Dnevni list Pobjeda 12.09.2024 by Pobjeda

INTERVJU: Jelena Borovinić-Bojović, nositeljka liste „Za budućnost Podgorice“

Ključni problemi

Podgorice su nasljeđe bivšeg režima

Građani su svjedoci da je u proteklom periodu bilo raznih svađa i razmirica, a ako političari svakodnevno troše vrijeme u međusobnim svađama, zaboraviće da služe građanima, poručuje Borovinić-Bojović

Najmasovnije i najkompleksnije statističko istraživanje u poljoprivredi biće sprovedeno od 1. oktobra do 1. decembra

Međunarodni simpozijum o životu i djelu Vidoja Žarkovića

Đukanović: Crna Gora traje uprkos alama koje su na nju kidisale

Finansijski sunovrat Javnog preduzeća za nacionalne parkove razlog za razrješenje bivšeg direktora

Problemi sa željezničkim saobraćajem na relaciji Nikšić – Podgorica

Putnici

bez prevoza i informacija

Prema riječima jednog od čitalaca Pobjede, voz koji je juče ujutro trebalo da krene sa stanice u Nikšiću ka Podgorici u 6.20 časova nije stigao, a putnicima nije ponuđena alternativa u vidu autobuskog prevoza

Udruženje hrvatskih dobrovoljaca pisalo KIC pop horu da ne dolazi na proslavu 80 godina oslobođenja Korčule i najavilo protest

Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Čara (UHDDR) u otvorenom pismu navela je da im smetaju jugoslovenski simboli te da im je neprihvatljivo da gostuje hor iz Crne Gore, države „iz koje dolazi vojska koja nas je zajedno sa vojskom iz Srbije napala 1991, vojska od koje smo branili Dubrovnik, Ston i ostatak Republike Hrvatske“

PODGORICA – Generacija

Vidoja Žarkovića ostavila je dubok, snažan i trajan pečat u razvoju Crne Gore, što je i bio temelj na kome je bilo moguće dalje razvijati, bez obzira što se nalazimo u vrtlogu desničarskih nasrtaja i jeftinog populizma koji ju je zapljusnuo, ocijenio je bivši predsjednik Milo Đukanović koji je juče govorio na međunarodnom simpozijumu posvećenom liku i djelu ovog crnogorskog i jugoslovenskog državnika i učesnika Narodno- oslobodilačke borbe. - Crna Gora traje uprkos svim tim alama koje su kidisale na nju. Traje, jer ima dobre temelje koji su izgrađeni u tom periodu djelovanja Vidoja Žarkovića - rekao je Đukanović. Na međunarodnom simpozijumu o Vidoju Žarkoviću, iza čije organizacije stoji Udruženje Pivljana u Podgorici i Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, govorio je, pored ostalih, i prvi predsjednik Slovenije Milan Kučan Kučan je ispričao kako mu Žarković isprva nije vjerovao da će Slovenija krenuti putem osamostaljena. Ipak, Kućan smatra da se to moglo izbjeći, da je Jugoslavija mogla odgovoriti na izazove tadašnjeg vremena.

- Tada su mi rekli iz SAD da nas neće nikada priznati, ali ja sam im rekao: To što od mene tražite da anuliram odluke referenduma, ja kao demokratski čovjek ne mogu raditi, ali vi ćete činjenice koje sada ne vidite priznati i priznaćete sve države koje će nastatiti - prisjetio se Kučan.

Đukanović vjeruje da je politička generacija Žarkovića, jedna od najuspješnih političkih generacija u istoriji Crne Gore.

U organizaciji Udruženja Pivljana i Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista održan međunarodni simpozijum o životu i djelu Vidoja Žarkovića

Đukanović: Crna Gora traje uprkos alama koje su na nju kidisale

Crna Gora opstaje u vrtlogu velikosrpskog nacionalizma i površnosti zapadne politike i smoći će snage da iz tog vrtloga izađe i nastavi dobrim putem koji je trasiran nakon Drugog svjetskog rata, poručio je bivši šef države Milo Đukanović, dok je prvi predsjednik Slovenije Milan Kučan upozorio da je suverenitet Crne Gore, za koji su se izborile generacije, sada ugrožen iznutra, što je, kako je kazao, rijetkost

- Postojale su i neke pogodnosti, dio tih ljudi je izašao već sa autoritetom Trinaestojulskog ustanika, sa visokim vojnim činom. Druga pogodnost je bila, da je to bilo vrijeme stabilnosti, posvećeno napretku, prosperitetu, vrijeme neupitnog autoriteta vlasti. Tih 45 godina su vrijeme fascinantne izradnje Crne Gore u svakom pogledu - naveo je Đukanović, uz ocjenu da je „politički zemljotres, koji je nakon toga uslijedio, poništio sve što je ta ganeracija stvarala“.

Govoreći o vlasti danas, kaže da su padovi sastavni dio života. Vjeruje i da je skup više okolnosti doveo do promjene vlasti 2020. godine.

-Ostavimo to kao incident koji će proći. Crna Gora ima do-

bre antifašističke i građanske temelje, pokazuje otpornost da se odupre pomahnitalom velikonacionalizmu i površnosti zapadne politike koju je generisao monopol jedne super sile nakon hladnog ra-

ta. Crna Gora opstaje u tom vrtlogu i smoći će snage da iz tog vrtloga izađe i nastavi dobrim putem koji je trasiran nakon Drugog svjetskog rata - zaključio je Đukanović. Kučan je, govoreći o raspadu

Potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić se obrušio na medije tvrdeći da im je PR služba proslijedila fotogra je njegove službene posjete Beogradu na kojima se vidi zastava Crne Gore, ali ga mejl Vlade dematuje

PODGORICA - Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama

Budimir Aleksić kazao je kako je u pojedinim medijima u utorak objavljena „klasična dezinformacija“ da državna zastava Crne Gore nije bila istaknta tokom sastanaka koji je u Beogradu imao sa tamošnjim zvaničnicima.

Aleksić tvrdi da je služba Vlade svim medijima proslijedila fotografije na kojima se vidi da je državna zastava bila istaknuta.

Iako Aleksić proziva medije da dezinformišu javnost, či-

Jugoslavije, kazao kako su „Srbi smatrali da je Jugoslavija nastala njihovom voljom“.

- A mi smo bili stava: Niko nas nije primio nego smo voljom ušli. Niko nam ne može postavljati uslove kako ćemo izaći - rekao je Kučan. Kučan je kazao i da država nije od boga data, nego da je takva kakva je svorena i da je treba čuvati.

- Ako ne, onda će se desiti da je ugrožen njen suverenitet izvana, ali je rijetko da je suverenitet, koji su izborile generacije, ugrožen iznutra. To je sada situacija u Crnoj Gori - rekao je Kučan.

Đukanović je, govoreći o podršci koju je njegova politika imala od Žarkovića, kazao da ona nije bila verbalna i prazna, već je, kako je rekao, bila suštinska i konkretna.

- Osjećao sam je, ne samo u našim susretima, nego i u drugim prilikama – naveo je bivši predsjednik.

Đukanović ističe i da bi nezavisnost 2006. godine bilo teže ostvariti da nije bilo autoriteta i ljudi iz svih vremena i vlasti koji su, kako navodi, znali vječitu opasnost velikosrpskog nacionalizma i koji su, dodaje, nesebično sebe dali u potrebu obnove crnogorske nezavisnosti, kao jedinog garanta našeg identiteta i prosperiteta.

Kučan kaže da je znao da, nakon raspada Jugoslavije, zajednica Srbije i Crne Gore neće dugo trajati.

- Nisam znao koliko će trajati, ali sam znao da neće trajati. Bilo mi je jasno da će Crna Gora prije ili kasnije postaviti pitanje svoje vlastite državnostikaže Kučan.

Poručio je i kako nastojanjima iz Beograda treba reći: Mi smo suverena država. O životu i djelu Vidoja Žarkovića, osim Đukanovića i Kučana, govorili su i akademik Radovan Radonjić, istoričar Živko Andrijašević, docent doktor Dragan V. Žarković, general-major Dragutin Dakić i Branislava Žarković Jovana ĐURIŠIĆ

njenice govore da iz Vladine službe za odnose sa javnošću crnogorskim medijima nijesu poslate slike sa sastanaka gdje je istaknuta crnogorska zastava. Naprotiv, iz Vlade je, uz saopštenje o Aleksićevim aktivnostima tokom zvanične posjete Beogradu, proslijeđena samo jedna fotografija na kojoj Aleksić, u društvu srpskog ministra kulture Nikole Selakovića, stoji između dvije trobojke od kojih je jedna sa grbom Srbije, a druga bez. Tome svjedoči i mejl koji je poslat redakciji Pobjede, ali i na adrese 197 drugih redakcija i uredničkih mejlova. Aleksić je za Radio Crne Gore

rekao da ga čudi to što novinari, koji su objavili da zastave Crne Gore nema, „rade na ovaj način i da ih novinarska etika baš ne obavezuje ni na što i da se ponašaju kao da ta novinarska etika ne postoji“. I dok Aleksić novinare upozorava na etiku, ostaje nejasno zašto Vlada Crne Gore medije u utorak nije obavijestila o njegovom sastanku sa srpskim premijerom Milošem Vučevićem, niti im proslijedila fotografiju na kojoj je istaknuta crnogorska zastava, iako je to učinila Vlada Srbije. Uvidom u sajt crnogorske Vlade lako je primjetiti da, u okviru objavljene vijesti o posjeti potpredsjednika Aleksića Srbiji, nema slike sa Vučevićem gdje se vidi zastava Crne Gore, ali ni informacije da se sa njim uopšte sreo. Takve fotografije nema ni na Flickr nalogu Vlade Crne Gore.

Bojan ĐURIŠIĆ

Jedina fotogra ja koju je, povodom Aleksićeve posjete Beogradu, objavila Vlada Crne Gore

Sa međunarodnog simpozijuma o životu i djelu Vidoja Žarkovića

M. BABOVIĆ

INTERVJU: Jelena Borovinić-Bojović, nositeljka liste „Za budućnost Podgorice“

Ključni problemi Podgorice su nasljeđe bivšeg režima

PODGORICA - Imamo iskustvo izbornih pobjeda i na državnom i na lokalnom nivou, a pokazali smo da pobjede ne tretiramo kao ličnu nagradu ili trofej kojim ćemo se hvaliti pred drugima, a još manje kao plijen zbog kojeg bi se međusobno svađali, kazala je u intervjuu za Pobjedu Jelena Borovinić-Bojović koja je na čelu koalicione liste „Grad svih nas - Za budućnost Podgorice“.

Pod njenim okriljem nastupiće zajednički Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Socijalistička narodna partija, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora. Kako je podsjetila Borovinić-Bojović, „na okupu su skoro svi konstituenti velike pobjedničke koalicije iz 2020. godine koja je predvodila oslobađanje Crne Gore od trodecenijskog režima Demokratske partije socijalista“.

- Građani su svjedoci da je u proteklom periodu bilo raznih svađa i razmirica. Ako političari svakodnevno troše vrijeme u međusobnim svađama, zaboraviće da služe građanima – kazala je naša sagovornica.

Grad ne smije biti zatvoren za žensko političko liderstvo

osnovne karakteristike djelovanja i političke kulture našeg političkog brenda. Time smo se vodili i u formiranju koalicije za gradske izbore u Podgorici. Sve stranke koje se nalaze u koaliciji „Grad svih nas – za budućnost Podgorice“NSD, DNP, SNP, UCG, PCG, SCG - imaju sadržajno iskustvo međusobne saradnje. Na okupu su skoro svi konstituenti velike pobjedničke koalicije iz 2020. godine koja je predvodila oslobađanje Crne Gore od trodecenijskog režima DPS-a. Imamo iskustvo izbornih pobjeda i na državnom i na lokalnom nivou, a pokazali smo da pobjede ne tretiramo kao ličnu nagradu ili trofej kojim ćemo se hvaliti pred drugima, a još manje kao plijen zbog kojeg bi se međusobno svađali. Za nas pobjeda predstavlja obavezu da zajedno radimo, da saslušamo svakog sugrađanina i predvodimo razvoj svakog dijela našeg grada. Građani su svjedoci da je u proteklom periodu bilo raznih svađa i razmirica. Ako političari svakodnevno troše vrijeme u međusobnim sva-

neizvjesnosti, mi smo sigurna opcija za stabilnu i jaku Podgoricu.

POBJEDA: Koje rezultate aktuelne gradske vlasti, u kojoj ste predsjednica Skupštine lokalnog parlamenta, vidite kao ključne da građani glasaju listu koju predvodite?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: To su otvorenost i pristupačnost institucija prema građanima, što je ozbiljna razlika u odnosu na prethodnu vlast. Proširili smo proces odlučivanja. Podgorica više nije talac samovolje jedne stranke i njene vrhuške, koja je Glavni grad i resurse Podgorice stavila u službu bogaćenja privilegovane grupe. Od momenta preuzimanja odgovornosti, usmjeravali smo razvoj grada ka slobodi i stvaranju jednakih šansi za sve. Pokazali smo i efikasnost na terenu. Za samo godinu smo asfaltirali 56 kilometara puta, što prethodna vlast nije učinila ni za četiri godine. Inspekcija je obišla sve mjesne zajednice, a to prethodnici nikada nijesu učinili. Istakla bih odluku o osnivanju Centra za ra-

naše Podgorice, svega što se tiče održivog razvoja, mobilnosti, zaštite životne sredine i ljudskih prava. Otvorili smo dijalog i organizovali panele, tribine i okrugle stolove o brojnim temama: političkom učešću žena, nasilju nad ženama i vršnjačkom nasilju, međuvjerskom suživotu, a nijesu izostale ni teme koje se tiču pažnje prema najmlađima i brige prema najstarijima. Stvaramo ambijent u kojem će se svi građani i građanke osjećati uvaženo i sigurno, jer naša vizija Podgorice je grad svih nas.

POBJEDA : Što smatrate ključnim problemima u Podgorici koje aktuelna vlast nije stigla da riješi ili na čijem rješavanju tek treba da počne da radi?

POBJEDA: Što vidite kao pozitivne, odnosno negativne trendove uslova života građana Podgorice u proteklih deset godina?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Mi smo koalicija okupljena oko budućnosti i o budućnosti želimo da govorimo i na njenoj izgradnji da radimo.

Od trendova koji se tiču minulih deset godina, važniji su nam trendovi za naredne godine. Uvodimo evropske trendove u socijalnim politikama. Besplatan vrtić za djecu samohranih roditelja, gradski stan za mlade bračne parove, ugrožene podstanare i osobe sa invaliditetom, uvođenje besplatne pravne pomoći za samohrane majke i žrtve porodičnog nasilja, besplatan prevoz adaptiranim vozilima za slabopokretna i nepokretna lica, formiranje gradskog preduzeća za održavanje ulaza i stambenih zgrada.

A u kontekstu digitalnih i tehnoloških trendova i inovacija, planiramo digitalizaciju saobraćaja uvođenjem LOT senzora za upravljanje gužvama, kao i kreiranje onlajn platforme za planiranje održive urbane mobilnosti. Kada su u pitanju politički trendovi, ja sam danas jedina žena nosilac izborne liste u Glavnom gradu, to je jedan od trendova koji se moraju mijenjati, Podgorica ne smije biti zatvorena za žensko političko liderstvo.

Koalicija „Za budućnost Podgorice“ je tu da odblokira razvoj, izvede Podgoricu iz vještački izazvane krize i učini je gradom svih nas, kako joj i dolikuje, poručila je Borovinić-Bojović

Aktuelna predsjednica Skupštine glavnog grada je dodala kako Podgorica više „nije talac samovolje jedne stranke i njene vrhuške“, koja je grad i njegove resurse „stavila u službu bogaćenja privilegovane grupe“.

- Svi ključni problemi u Podgorici su nasljeđe bivšeg, trodecenijskog režima. A sve što je zapušteno i što se gomilalo decenijama, ne može se riješiti za godinu i nešto dana koliko je proteklo od demokratske smjene vlasti. To su znali i oni koji su inicirali skraćenje mandata Skupštini glavnog grada – rekla je ona. Podsjeća kako je danas jedina žena nosilac izborne liste, a njihov cilj da Podgorica, kao grad velikog duhovnog bogatstva i međuvjerskog suživota, bude i grad jednakih šansi za sve.

smo mi ovim koalicionim formatom pokazali dosljednost, stabilnost i kapacitet okupljanja. Sa nama nema

sa civilnim sektorom i odbor-

koji preko EU fondova može donijeti značajno ulaganje u

BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Svi ključni problemi u Podgorici su nasljeđe bivšeg, trodecenijskog režima. A sve što je zapušteno i što se gomilalo decenijama, ne može se riješiti za godinu i nešto dana koliko je proteklo od demokratske smjene vlasti. To su znali i oni koji su inicirali skraćenje mandata Skupštini glavnog grada. Njihova je namjera da zaustave promjene i projekte, da se vrate u budžet, da pipcima svoje hobotnice ponovo uzurpiraju grad i njegoMi želimo razvoj grada u svim smjerovima i modernu infrastrukturu za sve. Planiramo čišćenje divljih deponija, stvaranje bezbjednog saobraćaja oko vrtića i škola, izgradnju podzemnih i nadzemnih garaža, očuvanje Gorice i zaštitu Ljubovića, rekonstrukciju nebezbjednih biciklističkih staza, završetak izgradnje Gradskog pozorišta što je bivša vlast obećavala još prije šest godina - kao što su pričali za mnogo toga, a ostavili su nagomilane

POBJEDA: Zbog čega je čak sedam stranaka odlučilo da izađe kao koalicija na vanredne izbore u Podgorici 29. septembra? Zašto je bilo neophodno u koaliciju uključiti manje snažne stranke, poput Slobodne Crne Gore i Prave Crne Gore?

POBJEDA : Kakav imidž treba da ima glavni grad zemlje koja je kandidat za ulazak u Evropsku uniju?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Okupljanje, uključivanje i dogovaranje su

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Evropski imidž, prije svega. U tom smislu je važno pomenuti našu ambiciju da Podgorica osvoji aplikaciju za status Evropske prijestonice mladih, jer ova kandidatura našem gradu donosi brojne događaje koji će dovesti mlade iz inostranstva, kao i poboljšanje saradnje među mladima na evropskom nivou, unapređenje njihovog svakodnevnog života, jačanje evropskog identiteta grada i poboljšanje infrastrukture za mlade. Podgorica je grad velikog duhovnog bogatstva i međuvjerskog suživota. Naš cilj je da Podgorica bude grad jednakih šansi za sve - za Crnogorce, Srbe, Bošnjake, Albance, Hrvate - grad otvorenih mogućnosti oslobođen od bilo kakve političke, nacionalne, vjerske diskriminacije. Riječju, grad svih nas.

POBJEDA: U zavisnosti od izbornog rezultata, da li ćete i sa kime formirati postizbornu koaliciju?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Mi ćemo biti stožer buduće vlasti. Mi smo sigurna opcija i pouzdan partner građanima i građankama Podgorice. Dogovor je naša osnovna mjera i namjera u politici.

POBJEDA: Da li ste sagla-

sni da će i ovi izbori u Podgorici pokazati jačinu stranaka u vlasti i opoziciji na državnom nivou, bez obzira na učešće novih partija i pokreta?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Izbori u Podgorici će pokazati da je „Za budućnost Crne Gore“ stabilna i snažna politička opcija, ali i ključna za uspostavljanje političke stabilnosti i sprovođenje svih potrebnih reformi, od pravosudnih do ekonomskih, na putu evropskih integracija. Naš rezultat je garancija političke stabilnosti u Podgorici i Crnoj Gori.

POBJEDA: Da li smatrate da bi rezultati izbora u glavnom gradu mogli rezultirati i vanrednim izborima na državnom nivou?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Postoji namjera političkih struktura prošlosti da Podgoricu opet koriste kao poligon za izazivanje krize, i da je koriste kao instrument za usporavanje promjena ili, da se figurativno izrazim, za odlaganje budućnosti. Zato smo tu mi, koalicija „Za budućnost Podgorice“, da odblokiramo razvoj, izvedemo Podgoricu iz vještački izazvane krize i učinimo je gradom svih nas, kako joj i dolikuje.

Kristina JERKOV

Podsjeća kako je danas jedi-

Predsjednik Crne Gore juče zvanično vratio parlamentu dva zakonska rješenja predviđena za realizaciju programa ,,Evropa sad 2“

Milatović traži ponovno

odlučivanje o zakonima o PDV-u i akcizama

PODGORICA-Predsjednik

Crne Gore Jakov Milatović vratio je juče Skupštini na ponovno odlučivanje izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) i o akcizama, kao što je i najavio u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

Kada su u pitanju izmjene i dopune Zakona o PDV-u, u obrazloženju se navodi da predložene zakonske izmjene podižu sniženu stopu PDV-a na 15 odsto za određene proizvode i usluge iz sektora turizma, kulture i umjetnosti.

Takođe, zakon predviđa naplatu PDV-a na uvoz pošiljki neznatne vrijednosti, do iznosa od 75 eura.

-Smatram da povećanje stope PDV-a može dodatno doprinijeti rastu cijena, čime bi se pojačali inflatorni pritisci na crnogorsku ekonomiju. Nastavak povećanja cijena će dodatno narušiti životni standard građana, koji su već suočeni sa ekonomskim izazovima i rastućim troškovima. Ovakva mjera može imati i negativne efekte na sektor turizma, smanjujući njegovu konkurentnost i obim transakcija u tom ključnom sektoru naše privrede - smatra Milatović. Pored toga, povećanje cijena u oblastima obrazovanja i kulture može, kako je ocijenio, umanjiti pristup ovim uslugama, što bi potencijalno dovelo do povećanja socijalne nejednakosti.

akcize na vina

Kada su u pitanju izmjene i dopune Zakona o akcizama u obrazloženju se navodi da se njime predlaže uvođenje ak-

cize za mirna vina na 25 eura po hektolitru, uz umanjenje od 50 odsto za male proizvođače vina koji u komercijalne svrhe proizvode do hiljadu hektolitara vina godišnje.

Ocijenjeno je da na taj način Vlada direktno ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača vina, uključujući nacionalnu kompaniju „Plantaže“, koja je jedan od ključnih privrednih subjekata u vinarskom sektoru.

-Smatram da je protivno društvenom interesu donošenje odluka koje negativno utiču na domaću proizvodnju i favorizuju uvoz. Umjesto toga, prioritet mora biti zaštita i podrška domaćim proizvođačima, kako bismo osigurali njihovu konkurentnost i očuvali radna mjesta, te smanjili zavisnost naše zemlje od uvoza. Podrška domaćoj proizvodnji, a naročito kompanijama od nacionalnog značaja poput „Plantaža“, ali i cijelom ekosistemu malih proizvođača vina, ključna je za očuvanje proizvodne baze naše ekonomije, bolju pokrivenost uvoza izvozom i obezbjeđenje održi-

Otkazana sjednica na kojoj je trebalo da se ponovo glasa o razvojnoj banci

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić otkazao je za danas planiranu sjednicu desetog vanrednog zasijedanja na kojoj je ponovo trebalo da se odlučuje o Predlogu zakona o razvojnoj banci Crne Gore (RBCG), nakon što je predsjednik Jakov Milatović odbio da potpiše zakon koji je u avgustu podržalo 44 poslanika. -Predsjednik Mandić je to uradio na zahtjev 41 poslanika, koji su, između ostalih i bili podnosioci zahtjeva za održavanje sjednice Desetog vanrednog zasijedanja- navodi se na internet stranici Skupštine Crne Gore. U dopisu, čiji je potpisnik i sam Mandić, poslanici parlamentarne većine su tražili da se ova sjednica odloži za 30. septembar, kako bi se izbjeglo da se rasprava koristi za izborni marketing u susret lokalnim izborima u Gusinju, Podgorici i Kotoru. Ukazali su da bi „održavanje sjednice u trenutnoj političkoj atmosferi samo poslužilo neodgovornim strukturama da kršenjem Poslovnika insceniraju incident u Skupštini, a sve u svrhu izbornog marketinga“. Ocijenili su da će 30. septembra uslovi za glasanje biti redovni. Lokalni izbori u Gusinju zakazani su za nedjelju, u Podgorici i Kotoru za 29. septembar, a u Budvi za 17. novembar.

Finansijski sunovrat Javnog preduzeća za nacionalne parkove

Vlada smijenila Martinovića zbog drastičnog prihoda i rasta troškova

Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera navode da su neto prihodi Nacionalnih parkova od prodaje u 2023. godini smanjeni za 1,82 miliona eura te da je lani ostvaren gubitak od 581.884 eura, dok su prošle godine troškovi bruto zarada uvećani sa 2,7 miliona eura, koliko su iznosili 2022, na 3,69 miliona

vog rasta - stoji u obrazloženju. Milatović je potpisao izmjene i dopune Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, izmjenu Zakona o visokom obrazovanju, Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze, kao i izmjene i dopune zakona o budžetu Crne Gore za ovu godinu, o porezu na dobit pravnih lica i o porezu na dohodak fizičkih lica. Milatović je u ponedjeljak vratio Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, jer, kako je rekao, ugrožava stabilnost Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i ruši sistem međugeneracijske solidarnosti građen decenijama.

-Ovdje se ne radi o politici, već o budućnosti ljudi koji su cijeli svoj radni vijek posvetili ovoj zemlji. Poslanici moraju shvatiti težinu ove odluke – oni će biti odgovorni za minus u Fondu PIO i smanjenje penzija budućih penzionera. Posebno zabrinjavajuća je činjenica da se 5,5 odsto bruto plate, što je skoro 150 miliona eura, uzima od plata radnika iz Fonda PIO i preusmjerava krupnom kapitalu, koji u ovom trenutku bilježi rekordne profite - kazao je Milatović.

zelenO svjetlO za uvećanje minimalca

On je u ponedjeljak potpisao Zakon o radu i naveo da je jasno da je Vlada iznevjerila očekivanja više od 100.000 radnika kojima je obećana minimalna zarada od 700 eura u trenutku kada se suočavaju sa velikim urušavanjem životnog standarda. -Ipak, smatram da je neophodno pokazati odgovornost, kako bi se makar malo ublažili efekti rekordne inflacije i narušene kupovne moći velikog broja naših građana. Apelujem na Vladu da hitno predloži jasnu i pravednu formulu za obračun minimalne zarade, koja će pratiti povećanje rasta cijena i potrošačke korpe. Na taj način ćemo u budućnosti spriječiti manipulaciju zaradama u svrhu prikupljanja političkih poena - poručio je Milatović. s. P.

PODGORICA - Vlada suočena sa ozbiljnim finansijskim problemima unutar Javnog preduzeća za nacionalne parkove (JPNPCG) razriješila je direktora Vladimira Martinovića Prema prijedlogu ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, ovo preduzeće bilježi dramatičan pad prihoda od gotovo 50 odsto u 2023. godini, uz gubitak od 581.884 eura.

Istovremeno, troškovi bruto zarada su porasli za gotovo milion eura, dok je broj zaposlenih znatno povećan. Ćulafić je u svom obrazloženju naveo da su ovakve oscilacije narušile javni interes i stabilnost preduzeća.

Vlada je, suočena s ovim zabrinjavajućim pokazateljima, hitno prihvatila prijedlog za razrješenje, čime se postavlja pitanje kako će nova uprava preokrenuti negativne trendove i osigurati održivost jednog od ključnih resursa Crne Gore.

ObrazlOženje

U obrazloženju u koje je Pobjeda imala uvid, Ćulafić je podnio Vladi prijedlog da se Martinović, razriješi sa mjesta direktora JPNPCG.

U obrazloženju prijedloga je naveo da je Martinović, imenovan rješenjem Vlade od 2.

novembra 2022. godine za direktora i da je članom 2 Zakona o ostvarivanju javnog interesa u javnim preduzećima i ustanovama propisano da u slučaju poremećaja u poslovanju odnosno vršenju djelatnosti javnog preduzeća odnosno javne ustanove, ili ako preduzeće odnosno ustanova ne izvršava zakonom utvrđene obaveze, a što nije nastalo kao posljedica neispunjenja obaveza od strane države utvrđene aktom o osnivanju odnosno organizovanju, Vlada, može preduzeti mjere kojima se obezbjeđuju uslovi za nesmetan rad preduzeća, odnosno pružanje usluga. - Članom 3 istog zakona propisano je da se smatra da su, u smislu ovog zakona, nastupili poremećaji u poslovanju, odnosno da se ne izvršavaju zakonom utvrđene obaveze ako se načinom poslovanja javnog preduzeća odnosno javne ustanove ne obezbjeđuje trajno i nesmetano obavljanje proizvodnje i prometa određenih proizvoda i pružanje usluga, ili ostvarivanje programa razvoja, na način utvrđen u skladu sa zakonom (vrsta, kvalitet, obim proizvodnje, odnosno usluga i sl.), čime se nanosi veća šteta, ako se raspodjelom dobiti mijenja osnovna namjena korišćenja sredstava i osnovnih uslova sticanja dobiti i poslovanja utvrđenih u

skladu sa zakonom, radi ostvarivanja javnog interesa u tom javnom preduzeću odnosno javnoj ustanovi, čime se bitno otežava obavljanje njegove djelatnosti utvrđene zakonom odnosno aktom o osnivanju i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom - piše u obrazloženju.

Finansijski rezultati Iz Ministarstva ekologije navode da su neto prihodi od prodaje u 2023. godini smanjeni za 1,82 miliona eura (u 2022. godini su iznosili 3,7 miliona eura, a u 2023. godini 1,89 miliona). - Gubitak 2023. godine nakon oporezivanja bio je 581.884 eura (u 2022. godini ostvaren dobitak od 20.334 eura); troškovi bruto zarada uvećani sa 2,7 miliona eura (koliko su iznosili 2022), na 3,69 miliona eu-

Nove nagrade za vina „Plantaža“ na najvećem vinskom takmičenju na svijetu

PODGORICA - Vina kompanije „Plantaže“ osvojila su ukupno osam medalja na najvećem vinskom takmičenju na svijetu AWC 2024 u Beču, čime nastavljaju da potvrđuju status lidera na međunarodnoj vinskoj sceni. U konkurenciji 10.824 vina iz 41 zemlje, „Plantaže“ su iznova zablistale, osvojivši šest zlatnih i dvije

srebrne medalje – saopšteno je iz ove kompanije. Zlatne medalje dobila su vina Vranac Pro Corde 2021, Vladika 2020, Epoha 2019, Vranac Barrique 2019, Vranac Reserve 2016, Stari podrum Terroir 2018, a srebrne Malvazija 2023. i Premijer 2016. „Plantažama“ je, kako navode, na ovom takmičenju pripala i titula najbolje vinarije iz Crne

Gore. AWC Vienna je najveće i najznačajnije vinsko takmičenje na svijetu, koje je odobrila Evropska unija. -Osvojiti šest zlatnih medalja na takmičenju kao što je AWC Vienna, u konkurenciji sa najboljim vinima svijeta, velika je čast i priznanje. Osvojene medalje dodatno osnažuju naš slogan „Vina kojima svijet vjeruje“ i potvrđuju da „vra-

Vladimir Martinović

Jakov Milatović

m. babović

Martinovića pada troškova

ra (koliko su iznosili na kraju 2023. godine); ostali poslovni rashodi uvećani sa 286.161 eura (koliko su iznosili u 2022. godini) na 460.095 eura (koliko su iznosili u 2023. godini); neto dobit 2022. godine iznosila je 521.254 eura, a 2023. godine 23.058 eura; gotovina na računima u 2021. godini iznosila je 802.130 eura, u 2022. godini 579.749 eura, a 2023. godine 325.100 eura; prosječan broj zaposlenih sa 307 (koliko je iznosio 2021. godine) uvećan na 346 (koliko je iznosio 2023. godine) - navodi Ministarstvo ekologije u obrazloženju dodajući da u ovakvim negativnim oscilacijama u poslovanju javni interes JPNPCG narušen i da mora biti zaštićen. Shodno tome, na osnovu utvrđenih nepravilnosti i radi zaštite javnog interesa u JPNP-

CG, predložili su da Vlada po hitnom postupku razriješi Vladimira Martinovića sa mjesta direktora.

Vlada je razmotrila i prihvatila navedeni prijedlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i uvažavajući njegove navode o razlozima za razrješenje direktora Martinovića, a shodno svojim ovlašćenjima čl. 2, 3, 4 stav 1 tačka 1, čl. 5 i 6 stav 1 Zakona o ostvarivanju javnog interesa u javnim preduzećima i ustanovama, člana 8 stav 3, a u vezi sa članom 12 alineja 5 Odluke o organizovanju Javnog preduzeća za nacionalne parkove i člana 17 stav 4 Statuta JPNPCG, donijela Rješenje o razrješenju direktora Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Vladimira Martinovića. N. KOVAČEVIĆ

nac“, kao naša autohtona sorta, stoji rame uz rame sa najvećim svjetskim sortama na međunarodnoj vinskoj sceni. One dokazuju da je crnogorski „vranac“ ne samo kvalitetan,

već i izuzetno cijenjen na globalnom nivou, što je ogromno priznanje ne samo za „Plantaže“, već i za cijelu crnogorsku vinsku industriju - saopšteno je iz „Plantaža“. R. E.

Problemi sa željezničkim saobraćajem na relaciji Nikšić – Podgorica

PODGORICA - Već nekoliko dana, putnici na relaciji Podgorica – Nikšić – Podgorica suočavaju se s ozbiljnim problemima u željezničkom saobraćaju. Putnici, od kojih su mnogi zaposleni koji imaju mjesečne i godišnje karta javljaju redakciji Pobjede da se vozovi ne pojavljuju, a alternativni prevoz autobusima često izostane.

Željeznički prevoz Crne Gore (ŽPCG) saopštio je da je juče došlo do obustave saobraćaja na relaciji Podgorica – Nikšić – Podgorica usljed nedovoljne raspoloživosti voznih sredstava.

Iz ŽPCG su juče saopštili da će prevoz na ovoj relaciji biti organizovan za polaske iz Podgorice u 12.50 sati i iz Nikšića u 14.15, kao i u 15.35 iz Podgorice i 17 sati iz Nikšića.

Za ostale polaske, kako kažu, putnici će biti blagovremeno obaviješteni.

- Izvinjavamo se korisnicima naših usluga i molimo da putem veb sajta na www.zpcg. me u narednim danima prate informacije o kretanju vozova na ovoj relaciji koje ćemo blagovremeno objavljivati do otklanjanja smetnji ili da se informišu putem broja telefona informacija na 020 441 211 - kazali su iz ŽPCG.

Građani se već dva dana suočavaju s problemima u željezničkom prevozu na relaciji Nikšić – Podgorica, a mnogi od njih, uglavnom zaposleni koji svakodnevno putuju iz Nikšića, ostaju bez osnovnih informacija i prevoza. Prema riječima jednog od čitalaca Pobjede, voz koji je juče ujutro trebao da krene sa stanice u Nikšiću ka Podgorici u 6.20 časova, nije stigao, a putnicima nije ponuđena alternativa u vidu autobuskog prevoza.

- Na stanici nema nikakvih

Putnici bez prevoza i informacija

Prema riječima jednog od čitalaca

Pobjede, voz koji je juče ujutro trebalo da krene sa stanice u Nikšiću ka Podgorici u 6.20 časova nije stigao, a putnicima nije ponuđena alternativa u vidu autobuskog prevoza

obavještenja. Nikog nema da izađe i informiše ljude da nema voza ili da je organizovan autobuski prevoz. Tek kada su se neki putnici u 6.05 sati raspitali na peronu, rečeno im je da nema prevoza. Ovo nije prvi put – slična situacija traje već nekoliko danakazao je naš čitalac. Kako saznajemo prevoz je posljednjih dana funkcionisao, ali isključivo autobusima koji su, uz kašnjenje, ipak obavljali prevoz. Međutim, situacija je kulminirala juče ujutro kada su putnici koji svakodnevno putuju vozom u 6.20 sati iz Nikšića za Po-

DRI kontrolisala Akreditaciono tijelo Crne Gore

dgoricu ostali bez ikakve alternative.

- Jutros su stalni putnici, zaposleni koji putuju iz Nikšića u Podgoricu, ostali bez prevoza, bez prethodne najave. Voz je u kvaru već danima, ali se uvijek organizovao autobuski prevoz kao zamjena. Danas je pedesetak ljudi ostalo bez tog organizovanog prevoza, i morali smo da se sami snalazimo. Većina nas je zakasnila na posao - rekli su ogorčeni putnici, dostavljajući fotografije sa autobuske stanice u Nikšiću. Ističu da su ovakve situacije sve učestalije i da je nedostatak informacija od strane

Ugovor

sa autobuskim prevoznikom BLT- om u proceduri

Iz Željezničkog prevoza Pobjedi su kazalli da je ugovor sa autobuskim prevoznikom BLT- om u proceduri produženja. - ŽPCG sa BLT - om ima dugogodišnju efikasnu saradnju i to nije uticalo na organizaciju alternativnog prevoza. Redovan željeznički saobraćaj na relaciji Podgorica - Nikšić - Podgorica je uspostavljen. Polasci iz Podgorice u 12.50 i 15.35 su bili vozovima i očekujemo da će i tokom dana saobraćati vozovi na ovoj relaciji kao i u narednom periodu. U slučaju bilo kakvih promjena informisacemo putnike putem veb sajta - kazali su Pobjedi iz ŽPCG.

Željezničkog prevoza Crne Gore jedan od najvećih problema.

- Od ponedjeljka nema redovnih vozova, a ni obavještenja na stanicama. Putnici ne znaju da li će doći voz ili autobus, i često ostaju na stanici bez ikakvih informacija - kažu čitaoci. S obzirom na to da su više od 70 odsto putnika na liniji u jutarnjim satima zaposleni koji posjeduju mjesečne i godišnje karte, ovakvi prekidi u saobraćaju izazivaju dodatno nezadovoljstvo, jer im otežavaju svakodnevni dolazak na posao. N. K.

Revizori su utvrdili da je veliki broj ugovora o djelu zaključen za poslove koji su morali biti sistematizovani, jer spadaju o osnovnu djelatnost, te da su angažovali ljude na duži period i na puno radno vrijeme. Prošle godine ih je bilo angažovano 21 po ovom osnovu, za što je isplaćeno 17. 800 eura

PODGORICA – Državna revizorska institucija (DRI) dala je pozitivno mišljenje na prošlogodišnji finansijski izvještaj Akreditacionog tijela Crne Gore (ATCG), dok je zbog više propusta na pravilnost poslovanja dala uslovno mišljenje.

Kolegijum kojim je rukovodio predsjedavajući Senatom Nikola N. Kovačević sa senatorom dr Milanom Dabovićem utvrdio je da su finansijski izvještaji dali istinit i objektivan prikaz prihoda i rashoda, dok

su neusklađenosti utvrđene u oblasti unutrašnjih kontrola, javnih nabavki, te angažovanja po osnovu ugovora o djelu. Revizori su skrenuli pažnju ATCG-u, čiji je osnivač Vlada, da je potrebno da odluke o naknadama predsjednika i članova Upravnog odbora donese tijelo koje ih je imenovalo te da moraju oformiti računovodstvenu službu kako bi samostalno vodili evidenciju i odgovarali za tačnost podataka. Osim toga, potrebno je da regulišu sistem dvojnog potpi-

sa, odnosno da omoguće da se nijedna finansijska obaveza ne može preuzeti bez potpisa rukovodioca ATCG-a i rukovodioca finansijske službe. ATCG-u je skrenuta pažnja i da zarade i druge naknade obračunavaju u skladu sa zakonom, kolektivnim i ugovorom o radu, te da omoguće da sva plaćanja prate odgovarajuće odluke. Potrebno je izmijeniti i akt o sistematizaciji kako bi se definisalo i popunilo radno mjesto službenika za javne nabavke. Potrebno je da organizuju

unutrašnju reviziju na način propisan Zakonom o sistemu unutrašnjih kontrola u javnom sektoru te da ugovore o djelu zaključuju u skladu sa propisima i ugovorenom naknadom. Revizori su utvrdili da je veliki broj ovih ugovora zaključen za poslove koji su morali biti sistematizovani, jer spadaju o osnovnu djelatnost, te da su angažovali ljude na duži period i na puno radno vrijeme. Prošle godine ih je bilo angažovano 21 po ovom osnovu, za što je isplaćeno 17.800 eura. M. Lk.

Guvernerka održala uvodni sastanak sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda

MMF ocjenjuje kodeks transparentnosti Centralne banke

PODGORICA - Guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) dr Irena Radović sastala se juče sa timom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji je u Crnoj Gori povodom sprovođenja ocjene Kodeksa transparentnosti centralnih banaka.

Riječ je o uvodnom sastanku, imajući u vidu da je CBCG za-

tražila ovu ocjenu sa ciljem daljeg jačanja transparentnosti, odgovornosti prema ključnim zainteresovanim stranama i unapređenja efikasnosti i vidljivosti svojih politika. Radović je ukazala da je CBCG snažno posvećena unapređenju postojećih praksi, kako bi se razvijali kao otvorena, moderna, inkluzivna i nezavisna institucija, koja radi u najboljem interesu Crne Gore i nje-

nih građana. Ocijenila je da kroz ovu saradnju sa MMFom, CBCG čini još jedan korak ka jačanju povjerenja javnosti, podižući nivo svoje odgovornosti prema građanima i svim zainteresovanim stranama. Cecilia Melo Fernandes, koja predvodi tim, ukazala je da je sprovođenje ocjene Kodeksa transparentnosti važan proces za svaku centralnu banku, jer omogućava objektivnu analizu postojećih praksi i identifikaciju mogućnosti za unapređenje. Iz CBCG je saopšteno da će ocjena transparentnosti politika CBCG biti bazirana na Kodeksu MMF-a o transparentnosti centralnih banaka. Riječ je o međunarodnom kodeksu koji omogućava centralnim bankama da analiziraju svoje prakse transparentnosti, posebno u dijelu upravljanja, sprovođenja politika i ispunjavanja funkcija.

