Poneđeljak, 23. septembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21123 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
INTERVJU: Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija
Svi direktori škola ostaju na funkcijama do kraja mandata
Izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, prema kojima direktore škola bira ministar, podrazumijevaju obavezu donošenja pravilnika kojim se regulišu postupak i način izbora, kao i transparentnost. Svi kandidati pod jednakim uslovima prolaze pisano testiranje, koje se prvi put uvodi, a zatim usmeni intervju pred komisijom. Svaki kandidat ima pravo uvida u test, i svoj i ostalih kandidata. Na taj način ne samo da se ne daje mogućnost za politizaciju, nego se njegovom transparentnošću i jasno postavljenim kriterijumima onemogućava i politički i bilo koji drugi uticaj – kazala je Anđela Jakšić-Stojanović
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
RAZGOVOR: Milan Kučan, prvi predsjednik Slovenije
Neizvjesno
Možda je prestrogo rečeno, ali obično su države u svom suverenitetu, u svom opstanku, ugrožene interesima izvana, a moglo bi se reći da je jednim dijelom crnogorska državnost ugrožena iznutra. Sada su neke vrijednosti vezane za same korijene nastanka države olabavile i nijesu čvrste kao što su bile 2006, možda zbog odnosa sa Srbijom i očite uloge SPC. Ne mislim da je država ugrožena, ali je živ organizam i treba je nanovo izgrađivati i prilagođavati novonastalim uslovima
SVAKO DRŽI SVOJU STRANU: Hrvati zbog naziva bazena „Zoran Džimi Gopčević“ neće da igraju sa kotorskim klubom ni na neutralnom terenu, čelnici Opštine Kotor poručuju
„Ako VK Jug neće da igra van svog bazena, ni mi nećemo van svog“
Politički analitičar ocijenio da će pritisak aktuelne većine na Bošnjačku stranku rasti kako bi „predala vlast“ u Bijelom Polju Kalezić: Bivši DF ima potrebu da dominira svim partijama kao Mandić Spajićem
2.
Epidemiolozi kažu da je broj oboljelih od kovida-19 porastao, ali da to nije praćeno povećanjem broja hospitalizacija i težim simptomima
Korona više nije ozbiljna bolest, ali
za starije još može biti kobna
Politički analitičar ocijenio da će pritisak aktuelne većine na Bošnjačku stranku rasti kako bi „predala vlast“ u Bijelom Polju
Kalezić: Bivši DF ima
potrebu da dominira svim partijama kao Mandić Spajićem
PODGORICA - Donekle je očekivan pritisak na Bošnjačku stranku i on će da raste, kako bi ta partija „na tacni“ poklonila, odnosno predala vlast u Bijelom Polju. Taj pritisak će rasti jer se osjeća potreba, prije svega, stranaka nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) da dominiraju svim partijama, i to na sličan način na koji Mandić upravlja Spajićem – kazao je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar.
Kalezić je komentarisao zajedničko saopštenje PES-a, Demokrata, NSD-a i DNP-a u kojem je navedeno da „kao konstituenti 44. vlade svojim principijelnim stavovima prilikom njenog formiranja, a kasnije i prilikom rekonstrukcije, nijesu ucjenjivali nijednog konstituenta“. To saopštenje uslijedilo je nakon izjave Amera Smailovića, predsjednika Kluba poslanika BS-a i odbornika u SO Bijelo Polje da ta partija ne prihvata političke ucjene, te da je postizbornim koalicionim sporazumom sa DPS-om čelna pozicija u SO Bijelo Polje
še, bez obzira na dešavanja na državnom nivou – istakao je Smailović za Dan. Takva pozicija BS je, svakako, u suprotnosti s izjavom predsjednika DNP-a Milana Kneževića, koji je naveo da su predstavnici BS-a, prije ulaska u 44. vladu, rekli da će do kraja godine napustiti koaliciju sa DPS-om u Bijelom Polju.
PODGORICA – Milan Kučan, predsjednik Slovenije u vrijeme njenog osamostaljenja, smatra da energiju koju bi Crna Gora morala ulagati u ispunjavanje uslova za ulazak u EU država troši na pitanja unutrašnje državnosti.
INTERVJU: Milan Kučan, prvi predsjednik
naka nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) - da dominiraju svim partijama i to na sličan način na koji Mandić upravlja Spajićem – kazao je Kalezić za Pobjedu. Zato su za njega svi nedavni događaji očekivani, a istovremeno očekuje i reakciju partije koja zastupa Bošnjake. - BS sada treba da pokaže da li će potpuno prekinuti svaki vid saradnje sa, prije svega, DPS-om, a onda i cijelom opozicijom. Ili će, pak, ostati principijelna u onom dijelu koji se odnosi na lokalne politike. Jer, nije izuzetak niti pogrešno da različite partije tvore različitu vlast na različitim nivoima. Lokalna politika ima svoju dinamiku i, prosto, nije demokratski manir - niti je civilizovano - na taj način reketirati bilo koju političku partiju – dodao je naš sagovornik.
Kučan, sa kojim smo razgovarali prošle sedmice, tokom njegovog boravka u Podgorici, na skupu povodom sjećanja na Vidoja Žarkovića, kaže da je znao da će i Crna Gora u jednom trenutku, poput Slovenije, krenuti putem stvaranja samostalne države. Ipak, kaže, zbog elemenata koji državu danas ugrožavaju iznutra, neizvjesno je da li bi ishod referenduma bio kao i 2006. godine, kada je zemlja izvojevala nezavisnosti.
Neizvjesno ishod referenduma danas bio
- Možda je to prestrogo rečeno, ali obično su države u svom suverenitetu, u svom opstanku, ugrožene interesima izvana, a moglo bi se reći da je jednim dijelom crnogorska državnost ugrožena iznutra – kaže Kučan u razgovoru za Pobjedu.
POBJEDA: Kada ste posljednji put bili u Crnoj Gori?
KUČAN: Bio je to forum u Budvi, ima možda desetak godina. Onda je došla korona. Iako imam prijatelje ovdje, ta je korona napravila svoje, uglavnom loše stvari i nijesam dolazio. Što se mene tiče, volio bih da više puta budem ovdje, ali nažalost, ta se moja želja nije ostvarila.
POBJEDA: Kako vidite stvari ovdje danas kada ih gledate iz Slovenije, a kako kada ste u Crnoj Gori?
Na pitanje da li je pritisak dodatno veći nakon što je BS prošlog vikenda ostvario odličan rezultat na lokalnim izborima u Gusinju, i to sa još dva opoziciona subjekta –Socijaldemokratama (SD) i Socijaldemokratskom partijom (SDP), Kalezić kaže da je to tek „manji dio cijele sla-
Možda su se neki predomišljali o referendumu, da li je ta odluka bila dobra ili nije, ispravna ili ne. Sada su neke vrijednosti koje su vezane za same korijene nastanka države olabavile i nijesu čvrste kao što su tada bile, možda zbog odnosa sa Srbijom i zbog očite uloge SPC. Ne mislim da je državnost ugrožena, ali je država živ organizam i treba ga nanovo izgrađivati, utvrđivati, prilagođavati novonastalim uslovima. Ako budem živ, doći ću ponovo u Crnu Goru - članicu EU, pa neću čekati u redu na graničnom prelazu pokazujući lični dokument, nadajući se da neće propasti Šengen i da se neće pojaviti problemi koje EU neće moći da riješi - kaže Kučan
pripala partiji čiji je član. - Izbor Selme Omerović za novu predsjednicu Skupštine pokazatelj je da se koalicioni sporazum poštuje i da potregalice“.
- Ako to ne urade, premijer ima obavezu da inicira smjenu ministara iz te stranke –dodao je Knežević. BS nikada nije eksplicitno kazala da je od nje traženo da napusti koaliciju sa najjačom opozicionom partijom u Bijelom Polju, ali se to provlačilo kroz kontekst. Odustajanje od takvog saveza značilo bi vanredne izbore za ključnu opštinu na sjeveru Crne Gore a gdje je, i dalje, opozicija na vlasti. Zato se postavlja pitanje zbog čega je raskid koalicije BS – DPS u Bijelom Polju baš sada ponovo aktuelizovan. - Iz perspektive vladajuće većine, BS je svoj ulazak u Vladu kompenzovala sa neproporcionalno puno ministarskih i ostalih funkcionerskih mjesta. Donekle je očekivan pritisak na BS koji postoji, i koji će da raste, kako bi „na tacni“ poklonila, odnosno predala vlast i u opštini Bijelo Polje. To je jedna od rijetkih opština gdje je opozicija na vlasti. Taj pritisak na BS će da raste iz dana u dan, jer se osjeća potreba - prije svega
- Gusinje, kao i druge opštine u kojima manje brojni narodi čine predominantnu većinu nikada nijesu bili u fokusu političkog interesovanja partija vladajuće većine, što je problem druge vrste. Ovdje se radi isključivo o Bijelom Polju, koje je ključna opština na sjeveru, ujedno i dalje opoziciona, suverenistička tvrđava. Vlast mora da nađe načina da to preuzme, a BS im je najbolji alat za preuzimanje vlasti
KUČAN: Pažljivo sam pratio procese koji su doveli do referenduma koji je dao pravni legitimitet stvaranju države Crne Gore u tom modernom smislu, jer je nakon svih tih godina, narod sazrio u naciju i posljedica toga je bila država. Država je živ organizam, njega treba njegovati, treba ga pažljivo dograđivati i prilagođavati svim novim okolnostima. I čini mi se, koliko znam i koliko sam osjetio ovih dana ovdje, da postoji neizvjesnost da li bi danas ishod referenduma bio onakav kakav je bio 2006. godine.
POBJEDA: U kom smislu mislite da je neizvjesno? Mislite da se Crna Gora ne bi osamostalila?
otišla najdalje i mislim da odnos Brisela prema Crnoj Gori nije onaj pravi – ne podstiče dovoljno ta unutrašnja ulaganja, tj. unutrašnje napore kako bi Crna Gora što prije ispunila sve uslove, a oni su dosta strogi. Tako da je i to vezano za njeno izgrađivanje. Ako se to npr. uporedi sa Bosnom i Hercegovinom, to se u stvari uporediti ne može. Jer BiH ne funkcioniše kao država, dok Crna Gora, ipak, funkcioniše tako.
unutrašnje državnosti i sada je možda to prestrogo rečeno, ali obično su države u svom suverenitetu, u svom opstanku, ugrožene interesima izvana, a moglo bi se reći da je jednim dijelom crnogorska državnost ugrožena iznutra.
POBJEDA: Što je ugrožava?
Danilo Kalezić smatra da će mnogo toga biti jasnije nakon što se okončaju vanredni izbori u glavnom gradu. Konkretno, on smatra da će upravo rezultati tih izbora direktno uticati na to da li će biti vanrednih parlamentarnih izbora.
- Vjerujem da je cilj nekadašnjeg DF-a da negdje između izbora u Podgorici i vanrednih parlamentarnih, kad god oni bili, preuzme kontrolu nad Bijelim Poljem. Jer, mnogo je lakše i ležernije voditi kampanju iz pozicije lokalne vlasti nego kada ste opozicija. To je i jedan od razloga zašto, prije svega, stranke nekadašnjeg DF-a istrajavaju na tome. Na neki način, to je i političko poniženje BS-a, jer pokazuje da više nije autonomni politički akter. Dakle, to su dva paralelna procesa, ali kada ih na ovakav način pomiješate i poremetite, onda prestajete da budete ozbiljna politička struktura – rekao je naš sagovornik.
– pojašnjava on.
Ipak, smatra da je BS morala da računa da će biti u ovakvoj situaciji, odnosno uz ovakvu vrstu pritiska kada je pravila neprincipijelne koalicije. - Jedan neprincipijelan potez vodi vas u dugi niz neprincipijelnih poteza. To je sve neozbiljnost, lakovjernost i klijentelizam koji dominira političkim spektrom. Ako se BS odluči na takav korak – da raskine koaliciju sa DPS-om u Bijelom Polju - to će, donekle, biti ukidanje svih veza sa opozicionim partijama. Sve to može imati dugoročne posljedice na povjerenje koje je postojalo između tih partija, a ozbiljno je narušeno ulaskom BS u Vladu – zaključuje Kalezić.
K.JERKOV
KUČAN: Možda su se neki predomišljali o tome, da li je ta odluka bila dobra ili nije, ispravna ili nije. Da možda zbog odnosa sa Srbijom, zbog očite uloge SPC ovdje, da su neke vrijednosti koje su vezane za same korijene nastanka te države sada olabavile i nijesu čvrste kao što su tada bile. Ne mislim da je državnost ugrožena, ali kao što sam rekao, to je živ organizam i njega treba uvijek nanovo izgrađivati, utvrđivati, prilagođavati novonastalim uslovima. Jedne ili dvije su pozitivne činjenice – vanjske, to je članstvo u NATO, koje je ipak garant neke nezavisnosti i samostalnosti ako bi bila ugrožena, i drugo, da je Crna Gora takoreći na pragu ulaska u EU. Crna Gora je, po meni, od svih kandidata na ovom prostoru
POBJEDA: Kažete da državnost nije ugrožena, ali govorite o elementima koji je nagrizaju. Koliko to može biti opasno za dalji napredak zemlje, posebno u kontekstu evropskih aspiracija o kojima govorite?
KUČAN: To sigurno nije dobro, jer je to problem koji je na sporednom pravcu onoga što Crna Gora kao država, ali i građani većinski žele, da budu u EU. To nije samo formalni status, to znači u potpunosti se podrediti vrijednostima i ciljevima koje ima evropska zajednica, bez obzira koliko s vremena na vrijeme nije dosljedna sama, pa ima unutrašnjih problema. Ima dosta problema poput onih sa kojima je bila suočena Jugoslavija i koji su, na kraju neriješeni, doveli do njenog kraja. Ali mislim da se jedan dio energije, koji bi država morala ulagati u ispunjavanje tih uslova, troši na pitanja
KUČAN: Mislim da su to neraščišćeni odnosi koji se mogu postaviti onako kako ja to vidim - kroz istorijsko shvatanje crnogorskog naroda. Vama su bolje poznate te diskusije – jesu li Crnogorci Srbi, je li crnogorska crkva autokefalna ili nije, tako da, razumijem te diskusije, ali u momentu kada se odlučuje o daljem pozicioniranju Crne Gore u evropskom kontekstu, one ipak, po meni, nepotrebno troše političku energiju, pa ako hoćete i ljudsku.
POBJEDA: Kazali ste tokom panela koji je održan prošle nedjelje da ste znali „da će Crna Gora, prije ili kasnije, zahtijevati vlastitu državnost“. Da li bi po Crnu Goru danas stvari bile drugačije da je putem nezavisnosti krenula onda kada je to učinila i Slovenija, odmah po raspadu Jugoslavije?
KUČAN: To je pitanje što bi bilo kad bi bilo. Prilike su političke bile sasvim drugačije, vezano za Sloveniju, nekim dijelom i za Hrvatsku, a kamoli za Srbiju i Crnu Goru. I ta je bli-
Danilo Kalezić
predsjednik Slovenije
Neizvjesno je da li bi referenduma bio kao 2006.
skost, koja je istorijski uslovljena, tražila jedno vrijeme, da se ocijeni što je bolje za budućnost Crne Gore – da li vezanost za tog blizanca – znate ono, dva oka u istoj glavi, to su bile te diskusije, ili je bolje da Crna Gora preuzme sudbinu u svoje ruke pa da napravi državu kako ona želi. Bilo je samo pitanje vremena kada će se to desiti zbog onoga što se dešavalo u Srbiji, zbog neriješenih pitanja i načina rješavanja nacionalnog pitanja Srba koje je veoma komplikovano. Ta ambicija „svi Srbi u jednoj državi“ je na neki način pitanje kulture i neke zajedničke povijesti. Ja to mogu razumjeti, jer je za vrijeme Jugoslavije to pitanje prevazilaženo koncepcijom –jedinstveni kulturni prostor i jedinstveni slovenački kulturni proces. Mi smo na taj način pokušavali preskočiti granice, pa su se slovenački jezik i kultura održavali u tim našim manjinama. Ako je to to, onda to razumijem. Ako je to pokušaj širenja teritorije srpske države, onda je to nešto sasvim drugo. Ali vrijeme će pokazati što se iza toga krije.
POBJEDA: Ako kultura ipak nije krajni cilj, plaši li Vas ta sintagma „svi Srbi u jednoj državi“? Plaši li Vas u kontekstu regionalnog mira i stabilnosti?
KUČAN: Vidite, to je bila parola u tim diskusijama kada je počeo proces raspadanja zajedničke države Jugoslavije. U toj Jugoslaviji su svi Srbi živjeli u istoj državi, a upravo su te teze, onako formulisane u Me-
morandumu Srpske akademija nauka, dovele do toga da danas Srbi ne žive u istoj državi. Dakle, što je rezultat ovako nedovršeno smišljenih političkih teza? One se mogu pretvoriti u svoju suprotnost, ono svi ćemo Srbi živjeti u istoj državi došlo je do toga da sada svi Srbi ne žive u istoj državi. Mislim da se u sadašnjim uslovima to ne može ostvariti, zato što to nije u skladu sa civilizacijskim i demokratskim principima u Evropi, ali razumijem da se mogu naći načini da se taj duhovni i kulturni prostor održava.
POBJEDA: Ako u Crnoj Gori imate elemente koji potpomažu ovu ideju ne u kulturološkom smislu, koliko su onda Crnogorci kao narod ugroženi?
KUČAN: Ta ideja o održavanju „nacionalnog prostora“ se ne može ostvariti na račun ravnopravnih interesa drugih naroda. Mi smo kada se radilo o našim interesima, uvijek naglašavali - mi to što želimo za sebe, ne želimo da ide nauštrb drugog naroda. Sadašnja srpska politika nije takva i ta pogrešna politika ima podršku kod nekih funkcionera ovdje, u Crnoj Gori. To jeste opasno. POBJEDA: Koje su danas ambicije srpske politike?
KUČAN: To je teško identifikovati. I ja se često pitam što su krajnji ciljevi te politike. Jednom se već pokazala, u to najnovije vrijeme, kao pogrešna, i bilo bi sudbonosno po samu Srbiju i srpski narod ako se ponovo pokaže da je pogrešna. Ne može se ambicija Srba
ga sam danas ovdje. Onda ovu tranzicijsku generaciju vezanu za Mila Đukanovića, Filipa Vujanovića. I sa njima sam našao dosta bliskosti u stavovima i ambicijama. Koliko su se one mogle ostvariti u Sloveniji, koliko u Crnoj Gori, to opet zavisi od povijesnih, pa i konkretnih političkih, ekonomskih, socioloških prilika. One su velikim dijelom različite, otuda i različita opredjeljenja i traženja njihovog ostvarenja. Već je za vrijeme prve, pa i druge Jugoslavije bilo naglašeno da Slovenci imaju interes biti u zajedničkoj državi dok ona stvara državno-političko okruženje u kojem mi možemo ostvariti nacionalne interese. Mi smo politički blizu sa svim drugim narodima, ali kulturno nikako. Mi imamo svoju kulturu i jezik, i ako bi ona bila ugrožena, onda više, naravno, mi to ne možemo smatrati svojom državom. Mislim da su sada Crnogorci u istoj situaciji da to kažu i da to pokušavaju ostvariti.
POBJEDA: Pomenuli ste da ste ovdje povodom sjećanja na Vidoja Žarkovića. U zgradi crnogorskog parlamenta, na zidu stoji slika Žarkovića, koji je svojim političkim djelom utkao temelje nezavisne države. Na istom zidu stoji slika Andrije Mandića, koji crnogorsku nezavisnost vidi potpuno drugačije. Je li to životni i politički paradoks?
POBJEDA: Kako je vidi?
KUČAN: Pa kad nema zastave, onda je jasno kako je vidi. Recimo, meni se desilo dok sam bio predsjednik tokom posjete jednoj prijateljskoj zemlji da su na mom dolasku svirali himnu Slovačke, umjesto Slovenije. Onda smo mi protestovali odmah. Da se meni desi da dođem u posjetu nekoj zemlji i da nema moje zastave, ja bih protestovao.
POBJEDA: Crnogorski političari, dok nam obećavaju blagostanje, često kažu da žele da budemo kao Slovenija. Što Crnoj Gori fali da bi bila kao Slovenija?
KUČAN: Mislim da se uči. Možda je nekoliko sklonosti koje su naslijeđene, ali se uglavnom to ipak uči, ako se postavljaju jasni ciljevi i ako date ljudima uzor. Nijesu samo plate, to je i sociološki ambijent u kojem ljudi rastu i formiraju se.
POBJEDA: Hrvatska je nedavno trojicu crnogorskih političara proglasila personama non grata. Tu su i ostala neriješena pitanja između Zagreba i Podgorice. Mislite li da ima dovoljno pameti na obje strane da se ova pitanja riješe?
ostvariti na račun Crnogoraca. To nikako, to je potpuno neprihvatljivo i mislim da će vrlo brzo to što rade Vučić i njegova ekipa, ako stvarno misle da približe Srbiju EU, biti prekinuto, jer će doći kraj takvoj politici. To nije spojivo sa onim što su vrijednosti EU.
POBJEDA: Kažete na istom panelu: Država nije bogom dana, nego je takva kakva je i treba je gajiti i čuvati. A ako to ne činite, ugrožen je njen suverenitet i spolja i iznutra. Djeluje li Vam da ste ovim opisali današnje stanje u Crnoj Gori?
KUČAN: Vjerovatno bi bilo pretenciozno da ja sudim o tome, ali neke naznake mi potvrđuju moje sudove. To dobro nije, ali odgovor za to moraju imati Crnogorci i građani Crne Gore.
POBJEDA: Imaju li političari koji su danas na vlasti snage da se odupru ovome o čemu govorite?
KUČAN: Ja ih ne poznajem. Ja sam znao staru garnituru crnogorskih političara. Imao sam sa njima dosta sličnih stavova, dosta različitih stavova, pogotovo pred kraj raspada Jugoslavije, pa recimo i sa Vidojem Žarkovićem, zbog ko-
KUČAN: Ako mislite da je to paradoks, onda to i jeste. Sami Crnogorci moraju formulisati odnos prema takvoj politici i prema njihovim nosiocima. Znate, dugo je trebalo vremena i najiskusnijim crnogorskim političarima u ono vrijeme, pa uključujući i Žarkovića, da shvate što u stvari znači politika koju je personifikovao Slobodan Milošević, recimo, za Crnu Goru. Kroz neke diskusije koje smo i mi imali na kraju su shvatili to, ali možda je to bilo prekasno. Sada, u toj situaciji, opet treba otvoriti diskusiju. Ja drugi izlaz ne vidim. Otvoreno, oko tog pitanja. Dobro, političari koji su u rukovodstvu zemlje birani su demokratskim procesima, dakle, oni odgovaraju biračkom tijelu za ono što rade i zbog čega su birani i sigurno nijesu bili birani da ugase državnost zemlje u kojoj su birani i kojom treba da rukovode.
POBJEDA: Upravo ti koju su birani ovdje danas priznaju da održavaju bliske veze sa Vučićevim režimom. Pa tako imate potpredsjednika crnogorske vlade koji tokom zvanične posjete Srbiji stoji između dvije srpske zastave... Ako je to tačno, onda je to znak kako legalno rukovodstvo države Srbije vidi Crnu Goru.
KUČAN: Kada se Slovenija osamostaljivala i osamostalila, mi smo rekli da želimo da bude kao Švajcarska. Švajcarska je ostala, a mi smo ostali daleko od Švajcarske. Ne u svim parametrima, a u nekim sigurno jeste. Dok smo bili mi kolektivno rukovodstvo Slovenije ‘90ih, tu je bio Ivan Oman, on je bio seljak, iako politički vrlo angažovan. On je tada rekaoSlovenija bi mogla biti Švajcarska, kad bi Slovenci „švicali“ kao Švajcarska.. Što sam ja mislio o tome, Slovenija kao druga Švica? Mi moramo biti Švica na naš način, na slovenački način, ne može se kopirati. Švica ima svoju istoriju, tu su ipak tri nacije, pripadnici triju nacija. Ona bi mogla biti uzor kako treba voditi neagresivnu nacionalnu politiku. Stvarati svoja prava, ali ne povređujući prava drugih. Zatim, stvoriti efikasnu organizaciju države. Što se tiče privrede, tu smo mogli biti blizu, čak je puno ljudi iz Slovenije radilo u velikim švajcarskim tvornicama. Oni su se vraćali i donosili su taj mentalitet, to se sve poklopilo, tako da, da kažem Crna Gora bi mogla biti Slovenija na crnogorski način, a pogotovo razvijati svoje osobenosti koje Slovenija nema. Slovenija ne može razvijati morski turizam, imamo 40 kilometara obale, dok Crna Gora ima krasnu obalu. Kako se sa tim turizmom privređivalo i kako se rukovodilo, to je drugo pitanje, ali jedna stvar, koliko sam primijetio vozeći se preko Tivta do Podgorice i do Durmitora – to je pitanje očuvanja životne sredine. Slovenija je relativno čista, a nije oduvijek bila takva, ni poslije osamostaljenja. Onda te nevladine organizacije, Zeleni, oni su bili inicijatori ideje „Očistimo Sloveniju“. Pa su se nekoliko godina i nekoliko vikenda zaredom ljudi skupljali, dobijali vreće i rukavice i čistili. Slično je bilo i sa zabranom pušenja. Danas kada vidite nekog da puši u zatvorenom – on je anomalija.
POBJEDA: Da li je to u svijesti ljudi ili se i to uči?
Ne poznajem današnje crnogorske političare. Znao sam staru garnituru crnogorskih političara. Imao sam sa njima dosta sličnih i dosta različitih stavova, pogotovo pred kraj raspada Jugoslavije, pa recimo i sa Vidojem Žarkovićem, zbog koga sam danas ovdje. Onda ovu tranzicijsku generaciju vezanu za Mila Đukanovića i Filipa Vujanovića. I sa njima sam našao dosta bliskosti u stavovima i ambicijama. Koliko su se one mogle ostvariti u Sloveniji, koliko u Crnoj Gori, to opet zavisi od povijesnih, pa i konkretnih političkih, ekonomskih, socioloških prilika
KUČAN: Mi sa Hrvatskom imamo nekoliko neriješenih pitanja. I stalno je odgovor –to nijesu pitanja koja su nastala kroz stvaranje naših država, nego su naslijeđena iz vremena Jugoslavije. Molim vas, poslije 30 godina, to ne može biti izgovor. Da poslije 30 godina nijeste u stanju riješiti pitanja bez obzira kako su ta nastala. Dakle, nema političke volje. Recimo, Slovenija je zbog granice na moru blokirala ulaz Hrvatske u EU, pa se EU ponudila kao medijator, tj. da se riješi arbitražom. Arbitraža se završila, kako se završila, bilo je tu nekih grešaka, ali je autoritativno svoj rad završila. Hrvatska ne priznaje odluku Arbitražnog suda, kaže da je bio kontaminiran, i u redu. I na to imaju pravo, ali da ne poštuje tu odluku, to nije pitanje Slovenije, to je pitanje evropske zajednice, koja je predložila taj put rješavanja i bila svjedok na potpisivanju tog sporazuma. Dakle, spomenuo sam da EU ima svojih mana. Kad treba postaviti autoritet, onda su tu interesi. Jedno su principi, drugo su interesi, i to su interesi, nijesu principi. Jer da su principi, onda bi EU rekla – vi ste se dogovorili o arbitraži, onda treba da je poštujete. To u mirnim uslovima nijesu veliki problemi, ljudi su pametni, mogu se dogovoriti. Ali, ako se zaoštre stavovi, onda se mogu stvoriti veliki problemi. Zato mislim da nije dobro što se ti problemi ne rješavaju i ostavljaju se 30 godina sa opravdanjem – to su naslijeđeni problemi.
