Neđelja, 22. septembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21122 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
! RATU U UKRAJINI
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić komentariše podatke o BDP-u za prošlu godinu
ALARM ZA DRUŠTVO: Ove godine u prvi razred nije upisano čak 630 predškolaca
Zdravstvo, a sada i PIO, zahtijevaće visoke javne prihode, a njih nema bez rasta ekonomije, tako da su nam i sa tog aspekta potrebne visoke stope ekonomskog rastane manje od pet odsto - kaže Kostić
Član skupštinskog tijela za bezbjednost i odbranu ocijenio da se Crna Gora suočava s ozbiljnim problemima u bezbjednosnom sektoru
Situacija u bezbjednosnom sektoru eskalirala je pokušajem Krapovića da na nezakonit način razriješi i penzioniše načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića. Imamo ozbiljne probleme jer je rukovodstvo ANB još nepromijenjeno, a na čelnom mjestu UP nalazi se čovjek koji je tri puta nezakonito smjenjivan i vraćan odlukama suda –kazao je Nikola Zirojević
Logoped Anita Marić kaže da iako je najčešći razlog odgađanja upisa kašnjenje u razvoju jezika i govora - nije jedini. Vraćanje u predškolsku ustanovu još jednu godinu, bez vršnjaka s kojima je ranije bilo, ponavljanjem aktivnosti od prethodne godine, neće nadograditi niti unaprijediti dijete, naprotiv, često dovodi do regresijeporučuje Marić. Akademik Slobodan Backović kaže da se smanjenjem trajanja osnovnog školovanja za godinu i vraćanjem na osmogodišnje sigurno ne bi poboljšao kvalitet osnovnog obrazovanja
KAKO ZAŠTITITI ŽRTVU NASILJA: Advokatica Maja Turković odgovornost za tragični epilog slučajeva porodičnog nasilja vidi u sistemu, odnosno neažurnosti nadležnih organa koji, kako kaže, često griješe u izboru mjere koju treba odrediti
POGLED SA STRANE: Povodom ,,svečane akademije“ svesrpskog jedinstva srpskih Srba u Novom Sadu održane 15. septembra
Nije toliko problem u zakonodavstvu koliko je u nadležnim organima koji ne primjenjuju zakon na adekvatan način i često griješe u izboru mjere koju treba primijeniti. U praksi je poznato da za kršenje mjere od učinioca nasilja nadležni saznaju onda kada je već kasno, odnosno kada učinilac ponovi prekršaj ili nerijetko učini teže djelo – kazala je Maja Turković STR. 8.
Hrvatski analitičar Davor Đenero smatra da je Marta Kos najbolje rješenje za buduću komesarku za proširenje i za EU i za Balkan Slovenački i hrvatski
prijatelji u EU brane interese suverene
Piše: dr Dragan VESELINOV
A Vojvodina? Ona nema prava ni na himnu, ni na Ustav - oduzet joj je onaj iz 1974. godine, a novi nije smjela napisati. Zastavu može da ima, ali ne smije da pjeva, mora da ćuti. I što sad? Vojvodina bi trebalo da brani secesionizam Republike Srpske i njenu himnu, dok ona ne samo da nema himnu, već u njoj niko ne smije da zatraži ni referendum o otcjepljenju od Beograda? I nije li samo pitanje časa kada će ,,akademci“ da krenu i na crnogorsku himnu ,,Oj, svijetla majska zoro“? STR. 10. i 11.
Antifašisti Srbije nakon prijedloga da se Draži Mihailoviću podigne spomenik u centru Beograda pozvali javnost da se usprotivi opasnim i opakim naumima
Mandat iduće EK relativno je kratak, pet godina, i ne treba očekivati da bi ijedna država u procesu pristupanja do 2029. mogla završiti pregovore, a kamoli provesti ratifikaciju pristupnog ugovora u svim zemljama članicamakaže Đenero STR. 3.
Šešeljeve
Šapićeva najava je nastavak nacional-šovinističke, sadašnje naprednjačke (a zapravo šešeljevsko-radikalske) politike koja je svoj malignitet pokazala još 1990. godine, kada je upravo „četnički vojvoda“ Vojislav Šešelj zagovarao isto ono što i Šapić danas – ocijenio je Zlatoje Martinov STR. 9.
Grupa građana Cetinja protestovala zbog društveno-političke situacije u državi Bunt protiv političke elite koja urušava institucije
U DRUŠTVU: Sa jučerašnjeg protesta
CETINJE - Grupa građana
Cetinja protestovala je juče u centru grada zbog društveno-političke situacije u Crnoj Gori.
Građani su prošetali Njegoševom i Bajovom ulicom noseći transparente na kojima je, između ostalog, pisalo „Narod je mrtav gladan“, „Kad vidim cijene hrane, odlučim da nijesam gladan“, „Jakove, kako se dobro razumiješ u spomenike – baš se dobro razumiješ“, „Digni se, Risto, da Demokrate legnu“, „Građanski otpor“ …, prenosi Cetinjski list. Jedan od organizatora skupa Stefan Todorović kazao je za Cetinjski list da su se slobodni građani Cetinja okupili kako bi iskazali bunt i neslaganje sa cjelokupnom situacijom u crnogorskom društvu koja je kreirana, kako je istakao, od zlonamjerne i nesposobne političke elite.
- Umjesto da su političari ti koji rade za boljitak ovog društva, oni predstavljaju najgori dio naše zajednice. Kako i zašto je došlo do takve situacije i do nezdrave društvene klime koja vlada u Crnoj Gori, to je duga priča. Smatram da je naša građanska dužnost da kao slobodni građani jasno iskažemo stav povodom trenutnih dešavanja u Crnoj Gori i ukažemo na sve devijacije, nebitno da li se radi o već pomenutoj političkoj eliti koja se umjesto društvenog boljitka bavi ličnim bogaćenjem, zapošljavanjima svojih bližnjih i partijskih aktivista – naglasio je Todorović. On je naveo da politička elita urušava institucije, čineći
ih slabim i lakim plijenom za maligni uticaj sa strane. - Osim njih i drugi djelovi našeg društva, poput uspavanih intelektualaca, prećutkuju sve abnormalnosti u ovome društvu, zatim sveštena lica, koja umjesto hrišćanske ljubavi propagiraju mržnju, nacionalizam i podjele, kao i neke grupe građana sa opasnim stavovima i idejama koje mogu crnogorsko društvo gurnuti u još veće podjele i propast. Ko god da je u pitanju, smatram da je dužnost slobodnog i zdravomislećeg građanina da slobodno i javno iskaže svoje neslaganje sa nenormalnim pojavama u našem društvu –rekao je Todorović.
Kazao je da su „cijene hrane nepodnošljive, pogađaju svakog građanina ove države“.
- Transparentima smo ukazali na nesposobnost i nebrigu političara za zdravlje građana, situaciju u vezi s kju groznicom. Oni ukazuju i na jezičku politiku predsjednika, podizanje spomenika nepomeniku koji je sijao mržnju u crnogorskom društvu posljednjih 30 godina, pa sve do podrške Ukrajini i palestinskom narodu koji trenutno preživljava genocide – istakao je Todorović.
Član skupštinskog tijela za bezbjednost i odbranu ocijenio da se Crna Gora suočava s u bezbjednosnom sektoru, te da je uloga Skupštine minimalizovana kada je u pitanju
PODGORICA – Odbor za bezbjednost i odbranu mogao bi i te kako da doprinese boljem stanju u bezbjednosnom sektoru, ali njegova uloga je minimalizovana zahvaljujući predsjedniku tog tijela Miodragu Lakoviću, koji je odbor sveo na to da funkcioniše po principu protočnog bojlera onoga što mu šalje Vlada – kazao je za Pobjedu Nikola Zirojević, član Odbora za bezbjednost i odbranu i poslanik Socijaldemokrata.
Zirojević je, komentarišući stanje u bezbjednosnom sektoru, rekao da se naša država suočava s ozbiljnim problemima. Kazao je da je jasno da sva politička dešavanja u posljednje vrijeme „i te kako utiču na bezbjednosni sektor koji je možda i jedan od najvažnijih u funkcionisanju države“.
PROBLEMI
Zorana
- Vrlo često sam u razgovoru sa svojim istomišljenicima, ali i neistomišljenicima govorio da meni ništa ne znači ogromna plata ili ogromna penzija mojim roditeljima ukoliko država nije sposobna da nam omogući bezbjedan život. U tom smislu Crna Gora se suočava sa vrlo ozbiljnim problemima, a sve to je eskaliralo sada u ovoj tzv. kohabitaciji koja je, moram priznati, mnogo bolje funkcionisala nakon 30. avgusta, kada je predsjednik države bio (Milo) Đukanović, premijeri (Zdravko) Krivokapić, pa (Dritan) Abazović. Iako smo nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora očekivali da će taj odnos između predsjednika države i premijera biti mnogo bolji, dobili smo, nažalost, suštu suprotnost tome, dobili smo nefunkcionalni sistem koji oni čine takvim iz prostog razloga što ni (Jakov) Milatović, ni (Milojko) Spajić još ne mogu da se pomire sa njihovim političkim, a očigledno i privatnim razlazom – kazao je Zirojević. Komentarišući odluku ministra odbrane da penzioniše načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića, Zirojević je rekao da je situacija u bezbjednosnom sektoru dodatno eskalirala pokušajem Dragana Krapovića da na nezako-
On je objasnio da su transparentima željeli da skrenu pažnju na ekonomske teme. Poručio je građanima da se oslobode straha od političkih elita, te da budu slobodni da javno, glasno i jasno ukažu na sve ono što ih muči. - Ako građani budu slobodni, i crnogorsko društvo će biti zdravije, a Crna Gora bolje mjesto za život – rekao je Todorović.
PODGORICA – Željko Ćulafić (SNP) izabran je juče za predsjednika opštine Andrijevica. Na sjednici lokalnog parlamenta za njega je glasalo 16 odbornika nove vladajuće koalicije SNP-Demokrate, Evropa sad, Za budućnost Andrijevice i jedan odbornik pokreta Za ujedinjenje Vasojevića. Odbornici DPS-a su prije glasanja napustili salu, dok lista „Za budućnost naše djece“ nije željela da učestvuje u glasanju. Ćulafic je i u prethodnom mandatu bio predsjednik opštine. Time je zaokružena vlast u Andrijevici nakon izbora koji su održani 2. juna. R. P.
Situacija u bezbjednosnom sektoru dodatno je eskalirala pokušajem Krapovića da na nezakonit način razriješi i penzioniše načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića. Imamo ozbiljne probleme jer je rukovodstvo ANB još nepromijenjeno, a na čelnom mjestu UP nalazi se čovjek koji je tri puta nezakonito smjenjivan i vraćan odlukama suda –kazao je Nikola Zirojević
nit način razriješi i penzioniše Lazarevića.
- Vidjeli smo kakva je bila situacija na Vijeću za odbranu i bezbjednost, da nijesu imali konsenzus o toj odluci. Onda je postalo sasvim jasno zbog čega je (Andrija) Mandić inicirao izmjene načina funkcionisanja Vijeća – da se odluke donose, umjesto opštim konsenzusom kao do sada, preglasavanjem. Veoma je dobro što do toga nije došlo – kazao je Zirojević. Dodao je da imamo ozbiljne probleme jer je rukovodstvo ANB još nepromijenjeno, a na čelnom mjestu UP nalazi se čovjek koji je tri puta nezakonito smjenjivan i vraćan odlukama suda. - Imamo situaciju da ministar odbrane pokušava da obezglavi crnogorsku vojsku na način što će, opet nezakonito, ukloniti generala Lazarevića sa pozicije načelnika Generalštaba. Luda je sreća Crne Gore, rekao bih, što general Lazarević ima dovoljno svijesti, profesionalne i ljudske odgovornosti, pa je sam kazao i tražio od Milatovića da zakaže sjednicu i prihvati njegovo razrješenje, pretpostavljam vodeći se time da funkcionisanje niti jedne institucije ne smije da bude
pitanje opstanka pojedinca na određenoj funkciji. Mislim da čitava Crna Gora treba da bude na tome zahvalna generalu Lazareviću kao zaista istaknutom profesionalcu i čovjeku sa dugogodišnjom karijerom u Vojsci i možda našim najvećim stručnjakom iz te oblasti – istakao je Zirojević.
Prema njegovim riječima, šalje se javnosti, a u konačnom i glasačima, veoma loša slika da se ne možemo osjećati bezbjedno u državi.
Na pitanje kakva je uloga parlamenta u svemu tome, Zirojević je rekao da apsolutno Skupština ima svoju ulogu i da bi ona trebalo da bude vrlo značajna, ali je minimalizovana.
- Nažalost, predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, tijela koje bi trebalo da ima kontrolnu ulogu u ovom sektoru je taj odbor sveo da funkcioniše po principu protočnog bojlera onoga što mu šalje Vlada – kazao je Zirojević. Podsjetio je da je javnost svjedočila tome da je nekoliko puta taj odbor onemogućen da održi kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog i sektora odbrane, što bi trebalo da mu bude primarna funkcija.
BEZ ANALIZE
- Jer, kao što se može vidjeti iz ogromnog broja primjera u protekle nekolike godine, bezbjednosni aparat ne funkcioniše na način na koji bi trebalo. Ima mnogo problema. Doživjeli smo da nam se u centru Podgorice kopa tunel ispod najvažnijih institucija koje su štićene. Vrlo često svjedočimo raznim incidentima, sve češće imamo direktne žrtve nasilja u porodici i tu se ne reaguje kako treba... Sasvim je jasno dokle nas je dovela ova vlada i parlamentarna većina, da sa ovim što se dešava u Vojsci i na Savjetu za odbranu i bezbjednost više niti jedna institucija bezbjednosnog sistema ne funkcioniše na adekvatan način – kazao je Zirojević.
- Najčešće se na Odboru samo usvajaju bez podrobnije analize prijedlozi koje Vlada, odnosno resorna ministarstva šalju tom tijelu. Nažalost, samo se na to svodi rad Odbora za bezbjednost i odbranu, zahvaljujući (Miodragu) Lakoviću kao predsjedniku, kao i ostatku poslanika parlamentarne većine – kazao je Zirojević. Da je sreće, dodao je, i da su stvari kakve bi trebalo da bu-
Krapović: Neću dozvoliti urušavanje sistema odbrane i Vojske Crne Gore
Ministarstva odbrane politizacija Vojske Crne Gore je upravo prekinuta - kazao je ministar odbrane Dragan Krapović, reagujući na navode predsjednika države Jakova Milatovića, koji je kazao da od Vlade očekuje da se
„umjesto pokušaja politizacije vojske, pokrene pitanje poboljšanja ekonomskog statusa naših vojnika i dodatne modernizacije naše vojske“.
- Prvi put, nakon dugo vremena, mogu sa ponosom da istaknem da je sistem odbrane bez ikakvog uticaja politike, te konačno data šansa svakom pojedincu za podjednako napredovanje.
Jedini dnevnopolitički uticaj svakodnevno dolazi upravo kroz pristup predsjednika države, ali zna predsjednik, i za to ima rješenje ukoliko ovako nastavi - rekao je Krapović. Kako je naveo, samo mjesec nakon formiranja 43. vlade smijenjen je načelnik Generalštaba, general Đurović, a postavljen Lazarević.
Neđelja, 22. septembar 2024.
s ozbiljnim problemima
pitanju kontrola ovog resora
du, Odbor za bezbjednost i odbranu bi „bio noćna mora rukovodiocima i funkcionerima iz ovoga sektora, zbog toga što bi se taj odbor do tančina bavio svim nepravilnostima i njih primoravao da budu mnogo bolji“. - Ne zbog toga što bi to bilo politički isplativo i što bismo mi mogli od toga da pravimo veliku priču da smo našli neku nepravilnost, već isključivo zbog toga što bi cilj nas svih, dolazili iz vlasti ili opozicije, trebalo da bude da bezbjednosni i sektor odbrane budu što bolji, sređeniji i efikasniji. Ako na taj način ne posmatramo ovaj sektor, onda smo promašili poentu. Ali, nažalost, uloga Skupštine u ovom slučaju je minimalizovana, kao i uloga Odbora za bezbjednost i odbranu, a mogao bi i te kako da doprinese boljem stanju u bezbjednosnom sektoru – kazao je Zirojević. Premijer Milojko Spajić predložio je da se sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost održi u petak, a ministar odbrane Dragan Krapović prije toga uputio je predsjedniku države i predsjedavajućem Savjetom Milatoviću dopis za hitno sazivanje sjednice vrhovne komande „radi donošenja neophodnih odluka“, a u prvom redu, kako je naveo, sjednicu treba zakazati radi razrješenja dužnosti aktuelnog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Zorana Lazarevića, kako bi se time omogućilo imenovanje novog. Milatović je, gostujući na Televiziji Nova M, rekao da će sjednica Savjeta biti održana u doglednom roku, kada je on zakaže. Poručio je i da Savjet za Vladu „sigurno nije ono što je Skupština“, te da neće dozvoliti da se „opet politika uvuče u vojne redove“. I. KOPRIVICA
Pozvao je Milatovića da javno zakaže sjednicu i „ne blokira reforme u Vojsci“. - Posljednji nazovi argument Vam je izbijen dopisom Lazarevića tako da se džabe batrgate. Gdje piše, predsjedniče, da se sjednica ne može održati ako je to potrebno iako je održana 28. avgusta? Ne čekajte kraj kampanje i ishod izbora u Podgorici. Tada Vam samo može biti teže jer Vam slijedi izborni debakl – naveo je Krapović.
PODGORICA - Marta Kos je politički oblikovana u Njemačkoj, njemački je precizna, marljiva, istrajna. Snažno je povezana s njemačkom politikom i diplomatijom, a bila je sjajno prihvaćena slovenačka ambasadorka u Berlinu. Osim Slovenije, posredstvom nje bi i njemačka politika imala dodatan uticaj na Balkanu. Lišena je svakog populizma, ne želi se dopasti po svaku cijenu, a razgovara vrlo otvoreno i samouvjereno. Možda doista Balkanu nedostaju takvi sagovornici - kaže u intervjuu Pobjedi hrvatski analitičar Davor Đenero. Objašnjava da ukoliko bude imenovanja, ubrzo je neće voljeti ni u jednoj balkanskoj metropoli, ali to ne znači da njeno djelovanje ne bi bilo u korist zemalja u pristupnom procesu.
POBJEDA: Slovenačka ambasadorka, novinarka i nekadašnja sportistkinja Marta Kos kandidatkinja je za buduću komesarku za proširenje, dok je još aktuelna evropska komesarka za demokratiju i demografiju Dubravka Šuica iz Hrvatske moguća komesarka za Mediteran. Što to može značiti za zemlje Zapadnog Balkana? Može li Crna Gora očekivati učlanjenje tokom mandata Marte Kos?
ĐENERO: Za Balkan bi bilo sjajno da slovenačka diplomatkinja, liberalna demokratkinja Marta Kos doista bude izabrana za komesarku za proširenje. Nažalost, postoje znakovi da bi dijelu arene u Evropskom parlamentu njeno imenovanje moglo biti sporno, a Slovenija već ima iskustvo od prije deset godina, kad liberalna slovenačka političarka, prethodna premijerka, Alenka Bratušek nije prošla saslušanje u Evropskom parlamentu i nije postala članica Evropske komisije. Za Balkan, pa time i za Crnu Goru, daleko je bolje da proces proširenja politički nadzire slovenačka diplomatkinja, nego da je mandatarka Ursula fon der Lajen ostala kod prve kombinacije – da taj resor kao izvršni potpredsjednik preuzme Valdis Dombrovskis. Dombrovskis je silno sposoban latvijski euro-komesar, ali njegov fokus proširenja bio bi na Ukrajini, a ne na Balkanu. Osim toga, on bi bio daleko stroži prema svakoj naznaci „popravnog iz ruskog“ među državama u procesu proširenja, kao uostalom i buduća visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kalas
Ipak, možemo biti sigurni da bi Kos kao komesarka insistirala na zajedničkim evropskim vrijednostima, na poštovanju načela vladavine prava, na nultoj toleranciji prema korupciji. Kao i Dombrovskis, i ona „poznaje boju novca“, u karijeri je radila za nacionalnu privrednu komoru i lobirala u poslovnom sektoru. Njeno imenovanje bitno bi više do-
Hrvatski analitičar Davor Đenero smatra da je Marta Kos najbolje rješenje za buduću komesarku za proširenje i za EU i za Balkan
prinijelo uticaju Slovenije na Balkanu, nego eventualno, sve manje vjerovatno, imenovanje bivšeg slovenačkog predsjednika Boruta Pahora na poziciju na kojoj je danas bivši slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, za koordinatora pregovora Srbije i Kosova. Kos je politički oblikovana u Njemačkoj, njemački je precizna, marljiva, istrajna. Snažno je povezana s njemačkom politikom i diplomatijom, a bila je sjajno prihvaćena slovenačka ambasadorka u Berlinu. Osim Slovenije, posredstvom nje bi i njemačka politika imala dodatan uticaj na Balkanu. Lišena je svakog populizma, ne želi se dopasti po svaku cijenu, a razgovara vrlo otvoreno i samouvjereno. Možda doista Balkanu nedostaju takvi sagovornici. Ako bude imenovanja, ubrzo je neće voljeti ni u jednoj balkanskoj metropoli, ali to ne znači da njeno djelovanje ne bi bilo u korist zemalja u pristupnom procesu. Vrijednosti koje bi ona zastupala, poput vladavine prava, zaštite ljudskih prava, ekonomskih sloboda i nulte tolerancije prema korupciji, nisko su među prioritetima balkanskih političara, a bez afirmacije tih vrijednosti ozbiljni proces harmonizacije balkanskih političkih i ekonomskih sistema s onim Evropske unije nije moguće sprovesti. Mandat iduće Evropske komisije relativno je kratak, pet godina, i ne treba očekivati da bi ijedna država u procesu pristupanja do 2029. mogla završiti pregovore, a kamoli sprovesti ratifikaciju pristupnog ugovora u svim zemljama članicama. Malo je vjerovatno da bi u mandatu ove Evropske komisije moglo biti proširenja, ali to ne znači da Crna Gora ne treba imati ambicija da u tom vremenu doista završi pregovore. Doduše, dok god kao veto snagu u crnogorskom parlamentu imate izrazito protivevropsku političku opciju, dok parlamentarnu proceduru kontroliše Andrija Mandić, nije zamislivo
Mandat iduće Evropske komisije relativno je kratak, pet godina, i ne treba očekivati da bi ijedna država u procesu pristupanja do 2029. mogla završiti pregovore, a kamoli provesti rati kaciju pristupnog ugovora u svim zemljama članicama. Malo je vjerovatno da bi u mandatu ove Evropske komisije moglo biti proširenja, ali to ne znači da Crna Gora ne treba da ima ambicija da u tom vremenu doista završi pregovore - kaže Đenero
da bi Crna Gora doista mogla doći u situaciju da završi pristupne pregovore u mandatu Evropske komisije koja se sada oblikuje.
POBJEDA: Prisutno je uvjerenje da će i Marta Kos i Dubravka Šuica, ali i druge strukture u EK, prevashodno one koje su iz Hrvatske, dati svoj puni doprinos učlanjenju Crne Gore. Ujedno, oni će biti dobri i aktivni zastupnici interesa zemalja Zapadnog Balkana. Na nama je da tu dobru volju ispoštujemo i ne pravimo incidente poput onog sa Rezolucijom o Jasenovcu, Mathauzenu i Dahau. Mislite li da je završeno sa ovakvim potezima?
ĐENERO: Naravno, države članice djeluju u skladu sa svojim državnim interesima, a ne u skladu s emocijama ili afektivnim odnosima. Kao što je u vrijeme pristupanja Crne Gore NATO savezu bilo u hrvatskom državnom interesu, tako je to danas i pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Hrvatskoj nije u interesu da njeno jugoistočno susjedstvo bude nestabilno, da rasipa resurse na zaštitu granice i izgradnju potpuno nepotrebnih odbrambenih kapaciteta. Važna je i rečenica koju je ovih dana izgovorila Vesna Pusić, nekadašnja hrvatska ministarka vanjskih poslova, ali i jedna od najistaknutijih ličnosti u procesu hrvatskog pristupa-
nja Evropskoj uniji. Ona vrlo precizno procjenjuje da pristupanje Crne Gore EU, doduše, nije cilj trenutne vladajuće elite, ali i te kako je interes građana ove države. Kad nijeste povezani s izvršnom vlašću, onda možete izgovoriti rečenicu koju vladajuća struktura podrazumijeva, ali je ne smije izreći. To što govori profesorica Pusić, misli i premijer Plenković i njegov uži tim, koji se u nju pouzda kad je riječ o evropskim poslovima. Žalosno je da aktuelna politička elita, za razliku od one od prije 30. avgusta 2020, nije posvećena jednom od najvažnijih nacionalnih ciljeva Crne Gore, ali to ne znači da ti ciljevi nijesu vitalni, da se političko tijelo Crne Gore mora pomiriti s time da ih ti Milatovići, Spajići, Mandići, Bečići, Kneževići... kako god se zvali, neće ispuniti pa da od njih treba dignuti ruke. I građansko društvu, i demokratske političke stranke, i građani, moraju snažno pritiskati vlasti da sprovode pretpristupne reforme, da vode državu prema članstvu u EU ili da odstupe. U svemu tome imaće i te kako snažnu podršku dviju članica EU koje najbolje poznaju crnogorski politički milje i koje su najzainteresovanije za što bržu evropeizaciju ove države. Zato je posebno opasno ono što je diletantski napravio posvađani dvojac iz PES-a, trenutni predsjednik i trenutni
premijer. Jedan od instrumenata zajedničkog djelovanja Slovenije i Hrvatske je proces Brdo Brijuni. Igra koju su s tim procesom, jedinom autohtonom inicijativom s ovih prostora za evropsku integraciju Balkana (Otvoreni Balkan nije niti autohtoni proces, niti mu je cilj evropeizacija nego nametanje hegemonije i afirmacija vrijednosti suprotnih ideji evropskog mirovnog poretka) odigrali Spajić i Milatović (preuzimanje pa otkazivanje domaćinstva ovogodišnjoj rundi razgovora) guranje je Procesa Brdo Brijuni prema odumiranju ove inicijative, a to sigurno nije u najboljem interesu crnogorske evropske integracije. Upravo suprotno. POBJEDA: Mislite li da će nas i zvanični Zagreb gurati ka EU, bez obzira na naše zahladnjele odnose?
