Subota, 7. septembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21107 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
Poslanici usvojili rebalans budžeta i set zakona potrebnih za realizaciju programa ,,Evropa sad 2“
Ministar odbrane poručio da je Savjet za bezbjednost dužan da konstatuje prestanak funkcije načelniku Generalštaba VCG
Radulović: Razrješenje
Lazarevića sirova je improvizacija suprotna zakonu i Ustavu
Advokat Veselin Radulović za Pobjedu ističe kako general Lazarević ne može otići u penziju samo na osnovu odluka Ministarstva odbrane, konkretno potpisa ministra Krapovića na dokument kojim se ukida produženje aktivne službe načelniku Generalštaba
Juniori Crne Gore bolji od Mađarske (6:5) u polu nalu Evropskog vaterpolo prvenstva
PROPUSTI U RADU: Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama analizirao slučaj ubistva Biljane Pavićević
Počela akcija ograničavanja marži u crnogorskim marketima
INTERVJU: Prof. dr Saša Mujović, nosilac liste „Još jače“ Pokreta Evropa sad i Demokrata
Koalicija PES-a i Demokrata odlučna je da se izbori za izborni rezultat koji će garantovati stabilnu gradsku vlast i osigurati da se svi započeti projekti uspješno realizuju, ističe sagovornik Pobjede
Sekretar Udruženja stočara Danilovgrada tvrdi da je situacija sa kju groznicom u Crnoj Gori alarmantna
Ministar odbrane poručio da je Savjet za bezbjednost dužan da konstatuje prestanak funkcije načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore
Radulović za Pobjedu ističe kako general Lazarević ne može otići u penziju samo na osnovu odluka Ministarstva odbrane, konkretno potpisa ministra Krapovića na dokument kojim se ukida produženje aktivne službe načelniku Generalštaba
PODGORICA - Sve ovo
što smo do sada gledali u vezi sa razrješenjem generala Zorana Lazarevića sa mjesta načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore predstavljalo je grubu, sirovu improvizaciju koja je suprotna zakonu i Ustavu, kazao je za Pobjedu advokat Veselin Radulović.
Ministar odbrane Dragan Krapović na jučerašnjoj konferenciji za novinare je istakao da je Savjet za odbranu i bezbjednost „dužan da po sili zakona konstatuje prestanak funkcije Lazareviću“. Kako je precizirao, Lazarević će morati da bude razriješen po sili zakona, pošto je on potpisao rješenje kojim je bivši rukovodilac MO, Filip Adžić Lazareviću produžio funkciju do juna 2025. godine. - U konkretnoj situaciji nije moguće ukloniti, odnosno razriješiti generala Lazarevića dužnosti načelnika Generalštaba bez odluke Savjeta za bezbjednost i odbranu – podsjetio je Radulović.
Smjena aktuelnog načelnika Generalštaba inicirana je na prethodnoj sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, ali se tome protivio predsjednik države Jakov Milatović
PARALELA
Krapović je i juče podsjetio da je razlog za smjenu Lazarevića podmlađivanje kadra, ali je na komentar kako NATO članice imaju za načelnike Generalštaba iskusna vojna lica starija od Lazarevića, kazao da ga „ne zanima šta rade druge zemlje“. Nepoznanice i neizvjesnost oko čelnog čovjeka u Generalštabu Vojske Crne Gore u najvećem dijelu podsjećaju na situaciju krajem 2020. i početkom 2021. godine tokom kohabitacije. Tadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutin Dakić je podnio zahtjev za odlazak u penziju krajem decembra 2020. godine. Ministarka odbrane Olivera Injac uputila je predsjedniku Milu Đukanoviću odluku o razrješenju
Krapović: Poljska firma, uključena u posao oko nabavke patrolnih brodova, ne postoji
Krapović je juče opovrgao optužbe lidera GP Ura
Dritana Abazovića koji je u Skupštini kazao da se iza međudržavnog ugovora sa Francuskom za kupovinu dva patrolna broda skriva pronevjera od 19 miliona eura u koju je uključena jedna kompanija iz Poljske. Ministar odbrane ističe da je cilj Abazovićevog govora kompromitacija projekta.
- Konsultovao sam sve u Ministarstvu odbrane i ne postoji poljska firma koja je uključena u ovaj posao. To je notorna neistina. Te tvrdnje su zlonamjerne - tvrdi on.
Smatra da Abazović izjavom kritikuje i svog kolegu, nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, koji je predložio ovaj aranžman za vrijeme 43. vlade, uključujući dodatnih 120 miliona za nabavku brodova.
Dakića, gdje je kao razlog navela upravo završetak aktivne službe. Međutim, Đukanović je odbio da takvu odluku potpiše, te istakao da se o tom pitanju odlučuje na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu. Sjednica je održana tek sredinom aprila 2021. godine i na njoj je razriješen Dakić, a pukovnik Milutin Đurović unaprijeđen u generala i zatim izabran za načelnika Generalštaba.
Radulović za Pobjedu ističe da general Lazarević ne može otići u penziju samo na osnovu odluka Ministarstva odbrane, konkretno potpisa ministra Krapovića na dokument kojim se ukida produženje aktivne službe načelniku Generalštaba.
- Jedini koji može prekinuti službu generalu Lazareviću je Savjet za odbranu i bezbjednost. Paralela se može napraviti sa Dakićem, ali i sa
INTERVJU: Saša Mujović, nosilac liste
PODGORICA - Mnogi mogu obećavati, ali pitanje je koliko su zaista sposobni da svoja obećanja sprovedu u djelo u korist svih sugrađana, kaže u intervjuu za Pobjedu nosilac zajedničke liste Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore, Saša Mujović.
Aktuelni ministar energetike, koji je na čelu liste „Još jače“, kaže da je partnerstvo ove dvije stranke „prirodan izbor“ jer mogu „ostvariti još jače rezultate, ponuditi najbolji tim i delegirati budućeg gradonačelnika koji će raditi u interesu svih građana“.
- Ova koalicija, koja je već pokazala svoju snagu i odlučnost na državnom nivou, ima sve što je potrebno da Podgoricu povede naprijed kroz projekte koje smo planirali – precizirao je on.
Smatra da nakon izbora 29. septembra neće biti potrebe da ulaze u druge koalicije kako bi upravljali glavnim gradom.
mnogim drugim sličnim slučajevima. I sada, kao i tada, očigledno je u pitanju partijski interes – dodao je on.
PARTIJSKI INTERESI
Prema riječima našeg sagovornika, sve je to borba da „određeni partijski subjekti sa pozicije načelnika Generalštaba uklone neku osobu koja im politički ne odgovara u datom momentu“. Na taj način, zatim, obezbjeđuju poziciju na koju će dovesti svoj partijski kadar. Kaže da je upravo to veliki problem Crne Gore o kojem se nikada ne govori.
- Ni tada, a ni sada, ne govori se o ljudima koji se eventualno smjenjuju ili treba da se postave, odnosno o njihovim profesionalnim referencama, integritetu i svemu što bi neko trebalo da ima da bi pokrivao tako odgovornu funkciju kao što je načelnik Generalštaba. U krupnom planu uvijek je partijski interes i, ponavljam, želja da se ta pozicija obezbijedi za svoj kadar. Nadam se da će se jednom prekinuti sa tom praksom i da će političari početi da poštuju Ustav i zakon. Ali na žalost, nemamo institucije koje su potrebne da to i obezbijede – zaključuje Radulović.
K. JERKOV
- Mi iz koalicije PES-a i Demokrata smo odlučni da se izborimo za izborni rezultat koji će garantovati stabilnu gradsku vlast i osigurati da se svi započeti projekti uspješno realizuju. Ne smijemo dozvoliti da naš grad opet zapadne u „pat poziciju“ i da bude talac ucjena malih i halapljivih partija – dodao je naš sagovornik. No, ako budu potrebni postizborni aranžmani, odlučni su da saradnje nema sa Demokratskom partijom socijalista i onima koji su s njima srušili aktuelnu gradsku vlast. - Duboko poštujem volju građana i razumijem da je konačna odluka na njima. Da li ću biti ja ili neko drugi, odlučiće građani Podgorice, a naša je obaveza da se njihovoj volji povinujemo – zaključuje Mujović za Pobjedu.
POBJEDA: Zbog čega su PES i DCG odlučili da nastupe u koaliciji na izborima?
MUJOVIĆ: PES i Demokrate su se udružili, jer dijelimo istu viziju za budućnost Crne Gore - evropsku, prosperitetnu i pravednu. Naša programska sličnost i jasno definisani ciljevi usmjereni su ka članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jačanju vladavine prava i kontinuiranom poboljšanju životnog standarda svih građana. Obje stranke su dale značajan doprinos uspjesima 44.
vlade predvođene Milojkom Spajićem, pokazujući da možemo raditi efikasno i odgovorno. Naše partnerstvo je prirodan izbor, jer smo uvjereni da udruženi možemo ostvariti još jače rezultate, ponuditi najbolji tim i delegirati budućeg gradonačelnika koji će raditi u interesu svih građana. Zajedno, idemo naprijed - još odlučniji, još jači i spremniji da ostvarimo sve što smo obećali.
POBJEDA: Što su glavni principi liste i zbog čega smatrate da će građani glasati za vas?
MUJOVIĆ: Naši glavni principi su jednostavni, jasni i duboko ukorijenjeni u potrebama svakog građanina Podgorice. Mi smo koalicija koja ne daje prazna obećanja. Iza nas stoje konkretni rezultati. U prethodnom periodu poboljšali smo standard života građana Podgorice kroz povećanje plata i penzija, podigli nivo vladavine prava i pokazali beskompromisnost u borbi protiv kriminala. Pokrenuli smo brojne državne projekte koji su osnova za uspjeh na gradskom nivou, a sve to radimo sa jednim ciljem: da idemo još jače. Znamo da se sreća ne mjeri obećanjima o zlatnim kulama, već punim frižiderima i sigurnim ulicama. Svjesni smo da nema tog gradskog projekta koji može zadovoljiti građanina, ako su putevi loši, ako je infrastruktura zapostavljena
Eksperti ODIHR-a predstavili preliminarno
Budžetsko finansiranje i za vanparlamentarne
PODGORICA – Prilikom
izrade Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja treba razmotriti proširenje prava na finansiranje iz budžeta, ali i mogućnost da se partijama dozvole određene strane donacije. To je preporuka eksperata Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koji su juče u Skupštini predstavili preliminarno mišljenje o zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, pripremljeno za potrebe Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Konačno mišljenje, kako su na-
„Još jače“ Pokreta Evropa sad i Demokrata
Koalicija PES-a i Demokrata odlučna je da se izbori za izborni rezultat koji će garantovati stabilnu gradsku vlast i osigurati da se svi započeti projekti uspješno realizuju, ističe sagovornik Pobjede
POBJEDA: Koji su glavni pravci razvoja Podgorice u narednom periodu?
MUJOVIĆ: Naš cilj je da uspjeh Podgorice ne mjerimo samo brojem izgrađenih zgrada ili asfaltiranih puteva, već stepenom zadovoljstva i kvalitetom života koji naš grad pruža svojim sugrađanima. Zato ćemo uvesti strategije umjesto improvizacija, koje su bile karakteristične za DPS period, kada su se projekti realizovali prema političkim potrebama, a ne u skladu sa strukom i naukom.
Naša vizija za Podgoricu je jasna i fokusira se na više pravaca razvoja. Želimo da izgradimo zajednicu u kojoj se svi osjećaju kao kod kuće, bez obzira na njihove razlike. Ne želimo da svaki kvadratni metar slobodnog prostora pretvorimo u parking, već da ga pretvorimo u parkove, igrališta i prostore za rekreaciju. Planiramo modernizaciju sportskih objekata i razvoj programa koji će motivisati djecu i mlade da se bave sportom. Njegovaćemo kulturno nasljeđe Duklje, Meduna, Stare varoši i valorizovati naše rijeke i Skadarsko jezero. Razvićemo mrežu usluga socijalne zaštite i programa koji će poboljšati kvalitet života starijih građana. Podgorica kao centar slobodne misli, gdje se podstiče intelektualna i umjetnička scena, gdje se cijeni obrazovanje i gdje se nauka stavlja u službu napretka društva.
Da bi se to postiglo, potrebno je da grad ulaže u razvoj kulturnih institucija, organizuje međunarodne festivale i konferencije, i podstiče inovacije u nauci i obrazovanju.
posvećenost i rezultate i podržati nas da nastavimo graditi grad kakav svi zaslužujemo.
i ako grad nije lako dostupan i bezbjedan. Razumijemo da nema napretka tamo gdje vlada strah od kriminalnih grupa i njihovih obračuna. Zato se fokusiramo na konkretne promjene: da unaprijedimo svakodnevni život i stvorimo sigurno okruženje za sve.
Ova koalicija, koja je već pokazala svoju snagu i odlučnost na državnom nivou, ima sve što je potrebno da Podgoricu povede naprijed – da ide još jače kroz projekte koje smo planirali. Mnogi mogu obećavati, ali pitanje je koliko su zaista sposobni da svoja obećanja sprovedu u djelo u korist svih sugrađana.
Naš prvi princip je poštovanje date riječi i obećanja prema građanima. Drugi je puna dostupnost naših kandidata: mi nijesmo umišljeni funkcioneri, već pristupačni građani Podgorice, spremni da slušamo, razgovaramo i zajedno radimo na boljoj budućnosti. Zato vjerujemo da će građani prepoznati našu iskrenost,
Koji su problemi ostali neriješeni u mandatu aktuelne vlasti?
MUJOVIĆ: Nažalost, značajan dio partija koje su činile gradsku vlast nije bio na visini zadatka.
đana, fokusirali su se na lične i partijske interese, stvara-
ru nepovjerenja. U konačnom, u kolaboraciji sa DPS-om, ne samo da su srušili vlast, već su i usporili i prolongirali realizaciju ključnih gradskih projekata. Zbog toga su projekti poput bulevara Vojislavljevića i Veljka Vlahovića, Jugozapadne obilaznice, Gradskog pozorišta, izgradnje istočne tribine stadiona i vodosnabdijevanja prigradskih naselja ostali nedovršeni ili odloženi.
uspješno realizuju. Ne smijemo dozvoliti da naš grad opet zapadne u „pat poziciju“ i da bude talac ucjena malih i halapljivih partija.
Mi iz koalicije PES-a i Demokrata smo odlučni da se izborimo za izborni rezultat koji će garantovati stabilnu grad-
Naš cilj je jasan: transparentnost, odgovornost i efikasnost u upravljanju gradom, bez kompromisa i povlađivanja ličnim interesima.
Građani Podgorice zaslužuju vlast koja će još više raditi u njihovom interesu i mi smo ovdje da to garantujemo.
POBJEDA: Kakav imidž treba da ima glavni grad zemlje koja ulazi u EU?
MUJOVIĆ: Podgorica, kao glavni grad Crne Gore koja je na putu ka Evropskoj uniji, treba da reflektuje sve atribute jedne moderne evropske metropole. To znači da mora imati građanski koncept koji obuhvata širinu, toplinu i inkluzivnost za sve koji poštuju pravila gradskog života, a istovremeno štiteći prava drugih. Podgorica treba da bude otvorena i gostoljubiva prema svim svojim građanima i posjetiocima, stvarajući atmosferu u kojoj se svi osjećaju dobrodošlo i poštovano. Kao centar kulturnog, obrazovnog i naučnog života Crne Gore, Podgorica treba da postane mjesto koje privlači sve više ljudi iz regiona i šire.
osigurati da se svi započeti preliminarno mišljenje o Zakonu o nansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja
finansiranje preporučuju
vanparlamentarne stranke
javili, biće završenu u nekoliko narednih sedmica.
ODIHR je u preliminarnom mišljenju preporučio da se razmotri proširenje prava na finansiranje iz budžeta, kako bi se time obuhvatile i partije koje nijesu zastupljene u državnom parlamentu ili lokalnim skupštinama, čime bi se omogućilo
da i vanparlamentarne i novoosnovane stranke imaju pravo na finansiranje. Predlaže se i veća regulacija nenovčanih priloga od privatnih donatora, kao i da postoji spisak zaduženja u godišnjim izvještajima, jer se pojavljuje problem otplate od trećih strana, što je takođe donacija.
ODIHR je naveo da treba da se postave granice visine iznosa donacija kako bi se uračunala inflacija, na osnovu nekog oblika indeksacije, a ne apsolutnih iznosa. Preporuka je i da se članarine i sponzorstva u zakonu definišu kao prilozi, kako bi se spriječilo njihovo korišćenje u svrhu izbjegavanja najvišeg dozvoljenog iznosa donacija. Eksperti ODIHR-a preporučili su da se razmotri mogućnost dozvoljavanja određenih stranih donacija partijama. Oni su
kazali da to treba pažljivo uraditi, jer postoji interesovanje da se Crna Gora zaštiti od malignih spoljnih uticaja kroz donacije iz inostranstva. Eksperti su ukazali i da su ovlašćenja i odgovornosti Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) široke, ali da joj nedostaju puna istražna ovlašćenja i direktan pristup određenim bazama podataka. ODIHR smatra da ASK-u treba dati ovlašćenja da izradi i objavi smjernice kojima se navode konkretni kriterijumi za odre-
Takođe, modernizacija Podgorice treba da ide u pravcu razvoja zelenih površina i ekoloških rješenja koja će unaprijediti kvalitet života svih njenih građana. Savremene tehnologije moraju biti u službi životnog komfora, omogućavajući efikasniji transport, bolju infrastrukturu i održivi razvoj. Podgorica treba da postane grad koji spaja tradiciju i modernost, koji poštuje svoje kulturno nasljeđe dok hrabro korača naprijed, usvajajući najbolje evropske prakse.
Naš cilj je da Podgorica postane grad koji simbolizuje napredak, toleranciju i inovaciju - pravi evropski grad u svakom smislu te riječi.
Idemo još jače ka toj viziji, jer vjerujemo u Podgoricu koja je spremna za Evropsku uniju i koja će ponosno nositi svoj evropski identitet, dok istovremeno zadržava svoju jedinstvenu lokalnu dušu.
POBJEDA: S kim biste formirali postizbornu koaliciju?
MUJOVIĆ: Mi smo u koaliciji sa Demokratama i od njih mi ne trebaju bolji. Naš fokus je na našem radu i na rezultatima koje možemo ostvariti zajedno.
Da li će biti potrebe za dodatnom koalicijom nakon izbo-
ra - to ćemo vidjeti. Ali jedno je sigurno: koalicija sa DPSom je apsolutno nemoguća. Naša odluka je čvrsta, posebno u svjetlu posljednjih grubih neistina koje su iznosili na moj račun. Oni koji se oslanjaju na laži, oni kojima ništa nije sveto i koji nemaju savjest koja ih obavezuje na određene norme ponašanja, nijesu partneri s kojima bismo ikada sarađivali. Takođe, bilo bi neprihvatljivo i degutantno praviti koalicije sa strankama koje su, u saradnji sa DPS-om, srušile gradsku vlast i koje bi vjerovatno sa DPS-om vršile vlast. Naš cilj je jasan: želimo raditi sa onima koji dijele naše vrijednosti i viziju za evropsku budućnost Podgorice i Crne Gore. POBJEDA: Da li biste pristali da nosilac druge liste bude kandidat za gradonačelnika?
MUJOVIĆ: Vjerujem da imamo pobjedničku listu i sve preduslove za postizanje rezultata koji će zaslužiti najveću podršku građana Podgorice na predstojećim izborima. Naš cilj je da obezbijedimo gradonačelnika iz našeg tima, jer smatramo da upravo mi imamo viziju i kapacitete da vodimo grad naprijed. Međutim, duboko poštujem volju građana i razumijem da je konačna odluka na njima. Da li ću biti ja ili neko drugi, odlučiće građani Podgorice, a naša je obaveza da se njihovoj volji povinujemo.
Kristina JERKOV
đivanje visine novčanih kazni. Eksperti ODIHR-a smatraju da kazne treba utvrditi na osnovu
indeksacije kako bi se izbjeglo njihovo brzo zastarjevanje. R. P.
Luksuzni hotelsko-rezidencijalni beachfront kompleks ,,Porta Rai“ predstavljen sinoć u Podgorici
PODGORICA - Luksuzni hotelsko-rezidencijalni beachfront kompleks ,,Porta Rai“, koji se gradi u Ulcinju, sinoć je i zvanično predstavljen na svečanosti u Podgorici, pred velikim brojem uglednih zvanica, među kojima su bili brojni visoki članovi Vlade, državnih institucija, predstavnici diplomatskog kora, poslovne zajednice i medija.
Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.
- Ponosni smo na ovu investiciju, ali i na podatak da ćemo, zahvaljujući ,,Porta Rai“ unaprijediti domaće preduzetništvo, povećati broj radnih mjesta i donijeti svjetski know how. Posebno bih istakao da će lokalne kompanije biti angažovane na izgradnji
ovog kompleksa, što dodatno potvrđuje našu posvećenost razvoju crnogorske privrede, a napomenuo bih i da ćemo platiti 65 miliona evra poreza na dodatu vrijednost u narednih deset godina, zatim, porez na dobit u istom periodu iznosiće 25 miliona evra, a porezi i doprinosi na zarade iznosiće oko sedam miliona eura. Kada se na to doda porez na imovinu, što je oko 11 miliona eura za narednih deset godina, dolazimo do cifre od dodatnih 108 miliona eura koje ostaju u Crnoj Gori zahvaljujući projektu - rekao je Nemanja Kostić, direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok. ,,Porta Rai“ će biti smješten na Velikoj plaži, najdužoj pješčanoj plaži na Jadranu, pružajući posjetiocima i stanovnicima jedinstveno iskustvo uživanja u luksuzu na obali mora. Hotelsko-rezidencijalni beachfront kompleks kategorizacije - pet zvjezdica nudiće ekskluzivne restorane i barove, velnes i spa centar, sedam bazena, padel, teniski i košarkaški teren, mini golf, raznovrsne
dječje sadržaje sa promenadom i ekskluzivnu retail zonu. - Projekat ,,Porta Rai“ na Velikoj plaži će dodatno da učvrsti poziciju Crne Gore na svjetskoj mapi kada je riječ o luksuznim hotelsko-rezidencijalnim kompleksima i na to smo ponosni. Riječ je o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljaće novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu. Istovremeno, zadovoljstvo mi je da istaknem da će kompleks da bude okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čovjeka - rekao je Kostić, koji se zahvalio svim državnim institucijama na efikasnom rješavanju svih neophodnih procedura.
- Profesionalizam na koji smo naišli u Crnoj Gori je izuzetan i želim da pohvalim nadležna ministarstva i lokalnu samoupravu na podršci, savjetima i usmjeravanju, kako bismo sve uradili na najkvalitetniji mogući način - poručio je Kostić. n k
Aktivnosti poreskih inspektora od 1. maja do 28. avgusta
PODGORICA - Poreski inspektori su od 1. maja do 28. avgusta obavili 3.170 provjera regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 453. - Po tom osnovu izdato je 617 prekršajnih naloga sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2,07 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 1,49 miliona eura, od čega je naplaćeno 1,07 miliona eura ili 72 odsto - navodi se u saopštenju PU. Naplata po osnovu novčanih
kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu prema Zakonu o prekršajima).
U pomenutom izvještajnom periodu su kod 32 poreska obveznika preduzete mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti.
Na osnovu izvršenih kontrola tokom ljetnje turističke sezone, najveći broj nepravilnosti je utvrđen kod poreskih obveznika koji obavljaju djelatnost na teritoriji opštine Ul-
Poslanici usvojili rebalans budžeta i set zakona potrebnih za realizaciju programa ,,Evropa sad 2“
PODGORICA – Poslanici su sinoć izglasali rebalans budžeta, kao i set zakona predviđenih Fiskalnom strategijom na osnovu kojih bi od oktobra građani trebalo da prime veće zarade na račun umanjenja doprinosa za PIO, te kojima će se obezbijediti dodatni prihodi na račun toga.
Ministar finansija Novica Vuković je objasnio da ovaj rebalans tretira uvećanje zarada za prosvjetu, nedostajuća sredstva za subvencije poslodavcima koji upošljavaju lica sa invaliditetom, za kamate, adaptaciju skladišta za rezerve nafte i isplatu potraživanja za bivše radnike ,,Radoja Dakića“ te uključuje i raspodjelu sredstava za nove resore. Naglasio je da kapitalni budžet nije smanjen, već da su tri miliona eura preusmjerena Ministarstvu odbrane zbog obaveza prema NATO.
cinj, dok je najbolja poreska disciplina u Tivtu.
