Poneđeljak, 30. septembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21130 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Preliminarni rezultati izbora u Podgorici pokazali da je DPS pojedinačno ubjedljivo najjača partija, Evropski savez, SEP i Preokret ušli u parlament, Vladinoj koaliciji državni resursi i funkcionerska kampanja nijesu pomogli da osvoji većinu
Izlaznost birača bila je juče za 13 odsto niža nego na prošlim izborima u Podgorici prije dvije godine. Od 145.724 birača koji su imali pravo glasa na 212 biračkih mjesta, juče je izašlo 56,4 odsto, dok je 2022. godine izlaznost bila 69,3 odsto. Prema nezvaničnim podacima za Kotor, DPS i koalicija Demokrate / PES osvojili su po deset mandata, Grbaljska lista tri, Za budućnost Kotora i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a HGI i Kotorski pokret po jedan mandat
KADA NIJE RANO ZA SANKCIJE: Stručnjaci komentarišu da li treba mijenjati zakonodavstvo kako bi krivično odgovarali i mlađi od 14 godina Niža
Patrijarh Crkve Srbije boravio u Kotoru tokom lokalnih izbora
Univerzitet Crne Gore još se nije izjasnio o inicijativi Centra za građansko obrazovanje, koji je tražio da se provjeri autentičnost naučnog rada dr Radenka Šćekića
Nagradna igra Sa puno
Toplija zima sa Pobjedom!
Preliminarni rezultati izbora u Podgorici pokazali da je DPS pojedinačno ubjedljivo najjača u parlament, Vladinoj koaliciji državni resursi i funkcionerska kampanja nijesu pomogli da
PODGORICA – Demokratska partija socijalista, odnosno lista „Riječju i djelom“ – dr Nermin Abdić, osvojila je na izborima u Podgorici najviše mandata – 19, odnosno 29,9 odsto – pokazuju preliminarni rezultati Centra za demokratsku tranziciju. DPS je pojedinačno najjača partija u lokalnom parlamentu. Međutim, niko nema većinu, pa nas očekuju neizvjesni pregovori o formiranju vlasti jer će bilo kojoj grupaciji biti veoma teško da sakupi podršku 30 odbornika.
Evropa sad – Demokrate –„Još jače - prof. dr Saša Mujović“ osvojila je 14 mandata ili 21,7 odsto, dok je lista „Za budućnost Podgorice – Grad svih nas“, koju čine NSD, DNP, SNP, UCG, RP, SCG i PCG, osvojila 13 mandata ili 20,2 odsto.
Te grupacije, uz Bošnjačku stranku, koja juče nije ušla u lokalni parlament, dominantno sačinjavaju Vladu, tako da se otvoreno može govoriti o njihovom izbornom neuspjehu u Podgorici, s obzirom na to da su na prošlim podgoričkim izborima osvojili odvojeno - Evropa sad 13, a Demokrate šest mandata, a juče 14 ukupno.
Lista „Jakov Milatović – Za bolju Podgoricu“ ima šest mandata ili 10,5 odsto.
„Evropski savez – Boris Mugoša“ osvojio je tri mandata ili 5,4 odsto, a prvi put u lokalnom parlamentu biće i lista „Vrijeme je za red“ – Stranka evropskog progresa, sa dva mandata ili 3,1 glasova. „Preokret – Ovako više ne može“ – Srđan Perić osvojio je dva mandata ili 3,3 odsto.
U parlament, koji će imati 59 odbornika, nijesu ušle ostale liste – Lista „Podgorica svih nas“ – Bošnjačka stranka, „Dr Vuk Kadić – Pokret Naprijed“, Podgorička lista – Andrej Milović, Crnogorska evropska partija – Novak Adžić, Pokret
Izlaznost birača u Podgorici bila je juče za 13 odsto niža nego na prošlim izborima prije dvije godine. Od 145.724 birača koji su imali pravo glasa na 212 biračkih mjesta, juče je izašlo 56,4 odsto, dok je 2022. godine izlaznost bila 69,3 odsto
podstanara Podgorica, U akciju – Budi svoj! – Biraj CGA. U odnosu na prošle izbore koalicija „Za budućnost Podgorice“ osvojila je dva mandata više. PES je na prošlim izborima, kada su Spajić i Milatović bili zajedno i kada je izašao na izbore bez Demokrata, imao 13 mandata, odnosno jedan mandat manje nego na jučerašnjim, na kojima je nastupio sa Bečičevom partijom. Lista Milatovića i Ure je iznenađujuće loše prošla, s obzirom na to da je Milatović u kampanju ušao sa mjesta
predsjednika države, ali ova lista može biti tas na vagi za formiranje buduće lokalne vlasti. Ura je samostalno na prošlim izborima osvojila četiri mandata.
Uspjeh su ostvarili Evropski savez sa tri mandata i Stranka evropskog progresa sa dva, a
koji nijesu učestvovali na prošlim izborima. Uspjeh je na jučerašnjim izborima ostvario i Srđan Perić čiji „Preokret“ prije dvije godine nije ušao u parlament.
Izlaznost birača u Podgorici bila je juče za 13 odsto niža nego na prošlim izborima u Podgorici prije dvije godine, što je pokazalo da partije ni svakodnevnim pozivima, ni brojnim predizbornim obećanjima nijesu uspjele da motivišu građane da izađu u što većem broju. Od 145.724 birača koji su imali pravo glasa na 212 biračkih mjesta, juče je izašlo
56,4 odsto, dok je 2022. godine izlaznost bila 69, 3 odsto. Nermin Abdić, nosilac liste DPS-a, kazao je da je njegova lista ubjedljivo najjača. - Dobri moji, ovo je dobro. DPS je ubjedljivo najjača politička partija u Podgorici. Osvojila je 50 odsto glasova više u odno-
Nikolić: Nije suština kad su birači upisani u birački spisak, već u koliko država glasaju
Andrija Nikolić (DPS) pozvao je juče Ministarstvo unutrašnjih poslova i njihove čelnike „da ne manipulišu“, nakon što je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao da je predsjednik DPS-a Danijel Živković tom Vladinom resoru dostavio spisak od 1.910 osoba, a ne „spisak od 3.300 lica kako je Živković najavio na pres konferenciji 25. septembra 2024. godine, ali ni spisak od 2.300 kako je saopštio tri dana kasnije, 28. septembra nakon predaje spiska lica Upravi policije“. - Nije suština kad su birači iz RS i Srbije upisani u birački spisak, već u koliko država ostvaruju nelegalno biračko pravo. Ko je dobio drugo
državljanstvo nakon 2006. nezakonito je u posjedu crnogorskog i ne može imati dva prebivališta - napisao je Nikolić na mreži Iks. On je dodao da DPS godinama traži istragu o nelegalnom dvojnom državljanstvu i da podnosi prijave. - Ali MUP i ministar ćute, počev od nelegalnog državljanstva Andrije Mandića MUP i UP moraju da identifikuju lica koja su krivotvorila podatke o državljanstvu i da ih privedu ukoliko dođu da glasaju - naveo je Nikolić. Ministar Šaranović reagovao je na saopštenje Nikolića, navodeći da je jedina manipulacija dostavljanje spiska sa 1.910 imena 12 sati prije izbornog dana.
- Gospodine Nikoliću, jedina manipulacija je dostavljanje spiska od 1.910 lica Upravi policije, 12 sati pred početak glasanja, nakon završetka radnog vremena državne uprave, u toku trajanja izborne tišine, računajući da će Ministarstvo unutrašnjih poslova biti nespremno da odgovori. Prvo vam je spisak koji, kao što vidite, ne znači ništa, spao sa 3.300 na 2.300, pa sa 2.300 na 1.910., od čega je 1.905 upisano za vrijeme vaše vlasti. Manipulacija je i kada uz taj spisak ne dostavljate bilo kakav dokaz da neko od tih lica navodno ostvaruje biračko pravo na nelegalan način, bilo u Crnoj Gori ili van Crne Gore ili je pak upisano van
naše zemlje – naveo je Šaranović.
Istakao je da je bilo dovoljno nekoliko sati da službenici MUP-a provjere svako od dostavljenih imena. - I utvrđeno je da je od 1.910 lica, čak 1.905 steklo biračko pravo u Crnoj Gori za vrijeme vlada DPS-a i vaših pravnih prethodnika. Uz to, na pitanje da li oni mogu glasati u Crnoj Gori, odgovor je dala upravo vaša vlast, jer su za vrijeme vaše vlasti ova lica glasala u Crnoj Gori. I naravno, ta lica ni vi nijeste brisali iz biračkog spiska, jer ih nije ni moguće brisati i jer su, kako ste vi sve vrijeme vaše vlasti tvrdili, upisana u skladu sa zakonom i Ustavom, a svako ko je upisan u birački
spisak ima pravo da glasa, osim ako sada ne tvrdite da ste krivotvorili birački spisak - naveo je Šaranović.
Andrija Mandić (NSD) kazao je na pres konferenciji da smo svjedoci „jednog veoma ružnog načina kršenja izborne tišine kada je lider DPS-a Danijel Živković mašući nekim papirima otišao u stanicu policije kao da nema izborno pravo“. - Živković je to mogao da uradi i prije izborne tišine, ali on se opredijelio za varijantu da baš u subotu pokuša da zastraši i ostavi veliki broj građana Crne Gore kući. On je procijenio da glasači koje je prijavio nijesu naklonjeni njegovoj partiji - rekao je Mandić.
Milan Knežević (DNP) kazao je da postupak Živkovića nije samo kršenje izborne volje već i krivično djelo lažno prijavljivanje. - Krenula je besprizorna kampanja u kojoj je ODT dalo svoj doprinos jer je formiralo predmet. Jedino protiv koga treba da bude formiran predmet je Danijel Živković koji treba da objasni odakle mu podaci koje je dostavio. Želim da pozovem građane Podgorice koji imaju pravo glasa da se ne obaziru na ovaj očajnički pokušaj DPS-a, već da sa osmijehom izađu na biračka mjesta i glasaju za opciju za koju vjeruju da će ih najbolje zastupati - kazao je Knežević.
najjača partija, Evropski savez, SEP i Preokret ušli da osvoji većinu
Iznenađujuće loš rezultat: Rakčević i Milatović u štabu
Pojedini učesnici prigovarali da se organizovano dovode birači iz Srbije i RS DPS će podnijeti krivične prijave protiv svih koji su nezakonito glasali
Andrija Nikolić (DPS) kazao je da su evidentirali veliki broj nepravilnosti i nezakonitosti, a brojni dio tih prigovora, kako je rekao, odnosi se na veliki broj birača koji je nezakonito iskoristio biračko pravo. Nikolić je najavio da će DPS protiv njih podnijeti krivične prijave.
su na prvu narednu listu i biće stožer naredne lokalne uprave – rekao je Abdić. Istakao je da su partije opozicije ubjedljivo trijumfovale u odnosu na partije vlasti. Milojko Spajić (PES) kazao je da je „ovakav rezultat u nemogućim okolnostima“ fenomenalan.
- Antivladina koalicija je pokušala sve. Imati u dva grada gdje su bili izbori dva gradonačelnika, gdje ćete veći dokaz dobrih rezultata – kazao je Spajić.
Saša Mujović (PES) rekao je da ima više razloga za zadovoljstvo.
- Ovo je moja prva kampanja, vatreno krštenje. Ponosan sam i zahvalan građanima koji su prepoznali naš rad na terenu da zadržimo Podgoricu i ne dozvolimo povratak DPS-a –rekao je Mujović, dodajući da će rezultat od 22 odsto podrške tek narednih dana pokazati koliko je važan.
Aleksa Bečić (Demokarte) kazao je da je njihova koalicija ostvarila znatno više od 20 odsto podrške i u Podgorici i u Kotoru.
- To je odličan izborni rezultat.
U Podgorici Demokrate i PES
- Zabilježili smo kako su nelegalni birači ulazili u Crnu Goru. Očekujemo da u odnosu na to promptno reaguje državno tužilaštvo –rekao je Nikolić. On je najavio da će ovaj problem institucionalizovati, odnosno upoznati Evropsku komisiju sa tim. - Čuli ste da je 14.000 osoba
više ušlo u Crnu Goru nego u istom periodu prošle godine, kao i da su na stotine ljudi nezakonito iskoristile svoje biračko pravo u Podgorici i Kotoru i protiv njih ćemo podnijeti krivične prijave. Neuobičajeno je da neko sa Pala ili Subotice odlučuje o izborima u Podgorici – kazao je Nikolić.
Vladina koalicija nije obezbijedila većinu
imaju 12 mandata. Po rezultatima koji se privode kraju imaćemo minimum 14 odborničkih mandata – rekao je Bečić.
Jelena Borović-Borovinić, nosilac liste „Za budućnost Podgorice“, kazala je da je „ovo važna pobjeda“.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici saopštilo je juče da neselektivno postupa po svim krivičnim prijavama uz poštovanje pretpostavke nevinosti prijavljenih lica, pa tako, kako navode, postupa i u toku lokalnih izbora u Podgorici.
- Dakle, sve nepravilnosti prilikom održavanja lokalnih izbora u Podgorici, za koje postoji osnov sumnje da se može raditi o nekom krivičnom djelu protiv izbornih prava, biće provjerene od tužilaštva. Osnovno državno tužilaštvo u Po-
dgorici istovremeno poziva predstavnike političkih partija da u svojim javnim istupima ne zloupotrebljavaju instituciju tužilaštva i ne dovode ga u vezu sa pravom građana da iskoriste svoja zakonom propisana prava - saopštilo je ODT.
Izborni dan u Podgorici protekao je mirno, uz povećan broj tehničkih nepravilnosti i manji broj kršenja procedure glasanja – saopštio je CDT i ukazao da se najveći prigovor koji su pojedini učesnici imali u ovom izbornom procesu odnosio na navode da se događa organizovani dolazak birača koji pored prebivališta i biračkog prava u Crnoj Gori imaju biračko pravo i u Srbiji ili bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Centar za demokratsku tranziciju ocijenio je da je jedan od evidentnih problema nedovoljna pripremljenost izbornog procesa i nedovoljna obučenost biračkih odbora, zbog čega je uočen povećan broj tehničkih propusta u odnosu na ranije izborne cikluse. Akreditovani posmatrači CDT-a prijavljivali su probleme sa kašnjenjem u otvaranju biračkih mjesta, dostavljanje manjih količina izbornog materijala od propisanih, greške u štampi koje su dovele do toga da se pojavio određeni broj glasačkih listića bez serijskog broja i probleme sa funkcionisanjem i upravljanjem uređajima za elektronsku identifikaciju.
- Zabrinjavajuća je pojava da na većem broju biračkih mjesta u toku glasanja nijesu bili prisutni svi članovi biračkih odbora ili njihovi zamjenici, što nije u skladu sa zakonom. Ovo je dovelo do toga da su na tim mjestima birački odbori funkcionisali u krnjem sastavu, da
- Građani su prepoznali naše poruke. Ovo je važan dan za koaliciju ZBP i za sve građane Podgorice. Ja ću već večeras pozvati Sašu Mujovića i Luku Rakčevića na dogovor – kazala je ona.
Ilija Mugoša , nosila liste SEP-a, kazao je da su osvojili sjajan rezultat u neravnopravnoj političkoj borbi.
- SEP se pozicionirao na političkom nebu i sa dva mandata ulazimo u gradski parlament – kazao je Mugoša, dodajući da će se truditi da vlast dogovore sa onima koji će taj program implementirati.
Boris Mugoša, nosilac liste Evropskog saveza, rekao je da je „preponosan“ što su u Podgorici ostvarili sjajan rezultat.
- Naš rezultat je oko šest odsto i blizu smo četvrtog mandata. Vjerujem da možemo i taj mandat da osvojimo – kazao je Mugoša, dodajući da je parlamentarna podmirena većina doživjela debakl u glavnom gradu.
Luka Rakčević je u ime liste „Jakov Milatović - Za bolju Podgoricu“ rekao da će ta lista „udariti snažan temelj gradske uprave“.
- Tek smo dobili preliminarne rezultate i ne bih otkrivao strategiju, vodićemo pregovore isključivo vodeći se interesima građana – rekao je Rakčević. Srđan Perić (Preokret) ka-
nije bilo prisutno dovoljno zamjenika članova pa je glasanje putem pisma obavljao manji broj osoba od propisanog, opunomoćeni predstavnici su igrali ulogu stalnih članova da bi se glasanje moglo sprovesti, a na nekoliko biračkih mjesta smo imali periode kad su glasanje sprovodila samo dva ili tri člana stalnog sastava. Ova pojava se ustalila u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa, a budući da nema nikakve intervencije da se preduprijedi, njene razmjere se povećavaju. Time se umanjuju i kvalitet procedura i obesmišljava pretpostavka da više predstavnika vlasti i opozicije znači i bolju kontrolu procedura na biračkim mjestima – saopšteno je iz CDT-a. Posmatrači CDT-a su na manjem broju mjesta zabilježili manji broj standardnih nepravilnosti – glasnog izgovaranja imena birača, izvještavanja partija o identitetu birača koji su glasali, povreda procedure tajnosti glasanja, nepravilnosti u sprovođenju procedure glasanja putem pisma... - Najkrupniji prigovor koji su pojedini učesnici imali u ovom izbornom procesu odnosi se na navode da se događa organizovani dolazak birača koji pored prebivališta i biračkog prava u Crnoj Gori imaju biračko pravo i u Srbiji ili bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska - naglasili su iz CDT-a. Organizovane migracije birača, kako navode, nijesu nova pojava ni u Crnoj Gori ni u re-
gionu i zaslužuju osudu. - Međutim, u vezi sa ovim navodima ima još dosta nepoznanica, i zbog toga je važno što državno tužilaštvo već provjerava ove navode. CDT apeluje na sve učesnike izbora da nastave uzdržavati od podizanja tenzija na biračkim mjestima, i da o svojim saznanjima obavijeste nadležne organe i javnost. Istovremeno, ponavljamo da birački odbori nemaju pravo da uskrate ostvarivanje biračkog prava nijednoj osobi koja se nalazi u biračkom spisku i izražavamo zabrinutost što se to dogodilo u slučaju jednog birača, na biračkom mjestu 6-B OŠ „Novka Ubović“ –saopšteno je iz CDT-a. Dodaje se da su građani tokom dana dostavljali i informacije o neželjenim telefonskim pozivima iz Republike Srbije, od osoba koje su posjedovale njihove lične podatke i ispitivale ih o glasanju na izborima.
- Ukazujemo na nedopustivost te prakse i još jednom ohrabrujemo građane da se takvim pritiscima odupru i glasaju slobodno, po sopstvenom uvjerenju - zaključuju u CDT-u. Iz Uprave policije takođe je saopšteno da je dan miran, bez bilo kakvih bezbjednosnih problema.
- Sa aspekta bezbjednosti, narušavanja javnog reda i mira i vršenja krivičnih djela, izborni dan u Podgorici i Kotoru protiče u najboljem redu, bez značajnijih problema - naveli su iz policije u objavi na mreži Iks.
Živković tvrdi da je u Crnu Goru ušlo 14.000 građana više nego istog dana prošle godine, UP to demantuje
Predsjednik DPS-a Danijel Živković kazao je da je juče ušlo u Crnu Goru 14.000 ljudi više nego istog dana prošle godine, dok iz Uprave policije saopštavaju da je za vikend u našu državu ušlo 14.000 putnika manje nego prethodnog vikenda.
- Da je tačan podatak o dolasku izbornih turista govori informacija od granične policije. Čak 14.000 ljudi više je ušlo preko granice u odnosu na isti dan prošle godinerekao je Živković na pres konferenciji. Reagovala je Uprava policije.
- Tokom tekućeg vikenda u Crnu Goru je ušlo preko 14.000 putnika manje nego tokom prethodnog vikenda, zbog čega nema mjesta zaključku da su izbori doveli do većeg broja ulazaka putnika u našu državu.
Sa spiska koji je dostavljen Upravi policije, u posljednja tri dana registrovana su 54 ulaska i 67 izlazaka licanavode u tvitu.
Miloš Nikolić (DPS) je, međutim, objavio nekoliko fotografija automobila sa srpskim i registarskim oznakama BiH.
- Gužva na crnogorskim drumovima – napisao je on na mreži Iks.
zao je da im je Podgorica dala snagu „da iz nje kreće borba protiv partijskog zarobljavanja države“. Damir Gutić (BS) rekao je da
nijesu uspjeli da potvrde parlamentarni status. - BS će znati da odgovori na svaki izazov, pa i na ovaj – kazao je Gutić. Ivana KOPRIVICA
U Kotoru održani lokalni izbori na kojima je glasao 10.161 birač
KOTOR - U Kotoru je DPS osvojio 2.824 glasa ili deset mandata, a koalicija
Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića i Demokrata 2.583 ili deset
mandata na jučerašnjim lokalnim izborima. Po tri mandata osvojile su Koa-
Po tri mandata osvojile su Koalicija za budućnost Kotora, Demokratska alternativa i „Grbaljska lista“, Evropski savez dva mandata, a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa i Kotorski pokret
licija za budućnost Kotora (936), Demokratska alternativa (884) i „Grbaljska lista“‘ (907). Evropski savez je osvojio dva mandata (524), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i Kotorski pokret (308).
Crnogorska građanska akcija nije prešla cenzus sa 170 glasova, kao ni građanska lista Čuvari grada 167, Za Kotor 71, SNP-DSS 163. Iz DPS-a tvrde da su ubjedljiv pobjednik lokalnih izbora. - Deset mandata je sjajan rezultat. Kada pogledamo kumulativno ono što je osvojila
Srpska pravoslavna crkva za dvosatni ručak u ekskluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru juče platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži Iks
KOTOR - Patrijarh Crkve Srbije Porfirije boravio je juče u Kotoru, u danu kada su se u tom gradu održavali redovni lokalni izbori, a u ime Opštine Kotor predsjednik Vladimir Jokić uručio je srpskom patrijarhu srednjovjekovni Statut grada Kotora na latinskom i srpskom jeziku. U Crkvi Svetog Nikole u Starom gradu u Kotoru juče ujutro od devet časova služena je liturgija, kojoj su prisustvovali Jokić, predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja Srpska pravoslavna crkva za dvosatni ručak u ekskluziv-
nom hotelu Regent u Porto Montenegru juče platila je 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži Iks. Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je juče od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste. Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane
tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće. Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, slu-
žili votka, rakija, džin i viski. Ručkom u jednom od najekskluzivnijih hotela na Crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodni-
cima, najvjerovatnije osvojili deset mandata, odnosno jedan više nego na prethodnim izborima. On je novinarima rekao i da DPS bilježi pad povjerenja.
lista Demorate-PES, vidimo da je sa 3.300 glasova doživjela debakl. Ne samo ona, nego sve partije koje čine vlast na državnom i na lokalnom nivou. Sjajan rezultat DPS-a na izborima u Kotoru - zaključio je Aleksandar Bogdanović Nosilac liste Demokrate-Pokret Evropa sad u Kotoru Vladimir Jokić kazao je da će bez problema formirati koalicionu vlast u Kotoru. On je i saopštio podatke te partije sa završenih lokalnih izbora u Kotoru. Ognjen Vukasović sa liste Demokrata i Pokreta Evropa sad u Kotoru rekao je da su, prema trenutnim poda-
- Izbori su pokazali da građani vjeruju u kontinuitet, stabilnost i u dobre rezultate ove vlasti u prethodnom periodu. Nesporno su to danas pokazali ovi rezultati. U odnosu na neka buduća dešavanja, sačekajmo da se proglase rezultati, konstituiše Skupština, a onda, naravno, sa partnerima sa kojima smo i u ovoj kampanji imali korektnu saradnju razgovaraćemo i siguran sam da ćemo naći dobar modalitet da i u budućem četvorogodišnjem periodu ova vlast nastavi da čini to da Kotor funkcioniše kao dobar, tražen grad... - kazao je on. Poručio je da DPS neće formirati vlast.
