija šansu da se uputi na svoj novi posao kao čuvar kapija kaznene kolonije Pulo, u kojoj su navodno nastanjeni najokoreliji filipinski kriminalci. Za sada već bivšeg penzionera, nema boljeg mesta za prisećanje na zločine koji ga progone u košmarima. Užasan smrad koji ga sve vreme prati postaje nesnosan teret, pa Zabala ne može da dočeka da ode na mesto na kome postoji velika šansa da se ratosilja problema.

Starog kova i sav u pravilima, Zabala pri dolasku na nosi posao smesta primećuje gomilu neregularnosti koje su za majora Lukasa (Pol Džejk Pol) - načelnika kaznene ustanove, sušte sitnice.

Dnevnik kao terapija

A kada smo kod moći opažanja, gledalac upoznat sa fimogr afijom Lava Dijaza uočava neke novine. Među njima su vrlo jasna scenaristička razrada radnje, dugi

Roni Lazaro u roli penzionisanog oficira izmučenog nesnosnim smradom i traumama službe i odrastanja

slavnog Filipinca da dekonstruiše posljedice patrijarhalnog odgoja

kalio fašizam

dijalozi i spremnost na kompromise sa publikom. ,,Phantosmia“ je i Dijazov prvi iskren pokušaj kritike posledica patrijarhalnog odgoja, ne samo kroz Zabalinu spoznaju sopstvenog monstruoziteta već i kroz osveštavanje o njegovim uzrocima i daljim posledicama. Dok predano radi na dnevniku koji je deo terapije, on se priseća detinjstva definisanog očevom strogošću i opsednutošću vojskom, borbom i oružjem. Kao detetu mu je bilo zabranjeno da se igra, da pliva i da posećuje luna park. Nasilje je postala njihova jedina spona: prvo kroz očevu ,,obuku“ sina kako se puca iz puške i kako se pesniči, a kasnije

kroz sinovljevu odluku da karijeru pravi u vojsci. Kroz lik Majora Lukasa koji je ,,jedno sa puškom“ i uživa u terorisanju devojke prisiljene na prostituciju, Dijaz produbljuje tezu o iznedravanju fašističkih, autoritarnih, feudalnih i varvarskih vrednosti kroz odgajanje dečaka da postanu jaki i nesalomljivi.

On takođe ukazuje na prljavost igre opstajanja u takvom okruženju, u kome se ne zna ko je veći prestupnik – onaj kome je oduzeta sloboda ili onaj koji mu je oduzeo. U tom smislu, paleta filmskih karaktera se jako proširila što je sa sobom donelo i potrebu za jačim oslanjanjem na scenario, a to ne ide sasvim glatko. Međutim, iako su ženski karakteri i dalje vrlo sirovo građeni, nikada ih nije bilo ovoliko u jednom Dijazovom filmu u vrlo šarolikim ulogama. Stalna saradnica (i kao glumica i kao asistentkinja režije, odnosno menadžerka produkcije)

Lava Dijaza Hazel Orencio uskače u jednu od svojih najboljih rola kao despotska majka dvoje dece koju je usvojila radi eksploatacije. Onoliko koliko su njena prezentnost i gluma upečatljivi, toliko to nije slučaj sa njenom filmskom ćerkom Rejnom (Žanin Gutijerez), koja se sapliće o svoj manjak talenta.

Dvoje potlačenih Zapravo, čitava slika tog toksičnog doma koji profitira od ilegalne trgovine svime i svačime je problematična jer se bazira na kompletnoj potlačenosti dvoje odraslih ljudi – posvojenog brata i sestre – ženi koja ih je nekako zadržala na intelektnom nivou predškolske dece. U širem kontekstu ta kon-

strukcija ima smisla kada se uzme u obzir potpuna izolacija svakoga ko živi u kaznenoj koloniji, ili živi od nje, a u užem se potire sa prikazom ostatka stanovnika (i zatvorenika) kaznene kolonije. Ako je nešto nepogrešivo Dijazovski, to su crno-bela fotografija, statičnost kamere i glasni hor insekata i ptica, i pre svega neiscrpno interesovanje za noviju filipinsku istoriju. Film se otvara idiličnom scenom u kojoj se vidi lep krajolik uz reku na kojoj grupa ljudi uživa zu lepom vremenu. Voiceover

(koji se sva sreća nalazi samo ovde) tu idilu razbija pričom o sećanju na grozomorni masakr čitavog jednog sela. Takođe je tipična i njegova potreba da ugradi deo tradicije ili lokalne mitologije u priču, pa se dobar deo radnje filma ,,Phantosmie“ odvija u vreme lova na ,,Haringa Musanga”, veliku mačku za koju neko povremeno tvrdi da ju je video, ali koju još niko nikada nije uspeo da uhvati. Marina D. RICHTER Ocjena: 3,9/5

Nepogrešivo Dijazovska crno-bijela fotografija oslikava filipinsku svakodnevicu

rappler.com

zerkalo

sa Kejt Blančet – gejmerska

Sklepani ,,Star

Kompjuterske igrice su ovih četrdesetak godina bivale konstantno optuživane da kvare omladinu, ali te optužbe nisu uticale na njihovu popularnost i među tom omladinom, a i među starijima. A gde je popularnost, tu i je lova, a gde je lova – tu može biti još love u konverziji sa formata na format.

Dok je relativno lako koristiti film kao bazu za video-igricu (treba samo priču učiniti interaktivnijom), obrnuti postupak je ipak malo zahtevniji. U to smo mogli da se uverimo u nekim ranijim talasima pomame za adaptacijama video-igara, odakle poreklo vuče i najveći deo treš-opusa

Uvea Bola.

Ucijenjene glave

Opet, da ne grešimo dušu, verovatno je i filozofija bila takva da se sa minimumom uloženih sredstava i (mentalnog) napora brzo i lako izvuče još

za siromašne

nešto love na tuđu popularnost, po principu grebanja.

Stvari su se, makar kad je reč o visokoprofilisanim igrama, ponešto promenile, pa su i njihove adaptacije u druge, manje interaktivne formate poput filmova i serija, zapra-

vo postale ozbiljan posao koji se ozbiljno radi. O kvalitetima pojedinačnih završnih proizvoda nećemo – oni ipak variraju.

U tom svetlu, najnoviji primerak ,,Borderlands“, nastao po istoimenom serijalu,

ogledni je primer katastrofe na svim nivoima, ali čak ni one zabavne, trešerske na čiji se račun makar možemo svi skupa dobro zezati. Ne, ovo je primer poslovnog poduhvata koji je poveren ljudima koji materiju ne razumeju, čiji su troškovi narasli kombinacijom loše sreće i pogrešnih odluka i koji možda neće „sahraniti“ svoje investitore, ali će ih makar prilično „ugruvati“. Kritika i publika prilično su unisoni u presudi: ,,Borderlands“ ne valja, a tu se slažu i fanovi igre i potpuni „ne-igrači“.

Pitanje je zapravo je li u tim uslovima išta i moglo da bude drugačije.

Od momenta najave do početka snimanja prošlo je šest godina dok se zaokružio kreativni i produkcijski tim, kao

Kejt Blančet potpuno neadekvatna za rolu akcione heroine

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

Robot Kleptrep nedovoljno iritantan da bi bio komičan

Lik Džejmi Li Kertis zarobljen u čitanju ktivne ,,Vikipedije“

adaptacija prosuta u katastrofu na svim nivoima

Wars“

siromašne

i glumačka postava. Godinu i po kasnije, palo je i malo dosnimavanja, ali sa drugim režiserom jer je Ilaj Rot u to doba snimao ,,Thanksgiving“. U isto vreme, scenarista Kreg Mazin je na svoj zahtev skinut sa špice, što je verovatno bio izraz njegovog zadovoljstva time kako su mu „iskasapili“ čedo, odnosno delo. Ono što smo na kraju dobili je priča o Lilit (Kejt Blančet) koja radi kao lovac na ucenjene glave, a od magnata Atlasa ( Edgar Ramirez ) je dobila unosan zadatak da spasi njegovu kidnapovanu kćerku Tinu (Ariana Grinblet), a za šta mora da se vrati na rodnu planetu Pandoru. Tamo je, iz neznanih razloga, kao pseudo-vodič i zapravo levo smetalo, čeka robot Kleptrep (glas Džeka Bleka ). I njih

dvoje uspevaju da lociraju

Tinu u „zatočeništvu“ bivšeg plaćenika, a sada lovca na blago Rolanda (Kevin Hart) i njegovog psihotičnog pomoćnika Kriga ( Florian Munteanu) sa kojima se zapravo skompala.

Lov na blago

Kada ih sustigne Atlasova privatna vojska, zajedno moraju da beže, a potragu za preživljavanjem pokušavaju oplemeniti lovom na blago ili već neku tajnu velike moći koji zapravo želi i Atlas. Put će ih preko „skrovišta“ i šankerice Moksi (Đina Geršon) odvesti do poznavateljke planete i njenih tajni Patriše Tanis ( Džejmi Li Kertis ) koja je ujedno nekada bila Lilitina pomajka. Dok im opasnost preti i od Atlasovih plaćenika, i od poludelog domaćeg stanovništva udruženog u hordu maskiranih razbojnika, a i od zamki kojima su važne tačke njihove avanture prožete, hoće li naši junaci preživeti i pobediti ili, pak, nastradati?

Od serijala igara film zapra-

Zanimljivi i potencijalno ikonički likovi svedeni su na dronove sa jednom do dvije funkcije, humor se potpuno izgubio, a isto se može i reći i za detalje izgradnje svijeta, zbog čega ,,Borderlands“ djeluje kao vrlo nespecifična saj-faj akcija

vo preuzima vrlo malo, a to su imena mesta i likova, te generalni utisak derivativnosti koji u igricama smeta mnogo manje nego u filmovima. Izostaje, međutim, onaj angažman koji igrica može da nametne igračima / gledaocima, ali, što je još i važnije, njen duh i atmosfera. Zanimljivi i potencijalno ikonički likovi svedeni su na dronove sa jednom do dve funkcije, humor se potpuno izgubio, a isto se može i reći i za detalje izgradnje sveta, zbog čega ,,Borderlands“ deluje kao vrlo nespecifična saj-faj akcija, nekakav ,,Star Wars“ za siromašne. Nije ni izbor glumaca bio najsrećniji, odnosno njihovi dokazani kvaliteti nisu iskorišćeni. Ma koliko se trudila, a trudi se do nivoa da „skida“ hod lika iz igrice, Kejt Blančet zapravo nije akciona heroina jer za tako nešto ima s uviše jako izgrađenu auru prefinjenosti. Kevin Hart je potpuni promašaj kao vojničina bez komičnog „ugla“, dok se komičnost malog robota Kleptrepa i potencijal Džeka Bleka potpuno distorzira jer on u filmu, za razliku od igrice, nije dovoljno iritantan da na tome ubire poene.

Fiktivna Vikipedija

Iritantna je, doduše, Ariana Grinblat kao Tina, ali ne komično i, reklo bi se, čak niti ni

namerno, koliko u nedostatku ideja kako s njene, tako i s Rotove strane, kako liku prići. Đina Geršon je protraćena u kratkoj epizodi, a Džejmi Li Kertis je zarobljena s likom koji praktično služi da čita fiktivnu „Vikipediju“. Scenario je, rekosmo već, prilično „frankenštajnski“, a ni Rotova režija tu ne pomaže, posebno u akcionim scenama koje bi trebalo da su njegov „forte“. Koreografija tih scena je takva da se u njima čak i ne može naslutiti nekakva interna „topografija“, a izbor muzičke za pratnje za njih je stereotipan da ne može biti s tereotipniji. Opet, nisu ni Rot, ni Tim Miler k oji ga je na dosnimavanjima zamenio, jedini krivci, budući da montažeri Džulijan Klark i Evan Henke vode neku svoju, nama smrtnicima nedokučivu politiku šta će i na kom mestu „seći“.

