Dnevni list Pobjeda 08.09.2024. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

INTERVJU: Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i psiholog Žarko Korać Zapad podržava Vučića zbog litijuma, ali i zbog obećanja Merkelovoj da

Iako nema naročito povjerenje u njega, Rusija se plaši da bi Vučić mogao izgubiti vlast. Sam proces gubitka povjerenja u Vučića trajao je dosta dugo: Moskva najbolje zna što on priča zapadnim liderima, a što njima. Pored toga, preko Bugarske, Vučić Ukrajini izručuje veliki broj granata i municije. Isto tako, dio vojne opreme Izrael dobija iz Beograda. Najzad, Beograd je nedavno posjetila supruga predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, što su beogradski režim i mediji pod njihovom kontrolom pokušali da sakriju

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

NOVI EKOLOŠKI INCIDENT: Goveda eutanazirana zbog kju groznice, koja su bila zakopana u Župi Nikšićkoj, prebačena su u Ljeskov do u Bogetićima, na internetu „kruži“ snimak da su životinje na pojedinim mjestima samo pobacane

Do kada će nadležni

prebacati uginule krave, a građane izlagati zarazi

Profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković kaže da će izbori u SAD biti veoma neizvjesni

STR. 4. i 5.

Teško će se Zapadni Balkan naći u fokusu

novog šefa Bijele kuće

Realnije je očekivati da će se situacija u regionu na dnevnoj bazi tretirati sa operativnog nivoa kao do sada, dakle nivoa pomoćnika državnog sekretara i specijalnog izaslanika za region. Još nije u potpunosti jasno koja će biti dominantna vanjskopolitička paradigma potencijalne Haris administracije - kaže Vuković STR. 2. i 3.

Niko od ministara se nije oglasio u vezi sa ovim sanitarnim problemom. Predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević revoltiranim mještanima Bogetića obećao je sastanak za sjutra. Direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković kazao je da je po zakonu lokalna uprava dužna da obezbijedi stočno groblje. Povodom izjava stočara da mlijeko i sir mogu biti kontaminirani Đaković je rekao da temperatura pasterizacije ubija sve bakterije prisutne u mlijeku i tvrdi da je sir malih proizvođača u Crnoj Gori bezbjedan za upotrebu

POSJETILI SMO MARKETE U PODGORICI: Akcija ,,Limitirane cijene“ se uredno sprovodi

Ograničenje marži

donosi prve rezultate

Brašno (1 kg) je najje inije u „Voliju“, gdje košta 0,55 eura, dok je najskuplje u marketima „Franca/Idea“ - 0,62 eura. Suncokretovo ulje ima konstantnu cijenu od 1,19 eura u svim tržnim centrima. Maslinovo ulje „monini“ je najskuplje u marketima „Franca/Idea“ - 25,49 eura, dok je najje inije u marketu „Voli“ - 18,99 eura STR. 6.

Juniori Crne Gore poraženi od Hrvatske nakon peteraca, u nalu Evropskog prvenstva za vaterpoliste Glavu gore, srebro je uspjeh

POGLED SA STRANE: U susret njemačkim izborima za pokrajinski parlament u Brandenburgu

Novi nacisti

STR. 8. i 9.

Ovogodišnja ljetnja sezona bila ispod očekivanja i znatno ispod projektovanih nivoa Ivančević: Povećanje PDV-a posljednji je Vladin udarac turizmu, čeka nas teška 2025. godina

Sa svim problemima koje smo već identifikovali ove godine – od niskog nivoa pripremljenosti do nedostatka radne snage – strah me je da nas 2025. godina čeka sa još lošijom turističkom sezonom, što bi dodatno ugrozilo cjelokupnu privredu koja zavisi od turizma. Bojim se da se sve više ostvaruje teza koju sam iznio na početku sezone – da je crnogorski turizam u vanrednom stanju - poručuje Ivančević

Piše: dr Dragan VESELINOV

INTERVJU: Nemanja Baošić, nosilac liste Pokreta podstanara Podgorice

Sa nama se neće pregovarati o „dubini i širini“

PODGORICA - Suštinski

Podgorica je uvijek predstavljala slobodu, uvijek je oslikavala domaćinski, ljudski pristup. Zaslužuje da bude grad kakav pamte naši očevi, majke, grad u kojem nije bilo nikakvih podjela i grad koji je uvijek i prije svega imao dušu, kaže u intervjuu za Pobjedu Nemanja Baošić, nosilac liste Pokreta podstanara Podgorice.

Aktuelni odbornik u Skupštini glavnog grada ističe da su im prioriteti socijalna politika, konkretno odnos prema jednom dijelu sugrađana koji su slabije ekonomske moći. - Niko ne govori o tome da je budžet Glavnog grada rekordan, a da pritom socijalno ugrožene grupe nijesu na radaru spomenutog budžeta. Upravo zato naš prvi prijedlog biće bitno povećanje subvencija za podstanare, plan i program socijalne stanogradnje, te pomoć socijalno ugroženim porodicama – navodi Baošić i dodaje da „ne prihvataju floskulu da Podgorica ne može dio budžeta preusmjeriti u spomenute svrhe“.

Smatra da su građani Podgorice „razočarani odnosom prema njima“. On je, konkretno, posebno nezadovoljan time što su ovih dana intenzivirani radovi pojedinih gradskih preduzeća, a sve u izborne svrhe.

- Pregovora o koalicijama je bilo, no iskrenu namjeru nijesmo prepoznali. Uglavnom su to uobičajene političke platforme, predizborna obećanja koja će biti aktuelna do 29. septembra, a potom slijedi vrteška pregovora o funkcijama, dubini i širini. Što se tiče postizborne atmosfere, sa nama se neće pregovarati o dubini i širini. Partnere ćemo tražiti po principu poštenih namjera da se pomogne sugrađanima koji zaista dugo čekaju na pažnju i brigu, na elementarni osjećaj pravde – zaključuje Baošić.

POBJEDA: Zbog čega je lista Pokreta podstanara Podgorice, na čelu s Vama, odluči-

la da nastupi samostalno na vanrednim izborima u Podgorici 29. septembra?

BAOŠIĆ: Moram istaći da je određenih pregovora bilo, no iskrenu namjeru nijesmo prepoznali. Uglavnom su to uobičajene političke platforme, predizborna obećanja koja će biti aktuelna do 29. septembra, a potom slijedi vrteška pregovora o funkcijama, dubini i širini.

Kao nosilac izborne liste Pokreta podstanara „Naš gradNaš dom“, aktuelni sam odbornik u Skupštini glavnog grada. Često sam na sjednicama govorio o partijskom zapošljavanju, bez problema iznoseći i veoma precizne informacije, imena i prezimena ljudi koji su nekada bili borci za promjene, a danas – pokazalo se - za promjene u vidu radnih mjesta kumova, prijatelja i rodbine. Upravo zato nećemo se niti ja lično, niti naša lista sakriti iza bilo kog političkog subjekta. Donijeli smo hrabru odluku o samostalnom nastupu.

POBJEDA: Koji su glavni principi liste koju predvodite i zbog čega smatrate da će vas građani glasati?

BAOŠIĆ: Uvjeren sam da su građani veoma razočarani aktuelnom političkom situacijom. Niko, apsolutno niko ne govori o tome da je budžet Glavnog grada rekordan, a da pritom socijalno ugrožene grupe nijesu na radaru spomenutog budžeta.

Opštinska izborna komisija u Podgorici

Budući da se prethodnih dana stvorila fama kako „neko traži besplatne stanove“, moram zbog građana da kažem sljedeće: niko ne traži poklon. Građani žele transparentno raspolaganje njihovim novcem, budžet Glavnog grada je novac sugrađana i sugrađanki. Upravo zato, u slučaju da nas građani podrže, naš prvi prijedlog biće pitanje bitnog povećanja subvencija za podstanare, plan i program socijalne stanogradnje, te pomoć socijalno ugroženim porodicama.

Dakle, radi se o socijalnoj politici bez ikakvih političkih tema i raspirivanja podjela koje našem društvu zaista nijesu potrebne. Podgorica nikada nije bila takva sredina, a ovdje sam proveo svih 32 godine života. Na kraju, za sve naše prijedloge - novca ima, te ne prihvatamo floskulu da Podgorica ne može dio budžeta preusmjeriti u spomenute svrhe.

P OBJEDA: Što smatrate ključnim problemima u Podgorici danas, na kojima treba da radi naredna vlast u glavnom gradu?

BAOŠIĆ: Problema ima zaista mnogo. Saobraćaj je u kolapsu, takoreći, svim radnim danima. Na tom polju nijesmo primijetili konkretne prijedloge - spomenuću primjer Ljubljane, koja se svojevremeno suočila sa ovim problemom i uspješno ga riješila. Potom problem parkinga, vodosnabdijevanja naselja u okolini Podgorice - mještani

listiću

PODGORICA – Redosljed lista na glasačkom listiću za lokalne izbore u Podgorici utvdila je juče žrijebom Izborna komisija Glavnog grada. Prva na glasačkim listiću je lista „Vrijeme je za red – Stranka evropskog progresa – Duško Marković“, druga „Dr Vuk Kadić - Pokret naprijed - Za Podgoricu i porodicu“, a treća „Evropski savez - Podgorica za primjer - Boris Mugoša“. Na glasačkom listiću pod bro-

jem četiri je lista „DPS - I riječju i djelom – dr Nermin Abdić“, peti je „Preokret - Ovako više ne može - Srđan Perić“, a šesti „Evropa sad – Demokrate - Još jače - prof. dr Saša Mujović“. Sedma na glasač-

Lješanske nahije su dobar dio ljeta proveli bez vode, a to je neprihvatljivo.

To su samo neki od problema. No, kako smo spomenuli, vjerujemo da su građani prioritetno razočarani odnosom prema njima, činjenicom da su ostavljeni izvan dometa gradske uprave, da se prosto ne vodi računa o njihovim interesima. Lično kao nosilac liste „Naš grad - naš dom“ moram da kažem kako sam kao čovjek razočaran činjenicom da su se tokom ovih dana intenzivirali radovi pojedinih gradskih preduzeća u izborne svrhe. Takav odnos prema sugrađanima, prema ljudima, zaista ne mogu prihvatiti.

POBJEDA: Kakav imidž treba da ima glavni grad zemlje koja je kandidat za ulazak u Evropsku uniju?

BAOŠIĆ: Podgorica zaslužuje gradsku upravu koja vodi računa o svojim sugrađanima i sugrađankama. Zaslužuje da bude grad kakav pamte naši očevi, majke, grad u kojem nije bilo nikakvih podjela i grad koji je uvijek i prije svega imao dušu. Suštinski Podgorica je uvijek predstavljala slobodu, uvijek je oslikavala domaćinski, ljudski pristup. Potrebno je samo malo dobre volje i vjerujem da će Podgorica zasijati punim sjajem. Vjerujem da je to u ovom momentu prioritetno, da građani teže takvom društvu. Svakako ne mislimo svi isto, no moj politički angažman posvećen je apsolutno tim vrijednostima.

POBJEDA: U zavisnosti od izbornog rezultata, da li ćete - i sa kime - formirati postizbornu koaliciju?

BAOŠIĆ: Kako sam kazao, cijenim da je naša odluka o samostalnom nastupu izuzetno hrabra. Nećemo se skrivati. Ne treba nam podrška političkih subjekata, uzdamo se u građane. Biće nam potrebno svega nekoliko mjeseci da naše riječi pretočimo u djela. Na građanima je, naravno, hoće li nam ukazati povjerenje. Imaju čvrsto obećanje da će sve navedeno u rekordnom roku biti na dnevnom redu Skupštine, te da ćemo održati riječ. Vjerujemo u sugrađane i da će prepoznati iskrenu, dobru namjeru. Što se tiče postizborne atmosfere, rano je govoriti o tome, ali mogu tvrditi da se sa nama neće pregovarati o dubini i širini. Partnere ćemo tražiti po principu poštenih namjera da se pomogne sugrađanima koji zaista dugo čekaju na pažnju i brigu, na elementarni osjećaj pravde. K.J.

kom lističu je „Podgorička lista - Andrej Milović“, osma „Crnogorska evropska partija - Novak Adžić“, a deveta „Za budućnost Podgorice - Grad svih nas“.

Lista „Jakov Milatović - Za bolju Podgoricu“ nalazi se na desetom mjestu, „Pokret podstanara Podgorica“ na 11, „U akciju, budi svoj, biraj CGA“ na 12 , a „Podgorica svih nas, BS“ na 13. mjestu. Izbori u Podgorici biće održani 29. septembra. R. P.

Profesor na Univerzitetu Džons Hopkins kaže da će izbori u SAD biti veoma neizvjesni

Teško će se Balkan naći novog šefa

Realnije je očekivati da će se situacija u regionu na dnevnoj bazi tretirati sa operativnog nivoa kao do sada, dakle nivo pomoćnika državnog sekretara i specijalnog izaslanika za region. Još nije u potpunosti jasno koja će biti dominantna vanjskopolitička paradigma potencijalne Haris administracijekaže Vuković

PODGORICA - Kamala Haris je svojom nominacijom unijela veliku promjenu u raspodjelu glasova, jer je uspjela da privuče veliki broj neopredijeljenih i nezavisnih glasača, nešto što Bajdenu nije išlo za rukom. Nesumnjivo će ovo biti veoma neizvjesni izbori, jer sve dosadašnje projekcije pokazuju razlike koje imaju margine na nivou statističke greške - kaže u intervjuu Pobjedi profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković.

P OBJEDA: Demokratska kandidatkinja Kamala Haris vodi protiv republikanca Donalda Trampa sa 45 prema 41 odsto u anketi Rojtersa/Ipsosa, koja je pokazala da je aktuelna potpredsjednica SAD podstakla novi entuzijazam među biračima i resetovala izbornu trku uoči 5. novembra. Ima li šansu za pobjedu? VUKOVIĆ: U ovom trenutku izborna trka je postala izuzetno neizvjesna. Mnoga istraživanja pokazuju da je Kamala Haris u velikom naletu, osnažena entuzijazmom glasačkog tijela demokratske stranke koji se ne pamti još od doba prve Obamine kampanje. Svi su izgledi da ima velike šanse da ostvari veći broj glasova, što je samo po sebi impresivno, ali nedovoljno da obezbijedi izbornu pobjedu, jer ta distribucija glasova ne prati distribuciju koja je potrebna da bi

se obezbijedio dovoljan broj elektora koji su neophodni za izbornu pobjedu. Prije par dana, po prvi put se mogla čuti vijest da Haris ima šanse da osvoji većinu elektora, jer trenutno se veoma dobro kotira u ključnim prelomnim državama, poput Mičigena, Pensilvanije, Viskonsina, i ono što je najvažnije Džordžije. Ukoliko se takve projekcije ostvare, to bi bilo dovoljno za izbornu pobjedu, nešto o čemu su počeli da izvještavaju i mediji bliski Trampu, poput Foks njuza koji je prvi izašao sa tim podacima. Veoma je teško imati jasnu sliku kako će se glasati u tim ključnim državama, jer svakodnevno izlaze istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju kontradiktorne nalaze. Trendovi koji se mogu primijetiti jesu da Haris mnogo dobro stoji kod žena, mladih i većeg broja etničkih zajednica koje žive u urbanim sredinama. Tramp, s druge strane, može računati na veću podršku muškaraca, uključujući i mlade muškarce, kao i ruralne zajednice. Haris je svojom nominacijom unijela veliku promjenu u raspodjeli glasova, jer je uspjela da privuče veliki broj neopredijeljenih i nezavisnih glasača, nešto što Bajdenu nije išlo za rukom. Nesumnjivo će ovo biti veoma neizvjesni izbori, jer sve dosadašnje projekcije pokazuju razlike koje imaju margine na nivou statističke greške.

POBJEDA: Ukoliko pobijedi Kamala Haris, da li se može očekivati aktivnija uloga

Nemanja Baošić

Siniša Vuković

Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković neizvjesni

se Zapadni naći u fokusu Bijele kuće

SAD u našem regionu? Ona gotovo nikad nije govorila o Balkanu, ali se može pretpostaviti da će podržavati multinacionalnost, suživot i biti protiv svih vrsta nacionalizama, koji haraju regionom? Hoće li se uopšte baviti Balkanom pored toliko gorućih pitanja širom svijeta?

VUKOVIĆ: Teško da će se Zapadni Balkan naći u fokusu šefa Bijele kuće, jer na sreću ili žalost postoje mnogo ozbiljnija goruća pitanja širom svijeta koja će neupitno zaokupirati pažnju predsjednika SAD, ko god to bio. Realnije je očekivati da će se situacija u regionu na dnevnoj bazi tretirati sa operativnog nivoa kao do sada, dakle nivo pomoćnika državnog sekretara i specijalnog izaslanika za region. Još uvijek nije u potpunosti jasno koja će biti dominantna vanjskopolitička paradigma potencijalne Haris administracije. Ako se sjećate, polazne pretpostavke za Bajdenovu vanjskopolitičku doktrinu su bile povratak multilateralizmu i jačanje postojećih savezničkih aranžmana. I to se ispostavilo kao ispravna pretpostavka. Međutim, u hodu su formulisana dva principa: „de-risking“, što hoće reći umanjivanje eskalatornog potencijala kako bi se izbjegli direktni konflikti sa postojećim rivalima, naročito kada je u pitanju Kina i borba protiv sistemske korupcije koja se smatra osnovnim efektom kineskog malignog uticaja kroz trgovinske aranžmane širom

ne može sa sigurnošću reći na koji će se tim Haris osloniti kada je u pitanju vanjska politika. Drugim riječima - koliko će novog kadra ući u administraciju i kakve su rotacije unutar kadra moguće. To će umnogome oblikovati vizije i prioritete unutar administracije, uključujući i način na koji će se odnositi prema svim devijacijama na Zapadnom Balkanu. Fil Gordon, koji je njen prvi savjetnik, već ima veliko iskustvo iz regiona, s obzirom na to da je za vrijeme Obame bio na poziciji pomoćnika državnog sekretara, poziciji koju danas ima Džim O’Brajen. Njegovi stavovi od tada su poznati i na fonu su onoga što je imputirano u Vašem pitanju. Međutim, Gordon je u međuvremenu napisao knjigu „Losing the Long Game“, u kojoj je izložio tezu da Amerika niti ima kapacitete niti interes da ulaže resurse u mijenjanje režima koji nijesu spremni da se interno demokratizuju. Možda u tome možemo naći smjernice buduće vanjske politike SAD.

POBJEDA: Zapad ne vidi da politika predsjednika Srbije destabilizuje region. Stiče se utisak da naši međunarodni partneri podržavaju stabilokratije. Od nas se samo očekuje da budemo mirni, da se ne sukobljavamo i ne vodimo ratove. Iako nas u intervjuima podsjećate da je spoljna politika SAD odavno interesna, a ne vrijednosna ipak moram postaviti pitanje - zašto im je Vučić i dalje partner?

svijeta. Drugim riječima, stabilnost i borba protiv korupcije, koje nijesu bile teze na kojima je Bajden vodio svoju izbornu kampanju, ali koje su bile uslovljene geopolitičkom situacijom koju je zatekao nakon stupanja na dužnost. Isto tako možemo očekivati da će i eventualna Haris administracija morati da formuliše određene vanjskopolitičke prioritete u hodu, koji u ovom trenutku nijesu tretirani kao izgledni ili neminovni. Haris je u okviru svog portfelja kao potpredsjednica zauzimala pozicije koje su davale mnogo više značaja ljudskim pravima nego što je to bio slučaj sa ostatkom Bajdenovog tima, koji je nerijetko gurao takve vrijednosti u stranu i zauzimao mnogo pragmatičnije stavove koji su prvenstveno bili orijentisani ka ostvarivanju kratkoročnih interesa SAD. Uvjerenost da je stabilnost ključna i ostvariva kao vanjskopolitički prioritet se pokazala kao ključna kratkovidost Bajdenove administracije. Mnogima je poznat primjer autorskog teksta njegovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Salivena, koji je slavodobitno izjavio da je Bajdenova administracija zaslužna za najmirniji period na Bliskom istoku u prethodne tri decenije, da bi par dana kasnije, 7. oktobra bio suočen sa nezapamćenom eskalacijom izazvanom terorističkim činom Hamasa i disproporcionalnom reakcijom izraelskih vlasti. U ovom trenutku niko

U susret lokalnim izborima u Kotoru koji će biti održani 29. septembra

Dvanaest lista u igri

U nizu brojnih pretumbavanja na kotorskoj političkoj sceni je i primjer menadžera Opštine Kotor Ivana Mikijelja, koji je bio član Glavnog odbora NSD, a koji je nakon izlaska te partije iz vlasti dao ostavku na sve pozicije u tom političkom subjektu i ostao na funkciji menadžera Opštine. Mikijelj je sada dao podršku koaliciji Demokrata i PES-a koju predvodi Vladimir Jokić

KOTOR - Na lokalnim izborima u Kotoru koji će biti održani 29. septembra za povjerenje građana nadmetaće se čak 12 izbornih lista, među kojima je šest novih građanskih lista i političkih partija koje prvi put učestvuju na izborima. Ako se uzme u obzir broj upisanih birača na posljednjim parlamentarnim izborima 2023. godine koji je iznosio 18.403 i prilično veliki broj izbornih lista, za očekivati je takozvano rasipanje glasova i zanimljiva i neizvjesna politička utakmica u kojoj će snage odmjeriti stari-novi politički akteri. Posebno će biti zanimljivo ko će i sa kim formirati buduću vlast u Kotoru.

VUKOVIĆ: Dio odgovora je upravo u pitanju. Saradnja sa Vučićem je upravo bazirana na jednom klasičnom klijentelističkom odnosu, u kojem Vučić ispunjava sve ono što se od njega očekuje, makar ono što je prioritetno. Ne zaboravite, uprkos svoj buci i bjesu iz Beograda, zapadna diplomatija je u prethodnom periodu ostvarila stepen državnosti Kosova koji je bez presedana, a to se ispostavilo kao prioritetno pitanje u koje je uložen najveći stepen angažmana. U međuvremenu, taj proces normalizacije je doživio jedan krah na koji su mnogi upozoravali, jer cijena jačanja kosovske državnosti jeste paralelno jačanje entnonacionalizma u Srbiji kojim je kontaminiran ostatak regiona i obesmišljen istinski potencijal za normalizaciju bilateralnih odnosa Kosova i Srbije. Drugim riječima, posredničke namjere su bile smislene, ali su strategija i sekvenciranje bili pogrešni. A to je nešto što velike sile teško žele priznati, pa će radije mrcvariti proces normalizacije dok god Kosovo ostvaruje određene rezultate u jačanju svoje državnosti. Dakle odnos sa Vučićem nije parterski i saveznički, već transakcioni, privremeni i pragmatičan. Nažalost, cijena tog odnosa je jačanje autoritarnog režima u Beogradu, legitimisanje malignog uticaj velikosrpskog nacionalizma u regionu i zanemarivanje jačanja ruskog uticaja na Balkanu koji se nesmotreno odvija preko Beograda.

M. JOVIĆEVIĆ

Nove političke partije i građanske liste koje prvi put učestvuju na izborima u Kotoru su Crnogorska građanska akcija (CGA), zatim građanska lista „Za Kotor“ koju predvodi Kotoranin Miljan Popović, potom građanska lista „Čuvari grada“ na kojoj su aktuelni potpresjednik opštine Kotor Nebojša Ševaljević iz Ure, funkcionerka te partije Ljiljana Popović-Moškov, zatim Kotorski pokret koji je osnovao aktuelni potpresjednik opštine i predsjednik VPK „Primorac“ Siniša Kovačević, Demokratska alternativa, partija koju su osnovali bivši članovi kotorskog DPS-a, direktor Kliničkog centra Kotor dr Davor Kumburović i njegov brat, direktor kotorskog Doma zdravlja dr Igor Kumburović, potom građanska lista iz Grblja „Grbaljska lista -Tvoja, moja, naša“, kao i PES koji prvi put učestvuje na kotorskim izborima, ali ne samostalno, već u koaliciji sa Demokratama. Osim novih, na ovim izborima učestvuju i stari politički akteri, i to koalicija „Evropski savez“ koju čine SD, SDP, LP i građani, zatim HGI koji nastupaj samostalno, kao i DPS, potom koalicija koju čine Demkrate i PES na čijem čelu je aktuelni predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, koalicija SNP-DSS na čijem čelu je aktuelna predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja i koalicija „Za budućnost Kotora“. Nakon lokalnih izbora u oktobru 2020. godine, vlast u Kotoru formirali su Demokrate, koalicija „Za budućnost Kotora“ i Građanski pokret Ura, sa natpolovičnom većinom od ukupno 17 odbornika u kotorskom parlamentu koji čine 33 odbornika. Demokrate su na lokalnim izborima, održanim 30. avgusta 2020. godine, osvojile devet, koalicija ZBK sedam, a Ura jedan mandat. U novom sazivu kotorskog parlamenta opozicioni DPS je bio pojedinačno najjača partija sa 12 odbornika, dok su

po jednog odbornika imali SDP, SD, LP i Socijalisti Crne Gore. Koaliciju ,,Za budućnost Kotora“ činilo je osam partija i to, Nova srpska demokratija, Pokret za pomjene, Demokratska narodna partija, Demokratska srpska stranka, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Socijalistička narodna partija i Stranaka srpskih radikala. Međutim, već u drugoj godini vršenja vlasti, koalicija ,,Za budućnost Kotora“ prestala je da postoji jer je došlo do raznih prekompozicija u okviru te koalicije, a vlast su zbog neslaganja sa predsjednikom opštine Vladimirom Jokićem, u decembru 2022. napustila dva odbornika tadašnjeg Demokratskog fronta (odbornik NSD i PZP), a klub odbornika Demokrata napustila je jedna odbornica. Međutim, vladajuća koalicija je i pored toga nastavila da funkcioniše, jer je nedostatak ova tri odbornika, nadomješten podrškom tri odbornika DPS-a koji su u martu 2022. godine napustili tu partiju i nastavili djelovanje u kotorskom parlamentu kao nezavisni odbornici. Nakon ovog, vladajuća koalicija u Kotoru doživjela je još nekoliko puta „potrese“, ali je i pored raznih trvenja, nesuglasica, čestih neodržavanja sjednica Skupštine zbog nedostatka kvoruma, ipak uspjela da se do kraja održi na vlasti. Posljednja kriza vlasti bila je očigledna u 2023. godini, jer se skoro tri mjeseca zbog nedostatka kvoruma vladajuće koalicije, nije mogla održati sjednica SO Kotor na kojoj je trebalo da se usvoji budžet za 2024. godinu, projektovan na 44,682 miliona eura. Sjednica je trebalo da se održi 28. decembra prošle godine, pa 18. januara 2024. godine, a potom 1. februara ove godine, ali zbog nesuglasica čelnih ljudi, predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića i potpresjednika opštine Siniše Kovačevića oko finansiranja „Primorca“, nije se mogao obezbijediti kvorum. Sjednica je na kraju, ipak, održana sredinom februara, kada je očigledno nađeno kompromisno rješenje jer je odbornike na klupama sačekao amandman na budžet kojim je opredijeljeno dodatnih 400.000 eura za sport, pa i za

„Primorac“, a za uzvrat u „ Primorcu“ je zapošljen odbornik Demokrata, što je značilo da je kriza vlasti prevaziđena, obezbijeđen je kvorum za održavanje sjednice, budžet iako sa zakašnjenjem je usvojen, nakon čega je vlast nastavila da funkcioniše do kraja mandata. Politička organizacija Kotorski pokret osnovana je krajem oktobra 2023. godine sa ciljem da građanima Kotora predstavi sasvim novi koncept pristupa interesima Kotora. Osnivač Kotorskog pokreta je potpresjednik opštine Kotor Siniša Kovačević. Iz tog pokreta kažu da je to prva lokalna lista u Kotoru nakon 34 godine višestranačkog sistema. U novembru 2023. godine zvanično je predstavljena i platforma Crnogorske građanske akcije (CGA) i Kotorana, koja je okupila uglavnom mlade ljude, bivše članove nekadašnjeg Liberalnog saveza, a kasnije Liberalne partije na čelu sa Goranom Grbovićem, koji je zaposlen u Opštini Kotor. Početkom decembra 2023. godine predstavljena je Demokratska alternativa Crne Gore, koja je na Osnivačkoj skupštini održanoj 29. novembra prošle godine za prvog predsjednika izabrala dr Davora Kumburovića, aktuelnog direktora kotorske bolnice. Osnivači partije Davor Kumburović i njegov brat dr Igor Kumburović, koji je direktor kotorskog doma zdravlja, su bivši kadrovi DPS-a. Davor Kumburović bio je član kotorskog DPS-a kada je imenovan na tu funkciju, a Igor Kumburović je bio dugogodišnji funkcioner kotorskog DPS-a, član Opštinskog odbora i Glavnog odbora te partije, a jedno vrijeme i član Izvršnog odbora.