- Mi ćemo formirati vlast sa partnerima. Imajući u vidu snagu i rast koji smo pokazali u odnosu na prethodne izbore, smatram da ćemo svim pregovorima pristupiti odgovorno, da ćemo u odnosu podrške koju su nam građani dali, ali i uz međusobno uvažavanje, vrlo lako, na bazi dobre vjere, doći do koalicionog sporazuma - naveo je Vukasović.
U Kotoru je na birališta izašlo 10.161 glasač. Sinoć do ponoći nijesu stigli glasovi iz zatvora kojih je 21. Iv.K.
cima, završena je posjeta Porfirija Crnoj Gori. Srpski patrijarh stigao je u Kotor u subotu po podne, a u večernjim satima prisustvovao je svečanoj akademiji u Crkvi Svetog Nikole u Kotoru povodom 185 godina rada pjevačkog društva „Jedinstvo“. Akademiji su prisustvovali i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić. U Crkvi Svetog Nikole juče je Opštini Kotor uručena zahvalnica Crkvene opštine za značajan doprinos u sanaciji katedralnog hrama Svetog Nikole u Kotoru. Orden Svetoga Save uručen je Vojinu Lazareviću, advokatu i predsjedniku Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ iz Kotora, „za vjernost Crkvi Božijoj i izuzetan doprinos u obnovi hrama u Boki Kotorskoj“.
- U ime Opštine Kotor, predsjednik Vladimir Jokić je patrijarhu srpskom, kao sjećanje na ovu posjetu, uručio
Na meniju su bili goveđi tartar bi ek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom
srednjovjekovni Statut grada Kotora na latinskom i srpskom jeziku. Takođe u znak blagodarnosti, SPCO Kotor je patrijarha darivala ikonom Svetog Save - saopšteno je iz MCP. Iz MCP su naveli i da je srpski patrijarh Porfirije proizveo u čin protojereja-stavrofora arhijerejskog namjesnika kotorsko-tivatskog protojereja Nemanju Krivokapića. Iv.K.
Poneđeljak, 30. septembar 2024.
PODGORICA – Izmjenu Zakona o PDV-u, kojom je, između ostalog, predviđena jedinstvena stopa PDV-a u turizmu od 15 odsto, što podrazumijeva povećanje sa sedam odsto za smještaj, odnosno smanjenje sa 21 odsto za ugostiteljske usluge, hotelijeri će osjetiti iduće godine, jer se može očekivati da će se cijene povećati između deset i 20 odsto – kazao je Pobjedi predsjednik Udruženja hotela Crne Gore
Nikola Pejović
Očekuje da će se uz PDV povećati i sve ostale cijene, uključujući i angažovanje radne snage.
- Uvode minimalne zarade od 600 i 800 eura, a niko neće da vam radi ispod 1.000 eura – kazao je Pejović. Dodaje da Vlada nije uzela u obzir njihovo protivljenje povećanju PDV-a za smještaj te da im je Fiskalna strategija predstavljena, kad i ostalim privrednicima, bez prethodnih konsultacija. Naruku im, kako objašnjava Pejović, ne ide ni to što je ova sezona bila lošija, te da su eventualno bolje prošli oni koji su obezbijedili fiksni zakup na 90 ili 120 dana po nešto nižim cijenama, dok su lošiju sezonu hotelijeri, koji su smještaj prodavali individualno, i te kako osjetili.
- Sljedeća godina će biti veliki problem. Ali pošto mi u svim institucijama imamo stručnjake koji su nekad držali i vodili hotele, oni sigurno najbolje znaju naše probleme – kazao je ironično Pejović dodajući da bi njih trebalo pitati gdje će Crna Gora biti za koju godinu. Na Vladine odgovore na kritike oko povećanja PDV-a da je privrednicima smanjeno opterećenje na zarade, Pejović naglašava da im to nije kompenzacija.
- Mi pojačanu radnu snagu imamo samo tokom sezone, dok tokom godine radi uglavnom lokalno stanovništvo. Veliki je problem i to što nema dovoljno radne snage, nego se moraju dovoditi iz trećih zemalja, ali i tu imamo značajna zakonska ograničenja u broju stranaca koji mogu doći da rade – ukazuje Pejović.
BIĆE ŠTETE
Upitan koliku će štetu pretrpjeti hotelijeri koji su prije povećanja PDV-a već prodali određene smještajne kapacitete za iduću godinu, Pejović navodi da se to u ovom trenutku ne može odrediti.
- Ti hoteli koji su fiksirali cijenu prema partnerima će kiksati, to je sigurno, ali ne možemo
Hotelijeri smatraju da će rast PDV-a za smještaj pratiti i poskupljenje turističkih aranžmana i da će cijene rasti između 10 i 20 odsto
Predsjednik Udruženja hotela
Nikola Pejović kaže da Vlada nije uzela u obzir njihovo protivljenje povećanju PDV-a za smještaj te da im je Fiskalna strategija predstavljena kad i ostalim privrednicima, bez prethodnih konsultacija. Naruku im, kako objašnjava Pejović, ne ide ni to što je ova sezona bila lošija, te da su eventualno bolje prošli oni koji su obezbijedili fiksni zakup na 90 ili 120 dana po nešto nižim cijenama, dok su lošiju sezonu hotelijeri, koji su smještaj prodavali individualno, i te kako osjetili
sada procijeniti kolika će biti šteta. Mislim da će to biti veliki minus za sve hotelijere, ali to možemo znati tek sljedeće godine kada nam članovi udruženja budu dostavili podatke – kazao je Pejović. Jedan od članova udruženja ocjenjuje da će povećanje PDV-a uticati na rast svih cijena te da će to sigurno odbiti turiste da dođu u Crnu Goru, koja je i ove godine slovila za skuplju destinaciju u odnosu na okruženje.
- S obzirom na to da nemamo partnera u Vladi, trebalo bi se obratiti za subvencije za prodate kapacitete za iduću sezonu prije povećanja PDV-aocijenio je jedan od hotelijera. Pejović problematizuje i to što većina zemalja u regionu ima niži PDV u odnosu na Crnu Goru, posebno u turističkim destinacijama, pitajući se ko je smislio tako nešto.
- Ako Albanija ima PDV šest odsto, Hrvatska 13 odsto, zašto Crna Gora ima 15 odsto? Mi ništa nećemo uraditi više sa ovim, samo možemo da izgubimo – upozorava Pejović. Naglašava da je turizam ključna grana crnogorske ekonomije koja samo kroz usluge smještaja i ishrane, prema podacima od prošle godine, zapošljava 24.575 osoba.
- Mi ćemo nastaviti da se borimo, ali dok god ne budemo imali čovjeka iz turizma u vlasti, kao što je slučaj u Hrvatskoj, ovo je sve samo ,,mlaćenje prazne slame“ – poručuje Pejović.
Ukazuje da se osim sa visokim nametima, srijeću i sa nelojalnom konkurencijom, ali da se problemom sive ekonomije institucije ne bave.
- U posljednje tri godine ugasilo se dvadesetak hotela i prešlo u privatni smještaj, jer im je
to jednostavnije. Mislim da će opstati samo veliki hoteli sa četiri ili pet zvjezdica, ali da će se dosta manjih ugasiti – ocjenjuje Pejović.
JOŠ JEDNA PREPREKA
ZA TURIZAM
Ako Albanija ima PDV
šest odsto, Hrvatska 13 odsto, zašto Crna Gora ima 15 odsto? Mi ništa nećemo uraditi više sa ovim, samo možemo da izgubimo – upozorava Pejović
Da će povećanje PDV-a imati, kako su naveli, poguban uticaj na crnogorski turizam, nedavno su ukazali i predstavnici devet hotela i rizorta sa pet zvjezdica koji posluju u Crnoj Gori. Naveli su da su nakon prijedloga Fiskalne strategije pokušali da uspostave dijalog sa Ministarstvom finansija, ali da su dobili neformalan odgovor da nemaju interes da ih saslušaju, jer je odluka već donijeta. U saopštenju koje su potpisali generalni menadžeri hotela One & Only Portonovi, The Chedi Luštica Bay, Regent Porto Montenegro, Mamula Island, Heritage Grand Hotel Perast, Nikki Beach Montenegro, Hyatt Regency Kotor Bay, Casa Del Mare Group i Lazure Hotel & Marina ukazuju da Crna Gora prednjači sa stopom PDV-a u odnosu na Hrvatsku, Grčaku, Italiju, Španiju, Portugal, Tursku, Francusku i Albaniju. - Ove zemlje, od kojih skoro svaka ima mnogo bogatiju turističku ponudu od Crne Gore su, radi podsticaja ove značajne grane djelatnosti, smanjili poresko opterećenje, kako bi privukli i zadržali investore i turističke djelatnike i time sačuvali granu privrede koja daje ogroman dio prihoda tim zemljama. S druge strane, u situaciji gdje je naš turistički proizvod toliko krhak, nestabilan, mlad i tek treba da se razvije i pozicionira na tržištu, povećanje cijena usljed rasta nameta će nesporno izazvati odlazak turista na druge, atraktivnije i jeftinije, destinacije što će predstavljati
- Pojačanu radnu snagu imamo samo tokom sezone, dok tokom godine radi uglavnom lokalno stanovništvo. Veliki je problem i to što nema dovoljno radne snage, nego se mora dovoditi iz trećih zemalja, ali i tu imamo značajna zakonska ograničenja u broju stranaca koji mogu doći da rade – ukazuje Pejović
ogroman udarac za naš turizam – upozorili su menadžeri luksuznih hotela. Poručili su da se ne može očekivati niti ima bilo kakve ekonomske logike da će investitori i turističke agencije, kroz smanjenje svog profita, održavati konkurentnost crnogorskog turizma, naročito uzimajući u obzir brojne logističke, infrastrukturne i institucionalne prepreke sa kojima se već suočavaju i koje im, neminovno, negativno utiču na kvalitet ponude. Na ruku im, kako navode, ne idu ni zakonske izmjene kojima ugovor na određeno vrijeme može trajati najviše dvije godine. - Hoteli kategorije pet zvjezdica, shodno odredbama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, dužni su da posluju tokom cijele godine, odnosno i van sezone kada je turistička potražnja skoro nikakva, a gubici milionski. Dakle, suočeni sa svim navedenim teškoćama, smanjenim profitom i nekonkurentnošću, investitori će otići za turistima – u zemlje koje znaju da prepoznaju vrijednost kvalitetne turističke ponude – saopštili su iz ovih hotela. M. LEKOVIĆ
PODGORICA - Admiral
Vladimir Barović zaslužuje da Podgorica imenuje ulicu po njemu, saopštile su nevladine organizacije (NVO) Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Akcija za ljudska prava (HRA) navodeći da će tu
inicijativu uputiti Glavnom gradu.
U saopštenju se podsjeća da su juče bile 33 godine od smrti kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije Barovića, koji je 29. septembra 1991. izvršio samoubistvo na Visu, odbivši naredbe da izvrši na-
pad na primorske gradove u Hrvatskoj.
- O admiralu Baroviću i njegovoj ulozi devedesetih premalo se zna u našoj javnosti. Njegovo ime ne pominje se u crnogorskim udžbenicima istorije, niti u Crnoj Gori postoji spomen-obilježje u nje-
Načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu za hidrometeorologiju o promjenama klime
PODGORICA - Crnogorsko primorje će zbog klimatskih promjena u budućnosti biti podložno vremenskim nepogodama, praćenim intenzivnim vjetrom i jakim padavinama, upozorila je načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) Mirjana Ivanov.
Ona je agenciji MINA rekla da je, prema analizama, region Primorja ranjiv na olujne vremenske nepogode.
Ivanov je kazala da se u tom kraju očekuje porast srednje maksimalne brzine vjetra za dva odsto, ističući da se to, iako zvuči malo u procentima, ipak odražava dalje na finalnu brzinu i snagu vjetra.
- U toj oblasti, od Ulcinja pa sve do Tivta, sa naročito centrom od Ulcinja do Budve, možemo da očekujemo intenzivne padavine u budućnosti, vezane za olujne vremenske nepogode, praćene intenzivnim vjetrom i jakim padavinama - rekla je Ivanov.
Kako je navela, taj region je ranjiv na takve situacije i na to bi trebalo obratiti pažnju, s obzirom na veliku gustinu naseljenosti i veliki broj objekata.
- Mora da se obrati pažnja i na elektrodistributivnu mrežu i naravno na luke i marine u tim oblastima - rekla je Ivanov.
Ona je, govoreći o promjeni u količini padavina u Crnoj Gori, kazala da od 1961. godine pa do sada podaci pokazuju da postoji trend njihovog smanjenja.
Mirjana Ivanov
Ivanov je rekla da je najviše promjenom u količini padavina pogođen prostor od sjeverozapada do sjeveroistoka, od Žabljaka i Pljevalja ka Rožajama i Plavu. - Čitav taj pojas ima trend smanjenja padavina. On nije statistički značajan, ali upravo u toj zoni širi se oblast sa padavinama između 400 i 800 milimetara - rekla je Ivanov. Kako je navela, u tom pojasu je ranije, od 1961. do 1990. godine, raspon padavina bio od 400 do 1.200 milimetara. Ivanov je objasnila da postoje statistički značajne promjene u intenzitetu padavina, pa se javljaju situacije u kojima se izluči velika količina padavina za kratko vrijeme Prema njenim riječima, to može da utiče na pojavu i karakter poplava.
- To je ono što se promijenilo i što, ako se poveže sa prirodom rijeka u Crnoj Gori, može da izazove velike uticaje i na karakter poplava, odnosno na intenzitet poplava na rijekamarekla je Ivanov. Primjer za to su velike popla-
ve koje su sredinom septembra pogodile više država istočne Evrope jer, kako je rekla Ivanov, upravo velika količina kiše koja se izlučila u Evropi jednostavno nije mogla da se akumulira u tako brzom ili kratkom vremenu. Ona je naglasila da su klimatske promjene uzrok promjena u količini padavina.
Ivanov je navela da je Crna Gora u dijelu Evrope koji je ranjiv na smanjenje količine padavina i za koji se predviđa trend smanjenja i u budućnosti, ali mijenja se priroda padavina, pa se može očekivati više kiše, a manje snijega.
- Ne mijenja se samo količina padavina, nego se mijenja i priroda padavina zbog klimatskih promjena, pa možemo očekivati i više kiše, a manje snijega - rekla je Ivanov.
Kako je kazala, sniježne padavine smanjiće se za 30 odsto na Žabljaku na godišnjem nivou, a u toku zime smanjiće se čak za 50 odsto u sjeverno-planinskom regionu. Govoreći o očekivanim promjenama klime do 2040. godine, Ivanov je rekla da projekcije ukazuju da se može očekivati porast srednje globalne temperature u rasponu od dva do 2,5 stepeni, a u zimskoj sezoni od 1,5 do dva stepena.
Kako je kazala, takva situacija će se odraziti i na padavine. - Možemo da očekujemo porast do pet odsto padavina na godišnjem nivou u sjeverno-planinskom regionu, a njihovo smanjenje na jugu za pet odsto - rekla je Ivanov. R.P.
govu čast - kaže se u saopštenju CGO i HRA. Oni su naveli da je tokom 2016. godine Barovića posthumno odlikovao predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, a prošle godine je na ostrvu Vis u Hrvatskoj otkrivena spomen-ploča s ispisanim citatom iz njegovog oproštajnog pisma. - Uvažavajući časni čin admirala Barovića, CGO i HRA uputiće inicijativu za imenovanje ulice po njemu u Podgorici, kako bi njegova lična žrtva i otpor bratoubilačkom ratu ostali trajno upamćeninavodi se u saopštenju. R.P.
Iz Instituta za javno zdravlje oglasili se povodom Svjetskog dana srca
PODGORICA - Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti u svijetu. Godišnje od ove bolesti umre oko 20 miliona ljudi. Jedna trećina umrlih od kardiovaskularnih bolesti bila je mlađa od 70 godina. Srčani i moždani udar odgovorni su za 85 odsto umrlih od kardiovaskularnih bolesti. Više od 75 odsto umrlih ljudi od kardiovaskularnih bolesti je živjelo u nisko i srednje razvijenim zemljama. Od 2000. godine, 29. septembar se obilježava kao Svjetski dan srca u cilju podizanja svjesnosti o značaju uspješnijeg sprj+ečavanja obolijevanja i smanjivanja prijevremenog umiranja od bolesti srca i krvnih sudova.
- Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, i u našoj zemlji najviše ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti. Uzimajući u obzir posljednje dostupne podatke za period od deset godina, kardiovaskularne bolesti su uzrok za 33,1- 45,3 odsto svih registrovanih smrtnih slučajeva godišnje. Bolesti uzrokovane povišenim krvnim pritiskom, sa udjelom od oko 40 odsto od svih umrlih od kardiovaskularnih bolesti, zauzimaju prvo mjesto. Ishemijske bolesti srca sa udjelom od 25 odsto nalaze se na drugom mjestu. Kardiovaskularne bolesti po-
djednako pogađaju i muškarce i žene. Od pojedinačnih dijagnoza znatan procenat pripada kardiomiopatijama i srčanom zastoju, a među vodećim pojedinačnim uzrocima smrti kod oba pola nalaze se i hronična ishemijska bolest srca, infarkt miokarda, infarkt mozga i esencijalna hipertenzija –navodi se u saopštenju IJZCG. Kako kažu, rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti vezan je za kombinaciju faktora rizika i uključuje visok krvni pritisak, nezdravu ishranu, visok holesterol, dijabetes, zagađenje vazduha, gojaznost, upotrebu duvana, bolesti bubrega, fizičku neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola i stres. Pozitivna porodična anamneza za kardiovaskularne bolesti, društveno porijeklo, pol i starost zajedno sa prethodno nabrojanim faktorima utiču na rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.
Kontrolom glavnih faktora rizika (pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost) može se spriječiti 80 odsto prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti.
Zdrava ishrana, život bez duvanskog dima, adekvatna fizička aktivnost i „poznavanje svojih brojeva“ (visina krvnog pritiska, nivo holesterola i glukoze u krvi) su glavni elementi prevencije kardiovaskularnih bolesti. R.P.
PODGORICA – Univerzitet Crne Gore ove godine nije dobio nijednu prijavu od pojedinca ili institucije sa strane kojom se traži da se određeni master ili doktorski rad provjeri kroz softver, jer se sumnja da je riječ o plagijatu. To je rečeno Pobjedi sa najstarije visokoškolske ustanove u državi. Stigla im je, s druge strane, ranije inicijativa od Centra za građansko obrazovanje koji je tražio da se ispita jedan naučni rad. - Taj postupak je u toku i razmatra ga po nadležnosti Etički odbor Univerziteta – naveli su oni. Etičkom odboru je Pobjeda uputila pitanja o ovoj temi, te čekamo odgovore od tog tijela. Centar za građansko obrazovanje je ranije zatražio od Univerziteta da ispita naučni rad dr Radenka Šćekića kojeg je Upravni odbor jednoglasno izabrao za direktora Istorijskog instituta 29. decembra prošle godine. Tada je ocijenjeno da je neosnovana inicijativa CGO da se obustavi njegov izbor, dok se ne utvrdi, na osnovu incijative koju su podnijeli, da li je plagirao rad. Tadašnja predsjednica UO prof. dr Rajka Glušica rekla je na sjednici da su oni organ koji mora donositi odluku u skladu sa procedurom i da ne mogu da ignorišu većinsku volju Instituta. Kazala je da nemaju pravo da intervenišu i da će reagovati ako se ispostavi da su tačne optužbe koje se stavljaju na teret Šćekiću. Etički odbor je nakon toga tražio od CGO, kako su saopštili, da im dostavi latiničnu verziju rada Šćekića, kako bi mogli ispuniti zahtjev da provjere autentičnost. Na inicijativu CGO za preispitivanje kršenja akademskog integriteta od strane dr Šćekića, Etički odbor je odgovorio nakon četiri mjeseca, obavještenjem da program ne prepoznaje ćirilično pismo, te da rad zbog toga nije mogao biti ni provjeren. Pisali smo tada da se u odgovoru Etičkog odbora, koji potpisuje predsjednik prof. dr Božidar Popović, ističe da je to tijelo zatražilo pomoć od Centra za unapređenje kvaliteta UCG u korišćenju programa „iTehnicate“, budući da se taj program već koristi u Rektoratu UCG, prilikom provjere izvornosti master radova. - Centar nas je informisao da tehničke mogućnosti tog programa ne omogućavaju provjeru radova/tekstova na ćirilici. Stoga su nam zatražili da im dostavimo latiničnu verziUniverzitet
Gore još se nije izjasnio o inicijativi Centra za građansko obrazovanje, koji je tražio da se autentičnost naučnog rada dr Radenka Šćekića, postupak u toku
ju tog teksta, kako bi mogli da postupe po našoj molbi – pisalo je u odgovoru koji potpisuje prof. dr Popović. Etički odbor nije tražio od autora rada dr Šćekića da konvertuje taj program u drugo pismo, već je poručio CGO da je potrebno da im u roku od osam dana ta organizacija dostavi sporni tekst u latiničnom pismu, uz napomenu da latinični tekst mora da vjerno odražava ćirilični.
Zbog ove situacije, CGO je saopštio da je Etički odbor našao „originalan“ način da odbije da se bavi svojim poslom u pokušaju pružanja zaštite pulenima rukovodstva UCG –dovoljno je da rad bude na ćirilici i neće biti provjeravana njegova autentičnost.
CGO je poručio da je ovakav pristup Etičkog komiteta UCG direktan poziv svima koji hoće da napreduju u zvanja kršeći akademske norme, čime sebe kao instituciju obesmišljava zarad jednog slučaja koji želi da zatvori bez adekvatne analize.
Mane softvera
Sa UCG Pobjedi kažu da je Ithenticate softver za provjeru podudaranja teksta jedan od najprimjenljivijih softvera u akademskim i izdavačkim krugovima, jer ima pristup ogromnoj bazi sadržaja, uključujući naučne radove, knjige, akademske publikacije, mrežne izvore, što omogućava značajnu provjeru originalnosti rada.
- Međutim, kao i svaki alat ima svoje prednosti i prostora za unapređenjem. Na primjer, Ithenticate detektuje podudar-
Mara Šćepanović: Ljudi su postali pažljiviji u poštovanju propisa ili se prosto žale onda kada neko nekome stane na put
nosti kao što su često korišćeni izrazi, standardne fraze ili citati, što zahtijeva dodatnu provjeru. Takođe, provjera teksta može potrajati neko vrijeme, posebno ako je dokument obiman ili ima mnogo slika; iako ima široku bazu podataka, iThenticate nema pristup svim izvorima, uključujući određene baze podataka s ograničenim pristupom; ne prepoznaje sva pisma; licenciranje i korištenje iThenticate može biti skupo za institucije, pojedince – istakli su oni.
