Poneđeljak, 9. septembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21109 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
VAKCINACIJA NEMA ALTERNATIVU: Ministar zdravlja istakao da je epidemija morbila u Podgorici, Budvi i Rožajama pod kontrolom, ali i apelovao na roditelje da poštuju kalendar imunizacije djece
Na pitanje Pobjede zbog čega se oklijeva sa uvođenjem restriktivnih mjera, ministar odgovara da strategija uključuje sagledavanje mogućnosti zakonskih izmjena, ali samo uz široki konsenzus svih relevantnih resora, kao i cjelokupne javnosti. Pojašnjava da se radi o veoma kompleksnom društvenom pitanju, koje se tiče ne samo
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Izvršna direktorka CGO poručila da Ustav i zakon ne zabranjuju Jakovu Milatoviću, kao prvom čovjeku Crne Gore, učešće u političkom životu
Šef države nije izabran da bi ćutao
Ostaje žal što ni Spajić, ni njegovi ministri, kao ni parlamentarna većina ne mare za stavove onih koji drugačije misle od njih i što je nivo suštinskog dijaloga i inkluzivnosti, van onog što je trgovina među različitim partijama vlasti, danas na zabrinjavajuće niskom nivou, kazala je Daliborka Uljarević
javnog zdravlja, već i prava djece na školovanje, kao i inkluzivnosti sve djece u smislu predškolskog vaspitanja Šimun
Ministar zadužen za resor ekologije reagovao dan kasnije nakon objave snimka na kojem se vide uginule krave pobacane u Bogetićima, od premijera ni glasa Ćulafić:
KOMENTAR
Bitka Trampa i Kamale Haris odrediće budućnost planete
Piše:
Preliminarni podaci Monstata o robnoj razmjeni Crne Gore u prvih sedam mjeseci pokazuju da spoljnotrgovinski de cit raste
Izvezena roba je vrijedna 330,8 miliona eura, što je 22,1 odsto manje nego u uporednom periodu. Uvoz je bio veći 7,9 odsto i iznosio je 2,34 milijarde eura. Vrijednost izvezene električne energije u prvih sedam mjeseci smanjena je za čak 67,8 odsto u odnosu na isti period lani, kad je taj iznos bio vrijedan 176,6 miliona eura
dr Ivana VOJINOVIĆ
Dr Lenka Blehova-Čelebić za Pobjedu ekskluzivno najavljuje novu knjigu o religijskoj prošlosti, koja će biti objavljena do kraja ove godine
INTERVJU: Edin Tuzović, nosilac liste Bošnjačke stranke „Podgorica svih nas“
Želimo da naša Stara varoš bude upravo ono što je Baščaršija u Sarajevu, jer ona to zaslužuje, ističe sagovornik Pobjede
Smatram da naš slogan šalje jasnu poruku da svi građani Podgorice - bez obzira na to kako se zovu - imaju pravo na jednake uslove života, kaže u intervjuu za Pobjedu Edin Tuzović, nosilac liste Bošnjačke stranke „Podgorica svih nas“. U njihovom fokusu su ravnomjerni razvoj cijelog glavnog grada, ali i brojni komunalni problemi.
- Želimo da očuvamo duh stare Podgorice, na koji smo ponosni svi mi koji smo porasli u ovom gradu – dodao je on. Zalagaćemo se za rekonstrukciju autobuske i željezničke stanice sa trgom koji ih povezuje, za što brži završetak saobraćajnice koja će povezivati Stari aerodrom sa Bulevarom Save Kovačevića, te nova parking mjesta i nove autobuske linije.
- Hoćemo još parkova, još novih igrališta za djecu, ali i da od Podgorice napravimo grad kulture – naveo je sagovornik Pobjede.
Kako je precizirao, nastupaju samostalno na vanrednim izborima 29. septembra jer imaju trend rasta podrške i, u
PODGORICA – Neuspjeh vladajuće koalicije na podgoričkim izborima otvorio bi pitanje legitimiteta vlasti na državnom nivou, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović, navodeći da bi scenario njihovog ubjedljivijeg poraza mogao voditi ka vanrednim parlamentarnim izborima.
- Ako bi se desilo da dožive značajniji poraz, da te partije imaju ispod 40 odsto glasova, biće veoma teško za Vladu i vladajuću koaliciju da opstane. To bi moglo da gurne Crnu Goru ka vanrednim parlamentarnim izborima ili formiranju nove vladajuće koalicije - kazao je Vujović. On je naglasio da samim tim što je neko izgubio na lokalnim izborima - ne znači da nema legitimitet i podršku na nacionalnom nivou.
- Ali mislim da će javno mnjenje negativno djelovati i da će
skladu s time, kvalitetnu kadrovsku listu. Zato žele da budu aktivni činioci procesa odlučivanja u glavnom gradu. - Podgorica je važnija od svake partije, od svakog pojedinca. O postizbornim koalicijama ćemo nakon rezultata izbora, ali tako da to bude u interesu građana i isključivo u skladu sa odlukom organa Bošnjačke stranke i nijedne druge –zaključuje Tuzović.
POBJEDA: Zbog čega je lista BS-a odlučila da nastupi samostalno na vanrednim izborima u Podgorici 29. septembra?
TUZOVIĆ: Bošnjačka stranka je ove godine proslavila 18 godina postojanja. Jasna, ispravna i principijelna politika, koju vodimo svih ovih godina, rezultirala je da stranka danas ima stabilno biračko tijelo. Imamo trend rasta podrške i potpuno je logično da nastupimo samostalno na ovim izborima. Takođe, imamo veoma kvalitetnu kadrovsku listu, pripremili smo ozbiljan izborni program i želimo da budemo aktivni činioci procesa odlučivanja u glavnom gradu.
POBJEDA: S obzirom na to da ste jedina manjinska partija na izborima, koji su glavni principi liste koju predvodite i zbog čega smatrate da će građani za vas glasati?
TUZOVIĆ: Nastupamo pod sloganom „Podgorica svih nas“. Smatram da ovaj slogan šalje jasnu poruku da svi građani Podgorice - bez obzira na to kako se zovu - imaju pravo na jednake uslove života. Mi želimo da se ravnomjerno razvija cijela Podgorica. Hoće-
mo da očuvamo duh stare Podgorice, na koji smo ponosni svi mi koji smo porasli u ovom gradu. Želimo da naša Stara varoš bude upravo ono što je Baščaršija u Sarajevu. Naša Stara varoš to zaslužuje. Želimo i da naselja poput Konika, Starog aerodroma i Drača, ali i sva druga budu na nivou evropskog razvoja - jer Podgorica to zaslužuje.
POBJEDA: Što smatrate ključnim problemima u Podgorici danas, na kojima tre-
ba da radi naredna vlast?
TUZOVIĆ: Podgorica se svakodnevno širi i izazova je mnogo. Akcenat je svakako na komunalnim problemima, jer Podgorica mora biti čist grad. Osim toga, smatram da se mora što prije krenuti u projekat izgradnje bulevara koji bi povezao Stari aerodrom sa Bulevarom Save Kovačevića, u dijelu grada kod željezničke stanice. Podgorici su potrebna nova parking mjesta i nove autobuske linije.
Politički analitičar ocijenio da bi neuspjeh vladajuće koalicije na podgoričkim izborima otvorio pitanje legitimiteta vlasti na državnom nivou
Vujović: Ako partije vlasti dožive izborni poraz, mogući vanredni izbori ili nova vladajuća koalicija
se osipati podrška vladajućoj koaliciji ukoliko ne pobijedi na podgoričkim izborima - dodao je Vujović. Kako je rekao, ako vladajuća većina sa državnog nivoa pobijedi i formira stabilnu vlast u Podgorici, onda će učvrstiti mandat na nacionalnom nivou. Vujović je kazao da je s aspekta birača dobro što će na izborima biti mnogo lista, jer će biti raznolika ponuda. - To može pozitivno uticati –da podstakne birače da u većoj mjeri izađu na lokalne izbore - smatra Vujović. On je istakao da praksa pokazuje da lokalni izbori privla-
če znatno manje birača nego nacionalni izbori. Vujović je naglasio da je uvijek pitanje da li više lista znači bolju ponudu ili ne, što svakako birači odlučuju.
- Ono što na neki način može biti opterećujuće jeste da znatan broj lista ne pređe izborni cenzus - rekao je Vujović.
Kako je kazao, u ovom trenutku se to ne može znati, jer nijesu napravljena neka ozbiljnija istraživanja koja bi mogla sa sigurnošću da ukažu koliko lista neće preći cenzus, odnosno koliko će se glasova rasuti, a i ostalo je još puno do kraja kampanje.
- Jedan znatan broj lista prvi put izlazi na izbore, pa je samim tim i teško procijeniti kako će birači reagovati - naveo je Vujović.
On je dodao da će ukoliko bi se desilo da znatan broj lista ostane ispod cenzusa i dođe do velikog broja rasutih glasa, lista sa najviše glasova imati šansu da u raspodjeli mandata prođe bolje nego manje izborne liste. - Tako da nije beznačajno koja će lista privući najveći broj glasova kada se budu raspoređivali mandati, a taj efekat će biti podstaknut dodatno ako bude veći broj lista ispod cenzusa - rekao je Vujović.
On je kazao da to što nije došlo do ukrupnjavanja političke scene i što postoji veliki broj li-
Takođe, zalagaćemo se da se rekonstruišu autobuska i željeznička stanica sa trgom koji se nalazi ispred obje stanice, koje su mnogim turistima prvi susret sa Podgoricom, a priznaćete da je sada taj susret, najblaže rečeno, razočaravajući.
POBJEDA: Kakav imidž treba da ima glavni grad zemlje koja je kandidat za ulazak u Evropsku uniju?
TUZOVIĆ: Podgorica je prirodno bogata zelenilom. Hoćemo još parkova, još novih igrališta za djecu, ali i da od Podgorice napravimo grad kulture.
POBJEDA: S obzirom na uslovljavanje partija sa kojim činite vlast na državnom nivou, sa kojim strankama nećete formirati postizbornu koaliciju?
TUZOVIĆ: Nama je sada fokus na tome da dođemo do svakog građanina i ponudimo naš program. Podgorica je važnija od svake partije, od svakog pojedinca. Ovaj grad je svima nama dao mnogo. Vrijeme je da mu vratimo na najbolji način. Jer, Podgorica je svih nas. O postizbornim koalicijama ćemo nakon rezultata izbora, ali tako da to bude u interesu građana i isključivo u skladu sa odlukom organa Bošnjačke stranke i nijedne druge stranke. K. J.
sta ne mora po automatizmu da znači ni dobro, ni loše. - Jedinstvena lista vlasti, odnosno opozicije ne mora da znači bolji izborni rezultat, a ne mora da znači ni više lista bolji rezultat - naveo je Vujović. Kako je rekao, sve zavisi od trenutka i raspoloženja birača. - Nekim biračima učešće nekih partija na jedinstvenoj listi djeluje demotivišuće, odnosno tjera takve birače u apstinenciju ili da daju glas drugoj listi - dodao je Vujović. R. P.
Izvršna direktorka CGO poručila da Ustav i zakon ne zabranjuju Jakovu Milatoviću, kao predsjedniku Crne Gore, učešće u političkom životu
PODGORICA – Predsjednik države je politička ličnost, sa legitimitetom direktnog izbora od građana i građanki. On ima pravo, kao i svi drugi, da komentariše i artikuliše političke teme, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou, kao i da podrži ili kritikuje političke aktere, jer se time bori za svoja politička ubjeđenja. Čak je dužnost onih sa tom vrstom legitimiteta da budu vokalniji i aktivniji jer nijesu birani da bi ćutali čitav mandat – kazala je za Pobjedu Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, povodom učešća šefa države Jakova Milatovića u kampanji uoči podgoričkih izbora.
Komentarišući to što je u nazivu predizborne liste upravo ime Jakova Milatovića, Uljarević je istakla da, generalno, nazivi izbornih lista sa onima koji neće nakon tih izbora biti akteri u smislu neposrednog vršenja vlasti na nivou na kojem se lista takmiči, nije u duhu demokratije, iako, kako je kazala, kod nas nije izuzetak.
- Radi se o izabranom modelu vizualizacije političke platforme, a birači će pokazati da li je i koliko to imalo uticaja na njih – istakla je Uljarević.
NEMA ZABRANA
Na pitanje da li šef države krši Ustav i zakon učešćem u kampanji, s obzirom na to da je predsjednik svih građana, Uljarević je odgovorila da se nigdje u Ustavu i zakonu predsjedniku države ne zabranjuje učešće u političkom životu i promovisanje političkog mišljenja i vizije, iako se, kako je rekla, taj narativ kod nas pokušava uspostaviti.
- Dodatno, predsjednik države ima najširi neposredni legitimitet, a to povlači i najveću odgovornost za kreiranje političke ambijenta. Činjenica je da ne možete sve građana i građanke uvijek zadovoljiti čak i ako biste ćutali, a lično mislim da je obaveza predsjednika da ima jasne političke stavove, pa i
Ostaje žal što ni Spajić, ni njegovi ministri, kao ni parlamentarna većina ne mare za stavove onih koji drugačije misle od njih i što je nivo suštinskog dijaloga i inkluzivnosti, van onog što je trgovina među različitim partijama vlasti, danas na zabrinjavajuće niskom nivou, kazala je Daliborka Uljarević
one koje je nekad neprijatno čuti, upravo zato što se samo tako stvara potrebna društveno-politička dinamika i prostor za progres – istakla je Uljarević.
Treba podsjetiti, kazala je, i da je izborni legitimitet koji nosi funkcija predsjednika u nesaglasju sa ovlašćenjima predsjednika, o čemu smo govorili i kad se posljednji put neustavno, kako se i dokazalo, mijenjao Zakon o predsjedniku.
- Dok se u nekoj perspektivi to ne promijeni, bilo sužavanjem izbornog legitimiteta predsjedniku, time što će biti biran u Skupštini a ne direktno, ili, pak, proširivanjem njegovih ovlašćenja, najmanje što predsjednik može, a i mora, jeste da pokuša biti balans u odnosu na druge grane vlasti, a što znači i da politički jasno istupa – istakla je Uljarević. Na pitanje da li je Milatovićevo svakodnevno kritikovanje Vlade i vraćanje zakona na ponovno odlučivanje Skupštini javni interes ili neka vrsta osvete premijeru, Uljarević je rekla da je animozitet koji postoji između predsjednika države i predsjednika Vlade nesporan.
- Vjerujem da je do tog razlaza nekad bliskih partijskih saboraca, ali i prijatelja, kako je javnost sticala utisak, došlo na ličnoj osnovi. U međuvremenu se to pretvorilo u borbu između dva načina razmišljanja i dva pristupa vladavini – kazala je Uljarević. Prema njenim riječima, činjenica je da je predsjednik većinu zakona, koji su bili u fokusu civilnog društva i zainteresovane stručne javnosti, vraćao
Patriotski pokret otpora „Lovćenske straže 1990“ obratio se pismom predsjedniku države, Vladi, Skupštini, SDT-u i ANB-u Ispitati navode da se planira gradnja limenih objekata na Lovćenu
Skupštini iz istih razloga iz kojih su i relevantno civilno društvo i stručna javnost kritikovali te zakonske tekstove. - U tom kontekstu, javni je interes bio da se poslanicima da još jedna prilika da dobro promisle. Treba se stalno prisjećati, iako izgleda da takvi primjeri jedan drugi sustižu, prevarnog pristupa Vlade i Skupštine u predvečerje IBAR-a kada je riječ o Zakonu o RTCG, kojim se unaprijed i ponovo crtala pozicija Borisu Raoniću, višestruko nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG-a na koji je kredibilni dio NVO sektora oštro reagovao i predsjednik je taj zakon jednom, koliko su mu to ustavne mogućnosti dopuštale, vratio i javno bio na liniji komentara ovog dijela sektora – kazala je Uljarević. Poručila je da je, takođe, slično bilo i sa, kako je kazala, podvalom parlamentarne većine, u saglasju sa Vladom, kad je riječ o ponovnom ustoličenju ministra prosvjete sa moćima biranja i razrješenja stotina direktora vaspitno-obrazovnih ustanova.
- Na dokazanu štetnost ovog modela je, takođe, opominjao civilni sektor i iz istih razloga ga predsjednik vratio, dok su „časno“ ćutali oni u parlamentarnoj većini koji su, između ostalog, dobili izbore i na obećanju da će ovaj model ukinuti – kazala je Uljarević.
NIJE „FIKUS“
Prema njenim riječima, ustavopisac nije predsjedniku namijenio ulogu „fikusa“.
- Na to ukazuje, između ostalog, i to što mu je povjerio moć
Vlada nije odobrila zahtjev Kabineta predsjednika Crne Gore Spajić ne da Milatoviću novac za organizaciju samita Brdo–Brioni
PODGORICA – Vlada nije
odobrila zahtjev Kabineta predsjednika Crne Gore za sredstva za organizaciju regionalnog skupa Proces Brdo–Brioni, koji 7. i 8.
oktobra treba da se održi u Tivtu - saznaje Dan iz nezvaničnih, ali pouzdanih izvora bliskih Kabinetu predsjednika Jakova Milatovića. Proces Brdo–Brioni
treba da se održi u hotelu „Ridžent“ u Porto Montenegru, ali je organizacija sada dovedena u pitanje, potvrđeno je i portalu Antena M.
suspenzivnog veta na zakonodavnu aktivnost Skupštine, koju on koristi u skladu sa tim okvirom u sistemu koji predviđa kontrolu i nadzor parlamentarne demokratije, iako to kod nas nije bilo često primijenjeno. Suviše dugo smo živjeli nezdravu harmoniju između svih grana vlasti u kojoj su ispod radara prolazile razne stvari, čije posljedice i danas plaćamo, pa bi i iz toga trebalo ponešto naučiti – istakla je Uljarević.
Kazala je da „ostaje žal što ni Spajić ni njegovi ministri, kao ni parlamentarna većina, ne mare za stavove onih koji drugačije misle od njih i što je nivo suštinskog dijaloga i inkluzivnosti, van onog što je trgovina među različitim partijama vlasti, danas na zabrinjavajuće niskom niovu“.
Na pitanje koliko otvoreni sukob Milatovića i Spajića šteti državi, Uljarević je kazala da nije dobro ako zvaničnici države imaju različite stavove o ključnim stvarima.
- Demokratija traži pluralizam, a taj pluralizam u onom demokratskom ozračju, na žalost, nije došao nakon 2020. godine. Dobili smo kvantitet, a to nije dovoljno za kvalitet demokratske konsolidacije. Nije dobro ako zvaničnici države imaju različite stavove oko ključnih stvari, jer to može biti zbunjujuće i za našu i međunarodnu javnost i nesumnjivo utiče na dinamiku demokratskih procesa. Ali, izgleda da je i to dio učenja demokratije koji moramo proći i kroz koji će se iskristalisati i ko je bio na ispravnijoj poziciji – dodala je Uljarević. I. KOPRIVICA
PODGORICA – Patriotski pokret otpora „Lovćenske straže 1990“ obratio se pismom predsjedniku Crne Gore, Vladi i Skupštini, Specijalnom državnom tužilaštvu i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, tražeći da ispitaju navode i planove za postavljanje limenih objekata na Lovćen, te da reaguju u cilju zaštite mira u Crnoj Gori. - Na društvenim mrežama u posljednje vrijeme šire se informacije o planiranom postavljanju „limene crkve“ ili „limenog krsta“ na području Nacionalnog parka Lovćen, od klira i laika Crkve Srbije. Pošto-
vana gospodo, molimo vas da shodno vašim nadležnostima, a u interesu građanskog mira u Crnoj Gori preduzmete neophodne mjere radi provjere tačnosti ovih informacija. Takođe vas molimo da preduzmete adekvatne radnje u sprečavanju eventualnih „građevinskih“ aktivnosti Crkve Srbije (kolokvijalno), odnosno Beogradske patrijaršije Pravoslavne crkve u Srbiji (kanonski) na području Nacionalnog parka Lovćen, jer bi one bile u suprotnosti s Ustavom i određenim zakonima Crne Gorenavodi se u pismu Patriotskog pokreta otpora „Lovćenske straže 1990“. R. P.
Berane pred vanrednim izborima Nema većine za sjednicu lokalnog parlamenta
PODGORICA – Nakon
Podgorice, Gusinja i Budve vanredni izbori sve su izvjesniji i u Beranama. Skupština opštine Berane danas bi trebalo da odgovori Ministarstvu javne uprave što je urađeno po preporuci Vlade da se skrati mandat u lokalnom parlamentu. Da nijesu stvoreni uslovi da se sazove sjednica Skupštine, kazao je predsjednik Skupštine opštine Berane Milun Rmuš - U prethodnih nekoliko dana sazivao sam dva kolegijuma. Sekretar Skupštine je održao radni sastanak sa šefovima odborničkih klubova, gdje nijesmo mogli da nađemo većinu od 18 odbornika kako bismo zakazali sjednicu i skratili mandat Skupštini. To je ono što ćemo odgovoriti Ministar-
stvu javne uprave. Onda nadležnosti neka pređu na njih i neka nas oni obavijeste što dalje treba da radimo - rekao je Rmuš za Radio Crne Gore. Rmuš je kazao da Ministarstvo javne uprave i Vlada Crne Gore, po zakonu o lokalnoj samoupravi, tumače da ukoliko šest mjeseci ne bude sjednice, da će uvesti prinudnu upravu. - Tako da je ta odluka na Vladi - pojasnio je Rmuš. Predsjednik beranskog parlamenta poziva odbornike, ali i Vladu da situaciju u Beranama shvate ozbiljno. - Lokalna samouprava i građani Berana su u velikom problemu. Ukoliko odbornici nemaju želju da skrate mandat, pozivam premijera i Vladu da upute prijedlog za skraćenje mandata - poručio je on. R. P.
Milatović je tokom posjete Sloveniji sa predsjednicom te države Natašom Pirc Musar dogovorio da Crna Gora bude domaćin ovogodišnjeg samita. – Čim smo dobili organizaciju ovog samita, Kabinet predsjednika Milatovića počeo je pripreme i obratio se Vladi zbog finansija, što je uvijek i bila praksa. To je bilo još proš-
le godine i trebalo je da ta sredstva budu obezbijeđena kroz budžet. Tada je Vlada saopštila da novca nema i da će ove godine obezbijediti sredstva, što, očigledno, nije učinjeno – kaže sagovornik Dana blizak Kabinetu predsjednika države, koji je želio da ostane anoniman. Sada je sasvim očigledno da kohabitacija između pred-
sjednika Milatovića i premijera Milojka Spajića ne funkcioniše na najbolji način i da se sve češće primjećuju potezi, kao što je ovaj, koji se mogu pripisati njihovom ličnom odnosu. Međutim, u konkretnom slučaju to predstavlja problem čitave države jer može dovesti u pitanje i njenu međunarodnu reputaciju.
R. P.
Radnici „Košute“ traže devet zarada i povezivanje radnog staža za period od 1996. do 2001. godine
Blizu 700 bivših radnika nekadašnjeg giganta Industrije modne obuće „Košuta“ sa Cetinja kraj agonije očekuju nakon sastanka s aktuelnom ministarkom rada i socijalnog staranja Naidom Nišić. Nakon decenije pravnih borbi „na papiru“ , prije pola godine odlučili su se za radikalniji potez. Svakog ponedjeljka blokiraju na pola sata saobraćaj na Kruševom Ždrijelu
CETINJE - Hoće li sastanak sa ministarkom Naidom Nišić, zakazan za danas, nakon niza neuspješnih sa prethodnim ministrima, uroditi plodom, i 658 radnika IMO „Košuta“ konačno dobiti devet zarada i povezivanje radnog staža za period od 1996. do 2001. godinu - ostaje da se vidi. Čak i ako se dođe do rješenja, ostaje gorčina, jer mnogi od onih koji su čekali pravdu nijesu više među živima.
- Brojniji je bio taj spisak prije pola godine. Za samo ovih šest mjeseci umrlo je osam naših kolega. Pravdu nijesu dočekali. A za ovih dvadeset i kusur godina spisak je, nažalost, skoro prepolovljen. Tuga. Ljudi su umrli, a nijesu uspjeli da se izbore za ono što su zaradili. Danas se njihova djeca bore za to - kazala je predstavnica radnika „Košute“ Dijana Vujović u razgovoru za Pobjedu.
Borba za pravdu radnika „Košute“ protegla se od kraja prošlog i uveliko zagazila u
ovaj vijek, traje blizu 24 godine. Radnici potražuju neisplaćene zarade za 658 zaposlenih, kao i povezivanje radnog staža za 81 radnika. - Ljudi ne mogu da odu u penziju jer im nedostaju nekom mjesec, nekom dva, nekom četiri godine da bi stekli uslov za penzionisanje. Mnogi od njih imaju dovoljno godina starosti, a ne mogu da se penzioni-
šu, nemaju nikakva primanja jer neko drugi ne radi svoj posao - kaže Vujović. Ona podsjeća da su se sastajali kako sa svim čelnicima lokalne uprave u posljednjih desetak godina, tako i sa skoro svim ministrima, bilo rada i socijalnog staranja, bilo ekonomije. Rezultata, osim obećanja, nije bilo. Sastanak sa ministarkom Nešić njihova je posljednja na-
„Košutine“ cipele bile su brend
IMO „Košuta“ zapošljavala je nekada više hiljada radnika, a zbog obima posla radilo se i u tri smjene. Poslovnih prostora „Košute“ bilo je širom nekadašnje SFRJ. Cipele proizvedene na Ceti-
PODGORICA – Zgrade
Predsjednika države, Ministarstva finansija i Ministarstva vanjskih poslova u Podgorici biće naredne godine rekonstruisane u okviru projekta Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama, koji se realizuje po osnovu saradnje Crne Gore i Savezne Republike Njemačke (posredstvom KfW banke).
Investicija je vrijedna 5,1 milion eura. To je navedeno u planu rekonstrukcije službenih zgrada u državnoj svojini 2024 – 2026. godine, koji je ove sedmice usvojila Vlada, a koji realizuje Ministarstvo energetike u saradnji sa Upravom za državnu imovinu.
Između ostalog, planirano je poboljšanje energetskih karakteristika objekta kao i poboljšanje uslova za boravak i rad.
nju, u vrijeme kada nije bilo ni „Prade“ ni „Luj Vitona,“ bile su stvar prestiža. Nijesu se bacale, već popravljale .A onda je došla tranzicija. Danas 658 ljudi, među kojima su mahom vremešne
žene, i po neka mlađa osoba koja se bori za prava svojih pokojnih roditelja, moraju da stoje na ulici, blokiraju saobraćaj, štrajkuju glađu da bi ostvarili svoja zarađena i zakonom zagarantova-
da prije nego se odluče na radikalizaciju protesta.
- Sastajali su se sa nama i predstavnicii DPS vlade, i Krivokapićeve, i Abazovićeve, i Spajićeve. Mi smo i dalje na ulici i bez adekvatnog odgovora. Ukoliko ministarka Nišić ne da čvrste garancije da će naši opravdani zahtjevi biti ispunjeni, od 16. septembra nećemo više protestovati na Kruševom
na prava. Mnogi od njih u kući još čuvaju poneki par „Košutinih“ cipela. Kao lijepu uspomenu. Na proteste moraju u cipelama proizvedenim u nekoj dalekoistočnoj zemlji, koje nakon nekoliko upotreba jedino mogu da bace.