Kada se tome dodaju posve generički vizuelni efekti koji se ne uklapaju sa glavnim dizajnerskim adutima filma („used future“ koncept k ao u ,,Star Wars“ serijalu i distopijski šmek nalik na Milerov ,,Mad Max: Fury Road“), ,,Borderlands“ deluje naprosto sklepano i to prilično nevešto. Čini se da filmu preostaje tek jedan kvalitet: gledaoca ne muči predugo, sve je gotovo za nekih 100 minuta.

Ocjena: 2.3/10

Kevin Hart totalni promašaj kao vojničina bez ,,komičnog ugla“

Fabrisa du Velca – uspjela analiza festivali

,,Maldoror“

Žan Ferara (Alba Gaja Belugi) stoji pred venčanjem sa dugogodišnjim dečkom Polom Šartijeom (Antoni Bažon, dobitnik Srebrnog medveda za najboljeg glumca za ulogu u ,,The Prayer“ Sedrika Kana 2018), policajcem koji se idealizmom bori protiv demona traumatičnog detinjstva.

Podići će pesnice na oca koji fizički maltretira ženu i sina, ne razmišljajući o posledicama po svoju karijeru. Saslušaće sa pažnjom čak i sitnog kriminalca koji slovi za najvećeg lažova u regionu. I baš taj momenat će zauvek promeniti njegov život, jer se ispostavlja da je vuk stvarno došao, kada je pastir petnaesti put viknuo ,,Oprez!“.

Policijski nemar

Radnja filma Fabrisa du Velca ,,Maldoror“ se odigrava polovinom devedesetih, tokom reforme belgijske policije, koja se nalazi u procesu ujedinjavanja žandarmerije, komunalne i sudske policije. U tom opštem haosu u kome ne postoji komunikacija između tri tela, u Belgiji se dešava grozomoran zlo-

Stvarne srazmjere

Režiser u filmu iz vantakmičarske sekcije Venecijanskog festivala, koji smo ekskluzivno vidjeli, uspijeva da stvori vjerodostojan retro efekat i da prenese duh vremena kroz staromodne, funkcionalne metode: svedenu kolor paletu, solidno građene likove i dijaloge, kao i blizak kontakt kamere i protagonista

čin koji potresa čitavu naciju – nestanak dve devojčice koje postaju žrtve duplog zločina: pedofilije i rata između predstavnika reda i mira.

Film je nazvan prema fiktivnom imenu operacije potrage i fokusira se na emocijama vođenog policajca Pola Šartijea, u slobodnoj, kreativnoj interpetaciji slučaja Marka Dutroa, koji se nalazi na izdržavanju doživotne robije za masovna silovanja i ubistva maloletnica. A što se imena potrage tiče, ono je pa motivisano ,,Pesmama Mal-

dorora“ grofa De Lotreamona (1846-1870) koji je bio zainteresovan da spozna suštinu zla, njegovu prirodu i sposobnost da se širi, kao i njegove posledice.

Du Velc je ,,Skandal Dutroa“ doživeo kao dvadesetogodišnjak i priseća se nemara sa kojim se slučaj tretirao. U izjavi povodom svetske premijere ,,Maldoror“ u vantakmičarkoj zvaničnoj selekciji Venecijanskog filmskog festivala, pominje sakrivanje informacija i apsurdne, osrednje implikacije: ,,To je bila septička jama u koju su bačeni belgijski državljani zgroženi time koliko su roditelji žrtava bili bespomoćni pred manama pravosudnog sistema“. Istraga je, naime, kako se kasnije ispostavilo, bila opstruirana rivalstvom tri odseka policije, što je uzrokovalo nenadoknadivu štetu.

,,Maldoror“ je prvi deo trilogije posvećene belgijskim rak-ranama, o kojima se radije ćuti no priča. Radnja narednog filma naslovljenog ,,Rubber“ je smeštena u period neposredno pred kolonijalizaciju Konga pod zloglasnim kraljem Leopoldom Drugim i pokazuje bespoštednu eksploataciju prirodnih resursa ove afričke zemlje. Treći film ,,Rex“ - nazvan prema desničarskoj političkoj partiji u Belgiji tridesetih, okrenut je takođe veoma škakljivom poglavlju

belgijske istorije: kolaboraciji sa nacistima na Istočnom frontu za vreme Drugog svetskog rata. Scenarije za sva tri filma potpisuju Du Velc i Domeniko La Porta. Teško je predvideti kako će film biti primljen u Belgiji koja se još uvek nije oporavila od slučaja Dutroa, ali je to ostalo da se vidi kada film stigne u bioskope. Šta je to što je eventualno problematično za domaću publiku, i zbog čega svi postavljauju to pitanje? Odgovor uopšte nije komplikovan: niko ne voli da gleda u ponor nacionalnog bića, čak ni onda kada su sva imena promenjena (na primer, Marser

Režiser De Velc uspio da efektno i autentično portretiše zločin koji je velika belgijska trauma Bas Devos

Piše: Marina D. RICHTER

srazmjere zločina

Dediu stoji za Marka Detrou) i kada je glumac koji igra monstruma stranog porekla (Serži Lopez, internacionalno proslavljen ulogom u ,,Pan’s Labyrinth“ (2006) Giljerma Del Tora).

Sicilijanski rudari

Radnja je ipak smeštena u grad Šarlroa, mestu u kome su se užasi izdešavali, ali koje je veoma jedinstveno po prošlosti i velikom procentu stanovnika sicilijanskog porekla, potomaka rudara koji su se tu nastanili u 19. veku. Ne samo što će se italijanski još malo pa govoriti jednako kao francuski u filmu jer Šartrije postaje italijanski zet, već je i većina kastinga pronađena direktno na ulici, da radnji podari veći autencititet.

Sudar kultura, običaja i mentaliteta je odlično predstavljen u filmu koji naposletku i jesu zajedno napisali frankofoni belgijski buržuj i italijanski scenarista, filmski kritičar iz Brisela. Nema nikakve dileme da je uloženo dosta vremena u istraživanje materije, naročito po pitanju političkih promena i dobro je da se tema nije mnogo ižvakala, pa tako ,,Maldoror“ ne postaje suvoparan, iako se na par momenata čini da bi mogao da skrene u tom pravcu.

Tu je kriva intenzivna upotreba sporednih događaja koji sa jedne strane nude predah od zločina i hajke, ali sa druge zahtevaju koncentraciju da se pohvata ko, šta, kako, kome i zbog čega. Najbolji su momenti ravnolinijskog policijskog retro njuš-

kanja sa nekim od izvanrednih francuskih glumaca srednje i mlađe generacije poput Aleksisa Manetija (koga smo nedavno videli u ulozi srpskog paramilitarca u ,,Čovjeku koji nije mogao ćutati“ Nebojše Slijepčevića i profesora Žorža Matea u ,,Čuvarima formule“ Dragana Bijelogrlića) i Lorena Lukasa. Uopšteno gledano, kasting je odličan. U manjoj ulozi, kao otuđena Polova majka se pojavljuje Beatris Dal koja manje-više uvek igra samu sebe nekad u blažoj, a nekada u ekstremnijoj verziji. U ,,Maldoror“ je teška alkoholičarka sa jakim vezama u podzemlju i sumnjivom ,,karijerom“. Nje nema puno u minutažnom smislu, ali dovoljno dugo da ostavi utisak. Postoji međutim mala

konfuzija oko policajčeve prošlosti, pa je tu ubačen i lik njegove uticajne zaštitnice iz podzemlja sa kojom takođe ne želi da reuspostavi kontakt iako je na to u jednom trenutku prinuđen.

Podizanje ručne ,,Maldoror“ se ne razlikuje od prethodnih Du Velcovih filmova po pitanju seciranja tragedije i crnila ljudske duše, pa ni po sklopu triler-dubinska drama. Šta ga razlikuje od bilo čega što je snimio do sada je težina istinitog zločina kojim je inspirisan i koji je trebalo obraditi na takav način da ne postane još jedna priča o monstruoznim ubicama sa forenzičarskih orgijama nad mrtvim telima. To znači da je belgijski majstor žanra povukao kočnicu da spreči ,,gore“, ne bi li se okrenuo psihološkom aspektu priče, velikim žrtvama jednog čoveka u potrazi za istinom i političkim igrama koji ga u tome sabotiraju.

Režiser uspeva da stvori verodostojan retro efekat i da prenese duh vremena kroz staromodne, funkcionalne metode: svedenu kolor paletu, solidno građene likove i dijaloge, kao i blizak kontakt između kamere i protagonista.

Možda je režiser trebalo da podigne ručnu i na emotivnim izlivima njegovog glavnog protagoniste zato što na momente pada u balkanski bluz. Što se tiče internacionalne publike, ona će verovatno dobiti priliku da pogleda film na nekim od predstojećih festivala. S obzirom na to da je klasična građa priče u stilu francuskih filmova sedamdesetih, sa uticajem drugih starih i novih klasika poput ,,French Connection“ Vilijama Fridkina (1971), ,,The Offence“ Sidnija Lumeta (1973) ili Finčerovog ,,Zodiac“ (2007), postoje šanse da će ,,Maldoror“ pronaći fan bazu, iako možda ne kod ljubitelja njegovih prethodnih ostvarenja poput prvenca ,,Cavalry“ (2004) ili ,,Adoration“ (2019). Ocjena: 4/5

Antoni Bažon glumi policajca u epicentru istraga koja će mu zauvijek promijeniti život

Sofie Gheysens

festivali

Triler ,,Cloud“ Kijošija Kurosave

Spora vožnja do tačke ključanja

Najnoviji izlet u ambis duše završio je tamo gdje odlaze horori, trileri i uvrnute komedije, iako je po sadržaju blaži od bilo čega što je japanski majstor horora i tenzije snimio

Pravilo broj jedan masne zarade na internetu je: šta god radili, nemojte se zezati sa fanatičnim ljubiteljima ,,manga“ stripova, jer će vam se to definitivno obiti o glavu.

Takođe, zaboravite na prodaju kopija dizajnerskih tašni, zato što niste ulični dileri, ili u suprotnom, možete upoznati gnev bogatih ljubavnika čiji trofejčići ne vole da se osećaju skrajnutim za ,,real deal“. Pravila igre trgovine robom na internetu su stroga ali nepisana, što je lekcija koju će Rjosuke Joši (Masaki Suda) naučiti na najteži mogući način u triler drami ,,Cloud“ Kijošija Kurosave.

Film je doživeo svetsku premijeru u ponoćnoj sekciji Venecijanskog filmskog festivala, a ne u glavnom takmičarskom programu kao što je to bio slučaj sa ,,Wife of A Spy“, koji mu je 2020. doneo Srebrnog lava za najbolju režiju. Kurosavin najnoviji izlet u ambis duše je završio tamo gde odlaze horori, trileri i uvrnute komedije, iako je po sadržaju blaži od bilo čega što je japanski

majstor horora i tenzije snimio. Sa prepoznatljivim afinitetom prema žanrovskim elementima za izgradnju kulise na kojoj će se radnja dovesti do kulminacije, on radnju u prvoj polovini filma vozi takoreći dijazovski sporo. Pre nego što nas progura do tačke ključanja, stvara se osećaj da je ono što nam se odvija pred očima pravolinijska drama o aspiracijama jednog mladog čoveka da postane bogat. To što su njegovi metodi da postigne svoje ambiciozne ciljeve mutni nije nešto što će danas bilo koga šokirati. Pare mlati svako ko je dovoljno drzak, inovativan, glasan i samosvestan, a Joši (poznat pod pseudonimom Ratel – što je iskrivljena verzija engleske reči ,,retail“, ali i ,,Jazavac“ na japanskom) hladan kao boza. I fokusiran na ono što radi, gazi preko par leševa a da se ni ne spotakne, ne bi li na internetu preprodao nešto što prethodni vlasnici ili nisu znali da plasiraju, ili su omašili da prepoznaju pravu vrednost svoje robe. Šta ga motiviše na to

da posegne za najnemogućijim objektima poput mašina za terapiju (nedefinisane prirode, što tehnički, što namenski) samo on zna, ali se njegov instinkt za posao pokazuje kao nepogrešiv. Trezven psihički profil Jošija je ono što drži film čijih prvih pola sata funkcionišu bolje od mnogih tableta za spavanje. U ambicioznom momku prepoznajemo građevinski materijal za konstruisanje Bezosa, Cakerberga i njima sličnih, izraženu kroz opsesivnu želju za osvajanjem sveta bez razmišljanja o posledicama metoda upotrebljenih u te svrhe. Kurosava je glavnog junaka preslikao iz stvarnog života prvo u scenario, pa onda i na platno na jedan ambivalentan, intrigantno nemanipulativan način. Joši je to što jeste – pogubljen u svome svetu u kome mu je otupeo osećaj za bilo šta drugo. Nije on zao, ali nije ni dobar čovek. On je neko ko kao da je otpakovan iz vakumske ambalaže koja mu je isisala poslednju trunku jasno definisanih ljudskih vrlina. Monetarne kalkulacije su jedini prepoznatljivo nerazdvojni deo njegove ličnosti koja ne dozvoljava udubljivanje niušta što nema veze sa profitom. To se odnosi i na Jošijevu ljubavnu vezu sa vazdušastom Akiko (Kotone Furukava). Ona je deo plana o budućem životu, a ono što je ,,sada“ je njeno vegetiranje u zajedničkom stambenom prostoru iz sopstvenih kalkulativnih razloga. Njen partner o tome nema pojma jer ga ne interesuje da pogleda u njenom pravcu sem ako baš mora da padne neka konverzacija.

