Četvrtak, 26. septembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21126 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Lider DPS-a Danijel Živković potvrdio pisanje Pobjede o duplim glasačima
Inspektori utvrdili da pojedine kompanije ne poštuju Vladinu akciju ,,Limitirane cijene“
Uprava za inspekcijske poslove nije precizirala koje su trgovine zatečene u kršenju propisa. Akcija ,,Limitirane cijene“ počela je 6. septembra i trajaće do posljednjeg dana januara naredne godine
EKSKLUZIVNO: Kolin Farel o izazovima i inspiraciji za kreiranje kultnog Pingvina
Kad sam se prvi put pogledao u ogledalo kao Oz, nijesam samom sebi uzvratio pogled. Moje oči jesu bile tamo, ali sve ostalo bilo je neodoljivo drugačije. U odrazu tog ogledala nigdje me nije bilo
OBJEKTIV
DANILOVGRAD: Iz Opštine saopštili da neumorno traže rješenje za eutanaziju grla in ciranih kju groznicom
Formiran je stručni tim za identi kaciju adekvatnih lokacija, a od 15 mjesnih zajednica stigao je prijedlog jedino iz MZ Vražegrmci. Oni su ponudili mjesto za ukop životinja isključivo sa teritorije te mjesne zajednice – navedeno je iz Opštine
PODGORICA - Čak 3.300 birača iz Srbije i Republike Srpske ima pravo glasa i u Podgorici, za što postoje nepobitni dokazi, saopštili su juče iz Demokratske partije socijalista.
Predsjednik najveće opozicione stranke Danijel Živković juče je pred novinarima najavio kako se za predstojeće izbore u Podgorici - 29. septembra planira dovođenje birača sa strane, kako bi se izbori rješavali glasovima onih koji ne žive u Crnoj Gori.
- Imamo informacije da će parlamentarna većina pribjeći pokušaju sprovođenja „beogradskog scenarija“, odnosno dovođenja birača sa strane, i na taj način prekrajati izbornu volju građana. Zato pozivam građane Podgorice sa biračkim pravom u glavnom gradu da masovno izađu na izbore –izjavio je on, te izrazio očekivanje da će većina doprinijeti „ubjedljivoj pobjedi DPS-a“. Ukazujući na činjenicu da su i prije znali na koji način funkcioniše izborni inženjeringali bez validnih dokaza - pred nedjeljne izbore u glavnom gradu imaju i, kako je naveo, nepobitne dokaze. - Spisak tih osoba koje su upisane u birački spisak u Podgorici biće dostavljen tužilaštvu
Naš list je u više navrata pisao da na izborima, na različitim nivoima
širom Crne Gore, već nekoliko godina učestvuje hiljade birača sa strane
i biračkim odborima. Te osobe ne mogu na legalan način istovremeno ostvariti biračko pravo u Crnoj Gori, Republici Srpskoj i Srbiji – dodao je. Predsjednik DPS-a ipak nije želio da ulazi u to koje partije animiraju ili motivišu ovakve
birače da dolaze u Crnu Goru.
- Imamo informaciju da je značajan broj tih osoba već kupio avionsku kartu i da dolaze u nedjelju - rekao je Živković.
S obzirom na to da znaju ko su dupli glasači u Podgorici, on je
najavio da će „spriječiti te osobe da ostvare biračko pravo“, te im poručio da „ne pokušavaju da ostvare biračko pravo u Podgorici“.
DOKAZI
- Znamo da imamo izbornu pobjedu, u to nema nikakve dileme. Opozicija ima dovoljan broj glasova za ubjedljivu pobjedu. Parlamentarna većina vidi da gubi i zato pribjegava ovakvim scenarijima, ne bi li pokušali tako da nadomjeste
Konferencija za medije DPS-a
Pokušaji etničkog inženjeringa 2006. i 2024. godine
Komentarišući kontinuirane najave o dvojnom državljanstvu na kojima u posljednje vrijeme posebno insistiraju predsjedavajući parlamentom Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) i poslanik Milan Knežević (Demokratska narodna partija), Živković je potcrtao povezanost aktuelnih izbornih procesa.
CETINJE – Četiri odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini prijestonice Cetinje napustila su tu partiju ujedno najavljujući formiranje zasebnog odborničkog kluba.
- Kada je (tadašnji predsjednik Srbije i Crne Gore) Vojislav Koštunica 2006. godine išao u Brisel, ubjeđivao je evropsku administraciju da bi 260.000 ljudi trebalo da glasa i u Srbiji, i u Crnoj Gori „gdje imaju svoje korijene“. E to se dešava i danas, 2024. godine, kada Mandić i Knežević zastupaju priču o tome da treba raditi na dvojnom državljanstvu za
tih 260.000 ili 300.000 građana. A kada dobijete taj broj novih državljana, znate da Crne Gore više nema ni kao građanske, ni kao suverene države. Zato insistiraju na toj priči – pojasnio je Živković i podsjetio da bi to bio pravi etnički inženjering u državi sa 600.000 stanovnika. Naime, oni koji na ovaj način steknu crnogorsko državljanstvo, već poslije
dvije godine upisanog prebivališta u Crnoj Gori stiču i biračko pravo.
- Znamo da dvije, tri ili pet hiljada nelegalno upisanih birača znači potpuno izmijenjenu situaciju na izborima – dodao je on i zaključio da „neće dozvoliti da zvanični Beograd preko izbornog inženjeringa poništi tekovine nezavisne i samostalne Crne Gore“.
dio glasova, a svjesni su da su u manjini. Ne radi se o dezinformacijama, niti o podizanju tenzija u susret izborima, već o preciznim dokazima - naveo je on i dodao da je broj osoba sa biračkim pravom u Crnoj Gori i, istovremeno, u Republici Srpskoj ili Srbiji, mnogo veći. Upitan da li imaju dokaze da su ti ljudi stekli drugo državljanstvo prije juna 2006. godine, Živković je podsjetio da nije riječ o državljanstvu, već glasačkom pravu za koje neko mora biti i državljanin i imati prebivalište u Crnoj Gori. Naglasio je da će najkasnije do sjutra dostaviti pomenute dokaze Višem državnom tužilaštvu.
- U obavezi smo da štitimo Ustav, zato očekujemo od nadležnih organa da se ovim pitanjem pozabave i obavijeste javnost šta su konkretno uradili. Očekujemo od njih, ako su elementarno odgovorni, da će po najhitnijem postupku reagovati i obavijestiti javnost, jer je ovo veoma važno demokratsko pitanje - dodao je Živković.
POSLJEDICE
Jučerašnjom objavom potvrđena su ranija pisanja Pobjede koja je u više navrata isticala da Ministarstvo unutrašnjih poslova raspolaže konkretnim dokazima za najmanje 3.500 dvostruko upisanih birača. No, zvaničnici iz Srbije i Bosne i Hercegovine su, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, odbili da sarađuju sa našim državnim organima. Uz to, ni crnogorski MUP, nadležan za birački spisak i njegovu kontrolu, još ne želi da riješi ovaj problem koji bi mogao da ima dalekosežne posljedice ne samo na rezultate lokalnih izbora u glavnom gradu ove nedjelje, već i na eventualne vanredne parlamentarne izbore. Glasače sa dvostrukim prebivalištima, odnosno mjestima na kojima izražavaju svo-
Rasulo u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista na Cetinju
ju izbornu volju, prvi je otkrio Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) pred lokalne izbore u Herceg Novom i Nikšiću 2021. godine. Oni su tada procijenili da je takvih glasača oko deset odsto. Nakon što su pokušali da dobiju zvanične potvrde državnih organa, razotkrivanje nezakonito upisanih birača je stalo pošto se MUP pozvao na sporno mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka. Prema procjenama CEMI-a, samo u Srbiji postoji između 50.000 i čak 80.000 duplih birača. To potvrđuju i tvrdnje visokog funkcionera Srpske napredne stranke da je vladajuća parija u Srbiji organizovano dovodila birače iz Beograda za glasanje na lokalnim izborima u Nikšiću i Budvi. Istovremeno, to znači i da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posjeduje kritičnu masu od najmanje četrdesetak hiljada duplih birača, koji svojim učešćem mogu da utiču na rezultate lokalnih izbora u Crnoj Gori, ali i u Beogradu - gdje opozicija konstantno osporava rezultate izbora.
Prema posljednjim objavljenim podacima na nivou države – onim pred parlamentarne izbore - u junu 2023. godine bilo je 542.500 birača, dok se za početak ove godine procjenjuje povećanje na oko 550.000. Imajući u vidu da u Crnoj Gori, prema podacima sa popisa 2011, ima 633.158 stanovnika, ispada da je broj birača u odnosu na broj stanovnika čak 86 odsto. Ako oduzmemo broj stranaca - kojih je 93.000, kako je to zvanično saopštio MUP - onda dolazimo do nevjerovatnog podatka: u Crnoj Gori imamo veći broj birača od građana. Inače, evropski standard tog odnosa je oko 70 odsto. Nesrazmjeran broj birača u odnosu na broj stanovnika ključni je dokaz da birački spisak nije tačan, niti skoro ažuriran.
Analizirajući dostupne podatke, Pobjeda je više puta ukazivala i na još jednu nelogičnost. Naime, ako u Crnoj Gori ima 633.158 stanovnika, te od tog broja oduzmemo broj stranaca i maloljetnih lica, dolazi se do zaključka da u biračkom spisku može biti najviše 470.000 birača, što znači da ostatak od osamdesetak hiljada predstavlja duple birače. K. JERKOV
žile njihovu vladavinu - kazali su iz PES-a. Zato je, dodaju, odgovornost na građanima da više nikada ne dopuste takvim strukturama da dođu ponovo na pozicije odlučivanja.
Ovu informaciju je, pozivajući se na potvrde iz više različitih izvora, objavio Radio Cetinje navodeći i da je riječ o odbornicima Sonji Radojičić, Aleksi Bastaću, Milošu Ražnatoviću i Stefanu Vuletiću Novi odbornički klub zvaće se „Za evropsku prijestonicu“, a nakon što zahtjev za njegovo formiranje bude upućen Skupštini, odluka će biti objelodanjena na zasijedanju koje je zakazano za sjutra.
opštili kako je rasule te partije na Cetinju uvod u izborni poraz koji slijedi u Podgorici i Kotoru.
stavlja u svakom gradu - naveli su iz PES-a.
Iz Pokreta Evropa sad su, povodom informacije da su četiri odbornika napustila DPS, sa-
- Osim što DPS napuštaju tradicionalni koalicioni partneri i nekadašnji birači, današnji postupak odbornika sa Cetinja samo je inercija koja se na-
Iz tog pokreta ističu i kako je Cetinje grad koji je DPS potpuno devastirao za vrijeme svoje vlasti, dok su se samo retorički zalagali za patriotizam i njegovali kult prijestonice.
- Desetine i desetine zatvorenih fabrika, potcjenjivačko uvećanje zarada na godišnjem nivou od par eura, obračuni kriminalnih klanova koji nijesu zaobišli ni Cetinje, korupcija i blokirane institucije jesu tekovine DPS-a koje su obilje-
- Oni koji građane ubjeđuju da se bolje živjelo sa višestruko manjim zaradama, tvrdeći da je rast zarada neodrživ, ipak neće biti u prilici da nas vrate u prošlost i da uvećanja zarada u jeku globalne inflacije redukuju na nekadašnji nivo - zaključuju iz PES-a. Đ. Ć.
Milan Knežević i Andrija Mandić govorili pred novinarima
Svi koji su rođeni u Crnoj Gori ili su im roditelji iz Crne Gore stekli bi mogućnost da dobiju crnogorsko državljanstvo, a da se ne odriču onog koje imaju, najavili su inicijatori
PODGORICA - Crna Gora se odrekla na desetine, pa i stotine hiljada građana, a poslanički klubovi Demokratske narodne partije (DNP) i Nove srpske demokratije (NSD) žele da isprave tu nepravdu.
To je kazao lider DNP-a Milan Knežević koji se sa predsjedavajućim parlamenta i šefom NSD-a Andrijom Mandićem juče obratio novinarima. Potcrtao je da je u toku „intenzivna kampanja protiv Mandića i njega, zbog najave da žele da otvore dijalog u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu“.
- Ta kampanja je posebno intenzivirana od određenog broja hrvatskih političara u Evropskom parlamentu. Nemam dilemu da oni ne bi ima-
PODGORICA - Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podnijela je juče Agenciji za sprečavanje korupcije inicijativu za pokretanje postupka protiv predsjednika države Jakova Milatovića i funkcionera Građanskog pokreta Ura Luke Rakčevića zbog sumnje da su, snimajući promotivni spot izborne liste „Za bolju Podgoricu“ u zgradi Predsjedništva i promovišući je usred radnog vremena, prekršili Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac pojasnio je da taj zakon izričito zabranjuje korišćenje prostorija državnih, te organa državne uprave i lokalne samouprave, osim ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu.
- Kako drugi učesnici na pred-
li problem da tražimo dvojno državljanstvo sa Hrvatskom. Ovdje je problem što bi zakonskim rješenjem svi ljudi koji su rođeni u Crnoj Gori ili su im roditelji iz Crne Gore, a žive u Turskoj, Srbiji, Albaniji, stekli mogućnost da dobiju crnogorsko državljanstvo i da se ne odriču onog koje imaju –pojasnio je Knežević. Podsjetio je i na lični aspekt inicijative, jer želi da i njegovo dijete dobije crnogorsko državljanstvo iako je rođeno u Srbiji.
- Moje dijete se neće odricati srpskog državljanstva, jer ga se Srbija nije odrekla kao što je Crna Gora – dodao je on. Potvrdio je da su poslanički klubovi DNP i NSD dobili uporedne studije zakona koji regulišu državljanstva, te da je „Crna Gora jedna od najusamljenijih država u Evropi koja ima ovako restriktivan zakon“.
Kaže i da na ovaj način „ne žele da mijenjaju birački spisak, kao što politički protivnici misle“, jer je to regulisano zakon-
skim propisima vezanim za prebivalište.
Đeljošaj poručio Mandiću da u priču o dvojnom državljanstvu ne miješa Albance
Na najavu lidera NSD-a i DNP-a o uvođenju dvojnog državljanstva reagovao je potpredsjednik Vlade i lider Albanske alternative Nik Đeljošaj koji je ocijenio da je ta ideja zapravo dio projekta „srpskog sveta“ u čijem kreiranju, kako je poručio, Albanci neće učestvovati. - Promjena strukture stanovništva kako Mandić želi je, takođe, protiv međunarodnih konvencija, a mi to ni na koji način nećemo podržati. Predsjedniče Skupštine Andrija Mandiću, nadam se da je ovo posljednji put da pominjete i vezujete Albance u okviru Vašeg šovinističkog projekta dvojnog državljanstva i da je zaista cinično da baš Vi pominjete Albance... Jednom smo pogriješili i vjerovali Vašem potpisu i Vašoj riječi, ali više ne. Mi ćemo naći mehanizme i čekati dan da izbrišemo glas koji smo dali za Vas, odnosno za predsjednika Skupštine. Mi ne destabilizujemo i ne djelujemo na uništavanju evropske budućnosti Crne Gore i protiv međunarodnih normi – napisao je Đeljošaj u objavi na Fejsbuku. Dodao je i da je njihovo političko djelovanje samo u dogovorenoj programskoj saradnji koju imaju sa premijerom Spajićem - Famozni sporazum više za nas ne postoji, a ja ga nikad nijesam prekršio jer poštujem svoj potpis i svoju riječ, tu se razlikujemo - poručio je Đeljošaj.
Najavili parlamentarne istrage slučajeva od prije dvije decenije
Lideri NSD-a i DNP-a najavili su da će inicirati otvaranje brojnih parlamentarnih istraga koje se odnose na slučajeve od prije 20 i više godina. Zainteresovani su za ubistvo nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića 7. februara 2000. godine, zatim prebijanja tadašnjeg poslanika crnogorske skupštine Duška Jovanovića iste godine, kao i Gojka Mitrovića, Radovana Aleksića Voja Lakovića Mladena Stojovića Momira Vojvodića i Željka Ivanovića
- Stvara se ambijent gdje Mandić i ja treba da budemo predstavljeni kao antidržavni element i da se angažuju hrvatski poslanici kako bi zaustavili ideju uvođenja dvojnog državljanstva – dodao je. Iako je naveo da je „teško procijeniti koliko bi ljudi dobilo crnogorsko državljanstvo“, ne sumnja da bi ga dobilo nekoliko stotina hiljada ljudi. Nadovezujući se na to, Mandić je kazao da „brojna zajednica širom Evrope i svijeta želi da ima crnogorski pasoš“. - Ne vidim razlog zašto ne bismo bili dovoljno razumni i pametni da te ljude prihvatimo i jasno saopštimo da samo oni koji žive u Crnoj Gori neprekidno 24 mjeseca ili deset godina, kako je predložio pre-
stojećim lokalnim izborima u Podgorici nijesu imali mogućnost da svoje promotivne spotove snimaju u kabinetu predsjednika države, postoji osnovana sumnja da je predsjednik Milatović prekršio Zakon i omogućio svojoj izbornoj listi ekskluzivan pristup prostorijama Predsjedništva - navodi Milovac. Podsjeća da je, prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, korišćenje prostorija državnih organa na način kojim se narušava jednakost svih učesnika u izbornom procesu kažnjivo novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 eura. Osim toga, inicijativa se, kako je kazao, odnosi i na činjenicu
da je Milatović u radno vrijeme bio angažovan na promociji svoje izborne liste, odnosno aktivno učestvovao u predizbornoj kampanji. - Predsjednik Milatović je 24. septembra u prijepodnevnim satima uzeo aktivno učešće na konferenciji za medije koju je organizovala izborna lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ čime je prekršio član 44, stav 4 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji takvo ponašanje javnih funkcioner izričito zabranjuje - ističe Milovac. Aktivno učešće na toj konferenciji za medije, podsjeća Milović, uzeo je i Luka Rakčević. Milović ističe kako obeshrabruje nesposobnost predsjed-
nika Milatovića da, kao nosilac jedne od najviših funkcija u državi, spozna da kršenjem Zakona o finansiranju politič-
kih subjekata i izbornih kampanja ne doprinosi vraćanju povjerenja građana u izborni proces, već da se samopromo-
mijer, imaju pravo glasa – pojasnio je Mandić. On je najavio da će o izmjenama Zakona o državljanstvu razgovarati sa koalicionim partnerima, te da računa kako će „njihov prijedlog podržati i predstavnici Bošnjaka, Albanaca i Crnogoraca“. K. J.
više u antipod svega onoga što bi njegova funkcija trebala da predstavlja.
- To ne prepoznajemo kao odlučan korak ka demokratizaciji Crne Gore, koju u kontinuitetu usporavaju upravo ovakve prakse - rekao je Milovac. On je ASK pozvao da bez odlaganja procesuira predate incijative i time da svoj doprinos uspostavljanju vladavine prava u ovoj oblasti. Milatović je, reagujući na informaciju da je MANS inicirao pokretanje postupka protiv njega i Rakčevića, poručio kako pozdravlja proaktivan pristup nevladinog sektora u praćenju izbornog procesa, ali i kako ih ohrabruje da nastave da neselektivno sprovode takve aktivnosti. - Svakodnevni primjeri funkcionerske kampanje i „velje“ zloupotrebe državnih resursa od strane izvršne vlasti zavređuju pažnju nadležnih institucija i civilnog sektora - napisao je Milatović u objavi na Iksu.
Apelacioni sud potvrdio odluku Privrednog suda u vezi sa fabrikom briketa
Fabrika
PODGORICA – Vijeće Apelacionog suda potvrdilo je odluku sutkinje Privrednog suda Marije Adžić koja je odbila zahtjev kompanije OMP Inžinjering za preinačenje tužbe u sporu protiv Plantaža koji su pokrenuli radi realizacije vansudskog poravnanja oko nerealizovanog zajedničkog projekta fabrike briketa.
Poravnanjem, koje su vlasnici OMP-a Miodrag Ivanović i Oleg Obradović u aprilu 2020. godine potpisali sa bivšim menadžmentom Plantaža na čelu sa Veselinom Vukotićem i Vericom Maraš, bilo je predviđeno da Plantažama pripadne vlasništvo nad fabrikom, a da zauzvrat OMP-u isplate 350.000 eura i prepišu vlasništvo nad 37.000 kvadrata zemljišta u Kokotima. Međutim, prije godinu iz OMP-a su tražili da im se na račun zemljišta ipak isplati dodatnih 1,05 miliona eura. Tvrdili su da je riječ o preciziranju, a ne preinačenju tužbe, što su smatrali u Plantažama, a što su potvrdile i sudske instance.
Kako je u međuvremenu došlo do promjene menadžmenta, ovo poravnanje nije realizovano, pa je OMP preko izvršitelja uspio da naplati 350.000 eura, ali su ta sredstva kontra-
izvršenjem vraćena Plantažama, nakon što je Privredni sud ukinuo rješenje javnog izvršitelja. Poravnanje je proizašlo iz višegodišnjeg spora ove dvije kompanije koji je počeo prije deceniju, a u kojem su jedni druge krivili zbog toga što fabrika nikada nije proradila. OMP je tada tužbom tražio odštetu od šest miliona eura, dok Plantaže u tom trenutku još nijesu precizirale iznos naknade štete.
U trenutku kada je više vještaka u tom postupku ukazalo da je krivica ipak na strani OMP-a, Plantaže su, bez znanja njihovih tadašnjih advokata, odlučile da sporazumno riješe spor i potpišu poravnanje. Taj posao je rezultirao optužnicom protiv Vukotića i Maraš i ostalih tadašnjih članova borda direktora, koju je nedavno potvrdilo vijeće Višeg suda u Podgorici. Na teret im se stavlja da su zloupotrebom službenog položaja oštetili Plantaže za oko 384.000 eura odnosno da su za taj iznos pribavili protivpravnu korist OMP-u. Iz Specijalnog državnog tužilaštva je saopšteno da je za ovo krivično djelo propisana kazna zatvora od dvije do deset godina.
Advokat Plantaža Miloš Komnenić ranije je najavljivao da će tražiti prekid postupka
pred Privrednim sudom do okončanja krivičnog postupka pred Višim sudom. Plantaže su u oktobru prošle godine SDT-u podnijeli prijedlog za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva koji se odnosi na poništaj poravnanja, zbog sumnje da je zaključeno usljed izvršenja krivičnih djela. Ukazuju da postoji mogućnost da Plantaže, ukoliko bivše rukovodstvo bude osuđeno, traži ništavost poravnanja, dodajući da je to razlog da se postupak prekine do okončanja krivičnog postupka.
Advokat OMP-a Nikola Martinović je kazao da Plantaže u ovom postupku nijesu tražile ni poništaj ni utvrđivanje ništavosti poravnanja, a to što su u krivičnom postupku istakli imovinsko-pravni zahtjev nema uticaja na ovaj postupak, posebno jer OMP nije okrivljeni. Ocijenio je da bi prekid zbog krivičnog postupka protiv lica koja nijesu dio ove parnice predstavljao obesmišljavanje svake parnice, te da eventualna odgovornost bivšeg menadžmenta nema nikakve veze sa OMP-om. Ročište u ovom sporu prošle sedmice je odloženo, jer su čekali na odluku Apelacionog suda, a iduće je zakazano za 18. novembar.
M. LEKOVIĆ
Inspektori utvrdili da pojedine kompanije ne
PODGORICA - Od početka sprovođenja državne akcije ,,Limitirane cijene“, koja ima za cilj regulisanje marži na osnovne prehrambene i higijenske proizvode, Uprava za inspekcijske poslove otkrila je brojne nepravilnosti. Kako su kazali Pobjedi - tokom 89 izvršenih nadzora, utvrđeno je 13 nepravilnosti, dok su trgovcima izdata 22 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 60.000 eura. Ovi podaci potvrđuju da pojedini trgovci i dalje ne poštuju propisane mjere, uprkos naporima inspekcija da osiguraju dosljednu primjenu odluke.
Uprava za inspekcijske poslove nije odgovorila na naše pitanje koje su trgovine zatečene u kršenju propisa, ostavljajući javnost bez preciznih informacija o prekršiocima mjera u okviru akcije ,,Limitirane cijene“.
C IL j EVI a KCI j E
Od kada je Vlada 6. septembra uvela novu akciju ,,Limitirane cijene“, inspekcijske službe intenzivno kontrolišu primjenu propisanih mjera u trgovinama širom zemlje. Cilj ove akcije je ograničavanje marži na prehrambene i higijenske proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, s namjerom da se ublaži rast cijena i osigura dostupnost osnovnih proizvoda građanima.
Vlada je odlukom o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi u trgovinama na veliko i malo ograničila mar-
Uprava za inspekcijske poslove nije precizirala koje su trgovine zatečene u kršenju propisa. Akcija ,,Limitirane cijene“ počela je 6. septembra i trajaće do posljednjeg dana januara
že za 66 prehrambenih i higijenskih proizvoda.
Na deset odsto u veleprodaji i maloprodaji ograničene su marže na domaći sir, jogurt i mlijeko od 2,8 odsto masti, pavlaku, više vrsta mesa, tjesteninu, više suhomesnatih proizvoda, konzerve ribe i paštete, džemove, pastrmku, više vrsta voća i povrća i smrznutih proizvoda, maslinovo ulje i drugo. Trgovci na dječju kozmetiku i kašice, na kozmetiku za odrasle, deterdžente i pojedi-
na sredstva za čišćenje obračunavati maržu od deset odsto u veleprodaji, odnosno 15 odsto u maloprodaji. Vlada je nastavila ograničavanje marži od pet odsto u veleprodaji i sedam odsto u maloprodaji za brašno, šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so.
Iz Vlade očekuju da će se akcijom sniziti cijene više od 1.000 artikala, s obzirom na to da se mjera odnosi na artikle svih proizvođača u određenoj gru-
PODGORICA - Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa i Vlada će, u saradnji i kroz pregovore sa predstavnicima bivših zaposlenih Rudnika boksita Nikšić i stečajnim upravnikom, kako je saopšteno, nastaviti da traže optimalan model koji će omogućiti radnicima da riješe dugogodišnji problem. Ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović sastao se juče sa predstavnicima bivših zaposlenih Rudnika boksi-
ta, kako bi razgovarali o daljim aktivnostima koje je moguće preduzeti ka rješavanju dugogodišnjeg problema sa kojima se bivši radnici suočavaju. - Situacija sa ostvarivanjem prava i potraživanjima bivših zaposlenih nije jednostavna, međutim resorno ministarstvo i Vlada će u saradnji i kroz pregovore sa predstavnicima bivših zaposlenih i stečajnim upravnikom nastaviti da traži optimalan model koji će omogućiti radnicima da riješe dugogodišnji problem -
navedeno je na sastanku Šahmanovića sa predstavnicima bivših zaposlenih. Stečajni upravnik i predstavnici bivših zaposlenih su informisali Šahmanovića da na prvi javni poziv za prodaju imovine Rudnika boksita nije bilo zainteresovanih kupaca, kao i da je geometarski izvještaj pokazao da je u posjedu kompanije takođe i zemljište na teritoriji opštine Cetinje što se može obuhvatiti drugim javnim pozivom za zainteresovane kupce imovine Rud-
nika boksita i što po mišljenju radnika može povećati atraktivnost samog poziva. Predstavnik bivših radnika Milorad Đurović zahvalio se Šahmanoviću na veoma korektnom i odgovornom pristupu naglašavajući da radnici očekuju konkretne korake od države, jer je prema njihovom mišljenju izvjesno da zainteresovanih kupaca nema, ali da žele da zajedno za Vladom i resornim ministrom nađu model izlaska iz ove situacije. - Sljedeći korak koji je dogovo-
Kazna za nepoštovanje akcije je za kompanije od 5.000 do 10.000 eura, dok se pojedinačne kazne za odgovornost kreću od 500 do 1.000 eura
pi. Ove mjere se kao i prethodne ne odnose na objekte kojima je površina na državnom nivou manja od 600 kvadrata.
Kazne
Kazna za nepoštovanje akcije je za kompanije od 5.000 do 10.000 eura, dok se pojedinačne kazne za odgovornost kreću od 500 do 1.000 eura. Prema Zakonu o prekršajima, inspektori mogu da daju samo minimalnu kaznu dok su viši iznosi predviđeni samo za sudski postupak, odnosno ako neko zatraži sudsko odlučivanje o prekršajnoj odgovornosti. Akcija ,,Limitirane cijene“ se u odnosu na raniju istoimen, razlikuje jer su sada na spisku proizvoda i voće, povrće, malo
ren jeste objavljivanje drugog javnog poziva za prodaju imovine Rudnika. Na taj način iscrpili bi sve zakonske mogućnosti nakon čega bi mogli da idemo sa daljim razgovorom sa predstavnicima Vlade - rekli su bivši zaposleni i stečajni upravnik Nenad Amidžić Šahmanović se zahvalio bivšim zaposlenima na strpljenju i konstruktivnim pregovorima, uz puno razumijevanje za njihovu nezavidnu situaciju. Kako je Šahmanović poručio, nakon isteka roka za drugi poziv, nastaviće se razgovori sa predstavnicima radnika, uz učešće ostalih resora, koji mogu doprinijeti rješavanju problema. S. P.
Predsjednik Skupštine zakazao prvu jesenju sjednicu
više vrsta mesa i namirnica za ličnu higijenu. Ova državna mjera je prvobitno počela krajem marta i odnosila se na 38 proizvoda i trajala je do 31. maja. Zatim je produžena do kraja juna, ali samo za 16 proizvoda domaće proizvodnje. Vlada o novom ograničenju marži nije konsultovala Privrednu komoru, dio trgovačkih lanaca i udruženja poslodavaca.
Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je na konferenciji, na kojoj su mjere predstavljene, kazao da je izvještaj tržišne inspekcije pokazao da su marže trgovaca visoke, te da nakon ograničenja očekuju i smanjenje cijena.
Cijene u avgustu su takođe, po podacima Monstata, bile više 0,4 odsto nego u julu. U odnosu na isti mjesec prošle godine, nivo cijena u avgustu bio je viši za 2,2 odsto. Najveći uticaj na mjesečni rast cijena imalo je povrće, smještaj, telefonske usluge, održavanje i popravka vozila, meso, restorani, kafei...
Vlada svojom odlukom ne ograničava konačne maloprodajne cijene, već marže koje su promjenljiva kategorija i stvar su dogovora između trgovaca i njihovih dobavljača. Marža je po definiciji razlika između nabavne i prodajne cijene, umanjena za zavisne troškove - transport, skladištenje... Akcija ,,Limitirane cijene“ počela je 6. septembra i trajaće do posljednjeg dana januara naredne godine. Vlada je ranije poručila da sve nepravilnosti građani mogu prijaviti pozivom na besplatan broj 080 555 555 ili klikom na link - https://www.gov.me/ akcija u odjeljku ,,Prijava nepravilnosti“.
n. KOVaČeViĆ
Zakon o razvojnoj banci su poslanici usvojili tokom avgusta, ali je predsjednik države Jakov Milatović odbio da ga potpiše i vratio parlamentu na ponovno odlučivanje
PODGORICA - Zakon o razvojnoj banci ponovo će se naći na dnevnom redu prve redovne jesenje sjednice Skupštine koja će 9. oktobra biti održana na Cetinju, saopšteno je iz parlamenta.
Riječ je o zakonu koji su poslanici usvojili tokom avgusta, ali je predsjednik države Jakov Milatović odbio da ga potpiše i vratio ga parlamentu na ponovno odlučivanje. On smatra da je problem to što se razvojna banka poistovjećuje sa komercijalnim bankama te što je isključena iz sistema kontrole bankarskog sistema. On je stava da je neophodno mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
Odlaganje
O ovom propisu je trebalo da se ponovo odlučuje 11. septembra, ali je parlamentarna većina tražila odlaganje za kraj septembra, kako bi se izbjegla predizborna kampanja u parlamentu u susret lokalnim izborima u Gusinju, Podgorici i Kotoru.
- Imajući u vidu raspravu u Skupštini koja je održana 9. septembra, a koja je pokazala da pojedini poslanički klubovi umjesto smislenih diskusija vode izbornu kampanju, često zaobilazeći temu koja je predmet dnevnog reda, smatramo da je neophodno odložiti po-
novno glasanje za Prijedlog zakona o razvojnoj banci. Uvažavajući značaj reformi u oblasti ekonomske politike i potrebu za osnivanjem razvojne banke, smatramo da bi održavanje sjednice u trenutnoj političkoj atmosferi samo poslužilo neodgovornim strukturama da kršenjem Poslovnika isceniraju incident u Skupštini, a sve u svrhu izbornog marketinga – naveli su tada poslanici većine u prijedlogu za odlaganje. Formiranje razvojne banke izazvalo je dosta polemike u parlamentu i javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su što prijedlog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio mišljenje Evropske komisije.
Mišljenja CBCg
Iz Centralne banke (CBCG), kako su ukazali u svom mišljenju, podržavaju osnivanje razvojne banke, navodeći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika. Ipak, s druge strane, problematizovali su više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke. Poslanici prije
prvog glasanja o ovom zakonu nijesu imali informaciju o stavu CBCG. CBCG je ocijenila da bi razvojna banka, na način predviđen ovim zakonskim tekstom, bila u povlašćenom položaju što bi moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora. Problematizovano je pitanje uzimanja depozita, platnog prometa te načina izbora rukovodstva razvojne banke. Deponentni ne bi bili zaštićeni na način na koji su zaštićeni kod komercijalnih banaka, a ocijenjeno je i da bi to što će razvojna banka imati veću aktivu od šest banaka i osnivački kapital iznad ukupnog kapitala osam banaka moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora i likvidnost banaka.
CBCG je ocijenila da bi trebalo da bude uključena u imenovanje članova organa razvojne banke, dodajući da bi njihovo djelovanje kroz stručan i profesionalan pristup u cilju procjene ispunjenosti uslova bilo od presudnog značaja za zaštitu svih povjerilaca i deponenata, kao i državnog budžeta. Osim toga, ukazali su da je potrebno pribaviti mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
Direktor Instituta ,,Dr Simo Milošević“ poručio da se udaljavaju od mogućnosti stečaja
PODGORICA - Institut ,,Dr Simo Milošević“, zahvaljujući Vladi i manjinskom akcionaru, izlazi iz krize i udaljava se od mogućnosti stečaja, saopštio je Novskom portalu izvršni direktor Zoran Kovačević i dodao da bi do kraja godine trebalo da bude završen plan restrukturiranja Radnici Instituta su za osam mjeseci ove godine radili i zaradili više nego lani 300.000, ali opet su ostvarili gubitak i ,,nad glavom“ im je i dalje dug prema povjeriocima od 24,9 miliona eura, piše Novski portal.
Do kraja godine iščekuju plan restrukturiranja
Više od pola tog iznosa, 16 miliona eura, dug je prema državi, Opštini i njihovim kompanijama. Tu je i dug prema manjinskom akcionaru Žarku Rakčeviću, od pet miliona, koliko je on obezbijedio za deblokadu računa Instituta. Dobavljačima Institut duguje oko tri miliona. - U odnosu na procijenjenu vrijednost imovine Instituta od 120 miliona eura, taj ni-
vo prezaduženosti, uz dobar proizvod kakav je Institut, ne predstavlja u ekonomskom smislu opasnost za opstanak. Samo treba naći pravo rješenje - smatra Kovačević. Pr ema njegovim riječima, iskoristili su maksimalno sve resurse nakon julskog izlaska iz blokade računa. Međutim, obaveza isplaćivanja zarada po novom kolektivnom ugovoru sa koefi-
cijentima javnog zdravstva, iako je jedva dočekano u kolektivu, uslovilo je povećanje troškova. Kovačević je Novskom portalu kazao da su uspjeli da isplate zaostale zarade i avgustovsku proteklog petka. Izvjesna je i septembarska, jer se nadaju uspostavljanju tekuće likvidnosti uz podršku većinskog vlasnika, države. Crnogorski osiguranici i sa-
Da Fond za zaštitu depozita (FZD) ne bi garantovao za položene depozite građana, Pobjedi je ranije potvrdio direktor Vojin Vlahović. U mišljenju CBCG se postavlja pitanje da li bi deponenti, koji nijesu dovoljno informisani, mogli razlikovati razvojnu banku od drugih banaka, imajući u vidu da će ih motivisati veće kamatne stope te da li bi bili svjesni da za njihove depozite neće garantovati FZD. Vlahović je Pobjedi kazao da predloženim zakonskim rješenjem nije jasno definisano da li se planiraju depoziti fizičkih ili pravnih lica ili državnih organa i drugih subjekata. - Pored toga, članom 4 ovog prijedloga predviđeno je da država jemči za obaveze RBCG, osim za depozite, dok je članom 9 stav 5 Prijedloga zakona propisano da primanje, raspolaganje i zaštitu depozita propisuje Vlada , iako je to materija koju treba regulisati zakonom. Dakle, prema odredbama predloženog zakona razvojna banka ne bi bila dio uspostavljenog sistema zaštite depozita, niti bi Fond za zaštitu depozita garantovao za položene depozite - kazao je Vlahović ranije Pobjedi. M. leKOViĆ
moplatežni iz regiona donose glavnu zaradu. Međutim, nedovoljnu, jer cijene paketa usluga su za samoplatežne nešto preko 100 eura, a za fondovske pacijente potpuno nerentabilne. Bolesnički dan, pun pansion sa pet terapija, ljekarskim pregledom i laboratorijskim nalazima, košta 45 eura. Prošlog mjeseca su, prema riječima Kovačevića, dostavili Fondu zdravstva analizu troškova i zahtjev za povećanjem cijena, pa su uvjereni da će bar uspjeti ubuduće da pokriju troškove i nešto malo i zarade. R. e.
Osam kandidata za generalnog direktora RTCG na sastanku sa predsjednikom Crne Gore
PODGORICA – Predsjednik
Crne Gore Jakov Milatović susreo se juče sa osam kandidata na posljednjem konkursu za generalnog direktora RTCG Sabrijom Vulićem, Andrijanom Kadijom, Srđanom Čovićem, Snežanom Burzan, Vladimirom Marašem, Slavenom Knezovićem i Žarkom Božovićem
Javni servis mora biti oslobođen političkog uticaja, objektivan i transparentan, što danas nije slučaj. Stoga je važno da država pokaže snagu i brojne afere vezane za izbor rukovodstva RTCG izvede na pravni
čistac – rekao je predsjednik
Milatović
Oni su predsjednika Milatovića upoznali sa dešavanjima na nedavno završenom konkursu za izbor generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore. - Imajući u vidu značaj Javnog servisa kao dobra od opšteg značaja, pozivam nadležne institucije da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, hitno preispitaju osnovanost tvrdnji koje se odnose na nezakonit izbor generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, kao i nepoštovanje pravosnažnih odluka sudova u ranijim slučajevima njegovog izbora – rekao je predsjednik Milatović. On je podsjetio da je u junu ove
godine vratio Zakon o nacionalnom javnom emiteru kojim se smanjuje kriterijum za izbor
direktora RTCG sa važećih 10 na pet godina radnog iskustva, smatrajući da se tim rješenjem
zanemaruje značaj Javnog servisa i dovodi u pitanje njegova uređivačka nezavisnost.