U izvještajnom periodu, u Ulcinju su izvršene 822 poreske kontrole, a nepravilnosti su utvrđene kod 184 poreska obveznika. Za utvrđene nepravilnosti izdato je 229 prekršajnih naloga sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 688.400 eura. - Zahvaljujuću proaktivnom djelovanju poreskih inspektora, ističemo da su tokom ljetnje turističke sezone ostvareni znatno bolji rezultati u poređenju sa prošlom godinomrekli su iz PU. r. e.
Suštin S ki rebalan S Boris Mugoša (SD) je ocijenio da ovo nije tehnički, već suštinski rebalans, problematizujući deficit koji će biti uvećan za 1,4 miliona, te ogromne troškove ugovora o djelu i konsultantskih usluga, reprezentacije i službenih putovanja. Setom zakona predviđeno je ukidanje dijela doprinosa za PIO na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih, uvođenje PDV-a na knjige, kulturne sadržaje, onlajn trgovinu, na prihode od interneta, onlajn igrica i dobitaka od igara na sreću, prihoda od dodatnih djelatnosti, te rada kod dva ili više poslodavca. Uvedena je i nova stopa PDV-a od 15 odsto koja će ujednačeno tretirati smještaj i hranu u ugostiteljskim objektima. Proširen je akcizni opseg i uvedena akciza na ,,mirna“ vina koja će u punom iznosu od 25 centi po litru tangirati Plantaže, dok će mali vinari plaćati polovinu tog iznosa. Skupština je usvojila i izmjene zakona o porezu na dobit pravnih lica, te o otpisu kamate na poreske obaveze, ukoliko se plati glavni dug.
Dejan Đurović (NSD) je kazao da ovo nijesu novi porezi, već pokušaj uvođenja u legalne tokove, što nijesmo imali do sada, dodajući da se porez mora plaćati.
- Iako se u svijetu to uglavnom smatra patriotizmom, kod nas su firme bliske DPS-u smatrale da je patriotizam, ako ne plaćaju. Nećemo dozvoliti da se napravi kockarska mafija, imajući u vidu da sada imamo
Setom zakona predviđeno je ukidanje dijela doprinosa za PIO na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih. Uvedena je i nova stopa PDV-a od 15 odsto koja će ujednačeno tretirati smještaj i hranu u ugostiteljskim objektima. Proširen je akcizni opseg i uvedena akciza na ,,mirna“ vina koja će u punom iznosu od 25 centi po litru tangirati Plantaže, dok će mali vinari plaćati polovinu tog iznosa
narko, duvansku, građevinsku, urbanističku, farmaceutsku i šumarsku – kazao je Đurović.
Prevencija i edukacija
Mugoša je ukazao da se za prevenciju i edukaciju protiv zavisnosti od kockanja ne radi ništa, ocjenjujući da bi trebalo oporezovati priređivače igara, a ne građane. Smatra da će biti problema u primjeni zakona u dijelu oporezivanja građana za dobitke, te da nije siguran da će dovesti do planiranih rezultata. Momčilo Leković (Demokrate) je kazao da je u Crnoj Gori registrovano 1.019 kladionica, od čega je samo u Podgorici 338. Ukazao je da kockanje uništava porodice, te da to nije ni zabava ni razonoda, a da je sam naziv ,,igre na sreću“ manipulativan.
- Podatak da je 2022. godine na kockanje i klađenje potrošena 1,1 milijarda eura, jako je upozorenje da je ova oblast rizična za pranje novca – kazao
je Leković optuživši DPS da je stvorio plodno tlo za ekspanziju kockanja. Ministar finansija Novica Vuković je kazao da 41 odsto igrača ostvaruje dobitak ispod deset eura te da se za njih se ne može ni reći da su dobitnici. Vlada je naknadno odlučila da se ovaj porez ne odnosi na dobitke ispod 300 eura.
- Ne bi dobit kompletne industrije bio na tom nivou da su igre na sreću zaista to i da su dobitnici na tom nivou. Od ukupnog broja učesnika, samo jedan odsto zaista dobije - kazao je Vuković dodajući da će se ovaj dio zakona primjenjivati zajedno sa Zakonom o igrama na sreću kojem takođe slijede izmjene. Igrači će biti identifikovani, čime će se spriječiti i klađenje maloljetnika, objasnio je Vuković dodajući da se time poštuju i preporuke Svjetske banke.
Povećanje P dv-a Zoja Bojanić-Lalović (DPS) je problematizovala poveća-
nje PDV-a na knjige, pozorišne i bioskopske ulaznice, ocjenjujući da to pokazuje loš odnos prema kulturi. Nikola Milović (DPS) tvrdi da će uvođenjem jedinstvene stope u turizmu na 15 odsto dovesti do toga da Crna Gora kao destinacija iduće godine bude još skuplja nego ove. Mugoša je kazao da se u predizbornom periodu građanima obećava veća plata, ali im se ne govori da će ,,to što će im dati, uzeti na drugoj strani“.
- To je ruka u džepu građana. Nemojmo da slavimo PDV, mi počinjemo da živimo u paralelnoj realnosti, ja čujem izlaganja kako je to super što će knjige i ulaznice, smještaj u hotelima biti skuplji – kazao je Mugoša.
Dodao je da nam je stopa od sedam odsto na hotelski smještaj bila jedina konkurentna prednost, imajući u vidu gubitak avio-dostupnosti i nedovoljno razvijenu infrastrukturu.
- Imamo veću stopu od Hrvatske, Albanije, Srbije, Makedonije. Pucamo u skoro jedinu nogu koji imamo. Centralna banka navodi da će se potencijalno ugroziti turistička privreda, a zbog njenog uticaja na budžet, time i budžet. Recite mi logiku za ovu mjeru imajući u vidu koliko su to sitne pare u budžetu – naveo je Mugoša. Raspravu poslanika parlamentarne većine i opozicije obilježile su politička prepucavanja o brojnim temama van planiranog dnevnog reda. Bilo je i međusobnih optužbi ko je koliko opteretio građane nametima i zaduženjima. Nikola Rovčanin (Demokrate) je
PODGORICA - Akcija ,,Limitirane cijene“ počela je juče u svim većim marketima i trajaće do 31. januara naredne godine. Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj pozvao je građane da prijave svaku trgovinu koja je ne bude poštovala. Akcija podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda, odnosno, kako je ranije saopšteno iz Vlade, više od hiljadu artikala.
UrEdnO IstaKnUtE
LIMItIranE cIjEnE
ocijenio da država sada mnogo više daje građanima, nego što uzima, dok je Mihailo Anđušić (DPS) kazao da se od smjene vlasti, država zadužila više nego DPS za 30 godina.
Miloš Kontar (Ura) je kazao da povećanje PDV-a i akciza znači povećanje cijena koje će građani plaćati. Lako je, kako je naveo, naći izjavu premijera Milojka Spajića sa početka godine da neće povećavati PDV, te da će zakon imati samo kozmetičke promjene. - Te kozmetičke promjene znače da se stopa sa sedam posto povećava duplo, da se povećavaju ulaznice za kulturne manifestacije, knjige, smještaj – kazao je Konatar dodajući da je ovo samo jedna prevara u nizu.
Boris Bogdanović (Demokrate) je ocijenio da će izmjene Zakona o akcizama donijeti novu snagu našem budžetu, osigurati nove prihode te se uskladiti sa EU zakonodavstvom. Tonći Janović (PES) tražio je da neko objasni kako će narod sad sa 800 eura živjeti lošije nego sa 193 eura. Naglasio je da se opšta stopa PDV-a ne povećava, dodajući da će zbog PDV-a od 15 odsto najviše plaćati strani turisti koji će odsjedati u hotelima. Velimir Đoković (NSD) je kazao da je PDV najlakši, najbrži i legitiman način punjenja budžeta, dodajući da su takse na brojila i mobilne telefone koje je uveo bivši režim bila nekvalitetna rješenja. Dodao je da je upravo njihovom zaslugom došlo do akumuliranja ogromnog poreskog duga koji opterećuje budžet. M. LEKOVIĆ
Pobjeda je posjetila markete Voli u Podgorici te primijetila da su uredno istaknute limitirane cijene na širokom spektru proizvoda. Građani su izrazili vidno zadovoljstvo ovom praksom, ističući kako im je to olakšalo kupovinu i doprinijelo boljoj dostupnosti proizvoda po povoljnijim cijenama. Takođe smatraju dobrim što mogu da prijave nepravilnosti. U marketima Aroma i City, međutim, nijesmo bili u mogućnosti fotografisati cijene jer nam to nije bilo dozvoljeno - Sve trgovine su imale dovoljno vremena da se pripreme. Izrađen je malo izmijenjeni logo koji će biti korišćen u trgovinama, kako bi bili obilježeni svi artikli koji će biti sniženi. Pripremljena su i obavještenja građanima kako bi i oni bili informisani o svim proizvodima koji će biti na limitiranoj cijeni - rekao je Đeljošaj u četvrtak na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
Građani su juče obaviješteni i SMS porukama, a u pripremi su i flajeri koji će biti distribuirani do skoro svih domaćinstava u Crnoj Gori.
Đeljošaj je naglasio i da će svi građani biti u mogućnosti da prijave bilo koju trgovinu koja ne poštuje odluku, a i tržišna inspekcija će raditi svoj dio posla.
LIsta prOIz VOda
Lista proizvoda je za oko 60 odsto proširena u odnosu na
Iz Vlade je saopšteno da je sve nepravilnosti, koje građani primijete u okviru akcije ,,Limitirane cijene“, moguće prijaviti pozivom na besplatan broj 080 555 555
listu iz marta koja je obuhvatala 43 proizvoda.
Vlada je nastavila ograničavanje marži od pet odsto u veleprodaji i sedam odsto u maloprodaji za brašno, šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so. Na deset odsto u veleprodaji i maloprodaji ograničene su marže na domaći sir, jogurt i mlijeko od 2,8 odsto masti, pavlaku, više vrsta mesa, tjesteninu, više suhomesnatih proizvoda, konzerve ribe i paštete, džemove, pastrmku, više vrsta voća i povrća i smrznutih proizvoda, maslinovo ulje i drugo. Trgovci će na dječju kozmetiku i kašice, na kozmetiku za odrasle, deterdžente i pojedina sredstva za čišćenje obračunavati maržu od deset odsto u veleprodaji, od-
nosno 15 odsto u maloprodaji. Akcijom nijesu obuhvaćene trgovine na malo čiji prodajni objekti na teritoriji Crne Gore ne prelaze ukupnu površinu od 600 metara kvadratnih. Iz Uprave za inspekcijske poslove Pobjedi su odgovorili da će u svim opštinama na području Crne Gore inspektori po službenoj dužnosti izvršiti kontrole u trgovačkim objektima u pogledu pridržavanja obaveza predviđenih odlukom o ograničenju marži, ukoliko prethodno utvrde da su subjekti nadzora koji posjeduju takve objekte u obavezi da se pridržavaju odluke. - Trenutno je u Upravi za inspekcijske poslove zaposleno 48 tržišnih inspektora, uključujući poziciju glavnog in-
spektora. Nadzori će se vršiti u jednom broju objekata is tog trgovačkog lanca, po slučajnom uzorku, s tim što će inspektori vršiti i dodatne kontrole pojedinih objekata kada građani prijave da se u njima ne poštuje odluka. Inspekcije će vršiti kontrolu primjene odluke, u kontinutitetu, sve dok odluka bude na pravnoj snazi – saopšteno je iz Uprave. Iz Vlade je saopšteno da je sve nepravilnosti koje građani primijete u okviru akcije ,,Limitirane cijene“, moguće prijaviti pozivom na besplatan broj 080 555 555. - Sve nepravilnosti građani mogu prijaviti i klikom na link https://www.gov.me/akcija u odjeljku Prijava nepravilnosti - rekli su iz Vlade. n. K.
Predstavnici Elektroprivrede i Njemačke razvojne banke (KfW) potpisali ugovor o kreditu
PODGORICA - Predstavnici Elektroprivrede (EPCG) i Njemačke razvojne banke (KfW) potpisali su juče ugovor o kreditu, vrijedan 40 miliona eura, za finansiranje ugradnje agregata A8 u HE Perućica, u okviru treće faze projekta rekonstrukcije i dogradnje tog hidroenergetskog objekta, saopšteno je iz EPCG.
Međunarodni tender za odabir izvođača radova na fabrikaciji, isporuci, montaži i pu-
štanju u rad agregata A8 biće objavljen u oktobru ove godine. Puštanje u rad osmog agregata planirano je za 2027. godinu. Kredit je, kako je saopšteno, obezbijeđen novim instrumentom koji je rezultat saradnje Evropske komisije i KfW-a, EFSD + garancijom (European Fund for Sustainable Development Plus), što je novost čak i za regionalne prilike. Rok otplate kredita je 15 godina, sa uključenim grejs periodom od pet godina. S. P.
Subota, 7. septembar 2024.
U organizaciji KOD-a održan okrugli sto na temu „Ekonomska održivost programa Evropa sad 2“
PODGORICA - U Crnoj
Gori se vodi predizborna ili bilbord ekonomija, a posljedice će se liječiti narednih decenija jer je, zarad sticanja političkih poena, napravljen veliki rizik po javne finansije, a alternativna politika je jačanje preduzetničkog kapaciteta i konkurentnosti crnogorske privrede. To je ocijenjeno na okruglom stolu organizacije KOD na temu „Ekonomska održivost programa Evropa sad 2“, prenosi PR centar.
Izvršni direktor konsultantske kompanije Fideliti konsalting Miloš Vuković rekao je da ono što je predstavljeno u Fiskalnoj strategiji kvalitativno i kvantitativno odstupa od bilbord obećanja.
- Minimalna plata nije 700 eura, nema povećanja od 25 odsto za plate preko 565 eura što je obećano famoznim kalkulatorom iz septembra 2023. godine, nema pune zaposlenosti, nema smanjenja neproduktivne potrošnje za 150-200 miliona eura i nema punog radnog vremena - kazao je Vuković.
KritiKe
Tvrdi da je u septembru prošle godine znao da program ,,Evropa sad 2“ i povećanje od 25 odsto nije moguće.
- Prije Fiskalne strategije koja tretira penzioni sistem morala se desiti reforma i jasna strategija šta će da se radi sa penzionim sistemom. Takođe, sva priča o povećanju je zapravo da ćete ga dobiti iz vaših para. Recimo od 100 vaših eura 55 će da ode poslodavcu, a 45 će da daju vama. Dakle, vi od 100 eura ostajete na 45 i to vam se prodaje kao super stvar za vas, a 55 eura ide poslodavcima od kojih su najveći dobitnici predstavnici krupnog kapitala iz određenih branši koji već uplaćuju plate na 600 eura i koji će razliku da stave u džep. Dakle, dešava se najnepravednija moguća redistribucija vašeg novca - smatra Vuković.
Primijetio je da, ukoliko se dogodi velika kriza, Crna Gora nema prevelike šanse osim da se finansira iz kredita, povećanja poreza, akciza. Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša kazao je da ga posebno zabrinjava manipulativni narativ koji je vrlo opasan.
- Prvo, ne povećavaju se plate, jer plata je bruto zarada. To što će neko da da veću neto, a istu bruto zaradu znači da nam je zarada ista, jer je nama zakonska kategorija bruto za-
PODGORICA - Uprava carina je za prvih osam mjeseci ove godine ostvarila bruto naplatu prihoda od 853 miliona eura, što je 72 miliona eura ili devet odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
- Plan prihoda za period januar-avgust ove godine premašen je 21 milion eura, od-
Inflacija pogoduje Vladi, odnosno svaka vlada voli inflaciju. To je indirektni porez, to je najpredatorskiji način poreza. Vlada vam daje platu, pa je uzima tako što se podižu cijene i sama naplata poreza, smanjuje se odnos duga i BDP-a. Mi smo sada ,,sa lakih droga prešli na teške droge“. Mi ćemo isključivo da zavisimo od inflacije, smatra savjetnik predsjednika za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić
rada. Ovo što nam povećavaju neto, a ostaje bruto ista ima reperkusije na penzije. Istina je da će obračun penzija iznad određenih plata biti manji u narednom periodu - objasnio je Mugoša. Zaključio je da se u Crnoj Gori vodi predizborna ili bilbord ekonomija.
- Ekonomska politika koja se svodi na rashodnu stranu budžeta je suštinski najpogrešnija ekonomska politika. Mi ,,pumpamo“ rashodnu stranu, a pošto nemamo rast suštine ekonomije, konkurentnosti onda povećavamo stope poreza na potrošnju, a ne širimo poresku bazu. Mislim da ćemo posljedice ovakve predizborne ekonomije morati da liječimo u narednih više decenija, jer kad ovako slomite sistem vrlo ga je teško poslije vraćati na normalnu mjeru, jer
vi dobro znate da nijedan donosilac odluka više neće smanjivati zarade, penzije, nego će ići na njihovo povećanje - smatra Mugoša. Savjetnik predsjednika za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić rekao je da kada se država prebaci da zavisi od potrošnje, ona po automatizmu, odnosno Vlada, budžet zavisi od inflacije.
- Inflacija pogoduje Vladi, odnosno svaka vlada voli inflaciju. To je indirektni porez, to je najpredatorskiji način poreza. Vlada vam daje platu, pa je uzima tako što se podižu cijene i sama naplata poreza, smanjuje se odnos duga i BDP-a. Mi smo sada sa ,,lakih droga prešli na teške droge“. Mi ćemo isključivo da zavisimo od inflacije - smatra Grgić. Pogotovo je problematično što su, kako je rekao, same pro -
Rezultati Uprave carina u prvih osam mjeseci
jekcije Fiskalne strategije u koliziji sa onim što slušamo iz Vlade.
- Nama kažu čelni ljudi da uzimamo 200 miliona iz budućnosti, odnosno Fonda PIO - ,,protočnog bojlera“, da bi ostvarili ubrzan ekonomski rast koji će da nas približi prosjeku Evropske unije i da bismo imali snažan investicioni ciklus. Ali otvorite aneks na kraju strategije, vidite kontradiktornost. Naš realni rast 2024. godine projektovan je na 3,8, 2025. godine 4,8 i onda pada. Da bismo stigli Sloveniju ili prosjek EU sa ovim što je data projekcija to se neće desiti za 50 godina - rekao je Grgić. Uvećanje deficita Ekonomski analitičar i bivši poslanik Zarija Pejović smatr a da je program ,,Evropa sad 1“ dao neke dobre
rezultate, da je smanjena stopa rizika od siromaštva, došlo je do pada socijalnih razlika, uvećana je minimalna penzija. - Međutim, za očekivati je da će ova mjera Evropa sad 2 generisati deficit. Vidjećemo koliki će deficit generisati, a već je značajan. Mjera Evropa sad 2 dolazi u trenutku kada imamo izbore, ali ako ste imali sreću jedan put da ne uđete u deficit, nijesam siguran da ćemo imati sreću drugi put da ne uđemo u značajan fiskalni deficit. Da li ćemo doći u situaciju ad hoc, kako da deficite dalje spriječimo, a to je dalje uvećanje PDV-a, što je jako loš scenario kojeg se plašimo - rekao je Pejović. Inflacija je, kako je rekao, umanjila efekte ,,Evrope sad 1“, a još brže će umanjiti efekte programa ,,Evropa sad 2“. - Čini mi se da je sada, zarad
nosno tri odsto - navodi se u s aopštenju Uprave carina. Uprava carina je, kako su saopštili njeni predstavnici, za prvih osam mjeseci ove godine ostvarila značajan rast naplate carinskih prihoda, čime doprinosi uvećanju ukupnih budžetskih prihoda. Prema strukturi naplaćenih prihoda, kod svih vrsta dažbina ostvaren je rast naplate prihoda.
Najznačajniji rast prihoda ostvaren je po osnovu akcize, koja je naplaćena u iznosu od 246,8 miliona eura, što je u odnosu na isti prošlogodišnji period više 34,4 miliona eura ili 16 odsto.
Po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu ostvarena je bruto naplata u iznosu od 564,5 miliona eura, dok je naplata po osnovu carine iznosila 39,5 miliona eura. - Naplata poreza na kafu izno-
sticanja političkih poena, napravljen veliki rizik po javne finansije Crne Gore i sa ovom inflacijom nećemo se tek tako lako izboriti ukoliko ne promijenimo tržišnu strukturu - kazao je Pejović. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ukazao je da je prvi i osnovni postulat koji je trebalo da se uzme u obzir prilikom povećanja zarada, penzija produktivnost ekonomije, kako bi se vidjelo da li je naša realna ekonomija porasla toliko da bi mogli da se uvećaju svi ti troškovi koji će da opterete privredu i državu. - Mi smo novac koji je država prihodovala zbog inflacije i preko 100.000 stranaca uložili u državnu upravu. Malo toga smo uložili u razvoj realne ekonomije. Morali smo mnogo više da vodimo računa o samoj produktivnosti, strukturi i svemu ostalom što se tiče ekonomije - rekao je Mulešković. nepostojanje alternativnog scenarija
Njegova glavna kritika je što u Fiskalnoj strategiji ne postoji scenario šta će biti ako se nešto desi, ako npr. odu stranci. - Ako stranci neće da odu koliko će da košta izgradnja infrastrukture da bi oni živjeli ovdje? Ako stranci odu imaćemo značajan plan prihoda u budžetu. Dalje, šta ako građani promijene finansijsku pismenost i počnu da štede? Kompletan sistem smo orijentisali na potrošnju i zavisimo od indirektnih poreza, ali šta ćemo ako građani počnu da štede za budućnosti? Nijesmo uzeli u obzir da imamo veliki problem sa ljudima koji treba da budu zaposleni u potencijalnim investicijama, jer imamo manjak radne snage - pitao je i konstatovao Mulešković. Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković rekao je da se u jednom trenutku očekivalo potpuno ukidanje doprinosa i to bi bila, kako smatra, još suludija varijanta od trenutne. - Ono što će se izvjesno desiti jeste da ćemo imati vruću zimu, jer kada se prva oktobarska plata isplati, a tada će biti minimalna zarada zaposlenog sa srednjom spremom i niže 600 eura i toga dana će početi talas sindikalnih akcija, jer će npr. medicinska sestra i tehničar imati 50 eura veću platu od zarade koju prima onaj sa najnižom NK spremom, uz dužno poštovanje svih. Ali ide taj talas i Vlada to nije uzela u obzir. Zarade će se morati nivelisati - rekao je Keković. s. popović
sila je 1,8 miliona eura, a ostali prihodi naplaćeni su u iznosu od 102.000 eura - precizirali su iz Uprave. Ukupno ostvarena naplata carinskih prihoda za avgust iznosila je 129,58 miliona eura, čime je ostvaren plan naplate prihoda za taj mjesec, a što je u odnosu na isti period prošle godine više 13,91 milion eura, odnosno 12,03 odsto. r. e.
Policajac negirao da je preko komšije odavao podatke klanu Darka Šarića
PODGORICA – Policajac
Ponovio je da je u Srbiju odlazio iz porodičnih razloga, a ne da bi se sastajao sa kriminalcima.
- Tužilaštvo zna zbog čega sam tamo išao. Ja dalje od Bioča nikog od rodbine nemam i niko ne bi mogao da mi pomogne. Nijedna dlaka s glave mi ne pomišlja na bjekstvo - rekao je Raičević.
Da nema veze sa kriminalnom, kako je kazao, može se utvrditi provjerom njegovog imovnog stanja i životnog stila njegove porodice.
- Na ljetovanja sam, i to ne često, išao preko sindikata. Imam stan, koji sam kupio preko sindikata i za njega i dalje otplaćujem kredit – kazao je Raičević.
Podnijet optužni prijedlog protiv sudije Višeg suda u Bijelom Polju i njegove zapisničarke SDT sumnjiči
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podnijelo je optužni prijedlog protiv Dragana Mrdaka jer je, koristeći poziciju sudije Višeg suda u Bijelom Polju, suprotno odluci krivičnog vijeća u kojoj je bio sudija izvjestilac, izradio presudu kojom odbija optužbe protiv dvojice Kolašinaca usljed zastarjelosti.
ći kazne zatvora od po devet mjeseci, izradio pisanu presudu kojom se prvostepena presuda preinačava tako što se prema okrivljenima odbija optužba zbog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zato što je nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja – precizirano je iz Specijalnog tužilaštva.
On je, kako se osnovano sumnja, u službenu ispravu - zapisnik o vijećanju i glasanju unio neistiniti podatak da je vijeće donijelo odluku da je nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja i da se optužba odbija.
