Neđelja, 15. septembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21115 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
Žene rijetko idu na kontrolne preglede ili skrininge, pa se opaka bolest otkrije u poodmakloj fazi
šesta u Evropi po umiranju od karcinoma grlića
INTERVJU: Boris Ruge, zamjenik generalnog sekretara NATO
Veoma je važno da žene shvate značaj preventivnog pregleda jer se ranim otkrivanjem povećava mogućnost uspješnog liječenja raka grlića materice - poručili si iz Instituta za javno zdravlje
STR. 6. i 7.
Kritikovao sam gospodina Dodika zbog njegove secesionističke retorike za podsticanje tenzija u zemlji. Mislim da tu postoji još jedan aspekt, a to je Srbija, koja je partner NATO, sa kojom bismo željeli da intenziviramo saradnju. Nedavno održani Svesrpski sabor izazvao je zabrinutost i kod nekih NATO saveznika koji to gledaju i pokušavaju da shvate što Srbija pokušava da saopšti Svesrpskom deklaracijom, kaže Ruge STR. 3.
Oprezan optimizam među turističkim poslenicima za postsezonu
POGLED SA STRANE: Francuska ide nadesno – ima li koristi za Crnu Goru Desnica
Piše: dr Dragan VESELINOV
Novinar Jakša Šćekić o izborima u SAD i odnosu Bijele kuće prema Zapadnom Balkanu
Mića Ivanović kaže da je dosta stalnih posjetilaca bilo vrlo nezadovoljno infrastrukturom i čistoćom grada. Gosti koji obožavaju Budvu i dolaze godinama na odmor ozbiljno razmišljaju da od sljedeće promijene destinaciju. Jovan Vukalović ističe da je loša vremenska prognoza ove sedmice usporila „last minute booking“, ali je u prosjeku broj gostiju sličan prošlogodišnjem
Potpisivanje sporazuma prije ili tokom sklapanja braka uglavnom praktikuju bogatiji supružnici
Stvari su se promijenile u momentu kada je Bajden odstupio, odnosno kada mu je rečeno da je partija mnogo važnija od njega kao ličnosti i kada je došla potpredsjednica Haris. Odjednom, sve ono za što je Tramp optuživao Bajdena okrenulo se protiv njega: godine - jer je razlika tri godine između Bajdena i Trampa pa je sada Tramp postao stari predsjednički kandidat. Tramp je išao lično na potpredsjednicu Haris, bio je dobro spremljen, ali to je Tramp i odustao je od svih promjena, ponašao se kako se inače ponaša i zato je izgubio kampanju
Brojni pacijenti ogorčeni zbog preduge liste čekanja za specijalistički pregled u Kliničkom centru
STR. 10. i 11.
Stav moguće Barnijeove vlade prema našim balkanskim pitanjima još nije formulisan. No, ako je suditi po Makronovoj želji da, preko mlaznih ,,rafala“ i nekih drugih sporazuma sa Srbijom, pogura Beograd prema Evropskoj uniji, onda bi Podgorica mogla bar za jedan uzdah da odahne. Uticaj Pariza na Beograd podrazumijeva hlađenje velikosrpske politike prema Crnoj Gori
Smisao bračnog ugovora je da se autonomno i suprotno zakonskom imovinskom bračnom režimu urede imovinski odnosi tokom bračne zajednice, a ne kad je ona već prestala. I vanbračni drugovi mogu na isti način da sklope ugovor – objasnila je Andrijana Vukčević
Iz podgoričkih domova zdravlja kažu da početkom mjeseca izabrani ljekari pacijentima zakazuju specijalističke preglede i da termini, uglavnom, budu popunjeni za tri dana. Iz KC, međutim, kažu da građani često propuštaju zakazane preglede, pa je lani bilo skoro 190.000 neiskorišćenih termina STR. 7.
Novinar Jakša Šćekić o izborima u SAD i odnosu Bijele kuće prema Zapadnom Balkanu
Stvari su se promijenile u momentu kada je Bajden odstupio, odnosno kada mu je rečeno da je partija mnogo važnija od njega kao ličnosti i kada je došla potpredsjednica Haris. Odjednom, sve ono za što je Tramp optuživao Bajdena okrenulo se protiv njega: godine - jer je razlika tri godine između Bajdena i Trampa pa je sada Tramp postao stari predsjednički kandidat. Kada analizirate predsjedničku debatu, Tramp je išao lično na potpredsjednicu Haris, bio je dobro spremljen, ali to je Tramp i odustao je od svih promjena, ponašao se kako se inače ponaša i zato je izgubio kampanju
PODGORICA - Bitka je za neopredijeljene birače jer je veliko pitanje kako će se oni ponašati. Međutim, svijet se pribojava i polako analizira što će se desiti poslije američkih izbora - jer Tramp najavljuje da on, njegov tim i glasači neće priznati izbore ukoliko izgube. On je iznenadio američku javnost kada je izgubio protiv Bajdena i sada se američka država ozbiljno pravno sprema kako da se preduprijedi otezanje koje će Tramp sigurno raditi ako izgubi izbore - ocjenjuje novinar Jakša Šćekić za Pobjedu.
POBJEDA: Debata predsjedničkih kandidata Kamale Haris i Donalda Trampa sa velikom pažnjom se pratila u Evropi – kako ste je Vi vidjeli?
ŠĆEKIĆ : U prvoj predsjedničkoj debati, koja je očigledno i posljednja, jer se Tramp opekao za razliku od prve, kada je bio mnogo nadmoćniji nad Bajdenom – sve se obrnulo. Stvari su se promijenile u momentu kada je Bajden odstupio, odnosno kada mu je rečeno da je partija mnogo važnija od njega kao ličnosti i kada je došla potpredsjednica Haris. Odjednom, sve ono za što je Tramp optuživao Bajdena okrenulo se protiv njega: godine - jer je razlika tri godine između Bajdena i Trampa pa je sada Tramp postao stari predsjednički kandidat. Kada analizirate predsjedničku debatu, Tramp je išao lično na potpredsjednicu Haris, bio je dobro spremljen, ali to je Tramp i odustao je od svih promjena, ponašao se kako se inače ponaša i zato je izgubio kampanju.
PODGORICA - Članice
Višegradske grupe snažno podržavaju države Zapadnog Balkana na putu ka Evropskoj uniji (EU), poručeno je na zatvaranju Balkanskog integracionog foruma (BIF). U Višegradskoj grupi su Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka. Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović rekao je da su, u saradnji sa partnerskim nevladinim organizacijama, priredili Studiju vanjske politike država Zapadnog Balkana i Višegradske grupe. On je kazao da su tih deset država
Haris je uspjela da pretvori kampanju u raspravu o Donaldu Trampu i to je razlika ukoliko se gledaju debata i predsjednička kampanja. Tramp pokušava Kamalu da ocrni kada su u pitanju imigranti, da je ljevičarka, a Kamila i staf su cijelu kampanju uspjeli da pretvore u ocjenjivanje Trampa kakav je bio kada je bio predsjednik SAD.
POBJEDA: Što će se promijeniti u američkoj spoljnoj politici, konkretno prema ratu u Ukrajini…?
ŠĆEKIĆ: Neće biti nekih velikih pomjeranja u spoljnoj politici. Ne vjerujem da će Amerika dozvoliti Zelenskom da koristi njihove rakete za prodore u Rusiju. Do novembarskih izbora, što se tiče oba kandidata i administracije, ne treba ništa mnogo talasati, jer veliki svjetski sukob može da izazove i velike tektonske poremećaje u američkim izborima.
Spoljna politika ima jako mali uticaj na američke izbore, jer američkog prosječnog glasača, prije svega, interesuje ekonomija, koliko može da kupi za jedan dolar, a jedna od tema kampanje su i imigranti (doseljenici).
Dakle, spoljna politika igra jako malu ulogu, Tramp je spomenuo mađarskog premijera Viktora Orbana za koga pretpostavljam da zna svega 0,6 odsto neopredijeljenih birača. Amerikanci znaju da postoji sukob u Evropi, ali to njih ne dotiče u svakodnevnom životu.
Do izbora, glavna pitanja kampanje su ekonomija, abortus i imigranati. Tramp je izjavom da imigranti jedu pse i domaće životinje potpuno izgubio, Kamala je imala mnogo bolji od-
nos iako nije mnogo ulazila u detalje koji interesuju američkog prosječnog glasača.
Spoljna politika SAD više interesuje Evropljane, Ruse i Kineze. Svi zaboravljaju da je Tramp uveo velike takse na uvoz iz Kine i sada govori da treba jačati domaću privredu, zaštititi se od uvoza, ekologija za njega ne postoji – to su male rupe kroz koje će demokrate pokušati da prodru i zacementiraju Trampa.
POBJEDA: Ukoliko Kamala Haris bude predsjednica SAD, da li možemo očekivati neke promjene u politici prema Evropi i NATO?
Š ĆEKIĆ: To je interesantno pitanje jer Evropa je bila spremna na Trampa, kao i EU, Britanija i britanski bankari - svi su nagađali što će biti ako Tramp dođe i kakav će biti njegov odnos prema Evropi i NATO. Na sastancima NATO sve su zemlje rekle da će više
davati za naoružanje, odnosno isto ono što je Tramp godinama tražio od njih.
Sada, odjedanput, dolazi nova osoba da bude predsjednik, ali ona dolazi sa timom koji je već sada u Bijeloj kući. Mislim da tu može doći do personalnih promjena, ali do velikog skretanja u američkoj spoljnoj politici ne vjerujem da će doći. Do sada je jedina referenca bila na Orbana i Putina - da će nova administracija imati mnogo čvršći odnos prema diktatorima i autokratskim režimima.
POBJEDA: Gdje tu možemo da podvedemo politiku koja će se voditi prema Zapadnom Balkanu, hoće li ona ostati ista?
ŠĆEKIĆ: Politika prema Zapadnom Balkanu može da bude oštrija.
POBJEDA: Zašto Srbija navija za Trampa?
ŠĆEKIĆ: Liječe svoje frustra-
cije sa Klintonovom administracijom, ovdje se ništa ne objašnjava ozbiljno i analitički. Glavni krivac za bombardovanje 1999. godine bio je Toni Bler, koji je u Americi održao par predavanja i Klintona doveo u situaciju da mora da reaguje. Pentagon je bio protiv sumanutih ideja generala Klarka, nijesu htjeli da uđu u to… I na kraju, ovdje dođe Bler sa Alisterom Kembelom i daju mu se ogromne pare da bi on napravio vladu. To samo pokazuje da u Srbiji ne postoji dugoročna strategija, već samohajde da uradimo nešto. To je radio i Slobodan Milošević - hajde da uradimo nešto danas pa ćemo vidjeti što ćemo sjutra. Idemo malo sa Amerikancima, pa sa Izraelom, pa ću Vulina poslati u Moskvu, a Dačića u Kinu. To je kao šibicarenje na vašaru - imate tri kutije i pitate gdje je loptica. Srbija navija za Trampa raču-
najući da će Grenel biti državni sekretar i da će se sve završiti - da će Aljbin Kurti nestati, a Kosovo se vratiti Srbiji. Kada dođe nova američka administracija, pitanje je kome će prvo ,,pući film“. Putin polako, ali sigurno već igra na Dodika i ne vjeruje Vučiću. Kineze samo interesuje da naprave neki biznis u EU jer im je važno kao referenca: luka u Solunu, veliki Pelješki most, fabriku električnih automobile prave u Mađarskoj, a ne u Srbiji… Nama predstoji veliko otrežnjenje i udaranje glavom u zid. Kurti može da radi što hoće jer Kosovo uopšte više nije na dnevnom redu Amerike i EU, oni će slušati žalbe, ali neće voditi računa što i koliko Kurti radi.
POBJEDA: Odakle predsjednik Izraela u posjeti Srbiji?
ŠĆEKIĆ: Vučić je procijenio da je najbolji ulaz u Ameriku preko Izraela i njihovog lobija u Americi. Da li će se to isplatiti - ne vjerujem, naročito ako Tramp izgubi. Uvijek postoji tiha nada i veliki naboj da će Tramp pobijediti. Ovdje su svi zaboravili Vašingtonski sporazum i da je Tramp ,,naredio“ Izraelu da prizna Kosovo - sjećate se scene u Ovalnoj sobi kada Vučić potpisuje i gleda u Marka Đurića. Najbolje se snašao Ričard Grenel koji ide ovdje, lobira okolo i završava finansijske poslove. Mi smo fascinirani Grenelom kao što smo bili ruskim Žirinovskim, Džonom Kenedijem i Del Monakom (koje je dovodio Milošević prim.aut)... Srbija uvijek nalazi neke tipove koji su potpuno besmisleni i ne mogu ništa da riješe, ali mislimo da nas vole i da će nam sve završiti. Violeta CVejić
analizarili poslije ruske agresije na Ukrajinu. Radulović je rekao da se još čeka da se Poljska „probudi“ u smislu uticaja na Zapadnom Balkanu. -Vjerujem da postoji širok prostor za intervencije Poljske, ekonomske i političke. U tom smislu očekuje se da će Poljska biti jedna od tih koja će podrža-
vati ubrzano pristupanje država Zapadnog Balkana EU - naveo je Radulović. On je kazao da je i Češka aktivna, kao i Slovačka koja je ostala veoma snažan zagovarač članstva Zapadnog Balkana u EU.
-Možemo iz prve ruke to da kažemo za Crnu Goru, ali i za Srbiju, BiH, Sjevernu Makedoniju
i Albaniju. Slovačke diplomate su zaista aktivne šriom regiona - dodao je Radulović. On je istakao da je i Mađarska snažan zagovarač evropske integracije svih država Zapadnog Balkana.
-Svaki put kad sam slušao mađarskog ministra vanjskih poslova Petra Sijarta, on je snažno
napadao strukture EU što nijesu dovoljno aktivne u vezi sa promocijom integracije država Zapadnog Balkana - dodao je Radulović. Kako je naveo, Crna Gora nema otvorenih pitanja sa bilo kojim susjedom, makar ne značajnih. -Imamo jedno značajnije, a to je granica sa Hrvatskom, ali manje-više to je pod
kontrolom, obje države su se dogovorile o koracima kako to da se riješi - naveo je Radulović. On je kazao da Crna Gora razvija sjajne odnose sa svim susjedima, ističući da su odnosi sa Srbijom uvijek u „zbunjujućoj situaciji“. -Aktuelna Vlada pod snažim uticajem Srbije, naročito predsjednika te države Aleksandra Vučića, koji ima snažan uticaj i kontroliše barem dva subjekta koji su u Vladi - rekao je Radulović. Kako je rekao, djelovi Vlade su pod kontrolom Beograda, ali ta politika još nije predominantna. R.P.
Neđelja, 15. septembar 2024.
PODGORICA – NATO
vidi da Rusija pokušava da pronađe načine da destabilizuje i promoviše svoje interese u Crnoj Gori, što nije od koristi nikome, a svakako nije ni u interesu ljudi koji žive ovdje u vašoj zemlji, koja je članica NATO i za koju postoji snažna podrška da postane članica Evropske unije. To je u intervjuu za Pobjedu poručio zamjenik generalnog sekretara Alijanse Boris Ruge.
Ruge, njemački diplomata, prije dva dana boravio je u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, a ovdašnje zvaničnike upoznao je, kako je rekao, sa činjenicom da je važno da Crna Gora što prije imenuje punopravnog ambasadora pri NATO. Ruge oklijeva da komentariše anti-NATO subjekte u izvršnoj vlasti.
- To nije moj posao – kaže visoki NATO zvaničnik.
POBJEDA: Nedavno ste imenovani na poziciju zamjenika generalnog sekretara NATO i Crna Gora je bila među prvima, ako ne i prva zemlja članica koju ste posjetili. Zašto?
RUGE: Za vrijeme tranzicije nekoliko mjeseci ću biti zamjenik generalnog sekretara i istina je da mi je ovo prvo putovanje, ali nedavno sam bio u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Srbiji, sastajao sam se sa političkim liderima. A suština je da dok je Ukrajina veoma visoko na agendi NATO, Zapadni Balkan je takođe na našem radaru. Tako da mi veoma pažljivo pratimo dešavanja u ovom regionu i postoje neki razvoji događaja zbog kojih smo zabrinuti.
P OBJEDA: Koji su to događaji?
RUGE: Na primjer, na Kosovu, tenzije na sjeveru Kosova, jednostrani koraci koje su preduzele institucije na Kosovu, ali i nedostatak praćenja napada na trupe KFOR-a i operacije Banjska koja se dogodila prošle godine. I to je nešto o čemu sam razgovarao u Beogradu. Želimo da vidimo nastavak rada srpskih vlasti kako bismo došli do odgovornih za napade.
POBJEDA: Kažete da to izaziva zabrinutost u NATO. Što Alijansa može da uradi kako bi riješila te izazove?
RUGE: Pa, mislim da je saradnja sa liderima važna. Proveo sam neko vrijeme sa predsjednikom Vučićem u Beogradu, u Prištini sa predsjednicom Osmani. Nastavićemo da razgovaramo sa njima i zajedno donosimo zaključke
I, naravno, na Kosovu smo prisutni kroz misiju KFOR-a sa 5.000 vojnika, a Crna Gora doprinosi toj operaciji. Dakle, mislim da imamo instrumente pomoću kojih možemo da rješavamo ova pitanja.
P OBJEDA: Razgovarali ste sa zvaničnicima u Crnoj Gori. Može li uticati na saradnju NATO i Crne Gore, ali i na sami doprinos države Savezu to što posljednje dvije godine nema ambasadora u NATO, već taj posao radi treći sekretar u misiji?
RUGE: Sa jedne strane, na Crnoj Gori je da, kao država čla-
INTERVJU: Zamjenik generalnog sekretara NATO Boris Ruge
Bio sam vrlo jasan kada sam kritikovao gospodina Dodika zbog njegove secesionističke retorike za podsticanje tenzija u zemlji. Ali mislim da tu postoji još jedan aspekt, a to je Srbija, koja je partner NATO, sa kojom bismo željeli da intenziviramo našu saradnju i učvrstimo redovno partnerstvo. Nedavno održani Svesrpski sabor izazvao je zabrinutost i kod nekih NATO saveznika koji to gledaju i pokušavaju da shvate što Srbija pokušava da saopšti Svesrpskom deklaracijom, kaže Ruge
nica NATO, imenuje šefa misije u Briselu. Istovremeno, rekao sam predsjedniku i premijeru posebno da je normalna stvar imati ambasadora kojeg imenuje vlada i akredituje ga pri NATO. Jer, za glavnim stolom u NATO-u generalni sekretar je onaj koji predsjedava sastankom, a ambasadori učestvuju u raspravi.
Dakle, Crnoj Gori bi bilo najbolje da ponovo ima pravog ambasadora za stolom, ali ne zato što nemate dobre diplomate tamo. Oni dobro rade svoj posao. Ali, pošto sam i sam bio diplomata 35 godina, postoji razlika između propisno postavljenog ambasadora i mlađeg diplomate.
POBJEDA: Da li ste zabrinuti da na buduću saradnju Crne Gore i NATO može uticati činjenica da sada u izvršnoj vlasti sjede zakleti protivnici Alijanse, čiji su predstavnici u parlamentu nedavno glasali protiv slanja crnogorskih vojnika u jednu od NATO misija? Kako će se to odraziti na ovo partnerstvo?
RUGE: Mi kao međunarodni predstavnici u NATO oklijevamo da komentarišemo političke procese u zemlji, to nije moj posao. Crna Gora je važan saveznik, cijenimo njene doprinose u misijama, npr. u KFOR-u, kao i ostala angažovanja koja je imala u prošlosti. Iako postoji odluka da se ne učestvuje u određenoj operaciji, mislim da možemo da se nosimo sa time. Ali, generalno, mislim da je važno da budemo u bliskom kontaktu sa Vladom Crne Gore, sa predsjednikom, u situaciji kada imamo mnogo trvenja i nestabilnosti na Zapadnom Balkanu. Zato sam ovdje i, po mom mišljenju kao vršioca dužnosti zamjenika generalnog sekretara, ako ništa drugo, treba da radimo više u smislu ovog dijaloga.
POBJEDA: Većina zapadnih zvaničnika kada govori o situaciji na Zapadnom Balkanu kažu da je stabilna, ali krhka. Dakle, što je za Vas najveći izazov kada je u pitanju bezbjednost na Balkanu? Govorite o Kosovu, ali tu je i Bosna i Hercegovina… RUGE: Sasvim ste u pravu. Tu je pitanje Kosova, gdje mi imamo direktnu ulogu jer imamo KFOR. Ali onda je tu pita-
nje Bosne i Hercegovine. Sada imajte na umu da je NATO u BiH prisutan u suštini više od 30 godina. Dakle, ono što smo govorili je da nećemo prihvatiti nikakav bezbjednosni vakuum da se pojavi u Bosni i Hercegovini. Mislim da smo jednostavno previše uložili i ne želimo da se to raspada. Bio sam vrlo jasan kada sam kritikovao gospodina Dodika zbog njegove secesionističke retorike za podsticanje tenzija u zemlji. Ali mislim da tu postoji još jedan aspekt, a to je Srbija, koja je partner NATO, sa kojom bismo željeli da intenziviramo našu saradnju i učvrstimo redovno partnerstvo. Srbija ima ključnu ulogu. Zauzima centralnu poziciju u regionu. Ekonomski, politički i na druge načine je ,,teža kategorija“. I očekujemo da Srbija igra ulogu u stabilnosti, da ima dobre odnose sa susjedima. A nedavno smo imali i Svesrpski sabor, na kojem je usvojena deklaracija koju su od tada usvojili Narodna skupština Republike Srpske i Skupština u Beogradu. I to je nešto što veoma pažljivo pratimo jer mislim da je to izazvalo zabrinutost i kod nekih NATO saveznike koji to gledaju i pokušavaju da shvate što Srbija pokušava da saopšti ovom deklaracijom.
P OBJEDA: Kako onda mislite da Srbija može da ima tu ulogu, a uz to imajući u vi-
I možda mogu da kažem još nešto što je relevantno za neke od vaših čitalaca, a to je da je moj otac bio novinar kao i vi, proveo je 13 godina radeći u Moskvi i ja imam rusko ime, kao što ste možda primjetili, a to nije slučajnost. Studirao sam ruski jezik, studirao sam istočnoevropsku istoriju, tako da nije da smo suprotstavljeni Rusiji ili Rusima
du da potpredsjednik Vlade Vulin ide u Rusiju i sastaje se sa Putinom? Mislite li da ste ipak Srbiji dali previše odgovornosti?
RUGE: Ono što kažem je da mi gledamo u Srbiju i tražimo od Srbije da se ponaša na odgovoran način, da radi na stabilnosti u regionu, a ne da ohrabruje ljude poput Dodika.
Gospodin Vulin je potpredsjednik Vlade Srbije, može da ide u Moskvu koliko god hoće, nije moja stvar, ali mi naravno gledamo na to i imamo svoje viđenje gdje je Rusija danas pod predsjednikom Putinom usred ovog ubilačkog rata protiv Ukrajine.
POBJEDA: Da li mislite da je uticaj Rusije i dalje prisutan ovdje kao i prethodnih godina?
RUGE: Ono što bih mogao da kažem je da Rusija širom Zapadnog Balkana i u drugim djelovima Evrope, a takođe i u zemljama NATO vodi kampanju dezinformacija i to je nešto čega smo vrlo dobro svjesni.
POBJEDA: Je li Rusija prijetnja za Zapadni Balkan? Je li prijetnja za NATO generalno?
RUGE: Rusija je glavna prijetnja. Ako pogledate naš strateški koncept 2022, Rusija je prijetnja broj jedan za NATO, a na samitu u Vašingtonu prije samo osam nedjelja rekli smo da će prijetnja koju Rusija predstavlja trajati dugoročno. To neće biti gotovo sljedeće godine i možda neće biti gotovo ni kada gospodin Putin ode sa mjesta predsjednika u nekom trenutku u budućnosti. To je dugoročna prijetnja sa kojom smo suočeni. Možda postoji jedna stvar koju vrijedi istaći, a to je više od 20 godina nakon završetka Hladnog rata, NATO i Rusija su gradili odnos, partnerstvo, što je definisano osnivačkim aktom NATO-Rusija i sprovedeno kroz NATO-Rusija Savjet, tako da smo imali veoma, veoma blisku saradnju i bili smo svjesni ruskih zabrinutosti i uzeli smo ih u obzir. Dakle, Rusija je ta koja je ušla u režim konfrontacije sa NATO-om. Nije da je
NATO tražio konfrontaciju sa Rusijom, već je obrnuto i naravno da je stvarni odraz toga bila invazija na Ukrajinu 2014, a zatim invazija u punom obimu 2022.
Veoma brutalan rat se vodi protiv civila u Ukrajini i to je realnost sa kojom se moramo suočiti. I možda mogu da kažem još nešto što je relevantno za neke od vaših čitalaca, a to je da je moj otac bio novinar kao i vi, proveo je 13 godina radeći u Moskvi i ja imam rusko ime, kao što ste možda primjetili, a to nije slučajnost. Studirao sam ruski jezik, studirao sam istočnoevropsku istoriju, tako da nije da smo suprotstavljeni Rusiji ili Rusima.
Ono čemu se veoma protivimo jeste realnost ruske politike, dominacije nad susjedima i vođenja rata protiv civila. To je ono što nećemo prihvatiti. POBJEDA: Da li je rat u Ukrajini alarmirao EU i NATO i da li je osvijetlio činjenicu koju mnogi od vas, zapadnih diplomata, ne želi da prizna - da EU i NATO nijesu posvetili dovoljno pažnje ovom regionu? RUGE: Na osnovu ličnog iskustva, mislim da moramo obratiti pažnju na ovaj region. I kao što sam ranije rekao, mi smo veoma fokusirani na ruski agresivni rat i podršku Ukrajini da bude u stanju da se odupre ovoj agresiji i da pobijedi kao nezavisna i suverena nacija. Ali to ne znači da ne obraćamo pažnju na ovaj dio svijeta. Mi jesmo, i vidimo da Rusija pokušava da pronađe načine da destabilizuje i promoviše svoje interese ovdje, što nije u interesu nikome, a svakako nije ni u interesu ljudi koji žive ovdje u Crnoj Gori, koja je članica NATO i za koju postoji snažna podrška da postane članica Evropske unije. I istorijski gledano, ovo je išlo ruku pod ruku. Dakle, ulazak u NATO je bio važan korak u stvaranju spoljne bezbjednosti i stabilnosti i to je osnova na kojoj su zemlje potom pristupile Evropskoj uniji. Dakle, svako u ovoj zemlji ko snažno podržava Evropsku uniju trebalo bi da bude veoma srećan što je njegova država već u NATO-u, jer to znači da ste preduzeli veoma važan korak.
Jovana ĐURIŠIĆ
Analiza Ekonomskog fakulteta
PODGORICA- Aktuelni rast cijena namirnica, strah od nestašice kakav je bio tokom kovid i krize izazvane ratom u Ukrajini, nanovo nameću pitanje zašto Crna Gora već više od dvije decenije nema robne rezerve. Osim najava, nadležni do sada nijesu uradili ništa, a taj posao bi državu, prema analizi Ekonomskog fakulteta, koštao 22 miliona eura, a značio bi, kako kažu sagovornici TVCG, sigurnost u snabdijevanju građana usljed poremaćaja na tržištu, ali ne i nižu inflaciju.