- Javni servis mora biti oslobođen političkog uticaja, objektivan i transparentan, što danas nije slučaj. Stoga je važno da država pokaže snagu i brojne afere vezane za izbor rukovodstva RTCG izvede na pravni čistac –rekao je predsjednik Milatović. Kandidati za generalnog direktora RTCG istakli su da smatraju da je izabran protivkandidat koji ne ispunjava zakonske uslove, te da institucije sistema ne rade svoj posao, čemu svjedoče neizvršene pravosnažne sudske odluke o nezakonitom izboru aktuelnog direktora Borisa Raonića.
Saopštili su da ovakvim izbornim procedurama, aferama i kršenjem pravnih normi, Javni servis gubi svoj kredibilitet i ne ispunjava osnovnu funkciju istinitog informisanja i rada u interesu svih građana Crne Gore, te da su za državu koja želi ići putem evropskih i NATO integracija ovakvi pravni propusti nedopustivi. Kazali su i da vladavina prava ne smije biti „mrtvo slovo na papiru“, već da se zakoni moraju primjenjivati. Zahvalili su predsjedniku Milatoviću na razgovoru i poručili da očekuju da ih prime i predsjednici Vlade i parlamenta. J.M.
Iz civilnog sektora u radnoj grupi Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija najavljuju da će tražiti da se u konačnom depolitizuje obrazovni sistem, ne prihvataju objašnjenja ministarke
PODGORICA – Civilni sektor neće odustati od nauma da kroz radnu grupu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pokuša da izmijeni nedavno usvojeno zakonsko rješenje u Skupštini, na inicijativu poslanika Pokreta Evropa sad, prema kojem direktore škola više ne biraju školski odbori, već ministarka. To za njih nije prihvatljivo zato što se kroz taj model otvara prostor za politički uticaj, što je, kako kažu, pokazala dosadašnja praksa.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović zastupa interese nevladinog sektora u radnoj grupi Ministarstva koja se bavi izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Pošto su poslanici kroz sopstvenu inicijativu korigovali rješenje da školski odbori više ne biraju direktore, tražiće da se ono vrati u unaprijeđenoj verziji ili da se osmisli treći model.
NOVA SOLUCIJA
Mihailović je kazala Pobjedi da nije dobro rješenje da ministar ponovo bira čelnike obrazovnih ustanova, uprkos najavama da će se unaprijediti kriterijumi prilikom izbora kandidata. Rekla je da taj proces ne može da funkcioniše na način da sve bude centralizovano u rukama pojedinca. Do sada na sjednicama radne grupe nijesu raspravljali o ovoj temi. Očekuju uskoro narednu sjednicu.
- Najavljena je da će uskoro da bude. Vidjećemo što su zamislili i kakvo će biti raspolože-
nje da se nađe neko rješenje. Rješenje prema kojem su školski odbori birali direktora nije bilo dobro, jer su oni radili što im je padalo na pamet, nije bilo kontrole i nijesu smjenjivali direktore uprkos nalazima Prosvjetne inspekcije koja je tražila to. Ali to ne znači da treba da se vrati stari model prema kojem direktore bira ministar – kazala je Mihailović.
Dodaje da može da se precizira odgovornost školskih odbora ili da se napravi model da se za izbor kandidata konsultuju i jedni i drugi, i školski odbori i ministar.
Mihailović kaže da traže promjene i da ne strahuju bez razloga, te podsjećaju na određene pređašnje primjere kada su ministri zloupotrebljavali svoje pozicije. Tako je bivša ministarka Vesna Bratić po dolasku na funkciju smijenila većinu direktora škola, a oni potom dokazali na sudu
da su ostali bez funkcije mimo zakona.
- Ne možemo da znamo ko će biti kakvog raspoloženja - rekla je Mihailović.
I ako su opozicionari i dio stručne javnosti kritikovali usvojeno rješenje u Skupštini prema kojem ponovo ministar bira direktore škola, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović obećava da u ovom procesu neće biti politizacije. Ona je nedavno u intervjuu Pobjedi rekla da rješenje koje je ranije bilo na snazi, iako želi da vjeruje da je bilo usvojeno sa dobrom namjerom, nije dalo željene rezultate. Članovi školskih odbora vrlo često su bili nekompetentni za donošenje odluka iz domena njihove nadležnosti, broj članova je bio preveliki pa su, zbog odustajanja velikog broja članova, u određenom broju škola imali nefunkcionalne školske odbo-
re, predstavnike Ministarstva je formalno imenovalo Ministarstvo, a zapravo su bili predloženi od strane škola ili nekih drugih organizacija. Rekla je da u takvom ambijentu onda i ne čudi što su članovi školskih odbora u potpunosti ignorisali odluke nadležnih organa - u preko 30 slučajeva nakon izvršenog inspekcijskog nadzora u kojem su utvrđene nezakonitosti i propusti u radu direktora, odbori su pomenute nalaze razmatrali na svojim sjednicama i odbacivali (osim u dva slučaja).
LOŠE PRAKSE
- Drugim riječima, u obrazovni sistem, koji treba da bude uzor za poštovanje zakona, uvedena je jedna pogubna praksa bezakonja i nepoštovanja institucija. To može pogubno uticati na sami obrazovni sistem – kazala je ministarka. Istakla je da izmjene i dopune
Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, prema kojima direktore škola bira ministar/ka, podrazumijevaju obavezu donošenje pravilnika kojim se reguliše postupak i način izbora, kao i transparentnost u sprovođenju kompletne procedure. Svi kandidati, pod jednakim uslovima, prolaze pisano testiranje (koji se prvi put uvodi u proceduru izbora direktora), a zatim usmeni intervju pred komisijom koju formira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Komisija se sastoji od predstavnika Ministarstva, Zavoda za zapošljavanje / Centra za stručno obrazovanje i nezavisnog eksperta sa liste eksperata koja se formira nakon objavljenog poziva, po tačno definisanim kriterijumima i procedurama. Nakon obavljenog postupka testiranja, komisija donosi rang listu kandidata, isključivo prema ostvarenim rezultatima. Svaki kandidat ima pravo uvida u test - i svoj i ostalih kandidata. Na taj način ne samo da se ne daje mogućnost politizacije, nego se njegovom transparentnošću i jasno postavljenim kriterijumima onemogućava i politički i bilo koji drugi uticaj, a za direktora se bira onaj kandidat koji je pokazao najviše znanja i sposobnosti.
- Važno je pomenuti da svi direktori ostaju na funkcijama do kraja mandata, osim u slu-
čajevima kada ne postupaju u skladu sa zakonom, kada ministar, na osnovu nalaza inspekcije, može da ih razriješi, što je još jedan pokazatelj da ponuđeno rješenje nije alat za politizaciju, već upravo za depolitizaciju obrazovnog sistema. To naše društvo, nakon nekoliko decenija, zaista i zaslužuje, a što je nužan preduslov za EU integracije i druge važne procese koji su pred nama –rekla je ona.
Rješenje da direktore biraju školski odbori, a ne ministar doneseno je ranije u Skupštini na inicijativu biše poslanice Božene Jelušić. Tada se komentarisalo da je dobro i da se očekuje da se biraju kvalitetni, a ne politički podobni kandidati.
Prije toga direktore škola su birali ministri, te se broje slučajevi da direktori za koje je inspekcija tražila smjene nijesu razriješeni, već su se ta rješenja godinama držala u fioci. Birani su potom i određeni politički podobni kandidati, no, da je javnosti poznato, niko od funkcionera zbog takvih odluka nije odgovarao. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa pokrenula je ove godine postupak protiv bivše ministarke Vesne Bratić, tražeći od nje nadoknadu štete zato što su direktori koje je smijenila na sudu dokazali da je to učinjeno mimo zakona. Zaštitnica je predložila sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete. Do sada je državu odluka Bratić koštala više od 280.000 eura, o čemu smo nedavno pisali. N.Đ.
SDT Miloš Šoškić od Pobjede traži da u što kraćem roku dostavi sve tekstove koje je o slučaju Katnić i Lazović pisao bivši urednik Draško Đuranović, ali i one objavljene nakon prestanka funkcije
PODGORICA – Zahtjev specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića da mu Pobjeda, kako je navedeno, ,,u što kraćem roku“ dostavi sve novinske tekstove objavljene u novinama i na portalu koje je pisao Draško Đuranović u vrijeme dok je bio glavni i odgovorni urednik, kao i one koji su nastali nakon prestanka njegove funkcije, a odnose se na Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, Crnogorski helsinški komitet (CHO), Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) i NVO 35mm ocijenili su kao zastrašivanje medija i novinara i udar na medijske slobode.
O ovom zahtjevu Šoškića će biti raspravljano i na Tužilačkom savjetu, kao i o pitanjima koje je portal ETV uputio članovima Tužilačkog savjeta i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću. Pitali su da li će pokrenuti disciplinski postupak ili na neki drugi način preispitati djelovanje specijalnog tužioca zbog zloupotrebe moći i državnih resursa koji se ogledaju u skandaloznom zahtjevu, do sada nezabilježenom tokom postojanja SDT-a prema nekom mediju ili novinaru.
- Vaša pitanja i navodi biće razmotreni na sjednici Tužilačkog savjeta, nakon čega ćete biti informisani o donijetoj odluci - navedeno je u odgovoru iz kabineta VDT-a portalu ETV.
DOPIS
MSS je problematizovao i ton zahtjeva Šoškića, koji je zapravo uput redakciji Pobjede da se postupi po naređenju. Takođe, MSS ističe da nije poznato da je neka državna institucija u posljednjih dvadeset godina ovako direktno i otvoreno prijetila novinarima i medijima. Od Pobjede su tražene i informacije o tome u kojem je periodu Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede. SDT je od redakcije tražio da im se dostave tekstovi koji su javno dostupni, nalaze se na portalu, novinskoj arhivi, listalici i na ostalim pretraživačima na kojima se čuvaju medijske objave.
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede, kao i da nam dostavite sve novinske
Poruka je jasna: to je upozorenje da će slobodna, profesionalna i odgovorna javna riječ biti - tj. da u svakom trenutku može biti - na udaru pomenutih instanci
Tužilaštva u Crnoj Gori - piše u saopštenju CHO Ministar zdravlja
tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu Pobjeda koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede. Takođe, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi s prednjim zahtjevom postupite u što kraćem roku – piše u zahtjevu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić, koji prenosimo integralno.
U saopštenju MSS, koje potpisuje generalni sekretar Ranko Vujović, zahtjev je okarakterisan kao najnoviji pokušaj zastrašivanja novinara i medija od strane specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića. - Svega par mjeseci pošto je označio ugledne novinare i pisca Milorada Popovića da su pod uticajem kriminalne organizacije, tužilac Šoškić ponovo vrši direktan atak na Pobjedu i novinara Draška Đuranovića. Naredbodavni i ultimativni ton dopisa koji je poslat Pobjedi svjedoči o namjeri tužioca da se i taj medij, kao i novinar Đuranović zastraše i zaustavi pisanje o ovom tužiocu – piše u saopštenju MSS. Vujović ističe da je, iz svega što
se dešava posljednjih mjeseci na relaciji Specijalno tužilaštvo - mediji i novinari, jasno da postoji očigledna namjera da se novinari i pojedini mediji kriminalizuju kako bi se zastrašili i spriječili u obavljanju svoje djelatnosti.
- Možda ne u potpunosti, ali bar toliko da se zaustavi pisanje o tužiocu Šoškiću koji na ovaj način, silom, pokušava da odgovori na pisanje medija o njemu – istakao je Vujović.
On je zaključio i da je možda krajnje vrijeme da neko zaustavi ovako opasne namjere prije nego što sloboda medija i sloboda izražavanja bude gurnuta u blato i zgažena od strane lokalnih državnih moćnika.
NEPRIHVATLJIVO
TARGETIRANJE
I za CHO je apsolutno neprihvatljivo targetiranje i pritisak na novinara Draška Đuranovića od strane specijalnog tužioca Šoškića, odnosno od Specijalnog državnog tužilaštva kao institucije.
- „Naredba“ SD Šoškića da mu se dostave svi tekstovi koje je o njegovom i o radu Tužilaš-
tva objavljivala Pobjeda, kao i tekstovi novinara Đuranovića pošto je on napustio Pobjedu je, po svojoj prirodi, tragikomična i besmislena. On to nije samo zbog činjenice da u modernom informatičkom dobu građanin Šoškić, sve i da nije specijalni tužilac, može o sebi i o svom djelovanju naći materijale i podatke - ne samo u Pobjedi - već u svakom mediju i od svakog autora koji pominje i komentariše njegovo postupanje i njegovo nepostupanje. To se odnosi na njegovo djelovanje u kontekstu slučaja Katnić, gdje je, pored ostalog, već targetirao novinare, publiciste i pisce, ali i na detalje vezane za njegov rad i imovinu - ističu u CHO. U saopštenju su naglasili da Šoškićev naredbodavni zahtjev da mu se dostave svi materijali u čijem je pisanju i objavljivanju učestvovao Đuranović predstavlja besprizorno i nezakonito targetiranje, stigmatizaciju i zastrašivanje i to ne samo njega, već i svih poslenika javne riječi, „kako ne bi slobodno i kritički pisali o (ne)radu VDT, SDT, GST i samog SD Šoškića“.
- Poruka je jasna: to je upozorenje da će slobodna, profesionalna i odgovorna javna riječ biti - tj. da u svakom trenutku može biti - na udaru pomenutih instanci Tužilaštva u Crnoj Gori - piše u saopštenju CHO. U saopštenju je navedeno da se onaj ko piše izlaže riziku targetiranja od strane Tužilaštva, te da se ovim poručuje da je najbolje ćutati.
- Tako aktuelna tužilačka organizacija u Crnoj Gori pokazuje što su joj prioriteti: zastrašivanje, revanšizam, selektivno i arbitrarno postupanje - umjesto na zakonu i Ustavu zasnovano djelovanje. Očekujemo jasnu reakciju drugih NVO koje se bave pitanjima ljudskih prava, jasan stav i reakciju ombudsmana, ali i profesionalni odnos svih medija u Crnoj Gori koji drže do svoje profesionalne pozicije i digniteta – piše u saopštenju.
Da postoji reda i načina, i sâm VDT Marković bi, kako su kazali iz CHO, morao da obuzda ovakve neprihvatljive postupke Specijalnog državnog tužilaštva. - S druge strane, nema potre-
be da analiziramo da li je SDT Novović saglasan sa postupcima SD Šoškića. Očigledno se ne objašnjava – piše CHO. Kazali su i da će sa ovim udarom na medijske slobode upoznati međunarodne instance i diplomatsku zajednicu u Crnoj Gori, od kojih, kao i u prethodnim slučajevima, ne traže i ne očekuju da postupaju umjesto VDT, SDT i GST, već da obrate pažnju što se i zašto dešava u crnogorskom tužilaštvu i pravosuđu, kao i u medijskoj zajednici i društvu u cjelini.
Nevladina organizacija 35mm izrazila je zabrinutost zbog postupka specijalnog tužioca Miloša Šoškića, čiji najnoviji zahtjev prema dnevnom listu Pobjeda, kako su ocijenili, predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na doskorašnjeg urednika Draška Đuranovića. - Ultimativni ton i naredbodavni zahtjev koji tužilac Šoškić upućuje putem zvaničnog dopisa nijesu ništa drugo do pokušaj zastrašivanja i targetiranja novinara, što ugrožava slobodu medija i osnovna demokratska načela - saopšteno je iz NVO 35 mm. Istakli su da su takve metode neprihvatljive u modernom i demokratskom društvu, jer se njima pokušava ućutkati istraživačko novinarstvo. - U društvu u kojem ovakva represija postane standard, ne možemo govoriti o slobodi niti demokratiji. Pozivamo nadležne institucije da zaštite novinare od bahatosti tužilaca, da garantuju slobodu medijskog izražavanja bez straha od represije. Pozivamo Šoškića da se inkvizitora igra u svom ličnom prostoru, ili tamo gdje ne može uticati na osnovne slobode. Slobodni mediji su temelj svakog društva, a napadi na njih predstavljaju napad na građane i pravo na istinu – istakli su iz iz NVO 35 mm.
J. MARTINOVIć
PODGORICA - Ministar zdravlja Vojislav Šimun saopštio je juče da je prihvatio očekivanu ostavku državnog sekretara Ministarstva zdravlja Aleksandra Sekulića. On je preksinoć podnio ostavku na sve funkcije nakon što je uhapšen zbog izazivanja saobraćajne nezgode u Podgorici pod dejstvom alkohola. - Nosioci visokih državnih funk-
cija moraju biti primjer poštovanja zakona i etičkih normi ponašanja na svakom mjestu i u svakoj prilici. Vjerujem da će državni organi dati relevantan epilog situaciji čiji je akter bio državni sekretar Sekulić – kazao je Šimun i dodao da izažava žaljenje i da se izvinjava građanima koji su pretrpjeli stres i neprijatnost zbog incidenta u kojem je nažalost učestvovao
i javni funkcioner iz Ministarstva zdravlja. Sekulić je uhapšen prekjuče po podne nakon što je pijan službenim automobilom izazvao udes u podgoričkom naselju Zagorič, a potom pokušao da napusti mjesto nezgode, ali su ga do dolaska policije, prema saznanjima Pobjede, zadržali građani. On je službenim automobilom oko 14 sati u Ulici Drugog
crnogorskog bataljona udario u kombi, što je prouzrokovalo materijalnu štetu, a onda pokušao da napusti mjesto udesa. Alkotestiranjem je utvrđeno da je imao 1,75 promila alkohola u krvi. Sekulić je zbog izazivanja udesa u Sudu za prekršaje kažnjen novčanom kaznom od 800 eura. Ostavka Sekulića uslijedila je samo sat nakon što se njegova
Demokratska narodna partija od njega odrekla pozvavši ministra zdravlja da ga smijeni. Sekulić je u obraćanju javnosti prekjuče kazao da podnosi ostavku i da je bio učesnik saobraćajnog udesa, te da je kriv. - Ovim putem želim da se iskreno izvinim svim građanima Crne Gore, mojim kolegama, prijateljima i porodici. Duboko žalim zbog ovog trenutka sla-
bosti i neodgovornosti. Potpuno sam svjestan ozbiljnosti svojih postupaka i posljedica koje oni nose i zato sam odlučio da preuzmem punu odgovornost. Kao državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, kao i član Predsjedništva Demokratske narodne partije, svjestan sam da se od mene očekuje najviši stepen odgovornosti, dostojanstva i poštovanja prema građanima i institucijama koje predstavljam. Zbog toga sam odlučio da podnesem ostavku na sve funkcije koje obavljam – saopštio je Sekulić. J.M.
VAŠINGTON – Predsjednička trka između Kamale Haris i Donalda Trampa i dalje je veoma neizvjesna. Međutim, potpredsjednica Haris je stekla značajnu prednost nad Trampom među jednom grupom glasača – ženama, koje glasaju u većim procentima od muškaraca.
Od 1984. godine više žena nego muškaraca glasalo je na američkim predsjedničkim izborima. U većini slučajeva, više žena je glasalo za demokrate nego za republikance.
Iznenadni ulazak potpredsjednice Kamale Haris u trku, poslije povlačenja predsjednika Džoa Bajdena u julu, izgleda da je pokrenuo taj blok glasača.
– Vidjeli smo prilično značajnu promjenu u mnogim različitim demografskim kategorijama, ali to se odnosilo posebno na žene, koje će sada mnogo vjerovatnije da glasaju za demokratu kao predsjedni-
ka nego što je to bio slučaj dok je kandidat bio Bajden – kaže analitičarka Erin Kovej U ovoj izbornoj godini, otprilike svaka peta žena kaže da je pravo na abortus ključno pitanje za nju. Sudije Vrhovnog suda koje je nominovao tadašnji predsjednik Tramp pomogle su 2022. godine u ukidanju ustavnog prava na abortus. Tramp želi da savezne države same odlučuju o zakonima o abortusu. Haris želi federalni zakon kojim će zaštiti reproduktivna prava i slobode na nacionalnom nivou.
Kloi Longmir, glasačica iz Viskonsina, kaže za Haris da ,,ona pokušava da stvori svijet u kojem svi ljudi imaju prava na sopstvene odluke, svoje tijelo, svoje izbore. Ženska prava“. Leticija Gulen, glasačica iz Arizone ističe da joj se ,,sviđa poruka da je Haris, za ljude iz srednje klase, kao i ona. I da je za zakone o ženskim pravima“.
Među ženama biračima, naj-
novije ankete ukazuju da Haris ima prednost u odnosu na Trampa od 9 do 13 procenata.
Istraživač javnog mnjenja Pol Mejslin ističe da je Haris ,,pridobila mnogo mlađih žena ko-
Produžen pritvor osumnjičenima za ubistvo djevojčice Danke Ilić
Dragijeviću i Jankoviću još 30 dana pritvora
ZAJEČAR – Viši sud u Zaječaru produžio je za još 30 dana pritvor Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću, osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom sudu.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru je 24. septembra protiv njih podiglo optužnicu, kojom je obuhvaćen i otac prvooptuženog Radoslav Dragijević
Optužnica je predata sudu na potvrđivanje. Srđan Janković i Dejan Dragijević se optužnicom terete za krivično djelo teško ubistvo u saizvršilaštvu, dok je Radoslav Dragijević optužen za krivična djela pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog dela i neprijavljivanje krivičnog dela i učinioca. Tužilaštvo je u optužnici predložilo da sud Dragijevića i Jan-
kovića osudi na kazne doživotnog zatvora.
Sumnja se da su Dejan Dragijević i Srđan Janković 26. marta u Banjskom polju kod Bora najprije automobilom JKP „Vodovod“, gdje su bili zaposleni, udarili dvogodišnju djevojčicu i zatim je stavili u vozilo.
Oni su, kako se sumnja, njeno tijelo bacili na deponiju, odakle su ga kasnije premjestili. Tijelo djevojčice još nije pronađeno.
Radoslav Dragijević se sumnjiči da je sinu pomogao da premjesti tijelo djevojčice.
Rođeni brat Dejana Dragijevića, Dalibor, preminuo je 7. aprila u prostorijama Policijske uprave u Boru tokom zadržavanja.
je su registrovane kao nezavisne, one koje nijesu stranački opredijeljene, mlađe od 50 godina, mnoge mlađe od 40 godina, koje je zaista uzbudila njena kandidatura“.
BEJRUT – Izraelski napadi natjerali su hiljade Libanaca da napuste svoje domove u južnom Libanu i da se kreću prema Bejrutu i sjeveru zemlje.
Libanski ministar vanjskih poslova i migracija Abdalah Bou Habib izjavio je da je broj raseljenih unutar Libana zbog izraelskih napada dostigao skoro pola miliona.
Libanski ministar vanjskih poslova i migracija Abdalah Bou Habib je u obraćanju na marginama zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (GSUN) u Njujorku komentarisao najnovija dešavanja u Libanu.
Istakao je da se broj raseljenih građana u Libanu tokom izraelskih bombardovanja približava pola miliona.
Prije izraelskih napada u Libanu bilo je raseljeno oko 110.000 ljudi.
Bou Habib je kazao da je taj broj sada dostigao skoro pola miliona.
Izraelska vojska je od jutarnjih sati 23. septembra izvela stotine zračnih napada na južne gradove Libana i na regije Beka i Balbek.
– U izraelskim zračnim napadima u Libanu ubijeno je 558 osoba, Među žrtvama je 50 djece i 95 žena, dok je najmanje 1.835 ljudi ranjeno, rekao libanski ministar zdravstva Firas Abiad na konferenciji za novinare u Bejrutu.
Izraelski napadi natjerali su
rasnih demografija ili obrazovnih demografija, vidjeli smo sa ženama, to je upravo odakle promjena dolazi – kaže ona.
Analitičarka Kovej kaže da će crnkinje sada da glasaju za Haris. – Hispanke takođe. Kao što smo vidjeli, ide joj bolje sa mnogim od tih specifičnih
Ti Stenli, glasač iz Džordžije, međutim, kaže da je za njega to strašno i da ona nije spremna da bude predsjednica, dok Aleks Lustig iz Montane smatra da ona nikada ne bi bila nominovana, kao i da se pojavila niotkuda. Razlika između broja muških i ženskih glasača i dalje postoji među mlađim biračima u generaciji Z, gdje većina muškaraca mlađih od 27 godina podržava Trampa, navodi istraživač javnog mnjenja Dejvid Meklenan – Došlo je do povećanja divljenja nekih mladih muškaraca iz generacije Z prema samopouzdanju. To je baš mačo za njih – kaže on, ističući da se mladi muškarci politički okupljaju na internetu, gdje često vide i čuju neprijatna mišljenja o ženskim liderima. – Oni vjeruju da žene ne mogu da donose teške odluke ako Sjedinjene Države krenu u rat ili se suoče sa međunarodnom krizom. Oni ne vjeruju da žene imaju sposobnost da budu snažne, da donesu teške odluke – kaže Meklenan. Bjelkinje su bile ključne za Trampovu pobjedu 2016, a imao je većinu njihovih glasova i 2020. U ovogodišnjoj trci, najnovije ankete pokazuju da su Haris i Tramp statistički izjednačeni među bijelim glasačicama.
Broj raseljenih u Libanu zbog izraelskih napada dostigao skoro pola miliona
Libanski ministar vanjskih poslova i migracija Abdallah Bou Habib je u obraćanju na marginama zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (GSUN) u Njujorku komentarisao najnovija dešavanja u Libanu
hiljade Libanaca da napuste svoje domove u južnom Libanu i da se kreću prema Bejrutu i sjeveru zemlje.
Izraelska vojska tvrdi da je pogodila više od 1.100 ciljeva Hezbolaha u posljednja 24
sata u južnom i istočnom Libanu, koristeći više od 1.400 različite municije u oko 650 naleta svojih borbenih aviona.
Priredila: R. U-I.
Specijalno tužilaštvo okončalo istragu zbog pranja 2,6 miliona eura
PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv advokata Dimitrija Dapčevića, zbog sumnje da je počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela pranje novca u ukupnom iznosu od 2,6 miliona eura, saopštio je portparol tužilaštva, specijalni tužilac Vukas Radonjić. Dapčević je u istrazi negirao
da je ta krivična djela, navodno, počinio za odbjeglog šefa kriminalnog kavačkog klana Radoja Zvicera Branilac Dapčevića, advokat Miloš Vuksanović je nakon hapšenja kolege izjavio da se sumnje protiv njegovog branjenika temelje na komunikacijama koje su ostvarene preko ,,Skaj“ aplikacije, ali da sadržaj tih komunikacija iz koje se crpe zaključci Specijalnog državnog tužilaštva
nikad nije dobio svoj epilog u stvarnosti - Radnje koje se Dimitriju Dapčeviću stavljaju na teret nikada se nijesu desile, pa ako bismo uzeli hipotetički u obzir da je ovaj sadržaj istinit, sve podsjeća na Orvelovo remek-djelo „1984“ gdje je tzv. policija misli bila zadužena da suzbije sve zabranjene misli koje su bile dovoljne da neko stekne status državnog neprijatelja u stvarnosti
– kazao je tada advokat Vuksanović.
Dapčeviću su 3. aprila stavljene lisice, a kako je tada saopštio tužilac Radonjić, njegovo hapšenje je bilo rezultat višemjesečnog koordinisanog djelovanja Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL. B. R.
Potvrđena optužnica protiv optuženog za ubistvo Edmonda Mustafe
PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Dina Ibrahimovića kojom se tereti da je 27. februara u Baru ubio sugrađanina Edmonda Mustafu, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.
Predmet je dodijeljen u rad sudiji Višeg suda Ivanu Peroviću Interesantno je da su u ovom slučaju na ročištu za kontrolu, pored tužiteljke Irene Burić, potvrđivanje optužnice tražili okrivljeni Ibrahimović i njegov branilac advokat Damir Lekić. Pojašnjavajući svoj zahtjev, oni su kazali da suđenje u ovom slučaju treba što prije da započne kako bi se u toj fazi prezentovale sve okolnosti i činjenice koje su dovele do zločina.
Advokat Lekić je naveo da se radi o teškom događaju, ali da su ubistvu prethodile određene bitne okolnosti, a koje se nijesu utvrđivale u fazi istrage. - Mi ćemo taj period, koji bismo eventualno izgubili dok se optužnica ne potvrdi, iskoristiti na glavnom pretresu pred sudom. Svako krivično djelo, posebno ono najteže, ima svoju dinamiku, tok i logiku. Moj branjenik će iznije-
ti činjenice o cijelom događaju na glavnom pretresu – poručio je tada Lekić. Prema navodima optužnice, Ibrahimović se tereti da je 27. februara u 9.20 časova, u Ulici popa Dukljanina u Baru, ubio Edmonda Mustafu. Ibrahimović je nakon pucnjave pobjegao, ali je nedugo zatim uhapšen u barskom naselju Popovići gdje ga je zaustavila policijska patrola i identifikovala.
Iako se pred tužiocem i sutkinjom za istragu branio ćutanjem, detalje zločina koje
je počinio Ibrahimović otkrili su očevici događaja. Optuženi je, kako su svjedoci naveli u istrazi, imao na glavi kacigu sa zatamnjenim vizirom, a u rukama je držao pušku sa spuštenom cijevi prema asfaltu dok nije ugledao Mustafu koji je krenuo da uđe u automobil.
– Potom je podigao pušku i pucao, kratko, jedan rafal između dva parkirana auta. Kada je pucao, savio je koljena, a potom krenuo korak, dva naprijed u pravcu žrtve – ispričao je svjedok.
Sud za prekršaje u Budvi izrekao kaznu u iznosu od 2.000 eura
Vozio neregistrovani auto bez dozvole i odbio alkotestiranje
ULCINJ - Baranin I. B. (53) kažnjen je sa 2.000 eura, jer je odbio alkotest i vozio neregistrovani
automobil bez važeće vozačke dozvole, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Policija je osumnjičenog zaustavila u ranim jutarnjim časovima u Ulcinju i utvrdila da je I. P., vozeći nere-
Ibrahimović je nakon pucnjave pušku stavio u ruksak i električni trotinetom odvezao se sa mjesta događaja, ali je ubrzo uhapšen.
Ibrahimović je, kako se navodi u optužnici, od ranije poznat policiji. Njemu se sudi za učešće u ubistvu Novljanina Šćepana Roganovića u Herceg Novom 13. februara 2020. godine. Takođe, on je ranije osuđivan i zbog nanošenja teške tjelesne povrede i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.
B. R.
gistrovano vozilo, bez važeće vozačke dozvole, odbio da se podvrgne alkotestiranju. - Sutkinja Anka Kekić je odlučila da okrivljenom zabrani upravljanje vozilima na teritoriji Crne Gore u narednih šest mjeseci i izrekla mu je tri kaznena boda – navodi se u saopštenju suda. J. R.
Pripadnici budvanske policije rasvijetlili krivično djelo
Tragaju za srpskim državljaninom zbog silovanja
BUDVA – Policija intenzivno traga za državljaninom Srbije P. P. (47) osumnjičenim da je na plaži u Budvi silovao žensku osobu.
- Službenici Regionalnog centra „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Budva, rasvijetlili su krivično djelo silovanje – saopšteno je iz Uprave policije, Kako dodaju, protiv osumnjičenog je podnijeta krivična prijava.
- Naime, juče ujutru je ženska osoba prijavila budvanskoj policiji da je silovana od strane njoj nepoznatog lica,
na jednoj plaži u tom gradu, kojom prilikom je zadobila i povrede – navodi se u jučerašnjem saopštenju policije. I z policije su saopštili da je žrtva odvezena na ukazivanje ljekarske pomoći i odgovarajuće preglede, gdje su joj od ljekari konstatovali povrede.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo silovanje i naložio preduzimanje daljih mjera i radnji u cilju rasvjetljavanja događaja – zaključuju u saopštenju. J. R.
Nikšićka policija podnijela krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu
Dvoje investitora terete za nelegalnu gradnju u Ozrinićima i Grahovu
NIKŠIĆ – Policija je podnijela krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću protiv D. Đ. (51) i D. L. (65) zbog sumnje za nelegalnu gradnju u tom gradu, saopšteno je iz Uprave policije.
Osumnjičena D. Đ. je kao investitor u mjestu Ozrinići započela gradnju objekta bez neophodne dokumentacije.
- Zbog sumnje da je izvršila krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, na način što je kao investitor u mjestu Ozrinići, opština Nikšić, otpočela gradnju objekta početkom jula
2024. godine, bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje iz Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata – kazali su iz policije.
D. L. se sumnjiči da je započeo gradnju objekta u Grahovu bez pribavljene prijave i dokumentacije za građenje shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata. - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Zapad“ nastavljaju aktivnosti na suzbijanju i otkrivanju krivičnih djela protiv životne sredine, a koja se odnose na oblast nelegalne gradnje na teritoriji Crne Gore - zaključuje se u saopštenju. J. R.
Žablja K: Minula ljetnja sezona uspješnija i od rekordne 2019. godine
Prošla zima je bila bez snijega, ali zato se ovog ljeta tražio krevet više na Žabljaku. Nažalost, fale nam veliki hoteli, pa nijesmo ozbiljni igrači u kongresnom turizmu. Angažovanje turističkog inspektora pomoglo eliminisanju sivog tržišta. Iščekujemo novi prostorni plan koji će Žabljaku dati potpuno nove smjernice razvoja – kaže direktor Turističke organizacije Stojan Abazović
ŽABLJAK - Odlazeća ljetnja turistička sezona jedna je od najuspješnijih na Žabljaku, pa čak zvanični rezultati govore i da je durmitorski kraj u posljednjih nekoliko mjeseci posjetilo više gostiju nego 2019. godine kada su se svi turistički poslenici hvalili brojem posjeta.
U poređenju s prošlim ljetom u maju i junu na Žabljaku je za oko 15 odsto bilo više turista, a u julu i avgustu desetak odsto više.
Direktor Turističke organizacije Žabljak Stojan Abazović, ipak, podsjeća da se struktura gostiju nije bitnije promijenila, te da su i ove godine njihovi gosti najčešće dolazili sa zapadnoevropskog tržišta. – Naravno, značajan udio ima-
ju i turisti iz zemalja regiona, iz Srbije, BiH, Hrvatske, Slovenije i najčešće su na proputovanju. U prosjeku, na Žabljaku se zadržavaju tri dana, a turisti iz zapadne Evrope isto toliko vremena prvode u našem kraju s tim što su oni na odmoru do dvije sedmice i obično posjete Primorje, a u povratku izaberu Durmitor, Bjelasicu ili neku drugu planinu na sjeveru Crne Gore. Prošla zima je bila bez snijega, ali zato se ovog ljeta tražio krevet više na Žabljaku i imamo sve bogatiju i raznovrsniju ponudu privatnog smješataja. Nažalost, i dalje nam fale veliki hoteli, pa nijesmo ozbiljni igrači u kongresnom turizmu, ali se nadamo da će se i to pomjeriti s mrtve tačke, te da će vlasnici Planinke, Durmitora i Jezera, napokon, predu-
zeti nešto i oživjeti nekadašnje simbole turizma na Žabljaku – kaže Abazović.
Ističe da imaju 12 manjih hotela i u ponudi sve više kreveta apartmanskog tipa, bungalova, etno-sela...
– Imali smo ovog ljeta i brojne manifestacije, kulturne i sportske događaje, a sve to privlači brojne turiste, pa bismo mogli konstatovati i da je za nama ljeto uspješnije od rekordnog iz 2019. godine. Dobro je što smo, konačno, dobili i turističkog inspektora koji živi na Žabljaku i mislim da je u posljednja dva mjeseca značajno doprinio eliminisanju sivog tržišta, pa imamo i drugačije rezultate. U maju smo imali oko 12.000 prenoćišta, u junu duplo više, a u julu i avgustu po 40. 000 noćenja – kaže Abazović.
Kolašin: Organizatori ultra trejla boravili u Sloveniji
On vjeruje da će naredne sezone, pa već i zimus imati još bolji učinak, jer intenzivirana je gradnja, a iščekuje se novi prostorni plan koji će Žabljaku dati potpuno nove smjernice razvoja. – Naravno, i ovog ljeta imali smo dobru posjetu na žičari Savin kuk, ali kad se izvrši rekonstrukcija tog skijališta i Štuoca, dobićemo sasvim drugačiju sliku, Durmitor će biti konkurentan u regionu, a mi ćemo biti spremni i da ispunimo stroge standarde koje propisuje Unesko. Naravno, te značajne investicije Žabljaku i kompletnoj crnogorskoj privredi donijeće mnoge benefite, jer nećemo isključivo zavisiti od vremenskih prilika, nećemo kuburiti s nedostatkom radne snage – riječi su Stojana Abazovića. R. PEROŠEVIĆ
CETINJE – Crveni krst Cetinje je uspostavio sistem za donacije putem platnih kartica, koji omogućava da se brzo i bezbjedno podrži njihov humanitarni rad.
– Da biste podržali naše volontere u misiji očuvanja humanosti, potrebno je da posjetite našu veb-stranicu crvenikrstct.me, izaberite opciju – doniraj u navigacionom meniju, popunite formu, odredite iznos i sa par klikova postanite dio našeg tima podrške. Vaše donacije omogućavaju Crvenom krstu Cetinje da kontinuirano brine o socijalno ugro-
ženim licima, obezbjeđujući im najpotrebnije prehrambene i higijenske artikle, da se stara da mališanima iz socijalno marginalizovanih porodica obezbijedi školski program, igračke i garderobu, kao i da sprovodi brojne aktivnosti usmjerene na osnaživanja ranjivih društvenih kategorija –saopšteno je iz Crvenog krsta. Kako objašnjavaju, uvođenjem tog sistema žele da olakšaju svima vama koji žele da pomognu i podrže aktivnosti Crvenog krsta, a nijesu u mogućnosti da izdvoje vrijeme i budu volonteri. J.Đ. – P.
DaniloVg R a D: Crnagoraput počeo radove
DANILOVGRAD – Kompanija Crnagoraput otpočela je radove – sanaciju puta ka Studenom. Investicija je vrijedna 399.326 eura, bez PDV-a, rok za izvršenje radova je 50 dana od dana uvođenja izvođača u posao.
Izvođač radova izabran je na tenderu, kao i firma koja će obaviti stručni nadzor „Civil Engineer“.
Iz lokalne uprave saopštavaju da su sredstva za finansiranej tog projekta obezbijeđena zahvaljujući amandmanu na Zakon o budžetu za 2024. godinu, koji je podnio poslanik u Skupštini Crne Gore, a bivši potpredsjednik te opštine Duško Stjepović Prema preliminarnim popisa iz 2023.godine u Studenom se nalaze 172 kuće, a u tom selu živi manje od deset stanovnika. B.K.