Ako postoji dobar metod za otrežnjavanje i katapultiranje nazad u realnost, to je ljutita svetina ujedinjena kroz socijal-

ne mreže, i Joši će se naći u rebusu šta mu se dešava kada shvati da mu za vratom dišu i oni koji imaju nekakav razlog da ga mrze, ali i oni za koje nije ni slutio da bi krenuli u hajku na njega. Kurosava ne bi bio Kurosava kada u scenario ne bi ubacio par komentara na japansko društvo kroz dozu humora i nonšalantnost, i to je u ,,Cloud“ postignuto kroz portret Jošijevog bivšeg šefa, vlasnika velike kompanije za hemijsko čišćenje Takimota (Jošijoši Arakava). Jednostavno sažeto: reći ,,ne“ nekome koji je na višem socijalnom rangu je ozbiljna stvar koju bi trebalo mudrije odraditi, naročito ako je u pitanju šef preterano zainteresovan za vašu promociju na mesto menadžera. Opasno je reći ,,ne“ i luzerima iz školske klupe koji misle da su pretplaćeni na usluge na konto daleke, zaboravljene prošlosti. Kurosava je već duže zainteresovan za moć interneta nad našim životima i njegov film se može čitati i kao satiričan priručnik malih upozorenja na opasnost od uzimanja stvari zdravo za gotovo. To je nešto jače od njega, iako nam ne govori ništa novo. Rupe u scenariju dovode do veoma neujednačenog ritma, ali popravke na putu srećom vodi scenograf Norifumi Ataka koji zna da izvuče maksimum iz arhitektonskih šklopocija koje svedoče o rastu i padu industrije. Da se podsetimo, Norifumi se internacionalno etablirao radom na hororu ,,Shutter“ (2008) Masajuke Očiaija, sa Džošuom Džeksonom i Rejčel Tejlor u glavnim ulogama, dok je u Japanu već skoro trideset godina aktivan kao umetnički direktor i scenograf.

M. D. RICHTER

Ocjena: 3,2/5

Trezven psihološki profil Jošija (Masaki Suda)

CELULOID

Akcioni segment sarajevskog programa ,,Kinoscope Surreal“

Sudar virtuelnog i realnog

Kao priča o opasnostima koje vrebaju od igrica i gejmerskih svjetova, koji nam se čine privlačnijim od onih stvarnih, ,,Eat the Night“ nije izuzetak. Ali, to ne znači da je film derivativan ili nefunkcionalan, naprotiv

Kinoscope

Surreal“ program Sarajevo Film Festivala ove godine mogao bi se podeliti u dve celine. U prethodnom broju bavili smo se jednom, uslovno rečeno „nemrtvom“. To znači da nam je za ovaj broj ostala akciona celina.

Jedan film ćemo preskočiti, ali ne zato što je nepogledan, naprotiv. ,,Infested“ (Sebastian Vaniček, 2023) sasvim je solidan predstavnik „creature feature“ podžanra akcionog horora, u kojem se stanari zapuštene zgrade pariskog predgrađa bore sa najezdom smrtonosnih paukova. Problem sa Vaničekovim filmom je, pak, taj da je već skoro godinu sveprisutan na festivalima i odavno dostupan na internetu, pa ga je već pogledao ko je želeo.

Brat i sestra

Pređimo na prvi od dva filma kojima ćemo posvetiti više pažnje. ,,Eat the Night“ drugi je dugometražni uradak francuskog kreativnog dua Karolin

Pođi – Žonatan Vinel. Dvojac se u njemu bavi odnosnom virtuelnog sveta kompjuterskih igrica i onog realnog na primeru brata i sestre „gejmera“ i njihovih života u oba od njih. Za Pabla (Teo Šolbi) i Apolin

(Lila Gueno), ,,Darknoon“ je više od kompjuterske igrice i razbibrige. Njih dvoje su se preko nje zbližili i uključili u zajednicu igrača, tamo ih poštuju kao plemstvo i šampione. Zato će ih vest da će se server uskoro ugasiti, a komuna „raspustiti“ jako pogađa. To naročito vredi za Apolin, koja zapravo i nema neki „stvarni“ život van igrice, pa vreme do „kraja sveta“ planira provesti „onlajn“. Pablo, pak, ima život i izvan virtuelnog prostora, ali taj život nije ni naročito glamurozan, a ni lišen opasnosti. On je, naime, „sitni preduzetnik“ u poslu proizvodnje i prodaje droge na ulici, a kao „slobodni strelac“ dolazi u sukob s lokalnom ban-

dom koja se bavi istim poslom. Zato će mu poznanstvo s Najtom (Ervan Kepoa Fale), radnikom lokalnog supermarketa koji je voljan da promeni zanimanje, stvoriti novo savezništvo, ali će mu ono ugroziti odnos koji je izgradio sa sestrom. Pritom se čini da im vreme ističe, kako u virtuelnom, tako i u stvarnom svetu...

Dosta se priča o opasnostima koje vrebaju od igrica i virtuelnih svetova, koji nam se čine privlačnijim od stvarnih i, u tom pogledu, ,,Eat the Night“ nije nikakav izuzetak. To, naravno, ne znači da je film potpuno derivativan i nefunkcionalan, naprotiv. Odnosi između likova su elementarno

produbljeni, pa deluju organski, a i dizajnerska rešenja su više nego solidna, kako u kontrastu između sivila beznadežnog „stvarnog“ života i punog kolorita igre, tako i dizajna same ,,Darknoon“. Čak se čini da su Pođi i Vinel upravo taj dizajn iskoristili i za njihov kratki film ,,The Exploding Girl“ koji je „igrao“ i u Lokarnu.

Sumnjive navike

Sa druge strane, u filmu ,,Last Stop in Yuma County“ Frensisa Galupija nema ničeg virtuelnog, ali ova triler-komedija u okruženju neo-vesterna zapravo i ne nudi ništa naročito novo. To posebno važi za njegovu premisu o grupi stranaca od kojih su neki sumnjivih namera, a drugi sumnjivih navika, a koji su prinuđeni da zajedno čekaju na nešto u ograničenom prostoru.

Taj prostor je zalogajnica pored benzinske pumpe, jedine u krugu od sto milja, a razlog čekanja je trenutni nedostatak goriva na pumpi, što bi trebalo ubrzo biti otklonjeno dolaskom cisterne. Ekipa koja se okupila šarolika je. Pored obavezne konobarice (ujedno i supruge lokalnog šerifa), tu su još trgovački putnik, dvojac pljačkaša banke u begu koji sačinjavaju jedan psihopata i jedan glupak, stariji bračni par iz Teksasa naoružan do zuba i dvoje lokalnih baraba. Kako ko dolazi, makar za „cim“, postaje sve jasnije da će izbiti pičvajz, samo je pitanje kada... Ovakvi filmovi bili su popularni devedesetih i početkom novog milenijuma kada su se gotovo serijski proizvodili da bi češće pre nego kasnije završili na videu ili televiziji. Galupi je svestan toga, što mu otvara prostora za igru, pre svega sa strukturom, tempiranjem preokreta i skretanjima od jednog žanra ka drugom. Konačni rezultat je solidan, zabavan film koji drži pažnju za jedno gledanje, ali ono ne mora biti nužno festivalsko. M. STOJILJKOVIĆ

Lavirint gejmerskog svijeta efektno oslikan u ,,Eat the Night“

Šmek zabavnog neo-vesterna u ,,Last Stop in Yuma County“

cineuropa.org

lidocinemas.com

listalica Himne preobražaja i zrelosti na

Decenijama i vjekovima

prije nego što je postojao i metalni plug, a kamoli ukroćen eliktricitet, žeteoci bi čekali da iznad sutona izroni pun mjesec. Pa umiveni tom mliječnom svjetlošću i tom mekom svježinom, darovali svoj trud.

I vjekovima nakon onih prvih ratara, koji bi taj pun mjesec najbliži jesenjoj ravnodnevnici nazivali „Harvest Moon“ (,,Mjesec žetve“), Nil Jang je pod istim svjetlom i imenom potpisao posvetu jednoj zrelosti i zreloj ljubavi. Nema ništa u ,,Harvest Moon“ što bi slutilo na jesenje tjeskobe; na okračale dane, okoštale vjetrove i sjenke koje se prikradaju ostudjelim koljenima. U pjesmi Nila Janga sve je spokojno u toj mjeri u kojoj niko i

Ples pod žetalačkom mjesečinom

ništa, pa ni slutnja nekih dugih noći, ne mogu pomjeriti temelj jedne decenijske zaljubljenosti.

Zato je ,,Harvest Moon“ manifest savršene jesenje pjesme: jer ne prihvata, nego slavi sve životne cikličnosti i prolaznosti. Jer jedna ljubav traje uprkos svemu, uprkos životnoj i svakoj jeseni; i u slavu nekih momenata poput plesa pod žetalačkom mjesečinom. Za one vrijedne ratare duše i ljubavi, koji su zaslužili plodove nekih, brigom i strpljenjem, milovanih brazda.

Takve su i najljepše jesenje pjesme – one koje ramenima željnim sunca pruže zagrljaj od zasluženog spokoja, a umornim ratarima miluju ožiljke medom najmirisnijih livada. I mjesečinom, pod kojom i sve prolaznosti imaju smisla, onoliko koliko jasne i lijepe mogu biti te tihe noći ravnodnevice, što šapuću o nekim novim rađanjima i buđenjima i daruju najsočnije plodove. Pred vama su neke od njih.

Wuthering Heights

Ne treba ni da pročitate ,,Orkanske visove“ Emili Bronte (treba, obavezno!) – dovoljno je da pogledate jedan ples Kejt Buš u crvenoj haljini, u spotu pjesme koja je proslavila, pa da znate koliko to ima veze s jeseni. I svima koji u lutanju po minulim i praznim ličnim brazdama, neke gorko-slatke prošlosti, odbijaju da pruže šansu nekom novom klijanju. Uostalom, dovoljno je da čujete onaj vilinski udar ,,Out on the wily, windy moors...“ na samom početku, da znate kojim danima i kom jese -

njem svijetu pripadaju i Kejt Buš i njene najljepše pjesme. U ,,Wuthering Heights“, jedna Kati iz svijeta duhova i utvara, iz nepomirljive prošlosti, pred vratima dvora jednog Hitklifa moli samo – da je pusti da uđe. A on je, naravno, ni ne čuje – niti je može čuti. Kako je to samo okrutno i stvarno u pjesu mladosti neponovljive Kejt Buš.