Jugoslav Raičević negirao je optužbe Specijalnog tužilaštva da je preko Milana Vučinića odavao službene podatke klanu Pljevljaka Darka Šarića i pred Višim sudom kazao da ga optužbe SDT-a posebno vrijeđaju, jer je oduvijek živio časno i pošteno Proces vodi sudija Višeg suda u Podgorici Amir Đokaj.
- Ne mogu da vjerujem da sam se našao na optužnici. Kategorično tvrdim da nijesam član
Viši sud odbio je prijedlog da se ukine pritvor suspendovanom policajcu Jugoslavu Raičeviću i omogući da se sa slobode brani od optužbi Specijalnog tužilaštva. - Odbija se prijedlog jer i dalje stoje razlozi zbog kojih je Raičeviću određen, a potom i produžavan pritvor - rekao je sudija Amir Đokaj, obrazlažući odluku Raičevićevim braniocima, advokatima Milošu Vuksanoviću i Daliboru Kavariću, koji su, prethodno, kazali da Raičević nema namjeru da pobjegne, ako se nađe na slobodi. Advokat Vuksanović je, pored ostalog, kazao da ne postoji ni mogućnost da mu u bježanju pomogne jedan od osumnjičenih u Srbiji, Milan Vučinić jer je pušten iz pritvora.
Kao garanciju da Raičević neće pobjeći, ako se nađe na slobodi, advokat Vuksanović je ponudio i napuštanje Advokatske komore.
Uhapšen Belgijanac Plaćao lažnim novčanicama
NIKŠIĆ – Državljaninu Belgije T.W.A.C. određeno je zadržavanje do 72 sata, nakon što je saslušan u Osnovnom tužilaštvu u Nikšiću, zbog toga što je plaćao račun falsifikovanim novčanicama.
Iz nikšićkog tužilaštva su saopštili da su Osnovnom sudu u Nikšiću podnijeli prijedlog za određivanje pritvora T.W.A.C. Državljanin Belgije uhapšen je zbog sumnje da je 4. septembra 2024. godine u Plužinama, proizvode koje je kupovao od građana platio falsifikovanim novčanicama. B.R.
bilo koje kriminalne grupe. Mogu da se zakunem, a to valjda mogu da kažem, da sam sa Vučinićem samo komšija i drug od djetinjstva. Kunem se i u sve što mi je sveto da ne bih sad znao da ponovim imena članova kriminalne grupe kojoj navodno pripadam, a vidio sam ih u optužnici. Siguran sam da niko iz te navodne kriminalne grupe ni ne zna za mene – kazao je Raičević. On je naveo da je literalno shvatio optužnicu, ali ne i njenu suštinu.
Boli ga, kazao je on, što mu se pripisuju kriminalne aktivnosti nakon 25 godina rada u Upravi policije.
- U tom periodu nikada ništa protivzakonito nijesam uradio. Živim sa suprugom i dvoje maloljetne djece. Ne bih ostavio porodicu ni da sam počinio teško krivično djelo ubistvo, nego bih ostao u Crnoj Gori, da snosim sankcije za to - kazao je Raičević.
Kontrolisana operativno interesantna lica
Zaplijenjeno oružije
ROŽAJE - Rožajska policija podnijeće krivičnu prijavu protiv E.M. (58) iz te opštine, zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja i eksplozivnih materija, kazali su iz Uprave policije. Službenici rožajske i beranske policije u saradnji sa pripad-
nikom Stanice granične policije Rožaje, po naredbi suda, pretresom stanova i drugih prostorija operativno interesantnih lica kod E.M. (58) pronašli su pušku „zastava“ na kojoj se nalazio i optički nišan marke „bushnell“.
B.R.
Specijalno tužilaštvo tereti Raičevića da je pored Dejana Lazarevića, Bojana Stanojkovića, Danila Odovića, Aleksandra Boškovića, Nikole Spasojevića, Danila Stojanovića, Milutina Radovanovića, Duška Mirkovića, Stefana Andrejića, Marka Vukića, Uroša Radovanovića, Milana Vučinića, Arsa Šarića i Duška Šarića postao pripadnik kriminalne organizacije koju predvodi Darko Šarić, a protiv kojih se pred Specijalnim sudom u Beogradu vodi krivični postupak zbog više teških krivičnih djela. Optužnicom Specijalnog tužilaštva se tvrdi da je on bio u svakodnevnoj komunikaciji sa Milanom Vučinićem i sa njim dijelio povjerljive informacije iz sistema crnogorske policije o dešavanjima u Specijalnom policijskom timu, lične podatke građana iz policijske evidencije, ko je na policijskim mjerama tajnog nadzora i zbog čega… Nastavak suđenja zakazan je za 31. oktobar. B. ROBOVIĆ
Optužnim prijedlogom obuhvaćena je zapisničarka Višeg suda u Bijelom Polju S. M. koju je Mrdak podstrekao na falsifikovanje službene isprave, odnosno da u službenu knjigu, mimo znanja ostalih članova krivičnog vijeća, unese netačnu presudu. Portparol SDT-a, specijalni tužilac Vukas Radonjić precizirao je da se Mrdak tereti za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave putem podstrekavanja, dok se S. M. tereti za falsifikovanje službene isprave.
On je naveo da je za navedena krivična djela zaprijećena zatvorska kazna do pet godina. Optužnim prijedlogom SDT-a Mrdak je optužen da je u aprilu ove godine, u Višem sudu u Bijelom Polju, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja, pribavio drugom korist
- D. M. je kao sudija izvjestilac i član vijeća od troje sudija, u drugostepenom postupku na sjednici vijeća, od 8. marta ove godine, kada je donijeta jednoglasna presuda da se prvostepena presuda Osnovnog suda u Kolašinu preinači u dijelu odluke o kazni, tako što će se umjesto prvostepeno izrečene kazne zatvora koja se ima izdržavati u prostorijama za stanovanje okrivljenima L. B. i D. R., izre-
- Iako je znao kakvu odluku je vijeće donijelo i da je Krivičnim zakonikom Crne Gore propisano da krivično gonjenje ne zastarjeva za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, pa je tako okrivljenima L. B. i D. R. pribavio korist jer je onemogućio njihovu pravosnažnu osudu na kaznu efektivnog zatvora i nastupanje njenih pravnih posljedica - kazao je Radonjić.
Objasnio je da se okrivljenom stavlja na teret i da je sa umišljajem podstreknuo okrivljenu S. M., zapisničarku u sudu, da u službenu knjigu unese neistinit podatak.
- Ona je, prihvatajući nalog okrivljenog, bez znanja ostalih članova vijeća, u knjizi sjednica vijeća u kojoj se vodi evidencija o svakoj sjednici vijeća, preko upisane odluke koju je donijelo vijeće, nanijela tečni korektor bijele boje, a preko njega svojeručno upisala da je vijeće donijelo odluku ,,da se odbije optužba zbog zastarjelosti“, iako je znala da takva odluka nije donijeta – navode iz Specijalnog tužilaštva.
B. R.
Policija traga za Azerbejdžancem zbog trgovine ljudima
PODGORICA – Policija traga za državljaninom Azerbejdžana S.A. (42) zbog radne eksploatacije četvorice sunarodnika na završnim molersko-fasadnim radovima stambenog objekta u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije. Protiv njega je podnijeta krivična prijava za trgovinu ljudima.
Sumnja se da je S.A. sredinom avgusta, dovođenjem u zabludu i zloupotrebom povjerenja i teških prilika, četvorici sunarodnika organizovao prevoz
iz Budve u Podgoricu, a u cilju eksploatacije za rad na završnim molersko-fasadnim radovima stambenog objekta u Podgorici. Koristeći poznanstvo sa jednim od oštećenih lica, S.A. je sunarodnicima obećao savršene uslove rada, koji su podrazumijevali potpisivanje ugovora u radu, dobijanje dozvole za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori, plaćen smještaj i ishranu, dobijanje osiguranja, kao i isplatu zarađenog novca po završetku radova na svakom spratu pojedinačno, objekta u izgradnji. Uprkos obećanju, S.A. je sunarodnike smjestio u neuslovni smještaj, a zatim ih tjerao na rad obećavajući im svakodnevno isplatu zarađenog novca. Kako nije ispoštovao dogovor, S.A. je 3. septembra na gradilištu, prvo verbalno, a zatim fizički napao jednog od oštećenih lica zadajući mu udarce u predjelu glave, a zatim je pokušao i podesnim sredstvom da mu nanese povrede u čemu su ga spiječili ostali oštećeni. B.R.
Subota, 7. septembar 2024.
Maturanti podgoričke gimnazije organizovali protest, iz uprave poručili da sve rade da organizuju ekskurziju i optužili učenike za - samovolju
PODGORICA – Maturanti
Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici juče su ispred te ustanove organizovali protest, jer, kako su rekli, još nemaju informaciju od uprave kada će tačno da idu na ekskurziju. Ni nakon razgovora sa upravom nijesu odustali od obustave nastave, te su najavili da neće ići na časove ni u ponedjeljak, već da će da se okupe ispred škole. Najavili su za tada okupljanje u 7.30 sati.
Ispred škole smo juče zatekli grupu maturanata koja je negodovala što ne znaju kada će da idu na ekskurziju. Tražili su odgovore od uprave i poručivali da konkretne informacije ne dobijaju mjesecima. Okupljenim đacima je prišla direktorica škole Biljana Vučurović sa pojedinim profesorima i pozvala ih da razgovaraju u školi. Pošli su, a Vučurović nije željela da razgovara sa predstavnicima medija.
Od medija je tražila legitimaciju i rekla da nemamo odobrenje da slikamo ili snimamo bilo što.
Kada se okončao sastanak đaci su komentarisali da nijesu zadovoljni razgovorom. Pojedini profesori su, kako su rekli, kri-
tikovali kako se ponašaju đaci i govorili im „sram vas bilo“, te da ,,ne prljaju ime Gimnazije“ i da će biti sankcionisani zbog ponašanja. Direktorica Vučurović juče nije odgovarala na poziv i poruke Pobjede.
RA spisAN dRUgi tENdER , pRoCEdURE tRA jU
Đaci su ispričali da im je na sastanku rečeno da je ranije raspisan tender za eksurziju, ali da se jedna agencija žalila u poslednjem satu, u sklopu roka žalbe, te da je taj javni poziv oboren. Dalje je navođeno da je raspisan drugi tender i da je procedura u toku. Ako bude žalbe i ovog puta, moraće da se ispoštuju rokovi. Rečeno je da ,,jedna agencija“ opstruira odlazak Gimnazije na ekskurziju. Uprava je najavila da očekuju da će organizovati odlazak na ekskurziju u oktobru.
ĐACi imA jU pRAVo
Đaci su juče komentarisali ispred škole da im uprava prijeti sankcijama. Pozivaju se, kako kažu, na svoja prava i poručuju da imaju pravo da reaguju kada smatraju da su njihova prava ugrožena.
-Profesori nas uče u ovoj elitnoj školi da razvijamo kritičko
mišljenje, a kada ga razvijamo prijete nam sankcijama. Nemamo slobodu – rekli su oni. Pojedini maturanti su ispričali da im je iz uprave rečeno da će da imati posljedica zbog štrajka, da su punoljetni i da će da snose odgovornost.
- Rekli su nam da ćemo dobiti neopravdane časove, možda i ukor. Ne zanima nas, imamo svoje pravo. Neka nam svima pišu neopravdane. Mi ne odustajemo od ekskurzije. Zbog korone nijesmo ranije bili na
ekskurziji kada je trebalo da bude organizovana nakon završetka osnovne škole. Sada ne želimo da dopustimo da je nemamo zbog neorganizacije pojedinaca. Nećemo odustati od obustave časova – kazali su đaci juče ispred Gimnazije ,,Slobodan Škerović“. Direktorica Vučurović im je na sastanku rekla da su joj sinoć poslali mejl da planiraju da organizuju štrajk, navodeći da se za tim poseže tek onda kada se iscrpi mogućnost raz-
PODGORICA – Pacijentkinji Gorici Babović obavljena je transplantacija bubrega u Minsku i osjeća se dobro. Država je nedavno sklopila sporazum sa klinikom u Bjelorusiji i finansirala je ovu operaciju.
- Osjećam se slobodno, jer više nijesam privezana za aparat – rekla je Babović kratko Pobjedi. Dugo godina je bila na dijalizi i raduje se što je danas sve to iza nje.
I pacijentkinja Tanja Stanojević se nada da će ubrzo i ona da osjeti, kako kaže, miris pravog života. Rekla je da je oko 60 pacijenata na čekanju za transplantaciju, ali da neće moći sigurno svima da se obavi, te da zavisi sve od toga u kakvom su zdravstvenom stanju.
Stanojević je ispričala da se svi pacijenti drže zajedno, te da se raduje što je Gordani Babović izvršena transplantacija.
Kako je istakla, u Minsku će moći da se obavi pet transplantacija, ali se nada da će
Posljednji protest pacijenata urodio plodom
moći da se proširi to ograničenje.
Delegacija naše države pošla je u Minsk, nakon što su pacijenti u Podgorici ljetos organizovali proteste i zatražili od nadležnih da im omoguće da tamo obave transplataciju o trošku države. Pojedini su tada zaprijetili i da će odbiti dijalizu, čime bi ugrozili svoj život. Pacijenti očekuju da ih klinika u Minsku pozove na prvi pregled kada će biti izvjesno kakvo je njihovo cjelokupno zdravstveno stanje i jesu li
kandidati za transplantaciju.
Tanju Stanojević su zvali da dođe na taj pregled 16.decembra.
-Previše to sporo ide, po mom mišljenju – rekla je Stanojević. Kaže da je ,,zakačio odmor direktora klinike, i glavne osobe koja komunicira sa strancima, te da se sve odužilo“.
-Naši nadležni ne mogu ništa da urade po tom pitanju. Mogu da probaju da malo povećaju broj transplantacija na godišnjem nivou. Čekam sve. Ne osjećam se dobro. Životno
sam ugrožena, puno je problema, samo skupljam dijagnoze. Sada treba da otputujem na jednu intervenciju do Beograda, i biće mi problem avionom da putujem, a kamoli do Minska… To su sve rizične situacije za mene, ali moram da odradim sve to – rekla je ona. Ona očekuje da bi transplantaciju mogla da završi do proljeća.
Ministarstvo zdravlja iniciralo je ranije saradnju u oblasti transplantacije organa sa zdravstvenim ustanovama u Bjelorusiji, Srbiji, Hrvatskoj i Italiji, rečeno je Pobjedi nedavno iz tog resora.
-Broj pacijenata na godišnjem nivou je nešto što zavisi od više okolnosti, a svakako zavisi i od broja bjeloruskih pacijenata, s obzirom na to da oni, shodno Istanbulskoj konvenciji, imaju prednost u odnosu na strane državljane. Važno je istaći da će Crna Gora imati najbolje uslove kada je riječ o stranim državljanima, jer je dosadašnja praksa da se istima obave najviše tri transplantacije godišnje – kažu iz Ministarstva.
Negodovali su što se odgađa ekskurzija više puta do sada. -Do sada nijesmo dobili konkretne informacije o destinaciji, programu putovanja, ni tačnom rasporedu aktivnosti. Ova nejasnoća izaziva frustraciju i zabrinutost među učenicima i roditeljima –rekli su učenici.
Dodali su da je neizvjesno i koliko će da iznose troškovi putovanja. - Nijesmo dobili jasne informacije o načinima plaćanja, niti o krajnjem roku za uplatu, što je izazvalo dodatne probleme među roditeljima koji planiraju budžet – istakli su maturanti u obraćanju. Najavljuju da će ponovo od ponedjeljka organizovati okupljanje, u dvorištu škole, i da neće ulaziti na časove. N. ĐURĐEVAC
govora. Kazala im je nije dobijala mejl od đaka i da je ovo ,,samovolja“. Vučurović tvrdi da ih je uredno do sada obavještavala o organizaciji ekskurzije, ali đaci odgovaraju da od profesora dobijaju različite informacije i da su se na kraju odlučili za štrajk. - Zahtijevamo hitno rješenje problema i konkretne odgovore na pitanja o organizaciji ekskurzije. Ukoliko se situacija ne popravi u najkrćaem roku, započinjemo štrajk od sjutra, 6. septembra u 14 sati, kao izraz našeg nezadovoljstva i zahtjev za ozbiljnije pristupanje ovoj temi. Smatramo da kao učenici zaslužujemo odgovornost i profesionalizam u organizaciji događaja od velikog značaja za naš obrazovni i društveni razavoj. Očekujemo hitan odgovor i konkretne korake za rješavanje ovog problema – napisali su oni upravi u mejlu.
Pacijentkinji Gorici Babović obavljena je transplantacija bubrega u Minsku, na klinici sa kojom je država nedavno sklopila sporazum o finansiranju ovakvih operacija
Dodaju da se svakako moraju poštovati odluke državnih organa Bjelorusije, s obzirom na to da su pokazali veliko razumijevanje i spremni da inostrane pacijente stave na liste čekanja i tretiraju ih kao svoje državljane.
– Pacijenti će biti upućeni na pretrage u navedenoj klinici, pa će timovi ljekara donijeti odluku, u skladu sa važećim medicinskim standardima i doktrinama – navode iz resora kojim rukovodi ministar Vojislav Šimun. Rekli su tada i da pripremaju memorandum o saradnji sa Vojno medicinskom akademoijom (VMA) U Beogradu koji će podrazumijevati saradnju u oblasti transplantacione medicine na način obavljanja transplantacije organa u KCCG od strane ljekara VMA i edukacije kadra Crne Gore za obavljanje postupaka transplantacije organa. U fazi je usklađivanja, prema njihovim riječima, i Protokol o saradnji u oblasti transplantacione medicine sa CNT-om, Nacionalnim centrom za transplantaciju organa Italije, koji će podrazumijevati vođenje i podršku kroz proces razvijanja transplantacionog programa u Crnoj Gori, edukaciju kadra, kao i stavljanje na italijansku listu čekanja za transplantaciju jetre djece iz Crne
Gore od kadaveričnog donora i ostale vidove podrške u razvoju transplantacione medicine. – Pored toga, nacrt memoranduma o saradnji između KCCG i Kliničko-bolničkog centra Rebro u Zagrebu je dostavljen drugoj strani, a po njihovom zahtjevu delegirane su i kontakt osobe, kao predstavnici Crne Gore, za usklađivanje teksta memoranduma, koji bi podrazumijevao podršku kroz program transplantacije organa, edukaciju kadra i obavljanje postupaka transplantacije organa – naveli su tada iz Ministarstva. Stručna javnost kritikuje donosioce odluka što je godinama stopiran program razvoja transplantacije organa. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je konstatovao u izvještaju o radu za prošlu godinu da to nije dobro i pozvao je nadležne na hitnu reakciju. Nedavno smo pisali i o pacijentu Feridu Skenderoviću kojem je urađena transplantacija bubrega u Turskoj. Donor je bio njegov brat, a postupak je finansiran o privatnom trošku. Preuzeli su sve u svoje ruke kako bi mu spasili život, jer, kako nam je tada ispričao Skenderović, ako to ne uradite, kada vas u Crnoj Gori priključe na aparat za dijalizu, ostajete tamo vezani i zaboravljeni. N. ĐURĐEVAC
PODGORICA - Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici (Tim) je nakon jučerašnje sjednice izrazio duboku zabrinutost zbog propusta u radu policije, tužilaštva i suda za prekršaje, koji su prethodili ubistvu
Biljane Pavićević, koju je 21. avgusta ubio bivši suprug Miljan Bošković.
Osumnjičen je da joj je vrat prerezao nožem i zadao 28 rana.
Biljana Pavićević je ubijena 21. avgusta, a dvadeset dana prije toga je policiji prijavila da joj prijeti bivši suprug. Policija ga je privela, a tužilac je tada donio odluku da se „u njegovim radnjama ne stiču elementi krivičnog djela“. Nakon te odluke tužioca, policijski službenici podnose prekršajnu prijavu zbog prekršaja iz člana 36 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i on je uhapšen. Priveden je kod sudije za prekršaje, a ubici je tada izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja na udaljenosti manjoj od 50 metara.
Bez procjene rizika
Operativni tim Uprave policije sproveo je analizu preduzetih mjera i spisa predmeta i na osnovu toga ocijenio da je bilo propusta.
- Naime, i pored činjenice da su ove institucije preduzele aktivnosti i radnje iz svoje nadležnosti, prema stanovištu Tima, nijedna od pomenutih institucija nije adekvatno procijenila rizik po oštećenu, nijesu obezbijeđeni dostupni svjedočki iskazi, niti je adekvatno vršena kontrola nad primjenom zaštitne mje-
PODGORICA- Svaki peti učenik je, prema istraživanju Centra za građansko obrazovanje, bio žrtva vršnjačkog nasilja, dok 78,4 procenata ispitanih nije imalo to iskustvo. Najčešće nasilje je psihičko (34,9odsto), socijalno (22,4 odsto) i digitalno nasilje (17 odsto), i u manjoj mjeri i seksualno.
Pokazalo se i da su najčešći uzroci uticaj vršnjaka, porodični problemi, zloupotreba supstanci kao što su droga i alkohol, kao i pristup i izloženost medijima i internetu bez nadzora.
Iz istraživanja proizlazi da je 16,6 odsto učenika priznalo da su nekada vršili vršnjačko nasilje, dok 83,4 odsto nikada nije bilo uključeno u takvo ponašanje
Prema istraživanju, 15,8 procenata ispitanih učenika navodi da je iskusilo fizičko nasilje, a 9,9 procenata seksualno nasilje. Analiza je pokazala da učenici za vršnjačko nasilje u svojim sredinama smatraju najodgovornijim porodice i porodično vaspitanje, ali i Internet i društvene mreže, kao i opšte stanje u društvu.
treĆina ne prijavi nasilje
Podaci pokazuju i da svaki peti učenik poznaje nekoga ko je
PROPUSTI U RADU: Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama analizirao slučaj ubistva Biljane Pavićević
Nijedna od pomenutih institucija nije adekvatno procijenila rizik po oštećenu, nijesu obezbijeđeni dostupni svjedočki iskazi, niti je adekvatno vršena kontrola nad primjenom zaštitne mjere
re. Tim je procijenio kao neadekvatno postupanje nadležnog tužioca, koji nije poštovao obavezujuće Uputstvo Vrhovnog državnog tužilaštva da se žrtva sasluša hitno, a najkasnije u roku od 72 sata od prijave nasilja – saopšteno je juče iz Tima kojim predsjedava Snežana Vujović
Istakli su da naročito brine odluka Suda za prekršaje da okrivljenom izrekne opomenu, kao mjeru upozorenja, iako je u obrazloženju izrečene
zaštitne mjere sud našao da postoji opasnost od ponavljanja nasilja.
kazne neadekvatne Operativni tim je zaključio i da izrečena sankcija nije bila adekvatna, niti odvraćajuća po učionioca nasilja.
- O ovim svojim zapažanjima i zaključcima Operativni tim će upoznati nadležne, te insistirati na utvrđivanju eventual-
ne individualne odgovornosti za učinjene propuste, kako bi se spriječilo da do njih ponovo dođe – kazali su iz ovog tijela Uprave policije.
Istakli su da se ne smije zanemariti činjenica da su propusti djelimično nastali kao posljedica nedovoljnih kadrovskih kapaciteta u policiji i tužilaštvu. Zbog toga su ukazali da je neophodno da se hitno obezbijede nedostajući ljudski i
drugi resursi neophodni za uspostavljanje efikasnog sistema zaštite od nasilja.
Iz Tima su najavili da će, kako bi se unaprijedili mehanizmi za praćenje izrečenih zaštitnih mjera, uputiti inicijativu za izmjene i dopune važećih propisa u smislu omogućavanja elektronskog nadzora ovih mjera, po ugledu na mjere nadzora i mjere bezbjednosti u krivičnom postupku.
Istraživanja CGO sprovedena među učenicima i punoljetnim građanima pokazala da su društvene mreže i porodične okolnosti važan faktor formiranja mladih
bio žrtva vršnjačkog nasilja. Od onih koji su bili žrtve psihičkog ili fizičkog nasilja, njih 64,2 posto ga je prijavilo, dok 35,8 procenata ispitanih to nije učinilo. Među onima koji su to učinili, najveći je procent onih koji su prijavili članu porodice i školi, zatim prijatelju, policiji ili nekoj nevladinoj organizaciji.