KOLAŠIN – Delegacija organizatora Bjelasica ultra trejl trke uspješno je i takmičarski, ali i turistički učestvovala na ovogodišnjem Julian Alps ultra trejlu koji je održan na Julijskim Alpima u Sloveniji. Osim učešća na trejl takmičenju, to je bila prilika da se dosta toga nauči na ovom međunarodno priznatom događaju i uporede iskustva koja se polako stiču organizacijom Bjelasica ultra trejl trke svakog avgusta na Bjelasici. Nebojša Ćetković kaže kako su zadovoljni takmičarskim nastupima, ali i partnerstvom sa pionirima organizacije ultra trejl trke.
– Naš adut je prirodna raskoš Bjelasice koja raznovrsnošću i atraktivnošću staza može da ispuni sve zahtjeve trejl trka. Imali smo zanimljive i korisne razgovore sa Klemenom Malovrhom, direktorom Turističke organizacije Kranja. Dogovoreno je da se crnogorske planinske trke promovišu da kao ponuda budu prisutnije na slovenačkom tržištu i da se razmjenom iskustava unaprijedi međunarodni profil Bjelasica ultra trejl trke. Naš pravi domaćin je bio Čedo Đukanović, predsjednik Udruženja Crnogoraca „Morača“. Dogovorili smo saradnju sa crnogorskom dijasporom u Sloveniji. Cilj nam je da naša trka
iz godine u godinu ima sve više učesnika iz inostranstva, a na ovaj način im upućujemo originalni poziv. Ispunjavamo trejl standard i potvrđujemo se i kao takmičari i organizatori – kazao je Nebojša Ćetković.
I na Julian Alps ultra trejlu, ekipa sa Bjelasice je pokazala da je spremna i da trči i da organizuje. Nebojša Ćetković i Predrag Racković su istrčali 54,6 km, Nemanja Bulatović je u trci na 25 km, u konkurenciji od 700 takmičara, osvojio 34 mjesto. Ivana Bulatović i Maja Alempijević su takođe u svojim grupama ostvarile zapažene rezultate.
D. DRAŠKOVIĆ
Četvrtak, 26. septembar
Nikolić: Ugostiteljski objekti preselili su se u te zatvorene terase. One su neprimjerena dogradnja svakog pojedinačnog objekta, remete izgled najreprezentativnijeg dijela grada Zirojević: Treba voditi računa o tome koliko je zaposlenih u ugostiteljstvu, pažljivo sagledati ekonomske posljedice rušenja. Ti objekti hrane veliki broj porodica
NIKŠIĆ – Na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine Nikšić odbornici su najviše vremena potrošili na građansku inicijativu sa prikupljenih 3.000 potpisa, a koja se odnosila na zabranu zatvorenih ugostiteljskih terasa koja je predviđena nacrtom programa privremenih objekata. Potpisnici peticije su tražili da se u centru grada dozvole zatvorene ugostiteljske terase.
Inicijativa je odbačena, glasalo je ukupno 30 odbornika, za prijedlog ugostitelja bilo je deset odbornika, jedan uzdržan, a 19 ih je bilo protiv.
PRIVREMENI OBJEKTI
Čelnica Agencije za prostorno planiranje Mirjana Nikolić istakla je da će novim programom privremenih objekata jednako biti tretirani ugostiteljski objekti u centralnoj gradskoj ulici, kao i oni van prve zone. – Zatvorene ugostiteljske terase programom nijesu predviđene ni u jednoj zoni grada – kazala je Nikolić. Ona je kazala da će nacrt pro-
grama privremenih objekata biti na javnoj raspravi i da će biti uzete u obzir sve prmjedbe i sugestije.
– Nije nam cilj da programom umanjimo kvalitet rada ugostiteljskih objekata. Ali‚ nažalost‚ nama su se ugostiteljski objekti preselili u te zatvorene terase i ti su objekti postali ono što vi sada kažete „prostori bez sunca“. Ugostiteljski objekti preselili su se u te zatvorene terase. One su neprimjerena dogradnja svakog pojedinačnog objekta, remete izgled najreprezentativnijeg dijela našeg grada – kazala je Nikolić.
Opozicija je bila mišljenja da se, ipak, mogao naći kompromis sa ugostiteljima, da je pojedinima trebalo dozvoliti da zatvore terase, ali da plaćaju veće dažbine. Iz vlasti su podsjetili da je prethodna vlast predvođena DPS-om 2029. godine donijela takvu uredbu, a da sad samo na taj račun ubiraju političke poene.
Odbornik SD-a Nikola Zirojević istakao je kako ne treba zanemariti ekonomski momenat.
– Treba voditi računa o tome
koliko je zaposlenih u ugostiteljstvu, pažljivo sagledati ekonomske posljedice njihovog rušenja. Ti ugostiteljski objekti hrane veliki broj porodica – rekao je Zirojević.
Iz opozicionih klupa čulo se i da je najveći broj trotoara zastakljen upravo u posljednje tri godine.
Odbornik NSD-a Nikola Goranović je protiv zatvorenih terasa u centru Nikšića jer, kazao je, narušavaju izgled tog dijela grada.
– Stava sam da treba i saobraćaj zabraniti u dijelu Trga slobode. To je javna površina od značaja za sve nas – ocijenio je Goranović.
RAZVOJ KULTURE
Odbornici su usvojili Program razvoja kulture Nikšića. Čel-
nik resornog sekretarijata Dejan Ivanović je istakao kako je važno da se Program razvoja kulture usvoji u prvoj fazi kandidature Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture 2030, te da je rok za prvu aplikaciju sredina oktobra ove godine.
– Program obuhvata period od 2026. do 2030. godine prvi je dokument takve vrste. Nikšić do sada nije imao nijedan dokumet koji se tiče te oblasti – kazao je on. Iz opozicionih klupa ocijenili su neozbiljnim predlagače zbog toga što prilikom izrade takvog dokumenta nijesu, kažu, uključili više sugrađana, predstavnika civilnog sektora. Smatraju i da je iluzorno govoriti o kulturi u Nikšiću koji ima probleme kao što
su - komunalni otpad, ulična rasvjeta kakva je tek nedavno montirana... Šef kluba odbornika DPS -a Boris Muratović istakao je da je u Program razvoja kulture trebalo uvrstiti proslavu Dana oslobođenja Nikšića, 13. jula… – Izdvajana su sredstva za proslavu i manifestacije organizacija koje su obilježavale „nečije druge tradicije“. Želim da u radu neke buduće lokalne uprave ne bude selektivnosti, nego da u radu zaista podržimo ono što je kvalitet, a ono što nije da ne kandidujemo za neke događaje. Ne želim da vidim selektivnost u proslavi državnih praznika, bez obzira na to što neko misli drugačije od mene po tom pitanju, ali ono što bi trebalo
da bude na ponos makar većini građanki i građana Nikšića to moramo uvažiti i moramo predstaviti neke svoje prednosti i ono čime se ponosimo. Makar, čini mi se, nemamo dilemu oko 13. jula i 18. septembra, a ne bi je trebalo imati ni oko ovih novijih datuma koji su za mene, a vjerujem i za kolege sa ove lijeve strane, najsvjetliji praznici u novijoj crnogorskoj istoriji, kao što je 21. maj – rekao je Muratović. Nezavisna odbornica Tatjana Knežević-Perišić negodovala je jer su, kako je kazala, Program razvoja kulture opštine Nikšić dobili juče. Primijetila je da u tom dokumentu nije navedeno kako će se, na primjer, valorizovati lokalitet Crvena stijena.
Danilovgra D: Iz Opštine saopštili da neumorno traže mjesto za zbrinjavanje lešina goveda inficiranih kju groznicom
R. PEROŠEVIĆ
DANILOVGRAD – Nadležne službe i stručni tim ispituju šest lokacija za zakopavanje životinja uginulih i uspavanih od kju groznice. Zaposleni u Opštini rade, bez obzira na radno vrijeme, neumorno tragaju za adekvatnom lokacijom, a situacija je izazovna i zbog hidrogeološke pozicije naše opštine – saopšteno je iz lokalne uprave u Danilovgradu.
Predsjednik Opštine Aleksandar Grgurović je održao 21. septembra sastanak sa predstavnicima 15 mjesnih zajednica kojima je dat rok od 48 sati da predlože lokacije za zakopavanje.
– Međutim, sem MZ Vražegr-
mci niko nije dao prijedlog lokacije za ukop eutanaziranih životinja, a i ta mjesna zajednica ponudila je lokaciju za ukop životinja isključivo sa teritorije te mjesne zajednice – navedeno je iz Opštine. Podsjećaju da je formiran stručni tim za identifikaciju adekvatnih lokacija. – On ima zadatak da ispita potencijalne lokacije, uz angažovanje stručnjaka iz oblasti hidrogeologije, pedologije, veterine s obzirom na to da u obzir dolaze lokacije udaljene od naseljenih mjesta, vodotokova, izvora vodosnabdijevanja i ključnih ekosistema, ali se mora voditi računa i o poštovanju bezbjednosnih standarda prilikom prevoza životinjskih
ostataka – naveli su iz Opštine. Apeluju na građane da budu solidarni, empatični i dobronamjerni, jer sve suprotno tome samo otežava dovoljno izazovnu situaciju.
– Sem što je prioritet očuvanje zdravlja naših građana, moramo zajedno pomoći stočarima koji su sada u nezavidnoj situaciji. Nadamo se da makar ova situacija ne-
će biti politički ring i diskurs političkog nadmetanja i podmetanja – poručili su iz lokalne samouprave. Vlada je 19. septembra obavezala sve opštine da odrede lokacije za neškodljivo zakopavanje lešina životinja zaraženih kju groznicom. Upozoreno je da eutanaziju čeka još 40 grla koja iako su inficirana borave na farmama. Istom odlukom je predviđeno i da svaka lokalna uprava obezbijedi, pored ostalog, štale za izdvajanje bolesnih goveda, mehanizaciju za prevoz i zakopavanje „uspavanih“ životinja... Odluka Vlade važi za sve opštine, a kju groznica do sada je potvrđena samo u Nikšiću i Danilovgradu. Ukupno su
Od jula, kada se kju groznica pojavila u Crnoj Gori, inficirano je oko 220 grla. Ukupno su usmrćena 102, eutanaziju čeka još 40
usmrćena 102 grla. Lokaciju za zakopavanje životinja još nije odredila ni Opština Nikšić. Pobjedi je u utorak iz nikšićke lokalne uprave saopšteno da su predložene dvije lokacije.
Od jula, kada se kju groznica pojavila u Crnoj Gori, inficirano je oko 220 grla. C. G.
Predavanje Maje Đurić, Tatjane Koprivice i Slavka Burzanovića u Skadru
PODGORICA - Predavanje
prof. dr Maje Đurić, dr Tatjane Koprivice i Slavka Burzanovića biće održano u Muzeju Marubi u Skadru sjutra u okviru Dana evropske baštine koji se održavaju na temu ,,Putovanja, mreže i veze“.
Profesorica dr Maja Đurić govoriće na temu ,,Istorija fotografije u Crnoj Gori“ sa posebnim osvrtom na fotografe koji su porijeklom iz Albanije, kao što je bio Nikola Đonović, koji je imao atelje u Cetinju, i njegov sin Pavle Đonović, te pomenuti portrete građanskih, crnogorskih porodica snimljene u Skadru, u foto-ateljeima Marubija i Nikole Idromena. Dr Tatjana Koprivica i Slavko Burzanović će govoriti o Pjetru Marubiju i knjizi koju su izdali u saradnji sa direktorom Fototeke Marubi dr Luçjanom Bedenijem, organizatorom ovoga događaja. Inspirisan temom ,,Putovanja, mreže i veze“, Muzej Marubi je napravio program posvećen razvoju vizuelne umjet-
nosti i povezivanju fotografa dinastije Marubi i Kola Idromena. Posebna pažnja posvećena je putovanjima Pietra Marubija od Italije do Albanije i Crne Gore. Program je obogaćen radionicama i diskusijama o aktivnostima i doprinosu Kola Idromena u gradu Skadru, sa ciljem daljeg obogaćivanja projekta „Kulturna mreža Marubi-Idromeno“. A. Đ.
Radionica u Narodnom muzeju na Cetinju
PODGORICA - Narodni
muzej Crne Gore danas će organizovati radionicu pod nazivom ,,Host a Map Workshop with Local Library“, povodom obilježavanja Dana evropske baštine, u 11 sati, u Vladinom domu.
Cilj radionice je podsticanje interakcije između građana i stručnjaka u oblasti zaštite kulturnog nasljeđa, s posebnim osvrtom na izazove koje donosi moderno doba. U vremenu brzih urbanizacija i modernizacija, očuvanje
kulturnog nasljeđa postaje prioritet, a u tom kontekstu, vizualizacija urbanog razvoja grada kroz istorijske mape pruža moćan alat za razumijevanje značaja kulturnih ruta i mreža. Projekat ima za cilj istraživanje načina na koji mape, kroz prikaz evolucije grada, mogu pomoći u očuvanju kulturnih vrijednosti. Vizualizacija ovog razvoja omogućava bolje razumijevanje prošlih tokova i značajnih tačaka, čime se doprinosi kreiranju i održavanju kulturnih ruta koje povezuju prošlost sa sadašnjošću. A. Đ.
Novo igranje predstave Gradskog pozorišta
GLEDALI SMO: U čemu je vrijednost najnovijeg crnogorskog
nakon Prištine selektovan i za festival u Tirani
PODGORICA – Crnogorski dugometražni igrani film „Roda“, koji je režirao kosovski reditelj porijeklom iz Gusinja Isa Ćosja, selektovan je za glavni takmičarski programu 22. izdanja Tirana film festivala, koji se održava od 22. do 28. septembra.
,,Roda“ je svjetsku premijeru imala ovog mjeseca, na otvaranju 16. izdanja Međunarodnog filmskog festivala u Prištini „Pri-Fest“, koji je održan od 10. do 15. septembra. U pitanju je prvi crnogorski projekat koji je podržao evropski filmski fond Eurimaž, sa 80.000 eura. Film je nastao u produkciji „Artikulacije“ iz Podgorice, u partnerstvu sa ABHO Filmom i ABA Filmom iz Crne Gore, kao i sa drugim producentskim kućama iz Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije.
EMIGRACIJA
Ćosja je autor koji filmove ne snima prečesto, kako je sam kazao u intervjuu za Pobjedu povodom filma ,,Roda“, već ,,kad mu se ukaže prilika“. Prije nekoliko godina se vratio u svoj zavičaj kako bi snimio „Rodu“, film kojim je na neki način vratio dug domovini i kojim je sentiment ka rodnom kraju pretvorio u dirljivu i uzbudljivu filmsku priču. Ova filmska priča odvija se u današnjoj Crnoj Gori, u gusinjskom selu Vusanje, naseljenom albanskim stanov-
ništvom, na samoj granici sa Albanijom. Radi se o selu koje je u velikoj mjeri napušteno, a tema emigracije je u ,,Rodi“ centralna. ,,Svako se priprema da ode na groblje ili u Ameriku“, kaže jedan od protagonista na kraju filma. Raseljavanje stanovništva iz tih krajeva ,,trbuhom za kru-
PATOLOGIJE
PODGORICA - Predstava ,,Mislim da treba da razgovaramo“, za koju je po motivima djela Ingmara Bergmana tekst napisala Dragana Tripković, u režiji Danila Marunovića, biće izvedena sjutra veče u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.
U predstavi igraju: Milivoje Obradović, Vanja Jovićević, Miloš Pejović, Jelena Nenezić, Ivona Čović-Jaćimović i
Pavle Popović. Scenografiju potpisuje Smiljka ŠeparovićRadonjić , kostimografiju Adrijana Pajić, a izbor muzike Danilo Marunović. Predstava govori o ljudskosti, intimi i smislu života. Pruža otpor otuđenju, odljuđenju i ide u susret potrebi da se ispliva sa dna digitalnog bazena, gdje je čovjek najmanja jedinica mjere.
Karte su dostupne na biletarnici KIC-a ,,Budo Tomović“. R. K.
PODGORICA – Crnogorski dugometražni igrani film „Živi i zdravi“, u režiji Ivana Marinovića, biće prikazan u okviru takmičarske selekcije 17. Leskovačkog internacionalnog festivala filmske režije (LIFFE), koji će biti održan od 25. do 30. septembra. Festival je ove godine posvećen velikanu srpskog, jugoslovenskog i evropskog filma Goranu Paskaljeviću, te njegovim filmovima „Čuvar plaže u zimskom periodu“ i „Tango Argentino“, a manifestaciju će obilježiti i uručenje novoustanovljene nagrade „Otisak Gorana Paskaljevića“.
Kako preosi portal SEEcult, nagrada će biti dodijeljena filmskom umjetniku koji se ističe autentičnim stilom, koga krasi izgrađen filmski jezik,
originalnost u sinematičnom predstavljanju stvarnosti, narativ u funkciji emocionalne i intelektualne afirmacije čovjekoljublja, razumijevanja i tolerancije.
hom“, najčešće u Ameriku, počelo je još šezdesetih godina dvadesetog vijeka. Posljedice migracija uočljive su u gotovo svim scenama ,,Rode“, kroz kadrove opustjelih predjela, ogromnog siromaštva u selu i dirljivih scena roditelja koji putem video-poziva komuniciraju sa sinom koji je emigrirao. Iako su posljedice migracija centralna tema, ,,Roda“ je i te kako i film o onima koji su ostali.
Kroz priču o tri generacije unesrećenih žena, tri samoubistva i tri storije - o udovici, čovjeku s dvije žene koje
za idejno rješenje statuete nagrade. Svake godine će i drugi film Gorana Paskaljevića biti inspiracija za izgled tog priznanja. Pored crnogorskog ostvarenje „Živi i zdravi“, glavni program 17. LIFFE, čiji je selektor reditelj i scenarista Ognjen Sviličić iz Hrvatske, obuhvata slovenačke filmove „Pero“ Damjana Kozolea i „Uzor“ Nejca Gazvode, hrvatske „Samo kad se smijem“ Vanje Juranić Festival filmske režije u Leskovcu „LIFFE“ posvećen Goranu Paskaljeviću
„Živi i zdravi“ u glavnoj
Nagrada „Otisak Gorana Paskaljevića“ ustanovljena je zahvaljujući Kristini Paskaljević, supruzi slavnog reditelja, koja mu je od filma „Tango Argentino“ do posljednjeg daha ostala iskrena, odana i posvećena podrška, istakli su organizatori. Riječ je o novčanoj nagradi u iznosu od 300.000 dinara, a taj novac u podjednakom iznosu daju Kristina Paskaljević i Grad Leskovac. Svake godine biće raspisan konkurs za mlade umjetnike
Kadar iz crnogorskog filma „Živi i zdravi“
je kupio i usamljenom paru u poodmaklim godinama, ova crnohumorna drama preispituje nametnute patrijarhalne uzuse poput trgovine ženama i ,,preuzimanja“ supruge od drugog člana porodice nakon muževljeve smrti, kao i razne druge porodične i društvene patologije. Samoća, bijeg, socijalna izolacija, samoubistvo i nerazumijevanje uštogljene, male sredine samo su neke od tema koje su prisutne u ,,Rodi“. Tkanje filmske priče je izuzetno realistično, ali su scene često same po sebi bizarne i groteskne. Prikaz načina života i različitih običaja, poput specifičnog žaljenja pokojnika ili sahrane, daju ovom ostvarenju dokumentarnu notu, iako se nedvosmisleno radi o umjetničkom filmu kojem je Ćosja dao osoben lirski pečat. Roda se u filmu pojavljuje par puta i ima višestruku simboliku. U filmu ona, makar ,,na prvu loptu“, nije prikazana kao sveta egipatska ptica shodno islamskoj tradiciji, već ptica koja se niotkuda pojavila u selu i oglašava se samo noću, sluteći smrt. I ona je na neki način simbol emigracije – u Vusanju je usput, u tranzitu, na putu ka toplijim krajevima. Njena pojava na filmskom platnu svaki put je duboko nostalgična, njena bjelina prkosi sivoj, turobnoj stvarnosti, kao što ljepote krajolika koje je prikazao Ćosja prkose ljudskoj nesreći u malenom selu u kojem vrijeme kao da je odavno stalo. Glavne uloge u ovom ostvarenju, koje je Pobjeda imala priliku da pogleda ljubaznošću producenata iz Crne Gore, uvjerljivo su ostvarili Škumbin Istrefi, Arta Dobroši, Flonja Kodheli, Arben B ajraktaraj , Donat Ćosja i drugi. A. RADOVIĆ
i „Sveta obitelj“ Vlatke Vorkapić, bosanskohercegovački „Ekskurzija“ Une Gunjak, sjevernomakedonski „Domaćinstvo za početnike“ Gorana Stolevskog, kao i srpske „Lost Country“ Vladimira Perišića, „Radnička klasa ide u pakao“ Mladena Đorđevića i „78 dana“ Emilije Gašić, najavio je direktor LIFFE Dragan Jović
Nit koja povezuje selektovane filmove za „Glavni takmičarski program“ su porodica i porodični odnosi, rekao je Jović, dodajući da će, uz filmove u konkurenciji za nagrade, biti prikazani i program „Mladi autori u fokusu“, u okviru kojeg će biti prikazani prvi ili dru-
Sajam knjiga u Podgorici biće održan od 2. do 6. oktobra na Trgu nezavisnosti
PODGORICA – Deseti jubilarni Internacionalni sajam knjiga u Podgorici biće održan od 2. do 6. oktobra na Trgu nezavisnosti. Sajam će 2. oktobra, u 17 sati, biti otvoren promocijom knjige ,,Sa Cvejom“, o jugoslovenskom i srpskom glumcu Branku Cvejiću, koju je priredila Beka Vučo.
Pres konferencija povodom 10. jubilarnog Sajma održana je juče u Modernoj galeriji, a govorili su sekretarka za kulturu Glavnog grada Snežana Tomanović, umjetnički direktor Sajma Vasko Raičević, Jelena Đurđić iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Bojana Maraš u ime generalnog sponzora Sajma M:tela.
TRG
Ovogodišnji Sajam, kako je kazala Đurđić, održava se pod motom ,,Grad diše knjigama“. - Ta misao izražava ideju da knjige nijesu samo izvor znanja, već i da su živi entiteti koju produkuju, obogaćuju i inspirišu zajednicu, signalizujući upravo na Trgu nezavisnosti suštinsku povezanost grada i kulture čitanja – kazala je Đurđić. Tomanović je najavila više od 40 programskih sadržaja i čak 70 izdavača na ovogodišnjem Internacionalnom sajmu.
- Ove godine programski sadržaji neće biti svi organizovani u sajamskom prostoru, nego na različitim kulturnim tačkama grada – u Kuslevovoj kući, na Ljetnjoj sceni iznad sastavaka rijeka Morače i Ribnice, u CNP-u, Crnogorskoj kinoteci, Njegoševom parku... Upravo takav koncept nam daje tradiciju da sljedeće godine Sajam preraste u festival knjige – kazala je Tomanović.
Ona je rekla da se Sajam ove godine neće održati u ,,Bemaks areni“ zbog tehničkih
problema – nemogućnosti usklađivanja termina utakmica i sajamskih programa koji se preklapaju, a ne mogu biti odloženi.
Raičević je podsjetio da su se sajmovi vjekovima održavali na gradskim trgovima, dok nijesu u moderno vrijeme počele da se prave dvorane specijalno za sajmove. - Podgorica nema takvu dvoranu, možda je ovo prilika da se skrene pažnja da se to planira u nekom narednom periodu – rekao je Raičević.
PROGRAMI
Raičević je najavio da ćemo na ovogodišnjem Sajmu imati pisce iz Italije, Engleske, Velsa, Austrije, Poljske... Što se tiče regiona, kako je kazao, bili su im važni autori koji su na neki način ostvarili učešće u trendovima regionalne knji-
ževnosti, kao i crnogorski autori na tom tragu.
- Imaćemo više domaćih autora koji su objavili svoje knjige kod izdavača van Crne Gore. Biće zanimljivo čuti što su to regionalni izdavači prepoznali kod naših autora – istakao je Raičević. S druge strane, od pisaca poznatijih široj publici, Raičević je najavio da će na Sajmu gostovati autori poput Nađe Petrović i Aleksandra Gatalice i mnogi drugi. Iz Hrvatske, kako je kazao, dolaze predstavnici Hrvatskog društva pisaca.
- Ivan Herceg i još nekoliko autora koji će predstaviti časopis ,,Poezija“, jedan od najvažnijih časopisa koji se bavi poezijom u regionalnim okvirima – rekao je Raičević. Tomanović je najavila da će gost Sajma biti jedan od naj-
Dani Evropske baštine biće obilježeni u Nikšiću
PODGORICA - Program
gi film autora iz istočne Evrope, selektora Ivana Bakrača i Pavla Vučkovića, te program „Regionalni studentski filmovi“, selektora Pavla Vučkovića. Najavljen je i revijalni program „Bindžuj sa serijama iz Srbije i regiona“ koje nijesu prikazane ili je spremna njihova nova sezona.
Prošle godine, na 16. LIFFE, Gran pri „Živojin Žika Pavlović“ dodijeljen je hrvatskom reditelju Juraju Lerotiću za film „Sigurno mjesto“, dok je druga nagrada pripala Pjeru Žalici iz BiH za „Praznik rada“, a treća srpskoj rediteljki Nini Ognjanović za film „Ovuda će proći put“. Festivalski sajt je liffe.rs. R. K.
„Ponovo zajedno putujemo vozom na tvrđavu“, organizovan u saradnji s Ministarstvom kulture i medija, Bedem festom i Bedem Fortressom, biće dio obilježavanja Dana evropske baštine 2024. godine.
U skladu s ovogodišnjom temom „Baština koja povezuje – kulturne rute i mreže“, osmišljena je nova turističko-kulturološka ruta koja obuhvata Nikšić i Crnu Goru. Inspirisana je nekadašnjom željezničkom prugom Nikšić – Čapljina – Sarajevo, čiji ostaci prolaze pored jugozapadnog dijela tvrđave u Nikšiću. Cilj ovog projekta je isticanje zajedničkih kultur-
no-istorijskih vrijednosti koje povezuju narode i zajednice, a kulturna ruta podstiče obrazovanje, kulturnu razmjenu i unapređenje turističke ponude.
Organizatori žele da ljubiteljima tvrđava, pruga i avantura, kao i Nikšićanima koji žive u drugim gradovima, ponude jedinstvenu priliku da ekološki prihvatljivim vozom dođu za vikend na mini-odmor u Nikšić. Uz rodbinu i prijatelje, posjetioci će moći da uživaju u raznim sadržajima na tvrđavi. Posjetiocima će biti omogućeno da prošetaju kroz uske prolaze i kamene staze duž tvrđave, koje će biti očišćene u volonterskim akcijama. Takođe, moći će da obiđu ljetnju pozornicu, kulu osmatračnicu,
značajnijih savremenih italijanskih pisaca Lorenco Marone, koji 3. oktobra dolazi u Podgoricu. - Veća ekskluziva od te je što je Marone nedavno objavio novi roman ,,Plavo pero“, koji još nije objavljen ni na jednom južnoslovenskom jeziku. Tereza Albano ga je prevela na crnogorski, a Sekretarijat za kulturu objaviće 1.000 primjeraka ovog romana – kazala je Tomanović. Ona je najavila i scensko čitanje dramskog teksta ,,Urotnici“ Igora Štiksa i Vladimira Arsenijevića, u režiji Borisa Liješevića, 2. oktobra u 21 sat, na sceni Studio CNP-a. Maraš je istakla da M:tel podrškom Sajmu pokazuje da je na pravom putu – putu kulture i obrazovanja, kao i da je ulaganje u obrazovanje najveća investicija. A. R.
Petrovačku kulu, osmougaonu kulu, Nebojšinu kulu, kao i spoljni dio zidina tvrđave, uživajući u pogledu na grad Nikšić. Povodom Svjetskog dana turizma, Bedem fest i Bedem Fortress će, u saradnji s Turističkom organizacijom Nikšić, u četvrtak, 26. septembra,
održati javni čas „Kulturna baština i turizam kao mostovi mira“ za učenike četvrtog razreda OŠ „Branko Božović“ iz Podgorice. Projekat je dio septembarskih dana kulture u Nikšiću, a partneri su Opština Nikšić i JU Muzeji i galerije Nikšić. A. Đ.
Košarkaši SC Derbija večeras pred svojim navijačima u „Morači“ (19 h) dočekuju Spartak u prvom kolu ABA lige
PODGORICA – Nakon crnogorskog derbija u „Topolici“ između Mornara i Budućnost Volija, koji je ubjedljivo pripao Podgoričanima, na teren će i treći crnogorski predstavnik u ABA ligi – SC Derbi večeras u „Morači“, od 19 časova, dočekuje novog člana elite regionalne košarke, subotički Spartak, koji je prošle sezone osvojio ABA 2 ligu. Spartak od prošle sezone vodi bivši trener Budućnosti Vladimir Jovanović, a ljetos je u Suboticu stigao i bivši krilni centar „plavih“ Danilo Nikolić, pored još nekoliko pojačanja koji Subotičane, barem na papiru, svrstavaju među ti-
move koji će se boriti za mjesto u plej-ofu.
- Gajimo veliki respekt prema ekipi koja je sastavljena za visoke domete ove sezone, sa jako dobrim trenerom. Mnogo je stvari u kojima moramo biti jako dobri, da ne kažem perfektni. Tu mislim i na defanzivu i na ofanzivu ukoliko želimo da savladamo dobru ekipu Spartaka. Očekujem tvrdu, tešku utakmicu, jako motivisanog protivnika, očekujem i ekstramotivisanu svoju ekipu i dobru košarku – rekao je trener „studenata“ Petar Mijović S obzirom na to da je Spartak prvi put u ABA ligi, biće ovo prvi susret ova dva tima, koja nijesu imala priliku ni da se
Košarkaši Sutjeske večeras protiv Rabotničkog (18 h) otvaraju sezonu u ABA 2 ligi
Vladimir Jovanović, trener Spartaka, ističe da je prva utakmica u ABA ligi, bez obzira na protivnika, „u svakom slučaju zahtjevna“.
- Promijenili smo veliki broj igrača i sigurno će nam biti potrebno određeno vrijeme da se sve kockice slože i da igramo na nivou na kome želimo. Osim toga, u posljednje tri nedjelje pripremnog perioda desili su se neki pehovi, male povrede, koje su jedan određeni broj igrača pomjerile van terena, ne bih rekao na duži period, ali na jedan period koji, definitivno, remeti formu tima. Ekipa SC Derbija je postala jedan standardni abaligaš. Tim koji je sastavljen od jako talentovanih, mladih i iskusnih igrača koji imaju već u svom CV-ju igranje ABA lige. Tim je, sigurno, odlično treniran i vođen od strane mog kolege Mijovića i znam da nas u Podgorici očekuje jako motivisan protivnik. Bez obzira na probleme, mislim da smo spremni za ovu utakmicu i da ćemo motivacijom i energijom odgovoriti SC Derbiju i pružiti jednu jako dobru partiju – rekao je Jovanović.
sretnu u ABA 2 ligi.
– Očekuje nas izuzetno teška utakmica, protiv jako iskusne ekipe sa odličnim igračima na svim pozicijima. Spartak je novajlija u ligi, ali sa visokim ciljevima i sigurno da će ući sa imperativom pobjede. Pripremamo se za ovu utakmicu već nedjelju, znamo šta nas čeka, trenirali smo dobro, spremni smo i jedino što nam ostaje je da pokažemo to na terenu u „Morači“ – kazao je David Mirković, krilni centar SC Derbija.
Mijović, koji se ovog ljeta vratio na klupu SC Derbija, ističe da je iza njegove ekipe dobar pripremni period. – Ako izuzmemo određeni broj
Crnogorska košarkašica karijeru nastavlja u ekipi Elicur Ramle Kovačević u Izraelu
PODGORICA – Crnogorska
košarkašica Bojana Kovačević nova je članica Elicur Ramle. Biće to novi izazov za našu reprezentativku, koja je tokom prošle sezone nastupala za Fudžan u Kini i belgijski Mehelen. Prije četiri godine u ovom klubu bila je Božica Mujović. Elicur Ramla minule sezone dominantno je stigla do titule, ostvarivši čak 23 pobjede i sa-
mo jedan poraz. U sezoni koja uskoro počinje igraće i Evropu. Kovačević je tokom sezone igrala dugo u Španiji za Kadi le Su, Logronjo, Sant Andriju, Aviles i Barselonu, dok je u našoj zemlji nosila dres cetinjskog Lovćena. Kovačević je standardna reprezentativka Crne Gore sa iskustvom igranja na šampionatima Evrope. Nedavno je
bila dio tima na pretkvalifikacionom turniru za plasman na Mundobasket, koji je odigran u Meksiku. R. P.
Ulaznice po cijeni od tri eura mogu se kupiti na biletarnici SC „Morača“ od 16 do 19 časova
povreda koje su se desile i koje su nam otežavale posao. Mislim da smo u pripremnom periodu radili jako dobro, radili smo na podizanju naše igre u oba pravca. Imamo veliki broj novih igrača od kojih je trebalo napraviti tim kadar da odgovori zahtjevima u ABA ligi. Koliko smo uspjeli u tome, pokazaće vrijeme i već prva utakmica protiv Spartaka – zaključio je Mijović. S. JONČIĆ
Bajić: Ako nam se ukaže šansa, nadam se da ćemo slaviti
PODGORICA – Kao i Teodo, i košarkaši Sutjeske će sezonu u ABA 2 ligi otvoriti u Skoplju, ali protiv Rabotničkog (Tivćani su igrali protiv MZT-a), u meču prvog kola grupe B koji se igra večeras od 18 sati.
U novom formatu takmičenja, u drugom rangu regionalnog košarkaškog takmičenja, rivali Sutjeske u grupi su još i Vojvodina i Bosna, a nakon šest kola, po tri kod kuće i u gostima, dvije najbolje ekipe će proći u drugu fazu.
- Znamo da nas žrijeb nije mazio, ali šta je – tu je. Gostujemo Rabotničkom, koji ima ,,vruć teren“. Dosta igrača i poznajem, jer sam ih trenirao u makedonskoj reprezentaciji. Ekipa su koja je spoj mladosti i iskustva i koja može da bude nezgodna ako joj protivnik to dopusti. Ako budemo imali dobar pristup, ako nam se ukaže šansa, ja se nadam da ćemo slaviti u tom meču - rekao je trener Sutjeske Dragan Bajić Šef stručnog štaba Nikšićana ističe da je ekipa imala kadrovskih problema.
- Zato sam neke igrače više opteretio, što nije bilo u planu. Zadovoljan sam kako smo odradili pripremni period, a zadovoljan sam i pristupom momaka na treninzima i kontrolnim mečevima. Bilo je osci-
Prva velika zvijezda kanadskog NBA kluba Toronto povukao broj ,,15“ u čast Kartera
PODGORICA - Toronto Reptorsi saopštili su da više niko neće nositi broj ,,15“ na dresu u tom NBA klubu, u čast legendarnog Vinsa Kartera
Bek Karter, nekada olimpijski šampion i jedan od najboljih strijelaca u najjačoj ligi svije-
ta početkom vijeka, bio je prva velika zvijezda kanadskog kluba nakon osnivanja. Za zaljubljenike košarke i dalje važi za najvećeg majstora atraktivnih zakucavanja. U Torontu je proveo šest najboljih godina karijere, a klub je odlučio da prvi put povuče neki broj na dresu iz upo-
lacija, dobrih i loših stvari. Nadam se da u 1. kolo ulazimo spremni – dodao je Bajić. Krilni centar Radosav Spasojević je ljetos produžio ugovor i ostao u Nikšiću, a jedan od najiskusnijih igrača u timu zna kako je igrati u Skoplju, pošto je u sezoni 2017/18. nosio dres MZT-a. - Iz mog iskustva znam da je to težak teren. Daćemo maksimum kako bismo pobijedili u prvom kolu. Zadovoljni smo kako smo odradili pripreme. Trener je dao svima šansu. Vidjećemo kako će sve izgledati. Ja sam optimista. Čekamo prvu utakmicu, nakon koje će biti realnija slika - rekao je Spasojević. Ono što sve raduje u Sutjesci jeste prilika da ekipa mečeve igra u Nikšiću. Nema više „balona“, pa će navijači biti od velike pomoći ekipi. - Raduje da ćemo igrati u Nikšiću. Nadam se da će biti velika posjećenost, ali to zavisi od naših igara i rezultata. U grupi smo sa pretendentima na plasman u ABA ligu, a znate da je teško igrati protiv Rabotničkog. Idemo od utakmice do utakmice – da budemo fokusirani, da ispoštujemo dogovor. Pozitivna energija, koju moram da prenesem na igrače, daje mi nadu da možemo da slavimo u tom meču – zaključio je Bajić. S. J.
trebe – na 30 godina od osnivanja franšize. Karter se nije u najboljim odnosima rastao sa čelnicima kluba i često je dočekivan zvižducima u dvorani Toronta. Ipak, jasno je da je prepoznat kao velikan Reptorsa. Tokom duge karijere bilježio je 16,7 poena uz 4,3 skoka po meču, osam puta učestvovao je na Ol-star utakmicama, jednom je izabran u drugu, a jednom u treću petorku lige. Igračku karijeru završio je 2020. godine. R. A.