Premijer Milojko Spajić ranije je najavio formiranje državnog preduzeća kao odgovor na visoke cijene koje građani gledaju u maloprodaji, a ono će biti zaduženo ne samo za robne rezerve, već i za direktnu dostavu građanima iz robnih rezervi. Mjesec i više od ove premijerove najave, formiranje robnih rezervi i dalje je samo u planovima i strategijama. Da bi sa riječi trebalo preći na djela, po-
Danas izbori u Gusinju
vlast
PODGORICA – Izbori u Gusinju, na kojima učestvuje pet lista, održavaju se danas.
U izbornoj trci su: Grupa građana Pokret za Gusinje, koalicija Bošnjačke stranke (BS), Socijaldemokrata (SD) i Socijaldemokratske partije (SDP), Demokratska Crna Gora, koalicija Albanskog foruma i Demokratske unije Albanaca (DUA) i Demokratska partija socijalista (DPS).
Predsjednik Opštinske izborne komisije Sanid Redžepagić rekao je agenciji Mina da pravo glasa na izborima u Gusinju ima 4.618 građana. Birači glasaju na deset biračkih mjesta, koja su otvorena od sedam do 20 sati.
Na čelu liste Grupe građana Pokret za Gusinje je Fadil Uljaj, dok listu koalicije BS-SD-SDP „Srcem za Gusinje“ predvodi dosadašnji predsjednik opštine Sanel Balić. Nosilac liste Demokrata je Minela Čekić, a na čelu liste „Zajedno za Gusinje“ Albanskog foruma i DUA-e je Salih Đonbalaj Demir Bajrović je nosilac liste DPS-a „Gusinje može bolje – Demir Bajrović“. r. P.
kazala je analiza Ekonomskog fakulteta urađenja još prije dvije godine.
-Prvi zaključak je da su Crnoj Gori potrebne robne rezerve i da ih treba formirati. To bi koštalo oko 21,5 miliona, od tog iznosa bilo bi potrebno 19 miliona da se izvrši kupovina i plate dodatni troškovi nabavke roba dok bi nekih do dva miliona bilo potrebno godišnje izdvajati kako bi se te robne rezer-
ve skladištile i kako bi se njima adekvatno upravljalo kroz Agenciju za strateške rezerve
Crne Gore - kaže Bojan Pejović sa Ekonomskog fakulteta.
Posljednji direktor robnih rezervi Miro Blečić s druge strane procjenjuje da bi državi za taj posao trebalo minimum tri mjeseca, ali i mnogo više novca. -Kapaciteti koji su bili u vlasništvu Direkcije robnih rezervi su dosta zapušteni, ruinira-
Kod Pljevalja znatne količine laporca
Ministarstvo
PODGORICA – Lokalitet
Jagnjilo kod Pljevalja je u posebnom fokusu Ministarstva rudarstva, nafte i gasa (MRNG) imajući u vidu da se tu nalaze znatne količine laporca, ključne sirovine za proizvodnju cementa – rečeno je portalu CdM iz ovog resora kojim rukovodi Admir Šahmanović.
Smatraju da je to osnov za izgradnju cementare u Pljevljima, što bi, pored ekonomske koristi, donijelo i pravedniju tranziciju.
-Izgradnja fabrike cementa na tom području, uz uklanjanje postojeće deponije, doprinijela bi i poboljšanju stanja životne sredine. Podsjećamo, na ovom lokalitetu je od 1975. do 1988. godine već postojala
Pljevlja
ni, ispražnjeni. Vjerovatno će taj nominalni iznos biti veći. Ali pazite, opet, naglašavam, to je minorno malo u odnosu na ono što može da nam se desi, ako ostanemo bez državnih rezervi, ili ih ne organizujemo - kazao je Blečić. A ostali smo i to prije nešto više od dvije decenije, kada ih je tadašnja Vlada Mila Đukanovića ukinula uz obrazloženje da su neisplativa. Ta odluka, kako
je pokazala analiza Ekonomskog fakulteta bila je pogrešna baš kao i sadašnja očekivanja vlade da će osnivanjem robnih rezervi smanjiti inflaciju. -Ukoliko imamo visoke cijene nekih proizvoda u dugom roku to je već rezultat nekih tržištnih djelovanja i u tom slučaju bi efekat robnih rezervi u Crnoj Gori bio manji. Inflacija je regionalni i globalni problem, zemlje u regionu imaju robne rezerve, zemlje EU imaju robne rezerve, ali se i oni suočavaju sa problemima inflacije - kaže Pejović. U skladištima bi se čuvale zalihe osnovnih životnih namirnica poput brašna, šećera, ulja, soli, krompira, mesa, ali i određenih ljekova, i sanitetskog materijala. Time bi robne rezerve bile prilika i za poljoprivredne proizvođače da računaju na siguran plasman naročito viškova proizvoda. -Da one budu podsticaj privrednom razvoju, da praktično ne budu teret ili dodatni balast budžetskoj potrošnji, nego da sopstvenim kapacitetima i inicijalnim kapitalom podstiču razvoj poljoprivrede prije svega i prerađivačke industrije - naglašava Blečić.
Crna Gora nema ni rezerve naftnih derivata, a zakon koji predviđa njihovo osnivanje od juna čeka usvajanje u Skupštini. r.P.
PODGORICA - Crnogorski hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja ulaze u postsezonu s opreznim optimizmom, oslanjajući se na grupne dolaske, konferencije i dugoročne partnere kako bi održali popunjenost kapaciteta. Uprkos brojnim izazovima, poput nedostatka radne snage, problema s avio-povezanošću i lošeg vremena koje utiče na last-minute rezervacije, postsezona postaje ključna za finansijsku održivost turističkog sektora.
cementara koja je proizvodila cement visokog kvaliteta, cijenjenog na tržištu – kazali su CdM-u iz MRNG.
Ukazali su da Vlada usvajanjem dopune godišnjeg Plana davanja koncesija za ovu godinu, nastavlja sa strategijom održivog razvoja i optimalnog korišćenja prirodnih resursa, uz strogo poštovanje ekoloških standarda.
-Ova odluka ne samo da otvara nove mogućnosti za privredni rast, povećanje zaposlenosti i razvoj lokalnih zajednica, već i osigurava odgovoran pristup očuvanju životne sredine – naveli su iz MRNG.
Dopunjeni plan davanja koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina uključuje nove koncesione lokacije za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena u opštinama Kotor, Nikšić, Ro-
žaje, Bar, Berane i Pljevlja. U skladu sa Zakonom o rudarstvu, svaki koncesionar je u obavezi da dostavi Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu i Projekat rekultivacije zemljišta, čime se osigurava adekvatna zaštita ekosistema. -Vlada će posebnu pažnju posvetiti očuvanju životne sredine, uz kontrolu potencijalnih negativnih uticaja, kao što su promjena reljefa, buka, emisija prašine i zagađenje vazduha. Nadležni organi će rigorozno pratiti poštovanje ekoloških standarda i primjenjivati mjere za sprečavanje i smanjenje štetnog uticaja na prirodne resurse, vodu, vazduh i biodiverzitet – poručili su iz resora Šahmanovića dodajući da će koncesione naknade biti usmjerene na lokalni razvoj te da će 70 odsto sredstava ići direktno u budžete opština. r.P.
Podaci Centralne banke U blokadi skoro 21.000 kompanija
PODGORICA- U Crnoj
Gori je, prema podacima
Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta u blokadi bilo 20.710 preduzeća i preduzetnika, neznatno više nego na kraju jula.
Ukupan iznos duga na osno-
vu kojeg su blokirani računi je skoro 1,31 milijardu eura, što je 1,58 odsto više nego u julu. Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 30,64 odsto u uku-
pnom iznosu blokade. Njima je blokirano 402,25 miliona eura.
Kako se navodi, 50,84 odsto ukupnog iznosa blokade ili 667,44 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih. U neprekidnoj blokadi do jed-
ne godine bilo je 1.750 dužnika čija je blokada iznosila 42,91 milion eura, što je 3,27 odsto ukupnog iznosa blokade. Duže od godinu u blokadi je 18.970 kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,27 milijardi eura. r.P.
Hoteli bilježe stabilnu potražnju za grupne događaje, dok privatni izdavaoci prilagođavaju ponudu sezonskim gostima, naglašavajući da su ,,mirniji“ septembar i oktobar idealni za porodične odmore i putnike koji cijene povoljnije cijene i manje gužve. Međutim, uz optimizam dolaze i ozbiljne brige. Neki od dugogodišnjih posjetilaca Budve, koji su ranije godinama dolazili u ovaj grad, najavili su da sljedeće godine neće odmarati ovdje, nezadovoljni izgledom, higijenom i nedostatkom reda u gradu. Iako se Budva još uvijek percipira kao atraktivna destinacija za mlađu populaciju, mnogi gosti, koji su ranije bili vjerni Crnogorskom primorju, razmišljaju o promjeni destinacije. Problemi poput neregulisane infrastrukture, loše organizacije i gužvi dodatno otežavaju održavanje konkurentnosti. Ipak, hotelijeri i izdavaoci smještaja ulažu napore da zadrže postsezonski promet kroz prilagođavanje cijena i fokusirajući se na kvalitet usluge, u nadi da će sezona biti signal za nužne promjene u crnogorskom turizmu.
Manje rezervacija
Mića Ivanović , pomoćnik generalnog direktora hotela ,,Budva“ i direktor prodaje, kazao je Pobjedi da imaju dobre najave za postsezonu i da su imali već dosta potvrđenih događaja i grupa već u maju. - Septembar i oktobar su mjeseci koji su nama vrlo traženi, u kojima imamo veliki broj upita za konferencije i grupne dolaske. Trenutno nam je septembar na istom nivou kao prethodne godine na nekih 90 odsto, oktobar je bolji u odnosu na prošlu godinu za nekih 10 do 15 odsto što se tiče popunjenosti. Što se cjenovne situacije tiče, ove godine imamo rast srednje prosječne cijene za oba mjeseca.
među turističkim poslenicima za postsezonu
MIĆA IVANOVIĆ:
Dosta stalnih posjetilaca je bilo vrlo nezadovoljno infrastrukturom i čistoćom grada. Gosti koji obožavaju Budvu i dolaze godinama na odmor ozbiljno razmišljaju da od sljedeće promijene destinaciju
Primjećujemo da je manje individualnih gostiju, da je pad broja gostiju preko onlajn kanala i da je mali broj rezervacija u last minute i walk in. Posljednjih dana imamo dosta otkazivanja onlajn rezervacija za naredni period i to većinom zbog otkazanih letova - napominje Ivanović. Objašnjava da je period postsezone predviđen većinom za grupna putovanja. Struktura gostiju se u velikom obimu razlikuje od sezone, jer je ova sezona imala šaroliku lepezu gostiju iz raznih djelova svijeta, dok je situacija u postsezoni svedena na svega nekoliko zemalja.
- Ukoliko izuzmemo seminare, koji okupljaju učesnike uglavnom iz regiona i domaće goste, grupnih dolazaka imamo sa tržišta Izraela, Turske, Švajcarske, Argentine, Francuske. Naši stalni partneri, koji nam rade tržište Velike Britanije, potrudili su se da ove godine u postsezoni imamo rekord kada je u pitanju to tržište - ističe Ivanović dodajući da je postsezona jako bitna za održivost hotela i da nekada može biti mač sa dvije oštrice.
- Ako se iz prevelike želje za dobrim rezultatima postave prevelike cijene, vrlo često se postiže negativan efekat. Da-
kle, formiranje cijena u postsezoni i samo bukiranje se vrše prije glavne sezone i većina rezervacija se tada i potvrdi, pa se već unaprijed zna sa kakvom postsezonom ćemo imati posla. Na sreću, pošto se nijesmo mogli osloniti na individualne dolaske, grupama i događajima popunili smo kapacitete našeg hotela, a primijetno je da je individualnih dolazaka, nažalost, sve manje u postsezoni posebno u periodima radnih dana. Vikendom ima više gostiju, ali to kratko traje - kazao je Ivanović. A najveći izazov i ove postsezone jeste radna snaga. Poslije završene uspješne sezone i završetka ljetnjih raspusta, Ivanović kaže da im je dosta sezonskog personala zaključilo ugovore, a sačekao ih je obiman posao.
- Radnici koji su odradili sezonu su poprilično iscrpljeni i treba uhvatiti novi ,,udah“ da se uspješno odradi postsezona. Novih radnika je, nažalost, sve manje i manje na tržištu i to je gorući problem svih hotelijera. Drugi veliki problem jeste avio-dostupnost, odnosno naša nepovezanost - naglašava Ivanović. Što se tiče glavne sezone, ističe da su ipak zadovoljni iako imaju pad rezultata dodatnog sadržaja.
- Iako smo imali nevjerovatnih problema u julu, izvođenjem radova na glavnoj ulici i preusmjeravanjem saobraćaja na šetalište tik uz hotel, uspjeli smo postići dobre rezultate.
JOVAN
VUKALOVIĆ:
Loša vremenska prognoza ove nedjelje je usporila „last minute booking“, ali možemo reći da je, u prosjeku, broj gostiju sličan prošlogodišnjem
Nikad veće izazove nijesmo imali kao u avgustu ove godine. Što se tiče ostvarnih rezultata dodatnih sadržaja hotela, imamo evidentan pad. Sva dodatna prodana mjesta hotela imaju drastičan pad potrošnje, što nam ukazuje da su gosti ove sezone bili spremni da plate samo smještaj bez ikakvih dodatnih usluga. Naža-
lost, ova godina je pokazala da je Budva i dalje interesantna destinacija za mlađu populaciju. Dosta stalnih gostiju je vrlo nezadovoljno izgledom i higijenom u grada - kaže Ivanović naglašavajući da gosti, koji obožavaju Budvu i dolaze godinama na odmor, ozbiljno razmišljaju da od sljedeće godine promijene destinaciju jer je Budva neuređena, prljava, bez ikakvog reda i smisla. - Užasnuti su stanjem Starog grada i odnosom prema prelijepoj Budvi koju pamte po mnogo boljem i ljepšem izdanju. Iskreno se nadam da će nam ova sezona biti opomena kako ne treba raditi i kako se ne smije odnositi prema jednoj turističkoj destinaciji ukoliko se razmišlja o održivostiporučuje Ivanović. Direktor hotela ,,Lighthouse“ u Herceg Novom, Jovan Vukalović tvrdi za Pobjedu da su najave za postezonu na nivou prošlogodišnjih.
- Neće doći do nekog značajnijeg povećanja. Očekujemo već od Nove godine pa do završetka Praznika mimoze solidnu popunjenost - kazao je Vukalović.
Što se tiče profila gostiju u njihovom hotelu, uglavnom dolaze učesnici sportskih, kulturnih i zabavnih manifestacija, a prisutan je i određeni broj agencijskih gostiju koji su dio aranžmana obilaska Balkanskog poluostrva.
JOVAN ROSIĆ:
Svi koji se ozbiljnije bave turizmom znaju da je rezultat u postsezoni pravi pokazatelj odnosa cijene i kvaliteta, jer je jul i avgust znatno lakše prodati
- Kad pričamo o ljetnjoj sezoni, naši gosti su dominantno iz regiona kroz, već dugogodišnju, saradnju sa agencijama preko kojih ostvarujemo najveći broj noćenja - ističe Vukalović i dodaje da u postsezoni sada prilagođavaju cijene.
- Odobravamo posebne popuste i cijene u vansezoni. Budući da je sastav gostiju prilično ,,šarolik“, cjenovna politika u najvećoj mjeri zavisi od vrste usluge, dužine boravka i broja gostiju - kaže Vukalović. Kao najveći nedostatak navodi neizgrađenost Herceg Novog kao vansezonske destinacije.
- Smatram da bismo kao grad morali imati mnogo više sportskih, dječjih i uopšte sadržaja prilagođenih boravku porodica. Imamo vrlo blizu u okruženju primjere kako se za desetak godina, stvaranjem uslova za kreiranje sadržaja, dešavaju transformacije destinacija u pozitivnom smislu kada je u pitanju broj gostiju i posjećenost uopšte - tvrdi Vukalović.
IZAZOVI
A ljetnja sezona je, kako ističe, za njih bila uspješna, ali su je pratili brojni izazovi. - Možemo reći da veliku većinu njih (problem saobraćajnih gužvi i nedostatka parkinga, problemi sa bukom, nesprovođenje pravila o plažnom redu, problemi sa radnom snagom, sa vodosnabdijevanjem...) naglašavamo već duži niz godina, ali nažalost bez nekih realnih izgleda da će biti riješeni u dogledno vrijeme - poručuje Vukalović. Za izdavaoce privatnog smje-
štaja postezona je, kako ističe njihov predstavnik Jovan Rosić, krenula odlično početkom septembra zahvaljujući vremenskim prilikama.
- Nažalost, loša vremenska prognoza ove nedjelje je usporila last-minute buking, ali možemo reći da je, u prosjeku, broj gostiju sličan prošlogodišnjem - ističe Rosić. Profil gostiju u postsezoni, po njegovim riječima, nešto je drugačiji nego u sezoni.
- Početak školske godine i ispitni rokovi na fakultetima uglavnom diktiraju strukturu gostiju. To su uglavnom odrasli i porodice sa malom djecom. Iskusni gosti koji dolaze u Crnu Goru godinama, posebno posjetioci Primorja, znaju da je septembar najbolji mjesec za odmor, jer je znatno mirnije, nema gužve i temperature su prijatnije. Naravno, i cijene su znatno povoljnije nego u julu i avgustu - kaže Rosić. U ovom periodu, kako ističe, prilagođavanje cijena je neizbježno.
- Svi koji se ozbiljnije bave turizmom znaju da je rezultat u postsezoni pravi pokazatelj odnosa cijene i kvaliteta, jer je jul i avgust znatno lakše prodati. Gosti imaju mnogo veći izbor smještaja u postsezoni pa ih je potrebno privući dobrim sadržajima i kvalitetnom uslugom. Dobar marketing u kombinaciji sa kvalitetom i dinamičnim formiranjem cijena pravi je recept za uspjeh - tvrdi Rosić, dodajući da im je trenutno najveći izazov loše vrijeme.
- Imali smo određeni broj otkazanih rezervacija, a last minute rezervacije su uglavnom kraći boravci ljudi koji su već u Crnoj Gori - naglašava Rosić dodajući da su članovi udruženja, sa kojima sarađuju, zadovoljni sezonom.
- Većina je ostvarila bolji rezultat u poređenju sa prošlom godinom. Ove godine, glavni problemi gostiju su velike gužve na putevima, granicama i aerodromima, nezavršeni građevinski radovi i loše organizovan i skup taksi prevoz. Izdavaoci su imali dosta problema sa nestabilnom elektro mrežom, posebno na Primorju. Jedna od zamjerki je i nedostatak podrške nadležnih institucija za koje su mali ugostitelji praktično nevidljivi i takav ambijent kreira neuređeno tržište sa nedefinisanom ponudom bez jasne strategije. Naravno, pojedinci sa kojima sarađujemo ostvaruju odlične rezultate svojim trudom i ulaganjem, ali to nije dovoljno za kreiranje brenda kakav Crna Gora zaslužuje - kazao je Rosić. N. KOVAČEVIĆ
Reakcije na spot Glavnog grada „Podgorica blista kad je čista“
PODGORICA - Uklonjen ili ne, vidjeli smo spot i nemoguće je otćutati onakav neukus i uvredu za svaku misleću građanku i mislećeg građanina. Decenije borbe, učenja i osvješćivanja o štetnosti rodnih (i svih drugih) stereotipa zbrisane su u onih nekoliko sekundi, saopštile su članice Ženskog kluba gradskog parlamenta Jevrosima Pejović, Nađa Ljiljanić, Biljana Ćulafić, Milena Vuković, Ranka Otašević i Anika Bajić.
- Da podsjetimo: žena je poluobnažena, iz kratke i tijesne haljinice kipe njeni „atributi“, mačo muškarac u mornarskoj majici čita o sportu, njegov fokus sa sporta pomjera se na one „atribute“, ne na osobu. Kesica koju treba baciti u kontejner je samo izgovor da se muškarac približi predme-
tu pažnje, ne da pomogne. Uostalom, nije joj bila ni potrebna pomoć, jer je, očigledno, od kuće do kontejnera i kesu i kofer donijela sama - ističu članice Ženskog kluba gradskog parlamenta. Prema njihovim riječima, pravdati ovakav sadržaj „umjetničkom slobodom“ je neubjedljiv i patetičan. - Ovo reagovanje nije politički motivisano, jer ovakve pojave nadilaze politiku. Još jednom se pokazalo da ljudi nedorasli bilo kojem poslu nanose štetu cijelom društvu, te nam je dužnost da se oglasimo, protestujemo, upozoravamo, ujedinjene oko univerzalnih vrijednosti. A jasno je, Podgorica niti je čista niti blista, niti će dok god odbacujemo one koje znaju zbog onih koji klimaju. A to je politički motivisano - zaključile su članice Ženskog kluba gradskog parlamenta. r.p.
Unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja
Nabavljena dva nova „presretača“
PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) nabavilo je dva nova „presretača“ za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Iz MUP-a su kazali da nastavljaju sa modernizacijom saobraćajne policije, a u cilju poboljšanja bezbjednosti na putevima nabavljena su dva nova presretača marke „BMW 430D X Drive“.
- Ova vozila, opremljena naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja, već su uključena u svakodnevni rad i značajno će unaprijediti nadzor saobraćaja - kaže se u saopštenju.
Navodi se da će povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Žene rijetko idu na kontrolne preglede ili skrininge, pa se opaka
PODGORICA – Svijest o raku grlića materice i važnosti redovnih pregleda i učestvovanja u skrining programu i dalje je na nezadovoljavajućem nivou u Crnoj Gori – po učestalosti od umiranja od ove bolesti se nalazimo na visokom šestom mjestu, podatak je Instituta za javno zdravlje (IJZCG).
Na prvom mjestu je Rumunija, zatim Moldavija, Ukrajina, Litvanija, Rusija, pa Crna Gora. - Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) za 2022. godinu, 58 žena u Crnoj Gori je oboljelo od raka grlića materice. Po učestalosti obolijevanja od maligniteta, kod žena u Crnoj Gori na prvom mjestu je rak dojke, drugom pluća, trećem debelog crijeva i rektuma, četvrtom tijela materice i na petom rak grlića materice – kazali su iz IJZCG.
Željka Stevović, načelnica organizacione cjeline Doma zdravlja Podgorica, izabrani doktor za žene i specijalistkinja ginekologije sa akušerstvom i endokrinolog, Pobjedi je kao glavni razlog visoke stope mortaliteta navela slab odziv pacijentkinja, što dovodi do kasne dijagnoze, a samim tim i loše prognoze za oporavak od ove opake bolesti.
- Pored svih dostupnih metoda za rano otkrivanje raka grlića materice i dalje je nezadovoljavajući broj pacijentkinja koje dolaze na redovne preglede. Na žalost svih nas u sistemu javnog zdravstva, koji radimo preglede, uz skrining koji je organizovan u svim domovima zdravlja, u Crnoj Gori i dalje je nezadovoljavajući broj pacijentkinja koje se redovno pregledaju - kaže Stevović.
- Sa odličnim tehničkim karakteristikama, kao što je ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat (km/h) za manje od 5,3 sekunde i maksimalnom brzinom od 250 km/h, ovi presretači omogućavaju policiji brz i efikasan odgovor u hitnim situacijama - dodaje se u saopštenju.
Iz MUP-a su rekli da su vozila opremljena kompletnom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom, kao i najmodernijim radarskim uređajima za precizno evidentiranje prekršaja u realnom vremenu. Kako su dodali, očekuje se da će presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, omogućavajući policiji da bude stalno prisutna na ključnim saobraćajnicama.
- Ovo je samo jedan u nizu koraka koji Ministarstvo preduzima kako bi poboljšalo saobraćajnu bezbjednost i stvorilo sigurnije puteve za sve građane - dodaje se u saopštenju. r. p.
Ističe da se konstantno radi na edukaciji, informisanosti i dostupnosti pregleda da bi se svijest o neophodnosti dolaska promijenila uprkos stigmama vezanim za pregled ginekologa. Ističe da veliki broj pacijentkinja dolazi tek kada ima neku tegobu.
- Kao razlog nejavljanja na preventivne preglede, pacijentkinje najčešće navode da su se dobro osjećale, kao i da imaju strah od posjete, da je pregled neprijatan, bolan i sl. Naravno da su to sve negativni stavovi koji se mogu mijenjati, jer svaka posjeta ginekologu može značajno da utiče na razumijevanje važnosti preventivnog pregleda.
Kao razlog nejavljanja na preventivne preglede pacijentkinje najčešće navode da su se dobro osjećale, kao i da imaju strah od posjete, da je pregled neprijatan, bolan i sl. Naravno da su to sve negativni stavovi koji se mogu mijenjati, jer svaka posjeta ginekologu može značajno da utiče na razumijevanje važnosti preventivnog pregleda. Rano postavljanje dijagnoze karcinoma grlića podrazumijeva i potpuno izlječenje – kaže Stevović
Rano postavljanje dijagnoze karcinoma grlića podrazumijeva i potpuno izlječenje –kaže Stevović.
Strah i Stid jači od Svije Sti o prevenciji
Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) za 2022. go-
Nije nužno da žene koje su pozitivne na HPV razviju karcinom grlića, čak manje od jedan odsto je podatak iz regiona. Bitno je raditi na imunitetu jer zdrava žena HPV izbaci iz svog organizma prosječno za dvije godine. Potrebne su redovne kontrole, PAPA test, kolposkopija. Ako je sve u redu, HPV se samo prati. Ukoliko dođe do razvoja promjena na grliću materice, one se hirurškim tehnikama uklanjaju i tako se onemogućava da dođe do nastanka karcinoma grlića materice - pojasnila je dr Ralević i apelovala da su redovni ginekološki pregledi obavezni
dinu, procijenjeno je da su 32 žene preminule od ove vrste karcinoma.
- Ovi podaci jasno pokazuju važnost preventivnih mjera, kao što su redovni skrining pregledi i edukacija o HPV vakcinaciji kako bi se smanjio broj oboljelih i umrlih u Crnoj Gori - poručili su iz IJZCG. Kao i ljekari na terenu, i iz ove zdravstvene institucije navode da su pored nedovoljne informisanosti o ovoj bolesti, straha od pregleda, osjećaja nelagode, veoma izražene i kulturne i socijalne barijere kao što su tradicionalni stavovi i društvene norme koji znatno mogu uticati na to da žene manje pažnje posvećuju preventivnim pregledima.