Među anketiranima, koji su punoljetni, najveći broj je onih koji ističu da su roditelji najodgovorniji za vršnjačko nasilje koje sprovode njihova djeca, a velika većina smatra da mediji i društvene mreže utiču na pojavu i razvoj maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasilja.
Istraživanje je otkrilo i da naj-
veći broj učenika, skoro 60 odsto njih, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a da je samo 11 procenata onih koji smatraju da ga nema u njihovoj sredini.
Kada je riječ o digitalnom nasilju, skoro dvije petine učenika (39,1 odsto) izjavilo je da su se nekad osjećali uvrijeđeno ili
povrijeđeno zbog komentara ili slike koju je neko od njihovih vršnjaka ili poznanika postavio na društvene mreže (Instagram, TikTok, Snepčet, Fejsbuk , Iks), dok 60,9 odsto učenika nije imalo takvo iskustvo.
neki se i ne kaju
CGO je uradio i paralelno ispitivanje punoljetnih građana,
Moglo se spriječiti
Da su nadležni mogli makar da pokušaju da spriječe tragičan ishod, smatra brat Biljane Pavićević, Darko, koji je u razgovoru za RTCG kazao da i u sudskim sipsima piše da joj je ubica prijetio smrću.
- Prijetio je da će polomiti sve stvari i da će polomiti cijeli stan, da će nju otjerati iz stana i na kraju da će je ubiti. Ako nije dosta to što je rekao da će ubiti, što da radimo? – rekao je on. Ispričao je da je žrtva prijavila Boškovića prvi put 1. avgusta kad je došao u večernjim satima u alkoholisanom stanju i polomio pola stana.
- Da možda nije izašla i pobjegla kroz prozor tog 1. avgusta, možda bi je 2. avgusta žalili –rekao je on za RTCG. Pavićević je dan nakon što je prijavila bivšeg supruga ponovo pošla u policiju da ih obavijesti da on posjeduje i vatreno oružje.
Policija je tada, kako je saopšteno, pretresla prostorije koje koristi Bošković, ali nijesu, kako su naveli, pronašli predmete i tragove koji potiču iz krivičnog djela. Tužilac je ocijenio da u tom slučaju nema elemenata bilo kojeg krivičnog djela.
Darko Pavićević je kazao da je Bošković dobio zabranu prilaska na 50 metara - A ja sad pitam tog sudiju, ko je ispratio tog čovjeka taj 21 dan? Da li je neko zvao moju sestru te da je pita da li ga je negdje gledala, da li prilazi… Niko ništa – rekao je on. j. MartinoviĆ
koje je pokazalo da preko dvije trećine vjeruje da je vršnjačko nasilje povremeno ili često prisutno, dok manje od trećine smatra da je rijetko. Nalazi ukazuju da većina ispitanih nije imala lično iskustvo sa vršnjačkim nasiljem, ali skoro petina navodi da su bili žrtve vršnjačkog nasilja, i to uglavnom psihičkog i fizičkog. Značajan je broj onih koji poznaju nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja. Istraživanje je pokazalo da je među punoljetnima ubjedljivo najviše onih koji nijesu nikada bili nasilnici, a tek svaki deseti je priznao da je nekada bio nasilan. Većina onih koji su priznali da su vršili vršnjačko nasilje navodi da su zbog toga bili kažnjeni od strane nadležnih institucija, ali je približan i broj onih koji su izbjegli kaznu. Takođe, većina onih koji su priznali da su vršili vršnjačko nasilje tvrdi da to ne bi ponovili, uz napomenu da je od njih, 6 procenata onih koji navode da bi to opet počinili. Među punoljetnim ispitanicima 74,1 odsto smatra da mediji utiču na pojavu i razvoj maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasilja, dok je taj procenat još veći kada je riječ o uticaju društvenih mreža –čak 85,9 procenata. j.MartinoviĆ
Subota, 7. septembar
Savjetovalište je besplatno, vodiće ga Jovan Bulajić, iskusni psiholog. Tretmani su besplatni, a za one koji nijesu u mogućnosti da dolaze obezbijeđena je besplatna telefonska linija 0800 81400, dostupna svakog radnog dana od sedam do 20 časova – saopšteno je iz Prijestonice
CETINJE – Pilot projekat ,,Savjetovalište za djecu, mlade i porodice“ koji koriste psihoaktivne supstance biće nastavljen i sprovodiće se od 11. do 25. septembra, u terminu od 16 do 20 sati u prostorijama Crvenog krsta.
Iz lokalne uprave saopšteno je da je individualno savjetovanje dostupno svim građanima Cetinja koji procijene da im je ta vrsta podrške potrebna.
TELEFONSKA LINIJA
– Zakazivanje termina je obavezno, a moguće ga je izvršiti pozivom na broj telefona 067–423–995. Za građane koji nijesu u mogućnosti da posjete Savjetovalište, obezbijeđena je besplatna telefonska linija 0800 81400, dostupna svakog radnog dana od sedam do 20 časova. Linija je besplatna za pozive iz svih mreža – poručili su oni.
Dodaju da projekat predstavlja ključnu inicijati -
vu usmjerenu na pružanje s tručne podrške osobama koje se suočavaju sa izazovima zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, kao i na edukaciju i informisanje porodica o rizicima, fazama bolesti, te načinima adekvatne komunikacije sa onima koji se nalaze u ovoj situaciji. – Savjetovalište će voditi Jovan Bulajić, iskusni psiholog sa dugogodišnjim radom u oblasti tretmana zavisničke populacije. Problematika zloupotrebe psihoaktivnih
Zakazivanje termina je obavezno, a moguće ga je izvršiti pozivom na broj telefona 067–423–995
supstanci, koja sa sobom nosi ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice, posebno je izražena među mladima, koji su zbog različitih socijalnih, ekonomskih i emocionalnih faktora izloženi povećanom riziku. Porodice se često suočavaju s poteškoćama u pružanju adekvatne podrške, zbog čega je uloga Savjetovališta od neprocjenjivog značaja – naveli su oni.
KAKO SA IZAZOVIMA
Projekat se sprovodi u okviru aktivnosti predviđenih Lokalnim planom socijalne i dječije zaštite za period od 2022. do 2026. godine. – Sprovodi se pod pokroviteljstvom Sekretarijata za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, te Kancelarije za ljudska i manjinska prava i prevenciju bolesti zavisnosti, ima za cilj stvaranje podržavajućeg okruženja i omogućavanje lakšeg pristupa psihološkoj pomoći onima kojima je to najpotrebnije. Time se korisnicima usluga pruža mogućnost da se uspješno suoče sa izazovima koje zavisnost donosi i pronađu put ka oporavku – objasnili su iz lokalne uprave. I.R.
ŽABLJAK - Nacionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa Centrom za kulturu i Turističkom organizacijom Žabljak danas obilježavaju Dan Nacionalnog parka Durmitor, na platou ispred Crnog jezera. Program počinje u 11 časova. U uvodnom dijelu programa nastupiće Kulturno-umjetničko društvo „Radoje Dakić Brko“ sa pjesmama i igrama sa durmitorskog područja. – Posjetioci će biti u prilici da uživaju u aktivnom odmoru u zaštićenoj prirodi, posjete sajam domaćih proizvoda i probaju kačamak pripremljen po tradicionalnoj recepturi, ali i da se upoznaju sa starim zanatima i vještinama lokalnog stanovništva. Edukatori Nacionalnog parka organizovaće likovno-edukativne radionice na temu „Upoznaj Durmitor“. Od 11 do 13 časova svi ljubitelji aktivnog odmora imaće priliku da besplatno koriste kajake i drvene čamce na Crnom je-
Nikšić: Mještani Straševine i Kličeva nastavili proteste zbog toga što nije uklonjen nelegalno zakopani otpad Danas i sjutra blokada,
zeru, kao i bicikle koji će biti na raspolaganju kod Upravne zgrade. U istom periodu biće besplatan i prevoz vozićima koji će saobraćati trasom od hotela Soa do parkinga kod rampe ka Crnom jezeru – navedeno je u programu. Organizatori posjetiocima preporučuju pješačenje edukativnom stazom oko Crnog jezera, stazu „Vodenice na Mlinskom potoku“ i stazu „U zagrljaju šume i tri jezera“. Nacionalni park Durmitor osnovan je 1952. godine. Zbog prirodnih rijetkosti, očuvane flore i faune, ambijentalnih i kulturno-istorijskih vrijednosti, UNESCO je 6. septembra 1980. godine donio odluku o upisu Nacionalog parka Durmitor u Spisak svjetske kulturne i prirodne baštine. Rijeka Tara sa svojim kanjonom, 1977. godine je uvrštena u Listu rezervata biosfere za očuvanje i istraživanje ekosistema u okviru UNESCO programa „Čovjek i biosfera“. Crna Gora ima pet nacionalnih parkova. C.G.
NIKŠIĆ – Put prema Podgorici i sinoć su, na sat, blokirali mještani Straševine i Kličeva, u znak protesta jer još nije uklonjen odpadni grit iz Straševine, kako je to naložila Uprava za inspekcijske poslove.
Predstavnik mještana Milan Nikčević kazao je da će proteste kod tunela Budoš nastaviti sve dok otpad ne bude uklonjen. On je građane zamolio za razumijavanje.
–Sve radimo za dobrobit, ne
samo naših mjesnih zajednica, naših komišija, već čitave države jer opasne materije iz zakopanog otpada iz zemlje idu u rijeke, zatim u more –kazao je Nikčević. Iznenađen je, kaže, ćutanjem nevladinog sektora.
- Sve su informisane ali nijedna nije reagovala, nije se uključila. Žalosno je da se u priču nijesu uključile opština Danilovgrad i Podgorica u kojoj je takođe grit zakopan, pa je nestao tokom noći – kaže Nikčević.
On je kazao da će mještani u
subotu protestovati od 19 do 20.30 časova, u nedjelju od 19 do 21 sat. Pauzu će napraviti u ponedjeljak jer se u Nikšiću odigrava fudbalska utakmica između reprezetacija Crne Gore i Velsa. U utorak će protest trajati sat. Mještani Straševine su krajem jula podnijeli prijavu zbog toga što je bez njihovog znanja deponovano nekoliko stotina tona otpada među kojim ima i grita za koji se kasnije ispostavilo da potiče iz Porta Montenegra, odnosno bivšeg Arsenala, a koji je bio deponovan
u Bijeloj. U međuvremenu je na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori deponovan grit istog porijekla – Podgorica, Herceg Novi.
Firmi MM System naloženo je da otpad premjesti na drugu lokaciju koju je odredila Agencija za zaštitu životne sredine, takođe u Nikšiću. Mještani Straševine i Kličeva su nakon toga saopštili da otpad treba iseliti iz Nikšića. Analiza CETI-ja je pokazala da otpad – grit zakopan u Straševini nije opasan. Ra. P.
Sekretar Udruženja stočara Danilovgrada tvrdi da je situacija sa kju groznicom u Crnoj Gori alarmantna
PODGORICA – Država
nema kontrolu kju (Q) groznice, ne postoje precizne informacije koliko je grla zaraženo tom bolešću, na kojim gazdinstvima, i što je veoma bitno da li ima zaraženih građana – kaže za Pobjedu sekretar Udruženja stočara Danilovgrada Vlado Lakić
Kju groznica, oboljenje koje se sa životinja može prenijeti i na ljude, u Crnoj Gori pojavilo se u julu. Direktor Uprave za bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković potvrdio je krajem avgusta da je uginulo 14 grla, te da situacija nije alarmantna, a da javnost nijesu informisali o pojavi te zarazne bolesti jer se radi o uobičajenoj situaciji za ovaj period godine. Prije dva dana Đaković je medijima saopštio da je od te bolesti uginulo 100 grla, te da je usmrćeno 60.
PROIZVODI
Vlado Lakić koji se stočarstvom bavi deceniju nije saglasan sa Đakovićem da situacija nije alarmantna. – Osim broja uginulih, uspavanih i oboljelih grla mnogo veći problem je zdravlje građana. Nije tačna izjava Đakovića da se mlijeko od zaraženih krava ne predaje mljekarama. Međutim, mlijeko se pasterizuje i mogućnost zaraze je isključena. Ali, niko, baš niko ne kontroliše sirare a oni koji se razumiju u proizvodnju sira znaju da se pojedine vrste, kao na primjer polutvrdi ili tvrdi prave od mlijeka koje nije pasterizovano, ima temperaturu od 30 do 40 stepeni koja ne ubija bakterije, već one opstaju. Ne tvrdim da su sirevi na tržištu nebezbjedni ali niko ne može da tvrdi ni da su bezbjedni jer od pojave kju groznice sirare niko po tom pitanju nije kontrolisao – pojašnjava Lakić.
Veterinari kontrolišu samo farme čiji su vlasnici prijavili simptome bolesti. Ostali stočari sami liječe životinje. Za to vrijeme se zaraza širi. Mlijekom bolesnih životinja ljudi se ne mogu zaraziti jer se pasterizuje, ali mogu, na primjer sirom jer niko ne kontroliše proizvode koji se prave od takvog mlijeka, što je veliki zdravstveni rizik. A rizik je otkopavanje i selidba lešina zaraženih životinja kojem svjedočimo proteklih dana – kaže Vlado Lakić
Sagovornik Pobjede ističe kako nije moguće imati precizne podatke o tome koliko se bolest proširila jer kontroli ne podliježu sva gazdinstva već samo ona koja su prijavila problem.
– Kada stočari posumnjaju u pojavu kju groznice, a to je najčešće, nakon teljenja, pozivaju veterinara. On obavi kontrolu na toj farmi. Ne ide na susjedna gazdinstva, a bolest se brzo i lako širi. Prođe i 20 dana dok dobijemo rezultate odnosno potvrdu da li je životinja zaražena. Za to vrijeme zaraza se širi – kaže Lakić. Na njegovom je gazdinstvu uginulo 13 životinja, dvije su uspavane.
– Ali, postoje ljudi koji drže
farme sa nekoliko grla, koji drže druge životinje koje se takođe mogu zaraziti, a nijesu registrovali gazdinstvo. Oni se sa zarazom bore sami, kako znaju i umiju, liječe sami životinje... S obzirom na to da ih niko ne kontroliše ne znamo koliko je na takvim farmama oboljelo i uginulo grla. Činjenica je da ne znamo gdje ima bolesti! Osim toga, od pojave kju groznice govori se samo o Danilovgradu i Nikšiću. To što nije prijavljen nijedan slučaj u drugim opštinama, na primjer na sjeveru države gdje se kju groznica pojavila prije nekoliko godina, ne znači da je sada nema – objašnjava Lakić. Sagovornika Pobjede brinu različita postupanja veterinara.
– Meni je donijeto rješenje da nekoliko grla uspavam, a na susjedna gazdinstva sa po 20 – 30 oboljelih goveda takva odluka nije donijeta – upozorava Lakić.
ZAKOPAVANJE LEŠINA
Lešine uginulih i uspavanih životinja zakopane su na dvije lokacije u Nikšiću i Danilovgradu. One u Nikšiću iz Župe (Bunić) biće izmještene na drugu lokaciju jer ta nije u vlasništvu države. Vlado Lakić kaže kako je to još jedan
Stočni fond se smanjuje
– Ukoliko država nastavi da se odnosi prema stočarima na način kako to radi sada, stočara će biti sve manje. Stočni fond se godinama smanjuje. Na nivou Crne Gore ima 10.000 manje grla, od posljednjeg popisa. Gotovo su nestale male farme. U Danilovgradu, na primjer, je između 2021. i 2022. godine nestalo od 30 do 40 gazdinstava. Nijesu problem samo subvencije. Slučaj kju groznice je, na primjer, pokazao da nam nije obezbijeđena dobra podrška. Nikako da uspostavimo komunikaciju, od pojave te bolesti naizmjenično na odmore odlaze direktor Uprave za bezbjednost hrane i fitisanitarne poslove, zatim njegova zamjenica. Kad nijesu na odmoru onda su na seminarima, obukama... Sa druge strane mi odmora nemamo, mi od ovoga živimo ovo je naša egzistencija i mnogo je značajno da na raspolaganju imamo osobu koja će imati odgovore na naša pitanja, nedoumice –kaže Lakić.
dokaz da je država zakazala, da nije spremna za krizne sitaucije kakva je pojava zaraznih bolesti.
– Crna Gora nema, a morala bi da ima posebnu farmu za izdvajanje oboljelih životinja, nemamo ni sanitarnu mesaru, vozila za transport, nije izgrađeno postrojenje za tretman nusproizvoda životinjskog porijekla. Nema odgovarajuće komunikacije između Opštine i Veterinarske uprave. Zakopati lešine zaraženih
Udruženje stočara Danilovgrada juče se pismom obratilo ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću. Sekretar Udruženja Vlado Lakić kaže da su to uradili jer nijesu zadovoljni namjerom države da gazdinstva koja su pogođena kju groznicom obešteti po tržišnoj cijeni. On objašnjava da novcem koji će dobiti ne mogu pokriti troškove kupovine novih junica te da postupak nabavke traje dugo i da će se svi stočari naći u nezavidnoj situaciji i biti prinuđeni da ugase farme. –Junica na našem tržištu nema, uvoze se iz inostranstva, cijena je oko 2.700
eura, bez PDV-a. Kad se poruči slijedi obavezan karantin, a treba čekati još najmanje šest mjeseci da počne da daje mlijeko. Dakle, u najboljem slučaju ćemo tek poslije godinu i po biti u prilici da proizvodimo mlijeko. Osim toga, mi smo svi kreditno zaduženi, imanja su nam pod hiptekama, nijedna farma ovako neće preživjeti. Meni je ovo drugi udarac. Uginula su mi 2020. godine zbog kju groznice 34 muzna grla, šteta mi nikada nije nadoknađena. Krenuo sam iz početka, računao na podršku države. Ali, ono što nam je najavljeno nije dovoljno. Juče smo dobili informaciju da para
životinja pa ih otkopavati da bi ih zakopali na drugu lokaciju!
To ne smije da se događa. Postoji mogućnost da se to desi i sa lešinama koje su zakopane u Danilovgradu, na lokaciji Velje Polje. Osim toga, kompletan je postupak zbrinjavanja mrtvih životinja sporan - transportovane su neadekvantim kamionima i neadekvatnom opremom. U pravnim državama ostavku bi podnijeli i ministar poljoprivrede i direktor Uprave. Umjesto toga oni nas ubjeđuju da situacija nije alarmantna. Saopštavaju nam i da kju groznice ima u drugim državama, što je tačno ali te države su pripremile mjere za borbu sa tom bolešću koja desetkuje stočni fond – navodi Lakić. Uvjeren je da će se, zbog nestručnog postupanja, zaraza proširiti na sve farme. Kju groznica dijagnostikovana je u Crnoj Gori od 2013. godine i sporadičnih slučajeva te bolesti bilo je skoro svake naredne godine. D. ŠAKOVIĆ
nema za kupovinu junica nema, prebačene su za druge namjene, te da jedino možemo računati na odštetu po osnovu Zakona o veterini. Ministar kaže da imamo najveće subvencije u regionu, s obzirom na to u kakvom je stanju ova grana onda je očigledno da nedostaje vizija razvoja poljoprivrede. Idemo pogrešnim smjerom. Farmeri nijesu partija, ali jesu armija od oko 50.000 vrijednih domaćina – poručuje Lakić. Zato kaže zahtijevaju da se što prije održi sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i ministrom finansija Novicom Vukovićem kako bi dobili odgovarajuću pomoć jer ,,šteta nije nastala, odnosno stoka ne crkava činjenjem ili nečinjenjem stočara“.
U Kotoru obilježavanje Dana solidarnosti gradova svjetske baštine
PODGORICA - Povodom 31. Dana solidarnosti gradova svjetske baštine, kotorski „Muzeji“ sjutra organizuju izložbu radova dobrotske čipke „Stara vještina za novo doba“ koja će biti otvorena u 10 sati ispred Katedrale Svetog Tripuna. Ovaj dvosatni program imaće elemente performansa jer će pored postamenata biti pozicionirane učesnice radionica koje na licu mjesta vezu ovaj plemeniti vez čiju je vještinu izrade Crna Gora zaštitila kao nematerijalno kulturno dobro. Čipka i njen vez iskorak su ka građanima/kama na mjestu njihovih redovnih susreta, u ambijentu najvažnijeg gradskog trga. Dan solidarnosti gradova
svjetske baštine obilježava se u spomen na 8. septembar 1993. godine kada je osnovana Organizacija gradova svjetske baštine. A. Đ.
Izabrani najbolji radovi na konkursu festivala FOKUS
nagrade za Bjelić, Barać i Radulovića
PODGORICA – Na konkursima za mlade u Crnoj Gori za najbolju poeziju, prozu i fotografiju, koje je raspisala NVO „Avlija“ u okviru projekta „Festival omladinskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva“ (FOKUS), izabrani su najbolji radovi.
Prvo mjesto u oblasti poezije osvojila je Olivera Bjelić iz Mojkovca sa pjesmom ,,Riječi“, za najbolju priču, pod nazivom ,,Ademov sin“, nagrađena je Nikolina Barać iz Bijelog Polja, dok je za najbolju fotografiju priznanje osvojio Andrija Radulović iz Nikšića.
Drugo mjesto za najbolju pjesmu osvojila je Tijana Draganić iz Nikšića (,,Slutnja“), a treće Marko Vulević iz Andrijevice sa pjesmom ,,Vrišti luna“. Drugo mjesto za naj-
bolju priču takođe je pripalo (,,Oduzeti zalogaj“), a treće Tariku Idrizoviću iz Bijelog Polja za priču ,,Leptir“. U konkursu za najbolju fotografiju drugo mjesto za najbolju fotografiju osvojio je Dražen Vukčević iz Podgorice, a treće Vladimir Fuštić iz Podgrice.
Sve pristigle priče i pjesme biće objavljene u zborniku najbolje poezije i proze mladih iz Crne Gore FOKUS za 2024. godinu, koji će biti promovisan tokom septembra. U toku festivala FOKUS biće organizovane ulične izložbe najboljih fotografija i likovnih radova kao, takmičenje u recitovanju i koncert za mlade. Projekat „Festival omladinskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva“ podržalo je Ministarstvo kulture i medija.
R. K.
PODGORICA - Izložba skulptura i fotografija pod nazivom „Sinergija vode i kamena“, autorke Sandre Bošković, biće predstavljena danas u 12 sati, u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
Izložba je inspirisana morem, koje grli obale Crne Gore i Italije, predstavlja neiscrpan izvor i simbol je povezanosti, promjene i trajnosti. Ono, koje, dijeli ove dvije zemlje, nije sa-
mo fizička granica, već i most koji povezuje narode, kulture i istorije. Kamen sa druge strane predstavlja stabilnost, trajnost i vezu sa prošlošću. - U skulpturama, kamen simbolizuje čvrstinu identiteta, kulturnog nasljeđa i nepromjenjive ljepote koja prkosi vremenu. Kamen je temelj na kojem se grade gradovi, hramovi i kuće, i nosi u sebi duh predaka i tradicije koje su oblikovale oba naroda – navodi se u saopštenju. R. K.
Subota, 7. septembar 2024.
Kompozitor Miodrag Bole Bošković za Pobjedu o svom novom dokumentarcu
PODGORICA – Postprodukcija pedesetominutnog dokumentarca ,,Lacus Labeatis in memorias“ crnogorskog kompozitora i filmskog autora Miodraga Bola Boškovića uspješno je završena prošlog mjeseca. Film je finalizovan i spreman za prikazivanje, a datum premijernog izvođenja još nije poznat.
Boškovićevo novo dokumentarno ostvarenje je u potpunosti posvećeno basenu Skadarskog jezera, koji autor opisuje kao ,,Mesopotamiju Crne Gore“.
- Skadarsko jezero je čarolija, svijet tajanstva. Mjesto đe se sve ono što je nemoguće i nestvarno učini mogućim i stvarnim. Prostor u kome još uvijek caruje vrijeme legendi i bajki o Vojislavljevićima, Balšićima, Crnojevićima i Petrovićima. ,,Lacus Labeatis in memorias“ je istorijski muzičko-dokumentarni film o vremenu kojeg više nema. Film o sjećanjima. Film ni za trezvene ni zanesenjake i za trezvene i zanesenjake. I za zane-
sene trezvenjake i trezvene zanesenjake. Za sve zanesene koji vole prirodne ljepote i istoriju Crne Gore – istakao je Bošković.