Planirano poboljšanje energetskih karakteristika objekata u državnoj svojini, kao i uslovi za rad u njima
Stečaj je u IMO „Košuta“ počeo je 1996. godine i okončan je 2001. Prema riječima Dijane Vujović, radnici nikad nijesu u potpunosti upoznati sa svime što se u fabrici za to vrijeme dešavalo. - Kako je fabrika prodata, mi ne znamo. Da smo znali da će biti prodata za 340.000 eura, mi radnici bismo se organizovali i
Ždrijelu, već idemo pred Vladu i tamo ćemo početi štrajk glađu - najavila je Vujović. Vujović u razgovoru za Pobjedu podsjeća i na neuspješan sastanak sa nekadašnjim ministrom ekonomije Nikom Đeljošajem
- Došli smo na sastanak, očekujući razrješenje naše agonije. Traženi su nam spiskovi svih radnika koji imaju potraživanja. Ne možemo mi za dva dana napraviti taj spisak. Svaki radnik treba da potpiše saglasnost, a to je nemoguće uraditi jer dio tih ljudi ne živi više na Cetinju. Tako nas je ministar ekonomije optužio da smo na sastanak došli nespremni, te da zato ne može da nam pomogne - kazala je Vujović, podsjećajući da je za vrijeme vlade Dritana Abazovića amandmanski „obeštećenje nekadašnjih radnika ‘Košute’“ ušlo u budžet za 2024. godinu. Prema njenim riječima, ta je stavka izbrisana sad za vrijeme vlade Milojka Spajića. Bivši radnici „Košute“ pravdu za sebe i svoje porodice tražili su mirno. Tek kad su postali svjesni da će im jedino nakon radikalizacije protesta neko posvetiti pažnju, odlučili su se na blokadu saobraćaja. Ni tada nijesu bili isključivi - ako je naišlo vozilo Hitne pomoći ili je neko morao baš važnim poslom do Podgorice, sklanjali su se i oslobađali prolaz. Možda je vrijeme da i njima konačno
ske karakteristike, koncipirati kao mjere energetske efikasnosti (planirati, realizovati i pratiti postignute rezultate) –nevedeno je u planu.
KATEGORIJE
kupili je - kaže Vujović, dodajući da nakon prodaje radnici nijesu obeštećeni. U vrijeme stečaja u „Košuti“ nekoliko puta se spekulisalo informacijama da će fabrika biti prodata inostranim investitorima, kao i da će se otvoriti veliki broj radnih mjesta za nekadašnje zaposlene. Spekulacije nikad nijesu ni zvanično potvrđene, ni realizovane.
Ukupna korisna površina poda zgrada čija je rekonstrukcija predviđena planom iznosi 5.735 m² , a što predstavlja osam odsto ukupne površine poda svih službenih zgrada u nadležnosti Uprave za državnu imovinu (72.253 m² ).
SPORAZUM
Realizacijom plana, navedeno je u dokumentu, ispuniće se ciljevi po pitanju unapređenja energetskih karakteristika
službenih zgrada, a time i preuzete obaveze Crne Gore prema Sporazumu o energetskoj zajednici, kao i u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
– Imajući u vidu da je realizacija Plana predviđena u okviru tekućeg namjenskog projekta energetske efikasnosti (PEEPB) neophodno je i da se u potpunosti iskoriste njegovi benefiti u cilju podizanja stručnog kapaciteta Uprave za državnu imovinu, kako bi se
uspješno nastavile aktivnosti na unapređenju energetskih karakteristika službenih zgrada nakon 2026. godine. U narednom periodu potrebno je da se sredstva namijenjena za tekuće i investiciono održavanje službenih zgrada u što većem obimu iskoriste za održavanje i unapređenje njihovih energetskih karakteristika. U tom cilju neophodno je aktivnosti na održavanju službenih zgrada, koje utiču na energet-
Kako bi definisalo obim rekonstrukcije i odabir zgrada Ministarstvo energetike je u saradnji sa Upravom za državnu imovinu ažuriralo inventar zgrada koje su u nadležnosti te uprave koji osim osnovnih podataka o objektima (lokacija, starost, površina i drugo), daje i opštu ocjenu stanja po pitanju energetskih karakteristika. Po tom osnovu je urađeno i rangiranje objekata – loše, solidno i dobro. Na spisku su 23 zgrade. U kategoriju loše svrstane su osim zgrade Predsjednika Crne Gore, Ministarstvo finansija i Ministarstvo vanjskih poslova koja je izgrađena 1956. godine i zgrade koje koriste: Skupština Crne
Prije dvadesetak godina bivši radnici „Košute“ pokušavali su da ostvare svoja prava i angažovali su Blagotu Mitrića kao pravnog zastupnika. Nakon nekoliko protesta u krugu nekadašnje fabrike, protesti su se jednostavno „ugasili“ bez ikakvog pozitivnog rezultata. Na radnike i njihova potraživanja crnogorska javnost je zaboravila.
- Nije tačno ono što pojedini kažu da nijesmo protestovali za vrijeme DPS-a. Jesmo. Protestovali smo u krugu fabrike, ispred zgrade Opštine. Novu godinu smo umjesto sa svojim porodicama dočekali ispred zgrade Opštine. Nakon niza praznih obećanja morali smo svoju borbu da radikalizujemo i odlučimo se da blokiramo saobraćaj na putu prema Podgorici - kazala je Dijana Vujović Ugašene
bude oslobođen pristup zarađenim platama i penzijama. U suprotnom, oni će biti prinuđeni da svoje nezadovoljstvo iskažu štrajkom glađu. J.Đ.P.
Gore (1955), Ministarstvo pravde (1971), Vrhovno državno tužilaštvo (1971), Poreska uprava, Uprava za državnu imovinu (1979), Ekotoksikološki zavod, zatim zgrada Ministarstva vanskih poslova i Skupštine Crne Gore (bivša PG banka), Osnovni sud (1982), te zgrada u kojoj je nekada bila Pobjeda (1975). U kategoriji solidno su: zgrada ministarstava - Vektra (2000. godine), Ustavnio sud Crne Gore (1987), Vrhovni sud Crne Gore (1998), Privredni sud (1982), Poreska uprava (2002), Uprava carina (1981), Rezidencija predsjednika (Cetinje). Stanje ostalih zgrada je u kategoriji dobro: Vlada (2011), Ministarstvo prosvjete (2007), Ministarstvo održivog razvoja i turizma (2006), Ministaratvso kulture na Cetinju (2004), zgrada državnih organa u Mojkovcu (1960,2007) i Vila „Gorica“ (1998). D.Š.
Preliminarni podaci Monstata o robnoj razmjeni Crne Gore u prvih sedam mjeseci
PODGORICA - Spoljnotrgovinsku razmjenu u prvih sedam mjeseci ove godine karakteriše veliki pad izvoza i drastičan rast spoljnotrgovinskog deficita, što je prvenstveno posljedica ogromnog pada vrijednosti izvezene struje u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno nižih cijena električne energije na međunarodnim tržištima tokom ove godine. Statističari su izračunali da smo na uvoz hrane u prvih sedam mjeseci ove godine potrošili 433,08 miliona eura, što je tri odsto više nego lani u istom periodu Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih sedam mjeseci, pre-
ma preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 2,67 milijardi eura, što je 2,9 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 330,8 miliona eura što je 22,1 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 7,9 odsto i iznosio je 2,34 milijarde eura.
Izvezena roba je vrijedna 330,8 miliona eura, što je 22,1 odsto manje nego u uporednom periodu. Uvoz je bio veći 7,9 odsto i iznosio je 2,34 milijarde eura
Vrijednost izvezene električne energije u prvih sedam mjeseci smanjena je za čak 67,8 odsto u odnosu na isti period lani, kad je taj iznos bio vrijedan 176,6 miliona eura
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,2 odsto i manja je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 19,6 odsto.
DRASTIČAN PAD
IZVEZENE ENERGIJE
U strukturi izvoza, prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), najviše su zastuplje-
na mineralna goriva i maziva (sektor 3) u iznosu od 72,9 miliona eura, koje čini električna energija 56,9 miliona eura i ostalo.
Vrijednost izvezene električne energije u prvih sedam mjeseci smanjena je za čak 67,8 odsto u odnosu na isti period lani, kad je taj iznos bio vrijedan 176,6 miliona eura. Statističari su izračunali da je došlo i do značajnog smanjenje izvoza, do prije nekoliko godina jednog od najznačajnih izvoznih crnogorskih proizvoda aluminijuma.
Došlo je do pada vrijednosti izvoza obojenih metala, odnosno aluminijuma, koji je u prvih sedam mjeseci bio vrijedan 22,9 miliona eura, što je za gotovo 45,6 odsto manje nego prošle godine u istom periodu, kad je taj izvoz bio vrijedan 51,6 miliona eura.
Sa druge strane, došlo je do značajnog rasta vrijednosti izvoza mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksitsa 94,7 odsto u odnosu na lani. Taj izvoz je u prvih sedam mjeseci bio vrijedan 35,7 miliona eura, dok je lani u istom uporednom periodu bio vrijedan 18,3 miliona eura.
kafe, čaja, pića i duvana koštao nas 130 miliona
Za uvoz duvana i proizvoda u prvih sedam mjeseci je plaćeno 21,3 miliona eura, što je 5,3 odsto više nego lani u istom periodu, a za uvoz kafe, čaja, kakaoa i začina 35,4 miliona, što je 5,9 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Uvoz šećera i meda nas je koštao 10,75 miliona eura što je na prošlogodišnjem nivou. Za uvoz pića u prvih sedam mjeseci smo potrošili 73,77 miliona, 5,6 procenata više nego lani u istom periodu.
PODGORICA - Povodom svakodnevne polemike o povećanju penzija oglasio se direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak, koji je kazao da će penzije biti sigurne i da neće doći do njihovog smanjenja, već da mogu biti samo veće. On je ponovio da će najavljeno smanjenje doprinosa smanjiti prihode u budžetu Fonda PIO. Međutim, on pojašnjava da je fiskalnom strategijom naveden set mjera koje će nadomjestiti taj budžet.
Optimistične najave direktora Fonda PIO
U prvih sedam mjeseci izvoz hrane iznosio je 25,95 miliona eura, što je 14,5 odsto više nego lani.
U izvozu hrane dominira izvoz mesa i njegovih prerađevina sa 18,49 miliona eura i veći je 31,5 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je izvoz voća i povrća u prvih sedam mjeseci bio vrijedan 3,59 miliona eura i smanjen je 23,7 odsto u odnosu na lani u istom periodu.
NEMA PROIZVODNJE
U strukturi uvoza prema SMTK-u najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 586,3 miliona eura, koje čine drumska vozila sa 226 miliona eura i ostalo.
Vrijednost uvezenih drumskih vozila u prvih sedam mjeseci je za 22,4 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine.
U prvih sedam mjeseci je uvoz nafte i njenih derivata bio vrijedan 187,85 miliona eura i 11,6 odsto je veći u odnosu na isti period lani.
U prvih sedam mjeseci smo na uvoz hrane potrošili 433,08 miliona eura, što je tri odsto više nego lani u istom periodu. Na uvoz mesa smo potrošili 94,8 miliona eura, što je rast od 3,8 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, na uvoz povrća i voća 68,57 miliona eura, što je sedam procenta više nego lani, dok smo na uvoz žitarica i proizvoda od
Na ljekove i medicinska sredstva potrošeno
126,4 miliona
Vrijednost uvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda u prvih sedam mjeseci ove godine je 126,4 miliona eura i bilježi značajan rast u odnosu na isti period lani od 14,5 odsto, kada je taj uvoz iznosio 110,3 miliona eura.
Uvoz namještaja nas je koštao 60,5 miliona, što je nezatno više nego lani u istom periodu. Na uvoz odjeće smo za sedam mjseci utrošili 72,63 miliona eura, dok nas je uvoz obuće koštao 29,74 miliona eura.
žitarica utrošili 56,65 miliona eura, što je za 2,7 odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 98,8 miliona eura, Bosna i Hercegovina sa 22,9 miliona eura i Slovenija sa 19 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 396 miliona eura, Kina sa 269,1 milion eura i Njemačka sa 233,8 miliona. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU). S. POPOVIĆ
Drobnjak: Penzije će biti veće, zakoni garantuju redovnu isplatu
-To će se nadomjestiti, između ostalog, uvođenjem poreza kada su u pitanju igre na sreću, oporezivanje nekretnina, uvođenje jedinstvene stope u turizmu od 15 odsto, markiranje goriva. Taj dodatni budžet Fonda PIO će biti popunjen i
rastom zarada koje su sada najavljene, tako da će se proširiti poreska baza, smanjiće se siva ekonomija - naveo je Drobnjak za portal RTCG. Dodaje kako će penzije biti sigurne, jer se penzionerima garantuje zakonima redovna
isplata penzija sredstvima iz budžeta. Drobnjak je istakao da penzije u budućnosti neće biti manje iako će lični koeficijenti za određene kategorije stanovnika biti manje, a to su zarade koje su iznad 800 eura. -Nije sporno ako se pojavljuje
negativni lični koeficijent, jer on nije jedini parametar koji se računa za obračun penzije - dodao je on. Drobnjak je ponovio da postoje još dva bitna parametra, a to su dužina radnog staža i vrijednost penzije za jedan lični bod.
Potrebne dodatne pripreme učenika za međunarodna takmičenja, izvan okvira koji sadrži nacionalni
PODGORICA – Neophodno je da se radi na dodatnoj podršci đacima koji učestvuju na međunarodnim takmičenjima u vidu priprema, s obzirom da gradivo s kojim se susreću nije pokriveno nastavnim planom i programom, kazali su Pobjedi iz Ispitnog centra Crne Gore.
Ove godine, do sada, pojedini najbolji đaci koji su učestvovali na međunarodnim takmičenjima osvojili su nagrade ili pohvale, a neki nijesu ništa. - Sva sredstva za ova takmičenja su ove godine opredijeljena budžetom, a Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ispitni centar su pružili svu neophodnu podršku. Takođe, Ispitni centar je formirao timove koji su, ovoga puta, osim predstavnika Univerziteta Crne Gore i Ispitnog centra činili i mentori iz osnovnih i srednjih škola – kažu iz Ispitnog centra.
Dodaju da će sa Ministarstvom i u narednom periodu nastaviti da budu podrška svim učenicima, nastavnicima i školama.
- Uvijek su se đaci za međunarodna takmičenja pripremali dodatno, izvan okvira koji sadrži nacionalni nastavni program. Međutim, jasno je da treba posvetiti više pažnje, obezbijediti alate i opremu, odnosno ozbiljna materijalna izdvajanja za talentovane i vrijedne učenike - navode. Imamo Fond za podršku talenata, koji postoji od 2017. godine, ali bi se morao, na neki način, unificirati sistem mentorstva, kako bi oni bili plaćeni izvan okvira nastave, bilo da dolaze iz škola ili sa univerziteta ili su privatno angažovani, da rade sa takmičarima u dužem trajanju - rekla je Pobjedi viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović Ističe da je važno da postoji jedno mjesto na koje će doći učenici i znati da mogu dobiti pomoć i mentora za određenu oblast. To, prema njenim riječima, može biti Ispitni centar, Naučno tehnološki park ili univerziteti.
- Mora postojati odluka nadležnog ministarstva koji određuje način i postupak raspodjele sredstava iz Fonda, a kako bi ta sredstva proizvodila rezultat, što sad nije slučaj - rekla je ona.
NAGRAĐENI
Najbolji đaci učestvovali su ove godine na međunarodnim takmičenjima u organizaciji Ispitnog centra.
Na Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi koja se održala u Antaliji, u Turskoj od 25. do 30. juna, Mladen Ralević učenik Osnovne škole ,,Radomir Mitrović“ osvojio je bronzanu medalju. Crnogorski tim činili su pored Ralevića, Dušan Reljić (OŠ ,,Dašo Pavičić“, Herceg Novi), Majra Kasumović (OŠ ,,Marko Miljanov“, Bijelo Polje), Viktor Radević (OŠ ,,Ju-
Često znanja naših takmičara, i kad se radi o suštinski odličnim đacima, ne daju rezultate na međunarodnom nivou. To otvara i pitanje toga što se i na koji način uči, koliko imaju praktičnog znanja, recimo za predmete gdje su u fokusu eksperimentalna znanja. Za to je potreban mentor ili ustanova da pripreme takmičara i za onaj dio koji u školi nijesu obradili, posebno zato što znamo da je obrazovni sistem u dosta lošem i infrastrukturnom stanju, a što ograničava taj vid nastave - kaže Kaluđerović
goslavija“, Bar) i lideri: Nikola Konatar, Dijana Kovačević i Tatjana Vujošević Na 56. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi (IChO 2024) koja se održala od 2. do 30. jula u Rijadu, Saudijskoj Arabiji, Aleksa Damjanović učenik podgoričke gimnazije ,,Slobodan Škerović“ dobio je pohvalu. Osim Alekse, Crnu Goru su predstavljali i: Jelena Orbović (Prva srednja stručna škola, Nikšić), Zada Medunjanin (SMŠ „Bećo Bašić“, Plav) i Teodora Aprcović (Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica).
Tim su predvodili prof. dr Željko Jaćimović i dr Milica Kosović-Perutović sa Metalurško-tehonološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Na 54. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike (IPhO 2024) koja se održala od 21. do 29. jula u Isfahanu, u Iranu, Jovan Janković, učenik Gimnazije „Slobodan Škerović“, dobio je pohvalu. Na ovom takmičenju u svojstvu lidera učestvovao je i mr Stevan Đurđević sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Crnogorski timovi učestvovali su i na 35. Međunarodnoj biološkoj olimpijadi (IBO 2024) koja se održala od 7. do 14. jula u Astani, Kazahstanu. Naš tim činile su takmičarke Helena Vuković (SMŠ „Braća Selić“, Kolašin) i Hajrija Kalić (Gimnazija „30. septembar“, Rožaje) i mentori, a ujedno i članovi žirija na ovom takmičenju: Luka Velašević, BSc („Ludvig Maksimilijan“ univerzitet, Minhen – LMU Munich) i mr Osman Šurla (profesor u SMŠ „Bratstvo-jedinstvo“, Ulcinj). Učestvovali smo i na 20. Međunarodnoj geografskoj olimpijadi (iGeo 2024) koja se održala od 19. do 24. avgusta 2024. godine u Manutu i Dablinu, u Irskoj. Naš tim su činili: Dajana Đuranović (Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“, Danilovgrad), Iva Vučković (Gimnazija Cetinje), Bogdan Radulović (SMS „Danilo Kiš“, Budva) i liderka tima
Kaluđerović: Raspodjela novca Fonda da bude transparentna
Snežana Kaluđerović problematizuje to što do sada ,,nijesmo imali uvid sa koliko je novca u posljednje četiri godine Fond za podršku talenata raspolagao, kako je vršena raspodjela, za koje namjene i svrhe, mimo putnih troškova za određene takmičare“.
- Od nadležnog ministarstva nijesmo dobili tu informaciju iako smo je tražili, što je samo po sebi neobično, jer bi to trebalo da bude javno dostupan podatak. Veoma je zna-
Seka Slavković (SMS „Danilo Kiš“, Budva) i zamjenica liderke Milica Čelebić, savjetnica za odnose s javnošću u Ispitnom centru.
-Neophodno bi bilo da postoje i dodatne smjernice za učenike, nastavnike i roditelje kako da brže i lakše pripreme takmičare za međunarodna takmičenja u znanju. Često znanja naših takmičara, i kad se radi o suštinski odličnim đacima, ne daju rezultate na međunarodnom nivou. To otvara i pitanje toga što se i na koji način uči, koliko imaju praktičnog znanja, recimo za predmete gdje su u fokusu eksperimentalna znanja, a za to je potreban mentor ili ustanova da pripreme takmičara i za onaj dio koji u školi nijesu obradili, posebno zato što znamo da je obrazovni sistem u dosta lošem i infrastrukturnom stanju, a što ograničava taj vid nastave - kaže Kaluđerović.
BEZ INFERIORNOSTI
Iz Ispitnog centra istakli su da je poslata ekipa i na određena takmičenja koja su u toku. Tako na 36. Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi (IOI 2024) koja se održava od 1. do 8. septembra u Aleksandriji, u Egiptu, crnogorski tim čine: Balša Radulović, učenik podgoričke Gimnazi-
čajno da raspodjela tih sredstava Fonda bude transparentna, neselektivna i da se uspostave indikatori kojima se mjeri učinak raspodijeljenih sredstava - kaže ona. Dodaje da tome najbolje svjedoči prošlogodišnja situacija, kada su učenici gimnazije dobili
je „Slobodan Škerović“ i lider Ranko Čabrilo, predstavnik Ispitnog centra. - Po završetku ovog takmičenja, tim u istom sastavu će, na poziv organizatora, učesvovati na 1. Međunarodnoj olimpijadi iz oblasti vještačke inteligencije (IAIO 2024) koja će se održati od 8. do 12. septembra u Rijadu, Saudijska Arabija –kazali su iz Ispitnog centra. Kaluđerović je kazala da se mora obezbijediti strateški, dugoročan poduhvat jačanja mehanizama za podršku takmičara i talenata na svim nivoima kako bi naši talentovani učenici mogli dati najviše od sebe na tim takmičenjima bez osjećaja inferiornosti u odnosu na druge koji imaju institucionalnu podršku u svojim zemljama.
- Uostalom, time se jača i pozicija države Crne Gore u nauci - rekla je Kaluđerović. Ispitni centar nije imao predstavnike na Međunarodnoj matematičkoj i Balkanskoj matematičkoj olimpijadi. Ova takmičenja su predviđena za srednjoškolce. U kategoriji I-II razred i III-IV razred srednje škole niko od takmičara na održanom Državnom takmičenju nije osvojio nijedno od prva tri mjesta.
- Samim tim nije bilo kvalifikovanih za međunarodne olimpijade – kazali su iz Ispitnog centra Crne Gore.
informaciju da ne mogu otići u Japan na Olimpijadu znanja iz matematike i fizike, jer navodno nije bilo sredstava. - Međutim, nakon pritiska roditelja, NVO i medija, odobren je njihov odlazak na Olimpijadu znanja iz tih predmeta u Japan, što znači da je sredstava bilo, ali ostaje upitno kako se raspodjeljuju - kazala je Kaluđerović.
roditelja, NVO i medija,
Prošle godine je Crna Gora na Međunarodnoj olimpijadi iz matematike zauzela 96. mjesto, a bilo je 112 timova. Pojedini stručnjaci su tada komentarisali da su to loši rezultati, ali su se sa Prirodno-matematičkog fakulteta oglasili i saopštili da nijesu saglasni sa tim. Kazali su da smatraju da su rezultati – zadovoljavajući. -Već neko vrijeme su Ispitni centar i Prirodno-matematički fakultet izloženi kritikama da su takmičenja ,,preteška“ i da nastavnici ne žele da šalju učenike. Pri tome se zanemaruje činjenica da su državna takmičenja u zemljama iz okruženja, sa čijim rezultatima na međunarodnom olimpijadama konstantno upoređuju rezultate naših timova, na značajno višem nivou od našeg državnog takmičenja. Ova poređenja su neutemeljena i zbog toga što zemlje iz okruženja imaju mnogo veću populaciju nego Crna Gora, pa samim tim i veći izbor takmičara – rekli su sa PMF-a tada. Ako, navodili su oni tada, uporedimo naše rezultate sa zemljama koje imaju sličnu populaciju kao Crna Gora, poput Luksemburga, vidimo sličnosti. - U posljednjih sedam godina, Crna Gora ima više osvojenih medalja i pohvala na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi – rekli su oni.
Godinama su matematičari u fokusu javnosti. Stručnjaci često polemišu i ukazuju na više problema u ovoj oblasti. Suočavamo se sa deficitom kadra matematičara. Malo ih je u školama, te se na okruglim stolovima polemisalo o tome na koji način treba da se riješe izazovi. Pominjali su ideje da povećaju koeficijente nastavnicima ili uvedu neku drugu vrstu stimulansa, jer se dešava da stručnjaci odlaze iz škola i prihvataju radna mjesta koja su mnogo bolje plaćena. Posljedice toga su, kako su navodili pojedini stručnjaci, da đaci ne dobijaju adekvatno znanje iz ove nauke. Kako u sistemu nedostaje nastavnika matematike škole su prinuđene da zapošljavaju ,,bilo kakav kadar“, ili makar da je ,,približan“ matematičarima. Ukazivano je do sada u više navrata da u pojedinim školama nastavu iz matematike izvode učitelji, profesori engleskog, ekonomisti, apsolventi, kao i studenti Prirodno-matematičkog fakulteta koji su na drugoj, trećoj godini. Pojedine škole raspisuju čak 15 godina konkurs za prijem nastavnika matematike. Sa PMF su ranije saopštili da smatraju i da je, analizirajući sveukupno stanje u našem školstvu, vrijeme da svaki prosvjetni djelatnik da svoj maksimum u oblasti svoga rada - nastavnici u učionici, a profesori na fakultetima.
- Da napravimo jaku saradnju za dobrobit i naših učenika i budućih studenata kao i za opšte dobro – rekli su oni tada. Sa PMF-a su tada kazali i da su rezultati na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi, kao i Balkanskoj i Juniorskoj Balkanskoj matematičkoj olimpijadi odlični, naročito od 2017. godine kada su počele aktivne pripreme takmičara za međunarodna takmičenja. - U toku posljednjih šest godina, naši takmičari su, pored brojnih medalja na Balkanskoj i Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi, na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi osvo-
Poneđeljak, 9. septembar 2024.
VAKCINACIJA NEMA ALTERNATIVU: Ministar zdravlja istakao da je epidemija morbila u Podgorici, Budvi i Rožajama pod kontrolom, ali i apelovao na roditelje da poštuju kalendar imunizacije
jili dvije srebrne, jednu bronzanu medalju i deset pohvala, a samo osvojiti pohvalu na ovakvom takmičenju je ogroman uspjeh – rekli su oni.
pRipReme početi što Ranije
Objasnili su da pripreme učenika za međunarodna takmičenja iz matematike obavlja tim profesora i saradnika sa Prirodno-matematičkog fakulteta, koji sklapaju ugovor sa Ispitnim centrom Crne Gore, na zahtjev Ispitnog centra. Takmičari, u dogovoru sa profesorima, drže časove uživo, i dobijaju zadatke za samostalan rad. Bitno je i da, tokom priprema, ti takmičari kao đaci osnovnih i srednjih škola, ne dobijaju nikakve olakšice niti su pošteđeni od strane škola što se tiče ostalih školskih obaveza, pa moraju uložiti ogroman napor kako bi mogli kvalitetno ispratiti čitavo školsko gradivo i pripremati se za međunarodna takmičenja.
- Naglasićemo i da, iz direktnog kontakta sa takmičarima u posljednjih sedam godina, primjećujemo da se dešavalo da se isti ti takmičari negativno tretiraju u školi od istih nastavnika koji su se kitili njihovim uspjesima na takmičenjima – kazali su sa PMF-a. Istakli su i da ono što jeste problem pri pripremi je to što se sa pripremom za međunarodna takmičenja počinje par mjeseci prije samih takmičenja, i država bi morala uložiti sredstva da se taj proces odvija u toku čitave školske godine. - Drugi problem, mnogo bitniji, jeste to što nerijetko đaci na državno takmičenje dolaze nespremni, jer sa njima niko nije radio, niti ih uputio u literaturu za pripremu. Problem je i što, na državnom nivou, svi naši učenici, ne samo takmičari koji bi trebalo da budu najbolji u svojoj oblasti, imaju problem sa usvajanjem osnovnih znanja, i što se taj problem pokušava riješiti snižavanjem kriterijuma, umjesto boljom edukacijom – saopštavali su sa PMF-a. n.ĐuRĐevac
PODGORICA – Ograničavanje boravka nevakcinisanoj djeci u vrtićima i školama ostaje posljednja opcija u slučaju usložnjavanja epidemiološke situacije i lošeg odziva građana na imunizaciju djece MMR vakcinom –kazao je za Pobjedu Vojislav Šimun, ministar zdravlja.
Epidemija malih boginja (morbila) proglašena je u tri crnogorske opštine - Podgorici, Budvi i Rožajama, a početak školske godine i mali obuhvat vakcinama je bio razlog da se razmišlja o izmjenama zakona, kojim bi se onima koji nijesu imunizovani ograničio boravak u kolektivima. Prema posljednjim podacima IJZCG, u Crnoj Gori u posljednjih pet mjeseci registrovana su 23 slučaja infekcije malim boginjama. Pacijenti su najčešće djeca, koja nijesu vakcinisana - njih 13 koji su mlađi od pet godina, četvoro uzrasta od pet do devet godina, jedno u grupi od 10 do 14 godina. Oboljelo je i četvoro starijih od 40 godina, od kojih je jedno nepotpuno vakcinisano. Šimun je na pitanje Pobjede da li će taj resor pokrenuti inicijativu izmjene zakona u vezi sa ograničavanjem boravka nevakcinisane djece u školama i vrtićima, kazao da restriktivne mjere, poput ograničavanja boravka nevakcinisane djece u vrtićima i školama, ostaju posljednja opcija u slučaju usložnjavanja epidemiološke situacije i lošeg odziva građana na imunizaciju.
Ministarstvo zdravlja, IJZCG, pedijatri, ali i mediji već godinama ukazuju i apeluju na roditelje i staratelje da vakcinišu djecu, a zbog toga su otvoreni i dodatni termini u domovima zdravlja, bez zakazivanja i to vikendom.