ĐENERO: Sasvim sigurno. Pogledajte što se nedavno dogodilo u Evropskom parlamentu. Najpametniji hrvatski konzervativni političar, bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier vratio se u Evropski parlament nakon osam godina i prva tema koju je otvorio, s još trojicom vrlo pametnih konzervativaca, slovenskim europarlamentarcima Milanom Zvarom i Matejom Toninom i mlađim hrvatskim kolegom Karlom Reslerom vezana je za opasnosti koje proizlaze iz Mandićevog Zakona o državljanstvu, kojim bi se možda i definitivno preoblikovalo crnogorsko političko tijelo. Slovenački i hrvatski konzervativci u Evropskom parlamentu brane interese suverene Crne Gore, rade to zdušno i mudro, a ovo je tema za čije otvaranje nijesu pozvani liberali ili socijalisti, nego upravo konzervativci. U svakoj ovakvoj situaciji hrvatski i slovenski europarlamentarci, ali i funkcioneri u evropskim institucijama biće čvrsto na strani crnogorskoga suverenizma, a odnosi s trenutnim vlastima pritom ništa ne mijenjaju.
M.JOVIĆEVIĆ
Ministar prostornog planiranja i premijer pompezno najavili projekat stanogradnje pod povoljnim uslovima koji će zahtijevati izmjenu PUP-a Podgorica
Premijer Spajić je u osvit lokalnih izbora u Podgorici obećao do 2026. godine fazno ostvarenje „crnogorskog sna“ za sve one koji nemaju riješeno stambeno pitanje po povoljnim uslovima uz cijenu kvadrata od 1.000 eura i kamatnu stopu od 1,2 odsto.... Tajming, kako je kazao, nema veze sa kampanjom. To tvrdi i ministar urbanizma Slaven Radunović, koji kaže da priču o projektu niko neće koristiti u kampanji...
PODGORICA – Premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović najavili su juče, kako je pojašnjeno, detaljno razrađen plan fazne izgradnje, faktički, novog grada u Podgorici, na lokaciji Velje brdo, koje se prostire na više od devet kilometara kvadratnih, a prema najavi do 2026. godine obuhvatiće i izgradnju stanova za prioritetne kategorije pod povoljnim uslovima – podstanare, mlade bračne parove, samohrane roditelje i druge kategorije.
Ambiciozni projekat koji je premijer nazvao ostvarenjem „crnogorskog sna“ zahtijevao bi i da se Prostorno-urbanistički plan glavnog grada, koji još nije ni usvojen, vrati ponovo na javnu raspravu kako bi se u njega uvrstio i ovaj projekat, a
potom bude usvojen do kraja godine u Skupštini.
Dvojica zvaničnika tvrde da tajming prezentacije nema nikakve veze sa lokalnim izborima u Podgorici koji se održavaju za sedam dana, iako je plan namijenjen prvenstveno državljanima Crne Gore iz Podgorice, uz napomenu da neće dovesti do nove migracije stanovništva jer je najviše podstanara „upravo u Podgorici“.
San
Premijer Milojko Spajić rekao je da se radi o impresivnom projektu do detalja razrađenom od strane Ministarstva urbanizma.
- Amerika ima američki san, Crna Gora će dobiti svoj. Rim je izgrađen na sedam brda, Podgorica je zaslužila makar jedno – rekao je Spajić tokom konferencije za novinare. Najavio je da će ljudi dobijati stanove kako se budu gradilipo fazama.
- Podstanari, mladi bračni parovi, osobe s invaliditetom, stariji... tim redom će dobijati stanove - naveo je Spajić i dodao da će metar kvadratni koštati hiljadu eura, a izvedena kamata je 1,2 odsto. Biće, kako je kazao, formiran poseban fond za dodatnu podršku.
- Za 100 kvadrata, odnosno stanove sa tri spavaće sobe imaćemo mjesečnu ratu koja će iznositi 390 eura. Ovaj plan otplate će biti ponuđen bez učešća i iznosiće 390 eura mjesečno na 30 godina otplate. Za stan od 60 kvadrata mjesečno će se izdvajati 290 eura - istakao je Spajić.
Prema njegovim riječima, projekat je okrenut dobrobiti građana, a ne profitu, pa tako preprodaja stanova neće biti moguća, odnosno stan će kupac moći da proda samo državi. Premijer je otišao i korak dalje, najavljujući da će do kraja godine biti otvoren sajt gdje će
Portparol socijaldemorkatske partije Mirko Stanić kazao je da će se obećanje Spajića i Radunovića ostvariti “čim stigne ona milijarda eura iz Japana u Pljevlja. Ili fabrika dronova u Željezaru”. - Milojko gradovi se guše u smeću, do Kotora treba paraglajder da se stigne na vrijeme, mrtve krave putuju državom. A ti crtaš kule i
gradove. Vidi se kako ćete proći u Podgorici po ovome - naveo je Stanić na mreži X. Sa druge strane iz Ure je saopšteno da osam dana pred lokalne izbore u Podgorici, od Spajića i Radunovića stižu “bajkovita rješenja virtuelnog svijeta u kojem trenutno funkcioniše i njihova Vlada”. - Jasno je da su od njih danas
građani dobili samo izmaštane puteve, izmaštane kvartove i cijenu kvadrata od 1.000 eura, koja je po našem sudu previsoka, i da je 900 erua neka realna cijena po aktuelnim tržišnim cijenama. Ponavljamo, pozdravljamo naglo stečenu zabrinutost Spajića za realne probleme građana, ali mislimo da bi umjesto crtanja na kompju-
Spajić izbjegao da se izjasni o spomeniku Amfilohiju Radoviću
Premijer Milojko Spajić je, odgovarajući na pitanja novinara, ocijenio da to što su ministri iz manjinskih partija napustili posljednju sjednicu na kojoj je donijeta odluka o gradnji spomenika pokojnom mitropolitu MCP Amfilohiju nije destabilizovalo Vladu. Naveo je da će uvijek biti odluka Vlade sa kojima će se neki članovi slagati, neki ne, ali je pritom izbjegao da saopšti svoj stav o izgradnji spomen-obilježja.
Sjednicom na kojoj je donijeta odluka bez učešća predstavnika Bošnjačke stranke i Albanskog foruma, predsjedavao je potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, dok je Spajić bio službeno odsutan.
građani moći da šalju prijave za stanove, a prvi će biti izgrađeni 2026. godine. Tvrdi da projekat nema veze sa lokalnim izborima.
- Nažalost, imamo sistem gdje su izbori svaka tri mjeseca. Da li to znači da treba da zaustavimo državu da se svi lokalni izbori dese, a da mi gledamo u nebo ili da radimo? Mislim da treba da radimo - poručio je Spajić.
I ministar urbanizma Slaven Radunović kategoričan je da „ovo niko neće pomenuti u kampanji baš iz razloga da neko ko je zlurad ne bi pomislio da mi ovo želimo da zloupotrijebimo“.
- Ovo je velika stvar i molim da svi učestvujemo u tome da ovaj projekat uspije - poručio je ministar.
Prema njegovim riječima, radi se o najvećem urbanističkom projektu koji on pamti.
- Planiramo potpuno novi grad u dijelu Podgorice koji se zove
terskim programima, preduzimanje konkretnih zakonodavnih i drugih mjera bilo mnogo efikasnije i realnije - istaknuto je u saopštenju. Zato su ponovo pozvali sve poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore i čitavu javnost da slobodno predlože amandmane na Prijedlog zakona “Stan za sve” kako bi, dodaju, zajedničkim snagama došli do što boljeg zakonskog rješenja.
- rekao je Radunović, dodajući da bi se oko jezera na vrhu Veljeg brda mogao napraviti i „park prirode sa brojnim životinjskim vrstama“. Prema viziji Ministarstva urbanizma, biće to „grad“ za 41.000 ljudi, a ukupna površina pod objektima, u osnovi, iznosiće milion kvadrata. Idejno rješenje za ovaj projekat, kako je kazao, tek će da se radi.
Biće neophodna izmjena Prostorno-urbanističkog plana glavnog grada, koji još nije usvojen.
- Vratićemo ga na javnu raspravu 15 dana kako bismo realizovali ove promjene koje planiramo. Ako bog da, taj plan će biti usvojen do Nove godine u Skupštini Crne Gore - poručio je Radunović.
Velje brdo. Ovo će biti mjesto gdje ćemo pokušati da realizujemo plan kako da građani Crne Gore, posebno oni na početku životnog puta dođu lakše do stana. Mogu da tvrdim da će Velje brdo biti naselje za prezentaciju - rekao je Radunović.
Druga Dimenzija
Pojašnjavajući o kakvoj se zamisli radi, Radunović je kazao da prostor koji će biti idejno razrađen obuhvata ukupno 9.226.000 metara kvadratnih. - Sve ono što su ljudi doživljavali Podgoricom staje u devet kilometara. Ovo je prostor za još jedan grad - naveo je Radunović, dodajući da su planirane i velike zelene površine. Prema njegovim riječima, kod tvrđave na Veljem brdu, koja je i za njega, kako je priznao, bila novina da uopšte postoji, a zaštićena je zakonom, nalazi će se sportsko-rekreativna zona, a, kako je rekao, biće valorizovana i tamošnja pećina (Megara). Radunović je najavio da će pored stambene gradnje, velikih zelenih površina na koje će poći više od 50 odsto površine, postojati i parcele za gradnju individualnih kuća. Obećava da će sve što se bude gradilo biti po najstrožim ekološkim standardima.
- Apsolutno očekujte moderan grad u kojem će biti sve od hipermarketa, do podzemnih garaža, postojaće adekvatan broj vrtića, srednjih škola i domova zdravlja. Stvorićemo prostor gdje će djeca moći bezbjednije da se igraju
(ne)moguća miSija Kako je objavio portal E TV, pozivajući se na nezvanične informacije iz dijela stručne javnosti, projekat Veljeg brda nemoguće je izvesti u tako kratkom roku jer je pored izmjene PUP-a neophodno da se usvoji i plan nižeg reda: kao državna i lokalna studija lokacije koja bi detaljno tretirala čitav prostor Veljeg brda za dalju valorizaciju. Izvori portala E TV kažu da bi u najboljem slučaju za donošenje planskog dokumenta Ministarstva trebalo dvije godine, za projektovanje godinu i po, ali i da nije isključeno da će znatno vrijeme biti potrebno za eksproprijaciju – o koliko god odsto zemljišta Veljeg brda da je riječ. Zbog toga, kako navode, nije jasno na čemu premijer Milojko Spajić bazira tvrdnje, koje je iznio tokom konferencije, da ćemo prve stanove na Veljem brdu imati sredinom 2026. godine. Inače, Ministarstvo kapitalnih investicija najavilo je 2022. godine tender za izgradnju solarnih elektrana na Veljem brdu. Radunović se nije osvrtao na raniji plan, niti precizirao je li predviđeno da solarne elektrane budu na istoj lokaciji i u planskom dokumentu.
SaDine Se ne pominju Prije nekoliko dana zamjenik dosadašnje gradonačelnice i kandidat liste Ure i Jakova Milatovića Luka Rakčević kazao je Vijestima da Podgorica nema PUP od 2018. godine jer je aktuelni zakon nesprovodiv, a Vlada i Ministarstvo urbanizma nemaju kapaciteta da donose planska dokumenta, pogotovo ne onom brzinom i efikasnošću koja je neophodna Glavnom gradu. Zbog ove činjenice i nepostojanja novog PUP-a, veliki broj detaljnih urbanističkih planova poput Tološi 2, Sadine, Donja Gorica godinama čekaju. Upravo je urbanistička valorizacija prostora Sadina jedan na koji se čeka godinama, i još tapka u mjestu iako se već duže od decenije najavljuje kao novi „grad u gradu“ i prostor za širenje Podgorice sa svim sadržajima, školama, vrtićima, domovima zdravlja... i. p.
Zdravstvo, a sada i PIO, zahtijevaće visoke javne prihode, a njih nema bez rasta ekonomije, tako da su nam i sa tog aspekta potrebne visoke stope ekonomskog rasta - ne manje od pet odsto - kaže Kostić
PODGORICA – Rast bruto društvenog proizvoda (BDP), odnosno rast ekonomije od značaja je za svaku zemlju, ali ukoliko ga ne prati razvoj koji se ogleda u poboljšanju kvaliteta života građana, onda od takvog rasta nema mnogo vajde, čak često šteti ekonomiji zemlje, odnosno umanjuje njene performanse – kazao je Pobjedi predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca prof. dr Vasilije Kostić komentarišući podatke da je u Crnoj Gori prošle godine rast BDP iznosio 6,3 odsto, a da je u
drugom kvartalu ostvaren rast od 2,7 odsto. Dodaje da podaci koji se odnose na rast ekonomije u drugom kvartalu generalno odražavaju osnovne naznake crnogorske ekonomije koje nijesu drugačije nego do sada, niti bi mogle biti u tako kratkom periodu.
- Rast BDP-a od 2,7 odsto je prilično niska stopa, ali objektivno u drugom kvartalu se obično, ne uvijek, ni ne bilježe visoke stope ekonomskog rasta, prije svega, i zbog sezonalnog karaktera naše ekonomije. Pored toga evropska ekonomija, pod uticajem antiinflacio-
nih mjera i drugih poznatih faktora, bilježi usporavanje, pa je vjerovatno i to imalo znatnog uticaja na relativno nisku stopu rasta. Ipak, podaci ukazuju da takva situacija nije u zemljama u okruženju, jer one bilježe znatno veću stopu rasta u drugom kvartalu, mada su one drugačijih karakteristika – kazao je Kostić.
Što kažu podaci
Monstat je objavio da je BDP prošle godine iznosio 6,96 milijardi eura, dok je godinu ranije bio 5,92 milijarde eura. Po ekonomskom rastu Crna Gora je prošle godine bile druga
u Evropi iza Malte koja je lani imala rast BDP od 7,5 odsto, na trećem mjestu je bio Island sa rastom od pet odsto, a na četvrtom Turska sa 4,5 odsto. Od država regiona, Kosovo je lani imalo ekonomski rast od 3,3 odsto, Hrvatska 3,1 odsto, Srbija 2,5 odsto, Slovenija 2,1 odsto, Bosna i Hercegovina je imala rast od 1,7 odsto, dok je Sjeverma Makedonija ostvarila godišnji rast BDP-a od jedan odsto. Kostić ukazuje da je teško ove podatke ne dovesti u vezu sa činjenicom da je spoljno trgovinska razmjena za sedam mjeseci iznosila 2,67 milijardi eura, što je 2,9 odsto više nego lani u istom period, a što je gotovo ista stopa rasta, kao i rasta ekonomije. - To nam govori ono što već odavno znamo, da naša ekonomija funkcioniše na potrošnji i da balon potrošnje naduvava ekonomski rast. To dalje znači da zbog potpuno neadekvatne strukture naše privrede koja uslovljava ekstremno visoku uvoznu zavisnost, najveći dio povećanja ekonomske aktivnosti (bilo čime podstaknute) realizuje se putem uvoza, odnosno rastom trgovinskog deficita, pa ispada da rast ekonomije dugoročno šteti našem razvoju. Enormni debalans u trgovinskoj razmjeni od oko 2,3 milijarde eura snažno pritiska u pravcu održavanja budžetskog deficita koji obično ide sa njim u paru. Na taj način se mi nalazimo pred ozbiljnim izazovom koji prije ili kasnije mora da eskalira, jer se domaća tražnja najvećim dijelom realizuje u inostranstvu i snažno djeluje u pravcu pogoršanja makroekonomskih pokazatelja. Kao poslje-
Podaci Centralne banke
PODGORICA – Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) na kraju jula je iznosio 501,96 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 207,16 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG). Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno, razlika između njihovog priliva i odliva na kraju jula je iznosila 294,8 miliona eura, što je 6,64 odsto više nego u istom periodu prošle godine. – Ukupan priliv stranih direktnih investicija manji je 0,84 odsto u odnosu na uporedni period – navodi se u Biltenu.
Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 56,32 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 150,84 miliona. Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 302,11 miliona eura, što čini 60,19 odsto ukupnog priliva. Od toga je u nekretnine uloženo 237,25 miliona eura, a u preduzeća i banke 64,86 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 181,24 miliona eura, što je 15,02 odsto više nego u uporednom periodu prethodne godine. r. p.
dica toga uvoz je porastao oko osam procenata, izvoz pao za čitavih 22 odsto, a pokrivenost uvoza izvozom minimalna je oko 14 odsto - navodi Kostić.
Bez sigurnosti
javnih finansija
Na pitanje Pobjede kakva su očekivanja za naredni period, Kostić navodi da će stopa BDP svakako biti veća zbog sezonalnosti ekonomije, ali da je pitanje kolika će biti na kraju godine imajući u vidu sve eksterne uticaje koji nijesu povoljni.
- Doduše, povećana domaća tražnja, koja se očekuje kao posljedica povećanja zarada, imaće uticaja na rast ekonomije u narednom periodu, ali, ponovo kažem, koristi od takvog rasta su vrlo upitne. Kako god, u narednim godinama se ne očekuje naročito dinamičan rast ekonomije zbog mnogo poznatih razloga. Naročito ne
po stopama koje bi obezbijedile izvjesnu sigurnost javnim finansijama – ocjenjuje Kostić. Ukazuje da nam je rast neophodan, prvenstveno zbog javnih prihoda, imajući u vidu potrošnju koja je, kako ocjenjuje, enormna za naše stvarne mogućnosti. - Zdravstvo, a sada i PIO, zahtijevaće visoke javne prihode, a njih nema bez rasta ekonomije, tako da su nam i sa tog aspekta potrebne visoke stope ekonomskog rasta - ne manje od pet odsto, što je vrlo visoka stopa. Istina, prošle godine je ostvaren rast od 6,2 odsto, što je bilo među najvišim stopama u Evropi. Neophodan nam je ekonomski rast, a zbog strukture ekonomije i dominantnog modela rasta - rastom pogoršavamo makroekonomske parametre (uvoz, izvoz, deficit…) tako da se čini kao da treba riješiti ,,kvadraturu kruga“ – zaključuje Kostić. M. Lk.
Ministarstvo zdravlja zadovoljno prvim rezultatima rada Nacionalne komisije za kontrolu privremene spriječenosti za rad
Na pitanje da li su pojačane kontrole privremene spriječenosti za rad zaposlenih u sistemu obrazovanja, iz ovog resora ističu da su u avgustu sprovedene desetine kontrola zaposlenih u vrtićima
PODGORICA - Nakon formiranja Nacionalne komisije za kontrolu privremene spriječenosti za rad, Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje su intenzivirali akcije po tom pitanju, pa se već vide značajni rezultati, naveli su iz Ministarstva zdravlja, akcentujući da su uočene određene nepravilnosti koje su posljedica, prije svega, nedovoljnog informisanja ljekara o zakonskim procedurama.
Najčešća bolovanja, ostvarena tokom 2024. godine, pripadaju domenu psihijatrije, ortopedije, neurologije i ginekologije.
- U narednom periodu planirano je da Fond za zdravstveno osiguranje organizuje održavanje niza edukacija kako bi se unaprijedili navedeni procesi. Planirane su
edukacije za ljekare na svim nivoima, jer je ovo proces koji zavisi od svih činilaca u zdravstvenom sistemu. Potrebno je da svi uložimo dodatne napore kako bi zdravstveni sistem unaprijedili na svakom polju, pa tako i po pitanju suzbijanja neopravdanih bolovanja, što je svakako veliki problem koji u značajnoj mjeri urušava zdravstveni sistem po više osnova - kazali su iz Ministarstva zdravlja. Na pitanje da li su pojačane kontrole privremene spriječenosti za rad zaposlenih u sistemu obrazovanja, ističu da su u avgustu sprovedene desetine kontrola zaposlenih u vrtićima.
- Uz adekvatne edukacije i doedukacije, situacija može značajno da se poboljša, pa je to svakako naš glavni cilj. Što se tiče saradnje sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, svakako se trudimo da zdravstveni sistem bude po-
drška obrazovnom i da zajednički radimo na stvaranju boljih uslova za naše građane - poručili su iz ove institucije. U ranijem razgovoru za Pobjedu, tadašnji predsjednik Nacionalne komisije za bolovanje dr Srđan Pavićević istakao je da je naša država godinama, zbog teških zloupotreba bolovanja, gubila 10 miliona eura godišnje.
- Moramo priznati da se previše novca trošilo na bolova-
nja, ukoliko se uzme u obzir broj populacije i zaposlenih. Ali ono što je važno jeste da se broj izdatih bolovanja drastično smanjio u odnosu na 2023. godinu - kazao je dr Pavićević tom prilikom za Pobjedu.
Pavićević je kazao da je za prvi kvartal 2023. godine broj dana koji je potrošen na komisijska bolovanja, duža od 3 0 dana, iznosio 582.272 , a za isti kvartal u ovoj godini je
bio 168.392 dana, što je, kako ističe, značajno smanjenje. U drugom kvartalu 2023. godine, broj dana potrošenih na komisijska bolovanja, duža od 30 dana, iznosi 183.577, a u istom kvartalu ove godine 48.029 dana.
On se tom prilikom dotakao i onih pacijenata koji su vrlo vješto koristili ,,rupe u zakonu“, pa naizmjenično otvarali bolovanja, koja su prekidali odmorom, ističući da će komisija njih s posebnom pažnjom ispratiti. - Sve to spada u korpus širokog spektra zloupotreba. Ovakve i slične zloupotrebe će budno pratiti i nadzirati komisije, koje će formirati MZ u saglasju i saradnji sa drugim ministarstvima i institucijama. A ova komisija Vlade, kojom predsjedavam, davaće podršku, osmišljavati strategiju, kontrolisati i koordinisati radom svih činilaca ove veoma kompleksne akcije i procedure... Za sve ,,rupe“ u zakonu, pokušaćemo da nađemo adekvatan način da ih ,,zatvorimo“kazao je dr Srđan Pavićević u razgovoru za Pobjedu. Od 2021. godine, zdravstvena inspekcija vrši provjeru privremene spriječenosti za rad na zahtjev Fonda za zdravstvo, gdje se ispituje da li su izabrani ljekari ili nadležna komisija kršili Zakon o zdravstvenom osiguranju. - Ukoliko su nepravilnosti utvrđene, zdravstveni inspektor će izreći kazne za pravno lice od 1.000 do 20.000 eura, odgovorno lice u pravnom licu od 500 do 2.000 eura i za fizičko lice, odnosno ljekara, od 500 do 2.000 eura - kazala je ranije direktorica Uprave za inspekcijske poslove Ana Vujošević. B. P.
Krivolovci nišanili zaštićenu vrstu i simbol Ulcinjske solane
BIJELO POLJE – Nadležni organi bjelopoljske opštine pokrenuli su postupak kod nadležnih u Mjesnoj zajednici Pavino Polje zbog table sa natpisom ,,Srpsko pravoslavno groblje“, koja je postavljena ispred kapije groblja u tom mjesnom centru.
Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović tražio je zvanično od predsjednika Savjeta MZ Pavino Polje Slobodana Lekovića da ukloni tablu sa natpisom koji diskriminiše po nacionalnoj i vjerskoj osnovi ljude sahranjene na istoimenom groblju. S obzirom na to da su mjesna groblja u nadležnosti mjesnih zajednica, a ne opštinskih vlasti, Smolović je tražio da, umjesto sporne, bude postavljena tabla sa natpisom ,,Groblje Pavino Polje“ ili sličnim, koji neće imati vjerske i nacionalne odrednice.
Podsjetimo, nakon upita Antene M ombudsman je formirao predmet povodom postavljanja ploče sa natpisom ,,Srpsko pravoslavno groblje“ na ulazu groblja u Pavinom Polju. – Budući da ćemo sprovesti ispitni postupak i donijeti mišljenje, ne možemo odgovarati na pojedinačna pitanja ovim povodom, kako ne bismo prejudicirali ishod postupanja –saopšteno je Anteni M 17. sep-
tembra iz te institucije, ali još nije objavljen ishod postupka. Kako saznajemo, mišljenje ombudsmana može biti osnov za pokretanje i prekršajnog postupka protiv Savjeta MZ Pavino Polje. Osim toga, opštinska komunalna inspekcija Bijelog Polja podnijela je krivičnu prijavu povodom mijenjanja saobraćajnih znakova na putu koji povezuje Bijelo Polje i Pljevlja. R. P.