Because the Night Kako dobuje kiša na oktobarskom oluku svih naših ulica. Brus Springtsin je za jednu Pati Smit pisao 1977, u muzičkoj oluji najsočnijih plodova neke jesenje strasti. I dio sočne rok mitologije: prvog dana snimanja kultnog albuma ,,Darkness on the Edge of Town“, Springstinu se desila ,,Because the Night“; već je, nakon nekoliko sati, imao jasan konstur pjesme... Ali, nije je vidio kao dio tog albuma. I cijela ga je četiri mjeseca ta pjesma žuljala i pratila, dok nije odlučio da je pokloni Pati Smit. ,,Ako ko zaslužuje hit, ako mi je za nekog stalo da dobije hit, to je Pati“. I taj jesenji noćni kovitlac je ona tako iznijela, da je to jednako autorski njena, kao i njegova pjesma. Na verzijama koje je Brus mnogo kasnije, sredinom osamdesetih snimio, Pati je potpisana kao koautorka.

November

Nostalgija po mjeri jednog mnogo opasnog repera, iz reda onih koji su se proslavili u na-

Pati Smit na omotu singla koji joj je podario Brus Springstin

Ples u vrtlogu ,,Orkanskih visova“ Kejt Buš

plejlisti za početak jeseni

Najljepše jesenje pjesme su one koje ramenima željnim sunca pruže zagrljaj od zasluženog spokoja, a umornim ratarima miluju ožiljke medom najmirisnijih livada

šem vremenu. Tyler, The Creator se u ,,November“ uhvatio u koštac sa svim nostalgičnim pogledima prošlosti. Negdje na sipljivim ulicama u zaboravljenim gradovima Mičigena, Tajler pokušava da se izvuče iz klinča onog tako poznatog žaljenja – zašto nije cijenio te neke bitne, minule i neuhvatljive momente – onda kada su se zaista dešavali. I na stazama od šuškavog lišća pronalazi raskrsnice neke nepredvidive budućnosti. Ipak, taj i takva, neočekivano emotivno ogoljena jesen jednog repera, na kraju dobija jedno prkosno, skoro trijumfalno ,,My November is right now“. Nema te jeseni kojoj Tajler nije naredan.

Fragments of Time

Labudova pjesma za najslavniji duo elektronike – i posveta prijatelja i dugogodišnjeg saradnika Toda Edvardsa , za one slavne Francuze koje bez greške prepoznajemo isključivo kao Daft Punk, isporučena prije knap deceniju.

Ta pop-elektronika, našpricana munjama od čelika jedne gitarske pedale, donosi nepogrešiv muzički miris nekog poznog septembra... Serviran uz dozu dostojanstvene nostalgije – jednog muzičara koji samo želi da pokaže, koliko je ponosan na sve godine i momente saradnje sa tim haus ikonama. Nema ponosnije i radosnije uokvirenog jesenjeg rastanka u modernoj muzici od ovog.

Autumn Sweater

Okej, ovo je već očekivan i očigledan momenat – ali zaista, teško da bilo koji alternativac može prstom pokazati ka nekom bendu koji je bolje i konkretnije ugrabio iz škrinje svih jesenjih boja i ukusa, kao Yo La Tengo u ,,Autumn Sweater“. Najnježnija od svih melanholija – i cijela gomila od onih

intimnih drhtaja, kad opet, iznova i iznova, shvatite da se sunce sakrilo iza horizonta zeru i koji momenat ranije nego dan ranije. A pjesma, taj jesenji džemper – katalog jedne veze i romanse koja je tek odškrinuta – a možda, ipak, već i završena. Jedan svijet u beskraju od preobražaja i metamorfozi, jedna molba ,,We could slip away, wouldn’t that be better?“ – i jedna prečica za bjekstvo iz samoće.

Pale September

Idealno uz čašu vina, a za one malo pompeznije – i uz neke mirišljave svijeće. Nema prikladnijeg jesenjeg muzičkog društva od Fione Epl; njen je glas, intonacija, drhtaj, vibrato – onako kvintensencijalno jesenji. Cijela avenija od opalog lišća u mirisima od koštanja. I gdje je tu Fiona? U mekoti jesenjih dana, ,,like cotton on my skin“ – ali sa ledenim srcem u nekom drhtavom ritmu ,,as the embers of the summer lost their breath“. Sve dok ne uslijedi totalni preokret, zalog dijeljenja i neočekivan, a davno prežaljen susret: ,,but then he rose, brilliant as the moon in full and sank in the burrows of my keep“!

Pjesma u kojoj se svi lični štitovi i oklopi ljušte i listaju kao u žutilu otežale krošnje, a voljena osoba kreće meko poput vodenih ljiljana, dok ne pronađe put baš do njenih stopala.

La Chanson de Prevert

Neki od najljepših stihova napisanih o jeseni – dobijaju potpuno novu punoću, oštrinu i dimenziju, onda kad u zemlju, u kost i tijelo udahne Serž

Gensbur. Ne morate kapi jedne znati francuski, da jasno osjetite kom teškom i prezrelom novembru pripada ,,La Chanson de Prevert“; ta elegija već opalog, umirućeg i zgaženog lišća u kom opet blista iskra

nekog divnog i životnog prkosa. Knap spram Seržovog karaktera.

Autumn Town Leaves

Ipak, zaboravite na sve ušuškane kutke, šolje za toliko kafe da razbudi grizlija, sve kardigane iz milenijalskih dertova one pjesme Tejlor Svift... Jesen je najljepša onda kad je početak i poziv za jednu veliku avanturu i istraživanje.

Takva je najljepša od svih pjesama ultimativnog jesenjeg benda Iron & Wine. Jedan poziv Sema Bima, pravo iz srca Južne Karoline – da se istraže sve mape i horizonti, u kojima se i dom i priroda i život cijeli promijene za treptaj. Prije nego postanu bliži, jasniji i dozrenu u plodovima najzlatnije od svih jeseni, u ,,Autumn Town Leaves“. S. STAMENIĆ

Silueta Nila Janga u blistavoj mjesečini ,,Harvest Moon“

Omot nezaboravne singlice Serža Gensbura

SERIJE Rick & Morty: The Anime

Ni smisla, ni humora

Mnogo je boja i akcije i ništa nema smisla, a ukoliko vam koncentracija nije na nivou vrlo je moguće da ćete morati da vratite scenu (ili čak i epizodu) po nekoliko puta. I to ne jer je toliko dobra, nego jer pokušavate da pohvatate šta se dešava

Kada nas je kanal ,,Adult Swim“ 2020. godine iznenadio petominutnim klipom popularnog serijala ,,Rick and Morty“ u anime stilu, koji su samo izbacili preko noći na ,,YouTube“ kanal, reakcije su bile različite. Međutim, iako je stvar odrađena bez najave, nije da nije imala smisla i generalno nije loše prihvaćena.

reakcije

smisla trehiljade

Istina je da smo u tom trenutku toliko već bili navikli na hiljade i hiljade paralelnih univerzuma i verzija likova u originalnom serijalu, da je pokušati nešto as jednim od tih univerzuma bilo sasvim prirodan slijed događaja.

Samuraj i Šogun

Kratka ,,Youtube“ epizoda nosila je naziv ,,Samurai & Shogun“, odradio je Kaiči Sato u produkciji studija ,,Deen“. I pričom transportovao Rika i Mortija u feudalni Japan u kome, krajnje očekivano, tokom tih pet minuta dolazi i do bitke sa vanzemaljcima i to epskih razmjera. Klip nas je zabavio, (naročito u trenutku kada je do naredne sezone trebalo čekati još godinu dana), podsjetio nas na likove koje volimo, a na tren pokazao i nove mogućnosti za franšizu kao tradicionalniju naučno-fantastičnu seriju i nešto što u određenom trenutku može osvježiti formulu koja se ponavlja (ukoliko za time bude potrebe).

Kako su reakcije uglavnom bile pozitivne, ,,Adult Swim“ je brzo nakon toga naručio još četiri petominutna klipa (u periodu od nekih 18

mjeseci), pri čemu su na- je, složićemo se, najgori mo-

jambicioznije bile dvije epizode rađene pod vođstvom Takaši Sana koji je radio i anime adaptaciju popularne mange ,,Tower of God“. Ovog avgusta, četiri godine nakon poslednje kratke ,,YouTube“ epizode, krenuo je sa prikazivanjem i ,,Rick and Morty: The Anime“ serijal. Odnosno, kako je najavljeno, projekat od deset, standardnih epizoda po 20 minuta, sa Sanom kao glavnim piscem i režiserom čitavog projekta. Ali, tu se odmah javlja i prvi problem. Razlog što je ,,Rick and Morty“ postao ono što jeste je tandem Džastin Rojland i Den Harmon. Kada je Rojland uklonjen sa projekta zbog slučaja optužbi za seksualno uznemiravanje koji je završio na sudu, trebalo je naći novog glumca koji će davati glas i Riku i Mortiju, što su ljubitelji ovog animiranog serijala prihvatili loše.

Bez obzira na to što su razlozi bili opravdani (zbog ishoda na sudu ne znamo jesu li i dalje), negodovanje ni u jednom trenutku nije bilo zbog moguće propasti nečije karijere ili mogućnosti da čovjek završi u zatvoru, koliko zbog toga što je bilo jasno da nakon Rojlandovog odlaska serijal neće biti jednako dobar.

gući trenutak i razlog za pokretanje bilo čega. Baš zato, ovog puta, reakcije gledalaca ni tokom iščekivanja prve epizode nisu bile pozitivne, a što je najtužnije, nakon tri prikazane epizode, stvar se samo pogoršala. Projekat je slabo odrađen, problema je puno, a možda najveći među njima je taj što je priča neuvjerljiva i konfuzna. Čini se da gledate neči-

ji grozničavi san tokom kog su vam uz ,,tylol hot“ tutnuli i LSD. Mnogo je boja i akcije i ništa nema smisla, a ukoliko vam koncentracija nije na nivou vrlo je moguće da ćete morati da vratite scenu (ili čak i epizodu) po nekoliko

puta. Ponavljamo, ne jer je toliko dobra nego jer pokušavate da pohvatate šta se dešava.

duža pauza do naredne, jasno

Anime ruho za sada ne leži obožavanim svemirskim putnicima

razočaraće najviše najvjernije fanove animacije

humora

Međutim, to nije jedini problem.

Dok anime kreće prizorom koji je standard za Rika i Mortija - sa Rikom u svemiru koji se brani od Galaktičke federacije i bježi sa unukom Samer, brzo prelazi u nešto što

se tonski dosta razlikuje od izvornog materijala. Fokus se nakon uvodne pjesme pomjera na Mortija koji u igri virtuelne realnosti koju je Rik osmislio žiKane“, razlikuje i

vi više različitih života u različitim univerzumima. Pa se tako u jednom zaljubljuje u misterioznu djevojku ratnicu, u drugom uspostavlja (blagu homoerotičnu) vezu sa starijim igračem po imenu Frenk, a u jednom čak postaje i uspješni političar u iznenađujuće vjernoj parodiji filma ,,Građanin Kejn“ (,,Citizen Orson Vels, 1941). Ovako poređano, zvuči zanimljivo i uspijeva da zaintrigira, zar ne? Ali, evo gdje se anime razlikuje u odnosu na originalnu verziju i gdje nastaje glavni problem. ,,Rick and Morty“ je, u originalu, naravno, mnogo dublji u simbolizmu i porukama nego što to sugerišu njegove poluironične fraze i mimovi ili scene koje će vam nekad iskočiti na internetu, ali je sjajan upravo zato što kombinuje sve to uz humor. Neobičan, sirov, često pretjeran humor. Anime verzija, osim što humor ostavlja u potpunosti sa strane, što je bitnije nego što zvuči jer utiče i na karakter likova, nema ni dubinu.

Studentski rad

Problem je što nema što da se zagrebe jer je dijaloga nevjerovatno malo, likovi jedva stupaju u ikakvi interakciju jedni s drugima (što nas lišava i dinamike na koju smo navikli), a višnjica na vrhu je niskobudžetna animacija koja je nekako gora od one koja je korištena za ,,YouTube“. Iako su boje i (pristojan) soprilagođeni anime

stilu, činjenica da sama animacija nije odrađena dovoljno dobro, čini da projekat izgleda kao nešto što je dato studentima da odrade za koji dodatni poen na kraju semestra ne bi li spasili ocjenu. Sinhronizacija je odrađena na engleskom i japanskom, glumci rade solidan posao, ali zbog načina na koji je napisan projekat imaju mnogo manje emocija nego što smo navikli pa i to narušava sveukupan utisak.