RestRiktivne mjeRe tek nakon analize
Ministar Šimun ističe da se moraju iscrpiti prvo sve pozitivne mjere, prije nego se pristupi izmjenama zakona ili eventualnim zabranama boravka djece u kolektivima. Kao jedan od razloga za istrajavanje na apelima i edukaciji navodi činjenicu da su od marta do danas prijavljena samo 23 slučaja, među kojima nije bilo ispoljavanja teže kliničke slike i da trenutno nema pacijenata na bolničkom liječenju usljed morbila.
- Ministarstvo će se fokusirati na pozitivne mjere, koje će uključivati određene benefite za roditelje i djecu koja su u potpunosti vakcinisana prema kalendaru vakcinacije. Cilj je zaštititi zdravlje populacije, a vakcinacija nema alternativu u borbi protiv zaraznih bolesti. Dakle, Ministarstvo će iscrpiti sve sistemske mogućnosti prije potencijalnog razmatranja i uvođenja bilo kakvih restriktivnih opcija – naglasio je dr Šimun.
Na pitanje da li je ipak vrijeme za izmjene zakona, s obzirom na to da je, uz dugoročnu kam-
Na pitanje Pobjede zbog čega se oklijeva sa uvođenjem restriktivnih mjera, ministar odgovara da strategija uključuje sagledavanje mogućnosti zakonskih izmjena, ali samo uz široki konsenzus svih relevantnih resora, kao i cjelokupne javnosti. Pojašnjava da se radi o veoma kompleksnom društvenom pitanju, koje se tiče ne samo javnog zdravlja, već i prava djece na školovanje, kao i inkluzivnosti sve djece u smislu predškolskog vaspitanja
panju za povećanje obuhvata vakcinacijom, i dalje nizak procenat vakcinisane djece do dvije godine, Šimun je Pobjedi kazao da su svjesni da kampanje prethodnih godina nijesu dovele do očekivanog porasta obuhvata vakcinacijom među određenim kohortama dječje populacije. - Izmjena zakona je svakako jedan od pravaca koji se razmatra, ali sa ciljem da se primjenjuju mjere koje će biti efikasne i u skladu s potrebama zajednice. U tom smislu, pored zakonskih mjera, Ministarstvo planira nastaviti s intenziviranjem obrazovnih i informativnih kampanja, kao i uvođenjem dodatnih beneficija za vakcinisanu djecu, kako bi podstakli roditelje da zaštite svoju djecu i širu zajednicu – kazao je on.
Te beneficije još uvijek nijesu izdefinisane. Ministarstvo trenutno analizira ne samo rezultate kampanje i procenat vakcinisanih, već i razloge zbog kojih pojedine mjere nijesu dale očekivane rezultate.
- Ovaj studiozan pristup uključuje dubinsko ispitivanje stavova roditelja, logističkih prepreka i društvenih faktora koji mogu uticati na odluku o vakcinaciji – istakao je dr Šimun u razgovoru za Pobjedu.
On je kazao da je Ministarstvo zdravlja formiralo Komisiju za zastitu stanovništva od zaraznih bolesti i Koordinaciono tijelo za prevenciju, odstranjivanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i obnovilo rad Nacionalne komisije za rutinske imunizacije. Sva ta tijela, kazao je Šimun, prate aktuelnu epidemiološku situaciju i podižu gotovost zdravstvenog sistema uz donošenje blagovremenih mjera.
Pojašnjava da su kao rezultat pokrenute brojne aktivnosti poput: vanrednih vakcinalnih termina, obezbjeđivanja dovoljnog broja vakcina, SMS obavještenja stanivništva, podizanja svijesti građana o značaju imunuzacije kroz veću medijsku zastupljenost stručne javnosti, pripremljen vodič namijenjen roditeljima ,,Mala škola vakcinacije“, ordinirano uspostavljanje kol cen-
tara u IJZ i JZU vezanih za MMR vakcinaciju i određen plan edukacija u savjetovalištima u zajednici (domovi zdravlja, predškolske ustanove i td). efekti mjeRa Da se bilježe neki rezultati ovim mjerama, ističe podatak da je u avgustu zabilježeno 1.680 ordiniranih prvih doza MMR vakcine u CG, što je drugi najbolji mjesečni odziv u posljednjih dvadesetak godina.
- Naravno, nastavljamo dalji rad na održavanju i unapređenju ovog trenda – poručio je on. Takođe, održavaju se sastanci sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, kao i sa Ministarstvom finansija, kako bi se definisale pozitivne mjere koje će podsticati vakcinaciju kroz koordiniran i sveobuhvatan pristup.
- Ovakav prilagođeni set mjera i inicijativa osigurava da Ministarstvo donese najbolje moguće odluke u cilju zaštite javnog zdravlja, uzimajući u obzir specifične potrebe i okolnosti naše zemlje – kazao je on.
situacija pod kontRolom
U Podgorici, Budvi i Rožajama je proglašena epidemija, jer su
tamo otkriveni povezani slučajevi obolijevanja.
- Zah valjujući pojačanom nadzoru i adekvatnim mjerama, situacija je za sada pod kontrolom – kazao je dr Šimun.
Pobjedi je kazao da je, među osnovcima i srednjoškolcima, najviše nevakcinisanih u Budvi - 26,2 odsto. Najveći obuhvat ima Rožaje, gdje nije vakcinisano 7,6 odsto djece te populacije, dok u glavnom gradu taj procenat iznosi 10,1 odsto.
Među mlađom djecom (rođenom 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023), koja još nijesu pošla u školu ili vrtić, procenat nevakcinisanih je znatno veći, prema podacima koje je iznio ministar zdravlja. U Budvi je i među tom populacijom najveći procenat - 59,1 odsto, Podgorica ima polovinu nevakcinisane male djece 44,9 odsto, dok je u Rožajama četvrtina, 25,8 procenata, preskočila kalendar imunizacije. Šimun kaže da se sve lokalne zdravstvene ustanove aktivno uključuju u ovaj proces kako bi osigurale da se poštuju pravila u cilju zaštite zdravlja svih građana. Ponovio je apel na roditelje da svoju djecu vakcinišu shod-
no kalendaru obavezne imunizacije prije odlaska u vrtiće i škole.
- U tim opštinama Ministarstvo zdravlja zajedno sa Institutom za javno zdravlje i lokalnim vlastima sprovodi pojačane mjere, kao što su: preporuke o izolaciji oboljelih, liječenje oboljelih, praćenje njihovog stanja, postekspoziciona vakcinacija kontakata kod kojih je to moguće, intenzivne aktivnosti promocije vakcinacije putem medija, pozivanje roditelja na vakcinaciju, testiranje svih slučajeva kod kojih se sumnja na morbile, provjera vakcinalnih statusa zaposlenih itd – pojasnio je on.
izazovi izmjena zakona
Vakcinacija je obavezna prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, a pored malih boginja, obavezna je i protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječje paralize, epidemijskih zauški, rubele, virusnog hepatitisa B i hemofilusa influence tipa B.4. I pored te zakonske obaveze, za čije kršenje se, u slučaju vakcinacije protiv malih boginja, najčešće izriču opomene ili jednokratne novčane kazne, Ministarstvo priznaje izazove u primjeni restriktivnih izmjena zakona.
Na pitanje zbog čega je to tako, ministar odgovara da strategija uključuje sagledavanje mogućnosti zakonskih izmjena, ali samo uz široki konsenzus svih relevantnih resora, kao i cjelokupne javnosti.
- Radi se o veoma kompleksnom društvenom pitanju koje se tiče ne samo javnog zdravlja, već i prava djece na školovanje, kao i na inkluzivnost sve djece u smislu predškolskog vaspitanja – ističe dr Šimun.
On je kazao da će u narednom periodu, osim edukacije i pojačane kontrole, raditi na unapređenju zakonodavnog okvira kako bi se osigurala veća usklađenost sa zakonom, a istovremeno obezbijediti da roditelji i staratelji budu svjesni važnosti vakcinacije, ne samo za zdravlje svoje djece, već i za širu zajednicu. j. maRtinoviĆ
AKTUELNO: Zabrana prilaska krši se sve više
PODGORICA - O slučajevima nasilja uglavnom se govori nakon stravičnih zločina. Potom nastupa zatišje, iako se daleko od očiju javnosti dešava mnogo toga. Prema podacima podgoričke policije, za osam mjeseci ove godine podnijeto je 136 krivičnih prijava zbog nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a od 2021. Sud za prekršaje u Podgorici izrekao je 470 zaštitnih mjera zabrane približavanja. Kako je kazala portparolka Suda za prekršaje u Podgorici Ana Radulović, sporno je da li pripadnici Uprave policije mogu na efikasan način pratiti počinioce nasilja.
- U praksi to je vrlo sporno. Tu su organizacione i kadrovske sposobnosti. Sporno je sprovođenje i izvršenje te mjere, a ne izricanje - smatra ona.
Da čine sve što je u njihovoj moći kada je u pitanju kontrola zabrane približavanja žrtvama, poručuju iz policije.
Ermila Vujošević iz OB Podgorica kaže da policajac ne može 24 sata biti ispred kuće prijavljenog ili žrtve.
- Koliko možemo to nekako i postižemo. Policijski službenici prate te mjere, obilaze žrtve, koliko može da se spriječi da ne dođe do nekog drugog sukoba - rekla je ona.
Do drugog sukoba došlo je 21. avgusta, kada je život izgubila Biljana Pavićević. Taj slučaj uznemirio je društvo, u kojem nasilja i te kako ima. O tome dovoljno govori podatak o broju zaštitnih mjera koje su izrečene samo u Podgorici. Vujošević je saopštila da je 2024. godine Sud za prekršaje izrekao 68 mjera zabrane približavanja.
-Trenutno je na snazi otprilike oko 30 mjera zabrane približavanja u odnosu na 30 lica - kazala je ona. No, čekajući izmjene zakonskih rješenja, ostaje nam samo da prepoznajemo signale potencijalnog zločina. Psihološkinja Adriana Pejaković savjetuje da moramo reagovati na sve male signale i da imamo intervencije u zajednici koje će pomoći žrtvama nasilja.
- Nekim ljudima to zaista pomaže da ne počine zločinesmatra ona.
Šest mjeseci ove godine bilo je dovoljno da podgorički Sud za prekršaje sa odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju izrekne 56 mjera zabrane približavanja.
Kako je, poređenja radi, tokom cijele 2021. bilo 69 takvih mjera, nemoguće je ne zapitati se zašto je već 2022. taj broj porastao na 177. R.P.
Uhapšen osumnjičeni za nasilje u porodici, pronađena automatska puška
PODGORICA – Postupajući po prijavi za nasilje u porodici, barska policija izvršila je pretres stana i drugih prostorija koje koristi S. P. u mjestu Šušanj, kojom prilikom je pronađena automatska puška, nakon čega je uhapšen.
Kako pojašnjavaju iz policije, S. P. je u periodu od oktobra 2023. do avgusta 2024. godine u više navrata fizički napadao svoga sina starog 18 godina na način što mu je zadavao udarce u predjelu glave i tijela, nanoseći mu povrede, uz upućuvanje riječi prijeteće sadržine po njegov život i tijelo.
Ministar zadužen za resor ekologije reagovao dan kasnije nakon
Vladimir Joković poziva da se utvrde sve okolnosti u vezi sa premještanjem krava, Vladimir Đaković kazao je da ni on ni Joković nijesu direktno uključeni u određivanje lokacije za uklanjanje eutanaziranih životinja
PODGORICA – Negativne ekološke posljedice za sada nijesu detektovane u slučaju zakopanih, uginulih i eutanaziranih krava na teritoriji Nikšića – saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) Damjan Ćulafić, nakon što je u petak blizu 50 krava uginulih od kju groznice, a koje su prvobitno bile zakopane u Župi Nikšićkoj, prebačeno u Lješkov do u Bogetićima.
Javnost je tim događajem uznemirena, a pogotovo mještani Bogetića, koji su prvobitno najavili blokadu magistrale Nikšić – Podgorica, a nakon toga ipak dogovorili za danas sastanak kod predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, kako bi razgovarali o problemu koji ih je zadesio. Na snimcima iz Lješkovog dola, objavljenim na internetu, vidi se da uginule životinje nijesu zakopane, iako je veterinarska inspektorka Slavica Sudžum rekla da je ipak „dovoljno zemlje iznad leševa“. Ministar Ćulafić, zadužen za resor ekologije, oglasio se tek
juče ujutru, saopštavajući za agenciju Mina da njegovo ministarstvo, „iako nije neposredno nadležno, pomno prati događanja u tom slučaju, koji je plod šireg izazova koji se stavlja pred crnogorsko društvo i Vladu“.
- Za sada nema detektovanih ekološki negativnih posljedica – istakao je Ćulafić.
On je rekao da je MERS u permanentnom kontaktu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i nadležnom Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i da su svi svjesni ozbiljnosti situacije. - Kako MERS i ustanove nad čijim radom vrši kontrolu, savjesno, kontinuirano i preda-
Milatović: Skandal da ministar poljoprivrede o kju groznici saznaje iz medija
– Službenici policije prikupili su neophodna obavještenja, te su izvršeni pretresi prostorija na dvije lokacije koje koristi prijavljeni kojom prilikom je pronađena automatska puška i više komada puščane municije koji će biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru. Sa događajima je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru po čijem je nalogu S. P. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija – saopšteno je iz policije. R. P.
- Iz saopštenja Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede, koji se poziva na medijske izvještaje o širenju kju groznice, stiče se utisak da on uopšte ne zna što se dešava u njegovom resoru. Nevjerovatno je da o postojanju zaraze koja prijeti da uništi stočni fond, o neadekvatnom odlaganju leševa zaraženih životinja ministar poljoprivrede saznaje od novinara - saopštila je Sonja Milatović, poslanica DPS-a. Prema njenim riječima, iz saopštenja ministra, emitovanog u subotu skoro u ponoć, iako je cijeli dan ova zaraza bila goruća tema, shvataju da je Vlada zabila glavu u pijesak pred ovim problemom, da o njemu ni ne razmišlja, nadajući se da će se nekako sam od sebe riješiti. - Nemar, nezainteresovanost i javašluk u megalomanskoj vladi, najbolje se vide iz primjera apsolutne pasivnosti prema veoma opasnoj situaciji koja može da ugrozi zdravlje ljudi, ali i da uništi farmere i stočare koji žive od goveda i prerade njihovih proizvoda - ista-
kla je ona. Zaključuje da pozivaju premijera Milojka Spajića da se uozbilje i on i njegovi ministri, da naprave krizni tim od najboljih stručnjaka i da pokušaju da brzo i efikasno saniraju posljedice nemara, neznanja i njihove prakse da se problemi stavljaju pod tepih, a da se građani obmanjuju praznim marketingom.
DPS je ponovo saopštenjem reagovao zbog ekološkog incidenta, poručujući Spajiću da se „otvoreno sprda sa građanima“.
- Dok se po crnogorskim poljoprivrednim gazdinstvima i farmama širi kju groznica, koja je, jasno je to svima, van svake kontrole Vlade i nadležnih organa, umjesto da nešto preduzme i pokuša da umiri građane, Spajić je otišao na Primorje da se kupa i roni. Takav njegov izbor prioriteta je moralno, politički, pa i ljudski – skandalozan – naveli su iz DPS-a.
Tvrde i da je poslanik PES-a Darko Dragović „priznao juče da je situacija sa zarazom
katastrofalna, da su njene razmjere ogromne, da se ugledni stočari susreću sa uništavanjem i zatvaranjem farmi, što može da dovede njihovu egzistenciju u pitanje“.
- U takvim okolnostima, svjestan razmjere problema, o kojem ga je bar preko medija obavijestio njegov partijski funkcioner, Spajić je izabrao da preko društvenih mreža pokaže kako je iznad situacije, kako ga zaraza ne interesuje jer on danas roni – navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je „žalosno da se premijer, na tako odgovornoj funkciji, konstantno bavi ispunjavanjem svojih dječačkih snova, bez trunke griže savjesti, što pokazuje i fotografija kojom se pohvalio“.
- Njegovo neprimjereno ponašanje, ne samo u ovoj nego u brojnim situacijama, ozbiljno bi trebalo da zabrine PES, ali i sve konstituente vladajuće većine koji legitimišu njegov ovakav odnos prema ozbiljnim problemima u državi – dodaje DPS.
no prate stanje u oblasti zaštite životne sredine u cijeloj državi, pa i u Nikšiću, uvjeravamo građane da će Ministarstvo, u skladu sa Zakonom, nadležnostima i ovlašćenjima, u slučaju potrebe, preduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitilo životnu sredinu, a samim tim i zdravlje građana - poručio je Ćulafić. Kazao je da imaju puno povjerenje u nadležne institucije koje se bave ovim pitanjem, vjerujući da preduzimaju sve neophodne korake kako bi se problem riješio na najefikasniji i najodgovorniji način. - MERS će nastaviti da pažljivo prati dalji razvoj situacije i, ukoliko se za to ukaže potreba, pružiće podršku u svim potrebnim aspektima kako bi
snimka na kojem se vide uginule krave pobacane u Bogetićima
se ova situacija riješila na najbolji mogući način, a na opštu sigurnost građana - rekao je Ćulafić.
Prije njega oglasio se ministar poljoprivrede Vladimir Joković koji je u subotu prije ponoći pozvao direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, pomoćnicu za veterinu i tim stručnjaka da utvrde sve okolnosti postupanja i usklađenosti sa naredbom u cilju utvrđivanja odgovornosti, povodom toga što su eutanazirane krave oboljele od kju groznice iz Župe Nikšićke 5. i 6. septembra premještene na drugu lokaciju i tu zatrpane.
- U sredstvima javnog informisanja pojavile su se fotografije, snimci i tekstovi povodom neadekvatnog uklanjanja uginulih životinja koje su eutanazirane zbog pojave kju groznice. Kao resorni ministar pozivam direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, pomoćnicu za veterinu i tim stručnjaka da utvrde sve okolnosti postupanja i usklađenosti sa naredbom u cilju utvrđivanja odgovornosti. Svi oni koji ne budu
postupali u skladu sa naredbom biće sankcionisani u skladu sa zakonom - istakao je Joković u saopštenju i najavio pres-konferenciju za danas. Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković odgovorno tvrdi da ni on, kao direktor Uprave, ni ministar poljoprivrede nijesu direktno uključeni u određivanje lokacije za uklanjanje eutanaziranih životinja. Naveo je da Zakon o veterinarstvu Crne Gore u članovima od 100 do 107 jasno definiše nadležnost u ovom i sličnim procesima.
- Naša uprava je u prethodnoj godini uputila dopis svim lokalnim samoupravama da odrede lokacije za ovu namjenu, a u svrhu suzbijanja afričke kuge svinja. Iako se zbog odgovornog primjenjivanja biosigurnosnih mjera i preporuka Uprave afrička kuga nije proširila teritorijom naše države, ostala je obaveza lokalnih samouprava za određivanjem date lokacije – saopštio je Đaković. Istakao je da su tim povodom imali odgovore samo od Op-
Klimatske promjene i američki predsjednički izbori
štine Podgorica i Opštine Bijelo Polje. Naveo je da je „odmah po pojavi bolesti kju groznice na dva gazdinstva u opštini Danilovgrad, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a uz saglasnost ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, formirala stručni tim sastavljen od istaknutih stručnjaka iz oblasti veterine koji su donijeli set mjera u formi naredbe, a koje se tiču sprečavanja širenja ove bolesti na farmama“. Poručio je da će sva dalja postupanja biti u skladu sa ovom naredbom. - Po informaciji o pojavi bolesti na jednoj farmi u opštini Nikšić, lokalni veterinarski inspektor preduzeo je neophodne mjere i radnje i u skladu sa naredbom naredio set mjera koje se tiču određene farme. Kako sam obaviješten od inspektora, sve mjere i radnje sprovedene su u skladu sa zakonom. Kako je na zahtjev poljoprivrednog proizvođača Opština odredila lokacije, pristupilo se eutanaziji životinja. Međutim, sporna lokacija u Župi Nikšićkoj nalazila se na imovinski spornoj parceli, pa je po obavijesti o tome, inspektor naredio uklanjanje sa ove lokacije – kazao je Đaković, dodajući da su lokalne službe odredile lokaciju na koju su 7. septembra prebačene sve krave eutanazirane na prvom gazdinstvu.
- Kako se proces odvijao pod nadzorom veterinarske inspektorke, zahtijevao sam da mi se dostavi foto i video dokumentacija da je sve obavljeno na propisan način. U 20 sati i 36 minuta dobio sam poruku u kojoj je video dokumentovano da su sve životinje zatrpane. Međutim, u toku dana počeli su pristizati novinski članci u kojima se tvrdi da se na lokaciji osjećaju neprijatni mirisi i da upravna mjera nije sprovedena u skladu sa propisima. U telefonskom razgovoru sa inspektorkom dobio sam uvjeravanja da će se postupak nastaviti 8. septembra, a da je do zastoja došlo usljed kvara na mašinama i da će se proces okončati u skladu sa zakonom – kazao je Đaković. Osvrnuo se i na „gostovanja određenih osoba u medijima, a koje tvrde da određeni prehrambeni proizvodi u Crnoj Gori nisu bezbjedni za konzumaciju“.
- Odgovorno tvrdim da, da bi neko saopštio ovakvu tvrdnju, iza sebe mora imati visoko obrazovanje iz oblasti veterinarske i humane medicine, prehrambene tehnologije ili poljoprivredne struke, tako da ovakve tvrdnje nemaju nikakvo stručno, a ni naučno utemeljenje – kazao je Đaković, dodajući da je Uprava, osim misije očuvanja zdravlja građana, krajnje posvećena i poštovanju zakonskih propisa, pa će svako kršenje akata biti najstrože sankcionisano, bilo da se radi o inspektoru ili direktoru Uprave. I. K.
Do 2050. godine, koja se smatra prelomnom tačkom za postizanje klimatske neutralnosti, ostalo je 9.246 dana, 12 sati i pet minuta. U tom kontekstu, upravo tema klimatskih promjena i energetske politike postaja ključna u političkom sukobu kandidata za predsjednika SAD Kamale Haris i Donalda Trampa. Haris i Tramp ne samo da zauzimaju različite strane spektra o ovim pitanjima, već djeluju kao da dolaze iz paralelnih univerzuma. Dok Haris vidi priliku za stvaranje pravednijeg i održivijeg društva kroz borbu protiv klimatskih promjena, Tramp se zalaže za povratak energetskim politikama koje favorizuju fosilna goriva – naftu, gas i ugalj. U svijetu Kamale Haris, klimatske promjene su ekološka, socijalna i ekonomska prijetnja koju treba hitno rješavati. Njena vizija su SAD kao globalni predvodnik novog doba u kojem čista tehnologija nije luksuz, već neophodnost. Uvjerenja je da ignorisanje klimatskih promjena neće samo pogoršati prirodne katastrofe poput požara, poplava i suša, već će doprinijeti i socijalnim nejednakostima, jer su marginalizovane zajednice često najugroženije posljedicama ekoloških kriza. Kao potpredsjednica SAD, Haris je bila ključna u promociji Bajdenovog zakona o smanjenju inflacije, koji predviđa ogromne investicije u čistu energiju, poput solarnih i vjetroparkova, kao i subvencije za električna vozila i druge zelene tehnologije. Za nju, ovaj zakon nije samo ekonomska mjera koja će stvoriti milione novih radnih mjesta u sektoru zelene ekonomije i pokrenuti novu održivu i pravednu industrijsku revoluciju, već i plan za spašavanje svijeta. Nasuprot tome, u Trampovom univerzumu, klimatske promjene su u najboljem slučaju preuveličane, a u najgorem - sofisticirana prevara. Tramp pokušava da vrati vrijeme unazad, u trenutak kada su fosilna goriva bila temelj američke ekonomske snage, energetskog suvereniteta i globalnog uticaja. Trampova politika je usmjerena ka ukidanju ekoloških propisa koje je Bajdenova administracija uvela. Predlaže da se zemlja oslobodi od ,,zelenog terora“ i vjeruje da bi time smanjio troškove energije za prosječne Amerikance i očuvao industrijska radna mjesta, koja su u opasnosti da nesta-
nu u ,,zelenoj ekonomiji“ Kamale Haris. Tramp ističe da je prelazak na zelenu energiju preskup i da će dovesti do gubitka američke konkurentnosti na globalnom tržištu, posebno u odnosu na države poput Kine i Indije, koje nijesu podložne istim ekološkim standardima, a koje će zahvaljujući svemu imati ,,nepravednu“ prednost u globalnoj ekonomiji. Treba podsjetiti da su odlukom Donalda Trampa sa pozicije predsjednika, 4. novembra 2020. godine SAD napustile Pariski sporazum - kao najvažniji globalni sporazum u borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, prvog dana svog mandata, 20. januara 2021. godine, predsjednik Biden je ponovo uveo SAD u sporazum. Dakle, oba predsjednička kandidata nude različite putanje. Kritičari Haris postavljaju pitanje - da li je ova vizija toliko plemenita ili se radi o političkoj platformi koja cilja na mlade i urbane birače. Neki smatraju da je njen stav idealistički, a da prelazak na zelenu energiju ne može biti tako brz i bezbolan. Industrije koje zavise od fosilnih goriva i dalje su stubovi američke ekonomije, a mnogi radnici strahuju da će izgubiti posao u ,,zelenoj“ budućnosti, odnosno da će dekarbonizacija značiti deindustrijalizaciju. Trampovi protivnici tvrde da je njegova vizija kratkovida i da bi ostavljanje klimatskih promjena bez odgovora moglo imati katastrofalne posljedice, ne samo za SAD, već i za cio svijet. SAD jesu u eri dominacije fosilnih goriva postale imperijalna sila i predvodnica zapadne civilizacije. Međutim, u kontekstu XXI vijeka povratak fosilnim gorivima i starim modelima
koji favorizuju kratkoročne dobitke predstavlja korak unazad, opasan za globalnu budućnost. Ono što posebno zabrinjava jesu sumnje u naučni konsenzus o realnosti klimatskih promjena, a koje se iz Trampovog političkog bloka mogu čuti. Ukoliko bi Tramp povratio vlast i poništio klimatske politike Bajdenove administracije, to bi moglo oslabiti globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena i dovesti do daljeg rasta emisija gasova s efektom staklene bašte. S druge strane, uspjeh politike Kamale Haris mogao bi da inspiriše druge zemlje da pojačaju svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena i prelasku na održive energetske sisteme. Razlike između Haris i Trampa u pristupu klimatskim promjenama nijesu samo odraz različitih političkih platformi, već i dubljih društvenih i ideoloških podjela i sukoba vizija o budućnosti SAD, ali i šireg globalnog konteksta u kojem se klimatske promjene sve više prepoznaju kao jedno od ključnih pitanja naše ere. U svijetu koji se suočava sa sve češćim požarima, poplavama i sušama, Kamala Haris nudi viziju budućnosti u kojoj klimatske promjene nijesu samo prijetnja, već prilika za transformaciju društva. Bitka između nje i Trampa neće samo odrediti ishod sljedećih predsjedničkih izbora, već i budućnosti naše planete. I to je pitanje na koje nijedna nacija ne može ostati ravnodušna. Hoće li građani SAD odabrati put koji vodi ka klimatskoj propasti ili ka progresu i održivosti? Taj izbor je sada u njihovim rukama, ali će posljedice osjetiti čitav svijet. (Autorka je direktorka Centra za klimatske promjene UDG)
PRIMJERI: Kako je i zašto kolašinska porodica Rakočević zahvalna Domu starih u Bijelom Polju
BIjeLO P OLje - Bio je 5. april ove godine kada je u Dom starih u Bijelom Polju primljena Katica Rakočević. Osamdesetogodišnja starica je imala zdravstvenih problema na koje se nadovezala demencija. Sin Ljubiša i kćerke Ljubinka i Julija odlučili su da potraže smještaj i tretman u Domu starih u Bijelom Polju.
Bio je 2. jun ove godine kada je, nažalost, Katica preminul. Bolest je bila jača od ove ponosne i odvažne „gorštakinje“.