Nakon ubjedljive pobjede u Baru protiv Mornara na startu ABA lige (98:51), najubjedljivije u klupskoj istoriji u regionalnom takmičenju, uslijedilo je neprijatno evropsko otrežnjenje – košarkaši Budućnost Volija ubjedljivo su poraženi u Istanbulu od Bešiktaša sa 94:76 i već na startu nove sezone u Evrokupu shvatili da će morati mnogo više ako žele da se dokopaju plej-ofa. Pobjeda u duelu sa nespremnim Mornarom nije mogla da pokaže realno stanje forme „plavih“, koji su u protiv Bešiktaša, jednog od favorita takmičenja, bili daleko od nivoa potrebnog za rivala kakav je tim Dušana Alimpijevića
POČETAK NAJAVIO KRAJ
Uz lošu odbranu, bez šuta sa distance (5-1, 1-0 u prvoj četvrtini), i uz slabiji skok (15-20), pa i ofanzivni (4-7), tim Andreja Žakelja u prvom poluvremenu nije uspio da parira domaćinu, koji je na polovini meča imao dvocifrenu prednost (49:39). Bešiktaš je u prvih 20 minuta ubacio pet trojki (iz 13 pokušaja), a imao je i nešto bolji šut za dva poena (63,6 – 54,5 odsto), te dvije izgubljene lopte manje (4-6), što je turskom timu omogućilo da vodi skoro cijelo prvo poluvrijeme, uz 10 poena (2-2 za tri, 3-2 za dva), tri skoka i dvije asistencije Dereka Nidama, bivšeg crnogorskog reprezentativca i nekadašnjeg pleja Mornara. Budućnost je loše otvorila meč, nakon tri i po minuta igre gubila je 10:2 (samo je pogodio Kenan Kamenjaš za 5:2), uz tri promašaja i dvije izgubljene lopte u tom intervalu. Nakon tajm-au-
Olmen 9 Metjuz 10 Nidam 18
ta, uslijedio je dobar period igre „plavih“ i serija od 10:0, za skoro dva minuta igre, i prvo vođstvo na meču (12:10). U igri koš za koš, Budućnost je posljednji put vodila na 15:14 (košem Džuvana Morgana), a neriješeno je posljednji put bilo na minut i 49 sekundi prije kraja (19:19), nakon koša Nikole Tanaskovića Kraj prve i početak druge četvrtine je, vjerovatno, odredio sudbinu meča, jer je Bešiktaš napra-
vio seriju od 11:0 i prvi put stigao do dvocifrene prednosti (30:19), nakon minuta i 14 sekundi igre u drugoj dionici. Seriju bez poena „plavih“ prekinuo je 20 sekundi kasnije Flečer Megi, sa tri pogođena bacanja, nakon što je bio fauliran u šutu sa perimetra. Na trojku Nidama za 35:22, Budućnost je odgovorila mini serijom 6:0 (35:28), koju je zaključio sa poludistance Rašid Sulejmon, najefikasni-
ji u prvom poluvremenu sa 11 poena, uz pet skokova. Međutim, Bešiktaš je nastavio da igra efikasno, pa je sredinom četvrtine stigao do maksimalnih 15 razlike ( 43:28 ) u prvom poluvremenu, a Budućnost je do odmora uspjela samo da taj minus smanji za pet poena... ODLUKA U 3. DIONICI Budućnost je napadački potpuno pala u trećoj četvrtini, u
kojoj je ubacila svega 12 poena, odnosno pet koševa za dva poena i dva pogođena bacanja, a „plavi“ su promašili dva tri šuta za tri poena. Nije ni Bešiktaš bio posebno efikasan u ovom dijelu meča (18), ali je uz dobru odbranu i tri pogođene trojke, praktično, riješio pitanje pobjednika. Jer, domaćin je na kraju kvartala, u kojem je Budućnost samo jednom imala jednocifren minus (54:45),
vodio 67:51, a trojkom Konora Morgana, 12 sekundi prije kraja četvrtine, turski tim je imao i prednost od 18 razlike (67:49). Bešiktaš je nakon tri četvrtine povećao prednost u skoku (33-23), posebno ofanzivnom (13-5), a Podgoričani su u ovoj četvrtini imali i izgubljenu loptu više (4-3). U posljednjih 10 minuta, u kojima je i jednima i drugima bilo jasno ko je pobjednik meča, prednost Bešiktaša nije padala ispod 13 poena, u dva navrata (69:56, 71:58), a maksimalnih 20 razlike (88:68) bilo je na dva i po minuta prije kraja meča za zaborav za crnogorskog šampiona... Trojica igrača Budućnosti imala su dvocifren poenterski učinak – Rašid Sulejmon i Mekinli Rajt po 13 poena, a Džuvan Morgan 12. Nikola Tanasković je imao sedam skokova. Derek Nidam je nastavio tradiciju dobrih partija protiv Budućnosti, iz perioda igranja u Mornara, pa je meč završio sa 18 poena, šest asistencija i četiri skoka. Martin je dodao 14 poena, Morgan 12, a Metjuz 10. Inače, utakmica u Istanbulu je počela minutom ćutanja za bivšeg turskog reprezentativca Asima Parsa (rodom iz Tuzle kao Asim Paščanović), koji je prije dva dana izvršio samoubistvo.
Budućnost u narednom kolu, 2. oktobra, dočekuje Gran Kanariju. S. JONČIĆ
Nekadašnji rukometni reprezentativac Crne Gore Novica Rudović vodiće ove sezone podmlađeni tim Budvanske rivijere
smo krugu, cilj mi je da stvorimo
PODGORICA – Promjene u Rukometnom klubu Budvanska rivijera Budva ovog ljeta – tim su napustili najiskusniji i najbolji igrači (Đorđo Peruničić, Lazar Pešić, Božo Brnović...), imperativ neće biti osvajanje trofeja, a trenerska uloga povjerena je mladom stručnjaku, ali dobro poznatom licu – našem nekadašnjem reprezentativcu Novici Rudoviću. - Ekipa je potpuno izmijenjena u odnosu na prošlu sezonu. Krenuli smo prije mjesec sa pripremama, odigrali četiri kontrolna meča, malo-pomalo dižemo formu, iako smo donekle gubili ritam jer su igrači koji su u četvrtom razredu srednje škole bili na ekskurziji – rekao je za Pobjedu 41-godišnji Cetinjanin.
MLADOST I POLETNOST
Turbulentne su bile prethodne sezone u Budvi. U prethodnoj se ekipa zbog nagomilanih dugova nije pojavila na gostovanju najvećem rivalu, Lovćenu, u predstojećoj – koja počinje 5. oktobra – sličnih problema valjda neće biti.
- Ekipa je mlada, sa devet kadeta, Novak Bajčeta je sa 24 godine najiskusniji u timu. Sa nama su tri igrača iz Mojkovca – LazarDulović, VasilijeRadović i NemanjaZindović, dobili smo sa njima ,,širinu“ u igračkom kadru, ali vidjećemo koliko će moći da nam pomognu, zavisi
od njihovih obaveza na poslu –objasnio je Rudović. - Kao mladom treneru prija da radim sa podmlađenim timom. Bilo bi idealno da možemo svaki dan da koristimo dvoranu (danas u Mediteranskom sportskom centru počinje takmičenje u gimnastici, prim. aut.) i da je ekipa kompletna na svim treninzima. Ipak, idemo korak po korak, nemamo pritisak od kluba, ali takmičari smo i želimo da se dokažemo, da imamo neku rolu u Prvoj ligi. Ne možemo sa sigurnošću da kažemo kako će sve ići jer nijesmo upoznati sa svim ostalim timovima – dodao je Rudović.
- Potrebno je dosta rada da se ekipa uigra. Duga je sezona, idemo postepeno. Važno je da mladi igrači budu poletni i da naprave iskorak u karijerema, da dokažu da u budućnosti može da se računa na njih – istakao je trener Budvanske rivijere.
IGRAČ NE DOĐE 10
DANA I ONDA NEMA
NAPRETKA
Rudović se vratio u Crnu Goru iz mnogo sređenijih sistema, ne samo sportskih, i zatekao lošu situaciju u svim rukometnim sredinama.
- Kod nas gotovo svi klubovi zavise od opštine jer je takva vlasnička struktura. Veliki je plus ako neko ima dobru bazu i dosta svojih igrača, pa ne mora da dovodi sa strane. Mora da postoji veliki entuzijazam, volja
Veliki peh za Real Madrid
Peh za Real Madrid uoči gradskog derbija s Atletikom – Kilijan Mbape povrijedio je butni mišić lijeve noge na meču s Alavesom u utorak (3:2). ,,Kraljevski klub“ do sinoć nije objavio težinu povrede francu-
skog napadača, ali ,,Marka“ je objavila da Mbape neće igrati u nedjelju, te da će vjerovatno pauzirati tri sedmice. To znači da bi najveće pojačanje Reala ovog ljeta, osim duela s Atletikom, propustilo gostovanje Lilu u Ligi šampiona,
Katarina Džaferović (22) prošla je kroz tri operacije od 2021. odigrala samo četiri seniorska meča, a onda
i rad svih u klubu da bi se funkcionisalo – istakao je Rudović. Prva liga je trebalo da počne ovog vikenda, ali je pomjerena za sedmicu zbog odustajanja Brskova.
- Volio bih da se prekine trend odustajanja klubova i da bude sasvim suprotno, da se liga proširi. Baš je teška situacija i u ženskom i u muškom rukometu. Ima dosta oscilacija, kašnjenja, a onda igračice i igrači ne mogu da misle samo na sport, već traže druge poslove i to ih odmah odvaja od treninga i utakmica. Teško je onda i nama trenerima da sve uskladimo. Na primjer, ne pojavi se igrač 10 dana – to je problem i za njega i za mene – objasnio je Rudović.
- U tom slučaju nema pomaka, sve se odražava na igru, uvijek smo u tom začaranom krugu. Uz to, talenti odlaze prerano, mislim da neko sa 16 ili 17 godina nije formiran igrač – kazao je nekadašnji lijevi bek.
Rudoviću će ovo biti prva trenerska sezona u prvoj ligi, nakon što je u Budvi radio sa ženskim timom i mlađim kategorijama.
Imaće što da prenese iz igračke karijere koju je po odlasku iz Lovćena gradio u Srbiji, Hrvatskoj, Španiji, Portugalu, Francuskoj, Rumuniji...
- Ne želim da budem previše zahtjevan. Imam lijepo iskustvo, posebno iz Španije gdje se tehničko-taktičkim stvarima pristupa detaljno. Za našu ligu bi to bilo previše, ali makar donekle želim da prenesem znanje. Kad bi igrači nešto od toga usvojili bilo bi lakše i njima i meni, ali idemo korak po korak. Koliko god da bude biću zadovoljan, a njima bi koristilo kako bi se što prije dokazali, potencijalno bili kandidati za reprezentaciju... To mi je i cilj – zaključio je Novica Rudović, trener RK Budvanska rivijera Budva. N. KOSTIĆ
te meč sa Viljarealom u La Ligi. Odsustvo Mbapea trebalo bi da otvori prostor u startnih 11 supertalentovanom brazilskom fudbaleru Endriku Ne. K.
– To što može mladost, ne može starost, nažalost!
Džaba iskustvo, životne lekcije ako tijelo nije spremno da prkosi kijametu sa kojim je Katarina Džaferović vodila ,,ludu“ borbu od marta 2021. kada je ušla u ,,svađu“ sa povredama. I upravo je od te godine do početka ove sezone ljevoruka rukometašica odigrala samo četiri seniorska meča! Posljednji u oktobru 2022. kada je u Ligi šampiona, kao članica Budućnosti, postigla četiri gola protiv Đera. I onda je sve stalo. Lijevo koljeno je stradalo, imala je tri operacije, i vjerovali ili ne, tek što je trebalo da se vrati na teren, pregledima je konstatovano da nema ligamente. I to je valjda trebalo da bude to, zvanično - kraj karijere za najtalentovanijeg desnog beka Crne Gore. A predviđali su joj velike stvari, duboko se vjerovalo da će biti nasljednica Katarine Bulatović Ne, nije kraj priče... Jer nije odustala. Porodica (prije svega roditelji), prijatelji, momak, kondicioni treneri nijesu joj dali šansu da sportu okrene leđa. Rizikovala je, napustila je Budućnost, potpisala za rumunsku Krajovu gdje je pokazala, poslije nekoliko mečeva, zbog čega je zavrijedila poziv seniorske reprezentacije, odnosno, nove selektorke Suzane Lazović
ŽELJNA LOPTE I TERENA - Prošle su skoro tri godine od kada sam bila aktivno i kon-
Ugovor menadžera ,,karamela“ ističe narednog ljeta
PODGORICA - Šon Dajč (53) do kraja sezone potencijalno ostaje bez ugovora na klupi Evertona, objavio je londonski Dejli Miror. Kako se navodi, izvjesno novi vlasnik kluba, američki investitor Den Fridkin, donijeće odluku početkom naredne godine, kada definitivno kompletira kupovinu
liverpulskih ,,karamela“. Ugovor menadžera Dajča u sedmostrukom engleskom šampionu ističe na ljeto naredne godine. Everton je u teškoj finansijskoj situaciji, što se dugoročno odrazilo i na kvalitet partija. Klub je u situaciji da se grčevito bori za opstanak, a trenutno je na tek pretposljednjem 19. mjestu na
tabeli Premijer lige, sa samo bodom. Fridkin je spreman da za Everton plati traženu svotu – između 550 i 600 miliona eura za kupovinu kontrolnog paketa akcija. Dajč je prethodno sa uspjehom deset godina vodio Barnli, a liverpulski klub vodi od kraja januara prošle godine. R. A.
operacije koljena, ostala bez ligamenata, onda se vratila u punom sjaju
stantno u utakmicama i rukometu. Ali, priznajem, od prvog meča u Krajovi, odnosno, treninga, nisam imala osjećaj da sam dugo odsutna. Mislila sam da će biti teže i komplikovanije da vratim neke stvari. Na početku sezone, posebno što se napada tiče, trebalo je malo vremena da vratm osjećaj, prije svega jer je bilo sve drugačije zbog koljena koje je u stanju u kakvom jeste. Iskreno, sebi se sada više sviđam i osjećam se bolje nego ranije – kazala je Džaferović. Što te ne slomi, ojača te? – U mojem slučaju je tako, ali da nijesam imala ljude oko sebe koji su sve ovo sa mnom prolazili – roditelji, porodica, prijatelji, kondicioni treneri, momak, mislim da ništa ovako ne bi bilo.
U ranim godinama je sazrela. Prvo je prihvatila situaciju u kojoj se našla nakon prve operacije, kada je pokušala da odigra neke mečeve, ali zbog toga što joj je koljeno oticalo, morala je na dodatne preglede. Tada se uključio prvi u nizu alarma.
– Nisam ni pomislila da se nešto čudno dešava sa koljenom kada sam otišla u Holandiju na sedmicu kod kondicionih trenera. Tada sam zakazala pregled kod doktora koji mi je saopštio da ligamenti nijesu u redu i da ću morati prije nove, druge operacije da uradim još jednu. I to sam završila. Kako je Kaća sačuvala glavu, na koji način je još, osim discipline i što je bukvalno sate provodila u teretani, a da milimetar s puta nije skrenula, iz-
držala godine borbe...
- U jednu ruku je sve to bilo dobro, u na drugoj strani loše. Jer sam kao mlada morala da prolazim kroz razne teške situacije, ali sam zahvalna na svemu. Moje tijelo je mlado, brzo se regeneriše, mnogo više mogu da istrpim, vjerovatno što ne bih mogla da sam u zrelijim rukometnim godinama. Ali nije samo meni bilo teško. Moji roditelji to najbolje znaju, a dosta puta sam pokušavala da ih sačuvam i ne pokazujem koliko mi je naporno ili koliko me noga boli. Zaista je bilo milion prepreka, posebno kada sam pred sami dolazak u rukomet saznala vijest koja uopšte nije bila lijepa. Godinu poslije posljednje operacije utvrđeno je da moji ligamenti ne postoje. Infekcija zuba, možda će mnogima da zvuči čudno, ali zaključak je donesen nakon mnogo istraživanja i pregleda, napala je najranjivije mjesto - koljeno koje je tek freško bilo operisano. Stručnjaci su joj savjetovali da prekine karijeru. Prosto, bez ligamenta je nemogće razmišljati o većim naporima.
- Moji kondicioni treneri Tanja i Maja, koje ću uvijek spominjati, nijesu mi dali da pokleknem. Pitanje je bilo da li je ili nije pametno nastavljati. Od doktora sam dobila odgovor da je rizično. Ali, koliko sam radila i koliko sam nogu spremala, rečeno mi je da ako se osjećam dobro, zašto da ne probam. Uvijek bih se kajala da nisam probala.
Utisak je da se i zbog reprezentacije vratila na teren.
- Iskreno, kad sam već u aprilu krenula pomalo da treniram u ekipi Rudara, meni je već tada bilo u glavi da nađem klub, ali najviše zbog toga da bih se spremila zbog ovoga gdje sam sada. Jer moj cilj i najveća želja su bili da poslije svega sebi dokažem da mogu da se vratim u reprezentaciju u kojoj nisam bila još od kvalifikacija za OI u Tokiju. I, evo, sada dok pričam nemam riječi kojima bih opisala koliko mi je drago što sam tu. Ovo su moje prve pripreme nakon duže pauze sa novom selektorkom i moram da pokažem mnogo toga da bih zadržala mjesto. Ali isto tako sam spremna sve da dam da bih ovđe ostala, jer bi to bila najveća nagrada za sve što sam prošla. Oblake sumnje razgrće odličnim partijama u Krajovi. – Drago mi je što sam se uklopila u sigurno najjaču ligu Evrope i to u ekipi koja ima dosta igračica sa Balkana i gdje se osjeća naš stil. Željna sam igre, a to je najvažnije. Pričali su mi da me čeka težak posao, jaka liga, duga putovanja, ali meni ništa nije teško. I putovanja autobusom od 10 sati su prelijepa. I kada sam umorna nakon utakmice meni je prelijepo. Uživam u igri koliko god da igram – pet, 10, 15 minuta... Najbitnije je da je koljeno na kraju dana dobro. I da me sluša. Inače, sviđa mi se klub, gdje je i moja kuma Dijana Mugoša koja mi je mnogo pomogla da se vratim rukometu. Na početku sam imala padove, gubila samopouzdanje, a Dijana mi je pomogla da se smirim, stanem na zemlju i shvatim realno stanje. Samokontrola, disciplina, njegovanje noge i glave ubrzalo je na neki način Kaćin povratak na teren.
– Shvatila sam da ovo što radim nije obaveza, već neka nova rutina u životu. Ništa mi nije teško. Ako ne njegujem tijelo i nogu neću dugo trajati. Iako imam 22 godine, moje stanje je tako da se koljenu 100 odsto moram posvetiti. I da pazim na sve ono što se dešava prije, tokom i poslije treninga. Ipak sam na ovakav povratak dugo čekala i dočekala. A o čemu sanja Katarina? – Trenutno moj cilj ili san je da odem sa reprezentacijom na Evropsko prvenstvo.
A. MARKOVIĆ
Budućnost u petak gostuje Dečiću na premijeri 9. kola CFL
PODGORICA – Budućnosti je pripala uloga da bude prvi rival Dečića na otvaranju rekonstruisanog stadiona u Tuzima u petak veče od 19 časova, u okviru 9. kola Meridianbet 1. CFL.
Fudbaleri aktuelnog šampiona vraćaju se nakon dvije godine pravoj ulozi domaćina, nastupima u svom starom domu, koji sada odiše novim sjajem i modernijim ambijentom. Biće to sudar prvog i drugog na tabeli, dva tima sa najvećim ambicijama. Izabranici Milorada Pekovića brane tron, a za konkurenta imaju lidera, jedinu neporaženu ekipu u ligi, sastav koji izgleda sve ozbiljnije pod vođstvom Ivana Brnovića Momentum je na strani Budućnosti koja ima pet bodova prednosti u odnosu na Dečić. Jasno je da bi ,,plavi“ pobjedom napravili krupan korak ka jesenjoj tituli.
O tome, međutim, nije pričao šef struke podgoričkog kluba. Pred utakmicu je bio umjeren u izjavama.
- Idemo na vruće, jako gostovanje. Čeka nas otvaranje stadiona. Nadamo se dobrom, pravom fudbalskom ambijentu. Pozivamo i naše navijače da dođu u što većem broju, da upotpune atmosferu, da slika bude fudbalska. Očekuje se lijepo vrijeme, dobar novi teren domaćina. Svi preduslovi za lijepu predstavu su tu – rekao je Brnović.
Savićević otvara stadion u Tuzima
Uoči sjutrašnjeg duela Dečića i Budućnosti svečano će biti otvoren stadion u Tuzima. Svečanost će se održati u 18.15 sati, a stadion će otvoriti predsjednik FSCG DejanSavićević sa čelnicima Opštine Tuzi i FK Dečić, saopšteno je iz Fudbalskog saveza Crne Gore.
O Tuzanima ima visoko mišljenje:
- Dečić se vratio na pobjednički put nakon male krize. Biće teško. Protivnik kao ekipa zaslužuje puni respekt. Poštujemo Dečić, pogotovo na individualnom planu, jer imaju igrače koji mogu da okrenu meč. Nije u pitanju jedan, već više fudbalera, pogotovo u veznom redu i napadu. Imaju trenera koji se pokazao i dokazao za sve ove godine rada u crnogorskom fudbalu. Poznaje ligu i igrače, ima sjajan sistem rada. Postoji dosta izazova, ali ništa novo u odnosu na ono što nas je do sada čekalo – poručio je Brnović. Budućnost ne planira da mijenja stil igre, niti se nešto drugačije priprema za meč kojim bi mogla da dobije više od tri boda na tabeli.
- Nema razlike u našoj pripremi u odnosu na prethodne mečeve koje smo imali. Sve je u istom ritmu, istom tonu, bez euforije, bez prenaglašene emocije. Gledamo da radimo skromno. Okrenuli smo se skautingu, tak-
tičkom treningu pred utakmicu. Sprovodimo u djelo ono što je po planu i rasporedu – objasnio je Brnović, koji dodaje: - Mnogi kažu: trebalo bi da budemo pametni. Slažem se, ali trebalo bi da se držimo naše igre. Od toga nećemo odstupiti. I do sada smo igrali na istovjetan način, kod kuće i na strani. Ništa se ni sada neće promijeniti. Imamo potrebno samopouzdanje. Svi zajedno vjerujemo jedni u druge. Budućnost je osvojila blizu 85 odsto bodova. Precizno – 20 od mogućih 24, uz skor – šest trijumfa i dva remija. Iz kola u kola djeluje ozbiljnije, kreativnije, konkretnije, efikasnije... Ljepše za oko. - Ovo je prvi dio, tek osam kola, zadovoljni smo ostvarenim. Ovo nije plod slučajnosti, već plod timskog, organizovanog rada, kako u stručnom štabu, tako i na planu igračkog kadra. Nema opuštanja, idemo dalje. Vjerujem da ćemo nastaviti u ovakvom ritmu u što dužem vremenskom periodu – zaključio je Brnović. D. K.
Španac vjerovatno završio sezonu Gvardiola:
PODGORICA - Rodri (28) mora na operaciju koljena, što izvjesno znači i kraj sezone za veliku zvijezdu Mančester sitija, potvrdio je i menadžer šampiona Premijer lige Pep Gvardiola Španac, zvanično najbolji igrač šampionata kontinenta i jedan
od najboljih vezista planete, do kraja sedmice od ljekara u domovini imaće definitivan termin operacije i prognozu oporavka. Mala je vjerovatnoća da će oporavak trajati svega nekoliko mjeseci. - Nemamo još definitivnu prognozu ljekara, ali ne izgleda do-
bro. Realnost je da ćemo biti dugo, dugo bez Rodrija. Po nekim mišljenjima oporavak će trajati malo kraće, ali na to se ne oslanjamo – rekao je Gvardiola. Po mnogima, Rodri je bio ključni igrač u velikim uspjesima Sitija u sezonama za nama. Od kada je u klubu od 2019. godine, sa njim na terenu mančesterski tim je pobijedio u 74 procenta mečeva – a bez njega u 64 procenta. Siti je sa po mnogima najkompletnijim igračem sredine terena u modernom fudbalu osvojio četiri titule Premijer lige zaredom. R. A.
Kreće trka za prvog čovjeka COK-a i traje do 25. oktobra
PODGORICA – Dušan
Simonović, aktuelni predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, i Katarina Bulatović, sportska direktorica, u trci su za prvog čovjeka krovne institucije crnogorskog sporta. Simonovića je kandidovalo osam saveza, a Bulatović, koja je od 2022 . godine na ovoj značajnoj funkciji u COK-u, predložili su Rukometni, Košarkaški i Stonoteniski savez. Sinoć je bio krajnji rok za prijavu, a očigledno da će „borbu“ za mjesto predsjednika voditi dva kandidata.
Izbor je 25. oktobra, ali prije toga potrebno je da Verifikaciona komisija potvrdi ispravnost
dokumentacije, a onda Upravni odbor COK-a kandidature, nakon čega će sve ovo biti proslijeđeno Skupštini. Skupština COK-a ima 52 delegata, 36 sa pravom glasa (dva iz Saveza olimpijskih sportova, Kluba crnogorskih olimpijaca i sportista koje izaberu članovi Sportske komisije).
Simonović je predsjednik COK-a od 2003. godine. Iskustvo Bulatović, koja je osvajačica olimpijske srebrne medalje u Londonu 2012, u krovnoj instituciji crnogorskog sporta je znatno manje, ali očigledno da je dvogodišnji kvalitetni rad uvjerio pojedine saveze da predlože nekadašnju „lavicu“. J. TERZIĆ
Danas Izborna skupština Paraolimpijskog komiteta
PODGORICA – Izborna skupština Paraolimpijskog komiteta biće održana danas u Podgorici, a jedini kandidat za predsjednika biće dosadašnji prvi čovjek te asocijacije Igor Tomić Na Skupštini će biti izabran i Upravni odbor za naredni četvorogodišnji mandat (2024–2028).
– Shodno sprovedenoj izbornoj proceduri, na osnovu pred-
Odbojkaši Budve večeras u Zagrebu (19 h) protiv Mladosti igraju revanš meč prvog kola kvali kacija za Ligu šampiona
PODGORICA – Svjesni prilike koju su propustili u prvom meču na svom terenu, odbojkašima Budve trebaće podvig u Zagrebu da bi se plasirali u drugo kolo kvalifikacija za Ligu šampiona. Tim Miljana Boškovića je u Mediteranskom sportskom centru izgubio od hrvatske Mladosti 3:1, pa će u večerašnjem revanšu (meč počinje u 19 časova) morati da pobijedi istim ili ubjedljivijim rezultatom (3:0), kako bi izborio „zlatni“ set i šansu da se bori za prolaz... - Očekujem da pružimo dobru igru i da se borimo za svaki poen od starta i da budemo fokusirani. Svjesni smo da je Mladost ekipa sa kojom možemo da
Imamo prednost, ali nam to ne dozvoljava da se opustimo
Jedan od najzaslužnijih za pobjedu Mladosti u Budvi bio je korektor naše reprezentacije Đorđe Jovović koji je ljetos, zajedno sa srednjim blokerom Nikolom Đurovićem stigao u Zagreb.
- Očekuje nas jako težak i,
igramo i da dođemo do „zlatnog seta“ i uvjeren sam da ćemo to i uspjeti – kaže za Pobjedu Balša Radunović, kapiten Budvana. I mladi tehničar crnogorskog
PODGORICA – Budvanska rivijera i Kataro danas će odigrati prve zvanične mečeve u sezoni i to na kvalifikacionom turniru Evrokupa, drugom po kvalitetu takmičenju u Evropi. Budvani će biti domaćini Breši i Honvedu, koji su glavni favoriti za prva dva mjesta koja vode u grupnu fazu ovog takmičenja.
U Budvi će još nastupati Banja Luka (igrala kvalifikacije za LŠ)
i Valis iz Valjeva. Na premijeri crnogorski predstavnik od 19 sati sastaće se sa Banjalukom.
I Kataro očekuje težak zada-
vjerujem, zanimljiv meč sa Budvom, koja u svojim redovima ima izuzetne pojedince, crnogorske odbojkaške velikane, koji imaju iskustva i znaju da se nose sa ovakvim utakmicama. Mi, sa druge strane, imamo prednost u seriji i prednost domaćeg
šampiona Rastko Milenković očekuje još jednu tešku utakmicu, ali je i on optimista. - Biće jako zahtjevna, jer znamo da moramo da pobijedimo
terena, ali nam to ne dozvoljava se opustimo u bilo kom momentu. Pokušaćemo da što boljom igrom i našom agresivnošću izborimo plasman u drugu rundu kvalifikacija za Ligu šampionarekao je Jovović, koji je meč u Budvi završio sa 15 poena.
3:0 ili 3:1, da bismo igrali „zlatni set“ za prolaz dalje. Vjerujemo u naš kvalitet i mislimo da možemo da ostvarimo pobjedu koja će nas poslati u sljede-
tak u Zagrebu, gdje će od 20 sati odmjeriti snage sa domaćinom, ekipom Mladosti. Zagrepčani su bili u krugu najozbiljnijih favorita za plasman u
elitu, ali nijesu prošli kvalifikacije, a u Premijer Regionalnoj ligi startovali su porazom u Herceg Novom. Ekipa iz Kotora igraće još sa
Siner odgovorio Alkarazu na apel da se smanji broj turnira
loga 14 od ukupno 16 sportskih organizacija članica POK-a, jedini kandidat za predsjednika biće dosadašnji predsjednik Igor Tomić. Drugih predloga nije bilo – piše u saopštenju. Tomić je na čelu krovne sportske asocijacije osoba sa invaliditetom od 21. aprila 2011. godine. Početak sjednice u Resursnom centru za djecu i mlade Podgorica zakazan je za 13 sati. R. P.
PODGORICA - Janik Siner javno je poručio da se ne slaže sa Karlosom Alkarazom u vezi sa stavom da je raspored teniskih takmičenja opasan za igrače. Prvi teniser svijeta tako se javno oglasio nakon apela velikog rivača i četvorostrukog grend slem šampiona, da se broj turnira tokom godine smanji. - Očigledno je da je sezona i
lista takmičenja dugačka. Ali, niko te ne tjera da igraš, mi igrači imamo priliku da biramo gdje ćemo da igramo, a gdje ne. Naravno, tu je i momenat broja obaveznih turnira koje morate igrati. Ali, kao igrač, opet možeš da biraš. Bitno je da nas ne obavezuju da moramo igrati konkretni turnir –poručio je šampion Australijan opena i US opena.
Italijan je kazao da je i prošle i ove godine odlučio da ne igra na nekim takmičenjima jer je želio da se posveti treninzima. - To su bitni momenti kada morate donositi važne odluke koje se tiču forme tokom sezone. Svi
imamo priliku da donosimo dobre ili loše odluke – rekao je Siner. Od ove sedmice čeka ga nastup na mastersu u Šangaju, gdje je prvi nosilac i gdje bi mogao da učvrsti prvo mjesto na svijetu. R. A.
Sa prvog meča u Budvi
Proslavljeni crnogorski odbojkaški trener potvrdio informaciju Pobjede da je razgovarao sa predsjednikom Saveza
PODGORICA – Muška
ći krug kvalifikacija - kazao je naš mladi tehničar. Budva je u prvom meču osvojila prvi set, imala je šansu da osvoji i drugi i treći, ali nije, pa je Mladost to iskoristila, lako osvojila četvrti i meč riješila u svoju korist. Prvak Hrvatske je iskoristio to što Budvani nijesu odigrali nijedan kontrolni meč prije prvog duela, sad imaju četvoricu novih igrača u startnoj postavi u odnosu na prošlu sezonu (Vojin Ćaćić, Miloš Ćulafić, Luka Babić, Stefan Janković). - Nažalost, mislim da smo ispustili dobijenu utakmicu. U drugom i trećem setu smo imali dobru prednost koju nijesmo iskoristili. Sigurno je da se osje-
tio nedostatak kontrolnih utakmica i da bi nam one dosta pomogle da imamo manje oscilacija u igri i više ritma i rutine, ali šta je, tu je. Moramo da pokušamo da u drugom meču pružimo bolju igru i vjerujem da to možemo. A pauzu između dva meča smo iskoristili da na treninzima popravimo neke situacije sa kojima smo kuburili u prvom meču – dodao je Radunović. Pobjednik ovog dvomeča će u drugom kolu kvalifikacija da igra protiv austrijskog Hipo Tirola iz Inzbruka, koji je u dva meča eliminisao mađarski Kapošvar. Poraženi će nastaviti evropsko takmičenje u CEV kupu, protiv finske Valepe. S. J.ONČIĆ
Do kraja sezone ostalo da se odigraju tri turnira
PODGORICA - Arina Sabaljenka jasno je poručila da želi da do kraja godine prestigne Igu Svjontek na prvom mjestu planetarne WTA liste teniserki.
Šampionka US opena i Australijan opena trenutno ima 2.169 poena manje od velike rivalke u planetarnom poretku. Bjeloruskinja je od avgusta u velikom usponu forme, dok se Poljakinja Svjontek muči od neuspješnog olimpijskog nastupa.
- Jasno je da je prvo mjesto jedan od mojih ciljeva, a prvi je prije svega da igram još bolje.
Samo je tri turnira ostalo do kraja sezone, pokušavam da moju najbolju igru iznesem na teren i fokusirana sam na to. Ako ne uspijem na kraju godine da budem prva na svijetu, radiću na tome da uvidim šta treba da popravim u igri i budem najbolja – rekla je Sabaljenka. Ove sezone osvojila je dvije grend slem titule, a trostruka šampionka na najvećim turnirima je prva na svijetu bila u septembru i oktobru prošle godine. Jasno je pokazala da je na brzim podlogama dominantnija u odnosu na Svjontek, već u kontinuitetu. R. A.
odbojkaška reprezentacija Crne Gore od poneđeljka je bez selektora, nakon što je Upravni odbor Odbojkaškog saveza donio odluku da ne nastavi saradnju sa Ivanom Joksimovićem. Sa druge strane, proslavljeni crnogorski trener Igor Kolaković od prije sedam dana i zvanično nije više selektor Srbije (tu odluku je donio ranije još prije Olimpijskih igara u Parizu).
Te dvije informacije nijesu povezane, iako su se događaji desili u kratkom vremenskom razmaku. Ali je, ipak, dovoljno da se među ljubiteljima odbojke u Crnoj Gori „razgali mašta“ o mogućnosti da bivši trener Budućnosti, sada trener turske Halkbanke, konačno, dođe i na klupu „crvenih“. A Pobjeda saznaje da je bilo kontakta na ovu temu, istina neformalnog, između Kolakovića i predsjednika OSCG Nikole Kažića - Imam dobru komunikaciju i sa bivšim predsjednikom Saveza Cvetkom Pajkovićem, kao i sa sadašnjim Nikolom Kažićem. I ranije sam razgovarao sa njim, a čuo sam se i poslije odluke Saveza da ne produže saradnju sa trenerima muške i ženske reprezentacije, Joksimovićem i Krunićem. Drago mi je da Kažić ima dosta entuzijazma u sebi, da se ozbiljno bacio na razvoj muške odbojke, jer vidim da je doprinio da se organizuju četiri nova kluba. Bez te baze teško da može da bude razvoja muške odbojke – kaže za Pobjedu Kolaković, a onda objašnjava temu razgovora sa predsjednikom OSCG.
- Crna Gora u ovom trenutku ima veoma mali obim programa sljedeće godine, to su preostale dvije utakmice u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Mislim da Kažić dobro razmišlja da na poziciji selektora bude neko od mlađih trenera, koji ima određeni kvalitet i dobru perspektivu, koji bi sa mladim timom Crne Gore nastavio da se bori u kvalifikacijama. Bez obzira na to što su izgledi za plasman na EP jako mali, što se i pretpostavljalo da će da bude, s obzirom na snagu i Norveške i Češke u ovom trenutku u odnosu na našu reprezentaciju. Nijesmo, naravno, konkretno pričali o meni kao selektoru, osim kroz šalu, kada smo se dotakli te teme. Ozbiljnog razgovora na tu temu nije bilo, mislim da smo obojica svjesni da je dobar pravac koji Kažić ima na umu kada su sljedeće akcije u pitanju. Osim po obnavljanju državne nezavisnosti, kada su tadašnji
Caković kandidat za selektora dama?
Budućem selektoru ženske reprezentacije, nakon odluke OSCG da ne nastavi saradnju sa Miloradom Krunićem, biće lakši posao nego u slučaju muške selekcije. Ljetošnji poraz od 3:2 u Letoniji našoj selekciji daje veliku šansu da iduće godine, u duelu sa istim rivalom kod kuće, te vjerovatnim dvomečom sa Bosnom i Hercegovinom (prvo je bila odustala od kvalifikacija, ali postoji šansa da se iduće godine, ipak, vrati) izbori prvo učešče na velikom takmičenju. Rukovodstvo OSCG je u potrazi za novim selektorom, a kako Pobjeda nezvanično saznaje to mjesto mogao bi da zauzme srpski stručnjak Jovo Caković Ovaj Prijepoljac 44-godišnji je već deceniju trener Jedinstva iz Stare Pazove, sa kojim je prošle sezone osvojio triplu krunu u Srbiji (prvenstvo, Kup i Superkup), a odbranio je titulu. Slučajno ili ne, Caković je, 27. jula u Kolašinu, na poziv Udruženja odbojkaških trenera Crne Gore, na čijem je čelu naš proslavljeni trener Veselin Vuković, bio predavač na obaveznom licen-
cnom seminaru za odbojkaške trenere. Caković je održao teorijsko predavanje na temu ,,Detaljisanje obuke osnovnih odbojkaških elemenata (prsti, čekić, smeč, servis, blok) i najčešće greške u izvođenju istih“...
čelnici OSCG odlučili da prvi selektor bude Veselin Vuković, Kolaković je zvanično bio kandidat za klupu Crne Gore i od 19. oktobra 2016. godine, kada je dobio ponudu od tadašnjeg predsjednika OSCG Cvetka Pajkovića. Međutim, kockice se tada nijesu poklopile, jer, kako su saopštili naš Kolaković i OSCG, bilo je potrebno da Kolaković nađe klub i onda paralelno (ako mu klub dozvoli) preuzme i našu selekciju. To se nije dogodilo, u međuvremenu je stigla ponuda Irana, i početkom februara 2017. godine Ko-
laković je preuzeo Irance. Na pitanje šta bi odgovorio ako bi ovoga puta stigla zvanična ponuda iz OSCG, Kolaković je odgovorio: - Ja ulazim u godine kada me, možda, više zanimaju neke druge stvari. Možda bih u Crnoj Gori, ili negdje drugo, mogao da se bavim koordinacijom između mlađih selekcija i seniorskog tima, usklađivanju ideja trenera, od pionira do seniora, kako bi bila jedna jedinstvena forma u reprezentaciji. Da igračima koji prelaze iz jedne uzrasne kategori-
je u drugu budu jasne bazične stvari, kako bi se lakše i brže uključivali u trenažni proces. Mislim da bi me takve stvari zanimale u bliskoj budućnosti, s obzirom na to da mi je inostranstva prilično dosta. Do sada nijesam dobio nijedan poziv za selektorsku funkciju, iako je prošlo desetak dana od kada više nijesam selektor Srbije, ali mislim da bi me u nekoj perspektivi više zanimalo da se iz neke sjenke bavim ovom vrstom posla koju sam vam opisao – zaključio je Kolaković. S. JONČIĆ
Naši matadori i amazonke ostvarili dobre rezultate na 45. Olimpijadi u Budimpešti
Slavlje dama u meču sa Paragvajem od 2,5:1,5 i neriješen ishod 2:2 muškaraca sa Estonijom epilog je posljednjeg kola 45. Olimpijade u Budimpešti, koja će ostati u lijepom sjećanju crnogorskoj ekspediciji koja je dostojno reprezentovala našu državu na najprestižnijem i najmasovnijem šahovskom takmičenju na svijetu.
Miljenice Dušana Lekića – Aleksandra Žerebcova, Alena Skvortsova, Aleksandra Milović, Nikolina Koljević i Mateja Popović završile su turnir sa sedam pobjeda i četiri poraza, odnosno, 14 osvojenih bodova, koliko je bilo dovoljno za 30. mjesto, čak 12 stepenica više od startnog rejtinga. Pri tome treba naglasiti da je Žerebcova sa sedam poena iz devet partija ispunila velemajstorsku normu. Svaka čast!