Kao i uvijek, u sedam epizoda koliko je ostalo do kraja može se desiti štošta, pa i promje-

na tona zbog kog bi trenutni spori tempo i ukupna besmislenost možda i dobili smisao. U ovom trenutku, jedno je jasno. Iako ćete na internetu naići na komentare da je ,,Rick and Morty: The Anime“ rezervisan samo za najveće fanove serijala koji uz to vole i anime (ovo jeste potrebno da bi uopšte izdržali prvu epizodu), istina je da će oni najzagriženiji fanovi biti i najviše razočarani i da je pravo čudo ako iko od njih izgura do kraja sezone.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 2.1/5

Mortijeva sestra Samer ima bitnu ulogu od samog starta

Konfuzna i apstraktna radnja zahtijeva potpuni fokus da bi se pratila

SERIJE City of God: The Fight Rages On

Piše: Davor PAVLOVIĆ

Dugo

očekivani povratak

„City of God“ (,,Cidade de Deus“, Fernando Meirelješ, 2002) svemira, sa mini-serijom „The Fight Rages On“ izazvao je veliku radoznalost.

Ovaj nastavak kultnog brazilskog filma nominovanog za Oskara koji se emituje na HBO (pogledano dvije epizode), bori se da uhvati sirovu suštinu i frenetičnu energiju, koja je proslavila originalni film.

Novi junaci

Prije 22 godine, Meireles je otkrio krvavu stvarnost brazilskih favela. Adaptiran prema autobiografskom romanu

Paula Linsa, ovaj šokantni film pratio je, tokom dvije decenije, trgovinu drogom u jednom od najopasnijih i najjadnijih kvartova Rija - očima mladog fotografa, Buskapea ili Roketa.

Televizijski

Zaglavljen između serije i filma

Autori serije fokusirani su na potomke i preživjele generacija prikazanih u lmu, dok se radnja bazira ne samo na kriminalne aktivnosti u favelama, već i društvene i političke izazove s kojima se stanovnici suočavaju

Film ne samo da je svijetu pokazao surovu stvarnost brazilskih favela, već je nametnuo i stil toliko ličan, da je postao referenca za urbane priče. Dok se originalni film bavio eskalacijom nasilja sedamdesetih, serija od šest nastavaka koju je producirao Meirelješ, a reži-

rao Ali Muritiba, sada naglašava aktuelne borbe i strukture moći, koje su se razvile u decenijama koje su uslijedile. Ona se fokusira na potomke i preživjele generacija prikazanih u filmu, dok se radnja fokusira, ne samo na kriminalne aktivnosti u favelama,

već i na društvene i političke izazove s kojima se stanovnici suočavaju. Teme kao što su korupcija, policijsko nasilje i efekti trgovine drogom razmatraju se iz različitih perspektiva, sa ljudskim pričama pogođenih, u prvom planu. Od prve epizode postaje jasno

Stari i novi likovi na poprištu dobro poznate favele

Televizijski

nastavak kultne priče o brazilskim favelama

između filma

da je, uprkos naporima autora da ponovo povežu fanove sa originalnim likovima, uz upoznavanje sa novim licima, autentičnost koja je karakterisala film znatno izbledjela. Jedan od prvih utisaka koji ostavlja serija je svakako nesporna veza sa originalnim filmom, kako u likovima, tako i u temama. Serija uvodi poznate ličnosti poput Rakete ( Aleksandar Rodriges), dok nastoji i integrisati nove likove kako bi privukla publiku koja možda nije gledala film iz 2002. godine. Roket, sada poznati fotograf velikih gradskih novina, u središtu je prve epizode. Njegovi fleš-bekovi i naracija, koji imaju za cilj da pomognu novim gledaocima da shvate probleme, ipak nijesu dovoljni da uliju energiju potrebnu da se gledalac u potpunosti uvuče u radnju. Kao narator priče, on govori o prijateljima. Jedna od njih je Berenis (Roberta Rodriges), koja je pobjegla iz zajednice u klasičnom filmu, ali se godinama kasnije vraća da zavede red u delinkventnoj mladosti ćerke snažnom majčinom rukom. Tu je i Barbantinjo ( Edson Oliveira ), Roketov najbolji prijatelj, koji nikada nije napustio favelu i sada se kandiduje za političara. Na početku je najzanimljiviji povratak Bradoka (Paulo Venoj ), još jednog ključnog lika, koji nakon izlaska iz zatvora, seriji daje malo više vitalnosti.

Kolorični svijet

Sa druge strane, novopridošlice sada dijele priče unutar uličica favele, pa je tako Roketova ćerka Leka (Lueljem de Kastro) reperka u usponu i odražava perspektive svoje

generacije, dok je novi ključni lik Kurio (Markos Palmeira), koji priređuje zabavu za 15. rođendan ćerke, a koja služi kao mjesto susreta za upoznavanje. Složeni odnos između Bradoka i Kurija su obilježeni latentnim tenzijama, dok pravi sukobi u seriji tek predstoje…. U prve dvije epizode nedostaje dinamike koja je karakterisala scene u originalnom filmu, iako je i dalje prisutna brza montaža koja upravlja ukrštenim linijama zapleta, a informacije se prikazuju mahnitim tempom. Iako je primarni zadatak uvođenje likova i postavljanje stvari na mjesto, kako se one razvijaju, ne možemo, a da se ne upitamo hoće li serija uspjeti uhvatiti ono što je film učinilo tako sjajnim, njegovu energiju, potresnu autentičnost koja ga je krasila i sposobnost da uroni gledaoca u taj svijet favela. Za sada to nije uspjela u potpunosti. Sveprisutno nasilje je prikazano na rutinski način, čak i u scenama gdje se dešava eksplozija emocija i akcije. Serija se za sada čini previše ustegnutom i previše vezanom za prethodnika, umjesto da se oslobodi i ispriča svoju priču. Da bi uspjela da ostavi utisak, mora da pronađe ravnotežu između omaža i inovacije i iznad

svega pokaže energiju zbog koje je film postao to što jeste. Božji grad, naziv brazilske favele u kojoj su rasprostranjeni trgovina drogom i kriminal, nije prikazan u istoj perspektivi kao u filmu. U takvoj faveli, u kojoj dominira trgovina drogom i u kojem je kriminal sveprisutan, granice između dobra i zla su zamagljene. Ako je prije vladala atmosfera mraka, sada su se među gangstere uvukle boje veselja, senzualnosti i puno plesa. Te žive boje, neumoljivi ritam i vrlo tipična muzika brazilskog karnevala su nešto novo u seriji, što upada u oči.

Lavirint ličnosti

Takođe, gledaoci koji prvi put gledaju, rizikuju da se izgube u složenosti odnosa između likova. Ovaj nedostatak jasnoće je naglašen samom prirodom okvira u kojem se likovi razvijaju. Serija sa kamerom u ruci vodi ulicama i zgradama kvarta da upoznamo njegove stanovnike. Dok se neki likovi bave dobrotvornim radom ili se bave obrazovanjem, drugi traže da budu fotografisani s oružjem u ruci ili žele da se upuste u posao s kokainom. Posebno je zanimljiv razvoj ženskih likova, kojih je mnogo više nego u samom filmu,

gdje su dominirali muškarci, a lijepša polovina služila samo za privlačenje pogleda. Tako se u drugoj epizodi pojavljuje novinarka Ligia (Eli Fereira), dok su tu još Berenis, Sintija (Sabrina Rosa), Bredokova djevojka, Herusa (Andreia Horta) i druge. Od svih se izdvaja Kurio, novi centralni lik, koji utjelovljuje dvosmislenost. Kurio je istovremeno i zastrašujući i poslušni trgovac drogom, čiji je odnos s Bredokom okidač za nove i opasne sukobe. Napetost između njih obećava da će biti jedna od najintrigantnijih narativnih niti serije.

Postoji trend u oživljavanju klasičnih priča u serijama, kao što su „Cobra Kai“ iz filma „Karate Kid“ ili „And Just Like That“ iz „Sex and the City“. U nekim slučajevima to dobro funkcioniše, a u nekim ne. Povratak „City of God“ je poseban, jer je takav film nemoguće zaboraviti, a ima sve potrebno za uspjeh, samo je trebalo nekoga ko će to da posloži. Međutim, iako je obećavajuća, serija ne pruža potpuni potencijal za sada, prvenstveno zbog nemogućnosti da se oslobodi sjene filma. Ostaje da se vidi hoće li preostale četiri epizode to promijeniti.

Ocjena: 3.5/5

Roketov foto-objektiv glavni prozor u ludi svijet korupcije i propadanja

PREPORUKA

Silva Dervanović, strip autorka

U Mijazakijevom magičnom dvorcu

ZGRABI

FILM

Veliki sam ljubitelj horor i triler žanrova i naslova, što se donekle i odrazilo na moj rad. Kao strip autorka težim ka tome da moje horor priče imaju dozu realnosti ali i fikcije, pa me ovakvi filmovi i privlače. Prije nekoliko godina sam gledala veoma dobar japanski film „Under Your Bed“ (Mari Asato, 2019) koji je rađen prema noveli pod istim naslovom. Veoma jezivo... Film je ostavio jak utisak na mene.

Volim da se osvježim i drugim žanrovima. Filmovi sa Meril Strip će mi uvijek biti comfort movies („Mamma Mia“ (Filida Lojd, 2008), „Devil Wears Prada“ (Dejvid Frankel, 2006), itd. U klasike koje obavezno treba pogledati makar jednom, ubrajam „The Shining“ (Stenli Kjubrik, 1980), „Django Unchained“ (Kventin Tarantino, 2012), „Dirty Dancing“ (Emili Ardolino, 1987) „Pretty Woman“ (Gari Maršal, 1990), „Bodyguard“ (Mik Džekson, 1992) i „Grease“ (Randal Klajzer, 1978).

Od anime filmova, definitivno „Lupin III: Castle of Cagliostro“ (Hajao Mijazaki, 1979). Nisam baš čula da je mnogo ljudi odgledalo ovaj film, a fenomenalan je.

TV

Na Netfliksu se mogu naći dobre serije poput „The Haunting of Hill House“. Porodično, već godinama gledamo „Agatha Christie’s Poirot“ iz 1989. Čim počne uvodna špica i dan-danas se kao mala

djeca pokupimo ispred TV-a da je ne bismo propustili. Od anime naslova izdvajam „Monster“ i „Shiki“. A za ljubitelje laganijih animea „Kimi ni Todoke“ i „After the Rain“.

MUZIKA

Omiljene su mi Melani Martinez i Bili Ajliš jer imaju originalan vajb. Od bendova slušam Gorillaz i Coldplay, a od repa Ice Cube, Eazy E i Kendrika Lamara. U posljednje vrijeme slušam rok iz osamdesetih. Aerosmith – „I Don’t Wanna Miss a Thing“ i Whitesnake – „Is This Love“ ne

mogu da mi izađu iz glave. Od domaćih stvari eks-Ju muzika se podrazumijeva, a od novijih, Buč Kesidi je baš dobar bend. „Curimo po asfaltu“ mi je omiljena.

Moram izdvojiti odličnu radio-emisiju „Noćna vožnja“ na Radiju Krš.

FILM

Jesam fan horor filmova, ali ne volim boleštine. Zobilazite u širokom krugu filmove poput

„Srpskog filma“ (Srđan Spasojević, 2010), „Human Centipide“ (Tom Siks, 2009) ili bilo šta od Lucifera Valentajna Njegovi „filmovi“ su dosadni, odvratni i prepuni fetiša. Samo ćete trošiti vrijeme.

TV

Bilo koji isekai anime. Na primjer „No Game No Life“. Ukratko, koncept svakog isekai animea je katastrofa. Zaobilazim.

MUZIKA

Ne volim kad izvođač pravi svaku pjesmu na isti fazon (Ice Spice, Megan Trainor, itd.)