U nizu brojnih pretumbavanja na kotorskoj političkoj sceni je i primjer menadžera Opštine Kotor Ivana Mikijelja, koji je bio član Glavnog odbora NSD, a koji je nakon izlaska te partije iz vlasti dao ostavku na sve funkcije u tom političkom subjektu i ostao na funkciji menadžera Opštine. Mikijelj je sada dao podršku koaliciji Demokrata i PES-a koju predvodi Vladimir Jokić. I.KOMNENIĆ

Kotor

INTERVJU: Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i psiholog Žarko Korać

Zapad podržava Vučića obećanja Merkelovoj da

Razgovarala: Tamara NIKČEVIĆ

PODGORICA - Stop rudarenju litijuma ključna je poruka svih antivladinih demonstracija održanih tokom ljeta u gradovima širom Srbije. Aktivisti za zaštitu životne sredine traže od Vlade Srbije da odustane od namjere da, u saradnji sa zapadnim kompanijama, otvori rudnike litijuma u toj zemlji, tvrdeći da bi to moglo imati katastrofalne posljedice po ekologiju, poljoprivredu i lokalne zajednice.

Da režim u Beogradu ove proteste shvata ozbiljno bilo je jasno i po pojačanoj represiji, hapšenjima i privođenju učesnika u demonstracijama. Ipak, pitanje je koliki su stvarni politički dometi protesta na kojima se, uprkos činjenici da u njima aktivno ne učestvuju politički lideri i stranke, mogu čuti političke poruke. Uglavnom antizapadne.

Profesor Filozofskog fakuteta u Beogradu, psiholog Žarko Korać za Pobjedu kaže da stepen nezadovoljstva gra-

đana ne bi trebalo potcijeniti.

- Po svom karakteru, ovi protesti dosta su različiti od dosadašnjih - kaže za Pobjedu profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, psiholog Žarko Korać.

- Na tim protestima, na primer, nema političkih stranaka, niti njihovih lidera. Na neki način, ti protesti su ,,iz baze“, iz malih mesta po Srbiji, gde su opozicione stranke veoma slabe ili ih nema. U skupštinama tih opština zastupljene su samo partije vlasti sa državnog nivoa i njihovi sateliti. Pored toga, ove proteste predvode aktivisti koji su manje-više nepoznati široj javnosti. Zanimljivo, režim sada prvi put počinje da koristi silu.

POBJEDA: Kako?

KORAĆ: Po manjim mestima u Srbiji provodi vođe protesta, poziva ih na informativni razgovor u policiju i sl. Tim se ljudima otvoreno preti, neki od njih su zadržavani u pritvoru.

POBJEDA: Zašto vlast to radi?

KORAĆ: Zato što se plaši. Aleksandar Vučić se očito uplašio protesta, dobro ih je

procenio. Jasno mu je da iza lokalnih vođa sada ne stoji nikakva organizovana politička snaga. Dakle, ne stoje političke stranke koje, koliko god da su politički slabe, imaju poslanike u parlamentu, imaju političare koje javnost prepoznaje, koji se snalaze u politici… Vučić se plaši da se protesti po manjim gradovima uskoro ne sliju u opšti bunt, koji bi mogao da ga skine sa vlasti. On po prvi put vidi ovakvu vrstu konstantnog otpora, zato pokušava da ih zastraši.

Kažu da je nekada postojao takozvani kineski sitem mučenja, poznat kao ,,smrt sa hiljadu posekotina“. Čoveka su mučili i ubijali tako što su ga sitno rezali; iz rane bi izašlo tek po nekoliko kapljica krvi. Međutim, mnogo takvih rana dovodi do obilnog krvavljenja, čovjek iskrvari i umre.

POBJEDA: Što hoćete da kažete?

KORAĆ: Pokušavam da objasnim zašto se režim tako uspaničio. Priča koju sam Vam ispričao veoma je primenjiva: ako u većini manjih mesta u Srbiji imate demonstra-

cije protiv rudarenja litijuma, njihov konačan ishod mogao bi pokazati da Vučićev režim više nema punu kontrolu u državi. I to je ono što je Vučića uplašilo. Zato je veoma agresivan. Retorika koju koristi predsednica Skupštine Ana Brnabić, premijer Miloš Vučević, pojedini ministri u Vladi, sam Vučić jeste retorika zastrašivanja.

Panika i strah režima vidljivi su bili proteklih dana i na drugim nivoima, u drugim sferama.

POBJEDA: Gdje?

KORAĆ: Videli ste skandalozno zadržavanje hrvatske pevačice Severine na srpskoj granici, čuli ste šta ju je granična policija propitivala, na kakva je pitanja morala da odgovara. Taj spisak ,,srpskih

Procjene Zapada ne odgovaraju stvarnom stanju stvari

POBJEDA: Šef CIA je posjetio Srbiju, Kosovo, BiH, ali je zaobišao Crnu Goru. Kakva je to poruka? Znači li to da Zapad procjenjuje da ovdje nema potencijala za konflikt, da su prilike stabilne?

KORAĆ: Ne znam zašto Zapad situaciju u Crnoj Gori doživljava stabilnom. Čini mi se da sam nešto slično video samo jednom – uoči potpisivanja Dejtonskog sporazuma u novembru 1995. Veliki broj američkih senatora i kongresmena sastajali su se tada sa Slobodanom Miloševićem, nazivajući ga ,,faktorom mira i stabilnosti na Balkanu“. Usledili su rat na Koso-

vu, pa NATO intervencija na SRJ. Na neki čudan način, slično se događa sa Crnom Gorom. Zapadne procene ne odgovaraju stvarnom stanju stvari. POBJEDA: Što je ,,stvarno stanje stvari“?

KORAĆ: Velike su tenzije, politička situacija je izuzetno fluidna. Često se u Crnoj Gori tokom sedam dana dogodi nešto što niko nije očekivao. Crnogorska politička scena veoma je promenjiva. Videćemo rezultat izbora u Podgorici, ko će formirati novu gradsku vlast… Tvrdi se da je Crna Gora u evropskim integracijama najdalje otišla, a onda se u Skupštini usvoji Rezolucija o

Jasenovcu, što je bolni prst u oko Hrvatskoj, koja, kao članica EU, lako može da blokira evropske integracije Crne Gore. Hoću da kažem da se crnogorske političke prilike opisuju kao idealno stabilne, iako je jasno da one to nisu. Izgleda da Zapad procenjuje da u ovom trenutku ne može doći do nekih ozbiljnijih sukoba na ulici, do slika kakve smo imali priliku da vidimo proteklih dvadesetak godina. Govorim o demonstracijama, sukobima sa policijom ispred parlamenta, litijama… Zapad ne želi oružane sukobe na Balkanu. Njihova očekivanja u odnosu na region veoma su niska.

POBJEDA: U EU, kažete, nema mnogo želje za proširenjem. Može li vlada premijera Milojka Spajića, koja ima više članova, nego što u Skupštini ima poslanika, Crnu Goru uvesti u EU?

KORAĆ: Veoma teško. Drugo, ulaskom bivšeg Demokratskog fronta, odnosno dve proruske stranke u rekonstruisanu vladu, Milojko Spajić dobija politiku koja se protivi evropskim integracijama i članstvu Crne Gore u NATO.

POBJEDA: Je li Bošnjačka stranka (BS) zaista garant evropskog karaktera vlade premijera Spajića?

KORAĆ: Ulazak BS u Spa-

jićevu vladu veoma me je razočarao. Devedesetih godina 20. veka s razlogom smo branili Bošnjake od tragedija i stravičnih zločina koji su nad njima vršeni u Bosni i Hercegovini. I branio bih ih uvek. A onda vi sa takvom lakoćom uđete u Vladu sa četničkim vojvodom i politikom koja je podržavala zločine nad narodom kome pripadate?! To je zastrašujuće. U politici mora da postoji minimum principa; granica ispod koje se ne ide. Naročito čudi podrška Sarajeva, iako je od početka jasno da je BS u tu vladu ušla kako bi neutralisala učešće pročetničkih stranaka.

neprijatelja“ sastavio je aktuelni potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin. Vulin je priznao da je, dok je bio ministar policije i šef Bezbednosno-informativne agencije (BIA), napravio spisak nepoželjnih ,,sumnjivih lica“ iz regiona. To su na svojoj koži osetili i neki poslanici i poslanice crnogorske skupštine, koji su svojevremeno zadržavani i maltretirani na graničnim prelazima u Srbiji. Učestalo privođenje vođa protesta po manjim gradovima, zadržavanje ,,neprijatelja“ na granici, ataci na nevladine organizacije, najava istrage o stranim donacijama koje one dobijaju, to opšte jačanje represije na svim poljima znači samo jedno: režim je slab i uplašen.

POBJEDA: Po stepenu i metama represije, Srbija počinje da liči na Rusiju?

KORAĆ: Tako je. NVO su tražile sastanak sa evropskim institucijama u Srbiji zbog pojačane represije; mediji su o napadima na njihove novinare i urednike obavestili međunarodne organizacije i udruženja. U tom smislu, Srbija zaista sve više počinje da liči na Rusiju.

POBJEDA: Zašto se u proteste ne uključuju politič-

VidljiVi su panika i strah režima u srbiji: Žarko Korać

zbog litijuma, ali i da će riješiti Kosovo

ke stranke? Jesu li političke promjene uopšte moguće bez političkih stranaka?

Zbog čega opozicija izaziva odijum kod dijela građana nezadovoljnih režimom predsjednika Vučića?

KORAĆ: Ponovljeni izbori u Beogradu pokazali su ozbiljne slabosti opozicionih stranaka u Srbiji. Naime, nakon krađe izbora u Beogradu, održanih u decembru 2023. godine, opozicija je, kao uslov za izlazak na ponovljene izbore, tražila da joj režim obezbijedi elementarno fer i demokratske izborne uslove. Deo opozicije je nastavio da insistira na tome, dok je deo odlučio da izađe na izbore pod postojećim uslovima, što je bio ubod u krah opozicionog političkog saveza. Dugo živim u Beogradu i ne sećam se da je opština Stari grad u kojoj stanujem nekada ranije pripala radikalima ili naprednjacima. Danas nijednu beogradsku opštinu ne vodi opozicija, nigde nisu pobedili, nigde nemaju vlast. Mislim da je i to veoma uticalo na ovako nizak rejting opozicionih stranaka u Srbiji. I dok su opozicione stranke u Srbiji pokušavale da izađu iz stanja šoka od izgubljenih izbora u Beogradu - velikim delom svojom krivicom - u tom

Vučić dosta polaže u pobjedu Donalda Trampa

POBJEDA: Na koji način će se izbori u SAD odraziti na političke prilike na Zapadnom Balkanu?

KORAĆ: Vučić dosta polaže u pobedu Donalda Trampa. Konačno, nedavno je potpisao predugovor sa Trampovim zetom o izgradnji hotela na mestu nekadašnjeg generalštaba, koji je u Beogradu srušen tokom NATO intervencije na SRJ 1999. godine. U slučaju

interegnumu, po manjim srpskim gradovima krenuli su protesti protiv rudarenja litijuma. Imam utisak da je opozicija iznenađena njihovim dometima koliko i vlast.

POBJEDA: Uoči velikog beogradskog protesta predvođenog NVO aktivistima, mediji su objavili upozorenje Moskve da Zapad navodno sprema državni udar i nasilnu smjenu predsjednika Vučića. Zašto bi Zapad rušio parnera sa kojim je već postigao dogovor o rudarenju litijuma, za što opozicija neće ni da čuje?

KORAĆ: Iako nema naročito poverenje u njega, Rusija se plaši da bi Vučić mogao izgubiti vlast. Sam proces gubitka poverenja u Vučića trajao je dosta dugo: Moskva najbolje zna šta on priča zapadnim liderima, a šta njima. Pored toga, preko Bugarske, Vučić Ukrajini izručuje veliki broj granata i municije. Isto tako, deo vojne opreme Izrael dobija iz Beograda. Najzad, Beograd je nedavno posetila supruga predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, što su beogradski režim i mediji pod njihovom kontrolom pokušali da sakriju. Međutim, ta poseta se nije mogla sakriti, što ne verujem da je moglo naići na odobravanje Moskve. Ali to je Vučićev pokušaj da zadovolji Zapad. Naravno, Moskva zna da čita signale i poruke koje Vučić šalje Zapadu, njegova uobičajna pravdanja da je njihov, ali da to ne može javno da kaže jer ima problem sa građanima koji su nacionalistički, antizapadno nastrojeni, protive se članstvu Srbije u NATO i sl.

POBJEDA: Da, ali kako tumačite poruku Moskve?

pobede Trampa, Vučić s pravom računa na dalju podršku SAD. Pobedi li Kamala Haris, a ta pobeda deluje dosta realno, ne vidim šta bi se suštinski promenilo u odnosu SAD prema regionu. Naravno, Kamala Haris još nije definisala svoju spoljnu politiku, ali se plašim da bi ona mogla biti nastavak politike koju je vodio predsednik Bajden. Cela pažnja te administracije bila je

KORAĆ: Moskva je sada prvi put upotrebila reč koju su odmah počeli da koriste i kod nas u Srbiji: Rusija, naime, sada govori o Majdanu. Kao što znate, na Majdanu su počele antivladine demonstracije, koje su, nakon nekoliko uzastopnih demokratskih izbora u Ukrajini, na vlast u Kijevu dovele izrazito antirusku političku strukturu. E, toga se Moskva plaši! Rusija strepi da bi ulična pobuna u Srbiji sklonila Vučića sa vlasti i Srbiju okrenula ka Zapadu. Moskva veruje da je i ovakav Vučić bolji od Srbije na Zapadu.

POBJEDA: Koja to opoziciona stranka želi Srbiju na Zapadu? Gdje je vidite?

KORAĆ: Razumem tačno šta me pitate, ali mislim malo drukčije. Na prvi pogled, to što implicirate u svom pitanju je istina. Međutim, deo srpske opozicije, i to njen ne baš mali deo, nesumnjivo je prozapadno orijentisan. Problem je što to jasnije ne pokazuje, verujući da će na taj način lakše doći na vlast, a onda promeniti postojeću politiku. Da li je to mudro, o tome bismo mogli otvoriti debatu. Ipak, tvrditi da nijedna stranka u Srbiji nije prozapadno orijentisana naprosto nije tačno. Uostalom, imate deo javnih ličnosti izvan političkih stranaka koje su jasno prozapadno opredeljene.

POBJEDA: To nije sporno, profesore. Ipak, i dalje ne vidim parlamentarnu opozicionu stranku u Srbiji sa jasnim prozapadnim stavom bez zadrške.

KORAĆ: Verujem da je približno trećina građana Srbije izrazito proruski nastrojena; trećina njih je prozapadno orijentisana, a svi se bore za naklonost preostale trećine.

usmerena ka ratu Rusije i Ukrajina. A region je u senci tog rata.

POBJEDA: To znači da bi samo pobjeda predsjednika Trampa dovela do promjena, odnosno do radikalizacije prilika u ovom dijelu Evrope?

KORAĆ: Da, tako izgleda. Pobeda Trampa podrazumeva otvorenu podršku Vučiću, a pobeda Kamale Haris manje-više isto stanje.

Ne verujem da ruski ratni neuspesi u jezivoj agresiji Rusije na Ukrajinu mogu izazvati simpatije većine srpskog društva. Međutim, prorusko raspoloženje konstantno pumpaju mediji pod Vučićevom kontrolom.

POBJEDA: Pokušavam da se sjetim, na primjer, nekog javnog protesta bilo kojeg lidera parlamentarne opozicije upućenog ruskom ambasadoru u Beogradu Aleksandru Bocan Harčenku sličnog onim otvorenim pismima i kritikama s pravom upućenim ambasadoru SAD u Beogradu Kristoferu Hilu.

KORAĆ: Ambasador Bocan Harčenko se veoma retko, možda i nikada, ne sastaje sa opozicionim prvacima u Srbiji. Ne sećam se da sam na nekom prijemu u Ambasadi Rusije u Beogradu nekada video opozicione prvake o kojima govorimo. Rusi na svoje proslave pozivaju Vojislava Šešelja i onu pevačicu, Arkanovu udovicu; to su njihovi gosti. Ono što Vi kritikujete, a što jeste za kritiku, jeste to što opozicija misli da će tim trikom moći da optrči Vučića sa nacionalne strane, što je velika greška. Ali to ne znači da nisu prozapadno orijentisani. Viđaju se sa zapadnim amba-

sadorima - javna pisma nisu važna. Uoči poslednjih parlamentarnih izbora u Srbiji, pojedini opozicioni prvaci bili su pozvani u Brisel, u Nemačku, u Bundestag. Prvi put su sa te strane dobili otvoreniju podršku. Mislim da je ključni problem srpske opozicije to što ona veruje da Zapad zapravo podržava Vučića.

POBJEDA: Podržava li ga?

KORAĆ: Podržava. Zapad veruje da će Vučić ispuniti ono što je obećao Angeli Merkel: od njega zavisi rešenje Kosova, on će to pitanje rešiti. Nažalost, američki predsednik Džo Bajden nije imao ozbiljniju politiku prema Balkanu, iako smo verovali da će se, nakon Donalda Trampa, stvari donekle promeniti. To se nije dogodilo, što se veoma snažno osetilo i u Crnoj Gori, čija prozapadna opozicija ima puno pravo da pita zašto diplomatski predstavnici zapadnih ambasada, umesto glasne kritike, tek procede kroz zube da ne bi voleli da u Vladi budu proruske, zavjereničke stranke koje nemaju nikakvoga interesa da Crna Gora uđe u EU. U Srbiji je veoma slična situacija, pa danas nije nimalo lako biti opozicija u Srbiji i Crnoj Gori. Posebno ako imate utisak da vodeće evropske zemlje, čak i SAD, podržavaju Vučića. Doduše, dosta diskretno podržavaju i srpsku opoziciju.

POBJEDA: Zapad ne vidi da politika predsjednika Srbije destabilizuje region?

KORAĆ: Vidi, ali je odnos Zapada prema regionu uslovljen onim što je trenutna realnost. Prvo, u državama EU želja za proširenjem gotovo da ne postoji. Nema napredovanja u evropskim integracijama ako to nije želja Evropske unije. Ipak, jedina snaga koja to može da podrži je Amerika. Drugo, u Evropi je sve više demagoga i populista; političkih lidera okrenutih isključivo interesima svoje zemlje. Treće, Zapadni Balkan odavno je u senci različitih konflikata i

Vidjeli ste skandalozno zadržavanje hrvatske pjevačice Severine na srpskoj granici, čuli ste što ju je granična policija propitivala, na kakva je pitanja morala da odgovara. Taj spisak ,,srpskih neprijatelja“ sastavio je aktuelni potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin. Vulin je priznao da je, dok je bio ministar policije i šef Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), napravio spisak nepoželjnih ,,sumnjivih lica“ iz regiona

sukoba u svetu, pre svega rata u Ukrajini. U tom smislu, veoma me interesuje šta Brisel zaista misli o Crnoj Gori, hoće li je, bez obzira na sastav Vlade, u slučaju da ispuni zadate uslove, primiti u EU. Nažalost, Evropa odavno nema političara od formata; zato im je, kada je reč o regionu, Vučić toliko važan.

POBJEDA: Stabilokratija?

KORAĆ: Naravno. To je ta magična reč! Sve znaju, jasno im je sa kim imaju posla, ali veruju da upravo Vučić i Srbiju i region koliko-toliko drži stabilnim. Neverovatno je da, recimo, francuski predsednik Emanuel Makron dolazi u posetu Vučiću kako bi mu prodao „rafale“, koje je već prodao Hrvatskoj. Nažalost, u zapećku smo interesovanja i Evrope i Zapada u celini. Od nas se samo očekuje da budemo mirni, da se ne sukobljavamo, da ne vodimo ratove.

POBJEDA: Koliko su takva očekivanja realna?

KORAĆ: Realno, postoje dve ,,kritične tačke“: entitet Republika Srpska i Kosovo. Nakon posete direktora CIA Vilijama Bernsa Sarajevu i njegovog susreta sa Željkom Cvijanović, koja je Miloradu Dodiku prenela Bernsovu poruku, predsednik bosanskohercegovačkog entiteta RS značajno je spustio loptu. Dodikova mahanja otcepljenjem i pretnje sukobima u Bosni i Hercegovini gube smisao, ako retoriku promenite čim vam neko zapreti. Kada je reč o Kosovu, nisam siguran šta tačno želi premijer Albin Kurti Možda je, prilikom posete Prištini, šef CIA svom sagovorniku ponovio ono što Kurtiju dugo već govore zapadni zvaničnici: otvaranje mosta u Mitrovici, koji deli srpski i albanski deo tog grada, mogao bi da dovede do oružanog sukoba. Ipak, verujem da u ovom trenutku sukobi u regionu nisu naročito realni.

POBJEDA: Ne zna se o čemu je šef CIA razgovarao sa predsjednikom Srbije?

KORAĆ: Pretpostavljam da su teme razgovora bile neuralgična i potencijalno konfliktna područja regiona - Kosovo i RS. To što rade Dodik i Vučić – proslava dana zastave, koji Srbija nikada nije ni imala ni slavila, čuveni skup „svih Srba“ u Beogradu, obeležavanje istog dana republike i sl.sve je to, kolokvijalno rečeno, puko „šlajfovanje u mestu“. Simbolični gestovi koji ništa ne znače. Jer, šta vi radite? Menjate praznik - koji je, inače, u BiH proglašen neustavnim - i usaglašavate ga sa onim u Srbiji, iako znate da granica Srbije nikada nije bila preko Drine. To je istorijska činjenica. Pritom, deo Srba je u Prvom svetskom ratu bio u austrougarskoj vojsci i ratovao u Srbiji. I to je istorijska činjenica. Ljudi u Srbiji se sa tim sprdaju. Drugim rečima, to što Dodik i Vučić rade propagandni je rat bez ikakvog smisla. Isti praznik, ista himna, isti grb?! Ako to nekome zaista zagreje junačko srce... Izvinite, ali sve su to samo prazne priče.

POSJETILI SMO MARKETE U PODGORICI: Akcija ,,Limitirane cijene“ uredno se sprovodi

Ograničenje marži donosi prve rezultate

PODGORICA - Od petka

je na snazi nova Vladina odluka o ograničenju marži na 71 prehrambeni i higijenski proizvod, sa ciljem zaštite standarda građana i smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica. Ova mjera, koja je rezultat šire akcije regulacije tržišta, već je donijela prve promjene u cijenama određenih proizvoda u crnogorskim marketima.

Pobjeda je juče zabilježila cijene u marketima „Naš diskont Voli“ na Zabjelu, supermarketu „Hard Discount Laković“ u istom naselju i prodavnici „Idea/Franca“ u Moskovskoj ulici. Uvidi pokazuju da su limitirane cijene jasno istaknute, a proizvodi bilježe sniženja koja se kreću od 10 centi do nekoliko eura kada je u pitanju maslinovo ulje „monini“. Takođe u marketima su zabilježene i akcije koje su dodatno snizile ostale proizvode. Međutim sve zavisi od proizvođača i trgovinskog lanca. U cilju pomoći potrošačima da donesu bolje odluke o kupovini, uporedili smo cijene nekih osnovnih proizvoda. Prašak za pranje „faks“ (3 kg) je najskuplji u marketu „Laković“ - 6,49 eura, dok je najjeftiniji u marketima „Franca/ Idea“ - od 5,97 eura. Sapun „dove“ je nešto jeftiniji u marketu „Voli“ gdje košta 0,79 eura, u poređenju sa „Lakovićem“, gdje je cijena 0,69 eura. Toalet papir „paloma“ se može naći po cijeni od 2,49 eura u „Lakoviću“, dok je u marketu „Voli“ nešto jeftiniji - 2,34 eura. Cijena varenike „Lazine“ je slična pa je tako 0,92 eura u „Lakoviću“ i 0,95 eura u marketu „Voli“.

Brašno (1 kg) je najjeftinije u „Voliju“, gdje košta 0,55 eura, dok je najskuplje u marketu „Franca/Idea“ - 0,62 eura. Suncokretovo ulje ima konstantnu cijenu od 1,19 eura u

MARKET LAKOVIĆ

Razlika u cijeni maslinovog ulja i do šest eura

Brašno (1 kg) je najje inije u „Voliju“, gdje košta 0,55 eura, dok je najskuplje u marketima „Franca/Idea“ - 0,62 eura. Suncokretovo ulje ima konstantnu cijenu od 1,19 eura u svim tržnim centrima. Maslinovo ulje „monini“ je najskuplje u marketima „Franca/ Idea“ - 25,49 eura, dok je najje inije u marketu „Voli“ - 18,99 eura

svim tržnim centrima. Maslinovo ulje „monini“ najskuplje je u „Franci/Idei“ - 25,49 eura, dok je najjeftinije u marketu „Voli“ sa cijenom od 18,99 eura.

Tunjevina komadići je najjeftinija u „Lakoviću“ - košta 0,64 do 0,81 eura, dok je najskuplja u „Voliju“ - 0,91 eura. Konzerva sardine „eva“ je najjeftinija u marketu „Voli“ - 1,09 eura, dok je najskuplja u marketu „Franca/Idea“ - 1,50 eura. Sir „gauda“ se može naći u „Lakoviću“ po cijeni od 6,32 eura po kilogramu, dok je u „Voliju“ nešto skuplji - 6,39 eura. Svinjski vrat ima istu cijenu

MARKET VOLI

u „Lakoviću“, „Voliju“ i marketima „Franca/Idea“, koja iznosi 5,19 eura. Juneća rebra su najjeftinija u „Lakoviću“5,99 eura, dok su najskuplja u „Voliju“ - 6,87 eura. Džem „takovo“ je dostupan samo u „Lakoviću“, po cijeni od 2,07 eura, dok džem „sava“ možete naći u „Voliju“ po cijeni od 2,35 eura.

Vlada je 28. avgusta usvojila odluku po kojoj će u trgovinama na veliko i malo ograničiti marže za 71 prehrambeni i higijenski proizvod, a u odnosu na raniju akciju „Limitirane cijene“, na spisku proizvoda su i voće, povrće, malo više

MARKET FRANCA/IDEA

Prašak za pranje Faks (3 kg) – 6,49€Prašak za pranje Faks – 5,99€Džem K Plus – 2,26€ Sapun Dove – 0,69€ Toalet papir Paloma – 2,34€Prašak za pranje Faks – 5,97€

Toalet papir Paloma – 2,49€Sapun Dove – 0,79€ Maslinovo ulje Monini – 25,49€

Varenika Lazine – 0,92€ Mlijeko Kravica – 0,99€ Svinjski vrat (1 kg) – 5,19€

Varenika Kravica – 0,99€ Varenika Lazine – 0,95€ Juneća rebra – 5,99€

Brašno Sentella – 0,59€ Džem Sava – 2,35€ Konzerva sardine Eva – 1,50€

Suncokretovo ulje – 1,19€ Suncokretovo ulje – 1,19€ Tunjevina komadići – 0,69€ Maslinovo ulje Monini – 23,62€Šećer – 0,87€

Brašno (1 kg) – 0,62€

Neđelja, 8. septembar 2024.

PODGORICA - Crnogorski turizam ove godine suočava se sa značajnim izazovima, a među ključnim je nedavna odluka Vlade o povećanju PDV-a. Većina hotelijera prodala je pakete za sljedeću godinu uz očekivanje PDV-a od sedam odsto na smještajne kapacitete, te će skok za hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto rezultirati ozbiljnim gubicima, tvrdi Dragan Purko Ivančević, član Odbora za turizam Privredne komore i direktor turističke agencije Mac Sun Montenegro.