Prijavljuju iz ličnih interesa
Pred tijelima Univerziteta rijetko pristižu inicijative koji-
ma se traži da se ispita autentičnost nečijeg rada. Pisali smo i ranije o toj pojavi, te je tada predsjednica Etičkog komiteta, tijela koje provjerava radove koji su odbranjeni u inostranstvu, prof. dr Mara Šćepanović komentarisala da su dva razloga za takvo stanje.
- Ljudi su postali pažljiviji u poštovanju propisa ili se prosto žale onda kada neko nekome stane na put. Iskreno se nadam da je prvi razlog dominantan– kazala je Šćepanović. I prof. dr Vladimir Pešić sa Prirodno-matematičkog fakulteta, koji je i bivši predsjednik Naučnog odbora UCG, stava je kao i Šćepanović.
Vladimir Pešić: Obično se potenciraju prijave za plagijat kada neko nekome lično zasmeta
- Obično se potenciraju takve prijave kada neko nekome lično zasmeta – rekao je on tada. Ispričao je da je ovo pitanje akademske svijesti, etike, da se jednostavno podrazumijeva da treba da se prijavi nadležnima kada se uoči bilo kakva malverzacija. Smatra da još nijesmo dostigli evolutivni nivo akademskog razvoja.
Pešić je isticao kako je na svim velikim fakultetima razvijena institucija katedre, koja je osnovna ćelija akademskog života. Smatra da nemamo dovoljnu kritičnu masu na katedrama koja bi mogla sve to da kontroliše.
- To je osnovni problem koji
Edukovaće nastavnike u osnovnim i srednjim školama
Univerzitet prepoznaje važnost rane intervencije u obrazovnom procesu i spreman je da razvije programe namijenjene edukaciji nastavnika u osnovnim i srednjim školama, kazali su sa UCG. - Cilj ovih programa jeste da se nastavnicima pruže alati i znanja potrebna za promovisanje poštovanja sopstvenog i tuđeg intelektualnog rada među učenicima. Programi bi se fokusirali na razvijanje sposobnosti učenika da stvaraju originalne ideje, kritički razmišljaju i prepoznaju značaj intelektualne svojine. Vjerujemo da će ovakav pristup značajno doprinijeti smanjenju pokušaja varanja u obrazovnom procesu, te jačati kulturu akademske čestitosti koja će pratiti učenike kroz cjelokupno obrazovanje – rekli su oni.
Dodaju da u kontinuitetu rade na jačanju svijesti o akademskom integritetu, promovišući mogućnosti i izazove koje donosi vještačka inteligencija, kao i na pronalaženju mehanizama za kontrolu zloupotreba primjene vještačke inteligencije.
grame edukacije usmjerene ka studentima i nastavnicima, s ciljem jačanja akademskog integriteta i podizanja svjesti o značaju poštovanja intelektualne svojine. Kažu da je Univerzitet posvećen dodatnom jačanju politika i procedura koje regulišu ove oblasti, uz jasno definisanje posljedica koje proističu iz njihovog kršenja.
Istakli su da se, prema internim dokumentima, svaki master rad, doktorska disertacija i publikacija provjeravaju kroz softver iThenticate, za koji Univerzitet ima licencu. Ovaj proces je, dodaju oni, ključan za osiguranje originalnosti sadržaja, te prevenciju bilo kakvog oblika plagijarizma Sa Univerziteta su naveli i da proces detekcije teksta koji se podudara sa drugim izvorima ujedno služi kao ,,edukativni alat“ koji podstiče studente da nauče kako pravilno citirati izvore, kako izbjeći plagiranje i kako razviti vlastite ideje i kritičko mišljanje.
sprečava da UCG napreduje akademski i naučno – rekao je tada Pešić.
,,DoPrinose zDravoM akaDeMskoM okruženju“
Sa Univerziteta Crne Gore kažu, međutim, da kroz implementaciju internih procedura i primjenu naprednih tehnoloških alata, poput iThenticate softvera, Univerzitet doprinosi stvaranju zdravog akademskog okruženja u kojem se cijeni intelektualna čestitost i promoviše akademska izvrsnost.
- Aktivnosti UCG u oblasti akademskog integriteta, do sada, su prepoznate i od Savjeta Evrope, nagradom za „Holistički pristup akademskom integritetu“, a Univerzitet posjeduje i sertifikat u oblasti akademskog integriteta, koji dodjeljuje Međunarodni institut za istraživanje i djelovanje protiv akademske prevare i plagijarizma u Ženevi, dobijen uz podršku Savjeta Evrope – kazali su oni. Ističu da Univerzitet Crne Gore kontinuirano sprovodi pro-
- Na Univerzitetu, mehanizmi kontrole sadrže više nivoa, a jedan od njih je korišćenje tehnološki naprednog softvera iThenticate koji identifikuje podudarnosti u tekstu koje mogu ukazivati na plagijat. Softver generiše detaljne izvještaje koji pokazuju postotak sličnosti teksta s drugim dokumentima. Izvještaji softvera uključuju direktne linkove do izvora (referenci), što omogućava korisnicima softvera da lako provjere kontekst podudarnosti – navode oni. Kažu da svaki master rad, doktorska disertacija i publikacija čiji je izdavač Univerzitet prolaze kroz softversku kontrolu, za koju su nadležna tijela Rektorata: Odbor za monitoring master radova, Centar za doktorske studije i Uređivački odbor.
- Nakon softverskog izvještaja, članovi Odbora pomenutih tijela analiziraju dodatno odgovarajući izvještaj softvera i sa metodološkog pristupa donose mišljenje da li određeni rad/publikacija ima ili nema elemenata plagijarizma. Ukoliko se pokaže da ima elemenata plagijarizma, rad se vraća kandidatu na korekciju uz detaljno obrazloženje. Korigovana verzija nanovo prolazi kroz softversku analizu. Na taj način Univerzitet preventivno djeluje, te do sada nijesmo imali prijava na plagijat od drugih institucija kada su u pitanju master radovi i doktorske disertacije – rekli su oni. Iznose podatak da je provjereno približno 336 master radova.
Po dobijanju potvrde od nadležnih organa Univerziteta Crne Gore da rad nema elemenata plagijarizma, dostavlja se na uvid javnosti u Centralnu univerzitetsku biblioteku, a za svaki rad, navode oni, postoji i obavještenje u rubrici Akademska obavještenja, na linku: http://www.ucg.ac. me/objave_spisak/blog/1 i u rubrici Publikacije, na linku: https://www.ucg.ac.me/objava/blog/3/objava/56149-publikacije. n. ĐurĐevac
Turističku sezonu na Tari rafteri iz Plužina različito komentarišu, najlošije su prošli oni koji su se oslanjali na domaće goste
PLUŽINE – Turistički radnici koji pružaju usluge raftinga Tarom različito komentarišu odlazeću turističku sezonu, nakon još jednog ljeta koje će ostati upamćeno po izuzetno niskom vodostaju najljepše crnogorske rijeke. Očigledno, oni koji su se oslanjali na domaće goste, posjetioce iz regiona i one koji su u tranzitu i zadržavaju se vrlo kratko, najlošije su prošli.
CIJENE NA NIVOU
PROŠLOGODIŠNJIH
Na području od Šćepan Polja, uzvodno do Braštanovice, na crnogorskoj obali ima desetak kampova, a Filip Vujadinović je jedan od onih koji kaže da ne može biti zadovoljan, te da je ovo za njega bila izuzetno loša sezona. - Park prirode Piva je stvorio odlične uslove za sezonu,prije svega marketinške, počev od organizacije manifestacije „Pivska priča“, pa do infrastrukture koja treba nama rafterima. No, sezona je, svakako, bila loša, bar za naš kamp, a pričao sam i s kolegama i slično mišljenje imaju. Problem je što smo imali niskoplatežne goste. Vjerovali ili ne imali smo ih koji su sa sobom donijeli džak krompira, da ne bi ni euro potrošili. Dešavalo se i da nam rezervišu smještaj za četvoro, a dođe ih petoro, a turisti su iz Zapadne Evrope. Eto, na primjer, prije nekoliko noći dvojica bajkera, čiji motori koštaju desetine hiljada eura, razmišljaju da li da plate sobu sa dva ležaja 20 eura ili da rašire šator, a ki-
Dešavalo se i da nam rezervišu smještaj za četvoro, a dođe ih petoro, a turisti su iz Zapadne Evrope. Eto, na primjer, prije nekoliko noći dvojica bajkera, čiji motori koštaju desetine hiljada eura, razmišljaju da li da plate sobu sa dva ležaja 20 eura ili da rašire šator, a kiša je padala. Prošle godine je bila drugačija slika, nijesu nam gosti gledali gdje je rafting jeftiniji nekoliko eura, ni koliko će koštati doručak ili ručak. I dolazili su više grupno - kaže Obrad Vujadinović, čiji kamp nudi smještaj za četrdesetak osoba
ša je padala. U našem kampu, konkretno, najviše je bilo Čeha, Poljaka, mada smo imali i Njemaca, Francuza... Prošle godine je bila drugačija slika, nijesu nam gosti gledali gdje je
rafting jeftiniji nekoliko eura, ni koliko će koštati doručak ili ručak. I dolazili su više grupno - kaže Obrad Vujadinović čiji kamp nudi smještaj za četrdesetak osoba.
Nije jasno pojedinim rafterima sa Tare kako je inostranim gostima skup užitak na takvoj rijeci, ako već u svojoj državi za isti iznos ne mogu ni flašu običnog pića kupiti.
Ističu rafteri i da nijesu mijenjali cijene u odnosu na prošlu godinu, da je samo spuštanje čamcem niz rijeku koštalo oko 40 eura, ručak desetak, doručak upola jefti-
nije, te da su paket (rafting s doručkom i ručkom) nudili po cijeni od 50 eura. Vujadinović kaže da je posebno lošu posjetu imao u avgustu, ali i pohvalio je domaće goste, koji su pretežno dolazili u prvoj polovini ljeta. Kad bi se sezona ocjenjivala po broju prodatih ulaznica za Park prirode Piva, onda bi se ova mogla okarakterisati kao mnogo uspješnija od prethodne. Direktor Ivan Doderović kaže da su do septembra imali 18.798 prodatih ulaznica, a lani za cijelu godinu 15.638. Ipak, to povećanje je zbog turista koji su na rafting dolazili iz Bosne. ,,Preciznije, riječ je o gostima kampova u Foči, ali koji do polazne tačke za rafting dolaze kroz crnogorsku teritoriju i naša privreda od njih nema koristi osim što im naplatimo ulaznicu“, ističe Doderović.
No, u kampu „Grab“ imaju drugačije iskustvo. Kažu da su imali sezonu na prošlogodišnjem nivou, ali Dimitrije Vujanović podsjeća i da su se dobro pripremili za sezonu. - Najčešće, boravak bukiraju preko našeg sajta, a iz sezone u sezonu preorijentisali smo se na višednevne rezervacije, dok su gosti najčešće inostrani. Ostale naše kolege više rade komercijalno, jednodnevne raftinge. Najbrojniji gosti i ovog ljeta bili su na Englezi, Francuzi, Njemci, Belgijanci, Holanđani... To su turisti koji ostaju po sedam dana, ali mi se ne oslanjamo samo na rafting. Nudimo im kajak, hidro-spid, I-bajking... Ustvari, mi smo napravili zanimljive višednevne aktivnosti, pa naši gosti imaju priliku da kombinuju vožnju električnim biciklom i rafting, a to je nova aktivnost i da ne pominjem u čemu se sve mogu okušati dok su naši gosti. Važno je da imaju ispunjen dan. Pratimo trendove, osluškujemo želje gostiju i prema tome kreiramo ponudu. Mi već zaključujemo ugovore za narednu sezonu, pravimo ponude - kaže Dimitrije Vujanović, podsjećaju da vodostaj Tare, otkako oni imaju kamp pored nje, vjerovatno, nikad nije bio niži, ali da im to nije mnogo uticalo na uspješnost sezone. Ra. P.
Reagovanje državnog reprezentativca u kajaku, uhapšenog prošle godine zbog sumnje da je davao novac pod kamatu
Smatram da javnost treba da zna da nijesam zelenaš
PODGORICA - Državni reprezentativac u kajaku Milutin Šoć nakon hapšenja krajem avgusta prošle godine zbog sumnje da je novac davao pod kamatu smatra da javnost treba da zna da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo krivičnu prijavu protiv njega, a koju je podnio njegov nekadašnji prijatelj Miroslav Savković
- Kao istaknuti sportista i državni reprezentativac u kajaku, dobitnik više medalja na državnim, regionalnim i međunarodnim takmičenjima, odlikovan od Predsjednika Crne Gore Medaljom za hrabrost, mišljenja sam da javnost Crne Gore treba da zna istinu da Milutin Šoć NIKADA nije optužen za krivično djelo zelenaštvo - kazao je on za Pobjedu. Šoć je naveo da je Uprava
policije o njegovom hapšenju obavijestila medije. Tako je ta informacija objavljena u svim štampanim medijima i osvanula na skoro svim crnogorskim portalima. Međutim, kako navodi, institucije nijesu javnost obavijestile da je u istrazi utvrđeno da nikom nije pozajmljivao novac pod kamatu.
- Uhapšen sam 26. avgusta prošle godine zbog sumnje da sam izvršio krivično dje-
lo zelenaštvo, ugrožavanje sigurnosti i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a sve po prijavi Miroslava Savkovića, koji mi je dugi period dugovao povraćaj pozajmljenog novca. Po osnovu njegove isfabrikovane, iskonstruisane izjave, nepotkovane ni jednim jedinim dokazom, da sam mu navodno pozajmio novac sa obavezom povraćaja uz zelenašku kamatu
ODT u Podgorici je i izdao nalog za moje hapšenje i pokrenuo krivični postupak protiv mene. Međutim, u istrazi, osim izjave Savkovića, nije nađen ni jedan jedini dokaz protiv mene jer k rivično djelo zelenaštvo nikada u životu nijesam ni učinio. Njegovi svjedoci su negirali neistine Savkovića, što je potvrdilo moju odbranu da je sve izmislio, a kako bi izbjegao da vrati novac
koji sam mu dao po prijateljskoj osnovi - precizirao je Šoć. Ubrzo je, kako navodi, napustio Istražni zatvor u Spužu, a sa slobode se brani od optužbe za nedozvoljeno držanje oružja i ugrožavanje sigurnos ti Miroslava Savkovića. On je u saopštenju zahvalio advokatici Sonji Žarković, koja mu je pružila podršku u borbi do istine. R.P.
PODGORICA – Pomjeranje starosne granice za krivičnu odgovornost maloljetnika ne bi doprinijelo smanjenju maloljetničke delinkvencije, odnosno padu broja krivičnih djela čiji su izvršioci djeca – ocijenio je za Pobjedu advokat Veselin Radulović, dok je Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje za naš list istakla da bi smanjenje starosne granice za krivičnu odgovornost moglo dovesti do povećanja broja maloljetnika koji se suočavaju sa krivičnim postupkom, što bi, kako smatra, moglo imati dugoročne posljedice na njihov razvoj. Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku propisuje da se protiv osobe koja u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije napunila 14 godina ne može voditi krivični postupak. Snežana Kaluđerović kazala je da je eventualno smanjenje te starosne granice veoma složeno pitanje i zahtijeva ozbiljnu posvećenost i dijalog među stručnjacima, zakonodavcima i zajednicom.
Ona upozorava da smanjenje starosne granice može dovesti do povećanja broja maloljetnika koji se suočavaju s krivičnim postupkom, a da to dalje može imati dugoročne posljedice na njihov razvoj i to u najsloženijem periodu života.
- To je period života kod mladih gdje se još može prepoznati uzrok devijantnog ponašanja koje se da ispraviti uz adekvatan sistem rehabilitacije i pružanje istinske podrške maloljetnicima – kazala je Kaluđerović.
Dodaje da je dijalog ključan u cilju razmatranja različitih društvenih faktora koji utiču na ovaj problem.
Kazne za roditelje
Kaluđerović smatra da kažnjavanje roditelja umjesto njihove djece nije uvijek najbolje rješenje jer bi takav pristup mogao motivisati roditelje da
od 14 godina
Veselin Radulović i Snežana Kaluđerović saglasni su da bi pitanje eventualnog smanjivanja starosne granice za krivičnu odgovornost trebalo pažljivo razmotriti, uz dijalog svih – izvršne i zakonodavne vlasti, kao i struke
preuzmu veći stepen odgovornosti za ponašanje svoje djece, ali i do dodatnih problema.
- Tu su i okolnosti koje ne možemo izbjeći, kao što su socijalna nepravda ili dodatno opterećenje za porodice koje se već suočavaju sa ozbiljnim egzistencijalnim i zdravstvenim izazovima, a što sve utiče na pojavu devijantnih oblika ponašanja kod maloljetnika – ukazala je ona. Zato je, prema njenim riječi-
ma, neophodno osmisliti nove i ojačati postojeće servise podrške za mlade.
- Uz fokus na obaveznoj prevenciji i rehabilitaciji što može biti efikasniji način za smanjenje delinkvencije – podvukla je Kaluđerović.
zaKonsKa regulativa
Kada je riječ o starosnoj granici za krivičnu odgovornost maloljetnih osoba, pravna re-
gulativa kao socio-ekonomski i kulturni faktori, kako naglašava Kaluđerović, razlikuju se od zemlje do zemlje.
- Države na različite načine pristupaju maloljetničkoj delinkvenciji, zavisno od kulturnih, socijalnih, pravnih normi, kao i obrazovno-vaspitnih politika koje su osnov suzbijanja i prevencije maloljetničke delinkvencije – rekla je ona. Kao pravi primjer navela je Francusku gdje maloljetnici
odgovaraju za krivična djela sa 13 godina, dok je u Velikoj Britaniji starosne granica još niža, pa se tako djeca krivično gone i sa navršenih 10 godina.
- Ipak, neophodno je pažljivo razmotriti jesu li te norme primjenljive na maloljetnike i crnogorsko društvo u cjelini u smislu očekivanih učinaka – zaključila je Kaluđerović.
Porast
delinKvencije
Veselin Radulović problem porasta maloljetničke delinkvencije vidi u nevaspitanju i nekulturi, nedostatku ili potpunom odsustvu obrazovanja, te promovisanju govora mržnje i podstrekavanju na nasilje od brojnih nosilaca političke moći i vlasti. Smatra da smanjenje starosne granice maloljetnika koji mogu krivično odgovarati ne bi doprinijelo smanjenju maloljetničke delinkvencije, odnosno padu broja krivičnih djela čiji izvršioci su maloljetnici ili djeca. Radulović smatra da bi izvršna i zakonodavna vlast morale pažljivo da razmotre to pitanje prije eventualne inicijative i usvajanja rješenja o snižavanju starosne granice za krivičnu odgovornost. Naglašava da ovaj problem ima uzroke u sociološkoj, kulturnoj, obrazovnoj i vaspitnoj sferi.
- To su sve oblasti koje su u Crnoj Gori sistematski zapuštene decenijama. Problem porasta maloljetničke delinkvencije je kompleksan i on
Maloljetnici u Crnoj Gori mogu krivično odgovarati sa 14 godina, kao i u zemljama Zapadnog Balkana. Ta granica postoji u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Ipak, starsnosna granica u zemljama Evropske unije (EU) varira od države do države. Dok u Njemačkoj, Španiji, Italiji i Austriji maloljetnici za počinjena krivična djela mogu odgovarati sa 14 godina, u zemljama Skandinavije – Norveškoj, Finskoj, Danskoj i Švedskoj ta granica je 15 godina. Najniža starosna granica za krivičnu odgovornost u Evropi primjenjuje se u Ujedinjenom Kraljevstvu. U Engleskoj, Velsu i Irskoj je to deset godina, a jedino odstupa Škotska gdje je ta granica 12 godina.
se ne može rješavati isključivo izmjenama krivičnog zakonodavstva – istakao je Radulović. Za razliku od Kaluđerović, advokat Radulović smatra da bi prema roditeljima djece koja vrše krivična djela, posebno teža krivična djela, trebalo preduzimati odgovarajuće mjere zbog vaspitne i kulturne zapuštenosti djece.
- Međutim, ako država ovom problemu ne pristupi sveobuhvatno, odnosno ako se ozbiljno ne pozabavi svim uzrocima porasta maloljetničke delinkvencije, ovaj vid kriminaliteta neće se smanjivati – kazao je advokat.
Dodaje da su navedeni problemi na veoma zabrinjavajućem nivou pa je porast maloljetničke delinkvencije, ali i svih drugih oblika kriminaliteta, kako je rekao, logična posljedica. - Zato mislim da bi institucije zadužene za primjenu zakona morale da reaguju i na ove pojave i ponašanja jer njihovo tolerisanje stvara ambijent u kome raste svaki oblik kriminaliteta, uključujući i maljoljetnički kriminalitet – poručio je Radulović. jovana raiČeviĆ
Viši naučni saradnik Instituta za biologiju mora iz Kotora Zdravko Ikica o ideji da se pokuša
Ideja o pokušaju repopulacije jadranske jesetre inicirana je kroz regionalni projekat
AdriaMed Agencije za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organisation, FAO) Ujedinjenih nacija, u saradnji sa državnim tijelima Republike Albanije. Zasad je čitav projekat u fazi inicijalnih aktivnosti, a nadamo se da će preći u praktičnu realizaciju čim se steknu uslovi –kazao je Ikica
PODGORICA - Institut za biologiju mora iz Kotora uključen je u pokretanje ideje o pokušaju repopulacije davno iščezle jadranske jesetre. Riječ je o vrsti koja je nastanjivala ušće Bojane i Skadarsko jezero. Nije zabilježena u ribarskim alatima niti ulovljena udicom gotovo 30 godina.
Kako je Pobjedi potvrdio viši naučni saradnik u IBM Zdravko Ikica, ideja o po -
kušaju repopulacije inicirana je kroz regionalni projekat AdriaMed Agencije za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organisation, FAO) Ujedinjenih nacija, u saradnji sa državnim tijelima Republike Albanije.
- Crna Gora i Albanija dijele Skadarsko jezero i rijeku Bojanu, pa je međudržavna saradnja neophodan uslov za realizaciju ovako zahtjevnih operacija. Zasad je čitav projekat u fazi inicijalnih aktivnosti, a nadamo se da će preći u praktičnu realizaciju čim se steknu uslovi – kazao je Ikica. Ukazuje da se radi se o vrlo kompleksnom projektu za čiju realizaciju su potrebne godine.
- S obzirom na ranjivost ranih životnih stadijuma jesetri, repopulaciju je potrebno raditi tokom niza godina, kako bi se osigurao dovoljan broj jedinki u prirodi, odnosno kri-
tična masa koja bi bila sposobna stvoriti samoodrživu populaciju.
Uzgoj nasadnog materijala nije jednostavan i čitav proces je finansijski zahtjevan, a uključivao bi formiranje rastilišta u kome bi se mlađe jesetre od nabavke držala dok ne prestanu biti laka meta predatorima, uglavnom pticama – kaže Ikica.
Ključni faKtor –čovjeK
Prema njegovim riječima, specifična biologija jesetri jedan je od razloga što su izgubile bitku sa – čovjekom.