R. E.

Ministarstvo prosvjete saopštilo da su obrazovne ustanove nadležne da obezbijede uslove za čuvanje đaka nakon nastave, Udruženje Roditelji će tražiti da to postane zakonska obaveza

Proširuju škole da bi đaci mogli u produženi boravak

Sastanak predstavnika Ministarstva saobraćaja i pomorstva sa direktorom Transportne zajednice

Radiće na punoj integrisanosti saobraćajne mreže

PODGORICA-Ministarstvo saobraćaja i Transportna zajednica će, kako su rekli njihovi predstavnici, sinhronizovano raditi na dostizanju pune integrisanosti saobraćajne u mrežu Evropske unije, na temelju najviših standarda iz oblasti saobraćaja. Ministarka saobraćaja Maja Vukićević, juče se sastala sa direktorom Stalnog sekr etarijata Transportne zajednice Matejem Zakonjšekom i tom su prilikom nastavljeni razgovori o već pokrenutim, zajedničkim aktivnostimaMinistarstvasaobraćaja i Transportne zajednice.

-U fokusu zajedničkog rada na realizaciji transportnih projekata od strateškog značaja za region Zapadnog Balkana, naročito u dijelu smanjenja čekanja na graničnim prelazima u cilju što bržeg cirkulisanja ljudi i robe, te rad na povećanju stepena bezbjednosti u saobraćaju, reformi željezničkih sistema, kao i usklađivanju transportnih politika sa politikom Evropske unije, Crna Gora ostvaruje dobru saranju sa Transportnom zajednicom - saopštila je Vukićević. Zakonjšek je iskoristio posjetu da blagovremeno uputi poziv za prvi nared -

ni sastanak Ministarskog sa vjeta Transportne zajednice koji će se održati 17. decembra u Beogradu. Zajednički je zaključak da jačanjem kapaciteta kroz kontinuirano nadograđivanje razmjenom iskustava i praksi koje su se najbolje pokazale, te primjenjivanjem određenih tehničkih vidova podrške možemo doprinijeti snaženju jednog od najbitnijih sektora države i regiona. Zakonjšek se susreo i sa ministrom pomorstva Filipom Radulovićem . Nakon sastanka je saopšteno da taj resor i Transportna zajednica imaju prostora za saradnju. Radulović je upoznao Zakonjkšeka sa planovima resora na čijem je čelu posebno ističući izmjenu zak onskih propisa koji će dodatno obezbijediti sigurnost na moru, ali i bolje očuvanje životne sredine i ekoloških standarda. Zakonjšek je naglasio značaj sektor a pomorstva koji ima potencijal koji treba valorizovati. Sagovornici su se saglasili da je potrebno ulagati u crnogorsku pomorsku infrastrukturu. Posebno su istaknuti projekti koji će doprinijeli modernizaciji pomorskih kapaciteta. Na sastanku je dogovoreno da će naredne godine Ministarstvo pomorstva i Transportna zajednica zajedno obilježiti Evropski dan pomorstva i to zajedničkim aktivnostima u Crnoj Gori. R. E.

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija posvećeno radi na razvoju školske infrastrukture, te će se kroz izgradnju novih i proširenja kapaciteta postojećih objekata vremenom povećavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka u školama u kojima postoji interesovanje, rečeno je Pobjedi iz ovog resora.

Ovih dana se roditelji žale da nemaju organizovane produžene boravke u školama i da nemaju novca da izdvajaju dodatnih 150 eura za organizacuju ove usluge u privatnoj režiji. Pojedini roditelji su se požalili i da nemaju informaciju za organizaciju jutarnjeg dnevnog boravka u podgoričkoj školi ,,Savo Pejanović“, navodeći da im je najavljen od početka školske godine. Od uprave su, kako su rekli, preksinoć dobili informaciju da počinju danas s jutarnjim produženim boravcima.

Iz Udruženja roditelji najavili su da će tražiti od Ministarstva da organizacija produženih boravaka bude zakonska obaveza školama. Smatraju da se jedino tako može pomoći roditeljima, pošto sve škole ne organizuju ovu vrstu usluge. -Organizacija produženog boravka u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama zavisi od iskazanog interesovanja roditelja i prostornih uslova. Dakle, organizovanje produženog boravka je u nadležnosti škole, a broj učenika, broj smjena, prostorni uslovi, utiču na mogućnosti škola da organizuju produžene bo-

ravke – kažu iz Ministarstva. Dodaju da je zakonom propisano da dio sedmične norme časova vaspitači ostvaruju u produženom boravku, dok je izmjenama statuta osnovnih škola utvrđeno da nastavnici, u okviru radnog vremena, po jedan čas sedmično rade u produženom boravku. Produženi boravak koji se, u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju, organizuje u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama je besplatan, poručuju iz Ministarstva. Organizuje se za učenike prvog, a izuzetno za učenike drugog razreda. U okviru boravka učenicima se obezbjeđuje čuvanje u toku kojeg se odvijaju različite sportske i kulturno-umjetničke aktivnosti, učenje, izrada domaćih zadataka i izvršavanje drugih obaveza, u skladu sa pravilima škole.

Iz Udruženja Roditelji kazali su Pobjedi prekjuče da su ranije tražili od nadležnih da organizacija produženog boravka bude zakonska obaveza, navodeći da njihovi prijedlozi nijesu prošli, uz obrazloženje da nedostaju prostorni kapaciteti.

-Važno je da se savjet roditelja maksimalno uključi u ovu priču. Treba da se traži model sa školama, lokalnim upravama da se organizuje produženi boravak negdje u prostoriji u blizini škole. To može da se uradi. To su uradile pojedine škole u Podgorici – rekli su iz Udruženja Roditelji. Dodaju da se roditelji svake godine žale kako ne mogu da izdvajaju 150 eura za privatni boravak, da to značajno utiče

na njihov budžet.

-Nama se čini kao jedino moguće rješenje koje može da funkcioniše u većem broju škola, da to bude zakonska obaveza, a onda da naprave roditelji dogovor sa školom, lokalnom upravom o prostoru za djecu. Treba da se pomogne roditeljima. Nijesu roditelji tražili da se kreće u školu sa šest godina. Kada je to dogovoreno niko ih ništa nije pitao. Radimo upitnike i roditelji smatraju da obrazovni sistem treba da se promijeni i da se vrati osmogodišnji sistem školovanja. Dijete od šest godina ne može samo da bude kod kuće i da brine o sebi. Ovaj sistem od prvog dana ne funkcioniše i ne trude se da se ovo riješi - kažu iz Udruženja Roditelji. Godinama se roditelji žale na probleme s kojim se suočavaju u obrazovnom sistemu. Svaki je, kako govore, povezan jedan s drugim. Ukazivali su ranije na izazove zbog prebukiranosti u pojedinim školama. Zbog toga, kako su im pojašnjavali direktori, organizuju se međusmjene, pa mala djeca idu u školu i poslije podne, što je za roditelje neprihvatljivo. Žalili su se Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ali iz tog resora poručivali su im da je organizacija rada u vaspitno obrazovnim ustanovama, pa tako i održavanje nastave po smjenama, u nadležnosti direktora. Pojedini se žale da u nekim školama direktori ne dozvoljavaju promjenu smjene tokom godine nego je fiksirana do kraja školske godine, zbog čega, takođe, imaju poteškoće. N.ĐURĐEVAC

Sa jučerašnjeg sastanka

Maja Vukićević i Matej Zakonjšek

Cijena privatnih boravaka previsoka je za većinu roditelja, mlađi učenici ne mogu sami biti kod kuće

Četvrtak, 12. septembar 2024.

PODGORICA – KIC pop hor nastupaće na proslavi 80 godina od oslobođenja Korčule 14. septembra, a poziv za učešće su dobili prije pola godine od organizatora Udruženja antifašista Korčule.

Međutim, zbog gostovanja crnogorskog hora, čiji je repertar prepoznatljiv zbog antifašističkog repertoara, protest su najavila braniteljska udruženja, koja su uputila i pismo KIC pop horu sa zahtjevom da ne dolaze na Korčulu.

Svečana akademija povodom godišnjice oslobođenja Korčule održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Zorana Milanovića.

AntifAšizAm, prije svegA

Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Čara (UHDDR) je u otvorenom pismu navela da im smetaju jugoslovenski simboli, te da im je neprihvatljivo da gostuje hor iz Crne Gore, države „iz koje dolazi vojska koja nas je zajedno sa vojskom iz Srbije napala 1991, vojska od koje smo branili Dubrovnik, Ston i ostatak Republike Hrvatske“.

Menadžerka KIC pop hora Snežana Burzan Pobjedi je kazala da će hor nastupiti i da će se sa radošću odazvati pozivu Udruženja antifašista. - Čast nam je da ćemo pjesmom, odnosno koncertom „Bez dileme- antifašizam“, uljepšati proslavu 80 godina oslobođenja slobodarske Korčule – kazala je Burzan. Istakla je da su članovi hora razgovarali nakon prijema pisma u kome se govori i o protestu ali da ne žele da odustanu od puta i dogovora sa domaćinima.

Udruženje hrvatskih dobrovoljaca pisalo KIC pop horu da ne dolazi na proslavu 80 godina oslobođenja Korčule i najavilo protest

Burzan: Čast nam je da nastupamo sa koncertom

„Bez dileme antifašizam“

Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Čara (UHDDR) navela je u otvorenom pismu da im smetaju jugoslovenski simboli te da im je neprihvatljivo da gostuje hor iz Crne Gore, države „iz koje dolazi vojska koja nas je zajedno sa vojskom iz Srbije napala 1991, vojska od koje smo branili Dubrovnik, Ston i ostatak Republike Hrvatske“

- Neka svako radi svoj posao kako najbolje može – poručili su horisti. Burzan je podsjetila da su isti repertoar, ili dio izvodili širom regiona – u Skoplju, Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Subotici, Vrbasu, Konjicu, na Tjentištu, kao i u većini crnogorskih opština. Najavila je i da će 21. septembra nastupiti u Rožajama povodom Dana oslobođenja tog grada.

- Misija hora je da širi ljubav među ljudima i pjesmom podsjeća na najveće civilizacije antifasisticke vrijednosti NOB-a i NOR-a - kazala je Burzan.

pismo brAniteljA

Udruženje hrvatskih dobrovoljaca domovinskog rata je u pismu navelo da podržavaju obilježavanje 80. godišnjice oslobođenja Korčule, ali da je učešće crnohorskog hora neprihvatljivo, jer su od crnogorske

vojske branili hrvatske gradove. U pismu horu navode i da im smetaju „simboli totalitarnog režima bivše države na ovim prostorima koji se često nalaze u pozadini prilikom vaših nastupa a isti veličaju jugoslavenski unitarizam“.

Najavili su da će protest protiv koncerta održati na ulazu u Ljetne kino i da će pjevati hrvatske pjesme.

- Zbog svega navedenog molimo vas, a i zahtijevamo da odustanete od svog nastupa u Korčuli 14. rujna 2024. godine – napisali su u pismu iz tog udruženja KIC pop horu. KIC pop hor je osnovan 2017. godine i ima oko 60 članova. Svi oni su pjevači amateri, različitih generacija i zanimanja. Izvode partizanske, antifašističke pjesme, ali i izvode popularne pjesme u prepoznatljivim aranžmanima. j. mArtinoviĆ

U podgoričkim domovima zdravlja nedostaje ljekara, prvi slobodan termin za ultrazvuk abdomena – krajem januara

Podgorici potrebno 16, a radi samo osam ginekologa

Iz Doma zdravlja su Pobjedi kazali da trenutno imaju deset specijalista ginekologije na raspolaganju, od čega su dva na dužem odsustvu te da je to višegodišnji problem. Ginekolozi rade dopunski u Tuzima, a u Domu zdravlja u Golubovcima ga očekuju krajem septembra

PODGORICA -Višegodišnji problem nedostatka ginekologa u podgoričkim domovima zdravlja i dalje je aktuelan, pa na cijeloj teritoriji Podgorice, prema trenutnoj situaciji, na raspologanju je samo osam ginekologa iako je sistematizacijom predviđeno da ih bude 16. Kako su Pobjedi kazali iz Kabineta direktora Doma zdravlja Glavnog grada, specijalizacije su raspisane prema kadrovskom planu i čekaju se kolege da se vrate kao gotovi specijalisti.

-Trenutno imamo deset doktora specijalista ginekologije na raspolaganju, od kojih su dva na dužem odsustvu. Problem manjka ginekologa je višego-

dišnji. Angažovani su da rade dopunski, tako da imamo ginekologa u Tuzima, a u Domu zdravlja u Golubovcima ga očekujemo krajem septembra i radujemo se što ćemo na ovaj način pružiti usluge i u Zeti -

kazali su iz Kabineta Direktora doma zdravlja Glavnog grada. Problem nedostatka ginekolaga vuče i druge probleme, na koje su nam pacijenti ukazali, a to je da se u ambulanti Doma zdravlja na Koniku, ne

radi skrinig raka grlića materice, jer medicinska sestra nije obučena da radi skrining, već se pacijenti upućuju u Institut za Javno zdravlje. U pojašnjenju povodom žalbe pacijentkinja koje ne mogu da odrade skrining na rak grlića materice na Koniku kazali su nam da se prema Pravilniku ovaj pregled obavlja u dobi izmedju 30 i 50 godina, i da se populacija koja nije u ovoj starosnoj grupi, po stručnoj indikaciji, upućuje u Institut za javno zdravlje na pregled. -Naši ginekolozi savjesno upućuju sve sumnjive promjene na grliću materice na dodatne preglede, kao i pozivanje na skrining pacijentkinja iz starosne grupe 30 - 50 godina - pojasnili su iz kabi-

Jedan ljekar u drugoj smjeni

Ove sedmice u najmanju ruku prilično je konfuzna situacija i za sve one pacijente koji imaju zakazane termine poslije podne kod ljekara koji ordiniraju u drugoj smjeni. Prema izvoru Pobjede koji je želio da ostane anoniman, oni koji imaju zakazane termine u

neta dirktora Doma zdravlja. Kako je Pobjeda ranije pisala pacijenti su mjesecima unazad revoltirani zbog problema deficita ljekara ginekologa u domovima zdravlja, pa im se prema njihovim riječima više isplati da pregled urade u privatnoj ambulanti, nego da čekaju mjesecima da se zakaže termin kod izabranog ljekata. Situacija je naročito alarmanta u Domovima zdravlja na Koniku i u Zeti, gdje se hitni pacijenti upućuju u druge domove zdravlja, gdje u najboljem slu-

drugoj smjeni upućeni su u ambulantu Studentskog centra gdje je za sve pacijente na teritoriji Podgorice ordinirao jedan ljekar ginekolog. -Pacijenti su u najmanju ruku revoltirani, zbog toga što je većina ljekara ginekologa na kongresu u Beču pa su svi zakazani pregledi u drugoj smjeni preusmjereni na jednog ljekara koji je nadležan za sve pacijente na cijeloj teritoriji glavnog gradakazao je za Pobjedu izvor koji je želio da ostane anoniman.

čaju na ogroman broj pacijenata ordinira po jedan ginekolog, pa je gotovo nemoguća misija doći na red čak i mjesecima. Još jedan problem sa kojim se srijeću pacijenti je i taj što se na prvi slobodan termin u Domu zdravlja na Starom aerodromu za ultrazvuk abdomena čeka do kraja januara.

Na pitanje Pobjede zbog čega se toliko dugo čeka na zakazivanje termina ultrazvuka abdomena, iz Kabineta direktorice Doma zdravlja odgovor je izostao. b. preleviĆ

Sa jednog od nastupa KIC pop hora

Dom zdravlja Stari aerodrom

Predsjednik Nezavisnog sindikata policije juče pred dvije disciplinske komisije - zbog davanja izjave medijima i prošlogodišnjeg konflikta sa ministrom unutrašnjih poslova

Rmandić može da govori za medije, postupak o sukobu sa Filipom Adžićem odložen

PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova odustalo je juče od pokretanja disciplinskog postupka protiv predsjednika Nezavisnog sindikata policije Igora Rmandića, zbog izjava u medijima o stanju u policiji.

Milena Pajević, disciplinska tužiteljka je kazala da nakon detaljnog razmatranja slučaja povlači odluku.

- Rmandić je djelovao kao predsjednik Nezavisnog sindikata policije – rekla je ona. Drugi disciplinski postupak protiv Rmandića zbog verbalnog konflikta sa nekadašnjim ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem je bio zakazan za juče, ali je odložen. S obzirom na to da je taj predmet već pred Sudom za prekršaje, Komisija će uputiti dopis sudu, da pita u kojoj fazi je taj postupak. Nakon toga će odlučiti da li će disciplinski nastaviti ili prekinuti do odluke Suda za prekršaje.

Odbrana je imala primjedbu na pravnu kvalifikaciju kojom se protest Nezavisnog sindikata policije nije treirao kao protest policajaca na koji imaju pravo, već se Rmandiću spočitava da nije štitio ugled policije van radnog vremena.

Rmandić je Pobjedi kazao da je zadovoljan ishodom prvog postupka, ali je naglasio da mu je njegovo pokretanje spriječilo napredovanje u službi.

Njegov punomoćnik Marko Radusinović je kazao da je zadovoljan odlukom koju je donijela disciplinska tužiteljka, jer se, kako kaže, nije moglo donijeti drugačije rješenje da li od strane tužiteljke, kao stranke u postupku, ili kao disciplinske komisije koja bi ministru dala prijedlog. - Mišljenja sam da je sve ovo bila igra kako bi se Rmandiću onemogućilo da napreduje u službi, jer je trebalo da bude raspoređen u zvanje mlađi policijski inspektor. Pokretanjem postupka je nanijeta nepopravljiva šteta, a postupak je potvrdio da je navodno sporni tekst istinit i da bivši ministar Adžić nije bio dorastao ni funkciji koju je obavljao, a kamoli složenoj bezbjednosnoj situaciji koja je bila u vrijeme njegovog mandata. Vidjeli smo da se radilo o nekim ličnim obračunima – rekao je Radusinović.

Rmandić sa kolegama i advokatom dolazi na disciplinski postupak

- Mišljenja sam da je sve ovo bila igra kako bi se Rmandiću onemogućilo da napreduje u službi, jer je trebalo da bude raspoređen u zvanje mlađi policijski inspektor.

Pokretanjem postupka je nanijeta nepopravljiva šteta, ali je potvrdio da je navodno sporni tekst istinit i da bivši ministar Adžić nije bio dorastao ni funkciji koju je obavljao - rekao je Radusinović

Dužan Da iznosi

stavove sinDikata

Rmandić je pred Komisijom kazao da nijesu obrazloženi postupci kojima je prekršio policijsku etiku. Podsjetio je da je već ukazao na činjenicu da je pokretanje ovog disciplinskog postupka izvršeno nakon isteka zakonskog roka predviđenog za njegovo pokretanje. - Datum saznanja o navodnom prekršaju može biti samo onaj dan kada je izjava objavljena na zvaničnom portalu, a to je bilo 24. 2. 2023. U prilog toj činjenici navodim dopis koji je šefica kabineta, odnosno predsjednica etičkog odbora, Kristina Đukanović, uputila sama sebi 24. 2. 2023. godine, dakle istog dana kada je objavljen sporni tekst. Na osnovu toga jasno se zaključuje da datum saznanja nije mogao biti bilo koji drugi osim tog – rekao je Rmandić. On je pitao i zbog čega je prijedlog za pokretanje postupka podnio komandir granične policije Dragoslav Drašković, a ne komandir Dragan Kontić, čiji je službenik bio u vrijeme objavljivanja spornog teksta. Rekao je i da je nezvanično saznao da je na Dragoslava Draš-

kovića vršen pritisak da pokrene postupak protiv njega, iako on nije bio njegov službenik u vrijeme objave teksta. Radusinović je u odbrani kazao da je Rmandić kao predsjednik Nezavisnog sindikata policije dužan da iznosi stavove tog sindikata, za što ne može biti odgovoran, jer mu to garantuje Ustav Crne Gore kao najviši zakonodavni akt, kao i niz međunarodnih konvencija. U daljem postupku je utvrđeno da su Rmandićevi stavovi stavovi sindikata i da nije bilo primjedbe na sadržaj izjava koje je davao medijima.

konflikt s aDžićem Postupak povodom verbalnog konfilkta sa nekadašnjim ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem je zakazan jer se Rmandić tereti za drsko i uvredljivo ponašanje tokom protesta Nezavisnog sindikata policije. Rmandić mu je tada rekao da ne govori istinu, a Adžić, koji je bio u pratnji obezbjeđenja je tada i prijetio policajcima.

Taj postupak je i pred Sudom za prekršaje i suđenje je zakazano za narednu nedjelju nakon višemjesečnih odlaganja,

jer odbrana nije imala uvid u spise predmeta. Prijavu protiv Rmandića nije podnio tadašnji ministar Adžić, već Uprava policije, koja je navedena kao oštećeni. Adžić nije dolazio ni na jedno ročište.

Adžiće je Rmandića optužio da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“. Rmandić je tada odgovorio da se ministar služi neistinama.

U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, koji je u ime Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Sudu za prekršaje podnio policijski službenik Vladimir Vukčević, navodi se da se Rmandić ispred zgrade MUP-a „ničim izazvan drsko ponašao i vrijeđao ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića“.

- Na način što mu je u dijalogu rekao „nemoj da nas lažete više. Vama neće suditi javnost, Vama će suditi krivični sud, bože zdravlja. Sud Vama treba, ne javnost. Sud Vama treba da sudi, sramoto jedna za policiju“, a nakon nekog vremena kada je ministar odlazio rekao mu je: „Sram te bilo, sram te bilo“ - navodi se u prijavi. Iako je tadašnji ministar Adžić,

nakon protesta, pred novinarima poručio da neće biti nikakve odmazde prema učesnicima protesta, Rmandić i član Glavnog odbora NSPCG Zoran Knežević, koji je uredno prijavio protest, pozvani su kasnije tog dana u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da se izjasne „na okolnosti“ u vezi sa protestom ispred zgrade MUP-a.

uDar na sloboDu govora Podršku Rmadniću i Nezavisnom sindikatu policije uputila je i predsjednica Sindikata državnih službenika i namještenika Crne Gore Tamara Goliš, kao i Unija slobodnih sindikata (USSCG) Goliš je kazala da pokretanje postupka zbog izjava za medije o stanju u policiji, predstavlja ozbiljan udar na slobodu govora, rad sindikata i prava policijskih službenika.

- Kolega Rmandić je ukazao na važne probleme unutar policije, a njegovo pravo da izrazi svoje, odnosno mišljenje sindikata, ne bi trebalo biti predmet kaznenih mjera. Ovakvi postupci ne samo da utiču na pojedince, već i na cjelokupnu strukturu policije, koja bi trebalo da bude otvorena za kritiku i unapređenje rada. Suzbijanjem integriteta policijskih službenika, urušava se i integritet MUP-a – piše u pismu podrške ovog brojnog sindikata.

I stakla je da podržavaju napore Nezavisnog sindikata policije da se suprotstave pritiscima koji mogu ugroziti slobodu kritičkog mišljenja i odbranu prava svojih članova. USSCG ističe da su postupcima protiv Rmandića usmjereni na gušenje slobode sindikalnog organizovanja i djelovanja, slobode govora i slobode mišljenja.

- Vjerujući da je vrijeme nezapamćenih pritisaka, koji su eskalirali 2023. godine, nad kolegom Rmandićem i članovima NSPCG ostalo iza nas, duhovi prošlosti se pojavljuju nakon više od godinu i po dana od navodno sporne javno izgovorene riječi i zakonitog protesta. Dosjetile se vlasti da baš u trenutku pokretanja postupka za dokazivanje reprezentativnosti ovog sindikata skinu prašinu s akata koje bi mogli iskoristiti da obezglave reformski i

demokratski sindikat koji je nakon više od jedne decenije formiran na nivou policije, odnosno unutrašnjih poslova na osnovu slobodno izražene volje zaposlenih u Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova – piše u pismu podrške. Istakli su da se kontinuiranim i orkestriranim pritiscima na čelnog čovjeka Nezavisnog sidnikata policije šalje nedvosmislena poruka zastrašivanja tom sindikatu.

- Zaboravlja se, međutim, da je Crna Gora gotovo deset godina čekala na formiranje ovog, posve nezavisnog i autentičnog sindikata, te da isti sada čine nepokolebljivi pripadnici policije i Ministarstva unutrašnjih poslova koji ne poznaju „sramotnoga ropstva lance“, niti strah koji „kalja obraz često“. Svaki dosadašnji pritisak, svaka dosadašnja prijetnja i nepravda, koji se u kontinuitetu ispoljavaju prema pripadnicima ovog sindikata od njihovog osnivanja do danas, samo su jačali njihovu težnju za pravdom i sindikalnom borbom – piše u podršci Unije slobodnih sindikata kolegama u policiji. Istakli su da procese protiv predsjednika NSPCG i članova ovog sindikata vide kao konstruisane.

- Da nije tako, bilo je za očekivati da do danas budu pokrenuti postupci protiv ma jednog pripadnika/službenika ili starješine koji su, od osnivanja NSP CG do danas, svojim činjenjem ili nečinjenjem, na dokazano protivpravan način sprečavali i ometali sindikalno djelovanje NSPCG. A takvih činjenja i nečinjenja bilo je i previše i dešavaju se i dalje. Od „slučajnog“ gubljenja dokumentacije uredno predate preko arhive resornog ministarstva, preko neodbijanja sindikalne članarine, neuplate sredstava za prevenciju radne invalidnosti i rekreativni odmor za članove samo ovog sindikata, oglušavanja na inicijative NSPCG, do odugovlačenja i opstruiranja postupka za ovaj sindikat, oglušavanja na inicijative NSPCG, do odugovlačenja i opstruiranja postupka za dokazivanje reprezentativnosti – piše u pismu USSCG. Naglasili su da je svojim dosadašnjim sindikalnim radom i postupanjem Rmandić dokazao i pokazao da će i kroz ove procese proći dostojanstveno. J. martinović

12. septembar 2024.

Održana debata između Kamale Haris i Donalda Trampa u predsjedničkoj kampanji u SAD

FILADELFIJA, PENSILVANIJA — Demokratkinja Kamala Haris i republikanac

Donald Tramp suočili su se u debati u Filadelfiji, boreći se za glasove birača uoči izbora za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 5. novembra.

To je bila prva debata Haris i Trampa u aktuelnoj kampanji za mjesto u Bijeloj kući. Predsjednička debata u junu je praktično okončala kampanju američkog predsjednika Džozefa Bajdena poslije katastrofalnog nastupa protiv Trampa. Haris je tada preuzela ulogu demokratskog kandidata i od tada se predizborna trka potpuno zahuktala.

U izvještaju Anite Pauel (Glas Amerike) navodi se da se, prema gotovo svim relevantnim istraživanjima javnog mnjenja, očekuje veoma napeta izborna trka, a pitanje pobjednika tradicionalno će se ,,lomiti“ u nekoliko ključnih država, kao što su Pensilvanija i Mičigen.

U više navrata su kandidati pokušavali da jedno drugom upadnu u riječ dok im mikrofoni nijesu bili uključeni i dok je onaj drugi govorio. Haris je istakla da Tramp i ona imaju dvije „veoma različite“ vizije za Ameriku. Navela je da je usredsređena na budućnost, a Tramp na prošlost. „Ne vraćamo se nazad. Možemo da zacrtamo novi put naprijed“, poručila je Haris. Tramp je rekao da je Haris, aktuelna potpredsjednica SAD, na vlasti već skoro četiri godine i nije ništa od politike za koju se zalaže.

- Ne možemo da žrtvujemo svoju zemlju zarad loše vizije. Mi smo nacija koja propada i smiju nam se širom svijeta - poručio je on.

Ekonomija

Debata je otvorena pitanjima o ekonomiji. Haris je rekla da je „odgajana kao dijete srednje klase“ i da će biti usredsređena na stvaranje „ekonomije prilika“. Oštro je kritikovala Trampa zbog politike za koju je rekla da bi povećala troškove za Amerikance. Tramp je to odbacio i rekao da će se fokusirati na tarife na uvoz iz stranih zemalja. I brzo je prebacio fokus na imigraciju, rekavši da se ljudi „slivaju u zemlju“.

Kao i Bajden prije nje, Haris je kritikovala Trampa zbog nasljeđa njegovog prvog mandata, od upravljanja ekonomijom do reakcije na pandemiju korona virusa.

- Ono što smo uradili je da po-

Mnogo ,,vatre“ i dvije različite vizije Amerike

Haris je istakla da Tramp i ona imaju dvije „veoma različite“ vizije za Ameriku.

Navela je da je usredsređena na budućnost, a Tramp na prošlost Tramp je rekao da je Haris, aktuelna potpredsjednica SAD, na vlasti već skoro četiri godine i nije ništa od politike za koju se zalaže

čistimo nered Donalda Trampa - rekla je Haris. abortus

Upitan da pojasni stav u vezi s abortusom, s obzirom na ,,pomiješane“ poruke u prošlosti, Tramp je najprije optužio demokrate da žele da dozvole abortus u „devetom mjesecu“ trudnoće. Demokrate su ,,radikalne“ u vezi sa tim, kaže on, tvrdeći da se demokratski kandidat za potpredsjednika Tim Volc posebno zalagao za abortus u devetom mjesecu. Tramp je rekao da je pomogao da se to pitanje vrati državama da odluče i kaže da vjeruje u izuzetke u slučajevima silovanja i incesta.

imigracija

Haris je podsjetila da je ona krivično gonila krijumčare ljudi i optužila Trampa da je poništio zakon o bezbjednosti granice koji je u jednom trenutku imao podršku obje stranke.

- Znate što se dogodilo? Donald Tramp je telefonirao nekim ljudima u Kongresu i rekao da „ubiju“ prijedlog zakona. Zašto? Zato što je više volio da se bavi problemom umjesto da ga riješi.

Tramp je odgovorio nedokazanom tvrdnjom da su migranti čak jeli kućne ljubimce u gradu Springfildu u Ohaju.

- Oni jedu pse. Jedu kućne ljubimce ljudi koji tamo žive - kaže Tramp.

nje o ,,zločinima migranata“.

- Mislim da je ovo tako važno, jer dolazi od nekoga ko je procesuiran za zločine protiv nacionalne bezbjednosti, ekonomske zločine, miješanje u izbore - kaže ona.

Tramp je odgovorio ponavljajući neke od tvrdnji koje je iznio, rekavši da one predstavljaju zloupotrebu pravosudnog sistema.

- To su lažni slučajevi - kazao je on.

u pad u k apitol

Upitan da prokomentariše svoju ulogu u neredima na Kapitol Hilu 6. januara 2021, nakon prethodnih izbora, Tramp tvrdi da je objavio tvit pozivajući izgrednike da odu.

- Toga dana predsjednik Sjedinjenih Država podstakao je nasilnu gomilu da napadne Kapitol naše nacije, da oskrnavi Kapitol naše nacije - rekla je ona.

b liski istok

Haris je ponovila da Izrael ima pravo da se brani, ali je važno kako to čini.

poznaje i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i prvog čovjeka Rusije Vladimira Putina Haris je navela da su američki saveznici iz NATO alijanse ,,zahvalni što Tramp nije predsjednik“.

- U suprotnom bi Putin sjedio u Kijevu i gledao u ostatak Evrope - kaže ona. Dodala je i da je Putin „diktator koji će smazati Trampa za ručak“

o porij E klu Haris

Moderatori su pitali Trampa o jednoj od njegovih najkontroverznijih izjava u izbornom ciklusu - lažnoj tvrdnji iz jula da je Haris tek nedavno počela da se identifikuje kao crnkinja.

- Nije me briga što je ona - naveo je republikanski kandidat. Haris je odgovorila da je ,,tragedija što imamo nekoga ko želi da bude predsjednik, a uporno je tokom karijere pokušavao da iskoristi rasu da podijeli američki narod“.

U više navrata kandidati su pokušavali da jedno drugom upadnu u riječ dok im mikrofoni nijesu bili uključeni i dok je onaj drugi govorio

Haris je napomenula da je Tramp imenovao trojicu sudija Vrhovnog suda koji su prije dvije godine poništili nacionalno pravo na abortus. Navela je da je više država donijelo „Trampove zabrane abortusa koje ne čine izuzetke za silovanje i incest“.

- Kažete da je to ono što su ljudi željeli - rekla je ona, opisujući žene koje „krvare u autu na parkingu“, jer ne mogu da abortiraju.

- Oni to ne žele - istakla je Haris.

Moderator Dejvid Mjuir napomenuo je da je gradski menadžer u Springfildu rekao da nema dokaza za to.

- Pa, vidio sam ljude na televiziji kako govore „moj pas je uzet i iskorišćen za obrok“ - rekao je Tramp.

Haris je na to odgovorila: ,,Evo kada pričamo o ekstremima“.

t rampovi slučaj E vi pr E d sudom

Haris je napala Trampa zbog sopstvene kriminalne istorije kao odgovor na njegove tvrd-

- Mirno i patriotski, rekao sam, tokom svog govora, a ne kasnije - rekao je Tramp i dodao da njegov govor nije pozivao na nasilje.

Voditelj ga je upitao da li se kaje zbog toga što je uradio tog dana.

- Nijesam imao ništa s tim osim što su tražili od mene da održim govor - uzvratio je Tramp.

Haris napominje da je tog dana bila u Kongresu kao američki senator i izabrani potpredsjednik.

Tramp je kazao da sukob ,,nikada ne bi počeo“ da je on i dalje predsjednik. - Ona mrzi Izrael. Ako bude predsjednica, vjerujem da Izrael neće postojati za dvije godine od sada - kazao je Tramp i optužio Haris da „mrzi i arapsko stanovništvo“ jer „cijelo mjesto diže u vazduh“. Haris - koji je više puta obećavala da će podržati bezbjednost Izraela - demantovala je tu tvrdnju, rekavši da se Tramp bavi ,,podjelama i odvraća pažnju od stvarnosti“. r at u u krajini

„Želim da se rat zaustavi“, rekao je Tramp odgovarajući na pitanje da li želi da Ukrajina pobijedi. On je dalje govorio o cijeni rata Rusije u Ukrajini sa SAD, tvrdeći da Evropa plaća mnogo manje u poređenju sa SAD. Kazao je da ,,veoma dobro“

Zašto j E važna pE nsilvanija?

Sa svojih 19 elektora, Pensilvanija donosi najviše glasova od svih još neopredijeljenih država za koje se očekuje da će presuditi izbore. Većina analitičara predviđa da će, ko god da osvoji Pensilvaniju, pobijediti u trci za Bijelu kuću.

Demokrate su, istorijski gledano, pobjeđivale u Pensilvaniji tako što bi osvojile veliku većinu glasova u Filadelfiji i tako nadomjestile gubitke koje pretrpe u većem dijelu ostatka države koji glasa za republikanske kandidate. Godine 2020. u gradu je zabilježen najveći odziv birača od 1984 – 68 odsto, ali ta brojka blijedi u poređenju sa 76,5 odsto, što je bio odziv na državnom nivou.

OČEKUJE SE NEIZVJESNA TRKA: Donald Tramp i Kamala Haris

Priredila: r u-i

Kontrolisani dokazi protiv optuženog za ubistvo Edmonda Mustafe

Ibrahimović predložio Višem sudu da potvrdi optužnicu protiv njega

PODGORICA – Dino Ibrahimović zatražio je juče u podgoričkom Višem sudu da se protiv njega potvrdi optužnica kojom se tereti da je 27. februara u Baru ubio sugrađanina Edmonda Mustafu

Ibrahimović se saglasio sa braniocem, advokatom Damirom Lekićem, da suđenje u ovom slučaju treba što prije da počne kako bi se u toj fazi prezentovale sve okolnosti i činjenice koje su dovele do zločina. - Odbrana traži da se optužnica protiv Ibrahimovića potvrdi kako bismo što prije ušli u narednu fazu – suđenje gdje će se utvrditi sve okolnosti i činjenice koje su odlučne za ovu krivično-pravnu stvar – kazao je advokat Lekić. On je istakao da se radi o teškom događaju, te da su ubistvu prethodile određene bitne okolnosti, a koje se nijesu utvrđivale u fazi istrage.

- Mi ćemo taj period koji bismo eventualno izgubili dok se optužnica ne potvrdi iskori-

stiti na glavnom pretresu pred sudom. Svako krivično djelo, posebno ono najteže, ima svoju dinamiku, tok i logiku. Moj branjenik će iznijeti činjenice o cijelom događaju na glavnom pretresu – poručio je Lekić.

Potvrđivanje optužnice zatražila je i državna tužiteljka Irena Burić pojašnjavajući da se ovaj dokument tužilaštva zasniva na pravno valjanim dokazima.

Prema navodima optužnice, Ibrahimović se tereti da je 27. februara u 9.20 časova, u Ulici popa Dukljanina u Baru, ubio Edmonda Mustafu. Ibrahimović je nakon pucnjave pobjegao, ali je nedugo zatim uhapšen u barskom naselju Popovići, gdje ga je zaustavila policijska patrola i identifikovala.

Iako se pred tužiocem i sutkinjom za istragu branio ćutanjem, detalje zločina koje je počinio Ibrahimović otkrili su očevici događaja. Ibrahimović je, kako se navodi u optužnici, od ranije po-

U stanu pronađen pasoš Republike Srbije

Pretresom stana i prostorija koje je koristio Dino Ibrahimović, policija je pronašla pasoš koji je izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije PU Zaječar, na ime Saše Jovanovića.

Osim pasoša, u stanu Ibrahimovića su pronađeni i oduzeti dva telefona, resiver za video-nadzor i tri eksterne memorije.

Od Ibrahimovića je nakon hapšenja policija oduzela električni trotinet i oštećeni telefon.

znat policiji. Njemu se sudi za učešće u ubistvu Novljanina Šćepana Roganovića u Herceg Novom 13. februara 2020. godine. Takođe, on je ranije osuđivan i zbog nanošenja teške tjelesne povrede i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

IskazI svjedoka

Majka ubijenog Mustafe A. M. je u istrazi ispričala da su njen sin i Ibrahimović nekada bili u dobrim odnosima.

- Čak se i hranio (Ibrahimović) kod nas kući. Zadnji put sam ga vidjela prije tri, četiri godine – kazala je ona.

Očevidac ubistva Mustafe, svjedok Ž. R., u tužilaštvu je ispričao da je, pošto je izašao iz banke i krenuo prema parkiranom automobilu, dijagonalno od sebe vidio čovjeka sa puškom, a onda začuo rafalni pucanj. Kako je bio diverzant u vojsci, po zvuku je poznao da je kalašnjikov u pitanju.

Svjedok je ispričao da je ovo lice držalo pušku u objema rukama, sa spuštenim cijevima prema asfaltu.

– Potom je podigao pušku i pucao, kratko, jedan rafal između dva parkirana auta. Kada je pucao, savio je koljena, a potom krenuo korak, dva naprijed u pravcu žrtve – ispričao je svjedok.

On je naveo da ga je to lice pogledalo, ali da lice ubice nije vidio jer je na glavi nosio kacigu sa totalno zatamnjenim vizirom.

– Neko je u tom trenutku rekao da ubiše kuče, jer nijesu znali u što je to lice pucalo. Vidio sam nešto crno između automobi-

Specijalno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv starijeg vodnika na brodu ,,Jadran“ koji je u novembru odustao od iskaza kojim optužuje pet osoba za krijumčarenje droge

,,Znaš da te brat voli”

Sestra ubijenog

Edmonda Mustafe

E.M. ispričala je istražiteljima da je njen brat kobnog dana došao u pekaru „Centar” gdje je inače zaposlena, kupio nešto za jelo i rekao joj: „Znaš da te brat voli.” Nakon toga je, prema njenim riječima, zastao na vratima pekare, pogledao lijevo i desno da vidi ima li koga i izašao.

Poslije 10 sekundi začula je pucanj, istrčala iz pekare prema mjestu zločina i vidjela svog brata bez znakova života.

Dodala je da od ranije poznaje Dina Ibrahimovića i da je samo nekoliko dana prije ubistva dolazio u pekaru u kojoj ona radi, ali da joj se nije ni javio.

-Dino je živio u našem komšiluku u vrijeme kada smo živjeli u naselju Rena u Baru. Znamo ga samo po dobru i nikada nam ništa loše nije uradio. Nikada nijesmo zalazili u odnos

Dina i Mustafe – kazala je sestra ubijenog Mustafe.

Navela je i da je u šoku da je upravo Ibrahimović počinio zločin kao i da je za to saznala putem medija.

la i to je bio kačket ubijenog –kazao je svjedok navodeći da je ranjeni Mustafa davao znake života pomjerajući glavu.

Ovaj svjedok je kazao da je ženama sa kioska koje su prišle rekao da pozovu Hitnu pomoć.

Ubrzo su na mjesto događaja došli Interventna jedinica i još jedna policijska kola.

Tada je došla i sestra pokojnog Mustafe, koja je počela da plače i zapomaže.

Svjedok je naveo da je Mustafa ležao u lokvi krvi, licem okrenutim prema asfaltu.

Primijetio je i neku tetovažu na njegovoj desnoj ruci.

Drugi svjedok B. M. je ispričao da je sa prozora iz kancelarije na desetak metara od tijela Mustafe vidio momka u crnoj jakni i sa kacigom na glavi, dok je nešto stavljao u torbu, koju je držao ispred sebe. jovana RaIčevIć

Kulić izgubio status svjedoka saradnika, pa optužen za šverc kokaina

PODGORICA – Specijalno tužilaštvo optužilo je nekadašnjeg svjedoka saradnika Miloša Kulića da je pripadnik kriminalne organizacije koja je pokušala da prošvercuje 60 kilograma kokaina školskim brodom ,,Jadran“ iz Crne Gore u Tursku 2019. godine, saopštio je specijalni tužilac Siniša Milić juče u podgoričkom Višem sudu na ročištu u ovom predmetu.