POBJEDA: Očekujete li da bi Hrvatska mogla blokirati Crnu Goru na putu ka EU?
KUČAN: Mogla bi, ali ne vjerujem da bi u kontekstu traženja svoje pozicije unutar EU to i učinila. Zagreb ima strah od EU, odnosno to bi uticalo na kaljanje ugleda države. Hrvatska zna što bi joj se moglo desiti da Slovenija nije odustala od blokade i ne vjerujem da bi isto uradila prema, kako ona misli, slabijim susjedima, jer uvijek se mišići pokazuju prema onome za koga se misli da je slabiji.
POBJEDA: Kada sljedeći put dođete, živi i zdravi, kakvu Crnu Goru očekujete da ćete zateći?
KUČAN: Ako budem živ, doći ću u Crnu Goru, članicu EU, pa neću čekati u redu na graničnom prelazu pokazujući lični dokument, nadajući se da neće propasti Šengen i da se neće pojaviti problemi koje EU neće moći da riješi.
JOVANA ĐURIŠIĆ
Milan Kučan
Koristi za građane i privredu od Plana rasta
Novac uložen direktno u nacionalne reforme
PODGORICA - Crna Gora će kroz Plan rasta za Zapadni Balkan sredstva
Evropske unije (EU) moći da uloži u nacionalne reforme, od čega će koristi imati
i građani i privreda, saopštio je ambasador Unije u Crnoj Gori Johan Satler.
- Glavna korist koju će Crna
Gora imati od Plana rasta jeste da će putem njega veliki iznosi sredstava EU biti uloženi direktno u nacionalne reforme, koje će unaprijediti kvalitet života građana i stvoriti značajne nove prilike za privredu - rekao je Satler agenciji Mina-biznis.
On je naveo da će sredstva iz Plana rasta biti iskorišćena, između ostalog, za izgradnju novih škola i puteva, veće zapošljavanje mladih i digitalizaciju javnih usluga. Prema njegovim riječima, sa najnovijim izdašnim ulaganjem u okviru Plana rasta, uz sva prethodno opredjeljena sredstva EU, kao što su IPA, Zapadno-balkanski investicioni okvir i prekogranična saradnja, finansijska podrška EU Crnoj Gori se približava nivou sredstava koje Unija
opredjeljuje za same države članice korisnice budžeta EU. - Dodatna važna korist od Plana rasta jeste da će omogućiti Crnoj Gori postepeno uključivanje u Jedinstveno tržište EU, uz 450 miliona ljudi koji će biti potencijalni potrošači crnogorskih proizvoda i usluga. Pristupanje SEPA platnom sistemu EU može biti prvi veliki uspjeh u tom pravcu, eliminišući skupe provizije na finansijske transakcije između Crne Gore i država članica EU - objasnio je Satler. On je saopštio i da nacionalna Reformska agenda, koju se Crna Gora sprema da usvoji, predstavlja ključnu pokretačku snagu Plana rasta. - Crnoj Gori će biti na raspolaganju do 383 miliona eura sredstava koja će se isplaćivati kako dogovorene reforme budu sprovođene. Riječ je o ambicioznoj agendi, pri čemu su neke reforme zahtjevnije od drugih, ali, uz punu pažnju nadležnih institucija, svakako su izvodljive. A, naravno, moj tim i ja ćemo dati sve od sebe da vas podržimo na svakom koraku ovog procesa - zaključio je Satler. r p
Glavni pregovarač tvrdi da država može do 2028. godine postati punopravna članica EU
PODGORICA - Crna Gora
treba brzo i fokusirano da ide prema članstvu u Evropskoj uniji (EU), kako bi iskoristila postojanje političke volje u Uniji i među državama članicama, koja ne mora trajati do kraja procesa pridruživanja, ocijenio je glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović
On je u intervjuu agenciji Mina kazao da već sada postoje indicije da politička volja koja postoji među državama članicama neće biti takva do kraja procesa crnogorskih pregovora.
Prema riječima Zenovića, rok za pristupanje Uniji do 2028. godine je ambiciozan, ali realan, a na tom putu, osim političko-diplomatskih, biće i administrativno-tehničkih izazova, zbog čega država mora uložiti maksimalne napore. - Proces proširenja u prvom redu zavisi od inherentne volje država članica. To je njihova suverena volja da li svoj tim žele da upotpune nekim drugim državama ili ne - naveo je Zenović.
On je rekao da je važna i politika institucija EU i dodao da su na čelu Evropske komisije (EK) uglavnom bili ljudi koji su držali do značaja politike proširenja.
Kako je kazao Zenović, od 2003. godine nije bilo jasnih vremenskih okvira i pozitivnih signala za Zapadni Balkan, iako postoje pretpristupni fondovi koji su sveobuhvatni i targetiraju sve ključne izazove u tranzicionom društvu. - Kada postoji volja za proširenje, onda sve drugo zavisi od države kandidata - naglasio je Zenović.
Zenović: Država brzo i fokusirano da ide
prema članstvu u EU
Geopolitika je promjenljiva, politike velikih sila su promjenljive, a u svijetu stalnih promjena na jednom malom društvu i maloj državi nije baš da se oslanja na neke izvjesnosti kojih nema. Iz tog razloga, ako postoji taj momentum, to treba iskoristiti - poručio je Zenović
Osvrćući se na zamjerke da brzina promjena često ide nauštrb kvaliteta, on je naglasio da nekad nedostatak brzine oduzme bilo kakav kvalitet i postojanje bilo kakve reforme. - Čini mi se da su se kockice poklopile, politička volja na obje strane, na strani EU u smislu država članica, ali i u Briselu, koji taj proces treba da koordinira, koji treba da stvori administrativne i druge pretpostavke da se taj proces vodi, i dobili smo ubrzanjerekao je Zenović. On je dodao da je to ubrzanje u integracijama velikim dijelom rezultat agresije Rusije na Ukrajinu i cjelokupnog geopolitičkog momenta.
- Ali on je svakako i odraz umora, ne od proširenja, nego umora od neproširenja, umora evropske ideje zbog toga što se ne ostvaruje nova dinamika - naveo je Zenović. Podsjećajući na rokove za članstvo do 2030. godine, on je kazao da smatra da je nova ambicioznost koju definiše Vlada Crne Gore, ali i drugi
politički akteri, dobra i realna, kao i da ima podršku EK. Zenović je ocijenio da su, uz podršku i jasnu opredijelje-
nost za članstvo u EU, definisani rokovi ostvarivi i da Crna Gora može do 2028. godine postati punopravna čla-
Više
donosi
PODGORICA - Cjenovna politika Aerodroma Crne Gore postala je ključni alat u privlačenju novih avio-kompanija i rastu ukupnog saobraćaja, pozicionirajući se među najkonkurentnijima u regionu. Ipak, promjene u podsticajnim šemama aerodroma u okolnim zemljama, poput Tirane, Dubrovnika i Sarajeva, uzdrmale su interesovanje određenih avio-kompanija, naročito niskobudžetnih prevoznika, za Crnu Goru. Predstavnici Privredne komore i Aerodroma Crne Gore ističu da je u toku priprema novih podsticajnih mjera koje će biti objavljene do kraja godine, sa ciljem jačanja konkurentnosti i poboljšanja avio-dostupnosti države kao turističke destinacije.
nica EU. Upitan što je ključno što će uraditi kako Crna Gora, koja je u pregovorima od 2012. godine, ne bi propustila aktuelni momentum proširenja, on je kazao da momentum koji je trenutno snažan ne mora da traje zauvijek.
- Geopolitika je promjenljiva, politike velikih sila su promjenljive, a u svijetu stalnih promjena na jednom malom društvu i maloj državi nije baš da se oslanja na neke izvjesnosti kojih nema. Iz tog razloga, ako postoji taj momentum, to treba iskoristiti - poručio je Zenović.
On je ponovio da su opredijeljenost i brzina ključne, dodajući da iskustvo pokazuje da je kad god je nešto išlo sporo, to obično bio znak da na nekim višim instancama nije bilo komunikacije i političke volje.
- Iz tog razloga mislim da u ovoj konstelaciji zvijezda koje su se ovako dobro poklopile Crnoj Gori, treba brzo, fokusirano, jasno da idemo ka članstvu EU - rekao je Zenović. Odgovarajući na pitanje što će biti glavni izazovi na putu zatvaranja svih poglavlja do 2026. godine, ukazao je na postojanje diplomatsko-političkog, ali i tehničko-administrativno-ekspertskog toka integracija. On je istakao da politička volja mora biti jasna i u državi, među članicama Unije, ali i na nivou EU. Zenović je kazao da je konsenzus Vlade, parlamentarne većine, političkih partija i društva o članstvu u Uniji značajan i da treba tako da ostane do kraja jer su, kako je naveo, pred Crnom Gorom dvije burne godine. r.p.
Dugoročno planiranje
Kako navodi Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore, nova podsticajna šema ima za cilj povećanje saobraćaja, naročito sa glavnih emitivnih tržišta za crnogorski turizam. On ističe da je dugoročno planiranje ključ za unapređenje turizma, uz stratešku saradnju između države i privrede. Poručuje da je potrebno reformisati Zakon o turizmu i ugostiteljstvu kako bi se omogućila podrška i u oblasti avio-saobraćaja, što je od ključnog značaja za cjelogodišnji razvoj crnogorskog turizma.
- Cjenovna politika Aerodroma je u funkciji privlačenja novih avio-kompanija i ukupnog rasta saobraćaja, tako da su osnovne cijene aerodromskih usluga i usluga zemaljskog opsluživanja među najkonkurentnijima, imajući u vidu aerodrome u okruženju. Međutim, izmjene koje su se desile u podsticajnim politikama nekih aerodroma u okruženju (Tirana, Dubrovnik i Sarajevo), od kojih neki na određeni način predstavljaju našu direktnu konkurenciju, dovele su do toga da su pojedine avio-kompanije, posebno iz segmenta niskobudžetnih prevoznika, pokazale smanjeno interesovanje za razvoj saobraćaja na našim aerodromima - kazao je za Pobjedu Jovović dodajući da su u cilju povećanja konkurentnosti, Aerodromi pripremili prijedlog nove podsticajne šeme. - Po informacijama koje smo dobili od Aerodroma, nova podsticajna politika će biti javno publikovana do kraja go -
Evropska komisija
aerodromi gube bitku na regionalnom tržištu, zato spremaju podsticajne mjere
avio-linija do Crne Gore
donosi dužu turističku sezonu
Treba izmijeniti
Zakon o turizmu i ugostiteljstvu u dijelu koji definiše za koje namjene se donosi program podsticajnih mjera u oblasti turizma i propisati način podrške koja će se odnositi na oblast avio-saobraćajaporučuje Jovović
dine i važiće za sve zainteresovane avio-kompanije. Njen cilj je dalji rast saobraćaja, posebno sa glavnih emitivnih tržišta za crnogorski turizamkaže Jovović.
On podsjeća da je u Crnoj Gori do 2020. bio na snazi ugovorni model potvrđen od Vlade Crne Gore, kojim je kreiran namjenski fond za marketinšku podršku pod kontrolom Nacionalne turističke organizacije i uz finansijsko učešće Aerodroma. - Iz navedenog fonda su isplaćivana sredstva prema tri niskobudžetna prevoznika za obavljanje saobraćaja na rutama od posebnog interesa za turističku privredu Crne Gore. Istekom tog aranžmana, Aerodromi su kreirali sopstvenu podsticajnu šemu uvođenjem dodatnih kategorija popusta. Novouspostavljene podsticajne kategorije su se odnosile na strateške rute kao i na avio-kompanije koje imaju bazirane avione na aerodromima Crne Gore - ističe Jovović dodajući da je u ovoj godini NTO objavila javni poziv za zajedničku marketing kampanju sa turoperatorima jer Zakon o turizmu i ugostiteljstvu definiše za koje namjene se donosi program podsticajnih mjera u oblasti turizma i ne uključuje podršku koja se odnosi na oblast saobraćaja.
- Stoga treba izmijeniti Zakon o turizmu i ugostiteljstvu u dijelu koji definiše za koje namjene se donosi program podsticajnih mjera u oblasti turizma i propisati način podrške koja će se odnositi na oblast avio-saobraćaja - poručuje Jovović.
On je izričit da uspješan i visokokvalitetni turizam zavisi od privlačnosti destinacije tokom čitave godine.
- Jedan od glavnih izazova crnogorskog turizma jeste sezonalnost, jer se turistička aktivnost uglavnom koncentriše na kratak period godine. Crna Gora mora postati destinaci-
ja atraktivna tokom cijele godine. Kao avio-destinacija, a zbog udaljenosti od ključnih tržišta, neophodno je da osigura dostupnost direktnih linija, kako redovnih, tako i čarter i niskotarifnih letova iz važnih evropskih gradova - kazao je Jovović dodajući da turizam ima dugoročnu ulogu pokretača ekonomskog razvoja, posebno u manje razvijenim oblastima.
- Fokus je na diverzifikaciji ponude i produženju sezone, čime bi se povećali prihodi i ukupna dodata vrijednost. Cilj je da Crna Gora postane vodeća mediteranska destinacija s raznovrsnom ponudom tokom cijele godine - poručuje Jovović.
konkurentnost
On naglašava da je potrebno razmišljati o disperziji potencijalnih tržišta i fokus sa tradicionalnih proširiti i na neka nova tržišta odakle možemo crpiti benefite za razvoj naše privrede.
- Prepoznajući značaj avio-do-
Vlada treba da odluči
Jovović ističe da su ključna pitanja valorizacija aerodroma Podgorica i Tivat i odluka Vlade o koncesijama.
- Aerodromi imaju nedovoljno razvijenu infrastrukturu i moraju pove-
stupnosti za uspješnu realizaciju turističkih sezona, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva je u prethodnom periodu realizovao više sjednica i sastanaka sa predstavnicima Ministarstva saobraćaja, Aerodroma i Air Montenegra. Predstavnik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva je član međuresorske radne grupe za poboljšanje avio-dostupnosti - objasnio je Jovović. Što se tiče hotela kazao je da oni sagledavaju dugo izazov s kojim se srijeću, a odnosi se na snažnu sezonalnost. Kroz poslovne asocijacije i di-
Povezivanje sa ciljanim tržištima
Što se tiče interesa za određene destinacije koje su od interesa za avio-povezanost, Jovović smatra da treba strateški planirati saradnju sa niskobudžetnim (low cost) kompanijama.
- Strateške rute treba odrediti na osnovu interesovanja i prioriteta turističke privrede i države, uzimajući u obzir realne kapacitete saobraćajne infrastrukture kojom bi se ostvarilo povezivanje sa ciljanim tržištem. Na poboljšanje avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna avio-kompanija Air Montenegro i prilikom definisanja prioritetnih tržišta i strateških ruta mora biti partner crnogorskoj turističkoj privredi. Definisanje liste strateških ruta je bitan element podsticajne politike i treba da bude u funkciji podsticanja saobraćaja sa destinacija i tržišta koja su od posebnog značaja za crnogorski turizam i koje treba da odražavaju potrebe turističke privrede - poručuje Jovović.
o koncesijama
ćati kapacitete i frekvenciju avio-veza, posebno prema ključnim tržištima tokom cijele godine. Problem je i neoperativnost tivatskog aerodroma za noćne letove - kazao je Jovović.
rektnu komunikaciju s aerodromima i NTO-om, prepoznati su izazovi i predložena rješenja za unapređenje poslovnih rezultata. Jovović ističe da je za povećanje konkurentnosti destinacije potrebna šira društvena podrška, kao što je praksa u zemljama regiona, te da privatno-javno partnerstvo može značajno doprinijeti avio-dostupnosti Crne Gore. Ključ za prevazilaženje izazova u turizmu leži u strateškoj saradnji između privrede i državnih institucija.
- PKCG će i u narednom peri-
Takođe, upućuje inicijativu Morskom dobru za uređenje vodenog terminala i prilaza na aerodromu Tivat, kao i rješavanje problema sa visokom frekvencijom drumskog saobraćaja u toj zoni.
odu nastaviti da se, u saradnji sa nadležnim institucijama, bavi ovom važnom temom u cilju razvoja cjelogodišnjeg turizma u Crnoj Gori. Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva će nastaviti i u narednom periodu da se u saradnji sa nadležnim institucijama bavi ovom važnom temom u cilju razvoja cjelogodišnjeg turizma u Crnoj Gori - zaključuje Jovović. Iz Aerodroma su Pobjedi objasnili da za novu podsticajnu šemu moraju obaviti dodatne interne analize i održati sastanke sa najznačajnijim partnerima. - S obzirom na to da važeća regulativa obavezuje sve aerodrome da se prilikom definisanja komercijalne politike prema avio-kompanijama pridržavaju principa transparentnosti i nediskriminacije, kao i do sada, nova podsticajna politika biće javno publikovana i to, kako očekujemo, do kraja godine i važiće za sve zainteresovane avio-kompanije. Njen cilj je dalji rast saobraćaja, posebno sa glavnih emitivnih tržišta za crnogorski turizam - kazali su iz Aerodroma.
strateške rute
Lista strateških ruta je proces koji realizuju sa Ministarstvom saobraćaja, Ministarstvom turizma i Nacionalnom turističkom organizacijom, koja treba da bude u funkciji podsticanja saobraćaja sa destinacija i trži-
šta koja su od posebnog značaja za crnogorski turizam. - Upravo je u toku razmatranje eventualnih izmjena i dopuna, koje će, prije svega, da odražavaju potrebe naše turističke privrede. Aktuelna lista sadrži 17 ruta, od kojih, već je izvjesno, neke više neće imati taj tretman, a razmatramo koje bi nove trebalo da budu njen dio - kazali su iz Aerodroma. Podsjećaju da je Vlada, kao osnivač i vlasnik Aerodroma, u februaru 2023. godine dopunila Odluku o dopuni strateških ruta kada su na nju dodatno uvrštene linije iz Podgorice za Marsej, Dablin i Vece. - Na važećem spisku strateških ruta se nalaze linije iz Podgorice ka Londonu, Parizu, Rimu, Briselu, Berlinu, Stokholmu, Milanu, Barseloni, Minhenu, Dortmundu, Abu Dabiju, Marseju, Dablinu i Veceu, kao i linije iz Tivta ka Londonu, Mančesteru i Berlinu. Imajući u vidu činjenicu da podsticajna šema omogućava odobravanje popusta svim klijentima koji u toku obračunskog perioda (jedne kalendarske godine) ostvare obim saobraćaja u različitim kategorijama (rast broja putnika, povećanje broja rotacija, otvaranje novih ruta i sl), koji su taksativno propisani tom šemom, iznos popusta za tekuću godinu biće poznat početkom naredne - kazali su iz Aerodroma.
Aerodromi Crne Gore su tokom 2022. i 2023. avio-kompanijama obračunali 17,6 miliona eura popusta, a očekuje se da će taj iznos ove godine biti veći od prošlogodišnjih 10,2 miliona eura. Iz Aerodroma naglašavaju da unapređenje avio-dostupnosti zahtijeva širu podršku, posebno subjekata iz turističkog sektora, kao što je praksa u državama regiona. n. kovačević
Ranko Jovović
PODGORICA - Rješenje koje je ranije bilo na snazi - da školski odbori biraju direktore škola, iako želim da vjerujem da je bilo usvojeno sa dobrom namjerom, nije dalo željene rezultate. Članovi školskih odbora su vrlo često bili nekompetentni za donošenje odluka iz domena njihove nadležnosti, broj članova je bio preveliki pa smo, zbog odustajanja velikog broja članova, u određenom broju škola imali nefunkcionalne školske odbore. U takvom ambijentu onda i ne čudi što su članovi školskih odbora u potpunosti ignorisali odluke nadležnih organa. Drugim riječima, u obrazovni sistem koji treba da bude uzor za poštovanje zakona, uvedena je pogubna praksa bezakonja i nepoštovanja institucija, što može pogubno uticati na sami obrazovni sistem.
To je u intervjuu za Pobjedu, između ostalog, kazala Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija ističući da će svi direktori škola ostati na funkcijama do kraja mandata.
Sa ministarkom smo razgovarali o dosadašnjim njenim
Konsultant analizirao znanje đaka u školi i na testiranjima, u oktobru rezultat
POBJEDA: Ove godine je ukazano na loše rezultate koje su polumaturanti i maturanti ostvarili na eksternoj provjeri znanja. Tako je zabilježeno da su pojedini đaci u školi imali petice, a na ovom ispitu su dobili jedinice. Najavili ste tada da u sklopu određenog projekta imate angažovanog konsultanta koji će da analizira stanje i da sagleda koji profesor ima izraženi disbalans u ocjenjivanju. Jeste li dobili do sada neke podatke i ako da, kakve i što planirate da preduzmete?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Kada su u pitanju rezultati na eksternoj provjeri znanja, kao što je javnost i upoznata prvi put smo se suočili sa realnim stanjem kada je u pitanju eksterna matura i mislim da je to jedna odlična i neophodna polazna osnova za sve buduće aktivnosti. Mislim da ove godine nivo znanja nije bio manji nego prošle ili dvije godine prije toga, već je ove godine testiranje sprovedeno na mnogo ozbiljniji način i rezultati su realan pokazatelj znanja učenika. Naime, Mini-
INTERVJU: Anđela Jakšić-Stojanović,
Poneđeljak, 23. septembar 2024.
Svi direktori škola funkcijama do kraja
učincima, utiscima nakon što je obišla obrazovne ustanove, ali i planovima koji se, između ostalog, tiču novog-starog rješenja da direktore škola ponovo bira ministar. Najavila je da svi direktori ostaju na funkcijama do kraja mandata, osim u slučajevima kada ne postupe po zakonu...
POBJEDA: Obišli ste sve škole u Crnoj Gori od početka Vašeg mandata. Kakav je generalni utisak o stanju koje ste zatekli? Možete li nam napraviti presjek uslova u crnogorskim školama u 21. vijeku i koliko Vam je značio neposredni uvid?
kontrole tat svega toga imamo i
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Kako u ovom momentu imamo oko 230 javnih ustanova koje vrše obrazovno-vaspitni rad u Crnoj Gori, i to u preko 500 objekata, jedan od prvih ciljeva koje sam postavila jeste da se lično uvjerim u uslove rada kao i da u što većem broju upoznam svoje kolege, prosvjetne radnike koji rade u tim ustanovama, a kojih je preko 17.000 u sistemu obrazovanja. U prvih deset mjeseci sam sa svojim timom posjetila preko 70 odsto ustanova i bila sam neprijatno iznenađena činjenicom da većinu njih već više decenija nije posjetio nijedan ministar. Upravo te posjete, razgovori sa direktorima, prosvjetnim radnicima, administrativnim osobljem, učenicima su mi najviše pomogle ne samo da identifikujem ključne probleme, već i da stvorim jasniju sliku za definisanje akcija za njihovo rje-
Izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, prema kojima direktore škola bira ministar podrazumijevaju obavezu donošenja pravilnika kojim se regulišu postupak i način izbora, kao i transparentnost. Svi kandidati pod jednakim uslovima prolaze pisano testiranje, koje se prvi put uvodi, a zatim usmeni intervju pred komisijom. Svaki kandidat ima pravo uvida u test, i svoj i ostalih kandidata. Na taj način ne samo da se ne daje mogućnost za politizaciju, nego se njegovom transparentnošću i jasno postavljenim kriterijumima onemogućava i politički i bilo koji drugi uticaj, a za direktora se bira kandidat koji je pokazao najviše znanja i sposobnosti – kazala je Anđela Jakšić-Stojanović
đaka i nastavnika, tako i u dijelu potreba infrastrukture. Kada su u pitanju uslovi u našim školama, sa žaljenjem smo na početku ovih obilaza-
rani i u jako lošem stanju, koji nemaju toalete unutar objekta ili su u katastrofalnom stanju, kada su krovovi, prozori, vrata ili elektro-instalacije dotrajali ili kada nemaju adekvatan sistem grijanja, kada imaju zastarjelu i neupotrebljivu računarsku opremu i kada do škole putuju nebezbjednim autobusima starim više decenija. Osim upoznavanja sa proble-
eksternu maturu, od kojih
kvaliteta obrazovnog problema
ma ,,Luča“, neadekvatnog ocjenjivanja
kim novim obilaskom smo bili sve više ubi-
rezultata tokom redovnog
rimo da nam đaci nastavu sprovode u objektima koji su prebukiinfrastrukturu.
i zato smo i odlučili da, u angažujemo konsultanta uporediti rezultate učenika bismo tačno mogli da kojih profesora postoji taj zajednički da osmislimo koje bi mogle da dopri-
mom, pristupili smo urgentnim mjerama rješavanja ovih problema i uradili, usudiću se reći, maksimum koji je moguć za deset mjeseci, čemu najbolje svjedoči da nam je realizacija budžeta na nivou od skoro 100 odsto bila već u junu. Tako su od početka mandata do sada završeni urgentni radovi na 67 objekata, dok su trenutno u toku radovi na desetak objekata, a za još 10 radovi će otpočeti u narednih 10 do 15 dana. Vrijednost radova je preko 40 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena iz nacionalnog budžeta, kroz kreditne aranžmane ili iz donacija, što je zaista veliko i značajno ulaganje u obrazovnu Takođe, početkom godine potpisan je ugovor i isporučena računarska oprema vrijedna 6,3 miliona eura svim osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, dok je u toku isporuka dodatnih 500.000 eura vrijedne opreme koja je namijenjena za kancelarije, zbornice, biblioteke kako bi i naši
Planirano je da prve rezulZavodom za školstvo, Ispitnišemo mjere i aktivnosti
starstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ispitni centar su ove godine izmijenili pravilnike kojima se definišu procedure i način polaganja ovih ispita, uvedeni su mnogo rigorozniji mehanizmi kontrole i kao rezultat svega toga imamo i realan prikaz nivoa znanja naših učenika - mnogo manje petica, mnogo više učenika koji nijesu položili eksternu maturu, od kojih su neki čak i dobitnici nagrade ,,Luča“. Sve je to je pokazatelj narušavanja kvaliteta obrazovnog sistema, problema sa hiperprodukcijom diploma ,,Luča“, neadekvatnog sistema ocjenjivanja itd. Činjenica je da postoji jako veliki nesklad između rezultata tokom redovnog školovanja i tokom samog procesa provjera znanja i zato smo i odlučili da, u okviru jednog projekta, angažujemo konsultanta koji će napraviti analizu i uporediti rezultate učenika u školi i na testiranju, kako bismo tačno mogli da lociramo u kojim školama, u kojim odjeljenjima, kod kojih profesora postoji taj nesklad i kako bismo mogli zajednički da osmislimo set korektivnih aktivnosti koje bi mogle da doprinesu smanjenju ovoga disbalansa. Planirano je da prve rezultate predstavimo direktorima škola već u oktobru, a onda da, u saradnji sa Zavodom za školstvo, Ispitnim centrom, Centrom za stručno obrazovanje definišemo mjere i aktivnosti koje je neophodno preduzeti u ovom dijelu.
nastavnici imali na raspolaganju adekvatnu IT opremu. Takođe, ovih dana otvaramo i 32 Ed Tech laboratorije u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori koje uključuju 3d štampače, setove za nastavu robotike, reciklatore i drugu opremu i koje će omogućiti našim najmlađim da u podsticajnom ambijentu steknu ne samo digitalne, već i preduzetničke, organizacione, liderske i druge vještine. Takođe, do kraja mjeseca ćemo potpisati ugovor za nabavku školskog namještaja za sve škole u Crnoj Gori. Važno je pomenuti da smo prethodne godine ugovorili i školama na upotrebu predali 29 novih vozila za prevoz učenika, dok smo ove godine ugovorili 21 novi kombi bus vozilo i tri autobusa, koji počinju da stižu od narednog mjeseca, a nakon čije isporuke će uz prošlogodišnju i isporuku iz 2021. godine, te uz pojedinačne donacije preko 90 odsto škola imati u potpunosti bezbjedan prevoz, koji je do sada možda bio i najveći problem iz ugla bezbjednosti. Za ove namjene smo izdvojili preko tri miliona eura. Na kraju, svjesni smo da je još mnogo posla u ovom dijelu pred nama, ali ukoliko održimo dinamiku rada iz ove godine, sigurna sam da će ovaj mandat biti upamćen kao period najvećeg investicionog ciklusa u obrazovanju u kojem će škole u Crnoj Gori konačno dobiti adekvatne uslove za realizaciju obrazovnog procesa, u skladu sa potrebama XXI vijeka, kako ste i pomenuli u pitanju. POBJEDA: Nedavno ste potpisali sporazum u Berlinu o saradnji između Crne Gore i Njemačke. Na koji način je zamišljena realizacija tog sporazuma? Da li će
stema kada se uvje-
škola ostaju na kraja mandata
se i time na neki način unaprijediti uslovi rada i učenja u crnogorskim obrazovnim institucijama? Što taj sporazum podrazumijeva?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Na samom početku bih istakla veliku zahvalnost ambasadoru Savezne Republike Njemačke, Nj.E. Peteru Feltenu, koji je dao izuzetan doprinos na samo kada je u pitanju potpisivanje ovoga sporazuma, već i zbog činjenice da u kontinuitetu daje snažnu podršku unapređenju kvaliteta obrazovnog procesa u Crnoj Gori, što nam je od neprocjenjivog značaja, posebno kada su u u pitanju EU integracije i usklađivanje našeg obrazovnog i istraživačkog prostora sa evropskim. Važan segment ovog sporazuma podrazumijeva podsticanje saradnje u oblasti obrazovanja, nauke i inovacija, sa posebnim akcentom na sve oblasti obrazovanja, uključujući škole i visokoškolske ustanove, naučnoistraživačke ustanove i naučne institucije, organizacije i ustanove vanškolskog stručnog obrazovanja i usavršavanja za odrasle, druge obrazovne ustanove i njihove uprave, biblioteke i arhive. Važno je naglasiti da će kroz sporazum biti podržana i razmjena naučnika kroz realizaciju naučno-istraživačkih projekata, nastavnog osoblja i instruktora, doktoranada i studenata kao i administrativnog osoblja na visokoškolskim i drugim naučnim ustanovama u okviru informacionih, studijskih i naučno-istraživačkih boravaka, uključujući i učešće na naučnim konferencijama i simpozijumima.