Pored toga, ovogodišnja turistička sezona bila je ispod očekivanja i znatno ispod projektovanih nivoa. Ivančević upozorava da će nova poreska politika dodatno pogoršati ionako tešku situaciju, čineći Crnu Goru skupljom destinacijom u odnosu na kvalitet usluga, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po sektor turizma.

KONKURENTNOST

Ivančević: posljednji turizmu,

vrsta mesa i namirnica za ličnu higijenu.

Na snazi ostaje i ranija mjera kojom su marže ograničene za pet osnovnih životnih namirnica, i to na pet odsto u trgovini na veliko i pet odsto u trgovini na malo. Na toj listi su, nezavisno od gramaže, pšenično brašno (tip 400 i 500), šećer kristal, jestivo suncokretovo ulje i kuhinjska so od kilogram.

- Ova odluka je posljednji udarac za crnogorski turizam - kazao je Ivančević za Pobjedu, dodajući da će nova politika značajno uticati na konkurentnost destinacije i obeshrabriti potencijalne goste.

- Uz to, trenutna turistička sezona pokazuje ozbiljne probleme – broj noćenja i turističkih dolazaka neće dostići projektovane nivoe, što je rezultat nedovoljne pripremljenosti destinacije. Sa svim problemima koje smo već identifikovali ove godine –od niskog nivoa pripremljenosti do nedostatka radne snage – bojim se da nas 2025. godina čeka sa još lošijom sezonomsmatra Ivančević.

Iz Nacionalne turističke organizacije, međutim, tvrde da je, iako nemaju sve zvanične podatke, ova sezona po mnogim

parametrima na istom nivou u odnosu na prošlogodišnju. Milena Vujović iz NTO-a navodi da je 5. avgusta u Crnoj Gori boravilo 100.000 gostiju, što predstavlja rast od četiri odsto u odnosu na prethodnu godinu i ostvarenje od 90 odsto u odnosu na 2019. godinu. Takođe, prema podacima CBCG, prihod od turizma u drugom kvartalu 2024. godine bio je 340 miliona eura, što je rast od dva odsto u odnosu na isti period prošle godine i 64 odsto u odnosu na 2019. godinu. Ivančević ističe da broj noćenja i broj turista ove godine neće dostići projektovane nivoe. Naglašava da trenutna sezona nije bila uspješna zbog nedovoljne pripremljenosti. Uočeno je da su gradski turistički objekti i kupališta bili neuređeni tokom presezone i sezone, infrastruktura je bila nepripremljena, a nedostatak radne snage predstavljao je veliki izazov. Osim toga, nedostatak jasnih smjernica i loše vođenje turističkih mjesta uz obalu doprinijeli su stvaranju negativne slike o kvalitetu turističke ponude.

Tunjevina komadići – 0,64 do 0,81€Brašno Monte Mlin – 0,55€Šećer (1 kg) – 0,89€

Konzerva sardine Eva – 1,14€Maslinovo ulje Monini – 18,99€

Brašno Monte Mlin – 0,55€ Šećer Maslinovo

Sir Gazda – 6,32€ Pelene Pampers – 10,99€

Svinjski vrat – 5,19€ Konzerva tunjevine komadići – 0,97€

Šunka Primato – 3,88€ Konzerva sardine Eva – 1,09€

Šunka Goranović – 6,99€ Sir Gauda – 6,39€

Juneća rebra – 5,99€ Šunka Goranović – 7,04€

Džem Takovo – 2,07€ Juneća rebra – 6,87€

Pelene Pampers – 10,99€ Svinjski vrat – 5,19€

Šećer (1 kg) – 0,88€

Marže su za sektor prehrane u trgovinama na veliko i malo ograničene na 10 odsto, dok su za higijenske proizvode ograničene na maksimalno 10 odsto u trgovini na veliko i 15 odsto u trgovini na malo. Marža je razlika između nabavne i prodajne cijene robe. Iz Uprave za inspekcijeske poslove Pobjedi su odgovorili da će u svim opštinama na području Crne Gore inspektori po službenoj dužnosti izvšiti kontrole u trgovačkim objektima u pogledu pridržavanja obaveza predviđenih odlukom o ograničenju marži, ukoliko prethodno utvrde da su subjekti nadzora koji posjeduju takve objekte u obavezi da se pridržavaju odluke. - Trenutno je u Upravi za inspekcijske poslove zaposleno 48 tržišnih inspektora, uključujući poziciju glavnog inspektora. Nadzori će se vršiti u jednom broju objekata istog trgovačkog lanca, po slučajnom uzorku, s tim što će inspektori vršiti i dodatne kontrole pojedinih objekata kada građani prijave da se u njima ne poštuje odluka. Inspekcije će vršiti kontrolu primjene odluke, u kontinutitetu, sve dok odluka bude na pravnoj snazi. Sve nepravilnosti, građani mogu prijaviti pozivom na besplatan broj 080 555 555 ili klikom na link - https://www. gov.me/akcija u odjeljku Prijava nepravilnosti”. N.K.

D. MALIDŽAN

Neđelja, 8. septembar

ljetnja sezona bila ispod očekivanja i znatno ispod projektovanih nivoa

Ivančević: Povećanje PDV-a posljednji je Vladin udarac turizmu, čeka nas teška 2025.

Sa svim problemima koje smo već identi kovali ove godine – od niskog nivoa pripremljenosti do nedostatka radne snage –strah me je da nas 2025. godina čeka sa još lošijom turističkom sezonom, što bi dodatno ugrozilo cjelokupnu privredu koja zavisi od turizma. Bojim se da se sve više ostvaruje teza koju sam iznio na početku sezone – da je crnogorski turizam u vanrednom stanju - poručuje Ivančević

- Posebno zabrinjavajuće jeste to što smo privukli niskoplatežnu klijentelu, koja nije bila u mogućnosti da zadovolji očekivanja u pogledu vanpansionske potrošnje. Nedostatak gostiju sa zapadnoevropskog tržišta i izostanak organizovanog turizma stvorili su značajne praznine u rezervacijama malih hotela, pansiona i privatnog smeštaja, čime su naša očekivanja ostala neispunjena u svim segmentima turističke ponude - kaže Ivančević dodajući da će usvajanjem nove poreske politike, naročito u vezi s povećanjem PDV-a, crnogorski turizam dodatno trpjeti ozbiljne posljedice.

- Ovo može biti posljednji udarac koji je Vlada zadala

sektoru turizma, jer će nova politika značajno uticati na konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije. Povećanje troškova za turističke usluge učiniće nas mnogo skupljom destinacijom u odnosu na kvalitet usluge koji trenutno pružamo, što bi moglo obeshrabriti potencijalne goste i dodatno otežati već izazovnu situaciju na tržištu - kaže Ivančević.

POSLJEDICE

On naglašava da ovo predstavlja problem sa nesagledivim posljedicama, posebno u kontekstu konkurentnosti u odnosu na susjedne zemlje koje razvijaju svoj turizam.

- Plašim se da ćemo u tim uslovima znatno zaostajati za konkurentskim destinacijama, što bi moglo ugroziti dalji razvoj crnogorskog turizma i dovesti do njegovog propadanja. Vlada ne prepoznaje na pravi način kako zaustaviti silaznu putanju kvaliteta turističke ponude, a time i promjenu strukture gostiju. Umjesto strateških poteza, novi potezi Vlade dodatno pogoršavaju situaciju.

Strahujem da ćemo postati ne samo neinteresantni za turiste, već i preskupi, jer turističke kompanije neće moći da opstanu u ovim uslovima. To će biti ozbiljan udarac za sektor turizma i ugostiteljstva, budući da će mnoge kompanije biti primorane da povećaju cijene kako bi se izborile sa rastućim dažbinama, što ih stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju - tvrdi Ivančević.

Prema njegovim riječima, ukoliko ne budu u stanju da održe konkurentne cijene, biće sve teže privući goste u narednoj godini.

- Sa svim problemima koje smo već identifikovali ove godine – od niskog nivoa pripremljenosti do nedostatka radne snage – bojim se da nas 2025. godina čeka sa još lošijom turističkom sezonom, što bi dodatno ugrozilo cjelokupnu privredu koja zavisi od turizma. Bojim se da se sve više ostvaruje teza koju sam iznio na početku sezone – da je crnogorski turizam u vanrednom stanju. Da je državna politika odgovarajuća, odmah bi proglasila vanredno stanje i formirala stručni tim na najvišem nivou, koji bi sagledao sve probleme crnogorskog turizma i preduzeo hitne mjere. Cilj bi bio da se sačuva makar minimalan nivo kvaliteta turističke ponude i osigura konkurentnost u odnosu na druge destinacije, čime bi se očuvao i

- ističe Ivančević. Nažalost, kako dodaje, čini se da takva namjera i želja ne postoje među nadležnima u ovoj državi i plaši se šta nas očekuje u turizmu već naredne godine. - Već smo unaprijed prodali određeni broj smještaja za iduću godinu po nižoj stopi PDV-a. Kako će sad na to uticati nova Vladina odluka o povećanju PDV-a? U zemlji koja je turizam postavila kao prioritet, vlasti bi morale da razumiju kako funkcioniše ugovaranje, marketing i prodaja turističkih kapaciteta. Trebalo bi da znaju da se organizovani turizam planira najmanje godinu unaprijed, uključujući ugovaranje kapaciteta i avio-linija i da je nemoguće mijenjati cijene nakon što su one već dogovorene. Svaka promjena cijena, nakon sklapanja ugovora, dovodi do propasti organizatora putovanja, a time i svih drugih učesnika u lancu – od hotelijera do turističkih agencija koje pružaju usluge na ovoj destinacijiobjašnjava Ivančević. Svi učesnici u turističkom lancu su, kako ističe, primorani da trpe gubitke, jer ne mogu da mijenjaju cjenovnu politiku ili ponudu koja je već ugovorena sa gostima. - U isto vrijeme, država na svim nivoima uvodi nove namete, čime direktno usmjerava evropske turoperatore i organizatore putovanja ka drugim destinacijama. Time gura agencije, hotelijere i sve ostale koji posluju u Crnoj Gori u propast, ugrožavajući crnogorsku turističku ponu-

du i domaće kompanije - kaže naš sagovornik. Što se tiče ovogodišnjeg povećanja cijena u turističkom sektoru, Ivančević ističe da nijesmo uspjeli da privučemo klijentelu koja bi mogla da plati te cijene, jer ukupan kvalitet destinacije i crnogorske turističke ponude to jednostavno ne omogućava.

- Iako su mnogi učesnici u sektoru, uključujući vlasnike hotela, restorana i turističke agencije, uložili napore da ponude vrhunski kvalitet – od luksuznih hotela sa odličnim servisom do profesionalnih vodiča i organizovanih izleta – sve to nije dovoljno ubjedljivo za goste kada je sama destinacija ocijenjena kao destinacija sa jedva jednom ili dvije zvezdice.

- Na svim drugim nivoima, iako direktni učesnici u turizmu mogu ponuditi vrhunski servis i kvalitet, ne mogu taj trud adekvatno valorizovati kroz cjenovnu politiku i aranžmane. Gosti jednostavno nijesu spremni da plate više, s obzirom na to da je ovogodišnji kvalitet same destinacije bio izrazito problematičan - kazao je Ivančević.

POSTSEZONA

Što se tiče postsezone, Ivančević kaže da tradicionalno imamo turoperatore koji se bave organizovanim turizmom i sarađuju s hotelima prilagođenim za takvu vrstu turizma.

- To su uglavnom turoperatori iz Njemačke, Austrije, Francuske i drugih evropskih destinacija, koji će popuniti veće hotele do kraja oktobra. Međutim, kada je riječ o privatnom smještaju i malim hotelima, situacija je znatno lošija. Problemi koji su se nagomilali tokom sezone ozbiljno su devalvirali turističku ponudu i značajno umanjili konkurentnost naše destinacije, što se posebno osjeća u tom segmentu smještaja - tvrdi Ivančević. Smatra da je time onemogućeno da se komplementarni dio turističke ponude, koji obuhvata privatni smeštaj i male hotele, u potpunosti iskoristi u postsezoni.

Turistička sezona pokazuje ozbiljne probleme – broj noćenja i turističkih dolazaka neće dostići projektovane nivoe, što je rezultat nedovoljne pripremljenosti destinacije - smatra Ivančević

- Ovaj segment, koji još uvijek nije dovoljno organizovan i integrisan u cjelokupnu ponudu, neće moći da računa na postsezonske prihode u istom obimu. S druge strane, hotelski sektor će vjerovatno biti solidan, s obzirom na to da su aranžmani za ovu sezonu već dogovoreni i da se razvijaju tokom godine bez prekida. Međutim, bojim se da će čitava situacija negativno uticati na ugovaranje i realizaciju organizovanog turizma za narednu godinu. Problemi sa kvalitetom i organizacijom ove sezone mogli bi se odraziti na buduće aranžmane i povjerenje turoperatoratvrdi Ivančević.

On naglašava da odgovornost za ekonomiju naše zemlje, za privredu, kompanije i kvalitet života uopšte, leži na onima koji vode ekonomske poslove. - Oni moraju hitno reagovati i prestati da se zavaravaju brojevima i lažnim optimizmom u vezi sa uspjehom ove sezone. Umjesto toga, treba odmah organizovati sastanak sa predstavnicima turističke privrede kako bi se razmotrili i rješavali ključni problemi i donijele konkretne mjere za eliminaciju velikih i vidljivih problema koji su opterećivali ovu turističku sezonu. Ukoliko se ovo ne riješi na najvišem nivou vlasti, naš turizam neće postići ni osnovne rezultate koje država očekuje, a to je najmanje jedna trećina bruto društvenog proizvoda koji dolazi iz turističkog sektora i povezanih djelatnosti. Ako se hitno ne preduzmu adekvatne mjere, teško ćemo ostvariti ovaj cilj - kaže Ivančević. Na kraju zaključuje da će iduća godina predstavljati veliki izazov za turizam.

- Ako nadležni organi, posebno Vlada i Ministarstvo turizma, ne obavežu sve relevantne aktere u turizmu da zajednički sagledaju i analiziraju postojeće probleme, može se očekivati dalji pad u sektoru. Trebalo bi odmah otvoriti dijalog sa turističkom privredom, iskreno raspraviti sve izazove i razviti kratkoročne i dugoročne strategije za njihovo rješavanje. U suprotnom, turizam će nastaviti silaznom putanjom - poručio je Ivančević.

N. KOVAČEVIĆ

D. MALIDŽAN

Direktorica OŠ ,,Braća Labudović“ u Nikšiću o efektima zabrane upotrebe mobilnih telefona

Albijanić: Spriječili smo

sajber nasilje i podstakli djecu da više komuniciraju

Zabrana korišćenja mobilnih telefona odnosi se na učenike i zaposlene. Učenici se mnogo više druže i provode vrijeme zajedno, a razredne starješine smatraju da se stanje na časovima znatno popravilo – kazala je za Pobjedu Jadranka Albijanić

NIKŠIĆ – Upotreba mobilnih telefona za vrijeme časova je strogo zabranjena i na taj način smo spriječili sve zloupotrebe koje su se dešavale prije nego što smo donijeli pravilnik kojim se to zabranjuje. Benefiti se i te kako osjećaju, potpuno je druga atmosfera na časovima, što znači da je to pravilo urodilo plodom – kazala je za Pobjedu direktorica Osnovne škole ,,Braća Labudović“ u Dragovoj Luci Jadranka Albijanić.

Albijanić objašnjava da je pravilnik o zabrani korišćenja mobilnih telefona donesen prošle godine, te da su djeca veoma brzo počela da ga primjenjuju. – Učenici mogu da donesu te-

lefone u školu, ali su dužni da ih drže u torbama. Kod nas se radi o djelimičnoj zabrani, jer učenici u toku časa mogu, uz odobrenje nastavnika naravno, da koriste mobilni telefon radi obrade ili utvrđivanja nastavne jedinice. Ranije smo imali kutije, ali smo ih ukinuli, zbog previše vremena koje učenici potroše ostavljajući i uzimajući telefone. Kod nas je kabinetska nastava, pa đaci između časova mijenjaju učionice i onda iskoriste svaku priliku da dodatno prolongiraju početak nastave – navela je direktorica nikšićke osnovne škole. Dodaje da isto pravilo važi i za zaposlene.

– Nastavnici ne smiju na času ili u školskim hodnicima da koriste telefone, jer i mi moramo da poslužimo djeci kao dobar primjer – kazala je Albijanić.

RODITELJI

Osim OŠ ,,Braća Labudović“ još nekoliko škola u Nikšiću je zabranilo upotrebu mobilnih telefona - „Jagoš Kontić“ u Straševini, „Milija Nikčević“ u Kličevu, „Radoje Čizmović“ u Ozrinićima i ,,Ratko Žarić“

Iako su se djeca navikla na zabranu, ima i situacija kada prekrše pravilo. – Tada nastavnik upisuje učenika u napomenu u dnevniku rada i uzima mu telefon, koji po završetku časa donosi kod mene, sekretara ili saradniku u nastavi i roditelj je obavezan da dođe po njega. Roditeljima je na početku bilo naporno da

dođu za telefon, ali su nam i oni puno pomogli u sprovođenju ove mjere, jer su prihvatili da je to pravilo koje djeca moraju da poštuju. Nije bilo onih koji su se bunili zbog uvođenja ove mjere, neki su nam čak rekli i da sljedeći put budemo rigidniji ako njihovo dijete bude koristilo telefon. Tako da mogu reći da imamo odličnu saradnju sa svim roditeljima i da nam se do sada nijesu dešavale situacije da učenik za telefon pošalje nekog drugog člana porodice – navela je Albijanić.

BENEFITI

Albijanić ističe da su ovom zabranom uspjeli da suzbiju vršnjačko nasilje. – Zaista smo na sve načine pokušali da kontrolišemo upotrebu mobilnih telefona, ali su se pokazali kao neefikasni i ovo je bila krajnja mjera. Upotreba društvenih mreža je bila prekomjerna, jer su neka djeca uživo prenosila časove, što je bilo neizdrživo. Zatim, to dovodi do svih oblika vršnjačkog i sajber nasilja, koje se prenosilo iz škole kod kuće. Djeca, zbog zabrane, nemaju pravo da koriste telefone ni u toku malih i velikog odmora, jer upravo tada dolazi do najvećih zloupotreba – fotografisanja i snimanja drugih đaka

VIŠE PAŽNJE, VIŠE DRUŽENJA: Sa časa u OŠ ,,Braća Labudović“

PODGORICA - Dominantna većina učenika smatra da je vršnjačko nasilje u određenoj mjeri prisutno u njihovoj školi ili sredini, pokazalo je istraživanje koje je sproveo Centar za građansko obrazovanje.

NOVI EKOLOŠKI INCIDENT: Goveda eutanazirana

Nikšićkoj, prebačena su u Ljeskov do u Bogetićima, pojedinim mjestima samo pobacane

i nastavnika, pošto su učenici najviše opušteni. Ima, naravno, situacija kada im izađemo u susret, ukoliko moraju da pozovu roditelje, na raspolaganju smo im u svakom momentu –objasnila je ona. Dodaje da se učenici mnogo više druže i provode vrijeme zajedno, te da razredne starješine smatraju da se stanje na časovima znatno popravilo. Još nekoliko škola u Nikšiću je zabranilo upotrebu mobilnih telefona: „Jagoš Kontić“ u Straševini, „Milija Nikčević“ u Kličevu, „Radoje Čizmović“ u Ozrinićima i ,,Ratko Žarić“.

PREPORUKA

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija prošle godine su školskim odborima svih obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori uputili inicijativu da razmotre mogućnost djelimične zabrane upotrebe mobilnih telefona.

– U izvještaju Agencije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNESCO se navodi da je prekomjerna upotreba mobilnih telefona vrlo često povezana sa lošijim postignućima učenika, te da je upućen globalni apel vezan za ograničenje ili zabranu upotrebe mobilnih telefona u obrazovnim ustanovama. Takođe, praksa pokazuje da ukidanje mobilnih telefona u školama u Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španiji, generiše pozitivne efekte na rezultate koje učenici postižu u obrazovnom procesa, pa je sasvim očekivano i zabilježeno povećanje broja zemalja koje generalno ili unutar pojedinačnih obrazovnih institucija, uvode različite forme djelimične ili potpune zabrane upotrebe mobilnih telefona u školama, među kojima se nalaze Hrvatska, Francuska i Holandija –naveli su iz Vladinog resora. I. RADONJIĆ

Rezultati istraživanja Centra za građansko obrazovanje

Do kada će premještati a građane izlagati

Pozivam nadležne u Opštini da odgovore - da li je lokacija, na kojoj je zaražena stoka praktično samo pobacana, u vlasništvu R. V. i da li je navedeno lice blizak srodnik jednog od najviših lokalnih funkcionera - istakao je Nikola Zirojević, a iz DPS-a saopšteno da je „ovakav neodgovoran postupak lokalne samouprave, predvođene Markom Kovaćevićem, otvorio put potencijalnom širenju zaraze i ugrožavanju zdravlja i života stanovnika“

PODGORICA – Krave uginule od kju groznice, koje su bile zakopane u Župi Nikšićkoj, u petak tokom noći prebačene su na drugu lokaciju u Ljeskov do u Bogetićima, i to, kako se jasno vidi na objavljenim fotografijama i video snimku, na pojedinim mjestima životinje nijesu zakopane već, samo pobacane.

-Prisutnost vršnjačkog nasilja u školama prepoznaje skoro 90 odsto učenika, uz razliku da je za oko 58 odsto njih to povremeno ili često, a za oko 30 odsto rijetko - navode iz CGO. Kao najzastupljenije se, kažu iz CGO, navodi psihičko nasilje (30, 9odsto), a slijede fizičko, socijalno, digitalno i seksualno nasilje.

sto) prijavila je nasilje - navode iz CGO-a.

Učenici koji su naveli da su bili

-Svaki peti učenika bio je žrtva vršnjačkog nasilja, i to uglavnom psihičkog i socijalnog nasilja, a većina žrtava (64,2 od-

žrtve vršnjačkog nasilja najčešće su doživjeli psihičko nasilje (34,9 odsto), a zatim slijede socijalno (22,4 odsto) i digitalno nasilje (17 odstro).

-Fizičko nasilje iskusilo je 15,8

odsto učenika, dok 9,9 odsto navodi da je imalo iskustva sa seksualnim nasiljem - navodi CGO. Najveći procenat učenika, skoro četvrtina (24,2 odsto) smatra porodicu, odnosno porodično vaspitanje, odgovornim za vršnjačko nasilje u njihovoj školi/ sredini. R.P.

Veterinarska inspektorka Slavica Sudžum tvrdi za RTNK da je lokacija „potpuno adekvatna“, da je „dovoljno zemlje iznad leševa“, te da „neprijatni mirisi moraju postojati makar desetak dana“, ali i da je naredila „Opštini Nikšić da svaki drugi dan obilazi mjesto ako eventualno dođe do problema da su medvjedi nešto iskopali“. Ogorčeni i izloženi zarazi mještani Bogetića najavili su blokadu magistrale, ako spornu lokaciju ne posjete ministar poljoprivrede Vladimir Joković i glavni inspektor Vladimir Đaković O tome da li će neko odgovarati za ovakav ekološki incident nijesmo dobili odgovor iz Ministarstva poljoprivrede, jer je Joković rekao da je nadležna lokalna uprava. Iz Vlade se do zaključenja lista niko nije oglasio ovim povodom. Predstavnik Savjeta MZ Bogetići Mijajlo Škuletić rekao je juče pojedinim medijima da traže odgovor lokalne samouprave - ko je donio odluku da na tertoriji te MZ istovari 45 uginulih krava.

- Sve je to urađeno u četvrtak pod okriljem noći bez znanja mještana. U saznanju smo da je 45 uginulih krava samo istovareno pored puta, nije bilo iskopavanja terena, na njih je samo iskipovan materijal i zatrpavano. U neposrednoj bli-

zni nalaze se dvije vikendice, a blizu žive i tri domaćina koja se bave poljoprivredom - kazao je Škuletić. Ništa sporno u tome ne vidi Slavica Sudžum. Ona je za RTNK kazala da su prilikom odabira nove lokacije i samog zatrpavanja uginulih i eutanaziranih krava u Lješkovom dolu u MZ Bogetić ispunili sve propisane preduslove za to. Kako je istakla, ozbiljno je shvatila primjedbu mještana da divlje životinje, poput medvjeda, mogu doći do mjesta i otkopavati zakopane leševe. Stoga je, rekla je za RTNK Sudžum, naredila Opštini Nikšić da njene službe svaki drugi dan obilaze lokaciju. - Zbog toga sam Opštini Nikšić naredila da tokom sljedeće nedelje, od ponedeljka pa svaki drugi dan, obilazi navedeno mjesto i eventualno ako dođe do tog problema da su medvjedi nešto iskopali, da to ponovo zatrpava. Smatram da je lokacija potpuno adekvatna, da je potpuno dovoljno zemlje iznad leševa ali stvarno ovaj problem da mogu medvjedi doći da to iskopaju prihvatam da može biti. I zato ćemo to držati pod kontrolom. Ne negiram da je možda nešto od životinja došlo da eventualno iskopa, u ponedjeljak će ekipe Opštine Nikšić biti ponovo na terenu sa mašinama da još jednu količinu zemlje i kamena stave na tuj lokaciju - kazala je Sudžum. Na lokaciji gdje je obavljeno zakopavanje, rekla je ona, nije se moglo dublje kopati. Kazala je, između ostalog, i da neprijatni mirisi od raspadanja leševa moraju postojati makar desetak dana. - Zbog toga se i određuje lokacija koja je izvan naseljenih

eutanazirana zbog kju groznice, koja su bila zakopana u Župi Bogetićima, na internetu „kruži“ snimak da su životinje na

nadležni

uginule krave, izlagati zarazi

mjesta, izvan industrijskih zona, izvan glavnih puteva što je i u ovom slučaju ispoštovano - kazala je ona. Lokaciju u Ljeskovom dolu su izabrali, kaže Sudžum, zbog hitnosti postupka jer je leševe nakon reakcije mještana Župe bilo neophodno što prije ukloniti na drugo mjesto.

- Ne negiram da je bilo neprijatnih mirisa ali molim građane, koji su dolazili tokom zakopavanja tih leševa i pravili razne snimke, da ne zloupo-

trebljavaju i ne uznemiravaju narod - naglasila je Sudžum. Poslanik SD-a Nikola Zirojević pozvao je nadležne da ispitaju sve detalje događaja jer, poručio je, odgovorni za potencijalnu zarazu Nikšićanki i Nikšićana moraju biti adekvatno sankcionisani.

- Ako je neko očekivao da nadležni u Opštini Nikšić isprave katastrofalnu grešku odlaganja zaraženih krava na neprikladnu lokaciju u Župi Nikšićkoj, grdno se prevario. U toku noći, kao da su ih ukra-

Mještani Bogetića sjutra kod Kovačevića

Predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević kazao je Pobjedi da će sjutra imati sastanak sa mještanima Bogetića, kako bi razgovarali o njihovim pritužbama. On pretpostavlja da se uginula stoka mora bolje zatrpati.

Predsjednik MZ Bogetići Mijajlo Škuletć sinoć je Pobjedi potvrdio da imaju razloga za nezadovoljstvo, ali da su dobili obećanje da se sastanu sa čelnicima lokalne uprave i nada se da će riješiti problem.

- Razumijemo Župljane što su negodovali i znamo što znači kada se u blizini nečijih kuća zakopa desetine uginulih zaraženih krava. Međutim, svjesni smo i što bi značilo toliko mrtvih životinja ponovo otkopavati i „seliti“ na treću lokaciju. Važno je da se to samo uradi po propisima, da ne prijeti opasnost nijednom domaćinstvu. Te životinje su trenutno zakopane u Ljeskovom dolu, to je oko 25 kilometara udaljeno od Bogetića, ali kako stvari stoje nije posao odrađen kako treba. Raduje nas što ćemo napokon razgovarati sa onima koji odlučuju u našoj lokalnoj upravi i nije to naš jedini problem. Očekujemo sastanak u ponedjeljak i zato smo odustali od protesta, a vjerujte mi, „digla se bila kuka i motika“ u našoj mjesnoj zajednici - kaže Škuletić.