Proces vodi sudija Zoran Radović.

Osim Kulića, optužnicom SDT-a obuhvaćen je i Dejan Rovčanin za još jedno krivično djelo ne navodeći o kojem se djelu radi.

Tužilac Milić je ukazao na mogućnost spajanja postupka u predmetu „Jadran“ sa ovim ukoliko Viši sud potvrdi optužnicu gdje je prvooptuženi Kulić.

Suđenje u ovom predmetu juče je u podgoričkom Višem sudu odloženo za 6. novembar jer se nijesu pojavili optuženi Radomir Osmajić i njegov branilac, advokat Ratko Pantović, jer su ranije evidentirali pogrešan datum zakazanog ročišta. Stariji vodnik na brodu ,,Jadran“ Kulić se na optužnici SDT-a našao pošto je 9. novembra prošle godine odustao od iskaza datog u istrazi, a kojim je optužio Nikšićanina Dejana Rovčanina i srpskog državljanina Vladimira Račića da su tokom 2018. godine oformili kriminalnu organizaciju kojoj su pristupili Vojin Stupar, podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović, Tivćanin Radomir Osmajić

Kulić je tada na suđenju koje je bilo zatvoreno za javnost upravo zbog njegovog saslušanja ustvrdio da je iskaz protiv optuženih u predmetu ,,Jadran“ dao pod pritiskom.

- Prethodnu izjavu sam dao pod prijetnjom i silom. Bio sam u strahu - kazao je Kulić u kratkoj izjavi medijima. Međutim, kako je Pobjedi ta-

Stariji vodnik na brodu ,,Jadran“ Kulić se na optužnici SDT-a našao pošto je 9. novembra prošle godine odustao od iskaza datog u istrazi, a kojim je optužio pet osoba za šverc 60 kilograma kokaina. On je pred sudom ustvrdio da je izjavu u istrazi dao iz straha i pod pritiskom

da saopšteno, on pred sudom nije otkrio ko mu je prijetio u istrazi.

Sud je potom Kuliću ukinuo status svjedoka saradnika na prijedlog državne tužiteljke Jelene Protić upućene na rad u Specijalno tužilaštvo. Pola godine prije odustanka Kulića od optužujućeg iskaza, vijeće sudije Radovića je uvažilo zahtjev advokata odbrane i donijelo rješenje prema kojem se iz spisa predmeta izuzima zapisnik o pretresanju školskog broda ,,Jadran“ kao pravno nevaljan dokaz. Sud je obrazlažući odluku naveo da pretresu broda „Jadran“ nijesu prisustvovali svjedoci, a što je bilo obavezno po zakonu. Prema navodima optužnice, zadatak okrivljenih u ovom predmetu bio je da na školskom brodu „Jadran“ sakriju kokain koji je trebalo da se preveze u Tursku. Pošiljka kokaina trebalo je da bude plaćena heroinom koji bi na isti način bio prokrijumčaren u povratku. Kulić i Radenović su kokain spakovan u rance dovezli do školskog broda ,,Jadran“ i Radenović je, kako se osnovano sumnja, drogu smjestio u spavaonu, ispod svog kreveta, a dio u vojničke ormariće. Kulić je u istrazi istakao da Osmajić nije znao da je droga unesena na brod. B. R.

Sa pretresa broda „Jadran“

Sa uviđaja ubistva Mustafe

ODT naložilo da se podnese krivična prijava protiv pomoćnice ministra unutrašnjih poslova zbog lažnog prijavljivanja

Tužilac ocijenio prijavu Vukoslavčević protiv Koprivice kao lažnu

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici naložilo je Odjeljenju bezbjednosti Podgorica da protiv direktorice Direktorata za normativne poslove i razvoj policije Ive Vukoslavčević podnese krivičnu prijavu zbog lažnog prijavljivanja.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, tužilac je nakon uvida i ocjene spisa predmeta formiranih po prijavi državnog sekretara Petra Koprivice izvršio pravnu kvalifikaciju krivičnog djela da se u radnjama Vukoslavčević stiču obilježja bića krivičnog djela lažno prijavljivanje iz člana 388 Krivičnog zakonika Crne Gore.

- Tužilac je naložio službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica da protiv I. V. podnesu krivičnu prijavu u redovnom postupku, kao i da uz istu dostave cjelokupne spise predmeta formiranog povodom prijave I. V. radi daljeg postupanja državnog tužilaštva - navedeno je iz policije.

Podsjećamo da je Vukoslavčević podnijela prekjuče krivičnu prijavu protiv državnog sekretara MUP-a Petra Koprivice tvrdeći da je, dok je bila u njegovom kabinetu, omalovažavao, vrijeđao, pa čak i odgurnuo. Međutim, Koprivica je odbacio te optužbe i saopštio da je on takođe pod-

Krivična prijava protiv direktora NVO CEPS Osumnjičen

nio prijavu protiv Ive Vukoslavčević za lažno prijavljivanje.

Incident se, kako je prijavila, dogodio u kabinetu Koprivice u 7.50 časova. Vukoslavčević je, kako pišu Vijesti, između ostalog, navela da već mjesecima trpi mobing i pritisak na poslu od dr-

žavnog sekretara Koprivice. Ona je u prijavi navela da je sekretarica Petra Koprivice pozvala njenu, a potom kazala da je pozvana u kabinet kod državnog sekretara. Tokom boravka u njegovom kabinetu, kako je navela, vodili su poslovni razgovor, a potom je Koprivica od nje tra-

PODGORICA – Protiv A. J. iz Podgorice podnesena je krivična prijava zbog sumnje da je 105.000 eura dobijenih za realizaciju projekta ,,Osnaživanje zapošljavanja za lokalni rast“ u cjelosti potrošio za lične potrebe, saopšteno je iz Uprave policije.

A. J. se sumnjiči za krivično djelo neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti. Službenici Sektora za borbu protiv kriminala došli su do podataka koji ukazuju na sumnju da je A. J. u svojstvu izvršnog direktora NVO Centar za ekonomski prosperitet i slobode (CEPS) 105.000 eura, koja je dobio u januaru 2022. godine od Ministarstva finansija Crne Gore i EU fondova, shodno ugovoru, a za reali-

zaciju projekta „Osnaživanje zapošljavanja za lokalni rast“, protivno njihovoj namjeni, u istoj godini, u cjelosti utrošio za lične potrebe.

A. J. je 105.000 eura potrošio tako što je podizao novac u gotovini, vršio transfere na svoj privatni račun, kupovao kripto valute, plaćao lične račune, vršio razne onlajn kupovine preko interneta. Na ovaj način, osumnjičeni je Evropskoj uniji, odnosno budžetu Crne Gore, pričinio materijalnu štetu u ukupnom iznosu od oko 105.000 eura. Iz policije poručuju da će službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastaviti intenzivne aktivnosti na suzbijanju svih oblika kriminaliteta i procesuiranju svih lica koja svojim privrednim poslovanjem nanose štetu finansijskom sistemu Crne Gore. B.R.

GUSINJE - R. N. (34) iz Gusinja uhapšen je nakon što je policija kod njega pronaš-

la pištolj i municiju, saopšteno je iz Uprave policije. Iz policije su precizirali da su

Podsjećamo da je Vukoslavčević podnijela prekjuče krivičnu prijavu protiv državnog sekretara MUP-a Petra Koprivice tvrdeći da je, dok je bila u njegovom kabinetu, omalovažavao, vrijeđao, pa čak i odgurnuo. Sa druge strane Koprivica je odbacio optužbe ocjenjujući da su kreirane u cilju lažne predizborne afere

žio da mijenja izjašnjenje, koje je prošlog petka poslala ministru Danilu Šaranoviću. Ona je navela da se Koprivica na nju obrušio uvredljivim riječima da „neće više biti pomoćnica ministra, da je bezobrazna“ i druge omalovažavajuće kvalifikacije.

Kada mu je direktorica Direktorata odgovorila da sa njom ne može da razgovara na taj način, Koprivica počinje, kako je navela u prijavi, da viče na nju, a potom je objema rukama uzeo njena ramena i grubo gurnuo.

Sa druge strane, u izjavi dostavljenoj medijima Koprivica je naveo da je tog jutra Ivi Vukoslavčević saopštio da će joj prestati funkcija direktorice Direktorata nakon stupanja na snagu nove sistematizacije radnih mjesta, jer je plani-

rana reorganizacija direktorata kojim ona rukovodi.

- To je jedan od razloga zbog kojih je dan kasnije podnijela lažnu prijavu protiv mene, a sve sa ciljem kreiranja lažne predizborne afere. S indignacijom odbacujem navode iz prijave Vukoslavčević, zbog čega sam protiv iste podnio prijavu za lažno prijavljivanje - kazao je Koprivica u izjavi medijima.

U vezi sa navedenim, kao državni sekretar MUP-a koji koordinira rad ministarstva iz oblasti koje su u resoru Vukoslavčević, tražio je, kaže, njeno izjašnjenje povodom propusta u radu.

- Konkretno, zbog tih propusta, radna grupa koja po nalogu ministra treba da u hitnom roku sačini prijedlog izmjena i dopuna Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima kasni sa početkom rada skoro mjesec dana. U vezi sa tim, sačinio sam službenu zabilješku, istu uputio ministru, nakon čega je nastala lažna predizborna prijava direktorice Vukoslavčević – pojašnjava Koprivica.

Ističe da nikada u životu nije imao problema sa zakonom. - Za razliku od pomenute protiv mene nikada nije podnijeta bilo kakva prijava, funkciju državnog sekretara u ovom ministarstvu obavljam isključivo zbog dugogodišnjeg iskustva u organima bezbjednosti i nijesam bilo čiji politički funkcioner. Zbog svega navedenog, zbog zaštite ličnog, ali i integriteta Ministarstva, dalje aktivnosti ovim povodom preduzimaću isključivo pred nadležnim organima – poručio je Koprivica. B.R.

Uhapšen Gusinjac Držao pištolj i deset

kod N. R. pronađeni pištolj ,,zastava“ i dva okvira sa deset komada pištoljske municije u ilegalnom posjedu.

Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu naložio je da se N. R. uhapsi i protiv njega podnese krivična prijava za nedozvoljeno držanje oružja.

Iz policije su poručili da će i u narednom periodu nastaviti sa represivnim mjerama i radnjama u cilju otkrivanja i procesuiranja svih oblika nelegalnih aktivnosti povezanih sa nedozvoljenim držanjem oružja, municije i minsko eksplozivnih sredstava.

B.R.

PODGORICA - Osnovno

državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici podiglo je dvije optužnice protiv Y. S. i J. P. zbog sumnje da su počinili krivično djelo dječja pornografija.

- Y. S. je posjedovao video-materijal i fotografije koje vizuelno prikazuju djecu koja se bave stvarnim ili simuliranim seksualno eksplicitnim ponašanjem – kazali su iz ODT-a Oni su kazali da je P. J. lažno

se predstavljajući na društvenim mrežama navodio djecu na proizvodnju slika i audio-vizuelnih predmeta pornografske sadržine.

- Predstavljao se kao djevojčica i pošto bi stekao povjerenje, od žrtvi tražio da mu dostavljaju snimke sa seksualno sadržajem - navodi se u saopštenju B.R.

Iva Vukoslavčević

Zaplijenjeno oružje i municija

Ilustracija

PODGORICA – Od 1. juna do danas testirano je na kju groznicu 785 grla na osam farmi koje se bave proizvodnjom mlijeka, na kojima je registrovano deset gazdinstava. Kod 203 grla postoji sumnja na prisustvo bolesti (pozitivan serološki nalaz, odnosno, prisustvo antitijela) dok je kod devet PCR testom u mlijeku, drugim izlučevinama ili analizom tkiva utvrđeno da infekcija postoji, saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Navodi se da je do sada eutanazirano 59 grla sa pozitivnim PCR nalazom ili izraženim kliničkim simptomima.

– Eutanaziju čeka još sedam grla i biće sprovedena odmah po dobijanju informacije od opština Nikšić i Danilovgrad o obezbijeđenoj lokaciji za neškodljivo uklanjanje – kaže se u saopštenju.

NAREDBE

Iz Uprave su kazali da će, s obzirom na to da su dobili mnogo pitanja od medija i jedne političke organizacije, redovno i najmanje jednom sedmično, obavještavati javnost o situaciji vezanoj za pojavu i suzbijanje kju groznice na farmama, ali i o nekim naučnim činjenicama.

U saopštenju se ističe da Uprava sprovodi sve propisane mjere shodno Zakonu o veterinarstvu.

– Uprava je u cilju borbe protiv ove bolesti i u cilju sprečavanja širenja iste formirala Stručni tim, koji je izradio „Naredbu za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti kju groznice kod goveda“, a koju je usvojilo resorno ministarstvo, a koja je stupila je na snagu 17. avgusta – navodi se u saopštenju.

Naglašavaju da tu bolest ni-

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove saopštila da je na kju groznicu testirano 785 grla, sumnja na bolest postoji kod 203

Uspavali 59 životinja, još sedam će kad nađu lokaciju da ih zakopaju

Iz Uprave su najavili da će, s obzirom na to da su dobili mnogo pitanja od medija i jedne političke organizacije, redovno i najmanje jednom sedmično, obavještavati javnost o situaciji u vezi sa pojavom i suzbijanjem kju groznice na farmama, ali i o nekim naučnim činjenicama

je moguće iskorijeniti sa teritorije Crne Gore, već je neophodno sprovoditi mjere za kontrolu bolesti. – Prije svega preventivne mjere sa životinjama koje treba da sprovode držaoci životinja, a

koje uključuju biosigurnosne mjere na gazdinstvu: održavanje dobre higijene na farmi, redovno čišćenje, pranje i dezinfekciju i dezinsekciju objekata, pravilno odlaganje stajnjaka – dodaje se u saopštenju.

Iz Uprave su zamolili javnost da ne reaguje na ,,laičke objave pojedinih medija i istupe pojedinaca u medijima, koji nemaju nikakvu stručnu i naučnu težinu, a protiv kojih će ,,zbog iznošenja netačnih

Nema zaraze na gazdinstvima koja proizvode sir

Sekretar Udruženja stočara iz Danilovrada Vlado Lakić prošle sedmice saopštio je da kju groznica nije pod kontrolom te kako nije sigurno da nema zaraženih ljudi. Kazao je kako postoji mogućnost da je kju groznica prešla na ljude putem hrane, odnosno proizvoda

kao što je sir, a koji se pripremaju od nepasterizovanog mlijeka. Tvrde, takođe, da gazdinstva koja proizvode sir nijesu pod kontrolom. Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove saopštila su da što se tiče sira, ni na jednom gazdinstvu koje

KOLAŠIN: Uspješno ljeto u Parku prirode

KOLAŠIN – Nema ravnodušnih prema Komovima. Kako god ka njima krenuli – korakom, biciklom, terenskim automobilom – uvijek je to susretanje i upoznavanje razlog jedinstvene turističke impresije. Ovako Marija Ćirović, iz turističko-informativnog punkta Parka prirode Komovi na Trešnjeviku, objašnjava kako

Komovi postaju turistički cilj koji se osvaja u etapama. Jer malo je turista koji na Komove dođu samo jedanput. – Turistička sezona i posje-

ima registrovan objekat za proizvodnju sira do sada nije zabilježen nijedan slučaj pojave kju groznice. – Pored ovog, brojni naučni radovi urađeni na ovu temu kao i tvrdnje organizacija koje se bave bezbjednošću hrane dovode mogućnost zaraze ovim mikroorganiz-

mom konzumacijom sira na zanemarljiv nivo tvrdnjom da sam tehnološki postupak proizvodnje sira uništava ove mikroorganizme. Ipak, ukoliko bismo zabilježili i jedan slučaj zaraze na bilo kom gazdinstvu sva dalja proizvodnja biće zabranjena do prestanka zaraze na tom

Iz Ministarstva zdravlja saopšteno je u ponedjeljak da za sada među ljudima nema oboljelih od kju groznice, te da su sve osobe koje su izložene toj bolesti dobrog zdravstvenog stanja.

Iz tog Vladinog resora podsjećaju da je kju groznica akutno bakterijsko oboljenje, uglavnom praćeno lakšom kliničkom slikom kod ljudi.

– Prenosi se sa zaraženih životinja na čovjeka, dok je rijetko zabilježen slučaj prenosivosti sa inficiranog na zdravog čovjeka. Zdravstveni sistem Crne Gore posjeduje reagense za ispitivanje uzročnika bolesti, kao i antibiotsku terapiju koja se koristi za liječenje oboljelih –navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.

Povodom informacije o uginuću ovaca na jednom gazdinstvu u Nikšiću, rekli su da je iz laboratorije potvrđeno da su svi uzorci ovaca negativni na kju groznicu i da je uzrok uginuća vjerovatno posljedica nekih drugih infekcija

tvrdnji preduzeti određene mjere u skladu sa zakonom“.

UGINUĆA OVACA

Povodom informacije o uginuću ovaca na jednom gaz-

gazdinstvu, a svi proizvodi, kao i mlijeko biće neškodljivo uklonjeni – kazali su iz Uprave.

Apelovali su na proizvođače sira da se pridržavaju svih preporučenih procedura u skladu sa Priručnikom o higijenskim zahtjevima za proizvođače primarnih proizvoda na gazdinstvima, koji je dostupan na sajtu Uprave.

dinstvu u Nikšiću, rekli su da je iz laboratorije potvrđeno da su svi uzorci ovaca negativni na kju groznicu i da je uzrok uginuća vjerovatno posljedica nekih drugih infekcija.

– Pozivamo sve držaoce životinja da svaku promjenu zdravstvenog stanja prijave nadležnoj veterinarskoj ambulanti koja će izaći na teren i izvršiti uzorkovanje i druge potrebne mjere, a sve troškove ovog nadzora snosiće Uprava, što znači da će držaocima usluge uzorkovanja i laboratorijskih ispitivanja biti besplatne – navodi se u saopštenju Uprave. C. G.

ta ovoga ljeta je više nego solidna. Možemo reći da smo skoro bili na nivou prošlogodišjeg ljeta. Raznovrsnim komovskim ljepotama i tu-

Gosti su stizali sa svjetskih adresa. Njemci, Italijani, Englezi, Danci, Česi, Poljaci, Slovaci, Kinezi. Značajan broj gostiju je i iz Srbije – priča Marija Ćirović

rističkim očekivanjima koje donose je teško odoljeti. Gosti su stizali sa svjetskih adresa. Njemci, Italijani, Englezi, Danci, Česi, Poljaci, Slovaci, Kinezi. Značajan broj gostiju je i iz Srbije – priča Ćirović. Ona dodaje da uz moderniji i atraktivniji marketing svi zaposleni na čelu sa direktoricom Parka prirode ,,Komovi“, Ivanom Jukić uspi-

jevaju da Komove ,,približe“ turistima. – Sve to doprinosi turističkoj posjećenosti planine. Prema našim evidencijama i prodaji ulaznica na naplatnoj rampi, preko 6.000 gostiju do posljednje nedjelje avgusta boravilo je na Komovima. Od toga je više od polovine spavalo na Komovima i koristilo smještaj na tom području.

Ako uzmemo u obzir negativne učinke korone prethodnih sezona i blagi zastoj u radu Eko-katuna na Štavni koji nastavlja rad, možemo reći da smo se izdigli iznad svih poteškoća. Naravno, sezona i dalje traje, a ljepote septembra i oktobra, na Komovima su, takođe, posebne i drugačije – ističe Marija Ćirović. D. DRAŠKOVIĆ

BOLEST ZA SADA REGISTROVANA U DANILOVGRADU I NIKŠIĆU: Najčešće stradaju goveda

D.MIJATOVIĆ

Četvrtak, 12. septembar 2024.

PODGORICA – Sve pripreme za izvođenje popisa poljoprivrede su obavljene, a odvijaće se od 1. oktobra do 1. decembra. Dobijeni podaci koristiće se za kreiranje održive agrarne politike, kako bi gazdinstva mogla bolje planirati poljoprivrednu proizvodnju i koristiti fondove podrške na nacionalnom i evropskom nivou – kazali su za Pobjedu iz Uprave za statistiku - Monstat.

Iz Monstata su saopštili da će, po sadržaju i obimu, to biti najmasovnije i najkompleksnije statističko istraživanje u statistici poljoprivrede koje se sprovodi svakih deset godina (posljednji je sproveden 2010) u skladu sa jedinstvenim standardima UN, FAO i Evropske komisije. Ovogodipšnji popis, dakle, relizovaće se sa četiri godine zakašnjenja.

ZAKON, ODLUKA

Da bi se posao uspješno sproveo usvojen je Zakon o popisu poljoprivrede za 2024. godinu i Odluka o visini i raspodjeli sredstava za njegovo finansiranje.

– Uprava za statistiku formirala je popisne komisije koje se obrazuju za svaku jedinicu lokalne samouprave, članove određuje direktor Uprave za statistiku i to su: predstavnik jedinice lokalne samouprave, Direkcije za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji i/ili Direkcije za savjetodavne poslove u stočarstvu za jedinice lokalne samouprave, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i predstavnik Uprave za statistiku. Predstavnik Uprave predsjedava popisnom komisijom. Uspješno je realizovana i obuka zaposlenih koji će biti državni instruktori. Takođe, na sajtu Uprave objavljen je javni poziv za izbor instruktora i popisivača, dok je u toku postupak za javnu kampanju i nabavku kompjuterske opreme – objasnili su oni. Sprovedena su dva probna propisa kako bi se testirao upitnik, metodologija i ostala dokumentacija.

Predviđeno je angažovanje 149 popisivača u 25 opština i to - u Andrijevici četiri, Baru šest, Beranama devet, Bijelom Polju 20, Budvi jedan, na Cetinju dva, u Danilovgradu sedam, Gusinju dva, Herceg Novom dva, Kolašinu tri, Kotoru dva,

Najmasovnije i najkompleksnije statističko istraživanje u poljoprivredi, biće sprovedeno od 1. oktobra do 1. decembra

Za popis gazdinstava 900.000, dnevnica popisivačima 18 eura

Cilj popisa jeste da se obezbijede međunarodno uporedivi podaci o strukturi gazdinstava koji će se prikazati realnu sliku poljoprivrede u Crnoj Gori i na osnovu kojih će se planirati i donositi odluke za njen razvoj. Predviđeno je angažovanje 149 popisivača u 25 opština. Preliminarni podaci biće saopšteni u roku od 90 dana od okončanja popisa – saopšteno je Pobjedi iz Monstata

Mojkovcu četiri, Nikšiću 19, Petnjici četiri, Plavu pet, Plužinama dva, Pljevljima 14, Podgorici 14, Rožajama šest, Šavniku dva, Tivtu jedan, Tuzima pet, Ulcinju šest, Zeti sedam i na Žabljak dva. Opšti kriterijumi za izbor instruktora i popisivača su da je lice punoljetno, da ima crnogorsko državljanstvo i kvalifikaciju nivoa obrazovanja (če-

tvrti, peti, šesti, sedmi jedan, sedmi dva i osmi stepen), a posebni da je polje obrazovanja poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i veterina, te da imaju iskustvo u sprovođenju statističkog istraživanja u oblasti poljoprivrede. Rangiranje kandidata vršiće se na osnovu ostvarenih bodova, a maksimalan broj po prijavi je 11. Lista izabranih će biti objav-

ljena do 17. septembra na sajtu: www.monstat.org

NAKNADA

Ovogodišnji popis poljoprivrede biće četvrti opšti popis poljoprivrede u Crnoj Gori. Prethodni su sprovedeni 1931, 1960. i 2010. godine. Prema podacima sa posljednjeg popisa, iz 2010. godine, u Crnoj Gori ima 48.870 gazdinstava, od kojih je 48.824 porodičnih, a poslovnih 46. Oni su raspolagali sa ukupno 309.240 hektara zemljišta. Prosječno porodično poljoprivredno gazdinstvo ima šest hektara

zemljišta. Statistika pokazuje da 32.675 gazdinstava uzgajaju stoku, a evidentirana su 117.753 grla stoke. Ukupna broj goveda koja se uzgajaju iznosi 80.209, od kojih je 78.633 u vlasništvu porodičnih gazdinstava (98,04 odsto). Evidentirano je 229.037 ovaca. Ukupna vrijednost tzv. Ekonomske veličine poljoprivrednih gazdinstava iznosi 125,8 miliona eura ili prosječno 2,574 eura po gazdinstvu. Prosječna vri-

jednost Ekonomske veličine porodičnih gazdinstava je 2.239 eura, odnosno, 513 eura. Više od 65 odsto porodičnih gazdinstava ima vrijednost manju od 2.000 eura. Na poljoprivrednim gazdinstvimna je radno angažovano 98.949 lica, najveći dio (23,59 odsto) na porodičnim gazdinstvima čine osobe starije od 65 godina, a kod poslovnih subjekata između 45 i 54 godine (udio 40,30 odsto). Žene su nosioci svega 12,87 odsto gazdinstava.

Vlada je donijela odluku o visini i raspodjeli sredstava za finansiranje popisa poljoprivrede prema kojoj je za taj posao namijenila 900.000 eura. – Članovima popisne komisije, instruktorima i popisivačima pripada: dnevnica za uspješno završenu obuku – 18 eura po danu, naknada za troškove mobilne telefonije i interneta u ukupnom iznosu od 30 eura i za troškove prevoza za obuku u visini putne karte u javnom prevozu. Članovima popisne komisije pripada za oktobar i novembar naknada u visini od po 55 odsto prosječne zarade (neto) za prvi kvartal 2024. godine. Ta naknade obuhvata i rad u komisiji za vrijeme pripreme i terenskog rada. Instruktoru pripada naknada za pregled i kontrolu popisanih upitnika: 50 centi za ispravno popunjen upitnik P0- PP 1 (prvi dio), euro za ispravno popunjen upitnik PO- PP (glavni upitnik), 1,5 eura za isprav-

no popunjen upitnik PO – PP 2 (uzorak), 20 centi za prazan upitnik sa statusima (gazdinstvo posjećeno tri puta, nije pronađena adresa, napuštena kuća, odbijena saradnja i gazdinstvo je duplikat) i naknada za gorivo u visini od 25 odsto cijene litra goriva po pređenom kilometru, u skladu sa Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru – navedeno je u odluci. Tim dokumentom su uređene i druge naknade za popisivače. – Za ispravno popunjen upitnika (prvi dio) 1,80 eura, četiri eura za ispravno popunjen upitnik ( glavni upitnik), 4,5 eura za ispravno popunjen upitnik (uzorak) i 70 centi za prazan upitnik sa statusima (gazdinstvo posjećeno tri puta, nije pronađena adresa, napuštena kuća, odbijena saradnja i gazdinstvo je duplikat). Pripašće im od 2,5 eura za gorivo po gazdinstvu za udaljenost od mjesta prebivališta preko četiri kilometra i 1,5 euro po gazdinstvu za udaljenost ispod četiri kilometra. Naknada za otežani terenski rad, od-

Neće ići od vrata do vrata

Popis se ove godine neće, kao onaj 2010. godine, sprovoditi po sistemu od vrata do vrata. Iz Monstata objašnjavaju da je na bazi raspoloživih izvora zvanične statistike i administrativnih izvora, formiran spisak gazdinstava koja će biti obuhvaćena popisom - porodično poljoprivredno gazdinstvo i poslovni subjekat, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik koja ispunjavaju uslove u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede. To znači da će biti popisana gazdinstva koja zadovoljavaju najmanje jedan od kriterijuma: 5.000 m2 korišćenog poljoprivrednog zemljišta (evropski prag), 3.000 m2 oranica, 1.000 m2 aromatičnog, ljekovitog i začinskog bilja, cvijeća i ukrasnog bilja, sjemena i rasada, 1.000 m2 voća, jagodičastog voća, orašastog voća, vinograda, maslinjaka, rasadnika i drugih višegodišnjih zasada, 100 m2 plastenika, 100 m2 pečurki, 10 košnica, jedno uslovno grlo.

nosno popisivanje gazdinstava u udaljenim i nepristupačnim područjima iznosi 75 eura. Popisnoj komisiji pripada naknada za dnevnicu za sastanke popisnih komisija izvan mjesta rada u visini od 18 eura po danu, u skladu sa Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru. Za ostalo (zakup objekta, izdaci za oprema, javnu kampanju, konsultantske usluge i ostale naknade) namijenjeno je od 350.000 eura – određeno je u Vladinom dokumentu. Uprava za statistiku će preliminarne rezultate objaviti najkasnije u roku od 90 dana od završetka popisa poljoprivrede, na zbirnom nivou za teritoriju Crne Gore. I. RADONJIĆ

ZADNJI POPIS ODRAĐEN 2010. GODINE: Žetva u Sukuruću (arhiva)

Tomanović i Milanović potpisali ugovor

M:tel sponzor Sajma knjiga

PODGORICA - Kompanija

M:tel biće sponzor ovogodišnjeg 10. Internacionalnog sajma knjiga, koji će biti održan od 2. do 6. oktobra u podgoričkoj Bemaks areni.

Ugovor o sponzorstvu potpisan je juče u prostorijama Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, a potpisali su ga v.d. sekretarke Sekretarijata za kulturu Snežana Tomanović i izvršni direktor kompanije

M:tel Zoran Milovanović

- Ovim partnerstvom, M:tel se još jednom pokazao kao kompanija koja prepoznaje značaj i doprinos kulture u društvu,

podržavajući jedan od najvažnijih događaja u kulturnom životu Crne Gore. Internacionalni sajam knjiga u Podgorici, kao centralni događaj u oblasti izdavaštva i književnosti, okuplja autore, izdavače i ljude od kulture i umjetnosti iz zemlje i inostranstva, te predstavlja ključnu platformu za promociju književnosti i razmjenu u kulturi Crne Gore, regiona i šire – navosi se u saopštenju Sekretarijata za kulturu i ističe zahvalnost zahvalnost kompaniji M:tel na podršci koja će omogućiti realizaciju ovog prestižnog događaja. R. K.

Festival savremene književnosti ,,Bookiranje“ počinje u Podgorici

ljena u 19 sati. U 20 sati biće promovisan novi broj časopisa za književnost i kulturu Fokalizator.

Američki umjetnik Sem Durant za Pobjedu o izložbi ,,Odjeci nesvrstanih: darovi i uzvraćanja“,

Dominacija i eksploatacija da postanu stvar prošlosti

U galeriji možete da vidite okačenu parolu ,,Drugačiji svijet je moguć“, koja sažima poruku Pokreta nesvrstanih - svijet koji bi bio progresivniji, demokratskiji, solidarniji i u kojem bi se potencijalni konflikti mirnodopski rješavali – kazao je Durant

PODGORICA - Izložba radova renomiranog američkog umjetnika Sema Duranta, pod nazivom ,,Odjeci nesvrstanih: darovi i uzvraćanja“, otvorena je u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore. Postavka predstavlja kontinuitet umjetnikovog interesovanja za Pokret nesvrstanih i postkolonijalni period i ukršta umjetnička djela iz Kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja sa njegovim novim djelima.

PODGORICA – Drugo izdanje festivala savremene književnosti ,,Bookiranje“ biće održano danas i sjutra u „Book caffeu“ u Podgorici. Uvod u festivalske aktivnosti biće promocija slikovnice ,,Hrabra Anina i Mamina priča“, koju je priredila Tamara Milić, danas u 12 sati. Festival će svečano biti otvoren u 16.45 sati nastupom gitarista Srđana Bulatovića i Darka Nikčevića, nakon čega će biti uručene godišnje nagrade ,,Milovan Đilas“ za doprinos afirmaciji slobode govora. U 17 sati biće upriličena promocija pjesničke knjige ,,Radio Rat“, autorke Darine Gladun iz Ukrajine, u izdanju Fokalizatora. U 18 sati biće promovisana dva nova Fokalizatorova izdanja –,,Pod oštrim uglom“ književnika i prevodioca Afana Latića i ,,Ispod glasa“ književnice i kritičarke Dragane Erjavšek. Sa autorima će razgovarati pjesnikinja i urednica društvene rubrike u dnevnom listu Pobjeda Jelena Nelević Knjiga pripovjedaka ,,Đačka četa“ istoričara i književnika Srđe Martinovića, u izdanju Fokalizatora, biće predstav-

Drugi festivalski dan počeće 13. septembra, takođe u 16.45, promocijom knjige ,,Poetika romana Putnik Sretena Asanovića“ autorke Jelke Malović U 17.25 biće upriličena promocija knjige ,,Stub soli“ dramaturga i profesora Aleksandra Radunovića. Novi segment festivala ove godine su panel diskusije, a učesnici prvoga panela na temu ,,Sve boje nacionalizma“, koji će početi u 18.15, biće hrvatski istoričar Hrvoje Klasić, crnogorski istoričar Adnan Prekić, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević i urednik za istoriografiju u redakciji Fokalizatora, crnogorski istoričar Miloš Vukanović. U 18.20 sati Tijana Todorović i Sanja Vojinović realizovaće radionicu za djecu ,,Kako riječ pretvoriti u sliku“. Panel ,,Mediji i vlast“ biće održan u 19.10, a učestvovaće kolumnista i književnik Andrej Nikolaidis, novinar Petar Komnenić, direktor TVNK Nikola Marković i Vladimir Vojinović. Promocija romana ,,Lomljenje vjetra“ hrvatskoga književnika Eda Popovića, u izdanju Fokalizatora, biće upriličena u 20 sati. Dvodnevni program festivala biće zatvoren promocijom romana ,,Iskra nade, plamen beznađa“ albanskoga autora i univerzitetskoga profesora iz Prištine Aga Apolonija An. R.

Publiku na prozoru galerije dočekuje jedan od ključnih elemenata izložbe - jarkocrveni svijetleći natpis ,,Drugačiji svijet je moguć“ (poznat moto Svjetskog socijalnog foruma). Na samom ulazu postavljen je Durantov novi rad - maketa parka Petrovića, nekadašnjeg doma Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja „Josip Broz Tito“, a sada sjedišta Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore. Umjetnik poziva publiku da se angažuje i direktno učestvuje u ovom radu - pored makete postavljen je sto, a na stolu su raznorazni predmeti od kojih je publika mogla da pravi minijaturne skulpture/spomenike i smjesti ih u pomenuti arhitektonski model parka, čime one postaju dio samog rada. Publika je tako učestvovala u stvaranju skulptura/spomenika, pisanju slogana i istraživanju ideja iz prošlosti koje su nudile drugačije vizije budućnosti. Izložba se tako pretvorila u dinamičan i interaktivan prostor gdje su svi zajedno stvarali

umjetnost. Posjetioci koji su napravili male skulpture mogli su da dodaju svoja imena radu i tako budu predstavljeni kao sustvaraoci djela. Durant je za izložbu u Galeriji MSUCG selektovao i 25 radova iz Kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja.

ISTRAŽIVANJE

Durant, interdisciplinarni umjetnik čiji se radovi bave različitim društvenim, političkim i kulturnim pitanjima, za Pobjedu je kazao da je dva puta istraživao Kolekciju umjetnosti nesvrstanih zemalja i za izložbu odabrao ona djela koja prikazuju ljudsko zajedništvo - ljudi koje rade zajedno, hrane se zajedno, mole se zajedno ili protestuju zajedno.

- Bazična zamisao je bila da odaberem radove koji se bave ljudima kroz njihov život u zajednici - kazao je Durant. On nam je pokazao i njegov novi rad kreiran specijalno za izložbu u Podgorici - ar-

Umjetnost nije supstitut za politiku

Američki umjetnik Sem Durant kazao je, osvrćući se na to da li umjetnost može da utiče na društvene promjene na globalnom nivou, da je umjetnost individualistička stvar po svojoj prirodi.

- Po mom mišljenju ona tako i djeluje na ljude. Susret sa nekim djelom može da promijeni vaše gledište ili mišljenje o nekoj temi. Ali, umjetnost nije supstitut za politiku, ona, prije svega, ima simboličku dimenziju. Tako da sam stava da umjetnost djeluje na tom mikro nivou, odnosno na pojedince koji ipak sami moraju da se organizuju da bi ostvarili političke promjene - smatra Durant.

hitektonski model parka koji okružuje Dvorac Petrovića. Podijelio ga je u četiri cjeline i pozvao posjetioce da naprave skulpture malih dimenzija i da ih smjeste u sam park.

- Nakon što postave minijaturne skulpture posjetioci mogu da napišu svoje ime na zidu, čime na neki način i sami postaju koautori rada koji će nakon završetka izložbe ostati

ovdje u Podgorici i biti vlasništvo MSUCG. To je način da ljudi izraze svoju kreativnost i osjete zadovoljstvo kroz čin stvaranja. Učešćem posjetilaca u samom procesu stvaranja djela pravi se simbolički osvrt na koncept demokratije, ali i postavljaju dublja pitanja o procesu nastanka i izlaganja umjetnosti, pitanja autorstva - kazao je Durant.

Likovna umjetnost i književnost na početku „Plavske kulturne jeseni“

PODGORICA - Crnogorska umjetnica Dijana Lazović u izložbenom prostoru Centra za kulturu „Husein Bašić“ predstavila je svoja djela, nakon čega je u koncertnoj sali održan program pod nazivom ,,Poezija i pjesma života“ u izvođenju Marka Miloševića i Borisa

Režaka, u okviru Plavskih književnih susreta i Likovne kolonije.

Ovim programima otvorena je 47. manifestacija ,,Plavska kulturna jesen“, koja će trajati do 17. septembra. Nakon uvodne riječi moderatorke Aleksandre Laban, prisutnima se obratio

profesor književnosti Alija Redžematović, koji je kazao da djela Dijane Lazović ,,svjedoče o njenoj sposobnosti da kroz boje, svjetlost i linije predoči osjećanja i prizore, uvodeći nas u svijet vizuelne magije“. Izložbu je svečano otvorio publicista Salko Luboder, koji je rekao da se stvaralački za-

mah akademske slikarke Lazović u crnogorskoj i regionalnoj umjetničkoj javnosti percipira kao autentičan i samosvojan autorski rukopis. - Rukopis koji likovnom metafizikom, tematskom originalnošću i suverenošću u korišćenju slikarskih tehnika stremi ka vrhovima likovnog umijeća – istakao je Luboder. Predsjednik opštine Plav Nihad Canović pozvao je publiku da isprati sve događaje u okviru ove manifestacije, da ne propusti „ovaj izvor umjetnosti, susreta i inspiracije“. An. R.

Tomanović i Milanović juče nakon potpisivanja sporazuma

Arhitektonski model parka oko Dvorca Petrovića, koji je Durant uradio za ovu izložbu

Sem Durant

12. septembar

eksploatacija prošlosti

izložbu

KOLEKCIJA

On je naglasio da je Kolekcija umjetnosti nesvrstanih zemalja nevjerovatno važna i značajna - Ona je dio kulturne baštine ne samo Crne Gore tj. bivše Jugoslavije ili Nesvrstanih zemalja, već i čitavog svijeta. O kolekcijama ovakvog značaja treba jako voditi računa i omogućiti javnosti da ima pristup ovim zaista nestvarnim djelima. Imam samo riječi hvale za kustose, koji su uprkos svim nedaćama, uspjeli da sačuvaju ovu kolekciju. Ja sam Amerikanac, živim u Berlinu i krećem se u krugovima ljudi koji su oduševljeni postojanjem ovakvih zbirki radova - kazao je Durant. Umjetnik se duži niz godina bavio Pokretom nesvrstanih, ali nije znao da postoji kolekcija umjetnina iz zemalja koje su bile dio ovog pokreta. - Srećom sam došao u kontakt sa kustoskinjom iz Slovenije Bojanom Piškur, a ona me je povezala sa kustoskinjom Natalijom Vujošević, koja je me-

ni i drugim zainteresovanim umjetnicima i istraživačima omogućila da se pozabavimo ovom impozantnom kolekcijom - kazao je Durant. Prema njegovim riječima, Pokret nesvrstanih je značajna istorijska pojava. - U galeriji možete da vidite okačenu parolu ,,Drugačiji svijet je moguć“, koja sažima poruku Pokreta nesvrstanih - svijet koji bi bio progresivniji, demokratskiji, solidarniji, u kojem bi se potencijalni konflikti mirnodopski rješavali i u kojem bi dominacija i eksploatacija bili stvar prošlosti. U svakom slučaju, svijet u kojem bi bile dominantne ideje koje je promovisao Pokret nesvrstanih bio bi radikalno drugačiji od svijeta u kojem sada živimo, u kojem se problemi samo nagomilavaju, a jedan od njihklimatske promjene - prijeti da stavi tačku na postojanje naše vrste - smatra Durant.

SARADNJA

U radovima Sema Duranta istorija ima značajnu ulogu. Umjetnik kaže da ,,ne možete razumjeti sadašnjost, niti predviđati budućnost, bez poznavanja prošlosti“. Komentarišući što ga je konkretno privuklo Jugoslaviji kao akteru Pokreta nesvrstanih, Durant je kazao da je to bio unikatan primjer saradnje na paritetnim osnovama jedne evropske zemlje sa zemljama iz tzv. trećeg svijeta ili globalnog juga. - Uzevši u obzir dalju i bližu istoriju ovog kontinenta bilo je fascinantno otkriti da u Evropi postoji država koja ne želi da eksploatiše afričke i azijske zemlje. Tu je naravno i kontekst Hladnog rata i činjenica da za razliku od Sovjetskog Saveza i SAD i njenih saveznica, Jugoslavija nije nametala svoju ideologiju zemljama koje su nakon dekolonizacije stekle nezavisnost - kazao je Durant. Kustoskinja izložbe Natalija Vujošević podsjetila je na otvaranju izložbe da je Durant proteklih godinu dana nekoliko puta posjetio MSUCG kako bi istraživao Kolekciju umjetnosti nesvrstanih zemalja kao dio njegovog istraživanja Pokreta nesvrstanih. Izložba je otvorena za javnost do 10. oktobra.