ULCINJ – Centar za zaštitu i proučavanje ptica potvrdio je da je flamingos upucan na Ulcinjskoj solani. Ptica koja je ustirijeljena u krivolovu nalazi se u CZIP-u na oporavku, a iz te organizacije ističu da će uraditi sve da on ponovo poleti i vrati se na Solanu. Vrsta koja je na svojim krilima pronijela vijest svijetom o prirodi Crne Gore, turistički i privredno oživjela Ulcinjsku solanu, i na kraju strogo zaštićena, doživjela je da bude upucana –saopšteno je iz CZIP-a. Naveli su da se ovakva negativna simbolika dogodila u susret Prstenijadi 2024. i Danu ekološke države.
Uprkos tome pozvali su građane da ništa ne pokvari vikend posvećen pticama i mogućnost da upoznaju ptičji svijet iz druge perspektive - kroz prisustvo prstenovanju i kroz vođene ornitološke ture.
-Događaj je zamišljen na način da osim prstenovanja i posmatranja ptica, pruži interesantan sadržaj za višesatni boravak na Ulcinjskoj solani: učešćem na radionicama o biodiverzitetu, slikarskim radionicama, vožnjom bicikala, času joge u suton i tematskim filmskim
području, zabranjen lov. Zašto - napisali su iz te organizacije na Fejsbuku. Pitali su kako može simbol Ulcinjske solane nekome da smeta. - Apelujemo na lovačko društvo J.P. za uzgoj i zaštitu divljaci ,,Ulqin-Ulcinj“ pozabave sa krivolovom i kriminalom svojih članove koji su ovaj zločin počinili kazni. Ovo je ipak mali grad i svako svakog zna - naveli su. R. P. Napokon reakcija nadležnih
večerima. Želimo da osim kroz nauku, posjetiocima damo priliku da prirodu dožive na drugačiji način i spoznaju njenu konekciju sa umjetnošću te osjete njihov uticaj na naše mentalno, fizičko zdravlje i blagostanje – naveli su iz CZIP-a Iz nevladine organizacije MSJA Dr Martin Schneider-Jacoby Association saopštili su da je flamingos upucan u Ulcinjskoj solani. - Nevjerovatno tužne vijesti. Zaštićena vrsta u zaštićenom
Neđelja, 22. septembar 2024.
PODGORICA – Brojni su razlozi zbog kojih ove godine 630 djece nije upisano u prvi razred, a najčešći je kašnjenje u razvoju jezika i govora. To potvrđuju stručnjaci i nadležni u obrazovnom sistemu sa kojima smo razgovarali o problemu odgađanja upisa u prvi razred osnovne škole.
Statistika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pokazuje da ove godine nije upisano 630 prv aka, a lani ih je bilo 628. Iz ovog resora podsjećaju da Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da se u školu upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini, u kojoj počinju da pohađaju školu, navršiti šest godina.
Izm I ču I m vršnjac I Anita Marić, logoped i savjetnica za inkluzivno obrazovanje u Zavodu za školstvo, prati tok ovih izazova. Ona za Pobjedu kaže da iako je najčešći razlog odgađanja upisa kašnjenje u razvoju jezika i govora - nije jedini. Saopštava podatak i da roditelji odluku o odgađanju donose zato što smatraju da dijete nije emocionalno zrelo. Vraćanje u predškolsku ustanovu još jednu godinu, bez vršnjaka s kojima je ranije bilo, ponavljanjem aktivnosti od prethodne godine, neće nadograditi niti unaprijediti dijete, naprotiv, često dovodi do regresije - poručuje Marić.
- Zabrinjavajuće je nepovjerenje koje roditelji pokazuju prema djeci, a moguće i nepovjerenje u sopstvene roditeljske kompetencije i ono što su im pružili da bi dostigli određenu zrelost – kaže ona. Ističe i da se djeca ne upisuju u prvi razred zato što kratko borave u školi, samo tri i po sata, a da roditelji često nemaju mogućnost da obezbijede čuvanje nakon škole, jer su na poslu. Marić podsjeća da je za prvi razred zakonom samo uređeno jutarnje čuvanje djece, te da je to jedina podrška koju roditelji imaju.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili kako se može riješiti pojava odgađanja upisa u prvi razred. Pozivaju se na propise, te ističu da saglasno odredbama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, djetetu se može odgoditi početak školovanja za jednu školsku godinu, ako se utvrdi da dijete nije spremno za polazak u školu, na prijedlog komisije ili roditelja. Prilikom upisa u prvi razred obavlja se testiranje kroz razgovor sa psihologom ili pedagogom.
- Roditelj ne može samoinicijativno odlučiti da se dijete ne upiše u školu, već o tome, ukoliko postoji konkretan razlog, mišljenje daje Komisija za upis djece u školu, uz mišljenje pedagoga i psihologa – rekli su oni. Socijalna radnica Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji
ALARM ZA DRUŠTVO: Ove godine u prvi razred nije upisano čak 630 predškolaca
Anita Marić, logoped i savjetnica za inkluzivno obrazovanje u Zavodu za školstvo, kaže da iako je najčešći razlog odgađanja upisa kašnjenje u razvoju jezika i govoranije jedini. Vraćanje u predškolsku ustanovu još jednu godinu, bez vršnjaka s kojima je ranije bilo, ponavljanjem aktivnosti od prethodne godine, neće nadograditi niti unaprijediti dijete, naprotiv, često dovodi do regresije - poručuje Marić
upozorava da se povećava broj djece s razvojnim poteškoćama i teškoćama u govoru. Kaže da svake godine to potvrđuju stručnjaci iz oblasti logopedije, psihologije... - Ovaj problem upućuje na hitnu potrebu da se preduzmu odgovarajuće mjere kako bismo na najbolji mogući način pomogli djeci u njihovom razvoju – kaže Žunjić. Pojedini roditelji vide rješenje u vraćanju osmogodišnjeg sistema školovanja. Komunicirali su sa Udruženjem Roditelji i traže da se ukine aktuelni devetogodišnji model obrazovanja, a kao glavni razlog navode da je djeci oduzeta godina djetinjstva, jer smatraju da prerano ulaze u obrazovni sistem. - Polaskom u školu, igra i učenje prilagođeno dječjem uzrastu ne bi smjeli prestati, ali su iskustva roditelja po ovom pitanju različita. Tu
možda i jeste problem našeg obrazovnog sistema, jer je iskopiran dio u broju godina od zapadnih sistema, ali je način rada drugačiji i nije ujednačen. Sve se svodi na
pojedince, odnosno nastavnike kako organizuju način rada i kakav pristup imaju. Osim toga, ni logistika nije prilagođena, nema produženih boravaka i kompliku-
škole roditeljstva, društvo potcjenjuje potrebe djece
Anita Marić iz Zavoda za školstvo smatra da sistem treba da obezbijedi škole roditeljstva kako bi profesionalci iz oblasti stimulacije, habilitacije i rehabilitacije tokom ranog razvoja podučavali roditelje o načinima stimulacije i igre koje pospješuju rani razvoj. Kaže da nedostatak
prostora i nedovoljno razvijena infrastruktura utiču na kvalitet pružanja usluga iz ovog domena – rekla je ona.
Dodaje da zdravstveni sistem u nedovoljnoj mjeri pruža usluge u okviru domova zdravlja. Samo jedan, koji se nalazi u Podgorici, ima Centar za
podršku djeci s posebnim obrazovnim potrebama. - Naše društvo nekako tradicionalno potcjenjuje potrebe mališana na ranom uzrastu do šest godina, a znamo da je to najintenzivniji period učenja ljudske jedinke. Sva ulaganja u rani razvoj su višestruko isplativa – kazala je Marić.
je se porodična organizacija – kaže Žunjić. problem se ne rješava Dodaje da se postavlja pitanje, a iskustva iz regiona nijesu naročito ohrabrujuća, da li bi kasniji polazak u školu zaista doveo do smanjenja govorno-jezičkih smetnji. Ključno je, ističe, i kako bi roditelji iskoristili tu dodatnu godinu – da li bi ona zaista doprinijela boljem razvoju djece ili bi samo odgodila suočavanje sa izazovima koji se javljaju u procesu obrazovanja.
- Nijesmo sigurni da govorno-jezičke smetnje treba direktno povezivati sa činjenicom da imamo devetogodišnji sistem osnovnog obrazovanja. Razvoj djeteta i njegove govorno-jezičke sposobnosti se prate kroz razvojne mape koje stručnjacima omogućavaju da ocijene napredak i eventualne poteškoće. Sam razvoj djece, uključujući i sve veći problem go vorno-jezičkih smetnji kod nas i u regionu, treba sagledati kao ozbiljan signal, bez obzira na to da li je u pitanju osmogodišnji ili devetogodišnji obrazovni sistem – rekla je Žunjić.
Anita Marić iz Zavoda za školstvo smatra da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odgađanja polaska u osnovnu školu.
I akademik Crnogorske akademije nauka prof. dr Slobodan Backović kaže da se smanjenjem trajanja osnovnog obaveznog školovanja za jednu godinu i vraćanjem na
osmogodišnje sigurno ne bi poboljšao i unaprijedio kvalitet osnovnog obrazovanja. - O tome ne treba razmišljati. Naprotiv, treba povećati vrijeme boravka djece u školama (nedjeljna norma časova) za vrijeme obaveznog devetogodišnjeg obrazovanja. Treba znati da podaci EU (Eurydice) pokazuju da je Crna Gora na posljednjem mjestu, od sedamnaest evropskih zemalja sa devetogodišnjim obaveznim obrazovanjem, po broju sati koje provode djeca u školi u toku svog obaveznog redovnog obrazovanja. Od trideset devet evropskih zemalja, samo je u tri zemlje obavezno obrazovanje osmogodišnje – rekao je Backović.
s I stemsk I I zazov I Marić je objasnila i zašto se držimo devetogodišnjeg sistema školovanja. Podsjeća da je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno, dok predškolsko još nije. Da bi se obrazovno-vaspitnim procesom obuhvatio što veći broj djece, devetogodišnji model osmišljen je s ciljem ranijeg uključivanja u sistem, kako bi na jednak i odgovoran način pružio obrazovanje i vaspitanje svim šestogodišnjacima. Navodi da se tokom prvog razreda snaže razvojne i socijalne vještine: podstiče adekvatna komunikacija, ostvaruje adaptacija na školsko okruženje, razvijaju socijalne i emocionalne vještine, odgovornosti, empatija....
- Što se tiče akademskih vještina u I razredu, akcenat je na razvoj fonološke svijesti, razbrajanju riječi na glasove i slogove, kao temelju ovladavanja bazičnim vještinama čitanja i pisanja, razvoju slušne pažnje, usmjeravanju pažnje i održavanju fokusa na date aktivnosti, ovladavanju grafomotorike, uvježbavanju crtanja preskriptualnih oblika, kao osnova za pisanje, usvajanju količine broja, sabiranju i oduzimanju u okviru prve desetice i tako dalje. U suštini, prvi razred je priprema za dalji, vrlo zahtjevan rad kada je riječ o sticanju akademskih znanja. I dalje, nažalost, najviše se njima bavimo, dok razvojne sposobnosti, bez kojih nema valjanog učenja, stavljamo u drugi plan, potcjenjujemo ih – ističe Marić. Zaključila je da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odlaganja polaska u osnovnu školu. n. ĐurĐevac
KAKO ZAŠTITITI ŽRTVU NASILJA: Advokatica Maja Turković odgovornost za tragični epilog slučajeva porodičnog nasilja vidi u sistemu, odnosno neažurnosti nadležnih organa koji, kako kaže, često griješe u izboru mjere koju treba odrediti
PODGORICA – Mjera zabrane prilaska počinioca nasilja žrtvi nije adekvatna, jer u praksi ne postoji elektronski nadzor pomoću kojeg bi policija pratila izvršenje te mjere i u slučaju njenog kršenja odmah reagovala - saopštila je za Pobjedu advokatica Maja Turković, poručujući da se izricanjem ove mjere ne postiže njena svrha i smisao, te da je samo mrtvo slovo na papiru.
Podgorička policija je, prema objavljenim podacima, za osam mjeseci ove godine podnijela 136 krivičnih prijava zbog nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, dok je Sud za prekršaje izrekao 470 zaštitnih mjera zabrane približavanja.
U Crnoj Gori je od početka 2019. godine do danas ubijeno 16 žena, a počinioci su supružnici, emotivni partneri, bivši partneri ili članovi porodice, ranije je saopšteno iz Uprave policije.
- Od 1. januara 2019. do 31. decembra 2023. godine evidentirano je 13 ubistava gdje su žrtve bile ženskog pola, a koje su ubili supružnici, emotivni partneri, bivši partneri, članovi porodice, a ima i slučajeva gdje je ženu usmrtila osoba sa kojom nije bila ni u emotivnoj ni u rodbinskoj vezi – saopšteno je.
Kako je ranije navedeno, u 2019. godini evidentirano je pet ubistava žena - dvije žene su ubijene u Nikšiću i po jedna u Rožajama, Bijelom Polju i na Cetinju.
- U dva slučaja sin je ubio majku, u jednom slučaju riječ je o emotivnom partneru, u jednom o poznanicima koji nijesu bili u emotivnoj vezi i u jednom slučaju žrtvu je lišila života bivša supruga sadašnjeg partnera – saopštili su ranije Pobjedi iz policije.
Turković smatra da nije problem u zakonodavstvu, koliko u nadležnim organima koji ne primjenjuju zakon na adekvatan način i, kako je istakla, često griješe u izboru mjere koju treba primijeniti u ovakvim i sličnim slučajevima. - U praksi je poznato da za kršenje mjere od učinioca nasilja nadležni saznaju onda kada je već kasno, odnosno kada učinilac ponovi prekršaj ili nerijetko učini teže djelo – ukazala je Turković.
BLAGA MJERA –
TRAGIČAN EPILOG
Ona je podsjetila na posljednji slučaj femicida u Crnoj Gori, kada je žrtva prijavila učinioca nasilja, ali su nadležni organi, od tužioca do suda, potcijenili ozbiljnost situacije i položaj žrtve i primijenili najblažu moguću mjeru - zabranu približavanja.
- Zbog toga smo na kraju ove priče i dobili tragičan epilog, odnosno svirepo ubistvo žrtve – istakla je Turković, aludirajući na teško ubistvo Biljane Pavićević koje se dogodilo u avgustu ove godine u naselju Masline. Advokatica odgovornost vidi u sistemu, odnosno neažurnosti nadležnih organa.
- Da su nadležni organi u konkretnom slučaju lišili slobode
učinioca nasilja, a imali su tu procesnu mogućnost, danas ne bismo svjedočili još jednom femicidu u nizu do kojeg je došlo isključivo zbog propusta nadležnih organa koji zakon ne primjenjuju na adekvatan način – istakla je Turković.
MJERA TRAJE GODINU
Ona objašnjava da se mjera zabrane približavanja žrtvi može izreći učiniocu nasilja ako postoji opasnost da ponovo učini nasilje ili ako bi prisustvo učinioca nasilja u blizini žrtve, kod nje stvaralo visok stepen duševne patnje koja, kraće ili duže vrijeme, onemogućava normalne psihičke aktivnosti žrtve. Tur-
Nije toliko problem u zakonodavstvu koliko je u nadležnim organima koji ne primjenjuju zakon na adekvatan način i često griješe u izboru mjere koju treba primijeniti. U praksi je poznato da za kršenje mjere od učinioca nasilja nadležni saznaju onda kada je već kasno, odnosno kada učinilac ponovi prekršaj ili nerijetko učini teže djelo –kazala je Maja Turković
ković dodaje da se zabrana prilaska izriče u trajanju koje ne može biti kraće od trideset dana niti duže od godinu.
- Ovo je jedna od zaštitnih mjera koju propisuje Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, izriče je prekršajni organ, a izvršava policija – naglasila je Turković. Napominje da je organ za prekršaje dužan da u rješenju o zabrani približavanja odredi mjesto ili područje u kojem se učinilac nasilja ne smije približiti žrtvi.
KAZNE
Sudije Osnovnog suda u Podgorici su od početka godine do 4. septembra u 23 predme-
Osumnjičen da je maloljetnu partnerku udario, grizao, pljunuo u lice…
Svakodnevno se dešavaju novi slučajevi nasilja u porodici. - Osumnjičeni je dana 14.septembra u svojoj porodičnoj kući lako tjelesno povrijedio člana porodice, intimnu partnerku, koja je maloljetno lice, tako što je u hodniku kuće zbog prethodne svađe fizički napao, više puta udarao u predjelu glave, grizao u predjelu noge, po glavi, vratu i uhu, upućujuci joj uvredljive riječi i pljujući je u lice - navodi tužilaštvo.
ta za porodično nasilje izrekle ukupno 20 godina i šest mjeseci zatvora, saopšteno je ranije iz te institucije. Poručeno je, takođe, da će se na svaki oblik nasilja odgovoriti oštrom kaznenom politikom i time pokazati nulti prag tolerancije na svaki oblik nasilja.
Prema podacima Osnovnog suda, od početka godine formiran je 81 predmet zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, pri čemu je pred prvostepenim sudom riješeno 35 predmeta do sada, dok je 46 predmeta u radu. U 23 predmeta, kako se navodi, okrivljeni su osuđeni kaznom zatvora u ukupnom trajanju od 20 godina i šest mjeseci, izrečene su četiri uslovne osude i jedna kazna rada u javnom interesu.
- U deset predmeta izrečena je mjera bezbjednosti obaveznog liječenja alkoholičara, u četiri predmeta mjera bezbjednosti obaveznog liječenja narkomana, u dva predmeta
Pobjeda je o temi koja se tiče mjera zabrane prilaska i zaštite žrtava nasilja uputila pitanja i Upravi policije. Međutim, odgovor smo čekali duže od deset dana i do zaključenja ovog broja nijesmo ga dobili.
Prema podacima Osnovnog suda, od početka godine formiran je 81 predmet zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, pri čemu je pred prvostepenim sudom riješeno 35 predmeta do sada, dok je 46 predmeta u radu. U 23 predmeta, kako se navodi, okrivljeni su osuđeni kaznom zatvora u ukupnom trajanju od 20 godina i šest mjeseci, izrečene su četiri uslovne osude i jedna kazna rada u javnom interesu
mjera bezbjednosti udaljenje iz stana, a u osam predmeta mjera bezbjednosti zabrane približavanja. U dva predmeta je donijeta oslobađajuća presuda - navodi se u saopštenju. Kako su dodali iz Osnovnog suda u Podgorici, u 23 predmeta okrivljeni su osuđeni kaznama zatvora i to, u jednom predmetu dvije godine i šest mjeseci zatvora, u drugom dvije godine zatvora, u trećem jednu godina i šest mjeseci, u četvrtom jednu godinu i dva mjeseca, dok je u pet predmeta izrečena kazna zatvora od po jedne godine. U tri predmeta izrečena je, kako navode, kazna zatvora od osam mjeseci, u deset predmeta kazna zatvora od šest mjeseci, dok je u pet predmeta izrečena kazna zatvora manje od šest mjeseci i to jedna od pet, jedna od četiri, a tri od tri mjeseca zatvora. Prema tim podacima, izrečene su četiri uslovne osude i jedna kazna rada u javnom interesu. U deset predmeta izrečena je mjera bezbjednosti obaveznog liječenja alkoholičara, u četiri predmeta mjera bezbjednosti obaveznog liječenja narkomana, u dva predmeta mjera bezbjednosti udaljenje iz stana, a u osam predmeta mjera bezbjednosti zabrane približavanja. Iz Osnovnog suda ukazuju da je evidentna značajno oštrija kaznena politika nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore od 12. decembra prošle godine, kojim su propisane strože kazne zatvora od ranije propisanih za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Jovana RAIČEVIĆ
Neđelja, 22. septembar 2024.
Antifašisti Srbije nakon prijedloga da se Draži Mihailoviću podigne spomenik u centru Beograda pozvali javnost da se usprotivi opasnim i opakim naumima
BEOGRAD - Ideja da se
Draži Mihailoviću podigne spomenik u centru Beograda nije potekla od neukog Šapića, ona je rezultat nasljeđa velikosrpske miloševićevsko-šešeljevske politike devedesetih godina – kaže za Pobjedu Zlatoje Martinov, predsjednik Saveza antifašista Srbije i ocjenjuje da je „današnja Vučićeva Srbija autokratska, populistička država koja samo na riječima podržava demokratske vrijednosti i tobože teži članstvu u EU“.
Aleksandar Šapić, gradonačelnik Beograda, najavio je da će izmjestiti Titov grob iz Kuće cvijeća, sa Kalemegdana ukloniti grobove narodnih heroja: Ive Lole Ribara, Ivana Milutinovića, Moše Pijade i Đure Đakovića i da će u centru Beograda podići spomenik Draži Mihailoviću.
- Vlast u Srbiji suštinski vodi antievropsku, antidemokratsku politiku i opasno se približava desnim i izrazito populističkim snagama u Evropi i svijetu. Populizam je ništa drugo do eufemizam za savremeni neofašizam koji je u opasnom naletu. Te populističke snage, manje ili više otvoreno, zagovaraju neke od pojavnih oblika fašizma. U tom kontekstu gledamo na Šapićeve ideje koje kao antifašisti najenergičnije osuđujemo - rekao je Martinov.
Upozorenje
Kazao je da antifašisti neće dozvoliti nikakvo premještanje groba maršala Tita i narodnih heroja na Kalemegdanu. - Upozoravamo srpsku javnost da je fašizam uzeo maha, da je ante portas (pred vratima) u Evropi, ali i kod nas, i da se stoga usprotivi opasnim i opakim idejama beogradskog gradonačelnika. Podizanje spomenika saradniku fašističkog okupatora u Drugom svjetskom ratu Draži Mihailoviću
Srbiju bi i definitivno priključilo onim režimima i državama koje negiraju antifašističke i demokratske vrijednosti - rekao je Martinov. On podsjeća da je Mihailović saradnik njemačkog i italijanskog okupatora, a Šapićevu najavu ocjenjuje kao nastavak nacional-šovinističke politike sadašnje naprednjačke (a zapravo šešeljevsko-radikalske) politike koja je svoj malignitet pokazala još 1990. godine, kada je upravo „četnički vojvoda“ Vojislav Šešelj zagovarao isto ono što i Šapić danas. Martinov kaže da je ćutanje naprednjaka uključujući i predsjednika Srbije namjerno puštanje probnog balona da bi Vučićeva vlast procijenila da li je pravi momenat za ideju koju im je u nasljeđe ostavio njihov duhovni otac Vojislav Šešelj. Međutim, predsjednik Srbije ne odobrava ovu Šapićevu ideju. Negirao je da će Titovi ostaci biti izmješteni iz Kuće cvijeća - ali ne za domaće medije, već za briselski portal Politiko. - Nikada nijesam bio veliki ljubitelj komunista i komunističkog režima, ali Josip Broz je dio naše istorije, živio je ovdje i sahranjen je ovdje i ostaće dio srpske i jugoslovenske istorije - rekao je Vučić za Politiko. revizionizam
gom svjetskom ratu: Branka Prpa i Milivoje Bešlin smatraju da je rehabilitacija Mihailovića falsifikovanje istorije, dok Bojan Dimitrijević i Srđan Cvetković ukazuju da je Mihailović žrtva komunističkog terora.
- Revizionistički talas u punoj mjeri zaživio je poslije smjene Miloševića 2000. godine, kada su demokratske vlasti željele da pobijede pobjednike Drugog svjetskog rata i na terenu sjećanja. Vrlo brzo poslije pre-
uzimanja vlasti promijenjena su imena 900 ulica u Beogradu, spomenici su ostavljeni da propadaju…, a spomenik Oslobođenje Beograda u Drugom svjetskom ratu nazivan je okupacijom. Istoričari su se bunili i protiv zakona o izjednačavanju četnika i partizana, protiv sudskih odluka koje su rehabilitovale četnike i protiv udžbenika: već 2002. godine su izašli prvi udžbenici istorije za četvrti i osmi razred u kojima su zamijenjena istorijska mjesta
Šapićeva najava je nastavak nacionalšovinističke politike sadašnje naprednjačke (a zapravo šešeljevskoradikalske) politike koja je svoj malignitet pokazala još 1990. godine, kada je upravo „četnički vojvoda“ Vojislav Šešelj zagovarao isto ono što i Šapić danas –ocijenio je Martinov
četnika i partizana - podsjetila je dr Dubravka Stojanović, profesorka istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu za agenciju Beta.
Licemjerje
Zbog svega toga Stojanović kaže da je na neki način licemjerno čuđenje povodom inicijative gradonačelnika Beograda za podizanje spomenika Mihailoviću…, odnosno da su ti Šapićevi prijedlozi „samo finalna faza nečega što je veoma davno počelo“ - odnosom
predsjednika Srbije i Jugoslavije 90-ih godina Slobodana Miloševića prema Titu i Jugoslaviji. Tada je Milošević blago govorio o izjednačavanju četničkog i partizanskog pokreta, što istorijski nije moguće.