Silva Dervanović: Filmovi sa Meril Strip uvijek zona komfora

Privatna arhiva

DZUBOKS v Radosni i gospodski povratak Nika Kejva

Mirne duše bi 18. album ,,Wild God“ Kejv mogao nazivati krštenjem. Izranjanjem iz vode božanskog preporoda, za rađanje novog čovjeka

Jedno plameno dijete, duh u velikim patikama, pohodi Nika Kejva negdje pred zoru i na ivici sna. I u pjesmi ,,Joy“ mu govori: ,,We’ve all had too much sorrow, now is the time for joy“... Da znate, da to on govori o roditeljskoj rani i smrti petnaestogodišnjeg sina Artura, prije skoro deceniju.

Sunčani pejzaži ,,Joy“ je Kejvov sunčani melem za takve, zjapeće ožiljke. I sublimacija jedne ploče ,,Wild God“. Na njoj se Nik suočava sa svijetom današnjice, horizontom buke i bijesa (,,all across the world, they shout out their angry words about the end of love“)... I odgovara nepopravljivim optimizmom onog, koji je mnogo i surovo gubio: ,,The stars stand above the Earth... bright triumphant metaphors of love“.

Koliko puta je Nik Kejv muziku opisivao kao nešto sveto; koliko puta je nastup, performans, kitio epitetima rituala, za neko nadnaravno sjedinjenje sa publikom... Mirne duše bi svoj 18. album ,,Wild God“ mogao nazvati krštenjem. Izranjanjem iz vode božanskog preporoda, za rađanje novog čovjeka. Nakon pola decenije prvi put sa The Bad Seeds bendom. Kejv je sada u namjeri da nam pjesme oslikava poput samirnih i sunčanih pejzaža. Na uvodnoj ,,Song of the Lake“ skicirao je sasvim neodoljivo skroman portret starca koji, zagledan u jezersku daljinu, kraj obale ugleda jednu blistavu i vilinsku plivačicu. Na ,,Humpty Dumpty“ rve se sa tihom tugom, samo da posluša sve molbe onog divnog dječaka Artura (,,All the King’s horses and all the King’s men couldn’t

I bi svjetlost

put Humpty together again“) –da je vakat da zacijeli...

A Kejv, taj toliko puta nepomirivi i cinični bard naše modernosti – sada zacjeljuje tako što želi da dijeli, gradi i zalaže za nove konekcije. I to je ključ albuma ,,Wild God“, zato je toliko meleman, dok se lomi na jednom rolerkosteru od dubina sumnje do visina vjere, pa opet, sve brže... Tu prepoznaje jedan grad propadanja (,,dying city like a prehistoric bird“), a na sjajnoj ,,Frogs“ slavi nešto tako prizemno i skromno poput kreketuša u ljetnjoj rijeci (,,Amazed of love, amazed of pain, amazed to be back in the water again in the Sunday rain“). I sve je tu od prirode koja se lomi oko neke vode, iz nje ishodi i u nju utiče.

Nije bilo šta sa ,,Wild God“ albuma nešto što ćete čuti na radiju. Jednostavno, već godinama, Nik Kejv se opire i odbija onu konvencionalnu formu ,,pjesme sa refrenima“ – ovdje se i muzika i stihovi prelamaju spram osjećaja i raspoloženja. Čak su se, u video materijalu sa snimanja ploče u prelijepom francuskom Mirabelu, svi oni iz benda šalili da je to ,,njihova joga muzika“.

Nadrealni portret

možete i svi vi...“.Na ovom putovanju niz meandere dubokih ožiljaka, Kejv tu stiže da oslika i jedan gospodski i nadrealni autoportret u naslovnoj ,,Wild God“, da se džentlmenski oprašta od jedne divne žene u ,,O Wow O Wow (How Wonderful She Is)“ – preminule bivše partnerke Anite Lejn... I da baš tu pronađe najdivniju i najkoherentniju melodiju ovog albuma.

Jednostavno, više je to ploča i muzika stanja – nego kretanja. Ali, kao takav, jedino se može cijeniti i gledati spram cjeline. A ona je receptura jedne duge i strpljive terapije, koju je Kejv sam prošao. I poručivao tu, otprilike: ,,Eto, ako mogu ja,

I jasno, iznad svega – jedna radost od stvaranja, od onog iskustva koje jednom muzičaru i pjesniku, i nakon svih ovih godina, pruži prilika da ponovo bude u studiju sa bendom. I zato je ,,Wild God“ ploča koja zaslužuje da bude strpljivo preslušavana i proživljena kao suština; i zato u tom studiju bljesne jedno ,,i bi svjetlost“, u talasima optimizma onog kapetana koji je spreman da dijeli i učini sve za svoju posadu i sve svoje muzičke putnike. Tu negdje naziremo i Nika Kejvsa u svojoj ostvarenoj suštini: kao propovjednika, nepokolebljivog pružanja sebe drugima. Samo mu je to ostalo – a opet dovoljno za cijeli okean istinite muzike, što radosno oživljava na ,,Wild God“. S. S. Ocjena: 91/100

Kejv na snimanju ploče u francuskom Mirabelu

Bećir Koljenović,

gitarista benda

Kit Ričards na freski iz 15. vijeka

gu holivudskih hitova sa sličnom temom.

Omiljeni filmski rivali?

- De Niro i Al Paćino. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Posljednja scena iz filma „Hachi: A Dog’s Tale“ (Lase Halstrem, 2009).

Film koji Vas čini srećnim?

- Svaki božićni i novogodišnji film jer imaju neki poseban šarm i toplinu koja se teško može naći u drugim žanrovima. Svake godine imam ritual da ih gledam, jer me uvode u praznično raspoloženje puno magije koje pruža nadu, radost, kao i elemente ljubavi, što je savršeno za gledanje tokom zimskih noći. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Revenge“ ( Toni Skot , 1990) sa Kevinom Kostnerom, zbog kraja. Ostavio me s osjećajem tuge i frustracije, jer uprkos svemu, ljubav nije pobijedila, a osveta nije donijela mir. Tako da ima neke tuge do ljutnje prema režiseru. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Inception“ (Kristofer Nolan, 2010) sa na prvo gledanje jer ima složenih zapleta, višestrukih nivoa sna. Upravo ta složenost čini ga intrigiranim i vrijednim za ponovo gledanje, kako bi se bolje shvatio svaki detalj.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Uspon i pad Duklje. Mislim da bi to bio sjajan film u ran-

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „I tata bi, sine.“ „Ko to tamo peva“ ( Slobodan Šijan , 1980).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Doktor Doofenshmirtz iz crtane serije „Phineas and Ferb“. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Kao mlađi sam išao u Kino „Kulturu“, ali ne mogu se sjetiti koji je film bio prvi. Redovno sam išao i u „Cineplexx“ od otvaranja, pa je prvi 3D film koji sam gledao u bioskopu bio „Avatar“. (Džejms Kameron, 2009).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Muzika iz filma „La La Land“ (Dejmijan Šazel, 2016). Podsjeća me na važnost snova, umjetnosti, ljubavi, inspiracija i podsticaj da istrajem u svim svojim nastojanjima. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Na Tajland nakon filma „The Beach“ (Deni Bojl, 2000).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Džordža Lukasa, Gaja Ričija i Ridlija Skota za pro -

vod u „Škotskom pabu McCloud“ uz lagano piće „Amaro Montenegro“. Feels like home!

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Nikako.

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Ima ih dosta jer svaka vuče na nešto, ali neka bude „Nema vjetra do sjevera“ grupe Hanibal. Podsjeća me na prijatelje iz benda sa kojima radim i stvaram.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Roxy Music - „Jealous Guy“ . Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Aquarius“ iz filma „Hair“ (Miloš Forman, 1979).

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Rolling Stones, „Angie“. Vaša pjesma za karaoke?

- Dead or Alive „You Spin Me Round“.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Smatram da nema loše pjesme i da je svaka lijepa na svoj način.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Džona Mejera. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/ li mislite da je precijenjen?

- Bajaga i instruktori. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Smrt Edija Van Hejlena. Bio je legendarni gitarista, čiji je stil promijenio lice rok muzike. Njegova tehnika sviranja, kao što je „tapping“, inspirisala je generacije muzičara. Njegov odlazak 2020. godine bio je veliki gubitak. Ostavio je prazninu u svijetu muzike i u srcima fanova širom svjeta. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Poster benda Pink Floyd, Džoa Satrijanija, Edija Van Hejlena. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Hoće. Nedavno je otkrivena freska sa njegovim likom koja potiče iz 15. vijeka.

TV Serija idealna za kišni vikend?

- Za kišni vikend meni najviše odgovaraju sitcomi kao što je „Friends“.

benda Hanibal

na vijeka

Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na djetinjstvo me podsjeća „Supernatural“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Touch“ sa Kiferom Saterlendom

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Better Call Saul“. Odgledao sam prvu sezonu kada je izašla. Svidjela mi se ali nisam imao volje za drugom sezonom.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Lost“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Vazda nakon gledanja serije „Two and a Half Man“ poželim onu košulju Čarlija Šina

Najdraži par iz serije?

- U seriji „How I Met Your Mother“ oduševio me Barnijev način na koji je osvojio Robin. Iza njegovog lica ženskaroša kriju se iskrena osjećanja.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „The Office“ zbog opuštene, prijatne atmosfere.

Za k oga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma uvijek, jer se trudi uprkos neuspjehu i njegov humor je zasnovan na fizičkoj komediji. Vazda mi je Džeri na neki način bio iritantan jer je znao redovno da provocira Toma.

M. ČAVIĆ

Zaožiljke koje samo mraz može makar sakriti, za melanholične uspomene, za zaborav... Pjesma „Nema vjetra do sjevera“ benda Hanibal vraća nas u doba ekspanzije domaćeg rokenrola, podsjeća na vrijednost muzičke lirike. Miks i mastering djelo je sarajevskog producenta i multinstrumentaliste Dina Mangafića, a produkciju spota radio je Dragiša Gile Pajović. Ako je suditi po prvoj autorskoj pjesmi kvinteta

iz Podgorice, pred njima je zavidna karijera. Hanibal singlom i spotom snimanom na nekoliko lokacija u Podgorici osvaja i publiku i kritiku, a recept za sjajan prijem je savršen spoj mladosti i iskustva. Kristina Pavićević – vokal, Slaven Ivanović – bas gitara, Igor Perović – klavijature, Bećir Koljenović – gitara, Nikola Zdravković – bubanj, imali su ljeto ispunjeno nastupima. Mojkovac, Kolašin, Cetinje, Podgorica, na spisku su

gradova koje su „pokorili.“

Gitarista Koljenović uprkos brojnim obavezama u bendu, rada na još jednom singlu koji će uskoro izaći, zavrtio je naše „Obrtaje“ i podsjetio se filmskih naslova koji su mu obilježili odrastanje i kojima se rado vraća.

Vodimo vas na zaliv Maja iz čuvene avanture s Leonardom Dikaprijom, slušamo gitarske asove Van Hejlena i Satrijanija i punimo baterije za sastanak s opasnim filmskim facama.

Bećir Koljenović: Oduševljen kako je Barni osvojio Robin u ,,How I Met Your Mother“

Sunčica Obradović

,,Miami Vice“, serija koja je postala lice i naličje

Kazablanka u vrtlogu Bermudskog trougla

Noćni drum klizio je u ogledalu jedne tamne ,,ferari dajtona“ krstarice. Okean mirisao kosu, a negdje u daljini čekao rafal kartelskog okršaja, prije nego se istopi u udaru pop-elektronike. Jedna govornica, tu u zalivu i pod neonskim svjetlom. ,,Kerolajn, to što smo mi, ne sad, nego ranije... Je li bilo stvarno?“

Salveta sa dvije ispisane riječi. Bio je prvi sastanak, kakvu bi to, u NBC studiju, mogli novu seriju snimati. A Brendon Tartikof, glavna zvjerka među direktorima, ,,šef departmana zabave“, je ušao na sekund i samo ostavio, presavijenu salvetu, kao cedulju na stolu. ,,MTV Cops“.