U toku naše posjete Berlinu i Visbadenu, dogovorene su i konkretne aktivnosti koje se prvenstveno odnose na pokretanje programa visokog obrazovanja na Policijskoj akademiji u Danilovgradu na kojem će se intenzivno raditi u saradnji sa Saveznom kancelarijom kriminalističke policije (BKA) i Njemačkim policijskim Univerzitetom (DHPal), a uz podršku Vlade SR Njemačke. Na taj način bi i Crna Gora dobila prestižnu ustanovu iz ove oblasti, po uzoru na najsavremenije obrazovne sisteme u zemljama Evropske unije, prvenstveno na Njemačku. Mi već sa kolegama iz Njemačke radimo na pripremnim aktivnostima, tako da se nadamo da će novi program biti ponuđen budućim studentima naredne godine tj. da će njegova realizacija
Obezbijedili smo 40 miliona eura za obrazovanje, budžet nije dovoljan
POBJEDA: Obrazovni sistem zahtijeva i mnogo ulaganja. Od izgradnje novih škola i vrtića do renoviranja, opreme, osnovnih sanitarno higijenskih uslova, grijanja... Da li je Ministarstvo obezbijedilo podršku od partnera (i kojih) kako bi se poboljšali uslovi učenja i rada u obrazovno-vaspitnim ustanovama?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Kako smo i pomenuli u nekom od prethodnih odgovora, potrebe za unapređenjem uslova u sistemu koji broji preko 500 objekata, a koji je dugo bio zanemaren, jako su velike, posebno imajući u vidu neophodnost izgradnje novih objekata - prvenstveno vrtića i škola. Iako su redovna budžetska izdvajanja ove godine rekordna, jer je kroz tekući budžet opredijeljeno oko četiri, a kroz kapitalni oko šest miliona za ovu namjenu, to nije dovoljno za rješavanje svih problema sa kojima se suočavamo u ovom resoru. Samim početkom mandata, sa svojim timom sam, uz ogromnu podršku Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore, započela procese da uz postojeće aranžmane sa Evropskom investicionom bankom kroz koje smo imali ranije ugovorenih 18 miliona eura kredita, sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope vrijednog 10 miliona eura kredita, te onog koji
početi akademske 2025/26. godine, imajući na umu sve procedure koje treba sprovesti. Takođe su u toku posjete dogovorene i konkretne aktivnosti koje se odnose na unapređenje kvaliteta postojećih programa na Policijskoj akademiji, ali i na razmjenu nastavnika i učenika sa čijom realizacijom će se otpočeti već ove školske godine. Takođe, iskoristila bih priliku i da pomenem podršku Ambasade Savezne Republike Njemačke pri potpisivanju sporazuma između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Goethe-Instituta Beograd, kao i memoranduma između Goethe-Instituta i Centra za stra-
kolege iz Ministarstva energetike sprovode sa Kfw Bankom, a koji se odnosi na energetsku efikasnost i čiji su obrazovni objekti najveći korisnik, započnemo pregovore za dodatne aranžmane.
Zadovoljstvo mi je što smo za svega 10 mjeseci u završnu fazu doveli pregovore sa Evropskom investicionom bankom EIB za dodatnih 18 miliona, sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope CEB za dodatnih 10 miliona, te sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj EBRD za 20 miliona eura, a očekujem da će do kraja oktobra sva tri aranžmana biti zaključena.
Zaista mi je veliko zadovoljstvo što su svi partneri prepoznali našu dobru volju i energiju i uz njihovu pomoć smo uspjeli obezbijediti i određene grantove i bespovratna sredstva, i to u prvom redu investicioni grant koji smo u saranji sa EIB-om obezbijedili kroz WBIF mehanizam vrijedan 11 miliona eura, te grantove iz ERI fonda za tehničku podršku, nabavku računarske opreme, te za finansiranje procesa mapiranja i izrade tehničke dokumentacije za škole vrijedne ukupno šest miliona eura. Osim pomenutih bespovratnih 17 miliona eura obezbijeđenih u saradnji sa EIB-om, ugovor koji ćemo potpisati sa EBRDom će, osim 20 miliona eura kredita, podrazumijevati i pet miliona eura granta.
ne jezike i prevođenje Double L koji ima za cilj dalje poboljšanje kvaliteta obrazovanja u oblasti učenja stranih jezika, posebno podizanja nivoa stručnih kvalifikacija nastavnica i nastavnika njemačkog jezika, te pružanje podrške podizanju kvaliteta nastave njemačkog jezika u Crnoj Gori. Ovo što posebno treba istaći jeste da će, upravo zahvaljujući ovim sporazumima, od 2025. godine svi kandidati iz Crne Gore konačno imati priliku da polažu test njemačkog jezika i dobiju Goethe certifikat u Crnoj Gori i to u okviru Centra za strane jezike i prevođenje Double L.
Takođe, pomenula bih i bilateralnu saradnja sa našim partnerima koji na godišnjem nivou obezbjeđuju višemilionske donacija obrazovnom sistemu Crne Gore, a posebno bih istakla donaciju Ambasade Sjedinjenih Američkih Država koja u saradnji sa Komandom mornaričkih snaga u ovom momentu sprovodi radove vrijedne preko tri miliona eura na školama u Crnoj Gori. Iskoristila bih priliku da se zahvalim i ambasadorki SAD, Nj.E. Djudi Rajzing Rajnke koja svojim angažmanom u kontinuitetu daje veliku podršku unapređenju kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori. Tu je i direktna budžetska podrška Delegacije EU vrijedna milion eura za podršku izradi Strategije obrazovanja 2025-2035. godine itd. Na kraju angažman našeg tima na ovom polju, te obezbjeđivanje 76 miliona eura kreditnih sredstava i 21 milion eura donacija za naredni trogodišnji period, prepoznala je i Vlada Crne Gore, te će obrazovanje i nauka biti jedan od prioriteta Vlade pri povlačenju sredstava iz Plana rasta, što će biti prepoznato i usvajanjem reformske agende ove nedjelje na sjednici Vlade, a od koje očekujemo da donese preko 100 miliona eura vrijedne investicije u obrazovnu infrastrukturu do kraja 2027. godine.
POBJEDA: Usvojene su izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje je predložio poslanički klub Pokreta Evropa sad. Ubuduće će direktore birati ministar, odnosno ministarka, kao što je bilo i ranije, a ne školski odbori. Opozicionari su u Skupštini ostali pri stavu da se time otvaraju vrata za politički uticaj, što je i poruka predsjednika države Jakova Milatovića. Kako Vi gledate na to rješenje i na optužbe pojedinih poslanika da nećete odoljeti političkim pritiscima prilikom izbora direktora?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Rješenje koje je ranije bilo na snazi, iako želim da vjerujem da je bilo usvojeno sa dobrom namjerom, nije dalo željene rezultate. Članovi školskih odbora su vrlo često bili nekompetentni za donošenje odluka iz domena njihove nadležnosti, broj članova je bio preveliki pa smo, zbog odustajanja velikog broja članova, u određenom broju škola imali nefunkcionalne školske odbore, predstavnike Ministarstva je formalno imenovalo Ministarstvo, a zapravo su bili predloženi od strane škola ili nekih drugih organizacija itd. U takvom ambijentu onda i ne čudi što su članovi školskih odbora u potpunosti ignorisali odluke nadležnih organa - ovdje prvenstveno mislim na sudove, a u preko 30 slučajeva nakon izvršenog inspekcijskog nadzora u kojem su utvrđene nezakonitosti i propusti u radu direktora, odbori su pomenute nalaze razmatrali na svojim sjednicama i odbacivali (osim u dva slučaja). Drugim riječima, u obrazovnom sistemu koji treba da bude uzor za poštovanje zakona uvedena je jedna pogubna praksa bezakonja i nepoštovanja institucija što može pogubno uticati na sami obrazovni sistem. Izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prema kojima direktore škola bira ministar/ka podrazumijevaju obavezu donošenje pravilnika kojim se reguliše postupak i način izobora, kao i transparentnost u sprovođenju kompletne procedure. Svi kandidati, pod jednakim uslovima, prolaze pisano testiranje (koji se prvi put uvodi u proceduru izbora direktora), a zatim usmeni intervju pred komisijom koju formira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Komisija se sastoji od predstavnika Ministarstva, Zavoda za zapošljavanje/ Centra za stručno obrazovanje i nezavisnog eksperta sa liste eksperata koja se formira nakon objavljenog poziva, po tačno definisanim kriterijumima i procedurama. Nakon obavljenog postupka testiranja, komisija donosi rang listu kandidata, isključivo prema ostvarenim rezultatima. Svaki kandidat ima pravo uvida u test - i svoj i ostalih kandidata. Na taj način ne samo da se ne daje mogućnost politizacije, nego se njegovom transparentnošću i jasno postavljenim kriterijumima onemogućava i politički i bilo koji drugi uticaj, a za direktora se bira onaj kandidat koji je pokazao najviše znanja i sposobnosti. Takođe, važno je pomenuti da svi direktori ostaju na funkcijama do kraja mandata, osim u slučajevima kada ne postupaju u skladu sa zakonom kada ministar, na osnovu nalaza inspekcije, može da ih razriješi što je još jedan pokazatelj da ponuđeno rješenje nije alat za politizaciju, već upravo za depolitizaciju obrazovnog sistema što naše društvo, nakon nekoliko decenija, zaista i zaslužuje i što je nužan preduslov za EU integracije
i druge važne procese koji su pred nama.
POBJEDA: Imajući u vidu da će od 1. oktobra prosvjetna inspekcija da bude u sklopu Ministarstva, u javnosti se ukazuje bojazan od centralizacije sistema. Da li ćete Vi poštovati rješenja inspekcije u slučaju da zatraži smjenu direktora kog Vi budete izabrali? Pojedini Vaši prethodnici su takva rješenja godinama držali u fiokama.
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Što se tiče prosvjetne inspekcije, ona je zadužena za primjenu propisa od predškolskog do visokog obrazovanja i do 2015. godine je bila u resoru Ministarstava prosvjete kao Odjeljenje prosvjetne inspekcije. Obaveze i ovlašćenja prosvjetne inspekcije su propisana Zakonom o inspekcijskom nadzoru i Zakonom o prosvjetnoj inspekciji, što znači da su inspektori dužni da postupaju u skladu sa pozitivnim propisima, a načelo samostalnosti kao jedno od osnovnih načela Zakona o inspekcijskom nadzoru omogućava inspektoru apsolutnu samostalnost u svom radu i svako drugačije postupanje bi bilo suprotno zakonskim propisima. U praksi se pokazalo da je prisustvo prosvjetne inspekcije u resoru Ministarstva prosvjete značajno doprinosilo efikasnosti i kvalitetu cjelokupnog rada Ministarstva, tako da očekujemo da će se ovim zakonskim rješenjem značajno unaprijediti rad cijelog resora.
POBJEDA: Koji su Vaši ciljevi koje želite da dosegnete u toku svog mandata?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Svaka aktivnost za vrijeme mandata moga tima i mene biće usmjerena ka kreiranju povoljnog ambijenta za ostvarivanje vizije škole 2035. godine koja će biti definisana Strategijom obrazovanja. U toj viziji škola je cjelodnevna, bezbjedna i podsticajna, nastava prati savremene trendove u obrazovanju i savremene metode kojima se postižu visoka postignuća, njeguju se visoka očekivanja, a školska infrastruktura je u službi korisnika. Takvu školu odlikuje visok stepen inkuzivnosti, kao i visok nivo saradnje među svim akterima, inicijative roditelja se poštuju i uvažavaju, direktor je prepoznat u struci i lokalnoj zajednici po svojim kvalitetima, a istovremeno je ,,prvi učenik“ u školi. Takva škola je mjesto za učenje i razvoj svih, ona se samoevaluira i razvija, u njoj nema diskriminacije i stereotipa, nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja, svi problemi se na vrijeme identifikuju i rješavaju, uz uzajamnu podršku, uključujući pojačanu stručnu službu škole. U takvoj školi se obrazuje kadar sa punim spektrom znanja i kompetencija za budućnost i buduće potrebe tržišta rada. Upravo sav naš budući rad treba da bude usmjeren ka ostvarivanju te vizije - malim koracima do velikih rezultata. Nada ĐURĐEVAC
STAV: Pouke i poruke trećeg nelegalnog izbora generalnog direktora RTCG
Ko nas zove?
U ovoj državi postoji dovoljno pristojnih slobodnih građana i uzornih profesionalaca koji neće dozvoliti da im intelektualni i moralni polutani sumnjivih akademskih referenci određuju sudbinu. Uz pomoć neodgovornih političara, samozvanih analitičara i nesavjesnih savjetnika. Vrijeme je da se dozovemo pameti
PODGORICA – Broj oboljelih od korona virusa porastao je tokom ljeta, ali to nije praćeno porastom broja hospitalizacija, niti slučajeva sa ozbiljnijom formom bolesti. Ipak, može izazvati težu sliku, pa čak i smrtni ishod kod starijih i građana sa hroničnim oboljenjima – kazao je za Pobjedu dr Emir Metđonaj, epidemiolog Instituta za javno zdravlje, dok epidemiološkinja dr Marija Božović poručuje za Pobjedu da vakcinacija ostaje najznačajnija mjera prevencije teških formi bolesti i smrti usljed kovida-19.
NEMA RAZLOGA ZA ZABRINUTOST: da to nije praćeno povećanjem broja
Korona više ali za starije
Opšte je mjesto da političari vole neograničenu moć. I uz nju neograničenu neodgovornost. Zato svoje sebične motive najčešće zaogrnu u narative opšte brige, velikih ideja, pa redom nude – evropske staze (i bogaze), specijalni tretman za ugrožene narode i u okviru njih posebno ugrožene pojedince, spomenike za đedove, vrtiće za đecu, bolnice za sve i duo koncerte u psihijatrijskim ustanovama i zatvorima. Ponuda baš široka, univerzalna, takoreći. Ipak, da neko ne posumnja da se može i nešto drugačije, potrebno je kontrolisati uređivačku politiku. Po dubini. Samim tim i kadrovsku. I kako reče kolega Nikola Marković... ,,Jedan od ljudi koji je sada jedan od ključnih nosilaca vlasti u Crnoj Gori me nazvao i rekao ‘Nikola, prijavio si se da budeš direktor. Mi tamo imamo većinu, bilo bi dobro da dođeš da malo porazgovaramo o uređivačkoj politici i kadrovskim rješenjima’“.
PORUKA
ZAKONODAVNOJ VLASTI
Budući da su po Zakonu članovi Savjeta RTCG nezavisni u čuvanju javnog interesa, u skladu sa znanjem, svijesti i savjesti, bilo bi dobro da se sazna ko smo ,, mi“, a ko je kontrolisana ,,većina“. A i ko je ,,došao malo“. Pa izgleda ostao malo duže, ali nezakonito. Ko pomno prati skupštinske vragolije sjeća se i neobične iskrenosti u tom trenutku zakonodavca Radunović Sla-
vena dok je podržavao izbor na Administrativnom odboru usnulog kandidata za Savjet RTCG Naoda Zorića. Koji će biti biran da bi se probudio po potrebi – većinskoj, dakako. Dakle, tadašnji poslanik Radunović, a današnji ministar urbanizma, koji po svoj prilici brda velja valja, učinio je natčovječanski napor i izjavio: „Što se tiče sudskih presuda (u vezi s izborom generalnog direktora RTCG 2021. godine), one su jasne i one kažu da je u momentu izbora generalni direktor RTCG izabran protivzakonito, ali to mu ne smeta da se kandiduje ponovo i ja se iskreno nadam da će da bude izabran, jer mnogo je važnije za građane Crne Gore kako funkcioniše Javni servis nego da li će neko iz opozicije biti zadovoljan ili nezadovoljan nekim formalnostima“.
E pa, Radunoviću, nadanja su ti ispunjena, ali formalnosti nijesu i osam kandidata - medijskih profesionalaca tvrde da je prekršen ZAKON. Što normalnu čeljad vodi ka zaključku da je naš političko medijski život, uz ovakve aktere, postao parodija američkih filmova (istina najboljih). U njima se kod ,,ponuda koje se ne odbijaju“ budite sa konjskom glavom. Ovdje vas telefonom zove – koljenica.
PORUKA
IZVRŠNOJ VLASTI
Da bi apsurd imao elemente komedije, projektovani, prethodno pozvani, a sudskim odlukama šest puta derogirani generalni stekao je ekskluziv-
no pravo da na memorandumu sa logom RTCG argumentima sa ličnim projekcijama i ambicijama uobliči amandmane na Zakon o RTCG. Kabinet Spajića je to kao profesionalni email poštar (a ne nervozni) proslijedio Briselu u četvrtak, a oni to nama vratili pod IBAR brendom u petak. Poruka – pet je ljepše i konkurentnije od deset. Od ovoga je smješnije, a uspješnije moglo biti jedino da se De Kvonu dalo da piše istovremeno amandmane o aboliciji, Centralnoj banci Crne Gore i tržištu kapitala, te da ga postavimo za doživotnog viceguvernera za tržište kripto valuta. I da se ministar pravde ne pita sa njim ama baš ništa, već da ga može samo izručiti Savjet RTCG na prijedlog doktora Drljevića.
PORUKA SUDSKOTUŽILAČKOJ VLASTI
Ako će izgrednici i prestupnici u produženom trajanju mesti pod vašim odlukama, onda izviđaj u produženom trajanju gubi smisao. Nadamo se da se ne čeka politički ili spoljnjepolitički mig da se procesuira ono što vidi cijela Crna Gora. U ovoj državi postoji dovoljno pristojnih slobodnih građana i uzornih profesionalaca koji neće dozvoliti da im intelektualni i moralni polutani (mnogo je pola – decimale je precizno) sumnjivih akademskih referenci određuju sudbinu. Uz pomoć neodgovornih političara, samozvanih analitičara i nesavjesnih savjetnika. Vrijeme je da se dozovemo pameti.
Metđonaj je kazao da je u Crnoj Gori broj slučajeva oboljelih od novog soja korona virusa BA.2.86, nezvanično poznatog kao ,,Pirola“ podvarijanta, porastao tokom ljetnjih mjeseci, ali se u posljednjih nekoliko sedmica stabilizovao.
- Ono što je najvažnije, povećanje broja pozitivnih slučajeva nije praćeno porastom broja hospitalizacija, niti porastom broja slučajeva sa ozbiljnom formom bolesti, pa se može okarakterisati kao manje ozbiljna bolest u odnosu na raniji period. Međutim, situacija će se i dalje obazrivo pratiti, jer korona i dalje može izazvati težu formu, pa čak i smrtni ishod kod starijih građana od 65 godina i onih sa hroničnim oboljenjima svih uzrasta - kazao je Metđonaj. Prema njegovim riječima, u prvih osamnaest dana septembra zabilježena su 304 nova slučaja oboljelih od korona virusa.
- Do 18. septembra imamo 304 novoevidentirana slučaja. Od toga, 102 su registrovana u Podgorici, zatim slijedi Nikšić sa 63 oboljela, pa Cetinje sa dvadeset dva slučaja – ističe Metđonaj. Podsjeća da je u junu zabilje-
žen 121 slučaj, u julu je bilo 629 slučajeva, a u avgustu 863 slučaja. Što se tiče opština u avgustu, dodaje on, raspored je bio isti - Podgorica (288), Nikšić (96) i Cetinje (95).
- Iz iskustva stečenog tokom prethodnih godina, može se reći da je povećana aktivnost SARS-CoV-2 virusa donekle bila očekivana tokom ovih ljetnjih mjeseci. Ovaj porast broja slučajeva počeo je nekoliko sedmica ranije nego tokom ljeta 2023. godine – rekao je Metđonaj. Uporedio je zimske ovogodišnje mjesece sa ljetnjim periodom po pitanju korona virusa.
- U avgustu ove godine registrovana su 863 slučaja kovida-19, što predstavlja povećanje broja ako se uporedi sa prethodnim mjesecima, julom, kada je registrovano 629 slučajeva i junom - registrovan 121 slučaj. Kada smo spomenuli nisku cirkulaciju ovog virusa, prije ovog povećanja, u martu ove godine registrovano je 37 slučajeva, u aprilu 23 slučaja, u maju 34, i zatim imamo povećanje iz juna - 121 slučaj. Međutim, kako smo već konstatovali, vodeći se prethodnim godinama, isto smo imali to povećanje novoinficiranih i prošle godine, u ljetnjem periodu, osim što se to desilo nekoliko sedmica kasnije. Sada govorimo o 2023. godini, kada smo u junu imali 42 slučaja, u julu 45 slučajeva, a zatim skok u avgustu, kada smo imali 438, pa u septembru 964 slučaja – pojasnio je Metđonaj.
Nije isto da li ste kovid-19 bolovali jednom, dva ili pet puta. Svaka infekcija može imati različite posljedice po organizam, bez obzira na starost – zaključuje Metđonaj i naglašava da za sada nema razloga za zabrinutost, ali da se svakako mora biti na oprezu
Mnoge
Za razliku od tekuće i prošle godine, 2022. godina je, kako kaže, bila haotična.
- Tada smo, naravno, govorili o puno većim brojkama. Tako smo u aprilu 2022. godine imali oko 2.000, u maju takođe sličan broj, povećanje u junu, oko 3.000, zatim skok u julu sa oko 19.500 – ističe Metđonaj.
SIMPTOMI
Metđonaj ističe da novi soj korona virusa izaziva blage do srednje teške simptome.
- Klinička slika oboljelih od korona virusa može da se kreće od asimptomatskih, gdje
osobe pate
osoba iz nekog drugog razloga saznaje za infekciju, a ne zbog težine kliničke slike (testiranje zbog neke druge zdravstvene intervencije), do nekih simptoma koje najčešće možemo svrstati u blage do srednje teške – pojašnjava Metđonaj. Simptomi koji se uobičajeno javljaju kod osoba koje imaju tegobe, ističe on, jesu povišena tjelesna temperatura, groznica, opšta slabost, malaksalost, promjene ili gubitak ukusa ili mirisa, grlobolja, glavobolja, bolovi u mišićima, dijareja… - Dosta rjeđe dolazi i do pojave komplikacija i teške kliničke slike sa otežanim disanjem zbog upala pluća, poremećaja koagulacije ili nekih drugih komplikacija koje mogu dovesti čak i do smrti. Teži oblici i komplikacije ove bolesti se najčešće javljaju kod starijih, kod osoba sa teškim hroničnim oboljenjima, kao i kod onih sa imunodeficijencijom (poremećen imunitet) – poručio je Metđonaj. Prema njegovim riječima, testiranje na kovid-19 se preporučuje ako postoje simptomi ove bolesti.
- Indikacije za testiranje odre-
od posljedica tzv. long kovida-19
- Mnoge osobe pate od posljedica tzv. long kovida-19 te prevencija novih infekcija i te kako ima smisla - ocjenjuje dr Emir Metđonaj
,,Long kovid“, pojašnjava, predstavlja stanje koje se javlja nakon preležane akutne infekcije. - Nije jasno koji su faktori rizi-
ka za ovo stanje i simptomi mogu biti veoma raznovrsni. Najčešće tegobe koje se javljaju su: umor, slabost, ograničena fizička sposobnost
Piše: Srđan ČOVIĆ
Zgrada RTCG
DA SE NE PONOVI 2020: Hronični bolesnici
ZABRINUTOST: Epidemiolozi kažu da je broj oboljelih od kovida-19 porastao, ali hospitalizacija i težim simptomima, IJZ obazrivo prati situaciju
više nije ozbiljna bolest, starije još može biti kobna
ranije vakcinisani ili su preboljeli kovid-19 – ističe ona. Kaže da je od početka januara zaključno sa 18. septembrom ove godine ukupno vakcinisana 121 osoba protiv kovida-19. Poručuje da se vakcinacija preporučuje u hladnim zimskim mjesecima.
obzira na to da li su preboljeli kovid-19
Od početka ove godine do 18. septembra vakcinisana je 121 osoba protiv kovida-19. S obzirom na to da je većina populacije više puta bila u kontaktu s virusom, smatra se da je za većinu ljudi kojima je vakcinacija preporučena dovoljna samo jedna doza, bez obzira na to da li su ranije vakcinisani ili su preboljeli kovid-19 – ističe dr Marija Božović S. VASILJEVIĆ
đuje ordinirajući ljekar u slučaju da postoje simptomi i znakovi infekcije organa za disanje u skladu sa važećim uputstvima - poručuje Metđonaj.