Stojanović kaže da društvo nije reagovalo na upozorenja istoričara o reviziji istorije iz dva razloga: „Nije zainteresovano ili se možda podržava ta interpretacija istorije i misli da je bilo bolje podržavati četnike, sarađivati sa okupatorom, etnički čistiti druge narode – to ostaje da se pita društvo u Srbiji“. Konstatujući da su Šapićevi prijedlozi kruna nečega u čemu su učestvovale sve vlasti i oko čega postoji konsenzus na nivou vlasti više od 25 godina Stojanović je ocijenila: „Društvo mora da razmisli što će s tim da uradi“ i podsjetila da je u Novom Sadu spriječeno podizanje spomenika kvislinzima jer su se ljudi pobunili. - Srbija na ovu temu spava. Sada Srbija mora da prihvati posljedice da li će to spavanje za nju značiti potpunu saglasnost sa kolaboracijom, sa okupatorom, ili je to dio opšte ravnodušnosti u kojoj živimo i koja omogućava da svaka vlast „divlja“ kako god joj padne na pamet - zaključila je Stojanović. violeta cvejiĆ
Srbija na ovu temu spava. Sada Srbija mora da prihvati posljedice da li će to spavanje za nju značiti potpunu saglasnost sa kolaboracijom, sa okupatorom, ili je to dio opšte ravnodušnosti u kojoj živimo i koja omogućava da svaka vlast „divlja“ kako god joj padne na pamet - zaključila je Dubravka Stojanović
Donošenjem Zakona o izjednačavanju boračkih prava četnika i partizana u decembru 2004. godine Srbija je počela reviziju istorije Drugog svjetskog rata koja se kasnije prenijela i u udžbenike istorije. Od tada datira i inicijativa da Srbija treba da se oduži Draži Mihailoviću, komandantu četničkog pokreta, barem postavljanjem spomenika, iako se ne zna gdje je Mihailović sahranjen. Istoričari koji se bave XX vijekom različito vide ulogu Mihailovića u Dru-
Vlast u Srbiji suštinski vodi antievropsku, antidemokratsku politiku i opasno se približava desnim i izrazito populističkim snagama u Evropi i svijetu. Populizam je ništa drugo do eufemizam za savremeni neofašizam koji je u opasnom naletu. Te populističke snage, manje ili više otvoreno, zagovaraju neke od pojavnih oblika fašizma. U tom kontekstu gledamo na Šapićeve ideje koje kao antifašisti najenergičnije osuđujemo - rekao je Martinov
POGLED SA STRANE: Povodom ,,svečane akademije“ svesrpskog jedinstva srpskih Srba
dr Dragan VESELINOV
Niste pratili ,,svečanu akademiju“ svesrpskog jedinstva srpskih Srba u Novom Sadu 15. septembra 2024. godine? Ako ipak poželite da vidite snimak o njoj, budite prethodno sigurni da u taj poduhvat uđete praznog stomaka. Rizik traje 82 minuta. Potom, kao odjek, stići će vas rizik po mentalno zdravlje. On će dugo trajati. U Srbiji i preostalom ,,srpskom svetu“ trajaće, možda, ne kraće od gotovo 200 godina od kada je nastao model šumadijskog prava na sve Srbe sveta. Svi ostali Srbi su njihov podložni prirepak. Zamislite novosadsku dvoranu Srpskog narodnog pozorišta. Ona je na sto metara od trga vojvođanskog srpskog nacionalnog borca i stradalnika za svejugoslovensko ujedinjenje Svetozara Miletića On je istorijski gradonačelnik Novog Sada. Njemu se na ,,akademiji“ od 15. septembra ideolozi i popovi Velike Srbije nisu poklonili. Nijedan govornik nije pozdravio ni Novi Sad niti Vojvodinu. Niko nije uzviknuo - živela Vojvodina, ali su na pozornici klicali banjalučkoj ,,državi“ iz Bosne. A ako smo po ,,akademcima“ iz Novog Sada svi ravnopravni Srbi, onda je čudno da tamo nije razvijena ni zastava Vojvodine sa tri zvezde niti crnogorska zastava. Zamislite sada kako u novosadskoj dvorani na svim mestima u grobnoj tišini sede odabrani uskličnici beogradskom režimu. Čekaju na komandu režisera predstave da skoče. Mnogi su uskličnici u uniformama. Odjedanput oni ustaju i nešto čekaju. U mrtvoj tišini ulaze beogradski podvižnici, državno-partijski i crkveni velikani velikosrpstva. Nema aplauza, neko je u režiji izgleda zaboravio da ga naredi. U ledenoj mirnoći se potom čeka na himne: na entitetsku svečanu pesmu Republike Srpske koja se od 2008. godine zove ,,Moja republika“, i na prilagođenu himnu Kraljevine Srbije sadašnjoj Republici Srbiji pod imenom ,,Bože pravde“. Uskličnici u gledalištu sa treniranom rutinom tapšu po njihovom intoniranju. Potom dalje ćute i čekaju na novu zapovest.
KOJE SU ZASTAVE
PRAVE
A Vojvodina? Ona nema prava ni na himnu, ni na Ustavoduzet joj je onaj iz 1974. godine, a novi nije smela napisati. Zastavu može da ima, ali ne sme da peva, mora da ćuti. I šta sad? Vojvodina bi trebalo da brani secesionizam Repu-
A Vojvodina? Ona nema prava ni na himnu, ni na Ustav - oduzet joj je onaj iz 1974. godine, a novi nije smjela napisati. Zastavu može da ima, ali ne smije da pjeva, mora da ćuti. I što sad? Vojvodina bi trebalo da brani secesionizam Republike Srpske i njenu himnu, dok ona ne samo da nema himnu, već u njoj niko ne smije da zatraži ni referendum o otcjepljenju od Beograda? I nije li samo pitanje časa kada će ,,akademci“ da krenu i na crnogorsku himnu ,,Oj, svijetla majska zoro“?
ISUSOV BRANITELJ SRPSKOG IDENTITETA: Por rije Perić govori tokom Svečane akademije
blike Srpske i njenu himnu, dok ona ne samo da nema himnu, već u njoj niko ne sme da zatraži ni referendum o otcepljenju od Beograda? I nije li samo pitanje časa kada će ,,akademci“ da krenu i na crnogorsku himnu ,,Oj, svijetla majska zoro“? Organizatori ,,akademije“ najavljuju da će uskoro otvoriti i izložbu srpskih zastava. Ne, ne misle oni na zastave Crnogoraca, Bosanaca i napuštenih krajiških Srba iz Hrvatske. Ne misle ni na zastavu karlovačkog Srpskog vojvođstva iz 1848. godine koju nisu doneli na binu u Miletićevo pozorište iz novosadskog ili pančevačkog narodnog muzeja. Nisu je govornici ni pomenuli. A Vojvodina je stvorila ideju oslobodilačkog nacionalnog srpstva, ali ne pod dominacijom Beograda. Akademci su pokazali zastave na koje misle - to su jedino srbijanske zastave, posebno ratničke zastave srbijanske vojske i bajraci ustanika. Naših nema, jer nije kod nas ni bilo nijednog ustanka i uspeha od Banata do Lovćena i do graničarskog Korduna i Knina. Ne misle ,,akademci“ ni na partizanske zastave srpskih i crnogorskih krajeva u Jugoslaviji iz NOB-a. Te zastave nisu bile znamenja patriota već poremećene svesti uzaludnih boraca željnih bratstva i jedinstva.
POSTAVA NA BINIGOVORNICI
Na novosadskoj bini nema nikakve scenografije i ukrasa. Na zidu pozadi stoje ekrani
za objavljivanje slika. A na levoj strani bine stoje, svih 82 minuta nepomično u vojničkom stroju, tri žene, one su teatralni konferasijei, one su karijatide ceremonije. Svaka nosi haljinu u jednoj od tri boje zastave Srbije. Najavljuju zakletnike i pevače. Odličan uniformisani orkestar i hor po imenu srbijanskog kompozitora ,,Marša na Drinu“ Stanislava Biničkog izvodi u pozadini himne - sa jednom novošću koja nam se dopala. Orkestar je pre himne ,,Bože pravde“ izveo disciplinski akord po ugledu na sovjetsku i tekuću rusku himnu.Taj akord istovremeno daje horu i tonalitet.
Prvi govori patrijarh Porfirije Perić, u svojstvu Isusovog branitelja srpskog identiteta i teološkog poznavaoca razlike između dobra i zla. Ta razlika je pravoslavnog tipa i govori da je zlo ono što Bog ne voli, a da je dobro ono što Bog voli. Potom ide Milorad Dodik u svojstvu poznavaoca srpsko-jugoslovenske istorije i propuštenih šansi Srbije da po svršenom Prvom svetskom ratu samostalno zauzme zemlje gde god su srpska plemena. On pati što Srbija nije danas na moru. Uskličnici mu tapšu, slažu se, i oni pate. Jugoslavija je srpska greška. Na kraju nastupa Miloš Vučević, predsednik Vlade Srbije, ali ne u tom svojstvu, već u svojstvu rašidunskog poslanika boga Vučića. On imitira Muhameda, ali i beži od islama i iznosi važnost Hristovog vaskrsenja
za vaskrs neumrlog srpskog naroda na neskriveno zadovoljstvo Perića. Krst je za svu trojicu govornika znamenje svetskog jedinstva Srba i srž srpskog identiteta. Ne pominju nauku, univerzitet, akademiju, filozofiju, književnost, vajarstvo, slikarstvo, kompozitore, međunarodne saveznike - nikoga. Pop je za srpstvo dovoljan, uz ćirilicu. ŽENOMRŠTVO AKADEMIJE
A znate li koga ne priznaje sveto novosadsko trojstvo? Anu Brnabić. Uprkos tome što je ona predsednica Skupštine Srbije, ona ne sme da sedi zajedno sa patrijarhom Perićem, Dodikom i Vučevićem. Pop joj ne bi pružio ruku. Lezbejka je, Đavolov je kužni podsmeh. Oterali su je u treći red da sedi sama. Ona jeste žena, ali je nedovršena Srpkinja. Naravno da ona nije u političkoj eliti Srbije zbog socijalne inteligencije, već zbog svoje seksualne orijentacije - mada nisu ni u eliti naročito dovitljiviji od nje i gadljivi na istovrsnost. Nju je Vučić maestralno iskoristio da Srbiju predstavi liberalnom državom. Njena državno-crkvena segregacija na ,,akade-
miji“ je uvreda ideje o jednakosti polova i prava na ličnu intimnost.
Program teče tako što na sve strane lipti srbijanska krv. Junaci, očevi i sinovi, padaju i dižu se, zastava se vijori. Uniforma je odeća Srbina. On još ne zna za gradsko odelo i cipele. I u skladu sa seksističkim patrijarhalizmom Crkve i obožavanjem militarizma, ne pominje se nijedna žena, nijedna devojka, nijedna majka - nijedna nije heroina. Žene su samo rodilje muških junaka. Nijedna Srpkinja i Crnogorka nije dala doprinos slobodi, nijedna nije pucala i bombe bacala, nijedna nije mučena i silovana, nijedna nije hranila ustanike i previla im rane, nijednoj zbog hrabrosti nisu pobili pred očima decu, nijedna nije obešena na vetru. I nijedna nije učiteljica deci i omladini o pravdi. I nijednoj da niko na grob ne nosi cveće? I nijedna nema spomenika? Kako su onda imena država Srbije i Crne Gore u ženskom rodu?
A nije pomenuto ni da su one junacima dale srpski jezik, a ne Crkva. Crkva je bila Đavo protiv srpskog jezika. Pobedili su je Dositej, Vuk i Njegoš. Žene su samo ,,sestre“,
maloletne su Srpkinje, one su nedovršena evolucija ka zrelosti.
ČOVJEČANSTVO IZ ŠVAJCARSKE
Tu nastupa i odabrani predstavnik svetske srpske dijaspore iz Švajcarske. Šumadinac je on, ko bi i bio drugi?! On tvrdi da je zbog srpskog pravoslavnog krsta uspeo na svetskom tržištu sa svojim pronađenim lekovima protiv raka. Švajcarski doktorat iz hemije mu je tu bio samo usputni alat. Bog mu je otvorio put. Možda je zbog tog svetskog bogougodnog srpskog poleta i nazvao svoju firmu ,,Swiss Rockets“. Nije propustio da je reklamira i na govornici. On ističe da je njegov uspeh prilog ,,privrednom razvoju Srbije“ i čovečanstvu. Baš je to izgovorio - ,,čovečanstvo“. Uskličnici tapšu. Za njih nije više spoljni svet samo Banjaluka, već i Švajcarska. Iza srpskog doprinosa čovečanstvu iz Švajcarske - gde se niko nije setio Ive Andrića, Crnjanskog, Milankovića, Tesle i Pupina, nije ni autora ,,Gorskog vijenca“ - idu pevačice i pevač. Pevaju ode Srbiji, srbijanskoj sablji. Od pesama Ličana, Kordunaša, Banijaca, Slavonaca, Hercegovaca, Crnogoraca, Vojvođana, Kosovaca, makedonskih Srba - nema ni govora. Oni ni nisu tu. Pusta su njihova područja. Od Banije do Kosova jedva da ih ima, a znamo i zašto je to tako. Njihovi ratni ideolozi su svi postali bogataši u Beogradu, a oni su bedni nomadi srpstva. Nema svadbarskih pesama i veselja. Nema humora ni moderne igre. Nema ludih boja i inspiracije. Nema smeha. Sve pesme, osim dve, srećom izvedene su na turski ritam od sedam osmina. Lepo je to zvučalo - jer je turski bubnjarski korak uzbudljiv, ali je taj ritam više žalosni internacionalni dokaz da su Srbi nekad bili otvoreni za međunacionalnu kulturnu integraciju i očuvali je. Ali to nije naš slovenski takt, naš takt su najvećma dve i četiri četvrtine. I dokaz tog internacionalizma
Niko ne može biti srećniji od patrijarha Perića tonom novosadske ,,akademije“ o srpstvu i o Hristu na proslavi svesrpskog jedinstva. Tamo je pravi pobjednik bila njegova Crkva, iako je odsutnog civilnog boga Vučića baš Perić najtoplije pozdravio. Jer tamo je nebeski Isus priznat od same Vlade Srbije za stvarnog vođu svesrpskih Srba, a rašidun Perić je postao njegov poslanik. Država je kapitulirala pred Crkvom. Šef Vlade je priznao crkveno prvenstvo. Demokratija, izbori i parlament naroda postaju farsa. Može li to opstati?
jeste i to što je jedna lepa rodoljubiva pesma izvedena u sporom austrijskom valceru na tri četvrtine, dok je Biničkov ,,Marš na Drinu“ od dve četvrtine izveden u pravom oštrom pruskom marševskom ritmu. Ove pesme i ritmovi su bili jedino ,,akademsko“ internacionalno vezivno tkivo Srba sa Evropom i drugačijim svetom.
PAKT DRŽAVE I
Pakt države i Crkve u Novom
sa socijalnih slojeva u narodu u korist pretvaranja stanovništva u jednointeresnu naciju. Tako od vrenja interesa u društvu dobijamo plazmu istovrsnih robota bez ikakve druge svesti o sebi sem o bogu, o ćirilici i poslušnosti vođi. Srbin postaje ime za umnoženog besvesnog i glupog čoveka.
KAPITULACIJA
DRŽAVE
Sadu je otišao toliko daleko da je sve manje jasno šta je u Srbiji država, a šta je Crkva. Taj pakt se odnosi i na sadašnji savez crnogorske vlade sa Srpskom pravoslavnom crkvom. U tom paktu državni zvaničnici drže predavanja o hrišćanstvu, a patrijarh drži predavanje o smislu ropstva i slobode Srba. Zamenili su uloge. Ako se to tako nastavi, onda će nam biti sasvim svejedno da li ćemo od premijera ili od patrijarha dobiti uverenje o državljanstvu. To bi bilo uverenje o anti-sekularizmu i fanatizovanju naroda obavezom da budu vernici umesto ravnopravni građani sa pravom na ideološki izbor. I, po presudi svih govornika, Srbin može biti Srbin jedino ako je pravoslavan. Hrist je njegov pravi vođa i osim hristoljublja Srbin ne sme biti nijedne druge vere, niti pristalica sekularne ideologije, a kamoli ateista. Novosadski skup je time ne samo otišao iz prethodnog polja nacionalističke kritike bilo kakvog socijalističkog nasleđa, već je krenuo i u napad na samu građansku državu sa težnjom da joj potkopa demokratiju i zavede nacional-klerikalnu diktaturu. Ime tog socijalnog stanja je dekadencija. A ona i jeste poslednji stadijum nacionalističkog modela vladavine: to je gubitak bilo kakve demokratske rasprave o poboljšavanju statu-
Novosadska ,,akademija“ je izdala različitost Srba i njihove zastave, a potpuno je uništila njihovo socijalno biće i interesnu strukturu naroda. Ona je raširila i strah da budeš ponosan na svoje poreklo - ili da čak budeš i osuđen zbog njega. Uzmite u obzir stavove Perića i Vučevića. Obojica su potomci kolonista u Vojvodini. Preci su im iz Bosne i Crne Gore. Odrasli su i školovali se na vojvođanskoj pšenici i kulturi. Srećom, ponekad se zbog toga oseti i bački naglasak u njihovoj ekavici. Ne govore kao Banaćani i Sremci, više ćete uočiti bunjevački uticaj. Nijedan nije u svom Novom Sadu pozdravio Vojvodinu niti je izgovorio njeno ime, svoju stvarnu majku. Ne smeju. Vojvodina je pustara po kojoj ore Srbija. To čeka i Crnu Goru. Nisu se zahvalili ni svojim drugačijim precima u Bosni i Crnoj Gori. Ali su zato pozdravil u sali pozvane čukununuke šumadijskih boraca sa Kajmakčalana iz 1916. godine. Naše bitke i dostignuća su zaboravljeni. Formiran je tako pristrasni beogradski redosled međusobne vrednosti Srba. U njemu si uvek drugi Srbin po redu iza Šumadinca, i divi se jedino njemu, a o svojima ćuti. Jesu Crnogorci izgradili svoje fabrike i turizam, ali je vreme da dobiju vođe iz države manastirskog turizma i kinesku fabričku samovolju bez sindikata.
Niko ne može biti srećniji od patrijarha Perića tonom novosadske ,,akademije“ o srpstvu i o Hristu na proslavi svesrpskog jedinstva. Tamo je pravi pobednik bila njegova Crkva, iako je odsutnog civilnog boga Vučića baš Perić najtoplije pozdravio. Jer tamo je nebeski Isus priznat od same Vlade Srbije za stvarnog vođu svesrpskih Srba, a rašidun Perić je postao njegov poslanik. Država je kapitulirala pred Crkvom. Šef Vlade je priznao crkveno prvenstvo. Demokratija, izbori i parlament naroda postaju farsa. Može li to opstati?
NESTANAK PRAVA
Iz vremena socijalizma smo nasledili svečane akademije. To je bio naziv za priredbe od državnog značaja u različitim ustanovama: od škola do kasarni. Jedino je veselja na njima bilo kada su ih izvodila bezazlena pionirska deca iz prvih godina učenja. Na svim ostalima su to bili manje-više dosadni ,,recitali“, bila su to scenska pubertetska literalno-muzička podražavanja ideologije odraslih, a kod odraslih su postajale ode raznim zaslužnim ličnostim, državnim datumima i Vladinim ustanovama.
Te akademije nemaju veze sa akademijama nauka i umetnosti - sa Štrosmajerovom Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu iz 1867. godine i Kraljevsko-srpskom akademijom iz 1886. godine. One su bile simboli istraživačke i prosvetne zrelosti naroda na svojim teritorijama. To su postajale i u republikama socijalističke Jugoslaviji kao dokazi uspešnog nacionalnog razvoja nauke, prosvete i umetnosti na njihovim teritorijama.
Po raspadu Jugoslavije od 1991. do 1995. godine samo je jedna nova akademija nauka i
Moskva tvrdi da je oboreno 18 dronova nad Krasnodarskom pokrajinom
Na kraju nastupa Miloš Vučević, predsjednik Vlade Srbije, ali ne u tom svojstvu, već u svojstvu rašidunskog poslanika boga Vučića. On imitira Muhameda, ali i bježi od islama i iznosi važnost Hristovog vaskrsenja za vaskrs neumrlog srpskog naroda na neskriveno zadovoljstvo Perića. Krst je za svu trojicu govornika znamenje svjetskog jedinstva Srba i srž srpskog identiteta. Ne pominju nauku, univerzitet, akademiju, filozofiju, književnost, vajarstvo, slikarstvo, kompozitore, međunarodne saveznike - nikoga. Pop je za srpstvo dovoljan, uz ćirilicu
umetnosti ustanovljena: to je jahorinska Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske iz 1996. godine. Njen smisao nije toliko bio u dokazivanju samostalne istraživačke snage bosanskih Srba, već u dokazivanju izgradnje upravo one institucije koju imaju Srbija i Crna Gora. Vojvodini je ukinuta njena samostalna akademija i prisajedinjena je beogradskoj. Ta jahorinska akademija je jedna od političkih poruka Banjaluke da raspad Bosne i Hercegovine može biti njena sutrašnja sudbina. A novosadska ,,akademija“ svesrpskog jedinstva srpskih Srba od 15. septembra 2024. godine jeste ukradeno ime filozofije i nauke. Ona nema veze ni sa filozofijom niti sa naukom, već sa političkom ambicijom Srbije na kolonizovanje spoljnih teritorija. Stari filozof Platon svoju akademiju nije tako zamislio. On ima autorsko pravo na ime ,,akademija“, on ga je ustanovio u četvrtom veku pre Hrista kao ime škole svoje slobodne filozofije i borbene gimnastike. Stoga, na to ime nemaju u pozorištima pravo Crkva i njeni epigoni u Vladi Srbije. Upravo je hrišćanski car Vizantije Justinijan Prvi ukinuo Platonovu slobodnu filozofsku akademiju u Atini u šestom veku posle Hrista. Zašto? Zato što hrišćanstvo ne trpi nikavu versku konkurenciju i uticaj drugih filozofija. Otuda je za srpski kler sa Hristom svet pre dve hiljade godina završio svoje misaono traganje za smislom života. Od tog Justinijanovog ubistva slobode mišljenja se istočni svet nije oporavio do danas. Muči se da razume da u hrišćanstvu nema operativnog uputstva za savremeni život. A ako je ditiramb novosadske političke akademije uzor za pronađeni novi život, onda je to Armagedon života i svršetak prava na sreću srpskog roda. • Srba u Novom Sadu održane 15. septembra
KIJEV – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekuje da drugi mirovni samit, čije je održavanje planirano do kraja godine, stavi tačku na rat. Uprava ruske atomske elektrane Zaporožje, koju kontroliše Moskva, optužila je ukrajinske snage da su izvele napad dronom na obližnju trafostanicu. Kijev je zabranio upotrebu Telegrama na službenim uređajima zvaničnika.
Najmanje 1.200 ljudi je evakuisano iz Tihoreckog rejona Krasnodarske pokrajine u Rusiji, saopštile su lokalne vlasti, prenio je Rojters. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je oboreno 18 dronova nad Krasnodarskom pokrajinom tokom noći. U napadu nije bilo žrtava. Većina evakuisanih smještena je kod prijatelja i rođaka. Njemački kancelar Olaf Šolc ponovo je odbacio mogućnost prebacivanja krstarećih raketa ,,taurus“ u Kijev, čiji je domet leta oko 500 kilometara.
– Iako mnogi vrše pritisak na mene, neću isporučivati krstareće rakete koje mogu da stignu do Moskve. Mogu i uvjeravam vas ovdje na ovom mjestu: ostaću pri ovom stavu – rekao je Šolc tokom sastanka sa građanima u opštini Nidergorsdorf u njemačkoj saveznoj državi Brandenburg, prenosi Tagesšpigel. Ukazao je na potrebu da se istraže načini za mirno rješavanje sukoba u Ukrajini.
- Sada je vrijeme da istražimo koje mogućnosti postoje – rekao je Šolc, napominjući da se ne slaže sa stavom da mirovni pregovori mogu biti alternativa podršci Njemačke Ukrajini. Predsjednik Savjeta za odbranu Krivog Roga Oleksandar Vilkul saopštio je da su u raketnom napadu na taj grad poginule tri osobe, među kojima
je i jedno dijete, prenio je Ukrinform. Povrijeđene su dvije osobe, a Vilkul je naveo da je moguće da ima još ljudi ispod ruševina. Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine saopštilo je da je PVO odbrana iznad Kijeva oborila 61 bespilotnu letjelicu tipa „šahed“. Sa druge strane, Ministarstvo obrane Rusije navelo je da su njihovi PVO sistemi oborili osam ukrajinskih dronova u Belgorodskoj oblasti. Ministarstvo ističe da će ruske snage ,,blagovremeno“ vratiti kontrolu nad Kurskom oblašću, dodavši da su snage na frontu odbile više naleta neprijatelja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekuje da drugi mirovni samit, čije je održavanje planirano do kraja godine, stavi tačku na rat. K ako je ranije najavljeno, Zelenski će sljedeće nedjelje na sastanku sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, predstaviti ukrajinski ,,plan pobjede“. Vladimir Putin formirao je Međuresornu komisiju u Savjetu bezbjednosti Rusije za popunjavanje vojske osobljem po ugovoru. Ministarstvo odbrane Ukrajine objavilo je da se u prosjeku svakog mjeseca širom zemlje regrutuje 6.500 dobrovoljaca. Uprava ruske atomske elektrane Zaporožje u istočnoj Ukrajini, koju kontroliše Moskva, optužila je u ukrajinske snage da su izvele napad bespilotnom letjelicom na obližnju trafostanicu što je, kako se ističe, prijetnja po nuklearku. Ukrajinske vlasti zabranile su upotrebu aplikacije za razmjenu poruka Telegram na službenim uređajima koje koriste državni zvaničnici, vojno i drugo osoblje zbog opasnosti od ruske špijunaže.