Direktor Uprave za bezbjednost hrane i veterinu Vladimir Đaković, kazao je za Dnevnik TVCG da je jasno definisano u zakonu da je lokalna uprava dužna da obezbijedi stočno groblje, stočnu jamu i stočnu grobnicu sa jasno preciziranim uslovima. ra.P

Pojava kju groznice zabrinula crnogorske poljoprivrednike, stočari iz Danilovgrada tvrde da su mliječni proizvodi kontaminirani, iz Uprave za bezbjednost hrane demantuju

Đaković: Optužbe neosnovane, termički obrađeno mlijeko bezbjedno

Temperatura pasterizacije ubija sve bakterije kju groznice prisutne u mlijeku. Odgovorno tvrdim da je sir malih proizvođača u Crnoj Gori bezbjedan za upotrebu, odnosno da se građani konzumacijom ovog sira ne mogu zaraziti kju groznicom - poručio je Đaković

li, nadležni su uginule krave iz Župe prevezli na drugu lokaciju. Valjda je do njih stigao glas da se Župljani spremaju da ih sami iskopaju i dovezu ih pred zgradu Opštine Nikšić. Moram priznati da bi to bio upečatljiv prizor pred proslavu Dana opštine 18. septembra i adekvatna poruka lokalnom rukovodstvu za njihova dosadašnja postignuća. No, bolje što se nije desilo - istakao je Zirojević u saopštenju. Bolje bi bilo, navodi on, da se nije desilo ni ono što je uslijedilo.

- Uginule zaražene krave su praktično pobacane na drugu lokaciju koja se nalazi na teritoriji Opštine Nikšić, a sa koje se, po kazivanju građana, širi nesnosan smrad. Pozivam nadležne u Opštini da daju odgovore na pitanja - da li je lokacija, na kojoj je zaražena stoka praktično samo pobacana, u vlasništvu R.V. i da li je navedeno lice blizak srodnik jednog od najviših lokalnih funkcionera - istakao je Zirojević. Nikšićki DPS saopštio je da se nebrigom lokalne vlasti u Nikšiću u mjesnoj zajednici Bogetići desila sanitarna i zdravstvena katastrofa.

- Ovakav neodgovoran postupak lokalne samouprave predvođene Markom Kovaćevićem, otvorio je put potencijalnom širenju zaraze i ugrožavanju zdravlja i života stanovnika. Skandalozno je da se u ovim okolnostima premijer i nadležni ministri iz Vlade ne oglašavaju, već su se i sakrili iz straha da ne okrnje rejting svojih partija pred izbore, temom koja je nepopularna. i. k.

PODGORICA - Vlado Lakić iz Udruženja stočara Danilovgrad juče je ukazao na propuste u radu nadležnih organa kada je u pitanju kontrola širenja kju (Q) groznice jer, prema njegovim riječima, postoji velika vjerovatnoća da dio mlijeka od zaraženih krava završava u rafovima prodavnica u vidu sira i drugih prerađevina, čija proizvodnja ne zahtijeva njegovu pasterizaciju. Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP) Vladimir Đaković kazao je Pobjedi da su optužbe neosnovane i naglašava da je sir malih proizvođača u Crnoj Gori bezbjedan za konzumaciju i da ne može biti kontaminiran kju groznicom, dok je bolest registrovana na šest gazdinstava koja se ne bave proizvodnjom sira.

On objašnjava da se samo sir iz odobrenih objekata može naći na tržištu, i da su svi objekti pod stalnom kontrolom, uz strogu zabranu upotrebe mlijeka zaraženih životinja.

Objekti se kOntrOlišu

- Termički obrađeno mlijeko u potpunosti je bezbjedno za upotrebu. Temperatura pasterizacije ubija sve bakterije kju groznice prisutne u mlijeku. Odgovorno tvrdim da je sir malih proizvođača u Crnoj Gori bezbjedan za upotrebu, odnosno da se građani konzumacijom ovog sira ne mogu zaraziti kju groznicom - kazao je Pobjedi direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP) Vladimir Đaković.

On navodi da je kju groznica u Crnoj Gori registrovana na šest gazdinstava i da se ni jedno od njih ne bavi proizvodnjom sira.

- Što se proizvodnje sira u Crnoj Gori tiče, odgovorno tvrdim da se samo sir iz odobrenih objekata može naći na tržištu, odnosno u maloprodajnim objektima. Svi ovi objekti su predmet naše kon-

trole. U našoj naredbi jasno je definisano da se mlijeko krava kod kojih je utvrđeno prisustvo bolesti zabranjuje za upotrebu kako u proizvodnom procesu, tako i za sopstvene potrebe ukoliko nije termički obrađeno - istakao je Đaković.

Stručnjaci ističu da mlijeko koje je zaraženo kju groznicom ako se termički obradi ne može biti zarazno za ljude, već poslije deset minuta kuvanja bakterija je potpuno inaktivisana. U kisjelom mlijeku poslije 24 sata se takođe uništava. Uzročnik kju groznice je bakterija coxiela burneti, koja je široko raprostranjena u prirodi i životinje je unose oralnim putem. Kju groznica nije nova bolest u Crnoj Gori, a prvi put je dijagnostikovana prije 15 godina. Od 2013. godine, izuzetak je 2015, redovno se javlja uglavnom u opštinama na sjeveru. neznanje i ne stručnOst Udruženje stočara Danilovgrad u dužem periodu ukazuje nadležnim institucijama i javnosti na neznanje, nestručnost i nesavjestan rad rukovo-

dećih ljudi u Ministarstvu poljoprivrede i drugih institucija u oblasti agrara.

- Posljednji u nizu propusta desio se u slučaju pojave i širenja kju groznice u Crnoj Gori. Tako da danas imamo situaciju da moramo eutanazirati više stotina visokokvalitetnih muznih grla stoke, što prouzrokuje direktnu višemilionsku štetu po budžet Crne Gore, a mnogostruko veću štetu po budžet i onako osiromašenih stočara Crne Gore. Isto se može reći i za rukovodstvo lokalnih uprava Nikšića i Danilovgrada, koje su svojim djelovanjem, nestručnim i nesavjesnim radom ugrozile zdravlje stanovništva, a sigurni smo i dalje širenje zaraze - ističu oni. Zbog svega navedenog, pozivaju nadležne u odgovornim institucijama da je najmanje što mogu da podnesu ostavku, a nadležne u tužilaštvu da se pozabave ovim slučajem. - Ukoliko se i preko ovoga pređe kao da se nije desilo ništa, crnogorsko stočarstvo i cjelokupna poljoprivredna proizvodnja biće desetkovani, što je možda nekome i cilj - ističe Lakić. n. kOVačeViĆ

Vladimir Đaković

Leš krave u Bogetićima

Neđelja, 8. septembar

POGLED SA STRANE: U susret njemačkim izborima za pokrajinski parlament

Novi nacisti

dr Dragan VESELINOV

Posle tirinške izborne pobede Alternative za Nemačku 1. septembra 2024. godine, neki komentatori su to videli kao obnovu one nemačke politike koja je dovela do nacističkog napada na Poljsku pre 85 godina, tačno na 1. septembar 1939. godine. I videli su da se obnavlja hitlerizam i da je kucnuo čas za uzbunu u Evropi. Po nama, to je poređenje u ovom trenutku neumesno. Neumesno je ne samo zbog toga što su Poljsku zajedno raspolutili Berlin i Moskva (ova, po dogovoru Ribentrop-Molotov, 1939), već i zato što je pobeda Alternative u Tiringiji 2024. godine izvojevana bez sile SA smeđekošuljaša i drugih paravojski koje su imali nacisti, bez monopola državne propagande, bez podrške pojedinih biskupa Rimokatoličke i Evangelističke crkve poput biskupa Ludviga Milera koju je Hitler imao, bez podrške vodećih industrijsko-finansijskih milijardera i Henrija Forda iz SAD, bez podrške Hindenburgove armije, bez podrške kompromitovanog sudstva i bez ratnog Hitlerovog arijevskog programa ,,Prodor na Istok“. Bjorn Hoke, glavni kandidat Alternative u Tiringiji to nije imao, a stigao je na gotovo 33 odsto glasova. To znači da je pogodio šta mnogi u narodu misle. Navodni nacizam ,,Alternative“ je postignut bez nacističkog programa i sistema. Ali je nekih sličnih parola bilo poput Hitlerove - ,,Sve za Nemačku“. Koliko daleko će Bjorn Hoke otići? Rano je da se o tome govori. On ne može da u Tiringiji sastavi ni samostalnu niti koalicionu vladu. Niko neće sa Alternativom, ni demohrišćani, ni socijal-demokrate, ni liberali, ni zeleni, niti ,,ustanici“ Sare Vagenkneht i drugi - bar za sada. A Hitler je 1933. godine bio na vlasti u koalicionom savezu. On je uspeo. To se sada neće dogoditi ni u Saksoniji gde je Alternativa izbila da bude druga po jačini, za procenat je slabija od demohrišćana.

A tačno danas, 9. septembra 2024. godine, održaće se izbori za pokrajinski parlament u Brandenburgu (bivša Pruska

Ako očistimo iz politike Alternative brojne sporedne stavke da bismo stigli do njenog jezgra, onda je jasno čemu ova partija najviše duguje izborne uspjehe. Ona je istakla jednu od osnovnih ekonomskih istina koju ne bi smjela da zapostavi nijedna partija: svaka partija će se mučiti ako ne brani domaću cijenu rada svojoj radnoj snazi i dopušta da je obara slobodan upad je ine imigrantske radne snage; svaka partija će patiti ako zagovara nacionalno jedinstvo pri čemu šovinistički omogućava jačem regionu da ekonomski iscrpljuje politički slabiju pokrajinu, svaka će se partija suočiti sa izdajom kada domaću teritoriju puni imigracijom koju proglašava za ravnopravnu prije njene neophodne obrazovne, kulturne, ekonomske i političke integracione asimilacije

bez Berlina, on je zasebna jedinica, izbori su u njemu 2026) i sačekajmo do uveče na ishod izbora. Biće on za Alternativu verovatno sličan prethodnim od prošle nedelje u Tiringiji i Saksoniji.

ŠTO SE DOGODILO

NA ISTOKU

Sve tri države, Tiringija, Saksonija i Brandenburg, do pre 35 godina, pre pada Berlinskog zida 1989. godine, bile su u sastavu Demokratske Republike Nemačke pod dominacijom SSSR-a. Ujedinile su se - dozvolom Gorbačova - a odlukom DDR-a, sa Zapadnom Nemačkom u oktobru 1990. godine. I preko noći su tako ušle u Evropsku ekonomsku zajednicu i NATO. A sedišta zapadne nemačke vlade i parlamenta su se preselila iz Bona u branderbuški Berlin, na istoku, da označe ujedinjenje. Međutim, nikakav službeni identitet bivše istočne države nije uvršten u simbole Zapadne Nemačke, u zajedničku državu. Do danas. Ali su veliki sportski rezultati DDR-a postali zajednički rezultat i Zapadne Nemačke. Ta ,,briselska“ privilegija je bila nuđena i Jugoslaviji od 1989. do 1991. godine, da Jugoslavija bez ispunjavanja političko-pravnih i ekonomskih uslova ode na Zapad. Bez uspeha. A Jugoslavija je bila u daleko povoljnijem položaju od Istočne Nemačke. Jedna učiteljica iz Istočne Nemačke je po noći svečanog proglašavanja ujedinjenja rekla da je tu noć prespavala. - Sada smo Nemci, prisajedinjeni građani, došljaci, priključeni: bez imena i lica, bespomoćni - Boris Nad, oktobar, 2023, RT Balkan. To svakako u trenutku radosnog ujedinjenja Nemaca još nije bila vidljiva masovna mrzovolja.

Istočni Njemci nijesu imali razloga da se ugledaju na zapadnu bogobojaznu braću poslije pada prethodnog režima. Zbog toga su se opredijelili da poslije 1990. godine razvijaju nove, postustavne necrkvene zapadnonjemačke partijske programe ili da čak zasnuju i svoje sopstvene - kao što su to na izborima prošle nedjelje pokazali. Razvili su i radikalni liberalizam, ali i radikalni nacionalizam kakav na zapadu Njemačke nije dostigao njihov istočni stepen

No, nepripremljeni istočni Nemci su se obreli pred otpuštanjima sa posla, fabrike su se gasile, a njih 14.000 je otišlo u ruke zapadnih kapitalista. I državne šume i zemljište su prelazili u ruke zapadnjaka. Stigle su i zapadne banke i hipoteka - nepoznati istočnjacima. Zavladala je tržišna konkurencija bez dovoljno socijalne sigurnosti iz prethodnog socijalističkog poretka. Vladin upravnik privatizacije Detlev Karsten Roveder je ubijen 1991. godine. Već odmah je te 1991. godine industrijska proizvodnja u istočnim krajevima pala za 73 odsto u odnosu na 1989. godinu, a cela ekonomija istočne Nemačke je bila svega osam odsto od one iz 1989. godine! Nezaposlenost na istoku je bila duplo veća nego na zapadu i otišla je na preko tri miliona ljudi. A preko million njih je otišlo u zapadne nemačke države. Istok se osetio kolonijom, a zapadnjaci su na njih gledali sa nadmoćnim podsmehom. Ko je tu postao veći ,,arijevac“ i ,,nadčovek“, zapadni ili istočni Nemac?

Evro-američke ekonomije nisu investirale u istočnu Nemačku. Nije stiglo više od pet odsto njihovih investicija - a i to od inostranih filijala zapadnih nemačkih firmi. Japan je odbio da uđe u istočni deo zemlje iako je obećao dolazak. Zapadni Nemci jesu konvertovali istočnu marku u zapadnu po povoljnom kursu za istočnjake, ali često nisu hteli da zaposlene plaćaju sa nerealno velikim zapadnim platama i prebacivali su proizvodnju na zapad. Podcenili su radnu snagu iz DDR-a. A nejasni ishod oko dva miliona zahteva građana za restitucijom imovine na istoku je obeshrabrivao zapadni kapital da tamo dođe. Istočna infrastruktura, posebno telefoni, auto-putevi i struja, bila je zastarela. Istok je postao sirovinski privezak zapadne teritorije - kao da je Afrika.

IPAK SU BRAĆA

OTVORILA NOVČANIK

U odsustvu privatnih ulaganja, federalna država se umešala sa obilnim investiranjem u javne infrastukturne zahvate u istoč-

noj Nemačkoj i u ogromne dotacije za socijalnu sigurnost stanovništva: naknada za nezaposlenost, prekvalifikacije znanja, zdravstveno osiguranje i drugo. Za tu svrhu je 1991. godine zaveden poseban porez u zapadnim pokrajinama za finansiranje Istoka - ,,Solidaritatszushlag“, a od 1995. godine je proglašen neograničen vremenom, važi i danas. Već je do 1995. godine za socijalne koristi uloženo gotovo 850 milijardi saveznih maraka (i nešto privatnih) na istok. Gotovo da je davano po 50.000 maraka godišnje po stanovniku - takva svota nije postojala ni u jednoj bivšoj socijalističkoj zemlji. Čak je na polovini novih poslova na zapadu bilo zapošljavano nemačko ljudstvo sa preseljenog istoka. Ali uprkos daljem ulaganju zapanjujućih dva biliona maraka na istok u devedesetim prošlog veka nije došlo do izjednačavanja ekonomskog potencijala zapad-istok i nije se promenio mentalitet gospodara i roba između dve Nemačke. A potom je u celoj Nemačkoj došla privremena recesija tokom ra-

nih godina ovog veka, a posle nje je stigla finansijska svetska kriza u 2008. godini, i najzad je stigla migrantska invazija sa islamskog područja uz haotičnu politiku Angele Merkel pod nazivom ,,multi-kulti“ uz prihvatanje UNESCO parole ,,celebrating diversities“. Konkurencija preterano velike spoljne radne snage praćena anti-asimilacionom kulturnom politikom Berlina je podigla istočne Nemce na noge, ali i Nemce na zapadu države.

IDEOLOŠKA PUSTOŠ ISTOČNE NJEMAČKE

Preko noći je posle ujedinjenja 1990. godine u istočnoj Nemačkoj zavladala druga, tržišna antisocijalistička ideologija bez pripreme istočnih Nemaca na nju. Nestajali su spomenici i imena ulica iz socijalističkog razdoblja. Promenili su se praznici. Školski sistem se munjevito menjao poništavajući upotrebljivost mnogih diploma stečenih na istoku. Prašina je legla na prethodne knjige i sistem moralnih vrednosti. Pojam i praksa solidarnosti su pali ispod socijalističkog nivoa uprkos trudu kapitalističke Nemačke da to izbegne preko socijal-demokrata i demohrišćana u Berlinu. Istok se našao u ideološkoj pustoši. Međutim, možda i zahvaljujući prethodnom socijalističkom uređenju, istok nije našao utehu i ohrabrenje u hrišćanstvu i crkvenom životu. Tu se on istorijski zdravo postavio u odnosu na Zapadnu Nemačku posle Drugog svetskog rata. Istok, koji je pretežno protestantske prošlosti, nije našao u religiji nikakve odgovore za razvojne ciljeve iako je sada postao bastion otpora razvijenoj Nemačkoj da ukine ,,Kirkhenstrauer“, crkveni porez. Taj porez još uvek doprinosi

Ljudi mašu zastavama Saksonije tokom kampanje njemačke Alternative za Njemačku (AfD) za državne izbore u Saksoniji u Drezdenu, Njemačka, 29. avgust 2024. LISI NIESNER / REUTERS

Neđelja, 8. septembar 2024.

Brandenburgu

socijalnoj sigurnosti stanovništva na siromašnijem istoku zemlje.

I istočne nemačke države nisu zapale u iluziju bilo kakve verzije ,,građanske“, odnosno ,,civilne religije“ - ima malih razlika među njima - kako su je zamišljali Ruso, Kant i Robespjer. Njih trojica su htela, svaki na svoj način, da kroz minimum obaveznih verskih odredbi odbace ogromnu hermeneutiku crkvenog hrišćanstva i time zaštite novi građanski način života i obesnaže otpor Crkve. Kant je čak nove, nebiblijske civilne političke odredbe države hteo da prikaže kao religijsku obavezu i tako na mala vrata revolucioniše zaostalo nemačko društvo uz podršku Crkve. Ruso je čak u poslednjem poglavlju svog ,,Društvenog ugovora“ predlagao da se svaki Francuz istera iz zemlje ukoliko opovrgne postojanje Boga, ako odbaci besmrtni život i ismeje Strašni sud - kao maksimuma ostatka hrišćanstva bez uplitanja Boga u nadolazeći buržoaski prosvetiteljski sistem i bez opstajavanja hrišćanskih liturgijskih obreda. Minimum sterilnog hrišćanstva je bio njegov maksimalni konsenzus sa Crkvom. A Robespjer je izgubio glavu i zbog svoje ,,religije razuma“ bez podrške katoličke Crkve. Nije im uspelo. Život je odmicao dalje od njih, bez religije i Crkve. Zastareli su. Kao i u Nemačkoj.

USTAVNA PUSTOŠ

ZAPADNE NJEMAČKE

Istočni Nemci su, posle sovjetskog dogmatskog ateizma - iako Sovjeti nisu nikada u Istočnoj Nemačkoj istrebljivački napali Boga, kao i u Poljskojbili nepoverljivi prema inspirativnoj snazi bilo kakve ideološke dogme i hrišćanskih normi za život. I nisu hteli da zbog ideološke praznine posle pada socijalizma slede očajni zapadnonemački koncilijarni povratak na Boga i hrišćanstvo posle uništenja nacizma. Demokratija Amerikanaca i Engleza u okupiranoj Nemačkoj je za dezorijentisano stanovništvo bila nemoguća. Tamo je prethodni kakav-takav otpor Svete Stolice nacističkoj politici, i veliki ugled pojedinih biskupa i teologa kako kod katolika, tako i kod protestanata, očuvao poverenje u obnovu humaniteta. Crkva je 1945. godine izašla kao jedina civilna ustanova od ugleda u narodu, dok partija još nije bilo, a pokret otpora je tamo bio pojedinačan akt usamljenih grupa hrabrih diverzanata i sabotera. Otuda nije iznenađujući uspon Crkve u Nemačkoj posle rata. Ustav Savezne Republike Nemačke iz 1949. godine kaže u preambuli da je: ,,Nemački narod doneo ovaj osnovni zakon… svestan svoje odgovornosti pred Bogom i ljudima“, a ne pred novim političkim sistemom koji je tada bio vojna diktatura svih saveznika. Bavarski ustav u preambuli, posle katastrofe Nemač-

A kada je Alternativa 2016. godine potukla Angelu Merkel na izborima u njenoj rodnoj državi Mekleburg, Zapadna Pomeranija, postalo je sasvim jasno da se politika iz istočne Njemačke približava i ulasku u vladu. I, osim toga, ona je prodrla i u sve ostale njemačke pokrajine. To je, najviše zbog radikalizma, izazvalo političko-pravnu brigu dijela demokratske javnosti i dosadašnje političke elite koja je gubila dio vlasti. Na ivici su da zatraže ustavnu zabranu Alternative, ali ih zaustavlja raspoloženje u stanovništvu. Sada je ono sa 50: 50 podijeljeno oko toga. To možda vodi u sukob. Moraće da se sjedne za sto i raspravi što je budućnost Njemačke i Evrope

ke u Drugom svetskom ratu, kaže: ,,Pred prizorom ruševina koje je za sobom ostavio bezbožni društveni i državni poredak (misli se na Hitlera - prim.D.V.), lišen svesti o onome do čega će biti dovedeni ljudi koji su preživeli Drugi svetski rat… bavarski narod imajući u vidu svoju hiljadugodišnju istoriju, donosi ovaj Ustav“. U Ustavu vinskog Rajnskog Palatinata se odbacuje ideja bilo kakvih amandmana na njega jer je ,,Bog

praizvor prava i stvoritelj svih ljudskih zajednica“. A Ustav Severne Rajne-Vestfalije govori: ,,Buđenje straha Božijeg, brige za ljudsko dostojanstvo i spremnost za socijalno delovanje jesu prevashodni cilj vaspitanja“. I dodaje: ,,Nedelja i državni praznici su zaštićeni zakonom kao dani posvećeni Bogu, duševnom uzdizanju, telesnom okrepljenju i odmoru od rada“ - svi citati po Hermanu LIbeu, Beograd, 2012. I još dugo, i u 1968. godini, 93 odsto nemačkih žena izjašnjavalo se kao religiozne, a 87 odsto muškaraca. Sada je to palo na 30 odsto.

Istočni Nemci nisu imali razloga da se ugledaju na zapadnu bogobojaznu braću posle pada prethodnog režima. Zbog toga su se opredelili da posle 1990. godine razvijaju nove, postustavne necrkvene zapadnonemačke partijske programe ili da čak zasnuju i svoje sopstvene - kao što su to na izborima prošle nedelje pokazali. Razvili su i radikalni liberalizam, ali i radikalni nacionalizam kakav na zapadu Nemačke nije dostigao njihov istočni stepen.

POLOŽAJ ALTERNATIVE

Odmah, već 2013. godine su Socijal-demokratska partija i demohrišćani naručili studije kako da se odupru narastajućoj partiji Alternativi, koja je osnovana te godine. Ona je tada još uvek bila van narodnog horizonta, ali i na ivici od pet odsto parlamentarnog cenzusa. Ona je u startu privukla ugledne eksperte iz ekonomije, finansija, istorije, prava, političkih nauka i renomirane investitore i novinare. Alternativa pri tome nije sledila nacističku politiku protesta protiv

komadanja nemačkog teritorijalnog tkiva i preterane ratne odštete u korist saveznika iz Prvog svetskog rata. Tada je Hitlerov program formulisao bes što je Nemačka, najjača država Evrope, izbačena iz konstrukcije raspodele moći na kontinentu i svetu. Kod Alternative za Nemačku od 2013. godine na ovamo je potpuno suprotno: ona je srdita što u Evropi Nemačka baš ima glavnu reč! Nezadovoljstvo je usmerila protiv potpuno suprotnog položaja Nemačke u stvaranju ujedinjene Evrope posle Drugog svetskog rata, jer Nemačka zbog toga mora da usaglašava svoj internacionalni nastup sa ostalih 26 država EU i gubi na brzini razvoja. Sada nemački, posebno istočni nacionalisti, zahtevaju da Nemačka napusti EU - nisu to odmah hteli, da odbije euro i povrati marku, da ne reprogramira dugove i pomaže mediteranskim državama kroz nove kredite, da formira sopstvene nacionalne trgovačke interese i poništi evropski slobodan tok rada i kapitala. I jasnije od svih drugih organizacija, ona zahteva da se spreči suvišna imigracija i zavedu programi asimilacione integracije azilanata, posebno muslimana. Od svog kongresa 2016. godine, Alternativa je istakla slogan ,,Islam nije deo Nemačke“ i zatražila zabranu burke, dizanja minareta i javne pozive mujezina na molitvu. Sada je zavela reč ,,reemigracija“, masovno proterivanje iz Nemačke - imao ti državljanstvo ili ne. I Alternativa je čak formulisala i otvoreni potrošački šovinizam zahtevajući bolji položaj domaćeg stanovništva od imigrantskog. Dalje, ona ne priznaje ni da su ljudi prouzrokovali klimatske prome-

ne jer je ta tvrdnja sebični izgovor bogatih područja da se ne ulaže u industrijski razvoj istočne Nemačke i drugih zapostavljenih regiona. Čuju se i stari antisemitski tonovi i rasistički jezik pojedinaca. Nešto od toga je odgovaralo i engleskom BREXIT programu i nije čudno da je Dejvid Kameron odmah 2013. godine uspostavio kao predstavnik engleske Konzervativne stranke prve veze sa Alternativom. Ali ih nije ni obnavljao kada je 2023. godine postao ministar spoljnih poslova kod premijera Riši Sunaka. A ovaj je otpustio ministarku policije Suelu Braverman zbog ,,sna“ i ,,opsesije“ da azilante pošalje u Ruandu. Od 2015. godine, sa dolaskom na vrh partije Frojke Petre, ova hemičarka je snažno povukla Alternativu ka ruskom sentimentu obnavljajući nostalgiju za socijalnom sigurnošću Nemaca u nekadašnjoj Istočnoj Nemačkoj, ali je i partiju napustila 2017. godine zbog ekstremizma. Ta romantična orijentacija ka Moskvi je otad toliko ojačala kod mnogih birača da se izborni pobednik iz 2024. godine u Tiringiji Bjorn Hoke odlučio da vozi ruski džip ,,ladu nivu“ - što da ne. U 2018. godini su je pozitivno testirali i prigodno pohvalili vozači Formule 1 Maks Verštapen i Danijel Rikijardo. Ipak, Alternativa je postala snažni protivnik komunističke ideologije i usprotivila se tihim maršem po ulicama Marksovog rodnog grada Trira kada je tamo 2018. godine otkriven spomenik Karlu Marksu, statuom koju je poklonila kineska vlada. Ta ambivalencija Alternative jeste čudna, ali i objašnjiva. Bilo je mnogo žrtava u diktatorskoj DDR.

A kada je Alternativa 2016. godine potukla Angelu Merkel na izborima u njenoj rodnoj državi Mekleburg Zapadna Pomeranija, postalo je sasvim jasno da se politika iz istočne Nemačke približava i ulasku u vladu. I, osim toga, ona je prodrla i u sve ostale nemačke pokrajine. To je, najviše zbog radikalizma, izazvalo političko-pravnu brigu dela demokratske javnosti i dosadašnje političke elite koja je gubila deo vlasti. Na ivici su da zatraže ustavnu zabranu Alternative, ali ih zaustavlja raspoloženje u stanovništvu. Sada je ono sa 50: 50 podeljeno oko toga. To možda vodi u sukob. Moraće da se sedne za sto i raspravi šta je budućnost Nemačke i Evrope.