Osobama za koje je potvrđeno da su pozitivne na SARSCoV-2 putem testa ili dijagnoze od ljekara, dodaje, preporučuje se nošenje zaštitne maske tokom pet do deset dana nakon dobijanja pozitivnog rezultata testa ili od početka simptoma. - Ova preporuka se takođe od-
(čak i neke lakše fizičke i mentalne aktivnosti mogu biti teške), dugotrajni poremećaj ukusa i mirisa, otežano disanje, nesanica, poremećaj koncentracije i pamćenja, ubrzan rad srca...), a traju duže od šest mjeseci – smatra Metđonaj.
nosi na osobe koje imaju respiratorne simptome, bez obzira na to da li su testirane na korona virus. Pored nošenja maske, savjetuje se i izbjegavanje okupljanja i odlaska u kolektive, te pridržavanje opštih protivepidemijskih mjera, kako bi se zaštitile druge osobe. Osobama sa simptomima se savjetuje da se jave ljekaru ukoliko se simptomi pogoršavaju (pojava kratkog daha, otežanog disanja, ponovni porast temperature) –ističe Metđonaj. Starije odrasle osobe, poručuje, u najvećem su riziku od obolijevanja od kovida-19. - Rizik od razvoja teškog oblika kovida-19 povećava se i sa porastom broja drugih zdravstvenih problema koje osoba ima (komorbiditeti i imunološke bolesti). Starijim osobama, kao i osobama svih uzrasta
Činjenica je da imamo povećanje broja oboljelih u ljetnjim mjesecima, ali i da kovid-19 više nije toliko ozbiljno oboljenje kakvo je bilo u prethodnom periodu, što ne znači da ne treba da se pazimo. Svaka nova infekcija može ostaviti posljedice i, što je najbitnije, treba paziti najugroženije kod kojih je veća vjerovatnoća da dođe do komplikacija – kaže dr Emir Metđonaj
koje boluju od hroničnih bolesti pluća, srca, bubrega, dijabetesa, malignih bolesti ili drugih hroničnih stanja koja smanjuju imunitet, preporučuje se da izbjegavaju kontakte s osobama koje imaju simptome i znakove infekcije respiratornih organa – zaključuje dr Metđonaj.
OPREZ
Kazao je da se i dalje mora biti na oprezu.
- Zbog širenja bolesti uzrokovane SARS-CoV-2 virusom, SZO je 11. marta 2020. godine proglasio globalnu pandemiju ove bolesti. U maju 2023. godine, takođe od SZO, konstatovano je da ova bolest više ne prestavlja vanrednu opasnost od međunarodnog značaja. Međutim, virus nastavlja da kruži u populaciji i ostaje potencijalno ozbiljan rizik po zdravlje. Od perioda kada je ova bolest predstavljala vanrednu opasnost do danas, virus je često mutirao, ali varijante virusa poput BA.2.86, kao i novije koje smo spominjali, ne izazivaju iste nivoe zabrinutosti kao i raniji sojevi, što ne znači da i dalje ne treba da budemo na oprezu. Zahvaljujući imunitetu stečenom prirodnom infekcijom ili vakcinacijom, smanjen je broj teških slučajeva i hospitalizacija – dodao je Metđonaj. Ipak, poručuje, odgovorno ponašanje je neophodno jer može pomoći u sprečavanju novih talasa i generalno očuvanju javnog zdravlja. - Činjenica je da imamo povećanje broja oboljelih u ljetnjim mjesecima, ali takođe i da kovid-19 više nije toliko ozbiljno oboljenje kakvo je bilo u prethodnom periodu, što ne znači da ne treba da se pazimo. Sva-
je veća vjerovatnoća da
ka nova infekcija može ostaviti posljedice i što je najbitnije, treba da pazimo najugroženije kod kojih je veća vjerovatnoća da dođe do komplikacija – kaže Metđonaj. Institut za javno zdravlje Crne Gore, dodaje, svakodnevno vrši prikupljanje i analizu podataka u vezi sa SARS-CoV-2 virusom i u skladu sa aktuelnim podacima i stanjem u zemlji predlagaće se izmjene privremenih mjera, ukoliko za tim bude potrebe. - Za sada nema razloga za zabrinutost, ali svakako treba da budemo na oprezu. Iako se slučajevi SARS-CoV-2 infekcije u ovom trenutku bilježe u većem broju, nego što je to bio slučaj u mjesecima prije ljeta, kovid-19 je, prema do sada dostupnim podacima, manje ozbiljna bolest u odnosu na raniji period. Ali i pored ovoga, moramo imati na umu da kod starijih od 65 godina, kao i za osobe sa hroničnim oboljenjima svih uzrasta, kovid-19 i dalje može izazvati ozbiljne posljedice - težu formu bolesti, pa čak
i smrtni ishod. Zbog navedenog, savjetujemo stanovništvo da bude na oprezu i da se ponaša na način da smanji vjerovatnoću prenosa infekcije. Nije isto da li ste kovid-19 bolovali jednom, dva ili pet puta. Svaka infekcija može imati različite posljedice po organizam, bez obzira na starost – zaključuje Metđonaj i naglašava da ,,za sada nema razloga za zabrinutost, ali da se svakako mora biti na oprezu“.
VAKCINACIJA
Epidemiološkinja Insituta za javno zdravlje dr Marija Božović poručuje za Pobjedu da vakcinacija ostaje najznačajnija mjera prevencije teških formi bolesti i smrti usljed kovida-19.
- Kampanje se sada sprovode s manjim intenzitetom. Fokus vakcinacije je na rizičnim grupama, uključujući starije osobe, ljude svih uzrasta s hroničnim bolestima, zdravstvene radnike i druge osobe izložene većem riziku od teških oblika bolesti ili smrti. Iako opšte kampanje više nijesu tako intenzivne kao tokom vrhunca pandemije, vakcinacija je i dalje dostupna, posebno uoči sezonskog porasta respiratornih infekcija – poručuje Božović.
U Crnoj Gori, od marta 2024. godine, kaže dr Božović, cirkulacija virusa SARS-CoV-2 bila je niskog intenziteta, ali zbog kratkotrajnog imuniteta stečenog vakcinacijom ili prethodnim oboljevanjem, broj osjetljivih osoba ponovo raste, što dovodi do porasta novooboljelih.
- S obzirom na to da je većina populacije do sada više puta bila u kontaktu s virusom, smatra se da je za većinu onih kojima je vakcinacija preporučena dovoljna samo jedna doza, bez obzira na to da li su
U Crnoj Gori nema ,,FLiRT“ podvarijante SARS-CoV-2
Do 30. avgusta ove godine, kod svih uzoraka koji su sekvencirani u Centru za medicinsku mikrobiologiju IJZCG, kada je u pitanju SARS-CoV-2 virus, nije dokazano prisustvo ,,FLiRT“ podvarijanti ovog virusa. Kod svih navedenih uzoraka dokazano je prisustvo BA.2.86, odnosno nezvanično poznata kao ,,Pirola“ podvarijanta –kazao je Emir Metđonaj
Podsjetio je da je podvarijanta BA.2.86 prvi put otkrivena 24. jula 2023. godine, a od SZO je 17. avgusta 2023. godine označena kao varijanta koja zahtijeva nadzor. - Dakle, do pomenutog perioda analiziranja, dominantna podvarijanta SARS-Cov-2 virusa koji je prisutan među zaraženima kod nas je BA.2.86 – kazao je Metđonaj.
- Bliže nam se hladniji mjeseci koji podrazumijevaju duži boravak u zatvorenim prostorima, slabije provjetravanje, što posljedično dovodi do veće stope obolijevanja od respiratornih infekcija, pa i kovida-19. Zato se vakcinacija protiv kovida-19 preporučuje osobama koje pripadaju vulnerabilnim grupama. Na ovaj način mogu smanjiti rizik od težih oblika bolesti, hospitalizacije i potencijalno smrtnog ishoda, te osigurati bolju zaštitu svog zdravlja u mjesecima kada su respiratorne infekcije češće – preporučuje Božović. Njegosava ŽIVANOVIĆ
Preporuka da se vakcinišu građani stariji od 65 godina i hronični bolesnici
Dr Božović poručuje da se u Crnoj Gori ove jeseni vakcinacija protiv kovida-19 posebno preporučuje osobama starijim od 65 godina, kao i odraslim osobama (uzrasta 18-64 godine) sa ozbiljnim hroničnim bolestima poput dijabetesa, bolesti srca i/ili gojaznosti. Takođe, preporučuje se vakcinacija osoba s oslabljenim imunitetom, uključujući one koje žive sa HIV-om i primaoce transplantata, počevši od uzrasta od šest mjeseci. - Trudnicama i zdravstvenim radnicima, posebno onima koji rade na intenzivnoj njezi ili sa osjetljivim pacijentima, takođe se preporučuje vakcinacija. Osobe koje su preležale kovid-19 mogu primiti buster dozu najranije tri mjeseca nakon početka simptoma ili pozitivnog testa. Trenutno je dostupna vakcina koja sadrži Omicron XBB 1.5 soj. Ozbiljne neželjene reakcije nakon vakcinacije protiv kovida-19 su rijetke, a prednosti vakcinacije daleko nadmašuju potencijalne rizike – kazala je Božović.
i stariji da budu na oprezu
SVAKO DRŽI SVOJU STRANU: Hrvati zbog naziva bazena u Kotoru „Zoran Džimi Gopčević“ neće da igraju sa kotorskim klubom ni na neutralnom bazenu, čelnici Opštine Kotor tvrde da se politika umiješala u sport i poručuju
„Ako VK Jug neće da igra van svog bazena, ni mi nećemo van svog“
Odluka o nazivu imena bazena u Kotoru donijeta je gotovo jednoglasno u SO Kotor. Prijedlog za naziv bazena došao je od ugledne hrvatske porodice iz Kotora čiji su neki od članova i danas zaštitna lica HGI. HGI je 2016. godine zajedno sa tadašnjom većinom u SO Kotor glasao da ulica u Orahovcu nosi ime Zorana Džimija Gopčevića. Hrvatski klubovi su u prošlosti igrali na Memorijalnom turniru Zoran Džimi Gopčević – podsjetio je Vladimir Jokić, dok Siniša Kovačević kaže da se ,,VK Primorac neće baviti pričom oko preimenovanja naziva bazena, jer ona nema veze sa onim čime se mi bavimo, a to je isključivo sport“
KOTOR – Kako dubrovački VK Jug ne želi da igra utakmice van svog bazena, tako smatram da ni naši vaterpolo klubovi ne bi trebalo da dočekuju svoje goste bilo gdje van svoje kuće, a njihova kuća je bazen „Zoran Džimi Gopčević“. Duboko sam ubijeđen da je rješenje ovog problema u izuzimanju politike iz sporta i vjerujem da nijedan sportski vaterpolo radnik sa prostora bivše Jugoslavije ne da ne bi imao ništa protiv, već bi mu bila privilegija da se nadmeće na bazenu koji nosi ime po Zoranu Džimiju Gopčeviću – rekao je za Pobjedu predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, a sličan stav ima i predsjednik VKP Primorac Siniša Kovačević – „ako Hrvati odluče da igraju na svom bazenu, i mi ćemo na svom“.
sporna odluka
Kada se činilo da je riješen spor između kotorskog VK Primorac i hrvatskih vaterpolo klubova, nastao zbog naziva bazena u Kotoru, koji nosi ime legendarnog vaterpoliste kotorskog kluba Zorana Džimija Gopčevića, kojeg iz Hrvatske optužuju za ratne zločine u logoru u Morinj, uprava dubrovačkog VK Jug jednoglasno je odlučila 11. septembra da taj klub neće igrati protiv kotorskog Primorca u sklopu Regionalne vaterpolo lige na neutralnom bazenu, te da domaćini mogu biti jedino na svom bazenu u Dubrovniku, u Gružu. Jokić je kazao da je „jasno da je cijela priča oko naziva bazena u Kotoru indukovana zarad unutrašnjih i spoljašnjih političkih interesa određenih političkih grupacija u Hrvatskoj“
Rekao je da Opština Kotor uvažava sve interese sporta i više puta je komunicirala sa predstavnicima hrvatskih i crnogorskih državnih vlasti. - Ipak, moram podvući nekoliko stvari. Zoran Džimi Gopčević je jedna od sportskih le-
gendi našeg grada i lice koje nije optuženo ni osuđeno za bilo kakvo krivično djelo, niti su zvanično ikada dostavljeni ikakvi dokazi o tome. Opština Kotor ima suvereno pravo da o ovim pitanjima sama odlučuje bez nametanja volje od bilo koga drugog – rekao je Jokić. Prema njegovim riječima, pitanje imena bazena u Kotoru aktuelno je već nekoliko godina, a koliko god bilo najava da je taj problem riješen, on očigledno i dalje postoji. Ukazao je na nekoliko činjenica, za koje misli da su od presudne važnosti da bi se ovo pitanje sagledalo u potpunosti. - Odluka o nazivu bazena je donijeta gotovo jednoglasno u SO Kotor i prihvaćena od gotovo svih političkih subjekata. Prijedlog za naziv bazena je došao od ugledne hrvatske porodice iz Kotora čiji su neki od članova i danas zaštitna lica HGI. HGI je 2016. godine zajedno sa tadašnjom većinom u SO Kotor glasao da ulica u Orahovcu nosi ime Zorana Džimija Gopčevića. Hrvatski klubovi su u prošlosti igrali na Memorijalnom turniru Zoran Džimi Gopčević – naveo je Jokić. Siniša Kovačević kazao je za Pobjedu da je VK Jug još u aprilu 2024. imao stav da hoće da igra na bazenu ,,Zoran Džimi Gopčević“ u Kotoru i da su čak u tom smislu i poslali mejl upravnom odboru Regionalne vaterpolo lige.
- Što se u međuvremenu promijenilo, ne znam. U svakom slučaju, odigravanje lige je potvrđeno, ustanovljen kalendar, propozicije i prvo kolo počinje 21. septembra. VPK Primorac svoju prvu utakmicu igra protiv VK Novi Beograd u Beogradu. I pored svega, smatram da će se liga odigrati kako je i dogovoreno sa hrvatskim klubovima, na neutralnim terenima u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Ovo rješenje je pronađeno u interesu sporta i smatram da je dobro u datoj situaciji. Liga se igra poslije tri godine i biće najjača u Evropi - kaže Kovačević. U slučaju, navodi on, da pojedini hrvatski klubovi odluče da pro-
mijene dogovor i zauzmu stav da ipak igraju na svom bazenu, stav VPK Primorac će biti da će kao domaćini igrati isključivo na svom bazenu.
Kovačević kaže da je Upravni odbor Regionalne vaterpolo lige, nakon prethodnog dogovora, donio odluku o načinu odigravanja lige za takmičarsku sezonu 2024/2025.
- Liga će se igrati po sistemu 22 kola, 11 utakmica kući, 11 u gostima. Zbog poznate situacije u vezi sa nazivom zatvorenog bazena i odluke Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske da preporuči hrvatskim vaterpolo klubovima da ne igraju na bazenu u Koto -
ru, pronađeno je kompromisno rješenje igranja utakmica na neutralnim terenima u Crnoj Gori i Hrvatskoj. To znači da će VPK Primorac pet utakmica kao domaćin protiv hrvatskih vaterpolo klubova igrati van Kotora, vjerovatno u Budvi, a pet hrvatskih vaterpolo klubova kao domaćini u Hrvatskoj, po jednu utakmicu protiv VPK Primorac van svojih bazena i gradova. Četiri hrvatska vaterpolo kluba (Jadran, Solaris, Primorje i Mladost) odmah su pristala na ovu vrstu kompromisa. Upoznat sam da je iz VK Jug Dubrovnik odlučeno da oni svoje utakmice protiv VPK Primorac kao domaćini ,,mogu igrati samo u Gružu“.
promjena naziva
Na pitanje Pobjede da li su razmišljali o promjeni naziva bazena, Kovačević je kazao da se ,,VK Primorac neće baviti pričom oko preimenovanja naziva bazena, jer ona nema veze sa onim čime se mi bavimo, a to je isključivo sport.“
Kovačević je ranije kazao Pobjedi da je ovaj problem političke prirode i sport nema veze sa ovim, te da se do sada država Crna Gora nije uključivala u problem. - Možda nije dovoljna činjenica što je vaterpolo jedini sport
u Crnoj Gori koji je peti put učesnik Olimpijskih igara? Ovaj sport mora imati poseban tretman kod države, mora biti proglašen za nacionalni sport, jer je taj status odavno zaslužio svojim rezultatima, kako nacionalnih selekcija tako i klubova. Nadam se da će, ko god bude sjedio u Vladi u Podgorici, naći više razumijevanja za vaterpolo sport - kazao je Kovačević. preGovori Bez uspjeHa Nakon odluke hrvatskog ministarstva turizma da tamošnji vaterpolo klubovi i reprezentacije ne gostuju na bazenu u Kotoru, Siniša Kovačević je vodio pregovore sa Hrvatskim vaterpolo savezom, koji su trajali od aprila ove godine, i pronašao kompromisno rješenje ne da Primorac protiv hrvatskih klubova igra van Kotora, a da hrvatski klubovi na neutralnom terenu ugoste Kotorane. Kovačević koji je i potpredsjednik opštine Kotor tada je kazao da se nada da će država Crna Gora i Republika Hrvatska riješiti ovaj problem, kako Primorac više ne bi bio žrtva politike, te da „ko god bio na čelu države i Opštine moraće ubuduće da se bavi ovim problemom.“ Inicijativu da se bazen u Kotoru zove po poznatom vaterpolo asu Zoranu Džimiju Gopčeviću, koji je preminuo 30. septembra 2000. godine, dali su Vaterpolo i plivački savez Crne Gore, VPK Primorac, VA Kataro i Vaterpolo savez Srbije. Za odluku, koja je donijeta 2021. godine, da se naziv bazena „Nikša Bućin“ promijeni u „Zoran Džimi Gopčević“, glasalo je 17 odbornika vladajuće većine u Skupštini opštine Kotor, ali i šest ili sedam opozicionih odbornika, uključujući i odbornike opozicionog DPS-a. Nakon usvajanja odluke o promjeni naziva bazena, ubrzo su uslijedile oštre reakcije iz susjedne Hrvatske, tamošnjeg ministarstva vanjskih i evropskih poslova (MVEP), koje je uputilo protestnu notu Crnoj Gori i osudilo odluku kotorske SO o imenovanju zimskog bazena „Zoran Džimi Gopčević“. I gradonačelnik grada Dubrovnik Mato Franković uputio je tada javno pismo predsjedniku opštine Kotor Vladimiru Jokiću u kojem je, između ostalog, izrazio nadu „da ćete svjesni pogreške koju je napravilo Vaše Općinsko vijeće razmotriti promjenu imena navedenog bazena, jer isto predstavlja nepremostiv jaz između dva naša grada“. Potom je predsjednik Vaterpolo saveza Hrvatske u ime Upravnog odbora poslao dopis i predsjedniku PVS Crne Gore, sa stavom da iz poznatih razloga hrvatski klubovi neće nastupati na utakmicama na bazenu u Kotoru. Na kraju je i hrvatsko ministarstvo turizma i sporta donijelo odluku, odnosno zabranu da tamošnji vaterpolo klubovi i reprezentacije ne gostuju na bazenu u Kotoru. i. komneniĆ
Naziv bazena „Zoran Džimi Gopčević“ jednoglasno usvojen u lokalnom parlamentu
Siniša Kovačević
Vladimir Jokić
TEL AVIV – Izrael i libanski ekstremistički Hezbolah razmjenjivali su juče žestoku vatru. Izraelski ratni avioni izveli su najintenzivnije bombardovanje širom juga Libana tokom posljednjih godinu, dok je Hezbolah preuzeo odgovornost za raketne napade na vojne ciljeve na sjeveru Izraela, prenosi Rojters. Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da su tri osobe ubijene u odvojenim izraelskim napadima na jugu te zemlje, dok je Izrael rekao da je ciljao mete Hezbolaha – koji podržava Iran i koji su Sjedinjene Države proglasile terorističkim.
U tri odvojena saopštenja, Ministarstvo je navelo da su tri žrtve ubijene u tri sela na jugu Libana, pripisujući svaku „udaru izraelskog neprijatelja“, prenio je Frans pres. Hezbolah je saopštio da su poginula dva njihova borca, ali nije navedeno gdje.
Uz to je rečeno da su ispaljeni dronovi s eksplozivom ka dvije pozicije izraelskih vojnika na sjeveru Izraela, te da je to odgovor na izraelske napade na jugu Libana.
Prethodno je Hezbolah saopštio da je ispalio desetine raketa ka postrojenjima za vojnu proizvodnju i na jednu vazduhoplovnu bazu kraj izraelskog grada Haifa, udaljenog četrdesetak kilometara od granice sa Libanom.
Hezbolah je otvorio libanski front u oktobru prošle godine u znak podrške palestin-
Izrael pokrenuo nove vazdušne udare na Liban
skom savezniku Hamasu koji ratuje protiv Izraela u Pojasu Gaze od 7. oktobra prošle godine. Napetost je pojačana naglo u proteklim danima i desetine ljudi je ubijeno, a hiljade ranjeno u Libanu u nizu eksplozija koje se pripisuju Izraelu, a meta su bili pejdžeri i voki tokiji članova Hezbolaha.
HezbolaH spreman za svaki scenario Libanski poslanik Hasan Fadlalah, član Hezbolaha, izjavio je danas da je rat s Izraelom ušao u novu fazu, te da je ta organizacija spremna za svaki scenario, rat ili konfrontaciju. Fadlalah je na sahrani jednog člana ekstremističkog Hezbolaha ubijenog uz dese-
tine drugih, ukupno 45 ljudi, u izraelskom udaru iz vazduha u bejrutskom kvartu, rekao da je južni front igrao ključnu ulogu u pritisku na Izrael da zaustavi rat u Gazi. On je, takođe, ocijenio da Izrael neće biti u stanju da ostvari svoj glavni cilj da vrati naseljenike na sjever i pohvalio sposobnosti Hezbolaha.
– Mi imamo snažan i sposoban otpor koji posjeduje sposobnosti, kompetencije, mnogobrojne borce i opremu da bude u stanju da apsorbuje svaki gubitak ili udarac, da se prilagodi svakoj novoj situaciji –rekao je poslanik. Libanski Hezbolah je rano jutros ispalio više od 100 raketa dublje i šire na sjeveru Izraela. Neke rakete su pale kraj grada Haifa u vrijeme kada se čini da će izbiti sveopšti rat poslije više mjeseci pojačane napetosti, konstatuje Asošiejted pres. Izrael je u subotu izveo napade na ciljeve Hezbolaha koji se ubrajaju u najjače protiv te organizacije od početka rata protiv palestinskog Hamasa u Pojasu Gaze 7. oktobra.
Tim napadima su prethodile eksplozije tokivokija članova Hezbolaha u kojima je u srijedu ubijeno najmanje 25 ljudi i eksplozije pejdžera u utorak, kada ih je ubijeno najmanje 12, uključujući djecu, a na hiljade je ranjeno.
Izraelski premijer rekao je da će vlada vratiti stanovnike sjevernog Izraela raseljene nakon gotovo godinu borbi u njihove domove.
- Nijedna zemlja ne može tolerisati napade na svoje građa-
ne, napade na svoje gradove –rekao je Netanjahu.
sve više UbijeniH U gazi
Najmanje 41.431 osoba je ubijena, a 95.818 je ranjeno u izraelskim vojnim napadima na Gazu od 7. oktobra, saopštilo je Ministarstvo zdravlja enklave. Od toga je 40 Palestinaca ubijeno, a 58 ranjeno u posljednja 24 sata, dodalo je Ministarstvo. Palestinska civilna zaštita u Gazi izvještava da su većina žrtava izraelskih napada koje su njihove elipe izvukle iz domova, centara za raseljenje i bivših škola širom enklave djeca i žene.
Kaže da su tri do sedam žrtava od svakih 10 djeca i žene, dok do osam od svakih 10 žrtava pokazuje deformitete, uključujući raskomadanost zbog intenziteta bombi koje je ispustila izraelska vojska i zbog udara u srušene stropove uništenih zgrada.
- Broj mučenika među djecom i ženama raste zbog direktnog izraelskog bombardovanja, bez prethodnog upozorenja, na domove građana, škole i šatore u kojima se nalaze skloništa raseljenih – objavila je organizacija u objavi na Telegramu.
KIJEV - Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga kaže da je obavijestio IAEA o ,,pripremama Rusije za udare na kritična nuklearna energetska postrojenja“. Njemački kancelar Olaf Šolc ponovo je odbacio mogućnost prebacivanja krstarećih raketa ,,taurus“ u Kijev. Ruski predstavnici neće učestvovati na mirovnom samitu o Ukrajini, poručuje Marija Zaharova.
Ukrajinski dron
Ubio vatrogasca
Vatrogasac je poginuo, a dvije osobe su povrijeđene kada je eksplodirala ukrajinska bespilotna letjelica u oblasti Luganska, koji se nalazi pod kontrolom Moskve, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije Rusije. Eksploziv drona detoniran je dok je Vjačeslav Glazunov( 33) gasio požar izazvan palim dronovima u okrugu Novoajdar,
saopštilo je Ministarstvo na Telegramu.
Desetoro ljudi povrijeđeno je u ukrajinskom granatiranju sela Čeremošno u Belgorodskoj oblasti, izjavio je gubernator Vjačeslav Gladkov Istakao je da je troje povrijeđenih u teškom stanju, prenose RIA Novosti.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je protivvazdušna odbrana oborila 71 od 80 dronova koje je Rusija lansirala tokom noći, prenio je Rojters.
Dodaju da je još šest dronova oboreno elektronskim putem. Iz ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva naveli su i da su ruske snage lansirale dvije navođene rakete iz Luganske oblasti, ali nijesu saopštili šta se dogodilo sa tim projektilima.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske pr otivvazdušne snage tokom protekle noći uništile 15 ukrajinskih dronova iznad pet regiona Rusije. - Protekle noći dežurnim sistemima protivvazdušne od-
brane uništeni su pokušaji kijevskog režima da izvede terorističke napade pomoću bespilotnih letjelica na ciljeve na teritoriji Ruske Federacije - navodi se u saopštenju, prenosi agencija RIA Novosti. Šest dronova je oboreno iznad
Azovskog mora, četiri iznad Rostovske oblasti, a dva iznad Kurske oblasti, dok je jedan dron uništen iznad Astrahanske, Belgorodske i Voronješke oblasti, dodaje se u saopštenju. nastavljene borbe širom Ukrajine Nastavljaju se borbe širom Ukrajine. U ruskom raketnom napadu na stambene zgrade u gradu Krivi Rog ubijene su tri osobe, od kojih je jedno dijete – saopštio je Kijev. Moskva tvrdi da je pogodila ukrajinske energetske kapacitete visokopreciznim oružjem i dronovima. Minis tar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiga obavijestio je Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) o pripremama Rusije za udare na kritična nuklearna energetska postrojenja u Ukrajini uoči zime. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u višednevnoj je posjeti Sjedinjenim Američkim Državama tokom koje će nastojati da pridobije dodatnu podršku. Danas će posjetiti fabriku municije u Pensilvaniji.
Kaže da kraj rata sa Rusijom zavisi od odlučnosti zapadnih saveznika Kijeva da obezbijede potrebno oružje i dozvolu za upotrebu.
Bombardovan jug Libana
Objavljena stručna publikacija „Očuvanje tradicionalnih znanja i vještina za rad sa tekstilom“
Zanati stari za đecu novu
Opšti cilj projekta je očuvanje nematerijalne kulturne baštine Crne Gore i njeno prenošenje budućim nosiocima i čuvarima. Specifični cilj je pružiti djeci i mladima priliku da steknu znanja o starim zanatima, doprinoseći afirmaciji tradicije i osnaživanju lokalne zajednice
PODGORICA - Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca nedavno je objavilo stručnu publikaciju pod nazivom „Očuvanje tradicionalnih znanja i vještina za rad sa tekstilom“, u okviru projekta pod nazivom „Zanati stari za đecu novu! Očuvanje tradicionalnih znanja i vještina za rad sa tekstilom“. Ovaj projekat ima za cilj očuvanje i prenošenje nematerijalne kulturne baštine Crne Gore mladim generacijama, kroz sticanje znanja o tradicionalnim tekstilnim tehnikama.