- Jedan od najvažnijih razloga jeste činjenica da su jesetre dugoživeće i spororastuće vrste. Odrasle jesetre imaju vrlo malo prirodnih neprijatelja, osim čovjeka. Međutim, postotak preživljavanja larvi i mladih jedinki je veoma mali. Jadranskoj jesetri treba oko dvije godine da dosegne dužinu tijela od 50 cm, odnosno težinu od kilogram, zbog čega je dugo vremena meta predatorima (kormorani su među glavnim predatorima mladih jedinki jesetre, a bez problema mogu progutati ribe do tri kilograma težine) – ističe Ikica. Prema njegovim riječima, budući da, nažalost, vrlo slabo poznajemo biologiju i ekologiju jesetre u Skadarskom jezeru i rijeci Bojani, ne možemo procijeniti ni početnu populaciju, prije ljudske eksploatacije.
- Ono što je više nego vjerovatno jeste da je čovjek glavni faktor njenoga nestanka. Iako su jesetre samo izuzetno ciljana vrsta u ribolovu, predstavljale su značajan prilov u ribolovu mrežama na Skadarskom jezeru, a lovile su se i udicom – kazao je on.
četiri vrste u jadranu
Ikica ističe da su u Jadranskom moru, prema najnovijem popisu ihtiofaune („Ihtiofauna Jadranskog mora“, Dulčić i Kovačić, 2020) zabilježene četiri vrste jesetri, od kojih se tri - jesetra, jadranska jesetra i pastuga, mogu smatrati jadranskim vrstama, dok se za primjerke morune smatra da su zalutale jedinke.
- Jadranska jesetra ili jesetra tuponoska (Acipenser nacarii) je najmanja od četiri navedene vrste, koja može doseći do 25 kilograma. U dužinu naraste do 170 cm, iako rijetko može doseći i dva metra. Najčešće su srijetane jedinke duge metar, teške oko osam do devet kilograma. Od ikre se ne priprema kavijar. Obitava uglavnom u dubljim rijekama, estuarima i bočatim priobalnim vodama. Nikad ne nastanjuje potpuno slanu vodu – kaže Ikica.
Pored nje, kao stanovnik Jadrana, dodaje sagovornik, pominje se i pastuga, pastruga (Acipenser stellatus) koja dostiže 80 kilograma, 220 cm dužine, ali uglavnom 110 do
140 cm. U Jadranu je bila vr lo rijetka. Ikica na atlantska jesetra ( sturio
50 kilograma, a najveća zabi lježena težina u čitavom pro storu rasprostranjenosti (sje veroistočni i istočni Atlantik, Sjeverno More, Biskajski zaliv, Sredozemno i Crno more) je ste 400 kilograma.
mesa. Od ikre se priprema ka
vijar. Nastanjuje bočate vode ili more, u rijeke zalaze samo radi mrijesta. Najveća zabilježena starost je 100 godina – ističe on.
Za morunu (Huso huso), kao najveću vrstu među jesetrama i najvažniju vrsta za proizvodnji kavijara, Ikica ističe da se može računati da su primjerci jedino bili zalutali u Jadran.
- U svom prirodnom arealu (sliv Kaspijskog, Crnog i Azovskog mora) mogla je narasti do osam metara, prosječni primjerci između dva i četiri metra, teška i do 1.500 kilograma. Čak postoje podaci (nepotvrđeni) da je najveća zabilježena težina jedinke iznosila 3,2 tone! U Jadranskom i Azovskom moru danas se smatra izumrlom vrstom, a nikad nije zabilježena u Skadarskom jezeru ili Bojani – navodi stručnjak IBM-a iz Kotora. Ikica ističe da su brane i slične konstrukcije sigurno imale uticaja na populaciju jesetri u Skadarskom jezeru i rijeci Bojani. - Jesetre su anadromne vrste, odnosno u vrijeme mrijesta migriraju uzvodno u slatke vode, a temperatura vode i promjene u vodi utiču na tačno vrijeme mrijesta, odnosno migracije. Brane u najboljem slučaju otežavaju, ako već ne onemogućavaju jesetrama migriranje u područja mrijesta –
Sjećanja davna i požutjele fotografije
Da jestere nijesu bile tipičan ulov u mrežama jezerskih ribara, krajem prošlog vijeka, svjedoči podatak koji nam je potvrdio Siniša Kažić iz Dodoša govoreći o čuvenom ulovu Sava Kažića kakav do tada nije bio zapamćen na jezeru. - Riba je bila ogromna, ali i sam Savo je govorio da nije bila toliko česta i da ranije
nikada nije ulovio sličan primjerak mrežom – potvrdio je Siniša za Pobjedu. Fotografija ovog ulova iz 1996. godine potvrđuje da je riba imala najmanje 170 centimetara i bila teška blizu tridesetak kilograma. Dvije godine ranije, dakle 1994, neponovljiv ulov jesetre zabilježio je Đuro Đurašković koji živi u
Jadranska jesetra se i dalje jući programu repopulacije i Sjeverni dio Italije je vodomkama, rječicama i potocima, što ga čini idealnim za uzgoj stem uzgoja pastrmki (iako
nije idealan) uspješno se koristi u uzgoju manjih veličina jesetri. Takođe, u tom području smješteni su uzgojni i proizvodni pogoni jedne od najvećih kompanija za proizvodnju kavijara u Evropi i svijetu – kazao je Ikica, navodeći da je Italija početkom dvijehiljaditih sprovela projekat repopulacije jadranske jesetre u području ušća i sliva rijeke Po. Ikica ističe da, generalno posmatrano, proizvodnja kavijara se za razne vrste jesetri pokazala dvosjeklim mačem. Drugim riječima, kao najvažniji proizvod dobijen od jesetri, razlog je masovnog privrednog iskorišćavanja ovih vrsta.
- S druge strane, može se reći da je uzgoj jesetri (zbog proizvodnje kavijara) razlog što su ove vrste opstale, jer je nakon smanjenja brojnosti prirodnih populacija uzgoj preostao kao jedini način dobijanja vrlo traženog delikatesa – navodi Ikica.
Ukazuje, pak, da je uzgoj jesetri za proizvodnju kavijara etički vrlo problematičan. - Najvažnijim komercijalnim vrstama za ovu svrhu, atlantskoj jesetri i moruni, potrebne su godine (osam do 14 godina za ženke jesetre, 16 do 18 godina za ženke morune) da postanu polno zrele, odnosno da proizvedu ikru. U tradicionalnom načinu uzgoja, va-
Beogradu, rođen u Ulcinju, a svaki slobodan trenutak cijeloga života provodi na –Adi Bojani. - Bilo je veliko iznenađenje za mene kada sam na živu jeguljicu namijenjenu levreku zakačio primjerak jesetre koju sam tada prvi i posljednju put vidio u životu u Bojani – kazao je Đurašković Pobjedi. Svjedoči da je bilo to u junu, a riba je zagrizla u sumrak. Izuzetak koji je potvrdio da su jesetre već
DO PRIJE 40 GODINA UOBIČAJEN ULOV: Radosav – Šajo Radović,
đenje ikre nije moguće raditi kod živih životinja, što je jedan od razloga zašto je kavijar toliko skup delikates. Poljski naučnici razvili su metodu koja omogućava vađenje ikre kod živih životinja, ali taj postupak još nije u širokoj primjeni – kazao je stručnjak Institita za biologiju mora.
Ostaje da se vidi da li udruženi poduhvat dvije zemlje koje
povezuju Bojana i Skadarsko jezero, uz podršku FAO, ima šanse da i u našim okvirima ponovi neku uspješnu priču poput italijanske repopulacije ili sličnih poduhvata u podunavskim zemljama. Jer, nažalost ili sreću, opstanak jadranske jesetre, ali i njihov povratak na stara staništa zavisi – samo od čovjeka. Igor PERIĆ
deceniju prije toga postale rijetkost.
No, tokom sedamdesetih, ulov jesetri udicom, i to ne jedne vrste, nije bio rijetkost na Bojani.
Svjedoče o tome i fotografije iz privatnog albuma
Nenada Radovića čiji je otac Radosav – Šajo, jedan od pionira sportskog ribolova na Bojani, krajem sedamdesetih lovio jesetre na kišnu glistu. Među njima i primjerke do osam-devet kilograma.
I američki izbori podijelili Srbiju: Vlast podržava Trampa zbog porodičnog biznisa, žene Kamalu Haris zbog nove vizije američke politike
BEOGRAD - Žene Balkana, kroz organizaciju Akademija ženskog liderstva, podržale su kandidaturu Kamale Haris za predsjednicu SAD jer je najavila novu viziju američke politike, dok zvanični Beograd podržava Donalda Trampa zbog nedostatka vizije i ugovorenih poslova sa Trampovom familijom.
Jedna od liderki Sonja Liht, iz Fonda za političku izuzetnost iz Beograda, kao motiv za podršku navela je Kamalin govor na nacionalnoj konvenciji. Haris je rekla da je spremna da ostvari novu viziju američke politike.
- Zbog toga očekujemo od nje, prije svega, da se ozbiljno i odgovorno založi za mir, za kraj svih ratova, naročito ova dva u Ukrajini i na Bliskom istokurekla je Liht.
PogRE šna vIzIja Zvanična Srbija podržava Trampa što i nije novost, ali je pitanje za analitičare zašto to čini.
- Iz dosadašnjeg iskustva znamo da je aktuelna vlast u Beogradu uvijek igrala na pogrešnog kandidata. Zašto podržava Trampa? Zato što iracionalno rasuđuje da će se točak istorije, ako Tramp dođe na vlast, vratiti unazad i poništiti izgubljene ratove i promašene politike - rekao je Srećko Đukić iz Foruma za međunarodne odnose i bivši ambasador za Pobjedu.
Ističe da vladajući svijet u Srbiji nikako da shvati da su republikanci i demokrate dva lica jedne globalne politike.
- U predizbornim bitkama jedni su uvijek za, a drugi protiv. Kada se završe izbori, onda se nastavlja svjetska američka politika. Demokrate su bombardovale SRJ, republikanci su proglasili nezavisno Kosovo, a Tramp je nanio više štete oko Kosova od njegovog prethodnika - navodi naš sagovornik.
Iz dosadašnjeg iskustva znamo da je aktuelna vlast u Beogradu uvijek igrala na pogrešnog kandidata. Zašto podržava Trampa? Zato što iracionalno rasuđuje da će se točak istorije, ako Tramp dođe na vlast, vratiti unazad i poništiti izgubljene ratove i promašene politike - rekao je Srećko Đukić iz Foruma za međunarodne odnose
nacijama, Grenel je poručio Srbiji da se mora odvojiti od Rusije i Kine i zbližiti sa zapadom, odnosno sa SAD. On je otkrio da ,,redovno razgovara sa predsjednikom Srbije i da mu je to i rekao“. Grenel je za svoje zasluge u kosovskom dijalogu između Beograda i Prištine odlikovan od Vučića, ali novinare je uskratio za odgovorio da li ga čeka neka funkcija ako na predsjedničkim izborima pobijedi Tramp. Međutim, javnost u Srbiji mnogo više zanima istraga koju vodi senatorski odbor protiv firme ,,Affinity partners“ Džareda Kušnera (Trampovog zeta), jer ta firma treba da zida luksuzni kompleks u centru Beograd na mjestu porušenog Generalštaba – to pitanje je Grenelu postavio Glas Amerike, a odgovor spriječila savjetnica predsjednika Srbije za medije.
nastavlja se betoniranje Beograda - radovi su ipak počeli. To tvrdi Zdravko Ponoš, lider stranke Srbija centar i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Srbije. - Čudno je što predsjednik države nije bio na početku rušenja Generalštaba, jer je obično prisutan na svim početnim radovima - rekao je Ponoš i skrenuo pažnju javnosti da je u Beogradu bio sin Donalda Trampa zbog izgradnje hotela na tom mjestu.
- Bio je to period kada su se lovile, po očevom sjećanju i podacima sa fotografija, najmanje dvije različite vrste jesetri, od kojih je jedna bila takozvana tuponoska ili jadranska, a druga, oštrog kljuna je nosila lokalni naziv „blin“ –ispričao je Radović Pobjedi. U to vrijeme, pored jesetri, u Bojani su lovljene i hame kao i bijele korbe, vrste koje su uporedo sa jesetrama u gotovo istom periodu iščezle iz naših voda.
Podsjetimo, novinar Jakša Šćekić je prije dvije sedmice rekao za Pobjedu da sadašnja vlast podržava Trampa ,,jer liječe svoje frustracije sa Klintonovom administracijom“, odnosno ,,Srbija navija za Trampa računajući da će Grenel biti državni sekretar i da će se sve završiti - da će Aljbin Kurti nestati, a Kosovo vratiti Srbiji“.
PRvo zEt
Pored toga što ga je pratio glas da je zbog ekonomske isplativosti blizak sa režimom u Beogradu, Grenel je veza između Trampa i Vučića. U momentu dok je Vučić u Ujedinjenim
Iako pomenutu gradnju prati kritika javnosti i dijela arhitekata iz više razloga - zgrada Generalštaba je zaštićeno kulturno dobro, projekat nije javan ne zna se da li ima dozvole ili počinju radovi bez njih,
zatIm sIn Donald Tramp Mlađi je 23. septembra u Beogradu organizovao poslovnu večeru na kojoj nije bilo predstavnika vlasti već samo biznismeni iz Srbije. Jedan od njih je Slavko Carić koji je potvrdio da je tema večere bila ,,Investicije i atraktivnost poslovnog ambijenta regije Srbije iz perspektive investitora iz SAD“ – prenio je Radio Slobodna Evropa. Tramp Mlađi je izvršni potpredsjednik u ,,Tramp organizaciji“ koja je poslovala sa stranim vladama dok mu je otac bio na čelu SAD. Osim bi-
znisa, Tramp Mlađi se zanima i za politiku pa je u Beogradu održao i politički govor. - Moj otac je bio blizu da riješi neke sporove Srbije sa susjedima, Angela Merkel je sve uništila. Odnosi SAD i Srbije bili su odlični da briljantna Angela Merkel nije odlučila to da zezne. On je pozvao Srbe koji žive u SAD i kojima ,,nijesu isprani mozgovi“ da glasaju za Trampa i iznio kritike na račun Kamale Haris da je u posljednje četiri godine samo pogoršala neke stvari, i da nije bilo ratova dok je njegov otac bio predsjednik SAD. Što je zaista radio Tramp Mlađi u Beogradu i zašto se Ambasada SAD nije oglasila o toj posjeti u sferi je nagađanja, međutim, Ponoš tvrdi da cio biznis sa Trampom šteti Srbiji. - Za Srbiju je problem ako o poslovima Trampovog zeta, koji uključuju i gradnju hotela u Begradu, raspravlja Komitet za finansije Senata i o tome pišu ugledne novine u svijetu - kaže Ponoš.
tRošak I IntERE s Ponoš je podsjetio da je Vučić učestvovao u kampanjama svih poraženih kandidata na američkim izborima i ocijenio da najverovatnije i sada to čini. - Nije problem što on to lično radi, što se svojevremeno grlio sa Klintonom, nego što nas to košta. I tada je davao novac u pogrešnu kampanju i sada to radi sa Generalštabom. Čak i da daje za onu kampanju koja će pobijediti, to ne koristi građanima Srbije – on to radi o našem trošku, a u svom interesu - rekao je Ponoš. violeta CvEjIĆ
Direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS Nihad Kreševljaković za Pobjedu o ovogodišnjem
PODGORICA – Sarajevo će ove godine, 64. put, biti domaćin Internacionalnog teatarskog festivala MESS, od 4. do 14. oktobra. Ovaj događaj, s dugom tradicijom i snažnom ulogom u regionalnom kulturnom pejzažu, otvoriće predstava „Metro Gaza“, simboličan čin podrške Palestini i nastavak misije festivala da kroz umjetnost istražuje univerzalne teme slobode i ljudskog dostojanstva.
Festival ove godine kroz selekciju od 19 predstava iz 16 zemalja nastavlja da bude platforma za promišljanje o ključnim globalnim pitanjima, poput političkih sukoba i migracija. Direktor MESS-a Nihad Kreševljaković u razgovoru za Pobjedu govori o značaju umjetničke solidarnosti, pozorišta kao prostora dijaloga i festivalu kao svjetioniku nade u vremenu sveopšte krize humanosti.
POBJEDA: „Metro Gaza“ otvara ovogodišnji MESS i nastavlja vašu podršku temama slobode i dostojanstva. Koje univerzalne vrijednosti ova predstava prenosi i kako festival nastoji da ih reflektuje?
KRE ŠEVLJAKOVIĆ: „Metro Gaza“ je predstava nastala u produkciji „Freedom Theatrea“ i njihovih kolega iz Švajcarske, u režiji Hervéa Loichemola, a koja je u aprilu 2020. otvorila Festival kulturnog otpora koji okuplja publiku sa Zapadne obale i iz Pojase Gaze s idejom da je teatar most između dvije lokacije razdvojene okupacijom i užasnom politikom koja je ovaj dio svi-
Ljudski je dići glas protiv genocida, agresije, aparthejda, diskriminacije. Meni je užasno da neki krugovi smatraju podršku palestinskim umjetnicima kontroverznom i nastoje je utišati. To je ono što plaši i užasava, da živimo na svijetu gdje nemamo konsenzus o tome kako se reaguje na brutalno ubijanje, na ubijanje 15.000 djece – rekao je Kreševljaković
jeta učinila, i prije genocida kome sada svjedočimo, najvećim otvorenim logorom. Za razliku od medijske slike koja je uvijek zanemarivala činjenicu da tu žive ljudska bića, umjetnici iz tog dijela svijeta godinama poručuju da je Gaza oduvijek bila prostor dijaloga i rasprave, prostor snova i nade, mjesto s beskonačnim stranicama o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Palestine i cijelog svijeta. Freedom Theatre, koji je lociran u izbjegličkom kampu Jenin, producirao je predstavu baziranu na pričama i virtualnim razgovorima putnika na izmišljenom putovanju podzemnom željeznicom u fiktivnom podzemnom području Pojasa Gaze. Cijeli projekat inspirisan je multimedijalnom instalacijom koja predstavlja viziju haotične transportne situacije u Pojasu Gaze i nudi rješenje izgradnjom podzemne mreže koja povezuje različite djelove Pojasa Gaze i Zapadne obale. Bazirana je na umjetničkom djelu „Metro u Gazi“ palestinskog umjetnika iz Gaze - Mohameda Abusala. Mohamed je zajedno sa alžirskim piscem Mohamedom Qasemijem započeo ovo kao pozorišni projekat, a potom im se pridružio i francuski teatarski reditelj Hervé Loichemol.
POBJEDA: Šta je konkretno u fokusu predstave „Metro Gaza“?
KRE ŠEVLJAKOVIĆ: Predstava se ne bavi direktno onim što se sada dešava u Gazi, ali ukazuje na moć mašte, prevashodno mašte i vjere u bolji život i bolji svijet, a što se trenutno čini snažnijim oblikom otpora… Vjerovati u ljude i ono dobro u njima, moć da se suprotstave dehumanizaciji, ne samo Palestinaca, već i nas ostalih, uprkos nepojmljivoj destrukciji, meni se čini kao nevjerovatno hrabar ljudski čin! Čini mi se da je primjer Palestinaca koji se odupiru zlu potrebniji nama. Po meni Gaza, a i Zapadna obala su jedno veliko ogledalo u kome imamo priliku vidjeti sami sebe, ne naša tijela, već ono što je u nama.
POBJEDA: U prošlogodišnjem programu ste istakli podršku Ukrajini. Ove godine otvarate festival podržavajući palestinske umjetnike. Koliko smatrate da je važno da festival kao MESS bude platforma za umjetnički odgovor na savremene političke krize?
KREŠEVLJAKOVIĆ: Važan je ljudski odgovor na nepravdu, a ljudski je dići glas protiv genocida, agresije, aparthejda, diskriminacije. Meni je užasno
da neki krugovi smatraju podršku palestinskim umjetnicima kontroverznom i nastoje je utišati. To je ono što plaši i užasava, da živimo na svijetu gdje nemamo konsenzus o tome kako se reaguje na brutalno ubijanje, na ubijanje 15.000 djece! Mislim da u našem slučaju to dolazi iz našeg vlastitog iskustva. Mi smo prije 30 godina osjetili na vlastitoj koži bol i tugu zbog osjećaja te usamljenosti u borbi protiv zla. U toj samoći smo osvijestili tu ljudsku potrebu da vam neko pruži ruku, da vam samo kaže da nijeste sami, da vam na bilo koji način da do znanja da postoji neko dobro u ljudima i da vjerovanje u pravdu nije priča za naivne. Mislim da se mi u opsadi nijesmo bojali toliko smrti, koliko tog mraka, te pomračenosti civilizacije u kojoj živimo. Osjećali smo bol zbog toga što nam se činilo da je svijet u kome živimo ostao bez ljudskosti i da je taj svijet jedno užasno, mračno i beznadno mjesto. Protiv toga smo se borili. Otuda i sva ona umjetnost nastala u tom periodu u Sarajevu. Ta umjetnost, sa jedne strane, dolazila je iz te naše potrebe da očuvamo našu vlastitu normalnost. Sa druge strane, bilo je to neko naše putovanje u žar kako bi se plamen nade u život, ljude i svijet na kome živimo, ponovo upalio i osvijetlio mrak civilizacije u kojoj živimo. To je ono što mi i sada radimo. Pružamo ruku ljudima koji su ostavljeni sami i pušemo skupa s njima u taj žar u nadi da će se rasplamsati plamen ljudskosti koji je u stanju osvijetliti ovaj mrak.
O tome nam, u drugom kontekstu, govori i predstava „Tragudia“, koja nam ove godine dolazi iz Italije.
P OBJEDA: Kako se ovogodišnja selekcija, sa 19 predstava iz 16 zemalja, uklapa u kontinuitet MESS-a kao platforme za dijalog o ključnim globalnim pitanjima, poput migracija i političkih sukoba?
KREŠEVLJAKOVIĆ: Vjerujem da je teatar po definiciji prostor dijaloga bilo o kojoj
temi da se radi. Ta njegova nemogućnost postojanja bez publike i te uzajamne interakcije umjetnika/ica s publikom je nešto što teatar čini posebnim. Teatar je, po meni, važan i kao podsjetnik na važnost da budemo otvoreniji, spremniji čuti različita mišljenja, ne samo govoriti, već i slušati druge, čak i onda kada se ne slažemo u svemu... Mi od kada je festival obnovljen 1997. godine nastojimo biti mjestom gdje publika ima priliku upoznati se sa onim o čemu razmišljaju i čime se bave evropski, pa i svjetski teatri. Kada govorimo konkretno o temi iz vašeg pitanja, u tome što nazivate „političkim sukobima“, ja više vidim patokraciju kojoj ratovi donose finansijsku i druge oblike koristi. U odnosu na tu psihopatsku elitu, svi ostali smo obični brojevi i na različite načine žrtve tih beskrupuloznih ljudi koji nama već decenijama s lakoćom manipulišu. Zgurali su nas u neku Orvelovu 1984, forsira se površnost, dupli standardi, bezosjećajnost, nejednakost, mnogi mediji, kao i mnogi koji se smatraju umjetnicima i intelektualcima su svojom šutnjom saučesnici u tome.... Po meni, ako
ste zaista umjetnik ili intelektualac, nemoguće je ne vidjeti da smo trenutno na rubu provalije. Ponoviću samo da svijet u kome živimo već godinu nije u stanju zaustaviti svakodnevno ubijanje djece, žena i civila! POBJEDA: Ovogodišnji vizuelni identitet festivala, sa fokusom na simbolici Palestine, nosi snažnu poruku o nadi i obnovi. Kako je ta ideja formulisana i na koji način doprinosi tematskoj povezanosti ovogodišnjih predstava?