Postprodukciju, prema riječima Boškovića, odlikuju netipičan efekat patine, zamućene slike, te posebna koloracija, a autor ističe da je želio da prije svega postigne efekat vraćanja u prošlost. Prema njegovim riječima, nakon više od dvije decenije došlo je do realizacije ideje da se prvobitnoj muzičko-dokumentarnoj formi filma ,,Lacus Labeatis“ doda još
jedan nezaobilazan elemenat, a to je istorijski.
– Film je sniman od 1997 do 1999. godine – i to sa kopna, iz vazduha (helikoptera), ali i pod vodom (kada je i snimljen
parabrod ,,Skenderbeg“ u blizini Karuča“). U tom periodu uskladišteno je oko 18 sati originalnog materijala – kazao je Bošković. Osnova za kompletnu naraciju
Tema devastacije decenijama se izbjegava
Miodrag Bole Bošković smatra da su danas filmovi poput ,,Lacus Labeatis in memorias“, nažalost, rariteti, jer nijesu ekonomski isplativi, ne donose siguran profit i nemoguće je naći sredstva odnosno producente za njihovu realizaciju.
- Takođe, tema devastacije sakralnih objekta iz crnogorske istorije se već decenijama svjesno maksimalno izbjegava, jer ukazuje na nerad, ali i nemoć države Crne Gore – kazao je Bošković. Prema njegovim riječima, u današnjem društvu materijalni motiv definitivno je potisnuo duhovne potrebe.
- Tako je, nažalost, sadašnje stanje i u kulturi, odnosno, sve prisutnijoj nekulturi. Do skora sam tvrdio i tvrdim da je najveći problem u Crnoj Gori zaprepašćujuće postojanje u svim porama društva, neznanja i pizme, a danas dodajem i enormni primitivizam. Primitivizam na svakom koraku i u svakoj pori društva, primitivizam na javnoj sceni, u dijalogu, kulturi ophođenja, pri čemu sve bez konkurencije predvode političari – istakao je Bošković.
Kritika u Veneciji blagonaklono ispratila premijeru filma „Diva Futura“, u kojem igra crnogorska
Ljepota i revolucija iza zavjesa italijanske d. M i
PODGORICA – Dugometražni igrani film „Diva Futura“, u režiji Đulije Luize Štajgervalt, u kojem jednu od glavnih uloga igra mlada crnogorska glumica Lidija Kordić, premijerno je prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu. Ovo ostvarenje donosi provokativnu priču o italijanskoj porno industriji osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka, a Kordić igra čuvenu Ilonu Staler, u svijetu filmova za odrasle poznatije kao Ćićolina.
Svjetski mediji, nakon premijere u Veneciji, uglavnom su pozitivno komentarisali ovo najnovije ostvarenje italijanske kinematografije. In-
dieWire piše da nas film „Diva Futura“ poziva da pogledamo „malo bliže bujnim grudima i ritmičkim pokretima kukova kako bismo vidjeli ljepotu, umjetnost i revoluciju“. Smješten tokom četiri decenije, film prati uspon i pad „Diva
Future“, prve italijanske agencije za pornografiju koju su osnovali ekscentrični Rikardo Šiki (Pjetro Kastelito) i njegova tadašnja partnerka i zvijezda Ilona Staler (Lidija Kordić).
- Sunčeva svjetlost i raskošni
kadrovi u režiji Đulije Luize Štajgervalt odražavaju ambiciju agencije da pronađe ljepotu u onome što su moralni arbitri tog vremena označili kao groteskno. Pristup rediteljke ne izražava zabrinutost zbog muškog pogleda na ovu industriju: film je gotovo u potpunosti ispričan iz Šikijeve perspektive (zanimljiv izbor s obzirom na to da je zasnovan na memoarima Debore Atanasio „Nemoj reći mami da sam sekretarica“). Iako su njoj i još tri ključne žene (Moana Poci, Eva Henger) u njegovom životu posvećena poglavlja koja nose njihova imena i govore o njihovim počecima, one ostaju sporedni likovi čija uloga je da daju kontekst mnogim čudnim izbori-
dokumentarcu ,,Lacus Labeatis in memorias“
u filmu, kako je kazao, autorstvo je Aleksandra Saše Čilikova. Naraciju čine fragmenti iz njegovih knjiga ,,Crkve i manastiri basena Skadarskog jezera“ i „Ikone u Crnoj Gori“. - Kako se radilo o određenoj količini teksta sa naratorom, što u potpunosti mijenja karakter i formu, film je morao da prođe kroz potpuno novi proces scenarija, režije, montaže i postprodukcije. Korišćeni su isključivo originalni kadrovi iz vremena snimanja (1997-1999). Dakle, iz tih 18 sati snimljenog sirovog materijala zaokružena je nova filmska cjelina koja svjedoči o našoj nebrizi, nekulturi sje-
ćanja i neobavezi pominjanja. Sakralni objekti su restaurirani bez dozvola i pridržavanja uputa nadležnih državnih organa i institucija i unisteni ,,novom arhitekturom“ – rekao je Bošković, pojašnjavajući da su mnoge prirodne ljepote basena Skadarskog jezera devastirane.
ZADNJI SNIMCI
Prema riječima Boškovića, ovaj dokumentarac predstavlja logičan slijed filma ,,Lacus Labeatis“, koji je realizovan 2003. godine.
- Taj film je rađen u ,,art landing“ odnosno ,,landscape“ formi. Autentičnom slikom i originalnom instrumentalno-ambijentalnom muzikom tada sam obradio skoro sve toponime, sakralne objekte, crkve i manastire iz doba Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića i Petrovića sa kompletnog basena Skadarskog jezera – rekao je Bošković, napominjući da je godinu ranije (2002) zvanično izašao njegovi treći samostalni CD istoimenog naziva kao soundtrack iz filma ,,Lacus Labeatis“. „In memorias“ je, kako je kazao, dodao u naslovu najnovijeg filma iz razloga što su ,,ama baš svi naši manastiri, čiji su ktitori bili uglavnom znameniti pojedinci iz pomenutih crnogorskih dinastija, devastirani i ‘obnovljeni’ izgledom koji ne odgovara originalnom stanju“. - Dakle, ovo su zadnji snimci autentičnih izgleda svih crkava, manastira i mnogih toponima kojih, nažalost, više nema – istakao je Bošković.
A. RADOVIĆ
Pijanista Ratimir Martinović prvo lice novoosnovane muzičke platforme „Azure Sky“
PODGORICA – Crnogorski pijanista Ratimir Martinović biće prvo lice globalne muzičke platforme „Azure Sky“, sa sjedištem u Hong Kongu, koja je ovih dana počela sa radom kao revolucionarna diskografska kuća posvećena ponovnom osmišljavanju klasične i džez muzike za savremenu publiku.
Tim povodom je juče objavljen album „Back to Bach“, koji sadrži Goldberg varijacije u izvedbi Martinovića koji je za sljedeću godinu najavio novi pogled na ovo kapitalno djelo muzičke literature, sa značajno drugačijim aranžmanom. - Uzbuđen sam što je moj snimak Goldberga objavljen na novoj platformi ,,Azure Sky“ i radujem se povratku u studio za snimanje novih projekata. Na KotorArtu, jednom od najznačajnijih muzičkih festivala u regionu, takođe smo zainteresovani za saradnju s „Azure Sky“ na inovativnim novim projektima –kazao je Martinović, koji je ujedno i osnivač i direktor festivala KotorArt. Osnivačica „Azure Sky“ Astrid Angvik kazala je da je zastarjela tradicionalna slika ljubitelja klasične i džez muzike kao bijelca, sredovječnog muškarca koji pregleda lokalne trgovine ploča. - Današnja publika je mlađa, žanrovski agnostična, kulturno raznolika i rodno ravnopravna, i zaslužuju iz-
davačku kuću koja odražava njihov ukus. „Azure Sky“ spaja veterane muzičke industrije s etabliranim i umjetnicima u usponu, vođeni hrabrom vizijom. Izdavačka kuća vjeruje u uzdizanje klasične muzike kroz inovativnu tehnologiju i kreativne pristupe. Predani smo razmišljanju o „plavom nebu“, imamo za cilj proizvesti zadivljujuće snimke koje prikazuju lje-
potu, bogatstvo i raznolikost klasične muzike, istovremeno poštujući tradiciju i nasljeđe proteklih 400 godina – rekla je Angvik. Pored albuma „Back to Bach“, izdavačka kuća objaviće kompletne Bahove korale, u aranžmanu za klavir, koje je snimio francuska Spotify senzacija Nikolas Horvat, u svježem, intimnom okruženju. - Ovaj revolucionarni pro -
jekat predstavlja 371 koral, nudeći strukturirano jednogodišnje putovanje kroz Bahove majstorske harmonije i duhovnu dubinu – navodi se u saopštenju.
Štaviše, u januaru 2025. slavni jermenski pijanist Hajk Melikjan predstaviće Bahove horske preludijume uz transkripcije omiljenih djela. - „Azure Sky“ ima još uzbudljivih projekata, uključujući „Magical Moon“, koji će sadržati mjesečna izdanja djela s nebeskom tematikom u izvođenju Karla Petersona i album klavirskih djela danskog kompozitora Larsa A . Bisgarda – navodi se, između ostalog, u saopštenju. A. Đ.
U Bijelom Polju završene 54. „Ratkovićeve večeri poezije“, dodijeljena nagrada Jovani Bojović
crnogorska glumica Lidija Kordić
ma koje je Šiki na kraju napravio – piše IndieWire.
Uprkos brojnim „sladunjavim“ momentima, prema ocjeni IndieWire-a, film pridaje odgovarajuću težinu tragedijama koje su njegovi subjekti pretrpjeli i uspijeva da zadrži trenutak tuge kada svijet izrekne svoje najokrutnije posljedice.
- Rediteljkina pažnja ostaje na proslavi ovih života i ona uživa u najmanjim trijumfima svake od žena, čime spaja svoju viziju sa Šikijevom, čineći ih sve „zauvijek lijepim“. Međutim, sa svim onim što smo vidjeli tokom godina i pričama o manipulaciji, zlostavljanju i mizoginiji u seks industriji i šire, teško je u potpunosti povjerovati u ovu zaslađenu
verziju čovjeka koji je italijansku pornografiju doveo do masovne publike – ocijenio je IndieWire. Najveća zamjerka upućena filmu je njega nelinearna struktura. Priča se raspliće u nekoliko vremenskih razdoblja, pa je teško pratiti pojedinosti, odnose, razvoj likova.
- Tehnički gledano, najveća slabost filma je njegov neuredan stil montaže, koji skače naprijed-nazad kroz vrijeme bez jasnog razloga. Nema očigledne logike za ovakvo skakanje - osim možda da film bude lakši, sa srećnijim vremenima u sedamdesetim i osamdesetim godinama kao kontrastom bolesti i očaja kasnije – zapisao je kritičar The Hollywood Reporter. R. K.
BIJELO POLJE - U rodnoj kući pjesnika Rista Ratkovića dodjelom nagrade pjesnikinji iz Crne Gore Jovani Bojović završene su 54. Ratkovićeve večeri poezije. Nagradu je ovogodišnjoj laureatkinji uručio direktor JU „Ratkovićevih večeri poezije“ Kemal Musić. Predsjednica žirija dr Olga Vojičić-Komatina istakla je da se
radi o istorijskom trenutku jer je prvi put ovo prestižno priznanje zavrijedila pjesnikinja iz Crne Gore. Navela je da je počasno mjesto pripalo poeziji koja na lakonski, pomalo borhesovski način, pregnatno govori i pjeva o egzistencijalnim dilemama starim koliko i čovječanstvo. Laureatkinja Jovana Bojović je istakla važnost manifestaci-
je „Ratkovićeve večeri poezije“ koja je prepoznata ne samo u Crnoj Gori već i šire. - Prije desetak godina dobila sam ovu nagradu za mlade pjesnike, a sada ova „glavna“ nagrada mi je dodijeljena, tako da sve te nagrade, ali i ovaj festival prepoznao je mene kao mladu pjesnikinju. Kasnije, tokom godina uz ostale kolege pjesnike, festival je njegovao poeziju,
omogućavao nam da se susrećemo i razmjenjujemo stihove. Posebno mi znači i to da je ovu nagradu po prvi put dobila žena iz Crne Gore pa u tom smislu nagradu posvećujem crnogorskim pjesnikinjama koje su zaista britke riječi, snažne i odvažne poezije, tako da se nadam da će poezija koju stvaraju u budućnosti biti prepoznata i priznata na pravi način - poručila je Bojović. Pored Bojović, pjesnikinja iz Crne Gore Jelena Kljajević ovogodišnja je dobitnica Nagrade „Ratkovićevih večeri poezije“ za pjesnike do 27 godina. Drugoplasirana je Julija Mijušković, dok je treće mjesto pripalo Sofiji Kirsanov Predsjednica žirija Olga Vojičić-Komatina kazala je da se žiri i ove godine sastao da sa radoznalošću i velikom pozornošču iščita pjesme mladih stvaralaca koji poezijom mijenjaju život na bolje i više.
- Susrevši se sa 11 rukopisa imali smo prilike da se upoznamo sa različitim diskursima i temama i podtemama, egzistencijalnim motivima njihovog oblikovanja u pjesmi. Uočili smo poznavanje filozofije i literature, religije i sociologije, psihologije i arhetipske kritike, pozorišta i filma. Na kraju smo uvidjeli da stasavaju mlade generacije koje pomjeraju granice i šire saznanja - kazala je Vojićić-Komatina. B. Č.
Specijalni predstavnik EU za dijalog Prištine i Beograda o obraćanju tadašnje premijerke
Ohridski sporazum je pravno obavezujući i mi radimo na njegovom sprovođenju. Nijedna strana se nije povukla iz ovog sporazuma i razgovaramo s Kosovom i Srbijom kako da ubrzamo njegovo sprovođenje - rekao je Lajčak
PRIŠTINA - Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak rekao je u petak da je Srbija povukla pismo upućeno Briselu prošle godine, u kojem je izrazila rezerve prema sporazumu na putu ka normalizaciji odnosa sa Kosovom.
Tadašnja premijerka Srbije Ana Brnabić je prošlog decembra uputila pismo EU u kojem je Srbija izrazila rezerve prema sporazumu na putu ka normalizaciji odnosa, postignutom u Briselu, i aneksu za sprovođenje sporazuma, koji je dogovoren u Ohridu. Ona je u pismu navela da se sporazum smatra ,,prihvatljivim isključivo u kontekstu koji se ne odnosi na de fakto i de jure priznanje Kosova“. Lajčak je poslije sastanka sa zamjenikom kosovskog premijera Besnikom Bisljimijem u Prištini rekao da je pi-
VAŠINGTON - Hanter Bajden, sin aktuelnog američkog predsjednika Džozefa Bajdena, izjasnio se krivim za federalne poreske optužbe kojima se tereti u Sjedinjenim Američkim Državama.
Time je preinačio prethodni iskaz iz januara 2024, kada se izjasnio da je nevin, prenosi Glas Amerike.
On se izjasnio krivim po svih devet tačaka optužnice, a optužen je za utaju ukupno 1,4 miliona dolara, dok je istovremeno trošio novac na narko-
smo povučeno i da sporazum i dalje vrijedi. Kazao je i da se s vremena na vrijeme čuju izjave koje ne pomažu implementaciji sporazuma.
- Ne, Ohridski sporazum je pravno obavezujući i mi radimo na njegovom provođenju. Nijedna strana se nije povukla iz ovog sporazuma i razgovaramo s Kosovom i Srbijom kako da ubrzamo njegovo provođenje - rekao je Lajčak.
Sporazumom od 11 članaka, između ostalog, predviđen je nivo samoupravljanja srpske zajednice na Kosovu i međusobno priznavanje državnih simbola, a od Prištine i Beograda se traži da sprovode i sve prethodne dogovore postignute tokom dijaloga. Ministarka spoljnih poslova i dijaspore Kosova Donika Gervala, upitana da prokomentariše Lajčakovu izjavu, rekla je da je bila na sastanku sa turskim kolegom, kada je specijalni predstavnik EU ka-
zao da je Srbija povukla pismo
Ane Brnabić, te da nema konkretnih informacija o tome.
- Mislim da gospodin Lajčak govori o djelimičnom povlačenju tog pisma bivše premijerke Brnabić, kojim se, međutim, ne odustaje od nepriznavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kosova, što je za nas potpuno neprihvatljiv pristup - rekla je Gervala.
Lajčak je na sastanku u Prištini sa Bisljimijem, koji je i glavni pregovarač Kosova, rekao da je postignut dogovor za novu rundu dijaloga na nivou glavnih pregovarača, ali nije naveo datum održavanja tog sastanka.
Istakao je da je sa pregovaračem Kosova razgovarao o brojnim pitanjima, uključujući i o otvaranju glavnog mitrovačkog mosta za saobraćaj. - Razgovarali smo i o mitrovačkom mostu i njegovom otvaranju za saobraćaj. Vjerujem da je stav EU poznat, ali ću ga ponoviti: most se mora
otvoriti, ali njegovo otvaranje mora biti urađeno u saradnji sa međunarodnim partnerima Kosova - rekao je Lajčak. Ovoga puta, prema izvorima
Radija Slobodna Evropa u Briselu, Lajčak poslije Prištine neće posjetiti Beograd.
On se prošle nedjelje, tokom učešća na bezbjednosnom forumu Globsec u Pragu, sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem Evropska unija, ali i Sjedinjene Države, Francuska, Velika Britanija i Njemačka kritikovale su Kosovo zbog, kako su rekli, nedavnih jednostranih i nekoordinisanih akcija na sjeveru zemlje.
Brisel je upozorio kosovske vlasti da će ,,neuspjeh strana u deeskalaciji tenzija imati posljedice“.
Ove kritike upućene su nakon što su kosovske vlasti 30. avgusta zatvorile pet paralelnih srpskih institucija na sjeveru zemlje – dijelu u kojem živi većina Srba – za koje su naveli da djeluju pod vođstvom Srbije, ,,kršeći ustavnost i zakone Republike Kosovo“.
Institucije koje je policija Kosova zatvorila 30. avgusta su: kosovski okrug Mitrovica, paralelna opština Mitrovica, paralelna opština Zvečan, paralelna opština Zubin Potok i paralelna opština Leposavić. Na Kosovu postoje opštine, javna preduzeća i preduzeća, vrtići, osnovne i srednje škole i javni univerziteti koje direktno finansira Vlada Srbije, a koji se nalaze u gradovima i mjestima u kojima žive Srbi. Prema zakonima Kosova, ove institucije su nelegalne. Kosovo i Srbija su 2013. godine u dijalogu za normalizaciju odnosa u Briselu postigli dogovor o gašenju paralelnih institucija, ali sporazum još nije u potpunosti sproveden.
Blokirani putevi u blizini granica između Srbije i Kosova, neprohodan i prelaz Kula
Okupljeni ne puštaju kamione sa kosovskim, a ni one sa srpskim tablicama. Put u blizini granice Merdare blokira desetak ljudi, a prisutno je i nekoliko pripadnika policije Srbije
MERDARE - JARINJEBlokirani su putevi u blizini graničnih prelaza Merdare i Jarinje između Srbije i Kosova. Kako je najavljeno, blokade će se održati i blizu graničnog prelaza Brnjak, između Srbije i Kosova, kao i blizu prelaza Kula, između Kosova i Crne Gore.
Rašo Rojević, predsjednik Udruženja građana kosovsko-mitrovačkog okruga, jednog od osam udruženja koja organizuju blokade, ranije je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da je u pitanju ,,selektivna blokada“, odnosno da će puštati sve koji imaju srpska dokumenta.
Okupljeni ne puštaju kamione sa kosovskim, a ni one sa srpskim tablicama. Put u blizini granice Merdare blokira desetak ljudi, a prisutno je i nekoliko pripadnika policije Srbije.
Kako je Rojević dodao u razgovoru za RSE, blokade su ,,reciprocitet onoga što Kurti radi Srbima“ na Kosovu.
Do blokada je došlo nakon što su kosovske vlasti 30. avgusta zatvorile pet paralelnih srpskih institucija na sjeveru zemlje – dijelu u kojem većinski žive Srbi – za koje su naveli da djeluju pod vođstvom Srbije, ,,kršeći ustavnost i zakone Republike Kosovo“.
Na blokadama, između ostalog, zahtijevaju da se ,,oslo -
Na blokadama, između ostalog, zahtijevaju da se ,,oslobode“ opštine na sjeveru Kosova, da srpska dokumenta na Kosovu budu važeća, da se dinar vrati u upotrebu i da KFOR ,,preuzme svoju ulogu u skladu sa rezolucijom 1244“
bode“ opštine na sjeveru Kosova, da srpska dokumenta na Kosovu budu važeća, da se dinar vrati u upotrebu i da KFOR ,,preuzme svoju ulogu u skladu sa rezolucijom 1244“. Rojević je juče rekao da će blokade trajati dok se ne ispune zahtjevi i dodaje da ova akcija nije u koordinaciji sa vlastima u Srbiji. Regulativa Centralne banke Kosova, kojom se zabranjuje korišćenje srpskog dinara za plaćanje, stupila je na snagu 1. februara i predviđa euro kao jedinu valutu za plaćanje. Kada je riječ o zatvaranju paralelnih institucija, na Kosovu postoje opštine, preduzeća, vrtići, osnovne i srednje škole i javni univerziteti koje direktno finansira Vlada Srbije, a koji se nalaze u gradovima i mjestima u kojima žive Srbi.
tike, prostituciju i luksuzne predmete.
Sudija Mark Skarsi izjavio je da se Bajdenov sin izjasnio krivim i da sa tužiocima nije postigao dogovor o umanjenju kazne. Prema riječima sudije Skarsija, najviša zatvorska kazna propisana za to krivično djelo iznosi 17 godina zatvora, dok se nov-
čana kreće do 450.000 dolara. U saopštenju nakon ročišta, Hanter Bajden naveo je da se izjasnio krivim, kako bi roditelje poštedio neprijatnih detalja iz dijela njegovog života u kom je trpio posljedice zavisnosti od narkotika.
- Imajući u vidu sve ono čemu sam ih izložio prethodnih godina, želio sam da ih poštedim
toga - saopštio je Hanter Bajden, uz napomenu da je isplatio dugovanje za porez. Njegovo priznanje krivice, u danu očekivanog početka procesa, predstavlja preduslov za izbjegavanje suđenja tokom koga bi, izvjesno, bili objelodanjeni kompromitujući detalji njegovog života - neposredno uoči predsjedničkih
izbora u SAD 5. novembra, navodi Glas Amerike. Bajden mlađi je u junu 2024. u američkoj državi Delaver osuđen po optužbama za nezako-
Subota, 7. septembar 2024.
Naš glavni grad za prvih sedam mjeseci ove godine posjetila su 104.053 turista, što je pet odsto više u odnosu na posmatrani period 2023. godine, koja je bila rekordna.
Međutim, ostvarena su 190.502 noćenja, što je tri odsto manje u odnosu na posmatrani period prošle godine. U junu i julu tekuće godine Podgoricu je posjetilo 41.707 turista, što je za četiri odsto više u odnosu na posmatrani period 2023. godine. Ali tu je zabilježen još veći pad ostvarenih noćenja - ukupno 74.879 noćenja, što je za osam procenata manje u odnosu na posmatrani period prošle godine.
POTENCIJALI
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Turističke organizacije Podgorice (TOP) naveli su da je naš glavni grad za sedam mjeseci ove godine u kolektivnom smještaju imao pet odsto više posjeta nego lani, odnosno osam procenata više nego 2019. godine.
- Ostvarena su 190.502 noćenja ili tri odsto manje u odnosu na posmatrani period 2023. godine, te 19 procenata više u odnosu na 2019. godinu – naveli su iz TOP-a.
Prema zvaničnim podacima, glavni grad je u junu i julu tekuće godine posjetilo 41.707 turista u kolektivnom smještaju, što je četiri odsto više u odnosu na posmatrani period 2023. godine, tj. šest procenata više u odnosu na 2019. godinu.
- Ostvarena su ukupno 74.879 noćenja ili osam odsto manje u odnosu na posmatrani period 2023. godine, tj. 19 procenata više u odnosu na 2019. godinu – poručuju iz TOP-a.
Ovo je period godine kad najveću pažnju posjetilaca i turista privlače vodni potencijali grada, naše rijeke, plaže i jezera u zaleđu grada.