- Iako su skrining pregledi organizovani u svim domovima zdravlja u Crnoj Gori, procenat žena koje su učestvovale u
ovom programu je jako nizak i na nezadovoljavajućem nivou u odnosu na evropski prosjek. Zato je veoma važno da žene shvate značaj ovog pregleda jer se ranim otkrivanjem povećava mogućnost uspješnog liječenja raka grlića materice - poručili si iz Instituta za javno zdravlje. Raniji podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2020. godinu pokazali su da Crna Gora ima najveću dobno standardizovanu stopu obolijevanja (26,2/100.000 žena) i umiranja (10,5/100.000 žena) od raka grlića materice u Evropi. Jedan od najznačajnijih koraka crnogorskog zdravstvenog sistema jeste konačno uvođenje vakcina protiv HPV virusa, koji je najčešći uzročnik raka grlića materice, a prve djevojčice su vakcinisane 26. septembra 2022. godine.
Vakcina protiv HPV virusa nije obavezna, kao što su one protiv MMR ili velikog kašlja, te roditelji ne mogu biti kažnjeni ukoliko ne vakcinišu dijete, ali ljekari poručuju da je obaveza da roditelj zaštiti svoje dijete
čaka uzrasta od devet do 14 godina (rođeni od 1. januara 2010. do 31. decembra 2015. godine) i ova grupa se smatra primarnom ciljnom grupom za vakcinaciju. Od ukupnog broja djevojčica iz primarne ciljne grupe koje podliježu vakcinaciji, vakcinisano ih je oko 18 odsto, dok je procenat vakcinisanih dječaka 0,54 odsto - kazali su iz ove institucije.
VAKCINA NAJBOLJA
ZAŠTITA
čest da će više od 80 odsto nevakcinisanih muškaraca i žena biti inficirano u nekom trenutku svog života. Polno prenosivi tipovi HPV-a posebno su zastupljeni među mladima do 25 godina. Djevojčica koja je vakcinisana, prije nego što postane seksualno aktivna, biće zaštićena od najčešćih i opasnih tipova virusa i neće dalje širiti virus na druge. - HPV je takođe povezan sa rakom vulve, penisa, anusa, glave i vrata, kao i sa genitalnim bradavicama. Uvijek je bolje spriječiti HPV infekciju od kasnijih pokušaja liječenja bolesti koje ona izaziva - piše u preporukama Instituta.
Ova vakcina nije obavezna, kao što su one protiv MMR ili velikog kašlja, te roditelji ne mogu biti kažnjeni ukoliko ne vakcinišu dijete, ali ljekari poručuju da je obaveza da roditelj zaštiti svoje dijete. Imunizaciju od devet do 18 godina sprovode timovi izabranih doktora za djecu, a za osobe uzrasta od 19 do 26 godina epidemiološki timovi u domovima zdravlja i IJZCG. Ipak, primarna grupa su i dalje djeca.
OKO 14 ODSTO ŽENA
IMA HPV
Brojni pacijenti ogorčeni zbog preduge liste čekanja za specijalistički pregled u Kliničkom centru, iz te zdravstvene ustanove kažu da odmah zbrinjavaju hitne slučajeve
Tada se Crna Gora pridružila grupi od oko 100 država svijeta koje tu djelotvornu i visokobezbjednu vakcinu primjenjuju već 15 godina, a u pojedinim zemljama je obolijevanje od raka, koji je uzrokovan infekcijom, gotovo iskorijenjeno.
Institut za javno zdravlje preduzeo je brojne mjere kako bi apelovali na značaj imunizacije HPV vakcinom.
U preporukama je naglašeno da se vakcinacijom postiže najbolja zaštita od ozbiljnih bolesti. Svaka vakcinisana djevojčica pomaže u kontroli
Proširene su starosne grupe, pa se sada mogu vakcinisati mladi do 26 godine. Vakcina je bezbjedna i besplatna. Vakcina obezbjeđuje najbolju zaštitu ukoliko se primi od devete do 14. godine.
U ranijem odgovoru Institituta za javno zdravlje navodi se da su ostvareni više nego zadovoljavajući rezultati kada je imunizacija HPV vakcinom u pitanju, a ona predstavlja najbolju moguću zaštitu od ozbiljnih bolesti uključujući i rak grlića materice.
- Prisutno je značajno interesovanje za vakcinaciju djevojčica uzrasta od 10 do 14 godina, tako da očekujemo da ono bude sve veće i veće. Aktivna imunizacija protiv oboljenja izazvanih humanim papiloma virusom (HPV) se sprovodi kod djevojčica i dje-
u njenom širenju.
ko
Ginekološkinja u Domu zdravlja dr Željka Ralević je ranije Pobjedi kazala da HPV pozitivnih žena u Crnoj Gori ima 14 odsto, a prema procjenama Globocana iz 2022. godine, broj novooboljelih žena od karcinoma grlića materice je 58 na godišnjem nivou. - Nije nužno da žene koje su pozitivne na HPV razviju karcinom grlića, čak manje od jedan odsto je podatak iz regiona. Bitno je raditi na imunitetu jer zdrava žena HPV izbaci iz svog organizma prosječno za dvije godine. Potrebne su redovne kontrole, PAPA test, kolposkopija. Ako je sve u redu, HPV se samo prati. Ukoliko dođe do razvoja promjena na grliću materice, one se hirurškim tehnikama uklanjaju i tako se onemogućava da dođe do nastanka karcinoma grlića materice - pojasnila je dr Ralević i apelovala na da su redovni ginekološki pregledi obavezni. B. PRELEVIĆ
Iz podgoričkih domova zdravlja kažu da početkom mjeseca izabrani ljekari pacijentima zakazuju specijalističke preglede i da termini, uglavnom, budu popunjeni za tri dana. Nakon toga, za one koji nijesu uspjeli da zakažu produžava se čekanje za još najmanje mjesec. Iz KC, međutim, kažu da građani često propuštaju zakazane preglede, pa je tokom prošle godine bilo skoro 190.000 neiskorišćenih termina
PODGORICA – Klinički centar odmah zbrinjava pacijente kojima je hitno stanje, a krajem svakog mjeseca otvaraju se dopunski termini za preglede za koje nema slobodnih termina u redovnom radu – odgovorili su iz te zdravstvene ustanove na pitanje Pobjede, a povodom obraćanja čitaoca našoj redakciji što da radi pacijent koji ima akutno stanje, a prvi slobodan termin kod specijaliste je tek za mjesec.
Pobjedi se često obraćaju čitaoci koji imaju problema sa ostvarivanjem svojih prava u zdravstvenom sistemu, u nadi da će, ukoliko se obrate medijima, njihov apel čuti čelni ljudi u zdravstvenim institucijama. Najviše primjedbi je usmjereno na preduge liste čekanja za pregled kod ljekara specijaliste. Čitalac Pobjede, koji je želio da ostane anoniman, ispričao je svoj slučaj - traganje za terminom za specijalistički pregled usljed dijagnoze izabranog ljekara da ima začepljenje uha. Kako je ispričao, prvi slobodan termin kod specijaliste otorinolaringologa
dobio je tek za mjesec. Njegovo pitanje za najveću zdravstvenu istituciju u Crnoj Gori glasilo je: ,,Što da radi pacijent koji ima akutno stanje, a prvi slobodan termin kod specijaliste je tek za mjesec? Da li postoji način da pacijenti, koji imaju akutne probleme, dođu do ljekara u javnom zdravstvu ili im ne preostaje ništa drugo, već da idu kod privatnika?“ Iz KCCG izričiti su, odgovarajući na pitanja Pobjede, da se u ovoj zdravstvenoj ustanovi zbrinjavaju odmah pacijenti sa hitnim i urgentnim stanjima, kao i da se krajem svakog mjeseca otvaraju dopunski termini za preglede za koje nema slobodnih termina u redovnom radu.
- Dakle, svi pacijenti koji imaju bilo kakav zdravstveni problem treba da se jave svom izabranom ljekaru ili u Zavod za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP). Ukoliko navedeni ljekari procijene da je neophodno hitno zbrinjavanje, pacijentu će izdati uput nadležnom specijalisti ili supspecijalisti, sa naznakom da je potreban hitan pregled, što se odnosi i na akutna stanja u otorinolaringologiji (ORL) –navode iz KCCG.
Kako dalje pišu, u ambulanti klinike za ORL se, pored redovnog rada, 24 sata, 365 dana u godini, zbrinjavaju akutna stanja pacijenata u interventnoj ambulanti (bez zakazivanja).
Iz Ministarstva zdravlja pojasnili su da je problem, koji i dalje u velikoj mjeri utiče na rad centralnog zakazivanja, propadanje termina, jer se veliki broj pacijenata ne odazove na zakazane preglede.
Prema informacijama iz KCCG, tokom 2023. godine, broj propuštenih termina iznosio je 189.999.
Pobjedi se često obraćaju čitaoci koji imaju problema sa ostvarivanjem svojih prava u zdravstvenom sistemu. Najviše primjedbi je usmjereno na preduge liste čekanja za pregled kod ljekara specijaliste
Iz podgoričkih domova zdravlja, za Pobjedu su pojasnili procedure zakazivanja specijalističkog pregleda, navodeći da početkom mjeseca izabrani ljekari pacijentima zakazuju specijalističke preglede i da termini, uglavnom, budu popunjeni za tri dana. Nakon toga, za one koji nijesu uspjeli da zakažu, produžava se čekanje za još najmanje mjesec. - Osim lista čekanja, pacijentima je put do specijaliste dug i zbog toga što ih oni i dalje šalju kod izabranog ljekara za nove upute, pa nazad u KCCG, ukoliko imaju sreće da dobiju termin – kazali su iz domova zdravlja. Ukazuju da dolasci pacijenata, dok ne dobiju termin kod specijaliste ili zakažu redovnu kontrolu, stvaraju gužve u domovima zdravlja, jer specijalisti to propuštaju da urade. Problem na koji su ukazali jeste i to što izabrani doktor prilikom zakazivanja ne može izabrati specijalistu koji prati pacijenta, niti ima uvid u ranije izvještaje ili otpusne liste. B. PRELEVIĆ
U Vraneškoj dolini uklonjene lažne saobraćajne table sa nazivima nepostojećih mjesta, dok „Srpsko pravoslavno groblje“ nije u nadležnosti Opštine, već seoskog odbora
Ukoliko se ne ukloni grobljanska tabla, Opština Bijelo Polje će se žaliti ombudsmanu
BIJELO POLJE - Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović potvrdio je Pobjedi da tabla „Srpsko pravoslavno groblje“ u Pavinom Polju nije uklonjena.
Smolović je pojasnio je da su lažne saobraćajne table sa natpisima nepostojećih mjesta uklonjene pored saobraćajnica, ali da grobljanska tabla nije, jer to nije u nadležnosti Opštine. Pobjedi je kazao da su za table pored grobalja nadležni seoski grobljanski odbori te da će im uputiti dopis da je uklone, ali i da će se obratiti Mjesnoj zajednici Pavino Polje. - Ukoliko je sami ne uklone, žalićemo se ombudsmanunajavio je Smolović.
Ova tabla je postavljena pored groblja na kojem su sahranjeni ljudi različitih vjeroispovijesti i nacionalnosti. Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju nije formiralo predmet povodom lažnih ćiriličnih tabli koje su postavljene umjesto zvaničnih naziva mjesta - sa nazivima koji ne postoje u Vraneškoj dolini. Iz tog tužilaštva je pojašnjeno da je tužilac upoznat sa događajem, te da je ocijenio da nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Službenicima Uprave policije tužilac je naložio da upoznaju nadležne inspekcije sa ovim slučajem, radi preduzimanja mjera iz okvira svojih nadležnosti.
Pobjeda je uputila i pitanja Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju da li su oni formirali predmet.
- Uvidom u evidencije Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju utvrđeno je da nije formiran predmet, a koji se tiče Vašeg novinarskog pitanja povodom informacija da su u Vraneškoj dolini postavljene lažne table sa natpisima mjesta koja ne postoje – piše u odgovoru VDT Bijelo Polje. U nadležnosti viših državnih tužilaštava je izazivanje rasne, vjerske i nacionalne mržnje.
Potpisivanje sporazuma prije ili tokom sklapanja braka, kojima se uređuju uglavnom praktikuju bogatiji supružnici
Table sa natpisima Ninkovići, Novo Selo, Vranštica, u što su „pretvoreni“ Muslići, Babajići, Čokrlije, uklonjene su nakon akcije Opštine i policije. Smolović je ocijenio da je taj čin nedopustiv dodajući da je dat nalog da se znakovi vrate u prvobitno stanje, kako je propisano opštinskim pravilnikom.
- Očekujemo da MUP i tužilaštvo pronađu počinioce i adekvatno ih po zakonu kazne –rekao je Smolović.
Prema informacijama portala Antena M, tužilaštvo je ispitalo osumnjičene koji su se, kako navode, rugali policiji i tokom saslušanja cinično optuživali za „pokrštavanje“ toponima ljude poznate upravo po građanskom opredjeljenju. Antena M je objavila da je Vraneška dolina do prije vijek bila kraj u kojem su živjeli ljudi islamske i hrišćanske vjere, a po popisu iz 1913. jasna većina bili su muslimani. Nakon 1924. i masakra u Šahovićima (današnje Tomaševo), Vraneška dolina gotovo je ostala bez „muhamedanaca“. - Ramo Hasanbegović-Sejdović bio je jedan od rijetkih ljudi islamske vjere koji se, nakon kratkog izbjeglištva, vratio da do smrti živi u selu Mahala, pored Pavinog Polja, gdje je i sahranjen. Saznali smo i da Ramo nije jedini nepravoslavac sahranjen na groblju u Pavinom Polju. Tokom izgradnje crkve, koja se nalazi unutar groblja, a građena je između dva svjetska rata, poginuo je i tu sahranjen Jozo Kukavica, Hrvat i katolik, koji je stradao kada je na njega pao dio građevine. Na samom ulazu u pavinopoljsko groblje, u zajedničkoj grobnici počivaju partizani Vojo Lješnjak i Muho Dizdarević. Poginuli su zajedno u borbi protiv četnika 1942. na padinama Lise, pa je pravedno bilo da dijele i grob kad su dijelili ideale za koje su kao dvadesetogodišnjaci dali svoje živote - piše Antena M. J.M.-B.Č.
PODGORICA - Bračni ugovori kojima se uređuju imovinski odnosi bračnih drugova još su tabu tema u Crnoj Gori. Jedna od šesnaest notarskih kancelarija, koliko ih ima u glavnom gradu Crne Gore, sačinila je svega tri bračna ugovora od 2011. godine do danas. Na sklapanje takvih ugovora obično se odlučuju bogatiji građani, vlasnici preduzeća, oni koji već imaju brak iza sebe, partneri koji dolaze iz različitih država, kao i bračni drugovi među kojima postoji znatna razlika u godinama.
NOVINA
Bračni ugovor, pojašnjava za Pobjedu notarka Andrijana Vukčević, jeste ugovor koji se zaključuje u zakonom određenoj pisanoj formi, kojim ugovorne strane - budući bračni drugovi, uređuju svoje imovinske odnose na postojećoj ili budućoj imovini.
- Ugovori kojima se uređuju imovinski odnosi mogu da zaključe samo bračni drugovi tokom trajanja braka u postupku diobe zajedničke imovine. Za razliku od bračnog ugovora predmet sporazuma o diobi zajedničke imovine tokom braka predmet može da bude samo imovina koja postoji u trenutku zaključenja braka do trenutka njene diobe – kaže ona.
Predmet bračnog ugovora može da bude kako postojeća, tako i buduća imovina.
- Ovo je novina u Porodičnom zakonu kojim uvodi mogućnost zaključenja bračnih ugovora. On mora da bude zaključen u pisanoj formi, kod notara, koji prije ovjere ima obavezu da pročita bračni ugovor ugovornim stranama i da ih obavijesti da se bračnim ugovorom derogira zakonski režim zajedničke imovine. Bračni ugovor čiji su predmet nepokretnosti upisuje se u javni registar nepokretnosti. Bračni ugovor je novim porodičnim zakonom regulisan samo u tri člana – kaže Vukčević.
Porodični zakon, dodaje naša sagovornica, propisuje da bračne ugovore bračni drugovi zaključuju tokom ili prije braka.
- Smisao bračnog ugovora je u tome da se autonomno i suprotno zakonskom imovinskom bračnom režimu, urede imovinski odnosi, tokom trajanja bračne zajednice a ne kad je ona već prestala.
I vanbračni drugovi mogu na
Smisao bračnog ugovora je u tome da se autonomno i suprotno zakonskom imovinskom bračnom režimu urede imovinski odnosi tokom trajanja bračne zajednice, a ne kad je ona već prestala. I vanbračni drugovi mogu na isti način da sklope ugovor. Taj ugovor po formi i sadržini identičan je bračnom – objasnila je Andrijana Vukčević
isti način da sklope ugovor. Taj ugovor po formi i sadržini identičan je bračnom ugovoru – objasnila je Andrijana Vukčević
Porodični zakon, ističe, definisao je subjekte bračnog ugovora na dva načina.
- To su supružnici ili budući supružnici. Najraniji trenutak zaključenja bračnog ugovora, a odnosi se na buduće bračne drugove, je trenutak podnošenja prijave za zaključenje braka – namjere da se brak zaključi – kaže ona.
Bračni drug, pojašnjava, koji tokom braka postane potpuno ili djelimično poslovno nesposoban, bračni ugovor u njegovo ime i za njegov račun može da zaključi staralac tog lica.
- Ako je predmet bračnog ugovora raspolaganje imovinom štićenika, staratelj ove aktive, može da preduzme aktivnost samo uz saglasnost organa starteljestva – navodi Vukčević.
ISKUSTVO
Na sklapanje bračnih ugovora, ističe ona, obično se odlučuju bogatiji građani, kao i oni koji već imaju brak iza sebe ili su iz različitih država.
- Kategorije lica koja prije stupanja u brak naginju ka sklapanju bračnog ugovora su lica sa značajnom imovinom, vlasnici preduzeća, lica koja ponovo zaključuju brak, lica među kojima postoji znatna
razlika u godinama, kao i lica različitog državljanstva – ističe notarka. Porodični zakon određuje da bračni drugovi budući ili sadašnji mogu da regulišu svoje imovinske odnose povodom postojeće ili buduće imovine.
- Postojeća imovina je ona koja postoji u trenutku zaključenja braka. Termin buduća imovina može se odnositi na imovinu koja će sigurno nastati/kamata na štednju u banci ili zarada od dionica, zatim na imovinu koja će po redovnom toku stvari vjerovatno nastati na primjer, zakupnina od iznajmljenog prostora ili imovina koja će sa velikim stepenom neizvjesnosti možda nastati – dodaje notarka.
Predmet bračnog ugovora može da bude samo posebna imovina, samo buduća imovina ili i posebna i buduća imovina.
- Predmet bračnog ugovora može da se odnosi na cjelinu svih ovih imovina ili samo njihove određene djelove. Predmet svakog ugovora pa i bračnog mora da bude određen ili odrediv – kaže ona.
ODREDBE
Postavlja se pitanje koje odredbe mogu da budu sadržina bračnog ugovora. U zakonu, kaže Vukčević, postoji 15 odredbi.
- Bračni ugovor može da ima sljedeće odredbe - ukidanje zajedničke imovine, da zarada
bračnih drugova bude njihova posebna imovina, da stvari za ličnu upotrebu jednog bračnog druga budu uvijek njegova posebna imovina, bez obzira na način sticanja i vrijednost tih stvari. Zatim, odredba o tome da dobitak u igrama na sreću uvijek bude zajednička imovina, ili da to bude posebna imovina jednog bračnog d ruga, da imovina bračnog druga, koja se po zakonu smatra posebnom imovinom, na osnovu bračnog ugovora bude posebna imovina, suspendovanje prava na diobu zajedničke imovine za oba bračna druga, recimo tokom prve tri godine braka. Ovo odredbom mijenja se režim zajedničke imovine u pogledu zakonskog definisanja vremena diobe –ističe notarka. Takođe, može da reguliše i pitanje dužnika, troškova diobe i odstupanje od pravila da se ti troškovi snose prema veličini suvlasničkih udjela, zatim odredba o određivanju visine udjela u zajedničkoj. Ovom odredbom se derogira oboriva zakonska pretpostavka o jednakim udjelima, a može da sadrži i odredbu o tempu primjene kriterijuma zajedničke imovine. To znači da se bračnim ugovorom može valorizovati doprinos svakog od bračnih drugova u sticanju zajedničke imovine, tokom jedne poslovne godine – poručuje ona.
uređuju imovinski odnosi,
Legitimno je da se supružnici zaštite
Zaključenjem bračnog ugovora, kaže Andrijana Vukčević, otklanja se pravna nesigurnost. Motiv je najčešće nestabilnost u braku.
- Primjena uobičajene zakonske procedure kod bračnih drugova u pogledu zajedničke imovine pretpostavlja jednakost udjela u zajedničkoj imovini. Jedan supružnik ima pravo da obara ovu zakonsku pretpostavku, pri čemu se izlaže sudskim troškovima i teretu dokazivanja, što je samo po sebi znatno komplikovanije od zaključenja bračnog ugovora, kojim se između bračnih drugova (prije zaključenja braka ili u toku braka) uređuje režim odvojenosti imovine i njihovi imovinski odnosi, na njihovoj postojećoj i budućoj imovini se uređuju tako što svaki bračni drug svoju posebnu imovinu koju unosi u brak zadržava kao posebnu imovinu ( npr. sa klauzulom da plata supružnika pred-
Postoji i odredba koja može konstituisati službenost u korist drugog bračnog druga. Na primjer, pravo upotrebe nakita koji je naslijedio od svojih predaka.
- Može različito da odredi pravilo o odgovornosti za zajedničke obaveze, bračni ugovor može da derogira i odredbe Porodičnog zakona o poklonu. Bračnim ugovorom se može ugovoriti da se pokloni vraćaju ili ne vraćaju usljed prestanka braka /razvoda braka ili poništenja braka, bračnim ugovorom se mogu ugovoriti pravila o upravljanju ili raspolaganju suprotno zakonskim određenjima. Na primjer, može se odrediti da posebnom imovinom jednog bračnog druga upravlja drugi bračni drug nevlasnik, ili da zajedničkom imovinom upravlja onaj koji ima veće znanje ili vještinu. Takođe, postoji i odredba po kojoj predmet bračnog ugovora ne može da bude regulisanje ličnih odnosa. Tu spada pravo na izdržavanje, kao lično imovinsko pravo, ne može se ugovarati jer bi bila ništava odredba o određivanju mjesta stanovanja, izbora rada ili zanimanja od strane samo jednog bračnog druga, za-
Stanovnici Župe dežuraju kako eutanazirane krave ne bi bile zakopane na teritoriji njihove mjesne zajednice
stavlja njegovu posebnu imovinu. Ili npr. kada se iz zajedničke imovine osniva privredno društvo, gdje je kao vlasnik registrovan samo jedan bračni drug. Za drugog bračnog druga, koji nije registrovan kao vlasnik i za treća lica bolje je bračnim ugovorom definisati ovu situaciju –pojašnjava notarka. U vrijeme velike nestabilnosti brakova, dodaje, legitimno je obezbjeđenje za slučaj nepovoljnog toka stvari.
- Bračnim ugovorom se jedan od supružnika ili oba obezbjeđuju u slučaju spora, kako materijalno tako psihološki i socijalno. Materijalna sigurnost u pogledu definisanja obima vlasništva i ušteda u troškovima postupka. Psihološki, izbjegavanje stresnih situacija. Pogoršanje odnosa između bračnih drugova, koji se proširuju na odnose u široj porodici, odražava se negativno na djecu i bliže rođake i prijatelje – poručuje Vukčević.
tim obavezivanje na vjernost supružnika ne može biti sastavni dio ugovora, odredba po kojoj se ne može ugovarati nevjerstvo. Ne može se ugovarati primjena stranog prava na imovinske odnose supružnika, ne može se ugovarati neizdržavanje, mora se za nepokretnosti upisati u javne knjige – navodi Vukčević. Ustanovu izdržavanja zakon je uredio imperativnim propisima sa veoma restiktivnim mogućnostima za ugovornu slobodu.
- Minimum uslova za alimentaciju, visinu izdržavanja, trajanje izdržavanja, način prestanka prava na izdržavanje, redosljed ostvarivanja prava na izdržavanje. Odricanje od prava na izdržavanje nema pravnog dejstva. Bračnim ugovorom se ne mogu mijenjati zakonska pravila o izdržavanju i o pravu stanovanja. Razlog za nedopuštenost ovih odredaba jeste zaštita slabije strane – kaže notarka. Porodičnim zakonom, ističe, propisano je da se bračnim ugovorom ne može predvidjeti primjena stranog prava na imovinsko pravne odnose bračnih drugova. Njegosava ŽIVANOVIĆ
NIKŠIĆ – Stanovnici Nikšićke Župe, čim su čuli da bi eutanazirane krave oboljele od kju groznice u danilovgradskoj opštini mogle biti zakopane na Rakočici, planinskom prevoju koji se nalazi poviše Zabrana kralja Nikole i izvorišta u Morakovu, poručili su da to neće dozvoliti.
Već preksinoć se okupilo nekoliko stotina Župljana u mjestu Kameni Krst, a juče su bili kao na straži poručujući da neće dozvoliti zaražena grla da se provezu kroz njihov kraj, kao ni da se zakopaju na Rakočici.
Predsjednik MZ Župa Dragoljub Radulović kaže da su sve detalje sulude ideje rukovodstva danilovgradske opštine saznali, kao i da su njegovi plemenici poslali jasnu i nedvosmislenu poruku.
-Sa svima koji bi trebalo da su upućeni u ovu problematiku smo razgovarali. Ima ih koji nijesu ni čuli za novu ideju
gdje bi trebalo da budu zakopani ti leševi životinja, najviše je onih koji ni približno ne znaju gdje se uopšte Rakočica nalazi, a ima i onih koji su možda bili upućeni, ali smo
im očigledno pobrkali računicu. Ima nas da sačuvamo svoj kraj i ovo malo životne sredine koje nije uništila ljudska ruka i odlučni smo. I tehnički smo opremljeni, do Ra-
kočice se bez našeg znanja ne može stići ni jednim putem, ni preko Župe ni preko Studenog i Ponikvica iz Danilovgrada. Nevjerovatno je da uopšte postoje ljudi kojima može sinuti takva ideja, pa da odluče da zaražene životinje zatrpaju na vododjelnici, mjestu gdje se razdvajaju slivovi rijeka više opština, kazao je juče za Pobjedu čelnik MZ Župa Nikšićka Dragoljub Radulović, poručujući predsjedniku opštine Danilovgrad Aleksandru Grguroviću da se ne igra sa Župljanima i da je trebalo da voditi računa kako se poštuju komšijski odnosi.
Nikšićki odbor Demokratske partije socijalista (DPS) je ocijenio da su građani Župe odgovorniji prema svom gradu i životnoj sredini nego lokalna vlast, imajući u vidu da se samoorganizovali i spriječili dovoz eutanaziranih krava na teritoriju njihove mjesne zajednici. Poručuju da će opština i Vlada morati snositi posljedice zbog neodgovornog ponašanja u slučaju Kju groznice.