Međutim, ovoga puta ,,Kaisa“ nije bila na strani izabranika Dragana Kosića – Denisa Kadrića, Nikite Petrova, Nikole Đukića, Luke Draškovića i Aleksandra Tomića, koji su po svemu zaslužili bolji učinak od šest pobjeda, četiri poraza i jednog remija, tačnije 13 meč-bodova, i bili na pragu istorijskog uspjeha. Na kraju, morali su se zadovoljiti 42. mjestom, a u turnirsku tabelu upisani su pod rednim brojem 36. - Premor je učinio svoje jer su ovakvi turniri na najvišem nivou veoma naporni i iscrpljujući. Lako je biti general poslije bitke, ali nemam namjeru da se pravdam ili tražim opravdanja zašto učinak naših matadora nije bio bolji. Naprotiv, ponovo želim da čestitam svim igračima koji su, fudbalski rečeno, ostavili srce na terenu. Oni su primjer kako se nosi dres sa državnim grbom – rekao je
selektor muške reprezentacije Crne Gore Dragan Kosić. Poslije 11 odigranih kola na Olimpijadi u Budimpešti, ispostavilo se na kraju da je jedan bod više mogao da lansira Crnu Goru među 25 najboljih na planeti. - Ali nije nimalo lako održati kontinuitet u teškim mečevima, naročito kada dolaze jedan za drugim. Objektivno rečeno, samo smo zasluženo
izgubili od Ukrajine, ali i to je bio častan poraz. Protiv Azerbejdžana, Turske i Grčke nijesmo imali sreće iako smo izgarali i grizli u svim partijama - rekao je Kosić, ne štedeći komplimente na račun zalaganja i borbenosti naših matadora. Ipak, jasno je, kako kaže naš sagovornik, da i ,,klupa“ mora imati veći udio, kako bi bilo više odmora za stan-
U Nikšiću održan međunarodni festival za mlade
Blizu 120 takmičara iz zemlje i okruženja nastupilo je na tradicionalnom festivalu drevne igre za mlade, koji je minulog vikenda, u okviru septembarskih svečanosti održan u Nikšiću. Poslije devet odigranih kola po švajcarskom sistemu nagrade su pripale Zejnu Agiću Relji Radoviću Ivanu Ignjatevu, Simeoni Vukotić, Vasiliji Mitrović
i Dimitri Andrijašević u grupi do osam godina, Davidu Pavloviću, Andriji Saviću, Vasiliji Mitroviću, Jelizaveti Dorfman, Andrei Jonliji i Aniti Rovčanin u grupi do deset godina, Milanu Vukčeviću, Egoru Ševcovu, Andriji Potpari Dorotei Andrijašević, Minji Golubović i Dušici Petrušić do 12 godina, Borisu Jonliji, Đorđu Žižiću, Andreju Pepđonovi-
ću, Teodori Vukčević, Jani Tadić i Ameliji Trubini do 14 godina, Maksimu Bilenkiju, Ognjenu Krivokapiću, Vasiliju Raduloviću, Miji Mariji Maraš i Mariji Bajić u grupi do 16 godina, Slađanu Vujačiću, Andriji Bulajiću, Taiku Mučeviću Anastaziji Mandić i Jani Katnić do 18 godina, Đorđu Anđeliću Dragoljubu Kovačeviću i Nikoli Perišiću do 20 godina, te Vuku Milo-
dardne prvotimce. - Vjerovatno je već u prvom kolu trebalo da ubacim Tomića „u vatru“, ali sam želio da startujemo ofanzivno. Kasnije se tako odvijala situacija da je odigrao samo jednu partiju i upisao poen. Po tom pitanju nametao se prijedlog da u ekipi bude i Pavel Anisimov, ali ja se držim stava da rezerva isključivo može biti crno-
Oviedo 0 Koljević 1
1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 Nc6 6.Bg5 e6 7.Qd2 a6 8.0–0–0 Bd7 9.f4 Be7 10.Nf3 b5 11.Bxf6 gxf6 12.Kb1 Qb6 13.f5 0–0–0 14.Bd3 h5 15.h4 Kb8 16.Rh3 Rhg8 17.Ne1 Ne5 18.Bf1 Bc6
19.Nd3 b4 20.Nd5 exd5 21.Nxb4 Nc4 22.Nxc6+ Qxc6 23.Qxd5 Qxd5 24.Rxd5 Rc8 25.b3 Na3+ 26.Kb2 Nxc2 27.Bxa6
Rxg2 (dijagram) 28.Bf1 Rf2 29.Rb5+ Ka7 30.Ra5+ Kb6 31.Rb5+ Kc7 32.Rc3+ Kd8 33.Rxc8+ Kxc8
34.Ra5 Ne3+ 35.Kc3 Nxf1 36.Ra8+ Kd7 37.Ra7+ Ke8
38.a4 Rf3+ 39.Kc4 Nd2+
40.Kd5 Rd3+ 41.Kc6 Rc3+ 42.Kb7 Rxb3+ 43.Kc7 Rc3+ 44.Kb8 Nxe4 45.a5 d5
46.a6 Bd6+ 47.Kb7 Rc7+ 48.Ka8 Rxa7+ 49.Kxa7 Bc5+ 50.Kb7 d4 51.Kc6 d3 52.Kd5 d2 53.Kxe4 d1Q 54.a7 Qd4+ 0:1
gorski igrač. Tako će biti i ubuduće s tim što će za sve potencijalne reprezentativce važiti pravilo ,,konkursa“, to jest, ja ću pratiti njihovu formu, nastupe na turnirima, rezultate i sve one parametre koji će biti presudni oko izbora za državnu selekciju – zaključio je Kosić. Prema riječima selektora naših amazonki, intermajstora Dušana Lekića, dame
ševiću do 22 godine. Za direktora turnira, istaknutog šahovskog pregaoca i instruktora, Miodraga Prijovića ovo masovno takmiče-
Nagrađeni u Nikšiću
nje potvrđuje činjenicu da se u klubovima, sekcijama i vaspitno-obrazovnim ustanovama sve više pažnje poklanja budućim prvotimcima koji su
su pružale odličnu igru od starta do kraja Olimpijade i ulagale veliki trud da ostvare što bolji plasman među 183 ženske selekcije. - Ostvareni rezultat je plod borbenosti u svim mečevima i sloge u ekipi koja se mogla primijetiti na svakom koraku, i za tablama i mimo njih. Ovaj uspjeh je sigurno za pohvalu, ali više raduje činjenica da je stasala jedna nova generacija koju predvode Nikolina Koljević, Mateja Popović, Katarina Đukić Milena Mosurović Tara Ivanović i druge njihove vršnjakinje od kojih se mnogo očekuje u narednom periodu. Naravno, iskustvo i šahovski staž blistave karijere Aleksandre Milović, za koju mogu reći da je srce i duša reprezentacije, od nemjerljivog je značaja –ističe, komentarišući učinak naših dama u Budimpešti selektor Dušan Lekić. On je uvjeren da uz adekvatna ulaganja i brigu o pripadnicama ljepšeg pola i uz njihov veoma odgovorni i pedantni rad, plasman među 20 u svijetu nije nedostižan. - Kod mene preovladava osjećaj ponosa zbog načina na koji su se oba tima borila i predstavljala Crnu Goru –zaključio je Lekić. U obje konkurencije na Olimpijadi u Budimpešti dominirala je Indija. U muškoj su Domaraju Gukeš, Ramešbabu Pragnanadha, Arjun Erigaši, Gurjati Vidit i Pentala Harikrišnasa sa 21 bodom, čak četiri više od Amerike i Uzbekistana, superiorno osvojili zlatnu medalju. Kod dama iz postojbine drevne igre najsjajnijim odličjem okitile su se: Harika Dronavali, Vajsal Ramešbabu, Divija Desmuk Vantika Agraval i Tanija Saždev sa 19 bodova.
se posvetili drevnoj igri. - Lijepo je na jednom mjestu vidjeti toliko talentovanih i ambicioznih pionira i omladinaca čije vrijeme tek dolazi. Naš turnir već odavno ima međunarodni karakter što znači da je i konkurencija iz godine u godinu sve jača, pa samim tim i mnogo je teže stići do pobjedničkog postolja. To daje posebnu čar u borbi za pehare i medalje - rekao je Prijović i pohvalio napore organizatora da se djeci obezbijede optimalni uslovi za igru i druženje.
B. KADIĆ
Više od 70 procenata mladih u našoj zemlji tek sa 34 godine u prosjeku napušta roditeljski dom, što je najviši procenat u Evropi, a prema istraživanju koje je sprovedeno prošle godine njih 84 odsto razmišlja da napusti zemlju.
Glavni problem je unutar državnih institucija, koje ne rade dovoljno dobar posao kako bi promijenile ovu situaciju koja je, najblaže rečeno, zabrinjavajuća. Strateški plan za mlade ne sadrži nijednu mjeru koja se tiče zapošljavanja. Učešće mladih u donošenju odluka koje se njih tiču nije na zadovoljavajućem nivou. Stoga je potrebno da mladi dignu glas, ne oslanjaju se na institucije, već da se mnogo aktivnije uključe u donošenje odluka koje se njih tiču – neke su od ključnih poruka koje su iznijeli učesnici Konferencije o značaju i uticaju omladinske politike za mlade, koja je u organizaciji Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) i Kancelarije za mlade i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada održana juče u KIC-u ,,Budo Tomović“.
MANJAK
INTERESOVANJA
Samostalna savjetnica u Direktoratu za mlade u Ministarstvu sporta i mladih Jela Jovanović je navela da Strategija za mlade za period 2023–2027. godine, koja je usvojena krajem prošle godine, podrazumijeva dosta opštijh načela i smjernica. - Imamo i prateći akcioni plan, koji podrazumijeva neke konkretne aktivnosti. Međutim, kako je on usvojen krajem prošle godine, implementacija tih aktivnosti počela je tek ove godine. Ne možemo se pohvaliti značajnim procentom realizacije u ovom trenutku, jer smo svjedoci svih ovih društveno-političkih promjena. Promjene u Direktoratu za mlade u rukovodećem smislu su gotovo na pola godine, tako da nam to veoma usporava procese u radu. Ali raduje činjenica da su u posljednjih nekoliko mjeseci započeti brojni procesi, odnosno, da se intenzivnije sprovode aktivnosti iz tog akcionog plana – poručila je Jovanović. Poziva mlade da preko organizacija, omladinskih servisa iznesu svoja mišljenja, stavove, preporuke, upute ih svom predstavniku u Savjetu za mlade, koji učestvuje u donošenju odluka koje se tiču mladih. Menadžer Glavnog grada Luka Đukanović smatra da učešće mladih u donošenju odluka koje se njih tiču nije na zadovoljavajućem nivou.
Sa konferencije
Problem je unutar državnih institucija, koje ne rade dovoljno dobar posao kako bi promijenile ovu situaciju koja je, najblaže rečeno, zabrinjavajuća.
Strateški plan za mlade ne sadrži nijednu mjeru koja se tiče zapošljavanja.
Učešće mladih u donošenju odluka koje se njih tiču nije na zadovoljavajućem nivou. Stoga je potrebno da mladi dignu glas, ne oslanjaju se na institucije, već da se mnogo aktivnije uključe u donošenje odluka koje se njih tiču – poručeno je na Konferenciji o značaju i uticaju omladinske politike za mlade
- Nijesam zadovoljan kako je to funkcionisalo u prošlosti, niti kako sada funkcioniše. Moramo na neki način motivisati mlade da se njihov glas čuje mnogo bolje i više. Kao menadžer Grada ću definitivno raditi na tom polju – kazao je Đukanović. Navodeći da su u procesu izrade Strateškog plana za mlade za period 2025–2030. godine, ističe da je to idealan momenat da se mladi aktivnije uključe u njegovu izradu.
- Moramo da razgovaramo sa mladima kako bismo razumjeli njihove potrebe… Na tom strateškom planu treba da radimo zajednički, da dio njihovih aktivnosti i potreba unesemo sada kao nešto što će
Predsjednik Mreže za omladinski aktivizam David Vukićević kazao je da su u saradnji sa kolegama iz Kancelarije za mlade insistirali od gradske uprave na povećanju budžeta za sprovođenje lokalnog akcionog plana.
- Taj budžet je bio 5.000 eura na godišnjem nivou. Plan koji bi trebalo da ode ka Skupštini glavnog grada jeste da budžet za sljedeću
biti strateški zakucano, kako sjutra bilo ko ko bude na vlasti mora da ispunjava ono što je predviđeno tim planom. Nažalost, politička situacija je nestabilna, ali to možemo da riješimo tim planom i mislim da niko ne bi trebalo da ospori potrebu da se mladi aktivnije uključe u proces izrade strateških planova – poručio je Đukanović, uz napomenu da će Glavni grad u narednom perodu organizovati brojne aktivnosti za mlade, a da je već pokrenuo inicijativu za kandidaturu da bude evropska prijestonica mladih za 2028. godinu.
NEODGOVORNOST
Izvršna direktorica Mreže za evropske politike MASTER
Andrea Popović, osvrnuvši se na česta politička previranja u našoj zemlji, istakla je da je loša situacija u državnim institucijama. To se, pojašnjava ona, odražava na namogućnost sprovođenja kontinuiranih i kvalitetnih omladinskih politika, što je neophodno za unpređenje života mladih. – Problem je unutar državnih institucija koje ne rade dovoljno dobar posao za mlade. Kako će raditi ako se donosioci odluka smjenjuju na svakih nekoliko mjeseci… Danas imamo 25 ministarstava. Oko 80.000 ljudi je zaposleno u državnoj upravi i lokalnim samoupravama, to je ogroman broj, a da li je srazmjeno onome što se mladima danas pruža? – poručila je Popović.
Navodeći da snagu vidi u Mreži za omladinski aktivizam koja okuplja veliki broj mladih, smatra da treba da kanališu svoje zahtjeve i preporuke, te da to može dovesti do većih promjena. Pohvalila je rad gradske uprave. -Oni implementiraju lokalni akcioni plan za mlade, što je pohvalno, jer na državnom nivou taj akcioni plan prethodne godine nije u potpunosti sproveden – poručuje Popović. Smatra da moramo imati nacionalnu strategiju ključnih problema koji se tiču mladih, a to su obrazovanje i zapošljavanje.
- Ako tržište rada nije usklađeno sa obrazovnim sistemom,
a svakom mladom čovjeku je to prioritet u Crnoj Gori, ako nemamo jasnu viziju, što nam znači veliki broj radionica o preduzetništvu ili građanskom aktivizmu ako mladi nemaju gdje to da implementiraju, a donosioci odluka im ne daju šansu da to rade u svojoj zemlji, već znanja i vještine moraju da sprovode negdje drugo – poručila je Popović i uputila apel Vladi da stvori veću viziju za mlade kojih je prema posljednjem popisu 21 odsto, odnosno, oko 120.000 u našoj zemlji.
Navodeći da strateški dokument za mlade mora da bude multiresorno pitanje, naglašava da Strategija za mlade ne sadrži nijednu mjeru koja se tiče zpošljavanja. - Mladi, pokrenite se, nemojte da se oslanjate na institucije, tu ćete slabo što promijeniti, i ako promijenite, ti koraci su previše mali. Uzmite stvar u svoje ruke, jer institucije će se teško mijenjati u skorijem periodu – zaključila je Popović. Predsjednik Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore David Vukićević, navodeći da sarađuju sa lokalnim i državnim institucijama, istakao je da je saradnja sa Glavnim gradom jedna od najuspješnijih. Govoreći o lokalnom akcionom planu i omladinskom aktivizmu, kazao je da je bitna ekspertska podrška u institucijama, ali da je veoma važna politička podrška donosilaca odluka, kako na lokalnom tako i na državnom nivou. Upozorio je još jednom na podatak do kojeg su došli kroz istraživanje koje su sproveli prošle godine, a koje kaže da 84 odsto mladih razmišlja da napusti našu zemlju.
- U Crnoj Gori više od 70 odsto mladih u prosjeku tek sa 34 godine napušta roditeljski dom, što je najveći procenat u Evropi… Moramo raditi na tome da stvorimo uslove mladima da ostanu da žive u našoj zemlji – zaključio je Vukićević. I.MITROVIĆ
godinu bude 100.000 eura za mlade u glavnom gradu. To je pozitivan iskorak i za pohvalu, jer je mnogo bolje u odnosu na raniji period, ali ne i ono sa čime ćemo se apsolutno zadovoljiti – poručio je Vukićević, uz napomenu da očekuju političku podršku.
Izvršna direktorica Mreže za evropske politike MASTER Andrea Popović ipak smatra da je i ovo mali iznos
novca koji se izdvaja za mlade u Podgorici, s obzirom na to da je budžet Glavnog grada na godišnjem nivou oko 130 miliona eura. – Glavni grad, kada nam dođu studenti, ima oko 200 hiljada stanovnika, možda i više. Onda tih 100.000 eura, koliko planiraju za mlade, nije dovoljno velika cifra, ako uzmemo u obzir da Mreža za evropske politike Master, koja je srednje
mala nevladina organizacija, ima veći budžet za mlade od Glavnog grada… Ovo jeste veliki pomak u odnosu na pretprošlu godinu kada je taj budžet iznosio samo 5.000 eura. Pohvalno je što je sada mnogo veći, ali je i dalje minoran procenat u odnosu na cjelokupni budžet… U narednom periodu treba da se napravi vizija gdje će mladi biti u primarnom
fokusu – zaključila je Popović. Komentarišući ovu njenu izjavu, menadžer Glavnog grada Luka Đukanović je pojasnio da je od ukupnog budžeta Glavnog grada (130 miliona eura) 100 hiljda namijenjeno Kancelariji za mlade u glavnom gradu, ali da će se značajna sredstva izdvojiti na njih kroz ostale budžetske stavke koje su izdašne, jer nije moguće mlade izolovati iz društva kao posebnu kategoriju.
Autor: Sonja TOMOVIĆ-ŠUNDIĆ
Njegoš je privržen antičkoj ideji pravde, koju najbolje objašnjava Platon u Državi To je koncept uređenog poretka u kome caruje poznavanje prava, suzbijanje svakog oblika tirjanstva i zloupotrebe političke moći. Kod Njegoša imamo jedinstvo etike i politike, pravde i zakona koji treba da vladaju u sistemu političkog organizovanja. Naime, ideal zajednice se zasniva na ideji slobode, od nužnosti spoljašnjeg i neprijateljskog pokoravanja, u skladu sa moralnim normama političkog ponašanja: Al tirjanstvu stati nogom za vrat, to je izraz njegoševske aktivističke filozofije politike u kojoj se kao glavna stvar uzima osporavanje i razaranje svakog oblika despotizma. Politička situacija na Balkanu, postepeno slabljenje Otomanske imperije, u centru i na periferiji carstva, otvorilo je najširi manevarski prostor za političku, vojnu i diplomatsku akciju. Ovaj plan se osniva na pravovremenom djelovanju i uočavanju valjanih političkih šansi za sopstvene ciljeve. Zato Njegoš želi da pokrene najšire procese, a sebe smatra pozvanim da među prvima bude vođa koji ispunjava vjekovne težnje ugnjetenih i porobljenih naroda. On vidi svoju političku ulogu u podizanju svijesti kod onih koji su vjekovima bili potlačeni, smatrajući da je nezavisnost i solidna državna organizacija prirodna težnja prema kojoj svaki narod treba da se istorijski upravlja.
Njegoš sebe smatra pozvanim da među prvima bude vođa koji ispunjava vjekovne težnje ugnjetenih i porobljenih naroda. On vidi svoju političku ulogu u podizanju svijesti kod onih koji su vjekovima bili potlačeni, smatrajući da je nezavisnost prirodna težnja prema kojoj svaki narod treba da se istorijski upravlja
U vrijeme revolucionarnih događaja u Evropi i Austriji 1848. godine, Njegoš snažno podstiče Srbe i Hrvate u Bosni i Hercegovini da podrže pokret bana Jelačića, kome nudi oružanu pomoć svojih Crnogoraca. U Objavleniju Bo-
keljima i Dubrovčanima, sa Cetinja, maja 1848. godine, vladika crnogorski piše: „Molimo Vas kako našu braću, da budete srcem i dušom privrženi svojoj narodnosti i sasvim vjerni i poslušni Jelačiću svome jedinoplemenome banu od trojedine kraljevine koji je pod krunom ćesarskom“.
Njegoš je nastojao da bude jedan od najznačajanijih predvodnika buđenja oslobodilačke misli sa idejom da Crnu Goru kao samostalnu državu
Ujediniteljskom akcijom, slovenski narodi treba da se oslobode od vjekovnog robovanja tuđinima. Tom cilju crnogorski vladika je posvećivao veliki dio svoje spoljnopolitičke djelatnosti, vjerujući čvrsto u misao o jedinstvenom prostoru Balkana na kome svi njegovi narodi mogu da žive zajedno, dostojanstveno i slobodno
priključi razvijenim evropskim narodima. Godine 1848., dana 20. decembra piše banu Josipu Jelačiću o svom viđenju njegove političke misije: „Vaša Svjetlosti, svakomu se napretku Tvojemu radujem kako sopstvenome svome, jerbo je Tvoj napredak narodni, a to se zna i moj kako Tvojega sabrata, svijetli bane, trudno mi je Tvoje sveto Zvanije no veličanstveno i divno. Tebe je tajna sudbina na čelo Južnih Slavjana postavila... a Dalmacija je tvoja banovina ... cijeli narod naš u Tebe je očima upro i k tebi ruke pružio kako nebom poslanome mesiji. Tvoj je zadatak veliki, njim Evropa novi vid dobiva, on miče gadnu ljagu sa lica silnih Slavjanah, koji do dana današnjeg ništa drugo nijesu bili do prodani i žalosni robovi i nadničari drugih naroda“.
Iz ovog obraćanja banu Jelačiću imamo u sažetom obliku Njegošev jugoslovenski program. Na osnovu izloženih ideja, ujediniteljskom akcijom, slovenski narodi treba da se oslobode od vjekovnog robovanja tuđinima. Tom cilju crnogorski vladika je posvećivao veliki dio svoje spoljnopolitičke djelatnosti, vjerujući čvrsto u misao o jedinstvenom
prostoru Balkana na kome svi njegovi narodi mogu da žive zajedno, dostojanstveno i slobodno.
Njegoš je bio veoma obazriv i taktičan prema svom moćnom susjedu Austriji u Boki Kotorskoj. Godine 1837., boravio je u Beču i bio lijepo prihvaćen.
Tada ga je primio knez Meternih, jedan od najuticajnijih evopskih političara. Njemu u čast Njegoš je spjevao malu pjesmu: Kakva smrtna može kneže / ruka v’jenac tebe splesti / o mudrosti ogledalo / teb’koji ćeš vjekovima / umni primjer svagda biti / Austrije će drevne carstvo / zaslužene tebi dizat / spomenike vjekovima / jer si car u carstvu svom / svagda stupac nepodvižni
Vidimo sa koliko poštovanja je Njegoš opisivao ličnost kneza Meterniha, bez obzira što bečki političar nije blagonaklono gledao na njegovu pjesničku tvorevinu. On cijeni uticaj koji Austrijska carevina ima u evopskoj politici, ali rezignirano kaže da njegov najbliži susjed pod okupacijom drži Boku Kotorsku koja teritorijalno i integralno pripada Crnoj Gori. Zato i pored ovih laskavih riječi knezu Meternihu, ne čudi s druge strane, oštra kaznena politika kojom je svaki
pokušaj austrofilstva u Crnoj Gori i okretanje prema zaštiti Austrijske carevine sasjekao u korijenu. Uspješno je osujetio ambiciozne političke planove guvernadura Radonjića i 1830. godine ukinuo guvernadurstvo. U sporu sa Austrijom oko manastira Podmaine i Stanjevići, na koje je Austrija polagala pravo, tvrdeći da ih je gradila Mletačka Republika, visprenom političkom djelatnošću izdejstvovao je da rješenje, koliko je to u datim okolnostima moguće, ipak bude u korist Crne Gore. Budući odista visoko odvažan i trezven duh, pokušavao je da svakom pitanju pronađe racionalno rješenje, kako bi razumno, i konstruktivno, što je više moguće objektivno uticao na političke događaje. Veliki politički ugled u Crnoj Gori, ali i regionalno, Njegoš je nastojao da iskoristi za vojne akcije balkanskih naroda, podjednako od imperijalne prevlasti Turske, koliko i od vlasti Austrije u Boki i Dalmaciji: „Rašta neko slijepo zadahnuće upravlja Slavjanima, te se samovoljno u tuđe verige vežu. Ja sam, istina je, s ovom šakom naroda pod amanetom tirjanstva i špijonstva slobodan, ali šta mi je bolje kada gledam okolo sebe milione moje braće da stenju u tuđe lance“. Pismo je, inače, prvi put objavljeno u Serbskom narodnom listu, Budim, 1848. godine. Iz ovih riječi upućenih banu Josipu Jelačiću, 20. decembra 1848. godine, saznajemo o Njegoševom istinskom patriotskom i bratskom osjećanju, ne samo prema svom narodu, već i svim narodima u okruženju. On nastoji da stvori najširu političku platformu djelovanja u kojoj se prirodno uklapaju različiti etnosi prema jedinstvenom cilju ostvarivanja državne nezavisnosti. U politički intoniranoj pjesmi Pozdrav rodu na Novo ljeto, pjesnik je jednostavnim riječima iskazao svoje političke ideje. On gaji povjerenje u zajedničku jezičku i kulturnu baštinu i duhovnu srodnost naroda koji vjekovima žive na Balkanu: Lepo, lijepo, lepo i lijepo / bilo, bjelo, belo i bijelo / listići su jednoga cvijeta / u pupolj se jedan odnjihali ... ne pita se ko se kako krsti no čija mu krvca grije dušu. (Nastavlja se)
Četvrtak, 26. septembar 2024.
Poslovni broj: Iv. br. 1366/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Okov” doo Podgorica, Bulevar Josipa Sladea 6, koga zastupa izvršni direktor Ljiljana Dabanović, protiv izvršnog dužnika “Assist transport services company” doo Bar, Petra Vojvodića 92B, koga zastupa izvršni direktor Vujoš Jović, na osnovu vjerodostojne isprave – račun broj 6060306643 od 24.01.2024. godine i dr, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.09.2024. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika ““Assist transport services company” doo Bar, Petra Vojvodića 92B, na osnovu vjerodostojne isprave – račun broj 6060306643 od 24.01.2024. godine dr. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 12.08.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 25.09.2024. godine.
CRNA GORA
OPŠTINA TIVAT
Sekretarijat za uređenje prostora
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosilac projekta Direkcija za investicije Opštine Tivat, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na Jadranskoj obali, faza V, komponenta 2 – Tivat, Kotor, Herceg Novi, za projektnu mjeru TV 10 Rekonstrukcija glavnog kanalizacionog kolektora u Donjoj Lastvi i Seljanovu, opština Tivat.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljeni elaborat u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora, Opština Tivat, Trg magnolija br.1, kanc.br.5, radnim danima od 8:00 do 11:00 časova, kao i na veb-sajtu Opštine Tivat www. opstinativat.me.
Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Opštine Tivat, Sekretarijat za uređenje prostora, ili na e-mail javna.rasprava@opstinativat.me je ponedeljak 28.10.2024. godine.
Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u petak 11.10.2024. godine sa početkom u 14:00 časova u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat.
Broj: 09-322/24-upI-78/1 Sekretarka Sekretarijata Tivat, 23.09.2024. godine Milica Manojlović, dipl.ing.arh.
Crna Gora
Vlada Crne Gore
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore AD Podgorica donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1647/5 od 18. 09. 2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat rehabilitacije gornjeg stroja na dionici pruge Podgorica (405 + 886.41) –Golubovci (415 + 406.81) u dužini od 9.52 km. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije za zaštitu životne sredinu, a preko ovog organa.
Na osnovu član14, stav 3 i 23, 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za komunalno poslove i saobraćaj OPŠTINE BAR
O B A V J E Š T A V A
ZAINTERESOVANU JAVNOST
da je D.o.o.BARTULLAND, ul. Kraljice Jelene Anžujske br.111, Bar, podnijo zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata za izgradnju lokalnog objekata od opšteg interesa objekat za proizvodnju, preradu, skladištenje i distribuciju maslina i maslinarskih proizvoda sa pratećom infrastrukturom, koji se planira graditi na katastarskim parcelama broj 163 i 172 KO Bartula, po Odluci br.UPI-07-041/23-703/5, Opštine Bar, investitora D.o.o. Bartulland iz Bara
U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Bulevar Revolucije broj 1, kancelarija broj 263, II sprat, radnim danima od 11 do 15 časova.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, je 5 radnih dana na adresu Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj, od dana objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem ovog projekta.
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „Sato” d.o.o” iz Bara donijeto rješenje broj: 03-UPI856/25 od 18.09.2024. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Aneks hotela „Sato-Sutomore“, na lokaciji UP32, zona A, podzona A2 Dup-a Sutomore-Centar, katastarska parcela br. 1984/1, 1985/1, 1985/3, 1985/4 i 2046/1 KO Sutomore, opština Bar.
U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Aneks hotela „Sato-Sutomore“, na lokaciji UP32, zona A, podzona A2 Dup-a Sutomore-Centar, katastarska parcela br. 1984/1, 1985/1, 1985/3, 1985/4 i 2046/1 KO Sutomore, opština Bar, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.
Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za izgradnju Aneks hotela „Sato-Sutomore“, na lokaciji UP32, zona A, podzona A2 Dup-a Sutomore-Centar, katastarska parcela br. 1984/1, 1985/1, 1985/3, 1985/4 i 2046/1 KO Sutomore, opština Bar, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.
Četvrtak, 26. septembar 2024.
Broj: 57-192-163-69-4-13-2024
Dana: 25.09.2024.g.
Na Sjednici Odbora direktora koja je održana dana 25.09.2024.g. na osnovu člana 135. Zakona o privrednim društvima (Sl. list CR br. 65/20 od 03.07.2020.g. i 146/21 od 31.12.2021.g.) člana 37. Statuta Društva od 13.12.2021.g., sa izmjenama i dopunama od 01.07.2022.g. i 30.06.2023.g. i u skladu sa ostalim odredbama Zakona o privrednim društvima i Statuta Društva koje se odnose na Skupštinu akcionara, donijeta je sledeća: O D L U K A O SAZIVANJU VANREDNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA DRUŠTVA
Saziva se Vanredna Sjednica Skupštine akcionara “ALPMONT“ AD HERCEG NOVI za dan 01.11.2024.godine sa početkom u 12:00 časova u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom i za istu se predlaže sledeći:
DNEVNI RED
1.Otvaranje Vanredne Sjednice Skupštine akcionara, imenovanje radnih tijela, Izvještaj o Spisku akcionara „ALPMONT“ AD ZELENIKA, koji je pribavljen od CKDD Crne Gore, Izvještaj o prisutnosti akcionara, konstatacija postojanja kvoruma i konstatacija Dnevnog reda.
2.Usvajanje Zapisnika sa predhodne Sjednice Skupštine akcionara.
3.Usvajanje Izvještaja - Evaluacija Odbora direktora sa pojedinačnim Izvještajima – Evaluacijama svih članova Odbora direktora.
4.Razrješenje Odbora direktora.
5.Izbor imenovanje novih članova Odbora direktora.
6.Usvajanje akta “Politika naknada i visina naknada članovima Odbora direktora.
Vanredna Sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom.
Pravo da učestvuju i odlučuju na Vanrednoj Sjednici Skupštine akcionara imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj.
Prijavljivanje za učešće u radu na Vanrednoj Sjednici Skupštine akcionara može se učiniti u vremenu od 11 do 11 časova i 40 minuta, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva u Zelenici, Herceg Novi, uz davanje na uvid ličnog dokumenta, odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Prilikom izbora članova Odbora direktora svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova Odbora direktora koji se biraju.
Akcionar ili punomoćnik akcionara može sve glasove dati jednom kandidatu ili ih po svom nahođenju rasporediti na više kandidata. Kandidati koji osvoje najveći broj glasova izabrani su za članove Odbora direktora od strane Skupštine akcionara. U radu na Vanrednoj Sjednici Skupštine akcionar može učestvovati i elektronskim putem, prije ili u toku održavanja Sjednice i to na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu, kod notara, da će glasanje izvršiti sa određene e-mail adrese. Materijali sa predlozima odluka koji trebaju da se razmatraju na Vanrednoj Sjednici Skupštine akcionara Društva biće dostupni na uvid akcionarima Društva u sjedištu Društva u zakonskom roku. Na zahtjev akcionara, Društvo će, elektronskom poštom, na adresu koju odredi akcionar, dostaviti obavještenje o sazivanju Skupštine i materijale koji će se razmatrati na Skupštini sa predlozima odluka. Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, na telefon br. : 031-678-537 u vremenu od 08-15 časova. Internet adresa : www.alpmontadhn.com E-mail: alpmontadhn@gmail.com
ODBOR DIREKTORA Predsjednik Vladimir Begović
Poslovni broj : Iv.br.1026/24 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca Čistoća doo Podgorica, adresa sjedišta ul. Zetskih vladara bb, koga zastupa Dimitrije Šofranac, advokat iz Podgorice, ulica Slobodana Škerovića 28/1, protiv izvršnog dužnika Ecar doo, PIB:03587045, adresa Vranići bb, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca ukupnom iznosu od 639,42€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 24.09.2024.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Ecar doo, PIB:03587045, sa poslednjom poznatom adresom adresa Vranići bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1026/24 od 28.06.2024. sa predlogom za izvršenje i prilozima.
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.
Podgorica, 24.09.2024. godine
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić Petričević iz Bara
Ul. Rista Lekića I-26 Posl. br. Ivm 1053/17
U pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, Bulevar revolucije br. 17, PIB 02239108, protiv izvršnog dužnika I reda Hamid Bajramović iz Bara, Jovana Tomaševića br. 36/16 i izvršnog dužnika II reda Fadil Đurović iz Bara, Dobre Vode, radi naplate novčanog potraživanja prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, dana 25.09.2024. god, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
1.Određuje se treća prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika II reda Đurović Fadila iz Bara, Dobre Vode, iz lista nepokretnosti br. 2523 KO Pečurice i to katastarska parcela br. 1300/1, po kulturi voćnjak 3. klase, površine 260 m2, katastarska parcela br. 1300/2, po kulturi voćnjak 3. klase, površine 390 m2, u obimu prava izvršnog dužnika II reda 1/1.
2. Vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 28.000,00 eura, što je utvrđeno rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti Ivm.br.1053/17 od 08.05.2019. godine.
3. Na trećem ročištu za prodaju nepokretnosti, ista se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.
4. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun javnog izvršitelja br. 520-2190335 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 2.800,00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac, založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposredne pogodbom kupac polože jemstvo licu sa kojima je zaključio Ugovor neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnost koja je predmet prodaje može se razgledati u prethodnom dogovoru sa javnim izvršiteljem.
5. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u na račun javnog izvršitelja u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će pozvati III ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku, javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemsta ponuđača izmiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
6. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
7. Treće ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 24.10.2024. god. u 14,00 časova u kancelariji Javnog izvršitelja, na adresi ul. Rista Lekića I – 26, Bar.
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić Petričević s.r
Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r
Poslovni broj : Iv.br.1218/24 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “RAMEL” Nikšić, PIB:02142520, adresa:Hercegovački put 17, koga zastupa Marinko Radulović, izvršni direktor, protiv izvršnog dužnika, DOO “ARTEK” ulica Peta Proleterske 36/A, PIB:02770865, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 3.661,74 € , u smislu člana 45 ZIO-a dana 25.09.2024.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik DOO “ARTEK” ulica Peta Proleterske 36/A, PIB:02770865, sa poslednjom poznatom adresom Pete Proleterske 36/A, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1218/24 od 05.07.2024.godine sa predlogom za izvršenje prilozima, Rješenje o troškovima od 24.09.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 25.09.2024. godine
Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r
Poslovni broj: Ivm 3926/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Lovćen banka“ AD Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona 56/1, PIB 02829541, protiv izvršnog dužnika reda Vučković Luka iz Bara, Tuđemili bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.476,56 eura, dana 25.09.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik I reda Vučković Luka iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br. 3926/24 od 13.08.2024. godine rješenje o troškovima od 25.09.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Dana 24. septembra 2024. iznenada je preminuo u 41. godini naš voljeni
Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 25. septembra u 11 časova na Novom groblju na Cetinju.
Ožalošćeni: supruga JELENA, majka ZORICA, brat NIKOLA, sestra ESTERA i ostala rodbina
Djede moj, moja koso bijela, najveći osloncu i snago.... Voljeću te zauvijek i nikad te neću prežaliti ni zaboraviti.
Pričaću unucima o tvojoj dobroti, o rukama koje nesebično daju i grle, a ništa ne traže, o čovjeku koji svakome pomaže.
Djede moj, koliko sam puta odlazila sa željom da me opet dočekaš.
Djede moj, ja se od tebe ne mogu oprostiti, i u svakoj misli zauvijek ti ćeš mi biti.
S tugom se prisjećamo našeg voljenog djeda i pradjeda, čije su plemenite vrijednosti i nesebičnost oblikovale naše živote. Kako sam ja učio od tebe, tako i moj sin nastavlja tvoju tradiciju ljubavi i mudrosti. Tvoj primjer će zauvijek ostati u našim srcima, a tvoj lik živjeće sa nama zauvijek. Počivaj u miru.
Voli te tvoj unuk STANKO, snaha ANDREA i praunučad ILIJA i ZOJA
Tvoja unuka ANDREA, zet VLADIMIR i praunučad TIARA i DARIAN
Tata, teško će biti bez tebe. Falićeš nam za sve jer si u svemu bio sa nama i uz nas. Faliće nam sve što si samo ti umio da pružiš. Vrijeme neće moći da ublaži bol i tugu koju osjećamo. Živjećeš dok smo i mi živi kroz svaku našu misao i djelo, kroz sve ono čemu si nas naučio. Ponosna sam što si moj tata.
STANKU KNEŽEVIĆU
Bio si neko ko zaslužuje da živi vječno. Hvala ti na svemu što si uradio za nas.
STANKU KNEŽEVIĆU
Tata,
Uvijek ću nositi tvoje uspomene u srcu, jer si bio otac kakvog sam mogla samo poželjeti. Tvoja snaga i podrška su me oblikovali i zahvalna sam za svaki trenutak koji smo dijelili. Tvoja ljubav bila je moj oslonac, a tvoje riječi moj putokaz.
Iako više nisi tu, tvoj lik će zauvijek živjeti u mom sjećanju.
Volim te i nikada te neću zaboraviti.
Ćerka SNEŽANA i zet NEBOJŠA
Tvoja JOVANKA
999
Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju naše porodice
STANKU KNEŽEVIĆU
Posljednji pozdrav našem dragom i dobrom prijatelju
985
STANKU KNEŽEVIĆU
STANKO KNEŽEVIĆ
Ðede, hvala Ti na svemu što si radio za nas. Vječno ćemo se ponositi tobom i time što smo tvoji.