Neđelja, 22. septembar
Pobjeda u posjeti izložbi ,,Tri grada, jedna umjetnica“ Milene Pavlović-Barili, koja je otvorena u Modernoj
PODGORICA - Milena
Pavlović-Barili jedna je od najintrigantnijih figura jugoslovenske umjetnosti prve polovine 20. vijeka - bila je slikarka, erudita, nomad, pjesnikinja. Slikarstvo ove umjetnice odiše melanholijom, bajkovitošću, usamljenošću i sjetom i upravo se to može vidjeti i osjetiti na izložbi njenih radova ,,Tri grada, jedna umjetnica“, koja se do 10. oktobra može pogledati u Modernoj galeriji.
Svako od nas može u njenim radovima da nađe i prepozna neko od svojih stanja, slutnji ili melanholičnih raspoloženja. Koliko god da je ikonografija na njenim radovima lična, svi mi u tim simbolima možemo da nađemo i nešto svoje. Postavku čine 42 djela - slike i ilustracije iz različitih faza njenog stvaralaštva.
Kustoskinja izložbe Ljiljana Karadžić ekipu Pobjede provela je kroz izložbu približavajući nam neobičnu životnu priču Milene Pavlović-Barili, ali i različite stvaralačke etape kroz koje je prolazila i koje se mogu prepoznati i pratiti na izloženim radovima. Na samom početku razgovora Karadžić nam je kazala da je ovu izložbu važno posjetiti zbog njene aktuelnosti.
Svako od nas može u njenim radovima da nađe i prepozna neko od svojih stanja, slutnji ili melanholičnih raspoloženja. Koliko god da je ikonografija na njenim radovima lična, svi mi u tim simbolima možemo da nađemo i nešto svoje. Postavku čine 42 djelaslike i ilustracije iz različitih faza njenog stvaralaštva
- Ona djelom i životom nadrasta vrijeme u kojem je živjela. O njoj su napisani mnogi tekstovi i knjige, među kojima je ključna temeljna studija Miodraga Protića iz 1966. godine, koja je Milenu posthumno pozicionirala u srpskoj istoriji umjetnosti. Od tada traje i ra-
ste interesovanje za Milenu kroz različite interpretacije, postmodernističke, psihoanalitičke, feminističke, ali i mistifikacija ekscentričnog kratkog života koja njeno umjetničko djelo potiskuje u drugi plan, ili ga možda čak kompromituje. Uželjeli smo se vrhunske, klasične umjetnosti koju nemamo često priliku da vidimo kod nas, a koja nam pruža mogućnost da izađemo iz ove surove i banalne svakodnevice i oplemenimo se. Milenina specifična poetika i vanvremenska dimenzija njenog djela lako nas i neobjašnjivo obuzimaju i prenose u sferu oniričnog - istakla je Karadžić.
ŽIVOTNA PRIČA
Prije obilaska izložbe, Karadžić nam je ukazala na neke zanimljive podatke iz biografije Milene Pavlović-Barili. Živjela je na relaciji Požarevac - evropski centri, potom i u Njujorku. Mileninu ličnost su formirale različite kulture (srpska i italijanska) i bolna raspolućenost zbog rano razdvojenih roditelja, nepremostiva različitost njihovih karaktera i načina života, kao i stalna putovanja od najranijeg djetinjstva. Rođena u Požarevcu 1909. godine u uglednoj građanskoj porodici, od obrazovane, izrazito senzibilne majke Danice i oca Bruna Barilija, italijanskog pisca, kritičara, kompozitora, boema, od početka je rasla u dva odvojena svijeta koja su se ponekad spajala i preplitala, a češće odvajala i sukobljavala. Kada je bila u jednom, osjećala je nostalgiju za drugim. Osnovnu školu pohađala je u Požarevcu, u Italiji i Gracu.
Kao djevojčica od 11 godina znala je šest jezika. Studirala je u Beogradu, sa 17 godina završila je Umjetničku školu u klasi profesorke Bete Vukanović. Poslije završetka škole u Beogradu otišla je na akademiju u Minhen kod profesora Franca fon Štuka, gdje se nije dugo zadržala zato što joj nije odgovarala krutost njemačkog sistema i previše konzervativni odnos prema slikarstvu. - Međutim, nakon niza godina ispostaviće se da je i taj segment njenog života i te kako oblikovao. Kako nije mogla da dobije posao nastavnika crtanja u rodnom mjestu, ali ni u bilo kom drugom gradu u Srbiji i Makedoniji, nešto se prelomilo u njoj i krenula je da putuje po evropskim centrima. Kreće se u umjetničkim krugovima, pomno obilazi muzeje i druži sa najznačajnijim intelektualcima tog doba. Prvu veliku izložbu pravi u Londonu, gdje je živjela i gdje je kritika zapaža. Jedno vrijeme je živjela i u Španiji, kojom je bila
opsjednuta, pa u Parizu, gdje joj je čuveni kritičar Žan Kasu pisao predgovor za jednu od izložbi - kazala je Karadžić. Naša sagovornica je akcentovala umjetnički kontekst u kojem je Milena stvarala. - Za razliku od magistralnih stremljenja na jugoslovenskoj sceni u međuratnom periodu koja karakterišu čulnost, pikturalnost, ekspresija, intimizam, umjetnica izlazi iz tog okvira, izdvajajući se formalno i poetički i stavljajući u fokus svojih istraživanja imaginarno, snoliko, simbolično, autobiografsko. Ona je okrenuta ka sebi, ka istoriji umjetnosti, ka vraćanju muzejskoj, učenoj umjetnosti, ka ,,povratku redu“, nasuprot potrošenim avangardama koje su u fokusu imale dekonstrukciju forme. U njenim zrelim radovima uočavaju se uticaji renesanse, naročito rane renesanse i nadrealizma. Od nadrealizma Milena preuzima ikonografiju i atmosferu koja je mistična, melanholič-
na i enigmatična i to karakteriše većinu njenih radova, a od renesanse kompozicionu strukturu - rekla je Karadžić. Slikarstvo Milene Pavlović-Barili prepoznato je po velikom broju autoportreta, što publika može vidjeti na ovoj izložbi.
- Čak i kad radi druge likove, mi u njima prepoznajemo Milenin autoportret. Tipologiju njenih autoportreta je dala profesorka Lidija Merenik. Jednoj grupi autoportreta pripadaju građanski, reprezentativni autoportreti, na kojima se vidi moda tog vremena, a drugoj introspektivni, enigmatični, na kojima Milena propituje svoj identitet, anksioznost, melanholiju. Na ovoj drugoj grupi autoportreta često su prisutni predmetisimboli koji se čitaju u ličnom ključu, ali zadržavaju arhetipska svojstva - kazala je ona. Iako se na prvi pogled može reći da su na Milenu ključni uticaj imali centri poput Rima i Pariza, ipak nije tako. Prelomni trenutak u njenom životu je 1939. godina, kada odlazi u Njujork da vidi veliku izložbu nadrealista.
- Međutim, počinje rat u Evropi i ona do kraja života ostaje u Njujorku. I prije toga je imala sklonost ka modnoj ilustraciji, ali u Americi ovaj dio njenog stvaralaštva kulminira. Na ovoj izložbi publika može da pogleda jedan njen zanimljiv rad - originalnu naslovnicu za časopis ,Vog iz 1940. godine na kojoj je prikazan model plave vjenčanice. Radila je i za druge časopise, a kvalitet ilustracija je isti kao i umjetničkih djela koje je stvarala - istakla je Karadžić.
Radovi na izložbi u Modernoj galeriji postavljeni su hronološki. Na samom početku su djela koja je Milena radila kada je imala 17 godina i koja pokazuju njenu vezanost za oca i majku. Majka Danica i otac Bruno Barili upoznali su se na minhenskom konzervatorijumu.
- To da je bila jako vezana za majku možemo da vidimo na slici ,,Autoportret sa majkom“, koju je naslikala sa samo 17 godina. Slika je rađena po fotografiji, a po zagasitom koloritu, zagrljaju majke i kćerke i njihovim pogledima osjeća se tragična slutnja. Treba podsjetiti da je Milena rođena sa srčanom manom koja kao da je cijelog života „tjerala“ da puno i grozničavo radi, jer je bolest kao Damoklov mač i sjenka
Kustoskinja izložbe
Ljiljana Karadžić
smrti stalno prisutna - kazala je Karadžić.
Posebno je zanimljiv i rani rad na kojem je tadašnji popularni glumac Rudolf Valentino, a koji je umjetnica naslikala sa 18 godina.
- Milena je obožavala bioskop i osim portreta ljudi iz okoline radila je i portrete filmskih glumaca. Postoji čak podatak da je u nekom žurnalu naišla na njegovu adresu i da mu je pisala i slala crteže koje je uradila, a da joj se on zahvalio pismom. Uticaj filmskog plakata i tadašnje masovne kulture će nagovijestiti Milenin romantizam, jer će se romantični kliše - filmska holivudska fikcija preuzeti kao realnost - kazala je Karadžić.
Drugu cjelinu izložbe čine radovi u kojima Milena počinje da se bavi linearnim, prefinjenim stilom, koji je i melanholičan i melodičan.
- Pažnju publike će sigurno privući rad na kojem je njena velika ljubav Gonzales, pijanista sa Kube. Dok je živjela u Londonu, otišla je na koncert
Slikarka i muzejska pedagogica Ljiljana Kolundžić kazala je da je impresionirana izložbom Milene Pavlović-Barili.
Pisac Vladimir Sorokin predstavio neobičnu izložbu u Umjetničkom paviljonu ULUCG
- Prvi put se susrećem sa originalnim djelima ove velike umjetnice. Njeno stvaralaštvo se ogleda u sferi slikarstva i modnog dizajna, što mi je posebno zanimljivo jer je to i moja sfera interesovanja. Posebno mi je zanimljiv njen crtež, koji gradi
Mirko Kekić, kustos Galerije „Milena Pavlović-Barili“ iz Požarevca, koja je suorganizator izložbe, kazao je da nam se Milena danas obraća življe nego ikada ranije i to iz više razloga.
na neposredan način i to što ima sjajan kolorit. Pronalazim određenu bliskost sa mojim stvaralaštvom. Milena Pavlović-Barili je živjela jako kratko, preminula je u 36. godini, i impresionirana sam koliki je opus ostavila iza sebe - kazala je Kolundžić.
Milena Pavlović-Barili je multidisciplinarnost slikarstva, modnog
- Prije svega zbog njenog nomadizma, ne samo u biografskom smislu - pošto je pored Srbije, živjela u Francuskoj, Minhenu, Italiji, Njujorku, već i zbog kultur-
nog nomadizma, pošto je iz svih tih kultura izvlačila inspiraciju. Imamo to njeno paralelno interesovanje za visoku i popularnu kulturu, a važno je istaći i njenu multidisciplinarnost koja je bliska nama u 21. vijeku, s obzirom na to da je pored slikarstva, modnog dizajna i ilustracija pisala i poeziju na više jezika - smatra Kekić.
klasične muzike gdje je on nastupao. Tu se rodila romansa, otišli su u Pariz i imali izuzetno strastvenu romansu. Ona je uradila njegov portret 1933. godine. Vidjećete da kada slika muškarce, oni su androgeni, imaju nešto od ženske prirode u sebi - kazala je Karadžić. Pažnju publike sigurno će privući cjelina u kojoj se vidi uticaj renesanse, posebno Botičelija i Rafaela, na Milenino stvaralaštvo.
- Slika ,,Djevojka sa velom“ je meni najzanimljiviji rad na
izložbi. Riječ je o autoportretu na kojem je vidljiv španski uticaj - lepeza, crna rukavica. Uvijek je prisutna zagonetnost, nešto što se opire logici. Često se može čuti poređenje Fride Kalo i Milene Pavlović-Barili, koje ima smisla. Živjele su u istom vremenu, bile su bliske nadrealizmu, obje su bile ikonične figure, radile su dvojne autoportrete, obje su imale životne tragedije i teške bolesti. Čak su izlagale u čuvenoj galeriji ,,Džulijan Levi“ u razmaku od nekoliko godina, obje su kratko živjele i bile su nesrećne u ljubavi - rekla je Karadžić. U drugom dijelu galerije izloženi su radovi iz američkog perioda, nastali poslije 1939. godine, nakon njenog odlaska u Ameriku.
- Ovdje su različite ilustracije koje je Milena radila za razne časopise. Tu je i reklama za parfem ,,Escape“, koji je popularan i danas. I ilustracije koje je radila nose tu melanholičnost i enigmatičnost koju imaju njene slike - istakla je Karadžić. Pavlović-Barili se zanimala i za modu, pa su tako na izložbi predstavljeni crteži koji ilustruju njen talenat za modu, a izložene su i četiri haljine koje su napravljene po Mileninim modnim crtežima. Pored Karadžić, kustoskinja izložbe je i Violeta Tomić iz požarevačke galerije.
A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA – Izložbe djela kontroverznog ruskog pisca, dramaturga i konceptualnog umjetnika Vladimira Sorokina – „Plavo salo“ i „Dan opričnika“ - otvorene su u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Postavke su zasnovane na istoimenim Sorokinovim romanima, a kreirane su najvećim dijelom uz pomoć vještačke inteligencije. Jedan dio postavke čine i grafike koje je nacrtao Sorokin.
Zbog scene iz romana ,,Plavo salo“ u kojoj je opisan seksualni odnos klonova nekadašnjih vođa SSSR-a Josifa Staljina i Nikite Hruščova protiv njega je, po tužbi putinofilskog pokreta mladih ,,Zajedno“, pokrenuta krivična istraga zbog optužbi za pornografiju. Zbog oštrih kritika ruskog predsjednika nakon invazije na Ukrajinu njegove se knjige godinama uklanjaju iz ruskih knjižara. Istoričar umjetnosti Petar Ćuković istakao je da mu je veliko zadovoljstvo što je Sokorin ponovo u Crnoj Gori nakon što je prije nekoliko godina boravio u našoj zemlji u okviru manifestacije ,,Slovo novo“, čiji je organizator bio Marat Gelman Iskustvo ove izložbe za Sorokina je veoma neobično jer je, kako je kazao, kada je pisao knjige po kojima su slike nastale - gledao u oči svojim herojima.
- Sada kada ih je oživjela vještačka inteligencija, oni gledaju u oči autoru i to nije uvijek prijatno - rekao je Sorokin.
Uz radove koje je stvorila vještačka inteligencija, Sorokin je dodao i svoje grafičke radove rađene rukom.
- To sam učinio da bi ovdje prisustvovao izrazito autorski glas. Mislim da je između radova koje je stvorila vještačka inteligencija i mojih grafika napravljen odličan balans - kazao je Sorokin. Kustos izložbe, galerista i politehnolog Marat Gelman nabrojao je tri velika umjetnika iz tzv. Moskovskog konceptualnog kruga, koji su predstavnici specifičnog prožimanja književnosti i likovne umjetnosti.
- To su Dmitrij Dima Brigov, koji je izlagao svoje radove na Cetinju i izvodio svoj čuveni performans, potom Ilija Kabkov , vjerovatno najpoznatije ime u međunarodnim okvirima kada je u pitanju likovna umjetnost, i Vladimir Sorokin – kazao je Gelman.
Gelman je, osvrćući se na samu tehnologiju postavke, kazao da ukoliko se u buduć-
Bijenale arhitekture u Veneciji od 10. maja do 23. novembra 2025. godine
nosti bude razmišljalo što određuje karakter vremena u kojem sad živimo - odgovor će vjerovatno biti vještačka inteligencija.
- Obično se smatra da je vještačka inteligencija neko pomoćno sredstvo za umjetnika, a zapravo se radi o potpuno novom iskustvu i potpuno novom tipu umjetnika - kazao je Gelman. Prema njegovim riječima, pisac najčešće ,,daje“ tekst, a onda se taj tekst potencijalno prevodi u sliku, dok ovdje pisac na neki način ulazi u područje vizuelne umjetnosti. - Treba imati u vidu da je Sorokin po svom unutrašnjem biću stvarno umjetnik, avangardista, neko ko je spreman da eksperimentiše sa novim stvarima i ova izložba je dokaz tome – istakao je Gelman.
Izložbu organizuju Montenegro European Art Community, Tsukanov Family Foundation, Forum Slovonovo, u saradnji sa ULUCG. A. RADOVIĆ
Crnogorsko predstavljanje koštaće 225.000 eura
PODGORICA - Crna
Gora planira učešće na XIX Bijenalu arhitekture u Veneciji koje će biti održano od 10. maja do 23. novembra 2025. godine, a to će državu koštati 225.000 eura. Komesarka crnogorskog predstavljanja na Bijenalu biće dr Sonja Radović-Jelovac, v. d. generalne direktorice Direktorata za sprovođenje državnih smjernica u oblasti arhitekture u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Tema bijenala je „Intelligens. Natural. Artificial. Collective.“ (Inteligencija. Prirodno. Artificijelno. Kolektivno.), a definisali su je predsjednik Bijenala Pjetranđelo Butafuoko i kustos 19. međunarodne izložbe arhitekture Karlo Rati U prethodnih nekoliko godina Ministarstvo kulture je bilo zakupac prostora u Palati Malipiero u Veneciji, gdje je bila organizovana i minula izložba Crne Gore, 2023. godine. Nakon isteka ugovora o zakupu, Ministarstvo kulture i medija je u decembru 2023. godine zaključilo ugovor o za-
kupu prostora Ospedaleto za potrebe organizacije Bijenala umjetnosti 2024, koji ističe u novembru ove godine. U cilju adekvatnog predstavljanja Crne Gore na Bijenalu arhitekture naredne godine i Bijenalu umjetnosti 2026, potrebno je pronalaženje novog prostora na adekvatnoj lokaciji za izložbu i prezentaciju crnogorskog paviljona. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je Zakonom o budžetu za 2024. godinu predvidjelo 225.000 eura za realizaciju Bijenala arhitekture u Veneciji. A. Đ.
Tokom četiri ratne godine, širom bivših jugoslovenskih prostora, živote je u temelje pobjede nad fašizmom ugradilo hiljade boraca iz Crne Gore, u sastavu brojnih proleterskih jedinica, kao vojnici i starješine. Zato i sada, skoro osam decenija nakon završetka rata, svijetle imena i spomenici koji podsjećaju na hrabre slobodare i opominju nove generacije kako se brani svoja zemlja.
Tako u Ljubljani, na Glavnom trgu i u Gornjem Žužemberku, đe je kao načelnik Glavnog štaba Osvobodilne fronte Slovenije poginuo, blista bista i ime narodnog heroja Milovana Šaranovića iz danilovgradskog Potkraja. U Srbiji su, od Prijepolja do Sremskog fronta, crnogorska slobodarska imena. Pomenimo spomenike Dimitriju Dragoviću i Pavlu Markišiću u Soko Banji, koje sa dužnim poštovanjem u nova ,, drugačija“ vremena čuvaju antifašisti toga kraja.
Širom Bosne i Hercegovine su spomenici proleterima iz Crne Gore, u Popovom Polju đe je formirana nezaboravna Četvrta proleterska brigada, za koju je vrhovni komandant Josip Broz Tito rekao: ,,Četvrta proleterska su četiri brigade“, zatim Ljubin grob i sjećanje na Drugu četu, Trećeg bataljona ove brigade i poruku: ,,...Dok budete čuli pucnje na Ljubinom grobu, znajte da Njemci neće proći, a kada pucnje ne budete čuli, znajte da na Ljubinom grobu više nema živih proletera“ i dalje Prozor, Bugojno, Neretva, Sutjeska... U Makedoniji živi sjećanje na Savu Kovačevića, Blaža Jokova Orlandića, Svetozara Vukmanovića – Tempa i mnoge druge. U Hrvatskoj uvijek svježe cvijeće, nedaleko od Pule, na spomenik Svetozaru Vučiniću iz Pipera, koji je hrabro poginuo u ovom kraju. Slično je u mjestu Smokvica na Korčuli, đe su na spomen-ploču Nikoli Vasovom Martinoviću, narodnom heroju, nedavno cvijeće položili tamošnji antifašisti i delegacije SUBNOR-a i antifašista Crne Gore i UBNOR-a i antifašista Cetinja.
U Trinaestojulskom ustanku je istaknuti komandir čete u Lovćenskom odredu u bitkama na Simunji, Čevu, Goliji, Kazancima. Viteški je i mudro komandovao, zapisali su saborci, u osvajanju Hadžića, borbi za Bugojno, posebno napadom na Kupres, tada ustaško gnijezdo, od strane Lovćenskog i Komskog bataljona, kada je Nikola Martinović, ranjen, komandovao četom koja je prošla hrabrim jurišom kroz grad, i na drugom kraju, ostalo je zapamćeno: ,,Crnogorci su pitali... đe je taj Kupres“
Revolucionar Nikola Martinović, rođen u Bajicama kod Cetinja, svoj put počeo je kao oficir predratne Jugoslavije, dok
je službovao u Kninu i Senti. U aprilskom ratu, nakon rušenja mosta na Tisi, biva uhapšen i osuđen na smrt. Prepoznaje ga
i spašava jugoslovenski oficir mađarskog porijekla, nakon čega je upućen u logor u Budimpeštu na prinudni rad. Isti oficir mu pomogne da u žandarmerijskoj uniformi napušti logor i stigne do Beograda, a potom ,,kao civil“ do Cetinja. Nastavlja u zavičaju svoju slobodarsku misiju, brojnim aktivnostima, od prikupljanja oružja do rada sa mladima i propagiranja komunističkih ideja, zbog čega biva ponovo uhapšen. Ubrzo uspijeva da pobjegne iz zatvora, razbija četnički nacionalistički pokret Blaža Đukanovića, potpisuje kasnije čuvenu ,,Bajičku rezoluciju“ kojom 190 potpisnika ,,stavlja na znanje okupatoru i njegovim sluga da neće stupiti ni u kakve vojne ili političke organizacije protiv Narodnooslobodilačkog pokreta“. U Trinaestojulskom ustanku je istaknuti komandir čete u Lovćenskom odredu u bitkama na Simunji, Čevu, Goliji, Kazancima. Viteški je i mudro komandovao, zapisali su saborci, u osvajanju Hadžića, borbi za Bugojno, posebno napadom na Kupres, tada ustaško gnijezdo, od strane
- Na ovom mjestu, od neprijateljske granate, poginuo je Rato Dužević, komesar Petog pomorskog obalnog sektora NOV Jugoslavije i teško ranjen Nikola Vasov Martinović, narodni heroj čiju hrabrost poštuje i od zaborava čuva narod ovog kraja - rekao je Nikola Pecotić, antifašistički prvak Smokvice, koji je bio direktor škole koja je nosila ime Nikole Martinovića. - U našoj školi bila je i bista Nikole Martinovića, kao ona što se nalazi u
njegovim rodnim Bajicama - rekao je Pecotić. Nakon, raspada Jugoslavije, zemlje za koju su ginule tisuće boraca, nestala je bista, ugašeno je ime škole, polomljena spomen-ploča, koju smo nedavno obnovili, uz vjerovanje i nadu da će ,,preživjeti“, jer nove generacije u svim zemljama, treba da shvate ,,da sloboda nije sa neba pala“ da vječno poštovanje zaslužuju heroji kakav je bio Nikola Vasov Martinović, ponosni sin crnogorskog naroda
Lovćenskog i Komskog bataljona, kada je Nikola Martinović, ranjen, komandovao četom koja je prošla hrabrim jurišom kroz grad, i na drugom kraju, ostalo je zapamćeno: ,,Crnogorci su pitali... đe je taj Kupres“. Svojim vojničkim pravilom ,,U borbi među prvima, iz borbe sa zaštinicom“ Nikola Marti-
nović na Sutjesci ispisuje još jednu vitešku stranicu herojskog života, što potvđuje zapis iz knjige ,,Narodni heroji Jugoslavije“: ,,Nakon pogibije legendarnog junaka Save Kovačevića, Nikola Martinović je uspio od preživjelih boraca Pete crnogorske brigade da formira grupu za proboj i da se sa dijelom Vrhovnog štaba probije iz obruča i uđe u sastav glavnine“. Iste ratne godine, krajem decembra, kao komandant 26. dalmatinske divizije, Nikola Martinović stiže u odbranu Korčule, koju su desantom okupirale njemačke jedinice. Nakon teških borbi kod mjesta Smokvica, ranjen, 24. decembra naređuje da se spašavaju prvo saborci. Prenešen je na Hvar đe je sjutradan preminuo. U prisustvu antifašista, Mirka Pecotića, posebno zaslužnog za ponovno postavljanje spomen-ploče, zatim Ivana Botiće, predsjednika Udruge antifašista i antifašističkih boraca Korčule, dr Vade Visković, vijence su položili Boro Pravilović, predsjednik i Željko Čelebić, potpredsjednik UBNOR-a i antifašista Cetinja i Stevan Radunović, potpredsjednik SUBNORA Crne Gore koji je izrazio zahvalnost antifašistima Smokvice i Korčule za čuvanje sjećanja na Nikolu Vasovog Martinovića, narodnog heroja kojim se ponose rodne Bajice, Cetinje i Crna Gora, uz želju da se nastavi saradnja antifašista dva grada i dvije države.