Za volanom ,,dajtone“

Pisalo je ,,MTV policajci“, a Entoni Jerković znao je da to samo i jedino može biti Majami. Biće ih dvojica; kao desperado i osvetnik... I biće detektivi. Partneri u beskrajnom kolovratu od zločina i kazne. Zvaće se ,,Gold Coast“; makar do u sred snimanja dvočasovnog pilota... Tada su već svi znali da to ipak mora biti ,,Miami Vice“. Od svih krimi ćoškova i svih stotina njih sa kraja na kraj Majamija, morali su odabrati ovaj moj. Tako i tim riječima prvi kadar razoružava Soni Kroket. I prije nego jedan bljesak u staklu ,,rej banki“, sa ivice brade od tri dana i sa revera na bijelom ,,versaći“ sakou, u raskoraku uhvati osamdesete – on nam podari sunce klasičnog Holivuda. I Majami tu već postaje jedna Kazablanka, prigušivač za sve bjegove i stare ožiljke, za koje

Ono što je šef studija zapisao na salveti kao ,,MTV pajkani“ se svim tim osamdesetim prikralo tako da im je pružilo ruho, stil i duh. Počinje sa onim ,,od svih ćoškova i svih gradova...“, a na kraju epizode je ,,početak jednog divnog prijateljstva“. Noćni drum, ogledalo u ,,ferarijevoj“ felgi i govornica zbog koje će Soni Kroket samo jednom usporiti

smo svi, kao i Soni, sami krivi. Prije nego nas sudbina ubijedi da je možda drugačije. Recimo, u jednoj noći, dok ,,ferari dajtona“ drumom Saut Biča i zalivom plete mapu od zasluženih drugih šansi. Za lika koji više ni ne zna, da li je ikad, bilo šta, u njegovom životu bilo stvarno. Pa i ta Kerolajn. A još ga glumi Don Džonson. Stvarno je neko i nešto taj Soni Kroket, u magarčenju sa životom i gradom, koji se đavolski trudi da on tu bude niko i ništa. Koledž zvijezda sporta kojeg je, naravno, ona jedna povreda koljena odvojila od prvog i najbitnijeg ugovora. Veteran sa dvije ture jada i muke u Vijetnamu. Sad već detektiv u lancima dvostruke igre i lavirintu tajnog doušnika među mafijašima. Desperado sa stalnom adresom na jednoj barki, zaboravljenoj u najbolje čuvanoj tajni od laguna, ponti i zaliva Majamija. A tu mu je jedino društvo, u potpalublju, zamislite – jedan stari aligator, maskota voljenog kluba o kojoj nema ko da brine nego Soni. Još ga zove Elvis. Sonijeva aligatorsko-pretorijanska garda. I da, nije mu ,,dajtona spajder“, to čudo od ,,ferarija“ osamdesetih, glavna referenca voznog parka; to u Majamiju ipak mora biti jedan ,,skarab“ trkački gliser-čamac, poput

onih iz gejmerskih poslastica, iz najluđih ,,GTA: Vice City“ misija. Pri tome, zaista ne možete reći da je Soni Kroket neki bogatun. Ono, dobro je plaćen za to što, iz detektivske kancelarije, svakog dana stavlja glavu na kocku. Nije da ima baš ni dovoljno novca da makar kupuje tako pažnju vremenom zapos tavljenog sina iz propalog braka. Ta Kerolajn, taj dom u predgrađu i to dijete –to je sve što je Soni mogao biti i imati, ali nije. Ali - ,,ferari“, ,,rej banke“, ta frizura puštena tako da vas ubijedi da samo zbog nje postoji jedan okean i vjetrovi nad njim; pa svi ti bijeli i pastelni sakoi ležerno bačeni preko majice na par dugmića... To je Soni, jer on je stil i nije ništa više od stila. Jer mu ništa drugo u životu nije ostalo. I taj prokleti posao. Tako to biva u Majamiju.

Opasne njuške

Mogao je biti i Los Anđeles, ili San Francisko, ili Orleans... Ali znate zašto je morao biti samo i jedino Majami? Prije nego je Majkl Man , veliki esteta među režiserima osamdesetih, ušao u projekat u roli izvršnog producenta i pružio mu formu, meso – onaj Jerković, scenarista hrvatskih korijena, pružio mu je skelet i temelj. Majami. Mo -

rao je to biti jedan svijet izbjeglica, očajnika, mutnih likova, mnogo opasnih njuški. Cijelog niza generacija kubanskih emigranata, političkih bjegunaca, pa slojeva i slojeva srednjoameričkih sitnih krimosa i krupnih mafijaša. Pa krupnih riba iz nekog starog i drugačijeg mafijaškog svijeta, kojima ni silne američke decenije nijesu ispeglale neki jevrejski ili sicilijanski akcenat. I sve to je Majami, i naravno milioni onih koji samo žele da ih ostave na miru, za malo sreće na obali. Grad izgubljenih duša i slomljenih srca, u kom su se slobodno tržište i jedna labava granica vrtili u svom ludom ringišpilu toliko dugo i brzo, da se više ne mogu, u svom tom ludilu, uopšte zaustaviti. Kao neki piratski Mediteran ili Karibi, samo u ruhu najluđih i najsunčanijih osamdesetih. I jasno je onda, zbog čega je ta televizijska krimi ,,Kazablanka“ morala biti Majami?

I morao je biti početak jednog divnog prijateljstva. Drugi policajac je Riko Tabs; u Majamiju autsajder u onoj mjeri u kojoj to može biti jedan beznadežni Njujorčanin. Još osvetnik sa teškom porodičnom ranom i uz sve to – tamnoput. Onako, prilično čvršći i realniji i racionalniji od Sonija, onda kad dođe u prvi

osamdesetih, slavi

vrtlogu trougla

40. rođendan

zlu. Koji tone u vrtlogu Bermudskog trougla izgubljene duše nekog pokvarenog, izgubljenog ili promašenog čovjeka.

ješeni slučaj samo oslobodi mjesto za neke nove krimose, opet i opet. Gdje se najbolje epizode završe, onako nihilistički, u epicentru nekog vječitog vatrenog okršaja i lavirintu dvostruke igre. I gdje najprije možete vjerovati, prije svih ljudi, jednom gladnom aligatoru Elvisu, privezanom u potpalublju barke na dokovima... A

Pa se u tom vrtlogu nađe jedan Soni Kroket... Da u paukovoj mreži svih tih ulica i zaboravljenih zgrada art dekoa tamo na Saut Biču, i u svim tim šemama kartelskih okr-

sakoa, u tutnjavi i ritmu one pjesme Fila Kolinsa - ipak sačuva malo vjere u ljude, ako ne u sebe. I to je taj njegov integritet. I taj Majami, koji nam je Don Džonson i jedan scenarista hrvatskih korjena Jerković, prije četiri decenije otkrio. Tamo gdje je stil najbolji odgovor na jedan svijet od propadanja, u Kazablanci zaboravljenoj u vrtlogu naših

put, nakon smrti i tragedije Sonijevog bivšeg partnera. Obojica su već toliko puta izgubili sve, obojica svake noći u igri u kojoj nemaju više ništa da izgube osim golog života... Soni će jednom, tu na početku, na jednom spektakularno propalom, a savršenom dejtu sa jednom predivnom ženom, na njeno ,,Taj posao ti ne da da budeš svoj“ odgovoriti - ,,Ali, ja ne znam više šta to znači uopšte, biti svoj i ja“. I zvuči ofucano, ali i ona i svi vi znate da je iskren. I opet je prokleto lako, u ,,Miami Vice“, Za Sonija i Rika, zbog njih i za njih, navijati. Prva ,,Miami Vice“ dvočasovna epizoda prikazana je prije 40 godina. Ono što je šef jednog studija zapisao na salveti kao ,,MTV pajkani“ se od te prve noći, u kasnom terminu od 22, svim tim osamdesetim prikralo na način da im je pružilo ruho, stil i duh.

ponajmanje sebi. U Majamiju, toj američkoj i karipskoj Kazablanci, u vrtlogu života svih nas, tih osamdesetih kao i sada, 40 godina od prve ,,Miami Vice“ epizode. Tu negdje je i odgovor: zašto to nijesu ,,stvarni“ policajci, jer sigurno niko od njih, tamo u Majamiju, ne trči za krimosima u ,,versaće“ odijelima, niko od njih ne spava u barci u zalivu i ne gleda kroz doušnički ogled kroz ,,rej banke“. Jer je sav taj divni i neodoljivi odgovor od stila je i jedini, način da se sačuva malo integriteta u tom svijetu, koji je pošao po

šaja, u panciru od italijanskog dana i našeg Bermudskog trougla. S. S.

Kolinsova grmljavina

Znate kako to ide u najljepšim pričama: počinje je sa onim ,,od svih ćoškova i svih gradova...“, a na kraju epizode je ,,početak jednog divnog prijateljstva“. A između, onaj noćni drum, ogledalo u ferarijevoj ,,felgi“, i govornica zbog koje će Soni samo jednom usporiti i okrenuti jedan broj u predgrađu. Kerolajn, je li ikad bilo stvarno?

I tu, dok grmljavina

Fila zaliv

Kolinsa sa okeana u zaliv donese jednu ,,In The Air Tonight“ oluju, tek znate zašto je to morao biti Majami. Jer ,,Miami Vice“ je savršeno mjesto skupih lekcija odrastanja; tamo gdje svaki ri-

Soni Kroket i Riko Tabs, nezaboravni detektivski tandem

kalendar Vijek od rođenja Loren Bakol, simbola intrigrantnosti

Neodoljivo opasna zavodljivost

U najznačajnijim ostvarenjima karijere, zahvaljujući i dobrom scenariju i inovativnom režiseru, Loren je uspjela efikasno i unikatno da prenese izuzetno zahtjevne uloge sa papira na filmsko platno

Imali neko šibicu – u tmini ćoška, intrigrantna Loren Bekol ovim ikonskim pitanjem spremno dočekuje budućeg supruga i partnera na ekranu u brojnim ostvarenjima, Hemfrija Bogarta, u debitantskoj ulozi zavodljive, katkad noarske figure. Uprkos očiglednoj nervozi i borbi maestralnog reditelja Haurda Hoksa da je ,,smiri“, Bekol, pognute glave, na prvi pogled, i u prvom kadru ovom istorijskom rečenicom, već polako ispisuje stranice svoje, ispostaviće se, izuzetno uspješne karijere. Dok je rođena Njujorčanka, koja je stigla obilježiti jednu bitnu filmsku epohu, možda sumnjala u svoj talenat, tu karakterističnost glasa i provokativnog pogleda jedne od nesumnjivo najveće zvijezde zlatne ere Holivuda... Ključni igrači filmske industrije četrdesetih i pedesetih godina prošlog vijeka bili su potpuno svjesni, da svjedoče hipnotičkom talentu. Bekol, kao vodeća zvijezda opakog zlatnog Holivuda, iskoristila je do maksimuma kombinaciju ljepote modela, istančanost glasa i sposobnost koketiranja sa ulogama koje su joj se nudile. Uprkos tome što joj zaokružena karijera nije donijela značajne rezultate na polju nagrada, Bekol je bez sumnje ostavila jasan pečat u filmskim knjigama 20. vijeka. Na dan koji bi bio njen stoti rođendan, podsjetićemo na neka od najznačajnjijih ostvarenja

Loren Bakol u danima najveće noarovske slave četrdesetih

intrigrantnosti opakog Holivuda

u kojima je, zahvaljujući dobrom skriptu i inovativnom režiseru, uspjela efikasno i unikatn, prenijeti izuzetno zahtjevne uloge sa papira na filmsko platno.