KRE ŠEVLJAKOVIĆ: Kao i svih proteklih godina iza našeg vizuelnog identiteta stoji agencija Fabrika, a sa kojom dijelimo ideju o važnosti empatije u onome čime se bavimo. Naš ovogodišnji slogan je „Unstoppable life“, nezaustavljivi život. Ideja je da bilo kakvo zlo ili destrukcija ne može zaustaviti život. Naglasak je na važnosti i moći umjetnosti i umjetnika/ ca u svijetu da ostanu glas nade. U trenutku u kome živimo, kada se pred očima svih nas razara jedan prostor, gdje se ubijaju djeca, žene i civili…. Uprkos svom tom divljaštvu postoji snaga i vjera u to da su ljudi bolji od onoga što predstavljaju
koje je posvećeno Palestini
njihovi političari, a koji su i po definiciji najodgovorniji za nemir koji vlada cijelim svijetom. Za razliku od nebrige političara za ljude, umjetnici i teatarske predstave su tu da vrate nadu u život. Ovo što mi radimo kao umjetnici jeste malo zrno, poput sjemena, ali upravo iz takvih malih zrna niču najljepši cvjetovi, biljke, voće i povrće… Vjerujemo da je, između ostalog, naš posao da budemo to neko zrno nade, neko sjeme iz kojeg će prije ili kasnije niknuti bolji svijet. Naš najjači saveznik je taj nezaustavljivi život.
POBJEDA: Međunarodna saradnja i koprodukcije, poput „Metro Gaza“, odavno su dio MESS-a. Kako takvi projekti, koji često dolaze iz konfliktnih područja, oblikuju kulturni pejzaž festivala i njegovu poruku?
KREŠEVLJAKOVIĆ: Život, i naš odnos prema svemu onome što se događa u ovom vremenu i prostoru u kome živimo kroz naš odnos prema tome nas oblikuje i kao festival i kao ljude koji rade u njemu, a nadamo se i našu publiku. Ono što jeste stalna poruka je ta potreba za empatijom kao najboljim pokazateljem vlastite ljudsko-
POBJEDA: Na nedavno završenom Festivalu internacionalnog alternativnog teatra (FIAT) u Podgorici okosnica programa bila je svojevrstan odgovor na globalno posrnuće civilizacije, tačnije na nasilje, zločin, smrt... Imate li utisak da se čuju i primaju ovakve i slične umjetničke poruke u opštoj kakofoniji informacija, kojekakvih društvenih mreža, tabloida...? KREŠEVLJAVKOVIĆ: Nažalost, mislim da ako te poruke ne budemo čuli i primili na ovaj način da ćemo ih, prije ili kasnije, osjetiti na puno bolniji način, na vlastitoj koži. Ta trivijalizacija i banalizacija svega i ta atmosfera antiintelektualnog dovela nas je do ove tačke u kojoj smo danas. Ta isključivost, površnost i primitivizam uveliko su kontaminirali prostor. Pretvaramo se u društvo koje više nalikuje na navijačke skupine dok razmjena argumenata iščezava. Smatram da je ta nesposobnost da se komunicira jedno od najvećih zala vremena u kome živimo i tu ne mislim samo na nas ovdje, već na cijeli svijet.
sti. Dok imamo empatiju znamo da kao ljudi još uvijek postojimo i da nijesmo nestali zagubljeni negdje u ovoj virtualnoj pustinji koja se širi svuda oko nas.
POBJEDA: Sa 64 godine tradicije, MESS je svjedok promjena u teatru i društvu. Koje su to novine u savremenom teatru koje su najviše transformisale festivalski program u posljednjih nekoliko godina?
KRE ŠEVLJAKOVIĆ: Još kada je osnovan 1960. godine MESS je pokrenut kao festival malih i eksperimentalnih scena sa idejom da istražuje, propituje, provocira… Da podsjetim, 1960. je bilo 15 godina poslije užasnog Drugog svjetskog rata. Mi danas živimo 30 godina nakon posljednje agresije. Hoću reći da je MESS uvijek bio isključivo zainteresovan za to novo u teatru. Nikada nijesmo bili posvećeni samo jednoj formi, već smo uvijek kroz program nastojali predstaviti svu tu teatarsku raznolikost ukazujući na samu suštinu teatra koja je, po nama, da nas drži budnim u svijetu u kome živimo.
Takođe, ove godine zajedno sa Goethe Institutom u BiH dio ovogodišnjeg festivala je i program „All Inclusive“ unutar kojeg će biti predstavljena izuzetna teatarska ostvarenja koja se bave inkluzivnim teatrom, a gdje ćemo predstaviti četiri predstave iz BiH, Francuske, Njemačke i Rumunije. UP and DOWN koju je režirao Ermin Bravo je dokumentarna predstava nastala kao rezultat višemjesečnog rada s mladim izvođačicama i izvođačima s Down sindromom. Predstava „Najbolje dijete na svijetu“ Aline Šerban, koja nam dolazi iz Rumunije, prva je predstava jedne rediteljke romskog porijekla koja je uvrštena u stalni repertoar Narodnog pozorišta u Bukureštu. Davide Stohr u „Nevidljivoj igri“ bavi se nezakonitim vraćanjima migranata koja se dešavaju u pograničnim regijama Evrope. „Petite Fille“ je muzičko čitanje svjedočenja osoba sa invaliditetom… Inkluzivni teatar je nešto čemu
„Kontrabas susreti“ u Podgorici i na Cetinju okupljaju vrhunske predavače i soliste
PODGORICA – Cetinje i Podgorica će od danas do 4. oktobra biti domaćini 5. „Kontrabas susreta“ (Double Bass Encounters), projekta koji će okupiti renomirane kontrabasiste iz regiona i svijeta. Ova manifestacija, koja obuhvata promociju CD-a, masterklas radionice i završni koncert, ima za cilj da promoviše dostignuća izvođaštva na kontrabasu, podstakne razmjenu iskustava među muzičarima i doprinese unapređenju solističkog i kamernog muziciranja.
kao festival poklanjamo veliku pažnju već godinama. Ono što mislim da je važnije je bit teatra i njegov sadržaj u odnosu na samu formu teatarskog izraza.
POBJEDA: U dokumentarnom filmu o MESS-u, povodom šest decenija njegovog trajanja, ističe se značaj festivala kao simbola slobode i borbe protiv fašizma. Koliko je ta ideja i danas prisutna, i na koji način je inkorporirate u selekciju i strukturu festivala?
KREŠEVLJAKOVIĆ: Drago nam je da je autorka filma naša koleginica Hana Bajrović-Čardaković, koja je rođena 1992. u Sarajevu, a koja je ujedno dokaz i o toj snazi i važnosti teatra i Festivala MESS koja se prenosi s generacije na generaciju. Kada govorimo o slobodi, a posebno borbi protiv fašizma, to na prostorima gdje živimo nije samo simboličnog karaktera. Poput pranja zuba, boriti se protiv fašizma je ovdje svakodnevna aktivnost. Taj fašizam danas se manifestuje na različite načine, a suštinski je utemeljen u primitivizmu, zatvorenosti, uskogrudosti, strahu od drugačijeg, neznanju i površnosti… MESS u svojoj prirodi ima tu posvećenost univerzalnim vrijednostima, kosmopolitizmu, afirmaciji različitosti kao nečemu što doživljavamo da je božji dar, a nikako kazna, kako mnogi naši fašisti žele da nas ubijede.
POBJEDA: Kada razmišljate o budućnosti MESS-a, što biste željeli da ostane nepromijenjeno, a koje aspekte smatrate ključnim za dalji razvoj i prilagođavanje modernim vremenima i izazovima?
KREŠEVLJAKOVIĆ: U samoj suštini MESS-a je ta fluidnost i konstantna promjena. MESS će nadam se uvijek takav i ostati kao neka refleksija svijeta u kome živimo. Ono što lično smatram nečim što smo naučili u periodu opsade, a to je da je umjetnost spoj estetskog i etičkog, da su estetika i etika neodvojivi jedno od drugog. Volio bih lično da to bude ono po čemu će MESS uvijek biti poznat. Jovan NIKITOVIĆ
Projekat će započeti promocijom CD-a kvarteta kontrabasa „Bassonegro“, večeras u 20 sati, u kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore u Podgorici. Ovaj ansambl, poznat po specifičnom zvuku i virtuoznim interpretacijama, prepoznat je kao jedan od vodećih kvarteta kontrabasa na regionalnoj muzičkoj sceni. Njihov novi CD predstavlja značajan doprinos repertoaru za kontrabas i biće prilika da publika čuje vrhunske interpretacije u modernom i tradicionalnom stilu.
Masterklas radionice će biti održane u Muzičkoj akademiji na Cetinju, gdje će polaznici imati priliku da uče od uglednih profesora kontrabasa iz četiri zemlje: Onura Oskaye (Turska), Gjiorgjija Cincievskog (Sjeverna Makedonija –Malta), Ljubinka Lazića (Srbija) i Veljka Belevića (Crna
Gora). Kroz tri dana intenzivnog rada, studenti će sticati nova znanja i vještine, razvijati tehniku i interpretaciju, a poseban fokus biće stavljen na saradnju sa pijanistkinjom Vidom Belević i rad u kamernim ansamblima. Organizatori su saopštili da cilj ovog projekta nije samo podizanje nivoa tehničkog znanja, već i širenje horizonta u pogledu koncertne prakse, što je posebno značajno u kontekstu savremenih muzičkih tokova.
Pored toga, „Kontrabas susreti“ su i platforma za regionalnu i međunarodnu saradnju, omogućavajući razmjenu iskustava i stvaranje novih umjetničkih veza među učesnicima. Završni koncert, koji će se biti održan 3. oktobra, u 19 sati, u svečanoj sali Ministarstva kulture na Cetinju, okupiće sve učesnike i profesore, a publika će imati priliku da uživa u vrhunskim izvođenjima koja su rezultat višednevnog rada. Ovaj koncert će biti kruna manifestacije, predstavljajući spoj znanja, iskustva i umjetničke energije koja će se tokom susreta stvoriti. R. K.
Dvije nagrade za „Zelenu Goru“
PODGORICA - Na nedavno završenom Međunarodnom festivalu pozorišta za djecu u Subotici, predstava „Zelena Gora “ u režiji Branka Ilića osvojila je dvije nagrade: za najbolju predstavu po ocjeni dječjeg žirija i za najbolju muziku, koju je komponovao Ivan Marović.
Predstava je nastala kao producentska ideja Branke Femić-Šćekić, scenografiju je osmislila Vana Prelević, kostime Ana Krgović, a songove je komponovao Dejan Đono-
vić. Igraju Danica Rajković, Lazar Đurđević i Branka Femić/ Katarina Krek Pokrovitelji projekta su Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Agencija za zaštitu životne sredine, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, Fond za zaštitu životne sredine (Eko-fond), JP Prirodnjački muzej Crne Gore i JP Nacionalni parkovi Crne Gore. Riječ je o koprodukciji Teatra mladih i Centra za kulturu „Nikola Đurković“ iz Kotora. R. K.
Otvaranje postavke „Gledano sa mojih prozorja“ Krsto
Andrijašević izlaže na Cetinju
PODGORICA - Izložba radova ,,Gledano sa mojih prozorja“ poznatog crnogorskog umjetnika Krsta Andrijaševića biće otvorena 1. oktobra u 19 sati u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje. Na izložbi će biti predstavljeno 20 radova, rađenih kombinovanim tehnikama, a otvoriće je prof. dr Tatjana Đurišić Krsto Andrijašević je rođen 1948. godine u Balosavama kod Vilusa, nekadašnja opština Grahovo. Osnovnu školu završio je na Vilusima, a gimnaziju u Nikšiću, kao i Pedagošku akademiju, likovni odsjek. Diplomirao je na FLU u Beogradu, vajarski odsjek u klasi vajara Jovana Kratohvila. Živi i radi u Nikšiću. Imao je više samostalnih i kolektivnih izložbi, a dobitnik je i brojnih nagrada, među kojima pet ULUCG i najvećeg državnog priznanja Trinaestojulske nagrade. A. Đ.
Na Kamionskoj pijaci proteklog vikenda bila je raznovrsna ponuda voća i povrća
Već 15 dana imam u ponudi crvenu papriku iz Makedonije. Svake sedmice joj raste cijena. Kod mene je sada kilogram 1,80 eura, ali na gajbu... Vidim da je prodaju i po dva – 2,20 eura. Uprkos tome što je skupa, ljudi je kupuju naveliko. Odlična je za barenje, pečenje, pripremu ajvara – kazala je prodavačica Dragica Veljković. Prodavačica Jovana iz ponude je izdvojila požeške šljive iz Pive, koje je nudila po cijeni od 1,20 eura po kilogramu
Na Kamionskoj pijaci na Starom aerodromu proteklog vikenda bila je raznovrsna ponuda voća i povrća.
Prema riječima prodavača, ovih dana najbolje prolaze šljive i paprike, za pripremanje zimnice, ali i mandarine, šipak, krompir, luk...
Prodavačica Dragica Veljković, navodeći da je jesen vrijeme kada se priprema zimnica, kaže da veliki broj građana kod nje kupuje na gajbu ili
vreću crvene i žute paprike. - Već 15 dana imam u ponudi crvenu papriku iz Makedonije. Svake sedmice joj raste cijena. Kod mene je sada 1,80 eura kilogram na gajbu. Domaća je bila po 1,50 – 1,60 eura, ali ova uvozna je mesnatija, deblja, bolja za pečenje. Vidim da je prodaju i po dva – 2,20 eura naveliko. Uprkos tome što je skupa, ljudi kupuju naveliko. Odlična je za barenje, pečenje, pripremu ajvara... Od gajbe crvenih
Od 10 kila šljiva može se napraviti pet tegli pekmeza
Starija sugrađanka Rafeta Hodžić, nakon što je pogledala i probala šljive požeške iz Pive kod prodavačice Jovane, iskazala je zadovoljstvo zbog toga što su slatke i što se lako čiste od koštice. - Pravim pekmez svake godine. Već sam trgovala 20 kila šljiva i napravila desetak tegli. Došla sam da kupim još malo šljiva, da napravim još koju teglu. Nije teško, preporučila bih svakome da izabere kvalitetne šljive i sam pripremi pekmez. Svaku šljivu dobro operete, prepolovite i izvadite koštice. Naložite vatru i stavite ih u veći kazan ili šerpu da se kuvaju. Pustite ih malo da se ukrčkaju pa miješate velikom varjačom. Na dvije gajbe šljiva, kad su slatke kao ove, ne treba vam više od pola kilograma do kilogram šećera. Od gajbe od 10 kila šljiva možete napraviti pet kila pekmeza – objasnila je Hodžić
paprika sedam – osam kila mogu se spremiti tri – četiri tegle ajvara – kazala je Veljković, uz napomenu da dobro prolaze i paprike somborke i babure, koje je nudila po cijeni od euro i po po kilogramu. Krompir iz Podhuma (okolina Tuzi) naveliko je nudila po 50 – 60 centi po kilogramu, krastavac iz Tuzi 1,60 eura, paradajz iz Albanije dva, a domaći bijeli luk iz Dobre Vode šest eura.
Mandarine iz Bara i Ulcinja prodavala je po cijeni od 70 centi do 1,20 eura na gajbu, odnosno od euro do dva eura na kilo, u zavisnosti od veličine i slatkoće.
- Mandarine su počele prije 15 – 20 dana. Još uvijek su malo kisjelkaste. Biće ih do nove godine, sigurno. Ovih dana najbolje prolaze man-
Aktivnosti Zelenila u Ulici Radosava Burića na Zabjelu
Na međunarodni konkurs za rekonstrukciju robne kuće ,,Podgoričanka“ stiglo više od 50 prijava
Žiri će odabrati najbolje rješenje
Na međunarodni konkurs za rekonstrukciju robne kuće ,,Podgoričanka“ u strogom centru grada, koji je završen prethodne sedmice, pristiglo je više od 50 prijava i stručni žiri će u narednom periodu odabrati najbolje rješenje. Kako prenosi PG biro, Glavni grad je krajem juna raspisao međunarodni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje rekonstrukcije robne kuće ,,Podgoričanka“, sa željom da oživi centar kroz njegovu infrastrukturnu transformaciju. - Podsjećamo, nakon dugogodišnjeg sudskog spora, objekat nekadašnje robne kuće „NA-
MA“ (Narodni magazin) je presudom Višeg suda dodijeljen Glavnom gradu Podgorica. Ovaj objekat se već gotovo 10 godina ne koristi, a imajući u vidu lokaciju i njegovo dugo trajanje u kolektivnoj memoriji grada, predviđeno je da se objekat sačuva kroz prenamjenu i uvođenje novih sadržaja. Primarni cilj konkursa je obezbjeđivanje vizije adaptivne prenamjene predmetnog objekta po principima održivosti, kako bi se mogao koristiti na savremen način uz očuvanje graditeljskog nasljeđa i urbane memorije grada – navodi se u saopštenju. I. M.
Glavni grad kreće sa realizacijom pametnog sistema upravljanja saobraćajem
Ekipe službe za hidrosistem u gradskom Zelenilu započele su radove na ugradnji sistema za navodnjavanje zelenih površina uz dječje igralište u Ulici Radosava
Burića na Zabjelu. - Ugradnja hidrosistema obuhvata površinu od oko 2.500 kvadratnih metara. Biljni fond nakon ove investicije imaće dovoljne količine vode tokom ci-
jele godine, te neće biti potrebe zalijevanja površine cistijernom, kako je to do sada bio slučaj u mjesecima kada je deficit atmosferskih padavina – poručuju iz Zelenila. I. M.
darine i paprike, kako crvene tako i žute – zaključila je Veljković, koja je barski nar prodavala po dva eura za kilogram.
Prodavačica Jovana crvene paprike iz Makedonije i Srbije prodavala je naveliko po cijeni od 1,60 do dva eura, u zavisnosti od kvaliteta, dok je žute paprike, babure, nudila po euro i po. Iz ponude je izdvojila požešku šljive iz Pive, čija cijena je 1,20 eura po kilogramu.
- To je cijena šljive ukoliko kupujete gajbu od 10 kilograma. Ta cijena je bila ista i prošle godine. Kupuju je ljudi naveliko. Odavno je počela. Neće je biti još dugo, ovo joj je kraj. Ako je nijesu do sad kupili, neka čekaju narednu godinu – poručila je Jovana. I. MITROVIĆ
protok vozila i smanjenje gužvi na raskrsnicama
Glavni grad kreće sa realizacijom pametnog sistema upravljanja saobraćajem. Prva faza implementacije najsavremenijeg adaptibilnog sistema za upravljanje saobraćajem, prenosi PG biro, omogućiće efikasniji protok vozila i smanjenje gužvi na raskrsnicama. - Projekat se realizuje uz ekspertsku podršku profesora Aleksandra Stevanovića sa Univerziteta u Pitsburgu, jednog od vodećih svjetskih stručnjaka u oblasti adaptibilnog upravljanja saobraćajem, čija ekspertiza je od neprocjenjivog značaja za uspješnu realizaciju ovog sistema. Sistem će omogućiti praćenje saobraćajnih tokova u realnom vremenu i automatski prilagođavati semafo-
re na raskrsnicama kako bi se osigurao bolji protok saobraćaja – saopštavaju iz Glavnog grada.
Poseban akcenat, ističu oni, biće stavljen na davanje prioriteta autobusima gradskog prevoza i vozilima hitnih službi kroz prilagođavanje režima rada semafora na osnovu njihovog kretanja.
- Prva faza obuhvata koridor preko bulevara Revolucije, Crnogorskih serdara, Srđana Aleksića i šire zone oko TC ,,Pobrežje“ – navodi se u saopštenju, uz napomenu da je ovaj projekat jedan od najvažnijih koraka ka modernizaciji saobraćajne infrastrukture u glavnom gradu, sa ciljem da se građanima obezbijedi sigurniji, brži i efikasniji saobraćaj. I. M.
U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano vrijeme, uz povremeno umjeren sjeverni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha oko 14, najviša dnevna do 22 stepena. H.P.
Izložba ,,Ajkule i raže Jadranskog mora“ otvorena u Prirodnjačkom muzeju
U okviru izložbe ,,Ajkule i raže Jadranskog mora“, koja je u petak veče otvorena u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore, posjetioci će biti u prilici da narednih pola godine pogledaju više od 20 eksponata dermoplastičnih ajkula koje žive u našem moru, eksponata raža Jadranskog mora, kao i modele velike bijele ajkule.
Ova zanimljiva postavka organizovana je u okviru manifestacije ,,Dani nauke i inovacija“, a povodom Evropske noći istraživača. Ljudi koju su radili na njoj potrudili su se da na jedan inovativan način približe nauku, prije svega djeci i mladima, ali i odraslima, kao i da razbiju strah od napada ajkula koji je veoma rijedak u svijetu i najčešće izazvan od samog čovjeka. Kroz pažljivo odabrane eksponate, informativne tekstove i inovativne digitalne sadržaje, posjetioci mogu da dožive i razumiju raznolikost flore i faune, da se podsjete na odgovornost u njenom očuvanju i spoznaju bogatstvo prirodnog svijeta kroz prizmu morskog ekosistema Crne Gore. Organizatori iskazuju zahvalnost prijateljima Prirodnjačkog muzeja koji su omogućili realizaciju ove izložbe: Institutu za biologiju mora, privrednim ribarima Crne Gore, Univerzitetu CG, Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, Eko-fondu, i Five grupi, kao i dizajneru enterijera izložbe arhitekti Lazaru Jakovljeviću, koji je svojim idejama i rješenjima doprinio da izložba prenese atmosferu šetnje kroz podmorje.
ZNANJE
Govoreći za Pobjedu o značaju ove izložbe, njen autor, specijalista i kustos u zbirci riba Prirodnjačkog muzeja, Stefan Ralević je kazao da ideja o organizovanju ove postavke traje već tri godine i da je veliki izazov bio da sakupe sve eksponate.
U ovoj prostoriji sve oko nas je plavo, iznad su improvizovani talasi, dno čamca, na podu je imitacija pijeska, u dijelu u kojem su vrste koje se nalaze bliže obali, dok je u drugom dijelu pod u plavoj boji, poput vode, gdje su izložene vrste koje žive u većim dubinama –objasnio je kustos u zbirci riba Prirodnjačkog muzeja Stefan Ralević, uz napomenu da su za potpuniji doživljaj kreirani i virtuelni sadržaji
- Ova postavka biće narednih pola godine u Prirodnjačkom muzeju u Ulici Oktobarske revolucije 74 a (dvorišni dio zgrada tzv. Pejton). Galerija je otvorena za posjetioce svakog radnog dana od devet do 17 sati i subotom od 10 do 14 časova. Cijene ulaznica su ostale iste, za djecu do šest godina
ulaz je slobodan, za školarce i omladinu do 18 godina ulaznica košta simboličnih jedan euro, dok je za odrasle dva eura –kazao je Ralević. Navodi da posjetioci mogu pogledati tri vrste raža i petnaestak eksponata ajkula, poput velike bijele ajkule, pešikana, kostelje, mačkulje, pješča-
Predstavnici Turističke organizacije Podgorice, Prirodnjačkog muzeja Crne Gore i Prirodnjačkog centra Srbije - Svilajnac potpisali su prethodne sedmice ugovor o izlaganju eksponata dinosaursa.