A. ĐOROJEVIĆ

Romantična komedija o zaboravljenim vrijednostima

PODGORICA - Podgorička premijera filma ,,Pontonovo srce“ crnogorskog reditelja Senada Šahmanovića zvanično je otvorila deveto izdanje Međunarodnog festivala debitantskog igranog filma Džada film fest, u Ulici Svetozara Markovića.

Publika je vrlo pozitivno reagovala na Šahmanovićevu romantičnu komediju, u kojoj je oldtajmer - ,,mercedes ponton“ - pokretač gotovo cjelokupne radnje. Film je prepun titogradskih lokalizama i humora, ali i jugonostalgije i sjete za prošlim vremenima i zaboravljenim vrijednostima. Sukob između pozorišne glumice i radnika na auto-otpadu pretvara se u neobičnu ljubavnu priču čiji se epilog iščekuje s nestrpljenjem. ,,Pontonovo srce“ otvorilo je i ovogodišnje, 37. izdanje Filmskog festivala Herceg Novi –Montenegro film festivala, kada je premijerno izvedeno. Deveti Džada film fest zvanično je proglasio otvorenim njemački producent i predsjednik žirija Kristof Toke, koji je vrlo entuzijastično zakoračio na binu ulivši dobru energiju publici. On je rekao da je prvi put u Crnoj Gori,

ali da je uprkos tome već zavolio. Posjetiocima devetog izdanja Džade obratila se i Nina Lončar, u ime „Link Creative“ studija, organizatora festivala, koja je izrazila nadu da će nas u narednim danima pratiti sunce i da kiša neće negativno uticati na festival. Publici se obratila i Lorons Levadel Klos, direktorica Francuskog instituta u Podgorci. Ona je poručila da su Ambasada i Institut Fran-

cuske počastvovani kontinuiranom podrškom ovom festival i istakla da su ostvarene snažne veze u posljednje vrijeme. U ime Ministarstva kulture i medija o značaju i posebnosti festivala govorio je Ognjen Damjanović, koji je istakao da će ove godine publika pogledati niz najnovijih ostvarenja u oblasti crnogorske kinematografije. Šahmanović se nakon projekcije sa dijelom filmske ekipe

Život i ljubav u poretku bez milosti

sa ljubavima, prijateljstvima i moralnim načelima, u fokusu ima mlade ljude i njihov intimni prostor i izbore, njihove lične odluke i moralna načela, pod kojima će živjeti i voljeti u kapitalističkom poretku bez milosti. Milan Marić, koji je tumačio glavnu mušku ulogu, za beogradski list Danas osvrnuo se na dugogodišnji rad na ovom ostvarenju rekavši da su „Zvečarke“ film u čiji je proces manje-više uključen od same ideje.

poklonio posjetiocima. On je potom kazao da se najteže predstaviti svojoj publici. - Vjerujem da vam nije žao što ste proveli vrijeme sa nama. ,,Pontonovo srce“ će imati nastavak u vidu TV serije, tako da ovo nije naša posljednja riječ, imamo još toliko toga da kažemo – rekao je Šahmanović, zahvalivši filmskoj ekipi, kolegama, Džada film festu i menadžmentu RTCG.

An. R.

PODGORICA – Predavanje pisca Jordana Plevneša na temu „Makedonska umjetnička scena“ biće održano večeras, u 20 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Jordan Plevneš je makedonski pisac, diplomata, gostujući profesor na mnogim prestižnim svjetskim univerzitetima i rektor Internacionalnog univerziteta Europa Prima u Sjevernoj Makedoniji, osnivača South-East European Film festivala, čija jedna od stanica, nakon Pariza, Berlina i Vašingtona, postaje i Novi Sad. R. K. uzvraćanja“,

PODGORICA - Izložba radova ,,Prodavnica tajni“ autora Zorana Lazarevića biće otvorena večeras u 20 sati u galeriji Centra za kulturu prijestonice Cetinje. Lazarević će se predstaviti sa deset radova različitih formata, izrađenih tehnikama akrilika i ulja na platnu. Izložbu će otvoriti novinar i publicista Dragan Popadić Zoran Lazarević je rođen 1986. godine u Bijelom Polju. Završio je Srednju likovnu školu ,,Petar Lubarda“ na Ce-

tinju 2005. godine. Diplomirao je slikarstvo 2010. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi prof. Dragana Karadžića A. Đ.

PODGORICA - Snimanje crnogorske manjinske koprodukcije „Zvečarke“, u režiji Nikole Ljuce i produkciji filmske kuće „Biberče“, završeno je u Beogradu i Kovinu i film se sada nalazi u fazi montaže. U filmu se u glavnim ulogama pojavljuju Ivana Vuković, Milan Marić, Jasna Đuričić i Tarik Filipović Film „Zvečarke“ je, pored Filmskog centra Srbije, Ministarstva kulture Republike Srbije i Grada Novog Sada, dobio podršku evropskog fonda ME -

DIA Creative Europe, regionalnog italijanskog fonda Re-ACT, kao i šest nacionalnih filmskih fondova: Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Slovenije, Hrvatskog audio-vizuelnog centra, Agencije za film Republike Sjeverne Makedonije, Audio-vizuelnog centra Republike Srpske i Grčkog filmskog centra. „Zvečarke“ su drama s elementima saspens trilera i melodrame, smještena u današnju Srbiju. Ova filmska priča o ličnim, korporativnim i državnim interesima koji se sukobljavaju

- Prolazio sam sa scenaristima i rediteljem raznorazne faze koje su oni sami prolazili. Čekali smo ga pet godina i desio se. Mnogo sam srećan i ponosan na ovu ekipu koja je film izgurala i nadam se da sljedeće godine dobijamo jedan ozbiljan film – rekao je Marić.

Glumac Tarik Filipović kazao je da je na prvu prihvatio učešće na ovom filmu.

- Bio sam mali dio jedne, uvjeren sam, velike filmske priče. Već na prvo čitanje scenarija, upoznat sa režiserom i sjajnom glumačkom ekipom, pristao sam da radim na ovom filmu. Zvečarke će ostaviti trag – rekao je Filipović. R. K.

Brojna publika prve večeri Džada film festa

Jordan Plevneš

Završeno snimanje crnogorske manjinske koprodukcije „Zvečarke“

Ivana Vuković u filmu „Zvečarke“

12. septembar 2024.

,,KARAVELINA“ GROBNICA U ROVAČKIM PLANINAMA: Pedeset jedna je godina od tragedije

PODGORICA - Na grebenu o koji se razbio avion ugledali smo tamnu mrlju prečnika nekoliko desetina metara, samo pet metara ispod vrha. A dolje, pod stijenom, vidjeli smo sitne komade aviona, djelove ljudskih tijela, parčad nagorjele garderobe. I, brutalno nestvaran, drugačiji od svega oko njega, a blizu jednog tijela - svježi ružičasti planinski cvijet...

Dragan, Radojica i Minja Bulatović bili su među mještanima Mrtvog Dubokog koji su prvi stigli na mjesto tragedije JAT-ove ,,karavele“ u utorak 11. septembra 1973. godine i o tome tada detaljno svjedočili za Pobjedu. U trenutku katastrofe bili su udaljeni samo oko kilometar vazdušne linije, čuli su vijest na tranzistoru i bez ičijeg poziva hitali strmim maganičkim liticama nad provalijama nadajući se da će biti od pomoći. Vidjevši dogorijevanje ostataka plastike i guma na stijenama, vjerovali su u nemoguće, u plamen nade, a kad su se bolno uvjerili da nema znakova života - potekle su gorštačke suze. Za ljudima koje nikad nijesu viđeli. – Ovdje smo i prenoćili jer je u našem kraju običaj da se mrtvi ne ostavljaju dok se ne isprate na posljednji počinak – ispričao je Dragan Bulatović za Pobjedu prije pedeset jednu godinu.

CRNE VIJESTI

Ostalo je crnim slovima zapisano da se tog kobnog 11. septembra na planini Maganik dogodila teška nesreća JATove ,,karavele“ u kojoj je ži-

Stijene đe se i pogled skamenio

Decenije nijesu izbrisale tragove tuge - u eksploziji na Babinom zubu okončan je 41 život, među njima i nekoliko dječjih, iz više krajeva tadašnje Jugoslavije. Spasioci se danima nijesu povlačili iz surove planine, nadajući se nemogućem, a stravične slike bole ih i godinama kasnije. Podsjećamo na dio priče koju smo objavili povodom pola vijeka od tragedije

vot izgubilo svih 35 putnika i šest članova posade. Od udara u liticu avion se raspao u paramparčad. Prema saopštenju Komisije Savezne uprave za civilnu vazdušnu plovidbu, avion na letu broj 738 preletio je Mojkovac u 10 časova i 21 minut. Pošto je u 10 časova i 27 minuta izgubljena radio-veza s njim, preduzete su mjere traganja.

Stavljena su u pokret sva raspoloživa sredstva Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva i Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove Crne Gore.

U 14 časova i 40 minuta utvrđeno je da je avion udario u brdo na koti visokoj 2.140 metara. U avionu su svi našli smrt.

Ta vijest je i zvanično potvrđena bez očevidaca, gotovo bez ičega što bi moglo da posvjedoči kako je do nesreće došlo, što joj je prethodilo. Jedini ,,svjedok“ bili su ostaci vječitog snijega na nepristupačnim liticama.

Ekipe gorske službe spasavanja i medicinske ekipe iz Nikšića, Kolašina i Titograda ulagale su maksimalne napore da pronađu putnike, nadajući se

Imena poginulih

Pobjeda je 20. septembra 1973. objavila imena članova posade i putnika koji su nastradali na Maganiku, u najtežoj avionskoj nesreći u Crnoj Gori i jednoj od najvećih u bivšoj Jugoslaviji. Članovi posade bili su: kapetan Živojin Maglić, pilot Nikola Vojvodić, pilot-navigator Karel Bizjak, perserka-stjuardesa Jasmina Narandžić,

stjuart Žarko Bošković i stjuardesa Biljana Marjanović

Putnici: Biljana Malenkova, Drago Ivanovski, Marta Ivanovska, Ljiljana Milačić, Kiro Jančevski, Kadri Abazi, Dragoljub Dubak, Kosta Bojković, Afrim Asani, Hasan Asani, Ajša Asani (rođena Šakić), Sami Šasivari, Zarija Dragović, Lidija Belčevska,

Živko Kolevski, Azra Kurt, Stojče Stojmirovski, Dušan Avramovski, Marika Biceska, Petar Trpenovski, Nikola Georgijevski, Božidar Marković, Nikola Malenkov, Marija Malenkova, Krstinka Trajčeska, Ahmetoglu Dželaljetin, Sanda Pejovski, Risto Manojlov, Ljubo Kujundžić, Zoran Mitreski, Stojan Pavlovski, Marko Delovski, Sretenka Bojanović, Duško Ljubanić i Đorđe Cveevski.

do zvanične potvrde da će čuti neki glas nade. Po svjedočenju gorskih spasilaca iz Nikšića, u ekipi koja je tijela unesrećenih tražila po Maganiku bili su: Boško Vulanović, Zdravko Vujičić, Stevo Vujović, Luka Petrušić, Božidar Kontić, Milan Delibašić, Nikola Mrvaljević, dr Radovan Mijanović, Radosav Nikčević, Rajko Grgurević, Borislav Bojanović, Stevan Vujičić, Ilija Đorojević, Dragan Grgurević, Rajko Nikolić... Veliki broj od njih danas nije među živima, a najveći teret, saglasni su spasioci iz grada podno Trebjese, podnio je Luka Petrušić.

I danas se Luka sjeća mnogih detalja sa smrtonosnih vrhova, iako nerado govori.

– Užasno je to bilo, sve je užasno bilo. Bilo je tijela, na mnogo mjesta, sa obje strane Babinog zuba. Leševe u kesama nosili su spasioci sve do mjesta đe su mogli doći vojnici, a onda je to bila njihova obaveza do helikoptera. Sat vremena je trebalo da pređemo sa jedne na drugu stranu. Sjećam se da smo u katunu zatekli doktore, da smo tu konačili i da se ujutro kretalo ka vrhu. Neki su pošli okolnim putem, a dr Radovan Mijanović i ja smo se uputili direktno, najvećom uzbrdicom. Vrlo brzo naišli smo na tijelo đeteta, dio grudnog koša, sklopljene ručice...Sje-

ćam se jednog policajca visokog, kao da je juče bilo, sve je puzio stijenama i nije smio da se uspravi. Petrušić navodi da su na Maganiku proveli tri dana. - Leš nađeš nabijen u litice i čupaš da ga izvučeš. Nailazih na tijela bez glave, bez ruku, parčad kože zalijepljena za stijene. Kad vidiš sve te prizore, dođe ti da se svađaš sam sa sobom, sa svima oko sebe, bez ikakvog razloga. Nailazili smo na razne lične stvari, torbe, novac... Znak sa pilotove kape godinama sam čuvao - sjetno se prisjeća Nikšićanin Luka Petrušić, opisujući detaljno stravične prizore na koje su nailazili i užasne scene koje ne može zaboraviti. Stevan Vujičić tada je radio kao vozač i sjeća se da je bio pored Čačka kada je na ra-

diju čuo za nesreću. - Program je prekinut i prvo su na beogradskoj stanici javili da se kod Kolašina srušio JAT-ov avion DC9 koji je letio na liniji Beograd – Titograd. Malo kasnije, stiže ispravka da je riječ o ,,karaveli“ i liniji Skoplje – Titograd. Dok sam stigao u Nikšić, znalo se tačno i gdje je bila nesreća, pa sam i ja krenuo sjutradan ka vrhu Maganika, ponio hranu i dvije boce pića, ali kod takvih užasnih prizora nikome nije bilo ni do jela ni do pića. Svuda po stijenama bili su komadi ljudskog mesa i fleke od kerozina – riječi su Stevana Vujičića.

POTRESNI PRIZORI

Milidrag Bulatović, tadašnji golman FK Gorštaka, pamti početak pa prekid treninga na stadionu na Lugu. – Zagrijali smo se, otrčali planirane krugove, razgibali se... Taman smo se podijelili na dva gola, kad smo čuli i vidjeli helikopter iznad nas. Prekinuli smo trening, helikopter je počeo da kruži kako bi se spustio na stadion. Dok se spuštao, na igralište su došli predsjednik Opštine Rajko Raosavljević, dopisnik Pobjede Milutin Bulatović, a sa njima i profesor likovnog Momir Bulatović – govori Milidrag Bulatović ovih dana za Pobjedu.

Dio aviona ostao je u procjepu između litica, 11. septembar 1973.

U Rovcima se nalazi spomenik Biljani Marjanović i Žarku Boškoviću

Proširila se vijest da je pao avion u Rovcima i da je na desetine mrtvih na Maganiku. – Helikopter se spustio, ušli su u njega Rajko, Milutin i Momir. Digao se ka nebu i kao da viđesmo nekakav prijeteći, crni dim iznad Maganika. Prekinuli smo trening i otišli kućama – sjeća se Milidrag Bulatović.

Predsjednik Skupštine opštine Kolašin Rajko Raosavljević spuštio se helikopterom blizu Međeđeg vrha, na otprilike dva i po sata hoda od ,,karaveline“ grobnice. – Stigli smo na mjesto tragedije istog dana u 18 časova i sa grupom mještana iz katuna Maganik pregledali ostatke aviona oko kojih se pružao stravičan prizor. Još na udaljenosti od oko kilometra od mjesta nesreće nailazili smo na parčad pamuka i predmete od sintetike koje je vjetar raznosio po okolini, a mještani su nam rekli da su u njihovoj blizini padale nagorjele muške košulje, pa su pomislili da

je u pitanju neka vojna vježba – rekao je te 1973. godine Raosavljević za Pobjedu.

Prvi čovjek kolašinske opštine kazao je da se na litici viđelo đe je udario avion. – Tamo su ostali duboki tragovi. Pola aviona je odletjelo na jednu, a druga polovina na drugu stranu stijene Babin zub. Noć nas je omela u daljem traganju, a siloviti planinski vjetar i provalije koje ulivaju strah prisilili su nas da se sklonimo – kazao je Raosavljević.

,,Htio biH da ne gledam“

Prvi novinar koji je stigao na mjesto udesa JAT-ove karavele bio je dopisnik Pobjede iz Kolašina Milutin Bulatović čija je fotografija objavljena na našoj naslovnoj strani, a potom i u više jugoslovenskih novina.

U izvještaju u našem listu u četvrtak 13. septembra 1973. godine (tada je Pobjeda izlazila dva puta sedmično) na drugoj strani vjerno je prenio stravičnu sliku katastrofe nakon što je dva sata pješačio od rovačkog katuna Poljane preko kamenitih strana u podnožju Babinog zuba, vrha Maganika visokog 2.140 metara.

– Prvi pogled s domaka Babinom zubu, s njegove sjeveroistočne strane, bio je dovoljan da mi se oči sretnu s tragovima teškog udesa. Od vatre i plamena, on je pocrnio. U njegovoj uvali nazirao se dio ,,karavele“. A kada sam se spustio niz posljednju padinu zanijemio sam pred stravičnim prizorom – napisao je Bulatović. Što je dalje odmicao, nailazio je na nove tragove. Izmiješali su se djelovi ,,karavele“ sa djelovima tijela njenih putnika. – U kamenitoj urvini – ostaci avionskog motora. Malo niže dvije avionske gume, rascijepane, a okolo komadi aviona... Na jednoj zaravni leži u planinskoj travi i cvijeću odsječena ženska šaka i na njoj zlatna burma. Nedaleko dva muška stopala. Tu su i dvije ženske sandale. U strani, među stijenama, jedan motor se svom snagom zario između litica. Uz njega nekoliko povećih djelova avionskih krila. Na zaravni opet djelovi ljudskog tijela. Tu su i jedan razbijeni fotoaparat, ostatak košulje i djelovi avionskog sjedišta. Htio je da to ne gleda, ali ga je posao izvještača tjerao u obilazak.

– Idem uza stranu. Opet vidim ostatke tijela i nalazim otvorenu zdravstvenu knjižicu. Ne usuđujem se da priđem i vidim na čije je ime glasila. Na samom prevoju, uz koji, s južne strane, već stižu pripadnici JNA i čla-

novi Gorske službe spašavanja iz Nikšića, leži ostatak avionskog krila. Učinilo mi se da je to najveći dio ,,čelične ptice“... Oprezno se vraćam ka prevoju. Kolone pripadnika milicije, planinara, omladine i stanovnika Veljeg Dubokog i rovačkih katuna kreću se iz pravca Poljana. Svi žure kao da bi htjeli da pomognu spašavanju jer je u svima postojala nada da je neko, možda, živ - napisao je Pobjedin dopisnik Milutin Bulatović. ,,Karavelina“ grobnica ostala je u nestvarno bijelim rovačkim planinama, a kad je zvanično završeno traganje za nastradalima, uslijedio je težak posao specijalista sudske medicine koji su se trudili da posao odrade i stručno i humano, sa pijetetom, a za dopunske pretrage trebalo im je dosta napora, podataka i vremena. Jedanaest dana nakon nesreće više od 10.000 građana Titograda i stanovnika okolnih mjesta odalo je poštu nastradalima. Posmrtni ostaci 22 identifiko-

vana poginula lica ispraćena su u mjesta sahrane, a 19 poginulih, koji i pored najvećih napora sudsko-medicinskih ekipa nijesu identifikovani sahranjeni su u zajedničku grobnicu na Čepurcima. Jedan od spomenika je i u Rovcima – u znak sjećanja na prekinutu mladost stjuardese Biljane Marjanović (23) i stjuarta Žarka Boškovića (26) iz Beograda. Više od pola je vijeka. Ili 51 godina. Ili 612 mjeseci. Ili 2.661 sedmica. Ili 18.628 dana. Od strahote koja je ljudskom krvlju poprskala bijeli kamenjar. Nakon maglovitog vrha, strahovitog sudara sa planinom, tužnog plamena i surovo prekinutih snova - ostale su nezacijeljene rane. Tu, na odmorištima orlova, vrijeme je nemoćno spram skamenjenih srca i suza najbližih. Ali, i spram onog ružičastog planinskog cvijeta koji svakog poznog ljeta iznova obnavlja tugu.

Radmila Uskoković - ivanović

Stevan Vujičić i Luka Petrušić

Naslovna strana Pobjede od 13. septembra 1973.

Na Čepurcima se nalazi zajednička grobnica putnika čija tijela nijesu mogla biti identifikovana

mijatović

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine oglasilo se povodom situacije sa izgradnjom zgrade ,,Lamela C“ na Zabjelu

Utvrđen nelegalan nastavak radova, podnijete krivične prijave

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine juče je saopštilo da je Urbanističko-građevinska inspekcija u utorak, 10. septembra, izvršila inspekcijski nadzor na gradilištu objekta ,,Lamela C“ na Zabjelu i utvrdila da je došlo do nastavka izvođenja građevinskih radova, uprkos prethodno donesenim rješenjima o zabrani građenja, zatvaranju gradilišta, rješenju o rušenju i pokretanju postupka administrativnog izvršenja.

AKTIVNOSTI

- Ove aktivnosti su sprovedene i pored postavljenog službenog pečata na gradilištu. Zbog utvrđenih nepravilnosti, koje uključuju povredu službenog pečata i znaka, Urbanističko-građevinska inspekcija odmah je obavijestila Upravu policije, kako bi se preduzele dalje mjere s ciljem obezbjeđivanja zabrane nastavka građenja. Pomenute radnje su sprovedene u koordi-

naciji sa dežurnim tužiocem –navedeno je u saopštenju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. U saopštenju se navodi kako povreda službenog pečata i nastavak radova predstavlja krivično djelo, te da su protiv lica zatečenih u izvršenju nelegalnih aktivnosti podnijete krivične prijave. - Buduće aktivnosti biće realizovane u skladu sa odlukom Osnovnog suda u Podgorici od 26. 1. 2024. godine, kojom je

trenutno određena privremena mjera zabrane rušenja do pravosnažnog okončanja postupka.

Ministarstvo će postupati u skladu sa odlukama suda i vodiće se isključivo slovom zakona u svim svojim aktivnostima – poručili su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

SANACIJA

Predstavnica stanara koji žive u blizini ,,Lamele C“ Ma-

rijana Katanić za Pobjedu je prokomentarisala da ovaj problem treba da rješavaju nadležne institucije. Kako dodaje, nadležni treba da osmisle kako će uraditi sanaciju čitavog kvarta, a ne samo jedne parcele.

- Ništa nije urađeno kako treba. Stvari funkcionišu od izbora do izbora, oni promijene telefone, promijene se funkcije, ljudi, a stanari ostaju sa istim problemima. U resornom ministarstvu sjede ljudi koji najprije imaju period prilagođavanja, potom period kad ih nije sramota da kažu kako nijesu upoznati s materijom... O dosta stvari ostaje nam da se informišemo putem medija, jer kada se stanari obrate nadležnima, dobiju kratak, nejasan odgovor, citiranje zakona i sl. – kazala je Katanić. Ona je potvrdila da je skela na „Lameli C“ postavljana nekoliko dana.

- I to je čudno – niko od ndležnih nije odmah reagovao. Oni izgleda čekaju da ljudi slikaju,

Kakvi su rezultati saradnje Uprave policije, Komunalne policije i Uprave za inspekcijske poslove na suzbijanju saobraćajne nekulture

Ne pomaže ni zajednička akcija

Pripadnici Komunalne policije, Uprave za inspekcijske poslove i policije 4. septembra započeli su zajedničku akciju suzbijanja nepropisnog parkiranja u centru grada, ali nakon sedam dana reklo bi se da ova akcija nije dala vidljive rezulate.

Građani sa kojima smo juče razgovarali, ali se i lično uvjerili obilaskom centra grada, ukazuju na veliki broj nepropisno parkiranih automobila na svim lokacijama koje su na početku akcije označene kao ,,crne tačke“.

(NE)ODGOVORNOST

Sugrađanku Silvanu Marović sreli smo u Ulici Marka Miljanova kako pokušava da se blizanačkim kolicima, u kojima je vozila unučad, provuče trotoarom koji je praktično bio blokiran nepropsino parkiranim automobilima.

- Ne primjećujem da se išta promijenilo otkako su krenule pojačane akcije suzbijanja saobraćajnog nereda u centru, a svakodnevno šetam i čuvam unučad, vozim ih u blizanačkim kolicima. Pojedinim trotoarima se ne može proći od parkiranih auta. Pješačka zona nije za automobile. Nerijetko sam prinuđena da kolicima

I. MITROVIĆ

siđem na kolovoz, čime ugrožavam i njihovu i svoju bezbjednost, ali, što ću, moramo nekako proći. Dešava se čak da mi u tim situacijama vozači nervozno sviraju i bune se jer im smetam. Nadležni bi trebalo da drastično pojačaju kontrole ako misle da riješe problem nepropsinog parkiranja u centru i, naravno, da obezbijede još parking mjesta – poručuje Marović. Ovakvo mišljenje dijeli i Petar Karanikić, kojega smo sreli u Ulici slobode. - Ovo u centru je katastrofa, ne može se proći trotoarom. Moram cestom da idem, da rizikujem da me udari auto. Treba pojačati kontrole, kazniti svakoga ko se nepropisno parkira. Živim na Zabjelu, u Jerevanskoj ulici, tamo imamo veliki parking, ali na

Jovančić: Povećati iznos kazne za nepropisno parkiranje

Vesna Jovančić, osoba s invaliditetom koja se koristi kolicima, ukazala je na situacije zbog kojih je OSI dodatno otežano kretanje centrom grada. - Zbog nepropisno parkiranih automobila nerijetko sam prinuđena da silazim na kolovoz, često su blokirani pješački prelazi ili mjesta gdje su oboreni ivičnjaci kako bi ljudi u kolicima mogli lakše da prolaze. U tim slučajevima moram da se vraćam ili da čekam da mi neko pomogne jer sama ne mogu da se spustim. Uvijek se nađe neko da pomogne, ali do toga ne bi tebalo uopšte da dolazi. Rekla bih da nadležni moraju pojačati kontrole, ali, bogami, i povećati iznos kazni za bahato ponašanje u saobraćaju – poručila je Jovančić.

puti do kuće naiđem na veliki broj automobila na trotoarima – kaže Karanikić.

(NE)BEZBJEDNOST

I Danilovgrađanin Maki Đurović, koga smo juče sreli u Ulici slobode, smatra da bi nadležni trebalo da preduzmu konkretnije korake u cilju suzbijanja saobraćajnog haosa u centru našeg glavnog grada.

- Jedva sam našao parking, I to malo dalje od centra. Pješice sam došao ovdje jer imam nekih obaveza. Trebalo bi pojačati kontrole nepropisnog parkiranja i obezbijediti malo više parkinga u centru, podzemnih ili nadzemnih garaža – poručuje Đurović, uz ocjenu da je u Danilovgradu situacija znatno bolja. Na pitanja koja smo ovim povodom uputili Glavnom gradu, Upravi za inspekcijske polsove, Komunalnoj policiji i Upravi policije očekujemo odgovor. I.MITROVIĆ

zovu medije, kao da ne razumiju problem... Morali bi malo da izađu iz svojih kancelarija i obiđu teren. Institucije treba da rade svoj posao, a ne da građani moraju da izigravaju detektive – smatra Katanić, uz napomenu da to što je dolazila policija i građevinski inspektor koji je izrekao zabranu radova, potvrđuje da investitor i stanari sporne zgrade nijesu dobili dozvolu da nastave gradnju.

Ona je ocijenila da ,,Lamela C“ je predstavlja svojevrstan spomenik nepostojećeg Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

- Ono, izgleda, postoji samo kao institucija koja isplaćuje plate svojim zaposlenima, a ništa konkretno ne rade dok nam investitori kreiraju sliku grada. Shodno tome, ne bi trebalo ništa da plaćamo, ni ministra ni inspektore... Investitori kupuju zemlju i zidaju, a nama ostaju samo betonirani prostor, bez parkova,

igrališta... – poručuje predstavnica mještana naselja Pod Ljubovićem, koji od nadležnih očekuju da izvrše sanaciju ovog kvarta. Izgradnja stambenog bloka „Lamele B, C i D“ počela je 2017. godine. „Lamele“ koje se nalaze na urbanističkim parcelama 130 i 51 ,,naslonjene“ su na objekat koji je useljen godinu ranije (investitor ,,V&B Invest“ - UP 46) i sa njim čine nepravilni zatvoreni četvorougao. Prvo rješenje o zabrani gradnje za „Lamele B i D“ donijeto je 4. aprila 2018. godine, dok je za „Lamelu C“ rješenje kojim je odbijena prijava građenja i zabrana gradnje donijeto 31. januara 2019, a rješenje o rušenju 20. marta te godine. Od tada do danas odvija se pravna rašomonijada i prebacivanje loptice odgovornosti od investitora, preko stanara, notara i sudova, do lokalnih i državnih organa uprave, bez izgleda da će se brzo doći do rješavanja ove situacije. H. P.

Spot ,,Podgorica blista kad je čista“ izazvao polemiku predsjednice gradskog parlamenta i Glavnog grada

Seksistički uradak ili poziv na društvenu angažovanost

Povodom spota za kampanju ,,Podgorica blista kad je čista“ koji je Glavni grad iskoristio za ukazivanje na značaj pravilnog odlaganja otpada i podršku radu gradskih preduzeća na očuvanju komunalne higijene u gradu, predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović ocijenila je kako se u njemu forsiraju stereotipi, te da se žena predstavlja kao objekat, odnosno da je riječ o seksističkoj kampanji. - Smatram da je potpuno neprimjereno korišćenje rodnih uloga u promociji usluga koje su namijenjene svim građanima i građankama. Spot Glavnog grada ,,Podgorica blista kad je čista“ ne odražava odnos grada prema ženama, niti se uklapa u moju borbu za rodnu ravnopravnost. Posebno zabrinjava činjenica da su žene u spotu prikazane na stereotipan i degradirajući način i svedene na objekte pažnje slučajnih prolaznika. Jasno je da je spot seksistički i da dodatno učvršćuje rodne stereotipe. Ono što je najvažnije, ovaj sadržaj ne odražava stvarne sta-

vove o ženama i njihovoj ulozi u društvu – poručila je Borovinić-Bojović. Nakon komentara predsjednice gradskog parlamenta, uslijedila je reakcija iz Glavnog grada.

- Umjetnost nudi slobodu izraza u kojoj nema mjesta politici, a poštujući autorski rad, Glavni grad ni na koji način nije uticao na kreativnu obradu ključne poruke koja je trebalo da bude prenijeta kroz kampanju ,,Podgorica blista kad je čista“ čiji je jedini cilj podizanje svijesti o značaju pravilnog odlaganja otpada. Uprkos različitim interpretacijama, među kojima su najbrojnije politički motivisane, poruke koje upućujemo nikada se nisu odnosile na podjelu između žena i muškaraca ili bilo koju drugu podjelu osim na savjesne i nesavjesne, budući da smo uvijek glasni kada je u pitanju promocija istinskih vrijednosti koje doprinose boljitku društva u cjelini – naglašeno je u reakciji Glavnog grada, uz poruku da autorski tim kampanje nije imao namjeru da povrijedi bilo čije osjećanje, već da podstakne na društvenu angažovanost. H. P.

Lamela C

Stonoteniser u Parizu osvojio drugu paraolimpijsku bronzu

Milatović odlikovao Radovića Ordenom Crnogorske zastave

Košarkaši Budućnost Volija ubjedljivi protiv SC Derbija u kontrolnom meču u „Morači“, centar Kenan Kamenjaš poručio

Uvijek je lijepo pobjeđivati

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija su najubjedljiviju pobjedu u dosadašnjem toku pripremnog perioda upisali u gradskom duelu protiv SC Derbija (82:60).

Slično meču protiv Jeniseja, izabranici Andreja Žakelja su bolje odigrali drugo poluvrijeme, u kojem su došli do željene igre i ubjedljive pobjede. – Mislim da smo odigrali dobru utakmicu, dobrom odbranom, sa dosta energije, osim u drugoj četvrtini kada smo primili 21 poen. Tada je bilo malo konfuzije, nijesmo poštovali principe odbrane. Ali ako pogledamo prvu i treću četvrtinu, u kojima smo primili 11 i pet poena, može se reći da smo ispunili zadatke koje je trener stavio pred nas –rekao je centar ,,plavih“ Kenan Kamenjaš, koji je za nepunih 15 minuta igre upisao 10 poena (6-5 za dva poena) i tri skoka.

Budućnost je u pripremnom periodu upisala četiri pobjede u pet mečeva, jer je savladala i Dubai, Krku i Jenisej, dok je jedino poražena od Cedevita Olimpije. – Uvijek je lijepo pobjeđivati, pa i u prijateljskim utakmicama. Znamo da je pripremni periodu u toku i da trener postavlja nove ciljeve pred nas kako bismo napredovali. Imamo dosta igrača od prošle sezone, ali i nove momke koji tek treba da „pohvataju“ nove principe, a za sada ide dobro – dodao je centar Budućnosti. Budućnosti do početka sezone predstoji turnir u Širokom Brijegu, u petak i subotu, na kojem će Široki proslaviti 50. rođendan. Budućnost će u polufinalu igrati protiv Splita, dok se u drugom polufinalu sastaju Široki i Zadar. Pobjednici će u subotu odlučivati o pobjedniku turnira… S. J.

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odlikovao je crnogorskog stonotenisera Filipa Radovića Ordenom Crnogorske zastave za bronzu na Paraolimpijskim igrama, drugu u karijeri.

Milatović je u Rezidenciji na Cetinju primio članove crnogorskog paraolimpijskog tima Filipa Radovića, Maju Rajković i Milana Đinovića, koji su našu državu predstavljali na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Sastanku je prisustvovao i predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić Filip Radović prvi je sportista u individualnoj konkurenciji koji je odlikovan od strane predsjednika Crne Gore.

– Radović osvajanjem još jednog paraolimpijskog odličja ispisao novu stranicu u istoriji crnogorskog sporta, te izvanrednim nastupom porodicu, Crnu Goru i sve nas učinio ponosnim – navodi se u saopštenju kabineta predsjednika. Milatović je podsjetio da je Filipova medalja Crnu Goru svrstala među 80 država osvajača odličja na ovogodišnjim Paraolimpijskim igrama, što je, kako je kazao, izuzetan uspjeh za našu državu. Milatović je čestitao svim sportistima na sjajnom predstavljanju naše zemlje u Parizu, ukazavši da je samo učešće na Paraolimpijskim igrama veliki uspjeh, ali i podstrek za dalju posvećenost i napredovanje u karijeri. U tom smislu, poručio je da

je sada na donosiocima odluka da pruže snažniju podršku sportistima i unaprijede sportsku infrastrukturu, kako bi u našoj zemlji mogli da nastave sa treninzima, usavršavanjem i postizanjem vrhunskih rezultata na budućim tamičenjima.

Filip Radović je kazao da mu dodijeljeno odlikovanje predstavlja čast, ali i obavezu da nastavi sa postizanjem odličnih rezultata.

Tokom razgovora, sportisti su predsjedniku zahvalili na prijemu i ukazanoj časti, istakavši da će i u narednom periodu nastaviti da sa ponosom brane boje Crne Gore.

Orden Crnogorske zastave trećeg stepena dodjeljuje se za naročite zasluge za Crnu Goru. R. A.

Vaterpolisti iz Herceg Novog večeras (20.30) protiv Banjaluke otvaraju kvalifikacije za LŠ

Jadran M:tel i Jug boriće se za elitu

PODGORICA – Jadran

M:tel cilja Ligu šampiona. Pojačanja i ekipa koja je ostala na okupu imaju kvalitet da dođu do elite, a najveća prepreka na tom putu je Jug, drugi protivnik na kvalifikacionom vaterpolo turniru koji počinje danas u Dubrovniku.

Novljani su spremni, tako kaže centar i crnogorski reprezentativac Jovan Vujović, a velika je šansa da ekipi pomogne Aleksandar Ivović, koji se oporavlja brže od očekivanog. Na premijeri turnira crnogorski vicešampion igraće večer-

as od 20.30 sati sa ekipom iz Banjaluke, a nakon ove utakmice, dan kasnije je zakazan derbi sa Jugom. U grupi su još Dinamo iz Bukurešta i španska Barselona.

Samo će najbolja ekipa iz ove grupe proći dalje.

- Ekipa je spremna i zdravi smo. U drugom kolu sa Jugom čeka nas najteži i najbitniji meč. Borićemo se za ulazak u Ligu šampiona, biće nam teško, a u ostalim mečevima očekujem manje problema nego sa Jugom. Oni su oslabljeni u odnosu na prošlu sezonu, ali i dalje imaju kvalitet, kao i mi –

Želje postoje, ali ne i konkretni planovi

PODGORICA – NBA liga, najjače košarkaško takmičenje svijeta, nema konkretan plan za širenje na Evropu, po pisanju američkih medija. Kako je objavljeno nakon sa -

stanka ključnih čelnika NBA i FIBA (Svjetska košarkaška federacija), prvi čovjek NBA Adam Silver poručio je da želje za ekspanziju takmičenja postoje, ali da za Evropu nijesu spremni.

istakao je Vujović. Šansa Jadrana je kontranapad. Očekuje Vujović da će odbranom, konkretno u petak, zaustaviti najopasnije igrače domaćina kvalifikacionog turnira.

- Imaju nekoliko igrača na vrhunskom nivou koji su posljednjih godina sa reprezentacijom osvajali medalje. Joković je najiskusniji, u napadu sve ide preko njega i on je njihova najveća snaga, pored Burića, Žuvele Novljani su odigrali samo jedan pripremni meč. Savladali su goste iz Kragujevca, na

Škveru je pao Radnički jedan od moćnijih timova u Evropi. Trener Vladimir Gojković je mogao da bude zadovoljan prikazanom igrom.

- Okupili smo se prije 15 dana i u pravi čas smo odigrali ovaj meč. Osim utakmice, sparingovali smo sa ovom ekipom. Vujović vidi spremniji i jači Jadran u ovoj sezoni, posebno zbog pojačanja, među kojima je najzvučniji Ivović.

– Dolazak Ivovića kao velikog igrača mnogo nam znači. Kao i ostalih, a vratio se trener Gojković. Zato mislim da smo jači tim u ovoj sezoni. A. M.

Sastanak je vođen prije svega kako bi se razmijenila viđenja o razvoju košarke na globalnom nivou. O tome da li bi neki evropski grad mogao postati domaćin nekog NBA kluba se

minimalno govorilo. Silver je najavio pažljivo i strpljivo planiranje kada je ova tema u pitanju, a da se konkretni potezi ne mogu očekivati brzo. R. A.

Novljani su favoriti za prvo mjesto

Odigrana tri meča 6. kola Druge lige

Remi u derbiju, Lovćen u seriji

PODGORICA – Mečevima

6. kola nastavljena je Druga liga. Mladost i Rudar igrali su neriješeno u derbiju (1:1), Lovćen je nastavio dobar niz protiv Koma 3:0, dok je Igalo bilo bolje od Grblja 2:0. Rudar je u Lješkopolju poveo golom Kasalice već u 8. minutu, a samo sedam minuta kasnije Vukčević je pogodio za egal – 1:1. Ali, iako je bilo šansi u derbiju, do kraja nije bilo golova. Lovćen je nastavio dobar niz, a Kom definitivno ostao zakucan za dno – 3:0. Lovćen je poveo u 35. minutu. Kapiten Božidar Bujiša je kreirao lijepu akciju, Nikola Draganić stigao prije

golmana Danila Radoševića i pogodio 1:0. Balša Radusinović je potom pokušao, ali je nakon duge akcije poslao loptu pored gola. U samom finišu Lovćen je došao do ubjedljivog trijumfa. Bujiša je u 85. minutu nakon presinga and Radoševićem, uspio da pogodi za 2:0, a Lazar Stanišić je stavio tačku na meč. Lijepo je primio dugu loptu sa desne strane, lako se oslobodio defanzivca Koma i snažno pogodio za 3:0. Tim sa Zlatice je ostao na jednom poenu, uz samo jedan dati gol na početku sezone i to iz jedanaesterca, pa je jasno da će Kom ove sezone voditi veliku

Rezultati i tabela Lovćen

Mladost DG – Rudar 1:1

Utakmica Iskra – Podgorica

odložena. Slobodna je ekipa Ibra.

Mlada reprezentacija septembarski

Igra ispred rezultata

bitku za spas. U primorskom derbiju u Radanovićima Igalo je bilo bolje od Grblja 2:0. Igalo je steklo prednost u 48. minutu i to na maestralan način. Aldin Adžović tek što je ušao u igru uhvatio je majstorski volej i loptu poslao u donji desni ugao gola Grblja. Na isteku 69. minuta bilo je 0:2. Nihad Balić je prošao po desnoj strani, pronašao Jasmina Muhovića, koji je rutinski plasirao loptu u mrežu. R. P.

Ukrajinski golman preplivao Tisu i „pobjegao“ za Bjelorusiju

PODGORICA – Ukrajinski golman Denis Šelihov je potpisao ugovor sa bjeloruskim klubom Slavija Mazir. Međutim, način na koji je Ukrajinac stigao u Bjelorusiju je bizaran. On je preplivao Tisu da bi prešao u Slaviju, prenosi TASS, pozivajući se na ukrajinske medije.

Denis je ilegalno prešao ukrajinsku granicu. Prije toga je dva mjeseca trenirao da pliva

sa perajama. Šelihov je u Bjelorusiji potpisao ugovor sa Slavijom Mazir, poslije čega je odbio da daje izjave ukrajinskim novinarima.

Pitanje svih medija je bilo identično – kako je preplivao Tisu?