- Takođe, panoramska ruta Krug oko Korita sa posjetom Bukumirskom i Rikavačkom jezeru idealna je za poludnevne i jednodnevne izlete. U tom
Podgorica za prvih sedam mjeseci ove godine imala 104.053 gosta
Za prvih sedam mjeseci ove godine ostvarena su 190.502 noćenja, što je tri odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. U junu i julu zabilježen je još veći pad ostvarenih noćenja - osam procenata manje nego prošle godine
dijelu izdvaja se i kulturni segment ponude, arheološki lokalitet Medun i Muzej Marka Miljanova, a sve veću pažnju privlači arheološki lokalitet Duklja. NP Skadarsko jezero takođe nudi mogućnosti za obavljanje brojnih aktivnosti poput posmatranja ptica, sportskog ribolova, pješačenja, vožnje kajakom i slično. Posjetioci žele i da osjete duh grada, pa posjećuju Staru varoš, most na Sastavcima, brdo Gorica.
Nadomak Podgorice nalazi se i najveći vinogradski kompleks u jednoj cjelini u Evropi i impresivni vinski podrum Šipčanik, a postoji sve veće interesovanje za posjete manjim
vinarijama naših lokalnih proizvođača – podsjetili su iz Turističke organizacije.
PROMOCIJA
Iz Turističke organizacije ističu da je u prethodnom periodu značajno obogaćen program rada velikim brojem manifestacija i događaja koji doprinose dodatnoj promociji turizma u Podgorici. - Tokom juna, organizovali smo manifestaciju ,,Svi plešemo –srce igrom darujemo“ na Trgu nezavisnosti, festival folklora koji je okupio 12 folklornih ansambala sa teritorije Podgorice i preko 600 folkloraša svih uzrasta. Organizovan je i Craft Fest Montenegro, prvo
okupljanje domaćih zanatskih pivara u Podgorici. Takođe, urađena je promocija pješačko-panoramske staze Gorica - Malo brdo - Duklja, u želji da svim sugrađanima i turistima, zaljubljenicima u aktivni odmor, omogućimo još jednu aktivnost tokom boravka u Podgorici. Obilježili smo Međunarodni dan joge, tradicionalno u Njegoševom parku, sa ciljem dodatne promocije upotrebe javnih površina za zdrave stilove života – navode iz TOP-a.
Kako dodaju, u prethodnom periodu bili su dominantno posvećeni turističkoj valorizaciji i promociji gradskih plaža, pa su organizovali manifestaciju
Iz Turističke organizacije Podgorice poručuju da su u 2023. godini značajno premašili planirani budžet. - Upravo ta sredstva omogućiće da se u ovoj godini pored manifestacija i događaja posvetimo i nekim infrastrukturnim projektima za koje ranije nije bilo prostora. Jedan od takvih je uređenje gradskih plaža urbanim plažnim mobilijarom, što je uz otvaranje ugostiteljskih objekata značajno doprinijelo unapređenju ponude i privlačenju još većeg broja sugrađana i turista da spas od ljetnjih vrućina pronađu
Ljeto na rijekama, a tokom jula i avgusta na Sastavcima i uživo prenose sa Olimpijskih igara. - U nedjelju, 18. avgusta, organizovana je manifestacija ,,Noć punog mjeseca“ na brdu Gorica, gdje je veliki broj sugrađana i turista uživao u magičnoj atmosferi. Pored manifestacija i događaja koji su kompletno u organizaciji Turističke organizacije Podgorice, uvijek smo tu da podržimo sve kvalitetne inicijative koje čine da Podgorica konstantno nudi neke nove sadržaje kako za naše sugrađane tako i za turiste, doprinosi dodatnoj promociji i unapređenju turističke ponude grada, a u konačnom i kreiranju konkurentnijeg turističkog proizvoda koji možemo ponuditi tržištu. Tako smo podržali organizaciju turnira Minibasket Podgorica 2024, Off Road Po-
na obalama podgoričkih rijeka. Takođe, radimo na dopuni i obnovi turističke signalizacije u gradu, a postavljene su i nove table dobrodošlice. Završen je i javni poziv za učešće u raspodjeli sredstava za projekte valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Podgorice, pa će uskoro biti dostupne i informacije o projektima koji su podržani – poručuju iz Turističke organizacije.
dgorica Summer Race – Međunarodnu džipijadu, Dane dijaspore, Summer Jam – navode iz TOP-a. Statistički i finansijski pokazatelji koji prate turistički promet u Podgorici, objašnjavaju, rezultat su niza faktora - od pojačanih promotivnih aktivnosti kako u regionu tako i na značajnim emitivnim tržištima, velikog broja manifestacija i događaja koje je Glavni grad organizovao ili ugostio, te uspostavljanja sinergije i intenzivnije saradnje sa predstavnicima turističke privrede grada. - Sve te aktivnosti čine da Podgorica iz godine u godinu postaje sve atraktivnija turistička destinacija, ali i da u kontinuitetu raste trend zadržavanja turista u Podgorici – zaključuju iz Turističke organizacije. I. MITROVIĆ
Centar za demokratsku tranziciju oglasio se povodom afere ,,Besplatni prevoz putnika“ i uloge Agencije za sprečavanje korupcije
Potez Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da pokrene postupak preispitivanja donošenja Odluke o besplatnom prevozu u linijskom saobraćaju tokom septembra, pozdravio je i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević pozvala je ASK da ovaj posao uradi u transparentnom i zakonitom procesu, bez bilo kakvih ograda i kompromisa, te da javnosti što prije saopšti koji su koraci preuzeti i koji je konačan ishod ovog postupka.
- Smatramo da je jako važno da je ASK u stanju ispravljati sopstvene pogreške na koje joj je pažnju skrenula stručna javnost i to javno saopštiti, bez pokušaja pravljenja bilo kakvih alibija. Ipak, ostaje veoma zabrinjavajuća činjenica da u ASK postoje službeni-
ci koji mogu napraviti ovakvu ,,grešku“, odnosno oni koji ne poznaju Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSIK) ili koji ovaj zakon ne žele primjenjivati. Takođe, zabrinjava i činjenica da institucija ne posjeduje procedure kontrole kojima bi se otkrila ova ,,greška“ – navela je Kovačević. Programska direktorica CDT-a ocijenila je kako je za integritet ovog, ali i budućih izbornih procesa, kao i same ASK, krucijalno važno da ovaj posao bude doveden do kraja. - Tačno, transparentno i precizno - baš onako kako to nalaže zakon i pravila funkcionisanja ovakvih institucija. Takođe, ja-
ko je važno da svi detalji prethodne komunikacije, upiti i data mišljenja budu dostupni javnosti, kako se ne bi dalje spekulisalo o razlozima za prvu
odluku Agencije. Nadamo se da ASK-u više neće biti potrebne ,,dodatne analize“ niti naknadne pameti za potpuno očigledne pojave, koje su zakonom za-
branjene i čije su procedure ,,dokazivanja“ prilično jednostavne – dodala je Kovačević. Ona je konstatovala kako je izuzetno važno da se ASK gradi kao institucija od povjerenja, poštovanja pravila i zakona, te da ima znanja, hrabrosti i integriteta da štiti izborne procese od zloupotreba, te da je kadra suprotstaviti se nosiocima društvene moći koju tu moć žele da zloupotrijebe.
Gradonačelnica Olivera Injac donijela je 29. avgusta odluku da gradski i prigradski saobraćaj bude besplatan tokom septembra, iako se 29. septembra u Podgorici održavaju vanredni lokalni izbori. Iz Glavnog grada je tada saopšteno da su za takav
potez tražili i dobili saglasnost ASK-a. Nakon što su uslijedile brojne reakcije u kojima je ukazivano na kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, iz ASK je saopšteno da je saglasnost izdata ,,propustom službenika“, te da je nakon dodatne analize v. d. direktora Dušan Drakić donio odluku o pokretanju postupka preispitivanja ovog postupka iako je samo tri dana ranije lično potpisao sporno mišljenje. Iz Glavnog grada su iskazali razočarenje revidiranjem mišljenja ASK-a, ističući kako su dovedeni u situaciju da preispituju Odluku o besplatnom prevozu, koju su donijeli ,,u javnom interesu, s namjerom da građane podstaknu da više koriste javni gradski prevoz“. To preispitivanje, očigledno, još traje s obzirom na to da građani i dalje ne plaćaju javni prevoz. H. P.
Vulkani, geotermalne vode kao čuvari zdravlja i mnogo toga drugog, čine nordijsku državu jedinstvenom na svijetu
Island je mističan, neobičan, jedinstven – i ko god ga posjeti, ima uspomenu za cijeli život.
Prva značajnija promjena koja je zatekla crnogorsku fudbalsku ekspediciju bila je temperaturna – sa podgoričkih 30 i kusur stiglo se na oko 10 stepeni Celzijusa. Iz kratkih rukava u jakne – na Islandu je vjetrovito, svježe, uglavnom kao u danima koji kod nas spadaju među hladnije. A opet, i po tom vjetru Islanđani igraju golf! Šteta što kamera telefona nije mogla to da uhvati, daljina i položaj terena nijesu nam išli naruku. Tek na momente, najviše minut, pojavi se sunce. Kako li je tek u hladnijim mjesecima...
Pažnju privlači i boja zemlje – svuda je neobično crna, prava vulkanska, takve su i stijene, pijesak...
Island je na ,,rascjepu“ između tektonskih ploča, karakterišu ga gejziri i česte vulkanske erupcije, polja pijeska i lave, planine i glečeri...
Klima na islandskoj obali je subarktička, a topla golfska struja utiče da temperature budu veće nego u većini mjesta slične geografske širine na svijetu.
Južna obala je toplija, ali i vjetrovitija od sjevernog dijela Islanda, a najhladnije je u centralnoj regiji.
Najviša zabilježena temperatura vazduha zabilježena je 22. juna 1939. godine – bilo je 30,5 stepeni Celzijusa u Teigarhornu na jugoistočnoj obali.
Najniža je bila minus 38, zabilježena 22. januara 1918. u Grimstadiru i Medrudaluru u sjeveroistočnom zaleđu. U glavnom gradu Rejkjaviku temperaturni rekordi su 26,2 stepena iz 30. jula 2008. i minus 24,5 koliko je bilo 21. januara 1918. godine.
Zemlja vatre i leda – to je Island.
,,NEMA SUNCA, ALI DOBRO JE“
Na Islandu prema posljednjem popisu živi skoro 400.000 stanovnika, a u Rejkjaviku oko 36 odsto stanovništva ove države, smještene između sjevernog Atlantika i Arktičkog okeana, odnosno, između Sjeverne Amerike i Evrope.
Za dva dana boravka skoro da nijesmo čuli islandski jezik jer u hotelu, u suvenirnicama, ostalim radnjama, do svih turističkih atrakcija – svugdje se priča engleski, ponegdje i španski.
I skoro nigdje nijesu zaposleni ,,pravi“ Islanđani.
Mnogo je radnika iz inostranstva – konobar u hotelu je iz Srbije, u jednoj od banja sa geotermalnom vodom pričali smo sa Hrvatom i Slovencem, taksista je bio čak iz Somalije. Neki od njih su na Islandu tek godinu, neki već 10.
- Nema sunca, ali dobro je –komentar je koji se uglavnom dobije od Balkanaca na privremenom radu ,,na kraju svijeta“.
Isplati se jer zarade na Islandu su visoke, prosječna plata je oko 5.000 eura ili više, pa se izdrže cijene u kafićima i su-
permarketima. Kupovna moć je veća nego u Crnoj Gori. Što i nije teško, nažalost.
VODA - ČUVAR
ZDRAVLJA
Simbol Islanda su, između ostalog, banje sa geotermalnom vodom i to je događaj koji je – niko neće reći suprotno – fantastično doživjeti, a riječima teško opisati. Biti u vodi koja vri, na otvorenom, a pogled puca na okean. Dok je temperatura vazduha oko 10 stepeni...
Posjeta Plavoj ili Nebeskoj laguni je ono što će domaće stanovništvo obavezno preporučiti. Naravno, neizostavno je posjetiti i vulkane, ali za takvu avanturu i ostala uživanja u sjajnom pejzažu potrebno je mnogo više vremena od onog koje su crnogorski izvještači imali na raspolaganju tokom boravka na Islandu povodom meča sa ,,ribarima“.
Islanđani praktikuju redovnu posjetu termalnim izvorima, uglavnom su svi stanovnici fizički aktivni. Saobraćajnih gužvi – nema.
U vrhu su liste zdravih i srećnih nacija.
Ulice Rejkjavika su besprekorno čiste, u centru je mnogo ne-
običnih murala na zgradama ili kućama koje su napravljene sa mnogo ukusa i bez imalo kiča i megalomanije, a najpoznatija građevina je crkva Halgrimskirkja, najviša u zemlji (74,5 metara).
Na Islandu se živi u skladu sa prirodom, a njena moć – tačnije vulkanska aktivnost – ionako bi mogla da ,,poništi“ sve.
ZNAJU IME PRVOG
STANOVNIKA
Zanimljivost vezana za Island je što je poznato ime prvog stanovnika ove nordijske zemlje. Naseljavanje je po drevnim podacima počelo 874. godine nove ere, kada je norveški poglavica IngolfrArnarson postao prvi stalni doseljenik na ostrvu. Istorijski podaci govore da su u narednim vjekovima Norvežani i u manjoj mjeri drugi Skandinavci emigrirali na Island, dovodeći sa sobom robove galskog porijekla.
Island je bio pod norveškom i danskom vlašću, a od Drugog svjetskog rata stekao je nezavisnost kao parlamentarna republika.
Interesantno je i kako ,,nastaju“ prezimena na Islandu. Ne zasnivaju se na porodičnoj lozi, već prezime osobe označava ime njenog oca ili u nekim slučajevima majke, sa dodatkom ,,son“ (sin) ili ,,dóttir“ (kćerka).
NAJMIRNIJE MJESTO
NA PLANETI
Po kvalitetu života, obrazovanju, zaštiti sloboda svih zajednica, Island je visoko rangiran među zemljama svijeta. Jedina je članica NATO koja nema stalnu vojsku. Naoružana je samo obalska straža. Prema Globalnom indeksu mira 2024, Island je najmirnija zemlja svijeta, sa vrlo niskom, faktički nepostojećom stopom kriminala.
N. KOSTIĆ
Za Arenu iz Rejkjavika: Neđeljko KOSTIĆ
Prvi takmičarski ciklus Roberta Prosinečkog na klupi Crne Gore počeo je porazom – na Islandu, u zemlji vatre i leda, nije podgrijana nada pred nastavak Uefinog najmlađeg takmičenja za reprezentacije.
Naši fudbaleri ostali su na nuli u hladnom Rejkjaviku, izgubili su 2:0 na startu B4 grupe pogocima OrijaOskarsona i JonaTorstensona – oba su postignuta nakon kornera. Utisak iz vulkanskog okruženja nije da su jedini problem prekidi. Ne može Prosinečki da bude zadovoljan mnogim detaljima, ali je vjerovatno mogao dosta da vidi – kako njegov tim izgleda bez šestorice igrača, među njima komandanta odbrane Stefana Savića
Bila je ovo ,,nova“, kombinovana Crna Gora, sa dosta nepoznanica i neuigranosti. Početak ciklusa nije prijatan, a nastavak je već u ponedjeljak –protiv Velsa u Nikšiću. ,,Zmajevi“ su remizirali sa Turskom (0:0).
Prosinečki je napravio jednu promjenu u startnih 11 u odnosu na sastav koji je dan ranije izdiktirao na konferenciji za medije – umjesto Marka Vešovića, desni bek bio je Marko Vukčević Uvodnih desetak minuta naša selekcija se mučila u organizaciji igre, pokrivanju prostora i protivničkih igrača, a onda kad se oslobodila stvorila tri šanse – Islanđani se jesu ,,vrtjeli“ oko crnogorskog šesnaesterca i u njemu, ali sve do pogotka za 1:0 nijesu imali prilike kakve su se ukazivale ,,sokolima“.
Prosinečki je insistirao na pas igri, nezadovoljno gestikulirao kad god bi igrači u bijeloj opremi izabrali dugu loptu umjesto igre od noge do noge, ali upravo je iz dodavanja preko cijelog terena njegova ekipa prvi put zaprijetila – u
12. minutu golman Milan Mijatović proigrao je Milutina Osmajića koji je otišao previše iskosa i pogodio samo spoljni dio mreže. Kako je meč odmicao sve je više bilo jasno da Island ne odskače mnogo kvalitetom, s tim da ima opasne igrače u ofanzivi.
U 28. minutu nova šansa za Crnu Goru – NikolaKrstović je izblokiran nakon sjajnog pasa MilošaBrnovića, da bi tri minuta kasnije na centaršut
Probaće da otklone sve nedostatke
Miloš Brnović je kazao da su osjećanja pomiješana i da su u trenucima, kada su dolazili do svoje igre, primili golove.
- Najteže je što smo oba gola primili iz prekida. Pokušali smo da se vratimo nakon odmora, ali je došla nova kazna i novi gol iz prekida. Imali smo neke šanse i polušanse, za nijansu smo bili opasniji, ali je možda nedostatak uigranosti i to što nam je falilo nekoliko igrača uticalo na rezultat. Pokušali smo i to da nadomjestimo, ali kao da nam je falilo malo sreće – istakao je Brnović.
Novica Eraković se vratio nakon teške povrede.
- Poslije toliko vremena sam se vratio i osjećaj je lijep, ali je šteta što smo startovali porazom. Primili smo dva gola iz prekida gdje smo možda i najbolji. Ali i to ćemo u Crnoj Gori, unutar tima, da sredimo, sumiramo utiske i probamo da otklonimo sve nedostatke.
sa desne strane Osmajić slabo šutirao glavom.
Island je poveo u periodu kada nije naročito prijetio. Dobio je šansu da rezultat promijeni nakon prekida i iskoristio ju je – Johan Gudmundson je izveo korner, a Ori Oskarson, pojačanje Real Sosijedada od 20 miliona eura, umakao Brnoviću i glavom zakucao loptu pod prečku.
Stresno je počelo drugo polu-
vrijeme jer je sudija Vili Deležo dosudio penal nakon što su Mijatović, pa Rubežić otklonili opasnost sa gol linije – francuski arbitar smatrao je da je štoper Aberdina igrao rukom, ali VAR je pokazao ono što se lako vidjelo i sa tribina. Nije bilo govora o najstrožoj kazni. Prosinečki je najavio da je Stevan Jovetić spreman za pola sata igre i tačno toliko je i igrao kapiten ,,sokola“. Na teren su
u 60. ušli Dritan Camaj i on, ali tada je već bilo 2:0. Zapravo, gol je ,,pao“ trenutak prije nego su izvršene prve izmjene. Ponovo nakon kornera – asistent je bio Gilfi Sigurdson, a strijelac glavom sa prve stative Jon Dagur Torstenson Krstović je reagovao sporo i neprecizno kod šanse u 61, a Camaj u 69. sa 16-17 metara šutirao iznad prečke.
Stadion: Laugardalsvolur.
Gledalaca: 4.387
Sudija: Vili Deležo (Francuska).
Golovi: 1:0 Oskarson u 39, 2:0 Torstenson u 59. Žuti kartoni: J. Gudmundson, Torstenson (Island), Radunović, Osmajić, Eraković, Jovetić (Crna Gora)
Valdimarson
Sampsted
Gretarson
Hermanson
Tomason
S. Tordarson
Anderson (od 77. Vilumson)
J. Gudmundson
Torstenson (od 65. A. Sigurdson)
G. Sigurdson (od 65. A. Gudjonsen)
Oskarson (od 88. Johaneson)
Mijatović
M. Vukčević (od 60. Camaj)
Tući
Rubežić
Radunović
Brnović
Eraković
Jovović
Marušić
Osmajić (od 60. Jovetić) Krstović (od 78. Mugoša)
Crna Gora je prvi put jedan takmičarski ciklus počela porazom
Sa Jovetićem u igri Crna Gora je imala veći posjed, ali rijetko je ugrožavala domaćina. Camaj je u 79. imao dobru priliku iskosa s lijeve strane, odbranio mu je Valdimarson Poraz na Islandu mogao je da bude ubjedljiv da Mijatović u 84. nije zaustavio Vilumsona u kontri, ali i blaži da je sudija dosudio penal zbog faula nad Marušićem.
Ostalo je 2:0 – računajući i prijateljske duele iz juna, Crna Gora je vezala treći poraz.
Fudbaleri Crne Gore prvi put su poraženi na početku jednog takmičarskog ciklusa. Na Islandu su presudili golovi nakon kornera. - Znali smo koja je njihova najveća snaga, na kraju su je iskoristili iako smo mnogo radili na prekidima. Prvi gol nakon kornera mogu da shvatim, a drugi je baš čudan, igrač stoji sam na prvoj stativi i daje pogodak – naveo je selektor Crne Gore Robert Prosinečki - Znali smo da su organizovana ekipa koja igra tvrdo, na kraju moramo reći da su zasluženo pobijedili. Nijesmo iskoristili šanse, oni svoje jesu. Okrećemo se Velsu, neke stvari su bile vrlo dobre, neke moramo popraviti. Moramo ići na pobjedu u Nikšiću. Biće promjena, imali smo dosta problema sa sastavom, nadam se da će se neki igrači oporaviti. Bitno je da je Jovetić igrao 30 minuta jer dugo nije imao utakmica – istakao je selektor Crne Gore. Imali smo problem kad izgubimo loptu, a i pas ka naprijed mora da bude mirniji, dodao je selektor i naglasio da ne može reći da se igrači nijesu borili, samo koncentracija mora da bude bolja, naročito kod prekida. ,,Sokoli“ su imali problema u kreaciji.
- Mislio sam da ćemo sa Jovovićem dobiti vezu između sredine i napada, u nekim momentima to je izgledalo vrlo dobro. Treba reći i da je Brnović bio odličan. Malo smo koristili bokove, a bilo je prostora, tako smo stvorili i dvije šanse. Imamo problem u veznom redu kad
Janković ne igra, znam to i radićemo na tome. Kad je Jovetić ušao dao nam je klasu, nešto se dešavalo. Biće tu nekih promjena. Žao mi je što smo izgubili na ovakav način jer Island nije baš na nivou da nas tako lako pobijedi iz prekida. Ponovo o Velsu:
- Moraćemo da igramo sa više žara, sa više rizika i tako će i biti.
Prosinečki je prokomentarisao i učinak napadača.
- Krstović je imao dvije šanse, nije dao gol. Osmajić nije bio na nivou, njegova snaga i brzina nijesu došli do izražaja. Kojim stvarima ste zadovoljni?
- Zadovoljan sam jer smo ponovo željeli da igramo. U jednom trenutku smo to dobro radili. Bilo je šansi, kroz pas smo htjeli da dođemo do gola. Island nije zapravo ni zaprijetio osim kod dva gola, ni u jednom trenutku nijesam imao osjećaj da nas mogu ugroziti. Nedostajala nam je koncentracija.
PVK Jadran M:tel startovao pobjedom u prijateljskom meču protiv Radničkog iz Kragujevca i predstavio ekipu
PODGORICA - Dobra
najava Jadrana M:tel pred kvalifikacije za Ligu šampiona koje u četvrtak počinju u Dubrovniku, a gdje će mu protivnici biti Banjaluka, Jug, Barselona i Dinamo iz Bukurešta. Prvoplasirani tim će izboriti elitu i biti u grupi sa Marsejom, Barselonetom i Vašašom.
Novljani su u generalnoj probi na Škveru slavili protiv supermoćnog Radničkog 11:9, uz tri gola Dmitri Holoda i Da-
Kompanija M:tel novi je generalni sponzor PVK Jadran iz Herceg Novog, a shodno potpisanom ugovoru klub će u narednom periodu, u svim takmičenjima i javnim nastupima nastupati pod imenom Jadran M:tel. Ugovor su potpisali izvršni direktor kompanije M:tel
Zoran Milovanović i predsjednik PVK Jadran Boro Lučić
Direktor kompanije, lidera u telekomunikacijama u Crnoj Gori, Zoran Milovanović naglasio je da je M:tel prepoznao partnerstvo sa klubom Jadran, kao jako bitno za cijelo društvo.