- Atraktivna postavka edukativnog karaktera replika dinosaurusa u prirodnoj veličini biće izložena u periodu od sredine januara do kraja marta 2025. godine u Podgorici. Sigurni smo da će Podgoričani svih gene-
racija i brojni posjetioci i turisti našeg glavnog grada uživati kako u postavci tako i u pratećim programima koji će biti organizovani tokom trajanja izložbe –objavljeno je na FB stranici Glavnog grada.
nog psa, butora, modrulje, ajkule lisice...
- Tu je i model velike bijele ajkule, koja je takođe stanovnik Jadrana, ali veoma rijedak. Posljednjih tridesetak godina nije zabilježen nijedan slučaj. Ona jedina predstavlja potencijalnu opasnost za čovjeka. Tu je i gorostasna psina, jedna od najvećih ajkula na svijetu. Potpuno je bezopasna, hrani se planktonom i može da naraste više od 10 metara. Ovaj primjerak ulovljen je u Baru prije 25 godina. Ostale su sakupljene u Jadranu u posljednje tri godine – kazao je Ralević, uz pojašnjenje da su u pitanju preparirane ajkule kojima je sačuvana prirodna koža, a jednom primjerku i prirodni zubi. Napominje da je tu i kratak sadržaj o svim eksponatima,
Aktivnosti Puteva na Zabjelu
Ekipe gradskog preduzeća Putevi d. o. o. prethodne sedmice započele su pripremne radove na sana-
ciji pristupne saobraćajnice i izgradnji oko 30 parking mjesta u Ulici Janka Đonovića, na Zabjelu.
Kreativni kutak
Kustos u Prirodnjačkom muzeju Stefan Ralević ističe da će tokom ove izložbe organizovati i kreativne radionice, kako za djecu, tako i za odrasle. - U jednom dijelu prostorije postavili smo stolice, lejzibegove, video-projektor… Biće sadržaja prilagođenih djeci, napravili smo prezentacije da djeca mogu da uče neke osnovne stvari o ajkulama. Takođe, i za starije imamo kompleksnije sadržaje koji su veoma zanimljivi – kazao je Ralević, uz napomenu da će organizovati i kvizove u kojima će posjetioci moći da provjere stečena znanja na ovoj zanimljivoj izložbi.
na crnogorskom i engleskom jeziku.
DOŽIVLJAJ
Organizatori ove izložbe potrudili su se i postavili izložbu na način da posjetioci imaju doživljavaj kao da su u moru. - U ovoj prostoriji sve oko nas je plavo, iznad su improvizovani talasi, dno čamca, na podu je imitacija pijeska, u dijelu u kojem su vrste koje se nalaze bliže obali, dok je u drugom dijelu pod u plavoj boji, poput vode gdje su izložene vrste koje žive u dubljim vodama – objasnio je Ralević, uz napomenu da su za potpuniji doživljaj kreirani i virtuelni sadržaji, gdjeće posjetioci po-
moću posebnih naočara mogu da vide kako se ajkule hrane, kreću, odnosno da steknu utisak kao da su zaronili sa njima pod morem. Cilj ove izložbe, kako ističe, jeste i taj da razbiju strahove kod građana od napada ajkula. - Bijela ajkula napada, ali veoma su rijetki ti napadi i većina njih je isprovocirana od strane čovjeka. U svijetu se godišnje zabilježi svega 10 smrtnih slučajeva od napada ajkula. Mnogo više ljudi godišnje strada od krave, nilskog konja i sl – zaključio je kustos u Prirodnjačkom muzeju Stefan Ralević, uz napomenu da u Jadranu žive čak 33 vrste ajkula i da su bezopasne. I. MITROVIĆ
prethodnom periodu na Zabjelu izgradili oko 180 parking mjesta u ulicama Kralja Nikole i Iva Vizina.
Navodeći da je procijenjena vrijednost ovog posla oko 20.000 eura, iz ovog gradskog preduzeća podsjećaju da su u
- Prepoznajući problem nedostatka parking mjesta, usljed sve većeg broja automobila, i u narednom periodu čemo raditi na rješavanju ovog problema u svim djelovima grada – poručuju iz Puteva. I. M.
Od istorijske godine, do početka sezone za brigu i alarm – Mornar je ostao prikovan za dno tabele na kraju prvog kruga prvenstva nakon što je izgubio od Petrovca na Topolici (2:0), u 9. kolu Meridianbet 1. CFL.
Euforija je vladala u Baru poslije druge pozicije na kraju prošlog šampionata i evropskih mečeva ljetos. Ali, realnost je sada drugačija, mnogo teža, a zapravo bliskija klubu sa Jadrana koji se mnogo češće borio za opstanak nego uživao u boljem plasmanu.
Za razliku od Mornara, komšijski Petrovac trenutno ima mnogo ljepšu priču - ,,nebo-plavi“ su preskočili Dečić i sada su drugi, sa šest bodova minusa u odnosu na vodeću Budućnost.
Utakmica nije ni počela da se razvija, a Mornar je bio prinuđen da juri rezultatski minus. Krenuo je da teče treći minut kada je Kastanjeda kaznio ne baš dobro postavljenu odbranu domaćina – argentinski internacionalac došao je do lopte nakon prizemnog centaršuta Boljevića, uslijedio je snažan udarac sa ivice kaznenog prostora i efektan gol pod prečku za vođstvo gostujućeg tima.
Šok za Barane, zaostatak na semaforu, psihološka uzdrmanost, a protiv sebe je imao i snažan vjetar koji je remetio plan da se povežu redovi. Pokušavali su momci Zorana Đuraškovića da se pridignu, napadali prividno, stihijski, izveli veliki broj kornera u prvom poluvremenu, ali nije išlo.
Imao je, doduše, Mornar priliku za izjednačenje u 10. minutu, ali je defanzivac Petrovca intervenisao ispred Đorđevića, a golman Kordića odbranio pokušaj Trifunovića u nastavku iste akcije. ,,Nebo-plavi“ su se povukli nakon vođstva, sa pristupom da više vode računa o odbrani svo-
je mreže, nego o novom ugrožavanju protivnika. Bez većih problema su izabranici Zdravka Dragićevića održali prednost do odmora. U finišu prvog poluvremena došlo je do čarki na terenu zbog nešto grubljeg starta. Uključili su se igrači oba tima, bilo je odgurivanja, ali stvar
Stadion: Topolica. Gledalaca: 300. Sudija: Mladen Knežević.
Golovi: 0:1 Kastanjeda u 3, 0:2 Boljević u 81. Žuti kartoni: Vukotić, Kaluđerović, Ljutica, Bakić (Mornar)
Pavličić Đorđević
Trifunović (od 46. Kiši)
nije izmakla kontroli – sve je ostalo u sportskim okvirima. Nastavak nije donio ništa Baranima, kojima je druga kapitulacija visila u vazduhu. Odlagao je to golman Pavličić, a posebno se istakao petnaestak minuta prije kraja kada je paradom odbranio slobodni udarac Boljevića
Ipak, čuvar mreže domaćina bio je nemoćan u 81. minutu – sada je uspješniji bio Boljević koji je nogom pospremio loptu u mrežu poslije kornera Pešukića Težu rezultatsku devastaciju domaćina spriječio je Ljutica u samom finišu, kada je intervenisao na gol liniji. Mornar posljednji sa pet bodova. Petrovac drugi sa 17 prvoligaških poena. D. KAŽIĆ
nakon
Prva četvrtina prvenstva protekla je u apsolutnoj dominaciji Budućnosti, koja je u 9. kolu Meridianbet 1. CFL slavila u derbiju sa Dečićem na otvaranju rekonstruisanog stadiona u Tuzima (2:0). Fudbalsko veče u novom-starom domu aktuelnog prvaka proteklo je u znaku ,,plavih“ čije brojke aludiraju na najljepši mogući epilog u godini kada će klub proslaviti vijek postojanja. Najkonkretnije od početka sezone, Podgoričani su istakli kandidaturu za titulu, budući da su direktnom konkurentu, nakon međusobnog sudara, pobjegli osam bodova na vrh tabele.
Sve se otvorilo izabranicima
Ivana Brnovića na putu do jesenjih lovorika, a čini se da ekipa već sada pravi ključne stvari za konačan izgled prvoligaškog karavana.
,,PLAVI“ IZNAD SVIH
Budućnost je tim, sa težinom, kvalitetom, brojkama, stavom, ozbiljnošću i sve boljim izdanjima. Partija u Tuzima samo je potvrda očiglednog rasta od prošle pauze zbog obaveza reprezentacije.
Iz kolektiva se izdvaja Milan Vukotić, kao neko ko bravurama, golovima i asistencijama nosi lidera. Dvadesetjednogodišnji ofanzivac riješio je Jezero sa dva pogotka, a isti učinak ponovio je i protiv Dečića.
Meč-viner. Igrač koji vodi glavnu riječ na terenu. Novopeče-
ni reprezentativac oko kojeg se vrti igra ,,plavih“. Fantazista. Virtuoz sa loptom kakvog vole navijači... - Otvorili smo utakmicu na vrijeme, pa je sve bilo mnogo lakše u nastavku – rekao je Vukotić za klupski sajt. - To je uvijek neki drugi meč, utakmica u kojoj nema favorita bez obzira na tabelu, formu ili razliku u bodovima. Mislim da smo dobro odigrali, kao kolektiv smo izgledali odlično u svim segmentima, osvojili tri važna
boda na gostovanju, učvrstili se na vrhu tabele. Tek je završen prvi krug prvenstva i neozbiljno je da pričamo o bilo čemu drugom, osim o lijepoj bodovnoj zalihi koju imamo. Danas se vraćamo obavezama i željni smo novih izazova na treninzima i utakmicama – jasan je plejmejker podgoričkog kluba.
UVIJEK ŽELIM VIŠE
Vukotić je načeo Dečić u 28. minutu kada je desnom nogom u prijemu dao for za za-
PREMIJER (6. KOLO): Totenhem deklasirao Junajted u Mančesteru
vršni udarac lijevom. Asistent je bio Ognjen Gašević Tačka na derbi stavljena je samo što je krenulo drugo poluvrijeme – ovoga puta efektnim šutom sa petnaestak metara poslije dodavanja Ivana Bulatovića - Naravno, morate da budete zadovoljni kada uđete u seriju golova i asistencija, ali želim da budem još bolji kako individualno, tako i kolektivno kako bih doprinio timu što više mogu. Neću da se vraćam unazad, gledam naprijed i za-
Nova sezona, stare muke za Mančester junajted. ,,Crveni đavoli“ su dobili još jedan šamar, Totenhem se na ,,Teatru snova“ izigrao i ubjedljivo slavio – 3:0.
Tim Erika ten Haga ima samo sedam bodova iz šest kola i možda je došlo vrijeme da holandski stručnjak dobije otkaz. Junajted je tužno djelovao protiv ekipe iz Londona, na kraju je čak dobro i prošao. Da mu se ,,crno“ piše bilo je jasno već u trećem minutu kada je Brenan Džonson pogodio za 0:1 nakon što je defanzivac Miki fan de Fen iznio loptu sa svoje polovine sve do peterca domaćina i upisao asistenciju kola. Na mukama su bili ,,crveni đavoli“ jer je Džonson kasnije pogodio stativu, sam na golmana izašao je Verner, pored gola šutirao Medison, a naročito nakon što je Bruno Fernandeš zbog neopreznog starta dobio direktan crveni karton u 42. minutu.
- Ovo nikada ne može da bude crveni karton. Čak je i Medison kad je ustao rekao da nije za crveni. Ako jeste, onda moramo da pogledamo mnoge druge faulove. Jeste bio kon-
takt, prihvatam da je za žuti karton. Ne razumijem zašto sudija nije pogledao VAR – ljut je bio Fernandeš nakon meča. Tek što je počelo drugo poluvrijeme – Junajted je nokautiran, ekipi kao što je Ten Hagova nije bilo spasa. ,,Zaplivao“ je Martines, otvorila se kontra Totenhemu koja je završena asistencijom Džonsona za lijepu realizaciju Dejana Kuluševskog u 47. minutu. Tračak nade za domaćina pojavio se kada je sudija dosudio je-
Kuluševskog
danaesterac zbog navodne igre rukom Romera, ali VAR je pokazao da je sve bilo regularno. Nije bilo penala, ostalo je 0:2, ali ne do kraja. Košmarnu noć za Ten Hagovu ekipu na ,,Teatru snova“ zaključio je Dominik Solanke rutinskom realizacijom u 77. na dodavanje glavom Sara nakon kornera. Totenhem je slavio na gostovanju Junajtedu prvi put od 4. oktobra 2020. kada je bilo 1:6. Ovaj poraz je podnošljiviji, ali i neoprostiv. Odlazi li konačno
Erik ten Hag?
- Moramo se izboriti s ovim i pokazati snagu. Ovo nije dovoljno dobro. Moramo to prihvatiti i postati bolji. Imali smo šanse u prvom poluvremenu, pa i u drugom s igračem manje. Rani gol, pa crveni karton, sve je to uticalo na našu igru – naveo je Ten Hag. Njegova ekipa zaostaje osam bodova za prvoplasiranim Liverpulom, dok je Totenhem na ,,minus 5“ od lidera. - Izvanredna igra. Dobro smo počeli utakmicu, postigli sjajan gol i vjerovatno je trebalo da damo još dva ili tri. Junajted je pao pod pritiskom, dobio i crveni karton.. Nakon toga smo dobro kontrolisali igru. Momci su bili fenomenalni –rekao je trener ,,pijevaca“ Angelos Postekoglu Mančester junajted će narednog vikenda gostovati Aston Vili koja je gubila od Ipsviča pogotkom Delapa, pa preokrenula preko Rodžersa i Votkinsa, ali je morala da se zadovolji bodom nakon novog gola Delapa. Vila ima 13 bodova kao i Čelzi, dva manje od Liverpula, a jedan od Mančester sitija i Arsenala. Ne. K.
nima me samo sljedeći korak –ističe Vukotić. Tuzani su se vratili izvornoj ulozi domaćina nakon dvije godine. Spremili su feštu na otvaranju stadiona, očekivali nešto drugo od rezultata koji su dobili... Planove domaćina pokvario je ,,plavo-bijeli“ broj 10. - Sve je bilo na najvećem mogućem nivou. Tribine su bile pune, naši navijači su došli u velikom broju da nas podrže, navijanje je bilo fer i korektno
kako i treba da bude, pa smo se i mi igrači osjećali lijepo. Prava utakmica – kazao je Vukotić. Njegov talenat nikada nije bio sporan, ali definitivno je da u aktuelnoj sezoni igra najbolji fudbal.
Nije zbog toga euforičan: - Uvijek može bolje – ističe Vukotić.
Budućnost je jedini tim bez poraza na domaćoj sceni (sedam pobjeda, dva remija), postigla je najviše golova (20), a primila najmanje (tri).
Na posljednja tri meča sačuvala je mrežu.
Spoj mladosti i iskustva funkcioniše na najbolji mogući način. - Nije nas bilo lako uigrati sve, ali mislim kako vrijeme odmiče da se sve više zbližavamo na terenu. Zato i mislim da svi zajedno možemo da budemo bolji, na kraju krajeva i moramo, jer Budućnost uvijek traži samo najbolje. I to svi mi znamo, jer smo svjesni veličine i značaja dresa koji nosimo – naglasio je Vukotić.
ČEKA DEBI ZA A TIM
U septembru je bio s ,,A“ selekcijom, ali tada nije debitovao za državni tim. Možda premijerni nastup za ,,hrabre sokole“ upiše u oktobru protiv Turske ili Velsa. – Uvijek ću se sa velikim ponosom odazvati i dati cijelog sebe za dres sa državnim grbom jer reprezentacija za svakog igrača mora da bude privilegija –zaključio je Vukotić. D. KAŽIĆ
BUNDESLIGA (5. KOLO): Ajntraht drugi, tim iz Bremena slavio iako je gubio 3:0
Dvije utakmice – 13 pogodaka. Nedjelja u Bundesligi donijela je spektakularan fudbal, pobjedu Ajntrahta na gostovanju Holštajn Kilu (4:2), te senzacionalan trijumf Verdera na terenu Hofenhajma (4:3) nakon što je gubio 3:0. Hofenhajm je već u osmom minutu vodio 2:0 pogocima Mariusa Bultera, da bi Adam Hložek u 12. povisio na 3:0. Na ,,Prezero areni“ na pomolu je bio debakl ekipe iz Bremena, ali sve se promijenilo nakon što je Stenli Ensoki u 18. dobio direktan crveni karton. Krenuo je tada spektakl ,,zelenih“ – Hulijan Malatini je u 21. smanjio na 3:1, Jens Stage samo pet kasnije pogodio za 3:2, da bi isti igrač u 39. izjednačio.
Kakvih 45 minuta! Danski vezista nastavio je šou u drugom poluvremenu, u 49. kompletirao het-trik i donio preokret za pamćenje. Hofenhajm je ostao na tri boda, Verder ima osam, a snažno je profitirao Ajntraht koji je trijumfom u Kilu došao na drugo mjesto, sa bodom iza Bajerna. Omar Marmuš doveo je Ajntraht u vođstvo u 25. minutu, izjednačio je u 31. Šuto Mačino iz jedanaesterca, što je bio rezultat na poluvremenu. Igor Matanović vratio je prednost gostima, uzvratio je novim golom Mačino, ali Holštajn nije više imao snage da se ,,trka“. Marmuš je u 65. pogodio za 2:3, a trijumf Ajntrahta ovjerio je Tuta u 74. minutu. Ne. K.
PODGORICA – Jelena
Kuzman je na premijeri
Prve SBbet lige za rukometašice golom u posljednjoj sekundi donijela Levalei 2010 pobjedu u Podgorici protiv Rudara.
Nikšićanke su slavile 26:25, a domaća ekipa, za koju nastu-
paju igračice rođene 2008. godine i mlađe, uspjele se u finišu da dođu do egala nakon što su gubile 24:20 u 54. minutu.
U pobjedničkoj ekipi Kuzman i Andrea Dragnić postigle su po osam golova, Vanja Živković je imala 13 odbrana, a kod domaćina Lara Burzanović, Sanja Dulović i Andrea Ča-
rapić bile su najefikasnije sa četiri pogotka, golmanka Mia Vuksanović završila je meč sa 13 odbrana.
U istoj dvorani ,,Verde“ nije bilo uzbuđenja kao u prethodnom meču – Budućnost II je lako savladala Trebjesu 30:19, uz devet golova Nine Ramusović, Marija Marsenić od-
Završen seminar evropskih olimpijskih komiteta u organizaciji COK-a
PODGORICA – Dvodnevni seminar evropskih olimpijskih komiteta, koji je organizovao Crnogorski olimpijski komitet, a koji je uključio detaljne i brojne diskusije i radionice o vještačkoj inteligenciji (AI), održivosti i rodnoj ravnopravnosti u sportu, završen je u Budvi.
Drugog radnog dana sumirani su utisci sa održanih radionica, a na kojima su se predstav-
nici nacionalnih olimpijskih komiteta upoznali sa mogućnostima koje nudi upotreba vještačke inteligencije u takmičarskom i marketinškom razvoju sporta. Na seminaru su predložena uputstva, koja bi nacionalni olimpijski komiteti mogli da slijede kako bi koristili benefite AI u svojim aktivnostima. Gotovo 200 delegata iz 48 evropskih zemalja upoznato je i s aktivnostima vezanim za
Kvali kacioni vaterpolo turnir Evrokupa
rodnu ravnopravnost i održivost, što su teme od izuzetne važnosti u olimpijskoj agendi. Za kraj seminara predstavljene su aktivnosti u organizaciji 17. Zimskih evropskih olimpijskih igara mladih koje se od 9. do 16. februara 2025. održavaju u Bakurijaniju (Gruzija), zatim 18. Ljetnjeg EYOF-a, čiji je domaćin Skoplje od 20. do 26. jula iste godine.
Seminar je zvanično zatvorio Spiros Kapralos, predsjednik EOK-a, koji je izrazio zahvalnost svim učesnicima na aktivnom učešću i doprinosu. Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović uputio je posebnu zahvalnost volonterima i osoblju evropskih olimpijskih komiteta za njihovu podršku u uspješnoj organizaciji ovog značajnog događaja.
Seminar je označio važan korak naprijed u podsticanju saradnje i razmjene znanja među evropskim nacionalnim olimpijskim komitetima, otvarajući put za buduće napretke u korišćenju tehnologije, održivosti i inkluzivnosti u sportu. R. A.
Dan ranije Kataro je u Zagrebu završio evropsku priču. Kotorani su, kao i Budvani, ostvarili trijumf i to nad Enkom u posljednjem kolu, a izgubili su od Mladosti, španskog San Andreua i Apolona.
branila je 15 šuteva. U nikšićkoj ekipi Anđelina Orbović je postigla pet golova... Primorski derbi u Baru pripao je domaćinu – Mornaru 7 koji je savladao Ulcinj – 27:22. Najefikasnije su bile Staša Mandić sa devet i Petra Deković sa sedam golova. U gostujućoj ekipi Nikoleta Radmanović se istakla sa osam golova, a gol manje postigla je Tijana Vukčević
Na festivalu golova u Tivtu domaćin je podijelio bodove sa Zetom (34:34), a remi gošćama je donijela Mia Ulićević na 33 sekunde prije kraja utakmice. Kristina Arsenijević je sa 10 golova, uz Božidarku Delibašić (postigla gol manje), bila najefikasnija kod domaćina. Kod gošći Maja Ceklić je dala 10, Anastasija Škatarić sedam golova, a povratnica iz Mađarske u ekipu iz Golubovaca Nađa Micevski imala je učinak od šest golova i asistencija. A. M.
KIK-BOKS
Klikovac pobjednik Svjetskog kupa
Košarkaši Podgorice Bemaks spremaju se za premijeru protiv Džokera, Petar Radonjić poručio Želimo
PODGORICA – Budvanska rivijera porazom je završila učešće na kvalifikacionom turniru Evrokupa. Vaterpolisti iz Budve izgubili su od Breše 19:7 (4:1, 6:1, 4:3, 5:2), a zvanični domaćin turnira upisao je još startnu po-
bjedu nad Banjalukom, nakon čega je bio slabiji od Honveda i Valisa.
Crnogorski predstavnik oprostio se od drugog po kvalitetu takmičenja, jer su prve dvije ekipe sa turnira stekle pravo nastupa u grupnoj fazi.
U grupnoj fazi Evrokupa nastupaće: Šabac, Strazbur, Breša, Honved, Barselona, Vuljagmeni, Mladost, Apolon, Solnok, Panionios, Jug, Panatinaikos, Ortiđa, Duizburg, BVSC i nekadašnji gigant Pro Reko. A. M.