Autorka teksta u publikaciji je mr Jelena Đukanović, kostimografkinja, dizajner-
ka tekstila i voditeljka radionica u sklopu ovog projekta, koja dolazi iz Instituta za vunu Crne Gore. Đukanović kroz publikaciju nastoji da približi mladoj generaciji zaboravljene zanate, od tehnika pletenja, heklanja, do filcanja vune i tradicionalnog tkanja. Urednik izdanja je Dušan Medin, direktor Društva „Bauo“.
OSNAŽIVANJE
Projekat „Zanati stari za đecu novu!“ usmjeren je na osnaživanje učenika Osnovne škole „Mirko Srzentić“ iz Petrovca, pružajući im priliku da razviju kreativne i socijalne vještine kroz radionice starih zanata. Deset radionica, koje su dizajnirane za učenike od IV
do IX razreda, uključuju tradicionalne tehnike kao što su bojenje vune biljnim bojama, filcanje vune, razne tehnike tkanja i kukičanja, te vez na platnu. Ove radionice imaju za cilj ne samo očuvanje kulturne baštine, već i podsticanje kreativnosti i razvoj praktičnih vještina kod djece.
MKM raspisalo konkurs za sufinansiranje kreativnih industrija
Za preduzetništvo
300.000 eura
PODGORICA - Ministarstvo kulture i medija raspisalo je konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija, čiji je budžet 300.000 eura, a rok za prijave 14. oktobar.
- Cilj konkursa je podrška tržišno orijentisanim, inovativnim projektima i proizvodima kojima se promoviše spoj kreativnosti i preduzetništva, a fokus je stavljen na multisektorski pristup i pozitivan uticaj na razvoj sektora kreativnih industrija i regionalnih klastera. Poseban dio konkursa je podrška za razvoj
ženskog preduzetništva u cilju podsticanja učešća žena u oblasti kreativnih industrija –saopštili su iz MKM. Budžet konkursa je ove godine za 100.000 eura veći nego prošle i iznosi 300.000 eura, od čega će 150.000 biti opredijeljeno za podršku razvoju ženskog preduzetništva u oblasti kreativnih industrija. - Ministarstvo kulture i medija sufinansiraće projekte od značaja za razvoj sektora kreativnih industrija u oblastima uspostavljanja ICT proizvoda, arhitekture, dizajna (grafički, industrijski i modni), digitalne umjetnosti i kreativnog zanatstva, podsticaja, očuva-
nja i razvoja tradicionalnih zanata i vještina. Prijave koje nijesu u okviru navedenih oblasti neće biti razmatrane.
Projekti i programi će se sufinansirati najviše do 50 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju - istakli su iz MKM.
Pravo učešća, kako je saopšteno, imaju preduzetnici i pravna lica sa sjedištem u Crnoj Gori koja su registrovana za obavljanje djelatnosti kulture. - Pravo učešća nemaju fizička lica, nevladine organizacije, javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Crne Gore, odnosno budžeta opštine sredstvima planiranim za kulturu, pravna lica koja su u prethodnom periodu koristila sredstva za sufinansiranje projekata od Ministarstva kulture i medija, a nijesu u ugovorenom roku i formi dostavili narativni i finansijski izvještaj. Jedan aplikant može kandidovati najviše dva projekta, od kojih samo jedan može biti podržan - ističe se u saopštenju.
Zainteresovani se mogu prijaviti elektronskim putem, popunjavanjem forme koja je dostupna na internet adresi www. kreativnacrnagora.co.me ili popunjavanjem obrasca, koji se šalje na adresu Ministarstva kulture i medija. A. Đ.
Ideja za projekat potekla je iz potrebe da se u eri tehnološkog napretka vrati pažnja na zanemarene tradicionalne vještine. Danas, tehnike kao što su pletenje, šivenje i vezenje postaju sve rjeđe, a mladi rijetko imaju priliku da ih nauče, bilo kod kuće ili u školi. Projekat teži da promijeni tu dinamiku, omo-
gućavajući djeci da se upoznaju s ovim vrijednim zanatima koji su se vjekovima prenosili kroz generacije. Opšti cilj projekta je očuvanje nematerijalne kulturne baštine Crne Gore i njeno prenošenje budućim nosiocima i čuvarima. Specifični cilj je pružiti djeci i mladima priliku da ste-
Razgovor sa slikarkom u KIC-u
knu znanja o starim zanatima, doprinoseći afirmaciji tradicije i osnaživanju lokalne zajednice kroz očuvanje kulturnog nasljeđa. Projekat, osim što afirmiše stara znanja, osnažuje lokalne zajednice i podstiče povezivanje mladih s njihovim kulturnim korijenima.
SARADNJA
Partneri na projektu su NVU Institut za vunu Crne Gore, NVU Centar za revitalizaciju i izučavanje tradicionalnih igara i pjesama iz Kolašina, te javne ustanove kao što su Osnovna škola „Mirko Srzentić“, Škola za osnovno muzičko obrazovanje i JU Muzeji i galerije Budve. Ovi partneri prepoznali su važnost ovog projekta i svojim angažmanom doprinose njegovoj realizaciji. Projekat je finansijski podržala Opština Budva putem javnog konkursa za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za 2024. godinu. Ova podrška omogućila je realizaciju radionica, izradu publikacije i promociju tradicionalnih znanja i vještina, čime se doprinosi očuvanju kulturne baštine Crne Gore. R. K.
Predavanje dr Lenke Blehove-Čelebić Srednji vijek i žene Kotora glavna tema
PODGORICA - Slikarka
Ivana Stanić biće gošća tribine „Podgoričke priče“, koja će biti održana večeras, u 20 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Sa njom će razgovarati novinar Vanja Kovačević.
Ivana Stanić je akademski grafičar i profesor likovne kulture. Rođena je 1982. godine u Kotoru. Odrasla je u Podgorici, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju i gdje trenutno živi i stvara. Diplomirala je na novosadskoj akademiji umjetnosti 2005. godine, na Odsjeku grafika, u klasi profesora Zorana Todovića. Na-
kon završenih studija odlazi u Diseldorf (Njemačka), gdje provodi četiri semestra usavršavajući crtanje i slikanje u klasi profesora Herberta Brandla. Zbog pokazanih rezultata Univerzitet u Vupertalu pozvao je da pohađa trosemestralni studijski program njemačkog jezika koji je uspješno završila DSH sertifikatom (najviši stepen poznavanja jezika za strance). Tokom boravka u Njemačkoj bavila se kulturnim aktivizmom i humanitarnim radom, što je nastavila da radi i po povratku u Crnu Goru. Aktivno stvara i izlaže. Imala je više grupnih i samostalnih izložbi. A. Đ.
PODGORICA - Istoričarka i filološkinja dr Lenka Blehova-Čelebić održaće predavanje „Bilješke o ženama srednjovjekovnog Kotora“, večeras u 19 sati, u Galeriji solidarnosti u Starom gradu Kotoru. Blehova-Čelebić (Prag, 1961) doktorirala je klasičnu filologiju na Karlovom univerzitetu i srednjovjekovnu istoriju na Univerzitetu Novi Sad. Objavila je monografije: „Žene srednjovjekovnog Kotora“, „Kotorski misal“, „Pontifikal i lekcionar Kotorske biskupije iz 1066. godine“, „Hrišćanstvo u Boki 1200-1500“. Glavni tok njenog stručnog interesovanja vezan je za srednjovjekovnu istoriju Crne Gore. Ima naučni pristup u desetak jezika, od čega su tri klasična (latinski, grčki, hebrejski). Autor je brojnih članaka na raznim jezicima i drugih monografija i poglavlja u kolektivnim monografijama u više zemalja (Crna Gora, Srbija, Češka, Njemačka, Luksemburg). U teme njenih istraživanja spada latinska kodikologija, istorija Jevreja, latinska diplomatika i književnost. R. K.
Rad sa vunom, detalj iz publikacije
Ivana Stanić
Poneđeljak, 23. septembar 2024.
PODGORICA – Glumica
Aleksandra Arizanović je na nedavno završenom Festivalu internacionalnog alternativnog teatra (FIAT) u Podgorici s autorskom predstavom ,,Vrpca“, na kojoj potpisuje režiju, dramaturgiju, glumu, koreografiju i ples, jednoglasnom odlukom žirija osvojila nagrade u svim kategorijama.
Umjetnici iz Kraljeva, koja je završila master studije glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi prof. Borisa Isakovića, ovo nije prva nagrada za ,,Vrpcu“, već je dobila glavnu nagradu ,,Reflektor festivala“, nagradu ,,Ohrabrenje“ na Festivalu koreografskih minijatura, nagradu zemunskog Festivala monodrame i pantomime, kao i Gran pri za najbolju predstavu Festivala scenskog pokreta i koreodrame u Kosovskoj Mitrovici. ,,Vrpca“ je predstava biografskog karaktera u kojoj umjetnica kroz dvadeset petominutni performans, koji uključuje mimiku, pokret i ples, iznosi duboko intimnu priču – svoju
Aleksandra Arizanović za Pobjedu povodom predstave „Vrpca“, koja je osvojila sve nagrade na Festivalu internacionalnog alternativnog teatra u Podgorici
Ova priča živi da bi navela druge da požele da žive
borbu sa rakom limfe. Imala je 22 godine kada joj je dijagnostikovan, nakon godinu dana uspješno se izliječila, a neposredno nakon izlječenja uslijedila je očeva smrt. Umjetnica kroz ovaj performans slavi eros, radost življenja i ljubavi, plesom izmičući smrti kao Aska pred vukom, evocirajući na neki način Andrićevu misao iz čuvene priče
Ne bih izabrala život u kojem nemam pređašnje iskustvo bolesti
POBJEDA: Koja je Vaša poruka za ljude koji boluju od kancera?
ARIZANOVIĆ: Uh…nije jednostavno reći nešto čovjeku u tim okolnostima. Znam samo da bih iz ove perspektive mlađoj sebi poručila: Voli se više nego ikad u životu. To je samo još jedno životno iskustvo. Ne dešava se tebi, već za tebe. U njemu ima mnogo više ljepote, zabave i dragocjenosti nego što isprva možeš da vidiš. Dijagnozu prije shvati kao dugo očekivano pismo iz Hogvortsa, nego kao smrtnu presudu. Bolest je dar. Vrijednost tog dara zavisi od toga jesi li hrabra da preuzmeš odgovornost za sebe i svoj život. Smiješ li da osjetiš sebe? Daj sebi vremena. Dopusti sve što jeste. Preskoči posljedice, idi do same srži, do uzroka problema, koji je tvoje tijelo učinio pogodnim tlom za razvitak bolesti. Saznaj čemu ti bolest služi i koja se potreba krije iza ove drame. Isprobaj, pa se uvjeri u kreativnu moć sopstvenog uma i u prirodnu samoiscjeljujuću moć svog tijela. Baš tog bolesnog tijela u kom si sada. Ako si odlučila da živiš, znaj da nećeš moći po starom. To je dobra vijest. Traži pomoć. Nijesi sama. Diši. Da mogu da biram, ne bih izabrala život u kom nemam pređašnje iskustvo bolesti.
da ,,umjetnost i volja za otporom pobjeđuje sve, pa i samu smrt, a svako pravo umjetničko djelo čovjekova je pobjeda nad prolaznošću i trošnošću života“.
Arizanovič je za Pobjedu govorila o simbolici naziva „Vrpca“, ulozi alternativnog teatra danas, granicama između pozorišta i stvarnosti, borbi s najtežom bolešću...
POBJEDA: Osvojili ste sve glavne nagrade na FIAT-u. Kako vidite ulogu alternativnog teatra danas, u vremenu kada se pozorište suočava sa brojnim izazovima i promjenama u načinu na koji ljudi konzumiraju umjetnost?
ARIZANOVIĆ: Alternativni teatar je važan u beskrajnom traženju tačke susreta i komunikacije savremene publike i pozorišne umjetnosti. Čini mi se da ima tu srčanost i slobodu mladog studenta kome se svijet otvara i razjašnjava, pa bi on da ga mijenja, poboljša svojim idejama. Alternativni teatar nekad umije da krasi malko više goruće želje njegovih stvaralaca za izražavanjem. Oni su, čini se, spremniji da se upuste u riskantnije projekte i poteze, a ako iza svega toga stoje dar, svijest i promišljanje, doprinos takvih napora nije mali i pomaže pozorišnoj umjetnosti da raste.
POBJEDA: Vaša predstava „Vrpca“ je veoma lična i autobiografska. Kako ste se osjećali dok ste kroz umjetnost ponovo prolazili kroz tako teške životne trenutke, poput borbe sa bolešću i gubitka oca?
ARIZANOVIĆ: Zapravo, istina je da ja na sceni ne prolazim ponovo te trenutke, već samo postojim tu i plešem priču u sadašnjem trenutku. Sama biram na koji će način i u kojoj mjeri ta prošla iskustva da budu dio moje sadašnjosti, tako da se osjećam odlično. Trenuci na sceni su mi podsjetnik na samoiscjeljenje. Ne koštaju me, već mi donose radost i užitak.
POBJEDA: Zbog čega ste predstavu naslovili ,,Vrpca“, te kakvu simboliku nosi naziv?
ARIZANOVIĆ: Prvu vrpcu koja je nas dvije povezivala, stvorila je mama u svom tijelu, dok smo bile jedna. Putem te vrpce stvarala je mene i gradila odnos sa mnom. Ta vrpca je davno presječena, a iza nje je ostala neraskidiva veza majke i ćerke. Druga, poznija vrpca (na-
Ostajalo mi se u životu, ali boljem. To me je dovelo do ljubavnijeg i autentičnijeg mjesta, iz kog je izvirala namjera da mrvičicu mudrosti iz svog iskustva podijelim sa ljudima. Svi smo mi ,,u istom sosu“ i razumijemo se dobro po pitanju kompleksnosti životnog iskustva i pokušaja da se u njemu snađemo – kazala je Arizanović
stala četvrt vijeka nakon prve) - mojih je ruku djelo, moj način da zahvalno uzvratim sve što mi je dato i da nastavim svjesnije da gradim taj odnos sa mamom. Ova vrpca povezuje dvije zasebne, odrasle žene, Jelicu i Aleksandru, koje sada putem ove ,,Vrpce“ uspostavljaju, osvježavaju i jačaju svoj odnos.
POBJEDA: Koliko je teško intimnu ispovijest pretočiti u predstavu univerzalnog značenja i podijeliti lično iskustvo borbe s bolešću sa publikom?
ARIZANOVIĆ: Nimalo, ako si u svojim iskustvima bila prisutna, svjesna, radoznala i otvorena za učenje. Nijesam imala druge nego da budem takva. Ostajalo mi se u životu, ali
nečeg vječnog čak i u pozorišnom umjetničkom djelu, koje postoji samo u trenutku stvaranja pred publikom. Umjetnost putem čula objašnjava čovjeku čovjeka, svijet i život. U ljudima i kroz njih, ta efemerna umjetnička djela tako nastavljaju da žive. Ne sjećam se umiranja, pa ću govoriti samo o boli. Bol ne možeš da pobijediš dok je ne osjetiš, a kako se od boli najviše branimo, sumnjam da bismo priznali da je pobjeda osjetiti je. Stoga je najbolje odustati od uloge pobjednika. I od uloge žrtve, naravno. Dopustiti da bude kako jeste. E, za mene umjetnost ima dovoljno moći da ne mora da pobijedi. Samo da bude tu, tako nadahnjujuća, kao kontrapunkt smrti i bolu, koji su ionako u životu neminovnost.
POBJEDA: Zajednički ples sa majkom u drugom dijelu predstave je dirljiv momenat. Kakav značaj ima ta međugeneracijska veza u Vašem umjetničkom izrazu i kako je Vaša majka doprinosila ovom kreativnom procesu?
ARIZANOVIĆ: I mene taj ples duboko dira. Moja majka vazda priča kako ona nije ,,ništa posebno tu napravila“, te da sve zasluge za predstavu pripadaju meni, a ja odlično znam da bez nje ne bi ni bilo predstave, ni zasluga, a ni mene. Pored života, u više nego dovoljnim količinama usadila je u mene ljubav, volju, povjerenje u sebe i nju, osjećaj sigurnosti i svijest o sopstvenim sposobnostima. Pored samog njenog postojanja na sceni, ovo je njen najveći doprinos ovom kreativnom procesu… a i mom životu.
POBJEDA: Ples se u ,,Vrpci“ otkriva kao autoterapijski, iscjeljiteljski vapaj. Da li Vam je ples zaista spasio život?
boljem. To me je dovelo do ljubavnijeg i autentičnijeg mjesta, iz kog je izvirala namjera da mrvičicu mudrosti iz svog iskustva podijelim sa ljudima. Svi smo mi ,,u istom sosu“ i razumijemo se dobro po pitanju kompleksnosti životnog iskustva i pokušaja da se u njemu snađemo. Želim nam dobro. Ova priča živi da bi navela druge da požele da žive.
POBJEDA: Kroz predstavu na neki način evocirate Andrićevu misao o umjetnosti kao otporu prolaznosti i smrti. Kako biste opisali Vaš lični odnos prema umjetnosti i njenoj moći da pobijedi smrt i bol?
ARIZANOVIĆ: Laska mi ta paralela koju ste napravili. Ima
ARIZANOVIĆ: Ako ćemo plesom nazvati fizički manifestovane pokrete kojima moja duša sebe izražava i komunicira sa mnom, konačni protok u tijelu dugo potiskivanih emocija i kretnju koja me vodi da se duboko uzemljim upoznajući se - onda da, ples mi zaista jeste spasio život. Ples je moj način da posjetim svaki kutak svog tijela, da pokrenem energiju i uspostavim njen protok, da obradujem svaku ćeliju prisustvom svoje svijesti u njoj.
POBJEDA: Što su prednosti, a što mane ovog tipa teatarskog performansa u kojem su granice između pozorišta i života potpuno izbrisane?
ARIZANOVIĆ: Prednosti su mnogobrojne, a sve se tiču istraživanja scenskog postojanja i djelanja, kao i razmjene sa publikom. Interesantno je to što na sceni uglavnom igram ,,u tuđim cipelama“, u nečije ime, iz njene perspektive i u njenim okolnostima. A ovdje sam na svojim stopalima, bosa, nema trunke laži i pretvaranja, a nema ni greške - i da hoću, ne mogu sebe pogrešno da odigram. Mane nijesam uočila. Andrija RADOVIĆ
BOL NE MOŽEŠ DA POBIJEDIŠ DOK JE NE OSJETIŠ: Aleksandra Arizanović
Sa izvođenja predstave „Vrpca“ na FIAT-u
Prvi Family Cup održan u parku na Kruševcu
Druženje koje djeci najviše znači
Mališani su se takmičili u raznim disciplinama - tronoga trka, skakanje u džakovima, papir-kamen-makaze, šutiranje na koš… Bilo je prijavljeno sedamdesetak takmičara, raspoređenih u 35 parova (po starosnim uzrastima). Osim isticanja važnosti fizičke aktivnosti u razvijanju motorike, koordinacije i snage kod djece u najranijem uzrastu, stavljen je akcenat i na to koliko je bitna podrška roditelja
Zahvaljujući manifestaciji Family Cup, organizovanoj prvi put u glavnom gradu, u režiji Smart džima, dječjeg fitnes centra, a pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Podgorice, centralni dio parka na Kruševcu juče od 10 do 15 časova izgledao je poput prave arene za razna takmičenja mališana.
Porodice koje preferiraju boravak u prirodi prelijep dan iskoristile su za lijepo druženje i zabavu. Mališani su se takmičili u raznim disciplinama - tronoga trka, skakanje u džakovima, papir-kamen-makaze, šutiranje na koš… Bilo je prijavljeno sedamdesetak takmičara, raspoređenih u 35 parova (po starosnim uzrastima). Osim
isticanja važnosti fizičke aktivnosti u razvijanju motorike, koordinacije i snage kod djece u najranijem uzrastu, stavljen je akcenat i na to koliko je bitna podrška roditelja.
DRUŽENJE
Ivan Jovetić došao je sa suprugom Nikolinom, šestogodišnjom ćerkom Sofijom i trogodišnjim sinom Andrejem - Ova manifestacija je odlično organizovana. Volimo da provodimo vrijeme sa djecom napolju, u prirodi, uz sport, aktivnosti bilo koje vrste. Ne preferiramo igraonice, naša djeca ih veoma rijetko posjećuju, jedino ako idu na neki rođendan i sl… Žao mi je što nema više ljudi ovdje danas, ipak je Podgorica veliki grad, dan prelijep, idealno za dru-
ženje u parku. Inače, redovno dolazim sa djecom u ovaj park, lijepo je, mirno, poslije Njegoševog, za koji sam još od djetinjstva nekako vezan, park na Kruševcu mi je najmiliji –poručio je Ivan.
Njegova šestogodišnja kćerka već godinu trenira karate.
- Volim da treniram. A ovdje danas mi se najviše svidjela trka u džakovima, bila sam među prvima – kazala je Sofija, koja je učenica prvog razreda OŠ ,,Milorad Musa Burzan“. Vesna Ivanović uživala je posmatrajući kako njen dvogodišnji sin Filip sa djecom ubacuje loptu u koš, dok je jednogodišnja ćerka Anja posmatrala iz kolica.
- Baš lijepo osmišljena manifestacija. Inače više volimo da provodimo vrijeme napolju
Glavni grad podržao mlade Romkinje u obuci za estetičarke
nego u zatvorenom prostoru, i zimi, samo da ne pada kiša, a naročito kada je lijep dan kao što je danas. Djeci su ove igre zanimljive, iako su mali – kazala je Ivanović.
Nebojša Dubljević u park na Kruševcu došao je sa sinovima, četvorogodišnjim Darijom i jednogodišnjim Davidom. Dario kaže da mu se najviše svidjelo da šutira loptom na koš.
- Volio bih da me tata upiše da treniram košarku – kazao je četvorogodišnjak, na što je Nebojša rekao da će ispoštovati želju svoga sina.
NAGRADE
Trener u Smart džimu Luka Bulatović, navodeći da je ovo bio prvi put da organizuju Family Cup, u saradanji sa Turističkom organizacijom, iskazao je zadovoljstvo kako je sve proteklo.
- Lijep dan, najavljena je temperature do 28 stepeni, idealno vrijeme za fizičke, kao i ostale aktivnosti vani – kazao je Bulatović, iskazujući nadu da će se ova manifestacija iz godine u godinu sve više popularizovati i da će ih biti više tokom godine.
Navodeći da djeca sa tri godine mogu da počnu da treniraju u Smart džimu, ističe da je veoma važno razvijati motoriku, koordinaciju i snagu u tom uzrastu.
Na kraju takmičenja učesnicima su podijeljene medalje, a nakon izvlačenja imena tri dobitnika, direktor Turističke organizacije Podgorice Dragan Grnović podijelio je nagrade. Ines Osmanović osvojila je vaučer za novi program za kreativne radionice ,,Mali naučnik“ u Smart džimu, u vrijednosti od 55 eura. Poklon vaučer u vrijednosti 50 eura u Gradskoj knjižari dobila je Aja Simović, dok je vaučer u vrijednost 100 eura za trgovinu u butiku sportske opreme ,,Sport Vision“ dobila Vesna Vojinović I. MITROVIĆ
Pet polaznica, osim stečenih znanja, dobiće i sertifikate
Vršiteljka dužnosti sekretarke Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada Ida Kolinović i izvršni direktor humanitarne organizacije ADRA Dragan Jelić potpisali su memorandum o saradnji na projektu ,,Žene kao nosioci pozitivnih društvenih promjena“,
odnosno na aktivnostima koje se tiču osnaživanja Romkinja u njihovim preduzetničkim aktivnostima, samozapošljavanju i zapošljavanju.
Na osnovu potpisanog memoranduma, kako prenosi PG biro, Sekretarijat za socijalno staranje podržaće kurs za
estetičarke (osnovni i napredni nivo) za pet polaznica RE populacije sa područja Konika i na taj način im pomoći u razvijanju vještina koje im mogu pružiti veće šanse da započnu svoje samostalne preduzetničke djelatnosti. - U cilju bolje i brže socijalizacije i integracije RE populacije u crnogorsko druš-
Ekipe gradskog preduzeća Putevi u prethodnih godinu dana asfaltirale više od 50 kilometara puteva Saniraće saobraćajnice u Maslinama, Zagoriču, Donjoj i Gornjoj Gorici…
Gradsko preduzeće Putevi d. o. o. u prethodnih godinu dana realizovalo je radove u dijelu putne infrastrukture u ukupnom iznosu od oko osam miliona eura, a asfaltirano je više od 50 kilometara puteva.
Ovih dana saniraju Ulicu 19. decembra, gdje uporedo izvode radove na izgradnji novih 90 parking mjesta iza Gradskog stadiona, u Lješanskoj nahiji izv ode pripremne i asfalterske radove, dok u MZ Ubli asfaltiraju puteve. Za naredni period najavljuju sanaciju saobraćajnica u Maslinama, Zagoriču, Donjoj i Gornjoj Gorici, kao i u drugim prigradskim naseljima.
RADOVI
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Puteva su izjavili da su njihove ekipe u prethodnih godinu dana asfaltirale više od 50 kilometara saobraćajnica. Kako navode asfaltirali sukilometar bulevara, 21,5 kilometara gradskih saobraćajnica, u prigradskim naseljima i ruralnom području 24 km, zatim 500 parking mjesta, sportske poligone u dvorištu vrtića i osnovnih škola, saobraćajnice u naselju Zelenika, kružni tok na bulevaru prema Tuzima… - Neke od najznačajniih gradskih saobraćajnica, koje su realizovane u ovom periodu, jesu ulice Dragomira Draga Čejovića, Đura Čagorovića, Serdara Jola Piletića, Vojvode Drekala, Džona Džeksona, Franca Rozmana, Ceklinska, 13. jula, Marka Miljanova, Jelene Balšić, Arhitekte Milana Popovića, Put Radomira Ivanovića do kružnog toka kod Plantaža, Ulica Pavlovina,
ulice u park šumi Zagorič, izgrađena je i nova saobraćajnica u naselju Zelenika, kružni tok na bulevaru prema Tuzima. U prigradskim naseljima i ruralnom području asfaltirano je pet kilometara puta u Berima, put Orahovo – Građen – Korita 2,6 km, Orahovo tri zaseoka (Kuti, Lazorci i Berova) – četiri kilometra, naselje Doljani – 2,8 km, Brskut - Prisoja 2,4 km, Drezga kilometar, Stijena, Komani, Pelev Brije pet kilometara, Kakaricka gora sedam, Rogami – Smokovac 1,7 kilometara – navode iz Puteva.