Neđelja, 22. septembar 2024.
Na Cetinju održan Sajam pršuta MESAP
Cetinje - Treći međunarodni sajam pršuta prethodna dva dana pružio je brojnim posjetiocima i građanima Cetinja priliku da probaju pršutu ne samo iz Crne Gore, već i iz Italije, Španije, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Osim u gastronomskoj ponudi, ljubitelji pršute imali su priliku da uživaju i u nastupima regionalnih muzičara, a svakako je zvijezda večeri bio Željko Bebek
Više od 30 proizvođača suhomesnatih delicija i opreme iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Italije i Španije izložilo je svoje proizvode. Gastro događaj upotpunili su proizvođači crno -
gorskih sireva, meda, vina, ali i drugih domaćih proizvoda. Otvarajući ovogodišnji MESAP, zamjenica gradonačelnika prijestonice Cetinje Ana Novović kazala je da ovaj sajam predstavlja spoj tradicije i savremenih trendova, mjesto gdje proizvođači pršuta iz različitih krajeva mogu da predstave svoje najbolje proizvode, razmijene iskustva i upoznaju se sa novim tehnologijama u proizvodnji i preradi mesa. -Naš cilj je da ovaj sajam postane centar susreta domaćih i međunarodnih proizvođača, ljubitelja gastronomije, ali i poslovnih ljudi koji u ovim proizvodima vide potencijal za buduću saradnju. Time ne samo da promovišemo vrhunske proizvode, već i doprinosimo jačanju ekonomije i tu-
rizma našeg grada i države - kazala je Novović.
Otvaranju sajma prisustvovali su predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Krsto Rađenović i predsjednik izvršnog odbora Nacionalne turističke organizacije dr Miško Rađenović
Prema riječima Drakić, pršut je mnogo više od delikatesnog proizvoda, on „je rezultat marljivog rada i ljubavi prema zanatu i predanosti ljudi koji decenijama pa čak i vjekovima njeguju ovu tradiciju“.
Miško Rađenović istakao je posebnu ulogu proizvodnje pršuta u turističkoj ponudi grada.
Brojnim posjetiocima koji su
bili u prilici da degustiraju pršute iz raznih krajeva Evrope i regiona posebno su bile privlačne italijanska i španska, koje se mogu naći i u našim trgovinama, ali po izuzetno visokim cijenama.
U okviru MESAP-a u petak su na Studentskom trgu nastupili Mirza Selimović i KUD „Njegoš“, a subotu veče Željko Bebek.
Organizatori MESAP-a su Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija prijestonice Cetinje i klaster Crnogorski pršut, a pokrovitelji manifestacije su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo ekonomije, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i Privredna komora Crne Gore, kao i brojni sponzori. J.Đ.-P.
Primjeri: Dvije mlade Kolašinke na seminaru o inovativnim vještinama i znanjima i pravljenju biznis planova u Italiji
KOLAŠin - Hrana kao
način života, priča o okruženju u kojem nastaje i karakterima ljudi koji je pripremaju. Hrana koja od biološke i organske potrebe postaje prostor inovacije i kreacije. Kuvanje i pripremanje hrane kao čin dokazivanja i traganja za posebnim prirodnim srodstvima koja donose trpeze i „miris oko njih“. Hrana kao ponos pojedinca i kao prepoznatljivost prostora i države...
„FoodBack“ - tako se zvao seminar posvećen projektu podsticanja inovativnih vještina i znanja vezanih za održivu proizvodnju i transformaciju hrane. Mjesto održavanja Italija, grad Passignanu u blizini Peruđe. Preko NVO Natura, četiri učesnice iz Crne Gore, Saška Bulatović i Ivana Lakićević iz Kolašina i Petra Halas i Aleksandra Đorđević iz Mojkovca. Mladi ljudi iz devet država sa svojim biznis planovima da pokažu različitost svojih zemalja, da pokažu koliko ulažu u svoje potencijale i doprinose zelenoj i otpornijoj budućnosti. Dvonedjeljni boravak na farmi Fattoria La Buona Terra.
- Projekat je organizovan za nevladine organizacije posredstvom EU. U okviru zanimljivog i raznovrsnog programa imali smo predavanja poznatih stručnjaka iz Italije i Australije. Nakon predavanja polagali smo ispite na italijanskom jeziku i tako stekli sertifikate za Haccap sistem, koji važi pet godina. Uspjeli smo
Sakupi ostatke voća i povrća iz restorana i kafića i od njih, bez hemijskih dodataka, napravi prirodnu boju za slikanje i crtanje. To je bio biznis plan koji je stigao iz Kolašina i o kojem se dosta pričalo u italijanskom gradu Passignanu, na farmi Fattoria La Buona Terra
da na predavanjima naučimo kako se pišu biznis planovi i uspješno ih prezentovalipriča Saška Bulatović. Ona i Ivana Lakićević su imale originalan biznis plan sa kojim su nastupile u Italiji. Bazirao se na proizvodnji eko ili prirodnih boja sa slikanje i crtanje po licu.
- Način na koji bi se dolazilo do ovih boja i njihova „proizvodnja“ bili bi originalni i naravno prirodni. Sakupljali bismo iz restorana i kafića ostatke voća i povrća i tom sirovinskom osnovom bez hemikalija pravili prirodne boje. Morali smo da imamo biznis plan po njihovim normama, da uradimo
Kolašin: Nastavlja se unapređenje infrastrukture za pješake
prezentaciju plana sa posterima, da osmislimo logo i naziv firme. Tako se naša firma po biznis planu zove „Colors of Green“ ili „Zelene boje“. Naša biznis ideja je izuzetno primljena od komisije iz Briselapriča Saška Bulatović. Stručna predavanja na seminarima su se odnosila na upravljanje projektima, izgradnju kapaciteta kod mladih preduzetnika, širenje i vidljivost biznis ideja, Haccap sistema u svijetu i kod nas… - Fokus je bio na tome da napišemo biznis plan na temu koju smo sami osmislili. Na kraju prezentujemo pred svima naš biznis koncept, a toj završnoj prezentaciji prisustvuje i kontrola iz Brisela. Unapređivali smo znanje iz oblasti koje su suština naše biznis ideje, sticali nove radne navike, ali znanja i iz nekih manje poznatih oblasti. Nezaboravno i korisno iskustvo. Dvije nedjelje smo uživali u italijanskoj, jordanskoj i marokanskoj kuhinji. Kulturne večeri su bile prilike da se upoznamo s učincima umjetničkih kreacija različitih naroda. Iskoristili smo priliku da kratkim filmom predstavimo Crnu Goru, KUD „Mijat Mašković“ i pjevačku grupu „Đude“ - kazala je Saška Bulatović. Dr.Drašković
U jednoj od najdužih gradskih ulica, u kojoj su objekti Doma zdravlja i Hitne pomoći, otvaranje tunela Klisura znatno je povećalo frekvenciju saobraćaja
KOLAŠin - Ekipe Komunalnog preduzeća završavaju prvu fazu izgradnje trotoara u Ulici Dunje Đokić, od raskrsnice kod nacionalnog restorana ,,Vodenica“ pa do objekata Doma zdravlja i Hitne pomoći. Radi se o projektu uređenja ulične infrastrukture kojim će se znatno poboljšati bezbjednost pješaka.
Kako nam je kazao Dušan Simović, direktor Komunalnog preduzeća, u prvoj fazi će se izgraditi oko 300 metara trotoara, za šta je iz opštinskog budžeta izdvojeno 35.000 eura.
- Ulica Dunje Đokić je jedna od najdužih gradskih ulica. Otvaranjem tunela Klisura i puta Berane – Kolašin, preko Bjelasice, saobraćaj u ovoj ulici je dobio na intenzitetu i frekvenciji. Izgradnja trotoara na ovom dijelu ulice je bila krajnje neophodna. U pitanju je dionica bez pješačkih staza kojom prolazi veliki broj građana, a posebno je važno što se ovom ulicom dolazi do objekata Doma zdravlja i Hitne pomoći.
Ovaj dio ulice će uskoro dobiti i gradski mobilijar. Zajedno sa lokalnom upravom razmatramo mogućnosti nastavka izgradnje trotoara od Hitne pomoći do hotela ,,Šerpas“, kao i trotoara u Ulici Radoša Maškovića, od hotela ,,Šeraton“ do raskrsnice sa Ulicom junaka Breze - kazao je Dušan Simović. On je podsjetio da su završeni trotoari u dijelu ulica Milutina Lakićevića i Jagoša Simonovića. - Privodi se kraju izgradnja trotoara u Ulici 13. jula kao i rešetki preko kanala čime će trotoari biti pristupačniji za korišćenje. Ova ulica je „školska“ jer se njom dolazi do dječjeg vrtića, osnovne i srednje škole tako da nam je stalo da povećamo bezbjednost djece i roditelja jer ulica u sadašnjoj situaciji ima veliku frekvenciju saobraćaja. Ovim radovima je nastavljen kontinuitet unapređenja saobraćajne infrastrukture za pješake, koji je započet prošle godine izgradnjom novih trotoara u dijelu Ulice 13. jula, pored dječjeg vrtića do zaobilaznice - istakao je Simović. Dr. Drašković
Crnogorski džudo reprezentativac Jusuf Nurković osvojio je srebrnu medalju na Evropskom seniorskom kupu u Podgorici.
U finalnom meču kategorije do 66 kilograma, poražen je od Italijana Đuzepea di Tulija. Džudista rožajskog Ibra do finala došao je nakon četiri trijumfa.
Naš takmičar je eliminisao
Kaila Bezeta iz Italije, Njemca Zeverina Edmeira, Džonatana Kujanharu iz Finske i u polufinalu njemačkog takmičara Nikolasa Kuncea
Na korak od pobjedničkog postolja bila je i Jovana Mrvaljević, koja je u meču za treće mjesto u kategoriji do 78 kilograma poražena od Anastasije Bogdanović iz Srbije. Kao sedmoplasirani završili su Ilija Musić, Matija Rakočević i Andrijana Šutović R. A.
Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale Raguzu na startu turnira „Davorin Popović“
za tri poena, Drobnjak već do poluvremena stigla do brojke 14, a jedini problem bilo je neuravnotežen sudijski kriterijum, tako da je Singlton već u četvrtom minutu imala tri faula koliko tim iz Dubrovnika za cijelo prvo poluvrijeme.
PODGORICA – Pljevaljski klub sjedeće odbojke Set učestvovaće danas na tradicionalnom međunarodnom turniru u Mostaru. Turnir, pod nazivom ,,Dani sjedeće odbojke Mostar 2024“, okupiće šest ekipa, podijeljenih u dvije grupe. Set će se takmičiti u A grupi, u kojoj su još sarajevski Spid i Živinice. Rivali u B grupi biće Bosna iz Zeni-
ce, Kakanj i Neretva iz Mostara. Početak takmičenja zakazan je za 10 sati, duelom Bosne i Neretve. Set će u 11 sati igrati protiv Živinica, dok je za 13.45 zakazan duel protiv Spida. Nakon takmičenja po grupama predviđeni su mečevi za konačan plasman.
Organizator turnira je Sportsko društvo invalidnih osoba Neretva iz Mostara. R. A.
Vaterpolisti iz Kotora izgubili od aktuelnog šampiona Premijer Regionalne lige
Novi Beograd 14
Primorac 12
BEOGRAD – SC ,,11. april“. Gledalaca: 100. Sudije: Franulović i Matijević (Hrvatska). Igrač više: Novi Beograd 9-3, Primorac 9-4. Peterci: Novi Beograd 2 (2), Primorac 2 (2). Rezultat po četvrtinama: 2:2, 6:3, 2:3, 4:4. NOVI BEOGRAD: Glušac (11 odbrana), Pajković, Gbadamasi, Krstić 2, Martinović 2, Ćuk 3, Radović 1, Vučinić, Dimitrijević, Perković, Vlahopulos 5, Lukić 1, Gladović, Trtović.
PRIMORAC: Masaro (10 odbrana), D. Ćetković, Brguljan 1, S. Ćetković 2, Sušiašvili 3, Mršić 3, Murišić, Matković 1, Janović 2, P. Ćetković, Stanojević, Vučković.
Primorac je doživio poraz od Novog Beograda na startu Premijer Regionalne lige. Kotorani su počeli dobro meč s aktuelnim šampionom, čije boje brane crnogorski reprezentativci Đuro Radović i Miroslav Perković, vodili su 2:0 (strijelci Mršić i Marković) na isteku drugog minuta. Domaćin je nakon startnog možda i šoka, uozbiljio igru, i sa dva brza gola sa igračem više stigao do izjednačenja na četiri i po minuta prije kraja prve dionice.
Oba tima su do kraja ovog dijela meča bili u kontraritmu, u seriji su gubili lopte i iskazali slabiju realizaciju iz kontranapada i pozicionog. Šampion Crne Gore je ponovo bolje ušao u nastavku meča, Srđan Janović je bio efikasan (sa igračem više) za 3:2. Ispostavilo se da će Kotorani posljednji put voditi na 6.11 do kraja, jer su nakon 4:3 domaći počeli da igraju svoju igru i serijom od 4:0 stigli su do prve opipljive prednosti od 7:4 (na manje od dva minuta do odmora). U ovom periodu šampion je dva puta bio precizan iz peteraca. Sa ,,plus tri“ domaćin je ušao u posljednjih 16 minuta, a prednost je uvećao na ,,plus četiri“ (10:6) sredinom treće četvrtine. Možda su igrači aktuelnog šampiona najjače Regionalne lige mislili da su na četvrtinu i po do kraja završili posao, ali trener Vjekoslav Pasković sa svojim igračima nije mislio tako. Kotorani su do kraja ove četvrtine postigli dva, a još jedan gol iz peterca na isteku prvog minuta posljednje dionice. Ozbiljno su zaprijetili domaćinu, koji je novom mini-serijom (2:0) vratio prednost na ,,plus tri“. Do kraja meča Novi Beograd je održavao razliku, Kotorani su na 2.34 preko Sava Ćetkovića zaprijetili, približili se na dva gola zaostatka... A. M.
Košarkašice Budućnost Bemaksa igraće finale 15. Memorijalnog turnira ,,Davorin Popović“ u Sarajevu. Podgoričanke su savladale Raguzu 73:47 i samim tim izborile finale, jer je Crvena zvezda savladala domaćina 130:55.
Budućnost je od starta vodila, a Raguza je bila praktično u igri do osmog minuta. Naime, pri rezultatu 20:13, ,,plave“ su napravile seriju 13:2 i stigle do ogromnih ,,plus 18“ (33:15) sredinom druge dionice. Prvo je Anastasija Drobnjak pogodila trojku u 8. minutu za prvu dvocifrenu razliku 23:13, da bi zatim Nikolina Ilić vezala četiri poena za 27:13 na kraju prve dionice. ,,Vučice“ su za razliku od turneje u Srbiji djelovale raznovrsnije u napadu, sa mnogo više napadačkog ,,rafala“ bekova. Savković je meč otvorila sa 3/3
Budućnost je djelovala dobro u odbrani, jako i agresivno, sa dosta lakih poena iz tranzicije, pa je razlika konstantno rasla, a sjajno poluvrijeme zaključila je Maja Bigović – 48:26. Budućnost je djelovala sjajno u odbrani, pa je hrvatski tim prvih pet i po minuta nastavka bio bez koša iz igre, prednost rasla, a ,,vučice“ su uoči posljednje dionice imale vođstvo 61:34. Velika razlika u finišu je donijela je opuštanje, pa je Raguza uspjela da smanji prednost… Anastasija Drobnjak bila je najefikasnija sa 17 poena (trojke 5/8), uz 4 skoka i 2 asistencije, Zorana Radonjić postigla je 10, Marija Baošić 9, Jovana Savković 9 (trojke 3/5), Maja Bigović postigla je 8, uz čak 13 skokova, Nikolina Ilić 6, Teri Brigs 5 poena i 6 skokova, Jelena Bulajić 3, Taja Singlton, Atina Radević i Janja Dragišić po 2. Finale turnira u Sarajevu igra se danas od 15.30 časova. R. P.
Poraz muške reprezentacije od Grčke, dame bolje od Angole, epilog je 10. kola Šahovske olimpijade u Mađarskoj. Muška šahovska reprezentacija pretrpjela je četvrti poraz - Grčka je u meču punom preokreta minimalno slavila sa 2,5-1,5. Sve je krenulo sjajno za našu ekipu. Aktuelni šampion Crne Gore Nikita Petrov zaigrao je odlučno, isforsirao prelazak u završnicu, osvojio pješaka, a zatim preciznom igrom natjerao svog protivnika na predaju nakon 28. poteza. Zatim se desio i momenat koji je promijenio tok meča, Luka Drašković je neočekivano iz jednake pozicije došao u mogućnost da udarom g5 u 23. potezu osvoji u najmanju ruku figuru, međutim on se odlučio da razmijeni topove, a ubrzo je na tabli ostala završnica sa raznobojnim lovcima koja je okončana podjelom bodova. Nedostajalo je
samo pola poena za pozitivan ishod, međutim Denis Kadrić i Đukić nijesu uspjeli da pronađu odbranu u pozicijama gdje su imali po pješaka manje, pa je Grčka uspjela da potpuno preokrene meč i trijumfuje sa 2,5-1,5. Na taj način propuštena je velika šansa da se pono-
vi rezultat sa prethodne Olimpijade od rekordnih 15 bodova. Pobjedom u posljednjem kolu, naša reprezentacija bi se plasirala nešto bolje od početnog rejtinga. Uoči posljednjeg kola naša ekipa je na 36. mjestu, a to je bila i startna pozicija. U muškoj konkurenciji na če-
lu tabele je Indija sa 19 poena, Kina ima 17, dok je pomalo senzacionalno, na trećem mjestu Slovenija sa 16. Dame su savladale reprezentaciju Angole, teže nego što se očekivalo, minimalnim rezultatom. Alena Skvorcova je na prvoj tabli iskoristila grubu grešku i taktičkim udarom matirala svoju protivnicu. Dugo su igrane preostale tri partije, a Mateja Popović je grubom greškom u dobijenoj završnici uspjela da dozvoli svojoj protivnici da uplovi u luku spasa, odnosno da remizira partiju. Nikolina Koljević je preciznom igrom realizovala prednost dokazavši da su dvije lake figure bolje od topa, dok je Aleksandra Milović u jednakoj poziciji previdom poklonila poen šahistkinji iz Angole. Dame imaju šest pobjeda i već su nadmašile rezultat od 11 bodova sa prethodne Olimpijade, a eventualna pobjeda u posljednjem kolu garantovala bi plasman bolji od početnog rejtinga, naše dame su 47, a krenule su sa startne pozicije 42. Posljednje – 11. kolo na programu je danas od 11sati. R. A.
Prvi crnogorski derbi u novoj sezoni ABA lige završen je baš onako kako je i bilo očekivano – pobjeda Budućnost Volija bila je ubjedljiva u „Topolici“ protiv Mornara sa 98:51, u meču u kojem su Barani, koji su sa pripremama počeli tek 10. septembra, imali snage tek za jednu, prvu četvrtinu.
Ovo je daleko najubjedljivija pobjeda Budućnosti protiv Mornar u ABA ligi, koja je debelo nadmašila onu iz „Morače“ iz sezone 2018/19 (102:71)... Tim Andreja Žakelja je tako na željeni način otvorio sezonu, ali će, bez obzira na dobru i maksimalno ozbiljnu i angažovanu igru u Baru, prvu pravu provjeru trenutnih mogućnosti imati u srijedu u Istanbulu protiv Bešiktaša, na startu Evrokupa. Mornar u ovom trenutku nije mogao da bude pravi rival na terenu, a pred timom Mihaila Pavićevića su izazovne sedmice i uopšte sezone, u kojoj će „Ponos Bara“, uz rješavanje finansijskih problema, tražiti luku spasa u ABA ligi, po mogućnosti što prije...
ODLUKA NAKON
DRUGE ČETVRTINE
Budućnosti je pripala i prva četvrtina (24:20), u kojoj je i Mornar imao najviše četiri poena prednosti (16:12, nakon serije 8:0), i sasvim dobro je parirao gostima, najviše zahvaljujući Džamariju Smitu (10 poena). Podgoričani su forsirali igru pod košem (10-8 za dva poena), Barani su više šuteva uputili za tri poena (11) nego za dva (9), ali im tri pogođene trojke, kao i više poena iz drugog napada (102) nijesu pomogli da vode nakon prvih 10 minuta. Bez ozbira na to što je promašila sva četiri šuta sa perimetra, Budućnost u posljednja tri minuta nije ispuštala prednost, koristeći bolje i kontre (6-0), a na kraju dionice je, osim skoka više (9-8), imala i
tri ukradene lopte više. Budućnost je u drugoj četvrtini zadržala napadački učinak iz prvih 10 minuta, došla je i do šuta za tri poena (7-4), ali je, prije svega, odbrambeno našla rješenje za igru domaćina, koji je u ovoj dionici upisao svega osam poena. Početak druge četvrtine je ozbilježio Judoka Azubuki sa dva zakucavanja, drugo nakon „alejupa“ i asistencije Jogija Ferela, a prve dvije trojke „plavih“ na meču, Nikole Tanaskovića i Ferela, donijele su Podgoričanima prvo dvocifreno vođstvo (34:23). Te trojke su samo bile početak serije „plavih“ od 13:0, za vođstvo od 41:23. Poenterski post Mornara, koji je trajao pet minuta i 44 sekunde, prekinuo je Brendan Dženkins, ali su go-
sti nastavili u svom ritmu, pa su do poluvremena stigli do nedostižnih 22 razlike (50:28), do tog trenutka najveće prednosti na meču. Podgoričani su do odmora već preuzeli dominaciju u skoku (23-13), a imali su i bolje procente šuta za dva (70 – 46,7 %) i tri poena (36,4 – 21,1 %). Mornar je loše šutirao i slobodna bacanja (7-2), imao je samo pet asistencija (gosti 17), tri ukradene lopte manje (4-7) i jednu izgubljenu više (8-7).
BEZ DILEME U NASTAVKU
Vidjelo se već u drugoj četvrtini da Mornar nema snage da parira favorizovanom rivalu, pa se u nastavku meča samo postavljalo pitanje konačne razlike. Žakelj je to iskoristio da
SpičanovićKovačevićĐoković 5 Ćubić 2
Runjić 9
Buljević 3
Dženkins 9 Smit 16
Bedijako 4 KomnenovićPeković 3 Radetić -
16
6
Žakelj: Momci su pokazali pristup koji mene raduje
Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj čestitao je igračima na prvoj pobjedi.
- Prva utakmica je uvijek teška, bez obzira protiv koga igrate. I nama je trebala prva četvrtina da se opustimo, da zaigramo onako kako treba. Mislim da smo odlično trčali ovu utakmicu, imali smo kontrolu skoka u drugoj četvrtini. Momci su pokazali pristup koji mene raduje, do kraja su igrali bez obzira na rezultat. Ali, ovo je prva utakmica, sezona je duga. Čestitam i Mornaru, koji igrao dobro na početku utakmice, dok je imao snage, i želim mu sve najbolje u nastavku sezone – rekao je Žakelj.
Trener Mornara Mihailo Pavićević je kazao da rezultat na ovom meču nije nikakvo iznenađenje.
- Prije svega želim da zahvalim kolegi Žakelju, koji je u najavi utakmice uputio lijepe riječi i podršku Mornaru. Budućnost je napravljena da bude u vrhu ABA lige i Evrokupa, sastavljena od izuzet-
razigra što više igrača i sve ih pošalje na teren.
Treća dionica je bila, praktično, preslikana druga, jer je Mornar ubacio svega 10 poe-
no kvalitetnih igrača i koja je u treningu. Mi još nijesmo ekipa, već grupa igrača koja tek treba da postane ekipa. U košarci nema čuda, treba vremena da se sve posloži. Mi smo svega sedam-osam dana u treningu, a prvi put smo tek u četvrtak veče igrali na dva koša, i to nešto kratko. Dok smo imali snage,
na, Budućnost 26, pa je razlika prije posljednjeg kvartala narasla na 37 poena (75:38).
Prednost gostiju je u posljednjoj četvrtini išla do maksi-
u prvoj četvrtini smo igrali na zavidnom nivou, čak su i mene iznenadili. Od druge četvrtine Budućnost je nametnula svoj ritam, koji mi, apsolutno, nijesmo mogli da pratimo. A kao neiskusna ekipa, ušli smo u njihov ritam i pomogli da nas još lakše dobiju – rekao je Pavićević.
malnih 48 razlike (90:42)... Budućnost u narednom kolu, 28. septembra, dočekuje Split, dok Mornar istog dana gostuje Crvenoj zvezdi. S. JONČIĆ
Rukometašice Budućnosti poražene od Odenzea u 3. kolu Lige šampiona
Rukometašice Budućnosti bile su na korak od osvajanja prvih bodova u Ligi šampiona, vodile su ,,plave“ 26:24 na sedam minuta prije kraja u Danskoj protiv Odenzea, ali čudne odluke sudijskog para iz Poljske (dva isključenja u posljednjih šest i po minuta, pri čemu je Ivana Godeč nepravedno dobila dva minuta), u finišu i tokom meča, uticale su, između ostalog, na konačan rezultat.