-Oglašavanje Marka Kovačevića da podržava mještane Župe u namjeri da spriječe zakopavanje krava u blizini Zabrana kralja Nikole, ne znači
ništa, jer je to politikantski potez, kojim pokušava sačuvati sebe od krivične odgovornosti za prethodno zakopavanje, pa otkopavanje uginulih krava bez sudskog naloga i ostalih potrebnih proceduranavode iz nikšićkog DPS-a. To je, prema njihovim riječima, za njega bio samo nesporazum, dok je za građane Nikšića i Crne Gore – skandal i zarazna bomba.
- Sada, kada su struka i nažalost, stvarnost, demantovali ove neznavene foteljaše, kada su se i ljudi zarazili od zaraženih životinja, treba pobjeći od odgovornosti. Ali, to
neće biti moguće i moraće Kovačević, Krtolica i Sjekloća, Joković i Đaković odgovoriti ko je naredio zakopavanje krava u Župi, ko je naredio otkopavanje krava u Bunućima, ko je odredio novu lokaciju i na čijem su imanju zakopane krave po drugi put - navode u saopštenju. Ako građanima ne odgovore na ova pitanja, ubrzo će, poručuju, morati odgovoriti sudskim organima.
- Građanima ostaje da ove neznalice izbace sa mjesta gdje se odlučuje o bitnim temama, jer isti za to nemaju kapaciteta, ni znanja - saopštili su iz nikšićkog DPS-a. R.P.
I nevladine organizacije iz Župe, pogotovo one kojima je ekologija u fokusu, posljednja dva dana su oštro reagovale, baš kao i prošle sedmice kada je 50-ak uginulih krava sa jedne od nikšićkih farmi dopremljeno i zatrpano na jalo vištu rudokopa Bunići, nedaleko od jezera Liverovići.
Ta goveda su zbog revolta Župljana dva dana kasnije izvađena i prevezena na prostor MZ Bogetići, ali putem preko Broćanca. No, tamo su se pobunili Pješivci, ali nakon što su se sastali sa predsjednikom opštine Nikšić Markom Kovačevićem postignut je dogovor da uginule životinje na južnoj padini Budoša treba bolje zatrpati, što najprije nije učinjeno, ali i da treba prostor ograditi, jer se divlje životinje već pokušavale da otkopavaju leševe, a to bi značilo da se zaraza može raširiti, tim prije što sezona šumskog lova samo što nije počela. Ra.P.
Neđelja, 15. septembar
Sigurno će se čitaoci zapitati kakvu korist može Crna Gora izvući od desne francuske vlade. Takva je vlada u Parizu na pomolu kroz mogući parlamentarni dogovor Emauela Makrona, Mari Lepen i Mišela Barnijea. Možda tu za Crnu Goru ipak bude manje ćara nego što bi ona očekivala. Programi svih glavnih francuskih partija i koalicija se do sada nisu mnogo osvrtali na našu oblast - ali će ih pitanja Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine gurati ka tome. Kao i Ukrajine i Rusije. Jedina čista ideološka saglasnost svih glavnih političkih snaga u Parizu, koja može biti od koristi za Podgoricu, jeste vernost sekularnoj državi kroz poštovanje države kao saveza narodnih, laičkih građana. Niko ne pomišlja da se odrekne nasleđa Napoleonovog Konkordata sa Svetom Stolicom iz 1801. godine i Zakona o razdvajanju države od crkve iz 1905. godine. To garantuje parisku podršku Crnoj Gori kao građanskoj državi. I to vodi naklonosti svim političkim snagama u Crnoj Gori koje odbacuju ne samo političke i imovinske privilegije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, već i svetosavsku velikosrpsku politiku Beograda. Sve ostalo kod Francuza je šareni kaleidoskop raznih ciljeva koji ne moraju držati neprekidno na okupu ni desničarsku niti levičarsku koaliciju.
VAŽNOST 1905.
GODINE ZA CRNU
GORU
Za Crnu Goru francuski odnos prema religiji i crkvi od 1905. godine na ovamo ima smisla utoliko što veru razume kao diskreciono ubeđenje
POGLED SA STRANE: Francuska ide nadesno – ima li koristi za Crnu Goru
Stav moguće Barnijeove vlade prema našim balkanskim pitanjima još nije formulisan. No, ako je suditi po Makronovoj želji da, preko mlaznih ,,rafala“ i nekih drugih sporazuma sa Srbijom, pogura
Beograd prema Evropskoj uniji, onda bi Podgorica mogla bar za jedan uzdah da odahne. Uticaj
Pariza na Beograd podrazumijeva hlađenje velikosrpske politike prema Crnoj Gori
građanina; što crkvenu imovinu preuzima u ruke države i ,,iznajmljuje“ je Rimokatoličkoj crkvi (ali ne mora samo njoj); što biskupe bira vlada Francuske (sem u Alzasu i Mozeli), a u dužnost ih hoćeš-nećeš ,,investiturom“ uvodi papa; što prepiska pape i biskupa ide preko odgovarajućeg ministarstva u Vladi; što država odbija bilo kakvo finansiranje svešteničke crkve, a dozvoljava Crkvi da jedino osniva ,,korporacije“ kao kulturna dobra; što zabranjuje bilo kakvu versku nastavu u državnom obrazovnom sistemu; što ne dozvoljava bilo kakve verske simbole u državnim ustanovama - u vojsci, policiji, bolnicama, univerzitetu, vrtićima, školama i drugo; što ne dozvoljava kleru da u unifor-
mi izlazi na ulicu i ulazi u državne ustanove (bez dozvole Vlade); što ne dozvoljava uniformisanim vojnicima i policajcima da u njima ispovedaju veru; i što ne dozvoljava ni građanima - posebno muslimanima, da odećom na ulici podržavaju svoju lojalnost islamu i narušavaju minaretima urbano nasleđe francuskog naroda i njegovo kulturno biće. Kako je u Francuskoj prošlo hrišćanstvo, tako se ta istorija primenjuje i na druge religije. Međutim, Francuska slavi neke verske praznike kao državne. Od 11 državnih praznika, njih šest su hrišćanski, ali, kako u ovoj zemlji u crkvu nedeljom ne ide više od pet odsto stanovništva, onda ih građani više shvataju kao dodatnu
priliku za veselja u porodici, sa prijateljima i na javnim priredbama. Malo ko pominje Hrista.
RAZLIKA IZME ĐU
PARIZA I VAŠINGTONA
Francuska je prva država na svetu koja je ideološki, politički i pravno razdvojila državu od Crkve. Nije tačno da su to bile SAD, jer Amerika nikada nije, sve do danas, jasno, počev od Medisonovog Bill of Rights, išta drugo kazala osim da Kongres neće priznati nijednu religiju za državnu. Kongres u Filadelfiji, tačno u godini Francuske revolucije 1789. godine, samo garantuje pravo religija na konkurenciju, ali nijednu ne proglašava obaveznom za narod i državne ustanove - na osnovu odbijanja kalvinističkog Masačusetsa i Roud Ajlenda da ratifikuju Ustav iz 1787. godine zato što on nije do tada jemčio ravnopravnost verskih struja. Ipak i danas se predsednici SAD na inauguraciji ne zaklinju samo Ustavom, već i Biblijom, što američki ustav ne brani, ali ni ne traži, niti to nalaže ijedan zakon o predsedniku. I u tome su Amerikanci bili prvi na svetu. Naravno, u republikanskoj Francuskoj je to bilo nemoguće, to bi bilo nametanje privatne volje državnog službenika da umesto odgovornosti pred narodom moli za podršku Svetog Duha, koju od njega niko ne može ni da iznudi. Sveti Duh nije nikome pristrasan inače ne bi ceo ljudski rod podjednako kaznio.
Doduše, u Nemačkoj kancelar
u biblijsko zaklinjanje već može da se upusti, jer predsednik države po ustavnom članu 50 iz 1949. godine može da se zakune Bogom u buduću pravovaljanost službe, ali ni ne mora. Ta alternativa je svakako kakav-takav napredak u Nemačkoj u odnosu na 1932. godinu kada je tamošnji vrhovni biskup Klemens August grof Fon Galen sekularizam nazivao ,,leprom“. No, bio je i srčani protivnik nacističkog ubijanja - prisilne eutanazije invalida, istrebljivanja Jevreja i bezakonja Gestapoa prema vernicima. A u Engleskoj je sve do 1813. godine bilo kažnjivo smrću javno opovrgavanje Svetog Trojstva. Srećom po premijera, njega kao predsednika vlade bira monarh, a kandidat ne mora pred njim da se kune Bogom. Otišlo se dalje i u Švajcarskoj, predsednik se na inauguraciji može pozvati na Boga kao saveznika, ali se tamo reč Bog ne shvata u bukvalnom značenju, već kao epitom plemenitih etičkih osobina koje je tamošnji narod vekovima gradio.
U BEOGRADU JE DRUGAČIJE
To zaklinjanje nebesima je ipak deformisano moguće u Srbiji gde se njen predsednik 2017. i 2021. godine na inauguraciji zaklinje na fototipskoj reprodukciji Miroslavljevog jevanđelja da će poštovati Ustav, putem prevoda vizantijskog jevanđelistara pisanog za brata Stevana Nemanje u Zahumlju. U ovoj knjizi se ,,aprakosom“ opisuje šta bi vernik svakog dana u godini
valjalo da bogougodno čini, što je daleko više od liturgijskih rituala. To nema veze sa dužnostima državnika, ali sa verskim fanatizmom ima. Kada je veliki srpski istoričar i upravnik Narodne biblioteke Stojan Novaković doneo krajem 19. veka ovaj tekst iz Hilandara - on ga nije drugačije hteo nazvati osim ,,Miroslavljevo jevanđelje“, po vlasniku Miroslavu. U tom ,,katehizisu“ nije pisalo kako da se Miroslav na Zemlji pouzdano spasava od zala. Otuda je on bez ikakvog uputstva u svom jevanđelju zatražio od Dubrovnika azil u slučaju nužnosti, i dobio ga je. Jevanđelje tu nije igralo nikakvu ulogu.
Sekularizam u Crnoj Gori je izgubio glavni ,,francuski“ smisao već tokom upravljanja DPS-a državom. U stvari, ni u jednoj jugoslovenskoj socijalističkoj državi nije dostignut francuski model sekularizma, tako da nije Crna Gora izuzetak. A SSSR je imao teži sekularizam od Francuske, bio je ubitačan. Svuda su kod nas časne sestre Sv. Klare dugo radile po bolnicama sve dok ih medicinske škole nisu izgurale iz milosrdne službe. A možda to nije moralo da se dogodi, mogle su da opstanu sa manjim dužnostima logističke prirode. A sveštenici su slobodno išli po ulici i u bioskop u klerskim uniformama iako nisu bili na dužnosti - a to je propaganda vere. Ali nisu smeli po bolnicama da daju samrtnicima oproste niti da ulaze u kasarne. Oficiri i policajci nisu uživali klerikalnu privilegiju, jer oni van dužnosti nisu smeli na ulici ostati u uniformama, morali su ići u samoposlugu kao civili, sem ako bi na putu ka kući bilo zgodno da svrate po mleko. A kao civili su svakako mogli u crkvi ostati koliko im je god nužno da osete prisustvo Svetog duha sve dok ih partijski nadzornik tamo ne opazi. To je bilo retko. U Crnoj Gori je, recimo, država ulagala novac u Hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici, ali je i dozvoljavala, više nehotice nego namerno, da se u zemljišne knjige upisuju ilegalno podignute i ukradene stare crnogorske crkve u korist Beogradske patrijaršije. Možda zbog političkog mira. A posle 2020. godine je sa novim vlastima izrastao politički savez Vlade sa Srpskom pravoslavnom crkvom da joj se pokloni celokupna crkvena imovina
Crnogoraca do 1918. godine. I državne ličnosti su se na službenim skupovima u državnim ustanovama, na mitinzima, čak i u Skupštini, stale krstiti kao da su u crkvi.
A sveštenici su ulazili u državne škole, i za vreme školskih svečanosti nadmeno i slavoljubivo sedali u prvi red. I farsično su glumili obmanu da je Sava osnivao škole - a on nije nijednu; da je Sava opismenjavao narod - a on nije nikoga; da je Sava stvorio prosvetu - a on nije za prosvetiteljstvo ni znao; da je Sava bio književnik - a on nije napisao nijedno knjževno delo; da je Sava bio autor zakona - a on nije bio originalni autor nijednog zakona, da je Sava bio nacionalno Srbin - a on to nikada nije rekao; da je Sava bio pravoslavni teolog - a on nikada nije napisao nijedan teološki rad niti je ikada izgovorio reč ,,pravoslavlje“; da je Sava bio preteča medicine - a on nije bio lekar, već kaluđerski sakupljač čajnih i melemskih trava, i druge neistine. I glumili su svoju navodnu ,,pedesetnicu“ - svoju vezu sa Svetim duhom koji im otvara oči ka budućnosti iako su stoletni konzervatori monarhije i starog društva. Nijedan srpski vladika ne govori sve jezike sveta kao što je to dejstvom Svetog duha 12 apostola na 50. dan od Isusovog vaskrsa moglo. Ni svi zajedno to ne mogu. Zbog takve nedostojne zloupotrebe religije, u Zapadnoj Nemačkoj je bivši kancelar Helmut Šmit upozoravao pastore koji se bave politikom, da
oni isto kao i političari ,,s obzirom na budući tok istorije, pa samim tim i politike, nisu u stanju da dokuče volju Božiju“ - Helmut Schmidt, ,,Der kurs Heist Frieden“, Dusseldorf, 1976. Kakav udarac Crkvi! Nemačka vlada kaže da pop ne zna šta Bog hoće! Ne vredi kleru da se zaklinje Bogom i sedi u prvom redu. Doduše, da kažemo otvoreno, nije ni u Francuskoj sekularizam iz 1905. godine uvek poštovan, jer je država, između ostalog, finansirala otvaranje verskih škola. Otuda će mogući tip drugačijeg sekularizma od sadašnjeg u Crnoj Gori verovatno kadtad biti u demokratskoj javnosti, u partijama posebno, formulisan. Verovatno stoga nije na odmet da sa nekoliko rečenica jasno ukažemo šta je možda dobar opis sekularizma. Nije nemoguće da nešto od toga ostavi traga za budućnost.
GLAVNE OSOBINE SEKULARIZMA
Sekularizam je deo prosvetiteljstva. A prosvetiteljstvo je emancipacija filozofije i nauke od religiozno-crkvenih normi koje je država usvajala kao svoj pravni sistem moći. I potom književnosti i umetnosti. Emancipacija građanskog prava od crkvenog prava je suština normativnog prosvetiteljstva i na toj razlici leži sekularizam. Danas još samo islamski fundamentalisti odbijaju da to shvate, jer oni tvrde da su Koran i Šerijat jedini ustav. Zato im je Evropa
strana. No, nije to glavni problem integracije muslimana u evropski socijalni ambijent. To je sudar i koegzistencija kultura, a ne jedino religijskih svesti.
Mi ne zastupamo stav da je religija iluzorna misao. I pre bismo kazali da je to iluzija onih koji tako misle - jer religija neće nikada nestati. Iluzorna su zastarela socijalna rešenja Crkve. Zbog toga je poništavanje monopola religioznih normi uz državnu zaštitu postao zadatak humanista i postao je uslov njihove pobede nad Crkvom. Crkva više ne može da zabrani ni teleskop, ni mikroskop, niti knjigu, i stoga je ustavno jemčenje prava na veroispovest ograničeno pravom naroda da po svojoj volji formira svoju budućnost. A to uključuje i uzvratnu obavezu religije da garantuje narodu slobodu od religije bez pret-
Naš je utisak da Podgorica nema razloga da sa zabrinutošću gleda na narednu politiku Pariza. Mišel Barnije jeste poznat kao poznavalac pravila za dezintegraciju Evropske unije, s obzirom na to da je on ispred Brisela vodio pregovore sa Londonom oko BREXIT-a, ali u Francuskoj desne partije ne slijede politiku njemačke Alternative i ne zahtijevaju raspad Unije. One će sigurno sarađivati sa svim antiimigracionim partijama u Evropi, ali neće prema istorijskim dostignućima francuske revolucionarne prošlosti mijenjati ideološki duh koji ih je nosio. Kada je revolucija u pitanju, svi su u Francuskoj ljevica, makar ih nazivali i desnicom
u Podgorici, 3. avgusta 2022.
U Crnoj Gori je, recimo, država ulagala novac u Hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici, ali je i dozvoljavala, više nehotice nego namjerno, da se u zemljišne knjige upisuju ilegalno podignute i ukradene stare crnogorske crkve u korist Beogradske patrijaršije. Možda zbog političkog mira. Nakon 2020. godine, sa novim vlastima izrastao je politički savez Vlade sa Srpskom pravoslavnom crkvom da joj se pokloni cjelokupna crkvena imovina Crnogoraca do 1918. godine. I državne ličnosti su se na službenim skupovima u državnim ustanovama, na mitinzima, čak i u Skupštini, stale krstiti kao da su u crkvi
nji Paklom. To je postignuto tek sa papom Pavlom Šestim na Drugom vatikanskom koncilu u prošlom veku i apsolutizovano sa papom Franjom u 21. veku.
Sekularizam je državna obustava prava verskih ustanova da budu u ulozi nadzornika društva. Društvo, njegov parlament i njegov građanin gazda su države, a ne pop. Nikome u sekularnom društvu ne sme karijera da zavisi od toga da li je vernik ili ne. Karijera građanina i Crkva se razdvajaju. Ali Crkva nije humanističkom državom osuđena da bude paleontološki zbir jednih uvek te istih normi. Ona se kreće, doduše ona sporo ide, ali ideuzmite u obzir da je kardinal, budući papa Grgur Četrnaesti, u 16. veku kao dugogodišnji pravnik proklinjao brakove između katolika i protestanata dok danas nijedan papa neće osuditi njihov građanski brak nastao u Evropi u 18/19. veku. U Jugoslaviji tek sa komunistima 1946. godine, do tada se jedino mogao sklopiti u Vojvodini i Međumurju na osnovu mađarskog zakona iz 19. veka. A Drugi ekumenski vatikanski koncil od 1962. do 1965. godine sazvan pod papom Jovanom 23, a završen pod papom Pavlom Šestim proglasiće enciklikom Dignitates humanae slobodu veroispovesti bez ekskomunikacije iz Crkve. Ovaj papa će ukinuti paklene pretnje vernicima ako čitaju zabranjene knjige sa spiska Index librorum prohibitorum i on će ukinuti sam taj spisak sačinjavana gotovo 500 godina. I obnoviće sa enciklikom Unitadis redintegratio pozive dvojice prethodnih papa iz 19/20. veka na ujedinjenje hrišćana.
Ovo poslednje, inače, posebno razdražuje prelate Srpske pravoslavne crkve sve do danas. Oni na junskom ,,naučnom“ skupu 2024. godine u grobnici Crkve Sv. Save u Beogradu razlikuju ekumenstvo od ekumenizma, pri čemu je ekumenstvo Isusova ideologija bratstva, a ekumenizam je prevarna politika Vatikana. Njome zaverenički hoće papa, kao šef ,,Crne internacionale“, kako ga je nazvao srpski patrijarh Varnava u tridesetim godinama prošlog veka, da osvoji vlast u Beogradu - iako on to neće. Ekumenizam za njih nije proces prožimanja i ujedinjavanja hrišćana, već je ekumenizam pitanje - ko u Crkvi ima vlast. Tako odmah obaraju homofiliju Hrista. Zato i jeste nastao sekularizam, jer je sigurnije da će narod i njegova država bolje pokušavati da stignu do bratstva i solidarnosti ljudi od šizmatičke ideologije Crkve.
IMA LI FRANCUSKIH
KORISTI ZA
PODGORICU
Predsednik Makron je 5. septembra 2024. godine poverio mandat za sastav nove francuske vlade oštroj desničarskoj republikanskoj partiji koju vodi Mišel Barnije. Na julskim izborima je ta partija stekla četvrto mesto iza Melanšonovog levičarskog bloka partija pod imenom Novi narodni front, Makronovog bloka Zajedno i Nacionalnog zbora Mari Lepen. Ako se Makron nije šalio, onda će njegov blok i blok Mari Lepen morati da uđu u Barnijeovu vladu kako bi ona pobedila na glasanju poverenja u parlamentu, jer je gotovo nezamislivo
da bi Barnije pokušao da osigura stabilnu vladu sa Melanšonovim socijalistima, zelenima i liberalima. Stav moguće Barnijeove vlade prema našim balkanskim pitanjima još nije formulisan. No, ako je suditi po Makronovoj želji da, preko mlaznih ,,rafala“ i nekih drugih sporazuma sa Srbijom, pogura Beograd prema Evropskoj uniji, onda bi Podgorica mogla bar za jedan uzdah da odahne. Uticaj Pariza na Beograd podrazumeva hlađenje velikosrpske politike prema Crnoj Gori.
Tome doprinose i avgustovski razgovori šefa CIA Vilijama Bernsa sa Željkom Cvijanović iz Republike Srpske kojim je smiren secesionistički zanos Milorada Dodika u BiH, kao i njegovi razgovori sa neimenovanim zvaničnicima u Beogradu, i prištinski susreti sa Aljbinom Kurtijem i drugim predstavnicima kosovske vlade.
Naš je utisak da Podgorica nema razloga da sa zabrinutošću gleda na narednu politiku Pariza. Mišel Barnije jeste poznat kao poznavalac pravila za dezintegraciju Evropske unije s obzirom na to da je on ispred Brisela vodio pregovore sa Londonom oko BREXIT-a, ali u Francuskoj desne partije ne slede politiku nemačke Alternative i ne zahtevaju raspad Unije. One će sigurno sarađivati sa svim antiimigracionim partijama u Evropi, ali neće prema istorijskim dostignućima francuske revolucionarne prošlosti menjati ideološki duh koji ih je nosio. Kada je revolucija u pitanju, svi su u Francuskoj levica, makar ih nazivali i desnicom. •
Umjetnica iz Bosne i Hercegovine Šejla Kamerić
PODGORICA - Samostalna izložba radova savremene umjetnice Šejle Kamerić, pod nazivom ,,Firstborn“ (Prvorođena), otvorena je u Dvorcu Petrovića i Perjaničkom domu. Kamerić istražuje teme identiteta, rodnih stereotipa i društvenih normi, a poseban fokus stavlja na percepciju i žensko nasljeđe oslanjajući se na izrazitu empatičnost kao ključni element njenog stvaralačkog izraza.
Izložba je nastala u idejnoj kolaboraciji umjetnice sa kustoskinjom Milicom Bezmarević, iz čijeg zajedničkog kreativnog dijaloga u višegodišnjem procesu osmišljavanja izložbe nastaje i njihov zajednički razgovor objavljen u Šejlinoj monografiji ,,Mother is a bitch“, čiji je izdavač renomirana njemačka izdavačka kuća „Distanz“, a u čijem je publikovanju jedan od partnera bio i MSUCG. Monografija će biti promovisana tokom trajanja izložbe.
Na izložbi su prvi put prikazana i dva nova Šejlina rada koje je umjetnica producirala za Muzej savremene umjetnosti Crne Gore. Riječ je o djelima „O majko, o oče“ i „Majka me zove Sine, ne Sunce“ koja ostaju u vlasništvu MSUCG. O izložbi i svom umjetničkom angažmanu Kamerić govori u intervjuu za Pobjedu.
POBJEDA: Krenimo od samog naziva izložbe – „Firstborn“ (Prvorođena). Čini mi se da će ovaj naslov imati snažnog odjeka u našoj zemlji pogotovo ako se uzme u obzir zabrinjavajuća situacija u vezi sa crnogorskom statistikom selektivnih abortusa. S obzirom na to da se izloženi radovi, između ostalog, koncentrišu na ženska pitanja, tj. poziciju žene na području Balkana, što Vas je najviše podstaklo na ovu izložbu?
KAMERIĆ: Izložba „Prvorođena“ u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore nastala je na poziv kustoskinje Milice Bezmarević. Naša saradnja počela je prije tri godine, u vrijeme pandemije i velike nesigurnosti koja nas je sve opterećivala. Razgovarale smo mnogo o umjetnosti, ali i o temama koje nas zanimaju i okupiraju. Govorile smo o zastrašujućem porastu nasilja nad ženama u porodici tokom pandemije i o tome kako ta statistika oslikava mizogino društvo u kojem živimo. U to vrijeme već
Ravnopravnost postoji kada govorimo o emocijama, svi patimo, volimo i tugujemo na sličan način, bez obzira na pol. Međutim, kada se radi o društvenim ulogama, pravima i mogućnostima, razlike su i dalje očigledne. Iako su određeni pomaci napravljeni, rodna ravnopravnost u praksi još ne postoji. Borba se nastavlja, a nada ne umire - kazala ja Kamerić
sam radila na novoj seriji radova pod nazivom „Majka je kučka“, koja istražuje proganjanje žena kroz istoriju, kao i sputavanje i kontrolisanje ženske seksualnosti. Milica je željela da uvrsti te radove u izložbu, ali i druge u kojima koristim svoje tijelo ili se bavim tzv. ženskim pitanjima. Pošto je svako „žensko pitanje“ zapravo pitanje društva u cjelini, uočile smo strašan trend u kojem Crna Gora prednjači - selektivni abortus, tj. rodno selektivni feticid, koji je već uzrokovao disbalans polova s ozbiljnim demografskim posljedicama. Tako su nastali i novi radovi koji su uključeni u izložbu. Pratili smo dvije linije moje umjetničke prakse: autoportret i radove s tekstilom, ali smo se fokusirale na teme koje ih povezuju. Mislim da je okosnica izložbe „Prvorođena“ zapravo ženska perspektiva, koja je ključna za okončanje patrijarhata.
POBJEDA: Izložba je fokusirana na rodne, kao i na druge stereotipe kojima je žena definisana u patrijarhalnom društvu. Na koji način u radovima promišljate rodne stereotipe?
KAMERIĆ: Svi mi nosimo teret patrijarhata, a on zapravo nikom ne prija, iako neki u njemu prolaze bolje, prihvatajući ga bez pogovora i sumnje. Želja za slobodom podrazumijeva borbu protiv takvog sistema opresije. Bavim se umjetnošću
jer želim biti slobodna. Kroz svoje radove propitujem vlastitu poziciju u društvu, kao i pozicije svih drugih koji su marginalizovani ili isključeni. Žene su gurnute u poziciju manjine i neravnopravnosti, jer se na taj način održava dominacija patrijarhata. Kroz svoje radove istražujem kako rodni stereotipi djeluju kao sredstva kontrole i kako se kroz kontrolisanje ženskih tijela i sloboda produžava ovaj sistem. Mislim da je ključno da se prepozna kako ti stereotipi nijesu samo lična iskustva žena, već refleksija struktura moći koje oblikuju naše živote. Umjetnost ima moć jer je izraz slobode; ona nam daje mogućnost da istražujemo i prenosimo ideje bez
ograničenja društvenih normi i pravila. Upravo ta sloboda koju umjetnost pruža omogućava edukaciju, emancipaciju i ohrabrivanje društvenih promjena.