- Nemojte me pitati takva pitanja, razumijete? Nijeste vi ti koji treba da me pitate takva pitanja! Ko ste vi – tužilac? Pitajte graničnu službu – citirali su Šelikova ukrajinski mediji. R. A.

PODGORICA – Mlada fudbalska reprezentacija septembarski ciklus završila je sa dva poraza. „Sokolići“ su protiv dvije najbolje selekcije iz grupe E Rumunije i Švajcarske doživjeli poraze, tako da nakon osam kola Crna Gora zauzima peto mjesto sa svega sedam bodova. Crna Gora je u oba meča ostavila dobar utisak, a posebno protiv lidera Švajcarske. Pokazali su mladi crnogorski fudbaleri da i bez Vladimira Perišića i Viktora Đukanovića imaju moć da igraju sa svima. Primorali su mladi fudbaleri Švajcarsku da se brani praktično

tokom 45 minuta. Međutim, nije to bilo dovoljno da se izbjegne poraz (2:0), nakon lošeg prvog poluvremena tokom kojeg „crveni“ nijesu ubilježili šut na gol. – Iskren da budem, žao mi je zbog momaka što se ovako završilo. Igrali smo dobro i onda je došao prekid, gdje su oni su u velikoj prednosti, jer imaju četiri igrača sa nevjerovatnim fizikalijama u sastavu Švajcarske. Ipak, to nije opravdanje, morali smo bolje da reagujemo u duelu, da bude tu malo guranja… Odigrali smo odlično drugo poluvrijeme, ali bi bilo bolje da smo igrali korektno,

a da smo napravili dobar rezultat. Djeluje poražavajuće ovih 2:0, s obzirom na partiju, zaslužili smo više i u Rumuniji, ali fudbal je surov. Slijede nam do kraja kvalifikacija utakmice sa Rumunijom i Finskom. Obje selekcije su favoriti protiv nas, ali ako budemo igrali i stvarali šanse kao u duelu protiv Švajcarske, siguran sam da će ishod biti drugačiji – rekao je selektor Crne Gore Nikola Rakojević Iskusni stručnjak, inače doktor fudbala, uvjeren je da momci iz ove generacije imaju svijetlu budućnost. – U startnoj postavi bila su če-

Portugalac poručio da je Francuz odabrao najbolji klub na svijetu

Ronaldo: Mbape će osvojiti Zlatnu loptu

PODGORICA - Kilijana

Mbapea čeka osvajanje Zlatne lopte u budućnosti po riječima fudbalske ikone

Kristijana Ronalda. Legendarni Portugalac Ronaldo stao je u odbranu francuskog napadača, koji na startu nove sezone i u novom klubu

Real Madridu nije u idealnoj formi. Tokom najslavnijih dana karijere u Realu, Ronaldo je postigao čak 450 golova. - Vjerujem da će Mbape igrati i raditi dobro tamo, zbog strukture kluba, cijelog sistema ko-

Poketino selektor SAD

PODGORICA - Maurisio Poketino zvanično je imenovan za novog selektora fudbalera Sjedinjenih Američkih Država.

Slavni argentinski trener na kraju prethodne sezone napustio je Čelzi. Nijesu poznati detalji ugovora, ali se očeku-

je da će voditi ,,jenkije“ makar do Mundijala 2026. godine u SAD.

- Odluka da preuzmem američku reprezentaciju nije bila samo zbog fudbala, već i zbog puta na kome se nalazi ova selekcija. Energija, strast i glad, da ovdje postignem nešto zaista istorijsko. To su stvari koje

ji je čvrst i dobar... Imaju sjajnog trenera i predsjednika koji je tu godinama. Što se talenta tiče, to neće biti problem, Mbape je već pokazao šta sve može. Biće jedan od narednih osvajača Zlatne lopte, odabrao je najbolji klub na svijetu – rekao je Ronaldo.

Real na startu nove sezone španske Primere, u kojoj brani titulu, već ima četiri boda manje od najvećeg rivala Barselone, nakon četiri kola R. A.

su me inspirisale. Vidim grupu igrača sa mnogo talenta i potencijala, a zajedno ćemo da izgradimo nešto posebno – rekao je Poketino. Prethodno je stekao izuzetnu reputaciju dok je vodio Totenhem, potom i Pari Sen Žermen. Amerikanci imaju velike ambicije da kao domaćini Mundijala za manje od dvije godine ostvare rezultatski iskorak i istorijski rezultat. R. A.

Sa jučerašnje utakmice na DG areni

12. septembar

tiri igrača koja mogu da igraju i sljedeći ciklus, gledamo unaprijed. Tu su još Perišić, Đukanović, Adžić… Volio bih da ih što više bude u A selekciji. Mislim da je nekoliko momaka iz ovog tima pokazalo da zaslužuje da bude u A selekciji, ali o tome neko drugi odlučuje –dodao je Rakojević. Đukanović i Perišić su bili pozvani u A selekciju, mada nijesu zaigrali u mečevima sa Islandom i Velsom. – Neću ja to mnogo komentarisati, A selekcija je prioritet. Sigurno Prosinečki ima razlog zašto ih nije stavio. Nadam se da će oni i dalje biti pozivani u A tim i da će dobiti šansu da zaigraju. Ponavljam, smatram da još par momaka iz ove generacije zaslužuje poziv sa seniorsku reprezentaciju – zaključio je selektor mlade reprezentacije Crne Gore Nikola Rakojević. R. PEROVIĆ

Odustaje se od ,,Stemford bridža“

PODGORICA – Vlasnici Čelzija su odlučili da grade stadion na potpuno novoj lokaciji udaljenoj od aktuelnog ,,Stemford bridža“.

PODGORICA – Li Karsli, privremeni selektor Engleske, poručio je da mu nije ugodno da obavlja taj posao.

Reprezentacija je ostvarila dva trijumfa na startu Lige nacije, oba puta po 2:0 protiv Republike Irske i Finske. Karsli je šansu dobio nakon što je prethodno vodio mladu selekciju do 21 godine. Nekada vezista Evertona kazao je da je cijela situacija za njega neobična - Definitivno osjećam da mi i dalje ne prija posao selektora Engleske, nijesam se navikao, iako su stigle ove pobjede. Sve ovo je van moje zone komfora, a trudim se da pomognem

Na ovom stadionu ,,plavci“ igraju još od 1905. godine. Klub iz Zapadnog Londona, jednog od najskupljih djelova britanske prijestonice, godinama je

tražio adekvatno rješenje za modernu arenu, dostojnu jednog od najvećih klubova Premijer lige. Po pisanju londonskog Gardijana, sada je odlučeno da se novi stadion gradi na ,,Erls Kort“ lokaciji između Čelzija i Kensingtona. Za sada nije poznato koliki će biti kapacitet objekta, a očekuje se da bude oko 60.000 mjesta. Klub decenijama naplaćuje najskuplje karte u Premijer ligi, budući da je veliki broj bogatih Londonaca na listi čekanja za kupovinu sezonskih karata. R. A.

Privremeno rješenje nakon odlaska Sautgejta

Karsli:

reprezentaciji koliko mogu. Sa pomoćnicima sam svakog dana ispred sebe postavio visoke standarde. Prosto, poku-

šavamo samo da odradimo što bolji posao dok smo tu – rekao je Karsli. Međutim, taktički je već donio

Direktor kluba Deko govorio o španskom reprezentativcu Barsi

PODGORICA – Niko Vilijams (22) nije prešao u Barselonu ovog ljeta jer klub ima dovoljno opcija na njegovoj poziciji krilnog napadača po lijevoj strani, poručio je direktor giganta Deko. Španski reprezentativac i ve-

liki talenat i dalje nastupa za Atletik Bilbao, klub u kom je ponikao. Veliki transfer u Primeri nije realizovan, a Deko je demantovao tvrdnje da je Vilijams odbio Barsu da bi još makar sezonu nastupao za baskijski tim.

Karmiotisa 11. klub u karijeri našeg fudbalera

Luka Đorđević na Kipru

PODGORICA – Kiparska Karmiotisa 11. je klub u karijeri Luke Đorđevića Crnogorski fudbaler potpisao je ugovor sa kiparskom klubom za koji nastupaju još dva naša internacionalca Deni Hočko i Boris Cmiljanić

Đorđević je kao talentovani napadač iz Mogrena 2012. otišao u Zenit iz Sankt Peterburga. Ruski klub slao ga je na pozajmice u Tvente, Sampdoriju, Ponferadinu i Arsenal iz Tule. Budvanin se u Tulu vratio nakon epizode u moskovskoj Lokomotivi, a igrao je i za danski Vejle, ruski Soči i Abhu iz Saudijske Arabije.

Tridesetogodišnji ofanzivac, čiju su karijeru obilježile i povrede, za reprezentaciju Crne Gore upisao je 11 nastupa i postigao jedan pogodak. Karmiotisa je osnovana 1979.

godine, prošle sezone zauzela je 11. mjesto među 14 timova, a ovu takmičarsku godinu počela je sa porazom i pobjedom u elitnom rangu kiparskog fudbala. Ne. K

značajne promjene u odnosu na dugogodišnjeg selektora Gareta Sautgejta, koji je reprezentaciju napustio tokom ljeta. Prije svega, desni bek Liverpula Aleksander Arnold je dobio drugačiju rolu u organizaciji igre na sredini terena. - Ništa to nije iznenađenje, on je u Liverpulu pokazao da pruža izuzetno raznovrsne opcije u igri dodavanja na sredini terena i samo to koristimo – rekao je Karsli.

Privremeni selektor je sveukupno dobio simpatije britanskih medija u ovoj situaciji, a definitivno rješenje o tome ko će voditi Englesku očekuje se narednih mjeseci. R. A.

- Nijesmo ga doveli jer na toj poziciji imamo mnogo rješenja, Rafinju, Ansua, Ferana, Jamala, uz dodatak Fermina i Danija Olma koji mogu da pomognu. Olmo nam donosi mnogo više opcija nego da smo doveli još jedno krilo u klub ovog ljeta – objasnio je Deko. Katalonski gigant na startu nove sezone u Primeri igra vrhunski i ima maksimalan skor nakon četiri kola. R. A.

PODGORICA - Kolumbija je pobijedila Argentinu 2:1 u 8. kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. godine. Golovi Moskere u 25. i Hamesa Rodrigesa u 61. minutu (penal) riješili su meč. Šampionu svijeta nije bio dovoljan pogodak Gonzalesa u 48. minutu. Domaćin je u nadoknadi vremena mogao i do ubjedljivijeg trijumfa, koji je apsolutno zaslužen.

Meč u Barankilji pamtiće se i po skandaloznom ponašanju argentinskog golmana Martineza nakon duela, kada je grubo odgurnuo kameru. Argentina je nakon poraza i dalje prva na tabeli južnoameričkih mundijalskih kvalifikacija, sa 18 bodova, a Kolumbija druga sa 16 poena. Ukupno biće odigrano 18 kola, a sedmoplasirana ekipa imaće priliku da igra baraž za plasman na šampionat svijeta. R. A.

,,Karioke“ imaju samo deset bodova nakon osam mečeva kvalifikacija

PODGORICA – Brazil je ponovo razočarao i izgubio (1:0) na gostovanju Paragvaju, u kvalifikacijama za Mundijal 2026. godine. Meč u glavnom gradu Paragvaja Asunsionu riješio je Dijego Gomez (21), veliki talenat, ranim golom u 20. minutu. Potom su igrači favorita igrali opterećeni pritiskom očekivanja i očigledno nervozno, a najbolju priliku propustila je velika zvijezda Vinisijus Žunior. Ipak,

udarac slavnog ofanzivca u 74. minutu je odbranjen. ,,Karioke“ nakon osam kola kvalifikacija imaju samo deset bodova i plasman petostrukog šampiona svijeta na Mundijal 2026. je ugrožen. Paragvaj je prvi put još od 2008. godine uspio da pobijedi Brazil, a selekcija je sada na sedmom mjestu južnoameričkih kvalifikacija, koje vodi u dodatne kvalifikacije. ,,Karioke“ sada imaju samo bod više. R. A.

izgubili u 8. kolu mundijalskih kvalifikacija

U Budimpešti počela 45. Olimpijada sa rekordnim brojem učesnika

Startovali pobjedama

Crnogorske amazonke i matadori startovali su sa maksimalnim pobjedama na 45. Olimpijadi u Budimpešti.

Naše najbolje dame slavile su sa 4:0 protiv Palaua, a jedinice su upisale Aleksandra Žerebcova protiv Anđeline Magno, Alena Skvorcova protiv Angeli Sisior, Aleksandra Milović u duelu sa Đoan Gemota i Nikolina Koljević protiv Parado Sisior Muškarci su takođe bili na visini zadatka. Amateri sa Barbadosa nijesu predstavljali ozbiljniju prijetnju izabranicima Dragana Kosića pa je ubjedljiva pobjeda i očekivana. Denis Kadrić, Nikita Petrov, Nikola Đukić i Luka Drašković nijesu imali respekta prema Justinu Bekmanu, Kempu Luneu,

titula

Karlsena

Nekadašnji svjetski prvak

Magnus Karlsen dominirao je na prestižnom

„Speed Chess Championship“ u Parizu i osvojio četvrtu titulu sa nevjerovatnim rezultatom 23,5:7,5 protiv naturalizovanog

Francuza Alireze Firouzje u finalu ovog grandioznog takmičenja po kup sistemu.

Norveški genije je trijumfovao u svim segmentima meča i to 6:3 (5 min. plus 1 s), 8:2(3 min. plus 1 s), i 9,5:2,5 (1 min. plus 1 s). Karlsen je do finala stigao dominacijom u dugo iščekivanom meču

Filipu Korbinu i Emaru Edvardsu. Lako i ekspresno su ih primorali na kapitulacije nakon sigurne igre i ozbiljnog pristupa mečevima. Za selektora Kosića odličan start na najmasovnijem i najkvalitetnijem planetarnom skupu šahista raduje bez obzira što su protivnici bili slabiji i po titulama i po rejtingu.

- Bila je to lijepa uvertira za nastavak veoma zahtjevnog i najprestižnijeg takmičenja. Kako tek slijede žestoki okršaji moramo zadržati dobru formu sa početka turnira i nastaviti u istom ritmu.

Prvotimci su opravdali ulogu favorita na pravi način i nagovijestili još bolja izdanja za tablom - rekao je Kosić koji je u prvom kolu odmarao intermajstora Aleksandra Tomića Selektor dama Dušan Lekić

protiv Hansa Niemana, pobijedivši ga sa 17,5:12,5. Inače, u dva polufinala, Karlsen i Firouzja su ubjedljivo preslišali svoje protivnike sa istom razlikom od pet poena. U meču za treće mjesto, Amerikanac Hikaru Nakamura je jednostavno uništio zemljaka Niemana sa 21:9. Ovi mečevi su još jednom pokazali da kada je Magnus motivisan, niko iz njegove generacije ne može mu pružiti dostojan otpor.

odmarao je Mateju Popović. Na Olimpojadi u Budimpešti, Crna Gora ima i sudiju – Igora Vujačića. Inače, kod muškaraca nadmeće se čak 197 ekipa a kod pripadnica ljepšeg pola 183. Ispraćaj naših selekcija u Mađarsku upriličen je u rektoratu Univerziteta Crne Gore, a skup je iskorišćen i za promociju nove knjige legendarnog velemajstora Božidara Ivanovića ,,64 šahovske price”. O ovom kapitalnom djelu govorili su dr Slobodan Radonjić koji je jednom izabranom pričom iz knjige prisutnima dočarao ljepotu šaha, pohvalivši i Ivanovićev književni dar, koji je na prelijep način spojio sa magijom šaha.

Velemajstor Ivanović je na sebi svojstven, velemajstorski način, kroz prizmu života svjetskih šampiona:

Aleksandra Aljehina, Mihaila Talja i Roberta Fišera, govorio o šahu, koji je i dan-danas inspiracija pokoljenjima. Legendarni Bonja je istakao da u šahu uvijek pobjeđuje istina, te da je ova knjiga upravo traganje za istinom, a posvećena je Fišeru, koji je život posvetio šahu i istini.

Velemajstor je podsjetio na poštovanje Fišera prema Crnoj Gori, ali i na nekadašnje nerazumijevanje Fišerove želje da kraj svog života provede u Crnoj Gori. Monografija ,,64 šahovske priče“ je drevna saga o vječitim borbama na 64 crno-bijela polja. To je priča o velikim šampionima koji su svojim duhom, stavom, mudrošću i anegdotama nadmašivali Evropu i svijet, ostavljajući trag u istoriji svojim briljantnim umovima.

Prvotimac ŠK Prosvjeta

Nikola Sekulić iz Danilovgrada osvojio je prvo mjesto na četvrtom Cedis festivalu ŠK Budućnost.

On je od mogućih pet uknjižio četiri poena i turnir završio bez poraza sa tri pobjede i dva remija.

Isti učinak imao je i Alvir Sijarić, ali mu je pripala srebrna medalja zbog slabijeg buholc koeficijenta. Na trećoj poziciji završio je FIDE majstor Sreten Đukanović sa 3,5 poena koliko su sakupili Slaven Živković i Nebojša Vešović. Pored njih bodove za finalno takmičenje osvojili su i Dragoljub Abramović, Zoran Lakušić i Đorđe Žižić sa po 3, te Daris Abdović i Margarita Sorošenkova sa po 2,5 poena. Peti, posljednji turnir iz ovogodišnjeg serijala na programu je 4. oktobra.

Sekulić 1/2 Đukanović 1/2

U Ulcinju je održano Pojedinačno prvenstvo crnogorskih penzionera na kojem je nastupilo 39 ljubitelja drevne igre.

Poslije devet odigranih kola, prvo mjesto osvojio je FIDE majstor Miomir Savić iz Herceg Novog sa sedam poena i tako odbranio prošlogodišnju titulu. Srebrnom medaljom se okitio njegov kolega po tituli Mihailo Bukvić sa Cetinja sa 6,5 poena, a bronzanom majstorski kandidat iz Pljevalja sa istim učinkom, ali slabijim buholc koeficijentom. Među nagrađenima su takođe i Milonja Anđić sa 6,5, Momir Marković, Veselin

Stojanović, Dragan Ljesar i Mašan Bubanja sa po 6, te Vukoman Cerović sa 5,5 poena. Nakon turnira po standardnom tempu odigrano je i brzopotezno takmičenje. Savić je ponovio uspjeh, demonstrirajući zavidno znanje, spretnost i brzinu i zasluženo se popeo na pobjedničko postolje sa duplom krunom. Drugo mjesto pripalo je Milonji Anđiću iz Berana, dok je i druga bronza otišla na adresu standardnog prvotimca ŠK Rudar Vidana Jakića Za regularnost oba turnira postarao se internacionalni šahovski arbitar Mladen Popović iz Podgorice. Za sekretara ŠK Herceg Novi

1949 Miloša Bubanju rezultati Savića, Cerovića i Ma. Bubanje su za svaku pohvalu. - Bez obzira na to o kojoj se kategoriji učesnika radi, svako odličje je dragocjeno za naš kolektiv jer motiviše i upravu i sve članove da nastavimo sa razvojem i afirmacijom ove misaone igre, posebno kod mladih. Ovoga puta su vete-

rani bili na visini zadatka i još jednom potvrdili veliku ljubav prema omiljenom vojevanju za tablom - rekao je Bubanja i zahvalio Turističkoj organizaciji Herceg Novog i lokalnoj upravi na logističkoj podršci pomenutim matadorima sa pjene od mora, koji su na najbolji način prezentovali klub i rodno mjesto.

Priredio: B. KADIĆ

Četvrti Cedis ŠK Budućnost

NAGRAĐENI: Vukoman Cerović, Miomir Savić i Mašan Bubanja

Naše najbolje šahistkinje i šahisti juče u Budimpešti

Poručila da je gladna pobjeda nakon osvajanja US opena

Sabaljenka: Vrijeme je da budem prva na svijetu

PODGORICA – Arina Sabaljenka (26) kazala je da joj je nakon osvajanja US opena cilj da se vrati na prvo mjesto planetarne WTA liste teniserki. Ove sezone Bjeloruskinja je osvojila dvije grend slem titule, a od početka godine ima 409 osvojenih poena manje od aktuelne liderke svjetske liste, Poljakinje Ige Svjontek - Gladna sam novih pobjeda. Jasno je da je cilj da se vratim na prvo mjesto na listi, ali ne želim da o tome pričam kao prioritetu. Prioritet je da pokušam da unaprijedim igru, da napredujem iz dana u dan. Sada me čeka nekoliko dana odmora i bitni su da bih igrala dobro kasnije. Tokom ljeta

Demantovana informacija

nijesam igrala na Vimbldonu zbog povrede i ta pauza mi je pomogla da se na najbolji način osvježim i pripremim za dio sezone na brzim podlogama – rekla je Sabaljenka. Ove godine suočila se i sa velikim ličnim gubitkom – njen bivši partner oduzeo je sebi život. - Kada se osvrnem, jasno je zbog čega mi treba mala pauza od svega. Pokušavam da iz svake situacije nađem nešto motivišuće, nije lako. Probaću da se na kraći period ,,isključim“, da ,,napunim baterije“, da bih ponovo bila gladna pobjeda, kao nikad do sad – dodala je ona. Ove sezone do sada je osvojila tri titule, a do kraja godine braniće znatno manje bodova od Svjontek. R. A.

Istraga WADA o Sineru i dopingu nije još završena

PODGORICA - Svjetska antidoping agencija (WADA) demantovala je informaciju da je završila istragu o pozitivnim doping testovima prvog tenisera svijeta Janika Sinera. Vijest koju su objavili italijanski mediji je netačna. U kratkom saopštenju, WADA je istakla da je revizija procesa i dalje u toku i da nije donijeta bilo kakva definitivna odluka o tome da li je Siner adekvatno kažnjen za pozitivan doping test iz marta.

Odbojkašice Herceg Novog u subotu se vraćaju iz Maribora, trener Srđan Crnojački zadovoljan urađenim u dosadašnejm toku priprema

PODGORICA – Odbojkašice Herceg Novog u subotu se iz Maribora vraćaju kući, čime će završiti treću fazu priprema za novu sezonu, u kojoj ih, osim odbrane domaćih tofeja, očekuje i izazov u kvalifikacijama za Ligu šampiona.

Tim Srđana Crnojačkog je u Mariboru od 1. septembra, gdje je odigrao tri kontrolne utakmice, pobijedivši Maribor i Mladost iz Zagreba, uz poraz od slovenačkog šampiona Kamnika, a seriju mečeva u Sloveniji će zaključiti danas, ponovo protiv domaćeg Maribora… – U sportskom centru „Draš“ imamo, stvarno, fenomenalne uslove i svima iz regiona je blizu da dođu da odigraju kontrolne utakmice sa nama – kaže za Pobjedu trener Novljanki Srđan Crnojački. Šampion Crne Gore je 1. avgusta počeo sa radom, a prvi dio, bazični, odradio je na Palama, gdje je proveo dvije sedmice.

– Tamo smo se najviše posvetili fizičkom dijelu rada, a počeli smo da radimo i tehniku. Čak smo odigrali i dvije prijateljske utakmice sa Jahorinom. Nakon Pala smo otišli u Ankaru, gdje smo proveli devet dana i odigrali i dobili sve tri utakmice (Karajolari, DSI Ankara, Bujukšehir Ankara) – nastavlja Crnojački. Po povratku u Crnu Goru, Novljanke će u svom gradu trenirati pet dana, a onda slijede nove provjere. – Od 20. do 22. septembra ćemo učestvovati na turniru u Trebinju, sa ekipama Gacka, Marina Kaštele i Luke Bar. I taj turnir će nam biti izuzetna priprema za ono što nas očekuje od 29. septembra do 10. oktobra, gdje ćemo odigrati Superkup, dva meča protiv Lođa i jednu prvenstvenu utakmicu protiv Budućnosti. Za sve to se pripremamo fizički, psihički i taktički. Kada je u pitanju trenutna forma ekipe, Crnojački je to objasnio u jednoj rečenici.

– Rastemo iz dana u dan, u svim segmentima – tehnički, psihički, taktički i fizički. Ekipa dolazi na svoje, igračice mno-

Rastemo iz dana u dan

Dobro će izanalizirati Poljakinje

Herceg Novi će sezonu otvoriti 29. septembra utakmicom Superkupa u Nikšiću protiv Luke Bar, a onda će 2. i 8. oktobra odigrati dva meča protiv poljskog Budovlanija iz

go bolje sarađuju između sebe i sa stručnim štabom, jer smo zajedno mjesec i 10 dana. Sad sve ide lakše i tempiramo formu za kraj septembra i početak oktobra, kada su nam najbitnije utakmice.

O odnosu igračica prema treningu i atmosferi u timu, mladi srpski trener, koji će ove sezone debitovati na klupi se-

Lođa, u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona. – Oni su odigrali tri prijateljske utakmice, dobiću, vjerovatno, sve snimke utakmica koje će odigrati, a imaće ih ukupno devet, računa-

niorskog tima, ima samo riječi hvale. – Atmosfera između djevojaka i atmosfera za rad su, stvarno, fenomenalni. Sve djevojke su veliki radnici, veliki profesionalci, zaista nijesam imao nijedan problem od prvog dana do danas. Na početku sam postavio svoja pravila, podijelio sam uloge i po tim ulogama svi igra-

jući i jednu ligašku. Imaću dosta materijala. Oni su se u međuvremenu pojačali sa dvije igračice na poziciji srednjeg blokera, Slovenkom i Ukrajinkom – rekao je Crnojački

mo. Svi se zaista maksimalno trude, 13 igračica su jedna drugoj velika konkurencija, svaka želi da se dokaže, svaka želi da bude u postavi. Čak sam primoran da djevojke malo usporavam, jer bi sve da rade više i nešto dodatno, individualno. Puno radimo i nadam se da će se to isplatiti – zaključio je Crnojački. S. JONČIĆ

Italijan je za sada izbjegao bilo kakvu dugoročnu suspenziju, jer je teniska agencija za integritet sporta (ITIA) prihvatila njegovo objašnjenje da je slučajno, prilikom masaže, unio zabranjeni steroid u tijelo. Ističe se da bi WADA mogla da u narednih nekoliko sedmica donese definitivan zaključak i stavi tačku na ovaj slučaj. Ove sezone Siner je osvojio dvije grend slem titule i na najboljem je putu da završi godinu na prvom mjestu na svijetu. R. A.

PODGORICA – Proizvođači motora Honda i Alpina počinili su ,,proceduralno kršenje propisa“ o ograničenju troškova u Formuli 1, saopštila je Međunarodna automobilska federacija (FIA).

Honda je partner aktuelnog svjetskog šampiona Red Bula, dok Alpina snabdijeva istoimeni tim u vlasništu Renoa.

FIA u saopštenju nije navela detalje kršenja, koja su se dogodila prošle godine, ali je

istakla da nijesu prekoračena ograničenja potrošnje, prenio je BBC.

Proceduralna kršenja pravila obično se odnose na neslaganja u podnošenju finan-

sijskih informacija. FIA je navela da su Honda i Alpina u svakom trenutku djelovale u dobroj namjeri i da su sarađivale sa njenim administrativnim timom kako bi se stvar završila.

FIA je saopštila da je predložila Hondi i Alpini da uđu u ,,prihvaćeni sporazum o kršenju“, što znači da bi se saglasile da su prekršile pravila i da prihvataju neki oblik kazne. Portparol Honde istakao je da se radi o proceduralnoj, a ne namjernoj grešci. R. A.

FORMULA

Zagonetka na Ćuriobrijegu podno Žabljaka Crnojevića

Koronelijev kartografski inventar na mapi iz 1688. godine sadrži mnoštvo podataka, ali, kako je rečeno, napomena o Tugemiru je krajnje neobična i intrigantna. Riječ je o nesvakidašnjem potezu da se na kartu unese napomena o osnivaču jednog grada. Zbog čega bi jedan zvanični mletački kartograf 1688. godine uopšte obraćao pažnju na nekakvog „graditelja Podgorice“? Kakvu je to važnost moglo imati za mletačke interese u doba Morejskog rata? I zbog čega tu napomenu nije upisao na mjestu đe leži Podgorica, već na ušću Biševine u rijeku Karatunu, u blizini Žabljaka!? Odgovor na ovo pitanje povezan je s okolnošću da je Koroneli kao zvanični geograf na karte unosio ono što je bilo značajno za mletačke planove i interese. Unošenje podatka o Tugemiru je bilo motivisano mletačkim političkim, vjersko-propagandnim i kulturološkim razlozima. Tim činom se ukazivalo na tradiciju hrišćanskih, slovenskih vladara iz vremena kada je Duklja bila pod patronatom Rima. U vezi ovoga stvari nam pojašnjava Stjepan Ćosić, koji se u predgovoru knjige Mavra Orbinija „Kraljevstvo Slavena” osvrnuo na širi političko-ideološki kontekst na Balkanu. „Nakon prvih poraza Osmanlija krajem 16. vijeka, aktueliziraju se politički planovi brojnih protuosmanskih koalicija (...) Protuosmanski pokret u velikoj je mjeri bio prožet idejama katoličke obnove, a u odnosu na Slovene pod osmanskom vlašću poseban pečat davala mu je papinska politika i djelovanje jezuitskog reda. Dubrovnik je u to doba postao jedno od najvažnijih središta protuosmanske koalicije (...) U kontekstu katoličke obno-

Koronelijeva napomena o Tugemiru na mapi iz 1688. godine je krajnje neobična i intrigantna. Riječ je o nesvakidašnjem potezu da se na kartu unese napomena o osnivaču jednog grada. Kakav je to značaj moglo imati za mletačke interese u doba Morejskog rata?

ve, među dubrovačkom vlastelom i obrazovanom elitom oblikovale su se izvorne panslovenske zamisli s protuosmanskim sadržajem, prožetim katoličkim prozelitizmom” (časopis Anali Dubrovnik 39, 2001, str. 502-504). Ovo znatno pojašnjava motive zbog kojih je Koroneli unio Tugemirovo ime na kartu iz 1688. godine. Tom napomenom se u duhu političkih ambicija Venecije i vjersko-obnoviteljskih planova Kurije s jasnom namjerom ukazivalo na tradiciju slovenskih vladara iz vremena kada je Duklja bila pod direktnim uticajem Rima. U svemu tome treba uočiti da je napomena o Tugemiru upisana u blizini Žabljaka koji je 1688. godine bio pod turskom upravom, a za koji su se Mleci tokom Morejskog rata nadali da bi mogao pasti u njihove ruke. A ukoliko bi se to dogodilo, trebalo je mletačkim vojnim zapovjednicima naznačiti mjesta od osobitog istorijskog značaja.

Mi u svemu ovome ne stavljamo akcenat na poduhvat „katoličke obnove“, već na samu okolnost da je Koroneli na kartu unio podatak o graditelju Podgorice, koji je očito tretirao kao istorijsku činjenicu. A budući da ga je upisao u neposrednoj blizini Žabljaka, imamo razloga za pretpostavku da je time htio da ukaže na značaj nekog vjerskog središta u kome se u dalekoj prošlosti možda nalazio onaj Silvestrov sarkofag od „finog mermera“. Ovo posljednje ne navodimo tek tako, već ga temeljimo na predanju koje je zapisao Andrija Jovićević, da j e na Žabljaku u daljoj

prošlosti postojao manastir na Ćuriobrijegu. Ćuriobrijeg je malena zaravan ispod žabljačke tvrđave. Nalazi se ispod današnjeg žabljačkog groblja i crkve Sv. Đorđa. Na tom nevelikom platou je u osmanskom dobu sagrađeno više kuća, a među njima i kuće (kule) čuvenog bratstva Perkočevića. Te kule postoje i danas. To su upravo one kule sa visokim dvorišnim zidovima, pod kojima je 1835. godine, tokom prvog zauzeća žabljačke tvrđave, poginuo veći broj Crnogoraca. Ali, nekoliko stoljeća ranije, u srednjem vijeku, na tom platou nije bilo kula Perkočevića. Tada se na tom platou najvjerovatnije nalazio manastir o kome govori predanje. Moguće je da je i neka od kula izgrađena na njegovim temeljima. U tome je ključan naziv lokaliteta – Ćuriobrijeg. Prema tumačenju Petra Skoka, ćirilica i ćurilica dolaze iz istog korijena, baš kao i imena Kirilo i Kurilo. Srpski istoričar Mihailo Dinić je odavno dokazao da su benediktinski monasi glagoljaši nazivani - ćurilicama. Toponimi sa predloškom „ćurio“, poput Ćuriobrijega na Žabljaku ili Ćurioca Blatinačkog kod Danilovgrada, nesumnjivo uka-

zuju na nekadašnje prisustvo benediktinaca-ćurilica. Stoga imamo razloga za pretpostavku da je na platou Ćuriobrijeg, u podnožju žabljačkog brijega, u daljoj prošlosti postojao benediktinski samostan, u kome se, konačno, mogao nalaziti i Silvestrov sarkofag „od finog mermera“. Arheolozi će jednom istražiti taj lokalitet i dati odgovor na ovu zagonetku.

JOŠ DVA ZAGONETNA

IZVORA O OSNIVANJU PODGORICE

Sa ovim još nije okončana priča o nastanku Podgorice. To pitanje je mnogo zamršenije. Postoje još dva izvora u kojima se navodi da je Podgorica nastala u ranom srednjem vijeku, s time što se u njima ne govori o „kralju Tugemiru” kao o njenom osnivaču. Prvi izvor nastao je u drugoj polovini 17. vijeka. U pitanju je porodična hronika koju je između 1665. i 1680. godine načinio Đurađ II Branković, imenjak srpskog despota Đurđa Brankovića. Đurađ II Branković je iz političkih motiva sačinio istorijat svoje porodice. Bilo je to u vremenu kada su narastale nade za potiskivanje Osmanlija s Balkana i obnovu hrišćanskih država na tom području. Splet istorij-

Andrija Jovićević bilježi predanje da je na Žabljaku postojao manastir na Ćuriobrijegu. Ćuriobrijeg je malena zaravan ispod žabljačke tvrđave. Nalazi se ispod današnje Crkve Sv. Đorđa. Na tom platou je u osmanskom dobu sagrađeno više kuća. Nekoliko stoljeća ranije tu se najvjerovatnije nalazio manastir o kome govori predanje

skih okolnosti je učinio da tadašnji srpski vjerski poglavari tajno proglase Đurđa za novog srpskog despota, nakon čega je ovaj 1668. godine išao kod ruskog cara Aleksija Mihailoviča da bi pred njim izložio plan o oslobođenju Slovena od Turaka i osnivanju srpske države. Dvije decenije nakon toga Đurađ II je austrijskom caru Leopoldu I podnio predstavku o osnivanju ilirskog carstva pod njegovom, Đurđevom, vladavinom. Đurađ II je utamničen 1689. i u zatvoru držan do smrti 1711. godine (Petar Šobajić, „Korjenići“, Glasnik Etnografskog muzeja na Cetinju, IV knjiga, Cetinje, 1964, 136).

Za nas je važno to što Đurađ II u svojoj Hronici pominje da su Brankovići u najdaljoj prošlosti živjeli u Korjenićima, odakle su se selili na druga područja. On navodi da su se Slaveno-Goti u drevna vremena naselili pod planinskim gorama među Hercegovinom i Dalmacijom „na reci zovomoj Korenič“ i da je pleme Brankovića najprije na toj rijeci prebivalo „ot nejaže nazvani Koreniči-Brankoviči“.

Iza toga slijedi najzanimljiviji dio. Kaže se da su se Brankovići iz Korjenića kasnije preselili u Podgoricu „gde sagradiše grad istog imena“, kao i da su imali i treće preseljavanje „v Braničevskoj deržave“ đe je u posljednje vrijeme Đurađ I Branković, despot, sagradio Smederevo svoj stolni grad, davši Žigmundu ćesaru Beograd u zamjenu (Petar Šobajić, „Korjenići“, str. 140). Branković, dakle, u osvrtu na najdalju prošlost svoje porodice navodi da su njegovi preci „sagradili Podgoricu“. To nije jedini pomen Podgorice u njegovom spisu. Da bi pokazao koliko je stara i značajna njegova familija, on iznosi još jedan intrigantan podatak. Pominje da je u ranom srednjem vijeku živio izvjesni Vuk Branković Podgoričanin („Volffgangus Brankovich Podgoricensis“) „osobite hrabrosti, pameti i vrijednosti muž“ koji se odlikovao tako vanrednim sposobnostima i vrlinama da je „zaslužio da se uzvisi na čast pravog kneza svete rimske imperije“ (Petar Šobajić, „Korjenići“, 148).

(Nastavlja se)

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Pogled na Crkvu Sv. Đorđa i groblje na Žabljaku i plato ispod crkve

Satelitski snimak Žabljaka Crnojevića na kome je zaokružen prostor Ćuriobrijega

Žabljak Crnojevića sa podgrađem

Žabljačka ulica podno nekadašnjih kuća Perkočevića

JAVNA ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA PLJEVLJA

E-mail: domzdravljapv@ t-com.me

Tel/faks 052/ 311 026 i 052/ 321 193

Tel. 052/ 311 942

Broj: 01-2044

Pljevlja, 11.09. 2024 .godine

Na osnovu člana 40 stav Zakona o državnoj imovini (‘’Sl.list CG’’,br.21/09, br.40/11),i člana 5 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (‘’Sl.list CG’’ br. 44/10), ,saglasnosti Ministarstva zdravlja CG br.08-427/23-5949/2 od 21.12.2023.godine, JZU Dom zdravlja Pljevlja objavljuje :

DRUGI JAVNI POZIV

ZA PRODAJU OSNOVNOG SREDSTVA – PEĆI NA PELET SA PRIPADAJUĆOM OPREMOM

JZU Dom zdravlja Pljevlja objavljuje javni poziv (prikupljanje ponuda) za prodaju osnovnog sredstva-peći na pelet sa pripadajućom opremom: PEĆ NA PELET sa pripadajućom opremom (pumpa,tri slavine,ekspanziona posuda ,ventil). Početna cijena iznosi 3,280.00€.

Zainteresovani kupci svoje ponude mogu dostaviti preporučenom pošiljkom putem pošte ili predati neposredno na arhivu Doma zdravlja Pljevlja. Na pošiljci obavezno staviti naznaku:«Prijava na oglas za prodaju osnovnog sredstva ,peći na pelet sa pripadajaućom opremom-ne otvaraj.« Rok za dostavljane ponuda je 8 dana.Otvaranje ponuda kojem mogu prisustvovati ponuđači ili ovlašćeni predstavnici ponuđača će sprovesti Komisija Doma zdravlja Pljevlja,dana 25.09.2024. godine u prostorijama ustanove sa početkom u 10h.Razgledanje pomenutog sredstva omogućiće se svakog radnog dana dok poziv traje u vremenu od 10 do 12 h.Pravo učešća na nadmetanju imaju pravna i fizička lica koja dostave sledeće dokaze: -Lične podatke za fizička lica (ime i prezime,adresa stanovanja ,matični broj,broj lične karte,kontakt tel.)

-Za pravna lica naziv,sjedište i fotokopiju rješenja o registraciji.

-Dokaz o uplaćenom depozitu sa naznakom ,učešće na javnom nadmetanju na žiro račun 53029824-72 kod NLB banke.

-Broj žiro računa za vraćanje depozita i broj telefona za kontakt . Visina depozita iznosi 10 odsto vrijednosti ponuđene cijene.Peć na pelet se prodaju u viđenom stanju ,a izabrani kupac nema pravo ne reklamaciju.Kriterijum za prodaju peći na pelet je najveća ponuđena cijena ,izražena u eurima koja ne može biti manja od najniže procijenjene vrijednosti.Troškovi prenosa imovine ( porez,takse i ostalo ) padaju u cijelosti na kupca.Sa najpovoljnijim ponuđačem biće zaključen ugovor o kupoprodaji vozila i isti će biti obavezan da iznos uplati u roku od 7 dana od dana zaključena ugovora.Ukoliko izabrani ponuđač odustane od sklapanja ugovora uplaćeni depozit se ne vraća.U slučaju da dva ili više ponuđača dostave istu cijenu,prednost će imati onaj ponuđač koji je prvi predao ponudu ,odnosno onaj ponuđač čija je ponuda prva zavedena na arhivi Doma zdravlja Pljevlja.Neblaglovremene,nepotpune,nejasne ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje i biće vraćene ponuđaču. Sve informacije na telefon:068/835-349,067/122-944

Na osnovu član14, stav 3 i 23, 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18)

Sekretarijat za komunalno poslove i saobraćaj

OPŠTINE BAR

O B A V J E Š T A V A ZAINTERESOVANU JAVNOST

da je D.o.o.Argella Montenegra, Dabezići bb, Bar, podnijo zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata za projekat – Instalacija nove linije u proizvodnom pogonu mini sirara, koja se planira postavljati u objektu od opšteg interesa-objekat stočarstva i rurarnog razvoja, koji čine multifunkcionalni objekat, štala, izmuzište i mljekara, ograđen prostor namenjen za smeštaj živine, objekat štale, objekat za degustaciju proizvoda i objekat za smeštaj čobana sa sušarom, sa pratećom unfrastrukturom u naselju Dabezići bb, Bar, opština Bar U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Bulevar Revolucije broj 1, kancelarija broj 263, II sprat, radnim danima od 11 do 15 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, je 5 radnih dana na adresu Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj, od dana objavljivanja obavještenja

Javni izvršitelj Nikčević Biljana iz Nikšića, Staro pazarište bb, u izvršnim predmetima izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom AD Podgorica, Ul.Moskovska br.29, koga zastupa punomoćnik Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, radi naplate novčanih potraživanja, i to:

1. U predmetu poslovne oznake Iv.br. 181/24 protiv izvršnog dužnika Novak Šljukić, Bršno bb, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 01.08.2022.godine do 31.03.2023.godine; vr.sp.673,81 eura; 2. U predmetu poslovne oznake Iv.br.1430/22 protiv izvršnog dužnika Aleksandra Mihailović, Ul.13.jul 122, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 01.08.2021.godine do 31.03.2022. godine; vr.sp.344,71 eura;

3. U predmetu poslovne oznake Iv.br. 621/24 protiv izvršnog dužnika Nikola Kontić, Ul. VI Crnogorske brigade S/5, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 01.03.2023.godine do 31.10.2023. godine; vr.sp.139,09 eura; 4. U predmetu poslovne oznake Iv.br.563/24, protiv izvršnog dužnika Esad Sejdi, Ul. Trebješka bb, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 01.03.2023.godine do 30.09.2023.godine; vr.sp.890,83 eura; 5. U predmetu poslovne oznake Iv.br.724/24, protiv izvršnog dužnika Stevo Popovac, ul. Ljuba Nenadovića br. 12, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 01.04.2023.godine do 30.11.2023. godine; vr.sp.554,45 eura; u smislu čl.45 ZIO-a, dana 11.09.2024.godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju navedenih poslovnih oznaka sa predlogom i prilozima, kojima su izvršni dužnici obavezani da na ime duga osnovom navedenih vjerodostojnih isprava isplate izvršnom povjeriocu iznose koji su određeni Rješenjima o izvršenju, sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka. Naprijed navedeni izvršni dužnici se mogu obratiti javnom izvršitelju Nikčević Biljani na adresu Staro pazarište bb, u Nikšiću, to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju navedenih poslovnih oznaka sa predlogom i prilozima.

Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim, da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 11.09.2024.godine

BAR, BJELIŠI, prodajem placeve od 300, 360, 480 m2 , uknjiženi, uz put.

Tel. 069/332-332

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

JAVNI IZVRŠITELJ Nikčević Biljana

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Требјесом.

на

син МИРКО, кћерке АЛЕКСАНДРА и МАЈА, брат НЕНАД, сестре

и ВЕСЕЛИНКА, јетрва ДАНИЦА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад и остала многобројна родбина БЛАГОЈЕВИЋ и ЧАВИЋ

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

MAJO PERIŠIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru pored tvojih voljenih, a ja ću te čuvati od zaborava.

MARINA

KAŠĆELAN sa porodicom

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav

504

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

MAJO PERIŠIĆ

Voljeni nikad ne umiru. Počivaj u miru.

Porodica MUHADINOVIĆ

Tužni, ali i zahvalni za istinsko prijateljstvo. Počivaj u miru.

Porodica SAVA KAPE

Moj voljeni roditelju

EMANUIL -MAJO PERIŠIĆ

Kroz život si išao tiho, mirno i skromno, bio si mi podrška za sve u životu. Hvala ti na pažnji i ljubavi koju si mi pružio. Tvoja ćerka SNEŽANA

Dragi đede

EMANUIL -MAJO PERIŠIĆ

Hvala ti na ljubavi i pažnji koju si nam pružio. Počivaj u miru i čuvaj nam majku. Unuci: MARKO i MILAN MATIĆ

Dragi naš

EMANUIL-MAJO PERIŠIĆ

Hvala ti na ljubavi i pažnji koju si nam pružao. Počivaj u miru uz našu Radu. Supruga BOSILJKA, ćerka SNEŽANA, unuci MARKO i MILAN MATIĆ

461

SRĐI POPOVIĆU

Dragi Srle, počivaj u miru.

DRUGARI IZ SRD RTCG NELA, ANA, SUZANA, BORO i BOJAN

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MILUTINU Č. PEJOVIĆU

Dragi prijatelju, počivaj u miru. Porodica pok. UROŠA KRSMANOVIĆA

Najboljem ujaku

MILUTINU Č. PEJOVIĆU

Čuvaćemo te od zaborava.

PAVELINA i STEFAN

466

Sjećanje na prijateljstvo i dugogodišnje druženje. ŽELJKO ŠOFRANAC sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom svaku i tetku

MILUTINU Č. PEJOVIĆU

Hvala ti za sve godine koje si, ne štedeći sebe, bio uz nas. Tvojim preranim odlaskom ostali smo bez velikog oslonca i podrške. Čuvaćemo te od zaborava a tebe neka anđeli čuvaju. Počivaj u miru.

RADMILA i GORDANA ĐUKANOVIĆ

468

Posljednji pozdrav dragom komšiji

MIĆI PEJOVIĆU

Od MIŠKA, DANIJELE i BALŠE NOVOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom zetu

MILUTINU Č. PEJOVIĆU

Tvojim preranim odlaskom ostali smo nijemi. Riječi nijesu dovoljne da opišu našu bol zbog tvog preranog odlaska. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Porodica BAĆOVIĆ

469

Dragom

MIĆI

MILENKO OSTOJIĆ

476

Sa tugom i bolom opraštamo se od našeg dobrog i plemenitog kuma

MIĆE PEJOVIĆA

Tvoje plemenito srce i dobra duša zaslužili su vječno pamćenje. Počivaj u miru.

Kumovi: VESELIN, MAJA, LUKA, MILENA, JELENA, IVANA MILANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom komšiji MIĆI PEJOVIĆU DRAGAN PERIŠIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Od porodice pokojnog PAVLA POPIVODE

Posljednji pozdrav

MIĆI PEJOVIĆU

Počivaj u miru

LJILJANA KRIVOKAPIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

MIĆI PEJOVIĆU

Kolektiv ,,CRNA GORA“

Tvoj odlazak ostaviće ogromnu prazninu u našim životima.

Nedostajaće nam tvoj plemeniti lik i ljubav koju si nam nesebično pružao. Ponosni smo što smo te takvog imali.

SAVICA PEJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu i šuri MILUTINU Č. PEJOVIĆU

Dragi brate, tvojoj sestri si bio očni vid, sunce koje je prestalo da sija 10. septembra 2024. godine. Sestra će se nadati dok je živa da ćeš doći da je zagrliš i nasmiješ, ali ti me iznevjeri.

Dok živim i ti ćeš živjeti u mom srcu, jer voljeni nikad ne umiru.

Počivaj u miru, sunce moje, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Ožalošćena sestra JASMINA i zet MIRČETA KRSMANOVIĆ

Posljednji pozdrav

MIĆI PEJOVIĆU

Od NIKOLE i JOVANE POGRMIĆ sa porodicom

459

Posljednji pozdrav

MIĆI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru među anđelima. VELJKO VUKOVIĆ sa porodicom

Od porodice ĆETKOVIĆ 474

Sa tugom u srcu opraštamo se od našeg dragog

460

Komšije BATRIĆEVIĆI

475

Posljednji pozdrav dragom komšiji

RADOVAN i RAJKA VUČKOVIĆ

Od BOBA i BOJANE BORILOVIĆ sa porodicom 484

Posljednji pozdrav našem kumu

Najdraži kume i naš veliki prijatelju, hvala ti za sve što si nam u životu pružio. Bio si s nama uvijek kad je trebalo i dijelio sve što si mogao i imao. Tvoj veseli duh, dobrota i požrtvovanje zauvijek će ostati u našim srcima. Pamtićemo te uvijek onakvog kakav si bio: pošten, nasmijan i plemenit. Neka ti je laka crna zemlja, ova tvoja, crnogorska, koju si najviše volio. Tvoji kumovi: JOVO, VESNA, BOBO, DEJO i LEJLA BATRIĆEVIĆ 462

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

ŽELJKO VUJOVIĆ sa familijom

477

Posljednji pozdrav kumu MIĆI PEJOVIĆU Hvala ti za svu iskrenu ljubav i prijateljstvo.

BATRIĆEVIĆ sa porodicom

MIĆI

Posljednji pozdrav dragom komšiji

MILUTINU PEJOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva među anđelima, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Porodica pokojnog SLOBA DARIĆA

Posljednji pozdrav velikom prijatelju i kumu

PEJOVIĆU

Od NIKOLE, MILICE i ŽELJKA NIKOLIĆA

479

Posljednji pozdrav dragom drugu

Posljednji pozdrav dragom komšiji

MIĆI

Dragi

MIĆA

MIĆI

Posljednji pozdrav dragom sinu, suprugu i ocu

MILUTINU Č. PEJOVIĆU

Sa nevjericom u duši ti šaljemo posljednji pozdrav.

Prebrzo si nas napustio.

Nijesmo imali vremena ni da te pozdravimo.

Kažu da Bog uzima najbolje.

Sada čvrsto vjerujemo u to.

Neka tvoja čista i plemenita duša počiva u miru.

Majka DRAGICA, supruga OLGA-GARA, sinovi KRSTO i JANKO i kćerka JELENA

Posljednji pozdrav dragom sinu

MILUTINU Č. PEJOVIĆU

Sine, nije trebalo da ide ovim redom.

Sa tobom je pošlo i pola mene. Riječi ne mogu opisati kako se osjećam, ali sam sigurna da ćeš biti uz nas i da ćemo se uskoro ponovo sresti. Volim te,

Tvoja majka DRAGICA PEJOVIĆ

MIĆA

Nećemo se opraštati od tebe jer oproštaj znači zaborav. Živjećeš zauvijek u našim srcima i mislima, prijatelju. Ne znam samo kako ću bez onog „A, Nikola“. Hvala za svaku prijateljsku riječ. Živio si kratko, a živjeli smo bratski. Srešćemo se mi opet.

NIKOLA MALJEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ocu

MILUTINU Č. PEJOVIĆU

Tvoj prerani i iznenadni odlazak nas je probudio iz dječije fantazije da će „Mića uvijek biti tu“.

Ovo buđenje nam se ne sviđa jer je teško shvatiti da više nijesi tu i da više nema onih svakodnevnih prepirki, smijeha i tvoje ogromne duše, koja je plijenila. Dok smo mi živi i ti ćeš živjeti. Volimo te!

Tvoji KRSTO, JANKO i JELENA

Posljednji pozdrav voljenom kumu

Sa ponosom i tugom čuvaćemo uspomenu na tebe. Nećeš biti nikad zaboravljen.

DANO CRVENICA sa porodicom 507

MIĆI

Dragi

Posljednji pozdrav dragom

MIĆI PEJOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u carstvu nebeskom. ĐURO i MARIJA MARTINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu i šuri

MILUTINU Č. PEJOVIĆU

Dok dišem ja, živjećeš i ti. Tvoja sestra TAMARA i zet ŽELJKO VUJOVIĆ

Sjećanje na našu voljenu majku i suprugu

JELENU - JELU MILIKIĆ

12. 9. 2008 ‒ 12. 9. 2024.

Tvoji: NIKOLA, MILICA i BOŠKO

12. 9. 2017 – 12. 9. 2024.

FARUK - FARO PAČARIZ

Sjećanje na tebe živi u svakom trenutku, u svakoj misli i u svakom osmijehu. Nedostaješ nam svakim danom sve više. Neutješni BRAT i SESTRE

Dvije godine su od kada nije sa nama naša voljena

BRANKA ČAĐENOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali uspomene i ljubav na tebe ostaju vječno. Počivaj u miru.

SAŠA i DRAGANA ČAĐENOVIĆ

Sa tugom se opraštamo od

MIĆE PEJOVIĆA

Tvojim odlaskom izgubili smo iskrenog i dragog prijatelja.

Familija pok. VASKA JOVIĆEVIĆA 503

Posljednji pozdrav komšiji MILUTINU PEJOVIĆU

Nijesmo ni slutili rastanak sa Vama. Nedostajaće nam Vaš smijeh, lijep pozdrav i ruka pomoći uvijek kad nam je trebala.

Počivajte u miru, dragi čika Mića.

Od PETRA MARTINOVIĆA sa porodicom

TUŽNO SJEĆANJE

SLOBODANKA i ILIJA 10 godina 18 godina PETRIČEVIĆ

Voljeni naš

TVOJA PORODICA 464

BRANISLAV BRANO KALEZIĆ

Bane, Baka, đede, danas ti je rođendan, dobro naše. Voli te i tuguje,

Teško je naći riječi za tugu koju osjećam i da prihvatim da Vas nema. Odnijeli ste dio moje duše. Vaša ćerka MAJA sa porodicom 501

452 12. 9. 2014 – 12. 9. 2024.

SLOBODANKA PETRIČEVIĆ

Postoji bratska i sestrinska ljubav koju ništa prekinuti ne može. Ni smrt. Živjela si za sve nas, a mi sad živimo od sjećanja na tebe i našu braću. Otišla si da ih okupljaš oko sebe, da im rane liječiš, rukama nježnim miluješ. Nebo je bogatije, a mi siromašniji za tvoju plemenitu dušu koja zauvijek ostaje utkana u naše živote.

Tvoji najdraži: MARIJA, VOJIN i STANKA 458

Dvije godine od kako fizički nije sa nama

BRANKA Vučine ČAĐENOVIĆ rođena LOVIĆ

491

Najbolja, najplemenitija, najbrižnija majka i supruga na svijetu.

Svemu si nas naučila samo ne ono najteže – kako dalje bez tebe.

Neka tvoja dobra duša zauvijek se odmara i raduje, a mi ćemo te čuvati u srcu.

Suprug VUČINA i sin VELIBOR

Najsvetija naša

BRANKA Vučine ČAĐENOVIĆ

Dvije su godine bola, nemjerljivog nedostajanja tvog zagrljaja i sretanja. Tvoji: SARA, TANJA i GORAN NIKOLIĆ

1944 - 2024

Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima – počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.

Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena.

Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 12. septembar 2024. • broj 439.

Napast od nostalgije

zbog čega „Beetlejuice Beetlejuice“ nije esencijalan, niti pretjerano sočan, ali ipak jeste grozomorno zabavan povratak kultnom mikrokosmosu Tima Bartona

Str. 8, 9. i 10.

A cappella

Mendes

Seržio Mendes, kompozitor i umjetnik koji je zapadnoj kulturi tokom 20. vijeka donio sambu i bosa novu, preminuo je u 83. godini. Vođa mnogih orkestara i autor poznatih i svevremenskih hitova kao što su „Mas Que Nada“, „The Look of Love“ i „The Fool on the Hill“ ostavio je dubok trag ne samo na brazilsku, već i na svjetsku muzičku kulturu. Snimio je više od 35 albuma, od kojih su mnogi zaslužili zlatne i platinumske bedževe, a 2012. godine nominovan je za nagradu Oskar kao koautor kompozicije „Real in Rio“ iz animiranog filma „Rio“ (Karlos Saldanja, 2011).

Posljednje nastupe, vremešni Mendes održao je u novembru 2023. u punim dvoranama u Parizu, Londonu i Barseloni. Na vijest o njegovoj smrti, svi unisono pišu kako je čovječanstvu ostavio pozamašno nasljeđe za više od šest decenija bavljenja muzikom.

Kao student klasičnog klavira, čim mu je ruku dopao Brubekov album „Take Five“, Mendes je te iste ruke digao od klasičnog klavira, batalio studiranje i upustio se u novu džez avanturu, ne znajući kuda će ga to odvesti. Sada znamo da nije pogriješio i da je, slušajući sopstveno srce, iako nije znao ništa o džezu u tom trenutku, ipak uradio pravu stvar. Počeo je sa tezgama u Rio de Žaneiru, polako ulazeći u tajne džeza, a dodatno analizirajući brazilsku bosa novu. Polako je postajao vidljiviji na brazilskoj džez i bosa nova sceni, pa su ga ubrzo uočile i legende: Žoao Žilberto i Antonio Karlos Žobim brzo su uvidjeli da dolazi vrijeme tada mladog umjetnika. Prvi album „Dance Moderno“ snimio je 1961, a nakon tri godine, pritisnut vojnom obavezom kojoj se i nije baš radovao, odlučio je da napusti Brazil i preseli se u Sjedinjene Države. Tamo je potpisao ugovor s izdavačkom kućom „A&M Records“ i zajedno su došli do formule uspjeha, pa su džez obrade popularnih brazilskih pjesama postale novi američki slušalački standard.

U toj eri nastao je i „Mas Que Nada“, jedan od najvećih svjetskih hitova. Seržio je donio i nove aranžmaske standarde u džezu, pa su puckanje prstima u ritmu sambe, šejkeri u novoj ritmici postali nova navika slušalaca u SAD. I ne samo

Piše: Vladimir

MARAŠ

Posljednje nastupe, vremešni Mendes održao je u novembru 2023. u punim dvoranama u Parizu, Londonu i Barseloni.

Na vijest o njegovoj smrti, svi unisono pišu da je čovječanstvu ostavio pozamašno nasljeđe za više od šest decenija bavljenja muzikom

godine došao u situaciju da ga kao kompozitora i muzičkog producenta otkriju i mlađe generacije umjetnika u raznim muzičkim žanrovima. Koketiranje s elementima hip-hopa, saradnja sa grupom Black Eyed Peas na novoj verziji numere „Mas Que Nada“, kao i snimanje sa različitim i popularnim reperima sa početka 21. vijeka, njegovoj muzici donijeli su rifrešovanu slavu. Farel Vilijams ugostio je Mendesa na svjetskom hitu „Happy“. Dakle, bio je poštovan i cijenjen umjetnik tokom cijele, plodne i duge karijere. Nema veće sreće i zadovoljstva za nekog umjetnika.

u Sjedinjenim Državama, jer ljudi širom svijeta zavoljeli su taj zvuk, a ostalo je istorija.

Kasnije, Mendesova izdanja bila su savršen produkcijski spoj zapadne kulture i izvornih brazilskih melodija i ritmova, pa tu sintezu možemo čuti i dan-danas na mnogim kompilacijama i izdanjima. Štoviše, to je odavno postao novi žanr i veoma se dobro drži i sada na tržištu muzike. Gremi nagradu dobio je 1992. za album „Brasileiro“. U novije vrijeme, Mendes je hrabro eksperimentisao i sa modernom muzikom za mlađu populaciju. Čak je 1997.

Film o njegovom životu, „In the Key of Joy“ (2020) stigao je sa njegovim istoimenim albumom. Latinoameričku Gremi nagradu za životno djelo dobio je 2005. godine. Aktivno je bio na sceni sve do novembra prošle godine, a sa 82 godine imao je na sceni istu onu kreativnu energiju kao i na početku, svjedoče njegovi fanovi.

Sumirajući svoju životnu i umjetničku filozofiju izjavio je: „Kada razmišljam o brazilskoj muzici, prvo što mi pada na pamet jeste asocijacija na zadovoljstvo, slavlje, žurku... To je jednostavno duh svih Brazilaca, pa i moj“. Njegova supruga Gracinja bila je vokalna solistkinja na mnogo njegovih kompozicija, pa je rekao i da u tome dijelom leži iskrenost kojom odišu njegove numere i albumi.

Sa muzikom koju pravite, tvrdio je Mendes, nema kalkulacija, jer ne možete prevariti ni sebe ni drugoga ukoliko imate samo biznis planove. Muzika jednostavno mora da se dogodi u svom osnovnom, najiskrenijem obliku i jedino tako može doći do srca drugih ljudi. Seržio Mendes jedan je od velikana svjetske muzike i zasigurno je ostavio više nego dovoljan trag za neke nove umjetnike iz tog južnoameričkog miljea. Njegov uticaj lako je dokaziv i na polju balkanske muzike, jer mnoge zvijezde s ovih prostora ili imaju hitove u tom bosa nova maniru, ili su tom maniru prilagođavali sopstvenu muziku kroz obrade. Dovoljno da zaključimo da je Mendes civilizaciji ostavio neslućenu zaostavštinu.

u

fokusu

Detaljna studija geneze zla nadjačava objektivne

Sve traume lorda

Amazonov projekat trenutno profitira od dubinske analize glavnog negativca. Pogonsko gorivo serije upravo je to vječito pitanje, da li je ostalo nešto u njemu čovječno, ili je i to ipak samo maska i velika igra Gospodara prstenova

Sve bi bilo drugačije, samo da je Sauron pošao kod terapeuta. Ne bi se ni jedan-jedini đa’olji Prsten moći iskovao; nit bi Galadrijela izabrala da vjeruje baš najpogrešnijem od svih loših momaka; nit bi se Bilbo i Frodo vjekovima potom micali iz Okruga i potucali bosi po bijelom svijetu...

Niti bi, naravno, Džef Bezos ikad pomislio da treba da troši desetine miliona (milijarde?

Ciklijarde, gospodine moj!“, što bi rekao Slavko P.) na nešto poput serije „The Lord of the Rings: The Rings of Power“. Ali, naravno – Sauron je takav tip i takva prevara, da samo želi da povjerujete da bi sve bilo drugačije... Da je pošao kod terapeuta.

Stare boljke

Ozbiljno, baš tako nešto se dešava negdje do pola premijerne epizode druge sezone serije „LOTR: The Rings of Power“. Na Bezosovom Amazon prajm servisu, da.

Uglavnom, na pola te premijere, jedan sasvim bezazlen lik ubjeđuje Saurona ( Čarli Vikers), da „pronađe za sebe oproštaj, jer je živ samo zato što je odabrao dobro“.

„Ali šta će biti sjutra?“ – pita njega Sauron, onako i sam ne vjerujući, da je sposoban da nešto dobro čini u kontinuitetu. „E, sjutra ćeš morati da biraš opet. Pa ponovo narednog dana. Pa opet... Jer, tako ti je u prirodi“.

Kapira Sauron odlično sopstvenu prirodu, i mnogo prije nego što ponovo i naprečac uhvati šturu i nalijevo krug ka ambisima zla. Nego, tu je neđe i sličan problem sa serijom „The Rings of Power“: u svakom momentu imate utisak da bi već u narednoj epizodi mogla potpuno da se uruši, jer je

svojom prirodom jedna tanka konstrukcija sa gomilom akutnih boljki. A ključna je ova: niko, ali niko od svih tih likova ne djeluje kao stvarna osoba

od krvi i mesa. Ljudskog, vilenjačkog, patuljačkog, kako god, svejedno. To nijesu osobe – to su u najboljem slučaju skockani i personalizovani

Čarli Vikers kao Anatar, karakterna vilenjačka „varijanta“ Saurona

simboli, a u najgorem nekakve „drvene Marije“ od svih klišea epskih i fantazijskih priča. Nakon pet emitovanih epizoda osmodjelne druge sezone,

sezone epa ,,The Lord of the Rings: The Rings of Power“

Saurona

lako je ponovo zaključiti: „The Rings of Power“ i dalje boluje iste boljke kao i „The Wheel of Time“, drugi veliki Bezosov projekat epske fantastike. Ima beznadežno anemične, beskrvne, žitke likove. I džabe je tu sva velika zavrzlama, skoro pa studija u Tolkinovom svijetu, na koje načine nam se zlo sve privlači i uspije da nam dolija, ili ponovo rađa onda kada pomislimo da smo ga jednom i za vijek-vjekov’ utulili.

Džabe je sve to, kad sve te osobe ne umiju da se šale, da ljubomorišu, da pakuju jedni drugima, da se brane cinizmom ili sarkazmom, da gore od požude ili strasti ili krivice ili zaljubljenosti – kao stvarni ljudi. Pokušavaju, ali ne umiju – pa nijesu ni do koljena, ni dalje, jednom Tirionu Lanisteru iz HBO hita „Game of Thrones“. Tirionu do koljena, pun intended.

Prokleto prstenje

Tu otprilike je i odgovor gospodinu Bezosu, na onaj jasan statistički podatak od prije dvije godine – zbog čega se do kraja posljednje, osme epizode prve sezone, nekako dokotrljalo svega 37 procenata gledalaca na sva zvona najavljivane premijere, prikazane u septembru 2022... Jer se, prosto, slabo kome gledalo nešto što je dobrim dijelom ličilo na jurnjavu nekakvih marioneta sa kraja na kraj Srednje Zemlje.

Još jurnjava u kojoj svi znaju kakav je kraj: jer radnja serije „The Rings of Power“ dešava se neđe između Tolkinovog „Silmariliona“ i „Gospodara prstenova“. Pa svi znaju, cijeli svijet koji je čitao ili gledao „The Lord of the Rings“ zna - da će svaki od tri vilenjačka Prstena Moći biti iskovan, pa sedam za patuljke i devet ljudskih i, na koncu, Jedinstveni Prsten... I da će ga potom taj Jedinstveni, sa Sauronove ruke, jedan ljudski junak Izil-

dur otfikariti; pa da to opet neće biti Sauronov kraj, pa da će se mnogo kasnije desiti jedan Hobit Bilbo, pa Frodo... Znate već.

Dakle, „The Rings of Power“ ima jednu žešću boljku koju publika od starta mora da prihvati, a to je da se radnja dobrim dijelom mora dešavati na autopilotu. A ono što ostaje, uprkos tankim glumačkim performansima – jeste jedno detaljno oslikavanje svijeta Srednje zemlje, stotinama godina prije događaja u „Gospodaru prstenova“... I detaljno portretisanje geneze nekih likova. Recimo, zašto je Galadrijela takva kakva jeste. Ili zbog čega je Sauron to što jeste. I tu treba biti vrlo pošten pa reći: eto stvari koje kreatori Džon D. Pejn i Patrik Mekej u drugoj sezoni rade ne za komad, nego za klasu bolje nego u prvoj. Fanovi „Gospodara prstenova“, želite da vidite kako je Sauron došao do Mordora, kako je iskovao Jedinstveni Prsten, ili kako je natjerao neke pokondirene lidere ili političare da na svoje cijenjene ruke natakare to prokleto prstenje? Pa onda je ovo serija za vas, i taj dio domaćeg zadatka autori serije rade mnogo bolje i efektnije od očekivanog. Studija geneze zla? Eto vam je, na kraju ovog ljeta na Amazonovom striming servisu!

Bezosova računica

Tu neđe je ono „u grmu leži zec“ za Džefa Bezosa: nije njemu bitno to što je gledanost na kraju prve sezone pala na malo više od trećine sa početka... Jer, prosto, cijeli svijet zna za „Gospodara prstenova“ i dijeli opsesiju magijom Tolkinovih knjiga, a samo nešto manji broj voli filmsku trilogiju Pitera Džeksona sa početka vijeka. Pa je i trećina od tog broja – opet više nego dovoljna da se mnogo skup projekat finansijski opravda i dobro zaradi. E, za te koji su se do početka dru-

ge sezone s ovom serijom dokotrljali – ova vizija Tolkinove Srednje Zemlje nudi neke neočekivano sočne darove. „The Rings of Power“ sada je, prije svega, ciničan pogled na sve one koji misle da će nešto moći da riješe kada ugrabe političku moć. Nju simbolizuju ti Prsteni Moći, prvo na vilenjačkim rukama, pa onda i još neki na prstima patuljaka i ljudi... Svi oni su žešći robovi sujete, a ta sujeta im se prikrada na najpodmuklije načine. Posebno dobro i efektno kada je u pitanju Galadrijela ( Morfid Klark, kao mnogo stariju u Džeksonovoj filmskoj trilogiji tumači je Kejt Blančet). Vilenjakinja koja na početku serije želi da preuzme odgovornost, da dobije šansu da se bori, da učini nešto ispravno – na početku druge sezone oporavlja se od žešće povrijeđenog ega, jer ju je preveslao Sauron lično. I otkrio joj svaku slabost. Neće vam se to reći direktno – ali, možda je u njega i bila zaljubljena. I kontate, koliko je toj mladoj i obmanutoj ženi potrebno da vrati neku kontrolu u svom životu? Taj momenat buđenja ponosa, pa sujete – efektno je oslikan u seriji „The Rings of Power“. Žrtva tog prokletstva Sauronovih prstena jesu svi moćnici Srednje Zemlje, bez obzira na to kakve su im pobude; da li su oni što bi prstene da unište, ili oni što bi da ih protiv Saurona iskoriste, ili oni što bi da ih sačuvaju samo zato da bi osigurali dugovječnost za sebe, svoju zemlju i rasu... Vrlo je jednostavno kreatorski duo

riješio tu veliku panoramu od geneze zla; do te mjere da se lako zaborave i posni, stereotipni i beznadežno pompezni dijalozi. I akutni nedostatak humora, i još tupavije forsiranje humora, po svim znanim i neznanim stereotipima epske fantastike.

Vilenjak i čovjek U srcu svega toga - stoji Sauron. Producenti su u prvoj sezoni uspjeli da ga „sakriju“ od većeg dijela publike, da gledaoce serije navedu na kriv trag – oko toga, ko bi stvarno tu Tolkinov famozni Gospodar prstenova mogao biti. A sada? Malo manje misterije, malo više moralne dvojbe. I dileme oko toga, da li je stvarno Sauron samo duboko povrijeđena i krivicom gonjena osoba, koju bi neko (terapeut? Ozbiljno, ne šalimo se, na to liči) mogao gurnuti ka dobru... Ili je i to, prosto, sve njegova velika obmana, kojom i publiku jedne serije u septembru 2024. uspijeva navući na krivi trag. Čarli Vikers je tu odradio sasvim pristojan posao, da ne bude primarno osoba, nego iznad svega simbol – vječne Sjenke koja uvijek vreba i onda kada mrak djeluje poraženo. A kada nije osoba, onda je savršen „shapeshifter“, amorfna masa tame, koja je sposobna da uzme bilo čiji oblik (posebno interesantan kao vilenjak Anatar, čak više nego ćutljivi, nad sobom upitani i blago samosažaljivi čovjek Halbrand) – da bude odlična kamuflaža za nešto što nije ništa drugo,

Morfid Klark u ulozi povrijeđene i iznevjerene Galadrijele

nego prazna mješina zla. A neki je, od svoje sujete i ponosa, ne mogu primijetiti – ni onda kada im je pred nosom.

Onaj dio radnje koji se tiče (sasvim neodoljivih) patuljaka i njihovog kraljevstva se, makar za sada u drugoj sezoni, beznadežno vrti ukrug. A famozni Stranac ( Danijel Vajman ), onaj potencijalni čarobnjak u kom sad već svi vide Gandalfa, bukvalno tapka u mjestu, dok sa nekim ne pretjerano interesantnim Hobitima putuje preko pustinja Srednje Zemlje.

Izildur ( Maksim Baldri ) je već interesantniji – kao neko čiju transformaciju u čovjeka sa jasnim integritetom, prekaljenog svakakvim povredama i gubicima, možemo pratiti.

Nije baš da je „Majkl Korleone ove serije“, kako ga producenti na sva zvona opisuju – jer Baldri nije ni izbliza karakteran glumac kao mladi Paćino... Ali, ideja je sama po sebi simpatična.

Uz sve to, producenti se baš trude da odrade što temeljniji „fan service“ – pa odatle i ko -

načno ubacivanje jednog od najomiljenijih i dugo priželjkivanih likova „Gospodara prstenova“, Toma Bombadila... No, sudeći po četvrtoj epizodi, u kojoj se prvi put pojavljuje, teško da je poznati Britanac Rori Kiner dovoljno raskošno i potentno rješenje, za obožavanog ludog Čarobnjaka.

Tragični starac

Kuda, na koncu, ide „The Rings of Power“? Javne kritike za jeftinu kulturnu aproprijaciju seriji samo pomažu i pružaju joj publicitet – a realno i ne smeta bilo kome, to što Hobiti govore s irskim, a Patuljci sa sve škotskim akcentom. Veći problem od toga su neke „sa neba pa u rebra“, ničim izazvane romanse, te činjenica da generalno nema dobre konekcije, a kamoli hemije između likova... Makar je performans Čarlsa Edvardsa , koji igra tragičnog vilenjaka Kelebrimbora, onoga koji je iskovao Prstenje Moći – skoro šekspirovski moćan. I ta Tolkinova „Srebrna ruka“ od starog vilenjačkog gospoče -

ta dobila je dostojan portret. Na kraju ispada da se serija trenutno solidno kotrlja uglavnom na leđima Saurona, na gorivu od svih njegovih trauma i povreda; i uvijek uz vječito pitanje, je li to stvarno tako; da li je ostalo nešto u njemu čovječno, ili je i to sve maska i velika igra Gospodara prstenova. A radnja je, za sada, u drugoj sezoni postavljena tako da valja vjerovati, da će na njenom kraju biti serviran dobar, temeljen i potentan odgovor.

Do tada i do tog epiloga – valja se nadati ugodnom putovanju Srednjom Zemljom, sa makar zeru potentnijim dijalogom, više raskošne epske akcije, manje forsiranja ničim izazvane romantike... I (bolje bi im bilo!) što više i što luđe serviranog Toma Bombadila. Jer, ako to Bezosovi producenti omaše – to im već fanovi Tolkinovih knjiga ne bi oprostili. Nego bi bilo - svi put pod noge, pravo u vulkane i vječne vatre Sauronovog Mordora.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 3/5

CELULOID

Iako je ostao bez nagrada i u Berlinu i u Sarajevu, Roman Bondarčuk ostavio je prilično pozitivan utisak pričajući o nevoljama poštenog čovjeka u svijetu koji radi po izvitoperenim pravilima i u kojem se sve svodi na igru moći

Utoliko gore po činjenice! – izjava je koja se pripisuje nemačkom filozofu Georgu Vilhelmu Fridrihu Hegelu, a navodno ju je izgovorio kada je neko od njegovih kolega jednu njegovu teoriju suočio sa –činjenicama. Opet, čini se da sada mnoge stvari funkcionišu upravo po toj maksimi, i to čak i one kojima bi činjenice morale biti „hleb nasušni“, kao što su to, na primer, novinarstvo i vesti. I to važi za svaki nivo, od globalnog do komunalnog. Upravo u tom komunalnom miljeu obitava „The Editorial Office“, novi film Romana Bondarčuka . Premijeru je imao zimus, na Berlinalu u sekciji „Forum“, a u Sarajevu se takmičio u glavnoj konkurenciji. Iako je tamo ostao bez nagrada, ostavio je prilično pozitivan utisak pričajući priču o nevoljama poštenog čoveka u haotičnom svetu koji funkcioniše po izvitoperenim pravilima i u kojem se sve svodi na igru moći.

Senzacije i botovanje

Protagonista Jura (igra ga Dmitro Bahnenko na čijim je iskustvima i bazirana priča filma) radi u lokalnom biološkom institutu na projektu da obližnja šuma bude priznata kao deo evropskog „zelenog pojasa“, pa da time postane zakonski zaštićena. U tu svr-

Stranac (Danijel Vajman) na dugom putovanju pustinjom

The Editorial Oﬃce

hu, on i stariji kolega Mihailo (Oleksandr Šmar) odlaze tamo da dokumentuju njenu važnost u funkciji staništa za retke stepske mrmote. Umesto toga svedoče namernom paležu koji izvode maskirani napadači sa nejasnim ekonomskim ili političkim ciljem. Jasno nam je da na tom mestu nevolje za njih dvojicu tek počinju...

Jasno, bivaju promptno otpušteni sa posla, ali Jura ne želi da odustane od priče. Zato prvo odlazi u lokalne zvanične novine, pa onda i na senzacionalistički portal koji ga na kraju i zapošljava, ali ne na razvoju te priče, već na poslovima izmišljanja novih senzacionalnih vesti, laganja i „botovanja“ jer se spremaju lokalni izbori na kojima se nadmeću dve jednako korupcionaške partije, a gazda portala očito navija za jednu od njih. U toj situaciji, Jura se, kao pošten čovek, očito ne snalazi, ali je uveren da mora učiniti nešto, i to po svojoj savesti, zbog čega u poređenju s ostalim prevejanim likovima, ispada vrlo naivan. Ni kući mu ne cvetaju ruže, budući da živi sa majkom ( Rima Zubina ) koja možda spretnije pliva po gradu kojim upravljaju moćnici i silnici, ali je zato neverovatno naivno poveruje u obećanja lake zarade na tržištu kripto-valuta, što je šema koju prodaje američki prevarant (Džoel Kenet Rakos), a koja će je koštati ušteđevine. Možda je na kraju situaciju najbolje sumirao majčin ljubavnik Ruslan (Andrij Ki-

rilčuk), povezan sa gradskim strukturama, rečima da je upravo sveobuhvatni haos ono što štiti grad i regiju od upada i uticaja i s istoka, i sa zapada.

Rat i korupcija

Opet, trebalo bi imati u vidu da se ovde radi o jugu Ukrajine (ne pominje se nigde, ali film je sniman u Hersonu), i o vremenu neposredno pred izbijanje rata u punom intenzitetu. Bondarčuk, koji je i sam iz tog kraja, demonstrira dobro poznavanje okruženja, što mu takođe nije ni prvi put, budući da je u isti region locirao sličnu priču svog igranog prvenca „Volcano“ (2018). U njemu su pošteni naivci „stranci“, odnosno posetioci iz prestonice koji rade za nevladine organizacije, a koji završe u ropstvu lokalnim silnicima.

Sličnosti između dva filma su intenzivne i nimalo slučajne. Po pitanju rata, u oba filma se distinktivno čuje njegov odjek: u prvom u daljini, a u drugom ipak huk kako se približava. Po pitanju lokalne korupcije, nju u oba filma Bondarčuk jednako ispostavlja.

Takođe, u oba uratka, autor kombinuje surovu realnost

sa fantazijom, čineći to u filmu

„Volcano“ doziranije, pa stoga i šokantnije i efektnije, a u

sve samo deo sektaške zavere inspirisane Galebom Džonatanom Livingstonom. I na drugim mestima, „The Editorial Office“ možda deluje isuviše grubo, raskrzano pa slepljeno za vlastito dobro, ali to možemo pravdati argumentom da je i život na tako haotičnim mestima upravo takav. Bondarčuk ipak uspeva da poentira u epilogu smeštenom u budućnost, na tragu filma „Atlantis“ (2019) njegovog zemljaka Valentina Vasjanoviča: uvek su govna ta koja na kraju isplivaju, dok su pošteni ljudi nemoćni da im se suprot-

„The Editorial Office“ češće i grublje, sa jakim akcentom na apsurdnost situacije, kao kada teroristi napadnu novinsku redakciju, ili kada protagonista u komi otkrije da je stave.

Marko STOJILJKOVIĆ

Dmitro Bahnenko u glavnoj ulozi koja je inspirisana njegovim ličnim iskustvima

Detalj sa plakata filma čija je svjetska premijera održana na Berlinalu

zerkalo

Piše:

Marija IvanovIć-nIkIčevIć

Koliko god voljeli Tima Bartona, fakat je da svoju „licencu za uvrnutost“ nije koristio onako kako bi trebalo i kako se od takvog oriđinala očekuje još od predivne melanholije „Big Fish“ (2003). Kada izuzmemo slatku ali pretjerano nahvaljenu seriju „Wednesday“, činjenica je da više od dvije decenije ulazimo u bioskope bez prevelikih očekivanja od njegovih filmova, ali uvijek se potajno nadajući da ćemo biti prijatno iznenađeni, i da će stari mađioničar nekako uspjeti da izvuče još jednog zeca, predugo skrivenog na dnu šešira.

Trideset šest godina nakon lansiranja kultnog originalnog filma, sa legacy nastavkom „Beetlejuice Beetlejuice“ to se napokon i dogodilo. Ili, da budemo krajnje precizni, iako možda nije izvukao čitavog zeca vraćajući se uvrnutom mikrokosmosu svog Bubimira/ Bitlđusa, iz šešira jeste izvadio makar jednu zečju šapicu – sasvim dovoljnu da vas podsjeti na doba kada je njegova kreativnost cvjetala i kada je riječ „bartonovski“ postala epitet.

Bez korektnosti

Što sve nije Barton planirao za Bitlđusa svih ovih godina, tokom kojih su mu izmicali i mnogi drugi projekti, među kojima je „najozloglašeniji“ ipak ispao „Superman Lives“ sa Nikolasom Kejdžom. Prvo je za njega planirao romantični horor, ni manje ni više nego pod skutima Ajfelovog tornja; onda je Bubimira htio da gurne na Divlji zapad, pa da ga zatvori u ukleti zamak, pa da mu obuče cvjetnu košulju i da njegovu morbidnost, kao u prezlu, uvalja u najsitniji havajski pijesak.

Od svega toga se odustalo; Bubimiru je život produžen samo kroz četiri sezone sjajne animirane serije „Beetlejuice“ (1989-1991); Bartonu se nije dalo da zamišljene filmske ideje izgura do kraja, a u po -

„Beetlejuice Beetlejuice“ nije pretjerano sočan,

Napast od nostalgije

Majkl Kiton i družina raspoložena za serviranje urnebesnih gadosti

theposterdb.com

jeste grozomorno zabavan povratak u svijet Tima Bartona

Hoćete li poslije ovog

filma trčati da Bartonovo ime, kao Bubimirovo, prizovete tri puta?

Vjerovatno ne, ali „dvojka“ je ipak dobar znak.

Posustali stari majstor možda još ima zečetine u šeširu

jedinim momentima bivao je i potpuno nogiran iz pregovora o režiji nastavka... Na koncu, do „dvojke“ ne bi ni došlo da šakom o astal nijesu lupili Vinona Rajder i Majkl Kiton (koji, inače, ovih dana pravi veliku zbunjažu insistirajući na korišćenju svog pravog imena i prezimena, Majkl Daglas).

Sa Bartonom – ili nema ništa od Bubimira, i to ako im se skript svidi, rekle su dvije ključne face originala iz 1988. godine. I sada kada je „Beetlejuice Beetlejuice“ stigao u naš „Sinepleks“ i druga svjetska kina, nakon što je lansirao 81. izdanje Venecijanskog filmskog festivala, jasno je i zbog čega su Vinona i Majkl pristali da se vrate likovima i priči kojoj se decenijama nije dalo da dobije nastavak.

Pričajući o Bitlđusu i urnebesno politički nekorektnom univerzumu u kojem obitava, Barton i scenaristi Alfred Gof i Majls Milar došli su do logičnog zaključka. Vinonina Lidija Dic i Kitonova grozmorna napast odoljeli su zubu vremena i pokazali se kao vrlo dopadljivi likovi, pa je najbolji mogući izbor bio legacy nastavak koji pokazuje đe su uopšte završili 36 godina kasnije. Od toga trenutka, „Beetlejuice Beetlejuice“ rukovođen je isključivo razmišljanjem o njihovim postupcima i onome što bi mogli da budu u našem vremenu. Dakle, vođen je karakteriza-

cijom, a ne jefitnim servisiranjem fanova ili, ne-daj-bože, modernizacijom klasika po pravilima woke kulture i političke korektnosti.