Unučad ANDREA, STANKO, ANĐELA, TIJANA, NIKOLA i praunučad ILIJA, ZOJA, TIARA, DARIAN i ZORKA
LUKRICA, LANA, NADA i LAZAR
BORO LAZOVIĆ sa porodicom
STANKO KNEŽEVIĆ
Svojim srcem, dušom i čestitim životom zaslužio si našu vječnu ljubav, sjećanje i poštovanje. Tvoja uvijek mudra i topla riječ i podrška koju si nam pružao ostavili su neizbrisiv trag u našim srcima. Hvala ti što si bio naš otac i djed. U trenucima radosti i tuge, tvoje prisustvo će nam zauvijek nedostajati. Tuga nas ispunjava, ali i zahvalnost za sve dane provedene s tobom.
Tuguju za tobom
ćerka JOVANKA, zet ZORAN i unučad TIJANA i NIKOLA
KNEŽEVIĆ
Toliku ljubav, brigu i pažnju koju si mi pružao od rođenja neću nikada moći da zaboravim.
Sjećaću te se svakog dana. Svake tvoje riječi i svega čemu si me naučio.
Pričaću Zorki o čovjeku koji je znao da voli jednako svoju đecu, unučad i praunučad.
Koji je uspio da brine jednako o svima.
Pričaću joj o đedu sa najblažim pogledom, koji je imao toliko ljubavi u sebi da je njome mogao da nahrani svu djecu svijeta kao svoju.
Đede, i na onom svijetu ćemo svi trčati tebi u zagrljaj. Volim te zauvijek.
Moj Stanko, prijatelju za cijeli život, uzdanice cijele svoje porodice.
Kako poslije šezdeset godina da živim bez tebe?
Nedostajaćeš mi svakoga dana i ništa bez tebe neće biti isto.
Čovjek se rodi da ostavi za sobom ono što smo ti i ja uspjeli.
Neka mi to bude jedina utjeha.
990
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
BANOVIĆ sa porodicom
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
STANKU KNEŽEVIĆU
Posljednji pozdrav bratu od tetke.
Od BATA, MIRKA, ANDRIJE i KSENIJE MILANOVIĆ
Posljednji pozdrav
STANKU KNEŽEVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
BEBA, VOJO i NIKOLA MUGOŠA
Sjećanje
BOGDAN - BOŽO Boriše GOLUBOVIĆ 7. 4. 1939 - 26. 9. 2020.
S ljubavlju TVOJA PORODICA
Četiri godine od kako nije sa nama
DRAGICA ĆERANIĆ
Kroz lijepa sjećanja i iskreno prijateljstvo koje smo imale čuvaću te od zaborava
Tvoja VEKA
976
ŽELJKO KATNIĆ
Vrijeme prolazi, ali ne i sjećanje na tebe. Živjećeš uvijek sa nama u srcu i mislima. DRAŠKO LIPOVINA sa porodicom
977 IN MEMORIAM 26. 9. 1993 – 26. 9. 2024
VOJIMIR – VOJO Jankov TOŠKOVIĆ
S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvam uspomenu na tvoju plemenitost, častan i dostojanstven život
Kćerka MIRJANA
Prošle su četiri godine
Naša snažna ljubav i poštovanje prema tebi - čini te neprolaznom. Počivaj u miru.
ŽELJKO i SAVA GRBOVIĆ
Četiri godine bez tebe
Počivaj u miru.
Planeta će biti njegova
Vodič kroz film, TV i muziku •
Prvi pogled na HBO hit: zbog čega je „The Penguin“ jedno od najprijatnijih TV iznenađenja godine
INSAjDER SA KOlINOM FARElOM
Glavni glumac i koproducent mini-serije „The Penguin“ o izazovima, motivaciji i inspiraciji za kreiranje kultnog lika u crnogorskoj ekskluzivi od televizije HBO Str. 4, 5, 6. i 7.
Bio je 19. maj 2016, kada sam napisao prvu kolumnu. Sjećam se, imao sam tremu, trebalo je mlađahni Objektiv opremiti zanimljivim temama, baviti se malo muzičkom kritikom, društvenim okolnostima, stvarima koje nas okružuju. A nije da „inspiracije“ nije bilo u izobilju. „Eurosong i krš mudrosti“ bio je naslov prvog teksta, u godini kada je Highway išao na najveću evropsku muzičku show-biz smotru - Eurosong.
Što se promijenilo za ovih „pola 9“ godina? Ništa. Umjesto da društvo stavlja pod kontrolu i popravlja stvari, mi smo u sunovratu, makar kada su teme za ovu kolumnu u pitanju. Kultura, obrazovanje, muzika, jednostavno, ne dešava se ništa ili vrlo malo. Zluradi bi rekli – raspad sistema.
Međutim, ako je za utjehu, svaki raspad sistema dođe do prirodnog kraja. I s obzirom na to da traje koliko traje (a decenije su u pitanju), sve smo bliže finišu. Nego, kad dođemo do kraja, biće novih problema, jer sve će ovo neko morati da popravlja, a nijesmo se proslavili njegovanjem kadra koji je kadar da preuzme odgovornost i nekom „specijalnom kulturološkom operacijom“ za koju godinu postavi neke nove standarde. No, idemo dalje svakako, svako na svoj način.
Divno je bilo pisati za Objektiv. Divni i mladi ljudi bili su oko mene. Ne samo zbog provjere printa, Objektiv je bio jedini sedmičnjak koji sam čitao od korica do korica. Zaista, pregršt tema i vrhunskih analiza, talentovani autori koji pune strane, sve je to činilo zadovoljstvo i meni, koji sam kroz kolumnu „A Cappella“ za prethodnih osam i po godina dodao 433 naslova i skoro dva miliona
Piše:
Vladimir MARAŠ
Udobna pozicija kritičara sistema ima smisla sve dok ne dođete u situaciju da, na popravljanje nekih stvari, možete direktno da utičete. Intenzivno razmišljam o tome da preuzmem neki dio odgovornosti i dokažem da se neke stvari veoma brzo mogu popravljati. Što će biti, vidjećemo. Svakako, ako bude, držite me za riječ
karaktera, kao nekada legendarna mečkina 123-ka, bez generalne. Idemo dalje – svako na svoju stranu ali uvijek zajedno. Autor ove kolumne baviće
se malo više muzikom, priprema razne projekte. Za početak, četvrti CD autorske muzike koji je u procesu izrade. Neki projekti poput Made in New York Jazz festivala, koji će narednog juna dočekati deseto izdanje u Crnoj Gori, zahtijevaju sve više vremena i posvećenosti. Spremaju se za Crnu Goru i neki baš veliki koncerti a sve to traži vrijeme i maksimalnu posvećenost. Objektiv i ova kolumna pomogli su mi da shvatim još jednu veoma važnu stvar – udobna pozicija kritičara sistema ima smisla sve dok ne dođete u situaciju da, na popravljanje nekih stvari, možete direktno da utičete. S ovoliko godina života i iskustva, intenzivno razmišljam o tome da preuzmem neki dio odgovornosti i na ličnom primjeru dokažem ili pokažem, kako god, da se neke stvari veoma brzo mogu popravljati. Hoćete li to biti tako ili ne, vidjećemo. Svakako, ako bude, držite me za riječ.
*
Na kraju, zahvalio bih svakom vjernom čitaocu (a znam da ih je bilo) na strpljenju i povjerenju. Bez njihovih kritika naših pisanih kritika, teško bismo imali neki korektiv koji bi nas držao u „vinklu“. Digitalni i onlaj prostori svakako će nas držati okrenute jedne drugima, na ovaj ili onaj način. Marija, Stojan, Draško i ostali svakako će ostati djelovi jednog lijepog mozaika koji je funkcionisao ovih 100 mjeseci. Hvala za svaku sugestiju ili korekciju koja je imala smisla, jer ste me ponekad znali sačuvati i od samoga sebe, a to se u pisanju može dogoditi. To je to. Objektivu i svima koji za njega rade želim dugo trajanje i još veći uticaj. Hvala na saradnji. Gledaćemo se mi još, ovako ili onako, siguran sam.
Dvije su utakmice igrali
Betmen i Pingvin ove godine, obje na televiziji HBO, i obje je Mračni osvetnik izgubio. Do rezultata 1:0 dovela je prvo vrlo interesantna, noarom okupana animirana serija „Batman: The Caped Crusader“, u kojoj je (ne)čuveni Pingvin prvi put predstavljen kao žena, i to tako da zlikovka Mini Drajver ni na milisekundu ne zaliči na prvoloptaški produkt woke vremena. Jer, ta Osvalda Koblpot ulila je novi led u žile upravo zbog toga što je žena, i što je majka... Spremna da pošalje na „večeru“ i „spavanje“ sa ribama i sopstvene sinove, ako posumnja da su je izdali.
E, ta i takva Pingvinka, iako je imala samo jednu epizodu, uspjela je da zasjeni Betmena i njegovu detektivsku potragu po ulicama Gotama. Malo je ko to očekivao, isto kao što se malo ko nadao da će Pingvin uspjeti da „poleti“ i da upiše još jedan bod u zasebnoj seriji.
Kompleksna figura
Tačno je da se Betmen uopšte ne pojavljuje u HBO mini-seriji „The Penguin“, ali to ne znači da s Ozom nije odigrao utakmicu, za rezultat 2:0. Jer, jedna od najvećih pobjeda kreatorke Loren Lefrank („Agents of S.H.I.E.L.D.“) jeste to što ćete, gledajući već prvu epizodu, pomisliti: „Ma, kome je, uz ovakvog Pingvina, Betmen uopšte potreban?“ Betmen je ove godine proslavio 85. rođendan, a i dalje ne pokazuje ni najmanju namjeru da uspori, a kamoli da se zaustavi. Svi odlično znamo da je bjesomučno štancanje filmova i serija iz Betverzuma dovelo do zasićenja i ogromastične skepse u vezi sa većinom najavljenih DC projekata. Zbog toga je „The Batman“ (2022) Meta Rivsa, u kojem je i uveden Pingvin Kolina Farela, i bio tako prijatno iznenađenje. Niko od nas nije slučajno pomislio kako bi bilo super istražiti i produbiti njegov lik, u filmu sveden na svega pet-šest scena, i u zasebnom projektu. Taj projekat upravo je počeo s emitovanjem na televiziji HBO, a prva od osam epizoda
„The Penguin“ mnogo više liči na gangsterski
Ovo je odličan primjer projekata
kojima treba da teži DC univerzum. Ići na rizik, na all-in, na sve ili ništa, pa biti pukovnik ili pokojnik – to je karta na koju su zaigrali Kolin Farel i ekipa
dostupna je na Max platformi. Svako ko drži do vrhunske televizije već zna što će raditi narednih sedam ponedjeljaka... Naravno, sjedjeti na ivici fotelje i bez daha gledati kako jedan od najboljih glumaca današnjice, potpuno neprepoznatljiv ispod hiperrealistične maske Pingvina, oživljava tagline serije: „Grad će biti njegov.“ E, Oz će se možda zadovoljiti Gotamom, ali Farel, koji je i jedan od izvršnih producenata serije, osvojiće mnogo širi prostor. Cijela planeta biće njegova; milioni širom svijeta ješće mu iz ruke dok kultnom stripovskom zlikovcu bude dodavao slojeve i nijanse, pretvarajući ga, na koncu, u gangstersku figuru tragičnu, kompleksnu i opasno ljudsku, poput Tonija Soprana.
Merdevine haosa
Priča koja je mnogo više mafijaški ep nego „puki“ spin-of i produžetak Betmenovog univerzuma – počinje neposredno nakon događaja iz finala Rivsovog atmosferičnog filma. Ridlerov (Pol Dano) masterplan gurnuo je Gotam u haos: cijeli djelovi grada, poput siromašnog naselja Kraun Point, uništeni su u poplavi, a u tom rasulu ubijen je Karmajn (u filmu Džon Turturo, u se-
Kristin Milioti, luđa i od Harli Kvin kao Sofija Falkone
riji Mark Strong), vođa gangsterske porodice Falkone, čiji je „predani vojnik“ Oz. Taj vojnik probaće da iskoristi novonastali vakuum moći da napreduje i da se popne koju letvicu više na gotamskim „merdevinama haosa“. Stoga, prvo što će Pingvin uraditi jeste da umiri Alberta (Majkl Zigen), Karmajnovog sina i nasljedni-
ka koji, pak, nije baš siguran da će moći da hoda u očevim prevelikim cipelama. To prolazi kako prolazi: sa prvim u nizu neočekivanih obrta i nekoliko metaka sasutih u tijelo jedine „male kučke“ koja je u tom trenutku bila u prostoriji. Impulsivna reakcija funkcioniše kao domina: Pingvin je obara na samom početku, a
ostatak vremena provodi gledajući kako da izvuče živu glavu, te da završi na vrhu piramide. To krčenje puta do vrha otežaće mu štošta, prvenstveno povratak Sofije (izvanredna Kristin Milioti), Karmajnove kćerke i Albertove sestre, koju je porodica strpala u ludnicu „Arkam“ istog trena kada je pokazala interesovanje da se popne na tu istu piramidu. Prije smrti, Karmajn je uspio da strpa u zatvor Salvatorea (Klensi Braun), šefa rivalske familije Maroni, čije je poslove od tog trenutka preuzela njegova supruga Nadia (Šoreh Agdašlu). I njih će Pingvin vratiti u igru, pokušavajući da izađe na kraj sa Falkoneovima i njihovim igračima, prvenstveno sa Džonijem Vitijem (Majkl Keli) i Milošem Grapom (Džejms Madio), koji naprasno donose odluku da ugase fabriku koju je koristio za valjanje narkotika. Svi oni, mimo Sofije Falkone, oduvijek su potcjenjivali Oza. Nikada ga nijesu prihvatili kao
sebi ravnog, niti su mu dali poštovanje koje misli da zaslužuje. Ali, sa Sofijom, kojoj je nekad bio vozač, stvar je bitno drugačija. Ona ga je prozrela, možda i najviše zbog toga što su i nju oduvijek potcjenjivali. I to je za Oza veliki problem. Jer, Sofija, nestabilnija nego ijedna Harli Kvin koju ste vidjeli, sada mu je za petama, a njihova love-hate dinamika, te glumačka sinergija Farela i Milioti - jedan je od najjačih aduta serije.
Toksična majka
Još jedan vrhunski momenat i mjesto na kojem valja potražiti pitanje odakle uopšte Ozu Kobu ta patološka potreba da bude viđen, priznat i voljen –jeste odnos sa majkom Frensis (fantastična Didri O’Konel). Dječak s urođenim deformitetom stopala, zbog kojeg mu svaki korak nanosi bol i zbog kojeg je završio sa karakterističnim gegajućim „pingvinskim“ hodom, neko je od koga se očekuje da onu koja ga je rodila izvuče iz siromaštva. Da joj obezbijedi sve i da postigne sve, zbog toga što je rođen za velike stvari. U to je Oza makar majka ubijedila, tjerajući ga da cijelog života živi na oštrici brijača. I od toga ne odustaje ni sada, dok se bori sa demencijom, postajući za sopstveno dijete toksičnija nego ikada. Fenomenalna je i totalno sopranovska ta dinamika između Oza i Frensis, između Farela i O’Konel; upravo kroz nju vidimo njegovu najranjiviju stranu i obrise čovjeka koji je mogao biti da ga takva majka i okruženje nijesu uzeli pod svoje. A nagovještaj osobe, pravog ljudskog bića odlično sakrivenog ispod ogrubjele kože i ožiljaka, osjećamo i kroz Pingvinov odnos sa kvazidjevojkom Iv (Karmen Edžogo), te sa štićenikom Viktorom Agilarom (Renzi Feliz). Od početka je jasno da se Ozov odnos sa momčićem koji je
izgubio cijelu porodicu i koji dolazi iz siromašnog zaleđa u kojem naš Pingvin prepoznaje sebe i sopstvenu majku – neće završiti srećnim krajem. Opet, i predvidljivosti su manje bitne kada je u pitanju „The Penguin“. Jer, vrhunska karakterizacija i glumački performansi mogu da vam prodaju i kliše-momente, poput Sofijine toliko puta viđene tuče sa patrijarhatom.
Nema veze što smo to već gledali, kada ga uzme i u ludački pogled prepakuje Milioti (nadamo se da će seriju odgledati Deni Devito, njen lični Pingvin-favorit, jer bio bi oduševljen). Isto kao što, zbog Farelove slatke hemije sa Felizom, Viktor lagano može da prođe kao Pingvinov Robin, a pjesma „9 to 5“ Doli Parton –kao savršen soundtrack za gangstersku dramu!
Ozbiljna liga
„The Penguin“ je odličan primjer kako treba da se rade spin-of serije i čemu treba da teži DC univerzum. Ići na rizik, na all-in, na sve ili ništa, pa biti pukovnik ili pokojnik – to je karta na koju su zaigrali Farel i ekipa.
Rezultat je impresivan – koliko eksplozivan, krvav i psihotičan, toliko i prizemljen, realan i debelo ljudski. Narativno, glumački, vizuelno – kako god hoćete. Ovo je Gotam mračniji i tvrđi a realniji nego ikada, sa kriminalom, klasnim tenzija-
ma i ljudima bez kompasa, nikad sklonijim da padnu ničice pred trampovskim figurama koje im vitlaju pred očima štapom, šargarepom i američkim snom.
Izvjesno je da će serija plivati u nagradama, prvenstveno glumci. I Milioti koliko i Kolin Farel, iako je ovo bez sumnje šou čovjeka savršeno sposobnog da, ispod teške maske i protetike, pokaže uvijek budno ranjeno i beskrajno nevoljeno ljudsko biće, sve vrijeme kanališući i pod svoje uzimajući neke od najboljih gangstera sa velikih i malih ekrana... od Gandolfinija i „Sopranovih“, preko Paćina u „Licu s ožiljkom“ i „Kumu“, do De Nira u Skorsezeovim „Dobrim momcima“ i „Kazinu“, ili u De Palminim korleoneovskim „Nedodirljivima“.
Neke ptice nikad ne polete, ali to zasigurno nije slučaj s ovim i ovakvim Pingvinom. Uzletjela je televizija HBO, još jednom servirajući seriju koja bi lako mogla postati gangsterski klasik po kojem njenu produkciju i prepoznajemo.
U drugačijoj produkciji, autorskim i glumačkim rukama, „The Penguin“ ne bi mogao dobio skorsezeovski i sopranovski vajb, niti bi mogao da skoči dalje od ispodprosječnih betmenovskih projekata poput „Pennyworth“. Sa Lefrank, Rivsom i Farelom, serija je upala u ozbiljniju ligu. Možda ne baš sa „Sopranovima“ ili sa „Carstvom poroka“, ali zasigurno sa projektima poput opasno potcijenjene „Gangs of London“. Kao što rekosmo... Kome je Betmen uopšte potreban – uz ovakvog Pingvina? Marija
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Najzavodljivija stvar koju možete gledati na malim ekranima ove televizijske jeseni? Zasigurno Kolin Farel u HBO mini-seriji „The Penguin“. Samo su mu oči ostale prepoznatljive iza debelog sloja šminke, protetike i vrhunskog rada make up umjetnika Majka Marina, a jedan od najboljih glumaca današnjice iskoristio ih je da proda cjelokupni performans. I da napravi novu, duboko ljudsku verziju kultnog Pingvina/ Oza Koba, koji je, u Farelovoj kompleksnoj izvedbi, ipak mnogo više gangster sa ranjenim srcem i kratkim fitiljem poput Tonija Soprana, nego sa lanca pušteni psiho koji voli da remeti Betmenove planove.
A da li je Farel ciljao baš na Gandolfinija i Sopranove kada se uhvatio ukoštac s Ozom? Koliko mu je bilo teško da se poveže sa likom? Uz koje se naslove iz DC univerzuma podigao, te koji su glumci na njega ostavili najjači utisak igrajući Pingvina?
O svemu tome i još mnogo čemu Farel govori u materijalu koji smo dobili kao crnogorsku ekskluzivu od HBO, a seriju „The Penguin“ možete potražiti odmah na Max striming platformi.
Kako ste se osjetili kada ste prvi put skliznuli pod kožu Ozu Kobu u filmu „Betmen“?
- Bio sam tako fasciniran i silno impresioniran briljantnošću onoga što je Majk Marino dizajnirao za Pingvina. Nikada nijesam radio ništa sa protetikom. Tu i tamo, događalo mi se da imam malu posjekotinu, ili natečeni zglob, ili da mi stave neki komadić želatina, ali nikada nijesam bio potpuno progutan, naprosto sahranjen ispod tolike skalamerije. Tada sam vidio da se na Pingvinovom licu ogleda cijela istorija jednog ljudskog bića. Bio je tu ožiljak, tragovi od boginja, ostaci tinejdžerskih akni. Osjetio sam u svemu tome mnogo grubosti i tragičnosti. Jednostavno sam bio oduševljen onim što sam vidio. Iskreno, mučio sam se sa šest ili sedam scena koje sam imao u „Betmenu“. Sve su bile od-
Kad sam se prvi put pogledao u ogledalo kao Oz, nijesam samom sebi uzvratio pogled. Moje oči jesu bile tamo, ali sve ostalo bilo je neodoljivo drugačije. U odrazu tog ogledala, nigdje me nije bilo
lične; nema sumnje da je Met Rivs odličan pisac, ali jednostavno nijesam bio nadahnut, niti sam dobio inspiraciju kako bih mogao da uđem u Pingvinov lik i čitav taj svijet. No, čim sam vidio Majkov dizajn, preplavio me je novi talas uzbuđenja. Moj lik obratio mi se mnogo jasnijim riječima i otvorio mi čitav svijet mogućnosti koje moja mašta ne bi bila dovoljno jaka da smisli. Kad sam se prvi put pogledao u ogledalo kao Oz, nijesam samom sebi uzvratio pogled. Moje oči jesu bile tamo, ali sve ostalo bilo je neodoljivo drugačije. Prosto, bio je to neko drugi. Znate, kada se pogledate u ogledalo a imate dodatnu bradu ili brkove, ili povez na oku, vi gledate u sebe i uvijek vidite sebe. S ovim je bilo potpuno drugačije. U odrazu tog ogledala, nigdje me nije bilo. Vaša reakcija na ideju da se snimi mini-serija „Pingvin“? - Čini mi se da sam, dvije ili tri sedmice nakon svog početka snimanja „Betmena“, poslao poruku producentu Dilanu Klarku. Napisao sam: „Hajde da napravimo seriju za HBO“, zbog toga što sam znao da rade hard-boiled projekte sa vremena na vrijeme. Spomenuo sam i „Scarface“ i uspon na vlast. Tada mi se činilo, da napraviti cijeli film, a imati samo šest
scena za Pingvina, djeluje kao gubitak, iako naravno nije tako. Ipak, već tada sam znao da se s ovim likom može učiniti mnogo više. Uglavnom, završio sam sa snimanjem filma i zaboravio na tu ideju. A onda sam primio poziv od Dilana. Što mislite o načinu na koji je kreatorka serije Loren Lefrank pristupila Pingvinovoj oridžin priči?
- Loren je napisala biblijsku priču o odnosu sina i majke i vrlo bolnom događaju iz sopstvene prošlosti. Snimao sam film „The Banshees of Inisherin“ na zapadu Irske kada me je nazvala i kada mi je, zajedno sa Metom i Dilanom, predstavila plan za snimanje osam epizoda. Tada sam samo rekao: „Jebote, ono što je Loren smislila potpuno je nevjerojatno; stvarno je snažno, srceparajuće i duboko ljudsko.“ Koliko je teško glumiti i prenijeti suštinu lika ispod sve te šminke i protetike?
- Nevjerojatno je oslobađajuće. Postoji određena moć u tome. Osjećate se zaštićeno. Čak i ako bih imao stvarno loš dan, niko ne bi to mogao da vidi. U tome je čitava stvar sa maskom... Mislim da bi mi bilo užasno teško da dozvolim sebi da budem toliko ranjiv, slab, narcisoidan i psihopatski nastrojen, da nijesam bio potpuno skriven iza te maske. Osjećao sam se vrlo oslobođeno.
Proces mi je, pak, postajao sve naporniji kako su epizode odmicale i kako smo dublje ulazili u Ozovu psihologiju. Ključni razlog je to što sam imao osjećaj da se tu radi o padu, a ne o uzdizanju, osvajanju vlasti i penjanju na tron, zbog te Ozove otrovne ljudske psihologije. Do kraja snimanja bio sam spreman da sve uskoro bude gotovo, jer nijesam mogao pobjeći od toga. Kako je izgledao jedan Vaš prosječni snimajući dan?
- Bio sam na setu i 14 sati dnevno, od čega tri sata svakog ju-
tra. Dopala mi se ekipa zadužena za šminku. Imali smo svoju malu prikolicu. Slušali bismo muziku i smijali se. Bio je to tim sastavljen od fantastičnih umjetnika.
Čitao sam svoj tekst, ponekad bih i odrijemao. Brijao bih se svakog jutra. Zatim bi mi očistili lice i stavili podlogu, pa na nju ljepilo, pa djelove maske, kojih je bilo sedam ili osam. Onda bi mi stavili i ćelavu kapu od lateksa i periku preko nje, pa bismo prešli na dio kada mi kvase lice pištoljem za prskanje, naglašavajući crte lica, mjesta promijenjene boje, tragove boginja, ožiljke i takve stvari.
Imao sam i šator za hlađenje jer je odijelo bilo jako vruće, a i šminka se zagrijavala, pa
smo morali da ih zaštitimo i sačuvamo što je moguće bolje. Shvatio sam da sam proveo između 300 i 500 sati u šatoru, samo buljeći u prazno. Svaki put kada bi rekli: „Rez!“, uslijedilo bi – bum!, trči, drž’ – ne daj, ulazi brzo u šator. I samo bih sjeo tamo, nastavljajući da gledam u prazno.
Sjećam se, kada smo prvi put testirali šminku za snimanje „Betmena“, pošao sam u svlačionicu i pogledao se u ogledalo, želeći da vidim što će određene facijalne ekspresije učiniti sa šminkom i kako bih mogao da iskoristim masku na najbolji način. Odmah sam shvatio da sam pravio iste pokrete i pružao istu izvedbu ali bez šminke, djelovao bih loše, pretjerano i bezopasno. No,
mješavina svega što sam radio ispod maske, u kombinaciji sa tragičnim bijesom sa kojim se Oz nosi sa svijetom, upalila je. Maska je djelovala. Lice se, jednostavno, vrlo lijepo pomjeralo. Skoro da je to bila alhemija. Odakle ste crpili inspiraciju za glumački performans?
- Svaki gangster kojeg sam ikada vidio, bez obzira na to ko ga je portretisao, zasigurno je završio u mojoj podsvijesti. Nijesam namjerno „precrtavao“ iz serije „The Sopranos“ ili iz filma „The Untouchables“, ali nema sumnje da te dvije izvedbe – Roberta de Nira i Džejmsa Gandolfinija, kao i drugih koji su igrali gangstere, lebde tu negdje po mojoj glavi. Komadići tih performansa izaći će iz mene i to je nešto čemu se ne opirem.
Kako ste „riješili“ pitanje Ozovog specifičnog gegajućeg hoda po kojem je i dobio nadimak Pingvin?
- Sve se većinom svelo na osjećaj koji sam imao u vezi sa tim kako bi takav tip mogao da se kreće. Šepanje nije bilo nešto što mi je rečeno da učinim; pokušavao sam da sam shvatim kako treba da se ponašam. Imao sam neku ideju o stezniku za stopalo. Razmišljao sam i o tome da je možda imao dječju paralizu kada je bio dijete, a da njegova porodica nije imala novca za ljekove, pa je njegova desna noga postala malo kraća. Onda smo odabrali drugačiji pristup i riješili da uzrok šepanja bude njegovo stopalo, zbog urođenog deformiteta. Što nam možete reći o saradnji sa Kristin Miloti?
- Pokidala je. Njeno putovanje, način na koji je ušla u taj svijet sa novonastalim vakuumom moći i pronašla pravu mjeru da dočara svoju junakinju... Na neki način, imao sam
osjećaj kao da gledam operu. Toliko je grandiozno to uradila, od prvog susreta sa Sofijom poslije izlaska iz Arkama, sve do samog kraja serije. Bio je to izvanredan posao, svojevrsni tour de force. Kristin je bila nevjerovatna.
Nas dvoje štipali smo jedno drugo; bili smo u fazonu: „Da li možeš da vjeruješ da ćemo zaista glumiti i uraditi sve ovo?“ Kakvo ludilo. Imali smo šest mjeseci da oživimo te likove, da hodamo u njihovim cipelama, da postanemo dio mitologije tog svijeta.
Kristin je odrastala gledajući filmove Tima Bartona. Ja sam odrastao gledajući Adama Vesta i Burdžisa Meredita kako igraju Pingvina. Bartonovi filmovi postali su mi važni mnogo prije Nolanovih, čija je trilogija bez sumnje izvanredna. Dakle, osjećali smo se počastvovano zbog toga što smo dobili priliku da zakoračimo u ovu mitologiju i ispišemo dio njene istorije.
Da li ste tokom cijelog snimanja ostali u Pingvinovom liku?
- Nijesam neko ko ostaje u liku cijeli dan, prije će biti da sam neko ko ostaje blizak energiji bilo koje scene koja se tog dana snima. Opet, ovaj projekat, Pingvinov lik, bio je tako preplavljujući.
Mnogo sam se gegao naokolo. Govorio sam karakterno mnogo više nego inače. Neki članovi ekipe prilazili su mi i govorili: „Bilo bi lijepo upoznati te jednog dana.“ I tačno sam znao na što misle. Jer, svakog dana stizao bih na set makar tri sata prije poziva ekipe, a odlazio sat nakon što svi završe. Dakle, niko me ne bi ni vidio. Bilo je to čudno iskustvo. Ostavljao sam poruke prijateljima kao Pingvin kada mi je bilo dosadno u hladnoj prikolici, a pisao sam i svojoj djeci. Znaš, ono: „Kako si, što radiš, mali? Ovdje Oz, danas sam u Gotamu.“ Bilo je zabavno. M. I.-N.
„The Substance“ – bombastičan, odvratan
Piše:
Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Nije da nijesmo znali da je žensko tijelo u industriji zabave – najčešće samo meso i meta za ejakulaciju mizoginije. Ipak, kad tu i takvu tezu u vrhunsku body horror satiru spakuje filmska autorka, kojoj ni na pamet ne pada da bude bilo čija butkica, šok je neizbježan, kao i utisak da sve to gledate – prvi put. Čega se sve nećete nagledati u kanskom šokeru „Supstanca“ („The Substance“) Korali Farže („Revenge“, 2017)... Unutrašnjih organa koji ispadaju kroz leđa, „porođaja“ pravo iz kičmice, arterija što prskaju ko vodoskoci, skrckanih kostiju, trulog i deformisanog mesa, raspadnutih zuba i nokatnih ploča...
Opasna začkoljica
Nema Farže granica, kočnica, nikakvih inhibicija; svaka gadost koja joj je mogla pasti na pamet završila je u „Supstanci“, za koju je dobila nagradu za najbolji scenario u Kanu. Rezultat je krvavi i bombastični instant klasik, filmska kraljica bodi horora u kojoj ima svega i svačega i u kojem se poenta nabija do te mjere, da na trenutke osjetite kako vam pokretne slike siluju sva čula. No, apsolutni izgon suptilnosti i sručivanje planine bijesa na Holivud koji je uvijek u potrazi za nečim „novim, mladim i sočnim“ - ne da nije problem, nego je možda čak i najjači adut „Supstance“. Jer, ovo je film kojem čak i mane djeluju svrsishodno i s opasno potkrijepljenom poentom, i koji nije pretvoren u treš zahvaljujući sigurnoj autorskoj ruci Korali Farže. I, naravno, fenomenalnoj sinergiji Margaret Kvali i Demi Mur u najrizičnijoj roli karijere.
Radnja filma od kojeg ćete se trzati, cimati i zgražavati; koji ćete gledati sa rukama preko očiju; u čiju poremećenost nećete moći da povjerujete i čijoj ćete se briljantnoj odvvratnosti čak i smijati – počinje pogledom na zvijezdu na Bulevaru slavnih.
Ime na pločniku je Elizabet Sparkl (Mur) i nekada je nešto značilo. No, izgubilo je sjaj kada su na red došle bore i njihovi brojači. Vremenom, od velike glumačke karijere ostao je samo jutarnji aerobik-šou. I stvar je potrajala do Elizabetinog 50. rođendana, kada je njen šef Harvi (fantastični Denis Kvejd), koji ne dijeli slučajno ime sa Vajnstinom (jer, jelte, suptilnost i Farže sve vrijeme ostaju na „Vi“), niti bez razloga liči na mizoginog klovna (svi šovinisti to jesu), odlučio da je dosta. Da njeno lice i guz više nijesu poželjni na televiziji. Da su omlitavili, da tu više nema seksepila. Da im je rok trajanja prošao. I da Elizabet niko više uopšte i ne primjećuje, a kamoli „trenira desnicu ruku“ gledajući je na televiziji. Uznemirena otkazom, Elizabet doživljava saobraćajnu nesre-
ću, poslije koje će joj u bolnici izvjesna osoba doturiti „flešku“ sa natpisom „The Substance“. Kako će otkriti, spuštajući se niz „zečju rupu“ što jako vuče na Čarlija Kaufmana, riječ je o misterioznom produktu koji, ako ubrizga, može da postane mlađa, ljepša, bolja... Ma, savršena verzija sebe. U svemu tome, naravno, postoji začkoljica. Elizabet je otkriva tek nakon što zeleni serum istisne u stomak i potom, grčeći se i uvijajući u najvećim bolovima, kroz sopstvena „popucala“ leđa, na svijet donese svoju „najbolju verziju“.
Dorijan i Pepeljuga
Ta barbikasti-savršena kreatura nadjenuće sebi ime Sju (Kvali). Čim izađe iz „matice“, uputiće se ka Harviju, koji traži „novu Elizabet Sparkl“. I, onako utegnuta u pornićarski svjetlucavi rozi kupaći kostim, sa sve jagodica-napućenim usnicama i submisivnim pogledom seks-bota, odmah će dobiti posao... dok „stara Elizabet“ leži nepomična, zamrznuta u vremenu i na podu sopstvenog kupatila, čekajući „dvojnicu“ da je vrati u život.
Bodi horor Korali Farže pružio je Demi Mur priliku za tour de force, za najrizičniju ulogu karijere, za šok-kartu do Oskara. I ne da je priliku opravdala, nego je u film ulila egzistencijalni horor koji sablažnjuje mnogo više od tjelesnog
E, to je ta faustovska pogodba i začkoljica, zbog koje „Supstanca“ dobija šmek izopačene Pepeljuge, u kojoj je Elizabet mnogo više džinovska bundeva, nego jadna i prelijepa djevojka sa staklenom cipelicom. I u kojoj će ona postati portret Dorijana Greja, koji polako truli na tavanu/ podu kupatila,
dok mlada i jedra Sju pleše sa raznoraznim prinčevima.
Dva tijela funkcionišu kao jedno, ali moraju da se smjenjuju na svakih sedam dana, bez izuzetka. I sve što jedna uradi, odražava se na tijelo druge, pa tako zloupotreba bilo kojeg pravila dovodi do teških posljedica. Prvo do prsta koji se smežurava, a na koncu i do čitave simfonije krvi, suza i iznutrica, od koje se ne bi postidio ni Linč u „The Elephant Man“ (1980).
„Supstanca“ postaje nešto prezanimljivo u trenutku kada shvatite da se jedna od Koralinih ključnih teza tiče toga da je žena ženi – vučica. I da je uvijek najgora i najsurovija sama prema sebi.
Čim Sju, kapriciozna i sebična kako to samo mladost može biti, napravi prvi kiks produžavajući svoje bitisanje za dan i tretirajući Elizabet kao da je nešto sasvim inferiorno – otključava se i razigrava
„Doktor Džekil i Mister Hajd“ kao važan element filma. Kvali tu savršeno iznosi ljepoticu okrutnu i apsolutno nesvjesnu sopstvene efemernosti, a samim tim i nesposobnu za em-
patiju sa „starim krpama“ koje su nekada bile na njenom mjestu i u koje su isti ljudi penetrirali pogledima, zamišljajući ih u scenarijima iz pornića.
Mrtva ljepotica
Ni Sju, ni Elizabet, kao ni niko od nas, ne vidi sebe osobom kakva jeste. Svi mi vidimo se većinom i isključivo kroz oči drugih; sastavljeni smo od na stotine malih ogledala u kojem se reflektuje naše jastvo. Odatle u filmu i tako promišljena scenografija, sa toliko portreta, kamera, ogledala, stakala, površina u kojima glavne junakinje ogledaju svoja tijela i lica, poput zatrovanih i otrovnih Narcisa, dok Farže hvata za grkljan furioznom montažom, dizajnom zvuka i snimajućim odlukama, pretvarajući svaki kadar u šamar otrežnjenja i savršeno prenoseći konfuziju i teror u njihovim glavama. Kao da hoće da kaže, da vrisne, da je stigla nova gospodarica horora, da je vrijeme da se žanr okrene naglavačke, i da sve krene ponovo – ovog puta iz ženske perspektive. Sa Korali Farže i autorkama poput Alis Birč,
koja je napravila pravo malo femi-čudo „prepjevavajući“ Kronenbergov klasik „Dead Ringers“ (1988) u istoimenu mini-seriju (2023) sa Rejčel Vajs.
A Elizabet je, naprosto, morala biti glumica iz tog toksičnog svijeta u kojem su glavna, ako ne i jedina odrednica identiteta – tuđi pogledi. Njen horor ukorijenjen je upravo u tom otrovnom odnosu prema sopstvenom tijelu, nametnutim standardima ljepote i pitanju što se događa sa njenim jastvom kada se kamere ugase. Kada producent odluči da više nije jebozovna – postoji li ona više uopšte? Kad prebaci 40 godina i prestane da bude lutka sa naslovne strane, da li je bolje da je mrtva? Ili je već mrtva, samim tim što više nije seksi?
I upravo je zbog toga Elizabet – morala i mogla da odigra samo osoba poput Demi Mur. Ironično, (i dalje) prelijepa 61-godišnja glumica, koja je od početka karijere pokušavala da pomjeri vlastite granice, a zauzvrat dobijala naslove koji se tiču toplesa, golotinje, veza sa Vilisom i Kučerom. U pričama o njoj, uvijek je sve bilo važnije od glume; do te mjere da su je onomad, kada je digla glas protiv nesrazmjerno većih honorara za muške kolege u Holivudu – prozvali Gimme Moore. I sve bi ostalo tako, nikad se niko ne bi ni sjetio da je Mur uvijek bila ozbiljna ali zlosrećna s izborom uloga, da se nije dogodila „Supstanca“. Ženski pogled
Film Korali Farže pružio je Demi Mur priliku za tour de force , za golotinju koja nije seksi nego je čini ranjivom i opasno izloženom, za najkompleksniju ulogu karijere, za šok-kartu do Oskara. I ne da je priliku opravdala, nego je u film ulila egzistencijalni horor koji sablažnjuje mnogo više od
tjelesnog. Scena u kojoj miče šminku sa lica, recimo, strašnija je od bilo kojeg krckanja kostiju i prskanja tečnosti što ćete vidjeti i prije i poslije; u njoj je nakoćena sama esencija onoga što žena može osjetiti i postati, u svijetu u kojem je „prava šteta što joj sise ne stoje nasred lica“.