USPJEH ALTERNATIVE

Ako očistimo iz politike Alternative brojne sporedne stavke da bismo stigli do njenog jezgra, onda je jasno čemu ova partija najviše duguje izborne uspehe. Ona je istakla jednu od osnovnih ekonomskih istina koju ne bi smela da zapostavi nijedna partija: svaka partija će se mučiti ako ne brani domaću cenu rada svojoj radnoj snazi i dopušta da je obara slobodan upad jeftine imigrantske radne snage; svaka partija će patiti ako zagovara nacionalno jedinstvo pri čemu šovinistički omogućava jačem regionu da ekonomski iscrpljuje politički slabiju pokrajinu isvaka će se partija suočiti sa izdajom kada domaću teritoriju puni imigracijom koju proglašava za ravnopravnu pre njene neophodne obrazovne, kulturne, ekonomske i političke integracione asimilacije. Ako to ne učini, svaka će u svojoj zemlji dobiti nekakvu vrstu Alternative. •

Znak sa natpisom „Nikad više“ i slika političara AfD-a Bjorna Hokea može se vidjeti na demonstracijama protiv krajnje desnice, u Hamburgu, Njemačka, 1. septembar 2024.

Neđelja, 8. septembar

Festival internacionalnog alternativnog teatra počeo predstavama „Smrt i njeni hirovi“ i „Ja, lutka“

Promišljanje o društvu, egzistenciji, ljubavi i žrtvi

PODGORICA - Na otvaranju ovogodišnjeg Festivala internacionalnog alternativnog teatra (FIAT) u Podgorici, publika je imala priliku da ponovo pogleda predstavu „Smrt i njeni hirovi“ Crnogorskog narodnog pozorišta, koja je u režiji Lidije Dedović premijerno izvedena u februaru ove godine.

O va kompleksna dramska izvedba, bazirana na filozofsko-egzistencijalnim temama, razmatra strah od smrti i ono što nas čeka poslije nje, istovremeno postavljajući pitanje o budućnosti čovječanstva. Kroz pažljivo strukturiran narativ, predstava analizira ključne dileme našeg vremena: da li čovječanstvo, u svojoj nezasitoj pohlepi i trci za moći, zaista zaslužuje da opstane, ili je apokalipsa jedini put ka spasenju. U središtu ovog umjetničkog istraživanja stoji ljubav, predstavljena kao moćnija sila od same smrti - ona koja nadživljava prolaznost i daje smisao postojanju. Ljubav, prema ovoj dramskoj vi-

Fotografska izložba iz fundusa KIC-a

Sjećanje

na Dom

omladine

PODGORICA - KIC „Budo Tomović“ dio odabranih fotografija iz sopstvenog fundusa predstaviće kroz izložbu „Foto-priča - Dom omladine osamdesetih“, koja se može pogledati u izložbenom holu KIC-a od ponedjeljka do 20. septembra. Postavka će obuhvWWatiti oko šezdeset fotografija koje su svojevrsno svjedočanstvo i presjek jednog veoma plodnog perioda, kada je Dom omladine bio respektabilan faktor na mapi kulturnih zbivanja grada, ali i države. Dom omladine je tih ‘80-ih godina bio pokretač mnogih aktivnosti, institucija od opštedruštvenog značaja koja je imala presudnu ulogu u kreiranju kulturne fizionomije grada. Riječ je o retrospektivnoj izložbi koja kroz foto objektiv istaknutog dokumentariste Momira Matovića ilustruje nesporne umjetničke vrijednosti. - Autentičan opus omogućiće publici da se podsjeti i pogleda osvrt na jedno bogato razdoblje – navodi se u saopštenju. A. Đ.

ziji, postaje temelj umjetnosti i stvaranja, što, u krajnjem, vodi ka novom početku i ponovnom uspostavljanju poretka.

SLOJEVITOST

Rediteljka Lidija Dedović, u svom ranijem osvrtu na predstavu, istakla je slojevitost i britkost pisca čije djelo služi kao osnova. Inspirisana romanom nobelovca Žozea Sara-

maga, Dedović se fokusirala na ideju besmrtnosti naroda, što je autor koristio kao snažnu metaforu za suočavanje sa realnim anomalijama savremenog društva. „Da li je moguće da se svijet ponaša kao da je besmrtan i svemoćan, te da ga više ne opominju ni savjest, ni moral, ni strah“ - postavlja ključno pitanje Dedović, dovodeći u vezu Saramagovu

viziju s današnjim svijetom. Nakon igranja ove predstave, van takmičarske selekcije izveden je multimedijalni projekat „Ja, lutka“ Marine Bukvički, koja je publici ponudila potpuno drugačije, ali jednako slojevito umjetničko iskustvo. Ovaj projekat posvećen je Milevi Marić Ajnštajn, izuzetnoj naučnici i supruzi Alberta Ajnštajna, čiji je rad

kroz istoriju često bio zanemaren. Bukvički je najavila svoju predstavu riječima koje otkrivaju mnogo više od uobičajene dramske interpretacije. „Ja, lutka“ je, prema njenim riječima, multimedijalni projekat koji je dio njenog doktorskog rada na Institutu za umetničku igru u Beogradu. Predstava ne istražuje samo naučne projekte na kojima su Mileva i Albert Ajnštajn radili zajedno, već se bavi njihovim emotivnim i intimnim životom, otvarajući mnoga pitanja koja su i danas relevantna: koliko košta ljubav, šta smo spremni da žrtvujemo da bismo bili voljeni. Ova predstava, kako je objasnila Bukvički, posvećena je svim ženama koje, poput Mileve Marić, stoje na raskršću između ljubavi prema karijeri i ljubavi prema porodici. Bukvički se posebno osvrnula na sudbine onih žena koje društvo nije prepoznalo niti im pružilo adekvatno priznanje za njihov doprinos. Kroz sinergiju različitih medija - od plesa, muzike do vizuelnih elemenata - Bukvički istražuje teške životne dileme

i pitanje žrtvovanja koje žene često čine u ime ljubavi i karijere. Ova priča o Milevi postaje univerzalna, odajući počast svim hrabrim ženama koje su se suočile s ovim dilemama.

POSVETA MILATOVIĆU Predstavu „Ja, lutka“ Bukvički je na FIAT-u odigrala u čast reditelja Slobodana Milatovića, pokretača FIAT-a, kome je Bukvički iskazala zahvalnost zbog njegovih kreativnih ideja i neizbrisivog doprinosa crnogorskoj kulturnoj sceni. Kombinacija ove dvije predstave „Smrt i njeni hirovi“ i „Ja, lutka“ stvorila je snažan uvod u ovogodišnji FIAT, pokazujući kako teatar može biti prostor za duboko promišljanje o društvu, egzistenciji, ljubavi i žrtvi. Dok prva predstava postavlja pitanja o opstanku čovječanstva, druga se bavi intimnim, ali univerzalnim problemima ženske sudbine, čime se FIAT još jednom dokazao kao platforma za relevantna i provokativna umjetnička istraživanja. Program prve večeri FIAT-a je zatvoren nastupom benda Bisamkiez. R. K.

Izložbama na Trgu Belavista i koncertima na Tvrđavi Forte Mare otvoren Hercegnovski strip festival

PODGORICA - U Herceg Novi je stigla elita svjetske strip scene - 150 umjetnika iz 20 zemalja, koji će učestvovati u bogatom šestodnevnom programu Hercegnovskog strip festivala, koji je svečano otvoren na Trgu Belavista. Festival je zvanično otvorio premijer Milojko Spajić, koji je istakao da je „ovo izdanje Hercegnovskog strip festivala finalni proizvod 18 godina velikog truda, entuzijazma i kreativnosti“.

- Mi smo kao zemlja veoma ponosni na ovu manifestaciju i u budućnosti ćemo je još više podržavati - poručio je Spajić. Program su otvorila četiri izložbena segmenta – ilustracije Novljanina Vanje Vikala na Trgu Belavista, na prvom spratu Galerije „Josip Bepo Benković“ radovi 12 velikih majstora stripa koji su specijalni gosti festivala, a na drugom spratu svjetska premijera stripa „Stripokalipsa“ zagrebačkog umjetnika Marka Dješke, dok su u Galeriji „Sue Ryder“ izloženi originali prvog manga stripa autorki sa ovih prostora „Strip Mu“ Sare i Ane Živković. Uslijedio je koncert jednog od najpopularnijih elektro-akustičnih pop sastava u regionu, zagrebačkog Detoura, na Tvrđavi Forte Mare, a kao predgrupa nastupio je domaći sastav Nitro.

Stiglo 150 umjetnika iz 20 zemalja svijeta

Premijer Spajić otvara Hercegnovski strip festival

Već jedanaestu godinu prijatelj Hercegnovskog strip festivala je Ambasada Italije u Crnoj Gori, koja je još 2017. ovom festivalu uručila nagradu „Karavađo“ za najveća dostignuća u kulturnoj razmjeni između dvije države, a što je bila snažna odskočna daska za pozicionira-

nje na strip sceni. Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela kazala je da će nastaviti da podržava festival, te da će i ubuduće dovoditi najslavnija imena s italijanske strip scene. - Imam ispred sebe još dvije godine mandata tokom kojih možete očekivati puno izne-

nađenja - istakla je Marsela. Prvi put su na Hercegnovski strip festival stigli gosti iz najveće stripovske zemlje na svijetu Sjedinjenih Američkih Država, a novina je i da je na spisku prijatelja ove godine i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.

- Ljubiteljka sam strip umjetnosti, radujem se što ću sjutra vidjeti umjetnike na djelu i želim da zahvalim Jovanu Subotiću, Nebojši Mandiću i kompletnom timu na sjajnom poslu koji su uradili pripremajući 18. izdanje ovog festivala u Herceg Novom - kazala je ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke Izrazila je zadovoljstvo zbog prilike da Ambasada SAD podrži festival, kao i činjenice da je gošća manifestacije zajedno sa američkim majstorima strip, Džil Tompson i Džin Ha, umjetnicima koji zajedno imaju osamnaest čuvenih Ajzner nagrada. Prisutne su pozdravili organizatori Hercegnovskog strip festivala Jovan Subotić i Nebojša Mandić. Subotić je podsjetio da su ove godine uspjeli da dovedu 150 umjetnika iz 20 zemalja, a među njima su i 12 specijalnih gostiju. Kompletan program 18. Hercegnovskog strip festivala može se pogledati na: https://stripfestival.me/ i na društvenim mrežama festivala. A. Đ.

Scena iz predstave „Ja, lutka“

Neđelja, 8. septembar 2024.

PODGORICA - Dramaturškinji i književnici Jovani Bojović je ove nedjelje na 54. Ratkovićevim večerima poezije u Bijelom Polju uručena nagrada ,,Risto Ratković“ za zbirku poezije ,,Novobran“, čime je postala prva crnogorska pjesnikinja koja je dobila ovo prestižno priznanje.

U obrazloženju žirija, koje je saopštila predsjednica dr Olga Vojičić-Komatina, saopšteno je da je ,,počasno mjesto pripalo poeziji koja na lakonski, pomalo borhesovski način, pregnatno govori i pjeva o egzistencijalnim dilemama starim koliko i čovječanstvo“. Osim ,,Novobrana“, koji je objavljen u izdanju Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“, Bojović je dosad objavila pjesničke knjige ,,S glavom u torbi“ (prva nagrada na konkursu ,,Ratkovićeve večeri poezije“ za mlade pjesnike 2016. godine), ,,Magla: vidljive tačke“ (JU ,,Ratkovićeve večeri poezije, 2020) i ,,Moj korak je lak, to će me koštati“ (PPM ,,Enklava“, 2023).

U nagrađenoj zbirci autorka je nastavila već utabanim, prepoznatljivim poetičkim tragom, otišavši kvalitetom korak dalje. Kritikujući s jedne strane opšteprihvaćene norme i društveni poredak, a s druge smjelo analizirajući sopstvene emocije, Bojović je ovom knjigom stvorila zrelu i promišljenu pjesničku cjelinu. ,,Novobran“ na specifičan način uvlači čitaoca u svojevrsnu vremensku kapsulu u kojoj su granice vremena krhke i jedva prepoznatljive. Male stvari bivaju preobražene i sagledane sasvim drugim očima, pa sok od višnje u ovoj poeziji poprima sasvim drugačiji ukus, a magična krpa postaje zaista magična.

Bojović je za Pobjedu govorila o značaju koji za nju ima nagrada ,,Risto Ratković“, razvoju svog pjesničkog izraza, angažovanoj poeziji, nazivu pobjedničke zbirke i temama kojima se u njoj bavila...

POBJEDA: Dobitnica ste nagrade „Ratkovićevih večeri poezije“ 2016. za pjesnike/inje do 27 godina za zbirku pjesama ,,S glavom u torbi“. Je li Vam značajnija ta ili ovogodišnja nagrada ,,Risto Ratković“?

BOJOVIĆ: Ove dvije nagrade su došle u različitim život-

Dramaturškinja i pjesnikinja Jovana Bojović za Pobjedu povodom nagrade ,,Risto Ratković“, koju je dobila za zbirku poezije ,,Novobran“

Nije dobro uvijek biti proračunato angažovan

nim i spisateljskim fazama i u tom smislu su podjednako značajne. Nagrada za mlade pjesnike je za mene bila važna kao jedan od motiva da nastavim da se bavim poezijom i na neki način me je i uvukla u pjesnički svijet. Nagrada „Risto Ratković“ je, naravno, prestižna nagrada sa većom „težinom“ i uslijedila je kada je i moj poetski izraz, čini mi se, postao zreliji.

POBJEDA: Pobjednička zbirka nosi naziv po jednoj pjesmi iz knjige - ,,Novobran“. Možete li nam objasniti značenje i simboliku ove riječi, te kako ona reflektuje tematske niti koje se provlače kroz zbirku?

BOJOVIĆ: Novobran je zapravo riječ koju sam sanjala i kojoj sam nakon toga pokušala pronaći značenje i prevod. Kako je on na različitim jezicima imao drugačije značenje, odustala sam od traženja konačnog odgovora, ali mi se učinio dovoljno zanimljivim za naslov knjige. Naravno da sam kasnije razmišljala i kako se taj naslov reflektuje kroz cijelu zbirku, ali ni tu nijesam htjela biti ilustrativna i tražiti konačno rješenje. Novobran se može tumačiti kao odbrana od novog, možda i kao odbrana novog, a možda je to samo naziv neke utopijske zemlje. Na nekom od jezika on znači „novoregrutovani“, a na nekom „novi talas“. Sva su ta značenja, i vjerovatno brojna druga, u vezi sa tematskim nitima zbirke.

POBJEDA: Podnaslov zbirke glasi „Šta se desilo šta se dešava šta bi moglo da se desi šta će se desiti“. Interesantno je da se i riječ ,,prošlost“ i ,,budućnost“ u knjizi pominju po

Riječ novobran se može tumačiti kao odbrana od novog, možda i kao odbrana novog, a možda je to samo naziv neke utopijske zemlje. Na nekom od jezika on znači „novoregrutovani“, a na nekom „novi talas“. Sva su ta značenja, i vjerovatno brojna druga, u vezi sa tematskim nitima zbirke – istakla je Bojović

14 puta. Da li je lirski subjekat u ,,Novobranu“ na neki način zarobljen u vremenu, nemoćan da se odupre prolaznosti?

BOJOVIĆ: Odličan podatak. Da, to je bila jedna od autorskih namjera, dovođenje u pitanje i brisanje granica između

Nadahnuti odgovorima za kojima autorka

traga

Pored Olge Vojičić-Komatine, međunarodni žiri za nagradu „Risto Ratković“ činili su i Damir Šabanović iz Crne Gore, Dobrivoje Stanojević iz Srbije, Dženan Kos iz Bosne i Hercegovine i Ivica Prtenjača iz Hrvatske. Pored pobjedničke zbirke „Novobran“ Jovane Bojović, u najužem krugu našle su se još i knjige „Sirene ne primaju keš“ Lene Petrović i „Smrt i slatko od dunja“ Medihe Šehidić Predsjednica žirija Olga Vojičić-Komatina saopštila je, podsjetimo, da su imali izuzetno težak zadatak izdvojiti najbolju i najprobraniju knjigu poezije među nepreglednim morem ljepote pisane riječi. - Naposljetku smo odabrali upravo zbirku „Novobran“, pjesnikinje Jovane Bojović. Rukovođeni kvalitativnim obilježjima ove poezije i nadahnuti odgovorima za kojima autorka traga u svijetu društvenih konvencija i uslovljenosti, te fascinirani snagom riječi kojom pojedinac izgrađuje sopstvenu tvrđavu na putu do sopstvenog smisla, ali i obesmišljavanja života, odlučili smo da ova zbirka bude pobjednička i da joj damo prohod u otvaranje novih čitalačkih puteva i vidokruga - kazala je Vojičić-Komatina.

prošlosti, budućnosti i sadašnjosti. Kao neki „timeline“ vakuum koji nas zarobljava, ali i oslobađa u isto vrijeme.

POBJEDA: Da li pišući o svakodnevnim, malim stvarima pokušavate da ih oplemenite, sagledavajući ih nanovo drugim očima?

BOJOVIĆ: Obično ne dijelim stvari i događaje na male i velike, svi mogu biti i mali i veliki i ono što nam se čini nebitnim, svakodnevnim, nekad može promijeniti nečiji život.

A nekad najznačajniji životni događaji mogu biti dosadni. Pa tako i u pisanju, nemam konkretnu namjeru da bilo šta oplemenim, možda čak suprotno, izlažem situacije ogoljavanju, osiromašivanju, ne bi li bile jasnije.

POBJEDA: Da li se kroz introspektivne pasaže u ,,Novobranu“ očitava svojevrsno terapijsko suočavanje sa sobom i pokušaj razumijevanja sopstvenih emocija?

BOJOVIĆ: Pisanje, generalno, pa i pisanje poezije nekad može predstavljati zabavu, nekada terapiju, nekada samo potrebu, nekad igru i milion drugih stvari. Mislim da u svemu što pišem, pa i ,,Novobranu“, ima od svega pomalo. Ipak je umjetnost više od terapije.

POBJEDA: Veliki dio ,,Novobrana“ potpada pod ono što nazivamo angažovanim pjesništvom. Kako vidite poziciju angažovane poezije u savremenoj književnosti i savremenom društvu?

BOJOVIĆ: Svako ko piše, a potom i objavljuje je na neki način angažovan. Parafraziraću jednog čuvenog pisca koji kaže da čim izađemo na ulicu, mi smo angažovani. Mislim da nije uvijek dobro biti proračunato angažovan. Tako, ako je moja poezija angažovana, ona to jeste jer nastaje kao odgovor na savremene društvene i lične teme. A to su teme koje interesuju i većinu savremenih pjesnika, tako da se ta vrsta angažovanosti ne može izbjeći.

POBJEDA: Da li je kritika kapitalizma i ispraznosti potrošačkog društva, koja kulminira u pjesmi ,,Konzument“, Vaša ,,brana protiv varvarstva“ koja ,,daje nekakav smisao taštini postojanja“, kako je to zapisao Danilo Kiš u čuvenom eseju ,,Homo poeticus, uprkos svemu“?

BOJOVIĆ: Da, to ste dobro primijetili, čini mi se da ta tema upravo kulminira u pomenutoj pjesmi i vjerovatno se može tumačiti kao odbrana od društvenog, ličnog i emotivnog konzumerizma koji vreba sa svake strane.

OBJEDA: Kako vidite razvoj svog pjesničkog izraza od prvih zbirki do „Novobrana“? Da li postoji neki pravac ili tema koju želite istražiti u budućnosti, a koju možda još nijeste u potpunosti dotakli?

BOJOVIĆ: Kao što sam pomenula, čini mi se da je nova zbirka zrelija, duže se radilo na pjesmama, na editovanju, pa i na izboru onih koje će ući u zbirku. Brojne su teme koje mogu biti aktuelne u narednim zbirkama i one još polako krče svoj put do realizacije. Andrija RADOVIĆ

POBJEDA: Povodom nagrade „Risto Ratković“ kazali ste da poezija nikada ne odustaje od pjesnika, iako pjesnici ponekad misle da

mogu odustati od nje. Što je to što Vas uvijek vraća poeziji i kako se nosite sa trenucima sumnje ili kreativne blokade?

BOJOVIĆ: Čini mi se da je kod umjetnika, a prije svega pisaca, ogoljavanje i izvrtanje i sopstvene i tuđe kože, bavljenje najrazličitijim temama, u koje malo koja druga

disciplina zadire, ponekad podrazumijevano. Ali, u savremenom društvu i vremenu, u pojedinim momentima se postavlja pitanje da li je sve to vrijedno. Jer, mislim da važnost umjetnika još nije shvaćena na pravi način. Tako i mi možemo odustati od pisanja, ali na sreću, ili nesreću, izgleda da nas pisanje uvijek vraća sebi.

Naslovnica zbirke „Novobran“

Jovana Bojović u Bijelom Polju nakon uručenja nagrade „Risto Ratković“

Piše: Doc. dr Dragan V. ŽaRkOVIĆ

Proteklo je gotovo četvrt vijeka od smrti Vidoja Žarkovića, jednog od najistaknutijih ličnosti novije crnogorske istorije. Udruženje Pivljana u Podgorici i Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, u cilju promovisanja vrijednosti: slobodarstva, patriotizma, antifašizma, humanizma, rodoljublja – 11. septembra 2024. godine u hotelu ,,Hilton“ u Podgorici organizuju Međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković – život i djelo“.

RODSOLOV

Vidoje Žarković je rođen 10. juna 1927. godine na Planini Pivskoj, u durmitorskom selu Nedajno. Đed Vidoje, po kome je dobio ime, bio je desetar crnogorske vojske Sušičke čete, Planinopivskog bataljona i durmitorske brigade. Đedov sin Luka , odnosno Vidojev stric i đed po majci - Miloš Dakić, oba takođe učesnici balkanskih i Prvog svjetskog rata, nakon austrougarske okupacije Crne Gore i pada Cetinja 1916. godine nastavili su gerilsku borbu kao pripadnici durmitorskog komitskog oslobodilačkog pokreta i junački poginuli 1916. godine. Svi ti najbliži slavni preci bili su Vidoju putokaz neumitnog crnogorskog smisla života i skupe cijene kojom se plaćala odbrana slobode. Junačke pogibije ovih predaka ostaviće trajni i neizbrisivi pečat na cijeli život Vidoja Žarkovića. Nakon Trinaestojulskog ustanka, iako mnogo mlađi, biće saborac narodnom heroju, ujaku Radoju Dakiću i Radojevom bratu Jevremu (drugom ujaku)koji je svoj život položio na Sutjesci 1943. godine. Porodični rodoslov, grobovi predaka i vjernih saboraca za njega su bili uvijek prisutni, ljudska i patriotska neupitna obaveza da imperativno ide putem njihovih ideala i vječne borbe za slobodu bez obzira na veličinu žrtve i svih životnih rizika. Njegov primjer je u potpunosti iskazan u durmitorskoj narodnoj izreci: „Visoko stablo izrasta iz moćnog korijena“.

Strašne sudbine i svijetle žrtve najbližih predaka stalno su bile prisutne u njegovim mislima. I dok je kao dijete ispoljavao natprosječne psihofizičke osobine, na preporuku učitelja i prosvjetnih inspektora, ukućani - uprkos porodičnoj nemaštini, odluče da malog Vidoja pošalju na dalje školovanje i usavršavanje. Za potrebe njegovog školovanja opredijeljena je porodična penzija koja je od strane crnogorske vlade dodijeljena porodici za đedovo hrabro ratovanje i život položen na Skadru. Vidojeva školska svjedočanstva iz toga vremena, pored najvećih ocjena, izdvajala su se po opredjeljenju u grafi o nacionalnoj pripadnosti - Crnogorac.

Neđelja, 8. septembar 2024.

U susret Međunarodnom simpozijumu „Vidoje Žarković – život i djelo“

Postojan kao kamen je dosljedan Crnoj

Ta generacija Vidoja Žarkovića, prekaljena u ratnim vremenima, nikada nije izdala. Nije ni mogla izdati jer je nudila sopstvene živote na oltarima slobode i domovine. Njima je život bio manje važan od časti, istine i pravde. To je generacija koja je za ideale živjela. Sramno je da takvim ljudima Crna Gora nije dala dostojno mjesto u svojoj istoriji. Nije im se ni posmrtno odužila nazivom ulice, trga, institucije iako su oni sami za života bili institucije

Kapitulacija i okupacija Jugoslavije 1941. godine prekida njegovo završno školovanje. Vidojev ujak Radoje Dakić prvoborac, visoki partijski i ratni rukovodilac, kasnije narodni heroj Narodnooslobodilačke borbe, na mladog Vidoja ostavlja krupan patriotsko-slobodarski uticaj u daljem formiranju njegovog ideološkog i revolucionarnog lika. Uoči zime 1941. godine i potrebe pregrupisavanja ratnih jedinica na Javorku, odbija naredbu ratnog rukovodstva da se u susret zimi privremeno demobiliše. Na smotri postrojenih dječaka, koju su vršili Sava Kovačevi ć i Ivan Milutinović, stajući petama na kamen da bi izgledao viši i stariji, kroz suze, a na molbu i naknadnu intervenciju ujaka Radoja Dakića, ostaje kao najmlađi borac u jedinici. Tokom rata Vidoje stasava u prekaljenog ratnika, odvažnog, neustrašivog, uvijek pravičnog, samouvjerenog i nepopustljivog prema izdajnicima, ali istovremeno samilosnog prema slabijima i beskonačno humanog.

IntenzIVan Raz VOj

Završio je Vojnomorsku akademiju JNA 1958. godine, a 1963. u Beogradu završava i Fakultet političkih nauka. U vojnoj službi ostaje sve do 1965. godine, kada u činu kapetana bojnog broda i kontraadmirala JNA u rezervi, po preporuci i zahtjevu najviših državnih instanci prelazi u civilnu službu. Petog maja 1967. godine postaje predsjednik Izvršnog vijeća Crne Gore (današnja vlada), da bi sa te funkcije od 1969. do 1974. godine preuzeo mjesto predsjednika Skupštine SR Crne Gore. Na oba čelna mjesta ističe se Vidojev istrajni i predani rad na izgradnji stabilne jugoslovenske zajednice i obnovi ratom sasvim porušene Crne Gore. Poznato je da je baš taj period bio etapa najintenzivnijeg razvoja Crne Gore u njenoj istoriji. Razvoj

i uzdizanje Crne Gore u sferama: infrastrukturnog, privrednog, naučnog, kulturnog i ukupnog društvenog razvoja. Od potpuno zapuštenog i devastiranog dijela teritorije Zetske banovine iz perioda Kraljevine SHS - kasnije Kraljevine Jugoslavije, Crna Gora u tom periodu doživljava potpuni privredni i infrastrukturni perobražaj. Važno je istaći da su u vrijeme njegovog političkog pregalaštva projektovani i građeni impozantni državni projekti: pruga Beograd-Bar, Kombinat aluminijuma Podgorica, Luka Bar, Željezara Nikšić, grad-hotel Sveti Stefan, Jadranski put, He Piva sa izmještanjem grada Plužina i kompleksa Manastira Piva, obnavljanje Prekookeanske plovidbe Bar i Jugooceanije Kotor, gradnja aerodroma, izgradnja mnogobrojnih saobraćajnih, elektroenergetskih, industrijskih i gradskih stambeno-poslovnih kompleksa. Nakon impozantnih privrednih i infrastrukturnih poduhvata, shvatajući da Crna Gora značajno zaostaje u naučno-istraživačkom i kulturnom planu, Vidoje Žarković sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore pokreće inicijative za stvaranje pretpostavki osnivanja prijeko potrebnog crnogorskog državnog Univerziteta, a potom i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, izgradnje Njegoševog mauzoleja na Lovćenu i mnogih drugih projekata. Važno je znati da je Vidoje sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore najzaslužniji za promjenu dotadašnjeg kursa da se najveća državna

priznanja, počev od najveće Trinaestojulske nagrade, započnu dodjeljivati i ljudima koji u ideološkom smislu nijesu uvijek dosljedno poštovali zvaničnu državnu politiku. Vidoje je tu praksu prelomio 1971. godine založivši se da se Trinaestojulska nagrada treba dodjeljivati (lično je takve dvije i uručio) i ranijim disidentima, ali zasluženim, međunarodno priznatim i ostvarenim stvaraocima i stručnjacima. Tako je na njegovu inicijativu ove nagrade uručio 1972. godine akademiku Obrenu Blagojeviću i umjetniku Dadu Đuriću.