POBJEDA: U djelima preispitujete ženu kojoj se roditelji i danas obraćaju od milošte „sine“ - dajući joj tako na značaju. Upravo o tome govori i Vaš rad ,,Majka me zove Sine, ne Sunce“, koji ste napravili specijalno za izložbu u Crnoj Gori. On se, između ostalog, bavi složenim odnosom između majke i ćerke i ,,određenom“ ulogom koju ćerka treba da ,,ispuni“. Gdje žene vide sebe, a gdje ih društvo ,,smješta“?
KAMERIĆ: Slika koju imamo
o sebi najčešće je iskrivljena jer dolazi iz refleksije koju nam pružaju naša neposredna okolina i šire društvo. Emancipacija i samospoznaja su procesi koji zahtijevaju vrijeme i unutrašnji rad. Ne postoji jedna unaprijed određena slika koju bi trebalo da pratimo. Ali, ono što mora postojati jeste otvorenost prema različitostima, kao i empatija, ljubav i nježnost. Žene su sasvim sigurno jednako vrijedne kao sinovi, ali one su i sunca i zvijezde. Moraju imati slobodu da se vide onako kako same žele, a ne onako kako im se nameće.
POBJEDA: Da li rodna ravnopravnost postoji u praksi?
KAMERIĆ: Uglavnom ne, ali to zavisi od konteksta - gdje
smo i u kojem trenutku. Ravnopravnost postoji kada govorimo o emocijama, svi patimo, volimo i tugujemo na sličan način, bez obzira na pol. Međutim, kada se radi o društvenim ulogama, pravima i mogućnostima, razlike su i dalje očigledne. Iako su određeni pomaci napravljeni, rodna ravnopravnost u praksi još ne postoji. Borba se nastavlja, a nada ne umire.
P
OBJEDA: Vaša izložba je dobar način da se publika suoči sa nekim bolnim pitanjima, a sigurno je da će inicirati dijalog i ,,isprovocirati“ reakciju posmatrača. Da li smatrate da se posmatrači preko Vaših radova suočavaju sa samima sobom?
KAMERIĆ: Prije svega, nadam se da će posmatrači biti otvoreni da se prepuste sebi i emocijama koje umjetnost može da izazove. Kada se opustimo i dozvolimo sebi da se povezujemo s umjetnošću, često se suočavamo sa samima sobom i svojim unutrašnjim svjetovima. Umjetnost nam daje tu mogućnost, ali konačno je do svakog pojedinca da odluči hoće li se potpuno prepustiti i doživjeti ono što radovi nude. Smatram da je ključno pružiti prostor za refleksiju i introspekciju, iako je reakcija na umjetnost uvijek subjektivna. Nadam se da će izložba otvoriti dijalog i potaknuti dublje razmišljanje o temama koje istražujem.
POBJEDA: Moramo pomenuti i rad „Bosnian Girl“, koji je neka vrsta Vaše lične karte, a koji govori o predrasudama, netrpeljivosti, ratu, položaju žene u ratu… i sve to na vrlo direktan način. Važno je istaći da je upravo ovo djelo dio kolekcije MSUCG. Koliko Vam je bilo teško da kroz rad pro-
govorite o vlastitom identitetu? Ima li ovaj rad danas, nakon 21 godinu od nastanka, drugačiju ulogu?
KAMERIĆ: Srećna sam što rad „Bosnian Girl“, koji je nastao na početku moje karijere, nastavlja da živi i govori o predrasudama i kompleksnosti rata. Ovaj rad je dio kolekcije Muzeja „Tate Modern“ i donedavno je bio dio njihove stalne postavke. Kada sam saznala da desetine hiljada ljudi svakodnevno vide „Bosnian Girl“, bila sam fascinirana i počastvovana. Razmišljala sam o vremenu u kojem je nastao, prije ere društvenih mreža, i o tome kako sam ga osmislila kao kampanju u javnom prostoru, koristeći razglednice, novinske oglase i plakate, sa željom da komunicira sa širokom publikom i onom koja nije nužno galerijska. Danas, dvije decenije kasnije, ovaj rad ima ulogu dokumenta jednog vremena. On je prisutan na socijalnim mrežama jer ga koriste mlade generacije identifikujući se sa onim što on govori. Na neki način, on je dokaz i to mi je izu-
POBJEDA: U Sarajevu ste rođeni, u tom gradu ste živjeli do desete godine, kada ste se preselili u Dubai. Od 2007. godine živite na relaciji Berlin - Sarajevo. S obzirom na to da se u radovima bavite vlastitim iskustvom - prošlošću, ratom, identitetom… u kojoj mjeri Vas je odrastanje u ratnim okolnostima umjetnički odredilo?
KAMERIĆ: Rat me je obilježio, ali me nije odredio. Već davno sam shvatila da preživjeti rat znači pobijediti. Iako sam bila žrtva ratne i muške agresije, nikada nijesam pristajala da me to definiše. Često govorim o prihvatanju nametnutih identiteta kao taktici i načinu otpora. Nevjerovatno je šta sve ljudi mogu da izdrže da bi preživjeli. Mnogo toga sam naučila odrastajući u ratu, ali kamo sreće da sam ta saznanja stekla kroz neko lakše iskustvo.
zetno značajno. Tri spojena dokumentarna elementa čine ovaj rad: fotografija grafita, tekst o porijeklu grafita, mjestu i vremenu u kojem je nastao, i moj fotoportret. Kombinacija ovih elemenata, tj. dokaza je govor univerzalan i to ovaj rad čini snažnim i aktuelnim. Smatram da je izuzetno važno što je ovaj rad sada i
dio kolekcije MSUCG, jer je on i dio naše zajedničke istorije.
POBJEDA: Često se citira Vaša izjava da je umjetnost korektiv društva. Da li je umjetnost najbolji način da se govori o bitnim političkim temama?
KAMERIĆ: Kada kažem da je umjetnost korektiv društva, mislim na njene mogućnosti. Na to da može da pruži kritičku refleksiju i izazove promjene, bude utjeha dajući nadu. Daleko od toga da je ona potpuno oslobođena interesa i ideologija, ali ne može se generalizovati. Bitno je znati da umjetnost treba da bude prostor slobode i da taj prostor štitimo i podržavamo. Umjetnost predstavlja najdublji oblik ljudske kreativnosti, omogućavajući kritičku refleksiju društvenih, kulturnih i političkih pitanja. Korektiv umjetnosti treba da bude umjetnička kritika, a ne politika i vlast.
P
OBJEDA: Kad već kažete da umjetnost mora biti oslobođena političkih interesa i vlasti, da li je umjetnost na prostoru Balkana takva?
KAMERIĆ: Da, ja kažem da bi umjetnost morala biti oslobođena političkih interesa i vlasti, ali ne tvrdim da je to tako, ni kod nas na Balkanu, niti negdje drugo. Svijet bi bio mnogo bolje mjesto kad bi bilo manje interesa i eksploatacije, a više tolerancije, slobode, razumijevanja, ljubavi.
POBJEDA: Smatrate li da je kod nas, i u svijetu uopšte, i dalje potreban ,,glas“ umjetnika kada su u pitanju društveni procesi?
KAMERIĆ: Glas umjetnika je nužan jer je svijet bez umjetnosti i kulture nezamisliv. Bilo bi divno kada bi svi ljudi mogli više koristiti umjetnost, ne samo kao sredstvo izražavanja i komunikacije, već i kao prostor za opuštanje i djelovanje. Da bismo se približili tom idealu, potrebno je da gradimo društvo ravnopravnih i živimo u skladu s prirodom. Nažalost, trenutno smo skrenuli u drugom pravcu: uništavamo planetu i društvo radi individualnih interesa, zanemarujući da pravi progres može nastati samo kada smo u sinergiji i harmoniji. Ipak, glas umjetnika se još čuje, vjera u bolje ostaje, a borba ne prestaje.
Adrijana ĐOROJEVIĆ
Predstava ,,Nema struje za električnu stolicu“ u režiji Dejana Projkovskog izvedena na FIAT-u
PODGORICA – Predstava ,,Nema struje za električnu stolicu“ u režiji makedonskog autora Dejana Projkovskog, po tekstu Aleksandra Sekulova, u produkciji Nacionalne ustanove Centar za kulturu teatra ,,Jordan H. K. Džinot“, izvedena je u okviru takmičarske selekcije Festivala internacionalnog alternativnog teatra.
Radnja ove duodrame, prepune sarkazma i crnog humora, u kojoj igraju Vasil Zafirčev i Isidor Jovanoski, sadržana je u interakciji između osuđenika na smrt koji sjedi u električnoj stolici i egzekutora koji treba da pritisne dugme i uključi struju. Sve se intenzivira u trenutku kada egzekutor shvata da je nestala struja i da ne može da se sprovede ,,proceduru“, riječ koja se u predstavi pominje najviše puta. U viziji svijeta koju je Projkovski na scenu donio u hibridnom spoju teatra i filma (scene koje se igraju simultano se prikazuju na platnu iza scene) čak je i lišavanje života samo obična procedura, a paljene električne stolice posao kao i svaki drugi. Nestankom struje njih dvojica bivaju osuđeni jedan na drugog, pa pokreću različite teme za
razgovor. Predstava počiva na snažim kontrastima: egzekutor je vjernik koji ne čita knjige, osuđenik ateista koji ih čita i predaje kreativno pisanje. Jedan je osuđen na smrt, dok drugi treba da izvrši ,,proceduru“. Na kraju se događa inverzija, egzekutor izvršava samoubistvo u naručju osuđenika na električnoj stolici, nakon velike nelagode i transformacije koju doživljava iznutra. Tim njegovim činom završava se predstava „Nema struje za električnu stolicu“, koja obiluje britkim humorističkim dosjetkama, živopisnim razgovorima o Bogu, estetici, revolucionarnoj poeziji… Prema riječima Zafirčeva, koji u predstavi tumači osuđenika, odnos egzekutora i osuđenika, odnosno dželata i žrtve je ,,odnos koji se uvijek kreće po ivici mača“. - Mi u realnom životu vrlo brzo zamjenjujemo te uloge, kad žrtva postane egzekutor i obrnuto. Jako je tanka ta granica. To najviše zavisi od našeg odnosa prema smrti, kako mi doživljavamo smrt. U predstavi se radi o jednom čovjeku koji je duhovno već umro u trenutku kad je izgubio svoje dijete, onda je ostalo da čeka svoju konačnu fizičku smrt – kazao je Zafirčev, dodajući da je duhovna smrt strašnija od fizičke.
Tema Boga, prema riječima Zafirčeva, jedna je od ključnih u predstavi ,,Nema struje za električnu stolicu“.
- Važna je jer je u predstavi egzekutor religiozan, a osuđenik ateista. On je ljut na Boga jer je izgubio svog anđela čuvara – kazao je Zafirčev.
Odnos dželata i žrtve u predstavi, prema njegovim riječima, sasvim je sličan odnosu Vladimira i Estragona u čuvenoj drami Semjuela Beketa ,,Čekajući Godoa“.
- Kao da je u pitanju jedan lik sa dvije strane, jer ne mogu jedan bez drugoga – istakao je Zafirčev.
Osuđenik je u predstavi pisac i neko ko predaje kako treba pisati, a Zafirčev smatra da je u pitanju autobiografski momenat Aleksandra Sekulova. - To liku daje dubinu, ne samo zbog znanja, nego i zbog duboke moralne vertikale koja očigledno ne postoji kod egzekutora. Osuđenik u cijeloj predstavi uspijeva da probudi čovjeka u egzekutoru i vrati ga natrag na ono šta je zapravo ljudsko u svima – kazao je Zafirčev.
U okviru takmičarskog programa FIAT-a izvedena je i adaptacija Euripidove kultne drame ,,Medeja, žudnja“ u režiji Fabia Toleda, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. A. RADOVIĆ
PODGORICA - Izložba savremene umjetnosti iz Njemačke „Future Perfect“, koju zajednički organizuju Narodni muzej Crne Gore, IFA - Institut za odnose sa inostranstvom iz Štutgarta i Gete institut iz Beograda, otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Izložba na tri sprata galerije prikazuje radove šesnaest umjetnica i umjetnika koji se bave vizijama
budućnosti i spekulacijama o toku istorije. Koordinatorka izložbe, istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović-Pejović, u ime Narodnog muzeja kazala je da kroz poglede 16 umjetnika, često na nekonvencionalan način, publika ima priliku da se upozna sa onim što odlikuje tendencije tokom posljednje decenije tog dijela Evrope. - Tema je intrigantna i vjerujem bliska svakom od nas koji se, makar povremeno, suoči sa
razmišljanjem o onome što nam budućnost donosi. Ova po mnogo čemu intrigantna postavka predstavlja jedno novo iskustvo u percipiranju savremene umjetnosti danas. Svakako poziva na preispitivanje ličnog odnosa prema društvenoj odgovornosti i hrabrosti da se djeluje u interesu zajednice. S druge strane, ona nas posredno upućuje i na razmišljanje kako bi crnogorski savremeni umjetnici odgovorili na ovu temu – kazala je Dabović-Pejović. R. K.
PODGORICA – Utakmicama 7. kola nastavlja se Druga liga. Dva meča igraju se na sjeveru – Ibar dočekuje Iskru, dok Rudar želi da opravda ulogu favorita protiv Grblja.
Druga dva meča igraju se u Podgorici, gdje se očekuju uzbuđenja. Kom dočekuje Mladost, a Podgorica ekipu Lovćena.
Ibar će ugostiti ekipu Iskre od 15 časova. Dva tima imaju gotovo identičan početak sezone, pa se samim tim u Rožajama očekuje neizvjestan duel koji pobjednika može pogurati ka gornjem dijelu. Sat kasnije u Pljevljima Rudar dočekuje Grbalj. Pljevljaci su bez poraza u dosadašnjem dijelu, drže lidersku poziciju i svakako da imaju ulogu apsolutnog favorita protiv Grblja, kojeg po svemu sudeći
Raspored i tabela
ROŽAJE: Ibar – Iskra (15h)
PLJEVLJA: Rudar – Grbalj (16h)
PODGORICA: Kom – Mladost DG (19h)
PODGORICA: Podgorica – Lovćen (19h) Slobodna je ekipa Igala.
1. Rudar
Mladost
čeka još jedna teška sezona. Loš početak ima i Kom, koji je pod pritiskom protiv Mladosti. Međutim, Lješkopoljci žele da jure pobjedu i već danas eventualno preuzmu prvo mjesto. U Podgorici od 19 časova igraju još Podgorica i Lovćen. Iako Podgorica nije krenula najbolje, baš duel na „DG Areni“ je derbi i samim tim treba očekivati uzbuđenja. R. P.
Budućnost nastupa posljednja - ,,plavi“ gostuju Jezeru, a završna utakmica 7. kola prvoligaškog karavana igra se večeras u Bijelom Polju od 20 časova.
Mnogo simbolike ima duel Podgoričana i Plavljana, koji su u bliskoj prošlosti često znali da šokiraju apsolutnog favorita i pretendenta na titulu.
Nije to bio slučaj na kraju maja u finalu Kupa, ali jeste više puta u ligaškim sudarima. Jedan od aktera takvih mečeva bio je Ivan Brnović, prethodno strateg Jezera, a sada kormilar Budućnosti.
Trener ,,plavih“ vjeruje da su uloge sada ispravno podijeljene, te da su gosti bliži pobjedi koja garantuje komforniju poziciju na vrhu tabele.
- Znaju se naša očekivanja, bez obzira na mjesto, protivnika ili vrijeme. Želimo da osvojimo nova tri boda, a kakvu ćemo strategiju primijeniti, na koji ćemo način igrati i koji model primijeniti – to je nešto što ćemo da ostavimo unutar timarekao je Brnović, koji izuzetno respektuje rivala koji je predvodio do zapaženih rezultata.
- Jezero je praktično nova ekipa u odnosu na prošlu sezonu, ali zaslužuje poštovanje jer polako dolazi na rezultatski zadovoljavajući nivo uprkos nešto lošijem startu. Neće biti lako, domaćin će biti motivisan, igra agresivno, ima
čvrstinu u defanzivi, opasan je iz tranzicije, fizički spreman. Zbog svega toga zaslužuje respekt, ali kao trener u potpunosti vjerujem u svoj tim. Budućnost je tokom pauze provela sedmicu na Zlatiboru, s tim što je imala veliki broj igrača u reprezentativnim selekcijama.
Rekovalescenti su se vratili u takmičarski ritam, ali je ekipa bila na broju tek u posljednja dva-tri dana.
- Reprezentativna pauza je protekla dobro, prije svega radno, a igrači koje smo kao stručni štab imali na raspolaganju su
radili maksimalno odgovorno i zaslužuju sve pohvale. Kompletirali smo se tek prije dva dana povratkom reprezentativaca, imamo svega dva zajednička treninga u kompletnom broju i neće biti lako sastaviti ekipu – momci iz reprezentacija su se vratili umorni, neki drugi su izašli iz povrede.Međutim, svemu smo naredni i imamo potpuno povjerenje u naše igrače i naš tim - naglašava Brnović.
Noć ranije, na istom stadionu snage su odmjerili Jedinstvo i Dečić. Strateg podgoričkog tima ne strahuje od uslova za igru.
Nekadašnji selektor Crne Gore Ljubiša Tumbaković o odluci da u junu 2019. ne vodi ekipu u meču sa Kosovom
Nekadašnji selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Ljubiša Tumbaković rekao je da se ne kaje što je u junu 2019. odbio da vodi ,,sokole“ u meču sa Kosovom i tako, zajedno s igračima Mirkom Ivanićem i Filipom Stojkovićem, napustio reprezentaciju na dan utakmice kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Tumbaković je u emisiji „Majstorija“ na Sportalu iznio svoju stranu priče koja je prethodila utakmici s našom komšijskom reprezentacijom. Počev od žrijeba… - U četvrtom šeširu ima deset loptica... Od deset loptica, samo da ne izvučemo Kosovo. I, naravno, onaj što je izvlačio izvuče prvo Kosovo. Ni-
jesam u tom momentu znao da neću voditi, čovjek se nada da će se nešto desiti u tom međuprostoru. Od žrijeba do utakmice je bilo šest mjeseci. Svaki put kad sam išao dolje moja priča je bila koncentrisana na Kosovo – kako ćemo, što ćemo. Dobijao sam odgovore „ma, pusti to“ i tako dalje – rekao je Tumbaković. Sve je, tvrdi srpski stručnjak, eskaliralo dva dana pred meč u Podgorici.
- To što se desilo dva dana prije meča ne bih želio nikome, taj pritisak. Krenulo je od pojedinih rukovodilaca da pojedini igrači Zvezde koji su iz Srbije, a tada su igrali za Crnu Goru (Filip Stojković i Mirko Ivanić), ako budu igrali protiv Kosova, neće moći da se vrate
u Srbiju. Ako je tako bilo sa njima, onda je tako i sa mnom, je li tako? To je bilo prezentovano i Deju Savićeviću. Ja sam prebacio lopticu da on priča sa tim ljudima, to su njegove kolege, grupa ljudi sa kojima on sarađuje. Nijesmo uspjeli da definišemo to. Da su igrači Zvezde pristali da igraju, ja bih pristao da vodim. Kad oni ne igraju, ne mogu ni ja da vodim. Moraš da se vodiš logikom – istakao je Tumbaković. Sedamdeset dvogodišnji trener istakao je da nije bilo sluha rukovodstva FSCG. - Igralo se bez publike. To smo mogli da prevaziđemo da su ljudi iz rukovodstva Crne Gore bili malo fleksibilniji. Mogli smo da sa tribina ispratimo tu utakmicu... Sve je to mnogo
ružno. Tri i po godine smo sarađivali besprekorno i trebalo je da se nastavi i za naredni ciklus. Oni, ipak, nijesu prihvatili odluku da ne vodim tim, otišli smo bez pozdrava – rekao je nekadašnji trener Partizana.
Kazao je da mu je najteže pao sastanak s igračima.
- Nikako nije protekao taj sastanak. Riječi nijesu imale nikakvu dimenziju. Jer imao si fantastičan odnos sa tim igračima, a sad se osjećaš kao iz-
Naprotiv... - Nadamo se dobrom terenu, možda bude i najbolji na kojem ćemo igrati ove sezone. Naša prednost je naše iskustvo i naš kvalitet, a do izražaja može doći i iskustvo u odigravanju sličnih utakmica. Postoji bojazan da možemo da imamo ravnotežu između iskusnijih i mlađih igrača, jer su stvarno mnogi umorni nakon velikih napora u posljednje vrijeme, ali vjerujem da će svaki igrač koji istrči dati maksimum, opravdati povjerenje i da ćemo zajedno doći do pobjede – zaključio je Brnović. D. KAŽIČ
dajnik. A sa druge strane, dođeš u Srbiju i tu si heroj. Pa, ko si ti onda? Postaviš sebi pitanje - ko si ti. Onda malo razmisliš i shvatiš da je najlogičnije bilo da tako postupiš, s obzirom na sve. Tumbaković je poručio da ne zamjera Savićeviću, te da se ne kaje zbog svoje odluke. - Nikad se nijesam čuo ni sa Dejom, ni sa bilo kim iz crnogorskog Saveza poslije toga. Žao mi je, stvarno mi je žao. I dalje mislim da nijesam dio ozbiljne krivice, nego logičnog spleta okolnosti. Ne osuđujem ni njih, i oni misle možda kao ja. Ne zamjeram Deju. To je njegova odluka. Ovo je moja odluka. Mislim da je moja ispravna i logična. Tog momenta sam tako mislio i ne kajem se. Sebe sam ubijedio da sam donio pravu odluku, kako je moralo da bude. Mislim da nijesam pogriješio. Neki ljudi to ne odobravaju, ali velika grupa ljudi me razumije. Na kraju krajeva, ja se vraćam ovdje, u Beograd. Ja ovdje živim – naveo je Tumbaković. Ne. K.
Neđelja, 15. septembar 2024.
MERIDIANBET 1. CFL (7. KOLO): Tuzani poveli nepostojećim pogotkom, pa ispustili prednost protiv Jedinstva u Bijelom Polju, Petrovac makar na noć sustigao Budućnost na vrhu
Kontroverzna sudijska odluka u Bijelom Polju, greška o dosuđenom golu kakva se rijetko viđa direktno je uticala na epilog utakmice između Jedinstva i Dečića, u 7. kolu Meridianbet 1. CFL.
Na kraju je bilo 1:1, a nepravda je samo donekle ublažena u nastavku kada su Bjelopoljci neutralisali poklon vođstvo aktuelnog šampiona s kraja prvog poluvremena.
Bila je to čista, jasna situacija, očigledna golim okom, nije čak bio potreban ni usporeni snimak, a kamoli VAR kojeg nema na domaćim terenima.
Golman Aković zaustavio je loptu ispred gol linije poslije trzaja glavom AugustaKoree, ali je pomoćni arbitar Rašović procijenio drugačije – dao je znak sudiji Savoviću da pokaže na centar.
Revolt, uzavrele strasti, psovke, uvrede sa tribina, kišom nalivenog stadiona, od strane malobrojnih navijača bjelopoljskog tima. Protesti nijesu prerasli u nešto veće, a nezadovoljstvo je primireno u drugom dijelu kada je Bošnjak poravnao rezultat.
Tuzani su usporili potjeru za vodećom Budućnosti, ali nije Petrovac koji se makar na jednu noć bodovno izjednačio se liderom. ,,Neboplavi“ su slavili u Kotoru, a jedini pogodak protiv Bokelja postigao je argentinski internacionalac Kastenada u četvrtom minutu (1:0).
Mornar više nije jedini tim bez trijumfa u elitnom rangu. Sve promašaje Barani su naplatili na Topolici protiv Arsenala. Duel je završen 4:0, a posebno je bio inspirisan napadač Boban Đorđević koji je bivšem klubu spakovao tri pogotka. Sa promjenom na klupi stigli su bolji dani za Sutjesku – povratak Milije Savovića na kormilo Nikšićana obilježila je pobjeda nad Otrant Olimpikom – 3:1.
TUZANI ISPUSTILI
POKLON SUDIJE
Dečić je izašao sa stavom i namjerom da se nametne, sa planom da drži loptu i gradi igru. Čak tri kornera izveli su gosti u uvodnih pet minuta, ali je prvu priliku imalo Jedinstvo. Sve je fudbalski uradio -19godišnji Juković, koji je dobro baratao loptom u vazduhu, namještao se za šut i rezentno opalio preko gola iz šesnaesterca. Tuzani su dozvolili rivalu da opasno zaprijeti, a potom organizovanije krenuli naprijed, pomjerivši zadnju liniju ka centru. Trudili su se izabranici Milorada Pekovića da naprave jači pritisak, uglavnom preko Božovića koji je tražio rješenje - za sebe ili nekog od saigrača. Ofanzivne namjere aktuelnog prvaka nijesu pravile naročite probleme Bjelopoljcima, koji su disciplinovanim pomjeranjima i čvrstim blokom kontrolisali situaciju pred svojom mrežom.
Fudbaleri Jedinstva čekali su situacije iz tranzicije, a nešto više mogli su da naprave iz
PALAC GORE ZA PETROVAC
Jedinstvo 1
Dečić 10
Stadion: Gradski. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Savović. Golovi: 0:1 Augusto u 40, 1:1 Bošnjak u 48. Žuti kartoni: Aković, Juković, Idrizović (Jedinstvo), Milić, Đelaj, Ljuljđuraj (Dečić).
Jedinstvo Dečić 1
Aković
Bošnjak
Obradović
Juković8
(od 75. Cvijović)
Bogdanović
(od 86. Mušović)
Čepić
(od 87. Kolić)
Vlaović
(od 46. Kovačević)
Korać
Šćepanović
Banda (od 75. Idrizović)
Cvijović
Nikić
Pulejo
Tomašević
Mašović (od 62. Stijepović)
Božanović (od 78. Bajović) Milić
Augusto
Asović (od 78. Ljuljđuraj)
Božović (od 62. Kajević)
Drešaj (od 62. Malešević) Đelaj
jednog drugog segmenta kada je Vlaović ostao zaboravljen u kaznenom prostoru, ali je slabo reagovao ispred golmana Nikića
Dečić je priredio kontru preko Milića koji je povukao i šutirao nakon povratne, a Obradović glavom zaštitio mrežu u 29. minutu.
A onda sporni momenat, skandalozna, šokantna greška pomoćnika Rašovića, signal za gol Tuzana, koji ne da nije bio, nego nema dileme da je Aković
Stadion: pod Vrmcem. Gledalaca: 400.
Sudija: Miloš Bošković. Golovi: 0:1 Kastenada u 4. Žuti kartoni: Petrović, Bambur (Bokelj), Kapisoda, Boljević, Vujović (Petrovac).
Bokelj Petrovac
Ličina Čavor (od 60. Perović)
Kordić
Kapisoda
Kastenada (od 83. Zvrko)
Suva Petrović (od 85. Šipovac)
Bumbar
Ćetković
Pajović
Muković
(od 85. Radević)
Pepić
Kordić (od 70. Mori)
Sklender (od 60. Vilotijević)
Stadion: Topolica. Gledalaca: 800.
Sudija: Nikola Vođević.
Žuti kartoni: Abdulahi, Merdović,
Kašćelan (Arsenal).