Doći će Farže do tih sisa nasred lica i bukvalno (još malo o manjku suptilnosti i scenarističkim bravurama) u eksplozivnom, ciljano i žestoko pretjeranom finalu filma, u kojem se non-stop krećete između košmara i fantazije, u kojem je granica između stvarnosti i bezočno-pretjerane izokrenute bajke toliko tanka, da jedva postoji.
Sami kraj dočekaćete već dobro otupljenih čula nakon krvavih bombi serviranih na svakom koraku, i možda će vam biti too much. Opet, baš takvo finale i jeste zaslužno za to što film postaje ogledalo. I što nam upravo tu sve ono što (ne) svjesno mislimo i usvajamo o ženskom tijelu – bukvalno eksplodira pravo u lice. Za ključni utisak da će svaki naredni body horror sa „female gaze“ etiketom biti poređen sa djelom Korali Farže.
Kraj ostaje urezan u pamćenje, naročito nakon što se cijela stvar zaokruži s onom zvijezdom sa Bulevara slavnih sa početka. E, kod nje ćete se već zaklinjati da je „Supstanca“ najmučnije ali i za sada najbolje kino-iskustvo godine, te da pripada must see kategoriji, pa čak i za filmofile koji nijesu pretjerani fanovi bodi horora ili radova kojima je Farže bila očigledno inspirisana, poput „Muve“ („The Fly“, 1986) i ranih Kronenbergovih radova, ili Kjubrikovog „Isijavanja“ („The Shining“, 1980), ili „Posjednutosti“ („Possession, 1981) Andžeja Žukovskog
Ocjena: 8.5/10
Razgovarala: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Ako
volite naučnu fantastiku sa srcem na reveru, označite 10. oktobar crvenim slovom u kalendaru. Porodična drama sa SF elementima „Planeta 7693“
kuljana
gorički „Sinepleks“, prijeteći da postane prava poslastica i za klince i za roditelje, ali i da najvećim nevjernicima u crnogorsku kinematografiju pokaže kako se i kod nas može skuvati vrhunski film, koji zahtijeva da bude viđen na velikom platnu.
Gojka Bertada slijeće u podplatnu.
Radnja filma, čiji je scenario napisala vić-Tomić
Ana Vujadino(„Iskra“, 2017) i ko-
ji je koprodukcija Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije, vrti se oko Luke ( vić), devetogodišnjaka izrazite mašte, čija porodica prolazi kroz veliku krizu.
Ilija PejakoMara Rakčević)
Andrija ) i majka Jasna ) odaljau miHana ) i koja će mu poće u u
Prepušten sam sebi, dok se sestra Sandra ( bori sa neprihvatanjem vršnjaka, a otac Boris ( Kuzmanović (Kristina Obradović vaju nakon njenog spontanog pobačaja u odmakloj trudnoći, dječak provodi vrijeme u starom hotelskom kompleksu, najčešće vježbajući svoje „supermoći“. Tu upoznaje misterioznu djevojčicu, koja mu se predstavlja kao 7693 ( Ivanišević moći da razvije plan da sačuva porodicu na okupu. O kakvom je planu riječ, te što znače brojevi iza kojih se Lukina neobična drugarica skriva, osim podgoričke, moći će da sazna i regionalna publika. „Planeta“ će 12. oktobra otvoriti KIDSFEST u Beogradu; pet dana kasnije film ulazi u distribuciju širom Srbije, a uskoro stiže i u kina u Sjevernoj Makedoniji.
Uoči premijere, Berkuljan govori za Objektiv o ključnim idejama „Planete“, radu sa djecom glumcima, saj-faj inspiracijama, očekivanjima (od) publike... ali i o planovima za televizijsku i distribuciju na striming servisima.
Svako zna da crnogorska ostvarenja postoje, ali niko ih nije vidio. E, to je praksa koju dobar dio mojih kolega i ja želimo da prekinemo. Ne želimo da naš rad postoji samo u malim, zatvorenim stručnim krugovima
govori zetak? krugovima
Kao da odrednica „crnogorski film“ sama po sebi nije dovoljno egzotična, „Planeta 7693“ ima i predznak – naučno-fantastični. I još porodični! S obzirom na to da se ni manje „egzotični“ domaći filmovi ne mogu pohvaliti bogzna kakvom gledanošću u bioskopima, očekujete li da Vaš novi film, žanru uprkos, ili možda baš zbog njega, bude izu-
BERKULJAN: Mislim da je obaveza svakog domaćeg filma koji je dobrim dijelom
uoči
finansiran državnim sredstvima, da na ovaj ili onaj način pokuša da nađe put do publike, koja ga je, ako ćemo iskreno, indirektno i finansirala. Iz tog razloga smo odlučili da što prije uđemo u proces distribucije, naravno, nadajući se pristojnim brojkama što se tiče gledanosti.
Nada da će upravo „Planeta“ prekinuti to „prokletstvo“, koje prati domaće filmove po bioskopskim salama, uvijek postoji, ali se trudimo da realno posmatramo stvari. Svjesni smo i te kako koliko je to težak zadatak, ali i odlučni da nađemo put do publike. Bioskopi su samo jedna od faza na koju trenutno stavljamo fokus, ali u planu je i televizijska, kao i distribucija putem striming servisa.
OBJEKTIV: Kad smo pričali o premijeri Vašeg dugometražnog debija „Iskra“, rekli ste: „Osjećam se kao otac djeteta koje ima 40 i nešto godina, a nikako da napusti kuću i počne da živi samostalno. Volim ga, pazim ga i znam sve o njemu, ali sam veoma neobjektivan u procjeni. Zato od publike očekujem da mi kaže šta je dobro, a šta loše u mom filmu.“ „Planeta“ je Vaše treće „dijete“, kako se osjećate u vezi sa njom?
BERKULJAN: Generalno, stav mi se nije drastično promjenio. Nerijetka pojava u našem svijetu je taj elitistički stav, gdje se sud opšte publike tretira kao samo jedan nivo u procjeni kvaliteta filmskog djela, i koji suštinski ne mora da se uvaži. To je ono sa čim se ne slažem. Nijedan film nije ostao urezan u kolektivnom
sjećanju samo zbog pozitivnih kritika stručne javnosti, već je morao da zaživi pred širom publikom, da prođe kroz, prema mom mišljenju, najvažniji filter, kako bi mogao da produži sopstveni vijek. Možemo se zavaravati koliko hoćemo, ali bez publike - film ne postoji. Problem crnogorskih filmova je što većina, uključujući i moje, ostavlja utisak da su najbolje čuvane državne tajne. Svako zna da postoje, ali ih niko
služio kao oblanda u koju je smještena drama koja klince može da zabavi, a roditeljima čak izmami suze?
BERKULJAN: Da, željeli smo da djeca mogu da uživaju i navijaju za svoje male junake, a da se roditelji prepuste tom emotivnom rolerkosteru. Svi smo zaboravili kako nam je bilo dok smo bili djeca i kako smo se nosili sa teškim porodičnim situacijama. Željeli smo da taj svijet napravimo takvim da je i nama odraslima perspektiva djece jasnija, i nekako se od samo početka taj svijet naučne fantastike/ fantazije nametnuo kao dobro rješenje.
OBJEKTIV: Zbog čega baš naučna fantastika? I koje bi saj-faj uticaje, naslove ili čak „uskršnja jaja“ publika mogla da prepozna gledajući „Planetu“?
BERKULJAN: Ako ćemo iskreno, SF svijet odabrali smo zbog toga što mi je i te kako poznat, a želio sam da uradim film o ambijentu koji mi je blizak.
nije vidio. E, to je praksa koju dobar dio mojih kolega i ja želimo da prekinemo. Ne želimo da naš rad postoji u tom limbu, malim i zatvorenim krugovima struke, već želimo da te barijere razbijemo.
OBJEKTIV: „Planeta“ nije „samo“ film za djecu, nego naučna fantastika namijenjena cijeloj porodici. Mislite li da će se stariji gledaoci iznenaditi kada shvate da Vam je saj-faj zapravo po -
Odrastao sam u porodičnoj atmosferi gdje se ljubav prema naučnoj fantastici iskreno gajila. Još čuvamo kolekciju jugoslovenskih SF časopisa („Sirius“, „Alef“, „Andromeda“, itd) koji su objavljivali priče najuticajnih svjetskih pisaca iz domena naučne fantastike. „Sirius“ je, recimo, izlazio jednom mjesečno, a mi imamo sačuvano više od 120 brojeva. To samo govori koliko je moj otac bio posvećen i zaljubljen u SF, da je nemoguće bilo da tu ljubav ne prenese i na mene. Što se tiče easter eggs momenata, dok smo pisali ovu našu malu avanturu, željeli smo da damo omaž nekim stvarima koje smo obožavali dok smo bili djeca, a to su „E.T. the Extra-Terrestrial“, „Back to the Future“, „Goonies“, ali i nekoliko filmova koje smo zavoljeli kada smo malo porasli, kao što su „Blade Runner“ i „2001: A Space Odyssey“. Jednostavno, film je na neki način i posveta našem djetinjstvu.
OBJEKTIV: Znam da Vam je „Je t’aime, je t’aime“ (1968) jedan od ličnih favorita, a kod Renea se saj-faj element koristi kao prečica za introspekciju protagoniste. Možemo li reći da ste sličnu namjeru
imali i služeći se naučno-fantastičnim u „Planeti“?
BERKULJAN: Ukoliko bih odgovorio na ovo pitanje, siguran sam da bih otkrio opasno velik komad suštine samog filma, tako da - I decide to remain silent. ��
OBJEKTIV: „Planeta“ je daleko od laganog filma, dotiče i važne društvene teme, kao i neke vrlo bolne o kojima se malo u javnosti govori, poput ekonomske nestabilnosti koja razara čitave familije, ili pobačaja i efekta koji može da ostavi kako na majke, tako i na očeve i ostatak porodice. Odakle potreba da baš o ovim temama progovorite?
BERKULJAN: Tokom pisanja scenarija Ana i ja trudili smo se da detektujemo neke stvari koje uzdrmaju i počnu da cijepaju porodično tkivo. Mi smo djeca koja su odrastala tokom tih famoznih devedesetih i, koliko god su se naši roditelji trudili da nas sačuvaju, neke stvari dopirale su do nas i ostavljale jak trag. Dijete vidi i osjeća premor roditelja, osjeća njihovu bol, osjeća njihove strahove i patnju. Instinktivno želi da bude tu i da na neki način nesebično pomogne, a to radi prven-
stveno koristeći mehanizme koji su mu poznati. To što smo koristili nemaštinu i iznenadni prekid trudnoće samo su životne okolnosti koje su nam poslužile da bolje stavimo fokus na naše glavne likove, da ih učinimo živim, opipljivim i svima nama poznatim, tako da se gledalac može identifikovati, a Ana je to sve na divan način scenaristički zaokružila.
OBJEKTIV: Lomovi sa kojima se suočava Lukina porodica, nažalost, realnost su za mnoge u Crnoj Gori. No, ono što je sjajno kod „Planete“ jeste što nema momenta „država d’uradi nešto“, nego je akcenat na padu u komunikaciji do kojeg dolazi zbog teških životnih momenata koji nas razdvajaju, otuđuju i sprečavaju da zajedno izađemo jači iz problema. Da li Vam je to bila jedna od nakana kada ste radili film – da pokažete da je, na koncu, do nas?
BERKULJAN: U prethodnim filmovima bavio sam se problemima prouzrokovanim defektnim i korumpiranim sitemom i disfunkcionalnim državnim aparatom. To je ono od čega sam se trudio da se ovim filmom udaljim i da fokus stavim na nas obične ljude, smje-
štene u jednom maštovitom i neobičnom svijetu. Kako bi bili što fokusairaniji na likove, ni kroz kostimska, ni kroz scenografska rješenja nijesmo željeli da pokažemo koje je to mjesto i koje je tačno to vrijeme tokom kojeg se odigrava naša priča. Težili smo da budemo što univerzalniji. Cilj je bio da se ispriča krajnje jednostavna, ali iskrena i emotivna priča koja upravo stavlja akcenat na nas obične ljude, na probleme i boli koje nas tište, ali i na nadu i optimizam bez kojeg je u današnjem svijetu teško živjeti.
Na kraju dana, pored svih okolnosti koje nam život nameće i na koje ne možemo uticati, ipak postoji taj jedan mali dio univerzuma, posebno kad su međusobni odnosi u pitanju, koji zavisi isključivo od nas i naših odluka. Eto, željeli smo da zavirimo upravo u taj mali dio univerzuma.
OBJEKTIV: U Vašem filmu, intuicija i inteligencija jednog djeteta nešto je što bi moglo da mu zadrži familiju na okupu. Čini mi se da živimo na prostoru na kojem se ta pamet najmlađih i njihova sposobnost da proniknu iza prećutkivanja ili laži koje serviraju odrasli – jako pot-
cjenjuje. Dijelite li mišljenje da previše štitimo djecu od gorkih istina, te da im time čak nanosimo još veću štetu?
BERKULJAN: Mislim da se sada dešava gora stvar, a to je da su djeca više nego ikada izložena paleti raznovrsnih užasa, a da mi odrasli ne radimo dovoljno ne da ih sačuvamo, nego da ih pripremimo na suočavanje sa takvim stvarima. Djeca sve vide, osjećaju i upijaju, odlično kapiraju, ali počeće da sve te stvari pogrešno kanališu ukoliko nijesmo tu da ih uputimo. Sada kada su svi klinci izloženi svemu onome što kontaminira javni prostor, posebno na društvenim mrežama, taj zadatak postaje sve teži.
OBJEKTIV: U govoru i karakterizaciji djece u „Planeti“ prisutni su brojni američki izrazi; dok nazivaju jedni druge, recimo, „weirdo“, klinci iz Crne Gore djeluju kao da su izašli iz „Stranger Things“ ili Spilbergovog sajfaj filma. Da li ste se za „amerikanizaciju“ cjelokupnog filma odlučili ciljano, da biste doprli do publike koja je šira od lokalne? Da li ste strahovali da bi nekarakterističan ili čak neprirodan
OBJEKTIV: Koliko je skupo i (ne)izvodljivo raditi saj-faj film u Crnoj Gori?
BERKULJAN: U svim radovima trudim se da koristim razne alate i sredstva koja mogu da poboljšaju vizuelnu stranu filma, tako da je upotreba VFX i CGI nešto čemu često pristupam. Što se tiče naučne fantastike, smatram da se film koji pripada tom žanru može napraviti bez ijednog CGI ili VFX efekta. Kao žanr, SF je u potpunosti fleksibilan. Sve to zavisi od same priče. „Planeta“, recimo, posjeduje SF elemente, kako narativno tako i vizuelno, ali u
govor, mogao da naruši kredibilitet protagonista, pa i cijele filmske priče?
BERKULJAN: Kada birate određeni stilski pravac, uvijek postoji mogućnost da vaš kreativni izbor ne ostvari ciljanu komunikaciju sa publikom. Iskreno, namjerno sam želio da filmu dam izgled koji nije karakterističan za naše prostore, već namjereno izgleda malo više „zapadnjački“ i „in-
svojoj suštini nije SF film, već porodična drama. Što se tiče finansijske podrške, tu smo imali sreće, jer sredstva koja su dodjeljena na konkursima Filmskog centra Crne Gore, Agencije za film Sjeverne Makedonije, Filmskog centra Srbije i in-kind investicijama koproducentske kuće Cinnerent bila su nam dovoljna. Trudili smo se da promišljeno trošimo sredstva, nikad ne dozvoljavajući sebi da se rasipnički ophodimo, te da kroz finalni proizvod pokažemo gdje je svaki cent uložen, a za to je uveliko bio zaslužan pro-
die“. Trudili smo se da ponovimo taj look and feel filmova koji su označili naše djetinjstvo i nijesmo taj pravac birali kako bismo lakše prolazili na internacionalnom planu.
Posljednjih godina taj retro/ nostalgia izgled jeste nešto što je dominantno; serija „Stranger Things“ je to uveliko popularizovala, tako da se nadamo da će ta vrsta estetskih izbora i zahvata komunicirati sa današnjom publikom. Na kraju dana, film je fikcija, a nama je želja bila da to iskoristimo kako bismo stvorili za naše prostore nesvakidašnji svijet, gdje možemo da se poigramo i razmaštamo.
OBJEKTIV: Montaža filma bila je gotova taman kada ste postali otac. Jeste li do finalne verzije nešto mijenjali, shodno novim porodičnim iskustvima?
BERKULJAN: Kada se naš voljeni Kosta rodio, tada je film već bio montažno zaključan i nijesam dozvoljavao sebi da više radim na njemu. Ostale su bile sitne intervencije na nivou vizuelnih efekata i dizajna tona, ali većim dijelom je bio zaokružen. Jednostavno, tada je naš sin postao i ostao prioritet. Ali ono što je možda lijepo i interesantno jeste što mi je rad na „Planeti“ pomogao da se osjetim spremnim i da poželim da zasnujem porodicu s osobom koju neizmjerno volim. Osjećam da sam radeći na ovom filmu postao možda malo zreliji.
OBJEKTIV: Kristina Obradović dala je nemjerljiv dopri-
ducent Marko Jaćimović.
To što smo koprodukcija tri zemlje, drastično nam je olakšalo i potragu za kreativnim saradnicima u svim sektorima, pa tako i za VFX i CGI.
OBJEKTIV: Da li bi razvoj AI mogao da učini filmove sa saj-faj elementima „normalnim“ pojavama u Crnoj Gori? Kakav je Vaš stav prema sve većem uplivu vještačke inteligencije u sve, pa i u kreativne profesije?
BERKULJAN: Prva i instinktivna reakcija je strah, što je i normalno, ali isto ne bih toliko fatalistički posmatrao sve. Već
nos i emocionalno sidro filmu u ulozi majke. Dugo je nije bilo na filmu, a i sama je postala majka drugi put, nekoliko mjeseci prije snimanja. Koliko je to olakšalo ili emocionalno otežalo cijeli proces?
BERKULJAN: Kiki je jedna izuzetno talentovana, obrazovana i posvećena osoba koja temeljno pristupa scenariju i likovima, ne zanemarujići nikad kontekst scene u odnosu na priču u cjelini. Vjerujem da je njenom talentu i potrazi za likom Jasne vjerovatno u nekim trenucima bilo od pomoći i to što je u privatnom životu dobro upoznata s izazovima koje roditeljstvo nosi, ali sam ubijeđen da bi jednako kvalitetno i precizno odigrala ulogu i da nema to životno iskustvo. Ona je osoba koja duboko osjeća svijet i kroz talenat na lijep način sve kanališe.
OBJEKTIV: Mnogi režiseri tvrde da je tokom snimanja filma najgore raditi sa životinjama i djecom. Kakvo je Vaše iskustvo?
BERKULJAN: Iskreno, trudio sam se da sa djecom komuniciram i radim kao i sa njihovim starijim kolegama. Smatram da je pogrešno odvajati ih. Tu sam jasno vidio koliko apsorbuju, koliko sve procesuiraju i kako lijepo tumače stvari kroz sopstvena iskustva. Naravno, djeca su energična, ponekad nestašna i potrebno je mnogo energije kako biste ih držali na okupu. Znajući to, jer smo i sami kao djeca ponekad bili
je sada jasno da će AI napraviti revoluciju na svim poljima i da će realnost biti drastično drugačija. Tačnije, ta revolucija se već dešava i postaje sastavni dio naših života. Vjerujem da je iluzorno pokušavati da se taj proces zaustavi ili prolongira, jer ovo je jedan od evolutivnih stadijuma čovječanstva. Kao i svaki put kroz istoriju, posebno sa tehnološkog aspekta, opstajali su oni koji su se adaptirali promjenama, a oni koji su se opirali su nestajali. Važno je da AI ostane alat koji nam može pomoći i biti naša nadgradnja, a ne zamjena.
apsolutno nesnosni, radili smo intenzivne probe kako bismo ih pripremili za proces snimanja. Na kraju su nam pokazali da su, iako tako mali, izuzetni profesionalci.
OBJEKTIV: Najveća zvijezda filma je bez sumnje Andrija Kuzmanović, kojeg je najšira publika zavoljela možda i najviše zahvaljujući seriji „Jutro će promeniti sve“. Zbog čega ste odabrali baš njega?
BERKULJAN: Ne bih rekao da je baš neka serija ili neki film igrao presudnu ulogu u odabiru Andrije. Jednostavno, njegova toplina, prirodnost, širina i posvećenost su ga preporučile. Taj istančani talenat i neodoljiva harizma su nešto što rijetko ko ima i zato smo bili presrećni kada je prihvatio da bude dio ove priče, a osjećaj sreće je samo rastao dok smo svjedočili što sve kroz precizne glumačke radnje može da postigne na setu.
OBJEKTIV: Kraj filma, u kojem se otkriva pravo značenje imena Lukine prijateljice 7693, vrlo je dirljiv, što nas ponovo vraća na očekivanja (od) publike. Što mislite, da li će zateći gledaoce?
BERKULJAN: Nadamo se da će publika znati da cijeni i emotivno odreaguje na kraj filma. Interesantna stvar je da smo, i prije nego što smo počeli da pišemo scenario, znali kako će izgledati završnica. Na neki način, ovo je jedan od onih filmova koji su pisani upravo na osnovu kraja. •
Neki
od nas se možda makar ovlaš sećaju emisije „Fazoni i fore“, Mirjane Karanović kao Alapače, Raše Popova kao Izumitelja i Ljubivoja Ršumovića kao Svetskog putnika. Nije to bila emisija koja se čekala i za koju se „oštrilo“ (u vreme pre interneta, publika je zavisila od dobre volje TV urednika), ali makar je delovala dovoljno moderno i usklađeno sa senzibilitetom tadašnjih klinaca, pa prva reakcija na uvodnu špicu ne bi bilo hvatanje za daljinski upravljač i menjanje kanala. Trivijalno znanje pokupljeno iz emisije (u doba pre Vikipedije) nekome je možda kasnije dobro došlo na nekom pab-kvizu. Samih fora i fazona iz emisije, strateški ubačenih kroz skečeve snimljene na pravim lokacijama umesto u televizijskom studiju, verovatno manje, ali oni su služili svrsi, da se malo razbije monotonija serviranja edukativnog sadržaja.
Tekstualne kartice
Tako je to sa forama i fazonima i inače: dobar su začin za relaksaciju, ali greška bi bila baciti sve karte na njih i pustiti ih da preuzmu i diktiraju celu stvar. Takav postupak iziskuje velemajstora, bilo da se tu radi o samom sadržaju ili o zanatskim postupcima u izvedbi. Loše vesti za režisera Dž. T. Molnera i njegov film „Strange Darling“ jeste to što je njegov uradak upravo serija fazona i fora od kojih većina čak i nisu njegove, odnosno nije ih se on prvi setio. Film je, doduše, nakupio skoro unisono pozitivne kritike, što znači da ih je Molner vrhunski prodao, ali tu se postavlja pitanje – kome?
Autor čak i otvara film forom, ne toliko buđavom, koliko nepotrebnom i suštinski promašenom: karticom teksta na ko-
Ipak, uprkos iskrzanoj strukturi i „cijeđenju suve drenovine“ od materijala, film teče glatko. U tom smislu, posebnu pohvalu zaslužuju glumci koji ulažu sve što imaju u likove i njihove transformacije
joj piše da je film u potpunosti snimljen na filmsku traku od 35 milimetara. Ovo je do pre dvadesetak godina bio standard za bioskopske filmove, a sada, kada je digitala preuzela primat, važi za retkost, luksuz i nekakvu „značku pravovernosti“. Čak iako to ne prepoznamo (a iskusniji gledaoci svakako hoće makar zbog topline boja), nije na režiseru da to ističe, već je to posao marketinškog tima.
Nakon te prve, odmah slede druga i treća. Druga bi bila crvena boja i standardni „font“ kojima se to „štampa“ na ekran, što je jasna asocijacija na stare žanrovske filmove, ali je i manje-više standardni štos iz „retro-šik“ seta trikova.
Treća je još jedna kartica teksta, ovog puta toliko dugačka, da sitnijim slovima zauzme ceo ekran, koja govori o tome kako je zapadnim delom Sjedinjenih Država, od Kolorada na jugu, preko Stenovitih planina, do Oregona na severu, od 2018. do 2020. harao serijski ubica i kako je ono što ćemo videti poslednji deo njegovog pohoda. Isti „printani“ tekst čita nam i narator (Džejson Patrik) monotonim glasom iz „true crime“ televizijskih emisija retro štiha. Tu onda vidimo i prve snimljene kadrove filma, kratke i crno-bele, u brzoj sukcesiji. Prvo,
ženu koja pita čoveka da li je on serijski ubica, a zatim njega kako je davi. Eto nam i četvrte fore pre nego što film zaista počne, a i ona je pomalo buđava. Nakon četvrte, slede i peta, šesta i sedma. Peta je opet tekstualna kartica koja pojašnjava da gledamo „triler u šest
poglavlja“, što će se ispostaviti kao laž, budući da film ima i epilog koji je duži od nekih zasebnih delova. Šesta je zapravo špica u kojoj vidimo mladu ženu kako trči livadom u „slow motionu“ okrvavljenog uva, dok se jednako polako slika transformiše od crno-bele
do punog kolora i u pozadini ide obrada „soft rok“ standarda Love Hurts za duet. Sedma je, pak, da ta poglavlja (naslovljena replikama koje ćemo čuti tokom njihovog trajanja) nisu hronološki poređana.
Igra zavođenja
Prvo poglavlje zapravo je treće u priči. I tu vidimo brkatog rmpaliju (Kajl Galner) kako, sve šmrčući kokain, pod punim gasom u zastrašujuće velikom pik-apu, proganja žensku sa špice (Vila Ficdžerald) koja beži u malom, starom crvenom autu. Na nekoj ravnici, brka se zastavlja, vadi pušku, penje se na zadnji deo vozila, nišani i puca, razbijajući zadnje staklo, zbog čega dama gubi kontrolu nad vozilom i završava pored puta. Ona nastavlja pešice kroz šumu i dolazi do usamljene kuće, izgovarajući naslovnu rečenicu: „Možete li mi, molim vas, pomoći?“
Dalje imamo peto poglavlje jurnjave i igre žmurke u toj istoj kući. Brka i dalje mahnita sa puškom, a žena sitne građe se sakrila u zamrzivač. Na podu kuće leži starac, pretpostavljamo vlasnik, u lokvi krvi. Priča nas dalje vodi ka prvom poglavlju u kojem su rmpalija i dama na sastanku, odnosno na njegovom epilogu i igraju igru zavođenja/ pregovaranja o onome što će uslediti. Ona mu objašnjava kako je za ženu teško da se malo zabavi sa nepoznatim muškarcem jer ne može biti sigurna da li je on (serijski) ubica, nasilnik ili će je možda razočarati svojom izvedbom. On, pomalo zbunjen ali ipak smiren, uverava je da nije ništa od toga, a pritom se čak i rekreativno bavio glumom, pa je prilično siguran da će ispuniti zadatke iz „igre uloga“ koje će mu ona zadati. Četvrto poglavlje je most između trećeg i petog u kojem upoznajemo pokojnog starca (karakterni glumac Ed Begli Mlađi) i njegovu suprugu
(Barbara Herši) kao ostarele hipike sa rutinom nedeljnog jutra koja uključuje najgrozniji doručak ikada (jaja pržena na celoj kocki putera, kobasice sa kojih se cedi mast, palačinke pržene u toj istoj masti, ogromne količine javorovog sirupa, šlag i jagode, sve na istom tanjiru) i takmičenje u sastavljanju slagalice, dok igra ne bude prekinuta dolaskom dame u nevolji.
Drugo poglavlje je dalja razrada prvog u smeru toga kako se dogovoreni sastanak preokrenuo u jurnjavu, a šesto funkcioniše kao lažni kraj priče, ali zato sadrži „tarantinovsku“ digresiju o sudbini serijskog ubice Gerija Gilmora koji je zatražio da ga streljaju. Do epiloga smo se već navikli na preokrete, pa ih i očekujemo.
Hipotetičke teme
Iz priloženog je jasno da pred sobom zapravo imamo materijal za dva različita i prilično jednostavna kratka filma koja su spojena u jedan. Tako nešto moguće je samo uz pomoć jedne kapitalno velike fore i onog
glavnog, kardinalnog preokreta koji nam izmiče tlo pod nogama.
Molner ih znalački priprema serijom manjih i perfektno tempira poigravajući se ritmom kojeg čas diže, čas spušta (svaka čast montažeru Kristoferu Robinu Belu), te estetikom video-spotova, ubacujući tu kantautorske balade Zi Berg kao muzičku pratnju. Opet, gledaocima s iskustvom prilično je jasno ne samo koji će to tačno preokret biti, nego i kada bi moglo do njega doći. Sve to stiže i s određenim implikacijama koje autor pokušava da utemelji sa još nekoliko tarantinovski samosvesnih dijaloških prepucavanja, što ostavlja pomalo gorak ukus i na moralnom i na filmofilskom planu, bez obzira na to što provocira razmišljanje na hipotetičke „šta ako“ teme. I pored toga, „Strange Darling“ po komponentama nudi mnogo toga za uživanje ako je gledalac voljan da se filmu prepusti, što i nije teško, budući da Molner makar demonstrira mnogo stila i osećaja za vi-
zuelno. Deo zasluga svakako bi trebalo pripisati i inače karakternom glumcu Đovaniju Ribiziju, koji u Molnerovom filmu debituje kao direktor fotografije i pritom pokazuje svu raskoš svog do sada neotkrivenog talenta, posebno u smislu poigravanja sa svetlom, što prirodnim, što veštačkim. Drugi razlog je što, uprkos iskrzanoj strukturi i „ceđenju suve drenovine“ od materijala, film teče glatko. U tom smislu, posebnu pohvalu zaslužuju glumci koji ulažu sve što imaju u likove i njihove transformacije. Na kraju je, ipak, „Strange Darling“ manje od zbira impresivnih komponenti. One su dovoljne da svaka za sebe ostavi jak i trajan utisak na gledaoca (što nije mala stvar u doba kada se filmovi serijski proizvode i još brže zaboravljaju), ali se, nažalost, nameće još jedan, onaj generalni. Autor Dž. T. Molner se, naime, preigrao u pokušaju da ispadne jako pametan, a suštinski samo otkrivajući „toplu vodu“ i prodajući davno „provaljene“ fore i fazone.
Ocjena: 2.8/5
Postoji
neki paralelni kosmos, u kojem je Ingmar Bergman još živ... I sa Liv Ulman, u septembarskoj noći i tišini ostrva Gotland, gleda početak nove sezone HBO serije „Moja genijalna prijateljica“ („My Brilliant Friend“, „L’amica geniale“).
Vidiš li, kako su nam ovo iz „Scenes from a Marriage“ šklapili – govori joj tu Bergman, kao da on to nije o njoj i njemu i svim njihovim prošlim i budućim raskidima i razvodima, prije pola vijeka snimao. Ona mu prezuje onim očima i sa ćoška od osmijeha tu privali, onako kako samo Liv Ulman umije: „Druže, nijesi se ti ovom razvodu iz knjige Elene Ferante ni primakao“.
Magična Alba
Sve što je u seriji „Moja genijalna prijateljica“ pakovano u posljednje tri sezone, sav materijal u adaptaciji prve tri knjige napolitanske tetralogije anonimnog autora/ autorke koja se potpisuje kao Elena Ferante – sve to vodilo je ka epicentru, središtu od tornada svjesnog i nesvjesnog, života jedne žene, na početku četvrte sezone. Lenu sada glumi Alba Rorvaher – bolje nego ijedna prethodnica. Majku, nevjernicu, zabludjelu kćer, ljubavnicu, emancipovanu aktivistkinju; introvertkinju, ženu koja u tridesetim i dalje ne zna niti je sigurna ko je ona zaista i čemu teži. A preko njenih životnih izbora lome se cijele porodice; lomi se cijeli Napulj, tamo krajem sedamdesetih, ili u našem vremenu.
I ozbiljno, negdje pred kraj premijerne epizode četvrte sezone, ta Lenu će pred mužem, ocem svoje dvoje djece, svojoj staroj majci da govori, da istog tog njega mora ostaviti – jer drugog čovjeka voli.
I tu će, dok se Lenu sa majkom bude mentalno i fizički rvala, sama na svijetu i ostavljena od svih, pa i od tog čovjeka bez kojeg, kao, ne može živjeti – serija otključati svoju suštinu. Tu veliku potragu za djetetom, koje je nekada davno samo sebe izgubilo, u lavirintu ulica napuljske sirotinje i svih njihovih pravila i predrasuda.
Fascinantno je što je autorski tim Saverija Kostanca uspio da vizuelno oslika. Taj momenat, kada osjetite da Lenu i Lila i svi oko njih bukvalno plešu i proživljavaju te sjajne rečenice iz romana, jedan je od pakleno jakih aduta serije
I duboko u tridesetim, dok im se svima opire – ta Lenu, introvertna lažljivica, ta sebična svojeglavica – i dalje samo djeluje samo kao njihova marioneta. Nikad dalje od stvarne slobode.
I tu je ironija i ljepota „Moje genijalne prijateljice“; tu je i sva istina o tim mediteranskim ili južnjačkim, ili knap balkanskim životima, iz knjiga Elene Ferante.
Gorda Irene
Do kraja druge epizode, oni koji su čitali Elenine knjige (one koje je kolegijum Njujork Tajmsa okitio etiketom „najbitnija književnosti od početka 21. vijeka“!) biće uvjereni i spremni da potpišu: ovo je najbolja i najvjernija adaptacija jednog književnog djela na televiziji. I prosto je fascinantno, što je i u kojoj mjeri vjerno taj autorski tim italijanskog režisera Saverija Kostanca uspio da vizuelno oslika. Taj momenat, kada osjetite da Lenu i Lila i svi oko njih bukvalno plešu i proživljavaju te sjajne rečenice iz knjiga Elene Ferantejedan je od pakleno jakih aduta serije, čiji je koproducent i Paolo Sorentino
Ali, ovo je i serija za one koji baš nikakvog kontakta s Eleninim knjigama nijesu ni imali. Dobar razlog je, recimo, raskošan kinematografski jezik sa kadrovima dostojnim filmova prefinjene i moderne estetike. Drugi je perfektan kasting – jer ako je Alba Rorvaher sada savršena kao Lenu – na isti način je Irene Majorino idealna da bude zrela, na svoj gordi i napolitanski način, ostvarena Lila. Koliko je samo karaktera u tom mrkom pogledu, nekog ponosa i ritma i plesa u južnjakinji. Koja bi, uz ovu ulogu Lile, bila i savršena da, mirne duše, upadne u onaj „Azucar Moreno“ duet za onaj „Bandido“ nastup. I ne bi joj bilo mane ni za političke govornice, ni za milanski catwalk, ni za protestne barikade, ni za lik svetice - jer je ona, ta Lila, slika i prilika žene koja zna kako da karakterno otključa sebe, bez kočnica. I koja zna što zaista znači biti iskren.
Lekcije prijateljstva
Kako će samo ta genijalna prijateljica Lila stati pred svoju Lenu i u brk joj reći da je taj Nino, taj ljubavnik zbog kojeg je ostavila sve – i dalje laže. Kako će joj uzeti mjeru, onda kada joj fino oslika da sloboda nikako nije podrediti sebe jednoj osobi, ili jednom odnosu. I kako je nimalo neće osuđivati – jer zna da je sve to, ta činjenica da je Lenu i lažljivica, i folirantkinja, i guzica i ultimativni sebičnjak, samo produkt ulice u kojoj su zajedno odrastale. „Moja genijalna prijateljica“ je takva priča, koja će vas perfektno naučiti i ubijediti, da je zaista tako.
A Lenu? Na mahove kao karikatura, u tom odnosu strasti i vječitog bijega sa Ninom (Fabricio Đifuni) i u jurnjavi za njim. Onda kada ih, u Italiji krajem sedamdesetih, producentski tim oslikava kao maltene nekakav par modernih dendi akademaca, ljevičara koji najviše zamjeraju vascijeloj ljevici i nije ih briga sve dok imaju ta svoja uvjerenja i jedno drugo. Pa ona ispadne, maltene, kao milenijalka iz „Cardigan“ pjesme Tejlor Svift – prije nego žena sedamdesetih. I sve to je ciljano i perfektno spakovano, tako da se tiče našeg vremena i ove moderne Italije i ovog svijeta – jednako kao Napulja sedamdesetih ili pedesetih. Alba Rorvaher ima i tu dodatnu dimenziju, taj momenat đavolske distanciranosti u odnosu na sve i svakog – da zaista svima nekako „spakuje“, da im nije ništa dužna. Pa ni svojim kćerkama. Pa ni objašnjenje za to, zašto i dalje juri za jednim oženjenim, sebičnim, više i od nje lažljivim čovjekom. I zbog čega ih zbog njega zanemaruje. Zašto? Jer joj može bit. Njoj, kojoj skoro ništa u životu, nije bilo bitno da poželi, osim tog Nina. Kojeg, naravno, nikad suštinski neće ni imati. Svašta će se tu do kraja druge i treće epizode prelamati; Lenu će gubiti podršku onih koji su njenu samosvjesnost najviše cijenili, a podršku potom nalaziti na najmanje očekivanim mjestima. Njen već bivši muž Pjetro (Pjer Đorđo Belokio) polako će se oslobađati samara i sjenke autoritarne majke, jedna od kćerki pronaći će prezir prema svim odraslima, a sama Lila svima dijeliti lekcije o tome što je stvarna mjera prijateljske brige...