Nepuna dva mjeseca je Katica Rakočević provela u Domu starih u Bijelom Polju. Bio je to period kada joj je život dosta toga uzeo i kada je bolest sužavala krugove i ostavljala sve manje prostora za oporavak. Njena djeca sa tugom pričaju o tim danima, ali imaju nešto što im je sve te teške dane učinilo lakšim i pomoglo im da preko svoga bola osjete neke posebne vrijednosti... - Odnos svih zaposlenih u Domu starih u Bijelom Polju bio je takav da je to teško opisati. Od portira, kuhinje, medicinskog osoblja, glavne sestre. Nije postojala nijedna osoba koja nije izašla u susret našoj majci i porodici. Sve što je trebalo i sve preko toga. Osjetili smo da prema našoj maj-
Bolest je bila jača od naše majke Katice, ali je imala sve vrijeme boravka u Domu posebnu pažnju. Nije postojala nijedna osoba koja nije izašla u susret našoj majci i porodici. Toliko ljubavi, profesionalizma i strpljenja. Ova ustanova i zaposleni u njoj su ohrabrenje za čovjeka u ovim vremenima, kažu Katičini sin i kćerke – Ljubiša, Ljubinka i Julija....
ci imaju odnos kao da su oni njena djeca. Toliko ljubavi, profesionalizma, strpljenja. Majka je bila na odjeljenju za demenciju, gdje potrebna posebna pažnja. Treba je nahraniti, ispratiti svaki zahtjev, biti stalno uz nju. Uvijek je bila uredna, okupana, sređenapriča Julija Jeknić, najmlađa kćerka počivše Katice Rakočević.
Julija priznaje da „ne umije“ da sve to ispriča i opiše, da nađe prava poređenja ka-
ko su se svi zaposleni odnosili prema njenoj majci i njihovoj porodici.
- To su ljudi kojima je humanost sveto pravilo, žive za to da pomognu pacijentu, ži -
ve kao jedna porodica. Doktor Milan Veličković iz Opšte bolnice u Bijelom Polju, a onda Dijana Cvijović, glavna medicinska sestra u Domu starih u Bijelom Polju,
Kolašinac bio jedini učesnik iz Crne Gore na ovogodišnjem Ultra trejlu Mon Blan
Snežana Bulatović, Saima Nuhodžić, Edina Hajrović, Dušanka Lakić, Irfan Kasumović kao medicinsko osoblje, Svetlana Šunjevarić i Marina Božović, fiziotera-
peutkinje, i svi ostali zaslužuju da se pomenu - od portira, kuhinjskog osoblja, do higijeničarki... To su humanost, ljudskost, razumijevanje i požrtvovanje. Trebalo bi da uđu u neki udžbenik o čovjeku i njegovoj dobroti –kazala je Julija. Zbog toga su kao porodica htjeli da zahvale svim zaposlenima u Domu starih u Bijelom Polju. Da preporuče svima da sa svojim najmilijima, kada to bude potrebno i nužno, krenu ka Bijelom Polju, gdje će ih dočekati takva energija dobrih, plemenitih i stručnih ljudi. Odmah će se osjetiti bolje, hrabrije, moćnije. Problemi koje imaju izgledaće im manji i lakše rješivi. - Imamo pravo i da nešto preporučimo a to je da se poveća broj zaposlenih jer ih je trenutno zaista nedovoljno u odnosu na obaveze koje imaju. Da imam drugačije zaposlenje, koje mi ostavlja više slobodnog vremena, prijavila bih se kao volonterka da im pomognem u jednom dijelu obaveza i poslova koje imaju - kaže Julija Jeknić. Kada god nađe vremena, Julija iz Podgorice, gdje inače živi i radi, ode do Doma starih u Bijelom Polju. Tamo su njeni prijatelji sa kojima se i popije kafa i porazgovara o poslu, obavezama, povezanosti koja je nastala među njima. Posjeti i sobu svoje majke i njene cimerke. Uz dosta ponosa i ispunjenosti, uz svu pažnju koju želi da posveti Domu, zaiskri i suza. Ali je brzo „pobijedi“ osjećaj humanosti, požrtvovanja, svega onoga posebnog što su i majka Katica i njena porodica imali u Domu starih u Bijelom Polju.... Dr.Drašković
Navijači vas prate i kada prolazite katunima, gdje stiže podrška zvukom –čaktara. Cilj u gradu Šamoniju, gromoglasni aplauzi za sve koji istrče trku....
KOLAŠIN - Ne zna se u čemu čovjek više da uživa. U onom takmičarskom dijelu, kada se pređu i izdrže kilometri staze. U prirodnim ljepotama Alpa, kuda prolaze staze. U odnosu ljudi koji vas srijeću, pozdravljaju, navijaju za vas. To je fenomen jer se jednako slave i oni koji prođu prvi i oni koji stignu posljednji. Atmosfera koja je više od trke, više od ljepote prirode, više od strasti navijanja. Nešto posebno što se može doživjeti samo na Alpima...
Kolašinac Nemanja Bulatović ovako opisuje nedavno učešće na Ultra trejlu Mon Blan, nezvanično svjetskom prvenstvu u trejl trčanju, koje
svake godine okupi oko 10.000 učesnika... - Uvijek se okupe oni najbolji, ali se stvori takva atmosfera koja traje puno više od samog događaja i koja se pamti. Sjedište i cilj trke su u Šamoniju, a staze prolaze Alpima i to kroz tri države – Italiju, Švajcarsku i Francusku. Nevjerovatan je događaj biti dio ovoga, biti dio grada koji nedjelju dana živi u znaku ove trke. Jedan od podataka koji je „nevjerovatan“ je da u organizaciji trke učestvuje više od 2.500 volontera - priča Nemanja Bulatović. On je zadovoljan i svojim nastupom jer je bio i jedini takmičar iz Crne Gore. Startovao je iz švajcarskog gradića Orisere i prešao 57 kilometara lijepim stazama Alpa, da
bi došao do cilja u Šamoniju. - Tokom trajanja trke organizuju se ljudi na mjestima kroz koja prolazimo i daju nam podršku. Navijaju tako iskreno i strasno. Kada prolazimo kroz njihove katune, oni nas pozdravljaju, a tradicija trke je da stiže navijačka podrška i zvukom čaktara. Trka „živi“ svakim dijelom sta-
ze, „živi“ na planinama. Vrhunac je u centru Šamonija, gdje se okupi brojna publika da sa istom strašću i uživanjem podrži i prvog takmičara i onog koji posljednji prođe kroz cilj. Važno je da je trka istrčana i da se istovremeno „osvojila“ i ljepota Alpa - priča Nemanja Bulatović. Dr.Drašković
Poneđeljak, 9. septembar 2024.
BEOGRAD - U situaciji kada ucjene stižu sa svih strana, Vučić je kosovski problem stavio van interesovanja. Njegova strategija je da se odriče teritorije i svega drugog, ali teško se odriče mafijaške strukture kao što su Radoičić, Veselinović i ostali koji su mu lojalni i služe za njegove lične projekte. Na taj način on suštinski čuva sebe - rekla je predsjednica Evropskog pokreta Srba sa Kosova Rada Trajković u intervjuu Pobjedi. Priznaje da je umorna od Srbije.
POBJEDA: Zašto je Vučić predao Kosovo? Albanske snage su upale u preostale institucije gdje su radili Srbi nakon što je predsjednik Francuske Emanuel Makron u Beogradu zahvalio predsjedniku Srbije da sprovodi francusko – njemački plan.
TRAJKOVIĆ: Vučić u posljednje vrijeme radi za međunarodnu zajednicu ili određene krugove u njoj koji mu omogućavaju da se na domaćem terenu ponaša kako hoće. Trpi veliki pritisak zbog Milana Radoičića i da bi ga sačuvao i amortizovao proces protiv njega, Vučić zauzvrat daje značajno naoružanje za Ukrajinu koje je strateški važno za neke zapadne centre. Vučić ima problem sa Rio Tintom, treba da im obezbijedi da nemaju neprijatnosti sa narodom kako bi nesmetano rudarili. Zato je ušao u kampanju po centralnoj Srbiji gdje najdirektinije lobira za projekat Rio Tinta – oni su ozbiljna korporacija koja neće da drži okrugle stolove i tribine. U situaciji kada ucjene stižu sa svih strana, Vučić je kosovski problem stavio van interesovanja. Njegova strategija je da se odriče teritorije i svega drugog, ali teško se odriče mafijaške strukture kao što su Radoičić, Veselinović i ostali, koji su mu lojalni i služe za njegove lične projekte. Na taj način on suštinski čuva sebe.
POBJEDA: Da li su Radoičić i Veselinović bitni samo zbog lojalnosti ili mogu da govore o nekim stvarima protiv Vučića?
TRAJKOVIĆ: Mogu da govore o onom što se desilo u Banjskoj. Radoičić dolazi iz kriminalnog miljea i nema kapaciteta da vlada na legalan i legitiman način iako ga je Vučić deset godina držao da se bavi sjeverom Kosova i Srbima sa KiM.
Radoičić je upao sa grupom mladih ljudi, nažalost zloupotrijebljenih, sa sjevera Kosova od kojih su trojica ubijena i ubijen je policajac –
INTERVJU: Rada Trajković, predsjednica Evropskog pokreta Srba sa Kosova
Pomalo sam umorna od Srbije i toga da stalno nekoga štitimo, a narod trpi: zbog Radovana
Karadžića, Ratka Mladića sada smo pali na najniži nivo da trpimo zbog ljudi koji su na američkoj crnoj listi osumnjičeni i za ubistvo Olivera Ivanovića i za upad u Banjsku - njih štitimo od sudskih procesa koji bi u svakoj zemlji bili normalni - kaže Rada Trajković
znate šta znači ubiti policajca na radnom mjestu. Prilikom te akcije zaplijenjena je nevjerovatna količina oružja, vojne opreme, uniformi, blindiranih kola… To govori da je Radoičić imao dobru logistiku, ali se nije dokazalo zašto je on sproveo tu akciju: zbog želje da kontroliše sjever Kosova, da ga samo napadne ili je posrijedi samo ilegalna trgovina oružja. Istraga stoji, a veze najverovatnije postoje unutar sistema Srbije. Pomalno sam umorna od Srbije i toga da stalno nekoga štitimo, a narod trpi: zbog Radovana Karadžića, Ratka Mladića sada smo pali na najniži nivo, da trpimo zbog ljudi koji su na američkoj crnoj listi osumnjičeni i za ubistvo Olivera Ivanovića i za upad u Banjsku - njih štitimo od sudskih procesa koji bi u svakoj zemlji bili normalni.
POBJEDA: Nakon što je ispekao palačinke vojnicima, Vučić je rekao da bi on sjutra išao na Kosovo kada bi mu dozvolila međunarodna zajednica i kosovski organi. Licemjerna poruka?
TRAJKOVIĆ: To je marketinška izjava koja služi za podizanje njegovog rejtinga. On ne prihvata krivicu, već krivi međunarodnu zajednicu i Albance za sve što je negativno radio i indoktrinira narod protiv međunarodne zajednice i Albanaca. Način njegovog ponašanja je primitivno bahaćenje poput onoga - da li je crnogorski jezik srpski. On ne razumije šta govori nauka i malo šta zna o nauci i struci, jer je intelektualno primitivan i površan.
POBJEDA: Vučić je ponizio predsjednika Crne Gore netačnom konstatacijom da svi govore srpskim jezikom. Što pokazuje takvo ponašanje?
TRAJKOVIĆ: Bahatost i primitivizam, ali takav njegov stav, nažalost, izaziva poštovanje kod dijela Srba iz Crne Gore. Odavno bi Milan Knežević i neki ljudi iz Crne Gore, za otkup lubenice, vrlo rado
na tanjiru ponudili državnost Crne Gore - što je tužno za svakog. Primitivizam bi trebalo da vrijeđa svakog ko drži do državnosti svoje države.
POBJEDA: Što je preostalo ljudima koji žive na sjeveru Kosova? Rekli ste da oni prolaze ono što su Srbi prolazili u enklavama. Može li se očekivati da krenu organizovano ka Srbiji?
TRAJKOVIĆ: Kretanje ka Srbiji nije rješenje. Preživjeli smo ispod Ibra mnogo toga jer je Srbija imala strategiju samo da zaštiti sjever Kosova. Međutim, ispostavilo se da je to pogrešno jer boreći se za prava Srba ispod Ibra, štiti se i sjever Kosova.
Vučić trpi veliki pritisak zbog Milana Radoičića i da bi ga sačuvao i amortizovao proces protiv njega, on zauzvrat daje značajno naoružanje za Ukrajinu koje je strateški važno za neke zapadne centre. Vučić ima problem sa Rio Tintom, treba da im obezbijedi da nemaju neprijatnosti sa narodom kako bi nesmetano rudarili. Zato je ušao u kampanju po centralnoj Srbiji gdje najdirektinije lobira za projekat Rio Tinta – oni su ozbiljna korporacija koja neće da drži okrugle stolove i tribine
Razni sporazumi sa kojima se Vučić saglasio pa i Ohridski nude manje od onog sporazuma koji je potpisan za kraj rata. Ne postoji u svijetu država koja sopstveni suverenitet toliko devalvira da sa dijelom separatne pokrajine iz svoje države potpisuje dokument gdje priznaje zvaničnu dokumentaciju Kosovo Republike. Kada je Vučić to prihvatio, Kurti je poče realizaciju suvereniteta Kosova na cijeloj teritoriji. Srbi sa sjevera su bili nepripremljeni na to jer ih je Vučić prethodno izvukao iz kosovskih institucija i policije što je najveća nesreća. Kurti trenutno sa policijskim snagama na sjeveru disciplinuje Srbe i podsjeća na vrijeme Miloševića koji je imao vojno policijsku vlast na dijelovima teritorije Kosova gdje su bili dominantni Albanci. Kurti se bavi nevažnim pitanjima - mijenja simboliku na sjeveru Kosova, skida table, grb, zastave - umjesto da se
Najdirektnije ću odgovoriti: Crkva se vrlo aktivno miješa u politiku u Crnoj Gori i vrlo pasivno se odnosi prema stradanju i šikaniranju Srba sa Kosova. To je paradoks, ali za njega su krivi i građani Crne Gore koji su dozvolili da se Crkva do te mjere najdirektnije miješa u integritet Crne Gore
bavi suštinom koja vodi integraciji ljudi. Vojno-policijske snage i vanredne situacije prate Kosovo još od 1945. godine: prvo je to bilo zbog saradnje Albanaca sa SS trupama, pod Titom je uvedeno vanredno stanje, pod Miloševićem vanredna situa-
cija kao i sada pod Kurtijem. Srbi sa sjevera Kosova su naviknuti samo na srpsku vlast. To je zato što postoji kontinuitet u otporu integrativnim procesima, a odgovor na takve procese nije demokratski u razgovorima, pridobijanju naroda o dogovorenim aktivnostima.
POBJEDA: Srbi sa sjevera Kosova tražili su pomoć SPC, ali Crkva je rekla ,,ne miješamo se u politiku“... TRAJKOVIĆ: Najdirektnije ću odgovoriti: Crkva se vrlo aktivno miješa u politiku u Crnoj Gori i vrlo pasivno se odnosi prema stradanju i šikaniranju Srba sa Kosova. To je paradoks, ali za njega su krivi i građani Crne Gore koji su dozvolili da se Crkva do te mjere najdirektnije miješa u integritet Crne Gore. Zašto Crkva nije promijenila strategiju pa da se u Crnoj Gori ne miješa u politiku, a na Kosovu traži da se zaustave ovi procesi. Manastiri i crkve na Kosovu ostaju spomenici i neće više biti duhovni centri gdje dolaze vjernici.
POBJEDA: Da li ljudi na sjeveru Kosova mogu da se integrišu u kosovski sistem?
TRAJKOVIĆ: Imamo snažna obećanja američke administracije koja u principu nikada ne odustaje i želi autonomiju koja se zove Zajednica srpskih opština. EU je priznala bezvizni režim za pasoše koje izdaje Odjeljenje policije Srbije iz Koordinacionog centra. Pametnom politikom i saradnjom sa međunarodnim faktorom možemo da podignemo naše zahtjeve u smislu regionalizacije sjevera Kosova. Treba sprovoditi politiku umjerenosti i strpljivosti na istrajavanju u poštovanju ljudskih prava i prava koja nam je dala međunarodna zajednica…
Poslije 17. marta 2004. sačuvala sam zdravstvene institucije u centralnom Kosovu i uz pomoć Francuza, Njemaca i Amerikanaca izgradila nove stacionarne zdravstvene ustanove…
POBJEDA: Zašto ćute članovi Srpske liste?
TRAJKOVIĆ: Oni jadnici progovore samo kada im Vučić otvori usta. Oni su suštinski glasali i za Kurtija i Vljosu Osmani, članovi su Skupštine Kosova - zašto ne pokrenu inicijativu za njihovo razrješenje, nego ćute. Violeta CVEJIĆ
Poneđeljak, 9. septembar 2024.
PODGORICA – Istaknuta naučnica i doktorka klasične filologije i istorijskih nauka Lenka Blehova-Čelebić predano radi na prvom tomu svoje monumentalne „Istorije crkve“, koji će biti objavljen do kraja 2024. godine, u izdanju Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore. Ovaj opsežan rad, koji obuhvata period od pojave hrišćanske crkve na našim prostorima do kraja srednjeg vijeka, rezultat je detaljnih arhivskih istraživanja u prestižnim institucijama širom Evrope, uključujući Vatikan, Kotor, Prag, Veneciju i Beč.
Blehova-Čelebić već je privukla pažnju naučne i kulturne javnosti svojim prethodnim djelima, poput „Lekcionara i Pontifikala Kotorske biskupije Anno Domini 1166“ i „Kotorskog misala“, koja su oživjela srednjovjekovnu kulturnu baštinu Boke Kotorske. Njen trenutni rad oslanja se na neobjavljenu arhivsku građu, često prvi put otkrivenu, što čini njeno istraživanje veoma važnim za razumijevanje crkvene istorije regiona.
U intervjuu s Lenkom Blehovom-Čelebić istražujemo kompleksnost crkvene istorije Crne Gore, kao i izazove s kojima se autorka suočila tokom istraživanja.
P OBJEDA: Vaše istraživanje crkvene istorije oslanja se na opsežnu arhivsku građu. Koji su najznačajniji arhivski izvori iz kojih ste crpili podatke i kako su oni oblikovali Vaše zaključke o specifičnostima crkvenih odnosa na ovim prostorima?
BLEHO VA-ČELEBIĆ: U prvom izdanju monografije „Hrišćanstvo u Boki 12001500“ oslanjala sam se na građu kotorskih arhiva, Biskupskog i Istorijskog. Ta građa je ključna. U istraživanjima sam stekla iskustvo: izvori sa strane su zanimljivi, ali lokalni izvori su kičma saznanja. Istraživala sam u Vatikanskom arhivu i u Apostolskoj biblioteci, pomjerila perspektivu. Samo da bih napisala monografije „Kotorski misal“ i „Pontifikal“ Kotorske biskupije obišla sam ne manje metropola nego što su ova dva manuskripta iz XII vijeka obišla u svojoj prinudnoj selidbi, desetak. Oni se danas čuvaju u Berlinu i Petrogradu. Značajni su jer su to beneventanski rukopisi kojih nema mnogo i dokaz su da je u Kotoru postojala duga pisana tradicija koju može-
POBJEDA: Kakvi su vaši planovi za drugi tom „Istorije crkve“ koji će obuhvatiti period od 1500. do 1800. godine?
Koje teme smatrate najvažnijim za taj period i koje nove metodološke pristupe planirate da primijenite?
BLEHOVA-ČELEBIĆ:
Nadam se da ću u drugom tomu imati mnogo više
za Pobjedu ekskluzivno najavljuje
Kotor je u to vrijeme bio grad pretežno sa katoličkim stanovništvom.
Pravoslavni su živjeli uglavnom na seoskim područjima. Zato ih ima malo u zapisima gradske i biskupske kancelarije. Često se radi o opisu, kako vi kažete, tenzija ili izgreda. Ali iz građe je jasno vidljivo da su katolici i pravoslavci koegzistirali mirno –kazala je Blehova-Čelebić
mo da pratimo od XII vijeka.
POBJEDA: Kako ste prilikom istraživanja istorije crkve u Crnoj Gori balansirali između različitih perspektiva - pravoslavne i katoličke - s obzirom na njihovu kompleksnu koegzistenciju i povremene tenzije?
BLEHOVA-ČELEBIĆ: Naučnik ne smije da se vodi simpatijama i željama. Dužan je da prati izvore i samo ono šo je sačuvano. Quod non est in actis, non est in mundo, čega nema u dokumentima, nema ga ni u svijetu. Kotor je u to vrijeme bio grad pretežno sa katoličkim stanovništvom. Pravoslavni su živjeli uglavnom na seoskim područjima. Zato ih ima malo u zapisima gradske i biskupske kancelarije. Često se radi o opisu, kako vi kažete, tenzija ili izgreda. Ali iz građe je jasno vidljivo da su katolici i pravoslavci koegzistirali mirno. Na stranice sudskih protokola dospijevali su izuzetni slučajevi, suživot puka obiju vjera je, međutim, činjenica.
POBJEDA: Vaša istraživanja uključuju i dodire hrišćanstva i jevrejske civilizacije u srednjem vijeku. Koji su ključni momenti u tim odnosima koje ste otkrili, a koji su dosad možda bili nedovoljno poznati ili zanemareni?
BLEHOVA-ČELEBIĆ: U Boki nije bilo trajno nastanjenih Jevreja. Njima su bila potrebna
veća gradska jezgra, u kojima su mogli poslovati na način na koji su to radili: preko mreže rodbinskih veza, rasprostranjenih u više zemalja, preko povjerljivih lica u trgovinskim čvorovima. Kako Jevreji nijesu smjeli da posjeduju zemlju, kretali su se u pravcima trgovinskih puteva i trgovali su svime što se moglo lako nositi sa sobom – začinima, draguljima, oružjem, luksuznom robom poput tkanina, knjigama i naravno novcem. Hrišćansko društvo je brzo naučilo da koristi njihove usluge. Crkveni zvaničnici su od njih uzimali ogromne pozajmice, počev od papa. Krajem srednjeg vijeka je porastao broj prelata koji su proučavali hebrejski i zanimali se za judaizam ne bi li se došlo do preobraćenja Jevreja. Ali Jevreji su bili i jesu „narod nesalomive šije“. Preobraćanje nije išlo glatko koliko se željelo, odnosno nije išlo uopšte. U tom smislu je indikativan slučaj kotorskog biskupa Petra de Brutisa. Brutis je bio Mlečanin, načitan humanista. Jedan od onih koji su imali stav da je za hrišćansko društvo neophodno otarasiti se Jevreja tako što će biti preobraćeni. Pisala sam o tome u jednom poglavlju knjige „Milenijum sudstva“. Brutis je napisao knjigu „Pobjeda protiv Jevreja“, u kojoj je pobijao načela judaizma. Izgleda da je natucao hebrej-
ski. Zbog zasluga na tom polju, sa još jednim kotorskim biskupom Faseolijem, papa ga je imenovao za člana komisije koja je trebalo da preispita rad i presudu crkvenog suda u Tridentskom procesu. Inače se bavim, u okviru projekta Istorijskog instituta češke Akademije nauka, i pitanjem jevrejskih migracija i jasno je da je i ovdje moralo biti Jevreja u karavanima, u prolazu. Jedan od takvih je, recimo, ubijen na Luštici.
POBJEDA: U svom radu često koristite neobjavljenu arhivsku građu. Koliko su Vaša otkrića iznenađujuća ili suprotna već ustaljenim istorijskim narativima o crkvenoj istoriji na Balkanu?
BLEHOVA-ČELEBIĆ: Do tada, za istoriju crkve na ovom području znalo se samo djelimično. Tek kada naučnik skupi ogroman broj podataka, stiče osnov za donošenje opštih
Zadivljujuće su žrtve i utjeha koje je crkva pružala napaćenom narodu
podloga za opis stanja u Pravoslavnoj crkvi, koji stanje građe u prvom djelu nije dozvoljavalo. Ključne teme za ovo mlađe razdoblje će biti crkvena politika, odnosi između Pravoslavne i Katoličke crkve, proboj
humanističkih ideja i velika uloga sveštenstva u njihovom širenju. I kao i u prvom djelu, usmjeriću pažnju na svakodnevni život sveštenstva, na ulogu crkve u razvoju društva, na njenu odbranu hrišćanskih i ljudskih vrli-
na, hrabar stav u ratnom okruženju, misionarstvo, dobročinstvo. Zadivljujuće su žrtve i utjeha koje je crkva pružala (i do dan-danas pruža) napaćenom narodu. Prvi dio sam završila i zahvalna sam HNV i Mini-
zaključaka. Zbog toga sam i knjigu pisala kao insajder te priče, kao neko ko približava svakodnevicu crkve na terenu. Naravno da je potrebno da se te priče sa terena moraju sagledavati kroz krupne tokove. Iznenađenja je bilo na svakom koraku: crkva je doživljavana kao jedinstvena. Prirodno, to je rezultat njenih vjekovnih nastojanja. Ali unutar crkve je bilo velikih drmanja. Socijalne razlike između prelata i običnih sveštenika su u Kotoru bile doista velike; velika je bila napetost između svjetovnog sveštenstva i Franjevaca i drugih redova; zanimljivo je pratiti i razne procese vođene protiv buntovnih sveštenika koji su se opirali biskupu; veze sa Mlecima, sa Rimom, ogroman jaz između Kotora i ostalih katoličkih parohija, sve je to vrlo zanimljivo. Kotorska biskupija je zahvatala djelove današnje Srbije. Kako su živje-
starstvu kulture. Građu za drugi dio sam započela skupljati već prošle godine u Jerusalimu. Da bi se napisala istorija crkve, nezaobilazni su veliki evropski arhivi u Rimu, Beču, Firenci, Veneciji, Pragu, Dubrovniku i naravno u mom Kotoru, u kom sam napisala skoro sve svoje knjige od 1994, kad sam postala državljanka Crne Gore.
li tamošnji sveštenici, izloženi nadiranju Osmanlija, ugroženi u najosnovnijim bezbjednosnim potrebama, možemo samo da nagađamo.
POBJEDA: Možete li da podijelite detalje o procesu istraživanja koji je doveo do otkrivanja bule pape Grgura VII i iz 1077. godine, koja je upućena Mihailu Vojislavljeviću? Kako ovo otkriće mijenja razumijevanje tadašnjih crkvenih odnosa? BLEHOVA-ČELEBIĆ: Našla sam je u Vatikanu. U toj buli iz 1078. papa piše dukljanskom vladaru Mihailu u vezi sa sporom Dubrovnika i Splita o crkvenim nadležnostima i poziva ga da pošalje u Rim izaslanike kako bi stekao uvid u problematiku. To je jedan od brojnih dokaza o kontaktima sa Rimskom kurijom. Pape su izlazili u susret zahtjevima mjesnih vladara rado, jer su željele da ako ih već ne navedu na promjenu vjeroispovijesti, onda da imaju dobre odnose sa njima. Kolebanje između vjeroispovijesti je inače prisutno i kod Balšića i drugih. Vladari nijesu bili vjerski zanesenjaci nego su gledali svoj politički interes. Dobre odnose sa Kurijom je imao i despot Đurađ Branković. Sa gledišta pape, vladari na Balkanu su bili važni i zbog toga da zadrže osmanske najezde. Uvijek dobro obaviještena Rimska kurija je bila i te kako svjesna da oni vode borbu i za katolički svijet.
objavljena do kraja ove godine
POBJEDA: Vaš rad pokriva period od pojave hrišćanstva na ovim prostorima do kraja srednjeg vijeka. Koje promjene u crkvenoj strukturi i odnosima su, prema Vašem mišljenju, bile najznačajnije za formiranje religijskog identiteta Crne Gore?
B
LEHOVA-ČELEBIĆ: Religijski identitet Crne Gore je širok i moderan pojam. U to vrijeme, zvanična crkva nije razmišljala u okviru državnih granica, ne na ovim prostorima. Ovdje je bila gospodar priobalja Venecija, u zaleđu je snažila Crna Gora i nadirale su Osmanlije. Crkva se usredsređivala na odbranu svoje imovine i vjernika.
P
OBJEDA: U najavi za ovo izdanje, koje nam je poslalo Hrvatsko nacionalno vijeće, kažete: „Da me pitate postoji li evropska zemlja slična Crnoj Gori sa stanovišta istorije crkve, odgovorila bih ne“. Iz čega je proizašlo ovo Vaše mišljenje?