Golovi: 1:0 Trifunović u 2, 2:0 Đorđević u 47, 3:0 Đorđević u 55, 4:0 Đorđević u 76.
Pavličić
Đorđević
Batrović
(od 67. Ćetković)
Zogović
Imamović
(od 65. Milić)
Ćetković
Otrant
Sutjeska 21
1
3
Stadion: Trening kamp OFK Titograd.
Gledalaca: 350.
Sudija: Nikola Dabanović.
Golovi: 0:1 Kalezić u 16, 1:1 V. Rudović u 18, 1:2 Janjić u 33, 1:3 Đurković u 60.
Otrant Sutjeska
S. Vukčević
Dragojević
Vujović
(od 68. Bugarin)
Vico
Marstjepović
Faust (od 77. Bašić)
Šimun (od 58. Popović)
Golubović (od 83. Franeta)
Pešukić
Dedić
Bakić
Boljević
Carević (od 77. Dragović)
zaustavio loptu ispred linije. Krenuo je da teče 40. minut kada je Augusto Korea tukao glavom sa desetak metara, čuvar mreže domaćih bio je na mjestu, a čak su i pojedini igrači Dečića zažalili za propuštenom šansom. Sekund-dva kasnije – scena za nevjericu. Tuzani slave vođstvo, Bjelopoljci protestuju na terenu i tribinama. Salve zvižduka za sudijski tim, negodovanje malobrojnih navijača od kojih su neki lomili
Trifunović
(od 67. Kiši)
Zorić (od 73. Radojević)
Mitrović
Vušurović
Kolundžić
(od 67. Seratlić)
Ljutica
Kaluđerović
Stevanović
(od 56. Vuković)
(od 65. Macanović)
Abdulahi
(od 65. Mugoša)
Dakić
Pešukić
(od 88. Muratović)
Merdović
Kordić
Šahman (od 78. Kašćalan)
Montenegro
Manojlović
kišobrane i kanili da preskoče ogradu Gradskog stadiona. Uzavrele strasti i nervoza na klupi i iza nje. Domaćin je otišao na odmor sa minusom, poslije nepostojećeg pogotka. Dosta emocija, potrošnje i pražnjenja, ali se Jedinstvo sabralo u svlačionici. Samo što je počelo drugo poluvrijeme – Korać i društvo vratili su se u rezultatski egal. Juković je dao pas u prostor na lijevoj strani, Bošnjak je pobjegao i preciznim, rezantnim udarcem otresao
Nišimura
(od 68. Mrvaljević)
A. Rudović
Burzanović
(od 56. Alhasan)
Muharemović (od 68. Škrelja)
V. Rudović
Banović
Harada
Janjić (od 91. Vlahović)
Đukanović
P. Vukčević
(od 91. Đinović)
Đurović
Mirković
(od 88. Jovićević)
Kalezić
(od 88. I.
Vukčević)
Šaletić
Krstović
Pajović
Đurković
(od 83. Miranović)
vodu sa Nikićeve mreže. Izjednačenje u 48. minutu. Padala je kiša, a vremenom su uslovi za igru bili sve teži. Pekovićev sastav izgubio je momentum. Ništa od najavljenog trijumfa i pored gola fore usljed sudijske greške. Posljednja nada u sva tri boda otišla je nakon dvije situacije Puleja koji nije pronašao put do mete nakon prizemnog udarca i pokušaja loba. Jedinstvo se branilo – i odbranilo. Nakon svega – veliki bod.
Mala, ali vrijedna pobjeda Petrovca. ,,Neboplavi“ su uhvatili Budućnost na vrhu – oba tima sada imaju po 14 bodova, s tim da Podgoričani večeras gostuju Jezeru. Momenat odluke u Kotoru dogodio se u četvrtom minutu kada je Kastenada matirao Ličinu. Očekivala se goleada, bilo je šansi pred jednim i drugim golom, ali epilog se nije mijenjao.
SUTJESKA LAKŠE DIŠE
S novim/starim trenerom Sutjeska lakše diše. Milija Savović vratio se na klupu Nikšićana prije desetak dana, a na startu drugog mandata upisao je pobjedu nad debitantom u prvoligaškom karavanu - Otrant Olimpikom – 3:1. Duel na kampu OFK Titograda na Starom aerodromu otvorio je Kalezić u 16. minutu, četvrtom ligaškom egzekucijom. Valentin Rudović je izjadnačio u 18, ali reakcija Ulcinjana bila je kratkog daha. Janjić je u 33. donio novu prednost Sutjesci, a kada je mrežu proparao Đurković u 60. bilo je jasno da momci Dejana Vukićevića bez zadrške klize u poraz.
MORNAR SILAN
NA TOPOLICI
Na Topolici - noć Bobana Đorđevića. Snažni golgeter donio je prvi ligaški trijumf Mornaru. Jako moćno – sa tri gola u mreži bivšeg kluba, mada nijedan nije slavio, iz poštovanja prema Arsenalu. Dvadesetsedmogodišnji napadač pokazao je snalažljivost i raznovrsnost u različitim pozicijama – pogađao je iz kontre, iz gužve, sa distance, jedan na jedan. Đorđević je rešetao u 55 ,47. i 77. minutu, a prije toga goleadu je najavio Trifunović nakon 120 sekundi utakmice. D. KAŽIĆ
Premijer (4. kolo): Haland donio pobjedu Sitiju, slavio i Junajted
Povratak klupskog fudbala nakon pauze zbog termina za reprezentacije nije prijao Liverpulu – ,,redsi“ su poslije tri pobjede u kojima nijesu primili gol poraženi na svom terenu od Notingem foresta (1:0).
Ekipa Arnea Slota imala je mnogo veći posjed lopte i šuteva ka golu, ali ,,šumari“ su sve izdržali i dočekali svoj trenutak – Kalum Hadson-Odoi, nekadašnji fudbaler Čelzija, sjajno je u 72. minutu pogodio sa 20 metara. - Ovo je korak unazad – rekao je Slot.
- Tako je uvijek kad izgubite kod kuće, posebno ovakav meč. Nikad se ne zna, možda će Forest ići do kraja i boriti se za Ligu šampiona, ali obično ne završava među prvih 10 – dodao je holandski stručnjak.
Ovo je prva pobjeda Foresta na ,,Enfildu“ još od 1969. godine! - ,,Medeni mjesec“ Arnea Slo-
ta je završen –piše BBC. S druge strane, Notingem je najavio da ove sezone ne bi tre-
balo da brine za opstanak jer nakon četiri kola ima osam bodova, jedan manje od Liverpu-
la, a isto koliko i Brajton koji je remizirao s Ipsvičem (0:0). Za razliku od Liverpula, Man-
Drugi uzastopni remi Juventusa, još jedan rezultatom 0:0, u meču u kojem Vasilije Adžić nije dobio priliku da upiše takmičarski debi za ,,bjankonere“.
,,Stara dama“ je kiksala na gostovanju Empoliju i dala povoda medijima da pojačaju kritike na račun TijagaMote, a naročito napadača Dušana Vlahovića. - Vlahović promašuje, Motin
Juventus ne pobjeđuje. Vlahoviću bi trebalo pokazivati video snimke Trezegea ili Iguaina kao dopunu treningu – objavio je Tutosport.
Juventus je odigrao loše na stadionu ,,Karlo Kastelani“, mada je imao šanse iz kojih je mogao do pobjede. Nije ih iskoristio, prije svih Vlahović, a na kraju je mogao da ostane i bez boda da Gati nije sjajno uklizao kod prilike za Empoli.
Crnogorski fudbaler Vasilije
Adžić prvi put je bio u sastavu za meč Serije A, ali mu Mota nije pružio priliku.
Naredna šansa za debi biće u utorak protiv PSV-a u Ligi šampiona.
Juventus iz četiri meča u prvenstvu ima osam bodova, uz gol razliku 6:0. Odbrana je dobra, problemi su u napadu. Lucidnost Adžića mogla bi to da riješi. Ne. K.
čester siti je zadržao maksimalan učinak. ,,Građani“ su kod kuće gubili već poslije 22 sekunde kada se golman Ederson i štoper Stons nijesu dobro sporazumjeli, pa je Joan Visa šokirao ,,Etihad“. Nije, međutim, to dugo trajalo. Meč je ,,okrenuo“ ko bi drugi do Erling Haland, strijelac pogotka u 20. i 32. minutu. Izjednačio je šutem iz okreta nakon što je lopta srećno došla do njega, a preokrenuo na dodavanje Edersona preko cijelog terena.
Mančester junajted je na gostovanju Sautemptonu upisao drugi trijumf u prvenstvu – 3:0. Kameron Arčer u 33. nije iskoristio jedanaesterac za ,,svece“, što je kažnjeno već u 35. pogotkom Matajsa de Lihta. U 41. je Markus Rašford povisio na 0:2, a konačan rezultat postavio je Alehandro Garnaćo u 96. Kristal Palas i Lester igrali su 2:2, neriješeno je bilo i u duelu Fulama i Vest Hema (1:1).
U posljednjem subotnjem meču, Aston Vila je pobijedila Everton rezultatom 3:2 nakon što je gubila u prvom poluvremenu 0:2 pogocima Meknila i Kalvert-Luina
Smanjio je Votkins u 36, isti igrač izjednačio u 58, a preokret i pobjedu spektakularnim pogotkom s oko 30 metara donio je Jon Duran u 76, sedam minuta nakon ulaska na teren. N. KOSTIĆ
BUNDESLIGA (3. KOLO)
Bajer i Bajern, najveći favoriti za pehar Bundeslige, upisali su ubjedljive pobjede u trećem kolu Bundeslige.
Tim iz Leverkuzena oporavio se od prvog prvenstvenog poraza poslije ,,cijele vječnosti“, posljednjeg dana avgusta od RB Lajpciga. Bajer je u gostima juče deklasirao Hofenhajm (4:1), a trijumf su najavili Terije u 17. i Bonifejs u 30. minutu. Smanjio je Beriša u 37, ali domaćin nije mogao do iznenađenja. Virc iz jedanaesterca u 72. i Bonifejs u 75. obezbijedili su tri boda aktuelnom šampionu.
Bajer nakon tri kola ima šest bodova, koliko i Hajdenhajm,
Ajntraht i Frajburg. Po sedam imaju Borusija iz Dortmunda i RB Lajpcig, a na vrhu tabele je Bajern sa devet.
Velikan iz Minhena lako je izašao na kraj sa novajlijom u Bundesligi, Holštajnom iz Kila - 1:6.
Het-trik je postigao Hari Kejn, uz njega su strijelci bili i Musijala i Olise, dok je Remberg dao autogol za 0:3.
Gigović je u 82. zatresao mrežu Bajerna.
Štutgart je u Menhengladbahu savladao Borusiju (3:1), Frajburg je bio bolji od Bohuma (2:1), RB Lajpcig je odigrao bez pogodaka sa Union Berlinom, a Ajntraht u gostima nadigrai Volfsburg (2:1). Ne. K.
Prvenstvo Crne Gore za mlađe u karateu
PODGORICA - Karatisti Omladinca sa deset zlatnih, tri srebrne i bronzanom medaljom najuspješniji su učesnici prvenstva Crne Gore za kadete, juniore i mlađe seniore u Podgorici. Isti broj zlatnih odličja osvojili su i karatisti Bara, ali je prvo mjesto, zahvaljujući tome što ima više srebrnih medalja, pripalo klubu Žarka Rakovića Barani su osvojili i dvije srebrne i osam bronzanih odličja. Pobjedničko postolje u generalnom plasmanu kompletirala je Iskra sa pet zlatnih, četiri srebrne i tri bronzane medalje. Kao četvrtoplasirana završila je Bijela (4z, 2s, 2s), peto mjesto zauzeo je Šotokan tim (3z,2s,3s), a šesto Fokus (2z, 2s i 1b). Među deset najboljih su još Gorštak (2z,1s,1b),Potoci (1z, 3s, 0b) i Rei (1z, 2s, 3b) i Bratstvo (1z,2s,0b). R. A.
Ferari odličan u kvali kacijama za VN Azerbejdžana
PODGORICA - Šarl Lekler je četvrti put zaredom osvojio pol poziciju uoči trke za Veliku nagradu Azerbejdžana. Vozač Ferarija je u Bakuu vozio najbrži krug za minut, 43 sekunde i 365 stotinki. Drugo mjesto je pripalo Oskaru Pjastri iz Meklarena, a na trećem je završio još jedan vozač Ferarija Karlos Sains Najboljih deset kompletirali su Čeko Peres, Džordž Rasel, Maks Ferstapen, Luis Hamilton, Fernando Alonso, Granko Kolapinto i Aleks Albon Lando Noris, trenutno drugi u generalnom plasmanu, završio je na 17. mjestu, odnosno nije prošao u drugi dio kvalifikacija. Trka je na programu danas od 13 sati. R. A.
Jadran M:tel ubjedljiv protiv Dinama iz Bukurešta u pretposljednjem meču kvali kacionog turnira u Dubrovniku
Jadran M:tel 15
Dinamo 8
DUBROVNIK - Bazen u ,,Gružu“. Gledalaca: 100. Sudije: Budramis (Njemačka) i Kovač (Austrija). Igrač više: Jadran 10-5, Dinamo 8-1. Peterci: Jadran 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 5:2, 2:1, 5:2, 3:3.
JADRAN: Đurović (10 odbrana), I. Radović (četiri odbrane), Holad 4, Vučurović 2, Stupar 1, Vujović, D. Radović 1, Lazić 2, Vujičić 1, Ivović 1, Sladović 2, Milojević, V. Radović 1.
DINAMO: Paduret (četiri odbrane), Stoanesku (tri odbrane), Radu 1, Bindeu, Priotesa 1, Šačeti, Lutesku 1, Čubranić 3, Jiganea, Marčep 1, Kari 1, Negus, Vrančeanu. Jadran M:tel je u drugim kolu završio veliki posao pobjedom u derbiju protiv Juga, a juče je potvrdio, sa novim bodovima, da mu je mjesto u eliti. Novljani su u pretposljednjem meču
Dinamov golman Stoanesku ima 45, a legenda rumunskog vaterpola centar - Radu 43 godine - i dalje su odlični sa svojih pozicija
kvalifikacionog turnira bili bolji od Dinama iz Bukurešta - 15:8, ostvarili treći trijumf i samo ih još jedan dijeli od Lige šampiona. Igrači trenera Vladimira Gojkovića danas (10.30 h) igraju sa Barselonom, favoriti su i samo čudo može vicešampiona Crne Gore da zaustavi na putu do grupe C gdje ih čekaju Vašaš, Marsej i Barseloneta. Novljani su do novog trijumfa stigli boljom igrom od prvog gola, iz startnog napada Holoda (završio meč sa četiri pogotka), a nakon prvih osam minuta vodili su 5:2 (tri gola postigli iz kontranapada). Do odmora su povećali prednost na ,,plus četiri“, ritmom su lako ,,lomili“ igrače vicešampiona Rumunije koji je u uvodnim minutama treće dionice, sa dva brza gola iz kontranapada, smanjio prednost na dva
Takmičari podgoričkog Atletskog kluba osoba sa invaliditetom u pohodu na nove medalje
PODGORICA - Takmičari podgoričkog Atletskog kluba osoba sa invaliditetom Vihor nastupiće sjutra na tradicionalnom atletskom mitingu u Ljubljani, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. To takmičenje ujedno predstavlja i 55. Hrovatinov memorijal.
Podgorički tim nastupiće u sastavu Senad Husović, Nedžad Pepić, Jasminko Nikić i Mersad Murić.
Takmičiće se u bacanju kugle, diska i koplja iz specijalizovane stolice, kao i u trci kolica na 100 metara. Za medalje boriće se u kategorijama 54-57. R. P.
gola (7:5). Imali su šansu da se približe na gol zaostatka, ali je Jadran odlično parirao sa igračem manje u bazenu. Upravo su nakon ovakve dobre defanzive Novljani krenuli u seriju golova. Za četiri minuta, serijom od 6:0, početkom posljednje dionice, uvećali su prednost na 13:5 i otklonili dilemu oko pitanja pobjednika. Imao je Jadran i manjih problema u odbrani - iskusni Radu je od ukupno osam, čak šest puta iznudio isključenje, ali sa brojčanom prednošću gosti u ovom meču nijesu bili ubjedljivi. Šutirali su iz ovog segmenta igre 8-1, a zanimljivo da su od ukupno pet, postigli tri gola iz kontranapada. Sa druge strane, Aleksandra Ivović i drugovi su lagano i iz ovog segmenta, tranzicije i kontrnapada lako rješavali situacije. Čak
Detalj sa meča u Dubrovniku
gola postigao je Jadran u prethodna tri kola
ni prazan hod (bili su bez gola skoro šest minuta) nije pokvario kompletan, pozitivan utisak crnogorskog vicešampiona. Zvanična statistika je neumoljiva, Jadran je šutirao 30-15, što je idealan skor, vrijedan Lige šampiona. - Prije svega, čestitao bih ekipi na još jednoj pobjedi. U meč smo ušli ozbiljno, poveli smo sa tri gola prednosti, a do kraja smo je uvećali. Ostvarili smo važnu pobjedu u derbiju sa Jugom, prvi smo u grupi. Danas nas čeka duel sa Barselonom, želimo pobjedu, plasman u LŠ što bi nam puno značilo - kazao je Danilo Stupar A. MARKOVIĆ
Održano prvenstvo
Crne Gore u atletici za cicibane
BAR – Atletski klub Mornar najuspješniji je ekipno na prvenstvu Crne Gore za cicibane i cicibanke. Šampionat koji je održan u Baru okupio je oko 100 takmičara iz devet klubova (Mornar, Sanja, Tara, Lovćen, Jedinstvo, Podgorica, Milenijum, Dionis i Sparta).
Najviše medalja na takmičenju ostvarili su takmičari Mornara (23 medalje), ispred takmičara AK „Sanja“ sa 11 i Jedinstva sa 10 medalja.
Na takmičenju su postavljena dva rezultata bolja od rekorda Crne Gore - Demir Maljević, član AK Lovćen, rezultat u skoku uvis za cicibane od 139 cm, te štafeta Jedinstva rezultat na 4x100 metara za cicibanke sa rezultatom 59,74.
Takmičenju su u ime ASCG prisustvovali: generalni sekretar Milan Madžgalj i članovi stručnog štaba reprezentacije: Danijela Vojinović, Ivan Popović i Marko Ristić. Pobjednici po disciplinama–CICIBANI: 60m: 1. Lazar Gvozdenović (Mornar) 9,47, 2. Damjan Jovićević (Dionis) 962, 3. Luka Stanić (Sparta) 9,76; 200 m: 1. Viktor Jančić (Sanja) 31,20, 2. Lazar Gvozdenović (Mornar) 33,19, 3. Matija Femić (Dionis) 33,53; 600 m: 1. Faruk Međedović (Sanja) 1:59,18, 2. TarikLjuca (Jedinstvo) 2:06,32, 3. Haris Duraković (Mornar) 2:15,36; 60m prepone: 1. Andrej Ranitović (Mornar) 11,36, 2. Aleksej Leković (Mornar) 14,27, 3. Lev Zelinski (Sanja) 14,75; 4x100m: 1. Sanja (Bar) 1:02,88, 2. Mornar (Bar) 1:03,00, 3. Dionis (Bar) 1:06,05; Skok uvis: 1. Demir Maljević (Lovćen) 139, 2. Andrej Ranitović (Mornar) 133, 3. Aleksej Leković (Mornar) 123; Skok udalj: 1. Viktor Jančić (Sanja) 4,03,
2. Demir Maljević (Lovćen) 3,96, 3. Damjan Jovićević (Dionis) 3,80; Bacanje kugle (2kg): 1. Simon Dedijer (Mornar) 9,75, 2. Aleksandar Matović (Dionis) 7,09, 3. Mladen Ristić (Tara) 6,72; Bacanje diska (600 gr): 1. Mladen Ristić (Tara) 27,22, 2. Aleksandar Matović (Dionis) 18,23, 3. Aleksa Lalić (Mornar) 14,87; Bacanje koplja (400gr): 1. Simon Dedijer (Mornar) 20,41, 2. Jovan Borozan (Lovćen) 17,85, 3. Ivan Borozan (Lovćen) 8,71; Bacanje vortexa (130 gr): 1. Jovan Borozan (Lovćen) 33,74, 2. Petar Madžar (Sanja) 27,41, 3. Bakir Mehinagić (Mornar) 27,36; CICIBANKE: 60m: 1. StašaRaičević (Jedinstvo) 9,08, 2. Lana Sekulić (Jedinstvo) 9,22, 3. Sara Tvrdišić (Mornar) 9,59; 200 m: 1. Staša Raičević (Jedinstvo) 30,30, 2. Ajša Balić (Jedinstvo) 31,35, 3. Katarina Madžar (Sanja) 31,82; 600 m: 1. Lena Raičević (Jedinstvo) 2:03,74, 2. Anđelka Pavićević (Jedinstvo) 2:04,72, 3. NikoletaVukojičić (Jedinstvo) 2:07,74; 60m prepone: 1. Katarina Madžar (Sanja) 11,58, 2. Sofija Pejović (Mornar) 12,05, 3. Helena Husak (Mornar) 13,31; 4x100 m: 1. Jedinstvo (Bijelo Polje) 59,74, 2. Mornar (Bar) 1:02,59, 3. Sanja (Bar) 1:05,18; Skok u vis: 1. Anđela Lalić (Mornar) 126, 2. Dunja Ristić (Tara) 123, 3. Anastasija Jauković (Lovćen) i Magdalena Đurović (Sanja) 100; Skok udalj: 1. AnđelaLalić (Mornar) 4,05, 2. Lana Sekulić (Jedinstvo) 4,00, 3. Jana Ćetković (Sparta) 3,66; Bacanje kugle (2kg): 1. Teodora Filipović (Tara) 6,56, 2. Vera Kuzmova (Podgorica) 5,96, 3. Dijana Tomić (Mornar) 5,37; Bacanje diska (600gr): 1. Teodora Filipović (Tara) 17,79, 2. Vera Kuzmova (Podgorica) 12,73, 3. Hana Husak (Mornar) 10,83; Bacanje koplja (400 gr): 1. Dunja Ristić (Tara) 19,05, 2. Nikolija Spalević (Mornar) 10,53, 3. Nađa Vujović (Sanja) 9,26; Bacanje vortexa (130 gr): 1. Sofija Pejović (Mornar) 29,57, 2. Hana Husak (Mornar) 21,80, 3. Petra Borozan (Lovćen) 18,69. R. P.
PODGORICA – Budućnost zna kako do bodova u drugom kolu Lige šampiona.
Na krilima entuzijazma, dobre energije, na kraju krajeva i kvaliteta koji je prikazan na pripremnom turniru i do uvodnih minuta drugog poluvremena premijernog duela u Bukureštu sa Rapidom, ,,plave“ mogu puno u današnjem (14 h) okršaju sa Brestom. Francuski tim je na papiru ozbiljan favorit, ali Budućnost ne želi da je autsajder, imaju pravo igračice sa stručnim štabom da se nadaju i kroz mnogo bolje segmente od onih koji su bili od 38. minuta u startnom porazu od vicešampiona Rumunije, iznenade ekipu koja je u 1. kolu slavila protiv Vajpersa 30:27. Vidljivo su potencijalni problemi podgoričke ekipe, koja se silom prilika, nakon turbulentnog perioda u kojem je bio pod znakom pitanja opstanak kluba, na neke pozicije oslanja na mlađe igračice. Najosjetljivija je pozicija srednjeg beka, ali po onome što je pokazala Nikolina Marković u Bukureštu, mogla bi s vremenom da poveže tim, kako je to radila dobrim dijelom prvog poluvremena. Po nekom nepisanom pravilu, posljednjih sezona ,,plave“ nemaju izrazitu rotaciju, mada i u tom dijelu bi mogle stvari da se namjeste tako da igračice sa klupe sa više samopouzdanja odgovaraju zadacima. Očekuje trener Bojana Popović snažniju odbranu, posebno u sredini, a jedan od glavnih ciljeva je da bekovi Bresta što više lopti distribuiraju krilima, jer na taj način bi Armel Atingre i Sakura Hauge, mogle do većeg broja odbrana. Popović je neposredno pred meč kazala da je lakše zaustaviti opasne šutere, a da će ekipa biti na ispitu u duelima sa Anom Vjahirevom, koja je pokretač napada francuske ekipe.
POZIV ZA NAVIJAČE
- Nestrpljive smo, a i poslije toliko vremena se vraćamo u ,,Moraču“ za koju nas vežu lijepe uspomene - istakla je kapitenka Ivona Pavićević Za lijevo krilo Budućnosti nema dileme da je Brest odlična ekipa, sa vrhunskim igračicama.
- Ali smatram da se svako može zaustaviti, a mi im nećemo dozvoliti da igraju svoju igru. U oba pravca moramo biti na ni-
vou. U napadu disciplinovane, strpljive i oprezne, sa manjim brojem tehničkih grešaka, a u odbrani možemo da pariramo ako smo na najboljem nivou. Na krilima dobrih izdanja sa turnira u Debrecinu, ,,plave“ su i sa više samopouzdanja sačekale start elitnog takmičenja. Upravo su u Bukureštu, dok nijesu ušle u seriju grešaka, rukometašice Budućnosti bile opasne za još jednog od favorita iz B grupe.
- U Bukureštu smo igrale dobro, ali je na kraju presudila rotacija i možda manji nedostatak energije.
Budućnost je najmlađi tim u Ligi šampiona, pred sam kraj priprema priključene su i registrovane mnoge kadetkinje. Što je možda, a na što se neko vrijeme bilo zaboravilo, pravi kurs jer bez domaćeg kadra nema klupske i reprezentativne budućnosti. Uz sve to, a Popović, kao i Pavićević, su naglasile, nadovezala se dobra atmosfera i duh zajedništva, bez čega se ne mogu praviti rezultati, a ni igrači. - Imamo baš to zajedništvo. Kao prava smo porodica i tim. Krasi nas i velika energija. Na svakom meču, bez obzira ko je protivnik,
davaćemo maksimum, što smo i potvrdili na premijeri. Treba da igramo našu igru. Vidjećmo da li će to biti dovoljno za dobar rezultat - jasna je Pavićević. O Brestu se sve zna. Analize su završene, mada je i premijerni meč na prvu loptu pokazao ko i kako igra za ovu ekipu.
- Vjahireva je jedna od najboljih i od nje sve kreće. Proigrava i vodi tim. Imaju i odlična krila, ali i mi imamo isto tako kvalitet. Neka oni razmišljaju o nama. Priželjkuju u ekipi podršku sa tribina. Ulaz je slobodan, a Ivona vjeruje da su navijači prepoznali zalaganje kom-
pletne ekipe.
-S obzirim da smo odlično odigrali turnir, zatim i dobru utakmicu sa Rapidom, vjerujm da su navijači vidjeli našu energiju i da će nas podržati. Dobra atmosfera sa tribina je za nas veliki adut.