A u centru svega ostaće Lenu, razapeta između Napulja i Milana, Pjetra i Nina, žene koja jeste i one koja bi mogla biti. Spisateljica koja drži lekcije o emancipaciji da bi, koji minut ili sat kasnije, ponovo sebe podredila toj slici o odnosu sa jednim muškarcem. I tako ukrug i mimo svih i uprkos svima. U potrazi za izgubljenim djetetom (što je i naslov posljednje od četiri knjige Elene Ferante, jer ovo je i završna sezona serije) – za tom Lenu na strelištu od svih napolitanskih pogleda. Da je konačno zagrli, prihvati, da joj kaže da može sama, i da je u redu. Koliko je to dug put i da li je uopšte ostvariv, saznaćete sredinom novembra, nakon još sedam epizoda, do kraja sada već izvjesno briljantne četvrte sezone, ili na kraju četvrte knjige Elene Ferante. S. StAMENIĆ Ocjena: 4.8/5
Mnogo toga o slučaju se ne zna, pa će se publika zabavljati gledajući realizaciju svih mogućih hipoteza, koje završavaju mukotrpnim suđenjem, stvarajući tanku granicu između dokumentarnog i fikcije
Piše: Davor PAVlOVIĆ
Krimi-serijal „Monster: The Jeffrey Dahmer Story“ s Evanom Petersom u ulozi naslovnog serijskog ubice eksplodirao je od popularnosti 2022. godine, postavši treća najgledanija serija na engleskom jeziku u istoriji Netfliksa. Stoga, nikoga nije iznenadilo zeleno svjetlo za produžavanje projekta Rajana Marfija i Ijana Brenana. No, ono što se na neki način jeste očekivalo je da se kreatorski duo i u drugoj sezoni fokusira na serijskog ubi-
cu. Ipak, nastavak antologije posvećen je istraživanju priče o Eriku i Lajlu Menendezu, braći koja su devedesetih godina prošlog vijeka osuđena za ubistvo roditelja.
Tiranin i sinovi
Erikov i Lajlov zločin pretvoren je u medijski spektakl u Sjedinjenim Američkim Državama. Serija „Monsters: The Lyle and Erik Menendez Story“, podijeljena na devet epizoda, priča je o tom dvostrukom ubistvu koje je uzdrmalo američku javnost još prije O. Džej Simpsona.
Ipak, Marfi i Brenan nijesu se fokusirali toliko na zločin, koliko na preispitavanje toga zbog čega su ubistva počinjena. Stvarajući paralelne verzije događaja, od kojih je svaka zasnovana na izjavama i ne može se reći da li je istinita ili ne, spakovali su seriju koja je mnogo bliža anatomiji slučaja nego pravim kriminalističkim adaptacijama.
„Monsters“ je portret porodice koja nije nalik nijednoj. Nju gvozdenom šakom vodi Hoze (Havijer Bardem), imigrant kubanskog porijekla, kojem je alfa i omega u životu, biti uspješan. Vodeći se tom maksimom i u želji da vidi dvojicu sinova kako se ističu u svemu, njiho-
vim životima upravlja kao tiranin. Toliko daleko ide u tome, da će zajedno sa suprugom Kiti (Kloi Sevinji) na kraju stradati od ruke sopstvene djece. Iako policijska istraga traje neko vrijeme, sumnja brzo pada na sinove Lajla (Nikolas Aleksander Čavez ) i Erika ( Kuper Koh). Prihvatajući savjet advokatica Lesli Abramson (Ari Grejnor) i Džil Lensing (Džes Vejksler), izjašnjavaju se da su počinili ubistva iz samoodbrane, nakon što su ih roditelji godinama zlostavljali. Međutim, postoje i velike sumnje u ovu verziju, posebno kod novinara Dominika Dana (Nejtan Lejn), koji je takođe vrlo zainteresovan za priče o istinitim zločinima iz ličnih razloga. Kako je dvostrukim ubistvom, djeci omogućeno da naslijede porodično bogatstvo, postavlja se pitanje da li su to uradili zbog novca ili da bi se oslobodili tlačitelja...
Publika i porota
Ako su vas uznemirili mračna priča i atmosfera prve sezone, te ako ste očekivali da i od druge dobijete isto - ne biste mogli biti više iznenađeni. Osim naslova, sve u vezi sa „Monsters“ bitno je drugačije, od fotografije do naracije. Čini se da ne postoji samo jedna istina kada je riječ o zločinu braće Menendez. Nakon samo tri epizode, slučaj izgleda kao da je zatvoren. Od tada, serija otkriva svoje karte i u potpunosti je inspirisana prilagođavanjem naracije jednoj činjenici, a to je da niko, osim dvojice mladića prilično vičnih lažima, ne zna što se zaista dogodilo. Svaki pokušaj prikazivanja stvarnosti stvar je čiste teorije, pa će se publika zabavljati gledajući realizaciju svih mogućih hipoteza, koje završavaju mukotrpnim suđenjem, stvarajući tanku granicu između dokumentarnog i fikcije, stvarnosti i fantazije.
Zločin se jeste desio i braća jesu izvršioci, a sve ostalo je ostavljeno na procjenu poroti, tj. gledaocima. Ovdje je crta portret i odnos dvojice braće u hronologiji dešavanja, uz mnogo fleš-bekova, kako bi se otkrila tragična priča, od djetinjstva do suđenja, dok autori seriji daju ton između drame i groteske pune crnog humora, pa njihova anatomija zločina nikada ne prestaje da oscilira između ova dva žanra. U tim svojim realizacijama, serija se dotiče osuđivanja patrijarhalnog uticaja, nasilja nad djecom, kao i homofobije.
26. septembar 2024.
Ono što najviše upada u oči jeste da je druga sezona stilski opterećena efektima koji odvlače od suštine, pa tako ne uspjeva dovoljno da zadrži konzistentnost i da dočara suštinu glavnih likova. Ta raznolikost je vrlo široka, jer serija počinje sa fantazijama braće o bjekstvu, kao i na sahrani, a sve pod muzičkim uticajem grupe Milli Vanilli. Opet, prožeta je i vrlo bolnim momentima, u kojima se prikazuju dugački ciklusi zlostavljanja, ali i mnoge homoerotske scene. Najzanimljivija je, pak, peta epizoda, prilično hrabro napravljena, sa dugom ispoviješću patnje,
snimljena u jednom kadru i u sporom (od)zumiranju prema licu žrtve. Iz epizode u epizodu, očekujete da „Monsters“ krene naprijed i da pruži nešto zaista užasno, ali to se ne događa. Čak naprotiv, priča se završava sa dosadnim suđenjem i presudom, koja je bila poznata od starta.
Jeftino proklizavanje
Kao i kod Evana Petersa, koji je dijelio mnoge fizičke sličnosti sa Džefrijem Damerom, ovdje je isto odlučeno da se za glavne glumce izaberu oni koji jako liče na Lajla i Erika. Ova „čudo-
višta“, pak, uopšte ne izgledaju kao nemilosrdne psihopate, već više kao razmaženi dječaci koji konstantno brinu o svom izgledu i statusu. Ono što je u ovoj seriji jasno, to je da se Marfi i Brenan stalno igraju sa kontrastima i da imaju sposobnost da konstantno održavaju osjećaj obmane, pa je tako i sa likovima. Nikolas Čavez žestok je i proračunat kao stariji brat Lajl, koji uvijek „vozi auto“, dok njegov brat bira mjesto suvozača. Sa druge strane, Kohova interpretacija osjetljivijeg Erika jednako je uznemirujuća. Do te mjere, da se stalno pitate da li govori istinu ili ne.
Havijer Bardem je zastrašujući kao poznati izvršni direktor estrade sa vrlo visokim standardima za svoju djecu na svim nivoima. Kloi Sevinji malo manje blista kao majka i žena pod stalnim uticajem pića i tableta; vrlo je indolentna, ali nema mnogo ni prostora da se raspuca. No, ako ijedan glumački izbor u seriji odskače, to je Ari Grejnor kao lukava Lesli Abramson. Upravo ona daje vjerodostojnost ideji da je zlostavljanje u srcu svega što Erik radi.
Marfi i Brenan s ovom serijom stalno tjeraju na preispitivanje odnosa prema likovima i razmišljanju što je istina, a što laž i obmana. Lajl i Erik svakako djeluju jezivo dok prepričavaju krvavi zločin. Međutim, drugoj sezoni, za razliku od prve, prvenstveno fali konzistentnosti, ali i napetosti. Kreatori pokušavaju da je učine tenzičnom, ali ponekad toliko jeftino skliznu u područje crnog humora, da izmame kiseli osmijeh i pitanje: „Čemu sve ovo?“, a malo je reći da se to nimalo ne uklapa sa radnjom. Sa druge strane, Marfi i Brenan rade odličan posao iznoseći mentalne probleme braće i prikazujući njihove misaone procese, uključujući i način na koji se javno mnijenje mijenjalo oko toga da li su krivi ili ne. Treća sezona sa Čarlijem Hanamom u glavnoj ulozi već je potvrđena: biće to priča o Edu Ginu, koji je bijesnio pedesetih godina i koji je inspirisao lik Bafalo Bila u klasiku „The Silence of the Lambs“ (Džonatan Dem, 1991). Sudeći makar po tome, zasebnu seriju je i zaslužio. Nadamo se samo da će Marfi i Brenan u međuvremenu shvatiti u čemu su pogriješili sa braćom Menendez, i da će napraviti mnogo bolje treće poglavlje svoje obećavajuće antologije.
Ocjena: 3/5
FILM
Moglo bi se reći da žanrovski nisam striktno opredijeljena. Dobar film za mene je onaj koji ima zanimljivu radnju, dobar zaplet i koji ostavi takav utisak da poželim da ga preporučim.
Prednost dajem evropskim filmovima. Takav je i „Another Round“ (Tomas Vinterberg, 2020) sa Madsom Mikelsenom
Filmovi koji mi nikada ne mogu dosaditi i koji me, svaki na svoj način, uvijek iznova oduševe, jesu italijansko maestralno ostvarenje „Život je lijep“ („La vita e bella“, Roberto Beninji, 1997) i francuska verzija komedije „Večera za idiote“ („Le Diner de Cons“, Fransoa Veber, 1998).
Replike koje u društvu rado koristimo su iz „Malog Buda“ (Danilo Bećković, 2014).
rovima. U najkraćem - sve što prija, sve što ti uhvati pažnju već na prvo slušanje i sve što slušaš na repeat. Posljednjih mjeseci za mene je to fantastični Tedi Svims. Zbog posebne energije moram pomenuti i dragog Lenija Kravica i superženu Majli Sajrus. Od domaćih snaga, bez dileme, to su Dječji hor „Zvjezdice“, kao i sve što dolazi iz kuhinje dvojca Knowhere2run. Kao prava lokalpatriotkinja, javno ću pohvaliti G-dur na Gradskoj TV.
Sa prostora Balkana cijenim Dragana Bjelogrlića i kao glumca, i kao scenaristu i režisera, pa uz njegovo ime obavezno vežem „Lepa sela lepo gore“ (Srđan Dragojević, 1996) i „Čuvare formule“ (2023). I smatram da nam generalno fale filmovi i serije za djecu domaće produkcije.
TV
Ne robujem žanrovima ni kada su u pitanju serije, s tim što njima, poslednjih godina, dajem veću ocjenu. Jednostavno su bolje teme, gluma i produkcija. Odmah izdvajam „Tokyo Vice“, koja je na mojoj listi broj jedan. Dakle, topla preporuka.
Mnogo godina unazad nastala je još jedna omilje-
na, kultna HBO serija „The Sopranos“, pa ako je neko do sada nije pogledao, može to ispraviti već tokom ove jeseni.
Visoko treće mjesto ostavljam za tri sezone HBO serije „True Detective“ (četvrta je ipak razo-
čarala). I za kraj – Amazonova neobična superherojska satira „The Boys“.
MUZIKA
Budući da je muzika sastavni dio mog života i tu je stanje prilično šareno kada je riječ o žan-
FILM / TV / MUZIKA Čini mi se da godinama, što je veći broj poznatih, zvučnih imena u filmskoj ekipi, to je taman toliko crvenih zastavica koje kažu da nije vrijedno gledanja. Takođe, trend koji u životnoj trci sa vremenom postaje luksuz – filmovi koji traju više od dva sata. Luksuz, a opet bez garancije da je zanimljivo i kvalitetno. S obzirom na to da sam sa dirigenticom Anom Klepić pokrenula akciju „Djeci dječije“, gdje je svoj doprinos dao i Dedduh (Who see), iskoristila bih i Objektiv za poziv roditeljima, starateljima, učiteljima i svima koji brinu i rade sa djecom da sadržaji koje gledaju i slušaju budu u skladu sa njihovim godinama. Bilo da je riječ o TV formama ili Jutjub plejlisti. Pozivam i ovdašnje TV i radio-emitere da povećaju broj sadržaja prilagođenog vrtićkom i osnovnoškolskom uzrastu. Neće pogriješiti i ako budu puštali više „domaćih proizvoda“.
Neočekivano mnogo soula i muziku velikog srca, to je
pismo onoj ljekovitoj moći muzike, sposobnoj da pruži ne radost, ne puko iscjeljenje, nego trajnu emocionalnu katarzu.
Postoje makar dva momenta na ploči „Yesterwynde“, koja bi postiđela pristojan holivudski soundtrack: „The Day Of“ i „Perfume of the Timeless“ hvataju taj titanski maksimalizam, tu grandioznost onoga, što bend Nightwish znači, što simfonijski metal jeste. Najtrajniji i najpoznatiji proizvod moderne Finske (jedan poyy za „Nokiju“!) na ovoj ploči pokazuje što znači biti – ne svjetski – nego galaktički bend. Znači stvarati muziku kojoj su sićušna sva ledena mora i jezera, koja grabi na novu teritoriju – i hvata, bez greške, sve ono najbolje što je Nightwish ikada
Ploča je mračnija od onoga što je stvarao sam ili sa bendom „xx“, a takođe je i očigledniji poziv na plesni podijum, na strmoglavu vožnju rolerkosterom do euforičnih visina ritualne elektronike.
Istovremeno, mnogo je tu i promišljenosti, pa i realno tjeskobnih momenata, koji album učine raznovrsnijim, ali koji opet nijesu pretjeran
teret za one koji tu traže plesnu ili festivalsku zabavu. Momenti poput „Breather“ grabe od agonije do ekstaze, u vožnji koja omamljuje bolje od bilo kojeg festivalskog sredstava za intoksikaciju. U svemu tome Džejmi pronalazi gušt za sebe, oslobađa vibrantnu dinamiku, poput svijeta od pčelinjeg saća koje negdje na dnu krije i sam životni nektar.
bio. „Yesterwynde“ je dokaz koliko je frontmen Tuomas Holopainen promišljen tip, a još više da je Holanđanka Flor Jansen sasvim dostojna nasljednica Tarje Turunen Album vam neće reći ništa što o Nightwish sekstetu već nijeste znali; ipak, prošlo je dovoljno vremena od dana najveće slave benda, da i naj-
Kakva
teška kršina od albuma je „143“, a prije svega je dokaz da se muzika popela Keti Peri na vr’ glave. Ono, i snimanje, i turneje, i slava, i sve-sve. Jer, ovo je ploča kojoj fali najjednostavnijeg život zadirkuje, kada zalomi neočekivano u trk i u bjekstvo, pa otkrije sebe novu i drugačiju. Ničeg ovdje tu nema; samo gomila pjesama koje se đavolski trude da budu komercijalne po mjerilima i pravilima najaktuelnijih trendova. I toliko drhte od tog upinjanja i truda, da nikakav komercijalni uspjeh i ne mogu dotaći. Sve što je pop zvijezda, četiri godine nakon izlaska albuma „Smile“, bili su samo pogrešni koraci. Gomila katastrofalnih singlova, nakon kojih je Keti realno trebalo da povuče ručnu i zasuče rukave da
Lutanje od r’n’b muzike ka elektro-fanku, do diska – izvjesno je podloga za savršen did-džej set za narednu godinu, sa gomilom gostiju od ,,xx“ ekipe i Panda Bear do Robin i za gušt bukvalno najšire publike. Džejms se dobro potrudio da ga čuju, a za to je samo bilo potrebno jedno radosno i nesebično dijeljenje po imenu „In Waves“. S. S. Ocjena: 86/100
žešće cinike podsjeti, koliko je stvarno bio dobar na svom terenu. Spreman da zađe u
dublje kaljuge i hodnike gotske tmine, da odigra tvrđe, ali kada treba i melodičnije nego bilo kada ranije. I da, sa pečatom neke rafinirane zrelosti, koju je Holopainen zaslužio. Čak i ako nikad nijeste voljeli Nightwish, naći ćete se u situaciji da onim dosljednim fanovima njihove simfonijske metal gotike skinete kapu. Da priznate, da je njihovo carstvo, s ovom pločom, dostiglo maksimum. Savim neočekivan scenario, u umornom metalskom svijetu 2024. godine... S. S. Ocjena: 78/100
sa pravim elanom uđe u ovaj projekat. Ali nije, nego ga je servirala napola živog. Ukratko, Keti je probala da s istom formulom „retro-dancefloor“ nostalgije proda robu na sličan način na koji je to učinila Dua Lipa sa „Future Nostalgia“. Samo joj niko nije rekao da je to već jučerašnja priča u pop svijetu, da je passe, da više liči na dječje pjesmice nego na sočno elek-
tro-pop ili disko-pop đuskanje. Kad se spotaknete o „Crush“, pa vam sve to zasmrdi na „Dragostea Din Tei“ napjevavanje, znaćete otprilike kakav je ovo promašaj. Trebao je biti rutinski izveden penal pod prečku - da bi lopta završila nebu pod oblake, na onoj tribini na kojoj više nikog nema ni da je uhvati... Jer, slabo će ko nakon albuma „143“ ostati da vjeruje u muzičke pobjede Keti Peri. S. S. Ocjena: 30/100
Film koji Vas čini srećnom? - „Čarobnjak iz Oza“ („The Wizard of Oz“, Viktor Fleming, 1939). Zbog glumačke harizme i ubjedljivosti Džudi Garland, uprkos konstantnom izrazu straha na njenom licu, kojem kao da je i sama neustrašivo prkosila; zbog divnog malog, vjernog, neustrašivog psa, crvenih sjajnih cipelica, puta od žute cigle, fantastičnog svijeta glavnih junaka, čudesnog čarobnjaka iz Oza. Zato što je film gledan u djetinjstvu, na čistu glavu, kada se sve bolje upijalo. „Izuzetan dan“ („Una giornata particolare“, Etore Skola, 1977) sa Sofijom Loren i Marčelom Mastrojanijem. Zbog toga što je to dobra drama, paradoksalno toliko dosadna i minimalizovana u bojama, kostimima, događajima, oskudna kao i sama izgladnjela i izmučena srž glavna dva junaka koji bitišu u svojim skromnim prilikama života, a toliko hranljiva suštinski, kao svako uspjelo umjetničko ostvarenje, i koja pokazuje da su emocije golemo blago koje jedni drugima možemo da pružimo. Mogu me gotovo svi crno-bijeli filmovi učiniti sretnom, jer imaju više odmjerenosti, ekspresije i nade.
Sovjetska komedija „Sedam nevjesta kaplara Zbrujeva“ („The Seven Brides of Lance-Corporal Zbruyev“, Vitalji Melnjikov, 1970). Zbog toga što će utješiti svaku probirljivost i umiriti poriv za traganjem.
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
- Ne volim uzaludne, nespretne po svrsi scene nasilja; ne bih pominjala imena, niti davala satisfakciju reklame takvim režiserima. Preporučila bih svakom gledaocu, ako ga iritira bilo koja scena, da prekine gledanje filma. Kao i čita-
nje knjige. Previše nam se krade pažnja. Ako knjigama i dam šansu, jer tamo i moja imaginacija olakšava, iako posle kudim u sebi i prezirem piscafilm odmah ugasim.
Film koji uopšte nijeste skapirali?
- Svaki se može skapirati. Drugačije, nije vrijedan pomena. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
- Voljela bih baš da gledam različite crnogorske teme, kao i one o kojima pišem. Ima ih mnogo nesnimljenih i nenapisanih. Recimo, priču o starijem crnogorskom bračnom
je tako uredio da Dragana Kalezić, koja godinama piše, u medijsku javnost dospije tek nakon knjige „Sentimentalni rak“. Ističe da je baš to „vajanje“ vremena dragocjeno, da se njena stvaralačka svijest i snaga razvila taman toliko da nastane njen književni prvijenac, tj. zbirka priča. U ediciji ,,Savremena crnogorska pripovijetka“, njen rukopis prošle godine objavila je izdavačka kuća „Fokalizator“. Riječ je o knjizi za koju je Kalezić osvojila treću nagradu na književnom konkursu PAF 2020. godine. Kalezić kroz priče propituje trenutke malog kraha savremenog čovjeka, njegove spoznaje ličnih granica na putu ka bliskosti sa drugima, koje ne može ni biti bez opipavanja sopstvenog bića i prihvatanja vlastitog glasa.
paru, običnom životu ljudi. O sjedjenju aktivnih po kafićima, otpisanih na balkonu. O stilu života koji živimo, i to tako spretno i u krupnom planu prikazano, da ga možda dodatno zavolimo.
Omiljeni filmski rivali?
- Dobar, Loš, Zao. Savršeni rivali, ako se u rivalstvu može biti savršen.
Posebno drag citat iz domaćeg filma?
- Nemam.
Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
- Maša iz crtanog filma „Maša i medvjed“. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
- „Suncokreti“ (Jovan Rančić, 1988).
Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
- „We’re off to see the Wizard, the Wonderful Wizard of Oz“. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
- Poslije scene Anite Ekberg u Fontani di Trevi u filmu „Sladak život“ („La dolce vita“, Federiko Felini, 1960) odmah poželim u Rim.
Gošća naših „Obrtaja“ priprema i drugu zbirku pripovjedaka „Jovanka i ljepotice“, u kojoj novim proznim glasom istražuje nijanse ljudske prirode, a naročito onog što je lijepo u vezi sa ženom i atmosferom u kojoj bitiše, produbljujući time egzistencijalnu tematiku u književnosti temama ženstvenosti u savremenom društvenom kontekstu.
Da bismo prekratili vrijeme dok nova knjiga ne stigne na naše police, zamolili smo Draganu da na trenutak vrati sjećanja na neke drage filmove i muziku.
U njenim „Obrtajima“ otkrićete, između ostalog, i zbog čega nijednu seriju ne završi, kakvu moć ima Lana del Rej i gdje su Tarantino, Tarkovski i Almodovar završili nakon iscrpnog hajkinga.
Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
- King Kong sa Džesikom Lang („King Kong“, Džon Gilermin, 1976).
Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
- Tarantina , Almodovara i Tarkovskog. Više bih voljela da ih, pregladnjele nakon hajkinga, povedem na goveđe kotlete, recimo, u Stari Bar. A na nekoj plaži možemo popiti neki koktel, al isključivo moja drugarica da ga napravi.
Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
- Nema potrebe da ga zamišljam.
Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
- Svaka pogodi kada se desi. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?
- Eh, tu je tanka granica koju mi mnoge pjesme probiju. Volim muziku.
Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
- Nisam bila takav fan. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
- Što bi nas nadživio! Neka živi, neka se raduje. Nadživjeće nas samo prolaznost.
TVSerija idealna za kišni vikend?
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
- „Moja posljednja i prva ljubavi“, Tereza Kesovija. I „Kralj meraka“, Saša Matić Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
- Pustila bih čistu tišinu. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
- „Flower Duet“, Ana Netrebko i Elina Garanča Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?
- „Kristina“, Sergej Ćetković. Vaša pjesma za karaoke?
- Kad bih umjela da pjevam, svaka bi bila moja.
Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
- Lanu del Rej, zato što volim priče koje uvlače u atmosferu, a ona to radi kroz svoju muziku.
Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?
- Ne pada mi na pamet nijedan. Ne vidim ni to obožavanje.
- „Razvod“ („Divorce“) sa Sarom Džesikom Parker. Ona mi ugodno ističe kišu, ili neki Šerlok Holms. Ruska serija „Kuhinja“, mada ona mi baš vedri raspoloženje.
Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?
- „Bombončići“, „Štrumfovi“.
Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
- Svaka nađe svoju, ne možemo svi računati na mase.
Serija koju nikada nijeste završili i zbog čega?
- Nijednu ne završim.
Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
- Nisam tip koji serije odgleda do kraja.
Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
- „Manolo Blahnik“ cipele. Najdraži par iz serije?
- Sandokan i Marijana. Kontrastom, pogledima, prisustvom.
Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
- Previše sam radila, da bih maštala.
Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
- Navijala sam za to da se pomire zauvijek. M. ČAVIĆ
Strašna je faca taj lord Henri Koningam, erl od Mauntčarlsa: lagano spreman da svoj cijenjeni dvorac Slejn, ljepotu od 200 godina u brdima sjeverno od Dablina, iznajmi dobrom rok bendu, po cijeni termina parohijske sale. Samo da oni tu snime album. I da se, recimo, zovu U2.
Nezaboravna vatra; „the unforgettable fire“. Tim riječima je kustos jedne izložbe u Čikagu, o bombardovanju Hirošime, opisao onaj momenat kada je nuklearna bomba udarila po ljudskom obrazu.
Na izložbi je bio i Bono; usred svjetske turneje albuma „War“ (1983), koji je proslavila pjesma „Sunday Bloody Sunday“... I o te riječi se spotakao. „The Unforgettable Fire“, kao naslov za album, kojim će U2 vijetu prije 40 godina reći što ovaj bend zaista jeste.
Brajanov dodir
Znate ono „Pristao sam biću sve što hoće“ – e, cijeli je muzički svijet nakon albuma „War“ imao jasnu sliku što želi od grupe U2, a ni Bonu, ni Edžu, ni bilo kom u bendu to se nije dopadalo. Ukratko, željeli su da oni budu prva sljedeća stadionska rok senzacija; novi The Who, najveća rok priča od benda Led Zeppelin naovamo, konačno u smiraj pank pa postpank ere... I znate li što: koliko god vam se sada ili već godinama i decenijama čini, da je Bono lik koji ide niz dlaku svima i užasno se trudi da se dopadne – tada, prije 40 godina, takav nije bio. Krunski dokaz: ploča „The Unforgettable Fire“. U bekstejdžu koncerta na Havajima (i dotle su stizali na toj „War“ turneji!) u novembru 1983. nastala je melodija, grubi kostur onoga što će na kraju biti „Pride (In The Name of Love)“. Na tonskoj probi gitarista Edž „poveo“ je bend niz prostu smjenu akorda, a neko je tu samo „zalomio“ u harmonijsko skretanje, i... usred turneje – savršena melodija.
Jedva su čekali da kući dođu, da Bono poradi na toj melodiji i tekstu. Znao je samo, da želi da je čuje neko bitan iz muzičkog svijeta. Neko do čijeg mi-
Muzika koja nosi srce na rukavu, koja će da se otkrije i sebe pruži do kraja, pa štogod vi namjerili s tim da uradite. E to nešto, to je bio taj U2 identitet, uhvaćen prije četiri decenije na ovoj ploči
šljenja im je stvarno stalo. Recimo, Brajan Ino Nikako nijesu željeli da novi album bude sin „War“ ploče“; skoro kompletan produkcijski tim su raspustili, pa lutali oko Dablina da nađu neki novi mir,
inspiraciju i mjesto da kreativno „otkače“. Dok ih put nije doveo do visokih kapija dvorca lorda Henrija, erla od Mauntčarlsa.
Dvorac Slejn čekao je svoj vjekovni sastanak sa sudbinom; već koju godinu kasnije ta „Slane Castle“ lokacija postaće ključno mjesto festivalskog i koncertnog sastajališta sa te strane Irskog mora. Ali, da bi se to desilo, lord Henri morao je da uvede Bona i Edža u plesnu dvoranu. Gotička tavanica visine devet i po metara i jedan eho koji je prosto vapio da legne na muzički vinil. Znali su da je to mjesto koje im je potrebno da snime nešto stvarno drugačije.
Kako sada, tako i tada: prije 40 godina Brajan Ino bio je sinonim za nešto suptilno, ali brat-bratu čudno. Očuđeno, otuđeno i onako ambijental-
no. Da ga mnogo cijeniš, ali da znaš zbog čega nikada neće biti globalni superstar. Kako ga je samo Edž tada volio, kako su i on i Bono u zvijezde okivali sve što je Brajan Ino radio u Njujorku sa još jednim velikim bendom, Talking Heads! Jasno je, zašto je Ino bio njihov produkcijski izbor da zajedno spakuju to „nešto drugačije“. Nešto, ni sami nijesu znali šta. Ali... trebalo je Brajana nagovoriti. Prvo ih je kulirao, pa im odbrusio da svakako ne želi još dugo da se bavi muzikom, nego da snima neke spotove, pa... No, na kraju je došao u dvorac Slejn i nakon pola sata uhvatio sebe već – u poslu.
Bono je vidio kako Brajanu oči cakle i znao je zbog čega je to tako – zbog nečega što nije imao ni sa bendom Talking Heads, ni na brodvejskim daskama, ni u svim njujorškim ćoškovima. A to je – muzika lišena ironije i cinizma. Muzika bez gorčine. Muzika koja nosi srce na rukavu, koja će da se otkrije i sebe pruži do kraja, pa štogod vi namjerili da sa tim uradite. E to nešto – to je bio taj U2 identitet, uhvaćen prije ravno četiri decenije, na ploči „The Unforgettable Fire“. Prašnjava biblioteka U dvorcu Slejn zakazali su, od kraja maja 1984, jednomjesečni program snimanja. Radili manijakalno posvećeno, dok je Ino insistirao da prvo spakuju melodije i aranžmane, pa da onda Bono bez nekog velikog pritiska radi na tekstovima... To ga je samo uvelo u vremensku stisku da navrat-nanost stihove u posljednji čas završava. Onaj ključni, za „Pride“, stigao je bukvalno u zadnji čas.
A famozna soba za balove? Te momente u njoj snimljene, lako ćete na albumu prepoznati; a još više ih je uhvaćeno u skučenosti prašnjave porodične biblioteke lorda Koningama, erla od Mauntčarlsa.
I ponešto je tu stvarno trebalo da počne kao ironija, da bi se do pola pjesme zalomilo i postajalo slava onog što oni zaista vole i jesu. Na primjer, pjesma „Pride“ bila je prvo reakcija na govor predsjednika Ronalda Regana o američkoj vojnoj moći – da bi na kraju ispala omaž najdivnijim i govorima Martina Lutera Kinga Fanovi su, ipak, od nje više voljeli „Bad“. Prvo je bila improvizacija iz dvorca Slejn, pa Bonova priča o
heroinskoj zavisnosti, malo više o jednom bliskom prijatelju a malo manje o sebi... Da bi, na kraju, to ispala priča o dablinskoj mladosti i generacijama „navučenim“ na svašta – na drogu, na ideju, na neostvarenu ljubav, na sve ono što ih je otkrivalo kao slabe i nemoćne. Samo godinu kasnije, na „Live Aid“ koncertu, izveli su verziju koja je trajala približno 15 minuta. Tačno se zna da je upravo tada, tog julskog dana 1985. na londonskom „Vembliju“ i od te pjesme, U2 prepoznat kao veliki svjetski bend. U domovini, njihov prvi singl na vrhu liste postala je ipak naslovna „The Unforgettable Fire“. Na kraju nije ni bila pje-
sma o bombama... Nego o onome, što za Bona znači putovati. Biti na turneji; taj momenat kada sebe izgubi i zaboravi. Recimo, u jednom avionu visoko iznad Himalaja, na putu za Tokio.
Korbinova fotka
Album je, na kraju, ispao konceptualno „antistadionski“. Knap spram reputacije Brajana Ina. Ali i savršeno dosljedan svemu onom što je U2 do tada svirao. Đavolski hrabar potez, da se igra mimo zahtjeva i očekivanja publike, produkcije, tržišta. Svjesni i da će ih kritika uzeti na zub. Ali, i sa tog i takvog albuma skliznule su tri velike hitčine...
Koliko je Bono tada bio dosljedan sebi: decenijama kasnije, na koncertu 2011. u Pitsburgu, „Bad“ je posvetio „posebnom dječaku o kom je pjesma i napisana“.
Zvao se Endi Rouen , odrastao je u njegovom Dablinu, na
Kedarvud roudu, družio se sa Bonovim najboljim drugovima... Da bi to njegovo dječačko lice završilo na omotu albuma „Boy“ i „War“. Nikakvog više djetinjeg lika nije bilo na omotu ploče „The Unforgettable Fire“; na kaveru je, pak, završila divna i gorda ruševina jednog drugog dvorca Mojdrum, čije konture kriju svu irsku mistiku i vjekove neke posebnosti. Naravno, čija bi drugo, nego fotografija velikog Holanđanina Antona Korbina
S albumom „The Unforgettable Fire“ momci iz U2 odlučili su da odrastu, da prihvate sebe do kraja i da nastupe bez maski; da zaplešu po svojim, ne po tuđim pravilima. I samo tako nastaje legenda od benda; trajna kao silueta dvorca Slejn na irskim proplancima, gdje i dalje vlada Henri, stari erl od Mauntčarlsa. S. StAMENIĆ
Jedini samuraj u crnogorskoj narodnoj pjesmi, i jedan od najvećih vojskovođa 20. vijeka! Za Toga Heihaćira izvjesno nijeste čuli, a u Japanu je slavljen toliko, da su mu posvećena i svetilišta. Za neke ima i status polubožanstva. „Nelson s Istoka“ – u našem desetercu.
Nije teško tu pogoditi da se radi o pjesmi koja se tiče podviga Leksa Saičića u Rusko-japanskom ratu.
Odmah tu treba biti pošten i nekoliko mitova srušiti: crnogorski junak Aleksandar Saičić nije „potukao samuraja“. Samurajski status u carskom Japanu ukinut je nakon sloma šogunata, pa te 1905, u vrijeme rata u kom će Japan postati svjetska vojna sila – samuraji već tri i po decenije nijesu postojali.
Ono što jeste apsolutno tačno: Lekso Saičić bio je akter duela s elitnim japanskim oficirom na bojnom polju. Pobijedio je, za što je i odlikovan; zadobio je tokom dvoboja ranu sabljom na čelu, za što je takođe odli-
kovan. Tri puta ranjavan je u tom ratu. A protivnik, kao oficir modernizovane japanske armije (i izvjesno samurajskog porijekla), borio se po svim pravilima zapadnjačke vojne tradicije, pa tu sigurno nije vitlanja katanom na bojnom polju, kako se to romantizuje. Lekso je imao mnogo ozbiljniji zadatak od toga – i pobijedio. Sve je to dokumentovano u hronikama „Glasa Crnogorca“, pogotovo u danima nakon Leksove tragične smrti, u aprilu 1911. na Cetinju. Kada je junak, tokom požara na dvoru – uletio da spašava knjige... Njegova smrt doživljena je tada kao nacionalna tragedija; sahranjen je u prisustvu kralja i diplomata svih velikih sila sa poslanstvima u Crnoj Gori. Imao je samo 37 godina. Nego, pravi samuraj u toj priči je Togo Heihaćiro. Onaj koji u narodnoj pjesmi o Leksu zahtijeva da se dvoboj održi („Od japanskog admirala Toga,/ koji piše al’ ne moli boga./ Sa knjigom se megdandžija traži,/
pa ti odmah svoj armiji kaži!“). I tu se opisuje njegovo rivalstvo sa ruskim admiralom Roženstvenkom... Sve realno i sa ključnim akterima Rusko-japanskog rata. A na kraju pjesme obojica admirala skaču kao jedan da čestitaju Leksu... Togo se rodio kao Nakagoro, gospodsko dijete iz čuvenog Satsuma, klana koji je praktično poveo rat protiv šoguna i doveo cara na vlast. Njegov savremenik i saborac iz istog klana bio je legendarni Saigo Takamori – isti onaj koji je inspirisao film „The Last Samurai“ (2003) sa Tomom Kruzom. Heihaćiro, Togovo odabrano samurajsko ime, po tradiciji primanja u red na 13. rođendan, znači „sin mira“. Postao je jedan od najvećih gospodara rata!
U svakoj vojnoj akademiji na svijetu izučavaju Togovu pobjedu nad Rožestvenkom u Bici kod Cušime u maju 1905. godine. Značila je uništenje ruske carske ratne flote. Jedina je bitka modernih brodova (sa čeličnom konstrukcijom) u istoriji, koja je odlučila neki rat! Prva je u kom je radijska komunikacija imala bitnu ulogu. Sa duplo manje ratnih brodova,
Togo je u vodama Japanskog mora potopio ili zarobio sve bitne ruske vojne barke, koje su prije toga sedam mjeseci putovale na megdan. U borbi je poginulo više od 5.000 ruskih mornara, a japanskih samo 117. Rožestvenko je ranjen, nakon rata mu je čak suđeno... Japanac iz narodne pjesme tada je nazvan „Nelson s Istoka“. Njegova pobjeda u vojnoj teoriji opisuje se kao „najbitnija bitka brodova od Trafalgara“. A u suštini, Togo je u mladosti perfektno izučio zapadnjačku vojnu teoriju u Londonu, krstario okeanima, više puta rizikovao i život – da bi modernizovao mornaricu Japana, koji je koju deceniju ranije bio feudalna zemlja, bez ikakvih ratnih brodova!
Neka vas zato priča o Leksu Saičiću samo natjera da istražujete raskošnu i ludu istoriju Japana tog perioda. Tu vas čekaju priče o pravim posljednjim samurajima, koji su sopstvenom čašću i tradicijom Japan pretvorili u modernog giganta. Tu negdje možete i da shvatite, zbog čega ih u nekim šinto hramovima i dan-danas slave kao božanstva. Stojan StAMENIĆ
Nakon
talasa iznenadne hladnoće, koja nije zaobišla ni Ostrvo, Londonci su uspjeli da uhvate i efikasno iskoriste predivne sunčane jesenje dane. Od muzičkih događaja na sjeveru i izložbi na jugu, do uličnih partija na istoku, njihove agende bile su ispunjene do maksimuma. Uprkos brojnim zanimljivim aktivnostima koje uključuju
boravak u zatvorenom prostoru, kako to obično biva, u osunčanom Londonu uvijek tražiš mjesto na zelenim površinama ili, pak, na uličnim marketima.
Tako je proteklog vikenda glavno mjesto za relaksaciju bio Brodvej market u Hekniju, kao i obližnji Regentski kanal. Market, čiji istorijat ispisuje stranice „razmjene dobara“
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Nenad Zečević
Urednica
Marija Ivanović-Nikičević
Zamjenik urednice
Stojan Stamenić
još od 9. vijeka, popularnost je stekao tokom Viktorijanskog vremena. Sada predstavlja jedan od najdiversifikovanijih marketa u Londonu, pa lokalcima i velikom broju turista donosi raznovrsne opcije, bilo da ih zanimaju egzotične kuhinje ili, pak, autentični pokloni i vintidž garderoba. Ovaj krajnje unikatan miks ukusa i kultura adekvatno je
U osunčanom Londonu uvijek tražiš mjesto na zelenim površinama ili, pak, na uličnim marketima. Tako je proteklog vikenda glavno mjesto za relaksaciju bio Brodvej market u Hekniju
smješten kraj Regentskog kanala pored kojeg je šetnja obavezna aktivnost. Pored ekskurzija brodićem, posjetioci su proteklog vikenda na štandovima kraj kanala imali prilike da se upoznaju sa čarima istočnjačke kulture. Sa druge strane, one koje nije zanimala šetnja kraj kanala, svoju odabranu kuhinju i pićence ponijeli su u obližnji park i, pored izležavanja na suncu, odabrali i neke od aktivnosti u parku poput stonog tenisa ili joge. tekst i foto: leila MURSEljEVIĆ