Odatle i odluka da Kitonov Bitlđus tri i po decenije i kusur kasnije – bude potpuno isti. Namjerno taj perpetuum mobile napadnosti i gadluka nije evoluirao; ostao je jednako bezobrazan i nekontrolisan, kako i treba da bude. Ali, zato se Lidija, sasvim logično, znatno promijenila. Jer, ona gotičarski bijesna i depresivna tinejdžerka, čije su traume dodatno pojačane pokušajem jednog „bio-egzorciste“ da je oženi, postala je – majka.

Žderačica duša

Na početku filma, Lidiju pronalazimo u studiju, gdje snima još jednu epizodu svoje natprirodne talk show emisije „Ghost House“, koju producira njen ljigasti momak Rori (Džastin Tero). Ljigasti, jer providna su od starta njegova life couch sranja, te pasivna agresija i želja za totalnom kontrolom u oblandi ljubavi i brige. Lidija tu njegovu stranu ne vidi (ili ne želi da prizna, što dođe na isto), ali zato Roriju ne ostaje dužna njena kćerka Agata (Džena Ortega). Rori je, pak, najmanji problem u odnosu majke i djeteta koje Lidiju možda i previše podsjeća na otuđenu sebe iz tinejdžerskih dana. Nakon smrti oca Ričarda (Santjago Kabrera), Agata se povukla i dodatno distancirala od mame čiji je posao medijuma oduvijek mrzjela, tvrdeći da je duhove uvijek stavljala ispred porodice. I tek joj je sada njene profesije preko glave, budući da od nje nema koristi baš sada kada joj je najpotrebnija, da bi stupila u zagrobni kontakt s ocem, a kojeg Lidija, da čudo bude još veće, iz nekog razloga ne može da vidi. Dok sa svim ostalim duhovima može da priča... Još jedna stvar sa kojom Lidija i Agata moraju da se suoče, mimo gubitka Ričarda i sopstvenog odnosa, jeste smrt oca i đeda Čarlsa, čije je stradanje prikazano u animiranoj sekvenci u kojoj ga prepolovljava ajkula, i koja je inspirisana

Bartonovim košmarom o sopstvenom skončanju. Upravo zbog te tragedije i bdjenja koje organizuje Lidijina maćeha Delija (sjajna Katarin O’Hara), slijedi i povratak u kuću odrastanja iz originalnog filma. I eto prilike za Bitlđusa, da ponovo pokuša da ugmiže u Lidijin život i krevet. Tu, na sahrani, stvar počinje da se lomi. Delija oproštaj od Ričarda pretvara u umjetnički performans i ispitivanje smrtnosti; Rori prosi Lidiju; Lidija pristaje ne bi li prekratila blamantnu scenu, a Agata na njen pristanak reaguje taman kao i njena majka kada je bila tinejdžerka suočena sa sličnom vrstom (očevog) izdajstva – bijegom. U toj gunguli, u priču će se uplesti i Džeremi (Artur Konti), tinejdžer u kućici na drvetu sa sve knjigom Dostojevskog, a kojem će se mnogo svidjeti Agata i koji će je ubijediti da duhovi nijesu izmišljeni, niti Lidijin puki izgovor da se ne bavi sopstvenom kćerkom.

U zagrobnom svijetu, pak, dok Bitlđus čeka svoj momenat da izađe iz sjenke, takođe se događa štošta. Između ostalog, za njim u potragu kreće njegova bivša žena Delores (Bartonova kreativna i životna partnerka Monika Beluči ), inače frankenštajnska žderačica duša, koju je isjekao na komade još prve bračne noći, u doba bubonske kuge, nakon što je pokušala da ga ubije... a dio igre velike jurnjave posta-

ju i Viljem Dafo i Deni Devito, prvi kao duh-detektiv koji je bio velika zvijezda akcionog B-filma za života, a drugi kao prva žrtva razularene Delores.

Morbidna geometrija

REŽIJA: Tim Barton

ULOGE: Majkl Kiton, Vinona Rajder, Džena Ortega, Katarin O’Hara, Džastin Tero

TRAJANJE: 104 min

Uglavnom, skontali ste: svašta se događa; svim i svačim natrpan je scenario drugog dijela filma, a većina elemenata budi vrlo pomiješane osjećaje. Sa jedne strane, čini vam se kao da je neko napokon izgovorio „Barton! Barton! Barton!“ i oslobodio starog Tima, taman poput napasti Bitlđusa, da se konačno pozabavi nizom obožavanih nepodopština sa početka karijere. Nemoguće je oteti se tripu da su se i režiser i cijela ekipa užasno lijepo zabavili vraćajući se u kultni bubimirski svijet, te da se šezdeset šestogodišnji Barton, upravo radeći na ovom nastavku, prisjetio zbog čega je uopšte počeo da se bavi filmom. Što se starih elemenata tiče, „Beetlejuice Beetlejuice“ prava je poslastica za fanove koji od nastavka očekuju isključivo autentičan povratak na „mjesto zločina“, bez pretjeranih apdejta i izmišljanja nečega novog. Bili to pješčani crvi, beskrajna birokratija zagrobnog svijeta, Looney Tunes humor koji savršeno „prkosi“ gotičarskoj atmosferi ili, pak, morbidno udešena geometrija iz „Kabineta gospodina Kaligarija“ – sve „sjećalice“ rade u Bartonovu korist, budeći jaku nostalgiju za vremenom kada su se ovakvi filmovi radili uz praktične efekte, brižljivo pripremane lutke, kostime i scenografiju, bez posezanja za „spasonosnim“ i lijenim CGI rješenjima. I uz neskrivenu i, štoviše, ponosito i originalno iskazivanu ljubav prema B filmu.

Na glumačkom planu, kada govorimo o oriđinalima, „Beetlejuice Beetlejuice“ takođe je bez grešaka u koracima. Štoviše, likovi poput O’Harine ćaknute maćehe i umjetnice, koja je u prvom dijelu bila zakinuta za komunikaciju sa zagrobnim svijetom, dobili su dodatno gorivo i priliku da zablistaju u modifikovanom okruženju.

Spram nje i Majkla Kitona, koji igra Bitlđusa s istim žarom sa kojim je ovog „palog klovna“ i ovaj uvrnuti odgovor na duha iz Aladinove lampe upisao u filmsku istoriju prije 36 godina - Vinonina Lidija čak ostaje u drugom planu. No, i to je razumljivo, s obzirom na to da ovog puta igra primireniju, manje zahvalnu ulogu, pa tek kasnije, negdje nausput, uči i uspijeva da oslobodi potencijal svoje junakinje.

Sa druge strane, pak, u nastavku je i mnogo novih elemenata koji vise i ne pronalaze adekvatno mjesto u okviru cjeline. Dok se to bez sumnje ne bi moglo reći za Teroa, čiji je Rori ubjedljivo najurnebesnije novo lice i Bartonov odgovor na seratore sa zen pristupom životu u svijetu u kojem se sve, od slomljenog nokta do smrti oca, može tretirati kao trauma –istina je da je „Beetlejuice Beetlejuice“ mogao da prođe bez Beluči i Dafoa. Samo zahvaljujući njihovom glumačkom šarmu i energiji likovi Delile i samozaljubljenog duha-detektiva donekle imaju smisla. Nešto slično važi i za premanične i preforsirane trenutke u kojima Barton pokušava da nagazi ludilo do kraja i učini

da se otme kontroli u pozitivnom smislu. Sve je to okej i ima smisla u Bitlđus kontekstu, ali istina je i da se ta i takva energija mogla uložiti u elemente prilagođene modernom kontekstu, i to mnogo uspjelije od, recimo, one scene u kojoj nam Barton jasno stavlja do znanja što misli o robovanju pametnim telefonima. A nije baš ni da novi film ima i približno jak muzički momenat kakve je imao original, posebno kultna scena sa „Day-O (Banana Boat Song)“ Harija Belafontea

Dijete u pijesku

Sve u svemu, ključni utisak je sljedeći: dobri stari Tim ispao je pošten prema sopstvenom nasljeđu prilazeći materijalu uz logične novitete, bez isključivog jahanja na talasu stare slave, sa dirljivom željom da se prisjeti dobrih starih vremena – i samo poigra i zabavi, taman poput djeteta u pijesku. Rezultat je film koji vam, opet logično, nikako neće leći ako vam se nije dopao original, te koji će vas lijepo zabaviti i pošteno oraspoložiti ako vam je Bitlđus ikada bio bitan.

Za novije generacije je, pak, već pitanje kako će na film reagovati i koliko će im biti jasna

sva ta nostalgična bubimirska frtutma. No, fakat je da bi i mlađa publika mogla pronaći nešto beskrajno simpatično u nastavku „Beetlejuice Beetlejuice“, ako već nije potpuno pokvarena lakom CGI robom na koju su, nažalost, većinom svedeni repertoari mejnstrim bioskopa.

U suštini, „Beetlejuice Beetlejuice“ je bezazlen, ne toliko sočan i možda čak i nepotreban film, ali ipak i grozno-sladak povratak posustalog režisera, nakon kojeg se samo možemo nadati da će Barton „otčepiti“ i izvući se iz kreativne krize. Idući projekat radiće sa hit-autorkom Džilijen Flin („Sharp Objects“, „Big Little Lies“, a riječ je o rimejku filma „Attack of the 50 Foot Woman“ (Nejtan H. Juran, 1958), u kojem će se, ruku stavljamo na panj, sigurno pronaći mjesto za Beluči. Hoćemo li poslije njega trčati da Bartonovo ime prizovete tri puta? Vjerovatno ne, ali „Beetlejuice Beetlejuice“ je ipak dobar znak. Valjalo bi nastaviti dalje s optimističnim oprezom... Jer, stari majstor možda, ali samo možda - još ima zečetine u šeširu. Ocjena: 6.5/10

festivali

Divlja

Frederiko Faruči priču o poštenom čovjeku, koji želi da ostane na svom posjedu čak i ako bi to moglo da ga košta glave - gradi sa velikim umijećem, dobrim idejama i stilom, postepeno pumpajući ritam

Piše:

Marina D. RichteR

Oni

na obali su svi poludeli - kaže jedan korzikanski čiča, očigledan naturščik, u uvodnoj sceni modernog triler-vesterna „Mohikanac“ („Le Mohican“, „The Mohican“) Frederika Faručija , čija se svetska premijera odigrala u takmičarskom programu „Horizonti“ ovogodišnjeg Filmskog festivala u Veneciji. I nastavlja: „Ta zemljišta su bila toliko jalova, da smo ih ostavljali našim kćerkama“. Iskrene reči za početak filma o čobanu Žozefu (Aleksis Manenti) koji je – iako rođen sa „pravim“ hromozomima, završio sa posedom u dolini, blizu mora (a ne na brdu gde su svi ostali ratari i čobani, uključujući i njegovog brata), i gde sada živi sam sa kozama. Dobar kao hljeb Pukom oku na početku nije vidljivo to o čemu starac zbori: imanje koje nam se prostire pred očima nemerljive je lepote, sa sočno zelenom travom koja džiklja uz more obasjano suncem. Idila je, reklo bi se, savršena. Međutim, jedino što je na Žozefovom zemljištu sem trave moglo da nikne jeste velika drvena šta-

Džastin Tero, najuspjelija faca dodata bubimirskom univerzumu

Katrin O’Hara zadužena za najurnebesniju „oriđinalku“

„Le Mohican“ – skrivena poslastica s ovogodišnje Mostre Divlja trka za opstanak

la, dok kuća u kojoj je odrastao nikako da se obnovi. Zemlja je tvrda, puna kamenja, što čobanu ipak ne kvari veru u to da će se njegov san o održavanju porodične tradicije ostvariti uz dovoljno truda. Faruči priču o poštenom čoveku, koji neumorno radi na tome da ostane na svom posedu čak i ako bi to moglo da ga košta glave - gradi sa velikim umećem, dobrim idejama i stilom, pumpajući ritam postepeno dok se film ne pretvori u divlju trku za opstanak.

Da glavni junak nije toliko sirovo srčan i da ne pruža instinktivan, a ne kalkulisan otpor, postao bi kopija tarantinovskih osvetnika. Ali eto, Žozef nit zna da puca (mada će i to morati) nit da zamahne mačetom, a kamoli da nekome razvali nos karate udarcem. Lopata, na primer, paše. Njegov naivan, tvrdoglav otpor koji, nažalost, ljudima sa kojima je blizak u najmanju

ruku donosi maler - jeste ono što ga čini autentičnim i kredibilnim. Žozef je od one sorte koja bi se kod nas opisala kao „dobar, da ga na hleb mažeš“, ali kome je pukla lampica pa vodi svoj usamljeni rat onako kako zna i ume, dok beži kroz pustoš pred mafijom.

Takođe nije neko kome se pomaže bez nepopravljivih posledica, zato što ne kapira razmere zla koje mu dišu za vratom.

Otimačina zemlje ne poznaje zastave, religijsku pripadnost i rodnost, i univerzalnost teme takozvanog „razvoja“ koji nasilno, kroz političku moć, kriminal i velike investicije raseljava, uništava i pregrađuje čitave gradske kvartove, popularne turističke destinacije i one koje će to tek postati - glavna je tema „Mohikanca“ koji takođe ilustruje kako se oko nekoga ko iskače iz gomile i pokazuje otpor prema mafijašima, smišljeno ili ne, gradi kult. Banalno rečeno,

ako nije na netu, nije se desilo. Zbog toga je uvedena i ta komponenta koja oko čobana stvara vrstu zaštitne membrane koje on uopšte nije svestan. „Poslednji Mohikanac“ trenduje, a da to nije tražio.

Igraj ili nestani

Još jedna interesantna scenaristička komponenta svedoči o tome kako se pojam raja može vrlo lako dekonstruisati, što je dato u susretu lokalaca i pridošlica-turista u seoskom baru, kada Žozefova nećaka Vanina (Mara Takin ), koja je ostrvo odavno napustila, sedne da popije piće sa prijateljicom iz Pariza i zgodnim, mladim preduzetnikom iz kraja, čije je srce takođe na pravom mestu. On se upušta u konflikt sa momcima koji tu vise sa svojim burner telefonima, u očiglednoj potrebi da obezbede alibi. Padaju reči o tome kako svako mora da se odluči za stranu koju zauzima, što je vrlo jasna

poruka – ili igraj uz muziku, ili te neće biti.

Za turistkinju je ovaj momenat rebus, a za dvoje Korzikanaca podsetnik na to odakle su. Na teritoriji klimavih zakona na koje niko ne može da se osloni jer je uticaj mafije prevelik, vlada zakon jačeg. „Šta ako ne želim da večeras eksplodiraju vile?“, pita Vaninin drug. To šta on ili bilo ko drugi želi, ne zanima nikoga ko je odande. „Svi drugi se slažu“, reaguje kelnerica bara. Očigledno je da su korzikanski filmovi počeli da diskretno osvajaju velike internacionalne festivale, što je slučaj s porodičnom dramom „The Homecoming“ ( Katerin Korsini , 2023) u Kanu, ali i sa mafijaškom dramom krvne osvete „The Kingdom“ (Žilijen Kolona, 2024), koja je našla u takmičarskom programu „Un Certain Regard“ istog festivala. Nemamo ništa protiv.

Ocjena: 4.4/5

Glavni junak filma daleko od kopije tarantinovskih osvetnika

CELULOID

Piše: Marko Stojiljković

može pogrešiti onaj ko otvori film sa „The Number of the Beast“, hevi-metal klasikom britanskog sastava Iron Maiden. Čak i oni koji nisu fanovi takve muzike reaguju već na prve taktove, da ne govorimo o momentu kada Brus Dikinson, Stiv Heris i kompanija, postaju svesni da je to jedna punokrvna himna. Iako dolazi iz drugačijeg, pank i hardkor tabora, toga je svestan i američki, nekada „indi“, a sada Netfliksov režiser Džeremi Solnije . Nažalost, oni koji nisu pretplaćeni na navedeni striming servis sa monopolističkim ambicijama neće imati priliku da vide njegov peti dugometražni film „Rebel Ridge“ u okruženju koje bi za tako nešto bilo optimalno – u bioskopu.

Niz problema

Čini se da je Solnije, krajnje ne-pankerski, izabrao sigurnost dotoka novca umesto rizika sa bioskopskom i festivalskom distribucijom koja mu je ranije, sa filmovima „Blue Ruin“ (2013) i „Green Room“ (2015), donosila uspeh, slavu, prestiž i prilike za dalji rad. Doduše, njegov prethodni uradak „Hold the Dark“ isto je „čedo“ Netfliksove produkcije, ali je strimer u tom slučaju bio „milostiv“ i pustio film na nekoliko festivala i u limitiranu kino-distribuciju, verovatno se nadajući pomenu u sezoni nagrada.

Sa „Rebel Ridge“, Solnije nije bio te sreće i zapravo je potegao kratku slamku: film je bez neke reklame izbačen na internet u špicu festivalske sezone, pred kraj Venecije i oko početka Toronta. Čini se, pak, da je to samo kruna problema ionako problematične produkcije koja je prvo zaustavljena izbijanjem pandemije, a kasnije je došlo i do iznuđene zamene glavnog glumca. Biće da je dobro da je film uopšte završen... Dakle, pomenuta pesma dolazi iz slušalica bicikliste koji juri zabačenim drumom neg-

Iza generičkog naslova „Rebel Ridge“ skriva

Mnogo više od akcione žvake

Režiser savršeno gradi likove i preko njih vodi priču, dubinski ulazeći u problematiku situacije, taktički profilirajući, tempirajući i gradirajući akciju od prvog odmjeravanja snage, do prolongiranog obračuna za kraj

de duboko na Američkom Jugu, sve dok se za njim u poteru ne uključi policijsko patrolno vozilo čije sirene ne čuje, pa dolazi do zaustavljanja putem obaranja. Dvojica belih policajaca, Marston (Dejvid Denman) i Lan (Emori Koen), zaustavljaju afroameričkog biciklistu Terija ( Aron Pjer koji je zamenio Džona Bojegu), vezuju ga, prete elektoškovima i pretresaju, prilikom čega pronalaze vreću sa više od 30.000 dolara u gotovini koju zaplenjuju, iako Teri ima uverljivo objašnjenje i odakle mu novac i za što mu je potreban, odnosno na što planira da ga potroši. Iako nije nelegalno nositi veće količine gotovine sa sobom u Americi, postoji rupa u zakonu koja policajcima dozvoljava „građansku zaplenu“ na osnovu same sumnje. U tom smislu, Terijevo objašnjenje

da je deo novca namenjen za kauciju za njegovog rođaka Majka, optuženog za prekršaj posedovanja manje količine droge, a drugi deo za pokretanje zajedničkog legalnog fizičkog posla, dolazi više kao otežavajuća, nego kao olakšavajuća okolnost.

Pritom, za razliku od Terija, Majk ima kriminalnu prošlost i ako dospe u zatvor, tamo će ga možda stići opasni ljudi od kojih se skriva. Zbog toga je Teriju jako stalo da ga što brže oslobodi. U tom pohodu, nema saveznika, osim što jedna službenica suda, Samer Mekbrajd ( Ana Sofija Rob , nekadašnja zvezda dečjih i omladinskih filmova), i sama svesna prevarantskih praksi korumpirane lokalne policije, želi da mu pomogne koliko može.

Teri, inače bivši marinac, ne boji se nikoga i pritom „pose-

duje specifičan set veština“, pa je spreman da uđe u sukob sa kompletnom policijom predvođenom šerifom Sendijem Burnom ( Don Džonson u praktičnoj reprizi uloge iz filma „Dragged Across Concrete“ (2018) S. Krega Zalera). Igra moći i nadmudrivanja počinje i ostaviće posledice po širu zajednicu koja je uglavnom ravnodušna prema nameštaljkama i žrtvovanju „malih ljudi“, naročito ako su u pitanju stranci.

Izvrsna gluma

Osim pomenutih problema sa distribucijom zbog kojih „Rebel Ridge“ neće zasijati u punom sjaju, drugi problem leži u njegovom suviše generičkom naslovu koji nam obećava „žvaku za mozak“ akcionog tipa. Čini se da Solnije od te etikete ne beži, čak se sa njom namerno poigrava kom-

Četvrtak, 12. septembar 2024.

skriva se interesantan triler Džeremija Solnijea

binujući kocepte originalnog „Ramba“ i novijih „akcijada“ sa Lijamom Nisonom Štos je, međutim, što režiser sve to „pakuje“ u dugačak, skoro pa epski triler, a to čini na najbolji mogući način, savršeno gradeći likove i preko njih vodeći priču, dubinski ulazeći u problematiku situacije, taktički profilirajući, tempirajući i gradirajući

akciju od prvog odmeravanja snage do prolongiranog obračuna za kraj. Doduše, za razliku od njegovih ranijih radova, nasilje u „Rebel Ridge“ jeste manje krvavo i stoga prihvatljivije za široku publiku.

U ekstenzivnom scenariju nema trunke viška ili manjka, muljanja, odugovlačenja ili protrčavanja, a Solnijeo -

Muku koju Samer, kao žena koja se već sukobila sa zajednicom i iz toga izašla povređena, možemo vrlo jasno videti u interpretaciji Ane Sofije Rob, dok je Don Džonson kao naručen za sirovu, ali ipak ljigavu zlicu. Izvrstan je i izbor sporednih glumaca koji se fantastično uklapaju u ambijent.

Naredni pravac

Iz navedenog je jasno da je Solnije majstor svog zanata i da je dovoljno pametan autor da se drži onoga što mu leži, u okviru čega i eksperimentiše koliko može. Ako izuzmemo njegov dugometražni prvenac „Murder Party“ (2007), koji je više bio horor i zapravo test primarno direktora fotografije u novoj ulozi, kao i test kreativne saradnje između njega i njegovog drugara glumca Mejkona Blera („Rebel Ridge“ je prvi u kojem se on ne pojavljuje ispred kamere, ali je kreditiran kao izvršni producent), svi Solnijeovi filmovi su zapravo trileri. Preciznije, reč je o ruralnim trilerima „backwoods noir“ sorte i, stoga, savremenim vesternima baziranim na njihovim arhetipovima. To važi i za osvetnički „Blue Ruin“ (2013), i za ultranasilni „Green Room“ (2015), pa i za epski, iako pomalo glomazni „Hold the Dark“ (2018). Možda je zanimljivije primetiti da je s autorska četiri filma Solnije otišao na sva četiri kraja Sjedinjenih Država.

„Blue Ruin“ bio je smešten na Istočnoj Obali, „Green Room“ na Zapadnoj, „Hold the Dark“ odvijao se na severu Aljaske, a sa „Rebel Ridge“ pošao je na jug u Lujzijanu.

va režija je pritom savršeno promišljena. Pomaže i to što je autor sam sebi montažer, pa na taj način kontroliše i ritam. Sjajan posao je napravio i s izborom i vođenjem glumaca, jer Aron Pjer ima i prezentnost u kadru i harizmu kojom podseća na vestern-junaka spremnog da sam izađe pred barabe, a da pritom ne zaboravi na manire.

Ostaje nam da se pitamo u kom pravcu će ići neki njegov sledeći film, u prostor (recimo, u centar, onaj mitski iz, na primer, filma „American Honey“ (2016) Andree Arnold) ili kroz vreme (u prošlost, pa da dobijemo jedan pravi vestern-vestern). U svakom slučaju, autor je zaslužio da svaki njegov naredni film željno iščekujemo i da se možda nadamo da će nam se konačno ukazati u bioskopu. Ocjena: 4.4/5

Aron Pjer ima harizmu vestern-junaka spremnog da ispraši barabe

Don Džonson kao naručen za sirovu i ljigavu zlicu

SERIJE Kaos

Dinosaurusi, svemir i grčka mitologija. Kao klinci smo svi bili opsjednuti makar jednom od ove tri stvari, a nerijetko i sa sve tri. To se, naravno, prenijelo poslije i na odrastanje pa veliki broj klinaca opsjednutih grčkom mitologijom ne samo da je citiralo Diznijevog „Herkulesa“ tokom odrastanja, već i sada u slobodno vrijeme proždire fikciju inspirisanu mitovima, ali i video-igre poput „Assassin’s Creed: Odyssey“ ili „Hades“. Međutim, neće samo oni koji su se pronašli u ovom opisu biti oduševljeni novim Netfliksovim projektom „Kaos“. Publika koju će serija Čarli Kovel (sjajna „The End of the F***ing World“) zaintrigirati i zabaviti – mnogo je šira.

Kičasti milijarder

Serija „Kaos“ osmišljena je kao moderni pogled na grčku mitologiju, što je odmah čini prilično interesantnom. Radnja priče odvija se u nekoj alternativnoj verziji Grčke koja mnogo podsjeća na naše doba (makar vizuelno), samo je u pitanju svijet u kojem je panteizam još aktuelan. Stoga, bogovi su poput ikona pop kulture i hrane se obožavanjem; prinošenje ljudskih žrtava i dalje je uobičajeno, a smrtnici se rađaju sa mutno, ne sasvim jasno sročenim proročanstvom koje ih progoni do sudnjega dana, a kako se ispostavi, neke i poslije. U seriji se prilično vješto koriste dobro poznati mitovi o Arijadni i Minotauru, Orfeju i Euridiki, Trojanskom ratu i osuđenom lopovu Prometeju... Scenaristički tim okreće ih naopačke, uzima to što mu je potrebno i kombinuje njihove elemente u složenu priču o sudbini i (ne)slobodnoj volji. Svaka epizoda puna je iznenađenja. Znate likove, znate i njihove priče, ali to ne znači da znate i kako će se njihove sudbine rasplesti. Koncept je takav da može da privuče i zadrži pažnju bilo kome, i hardkor poznavaocima grčke mitologije, i onima koji je znaju ovlaš ili ih uopšte toliko ne interesuje. Tome, naravno, jako doprinosi i pitkost narativa, sa gomilom likova koji su podijeljeni u

Netfliksova urnebesna reinterpretacija

Olimp od bora

Iako ćete se prvo zaletjeti na vrhovno božanstvo i njegove baršunaste trenerke i bademantile, ima u ovoj seriji i mnogo drugih likova koji ne zaslužuju ništa manje hvale

tri glavna rukavca sa radnjom koja se odvija na Olimpu, na Zemlji, te u podzemnom svijetu, koji se i vizuelno odvaja atmosferičnom crno-bijelom fotografijom.

Haotičnom šarmu serije „Kaos“, naravno, najviše doprinosi vibrantna karakterizacija, između ostalog, i to što Zevsa, vrhovnog vođu bogova i ljudi igra fantastični Džef Goldblum. Incestoidni pater familijas s osobinama neurotičnog milijardera u kičastim, plišanim trenerkama i baršunastim kućnim mantilima kakav je prikazan ovdje, jeste bog neba i groma kojeg bi malo ko mogao da izvuče, pa ipak – autorski tim uspio je da pronađe pravog kandidata. I to ne jednom, već dva puta.

U prvoj fazi projekta, Zevsa je pristao da glumi Hju Grant, koji bi u ovoj ulozi zasigurno bio fenomenalan što je, sasvim logično, i prouzrokovalo mali napad panike, pa i odlaganje snimanja kada se povukao iz projekta. Srećom, Goldblum je rado uskočio umjesto njega, i to ne kao „sljedeća najbolja opcija“, nego kao neko kome Zevs pristaje kao da je pisan baš za njega, što znači da su se stvari završile baš onako kako

je i trebalo. Međutim, iako ćete se prvo zaletjeti na Zevsa, ima u seriji „Kaos“ i mnogo drugih likova koji ne zaslužuju ništa manje hvale.

Djelovanje smrtnika

Priča počinje sa nesrećnim

Prometejom (šarmantni Stiven Dilejn) koji je i glavni narator serije. Kako je ukrao vatru s Olimpa i dao je ljudima, osuđen je na vječne muke – prikovan je za Kavkaz i ostavljen da mu orao kljuca jetru svakog dana, do kraja svijeta i vremena. Iz te „nezahvalne“ pozicije, Prometej počinje da nam se obraća i, pričajući direktno u kameru, otkriva kako su Zevs i on nekada bili baš dobri prijatelji. Međutim, sve okrutniji bog groma uticao je na promje -

nu raspoloženja ne samo kod

Prometeja već i kod mnogih drugih vrhovnih božanstava, pa u ovom trenutku mnogi oko njega priželjkuju zbacivanje najozloglašenijeg grčkog neurotika i samoljupca sa vlasti.

Upravo to je, kako brzo i vidimo, glavna tema koja se provlači kroz čitavu sezonu. Naime, postoji proročanstvo koje uvezuje sudbine nekoliko ljudi i koji će zajedničkim djelovanjem uticati na Zevsovo uništenje. Prometej nam u startu najavljuje da ćemo upoznati svakog od tih smrtnika i da će oni upoznati jedni druge i zajedničkim djelovanjem (svjesno ili ne) uticati na propast kako Zevsa, tako i cijele „familije“ grčkih bogova.

Dobro poznati mitološki likovi okrenuti naglavačke

grčkih bogova sa Džefom Goldblumom u ulozi Zevsa

bora i cirkona

Za slučaj da ste se uprpali zbog toga što se možda ne sjećate svih detalja u vezi sa grčkom mitologijom, Prometej nam se predstavlja kao neko koga vjerovatno već znamo, ali i uvjeravajući nas da čak i ako nijesmo čuli za njega to nije ništa strašno, jer on će biti tu da nam sve objasni.

Odmah naredni kadar: ugledamo Zevsa u bijeloj trenerci sa cirkonima kako šeta baštama svog raskošnog imanja na planini Olimp, odakle i gleda televizijski lajv prenos proslave Dana Olimpije na Kritu. Sa njim su i njegova supruga/ sestra Hera (odlična Dženet Mektir iz „Ozarka“) i luckasti sin Dionis (Nabvan Rizvan) od kojeg ćete više voljeti samo crno mače od kog se ne odva-

ja pola sezone, i Kerbera kojeg prikažu nakratko.

Zevs je u početku zadovoljan proslavom u svoju čast, ali jedna nimalo naivna bora na čelu i statua prekrivena izmetom mijenjaju njegovo raspoloženje. I sve to pokreće čitavu seriju događaja koji nesumnjivo vode ka ispunjenju proročanstva o smrtnicima koji će otkazati poslušnost bogovima.

Božansko i ljudsko

Ako ste gledali „The End of the F***ing World“, onda otprilike znate što možete da očekujete kada je u pitanju Čarli Kovel (zamjenice: oni, njima). Poznati po tome što umiju da nešto što je potencijalni kliše odvedu na neočekivano mjesto i osvježe ga crnohumornim

pristupom i provokativnim humorom, još jednom su stvorili svijet u kojem poznato može da poprimi urnebesno-svježe oblike.

Naizgled nonšalantan, a zapravo vrlo promišljen pristup podrazumijeva i mnogo zabave i eksperimentisanja sa preoblikovanjem drevnih mitova i bajki sa modernim senzibilitetom. I opet, ponavljamo, ta posebnost ne bi bila toliko osjetna da grčki bogovi nijesu dobili vrhunsku karakterizaciju, ali i vrlo pogođenu glumačku ekipu koja je, pritom, pokazala i da je vrlo raspoložena da dočara sve njihove sitne pakosti, slabosti i sve ono što ih i čini „sklonim padu“ ili, ukratko, ljudskim. Poput proročanstava u seriji koji govore nečiju sudbinu, ali ne nužno i tačnu budućnost, slična stvar je s ovim likovima koje upoznajemo na potpuno novi način iako ih godinama znamo iz knjiga koje smo opsjednuto listali pred spavanje, a upravo to je i najbolji adut „Kaosa“. Osim Here, Prometeja i Dionisa, Zevsa (naizgled) podržavaju i nekonvencionalni Had, njegov brat i bog podzemlja (jedan i jedini Dejvid Tjulis), kancelarijska menadžerka Meduza (Debi Mazar), fantastičan trio rodnih i nekonformnih Suđaja (Sem Bateri, Edi Izard i Če)... I, naravno, vrcavi Posejdon (instant zvijezda Klif Kurtis), čija „kašmirska“ pojava nije ništa manje teatralna i „ubitačna za oko“ od Zevsove, ali ipak krije mekoću skrivenu od pogleda koja, kada se iskaže, mijenja i preoblikuje i druge likove, prvenstveno Dionisa.

Veliki dio zabave dok gledate seriju ogleda se upravo u tom nagađanju kako će ove mitološke ikone biti predstavljene u modernom svijetu. I dok je od Orfeja (Kilijan Skot) možda i očekivano da bude muzička zvijezda za kojom su zaluđeni milioni, ima tu i sasvim neočekivanih momenata. Prven-

stveno u tretmanu njegove Euridike (Aurora Perinou), ali i u vezi s Arijadnom (Leila Farzad) i načinom na koji se razrješava njeno „klupko“ iz Minotaurovog lavirinta.

Vozilo za bijeg

Problem koji se na trenutke javlja jeste taj što ne dobije baš svaki lik dovoljno prostora za disanje. Svakako ih je mnogo, pa je za pohvalu to što su svi pitko i čitko uklopljeni u širu sliku, ali ipak je bilo za očekivati da se uvede barem još nekoliko poznatih imena. Međutim, likovi poput Atine i Afrodite ne pojavljuju se; samo se pomenu u telefonskim razgovorima, pa ćemo morati da sačekamo nastavak da bismo ih vidjeli. Iz samog kraja očigledan je plan, koji su autori već potvrdili, da se priča proširi za još dvije sezone, ako stigne zeleno svjetlo od Netfliksa. No, najbitnije od svega je to što je finiš zaista takav da od sveg srca navijate za nastavak. Kaos“ nije ozbiljna i duboka koliko „Succession“ (iako ćete je možda najbolje opisati baš kao „‘Succession’ na Olimpu“), niti je mračna poput „American Gods“, sa kojom ima dodirnih tačaka u modernom tretmanu starih božanstava, ali je ipak više utemeljena na savremenim zapažanjima o korupciji, hirovitosti i pravima najmoćnijih porodica u društvu koje povlače više konaca nego što bi trebalo.

Uz potenciranje crnog humora, te uz dodavanje elemenata političkog trilera drami koja je vođena karakterima – Kovel i ekipa pružili su nam urnebesnu satiru (modernog) svijeta, dajući nam simpatično vozilo za bijeg od stvarnosti, ali i poneku finu temu za razmišljanje. I to je ispalo sasvim dovoljno da nestrpljivo iščekujemo da se ponovo susretnemo na Olimpu.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.9/5

theposterdb.com

SERIJE

Piše: Davor Pavlović

Ako ne od viktorijanske ere, onda barem od Herkula Poaroa, englesko selo bilo je i ostalo omiljeno mjesto za misteriju i ubistva u britanskoj kriminalističkoj kulturi. U njemu su glavni akteri obično vlasnici imanja, nerijetko sveštenik u službi, kao i novopečeni bogataši i mlade, ali i stare djevojke željne pažnje, dok se radnička klasa sastaje u kafani, kako bi razgovarala o bitnim i manje bitnim temama. Svu tu rutinu življenja uvijek poremeti neki zločin, najčešće ubistvo, zbog kojeg dođe detektiv ili iz privatnog sektora ili iz policije i unese dodatni nemir u naizgled malo, mirno mjesto. Sa druge strane, tih seoskih „idiličnih“ priča nijesmo dobili mnogo kada je u pitanju sjeverna Engleska, gdje su metode vladanja više ličile na diktaturu, nego na demokratsko društvo, kada je Margaret Tačer počela da zatvara rudnike. Taj scenario zadesio je malo selo u Notingemšajeru, poznatom po Šervudskoj šumi

Robina Huda, a Džejms Grejem odlučio je da ekranizuje istinite događaje koji su potresli malo mjesto u odličnoj seriji „Sherwood“.

Nakon uspjeha prve sezone lansirane 2022. godine, uslijedila je ovogodišnja, gotovo jednako kvalitetna sezona, ali koja ipak pokreće pitanje, da li je uopšte bila potrebna, nakon završenog poglavlja.

Otvorene rane

Za razliku od prve, koja je bila zasnovana na istinitim događajima, radnja druge sezone podijeljene na šest nastavaka, u potpunosti je izmišljena, a potvrdila je sposobnost autora Grejema da napravi izuzetno privlačne likove i dramaturgiju. Iako je famozni ubica sa lukom i strijelom uhvaćen i strasti su se smirile, podjele u selu još opstaju.

Kada se dogodi novo ubistvo mladića, u priču se vraća poznato lice, Jan Sent Kler (Dejvid Morisi), koji je napustio policiju, kako bi riješio zločin.

Sherwood Izuzetan povratak jedne

Seoski zločin ne propustiti

Sa dobro konstruisanom pričom, vjerodostojnim likovima, dobrim tempom i zanimljivo napisanim dijalozima, teško da se drugoj sezoni može pronaći neka bitnija mana

On mora da se suoči sa porodicom Sperou, koja je u fokusu ove sezone i njenom mater familias figurom Dafne Sperou (Lorejn Ešburn). Njen mlađi sin Ronan ( Bil Džons) svjedok je ubistva, a roditelji žrtve su En i Roj Brenson (Monika Dolan i Stiven Dilejn), članovi druge kriminalne porodice, koja sada želi osvetu. Ubica je Rajan Botomli ( Oliver Hantingdon ), problematični mladić i zavisnik od narkotika, izbačen iz porodice, koju čine Pem (Šarlin Vit), njen brat Denis (Dejvid Hervud) i Rajanova sestra Stefi (Betani Ašer). Oni tako spletom nesretnih okolnosti bivaju uvučeni u strašne događaje. Osim njih, tu je i Janova zamjena u policiji, Hari Samers

(Majkl Balogun), koji istražuje ubistvo, dok ga progone traume iz prošlosti, a u pozadini ubistva razvija se priča o mogućem ponovnom otvaranju lokalnog rudnika uglja. Ta ideja potekla je od lokalnog bogataša Samjuela Vornera (Robert Ems), i ima potencijal da otvori rane koje su tek počele da zarastaju.

Podmazana mašina

Sa dobro konstruisanom pričom koja je i te kako vrijedna pričanja, vjerodostojnim likovima, dobrim tempom radnje i zanimljivo napisanim dijalozima, teško da se ovakvoj seriji može pronaći neka mana. Grejem koristi sličan okvir krimi-drame kao i ranije, sa zločinom u prvom planu, ali

tako da se na istragu mogu nakalemiti rasprave o mnogo širim društvenim temama i problemima.

Sve to je temeljno povezano u kvalitetan i inventivan spoj, gdje su inteligentni dijalog i regionalni folklor savršeni sastojci za punokrvni televizijski užitak. Druga sezona radi kao dobro podmazana mašina, s ubistvom koje pokreće lavinu međusobnog nepovjerenja i optužbi stalno posvađane zajednice, kojoj je bilo potrebno to nešto da eksplodira.

Specijalan dodatak tom i takvom konceptu jesu porodične niti glavnih likova, njihovi međusobni odnosi, motivacija i transformacija, koji svemu daju kolorit i grade koherentnu cjelinu. Sve te točkiće sa višestrukim slojevima, u jednu cjelinu vješto spaja režiserka Klio Barnard

Poseban naklon zaslužuje i fotografija koja je usnimljena s diskretnom estetikom i u kojoj se stvari polako otkrivaju, što joj daje posebnu draž. Sa svim navedenim, uz dodatni društveno-politički ogorčeni komentar na aktuelno stanje, te uz ogromnu posvećenost detaljima, serija „Sherwood“ i u drugoj sezoni izdiže se iznad ionako visokog standarda koje postavljaju i godinama „brane“ britanski krimi-autori. Jedino što se može primijetiti kao nedostatak u ovoj drugoj sezoni jeste to da je taj kritični momenat malo više izostao. Serija je ovog puta mnogo fokusiranija na prvenstveno na slučaj ubistva i njegovo rješavanje, a manje pažnje posvećuje se sukobu unutar lokalne

Zločin služi kao povod za istraživanje važnih društvenih tema

od najboljih britanskih krimi-serija

zločin za propustiti

zajednice. Koškanja u selu na momente skoro i da prolaze neprimjećeno, što nije bila karakteristika prve sezone, već upravo suprotno: ubistvo je tamo služilo samo kao motiv za istraživanje brojnih ličnih i političkih pitanja, uključujući skrivene policajce, koji su se decenijama infiltrirali u zajednice kao sredstvo podrivanja protesta.

Izvrtanje želudca

Čitava glumačka postava je fenomenalna, uključujući kako povratnike, tako i nove članove i likove koji se pojavljuju u pozadini, pa čak i ako imaju vrlo malo vremena i prostora. Takođe, u seriji „Sherwood“ niko nije sasvim nevin i svi imaju neku „mrlju“. Tajne se čuvaju, a davno zaboravljeni zločini izbijaju na površinu. U ovoj sezoni su u drugom planu Morisi, koji se vratio kao detektiv i Džuli Džekson ( Lesli Manvil ), ožalošćena udovica bivšeg rudara i sindikaliste čijim je ubistvom počela prva sezona. Sada su glavne „face“ likovi koji nijesu bili eksploatisani. To su, prvenstveno, članovi porodice Sperou sa Lorejn na čelu, koji se pridržavaju kodeksa gangstera i ne prežu od nasilja – ali i Brensonovi, od čije se pojave na ekranu, iako na prvi pogled izgledaju normalno, ipak prevrće želudac.