BLEHOVA-ČELEBIĆ: Iz toga da je u Crnoj Gori bilo toliko raznih vjerskih grupa, toliko šarene vjerske situacije na tako malom prostoru. Katolici i pravoslavni su dvije velike grupe. Bilo je glagoljaša, katoličkih sveštenika koji su se služili slovenskim jezikom kao jezikom liturgije. Posebna priča su bili unijati, koji su zagovarali uniju dviju hrišćanskih crkava. Njih je bilo najviše na Luštici. Postojale su porodice gdje su supružnici bili katolik i pravoslavka ili obrnuto. Kotorski kler se sastojao od pripadnika mjesnih porodica, Mlečana, Albanaca,
Glavni tok stručnog interesovanja vezan za srednjovjekovni period države
Dr Lenka Blehova-Čelebić (Prag, 1961) doktorirala je klasičnu filologiju na Karlovom univerzitetu i srednjovjekovnu istoriju na Univerzitetu Novi Sad. Objavila je monografije: „Žene srednjovjekovnog Kotora“ (CID Podgorica, 2002. godine, 400 str.), studiju o svakodnevnom životu u srednjovjekovlju. Slijedi monografija „Kotorski misal“ o najstarijoj knjizi na tlu Crne Gore,
duhovnjaka dolazećih iz današnje Hrvatske, Italije, čak i Njemačke.
POBJEDA: Kako pristupate pisanju istorije crkve u svjetlu svakodnevnog života klera i vjernika? Da li smatrate da ovaj pristup donosi nove uvide u odnos crkve i društva u srednjem vijeku?
BLEHOVA-ČELEBIĆ: Već sam rekla da je svakodnevni život klera i vjernika kičma moje priče. Ta svakodnevica se rukovodila spoljnim faktorima. Jedan sveštenik je bio preko nadležnih upoznat sa ukazima Rimske kurije, biskupa, stavom crkvenih nadležnih. I paroh najmanje crkvene zajednice je bio dužan da učestvuje na sinodima, pratio je odluke biskupskog suda, opšte političke pa čak i ekonomske tekovine. Njegove odluke i rad su morali uzimati u obzir zvanične stavove
rad koji osvjetljava XII vijek na našim prostorima. Monografija „Pontifikal i lekcionar Kotorske biskupije iz 1066. godine“ baca svijetlo na najstariju knjigu ovih prostora. Monografija „Hrišćanstvo u Boki 1200-1500“ (izašla 2006) je prva istorija hrišćanstva do 1500. godine na ovim prostorima. Glavni tok njenog stručnog interesovanja vezan je za srednjovjekovnu istoriju Crne
crkve. Ipak, zahvaljujući metodu obrađivanja teme koji ste spomenuli, mi možemo da doživljavamo junake naše knjige kao ljude koji su predstavljali jednu moćnu instituciju, ali njihovo djelanje na terenu nam omogućava da vidimo njihove ličnosti kao mnogoslojevite, žive, zanimljive, nikako anonimne. Život klera uopšte nije bio jednostavan, bio je pun borbe za duhovni napredak naroda, sitnih sukoba, predanog rada, ali i borbe za osiguranje izvora za život pojedinca i ispravljanje nepravdi koje je donosio povlašćeni položaj jednog djela klera nauštrb onog dugog nepovlašćenog. I naravno, tu je bio prisutan i misionarski zanos, što putem propovjedi, to putem širenja knjiga, česta putovanja zbog crkvenih poslova, razmjena informacija sa drugim sredinama. Sveštenici su se školovali u drugim sre-
Dobrotska čipka, kao nematerijalno kulturno dobro, predstavljena u Kotoru
KOTOR - Povodom obilježavanja Dana solidarnosti gradova svjetske baštine, kotorski Muzeji organizovali su juče izložbu radova dobrotske čipke „Stara vještina za novo doba“, koja je otvorena na trgu pred Katedralom Svetog Tripuna.
Gore. Ima naučni pristup u desetak jezika, od čega su tri klasična (latinski, grčki, hebrejski). Autor je brojnih članaka na raznim jezicima i još drugih monografija i poglavlja u kolektivnim monografijama u više zemalja (Crna Gora, Srbija, Češka, Njemačka, Luksemburg). U teme njenih istraživanja spada latinska kodikologija, istorija Jevreja, latinska diplomatika i književnost.
dinama i neizbježno su upijali kulturu i novine kojima su krčili put i kada su se vratili u Kotor ili su ovdje sticali radna mjesta.
P OBJEDA: U svojim istraživanjima ste se bavili i kontaktima između Kotorske dijeceze i pravoslavnih sredina u Srbiji. Kako ti kontakti osvjetljavaju složene odnose između pravoslavlja i katoličanstva u srednjem vijeku na Balkanu?
BLEHOVA-ČELEBIĆ: Kontakti između Zapadne i Istočne crkve su svakako postojali i na nivou ličnih odnosa su bili dobri, konstruktivni koliko su mogućnosti dozvoljavale. Ali Katolička crkva je bila dosta rano stavljena u situaciju kada je morala da se opire otimačini crkvene imovine. Katolički sveštenici su prilikom obilazaka njihovih parohija mogli biti napadnuti od strane mjesnog življa. Katolička crkva je sa pravom smatrala da njene crkve ne smiju da budu otuđivane, za to nije bilo pravnog osnova. Ali je više djelala putem tužbi i suplika nego predanim radom na terenu. Nije slučajno da nijedan kotorski biskup, kako je bila njegova osnovna pastirska obaveza, nije otišao na vizitaciju cijele prostrane dijeceze u unutrašnjost. Bojao se za svoju bezbjednost. Problem je bila i vizitacija Luštice, a kamoli Prištine ili Novog Brda. Biskupi su vršili vizitacije preko zastupnika i nijesu imali valjane informacije. Katoličke zajednice u unutrašnjosti su se osjećale zapostavljene i izolovane. S druge strane, patnje i žrtve i surov život Pravoslavne crkve su nezamislivi, ali o tome govore prije tamošnji izvori. Jovan NIKITOVIĆ
Ovaj dvosatni program, kako prenosi agencija CGnews, imao je elemente performansa, jer su pored postamenata na trgu bile učesnice radionica, koje su na licu mjesta vezle ovaj plemeniti vez čiju je vještinu izrade Crna Gora zaštitila kao nematerijalno kulturno dobro.
- Cilj nam je da putem prezentacije izrade dobrotske čipke na otvorenom upoznamo što više sugrađana, ali i posjetilaca sa ovom plemenitom vještinom - istakla je direktorica JU Muzeji Dušica Ivetić Kustoskinja Muzeja Ljubica Krivokapić istakla je da ova ustanova treću godinu zaredom organizuje radionice posvećene izradi dobrotske čipke.
- Konkurs je otvoren za sve tako da imamo polaznice koje su Kotoranke i polaznice iz raznih zemalja koje žele da ovladaju ovom vještinom. Radionice se organizuju tokom zime, a tokom ove tri godine radionicama je prisustvova-
lo oko 45 polaznica – kazala je Krivokapić. Ona je naglasila da će kurs biti održan i ove godine, vjerovatno početkom oktobra, dodajući da će biti otvoren javni poziv. - Koristim priliku da već sada pozovem sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs i učestvuju u ovim radionicama – rekla je Krivokapić. Radionice vodi najpoznatija vezilja dobrotske čipke Nadežda Radović, koja je zadovoljna što se znanje veza dobrotske čipke polako širi i izlazi iz okvira kraja u kojem je toliko godina njegovano. - Dobrotska čipka se izrađuje od 12. vijeka do danas. Ovaj način veza u Kotor je stigao iz Italije, ali su žene taj vez mijenjale i prilagođavale ovom podneblju. Tako je stvoren originalan način veza čipke, na našu veliku radost i ponos – kazala je Radović. Ona ističe da je jedno vrijeme bila jedina koja je imala znanje veza dobrotske čipke, ali da je zahvaljujući radionicama to znanje prenijela na veliki broj žena, a pet njih temeljno radi na vezu i prenosi znanje rada čipke. Dan solidarnosti gradova svjetske baštine obilježava se u spomen na 8. septembar 1993. godine, kada je osnovana Organizacija gradova svjetske baštine. R. K.
Stvaranje dobrotske čipke na licu mjesta
Čuveni španski reditelj novim filmom trijumfovao na Venecijanskom filmskom festivalu
Zlatni lav za Almodovara
PODGORICA - Ceremonija dodjele nagrada na Venecijanskom filmskom festivalu završena je nakon deset dana provedenih u vrelim uslovima na Lidu. Prestižnog Zlatnog lava za najbolji film osvojio je Pedro Almodovar za ostvarenje „Soba pored“ (The Room Next Door). Prvi Almodovarov film na engleskom jeziku, kako piše Holivud riporter, dobio je impresivne 17-minutne ovacije na premijeri. Almodovar je prilikom primanja nagrade rekao:
„Želim da je posvetim svojoj porodici koja je sada ovdje… ‘Soba pored’ je moj prvi film na engleskom, ali duh je španski“. Njegov film, adaptacija romana „Što ti se dešava“ (What Are You Going Through) autorke Sigrid Nunjez, prati poznatu spisateljicu Ingrid (Džulijan Mur) i Martu (Tilda Svinton) koje ponovo obnavljaju svoje prijateljstvo nakon što su izgubile kontakt. Dok se prisjećaju starih uspomena, anegdota, umjetnosti i filmova, Marta, koja se bori sa terminalnim rakom grlića materice, želi da umre dostojanstveno i moli Ingrid da bude u sobi pored kada uzme pilulu za eutanaziju. R. K.
Na Trgu nezavisnosti u petak i subotu održan šesti Sajam pčelarstva
Posjetioci su bili u prilici da obiđu 20 štandova i izaberu med provjerenog porijekla, kao i druge pčelarske proizvode i opremu za pčelare. Gotovo svi izlagači poručuju da su ovakve manifestacije idealna prilika da promovišu svoje proizvode i steknu nove mušterije. S obzirom na to da im tekuća godina nije bila baš naklonjena, prvenstveno zbog velikih ljetnjih temperatura, ali uzimajući u obzir i poskupljenje ostalih proizvoda, to se odrazilo da neki od pčelara podignu cijenu meda sa 15 na 18 ili 20 eura
Na Trgu nezavisnosti u petak i subotu održan je VI Sajam pčelarstva koji organizuje Udruženje Crnogorska pčela, a koji su podržali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Služba za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada, TO Podgorice i Savez pčelarskih organizacija Crne Gore.
Posjetioci su bili u prilici da obiđu 20 štandova, na kojima su pčelari Udruženja Crnogorska pčela izlagali med provjerenog porijekla, kao i druge pčelarske proizvode i opremu za pčelare. Gotovo svi izlagači poručuju da su ovakve manifestacije idealna prilika da promovišu svoje proizvode i steknu nove mušterije. S obzirom na to da tekuća godina nije bila baš naklonjena pčelarima, prvenstveno zbog velikih ljetnjih temperatura, ali uzimajući u obzir i poskupljenje ostalih proizvoda, to se odrazilo da neki od pčelara podignu cijenu meda sa 15 na 18 ili 20 eura.
KVALITET
Milorad Globarević u ponudi je imao med iz Draževine u Lješanskoj nahiji, kao i iz sela Brezna u Pivi.
- Nerado povećavamo cijenu meda. Ali budući da je sve poskupjelo u posljednje dvije godine i mi smo malo povećali cijenu. Tegla meda je sada 18 eura, a bila je 15. Godina je bila prosječna, bilo je suše ljetos, a rano proljeće je bilo hladno i kišovito – kazao je Globarević. U širokoj lepezi pčelinjih proizvoda, iz ponude je izdvojio preparat za imunitet - mješavinu kristalisanog meda, polena i propolisa, koji je prodavao 15 eura (mala tegla).
- Najtraženiji proizvod nam je sjeme koprive u medu, koje je odlično za one koji pate od anemije. Imamo i suvu borovnicu u medu, koja je takođe dobra za malokrvnost, a prihvatljivija je za djecu jer je borovnica slatka – kaže Globarević, koji je za kilogram organskog saća u medu tražio 20 eura, za a bocu medovine 10 eura. Ističe da među stalnim mušterijama ima sve više Rusa i Ukrajinaca, naročito na Primorju.
- Sajmovi su dobra prilika da se povežemo sa novim mušterijama – zaključio je ovaj iskusni pčelar, uz napomenu
da svoje proizvode prodaje isključivo na sajmovima i na kućnom pragu.
Borislav Bulatović u ponudi je imao kvalitetan med iz Kuča - Pčele su mi stacionirane na 1.550 metara nadmorske visine, na katunu Guzovalja, gdje su planine Treskavac i Šila, visoke preko dvije hiljade metara nadmorske visine. U pitanju je netaknuta priroda, gdje nema čak ni asfalta. Na tom području rastu razne ljekovite trave – kazao je Bulatović. Kako dodaje, u ponudi ima i pelinov med, sa područja sela Raći u Kučima.
- Vidim da su neki od pčelara podigli cijenu na 18 – 20 eura.
Iz godine u godinu raste interesovanje za pčelarstvo
Milica Kadović, koja se bavi prodajom opreme za pčelare u Podgorici, Baru i Nikšiću, primjećuje da iz godine u godinu raste interesovanje za pčelarstvo. - Kroz svakodnevni rad
primjećujem da je sve više početnika u pčelarstvu. Ima ih mlađih i starijih, dosta penzionera, ali i veliki broj žena – navodi Kadović, uz napomenu da bi svako ko počne da
Ja nijesam podizao cijenu, tegla meda je 15 eura. Zadovoljan sam kakva mi je bila ova godina. Imam stalne mušterije, ali ovakvi sajmovi su dobra prilika da se povežemo sa novim mušterijama – zaključuje Bulatović, uz napomenu da bi resorno ministarstvo trebalo da posveti više pažnje pčelarima i otkupljuje od njih med na veliko.
PROMOCIJA
Na štandu Dejana Jokanovića sreli smo njegovog oca Blaža, koji nam je pokazao sertifikat kao dokaz o proizvodnji organskog meda. - Duže od 10 godina imamo sertifikat za organsku proizvodnju meda. Pčelarstvo je tradicija u našoj porodici, njime je 1953. godine počeo da se bavi moj pokojni otac. Pčelinjak nam je u Crkvičkom polju na Pivskoj planini, 13 kilometara od Šćepan Polja, na platou iznad kanjona Tare i Pive. To su livade sa dosta ljekovitog bilja i četinari, netaknuta priroda, čist vazduh, nema nikakvih zagađenja ni u daljoj okolini, što u krajnjem doprinosi proizvodnji kvalitetnog meda – kazao je Jokanović. Navodeći da nije povećavao cijenu meda, kaže da je tegla 18 eura koliko je prodavao i prošle godine.
- Ova godina je bila veoma promjenljiva, proljeće sa dosta kiše, u junu je bio povoljan period, ali je krajem juna duvao topli vjetar jugo, koji je spalio vegetaciju i uslijedio je sušni period. Sve u svemu, godina je ispod očekivanja – poručuje iskusni pčelar, koji je u ponudi imao i propolis kapi (bočica 15 mililitara) koje je prodavao za četiri eura. Navodeći da ima stalne mušterije, ističe da neki od njih kupuju i po 40 ili 60 tegli meda.
- Ovakvi sajmovi mnogo znače, ljudi ne moraju da kupe med, dovoljno je da probaju, da se informišu, imaju adrese, kontakt telefona pčelara, pa kasnije mogu da izaberu med koji im se sviđa – zaključuje Jokanović.
Predsjednik Udruženja Crnogorska pčela Miloje Vujašević zahvalio se na podršci Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Službi za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, Turističkoj organizaciji Podgorice, Savezu pčelarskih organizacija Crne Gore, te časopisu Pčelarstvo i ,,Kući meda“.
Savjetuje građane da kupuju med na ovakvim sajmovima, jer je on provjerenog porijekla.
Članovi porodice Beriša šalju jasnu poruku vrijedna i da se tačno zna ko je za što
Gurajući bez predaha cerove ili bukove oblice prema dobro naoštrenom, blještavom cirkularu, vođa ove grupe, četrdeset jednogodišnji Hasan Beriša, ne pomišlja da isključi motor garave mašine na točkovima dok ne iskida i posljednji balvan, bez obzira da li je pred kućom pet, deset ili 20 metara drva. Tek kad završe posao, dolaze u obzir kafa i sok sa domaćinom, a najveći odmor predstavlja im vožnja od jedne do druge mušterije na staroj mašini na točkovima koja se danas rijetko može vidjeti na našim ulicama
Na mašini staroj ko zna koliko ljeta, koju pokreće brodski motor star ko zna koliko desetljeća, vrijedna i uigrana ekipa porodice Beriša sa Vrela ribničkih dnevno širom grada šega i po 70 kubnih metara drva.
Gurajući bez predaha cerove ili bukove oblice prema dobro naoštrenom, blještavom cirkularu, vođa ove grupe, četrdeset jednogodišnji Hasan Beriša ne pomišlja da isključi motor garave mašine na točkovima dok ne iskida i posljednji balvan, bez obzira da li je pred kućom pet, deset ili 20 metara drva. Tek kad završe posao, dolaze u obzir kafa i sok sa domaćinom, a najveći odmor predstavlja im vožnja od jedne do druge mušterije na staroj mašini na točkovima koja se danas rijetko može vidjeti na našim ulicama, a kojih je svojevremeno, sjetiće se stariji Podgoričani, u sezoni šeganja drva, veliki broj bio parkiran na ,,pogrebnom“ (gdje je danas hotel ,,Nikić“), a gdje su za njih dolazile mušterije jer tada nije bilo mobilnih telefona. Upravo takvu jednu ekipu sreli smo prethodne sedmice na Zmaj Jovinom bulevaru na Starom aerodromu – Hasana Berišu, njegovog tridesetogodišnjeg brata Fatmira i osamnaestogodišnjeg sina Meljaina. Malo ka-
snije uvjerili smo se u kvalitet stare mašine, ali više od toga - koliko je u poslu važno kada je ekipa vrijedna i uigrana i kada se tačno zna ko je za što zadužen.
PUNOM PAROM
- Nije bitno ima li pet, deset ili dvadeset metara drva. Ne prekidamo dok ne završimo posao. Ako sjednem pet minuta da odmorim, onda mi je teško ponovo uključiti mašinu. Uhvatimo jedan tempo dok ne završimo i posljednji balvan. Nakon toga, sjednemo sa domaćinom, popijemo sok i kafu, to što nas časti i idemo dalje – započinje razgovor za Pobjedu Hasan Beriša, najstariji član ove vrijedne ekipe, uz napomenu da im je odmor i vožnja na ovoj improvizovanoj mašini od jedne do druge mušterije. Navodeći da im je za šeganje 10 kubnih metara drva potrebno sat, ističe da je njegov pokojni otac bio najbrži i najvještiji među majstorima ovoga posla. - Moj rahmetli otac (preminuo prije tri mjeseca u 65. godini) mogao je 10 metara drva da šega za 40 minuta. Bio je toliko vješt da je mogao sa onim do sebe da priča ili žmureći da šega na cirkularu. A morate znati da je dovoljan samo sekund nepažnje da u ovom poslu ostanete bez ruke, bol ne bi stigli da osjetite, a osta-
Posljednje dvije sezone slabija potražnja za šeganjem drva
se bavi pčelarstvom, trebalo da uzme literaturu o tome, dimilicu pomoću koje umiruje pčele, nož za rad na pčelinjaku, rukavice, zaštitnu kapu, bluzu ili odijelo.
- Ovi izlagači ovdje su naši vjerni proizvođači i dobri pčelari, uglavnom iz okoline Podgorice. Predlažem svim korisnicima pčelinjih proizvoda da na ovakvim manifestacijama pronađu svoga pčelara i kupe med za koji smo sto odsto sigurni da je prirodnog porijekla – poručio je Milašević. I. MITROVIĆ
Hasan Beriša primjećuje da je potražnja za šeganjem drva prošle i ove sezone slabija nego prethodnih godina. - Dosta ljudi je prešlo da se grije na pelet. Ima i onih koji su šporet na drva zamijenili električnim ili se griju na klimu, jer drva su dosta poskupjela, a struja nije, pa gledaju da uštede – kazao je Beriša. Napominjući da je cijena šeganja sedam eura, a da isto toliko košta i cijepanje drva po kubnom metru, kaže da oni pružaju samo uslugu šeganja.
poruku koliko je u svakom poslu važno da je ekipa
zadužen
li biste bez ruke, naročito kad je povećan gas na cirkularu –priča Hasan, uz pojašnjenje da pomoću posebnog šrafa podešava brzinu obrtaja cirkulara u zavisnosti od tvrdoće i obima drveta.
Vođa ove uigrane ekipe, čiji se članovi porodice Beriša smjenjuju, ali ne i glavni šegač, kaže da dnevno mogu da šegaju i do 60 – 70 kubnih metara drva.
- Startujemo ranije, moramo završavati posao prije mraka jer ova mašina nema svjetlo –poručuje Hasan. Navodeći da je počeo ocu da pomaže kada je imao 10 godina, kaže da su u proteklih 30 godina stekli veliki broj stalnih mušterija.
- Kad je mušterija zadovoljna, ona će opet da te traži. Kada jednom radim kod nekoga, gotovo uvijek mi uzmu broj telefona i nikad me više ne mijenjaju. Upravo šegamo drva čovjeku kome to radimo već dvadesetak godina. Znao je da me čeka i po tri-četiri dana, jer moram završiti ugovorene poslove, pa onda dođem njemu da šegam drva – otkriva Beriša.
TRADICIJA
Hasan Beriša, kao i sedmorica braće, ovaj posao naučio je od svoga oca koji je u Crnu Goru doselio sa Kosova. Od prošle godine pomaže mu i njegov osamnaestogodišnji sin Meljain, koji je završio mašinsku školu, smjer zavarivač. - Rođen sam u Danilovgradu, odakle sam došao da živim u Podgoricu - Ulica Isidore Sekulić na Vrelima ribničkim. Otac je umro prije tri mjeseca. Ja sam se izvještio u ovom poslu. Najstariji sam od osmoro braće, zadužen sam za šeganje, popravke mašine, oštrenje noža, vožnju, ugovaranje posla –priča Hasan. Ekipa pomagača se mijenja u
Sastavljena od djelova starog broda i automobila
Hasan Beriša nije znao da nam kaže koliko je tačno stara mašina koju koriste za šeganje drva.
- Ovo je sve moj otac napravio sam. Otkad znam za sebe, ona je ovakva. Motor koji je pokreće je star ko zna koliko. Majstor Branko, koji je imao radionicu na Malom brdu, a koji je održavao ocu ovu mašinu, rekao je da su ovi motori
zavisnosti od toga kako je ko slobodan zbog ostalih poslova koje obavljaju, ali Hasan uvijek radi na cirkularu.
- Mi smo velika familija, radimo zajedno, imamo ovu jednu mašinu što nam je od oca ostala. Ja šegam, ja sam glavni poslije oca, ostali, koji mi dodaju drva, mijenjaju se. Otac je trebalo da odluči kome ostaje mašina, ali je iznenada umro u 65. godini. Hvala Bogu, mi smo braća, slažemo se dobro, svako od nas može da koristi mašinu kada mu zatreba, jer svako od braće umije da radi, ali ja sam najiskusniji. Ovaj posao, uz druge koje obavljamo, i te kako nam pomaže da prehranimo 42 člana naših porodica – iskren je najstariji od osmorice braće Beriša. Njegov tridesetogodišnji brat Fatmir kaže da uživa da radi sa Hasanom i bratanićem Maljainom. Bilo je zanimljivo gledati ga sa kakvom lakoćom i nakon više od pola sata rada prebacuje iz ruke u ruku i dodaje bratu balvane različite debljine i težine, a na definiciji mišića na rukama pozavidjeli bi mu i najuporniji vježbači u teretani. - Ne treniram u teretani, sve
Vandalizam sve veći problem, nadležni organi da se aktivnije uključe
Molimo predstavnike Glavnog grada i kolege iz nadležnih inspekcijskih službi i organe zadužene za održavanje javnog reda i mira da agilnije djeluju na javnim zelenim površinama i počnu da dosljedno sankcionišu neodgovorne pojedince koji uništavaju zajednička javna dobra. Bez kaznene politike smatramo da je nemoguće izaći na kraj sa ovakvim pojavama – poručuju iz Zelenila
Pored prepreka sa kojima se susrijeću na terenu, radnicima gradskog preduzeća Zelenilo decenijama unazad jedan od najvećih problema predstavlja i vandalizam.
- On nije karakterističan samo za jedno godišnje doba, već predstavlja problem tokom cijele godine. Naše kolege koje 365 dana brinu o zelenoj Podgorici svakodnevno nailaze na primjere vandalizma: uništeni dječji i parkovski mobilijar, uništene zelene površine, slomljena stabla drveća, uništene prskalice, cijevi za vodu i ostali prateći materijal – poručuju iz gradskog Zelenila. Kako su podgorička ljeta vrela i sušna, jedini način da biljni fond preživi jeste ispravan i funkcionalan hidrosistem koji ugrađuju na svaku novouređenu zelenu površinu.
lene površine vitalne i svježe sa potrebnim količinama vode – ističu iz Zelenila.
,,aran“ pokretali stare brodove, on je samo na četiri šrafa i pokreće cirkular, tu su kaiševi za hodanje. Mjenjač, lamela i korpa su od ,,lade 128“, a diferencijal od starog auta ,,volvo“. To mi je otac pričao, on je to uzeo i napravio. Čudna sprava –ispričao je Hasan, uz napomenu da svega nekoliko njegovih rođaka koristi slične mašine za šeganje.
je od fizičkog posla. Treniram MMR koliko stignem, ali ne takmičim se. Ovo jeste naporan posao, ali mi dođe kao dobar trening. Dok sam bio mlađi, bilo mi je naporno. Sad volim da radim ovaj posao, osjećam neku sreću i zadovoljstvo dok radim – poručuje Fatmir.
I osamnaestogodišnji Meljain iskazuje zadovoljstvo što je u prilici da radi sa ocem i stricem.
- Nemam pravo na umor, ali zadovoljan sam. Radim sa njima od prošle godine. Ušao sam u kondiciju, sve mi je lakše i lakše – kazao je Meljain, za koga njegov otac Hasan sa ponosm ističe da je završio mašinsku školu, smjer zavarivač, te da mu može pomoći da napravi novu mašinu za šeganje drva. Sezona šeganja drva vrijednoj braći Beriša počela je krajem avgusta, a trajaće tokom ovog mjeseca, oktobra i novembra. Ukoliko želite da se uvjerite da li mogu 10 kubika da išegaju za sat vremena, vođu ove uigrane ekipe, Hasana, koji je zadužen za ugovaranje posla, možete pozvati na broj telefona 069 - 751 - 715. I. MITROVIĆ
- Naše kolege iz službe za hidrosistem ovog ljeta prestale su da broje intervencije koje su se ticale saniranja posljedica vandalizma i nemara na hidrosistemu širom grada. Svakog dana falile su prskalice koje su otuđivane, morala su se krpiti crijeva za vodu, sanirati šahte koje su obijane i demolirane... U takvim uslovima nemoguće je održati ze-
I pored konstantnih apela, koje upućuju sugrađanima da čuvamo zajednička javna dobra, smatraju da je nemoguće apelima stići do neodgovornih pojedinaca.
- Slanjem apela se gotovo završava sve što Zelenilo može uraditi povodom ovog pitanja. Molimo predstavnike Glavnog grad i kolege iz nadležnih inspekcijskih službi i organe za-
dužene za održavanje javnog reda i mira da agilnije djeluju na javnim zelenim površinama i počnu sa dosljednim sankcionisanjem neodgovornih pojedinaca koji uništavaju zajednička javna dobra. Bez kaznene politike smatramo da je nemoguće izaći na kraj sa ovakvim pojavama – zaključuju iz Zelenila, čije su ekipe prethodne sedmice popravile mobilijar na dječjem igralištu kod Doma zdravlja i vrtića u u Bloku pet. I. M.