ULAGANJA
U toku su radovi na sanaciji Ulice 19. decembra, gdje se uporedo izvode radovi na izgradnji novih 90 parking mjesta iza Gradskog stadiona, u Lješanskoj nahiji se izvode pripremni i asfalterski radovi, dok se u MZ Ubli asfaltiraju putevi. - Sanacije saobraćajnice će se izvoditi i u Maslinama, Zagoriču, Donjoj i Gornjoj Gorici kao i u drugim prigradskim naseljima. Putevi će raditi vrijedno i u narednom periodu i stići će na sve lokacije koje zahtijevaju sanaciju saobraćajne infrastrukture, a o tačnim lokacijama, nakon obilaska terena i odrađenog predmjera radova, građane ćemo blagovremeno obavijestiti – zaključuju iz ovog gradskog preduzeća, uz napomenu da njihove ekipe svakodnevno izvode radove na sanaciji udarnih rupa, popravci vertikalne signalizacije, zamjeni i ugradnji zaštitno ukrasnih stubića, popravci vertikalne signalizacije, sječi šiblja... I. MITROVIĆ
Sunčano, do 27 stepeni
U glavnom gradu za danas tokom dana najavljeno je dosta sunca i prijatno toplo, u noćnim satima više oblaka, uz uslove za kišu. Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, najčešće južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha biće oko 15, najviša dnevna do 27 stepeni. H.P.
tvo, kurs za estetičarke biće organizovan u prostorijama NVO Adra (Otvoreni centar za osnaživanje ženskih prava i preduzetništva), gdje će polaznice obuke, osim stečenih znanja, dobiti i sertifikate, što će im otvoriti mogućnost za zapošljavanje – saopštavaju iz Sekretarijata za socijalno staranje. I. M. Sa
Juče u Parku na Kruševcu
Na skupu podrške palestinskom narodu pozvali predsjednika Skupštine i predstavnike odborničkih klubova da stave u proceduru prijedlog rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini
Glasna pobuna zbog stradanja nedužnih civila
Povodom odluke Skupštine i njenih poslanika da ne podrže osnovno demokratsko pravo građana izraženo u peticiji za usvajanje rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini, Pokret solidarnosti sa Palestinom organizovao je juče u 14 sati veliki protest ispred zgrade državnog parlamenta na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog i marš mira glavnim ulicama u centru grada.
Ističući da je peticijom u roku od 24 sata sakupljen dovoljan broj potpisa za usvajanje rezolucije, nekoliko stotina građana okupljanjem pod nazivom ,,Slobodna Crna Gora za Slobodnu Palestinu“ juče je još jednom iskazalo svoj protest zbog stradanja nedužnih palestinskih civila. Pozvali su predsjednika Skupštine Crne Gore i predstavnike odborničkih klubova da stave u skupštinsku proceduru prijedlog rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini.
STRADANJE
U ime Pokreta solidarnosti sa Palestinom Aldina Kalač je podsjetila da je Ministarstvo zdravlja u Gazi protekle sedmice objavilo spisak stradalih od početka izraelske agresije u Palestini. Navodeći da taj spisak broji više od 600 strana, istakla je da su na prvih 14 strana imena i podaci djece mlađe od godinu. Kako je dodala, procjenjuje se da je više od 21.000 palestinske djece zarobljeno u ruševinama, ubijeno i pokopano u neobilježenim grobovima. U taj broj, kako je dodala, spadaju i djeca koja su možda zatočena od strane izraelskih okupacionih snaga.
- Ako svi ovi podaci nijesu dovoljno dobar razlog da se iz naših poslaničkih klupa čuje glas, onda nešto kao dovoljno dobar razlog zaista ne postoji – poručila je Kalač i pozvala okupljene da minutom ćutanja odaju počast stradalima u Palestini.
U ime Pokreta solidarnosti sa Palestinom, aktivista Jovan Mandić podsjetio je da će uskoro godina otkad je počelo ugnjetavanje civilnog stanovništva u Pojasu Gaze od strane Izraela, koje je ratnom eskalacijom prešlo u otvoreni genocid koji i dalje traje.
- Godinu dana nedužni i slobodoljubivi narod Gaze pati pod konstantnim bombardovanjem, izgladnjivanjem, bolešću i najbrutalnijom vojnom okupacijom koju je 21. vijek vidio. Broj stradlih civila prešao
Političari u Crnoj Gori koji i danas, čak i kada većina svijeta priznaje zločin, ćute pred genocidom koji se dešava u Gazi i ignorišu poštovanje kako međunarodnog prava, tako i osnovnih ljudskih prava, ne samo da se ne bi smjeli dičiti slavnim 13. julom i slobodarskom tradicijom Crne Gore, već su izgubili bilo kakvu šansu da se zovu ljudskim bićima, stavljajući novac i materijalni interes ispred čovječnosti – poručio je ispred Pokreta solidarnosti sa Palestinom aktivista Jovan Mandić
je brojku od 40.000, od čega većinu čine djeca i žene. Nekim vašim prijateljima i poznanicina, koji ovo ne shvataju dovoljno ozbiljno, ove brojke zvučaće samo kao statistika iz nekog tamo rata u nekoj tamo zemlji, ne uzimajući u obzir da je svako od tih civila imao svoju jedinstvenu priču, porodicu, prijatelje i snove. Baš kao i ti vaši prijatelji, baš kao i vi. Kad vam neki od njih kažušto će ti to, ti time nećeš ništa postići, zar ne vidiš da se rat ne zaustavlja, batali, ti ih podsjeti na to da ni zla prinudnog dječjeg rada, ni aparthejda u Južnoj Africi, rasne segregacije u Americi, ropstvo, niti zlo fašizma u Evropi nijesu poraženi preko noći i ne bi bili poraženi bez truda i borbe miliona ljudi. Bez glasne pobune, nijedna pravda ne bi bila izborena… Svi mi danas ovdje predstavljamo slobodnu Crnu Goru, onu nepokorivu Crnu Goru koja je bila kamen spoticanja svih okupatora, Crnu Goru slavnog Trinaestojulskog ustanka, kada su naši preci skoro goloruki krenuli u obračun sa fašističkom nemani. Onu Crnu Goru koja je bila dio Socijalističke Jugoslavije, države koja je većinu vremena svog postojanja otvoreno podržavala Palestinu i palestinski otpor i sve ugnjetavane narode svijeta. Poštovani učesnici skupa, vi ste na pravoj strani istorije… A oni političari u Crnoj Gori koji i danas, čak i kada većina svijeta priznaje zločin, ćute pred genocidom koji se dešava u Ga-
zi i ignorišu poštovanje, kako međunarodnog prava tako i osnovnih ljudskih prava, ne samo da se ne bi smjeli dičiti slavnim 13. julom i slobodarskom tradicijom Crne Gore, već su izgubili bilo kakvu šansu da se zovu ljudskim bićima, stavljajući novac i materijalni interes ispred čovječnosti – poručio je Mandić i pozvao predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića i poslanike u državnom parlamentu da ostvare njihovo osnovno demokratsko pravo koje je izraženo u peticiji za usvajanje rezolucije o osudi napada Izraela na Palestinu, koju je u roku od 24 sata potpisalo više nego dovoljno građana. Pozvao je predsjednike odborničkih klubova da stave u skupštinsku proceduru prijedlog rezolucije o osudi zločina Izrela u Palestini.
SOLIDARNOST
Novinarka i aktivistkinja Radmila Stojanović iskazala je nezadovoljstvo zbog toga što u 21. vijeku moraju da protestuju na ulicama i od političkih predstavnika traže elementarne stvari - da ih predstavljaju, donose odluke i zakone i da ih
baziraju na faktima i međunarodnom pravu.
- Mi moramo političare na to da podsjetimo, kakav se pomor dešava u Gazi, okupiranoj zapadnoj obali i okupiranom istočnom Jerusalimu… Broj ljudi koji su zvanično ubijeni i ranjeni u Gazi ravan je četvrtini crnogorske populacije… Svakoga dana desetoro palestinske đece izgubi nogu ili ruku. To je nešto što nama apsolutno nije prihvatljivo. Naši političari su time što su odbili da osude genocid u Gazi, koji od njih zahtijeva međunarodni zakon i međunardoni sud pravde u Hagu kao elementarnu stvar, postali saučesnici u tom genocidu. Ali mi nećemo dozvoliti to što su oni postali saučesnici u naše ime. Treba da preduzmu sve korake da spriječe genocide. Naši političari, ne samo da nijesu pristali da osude genocide nego njima u toj rezoluciji nije ni bilo riječi genocid, zato što je to prejaka riječ, ne mogu da nazovu stvari pravim imenom. Nijesu htjeli da osude zločine, a treba, ne samo da ih osude, nego da preduzmu sve korake da genocid spriječe. Sve zemlje po kon-
Protive se tome da brod pun eksploziva uplovi u Luku Bar
Tokom obraćanja okupljenima, novinarka i aktivistkinja Radmila Stojanović je istakla da bi brod pun eksploziva, koji se koristi za bombardovanje Palestine, trebalo da uplovi u Luku Bar. - Koliko vas zna da, dok smo mi ovdje, brod natovaren eksplozivom, koji se koristi za bombe i projektile koje Izraelci bacaju u tonama na Gazu, istočni Jerusalim i zapadnu obalu, plovi prema našoj luci Bar. Taj brod luta svijetom, jer nijedna normalna zemlja ne želi da ga prihvati, zato što bi prihvatanje tog broda značilo kršenje međunarodnih prava, kršenje konvencije o genocidu. Slovenci mu nijesu dali da uplovi u luku Kopar. Nećemo ni mi to dozvoliti... Mi moramo, eksplicitno, jasno i glasno da osudimo genocide i spriječimo svaku akciju, uključujući uplovljavanje ovog broda u našu luku – poručila je Stojanović.
venciji o genocidu moraju to da urade, od najveće do najmanje. Nama nije opravdanje što smo mi mala zemlja i što političari misle kako veliki vuku konce… Mi se borimo za pravdu u Palestini, mi se borimo i za pravdu u Crnoj Gori. Neka je živ palestinski narod, slobodna Palestina i Crna Gora – poručila je Stojanović, uz napomenu da oni kao slobodni građani Crne Gore hoće da se čuje njihov glas i snaga solidarnosti sa Palestinom, jer Palestinci neće biti slobodni ako narod širom svijeta ne natjera svoje vlasti da zastupaju pravo i pravdu. Aktivista Elvis Beriša podsjetio je da je na jednom od prethodnih skupova podrške palestinskom narodu govorio da će vrlo brzo doći vrijeme kada će predstavnici Skupštine biti na testu da se izjasne o ovom pitanju.
- Taj test je došao. Rezolucija je stavljenja i data im je na potpis, a oni koji bi trebalo to da urade, izbjegli su potpisivanje i samim tim činom nijesu prošli test demokratije, odnosno da mogu da
Naši političari ne samo da nijesu pristali da osude genocide, nego njima u toj rezoluciji nije ni bilo riječi genocid, zato što je to prejaka riječ, ne mogu da nazovu stvari pravim imenom. Nijesu htjeli da osude zločine, a treba ne samo da ih osude, nego da preduzmu sve korake da genocid spriječe. Sve zemlje po konvenciji o genocidu moraju to da urade, od najveće do najmanje. Nama nije opravdanje što smo mi mala zemlja i što političari misle kako veliki vuku konce… Mi se borimo za pravdu u Palestini, mi se borimo i za pravdu u Crnoj Gori. Neka je živ palestinski narod, slobodna Palestina i Crna Gora – poručila je Radmila Stojanović
rade u našem najvećem zakonodavnom domu. Treba još jednom podsjetiti da palestinski narod živi u jednom izolovanom vremenu, čini mi se da svijet ćuti, ali mi smo ovdje da im poručimoda nećemo da ćutimo… Ovo nije konflikt lokalnog karaktera, ovo je pitanje humanosti, ovo nije pitanje politike, ovo je pitanje čovječnosti. Svjesni smo da se u Palestini dešava genocid od strane Izraela. Mi danas ovdje stojimo ne samo u znak podrške Palestini, već u znak podrške ljudskim vrijednostim, Okupacija nije mir, mir se ne postiže zidovima, bodljikavim žicama, oduzimanjem slobode i ubijanjem, Mir se postiže kroz pravdu, a pravde nema dok narod Palestine ne dobije pravo na dostojanstven život, slobodu, svoju domovinu i, prije svega, pravo na život –zaključio je Beriša, uz napomenu da neće stati dok pravda za palestinski narod ne bude zadovoljena. Nakon obraćanja predstavnika organizatora i građanskih aktivista, povorka od nekoliko stotina građana svih generacija krenula je u mirnu šetnju glavnim ulicama u centru grada. Skandirali su ,,Slobodna Palestina“, ,,Živjela Palestina“, ,,Stop genocidu“... Skup su obezbjeđivali pripadnici Uprave policije, a dio glavnog gradskog bulevara je tokom protesta bio zatvoren za saobraćaj. I. MITROVIĆ
Sa protesta ispred zgrade Skupštine Crne Gore
Jovanović: Ispoštovali smo sve što smo se dogovorili
PODGORICA – Ako se po jutru dan poznaje, ovo bi mogla da bude dobra sezona za košarkaše Budućnost Volija u ABA ligi.
Ipak, najubjedljiviju pobjedu u međusobnim duelima protiv Mornara (98:51), devetu najubjedljiviju u istoriji regionalne lige, treba uzeti sa dozom rezerve s obzirom na to da je tim Andreja Žakelja u Baru igrao protiv tima koji je pripreme za novu sezonu počeo tek desetak dana prije crnogorskog derbija.
Bilo je, naime, evidentno, bez obzira na očiglednu razliku u kvalitetu, da domaćin ne može da ugrozi Podgoričane. Činjenica je, međutim, da su „plavi“ ozbiljno prišli meču u „Topolici“ i tako ga odigrali do kraja. Nakon prve četvrtine (24:20), u kojoj se morao i upoznati sa rivalom,
crnogorski šampion je dominirao na terenu. Podgoričani su u sve četiri četvrtine imali skoro identičan napadački učinak (24, 26, 25, 23), ali su odbrambeno zaigrali mnogo bolje od druge dionice, od druge do posljednje četvrtine primili ukupno 31 poen, 11 više nego u prvom kvartalu... – Mi smo utakmici prišli bez obzira na ime protivnika, kao što želimo da igramo protiv svakoga, a to znači maksimalno svih 40 minuta. Igramo na način da bismo iz meča u meč bili bolji, nebitno ko nam je protivnik. U Baru smo od prvog do posljednjeg minuta odigrali maksimalno, svih 12 igrača, i to se vidjelo na terenu. Zadovoljni smo igrom i pobjedom, ispoštovali smo sve što smo se dogovorili prije utakmice i na poluvremenu, pa smo imali dobar početak sezone u ABA ligi – kaže za Pobjedu
Kao najmlađi, treba prvo da se nametnem kroz odbranu
Đorđe Jovanović je imao dobar debi u zvaničnom meču za Budućnost, pošto je protiv Mornara za nešto preko 15 minuta igre upisao 13 poena, uz sve tri pogođene trojke (još četiri
Đorđije Jovanović, bek Budućnost Volija. Pošto nije odigrao nijednu kontrolnu utakmicu u kratkom pripremnom periodu, Mornar je za Budućnost bio potpuna nepoznanica, skauting je bio nemoguć. Zato je crnogorskom šampionu i trebala jedna četvrtina da malo upozna Barane, nakon čega je sve bilo lakše. – Nijesmo imali nikakve infor-
poena je upisao sa linije bacanja, iz sedam pokušaja), te dva skoka i dvije ukradene lopte i jednu asistenciju.
– Znam da sam najmlađi u timu i treba prvo da se
macije o Mornaru, koji je počeo pripreme prije desetak dana i nije odigrao nijednu kontrolnu utakmicu, tako da smo u meč ušli sa minimalnim informacijama o njima. Ali nakon te prve četvrtine, koja je bila drugačija od ostale tri, vratili smo se na željeni kolosjek, zaigrali kako treba i utakmicu priveli kraju u našu korist – dodaje Jovanović. Potencijalni crnogorski repre-
nametnem kroz odbranu, pa ostalo. Sa tim motivom ulazim u treninge i utakmice, da se namećem, da se borim i igram sa najvećom mogućom energijom. Da, jednostavno, pokušam da ispratim saigrače i pomognem što više mogu i kako najbolje znam – rekao je Jovanović.
zentativac je profesionalnu karijeru počeo u Partizanu, nakon čega je otišao u SAD, gdje je igrao za Ontario Kliperse u G ligi, razvojni tim Los Anđeles Klipersa. Ovog ljeta je odlučio da se vrati u Crnu Goru i bio je prvo ljetošnje pojačanje Budućnosti. – Povratak u ABA ligu i povratak kući poslije par godina. Poslije tri godine u Partizanu i dvije godine u Americi, čast
Mornar ubjedljivo izgubio na premijeri nove sezone u ABA ligi, plejmejker Barana ne očajava i vjeruje u uspješnu sezonu Đoković: Možemo da
PODGORICA – I da je na vrijeme počeo pripreme za novu sezonu, a s obzirom na razliku u kvalitetu dva rostera, Mornar Barsko zlato ne bi imao mnogo šansi u duelu protiv Budućnost Volija. Međutim, da je bio spremniji, barski tim bi, zasigurno, pred svojim navijačima pružio mnogo jači otpor od onog koji je viđen u subotu veče kada su gosti slavili sa čak 47 poena razlike (98:51).
Tim Mihaila Pavićevića je odolijevao dok je imao snage, u prvoj četvrtini, u kojoj je i vodio do četiri razlike, u kojoj je pogodio tri trojke, a nakon koje je imao samo četiri poena minusa (20:24). U nastavku meča, međutim, do izražaja je došao kvalitet gostiju, ali i mnogo bolja spremnost ekipe koja je
na vrijeme počela pripreme za novu sezonu… - Imao sam priliku da pogledam snimak cijele utakmice i bilo je evidentno da je naša nespremnost došla do izražaja. Dok smo imali snage, dok smo mogli da pariramo u trčanju, držali smo se. Čim je pala snaga, drastično smo pali u igri, što je i normalno, jer smo do utakmice protiv Budućnosti odradili svega 17 treninga. Iskreno, bio sam zadovoljan onim što sam vidio u prvoj četvrtini, jer znam da će, čim uđemo u našu formu, sve doći na svoje, krenućemo lakše i bolje da igramo – kaže za Pobjedu Ilija Đoković, plejmejker Mornara. Srpski košarkaš, koji je ovog ljeta stigao u Mornar, ističe da utakmica protiv Budućnosti nije realna slika barske ekipe.
– Budućnost je, stvarno, superioran tim, i sigurno će se boriti za vrh sa Zvezdom, Partizanom, Dubaijem i Cedevita Olimpijom. Međutim, kada budemo spremni, mislim da možemo da igramo i sa tim ekipama – dodaje Đoković. Mornar ima težak raspored na startu sezone, pošto poslije Budućnosti gostuje Crvenoj zvezdi, a onda dočekuje Cedevita Olimpiju. – Najbitnije je da prve tri utkamice iskoristimo da se što bolje spremimo i uđemo u što bolju formu. Jer koliko god da smo individualno trenirali ljetos, to nema blage veze sa timskim treningom. Još uvijek ne znamo kretnje, ne znamo svoje pozicije, ali to će doći s vremenom. Nije košarka takav sport da sve može samo da se nacrta
U mislima Bešiktaš
Pobjeda u Baru je već prošlost, Budućnost je okrenuta startu u Evrokupu i gostovanju Bešiktašu u srijedu. – Utakmica u Baru nam je bila bitna za samopouzdanje pred gostovanje Bešiktašu kao odlična priprema za početak Evrokupa. U srijedu nas, međutim, očekuje mnogo ozbiljniji protivnik, Bešiktaš će biti veoma nezgodan. Do meča sa njima imaćemo dva treninga i putovanje, pokušaćemo da odigramo što bolje i, naravno, donesemo pobjedu, koja je, mislim, imperativ. Bićemo maksimalno skoncentrisani u tom meču i posebno motivisani, sa željom da oba takmičenja otvorimo kako treba – rekao je Jovanović
Na debiju u ABA ligi, Dubai je na svom terenu srušio šampiona Crvenu zvezdu sa 86:84, u derbiju prvog kola regionalnog takmičenja
mi je biti dio kluba sa velikom istorijom, biti uz ove momke i boriti se uz njih. Pokušaćemo da ostvarimo što bolji rezultat u ABA ligi i Evrorkupu. Znamo da će biti teško, ali mi smo tu već mjesec, treniramo jako i mislim da smo spremni. Težimo da budemo bolji iz utakmice u utakmicu, iz treninga u trening, tako da se nadamo što boljoj sezoni – zaključio je Jovanović. S. JONČIĆ
i da je to onda to. Sve mora da se dobro uvježba, a to može samo kroz treninge. Prije početka sezone, Mornar je, uz Krku, svrstan u grupu timova koji će se boriti za opstanak. – Vjerujem da je opstanak do-
Ilija Đoković na meču protiv Budućnost Volija
stižan. Jer svi su nas, generalno, otpisali, a najviše volim kada to čujem, kada niko ništa ne očekuje od tebe. Mislim da, prije svega, imamo dobru grupu ljudi, momaka koji u glavama imaju isti cilj, a to je da napravimo što bolji rezultat. Ne želim da dajem prognoze, da sam pun optimizma, ali idemo korak po korak, trening po trening, i mislim da možemo da budemo jedno lijepo iznenađenje ove sezone u ABA ligi iako smo krenuli kako smo krenuli – zaključio je Đoković. S. J.
Đorđe Jovanović na meču u Baru
MORNAR
ŽRK Budućnost u pauzu ulazi sa tri poraza u Ligi šampiona, sa Rapidom i Odenzeom igra bila bolja od rezultata
Ima nade za „plave“
PODGORICA – Rukometašice Budućnosti bez problema su ustale nakon dvocifrenog poraza od Bresta u Podgorici, konsolidovale se i u Danskoj odigrale jedan od boljih mečeva, računajući i one iz prošlogodišnje sezone.
Budućnost je juče poslala zvanično saopštenje nakon što su ,,plave“ završile obaveze u Danskoj. – Budućnost, najmlađi tim u ovogodišnjem izdanju Lige šampiona, i dalje je bez bodova u elitnom takmičenju. Ipak, utisak iz dva od tri ovogodišnja meča (gostovanja Rapidu u Bukureštu i Odenzeu) daleko je pozitivniji od rezultata. Ne želimo da ponavljamo sa kakvim problemima samo se suočili prije početka sezone. Nećemo ponavljati ni to da smo kasnili sa
Mogle su ,,plave“ i do bodova protiv favorita u 3. kolu elitnog takmičenja, ali protiv Odenzea na terenu pitale su se sudije iz Poljske, koje su nekoliko puta sudile na štetu gošći, što je uz neke tehničke greške direktno uticalo na poraz od dva gola. Poraz, svakako, treći u nizu, nije prijatan, ali kako su izabranice Bojane Popović igrale, i to protiv skandinavskog ofanzivnog rukometa, za primjer je. I u napadu, uz znatno manji broj tehničkih grešaka, ali ponovo uz veći broj zicer promašaja, ,,plave“ su bile na visini zadatka. Prije svega učinak krila Nine Bulatović, pivotkinje Ivane Godeč, ljevoruke Jelene Vukčević i vođe na terenu Jelene Radivojević mogao bi da ohrabri nakon što ponovo krene Liga šampiona. – Važno je da se dođe do tačke gdje shvatiš da su porazi sastavni dio sporta. Niko ne igra i ne živi bez poraza. Tako i mi, posebno ova ekipa koja je prošla kroz što je prošla. I bez koliko igrača je ostala, a trebalo je da nose ekipu. Mnogo bolji timovi, sa većim i jačim rosterom gube, ali idu dalje – istakla je Bulatović. Podgoričanke su strpljivim napadom u drugom poluvremenu stizale dva puta do prednosti od tri gola. Odlično vraćanje (prvi gol iz kontranapada primile su u 18. minutu) je uslovilo da se danski tim osjeća manje komotno u sistemu koji je prepoznatljiv. – Zadovoljna sam odnosom, pristupom i borbom, nijesmo dale na sebe i vjerovale smo poslije onakve utakmice sa Brestom. Izborile smo se, prvenstveno sa sobom, i odigrale na način kako smo odigrale. Budućnost nije imala fer suđenje. Ali je falilo u finišu malo bolje igre da se dođe makar do boda. – Falilo nam je koncentracije. Naša ekipa praktično sa jednom postavom igra cijelu utakmicu, a u današnjem rukometu, sa tempom kakav je, prosto je nemoguće da se sve to izdrži. Osjete se padovi ne samo na kraju već i tokom meča. Ali, sve u svemu, imamo čime da budemo zadovoljne. Nina je odigrala skoro perfektnu utakmicu.
Da se zbog ,,čudnog“ sudijskog kriterijuma nikada više ne gube bodovi
početkom priprema i koliko je nepoznanica bilo uoči početka takmičenja sa najboljim timovima u Evropi. Ne tražimo alibi, već realno i kritički želimo da damo osvrt na dosadašnja tri meča. Samo onaj protiv Bresta u Podgorici želimo što prije da zaboravimo. Utisak iz Bukurešta, a naročito iz Odenzea, karakter i odnos svih djevojaka – putokaz je za naredne mečeve!
Djevojkama i stručnom štabu podrška i poštovanje za prikazano u Danskoj! Takođe, nadamo se da se
više nikada neće desiti da zbog „čudnog“ sudijskog kriterijuma gubimo bodove protiv, na papiru, daleko kvalitetnijih i bogatijih klubova od nas. Želimo da vjerujemo da je to bio samo loš dan službenih lica. S nestrpljenjem očekujemo nastavak takmičenja u Ligi šampiona. Uzdignute glave, sa željom da nastavimo da rastemo kao tim! Uvjereni smo da će i navijači prepoznati borbenost nove generacije našeg kluba i podržati ih da nastave da grade lijepu budućnost Budućnosti.
– Dobra utakmica za sve nas. Vjetar u leđa za svaku sljedeću. Sada dolazi reprezentacija, biće i novih lica, ali i đevojaka koje su godinama zajedno. Uvijek smo srećne kada se vidimo i očekujem lijepo druženje – kazala je Bulatović. A. MARKOVIĆ
Novi stručni štab sa selektorkom Suzanom Lazović danas okuplja ,,lavice“
Kreće ,,operacija EP“ sa novim i poznatim licima
PODGORICA – Selektorka Suzana Lazović i saradnici danas će odraditi prvi trening sa rukometašicama Crne Gore – „lavice“ će u okviru EHF sedmice biti na okupu u Podgorici, što će biti i početak uigravanja za Evropsko prvenstvo koje će biti održano od 28. novembra do 15. decembra u Mađarskoj, Austriji i Švajcarskoj.
Na spisku selektorke Lazović za predstojeće okupljanje su 24 igračice, među kojima su četiri debitantkinje – krilo francuskog Rena Milica Trifunović i pivotkinja rumunskog Minaura Andrijana Tatar, kao i juniorske reprezentativke Sara Burić i Ivana Vujadinović. U nacionalni tim vraćaju se srednji bek Rapida iz Bukurešta Milena Raičević i golmanka Ljubica Glendža, a na spisku su igračice koje su nastupale na Svjetskom prvenstvu u decembru, kao i kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre u Parizu koji je održan u aprilu.
Danas će sa reprezentativnim koleginicama na teren biti i članica Bukurešta Đurđina Jauković, a ohrabruje što je na spisku i ljevoruka Katarina Džaferović. Golmanka Marta Batinović nedavno se vratila među stative nakon oporavka od teške povrede koju je doživjela na decembarskom Svjetskom prvenstvu. Marta će biti pošteđena ove reprezentativne akcije, u dogovoru sa stručnim štabom, imajući u vidu to da neće biti kontrolnih utakmica tokom EHF sedmice. Na spisku su: (golmanke) Marina Rajčić, Armel Atingre, Ljubica Nenezić, (krila) Ivona Pavićević, Dijana Mugoša, Nađa Kadović, Ivana Vujadinović, Nina Bulatović, Milica Trifunović, (pivotkinje) Tatjana Brnović, Ivana Godeč, Bobanu Olteanu, Andrijana Tatar, (bekovi) Đurđina Jauković, Jelena Radivojević, Sara Burić, Milena Raičević, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Tanja Ivanović, Jelena Vukčević, Katarina Džaferović, Đurđina Malović, Nikolina Marković A. M.
Košarkašice Budućnost Bemaksa osvojile su 15. Međunarodni memorijalni turnir „Davorin Popović“ u Sarajevu.