BRIL jantna

kaRIjeRa Očevidni rezultati i rekordni pokazatelji najbrže etape razvoja Crne Gore u njenoj istoriji, Vidoja, kao istaknutog predvodnika i protagonistu tih razvojnih procesa, preporučuju da nastavi svoj stvaralački rad u najvećim saveznim organima. Od 1974. godine do 1985. godine radio je u Predsjedništvu SFRJ, u dva mandata (maj 1976 - maj 1977. i maj 1983 - maj 1984. godine). Bio je potpredsjednik Predsjedništva SFRJ u ime Crne Gore, kao najmlađi po godinama u tom saveznom organu. Dakle prvi do doživotnog predsjednika Josipa Broza Tita, kada su se na mjestu potpredsjednika rotirali predstavnici jugoslovenskih naroda. Takođe, u dva mandata obavljao je i dužnost predsjednika Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije 1984–1986. godine, kao jedini Crnogorac u istoriji na

čelnoj funkciji Komunističke partije i Saveza komunista Jugoslavije.

Pored ogromne i permanentne zauzetosti državničkim obavezama uspio je da napiše i dvije knjige: „Stazama slobode“ i „Moje viđenje Tita“. U prvoj knjizi sa fotografskim sjećanjima je slikovito opisao sve strahote svojih ratnih godina, a u drugoj svoje impresije iz brojnih kontakata sa Josipom Brozom, koji je za njega bio neprikosnoveni i unikatni lider i državnik. Mnogi ne znaju da je Vidoje tokom svoje blistave radne karijere sakupljao i uređivao ličnu arhivu sa originalnom dokumentacijom čiji je bio autor ili potpisnik. To je vrijedan legat koji je nakon njegove smrti po njegovoj želji porodica poklonila Državnom arhivu Crne Gore. Legat predstavlja 48 registratora idealnih materijalnih dokaza, sa preko 1.200 važnih dokumenata. Ti doku-

Njegova ljudskost i odgovornost za Crnu Goru, uprkos nanesenim duševnim ožiljcima od te iste Crne Gore koja je naprečac već pokušavala da zaboravi svoju dojučerašnju perjanicu, nijesu ga doveli do stanja bojkota i ignorancije užasnog stanja koje je predvidio i na čije posljedice je javno upozoravao. Upravo govoreći javno da je protiv opasnih ideologija, procesa i programa, znajući koliko će ga i to dodatno koštati, kada je došlo otrežnjenje i osvješćenje novih protagonista, koji su 1989. godine Crnu Goru vratili u osamnaestu godinu, iako povrijeđen i do makevijalističkih granica blaćen, u ime višeg cilja - vraćanja dostojanstva svojoj Crnoj Gori, Vidoje podržava i podstiče sve reformske crnogorske snage

menti su unikatno činjenično svjedočanstvo o jednom vremenu, koji, po mojem saznanju, još nijesu postali izvor naučnih istorijskih, socioloških i publicističkih istraživanja. Iz ove obimne dokumentacije može se napisati više knjiga, doktorskih disertacija iz oblasti društvenih i pravnih nauka, a posebno iz socio-psiholoških disciplina, na primjer teorije i prakse etike, o autentičnim poluvjekovnim primjerima nesebične posvećenosti i beskorisne angažovanosti jedne crnogorske rukovodeće garniture, koje zasigurno nije bilo i nema takve u istoriji. Osamdesetih godina dvadesetog vijeka, nakon ekonomske krize bivše Jugoslavije, koja je potom prerasla u političku krizu, otvorivši brojna nacionalna pitanja čija su rješavanja tražena kroz redefinisanje ustavnih normi republičkih, suštinski nacionalnih odnosa u Federaciji, Vidoje sav svoj nesporni i ogromni državnički autoritet, koji je imao u svim republikama i federativnim organima Jugoslavije, nesebično zalaže u cilju stabilizacije brojnih političkih kriza radi očuvanje stabilnosti Jugoslavije. Takav njegov pristup nije bio po volji nacionalistima, koji su započinjali svoje separatne po-

Vidoje Žarković

Neđelja, 8. septembar

kamen durmitorski, ostao

Gori i antifašizmu

litičke platforme i na njima bazirane sopstvene političke karijere. Znajući da Vidoje, kao pojedinac sa neupitnim ugledom i autoritetom, predstavlja i da će nesporno i u budućnosti predstavljati jedan od glavnih kohezionih faktora za očuvanje federativnog karaktera i stabilnosti Jugoslavije, u svrhu ostvarenja svojih nacionalnih i ličnih ciljeva, planski i sistematično su se planirale i pripremale, na početku preko medija najprizemnije istorijske i druge neistine i falsifikati o Vidoju. Nastavilo se uličnim - mitingaškim linčem na kome su dovođeni neuki i polupismeni, ali prethodno instruisani ljudi, da javno iznose najgnusnije neistine protiv legitimnih crnogorskih rukovodilaca. Nevjerovatnim medijskim spinovanjem nameće se stav da se navodni problemi Srbije i Kosova rješavaju u Titogradu i Crnoj Gori, a ne u Beogradu i Srbiji. Znajući da zahuktala mašinerija, kontrolisana iz Beograda, neće prestati sve dok ne ostvari svoj cilj, a da Crna Gora nema unutrašnje snage da se nadolazećem zlu iznutra odupre, te da je i JNA neočekivano stala na stranu Srbije, a da sve ukupno vodi daljem produbljivanju sveukupne društvene krize i međurepubličkim raskolima koji će rezultirati oružanim sukobima, uviđajući nezaustavljivost procesa i mogućnost oružanih sukoba u samoj Crnoj Gori, Vidoje donosi odluku o podnošenju svoje neopozive ostavke. Podnosi ostavke na sve svoje političke funkcije. Uvijek na pravoj strani

Ipak, prekaljeni borac kakvog ga je formirao snažni durmitorski gen i geni slavnijeh predaka, nije ni tada posustao, nije se mijenjao, nije se priklanjao očigledno pogrešnom velikodržavnom beogradskom projektu. Nije kao dominantna većina njegovih savremenika uzmicao niti je prestajao da djeluje. Javno je pozvao na odgovornost i one koji su odlazili i one koji su na krilima raspirenih nacionalizama dolazili na visoke državne funkcije, ne ustupajući ni pred zahuktalom politikantskom i opakom miloševićevskom propagandom koja je imala sva svojstva gebelsovske. I nakon ustupanja vlasti, hrabro, dostojno i vazda uzdignutog čela, javno je istupao u zaštitu Jugoslavije,

zaštitu Crne Gore, kao i protiv svakojakih neistina kojima su se permanentno trovali narodi od Triglava do Đevđelije. Shvatao je da se sve to planski radi, radi pripreme nametanja sile i ratova, koji su ubrzano pokretani uz zloupotrebu JNA i brojnih paravojnih formacija. Ovim se otvarao sljedeći proces ubijanja pojedinih gradova i naselja, a potom i cijelih naroda u cilju nasilnog prekrajanja republičkih granica. U raspaljenim ratnim i posve opasnim vremenima, kada se rijetko ko od njegovih kolega usuđivao da javno istupi, vozeći se javnim prevozom kroz Beograd (u kojem je živio), Vidoje je smjelo davao intervjue medijima i sa istim žarom bez uzmaka kritikovao razbijače Jugoslavije. Na rizike kojima je neprestano bio izložen nije se obazirao. U jeku građanskog rata u Hrvatskoj i BiH u svom intervjuu, januara 1993. godine izjavio je: „U doba tkz. Antibirokratske revolucije u Crnoj Gori poguban uticaj su imali masovni mediji, beogradski i crnogorski. Oni su bili u službi propagande velikosrpskih ideja. Mislim da se sada ljudi u Crnoj Gori polako trijezne i uviđaju šta je šta. Međutim, srpski hegemoni neće pustiti Crnu Goru ako to ikako budu mogli i zbog dva glavna razloga. Prvi je izlaz na more, a drugi je postao mentalni razlog-osjećanje da je Crna Gora srpska Sparta“ Njegova ljudskost i odgovor-

nost za Crnu Goru, uprkos nanesenim duševnim ožiljcima od te iste Crne Gore koja je naprečac već pokušavala da zaboravi svoju dojučerašnju perjanicu, nijesu ga doveli do stanja bojkota i ignorancije užasnog stanja koje je predvidio i na čije posljedice je javno upozoravao. Upravo govoreći javno da je protiv opasnih ideologija, procesa i programa, znajući koliko će ga i to dodatno koštati, kada je došlo otrežnjenje i osvješćenje novih protagonista, koji su 1989. godine Crnu Goru vratili u osamnaestu godinu, iako povrijeđen i do makevijalističkih granica blaćen, u ime većeg cilja - vraćanja dostojanstva svojoj Crnoj Gori, Vidoje podržava i podstiče sve reformske crnogorske snage. Na sreću, iako sa zakašnjenjem, sve je rezultiralo nacionalnim referedumom o nezavisnosti 2006. godine, koji, nažalost, Vidoje nije dočekao iako se za njega žudno i nesebično borio. bez počasti

Preminuo je 29. septembra 2000. u 74. godini. Za života je zavještao porodici da mu JNA, ona ista odveć njemu iznevjerena armija, kojoj je nekada poklonio svu svoju mladost i najbolje srednje životno doba, ne drži počast na sahrani. I tom odlukom Vidoje je izrazio svoj snažni protest protiv njenog nečasnog i neustavnog učešća u građanskom ratu devedesetih.

Tu se iskazala veličina Vidojeve ličnosti, koja, po mom mišljenju, prevazilazi sve žrtve ratnih godina. Ratno danonoćno izlaganje svakojakim životnim opasnostima i svakodnevno rizikovanje života za ostvarenje ideala slobode, nezavisnosti i časti crnogorske, bio je lakši teret od tereta koji je Vidoje nosio u posljednjoj deceniji svojeg života. Mnogi, takođe istaknuti, crnogorski rukovodioci koji su na talasima navodnih promjena sistema prošli isti Vidojev put, tiho su i bez borbe otišli i živjeli u izolaciji. Vidoje, prekaljeni borac od malih nogu, nije se predavao do zadnjeg životnog otkucaja. Znao je sa kakvim golijatom stupa u neravnopravnu borbu, ali je isto tako znao da stoji čvrsto na strani

pravde i istine i da će ona toržestvovati. Znao je da nema nijedne praznine ni sjenke u biografiji i stoga je mogao da izaziva svakoga na suočenje. Bodrio je svoje najbliže koji su kao živi svjedoci patili zbog svih njegovih duševnih pečata izazivanih najprizemnijim klevetama i uvredama. Vidoje je, na samo njemu svojstven način, istovremeno bodrio i narod crnogorski i novu političku elitu da u uslovima nestanka Jugoslavije vrate čast i pravo Crnoj Gori da postoji kao suverena i nezavisna zemlja. Istovremeno, uvijek skroman, beskrajno odmjeren i human - postojan kao kamen stanac durmitorski, ostao je Vidoje dosljedan sebi i svojoj ideji neprestano promovišući - antifašizam, slobodarstvo, šanse

i prednosti izgubljenog jugoslovenstva, neupitnog i podrzumijevajućeg nespornog crnogorstva.

ogrešenja

Crna Gora se ogriješila o mnoge svoje slavne sinove i šćeri nekada čak i za njihovog života, a posebno što im nije dala pravo na istinu o njihovim životima nakon smrti. Nepravde bole kao nezaliječene rane koje stalno cure, sve dok se istine o nepravdama ne iznesu javno i pred javnosti se ne priznaju. U mojem višedecenijskom razmišljanju, proučavanju i promišljanju načina djelovanja Vidoja Žarkovića, za mene je glavni cilj iznijeti punu istinu o njegovoj ličnosti. Nije to važno zbog njega i saboraca koji su životima krčili staze slobode, blagostanja, mira i prosperiteta. Važno je to zbog naše budućnosti. Važno je da sadašnje i buduće generacije znaju da je postojala jedna generacija bastadura koja je bila rasterećena ličnih privilegija, bogatstva, uspjela da na ličnom primjeru dokaže da je moguće graditi pravedno društvo i da se njegovi graditelji po bogatstvu ne razlikuju od običnih građana. Čak se po bogatstvu nijesu razlikovali ni od onih sa kojima su se oružjem borili protiv gradnje humanog i pravednog društva. Ta generacija, prekaljena u ratnim vremenima, nikada nije izdala. Nije ni mogla izdati jer je nudila sopstvene živote na oltarima slobode i domovine. Njima je život bio manje važan od časti, istine i pravde. To je generacija koja je za ideale živjela. Sramno je da takvim ljudima Crna Gora nije dala dostojno mjesto u svojoj istoriji. Nije im se ni posmrtno odužila nazivom ulice, trga, institucije iako su oni sami za života bili institucije. •

Vidoje Žarković u posjeti Pobjedi

Žarković sa Titom

Neđelja, 8. septembar

Hrabro i bez pritiska na favorita

PODGORICA – Rukometašice Budućnosti spremne su da u Bukureštu, protiv Rapida na otvaranju Lige šampiona, ponove izdanja sa jedinog osvojenog pripremnog turnira u Debrecinu i to velikim pobjedama protiv FTC-a (prvog favorita) i Vajpersa.

Mlada, ali ne manje iskusna ekipa iz Podgorice u grupi B (Đer, Brest, Esbjerg, Vajpers i Rapid) nije u krugu ozbiljnijih favorita za visok plasman, a bilo bi možda i pogubno da završi sezonu u februaru, kao i prošle godine. Najbolje četiti ekipe iz obje grupe izboriće plasman u narednu fazu, a ,,plave“ bi mogle, sa manje pritiska da dođu do mjesta koje bi im garantovalo ostanak u Evropi i nakon zime. Podgorički tim je, nakon turbulentnog perioda, u kojem je bilo dovedeno i pitanje opstanka kuba, krenuo kasnije u pripreme, a osim turnira u Debrecinu, nije imao adekvatne rivale do starta elitnog takmičenja. Što, naravno, ne umanjuje kvalitetan rad na treninzima, odnos i zajednistvo, koji je, kako je kazala trener Bojana Popović, na zadovoljava-

Rezultati

GRUPA A

Gloria Bistrica -Bukurešt 30:26

FTC-Nikobing 31:22

Podravka-Krim 23:24

Danas 14.00 - Storhamar-Mec

GRUPA B

Đer-Esbjerg 28:26

Brest-Vajpers 30:27

Danas

16.00 - Rapid-Budućnost 16.00 - Odenze-Ludvisburg

jućem nivou. Ohrabruje što se klub okrenuo domaćem kadru, šansu će dobiti mlade igračice, ali je potrebna dobra forma iskusnijih zbog obaveza reprezentacije u novembru na Evropskom prvenstvu. Prije svega se očekuje da bekovi na višemm ,,pucačkom“ i organizacionom nivou završe posao u LŠ. Snaga sa gola, krila i pozicije pivota ne bi trebala da bude pod znakom pitanja.

TEŽAK MEČ KAO

I GRUPA

- Nosimo lijep osjećaj iz Debrecina gdje smo pobijedili dvije izuzetno kvalitetne ekipe. Istina je da su takmičarske utakmice drugačijeg rima, ali je dobar osjećaj kada osvojiš turnir i sa istim čekaš početak

Gonzales i Kasoma (visoke 186 i 194 centimetra) biće veliki izazov za bekove Budućnosti jer igraju odličnu odbranu, a u napadu ,,plavima“ bi mogla probleme da pravi, u moru bekova, ljevoruka Janjušević. I na poziciji krila rumunska ekipa ima jake adute, jedan od njih je makedonska reprezentativka Sara Ristovska

Lige šampiona - istakla je Jelena Despotović Iskusni bek ,,plavih“ i reprezentativka od koje se očekuje da u ovoj sezoni gura ekipu, smatra da je nezahvalno prognozirati Ligu šampiona. Naglasila je da je grupa teška i izazovna.

- Naša grupa je takva da je to krem evropskog rukometa, ali nam niko ne može zabraniti da se borimo i da damo sve od sebe. Naravno, idemo korak po korak, a vidjećemo dokle ćemo dogurati. Bukurešt je prva stanica u eliti, naredna je Podgorica - kada dolazi Brest, a već nakon ovih utakmica neke stvari će biti jasnije. Despotović smatra da Budućnost treba sebi da se okrene, a da je dobra energija preduslov za lijepu ovogodišnju priču. O prvom protivniku kaže da je iskusan, te da će biti lijepo igrati pred

punim tribinama. - Imali su Superkup Rumunije koji nijesu baš dobro odigrali, a očekujemo danas njihovo bolje izdanje. Sigurno je to bio alarm za njih, a mislim da će pred svojom publikom pokazati sve ono najbolje što imaju. Očekujem težak meč. Generalno, i dok sam igrala za mađarske klubove, svi su govorili da su utakmice u Rumuniji takve - najteže. Te prve godine u Đeru tamo smo izgubili. U svakom slučaju, Rapid ima kvalitetan tim, sa oscilacijama u igri, a mi ćemo se fokusirati na sebe. Želimo da damo maksimum, a vidjećemo za koliko će biti dovoljno - istakla je Despotović.

ČEKA IH PAKLENA

ATMOSFERA

U dvorani Rapida prošle godine u domaćem prvenstvu je pao šampion Bukurešt. Navijači su vodili ovaj tim do velikog

Milena Raičević sa Rapidom dočekuje svoju Budućnost, pohvalila je ,,plave“, vidjela je dobru energiju i ono najvažnije - domaće igračice koje se pitaju na terenu

internacionalki je u sastavu Rapida

trijumfa i upravo takvu, uzavrelu atosferu, očekuje ljevoruka Jelena Vukčević - Očekujem dobru atmosferu u kojoj je uvijek lijepo igrati. A onda jaku utakmicu, kakva nam je i grupa. Nemamo straha, a i nema pretjeranog pritiska. Sve smo motivisane i sa dobrim osjećajem sa turnira iz Debrecina čekamo današnju utakmicu. Dobre smjernice dala su dva meča u Debrecinu, a uprkos tome što se kasnilo sa pripremama, naše rukometašice su uspjele da mirnom igrom, i iz minus faza, dođu do dobrih rezultata.

- Ni same nijesmo očekivale da ishod turnira bude takav kakav je bio. Mislim da niko nije imao takva očekivanja. Otišle smo da vježbamo svoju igru, uspjele smo u toj namjeri i to protiv ozbiljnih ekipa. Vratile smo se kući sa dobrim osjećajem. Bez

obzira što smo kasnije počeli sa pripremama i što je mlada ekipa, to nije uticalo na našu igru. Očekivanja su možda skromna kada je u pitanju rezultat, ali bi Budućnost mogla u nekim drugim segmentima da prosperira. - Očekivanja su da stičemo ogromno iskustvo i rastemo individualno i kao ekipa. Mislim će nam puno značiti utakmice sa ovakvim protivnicima - jasna je Vukčević. Budućnost je za ovu sezonu priključila nekoliko reprezentativki koje su se nedavno vratile sa kadetskog šampionata svijeta u Kini. Ranije, tokom prošle sezone šansu je dobila srednji bek Nikolina Marković, koja će, očigledno, biti prva opcija stručnog štaba, a led je probila upravo Vukčević. Šansa ,,plavih“ da prođu grupu je što se mnoge igračice dobro poznaju, a možda, kako je istakla Popović, što nemaju neka očekivanja od ove sezone. Cilj je da se u svaki meč ulazi bez pritska i da djevojke uživaju na terenu. Naravno, bilo bi dobro da ne ponove prošlogodišnji veliki broj tehničkih grešaka i da ekipa malo veću koncentraciju pokaže u defanzivnim zadacima. A.MARKOVIĆ

PODGORICA - Milena

Raičević će dočekati svoju Budućnost u glavnom gradu Rumunije.

Djevojka koja je početkom prošle godine iz Podgorice stigla u Rapid iz Bukurešta kaže da će jake emocije, jer je Budućnost u srcu, ostaviti sa strane i sa najvećom voljom i željom uraditi sve kako bi prvi bodovi u Ligi šampiona ostali u Rumuniji. Smatra da je Rapid favorit na papiru, ali je i pohvalila izdanja šampiona Crne Gore na turniru u Debrecinu. Raduje je energija koju su djevojke u plavo-bijelom dresu pokazale u pobjedama protv FTC-a i Vajpersa, a

posebno što naša djeca, crnogorski kadar, dobija šansu i imaju veliku ulogu na terenu. Istakla je još da se uželjela nastupa u Ligi šampiona. - Možda rumunska liga, na neki način, može da parira Ligi šampiona, ali elita je nešto sasvim drugo. U stvari drugačiji je osjećaj kada ekipa nastupa u Ligi šampiona. Čekala sam dugo da se i ja vratim najjačem takmičenju. Poznato je da sam na polusezoni napustila Budućnost, ali šta je tu je, sada imam neku novu energiju i želju. Bez obzira što je u pitanju Budućnost i klub u kojem sam odrasla i koji volim, kao

profesionalac ću dati sve od sebe i igrati za Rapid najbolje što mogu. Jer, u ovom klubu uživam i u narednom periodu nosiću isti dres. Zato sve emocije sa strane. Potrudiću se da odigram najbolje što mogu - istkla je Raičević. Rapid je na papiru favorit, ne i apsolutni nakon onakvih izdanja ,,plavih“ na turniru u Debrecinu. Zanimalo nas je koliko uloga favorita može da napravi pritisak Rapidu. - Svjesni smo da smo na papiru favoriti, jer imamo širi igrački kadar u odnosu na Budućnost koja praktično ima tu jednu postavu i prije svega mlade igračice, od

kojih će neke prvi put igrati u LŠ. Znam da utakmica neće biti laka, jer je Budućnost u Mađarskoj odigrala sjajan turnir i savladala FTC za mene prvog favorita Lige šampiona. Slavile su djevojke i protiv Vajpersa i to nekom dobrom energijom, željom i voljom. I vidi se da je to neka nova Budućnost, koja se gradila godinama, gdje su prednost dobijale igračice iz naše države. Što me raduje, jer na taj način Budućnost treba da funkcioniše. Zato vjerujem da ćemo, ne samo mi, već sve ekipe iz grupe, imati problem sa energijom i željom igračica Budućnosti.

Rapid ima iskustvo, široku lepezu igračica, napadački je najopasniji, a odbrana ,,plavih“ biće na ispitu. - Imamo širi igrački kadar i, prije svega, iskusniju ekipu. Početkom domaće lige našli smo recept sa kojim možemo najbolje da funkcionišemo - da svi igraju i dobiju šansu. I protv Budućnosti, sigurna sam, biće prisutna želja i ko god bude na terenu poka-

zaće ono najbolje što zna. I sigurnom igrom, prije svega u napadu, a onda i dobrom odbranom, stvaraćemo šanse za golove. Kakve su vam ambicije?

- Moramo biti realni - Rapid nema ekipu kao što ima Đer ili neki drugi klubovi koji su se pojačali ove sezone. Ali, imamo dovoljno igračica što je i najbitnije, jer smo u prethodnoj sezoni imali dosta

„Plave“ se ne plaše Rapida

Milena Raičević sa sinom Vukom nakon jedne od utakmica iz domaćeg prvenstva

Neđelja, 8. septembar

Crnogorski paraatletičari završili nastup na Igrama u Parizu

Rajković osvojila šesto mjesto

PODGORICA - Crnogorska paraatletičarka Maja Rajković kao šestoplasirana završila je takmičenje u bacanju koplja na Paraolimpijskim igrama u Parizu. Rajković je u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice), u debiju na najvećoj svjetskoj sceni, nastup završila sa rezultatom 12,63 metra. Najbolji hitac bacila je u posljednjoj, šestoj seriji. U ostalim serijama koplje je letjelo 12,26, 12,32, 11,98 i 12,51 metar. -Razočarana sam rezultatom, ali ne predajem se i nadam se da će sljedeći put, na nekom velikom takmičenju, biti bolji rezultat. Nastup je bio razočaravajući, ali u tom trenutku nijesam uspjela da se vratim u pravi ritam. Krenula sam loše i taj prvi hitac me je potpuno poremetio - kazala je Rajković. Pred gotovo prepunim tribinama Stadiona Francuska pobijedila je Nurkon Kurbanova iz Uzbekistana, sa novim svjet-

problema sa povredama.

Što se odrazilo na ispadanje iz LŠ, tako da nam je u ovoj sezoni najvažnije da svi budemo zdravi kako bi mogli da iskoristimo potencijal i na taj način pariramo svima. Prolazak u drugu rundu bio bi bolji rezultat od prethodne sezone, tako da je to prioritet. Sve mimo ovoga je veliki uspjeh. Bukurešt je rukometni grad. Navijači su iks faktor ove ekipe i milina je igrati pred punim tribinama. Milena je to osjetila. I van terena srednji bek Rapida uživa kad god može sa porodicom.

- S obzirom na način na koji sam došla u Rapid i na tu neku emociju koja se odrazila na mene - nakon svega što su u prethodnom klubu uradili, uspjela sam da izađem iz svega toga. Prije svega kao pobjednik, što je najbitnije od svega, jer sam pokazala da je sve ono što sam radila bilo ispravno. I pronašla sam sebe ovdje - u ekipi. Saigračice su me prihvatile, a od starta je prisutan osjećaj kao da

Juniori Crne Gore poraženi od Hrvatske nakon peteraca, u finalu Evropskog prvenstva za vaterpoliste

skim rekordom 21,12 metara. Ona je zvanična i dvostruka uzastopna svjetska šampionka, dok je srebrna bila u Tokiju. Srebrnu medalju osvojila je Flora Ugvunva iz Nigerije, zlatna iz Tokija i Rio de Žaneira, sa rezultatom 19,26 metara. Pobjedničko postolje kompletirala je Elham Salehi iz Irana sa sa 16,24 metra. -Bilo je privilegija biti dio takmičenja. Uzbekistanka je dva puta oborila svjetski rekord. Taj rekord je za mene trenutno nedostižan, mi sanjamo neki drugi san - rekla je Rajković. Rajković je zaključila nastup crnogorskih sportista na Igrama u Parizu. Najznačajniji rezultat ostvario je stonoteniser Filip Radović, koji je osvojio bronzanu medalju. U osmini finala zaustavljen je Luka Bakić, dok je strijelac Milan Đinović bio 26. u kvalifikacijama. Đinović će na svečanom zatvaranju nositi crnogorsku zastavu. R. P.

sam dugo ovdje. Što govori o tome koliko sam sebe pripremila i brzo se adaptirala. Najbitnije je da opet uživam u rukometu i da se nalazim pored sjajnih igračica sa kojima, prije svega, igram, dijelim teren i prijateljstvo. Rukomet je moj prioritet i biće tako dokle god budem na terenu. To neko slobdno vrijeme provodim sa familijom koja je uz mene, a kada sam na putovanjima - vrate se kući. Oni su moja najveća podrška. Krajem prošle sezone Danica Delić, kondicioni trener, bila je u Rapidu. Sada je dio stručnog štaba Igor Marković, nekadašnji trener Rudara - filjale Budućnosti. - Uvijek je lijepo u inostranstvu imati pored sebe nekoga ko je iz tvoje zemlje. Prvo je u Rapidu bila Danica, sada je Igor i dosta mi znači. Bolje i lakše sve izgleda. Igor se lijepo uklopio i vjerujm da ćemo imati uspješnu sezonu u Rapidu - jasna je Raičević. A. M.

Glavu gore, srebro je uspjeh

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore izgubila je od Hrvatske nakon peteraca 10:8 u finalu Evropskog prvenstva za igrače do 19 godina.

,,Ajkule“ su bile na korak do najsjajnijeg odličja, u posljednji minut meča ušle su sa golom prednosti (7:6), ali i igračem manje, što je rival znao da kazni na 39 sekundi prije kraja utakmice.

Nažalost, posljednji napad naš tim nije pretvorio u prednost, a u petercima Hrvati su pokazali veći stepen koncentracije - šutirali su tri od tri, a ,,ajkule“ su pogodile samo jedan šut iz četiri pokušaja. Moglo je da bude drugačije,

Crna Gora je drugi put na šampionatu bila slabija od Hrvatske, koja je u grupnoj fazi slavila 8:7

Srđan Janović, kapiten ,,ajkula“, proglašen je za MVP šampionata Evrope

ali je i utakmica mogla da ode u pravcu rivala, koji je na isteku druge četvrtine vodio 3:0, a na pet minuta do kraja imao je višak od dva gola (6:4). Izabranici Miodraga Mirovića nije-

Španac drugi put najbrži u Mizanu

Martinu sprint, Banjaja drugi

PODGORICA - Aktuelni

lider Horhe Martin slavio je u sprintu u Moto GP šampinatu u Mizanu.