Podgorička ekipa je izgubila 31:29, mogao je epilog da bude drugačiji, ali nakon što je dva minuta dobila Jelena Radivojević i sa gola zamijenjena Armel Atingre (branila od 35. minuta) stvari su krenule nizbrdo. Dankinje su za minut i osam sekundi serijom 2:0 stigle do remija (26:26, 5.23 do kraja), što im je dalo krila i vratilo samopouzdanje, bez obzira na to što su izabranice Bojane Popović na 3.40 prije kraja utakmice, golom kapitenke Ivone Pavićević, stigle do nove prednosti – 28:27. U samom finišu ,,plave“ su napravile dvije tehničke greške, a domaće su ovakve poklone kao od šale kažnjavale. Na 40 sekundi do kraja tim iz Skandinavije je imao ,,plus dva“, a malo kasnije Radivojević je smanjila prednost na 30:29, a domaće su sa zvukom sirene pogodile za sigurna nova tri boda.
Sto koraka naprijed crnogorski šampion je napravio u Danskoj uprkos trećem porazu u LŠ u odnosu na prethodni sa Brestom kod kuće. Prije svega, krila su bila na visini zadatka, briljirala je Nina Bulatović koja je početkom drugog poluvremana napadački bila najaktivnija. Ipak, sve konce je držala Radivojević, a ogroman teret na plećima je iznijela, uprkos nekim promašajima, pivotkinja Godeč. Ohrabrilo je izdanje Jelene Vukčević sa devet golova (sedmerce šutirala pet od pet), a nakon ljevakinje sa beka u našem timu, sa dva gola manje bila je najefikasnija Bulatović.
Taktički je naš tim u defanzivi iznenadio domaćina. Kombinovanom odbranom Budućnost je često bez problema kidala napade, domaće su se osjećale nesigurno, lopta je sve sporije kružila, a zanimljivo je da je Odenze do prvog gola iz kontranapada stigao u 18. minutu. Držale su naše igračice priključak bez obzira na neke situacije koje su bile lagane za golove, a prvi put su ozbiljnije rezultat-
,,Sidbank arena“
Gledalaca: oko 2.000
Sudije: Lidacka i Lesjak (Poljska)
Sedmerci: Odenze 2-1, Budućnost 5-5
Isključenja: Odenze 2, Budućnost 8 minuta
Budućnost
ODENZE BUDUĆNOST
RajnhartTen Holte (sedam odbrana)
Ordal 2
Larsen-Aune 4
Fauske
Gruntvig 1
Čapčet 1
Vale-Dal
Halilčević 1
Skjum-Tomsen 3
Hojlund 5
Rušfelt 9
Ogot-Hansen 1 (1) Van der FlitHagese-Elver 4
13 12 Trener: Ole Gjekstad Trener: Bojana Popović
za gol
ski zaprijetile kada su od 3:6 u osmom stigle do 7:7 u 14. minutu. Mogle su ,,plave“ i do prve prednosti na utakmici, ali Bulatović nije pogodila zicer, međutim, ispravila se u dru-
Atingre (pet odbrana)
Hauge (pet odbrana i sedmerac) MarsenićDanijelsonVukčević 9 (5) Godeč 2 Popović
1
7
4
3
gol postigla je Jelena Vukčević u prva tri kola LŠ
gom poluvremenu golom za 17:16 u 36. minutu. Snažnom odbranom (domaće su postigle pet golova iz brze igre), napadačkim performansama sa utrčavanjem krila i proi-
Popović: Nismo osvojile bod, ali sam zadovoljna kako smo odigrale
Bojana Popović je zadovoljna izdanjem igračica u Danskoj.
- Bio je ovo dobar meč za obje ekipe. Srećna sam što se moj tim borio do kraja. Imale smo težak period u prošlosti, ali su djevojke pokazale da mogu da igraju dobar rukomet i da se bore tokom cijelog meča. Srećna sam što sam vidjela takva njihova lica, da se bore za ovaj dres svih 60 minuta. Nastavićemo da treniramo, da gradimo nešto iznova i iznova. Nismo osvojili bod, ali smo veoma zadovoljni kako smo odigrali - poručila je Popović.
Pivotkinja Klara Monti Danijelson smatra da energiju, agresivnost i pravi stav ekipa mora da zadrži u Ligi šampiona.
- Prethodna utakmica je bila veoma teška za nas, ali smo danas pokazale pravi stav, agresivnost i energiju. Ovako moramo da nastavimo, da na naredne utakmice prenesemo ovu energiju i osjećaj da smo natjerali ovakav tim da igra do kraja. Bile smo veoma blizu bodovima, bilo bi lijepo da smo ih osvojile. Pravile smo i neke greške, ali smo stalno držale glavu uzdignutom i to nam je veoma bitno.
gravanjem na crti, donekle sigurnijim šutevima iz daljine, gošće iz Podgorice su serijom 8:4 od 30. do 42. minuta stigle
do kapitalnih ,,plus tri“. Vodile su ,,plave“ sa tri gola razlike i dva minuta kasnije (21:18), a onda su stale, ušle su u fazu promašaja, tehničkih grešaka, a uz to domaće su počele da pogađaju iz brzog centra. Odenze je u ovom periodu serijom 4:0 ne samo smanjio zaostatak već je na 13 minuta do kraja ponovo vodio golom razlike. A onda je na teren stvari u svoje ruke preuzela Radivojević, pokrenula je saigračice, sve do trenutka kada su Lidacka i Lesjak odlučile da poguraju ekipu iz Danske. A. MARKOVIĆ
Vozač Meklarena Lando Noris startovaće sa pol pozicije trku Formule 1 za Veliku nagradu Singapura nakon što je danas bio najbrži u kvalifikacijama. Noris je do pol pozicije stigao s vremenom 1:29,525 minuta. Za 0,203 sekundi bio je brži od aktuelnog šampiona Maksa Ferstapena iz Red Bula, a za 0,316 sekundi od vozača Mercedesa LuisaHamiltona Četvrto mjesto je zauzeo DžordžRasel iz Mercedesa, a peti OskarPiastri iz Meklarena. Među 10 u kvalifikacijama su bili još redom Niko Hulkenberg, FernandoAlonso, Juki Cunoda, ŠarlLekler i KarlosSains Trka za Veliku nagradu Singapura na programu je danas od 14 sati. R. A.
Italijanski vozač Frančesko Banjaja iz Dukatija pobijedio je u sprint trci u Mizanu na trci za Veliku nagradu Emilija Romanje. Banjaja je stigao do četvrtog trijumfa u sprintu ove sezone. Drugi je bio vozač Pramaka HorheMartin sa 0,285 sekundi zaostatka. Drugi vozač Dukatija EneaBastijanini zauzeo je treće mjesto sa 1,319 sekundi zaostatka. Vozač Gresinija Mark Markes bio je četvrti, a peto mjesto zauzeo je PedroAkosta iz Red Bula. Trka za Veliku nagradu Emilije Romanje u kraljevskoj klasi na programu je danas u 13 sati. R. A.
Neđelja, 22. septembar 2024.
MERIDIANBET 1. CFL (8. KOLO): Vodeći tim prvi put u sezoni nastupa pod Goricom, derbi igraju Petrovac i Dečić pod Malim brdom, Sutjeska se u Nikšiću sastaje s Jezerom
Neđelja je rezervisana za prvoligaški fudbal – utakmice 8. kola Meridianbet 1. CFL igraće se u raznim terminima, počev od 15.30 sati, pa skoro do 22 časa.
Rundu u Tivtu otvaraju Arsenal i Otrant Olimpik, Sutjeska će kraj Bistrice ugostiti Jezero (17 h), dok će Budućnost prvi put ove sezone nastupati pod Goricom – u meču sa Jedinstvom (18 h).
Kotor je rezervisan za komšijski duel Bokelja i Mornara (18 h), a u derbiju će se sastati Petrovac i Dečić. Sudar drugoplasiranog i trećeplasiranog tima na tabeli zakazan je za 20 časova pod Malim brdom u Petrovcu.
DOBAR RITAM ,,PLAVIH“
Gradski stadion u Podgorici bio je zatvoren tokom ljeta zbog splamćelog terena, ali vrijeme je da se na njemu ponovo organizuje fudbal. Otvaranje kapija pod Goricom znak je za povratak Budućnosti pravoj ulozi domaćina. ,,Plavi“ kao vodeći tim u elitnom rangu imaju ulogu favorita protiv Jedinstva. Trava i podloga daleko su od idealnih, ali nisu momci Ivana Brnovića ni do sada imali vrhunske uslove za igru, pa su osvojili nešto više od 80 odsto bodova, tačnije 17 od mogućeg 21. – Svi smo dugo čekali na taj povratak kući i konačno smo ga dočekali. Pred našim navijačima, na našem stadionu i pred našom publikom je uvijek najljepše. Navijači imaju svoju proslavu, što će dodatno uveličati utakmicu, tako da već osjećamo njihov vjetar u leđa – rekao je Milan Vukotić, plejmejker Budućnosti sa brojem 10, za klupski sajt. Tradicija međusobnih duela daleko je na strani ,,plavih“, koji su od 27 utakmica čak 23 riješili u svoju korist. Četiri meča završena su remijem. – Mi smo Budućnost i uvijek idemo na tri boda, nebitno o kom je protivniku riječ. Svaka utakmica donosi nešto novo, tako da se ne obaziremo na tradiciju, već se uzdamo isključivo u svoje dosadašnje igre i kvalitet. Jedinstvo ima potencijal, igraju kvalitetan fudbal, ali mi se pitamo i ukoliko budemo na nivou kao u dosadašnjem dijelu prvenstva – mislim da rezultat ne bi trebalo da dođe u pitanje –poručio je Vukotić.
Raspored i tabela
TIVAT: Arsenal – Otrant Olimpik (15.30 h) NIKŠIĆ: Sutjeska – Jezero (17)
PODGORICA: Budućnost – Jedinstvo (18) KOTOR: Bokelj – Mornar (18) PETROVAC: Petrovac – Dečić (20)
1. Budućnost 7 5 2 0 14:3 17
Petrovac
Sutjeska
Bokelj
Mornar
Budućnost je lider, sa tri boda prednosti u odnosu na najbližeg pratioca, jedini tim bez poraza... - Rezultati koje smo ostvarili do sada su pokazali da imamo ekipu koja i te kako vrijedi. Napravila se jedna sjajna grupa momaka koja je željna nadmetanja i koju krasi zajedništvo u svakom trenutku. Vjera u sopstvene mogućnosti, uz ogromnu želju i zajedništvo, nas vodi ka našem cilju iz meča u meč, a iz takve situacije izlazi sve više pojedinaca – ističe 21-godiš-
nji ofanzivac, koji skreće pažnju bravurama na terenu.
OTVORENO NA JADRANU
Pažnju skreće i Petrovac, koji je na tabeli razdvojio Budućnost i Dečić, lidera od aktuelnog branioca trona. ,,Nebo-plavi“ pokazuju ozbiljnost, dobro igraju, napravili su takmičarsku ekipu, imaju evropske ambicije, možda mogu i nešto više. Okršaj sa Tuzanima prilika je za primorskog prvoligaša da pokaže kako je ove sezone spreman da ide do kraja. - Atmosfera u klubu je odlična. Puni smo samopouzdanja nakon dobrog starta. Izgubili smo od Budućnosti, ali smo ostale utakmice odigrali na visokom nivou. Imamo takve igrače da u svom kolu idemo na pobjedu. Neće biti kalkulacija ni večeras protiv Dečića. Daćemo sve od sebe da upišemo nova tri boda. Bila bi to najbolja poruka da zaslužujemo mjesto u vrhu. Želimo u Evropu, ali ako se ukaže prilika – ne bježimo ni od borbe za trofej – za
Pobjedu je reka defanzivac Petrovca Radoš Dedić Sporiji ritam Tuzana ne zavarava izabranike Zdravka Dragićevića
- Dečić je igrao dobro na evropskoj sceni, mogao je da napravi korak više, odličan su sastav. Možda je inoscena ostavila trag na Tuzane, moguće da su malo zasićeni. Vjerujem da će se oni podići, ali dok se ne konsoliduju – valjalo bi da ih mi pobijedimo. Biće teško, detalji mogu da odluče, ali očekujem da ključne stvari budu na našoj strani – kazao je iskusni defanzivac. Petrovčani nemaju kadrovskih problema.
- Treniramo punom parom. Svi momci su na raspolaganju stručnom štabu – dodao je Dedić.
Dečić je osvojio samo bod u prethodna dva kola i tako dozvolio vodećoj Budućnosti da pobjegne na ,,plus pet“. Tuzani na domaćoj sceni ne igraju kao u Evropi, ali napadač Ilir Camaj smatra da ekipa nije izgubila šampionski kod.
- Poremetio nas je poraz od Arsenala prošle srijede. Kažnjeni smo za lošu partiju. Ipak, tek je početak, nije ništa izgubljeno. Sve možemo da ispravimo. Uslov je da podignemo nivo igre, što ova ekipa i te kako može. Fali nam jedan ubjedljiviji trijumf da krenemo uzlaznom putanjom – za Pobjedu kaže Camaj, koji dodaje: - Pred nama je zahtjevan izazov. Petrovac zaslužuje respekt, to je ekipa koja ne daje mnogo prostora, ali upravo ovakve utakmice mogu da nas vrate na pravi put. Ne smijemo da dozvolimo novi kiks. Pobjeda je sve što nas zanima – kazao je Camaj.
SUTJESKA ŽELI NAPREDAK
Sutjeska je sa novim-starim trenerom Milijom Savovićem slavila protiv Otrant Olimpika na Starom aerodromu prije osam dana.
Sada može da veže drugi trijumf, ovoga puta pred svojim navijačima, protiv Jezera. - Znamo gdje je ko na tabeli, ali i da Jezero ima ekipu koja uvi-
jek može da iznenadi. Ipak, sve osim pobjede našeg tima smatrao bih neuspjehom. Moramo da budemo maksimalno fokusirani, tim prije što su i oni najvjerovatnije nezadovoljni dosadašnjim učinkom i žele da poprave bodovni saldo – kaže defanzivac Sutjeske Srđan Krstović I starteg Nikšićana Milija Savović je optimista, ali poručuje da je takmičenje takvo da se niko ne smije potcjenjivati. - I Mornar ima svega pet bodova, a vidjeli smo kako je igrao u Evropi minulog ljeta. To znači da nema pravila i da smo prilično ujednačenog kvaliteta. Moramo da igramo kao protiv Otranta u prošlom kolu, jer jedino s takvim zalaganjem možemo do bodova. Oni jesu na dnu tabele, ali to nas ne smije zavarati - riječi su Savovića, šefa stručnog štaba nikšićkih ,,plavo-bijelih“.
U sastavu Sutjeske, najvjerovatnije, neće biti Đorđa Šaletića koji je povrijeđen, dok su ostali spremni da odgovore izazovu.
D.
Sjajan pobjednički i golgeterski ritam Bajerna u septembru. Prvog dana ovog mjeseca Bavarci su pobijedili Štutgart rezultatom 2:0, potom su u gostima deklasirali novajliju u Bundesligi Holštajn Kil sa 6:1, da bi prije četiri priredili košmarnu noć zagrebačkom Dinamu u Ligi šampiona (9:2). Nijesu na tome stali – juče je u Bremenu ,,stradao“ Verder, kojeg je tim Vensana Kompanija savladao 5:0. Majkl Olise je pogotkom u 23. na dodavanje Harija Kejna potvrdio dobru formu, devet
Premijer (5. kolo): Čelzi ubjedljiv, Junajtedu bod
Liverpul je fantastično reagovao na neprijatan poraz od Notingem foresta kod kuće prije osam dana – poslije lakog trijumfa nad Milanom u Ligi šampiona (3:1), tim Arnea Slota još lakše je odradio Bornmut na ,,Enfildu“ (3:0). ,,Redsi“ su sve riješili u prvom poluvremenu. Bornmut je želio da se nadigrava, a u takvoj situaciji svaka greška skupo košta. Luis Dijas je pogocima u 26. i 28. najavio ubjedljiv trijumf, a ovjerio ga je Darvin Nunjes evrogolom u 37. Liverpul je prvi sa 12 bodova iz pet mečeva i izjednačen je s Aston Vilom i Mančester sitijem, koji danas od 17.30 sati
dočekuje Arsenal koji ima 10. Toliko je sakupio i Čelzi s utakmicom više – ,,plavci“ su u londonskom okršaju lako izašli na kraj sa Vest Hemom (0:3), kao i Njukasl koji je izgubio od Fulama (3:1).
Nikolas Džekson je pogađao u četvrtom i 18. minutu, a tačku je stavio Kol Palmer u 47. Mančester junajted je odigrao samo 0:0 na gostovanju Kristal Palasu i ima samo sedam bodova, koliko i Totenhem koji je savladao Brentford (3:1).
Aston Vila je pobjedom nad Vulverhemptonom (3:1) zadržala mjesto u vrhu.
Lester i Everton, kao i Sautempton i Ipsvič, remizirali su 1:1. Ne. K.
minuta kasnije upisao je asistenciju za Jamala Musijalu, da bi u 57. uposlio i Kejna za vođstvo od 0:3. Olise je u 60. novim pogotkom kompletirao perfektno izdanje, a Serž Gnabri stavio tačku na trijumf Bavaraca.
- Olise je poseban talenat.
Luksuz je što Bajern ima toliko dobrih igrača. Majkl je bio odličan – rekao je Kompani o 22-godišnjaku koji je stigao iz Kristal Palasa.
- Njegov početak u Bajernu nije mogao da bude bolji. Mora da nastavi da trenira i igra na isti način. Nijesam stekao utisak da osjeća veliki pritisak. Samo uživa u fudbalu – istakao je Kompani.
Bajern poslije četiri kola Bundeslige ima maksimalan učinak, a sa devet bodova prate ga Frajburg koji je trijumfovao nad Hajdenhajmom (3:0) i Ajntraht koji je bio bolji od Borusije iz Menhengladbaha (2:0). Bavarci u narednom kolu igraju derbi s aktuelnim šampionom Bajerom, koji je prekinuo dominaciju Bajerna i ostavio ga 18 bodova iza sebe.
- Mi smo Bajern i ne mijenjamo pristup u odnosu na to ko je protivnik. Naravno da će biti teško, Bajer je imao izuzetnu sezonu, ali naš mentalitet i pristup ostaju isti. Igraćemo kod kuće tokom Oktoberfesta, očekujem sjajnu utakmicu –poručio je Hari Kejn.
Union Berlin je savladao Hofenhajm (2:1) i došao do osmog boda, jednog više od Borusije iz Dortmunda, RB Lajpciga i Bajer Leverkuzena koji su odigrali meč manje.
Bohum i Holštajn Kil remizirali su 2:2.
Bajer danas dočekuje Volfsburg (15.30 h), Borusija ide na noge Štutgartu (17.30), a RB Lajpcig će gostovati kod Zankt Paulija (19.30). Ne. K.
Neđelja, 22. septembar
SERIJA A (5. KOLO): Napoli odnio bod iz Torina, večeras milanski derbi
Juventus već tri utakmice zaredom u Seriji A ne daje i ne prima pogotke – ,,stara dama“ je u derbiju kola remizirala s Napolijem u meču koji je ponudio premalo. Utakmica na ,,Alijanc areni“ bila je posebna iz oba trenerska ugla – Tijago Mota se suočio sa nekadašnjim učiteljem Antoniom Konteom, koji je igračka i trenerska legenda Juventusa.
Nije prštalo na terenu torinskog stadiona, više je bilo taktičkog nadmudrivanja nego uzbuđenja, zbog toga je 0:0 i realan rezultat.
U prvom poluvremenu je bolji bio Napoli, ali nije mogao da savlada odličnog Mikelea Di Gregorija, koji se najviše istakao kod slobodnog udarca Politana u finišu poluvremena. U nastavku je Juve bio nešto ofanzivniji, ali nije stvorio ništa konkretno osim šanse Kopmejnersa, mada je i taj udarac završio daleko iznad prečke.
Crnogorski fudbaler Vasilije Adžić utakmicu je odgledao s klupe za rezervne igrače. Supertalentovani vezista još čeka na debi u dresu ,,bjankonera“. Napoli iz pet mečeva ima 10 bodova, jedan više od Juventusa.
Venecija je upisala prvi trijumf u sezoni – kod kuće je pobijedila Đenovu (2:0) golovima Đanluke Busija i Joela Pohjanpala
Derbi petog kola Serije A igra se večeras – Inter je od 20.45 sati domaćin Milanu. ,,Nerazuri“ iz četiri meča imaju osam bodova, gradski rival tri manje.
- Znamo kakva nas utakmica čeka i što derbi predstavlja za nas i za navijače. Biće potreban poseban Inter jer smo potrošili mnogo fizičke i psihičke energije u meču Lige šampiona sa Mančester sitijem (0:0) – naveo je trener Simone Iznagi Inter ima čak šest uzastopnih pobjeda u okršajima s ,,rosonerima“.
- Sezona je tek počela, a prošli derbiji se ne računaju. To su nesumnjivo divne uspomene, ali uspomene ne donose bodove i golove. Biće potrebna maksimalna pažnja. Milan je u prošlom kolu odigrao dobro protiv Venecije, ali koncentrisani smo na sebe i želimo da budemo odlučni jer derbiji prevazilaze sva predviđanja i detalji su ti koji čine razliku –izjavio je Inzagi.
I Milan je uvertiru za derbi imao u meču s engleskim timom, s tim da su ,,rosoneri“ bili nemoćni kod kuće protiv Liverpula (1:3).
- U ovom trenutku postoji frustracija, ali i velika želja da se izvučemo iz ove situacije. Imam povjerenje u tim, igrači su proteklih dana radili fantastično. Imamo lidere, ali još nijesmo jaki kao tim, iako rastemo svakim danom. Treba nam vremena, ali ne tražim izgovore – naveo je trener Paulo Fonseka, koji bi mogao da dobije otkaz u slučaju da Milan ne pobijedi Inter. - Osjećam povjerenje kluba u moj rad. Nije mi bitno što se priča spolja, fokusiran sam na sebe i tim, i vjerujem u ono što radim – poručio je Fonseka. Ne. K.
PODGORICA – Takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi Crne Gore nastavlja se danas s utakmicama 8. kola.
Ovu rundu obilježiće duel komšija s istog stadiona – inače nekadašnjih prvoligaša – Mladosti DG i Podgorice. Dva tima s „DG arene“ ukrstiće snage pod reflektorima od 18 časova, dok preostala tri meča počinju dva sata ranije. Mladost je lider i uz Rudar tim koji je bez poraza, tako da no-
si ulogu favorita, mada Podgorica baš u derbiju ima šansu da se dodatno primakne vodećim timovima. Od 16 časova igraju se tri meča, a osim duela u Lješkopolju, u Podgorici će igrati Lovćen i Ibar. Cetinjani će ponovo biti u ulozi domaćina na terenu Kampa FSCG. Lovćen je uspio da se probije do trećeg mjesta, pa meč protiv Ibra za Cetinjane ima poseban značaj. U istom terminu u Radanovići-
ma igraju bivši prvoligaši Grbalj i Kom. Dva tima koja su na začelju tabele traže reakciju, posebno Zlatičani koji imaju samo bod iz šest utakmica. Prilično zanimljivo trebalo bi da bude u Igalu. Naime, Igalo dočekuje Rudar, koji će biti na popravnom, jer je nakon kiksa protiv Grblja dozvolio Mladosti da preuzme lidersku poziciju. Dva tima na tabeli dijele samo tri boda, pa je jasno da će
i domaćin biti silno motivisan protiv nekadašnjeg šampiona države, koji je prvi put od povratka nezavisnosti u drugoligaškoj konkurenciji. R. P.
Vojvoda Božidar Vuković je 1539. godine pomenuo pomen „podgorički manastir Sv. Đorđa“. O postojanju takvog manastira Sv. Đorđa“ svjedoči dokument iz 1745. godine. Naime, u pismu od 21 juna/ 2. jula 1745, koje je „opština podgorička Manastira Svetog Đorđa“ uputila ruskom poslaniku u Carigradu Alekseju Vešnjakovu, izražava se zahvalnost zbog pomoći za obnovu i ukrašavanje manastirske crkve. Ovaj podatak objavio je istoričar Radoslav Raspopović u studiji „Diplomatija Crne Gore 1711-1918“ (Podgorica-Beograd, 1996, str. 49). Jedini mogući zaključak je da se pomenuti manastir nalazio pod Goricom, baš tamo đe se danas nalazi crkva Svetog Đorđa. Ovo potvrđuje i Ilija Zlatičanin koji bilježi da je crkvu Svetog Đorđa 1761. godine opljačkala vojska Bećir-bega Osmanagića nakon neuspjelog pohoda na Bjelopavliće. „Potučena Bećirova vojska s bojnog polja – piše Zlatičanin - opljačkala je jedan dio sela Momišića, koji su blizu Podgorice. Zatim su opljačkali podgoričku crkvu, slomili zvono, pogubili kaluđere i opljačkali, pa izgorjeli ćeliju“ (I. Zlatičanin, „Hronike“, Podgorica, 1999, str. 37).