Podgoričanke su do trofeja stigle pobjedom protiv Crvene zvezde (82:73), a sjajna utakmica i veliki trijumf protiv beogradske ekipe, koja u narednoj sezoni igra Evrokup, svakako će biti veliki vjetar u leđa za „vučice“, za koje je ovo lijepa najava sezone. Zvezda je vratila sestre Katanić, angažovala reprezentativku Kanade Poter, Amerikanku Vilijams koja je prošle
godine bila 18. pik na draftu, kao iskusnu Radić. Ali, iako je Zvezda iskusnija i kvalitetnija, „plave“ su pokazale da će opet imati tim koji će moći da se nosi sa svima. „Plave“ su ušle jako u meč –dobra odbrana, raznovrstan napad, sa sjajnim rješenjima. Zvezda je sa ekipom koju uskoro očekuje start u Evrokupu, uz nekoliko zvučnih pojačanja, važila za favorita, ali je crnogorski šampion sa mladim timom pokazao izuzetnu energiju i definitivno napredak iz utakmice u utakmicu. Budućnost je već u trećem mi-
nutu poenima Maje Bigović stigla do vođstva 8:2, bilo je i 13:4, a nakon tranzicije ZoraneRadonjić u šestom minutu „vučice“ su prvi put imale dvocifrenu razliku – 19:9. Prvu dionicu idealno su zaključile Milena Bigović trojkom i Radonjić 12. poenom za vođstvo 28:13 u 10. minutu. U 12. minutu, nakon trojke Savković i poena Radonjić poslije prodora „plave“ su imale „plus 17“ (33:16). Ipak, Zvezda je uspjela da napravi seriju 8:0 i priđe na 33:24, a u 16. minutu bilo 34:29. Djelovalo je da će Beograđanke do po-
luvremena uspjeti da stignu zaostatak. Ipak, na 1.43 prije kraja prvog poluvremena Drobnjak je drugom trojkom vratila svoj tim na dvocifrenu razliku (42:31), a identična ra-
zlika bila je i na poluvremenu – 44:33. Održavale su „plave“ dvocifrenu razliku, ali je Zvezda serijom 6:0 uspjela da priđe na 54:49 u 28. minutu. Međutim, Budućnost je uspjela da
održava razliku, da vrati i dvocifrenu prednost – u 32. Brigs je pogodila za 62:51. Ipak, bilo je uzbudljivo u finišu, jer je nakon trojke Poter, na 2.20 prije kraja, na semaforu pisalo 75:70. Ipak, veoma bitan koš postigla je Savković, a kada je Radonjić pogodila dva bacanja za 79:70, bilo je jasno da će „plave“ prirediti iznenađenje... Zorana Radonjić, koja je na kraju dobila priznanje za MVP igračicu, ubacila je 20 poena, uz 5 skokova, Jovana Savković postigla je 18, imala 8 skokova i 4 ukradene lopte, Anastasija Drobnjak postigla je 14, uz 4 skoka, a dvocifrena je bila i Teri Brigs (12), uz 4 skoka. U strijelce su se upisale još Taja Singlton sa 8, Maja Bigović 4, Milena Bigović i Jelena Bulajić sa po 3. R. P.
Nina Bulatović odigrala je odličan meč u Danskoj
M. BABOVIĆ
Suzana Lazović
Kritike na račun Nikole Krstovića, trener Lećea poručio
Bio je sebičan, bez lucidnosti, ali mnogo se troši za tim
Nikola Krstović je na udaru navijača Lećea prvi put otkad se ljeta 2023. iz Slovačke preselio na jug Italije. Crnogorski fudbaler u subotu je prošao put od junaka do tragičara ,,đalorosa“, koji su po-
slije dva primljena pogotka u nadoknadi ostali bez pobjede nad Parmom – 2:2.
Leće je vodio od 32. minuta golom PatrikaDorgua, a na 2:0 povisio je Krstović u 59. iz slobodnog udarca, s tim da je
lopta zakačila VojaKulibalija i prevarila golmana Ziona Suzukija
Interesantno, posljednji napadač Lećea prije Krstovića koji je postigao pogodak iz slobodnog udarca u Seri-
ji A bio je crnogorski as Mirko Vučinić, 1. maja 2005. protiv Lacija.
Oba tima su prije pogotka našeg napadača ostala s igračem manje, a Krstović je najveći krivac što domaćin nije sačuvao tri boda.
Propustio je dva zicera kod 2:0 – jedan u 89, drugi u 92. minutu kada je išao sam na golmana, a mogao je da riješi meč i nakon što je PontusAlmkvist smanjio na 2:1 u 93.
Prokockao je kontru da bi minut i po kasnije Parma iz posljednjeg napada izjednačila – strijelac je bio AntoanEno - Kod prve situacije Pjeroti je bio sam ispred golmana i očigledno je da je bilo najbolje rješenje da mu Krstović doda loptu. Ipak, želio je da postigne gol. Potom, kod rezultata 2:1 – Krstović je lukav igrač, ali vidio se nedostatak lucidnosti. Trebalo je da ode do korner zastavice i ,,zatvori“ meč. Njegova tvrdoglavost je klasična tvrdoglavost napadača, ali mnogo se troši za tim – izjavio je trener Lećea Luka Goti - Žao mi je što onu loptu nije dao Pjerotiju... Goti je bio ljut i zbog crvenog kartona Frederika Gilbera, a nije mu se svidjela ni reakcija Jibera Ramadanija kada je zamijenjen.
- Ne možemo govoriti o grijesima zbog mladosti, Gilber nije dječak, a isto važi i za Ramadanija i njegov izlazak. Krstović je na kraju bio iscrpljen i nije uspio da iskoristi šanse. Da, bio je sebičan, želio je da postigne gol, a imali smo utakmicu u rukama. Od Gilbera ono nijesam očekivao, napravio je glupost. To su sve stvari na kojima ćemo morati da radimo – dodao je Goti. Krstović je ostao na dva pogotka ove sezone, a Leće je izjednačeno sa Parmom na tabeli sa po pet bodova iz isto toliko kola. N. KOSTIĆ
PREMIJER (5. KOLO): Siti u 98. minutu ostavio Arsenal bez pobjede
Derbi Mančester sitija i Arsenala donio je spektakularan fudbal, preokret, na kraju remi – 2:2.
Siti je ostao prvi na tabeli zahvaljujući pogotku Džona Stounsa u 98. minutu – tim Pepa Gvardiole nakon pet kola ima 13 bodova, jedan više od Liverpula i Aston Vile, dva od Arsenala...
Od starta se na ,,Etihadu“ igralo u visokom ritmu, a Erling Haland je već u devetom minutu donio prednost domaćinu – umakao je odbrani ,,tobdžija“ nakon odličnog poteza Savinja i rutinski zatresao mrežu.
Siti je mogao do 2:0 jer je Ilkaj Gundoan pogodio sativu nakon slobodnog udarca, da bi u 21. ostao bez Rodrija koji se povrijedio. Izjednačio je Rikardo Kalafiori fenomenalnim udarcem u 22, iz napada koji se br-
zo razvio dok se KajlVoker raspravljao sa sudijom MajklomOliverom Taj pogodak je dao krila Arsenalu, koji je u nadoknadi stigao do preokreta. ,,Tobdžije“ su još jednom pokazale da su ,,doktorirale“ prekide – BukajoSaka je izveo korner, a Gabrijel glavom zatresao mrežu. Gosti su u nadoknadi ostali s igračem manje jer je Oliver prestrogo dodijelio drugi žuti karton Leandru Trosaru – belgijski fudbaler je snažno udario loptu nakon što je faulirao Silvu, a sudija mu pokazao drugi karton. Nezasluženo. Gosti su se u nastavku branili, dugo su odolijevali napadima Sitija, ali nijesu izdržali. Stouns je bio na pravom mjestu nakon odbitka u šesnaestercu i zatresao mrežu. Brajton i Notingem forest remizirali su 2:2. Ne. K.
DRUGA LIGA, 8. KOLO: Remi komšija, veliki brejk Rožajaca
Barselona je u četvrtak zaustavljena na gostovanju Monaku u Ligi šampiona poslije sjajnog starta sezone u La Ligi, ali se brzo oporavila i vratila na pobjednički kolosijek – tim Hansija Flika deklasirao je u gostima Viljareal (5:1) i zadržao maksimalan učinak nakon šest kola.
,,Blaugrana“ slavi, ali i brine – golman Mark-Andre ter Štegen je u finišu prvog poluvremena povrijedio koljeno i izvjesno je da ga čeka duža pauza.
Njemac je u prvih 45 minuta imao nekoliko odličnih intervencija, a meč je obilježio Robert Levandovski. Poljak je s dva pogotka u prvom poluvremenu najavio lak trijumf Barselone, u tom periodu imao još
prilika, a u strijelce su mogli da se upišu i Pedri i Jamal Viljareal je do odlaska na odmor smanjio preko Ajosea Peresa, da bi Barsa u 58. uvećala vođstvo na 1:3 preko Pabla Torea Levandovski u 66. minutu nije iskoristio jedanaesterac, propustio je priliku da upiše hettrik, ali se trijumf Katalonaca
nije dovodio u pitanje.
Rafinja je u 75. povisio na 1:4, a isti igrač je u 83. na fenomenalnu asistenciju Jamala postavio konačan rezultat.
Zanimljivo, Viljarealu su tri pogotka poništena zbog ofsajda. Hetafe i Leganes remizirali su 1:1, dok je Atletik Bilbao bio bolji od Selte (3:1). Ne. K.
PODGORICA – Takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi Crne Gore nastavljeno je utakmicama 8. kola. Iznenađenje kola priredio je Ibar, koji je u Podgorici iznenadio Lovćen – 2:1. Rudar je upisao četvrti vezani remi (Pljevljaci igrali 1:1 sa Igalom), Grbalj je u derbiju začelja savladao Kom (1:0), Tim iz Rožaja je savladao Cetinjane nakon preokreta na Starom aerodromu. Lovćen je poveo već u drugom minutu. Petar Radičković je centrirao, golman Rajko Boljević u želji da izboksuje loptu pogodio Lazara Stanišića, a lopta je potom završila u mreži. Ipak, Ibar je uspio da dođe do egala u 58. minutu - Đorđe Magdelinić je dobio vrhunski pas nakon dobro izvedenog prekida i matirao Vuka
Vujovića. Raspoloženi Magdelinić uspio je da preokrene rezultat već u 68. minutu, nakon što je šutirao sa desne strane u dalji ugao – 2:1. Rudar je bez poraza, ali je upisao četvrti vezani remi, ovog puta na gostovanju protiv Igala - 1:1. Rudar je poveo u 36. minutu - Vanja Vučićević je lijepo zahvatio volej sa desne strane i pogodio za 0:1. Domaći su uspjeli da izjednače u 68. minutu. Centaršut sa desne strane i Milija Golubović je u želji da interveniše zatresao sopstvenu mrežu. Grbalj je protiv Koma stigao do drugog trijumfa u sezoni i bitnog trijumfa, dok su Zlatičani ostali na samom dnu. Tim iz Radanovića je došao do gola odluke u 26. minutu. Uroš Bulatović je šutirao, OgnjenMilović nije dobro intervenisao,
a poklon je iskoristio Aleksa Beskorvajni i sproveo loptu u mrežu. Grbljani su osvojili sedmi poen, dok je Kom zakucan na nuli. Mladost i Podgorica igrali su neriješeno 1:1. Mladost je povela već u četvrtom minutu nakon akcije koju je završio Igor Vukčević. Vrlo brzo gosti su stigli do izjednačenja, kada je sa bijele tačke precizan bio Stefan Đukanović.
Džon Stouns donio bod Sitiju
LA LIGA (6. KOLO): Barsa ubjedljiva, Ter Štegen se povrijedio
Bijeg ,,plavih“ na +5
Budućnost se sa stilom vratila izvornoj ulozi domaćina – u prvom ovosezonskom nastupu pod Goricom, ,,plavi“ su savladali Jedinstvo, čak 4:0, uz najbolju igru od početka prvenstva.
Dva gola postigao je Andrija Pavlović, jedan u sudijskoj nadoknadi dao je Ivan Bojović, a prethodno je poraz gostiju zapečatio Armin Bošnjak – pogrešnom egzekucijom u svoju mrežu.
Aplauz za izdanje momaka Ivana Brnovića, koji su nakon 8. kola Meridianbet 1. CFL profitirali na tabeli. Lider sada ima pet bodova prednosti u odnosu na najbližeg pratioca, a od sinoć je to Dečić, koji je trijumfovao protiv Petrovca pod Malim brdom (1:0).
Duž Jadrana su odigrana dva primorska derbija – nije bilo golova u sudaru Arsenala i Otrant Olimpika, dok je Bokelj bio bolji od Arsenala (2:0). S povratkom Milije Savovića, stigli su vedriji dani za Sutjesku – Nikšićani su vezali drugu pobjedu, ovoga puta protiv Jezera, u foto finišu kada su pogodili mrežu za 2:1.
,,PLES“ PLAVIH
Stadion pod Goricom otvoren je poslije nekoliko mjeseci, ali ni sada teren nije u idealnom stanju – mnogo fleka, žutila, ogoljenih djelova... Ništa od toga nije smetalo fudbalerima Budućnosti da zasijaju na najvećoj crnogorskoj areni. Dominantno, raznovrsno, lepršavo, kreativno i efikasno djelovali su ,,plavi“, koji su potpisali četiri gola, a mogli su još toliko da su bili prisebniji u završnici.
Podgoričani odmiču na čelu karavana i sve više, sve jače se deklarišu kao glavni konkurent za titulu.
Prva šansa Budućnosti stigla je
brzo i bila je iz domena zicera – krenuo je da teče sedmi minut kada je Vukotić pripremio situaciju za Ivanovića, čiji je šut sa desetak metara odbranio Aković
Udarac Brnovića sa distance neutralisan je blokom fudbalera Jedinstva, a potom je uslijedio kraći prekid zbog utrčavanja jednog navijača na teren.
Sustigli su ga policajac i pripadnik redarske službe, a utakmica je nastavljena poslije njihove efikasne reakcije. Meč je prolazio u nadmoći domaćina, koji je stezao obruč oko protivničke mreže.
Od kada je Vukotić ušao u formu – igra Budućnosti je plemenitija, bolja, daleko ozbiljnija i ljepša. Novi crnogorski reprezentativac demonstrira sve što je čar fudbala, a upravo je on začeo akciju iz koje je domaćin poveo u 21. minutu. Dvadeset jednogodišnji ofanzivac poslao je loptu sa jedne na drugu stranu terena, gdje je uposlio usamljenog Grivića, uslijedila je idealna asistencija, te rutinska realizacija Pavlovića iz peterca. Premijerni pogodak iskusnog napadača u dresu podgoričkog kluba nakon dolaska iz beogradskog Partizana. Momci Ivana Brnovića upisali su sedam ubacivanja iz ugla do odlaska na odmor i skoro duplo veći posjed, ali je duel samo prividno ostao rezultatski otvoren za drugo poluvrijeme. Bjelopoljci su stajali u niskom bloku, sa sporadičnim izletima prema naprijed, bez nekog reda i veće opasnosti po rivala. Bošnjak je bio neprecizan u 15. minutu, a poziciju kakvu su čekali gostima se ukazala iz prekida, kada Korać nije najbolje izveo slobodan udarac sa dvadesetak metara. Početkom nastavka ugašene su sve nade Jedinstva – bila je to brza presuda nakon penala za
,,plave“ u 50. minutu i autogola Bošnjaka u 53. Ivan Bulatović se potrkao sa Obradovićem, a nakon kontakta u kaznenom prostoru i pada obojice – internacionalni sudija Nikola Dabanović pokazao je na bijelu tačku. Siguran realizator bio je Pavlović. Vukotić je 180 sekundi kasnije nakon izvedenog kornera ,,primorao“ protivničkog igrača da prevari sopstvenog golmana. Fešta pod Goricom mogla je da počne u pravom smislu. Budućnost je dominirala, stvarala mnogo šansi, poigravala se i promašivala, dok su na tribinama slavili navijači – pjesmom, dlanovima, bakljadom i vatrometom.
Od svih prilika iz nastavka, ,,plavi“ su najbolju imali preko Ivana Bulatovića, koji je bocnuo loptu kada je izašao sam na golmana. Pokušavali su još Andrija Bulatović, Bojović, Lazar Mijović
Visio je četvrti gol u vazduhu, a stigao je u 94. minutu, kada je Bojović okrunio dodavanje Mijovića – desnom nogom iz šesnaesterca, u bliži ugao.
Budućnost je jedini tim bez poraza na domaćoj sceni. Sada i definitivno najveći konkurent za šampionski tron.
REAKCIJA TUZANA
Dečić je pokazao šampionski kod nakon dva slaba rezultata – Tuzani su u derbiju kola nadvisili Petrovac, a čovjek odluke bio je Asmir Kajević Nekadašnji reprezentativac pokazao je umijeće u 62. minutu, kada je desnom nogom primirio loptu, a potom osjećajno lijevom prevario Marka Kordića iz šesnaesterca. Muška utakmica pod Malim brdom, dosta buke, galame i pritiska sa tribina. Dečić je bio agilniji i opasniji u prvom dijelu. Džonatan Drešaj
Rezultati i tabela
U narednom kolu (28. septembra) sastaće se: Mornar – Petrovac, Dečić –Budućnost, Jezero – Arsenal, Jedinstvo –Sutjeska, Otrant Olimpik – Bokelj.
je u 29. minutu umalo prevario Marka Kordića prilikom centaršuta sa desne strane, a nepun minut kasnije golman domaćina spriječio je vođstvo Tuzana. Veliku priliku gosti su propustili u 43. kada je Drešaj pronašao Puleja na ivici peterca – Argentinac je reagovao ,,iz prve“, s tim što je lopta prošla pored stative. ,,Nebo-plavi“ su odgovorili iz vazduha preko Aleksandra Kapisode
U nastavku je presudio jedan detalj, znanje i kvalitet Kajevića, koji je sve uradio kako treba u 62. minutu – od baratanja loptom, pripreme za šut i plasiranog udarca. Napori domaćina da ublaži štetu nijesu urodili plodom. Dva tima napravila su rokadu – Dečić je sada drugi, a Petrovac treći na tabeli.
Od kada je promijenila trenera, Sutjeska je počela da se probija ka gornjem dijelu tabele. Povratkom Milije Savovića, stigle su dvije vezane pobjede Nikšićana - ,,plavo-bijeli“ su dobili Jezero pogotkom Iva-
Budućnost 4
Jedinstvo 01
Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 1400. Sudija: Nikola Dabanović. Golovi: 1:0 Pavlović u 21, 2:0 Pavlović u 50, 3:0 Bošnjak (ag) u 53, 4:0 Bojović u 90+4. Žuti kartoni: Perošević (Jedinstvo)
Budućnost Jedinstvo 0
Mijatović
Pavlović (od 73. Bojović) I. Bulatović Vuković (od 46. Gašević) Serikov Grivić A. Bulatović
Vukotić (od 63. Šarkić)
Brnović (od 73. Savović) Ivanović (od 63. Mijović) Orahovac
Aković
Bošnjak (od 60. A. Cvijović) Obradović (od 52. Muzurović)
Juković
Bogdanović (od 60. Kovačević) Čepić
De Souza Šćepanović
Banda Đ. Cvijović (od 46. Perošević)
Korać (od 77. Mušović)
Stadion: pod Vrmcem. Gledalaca: 300. Sudija: Nikola Cvijović. Golovi: 1:0 V. Čavor u 44, 2:0 Vilotijević u 56. Žuti kartoni: Ćetković, Pepić (Bokelj), Stevanović, Ćetković (Mornar).
Janjić P. Vukčević (od 63. I. Vukčević) Đurović Mirković (od 46. Miranović) Đukanović Đinović Kalezić (od 90. Jovićević) Krstović Pajović (od 79. Vlahović) Đurković (od 63. Vujović)
Asanović Ćuković (Od 20. Osmanović) Krnić (od 63. Bošković) Đolaj (od 46. Milić) Ilić
Okamoto
Bojović
Boričić
Raičević (Od 86. Radenović) Pavlićevoć Kontić (od 46. Martinović) Sutjeska 2 Sutjeska Jezero
Spasojević Šipovac (od 78. Mori) V. Čavor (od 88. Perović) M. Čavor
na Vukčevića u 89. minutu. Prednost domaćinu donio je Vasko Kalezić u 21. poslije gužve u šesnaestercu, odbitka i preciznog udarca realizatora. Peti pogodak za brzonogog ofanzivca koji je bio strijelac u posljednje četiri utakmice. Djelovalo je da Sutjeska ima kontrolu, ali i da će ostati bez tri boda poslije gola kojim je Raičević donio Plavljanima izjednačanje u 70. minutu.
Za radost Nikšićana kraj Bistrice pobrinuo se Vukčević u samom finišu, a doprinos akciji dao je Kalezić – sada kao asistent.
Bokelj je prekinuo seriju od pet vezanih utakmica bez pobjede – Kotorani su na svom terenu savladali Mornar.
Domaći sastav poveo je u 43. minutu, kada je Vasilije Ča-
Zogović Mugoša (od 64. Apija) Abdulahi Ćetković Imamović (od 64. Montenegro) Petović Dakić Merdović Kordić Šahman Manojlović
vor matirao golmana Đorđija Pavličića. Dileme o epilogu otklonjene su u 56. nakon gola Žarka Vilotijevića. Mreže su ostale netaknute u Tivtu, gdje
PODGORICA – Indija trijumfovala u obje konkurencije, naši solidni na kraju 45. Šahovske olimpijade u Mađarskoj.
Muška šahovska reprezentacija u 11. kolu odigrala je neriješeno sa reprezentacijom Estonije, čime je propustila izglednu šansu da se plasira u 30 najboljih reprezentacija na svijetu, pa se morala zadovoljiti 42. mjestom. U jučerašnjem duelu, ponovo je blistao aktuelni šampion Crne Gore Nikita Petrov koji je bijelim figurama, preciznom igrom, nadigrao Aleksandra Volodina i zabilježio osmi poen u jedana-
est kola, što ga čini najuspješnijim pojedincem u našoj reprezentaciji. Nikola Đukić i Luka Drašković su uprkos perspektivnim pozicijama morali da se zadovolje remijima, dok je poražen Denis Kadrić, čiju je lošu igru na efektan način kaznio nekadašnji pobjednik Aeroflotovog opena Kaido Kulaots, koji je našu čelnu tablu porazio u svega 27 poteza. M uška reprezentacija može žaliti za boljim rezultatom i propuštenim šansama u posljednja dva kola, a ostaće upisane i dvije velike pobjede protiv evropskog viceprvaka Njemačke i reprezentacije Francuske, koje pripadaju sa-
mom vrhu svjetskog šaha. Dobar utisak ostavile su naše dame, koje su upisale sedmu pobjedu i plasirale se na 30. mjesto na konačnoj tabeli. U posljednjem kolu savladana je ekipa Paragvaja, a pobjede su upisale dvije najraspoloženije igračice u našem timu Aleksandra Žerebcova i Nikolina Koljević, koje su sakupile osam, odnosno, sedam poena u po deset odigranih partija. Remizirala je Alena Skvorcova na drugoj tabli, dok je poraz pretrpjela Aleksandra Milović. Naše dame napravile su iskorak u odnosu na prethodna izdanja, a konkretno u odnosu na
Evropski džudo kup u Podgorici Još tri bronze za naš tim
PODGORICA – Crnogorski džudisti osvojili su još tri medalje drugog takmičarskog dana Evropskog seniorskog kupa u Podgorici. Bronzanim odličjima okitili su se Nebojša Gardašević i Nikola Gardašević do 81 i Novo Raičević do 90. Srebrni je prije dva dana bio Jusuf Nurković u kategoriji do 66 kilograma. Na korak od pobjedničkog postolja bili su i Jovana Mrvaljavić, Stevan Nikčević i Slobodan Vukić, ali su izgubili borbe za treće mjesto i nastup završili kao petoplasirani. Podgorica i dvorana „Verde“ u subotu i nedjelju bili su domaćini Evropskog seniorskog kupa, koji je okupio 248 džudista iz 29 država svijeta. R. A.
prethodnu olimpijadu ostvarile su rezultat bolji za tri meč boda i gotovo 40 mjesta. Na taj način, naše dame zavrijedile su srebrne medalje u drugoj rejting kategoriji. Pobjednički pehari u obje konkurencije putuju u postojbinu šaha Indiju. Indija je bila dominantna u muškoj konkurenciji sa 21 od 22 moguća boda,
srebro je pripalo Sjedinjenim Američkim Državama, dok je bronza pripala braniocu titule Uzbekistanu. U konkurenciji dama Indija je bila prva sa 19 bodova, Kazahstan je drugi sa 18, dok su dodatni kriterijumi dodijelili bronzu ekipi Sjedinjenih Američkih Država sa 17 bodova. R. A.
Na turniru ,,Dani sjedeće odbojke Mostar“ Set slavio u Mostaru
PODGORICA – Pljevaljski klub sjedeće odbojke Set pobjednik je tradicionalnog međunarodnog turnira u Mostaru.
Set je u finalnom meču turnira ,,Dani sjedeće odbojke Mostar“ savladao je domaću Neretvu 2:1 (25:19, 19:25, 16:14).
Meč za trofej pljevaljski tim iz-
borio je kao prvoplasirani u grupi, pobjedama u duelu sa ekipama Živinica – 2:0 (25:15, 25:18) i Neretva II – 2:0 (25:16, 25:23). Kao trećeplasirana završila je Bosna iz Zenice, koja je u meču za konačan plasman savladala Neretvu II 2:0 – (25:21, 25:20). Na petom i šestom mjestu završile su ekipe Živinica i Kaknja. R. A.
FORMULA 1:
Meklaren kao furija na ulicama Singapura
gledali u leđa
PODGORICA - Vozač Meklarena Lando Noris bio je najbrži u Singapuru u 18. trci šampionata Formule 1. Britanac je toliko bio dominantan na stazi „Marina Bej“ da je drugoplasiranog Maksa Ferstapena iza sebe ostavio za 20 sekundi. Treće mjesto pripalo je vozaču Meklarena - Oskaru Pjastri Sjajni Noris se nakon ove pobjede aktuelnom šampionu iz Red Bula približio na 52 boda zaostatka i to na šest trka prije kraja sezone. U Singapuru nije bilo previše uzbuđenja, Noris je krenuo i završio kao prvi, a Ferstapen nije imao nikakvu konkurenciju. Sedmostruki šampion Luis Hamilton neko vrijeme je bio treći, ali kada je u boks otišao po nove pneumatike, pretekli su ga timski kolega Džordž Rasel, kao i Šarl Lekler u Ferariju. Britanac je na kraju završio kao šesti, ispred Karlosa Sainsa juniora i Fernanda Alonsa. Do bodova su stigli još Niko Hilkenberg i Serhio Peres Danijel Rikardo je odvezao najbrži krug, ali je bio tek 18. Šampionat se nastavlja 18. oktobra, kada je na programu VN Sjedinjenih Američkih Država. R. A.
MOTO GP: Bastijanini Dukatiju donio titulu u konkurenciji konstruktora
Mediteransko prvenstvo u karateu
Odličja za Jovović i muški kata tim
PODGORICA - Muški kata tim karate reprezentacije
Crne Gore i Lazar Jovović osvojili su bronzane medalje drugog takmičarskog dana 30. Mediteranskog prvenstva u italijanskoj Olbiji.
Kata tim, u sastavu Vladimir Mijač, Arijan Kočan i Ke -
nan Nikočević, poražen je u polufinalu od Italije 25,0 - 24,40. Na ishod tog duela uticala je i povreda, odnosno problemi sa palcem desne noge Mijača.