Španac je imao start iz snova nakon kojeg je preuzeo lidersku poziciju od Frančeska Banjaja koji je bio najbrži u kvalifikacijama. Italijan je pokušavao da ugrozi vođstvo lidera, ali nije bio ni blizu već je ostao na poziciji dva i to kod kuće gdje je bio najbrži 2021. i 2022. godine. Španac je, sa druge strane, pokazao koliko mu staza odgovara jer je i prošle godine bio najbolji u sprintu i u glavnoj trci.

Trijumfom je uvećao prednost na 26 bodova u odnosu na prvog pratioca. Španacu očigledno leže i sprintevi jer je u prethodne tri trke bio najuspješniji. Do prvog podijuma u sprintu stigao je Franko Morbideli i to ispred četvrtoplasiranog Enea Bastijaninia Pedro Akoste je bio peti, Mark Markes, pobjednik prethodne trke u Aragonu, završio je kao šesti ispred Bindera i Džeka Milera U prvih deset našli su se još Fabio Kvartararo i Aleks Markes Glavna trka je danas od 14 sati. R. A.

su se predavali, prvo je Roganović pogodio za 5:6, Stupar je bio precizan za 6:6, a na 1,56 prije kraja Vučković je stavio tačku na seriju od 3:0. Upravo je ovaj igrač iznudio isključenje i bio precizan za prvo vođstvo na meču naše ekipe... Kuriozitet mladog crnogorskog tima je što je čak šest igrača 2007. godište nastupalo na ovom šampionatu, a samo su tri, od čega dva golmana, 2005. godište. Inače, ovo je treća medalja za juniorsku reprezentaciju Crne Gore (zlato i dva srebra). Ljeto je što se tiče mlađih selekcija bilo uspješno. Vaterpolisti koji su nastupali u Argentini na SP za igrače do 18 godina osvojili su bronzanu medalju. U Bugar-

skoj je iz ove generacije nastupalo devet, od ukupno 15 reprezentativaca. Strahinja Gojković, Danilo Stupar i Srđan Janović dali su po dva gola, a u strijelce su se upisali Andrija Roganović i Balša Vučković Bronzano odličje osvojila je Španija, koja je bila bolja od Mađarske i to nakon peteraca - 16:14. Crnogorska reprezentacija do medalje je stigla nakon tri poraza u grupnoj fazi (Hrvatska, Mađarska, Španija) pobjedom nad Holandijom u osmini finala, boljom igrom u četvrtfinalu sa Srbijom, a u polufinalu je savladana Mađarska. A. MARKOVIĆ

REZULTAT ZAPAMĆEN: Juniorska vaterpolo reprezentacija na podijumu

LIGA NACIJA: Blijedo izdanje crnogorskih fudbalera u Rejkjaviku, golman

Milan Mijatović vjeruje u bolje izdanje sjutra protiv Velsa

Alarm s Islanda može da se ugasi u Nikšiću

Nije se desilo ništa dramatično loše – i zbog sastava u kojem je igrala i s obzirom na to čemu treba da služi takmičenje kao što je Liga nacija – ali fudbalska reprezentacija Crne Gore ni na Islandu nije pokazala igru koja liči na onu koju je Robert Prosinečki najavio po dolasku na selektorsko mjesto, a to opominje, zabrinjava, budi sumnju... ,,Sokoli“ nijesu plijenili pas igrom, nijesu se nametnuli kao tim koji diktira ritam, nijesu bili ni brzi ni atraktivni, odsustvo direktnog fudbala čini da igra bude teška za gledanje.

Crna Gora jeste na zemlji manje-više parirala ,,ribarima“ na startu B4 grupe, ali je u Rejkjaviku matirana iz vazduha – dva pogotka nakon kornera presudila su da desetkovana ekipa izgubi 2:0.

- Kad izgubite utakmicu iz dva prekida, sigurno da nije dobro i da svi imamo osjećaj da smo mogli mnogo više. Primili smo golove nakon kornera, a mislim da u polju nijesu bili bolji od nas. Imali su incijativu, ali što se tiče šansi smatram da smo bili bolji. Ostaje žal, ali što je tu je, idemo da se spremamo za Vels – rekao je golman MilanMijatović po dolasku u Podgoricu, a uoči sjutrašnjeg okršaja sa ,,zmajevima“.

Prosinečki je na konferenciji za medije poslije meča rekao da je stručni štab detaljno ukazivao na najjaču snagu Islanda, a na kraju je baš zbog toga naša selekcija ostala na nuli u zemlji vatre i leda. Dogovor, dakle, nije ispoštovan ili su sugestije bile pogrešne.

- Vidjeli smo na analizi da su veoma jaki na prekidima. Pokušali smo da namjestimo po-

stavku, ispostavilo se da nijesmo pogodili kako treba. Desila su se dva prekida i primili smo golove. Na nama je da to ispravimo i probamo da nametnemo našu igru protiv Velsa – rekao je golman Budućnosti. Crna Gora je na stadionu ,,Laugardalsvolur“ igrala u sastavu kakav nikada ranije nije viđen – odsustvo šest igrača natjeralo je Prosinečkog da osmisli nešto sasvim drugo od onog kada je sastavljao spisak za septembarske duele i vidjeli su se brojni limiti oslabljenog tima. Kapiten Stevan Jovetić ušao

je u 60. minutu, tek tada je nešto počelo da se dešava na polovini Islanda, ali premalo i prekasno, već je bilo 2:0.

- Prate nas pehovi sa povredama, nedostaje nam pet-šest igrača, ova ekipa je prvi put počela meč zajedno. Malo nas je vremenska i razlika u temperaturi poremetila, trebalo je vremena da dođemo do daha.

Ali eto, i pored svega da nije bilo tih prekida drugačija bi bila priča – uvjeren je Mijatović, čije su dvije sjajne odbrane spriječile da poraz bude ubjedljiv. Računajući prijateljske me-

čeve u junu sa Belgijom i Gruzijom, ekipa Roberta Prosinečkog vezala je tri poraza. Negativan niz ne prija, sada već stvara i pritisak, iako Liga nacija treba da posluži da se isproba što više igrača pred kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo koje će početi u martu. Uz to, i pozicija na žrijebu zavisi od mečeva u LN.

- Sve utakmice su važne, pa i prijateljske. Nije lijepo kad vežete tri poraza, to je alarm da se skupimo i pokažemo dobru igru protiv Velsa. Liga nacija se za našu selekciju

nastavlja sjutra – u Nikšić dolazi Vels. Pobjedom bi bio ugašen alarm iz Rejkjavika.

- To su ostrvske ekipe, imaju isti stil. Naše je da odgovorimo dobrom igrom i probamo da napravimo dobar rezultat – poručio je Mijatović.

Selekcija KregaBelamija juče je kod kuće remizirala sa Turskom - ,,zmajevi“ su više napadali od učesnika EP, ali nijesu iskoristili prednost igrača više nakon isključenja Jilmaza u 60. minutu.

- Igrali su kod kuće, imali igrača više, pokušavali su, napadali.

Kabakov sudi

kraj

Bistrice

Bugarska sudijska četvorka dobila je povjerenje Uefe za meč Crne Gore i Velsa u Nikšiću. Glavni arbitar biće GeorgiKabakov, a pomagaće mu MartinMargaritov i DijanValkov, dok će četvrti sudija biti NikolaPopov Kabakov je prije devet godina sudio meč drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona između Rudara i Karabaga u Petrovcu (0:1).

Dabanović dijeli pravdu u Oslu

Sudijski komitet Evropske fudbalske asocijacije (UEFA) delegirao je sudijski tim iz Crne Gore, na čelu sa NikolomDabanovićem, za sjutrašnji meč drugog kola B divizije Lige nacija između Norveške i Austrije. Dabanoviću će asistirati VladanTodorović i SrđanJovanović, dok će ulogu četvrtog sudije obavljati Miloš Bošković. U VAR-u će se naći duo iz Francuske ŽeromBrisar i Matje Vernis

Prvi put igramo u Nikšiću, mislim da možemo da nametnemo naš ritam i budemo dominantni. Velšane u Nikšiću čeka pun stadion, a to uglavnom nije bio slučaj posljednjih godina kada je reprezentacija igrala pod Goricom. Eto neke ,,koristi“ od toga što je zbog očajnog terena nacionalni tim privremeno ,,premješten“ sa najvećeg stadiona u državi. - Nadam se da će navijači ispuniti stadion, napraviti dobar ambijent i pomoći nam da napravimo dobar rezultat – zaključio je Milan Mijatović. N. KOSTIĆ

Mijatović standardno bio jedan od boljih u našoj selekciji

Sutjeska posljednjeg dana prelaznog roka angažovala povremenog reprezentativca

Ilija Martinović kraj Bistrice

PODGORICA – Sutjeska je konačno potvrdila ono što se znalo još od prošlog vikenda – Milija Savović novi je strateg Nikšićana.

Odmah nakon toga stigla je i vijest da su Nikšićani angažovali pojačanje posljednjeg dana prelaznog roka – Iliju Martinovića

Martinović je ponikao u Lovćenu, potom je igrao za Aluminij, Maribor, Černomorec, Dečić, Pakhtakor, Sarajevo i izraelski Bnei Šakin,

odakle je i stigao u Spartak. Međutim, nakon samo pola godine završio je misiju u Spartaku, a činjenicu da je slobodan iskoristila je Sutjeska. Nikšićani su tako doveli i šestog štopera ovog ljeta, a nakon dosta problema u odbrani na početku nove sezone, povremeni crnogorski reprezentativac stiže kao pojačanje i da pomogne Sutjesci koja je uz dosta problema i ne baš sjajan start u nezavidnom položaju. R. P.

Remi u derbiju

PODGORICA - Rudar i Lovćen igrali su bez golova u derbiju 5. kola Druge lige, iako je domaćin imao čak dva penala, a zanimljivo je da je ovo prvi meč ove sezone u drugoligaškoj konkurenciji koji je završen bez pogodaka. Na kraju nije bilo golova, ali je derbi donio uzbuđenja. Pljevljaci su u 17. minutu mogli da steknu prednost – golman gostiju Vujović istrčao je i nespretno oborio protivničkog napadača u svom kaznenom prostoru. Sudija Vasilije Lju-

Koković: Malo klubova može da napravi takvu smjenu generacija

PODGORICA – Odbojkašice Galeba prošle sezone nijesu uspjele da se plasiraju u plej-of EPCG Superlige (bile su pete u ligaškom dijelu), a igrale su polufinale Kupa Crne Gore, gdje su eliminisane od neprikosnovenog Herceg Novog. Pomenute rezultate će u predstojećoj sezoni biti još teže stići jer je tim Petra Kokovića oslabljen prije svega odlaskom dvije ponajbolje igračice - Teodore Čavić (otišla u Luku Bar) i Marije Bojić (Herceg Novi). – Ambicije se, prije svega, ne odnose na rezultat, već da kroz narednu sezonu napravimo što veći napredak, i da u nekim sljedećim godinama, kada ove djevojke stasaju, budemo konkurentni za neke najviše ciljeve. Želimo da napravimo pravu i zdravu okosnicu ekipe koja će donositi uspjehe klubu kroz sljedeće godine – rekao je trener Galeba Petar Koković

za Primorski portal. „Galebice“ su sa pripremama krenule početkom avgusta. - Radimo zaista vrijedno i naporno pred novu sezonu. Ovog ljeta smo napravili smjenu ge-

neracije, tako da ćemo početi predstojeću sezonu sa vrlo mladom ekipom. Desetak odbojkašica biće u sastavu sa 14 i 15 godina, uz kapitena Nataliju Vlaović, te Jovanu Rake-

tić, koje jedino imaju superligaškog iskustva. Mislim da malo klubova može da napravi ovakvu smjenu generacija i mi smo ponosni na to – dodao je Koković. S. JONČIĆ

mović odmah je pokazao na bijelu tačku. Sa 11 metara Vanja Vučićević nije bio precizan, tačnije Vujović se brzo ispravio za prethodni kiks i odbranio. Rudar je imao posjed, a u 62. minutu i još jednu veliku šansu. Neoprezan u svom šesnaestercu bio je Balša Radusinović, sudija Ljumović ponovo je pokazao na penal, što je izazvalo negodovanje gostiju. Ipak, sa bijele tačke neprecizan je bio Damir Kojašević, koji je loptu poslao preko gola. Lovćen je tako preživio dva penala, a u 76. minutu doče-

kao je šansu da kazni Pljevljake, ali Bujiša u situaciji „jedan na jedan“ sa golmanom Vuksanovićem nije izašao kao pobjednik.

Na premijeri ove runde, Mladost DG je lakše nego što se očekivalo u goleadi savladala Igalo u gostima – 4:2, a Kom i Iskra igrali su neriješeno 1:1. R. P.

Još jedan takmičarski dan u Španiji

PODGORICA - Primož Roglič (Red Bul-Bora) je pred osvajanjem 79. izdanja Vuelte.

Slovenac je sačuvao skoro dvominutnu prednost u odnosu na 28-godišnjeg Australijanca Bena Okonora (AG2R), koju je

stekao dan ranije. Sjajni biciklista imao je dodatnu poteškoću u borbi sa sedam značajnih uspona u 20. etapi na 172 kilometra od Viljarkaja do Pikon Blanka. Nije mogao da računa na pomoć kolega - Danijel Martinez

Božidar Ćuk prešao u Zalau

PODGORICA – Nakon šest sezona u Dinamu iz Bukurešta, Božidar Ćuk je odlučio da promijeni sredinu, ali ne i zemlju – bivši crnogorski reprezentativac će naredne sezone nositi dres Zalaua, koji je prošle sezone bio osmi u ligaškom dijelu prvenstva, a u četvrtfinalu plej-ofa je eliminisan od vicešampiona Arkade Galaci.

Zalau je osam puta bio šampipon Rumunije, posljednji put 2017. godine, a tri puta je osva-

imao je stomačnih problema, a van staze je bio Aleksandar Vlasov

Slovenca na putu do uspjeha nije omelo što nije imao i pomoć od potencijalnih asistenata. Odustali su još Niko Denc i Patrik Gamper Ovaj biciklistički as je u posljednja četiri kilometra pojačao tempo kako bi napao i stigao Pavela Sivakova (UAE

jao nacionalni kup. Rumunija je, inače, šesta zemlja u kojoj Božidar Ćuk igra od 2013. godine, kada je počeo inostranu karijeru. Po odlasku iz Budvanske rivijere nastupao je i u Francuskoj, Grčkoj, Švajcarskoj, Kataru i Turskoj… Ćuk je bio dio reprezentacije Crne Gore koja je 2019 godine prvi put nastupila na Evropskom prvenstvu, u grupi u Holandiji. Njegov rođeni brat Gojko, takođe bivši reprezentativac, već drugu sezonu je član rumunske Krajove. S. J.

Emirejts) pred finiš. Nije mu to pošlo za rukom - nije stigao do 16. etapnog trijumfa (četvrtog na Vuelti), ali je uradio ono najvažnije - ostao je u grupi sa Okonorom i prednost u generalnom plasmanu je ostala ista. Roglič je dva minuta i dvije sekunde ispred prvog pratioca, dok je Mas devet sekundi iza drugoplasiranog... U poretku za zelenu majicu ne-

prikosnoven je Australijanac Kejden Grouvs sa 226 bodova, Roglič je sa četvrte stigao do druge pozicije (123)… Bolji u konačnom okršaju za tačkastu majicu bio je Džej Vajn, drugi je njegov kolega iz ekipe Mark Soler Danas je pred biciklistima 24,6 kilometara hronometra u Madridu, kada će se staviti tačka na Trku oko Španije. R. A.

Naš odbojkaš ostaje u Rumuniji

DRUGA LIGA, 5. KOLO

Košarkaši SC Derbija upisali sve tri pobjede u kontrolnim mečevima na Zlatiboru i pokazali da su na dobrom putu da spremno dočekaju novu sezonu

Pavlićević: Vidi se napredak u igri

PODGORICA – Iako rezultati u pripremnom periodu nemaju preveliki značaj, pobjede, ipak, pozitivno utiču na samouzdanje i atmosferu u ekipi.

Tri trijumfa u isto toliko mečeva na Zlatiboru, protiv kazahstanske Astane (94:80) i ruskog Jeniseja (75:63), između toga i protiv čačanskog Borca (77:69), govore da je tim Petra Mijovića na dobrom putu sa spremmo dočeka start nove sezone.

- Na Zlatiboru smo, stvarno, imali tri jake provjere, jer Astana i Jenisej igraju VTB ligu, imaju i ozbiljne budžete i dobre ekipe, a kvalitetan je i Borac. Ostvarili smo tri pobjede, trener je ukazao šansu svim momcima da pokažu što znaju, i mislim da smo odigrali dobro, te da je turneja uspješno prošla – kaže za Pobjedu plejmejker i kapiten SC Der-

Nikad manje stranaca

Ako u međuvremenu ne dovede još nekog, SC Derbi će u predstojećoj sezoni imati svega dva stranca – Amerikanca Erika Nila i Hrvata Ivana Bogdanovića, najmanje od kada se

bija Nikola Pavlićević Prije Zlatibora, tim Petra Mijovića je odigrao i tri meča u Podgorici, savladao je Podgoricu (82:54) i Bosnu (89:69), dok je poražen od Trepče (82:69).

- Već na Zlatiboru se vidio napredak u igri, trener Mijović je, čini mi se, uspio na pravi način da to posloži, jer je ekipa nova, još mlađa, sa potpuno drugačijim sistemom nego prethodnih godina. Sve što smo do sada radili, uspješno smo odradili, i odigrali vrhunski te utakmice na Zlatiboru

takmiči u ABA ligi. - Ekipa za sada izgleda dobro. Nil zbog povrede nije igrao na Zlatiboru, ali je odličan igrač, vrhunski plejmejker, koji će nam puno značiti i donositi pobjede u gustim

– dodaje Pavlićević.

SC Derbiju do početka sezone i prvog meča sa Spartakom, 26. septembra u „Morači“, ostaju još dvije kontrolne utakmice, protiv Budućnosti, 10. i 11. septembra.

- To će nam biti glavne provjere pred početak sezone.

Osim trenera Dejana Jakare, SC Derbi su ovog ljeta napustili Borna Kapusta, Demir Dogan, Vasilije Baćović, Tomislav Ivišić, Obri Dokins i Mateo Drežnjak. Osim trenera Mijovića stigli su Ivan

utakmicama. Kad bude trebao koš, njemu će, naravno, ići lopta, i biće veoma značajan za našu igri. Međutim, bez njega smo igrali na Zlatiboru, i pokazali da smo dobri i bez njega, ali će sa njim to biti još bolje – rekao je Nikola Pavlićević.

Bogdanović, Erik Nil, Filip Anđušić, Andrija Grbović i Zoran Nikolić. Ugovore su produžili Nikola Pavlićević i Igor Drobnjak - Ova ekipa ima manjka iskustva u odnosu na prošlogodišnju. Hadžibegović, Nikolić, Drobnjak i ja smo igrači s iskustvom, ostali nemaju mnogo iskustva igranja, ali kao mladi imaju veliku želju i spremni su da se dokazuju, nesporno je da su talentovani. Mislim da će ta želja da bude adut za narednu sezonu.

SC Derbi je prošle sezone osvojio dva trofeja, u ABA Superkupu i Kupu Crne Gore, a igrao je i plej-ofa ABA lige. Kada su u pitanju ambicije za narednu sezonu, Pavlićević odgovara: - Što se tiče ABA lige, prije svega je u fokusu razvoj mladih igrača, da se obezbijedi opstanak, a sve što bude preko toga je veliki plus. Mislim da je ova ekipa mlada i veoma talentovana, i da može više od opstanka. U domaćoj ligi je da se pobjeđuje u utakmicama i da probamo da osvojimo neki trofej, kao prošle godine – zaključio je Pavlićević. S. JONČIĆ

Nikola Pavlićević na kontrolnom meču protiv Trepče SC DERBI

Neđelja, 8. septembar 2024.

PROŠLOST PODGORICE DO OSMANSKOG DOBA

Sarkofag iz Dokleje kod Vladinog doma na Cetinju

ZABLUDA OKO

POZICIJE

BIRZIMINIJUMA I

ALATE

Do prije 50-60 godina u stručnoj literaturi je vladala velika zbrka oko jednog pitanja. U međuratnom periodu se navodilo da se na mjestu Podgoričke tvrđave, iznad ušća Ribnice u Moraču, nekada nalazila rimska stanica Birziminijum.

Ovoj zabludi je kumovao slavni Artur Evans. Naime, slavni engleski arheolog je oko 1875. godine posjetio Podgoricu i na osnovu onoga što je vidio donio nekoliko zaključaka. Ustvrdio je da se labeatski grad Meteon koga pominje Tit Livije, prije dvije hiljade godina nalazio na Medunu u Kučima. A budući da je Ravenski geograf zapisao da je Burzumon (Birziminijum) bio blizu Meteona, Evans je zaključio da se Birziminijum morao nalaziti na području obližnje Podgorice, odnosno, na ušću Ribnice u Moraču.

Ovo je prihvatio uticajni Piero Stikoti, pa je to nadalje važilo kao aksiom, koji su papagajski ponavljali lokalni istoričari i geografi.

(Na tom fonu se domišljalo i dokazivalo da maleni turski most na ušću Ribnice potiče iz rimskog doba, i da se navodno, na mjestu ili u blizini današnjeg Blažovog mosta, u antici nalazio veliki most preko Morače - uprkos tome što je to mjesto u antičkoj epohi bilo najnepovoljnije za gradnju mosta, jer na tom potezu u rječnom koritu ne postoji nikakva stijena na kojoj bi se mogla postaviti stopa od mosta. Uostalom, nijesu Turci bez razloga izgradili Vezirov most na mjestu na kojem se nalazi.)

Trebalo je da prođe više decenija dok na osnovu rimskih itinerara, nije ustanovljeno da je Birziminijum bio mnogo bliže Skadru. Naprosto, u itinerari-

Artur Evans je konstatovao da se Birziminijum nalazio na području Podgorice, odnosno na ušću Ribnice u Moraču. Ovo je prihvatio uticajni Piero Stikoti, pa je to nadalje važilo kao aksiom, koji su papagajski ponavljali lokalni istoričari i geografi. Na tom fonu se domišljalo i da maleni turski most na ušću Ribnice potiče iz rimskog doba

ma su u rimskim miljama upisana rastojanja među stanicama na rimskom putu pa to nije bilo teško ustanoviti. Pavle Mijović je zaključio da je Birziminijum bio na Samoboru u blizini Huma, ali je ipak prevagnulo mišljenje da je bio na poziciji Vuksanlekića – nešto kasnije se pojavilo i mišljenje da je bio u blizini Mataguža. Time je otpala tvrdnja da je Podgorica nastala na mjestu Birziminijuma. Međutim, uporedo s ovim se pojavila nova pretpostavka. Pavle Mijović je 1963. godine tokom arheoloških istraživanja, unutar turske tvrđave na ušću, naišao na „kvadratni temelj” za koji je ustvrdio da je ostatak rimske stanice Alata. Pola vijeka nakon toga, 2014. godine, arheolog Predrag Lutovac je sproveo reviziona istraživanja na tlu turske tvrđave na ušću i zaključio da „kvadratni temelj” nije nastao

u antičkoj epohi, već da je takođe izgrađen u osmanskoj eri. Time je, konačno, eliminisana tvrdnja da je prije dolaska Osmanlija bilo što postojalo na tom mjestu.

RANOHRIŠĆANSKE

BAZILIKE

Dioklecijan je krajem trećeg stoljeća iz velike rimske provincije Dalmacije izdvojio Prevalitanu i time stvorio preduslove da se Zetska ravnica nađe na razmeđi dvije civilizacije (Zapadnog i Istočnog rimskog carstva), zoni intenzivne kulturne razmjene i rimsko-grčkih kulturnih preplitanja. Upravo će se na području Prevalitane dodirivati jurisdikcije i uticaji dva crkvena središta – Rima i Konstantinopolja. U samom gradu Dokleji postojale su dvije velike ranohrišćanske bazilike (crkve). Još dvije velike crkve nalazile su se u obližnjim Doljanima, udaljenim od Dokleje tri kilometra. Neki misle da je prvo sjedište dukljanskog episkopa bilo u Dokleji, a potom u Doljanima. Drugi misle da je isprva bilo u Doljanima, a da je odatle prenijeto u Dokleju, vodeći se re-

Trebalo je da prođe više decenija dok na osnovu rimskih itinerara nije ustanovljeno da je Birziminijum bio mnogo bliže Skadru. Pavle Mijović je zaključio da je bio na Samoboru u blizini Huma, ali je prevagnulo mišljenje da je bio na tlu Vuksanlekića. Kasnije se pojavilo i mišljenje da je bio u blizini Mataguža

zonom da je u doba krize bilo logičnije da se crkveno sjedište seli sa otvorenog (nezaštićenog) prostora u onaj okružen bedemima. Istoričar umjetnosti Branislav Borozan smatra da je prvo sjedište dukljanskog episkopa bilo u Doljanima, a da je prva doljanska bazilika izgrađena najkasnije do 380. godine. U nesposrednom okruženju grada Dokleje pronađena su i arheološki istražena tri groblja iz antičke epohe. Među ranohrišćanskim grobnicama otkriveno je i nekoliko monumentalnih. U više grobnica nalazili su se tipični kasnoantički sarkofazi sa akroterijima (rogljevima) na uglovima poklopca. Sticajem okolnosti, jedan takav očuvani sarkofag je početkom prošlog stoljeća stigao na Cetinje i danas se nalazi na travnjaku pored Narodnog

U nesposrednom okruženju grada Dokleje nađena su i arheološki istražena tri groblja iz antičke epohe. U više grobnica nalazili su se kasnoantički sarkofazi sa akroterijima (rogljevima) na uglovima poklopca. Sticajem okolnosti, jedan takav sarkofag je početkom prošlog stoljeća stigao na Cetinje

muzeja. Nekoliko sarkofaga sa akroterijima nalazi se na seoskom groblju u Rogamima, gdje su upotrijebljeni kao nadgrobne ploče.

U Dokleji je bilo i Jevreja – o čemu svjedoči desetak grobova otkrivenih na nekropoli u Zagoriču.

PITANJE

ZEMLJOTRESA IZ 518. GODINE

U stručnoj literaturi se obično navodi da je Dokleja razorena u velikom zemljotresu 518. godine i da je to bio jedan od glavnih uzroka propadanja grada. Riječ je o tzv. Debarskom zemljotresu čiji je epicentar bio na tlu Dardanije (prostor današnje južne Srbije i sjeverne Makedonije). Autori se pritom nekritički pozivaju na engleskog arheologa Munroa, koji je 1896. godine samo pretpostavio, a ne i kategorički ustvrdio, da je pomenuti zemljotres mogao biti uzrok propasti Dokleje. Munro je pisao: „Ja mislim da je uništenje javnih građevina bilo posljedica zemljotresa, a ne varvarskoga upada, i veliki

zemljotres iz 518. godine nam nudi jednu veoma vjerovatnu mogućnost“. Kako se vidi, Munro je ovo smatrao „veoma vjerovatnim“. Međutim, njegovu pretpostavku preuzeo je Piero Stikoti i uzdigao je do aksioma. Stikoti je zaključio da su Dokleju opljačkali Istočni Goti 489. godine, a da je zemljotres iz 518. godine, čiji je epicentar bio u Debru, dodatno porušio. Savremena paleoseizmološka istraživanja su pokazala da je epicentar tog potresa bio suviše daleko da bi mogao imati ozbiljnijih posljedica na području Dokleje. U katalogu zemljotresa do X vijeka nalazi se popis svih zemljotresa koji su zabilježeni na prostoru Mediterana. Od ukupno 300 zemljotresa, koji se nalaze u katalogu, pominje se i debarski zemljotres jačine 10 stepeni mikroseizmičke skale koji je razorio Skupi (Skoplje) 518. godine. Epicentar ovog potresa bio je na udaljenosti od 185 km od Zetske ravnice (vazdušnom linijom) i na području Dokleje je mogao imati intenzitet od najviše šest ili sedam stupnjeva Merkalijeve skale, što zasigurno nije bilo dovoljno za izazivanje katastrofalnih šteta. Dakle, sa velikom izvjesnošću možemo reći da zemljotres nije uništio Dokleju. Ispostavilo se da su za propast tog grada bili najzaslužniji Istočni Goti, a nakon njih Avari i Sloveni.