Posebno su zanimljivi Hantingdon, koji gotovo u svakom kadru izgleda da sav bijes i mržnju jedva suzdržava, te Betani Ašer, dijete sa Daunovim sindromom, koje je na početku vrlo ranjivo i kojem je

potrebna zaštita, da bi se postepeno mijenjalo kako radnja odmiče.

Očekivanja od serije bila su velika, možda čak i prevelika, nakon odlične prve sezone. U novoj instalaciji, uvedena su nova lica i sukobi, ali rutine i rivalstva seoskog života ostali

su poznati. Novo ubistvo izazvalo je sukob koji je uvukao više stanovnika u haotično jezgro. Još jednom je pisac Grejem vješto spojio krimi-dramu sa širim društvenim temama, međutim kako nas je razmazio sa prethodnom sezonom, srce je ostalo više vezano za nju.

Neki „X“ faktor falio je drugoj sezoni da bi ponovila uspjeh prve. No, to ne znači da novih šest epizoda nije dobro, čak naprotiv. „Sherwood“ je i dalje izuzetna krimi-poslastica i apsolutno zaslužuje svaki od šest sati provedenih uz nju. Ocjena: 4.5/5

Mikrokosmos u kojem svaki lik ima barem jednu mrlju iz prošlosti

PREPORUKA

Srđan Lubarda, izvršni direktor Nacionalne modne komore Crne Gore

Italijanska antistres terapija

ZGRABI

FILM

Veliki sam ljubitelj sedme umjetnosti i odmalena sam volio sve žanrove, naročito avanturističke filmove. Kao dijete sam kupovao njemački časopis „Bravo“ u kojem su na dvije strane izlazile najave ostvarenja, od prve do posljednje scene, u slikama kao sa filmske trake. Te strane uvijek

sam čuvao i lijepio u velikim sveskama.

Prvi film koji je ostavio veliki utisak na mene bio je kultni „E. T.“ (1982) Stivena Spilberga, koji je i moj omiljeni režiser. Nakon toga ređali su se naslovi kao što su: „Oliver Tvist“, „Tarzan“, „Samson i Dalila“, „Ben Hur“, „Apač“, „Bilo jednom u Americi“, „Misija“, „Robin Hud“, „Drakula“, „Neki to vole vruće“, „Keri“, „Noć vještica“, „Kako se udati za milionera“, „Kako ubiti svoju ženu“, „Indijana Džons“, „Konan“, „Fleš-

dens“, „Plava Laguna“, „Talentovani gospodin Ripli“, „Terminator“, „Lice s ožiljkom“, „Kum“, „Povratak u budućnost“...

Volim i: „Tarasa Buljbu“ sa Tonijem Kertisom, „Gildu“ sa Ritom Hejvort; „Američkog žigola“ i „Do posljednjeg daha“ sa Ričardom Girom; ali i filmove „Kramer protiv Kramera“, „Leptir“ i „Maratonac“ sa Dastinom Hofmanom... Zaista ih je mnogo.

sa serijama „Prijatelji“, „Očajne domaćice“ i „Seks i grad“, a odgledao sam i „Bjekstvo iz zatvora“ i nije mi se svidjela, jer je nerealna.

Od domaćih serija volim samo humorističke kao što su „Đekna“, „Bolji život“, „Srećni ljudi“.

MUZIKA

Od domaćih preporučujem filmove Zdravka Šotre i Živka Nikolića, a od konkretnijih starijih naslova izdvojio bih „Leptiricu“ (Đorđe Kadijević, 1973) i „Čudotvorni mač“ („Baš Čelik“, Vojislav Nanović, 1950).

I televiziju volim da gledam od malih nogu; televizor mi je uvijek upaljen. Imao sam prilike da radim na televiziji, tako da je to moja velika ljubav.

Kao dijete sam slušao inostranu muziku i pratio Rai Uno top liste, kroz tu televiziju sam i zavolio italijansku kanconu. Godinama sam bio urednik i voditelj emisije italijanske muzike, dok sam na TV Elmag bio i muzički urednik. Izdvajam hitove osamdesetih, i domaće i strane, kao i džez. Od domaćih muzičara izdvojio bih: Aleksandru Radović, Sergeja Ćetkovića, Vlada Georgijeva, Natali Dizdar, Nevenu Božović

Odrastao sam uz školski program RTS-a, kao i uz italijansku televiziju, kroz nju sam naučio i italijanski jezik. Gledao sam crtane filmove, kao i dječje emisije, pa ponedjeljkom i filmove Volta Diznija, ali i San Remo Fantastico i mnoge druge emisije, a posebno su me oduševljavale italijanske reklame. Od domaćih izdvajam zimski školski program, sve domaće serije i filmove, ljetnji program obrazovni, naročito „Opstanak“.

I sada redovno pratim televiziju, na svakoj stanici pronađem nešto interesantno, ali najviše gledam prema mom mišljenju najbolju – TV E. Tu je, naravno, i RTCG.

Volio sam da gledam dobre američke i italijanske serije, zaista ih je bilo mnogo. Počeo sam sa „Dinastijom“, da bih nastavio

FILM

Ne gledam filmove sa previše krvi, ubijanja, nerealnih scena. Zaobilazim one sa teškom tematikom i socijalnim temama. Uvijek biram filmove koji su antistress i relax

Zaobilazim sve političke emisije, turske serije, rijaliti programe i Zvijezde Granda.

MUZIKA

Sve novokomponovano - turbofolk. Savjetujem roditeljima da utiču na djecu kada je odabir muzike u pitanju. Sve što se trenutno plasira djeci, sa katastrofalnim porukama i tekstovima, vrlo je zabrinjavajuće.

Srđan Lubarda: Izbjegava lmove sa previše nasilja i krvi

Petar Kasalica

Svijet nije čuo za Džoni Blu

Skajsa do ovog vinila, jer to je alter ego mnogo poznatog lika kojem je potreban novi početak.

Nikakav promo-singl, niti kampanja ili najava nijesu ispratili ploču „Passage du Desir“, a muzičkim horizontom žestoko je odjeknula. Njen mastermajnd, čarobnjak iz Oza – ipak je Sturdžil Simpson, moderni kantri velikan koji je prethodne tri godine praktično bio u ilegali. Razlog: pukao mu je glas; zbog izliva krvi postojala je i realna opasnost da će glas potpuno izgubiti.

Tih dana i mjeseci shvatio je koliko je sam; odraz te samoće, muke i lične borbe, te odluke da životnu prekretnicu traži u Parizu - jeste album „Passage du Desir“. Osam pjesama koje su njegova staza pronalaska sebe samog: iskupljenje koje počinje iz kantrija, pa sklizne u bluz, pa čak i u soul, prije nego što se pronađe i ostvari u prvoklasnom southern rock ruhu sedamdesetih... I način da se na malom prostoru, recimo

Sve

bitne laste pop muzike se 2024. sele u kantri – pa đe svi, tu i Post Malone. Samo što je on u toj igri baš pretjerao. Ukratko, Ostin Post, negdje usred snimanja albuma „F1 Trillion“, skontao je ne samo da mu se to mnogo dopada i da mu je jako zabavno – već i da mu sve to ide prilično dobro. Ono, da umije da spakuje sasvim dobru i svježu kantri pjesmu, u danima kada tu vrstu muzike bombarduju i rabe svi, od Bejonse do Lane del Rej I što se desilo? Ostin je, ničim izazvan, odlučio da pod kaubojskim šeširom spakuje ploču sa 27 pjesama!

Lik, naprosto, nije odolio radoholičarskoj hiperprodukciji nečeg u čemu je baš uživao. Što je šteta, jer se sasvim pristojan materijal u toj prenatrpanosti potpuno rasplinuo. Da ga je sveo na desetak najboljih pjesama, bio bi dovoljno dobar za kolekciju svakog modernog kantri i folk sladokusca koji drži do sebe.

To što ploča, sasvim predvidljivo kada je Post Malone u pita-

neke zabačene i tihe, sasvim zaboravljene pariske ulice, uhvati korak od hiljada milja i nekoliko decenija.

Više od svega, tu isijava „pripitomljeni“, prije nego prigušeni Sturdžil, sada Džoni Blu... Džentlmenski suzdržan, viteški skroman, oprezan kao pretorijanska garda sebe samog. I istovremeno – emotivan, topao, nad sobom i svojom dušom upitan. I spreman da podijeli osmijeh, jer ovo nikad nije niti će biti lik koji sebe ili sudbinu u muzici sažalijeva. Daleko od toga.

Najbolji momenti na ploči su „južnjački“: devetominutno finale „One For the Road“, jedna raskrsnica sa smjer-

nicom kuda to Sturdžil grabi... I, naravno, savršeno elegantno rasplesana „Jupiter’s Faerie“. Da ne povjerujete, u kom pravcu je ugrabila ne karijera – nego duša ovog mnogo bitnog folkera. A tek mu je 46 godina.

DZUBOKS v Johnny Blue Skies

Passage du Desir Post Malone

nju, kreće pjesmom o tipu koji stalno nalijeće i bira pogrešne ženske („Wrong Ones“ u kojoj gostuje kantri zvijezda devedesetih Tim Makgrau) – samo navodi na krivi put. Srećom, već reperski spakovana „Finer Things“ sa Henkom Vilijamsom Džuniorom vodi na interesantan horizont. I to pred hitčinu i singl „I Had Some Help“, koja je u Americi žestoko odjeknula, pogotovo među trampovcima u jeku izborne kampanje i među vaskolikim jahačima MAGA-pokalipse. I to je tek pop zalet za stvarno sočne i do koske kantri momente – za gostovanje ikone Doli Parton u „Have The Heart“ i Breda Pajslija u „Goes Without Saying“. Uz vrlo smjelo i temeljno spakovanu „Guy for That“, Post Malone dokazuje da je prije svega kao autor, na kantri terenu – potpuno svoj na

Ima tu, na ploči „Passage du Desir“, i nekog divnog i suptilnog fanka koji sluti na Ala Grina, i odmetničkog kantrija u stilu najvećih Highwaymen majstora, i aktivizma onako kako ga neponovljivi Džekson Braun pakuje... Ali, ipak, sve je to bez greške Sturdžil, Džoni Blu – sa njegovim najboljim pjesamama do sada. I jedno iskustvo, koje on sigurno ne bi, ipak, za bilo što mijenjao. S. S. Ocjena: 90/100

svome. I to se ne može isfolirati ili naučiti; čoek prosto pripada tom svijetu i miljeu. Violinske završnice „Who Needs You“ i „Back to Texas“ suštinski su najčvršće, da samo poželite da Ostin nije „F1 Trillion“ špricao sa cijelom gomilom

dueta. Nije mu nimalo takva podrška bila potrebna, pa samo možemo zamisliti, kakve bi muzičke bisere, za deceniju-dvije, sazreo i trijezan, na ovom terenu mogao ispaljivati. S. S.

Ocjena: 70/100

Tihomir Čelanović, ilustrator,

Obožavani pacov ivici nervnog sloma

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Very Bad Things“ ( Piter Berg, 1998), ide sve gore od goreg i samo se sekiraš. To je ona situacija: „Vratite mi mojih sat i po života“.

Film koji Vas čini srećnim?

- „Back to the Future“ ( Robert Zemekis, 1985) za mene je najbolji primjer odlično spakovanog scenarija, motivacije likova i opšte zabavnosti! Nikad mi nije dosadio i nikad neće. A čini me srećnim jer pokazuje da treba rizikovati i boriti se za ono što nam je važno u ovom nepredvidljivom životu.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Dokumentarac o neobičnim bendovima.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „The Master“ ( Pol Tomas Anderson , 2012) sa Hoakinom Finiksom i Filipom Simorom Hofmanom. Atmosfera je odlična, gluma je sjajna

i... donekle mi je jasan, ali ne sasvim. I onda po netu čitam o filmu i tražim odgovor... al’ opet ga ne dobijam u potpunosti.

Omiljeni filmski rivali?

- Gandalf i Balrog. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- U filmu „Creation“ ( Džon Amil, 2009), scena sa malim orangutanom.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Mislim da je bio Diznijev, sa Pajom i sestrićima, kada pravi pitu a puma hoće da mu je ukrade. Magično iskustvo. U odnosu na televiziju, bioskop je i dalje nešto posebno.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Ja ne viđeh veće budale od tebe, koja radi više protiv sebe do tebe.“ Radosav iz serije „Đekna još nije umrla, a ka’će ne znamo“.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „The Never Ending Story“ ( Volfgang Petersen , 1984), naročito ako se uzme u obzir da mi je to omiljena knjiga. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Ratigan, pacov iz Diznijevog crtanog filma „Basil, The Great Mouse Detective“ (1986). To mi je od djetinjstva omiljeni ne-

Tihomir Čelanović: Rado bi porazgovarao sa Linčom i Hercogom

strip crtač i muzičar

pacov na sloma

gativac. Obratiti pažnju na scenu u kojoj počinje da se nervira, a onda nakratko zaustavi proces „dobijanja nervnog sloma“. Vrlo neobična i efektna ideja. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Recimo, baš bih volio da izađem i sa Dejvidom Linčom i sa Vernerom Hercogom, vrlo rado bih s obojicom pričao al’ nešto mi se u posljednje vrijeme ne gledaju njihovi filmovi (naročito Linčovi) jer mi nije do samoubistva. I sa Spilbergom bih porazgovarao, možda. Imao sam priliku da sjedim za stolom sa Likom Besonom, ali

nisam ništa stigao da ga pitam, nije bila situacija. A pitao bih razne stvari sa snimanja. Odveo bih ih u neki kafić koji ima terasu sa pogledom na planinu, a pili bismo espreso, ja naročito, da bi mi mozak radio efikasno, da se sjetim svega što hoću da pitam.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Ima ih nekoliko. „Conan the Barbarian“ (1982) sa muzikom Bazila Poledurisa, „Rain Man“ (1988) sa kompozicijama Hansa Cimera, „Blade Runner“ (1982) sa klasicima Vangelisa, ali i „Basil, The Great Mouse Detective“ Henrija Manćinija Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Kakvo zanimljivo pitanje. Zamišljam kako bi oko sebe okupio dobre glumce sa mnogo šarma i onda bi film imao jednu scenu sa sjajnim monologom ili dijalogom i ostalo bi bilo njegovo krvavo, besmisleno iživljavanje. Onda bi Tarantino na promociji pričao kako je on to tako zamislio i gledali bismo „pustite me da ja radim šta hoću“ situaciju.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „I Got Life“ iz mjuzikla „Hair“ (Miloš Forman, 1979). Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „For Emily Whenever I May Find Her“, Simon and Garfunkel.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Džiboni

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Kurta Kobejna, dodatno zbog načina na koji je „otišao“, strašno.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Din da da“, Džordž Kranc. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Bitlsa.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Izgleda. Neka je živ i zdrav još 200 godina, hahaha.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Friends“ i „The Twilight Zone“.

Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Family Ties“, „Only Fools and Horses“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

Srpska, crnogorska, francuska, italijanska, češka i publika, uvjereni smo, sa svih meridijana sa lakoćom prepoznaje rad rođenog Beograđanina, koji je djetinjstvo proveo u Kotoru. Čak i kada ne znate tačno ime autora Tihomira Čelanovića, znate da jeono što vidite djelo kreatora magičnog svijeta koji miriše na nostalgiju i podsjeća na djetinjstvo. Beskrajno talentovani i vrijedni strip crtač i ilustrator, uljepšao je brojne knjige za djecu, časopise, spotove, pa čak i strip „Taxi“, rađen po motivima istoimenog filma Lika Besona Muzika je neodvojivi dio Tihomirovog bića, pa sa suprugom u akustičnom bendu Alhambra često stvara autorske kompozicije. „Stavom, voljom i slobodom“ gost naših „Obrtaja“ dokazuje da je „u svijet moguće ponijeti radost“. Poput svog junaka, zmaja-čarobnjaka Edira, blage, umirujuće prirode, i Čelanović nas crtačkom poslasticom često podsjeti da s vremena na vrijeme treba popiti čaj sa tajnim sastojkom – našim istinskim „Ja“.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Vincent (Starry, Starry Night)“, Don Meklin. Podsjeća me na tatu. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „It’s the End of the World as We Know It“, R.E.M. Šalim se, nisam siguran. „Lust for Life“, Igi Pop

Vaša pjesma za karaoke?

- Elvisovo neko glupiranje. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Pola Sajmona možda.

- „Storyteller“ Džima Hensona i „The Offer“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Mini-serija „Chernobyl“. Bilo mi je teško, ali vratiću se i odgledaću do kraja. Jednog dana.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Lost“ je odlično počeo, ali valjda nisu znali šta i kako, pa su se pogubili.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Lutku Zverka bubnjara iz „The Muppet Show“. Najdraži par iz serije?

- Marti i Dok iz filmskog serijala „Back to the Future“. I Del i

Pod etiketom kuće „System comics“ uskoro ćete čitati strip album „Bugs - Svitanjem počinje zvuk“, izdanje u kom će, pored njega, biti i kratkih stripova, kaiševa i skica, na nekiih stotinjak strana. A dok se ne domognemo još jedne Čelanovićeve čarolije, uživamo u njegovim odgovorima na našu pitalicu broj 33.

Rodni. Prvi zbog prijateljstva, a drugi zbog jake emotivne povezanosti sputane porodičnim isprepletanostima. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Tim iz serije „Star Trek: The Next Generation“ zbog toga što su se držali zajedno i išli do kraja, kroz sva ludila. A nekako se vidi da se glumci dobro kontaju privatno.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za obojicu. M. ČAVIĆ

Marta Čelanović

kalendar Dvadeset peti rođendan Sorkinove kultne TV

Tek izabrana, nova Vlada azijskog Mijanmara, zemlje koju poznajemo i po starom i već decenijama škartiranom imenu Burma –učila je o demokratiji, gledajući DVD s epizodama serije „The West Wing“. Onako, po zvaničnom američkom programu i instrukciji. Živa istina.

Blerova ljutnja

Najdraži gost iz Ovalne sobe

Zamislite seriju u kojoj se u premijerskom kabinetu u Podgorici razglaba kada će se plasirati rezultati popisa, kako će se peglati odnosi sa zagrebačkim kolegom, a kako od EU izvući pare za eko-projekte iz famoznog poglavlja 27... I znaćete koliko je „The West Wing“ bila popularna u Americi prije četvrt vijeka

Isto živa istina, kao i ta cijela priča o mijanmarskoj Vladi iz Njujork tajmsa 2011. godine – jeste i jedna afera „Zapadnog krila“, koja je britanskom premijeru Toniju Bleru , u januaru 2006, dobro zacrvenjela obraze. Jedan važan zakon u britanskom parlamentu nije prošao – jer je bitan poslanik suparničkih konzervativaca dobro savladao gradivo iz serije „The West Wing“. A u toj „A Good Day“ epizodi, demokrate u američkom Kongresu uspiju da blokiraju zakon koji bi zaustavio istraživanje o liječenju matičnim ćelijama – tako što se nekoliko kongresmena ne nađu na raspravi, pa svi misle da su otišli iz Vašingtona... Prije nego što se iz „skrivalice“ u kancelarijama pojave na glasanju – i obore zakon. Kako se samo Bler ljutio, kada je čuo da su ga preveslali služeći se forom iz serije! I daleko od toga, da su to bili jedini pipci u stvarnoj političkoj areni, koje je unazad četvrt vijeka pustila „The West Wing“, serija o svijetu i životu Zapadnog krila Bijele kuće, u kojem se, naravno, nalazi predsjednička Ovalna soba. Kako su se samo ljutili američki desničari i ti silni analitičari i kulturolozi bliski republikancima – opisujući „Zapadno krilo“ kao šou koji opravdava sve grehove Klintonove administracije! Kako su ih samo kitili kao „sramno očigledno slavu liberalnog elitizma, pametnih i uglađenih tehnokrata“... Samo za-

to što je predsjednik, stanoviti Džozaja „Džed“ Bartlet (Martin Šin), u seriji – demokrata. I kako su svi ti kritičari pokazivali, da im je suštinski samo krivo – što predsjednik u seriji nije njihov čovjek, ili što nemaju neku tako popularnu seriju sa republikancima.

Ideološke nijanse Ipak, glavni lik morao je biti demokrata jer je scenarista i kreator, slavni Njujorčanin Aron Sorkin – bio nepopravljivo i nepokolebljivo na strani američke ljevice ili lijevog centra.

Evo o čemu se radilo: jedan sličan projekat, film „The American President“ ( Rob Rejner , 1995) rađen je po Sorkinovom scenariju. I u njemu Martin Šin takođe glumi – predsjedničkog šefa kabineta. A kada su Sorkinu glavešine studija poručile da je vakat da snimi takvu seriju o Bijeloj kući – nikako nije želio da predsjednik bude u centru pažnje.

Problem? Za predsjedničku rolu je angažovan Šin. A on je, u roli tog predsjednika Džeda, zasijenio sve i svakog, tu oko Ovalnog kabineta. Pa je ubrzo sav fokus na njemu i ostao.

E sad, što je politika predsjednika Džeda u Sorkinovom „Zapadnom krilu“?

Martin Šin je to najbolje opisao: kao miks ličnosti, uvjerenja i političke misli Džona Kenedija, Džimija Kartera i Bila Klintona. Otprilike –miks svih demokrata na čelu Amerike u drugoj polovini 20. vijeka.

I to je tada bilo sasvim aktuelno: godine 1999. Amerika je polako izlazila iz za nju bezbrižnih devedesetih, javnost se uglavnom bavila moralnim i finansijskim dilemama i problemima brojnih vojnih akcija po inostranstvu... A teroristički napadi, 11. septembar, ratovi u Iraku i Afganistanu, misije protiv Sadama i Gadafija, hvatanje Bin Ladena, rasne tenzije, Tramp, sve podjeljenije društvo – tek će postati dio političke agende.

Prosto: tog 21. septembra 1999, prije četvrt vijeka, kada je serija „The West Wing“ uzletjela na televizijskom horizontu i u fokus ubacila svakodnevicu Bijele kuće – bila je to sasvim drugačija Amerika. Jedna, u kojoj stvarno i nije bilo neke velike razlike, da li je u fotelji Ovalne sobe demokrata ili republikanac – sve su to tada bile neke ideološke nijanse... Amerikanci, na svim stranama ideološkog spektra, tada su dobili priliku da gledaju nešto potpuno aktuelno, sa problemima i temama njihove svakodnevice.

poslastice „The West Wing“ sa Martinom Šinom

gost sobe

Zamislite, na primjer, seriju u kojoj se svake nedjelje veče u premijerskom kabinetu u Podgorici razglaba kada će se plasirati rezultati popisa, kako će se peglati odnosi sa zagrebačkim kolegom, a kako od EU izvući pare za eko-projekte iz famoznog poglavlja 27... I kako bi se sve to u Crnoj Gori pratilo. I, otprilike, znaćete – kako se „The West Wing“ pratila u Americi prije četvrt vijeka!

Afera Levinski

A koje su teme i problemi mučile administraciju predsjednika Bartleta? Pa, recimo, jedna sasvim moralna dilema i laž, to što je od Amerike sakrio da boluje od multiple skleroze. Suštinski, odjek toga kako se predsjednička administracija borila sa Klintonovim lažima u Aferi „Levinski “ – samo prenijeto na jedan problem drugačije prirode. Pa, recimo, čuvene epizode o suočavanju sa vijestima o genocidu u jednoj izmišljenoj afričkoj zemlji, ili zločinima u zemljama bliskoistočnih autokrata – i na kraju odluka, da se vojne misije šalju i ubuduće svaki put, kada se desi nešto slično u svijetu. Pa sve stranačke i predsjed-

ničke kampanje za izbore i reizbore, pa driblanja sa Senatom i Kongresom, pa... Sveukupno, nakon sedam sezona, u seriji zaključenoj u maju 2006. godine – dovoljno da se „The West Wing“ zvanično izabere kao „važan edukativni materijal za sve mlade, o tome kako politika na najvećem nivou funkcioniše“. Da, tako je jednu „običnu“ televizijsku seriju administracija najmoćnije zemlje svijeta prepoznala prije dvije decenije i više!

Tračevi i opravdanja

Njena aktuelnost je suštinski i najveći usud projekta „The West Wing“ – pa publici moderne i aktuelne američke političke arene, sve te ideološke i diplomatske teme iz serije sada djeluju naivno ili bezazleno. Ali, bile su realnost jedne srećnije, manje tjeskobne Amerike. Sve do momenta kad

je predsjednik Bartlet, onako gospodski i demokratski, kako to priliči američkim predsjednicima – nasljedniku (koji je, opet, slutnja osvita Obamine ere) poželio: „Sretno, gospodine predsjedniče“... I na kraju sedme sezone pozdravio Bijelu kuću. I da: mnogi su zaposleni u Bijeloj kući u tom periodu, govorili da je u seriji previše formalnog obraćanja sa jedne – i previše torokanja, tračeva, ćakulanja sa druge strane. Da je sve to slika nekog meteža svakodnevice koja se, suštinski, tu u Vašingtonu nikad ne dešava, ili se događa samo u periodima najvećih kriza...

Drugi su, recimo, kritikovali Sorkina zbog nepotrebne „humanizacije“, odnosno pravdanja po-

litika na vrhu lanca ishrane moderne Amerike. Ono, kao, „ipak su sve to ljudi od krvi i mesa“ – pa, bože moj, i kada pošalju bombe ili vojnike negdje daleko, pa se ispostavi da su žestoko sa procjenom omanuli...

Ali, sve je to manje bitno spram onog momenta, kad Martin Šin iz predsjedničke fotelje uhvati puls američke i svjetske svakodnevice. Pa sa prozora Ovalne sobe ulovi sve vidike, brige i nadanja javnosti. I sve to uplete u mrežu jedne dinamične TV drame. U kojoj sam američki predsjednik, u udarom terminu, postane komšija, gost u vašoj dnevnoj sobi – a vi njegov saučesnik i svjedok u Bijeloj kući.

E tu, u toj igri globalnih zvjerki, koja do pola epizode postane sasvim lična, domaća i bliska - tajna je serije „The West Wing“. I, nakon četvrt vijeka, recept uspjeha za sve američke predsjedničke kampanje, agende i politike... S. STAMENIĆ

Martin Šin, nezaboravna faca iz predsjedničke fotelje

kalendar

Kako se samo Orsonu Velsu htjelo i kako mu je bastalo, da pod stare dane glumi negativce. Da bude i četnički vojvoda – i najopakiji od svih strašnih Deseptikona, robotski uništitelj planeta, Unikron...!

Ideja decenije

Znaju, eto, Crnogorci – da je Orson, genijalni autor „Građanina Kejna“ (1941) i još gomile uglavnom potcijenjenih filmova – bio taj neki strašni bradonja pod šubarom „Bitke na Neretvi“ (1969) našeg Veljka Bulajića

Lijepih deceniju i po kasnije, bilo mu je baš merak da pozajmi glas u „The Transformers“ projektu. Ondaa kada su naprečac neki vanzemaljski roboti pokorili Zemlju, za fenomen od igračaka, stripa i serije, koji je uzletio prije 40 godina. Nego, što sve možete naći na tokijskom sajmu igračaka: recimo, Henri Orenstajn , činovnik američkog „Hasbroa“, baš tu se 1983. godine susreo sa nekim „Microman“ i „Diaclone“ minijaturama od vozila i oružja koja su mogla da se za sekund transformišu u robote. I hitno je zakazao sastanak sa šefom: imamo ideju decenije! Ovako se rade vrhunski biznisi, onda kada nekog stvarno ubijediš da si pronašao nepresušnu žilu zlata, još prije 40 godina. Prvo podmiriš Japance ugovorima, da te slučajno ne tuže za krađu ideje. Pa onda pozoveš, ni manje ni više, nego „Marvel“ glavešine – da njihove najbolje stripadžije osmisle priču koja će da uveže sve te igračke.

Pa ti onda ni to ne bude dovoljno, nego se vratiš u Japan i sjedneš sa Šođi Kavamorijem, saj-faj genijalcem i ocem velike „Macross“ priče (ono što jugoslovenska djeca sedamdesetih i osamdesetih odlično poznaju kao za Zapad adaptirani i fenomenalni „Robotech“)... I njega dobro platiš, da ti odradi dizajn svih tih likova koje je „Marvel“ već razradio.

E, kada sve to završiš – onda pucaš na veliko. Da u isto vrijeme izlete igračke na rafove po šoping molovima; strip na trafikama... I animirana seri-

Četiri decenije od premijere prvog serijala

Kad metal oživi

Put od planete Sajbetron do Zemlje i nazad, suštinski, vječno traje i nikad nije, niti će biti završen. I to su djeca savršeno razumjela i osjetila; u jednom fenomenu, koji još traje, samo zato što se jednom posjetiocu sajma igračaka u Tokiju nešto mnogo svidjelo

ja, sa već spakovanih 16 epizoda, za premijeru u septembru 1984. godine.

Čast i integritet

Priča je, pak, išla ovako: milionima godina zaraćene rase jednog metalnog svijeta, planete Sajbertron, napuštaju dom u potrazi za novim izvorom energije. I jedni i drugi ruše se na Zemlju; tu ostaju „offline“, usnuli neđe ispod površine, četiri miliona godina. Rat je vječan i samo rata ima onda kada se probude: zovu se Deseptikoni, oni koji svu tu energiju Zemlje žele da iskoriste i nastave dalje... I Autobotovi – oni koji bi sa tim novim svijetom da sažive, da ga čuvaju. Svi zajedno, oni su „Transformersi“. Toliko su u „Marvelu“ vjerovali u tu priču, o vanzemaljcima metalnog svijeta koji na Zemlji lagano uzmu oblik automo-

bila, aviona, oružja, kamiona –da su pozvali u pomoć jednog od svojih najboljih stripadžija. Taj Denis O’Nil je osamdesetih bio mnogo velika faca: odgovoran za najbolje „Batman“ i „Green Lantern“ epizode... Da bi, kada je završio, ekipa iz „Hasbro“ fabrike igračaka, ipak ostala nezadovoljna!

Sve što je od O’Nilovog koncepta ostalo, onda kada je škartiran iz projekta, zvalo se: Optimus Prajm. Dovoljno za savršeno kul autobotovsko čudo od časti i integriteta. Dovoljno za jednu legendu osamdesetih.

„More than Meets the Eye“. Ima tu više nego što se golim okom vidi; tako se, bukvalno, zvao pilot projekat serije u tri dijela, lansiran u Americi 17. septembra 1984. godine. Ime u koje je stala sudbina „Transformersa“: jer nije njihova

suština to, što se tu radi o nekakvim vanzemaljcima-robotima, koji se u vozila ili mašine premeću... Već je suština u tom klinču vječnog rata – onih koji bi da troše i onih koji bi da čuvaju.

Vječita borba

Zato ratovi Autobotova i Deseptikona traju i dalje, 40 godina od one animirane premijere. Zato je to borba neprestana: jer radi savršeno na simboličkoj ravni. Jer se nekakvi, novi i drugačiji Deseptikoni, iz sjenki pohlepe, lukavstva i gramzivosti, dižu iz sjenke poraza svaki put i prikradaju kada ih najmanje očekujete.

Zbog toga su i duhovi Autobotova tu da im stanu pred crtu svaki put, i mnogo nakon što se, na kraju one „prve generacije“, desi i kraj onog Optimus Prajma... I zato put od planete Sajbetron do Zemlje i nazad, suštinski, vječno traje i nikad nije, niti će biti završen. I to su djeca savršeno razumjela i osjetila; u jednom fenomenu, koji traje četiri decenije, samo zato što se jednom posjetiocu tokijskog seminara igračaka nešto mnogo svidjelo... Rezultat, manje od dvije godine nakon premijere prve epizode: već se žestoko radilo na

Opaki Unikron, kojem je glas pozajmio veliki Orson Vels imdb.com

serijala iz hit-franšize „The Transformers“ oživi

akcionom animiranom filmu „The Transformers: The Movie“ (1986). Zlatna koka od serije, igračaka i stripa radila je perfektno, kao pravi perpetuum mobile – valjalo je pokoriti i bioskope. I sve je teklo po savršenoj inerciji – tako da su se velika glumačka imena čak utrkivala, ko će glas da pozajmi kome od Autobotova i Deseptikona!

Prva Autobotkinja

To što je Optimus Prajm tu već bio smrtno ranjen (da, u „The Transformers“ svijetu ti metalni vanzemaljci jesu ranjivi, pate i zacjeljuju knap kao i obični ljudi) i nije toliko bilo bitno. Kad imaš Orsona Velsa da ti glumi Unikrona, pa Pajtonovca Erika Idla da bude lider Džankionsa – i Leonarda Nimoja, Spoka iz „Star Trek“ svijeta lično – da bude mnogo opasni i opaki Galvatron na filmu. I onda ti za takvu animaciju jednu pjesmu isporuči ,,Weird Al“ Yankovic. Pa kakva ekipa.

Nego, hoćete da znate koliki je zaista fenomen bio „The Transformers“ sredinom osamdesetih, od emitovanja te prve epizode 1984? Toliki, da se u gomili država vodila ozbiljna debata o tome, kako to da su svi ti Autobotovi i Deseptikoni - samo i isključivo muškarci! Pa se u Britaniji, u stripu za ostrvsko izdanje, ubrzo pojavila jedna Arsi, Autobot u ružičastim tonovima, ali jednako opasna kao najveći od svih pravednika... I čak se usred te priče Autobotovi dobro zezaju na račun optužbi tamo nekih običnih ljudi, da su seksisti! Pa se u sve to upetlja jedan Primus kao kreator svih Transformersa i planete Sajbetron, pa... Ali u svemu tome, najluđa je bila ideja da se roboti-vanzemaljci-automobili oslikaju kao jedna, maltene, drevna zajednica američkih domorodaca na pragu istrebljenja.

Koji vjeruju da je „sloboda pravo svakog kosmičkog života“; koji čuvaju prirodu što im pruža život... Sebe opisuju kao „bio-mehanička bića“ ili prosto „oživljeni metal“ – a kao obični ljudi, moraju da se hrane nekakvom „Energon“ energijom da prežive... I da –(uglavnom) su aseksualni (i o tome se vodila gomila debata

među fanovima!), a da ožive potrebna im je nekakva posebna „varnica“... I postoji cijeli Izvor svih varnica („Well of All Sparks“) koji prepozna i odredi odmah ko bi im mogao biti savršen lider, te ko bi se bolje mogao snaći u nekoj drugoj društvenoj roli... I mislite da je to neka pretjerano komplikovana i previše

otkačena utopija? Samo pitajte bilo koje dijete iz sredine osamdesetih koje je gledalo „The Transformers“. E, ono će vam reći sve, kako to metal oživi, tamo na dalekom Sajbetronu... I kakvo je to drumsko čudo od pravičnosti i brige, jednog imena koje se nikad ne može zaboraviti, Optimus Prajm. S. STAMENIĆ

Optimus Prajm na čelu prve „Transformers“ generacije

Pavlova Neretva v PODGORICARENJE

Jedna slika i pejzaž, u koji stane sve, cijeli simbol –metalna konstrukcija s obale u Neretvu spuštena, i kadar koji samo može biti Bitka za ranjenike. Eno ga u Jablanici; srušeni most, da slavi njihovu slobodu. I to samo onako, kako ga je jedan Podgoričanin vidio.

Mala lekcija iz istorije, ne bismo je dužili: u proboju obruča, u potezu genijalca – stratega i očajnika, da se ranjenici spasu, partizani su od 1. do 4. marta 1943. sve mostove na Neretvi porušili. Pa i taj željezni, austrijski, iz 19. vijeka... Za samo 18 sati, 7. i 8. marta, izgrađen je improvizovani drveni, od 56 metara. U avgustu, mjesecima nakon što se partizanska bitka pobjednički završila, Njemci su tu, u Jablanici, sagradili novi od željeza. Da bi ga, za potrebe snimanja „Bitke na Neretvi“ (1969), onog za Oskara nominovanog filma gdje Jul Briner i Sergej Bondarčuk glume partizane a

Orson Vels jednog četničkog vojvodu - naš režiser Veljko Bulajić ponovo srušio! I eno ga, to čudo od čelika, niz Neretvu – već 56 godina porinut i usidren, kao dio istorijsko-kulturnog pejzaža i Muzeja „Bitka za ranjenike na Neretvi“. Veljko Bulajić imao je, na izvolte, neprocjenjivo vrijedan i važan dokument iz same borbe, sa početka tog marta 1943. godine: fotografije tek srušenog mosta, sa prelaskom partizanskih jedinica. Znaju ih odlično svi rođeni, recimo, šezdesetih ili sedamdesetih – nema tog udžbenika istorije, bilo kog jugoslovenskog osnovca, u kom nijesu bile i koji ih nije vidio. Djelo su jednog Podgoričanina Pavla Bojčevića; borca koji je znao, kolika je vrijednost takvog ratnog svjedočanstva. Poput fotografije sa prve borbene linije.

O Pavlu znamo da je rođen ljeta 1911. u Podgorici, u prvoj godini proglašenja crnogorske kraljevine. I da je borac

Zaglavi se

koji je na nogama prošao i Sutjesku i Neretvu i Sremski front poživio dugo, do aprila 1993. u Beogradu... Ti kadrovi Bojčevića, koji je tokom Drugog svjetskog rata bio ratni telegrafista, prava su dragocjenost. Naročito one sa Neretve, jer bio je jedini ratni fotograf tokom Bitke za ranjenike... I uradio je, u najmanju ruku, posao za divljenje. Možete zamisliti, u svoj toj užurbanosti i strepnji, toliko brige i vještine za dobar kadar i plan, za vrhunski odabran momenat da se film „ispuca“. Najbolje fotografije Pavla Bojčevića, nažalost nijesu u Crnoj Gori. Ukupno, radi se o nekoliko stotina; dio negativa je u dragocjenoj arhivi Muzeja revolucije (Beograd). A dio u Muzeju „Bitka za ranjenike na Neretvi“, naravno, u Jablanici... Bojčević je, tokom Drugog svjetskog rata, bio i šef grupe i šifrantskog odsjeka Drugog udarnog korpusa. Apsolutno lik od Titovog najvećeg povjerenja – jer u ratu, kad u partizanskim jedinicama nije bilo ni centralizovane ni na pravi način organizovane fotografske službe, njegov

zadatak bio je jasan. I Pavlu se vjerovalo.

Na jednoj fotografiji iz avgusta 1944. zatičemo ga sa slavnim sovjetskim kino-reporterom Vladimirom Ješurinom; autorom čuvenih fotografija sa Sjevernoj i Južnog pola, pa iz Španskog građanskog rata, koji je tokom svjetskog rata bio i oficir i foto-reporter sa nizom važnih dokumentarističkih misija, pogotovo u Jugoslaviji... Pavle je bio jedan od onih, koji je Ješurina dočekao, onda kada se čuveni sovjetski fotograf padobranom, uz svu potrebnu opremu, u okolini Berana tokom rata spustio.

Pavle Bojčević najpoznatiju izložbu, sa približno 50 ratnih fotografija, imao je u Beogradu 1980. godine. Ono najvrednije, foto-aparat Podgoričanina koji je prošao i Neretvu, i Sutjesku, i oslobođenje Beograda, i Sremski front – čuva se u onom Muzeju, kraj mosta na Neretvi, koji je Bulajić za film porušio kako je to Bojčević vidio... I eto savršenog razloga, da pođete do Jablanice i udahnete tu slobodu.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Prelazak partizana i ranjenika preko Neretve

LONDON CALLING

Jorkširske impresije Dejvida Hoknija

Ulična izložba, koja zaokružuje radove iz kolekcije „Midsummer: East Yorkshire“, oduševila je ljubitelje umjetnosti u centralnom gradskom distriktu „King’s Cross“

Odlazak do Jorkšira, jednog od neupitno najljepših regiona sjevero-zapadnog dijela Engleske, Londoncima djeluje kao putovanje u drugu zemlju. Ipak, s obzirom na to kakve su specifičnosti (čitaj: različitosti) ove oblasti, višesatni put debelo se isplati, pa čim stignete tamo, bijeg iz britanske metropole u ove krajeve uopšte ne djeluje kao loša ideja. Za one, pak, kojima putovanje od nekoliko sati ka sjeveru uopšte nije primamljivo, tu

jedinstvenost Jorkšira u London preselio je slikar Dejvid Hokni, jedna od najvažnijih i najuticajnijih figura britanske savremene umjetnosti. Besplatna ulična izložba, koja zaokružuje Hoknijeve radove iz kolekcije „Midsummer: East Yorkshire“ završene prije tačno dvije decenije, oduševila je ljubitelje umjetnosti u centralnom gradskom distriktu „King’s Cross“. Usklađena tako da „zatvori“ englesko ljeto, postavka je obuhvatila 40

i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

radova (36 iz kolekcije uz četiri „bonusa“ koji pokazuju kako Hokni razmišlja i stvara), isprintanih na panelima od 1.4 metara i postavljenih na obližnjim klupama.

Izloženi radovi predstavljaju Hoknijeve impresije seoskim djelovima Jorkšira, a koje je izrađivao tokom ljeta 2004. u blizini svog doma u Bridlingtonu, koristeći već umiksane boje koje su mu omogućile da radi brzo. Stoga, očigledan rezultat koji su prolaznici mogli

vidjeti jesu freške, krajnje vividne boje koje se elegantno izlivaju na platno. Neki od najpoznatijih radova koji su završili na „King’s Cross“ klupama su, recimo, „Road and Farmhouse“, „Rudstone Road, East Yorkshire, Late Summer“, „Looking Towards Huggate, Late Summer“, „Bridlington, Rooftops and Clouds“... Posljednji rad za Hoknija je jedan i od personalno najvažnijih iz ove kolekcije. Upravo „Bridlington“ reflektuje umjetnikov pogled iz kuće u kojem, za sjever Engleske, tipični crveni krovovi odskaču od nemirnih oblaka. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor

Marija Ivanović-Nikičević

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

urednice Stojan Stamenić

„Bridlington, Rooftops and Clouds“ „Road and Farmhouse“