PODGORICA – Crnogorski kik-bokser Lazar Klikovac pobjednik je Svjetskog kupa u Taškentu. Klikovac je finalu discipline K1, kategorije do 81 kilogram, savladao Rahmatjona Hodžajeva iz Uzbekistana. Prethodno je u polufinalu bio bolji od Simika Bazilova iz Kirgistana, dok je na startu eliminisao domaćeg borca Amira Ahmedova Naša reprezentacija nastup je završila sa tri medalje. Pored zlata, bronze su osvojili Nemanja Mandić i Viktor Borozan Mandić (lou lik, -75 kg) je nakon pobjede protiv Anila Kohara iz Pakistana u borbi za finale zbog povrede izubio od Izraelca Loaia Sakasa. Borozan (lou kik, -67 kg) je ostvario dvije pobjede protiv predstavnika Uzbekistana Sardora Mulađonova i Abrora Akbarova, dok je u polufinalu poražen od domaćeg borca Sajidolimjona Hasanova Nemamja Čađenović (lou kik, -71 kg) ovog puta zaustavljen je u četvrtfinalu od Kirgistanca Abrora Hakimova R. P.
PODGORICA - Podgorica Bemaks će u srijedu u ,,Bemaks areni“ od 21 čas ugostiti somborski Džoker na startu nove sezone NLB ABA 2 lige.
Za razliku od prethodnih godina, ove sezone crnogorski predstavnik u regionalnom takmičenju imaće podmlađen tim. Nakon što je Podgorica Bemaks minule sezone obilježila domaću scenu u mlađim uzrasnim kategorijama (titule u juniorskoj i kadetskoj konkurenciji), sada su upravo neki od njih u seniorskoj ekipi. Jedan od onih koji predvodi novi ,,talas“, čije vrijeme tek dolazi, jeste Petar Radonjić - Tim je mlad, ali pun energije i želje za uspjehom. Svi radimo naporno kako bismo spremno dočekali početak sezone. Očekujem da ćemo pružiti snažan otpor svima i pokazati potencijal. Nedavno su nam se priključili i novi igrači, što je dodatni motiv da radimo još bolje. Kao jedan od mlađih igrača, vjerujem da ću dobiti svoju šansu i da ću doprinijeti ostvarivanju što boljih rezultata. Vjerujem u svoje sposobnosti i u timsku saradnju koja će nas dovesti do uspjeha. Radujem se izazovima koji nas očekuju i vjerujem da ćemo imati uspješnu sezonu – kazao je za klupski sajt Petar Radonjić, koji već tri godine igra prvenstva Evrope u mlađim kategorijama, a ovog ljeta bio je dio naše reprezentacije do 20 godina. Košarkaši Podgorice igraće u grupi C, gdje će im rivali biti Široki, Pelister i Džoker. Na startu, 2. oktobra, od 21 čas
u ,,Bemaks areni“ ugostiće Džoker, koji je prije samo par dana potvrdio učešće, nakon što je od takmičenja odustala ekipa Vršca. - Ulazimo u novu sezonu s ogromnim entuzijazmom i spremnošću. Imali smo dug period priprema, trenirali smo naporno i posvećeno, tako da smo spremni za nove izazove –naglasio je Radonjić, stavljajući zatim akcenat na prvog rivala. - Pripremali smo se za Vršac, a onda je stigla informacija da ćemo, ipak, igrati protiv Džokera. Nije bilo mnogo vremena, ali svakako da imamo informacije o rivalu. Neće biti lako, ali nastojaćemo da novu sezonu otvorimo na što bolji način.
Podgorica Bemaks u pauzi između dvije sezone doživjela je dosta promjena u igračkom kadru – u timu više nema Milutina Đukanovića , Filipa Anđušića, Marka Kljajevića, Ognjena Čarapića , Danila Ivanovića, Viktora Vujisića, Vjačeslava Petrova, Brendona Slaja, Lazara Vukčevića i Dejlena Kunca. Sa druge strane, stigli su Džošua Skot, Džek Golke, Mihailo Mušikić, Pavle Đurišić, Balša Živanović, Vasilije Milović, Aleks Adetokunbo i Etoni Smit - Novi saigrači donijeli su svježu energiju i novi pogled na igru, što nas dodatno motiviše. Jedva čekam da pokažemo šta smo naučili na terenu i ostvarimo naše ciljeve zajedno. Radimo naporno svaki dan kako bismo bili što bolji. Vjerujem u našu ekipu i u našu sposobnost da ostvarimo velike stvari ove sezone – optimistički je podvukao Petar Radonjić. R. P.
PODGORICA – Početak sezone je pokazao da košarkašima Budućnost Volija, u ovom trenutku, više prija ABA liga nego Evrokup. Međutim, i razlika u kvalitetu rivala sa kojima su Podgoričani igrali na startu sezone u dva takmičenja je evidentna. Iako crnogorski šampion u Istanbulu nije bio na
očekivanom i željenom nivou, Bešiktaš je, ipak, klasa više u odnosu na Mornar, koji su „plavi“ rekordno savladali u Baru (98:51), i Split, protiv kojeg je tim Andreja Žakelja uknjižio prvu pobjedu u sezoni na domaćem terenu (97:75). Dilema oko pobjednika u duelu sa Splićanima je trajala svega pet minuta. Toliko je, naime,
Košarkašice Podgorice osvojile turnir u Banjaluci, koji je organizovan povodom 60 godina ŽKK Mladi Krajišnik
PODGORICA – Košarkašice Podgorice spremaju se za novu sezonu u kojoj će prvi put biti učesnice regionalnog takmičenja, jer će nastupiti u WABA 2 ligi.
U okviru priprema za nove izazove Podgorica je tokom vikenda učestvovala na međunarodnom turniru u Banjaluci, koji je organizovan povodom 60 godina ŽKK Mladi Krajišnik, i osvojila pobjednički pehar. Podgorička ekipa je pokazala klasu na turniru u Banjaluci. Najprije su u polufinalu pobijedile Ratgeber akademiju iz Pečuja 73:56, da bi u finalu bile bolje od sarajevskog Plej-ofa 84:53. Logično, iz pobjedničke ekipe dolazi i MVP turnira – Ljube Andrić Mlada Novljanka u prvom meču imala je 17 poena i šest skokova, dok je u finalnom duelu postigla 20, uz pet skokova. Najbolje strijelac turnira bila je Dalila Slatina iz ekipe Plej-of. Treće mjesto osvojila je ekipa Ratgeber akademije,
trebalo Budućnosti, koju je u tim trenucima predvodio nezadrživi Rašid Sulejmon, da stekne 15 poena prednosti (23:8) i trasira put ka sigurnoj pobjedi. Nakon prve četvrtine je prednost Podgoričana bila 20 razlike (33:13), u posljednoj četvrtini je bilo i maksimalnih 28 poena (91:63), za maksimalnih 2-0 na startu sezone u ABA ligi.
Na kraju, Budućnost je u odnosu na Split bila bolja u skoro svim elementima. Imala je bolji šut za dva (65,8 – 42,4 odsto) i tri poena (48 – 45,4 odsto), više skokova (35-21), pa i ofanzivnih (12-5), zbog čega i više poena iz drugog napada (13-9). Podgoričani su bolje koristili kontranapade (18-11), imali više asistencija (23-14), te manje
izgubljenih lopti (13-14). Split je jedino bolje izvodio slobodna bacanja (70,8 – 64,7 odsto) i imao više ukradenih lopti (94), a vodio je jedino na startu meča (4:0).
Žakelj je ukazao šansu svim igračima, četvorica igrača je imala dvocifren poenterski učinak (Rašid Sulejmon, Jogi Ferel, Judoka Azubuki, Ke-
nan Kamenjaš), a jedino je kapiten Aleksa Ilić (odigrao pet minuta) ostao bez poena, ali je upisao jedan skok i ukradenu loptu.
- Sve je bilo do našeg pristupa utakmici. Izašli smo na teren sa željom da igramo dobro u odbrani, jer nam je napad u redu, imamo mnogo oružja i u igračima sa klupe. Cilj je bio da pokažemo reakciju u odnosu na meč u Istanbulu protiv Bešiktaša, to smo i uradili –rekao je Jogi Ferel, plejmejker Budućnost Volija. Budućnost se okreće narednoj obavezi, i to na evropskoj sceni, jer u srijedu u „Morači“ gostuje španska Gran Kanarija, koja je u prvom kolu kod kuće pobijedila Trento (84:81).
- Biće to veoma teška utakmica, jer se radi o Evrokupu i znamo šta to znači. Drago mi je što ćemo da igramo kod kuće, trebaće nam podrška što više navijača. Što se meča tiče, moramo da budemo na maksimumu tokom svih 40 minuta. Gran Kanarija je sjajna ekipa, moraćemo da im „oduzmemo“ stvari koje najbolje rade – dodao je Ferel. S. JONČIĆ
Mornar je protiv Crvene zvezde prikazao igru koja daje optimizam, trener Mihailo Pavićević poručio
PODGORICA – Iako je u prva dva kola ABA lige doživio dva ubjedljiva poraza, u „Topolici“ od Budućnost Volija (98:51) i od Crvene zvezde u Beogradu (91:72), Mornar Barsko zlato je u dva meča pokazao dva potpuno različita lica. I to se ne ogleda samo u razlici u konačnom rezultatu.
koja je bila bolja od organizatora turnira ekipe ŽKK
Mladi Krajišnik 69:59. Kada je u pitanju polufinale, Podgorica je od starta vodila, a u finišu bilo je ,,plus 29“ (66:37). Pored Andrić koja je postigla 17, Milena Vujović ubacila je 14, Hajdana Šćepanović 12, a u strijelce su se upisale još MarijaSekulović 7, Marija Dutina 6, Mila Bajčeta 4, Anđela Sekulić, Sara Đukić i Katarina Radulović po 3, LeraNagornaja i Jovana Radulović po 2. U finalnom meču neizvjesnosti je bilo samo do poluvremena, dok je zatim sve bilo u znaku tima
Marka Miloševića, koji je imao i ,,plus 32“ (80:48). Pored Andrić koja je postigla 20 poena, dvocifrena je bila Milena Vujović sa 17, a doprinos su dale još Radulović, Šćepanović i Sekulović po 9, Martina Terić i Nagornaja po 4, Anđela Rakočević i Sekulić po 3, Lucija Baković, Dutina i Bajčeta po 2. R. ,P.
Tim Mihaila Pavićevića je više od 30 minuta parirao šampionu, posustao je tek u finišu, kada je Zvezda napravila veliku razliku i privela meč kraju. Barani su posebno u drugoj četvrtini (koju su dobili 27:23), ali i trećoj (17:22), uspijevali da se nose sa domaćinom. Pokazali su Barani da imaju određeni kvalitet, koji u prvom kolu protiv Budućnosti nije došao do izražaja jer su taj meč dočekali sa desetak dana priprema i bez ijedne kontrolne utakmice. Do meča sa Zvezdom je Mornar imao sedmicu za treninge i već jedan meč iza sebe, iz kojeg su Barani izvukli i neke pouke… - Protiv Zvezde smo smanjili greške. Osnovni cilj je bio da ne napravimo grešku kao protiv Budućnosti, kada smo prvu četvrtinu odigrali korektno, a onda smo prihvatili jurnjavu po terenu protiv ekipe koja je dvostruko spremnija i koja nas je raznijela. Da smo tako igrali protiv Crvene zvezde, bilo bi još gore. Raduje me da su igrači ukapirali razliku između koledž i evropske košarke. U većem dijelu utakmice protiv Zvezde bili smo fokusirani
na plan igre koji smo pokušali da sprovedemo. Nijesam mađioničar, samo treba vremena da se uigramo, ali mislim da imamo interesantnu ekipu – kaže trener Mornara Mihai-
lo Pavićević. Za razliku od većine ostalih ekipa, koje dovode strance sa iskustvom igranja u Evropi, Mornar je ovog ljeta, kada su Amerikanci u pitanju, u od-
PAVIĆEVIĆ: Ove godine mi je snagu dao moj brat
Mornar je ljetos potpuno promijenio tim. I nije to uradio, kao Partizan, jer je bio nezadovoljan ekipom iz prošle sezone. Razlozi su finansijske prirode, Mornar je kasnio s početkom priprema jer je ponovo bio u problemu da sklopi finansijsku konstrukciju za ovu sezonu. Nije i dalje izašao iz
tog problema. Za razliku od, recimo, Partizana koji ima budžet od 23 miliona, od čega 15 ide na stručni štab i igrače, Mornar je tim morao da pravi sa skromnim sredstvima, s Amerikancima iz koledž košarke, iako je volio da je mogao da nadogradi prošlosezonski tim. – Bio bih srećan da može-
nosu na meč protiv Budućnosti nastupio jači za novog plejmejkera Šemarija Alena, ali je on odradio samo jedan trening sa ekipom. Zato je još rano za procjene kakva je sezona pred Mornarom da li projektivna borba za opstanak ili će Barani biti spremni i da budu iznenađenje?
- Ne bih govorio o tome da možemo da budemo neko iznenađenje. Moj cilj je da stabilizujemo igru, da se uigramo i probamo da pobijedimo utakmice koje su nama najbitnije. Ove druge, kao što su protiv Budućnosti, Zvezde, ali i naredna protiv Cedevita Olimpije, da iskoristimo za podizanje nivoa igre. Teško je prognozirati, duga je liga, na početku je bilo i iznenađenja. Ne bih unaprijed govorio koliko i dokle možemo. Naš osnovni cilj je da zadržimo abaligaški status i bićemo presrećni ako u tome uspijemo –zaključio je Pavićević. S. J.
mo da napravimo ekipu za duže staze, jer si odmah u prednosti kada je ekipa duže zajedno. Tu ne treba biti veliki filosof, sve je drugačije – rekao je Pavićević Na pitanje odakle mu snaga da iz godine u godinu pravi novi tim, trener Mornara je odgovorio: – Ove godine mi je snagu dao moj brat – kazao je Pavićević, misleći na predsjednika kluba Đorđija Pavićevića
Najbolji odbojkaški tim u državi opravdao ulogu favorita protiv Jedinstva
Budva 3
Jedinstvo 0
NIKŠIĆ – SRC „Nikšić“. Gledalaca: 100. Sudije: Dragana Vučinić i Nevena Terzić (Podgorica). Rezultat po setovima: 25:18, 25:15, 25:19.
BUDVA: Močić (libero), Miljanić 10, Lečić 2, R. Milenković, Stanojević 3, Radunović 5, Radonić 3, V. Milenković 7, Tmušić (libero), Milosavljević, Janković 8, Čelebić, Babić 3, Ćaćić 4.
JEDINSTVO: Veličković, Šunjevarić, Knežević, Karadžić (libero), Šćekić 1, Konatar 2, Kojović, Stojanović 13, Bojić 2, Bugarin 8, Mašović, Femić 2, Rovčanin 1, Ćatović (libero).
Odbojkaši Budve su, prema očekivanjima, osvojili prvi sezonski trofej na domaćoj sceni – u prvom izdanju Superkupa, koji je igran u Nikšiću, tim Miljana Boškovića je opravdao ulogu favorita protiv Jedinstva iz Bijelog Polja, slavio je sa 3:0 (25:18, 25:15, 25:19) i uzeo prvi od tri planirana trofeja, jer su Budvani apsolutni favoriti i za odbranu prošlosezonske duple krune. To je prva sezona pobjeda za Budvu, nakon ne-
U predigri Superkupa, Budućnost volej je pobijedila Sutjesku sa 3:0 (25:10, 25:16, 25:14) u memorijalnoj utakmici u čast Miodragu Skalu Gvozdenoviću, legendi nikšićke, crnogorske i jugoslovenske odbojke
srećne eliminacije od Mladosti u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona ( porazi od 3:1 kod kuće i 3:2 u Zagrebu)... I bez prvog korektora Miloša Ćulafića, koji je preskočio meč zbog bolesti (virus), a koga je zamijenio Miro Miljanić, Budva nije imala problema da izađe na kraj sa Jedinstvom koje je ljetos ostalo bez šestorice igrača iz startne postave, a koje se ovim mečom oprostilo i od dugogodišnjeg trenera Darka Prebiračevića, koji će karijeru nastaviti u inostranstvu, u Katar sport klubu, u stručnom štabu Ivana Joksimovića, doskorašnjeg selektora odbojkaša. U takvom odnosu snaga, Bošković je tokom meča ukazao šansu svim igračima iz rostera... – Kao što smo i očekivali, pobijedili smo u ovom meču sa maksimalnim rezultatom. Čestitam mojoj ekipi na pobjedi i osvajanju Superkupa. Takođe, znači mi ova nagrada za MVPja, ali ona ne bi bila moguća bez moje ekipe. Okrećemo se pr-
MOTO GP: Kiks u sprintu Španca nije demoralisao
venstvu, već u petak nas očekuje utakmica protiv Budućnosti u Podgorici, nadamo se, takođe, maksimalnoj pobjedi – rekao je tehničar Budve Rastko Milenković, koji je proglašen za najboljeg igrača Superkupa u Nikšiću. - Č estitam Budvi na prvom osvojenom trofeju. Čestitao bih i mojoj ekipi na tome kako je odigrala, kako je energično izašla na teren. Pružili smo dosta dobar otpor, iako smo dosta podmlađeni u odnosu na prošlu sezonu, dok je Budva, sa druge strane, ekipa sa iskusnim igračima. Nama ostaje da radimo i spremamo se za prvenstvo i da se borimo - kazao je Stefan Bugarin, kapiten Jedinstva. Pehar kapitenu Budve uručio je Nikola Kažić, predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore, dok je Rastku Milenkoviću, MVP-ju Superkupa, nagradu uručio Ivan Ječmenica, direktor muških reprezentativnih selekcija OSCG. S.JONČIĆ
Aktuelni osvajač duple krune u prvom Superkupu bolji od Luke Bar
Herceg Novi 3 Luka Bar 0
NIKŠIĆ – SRC „Nikšić“. Gledalaca: 150. Sudije: Slobodan Kovačević i Jelena Mitrović (Podgorica). Rezultat po setovima: 27:25, 25:17, 25:14.
HERCEG NOVI: Ozola 5, Cenović (libero), Vasileva 12, Čabonenko 7, Radišković 11, Labović (libero), Gunčeva 6, Osadčuk 4, Madžgalj, Einarsdotir, Galić 15, Jandova, Bojić, Stevanović. Trener: Srđan Crnojački.
LUKA BAR: Petrović, Knežević, Kovač (libero), Muratović, Čavić 10, Pepđonović, Gardašević, Tvrdišić 3, Nikezić 2, Vicente Fereira 4, Kruta 3, Vuković 13, Jovović, Berilažić (libero).
Iako je Luka Bar ljetos dobro pojačala ekipu, meč prvog Superkupa, koji je odigran u Nikšiću, pokazao je da je Herceg
Novi, sa 10 internacionalki (i četiri domaće odbojkašice), i dalje neprikosnoven na domaćoj sceni. Tim Srđana Crnojačkog je osvojio prvi sezonski pehar, pobjedom od 3:0 (27:25, 25:17, 25:14), pa je i mladi srpski trener na debiju uzeo prvi trofej. - Dobro je što smo sezonu otvorili osvajanjem pehara, posebno za ono što nas očekuje u srijedu u kvalifikacima za Ligu šampiona protiv poljskog Lođa. Sve ovo dosta znači za naše samopouzdanje, i ja sam srećan i zadovoljan što smo osvojili prvi Superkup u istoriji Crne Gore – rekao je Srđan Crnojački, trener Herceg Novog. Baranke mogu da žale za prvim setom, u kojem su mogle do vođstva od 1:0. Luka Bar je povela 8:5, nakon čega je uslijedila rezultatska klackalica, a „sirene“ su prve došle do set lopte na 24:23, ali je nijesu
iskoristile kao ni onu na 25:24, kada Luka Bar nije prošla dvije kontre. Herceg Novi je to kaznio sa tri uzastopna poena, sa dvije kontre Ane Marije Galić, između toga i asom Lazme Ozole za osvajanje prvog seta. I drugi set je bio neizvjestan, do 18:17 za Herceg Novi, a onda je uslijedila serija aktuelnog osvajača duple krune, od 7:0, šest poena na servis Kristine Gunčeve, za vođstvo od 2:0 u setovima. Luka Bar se u trećem setu držala do 10:8, a onda je Herceg Novi sa pet poena u nizu pobjegao na 15:8 i rutinski priveo meč kraju... Bugarka Kristina Gunčeva, tehničarka Herceg Novog, jeste MVP Superkupa, a nagradu joj je uručila Ksenija Božović, direktorka ženskih reprezentacija. Pehar kapitenki Novljanki Ralitsi Vasilevoj je uručio Nikola Kažić, predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore. S. J.
PODGORICA – Horhe Martin je očigledno imao miran san nakon što je u subotu grubom greškom u prvom krugu izletio sa staze ,,Mandalika“ u Indoneziji – vozač Pramak Dukatija juče je slavio u 15. ovogodišnjoj trci Moto GP šampionata. Španac je dugo čekao na treći trijumf jer je posljednji put slavio prije četiri mjeseca u Le Manu. Drugi je bio Pedro Akosta (sekund zaostatka), a na podijumu je završio i po-
bjednik sprinta Frančesko Banjaja. Aktuelni šampion je za drugoplasiranim zaostao četiri sekunde!
Bilo je mnogo odustajanja i neočekivanih detalja u Indoneziji, tako se motor Marka Markesa zapalio, a vozač Dukatija Enea Bastijanini završio je ranije trku jer je izletio sa staze, a do tog momenta bio je u ozbiljnoj priči oko podijuma. Španski motociklista je ovim trijumfom povećao prednost u generalnom plasmanu – na
21 bod u odnosu na Banjaju, a Bastijaninijev zaostatak je 75 bodova.
Franko Morbideli iz Pramaka završio je kao četvrti, iza aktuelnog šampiona, Beceki je bio peti ispred Vinjalesa, a najboljih deset kompletirali su Fabio Kvartararo na Jamahi, Bred Binder iz KTM rejsinga, Žoan
Zarko, Raul Fernandes
Trka u Indoneziji rezultatski je bila kobna za Džek Milera koji je brzo proklizao sa staze i povukao sa sobom Aleša Espargara, Aleksa Markesa i Luku Marinija Moto GP šampionat se nastavlja ovog vikenda Velikom nagradom Japana. A. M.
Biciklista iz Slovenije sve može
PODGORICA – Slovenački biciklista Tadej Pogačar šampion je svijeta.