U toku prijave za turnir veterana u malom fudbalu
Ekipe se mogu prijaviti još danas i sjutra
Nakon što je bio domaćin spektakularnog i najmasnovnijeg do sada, trećeg izdanja ,,Trofeja Podgorice“, Stadion malih sportova pod Goricom će biti mjesto dešavanja još jednog turnira u malom fudbalu, ovog puta posvećenog iskusnijim ljubitelji-
ma ovog sporta. Naime, Sekretarijat za sport Glavnog grada, u saradnji sa Fudbalskim klubom Karioke i uz podršku Udruženja klubova Centar FSCG, organizuje drugi turnir veterana ,,Podgorica 2024“. - Pravo učešća na turniru, čiji je početak na kultnom poligo-
nu planiran za 16. septembar, imaju igrači koji su navršili 45 godina i stariji, a prijave ekipa (11+2 igrača) vrše se do 10. septembra na broj telefona 067-560/600. Kotizacije se ne plaćaju – objavljeno je na FB stranici Glavnog grada. U prošlogodišnjem izdanju turnira veterana u malom fudbalu učestvovalo je osam ekipa, a titulu brani ,,Dc Light Systems Taho servis Perović“, koja je u finalu savladala veterane Sutjeska, rezultatom 2:0. I. M.
U srijedu besplatno predavanje iz prve pomoći u Omladinskom centru Podučavaće mlade kako da postupe u hitnim situacijama
Kancelarija za mlade – Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom i Omladinski centar Podgorica, u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore, organizuju besplatno predavanje iz prve pomoći namijenjeno mladima. Predavanje će biti organizovano u srijedu, 11. septembra
u 18 časova, u Omladinskom centru Podgorica (Trg Nikole Kovačevića br. 13). Učesnici će imati priliku da nauče: kako postupiti kada je osoba bez svijesti, kako prepoznati simptome srčanog udara, što treba uraditi kod epileptičnih napada, kako pravilno zaustaviti krvarenje. Poseban akcenat će biti stavljen na kar-
dio-pulmonalnu reanimaciju (KPR) – kada i kako se izvodi – najavljuju iz Kancelarije za mlade. S obzirom na to da je broj mjesta ograničen, pozivaju zainteresovane da se prijave putem imejl adrese: omladinskicentarpodgorica@gmail.com ili kanc.za.mlade@podgorica. me. I. M.
PODGORICA – Arina Sabaljenka stigla je do treće grend slem titule i to prve na US openu. Bjeloruskinja je u finalu savladala domaću teniserku Džesiku Pegulu 7:5, 7:5.
Obje teniserke su bile ubjedljive na posljednjem grend slem turniru, a iskusnija je u trenucima kada je bilo najpotrebnije pokazala klasu.
Prošle godine teniserka iz Minska izgubila je u finalu od Koko Gof, ali 26-godišnjakinja juče nije dozvolila da izgubi meč u kojem je bila favorit. Dominaciju je pokazaivala od prvog meča, a do kraja je u Njujorku izgubila samo set i to u trećem kolu od Jekaterine Aleksandrove. Bjeloruskinja je od moguća četiri, ove sezone osvojila dva najprestižnija trofeja.
Njena rivalka u 31. godini prvi put je igrala finale i prvi put je preskočila četvrtfinale na nekom grend slem turniru. A. M. US
Na VN San Marina i Riminija Španac stigao do druge uzastopne pobjede
PODGORICA – Mark Markes je poslije 1.043 dana slavio na Velikoj nagradi San Marina i Riminija. U 14. trci Moto GP šampionata, osmostruki šampion je prekinuo trogodišnji post i upisao drugi trijumf u nizu nakon slavlja u Aragonu. Španac je završio trku ispred aktuelnog šampiona Frančeska Banjaje, a na podijumu je završio Enea Bastijanini
Tragičar je bio vodeći u generalnom plasmanu Horhe Martin – Španac je bio drugoplasirani kada se kiša pojačala, otišao je u boks na zamjenu motora, a po povratku na stazu je gubio više od sekunde po sektoru. I na kraju je morao da se vrati na prvobitni motocikl i završi na 15. mjestu, što mu je donijelo bod.
Trka u Mizanu bila je idealna za sjajnog Markesa, iako je Banjaja poveo trku, a prvi napad
doživio je u drugom krugu od pobjednika. Kako je kiša jače padala, Markes se probio do mjesta koje vodi na podijum, a Banjaja je napravio grešku u osmom krugu kada je otišao u boks.
I dok se Martin mučio, Banjaja i Markes su se izdvojili na čelu, Bastijanini ih je neko vrijeme pratio, ali je brzo posustao. Španac je bukvalno posao
riješio na pet krugova do kraja. Najbolji među ostalima bio je Bred Binder, ispred Marka Becekija, Aleksa Markesa, Fabija Kvartarara , Džeka Milera, Fabia di Đanantonija i Pola Espargara Moto GP šampionat ne mijenja mjesto – na stazi „Marko Simončeli“ voziće se Velika nagrada Emilije Romanje od 20. do 22. septembra. R. A.
Omladinci savladali Srbiju na Memorijalnom turniru ,,Stevan Ćele Vilotić“
Srbija 1
Crna Gora 2
SUBOTICA – Gradski stadion.
Sudija: Nikola Katić (Srbija).
Golovi:1:0 Subotić u 11, 1:1 Tadić u 90, 1:2 Tadić u 90+6.
SRBIJA: Jovanović, Vojinović (od 59. Đurić), Popović, Mitrović, Sremčević, Mladenović (od 8. Janković (od 59. Bačanin), Vidić (od 59. Simić), Stančić, Ranković, Đorđević, Subotić (od 79. Maksimović).
CRNA GORA: Milović, Vračar, Lazar Maraš (od 82. Šekularac), Koldžić (od 46. Tomašević),
Đukanović, Camaj, Kumburović, Vukanić (od 62. Ćetković), Tadić, Mijović (od 46. Perović), Kostić (od 57. Savović).
Omladinska reprezentacija Crne Gore savladala je Srbiju u drugom kolu Memorijalnog turnira ,,Stevan Ćele Vilotić“. Izabranici Gorana Perišića trijumf su upisali preokretom u samom finišu utakmice (2:1). Oba gola postigao je Marko Tadić, u 90. i šestom minutu sudijske nadoknade. – Odigrali smo odličnu utakmicu, protiv izuzetno jake reprezentacije Srbije, koja je bila bolja u prvih dvadesetak minuta i
Nekadašnji fudbaler i trener Budućnosti
Preminuo je MilanRogošić, fudbaler Budućnosti iz 50-ih i 60-ih godina prošlog vijeka, kasnije trener, čovjek koji je brojne generacije učio tajnama najpopularnijeg sporta na planeti.
- Sa 17 godina je ušao u prvi tim Budućnosti, posvetio joj se cijeli život, divio joj se, izjavljivao ljubav u svakom trenutku. Na svakom koraku podgoričke kaldrme. A i šire... Ponosno je nosio plavo-bijeli dres i u teškim i u lijepim godinama, nikada nije pomislio da je ostavi, utabao je put zlatnim generacijama našeg kluba, ostavio u amanet godine ponosa i prkosa, anegdote, priče, viteštvo i talenat koji su slijedili mnogi koji su se domogli zvjezdanih visina.
- Za njega su postojali samo naš grad i naš klub. Budućnost mu je bila premija! I to je ostavio kao najveću zaostavštinu svima nama. Podgorici. Nije bio jedno od najzvučnijih imena, ali jeste jedno od najvećih. Posljednji pozdrav i veliko hvala našem Milanu Rogošiću –naveli su iz FK Budućnost. Rogošić će biti sahranjen danas na Gradskom groblju Čepurci.
u tom periodu smo primili gol koji smo mogli i trebalo je da ga spriječimo. Od tog momenta smo bili bolji rival, imali par situacija da izjednačimo u prvom poluvremenu preko Tadića i Camaja, ali je golman Srbije odlično reagovao. U drugom poluvremenu smo izmjenama unijeli još veću živost u našu igru i konstantno napadali i stvarali šanse. Praktično je nevjerovatno šta smo sve proma-
šivali, tri šanse Camaja, dva puta je Kostić imao stopostotne šanse. Mislim da smo potpuno zasluženo ostvarili važnu pobjedu, koja će nam mnogo značiti u daljem radu i pripremi za ono najvažnije, a to su kvalifikacije u novembru u Grčkoj –rekao je selektor Perišić. U posljednjem meču na turniru, ,,sokoli“ se 10. septembra od 15 časova sastaju sa Mađarskom. R. P.
Rezultat nije nešto što treba da opterećuje crnogorske fudbalere u ovogodišnjem izdanju Lige nacija. Prioritet bi morao da bude formiranje tima, ne za naredni ciklus – kvalifikacije za Mundijal 2026, već za projekat ,,Euro 2028“, ali ,,sokoli“ ne mogu da ,,pobjegnu“ od toga koliko je večeras protiv Velsa u Nikšiću (20.45 h) važno popraviti utisak i vratiti samopouzdanje nakon blijedog izdanja na Islandu prije tri dana i poraza od 2:0. Računajući prijateljske duele u junu, bio je to treći vezani negativni rezultat naše selekcije. - Nijesmo dobro startovali, ali i dalje sam veliki optimista. Bilo je mnogo odsutnih, ali pokazali su neki drugi igrači da možemo računati na njih. Gledali smo Velšane protiv Turske (0:0) gdje su igrali vrlo dobro. Daćemo sve od sebe da odigramo pravu utakmicu i pobijedimo. Ako to uradimo, onda je to ono što smo htjeli, iako nas je poraz na Islandu poremetio u nekim stvarima. Mislio sam da ćemo odigrati mnogo bolje i pobijediti. Prvi gol nas je poremetio, imali smo problema sa prekidima, a na tome smo mnogo radili – naveo je selektor Robert Prosinečki pred prvi meč koji će ,,crveni“ kao domaćini odigrati van Podgorice.
JOVETIĆ OD POČETKA Hrvatski stručnjak sinoć je na treningu otklonio posljednje dileme oko sastava. U Rejkjaviku je nedostajalo šest igrača, Stevan Jovetić je igrao samo posljednjih pola sata. Kapiten bi večeras trebalo da se nađe u startnih 11, a mogao bi da zaigra i Stefan Savić, koji nije putovao u zemlju vatre i leda. – ,,Krpimo se“ sve vrijeme. Jo-
veta se osjeća dobro, sa njim i eventualno Savićem dobili bismo sigurnost koja ovoj ekipi treba. Siguran sam da će biti sasvim drugačije nego na Islandu, a biće i pun stadion – dodao je Veliki Žuti.
Crna Gora nije bila uvjerljiva na Islandu – ako je izdanje iz prvog kola limit ,,sokola“, onda postoji veliki problem. Prosinečki je uvjeren da ova reprezentacija može mnogo bolje. - Namjera nam je bila da igramo pas igru i u jednom periodu bilo je to dobro. Ipak, previše smo žurili, posebno u završnici, izgubili smo nekoliko lopti u sredini terena, a oni imaju sjajnu tranziciju i uvijek je to opasnost. Takav je i Vels, manje-više isto igraju. Nedostaje nam mirnoća. Naš vezni red je u jednom trenutku izgle-
BELAMI: Prosinečki i Savićević su bili genijalci, Crna Gora nepredvidiv tim
KregBelami je kao fudbaler bio ekscentričan, zanimljiva je ličnost i kao trener. Sada je selektor Velsa, koji večeras gostuje Crnoj Gori, i to je Belamijev povratak u našu državu – 2010. godine izgubio je 1:0.
- Sjećam se tog meča. Ko je ono dao gol? MirkoVučinić? Sjajan igrač – rekao je Belami. Nekadašnji napadač Liverpula, Njukasla, Mančester sitija... cijeni sportiste s ovih prostora. Pamti stariju generaciju fudbalera, poput DejanaSavićevića i RobertaProsinečkog, aktuelnog predsjednika FSCG, odnosno selektora Crne Gore. - Pamtim Savićevićev meč protiv ekipe Kolo-Kolo (Interkontinentalni kup 1991, prim. aut), kao i onaj sjajan gol za Milan u finalu Lige šampiona protiv Barselone 1994. godine. Prosinečkog se sjećam kao igrača Real Madrida i Barselone, kasnije je bio u Engleskoj, gdje je uvijek teško igrati. Znam da je mnogo pušio, ali navijači Portsmuta su ga obožavali. Bio je genijalan igrač, nedostaju sada takvi fudbaleri – dodao je Belami. Belami ima visoko mišljenje i o sadašnjem timu Crne Gore. - Imaju snažne igrače, brze ofanzivce. Nekad se brane duboko i ne ostavljaju mnogo prostora. Crna Gora je nepredvidiv tim, dobar u tranziciji, veoma opasan. Biće težak meč, drugačiji od onog koji smo igrali sa Turskom –izjavio je Belami.
Prodaja dijela ulaznica
za utakmicu između
Crne Gore i Velsa vršiće se danas na šalterima
Sportskog centra u Nikšiću.
Ulaznice se mogu kupiti od 11 časova do početka utakmice, po cijeni od osam eura za istočnu tribinu (svi sektori) i od 10 eura za zapadnu tribinu (sektori za domaće navijače), naveli su iz Kuće fudbala.
Kapacitet Stadiona kraj
Bistrice za večerašnji meč je 5.555 mjesta.
dao vrlo dobro, ali kad je trebalo dati završni pas i odigrati na stranu mi smo loptu gurali u sredinu – istakao je crnogorski ,,izbornik“.
- Imali smo nekoliko prilika, ali ipak je to premalo i mislim da će toga biti više protiv Velsa. Težićemo pas igri, a vidjelo se koliko nam znači Jovetić, sa njim je ekipa sigurnija i mirnija – naveo je Prosinečki.
- Generalno, nije bilo bajno,
Duel sa Velsom prvi je koji crnogorska reprezentacija igra na domaćem terenu nakon tragičnog događaja u junu kada je u 27. godini preminuo golman Matija Šarkić
Fudbalski savez Crne Gore
Grupa B4 20.45
ali nijesu nas nešto Islanđani ugrožavali, osim prekida gdje nijesmo stajali blizu igrača –analizirao je popularni Robi meč koji je riješen pogocima nakon kornera.
NEDOSTAJE SIGURNOSTI Sigurnost u pasu dobija se i samopouzdanjem, a čini se da to nedostaje.
- Ima svega pomalo, previše smo željeli da što brže odigramo i dođemo do gola. Kad god smo napravili nekoliko pasova u sredini, pa odigrali na bok, došli smo do šanse. Nedostaje nam sigurnost, nadam se da će protiv Velsa pred našim navijačima biti bolje. Naravno, vr-
Vjerujem da će nam Nikšić biti taličan
Naši fudbaleri priznaju da su očekivali i morali više na Islandu, ali nijesu imali vremena da mnogo tuguju.
- Rezultatski nijesmo prošli dobro, ali okrećemo se Velsu. Mislim da su Velšani kvalitetniji od Islanda i da nas čeka teži meč nego u Rejkjaviku. Trebaće nam više koncentracije i trčanja. Ali daćemo sve od sebe, upoznati smo sa njima, gledali smo meč sa Turskom i vjerujem da možemo do trijumfa – rekao je Vladimir Jovović Poraz od Islanda teško je pao ,,sokolima“,
saopštio je da će minutom aplauza biti odata počast čuvaru mreže koji je devet puta nastupio za ,,A“ selekciju. Šarkić je posljednji meč odigrao 5. juna, 10 dana prije iznenadne smrti, na gostovanju Belgiji gdje je
bio igrač utakmice. Šarkić je cijelu seniorsku karijeru proveo u Engleskoj, a od njega su se na početku sezone oprostili Milvol koji je bio njegov posljednji klub, kao i Aston Vila, Vulverhempton, Stouk...
Crna Gora i Vels igrali su tri puta – ,,sokoli“ su dva puta slavili kod kuće, jednom su poraženi u gostima
lo su dobra ekipa, imaju igrače u Premijer ligi i Čempionšipu, dvojicu u Francuskoj – podsjetio je Prosinečki.
- Biće sasvim drugačija utakmica nego na Islandu, mislim da ćemo biti mnogo agresivniji i kvalitet će doći do izražaja. Velšani su na novom početku sa selektorom KregomBelamijem
Belamijem prije iznenadne
- Belami je donio agresivnost jer je i on kao igrač bio malo ,,ekstreman“ i želi da mu ekipa tako igra. Motivisani su, a ne igraju samo na duge lopte, imaju kvalitet i na zemlji. N. KOSTIĆ
rekao je iskusni vezista.
- Poljuljao nas je poraz jer mislim da smo mogli bolje i da je rezultat previsok u odnosu na stanje na terenu. Moglo je i moralo bolje, ali to je fudbal, moramo da se okrenemo Velsu, to je nova šansa za dokazivanje i bodove.
Utakmica s Islandom igra se Kraj Bistrice gdje je Jovović ponikao.
- Bitno je što igramo u Nikšiću ne samo zbog mene već i zbog crnogorskog fudbala i samog Nikšića. Po informacijama koje imam od prijatelja, drugova i porodice, euforija je velika – atmosfera će biti dobra, vjerujem da će publika biti naš ,,12. igrač“. Nadam se da će nam teren u Nikšiću biti taličan i da ćemo uspjeti da pobijedimo – poručio je Jovović.
Uroš Čučković, debitant u stručnom štabu juniorske vaterpolo reprezentacije
Crne Gore, pričao je o putu „ajkula“ do srebrnog evropskog odličja
PODGORICA – Kakvo je to bilo uzdizanje do srebrnog odličja juniorske vaterpolo reprezentacije Crne Gore na Evropskom prvenstvu u Bugarskoj!
I to nakon startnih poraza u grupi od Španije, Hrvatske i Mađarske. Ali uvodni dani šampionata nijesu pokolebali ekipu, kao ni to što se kroz „iglene uši“ – peterce, provukla sa Holandijom do četvrtfinala, ojačali su psihološku snagu, na kojoj bi mnogo iskusniji igrači mogli da im pozavide. I da uče od momaka, odnosno, ekipe koja je bila najmlađa na šampionatu Evrope. Sa čak devet igrača koji su ovog ljeta osvojili bronzano odličje na SP u Argentini do 18 godina, trener Miodrag Mirović, sa saradnicima, krenuo je u veliki posao. Sa samo tri prvotimca 2005. godište, bez turnirskih pripremnih utakmica, crnogorski tim je stigao do čuda. Do finala, gdje je, nažalost, nakon peteraca izgubio od Hrvatske. Zbog čega ne treba da žali, jer su i u tom meču, punom preokreta (gubili 3:0, propustili tri napada da se odlijepe na ,,plus dva“…), bili bliži pobjedi u regularnom dijelu meča. U svakom slučaju, osim medalje, raduje i ohrabruje budućnost momaka koji će, nadamo se, i u svojim klubovima, kada se vrate kući, dobijati šansu. U suprotnom, višegodišnji rad i sve što je do sada urađeno sa ovom generacijom biće uzaludan posao.
MIROVIĆU KAPA DOLJE
Svi reprezentativci su podjednako bili važni na putu do odličja. Neko je dao više golova, neko je bio spretniji i snažniji u odbrani, neko je bio zadužen za asistencije… Dok je stručni štab odradio veliki posao, na čelu sa Mirovićem. U štabu gdje se znalo ko šta radi, bez natega, bio je Uroš Čučković, doskorašnji reprezentativac Crne Gore koji od ove sezone u Marseju, gdje je završio klupsku karijeru, radi sa najmlađim članovima učesnika Lige šampiona. Debitantska uloga u stručnom radu je bila nemjerljiva, a skromni Čučković apostrofirao je rad Mirovića. U nekoliko rečenica objasnio je kako je ekipa nakon grupne
Jedan dan smo devet sati gledali video-materijal
Kako se ,,snalazio“ Čučković u novoj, debitantskoj ulozi u reprezentaciji? – I dalje isto mislim – teže je biti igrač. Zato što mi ovo
više paše. Sa ovakvim stručnim štabom milina je bila raditi. Vaterpolo je tema 24 sata, čini mi se da smo svaki sekund provodili u priči o
sportu pokušavajući da vidimo šta može bolje. Jedan dan smo čak devet sati gledali video, ali ništa nam nije bilo teško zbog cilja i ljubavi za ovo što radimo. Inače, volim kada se rješavaju problemi, posebno kada su velika takmičenja, a u nacionalnom
Posljednje takmičenje za mlade je završeno. Momci će se uskoro priključiti ekipama, a hoće li biti prostora da igraju?
- Treba da igraju, mada je tranzicija između juniorskog i seniorskog vaterpola najteža. Sve zavisi od kluba, ambicija, kakve igrače ima… Teško je to predvidjeti. Ova reprezentacija, koja je ima individualni kvalitet, bez ozbiljnog rada teško će se valorizovati za neke duže staze. Ne mislim da treba nešto malo da dobijaju prostor, treba i to da se zasluži radom i kroz posvećenost – jasan je Čučković
Vaterpolisti Primorca osvojili su Memorijalni turnir
„Vlaho Bato Orlić“ – Kotorani su u finalu bili bolji od Novog Beograda nakon peteraca – 21:20, regularni dio je završen 10:10. Kotorani su bolje ušli u posljednji meč na turniru, a u regularnom dijelu golove su dali Šušiašvili, Mršić i Vico (dva), Matković, Brkić, Ćetković i Roganović Vaterpolisti iz Kotora na turniru su bili bolji od Vašaša (15:11), Vukova (21:7) i Špandaua (12:11).
faze rasla do finalnog okršaja. - Treneru Miroviću kapa dolje. Rekao je da idemo u Bugarsku, prije svega, da pokažemo koliko možemo u grupi. Nijesmo imali turnirskih utakmica da namjestimo formu, pa su nam u tome pomogli grupni mečevi. Tako da su nam prva tri dana, u suštini, koristila da se uigravamo. A onda smo se kasnije posvetili više analizi protivnika i kako da mečeve nokaut faze pripremimo i najbolje odigramo – istako je Čučković. Ubjedljiv poraz od Mađarske 13:8 nije uključo alarm. Nesrećni poraz od Hrvata u posljednjoj sekundi za milimetar nije poremetio fokus…. U osmini finala je bilo ,,povuci-potegni“, a na kraju je slavio bolji tim – naš tim.
- Imali smo u jednom trenutku lijepu prednost od 10:7. Međutim, Holanđani, sa kojima izvanredno radi Branko Mitrović, pokazali su koliko su dobra ekipa, što smo i znali. Nije uopšte slučajno što smo igra-
li sa njima na peterce u kojima je naš kvalitet došao do izražaja, odnosno, razlika u klasi. Sa druge strane, ova prva, eliminaciona utakmica momcima je poslužila da shvate koliko mogu.
Poslije Holandije, dan kasnije, u psihološkom ratu, Crna Gora je bila bolja od Srbije.
- Ponovo bih istakao da je Mirović uradio izuzetan posao, ali i to da su momci znali kakav imaju kvalitet. Lično, gledajući ih individualno, shvatio sam da mogu puno. Sa Srbijom smo i u Pirotu imali probni meč koji nam je pokazao dobre stvari. Cilj je bio, u čemu smo uspjeli, da pariramo njihovom najjačem oružju – centru i Gledoviću kao šuteru. Momci su ispoštovali dogovor i pokazali hrabrost i odlučnost u najtežim trenucima. I oni zaista vole kada je teško. Vole kada je „voda do nosa“, vole da u tim trenucima budu najbolji. I tada imaju najveću snagu i želju. Vidjelo se da je to kod njih njegovano više godina.
SVI SE PODREDILI EKIPI
Kako je Crna Gora uspjela Mađarsku iz prvog meča sa 13 golova da svede na pet u polufinalu EP?
Naravno, odbranom! - Odličnu pripremu i analizu utakmice je odradio trener Nikola Mijanović. Pripremajući golmane, pripremili smo cjelu ekipu na njihove najveće adute, a u polufinalu je ponovo golman Bjelica odradio odličan posao. Igrače u polju su napadali na pravi način, a Mađari su brzo vidjeli da im igra, sa kojom su lako prolazili u grupnom meču, ne ide. Pokušali su sa nekim rješenjima, ali bez načina da probiju odbranu koja je možda za sve bila iznenađenje. Na ideju trenera da se uđe u ,,kućicu“ i mijenja zona, Mađari se nijesu snašli. Blokovi naših igrača i način na koji su branili gol bio je fantastičan. Dan za danom, meč za mečom, sve na gol-dva ili kroz peterce, dočekali su juniori i posljednji sa Hrvatskom. Umor se osjetio. Ali ne i pad energije. Vodili su
timu sve je smisleno. Zaista sam uživao, jer smo uranjali u materiju, a intenzitet rada je bio obilan jer je samo iz toga moglo da izađe nešto dobro –kazao je Čučković.
Hrvati 3:0, Strahinja Gojković je postigao prvi gol za naš tim na pet sekundi do odmora… - Mislim da smo imali odličnu utakmicu. Vidjelo se da je sedma u nizu po tempu. Vidio se umor, malo sporiji ritam sa dosta šuteva, bez zona, igralo se poziciono… Nije bilo kontri, na kraju smo uspjeli da povedemo i sa nekoliko šansi za ,,plus dva“ mogli smo da okrenemo utakmicu. Posljednji napad sa igračem vše Hrvati su pogodili za peterce, i, nažalost, nijesmo uspjeli da slavimo. Krivo mi je što to nije nagrađeno, mislim da smo zalužili zlatnu medalju, ali i ovo što je urađeno je nevjerovatan uspjeh. Prezadovoljan sam rezultatom i igrom momaka i na koji način su se skupili, odigrali, ispoštovali jedan drugog i podredili se ekipi. Zaista mi je bilo drago što sam imao priliku da radim sa ovakvim stručnim štabom i igračima. Bilo je ovo nevjerovatno iskustvo na stratu moje trenerske karijere – poručio je Čučković. A. MARKOVIĆ
Šampion Crne Gore pokazao je dobre stvari i najavio još bolja izdanja za ono što ga čeka u Ligi šampiona, Regionalnom i domaćem takmičenju. A. M. Memorijalni turnir „Vlaho Bato Orlić“
Tekvondo turnir
PODGORICA – Takmičar podgoričkog Tekvondo kluba Olimp Ognjen Komatina osvojio je prvo mjesto na turniru E2 ranga „Eks-Ju open“ u Beogradu. Komatina je u konkurenciji juniora, u finalnom meču kategorije do 73 kilograma, pobijedio Karla Marjanovića iz Hrvatske. Prethodno je slavio protiv Hrvata Svena Horovata 2:0, Darka Đorđijeva iz Sjeverne Makedonije i Ivana Đodana iz Hrvatske. U mlađim kategorijama, uspješan nastup Olimpa upotpunio je Relja Komatina, koji je bio drugi, nakon pobjeda nad predstavnikom Srbije Veljkom Stefanovićem i Grkom Eordaikijem Dinamijem. U finalu je izgubio od domaćeg borca Strahinje Vasića U prvom kolu zaustavljena je Nina Boljević od Kasije Nešović, dok je Lana Boljević, nakon uvodne pobjede protiv Hane Kovačević iz Srbije, izgubila od domaće predstavnice Katarine Kobiljski u borbi za medalju. R. P.
Budućnost do odmora bila konkurentna ekipi iz Bukurešta, a onda je uslijedio pad i poraz na startu LŠ
Dobrih 30 minuta, a onda pad – zakazale su bukvalno sve igračice Budućnosti, igra bekova bila je bezidejna, plus tehničke greške (osam nakon odmora) i sve ovo, kao i slabije vraćanje, uz sjajno izdanje Milene
Raičević u dresu Rapida od 40. do 49. minuta (šutirala četiri od četiri i upisala asistenciju) za ,,plus sedam“, uticalo je na poraz ,,plavih“ (32:27) u grupi B na premijeri Lige šampiona.
Rukometašice Budućnosti u prvom poluvremenu u četiri navrata imale su minimalnu prednost, ali je domaćin izjednačio na kraju prvog poluvremena iz sedmerca – 15:15. Veći broj igračica u rotaciji, kvalitet i velika podrška sa tribina u nastavku su donijeli željeni rezultat rumunskom predstavniku koji je počeo da postiže golove iz kontranapada (od 38. minuta postigao pet). Nakon serije od četiri gola, u 41. minutu bilo je 23:18, čime je Rapid trasirao put do pobjede. Domaćin je serijom 9:3 od 43. minuta imao najveću prednost od ,,plus šest“.