GOLMANKE IKS FAKTOR
Ako Budućnost negdje ima ogromno iskustvo, onda je to sa gola. Sjajna crnogorska reprezentativka Atingre i iskusna reprezentativka Japana –Sakura Hauge (1987. godište) mogle bi da budu iks faktor i sigurnost za ,,plave“. Upravo
Kompanija Meridianbet finansijski će pomoći Barane
PODGORICA – Nakon što je objavio dolazak Stefana Radevića iz Budućnosti i Lazara Cimbaljevića iz Jedinstva, te najavio borbu za trofeje u oba domaća takmičenja, OK Mornar je dobio i neophodnu finansijsku injekciju na putu ka ostvarenju ciljeva.
Novi sponzor barskog kluba je postao Meridianbet… - Izuzetna mi je čast da najavim saradnju našeg kluba sa kompanijom Meridianbet. Klub iz godine u godinu raste i drago nam je da je kompanija Meridianbet, koja je lider u regionu u svojoj djelatnosti, prepo-
znala naš kvalitet i potencijal i siguran sam da će nam pomoći u izgradnji konkurentnog tima koji će se u narednoj sezoni upustiti u borbu za trofeje. Dugoročna strategija kluba je pozicioniranje na regionalnoj odbojkaškoj sceni i kompanija Meridianbet će nam pomoći
A
Tatjana Brnović odigrala je sjajan meč u oba pravca u trijumfu Krima protiv Nikobinga, naša pivotkinja postigla je četiri gola iz šest pokušaja, Itana Grbić šutirala je dva od dva, a Jovanka Radičević 4-1. U porazu Podravke od FTC-a Matea Pletikosić je postigla tri gola uz četiri asistencije, a Milena Raičević asistenciju u remiju Rapida sa Vajpersom. Nikolina Vukčević je poražena sa Glorijom u Mecu, uz malo minuta na terenu dobila je isključenje
reprezentativka Japana dobro poznaje neke od igračica iz Bresta, jer je branila u Francuskoj za Bezanson od 2019. godine do ovog ljeta.
- Lakše i za mene što je sa nama golmanka sa velikim iskustvom. Ima malo više godina od mene, ima i drugi stil i vidim je kao dobar primjer. Za mene je to super - istakla je Atingre. Za golmanku koja je branila i u Francuskoj, i poznaje mentalitet ovih ekipa, smatra da njena Budućnost mora biti pametnija od Bresta, a vidi i u dobroj atmosferi veliki adut.
- Brest je opasan, a mi ćemo morati da radimo kao tim. Biće teška utakmica i sezona, ali ćemo se boriti. Razmišljamo samo o protivniku koji nam dolazi, idemo korak po korak, a mislim da radimo dobre stvari preko sedmice.
Za Atingre opasnost ne prijeti samo od ljevoruke Vjahireve. - Opasne su Nokandi i Lot koja je najmlađa. To su tri brza beka. Radili smo analizu, znamo što treba da radimo i bićemo fokusirane na zadatke - jasna je Atingre. A. MARKOVIĆ
u ostvarenju tog cilja. Naprijed Mornar - izjavio je predsjednik OK Mornar Ivan Dobrković Da se u Mornaru ponašaju i društveno odgovorno govori i nedavna posjeta predstavnika kluba NVU Žene Bara velikog srca. Tom prilikom su doskorašnji kapiten seniorske ekipe Blažo Dobrković i kapiten pionirske ekipe i kadetski reprezentativac Mihajlo Grupković uručili simboličnu donaciju u vidu namirnica. Takođe, Mornar je obezbijedio i besplatne članarine za djecu svih korisnika usluga Žena Bara velikog srca. S. J.
Košarkaši Budućnost Volija osvojili su memorijalni turnir u Širokom Brijegu, koji je ove godine održan i u sklopu proslave jubileja – 50 godina postojanja KK Široki.
Tim Andreja Žakelja u finalu je porazio Zadar 79:63 (14:18, 8:31, 19:17, 22:13), a nakon što je u polufinalu bio bolji od Splita (86:84). Treće mjesto na turniru zauzeo je Split, nakon pobjede protiv domaćeg Širokog sa 78:73.
Odlična druga četvrtina, koju je Budućnost dobila sa 31:8, odlučila je pobjednika jer su Podgoričani na poluvremenu imali nedostižnih 27 razlike (49:22), nakon serije od 17:0, te maksimalnih 29 razlike u trećoj dionici 64:35, nakon čega su „plavi“ usporili ritam i omogućili Zadru da ublaži poraz. Podgoričani su ubacili 10 trojki, uz bolje procente od rivala (29,4 – 25 %), dok su slabije šutirali za dva poena (60 – 63 %) i imali manje skokova (3336), iako više ofanzivnih (10-8). „Plavi“ su imali šest asistencija (23-17) i sedam ukradenih lopti više (11-4), te osam izgublje-
Odigrano 4. kolo 45. Šahovske olimpijade
Dame nadigrale
Novi
Zeland
PODGORICA - Polovičan uspjeh crnogorskih reprezentacija u četvrtom kolu 45. Šahovske olimpijade u Budimpešti. Muška reprezentacija poražena je od Azerbejdžana 3:1, dok su dame savladale Novi Zeland sa 3,5-0,5. Muška šahovska reprezentacija, uprkos odličnoj igri, nije uspjela da iznenadi favorizovane Azerbejdžane. Aktuelni prvak države i heroj u pobjedi protiv Francuske Nikita Petrov, lako je crnim figurama remizirao na drugoj tabli sa učesnikom prethodnog Turnira kandidata Nidžatom Abasovom, a kada je Nikola Đukić remizirao sa Raufom Mame-
nih lopti manje (9-17).
Svi igrači Budućnosti su se upisali u strijelce, a Džuvan Morgan i Jogi Ferel su bili najefikasniji sa po 12 poena, a Morgan je upisao i osam skokova, dok je Flečer Meg i dodao 10 poena, Nikola Tanasković devet, Đorđije Jovanović osam, dok je Me-
dovom na trećoj tabli, činilo se da je naša reprezentacija nadomak novog velikog rezultata. Denis Kadrić je imao perspektivnu poziciju protiv Ajdina Sulejmanlija, a onda je grubom greškom dozvolio rasplet nakon kojeg više nije mogao da zaustavi promociju protivničkoga pješaka u damu. Luka Drašković se na četvrtoj tabli dugo branio od naleta nekadašnjeg drugog igrača svijeta Šahrijara Mamđarova, koji je iskoristio Lukine neopreznosti u završnici i postavio konačnih 3:1. To je prvi poraz naše reprezentacije nakon tri startne pobjede. Dame su opravdale ulogu favorita protiv reprezentacije Novog Zelanda. Sigurne su bile Aleksandra Žerebcova, Alena Skvorcova i Aleksandra Milović koje su upisale nove pobjede, a remi Nikoline Koljević nije pokvario slavlje naše ženske ekipe. Žerebcova, Skvorcova i Milović su rutinski upisale nove pobjede, pa naša ženska ekipa nakon četiri kola na svom kontu ima tri pobjede i jedan poraz od Gruzije. Peto kolo na programu je danas od 15sati. R. A.
kinli Rajt upisao sedam asistencija… U ekipi Zadra se istakao Amar Gegić sa 22 poena, osam skokova i pet asistencija. Budućnost je, tako, trijumfalno završila pripremni period, u kojem je upisala šest pobjeda i samo jedan poraz, na startu od Cedevita Olimpije. Na-
kon toga je redom pobijedila Dubai, Krku, Jenisej, SC Derbi, Split i Zadar. Crnogorski šampion će sezonu u ABA ligi otvoriti utakmicom protiv Mornara, koja se 21. septembra igra u Baru. Četiri dana kasnije će startovati i u Evrokupu, u gostima protiv Bešiktaša. S. JONČIĆ
Košarkašice Budućnost Bemaksa pobjedom u Kraljevu zaključile mini turneju po Srbiji
Sve bolji ritam „vučica“, uz pečat mladih
Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Kraljevo 83:55 za kraj mini turneje po Srbiji.
Podgoričanke su nakon trijumfa nad Megom, Montanom i Vojvodinom savladale i Kraljevo u četvrtom meču za četiri dana. „Vučice“ polako podižu ritam, a ono što raduje jeste da su i najmlađe igračice (Bulajić, Radević i Dragišić) imale izuzetno ulogu i dale poseban pečat, što je nagovještaj da će u sezoni koja slijedi biti posebna snaga crnogorskog šampiona. U prvom poluvremenu viđena je izjednačena igra, gdje je Kraljevo predvođeno iskusnim tandemom Gobeljić i Brajković, u prvom poluvremenu bilo u egalu, ali je onda Budućnost u nastavku, iako je igrala bez ka-
pitenke Radonjić totalno dominirala i dizala razliku iz minuta u minut. „Plave“ su prvo u 27. minutu stigle do dvocifrene razlike (50:40), a onda su kvalitet i veća rotacija došli do izražaja. Amerikanke su opet pokazale da će biti pojačanja za „plave“, koje se nakon četiri meča u četiri dana vraćaju za Podgoricu, gdje nastavljaju da se spremaju za novu sezonu. Teri Brigs bila je najefikasnija sa 16, Taja Singlton dodala je 13, Atina Radević postigla je 9, Jovana Savković, Maja Bigović i Anastasija Drobnjak po 8, Janja Dragišić 7, Marija Baošić i Milena Bigović po 2. Narednog vikenda Budućnost Bemaks igraće na turniru u Sarajevu, gdje učestvuje domaći Plej of, Raguza i Crvena zvezda. R. P.
Reprezentativka Crne Gore i jedna od nosilaca igre ŽKK Budućnost Bemaks uspješno operisana
KOLAŠIN - Osmijeh Ksenije Šćepanović, košarkaške reprezentativke Crne Gore i „startera“ ŽKK Budućnost Bemaks, i podignuti palac svjedoče da je na pravi način počela „bitka za koljeno“. U KCCG operisala je prednje ukrštene ligamente. To je jedna od najkompleksnijih sportskih povreda. Ksenija je zadovoljna što je počeo prvi konkretni korak kako bi se umanjili i neutralisali učinci teške povrede... - Buđenje poslije operacije donijelo je kombinaciju zadovoljstva i bola. Operacija koju je radio dr Saša Janković trajala je sat i deset minuta. Kazao mi je da je urađeno sve što je podrazumijevao taj složeni operativni zahvat. Iz sata u sat, sve je više zadovoljstva, a sve manje boli – kazala je Ksenija. Ksenija Šćepanović, košarkašica ŽKK Budućnost Bemax i reprezentativka Crne Gore, povrijedila se na kvalifikacionoj utakmici za Svjetsko prvenstvo u kojoj su „crvene da-
me“ nastupile protiv selekcije Meksika, koja je bila domaćin kvalifikacionog turnira. Zbog povrede koljena napustila je parket. U početku se činilo da povreda nije toliko teška... - Vjerovali smo u početku da će povreda imati manje posljedica i da neće biti ugroženi ukršteni ligamenti. Kasnije snimanje
i ljekarske provjere su nažalost potvrdili da su povrijeđeni ukršteni ligamenti. Dala sam zadatak samoj sebi - najprije operacija, a onda višemjesečni oporavak. Pola godine, devet mjeseci, koliko god da bude trajao, znam da ću svaki sat i dan provesti u tim pokušajima i vježbama da koljeno što
prije bude dovoljno „jako“ da se vratim koševima i reketu. Imam podršku porodice, mog kluba ŽKK Budućnost Bemax, saigračica iz reprezentacije i selektorke Škerović, podršku KCCG. Imam i svoju snagu i samopouzdanje da se što prije vratim treningu i strasti košarkaške igre - kazala je Ksenija Šćepanović. Otac Ivica, majka Maja, sestre košarkašice Hajdana i Nastasija, braća Vuk i Srdan, tetka Snežana, svi su bili sa Ksenijom Šćepanović kada je u subotu veče napustila KCCG i počela kućno liječenje koje će trajati mjesecima. Stigla je podrška i od „plave porodice“, njenog kluba ŽKK Budućnost Bemaks. Stigle su riječi ohrabrenja za borbu koja predstoji, ali i poruka kojoj svi vjeruju i koja je podsjetila na način kako Ksenija glasno i iskreno pjeva himnu Crne Gore uoči utakmica... Pjevaćeš opet himnu Crne Gore, Ksenija... Pjevaćeš brzo himnu Crne Gore, Ksenija.... Dr. DRAŠKOVIĆ
PO KOJOJ JE GORICI GRAD DOBIO IME?
Pred nama stoji neproziran period od oko četiri stoljeća, od vremena legendarnog začeća Podgorice (900-950. godine) do momenta njenog prvog istorijskog pomena 1326. godine. Kako je rečeno, Podgorica je u tim stoljećima vjerovatno polagano narastala od „trga“ (trgovačkog središta) do manjeg naselja. Nesumnjivo je da je Podgorica 1326. godine već nosila taj naziv. Što se pak tiče nastanka njenog imena, reklo bi se da je stvar jednostavna i da je skovano po brdu Gorici u čijem se podnožju nalazilo naselje. Međutim, odmah ćemo se uvjeriti da nije sve tako „logično“. Problem je u tome što se staro podgoričko naselje nalazilo ispod brda Ljubovića, a ne pod Goricom. Staru Podgoricu je od Gorice dijelilo cijelih 800 metara, dok je od Ljubovića bila udaljena jedva 100 metara. Osim toga varoš je od Gorice bila odijeljena i rijekom Ribnicom i golim poljem (Livade), dok toga nije bilo na strani prema Ljuboviću. Pjesma ne kaže da su se podgoričke đevojke šetale i zaljubljivale ispod Gorice već pod Ljubovićem, zato što je Gorica bila predaleko, a Ljubović tik do grada. Razlog zbog kojeg ovo pišemo je u tome što se imenovanje naselja po udaljenijem a ne po bližem uzvišenju kosi s elementarnom logikom. To i usmjerava našu pažnju na naziv brda Ljubović.
Zanimljivo je da u naučnoj literaturi i podgoričkim varoškim predanjima nema ni jedne riječi o tome kako je i kada nastalo ime - Ljubović. Taj naziv se ne pominje u dokumentima s kraja srednjeg vijeka, poput povelje o podgoričkim međa-
U Dubrovniku je 1444. godine zabilježen Podgoričanin Zlatko Božićković, sa kojim je bila povezana Bahrija, nasljednica Rajka. Bogumil Hrabak u vezi s tim ukazuje „da je Bahrija bila muslimanka“, te da je to bio „jedan od prvih primjera islamskog življa u ženskom svijetu“. „Ona je najvjerovatnije živjela u Podgorici“
ma sa Dajbabama i Grudama u Cetinjskom ljetopisu.
U narodnoj poeziji se pominje beg Ljubović i sudeći po tome riječ je o prezimenu (bratstvu) iz osmanskog perioda, prema kome je brdo najvjerovatnije i dobilo ime. Ukoliko je bilo tako, postavlja se pitanje o ranijem (prethodnom) imenu tog uzvišenja.
Dakle, kako se zvalo brdo Ljubović u prijeosmanskom dobu?
GORICE
Staro podgoričko naselje nalazilo se ispod brda Ljubovića, a ne pod Goricom. Staru Podgoricu je od Gorice dijelilo cijelih 800 metara, dok je od Ljubovića bila udaljena jedva 100 metara. Osim toga, varoš je od Gorice bila odijeljena i rijekom Ribnicom i golim poljem (Livade), dok toga nije bilo na strani prema Ljuboviću
Ovo nas dovodi do ključnog mjesta. Pitanje glasi: da li je možda i to brdo nekada nosilo naziv – Gorica? Za ovu misao imamo dobar razlog. Jer, na tlu današnje Podgorice postoje dvije Gorice. Jedno uzvišenje s tim imenom nalazi se na zapadnoj periferiji Podgorice, u Lješkopolju. U njegovom podnožju nalaze se periferna naselja Donja Gorica i Gornja Gorica. Drugo uzvišenje s imenom Gorica nalazi se u samom centru Podgorice i danas je zelena oaza i omiljeno šetalište. U njegovom podnožju je i drevna crkva Sv. Đorđa. Ove dvije Gorice imaju jednu sličnost. Naime, oba uzviše-
nja su okružena poljem, dok se jednom stranom spuštaju ka koritu Morače i dodiruju ga – ta dodirna mjesta su u prošlom stoljeću probijena i tuda danas prolaze široke saobraćajnice.
I Ljubović je, poput dvije pomenute Gorice, sa svih strana okružen poljem, dok se jednom stranom spušta ka koritu Morače.
Dakle, može li biti da je Podgorica dobila ime po nekadašnjoj Gorici, kojoj je u osmanskom dobu iz nepoznatih razloga promijenjeno ime u - Ljubović?
JOŠ JEDNO PREDANJE
Prethodna dilema polazi od pretpostavke da je stara Podgorica bila na mjestu današnje stare varoši. Ali, i u vezi toga postoje nedoumice. Dr Petar Miljanić je pisao 1886. godine u „Glasu Crnogorca“ (br. 43): „Podgorica nije prvobitno sazidana bila na uglu utoka Ribnice u Moraču, gdje je sada. Prema Duklji na lijevoj strani Morače ima razvalina i ispod cijelog brda dalje bila je gusta naseobina. Sudeći po tijem razvalinama, koje se vide, a po pričanju mješta-
na, varoš je poslije propasti Duklje bila sazidana najprije pod brdašcem Kakarićom pri izvoru Ribnice, gotovo uru daleko od sadašnje Podgorice. Mjesto gdje je sada Podgorica zvalo se Pšenično Polje“. Komentarišući navedene Miljanićeve riječi, Lazar Tomanović je 1890. godine pisao: „S ovijem se slaže i narodno predanje, koje mi je saopćio mladi Podgoričanin Ilija Zlatičanić, po kome je današnju Podgoricu podignuo neki Hadži-paša (…) Na svaki način, osnivanje današnje Podgorice ima spadati u doba tursko, jer nemamo nikakva dokaza, da je postojala za vrijeme narodne nezavisnosti. Što Milaković govori da ju je podigao kralj Tugomir, to prije ima biti grad, čije se razvaline vide na izvoru Ribnice, o kojima dr. Miljanić govori“ („Sa jedne kulturne svečanosti“, „Nova Zeta“, broj 4, jun 1890.)
PODGORIČANI U KOTORU I DUBROVNIKU
Nauka odbacuje priče o Tugemiru kao graditelju Podgorice, kao i navode iz Hronike Đurđa II Brankovića, dok se rukopisna bilješka iz crkve Sv. Đorđa ne može tretirati kao vjerodostojan dokument. Ono što je nesporno je kotorski notarski zapis od prije 698 godina u kome se pominje jedan Podgoričanin. Naime, 18. avgusta 1326. godine zabilježeno je da je Jovan Podgoričanin, zet Venčov (Johannes de Potgorice, gener de Venco) boravio poslom u Kotoru i zadužio se 300 perpera kod Kotoranina Ivana Glavatog s obavezom da ga podmiri u ro-
pa praznina. Naime, notarske bilješke od 1338. do 1396. godine nijesu sačuvane. Prvi naredni zapis vezan je za 1397. godinu kada se u notarskim knjigama javlja još nekoliko podgoričkih trgovaca i zanatlija koji su trgovali u Kotoru ili živjeli u njemu. Bili su to krojač Bogdan Miloslavić (pominje se 1397. i 1398), obućar Radovan Podgoričanin (1397), Dapko Veselković (1399), Đon Pavlović (1419), Đuho Pavlović, Bogdan Petrović (1420), obućar Zlatko Bošković (1435), zlatari Miok Bošković i Bogosav Popović (1431), trgovac Đurko Dragišić (1435), trgovac Bojko Ginčević 1430. (koji je pomenut i 1437. kao Bojko Ginčić, a 1439. kao Bojko Ginović). Podgoričanin Petko Adram (Pethicus Adram de Pothgorice) pomenut je u Kotoru 1435. godine. Iste 1435. zabilježeni su Radašin i Radelja Medoševići (Medojevići?), a tri godine kasnije (1438) i Pavle Bratisaljić Godine 1438. u Kotoru je pomenut Podgoričanin Nikša Lisica koji je nosio plemićku titulu „ser“ (ser Nixa Lisica de Pothgorice). On se pominje i 1442. godine. Ser Nikša je bio tast Podgoričanina Radašina i Radeka Medojevića (B. Hrabak, Podgorica do početka XIX vijeka, Beograd, 2000, 51-53).
U narodnoj poeziji se pominje beg Ljubović i sudeći po tome riječ je o prezimenu (bratstvu) iz osmanskog perioda, prema kome je brdo Ljubović najvjerovatnije i dobilo ime. Ukoliko je bilo tako, postavlja se pitanje o ranijem imenu tog uzvišenja. Dakle, kako se zvalo brdo Ljubović u prijeosmanskom dobu?
ku od tri mjeseca. Bila je to velika suma, jer se za 300 perpera u to doba moglo kupiti 30 volova (Risto Kovijanić, Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima, Knjiga II, 1974, 13). Ova bilješka nalazi se u najstarijoj sačuvanoj knjizi notarskih zapisa (1326-1337). Dobro je da uopšte posjedujemo podatak o trgovcu Jovanu, jer nakon 1337. godine nastu-
Risto Kovijanić u vezi ovoga smatra da je iz Podgorice bio i Sava Lisica koji je zabilježen u Kotoru 1399. godine u vezi isplate nekog miraza (Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima, Knjiga II, 1974, 33).
Podgoričanin Miloje Ljupković, obućar, pominje se 1439. godine, kada i njegov brat Dabišin Ljupković. Podgoričani Bogoslav Milaković i Miloš Nikolić pominju se 1440, a Radosav Brajković 1441. godine. U Kotoru je u to doba živio i kovač-mačar Ostoja Kodanović iz Podgorice. Nekoliko podataka nalazi se i u dubrovačkim dokumentima. Tri Podgoričanina - Petko Bogišić, Bogosav Radovanović i Ratko Pribinović – notirani su u dubrovačkim opštinskim knjigama 1441. godine kao dužnici. Tri godine iza toga (1444) zabilježen je Zlatko Božićković, sa kojim je bila povezana Bahrija, nasljednica Rajka. Bogumil Hrabak u vezi toga ukazuje „da je Bahrija bila muslimanka (…) To bi bio jedan od prvih primjera islamskog življa u ženskom svijetu (…) Ona je najvjerovatnije živjela u Podgorici“ (isto). (Nastavlja se)
Glasoviti egiptolog, Englez Džon Gardner Vilkinson , ovjenčan titulom viteza, posjetio je Crnu Goru 1844, oduševljen dočekom od strane vladike Njegoša, u svojoj knjizi ispunjenom impresijama o Crnoj Gori, zapisuje: ,,Državno uređenje Crne Gore može se zvati republikanskim budući da se svi poslovi koji se odnose na javno dobro razmatraju u generalnoj skupštini. Kao i u drugim slovenskim zajednicama, narod uživa istu privilegiju rasprave antičkih i modernih vremena. Pa i ako uprava ne bi bila demokratska, kao kod starih Slovena (spominjanih kod Prokopija), poštovanje narodnih prava sprovodi se kako valja i svako selo, ili oblast, ima pravo da bira svoje poglavare. Premda su reforme, koje je sproveo sadašnji vladika, uve-
Iz istorije diplomatije
Snažne reminiscencije na davnu, slavnu prošlost, izuzetnu instituciju Crnogorski zbor, čvrstih korijena od gospodara Crnojevića. Aristokratski vez ispleten državotvornim nitima slobode, jednakosti i sloge. Odliku jedinstvene narodne skupštine davali su predstavnici svih crnogorskih plemena; karakter uređenih unutrašnjih odnosa i države i društva. Civilizacijske tekovine i tradicija viteških vremena!
le značajne promjene u načinu upravljanja, u donošenju i sprovođenju zakona i ustanovljenju Senata, glas naroda ima još težinu u svim pitanjima, u vezi sa zajedničkim interesima zemlje. Doista, vladar Crne Gore treba da bude postavljen na svoju dužnost glasom naroda i narodna skupština ima pravo njegovog izbora.“ Mitske visine i dubine Lovćena. Razgorjela vatra velikog
kamina širila je ugodnu toplotu salonima ljupkog dvora na Cetinju. Obasjavala aristokratski stas knjaza Nikole Petrovića i putopisca temperamentnog duha, Gustava Raša omamljenog slobodarskim zanosom, hrabrošću i nepokornošću Crnogoraca. Junačke priče uz ognjište, protkane upečatljivom, zanimljivom besjedom crnogorskog gospodara o boravku u carskom Beču
tokom Svjetske izložbe: ,,Upitao me u Beču jedan visoki gospodin, otkuda to da je Gustav Raš, koji je jedan izraziti republikanac, sa toliko simpatija naklonjen meni, knjazu Crne Gore!“ Gost iz Njemačkog carstva s radošću i radoznalošću upita: „A šta ste Vi odgovorili, knjaže moj?“. Knjaz s milinom odgovara: ,,Vjerovatno zbog toga što Gustav Raš moju zemlju smatra najboljom republikom.“ Zadivljen državotvornim dizajnom, karakterom drevne zemlje Crne Gore, Gustav Raš, prožet damarom socijaldemokratskih ideja, ushićeno kazuje: ,,Ako bi meni bilo postavljeno to pitanje, ja bih tome još dodao - zbog toga što ste Vi, knjaže moj, Vašu zemlju načinili tom republikom i uz to od nje napravili jednu evropsku kulturnu zemlju“! S pažnjom časnog gostoprimstva, uvažen u salonu za audijencije, ugošćen bogatom trpezom u dvoru Petrovića, đe su tekli razgovori o dešavanjima u Crnoj Gori, otplovili ka društvenim odnosima i političkim prilikama Evrope, znakovito lepršavih prijestonica Pariza i Beča, Gustav Raš oduševljeno naglašava, da knjaz Nikola, knjaginja Milena i ađutant Stanko Radonjić, ,,zastupaju republikanske poglede“. Očaravajuća barokna arhitektura Drezdena, središta umjetnosti i kulture u Saksoniji,
istočnog krila njemačke imperije, uljepšana je knjigom Gustava Raša „Crna Gora u pričama“, štampanoj u gradu na Elbi 1875, s posvetom: „Prosvetitelju svoga plemena i prvom vitezu Crne Gore knjazu Nikoli“. Amerikanac Vitni Voren, po obrazovanju arhitekta, svojim intelektualnim nabojem, odan istini i pravdoljubivosti, lupom strastvenog analitičara s pravom veliča jedan ponosni narod, gorde podvige i svetu crnogorsku zemlju, u svom djelu „Crna Gora zločin mirovne konferencije“, objavljenom 1922. u njegovom rodnom gradu, svjetskoj metropoli, Njujorku. Znakovito zaključuje za našu domovinu: „Tamo je još 1076. godine postojala su-
verena država koja po karakteru nije bila nimalo nalik na ranu Rimsku republiku. Ona je imala narodni zbor koji je glasanjem birao vladara.“ Izranjaju obrisi Republike. Snažne reminiscencije na davnu, slavnu prošlost, izuzetnu instituciju Crnogorski zbor, čvrstih korijena od gospodara Crnojevića. Aristokratski vez ispleten državotvornim nitima slobode, jednakosti i sloge. Odliku jedinstvene narodne skupštine davali su predstavnici svih crnogorskih plemena; karakter uređenih unutrašnjih odnosa i države i društva. Civilizacijske tekovine i tradicija viteških vremena! (Autor je crnogorski diplomata)
Politička situacija u Crnoj Gori odražava dublju borbu oko budućnosti zemlje na geopolitičkom planu, balansirajući između proevropskih snaga i proruskih elemenata. Predsjednik Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, nekada saveznici, sada su upleteni u značajan sukob. Milatović je posvećen jačanju veza Crne Gore sa Evropskom unijom i NATO-om, dok je Spajićeva vlada, koja zavisi od podrške proruskih poslanika, izazvala zabrinutost zbog mogućeg povratka Ruskog uticaja i politike patronata. Ovaj raskol dodatno komplikuju etnički srpski politički akteri poput Andrije Mandića, koji održava proruski stav i ima istoriju protivljenja članstvu Crne Gore u NATO-u. Mandićev uticaj u vladi, kao i potezi poput usvajanja rezolucija o istorijskim događajima u susjednoj Hrvatskoj, rizikuju narušavanje odnosa Crne Gore sa Evropskom unijom i ugrožavaju njene aspiracije za članstvo u tom bloku.