Sjajni Slovenac je slavio u drumskoj trci na SP u Cirihu i kompletirao ,,tripl-krunu“, jer je u ovoj godini osvojio Tur de Frans i italijanski Điro. Bio je najbrži i na prestižnim trkama Lijež –Bastonj – Lijež, Volta Katalunja i Strade Bjanke. Pogačar je juče
EPOHA PETRA I
PETROVIĆA NJEGOŠA
„Pa neka paze Crnogorci i Brđani u kakvo će stanje ostati ratujući jedni s drugijem i kako će se pred Rusima i pred Srbima prikazati, da ne ostanu zadnji od svakoga u vrijeme, kad bi mogli najprvi biti, da hoće slogu i poslušanije imati.“ Petar I (1828)
1. Istok ili zapad?
Ubistvo Šćepana Malog (1773), koji je vladao uz pomoć narodnoga uvjerenja da je ruski car, stvorilo je iza njega vakuum, koji nije mogao da popuni već ostarjeli, a inače povučeni vladika Sava, koji je već bio razvlašćen. U tom međuvlašću ojačala je funkcija guvernadura Radonjića, koje je, od 1770. Imao povelju o nasljednoj tituli. A godina 1774. bila je potpuno nerodna. Kuči su se tada obratili grofu Orlovu, koji je bio u Italiji, u vezi sa već opusanim događajima. On im je dao 1.000 cekina. Ali je ipak serdar Mojsije Plamenac išao u Beč, da od ruskoga poslanika moli da se nešto preduzme za preseljenje Kuča u Rusiju. Godinu dana kasnije umro je skadarski paša Mehmed Bušatlija, a naslijedio ga Mahmut, koji će se pokazati opasniji za Crnu Goru. To stanje koristi guvernadur Radonjić da preuzme inicijativu za kontakte sa stranim državama. Upućuje poruku carici Katarini. Na ovo pismo nije bilo odgovora, jer su bili zbunjeni promjenom, to jest činjenicom da im se ne obraća vladika, a znali su da je guvernadurstvo strana ideja, koju je promovisala Venecija. Pošto, dakle, nije od Rusije bilo odgovora, Petar I je išao iste 1775. U Beč, ali da obnovi veze sa Rusijom. Nije dobio pasoš za odlazak u Petrograd. Vratio se natrag. Guvernadur Radonjić se ljutio što je u tome bio zaobiđen. Umirivao ga je vladika Sava, poklonivši mu jednoga konja. Dugo je kolala prića da su guvernadur i vladika dijelili vlast tako što je svako od njih imao samo polovinu državnog pečata. Da bi se donijela bilo kakva odluka, trebalo je spojiti dvije polovine. Nema, međutim, nikakvoga traga tijem polovinama, koje bi se viđele pri svakom otiskivanju pečata! Glavarima je bilo jasno da se, bez pomoći sa strane, ne mogu oduprijeti Bušatliji. Nevolja je naćerala na saradnju vladiku i guvernadura. Postavljalo se pitanje: đe se može naći oslonac? Petar I, sa većinom glavara, je bio za Rusiju a Rado-
Niti je bilo mudro sve što su radile vladike, držeći se Rusije, koja je pozivala Crnogorce u rat, a onda ih zaboravljala kada je sklapala ugovore o miru, niti je bilo promašeno oslanjanje na Zapad, čemu su težili guvernaduri
njić za Austriju. Ovi odnosi do sada su tretirani jednostrano, sa otvorenim simpatijama za vladike, a protiv guvernadura. A svaka od tijeh orijentacija imala je prednosti i mane. Rusija, koja je već davala povremenu pomoć za Crnogorsku pravoslavnu crkvu, odgovarala je pravoslavnim emotivcima, koji su se uzdali „u majku Rusiju“. To nije bilo ni slučajno ni nelogično. Osim toga, oslanjalo se i na nauspjeh saradnje sa Venecijom. Ali je Crnu Goru udaljavalo od Evrope koja je i u privrednom i u političkom pogledu bila razvijenija. Rusija je, primjera radi, dobila Ustav tek početkom XX vijeka. Dakle, niti je bilo mudro sve što su radile vladike, držeći se Rusije, koja je pozi-
vala Crnogorce u rat a onda ih zaboravljala kada je sklapala ugovore o miru; pristala da se Boka da Austriji (1814) a Bosnu i Hercegovinu obećala takođe Austriji (januara 1877), niti je bilo promašeno oslanjanje na Zapad, čemu su težili guvernaduri. Opšti crnogorski zbor odlučio je tada da se pošalje delegacija u Rusiju, a da u njoj budu i Petar I i Radonjić. Delegacija je krajem 1777. stigla u Beč. U isto vrijeme tamo su se našli i mletački podanici Debelja i Kamenarović, koji su radili na vrbovanju Crnogoraca za austrijsku vojsku, za čuvanje Vojne Krajine. S njima je bio i dubrovački opat Frano Visković Dolči. Državna delegacija je, izgleda, kazala ustrijskom kancelaru Kaunicu da ide u Petrograd da raskine odnose sa Rusijom, što, naravno, nije bio njen cilj, ali je otvaralo vrata za pregovore sa Austrijom, ako se u Rusiji ne učini ništa. Tako se ipak desilo da su Debelja i Kamenarović pošli u Crnu Goru a Petar I i Radonjić u Rusiju. U Rusiji se čekalo mjesecima na audijenciju kod carice Katarine, do koje nije došlo. Vjerovatno zato što su se tada austrijski emisari nalazili na Cetinju! Vraćajući se iz Rusije, aprila 1779, razočarana, delegacija se zadržala u Beču, a onaj isti Petar Bjeladinović Đaja koji je povezivao Orlova i
Grb guvernadurske porodice Radonjić
Šćepana Malog i vrbovao pomorce za Rusiju, posredovao je i kod kancelara Kaunica da primi Crnogorce! Oni su obavijestili Kaunica da su, zaista, raskinuli s Rusijom i da traže njenu pomoć. On je rekao da svoje prijedloge podnesu u pisanom vidu. To su oni odmah i učinili. I u tome je sudjelovao Bjeladinović. Nacrt je imao uvod i 14 tačaka, kojijema se predviđa da se budući odnosi regulišu tajnim i javnim sporazumom; da neprijatelji jedne od zemalja budu tretirani i kao neprijatelji druge, što je doslovno i kazano, da se ne bi mislilo da se samo traži da Austrija štiti malu Crnu Goru od Turaka; a Crna Gora se obavezuje da, u slučaju potrebe, ratuje za Austriju! Austrijska blagajna finansirala bi 150 ljudi stajaće vojske u Crnoj Gori. U slučaju pobjede nad Turcima, traži se da se Crnoj Gori vrate okupirane ravnice i Skadarsko jezero, a u ugovoru o miru da Turska prizna i formalno nezavisnost Crne Gore. Ima riječi i o tome da Austrija pomogne istraživanje ruda u Crnoj Gori; da pomogne osnivanje škola, što su stare ideje vladike Vasilija i da Crnoj Gori odobri jednokratnu pomoć od 25.000 fjorina. A za Bjeladinovića se traži da ga Beč primi u službu u činu pukovnika! Iako je ova konvencija sadržala slične ideje koje su već predlagane i Veneciji i Rusiji, a što je moglo da bude poznato Kaunicu, on je sa rešpektom preporučio ovaj koncept na Dvorskom savjetu. No, postojala je i ona druga delegacija koja je na povratku iz Crne Gore bila razočarana što
je njen projekat vrbovanja Crnogoraca otpao. Kamenarović je uspio da sastavi brojnu crnogorsku delegaciju, u kojoj su bili vojvoda Mihailo Plamenac, knez Đorđije Plamenac, kapetan Savo Knežević i drugi, koja je došla s punomoćijem od vladike Plamenca i nudila da svi Crnogorci postanu austrijski podanici. Ovo je, naravno, dovelo do toga da se sve obustavi, dok se ne dobije jedinstven prijedlog iz Crne Gore.
Tako se desilo da je guvernadur Radonjić smatrao da sam nešto uradi, pa je maja 1781. pošao u Beč, falsifikujući saglasnost Opšteg zbora i mijenjajući duh one konvencije koju je i sam potpisao. On nije predlagao saradnju dviju država nego isto ono podložništvo kao i Bjeladinović. A napravio je još jednu grešku. Otuda je pisao majci i prijateljima i ta su pisma pročitana na Zboru i dovela do krvoprolića između pristalica guvernadura i vladike. Beč je opet odložio donošenje odluke, ali je u Crnu Goru poslao vojne stručnjake, prerušene u štampare, sa zadatkom da ispitaju mogućnosti saradnje. Delegacija u kojoj su bili: potporičnik Filip Vukasović, opet Frano Dolći i pukovnik Paulić stigla je na Cetinje krajem 1781. godine. U isto vrijeme vratio se iz Beča i Radonjić. Dolazak ove delegacije uznemirio je i Veneciju i Tursku. Pa je i narod na Zboru maja 1782. tražio o tome objašnjenja, ali je odgovoreno da su to dobri ljudi i da se već spremaju da odu. Tako je i Mahmut-paša odustao od pohoda na Cetinje 1782. godine. (Nastavlja se)
Poneđeljak, 30. septembar 2024.
AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora za 2023. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 05.10.2024. godine. Tel. 020/272-405 e-mail: higijena@t-com.me
I.br.1545/2024
Podgorica, 27.09.2024. godine
Javni izvršitelj Vladimir Vujotić, rješavajući u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca: 1. Svetozar Misović iz Podgorice, 2. Slobodanka Misović iz Podgorice, zastupa Nikola Ivanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Zvezdana Kalezić iz Podgorice, ul. 13. jula br. 37, radi diobe prodajom nepokretnosti, na osnovu izvršne isprave - rješenja Osnovnog suda Podgorica poslovne oznake Rs.br. 302/21 od 03.05.2023. godine, u skladu sa čl .18, 34 i čl. 154-201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je
ZAKLjUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI
ODREĐUJE SE prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti opisane kao porodične stambene zgrade, broj zgrade 1, površine 121 m2, zemljište ispod porodične zgrade površine 121m2 i dvorište površine 342m2 sa svim pripadajućim PD-ovima, sve navedeno upisano u list nepokretnosti 1226 KO Podgorica II, katastarska parcela 3808, PJ Podgorica, susvojina Svetozar Mišović u obima prava 31/56 idealnog dijela, Slobodanka Mišović u obima prava 6/14 idealnog dijela i Zvezdana Kalezić u obima prava 1/56 idealnog dijela. Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 18.10.2024. godine sa početkom u 09:00 časova u kancelariji Javnog izvršitelja, na adresi Njegoševa 16, Podgorica. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju I.br.1545/2024 od 20.09.2024. godine, radi diobe prodajom nepokretnosti, na osnovu izvršne isprave - rješenja Osnovnog suda Podgorica poslovne oznake Rs.br. 302/21 od 03.05.2023. godine. Vrijednost nepokretnosti iz stava 1 utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti I.br.1545/2024 od 20.09.2024. godine u skladu sa čl 168 ZIO i iznosi 441.000,00 €. Na prvom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđenje vrijednosti pod tačkom 4 Zaključka. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173,st. 3 ZIO. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja broj 530-53563-53 kod NLB banke AD Podgorica u iznosu od 10,00 % utvrđenje vrijednosti nepokretnosti.
Kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja broj 530-53564-50 kod NLB banke AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanuju i ako se obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Ovaj zaključak se ima smatrati i pozivom strankama. Zaključak o prodaji će se objaviti u medijima i dostaviti strankama.
JAVNI IZVRŠITELJ
Vladimir Vujotić
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa
„Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
30. septembar 2024.
Dana 29. septembra 2024. u 74. godini života tragično je preminuo naš dragi
Porodica će saučešće primati u gradskoj kapeli Čepurci 30. septembra od 10 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na Novom groblju u 16 časova.
Ožalošćeni:
supruga NADA, kćerka SANJA, sinovi IVAN i BOJAN, sestra DARA, brat od strica PREDRAG – DRAGI, snahe MILICA i ALEKSANDRA – LOLA, zet VELIBOR
MARKOVIĆ, unučad STAŠA, DARIJA, LAV, VUKAN i DOROTEA, sestrići, sestrične, bratanići, bratanične i ostala mnogobrojna rodbina
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Dana 29. septembra 2024. godine preminula je naša draga majka, baba, sestra
MILANKA Slobodana MUGOŠA rođena JANKOVIĆ
Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu uže porodice na groblju u Donjoj Gorici
Posljednji pozdrav dragom komšiji
GORANU TOMAŠEVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Porodica pokojnog BLAŽA TOMIĆA
Posljednji pozdrav dragom komšiji
GORANU TOMAŠEVIĆU
Tvoja plemenita i dobra duša ostaće zauvijek u našem sjećanju. Počivaj u miru.
NEMANJA PEJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kumu
Ožalošćeni: sin MARKO, brat MILAN, unučad JANA i SAVA, bratanić PETAR i ostala rodbina za dodatnih objavite čitulju odmah na portalu pobjeda.me 5€
NJARO, BOSA I TAMARA
Našoj dragoj drugarici i koleginici
Tvoje drugarstvo nikad nećemo zaboraviti. Počivaj u miru, plemenita dušo.
SONJA, ATIDŽA i RANKA
Posljednji pozdrav babi
JANA i SAVA
Posljednji pozdrav dragom bratu od ujaka
RAJKU V. REŠETARU
Bio si pravi brat. Pamtićemo te do kraja života. Neka tvoja bolom namučena duša u raju počiva.
VESELIN VUJOVIĆ sa porodicom
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Bila si primjer bezgranične roditeljske ljubavi, pažnje i dobrote. Ostavila si me ponosnog na tvoj časni život, veliko srce i iskrenu dušu, da te vječno pamtim i čuvam od zaborava. Tvoj jedini sin
Na našem ili na šalteru naših saradnika naglasite da se čitulja objavi odmah. Cijena od 5€ se dodaje na cijenu koju plaćate za objavu čitulje u novinama
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dragom
VASKU
Teško je prihvatiti da te više nema. Počivaj u miru, naš iskreni prijatelju.
PAVLE MARKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav voljenom
VASKU LJEŠKOVIĆU
Čuvat ćemo od zaborava tvoj osmijeh, dobrotu i plemenitost. Počivaj u miru
NIKOLA, NINA, SANJA
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav kumu
Posljednji pozdrav dragom
DEJAN MARIĆEVIĆ sa porodicom
i SLAVICA sa porodicom
pozdrav kumu
Posljednji pozdrav
Počivaj u miru.
Dragom i nezaboravnom prijatelju
Čovjek kao ti se ne može zaboraviti. Neka te anđeli čuvaju. GORAN, DRAGANA i TODOR MARKOVIĆ
Tvojim odlaskom ostaje neprolazna tuga. Svijet je ovaj tiran tiraninu A kamoli duši blagorodnoj. Mirno spavaj, brate moj, neće ni ovo zlo dovijeka. Jer Bog ne prašta ovakva nedjela.
MARKO RADONJIĆ sa porodicom
Poneđeljak, 30. septembar 2024.
1300
Posljednji pozdrav dragom kumu
Dragi naš dobri kume, zla sudbina je tako htjela da te odvoji od nas. A ti ćeš ostati u našim srcima dok god ona kucaju.
Počivaj u miru božjem, i neka ti je laka crna zemlja, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
ALEKSIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj kumi
Sa ponosom ćemo te pominjati i po dobru pamtiti.
Kum KOLE sa porodicom
Posljednji pozdrav našoj plemenitoj
ĆANI
Porodica pokojnog FILIPA MIRKOVIĆA
Posljednji pozdrav dragoj snahi
ĆANI NIKOLIĆ
S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.
Od strine JELENE, đevera STANKA i zaove DESANKE
Sa ogromnim bolom u srcu i duši opraštamo se od najvoljenije majke i supruge
Rano je bilo za ovaj iznenadni rastanak na koji nijesmo bili spremni. Hvala ti na bezuslovnoj i neizmjernoj ljubavi, toplom zagrljaju, podršci i požrtvovanju do tvog posljednjeg izdisaja.
Neka tvoja plemenita, dobra i neiskvarena duša počiva u vječnom miru a mi ćemo te u našim srcima i duši čuvati od zaborava. Neka te anđeli čuvaju.
Tvoji zauvijek neutješni suprug RADOJE, ćerka IVANA i sin GORAN
Posljednji pozdrav voljenoj
STANKI NIKOLIĆ
Puno boliš, Ćana... tvoje srce je stalo, a naše ranjeno doživotno. Rano neprebolna.
Tvoji ujna DOBRILA, braća VESKO i ILIJA, sestra DRAGANA, snaha SANJA RADONJIĆ
1262
1277
Sa tugom i bolom opraštamo se od naše voljene ćerke
Rano je bilo za ovaj rastanak... Hvala ti za svaki topli zagrljaj i neizmjernu ljubav. Čuvat ćemo te od zaborava, a ti počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju dok se ponovo ne sretnemo.
Tvoji NADA, NOVICA, MARINA, JELENA, MILAN i TAMARA 1279
Mila moja tetka
ĆANA
Uvijek si me dočekala raširenih ruku i puna vedrine. Topao zagrljaj i lijep razgovor. Iznenada i prerano, voljena moja. Počivaj u miru.
Bratanična ŽAKLINA PEJAKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našoj dragoj
Neka tvoja duša nađe mir i spokoj, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav voljenoj sestri, tetki i zaovi ĆANI
Osmijehom si nas uvijek dočekivala, kako samo ti znaš. Zahvalni za svu ljubav, dobrotu i podršku koju si nesebično pružala. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava!
Tvoji BANA, MILENA, IVONA, NIKOLA i NIKOLINA
Posljednji pozdrav
1274
Rano je bilo za ovaj rastanak, naša dobra Ćana. Kroz najljepše uspomene ostaćeš zauvijek u našim srcima. Tetka BOSE ŽIVKOVIĆ sa porodicom
DRAGANA, TANJE, ANĐELE, ANDRIJANE i MARKA 1291
Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini
ĆANI NIKOLIĆ
Tvoju dobrotu i ljubav nikad nećemo zaboraviti.
1278
Draga strina ĆANA
Tvoj prerani i iznenadni odlazak ostavlja neizbrisiv trag u našim srcima.
NATAŠA ĐUKANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenoj sestri, tetki i zaovi
ĆANI
Posljednji pozdrav našoj dragoj ĆANI
Teško nam pada ovaj prerani rastanak s tobom. Počivaj u miru.
1293
Teško se pomiriti sa istinom da nećeš više biti među nama i da ćeš odnekud doći. Kažu da vrijeme tugu briše, ali tuge i bola u nama je sve više. Neka tvoje veliko srce i plemenita duša počiva u miru, a ti ćeš živjeti vječno kroz najljepše uspomene i sjećanja.
Tvoji VESKO i MILENA sa porodicom
Nema posljednje zbogom jer ćeš vječno živjeti u mom srcu.
TVOJA TETKA MILKA
Posljednji pozdrav voljenoj sestri od strica ĆANI
Poneđeljak, 30. septembar 2024.
Posljednji pozdrav dragoj ĆANI
Krasile su te najljepše ljudske osobine. Pamtićemo te kao tihu, punu nježnosti, osmijeha, pažnje i dobrote. S poštovanjem Komšije PEJOVIĆI
Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki
ĆANI
Tvojim časnim životom i plemenitom dušom, zaslužila si naše vječno sjećanje. Počivaj u miru.
MARKO, LJILJA, MINA i LENA
Posljednji pozdrav dragoj
ĆANI
Ćaro moja, bila si mi kao kćer. Omiljena prema rodu i domu. Strina DRAGICA
Posljednji pozdrav našoj
Odlaziš, sele, odlazi i jedan dio našeg života koji smo proživjeli i koji se pretvorio u sjećanje. Sestra ZORICA sa porodicom 1272
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Tri godine od smrti
Tvoji tetka STANKA, tetak NEBOJŠA, sestra KSENIJA i brat VASILIJE 1294
Iako nas život razdvaja, Tvoje ime će zauvijek biti zapisano u našim srcima. Porodica KANDIĆ
Danas se navršavaju tri godine od smrti naše drage majke
VUKOSAVE pok. Marka STOJANOVIĆ
Vrijeme ide ali tuga i bol ostaju. Tvoji DUŠAN, LAZAR i CAJO
DANILA - DAŚA Gojkovog MUDREŠE
Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen.
Tri godine su od kada nije sa nama naša
VOJKA Dimitrija ADŽIĆ
Voljena sestro, kada god tvoje ime spomenemo, suze poteknu, a u duši i srcu je tuga i bol. Bila si svuda cijenjena, poštovana i voljena. Zato si, sestro, ostala i uvijek ćeš biti ponos svoga roda i doma. Mi ćemo te uvijek voljeti i nikada zaboraviti.
Tvoja braća VOJO i VUKOTA KOPITOVIĆ sa porodicama
Tužno sjećanje na naše voljene 30. septembar 9. oktobar
PETAR - PEĐA ILIJA IVANOVIĆ
Voljeni naši, u tišini vječnog mira da vas prati naša ljubav jača od vremena i zaborava. VAŠI NAJMILIJI
Poneđeljak, 30. septembar 2024.
1246
Draga naša Vojka, tri godine od kada nas sudbina rastavi. Vrijeme ne liječi rane i tugu za tobom. Svaki dan je nezamisliv bez pomisli na tebe, tvoj lik i dobrotu. Bila si naša vodilja, oslonac i pokretač i zato ti neizmjerno hvala.
Zauvijek tvoji suprug DIMITRIJE i djeca MLADEN, MAJA i JELENA sa porodicama
Godina dana je od smrti naše drage
Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću kojom si nas uvijek nesebično darivala. S ljubavlju ćemo te spominjati, po dobrom pamtiti i u srcu nositi. Počivaj u miru.
PORODICA GOJKOVIĆ
Četrdeset dana je od smrti naše voljene majke i babe
KOSE RADOMAN
1247
ŚEĆANJE NA brata oca
DANILA-DAŚA GOJKA
30. 9. 2021. 27. 7. 1986. MUDREŠA babu majku
MARICU STANU
25. 12. 1990. 11. 3. 2008.
Čast, ponos, dostojanstvo, ljepota… Ljepote moje!
Vaša sestra, ćerka, unuka ZORKA – ZONJA KALEZIĆ
Čuvaju te u srcima
Navršava se 40 dana od kada nas je napustila naša voljena baba
KOSE RADOMAN
Iako si otišla iz naših života, ostaju da žive topla sjećanja obojena ljubavlju, toplinom i pažnjom.
FILIP i ZORANA
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Pamtimo tvoj zagrljaj, toplu riječ, iskrenu ljubav i plemenito srce. Zauvijek u našim srcima. Ćerka LJUBICA, unuke NATAŠA, TANJA, STANKA i IRENA
Pet godina od smrti brata
ILIJE IDŽA ŠUNJEVIĆA
Voljeni brate, vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju vječno.
Tvoja sestra VJERA BUKILIĆ
1249
Dana 3. oktobra navršavaju se tri godine od fizičkog odlaska našeg dragog i nikad zaboravljenog
ALBINA POLAKA
Sjećanje na Njegovu nesebičnu spremnost da svakome izađe u susret i korektan prijateljski odnos snažnije je od bilo kojeg zaborava.
Ponosni smo u mislima na vrijeme koje smo proveli sa Njim kao našim dragim prijateljem i đedom kojeg pamtimo i pamtićemo po spektru moralnih vrijednosti. Hvala Ti, dragi prijatelju i đede Albine, na svemu što si za nas uradio.
Molimo se za Tvoju Dušu uz želju i uvjerenje da počivaš u zasluženom Božijem miru - neka Te čuvaju Anđeli!
Bivši zet prof. dr sci. DANILO A. ĐUROVIĆ i unučad: DANIELA i DANIEL ANTONIO
Naša velika, velika majka i baba. Tvoji JELICA, TIHO i MIKI 1271
Porodica RADOMAN 1286
se 40 dana od smrti naše drage
KOSE Stevove RADOMAN rođene BRAJOVIĆ
Sjećanje na tebe dio je našeg života. Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Zauvijek u našim srcima.
KOSE Stevova RADOMAN rođena BRAJOVIĆ
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Danas je pola godine od kada si nas napustio. Pola godine kako iščekujemo da ćeš preći preko kućnog praga da nas nasmiješ i uneseš sunce i ljepotu u naše živote. Tvoj je bol napokon nestao, a naš je vremenom sve veći.
„Svako ima nekog koga više nema da mu u životu kao sunce sja, svako ima nekog koga više nema
k’o što tebe imam i što nemam ja.“ Zauvijek tvoji majka VJERA i brat MIĆO
Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.
Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.
1944 - 2024