Jovović je do odličja u kategoriji do 75 kilograma došao pobjedom protiv Aleksandra Kalabića iz Hrvatske 4:0.
Prethodno je slavio protiv Kipranina Stilianosa Save - 3:0 i Španca Alberta Romera De-
lestala - 6:4. U polufinalu poražen je od Evangelosa Seremetakisa iz Grčke - 2:1.
Na korak od pobjedničkog postolja bio je i Nemanja Mikulić (do 84 kilograma), ali je u meču za treće mjesto poražen od Mikelea Martinea - 3:0.
Sa bronzanim odličjem u katama, u konkurenciji juniora, prije dva dana je nastup završio Benjamin Aljošević, dok je Saša Petrić zaustavljen u prvom kolu.
Uspješan je bio i junior Mihailo Gojaković, koji je bio srebrni u kategoriji preko 76 kilograma. Crnogorske takmičare predvodili su treneri Milena Milačić i Almir Cecunjanin R. A.
PODGORICA – Vozač Dukatija Enea Bastijanini trijumfovao je na Velikoj nagradi Emilija Romanje u 14. trci sezone Moto GP šampionata i svom timu, na šest trka do kraja, obezbijedio titulu u konkurenciji konstruktora. Italijan je na stazi „Marko Simončeli“ stigao do drugog ovosezonskog trijumfa i to u drami jer je u posljednjem krugu napao i izgurao Horhea Martina na Pramak Dukatiju. Španac je, nakon ovog poteza, završio na drugoj poziciji sa čak pet sekundi zaostatka za pobjednikom. Na postolju je završio vozač Gresinija Mark Markes Tragičar je bio aktuelni šampion Frančesko Banjaja koji je izletio sa staze na šest krugova prije kraja trke. Šampion je do tada čuvao treću poziciju, ali... Srećan dan imao je Markes jer je profitirao nakon što je Banjaja završio van staze i poslije odustajanja Breda Bindera i Pedra Akoste R. A.
NJEGOŠEVA POLITIČKA
Snažan pečat u stvaranju osobene političke kulture
UVOD
Petar II Petrović Njegoš je bio vladar koji je posjedovao veliki talenat za razumijevanje politike, kao što je slučaj sa svim široko obrazovanim upravljačima državom koji poznaju značenje istorijskih procesa, pa je njegovu vladarsku djelatnost moguće proučavati na dva načina. U prvom redu, to možemo učiniti tumačenjem ideja izloženih u njegovoj nenadmašnoj književnoj trilogiji: Gorski vijenac, Šćepan Mali i Luča mikrokozma, kada pjesnik izlaže originalne pojmove vezane za smisao politike, ispituje politički mit, političku moć, tradiciju, nasilje i autoritet. Onaj drugi način otkriva nam analiza njegove uloge na osnovu predanog rada na političkim ciljevima u okviru realnog istorijskog konteksta. Analizom njegove bogate prepiske i pisama, kao i diplomatske aktivnosti, za polazište našeg razumijevanja uzimamo tezu da političko ponašanje i konkretno djelovanje zavise od usvojenih programskih obrazaca, ideja na kojima se temelji, pa u tom kontekstu Njegoš ima razvijeni sistem pojmova za svoju glavnu političku premisu, bez obzira što se u svom djelovanju nije pridržavao neke određene političke teorije. Njegoševu misiju svjetovnog vladara možemo povezati sa njegovim izgrađenim poli -
Petar II Petrović Njegoš je posjedovao izuzetan smisao za razumijevanje evropske politike i njenih zakonitosti, nastojeći da osnaži sve balkanske zemlje u njihovim oslobodilačkim težnjama, kao i od imperijalnih aspiracija koje dolaze sa istoka i sa zapada. Tom cilju bila je posvećena njegova vladarska misija, književno djelo i političko pregnuće
tičkim programom, i realizacijom političkih ideja u nepovoljnim društvenim uslovima. Njegova državnička djelatnost u teškim istorijskim prilikama počivala je na osmišljenom političkom konceptu, visprenim pregovaračkim sposobnostima i diplomatiji, ne toliko na njegovim uspjesima na planu vojničkih pobjeda. Njegoš je pragmatičan vladar sa jasnim državotvornim vizijama, kao i strategijom za njihovo konkretno ostvarenje. Takav politički program zasnovan je na oslobođenju i državnoj nezavisnosti, uključujući zajedničku akciju svih naroda Balkana, da bi se u nji-
hovim istorijskim težnjama nadahnuli idealom slobode. Svoj istorijski zadatak da upravlja Crnom Gorom on temelji na promišljenom, racionalnom djelovanju, što se prirodno uklapa u najšire koncepcije vladara iz kuće Petrovića. U čemu je ispoljen Njegošev politički talenat, mjesto u darovitoj lozi vladara crnogorskih, jer je on ostavio snažan pečat u stvaranju osobene političke kulture domaćeg tla, uticao na izgradnju društvenih institucija i države. Za njega je politika kao djelatnost bila gravitaciona sila u čijoj orbiti svi narodi nalaze smisao svog opstanka, utemeljen na pravednoj borbi za slobodu i nezavisnost.
Njegoš kao vladar, bez obzira na oštrinu kojom je u korijenu sasjekao svaki vid unutrašnjeg protesta, imao je vizionarsku pokretačku strategiju, oslonjenu na jasne političke ciljeve koje je želio da ostvari u društvenoj stvarnosti Crne Gore.
1.
Njegoš preuzima vladičanski tron od svog strica, svetog Petra, nastavljajući tradiciju teokratskog upravljanja Crnom Gorom, što je u praksi značilo objedinjavanje duhovne i svjetovne moći u jedinstveni princip državnog organizma, pa ipak, svom nasljedni-
Za Njegoša je politika kao djelatnost bila gravitaciona sila u čijoj orbiti svi narodi nalaze smisao svog opstanka, utemeljen na pravednoj borbi za slobodu i nezavisnost
ku, vojnom strategu knjazu Danilu ostavio je u amanet da se ne vladiči. On sistematično nastoji da razvija vlastitu političku misao, utemeljenu na podizanju oslobodilačke svijesti balkanskih naroda, želi da izgradi narodnu samosvijest kao osnov državnog identiteta, i neposredno utiče da se svi južnoslovenski narodi oslobode vlasti Otomanske imperije, i Austrijske carevine koja ima vlast u susjednoj Boki Kotorskoj. Važni politički centri za crnogorskog mitropolita su Beč i Petrograd, pa je u odnosu na njihove političke ciljeve nastojao da uklopi sopstvene državničke projekte, razvijajući koliko je to bilo moguće, dobrosusjedstvo sa pograničnom Turskom i Austrijom na obodima crnogorske teritorije.
Između hladnog neprijateljstva Austrije, stroge ruske diplomatije, imperijalne Turske, njihovih neumjerenih političkih i vojnih ambicija, i ne uvijek dosljedne podrške Petrograda, Njegoš je nastojao da stvori modernu državnu organizaciju, i poveže se sa svim južnoslovenskim naro-
Njegoševu misiju svjetovnog vladara možemo povezati sa njegovim izgrađenim političkim programom i realizacijom političkih ideja u nepovoljnim društvenim uslovima. Njegova državnička djelatnost u teškim istorijskim prilikama počivala je na osmišljenom političkom konceptu, visprenim pregovaračkim sposobnostima i diplomatiji
dima u cilju jačanja balkanskog saveza. Njegova pragmatična politička aktivnost zasnovana je na jedinstvenom političkom programu na kojem bi se uspostavila nezavisnost svih naroda na Balkanu u praksi, bez obzira na njihove različite vjere, običaje i kulture. On nastoji da formuliše idejni koncept o zajedničkim političkim ciljevima, zasnovan na postojanju srodnosti među različitim narodima i religijama, pravoslavnoj, katoličkoj i islamskoj, snaženjem uzajamnih veza kojima se pospješuje ideja južnoslovenske zajednice. Istorijska pregnuća, zasnovana na stvarnim društvenim potrebama, umanjivala bi uticaj imperijalnih sila, istočnih i zapadnih, koje su balkanske narode vjekovima stavljale u podređen položaj u funkciji sopstvenih interesa. Iz tih razloga on opominje sve balkanske narode da se međusobno uvažavaju ne štiteći tuđinske interese, već svoje autentične političke zamisli, bez obzira koliko je njegov govor ponekad ličio na neostvarivu utopiju. Tome cilju služi njegovo veličanje herojskih djela, proslavljanje junaštva u Gorskom vijencu, snaženjem oslobodilačke svijesti, i potrebe samostalnog odlučivanja o vlastitoj sudbini. U pismu Nikoli Tomazeu, Cetinje 21. april 1848. godine, rezignirano kaže: „Osobito pak protivu ovoga svobodnoga gnijezda kletva vječno grmi.
Je li krvavije stranice u svemirskoj istoriji od crnogorske? ... Fanatizam trostruki pakleno sjeme nesloge, koji je našemu narodu više zla učinio no sve inoplemene sile i oružje“ (P. II Petrović Njegoš, Djela, CID, Podgorica, 1999, 860).
Prema ovome, unutrašnja nesloga je razlog koji onemogućava Crnu Goru da snažnije zastupa svoje državne i političke ciljeve. To pakleno sjeme unutrašnjeg rascjepa sprečava valjane društvene akcije, konačno i oslobađanje svih teritorija koje se nalaze pod tuđinskom vojnom okupacijom i stranim uticajima. Sudeći po izgrađenoj diplomatskoj aktivnosti i želji da izgrađuje ustanove države, možemo donijeti valjan sud o Njegoševoj političkoj filozofiji, uvjerenje da je istorija nasilja sudbina Crne Gore i zato lamentira: „Je li krvavije stranice u svemirskoj istoriji od crnogorske“. Ističe se da je pakleno sjeme nesloge Crnoj Gori više zla nanijelo nego sve inoplemene sile i njihovo oružje. Prije svega, Njegoš je shvatao smisao procesa modernizacije i značenje izgradnje državnih institucija, organa upravljanja i države. U svojim brojnim pismima upućenim uglednim državnicima i istorijskim ličnostima: Jeremiji Gagiću, Osman–paši Skopljaku, Milošu Obrenoviću, banu Jelačiću, Iliji Garašaninu, uočava se njegova beskompromisna akcija za stvari Crne Gore, rješavanje otvorenih pitanja i svih potreba crnogorskih državljana, ali i opšti plan u kome se ističe vrijednost zajedničkog napora za uspostavljanje samostalnih država u svim južnoslovenskim zemljama. Otuda proističe njegov rezignirani ton kojim govori vladika Danilo: A ja što ću ali sa kime ću, malo rukah, malena i snaga / da je igđe brata u svijetu / da požali kâ da bi pomoga / Pleme moje snom mrtvijem spava. U tom kontekstu, smisao Gorskog vijenca možemo razumjeti i u sklopu globalnog političkog razmišljanja Njegoševog, istorijskih tokova i društvenih procesa na evropskom kontinentu, i odgovarajućem političkom ponašanju, jer on teorijski i praktično svojim pjesničkim djelom zastupa vlastite političke ideje. (Nastavlja se)
Autor: Sonja TOMOVIĆ-ŠUNDIĆ
Izbor Njegoša za gospodara, crtež
Njegoševo oružje
Njegoševa odežda
SLOBODNA RADNA MJESTA
PODGORICA
TEL.: 020/406-800, 020/406-801
JU OSNOVNA ŠKOLA „DR DRAGIŠA IVANOVIĆ“
Adresa: POHORSKA 1
Tel.: 020-660-007/067-242-801
Email: skola@os-divanovic.edu.me
Raspisuje konkurs za:
1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Matematičar, Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama
Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -a najduže do 31.08.2025.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
2. NASTAVNIK/CA CRNOGORSKOG-SRPSKOG, BOSANSKOG I HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Profesor maternjeg jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama
Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 31.08.2025.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
3. NASTAVNIK/CA HEMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Profesor hemije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -a najduže do 31.08.2025.godine; -za 7 časova nedeljne norme ; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
4. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA , 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama
Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 31.08.2025.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
5. NASTAVNIK/CA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor fizičke kulture, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -a najduže do 31.08.2025.godine; -za 10 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
JU OSNOVNA ŠKOLA „DR DRAGIŠA IVANOVIĆ“
Adresa: POHORSKA 1
Tel.: 020-660-007/067-242-801
Email: skola@os-divanovic.edu.me
Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola)
Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 31.08.2025.godine; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
JU OSNOVNA ŠKOLA „DR
DRAGIŠA IVANOVIĆ“
Adresa: POHORSKA 1
Tel.: 020-660-007/067-242-801
Email: skola@os-divanovic.edu.me
Raspisuje konkurs za:
1. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 2 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada
Podgorica
Uslovi: Nastavnik razredne nastave, Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama
Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -do povratka zaposlenih sa bolovanja, a najduže do 31.08.2025.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
2. NASTAVNIK/CA GEOGRAFIJE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme nepuno, položen stručnipripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Profesor geografije, Profesor istorije i geografije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama
Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -do povratka zaposlene sa funkcije,a najduže do 31.08.2025.godine -za 13 časova nedjeljne norme -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
3. NASTAVNIK/CA BIOLOGIJE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručnipripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Profesor biologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama
Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena: -do povratka zaposlene sa funkcije,a najduže do 31.08.2025.godine -crnogorsko državljanstvo
ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI
OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG
ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE
UPRAVE:
Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);
Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.
DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:
• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;
• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);
• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;
-svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
4. RAČUNOVOĐA/TKINJA ŠKOLE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista, Licenca za ovlašćenog računovođu Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 31.08.2025.godine -da nije kažnjavano za krivična djela koja ga čine nedostojnim za obavljanje poslova iz oblasti finansija i računovodstva -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi
JZU KLINIČKI CENTAR
CRNE GORE
Adresa: LJUBLJANSKA BB Tel.: 020-412-351
Oglašava potrebu za: 1. SPECIJALISTA/KINJA UROLOGIJE U KLINICI ZA UROLOGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Specijalista urologije Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: -provjeru sposobnosti vrši poslodavac; Priložiti sledeću dokumentaciju: prosječnu ocjenu, dokaz o dužini studiranja, godina upisa i završetka, dokaz o prethodnom radnom stažu u struci, kopija radne knjižice, dokaz o stručnom usavršavanju, ovjerenu fotokopiju diplome, uvjerenje o položenom stručnom ispitu, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, kopija lične karte.
Odluka o načinu bodovanja kriterijuma za izbor najboljeg kandidata za zasnivanje radnog odnosa-visokog medicinskog kadra nalazi se na sajtu Kliničkog centra Crne Gore.
Odluka-o-nacinu-bodovanja-visokog-medicinskog-i-Visokog-nemedicinskog-kadra- word 2. DOKTOR/ICA MEDICINE SPECIJALISTA/KINJA MEDICINSKE
BIOHEMIJE U CENTRU ZA LABORATORIJSKU DIJAGNOSTIKU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju
• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);
• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;
• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.
Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.
Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.
od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica
Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -provjeru sposobnosti vrši poslodavac Priložiti sledeću dokumentaciju: prosječnu ocjenu, dokaz o dužini studiranja, godina upisa i završetka, dokaz o prethodnom radnom stažu u struci, kopija radne knjižice, dokaz o stručnom usavršavanju, ovjerenu fotokopiju diplome, uvjerenje o položenom stručnom ispitu, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, kopija lične karte. Odluka o načinu bodovanja kriterijuma za izbor najboljeg kandidata za zasnivanje radnog odnosa-visokog medicinskog kadra nalazi se na sajtu Kliničkog centra Crne Gore. Odluka-o-nacinu-bodovanja-visokog-medicinskog-i-Visokog-nemedicinskog-kadra- word 3. UŽI/A SPECIJALISTA/KINJA NEFROLOG/ŠKINJA U KLINICI ZA NEFROLOGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručnipripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista nefrologije Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: - provjeru sposobnosti vrši poslodavac Priložiti sledeću dokumentaciju: prosječnu ocjenu, dokaz o dužini studiranja, godina upisa i završetka, dokaz o prethodnom radnom stažu u struci, kopija radne knjižice, dokaz o stručnom usavršavanju, ovjerenu fotokopiju diplome, uvjerenje o položenom stručnom ispitu, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, kopija lične karte. Odluka o načinu bodovanja kriterijuma za izbor najboljeg kandidata za zasnivanje radnog odnosa-visokog medicinskog kadra nalazi se na sajtu Kliničkog centra Crne Gore.
Odluka-o-nacinu-bodovanja-visokog-medicinskog-i-Visokog-nemedicinskog-kadra- word
UNIVERZITET CRNE GORE GRAĐEVINSKI FAKULTET
Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA BB Tel.: 020-244-905
Email: gf@ucg.ac.me Raspisuje javni konkurs za izbor Saradnika/ce u nastavi za oblast Građe-
vinska mehanika i teorija konstrukcija -1 izvršilac, sa punim radnim vremenom, na određeno vrijeme, odnosno do povratka privremeno odsutnog radnika sa bolovanja, a sve u skladu sa članom 75. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju, članom 104 i članom 105 Statuta Univerziteta Crne Gore, i članom 37 Zakona o radu. Uslovi koje kandidati za saradnike u nastavi treba da ispunjavaju: Uslovi (u skladu sa članom 75 stav 1 Zakona o visokom obrazovanju): -student akademskih master studija odgovarajućeg studijskog programa koji je završio akademske osnovne ili specijalističke studije sa najmanjom prosječnom ocjenom B (8,50); -student doktorskih studija odgovarajućeg studijskog programa, odnosno doktorand koji je završio akademske master studije odgovarajućeg studijskog programa sa najmanjom prosječnom ocjenom B (8,50); -lice koje je steklo naučno zvanje doktor nauka iz odgovarajuće oblasti Pod odgovarajućom oblasti smatra se oblast Građevinska mehanika i teorija konstrukcija. Bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena. Poslodavac može organizovati intervju sa prijavljenim kandidatima.
Bliži uslovi za izbor u zvanje saradnik u nastavi (u skladu sa članom 105 stav 1 Statuta Univerziteta Crne Gore): 1) pokazana sklonost za nastavni i naučno-istraživački rad (objavljeni naučni i stručni radovi, izlaganja na naučnim skupovima, pedagoško iskustvo, učešće u projektima i slično), 2) dužina studiranja, 3) nagrade za postignute uspjehe u studiranju. Kandidati uz prijavu dostavljaju: -Curriculum vitae (CV)
-Dokaze o završenim osnovnim, specijalističkim, master, magistarskim ili doktorskim studijama i prosječnoj ocjeni; -Dokaz o statusu studenta master, magistarskih ili doktorskih studija;
-Dokaze o ispunjenosti bližih uslova za izbor u zvanje saradnik u nastavi.
-Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore
-Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte)
-Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta
-Uvjerenje o neosuđivanosti za krivič-
AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora za 2023. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 05.10.2024. godine. Tel. 020/272-405 e-mail: higijena@t-com.me
Javni konkurs za izbor specijalizacije iz oblasti kliničke farmacije
Na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, člana 104 stav 3 („Službeni list CG“, broj 3/16, 39/16, 2/17,44/18, 24/19, 82/20 i 9/21) i Saglasnosti Ministarstva zdravlja broj_7-112/243124/2 od_16.09.2024. godine, Zdravstvena ustanova apoteka „Cosmetics Specija“ Podgorica, raspisuje:
JAVNI KONKURS
Za dodjelu specijalizacije zdravstvenom radniku za potrebe Zdravstvena ustanova apoteka „Cosmetics Specija“ i to: -jedna(1) specijalizacija iz oblasti klinčke farmacije
Prijave na Konkurs mogu podnijeti zdravstveni radnici koji ispunjavaju sledeće uslove:
-kvalifikacija VII nivoa kvalifikacije obrazovanja –farmaceutski fakultet -položen stručni ispit - jedna godina radnog iskustva.
Konkurs je otvoren 5 dana, od dana objavljivanja u dnevnom listu Pobjeda. Prijave sa dokazima u zatvorenoj koverti dostavljaju se putem pošte na adresu Zdravstvene ustanove apoteka „Cosmetics Specija“ Vojvode Ilije Plamenca BB .
Telefon: 069359222
Mail: office@mpm.co.me
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poneđeljak, 23. septembar 2024.
OBAVJEŠTENJE
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO
ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Tužnim srcem javljamo da je dana 20. septembra 2024. poslije duže bolesti u 84 godini preminuo naš dragi
BOŽIDAR Rista PEJOVIĆ
Sahranjen je 22. septembra na Cetinju u krugu porodice.
Ožalošćeni: supruga BRANKA, ćerka DUŠANKA, sin DUŠAN, snaha MARIJA, unuci VUK i DANILO i ostala rodbina
Dana 21. septembra 2024. godine preminuo je naš voljeni
RAJKO Josifa PEROVIĆ
Sahrana je obavljena 22. septembra u krugu najuže porodice. Kuća žalosti - Vasa Raičkovića 32.
887
Ožalošćeni: supruga VJERA, kćerke ZORICA, TANJA i BRANKICA, unučad STEFAN, HAJDANA, KOČA i JELENA i praunuk NIKODIN i ostala porodica
Dragi moj
Дана 22. септембра 2024. у 75. години умрла је наша драга
МИОЉКА - БЕЊА Милована СЕКУЛОВИЋ
Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 22. септембра од 15 до 17 часова и 23. септембра од 9 до 12 30 часова, када
U nevjerici i bolu, opraštam se danas od tebe. Prerano si napustio svoj dom i divnu porodicu. Kako da ne tugujem, kako da me duša ne boli, tugo moja.
Počivaj mi u tišini vječnog mira.
Voli te tvoja
tetka JANICA BEGOVIĆ
23. septembar
Otišao je moj brat
SRĐAN Đorđija VUJAČIĆ
Hvala ti za sve uspomene i trenutke, posebno iz mog ranog djetinstva, uvijek ću te pamtiti sa osmijehom na licu, jer si nas svojom prirodom i duhom podsjećao na radost života.
Bio si sve suprotno od tuge i bolesti i zato je još teže prihvatiti da te nema.
Željeli smo da još poživiš i da se još nečemu poraduješ, ali bolest je bila jača.
Ostaćeš zauvijek dio naših života, a sjećanje na tebe živjeće vječno u našim srcima i molitvama.
RAJKO PEROVIĆ
I za života si znao da smo svi jako ponosni na tvoje principe sa kojima čovjek ima veću vrijednost. Bila je privilegija živjeti, rasti, učiti i voljeti tebe.
TVOJI
za dodatnih objavite čitulju odmah na portalu pobjeda.me 5€
Na našem ili na šalteru naših saradnika naglasite da se čitulja objavi odmah. Cijena od 5€ se dodaje na cijenu koju plaćate za objavu čitulje u novinama
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Tuguju za tobom PEĐA, MARIJA, MAGDALENA, KOSTA i BODIN BEGOVIĆ
RAJKO PEROVIĆ
Znali smo da će doći trenutak kada će jedno od nas dvoje ovo morati da napiše i da sa neizmjernom tugom shvati da se više nećemo zajedno buditi. Rajko moj, hvala ti za 65 godina velike pažnje i ljubavi.
Tvoja VJERA
Posljednji pozdrav našem dragom komšiji
RAJKO PEROVIĆ
Neka tvoja duša nađe mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
KOMŠIJE IZ ULAZA VASA RAIČKOVIĆA 32
892 23. 9. 2023 – 23. 9. 2024.
Oni koje volimo ne odlaze, oni su svakodnevno pokraj nas. Možda ih ne vidimo i ne čujemo, ali uvijek su blizu, voljeni i srcu dragi. Sjećanje na brata Hafiza Markovića od sestre FADILJE
Draga Śake, prođe tužna godina otkad nijesi među nama. Tvoj vedri lik, iskrenu dušu, čuvaćemo od zaborava. SNEŽANA i DEJAN POPOVIĆ sa porodicom
HAFIZA MARKOVIĆ
SRĐA
Poneđeljak, 23. septembar 2024.
23. 9. 2022 - 23. 9. 2024.
Navršavaju se tri godine od smrti našeg voljenog
BOGOLJUBA – BATA DUČIĆA
S ljubavlju i ponosom te pamtimo i pominjemo.
TVOJA PORODICA
Navršavaju se tri godine od kad nije sa nama
BOGOLJUB – BATO DUČIĆ
Dani prolaze, a ni jedan bez sjećanja na tebe. SLAVICA
Dana 23. septembra navršava se osam godina od smrti našeg dragog
885
RADOVANA – BATA VUJOVIĆA
Hiljade uspomena ostaju zapisane u glavi i na srcu, i nema tih godina koje ih mogu izbrisati.
Nedostaješ.
883
Godina je dana od kada nije sa nama naš voljeni
DIMITRIJE DIMO GAZIVODA
Dragi naš tata, Tvoja neizmjerna dobrota, veliko srce i plemenita duša činili su te posebnim. Tvoj život je bio primjer kako se dostojanstveno, predano i sa ljubavlju kroči kroz svijet. Svojom brigom, nježnošću, posvećenošću i odanošću prema porodici činio si sve da nam život bude bezbrižan i lijep. Bio si blaga i smirena prisutnost u našim životima, uvijek spreman da nas saslušaš, posavjetuješ, podržiš i pružiš osjećaj sigurnosti. Učio si nas vrijednostima koje sada nosimo sa sobom u svakom danu i svakom koraku. Radosno si gledao kako se naša velika porodica širi, s ljubavlju dočekujući svako novo lice koje je postalo dio nje. Tvoj ponos i radost zbog naše sreće ostaće zauvijek u nama.
Naša majka hrabro nastavlja da nosi snagu i odlučnost koju ste dijelili. U njenoj hrabrosti vidimo snagu vaše ljubavi i zajedništva, koje je bilo temelj naših života. Naši najmlađi te i dalje traže, nesvjesni gubitka, ali kroz uspomene bićeš i dalje prisutan u svakom trenutku u svakom srcu.
Iako utjeha nije potpuna, znamo da si sada našao mir u zagrljaju našeg NIKOLE, i to je nešto što nas tješi dok nastavljamo dalje, čuvajući vas oboje u našim srcima i mislima.
Ne zamjeri suzama na našem licu jer one pomažu da prihvatimo istinu – da sada živiš sa nama kroz najljepše uspomene.
Nedostaješ nam! Čuvamo te i sjećamo te se sa ponosom!
TVOJA PORODICA
TVOJA PORODICA
886
Dana 23. septembra navršava se osam godina od smrti našeg dragog
RADOVANA – BATA VUJOVIĆA U svakoj priči, događaju, mislima ti si sa nama. Nedostaješ mnogo... Tvoja ćerka MILENA sa porodicom 888
Dani puni tuge bolno prolaze. Neka tvoja plemenita duša živi u našim srcima i mislima.
Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i komšijama na posljednjem ispraćaju našeg voljenog.
PORODICA HAROVIĆ
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Tvoja nježnost i dobrota bili su izvor sreće i radosti. Ponosni što smo te imali, čuvamo uspomenu na ljubav kojom si nas obasipao.
Neizmjerno nam nedostaješ!
Tvoja unučad
JANA, RELJA, PAVLE, LUKA, MARTA, KOSTA, SOFIJA, GALA i IRIS
Danas su četiri godine od rastanka sa tobom
Prolaze godine, ali sve je teže i bolnije, mili brate, bez tebe. Zbog tuđe nepažnje ostala je ogromna patnja i nepravda. Tvoji BATO i BEBA
880
DRAGAN MILANOVIĆ
Nagradna igra
Sa puno žara
PRAVILA NAGRADNE IGRE
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom.
Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada. 10 x 5m drva
Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) biće izvučena 15. 10. 2024. godine, u 13h, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.
Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.