Turci su, dakle, 1761. godine pogubili kaluđere i zapalili njihovu ćeliju. Zlatičanin dalje navodi da je zapaljeni objekat bio „blizu crkve Svetog Đorđa“, na zapadnoj strani od crkve, i da su u njemu „kaluđeri stanovali“. Bila je to i najstarija podgorička škola. „Ova ćelija je služila kaluđerima za stan, u kojemu su istodobno održavali školu za podgoričku djecu, a takođe posluživali crkvu koja je bila do same ćelije“ („Hronike“, 37).
ĆELIJA
Prema bilješci Ilije Zlatičanina, kaluđerska ćelija koja se nalazila uz crkvu Sv. Đorđa zapaljena je od strane Turaka 1761. godine, ali po svemu sudeći nije razorena u potpunosti. To će se dogoditi jedno stoljeće kasnije. Naime, istoričar Andrija Lainović je u Arhivi francuskog ministarstva spoljnih poslova u Parizu pronašao izvještaj Ijasenta Ekara, francuskog vicekonzula u Skadru u kojem se govori o rušenju ćelije. Ekar je iz Prizrena 9. juna 1856. godine uputio sljedeći izvještaj francuskoj vladi: „Gospodine ministre, imao
U pismu od 21. juna/ 2. jula 1745, koje je „opština podgorička Manastira Svetog Đorđa“ uputila ruskom poslaniku u Carigradu Alekseju Vešnjakovu, izražava se zahvalnost zbog pomoći za obnovu i ukrašavanje manastirske crkve. Dokument je objavio istoričar Radoslav Raspopović u studiji „Diplomatija Crne Gore 1711-1918“
sam čast da pošaljem Vašoj Ekselenciji nove detalje koje sam dobio iz Podgorice. Oni glase: 28. maja posljednjeg podgorički Sloveni na osnovu jednog fermana i po odobrenju Vladinom, obnavljaju jedan od njihovih hramova, koji se nalazi van grada. Turci su povodom Ramazana i na čelu sa njihovim Mudirom i Medžlisom masovno ustali, rušeći od temelja do krova crkvu i jednu kuću koja je služila za školu pored nje...“ (A. Lainović, „Jedan arhivski podatak iz prošlosti Podgorice“, Istorijski zapisi broj 1-2, Titograd, 1983, 69-70) U navedenom izvještaju se, bez sumnje, govori o devastiranju crkve Sv. Đorđa, pored koje se, kako dokument svjedoči, nalazila „kuća“ koju su Turci porušili. To je upravo ona „ćelija“ o kojoj govori Ilija Zlatičanin, a koja je služila i za školu. Dakle, kaluđerska ćelija je razorena u junu 1856. godine. Ilija Zlatičanin je nešto kasni-
je pomenuo i njene ostatke. „I ja pamtim njene razvaline“, kaže on („Hronike“, 37). Ovo znači da su se ruševine (manastirske) ćelije još mogle vidjeti oko 1870-75. godine, kada je Zlatičanin bio dijete.
„Kuća“, odnosno, kaluđerska ćelija se po svemu sudeći nalazila ispred crkve Sv. Đorđa, sa strane, na prostoru na kojem će 1879-80. godine, nakon oslobođenja Podgorice, biti izgrađena prostrana priprata. Ekar nam nudi precizan podatak o momentu kada je porušena ćelija u podgoričkom Manastiru Sv. Đorđa i kada je manastirska tradicija zamrla. Dakle, do proljeća 1856. godine, tik do crkve, postojao je
Ijasent Ekar, francuski vicekonzul je 9. juna 1856. godine uputio izvještaj francuskoj vladi u kome govori o devastiranju Crkve Sv. Đorđa, pored koje se, kako dokument svjedoči, nalazila „kuća“ koju su Turci porušili. To je upravo ona „ćelija“ o kojoj govori Ilija Zlatičanin, a koja je služila i za školu
manji ili veći objekat, u kojem je boravio jedan ili više kaluđera. Ovo, pojašnjava i svrhu s kojom je Božidar Vuković Podgoričanin 1539. godine zavještao deset dukata za izgradnju „podgoričkog manastira Sv. Đorđa“. Očito je da se pod Goricom oko 1539. godine ili ranije nalazio manastir u nastajanju –kome istorijske prilike nijesu dozvolile da zaživi. Preživje-
Ilija Zlatičanin piše da su Turci 1761. pogubili kaluđere i zapalili njihovu ćeliju. Dalje navodi da je zapaljeni objekat bio uz Crkvu Svetog Đorđa“, na zapadnoj strani od Crkve, i da su u njemu „kaluđeri stanovali“. „Ova ćelija je služila kaluđerima za stan, u kojemu su istodobno održavali školu za podgoričku djecu, a takođe posluživali crkvu koja je bila do same ćelije“
la je jedino hiljadugodišnja crkva Sv. Đorđa, koja je 1880. godine proširena upravo na onoj strani đe je nekada bila kaluđerska ćelija. Konačno, dar Božidara Vukovića je najvjerovatnije bio povezan s okolnošću da se „podgorički manastir Sv. Đorđa“ nalazio u blizini sela Đulića, na udaljenosti od samo nekoliko stotina metara. Naslućujemo da je slavni crnogorski štampar prema tom hramu imao poseban odnos. U tom kontekstu pažnju treba obratiti i na okolnost da Vuković pominje popa Radiča, kome ostavlja nekoliko knjiga, što možda ukazuje da je među njima postojala rodbinska povezanost. U crnogorskoj je tradiciji bilo da su iz jakih bratstava poticali kako glavari, tako i sveštenici.
PEČAT IZ 1408. GODINE Što se tiče momenta kada je začeta izgradnja „podgoričkog manastira Sv. Đorđa“, imamo jedan značajan podatak. Naime, u literaturi se pominje pečat crkve Svetog Đorđa iz 1408. godine, odnosno, iz predosmanskog doba. Taj pečat se do 1885. godine nalazio u Sarajevu, u riznici srpske crkve Sv. Arhistratiga. Prema Ristu Dragićeviću, pečat je 1885. godine uzeo Bakunjin, ruski konzul u Sarajevu, i odnio ga za Rusiju „radi proučavanja”. Bakunjin je osim toga ponio i podgoričko rukopisno jevanđelje na pergamentu, koje se danas nalazi u jednoj biblio-
teci u Petrogradu” (Božidar Šekularac, „Crkva Sv. Đorđa u Podgorici”, „Sto dvadeset godina od oslobođenja Podgorice”, 1999, 264). Četiri godine nakon odnošenja pečata za Rusiju, Filip Radičević je objavio članak „Pečat crkve Podgoričke” („Prosvjeta”, sveska XI, Cetinje, 1889) u kome piše da je neki „rodoljub” iz Rusije poslao mitropolitu Mitrofanu Banu otisak pečata, crnom bojom na hartiji. Pečat je bio okrugao, prečnika 45 milimetara, a u koturu su bile izrezane sljedeće riječi na crkvenoslovenskom: СІЄ
1408. ІС.ХС (Ovo je pečat podgoričkog hrama svetog velikomučenika Đorđa 1408. Isusa Hrista) U sredini je bio lik Svetog Đorđija na bijelom konju kako probada veliku aždaju. Budući da se na pečatu iz 1408. pominje samo podgorički hram, reklo bi se da u to doba nije bilo manastira Sv. Đorđa, odnosno da ideja o izgradnji manastira potiče iz kasnijeg doba.
ŠTAMPARIJA
U Prazničnom mineju nalazimo još jedan zanimljiv detalj. Božidar Vuković u toj knjizi govori o svojoj štampariji, pa otkriva namjeru da „ovu štampariju odnesem u svoju otadžbinu, eda bi koga Bog, poslije moje smrti, izvolio izabrati da se stara o božanskim crkvama, da bi nadoknadio ... nedostatak svetih knjiga, čiji su broj smanjili jeretički narodi“ (Praznični minej, 1536). Ovaj naum nije ostvaren. Da jeste, štamparija bi dospjela ili u Podgoricu ili na neko od „ostrov“ na „Dioklitijskom jezeru“. Dakle, da je Božidareva štamparija kojim slučjem stigla u domovinu, možda bi završila u Podgorici. Ali to se nije zbilo. U „dioklitijsku zemlju“ su stigli samo vojvodini posmrtni ostaci. Božidarev sin Vićenco u Psaltiru štampanom 1546. godine navodi. „Budući na samrti, poželje da umre u svojoj domovini. Tako je uz veliki trošak, iz daleke zemlje, ljeta gospodnjeg 1540, poslije njegove smrti, prenijeto njegovo mrtvo tijelo u domovinu i pokopano u crkvi Starčeve Gorice na Skadarskom jezeru.“ (Kraj)
Neđelja, 22. septembar
22. septembar
Tužnim srcem javljamo da je iznenada dana 21. septembra 2024. u 71. godini života preminuo naš dragi
PREDRAG Peka VUJOŠEVIĆ
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 22. septembra od 10 do 16 časova i 23. septembra od 9 do 12 časova.
Sahrana će se obaviti na groblju u rodnom selu Kržanja – Kuči u 15 časova.
Ožalošćeni: supruga SLOBODANKA, sinovi VELIŠA i OGNJEN, ćerka MILENA, sestre STANKA, JULIJA i ANGELINA, brat od strica BORO SAVOVIĆ, braća od ujaka MOMO i MIKO DABOVIĆ, snahe ANĐELA, SANDRA i CVIJETA, zet SRĐAN, sestrići, sestrične, bratanići, unučad i ostala rodbina
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
Dana 21. septembra 2024. nakon teške bolesti preminuo je u 58. godini naš dragi
Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 22. septembra od 12 30 do 16 časova i 23. septembra u kapeli u selu Podgor – Crmnica, od 9 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Ožalošćeni: supruga ZEMKA, sinovi FILIP, DANILO i JOVAN, otac ĐORĐIJE, majka PERSA, sestra BUDICABUBA, brat NEBOJŠA - NJERO sa porodicom, tetka JANICA, brat od tetke PEĐA BEGOVIĆ i ostale ožalošćene porodice VUJAČIĆ i RADULOVIĆ
Neđelja, 22. septembar
Draga naša
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
839
RAJKA
Hvala ti za sve, za bezuslovnu ljubav, podršku i oslonac Čuvaj nas sa neba, a mi ćemo tebe zauvijek nositi u našim srcima.
Tvoji IVO i MICA
Posljednji pozdrav dragoj majci
RAJKI BLAGOJEVIĆ
Ljepoto, dobroto, ponosu! Hvala za život koji si mi dala i učinila ga predivnim! Draga majko, niko te ne može zamijeniti, a ja ću nekako noseći te u srcu živjeti dostojna tebe.
Tvoja ćerka ANA
Posljednji pozdrav
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
DRAGANI LONČAREVIĆ
Od SLAĐANE I NIKOLE STOJANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu,
RADOMIR – RADE Milete PRENTIĆ
Ponosni što smo svih ovih godina imali u tebi pravog i iskrenog člana porodice. Ostaje nam da lijepe trenutke provedene sa tobom čuvamo od zaborava. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Posljednji pozdrav dragom teču
Posljednji pozdrav dragoj
Posljednji pozdrav našoj dragoj
Draga naša Rajkice, bila si naša ljubav, svjetlost, snaga, dom... Naš svetionik i sigurna luka. Bićeš to zauvijek! Sad si među anđelima, anđele naš. Hvala ti za sve! Počivaj u miru!
Zauvijek tvoji: suprug RAJO, kćerka ANA, sin IVAN i snaha MILICA
Komšije: DEDOVIĆI, JOKIĆI, PAJOVIĆI, DERETIĆI I ŠIKMANOVIĆI
874
RADU
Hvala što si uvijek bio tu za nas, za svaki savjet i dobronamjernu riječ. Za našu porodicu si bio više kao brat i roditelj. Počivaj u miru kako si zaslužio.
Posljednji pozdrav ocu moje kume
RADOMIRU PRENTIĆU
849
Tvoji: STANKA, DANILO, NIKOLA, NATAŠA I VUČINA
Posljednji pozdrav našem prijatelju
PREDRAGU PEĐI VUJOŠEVIĆU
Neka tvoja duša počiva u tišini vječnog mira Ostaju najljepše uspomene na lik plemenitog čovjeka koji je uljepšavao djetinjstvo našim unučadima kao i uspomene na lijepe trenutke provedene zajedno.
Porodica BOŠKOVIĆ
875
Posljednji pozdrav dobrom čovjeku i prijatelju
ALEKSANDRA DRAGOSLAVIĆ
873
PREDRAG VUJOŠEVIĆ
S ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe.
PETAR KOĆALO sa porodicom
Neđelja, 22. septembar 2024.
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
855
Posljednji pozdrav najboljem komšiji
LUTVU EMINOVIĆ
Od VLADA ŠLJUKIĆA sa porodicom
Navršavaju se dvije godine od smrti voljenog oca, đeda i tasta
ĐORĐIJA VUJOVIĆ
Ponosna sam što sam te imala, tužna i ranjena od kad sam bez tebe ostala.
Tvoja ćerka MIRA ROGANOVIĆ sa porodicom
Navršavaju se dvije godine od smrti oca, svekra, đeda i prađeda
Bio si naš oslonac i stub porodice. Učio si nas pravim i poštenim i časnim životom da živimo kako si ti živio. Bole nas sva porodična okupljanja bez tebe. Ponosni što smo te takvog imali. Počivaj u miru.
Prošle su dvije godine otkako nije sa nama voljeni otac i đed
ĐORĐIJE – ĐOKA VUJOVIĆ Čuvamo te od zaborava.
Ćerka SVETLANA, unuka MILKA, unuci MILAN i MARKO VUKOTIĆ
Sin VESKO sa porodicom
Navršavaju se dvije godine od smrti našeg dragog
ĐORĐIJA VUJOVIĆA
Uvijek ćeš živjeti u našim srcima, volimo te i čuvamo od zaborava. Sinovi VIDO i VUKO, snaha DUŠKA, unučad i praunučad 864
Pola godine je od smrti moje majke
MAJKO
Koliko puta sam se okrenula da te ponovo vidim… Još uvijek čekam tvoj glas, da me pozove, da me pita kako sam Zovem te, ali glas ostaje duboko u grudima uz jecaj. Da mi je tvoj glas čuti, da mi te je samo još jednom vidjeti i zagrliti, majko. Nedostaješ mi…
Tvoja ćerka MAJA
Pola godine je od smrti naše majke, babe i svekrve
SLAVICE KALUĐEROVIĆ
Najdraža naša, nedostaje nam tvoja dobrota i neizmjerna ljubav koju si nam pružala, tvoj topli zagrljaj kada si nas sretala i pratila. Znamo da nas i sad čuvaš i bodriš kao što si to radila cijelog života. Bila si nam velika podrška i oslonac. Čuvamo te od zaborava kroz najljepše uspomene.
Tvoji PEĐA, OGNJEN, MILOŠ i BILJANA
ĐORĐIJA VUJOVIĆ
Ljubav i sjećanje na tebe dio su našeg života. S ponosom te čuvamo od zaborava u našim srcima i mislima. Sin MIŠO sa porodicom
Dvije godine od smrti mog oca
Voljeni tata, svaki dan je teže u mojem srcu i mislima. Tvoje postojanje bila je naša snaga i toplina, a tvoje ime naš ponos. A mi ćemo te čuvati od zaborava.
Ćerka MILENA, zet DRAGO, unučad GORAN, BOJAN i SNEŽANA sa porodicama
872
Dana 28. septembra 2024 navršava se pola godine od smrti moje voljene sestre
SLAVICE KALUĐEROVIĆ
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. Voli te tvoj brat MIŠKO KARADAGLIĆ
Godina dana je od smrti naše voljene
SNEŽANE KOVAČ rođene ĐURKOVIĆ
Godina prođe, a bol i tuga ostaju. Neka tvoja dobra i napaćena duša nađe mir u zagrljaju brata Gorana. Vječno u našim srcima sa ljubavlju i ponosom.
Otac MILUTIN – MIJO, majka DESA, sestra MIRA i brat MILAN sa porodicom
Dana 28. septembra 2024 navršava se 6 mjeseci od smrti naše drage
SLAVICE KALUĐEROVIĆ
Nije prošao nijedan dan da nismo mislili o tebi i razgovorom se prisjećali tvoje dobrote i ljubavi koju si nam pružala. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava. Neka te anđeli čuvaju kao što te mi čuvamo u svojim srcima.
Dana 22. septembra u 9 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću OŽALOŠĆENI TVOJI NAJMILIJI
865
869
Voljeni otac i svekar
Neđelja, 22. septembar
22. 9. 2011 – 22. 9. 2024
Hvala Ti na svakom dobru, koje si radio za nas. Tvoji NIKOLA i ZORICA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
VLAJKO i SILVANA RADOJEVIĆ
Dragi brate, đevere, striko
Prolazi evo godina dana otkako nijesi među svojima.
Otišao si na neko bolje mjesto gdje te neće više ništa boljeti.
Nedostajaćeš nam uvijek. Tvoje smo riječi upamtili i tako će biti.
Živjećeš u našim mislima i srcima.
Brat PERO, snaha SEKA i djeca MARKO i SAŠKA
Prošlo je godinu dana od kada je umro naš
DEJAN MIRKOVIĆ
843
833
877
SNEŽANI KOVAČ
Ostaje sjećanje na ljubav i pažnju koju si nesebično davala.
Tvoji MILOŠ, ANA i VIKTORIJA KLEA KOVAČ
SNEŽANI KOVAČ
S ponosom te čuvamo od zaborava u našim srcima i mislima. JOVANKA ĐUKANOVIĆ sa porodicom
878
Tvoji: ZDENKA, FILIP, JOVANA, VESNA, ANJA, PAVLE, DUNJA I ALEKSA 832
Dragi Deki, U svakom našem danu si sa nama, tvoja ljubav nas čuva, tvoja magična energija daje hrabrost.
OŽALOŠĆENA PORODICA ZEČEVIĆ 854
827
Godina je dana od kad me napusti moj neprežaljeni brat
DRAGAN Markov PILETIĆ
Znam da si mislio na mene, prije nego si otišao, kakav bol mi ostavljaš i život bez tebe.
Brate moj, željo moja, bole me tvoje rane i muke.
Počivaj pored brata Sloba, a meni ostaje tuga dok sam živa i suze koje Vas ne mogu oplakati.
SJEĆANJE NA
MIOMIRA – DARKA ZEČEVIĆA
Dana 22. septembra navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog Miomira – Darka Zečevića. Umjesto tradicionalnog obilježavanja, porodica je odlučila da u znak sjećanja i trajne zahvalnosti dodijeli dio obavezne lektire za učenike osmog razreda Osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Podgorici.
Tvoja ljubav, plemenitost i predanost porodici i zajednici ostaju vječno u našim srcima. Hvala ti za sve što si bio i što nastavljaš da budeš kroz sjećanje i plemenite gestove koje činimo u tvoje ime.
852
828
Dana 29. septembra 2024. godine navršava se godina dana od kad nas je napuštio naš voljeni brat, stric, đever i đed
DRAGAN – SITO Markov PILETIĆ
Ne možemo Ti reći koliko nam nedostaješ i koliko boli rastanak sa tobom. Volio si nas dobrotom duše i plemenitošću. Uvijek si bio uz nas, pružao nam ljubav i pažnju.
Voljeće tebe naša velika i mala srca, jer ti si dio nas. Ne možemo te zaboraviti.
U nedjelju 22. septembra u 10 časova posjetićemo Draganovu vječnu kuću.
OŽALOŠĆENA PORODICA PILETIĆ
856
Dragi
SITO
Prošla je godina od kada si nas napustio, a ostavio si veliku bol i prazninu.
Porodica tvog pok. ujaka SLOBA
Navršava se godina dana otkako nije sa nama naš voljeni
DRAGAN PILETIĆ
BOJANA STEŠEVIĆ
829
Vrijeme od godinu dana nije umanjilo tugu za tobom i tvojim divnim likom. Sjećanje na tebe je neuništivo.
Tvoja tetka LJILJA KALEZIĆ sa porodicom
S ljubavlju i ponosom te pamtimo i pominjemo, čuvajući u srcima uspomenu na tebe.
Neđelja, 22. septembar 2024.
SJEĆANJE
GOLUB MARA
DRAGAN
MILOŠEVIĆ
Zauvijek ćemo Vas nositi u srcu sa osjećanjem vječite čežnje, ljubavi i poštovanja.
MOMO, RADA, VERA i BEBA
Zauvijek si dio nas i Moja vječna tuga! Neizmjerno nedostaješ
Tvoja sestra DIJANA i MIŠKO
Navršavaju se četiri godine od kada nije sa nama naša voljena
Vrijeme prolazi, u vječnom miru nek te prati naša ljubav i poštovanje.
Navršavaju se tužne tri godine i 32 godine od kada nisu sa nama
RADOMIR MILOVAN
ŠĆEPANOVIĆ ŠĆEPANOVIĆ
Dragi naši, teško je i tužno živjeti bez vas. Samo mi znamo kako je, kako boli. Znali ste koliko Vas volimo, ali nikad znati nećete koliko nam nedostajete.
Šest godina od tvog iznenadnog odlaska
BILJANA MANDIĆ
U srcu te čuvamo i s ljubavlju nosimo Voli te Tvoj brat!
DEJAN, MIRA, BLAŽO, DAJANA, RADOVAN, NATALIJA, TODOR I OGNJEN
Sjećanje na tebe
LJILJANA ŠAKOVIĆ
Prođe i druga godina, tu si sa nama.
BILJANA MANDIĆ
Šest godina, ista tuga, ista bol, a čežnja sve veća za tvojim zagrljajem!
Tvoji roditelji LJUBICA i ŽARKO
Dana 22. septembra 2024. navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni MOMČILO Srdanov VLAHOVIĆ
S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo te od zaborava. TVOJA PORODICA
Tvoji: suprug MARKO, sin GORAN, ćerke MIRJANA, MILEVA, LJILJANA i unuk DUŠAN
Vrijeme nije lijek za bol koji nosimo, tugu koja ne jenjava. Ostavili ste neizbrisiv trag u našim životima. Sa ponosom vas pominjemo u svakoj priči i svakom događaju. Počivajte u miru.
Vaši: VASKO, ĐANI, ROSA, SIMONA i JAKOV
859
Neđelja, 22. septembar 2024. Oglasi
Sjećanje na zeta, tetka i najvećeg prijatelja
Tvoj život je bio primjer kako živjeti, a srce kako voljeti.
Zauvijek u sjećanju i mislima,
Tvoji KRNIĆI
Dana 22. septembra 2024. navršava se 6 mjeseci od smrti
BRANKA MARKOVIĆA
Dragi brate, tvoj odlazak mnogo boli, tužna je istina da se rastadosmo zauvijek bez riječi i pozdrava. Počivaj u miru, brate, i neka ti je laka crna zemlja. Brat MIGO i snaha NADA
863
862
Dana 22. septembra 2024. navršava se 40 godina 28 i po godina 14 godina od smrti od tragične smrti našeg od preranog odlaska zaove i tetke nikad prežaljenog đevera i strica supruga i oca
NIKOLE – NIKA MILIJE RADOJKE – MALE
Milutinova Milutinova Miladinove ĐUROVIĆA ĐUROVIĆA ĐILAS rođene ĐUROVIĆ Životi koje ste živjeli, vrijednosti i osobine po kojima vas pamtimo i mi i svi oni koji su vas znali ili bili dio vaših života su neizbrisiv trag i najveće nasljeđe koje ste ostavili nama i našim potomcima i koji nam služe i služiće za ponos i nadahnuće, uz svu bol koja već decenijama traje zbog vašeg preranog odlaska. Ljubav i zahvalnost koju osjećamo i gajimo prema vama, zbog svega što ste za nas učinili, zbog vaše dobrote i plemenitosti je vječna.
Supruga i snaha RADOJKA, kćerka i bratanična MILODARKA, sinovi i bratanići MIODRAG, MILISAV, MILORAD, VELIBOR i DALIBOR
Navršava se šest tužnih godina od smrti našeg voljenog
Navršava se pola godine od smrti našeg BANJA
Zauvijek si u našim srcima, nedostaješ nam. Tvoji: SONJA, SANDRA, LIDIJA i MILENA
Pola godine je od smrti mog sestrića
BANJA MARKOVIĆA
Uvijek voljen nikad zaboravljen.
Tetka STANKA
Navršava se pola godine od smrti mog voljenog i nikad prežaljenog sina BRANKA
Majka DANICA
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dana 22. septembra 2024. navršavaju se tri godine od smrti našeg voljenog supruga i oca
MILA – ZEKA PEJOVIĆA
Bio si oslonac i podrška svima nama. Neka ti naše suze ne remete mir. TVOJA PORODICA
Ne postoji vrijeme koje nosi zaborav. Svakog dana si sa nama u našim mislima i sjećanjima. Postojiš u svakoj suzi koja padne, u svakom trenu koji boli bez tebe.
Tvoji: majka GOSPAVA, brat DRAGAN, sestre DANA i RADMILA sa porodicama
Dana 26. septembra 2024 navršavaju se tri godine otkako nije sa nama naš
Beskrajno nedostaješ… Riječima ne možemo iskazati tugu koju osjećamo, niti prazninu sa kojom živimo.
867
TVOJA PORODICA
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Neđelja, 22. septembar
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom.
10 x 5m drva 5 x Alfa peć
Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) biće izvučena 15. 10. 2024. godine, u 13h, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.
Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.
Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.