Poraz je, ipak, bio očekivan, ali utisak je da su „plave“ na dobrom putu da ove sezone, iako sa najmlađim sastavom u takmičenju i bez nekoliko planiranih pojačanja, budu konkurentne najboljim timovima u Evropi. Potvrdilo je prvo poluvrijeme (15:15) gdje su bile napadački mirnije i postigle tri gola iz kontranapada. Gošće iz Podgorice glavu nijesu gubile kada je domaći tim stigao do startnih 5:3. U ovom
periodu i negdje do samog finiša odbrana je djelovala nesigurnije, a dva brza isključenja Andrijane Popović (plus sedmerci) prilično su polju-
ljali, ionako tanku odbrambenu rotaciju i formaciju. Dosta problema je pravila pivotkinja Kasoma koj je iznudila dva sedmerca do odmora od uku-
pno pet. I Holanđanka Polman bila je raspoložena za igru, uz sigurnu Janjušević iz sedmeraca, Rapid je do odmora bio na korektnih 15 golova. Mada
će u novoj sezoni EPCG
PODGORICA – Od sedam muških odbojkaških superligaša, u predstojećoj sezoni najmlađi tim imaće Galeb. To, međutim, ne brine Barane, već su ponosni na tu činjenicu. – Liga će biti jako mlada i vjerujem da će biti uzbudljivo. Iako smo najmlađa ekipa u ligi, ubijeđen sam da rezultati neće izostati – kazao je trener Galeba Vlado Jovanović za Radio Bar. Galeb postoji od 2006. godine i iz sezone u sezonu bilježi porast broja polaznika svoje škole odbojke.
- Od osnivanja, pa sve do ove godine bili smo zajedno sa našim ženskim klubom, a od skoro smo samostalni. Masovnost je naša najveća vrlina, pa tako u Galebu trenira oko 80 dječaka u svim uzrasnim kategorijama. Štaviše, mislim da smo jedini klub u Crnoj Gori koji ima sve selekcije – od šestogodišnjaka do seniorskog sastava. Klub smo u kome treniraju isključivo Barani. Mislim da je i to naša prednost, posebno ako napravimo paralelu sa centrima odbojke, kao što su Podgorica i Nikšić. Praktično, nemamo više mjesta za upis novih člano-
va – dodaje Jovanović. Odbojka u Crnoj Gori, posebno muška, nije popularna kao neki drugi sportovi i toga su svjesni i u Galebu.
- Problem je to i u drugim gradovima. Međutim, mi smo odradili dosta na popularizaciji ovog sporta u Baru, pa s tim više nemamo problema. Bar je iznjedrio veliki broj talenata koji se sada nalaze u drugim klubovima kako u zemlji tako i inostranstvu. Svi momci od 2007. do 2009. godišta su u reprezentaciji ili su na pragu iste. - Drago mi je da vidim da naši
momci napreduju i radujem se svakom njihovom uspjehu. U Hrvatsku je otišlo nekoliko naših igrača – od Petrovića do Cimbaljevića, Božović je u Americi. Najveći problem je osipanje kada dođu vremena za studiranje ili poziv nekog drugog kluba. Ali mi im ne pravimo nikakav problem. Kako ističe Jovanović, zahvaljujući sponzorima i Opštini Bar, dosta se i putuje i igraju se razni turniri.
- Kod nas momci koji imaju po 15-16 godina već stasavaju za seniorski sastav, iako to nije slučaj sa ostalim klubovima.
od ovakve napadačke ekipe, u kojoj je i Francusknja Kujate (od 22. do 26. minuta postigla tri gola) pokazala napadačku moć, očekivalo se više. Naravno, ,,plave“ su znale da odgovore, posebno sa Nikolinom Marković na srednjem beku i Jelenom Radivojević (postigla pet golova iz igre do odmora) da drže korak. Uz odličnu Ivonu Pavićević, kao i Ivanu Godeč (iznudila četiri od pet sedmeraca) koju su dobro čuvale rivalke, kao i vrlo dobro napadačko izdanje Nine Bulatović, šampionke Crne Gore bile su do 38. minuta, kada je sa sedam metara pogodila Janjušević sa 21:18, konkurentne i u igri za bodove. Pokušavala je trener Bojana Popović izmjenama od dru-
gog poluvremena da mijenja ritam, ali na poziciji srednjeg beka, nakon što je odmarala Marković, nije bilo adekvatnog kvaliteta.
- Znale smo da će biti teško u Bukureštu, imaju sjajne navijače i uvijek se radujem da igram na ovom terenu. Mislim da svaki tim uživa kada igra ovdje, to je veliki adut za domaćina, ali i pritisak za protivnika. I ovaj meč je bio težak, kao što će biti i svaki u veoma jakoj grupi u kojoj se nalazimo, ali idemo korak po korak, sa željom da izvučemo maksimum u ovom sastavu – kazala je Radivojević. U drugom poluvremenu pojačanje iz Švedske Klara Monti Danijelson je doživjela povredu i teren napustila uz pomoć saigračica. A. MARKOVIĆ
Tako da oni, kada pođu na neki od turnira u okruženju, dominiraju u odnosu na vršnjake. Galeb je poznat i po tome što ne pravi pauzu između sezona. - Najviše treniramo ljeti, imamo i po dva treninga dnevno. U avgustu odlazimo na pripreme u Kosjeriću. Ove godine nam se
renovira sala, ali će ona zasijati u punom sjaju za godinu. Drago mi je što brojni momci koji, možda, ne uspiju da se profesionalno bave odbojkom, nađu sebe u ovom sportu kao treneri ili sudije. Prezadovoljni smo rezultatima – zaključio je Jovanović. S. J.
PODGORICA – Posljednje tri decenije u Crnoj Gori kada god se pomene ženska košarka, prvi sinonim je Željko Vukićević
Profesor fizičkog vaspitanja, koji je upravo u OŠ ,,Maksim Gorki“ pronašao mnoge talente, poput Jelene Škerović i Ive Perovanović, bio trener mnogim kasnije vrhunskim igračicama poput Jelene Dubljević i Sonje Petrović, a koji je pisao svojevrsnu zbirku uspjeha gdje god da je radio.
Iskusni košarkaški stručnjak, vodio je mlađe selekcije Budućnosti, bio i trener prvog tima ŽKK Budućnost, vodio je i bjelopoljsko Jedinstvo, a posljednji angažman bio mu je u cetinjskom Lovćenu. Veliko iskustvo ima i u reprezentativnim selekcijama. Vukićević je bio selektor mlađih kategorija u bivšoj SR Jugoslaviji, odnosno, državnoj zajednici Srbija i Crna Gora, sa kojima ima titule prvaka Evrope. Bio je i član stručnog štaba seniorske reprezentacije Crne Gore na Evropskom prvenstvu u Poljskoj 2011. godine, kada se i vratio u našu zemlju, nakon što je četiri godine bio angažovan u Slovačkom košarkaškom savezu kao koordinator svih ženskih selekcija, a prije toga je bio trener slovačke Nitre. Nakon nekoliko godina, gdje nije imao profesionalni angažman, jer je vodio brigu samo o školskoj selekciji koju je sa uspjehom predvodio u
Bemaks ligi osnovnih škola, sada je ponovo aktivan. Vukićević je nedavno imenovan za trenera mlađih selekcija Budućnost Bemaksa, tačnije, brinuće o mlađim pionirka-
ma i pionirkama crnogorskog šampiona, kako bi radom pomogao da upravo iz svoje baze podgorički klub stvori novu generaciju… - Drago mi je da sam se vra-
Vukićević na jednom od treninga košarkašica Budućnost Bemaksa
tio poslu koji najviše volim, jer sam par godina bio gotovo potpuno isključen iz ženske košarke zbog nerazumijevanja određenih ljudi. Bio sam u ovom sportu samo kao
dio priče Bemaks lige, gdje već godinama okupljamo djevojčice i zaista sam ponosan na to takmičenje, koje smo dva puta osvojili, i na to šta smo sve napravili tokom par
godina, a gdje su se promovisale neke nove djevojčice, od kojih je danas veliki broj u mlađim reprezentativnim selekcijama – kazao je Vukićević.
Željko Vukićević već petnaestak dana drži treninge na otvorenim terenima ,,Bemaks parka“, a od danas njihov novi dom biće sala Univerziteta Crne Gore i „Bemaks arena“.
- Raduje me što imamo zaista dobre uslove za rad. Ne postavljamo nikakve imperative, u ovom uzrastu rezultat nije primaran, već želimo da promovišemo neke nove igračice, jer sam siguran da imamo dosta talentovanih djevojčica. Moj cilj biće da ih naučim prve korake, da ih uvedem u sve ono što slijedi. Vjerujem da mogu da pomognem, imam dosta energije i želim da napravimo još jedan pomak u radu kada su u pitanju mlađe kategorije – kazao je Vukićević, čijim dolaskom se povećala i baza podgoričkog kluba, jer je na treninzima svakog dana sve više djevojčica. Trofejni stručnjak sa mlađim selekcijama Jugoslavije bio je tri puta prvak Evrope, vicešampion svijeta, dok je sa Slovačkom bio šesti na svijetu. Ostao je upamćen kao trener koji je Jedinstvu donio prvi trofej Kupa. Sada ima novu ulogu, ali čini se pravu za dobro crnogorske ženske košarke… R. PEROVIĆ
Košarkaši SC Derbija imali odlične provjere i sve tri pobjede na Zlatiboru, plejmejker „studenata“ u razgovoru za Pobjedu ne krije zadovoljstvo
PODGORICA – Košarkaši
SC Derbija ulaze u posljednju fazu priprema za novu sezonu i imaju razlog za zadovoljstvo s obzirom na to kako je protekao dosadašnji rad, posebno kontrolne utakmice, a „studenti“ su ih do sada odigrali šest, uz četiri pobjede i dva poraza... – Nešto više od mjesec smo na pripremama. Ekipa ima dosta energije, želje i volje, što je normalno za mladu ekipu. Ali iako smo mladi, pokazujemo da imamo i iskustvo, da smo zreli, i mislim da ovo može da bude još jedna dobra sezona za nas –kaže za Pobjedu plejmejker SC Derbija Igor Drobnjak SC Derbi je posebno dobro odigrao tri utakmice na Zlatiboru, gdje je savladao Astanu iz Kazahstana (94:80), čačanski Borac (77:69) i ruski Jenisej (75:63).
– Sve tri utakmice, tri pobjede, protiv dvije ekipe iz VTB lige i jedne sa kojom ćemo da igramo u ABA ligi. Sve tri utakmice smo odigrali na visokom nivou. Tokom tih mečeva smo imali neke padove od nekoliko minuta, što je sasvim normalno za svaku
U Rigi nam je falilo malo sreće za nešto istorijsko
Igor Drobnjak je bio dio reprezentacije Crne Gore koja je, u oslabljenom sastavu, početkom jula u Rigi igrala na olimpijskom kvalifikacionom turniru za Pariz. „Crveni“ nijesu uspjeli da izbore vizu, u grupi su izgubili od Brazila, koji je otišao na OI, u meču u kojem su mogli do pobjede, dok je pobjeda protiv Kameruna bila nedovoljna za prolaz u polufinale turnira. – U Rigi nam je, stvarno, falilo malo sreće, a i mi smo malo krivi, jer smo tu utakmicu sa Brazilom mogli da odigramo bolje i pobijedimo. Uz malo više sreće smo, možda, mogli da napravimo nešto istorijsko za našu reprezentaciju. Ali ne tugujemo previše za tim, nego se okrećemo daljim obavezama – ističe Drobnjak.
A naredne obaveze su u novembru, kada Crna Gora igra dva važna meča sa Bugarskom u kvalifikacijama za Eurobasket, što je glavni cilj. Nakon prva dva kola, naša selekcija ima poraz u gostima od Njemačke i pobjedu kod kuće protiv Švedske.
– Nadam se da će za Bugarsku svi igrači biti zdravi i spremni da se odazovu pozivu. Mislim da već u novembru možemo da završimo veliki dio posla što se tiče plasmana na EP –dodao je Drobnjak.
ekipu, posebno u pripremnom periodu, i nas kao mladu ekipu. To je nešto na čemu treba da radimo u nastavku priprema da bismo sezonu što spremnije dočekali – dodaje Drobnjak.
Mečeve na Zlatiboru nije odigrao američki plejmejker Erik Nil zbog lakše povrede stomačnog mišića. – Nije ništa strašno, samo mora pauzu da napravi, za dvije
sedmice bi trebalo da se vrati, da počne da trenira. Na Zlatiboru smo igrali bez njega, jednog od ponajboljih igrača, ali smo izvukli sve tri pobjede, pa će njegov povratak na teren dodatno da podigne kvalitet ekipi. SC Derbi je ljetos mijenjao trenera, Petar Mijović je naslijedio Dejana Jakaru, a stigli su Nil, Ivan Bogdanović, Filip Anđušić, Andrija Grbović i Zoran Nikolić. Otišli su Borna Kapusta, Vasilije Baćović, Tomislav Ivišić, Obri Dokins, Mateo Dre-
Igor Drobnjak na jednom od kontrolnih mečeva pred start sezone
žnjak i Demir Dogan - Imali smo dosta promjena u igračkom kadru, otišli su neki nosioci igre, a i trener se promijenio. Međutim, mislim da to neće da predstavlja veliki problem, jer je ekipa stvarno karakterna, želi dosta da radi, da napreduje iz dana u dan. Vjerujem da ćemo, kako sezona bude odmicala, biti sve bolji i bolji, a već sada smo na finom nivou.
SC Derbi je prošle sezone bio najprijatnije iznenađenje, osvojio je dva trofeja, ABA Su-
perkup i Kup Crne Gore, igrao je plej-of ABA lige i finale domaćeg prvenstva. – Mislim da je teško ponoviti prošlu sezonu, tada se poklopilo mnogo stvari i imali smo baš uspješnu sezonu. Mi ćemo se, naravno, truditi da iz naredne sezone izvučemo mnogo više. Ali ekipa je dosta mlađa nego u bilo kojoj prethodnoj abaligaškoj sezoni SC Derbija i najbitnije je da se mi razvijamo i da kroz sezonu rastemo kao ekipa i individualci – zaključio je Drobnjak. S. JONČIĆ
U susret naučno-stručnom skupu „Vidoje Žarković - život i djelo“
Autori: Dr nebojša čaGoroViĆ, ambasador Vladimir ŠiBaliĆ, pravnik
,,Iako mlad, sa nepunih 16 godina, drug Vidoje Žarković ispoljava veliku hrabrost u borbi, disciplinovano izvršava sva postavljena naređenja pretpostavljenih, inicijativan i agilan. U odnosu na sve borce i oficire, ispoljava veliku drugarsku srdačnost...“
Ovo je uvod u karakteristiku Vidoja Žarkovića pisan od strane viših političkih rukovodilaca Petog durmitorskog bataljona Četvrte crnogorske brigade, 24. septembra 1942. godine u okolini Knina na borbenom položaju.
Antifašistička borba i pobjeda jugoslovenskih partizana pod rukovodstvom Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i njenog vođe Josipa Broza Tita ostvarila je neizbrisive vrijednosti i poštovanje cijelog svijeta. Početak međunarodnog priznanja Narodnooslobodilačke vojske (NOV) kao savezničke i antifašističke počelo je u junu 1943. godine iskrcavanjem britanske vojno-političke misije na Durmitor. Ova misija, za razliku od mnogih prethodnih, bila je tačno upućena u Vrhovni štab NOV i POJ. Od tog trenutka de facto je uspostavljen mehanizam bilateralnih odnosa i djelovanje po slovu standarda i prakse međunarodnih odnosa. Drug Vidoje Žarković nije bio prisutan kada su stigli, ali je ubrzo u toku Bitke na Sutjesci vidio britansku misiju. Neposredan kontakt i njegovo prvo prisustvo realizaciji međunarodnog dogovaranja bili su u avgustu 1944, kada je prisustvovao potpisivanju sporazuma između predstavnika NOVJ i predstavnika britanske vojske o uređenju aerodroma u Pivi i evakuaciji 1.074 ranjenika partizanske vojske. Taj sporazum na strani NOVJ je potpisao pukovnik Radoje Dakić Brko, a na strani britanske vojske potpukovnik Džeremi Vajt (Jeremy Wight). Kao kapetan fregate (čin potpukovnika), drug Žarković je bio zamjenik komandanta eskadrile brodova ,,Galeb“ kojim je drug Tito sa najvišim državnim predstavnicima Jugoslavije 1961. godine plovio u zvanične posjete afričkim zemljama. Kako drug Žarković navodi ,,kao oficir Jugoslovenske ratne mornarice (JRM) imao sam priliku da se nekoliko puta sretnem sa Titom. Kada je brodom ’Galeb’ obilazio, u službenoj državnoj posjeti, više zemalja zapadne i sjeverne Afrike, u zimu i proljeće 1961. godine ja sam bio pomoćnik komandanta eskadre JRM koja je Tita pratila na tome putu. Ta tri mjeseca sam se na ’Galebu’ svakodnevno susretao
Vidoje Žarković je predstavljao Crnu Goru u svim prilikama i na svim mjestima na kojima se našao u najboljem svjetlu, dajući lični doprinos svojim znanjem, urođenim osjećajem za gostoprimstvo i razumijevanjem značaja međunarodnih odnosa
sa Titom u salonu broda i u trpezariji jer se komanda eskadre hranila sa njim zajedno, na palubi broda ili na komandnom mostu“.
Velika čast Za trideset četvorogodišnjaka iskustvo upoznavanja i tok priprema za najznačajnije razgovore sa predstavnicima drugih zemalja jeste velika privilegija, a za druga Vidoja i čast i momenat novog saznanja i učenja. Sredinom šezdesetih, kada drug Vidoje prelazi na rad u „civilni sektor“ u Crnu Goru i biva biran za predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore, predstavnika Crne Gore u Predsjedništvu Jugoslavije i Predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije, dinamiziraju se njegove aktivnosti na međunarodnoj spoljno-političkoj sceni. Iako je Crna Gora u svojoj istoriji kao samostalna i suverena država u toku svog postojanja imala raznoliku i u više segmenata razvijenu spoljnopolitičku i spoljno-bezbjednosnu aktivnost, vrijeme potpadanja pod apsolutizam Kraljevine Jugoslavije nije ostavilo mnogo institucionalnog pamćenja u oblasti međudržavnih odnosa. Formiranjem nove Jugoslavije na principima federativnog uređenja i obnavljanjem državnih institucija i u Crnoj Gori, segment spoljnih poslova je pripadao federalnoj instituciji. Normalno je uočiti da veliko djelo vrhovnog komandanta Tita, kao vođe priznatog antifašističkog pokreta u okrilju velike savezničke antifašističke alijanse (zaključci Teheranske konferencije od 1.
decembra 1943), međunarodna komunikacija su prirodno i bez nekakvog velikog objašnjenja bili vezani za Titovo ime i djelovanje.
Crna Gora je i u tom periodu neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a naročito poslije raskida sa ideološkom sovjetskom međunarodnom politikom nametanja prakse i djelovanja 1948. godine značajnije participirala svojim kadrovima u spoljnopolitičkom poslovima Jugoslavije. Moramo ovdje napomenuti i da je nesrazmjera odnosa fizičkih brojeva i udjela u kadrovima iz Crne Gore u odnosu na druge republike YU federacije bila očigledna. Crna Gora je činila tri odsto udjela u stanovništvu Jugoslavije, ali je participirala sa svojim kadrovima u federaciji sa 12 odsto ambasadora, 17 odsto generala i 15 odsto zaposlenih rukovodilaca u saveznoj administraciji.
stručnost
Da budemo jasni, svi ovi kadrovi nijesu birani zato što su Crnogorci, naročito ne za diplomatsku službu. Kriterijumi su bili strogi i restriktivni, partijska podobnost i odanost antifašističkoj borbi i njenim tekovinama, a drugi mnogo značajniji bio je stručnost. Završen fakultet humanističke struke i znanje stranih jezika. Ovakav razvoj događaja nije doprinio institucionalnom formiranju službi u čijim portfeljima bi bio i segment međunarodnih odnosa, ali jeste doprinio da preko Crnogoraca u jugoslovenskoj diplomatskoj službi, Crna Gora postane prepoznata u međunarodnoj zajednici sa svim svojim zna-
čenjima. Tako je Crna Gora birana za mjesto posjeta najviših stranih dužnosnika koji su posjećivali Jugoslaviju. Drug Vidoje, kao izabrani predsjednik Izvršnog vijeća i Skupštine Crne Gore, bio je domaćin mnogim najvišim predstavnicima stranih država koji su u svojim programima posjete Jugoslavije imali i posjetu Crnoj Gori. Harizmatičnost biografije jednog od najmlađih boraca NOR, koji je bio direktni učesnik bitaka u proporciji šest fašističkih na jednog antifašističkog, jeste bila magnet pažnje stranim sagovornicima jer se takve biografije mogu naći samo u literaturama ili filmovima, kao fikcija. Takođe, kao predstavnik Crne Gore po funkciji bio je član mnogih državnih delegacija koje je Tito predvodio u posjetama stranim zemljama. Iako je drug Vidoje ostavio veoma precizna pisana svjedočenja o tim posjetama, ovdje moramo istaći sljedeće: „Bio sam član državne delegacije koju je on (Tito) predvodio u posjeti SAD, Kanadi i Velikoj Britaniji u jesen 1971. godine i na VI samitu nesvrstanih zemalja u Havani, u jesen 1979. g. Više puta sam bio njegov lični izaslanik u pojedinim zemljama.“ istorijska posjeta O toj posjeti SAD, kao član jugoslovenske delegacije, Vidoje Žarković je ostavio i usmeno svjedočenje koje ovdje iznosimo. U tu delegaciju bio je uvršten po ,,republičkom ključu“ kao predsjednik Skupštine Crne Gore. Sa te pozicije, a i zbog nesnalaženja institucija koje bi se bavile spoljnom politikom u Crnoj Gori, predsjednik Skup-
štine Crne Gore nije imao „popunjen“ program za razgovore sa predstavnicima svog ranga. Programom je bilo predviđeno da se određenog dana u „četiri oka“ sastanu predsjednik Tito i predsjednik Ričard Nikson U to vrijeme svi članovi delegacije su bili na već ugovorenim sastancima sa svojim domaćinima iz različitih resora, bezbjednosti, odbrane, ekonomije, finansija. Jedino predsjednik Skupštine Crne Gore nije ima predviđene razgovore. Na pola sata prije polaska predsjednika Tita iz rezidencije ka Bijeloj kući, došao je saradnik predsjednika Niksona da zamoli Tita da razgovorima prisustvuje i savjetnik za nacionalnu bezbjednost, gospodin Henri Kisindžer. Prijedlog je podrazumijevao da i Tita prati odgovarajuća ličnost iz jugoslovenske delegacije. Kako u rezidenciji u tom trenutku niko osim Vidoja Žarkovića nije bio, Tito je predložio da razgovorima prisustvuje drug Žarković. U ovalnom kabinetu predsjednika SAD sačekali su ih Nikson i Kisindžer. Kada su sjeli jedni prekoputa drugih, Vidoje Žarković je shvatio da se nije ni elementarno pripremio za sastanak i zamolio je Kisindžera za nekoliko listova papira i olovku da zapiše teze razgovora. Osnovna teza razgovora bila je okončanje rata u Vijetnamu koju je Tito iznio. Nikson mu je uzvratio riječima da bi on, kao predsjednik SAD to želio, ,,ako mu druga velika zemlja omogući da to uradi na dostojanstven način“. Nikson je zaključio da bi i Tito mogao da učini nešto po tom pitanju. Razgovor je završen i posjeta se nastavila predviđenim programom. U toku konsultacija i usmenih izvještaja, članovi jugoslovenske delegacije referisali su o toku svojih bilateralnih razgovora. Rezultati razgovora o finansijskim aranžmanima koje je vodila grupa na čelu sa ministrom finansija Jugoslavije Jankom Smoleom i nijesu bili najpovoljniji, a ni obećavajući. Nakon povratka delegacije u Beograd, Vidoje Žarković se vratio u Titograd. Ubrzo je bilo objavljeno da predsjednik Tito odlazi u posjetu Moskvi. Za Vidoja to je bio signal da bi do rješenja tako krupnog problema, koji je potresao čitav svijet, rata u Vijetnamu, moglo doći. Tražio je sastanak kod predsjednika Tita, čim se bude vratio u zemlju. Poziv iz kabineta je ubrzo došao i Vidoje se susreo sa predsjednikom Titom. Pitao ga je o rezultatima razgovora u Moskvi i interesovanju o „posredničkoj misiji“. Tito je bio zadovoljan rezultatima te posjete.
Žarković je bez okolišanja uputio novo pitanje - da li će se stanje finansijskih aražmana sa SAD popraviti? Tito je pozitivno reagovao riječima da misli da će i taj segment biti popravljen. Vidoje je tada izložio situaciju sa stanjem realizacije kapitalnih projekata u Crnoj Gori, prevashodno u dovršetku pruge Beograd – Bar, putne infrastrukture Titograd, Nikšić i Budva, puta Nikšić - Plužine i projektovanoj hidroelektrani u Pivi. Predsjednik Tito je konstatovao da su sve to zamašni projekti, ali da se u svakom slučaju javi ministru Smoleu koji će imati preciznije informacije u vezi sa finansijskim aranžmanima sa USA. Žarković je tako i učinio, a realizacija započetih kapitalnih projekata u Crnoj Gori je nesmetano nastavljena. Godinu kasnije, u oktobru 1972, predsjednik Skupštine Crne Gore je bio domaćin kraljici Ujedinjenog Kraljevstva, Velike Britanije i Sjeverne Irske, Elizabeti II, njenom suprugu vojvodi od Edinburga i njenoj sestri princezi Ani prilikom posjete Crnoj Gori, koja se odvijala u sklopu posjete Jugoslaviji. Zbog neplaniranog slijetanja aviona britanskog vazduhoplovstva u Dubrovnik, a tek kasnije u Titograd, Vidoje je bio prilično ljut na taj gest kraljevske ekstravagancije. Požalio se predsjedniku Titu, koji je u duhu traženja izgradnje dobrih međunarodnih odnosa, posavjetovao Žarkovića da, ipak, ne bi trebalo da protestvuje, barem ne oficijelnim putem. Rezultat te posjete kraljice Elizabete za Crnu Goru je enormno povećanje posjeta britanskih turista koji su u značajnoj meri doprinosili efektivama turističke privrede. Vidoje Žarković je bio i domaćin u Crnoj Gori 1978, tada princu od Velsa Čarlsu, a danas kralju Velike Britanije i Sjeverne Irske. Iako je Ustavom SFRJ iz 1974. godine članom 271 bilo omogućeno da i republike jugoslovenske federacije mogu formirati posebne organe usmjerene na inostrane poslove, Crna Gora takav organ formira tek 1979. godine. Takva dinamika u vođenju spoljne politike Crne Gore nije išla u prilog formiranju institucionalne memorije međunarodnih odnosa Crne Gore i njenih najviših predstavnika. Vidoje Žarković je predstavljao Crnu Goru u svim prilikama i na svim mjestima na kojima se našao u najboljem svjetlu, dajući svoj lični doprinos svojim znanjem, urođenim osjećajem za gostoprimstvo i razumijevanjem značaja međunarodnih odnosa. •
Mnoge sklavinije nijesu opstale pred snažnim vizantijskim pritiskom između 700-750. godine. Među sklavinijama koje su „preživjele“ bila je i Duklja, čiji se nukleus najvjerovatnije oblikovao dublje u unutrašnjosti, na širem području oko Spuža (Martinići) đe se nalazilo ranosrednjovjekovno utvrđenje (Gradina), a pod njim veliko naselje. Građevine na Gradini i dekorativni elementi bili su načinjeni u duhu kasnoantičke arhitekture i, kako je to formulisao još samouki Maksim Šobajić 1892. godine („Starine u Zeti“), sve je izgledalo tako „kao da su se njeni tvorci ugledali na arhitekturu Dokleje“. Na Gradini u Martinićima se nalazilo i novo sjedište dukljanskog episkopa, koje je tu prenešeno iz porušene Dokleje. U gradinsku crkvu su, po svoj prilici, prenijeti i neki oltarski elementi iz episkopske bazilike (sjedišta) u Dokleji, zbog simbolike duhovnog kontinuiteta (traditio legis). Nauka još uvijek pokušava da rasvijetli vojno-političke i društvene procese iz perioda (610-800). Ono što se sa sigurnošću može reći je da je nastanak sklavinije Duklje osoben po vrlo ranoj koegzistenciji doseljenog slovenskog i starosjedilačkog romanskog življa, što je po svoj prilici i dovelo do toga da slovenski doseljenici ponesu ime Dukljanski Sloveni (Dukljani). Češka slavistkinja Hana Skalova je sredinom 1960-ih načinila detaljan popis sloven-
Nakon konačne hristijanizacije Slovena koja se zbila oko 870. godine, pripadnici benediktinskog monaškog reda počeli su da zalaze i s druge strane planinskih vijenaca koji odvajaju Primorje od kontinenta. To bi trebalo da označi i istorijski momenat kada su benediktinci stupili na prostore Zetske i Bjelopavlićke ravnice i okolnih brdskih područja
skih toponima na tlu tadašnje
Istočne Njemačke i načinila više karata sa njihovim rasporedom. Među hiljadama toponima, uočena je identičnost ili velika sličnost oko 800 toponima na tlu istočne Njemačke i Crne Gore. A u slavistici je odavno poznata sklonost Slovena da tokom migracija nazive iz stare postojbine prenose u novu. To je, konačno, i dovelo do tvrdnji da su Dukljanski Sloveni na tlo Prevalitane stigli iz Polablja.