- Potpisivanje ugovora je samo početak saradnje, partnerstva, ali najvažnije od svega prijateljstva. Ovim ugovorom smo
nila Radovića, a u strijelce su se upisali Vasilije Radović, Vuk Milojević, Matija Sladović, Đorđe Lazić i Uroš Vučurović Nije moglo bolje za vicešampiina Crne Gore kojeg sa klupe ponovo vodi Vladimir Gojković, a u bazenu je bio Aleksandar Ivović, najzvučnije pojačanje ove ekipe. Jadran je predstavio sastav za sezonu koja ga čeka na nekoliko frontova. Za Novljane će nastupati Darko Đurović, Dmitri Holod, Uroš Vuču-
rović, Dimitrije Obradović, Jovan Vujović, Danilo Radović, Đorđe Lazić, Damjan Vujičić, Aleksandar Ivović, Matija Sladović, Vuk Milojević, Vasilije Radović i Ilija Radović. U ovoj sezoni u ekipi Jadrana m:tel još će igrati mladi reprezentativci koji upravo brane boje Crne Gore na Evropskom prvenstvu do 19 godina u Rumuniji: Nikola Petrović, Danilo Stupar, Strahinja Gojković i Dušan Vuković, kao i mladi bek Tadija Matijašević
- Drago mi je što smo u novu sezonu ušli sa pobjedom u prvom meču iako je u pitanju prijateljska utakmica, kao i sa novim generalnim sponzorom – kompanijom M:tel. Sezona će biti jako izazovna i dinamična. Vrlo je važno da se Regionalna vaterpolo liga vratila na pravi ligaški format i u novoj sezoni će biti kvalitetna sa dobrim ekipama iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Već idućeg vikenda očekuje nas prvi važan ispit, preliminarni turnir Lige šampiona gdje ćemo u utakmicama sa dubrovačkim Jugom i Barselonom tražiti prolaz u elitu. Ukoliko se to ne ostvari, bićemo spremni za Eurokup. Osnovni ciljevi su vraćanje šampionske titule u Herceg Novi i što duži boravak u evropskom takmičenju jer evropske utakmice stvaraju igrače. Mislim da imamo dobar roster, ekipa je željna dokazivanja i osjeća se vrlo pozitivna energija - kazao je Miloš Mračević, direktor kluba. A. MARKOVIĆ
htjeli još jednom da pokažemo koliko smo svjesni važnosti sporta u društvu u cjelini. Bez obzira na to što se nalazimo u sobi koja je prepuna trofeja koje ne možemo ni da prebrojimo, siguran sam
da ćemo u veoma bliskoj budućnosti imati mnogo razloga za radost i proslavu uspjeha. Želim da zajedno nižemo nove trofeje. Želim vam mnogo sreće, trofeja i sportske radosti – istakao je Milo-
Kakav uspjeh – juniorska vaterpolo reprezentacija Crne Gore u finalu je Evropskog prvenstva. ,,Ajkule“ su u polufinalu savladale Mađarsku 6:5 (2:1, 1:2, 3:0, 0:2), a posljednjih 49 sekundi trajale su vječnost. Mađari su imali napad sa igračem više za remi, neprecizan je bio Daniel Varga, nakon čega je naša klupa zatražila tajmaut. Na 30 sekundi prije kraja
,,ajkule“ su imale loptu, ali je mađarski tim ponovo, i to preko Čaba Lenveberga, imao situaciju za izjednačenje. Naš blok je, na sreću, zaustavio šut ovog mađarskog reprezentativca. Ekipa trenera Miodraga Mirovića u finalu će danas (18.15) igrati sa Hrvatskom koja je slavila protiv Španije (14:10). Crnogorski vaterpolisti su u grupnoj fazi bili slabiji od Mađara - 13:9, a u pretposljednjem
vanović.
Podrška kompanije M:tel za Jadran je jako važna i daje vjetar u leđa ekipi ne samo u regionaloj ligi već i na mnogo većem nivou, poručio je predsjednik novljanske ekipe Lučić.
Arina Sabaljenka igraće protiv Džesike Pegule u finalu US opena – za titulu njujorškog grend slema u subotu (22 h) boriće se teniserke koje su igrale ubjedljivo najbolje i najubjedljivije na ovogodišnjem izdanju turnira.
Bjeloruskinja Sabaljenka izborila je drugo uzastopno finale posljednjeg od četiri najveća grend slem turnira sezone. Protiv domaće nade Eme Navaro slavila je zasluženo 6:3, 7:6(2), a u 93 minuta igre demonstrirala je prije svega zreliju igru. Istu rivalku pobijedila je i na Rolan Garosu, a očigledno je da joj igra na brzoj podlozi ,,Artur Eš“ arene potpuno odgovara. Ključni brejk u šestom gemu prvog seta lansirao je Sabaljenku ka trijumfu. U desetom gemu drugog seta servirala je za set, Navaro je uspjela da uzvrati – ali u taj-brejku nije bilo dileme. Djevojka iz Minska je druga teniserka svijeta, dvostruka je grend slem šampionka, a na svakom grend slemu stizala je makar do polufinala. Ukoliko
osvoji titulu, biće ovo definitivno godina Sabaljenke kada je ženski tenis u pitanju. I to u mjesecima kada se suočila sa tragedijom u privatnom životu – suicidom bivšeg partnera. Sabaljenka će imati definitivno dostojnu rivalku u finalu –Džesika Pegula, milijarderka (kćerka jednog od najbogatijih Amerikanaca), pobijedila je u polufinalu Čehinju Karolinu Muhovu 1:6, 6:4, 6:2. Veliki preokret Pegula je režirala u čak dva sata i 13 minuta igre. Protiv 52. igračice svijeta došla je do čak 15. pobjede u posljednjih 16 mečeva. Interesantno, od početka sezone turnira na brzim podlogama, Pegula je gubila samo od Sabaljenke – u finalu u Sinsinatiju u avgustu.Sabaljenka ima prednost 5:2 u međusobnom skoru protiv Pegule, iskusne igračice koja je sa 30 godina dočekala da igra najbolji tenis karijere. Djevojka iz Bafala trenutno je šesta igračica planete (prije dvije godine bila je i treća na svijetu), a ovog septembra izborila je prvo grend slem finale karijere. S. S.
meču na šampionatu odigrali su perfektnu odbranu. U napadu su bili najefikasniji Strahinja Gojković i Srđan Janović sa tri gola.
Odlučujuću prednost juniori su stekli u trećoj četvrtini, koju su dobili 3:0 i uoči posljednjih osam minuta imali su tri gola prednosti (6:3).
Mađari su smanjili na 6:5, da bi mreža mirovala u posljednjih sedam minuta.
me progone
Kristijano Ronaldo (39) emotivno je proslavio gol u pobjedi Portugala nad Hrvatskom 2:1 na startu Lige nacija – njegov 900. pogodak u karijeri.
Realizacija ikone modernog fudbala bila je ubitačna u važnom trijumfu nacionalnog tima. Već ima na kontu 131 pogodak u dresu reprezentacije, a planira da igra još makar dvije godine... - Bio je to mnogo uzbudljiv momenat za mene. Samo ja znam koliko žestokog rada je potrebno svakog dana da se dođe do nečega ovakvog. To je jedinstven trenutak moje karijere. Nijesam ja taj koji obaram rekorde... Jednostavno, mene rekordi progone – poručio je legendarni Portugalac. Petostruki osvajač Zlatne lopte je u odličnoj realizatorskoj formi ove godine. Interesantno, čak 437 golova postigao je nakon 30. rođendana. R. A.
Rival ,,ajkula“ u finalu je dobro poznat. Naš tim je u grupnoj fazi izgubio od Hrvatske 8:7 i to golom Vlaha Pavlića sekund prije kraja utakmice.
Crna Gora je do finala stigla nakon tri startna poraza u grupi (Španija, Mađarska i Hrvatska). U osmini finala juniori su bili bolji od Holandije (16:15), a u četvrtfinalu od Srbije (18:17) i to su oba meča riješili nakon peteraca. A. M.
Čelična odbrana juniore je odvela do nala EP
Sa „Majskom zorom“ i rukom na srcu do finala
Nekadašnji kapiten crnogorske reprezentacije Nikola Janović objavio je na društvenim mrežama snimak koji je izazvao veliku pažnju, a na njemu su naši mladi igrači, među kojima i njegv sin Srđan, uoči polufinalne utakmice sa Mađarskom gdje zagrljeni pjevaju himnu i drže ruku na srcu. Nakon takvog uvoda stigla je kvalitetna igra i uspjeh.
Mlada reprezentacija doživjela minimalan poraz na gostovanju Rumuniji u 7. kolu kvali kacija za EP
Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore doživjela je minimalan poraz na gostovanju Rumuniji u okviru 7. kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Iako je Rumunija lider i prvi favorit grupe, Crna Gora je pružila dobar otpor i pokazala da i protiv boljeg tima može da se nosi. Ovom pobjedom Rumuni su izbili na prvo mjesto kvalifikacione grupe E sa 16 bodova, jednim više od drugoplasirane Švajcarske. Odlučujući i ključni detalj viđen je već u osmom minutu. Grešku Andrije Radulovića iskoristio je kapiten rumunske selekcije Luis Munteanu i doveo u vođstvo svoj tim. Ali, Crna Gora nije željela da se preda. U drugom poluvremenu izabranici Nikole Rakojevića pokušavali su da ugroze rivala,
ali i pored velikog pritiska nijesu mogli da naprave nešto ozbiljnije. Ulaskom Balše Toškovića Crna Gora je bila donekle opasnija, koji je u 83. minutu možda mogao da dobije i penal u duelu sa Gabrijelom Danuleasom - škotski sudija Dejvid Dikinson se nije oglasio, već je zbog prigovora dao žuti karton OgnjenuBakiću. Ipak, najveću šansu naš tim je imao u tre-
ćem minutu nadoknade. Poslije centaršuta iz kornera glavom je pokušao Aleksa Ćetković, ali je spreman na prvoj stativi bio RazvanSara, rumunski golman.
Rakojevićeva ekipa ima sedam bodova, a u utorak je čeka duel sa još jednim favoritom - dočekuje Švajcarsku na DG areni. Porazom u Rumuniji, Crna Gora ostala je na sedam bodova iz
Crna Gora 1
Portugal 2
SUBOTICA – Gradski stadion. Sudija: Nikola Bikić (Srbija). Golovi: 0:1 Tešeira u 20, 0:2 Martins u 68, 1:2 Zlatičanin u 85. minutu.
CRNA GORA: Milović, Vračar, Maraš, Tomašević (od 83. Koldžić), Vlahović (od 56. Tadić), Đukanović (od 78. Mijović), Perović (od 83.
Ćetković), Savović (od 56. Kostić), Camaj (od 83. Zlatičanin), Kumburović, Vukanić.
PORTUGAL: Ribeiro, Peišoto, Fonseka, Oliveira, Parente (od 70. Kunja), Fereira, Souza, Tešeira (od 70. Moreira), Infante (od 61. Damaso), Martins, Tome (od 70. Duarte). Omladinska reprezentacija Crne Gore poražena je od Por-
Naša paraatletičarka danas nastupa u Parizu
PODGORICA – Crnogorska paraatletičarka Maja Rajković kazala je da se ne opterećuje konkurencijom i rezultatima protivnica, već da je njihov kvalitet motiviše da na Paraolimpijskim igrama u Parizu pruži svoj maksimum.
Rajković će debitovati na Paraolimpijskim igrama, a u Parizu takmičiće se u bacanju koplja, u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice). Rajković je ponovila da je plasmanom na Paraolimpijske igre ispunila svoj san, navodeći da ne želi da bude samo učesnik već i
da rezultatom opravda učešće. – Prije svega, ja sam borac i daću maksimum da ostvarim svoj najbolji rezultat. Svjesna sam konkurencije, koja je izuzetna. Sve što vrijedi u koplju je na Paraolimpijskim igrama u Parizu – kazala je Rajković i naglasila da sve učesnice u njenoj kategoriji imaju bolji rezultat. – To me ne opterećuje, već dodatno motiviše i inspiriše da u Parizu pružim najbolje izdanje. Cilj je da bacim svoj najbolji rezultat. Neće biti lako, ali jedno je sigurno, uradiću sve da ga ostvarim – kazala je Rajković. R. P.
Rumunija 1 1
Crna Gora 0
Danas tri meča 5. kola Druge fudbalske lige
tugala u prvom kolu Memorijalnog turnira ,,Stevan Ćele Vilotić“.
Golovima Žoaa Tešeire i Gila Martinsa Portugal je slavio sa rezultatom 2:1. Pogodak za ,,sokole“ postigao je Lazar Zlatičanin
- Ovaj turnir nam je dobro došao da odigramo tri jake utakmice, jer nas za dva mjeseca očekuju kvalifikacije u Grčkoj. Slabo smo ušli u utakmicu, previše smo respektovali protivnika i primilli dva gola iz naših grešaka. Imali smo
Stadion „Euđen Popesku”. Gledalaca: 200.
Sudija: Dejvid Dikinson (Škotska).
Rumunija Crna Gora 0
Golovi: 1:0 Munteanu u 8. Žuti karton: Strata, Stojka Blanuca (Rumunija), Bakić (Crna Gora).
Sava
Strata (46. Otelica)
Ignat
Danuleasa
Borza
Korbu (56. Kržan)
Perianu
Grameni
Bani (46. Bajaram)
Munteanu (68. Blanuca)
Stojka
Ivezić
Pajović (86. Jovićević)
Melentijević
Đurić
Gašević
Kujović (86. Vuković)
Bulatović (89. Ćetković)
Radulović
Bakić
Janjić
Krivokapić (67. Tošković)
isto toliko utakmica. Do sada su ostvarili dvije pobjede, jedan remi i četiri poraza R.P.
par šansi koje nismo iskoristili, a dali smo gol i pokušali da do kraja izjednačimo. Nažalost, nijesmo imali snage za to. Imamo dva dana do sljedeće utakmice, gdje treba da se što prije oporavimo i da greške koje smo pravili ispravimo već protiv Srbije. Vidi se da dosta igrača nema minutažu u svojim klubovima, što se odražava na ovako jakom turniru – kazao je selektor Goran Perišić U narednom kolu, Crna Gora igra danas (16.30 h) sa Srbijom. R. P.
PODGORICA – Tri od četiri meča 5. kola Druge lige biće odigrana danas, a u žiži interesovanja biće meč Rudar – Lovćen (17 časova).
Dva prvoplasirana tima, koja su bez poraza u dosadašnjem dijelu, odigraće derbi, koji već sada može dati određene smjernice i pokazati ko je spremniji u ovom trenutku da se bori za sam vrh. Rudar ima tri trijumfa i remi, Lovćen dvije pobjede i remi, pa će pod Golubinjom biti odigran prvi veliki derbi ove sezone u Drugoj ligi. Kolo otvaraju Igalo i Mladost, koji se sastaju od 16.30 časova. Timovi koji su ostvarili isti učinak pokušaće da se primaknu vodećem tandemu, dok od 20 časova igraju Kom – Iskra. Zlatičani su u dosadašnjem dijelu doživjeli tri poraza u isto toliko mečeva, pa će imati ogroman motiv da ostvare prvi pozitivan rezultat, dok Iskra ima priliku da napravi dodatnu razliku u odnosu na opasnu zonu. R. P.
Subota, 7. septembar 2024.
PODGORICA - Jesu li rukometašice Budućnosti, nakon osvajanja trofeja na turniru u Debrecinu pobjedama protiv FTC-a i Vajpersa, dostigle visok nivo forme, pokazaće sjutrašnji, premijerni okršaj sa Rapidom u Bukureštu na otvaranju Lige šampiona.
,,Plave“ će 29. put nastupati u najkvalitetnijem klupskom takmičenju, sa željom da prođu grupu, odnosno, izbjegnu posljednja dva mjesta, i to u konkurenciji rumunske ekipe, Ludvisburga, Bresta, Đera, Vajpersa, Odenzea i Esbjerga. - Sve ovo što smo radili posljednjih četiri-pet sedmica, treba da prenesemo na teren i bukvalno da uživamo. Ono što sam osjetila i vidjela kroz pripremne utakmice je da rade jedna za drugu i žele da daju punu podršku. I taj timski rad može da nas dovede do povoljnog rezultata. Realno, igramo sa ekipom koja je pravljena za velike domete i nema potrebe
da djevojke imaju pritisak. Mislim da samo treba da razmišljaju o sebi, da se bave sobom i na kraju će biti bolji rezultat –poručila je Popović. Budućnost ima jedna od mla-
đih sastava, ali ne manje iskusan. Jer mnoge djevojke, posebno seniorske reprezentativke Crne Gore, imaju dosta staža u eliti. Nažalost, u odnosu na planirani tim, neke igra-
Katarina Bulatović je pričala o šansama Budućnosti u LŠ, iks faktorima i koliko joj je žao što projektovani tim nije ostao na okupu
Možda gledam kroz „ružičaste naočare“, ali prvobitni tim je mogao puno, a može i ovaj
PODGORICA – Katarini
Bulatović je žao što sastav Budućnosti, projektovan za ovogodišnju sezonu u Ligi šampiona, nije ostao na okupu. Ali vjeruje da će i ovakva – ,,oslabljena“ Budućnost proći grupu i djevojke bez pritiska igrati lijep rukomet i to od prvog meča sa Rapidom koji je zakazan za sjutra u Bukureštu.
- Na papiru je naša grupa teža od one prve. Samim tim ako se prođe, odnosno, Budućnost bude u četiri najbolja tima, kasnije će sve biti mnogo lakše. Nažalost, dvije ekipe neće proći dalje, nadam se da među njima neće biti Budućnost. Moram samo da kažem da mi
je žao što nije ostala ekipa koju smo projektovali za ovu sezonu. I baš mi je žao što djevojke nisu dobile šansu da se okupe, budu zajedno i pokažu koliko mogu. Stvarno mislim, a možda sam stavila neke ,,ružičaste naočare“, da bi takva ekipa mogla puno. Ali to je što je, znamo da klub nije želio da zadrži druge igračice i da smo se potrudili da im pronađemo klubove. Sa ovim što sada ima Budućnost, imaće dosta toga da kaže. Želim da vjerujem da će djevojke igrati Ligu šampiona kao što su igrale na pripremnom turniru u Debrecinu koji su osvojile, i to u smislu da neće biti pritiska i da sve ono što smo znali više ne znamo –istakla je Bulatović.
Prednost ,,plavih“ je to što je ekipa, manje-više, dugu na okupu. Dobila je Budućnost, pokazao je to turnir u Mađarskoj, puno sa pivotkinjom iz Švedske i golmankom reprezentacije Japana. Bojana Popović na raspolaganju ima i iskusnije i mlađe djevojke spremne da ,,grizu“.
- Dvije nove igračice koje su došle pokazale su da zaslužuju da su tu, koliko god da su bile kritikovane i mi što smo ih angažovali. Očekujem puno od Jelene Despotović i Mari Tomove, naravno i od ostalih. Ali one su te koje treba da vode glavnu riječ jer su dugo tu, uz mlađe koje su priključene. Vjerujem da će preuzeti lidersku ulogu i pomoći ostali-
Koliki su dometi ,,plavih“, nakon što su kasnile pripreme i odigrale samo jedan turnir, pokazaće možda već startnih nekoliko kola, ali nema dileme da je lijep osjećaj nakon što su u Mađarskoj bile na visini zadatka.
čice su nakon finansijskih i drugih problema, pronašle novu sredinu, a od zvučnih pojačanja, ostale su golmanka Sakura Kametani i pivotkinja iz Švedske Danijelson.
ma da se uklope i mlađima da stasavaju.
Budućnost ima sa gola provjereni tandem.
– Budućnost ima dobre golmane Armel, Sakuru i mlađe snage. Ne bih rekla da smo slabi na krilnim pozicijama. Jer imamo vrhunske igračice Ivonu i Ninu, ali i mlade snage koje su dobre kao što su Anastasija i Dunja – očekujem puno od njih i nadam se da će pokazati da zaslužuju da igraju Ligu šampiona. Ne bi bilo dobro da ,,plave“ ne prođu grupu, odnosno, da u februaru završe sa evropskim obavezama.
- Kakva nam je grupa... Svemu smo naredni. Niko ne bi volio da Budućnost ne izbori prolaz dalje, ali jedno su naše želje, a vidjećemo mogućnosti kada krene LŠ. Lično, imam dosta povjerenja u sve njih i vjerujem da mogu sa svima da se nose i na kraju krajeva pokažu da su zavrijedjele da ostanu na okupu. I da se razmišlja o pojačanjima. Stvarno vjerujem da će Glavni grad, ako krenu da igraju dobro, uspjeti na polusezoni da angažuje još neko dobro pojačanje, dostupno u tom trenutku.
Kako sa Rapidom?
- Prije svega lijepo je igrati u onakvoj atmosferi. Poslije Đera, koji ima konstantne navijače, Rapid ima najbolje. Biće teško da se igra u onakvoj dvorani, ali to je nešto što nama ide u korist. Nismo više ni mlada ekipa, igrale su naše djevojke pred punim tribinama, igrale su velike utakmice i protiv velikih igrača, tako da ne vjerujem da bi nešto moglo da ih uplaši. Ko je najbliži završnom turniru, trofeju?
- Ko god da ode na F4, imaće šansu da osvoji trofej. Mnogo ekipa pretenduje za završni
- Uvijek je lijepo sa dobrim osjećajem ući u sezonu i samopouzdanjem dobijenim kroz turnir. Ali Liga šampiona je Liga šampiona. Sve drugačije svijetli kada krene. Nemamo neke zacrtane ciljeve, nadam se da će spustiti adrenalin, koji mora da postoji, ali ne i da optereti. Na njima je da se bore sa tim stvarima koje nosi Liga šampiona. Voljela bih da mirne glave, kao što su odigrale turnir, odigraju utakmice koje slijede u Ligi šampiona. I da budu individualno i kao tim jače. Želimo da uživamo ove godine i da djevojke stiču iskustvo. Budućnost je na papiru autsajder protiv Rapida, koji ima solidan tim, ali ne i za završni turnir Lige šampiona. Možda ekipa, za koju nastupa Milena Raičević, a u stručnom štabu je Igor Marković (nekadašnji trener Rudara, filijale ,,plavih“), iznenadi. U drugom kolu podgorička ekipa će dočekati Brest, koji je možda i najbolje ,,pazario“ – angažovao je ljevorukog beka Anu Vjahirevu, do ove sezone članicu Vajpersa. - Najvažnije da imamo kontrolu nad utakmicom, radimo stvari koje se dogovorimo i da ne ulazimo u stresnu fazu ako nešto ne funkcioniše. Prošli smo kroz to na turniru, imali smo situacije gdje sve nije išlo onako kako treba, ali djevojke su se vraćale u meč i to hrabri. Tako da je taj dio, sa ovakvom mladom ekipom, veoma važan. Da se ne uđe u minus fazu i da iz nje ne mogu da izađu. Znači, sa tim stvarima treba da se izbore i sve će biti jednostavnije. Prosto, treba da smo svjesni situacije i svega što se dešavalo i da ne osjećaju nikakav pritisak. Onda ćemo sve ono što smo vježbali sprovesti u djelo - jasna je Popović. A. M.
turnir. Na kraju krajeva, imena na papiru ne pobjeđuju, već uigraniji i kompaktniji tim. Ko je glavni favorit?
- FTC. Možda bi bio Vajpers da ih Vjehirova nije napustila. Đer u ovom trenutku niko neće izdvojiti kao glavnog favorita. U sezonu ulaze i sa mladim igračicama, a neke će prvi put igrati LŠ. Kako će se uklopiti - ne znam. Pitanje Đera je i odbrana. Po onome što su doveli, neće biti tako dominantna kao što je do sada bila. Može li Bukurešt naše Đurđine Jauković da se približi trofeju?
- Biću možda malo bezobrazna, ali smatram da će njihova igra zavisiti od Đine. Sa njom u sredini odbrane biće druga priča jer bi mogla da ih sve poveže, a onda i da naprave neki rezultat. A bez odbrane, samo na nekom trčanju, teško mogu doći do nečega. Bukurešt kao da je bez nekog sistema u odnosu na ostale ekipe. Još se traži, problem im je odbrana, ali sa Đinom imaju šansu. Krim?
- Ima dobru ekipu. Nadam se da će Itana Grbić da igra. Angažovali su dva vrhunska srednja beka i tu neće biti mjesta da svi igraju onoliko koliko žele ili uopšte da igraju. Neko će morati da „grije“ klupu, a ja se nadam da to neće biti naša igračica zbog reprezentacije. Ali svemu smo naredni. Kaća ne zaboravlja na moć skandinavskih ekipa. Niko ih ne može potcijeniti.
- Imaće puno toga da kažu. Sve ekipe iz Skandinavije su dugo na okupu i mogu da budu samo bolje i bolje. Nijesu puno mijenjali, a i na sva ona velika imena drugih ekipa, niko ne može da ih potcijeni ili otpiše – kazala je Bulatović.