SLOVENSKA OBLAST (SKLAVINIJA) DUKLJA

Dokleja je razarana tokom pohoda Istočnih Gota, a konačno je razorena u avaro-slovenskoj najezdi između 600. i 610. godine. Tada su porušene i dvije bazilike (crkve) unutar zidina grada, kao i dvije bazilike u Doljanima. Nakon 610. godine došlo je do kulturne stagnacije. Nekoliko decenija iza slovenskog doseljavanja i proćerivanja Avara, nastupio je neprozirni period stvaranja sklavinija (slovenskih plemenskih oblasti). Sklavinije su se prostirale pravcem od Soluna, preko današnje Makedonije prema Crnoj Gori i dalje prema zapadu i sjeveru. Među njima je bila i sklavinija Duklja, koja je nastala na tlu nekadašnje Prevalitane. (Nastavlja se)

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Fragmenti sa Duklje krajem 19. stoljeća

Ser Artur Evans Piero Stikoti

Neđelja, 8. septembar

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Stara evropska kraljevstva, ogromna carstva, imperijalna nadmoć, kolonijalni posjedi. Drevni zamkovi, raskošni dvorovi i palate, oplemenjeni portretima lordova, grofova, vojvoda, barona, markiza, zvučnim imenima plemićkih dinastija. Što je titula značajnija, ram kitnjastiji, naslage zlata izdašnije, slikari slavniji.

Dominiraju napuderisana lica, kitnjaste odore, dijamantne ogrlice, u pozadini blještavilo salona, ljupke konture kamina sa zlatnim svijećnjacima i elegantnim vazama od porcelana, živopisni grbovi i ukršteni mačevi, najfinija, raznobojna svila. Isijava šum balova i sjaj glamura ušuškane vladajuće klase. Sjaj bogatstva poput nabujalih rijeka iznova natapa pokoljenja.

Slike ponosa i ratne slave

Riznica portreta povijesnih crnogorskih ličnosti, a tek mozaik veličanstvenih pobjeda, imali su žar privlačnosti glasovitim evropskim slikarima da svojom akademskom kičicom i paletom izvanrednih boja uhvate dah romantičnog doba, skoro nestalog i pohranjenog u depoima prošlosti, a tako živog i snažnog, neuništivog u srcima arhaičnog svijeta od Durmitora do Lovćena

U zaleđu mitskog Sredozemlja, iz divnog, tajanstvenog jezera uzdiže se magični grad - zamak, od vremena slavne Duklje. Izrazita rijetkost, čitav milenijum; povijesna dragocjenost Evrope, uz kolosalni

U Njegoševoj Biljardi tokom rata 1875. i 1876. stanovao je daroviti, lucidni umjetnik, koga su Crnogorci od milošte zvali - Kiko, koji je kasnije govorio: ,,Boravak u Crnoj Gori je moje najsretnije doba“ - dvorski slikar dinastije Petrovića, školovan u Zagrebu, i na prestižnoj minhenskoj akademiji, omiljeni Ferdo Kikerec i slavni hrvatski slikari Vlaho Buko-

vac, Celestin Mato Medović, perjanice neraskidivog prijateljstva dva bliska naroda. Rado su pohodili Crnu Goru, đe su osjećali bratsku toplinu i uvažavanje, s ushićenjem i pažnjom poklanjali talenat umjetnika platnima s rezbarenim ramovima iz kojih buja slobodarski duh Crnogoraca, dok su prsa tih slikara zasluženo ukrašavala crnogorska ordenja.

lavirint gizdavih odaja zamka Vindzor (Windsor), u Velikoj Britaniji. Postojani temelji i graciozni bedemi pismenosti i državnosti Zete i Crne Gore. Žabljak Crnojevića satkan od krvavih bojeva i markantnih vitezova jedinstvene zemlje, čudesnih civilizacijskih tokova i valova neopisivog junaštva. Portreti crnogorskih velikana izviru iz dubina nepokornog mora rodoljublja i hrabrosti epskih razmjera. Reljefnost njihovih lica isklesana u surovim borbama, odraz je pejzaža, oporosti krša, gorštačke hladnokrvnosti, nadasve generacijama usađene ljubavi za domovinom. Osmijesi rijetki. Iza njih mistične daljine i nepregledna prostranstva slobode. U pogledima grozdovi velikih pobjeda nad osvajačima i čežnja za napretkom voljene zemlje. Odsutnost ironičnih bora, vještačkog ukusa, mekote somota, lažnog perja. Usiječeni ožiljci čuvenih bitaka, osjenčeni trenucima veselosti. Dostojanstveno držanje u divnoj crnogorskoj narodnoj nošnji unosi tonove otmjenosti antičkih heroja. Ljubljeno oružje oteto u silnim jurišima u strašnim megdanima i ratovima, okaljeno na slobodarskim, patriotskim vatrama, odveć stopljeno s junačkim fizikusom, obilato nadilazi vrijednost oružja koje krasi

Afirmacija Crne Gore, mudra stremljenja za ljepotama i blagodetima civilizacije van nametnutih balkanskih okova, uzdižu senzibilitet za kulturu. Sljedstveno, crnogorski ministar inostranih djela, Andrija Radović piše znamenitom srpskom slikaru, Paji Jovanoviću: „Prije nekog vremena primili ste na sebe da izradite sliku Nj. V. Knjaza Gospodara, Knjaginje Milene, Knjaza Danila i Knjaginje Milice, te kako

Crnogorska hrabrost kao inspiracija

U teškim bojevima Crnogoraca s nemilosrdnom vojskom Osmanskog carstva i vojskovođom Omer pašom-Latasom nadomak Cetinja turobne 1862, jedna elegantna slovenska figura, zavidnog obrazovanja iz Praga, Njemačke, Francuske, Belgije, odvajala je svojom osobenošću među srčanim ratnicima. Maštovite ruke izlivale su darovitost i kreativnost sjajnog umjetnika Jaroslava Čermaka, nadahnutog crnogorskim

izvikane aristokrate u napirlitanim uniformama. Riznica portreta povijesnih crnogorskih ličnosti, a tek mozaik veličanstvenih pobjeda, isijavali su žar privlačnosti glasovitim evropskim slikarima da svojom akademskom kičicom i paletom izvanrednih boja uhvate dah romantičnog doba, skoro nestalog i pohranjenog u depoima prošlosti, a tako živog i snažnog, neuništivog u srcima arhaičnog svijeta od Durmitora do Lovćena. Slike ponosa i ratne slave. (Autor je crnogorski diplomata)

uz ostale balkanske zemlje i Crna Gora učestvuje na međunarodnoj izložbi, koja će biti ove godine u Londonu, molim vas da mi te slike, ako su već gotove, izvolite uputiti ovdje na Cetinje kako bih mogao što prije poslati Upravi Izložbe, gdje ih žele imati. Ujedno vas molim da mi izvolite, ako vam je to moguće, ustupiti za pomenutu Izložbu sve vaše slike, koje se odnose na Crnu Goru.“

slobodarstvom, prijemčivog prijateljskom, češkom narodu. Tokom tih dramatičnih dana, uz raskošne poteze četkicom na platnu, bljesnula je i njegova sablja kojom je odvažno branio istinski, evropski simbol neosvojivosti, Crnu Goru! Povodom smrti vrsnog slikara, plemenitog prijatelja i odlikovanog saborca Jaroslava Čermaka 1878. dirljive riječi saučešća upućuje knjaz Nikola Petrović: „Vidim s bolom da moj delegat neće moći

da učestvuje na pogrebu. Neizmjerno žalim da su važni poslovi onemogućili crnogorskom predstavniku da zvanično učestvuje na sahrani velikog umjetnika Čermaka, koji je jedan od slavnih likova slovenskog plemena i čija su besmrtna djela doprinijela da Crna Gora postane poznata i poštovana u cijelom svijetu. Prenesite, molim Vas, moja osjećanja i budite uvjereni da ćemo u nedjelju biti cijelim srcem s Vama“!

Promocija Crne Gore

Istaknuti engleski slikar Katon Vudvil piše knjazu Nikoli Petroviću: ,,Gospodine, želio bih da zamolim Vaše Kr. Visočanstvo da mi pomognete da dobijem fotografije Nj. Kr. Visočanstva knjaginje Milene, princa Danila, princeze Milice i princa Mirka Željeli bi da u Illustrated London News objavimo seriju fotografija i crteža motiva iz Crne Gore, zemlje koju mi poznajemo kao zemlju pod mudrom vlašću Vašeg Kr. Visočanstva i kao prvu zemlju na Balkanu. Lično sam posjetio Crnu Goru nekoliko puta i imao sam čast da Vam donesem preporuku sveštenika g. Dentona, velikog prijatelja pokojnog Gledstona. U bloku sam napravio veliki broj crteža Crne Gore i njenog naroda kome se ja uistinu divim i vjerujem, Kr. Visočanstvo da ćete zbog toga biti ljubazni da mi pomognete u ovom

poslu, jer kao što znate, želim da vidim da je u našim ilustracijama prikazana istina o Vašoj zemlji. Uzimam slobodu izvještavajući Vas, Gospodine, da je po mom mišljenju to najvažnije, a može služiti, upravo sada, interesu Vaše dinastije i Crne Gore i može proslaviti Vašu zemlju“. I odista, strane popularnog časopisa Illustrated London Newsbjehu uljepšane crnogorskim krajolicima neprolaznog herojstva i nedostižne ratne slave. Nadomak Temze, iz otmjenog Čelsija, huk strašnih bitaka odjekuje iz kolorita boja ,,National Army Museum“, ukrašenog slikama i crtežima vrhunskog majstora crtanja Katon Vudvila, odlikovanog od strane Španije, Francuske, Turske, Egipta. Ponosio se Ordenom knjaza Danila, uručenog od crnogorskog gospodara i knjaza Nikole Petrovića

Ferdo Kikerec, knjaz Nikola

Vlaho Bukovac, Guslar

Jaroslav Čermak, Spašavanje slika sa Dvora Petrovića

Neđelja, 8. septembar

Neđelja, 8. septembar 2024.

Ожалошћени: ћерка ВИНКА НЕДИЋ, унук БОЖО, унука СВЕТЛАНА,

покојног брата ГОЈКА, породица покојне сестре ВУКОСАВЕ

Neđelja, 8. septembar 2024. Oglasi

Obavještavamo da je

MARA Nua ĐONAJ rođena LJUCAJ

Preminula nakon kraće bolesti dana 6. septembra 2024. u 89. godini. Saučešće za dragom nam pokojnicom primamo u kapeli Malesija u Tuzima 8. septembra od 17 do 22 časa, te u ponedjeljak 9. septembra od 10 do 15 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Vuksanlekajima.

Ožalošćeni:

sinovi LJUCA i TOM, kćerke LJULJA, DRITA i LIRIA, snahe VERA i DUNJA, unuci NIKOLA, TONI i MARKO, unuke MONIKA, ANAMARIA, LEONA, ANTEA, MARIJA, MARTINA i MOJCA, braća ĐERĐ, MARAŠ i FRANJO, praunučad, kao i ostalo bratstvo ĐONAJ i LJUCAJ

Dana 2. maja u Los An

elesu napustio nas je naš voljeni

ČEDOMIR Vasa RADULOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice i prijatelja 7. septembra na groblju Milošev Dub, Komani.

Lajmërojmë se

MARE Novja GJONAJ

E lindur LUCAJ

vdiq pas një sëmundjeje të shkurtër, më 6. 9. 2024, në moshën 89. vjeçare. Ngushëllimet për të ndjerën i pranojmë në Qendrën Funerale "Malësia" më 8. 9. 2024. prej orës 17 deri në orën 22, si dhe të hënën, më 9. 9. 2024. prej orës 10 deri në orën 15. Varrimi do të bëhet në varrezat familjare në Vuksanlekaj. Pushoftë në paqe!

Të pikëlluarit:

djemtë LUCA, dhe TOMA, bijat LULA, DRITA, dhe LIRIA, rejat VERA, dhe DUNJA, nipat NIKOLLA, TONI, dhe MARKU, mbesat MONIKA, ANAMARIA, LEONA, ANTEA, MARIA, MARTINA, dhe MOJCA, vëllezërit GJERGJI, MARASHI, dhe FRANI, stërnipat si dhe mbarë farefisi GJONAJ dhe LUCAJ

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Draga moja teta

Bila si jedna jedinstvena žena, u svakom pogledu sjajna i posebna. Ja sam imala tu sreću da budeš moja svekrva i baka moje djece. Ti si mi bila više od toga, bila si mi kao druga majka. Najljepša dušo, počivaj u miru i neka ti je vječna slava!

Tvoja DUNJA

Ožalošćeni: supruga VALERIJA, sestre SENKA VUKIĆEVIĆ sa porodicom, MILKA VELIMIROVIĆ sa porodicom i porodica pok. sestre DARINKE JOVOVIĆ

Posljednji pozdrav sestri, tetki, babi i svastici

DANICI PERIŠIĆ

Tužni su rastanci, pogotovo sestrinski bole. Sjećanja će nas uvijek držati skupa. Porodica LJUBIŠE i DESE JAREDIĆ

MARE

ČEDOMIR Vasa RADULOVIĆ

Dragi Čedo, Brigom, ljubavlju i tugovanjem sa mnom pokušavao si da mi ublažiš neprebolne rane za mojim Vladanom. Zla bolest mi i tebe uze. Počivaj u miru, dragi brate.

Rano je bilo za rastanak, moj vječno mladi, lijepi ujače. Dobrotom, nježnošću i beskrajnim strpljenjem obilježio si moje djetinjstvo.

Tvoj radoznali duh te odveo daleko, ali su ti misli i srce bili uvijek sa nama.

Bio si naš dobrotvor i zaklon od životnih oluja. Počivaj u miru, a tvoja čista i plemenita duša nek otkriva neke nove svjetove.

Ožalošćena sestra SENKA VUKIĆEVIĆ

Našem dragom ujaku

BRANU ADŽIĆU

Ujače, tvoj nas je odlazak zatekao nespremne, nepunih sedam dana nakon odlaska naše majke, a tvoje voljene sestre.

Bio si oslonac, i majci i nama, podrška i snaga kad nam je bilo najpotrebnije.

Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju i našim srcima.

Posljednji pozdrav jedinom striku

Tvoji sestrići ĐORĐE i VUK VUJNOVIĆ sa porodicama

od VELIBORA RADULOVIĆA sa porodicom 317

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

Teško je oprostiti se od tebe. Hvala na svakom trenutku, zagrljaju, toploj riječi. Vječno ćeš živjeti u mom srcu.

Neđelja, 8. septembar

Perjaniku mog djetinjstva

ČEDOMIR RADULOVIĆ

Bio si roditeljski oslonac, zaklon i snaga kad je bilo najteže. U daljini, a nikad dalek. Mudre misli i blagog duha, beskrajno strpljiv, pokazao si mi kako čista duša bezuslovno voli i što je snaga porodice.

Dostojanstven i hrabar u borbi za život koji si toliko volio, iznenada si otišao u najljepša sjećanja i odnio dio srca zauvijek.

„Ako istok sunce svjetlo rađa, Ako biće vri u luče sjajne, Ako zemlja priviđenje nije, Duša ljudska jeste besmrtna “

Tvoja sestrična MAJA VUKIĆEVIĆ

Dragi ujače

ČEDO RADULOVIĆ

Živio si daleko, ali uvijek u našim srcima i mislima, gdje ćeš vječno i ostati.

Tvoji: NEBOJŠA, ALEKSANDRA, NATAŠA, LUKA i VUK JOVOVIĆ

Počivaj u miru. Vječno ću te pamtiti. Zet JOVAN JOVOVIĆ

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Tvoja MARIJA MANJA JOVOVIĆ

ČEDOMIR Vasa RADULOVIĆ

NINA MARIĆ sa porodicom

Neđelja, 8. septembar

Opraštamo se od naše drage

SNEŽANE ĆIROVIĆ

Iskrenog i plemenitog prijatelja koji je umio da dijeli sa nama životnu radost i tugu.

SANJA VUKČEVIĆ i NADA STANIŠIĆ

Posljednji pozdrav dragoj majci, tašti i babi MAKI

Pamtićemo te po tvojoj ljubavi, divnoj i blagoj prirodi i osmijehu sa kojim si nas uvijek dočekivala i ispraćala. Počivaj u miru, uvijek ćemo te čuvati u srcu. Tvoji ANA, ELVIS, INES, DANIS i DARIJA

Voljeni naš

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

ZAGORKI - BEBI REDŽEMATOVIĆ

Od DARINKE, MILEVE i DANILA

JOVAN JOCKO MIĆUNOVIĆ

Četiri duge godine bez tebe i uvijek iznova učimo da živimo bez tvog zagrljaja i osmijeha...

Uvijek si tu u mislima i u srcu, u svakom našem danu.

Zauvijek tvoje

MARIJA i SLAĐANA

MILO Pantov RADOMAN

Život je surov jer ne zastane ni na trenutak, čak ni kada se zaustavi čitav tvoj svijet.

Vrijeme ne pruža nikakvu utjehu, a ovih šest mjeseci bili su teško breme uz spoznaju da te nećemo više nikad vidjeti i zagrliti. Čuvaj nas odozgo, anđele naš, kao što mi tebe čuvamo u našim glavama i srcu.

Za vazda neutješna TVOJA PORODICA

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

9. septembra 2024. godine je 40 tužnih dana od kako nisi sa nama

DIMITRIJE – VUJO Milovanov PEJOVIĆ

Bio si naše mirno utočište, naša snaga i naš ponos. Pamtićemo najljepše trenutke sreće koje smo doživjeli sa tobom. Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam pružao.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Neka ti naše suze ne remete mir.

S poštovanjem i ljubavlju: supruga VUKICA, sinovi IVAN i MARKO, kćerke IVANA i MILICA, unučad MARIA, JOVAN, ANDREA, DAVID, TEODORA i LANA

S poštovanjem i lijepim uspomenama ostaćeš uvijek u našim srcima.

PEĐA RAIČKOVIĆ sa porodicom

Sjećanje na voljenog

STEVANA DUROVIĆA

Uvijek si sa nama u srcu i mislima.

Otac SAŠA, đed STEVO i tetka NEDA 316

Navršava se godina dana od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni kum

324

LJUBOMIR - BELI ŠĆEPANOVIĆ

Kume naš, Svojim preranim odlaskom si ostavio veliku prazninu i tugu u našim životima, a vječnu bol i gorke suze tvojoj porodici. Često te spominjemo, po čestitosti i dobru te pamtimo, sjećajući se naših zajedničkih uspomena… Nedostaješ previše!

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe, a uvijek biti uz tvoje Bilju, Natašu i Marka.

Tvoji kumovi IGOR i CECA MARKOVIĆ, DRAGI i NATAŠA VUKČEVIĆ, DUŠKO i SEKA KAŽIĆ

Dana 9. septembra je pola godine od kada nas je napustio naš dragi

303

MIODRAG - DRAGAN DORONGIĆ

Svakodnevno si u našim mislima i zauvijek ćeš tu i ostati. Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene. PORODICA DORONGIĆ

Neđelja, 8. septembar 2024.

293

289

Četrdeset dana je od smrti voljene majke ZORKE

Ćerka MARIJA

Otišla je na vječni počinak naša voljena sestra

ZORKA Savova PERIŠIĆ

Kad smrt iznenadi kao što je tvoja nas, ostaju samo bol, tuga, uspomene i doživotno sjećanje.

MILORAD i STANKA

Draga sestro

ZORKA PERIŠIĆ

Prošlo je 40 dana od kada nijesi sa nama.

Nedostaješ mi, ostavila si sjećanja koja ne blijede i dobrotu koju ću da pamtim.

Tvoja sestra VIDE 298

Navršava se pola godine otkako nas je napustio naš voljeni

PAVLE Bajov VUČERAKOVIĆ

Dragi naš Pavle, Nismo te mogli sačuvati od smrti… ali ćemo te sačuvati od zaborava, jer smrt je jača od života, ali ne i od ljubavi prema tebi.

Nedostaješ previše za sve.

Počivaj u miru i neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja koju si toliko volio

U nedelju 8. septembra 2024 uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću

TVOJA PORODICA

290

SJEĆANJE

8. 9. 2004 – 8. 9. 2024. RADOVAN VRANEŠ BORIS

Tužno sjećanje na naše voljene

8. septembra navršava se 31 maja navršilo se 23 godine od smrti 11 godina od smrti

SAVA VLADIMIRA GLENDŽE

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju u našim srcima.

Vaši

supruga i snaha SANJA, sestra ZORKA, ćerke i sinovične SANDRA, STANKA i MILENA sa porodicama

311

Dana 8. septembra 2024. navršava se godina dana od smrti naše voljene

STANIKE VULAŠ

Sa ljubavlju i poštovanjem živiš i živjećeš u našim srcima dok postojimo. Mnogo nam nedostaješ.

TVOJA PORODICA

Godina je dana od kada nije sa nama naša voljena

DANICA Vladimira ČAVOR rođena BANOVIĆ

Prošla je godina od kako si nas napuštila, ali tvoja ljubav, pažnja i radost koju si nam pružala i dalje žive u našim srcima.

Vrijeme ne liječi bol, ne popunjava prazninu i tvoj nedostatak, samo nas je naučilo da živimo sa tim i vodimo se mišlju da si tu i da kao uvijek paziš na nas. Zauvijek ćeš nam nedostajati.

Volimo te i čuvamo te u našim srcima.

Tvoji VLADIMIR, NIKOLA i SNEŽANA

Godina dana je od smrti naše drage sestre

OLGE ĆUTKO

Dan za danom vrijeme prolazi, a bol i tuga za tobom su neprolazni.

Tvoji GAJO, DANICA i BOŽIDARKA

Pola godine je od smrti voljenog brata, đevera i strica

DRAGANA RAČIĆA

Ostavio si toliko svoje duše u svima nama! Tvoj osmijeh nikada nećemo zaboraviti, tvojim šalama ćemo se smijati, a uspomene na tebe čuvati zauvijek. Svakoga dana si u našim srcima i mislima.

MILORAD, VANJA, NEMANJA i STRAHINJA

Četrdeset je tužnih dana od kada nas je napustila naša voljena

315

OLGA Borivoja SIMONOVIĆ rođena ČELEBIĆ

308

Beskrajno ti hvala za svu ljubav, pažnju i podršku, koju si nam uvijek nesebično pružala. Tvoj divni duh živjeće u svima nama koji smo bili dio tvog života, a sjećanje na tebe buditi najljepše uspomene koje vrijeme nikada neće izbrisati. Počivaj u miru.

U nedjelju, 8. septembra, u 10 časova najuža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

Tvoji najmiliji: sin SLAVENKO, kćerka SLAVICA, snahe SANJA, KRISTINA, ANĐE i ANA, unučad MILICA, MARIJA, JELENA, ALEKSANDAR, MARKO i MILOŠ, praunučad JOVANA, MATIJA, STRAHINJA, LUKA, JANICA, NIKOLINA, DRAGAN, KASIJA i ELENA

Posljednji pozdrav najdražoj sestri i tetki

Tvoj osmijeh pun ljubavi i tvoje tople

uvijek i za svakoga. Počivaj u miru!

300

OLGI

nasmijane oči nećemo nikada zaboraviti. Puna ljubavi

Porodica BRNOVIĆ

Neđelja, 8. septembar 2024.

8. 9. 2024 je 40 dana 23. 9. 2024 je 45 godina od smrti naše drage od smrti dragog

323

VUKOSAVE MILUTINA

BOJANE Blagotina

Milutinove

ĐUKANOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje, ne liječi tugu i ne umanjuje prazninu koja je ostala vašim odlaskom. Vaša dobrota i čista duša ostaće zauvijek u našim srcima.

S ljubavlju i ponosom što smo vas takve imali u srcu nose i čuvaju od zaborava

ŽARKO, NATAŠA i MILUTIN

Draga

325

BOKI

Bila si iskreni prijatelj meni i mojoj đeci. Raširene ruke, osmijeh, savjete i pažnju nikad nećemo zaboraviti. Počivaj u miru. S poštovanjem,

MARINA VUKMIROVIĆ sa đecom

288

Dana 8. septembra 2024. navršava se četrdeset tužnih dana od smrti naše drage majke i 23. septembra 2024. navršava se 45 godina od smrti našeg dragog oca

VUKOSAVA MILUTIN

BOJANA Blagotin

Milutina

1946 ‒ 2024. 1926 ‒ 1979. ĐUKANOVIĆ

Draga majko, vilo moja, snago moja, živote moj, hvala ti na svakom osmijehu, svakoj toploj riječi i najbrižljivijim zagrljajima koje si nam pružala.

Hvala ti za sve predivne trenutke i bezuslovnu ljubav. Tvoj veseo i vedar duh, upornost, skromnost, ljubav i razumijevanje će vječno živjeti u našim srcima. Dobra dušo naša, počivaj u miru zajedno sa našim i tvojim Milutinom.

Neka vas Anđeli čuvaju.

Dragi oče, svojim preranim odlaskom ostavio si u našim životima nenadoknadivu prazninu i tugu.

Tvoja plemenitost, snaga i mudrost nastavljaju da žive u našim srcima.

Vječna Vam slava i hvala.

DESANKU D. RAIČEVIĆ 2016‒2024 1999‒2024 Kćerka JADRANKA JOŠANOVIĆ sa porodicom

MAJKO

Dok živim ja, živiš i ti, rođena moja

Tvoja JAGODA

318

Tužno sjećanje na naše najmilije. Dana 8. septembra 2024. navršava se četrdeset dana od smrti moje majke, svekrve i babe, i 23. septembra 2024. navršava se 45 godina od smrti moga oca, svekra i đeda

VUKOSAVA MILUTIN

BOJANA Blagotin

Milutin

1946 – 2024. 1926 – 1979. ĐUKANOVIĆ

Majko, bila si naša zvijezda koja nam je obasjavala put, bićeš i dalje. Bila si naša sokolica koja nas je kao male ptiće štitila svojim krilima, a bilo je teško.

A sad je, majko, još teže. Nemoguće je opisati tvoju borbu za nas trojicu, bili smo đeca, a tebi samo 33 godine kad si ostala bez našeg i svog oslonca. Ali si uspjela u svojoj borbi. Tvoja hrabrost, snaga i plemenitost će ostati primjer svima koji su te poznavali, a najviše nama tvojoj đeci. Uvijek ćeš biti na posebnom mjestu u našim srcima. Dragi oče prošlo je 45 godina od kada nijesi sa nama. Tvojim preranim odlaskom ostavio si nenadoknadivu prazninu u našim životima. Ali si uspio da za ono malo života koliko si bio sa našom majkom i sa nama da nam preneseš svu snagu, upornost, poštovanje i ljubav u našim životima.

Vječno vas čuvaju od zaborava ŽELJKO, BILJANA, STEFAN i KSENIJA

8. 9. 2024 je 40 dana od smrti

23. 9. 2024 je 45 godina od smrti naše drage majke, svekrve i babe našeg dragog oca, svekra i đeda

VUKOSAVE - BOJANE MILUTINA Blagotina Milutina

ĐUKANOVIĆ

Dragi roditelji, Nižu se dani i godine bez vas...

Iako ste otišli, znamo da nas nikad nećete napuštiti.

Sve čemu ste nas učili i što ste nam pružili svijetljeće puteve naše budućnosti. Praznina je ogromna, ali je ogroman ponos što smo vas imali i što ste bili dio našeg života.

Znamo i osjećamo da se i sad brinete o nama i čuvate nas.

Nedostajaćete za sve što dolazi...

Dana 8. septembra u 10 sati porodica će posjetiti vašu vječnu kuću.

Sinovi ŽELJKO, ŽARKO i GORAN, snahe NATAŠA, BILJANA i RADMILA, unučad MILUTIN, STEFAN, KSENIJA, GORANA i ASIA

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

BAR, BJELIŠI, prodajem placeve od 300, 360, 480 m2 , uknjiženi, uz put.

Tel. 069/332-332

radnici za rad u magacinu. Plata povoljna.

Tel. 069/032-380

POTREBNI

Neđelja, 8. septembar

Pitajte popa

Moj Bog

Dragan Veselinov

Cijena 20 €

Nova knjiga u izdanju Pobjede

drugo dopunjeno izdanje