RASKOL
Iako je Crna Gora članica NATO-a, tenzije unutar njenog političkog rukovodstva otkrivaju poteškoće u stabilizaciji demokratskog upravljanja u zemlji koja je razapeta između Istoka i Zapada, posebno nakon dugogodišnjih problema sa korupcijom i spoljnim pritiscima iz Rusije i Evropske unije. Ovaj raskol je ugrozio jedinstvo provladine prozapadne politike, postavljajući pitanja o budućem kursu zemlje. Predsjednik Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, izabrani prošle godine sa obećanjem da će ubrzati napuštanje ruskog uticaja i pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, sada su u sukobu zbog neslaganja o ambasadorskom kandidatu za Moskvu — ruskom državljaninu. Milatović, koji ima ograničena ovlašćenja, uključujući i odobrenje ambasadorskih imenovanja, bio je zapanjen idejom da ruski državljanin, koji je otvoreno podržavao Kremlj, predstavlja Crnu Goru u Moskvi. „Pozvao sam ga na razgovor i brzo shvatio šta se dešava,“ prisjetio se Milatović, govoreći o svom protivljenju nominaciji zbog toga što je smatrao da nije u skladu sa obavezama Crne Gore kao članice NATO-a, koje uključuju podršku Ukrajinskoj vojsci. Zatražio je od vlade da nađe prikladnijeg kandidata.
Iako je Crna Gora članica NATO-a, tenzije unutar njenog političkog rukovodstva otkrivaju poteškoće u stabilizaciji demokratskog upravljanja u zemlji koja je razapeta između Istoka i Zapada, posebno nakon dugogodišnjih problema sa korupcijom i spoljnim pritiscima iz Rusije i Evropske unije. Ovaj raskol je ugrozio jedinstvo provladine prozapadne politike, postavljajući pitanja o budućem kursu zemlje
Ovaj sukob ukazuje na sve veći jaz između Milatovića i vlade premijera Spajića, koji je postao prepreka naporima Crne Gore da se priključi Evropskoj uniji i suzbije uticaj proruskih političkih snaga. Crna Gora, bivša jugoslovenska republika, decenijama je bila rastrzana između Istoka i Zapada, a NATO i Moskva su je priželjkivali zbog njenih dubokih zaliva na Mediteranu. Zemlja je izgledala na putu ka izlasku iz ruskog uticaja nakon što je postala članica NATO-a 2017. godine. Kada su birači izabrali Milatovića, a potom dali najviše glasova njegovim saveznicima iz pokreta Evropa sad, kojeg vodi Spajić, činilo se da su obojica čvrsto ujedinjeni u cilju pristupanja Evropskoj uniji i iskorjenjivanja korupcije i kriminala koji su dugo opterećivali Crnu Goru.
Danas je Milatović napustio Evropa sad. Optužuje koalicionu vladu, koju predvodi Spajić, ali koja zavisi od podrške proruskih poslanika, da se vraća na politiku patronata koju je obećala da će iskorijeniti i da se povinuje interesima Rusije i Srbije na štetu evropskih veza Crne Gore.
Ovaj raskol naglašava koliko je teško izgraditi stabilnu, zapadnu demokratiju u krhkoj balkanskoj zemlji koju dijele rivaliteti zasnovani na etničkim, vjerskim i geopolitičkim lojalnostima.
„Definitivno je teže nego što su svi očekivali,“ rekao je Milatović u intervjuu u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore. Spajićevi saveznici optužuju Milatovića da podriva izabranu vladu. „Gazi svoja obećanja da će biti predsjednik svih Crnogoraca“, stoji u izjavi pokreta Evropa sad.
KONTROLA
Na pitanje o Milatovićevim optužbama, Spajićev kabinet je saopštio da premijer nije dostupan za intervjue.
Pod vođstvom bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, Crna Gora je postala utočište za krijumčare droge i cigareta. Članstvo Crne Gore u NATO-u, koje su oštro protivili mnogi etnički Srbi u zemlji, uključujući i nekoliko sadašnjih članova vlade, zatvorilo je posljednju značajnu rupu u atlantskoj kontroli sjeverne obale Mediterana. Time su ugašene nade Moskve da će tamo dobiti vojno uporište.
Iako članstvo Crne Gore u NATO-u nije upitno, prema riječima predsjednika, mnoga obećanja iz prošlogodišnjih izbora jesu. Jasan dokaz toga, kako je rekao, bila je rezolucija usvojena u parlamentu u julu kojom se priznaje da je nacistička marionetska država u susjednoj Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata počinila genocid u koncentracionom logoru Jasenovac. Ovu rezoluciju su forsirali etnički Srbi koji su bili bijesni zbog komemoracije Ujedinjenih nacija o genocidu koji su bosanski Srbi počinili 1990-ih. „Niko ne poriče šta se dogodilo u Jasenovcu,“ rekao je predsjednik. Međutim, dodao je, rezolucija je služila „sitnim partijskim interesima vrlo malog broja ljudi“ dok je razbjesnila Hrvatsku, koja je članica Evropske unije i može usporiti ulazak Crne Gore u blok. Rezoluciju je progurao predsjednik parlamenta Andrija Mandić, proruski političar i etnički Srbin koji je preuzeo uticajnu ulogu u vladi.
Godine 2019, Mandić je osuđen za saradnju sa ruskim obavještajnim operativcima u pokušaju državnog udara iz 2016. godine, koji je imao za
cilj da spriječi ulazak Crne Gore u NATO. U julu ove godine, Mandić je oslobođen krivice od strane višeg suda.
Prošlogodišnji protest u Podgorici protiv Andrije Mandića, proruskog političara koji je preuzeo uticajnu ulogu u vladi, stavlja u fokus rascjep između Crne Gore i njenih proevropskih ciljeva. Hrvatska je osudila rezoluciju o genocidu kao „neprihvatljivu, neprikladnu i nepotrebnu“ te u suprotnosti sa željom Crne Gore da uđe u Evropsku uniju. Mandić je u pisanoj izjavi rekao da je rezolucija „dobila snažnu podršku“ američkog ambasadora i da ni na koji način ne ometa evropske težnje Crne Gore. Međutim, portparol američke ambasade u Podgorici negirao je tvrdnju o američkoj podršci.
ZASTOJ U INTEGRACIJAMA
Spor sa Hrvatskom zasjenio je napredak koji je Crna Gora postigla kada je Evropska unija u junu signalizirala da zemlja napreduje u usklađivanju svog pravosuđa i osnovnih prava sa evropskim standardima. Iako je pred Crnom Gorom još mnogo prepreka na putu do članstva, ovaj napredak je američka ambasada ocijenila kao „važnu prekretnicu“. Međutim, diplomatska zajednica na Zapadu izrazila je zabrinutost zbog sve većih tenzija između Milatovića i Spajića. Njihovo nekadašnje savezništvo narušeno je oštrim neslaganjima u vezi sa uključivanjem proruskih i prosrpskih političara u vladu i zbog, kako
predsjednik tvrdi, politike lojalnosti u javnom sektoru i državnim preduzećima. Milatović je istakao da je politika patronata Crnu Goru opteretila prekomjernom birokratijom, te da zemlja sa oko 600.000 stanovnika sada ima 32 ministra, 54 državna sekretara i sedam potpredsjednika vlade. Takođe, Milatović je optužio Spajića za netransparentnost u vezi sa njegovim vezama sa Do Kvonom, šefom propale kripto kompanije koja je kolabirala 2022. godine. Do Kvon je uhapšen prošle godine u Crnoj Gori, gdje je pobjegao. U dokumentu podnijetom sudu u Njujorku, kao dio slučaja koji je pokrenula Komisija za hartije od vrijednosti protiv Kvonove kompanije, Spajić je naveden kao rani investitor. Spajić je, međutim, u intervjuu prošle godine negirao da je imao interes u Kvonovom poslu, tvrdeći da je samo ulagao novac u ime investicionog fonda iz Singapura. Politički problemi u Crnoj Gori i teškoće u smanjenju ruskog uticaja postali su jasni nakon izbora u junu 2023. godine. Pokret Evropa sad osvojio je najviše glasova, ali je ostvario slabiji rezultat od očekivanog, nakon što su otkriveni Spajićevi odnosi sa Kvonovim biznisom. Kako bi formirali parlamentarnu većinu, Evropa sad je zatražila podršku proruskih poslanika, uključujući Mandića i njegove saveznike. Mandić je smanjio svoju javnu podršku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i, u zamjenu za ulazak u Spajićevu vladu, potpisao koalicioni sporazum koji podržava članstvo u NATO-u i „ubrzano“ pristupanje Evropskoj uniji. Međutim, njegovi postupci, poput rezolucije o Hrvatskoj, narušili su te obaveze, a kritičari tvrde da on zapravo vuče konce vlade.
„Pravi premijer Crne Gore sada je Mandić, a ne Spajić,“ rekao je Dritan Abazović, bivši premijer koji je predvodio antikorupcijske napore. Spajić „nije prijatelj Putina“, rekao je Abazović, „ali on zaista zavisi“ od Mandića i njegovih saveznika kako bi ostao na funkciji premijera. Na pitanje o ovome, Mandić je rekao da je Crna Gora „ušla u fazu dijaloga i kompromisa, što se pokazalo vrlo korisnim za naše društvo.“ Milatović je rekao da je „šokiran“ Mandićevim uticajem.
„Evropa sad je pokretačka snaga parlamentarne većine u smislu brojeva, ali u smislu intelektualnog vođenja i retorike,“ rekao je, „izgleda da neko drugi drži volan u rukama.“
Neđelja, 15. septembar
Neđelja, 15. septembar
5 x Alfa peć 55
PRAVILA NAGRADNE IGRE
10 x 5m drva
Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.
Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) biće izvučena 15. 10. 2024. godine, u 13h, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.
Neđelja, 15. septembar 2024. Oglasi
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
627
Dana 14. septembra 2024. poslije kraće bolesti u 86. godini preminuo je naš voljeni
Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 15. septembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Starom groblju pred Kapelicom. Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENI:
braća MIŠKO, ĐOKO i BATE, sestra MILOJKA, snahe, sinovci, sinovične, sestrić, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina
Posljednji pozdrav voljenoj
Tužna srca vas obavještavamo da nas je dana 13. septembra 2024. napustila naša ljubav i snaga
SVETLANA DRAGNIĆ 13.10.1966 - 13. 9. 2024.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 14. septembra od 10 do 15 časova i 15. septembra od 10 do 12 30 časova, kada se kreće u Morakovo, gdje će se sahrana obaviti u 15 časova.
OŽALOŠĆENI: suprug ŽELJKO, sin IGOR, ćerka MARIJA, unuk VIKTOR, snaha ANĐELA i ostala rodbina DRAGNIĆ i MARIČIĆ
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
SVETLANI
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Svjetlost si naših srca i bićeš uvijek. Ova neprolazna tuga je ljubav koju si ostavila da nas zauvijek štiti i da te u njoj pamtimo. Počivaj s anđelima, anđele naš.
Tvoji ŽELJKO, IGOR, MARIJA, ANĐELA i VIKTOR
Posljednji pozdrav bratu, ujaku i šuri
MILIVOJU MARKOVIĆU
Otišao si nečujno i za sobom ostavio veliki trag. Srećni smo što smo te imali. Ne možemo ti reći zbogom, uvijek ćeš biti u našim srcima. Neka te anđeli čuvaju, počivaj u miru.
Tvoja sestra DESANKA, sestrična ZLATANA, sestrići MILUTIN i VIDO i zet VOJO
MILIVOJE MARKOVIĆ
Dragi ujače, otišao si tiho bez pozdrava. Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava. Tvoja sestrična GORDANA ZVICER
Posljednji pozdrav dobrom čovjeku
RATKU VUKIĆEVIĆU
Počivaj u miru, dragi naš Rale. ZORAN i SONJA STANIŠIĆ sa djecom
MAJA STAJKIĆ
Posljednji pozdrav Slobodanovoj Maji. SIMO
Prolazi 40 tužnih dana od kada nas je napustio naš voljeni
615
Teško se mirimo sa istinom da smo ostali bez tebe, tvog zagrljaja i naših razgovora. Zauvijek nam ostaje ljubav i sjećanje na naše zajedničke dane. Nedostaješ nam.
Posljednji pozdrav komšiji MIĆI PEJOVIĆU
PORODICA OĆIĆEK
Neđelja, 15. septembar 2024.
Srećo moja, 17. septembra je deset godina od tvoje smrti Dani su prolazili, moja bol i želja za tobom bili su sve jači. Bila si moja snaga, posjedovala velike vrijednosti. Posvećena svojoj porodici, svakom draga, omiljena i cijenjena.
Željo moja, život je bio pred tobom. Zla sudbina je bila jača od naših želja. Ne spremam te na puteve, ostadoše zatvoreni, planovi neostvareni.
Moje srce doživotno ranjeno.
Ljepoto moja, počivaj među zvijezdama, ja ću te voljeti i željeti.
Navršava se tri godine od smrti našeg supruga i
SAVO TODOROVIĆ
Pun je album slika i uspomena. Vrijeme ide, a duša boli. U srcu s ponosom nosimo tvoju ljubav i dobrotu. Vječno ćeš živjeti u našim mislima i nikad te nećemo zaboraviti! Tvoje ANĐELA i DUDA
618
Pola godine je prošlo otkad nas je napustila
VOJISLAVA - VOJKA RASPOPOVIĆ
Vrijeme za nama je samo potvrdilo koliko si nam značila. Bila si sigurna luka za sve nas, oslonac i podrška. Tuga i bolan osjećaj da Te nema ne prolazi. Nadamo se da si našla svoj mir, i da i dalje iz prikrajka paziš na nas, a znaj da živiš u nama zauvijek.
Navršava se godina dana od kada si nas napustio
MILAN - MIĆO MARAŠ
Brate, Vrijeme prolazi, ali bol neće proći dok sam živ. Počivaj u miru. Brat DRAGAN sa porodicom
OŽALOŠĆENA PORODICA
617 Pet godina je od smrti naše majke i bake
VOJISLAVE - MIKE MITROVIĆ
Nedostaješ nam, ali te vazda čujemo kao najljepši zvuk i grlimo te kao najveći ponos koji smo imali. Zauvijek sa tobom. TVOJI NAJMILIJI
Neđelja, 15. septembar 2024. Oglasi i
Navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni
U vječnom miru nek te prate naša ljubav i poštovanje, jači od vremena i zaborava.
Supruga SVETLANA, sin SINIŠA, ćerka MAJA, snaha ANDRIJANA, zet NIKOLA, unučad ANTO, ANĐA, ĐURĐA, NIKA i ĐINA
Vrijeme prolazi, a ti nikad. Vječan si u našim mislima i u pričama o tebi.
Voljeni naši
26 godina je od 10 godina od smrti mog oca smrti majke
PETRA JOVANKE JANKOVIĆA JANKOVIĆ
5 godina od 11 godina od smrti sestre smrti moje snahe
LJILJE RADE KALEZIĆ JANKOVIĆ
Ponosni smo što smo vas imali, volimo vas i vječno ćete ostati u našim srcima.
612
ZORA TOMA BRKULJAN
Život bez vas nije lak. Vrijeme ne umanjuje tugu.
Vaša đeca DEJAN, JELENA i BOJANA
Dvije godine su od smrti našeg voljenog
Vole te zauvijek tvoji SINIŠA, ANDRIJANA, ANTO i NIKA
Vaša neutješna kćerka NADA MIJOVIĆ sa porodicom 614 20 godina 31 godina
BLAŽA ADŽIĆA
608 15. 9. 1949 – 15. 9. 2024.
VUKOSAVA Čedova VUJOVIĆ
Kroz najljepše uspomene čuvamo te od zaborava.
Tvoji: ČEDO, MLADEN, JELENA, unuke JOVANA i NINA i zet KIĆO
Dvije godine su prošle kao dva dana ili dvije decenije, isto se čini. Tvoji mladalački koraci, vedre oči i topao osmijeh vječno su sa nama iako tuga za tvojim odlaskom jednako steže. TVOJA NEUTJEŠNA PORODICA
611
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
JU OŠ “ Risto Manojlović” Kolašin, raspisuje
JAVNI POZIV
Za prikupljanje ponuda za organizovanje polumaturske ekskurzije 2024/ 2025.god. Kolašin – Mileševo – Drvengrad – Tara – Beograd – Novi Sad – Petrovaradin – Sremski Karlovci- Zlatibor - Kolašin
Predmet nabavke: Organizovanje polumaturske ekskurzije učenika za školsku 2024/ 2025.
Obavezni uslovi za učešće u javnom pozivu:
Privredni subjekat mora da posjeduje:
1. Da nije pravosnažno osuđivan i čiji izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima: a) kriminalnog udruživanja; b) stvaranja kriminalne organizacije; c) davanje mita; č) primanje mita; ć) davanje mita u privrednom poslovanju; d) primanje mita u privrednom poslovanju; dž) utaja poreza doprinosa; đ) prevare; e) terorizma; f) finansiranja terorizma; g) terorističkog udruživanja; h) učestovanja u stranim oružanim formacijama; i) pranja novca; j) trgovine ljudima; k) trgovine maloljetnim licima radi usvojenja; l) zasnivanja ropskog odnosa i prevoza lica u ropskom odnosu; Ispunjenost obaveznih uslova dokazuje se na osnovu uvjerenja ili potvrde: nadležnog organa izdatog na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj izvršni direktor tog privrednog subjekta ima prebivalište
2. Dokaz da je izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Ispunjenost obaveznih uslova dokazuje se na osnovu uvjerenja ili potvrde: organa uprave nadležnog za poslove naplate poreza, odnosno nadležnog organa države u kojoj privredni subjekat ima sjedište
3.Dokaz da je upisan u Centralni registar privrednih subjekata ili drugi odgovarajući registar u državi u kojoj privredni subjekat ima sjedište, Ispunjenost uslova za obavljanje djelatnosti dokazuje se dostavljanjem: dokaza o registraciji u Centralnom registru privrednih subjekata ili drugom odgovarajućem registru, sa podacima o ovlašćenom licu privrednog subjekta
4.Privredni subjekt treba da posjeduje ovlašćenje za obavljanje djelatnosti (dozvola, licenca, odobrenje ili drugi akt) u skladu sa zakonom. Ispunjenost uslova za obavljanje djelatnosti dokazuje se dostavljanjem: - licence za javni prevoz putnika u unutrašnjem ili međunarodnom drumskom saobraćaju, sa rokom važenja u vrijeme izvođenja ekskurzije ukoliko vrši prevoz sopstvenim sredstvima ili ugovor sa licenciranim prevoznikom sa sjedištem u Crnoj Gori, ukoliko ponuđač ne vrši prevoz putnika sopstvenim sredstvima, kao licencu prevoznika za javni prevoz putnika u unutrašnjem i međunarodnom drumskom saobraćaju, sa rokom važenja u vrijeme izvođenja ekskurzije
5.Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 18.000,00 EUR. bez PDV- a. Okvirni broj učenika 59.
6.Privredni subjekat treba da: posjeduje ovlašćenje za obavljanje djelatnosti (dozvola, licenca, odobrenje ili drugi akt) u skladu sa zakonom. Ispunjenost uslova za obavljanje djelatnosti dokazuje se dostavljanjem: - Licenca za obavljanje djelatnosti turistčke agencije - organizatora putovanja i - Rješenje o izdavanju licence, izdatu od nadležnog Minstarstva (Prema zakonu o turizmu) sa rokom važenja u vrijeme izvođenja ekskurzije
Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude • Cijena
OSTALI USLOVI KOJE PONUDA TREBA DA SADRŽI:
1.Grupno osiguranje svih učesnika ekskurzije I nastavnika I predstavnika škole) tokom ekskurzije. – Prevoz mora biti organizovan tehnički ispravnim, modernim, turističkim autobusima ( klima, audio I video ozvučenje ). Dva vozača po jednom autobusu.
2.Svaki autobus angažovan od strane Agencije mora imati profesionalnog vodiča.
3.Izabrani ponuđač dužan je izvršiti vanredni tehnički pregled autobusa I dostaviti potvrdu o tehničkoj ispravnosti najkasnije 24h prije polaska.
4.Potrebno je dostaviti fotografije autobusa kojima će se vršiti prevoz djece.
5. U ukupnu cijenu ponude potrebno je uračunati troškove prevoza, smještaja I dnevnica za nastavnika ( na svakih 20 učenika 1 pratilac – nastavnik ), kao I za 1 vođu puta, za vrijeme trajanja putovanja. Iznos dnevnica za natavnike I vođu je 25,00 EUR. po plativom učeniku. Ponuda treba da sadrži gratis ponudu za jedno dijete u porodici gdje su blizanci.
Realizacija, rok izvršenja ugovora: krajem septembra, najdalje do 10. oktobra, 2024.god. pri čemu će se tačan datum ekskurzije definisati naknadno.
Način plaćanja: direktno odabranoj agenciji u ratama, 5 jednakih mjesečnih rata ( 40% prije polaska na ekskurziju ).
Rok važenja ponude: 30 dana od dana otvaranja ponuda.
PROGRAM PUTOVANJA:
1.Dan: Polazak ispred, u ranim jutarnjim časovima-u skladu sa dogovorom. Putovanje prema manastiru Mileševo, Obilazak manastira, slobodno vrijeme. Nastavak putovanja prema Mokroj Gori, gdje je poznati režiser Emir Kusturica projejktovao Drvengrad. Obilazak Drvengrada. Slobodno vrijeme. Obilazak Šarganske osmice- vožnja turističkim vozom Nostalgija, najatraktivnim dijelom koji obuhvata 5 mostova I 22 tunela. Nastavak purtovanja prema Nacionalnom parku Tara. Smještaj, večera. Mogućnost organizacije zabave. Noćenje.
2.Dan: Doručak. Nakon doručka putovanje prema Beogradu sa pauzama po potrebi grupe. Ručak u vidu lanč paketa ponešen iz hotela. Obilazak grda u pratnji lokalnog vodiča. Panoramko razgledanje grada, Dedinje, stadion Crvene Zvede I Partizana, Slavija, posjeta hramu Sv. Save, Kalemegdana, posjeta ZOO vrta, Knez Mihailove ulice-najstarije i najznačajnije ulice Smjestaj u hotelu. Večera. Večernji zabavno-edukativni program-društvene igre ili diskoteka. Noćenje.
3.Dan Doručak Nakon doručka vožnja do Avale, obilazak Avalskog tornja odakle se pruža pogled na veliki dio Srbije. Nakon obilaska tornja vožnja do centra grada gdje se obilaze Muzej Vuka I Dositeja, Muzeja iluzija-jedinstvenog muzeja magije, Muzeja Nikole Tesle, Ručak u vidu lanc paketa. slobodno vrijeme. Večera. Večernja zabava-diskoteka. Noćenje.
4.Dan Doručak. Nakon doručka polazak za Novi Sad. Obilazak Petrovaradina i Sremskih Karlovaca. Obilazak centra grada. Ručak u hotelu. Slobodno vrijeme. U povratku posjeta Nacionalnom parku Fruška Gora. Povratak u hotel u popodnevnim satima. Večera. Večernja zabava-doskoteka. Noćenje
5.Dan Doručak. Nakon doručka napuštanje hotela polazak prema Zlatiboru. Obilazak Zlatibora. Slobodno vrijeme. U dogovoreno vrijeme okupljanje grupe I putovanje prema Kolašinu sa pauzama po potrebi grupe. Dolazak ispred škole u kasnim popodnevnim časovima.
Ponuda treba da sadrži ukupnu cijenu bez PDV – a I sa PDV – om, kao I pojedinačno iskazanu cijenu po osobi. Ponuda u komercijalnim uslovima mora da sadrži sljedeće podatke: - program aktivnosti po danima ekskurzije, sa preciznim navođenjem organizovanih posjeta znamenitostima; - uslovi popusta,; - uslove način plaćanja; - druge podatke i uslove koje ponuđač smatra da treba da ponudi i definiše.
Ponuđač je dužan dostaviti Izjavu da je saglasan da se ugovor zaključi pri čemu će tačan broj učenika biti definisan prilikom potpisivanja ugovora ( + - 10 učenika ).
Ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija je dužan da uz potpisan ugovor o javnoj nabavci dostavi naručiocu: • garanciju za dobro izvršenje ugovora za slučaj povrede ugovorenih obaveza u iznosu od _5_% od vrijednosti ugovora sa rokom važenja 10 dana dužim od dana izvršenja ugovora.
Javno otvaranje ponuda će se održati dana 26.09.2024.god. u 11h. u prostorijama škole, adresa JU OSNOVNA ŠKOLA RISTO MANOJLOVIĆ, ul. 13 Jul 4/A, Kolašin, na otvaranju je obavezno prisustvo ponuđača.
Ponude se podnose u zatvorenoj koverti na kojoj je naznačeno: Ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda, naziv I sjedište naručioca, javni poziv za koji se podnosi ponuda, naziv, sjedište I adresa ponuđača.
Odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi ovlašćeno lice ustanove na osnovu izvještaja Komisije za sprovođenje I realizaciju javnog poziva.
Odluku o izboru najpovoljnije ponude biće donijeta u roku od 10 dana od javnog otvaranja ponuda I biće uručena ponuđačima putem mejla I pošte na dokaziv način.
Ugovor za realizaciju eskurzije potpisuje predsjednik Savjeta roditelja uz priložena potpisana punomoćja svih roditelja koji koriste usluge Agencije, a uplate se vrše direktno izabranoj Agenciji. Žalba se podnosi Školskom odboru. Žalbeni rok na Odluku o izboru najpovoljnije ponude je 8 dana nakon prijema odluke o izboru najpovoljnije ponude. Ponuđač koji bude izabran da izvede ekskurziju, snosi troškove raspisivanja javnog poziva.
Neđelja, 15. septembar 2024.
BAR, BJELIŠI, prodajem placeve od 300, 360, 480 m2 , uknjiženi, uz put.
Tel. 069/332-332
Neđelja, 15. septembar
Neđelja, 15. septembar
1944 - 2024
Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima – počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.
Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.