To Have and Have Not U teškom periodu Drugog svjetskog rata, u martu 1943 godine, na naslovnici američkog magazina ,,Harper’s Bazaar“, u patriotskom kadru ispred Crvenog krsta, pojavljuje se perfektno uklopljeno novo predivno lice. Bekol je uhvatila poglede ne samo ključnih muških faca tog perioda, već i žena – supruga maestralnog režiseru Hauarda Hoksa tako dolazi na ideju da baš Bekol treba da igra u njegovoj adaptaciji romana ratne romanse autrovog prijatelja ,,To Have and Have Not“ Ernesta Hemingveja Avanturistička romansa između ribolovca i zavodljive Amerikanke, u tipičnom Hoksovom stilu, te 1944. između ostalog je interesantan pokušaj interpretacije poduhvata francuskog otpora u Drugom svjetskom ratu. Najzanimljiviji podatak je da je Hoksu i Hemingveju pomogao Vilijam Fokner. Tu počinje ali ne završava saradnja slavnog Nobelovca i režisera...

The Big Sleep U rupi između tridesetih godina i njegovih najuspješnijih četrdesetih i pedesetih, koji su na koncu krunisani najznačajnijim nagradama u književnosti, uključujuci dva Pulicera i Nobelovu nagradu, Fokner je dobio šansu da piše za film. Iako je bio šaljivo ,,razočaran“ što neće raditi za Diznijev ,,Miki Maus“ strip, odluka da se preseli na holivudske daske učinila je da slavni pisac, preko noći, postane vrlo primamljiva spisateljska opcija za mnoge ključne rediteljske figure u tom periodu.

Nije tajna da su Fokner i Hoks razdrmali usporeni Holivud, a kruna te saradnje sasvim sigurno je mestralni noar ,,The Big Sleep“ (1946). Nakon što su hemijom briljirali u ratnoj romansi, Bekol i Bogart se vraćaju filmskom platnu za ovaj vrlo zapetljan skript, u kojem

sudar privatnog detektiva i atraktivne luckaste djevojke donosi ubistvo, ucjene, laži ali i romansu.

How to Marry a Millionaire Komedija Žana Neguleskoa ,,How to Marry a Millionaire“ (1953) spojila je za pedesete godine prošlog vijeka, tri najpopularnije ženske figure – Bekol, Merilin Monro i Beti Grebl – i uvjek prisutnog Vilijama Pauela. I to u simpatičnom, klasičnom za taj period, scenariju - koji je između ostalog imao za cilj da ,,smekša“ holivudski dramatičan narativ.

Simplicifiranost priče u kojoj tri njujorška modela traže milionere iz dosade i oskudnosti, tipična je komično-romantična igra koju je svaka holivudska produkcijska kuća imala u rukavu za bioskopsko opuštanje. Iako se očekivalo da će Monro biti ta koja je odnijela svu slavu, spoj Bekol sa Pauelom bio je najzapaženiji.

Designing Woman

Istraživanje različitih lajfstajla bio je poseban scenaristički segment djela Visentea Minelija, pa se to i očekivalo od njego ve romantične katkad zaboravljene komedije ,,Designing Women“ (1957) koja je spojila Bekol sa Gregorijem Pekom. S Oskarom nagrađenim scenariom Džordža Velsa o romantičnom spoju sportskog novinara i modne diznajnerke, koji vrlo brzo prerasta u analizu ljubavne veze u kojoj partneri shvataju da nemaju ništa zajedničko, Mineli se uspio poigrati opskurnim i krajnje izazovnim temama. Komad se takođe ispostavio kao efikasna platforma za slavnog reditelja na kojoj je mogao probati škakljiviji pristup klasičnoj komediji.

Murder on the Orient Express

Jedan od najisplativijih ostvarenja sedamdesetih godina prošlog vijeka stiglo je iz menija Sidnija Lumeta. Adaptacija popularnog romana Agate Kristi ,,Murder on the Orient Express“ 1976. okupila je veliki broj slavnih faca.

Pa su se uz Bekol u vozu istrage za ubicom američkog biznismena između ostalih pronašli i Ingrid Bergman, Šon Koneri, Vanesa Redgrejv, Albert Fini i Entoni Perkins

Uprkos ovom stelarnom kastingu koji je na papiru ,,putovao“ kroz Jugoslaviju, Bekol se u ovoj igri saspensa uspjela izdvojiti. L. MURSELJEVIĆ

U savršenom kadru Hoksovog ,,The Big Sleep“ sa Hemfrijem Bogartom

Zavodljivi uzlet karijere u ,,To Have and Have Not“

Portret zrelosti i samoće u ,,Designing Woman“

Vitova Utjeha v PODGORICARENJE

Mir tebi, skitaču. Jedan anonimni, potpisan kao vjerni čitalac, ovako se od Vita Nikolića opraštao: njegovim stihom, u Pobjedinoj čitulji. ,,Mir tebi, skitaču, što se obestrvi zaljubljen u riječ s one strane krvi“.

Znate li da postoje u Crnoj Gori takva mjesta, da su im pjesnici davali imena? I da je to, recimo, jedna mediteranska uvala? Ali: bio je 11. septembar 1994, dan nakon pjesnikovog odlaska. Negdje na prednjim stranama, i Vitova pjesma ,,Jednog dana, kada nas ne bude“. I jedna želja starog redakcijskog druga za ,,ljudsku riječ glasnu, parče srca grlom otrgnuto, da razbije tišinu opasnu i vrijeme besputno“. Bila je sva ona bijeda pod sankcijama i bio je onaj rat zbog kog je Vito, zbog nepristajanja na ratnohuškačku politiku, u redakciji otkaz dobio. ,,Što se obestrvi zaljubljen u riječ s one strane krvi“. Nakon tri decenije, samo svjedočimo, koliko takve riječi i stupci pripadaju Vitu Nikoliću.

Nego, znate da postoje mjesta... Bio je u Hotelu „Podgorica“ jedan konobar Bećo Kaplanović. Baranin, od oca maslinjak naslijedio, tik uz planiranu novu magistralu ka Ulcinju. A znate da je Vito bio ratno siroče, do 18. godine u sirotištu, pa pod teretom plućnih bolesti cijelog života... U bolnici je na liječenju, u Brezoviku, Baja Radulovića – direktora titogradskih ugostiteljskih objekata upoznao. Bajo liječen od tuberkuloze, pa tu u Nikšiću Vita u bolnici sreo. I ponudio mu, da dođe u Titograd, da živi u potkrovlju hotela. Vito prihvati, pa nakon nekog vremena stigne u Hotel „Podgorica“.

A Pobjeda se zorila Vitovim ,,Crnom Gorom – putem i bespućem“. Reportažama u rubrici koja je trajala godinama, kao što je trajala i ona boemština, tamo u hotelskom bifeu i na terasi... Pa se Nikolić tu i sa onim konobarem Bećom počeo družiti. I Baranin mu se jednom, tu, požalio – da na zemlji očevih

Zaglavi se

maslinjaka, u uvali kroz koju je tek trebala magistrala proći, želi bife da otvori. Ali da nema ideju za ime.

I kaže mu Vito: ,Vidi ovako, svi koji piju traže u piću neku utjehu. Naći je neće, ali je tražiti hoće. Zato ti predlažem da taj bife nazoveš ,,Utjeha“. To mu ime pristaje još i više u toj pustari i osami, bez puta, a bogami bi pristajalo svakom bifeu“...

I bi bife, pa po njemu i toj tabli cijelo mjesto i uvala dobiše ime i tako je svi prepoznaju, iako tamo, u katastru, još piše Bušat. I nikad na to mjesto Vito nije kročio, ali mu je pjesnički kumovao.

Znate kako se Pobjeda od Vita opraštala, prije 30 godina? Tekst Miodraga Tripkovića 11. septembra 1994, dan nakon Vitove smrti, počinjao je ovako: ,,Neka je prokleta ova nedjelja“...

Pa se o nikšićkom liriku, Pobjedinom novinaru i romantiku svih naših drumovanja, tog dana pisalo kao o ,,rođenom pjesniku“. Kiteći ga oreolom elegičnog sanjara. Patinom nesmirivog, pa riječima o onima koji sagorijevaju u vječno živom plamenu poezije – i nekim štosnim ordenjem koje pripada boemima.

Naravno, redakcijski redovi pod teretom one krivice, kako je Vito, tri godine ranije, iz te kuće i redakcije otišao... ,,Valjda smrt i dolazi stoga da bi nas opomenula na ono što je neprolazno, te da pjesnika treba čitati ponovo i iznova“ – pisao je tog dana Miodrag Tripković. Pa podsjećao, da su do Vitovog odlaska, objavljene samo tri njegove knjige ,,Drumovanja“, ,,Sunce, hladno mi je“ i ,,Stihovi“.

I, apsolutno poentirajući istinom – da je Vitomir Nikolić zaslužio, da mu se objavi zbirka onih briljantnih reportaža. Ti redovi bili su oni novinski stupci, u kojima je jedan pjesnik među novinarima pokazivao, da i medijskom tekstu pripada ono pravo, da dotakne najintimnije kutke naše osjećajnosti. I u kojoj mjeri je u Pobjedi Vitova smrt ostala kao jedna duboka rana: tadašnji glavni i odgovorni Slobodan Vuković, na sahrani pjesnika u Nikšiću otkrio je, da je samo nekoliko dana ranije sa Vitomirom dogovorio njegov povratak na stranice matičnog lista. ,,Što se obestrvi zaljubljen u riječ s one strane krvi“... Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Vitomir Vito Nikolić

LONDON CALLING Boja u pokretu

Otkad je otvorio vrata u septembru prošle godine, inovativni izložbeni prostor ,,Frameless London“, za vrlo kratko vrijeme, uspio je da se pozicionira na vrlo kompetitivnoj uticajnoj listoj mjesta u britanskoj metropoli. Radi se o onim lokacijama koje, između ostalog, spajaju nevidljive prepreke između ljubitelja umjetnosti i umjetničkih djela. Inovativnom tehnologijom koja ,,oživljava“ umjetnička djela koja se na velikim ekranima, od poda do plafona, praktično kreću, ,,Frameless London“ za vrlo kratko vrijeme uspio je da pomjeri granice od konvencionalnih posjeta galerijama i muzejima. I to sa ponuđenim ,,umjetničkim isustvom“ koje nudi 42 umjetnička rada od

Posjetioci izložbenog prostora ,,Frameless London“ uživali su u animiranoj formi vanvremenskog rada impresionizma Kloda Monea ,,Barque sur la Seine a Jeufosse“

čak 29 ikona savremene umjetnosti – od Sezana i Kandinskog do Dalija, Van Goga i Rembranta Oni koji stoje iza ovog inovativnog koncepta ,,oživljavanja“ umjetničkih capolavori odlučili su da proslave prvi rođendan besplatnom izložbom. Oni koji ne mogu odvojiti 30 funti za standardni izložbeni prostor kod ,,Marble Arch“, imali su priliku da iskuse unikatan način uživanja u umjetničkim djelima. Izazivajući status quo kada govorimo o

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

dešifrovanju umjetnosti, ,,Frameless London“ posjetiocima nudi koncizan ,,osjećaj uključenosti“ koji omogućava putovanje ne samo kroz djelo, već i način njegovog nastajanja. U saradnji sa kompanijom ,,Outernet“, na zadovoljstvo mnogih ljubitelja umjetnosti, ,,Frameless London“ postavio je posljednju umjetničku egzibiciju boje u pokretu u samom središtu grada. Posjetioci su uživali u animiranoj formi rada Kloda Monea ,,Barque sur la Seine a Jeufosse“, koji je

francuski slikar i jedno od centralnih figura impresionizma završio 1884. godine. Uprkos tome što brojni kritičari ovo krajnje specifično modernizovanje umjetničkih djela ne gledaju kao pozitivan proces, neupitna je popularnost ovog tipa interaktivnog predstavljanja umjetničkih kompozicija. Zato ne čudi što je ovo uljuljkano putovanje Senom, jedan od radova Francuza tokom njegovog boravka u francuskom selu Živerni u Normandiji, efektno razliveno po jednoj od ,,Outernet“ prostorija. I bilo je ujedno i jedan od najpopularnijih motiva postova Londonaca na društvenim mrežama tokom sedmice za nama.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Marija Ivanović-Nikičević Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Magično putovanje Senom ,,oživljeno“ na zidovima galerije

Sve veća popularnost interaktivnog predstavljanja velikih djela umjetnosti