HRISTIJANIZACIJA I BENEDIKTINCI
Benediktinci su na dalmatinskom primorju bili prisutni još od prve polovine 9. stoljeća. Ka unutrašnjosti su mogli da krenu tek nakon konačne hristijanizacije Slovena koja se zbila oko 870. godine. Poslije toga pripadnici tog monaškog reda počeli su da zalaze i s druge strane planinskih vijenaca koji odvajaju primorje od kontinenta. To bi trebalo da označi i istorijski momenat kada su benediktinci stupili na prostore Zetske i Bjelopavlićke ravnice i okolnih brdskih područja. Tada je u sklaviniji Duklji otpočeo veliki kulturni uspon. Ubrzo su na tlu Zetske ravnice, pa i mnogo dublje u unutrašnjosti, počeli da se osjećaju snažni uticaji zapadnjačke kulture kroz gradnju crkava u predro-
maničkom stilu. Tokom 9. i 10. stoljeća na više mjesta u Zetskoj ravnici sagrađene su male predromaničke crkve. Neke od njih su bile podignute na ostacima ranohrišćanskih bazilika porušenih tokom avaro-slovenske najezde (600610). Bile su izgrađene u njihovom oltarskom dijelu da bi se time istakla simbolika kontinuiteta (traditio legis). Tada su u nekim predromaničkim crkvama načinjene raskošne oltarske pregrade od mermera – poput one čiji su fragmenti nađeni u episkopskoj crkvi na Gradini u Martinićima blizu Spuža. Ta oltarska pregrada je rekonstruisana i nalazi se u Zavičajnom muzeju u Danilovgradu. Kuriozitet je da je u gradinskoj crkvi nađen i dvojezični grčko-latinski natpis, vjerovatno iz perioda 870-950. godine. Takav natpis nije usamljena pojava, ali je važan za našu priču jer predstavlja reprezentativan primjer isprepletenosti zapadnih i istočnih uticaja na tlu sklavinije Duklje. Sa benediktincima je po svoj prilici bio povezan i nastanak same Podgorice, koja je, najvjerovatnije začeta u 10. vijeku kao sajmište i trgovište u blizini nekog benediktinskog samostana, na raskrsnici puteva između tri velika i naselje-
na grada (Gradac, Novigrad, Lontodokla) koje je oko 949. godine pomenuo Konstantin Porfirogenet.
CRKVA STARA VIŠE OD HILJADU GODINA
Predromaničke crkve nijesu građene samo u Zetskoj i Bjelopavlićkoj ravnici, već i mnogo sjevernije, u dolini Lima. Od svih predromaničkih crkava koje su izgrađene u unutrašnjosti sklavinije Duklje, do danas je opstala samo jedna. Riječ je o podgoričkoj crkvi Sv. Đorđa koja se nalazi u podnožju brda Gorice. Pritom treba naglasiti da je njen stariji (istočni) dio izgrađen prije više od 1000 godina, dok je noviji (zapadni dio – priprata) podignut 1880. godine, u dobu knjaza Nikole Petrovića, nakon oslobođenja Podgorice. Što se tiče starosti crkve Sv. Đorđa, francuski naučnik G. Millet je 1930. godine ovu crkvu ubrojao među vrlo stare. Aleksandar Deroko je 1932. pisao da crkva Sv. Đorđa posjeduje odlike koje imaju srednjovjekovne katoličke crkve iz dalmatinskog primorja. Deroka je frapiralo „njeno srodstvo sa crkvom Sv. Petra u Prikomu kod Omiša” („Crkva Sv. Đorđa u Podgorici”, Narodna starina 29, 1932). Božidar Šekula-
Sa hristijanizacijom je u sklaviniji Duklji otpočeo veliki kulturni uspon. Ubrzo su na tlu Zetske ravnice, pa i mnogo dublje u unutrašnjosti, počeli da se osjećaju snažni uticaji zapadnjačke kulture kroz gradnju crkava u predromaničkom stilu. Tokom 9. i 10. stoljeća na više mjesta u Zetskoj ravnici sagrađene su male predromaničke crkve
rac je pisao da crkva Sv. Đorđa „potiče iz dukljanskog perioda ili neposredno prije njega” („Crkva Sv. Đorđa u Podgorici“, Zbornik „Sto dvadeset godina od oslobođenja Podgorice“, Podgorica, 2000, 259).
Na hrvatskom primorju ima više očuvanih predromaničkih crkvica, starih i preko jedanaest stoljeća. Ta okolnost omogućava da se nasluti kakav je bio izgled predromaničkih crkava na tlu Crne Gore –jer cijeli taj prostor je u ranom srednjem vijeku pripadao jednoj kulturnoj cjelini i bio pod jurisdikcijom i u sferi uticaja Rimske crkve.
Na starijem dijelu crkve Sv. Đorđa do početka prošlog stoljeća postojala je izvorna četvrtasta kupola. Takve kupole se mogu viđeti na nekoliko malih predromaničkih crkava na hrvatskom primorju – kao što je crkva Sv. Nikole Grčkog na Lopudu kod Dubrovnika. U tome je najznačajnije što hrvatski stručnjaci crkvu na Lopudu datiraju u 9. i 10. vijek. Dakle, za gornju vremensku granicu uzimaju 1000. godinu. To sa velikim pouzdanošću ukazuje na doba u kojem je nastala i podgorička crkva Sv. Đorđa. Njenu starost možemo ograničiti na period 8701000. godine.
TEMELJI STARIJEG
OBJEKTA
Crkva Sv. Đorđa je stara preko deset milenijuma, ali nije prvi objekat koji je sagrađen na tom mjestu, u podnožju brda Gorice. Naime, ta mala bogomolja je podignuta na starijim temeljima koji se i danas vide kod apside, što znači da je tu i ranije postojala neka građevina. Te starije temelje otkrio je Jovan Nešković tokom renoviranja crkve Sv. Đorđa 1963. godine. Tada nije utvrđeno da
Od svih predromaničkih crkava u unutrašnjosti, opstala je samo podgorička Crkva Sv. Đorđa. Pritom treba naglasiti da je njen stariji (istočni) dio izgrađen prije više od 1.000 godina, dok je noviji (zapadni dio – priprata) podignut 1879-1880. godine, nakon oslobođenja Podgorice
li je i raniji objekat bio crkva (bazilika), ali je veoma vjerovatno da je riječ o tome, jer orijentacija starijih temelja takođe odgovara osi istok-zapad. To se jasno vidi na Neškovićevom tlocrtu iz 1963. Uostalom, rekli smo da su predromaničke crkvice podizane na ostacima porušenih ranohrišćanskih bazilika zbog simbolike kontinuiteta.
Prije deset godina (2014) u blizini crkve Sv. Đorđa došlo je do značajnog arheološkog otkrića. Prilikom izgradnje vijugave ulice 19. decembra kod južne tribine gradskog stadiona u Podgorici, otkrivene su 53 grobnice, a među njima i jedna iz kasnoantičkog perioda. Mjesto na kojem se nalazila ova drevna grobnica, udaljeno je oko 250 metara južno od crkve Sv. Đorđa, pa se s razlogom nametnula misao da bi ta grobnica mogla stajati u vezi sa onim starijim objektom čiji se temelji vide pod crkvom i ukazivati na neku ranohrišćansku naseobinu (aglomeraciju) iz perioda prije avaroslovenske najezde. (Nastavlja se)
TEL.: 020/406-800, 020/406-801
FOND ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE
SREDINE DOO
Adresa: II CRNOGORSKOG BATALJONA 2C
Tel.: 020-246-420
Email: info@eko-fond.co.me
Javni oglas za popunu radnog mjesta
Saradnik/ca u Službi za projekte zaštite životne sredine i klimatske promjene
-Izvršilaca 1-na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca
-Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSKP-a (VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja)
- Fakultet prirodno matematičkih, tehničko-tehnoloških ili društvenih nauka
-Radno iskustvo u trajanju od tri godine -Znanje engleskog jezika -nivo B1 -Poznavanje rada na računaru
Potrebna dokumentacija
- Prijava na slobodno radno mjesto
- CV kandidata (curriculum vitae cv)
- Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja (original ili ovjerena kopija)
- Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom stažu u nivou kvalifikacije obrazovanja
- Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije strarija od 6 mjeseci )
- Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti
- Potvrda o znanju engleskog jezika
- Potvrda o poznavanju rada na računaru
- Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti
Prijave sa dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj koverti sa naznakom za javni oglas -radno mjesto za koje se kandidat prijavljuje, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa. Prijave se dostavljaju na adresu Fonda za zaštitu životne sredine ,Ulica II crnogorskog bataljona 2c,Podgorica Kontakt osoba: Tatjana Vukčević e mail tatjana.vukcevic@eko-fond.co.me 020 246 420 ZU APOTEKE CRNE GORE MONTEFARM
Adresa: ANKARSKI BULEVAR BB Tel.: 020-405-919
Email: montefarmcg@t-com.me
Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A FARMACEUT/ KINJA, 5 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 9 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani farmaceut (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: -licenca za rad; -Prijavu sa dokazima o ispunjavanju opštih uslova ((ljekarsko uvjerenje ( ne starije od 6 mjeseci), uvjerenje da se ne vodi krivični postupak (ne starije od 2 mjeseca)) i kopija lične karte), kao i ovjerene dokaze o ispunjavanju posebnih uslova (licenca za rad), dostaviti na adresu Ankarski bulevar b.b., Podgorica. Nepotpune, neblagovremene i prijave putem mail-a se neće uzeti u razmatranje. Za potrebe apoteke „Podgorica“.
BAR
TEL.: 030/313-048
BONESA DOO
Adresa: TRŽNI CENTAR BB
Tel.: 030/346-250
Email: bonesa@t-com.me
Oglašava potrebu za:
1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U PROIZVODNJI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana
BUDVA
TEL.: 033/402-556
DOO WVP
Adresa: ROZINO BB Tel.: 067/301-427
Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATOR/KA ZA OPŠTE POSLOVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru
Rok za prijavljivanje: 7 dana
Napomena: strani jezik,odgovornost,komunikativnost -prethodno radno iskustvo je poželjno -mogućnost zaposlenja na pola radnog vremena -dodatna zarada pored fiksne plate -prijave slati na :nikola.pejovic@wvp. co.me
TEL.: 041/236-064, 041/236-065
MONTENEGRO BONUS D.O.O.
Adresa: Donje polje bb Tel.: 068-230-188
Oglašava potrebu za: 1. DISTRIBUTER/KA PLINSKIH
BOCA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Cetinje
Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju
Rok za prijavljivanje: 7 dana
Napomena: Uslovi za prijem: Srednje opšte ili stručno obrazovanje u obimu 240 kredita cspk. Radno iskustvo: 6 mjeseci. Posebni zdravstveni uslovi: zdravstvena sposobnost za rad po posebnim uslovima rada, vozačka dozvola b kategorije. Mjesto rada: Obod, Cetinje. Kandidati uz prijavu dostavljaju curriculum vitae (cv) kao i dokaze o ispunjenosti uslova: diplomu ili uvjerenje o završenom nivou obrazovanja i stručnoj kvalifikaciji, ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, uvjerenje osnovnog suda da se ne vodi krivični postupak, uvjerenje o državljanstvu CG ili ovjerena kopija biometrijske lične karte. Potvrda o radnom iskustvu u traženom nivou kvalifikacije. Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati dostavljaju u formi originala ili ovjerene kopije.
Prijave slati na adresu “Montenegro Bonus”, Donje polje bb, Cetinje- sektoru za opšte i pravne poslove. Kontakt telefon 068/230-188 ili na mail bojana. rajkovic@montenegrobonus.me
OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE
UPRAVE:
Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);
Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.
DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:
• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;
• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);
• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;
TEL.: 032/325-732
CITUS DOO
Adresa: NIKŠIĆ NJEGOŠEVA 10 Tel.: 040-212-558
Email:Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Radanovici
Uslovi: SŠS-IV, Trgovački tehničar (IV SSS), Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 21 dana Napomena: Mjesto rada u u butiku sportske opreme “Olympic” u TC “Laković” u Radanovićima.
Posebne vještina:ljubaznost,,komunikativnost, spremnost za timski rad.
NIKŠIĆ
TEL.: 040/214-162
MEHANIZACIJA I PROGRAMAT AD
Adresa: VOJA DERETIĆA BB Tel.: 040/212-052
Oglašava potrebu za:
1. INŽENJER/KA NA OBJEKTU, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić
Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana
2. INŽENJER/KA ODRŽAVANJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić
Uslovi: Diplomirani mašinski inženjer (VII/1 SSS)
Rok za prijavljivanje: 8 dana
TIVAT
TEL.: 032/674-585
PPOV KOTOR-TIVAT
Adresa: ĐURAŠEVIĆI BB Tel.: 032/662-482;067/041-710
Email: info@ppov.me
KONKURS
Za izbor i imenovanje
• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);
• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;
• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.
Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.
Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.
Izvršnog/e direktora/ice „PPOV
KOTOR - TIVAT“ DOO TIVAT na mandatni period od 4 (četiri) godine.
Za Izvršnog/u direktora/icu „PPOV KOTOR - TIVAT“ DOO TIVAT , mogu konkurisati kandidati koji pored opštih uslova propisanih Zakonom ispunjavaju sledeće uslove: -da imaju visoku školsku spremu (nivo kvalifikacije VII1- VSS završen fakultet tehničkih nauka, pravni ili ekonomski fakultet u obimu od 240 kredita CSPK), -da imaju 3 (tri) godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja, -poznavanje rada na računaru – Microsoft Office, Power Point i Outlook, (dostaviti adekvatan dokaz) -Znanje engleskog jezika (dostaviti adekvatan dokaz), -Vozačka dozvola “B” kategorije (dostaviti ovjerenu kopiju vozačke dozvole).
Dokumentacija koja se prilaže uz prijavu na Oglas, kao dokaz ispunjenosti uslova propisanih Konkursom: -uvjerenje o državljanstvu Crne Gore, -izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, -diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, -uvjerenje nadležnog Suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo, za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci), -dokaz o potrebnom radnom iskustvu Kandidati su dužni da uz prijavu na Konkurs dostave CV i Program rada Društva za mandatni period. Prijave na konkurs dostavljaju se u roku od 15 (petnaest) dana od dana njegovog objavljivanja. Dokazi se predaju u originalu ili kopiji koja je ovjerena kod nadležnog organa. Prijave na konkurs, sa dokazima o ispunjavanju traženih uslova (potrebna dokumentacija koja se prilaže uz prijavu na Konkurs) i ponuđenim Programom rada Društva kandidati dostavljaju u zatvorenoj koverti na kojoj se navodi ime i prezime, adresa i kontakt telefon, na adresu „PPOV KOTOR - TIVAT“ DOO TIVAT Đuraševići bb, 85320 TIVAT, sa naznakom “Za Konkurs“.
Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.
Kontant podaci poslodavca: Telefon: 032/662-482 e-mail: info@ppov.me
TEL.: 030/412-213
JAVNA USTANOVA ŠKOLA ZA OSNOVNO MUZIČKO I BALETSKO OBRAZOVANJE
Adresa: 26. NOVEMBRA BB Tel.: 411-427 Email: muzskola-ul@t-com.me Raspisuje konkurs za:
Direktor/icu 1 izvršilac na odredjeno vrijeme od 48 mjeseci, radno vrijeme puno. Uslovi: Visoka stručna sprema VII-1stepen sa radnim iskustvon od 84 mjeseci. Napomena: Kandidat za izbor direktora/ice treba da ispunjava sledeće uslove:
1.Ispunjava uslove za nastavnika ili stručnog saradnika u skladu sa Zakonom, VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija 240 kredita CSPK-a; 2.ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad-Licencu-; 3.ima sedam godina radnog iskustva u nastavi; 4. da je drzavljanin Crne Gore; 5.ima Opštu zdravstvenu sposobnost; 6.Aktivno znanje albanskog jezika odnosno aktivno znanje albanskog jezika i pisma. Kandidat je dužan da,uz prijavu na konkurs,priloži i Program razvoja ustanove.
Dokaze o ispunjenosti uslova,kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometriska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove. Izbor se vrši na period od 4(četri)godine. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu Škole,JU Škola za osnovno muzičko i baletsko obrazovanje-Ulcinj,Ul.26 Novembar.bb,u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
UNIVERZITET CRNE GORE
MEDICINSKI FAKULTET
Daje
O B A V J E Š T E NJ E
Medicinski fakultet je raspisao Konkurs za izbor saradnika u nastavi i stručnih saradnika na određeno vrijeme, studijska 2024/2025. godina.
Konkurs se nalazi na oglasnim tablama i na web sajtu Medicinskog fakulteta: www.ucg.ac.me/med
ZAVOD ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA – PODGORICA
OBJAVLJUJE
REZULTATE KONKURSA
ZA VANUDŽBENIČKU LITERATURU, OBJAVLJENOG 16. JANUARA 2024. GODINE U DNEVNIM LISTOVIMA „POBJEDA“, „DAN“ I „VIJESTI“
Konkursom Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva ‒ Podgorica za vanudžbeničku literaturu, koji je objavljen 16. januara u dnevnim listovima „Pobjeda“, „Dan“ i „Vijesti“, predviđene su dvije kategorije: 1.Knjiga poezije, proze ili drame za djecu i omladinu; 2.Knjiga poezije, proze ili drame za odrasle.
Na Konkurs je pristigao dvadeset i jedan (21) rukopis. Propozicije konkursa zadovoljilo je njih 19, potpisanih šiframa: „Dječja duša“, „Stari mlin“, „Čarolija djetinjstva“, „Lijeva noga“, „Dante iz Ronkule“, „Ksepa Solu“, „Fifi i cvjetići“, „Imam pravo“, „Pobuna čitalaca“, „Mačak maslačak“, „Nedjeljom sam srećna“, „Sunce, trešnja, pčela“, „Poznaćeš me“, „Tri leptira“, „Svekoliki imperator duva svjećice“, „Znamenita ličnost“, „Zizi pronalazač“, „Električno nebo“ i „Margaret Etvud“.
Komisija je odlučila da nagradu iz prve kategorije dodijeli rukopisu koji je potpisan šifrom „Sunce, trešnja, pčela“.
Komisija je odlučila da nagradu iz druge kategorije dodijeli rukopisu koji je potpisan šifrom „Margaret Etvud“.
Autorstvo se dokazuje identičnom kopijom rukopisa i potpisa šifre i identifikacionim dokumentima (lična karta, pasoš), u roku od osam (8) dana od dana objavljivanja rezultata Konkursa.
Rok za dešifrovanje rukopisa teče od dana objavljivanja rezultata Konkursa.
Ukoliko se dešifrovanje ne izvrši u predviđenom roku, gube se prava stečena na Konkursu.
Saglasno članu 13 Konkursa, Zavod iskorišćava pravo na otkup još dva rukopisa, u dogovoru s autorima, koji su potpisani šiframa „Dante iz Ronkule“ i „Električno nebo“, te se i oni pozivaju na dokazivanje autorstva u naznačenom roku od 8 dana.
BAR, BJELIŠI, prodajem placeve od 300, 360, 480 m2 , uknjiženi, uz put.
Tel. 069/332-332
POTREBNI radnici za rad u magacinu. Plata povoljna.
Tel. 069/032-380
Poneđeljak, 9. septembar 2024.
Dana 8. septembra 2024. iznenada je preminula u 47. godini naša draga
Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 9. septembra od 12 do 16 časova i 10. septembra od 11 do 14 časova, kada krećemo za selo ResnaBlaca, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
Ožalošćena porodica: sestre RADMILA, RAJKA, VJERA, ZORKA i MILANKA, stric NIKOLA, ujak LJUBO, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina BAJOVIĆ
Dana 7. septembra 2024. godine iznenada nas je napustio naš voljeni
MILENKO S. OSTOJIĆ 1950 ‒ 2024.
Sahrana je po izričitoj želji pokojnika obavljena u krugu najbližih.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Dana 8. septembra 2024. preminuo je u 93 godini naš dragi
примамо у градској капели у Колашину 9. септембра од 9 до 15 часова, када ће се и обавити сахрана на градском гробљу.
ОЖАЛОШЋЕНИ: брат ЂОРЂИЈЕ, супруга БУДИМКА, кћерке СВЕТЛАНА, ЖАНА и ВЕСНА, синовци СЛАВКО, ДАРКО и ВУКОТА, синовица ДРАГАНА, снахе ДРАГИЦА и ВЕЛИМИРКА, унучад ПЕТАР, ДАМЈАНА, МАРТА, КАТАРИНА, НАТАША, АНЂЕЛИЈА и ЂУРЂА, праунука ИНЕС и остала многобројна родбина
POGREBNEUSLUGE
DOO PODGORICA
„Pogrebne usluge“- Podgorica
Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 8. septembra od 16 do 18 časova i 9. septembra od 10 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI: sin VELJKO, ćerka LJILJANA, brat IVAN - GANO, sestre BOSILJKA i RATKA, unučad ALEKSANDRA, PETAR, MARKO i IVAN, snahe ANKA, MARIJA i BRANKA i ostala rodbina
Posljednji pozdrav dragom suprugu
Tvojim odlaskom nastaje velika praznina među nama. Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav dragom ocu
Sve dok naša srca budu kucala ti nećeš biti zaboravljen. Hvala ti na svakom toplom osmijehu, najtoplijem i najbrižnijem zagrljaju. Nedostaješ nam sada, nedostajaćeš nam uvijek. Počivaj u miru.
• Prodaja pogrebne opreme garderobe;
• Sahranjivanje prevoz pokojnika;
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova orezivanje sadnica oko groba, i
Supruga BUDA
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Tvoji: kćerke SVETLANA, ŽANA i VESNA
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Poneđeljak, 9. septembar 2024.
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO
ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Sa velikim bolom i nevjericom, obavještavamo da je dana 21. avgusta 2024. u 66. godini preminuo iznenadnom smrću, tokom boravka u inostranstvu, naš voljeni
BOŽIDAR BORO Nikov POPOVIĆ 1959 ‒ 2024.
Saučešće primamo 10. septembra u gradskoj kapeli na Cetinju od 11 do 14 časova, nakon čega će se povorka sa preminulim uputiti u Njeguše, đe ćemo primati saučešće u kapeli na Njegušima do 16 časova, nakon čega će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI:
supruga LIDIJA, sin IVAN, ćerka MARINA, unuk LUKA, brat MIODRAG, sestra OLGA, snaha ANA i ostala rodbina
Dana 8. septembra 2024. preminuo je u 61. godini naš dragi
Saučešće primamo u kapeli Gornja Gorica 8. septembra od 17 do 21 čas i 9. septembra od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI: supruga STAJKA - SANJA, sinovi BLAŽO i BOJAN, sestra VESNA, bratanić MARKO, bratanične MARIJA i MILICA, sestričići, sestrične i ostala familija PEJOVIĆ
Dana 8. septembra 2024 godine preminula je naša draga
DRAGINJA – GINA Rajkova ŠKULETIĆ rođena ĐURKOVIĆ 1948 ‒ 2024.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 9. septembra od 11 do 16 časova i 10. septembra od 11 do 14 časova.
Sahrana drage nam pokojnice će se obaviti 10. septembra na groblju u Lukovu u 15 časova. Po želji pokojnice cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: sinovi VESELIN – BATO i DALIBOR, ćerke VESNA i VANJA, snaha MARINA, unučad NIKOLA, LUKA, MILENA, MARIJA, MARKO, DARKO i ANĐELA, sestra od strica JEKA, zaova RADMILA, bratanići, bratanične, snahe, đeveričić, đeverične, praunučad i ostala rodbina ŠKULETIĆ i ĐURKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj sestri
DUŠANKI FILIPOVIĆ
Počivaj u miru.
DUŠAN sa porodicom 332
Dragi brate
Otišao si iznenada i bez pozdrava. Ne postoje riječi da opišu bol i prazninu u mojoj duši. Tvoj odlazak je moja vječna rana.
Brat DRAGO sa porodicom
Posljednje zbogom bratu od ujaka
ČEDU Vasovom RADULOVIĆU iz Komana – Katunska nahija
BOSILJKA i MOMČILO SEKULIĆ iz Grba kod Spuža 343
Hvala ti na pažnji i pomoći za vrijeme moje bolesti. Hvala tvojoj ženi Valeriji, koja je imala snage i hrabrosti da te iz dalekog Los Anđelesa dopremi u našu Crnu Goru na vječni počinak. Hvala njegovim članovima bliske porodice i njegovim prijateljima koji su te čestito ispratili na vječni počinak.
342
Posljednji pozdrav dobrom čovjeku i prijatelju
BORU POPOVIĆU
Neka ti je laka crnogorska zemlja.
MIŠKO i NINA JOVANOVIĆ sa porodicom
Sa ogromnim bolom opraštamo se od našeg kuma
TINE sa porodicom
346
Ode naš dobri striko, striko moj, hvala ti za sve. Putuj. Vole te i misle na tebe zauvek
Bratanac MILOŠ sa suprugom JELENOM i ćerkom ANĐOM
BOŽIDAR BORO POPOVIĆ
Otišao si iz života naglo, iznenada. Bio si i vječno ćeš ostati moja snaga, moj oslonac, moj život. S ljubavlju koju smrt ne prekida i sjećanjem na tvoje veliko i plemenito srce čuvaću te u srcu, u duši i zauvijek voljeti.
Supruga LIDIJA
BOŽIDAR BORO POPOVIĆ
Sunce naše, Hvala ti za svaku zraku ljubavi koju si utkao u naša srca, u naše duše... a ima je dovoljno za još tri života. Hvala ti što si nam pokazao koliko su djela glasnija od riječi. Hvala ti za podršku i oslonac, za sigurnost, za krila. Takvi kao ti ne umiru... jer ljubav je besmrtna. Volimo te beskrajno. MARINA i LUKA
337
BOĆA
TATA, Tajo, Boki, Borivoje moj, heroju moj... Otac može biti svako, a ovo gore navedeno samo Ti! Nastavljamo tvojim stopama, ponosno i hrabro, kako si nas i učio. Do kraja, uvijek sa tobom!
Tvoji IVAN i ANA
Našem dragom bratu i ujaku
BORU POPOVIĆU
Kad smrt iznenadi, kao što je tvoja nas, ostaju samo bol, tuga, uspomene i doživotno sjećanje.
OLGA, NIKOLA i MARIJA
338
Navršava se 40 dana od iznenadne smrti našeg voljenog
SREĆKO OBRADOVIĆ
339
roditeljima
Otišao si brzo i tiho i ostavio veliku prazninu za sobom. Nedostaješ nam puno. Zauvijek ćemo čuvati lijepo sjećanje na tebe.
TVOJA PORODICA
Danas je pet godina od smrti našeg voljenog brata i ujaka
BORA Milutinova VUJOVIĆA
Godine prolaze... Drage uspomene i lijepa sjećanja na tebe ostaju zauvijek.
Sestra BOSE sa porodicom
331
Moja ljubav, zahvalnost i sjećanja na vas zauvijek će prkositi zaboravu u vremenu koje slijedi...
Onaj ko kaže „da vrijeme sve rane liječi“ nije uvijek u pravu, jer kada nam najmiliji jednom zauvijek odu, rane i bol nikada ne prođu, samo se naviknemo živjeti sa njima.
Zauvijek u mom srcu. Vaš sin JOLE
1944 - 2024
Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima – počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.
Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.