A. MARKOVIĆ
Regionalni turnir u košarci za djevojčice do 13 godina
PODGORICA – Nikšić će danas i sjutra biti domaćin prvog regionalnog turnira za djevojčice „Western Balkan Girls U13 Basketball Cup“.
Ovaj jedinstveni događaj okuplja ekipe iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Albanije, s ciljem promocije regionalne saradnje i rodne ravnopravnosti u sportu. Turnir je organizovan uz podršku Fonda Zapadnog Balkana, a inicijativu predvode košarkaški klubovi Olimp iz Nikšića, Budućnost iz Bosne i Hercegovine i Vojvodina iz Srbije. Pored takmičarskog dijela, turnir će uključivati i edukativne sadržaje poput MeetUp-ova, koji će prenositi iskustva i motivisati mlade sportiste na dalji razvoj u sportu.
Tokom dvodnevnog događaja, više od 100 mladih učesnica imaće priliku da pokaže vještine, stiče nova iskustva i širi prijateljstva preko granica. – Ovaj projekat predstavlja nastavak uspješnog mini-košarkaškog turnira iz 2022. godine, koji je sada proširen na regionalni nivo, s ambicijom da postane tradicionalni sportski događaj u regionu – saopštili su organizatori turnira. Na turniru će učestvovati Vojvodina, Budućnost Bijeljina, Tirana, Leotar, a pored domaćina Olimpa iz Nikšića, učestvuje i Budućnost Bemaks. R. P.
Subota, 7. septembar 2024.
Piše: Slobodan ČUKIĆ
VILE RUSTIKE
Osim grada Dokleje, u rimskoj epohi, u sjevernom dijelu Zetske ravnice, postojalo je nekoliko seoskih (poljskih) gazdinstava (vila rustika). Neke vile rustike bile su isključivo stambenog, druge stambeno-proizvodnog karaktera. Neke su bile vrlo luksuzne. Nalazile su se u brdskim podnožjima, kao što pokazuje primjer dvije vile rustike, koje su bile u Donjoj Gorici i Dajbabama, na periferiji današnje Podgorice. Ostaci čak pet vila rustika otkriveni su na prostranim terasama iznad rijeke Zete, na potezu od nekoliko kilometara, od Vranićkih Njiva do Pričelja.
Jedna luksuzna vila rustika sa ostacima hipokausta nalazila se u Zidanicama kod Danilovgrada.
Ovakvih seoskih gazdinstava je vjerovatno bilo više, ali su njihovi tragovi nestali. Tako su, na primjer, ostaci vile rustike u Dajbabama iščezli još početkom prošlog stoljeća, ali je o njoj sačuvano nekoliko bilješki. Ilija Peličić je zapisao da se u južnom kraju Dajbaba, „na imanju Milana Milića koji se tu naselio oko 1880. godine nalazila jedna velika građevina iz starih vremena”.
„U toj kući su dugački hodnici, koji su bili ukrašeni mozaikom. Veliki dio kuće je rađen od fino tesanog kamena. Ranije su se tu nalazili komadi velikih ćupova, zapremine do 1000 litara, kao i fina ćeramida (crijep) dužine od jednog metra“. Arheolozi nikada nijesu dobili priliku da istraže ovu građevinu.
Vilu rustiku u Donjoj Gorici, na lokalitetu Grot, istražio je arheolog Mile Baković prije petnaestak godina. Na tom mjestu je osim temelja samog objekta, nađen i maleni bazen koji je bio obložen hidroizolacionim malterom i imao taložnik u sredini. Na lokalitetu su nađeni i fragmenti velikih kamenih postrojenja sa žljebovima (kanalima), koji su bez sumnje služili u proizvodne svrhe.
Ostatke pet vila rustika na terasama iznad Zete opisao je detaljno Stevo Vučinić, čija
Vilu rustiku u Donjoj Gorici, na lokalitetu Grot, istražio je arheolog Mile Baković. Na tom mjestu je, osim temelja samog objekta, nađen i maleni bazen, obložen hidroizolacionim malterom sa taložnikom u sredini. Na lokalitetu su nađeni i fragmenti kamenih postrojenja sa žljebovima, koji su bez sumnje služili u proizvodne svrhe
se porodična kuća na Vranićkim Njivama nalazi upravo na mjestu jedne od njih. Moguće je da se jedna vila rustika nalazila u selu Dinoša, na ivici Dinoškog polja, đe se takođe nalaze fragmenti drevnih kamenih postrojenja sa žljebovima. Tu se prilikom okopavanja bašti nailazilo na rimski novac, a na tom mjestu su prije tridesetak godina, prilikom gradnje porodične kuće, nađeni ostaci građevine, koji su odmah razgrađeni a da nijesu arheološki istraženi. Otkrivanje lokacija na kojima su se nalazile vile rustike ima još jednu značajnu dimenziju za razumijevanje kasnijih procesa. U doba krize Rimskog carstva, tokom petog i šestog vijeka, na mjestu pojedinih zapuštenih seoskih gazdinstava došlo je do formiranja ranohrišćanskih aglomeracija (naseobina), u okviru kojih su građene i prve crkve (bazilike). Bilo je to u vremenu nakon Teodosijevog dekreta (380. godine nove ere) kada je u rimskom carskom poretku naglo počela da raste uloga crkve, a uporedo sa time i značaj i uloga episkopa u organizaciji opštinskog života i poljoprivredno-ekonomskih aktivnosti. Ovi procesi su na tlu Crne Gore ostavili vidan trag, koji je u arheologiji jasno prepoznat. Pavle Mijović je pisao da je tu riječ o jednom dobro poznatom arheološkom modelu – da su na ivicama nekadašnjih (propalih) rimskih poljoprivrednih gazdinstava, često nicale trobrodne bazilike (crkve). Sve te bazilike bile su porušene u doba avaro-slovenske najezde između 600. i 610. godine, a na nekima od njih su 270-300 godina kasni-
je građene male predromaničke crkve. Ovo je na našem području arheološki potvrđeno na više lokaliteta u primorju, a kako je Mijović ukazao, moglo se prepoznati i na nekoliko mjesta u širem okruženju Podgorice.
VODOVODI
Istočni dio područja na kojem leži Podgorica karakterističan je po blagoj nagnutosti terena. Ovaj nagib postoji na širokom potezu od Dinoškog polja prema Omerbožovićima, Koniku i Maslinama. Rimski inženjeri su ovu prirodnu pogodnost iskoristili za izgradnju velikog vodovodnog kanala koji se protezao u dužini od 14 kilometara, od kanjona Cijevne do grada Dokleje. Kanal je bio obložen hidroizolacionim malterom i zasvođen. Preko svoda je bio nasut sloj zemlje. Ovaj vodovod, koji je u narodu bio poznat kao „Dukljanov jaz“, išao je iz kanjona Cijevne, pa nastavljao Dinoškim poljem preko Omerbožovića i Konika. Odatle je akvaduktom prevođen preko korita ri-
jeke Ribnice, i išao dalje preko Maslina ka Zagoriču, do blizu korita Morače prema Dokleji. Po svoj prilici je imao i sporedne krakove za navodnjavanje okolnih zemljišnih površina. Pravac prostiranja „Dukljanovog jaza“ nesumnjivo ukazuje da je bio građen za potrebe grada Dokleje. Međutim, u vezi toga postoji velika enigma. Unutar Dokleje su odavno otkriveni ostaci termi, ali arheolozi nikada nijesu uspjeli da pronađu materijalne dokaze da je postojao akvadukt kojim je „Dukljanov jaz“ bio preveden iz Zagoriča preko korita Morače. Postoje i pretpostavke da taj veliki vodovod nikada nije bio dovršen, pa čak i tvrdnje da nikada nije bio u funkciji, jer na dnu kanala nijesu otkriveni tragovi kalcifikacije. Tu nije kraj priči o vodovodima. Osim „Dukljanovog jaza“, postojao je još jedan manji vodovod, tzv. Žalanski. On je dolazio sa brdskih strana iznad Zlatice, đe se nalazi snažan izvor Žalana. Voda je sprovođena keramičkim cijevima, a vodovod se spuštao u
Otkrivanje lokacija na kojima su se nalazile vile rustike ima još jednu značajnu dimenziju za razumijevanje kasnijih procesa. U doba krize Rimskog carstva, tokom petog i šestog vijeka, na mjestu pojedinih zapuštenih seoskih gazdinstava došlo je do formiranja ranohrišćanskih aglomeracija
ravnicu i preko Zlatice išao prema Zagoriču i to, kako je pisao Ivan Novicki, baš nekako prema tački do koje je dopirao „Dukljanov jaz“. Nije utvrđeno da li su se ova dva vodovoda spajala, jer su ostaci Žalanskog vodovoda na prostoru Zagoriča davno uništeni. Doduše, na jednom mjestu u Zagoriču još postoji očuvana dionica od dvadesetak metara na kojoj se pod zemljom kriju keramičke cijevi Žalanskog vodovoda. Pored ova dva, postojao je i treći vodovod, tzv. Ribnički, za koji nije jasno u kojoj je epohi načinjen. Ovaj vodovod je bio dug oko tri kilometra. Započinjao je na Vrelima Ribničkim ispod Kakaricke gore i protezao se lijevom obalom
rijeke Ribnice. Išao je uporedo sa rječnim koritom sve do područja na kome se nalazila Stara Podgorica. Ribnički vodovod je bio načinjen tako što je u šljunkovitom konglomeratu iskopan kanal, koji je potom sa strana i po dnu obložen kamenim pločama. Tako načinjeni kanal je bio obložen crvenkastim hidroizolacionim malterom, a s vrha je bio pokriven kvadratnim kamenim pločama.
Ostaci vile rustike u Dajbabama iščezli još početkom prošlog stoljeća. Ilija Peličić je zapisao da se u južnom kraju Dajbaba, „na imanju Milana Milića koji se tu naselio oko 1880. godine nalazila jedna velika građevina iz starih vremena“. „U toj kući su dugački hodnici, koji su bili ukrašeni mozaikom“
Ivan Novicki je 1937. godine istražio trasu ovog malenog vodovoda i zaključio da je dosezao do tačke na kojoj se nalazi današnja katolička crkva na Starom aerodromu. Sva je prilika da se taj kanal protezao i koju stotinu metara dalje, prema dijelu grada koji se naziva Drač, odnosno, do početka nekadašnjeg Mijećena, predgrađa otomanske Podgorice. Nije razjašnjeno sa kojom svrhom je bio izgrađen ovaj vodovod i da li je, ukoliko je nastao u rimskoj epohi, prvobitno služio nekoj vili rustici.
Pavle Mijović je tokom arheoloških istraživanja Podgoričke tvrđave (1963.) pronašao keramičke cijevi za koje je pretpostavio da su mogle biti kasnija nadogradnja (nastavak) Ribničkog vodovoda za potrebe turske tvrđave Depedogen. (Nastavlja se)
Subota, 7. septembar 2024.
Poslovni broj: Ivm 671/19
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Erste Bank AD Podgorica, ul. Arsenija Boljevića br. 2A, PIB 02351242, koju zastupa Draško Vulanović, diplomirani pravnik, protiv izvršnih dužnika Mišolić Lenka iz Bara, Ilino bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 13.356,22 eura, dana 06.09.2024. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Mišolić Lenka iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br. 671/19 od 06.08.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Na osnovu Odluke Direktora JU, br. 5096 od 05.09.2024.godine , JU Dom učenika i studenata u Podgoricu oglašava JAVNI POZIV -LICITACIJA
Za prodaju ostataka od hrane iz : -Kuhinje Starog doma ul..S.Marković 87 (početna ciiena 500 eura ) -Kuhinje Novog doma ul .Kruševac bb.(početna cijena 1.000 eura ) za period od 16.09.2024. do 16.09.2025.godinu. Pravo učešća u postupku licitacije imaju pravna i fizička lica uz obaveznu uplatu avansa od 10% od početne ciiene,do početka javne licitacije , na Ž:R: 520-415105-46 ili na blagajni ove ustanove , do 16.09.2024 god do 9:15h. Obaveza kupca je da svakodnevno nakon obroka( ručka i večere ) na licu mjesta u čistim posudama preuzme ostatke od hrane i na propisan način organizuje njegov transport. Licitacija će se obaviti u JU Dom učenika i studenata u Podgorica,Svetozara Markovića 87 u Podgorici,dana 16.09.2024.godine sa početkom u 9 :30h.
Kontakt osoba : tel: 067/174- 003 mail :podgorica.studentskicentar@ gmail.com
OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( „Sl. list CG“, br 075/18),
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, Boban Šaranović Danilovgrad, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta „Solarna elektrana“, na katastarskim parcelama broj 337, 338, 339, 340, 341, 342, 343, 344, 400, 401, 402/1 404/1 KO Grbe, Opština Danilovgrad. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovane organe, organizacije i zainteresovanu javnost da izvrše uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam zaštitu životne sredine radnim danima od 11.30 do 12.30 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti i sa sajta Opštine Danilovgrad https://www.danilovgrad. me/me/vijesti .
U toku trajanja Javne rasprave, a do i zaključno sa 8. 10. 2024. godine, primjedbe i mišljenja u pisanoj formi mogu se dostaviti na adresu Sekretarijata za urbanizam zaštitu životne sredine, Ulica Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail adresu: urbanizam. prostora@danilovgrad.me. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Velikoj sali SO Danilovgrad, Trg 9. decembar, dana 25. 9. 2024. godine sa početkom u 15 časova.
Na osnovu člana 13 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje
Obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta doo “INTERFOOD 35“, Industrijska zona Zeleni - Rožaje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Fotonaponska elektrana na krovu objekta „INTERFOOD 35“ i instalacija novog rashladnog sistema u objektu, koji se planira postaviti na objektu izgrađenom na katastarskoj parceli br. 1373 KO Rožaje, opština Rožaje. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao i na sajtu www.rozaje.me. Rok za javni uvid davanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine ul,,M.Tita“ br.1, Rožaje ili na e-mail:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 14.09.2024.godine.
SEKRETARIJAT ZA PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA OPŠTINE ROŽAJE
Poslovni broj : Iv.br.927/24 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DRUŠTVO ZA PROIZVODNJU PROMET UVOZ-IZVOZ I USLUGE “RAMEL” D.O.O iz Nikšića, adresa sjedišta Hercegovački put br.17, koga zastupa direktor Marinko Radulović, PIB:02142520 , protiv izvršnog dužnika “MODNA KUĆA MILENA” DOO Podgorica, adresa sjedišta ulica Beogradska br.64, PIB:03533298, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 2.024,33 eura, u smislu člana 45 ZIO-a dana 06.09.2024.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik “ MODNA KUĆA MILENA” DOO iz Podgorice, adresa sjedišta ul. Beogradska br.64 u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručio Rješenje o izvršenju Iv.br.927/24 od 17.06.2024.godine sa predlogom za izvršenje prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedeno pismeno, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica 06.09.2024. godine
Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r
BAR, BJELIŠI, prodajem placeve od 300, 360, 480 m2 , uknjiženi, uz put.
Tel. 069/332-332
POTREBNI radnici za rad u magacinu. Plata povoljna.
Tel. 069/032-380
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dana 5. septembra 2024 godine preminuo je naš voljeni
Sahrana je obavljena 6. septembra u krugu porodice na seoskom groblju Kujava
OŽALOŠĆENA PORODICA
JULIJA – PUJA Novaka MARKOVIĆ rođena VUKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 7. septembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: sinovi PERIŠA–KOKAN i ĐORĐE–ĐOKO, brat BOŽIDAR–BATO, sestra SONJA, snaha RADMILARADA, unučad VUKAŠIN, NOVAK, JELENA, TANJA i MIRJANA, praunuka DUNJA i ostala rodbina
Dana 6. septembra 2024. u 78 godini preminula je naša draga
ANTONIJA-VERA Pavla STOJOVIĆ
rođena KRAKER
Saučešće primamo u kapeli Čepurci 6. septembra od 12 do 15 časova i 7. septembra od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na seoskom groblju u selu Krnjice-Virpazar
Ožalošćeni sinovi IGOR i SERGEJ, snahe NELA i SANJA, unučad DUŠAN, ANJA, UNA, IVA, VIKTORIJA i ostala rodbina STOJOVIĆ
Subota, 7. septembar 2024.
Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje da je 6. septembra u 87 godini umrla
ZAGORKA-BEBA Riza REDŽEMATOVIĆ
rođena LEKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 6. septembra od 12 do 16 časova i 7. septembra od 12 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana drage nam pokojnice na Novom groblju - Cetinje.
Ožalošćena porodica: sin DUŠKO, kćerke MIRJANA, EMA i ANA, snaha MERSIDA, đeveri EMIL i HASKO, bratanić SLAVKO, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna porodica i rodbina REDŽEMATOVIĆ i LEKOVIĆ
250
Od GORANA JABLANA sa porodicom 278
277
Posljednji pozdrav našoj dragoj komšinici
ZAGORKI-BEBI REDŽEMATOVIĆ
Od komšija
JABLAN, BOŠKOVIĆ, JOVIĆEVIĆ i VUJANOVIĆ
RADE MIJUŠKOVIĆ
S ljubavlju se opraštamo od našeg dragog tate, đeda, svekra, punca. Počivaj u miru s anđelima.
Tvoji: kćerka JELENA, sin IVAN, snaha KATARINA, zet DAMIR, unuke GORDANA i AZRA, unuci BORNA, JAN VAL, LEO, ARON, DAN i BRANIMIR
264
Posljednji pozdrav
BLAGOTI JOVANOVIĆU
od sestre BOŽANE ĐUKANOVIĆ sa porodicom
266
Posljednji pozdrav
BLAGOTI JOVANOVIĆU
od sestre VASILJKE RADULOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom bratu
Bio si veliki čovjek i u daćama i u nedaćama. Hvala ti za snagu i upornost koje su te krasile kroz teški životni put. Hvala ti za vjeru i optimizam koje su te vodile pri rješavanju mnogih životnih nedaća. Hvala ti za svaku dobijenu životnu bitku i za svu bratsku ljubav koju si nam poklanjao. Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir.
ŠĆEPAN ŠUNDIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
Posljednji pozdrav
BLAGOTI JOVANOVIĆU
258 S tugom se opraštam od mog dragog i plemenitog tetka
BLAŽA
Hvala za svu pažnju i dobrotu koju si nesebično ispoljavao prema mojoj porodici. Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava.
BILJANA ŠARANČIĆ sa porodicom 261
257
265
Jetrva ZORKA i đeveričići DRAGAN i NIKOLA sa porodicama 271
Tvojim odlaskom ostaju nam drage uspomene, dobrota i plemenitost koja se ne zaboravlja. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav našem dragom i iskrenom prijatelju, svojaku i tetku
Baja, hvala ti za sve lijepe godine koje smo proveli zajedno. Počivaj u miru.
SLOBO, STOJKA i DUCA VUČELIĆ
od sestre ZORKE JOVANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Iskreno saučešće porodici.
BUDA DRLJEVIĆ sa kćerkama
263
Posljednji pozdrav
BLAGOTI Lazarevom JOVANOVIĆU
Bio si dobar brat, stric i đed i vječno ćemo te pamtiti. Neka ti je laka zemlja po kojoj si hrabro i ponosno hodio.
Brat ŽARKO JOVANOVIĆ sa porodicom
Dana 9. septembra navršava se pola godine otkad nije sa nama
242
GORDANA GLUŠICA rođena PRELEVIĆ
Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na Tebe. Vječno ćeš nam nedostajati.
Sestra MARINA sa porodicom
Subota, 7. septembar 2024.
Trinaest godina
DŽENAN RAMOVIĆ
Prošle su godine tuge i bola od kada si nas napuštio zauvijek.
Tužno sjećanje na naše drage, nikad prežaljene
Tvoji: RODITELJI, BRAT i SESTRA
Počivajte u miru, neka vas anđeli čuvaju. PORODICA LAGATOR
VLADIMIR i FILIP Igora ROLOVIĆ
Ni vrijeme, ni vaš odlazak ne može nas razdvojiti. Čuvajte se. Volim vas
VLADIMIR Igorev ROLOVIĆ
10 godina od kada si otišao u zagrljaj Filipu. Sine, pravda nije još zadovoljena, a vjerujem da će biti. Dado, bol ne jenjava.
MAJKA
7. 9. 2019 – 7. 9. 2024.
Pet godina neprebola za našim dragim
VELJKOM RAIČEVIĆEM
Bio si najbolji i najpametniji čovjek.
Za nas, koji smo te voljeli, nikada nećeš biti zaboravljen. Našao si svoj mir, a mi??!
Sjećanje na mog voljenog oca 2023 – 2024.
KRSTO J. GUDELJ
Fališ mi tata… Prolaze dani, ali nijedan bez sjećanja na tebe.
Nedostaju mi snaga i oslonac koje si mi davao svojim prisustvom i osjećaj da sam kod kuće kad si pored mene.
Tvojim odlaskom ostavio si veliku prazninu u mom životu i našoj kući, koju niko ne može nadomjestiti i popuniti…
Teško se mirim s tim da me više nećeš dočekati i ispratiti s roditeljskog praga. Hvala ti na svakom osmijehu, svakoj toploj riječi, najtoplijim i najbrižnijim zagrljajima. Hvala ti na svemu što si me naučio i uradio za mene.
Tata, ostaje suza u oku i tuga u srcu.
Dana 7. septembra 2024. navršava se godinu dana od smrti našeg voljenog
245
KRSTA GUDELJA
Vrijeme koje je prošlo ne umanjuje bol za tobom. Ništa više nije isto od dana kada si zauvijek napustio tvoj dom.
Puno je lijepih uspomena koje pamtimo i sa ponosom o tebi govorimo.
Tvoji najmiliji SENKA, RADA, BRANKA, LUKA I LAZAR
Tvoja kćerka RADA
U subotu, 7. septembra 2024. navršava se pola godine od kada nije sa nama
DANILO Stankov MILONJIĆ
Toga dana, u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću, na groblju u Spužu.
Ožalošćena porodica MILONJIĆ
246
Dana 7. septembra 2024 navršava se pola godine od smrti našeg voljenog brata
MIŠKO ANTOVIĆ
Sestra NENA sa porodicom
Subota, 7. septembar 2024. Oglasi
JOVAN VUKOTIĆ
Tvoja hrabrost, snaga i plemenitost zauvijek će ostati primjer svima koji su te poznavali. Neizmjerno nedostaješ. ĆIRO
VELIKA ĆOSOVIĆ
Tetka, prođe godina, Uvijek si bila Legenda, A Legende žive vječno.
MLADEN, KOSA, VASILIJE, STAŠA
VELIKA ĆOSOVIĆ
Prođe tužna godina bez tebe, ali bol ne prolazi Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu.
Sestra JOVANA
Godina dana od smrti drage
VELIKE ĆOSOVIĆ
Na svemu ti Hvala što si uradila za nas. Počivaj u miru.
LJEPOSAVA sa porodicom
Četrdeset dana je od smrti našeg
Jedina moja
Bićeš zvijezda trajanja i nade.
Nedostižna nepravdom što te odvojila
Neke hrabrosti i ljepote ne mogu da odu.
Sa nama su stalno
Sestra JELENA
ANDRIJE – ACA VUKČEVIĆA
Ponosni što smo te takvog imali, zahvalni za ljubav koju si nam pružao. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.
Tvoji: supruga MARA, sin DARKO, snaha MAJA, unučad TEA, IVA i VUK
Majčice moja-Boginjo moja
ZORKA PERIŠIĆ
Govorim ti kako sam provela dan, kao da smo i dalje stalno zajedno.
Kad mi se plače, majčice, eto mene trk kod tebe. Smijem li se ti si zaslužna za to. Kad me boli ja opet k tebi Svaki moj zalogaj doživljavam kao onaj prvi koji sam iz tvoje ruke pojela.
I dalje mogu da spavam mirno kao beba, zato što znam da me ti i dalje čuvaš – Laku noć, Majčice moja!
Kćerka MILENA
Nedostajete… da zagrlite. Da ugrijete da prođe kad boli…
Da me učinite jakom, kad sam slaba… da budete tu.
Nedostajete..
Sestra i ćerka JELENA OBRADOVIĆ-PETROVIĆ
Voljena naša mama i baba
VUKICA ŠOĆ
Prolazi vrijeme, proći će mnogo godina, ali naše sjećanje na tvoju nesebičnu ljubav i podršku, koju si nam uvijek pružala, nikada neće proći. Zauvijek u mislima i srcima. NADA, NIKOLA i ANJA
Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima – počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.
Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.
1944 - 2024
